0 promobroj by TIM4PIN

TIM4PIN organizira KONFERENCIJU ZA ČELNIKE U JAVNOM SEKTORU (župane, gradonačelnike, načelnike, ravnatelje, pročelnike, voditelje…)

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I PRAKTIČNI ASPEKTI PRISTUPANJA EU

Pred Republikom Hrvatskom su brojni veliki izazovi. Postati Ālanicom Europske unije za Hrvatsku znaĀi dobiti priliku da uz potporu razvijenih Ālanica i korištenjem europskih fondova pokrene rast i razvoj. ÿlanstvo u Europskoj uniji ujedno je i veliki izazov za usvajanje i primjenu demokratskih naĀela i pravila Unije u pravni i gospodarski sustav Hrvatske. Veliku ulogu u procesu priprema, aktivnog sudjelovanja u zajedniĀkim europskim politikama i uspješnom korištenju europskih fondova ima javni sektor – lokalne i regionalne jedinice, proraĀunski i izvanproraĀunski korisnici, trgovaĀka društva u vlasništvu države i/ili lokalnih i regionalnih jedinica. Promjene i pripreme kreþu od Āelnika i ostalih upravljaĀa, a vi ste ti koji þe napraviti razliku i

uĀiniti vašu opþinu, grad, županiju, školu, bolnicu, centar za socijalnu skrb, vrtiþ, fakultet, institut, sveuĀilište sud… trgovaĀko društvo, razliĀitim i uspješnijim od drugih. Važno je vidjeti unaprijed i razumjeti zahtjeve koji se veþ sada postavljaju pred sve nas. U tom procesu otvaraju se brojna pitanja: zašto je važna Àskalna odgovornost i potpisivanje Izjave; koja je uloga proraĀuna, proraĀunskih korisnika i javnih trgovaĀkih društava u korištenju europskih fondova; koje izazove pred javni sektor stavlja Ālanstvo u Europskoj uniji. To su samo neka od pitanja na koja þemo pokušati odgovoriti tijekom ove konferencije i tako pomoþi donositeljima odluka i upravljaĀima u rješavanju svakodnevnih dvojbi i pitanja koja se pred njih postavljaju.

Prijave za konferenciju: Centar TIM4PIN tel: 01-5531755, 01-5531335, 099/3037677, 099/3037678 e-mail: centar@tim4pin.hr Izravno putem naše internet stranice: www.tim4pin.hr (aktualne radionice) Naknada po sudioniku iznosi 800 kuna i ukljuĀuje CD s prezentacijama, radni pribor, ruĀak i osvježavajuþi napitak u stanci konferencije. Uplate po prijavi izvršiti na žiro-raĀun Centra 2340009-1110516194 ili gotovinom prije poĀetka konferencije.

TIM4PIN MAGAZIN • PROMO BROJ • 2012.

30. studenoga 2012. od 10.00h do 16.00h Kongresni centar Hypo Expo XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb

Plenarni dio Pozdravna rijeĀ predsjednika Republike Hrvatske, g. Ive Josipoviþa (tbc) 1. 10.15-10.30 Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj: „Uloga javnog sektora u aktivnom sudjelovanju Republike Hrvatske u zajedniĀkim politikama Europske unije“ 2. 10.30-10.45 Branko GrĀiþ, podpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije: „Utjecaj Kohezijske politike EU te novosti u regionalnoj politici RH.

Moguþnosti Ànanciranja pripreme i suÀnanciranja provedbe EU projekata iz državnog proraĀuna“ 3. 10.45-11.00 Slavko Liniþ, ministar Ànancija: „Preduvjeti za postizanje dobrog Ànancijskog poslovanja te prilagodbe u proraĀunu za Ālanstvo u EU“ 4. 11.00 -11.15 Boris VujĀiþ, guverner Hrvatske narodne banke: „Izazovi strukturnih reformi i monetarne stabilnosti Republike Hrvatske na pragu ulaska u Europsku uniju“

5. 11.15-11.30 Sanja Maāareviþ Šujster, glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku: „Uloga lokalnih jedinica i javnog sektora u cjelini u stvaranju povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva i gospodarski razvoj“ 6. 11.30-11.45 Davor VašiĀek, profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci: „Fiskalna odgovornost Āelnika kao temelj reforme hrvatskog javnog sektora“ 11.45-12.00 Diskusija

Rad u sekcijama

I. Sekcija: Važnost strateškog II. Sekcija: Priprema i Ànanciranje III. Sekcija: Primjeri uspješnih proplaniranja, specijalizacije regija i projekata u Republici Hrvatskoj jekata u Republici Hrvatskoj i u Moderator: Ivana Maletiþ, Centar za razvoj jav- državama Ālanicama EU stvaranja modernih klastera Moderator: Ivana Jakir-Bajo, Min. Ànancija

nog i neproÀtnog sektora

Moderator: Paulina Stanoeva, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj

1. Strateško planiranje na lokalnoj/ regionalnoj razini, povezivanje na NUTS II razini, te povezivanje s nacionalnim i EU strategijama – Matija Derk, pomoþnik Ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije

1. Proces odabira projekata u kontekstu povezivanja lokalnih/regionalnih i nacionalnih politika te ispunjavanja strateških ciljeva – Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije

1. Projekti društvene infrastrukture i razvoja ljudskih kapaciteta (škole, bolnice, sudovi, knjižnice, muzeji i svi ostali proraĀunski korisnici) – Katarina Ivankoviþ-Kneževiþ, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

2. Važnost strateškog promišljanja na razini Āelnika proraĀunskih i izvanproraĀunskih korisnika te veza s obrazloženjima Ànancijskog plana Marijana Sumpor, Ekonomski institut

2. Fiskalni kapacitet lokalnih i regional- 2. Projekti jedinica lokalne i podruĀne nih jedinica, proraĀunskih i izvanprora- (regionalne) samouprave – Marija Āunskih korisnika i trgovaĀkih društava TufekĀiþ, Plavi partner d.o.o. u javnom sektoru za pripremu i suÀnanciranje provedbe projekata – Danijela Stepiþ, Ministarstvo Ànancija - SHJ

3. Specijalizacija regija, dosadašnji rezultati i planovi rada klastera. Primjeri uspješnih regija u EU, što su i kako osmislili - Darko Lorenzin, pomoþnik ministra gospodarstva

3. Uloga meāunarodnih Ànancijskih institucija u Ànanciranju EU projekata – Dubravka Flinta, Ministarstvo Ànancija – Nacionalni fond

I. Sekcija: Otvorenost proraĀuna i II. Sekcija: proraĀunskih korisnika javnosti te razvoj Moderator: najĀešþe nepravilnosti u radu

Lokalni

3. Projekti trgovaĀkih društava u javnom sektoru u podruĀju zaštite okoliša, energetske uĀinkovitosti, turistiĀke infrastrukture – Danijela Bogdan, Exsto d.o.o. Rad u sekcijama - nastavak

ekonomski III. Sekcija: Važnost sustava Ànancijskog upravljanja i koncepta Àskalne odgovornosti

Moderator: Davor VašiĀek, Ekonomski fakultet u Rijeci

Saša Drezgiþ, Ekonomski fakultet u Rijeci

Moderator: Danijela Stepiþ, Ministarstvo Ànancija Republike Hrvatske

1. Ocjena otvorenosti lokalnih proraĀuna – glavni kriteriji i potrebne promjene – Mihaela Broniþ, Institut za javne Ànancije

1. Novosti u zakonskom okviru upravljanja proraĀunom i novĀanim sredstvima, moguþnosti iskazivanja i Ànanciranja deÀcita Ànancijskog plana/ proraĀuna – Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo Ànancija

1. Dobar sustav Ànancijskog upravljanja – važna atikorupcijska mjera i preduvjet za korištenje EU fondova - Ivana Maletiþ, Centar za razvoj javnog i neproÀtnog sektora

2. Dostupnost proraĀunskih informacija u Republici Sloveniji – primjeri koji þe vas šokirati – Matej KovaĀiþ, Komisija za borbu

2. Financijsko poslovanje lokalnih jedinica, trgovaĀkih društava, proraĀunskih i izvanproraĀunskih korisnika u Republici Hrvatskoj – Anto Bajo, Ekonomski fakultet u Zagrebu

2. Financijsko upravljanje u praksi javnog sektora - poteškoþe i preporuke upravljaĀima za unapreāenja - Davor Kozina, Ministarstvo Ànancija Republike Hrvatske

3. NajĀešþe nepravilnosti u radu proraĀunskih korisnika i jedinica lokalne i podruĀne (regionalne) samouprave uoĀene proraĀunskim nadzorima – Slavica Malenica, Ministarstvo Ànancija

3. Upravljanje proraĀunom u praksi, instrumenti Ànanciranja, utvrāivanje prioriteta Snježana Sikiriþ, proĀelnica upravnog odjela za proraĀun i Ànancije grada Crikvenice

3. Nepravilnosti u pripremi i provedbi projekata EU, nerazvijen sustav Ànancijskog upravljanja - opasnost gubitka sredstava - Neven Šprlje,ravnatelj Agencije za reviziju programa EU

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neproﬁtnog sektora održava ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE u Zagrebu, 10. i 11. prosinca 2012. (10.00-16.00 sati) Uspostaviti dobar sustav financijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više financijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav financijskog upravljanja. Za sustav financijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava financijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva financija. PROGRAM ŠKOLE: I. DAN

II. DAN

1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Specifični poslovni događaji (klasifikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 12.30h do 13.15h) b. imovina i obveze (od 13.15h do 14.00h) 4. Utvrđivanje rezultata, financijski izvještaji (od 14.00h do 14.30h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

1. Što je sustav financijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h) 2. Sastavljanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti: kako pripremiti predmet, na koji način testirati pojedina pitanja i posložiti svu dokumentaciju uz Upitnik o fiskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h) 3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h-13.00h) 4. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 12.00h do 14.00h) 5. Obveza pregleda i kontrole Izjava o fiskalnoj odgovornosti proračunskih korisnika (od 14.00h do 14.30h) 6. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima 7. Odgovori na pitanja i konzultacije

Predavači: Ivana Maletić sa suradnicima Cijena škole je 1.400,00 kuna (prvi dan 700,00 kuna, drugi dan 700,00 kuna). Cijena uključuje ručak, sve materijale spremljene na CD-u (prezentacije, obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o fiskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, pisane materijale), pisani materijal, radni pribor. Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u privitku za pohađanje škole. Uplate se izvršavaju na žiro-račun Centra broj: 2340009-1110516194 ili gotovinom prije početka. Prijave se mogu izvršiti i na telefone Centra: 01/5531755 (fax i tel), 01/5531335 (tel), 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

od 10.00-12.00 Moderator - Ivana Maletiþ, predsjednica Centra za razvoj javnog i neproÀtnog sektora

od 13.30-14.30

Pauza 14.30 do 15.00

od 15.00-16.00

PROGRAM KONFERENCIJE

Pauza za ruĀak 12.00 – 13.30

Čast nam je pozvati vas na konferenciju godine o ﬁnancijskom upravljanju i praktičnim aspektima pristupanja Europskoj uniji

30. studenoga 2012. od 10.00h do 16.00h Kongresni centar Hypo Expo XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Konferencija je namijenjena Āelnicima na svim organizacijskim razinama (naĀelnicima, gradonaĀelnicima, županima, ravnateljima, proĀelnicima, direktorima, voditeljima) u javnom sektoru Glavni ciljevi konferencije su: • Ukazati na izazove koje pred javni sektor donosi Ālanstvo u Europskoj uniji • Razjasniti moguþnosti i ulogu proraĀuna, proraĀunskih i izvanproraĀunskih korisnika te trgovaĀkih društava u vlasništvu države i lokalnih jedinica u korištenju EU fondova • Objasniti svrhu davanja Izjave o Àskalnoj odgovornosti i važnost uspostave dobrog sustava Ànancijskog upravljanja

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neproﬁtnog sektora najavljuje

SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA RASPORED RADIONICA: DJEČJI VRTIĆI – Zagreb, 14. siječnja 2013. USTANOVE U KULTURI – Zagreb, 15. siječnja 2013. SUDOVI I ODVJETNIŠTVA – Zagreb, 16. siječnja 2013. USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI – Zagreb, 17. siječnja 2013. FAKULTETI I INSTITUTI – Zagreb, 18. siječnja 2013. USTANOVE U ZDRAVSTVU – Zagreb, 21. siječnja 2013. JAVNE VATROGASNE POSTROJBE – Zagreb, 22. siječnja 2013. OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI – Zagreb 23. siječnja 2013.

TEMA RADIONICA JE: Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti – primjena izmjena Zakona o proračunu i slično Detaljan program radionica bit će objavljen na internet stranici www.tim4pin.hr Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 700,00kn (uključen PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn. Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/5531755 (fax i tel), 01/5531335 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr i prijavite se online.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji!

Pred vama je ogledni primjerak novog specijaliziranog časopisa za javni i nepro itni sektor koji će od početka sljedeće godine izlaziti pod nazivom TIM4PIN MAGAZIN. Nazivom časopisa nastojimo izraziti usku povezanost njegova sadržaja s osnovnim ciljem nakladnika, a to je unaprjeđivanje i razvoj ideje i prakse javnog i nepro itnog sektora. Pretpostavka ispunjavanja cilja TIM4PIN - Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora svakako je i međusobna razmjena informacija, savjeta, spoznaja i iskustava stručnjaka i znanstvenika koje želimo ostvariti i putem ovoga časopisa. Ovaj timski rad nastojali smo kratko izraziti riječju TIM, a primarno područje djelovanja za proračun i nepro itne organizacije kraticom PIN. Časopis želimo razviti u jedinstveni i sveobuhvatni informacijski portal koji će predstavljati pouzdani priručnik i vodič za primjenu općih i posebnih propisa, najbolje domaće i svjetske prakse te znanstvenih dostignuća. Uz to, časopis će sadržavati široki spektar relevantnih informacija potrebnih za vaše dnevne, ali napose i razvojne potrebe koje proizlaze iz reformi javnog sektora, razvoja civilnog društva i skorog pristupanja Europskoj uniji. Sigurni smo da je među vama veliki broj samozatajnih stručnjaka čije je znanje i iskustvo dragocjeno. Pozivamo vas da se aktivno kao autori priključite uredništvu i putem časopisa podijelite svoje znanje s ostalim čitateljima. Časopis će biti interdiciplinarnog karaktera što znači da će sadržavati široki spektar tema iz područja inancija i inancijskog upravljanja, računovodstva, revizije, poreza, prakse i regulative EU, ekonomike javnog sektora, prava, javne uprave, menadžmenta, informatike i drugih povezanih područja. Kao takav, časopis je namijenjen širokom krugu stručne i upravljačke čitalačke publike na svim razinama. Uređivački, autorski i suradnički tim časopisa čini veliki broj naših eminentnih stručnjaka i znanstvenika koji će vam se predstavljati svojim prilozima u časopisu. Konceptualno, časopis će se tematski sastojati od dvije glavne cjeline. Prva će sadržavati rubrike i članke o temama od zajedničkog interesa svih čitatelja neovisno u kojim institucijama i djelatnostima rade, dok će drugi dio biti posvećen speci ičnim temama koje su aktualne samo za pojedine djelatnosti. Već u ovom oglednom broju nastojali smo tematski prikazati navedenu podjelu. Sadržaj i opseg časopisa prilagođavat će se vašim aktualnim potrebama za informacijama, a u dobroj će mjeri ovisiti i o zakonodavnim aktivnostima. Uz tiskano mjesečno izdanje, časopis će istodobno biti publiciran i u elektronskom obliku koje je uključeno u jedinstvenu pretplatu od 1.100,00 kn godišnje. U prilogu časopisa dostavljamo vam i ponudu za zasnivanje pretplate za 2013. godinu. Nadamo se da ćete prihvaćanjem ponude izraziti svoju podršku i interes za uspješnim početkom i razvojem ovoga izdavačkog projekta. U tom uvjerenju vam se zahvaljujemo i pozdravljamo s poštovanjem! Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

III

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ PLAĆE I NAKNADE

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Ivana Jakir-Bajo Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o proračunu.................................................................... Danijela Stepić U pripremi je novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna ...............................

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Ivana Maletić Praktični aspekti primjene Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila u postupcima primopredaje ................................................................ Davor Vašiček Novine u Upitniku o iskalnoj odgovornosti i obveze proračuna i proračunskih korisnika vezano uz iskalnu odgovornost i inancijsko upravljanje...................................................................... Ana Zorić Postupanja i praćenje postupanja po prijavljenim/uočenim nepravilnostima .......

Mirela Bojić Naknade materijalnih prava i prigodne isplate s aspekta primjene kolektivnih ugovora u državnim i javnim službama ........

Ana Zorić Visina dnevnice za zaposlene koji se inanciraju iz državnog proračuna ..................

POREZI I DOPRINOSI

Renata Kalčić Mogućnost izlaska iz sustava PDV-a u 2013. godini - uvjeti i predradnje .................

Mirjana Mahović Komljenović Godišnji obračun poreza na dohodak pri zadnjoj isplati plaća za 2012. godinu .............

Marijana Vuraić Kudeljan Primjena Zakona o iskalizaciji kod proračunskih korisnika i nepro itnih ustanova ...........................................................................

JAVNA NABAVA 18

Glorija Raguž Planiranje javne nabave za 2013. godinu .....

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Bernardica Rubčić Novosti u sustavu provedbe ovrha ................... Anđa Režić Primjena Zakona o inancijskom poslovanju ....................................................................... Bernardica Rubčić Naknada štete na neosiguranoj državnoj imovini ..............................................................................

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 22

Ivana Maletić, Maja Petričko Proračun Europske unije .......................................

Ivana Juras Anić, Nada Zrinušić Ruralni razvoj i sredstva Europske unije ....

Nada Zrinušić Program za cjeloživotno učenje – velike mogućnosti za male korisnike .........

RAČUNOVODSTVO Davor Vašiček Pripreme za godišnji popis u sustavu proračuna i nepro itnih organizacija .............

EKONOMIKA 33

Saša Drezgić Osvrt na ESCO model pružanja energetskih usluga.................................................................................

REVIZIJA Nediljka Rogošić Revizija inancijskih izvještaja i poslovanja nepro itnih organizacija ........................................ IV

JAVNA UPRAVA 39

Ivan Koprić Europeizacija javne uprave u Hrvatskoj .......

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ KULTURA

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA SOCIJALNA SKRB Danijela Stepić Speci ičnost organiziranja i inanciranja ustanova u socijalnoj skrbi ................................... 102 ZDRAVSTVO Ljubica Đukanović Novine u zakonskom reguliranju sanacije javnih ustanova ........................................................... 105 ŠKOLSTVO Vesna Orlandini Speci ične knjigovodstvene evidencije škola i učeničkih domova....................................... 108

Andreja Milić, Sabina Rebrović Speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija kod ustanova u kulturi .............. 120 VATROGASTVO Ivana Maletić, Sabina Rebrović Evidentiranje prihoda kod javnih vatrogasnih postrojbi .............................................. 124 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Vesna Vašiček Izrada inancijskih planova/proračuna nepro itnih organizacija za 2013. godinu i uloga rezultata poslovanja u planiranju i izvještavanju............................................................... 128 KOMUNALNO GOSPODARSTVO

PREDŠKOLSKI ODGOJ Mladenka Karačić Speci ične knjigovodstvene evidencije dječjih vrtića ................................................................. 113

Desanka Sarvan Najavljena je Novela Zakona o komunalnom gospodarstvu ................................................................ 135 TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI

PRAVOSUĐE Ivana Jakir-Bajo Praćenje naplate potraživanja, evidencija primljenih predujmova i način povrata sredstava kod sudova i državnih odvjetništava ................................................................ 118

1. Iznosi naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza .......................... 138 2. Izmjenjene odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike .... 139 3. Plaće ............................................................................. 140 4. Zatezne kamate i eskontne stope ............... 141

TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora - TIM4PIN Nakladnici: TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora i TIM4PIN d.o.o sa savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41

Adresa uredništva: Vukovarska 237a, Zagreb

Uredništvo promo broja: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; Ivana Jakir-Bajo mag. oec; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; dr.sc. Igor Vidačak; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan

Za nakladnika: Ivana Male ć mag.oec.

Oblikovanje naslovnice: Studio Tičić, d.o.o Zagreb

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Grafička priprema za sak: Gordana Vinter

Tehnička urednica: Maja Petričko, mag.oec.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec.

Naklada promo broja: 8000 primjeraka

OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR 33 23400091 110546815 (PBZ)

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

AKTUALNA IZDANJA U PRIPREMI! PISMO GLAVNOG UREDNIKA FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE ZA ČELNIKE NA SVIM ORGANIZACIJSKIM RAZINAMA

Izlazi iz tiska 30. studenoga 2012.

Autori: Danijela Stepić, Davor Kozina, Ivana Maletić i Ivana Jakir-Bajo U ovoj knjizi autori s puno zanimljivih primjera i ilustracija objašnjavaju na praktičan način iskalnu odgovornost i sustav inancijskog upravljanja. Daje se strateški pogled i informacije koje o ovoj tematici trebaju znati rukovoditelji na različitim razinama (načelnici, gradonačelnici, župani, ravnatelji, voditelji, predsjednici i ostali). S ovom knjigom znat ćete što i zašto potpisujete kada potpisujete Izjavu o iskalnoj odgovornosti, koje su Vaše obveze kao čelnika, što je obvezno, a što nije potrebno primjenjivati u praksi. Ovo je jedinstveno izdanje koje svaki čelnik - upravljač treba imati! Cijena izdanja: 250, 00 kuna Narudžbe možete slati na mail adresu centar@tim4pin.hr ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755 (tel i fax), 01/5531335 (tel), 099/3037677, 099/3037678.

*************** FISKALNA ODGOVORNOST popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izviješća

Izlazi iz tiska 10. prosinca 2012.

Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmonizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim načelima i praksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izviješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim revizorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu. Uz knjigu dobivate i CD sa uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izviješća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom. Cijena izdanja s CD-om: 220,00 kuna Narudžbe možete slati na mail adresu centar@tim4pin.hr ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755 (tel i fax), 01/5531335 (tel), 099/3037677, 099/3037678.

*************** PRIMJENA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI U 2013. GODINI

Izlazi iz tiska 10. prosinca 2012.

Urednici: Ante Loboja i Ivan Žilić Priznati stručnjaci, praktičari i kreatori propisa u području javne nabave u ovom izdanju obrazlažu postupke i procedure javne nabave sukladno zakonskim odredbama te praktičnim primjerima daju smjernice za postupanje u praksi. Cijena izdanja: 350,00 kuna Narudžbe možete slati na mail adresu centar@tim4pin.hr ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755 (tel i fax), 01/5531335 (tel), 099/3037677, 099/3037678.

*************** VI

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

ukratko o rubrici AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI U ovoj rubrici pratit će se propisi koji bi se trebali mijenjati ili se mijenjaju te su u javnoj proceduri prikupljanja mišljenja. Cilj je dati informacije o novostima u pripremi kroz kratke osvrte. Čitatelji će tako moći dodatno razmisliti i de inirati svoja mišljenja te poslati predlagačima propisa primjedbe i prijedloge. Uz propise, pratit će se i posebno aktualne teme iz različitih područja rada proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika te nepro itnih organizacija.

Ivana Jakir-Bajo*

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o proračunu Zakon o proračunu je temeljni akt javnih inancija kojim se uređuju temeljna načela proračuna, proračunski procesi, odnosi između proračuna i proračunskih korisnika, pitanje zaduživanja i ostala područja važna u sustavu upravljanja javnim inancijama. Zakon o proračunu donesen je u 2008. i od tada se nije mijenjao. Prve izmjene planirane su do kraja 2012. Autorica u ovom tekstu daje pregled predloženih izmjena. Izmjene Zakona u dijelu uvođenja strateškog planiranja jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu opisane jer se temeljem dobivenih prijedloga i mišljenja još značajnije dorađuju.

1. Uvod Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine, stvoren je zakonodavni okvir koji je omogućio veliki iskorak u upravljanju javnim inancijama na svim razinama. Uvedeno je strateško planiranje i srednjoročni proračunski okvir, dana je veća leksibilnost u izvršavanju proračuna te su postavljena dodatna ograničenja u zaduživanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izmjene i dopune Zakona o proračunu potaknute su, s jedne strane, potrebom da se dorade uočene nedorečenosti pojedinih odredbi Zakona koje dovode korisnike do dvojbi u njihovoj primjeni, a druge strane, da se novim rješenjima osigura bolja * Ivana Jakir-Bajo, mag. oec, načelnica u Ministarstvu inancija Republike Hrvatske

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

strateška alokacija sredstava, e ikasnije pružanje javnih usluga i u konačnici stvori pravni temelj za korištenje sredstava iz fondova Europske unije koja će biti na raspolaganju Republici Hrvatskoj nakon što postane članicom Europske unije. Svim ministarstvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave upućen je na očitovanje Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o proračunu, a u nastavku teksta osvrnut ćemo se na ključne prijedloge koji se odnose na državni proračun, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i same proračunske korisnike.

2. Prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o proračunu koji se odnose na državni proračun i na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Privremeno inanciranje Prema Zakonu o proračunu Hrvatski sabor, odnosno predstavničko tijelo donosi proračun za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine, do kraja tekuće godine, i to u roku koji omogućuje primjenu proračuna od 1. siječnja godine za koju se donosi proračun. U situacijama kada nije moguće donošenje proračuna u rokovima utvrđenim člankom 39. Zakona o proračunu (primjerice radi održavanja izbora), Hrvatski sabor, odnosno predstavničko tijelo na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini dono1

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI si odluku o privremenom inanciranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a najduže za prva tri mjeseca proračunske godine. Privremeno inanciranje do sada se obavljalo razmjerno prihodima ostvarenima u istom razdoblju prema proračunu za prethodnu godinu, a najviše do 1/4 ukupno ostvarenih prihoda bez primitaka. Nakon proteka privremenog inanciranja, u tom razdoblju ostvareni prihodi i primici te izvršeni rashodi i izdaci uključili bi se u proračun tekuće godine. Vezivanje visine odluke o privremenom inanciranju uz visinu prihoda ostvarenima u prethodnoj godini donijelo je, do sada, dosta problema u primjeni ove zakonske odredbe. I primjeri najbolje međunarodne prakse ukazuju na potrebu određivanja visine sredstava, koja stoje na raspolaganju u razdoblju privremenog inanciranja, uz rashodovnu stranu proračuna koja je izvršena prethodne godine. Time se i rukovodilo prilikom oblikovanja izmjena članka 42. Zakona o proračunu koji bi sada glasio: „Privremeno inanciranje obavlja se razmjerno rashodima izvršenim u istom razdoblju prethodne godine, a najviše do ¼ ukupno izvršenih rashoda bez izdataka.“ I nadalje bi ostale na snazi odredbe koje kažu da se tijekom privremenog inanciranja nastavljaju inancirati isti programi (aktivnosti i projekti), kao i prethodne godine, te da korisnici ne smiju povećavati broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca pret hodne godine. Isto tako proračunski korisnici ne smiju preuzimati nove inancijske obveze, dakle nema pokretanja postupaka javne nabave i potpisivanja novih ugovora. Fleksibilnost u izvršavanju rashoda proračuna omogućena je za prihode od pomoći, donacija i prihode za posebne namjene koji se mogu izvršavati iznad iznosa ostvarenja u prva tri mjeseca prethodne godine. Ovim odredbama omogućava se primitak i korištenje osobito pomoći i donacija u razdoblju privremenog inanciranja, neovisno o ograničenjima njihove realizacije iz prethodne godine.

Privremene mjere Uz izmjene i dopune (rebalans) proračuna, Zakonom o proračunu dana je mogućnost Vladi, odnosno načelniku, gradonačelniku i županu donošenja 2

privremenih mjera za uravnoteženje proračuna. Ako se u tijeku proračunske godine zbog nastanka novih obveza za proračun ili promjena gospodarskih kretanja povećaju rashodi i/ili izdaci, odnosno smanje prihodi i/ili primici proračuna, Vlada, odnosno načelnik/gradonačelnik/župan može, na prijedlog Ministarstva inancija/upravnog odjela za inancije, obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda i/ili izdataka. Mjerama privremene obustave izvršavanja može se: zaustaviti preuzimanje obveza i/ili predložiti produljenje ugovorenih rokova plaćanja i/ili zaustaviti preraspodjelu proračunskih sredstava, potrebno radi preuzimanja obveza. Uz navedeno može se donijeti odluka da proračunski korisnici moraju dobiti prethodnu suglasnost Ministarstva inancija, odnosno upravnog odjela za inancije za sklapanje ugovora o čemu se mora, odmah po donošenju odluke, obavijestiti Hrvatski sabor, odnosno predstavničko tijelo. Ako se za vrijeme provođenja mjera privremene obustave, izvršavanja proračuna proračun ne može uravnotežiti, Vlada, odnosno načelnik/gradonačelnik/župan obvezan je najkasnije u roku od 15 dana prije isteka roka za privremenu obustavu izvršavanja proračuna predložiti izmjene i dopune proračuna. Međutim, kako u Zakonu o proračunu nije propisan rok primjene mjera privremene obustave, događalo se da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u dužem vremenskom razdoblju primjenjuju ove mjere, iako one ne bi dovodile do uravnoteženja proračuna. Stoga se dopunama Zakona o proračunu predlaže uvođenje roka od 45 dana u kojem Vlada, odnosno načelnik/gradonačelnik/župan može, na prijedlog Ministarstva inancija, odnosno upravnog tijela za inancije, obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda i/ili izdataka zbog nastanka novih obveza za državni proračun ili zbog promjena gospodarskih kretanja. Osim toga, predlaže se i eliminiranje mogućnosti neograničenog ponavljanja mjera privremene obustave izvršenja pojedinih rashoda i/ili izdataka bez predlaganja izmjena i dopuna (rebalansa) proračuna jer su ove mjere iznimka i niti u kojem slučaju se ne bi trebale primjenjivati u dužem razdoblju. Privremenim mjerama za uravnoteženje proračuna ne mijenjaju se iznosi po pojedinim stavkama rashoda i izdataka utvrđenih proračunom i raspodijeljenih po korisnicima i programima/aktivnostima i projektima, već se zbog uočenih odstupanja u TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI izvršavanju rashoda utječe na njihovo usporavanje ili ubrzavanje, ovisno o nastalim okolnostima. Privremene mjere za uravnoteženje proračuna u konačnici uvijek završavaju rebalansom zbog potrebe uravnoteženja prihoda i rashoda i održavanja razine ciljanog de icita.

3. Prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o proračunu koji se odnose isključivo na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Izvještavanje Ministarstva inancija i Državnog ureda za reviziju Zakonom o proračunu propisano je da načelnik/ gradonačelnik/župan dostavlja proračun te izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu inancija, kao i odluku o izvršavanju proračuna Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu. Iz same odredbe nije razvidno dostavlja li se odluka o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave isključivo Državnom uredu za reviziju, a ne i Ministarstvu inancija, kao niti dostavlja li se proračun te izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave također i Državnom uredu za reviziju. Izmjenama ovog članka Zakona o proračunu predlaže se jasnije utvrđivanje načina dostavljanja proračuna, izmjena i dopuna proračuna i odluke o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izmijenjeni članak 40. bi glasio: „Načelnik/gradonačelnik/župan dostavlja proračun i projekcije, odluku o izvršavanju proračuna te izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu inancija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu.“ Nadalje, predlažu se promjene i u članku 112. Zakona o proračunu kojim je propisana obveza čelnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju dostavi godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u roku od 15 dana nakon što ga donese njegovo predstavničko tijelo. Dopunama ovoga članka TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

uređuje se dostava godišnjeg izvještaja Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju i kada predstavničko tijelo nije donijelo isti, na sljedeći način: „Iznimno ako predstavničko tijelo ne donese godišnji izvještaj o izvršenju, načelnik/gradonačelnik/ župan dostavlja ga Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju u roku od 60 dana od dana podnošenja predstavničkom tijelu.“

Preraspodjele Zakonom o proračunu uvodi se poseban mehanizam koji daje leksibilnost procesu izvršavanja proračuna na državnoj te lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini - mogućnost preraspodjele proračunskih sredstava. Zakon daje isključivo smjernice vezane uz mogućnosti preraspodjela tijekom proračunske godine i veliku slobodu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da svojim odlukama o izvršavanju proračuna utvrde načine i uvjete preraspodjela tijekom proračunske godine. Odredbe Zakona o proračunu pobliže uređuju uvjete preraspodjela za državni proračun i njegove korisnike. Prema tim odredbama Zakona o proračunu, a neovisno o odredbama zakona o izvršavanju držav nog proračuna, daje se mogućnost preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika državnog proračuna ili između proračunskih korisnika državnog proračuna najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci (donesenoj od strane Hrvatskog sabora) koja se umanjuje, ako to odobri Ministarstvo inancija. Dakle, ova odredba odnosi se isključivo na državni proračun, iako je veliki broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim odlukama o izvršavanju slijedio upravo ovu odredbu. Tako je jedno istraživanje Instituta za javne inancije1 pokazalo na uzorku od 44 lokalne jedinice da su 43 lokalne jedinice odlukama o izvršavanju proračuna za 2010. godinu predvidjele mogućnost preraspodjele sredstava tijekom godine. Od tog broja, 30 lokalnih jedinica, odnosno 68% propisalo je mogućnost preraspodjele do 5% kao najvišu granicu do koje se 1 2010. - Indeks otvorenosti proračuna 33 hrvatska grada, Institut za javne inancije (naručitelj: (Center on Budget and Policy Priorities, International Budget Partnership, CBPP-IBP, Washington, USA), Zagreb

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI može umanjiti proračunska stavka s koje se sredstva preraspodjeljuju na drugu stavku.

različitih postupanja kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Dopunama Zakona o proračunu, i to odredbe čl. 46. st. 2., predlaže se omogućavanje preraspodjele od 5% i unutar proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tako da to više ne bi bilo potrebno dodatno propisivati odlukom o izvršavanju proračuna.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njen čelnik odgovoran je za planiranje i izvršavanje proračuna, prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti te preuzimanje obveza i njihovo pravovremeno plaćanje sukladno dospijećima. Kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnosti i plaćanja obveza po dospijeću temelj je upravljanja inancijskim tokovima i gotovinom te dobrog gospodarenja prihodima i rashodima. Novi čl. 86.a kojim se predlaže propisivanje načina i uvjeta pod kojima se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave smiju kratkoročno zaduživati glasi:

Preraspodjelama, niti na državnoj, niti na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, nije moguće dodavati nove proračunske pozicije. Nadalje, proračunska sredstva ne mogu se preraspodijeliti između Računa prihoda i rashoda i Računa inanciranja jer takve promjene utječu na visinu ukupnog viška odnosno manjka proračuna, osim ako drugačije nije propisano zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno odlukom o izvršavanju proračuna. Lokalne jedinice najčešće svojim odlukama ne utvrđuju mogućnost preraspodjela između Računa prihoda i rashoda i Računa inanciranja. Dakle, jedna od pozitivnih strana preraspodjela je, već više puta naglašena, leksibilnost u izvršavanju proračuna, dok su česte kritike vezane uz činjenicu da općinski načelnik/gradonačelnik/župan može preraspodjelama značajnije mijenjati proračunske alokacije bez sudjelovanja predstavničkog tijela. Ipak, promjene u načinu planiranja, odnosno donošenje proračuna na manje detaljnoj razini rezultirale su manjim brojem preraspodjela tijekom proračunske godine.

Zaduživanje Do 2009. godine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogle su se dugoročno zaduživati uzimanjem kredita i izdavanjem vrijednosnih papira. To je značilo da se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu mogle dugoročno zaduživati kod primjerice dobavljača, odnosno uzimati zajmove. Od početka 2009. godine sukladno odredbama Zakona o proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju mogućnost zaduživati se, uz sklapanje kreditnih poslova i izdavanje vrijednosne papire, i putem zajmova, ali i nadalje isključivo za investicije. Zakon o proračunu nije ograničavao mogućnost privremenog kratkoročnog zaduživanja, ali nije niti podrobnije regulirao pitanja uvjeta i načina kratkoročnog zaduživanja što je dovelo do 4

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se kratkoročno zadužiti najduže do 9 mjeseci bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova. (2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se kratkoročno zadužiti samo za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza. Nadalje, prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o proračunu također se potiče aktivnije sudjelovanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u projektima iz područja unapređenja energetske učinkovitosti na način da se zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte iz ovog područja isključuje iz iznosa mogućeg godišnjeg zaduživanja jedinice (20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuje).

4. Prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o proračunu koje se odnose na proračunske korisnike Vlastiti prihodi korisnika uplaćeni u proračun Vlastiti prihodi proračunskih korisnika su u okviru Zakona o proračunu de inirani posebnim člankom i izdvojeno od namjenskih prihoda. To su prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne inanciraju iz proračuna npr. iznajmljivanje prostora i opreme, fotokopiranje, restoran za zaposlene, dodatno učenje stranih jezika i slično. Do 1. siječnja 2009. godine, odnosno stupanja na snagu Zakona o proračunu, u primjeni su bile odredbe Pravilnika o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (NN, br. 146/98). Ovim Pravilnikom bili su uređeni prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju na tržištu, način njihova korištenja i ostalo s tim u svezi. Pravilnik je omogućavao državnom proračunu da traži od proračunskih korisnika državnog proračuna uplatu 40% ostvarenih prihoda od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti u državni proračun. I jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave propisivale su odlukama o izvršavanju proračuna obvezu uplate dijela vlastitih prihoda korisnika iz svoje nadležnosti u lokalni proračun. Takav način postupanja bio je popraćen i odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu na način da se uplata dijela vlastitih prihoda u lokalni i područni (regionalni) proračun evidentirala na dugovnoj strani računa 66131 – Prihodi od vlastite djelatnosti uplaćeni u proračun. Međutim, stupanjem na snagu Zakona o proračunu iz 2009. godine prestao je važiti navedeni Pravilnik o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti i u cijelosti se promijenio način praćenja vlastitih prihoda korisnika na državnoj te lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Propisana je obveza uplate svih prihoda koje proračunski korisnici ostvare od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima u proračun. Sukladno navedenom i proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su dužni uplaćivati vlastite prihode u proračun nadležne jedinice gdje se isti planiraju kao izvor inanciranja – vlastiti prihodi, iz kojeg se inanciraju rashodi i izdaci (aktivnosti i projekti) proračunskog korisnika koji je vlastite prihode i ostvario. U skladu sa Zakonom o proračunu, novi Računski plan prilagođen je ovakvom načinu praćenja vlastitih prihoda te kao protustavku uplati vlastitih prihoda u lokalni proračun predviđa evidentiranje potraživanja od proračuna. U slučaju da proračunski korisnik ne potroši vlastite prihode uplaćene u državni proračun ili proTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

račun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do kraja proračunske godine, Zakon o proračunu ne predviđa mogućnost prijenosa istih u iduću proračunsku godinu. S druge strane, Zakon o proračunu nije predvidio niti leksibilnost u izvršavanju ove vrste prihoda, kao primjerice za namjenske prihode i primitka koji se mogu izvršavati i iznad planiranih, a do visine naplaćenih iznosa. Upravo zato, predlažu se dopune članka 52. Zakona o proračunu prema kojima bi se uplaćeni, a manje planirani vlastiti prihodi mogli izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, do visine uplaćenih odnosno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanirane vlastite prihode također bi bilo omogućeno njihovo korištenje prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva inancija, odnosno upravnog tijela za inancije.

Ukidanje plana razvojnih programa Financijski plan proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji se od: prihoda i primitaka iskazanih po vrstama, rashoda i izdataka predviđenih za trogodišnje razdoblje, razvrstanih prema proračunskim klasi ikacijama, obrazloženja prijedloga inancijskog plana i plana razvojnih programa. Treba istaknuti da plan razvojnih programa nikada nije zaživio kao element inancijskog plana na razini korisnika. Izmjena i dopunama Zakona o proračunu predlaže se njegovo ukidanje za proračunske korisnike. Njihove razvojne potrebe ugradile bi se u plan razvojnih programa koje sastavlja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a čiji će se sadržaj i izgled dodatno razraditi.

5. Zaključak Zbog utjecaja koje odredbe Zakona o proračunu imaju na oblikovanje i primjenu proračunskih procesa na svim razinama, iznimno je važno da je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o proračunu dostavljen na mišljenje svim ministarstvima, kao i svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedeno će vjerojatno dovesti do određenih promjena u odnosu na izvorni Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, koji je predstavljen ovim člankom, ali će time osigurati i njegovu kvalitetniju i bolju primjenu u praksi. 5

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Danijela Stepić*

U pripremi je novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna U novom Akcijskom planu razvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje 2012.-2013. koji je Vlada RH usvojila na sjednici održanoj 2. kolovoza 2012. g. jedna od ključnih mjera jest i racionalna uspostava unutarnje revizije u javnom sektoru. Cilj ove mjere je aktivnošću unutarnje revizije zahvatiti što je moguće više proračunskih sredstava, a istovremeno voditi računa o racionalnim modelima uspostave unutarnje revizije. Cilj je i izbjeći usitnjavanje revizorskih resursa (jedan revizor u instituciji) što za posljedicu ima poteškoće u poštivanju načela revizijske profesije (timski rad) i metodologije rada unutarnje revizije, osobito u dijelu provjere kvalitete rada unutarnje revizije. Realizacija navedene mjere predviđa rede iniranje kriterija uspostave unutarnje revizije koji su uređeni Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna iz 2008. godine (NN, br. 35/08). Autorica nas ovim tekstom upoznaje s postojećim stanjem funkcioniranja sustava unutarnje revizije, problemima u praksi te mogućim rješenjima kroz novi Pravilnik.

1. Stanje ustroja unutarnje revizije kod korisnika proračuna Načini uspostave unutarnje revizije de inirani su člankom 17. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06) i uključuju sljedeće: - ustrojavanje neovisne jedinice za unutarnju reviziju izravno odgovorne čelniku korisnika proračuna ili imenovanje unutarnjeg revizora izravno odgovornog čelniku korisnika proračuna

* Danijela Stepić, načelnica Sektora za harmonizaciju unutarnje revizije i inancijske kontrole u Ministarstvu inancija

- osnivanje zajedničke jedinice za unutarnju reviziju na prijedlog više korisnika proračuna uz prethodnu suglasnost ministra inancija ili - sklapanje sporazuma o obavljanju poslova unutarnje revizije s mjerodavnim ministarstvom/ institucijom, jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost ministra inancija. Nastavno na Zakon o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru, ministar inancija pravilnikom propisuje kriterije za uspostavljanje unutarnje revizije kod korisnika proračuna, ovisno o broju zaposlenih i inancijskim sredstvima kojima raspolažu. Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna iz 2008. godine propisani su kriteriji za uspostavu unutarnje revizije prema sljedećem: a) obveznici ustrojavanja neovisne jedinice za unutarnju reviziju su: - ministarstva - središnji državni uredi - izvanproračunski zavodi - županije i županijska središta - Grad Zagreb i gradovi s više od 35 000 stanovnika. b) osim navedenih, obveznici ustrojavanja neovisne jedinice za unutarnju reviziju su i: - korisnici proračuna koji zapošljavaju više od 50 zaposlenih, a imaju godišnje rashode i izdatke veće od 30 milijuna kuna - korisnici proračuna čije je područje poslovanja visokorizično, a obavljanje zadaća speci ično pa iako ne zadovoljavaju prethodno navedene kriterije, obveznici su ustrojavanja jedinice za unutarnju reviziju, o čemu odluku donosi ministar inancija. Korisnici proračuna koji su obvezni ustrojiti neovisnu jedinicu za unutarnju reviziju, iznimno, mogu prema vlastitoj procjeni opravdanosti unutarnju reviziju uspostaviti: TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Tablica: Pregled broja korisnika proračuna koji su normativno uspostavili unutarnju reviziju

Korisnici proračuna državna razina lokalna razina ukupno

Ukupan broj obveznika ustroja unutarnje revizije 148 148 296

Broj korisnika proračuna koji su uspostavili unutarnju reviziju 2005. 21 1 22

2006. 31 7 38

2007. 32 40 72

- osnivanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju na prijedlog više korisnika proračuna uz prethodnu suglasnost ministra inancija ili - sklapanjem sporazuma o obavljanju poslova unutarnje revizije s mjerodavnim ministarstvom/institucijom, jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost ministra inancija. Osnivanje zajedničke jedinice za unutarnju reviziju i sporazumno obavljanje poslova unutarnje revizije daje mogućnost manjim korisnicima proračuna da uspostave unutarnju reviziju na racionalan način. Za uspostavljanje unutarnje revizije putem sporazuma, uvjet je da je jedan od korisnika proračuna koji sklapaju sporazum već ustrojio jedinicu ili imenovao unutarnjeg revizora. Korisnici proračuna koji nisu obvezni uspostaviti unutarnju reviziju prema kriterijima određenim Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna mogu prema vlastitoj procjeni opravdanosti uspostaviti unutarnju reviziju na jedan od načina propisanim člankom 17. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru. U skladu s važećim kriterijima ukupno 296 korisnika proračuna ima obvezu uspostavljanja unutarnje revizije, od čega na: - državnoj razini 148 obveznika - lokalnoj razini 148 obveznika. Do kraja 2011. godine ukupno su 152 korisnika proračuna uspostavili unutarnju reviziju, od čega na: - državnoj razini 79 korisnika proračuna - lokalnoj razini 73 korisnika proračuna1. Izvor: Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2011. g., http://www.m in.hr/adminmax/docs/Objedinjeno%2 0godisnje%20izvjesce%20o%20PIFCu%20za%202011.pdf

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

2008. 42 43 85

2009.

2010.

54 56 110

72 59 131

% broja obveznika koji su do 31.12.2011. uspostavili unutarnju 2011. reviziju 79 73 152

53,38 49,32 51,35

Na državnoj razini, od 79 korisnika proračuna koji su normativno uspostavili unutarnju reviziju njih: - 44 (56 %) je ustrojilo jedinicu za unutarnju reviziju - 16 (20%) je uspostavilo unutarnju reviziju imenovanjem unutarnjeg revizora - 18 (23%) je uspostavilo unutarnju reviziju zaključivanjem sporazuma o obavljanju poslova unutarnje revizije, i - osnovana je zajednička jedinica za unutarnju reviziju (Ured Vlade Republike Hrvatske za unutarnju reviziju) za sve urede Vlade Republike Hrvatske. Važno je napomenuti da je unutarnja revizija uspostavljena u svim ministarstvima i izvanproračunskim zavodima (Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje) te središnjim državnim uredima. Značajan je broj korisnika proračuna u sustavu zdravstva (klinički bolnički centri) te znanosti (sveučilišta, instituti) koji su također uspostavili unutarnju reviziju. Primjetan je porast institucija koje su unutarnju reviziju uspostavile sklapanjem sporazuma s nadležnim ministarstvom, a do kraja 2011. godine u ukupno 18 institucija unutarnja revizija uspostavljena je na taj način. Na lokalnoj razini od ukupno 73 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su normativno uspostavile unutarnju reviziju njih: - 56 (77%) je ustrojilo jedinicu za unutarnju reviziju - 15 (21%) je uspostavilo unutarnju reviziju imenovanjem unutarnjeg revizora - 2 (2%) je uspostavilo unutarnju reviziju sklapanjem sporazuma o obavljanju poslova unutarnje revizije. 7

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Najveći broj korisnika proračuna lokalne razine uspostavio je unutarnju reviziju ustrojavanjem neovisne jedinice izravno odgovorne čelniku, uključujući 18 županija, 26 gradova te 12 zdravstvenih ustanova. Preostali korisnici proračuna lokalne razine uspostavili su unutarnju reviziju imenovanjem unutarnjeg revizora: 3 županije, 7 gradova, 4 opće bolnice te 1 županijska uprava za ceste. Na lokalnoj razini, dvije su općine s područja Požeško-slavonske županije sklopile sporazum o obavljanju poslova unutarnje revizije s navedenom županijom.

2. Poteškoće u praksi Postojeći kriteriji za uspostavu unutarnje revizije, pored ministarstava, županija, velikih gradova, na ustrojavanje unutarnje revizije obvezuju i manje korisnike proračuna (sve one koji imaju više od 50 zaposlenih i rashode i izdatke veće od 30.000.000, 00 kn). U ovu kategoriju ulaze različite agencije, ustanove u socijali, kulturi, zdravstvu i sl., koji često nemaju dostatne kapacitete za ustrojavanje vlastitih jedinica za unutarnju reviziju. Ako i ustrojavaju jedinice za unutarnju reviziju, zapošljavaju jednog unutarnjeg revizora što dovodi do poteškoća u poštivanju revizijskih standarda i metodologije rada, jer se ne ispunjava jedno od temeljnih načela revizijske profesije, a to je timski rad, važan zbog osiguranja kompetentnosti revizijske profesije te kontrole kvalitete rada što provode sami unutarnji revizori. Pored navedenog, važno je naglasiti da korisnici proračuna kao što su agencije, ustanove u socijali, kulturi, zdravstvu i sl. predstavljaju drugu i treću razinu korisnika proračuna, tj. glave u razdjelima resornih ministarstava, odnosno proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Postojeći Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna kod postavljanja kriterija za uspostavu unutarnje revizije, nedovoljno uzima u obzir činjenicu povezanosti ministarstava i njihovih agencija, te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika. Posljedica toga je da su korisnici proračuna druge i treće razine, u pravilu ti koji iniciraju sklapanje sporazuma o obavljanju unutarnje revizije, umjesto 8

da je situacija obrnuta, odnosno da resorna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iniciraju sklapanje takvih sporazuma, s interesom da funkciju unutarnje revizije prošire i na proračunske korisnike u svom sastavu, koji su u funkciji realizacije postavljenih ciljeva na razini cijelih resora te troše značajna proračunska sredstava iz ukupno konsolidiranih proračuna na razini razdjela, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ukoliko se ustrojavaju jedinice za unutarnju reviziju kod korisnika proračuna koji ulaze u kategoriju druge i treće razine korisnika proračuna, u slučaju kada isti raspolažu značajnim proračunskim sredstvima, imaju značajan broj zaposlenih ili je njihovo poslovanje speci ično (primjerice bolnice, sveučilišta, fakulteti, agencije u sustavu upravljanja i provedbe EU fondova) nedovoljno je jasno uređena suradnja s jedinicama za unutarnju reviziju resornih ministarstava, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pitanje suradnje između jedinica za unutarnju reviziju ustrojenih u institucijama koje su međusobno vezane kroz vlasništvo i/ili način inanciranja nije samo važno u odnosu ministarstva/županija/gradova i njihovih proračunskih korisnika, već je važno i u odnosu ministarstava/županija/gradova i javnih trgovačkih društava u njihovom vlasništvu. Javna trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u funkciji su realizacije postavljenih ciljeva i funkcija resornog ministarstva, odnosno županije/grada, a pored toga inanciraju se značajnim sredstvima iz državnog/županijskog/gradskog proračuna koji im se doznačuje putem različitih transfera. Stoga je važno sagledati kako ta činjenica utječe na kriterije za uspostavu unutarnje revizije i načine suradnje između unutarnje revizije kod povezanih institucija.

3. Prijedlozi izmjena i dopuna kriterija za uspostavu unutarnje revizije Paralelno s razvojem inancijskog upravljanja i kontrola u okviru kojeg se posljednje dvije godine u velikoj mjeri naglašava povezanost institucija u TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI javnom sektoru, Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva inancija još je u protekloj godini započela s analizama postojećih načina i kriterija uspostave unutarnje revizije. Krajnji cilj je kao što je uvodno istaknuto da se aktivnošću unutarnje revizije zahvati što je moguće više proračunskih sredstava i rizična područja poslovanja u javnom sektoru, ali da se istovremeno vodi računa o racionalnim modelima uspostave unutarnje revizije. Potrebno je izbjeći usitnjavanje i disperziju revizorskih resursa, a osigurati okrupnjavanje revizorskih resursa osobito na razini ministarstava, županija i gradova kako bi se osigurali dostatni kapaciteti za obavljanje unutarnje revizije kako na razini razdjela (ministarstava), odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave tako i na razini glava, odnosno proračunskih korisnika u sastavu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U postavljanju kriterija uzet će se u obzir i činjenica da se značajna proračunska sredstava transferiraju javnim trgovačkim društvima u vlasništvu države, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i činjenica da su isti u funkciji realizacije postavljenih ciljeva svojih vlasnika.

Ukratko rezimirajući, rede iniranje postojećih kriterija za uspostavu unutarnje revizije provest će se na način da unutarnja revizija kod korisnika proračuna prve razine (ministarstva, županije, gradovi) obavlja unutarnju reviziju i za proračunske korisnike u sastavu, odnosno drugu i treću razinu proračunskih korisnika, s izuzetkom onih proračunskih korisnika s druge i treće razine koji će ispuniti određene kriterije (visina proračunskih sredstava, broj zaposlenih, speci ičnosti u poslovanju i sl.) za uspostavu vlastite jedinice za unutarnju reviziju. Također novim se Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna planira urediti i način suradnje između jedinica unutarnje revizije unutar povezanih institucija ( primjerice način suradnje između unutarnje revizije ustrojene u općoj bolnici i unutarnje revizije županije, vlasnika te bolnice). Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva inancija trenutno je u fazi obrade i analize podataka koji se odnose na inancijska sredstva korisnika proračuna i broj zaposlenih, kao i međusobne povezanosti institucija u javnom sektoru. Prijedlozi novih kriterija i načina uspostave unutarnje revizije koji će proizaći iz provedenih analiza, raspravit će se i s korisnicima proračuna, kako bi se u određivanju kriterija ugradila iskustva i prijedlozi iz prakse.

U PRIPREMI! Izlazi iz tiska 30. studenoga 2012.: FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE ZA ČELNIKE NA SVIM ORGANIZACIJSKIM RAZINAMA Autori: Danijela Stepić, Davor Kozina, Ivana Maletić i Ivana Jakir-Bajo U ovoj knjizi autori s puno zanimljivih primjera i ilustracija objašnjavaju na praktičan način iskalnu odgovornost i sustav inancijskog upravljanja. Daje se strateški pogled i informacije koje o ovoj tematici trebaju znati rukovoditelji na različitim razinama (načelnici, gradonačelnici, župani, ravnatelji, voditelji, predsjednici i ostali). S ovom knjigom znat ćete što i zašto potpisujete kada potpisujete Izjavu o iskalnoj odgovornosti, koje su Vaše obveze kao čelnika, što je obvezno, a što nije potrebno primjenjivati u praksi. Ovo je jedinstveno izdanje koje svaki čelnik - upravljač treba imati! Cijena izdanja: 250, 00 kuna Narudžbe možete slati na mail adresu centar@tim4pin.hr ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/553 1755 (tel i fax), 01/553 1335, 099/303 7677, 099/303 7678. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

FISKALNA ukratko o rubrici ODGOVORNOST FISKALNAI FINANCIJSKO ODGOVORNOST UPRAVLJANJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Dobar sustav inancijskog upravljanja preduvjet je zakonitog, namjenskog i djelotvornog korištenja sredstava što treba biti cilj svakom čelniku i zaposleniku osobito u proračunskom i nepro itnom sustavu u kojima su javna sredstva izvor najvećeg dijela prihoda. Sustav inancijskog upravljanja i iskalna odgovornost obuhvaćaju cjelokupno poslovanje zbog čega sve rubrike u časopisu možemo vezati uz ovu tematiku, ali u ovoj rubrici će se obrađivati speci ične teme iz područja primjene propisa kojima se uređuju osnovni zahtjevi za inancijsko upravljanje.

Ivana Maletić*

UDK 657.2

Praktični aspekti primjene Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila u postupcima primopredaje Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila izmijenjena je u rujnu ove godine. U samom tekstu Uredbe dogodila se samo jedna izmjena odnosno dopuna teksta kojom se pobliže utvrđuje način davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti prilikom primopredaje u tijeku proračunske godine. S obzirom na brojne nedoumice u praksi, autorica u tekstu detaljnije pojašnjava primjenu ove dopune.

1. Uvod Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11; dalje u tekstu: Uredba) koja je donesena na temelju Zakona o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) propisuje se izgled i sadržaj Izjave o iskalnoj odgovornosti, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave, način i rokovi izvještavanja Ministarstva inancija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja izjava te oblik i sadržaj izvještaja o primjeni iskalnih pravila. Uredba je izmijenjena i dopunjena, a izmjene i dopune objavljene su u NN br. 106/2012.

* Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora, ivana.maletic@tim4pin.hr

Jedina, ali vrlo važna dopuna u samom tekstu Uredbe odnosi se na pobliže utvrđivanje načina davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti prilikom primopredaje u tijeku proračunske godine.

2. Sastavljanje i predaja Izjave s prilozima u postupku primopredaje Kada je datum primopredaje raniji od 31. kolovoza, uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti sastavljenu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datuma prestanka obnašanja dužnosti predaje se: − Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine za one slabosti i nepravilnosti koje su prema Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti trebale biti otklonjene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja dužnosti, − prilozi sastavljeni za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine, a to su: popunjeni Upitnik o iskalnoj odgovornosti, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izviješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola. Dakle, u postupcima primopredaje koji obuhvaćaju razdoblja do 31. kolovoza nije potrebno ponovo saTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE stavljati Upitnik o iskalnoj odgovornosti, već se uz Izjavu prilaže onaj koji je sastavljen za prethodnu proračunsku godinu. Upitnik je alat za samoprocjenu sustava inancijskog upravljanja, kontrola i samo jedan od elemenata za davanje Izjave o iskalnoj odgovornosti te nije svrsishodno ponavljati testiranja više puta tijekom godine. U postupcima primopredaje nakon 31. kolovoza potrebno je popuniti Upitnik za tekuću godinu od 1. siječnja do datuma primopredaje te čelnik koji odlazi novom čelniku uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti predaje i sve priloge sastavljene za razdoblje od 1. siječnja do datuma primopredaje tekuće godine, a to su: − popunjeni Upitnik o iskalnoj odgovornosti, − Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, − Izviješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine i − Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola. Izjave o iskalnoj odgovornosti predane u postupku primopredaje ostaju kod obveznika do datuma obveze predaje nadležnom ministarstvu odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Rok predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti (zajedno s: 1. popunjenim Upitnikom o iskalnoj odgovornosti, 2. Planom otklanjanja slabosti i nepravilnosti, 3. Izvješćem o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine - ovo Izvješće dostavlja se prvi put u 2013., 4. Mišljenjem unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini - ovo mišljenje dostavljaju samo obveznici koji imaju ustrojenu unutarnju reviziju) je 28. veljače za čelnike proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Rok predaje za načelnike, gradonačelnike, župane i čelnike središnjih tijela državne uprave (ministri i čelnici drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije) je 31. ožujka odnosno u 2013. rok je 1. travnja. Oni obveznici kod kojih se tijekom godine dogodila primopredaja u navedenim rokovima predaju dvije izjave o iskalnoj odgovornosti: jednu Izjavu čelnika koji je obnašao dužnost od 1. siječnja do datuma primopredaje i drugu Izjavu čelnika koji je obnašao dužnost od datuma primopredaje do 31. prosinca. Uz dvije Izjave u pravilu se predaje jedan popunjeni Upitnik s prilozima, ali i tu su mogući izuzeci: TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

• u slučaju primopredaje do 31. kolovoza prilikom primopredaje nije potrebno sastaviti novi Upitnik i priloge za tekuću godinu nego se koriste ti dokumenti iz ranije godine. Za tekuću godinu sastavlja se Upitnik s prilozima za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca te se predaje zajedno s dvije Izjave nadležnom ministarstvu odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, • u slučaju primopredaje nakon 31. kolovoza prilikom primopredaje sastavlja se Upitnik zajedno s prilozima za razdoblje od 1. siječnja do datuma primopredaje. Zbog navedenog može se dogoditi da u tom periodu još nisu doneseni inancijski planovi te se na dio pitanja iz planiranja odgovara s „nije primjenjivo“. Isto tako moguće je da nije donesena odluka o provođenju popisa te se i na pitanje 55. iz računovodstva odgovara s nije primjenjivo. U takvim slučajevima potrebno je naknadno za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca odgovoriti na ova pitanja iz Upitnika. Tada će obveznik uz dvije Izjave do kraja veljače predati i dva Upitnika s tim da u drugom odgovara samo na pitanja na koja nije bilo moguće odgovoriti u razdoblju za koje se sastavljao prvi Upitnik.

3. Sastavljanje i predaja Izjave s prilozima kod statusnih promjena U slučaju statusnih promjena: - spajanje dvaju ili više proračuna ili proračunskih korisnika u novu jedinicu, - pripajanje jednog ili više proračuna ili proračunskih korisnika postojećoj jedinici i - podjela proračuna ili proračunskog korisnika u dvije ili više novih jedinica čelnik bi za razdoblje do datuma statusne promjene trebao dati Izjavu o iskalnoj odgovornosti. S obzirom da je kod statusnih promjena riječ o promjeni pravne osobe, sastavljaju se i svi prilozi uz Izjavu (popunjeni Upitnik o iskalnoj odgovornosti za razdoblje od 1. siječnja do datuma statusne promjene, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izviješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola) neovisno o datumu statusne promjene. 11

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Speci ičan slučaj dogodio se tijekom 2012. u sustavu socijale skrbi u kojem su ustanove u socijalnoj skrbi u kratkom vremenu prošle kroz dvije statusne promjene, u prvom koraku spajanje, a potom ponovno razdvajanje1. Ministarstvo inancija je 4. srpnja 2012. dalo uputu ustanovama u socijalnoj skrbi vezano uz primjenu Zakona o iskalnoj odgovornosti i Pravilnika o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, u procesu statusnih promjena ustanova socijalne skrbi (Klasa: 400-06/12/01/106, Urbroj: 513-05-02712-2). U Uputi je navedeno da s obzirom da su se statusne promjene dogodile tijekom prve polovine 2012. nije potrebno sastavljati Upitnik i Plan otkZakonom o socijalnoj skrbi (NN, br. 33/12) ukinuti su zavodi za socijalnu skrb formirani po Zakonu o socijalnoj skrbi iz 2011. (NN, br. 57/11) te su ponovno osnovani centri za socijalnu skrb.

lanjanja slabosti i nepravilnosti za zavode. Čelnik Zavoda treba potpisati Izjavu o iskalnoj odgovornosti za razdoblje od 1. siječnja do datuma statusne promjene, a Izjavi prilaže popunjene upitnike i planove otklanjanja slabosti i nepravilnosti za 2011. koje su sastavili centri koje je Zavod statusnom promjenom spajanja u 2011. preuzeo. Uz navedeno, čelnik Zavoda prilaže i Izviješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenim prethodne godine u centrima (ali samo za one nepravilnosti koje su prema Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti trebale biti otklonjene u razdoblju do datuma statusne promjene). Čelnici centara za socijalnu skrb sastavljaju u 2012. Izjavu za razdoblje od datuma statusne promjene do 31. prosinca. Za isto razdoblje sastavljaju i upitnik sa svim prilozima osim mišljenje unutarnjih revizora jer nemaju obvezu ustrojavanja unutarnje revizije.

Izlazi iz tiska 10. prosinca 2012.: FISKALNA ODGOVORNOST – popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izviješća Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmonizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim načelima i praksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izviješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim revizorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu. Uz knjigu dobivate i CD sa uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izviješća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom. Cijena izdanja s CD-om: 220,00 kuna Narudžbe možete slati na mail adresu centar@tim4pin.hr ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755 (tel i fax), 01/5531335 (tel), 099/3037677, 099/3037678.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Davor Vašiček*

UDK 657.2

Novine u Upitniku o iskalnoj odgovornosti i obveze proračuna i proračunskih korisnika vezano uz iskalnu odgovornost i inancijsko upravljanje Izmjenama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i Izvještaja o primjeni iskalnih pravila u rujnu ove godine najviše je izmijenjen Upitnik te autor u ovom tekstu izdvaja najvažnije izmjene. Kako se u praksi često javljaju nedoumice oko toga tko uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti mora popunjavati i sve priloge i upitnik za samoprocjenu FUIK te sastavljati Plan uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola kao i Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola GI-FUIK, autor se u tekstu osvrće i na odredbe Pravilnika o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru.

1. Uvod U Narodnim novinama broj 106/2012 objavljene su izmjene i dopune Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i Izvještaja o primjeni iskalnih pravila. Tekst same Uredbe nije mijenjan već je dopunjen i to samo u jednom dijelu vezano uz predaju Izjave s prilozima prilikom primopredaje što je obrađeno u članku u nastavku. Izmjenama Uredbe mijenja se i nadopunjuje obrazac Upitnika o iskalnoj odgovornosti. Ova izmjena proizašla je između ostalog i iz potrebe za usklađivanjem s novim propisom u području javne nabave budući da je 1. siječnja 2012. godine na snagu stupio novi Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11). Osim toga, u praksi se pokazala potreba za izmjenom i dopunom određenih pitanja i referenci iz drugih područja radi olakšavanja ispunjavanja zahtjeva prilikom davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti.

* Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Važno! Izmijenjeni i dopunjeni obrazac Upitnika o iskalnoj odgovornosti koristi se za testiranja i kao prilog uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti u 2012.

2. Izmjene i dopune Upitnika o iskalnoj odgovornosti Planiranje proračuna/ inancijskog plana U području planiranja nema novih pitanja i izmjena postojećih, samo se detaljnije utvrđuju reference uz pojedina pitanja. Tako se u referencama uz pitanja 5., 6., 7. i 8. dodaje formulacija „usvojenog do 31. prosinca“. Mnogi obveznici su na ova pitanja o sadržaju inancijskog plana i obrazloženja odgovarali s „DA“ testirajući isključivo usklađenost sadržaja inancijskog plana sa zakonom propisanim elementima. Međutim, ako inancijski plan nije donesen do 31. prosinca, onda se i nema što testirati, uzimajući u obzir činjenicu da se testiraju uvijek poslovni događaji i transakcije provedeni u tekućoj godini bez obzira na koje se razdoblje odnose. Kako bi se izbjeglo različito tumačenje ovih pitanja u stupcu referenca dodano je „usvojenog do 31. prosinca“. Manje su izmjene pitanja 11., 13. i 15. u smislu nadopuna u dijelu referenca i boljem formuliranju pitanja.

Izvršavanje proračuna/ inancijskog plana Pitanje broj 20.: Poduzete su sve potrebne mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz nadležnosti i uplatu u proračun, mijenja se na način da se brišu riječi „i pravodobnu“ te se značajnije mijenja referenca. Iz dosadašnje reference: Dokaz o 13

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE uplati 10% ukupno naplaćenih prihoda, a na uzorku od 10% nenaplaćenih potraživanja dokazi o poduzetim radnjama za naplatu (preslike odnosno reference odgovarajućih dopisa, opomena...), briše se prvi dio testiranja – dokaz o uplati 10% ukupno naplaćenih potraživanja i testiranje se treba provesti na 10% nenaplaćenih potraživanja s tim da je naglašeno da je riječ o dospjelim potraživanjima. Uz navedeno se za ovih 10% nenaplaćenih potraživanja dodaje ograničenje „a najviše 100“ u smislu pojedinačnog broja potraživanja. Testiranje je najbolje provesti formirajući obrasce testiranja u koje se upisuju reference dokumenata uzetih u uzorak kako bi se kod provođenja kontrola postupak testiranja mogao ponoviti. Obrasci s upisanim referencama dokumenata uzetih u uzorak i provedenim postupkom testiranja ujedno su i dokaz koji se prilaže u Predmet uz odgovor na ovo pitanje.

U pitanju 25. (dosadašnje 24.): Pratilo se i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija, pomoći, subvencija do krajnjeg korisnika te korištenje istih, za potpitanja 25.2. i 25.3. utvrđuju se iznosi iznad kojih se obavljaju kontrole na licu mjesta odnosno traže izviješća od krajnjih korisnika. Tako se pod 25.2. ispituje jesu li obavljene provjere na licu mjesta kod krajnjih korisnika na uzorku za pojedinačne isplate iznad 20.000,00 kuna. Važno je napomenuti da se temeljem svih isplaćenih donacija, subvencija i pomoći iznad 20.000,00 kuna formira uzorak. U ovoj fazi uzorak još uvijek nije de iniran Uredbom te ga svaki korisnik i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalno utvrđuje. Pod 25.3. uvodi se obveza dobivanja izvješća od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta za pojedinačne isplate iznad 10.000,00 kn.

Iza pitanja 22. dodaje se novo pitanje 23.: Sredstva su utrošena u skladu s proračunom odnosno inancijskim planom.

Javna nabava

Ovo pitanje dodano je zbog učestalih upita o tome zašto se u Upitniku niti jednim pitanjem izravno ne ispituje zakonito i namjensko korištenje sredstava u odnosu na plan. S obzirom da je Upitnik samo jedan od alata za davanje Izjave o iskalnoj odgovornosti, bez obzira na nepostojanje ovakvog pitanja u Upitniku koji se sastavljao za 2011. godinu, u Izjavi je svakako trebalo istaknuti ako su postojale nepravilnost vezano uz trošenje sredstava u odnosu na planske veličine. Referenca uz ovo pitanje je izvještaj o izvršenju proračuna za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz kojeg je vidljiv način trošenja sredstava u odnosu na odobreni proračun (osim za namjenske prihode i primitke de inirane člankom 48. Zakona o proračunu), a za proračunske i izvanproračunske korisnike to je usporedba izvršenja i inancijskog plana iz koje se vidi da nije utrošeno više sredstva od odobrenih inancijskim planom (osim za namjenske prihode i primitke de inirane člankom 48. Zakona o proračunu). S obzirom da izvršenje za izvještajno razdoblje za 2012. nije moguće imati prije roka sastavljanja inancijskih izvještaja, koji je ujedno i rok sastavljanja Izjave o iskalnoj odgovornosti, službeni stav za testiranje odgovora na ovo pitanje očekujemo od nadležnog ministarstva. 14

U pitanju 29. (dosadašnje 28.): U zaključenim ugovorima ugovoreni su instrumenti osiguranja plaćanja i odredbe o ugovornoj kazni, smanjuje se obuhvat ugovora u kojima trebaju biti ugovoreni instrumenti osiguranja te novo pitanje glasi: U zaključenim ugovorima o nabavama velike vrijednosti ugovoreni su instrumenti za osiguranje urednog ispunjenja ugovornih obveza ili odredbe o ugovornoj kazni. Dodaje se novo pitanje 30.: Ugovori o javnoj nabavi zaključeni su u skladu s uvjetima određenim u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. Novi Zakon o javnoj nabavi (u članku 105.) po prvi put uvodi odredbe o izvršenju ugovora o javnoj nabavi. Iako je i do sada bilo propisano da ugovor o javnoj nabavi mora biti u skladu s uvjetima i zahtjevima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom, u novom se Zakonu ova obveza proširuje te se zahtjeva da se prilikom praćenja izvršenja pojedinog ugovora o javnoj nabavi postupa u skladu s uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje. Dosadašnje pitanje 31.: U zaključenim ugovorima o izvođenju radova ugovoreni su instrumenti kvalitete izvođenja radova i otklanjanja nedostataka u jamstvenom roku, briše se i zamjenjuje novim pitanjem 33.: Na internetskim stranicama (ili u službenim glasilu ili na oglasnoj ploči ili na drugi TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE način) je dostupan popis gospodarskih subjekata s kojima je obveznik odnosno predstavnik naručitelja ili s njime povezane osobe u sukobu interesa u smislu propisa o javnoj nabavi. Odgovor na ovo pitanje dokazuje se navođenjem adrese internetske stranice ili broja službenog glasila odnosno druge oznake mjesta gdje je predmetni popis objavljen. Ovo novo pitanje u Upitniku povezano je s usklađivanjem odredaba Zakona o javnoj nabavi s odredbama propisa kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa. Pitanje 35. (dosadašnje 33.) mijenja se i glasi: U pripremi i provedbi postupaka javne nabave najmanje jedan ovlašteni predstavnik imao je važeći certi ikat u području javne nabave u skladu sa propisima o javnoj nabavi. Pitanje 38. (dosadašnje 36.) mijenja se i glasi: Naručitelj vodi registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma koji sadrži podatke u skladu sa propisima o javnoj nabavi. Ovim je pitanjem zamijenjeno pitanje kojim se testiralo sastavljanje pojedinačnih izvješća o provedenim postupcima odnosno zabilješki o poništenju postupka. S obzirom da u novom Zakonu o javnoj nabavi ne postoji više takva obveza pitanje je izmijenjeno sa pitanjem o registru ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma. U dijelu Javna nabava u Napomeni se posebno naglašava: Ako se u godini za koju se daje Izjava o iskalnoj odgovornosti nisu provodili postupci javne nabave, na sva pitanja iz ovog područja odgovara se „NIJE PRIMJENJIVO – N/P“. Ako je provođenje postupaka javne nabave objedinjeno na razini osnivača, obveznik odgovara „NIJE PRIMJENJIVO – N/P“.

Računovodstvo Pitanje 49. (dosadašnje 47.): Zaprimljeni računi sadrže referencu na broj narudžbenice/ugovora temeljem kojeg su roba/usluge/radovi isporučeni, ostalo je isto, ali je izmijenjena referenca odnosno dokaz temeljem kojeg se de inira uzorak za odgovor na ovo pitanje i glasi: uzorak 1% svih računa po ugovorima sklopljenim temeljem postupaka javne nabave, a najviše 100. Navedeno ne znači da se uz ostale ugovore, narudžbenice (dokumente najave obveze) ne trebaju referencom povezati ulazni računi, nego je samo uzorak za testiranje sužen. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici koji nemaju postupke javne nabave u uzorak uzimaju 1% svih računa kojima u skladu s procedurom stvaranja ugovornih obveza (iz pitanja br. 16) prethodi dokument najave obveze (narudžbenica, ugovor). Za male korisnike poput škola, domova, vrtića, centara za socijalnu skrb i slično kod kojih samo nekoliko zaposlenika može trošiti sredstva, manji je broj stavki inancijskog plana koje se svakodnevno kontroliraju i prate, često su dokumenti najave obveze nepotrebno administriranje i u praksi se događalo da se kupnja obavi, a narudžbenice naknadno ispisuju prepisivanjem stavki s računa na narudžbenicu. S obzirom da to nije intencija pitanja, proračunski korisnici mogu u proceduri stvaranja obveza utvrditi u kojim je situacijama dozvoljena kupnja bez prethodnog ispisivanja narudžbenice i drugih dokumenata najave obveze s tim da je osigurana provjera potrošnje u odnosu na inancijski plan. Dosadašnje pitanje 52. koje je glasilo: Obavljena je kontrola usklađivanja analitičke evidencije i glavne knjige (odgovaraju obveznici primjene proračunskog računovodstva), brisano je iz Upitnika. Naravno, usklađivanja analitike i sintetike obvezni su dio inancijsko-računovodstvenih poslova, ali više neće biti potrebno prikupljati dokaze o obavljenim usklađivanjima. Napomena: U tekstu su istaknute samo najznačajnije izmjene, a za Vas smo pripremili detaljnu usporedbu starog i novog Upitnika. Za cjelovitu usporednu tablicu javite se na e-mail adresu: centar@tim4pin.hr (u sadržaj upišite „želim usporedbu Upitnika“) ili nas kontaktirajte preko internetske stranice www.tim4pin.hr. 15

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE 3. Obveze proračuna i proračunskih korisnika vezano uz iskalnu odgovornosti i inancijsko upravljanje Pravilnik o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru objavljen je u studenom 2011. (NN, br. 130/11). Pravilnikom je de inirano da svi proračunski korisnici osim tijela državne uprave i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, te sve općine i gradovi ispod 35.000 stanovnika, obvezu uspostavljanja sustava inancijskog upravljanja i kontrola ispunjavaju sastavljanjem Izjave o iskalnoj odgovornosti, popunjavanjem Upitnika i utvrđivanjem Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti kako je de inirano Uredbom. Za razliku od njih, središnja tijela državne uprave, izvanproračunski korisnici državnog proračuna, županije, županijska središta i veliki gradovi iznad 35.000 stanovnika planiranje aktivnosti na uspostavi i razvoju inancijskog upravljanja i kontrola provode donošenjem posebnog Plana uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola u skladu s odredbama Pravilnika o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru. Dakle, oni uz davanje Izjave o iskalnoj odgovornosti, popunjavanje Upitnika i pripreme Plana za otklanjanje slabosti i nepravilnosti uočenih odgovaranjem na pitanja iz Upitnika i ostalih priloga uz Izjavu, rade detaljniju ocjenu sustava inancijskog upravljanja po svim zadanim komponentama (kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne aktivnosti, informacije i komunikacije, praćenje i procjena sustava inancijskog upravljanja i kontrola) razrađenim u metodološkom okviru za provedbu inancijskog upravljanja i kontrola koji je sastavni dio Pravilnika o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru.

Upitnik o transparentnosti rada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvo pravosuđa je 6. rujna 2012. dostavilo putem elektroničke pošte upitnik o transparentnosti rada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave svim jedinicama Republike Hrvatske, pri čemu je kao krajnji rok za ispunjavanje upitnika 16

naveden 1. listopada 2012. godine. U ovom Upitniku o transparentnosti ispituju se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ponovno velikim dijelom o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola jer je on bitan preduvjet otvorenosti proračuna prema javnosti. Iako su svi elementi upitnika vezani uz inancijsko upravljanje i kontrole, poseban dio u Upitniku tako je i naslovljen te se isječak tog dijela s pitanjima daje u nastavku: FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLE Je li na internet stranicama dostupna organizacijska struktura jedinice i svi kontakti rukovodećih osoba (adresa sjedišta i broj poštanskog ureda, e-mail, tel., fax.)? Jesu li de inirane službene ovlasti odgovornih osoba za upravljanje inancijskim sredstvima koja su im potrebna za realizaciju aktivnosti iz njihove nadležnosti? Ima li jedinica de inirane pisane procedure upravljanja ljudskim potencijalima i kompetentnošću službenika (prava i obveze Zaposlenika izvan ovog upitnika)? Je li za 2011. godinu provedena samoprocjena sustava inancijskog upravljanja i kontrola (primjerice, popunjen upitnik za samoprocjenu FUIK; izrađen obrazac GI-FUIK i slično)? Je li jedinica sastavila Izjavu o iskalnoj odgovornosti sa svim prilozima te istu dostavila resornom ministarstvu na temelju Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, 78/11)? Kako veliki broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne treba, u skladu s Pravilnikom o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru, popunjavati upitnik za samoprocjenu FUIK i sastavljati Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola GI-FUIK (sve lokalne jedinice ispod 35.000 stanovnika) na pitanje: Je li za 2011. godinu provedena samoprocjena sustava inancijskog upravljanja i kontrola (primjerice, popunjen upitnik za samoprocjenu FUIK; izrađen obrazac GI-FUIK i slično)?, odgovaraju s „DA“ (u pitanju se navodi „i slično“) i kao dokaz daju referencu na popunjeni Upitnik o iskalnoj odgovornosti i sastaTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE vljen Plan o otklanjanju slabosti i nepravilnosti, a u 2013. moći će se pozvati i na Izviješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Informacije o upitniku i preliminarni rezultati obrade upitnika objavljeni su na internet stranici Ministarstva pravosuđa http://www.antikorupcija. hr/transparentnost-lokalnih-jedinica01. U praksi su se pojavile nedoumice upravo zbog objavljenih interpretacija rezultata analize provedene temeljem odgovora jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na pitanja iz Upitnika. U prezentaciji se navodi da je upitnik GI-FUIK (Godišnje izvješće o sustavu inancijskog uprav-

ljanja i kontrola) popunilo 65.08 posto JLP(R)S što nije dobra interpretacija rezultata. Naime GI-FUIK sukladno Naputku za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, 132/11) u obvezi su popuniti županije, županijska središta i veliki gradovi iznad 35 000 stanovnika, a to je ukupno 79 obveznika koji su i popunili podatke i dostavili u Središnju harmonizacijsku jedinicu Ministarstva inancija (to je navedeno u Objedinjenom godišnjem izvješću o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru za 2011 str. 8.). Dakle, svi koji su trebali popuniti ovaj obrazac su ga i popunili, a iz podataka Ministarstva pravosuđa proizlazi da njih 35 posto nije popunilo.

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neproﬁtnog sektora najavljuje SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA RASPORED RADIONICA: DJEČJI VRTIĆI – Zagreb, 14. siječnja 2013. USTANOVE U KULTURI – Zagreb, 15. siječnja 2013. SUDOVI I ODVJETNIŠTVA – Zagreb, 16. siječnja 2013. USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI – Zagreb, 17. siječnja 2013. FAKULTETI I INSTITUTI – Zagreb, 18. siječnja 2013. USTANOVE U ZDRAVSTVU – Zagreb, 21. siječnja 2013. JAVNE VATROGASNE POSTROJBE – Zagreb, 22. siječnja 2013. OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI – Zagreb 23. siječnja 2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Ana Zorić*

UDK 657.2

Postupanja i praćenje postupanja po prijavljenim/uočenim nepravilnostima Sustav upravljanja nepravilnostima do donošenja Naputka o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju proračunskim sredstvima u lipnju ove godine nije bio sustavno de iniran i propisan. Trebat će vremena dok ovaj sustav u pravom smislu zaživi u praksi jer traži zadovoljavajuća znanja o nepravilnostima kod svih zaposlenika. Svi bi trebali znati prepoznati nepravilnost i izvijestiti o tome. Dosta je upita vezanih uz ulogu osoba zaduženih za nepravilnosti te način rada proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji nemaju osobe za nepravilnosti. Česta su pitanja i o izvještavanju o uočenim nepravilnostima ranijih razdoblja te o praćenju postupanja po nepravilnostima. U ovom tekstu autorica odgovara na najčešće dvojbe iz prakse, a u prvom broju časopisa detaljnije će biti obrađena tema izvještavanja o nepravilnostima koja je aktualna u siječnju radi obveze slanja godišnjih izvještaja za 2012.

1. Uvod Zakon o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru1 (dalje u tekstu: Zakon) je akt kojim se čelnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunskih korisnika na državnoj i lokalnoj razini obvezalo na uspostavu sustava unutarnjih inancijskih kontrola. Uspostava sustava inancijskih kontrola predstavlja između ostalog i način na koji čelnik može sprječavati rizik pojave nepravilnosti i prijevara. Neučinkovitost navedenog sustava može imati, a u velikom broju slučajeva za posljedicu ima nezakonitu i neučinkovitu potrošnju koja je uzrokovana nepravilnostima. Sam Zakon de inira nepravilnost na način da se nepravilnošću smatra nepridržavanje ili pogrešna primjena zakona i drugih propisa koja proizlazi iz radnji ili propusta korisnika proračuna, a koja ima ili bi mogla imati

* **

Ana Zorić, dipl. iur, Ministarstvo inancija Republike Hrvatske NN, br. 141/06

štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini ili obvezama. Radi boljeg razumijevanja ovoga pojma u Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju proračunskim sredstvima2 (dalje u tekstu: Naputak) dana je klasi ikacija nepravilnosti, pa iste mogu biti: - nepravilnost za koju nisu propisane prekršajne odredbe, - nepravilnost koja ima obilježje prekršaja i - sumnja na kazneno djelo.

2. Uloga i obveze čelnika u sustava upravljanja nepravilnostima Nedvojbeno je kako je za sprječavanje nepravilnosti i poduzimanje radnji protiv nepravilnosti uvijek odgovoran čelnik. Ova njegova odgovornost proizlazi iz Zakona o proračunu3 (čl. 95.) i Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (čl. 36.). Kao i u dijelu prijenosa ovlasti na druge osobe za pojedine poslove iz područja javne nabave, planiranja, izvršavanja, računovodstvenog praćenja i izvještavanja, čelnik može za određene poslove i aktivnosti iz dijela sprječavanja nepravilnosti, a na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada, prenijeti ovlasti na druge osobe, međutim, prenošenje ovlasti i odgovornosti ne isključuje odgovornost čelnika. Odredbama Naputka uloga čelnika u sustavu upravljanja nepravilnostima detaljnije se de inira te je čelnik obvezan: - u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje postoji sumnja na kazneno djelo, predmet s dokazima

NN, br. 70/12

NN, br. 87/08 TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE u prilogu dostaviti na postupanje nadležnom državnom odvjetništvu, - u slučaju utvrđenih nepravilnosti koje imaju obilježje prekršaja, predmet sa dokazima u prilogu dostaviti na postupanje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, radi podnošenja optužnog prijedloga nadležnom tijelu, - kada se utvrdi da su sredstva korištena suprotno zakonu ili proračunu, čelnik obveznika zahtijevati povrat proračunskih sredstava u proračun ili podnijeti zahtjev za obavljanje proračunskog nadzora radi donošenja rješenja o povratu sredstava u proračun, - u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje nisu propisane kazne, naložiti mjere za otklanjanje nepravilnosti. Na ovaj se način, po prvi puta daje jasna uputa kako postupiti s određenom „vrstom“ nepravilnosti. Naime, iako je i do sada Zakonom bilo propisano da će čelnik korisnika proračuna ili osoba zadužena za nepravilnosti, nakon primljene obavijesti o nepravilnosti ili sumnji na prijevaru, poduzeti potrebne mjere i o tome obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i nadležno tijelo za nepravilnosti i prijevare pri Ministarstvu inancija, te obavijestiti osobu koja je upozorila na nepravilnosti ili prijevaru, često su se u praksi pojavljivale nedoumice kako postupati nakon zaprimanja obavijesti o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti, kome se i u kojim slučajevima prijavljuje takva nepravilnost. Posebice je dvojbeno bilo kako bi čelnik trebao postupiti u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje nisu propisane kazne. U takvim je slučajevima odgovornost za otklanjanje nepravilnosti na čelniku pa je on dužan naložiti mjere za otklanjanje nepravilnosti, ali i voditi računa jesu li te mjere zaista i implementirane kako se takve nepravilnosti ne bi više pojavljivale. Uz propisanu obvezu prijave sumnje na kazneno djelo državnom odvjetništvu i prekršaja proračunskom nadzoru u Ministarstvu inancija, propisana je i obveza praćenja daljnjih radnji i postupanja o predmetima prijavljenih nepravilnosti. Za potrebe praćenja propisan je poseban obrazac, koji je sastavni dio i prilog Naputka, a na kojem će čelnik polugodišnje i godišnje izvještavati osobu zaduženu za nepravilnosti u nadležnom ministarstvu, odnosno lokalnoj jedinici (ovisno u čijoj je nadležnosti). Za TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

praćenje postupanja po svakoj pojedinoj prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti sastavlja se poseban obrazac koji se daje u nastavku. PRAĆENJE POSTUPANJA PO PODUZETIM MJERAMA I. Podaci o obvezniku 1. Naziv obveznika 2. Odgovorna osoba – čelnik 3. Adresa i poštanski broj II. Podaci o predmetu 4. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.) 5. Datum primitka prijave/uočavanja nepravilnosti III. Praćenje tijeka postupka Datum

Informacije o praćenju tijeka postupka*

* dopisi upućeni nadležnim tijelima i primljeni od nadležnih tijela, izvješća, rješenja, uplate i sl.

Važnost praćenja postupanja po uočenim nepravilnostima u ovom je sustavu iznimno bitna. Naime, samo praćenje postupanja po nepravilnostima omogućava čelniku stjecanje novih saznanja koja će mu u budućnosti dati ideje i usmjeriti ga kako prilagođavati, a po potrebi i mijenjati sustav unutarnjih inancijskih kontrola kako bi se takva postupanja izbjegla u budućnosti. Dakle, svi čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika imaju 19

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE obvezu uspostaviti dobar sustav uočavanja, prijavljivanja i izvještavanja o postupanju po prijavljenim nepravilnostima. Nisu obvezni temeljem Uredbe i Naputka imenovati osobu za nepravilnosti. Ta obveza je propisana samo na razini nadležnih ministarstava i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali ako smatraju potrebnim radi organiziranja sustava upravljanja nepravilnostima u praksi čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika mogu imenovati osobu za nepravilnosti. Česte nedoumice proračunskih korisnika vezane su uz nepravilnosti koje su bile uočene u ranijim razdobljima i za koje su još tada poduzete potrebne mjere. Te nepravilnosti ne treba ponovno prijavljivati popunjavanjem obrasca Podaci o uočenoj/ prijavljenoj nepravilnosti, ali je potrebno izvijestiti o stanju u rješavanju predmeta odnosno o poduzetim aktivnostima i rezultatima popunjavanjem obrasca Praćenje postupanja po poduzetim mjerama. Važna napomena je i da se za svaku nepravilnost popunjava novi obrazac jer je svaka nepravilnost poseban predmet. Obrazac Praćenje postupanja po poduzetim mjerama proračunski i izvanproračunski korisnici imaju obvezu predati polugodišnje i godišnje osobi zaduženoj za nepravilnosti u nadležnom ministarstvu odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osoba zadužena za nepravilnosti temeljem tih izvještaja i zaprimljenih prijava nepravilnosti (na obrascu Podaci o uočenoj/prijavljenoj nepravilnosti) sastavlja polugodišnji i godišnji izvještaj za Ministarstvo inancija – Sektor za proračunski nadzor i nadzor koncesija.

3. Uloga osobe zadužene za nepravilnosti Čelnici nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije te čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuju osobu zaduženu za nepravilnosti. Svi proračunski i izvanproračunski korisnici te zaposlenici u samom tijelu odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave o uočenim nepravilnostima obavještavaju osobu za nepravilnosti za koju se pretpostavlja kako ima veći stupanj znanja kako o samim nepravilnostima tako i postupanju s istima. 20

Osoba zadužena za nepravilnosti odgovorna je za: - zaprimanje obavijesti o nepravilnostima, - praćenje tijeka postupanja po utvrđenim nepravilnostima, - sastavljanje polugodišnjeg (do 31. srpnja tekuće godine za prvih šest mjeseci) i godišnjeg izvješća o nepravilnostima (do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu). Navedena izvješća dostavljaju se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor (Sektor za proračunski nadzor i nadzor koncesija) koja je referentna točka za praćenje postupanja po prijavljenim/uočenim nepravilnosti na području Republike Hrvatske, - suradnju s nadležnom ustrojstvenom jedinicom u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor i drugim nadležnim tijelima. Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji se odluče imenovati osobu za nepravilnosti (iako nemaju zakonsku obvezu za to) tu osobu mogu zadužiti za prikupljanje informacija o nepravilnostima od ostalih zaposlenika i popunjavanje obrazaca: Podaci o uočenoj/prijavljenoj nepravilnosti i Praćenje postupanja po poduzetim mjerama.

4. Postupanje s nepravilnostima uočenim prilikom provjera sadržaja dostavljenih Izjava o iskalnoj odgovornosti Posebno je uređen i sustav tj. način postupanja s nepravilnostima uočenima prilikom provjera sadržaja dostavljenih Izjava o iskalnoj odgovornosti. Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i Izvještaja o primjeni iskalnih pravila4 propisano je na koji način nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave provjeravaju izjave svojih korisnika. Navedeno je ponovljeno i u Naputku. Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za svakog obveznika provjeravaju formalni sadržaj Izjave o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Izjava) i Upitnika o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Upitnik). To znači da su tijekom 2012. godine nadležne lokalne jedinice bile u obvezi provjeriti jesu li sve javne vatrogasne postroj4

NN, br. 78/11 i 106/12 TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE be, škole, domovi zdravlja, dječji vrtići, ustanove u kulturi i ostali proračunski korisnici navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika kao korisnici iz njihove nadležnosti dostavili Izjavu na odgovarajućem obrascu, Upitnik i Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti za ona pitanja iz Upitnika na koje je dan negativan ili djelomičan odgovor. Nadalje, tijekom 2012. godine provjerava se i jesu li svi korisnici ispravno popunili Upitnik, primjerice jesu li odgovorili na sva pitanja predviđena za tog korisnika i sl. Na isti način formalnu provjeru sadržaja Izjava obavljaju i nadležna ministarstva za korisnike iz svoje nadležnosti. Uz navedene formalne provjere potrebno je na odabranom uzorku pitanja, prema Uredbi i Naputku, provjeriti sadržajno odgovore kod svakog pojedinog obveznika. S obzirom na veliki broj korisnika koji su u nadležnosti pojedinih županija i gradova, nije zadano provjeravanje svih pitanja iz Upitnika, već je dovoljno izabrati nekoliko pitanja, odnosno uzorak pitanja, ali za svakog korisnika. Tako će biti i ubuduće. Provjere se mogu obavljati samim odlaskom kod korisnika ili upućivanjem dopisa korisnicima da dostave dokaze temeljem kojih su davali odgovore na pojedina izabrana pitanja iz Upitnika. Na isti način će tijekom 2013. godine nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave provjeravati, na odabranom uzorku dostavljenih izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine, provedbu aktivnosti iz Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima (dalje u tekstu: Izvješće) utvrđenima u 2011. godini. Ovo će se Izvješće po prvi puta dostavljati u 2013. godini nakon što su se tijekom 2012. godine provodile aktivnosti iz Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti koje su utvrđene prilikom postupka davanja Izjave za 2011. godinu. Čelnici nadležnih ministarstava, odnosno čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su odmah, a najkasnije u roku od sedam radnih dana, o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama poduzeti mjere koje propisuje Naputak: − u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje postoji sumnja na kazneno djelo, predmet s dokazima u prilogu dostaviti na postupanje nadležnom državnom odvjetništvu, − u slučaju utvrđenih nepravilnosti koje imaju obilježje prekršaja, predmet s dokazima u prilogu dostaviti na postupanje nadležnoj ustrojstveTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

noj jedinici u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, radi podnošenja optužnog prijedloga nadležnom tijelu, − kada se utvrdi da su sredstva korištena suprotno zakonu ili proračunu, zahtijevati povrat proračunskih sredstava u proračun ili podnijeti zahtjev za obavljanje proračunskog nadzora radi donošenja rješenja o povratu sredstava u proračun, − u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje nisu propisane kazne, naložiti mjere za otklanjanje nepravilnosti, odnosno zatražiti donošenje i dostavu donošenje Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Kako najveći broj pitanja iz Upitnika proizlazi iz obveza utvrđenih Zakonom o proračunu i Zakonom o javnoj nabavi5 u okviru kojih su propisane prekršajne odredbe, određeni broj nepravilnosti zasigurno će imati obilježja prekršaja te se u tom slučaju predmet zajedno s dokazima u prilogu dostavlja na postupanje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, radi podnošenja optužnog prijedloga nadležnom tijelu. Međutim, za jedan dio pitanja iz Upitnika nisu propisane prekršajne odredbe jer proizlaze iz primjene načela dobrog inancijskog upravljanja ili primjerice načela razdvajanja dužnosti, kao pitanja br. 34. i 35. iz Upitnika koja su povezana primjenom u praksi načela razdvajanja dužnosti koje je jedno od osnovnih načela utvrđenih Zakonom o proračunu. Kako za nepoštivanje ovoga načela nije propisana prekršajna odredba, a prilikom kontrole se uoči da je na navedena pitanja netočno odgovoreno, ili nije priložen Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, od korisnika će se zatražiti da donese i dostavi Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti u kojem će navesti aktivnosti koje će se poduzeti radi otklanjanja nepravilnosti, ali i rokovi u kojima će se takve aktivnosti provesti. Cijeli sustav postupanja s uočenim/prijavljenim nepravilnostima uz izricanje sankcija onima koji su uzrokovali nepravilnosti, jest i korektivni faktor koji u svakom slučaju treba pridonijeti poboljšanju sustava upravljanja proračunskim sredstvima. Na ovakav način, postupajući u skladu s Naputkom, čelnik pokazuje i veći stupanj odgovornosti u svome radu, što je u skladu s najboljom praksom europskih zemalja. * 5

NN, br. 09/11

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE ukratko o rubrici FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Rubrika inancije jedna je od temeljnih rubrika časopisa. Složenost proračunskog procesa u svim njegovim fazama i na svim razinama iziskuje praćenje inancijskih tokova već u fazi njihova planiranja, zakonitog i svrhovitog izvršavanja pa do samog izvještavanja. Rubrika će sadržavati članke o promjenana u zakonskoj regulativi i dobroj praksi ostvarivanja javnih prihoda i njihova korištenja u inanciranju javnih rashoda. Važno područje ove rubrike je pitanje odražavanja likvidnosti raznim oblicima zaduživanja te upravljanje novčanom imovinom.

Bernardica Rubčić*

UDK 336.2

Novosti u sustavu provedbe ovrha Dana 15. listopada 2012. stupili su na snagu novi Ovršni zakon1 osim odredaba članaka 356. do 364. koje stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima2. Istoga dana prestao je važiti Zakon o javnim ovršiteljima3 i prestala je djelovati služba javnih ovršitelja imenovanih sukladno tom Zakonu. Autorica se posebno osvrće na ovrhu na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima te postupak provedbe ovrhe.

1. Uvod Najvažnije novosti u sustavu provedbe ovrha koje donose navedeni propisi: - Mogućnost podnošenja zahtjeva za izravnu naplatu novčane tražbine pred Financijskom agencijom na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti i obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, dakle, bez donošenja rješenja o ovrsi. Ovime će se postići brža i e ikasnija naplata navedenih novčanih tražbina jer će se izbjeći, nakon najčešće dugotrajno vođenog sudskog postupka, daljnje vođenje ovršnog postupka čija je duljina trajanja neizvjesna. Bernardica Rubčić, dipl.iur, Ministarstvo inancija Republike Hrvatske 1 NN, br. 112/12 *

NN, br. 112/12

NN, br. 139/10, 150/11 i 70/12

- Raspoloživim novčanim sredstvima na kojima banka provodi nalog Financijske agencije za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ne smatra se odobreni okvirni kredit po računu ovršenika. - Obveza uspostave razmjene podataka elektroničkim putem između Financijske agencije i javnopravnih tijela čime bi se trebala postići zaštita ovršenika jer će se moći pravovremeno reagirati i izbjeći isplata iznosa izuzetih od ovrhe na redovan račun ovršenika i njihova uplata na poseban račun ovršenika koji je izuzet od ovrhe. - Napušten je institut javnoovršiteljske službe. Od stupanja na snagu Ovršnog zakona iz 2010. godine, u više navrata odgođeno je stupanje na snagu odredbi o uspostavi javnoovršiteljske službe za provedbu ovrhe na nekretninama i pokretninama. Zbog troškova postupka pred javnim ovršiteljem i trajanja tog postupka kao i činjenice da je broj takvih ovrha u stalnom padu jer se ovrhovoditelji odlučuju za naplatu na novčanim sredstvima, novim Ovršnim zakonom zadržan je sudski model provedbe ovrhe. - radi ostvarenja jedinstvenog vođenja ovršnih postupaka kao stvarno nadležni sudovi određeni su općinski sudovi.

2. Kratki osvrt na ovrhu na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima Prema članku 172. Ovršnog zakona od ovrhe su izuzeta sljedeća primanja: TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE 1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, 2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, 3. primanja po osnovi socijalne skrbi, 4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti, 5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno, 6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima, 7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika, 8. primanja po osnovi odličja i priznanja, 9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno te 10. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima. Ako se ovrha provodi na plaći, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj (ako je plaća ovršenika manja od prosječne neto plaće u RH, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine plaće ovršenika). Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, izuzet je iznos u visini od jedne polovine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj (ako je plaća ovršenika manja od prosječne neto plaće u RH, od ovrhe je izuzet iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika), osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu (članak 173. Ovršnog zakona). Za izračun dijela plaće koji je izuzet od ovrhe u 2012. godini, primjenjuje se prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj u iznosu 5.408,00 kuna4 . 4

NN, br. 133/11

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Visina izuzeća koja se odnosi na plaću primjenjuje se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz st. 5. i 6. čl. 173. Ovršnog zakona. Na izuzetim novčanim sredstvima ovrha se ne provodi. Ako ovršenik prima iznose koji su izuzeti od ovrhe, o tome je dužan obavijestiti Financijsku agenciju koja će odmah o tome obavijestiti uplatitelje tih iznosa radi uskrate uplata. Ako se izuzeta primanja i naknade uplaćuju ovršeniku putem banke, banka je dužna po nalogu Agencije ovršeniku otvoriti poseban račun. O otvaranju posebnog računa banka je bez odgode dužna obavijestiti Agenciju, a Agencija uplatitelje koji su dužni izvršiti uplatu na poseban račun. Rješenjem o ovrsi na plaći određuje se pljenidba određenoga dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja. Ako je nakon dostave rješenja o ovrsi ovršeniku povećana plaća rješenje o ovrsi odnosi se i na to povećanje. U slučaju prestanka radnog odnosa ovršenika, obveza je poslodavca da bez odgode preporučenom pošiljkom s povratnicom dostavi rješenje o ovrsi novom poslodavcu i o tome obavijesti sud. Ako poslodavcu nije poznat novi poslodavac obvezan je o prestanku ugovora o radu obavijestiti sud bez odgode, a sud će odrediti ovrhovoditelju rok radi pribave podataka o novom poslodavcu. Ako ovrhovoditelj to ne učini u navedenom roku sud će obustaviti ovrhu. Ako poslodavac ne postupi kako je naprijed navedeno odgovara za štetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio. Ovršnim zakonom uređena je i zapljena po pristanku dužnika. Tako dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke. Isprava se izdaje u je23

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE dnom primjerku, ima pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi. Ispravu s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, putem davatelja poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika. Suglasnost o zapljeni treba biti potvrđena odnosno solemnizirana od javnog bilježnika (nije dovoljna samo ovjera).

3. Kratki osvrt na provedbu ovrhe na temelju vjerodostojne isprave Vjerodostojna isprava je račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kada je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata5. O prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave odlučuju javni bilježnici. Javni bilježnik donosi rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan te ga dostavlja strankama. Člankom 281. Ovršnog zakona omogućava se obustava postupka u slučaju izostanka realnog interesa stranke za njegovu provedbu. Tako će javni bilježnik nakon dvije uzastopne neuspjele dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave

Članak 31. Ovršnog zakona

ovrhovoditelju, rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu i smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja rješenja na oglasnoj ploči. Nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika izičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost, javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. Javni bilježnik će obavijest o dva neuspjela pokušaja dostave rješenja ovršeniku uputiti ovrhovoditelju osobnom dostavom putem davatelja poštanskih usluga, na adresu ovrhovoditelja iz prijedloga, uz upozorenje, ako dostava obavijesti ne uspije da će ista biti obavljena na oglasnoj ploči, te ako ovrhovoditelj u roku od 15 dana od dana dostave obavijesti nije od javnog bilježnika zahtijevao poduzimanje daljnje radnje dostave rješenja ovršeniku, smatra se da je postupak obustavljen istekom toga roka. Na zahtjev ovrhovoditelja ili ovršenika javni bilježnik će izdati potvrdu da je na temelju ovoga Zakona postupak obustavljen. Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnoga novčanog primanja da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. Isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je prigodom postupanja po rješenju o ovrsi voditi računa o pravilima o ograničenju ovrhe na takvim primanjima.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Anđa Režić*

UDK 336.2

Primjena Zakona o inancijskom poslovanju Dana 1. listopada 2012. stupio je na snagu Zakon o inacijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12). Riječ je o Zakonu koji uređuje pitanja od iznimnog značaja za sve gopodarske subjekte i osobe javnog prava unoseći važne novine u način rješavanja problema dospjelih i nenaplaćenih potraživanja. Zakon predviđa niz novosti: od rokova plaćanja do neizbježnog postupka predstečajne nagodbe ako zapadnu u stanje nelikvidnosti ili insolventnosti. U nastavku su sažeto obrađene osnove ovoga Zakona te odgovori na neka učestala pitanja koja se izravno ili neizravno odnose i na državne poduzetnike odnosno osobe javnog prava.

1. Sadržaj i ciljevi Zakona U svom sadržaju ovaj Zakon uređuje inancijsko poslovanje poduzetnika, rokove ispunjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja s ispunjenjem u cilju suzbijanja zakašnjenja s ispunjenjem novčanih obveza, poslovanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti i postupak predstečajne nagodbe. Prema odredbama Zakona, inancijsko poslovanje poduzetnika, čini pribavljanje inancijskih sredstava, upravljanje inancijskim sredstvima, te raspoređivanje sredstava inanciranja radi osiguranja uvjeta za obavljanje gospodarske djelatnosti ili drugih poslova. Zakon poduzetnika de inira kao pravnu ili izičku osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti. Posebno se važnim smatra uvođenje pravila ponašanja za uprave i nadzorne odbore trgovačkih društava koja su nesposobna za plaćanje ili prezadužena, kao i sigurnost radnicima da će primjenom Zakona njihova potraživanja biti tretirana kao prioritetna. Zakonom se de iniraju temeljne obveze poduzetnika, odnosno Uprave i Nadzornog odbora. U prvom redu to je dužnost vođenja poslova na način da je društvo u svakom trenutku likvidno i solventno. Uz to mora *

Anđa Režić, dipl. iur., Ministarstvo inancija Republika Hrvatske

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

se osigurati da se obveze društva ispunjavaju sukladno rokovima plaćanja propisanim Zakonom. Nadalje, Uprava je dužna osigurati visinu kapitala adekvatnu vrstama, opsegu i složenosti poslovne djelatnosti koju obavlja i rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložen u obavljanju tih poslovnih djelatnosti. Odredbama Zakona željelo se postići da u stečaj idu trgovačka društva samo nakon što se iscrpe sve druge mogućnosti „sanacije“ subjekta, odnosno ako ne uspije dogovor s vjerovnicima. Prihvaćanjem plana restrukturiranja pruža se mogućnost nastavka djelatnosti i oživljavanje dužnika koji bi svoje obveze vjerovnicima isplatio iz dobiti poslovanja u roku trajanja plana restrukturiranja. Restrukturiranje je iznimno kompleksan ekonomsko-pravni proces, od donošenja odluke o tome može li se i kako će se uopće provesti, do ponovnog osmišljavanja novog koncepta poslovanja s kojim bi dužnik trebao postati uspješan.

2. Rokovi plaćanja 2.1. Rokovi plaćanja između poduzetnika Ugovorom među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana. Iznimno, može se ugovoriti i dulji rok ispunjenja novčane obveze u slučaju trgovačkog kredita, pod uvjetom da je dužnik novčane obveze izdao vjerovniku novčane obveze sredstvo osiguranja tražbine koje ima učinak ovršne isprave. Rok ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana. Ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana. U ugovorima između poduzetnika, dužnik, koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, dužan je, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, vjerovniku platiti posebnu naknadu u paušalnom iznosu od 300 kuna. Vjerovnik ima pravo na ovu naknadu bez ob25

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE zira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog dužnikovog zakašnjenja.

vno poslovanje. Smatra se da su za redovno poslovanje nužna plaćanja za:

Odredba o rokovima plaćanja unosi nekoliko novina, a namjera im je osigurati vjerovnika novčane obveze od negativnog učinka duljeg roka ispunjenja novčane obveze na način da u slučaju ugovaranja dužeg roka vjerovniku na raspolaganju stoji učinkovito sredstvo osiguranja, ali i ostvarenja njegove tražbine. Sljedeća novina svakako je automatsko pravo na paušalnu naknadu u iznosu od 300 kuna u slučaju kašnjenja dužnika s plaćanjem novčane obveze.

1. prioritetne tražbine, 2. plaće radnika od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, 3. operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.), 4. nabavu robe i usluga potrebnih za redovno poslovanje, 5. porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinose i druge poreze koji od strane dužnika moraju biti obračunati i plaćeni u skladu s propisima, 6. troškove postupaka pred javnopravnim tijelima.

2.2. Rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava Ugovorom između poduzetnika i osobe javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana. Iznimno, može se ugovoriti i duži rok ispunjenja novčane obveze, ali ne duži od 60 dana. Ako ugovorom nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana. Navedeno podrazumijeva da će država i državne institucije sve svoje obveze podmirivati u roku od 30 (do maksimalno 60 dana).

3. Načela likvidnosti i solventnosti Prema Zakonu, nelikvidnost nastaje kada poduzetnik ne može ispuniti novčane obveze u rokovima njihova dospijeća. Smatra se da je poduzetnik postao nelikvidan ako: - 60 dana kasni s ispunjenjem jedne ili više novčanih obveza vjerovnicima, a čija visina u ukupnom iznosu čini više od 20% od iznosa svojih obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu inancijsku godinu - ako više od 30 dana kasni sa isplatom plaća za radnike u visini ugovorene plaće te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje mora obračunati i uplatiti zajedno s plaćom. Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redo26

Poduzetnik je dužan u roku od 60 dana od nastanka nelikvidnosti poduzeti mjere inancijskog restrukturiranja radi ponovnog uspostavljanja stanja likvidnosti Insolventnost nastaje kada poduzetnik postane nesposoban za plaćanje ili postane prezadužen. Smatra se da je poduzetnik nesposoban za plaćanje ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka poduzetnika, naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa. Poduzetnik je prezadužen ako vrijednost njegove imovine ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je poduzetnik prezadužen ako se prema okolnostima slučaja može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću. Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba, ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze, izička osoba. Ako je dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen, dužan je bez odgađanja, a najkasnije 21 dan od nastanka insolventnosti pokrenuti postupak predstečajne nagodbe.

4. Postupak predstečajne nagodbe Postupak predstečajne nagodbe može se provesti nad pravnom osobom te nad dužnikom pojedincem. Dužnikom pojedincem, jednako kao i u stečajnom postupku, smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik. Dužnik u stanju nelikvidnosti ili insolventnosti TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE mora predložiti otvaranje postupka predstečajne nagodbe. Iznimno, otvaranje postupka predstečajne nagodbe može predložiti dužnik koji nema imovine ili je njegova imovina male ili neznatne vrijednosti i nema zaposlenih. Do okončanja postupka predstečajne nagodbe nije dopušteno pokrenuti stečajni postupak. Isto tako, prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten, ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak.

do toga dana. Ako je postupak predstečajne nagodbe obustavljen, FINA je dužna podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, ukoliko postoje razlozi za pokretanje stečajnog postupka. Nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem postupka predstečajne nagodbe radi ponovnog ugovaranja rokova i načina njihova plaćanja, a u skladu sa planom inancijskog restrukturiranja.

Postupak predstečajne nagodbe provodi se s ciljem da se dužniku koji je postao insolventan omogući inancijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan. Cilj je i vjerovnicima omogućiti povoljnije uvjete naplate njihovih tražbina od onih uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak. Postupak predstečajne nagodbe provode regionalni centri Financijske Agencije, čija se mjesna nadležnost utvrđuje prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta dužnika . U postupcima predstečajne nagodbe, u kojima ukupan iznos dužnikovih obveza iz izvješća o inancijskom stanju i poslovanju dužnika prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna, isključivo je nadležno nagodbeno vijeće Regionalnog centra u Zagrebu. Postupak predstečajne nagodbe je hitan i mora se dovršiti najkasnije u roku od 120 dana od dana njegovog otvaranja, a pokreće se smo na prijedlog ovlaštene osobe dužnika. Nakon provedenog postupka pred Finom, predstečajna nagodba sklapa se pred trgovačkim sudom, nadležnim prema sjedištu dužnika. Ako je postupak predstečajne nagodbe obustavljen, FINA je dužna podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, ukoliko za to postoje razlozi.

5. Najvažnije pravne posljedice otvaranja predstečajne nagodbe Postupci ovrhe i osiguranja, koji su započeti prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, prekidaju se, a od dana objava rješenja o otvaranju postupka ne može se protiv dužnika dopustiti ovrha radi osiguranja, niti ovrha radi namirenja tražbina u pogledu kojih postoji ovršna isprava donesena TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

6. Odgovori na učestalija pitanja primjene Zakona - Primjenjuje li se ovaj zakon na ugovore sklopljene prije 1. listopada 2012. (dan stupanja na snagu Zakona)? U prelaznim i završnim odredbama Zakona ne postoji odredba o potrebi usklađenja ugovora zaključenih prije stupanja na snagu Zakona s odredbama Zakona o rokovima plaćanja. Sukladno navedenom, na ugovore koji za predmet ispunjenja imaju novčanu obvezu ( za isporuke roba i usluga), a sklopljeni su prije 1. listopada 2012. , te sadrže ugovorne odredbe o rokovima ispunjenja novčanih obveza, ne primjenjuju se zakonske odredbe o rokovima plaćanja. Ukoliko takvi ugovori ne sadrže odredbe o rokovima plaćanja, na njih se primjenjuju zakonske odredbe o rokovima plaćanja. - Kako se primjenjuje Zakon kada je jedna od ugovornih strana nerezident ? Sukladno članku 19. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima, za ugovor je mjerodavno pravo koje su ugovorile ugovorne strane. 27

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE - Je li moguće ugovoriti rok duži od 60 dana, ako je kao sredstvo osiguranja ugovorena zadužnica?

su ugovorne obveze stranaka razmjena dobara ili usluga, odredbe Zakona se ne primjenjuju.

Člankom 11. Zakona propisano je da se iznimno može ugovoriti i dulji rok ispunjenja novčane obveze, pod uvjetom da je dužnik novčane obveze izdao vjerovniku novčane obveze sredstvo osiguranja tražbine koje ima učinak ovršne isprave, a koji dulji rok ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana. U navedenom slučaju nije dozvoljeno da je ugovoreno sredstvo osiguranja, nego da je dužnik vjerovniku novčane obveze izdao sredstvo osiguranja koje ima učinak ovršne isprave (u ovom slučaju zadužnica).

- Odnose li se odredbe ZFPPN na rate kredita, ugovore o leasingu i ugovore o osiguranju?

- Na koje vrste poslovnih transakcija se primjenjuju odredbe o rokovima plaćanja Zakona o inancijskom poslovanju predstečajnoj nagodbi? Zakonom o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (u daljnjem tekstu ZFPPN) implementiraju se u hrvatski pravni sustav odredbe Direktive 2011/07/EU Europskog parlamenta i Vijeća od dana 16. veljače 2011. godine o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u trgovačkim ugovorima ( u daljnjem tekstu EU direktiva 2011/07/EU).

ZFPPN se odnosi na ugovore, u kojima jedna ugovorna strana mora isporučiti robu ili pružiti uslugu, a druga strana ispuniti novčanu obvezu. Cilj je pravovremeno podmirenja obveza koje proizlaze iz trgovačkih ugovora, kao što je de inirano u Direktivi 2011/7/EU. Kako se bankovni kredita, ugovori o leasingu i ugovori o osiguranju, ne smatraju trgovačkim ugovorima u smislu Zakona o obveznim odnosima, nego poslovima inancijske naravi, ZFPPN se ne primjenjuje na takve ugovore. - Na koji način se odredbe ZFPPN primjenjuju na ugovore o građenju? ZFPPN propisuje se da se novčane obveze moraju izvršiti u roku od (30, 60, 360 dana) od dana: kada je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu,

Člankom 2. stavkom 1. EU direktive 2011/07/EU propisano je da su poslovne transakcije transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osoba javnog prava koje rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu naknadu.

ili dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ili ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije negoli je vjerovnik ispunio svoju obvezu,

Uzimajući u obzir navedenu de iniciju, većina ugovora što ih poduzetnici sklapaju međusobno ili s osobama javnog prava, u obavljanju djelatnosti koji su predmet njihova poslovanja ili u vezi s tim djelatnostima rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu naknadu.

ili dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio, račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka toga roka.

Ali svrha direktive i odredbi zakona nije ograničiti njeno korištenje samo na kupnju dobara ili obavljanje usluga, nego i na ugovore o građenju, ugovore o najmu, uvjete ugovora .... - Odnose li se odredbe ZFPPN na ugovore o razmjeni? Ne. Odredbe ZFPPN odnose se na ugovore , u kojima jedna ugovorna strana mora isporučiti robu ili pružiti uslugu, a druga strana ispuniti novčanu obvezu. Ako 28

ZFPPN samo osigurava da obvezu plaćanja treba izvršiti u roku od (30, 60, 360 ) dana , bez predrasuda prema pravilima kada se roba se smatra dostavljena ili usluge izvršene. Budući da je ugovor o građenju podvrsta ugovora o djelu, usluga se smatra izvršenom primjenom odgovarajućih odredbi Zakona o obveznim odnosima (u daljnjem tekstu ZOO) koje se odnose na Ugovor o djelu. Pritom je uobičajeno da se obavljeni radovi obračunavaju putem tzv. privremenih obračuna (faktura) kao građevinske situacije u kojima se speci icira vrijednost izvršenih radova, TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE ugovorenih i preostalih radova. U poreznom smislu, s aspekta poreza na dodanu vrijednost, ispostavljene privremene situacije imaju značenje računa. Međutim, posebnost graditeljske djelatnosti se očituje upravo u tome da po navedenom obračunu – situaciji ne postupaju niti izvođač ni investitor radova dok svaka nije ovjerena od nadzornog tijela investitora. Tek ovjerena situacija potvrđuje stvarno izvedene radove, te se potom evidentira u poreznim i knjigovodstvenim evidencijama. Stoga i rok za plaćanje počinje teći tek ovjerom situacija od strane nadzornog tijela. Prilikom razmatranja činjenice kad se smatra da je usluga izvršena, potrebno je također uzeti u obzir odredbu članka 644. ZOO-a kojom je propisano da je naručitelj dužan pregledati izvršeno djelo čim je to po redovitom tijeku stvari moguće i o nađenim nedostacima bez odgađanja obavijestiti izvođača. Ako naručitelj nije odobrio i prihvatio obavljene radove, naravno, nije došlo do primitka robe ili usluga. To znači da rok iz ZFPPN ne počinje teći. Ako naručitelj na poziv izvođača da pregleda i primi izvršeni rad to ne učini bez opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen. - Primjena ZFPPN u odnosima s međunarodnim elementom? U primjeni odredbi ZFPPN o rokovima plaćanja u odnosu s međunarodnim elementom, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (NN, br. 53/91, 88/01, u daljnjem tekstu ZRSZ). Člankom 19. ZRSZ-a propisano je da je za ugovor je mjerodavno pravo koje su ugovorile ugovorne strane. Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo i ako druge okolnosti ne upućuju na mjerodavno pravo, uzimaju se u obzir odredbe članka 20., odnosno pravo koje je u najbližoj vezi s određenim odnosom. Ako posebne okolnosti slučaja ne upućuju na drugo pravo, najbližem pravom smatrat će se pravo mjesta gdje se u trenutku ponude nalazilo prebivalište, odnosno sjedište ponudioca. Sukladno terminologiji ZFPPN, ako je vjerovnik novčane obveze, npr. proizvođač papirnatih vrećica TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Imamo dvije mogućnosti: • vjerovnik (koji je proizveo papirnate vrećice) je hrvatska tvrtka. Dužnik (kupac papirnatih vrećica) je stranac. Kako je vjerovnik stranka koja mora izvršiti karakterističnu činidbu, u ovom odnosu mjerodavno je hrvatsko pravo, dakle odredbe ZFPPN. • vjerovnik, odnosno onaj koji je proizveo papirnate vrećice, je stranac. Budući da vjerovnik je ona stranka koja mora izvršiti karakterističnu činidbu, mjerodavno je pravo zemlje prebivališta, odnosno sjedišta vjerovnika. U ovom slučaju ne primjenjuje se odredbe ZFPPN. - Primjenjuju li se odredbe ZFPPN na podružnice stranih zemalja u Republici Hrvatskoj, ili na strane tvrtke, koje gospodarsku djelatnost obavljaju preko podružnica u RH ? Poslovanje podružnica regulira Zakon o trgovačkim društvima. Sukladno članku 7, ZTD-a inozemna trgovačka društva i trgovci pojedinci mogu prema hrvatskim propisima obavljati gospodarske djelatnosti osnivanjem podružnice. Na osnivanje i djelovanje podružnica stranih trgovačkih društava primjenjuju se propisi prema kojima podružnice osnivaju domaća društva. Podružnica nije pravna osoba. Njenim poslovanjem ne nastaju prava i obveze za nju samu, nego ta prava i obveze stječe osnivač podružnice. Podružnica posluje pod svojom tvrtkom i treba pritom navesti svoje sjedište i sjedište osnivača. Pošto nisu pravne osobe, podružnice ne mogu samostalno stjecati prava i obveze u pravnom prometu. Sva prava i obveze nastale djelovanjem podružnice preuzima osnivač. U slučaju spora prema trećim osobama, stranka nije podružnica nego društvo ili trgovac pojedinac kome pripada. Sukladno navedenom, sa stajališta zaštite vjerovnika, sklapanje pravnog posla s podružnicom ima jednak učinke kao neposredno sklapanje pravnog posla s matičnim društvom. Pri odgovoru na pitanje mjerodavnog prava, treba uzeti u obir odgovor na prethodno pitanje. - Odnose li se odredbe ZFPPN na novčane obveze izičkih osoba? Sukladno odredbi članka 3. ZFPPN poduzetnik je određen kao pravna i izička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti. 29

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Dakle, odredbe ZFPPN primjenjuju se i na izičke osobe koje imaju status poduzetnika i koje kao profesiju samostalno obavljaju djelatnost kojom ostvaruju prihode. To su, na primjer obrtnik, javni bilježnik, liječnik, odvjetnik, itd. - Tko su osobe javnog prava? Sukladno odredbama članka 3. ZFPPN osobe javnog prava jesu javni i sektorski naručitelji kako su utvrđeni propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava koja odgovaraju definiciji poduzetnika. Javni naručitelji su: 1. državna tijela Republike Hrvatske, 2. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, 3. pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj i ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta: – da se inanciraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinice lokalne odnosno iz proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave ili sredstava drugih takvih pravnih osoba u iznosu većem od 50%, ili – da nadzor nad poslovanjem tih pravnih osoba obavljaju državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne osobe, ili – da više od polovice članova nadzornog odbora, uprave ili odgovarajućeg tijela za upravljanje te vođenje poslova imenuju državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne osobe, 4. zajednica tijela iz točaka 1. i 2. ili pravnih osoba iz točke 3. Popis javnih naručitelja propisuje ministar nadležan za gospodarstvo Pravilnikom o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi. Sektorski naručitelji su: 1. javni naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti, a to su plin, toplinska i električna energija, vodoopskrba, istraživanje ili vađenje nafte, plina, ugljena ili ostalih krutih goriva, prijevoz30

ne usluge (koje se pružaju javnosti u području prijevoza željeznicom, gradskom željeznicom, automatiziranim sustavima, tramvajem, autobusom, trolejbusom ili žičarom) zatim djelatnosti zračnih, morskih i riječnih luka te poštanske usluge u slučajevima kada nabavljaju robu, radove ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti. 2. trgovačka društva u kojima javni naručitelj ili više javnih naručitelja ima ili može imati neposredan ili posredan prevladavajući utjecaj na osnovi njihova vlasništva, inancijskog udjela ili na osnovi pravila koja vrijede za društva i koja obavljaju jednu ili više prethodno navedenih djelatnosti, te kada nabavljaju robu, radove ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti, 3. subjekti koji na temelju posebnog ili isključivog prava koje im je dodijelilo nadležno tijelo obavljaju jednu od navedenih djelatnosti iz točke 1. ili kombinaciju tih djelatnosti kada nabavljaju robu, radove ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti, a nisu javni naručitelji ili trgovačka društva u smislu točaka 1. i 2. Popis sektorskih naručitelja iz stavka propisuje ministar nadležan za gospodarstvo Pravilnikom o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi. - Može li udruga, registrirana sukladno Zakonu o udrugama, biti dužnik novčane obveze, u smislu ZFPPN? Sukladno odredbi članka 3. ZFPPN poduzetnik je određen kao pravna i izička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti. Pravne osobe koje, u skladu s propisima, s vremena na vrijeme ili kao svoju pretežitu djelatnost aktivno sudjeluju u komercijalnim djelatnostima, u slučaju ugovora koje se odnose na takve djelatnosti imaju obveze sukladno odredbama ZFPPN. Za ilustraciju samo, kad npr. udruga obavlja djelatnost kojom stječe prihod ili ostvaruje dobit kao što je primjerice prodaja hrane i pića ili suvenira članovima i ne-članovima. Kada udruga kupuje piće i hranu ili materijal za proizvodnju suvenira, koji zatim prodaje članovima ili nečlanovima, udruga ima ulogu dužnika u smislu ZFPPN u odnosu na dobavljača robe. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE - Da li se odredbe ZFPPN odnose na ugovore sklopljene između osoba javnog prava? Iz odredbi članka ZFPPN jasno je da se odredbe odnose na ugovore sklopljene između: - poduzetnika - poduzetnika i soba javnog prava. Tumačenjem odredbi a contrario ZFPPN se ne odnosi na pravne poslove, sklopljenim između osoba javnog prava. Navedeno također proizlazi iz teleološkog tumačenja zakona, svrha kojeg je bila osigurati brze i pravovremene isplate između poduzetnika, a ne osoba javnog prava. - Je li potreban ugovor u pismenoj formi u slučajevima gdje je dulji rok plaćanja uobičajen u trgovačkim ugovorima? Ugovor u pismenoj formi potreban je kad je rok plaćanja duži od 30 dana. - Trenutak isporuke (ispunjenje obveze vjerovnika) kao činjenice važne za početak roka za plaćanje ZFPPN početak roka za plaćanja povezuje i s danom kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu (danom isporuke). Na ovaj način htjelo se izbjeći zahtjevi dužnika vjerovniku za produživanjem rokova i neizdavanjem računa ili izdavanjem s kasnijim datumom. Isto je mjerodavno za početak roka kada je vjerovnik izdao račun prije nego što je ispunio svoju obveze (isporuka roba i dobara). Ove su odredba vanjski okvir unutar kojeg moraju biti ispunjena sva plaćanja. - Može li se datum dospijeća na fakturi smatrati ugovorenim rokom plaćanja ? Odgovor ovisi o dogovoru stranaka. Ako su se stranke tako dogovore, datum dospjeća na računu može se smatrati za ugovorenu razdoblja plaćanja. Potrebno je imati na umu, međutim, da sama činjenica da su tiskani, ne znači da je rok dogovoreno u pisanom obliku. Rok je dogovoreno u pisanom obliku samo ako je suprotna strana svojim potpisom potvrdila sporazum, što je obavezno u slučaju kada je rok dulji od 30 dana. - Je li potrebno ispostaviti novi račun u slučaju da je rok plaćanja na račun za primjer 8 ili 15 dana, odbijen? TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Ne. Račun mora biti plaćen. Naglašavamo, međutim, da rok za plaćanje teče od datum isporuke robe ili usluga, a ne samo od datuma računa. - Da li odredbe ZFPPN dopuštaju plaćanje u ratama? Budući da odredbe ZFPPN ne predviđaju iznimku plaćanja u ratama, niti ih zabranjuju, plaćanje u ratama moguće je u slučaju ako svako pojedinu ratu isplatiti u roku od 30 (60 dana) od isporuke roba ili usluga na koje se obročnom uplatom (ratom) podmiruje. - Ništetnost odredbi ugovora kojom se određuje datum primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu Datum primitka računa na podliježe ugovornom dogovoru između vjerovnika i dužnika. Odredba je namijenjena samo kako bi se osiguralo da se račun izdaje, ovisno o isporuci robe ili usluga što se ne bi dogodilo u slučaju da je datuma izdavanja računa naveden kao iksni kalendarski dan u ugovoru. Ugovaranje ovakvih odredbi povlači za sobom njihovu ništetnost. - Tko je obveznik podnošenja prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe? Obveznik podnošenja prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe je sam dužnik – pravna osoba, obrtnik ili trgovac pojedinac koji je stekao uvjete iz ZFPPN glede likvidnosti i solventnosti. - Mora li dužnik nakon pokretanja postupka predstečajne nagodbe otvoriti novi poslovni račun? Budući da pravna osoba, obrtnik i trgovac pojedinac i dalje postoji, pokretanjem postupka predstečajne nagodbe nije potrebno otvarati novi žiro račun. - Što je to skraćeni postupak? Skraćeni postupak je postupak predstečajne nagodbe za dužnike čije ukupno dugovanje iz inancijskih izvještaja iznosi manje od 1.000.000,00 kuna i koji imaju manje od 10 zaposlenih radnika. Popis dokumentacije koji se podnosi za skraćeni postupak dostupan je na web stranicama FINA-e. Za skraćeni postupak inancijski izvještaji ne moraju biti revidirani od strane revizora. 31

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Bernardica Rubčić*

UDK 336.2

Naknada štete na neosiguranoj državnoj imovini Rizici gubitaka i oštećenja državne imovine samo se djelomično osiguravaju jer je pokrivanje svih rizika inancijski neodrživo za proračun. U napisu autorica obrazlaže praktične aspekte postupaka i procesa osiguranja državne imovine kao i nadoknadu štete u slučajevima kada ne postoji osiguranje od rizika. Proračunski korisnici državnog proračuna u svojim inancijskim planovima obvezno osiguravaju sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica prema posebnim propisima (Zakon o obveznim osiguranjima u prometu1).

Važno je napomenuti da se iz državnog proračuna naknađuje samo šteta nastala na neosiguranoj imovini uslijed elementarnih nepogoda, vandalizma ili drugog nepredviđenog događaja koji se nije mogao predvidjeti, spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Štetom u smislu članka 18. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. ne smatra se: - šteta nastala na neosiguranoj imovini zbog puknuća vodovodnih cijevi, toplovodnih instalacija i sl. uslijed dotrajalosti ili neodržavanja - šteta nastala na uredskoj opremi, instrumentima i sl. uslijed prokišnjavanja krova zbog dotrajalosti ili neodržavanja - u drugim slučajevima kada je šteta posljedica dotrajalosti i neodržavanja imovine. Sukladno članku 50. stavku 5. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu3 tekuće i investicijsko održavanje podrazumijeva kontinuirane aktivnosti kojima se imovina održava ili vraća u funkcionalno stanje, kao što su: servisiranje uređaja i opreme, uređenje unutarnjih i vanjskih zidova, popravci i zamjena dotrajalih dijelova, periodični remonti postrojenja i opreme i slično. Rashodi za takvo održavanje planiraju se unutar skupine računa 32 – Materijalni rashodi koja obuhvaća troškove korištenja usluga i dobara koji su potrebni za redovno funkcioniranje i obavljanje djelatnosti, a proračunski korisnici sredstva za navedenu namjenu trebaju planirati u svojim inancijskim planovima. - šteta nastala na službenom vozilu budući da se radi o osiguranoj imovini.

Za osiguranje prijevoznih sredstava i druge imovine koja je zbog pojačanog rizika i velike pojedinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obavljanju redovne djelatnosti proračunskih korisnika, sredstva su planirana u državnom proračunu, na pozicijama Ministarstva inancija (primjerice sredstva za kasko osiguranje). Ako proračunski korisnik namjerava osigurati imovinu zbog naprijed navedenih okolnosti, prije provedbe postupka javne nabave odnosno ugovaranja usluge osiguranja, obvezan je obratiti se Ministarstvu inancija radi provjere raspoloživosti sredstava planiranih u državnom proračunu za navedene namjene. Ostala imovina se ne osigurava jer bi to bilo inancijski neodrživo, stoga je člankom 18. stavkom 3. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu2 propisano da se šteta nastala na neosiguranoj imovini proračunskih korisnika državnog proračuna naknađuje iz državnog proračuna. I za ove namjene sredstva su planirana u državnom proračunu, na pozicijama Ministarstva inancija. Ako nastane šteta na neosiguranoj imovini koja je u vlasništvu proračunskog korisnika (oprema, instrumenti i dr.) ili na neosiguranoj imovini koja je u vlasništvu Republike Hrvatske (nekretnine), a kojom upravlja/koju koristi proračunski korisnik, zahtjev za doznaku sredstava za naknadu štete proračunski korisnik podnosi Ministarstvu inancija. Uz zahtjev je obvezan priložiti dokaz o nastaloj šteti (zapisnik i sl.). Bernardica Rubčić, dipl.iur, Ministarsvo inancija republike Hrvatske *

Narodne novine, broj 151/05, 36/09, 75/09

Narodne novine, broj 24/12

Prilikom podnošenja zahtjeva Ministarstvu inancija za doznaku sredstava s osnove naknade štete na neosiguranoj imovini, proračunski korisnik državnog proračuna uz zahtjev treba priložiti dokaz o nastaloj šteti odnosno dokumentaciju iz koje je vidljivo da je nastala šteta posljedica vremenskih neprilika, vandalizma ili drugog izvanrednog vanjskog događaja koji se nije mogao predvidjeti, spriječiti, izbjeći ili otkloniti (primjerice policijski zapisnik, zapisnik o izvidu i utvrđivanju okolnosti nastanka štete sastavljen od strane povjerenstva korisnika ili drugi vjerodostojan dokaz). 3

Narodne novine, broj 114/10 i 31/11 TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

ukratko o rubrici RAČUNOVODSTVO Računovodstvo kao najpouzdaniji i najobuhvatniji izvor informacija za potrebe izvještavanja, upravljanja, kontrole i nadzora posebno je važno tematsko područje koje će kontinuirano biti zastupljeno u svakom broju časopisa. U ovoj rubrici obrađivat će se teme inancijskog računovodstva s njegovim komponentama - knjigovodstvo, računovodstveno planiranje, analize i računovodstvena kontrola. Pritom će se pratiti ne samo domaća zakonska regulativa i aktualna praksa, već i međunarodna kretanja te priprema za implementaciju Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor. Posebna pažnju posvetit će se i području upravljačkog i troškovnog računovodstva kao pretpostavkama za razvoj upravljačke inancijske kontrole u javnom i nepro itnom sektoru. Sukladno koncepciji časopisa, speci ična računovodstvena pitanja koja se odnose isključivo na pojedine djelatnosti objavljivat će se u dijelu časopisa koji se pobliže bavi upravo posebnostima obavljanja pojedinih djelatnosti kako je to učinjeno i ovom broju.

Dr. sc. Davor Vašiček*

UDK 657.2

Pripreme za godišnji popis u sustavu proračuna i nepro itnih organizacija Godišnji popis imovine i obveza, jedna je od propisanih obveza, na koju treba gledati s njene suštinske strane. Popisom se usklađuje knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem i stoga kvalitetno obavljeni popis jamči realnost bilance. Popis je prije svega kontrola ispravnosti postupanja s imovinom i obvezama, ali i provjera kvalitete obavljanja računovodstvenih poslova. Utvrđene razlike mogu biti rezultanta propusta u obje aktivnosti. Zakonodavac je računovodstvenim propisima, kako za proračunske tako i za nepro itne subjekte, propisao obvezu provođenja popisa, unošenja podataka o popisu u popisne liste te potrebu formiranja povjerenstva za popis koje sastavlja izvještaj o rezultatima obavljenog popisa. Sva ostala organizacijska i druga pitanja prepuštena su internom reguliranju kod samih obveznika. Smatramo stoga korisnim podsjetiti na neke važne predradnje i korake pri organiziranju i provođenju popisa. U ovom članku obrađujemo samo pripremne radnje za provođenje popisa. Računovodstvene i porezne implikacije utvrđenih inventurnih razlika obradit Dr. sc. Davor Vašiček, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Sveučilišta u Rijeci *

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

ćemo u našem sljedećem broju časopisa smatrajući to primjerenijim s obzirom na dinamiku neposrednog obavljanja tih poslova u računovodstvu.

1. Rokovi i predmet popisa Potreba i važnost provedbe redovnog popisa cjelokupne imovine i obveza za proračune, proračunske korisnike i nepro itne organizacija neupitna je, a sama obveza obavljanja popisa na početku poslovanja i na kraju svake poslovne godine određena je člancima 15, 16. i 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN 114/10) te na isti način u člancima 13, 14 i 15. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN 10/08; 7/09). Navedeni obveznici na početku poslovanja moraju popisati imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti. Iako propisim nije izričito istaknuto, popis imovine i obveza iznimno je bitan u uvjetima statusnih promjena. Statusne promjene jesu: 1. spajanje dvaju ili više proračuna/ proračunskih korisnika/nepro itnih organizacija u novu jedinicu, 33

RAČUNOVODSTVO 2. pripajanje jednog ili više proračuna/proračunskih korisnika/nepro itnih organizacija postojećoj jedinici i 3. podjela proračuna/proračunskih korisnika/neproitnih organizacija u dvije ili više novih jedinica. Proračun, proračunski korisnici i nepro itne organizacija kod kojih je došlo do statusnih promjena obavljaju popis imovine i obveza sa stanjem na datum bilance. Datum bilance u ovom slučaju je datum koji prethodi datumu nastanka statusne promjene. Na kraju svake poslovne godine obvezan je popis imovine i obveza sa stanjem na datum bilance. Iznimno, subjekti koji obavljaju knjižarsku ili bibliotečnu djelatnost popis knjiga i bibliotečne građe mogu obaviti u roku koji nije duži od tri godine. Godišnji popis koji se mora obaviti sa stanjem na dan 31. prosinca. Popisom treba utvrditi stanje: • imovine (ne inancijske i inancijske) o dugotrajne i kratkotrajne ne inancijske (zaliha materijala, proizvoda i robe) imovine o inancijske imovine (novčanih sredstva, depozita, jamčevnih pologa, vrijednosnih papira, dionica i udjela u glavnici, potraživanja) te • obveza.

3. Organiziranje i provedba popisa 3.1. Organizacija popisa

popisa, utvrđuju rokovi obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja te imenuju predsjednici i članovi povjerenstava. Povjerenstva za popis osnivaju se prema veličini kao i speci ičnostima organizacije. Vrsta, količina i vrijednost imovine i obveza može, sa svrhom kvalitetnijeg i pravodobnije obavljenog popisa, uvjetovati potrebu osnivanja više od jednog povjerenstva koja su u tom slučaju odgovorna središnjem povjerenstvu. Središnje povjerenstvo koordinira i nadzire rad svih povjerenstava. Povjerenstvo za popis, ako je to moguće, ima predsjednika i najmanje dva člana. Broj članova povjerenstva mora zadovoljiti potrebu sveobuhvatnosti popisa te dane rokove u kojima popis mora biti izvršen. Predsjednik i članovi povjerenstva ne mogu biti zaposlenici koji rukovode materijalnim i novčanim vrijednostima, koje su predmet popisa te zaposlenici koji obavljaju kontrolu i nadzor. Time se osigurava nepristranost popisa. Pri izboru predsjednika i članova povjerenstva treba imati na umu i njihovu stručnost kao jamstvo kvantitativne i kvalitativne vjerodostojnosti informacija o stvarnom stanju imovine i obveza. Iako bi svako povjerenstvo za popis, kako je već istaknuto, trebalo imati najmanje tri člana, ne može se inzistirati na takvom sastavu povjerenstva kod obveznika popisa s malim brojem zaposlenih. U tim slučajevima povjerenstvo za popis može biti sastavljeno i od samo jedne osobe.

Navedenim računovodstvenim propisima naložena je obveza zakonskog predstavnika da osniva povjerenstvo/a za popis, određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama.

Odlukom o imenovanju članovi popisnog povjerenstva preuzimaju nove radne obveze koje proizlaze iz delegiranih im poslova popisa. Kako bi kvalitetno i temeljito pristupili obavljanju poslova popisa, za vrijeme provođenja popisa trebali bi biti oslobođeni svojih redovnih radnih obveza.

Zakonski predstavnik proračunskog i nepro itnog subjekta obvezno donosi odluku o popisu. Odlukom se određuje koja i koliko povjerenstava za popis se osniva, formira središnje (centralno) povjerenstvoako se to ocijeni potrebnim, postavlja plan i predmet

U nastavku daje se primjer Odluke o popisu proračunskog subjekta koja je za potrebe popisa osnovao više od jednog povjerenstva. Primjer je u potpunosti primjenjiv i na nepro itne organizacija uz prilagodbe pravnih izvora.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

RAČUNOVODSTVO Klasa: Urbroj: Zagreb, 1. prosinca 2012. godine Na osnovi odredbe članka 16. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10) i članka xx. Statuta proračunskog korisnika XXX ravnatelj YYY, donosi ODLUKU o popisu imovine, obveza i potraživanja I. Poradi usklađenja stanja sredstava proračunskog korisnika XXX, na dan 31. prosinca 2012. godine, treba obaviti popis: 1. Ne inancijske imovine - neproizvedene dugotrajne imovine - proizvedene dugotrajne imovine - plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti - sitnog inventara - ne inancijske imovine u pripremi - proizvedene kratkotrajne imovine 2. Financijske imovine - novca na računima i u blagajni - depozita i jamčevnih pologa - danih zajmova - vrijednosnih papira - dionica i udjela u glavnici - potraživanja 3. Obveza. II. Za obavljanje popisa osnivaju se sljedeća povjerenstva: 1. Središnje povjerenstvo proračunskog korisnika XXX u sastavu: predsjednica član član rezervni član 2. Povjerenstvo za popis ne inancijske imovine proračunskog korisnika XXX u sastavu: predsjednik član član rezervni član TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

3. Povjerenstvo za popis inancijske imovine proračunskog korisnika XXX u sastavu: predsjednica član član rezervni član 4. Povjerenstvo za popis obveza proračunskog korisnika XXX u sastavu: predsjednica član član rezervni član III. U svako povjerenstvo imenuju se predsjednik i dva člana, te rezervni član. Ako predsjednik ili član povjerenstva nije u mogućnosti sudjelovati u radu povjerenstva, rezervni član mijenja člana povjerenstva, a prvi član mijenja predsjednika. Član povjerenstva može biti svaki radnik proračunskog korisnika XXX koji ne rukuje sredstvima koja se popisuju. IV. Organizaciju popisa na razini proračunskog korisnika XXX vodi Središnje povjerenstvo proračunskog korisnika XXX, a organizaciju popisa predsjednik povjerenstva za svaku vrstu popisa za koju je imenovan kao predsjednik povjerenstva. VI. Povjerenstva će do 15. siječnja 2013. dostaviti izvještaje o obavljenom popisu Središnjem povjerenstvu proračunskog korisnika XXX. U svojim izvještajima povjerenstva su dužna obaviti procjenu viškova i manjkova poštujući tržišnu vrijednost i stupanj otpisanosti, te naveseti uzroke nastalih viškova, odnosno manjkova. Povjerenstvo utvrđuje prijedlog za otpis, odnosno rashodovanje imovine. VII. Središnje povjerenstvo proračunskog korisnika XXX će objediniti izvještaje povjerenstava, izraditi izvještaj o obavljenom popisu na razini proračunskog korisnika XXX, utvrditi viškove i manjkove, te dati prijedlog za otpis, odnosno rashodovanje i dostaviti ga do 20. siječnja 2013. ravnatelju proračunskog korisnika XXX. Ravnatelj Dostaviti: 1. Članovima Povjerenstava 35

RAČUNOVODSTVO 3.2 Pripremne radnje Prije samog provođenja izičkog popisa potrebno je da povjerenstvo za popis i odjeli u kojima se obavlja popis obave pripremne radnje. Temeljitim pripremnim radnjama olakšava se sama provedba te osigurava izvršenje popisa u predviđenim rokovima. Pripremne radnje popisnog povjerenstva čine: • plan rada u kojemu su popisani svi poslovi popisa, • utvrđivanje rokova obavljanja pojedinih poslova popisa i • pribavljanje popisnih lista. Središnje povjerenstvo, ako je osnovano, pismenim putem obavještava predsjednike i članove povjerenstva o obvezi i rokovima pripremnih radnji. Pripremne radnje obvezni su obaviti i odjeli u kojima se obavlja popis, a one se sastoje od: • osiguranja dostupnosti imovine popisu, • omogućavanja dostupnosti dokumentacije o imovini i obvezama koje su predmet popisa, • provjera postojanja inventarnih brojeva na imovini, • kod potraživanja i obveze potrebno je provjeriti je li za svako potraživanje odnosno obvezu, za koju postoji pravni temelj, ispostavljen dokument te jesu li svi poslovni događaji iz dokumenata proknjiženi, • usklađivanja podataka evidentiranih u pomoćnim knjigama i evidencijama sa stanjem u glavnoj knjizi. Sve osobe odgovorne za popis trebaju biti upoznate sa svrhom popisa, njihovim zadacima, odgovornošću i drugim pitanjima važnim za početak popisa.

stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja. Ustanovljene razlike se vrijednosno obračunavaju. Povjerenstvo za popis utvrđuje uzroke tih razlika i daje prijedlog njihove likvidaciju. Kod popisivanja imovine i obveza potrebno je utvrditi redoslijed obavljanja popisa materijalne i nematerijalne imovine, potraživanja i obveza te uočiti razlike. Nematerijalnu imovine, potraživanja i obveze ne možemo popisati bez saznanja o njihovom postojanju u knjigovodstvenim evidencijama. Zbog toga navedenu imovinu popisujemo istovremeno s unošenjem knjigovodstvenih podataka u popisne liste. Za razliku od nematerijalne imovine, popis materijalne imovinu obavlja se prije nego što se knjigovodstveni podaci o navedenoj imovinu unesu u popisne liste. Sve promjene od dana popisa do 31. prosinca moraju se pridodati ili odbiti od iskazanog stanja u popisnim listama, ovisno o poslovnim događajima i transakcijama, tako da se dobije stvarno stanje na dan 31. prosinca. Sve osobe odgovorne za popis trebaju biti upoznate sa svojim obvezama koje proizlaze iz dodijeljenih im zadataka, ali i odgovornosti. Predsjednik i članovi povjerenstva za popis odgovorni su za: • • • •

točnost stanja utvrđenog popisom, pravilno sastavljanje popisnih lista, pravodobno obavljanje popisa, vjerodostojnost i točnost izvještaja o obavljenom popisu.

4. Izvještaj o obavljenom popisu 3.3.Provedba popisa Prvi zadatak povjerenstva za popis pri provedbi samog popisa sastoji se od utvrđivanja, mjerenja i prebrojavanja predmeta popisa. Podaci dobiveni popisom unose se pojedinačno u naturalnim i novčanim izrazima u popisne liste. Popisne liste se zatim potpisuju od strane predsjednika te svih članova povjerenstva čime se potvrđuje njihova vjerodostojnost. Nakon unošenja stvarnog i knjigovodstvenog stanja u popisne liste utvrđuju se količinske razlike između 36

Svako povjerenstvo obvezno je nakon obavljenog popisa sastaviti izvještaj o rezultatima obavljenog popisa i uz njega priložiti popisne liste. Središnje povjerenstvo (ako je osnovano), uz izvještaje povjerenstava, sastavlja izvještaj o općim opažanjima pri popisu. Izvještaj povjerenstva o obavljenom popisu treba sadržavati: • mišljenja o utvrđenom manjku odnosno višku, • prijedlog načina knjiženja utvrđenog manjka odnosno viška, TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

RAČUNOVODSTVO • mišljenje o sumnjivim i spornim potraživanjima kao i nenaplativim te zastarjelim potraživanjima, • mišljenje o načinu likvidacije trajno neupotrebljive dugotrajne ne inancijske imovine i obustavljenih investicija, • primjedbe i izjave zaposlenika koji rukuju materijalnim i novčanim vrijednostima o ustanovljenim razlikama i eventualne druge primjedbe, • objašnjenje viškova odnosno manjkova koji su nastali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene pojedinih vrsta odnosno dimenzija istovrsnog materijala, sitnog inventara i dr. • prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka.

5. Usklađivanje stanja utvrđenog popisom sa stanjem u knjigovodstvu Nakon razmatranja izvještaja o obavljenom popisu zakonski predstavnik odlučuje o: 1. načinu likvidacije utvrđenih manjkova, 2. načinu knjiženja utvrđenih viškova, 3. visini otpisa nenaplativih i zastarjelih potraživanja i obveza, 4. rashodovanju proizvedene dugotrajne imovine i sitnog inventara, 5. mjerama protiv osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenosti knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenaplativost potraživanja i slično. Temeljem odluka zakonskog predstavnika potrebno je uskladiti stanja imovine, obveza i izvora iskazanih u knjigovodstvu s njihovim stvarnim stanjima ustanovljenim u izvještaju o popisu. Usklađivanje u poslovnim knjigama proračunskog korisnika obavlja se s danom s kojim je obavljen popis. Utvrđene popisne (inventurne) razlike - viškove i manjkove evidentira se u knjigovodstvenim evidencijama temeljem naloga za knjiženje koje u tu svrhu izdaje voditelj računovodstva, a u skladu s odlukama zakonskog predstavnika. U nastavku daje se primjer Odluke o otpisu potraživanja i obveza proračunskog korisnika XXX, a koij je u potpunosti primjenjiv i za nepro itne organizacije uz prilagodbu pravnog izvora: TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Na osnovi članka 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10), članka xx. Statuta proračunskog korisnika XXX Upravno vijeće XXX na sjednici održanoj 20. siječnja 2013., donijelo je ovu

ODLUKU o otpisu potraživanja i obveza proračunskog korisnika XXX na dan 31. prosinca 2012. godine I. Ovom Odlukom Upravno vijeće proračunskog korisnika XXX na osnovi prijedloga Središnjeg povjerenstva za popis imovine, obveza i potraživanja sa stanjem na dan 31. prosinca 2012. godine, otpisuje: 1. potraživanje proračunskog korisnika XXX u ukupnom iznosu od kn s osnova: a) kn b) kn c) kn 2. obveze proračunskog korisnika XXX u ukupnom iznosu od kn s osnova: a) kn b) kn Tablice s pojedinačno navedenim prijedlozima za otpis potraživanja i obveza proračunskog korisnika XXX po pravnim i izičkim osobama sastavni su dio ove Odluke. II. Zadužuju se nadležne službe proračunskog korisnika XXX da izvrše otpis potraživanja i obveza iz točke I. ove Odluke u poslovnim knjigama proračunskog korisnika XXX. III. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. Klasa: Ur.broj: Zagreb, 20. siječnja 2013. Predsjednik Upravnog vijeća 37

RAČUNOVODSTVO Prema članku 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu zakonski predstavnik obvezan je na temelju izvještaja o popisu i priloženih popisnih lista odlučiti između ostaloga i o rashodovanju sredstva, opreme i sitnog inventara. Imovina koja više nije za upotrebu rashoduje se na temelju odluke o rashodovanju. Odlukom o rashodovanju utvrđuje se imovina koja je za rashodovanje uz navođenje njezine nabavne i sadašnje vrijednosti te ispravka vrijednosti. Istim se aktom može utvrditi kako će se dalje postupati s rashodovanom imovinom, iako se u praksi to često propisuje posebnim Odlukama. Rashodovanu imovinu moguće je uništiti ili otuđiti. Kad govorimo o otuđenju mislimo prvenstveno na prodaju ili doniranje. Bitno je naglasiti da se isknjiženje imovine iz knjigovodstvene evidencije ne može provesti na temlju odluke o rashodovanju, već izvornih dokumenata o prodaji ili donaciji (ako se rashodovana imovina prodala ili donirala), odnosno komisijskog zapisnika o uništenju rasho-

dovane imovine (ako se rashodovana imovina dala uništiti).

5.1. Evidentiranje popisnih razlika Zakonski predstavnik obvezan je na temelju izvještaja koji sastavlja povjerenstvo za popis donijeti odluku o: • načinu likvidacije utvrđenih manjkova, • načinu knjiženja utvrđenih viškova, • otpisu nenaplativih i zastarjelih potraživanja i obveza, • rashodovanju sredstava, opreme i sitnog inventara, • te mjerama protiv osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenost knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenaplativost potraživanja. Na temelju te odluke obavljaju se knjiženja popisnih razlika.

Izlazi iz tiska 10. prosinca 2012: PRIMJENA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI U 2013. GODINI Urednici: Teja Kolar, Ante Loboja i Ivan Žilić Priznati stručnjaci, praktičari i kreatori propisa u području javne nabave u ovom izdanju obrazlažu postupke i procedure javne nabave sukladno zakonskim odredbama te praktičnim primjerima daju smjernice za postupanje u praksi. Cijena izdanja: 350,00 kuna Narudžbe možete slati na mail adresu centar@tim4pin.hr ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755 (tel i fax), 01/5531335 (tel), 099/3037677, 099/3037678.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

ukratko o rubrici REVIZIJA U rubrici revizija obrađivat će se teme iz područja vanjske i unutarnje revizije, od zakonskih obveza i zahtjeva do uočenih nepravilnosti i preporuka. Uloga revizije sve je značajnija u uvođenju reda i poboljšavanju sustava inancijskog upravljanja i poslovanja u cjelini. Načini i metodologija rada mijenjaju se prilagođavajući se novim izazovima koji se pred tu profesiju postavljaju. Posebno ćemo obrađivati područje revizije projekata su inanciranih iz EU sredstava te će se pisati o najčešćim nepravilnostima kako bismo vam pomogli da izbjegnete gubitak sredstava.

Nediljka Rogošić*

UDK 657.21

Revizija inancijskih izvještaja i poslovanja nepro itnih organizacija Prema podacima iz Registra nepro itnih organizacija te drugih izvora, u Republici Hrvatskoj, djeluje preko 40.000 nepro itnih organizacija. Financijske izvještaje za 2011. Državnom uredu za reviziju dostavilo je 10.939 nepro itnih organizacija. S obzirom na djelatnost koju obavljaju, nepro itne organizacije imaju značajnu ulogu u društvu. Osnivaju se radi ostvarivanja različitih društvenih interesa ili interesa određene grupe ljudi. Obavljanjem djelatnosti radi koje su osnovane, utječu na poboljšanje kvalitete života pojedinaca i šire društvene zajednice. Veliki broj ovih organizacija inancira se iz javnih prihoda bilo direktno iz naknada utvrđenih zakonom ili indirektnom dobivanjem sredstava iz proračuna. U interesu je svih građana da se javnim novcem raspolaže zakonito, namjenski i učinkovito te je i u poslovanju nepro itnih organizacija važno uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja o čemu autorica u ovom članku piše osvrćući se na nepravilnosti uočene tijekom vanjske revizije poslovanja nepro itnih organizacija.

1. Uvod S obzirom na osnivače te izvore inanciranja, razlikujemo državne (javne) i privatne nepro itne organizacije. Državne (javne) nepro itne organizacije obavljaju poslove od općeg interesa, djelatnost * Nediljka Rogošić, mr. sc., pomoćnica Glavnog državnog revizora, Središnji ured državne revizije, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

im je podržana od države ili lokalne jedinice, što znači da isporuku dobara i usluga obavljaju u skladu s državnom odnosno lokalnom politikom, a najčešće su osnovane kao ustanove ili udruge. Privatne nepro itne organizacije se osnivaju kao ustanove ili udruge od različitih grupa građana ili pravnih osoba, radi zaštite njihovih interesa. Osnivanje, ustroj, pravni položaj i prestanak rada, upis u registar nepro itnih organizacija, promjena djelatnosti (državnih i privatnih) te inanciranje su uređeni Zakonom o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99, i 35/08), Zakonom o udrugama (NN, br. 88/01, i 11/02) i drugim zakonima (primjerice: Zakon o vjerskim zajednicama (NN, br. 83/02), Zakon o političkim strankama (NN, br. 76/93, 111/96, 164/98, 36/01), Zakon o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN, br. 24/11 i 61/11). Veći broj nepro itnih organizacija je osnovan prema Zakonu o udrugama ili Zakonu o ustanovama. Financiraju se iz različitih izvora, odnosno od prodaje roba i pružanja usluga, članarina i članskih doprinosa, prihoda po posebnim propisima (iz proračuna i drugo), od imovine, donacija iz proračuna i drugih izvora. Nepro itne organizacije, osnovane kao udruge ili ustanove, imaju značajnu ulogu u društvu zbog djelatnosti koju obavljaju i potrebe da zadovolje opće interese i zajedničke potrebe šire društvene zajednice ili grupe pojedinaca. Trebaju poslovati i raspolagati imovinom koja im je povjerena na ekonomičan, djelotvoran i svrsishodan način, kako bi opravdale svrhu svoga postojanja, te voditi poslo39

REVIZIJA vne knjige i sastavljati inancijske izvještaje tako da u njima budu vidljivi poslovni događaji, te da neovisna stručna osoba može u primjerenom roku utvrditi stanje i rezultate njihova poslovanja, u skladu s propisima i vlastitim programima. Način organizacije poslovanja nepro itnih organizacija, posebno udruga koje su osnovale grupe pojedinaca, razlikuje se od načina organizacije rada nepro itnih organizacija čiji su osnivači Republika Hrvatska ili lokalna jedinica, s obzirom da u udrugama u pravilu nema dovoljan broj zaposlenih, odnosno da pojedinci obavljaju aktivnosti u udruzi volonterski, u svoje slobodno vrijeme, bez odgovarajućih stručnih znanja i iskustva, što je vrlo važno ako nepro itna organizacija dobiva značajna materijalna sredstva ili provodi projekte i programe od šireg društvenog interesa. Iz navedenih razloga se u poslovanju nepro itnih organizacija mogu očekivati nepravilnosti i propusti. Praksa u svijetu pokazuje da je potrebno obavljati reviziju inancijskih izvještaja i poslovanja nepro itnih organizacija, jer raspolažu značajnim inancijskim sredstvima koja se prikupljaju iz različitih izvora radi obavljanja određene djelatnosti i provođenja planiranih programa i projekata. Tako je primjerice u Sjedinjenim Američkim Državama1, u razdoblju od 1997. do 1999. obavljena revizija poslovanja 11 841 nepro itne organizacije, a revizije su obavile 3 592 revizorske tvrtke. I Državni ured za reviziju (dalje u tekstu: Ured) obavlja reviziju nepro itnih organizacija.

2. Zakonski okvir za obavljanje revizije Temeljni zakon koji određuje nadležnost Ureda je Zakon o Državnom uredu za reviziju, koji je donesen sredinom 20112. Osim navedenog Zakona, nadležnost Ureda je određena Zakonom o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, a odnosi se na reviElizabeth K. Keating, Mary Fischer, Teresa P. Gordon and Janet S. Greenlee; The Single Audit Act: How Compliant Are Nonpro its Organizations, http:/papers.ssrn.com/sol3//papers.cfm?

Zakon o Državnom uredu za reviziju (NN, br. 80/11). Prije donošenja navedenog Zakona, nadležnost Državnog ureda za reviziju je bila određena Zakonom o državnoj reviziji iz 1993. (NN, br. 70/93.)

ziju političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema odredbama Zakona o Državnom uredu za reviziju, reviziji podliježu državni prihodi i rashodi, inancijski izvještaji i inancijske transakcije jedinica državnog sektora, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba koje se inanciraju iz proračuna, pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, društava i druge pravne osobe u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju većinsko vlasništvo nad dionicama, odnosno udjelima te korištenje sredstava Europske unije i drugih međunarodnih organizacija ili institucija za inanciranje javnih potreba. U skladu s navedenim, Ured može obavljati reviziju nepro itnih organizacija ako se one inanciraju iz proračuna, odnosno ako im je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe u njihovom vlasništvu. Do sada je obavljeno više tematskih revizija neproitnih organizacija kao što su: revizije turističkih zajednica, lučkih uprava, vatrogasnih zajednica i dobrovoljnih vatrogasnih društava, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog olimpijskog odbora, Crvenog križa, političkih stranaka i drugih subjekata. Tako je tijekom 2011. i 2012. revizijom obuhvaćeno 86 nepro itnih organizacija.

3. Ciljevi i kriteriji za reviziju nepro itnih organizacija Postupci inancijske revizije koji obuhvaćaju reviziju inancijskih izvještaja i poslovanja nepro itnih organizacija, jednaki su postupcima koji se odnose na druge subjekte revizije. S obzirom na veliki broj subjekata, odnosno neproitnih organizacija u kojima se može obaviti revizija, odnosno na nemogućnost da se godišnjom revizijom obuhvate svi subjekti, Ured donosi godišnji plan i program rada, u kojem se utvrđuje opseg njegovog rada. Pri tome se polazi od nekoliko kriterija kao što su: - zakonska obveza revizije, - procjena rizika, - inancijska značajnost subjekata revizije, - rezultati prethodne revizije, TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

REVIZIJA - prikupljene informacije o poslovanju subjekata revizije i - drugi kriteriji koji su utvrđeni unutarnjim aktima Ureda. Prema navedenim kriterijima, Ured godišnjim programom rada, planira revizije nepro itnih organizacija koje vode poslovne knjige prema nepro itnom računovodstvenom sustavu, ako je to zakonska obveza, te ako postoje za to opravdani razlozi s obzirom na podnesene prijave, značajnost materijalnih sredstava ili je u prethodnoj reviziji izraženo nepovoljno mišljenje o njihovim inancijskim izvještajima i poslovanju.

3.1. Ciljevi revizije nepro itnih organizacija Ciljevi revizije se određuju prije početka svake revizije, a ovise o subjektu revizije te vrsti revizije koja se planira obaviti. U pravilu Ured obavlja dvije vrste revizije: inancijsku reviziju (reviziju inancijskih izvještaja i poslovanja), te reviziju učinkovitosti. Ako se obavlja inancijska revizija (što je najčešći slučaj), ciljevi revizije su sljedeći: - provjeriti istinitost i vjerodostojnost inancijskih izvještaja, - provjeriti namjensko ostvarenje i trošenje prihoda, primitaka, rashoda i izdataka, kako je određeno proračunom i planovima, - ispitati primjenu zakonskih i drugih propisa vezanih uz organizaciju i inancijsko računovodstveno poslovanje, - revizijskim postupcima obuhvatiti cjelokupno poslovanje subjekta, - u nekim subjektima, prema procjeni državnih revizora, daje se ocjena o ekonomičnom, svrsishodnom i djelotvornom trošenju javnoga novca. Ciljevi revizije utječu na opseg i vrstu revizijskih aktivnosti koje državni revizori trebaju obaviti kako bi ostvarili postavljene ciljeve.

3.2. Kriteriji za ocjenu pravilnosti poslovanja nepro itnih organizacija Jedan od važnih zadataka revizora je odrediti kriterije za ocjenu pravilnosti poslovanja i sastavljanja inancijskih izvještaja. Kriteriji predstavljaju mjerne veličine s kojima se uspoređuju stvarni pokazaTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

telji poslovanja, kako bi se dala ocjena pravilnosti te izrazilo mišljenje o inancijskim izvještajima i poslovanju subjekta revidiranja. Nadalje, kriteriji proizlaze iz zakonskih i drugih propisa te planova i programa kojima se regulira poslovanje pojedinog subjekta, a zadatak revizije je provjeriti je li subjekt revizije postupao u skladu s propisima, te je li ostvario ciljeve postavljene programima i planovima poslovanja. Ako se revizija obavlja u nepro itnoj organizaciji, kriterije za ocjenu pravilnosti određuju sljedeći propisi i interni dokumenti: -

Zakon o ustanovama, Zakon o udrugama, Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11), Uredba o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 07/09), - plan i program poslovanja, - plan nabave, te - propisi koji pobliže određuju poslovanje pojedine nepro itne organizacije. S obzirom na prethodno navedene propise i interne akte prema kojima se određuju kriteriji za ocjenu pravilnosti poslovanja subjekata revizije, utvrđuju se područja revizije. Najčešće se revizijom obuhvaćaju sljedeća područja: djelokrug rada i unutarnje ustrojstvo subjekta s osvrtom na organizaciju i obavljanje poslova unutarnje kontrole i unutarnje revizije, računovodstveno poslovanje, planiranje, prihodi, rashodi, imovina, izvori vlasništva i obveze, te jav na nabava.

4. Najčešće nepravilnosti utvrđene revizijom nepro itnih organizacija S obzirom da nepro itne organizacije obuhvaćene revizijom, obavljaju različite djelatnosti, pojedine nepravilnosti su speci ične te se ne opisuju u nastavku, nego se opisuju samo područja i nepravilnosti koje su zajedničke za većinu nepro itnih organizacija. Revizijom inancijskih izvještaja i poslovanja nepro itnih organizacija najčešće su utvrđene nepravilnosti koje se odnose na sljedeća područja: sustav unutarnjih kontrola, planiranje, inancijsko izvještavanje, računovodstveno poslovanje, prihode, rashode te postupke javne nabave. 41

REVIZIJA - Sustav unutarnjih kontrola Sustav unutarnjih kontrola je skup postupaka i mjera koje se uspostavljaju s ciljem ostvarivanja učinkovitosti poslovanja, pouzdanog inancijskog izvještavanja i usklađenosti poslovanja sa zakonima i propisima. Osnovna svrha inancijskih izvještaja je davanje informacija o inancijskom položaju i uspješnosti ostvarenja postavljenih ciljeva, a pretpostavka za objektivno i istinito iskazivanje podataka u inancijskim izvještajima je uspostava kontrola nad postupcima evidentiranja poslovnih događaja. Odredbama čl. 9. Uredbe o računovodstvu neproitnih organizacija je propisano da se evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama temelji na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno kontroliranim knjigovodstvenim ispravama. Pojedine nepro itne organizacije su internim aktima propisale obvezu ustrojavanja sustava unutarnjih kontrola, odnosno obavljanje kontrole knjigovodstvenih isprava na temelju kojih se poslovni događaji evidentiraju u poslovnim knjigama. Revizijom je utvrđeno da pojedine nepro itne organizacije nisu uspostavile odgovarajući sustav unutarnjih kontrola, što je utjecalo na pojavu nepravilnosti u poslovanju, te je Ured navedenim nepro itnim organizacijama predložio uspostavu i provođenje učinkovitijih unutarnjih kontrola kako bi se stvorili preduvjeti za pravilno i uspješno poslovanje. - Planiranje i računovodstveno poslovanje Nepro itne organizacije su bile obvezne voditi poslovne knjige i sastavljati inancijske izvještaje u skladu s odredbama Uredbe o računovodstvu neproitnih organizacija. Nepravilnosti vezane uz planiranje se odnose na nerealno planirane prihode i rashode, prihodi i rashodi nisu planirani prema vrstama utvrđenim računskim planom te nisu raspoređeni prema programima, projektima i aktivnostima za koje su sredstva namijenjena. Osim toga, planirani prihodi se ne prate prema namjenama, odnosno ostvareni rashodi prema aktivnostima. Iz navedenih razloga, Ured je naložio planiranje prihoda prema vrstama prihoda u skladu s odredbama Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija, planiranje rashoda prema aktivnostima navedenim u programu rada i izvorima inanciranja, praćenje ostvarenja prihoda i 42

rashoda, te pravodobno donošenje izmjena plana kada se tijekom godine ostvare značajno veći prihodi i rashodi od planiranih. Nepravilnosti vezane uz računovodstveno poslovanje se odnose na primjenu računovodstvenih načela kod evidentiranja poslovnih događaja u poslovnim knjigama. U nekim slučajevima je utvrđeno da su poslovni događaji evidentirani prema načelu novčanog tijeka umjesto prema načelu nastanka poslovnog događaja, pojedini poslovni događaji nisu evidentirani u poslovnim knjigama, a pojedini poslovni događaji nisu evidentirani prema računima iz računskog plana. Nadalje, revizijom je utvrđeno da se evidentiranje poslovnih događaja ne temelji na vjerodostojnim, istinitim i prethodno kontroliranim knjigovodstvenim ispravama, te se ne može potvrditi na koju se aktivnost pojedini rashodi odnose odnosno ne može se dati ocjena jesu li rashodi nastali radi ostvarenja poslovnih ciljeva. Također je utvrđeno da pojedine nepro itne organizacije nisu obavile popis imovine na način propisan Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija. Osim toga, neke nepro itne organizacije ne vode propisane pomoćne knjige kao analitičke evidencije poslovnih događaja, što kod nekih subjekata otežava njihov nadzor i praćenje poslovanja. Ured je subjektima revizije naložio poduzimanje aktivnosti s ciljem otklanjanja utvrđenih nepravilnosti u dijelu planiranja i računovodstvenog poslovanja, odnosno evidentiranje poslovnih događaja i vođenje poslovnih knjiga u skladu s odredbama Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija. - Prihodi Nepro itne organizacije obuhvaćene revizijom obavljaju različite djelatnosti, te ostvaruju prihode iz različitih izvora. Vezano uz prihode, revizijom je utvrđeno da neke nepro itne organizacije ne iskazuju prihode uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja. Također je utvrđeno da ne naplaćuju sve prihode koje mogu naplatiti, te da ne poduzimaju mjere za naplatu dospjelih potraživanja. Kod nepro itnih organizacija je utvrđeno da ne naplaćuju članarine i članske doprinose od svojih članova, iako je to internim aktima propisano te ne iskazuju potraživanja niti poduzimaju mjere propisane internim aktima radi njihove naplate. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

REVIZIJA 5. Zaključak

- Rashodi Vezano uz rashode, revizijom je utvrđeno da neke nepro itne organizacije ne iskazuju rashode uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja. U velikom broju slučajeva je utvrđeno da se dio rashoda vezan uz poslovne događaje nastale u prethodnoj godini evidentira i iskazuje u tekućoj godini. U nekim subjektima revizijom je ocijenjeno da nisu koristili sredstva ekonomično i namjenski te da za uloženi novac nisu dobili odgovarajuću vrijednost odnosno ostvarili planirane poslovne ciljeve. - Postupci javne nabave Pojedine nepro itne organizacije su bile obvezne nabavljati robu, radove i usluge u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi. Nepravilnosti u provođenju postupaka javne nabave se odnose na izravno ugovaranje nabave usluga u vrijednostima iznad 70.000,00 kn bez primjene propisanih postupaka, ne objavljivanje obavijesti o zaključenju ugovora o javnoj nabavi, te ne dostavlja nje godišnjeg izvješća o zaključenim ugovorima o nabavi, Upravi za javnu nabavu. Ured je naložio postupanje u skladu s odredbama navedenog Zakona.

Ured je nadležan za obavljanje revizije inancijskih izvještaja i poslovanja nepro itnih organizacija u skladu s odredbama Zakona o Državnom uredu za reviziju i godišnjem programu rada, ako se neproitna organizacija inancira iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako je njen osnivač Republika Hrvatska, državna institucija, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druga pravna osoba u kojoj Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima većinsko vlasništvo, ako se iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave inanciraju određeni programi ili projekti koje provodi, te ako koristiti sredstva Europske unije i drugih međunarodnih organizacija za inanciranje javnih potreba. Ured nema zakonsku obvezu godišnjom revizijom obuhvatiti navedene subjekte nego broj i vrstu subjekata te vrstu revizije određuje svojim godišnjim planom i programom rada prema kriterijima koji su propisani Zakonom. Iznimku čine političke stranke, nezavisni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina te nezavisni članovi predstavničkih tijela, koje je Ured obvezan obuhvatiti revizijom svake godine na način utvrđen Zakonom o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.

Više o ustroju, načinu rada i pravcima razvoja Državnog ureda za reviziju može se pročitati na internetskoj stranici: www.revizija.hr. Sva izvješća Državnog ureda za reviziju javno se objavljuju na internetskoj stranici: www.revizije.hr/hr/izvješća Više o funkciji unutarnje revizije, metodologiji rada, kriterijima i načinu uspostave unutarnje revizije te izobrazbi za stjecanje certi ikata ovlaštenog unutarnjeg revizora u javnom sektoru, može se pronaći na internetskoj stranici Ministarstva inancija: http://www.m in.hr/hr/unutarnja-revizija-1-2-3-1. O rezultatima rada unutarnje revizije piše više u Objedinjenim godišnjim izvješćima o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru koji se nalaze na internetskoj stranicama Ministarstva inancija: http://www.m in.hr/hr/pifc-1-2. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

PLAĆE I NAKNADE ukratko o rubrici PLAĆE I NAKNADE Troškovi rada u javnom i nepro itnom sektoru jedna su od najznačajnijih rashodnih stavaka je se u pravilu radi o uslužnim, dakle radno intenzivnim djelatnostima. Prava na isplatu plaća i drugih naknada povezanih s radom regulirano je nizom zakonskih i podzakonskih akata, a također i brojnim kolektivnim ugovorima. To ovu osjetljivu problematiku čini posebno zahtjevnom i složenom. U ovoj će se rubrici obrađivati pojedina opća i speci ična stručna pitanja utvrđivanja prava i načina obračuna plaća, materijalnih prava i prigodnih isplata zaposlenicima. Pritom će se kao neizostavni aspekt isplata obrađivati i primjena niza poreznih propisa, kao i propisa o obračunu pripadajućih obveznih doprinosa povezanih sa i uz samu isplatu plaća i naknada.

Mirela Bojić*

UDK 330.1

Naknade materijalnih prava i prigodne isplate s aspekta primjene kolektivnih ugovora u državnim i javnim službama Materijalna prava zaposlenika na području državnih i javnih službi utvrđena su u kolektivnim ugovorima sklopljenim na razini državnih ili javnih službi, te granskim kolektivnim ugovorima u javnim službama (na razini pojedinih djelatnosti). Svaki od tih kolektivnih ugovora samostalan je izvor prava i obaveza te se primjenjuje na način i u rokovima određenim samim tim dokumentom. Zbog činjenice da se prava utvrđena kolektivnim ugovorima u najvećoj mjeri inancijski alimentiraju iz proračuna, posljednjih mjeseci vrlo je intenzivna aktivnost potpisnika kolektivnih ugovora (Vlade i sindikata) u smislu njihove prilagodbe realnim inancijskim mogućnostima državnoga proračuna. S tim u svezi neki su kolektivni ugovori otkazani, neki su dodacima promijenjeni dok su neki i dalje na snazi. S obzirom na heterogenost i broj kolektivnih ugovora, u članku autorica daje pregled nekih prava s aspekta sadržaja kolektivnih ugovora koji su na snazi u trenutku izlaženja ovoga časopisa.

1. Uvodno Materijalna prava zaposlenika na području državnih i javnih službi utvrđena su u kolektivnim ugovorima sklopljenim na razini državnih ili javnih službi, te *

Mirela Bojić, dipl. iur., Matica hrvatskih sindikata, Zagreb

granskim kolektivnim ugovorima u javnim službama (na razini pojedninih djelatnosti). Svaki od tih kolektivnih ugovora samostalan je izvor prava i obaveza te se primjenjuje na način i u rokovima određenim samim tim dokumentom. Materijalna prava državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima utvrđena su u Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike1 (sklopljen 2. kolovoza 2012. godine, na vrijeme od četiri godine) te Dodatkom I Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike2, kojim je utvrđeno da se za određeno vrijeme neka prava iz tog Kolektivnog ugovora neće primjenjivati ili da će se primjenjivati drugačije. Izvor materijalnih prava za zaposlenike u javnim službama prvenstveno je Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama3, zaključen 4. listopada 2010., na vrijeme od tri godine. Njime se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama (obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb i kultura). Odlukom Vlade Republike Hrvatske4 1

NN, br. 89/12

NN, br. 115/10

NN, br. 104/12 TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

PLAĆE I NAKNADE taj je kolektivni ugovor, uz otkazni rok od tri mjeseca, otkazan u rujnu ove godine. Tijekom otkaznog roka sva materijalna prava utvrđena Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama primjenjuju se na isti način i u istom opsegu kao i u vremenu koje je prethodilo otkazivanju. Dakle, sva prava i obveze utvrđene Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama na snazi su i primjenjuju se zaključno s danom 19. prosinca ove godine. Kako se nije dogovorila produžena primjena njegovih pravnih pravila, ne postoji mogućnost da će se pravila iz Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe nakon datuma njegova prestanka važenja primjenjivati unatoč mogućnosti da se možda niti ne donese novi Ugovor. Na području javnih službi materijalna prava u pojedinim djelatnostima regulirana su i granskim kolektivnim ugovorima, predočenim tablicom 1.

Tablica 1. Granski kolektivni ugovori Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama Naziv granskog Datum kada je Datum do kada ugovora izdan se primjenjuje Kolektivni ugovor za zaposlenike u NN, br. 66/2011 30. travnja osnovnoškolskim 2015. godine ustanovama Kolektivni ugovor 31. prosinca za zaposlenike u NN, br. 7/2011 2014. godine srednjoškolskim ustanovama Kolektivni ugovor NN, br. 22. listopada za znanost i visoko 142/2010 2014. godine obrazovanje Kolektivni ugovor za NN, br. djelatnost zdravstva i 126/2011 27. listopada zdravstvenog osiguranja 2015. godine Kolektivni ugovor za NN, br. 20. listopada djelatnost socijalne skrbi 133/2011 2015. godine Granski kolektivni NN, br. 21. studenoga ugovor za zaposlenike 146/2011 2015. godine u ustanovama kulture koje se inanciraju iz državnog proračuna

Materijalna prava zaposlenika u pojedinim djelatnostima unutar javnih službi (zaposleni u osnovTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

noškolskim i srednjoškolskim ustanovama, ustanovama znanosti i visokog obrazovanja, u djelatnosti zdravstva, socijalne skrbi i ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna) uređena su dakle, u dva kolektivna ugovora: Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i granskom kolektivnom ugovoru određene djelatnosti. Ukoliko dolazi do preklapanja djelatnosti, odnosno da je određena djelatnost regulirana različitim ugovorima, primjenjuje se onaj ugovor koji je najprikladniji za tu djelatnost. Također, datumom prestanka važenja Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, granski ugovori i dalje će biti na snazi (tablica 1 prikazuje datume do kojih se primjenjuju). Određene djelatnosti (znanost i visoko obrazovanje te kultura) ostat će, nakon prestanka važenja Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama nepokrivene. Za njih se pretpostavlja da će biti pokrivene novim ugovorom jer prestankom važenja Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ne posjeduju pravni temelj za potraživanja vlastitih novčanih prava.

2. Otpremnina pri odlasku u mirovinu Prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na povlaštenu otpremninu u visini 3 proračunske osnovice. U odredbama kolektivnog ugovora nije određeno jesu li iznosi materijalnih prava sadržani u njemu ugovoreni u bruto ili neto iznosu (kao što je to slučaj kod Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama) pa je za očekivati da će odgovor na to pitanje dati zajednička Komisija za tumačenje i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Proračunska osnovica (osnovica za obračun naknada i drugih primanja iz proračuna, na temelju posebnih propisa) utvrđena je Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu5 i iznosi 3.326,00 kuna.

NN, broj 24/2012

PLAĆE I NAKNADE Tablicom 2 predočen je obračun otpremnine pri odlasku u mirovinu prema Kolektivnim ugovorima.

Tablica 2. Obračun otpremnine pri odlasku u mirovinu prema Kolektivnim ugovorima Osnovica za obračun Broj Ukupan naknada proračunskih iznos za i drugih osnovica isplatu primanja iz proračuna Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama Kolektivni ugovor za djelatnost Granski kolektivni zdravstva i ugovori zdravstvenog osiguranja Ostali granski kolektivni ugovori*

3.326,00

3 9.978,00

3.326,00

3 9.978,00

3.326,00

3 9.978,00

*Ostali granski kolektivni ugovori na području javnih službi nemaju odredbe o isplati otpremnine prilikom odlaska u mirovinu tako da se svim ostalim zaposlenicima u javnim službama (osim u djelatnosti zdravstva) do isteka otkaznog roka, pravo na isplatu otpremnine pri odlasku u mirovinu utvrđuje u skladu s odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

3. Dnevnice za službeno putovanje u zemlji Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike Službenik i namještenik upućen na službeno putovanje u zemlji ima pravo na punu naknadu prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog smještaja. Za službena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se inanciraju iz sredstava Državnog proračuna (NN, br. 08/06). Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj, u skladu s odredbama članka 55. stavak 2. utvrđena je u iznosu od 170,00 kuna, ali u razdoblju od 2. kolovoza 2012. do 31. prosinca 2013. godine visina dnevnice iznosi 150,00 kuna. Potpisom Dodatka I visina dnevnice smanjena je i kao takva primjenjivat će se u gore navedenom razdoblju. Ako je službeniku i namješteniku za vrijeme službenog putovanja osigurana odgovarajuća dnevna prehrana, iznos dnevnice umanjit će se za 60% (s obzirom na različito utvrđenu visinu dnevnice, od 2. kolovoza 2012. do 31. prosinca 2013. godine iznos umanjenja je 90,00 kuna, a od 01. siječnja 2013. do 02. kolovoza 2016. godine iznos umanjenja je 102,00 kune). Pravo na punu dnevnicu (150,00 kuna u razdoblju od 2. kolovoza 2012. do 31. prosinca 2013., odnosno 170,00 kuna u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 02. kolovoza 2016. godine) službenik i namještenik ostvaruje ako službeno putovanje traje između 12 i 24 sata, a ako službeno putovanje traje između 8 i 12 sati službenik i namještenik ima pravo na pola utvrđenog iznosa dnevnice (75,00 kuna, odnosno 85,00 kuna od 01. siječnja 2014. godine).

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama

Izvor slike: http://www.matica-sindikata.hr/

Kada je zaposlenik u javnim službama upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada troškova prijevoza, dnevnica i naknada punog iznosa troškova smještaja, sukladno Uredbi Vlade Republike Hrvatske. Dnevnica iznosi 170,00 kuna po danu. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

PLAĆE I NAKNADE Ako dođe do promjene poreznih propisa kojima se neoporezivi iznos dnevnice povećava, od dana primjena toga propisa toliko se povećava utvrđeni iznos dnevnice. Zaposlenik ima pravo na punu dnevnicu (170,00 kuna) ako službeno putovanje traje više od 12 sati, a pravo na pola dnevnice (85,00 kuna) ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati. Ukoliko zaposlenik na službenom putu ima plaćen smještaj (spavanje i prehranu), pripada mu pravo na isplatu 30% od iznosa dnevnice. Dnevnica za putne troškove za službeno putovanje u inozemstvo obračunava se na način kako je to utvrđeno za zaposlenike u državnoj upravi, u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se inanciraju iz sredstava Državnog proračuna.

Granski kolektivni ugovori Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama utvrđeno je da zaposleniku upućenom na službeno putovanje u zemlji pripada puna naknada prijevoznih troškova, troškova kotizacije, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje. Za službeno putovanje u trajanju od 8 do 12 sati isplaćuje se 50% iznosa pune dnevnice (85,00 kuna),a za putovanje duže od 12 sati isplaćuje se puna dnevnica (170,00 kuna), a ukoliko je zaposleniku osiguran odgovarajući smještaj i dnevna prehrana, iznos dnevnice može se umanjiti za 70% tj. isplaćuje se 30% punog iznosa dnevnice. Međutim, ako je zaposlenik upućen na službeno putovanje s učenicima koje traje najmanje 8 sati ili ako provodi izvanučioničnu nastavu sukladno propisanom nastavnom planu i programu u mjestu izvan sjedišta škole, isplaćuje mu se iznos pune dnevnice (170,00 kuna) bez obzira na to da li mu je na putovanju osigurana prehrana. Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama uređuje pitanje naknade putnih troškova i dnevnica za službeno putovanje u zemlji na jednak način kao i Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, uz razliku da se uz osiguranu prehranu isplaćuje puni iznos dnevnice u svim slučajevima kada je zaposlenik upućen na službeno putovanje s učenicima (bez ograničenja u pogledu TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

najkraćeg trajanja putovanja ili mjesta odnosno razloga putovanja). Također je utvrđeno i da se iznos dnevnice povećava sukladno promjenama poreznih propisa kojima se povećava neoporezivi iznos dnevnice. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi uređuje dnevnice i naknade troškova službenog putovanja na način kako je to utvrđeno u Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, uz to da se zaposlenicima u ustanovama socijalne skrbi, prema odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi, za službeno putovanje s korisnicima (ljetovanje, zimovanje, organizirani odmor i dr.) isplaćuje puni iznos dnevnice bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj. Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje i Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne reguliraju uvjete za isplatu dnevnica i naknada za troškove službenog putovanja. Do isteka otkaznog roka Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, pravo na isplatu dnevnica i naknada za troškove putovaja zaposlenicima u sustavu znanosti, visokog obrazovanja i kulturi utvrđuje u skladu s odredbama tog kolektivnog ugovora.

4. Dodatak za rad na terenu Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike Za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada i izvan mjesta stalnog boravka, službenik i namještenik u državnim službama ima pravo na dodatak za rad na terenu u iznosu od 170,00 kuna, pod uvjetom da je na terenu proveo najmanje 8 sati, bez obzira na to koliko je dana radio. Temeljem potpisanog Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, od 02. kolovoza 2012. (početak primjene Dodatka I.) do 31. prosinca 2013. dodine, visina dodatka za rad na terenu nešto je manja i iznosi 150,00 kuna. Od 01. siječnja 2014. pa do isteka primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike isplaćivat će se dodatak za rad na terenu u iznosu od 170,00 kuna. Ako je za vrijeme rada na terenu službeniku i namješteniku osigurana 47

PLAĆE I NAKNADE odgovarajuća dnevna prehrana, isplaćuje mu se 50% iznosa dodatka za rad na terenu. Isplata dnevnica i dodatka za rad na terenu međusobno se isključuju.

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama Za vrijeme rada izvan sjedništa poslodavca i izvan mjesta njegovog stalnog boravka, zaposlenici u javnim službama imaju pravo na dodatak za rad na ternu u visini koja im pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu. Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku na terenu osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti, a visina dodatka isplaćuje se na način kako je to utvrđeno za državna tijela. Dnevnica i terenski dodatak također se međusobno isključuju.

zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji). Naknada za odvojeni život isplaćuje se u iznosu od 1.000,00 kuna. Međutim, ako je službeniku i namješteniku osiguran odgovarajući smještaj ili cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjuje se za 25%, a ako su mu osigurani i odgovarajući smještaj i cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjuje se za 50%. Naknada za odvojeni život od obitelji i terenski dodatak te naknada za odvojeni život od obitelji i naknada troškova prijevoza od mjesta prebivališta do mjesta rada međusobno se isključuju. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama u članku 66. propisuje da će se to pravo zaposlenika urediti granskim kolektivnim ugovorima.

Granski kolektivni ugovori Granski kolektivni ugovori Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama uređuju pravo na dodatak na rad na terenu na jednak način kao i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, dok Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđuje iznos terenskog dodatka u visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak. Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi i Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne utvrđuju pravo na dodatak za rad na terenu (za zaposlenike u tim sustavima taj je dodatak, do isteka otkaznog roka od tri mjeseca tj. do 19. prosinca 2012. godine utvrđen Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama).

5. Naknada za odvojeni život Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike Sukladno članku 58., službenik i namještenik ima pravo i na naknadu za odvojeni život od obitelji (ako 48

Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje i Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi uređuju naknadu za odvojeni život u iznosu od 1.000,00 kuna, a Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u maksimalnoj visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak. Jedino Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne uređuje pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji.

6. Naknada troškova prijevoza na posao i s posla Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike Sukladno članku 59. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, službeniku i namješteniku u državnim službama nadoknađuju se troškovi mjesnog javnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla u visini za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza koji mu omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

PLAĆE I NAKNADE Pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada ne ostvaruje zaposlenik koji od adrese stanovanja do adrese rada ima manje od 2 km, odnosno manje od 2 km od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja. Ako zaposlenik ne koristi mjesni javni prijevoz, iako mu taj prijevoz omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova prijevoza umanjuje se za 25%. Međutim, ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava redoviti dolazak na posao i povratak s posla, zaposleniku se nadoknađuju troškovi prijevoza koji se utvrđuju u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran. Službeniku i namješteniku nadoknađuju se i troškovi međumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla međumjesnim javnim prijevozom koji mu omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada. Ako nije organiziran međumjesni prijevoz, odnosno ako službenik i namještenik kojem organizirani međumjesni prijevoz omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla umjesto mjesnog i međumjesnog prijevoza koristi osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo, poslodavac službeniku i namješteniku može, ako mu je to povoljnije, isplatiti naknadu u visini od 0,75 kn po prijeđenom kilometru. U slučaju udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom, utvrđuje se u visini 0,65 kn po prijeđenom kilometru, posebnom odlukom nadležnog ministra. Službenik i namještenik nema pravo na naknadu troškova prijevoza za dane korištenja godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta, bolovanja te za druge dane kada nije u obvezi dolaziti na posao. Pravo na naknadu zaposlenik ostvaruje na način da mu poslodavac kupuje mjesečnu ili godišnju kartu ili da mu nadoknađuje stvarne troškove prijevoza, prema predočenim računima, odnosno kupljenim prijevoznim kartama (o čemu se zaposlenik mora izjasniti na početku godine), a isplata se vrši najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama Za službenike i namještenike u javnim službama, naknada za trošak prijevoza na posao i s posla mjesnim i/ili međumjesnim prijevozom utvrđena je u članku 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Prema istom, zaposlenik koji ima manje od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta rada ili do stanice međumjesnog prijevoza, nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza, a svi oni zaposelnici koji imaju preko 1 km do mjesta rada ili do stanice međumjesnog prijevoza ostvaruju to pravo. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran. Ako postoji mogućnost kupnje godišnje karte, zaposlenik ima pravo na godišnju kartu ako mu je to povoljnije, ili na 1/11 cijene godišnje karte koja se isplaćuje svakog mjeseca u godini. Ukoliko mogućnost kupnje godišnje karte ne postoji (već samo mjesečne), zaposlenik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada, a u slučaju udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom utvrđuje se posebnom odlukom nadležnog ministarstva. Ako zaposlenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. Ako postoji više mogućnosti korištenja javnog prijevoza, o povoljnosti odlučuje poslodavac uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za zaposlenika, uvažavajući racionalnost troškova. Ukoliko nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit dolazak na posao i 49

PLAĆE I NAKNADE odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području. Naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza ne isplaćuje se u slučaju godišnjeg odmora (za onaj mjesec u kojem koristi najveći dio godišnjeg odmora), porodnog dopusta i bolovanja dužeg od 42 dana. Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ima pod jednakim uvjetima i onaj zaposlenik koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl., a pravo na naknadu ne ostvaruje onaj zaposlenik koji ostvaruje pravo na besplatan prijevoz. Naknada troškova prijevoza isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec.

Granski kolektivni ugovori Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi uređuju naknadu za troškove prijevoza na posao i s posla na jednak način kao i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, dok Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje i Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne reguliraju to pravo.

7. Jubilarna nagrada Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike Po pitanju jubilarnih naknada, za državne službenike i namještenike naknada će se i dalje isplaćivati, ali uz izmijenjene uvijete. Temeljem potpisanog Dodatka I Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, pravo na jubilarnu naknadu u 2013. godini neće se primjenjivati za službenike koji navrše 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe, a osnovica za isplatu jubilarnih nagrada u 2013. godini iznosi 900,00 kuna, za razliku od dotadašnjih 1.800,00 kn. 50

Tablica 3: Iznosi jubilarnih nagrada za državne službenike i namještenike Godine neprekidne službe/rada u Jubilarna Jubilarna Razlika državnim tijelima Ugovoreno nagrada nagrada 2012. i jedinicama pravo za 2012. za 2013. i 2013. lokalne i godinu godinu godine područne (regionalne) samouprave 5 1 1.800,00 - 1.800,00 10 1,25 2.250,00 1.125,00 1.125,00 15 1,5 2.700,00 - 2.700,00 20 1,75 3.150,00 1.575,00 1.575,00 25 2 3.600,00 - 3.600,00 30 2,5 4.500,00 2.250,00 2.250,00 35 3 5.400,00 - 5.400,00 40 4 7.200,00 3.600,00 3.600,00 45 5 9.000,00 4.500,00 4.500,00

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama Bez obzira na promjenu poslodavca, moguće je ostvariti pravo na jubilarnu nagradu za neprekidni rad u javnim službama. Osnovica za obračun jubilarne nagrade iznosi 1.800,00 kn, a obračunava se različitim koe icijentima, ovisno o godinama neprekidne službe ili rada. Tablica 4: Pravo na jubilarnu nagradu za neprekidnu službu/rad u javnim službama Godine neprekidne službe/rada u javnim službama 5 10 15 20 25 30 35 40 45

Ugovoreno pravo 1 osnovica 1,25 osnovice 1,5 osnovice 1,75 osnovice 2 osnovice 2,5 osnovice 3 osnovice 4 osnovice 5 osnovica

Jubilarna nagrada za 2012. godinu 1.800,00 2.250,00 2.700,00 3.150,00 3.600,00 4.500,00 5.400,00 7.200,00 9.000,00

Granski kolektivni ugovori Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnov noškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za zaTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

PLAĆE I NAKNADE poslenike u srednjoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi reguliraju pravo na jubilarnu nagradu jednako kao i odredbe Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, a Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje i Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne sadržavaju odredbe koje utvrđuju to pravo.

8. Dar u prigodi dana Svetog Nikole Temeljem Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (čl. 63.), službenici i namještenici u državnim službama, roditelji djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, imaju pravo na dar u prigodi dana Svetog Nikole. O visini dara za djecu pregovara se svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata. Zadnja isplata dara u prigodi dana Svetog Nikole iznosila je 500,00 kuna neto po djetetu (čl. 70) što se primjenjuje i u 2012. Identične odredbe o daru u prigodi dana Svetog Nikole sadržavaju temeljni Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi. Dakle, po ovim ugovorima sve javne službe isplatit će u 2012. dar u prigodi dana Svetog Nikole u visini od 500,00 kuna. Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje i Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne reguliraju to pravo, ali to pravo imaju u 2012. prema Temeljnom kolektiv-

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

nom ugovoru jer se isplata dara u prigodi dana Svetog Nikole izvršava prije roka isteka temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe.

9. Božićnica Pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane (božićnica) za zaposlenike u državnim službama utvrđeno je u članku 64. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, u iznosu koji ne smije biti manji od onoga kolika je bila zadnja isplata božićnice. Zadnja isplata iznosila je 1.250,00 kuna. Međutim, taj se članak (temeljem potpisanog Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike) neće primjenjivati u 2012. i 2013. što znači da se za te dvije godine božićnica neće isplaćivati. I zaposlenici u javnim službama (temeljem članka 71. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama) imaju utvrđeno to isto pravo, ali do primjene tog članka u 2012. godini neće doći iz razloga jer otkazni rok od tri mjeseca istječe prije isplate božićnice za ovu godinu, odnosno 19. prosinca 2012. Međutim, pravo na isplatu božićnice za 2012. godinu, pod jednakim uvjetima, utvrđeno je Kolektivnim ugovoru za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Kolektivnom ugovoru za djelatnost socijalne skrbi koji su na snazi te se po njima do kraja godine postupa (isplaćuje se božićnica) ako se u međuvremenu nešto ne promjeni.

10. Umjesto zaključka Kako je Vlada RH već pokrenula inicijativu za sklapanje novog Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama te inicijativu za izmjene i dopune granskih kolektivnih ugovora na području javnih službi, do kraja godine moguće je očekivati i promjene prethodno opisanih prava.

PLAĆE I NAKNADE Ana Zorić*

UDK 330.5

Visina dnevnice za zaposlene koji se inanciraju iz državnog proračuna U 2012. i 2013. godini dnevnice i terenski dodaci su umanjeni novim Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i Dodatkom I. (NN, br. 89/12) na 150,00 kn, a navedeno se primjenjuje od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora i Dodatka, odnosno od 2. kolovoza 2012. Istovremeno su ta prava za državne dužnosnike bila regulirana odlukom Vlade koja se nije promijenila te je dnevnica i dalje bila 170,00 kn. Donošenjem nove Odluke Vlade navedeno je ispravljeno, odnosno državni dužnosnici izjednačeni su u tim pravima sa službenicima. U praksi se pojavilo pitanje, na koga se navedena odluka odnosi s obzirom na otkazivanje kolektivnog ugovora za javne službe, zbog čega autorica daje kratak osvrt na primjenu Odluke.

Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorom, objavljena je u NN, br. 117/12, i stupila je na snagu danom objave odnosno 24. listopada 2012. Za dužnosnike je navedenom Odlukom utvrđena visina dnevnica i terenskih dodataka u iznosu od 150,00 kn čime su isti izjednačeni visinom dnevnica i terenskih dodataka sa službenicima i namještenicima. Odluku je Vlada Republike Hrvatske donijela na 57. sjednici održanoj 17. listopada 2012. godine. Odluka je donesena na temelju članka 15. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu (NN, br. 24/12). Ova se Odluka primjenjuje na: - državne dužnosnike, - suce i druge pravosudne dužnosnike te - zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima. *

Ana Zorić, dipl.iur, Ministarstvo inancija Republike Hrvatske

Dakle, Odluka se odnosi, između ostalih, na proračunske korisnike čiji se zaposleni inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima. Ova Odluka se ne odnosi na javne službe (škole, fakulteti, instituti, bolnice, centri za socijalnu skrb, javne vatrogasne postrojbe, …) dok god su prava njihovih zaposlenika uređena kolektivnim ugovorima. Slijedom navedenog, Odluka se ne primjenjuje na javne službe niti u razdoblju trajanja otkaznog roka Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 115/10) koji prema Odluci o otkazivanju Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 104/12) ističe 19. prosinca 2012. godine. Međutim, ako prava zaposlenih u javnim službama nisu uređena kolektivnim ugovorima, Odluka će se odnositi na one javne službe čiji se zaposleni inanciraju iz sredstava državnog proračuna. Napominjemo i da se ova Odluka ne odnosi niti na lokalne službenike i namještenike s obzirom da se, sukladno Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 86/08) prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica, uređuju zakonom i na temelju zakona donesenim propisima. Navedenim se Zakonom daje i mogućnost da se materijalna i druga prava službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica urede kolektivnim ugovorom koji sklapaju ovlašteni predstavnici sindikata i općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. U pravilu se u kolektivnim ugovorima materijalna prava utvrđuju u iznosima, odnosno u visinama koje se prema poreznim propisima, ne oporezuju. Odluka se ne odnosi niti na proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji se zaposleni inanciraju iz sredstava lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica (kazališta, muzeji, dječji vrtići, …) TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

ukratko o rubrici POREZI I DOPRINOSI Proračunski subjekti i nepro itne organizacije u mnogome imaju speci ičan status u poreznom sustavu. Sukladno svom nepro itnom karakteru u pravilu nisu obveznici poreza na dobit, a u sustav PDV-a uključeni su u dijelu svojih aktivnosti gdje se pojavljuju kao isporučitelji dobara i usluga na tržištu. Prilikom obračuna i isplate dohotka svojim zaposlenicima i suradnicima, kao i svi ostali isplatitelji, obveznici su obračuna i plaćanja poreza na dohodak i pripadajućih doprinosa. U ovoj rubrici obrađivat će se važna pitanja speci ičnog poreznog statusa i upućivati čitatelje na pravodobno i ispravno postupanje.

Renata Kalčić*

UDK 336.2

Mogućnost izlaska iz sustava PDV-a u 2013. godini - uvjeti i predradnje Od 1. siječnja 2013. godine na snazi je novi prag za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost i iznosi 230.000,00 kn. Porezni obveznici koji u 2012. godini nisu ostvarili oporezive isporuke u vrijednosti većoj od toga iznosa obvezni su do 15. siječnja 2013. podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost nadležnoj ispostavi Porezne uprave ili ako žele ostati obveznici poreza na dodanu vrijednost do tog datuma o tome obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave pisanim putem. U ovom članku autorica upućuje čitatelje na pravodobno promišljanje o mogućnostima i učincima promjene u poreznom statusu u 2013.g., navodi koje radnje su dužni provesti te upozorava na obveze koje će proisteći iz promjene (izlaska) iz sustava PDV-a. Detaljne upute o konačnom obračunu PDV-a za 2012.g., ispravku pretporeza i podnošenju PDV-K obrasca biti će objavljene u prvom broju časopisa koji će pretplatnici primiti na samom početku sljedeće godine.

1. Uvod Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 47/95 do 22/12) propisana je vrijednost isporuka, odnosno prag isporuka iznad kojeg poduzetnici postaju obveznici poreza na dodanu vrijednost po „sili zakona“ te se moraju upisati u registar obveznika * Renata Kalčić, dipl.oec., Središnji ured Porezne uprave, Ministarstvo inancija RH, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

poreza na dodanu vrijednost i ispunjavati obveze propisane navedenim Zakonom. Na početku uvođenja Zakona o porezu na dodanu vrijednost taj prag je 1998. godine iznosio 50.000,00 kuna te je ubrzo povećan na 85.000,00 kuna i nije se mijenjao do sada. Međutim, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednot (NN, br. 22/12) povećana je ta vrijednost na 230.000,00 kuna i primjenjivat će se od 1. siječnja 2013. godine. Obzirom da je u postupku pregovaranja prije pristupanja Europskoj uniji Republici Hrvatskoj odobrena primjena praga od 35.000,00 EUR-a iznosom od 230.000,00 kuna, približili smo se gornjoj granici koja se može propisati kao prag za ulazak u sustav obveznika poreza na dodanu vrijednost odnosno za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. Zbog ovog povećanja praga za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, pojedini porezni obveznici koji će u 2012. godini ostvariti vrijednosti isporuka koje nisu veće od 230.000,00 kuna morat će razmisliti hoće li i dalje ostati u sustavu poreza na dodanu vrijednost ili će zatražiti brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost. Međutim, porezni obveznici koji su u nekoj od prethodnih godina postali obveznici poreza na dodanu vrijednost na vlastiti zahtjev ostaju i dalje obveznici poreza na dodanu vrijednost, neovisno o visini vrijednosti isporuka ostvarenih u 2012. godini dok ne istekne rok od pet godina na koji ih je Porezna uprava obvezala rješenjem. 53

POREZI I DOPRINOSI 2. Prag za ulazak u sustav PDV-a

Odredbom članka 22. Zakona o porezu na dodanu vrijednost koja stupa na snagu 1. siječnja 2013. propisano je da poduzetnik, osim tzv. inozemnog poduzetnika iz članka 6. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, čija godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su oslobođene poreza na dodanu vrijednost bez prava na odbitak pretporeza u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000,00 kuna, oslobođen je plaćanja poreza na dodanu vrijednost na isporuke dobara i usluga, nema pravo na iskazivanje poreza na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza koji mu zaračunaju ostali poduzetnici. Taj poduzetnik može od Porezne uprave do kraja godine zatražiti da se na njega u sljedećoj kalendarskoj godini to ne primjenjuje, a Porezna uprava to utvrđuje rješenjem kojim ga obvezuje da narednih pet kalendarskih godina bude obveznik poreza na dodanu vrijednost i primjenjuje odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Prema navedenom poduzetnik postaje obveznik poreza na dodanu vrijednost na dva načina i to na vlastiti zahtjev i po „sili zakona“. Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 149/09 do 64/12) propisano je da poduzetnik koji tijekom 2012. godine ostvari isporuke koje bi bile oporezive u vrijednosti preko 230.000,00 kuna postaje poreznim obveznikom od 1. siječnja 2013. godine i o tome obavještava nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnošenjem prijave radi upisa u registar poreznih obveznika najkasnije do 15. siječnja 2013. godine. 54

Poduzetnici koji počinju s obavljanjem djelatnosti i žele postati obveznici poreza na dodanu vrijednost u istoj godini u kojoj su počeli s obavljanjem djelatnosti, obvezni su Poreznoj upravi podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost s prvim poduzetničkim aktivnostima, a najkasnije prije prve isporuke dobara i usluga koja podliježe oporezivanju. Obzirom da je od 1. siječnja 2013. godine propisan novi prag za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost, iznimno je propisano da su porezni obveznici koji u 2012. godini nisu ostvarili oporezive isporuke u vrijednosti preko 230.000,00 kuna obvezni do 15. siječnja 2013. podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Ukoliko žele ostati obveznici poreza na dodanu vrijednost, do tog datuma trebali bi o tome obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave pisanim putem. Međutim, kao što je već uvodno navedeno, poduzetnici koji su postali obveznici poreza na dodanu vrijednost na vlastiti zahtjev, ostaju i dalje obveznici poreza na dodanu vrijednost neovisno o visini vrijednosti isporuka ostvarenih u 2012. godini sve dok ne istekne rok od pet godina na koji ih je Porezna uprava obvezala rješenjem. Ovom izmjenom Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da su od 1. siječnja 2013. godine za poreznog obveznika čija je vrijednost isporuka uključujući i porez na dodanu vrijednost manja od 800.000,00 kuna, obračunska razdoblja od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju. Međutim porezni obveznik se može odlučiti za mjesečna obračunska razdoblje i o tome mora obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja 2012. godine za 2013. godinu.

3. Ispravak pretporeza zbog promjene poreznog statusa Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine i kojim se tada u velikom dijelu uskladio tadašnji Zakon o porezu na dodanu vrijednost s Direktivom 2006/112/ EZ, institucionalni princip oporezivanja uglavnom je zamijenjen funkcionalnim pa se oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost više ne odnosi TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

POREZI I DOPRINOSI na ođređene ustanove ili pravne osobe već na vrstu isporuka dobara i usluga koje obavljaju te ustanove ili druge organizacije i tijela s javnim ovlastima. Navedene izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost dio su usklađivanja Zakona o porezu na dodanu vrijednost s pravnom stečevinom Europske unije na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost. Zbog tih odredbi niz nepro itnih ustanova i proračunskih korisnika kao i banaka i osiguravajućih društava postalo je obveznikom poreza na dodanu vrijednost jer uz oslobođene isporuke obavljaju i isporuke oporezive porezom na dodanu vrijednost kao što je najam poslovnog prostora, obavljanje sistematskih pregleda koji nisu povezani s liječenjem i slično. Obzirom da je prag za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost tada bio relativno mali (85.000,00 kuna), velik broj nepro itnih ustanova i proračunskih korisnika morao se upisati u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost.

VA Ž NO!

Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano da ako se glede nekog gospodarskog dobra unutar roka od pet godina od kalendarske godine početka uporabe promijene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina uzima razdoblje od deset godina. Porezni obveznici koji se odluče za izlazak iz sustava poreza na dodanu vrijednost u slučaju da vrijednost njihovih isporuka u 2012. godini ne bude veća od 230.000,00 kuna, obvezni su podnijeti konačni obračun poreza na dodanu vrijednost za 2012. godinu na obrascu PDV-K. Obrascom PDV-K iskazivat će se i ispravak pretporeza za gospodarska dobra za koja su koristili pravo na odbitak pretporeza ako za njih nije isteklo razdoblje od pet, odnosno za nekretnine deset godina od kalendarske godine početka uporabe.

Obveza podnošenja - novi prag za ulaz/izlaz u/iz sustava PDV je ko načnog obračuna Također, obzirom da 230.000,00kn poreza na dodanu obavljaju oporezive i vrijednost propisana oslobođene djelatno- - o promjeni poreznog statusa poreznu upravu treba obavijestiti do 15. siječnja 2013. je člankom 18. Zakona sti od plaćanja poreza o porezu na dodanu na dodanu vrijednost - konačni obračun PDV-a podnosi se do konca vrijednost i člankom obvezni su voditi brigu travnja 2013. godine 115. stavkom 3. i 4. o statusu i vrsti pojePravilnika o porezu dinih isporuka kako bi na dodanu vrijednost i odnosi se na sve osobe koje pravilno odredili jesu li ili nisu te isporuke oporezisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, kako na ve porezom na dodanu vrijednost. Zbog navedenih trgovačka društva i obrtnike tako i na nepro itne izmjena propisane su i određene izmjene kod ispraustanove i proračunske korisnike koji obavljaju opovka pretporeza te kod prava na odbitak pretporeza i rezive isporuke dobara i usluga. podjele pretporeza. Još veće probleme stvorila je obveza podjele pretporeza jer su obvezni izračunavati razmjerni odbitak pretporeza odnosno postotak prema kojem odbijaju pretporez po ulaznim računima koje ne mogu pripisati samo oslobođenim ili samo oporezivim isporukama. Prema navedenom, moguće je pretpostaviti da će većina poreznih obveznika čiji promet u 2012. godini ne bude veći od 230.000,00 kuna, a pogotovo onih koji su obvezni dijeliti pretporez, tražiti od 1. siječnja 2013. brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost. Ti porezni obveznici moraju imati na umu da je odredbama članka 20. stavka 5. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Porezni obveznici koji porez na dodanu vrijednost obračunavaju i plaćaju prema izdanim računima za isporučena dobra i obavljene usluge, a to su i udruge i druge nepro itne organizacije te proračunski korisnici koji su postali obveznici poreza na dodanu vrijednost, konačni obračun PDV-a za 2012. g. podnose do kraja travnja 2013. godine. Ispravak pretporeza mora se obaviti kada poduzetnik mijenja način oporezivanja tj. kada prestaje biti obveznik poreza na dodanu vrijednost i prelazi na oporezivanje iz članka 22. stavka 1. Zakona tj. postaje tzv. “mali poduzetnik”. On je i dalje poduzetnik, 55

POREZI I DOPRINOSI ali nije više obveznik poreza na dodanu vrijednost. Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza u smislu članka 20. stavka 5. Zakona ne smatra se kad poduzetnik koji prema članku 22. stavku 1. Zakona nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prelazi na redovno oporezivanje. U tom slučaju poduzetnik nema pravo na naknadni odbitak pretporeza. Postupak ispravka pretporeza utvrđuje se pojedinačno za svako gospodarsko dobro za koje u slučaju da su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza nije istekao propisani rok od pet godina odnosno od deset godina od obračunskog razdoblja u kojem su se dobra počela koristiti. Ispravak se zbog pojednostavljenja ne provodi ako pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imovine ne prelazi 2.000,00 kuna. Porezni obveznik mora posebno izračunati iznos ispravka pretporeza za svako pojedinačno gospodarsko dobro i taj obračun priložiti uz poreznu prijavu koju podnosi Poreznoj upravi. Iz obračuna mora biti vidljiv ukupan iznos pretporeza, iskorišteno odnosno neiskorišteno pravo na povrat pretporeza i iznos smanjenja odnosno povećanja prava na pretporez. U obrascu porezne prijave ispravak pretporeza biti će naveden u jednom iznosu. Ako je porezni obveznik prema priloženom obračunu obvezan uplatiti porez u državni proračun ukupno će iskazati manje pravo na pretporez. Pod početkom uporabe razumijeva se obračunsko razdoblje u kojemu je odbijen (neodbijen) pretporez, a gospodarskim dobrima smatraju se ona dobra koja prema računovodstvenim propisima spadaju u dugotrajnu imovinu poduzeća.

Razdoblje za ispravak pretporeza kod nekretnina iznosi deset godina tj. 120 obračunskih razdoblja, a kod ostalih gospodarskih dobara pet godina tj. 60 obračunskih razdoblja od obračunskog razdoblja početka uporabe, kada je dobro nabavljeno ili proizvedeno i odbijen pretporez. Ispravak pretporeza provodi se odjednom za razdoblje od promjene uvjeta do kraja razdoblja ispravka pretporeza, osim u slučaju da pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imovine ne prelazi 2.000,00 kuna. Iznos ispravka pretporeza izračunava se pomoću formule iz članka 143. stavka 7. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. Porezni obveznik obvezan je iznos poreza koji mora ispraviti iskazati u obrascu PDV-K pod brojem III. 8. kao obvezu poreza s predznakom minus (-).

4. Zaključak Obzirom da je od 1. siječnja 2013. prag za ulazak u sustav obveznika poreza na dodanu vrijednost povećan na 230.000,00 kuna vrlo je vjerojatno da će poduzetnici čije oporezive isporuke prethodne godine neće biti veće od tog iznosa zatražiti od nadležne ispostave Porezne uprave da budu brisani iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost. U tom slučaju obvezni su napraviti ispravak pretporeza za gospodarska dobra kod kojih je došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje i o tome moraju voditi računa kod podnošenja godišnjeg obračuna poreza na dodanu vrijednost.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

POREZI Mirjana Mahović Komljenović*

UDK 336.2

Godišnji obračun poreza na dohodak pri zadnjoj isplati plaća za 2012. godinu Sa zadnjom isplatom plaće u kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju, a uz zadovoljenje propisanih uvjeta, poslodavci su obvezni svojim radnicima izraditi godišnji obračun poreza i prireza na dohodak, radi izravnanja porezne osnovice i ravnomjernog godišnjeg oporezivanja. Godišnji obračun poreza iz plaća za 2012., obavlja se u slučajevima ako je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito zbog neredovite isplate plaće kada nije mogao biti iskorišten osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka, kao i zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana te drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznog osiguranja. Međutim, utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak iz plaće, poslodavci mogu obaviti samo za radnike koji su kod njega radili tijekom cijelog poreznog razdoblja i nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

i neoporezivi dio dohotka ili osobni odbitak, te dobiva porezna osnovica na koju se obračunava porez na dohodak od nesamostalnog rada primjenom propisanih poreznih stopa ovisno o visini poreznih razreda. Porez i prirez na dohodak iz plaće radnika, poslodavac je obvezan na pravilan način obračunati, obustaviti i uplatiti u ime radnika svaki mjesec pri isplati plaće tijekom godine, a na taj način uplaćen porez i prirez smatra se predujmom poreza, dok se konačan obračun poreza na dohodak i prireza obavlja, na kraju godine sa zadnjom isplatom plaće (obično sa isplatom plaće u prosincu za mjesec studeni), za svakog pojedinog radnika posebno. Godišnja porezna obveza može biti utvrđena u istom iznosu kao što su i plaćeni predujmovi poreza na dohodak i prireza tijekom godine, ili može biti veća ili manja od plaćenih predujmova kada se ostvaruje pravo na povrat više plaćenog poreza i prireza po konačnom obračunu odnosno obveza za uplatu poreza.

1. UVOD

2. Zakonska obveza sastavljanja godišnjeg obračuna

Oporezivanje dohotka što ga ostvaruju izičke osobe obavlja se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 177/04 do 22/12) te njegovog provedbenog propisa Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 95/05 do 61/12).

Zakonska obveza sastavljanja godišnjeg obračuna poreza iz plaća propisana je čl. 38. Zakona o porezu na dohodak te čl. 68. Pravilnika o porezu na dohodak, prema kojim odredbama godišnji obračun sastavljanja:

Prema sklopljenom ugovoru o radu s poslodavcem, svaki radnik za svoj rad ostvaruje pravo na plaću odnosno dohodak od nesamostalnog rada, kojeg čine svi priljevi koji radniku u novcu ili u naravi pritječu na temelju rada po osnovi radnog odnosa. Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose za mirovinsko osiguranje, od kojeg iznosa se odbija * Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Ministarstvo inancija RH, Porezna uprava Samobor

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

- poslodavac – pravna osoba koji je obveznik plaćanja poreza na dobit i koji radnicima isplaćuje u novcu ili daje u naravi plaću po osnovi radnog odnosa, - poslodavac - izička osoba koji obavlja samostalnu obrtničku djelatnost te djelatnost slobodnog zanimanja a obveznik je plaćanja poreza na dohodak ili dobit, a ima zaposlene radnike, - isplatitelj plaće članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne regionalne samouprave za plaću radnika isplaćena za rad u tim tijelima i jedinicama, 57

POREZI - Isplatitelj plaće izičkih osoba izaslanih na rad u RH po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva, koji ostvaruju plaću za rad u tim društvima, - Isplatitelj naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz domovinskog rata I. skupine prema posebnom propisu, iz čl. 14. st. 1. Zakona, te - Isplatitelji mirovina ostvarenih na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno MO, iz čl. 14. st. 2. Zakona. Cilj sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak iz plaće je da se radnicima odmah po učinjenom obračunu i to sa zadnjom isplatom plaće u prosincu, vrati preplaćeni porez ako je isti u vidu predujma više plaćen tijekom godine, odnosno da se uplati razlika poreza i prireza ako je isti nedovoljno uplaćen tijekom godine. Na taj način smanjuje se i broj podnesenih godišnjih poreznih prijava u Poreznoj upravi, u kojima je veći dio poreznih obveznika iskazivao dohodak ostvaren od nesamostalnog rada, a radi iskorištavanja svojih prava na ravnomjerno godišnje oporezivanje te izravnanje porezne osnovice.

3. Razlozi za sastavljanje godišnjeg obračuna i propisani uvjeti koji moraju biti zadovoljeni Poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina, obvezan je za radnike i druge izičke osobe iz čl. 14. Zakona o porezu na dohodak, sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza, u slijedećim slučajevima: • ako tijekom godine plaća nije redovito mjesečno isplaćivana, radi čega radnici nisu mogli iskoristiti pravo na osobne odbitke na godišnjoj razini, • ako je tijekom godine plaća neravnomjerno isplaćivana, pa je porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito, • ako su radnicima redovito isplaćivane plaće, ali su tijekom poreznog razdoblja koristili pravo na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, uz uvjet da su navedeno pravo koristili manje od 12 mjeseci poreznog razdoblja, te 58

• u svim drugim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito, te bi na temelju godišnjeg obračuna radnik ostvario razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza, a radi ravnomjernog godišnjeg oporezivanja odnosno izravnanja porezne osnovice. Propisani uvjeti koji moraju biti zadovoljeni za sastavljanje godišnje obračuna propisani su čl. 38.st.2. Zakona o porezu na dohodak te čl. 68. st.5. Pravilnika o porezu na dohodak, prema kojim odredbama je poslodavac obvezan sastaviti konačan obračun samo za radnike koji su kod njega bili zaposleni i ostvarivali plaću u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak. Iz navedenog proizlazi da poslodavac ima obvezu sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za svoje radnike ne samo u slučajevima neredovite isplate plaće u tijeku godine, već i ako je radniku u pojedinom mjesecu isplaćena veća plaća, otpremnina, jubilarna nagrada ili neka druga naknada u iznosu većem od Zakonom i Pravilnikom propisanog neoporezivog iznosa, zbog čega je obračun poreza obavljen primjenom veće porezne stope nego na godišnjoj razini, kao i zbog isplate naknade plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, osim ako to pravo nije korišteno svih 12 mjeseci poreznog razdoblja. Međutim, poslodavac ne može sastaviti godišnji obračun za radnike koji kod njega nisu bili zaposleni cijelu godinu te za radnike koji su mijenjali mjesto prebivališta između gradova i općina koji su propisali obvezu plaćanja prireza porezu na dohodak. Posebno se napominje da je čl. 67. Zakona o porezu na dohodak propisana visoka novčana kazna od 2.000,00 do 50.000,00 kn za poslodavca koji ne sastavi godišnji obračun, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi novčana kazna zbog učinjenog prekršaja iznosi od 2.000,00 do 20.000,00 kn.

3.1. Neredovita isplata plaća i neiskorišteno pravo na godišnji iznos osobnog odbitka Za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez, radnik ostvaruje pravo na osobni TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

POREZI odbitak ili neoporezivi dio dohotka čija visina ovisi o broju uzdržavanih članova uže obitelj, a utvrđuje se prema podacima iz porezne kartice - Obrascu PK poreznog obveznika. Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava, a poslodavci su je dužni čuvati sve dok radnici kod njih rade i ostvaruju plaću. Ako poslodavac tijekom godine nije redovito isplaćivao plaću, radnik ne može iskoristiti svoje pravo na dvanaest mjesečnih osobnih odbitaka, radi čega je i porezno opterećenje pri obračunu isplaćene plaće veće. Nadalje, svoje pravo na godišnji iznos neoporezivog dohotka ne može ostvariti ni radnik kojemu je poslodavac u jednom mjesecu isplatio dvije ili više zaostalih plaća iz prethodnih mjeseci, budući se porezna osnovica u tom slučaju može umanjiti za uplaćene zakonom propisane doprinose za mirovinsko osiguranje I. i II. stupa, te za iznos smo jednog mjesečnog osobnog odbitka. Porezno opterećenje takve plaće, a zbog korištenja neoporezivog dijela dohotka u manjem iznosu, isto je veće nego što bi bilo porezno opterećenje pri obračunu plaće da je ista redovito mjesečno isplaćena. Stoga je poslodavac obvezan, ako su ispunjeni propisani uvjeti, priznati radniku dvanaest mjesečnih osobnog odbitka, i to pri isplati zadnje isplate plaće u godini a na temelju godišnjeg obračuna plaća koji se sastavlja za svakog radnika posebno.

3.2. Godišnji obračun pri isplati naknade plaće na teret sredstava obveznih osiguranja Poslodavac je obvezan sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i za svoje radnike ako im je u dijelu godine isplaćivana plaća, ali su krajem godine zatečeni na korištenju nekog od prava i to: za rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta, bolovanje iznad 42 dana zbog privremene nesposobnosti za rad radi bolesti, ozljede ili smještaja u zdravstvenu ustanovu ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava Hrvatskog zavoda za ZO ili proračuna RH. U godišnjem obračunu poreza na dohodak, navedeni radnici ostvarit će pravo na TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

ukupan godišnji iznos osobnog odbitka i na izravnanje porezne osnovice, te na povrat tijekom godine preplaćenog poreza i prireza. Međutim, poslodavac nema obvezu sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak iz plaće za one radnike kojima nije isplaćivanja plaća, već su isti ostvarili pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznih osiguranja i državnog proračuna tijekom svih 12 mjeseci u godini, budući su navedene naknade neoporezive, te nije ni bilo uplate poreza i prireza.

3.3. Godišnji obračun poreza iz plaće zbog neravnomjernog poreznog opterećenja Obveza godišnjeg obračuna poreza iz plaća propisana je i za one poslodavce koji su tijekom godine svojim radnicima redovito isplaćivali plaću, ali s različitim poreznim opterećenjem u pojedinim mjesecima, radi čega je došlo do oporezivanja primjenom veće porezne stope nego na godišnjoj razini. To mogu biti slučajevi isplate tijekom poreznog razdoblja većeg iznosa bonusa ili trinaeste plaće kao nagrade za uspješno obavljen posao, isplate jubilarne nagrade, otpremnine, naknade, potpore ili ostale naknade u iznosu većem od Pravilnikom propisanog neoporezivog iznosa. Npr. zbog isplate većeg iznosa bonusa u mjesecu studenom 2012. zajedno sa isplatom plaće za mjesec listopad, radniku je obračunan i obustavljen porez po stopi od 25% i 40%, ali na temelju godišnjeg obračuna proizlazi da ne treba platiti porez na dohodak po stopi od 40%. Stoga se sastavljanjem godišnjeg obračuna izravnava porezna osnovica i utvrđuje pravo na povrat tijekom godine više plaćenog poreza i prireza, a zbog ravnomjernog oporezivanja na godišnjoj razini.

3.4. Dobrovoljno sastavljanje godišnjeg obračuna Prema čl. 68. st. 7. Pravilnika o porezu na dohodak, poslodavac koji u poreznom razdoblju mjesečno redovito isplaćuje plaću svojim radnicima s ravnomjernim poreznim opterećenjem, nije obvezan ali može dobrovoljno sastaviti godišnji obračun poreza iz plaće za one radnike koji, zbog određenih razloga, nisu u tijeku godine iskoristili dio osobnog odbitka. 59

POREZI To se može biti slučaj kada je kod radnika tijekom godine došlo do određenih promjena u smislu povećanja osobnog odbitka zbog rođenja djeteta, nastupa vlastite invalidnosti ili invalidnosti za uzdržavane članove uže obitelji, a koje povećanje faktora osobnog odbitka nije bilo upisano u poreznu karticu - obrazac PK u roku kojim bi se osiguralo da se nastala promjena uzme u obzir prije prve slijedeće isplate plaće. Naime, člankom 66. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da svaku promjenu koja utječe na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak), radnik treba prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave i dostaviti joj odgovarajuće isprave u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, kako bi poslodavac temeljem upisane promjene u Obrascu PK mogao ispravno obračunati i obustaviti porez i prirez iz plaće. Ako to radnik nije učinio na vrijeme, poslodavcu nije bila poznata promjena faktora osobnog odbitka u trenutku isplate plaće, radi čega se u pojedinim mjesecima porez na dohodak obračunava i plaća po višim stopama nego što bi to trebalo na godišnjoj razini. Tako je primjerice radnik kojem se rodilo dijete 25.5.2012., promjenu porezne kartice i povećanje osobnog odbitka za uzdržavano dijete na temelju izvoda iz matice rođenih, trebao prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu te dostaviti poslodavcu do 25.6.2012. Kada se podaci koji utječu na iznos osobnog odbitka promijene u poreznoj kartici u tijeku mjeseca, pravo na osobni odbitak uvijek se zaokružuje na pune mjesece i to u korist poreznog obveznika. Prema navedenom, radnik ostvaruje pravo na uvećani osobni odbitak za rođeno dijete već od svibnja 2012., a kako je ispravljeni obrazac PK radnik dostavio poslodavcu u lipnju kada je već obračunan i obustavljen porez iz plaće za svibanj 2012., to se uvećani osobni odbitak može iskoristiti dobrovoljnim sastavljanjem godišnjeg obračuna poreza od strane poslodavca. Dobrovoljno sastavljanje godišnjeg obračuna poreza i prireza iz plaće, poslodavac obavlja na isti način kao i u slučajevima kada je to obvezan učiniti, što znači samo za radnike koji su kod njega radili tijekom cijele godine te nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koji su propisali obvezu plaćanja prireza porezu na 60

dohodak. Međutim, ako poslodavac nije odlučio dobrovoljno sastaviti godišnji obračun poreza, pravo na godišnje osobne odbitke radnici mogu ostvariti putem podnošenja svoje godišnje porezne prijave na Obrascu DOH koja se za 2012. može podnijeti do kraja veljače 2013.

4. Obračun godišnjeg poreza na dohodak Prema čl. 68. st. 8. Pravilnika, godišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada, obračunava se od porezne osnovice – godišnjeg primitka od nesamostalnog rada umanjenog za u toj godini uplaćene doprinose za MO osiguranje I. i II. stupa te za osobni odbitak na godišnjoj razini. Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka služi za pokriće osnovnih životnih potreba radnika te za uzdržavanje djece i članova njegove uže obitelji, a uvećava se za vlastitu invalidnost radnika te za invalidnost djece ako ista postoji, prema propisanom faktorima. Umanjenjem ukupnih primitaka po osnovi nesamostalnog rada za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja i ukupni godišnji osobni odbitak radnika, dobiva se porezna osnovica na koju se obračunava porez na dohodak po propisanim poreznim stopama. Posebno se napominje da poslodavci pri sastavljanju godišnjeg obračuna poreza iz plaće za 2012., ne mogu ostvareni dohodak dodatno umanjiti za uvećani osobni odbitak za radnike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima. Prema čl. 54. st. 4. Zakona o porezu na dohodak, radnici sa područja državne skrbi, mogu svoje pravo na uvećani osobni odbitak ostvariti samo na temelju podnesene godišnje porezne prijave.

4.1. Porezni razredi i godišnja porezna osnovica Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 22/12) koji se primjenjuje od 1. ožujka 2012., povećan je osobni odbitak sa 1.800,00 kn na 2.200,00 kn mjesečno, a izmijenjeni su i poTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

POREZI rezni razredi na način da se porezna stopa od 12% primjenjuje na poreznu osnovicu do 2.200,00 kn mjesečno odnosno do 26.400,00 kn godišnje, porezna stopa od 25% na razliku porezne osnovice iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn mjesečno odnosno iznad 26.400,00 kn do 105.600,00 kn godišnje, a porezna stopa od 40% na razliku porezne osnovice iznad 8.800,00 kn mjesečno odnosno iznad 105.600,00 kn godišnje. Budući je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak stupio na snagu 1. ožujka 2012., iznimno će se konačan obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za 2012. obračunati primjenom pet prosječnih godišnjih poreznih stopa, na pet prosječno utvrđenih poreznih razreda.

Prosječne porezne stope za godišnji obračun poreza iz plaće za 2012. Godišnja porezna osnovica u kn do 26.400,00 Od 26.400,00 do 43.200,00 Od 43.200,00 do 105.600,00 Od 105.600,00 do 129.600,00 Iznad 129.600,00

Visina poreznog Prosječna razreda u kn porezna stopa 26.400,00

12%

16.800,00

22,83%

62.400,00

25%

24.000,00

37,5% 40%

Primjenom prosječnih poreznih stopa na godišnju poreznu osnovicu za 2012., utvrđuje se iznos godišnjeg poreza na dohodak, na kojeg je poslodavac obvezan obračunati i prirez porezu na dohodak ako radnik ima prebivalište ili uobičajeno boravište u gradu ili općini koja je propisala obvezu plaćanja prireza. Osim po propisanoj stopi, pri godišnjem obračunu poreza iz plaća, poslodavac može obračunati prirez i po prosječnoj poreznoj stopi ako je grad ili općina tijekom godine uvela obvezu plaćanja prireza ili je donijela odluku o izmjeni stope prireza tijekom poreznog razdoblja. Samo iznimno, poslodavci nisu obvezni izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada, ako bi se na temelju godišnjeg obračuna ostvarila razlika za uplatu, a koja je posljedica isključivo primjene prosječnih godišnjih poreznih TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

stopa i osnovica koje se primjenjuju u godišnjem obračunu za 2012. Navedeno je potvrđeno u mišljenju MF Kl: 41001/10-01/2199 od 24. studenog 2010. kada su se pri godišnjem obračunu za 2010. također primjenjivale prosječne porezne stope, a koja uputa o postupanju se može primijeniti i za godišnji obračun poreza iz plaća za 2012.

4.2. Zahtjev za povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza po konačnom obračunu za 2012. Pri godišnjem obračunu poreza na dohodak iz plaće, uspoređuje se iznos utvrđene godišnje porezne obveze i uplaćenog predujma poreza i prireza tijekom godine, te utvrđuje razlika za povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza, kojeg je poslodavac obvezan vratiti radniku. U tom slučaju poslodavac može: - odmah vratiti radniku preplaćeni iznos poreza na dohodak i prireza, a koji se može prebiti sa njegovom obvezom poreza na dohodak i prireza kod zadnje isplate plaće, odnosno prebijanje je moguće učiniti umanjenjem tekuće porezne obveze radnika s područja iste općine ili grada, ili - podnijeti zahtjev za povrat poreza nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu, ako je iznos povrata veći od obveze poreza na dohodak i prireza kod zadnje isplate plaće. Uz zahtjev za povrat poreza na dohodak i prireza prema konačnom obračunu za 2012., poslodavac je obvezan dostaviti i speci ikaciju obračuna za svakog radnika prema šifri općine njegova prebivališta ili uobičajenog boravišta, kako bi ispostava Porezne uprave mogla provjeriti točnost godišnjeg obračuna, te ispravno popunjen nalog za povrat preplaćenog poreza kojim se teretiti račun grada ili općine, u čiju korist je poslodavac za radnika tijekom godine i uplaćivao porez. U tom slučaju poslodavac ima dvije mogućnosti: a) vratiti radnicima pri zadnjoj isplati plaće u godini više plaćeni porez i prirez na teret vlastitih sredstava, koja će namiriti iz povrata, ili b) izvršiti povrat poreza i prireza radnicima, ali tek nakon što sredstva budu doznačena na njegov žiro račun. 61

POREZI U nastavku se daje mogući primjer zahtjeva za povrat više plaćenog poreza i prireza na dohodak u iznosu od 1.000,00 kn, kojeg je ispostavi Porezne uprave u Samoboru prema svom sjedištu, dostavila pravna osoba ABC d.o.o. Gajeva 5, OIB:11111111112, a koja po godišnjem obračunu za 2012. zahtijeva povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza na žiro račun broj: 2402006-1100044288, za jednog svog radnika - Peru Perića koji ima prebivalište u Svetoj Nedelji (šifra općine 436).

„ABC“ d.o.o. Samobor, Gajeva 3 OIB:11111111112 Samobor, 31.12.2012. Ministarstvo inancija - Porezna uprava Područnu ured Zagreb Ispostava Samobor Predmet: Zahtjev za povrat poreza na dohodak i prireza po godišnjem obračunu za 2012. Zbog neredovite isplate plaće tijekom 2012. a prema čl. 38. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 177/04 do 22/12) i čl. 68.Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 95/05 do 61/12), sastavljen je godišnji obračun poreza i prireza iz plaće za radnika Peru Perića iz Svete Nedelje, uz primjenu svih 12 osobnih odbitaka i prosječnih godišnjih poreznih stopa. Budući je kod konačnog obračuna utvrđen više plaćeni iznos poreza na dohodak, koji je veći od obračunane obveze poreza i prireza kod zadnje isplate plaće u prosincu, podnosi se zahtjev za povrat poreza i prireza u iznosu od 1.000,00 kn prema priloženoj speci ikaciji obračuna. Više plaćeni iznos poreza na dohodak i prireza potrebno je doznačiti u korist žiro računa br. 2402006-1100044288 otvorenog u Erste banci. Uz zahtjev se prilaže i ispravno popunjen nalog za povrat na Obrascu HUB 1. Potpis i pečat odgovorne osobe Privitak: - speci ikacija godišnjeg obračuna plaće za 2012. za radnika Peru Perića - nalog za prijenos – Obrazac HUB-1. 62

4.1. Iskazivanje podataka o utvrđenim razlikama u poreznim evidencijama Svi poslodavci koji obvezno ili dobrovoljno sastavljaju godišnji obračun poreza iz plaća za 2012. i to sa zadnjom isplatom plaće u godini, obvezni su utvrđene razlike po navedenom obračunu, upisati u propisane evidencije, i to u Obrazac DNR, Obrazac ID i Obrazac IP. U obrazac ID koji se dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 15. siječnja 2013. za 2012., upisuju se zbirni podaci o isplati plaće za 12 mjesec 2012. te podaci iz godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza. Zbog povrata više plaćenog poreza, moguće je da su u ID Obrascu stavke porezna osnovica i obračunani porez na dohodak i prirez, iskazani sa predznakom minus. Poslodavci su uz ID obrazac u siječnju, obvezni dostaviti i godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaće kojeg su sastavili za 2012. Utvrđena razlika za povrat poreza i prireza iskazuje se i u Obrascu IP, kojeg je poslodavac obvezan dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja siječnja 2013. za 2012. U zadnjem zbirnom redu Obrasca IP, ne mogu biti iskazane negativne stavke, već porezna osnovica i uplaćeni porez i prirez (stupci 7 i 8) mogu biti najmanje jednaki nuli. Primjer: Pravna osoba „Sirius“ d.o.o. sa sjedištem u Samoboru, ima cijelu godinu zaposlena 2 radnika: - Josipa Marić sa prebivalištem u Zagrebu koji prema sklopljenom ugovoru o radu prima mjesečnu bruto plaću u iznosu od 12.000,00 kn, do 5.-tog u mjesecu za prethodni mjesec. Prema dostavljenoj PK kartici ostvaruje pravo na faktor osobnog odbitka 1,00 jer nema uzdržavanih članova, tako da mu osobni odTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

POREZI bitak iznosi 1.800,00 kn za 2 mjeseca 2012. te 2.200,00 kn za 10 mjeseci 2012. Radniku Josipu Marić je redovito mjesečno isplaćivana plaća, a isti je osiguranik I. i II. stupa MO. - Lauru Librić, sa prebivalištem u Zagrebu, koja prema sklopljenom ugovoru o radu prima mjesečnu bruto plaću u iznosu od 14.000,00 kn, do 5.-tog u mjesecu za prethodni mjesec, a osiguranik je I i II. stupa MO. Prema dostavljenoj PK kartici, radnica ima pravo na faktor osobnog odbitka 1,50 jer uzdržava supruga, te ostvaruje pravo na osobni odbitak u iznosu od 2.700,00 kn za 2 mjeseca 2012., dok za preostalih 10 mjeseci u 2012. osobni odbitak iznosi 3.300,00 kn. Poslodavac nije radnici Lauri Librić isplatio plaću za travanj i svibanj 2012. već je u listopadu isplatio dvije zaostale plaće zajedno sa plaćom za kolovoz 2012. Zbog neredovitih isplata plaća, poslodavac je obvezan sastaviti godišnji obračun plaće za 2012. • Upisivanje podataka u Obrazac DNR Za svakog zaposlenog radnika, poslodavci i isplatitelji primitaka dužni su voditi Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada – Obrazac DNR, u koju se

Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

upisuju podaci o svim isplatama po osnovi plaće, obustavljenim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće te o porezu i prirezu, i to kronološkim redom kao su isplate obavljene tijekom godine. Godišnji obračun plaće za 2012. obavlja se tako da se na dan zadnje isplate plaće u godini, zbroje podaci u Obrascu DNR koji se odnose na sve prethodno isplaćene plaće, po kojima je obavljen obračun i uplata poreza na dohodak. Zbrojnim podacima u Obrascu DNR treba pribrojiti i zadnju plaću u prosincu 2012. te utvrditi neiskorištene iznose godišnjih osobnih odbitaka i obračunati porez i prirez po prosječnim poreznim stopama i poreznim razredima za 2012. Utvrđena razlika između godišnjeg obračuna plaća i plaća koje su prethodno isplaćene, dobiva se razlika poreza i prireza za povrat ili uplatu. Iz podataka unesenih u Obrazac DNR za radnicu Lauru Librić vidljivo je da će zbog sastavljenog godišnjeg obračuna, njena isplaćena neto plaća u prosincu 2012. biti veća za 6.428,13 kn, odnosno ista će zbog povrata poreza iznositi 15.635,11 kn. (15.635,11 kn – 9.206,98 kn),

OPIS Godišnji iznos bruto plaće Doprinosi iz plaće Dohodak Godišnji osobni odbitak Godišnja porezna osnovica Porezna osnovica za stopu 12% (do 26.400,00) porezna osnovica za stopu 22,83% (na idućih 16.800,00) porezna osnovica za stopu 25% (na idućih 62.400,00) porezna osnovica za stopu 37,55 (na idućih 24.000,00 porezna osnovica za stopu 40% (iznad 129.600,00) Porez po stopi 12% porez po stopi 22,83% porez po stopi 25% ukupno porez godišnji prirez 18% Ukupno porez i prirez Neto plaća

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Godišnji obračun 2012 168.000,00 33.600,00 134.400,00 38.400,00 96.000,00 26.400,00 16.800,00

Isplaćene plaće 1.1.2012 do 1.12.2012. 154.000,00 30.800,00 123.200,00 28.500,00 94.700,00 -

Razlika 14.000,00 2.800,00 11.200,00 9.900,00 1.300,00 -

52.800,00

3.168,00 3.835,44 13.200,00 20.203,44 3.636,61 23.840,05 110.559,95

23.962,00 4.313,16 28.275,16 94.924,84

-3.758,56 -676,55 -4.435,11 15.635,11 63

POREZI OBRAZAC DNR ZA 2012. GOD. EVIDENCIJA O DOHOTKU OD NESAMOSTALNOG RADA (iznos u kunama i lipama)

I. PODACI O POSLOVANJU – ISPLATITELJU PLA E/MIROVINE II. PODACI O RADNIKU, UMIROVLJENIKU, OSOBI KOJA OSTVARUJE PLA E 1. NAZIV/IME I PREZIME „Sirius“ d.o.o. 1. NAZIV/IME I PREZIME Laura Libriđ 2. ADRESA Strma ulica 2, Samobor 2. ADRESA Zagreb, D. Cesariđa 5 3. OIB 22222222223 3. OIB 06129600771 III. PODACI O PRIMICIMA OD NESAMOSTALNOG RADA, DOPRINOSIMA, POREZU I PRIREZU DOPRINOSI ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NADNEVAK ISPLATE

IZNOS PRIMITKA

NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

UPLA ENO

NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE

5.1.2012. 14.000,00 2.100,00 3.2.2012. 14.000,00 2.100,00 3.3.2012. 14.000,00 2.100,00 4.4.2012. 14.000,00 2.100,00 5.5.2012. Ͳ Ͳ 5.6.2012. Ͳ Ͳ 5.7.2012. 14.000,00 2.100,00 4.8.2012. 14.000,00 2.100,00 5.9.2012. 14.000,00 2.100,00 3.10.2012. 42.000,00 6.300,00 4.11.212. 14.000,00 2.100,00 UKUPNO 154.000,00 23.100,00 5.12.212. 14.000,00 2.100,00

700,00 700,00 700,00 700,00 Ͳ Ͳ 700,00 700,00 700,00 2.100,00 700,00 7.700,00 700,00

OSOBNI DOBITAK

POREZNA OSNOVICA

2.700,00 8.900,00 2.700,00 8.900,00 3.300,00 7.900,00 3.300,00 7.900,00 Ͳ Ͳ Ͳ Ͳ 3.300,00 7.900,00 3.300,00 7.900,00 3.300,00 7.900,00 3.300,00 30.300,00 3.300,00 7.900,00 28.500,00 54.700,0 9.900,00 1.300,00

OBRA UNANI POREZ I PRIREZ

NADNEVAK UPLATE

IZNOSI DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU NA TEMELJU INDIVIDUALNE GENERACIJSKE KAPITALIZIRANE SOLIDARNOSTI ŠTEDNJE 9 13

1.955,26 5.1.2012. 1.955,26 3.2.2012. 1.993,02 3.3.2012. 1.993,02 4.4.2012. Ͳ Ͳ Ͳ Ͳ 1.993,02 5.7.2012. 1.993,02 4.8.2012. 1.993,02 5.9.2012. 1.993,02 3.10.2012. 1.993,02 4.11.212. 28.275,16 Ͳ4.435,11 5.12.2012.

2.100,00 2.100,00 2.100,00 2.100,00 Ͳ Ͳ 2.100,00 2.100,00 2.100,00 6.300,00 2.100,00 2.100,00

700,00 700,00 700,00 700,00 Ͳ Ͳ 700,00 700,00 700,00 2.100,00 700,00 7.700,00 700,00

IZNOS POREZA I PRIREZA 11

NETO ISPLATA

1.955,26 9.244,74 1.955,26 9.244,74 1.993,02 9.206,98 1.993,02 9.206,98 Ͳ Ͳ Ͳ Ͳ 1.993,02 9.206,98 1.993,02 9.206,98 1.993,02 9.206,98 1.993,02 21.193,48 1.993,02 9.206,98 28.275,16 94.924,84 Ͳ4.435,11 15.635,11

• Upisivanje podataka u ID obrazac Najkasnije do 15. siječnja 2013. poslodavac je obvezan nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti i ID obrazac za 12. mjesec 2012., u kojem se iskazuje

ukupan primitak za oba zaposlena radnika te razlike poreza na dohodak i prireza sa negativnim predznakom, a zbog godišnjeg obračuna.

Ime i prezime

Bruto plaća

Obvezni doprinosi

Osobni odbitak

Porezna osnovica

Ukupan porez i prirez

Neto isplata

Josip Marić Laura Librić UKUPNO

12.000,00 14.000,00 26.000,00

2.400,00 2.800,00 5.200,00

2.200,00 9.900,00 12.100,00

7.400,00 1.300,00 8.700,00

1.845,52 -4.435,11 -2.589,59

7.754,48 15.635,11 23.389,59

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

POREZI

„SIRIUS“ d.o.o. Strma ulica 2, 10 430 Samobor 2 2 2 2 2

2012

3 1

26.000,00 5.200,00 3.900,00 1.300,00 20.800,00 12.100,00 8.700,00 -2.589,59 -2.194,41 -395,18 -2.589,59 2 3.900,00

1.300,00

3.380,00 130,00

442,00 2

03.01.2013.

• Upisivanje podataka u IP obrazac Temeljem podataka iz Obrasca DNR, poslodavci su obvezni voditi i izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu – Obrazac IP, kao obveznu evidenciju u koju se kronološkim slijedom unose podaci TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada, uplaćenih doprinosa za MO iz plaće te uplaćenog predujma poreza i prireza za svakog radnika i osobu koja ostvaruje plaću tijekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja. 65

POREZI

„SIRIUS“ d.o.o. Strma ulica 2, Samobor 22222222223

Laura Libriü Zagreb, D:Cesariüa 5 06129600771 2011

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

133 133 133 133 133 133 133 133 133 133 133 133

14.000,00 14.000,00 14.000,00 14.000,00

2.800,00 2.800,00 2.800,00 2.800,00

11.200,00 11.200,00 11.200,00 11.200,00

2.700,00 2.700,00 3.300,00 3.300,00

8.500,00 8.500,00 7.900,00 7.900,00

1.955,26 1.955,26 1.993,02 1.993,02

9.244,74 9.244,74 9.206,98 9.206,98

14.000,00 14.000,00 14.000,00 42.000,00 14.000,00 14.000,00 168.000,00

2.800,00 2.800,00 2.800,00 8.400,00 2.800,00 2.800,00 33.600,00

11.200,00 11.200,00 11.200,00 33.600,00 11.200,00 11.200,00 134.400,00

3.300,00 3.300,00 3.300,00 3.300,00 3.300,00 9.900,00 38.400,00

7.900,00 7.900,00 7.900,00 30.300,00 7.900,00 1.300,00 96.000,00

1.993,02 1.993,02 1.993,02 12.406,52 1.993,02 -4.435,11 23.840,05

9.206,98 9.206,98 9.206,98 21.193,48 9.206,98 15.635,11 110.559,95

31.01.2012. 31.12.2012

5. ZAKLJUČAK Svi poslodavci koji zapošljavaju radnike, obvezni su sastaviti godišnji obračun plaća za 2012. ne samo kada je tijekom poreznog razdoblja radnicima plaća neredovito isplaćivana, već i u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje po pojedinim mjesecima bilo različito, što u pravilu dovodi do veće uplate poreza na dohodak i prireza, od utvrđene obveze na godišnjoj razini. Godišnji obračun sastavlja se i za radnike koji rade nepuno radno vrijeme. Ako radnici žive na područjima posebne državne skrbi i brdsko planinskim područjima, poslodavci im u godišnjem obračunu ne mogu priznati pravo na uvećani osobni odbitak, već se navedeno pravo može ostvariti jedino podnošenjem godišnje porezne prijave. Godišnji obračun sastavlja se za svakog radnika posebno, uz

primjenu svih 12 osobnih odbitaka na koje radnik ima pravo. Poslodavac može izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak iz plaće samo u mjesecu prosincu, budući trebaju biti zadovoljeni uvjeti da radnik kod poslodavca mora biti zaposlen tijekom cijelog poreznog razdoblja, a obračun se sastavlja za radnike koji nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak. Ako poslodavac više plaćeni porez na dohodak i prirez ne može vratiti iz obračunanog poreza na dohodak od nesamostalnog rada svih radnika koji ostvaruju plaću kod tog poslodavca s područja iste općine ili grada, tada može pisanim putem podnijeti zahtjev Poreznoj upravi za povrat više plaćenog iznosa poreza i prireza.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

POREZI I DOPRINOSI Marijana Vuraić Kudeljan*

UDK 336.2

Primjena Zakona o iskalizaciji kod proračunskih korisnika i nepro itnih ustanova Od 1. siječnja 2013. u Republici Hrvatskoj će se prilikom izdavanja računa za promet ostvaren u gotovini provoditi postupak iskalizacije. S obzirom da proračunski korisnici i nepro itne organizacije imaju dio poslovanja koji je vezan uz naplatu u gotovini često je pitanje jesu li i oni obveznici iskalizacije. Autorica u ovom tekstu pojašnjava obuhvat zakona i obveznike primjene.

1. Uvod Fiskalizacija je skup mjera kojima se obavlja nadzor nad evidentiranjem ostvarenog prometa u gotovini. Prijedlog Zakona o iskalizaciji u prometu gotovinom prihvaćen je u prvom čitanju, a u ovom trenutku već je pripremljen Konačni prijedlog Zakona o iskalizaciji koji je upućen u proceduru donošenja te se očekuje njegovo usvajanje još tijekom ovog mjeseca. Stoga, postaje sasvim izvjesno da će se iskalizacija početi primjenjivati u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2013. Očito da je već sada potrebno obaviti dobru pripremu kako bi odredbe Zakona zaživjele u praksi državnih inancija.

2. Obveznici iskalizacije Prema Prijedlogu Zakona de inirane su osobe koje su dužne provoditi postupak iskalizacije u evidentiranju ostvarenog prometa u gotovini. Obveznik iskalizacije prema članku 3. Prijedloga Zakona je: 1. izička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak, te 2. pravna i izička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit prema članku 2. Zakona o porezu na dobit, a koji su prema odredbama posebnih Mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan, pomoćnica ravnateljice Porezne uprave, Porezna uprava, Ministarstvo inancija Republike Hrvatske *

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

propisa obveznici izdavanja računa za isporuku dobra ili obavljene usluge. Dakle, isklizacijom su obuhvaćeni obveznici koji ostvaruju samostalne djelatnosti. Međutim, cilj iskalizacije je uspostaviti nadzor nad ostvarivanjem te evidentiranjem ostvarenog prometa u gotovini. Stoga se obveze iskalizacije oslobađaju neke od djelatnosti čiji se ostvareni prometi mogu učinkovito pratiti nekim drugim mjerljivim veličinama (kao primjerice mjerenje potrošnje). Kod takvih djelatnosti nije potrebno uvođenje obveze iskalizacije te se ,odredbama Prijedloga Zakona, pojedinačno nabrajaju djelatnosti za koje se ne propisuje obveza iskalizacije, bez obzira na obvezu izdavanja računa prema posebnom propisu. Djelatnosti koje se isključuju od obveze iskalizacije utvrđene su člankom 5. Prijedloga Zakona. To su djelatnosti: 1. prodaja karata ili žetona u putničkom prometu, 2. naplata cestarine, 3. punjenje naftnim derivatima aviona na avioservisima, 4. prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima, 5. prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu, 6. zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama, 7. prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata, 8. pružanje bankovnih usluga i usluga osiguranja, 9. vođenja središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg registra inancijskih instrumenata, 10. ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i slično), od energetskih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba te 11. provođenja zdravstvene zaštite (sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene usluge, kod izabranog doktora pri67

POREZI I DOPRINOSI marne zdravstvene zaštite i izdavanja lijekova na recept).

latnost slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak.

Zbog nemogućnosti predviđanja djelatnosti koje treba uključiti ili osloboditi od iskalizacije, zakonodavac je člankom 6. Prijedloga Zakona propisao mogućnost da Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog ministra inancija donijeti odluku o oslobađanju određene djelatnosti od propisane obveze iskalizacije u prometu gotovinom. Ukoliko se za određenu djelatnost naknadno utvrdi da se nadzor nad ostvarenim prometom u gotovini može obaviti i bez provedbe iskalizacije, tada Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra inancija, može donijeti odluku o oslobođenju te djelatnosti od obveze iskalizacije. Prema Prijedlogu, Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2013. i vrijedi za sve obveznike iskalizacije. Kako bi se svim obveznicima ostavilo vrijeme za prilagodbu člankom 37. Prijedloga Zakona propisuje se postupno uvođenje iskalizacije po skupinama obveznika. Puna primjena iskalizacije za sve (uključujući i male) obveznike nastupila bi 1. srpnja 2013. godine.

Od 1. srpnja 2013. godine obveza iskalizacije propisuje se za sve obveznike iskalizacije.

Od 1. siječnja 2013. godine obveza iskalizacije propisuje se za velike i srednje poduzetnike prema odredbama Zakona o računovodstvu, bez obzira na djelatnost koju obavljaju i za obveznike koji kao jednu od djelatnosti obavljaju Pružanje smještaja, pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.). Od 1. travnja 2013. godine obveza iskalizacije propisuje se za obveznike koji kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost trgovine na veliko i na malo, popravaka motornih vozila i motocikla (Oznaka G područja NKD 2007.) te obveznike koji obavljaju dje-

3. Proračunski korisnici i nepro itne organizacije – obveznici iskalizacije? Za proračunske korisnike i nepro itne ustanove kojima je dio poslovanja vezan uz naplatu gotovine, kao npr.: • škole koje prikupljaju gotovinu za kuhinju ili boravak, • uplate za bolničke usluge, • članarine i zakasnine u knjižnicama, • kopiranja na sudovima, • održavanje i popravak protupožarnih aparata, • uplate članarina nepro itnim organizacijama, • kotizacije na seminarima, • kuhinje i ka ići za potrebe zaposlenika i korisnika usluga (u domovima umirovljenika, kazalištima, domovima kulture, pučkim otvorenim učilištima i slično). Nužno je naglasiti da, ako nisu obveznici poreza na dobit, nisu niti obveznici iskalizacije. Iz navedenog se može zaključiti, da ako su nepro itne organizacije obveznici poreza na dobit za neku od djelatnosti, na tu djelatnost se može primjenjivati Zakon o iskalizaciji. Proračunski korisnici, koji u pravilu, nisu obveznici poreza na dobit nisu niti obveznici iskalizacije.

Posjetite našu internet stranicu

www.tim4pin.hr 68

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

ukratko o rubrici JAVNA NABAVA U ovoj rubrici objavljivat ćemo stručne članke, informacije, obavijesti i druge sadržaje koji će obveznicima primjene Zakona o javnoj nabavi pomoći u riješavanju složenijih i speci ičnih pitanja pravodobnog i zakonitog postupanja. Uz pojašnjenja tematike od strane eminentnih stručnjaka iz redova praktičara i zakonodavaca, rubrika će sadržavati i upozorenja na izmjene i dopune propisa, službena stajališta nadležnih državnih tijela te odgovore na vaša pitanja postavljena uredništvu časopisa. Nastojat ćemo također uključiti i sadržaje koji su korisni i zanimljivi ponuditeljima u postupku javne nabave. Također ćemo vas obavještavati i o našim savjetodavnim i izdavačkim aktivnostima koji se odnose na ovo zahtjevno područje.

Glorija Raguž*

UDK 657.2

Planiranje javne nabave za 2013. godinu Sustavno uređenje planiranja javne nabave ima cilj istaknuti ekonomičnost i ekonomske komponente koje će polučiti inancijsku korist za sve sudionike navedenog sustava. E ikasna javna nabava je predmet uspješnog planiranja i upravljanja rizicima u procesu nabave. Rješenje uspješnosti sustava javne nabave je u osmišljenom planiranju, upravljanju postupcima javne nabave i kvalitetnom praćenju realizacije ugovorenih nabava. Planiranje javne nabave obvezujuće je i zakonom te mu se posvećuje posebna pažnja. U članku se detaljnije obrazlaže značaj i postupak planiranja javne nabave te se primjerima planova i odgovorima na neka pitanja nastoji otkloniti moguće dileme u praksi.

1. Planiranje u sustavu javne nabave Pravci reforme sustava javne nabave vode ka tržišnoj orijentaciji, te u uvjetima kada su javne potrebe sve veće a resursi ograničeni, ekonomično i racionalno ponašanje, te postizanje „najbolje vrijednosti za uloženi novac“ nameće se kao imperativ. Naručitelji moraju primjenjivati odredbe Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) (dalje u tekstu: Zakon) na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. Proces planiranja treba obuhvatiti buduće vremensko razdoblje kako bi sadašnja odluka imala bolji učinak u budućnosti. Svrha svakog planiranja *

Glorija Raguž, dipl. oec, Hrvatska pošta d.d., Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

i plana je pridonijeti postizanju ciljeva poslovanja i uspješnoj implementaciji strategije razvoja sustava naručitelja. Strategija razvoja sustava naručitelja mora biti de inirana i usvojena. Ciljevi moraju biti jasni, dostižni i provjerljivi. Prilikom izrade plana potrebno je uzeti u obzir e ikasnost i leksibilnost plana u budućnosti. E ikasnost plana se mjeri njegovim doprinosom postavljenoj strategiji i ciljevima. Za planove moglo bi se reći da su e ikasni ako se njima implementira strategija i zadani ciljevi, koji se ostvaruju uz razumne troškove, a koji se mogu mjeriti: vremenom, novcem te stupnjem individualnog i grupnog zadovoljstva. Fleksibilnost planova je potrebna da bi se umanjila opasnost od neočekivanih događaja. Obzirom da je tržište podložno svakodnevnim promjenama, svako poduzeće mora vlastito poslovanje prilagoditi tržištu i planove periodički provjeravati i mijenjati ukoliko situacija na tržištu to zahtijeva, a sve kako bi se došlo do željenog cilja. U konačnici planiranje kao proces i plan kao sredstvo moraju biti praktični s mjerljivim elementima i učincima, a ne deklaracija na papiru bez mogućnosti realizacije.

2. Aktivnosti koje su neophodne da bi se zadovoljile potrebe naručitelja Za planiranje javne nabave može se reći da predstavlja sustavno pronalaženje najpovoljnijeg rješenja i postupka nabave, a sve u cilju zadovoljavanja po69

JAVNA NABAVA treba naručitelja. Postupak planiranja započinje određivanjem potreba sukladno postavljenim ciljevima za određeno razdoblje. Planiranje ukupnih potreba temelji se na procjeni potrebnih količina roba, radova i usluga. Potrebe se vrijednosno iskazuju kroz cijenu, a količine i kvaliteta nabave su u izravnoj vezi s troškovima nabave, odabirom vrste postupaka javne nabave i rokovima provedbe postupka javne nabave, ugovaranjem, rokovima isporuke i izvršenja ugovora. Aktivnosti koje su neophodne da bi se zadovoljile potrebe naručitelja, uz točno i zakonito provođenje postupaka javne nabave, su između ostalog: • Priprema planiranju nabave Preporučljivo je izraditi popis nabava za proračunsku odnosno poslovnu godinu uključujući sve nabave (ne samo javne nabave) planirane za zadanu godinu, te popis svih ugovora i okvirnih sporazuma potpisanih u prethodnoj godini ili čak ranije po kojima se plaća u zadanoj godini. Na taj način objedinjene informacije mogu se koristiti u planiranju proračuna odnosno inancijskog plana, kao i Plana nabave za sljedeću godinu. • Izrada plana nabave Osigurati da je Plan nabave usklađen sa strateškim prioritetima i stvarnim potrebama naručitelja, te proračunom odnosno inancijskim planom kojim se osiguravaju sredstva za realizaciju nabave. Kao dio planiranja naručitelj treba osigurati jasne i razumne vremenske rokove za svaku fazu procesa nabave kako bi se osiguralo da se postavljeni vremenski rokovi dosljedno primjenjuju obzirom na vrijednost predmeta nabave, složenost provođenja postupaka javne nabave te podložnost promjenama obzirom na dinamičnost tržišta. • Provođenje postupaka javne nabave Naručitelji trebaju osigurati ne samo inancijske nego i sve druge stručne podloge za objavu i provedbu postupaka javne nabave. To znači da na strani naručitelja trebaju postojati osobe koje poznaju planiranje, zakonodavni okvir javne nabave, te imaju dovoljna znanja o predmetu pojedinog postupka javne nabave uzimajući u obzir i tehničke aspekte nabave. Posjedovanje takvih znanja je važno za pla70

niranje postupka, kako za njegovu pripremu tako i za odabir, ugovaranje i realizaciju. Kod imenovanja odgovornih osoba moraju se poštivati propisi i pravila u vezi sprječavanja sukoba interesa. Niti jedna osoba ili organizacija ne može sudjelovati u bilo kojoj fazi postupka nabave (priprema, provođenje, odabir, ugovaranje itd.) ako ima privatni ekonomski interes u vezi predmetne nabave. Vidjeti članak 13. Zakona, sprječavanje sukoba interesa. U slučaju da naručitelj sklopi ugovor o javnoj nabavi suprotno navedenom članku, bit će kažnjen za prekršaj (Vidjeti članak 182. Zakona). Priprema postupka javne nabave također uključuje razradu pravila postupka koja pokrivaju cijeli proces: faze pripreme dokumentacije za nadmetanje, provedbe postupka, ugovaranja, kao i obveze i odgovornosti uključenih osoba. Pripremu i provedbu postupka javne nabave obavljaju ovlašteni predstavnici naručitelja. Najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja mora posjedovati važeći certi ikat u području javne nabave. Stoga je tijekom planiranja nužno osigurati sredstva za redovitu edukaciju ovlaštenih predstavnika naručitelja. Obzirom da sukladno Zakonu ovlašteni predstavnici naručitelja koji pripremaju i provode postupak javne nabave ne moraju biti zaposlenici naručitelja, potrebno je navedeno predvidjeti prilikom procesa planiranja. Naime, svako angažiranje vanjskih stručnjaka za sobom povlači i niz pripremnih radnji kao npr. potrebno je znati za pripremu i provodu kojih postupak javne nabave (najčešće izradu opisa predmeta nabave i tehničkih speci ikacija, te analizu i ocjenu tehničkog dijela ponuda) će biti angažirani vanjski stručnjaci. Stoga je neophodno predvidjeti i izdvojiti određena sredstva, de inirati predmete nabave u Planu nabave, provesti odgovarajući postupak te ugovoriti nabavu usluga njihovog angažmana kao ovlaštenih predstavnika. Ukoliko naručitelj nema opća interna pravila vezana za provođenje postupka javne nabave, bilo bi dobro da ih izradi, i to s jasno de iniranim obvezama i odgovornostima u svim fazama procesa nabave od planiranja do realizacije ugovora za sve sudionike nabave, odnosno svoje organizacijske jedinice. • Realizacija ugovora Naručitelj treba voditi Registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma, a sve u cilju postiTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

JAVNA NABAVA zanja visokog stupnja upravljivosti nabavom. U cilju učinkovitog provođenja postupaka javne nabave, ugovaranja i zadovoljavanja svojih potreba naručitelj bi trebao internim propisom odrediti minimalne rokove koji su potrebni za pripremu dokumentacije za nadmetanje, pokretanje i provođenje postupaka javne nabave i to prije isteka prethodnog ugovora odnosno prije potrebe za sklapanjem novog ugovora. Npr. prilikom planiranja za 2013. godinu potrebno je uzeti u obzir podatke iz prethodnih godina vezanih za: datum sklapanja i rok na koji je sklopljen ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, uključujući i ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, konačni datum isporuke robe, pružanja usluge ili izvođenja radova, konačni iznos koji je naručitelj isplatio na temelju ugovora o javnoj nabavi, te na temelju navedenih podataka odrediti krajnji rok za pokretanje novog postupka javne nabave za sve nabave koje se ponavljaju kroz godine. Za nabave koje se pojavljuju prvi put, također je potrebno predvidjeti realne rokove za pripremu, provođenje postupka te ugovaranje.

3. Plan nabave za 2013. godinu sukladno Zakonu o javnoj nabavi Zakon o javnoj nabavi je uveo plan Plan nabave kao sredstvo komunikacije naručitelja i javnosti, kojim se potkrepljuje transparentnost postupanja naručitelja u sustavu javne nabave. Plan nabave je svojevrsna „najava“ javnosti što, kada i koliko će naručitelj nabavljati tijekom sljedeće godine. Plan nabave sukladno Zakonu nije uvjet i obveza za provođenje postupaka javne nabave, nego je popis svih nabava odnosno potreba naručitelja koje je potrebno zadovoljiti tijekom godine. Plan nabave se ne koristi za slučaj skraćivanja rokova u postupku javne nabave, nego se za navedeno primjenjuju odredbe prethodne informacijske ili indikativne obavijesti.

3.1. Objava plana javne nabave Javni naručitelj obvezan je plan nabave objaviti na internetskim stranicama u roku 60 dana od dana donošenja proračuna, odnosno inancijskog plana. Sektorski naručitelji nemaju obvezu objavljivanja Plana nabave na internetskim stranicama. Ako je TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

potrebno, naručitelj može izmijeniti i dopuniti plan nabave, a sve izmjene i dopune moraju biti vidljivo naznačene u odnosu na osnovni plan. Preporuka je za naručitelje da internim propisima de iniraju način, vrijeme te osnovne odrednice koje se moraju poštivati prilikom izmjene i dopune plana nabave (npr. izmjene i dopune plana nabave dozvoljene su mjesečno ili jednom u 3 mjeseca, propisati interne obrasce koji će služiti kao podloga svake izmjene i dopune, a kako bi se olakšalo učinkovitije praćenje promjena te kako bi sve izmjene i dopune bile vidljive u odnosu na osnovni plan, propisati tko (koja organizacijska jedinica) može predložiti izmjene i dopune plana nabave, tko predloženo odobrava itd.). Sve izmjene i dopune plana nabave javni naručitelj odmah objavljuje na internetskim stranicama. Sve izmjene i dopune moraju biti vidljivo naznačene u odnosu na osnovni plan. Objavljeni plan nabave i sve njegove izmjene i dopune moraju na internetskim stranicama biti dostupne najmanje do 30. lipnja sljedeće godine. Znači Plan nabave za 2012. godinu mora biti dostupan na internetskim stranicama najmanje do 30. lipnja 2013. godine, a Plan nabave za 2013. godinu mora biti dostupan najmanje do 30. lipnja 2014. godine. Javni naručitelj dužan je središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave odmah dostaviti podatke o internetskim stranicama na kojima je objavljen plan nabave te mu dostaviti svaku kasniju izmjenu tih podataka. Središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave objedinjuje na svojim internetskim stranicama popis poveznica internetskih stranica na kojima su dostupni planovi nabave svih javnih naručitelja (vidjeti: www.javnanabava.hr). Ukoliko javni naručitelj nema mogućnost objave na internetskim stranicama, dostavit će u elek troničkom obliku svoj plan nabave te sve njegove kasnije izmjene i dopune središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave koje će ih objaviti na svojim internetskim stranicama, pri čemu je za točnost podataka odgovoran javni naručitelj. Ako naručitelj ne dostavi odmah nakon objave središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave podatke o internetskim stranicama na kojima je objavljen plan nabave te svaku kasniju izmjenu tih podataka ili mu ne dostavi u elektroničkom obliku svoj plan nabave te sve njegove 71

JAVNA NABAVA kasnije izmjene i dopune, sukladno Zakonu će biti kažnjen za prekršaj (Vidjeti članak 182. Zakona).

3.2. Sadržaj plana javne nabave Sukladno Zakonu naručitelj donosi Plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu koji sadrži najmanje sljedeće podatke: 1. 2. 3. 4.

predmet nabave, evidencijski broj nabave, procijenjena vrijednost nabave ako je poznata, vrsta postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II.B Zakona, 5. sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, 6. planirani početak postupka, 7. planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma. Predmet nabave sukladno Zakonu određuje naručitelj i to na način da predstavlja tehničku, tehnološku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu. Predmet nabave može biti podijeljen na grupe na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja. Ako je naručitelj podijelio predmet nabave na grupe, kasnije u postupku javne nabave, sve grupe predmeta nabave, osim u slučaju odvojene nabave pojedine grupe, moraju biti naznačene u pozivu na nadmetanje i dokumentaciji za nadmetanje. U tom slučaju ponuditelju se mora omogućiti podnošenje ponuda za jednu, više ili sve grupe predmeta nabave. Ako je naručitelj dopustio podnošenje ponuda po grupama, ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklapa se posebno za svaku grupu predmeta nabave. Ako je ponuda istog ponuditelja odabrana u više grupa, naručitelj može s tim ponuditeljem sklopiti jedan ugovor ili okvirni sporazum za sve te grupe. Obzirom da Zakon propisuje obvezu navođenja predmeta nabave u Planu nabave, sukladno prethodno navedenim odredbama naručitelj bi trebao navesti i grupe predmeta nabave u Planu nabave, kako bi lakše pratio realizaciju ugovora, te nakon provedenog postupka javne nabave podatke o sklopljenim ugovorima i okvirnim sporazumima naveo i 72

objavio u Registru ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma. Naručitelj također treba predvidjeti i tehničko rješavanje problema u slučaju povezivanja Plana nabave, dokumentacije za nadmetanje, poziva na nadmetanje i Registra ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sprazuma kada je predmet nabave podijeljen na grupe i to kada je ponuda istog ponuditelja odabrana u više grupa i naručitelj s tim ponuditeljem sklapa jedan ugovor ili okvirni sporazum za sve te grupe. Radi lakšeg praćenja realizacije nabave bilo bi potrebno u Planu nabave, dokumentaciji za nadmetanje, pozivu na nadmetanje, te Registru ugovora o javoj nabavi i okvirnih sporazuma navesti o kojoj je grupi predmeta nabave riječ. Evidencijski broj nabave do sada se u praksi najčešće koristio u objavama i dokumentaciji za nadmetanje, odnosno koristio se kao oznaka prepoznavanja tek u pokrenutom postupku javne nabave. Sukladno Zakonu navođenje evidencijskog broja nabave zahtjeva se već u fazi planiranja i to kao obvezan podatak u Planu nabave. Zakon ne deinira što je to evidencijski broj nabave niti kako se određuje. Obzirom da riječ „evidentan“ u hrvatskom jeziku ima značenje: „koji je jasan po sebi; očevidan, očigledan, očit“, iz navedenog proizlazi da naručitelj slobodno određuje evidencijski broj nabave i o naručiteljevoj odluci ovisi za što će taj broj dalje upotrebljavati. Naručitelj može evidencijski broj nabave odrediti kao obični niz brojeva 1, 2, 3, itd. kao podatak deklaratorne naravi iz kojeg se može izčitati samo ukupan broj nabava. Međutim, evidencijski broj nabave naručitelj može odrediti na način (kombinacija brojeva i slova) da se iz njega može izčitati redni broj nabave, ukupan broj nabava na razini godine, da li je predmet nabave roba, usluge ili radovi, da li je u pitanju nabava male, velike ili bagatelne vrijednosti, da li su u pitanju troškovi ili investicije obzirom na stavke iz proračuna/ inancijskog plana itd., a sve ovisno od potreba naručitelja i svrhe koju postavi za evidencijski broj. Naručitelj može koristiti u ovom slučaju evidencijski broj nabave za npr. izrađivanje izvješća tijekom godine tj. za e ikasnije praćenja realizacije Plana nabave (pokrenuto, poništeno, ugovoreno, rezervirano) obzirom na vrijeme, rokove provođenja postupaka, stupnjeve inancijskog zaduženja, te kasnije praćenja realizacije ugovora i postotka iskorištenosti ugovora. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

JAVNA NABAVA Npr. Primjeri određivanja evidencijskog broja nabave

je procijenjena vrijednost manja od 70.000,00 kuna.

- Oznaka MTR/1 (M- nabava male vrijednosti; T – Uredbom o objavama javne nabave (NN, br. 10/12) trošak; R – roba; 1 – prva nabava tijekom godine), člankom 2. propisuju se vrijednosti europskih pra- Oznaka MTU/1 (M-nabava male vrijednosti; T gova. – trošak; U – usluga; 1 – prva nabava tijekom goSukladno Zakonu izračun procijenjene vrijednosti dine), nabave temelji se na ukupnom iznosu, bez poreza - Oznaka MTRad/1 (M-nabava male vrijednosti; T na dodanu vrijednost (PDV-a). Pri izračunu pro– trošak; Rad – izvođenje radova; 1 – prva nabacijenjene vrijednosti nabave va tijekom godine), naručitelj mora uzeti u ob- Oznaka VIR/1 (V- nazir ukupnu vrijednost nababava velike vrijedno- Planiranja nabave malih vrijednosti (tzv. ve, koja uključuje sve opcije i sti, I – investicija; R bagatelna nabava) moguća obnavljanja ugovora. – roba, 1 – prva naAko naručitelj predviđa naZakon propisuje da se za predmete nababava tijekom godine), grade ili isplate za natjeca- Oznaka VIU/1 (V- nave čija je procijenjena vrijednost jednaka telje ili ponuditelje (npr. kod ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od bava velike vrijednonatječaja), mora ih uzeti u sti, I – investicija; U 70.000,00 kuna, u Plan nabave unose poobzir prilikom izračuna prodaci o predmetu nabave i procijenjenoj – usluga, 1 – prva nacijenjene vrijednosti nabave. bava tijekom godine), vrijednosti nabave. Obzirom da je i nave(vidjeti čl. 18. i 19. Zakona) dena nabava u stvari nabava male vrijedno- Oznaka VIRad/1 (Vnabava velike vrijed- sti, za naručitelja je preporučljivo u svrhu Ako je predmet nabave ponosti, I – investicija; učinkovitog provođenja postupaka javne dijeljen na više grupa, kao proRad – izvođenje rado- nabave i praćenja realizacije nabave, te icijenjena vrijednost nabave va, 1 – prva nabava nancijskog opterećenja proračuna/ inanuzima se ukupna procijenjena cijskog plana pored uvrštavanja podatka u tijekom godine). vrijednost svih tih grupa prePlan nabave propisati i internu proceduru dmeta nabave. Na odvojenu naDe iniranje evidencijskog provođenja nabava procijenjene vrijednobavu pojedine grupe predmeta broja nabave ostaje za sti manje od 70.000,00 kuna. Naime, deset nabave primjenjuju se ona praslobodno odlučivanje na- nabava pojedinačne procijenjene vrijednovila koja vrijede za ukupnu proručitelja ovisno o svrsi za sti nabave 69.000,00 kuna u konačnici znači cijenjenu vrijednost nabave. koju ga je sam naručitelj 690.000,00 kuna, što nije zanemariva vrijenamijenio; samo za zado- dnost, već vrijednost koja se kao okrupnjena Ako je predmet nabave velike voljavanje forme ili kao može iskoristiti za implementaciju kvalitetvrijednosti podijeljen na više jedan od alata za učin- nog projekta od koga naručitelj može imati grupa, na odvojenu nabavu kovito praćenje realiza- dugoročnu inancijsku korist. pojedine grupe ili grupa predcije nabave. meta nabave mogu se primijeniti pravila koja vrijede za naProcijenjena vrijednost nabave također je podatak koji naručitelj navodi u bavu male vrijednosti pod uvjetom da: Planu nabave, naravno ako je poznat. Zakon uvodi − je vrijednost pojedine grupe ili grupa za robu nove vrijednosne pragove vezano za određivanje ili usluge manja od 80.000,00 EUR u kunskoj procijenjene vrijednosti nabave i to: protuvrijednosti odnosno za radove manja od 1. Nabava velike vrijednosti je nabava čija je pro1 milijun EUR u kunskoj protuvrijednosti i cijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijedno− ukupna zbrojena vrijednost tih grupa ne presti europskih pragova. lazi 20% ukupne procijenjene vrijednosti svih 2. Nabava male vrijednosti je nabava čija je progrupa predmeta nabave. cijenjena vrijednost manja od europskih pragova. Sukladno Zakonu procijenjena vrijednost nabave 3. Nabave manje od 70.000 kuna. Zakon o javnoj navodi se u Planu nabave ako je poznata, znači nije nabavi ne treba se primjenjivati za nabavu čija TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

JAVNA NABAVA obveza. Međutim, sukladno Zakonu procijenjena vrijednost nabave mora biti valjano određena u trenutku u kojem naručitelj šalje poziv na nadmetanje, a u postupcima u kojima se poziv na nadmetanje ne objavljuje, u trenutku u kojem naručitelj započinje postupak javne nabave. Sukladno Zakonu poseban naglasak i obveza za naručitelja je da u objavi javne nabave mora navesti procijenjenu vrijednost nabave, te se procijenjena vrijednost nabave koristi za određivanje rokova u postupku nabave npr. rokovi za dostavu ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, rokova mirovanja itd. Način preračunavanja eura u kune za europske pragove - Do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji europski pragovi navedeni u Uredbi o objavama javne nabave (NN, br. 10/12) koji su izraženi u eurima naručitelj preračunava u kunsku protuvrijednost. Preračunavanje se provodi na temelju srednjeg tečaja u kunama za eure Hrvatske narodne banke, važećeg na dan u kojem naručitelj šalje poziv na nadmetanje, a u postupcima u kojima se poziv na nadmetanje ne objavljuje, na dan u kojem naručitelj započinje postupak javne nabave. (Vidjeti Uredbu o objavama javne nabave, članak 3.) Obzirom da Zakon ne propisuje način postupanja naručitelja za slučaj da nije odmah prilikom izrade Plana nabave odredio procjenjenu vrijednost nabave, preporuka je da prije pokretanja postupka javne nabave izradi izmjenu i dopunu Plana nabave i navedeno objavi na internetskim stranicama, te istu procijenjenu vrijednost nabave navede i u dokumentaciji za nadmetanje postupka kojeg pokreće. Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na naručitelje se primjenjuju vrijednosti europskih pragova preračunati u njihove odgovarajuće vrijednosti u kunama koje objavljuje Europska komisija u Službenom listu Europske unije. Vrsta postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II.B Zakona - Kao obvezni podatak u Planu nabave naručitelj treba navesti vrste postupaka javne nabave. Iz navedene odredbe Zakona jasno se izčitava obveza povećanja stupnja profesionalizacije djelatnika koji pripremaju i provode postupke javne nabave. Potrebno je naglasiti da Zakon de inira koje postupke i načine javne nabave naručitelj može provesti slobodno ili uz odgovarajuća ograničenja i to: otvoreni postupak, ograničeni postupak, prego74

varački postupak (s ili bez objave), natječaj, natjecateljski dijalog, dinamički sustav nabave, okvirni sporazum, usluge iz dodatka II B, elektroničku dražbu i sustav kvali ikacije. Obzirom da odabir postupka javne nabave naručitelj temelji na opisu predmeta nabave, tehničkim speci ikacijama i općem stanju na tržištu navođenje odabranog postupka nabave zahtjeva povećan trud i znanje prilikom planiranja. Obzirom da se planiranje nabave i de iniranje Plana nabave provodi daleko prije pokretanja postupaka iz navedene odredbe Zakona proizlazi da već prilikom izrade Plana nabave naručitelj treba izraditi opis predmeta nabave i tehničke speci ikacije (ili veći dio) kako bi mogao odabrati adekvatan postupak javne nabave koji će kasnije primijeniti. Iz svega rečenog za naručitelja proizlazi obveza povećanja stupnja profesionalizacije osoba koje pripremaju planove nabave, provode postupke nabave i prate realizaciju ugovora i okvirnih sporazuma. U Planu nabave navođenje podataka o postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II.B Zakona je obvezno. Obzirom da novi Zakon razlikuje različite postupke sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II A i Dodatka II B, za naručitelja je preporučljivo prilikom izrade Plana nabave uvrstiti i CPV oznaku za predmet nabave, jer u konačnici ta će mu oznaka biti jedan od argumenata za odabir određenog načina postupanja tijekom godine. Nadalje, CPV oznaka se koristi kod objavljivanja i to npr. u slučaju da naručitelj želi objavljivati prethodnu (informacijsku) obavijest i na taj način skraćivati rokove za dostavu ponuda. Obzirom da se u navedenom slučaju u Zakonu koristi pojam grupe proizvoda određene vrijednosti navedene u članku 58. Zakona (utvrđene sukladno brojčanim oznakama Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV)), stoga bi za naručitelja bilo dobro da iskoristi mogućnost skraćivanja rokova provođenja postupaka javne nabave i već u Planu nabave navede i grupira grupe proizvoda sukladno članku 58., objavi početkom godine prethodnu informacijsku obavijest i skrati rokove za provođenje nabave. Navod o tome da li se sklapa ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum također je obvezan podatak u Planu nabave. Naručitelj navedeno određuje sukladno opisu predmeta nabave, tehničkim speciikacijama i odabranom postupku nabave. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

JAVNA NABAVA Planirani početak postupka je obvezan podatak u Planu nabave U cilju primjene odredaba Zakona i podzakonskih propisa te učinkovitog provođenja postupaka javne nabave naručitelj bi trebao donijeti interni propis kojim će biti de inirani minimalni rokovi za pokretanje postupaka javne nabave a sve prije isteka prethodnog ugovora odnosno prije potrebe za sklapanjem ugovora, inače će imati problem odnosno vremenski jaz između isticanja starog i sklapanja novog ugovora kod nabava koje se ponavljaju kroz godine. Iako Zakon ne propisuje kao obvezu, praksa pokazuje da je preporučljivo za naručitelja izraditi popis nabava za tekuću godinu, te popis svih sklopljenih ugovora i okvirnih sporazuma u prethodnoj godini ili čak ranije po kojima se plaća u zadanoj godini uz posebno isticanje datuma njihovog završetka. Na ovaj način objedinjene informacije mogu se koristiti u planiranju proračuna/ inancijskog plana i procjenjivanju potrebnih nabava, rokova provođenja postupaka nabave i izvršenja za sve sljedeće nabave. Planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma Nastavno na prethodno navedene obvezne podatke u Planu nabave: vrsta postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II.B Zakona, navod o tome sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, planirani početak postupka, potrebno je u Planu nabave navesti i planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma. Iz navedene odredbe Zakona za naručitelja također proizlazi obveza povećanja stupnja profesionalizacije osoba koje pripremaju planove nabave, provode postupke nabave i prate realizaciju ugovora.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Zakon propisuje, kako je prethodno navedeno, da naručitelj u Planu nabave navodi najmanje sljedeće podatke: predmet nabave, evidencijski broj nabave, procijenjena vrijednost nabave ako je poznata, vrsta postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II.B Zakona, sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, planirani početak postupka, planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma. Iako Zakon ne navodi kao obvezan podatak u Planu nabave inancijsku poziciju na kojoj je naručitelj osigurao sredstva za predmetnu nabavu, nego se navodi da sredstva trebaju biti osigurana u trenutku donošenja odluke o odabiru, preporuka je za naručitelja da ipak Plan nabave poveže s proračunom/ inancijskim planom i to inancijskom pozicijom, jer u konačnici koji je smisao provođenja postupka javne nabave, utroška vremena i rada ako se ugovor neće zaključiti i potreba naručitelja zadovoljiti. Ako je potrebno, naručitelj može izmijeniti i dopuniti Plan nabave, te napraviti korekcije u slučaju izmjene inancijske pozicije i visine osiguranih sredstva. Slijedom rečenog, a sve u cilju povećanja e ikasnosti nabave, određivanja jasnih stupnjeva obveza i odgovornosti sudionika u procesu nabave i povezivanja u logičnu podatkovnu cjelinu Plana nabave, dokumentacije za nadmetanje, poziva na dostavu ponuda, objava i Registra ugovora i okvirnih sporazuma, proračuna odnosno inancijskog plana naručitelj bi mogao u Plan nabave uvrstiti i podatke: datum isteka prethodnog ugovora (ako ga je bilo), CPV oznaku predmeta nabave, organizacijsku jedinicu koja je odgovorna za npr. izradu tehničkih speci ikacija i daljnje praćenje realizacije ugovora, inancijsku oznaku na kojoj su osigurana sredstva za realizaciju nabave itd.

JAVNA NABAVA 4. Primjeri plana javne nabave Oblik i sadržaj složenijeg plana javne nabave mogao bi izgledati ovako:

Red. br.

Predmet nabave

CPV oznaka

Evidencijski broj nabave

Procijenjena vrijednost nabave

Osigurana sredstva

Vrsta postupka javne nabave

Izvor inancijskih sredstava (oznaka pozicije inancijskog plana)

Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum

Planirani početak postupka

Planirano Datum trajanje Organizacijska isteka ugovora jedinica koja prethodnog o javnoj je iskazala ugovora ili nabavi ili potrebu okvirnog okvirnog sporazuma sporazuma

10.

11.

Predmet nabave

Predmet nabave/ Grupa 1.

Predmet nabave/ Grupa 2.

Predmet nabave/ Grupa n.

Obrazloženje kolona (1-12): 1. Predmet nabave (obavezan podatak) - Određuje naručitelj i to na način da predstavlja tehničku, tehnološku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu. Predmet nabave može biti podijeljen na grupe na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja. Vidjeti članak 79. Zakona, te ne zaboraviti odredbe članka 17. Zakona. 2. CPV oznaka (nije obavezan podatak) - U Planu nabave navođenje podataka o postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II.B Zakona je obvezno. Obzirom da Zakon razlikuje različite postupke sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II A i Dodatka II B, za naručitelja je preporučljivo prilikom izrade Plana nabave uvrstiti i CPV oznaku za predmet nabave, jer u konačnici ta će mu oznaka biti jedan od argumenata za odabir određenog načina postupanja tijekom godine. Ili npr. kod de iniranja i razgraničavanja vrste ugovora o javnoj nabavi kod složenih nabava (ugovor o javnoj nabavi robe, ugovor o javnim uslugama, ugovor o izvođenju radova) 3. Evidencijski broj nabave (obavezan podatak) - Naručitelj slobodno određuje evidencijski broj nabave i o naručiteljevoj odluci ovisi za što će taj broj dalje upotrebljavati. 76

12.

4. Procijenjena vrijednost nabave (navodi se ako je poznata) - Mora biti valjano određena u trenutku u kojem naručitelj šalje poziv na nadmetanje, a u postupcima u kojima se poziv na nadmetanje ne objavljuje, u trenutku u kojem naručitelj započinje postupak javne nabave. 5. Osigurana sredstva (nije obavezan podatak) - moraju biti određena u trenutku donošenja odluke o odabiru. 6. Izvor inancijskih sredstava (oznaka pozicije inancijskog plana) (nije obavezan podatak) – preporuka je povezati Plan nabave s izvorom inancijskih sredstava, iako nije zakonska obveza. Sve u cilju ekonomičnog trošenja sredstava. 7.

Vrsta postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B Zakona (obavezan podatak) koja vrsta postupka će biti primijenjena.

8. Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum (obavezan podatak) - Navod o tome da li se sklapa ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum. 9.

Planirani početak postupka (obavezan podatak) - dovoljno je navesti mjesec pokretanja postupka.

10. Planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma (obavezan podatak) - koliko dugo će sklopljeni ugovor ili okvirni sporazum trajati. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

JAVNA NABAVA 11. Organizacijska jedinica koja je iskazala potrebu za predmetom nabave (nije obavezan podatak) - preporuka je znati koja je organizacijska jedinica iskazala i planirala potrebe, te koja će organizacijska jedinica kasnije biti i odgovorna za praćenje realizacije ugovora o javnoj nabavi. 12. Datum isteka prethodnog ugovora ili okvirnog sporazuma (nije obavezan podatak)

- ovo polje nije obvezan podatak u Planu nabavu, ali može koristiti kod prve iteracije (izrade prvog nacrta Plana nabave) npr. za de iniranje planiranog početka postupka nabave, vrste postupaka, itd., a kasnije se može izbrisati, prije usvajanja Plana nabave. Plan javne nabave kod najvećeg broja malih javnih naručitelja često se izrađuje u formi koja je prikazana primjeru u nastavku.

PLAN JAVNE NABAVE ZA 2013. GODINU 1.

RED. BR.

EVID. BR. NABAVE

PREDMET NABAVE

Ličilački radovi u zgradi 1

Didaktički i potrošni materijal

MN-1/13

Osiguranje djelatnika

10.

Lož ulje i naftni derivati

11.

Telekomunikacijske usluge

12.

Uredski materijal i potrošni materijal

13.

Program smrznutog mesa

14.

MN-2/13

15.

MN-3/13

16.

MN-4/13

17.

MN-5/13

18.

MN-6/13

Svježe voće i povrće za 2013.

19.

MN-7/13

Sredstva za čišćenje i dezinfekciju za 2013.

20.

ELEKTRIČNA energija opskrba

Edukacija i stručno usavršavanje djelatnika Posuđe za potrebe centralne kuhinje Zdravstveni pregled-sanitarne knjižice Analiza hrane Građevinsko- obrtnički radovi u zgradi 1 Zaštita na radu, protupožarna zaštita

Prehrambeni proizvodi za centralnu kuhinju za 2013. Kruh i krušni proizvodi Za 2013. Mlijeko i mliječni proizvodi za 2013. Svježe meso i suhomesnati proizvodi za 2013.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

4. Proc. vrijednost (bez PDV-a) u kn 60.000 40.000 45.000 55.000 30.000 40.000 280.000 30.000 49.000 69.000 60.000 40.000 58.000 162.600 110.000 120.000 240.000 190.000 90.000

1.000.000

Vrsta postupka

Ugovor/ okvirni sporazum

Ugovor

7. Planirani početak javne nabave Početak godine

8. Planirano trajanje Ugovora ili Okvirnog sporazuma Mjesec dana

9. NAPOMENA Bagatelna - bez objave Bagatelna - bez objave Bagatelna - bez objave Bagatelna - bez objave Bagatelna - bez objave Bagatelna - bez objave

Otvoreni - NMV

Ugovor

lipanj

do 01.09.

Ugovor za cijelu godinu

Cijela 2013. god.

Ugovor za cijelu godinu

Cijela 2013. god.

ugovor

siječanj

Cijela 2013. god.

ugovor

siječanj

Cijela 2013. god.

ugovor

siječanj

Cijela 2013. god.

ugovor

siječanj

Cijela 2013.god.

ugovor

siječanj

Cijela 2013. god.

ugovor

ožujak

Cijela 2013.god.

Ugovor od 2010.-2014.

Od 2010-2014. Svake godine do 200.000,00

Otvoreni - NMV Otvoreni - NMV Otvoreni - NMV Otvoreni - NMV Otvoreni - NMV Otvoreni - NMV Okvirni sporazum Od 2010-2014

Otvoreni - NMV Bagatelna - bez objave Bagatelna - bez objave Bagatelna - bez objave Bagatelna - bez objave Bagatelna - bez objave Bagatelna - bez objave

JAVNA NABAVA 5. Odgovori na pitanja Kroz odgovore na neka pitanja dodatno se pojašnjava primjena pojedinih odredbi Zakona o javnoj nabavi i ukazuje na što je posebno važno obratiti pažnju prilikom pripreme planova nabave te dokumentacije za provođenje postupka javne nabave. Pitanje: Nabava svježeg mesa – određivanje predmeta nabave U 2012. godini prilikom izrade Plana nabave odnosno ponudbenih listova nabavka svježeg mesa riješeno je kako slijedi: - 15112210-1 – piletina isječena na komade, vrijednost ponudbenog lista manja je od 70.000.00 i nismo imali obvezu objave, - 15111100-0 – govedina, vrijednost ponudbenog lista manja je od 70.000,00 kuna i nismo imali obvezu objave, - 15131130-5 – kobasice, vrijednost ponudbenog lista manja je od 70.000,00 kuna i nismo imali obvezu objave. Kako smo počeli izradu planova nabave molimo da nam odgovorite na slijedeća pitanja: 1. Je li podjela nabavke gore navedena u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi? 2. Jesmo li obvezni nabavku provesti tako da sve gore navedeno stavimo na jedan Ponudbeni list CPV 15100000-9 Proizvodi životinjskog podrijetla, meso i mesni proizvodi. Ukupni zbroj podliježi obvezi objave u Oglasniku javne nabave ? 3. Ako prilikom objave i dostave ponude po grupama na pojedinu grupu se ne javi niti jedan ponuditelj, na koji način da postupimo? 4. Korištenjem jedinstvenog rječnika javne nabave kod izrade ponudbenih listova npr. - 15500000-3 – Mliječni proizvodi, stavljaju li se na taj ponudbeni list sve grupe mlijeko, sirevi, sladoled ili je dopuštena izrada posebnih ponudbenih listova za svaku grupu? Razlika je u tome što kod izrade posebnih ponudbenih listova ne postoji obveza objave u Oglasniku javne nabave. 78

Odgovor: Naručitelj donosi plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu koji između ostalog sadrži podatak o predmetu nabave. Sukladno članku 79. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) (dalje u tekstu: Zakon) naručitelj određuje predmet nabave na način da predstavlja njegovu tehničku, tehnološku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu. Predmet nabave može biti podijeljen na grupe na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja. Naručitelj ima slobodu de iniranja predmeta nabave s tim da ne smije dijeliti vrijednosti određene količine robe s namjerom izbjegavanja primjene Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave. Odabir načina izračuna procijenjene vrijednosti nabave ne smije se koristiti s namjerom izbjegavanja primjene Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave. U navedenom slučaju naručitelj može de inirati predmet nabave kao: proizvodi životinjskog podrijetla, meso i mesni proizvodi. Predmet nabave može podijeliti na više grupa npr. Grupa 1. – perad (pileće meso); Grupa 2. – govedina; Grupa 3. Kobasice. Ako je predmet nabave podijeljen na više grupa, kao procijenjena vrijednost nabave uzima se ukupna procijenjena vrijednost svih tih grupa predmeta nabave (u zbroju). U objavi javne nabave naručitelj navodi brojčanu oznaku glavnog rječnika koja najbolje odgovara njegovom predmetu nabave npr.: 151000009 (Proizvodi životinjskog podrijetla, meso i mesni proizvodi). Naručitelj u opisu predmeta nabave navodi sve okolnosti koje su značajne za izvršenje ugovora. Ako je predmet nabave podijeljen na grupe, onda sve grupe predmeta nabave moraju biti naznačene u pozivu na nadmetanje i dokumentaciji za nadmetanje. U tom se slučaju ponuditelju mora omogućiti podnošenje ponuda za jednu, više ili sve grupe predmeta nabave. Ako je naručitelj dopustio podnošenje ponuda po grupama, ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklapa se posebno za svaku grupu predmeta nabave. Ako je ponuda istog ponuditelja odabrana u više grupa, naručitelj može s tim ponuditeljem sklopiti jedan ugovor ili okvirni sporazum za sve te grupe. Na odvojenu nabavu pojedine grupe predmeta nabave primjenjuju se TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

JAVNA NABAVA ona pravila koja vrijede za ukupnu procijenjenu vrijednost nabave.

Pitanje: Nabava lož ulja s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma, objedinjena nabava.

Kada nije dostavljena nijedna ponuda ili nijedna prikladna ponuda u provedenom otvorenom postupku, ugovor o javnoj nabavi robe smije se sklapati u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave sukladno članku 27. stavak 2. točka 1. Zakona, pod uvjetom da se početni uvjeti ugovora bitno ne mijenjaju. Navedeno se odnosi i na nabavu pojedine grupe predmeta nabave. Naglašavamo da naručitelji moraju primjenjivati odredbe Zakona na način koji omogućava poštivanje načela javne nabave, učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu.

U svezi postupka javne nabave lož ulja s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma, proveli bi objedinjenu nabavu i za naše proračunske korisnike, pa nas zanima moramo li podijeliti nabavu u grupe ili samo u dokumentaciji podijeliti količine lož ulja po korisnicima i navesti da će se sa svakim korisnikom sklopiti pojedinačni ugovor. Ukoliko možemo na taj način provesti javnu nabavu, prilikom sklapanja okvirnog sporazuma koga navodimo kao Naručitelja, Grad koji i provodi postupak ili moramo navesti sve proračunske korisnike za koje provodimo postupak?

Ako naručitelj u navedenom slučaju odredi posebne predmete nabave npr. piletina, govedina, kobasice tada u Planu nabave unosi podatke o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave ako je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 70.000,00 kuna. Sukladno odredbama članka 18. stavka 3. Zakon se ne treba primjenjivati za nabavu čija je procijenjena vrijednost manja od 70.000,00 kuna. Međutim, za naručitelja je preporučljivo u svrhu učinkovitog provođenja postupaka javne nabave i praćenja realizacije nabave, te inancijskog opterećenja proračuna pored uvrštavanja podatka u Plan nabave propisati i internu proceduru provođenja nabava procijenjene vrijednosti manje od 70.000,00 kuna. U navedenom slučaju to bi značilo da se poziv na dostavu ponuda pošalje na više adresa gospodarskih subjekata, te se u opisu predmeta nabave navode sve okolnosti koje su značajne za izvršenje ugovora.

Odgovor:

Na isti način naručitelj može de inirati predmet nabave mlijeka i mliječnih proizvoda. Napominjemo, da se za de iniranje predmeta nabave ne koriste oznake iz Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV) kao što je to bila obveza sukladno Zakonu o javnoj nabavi iz 2008. godine (NN, br. 117/07). Naime, sukladno članku 57. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) naručitelj je obvezan u objavi javne nabave kod opisa predmeta nabave koristiti brojčane oznake iz Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV). Naručitelj u objavi javne nabave navodi brojčanu oznaku glavnog rječnika koja najbolje odgovara njegovom predmetu nabave, sukladno članku 4. Pravilnika o primjeni Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV) (NN, br. 06/12).

Zakon o javnoj nabavi ne de inira način i određeni pravni oblik ovlaštenja za provedbu javne nabave. Međutim, u cilju provođenja postupka javne nabave sukladno Zakonu te poštivanja načela javne nabave, posebnim dokumentom (npr. odlukom) se daje ovlaštenje za provođenje zajedničke nabave. U okviru navedene odluke se navode bitne pretpostavke za provođenje postupka javne nabave i ugovaranje (npr. tko provodi postupak javne nabave – tko je naručitelj; za koga provodi postupak javne nabave – tko su korisnici sklopljenog okvirnog sporazuma; kada se provodi postupak – u kojem vremenskom periodu itd.). Slijedom navedenog, u odluci /ovlaštenju se navode obveze i odgovornosti središnjeg tijela za javnu nabavu.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Sukladno odredbama članka 8. stavak 4. i 5. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/12) (dalje u tekstu: Zakon) naručitelj može ovlastiti drugog naručitelja za provedbu postupka javne nabave. Odnosno radi provedbe zajedničke nabave, više naručitelja mogu ovlastiti jednog od njih ili trećeg naručitelja za provedbu postupka javne nabave. U navedenom slučaju ovlašteni naručitelj koji provodi određeni postupak javne nabave smatra se središnjim tijelom za javnu nabavu. Sukladno članku 8. stavku 2. Zakona središnje tijelo za javnu nabavu je naručitelj koji: 1. za naručitelje stječe određenu robu i/ili usluge, ili 2. za naručitelje sklapa ugovore ili okvirne sporazume za robu, radove ili usluge.

JAVNA NABAVA U navedenom slučaju Grad je središnje tijelo za javnu nabavu odnosno ovlašteni naručitelj koji provodi postupak javne nabave. U dokumentaciji za nadmetanje može se navesti da je naručitelj Grad, a korisnici okvirnog sporazuma su Grad i proračunski korisnici. U opisu predmeta nabave navodi sve okolnosti koje su značajne za izvršenje okvirnog sporazuma i ugovora o javnoj nabavi. Stoga, u dokumentaciji za nadmetanje mogu se navesti sve količine lož ulja po korisnicima te napomena da će se sa svakim korisnikom sklopiti pojedinačni ugovor, a sve sukladno provedenom postupku javne nabave i uvjetima sklopljenog okvirnog sporazuma. Predmet nabave ne mora se dijeliti na grupe. Pitanje: Usluge prijevoza autobusom Potreban mi je savjet vezano uz uslugu autobusnog prijevoza na koncerte u zemlji. Riječ je o prijevozu 50tak zaposlenika, plesača-pjevača i glazbenika, tehnike i voditelja prodaje na nastupe u razne gradove na teritoriju Republike Hrvatske. Godišnje se za tu namjenu potroši cca 100.000 kn, bez PDV-a. Tretira li se svaka destinacija kao poseban predmet nabave ili sve ulazi u jedan predmet nabave koji prelazi granicu bagatelne nabave pa stoga podliježe postupku javne nabave? Naime, trebaju nam posebni tehnički uvjeti autobusa koji su potrebni za prijevoz i mijenjali smo prijevoznike dok nismo bili zadovoljni s pruženim uvjetima/uslugom. Odgovor: Naručitelj donosi plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu koji između ostalog sadrži podatak o predmetu nabave. Sukladno članku 79. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) naručitelj određuje predmet nabave na način da predstavlja njegovu tehničku, tehnološku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu. Predmet nabave može biti podijeljen na grupe na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja. Naručitelj ima slobodu de iniranja predmeta nabave s tim da ne smije dijeliti vrijednosti određene količine

robe s namjerom izbjegavanja primjene Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave. Odabir načina izračuna procijenjene vrijednosti nabave ne smije se koristiti s namjerom izbjegavanja primjene Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave. Predmet nabave mora se opisati na jasan, nedvojben, potpun i neutralan način koji osigurava usporedivost ponuda u pogledu uvjeta i zahtjeva koje je naručitelj postavio. Opis predmeta nabave ne smije pogodovati određenom gospodarskom subjektu. U opisu predmeta nabave navode se sve okolnosti koje su značajne za izvršenje ugovora, a time i za izradu ponude (kao što su mjesto izvršenja, rokovi izvršenja ili posebni zahtjevi u pogledu načina izvršavanja predmeta nabave, itd.). U navedenom slučaju naručitelj može provesti otvoreni postupak javne nabave sukladno članku 31. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11). Naglašavamo da naručitelji moraju primjenjivati odredbe Zakona na način koji omogućava poštivanje načela javne nabave, učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. Ako naručitelj u navedenom slučaju odredi posebne predmete nabave npr. posebne destinacije tada u Planu nabave unosi podatke o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave ako je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 70.000,00 kuna. Sukladno odredbama članka 18. stavka 3. Zakon se ne treba primjenjivati za nabavu čija je procijenjena vrijednost manja od 70.000,00 kuna. Međutim, za naručitelja je preporučljivo u svrhu učinkovitog provođenja postupaka javne nabave i praćenja realizacije nabave, te inancijskog opterećenja proračuna pored uvrštavanja podatka u Plan nabave propisati i internu proceduru provođenja nabava procijenjene vrijednosti manje od 70.000,00 kuna. U navedenom slučaju to bi značilo da se poziv na dostavu ponuda pošalje na više adresa gospodarskih subjekata, te se u opisu predmeta nabave navode sve okolnosti koje su značajne za izvršenje ugovora.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

ukratko o rubrici EUROPSKA UNIJA I FONDOVI U ovoj rubrici obrađivat će se zanimljivosti i aktualnosti primjene europske regulative u praksi te tematiku važnu za aktivno sudjelovanje Republike Hrvatske u zajedničkim europskim politikama. Pratit ćemo trendove na razini Europske unije i davati zanimljive primjere dobre prakse zemalja članica. Poseban dio u ovoj rubrici uvijek će biti posvećen praktičnim aspektima pripreme i provedbe projekata su inanciranih iz europskih sredstava. Tako ćemo već u prvom broju časopisa obraditi faze pripreme projekta i dokumentaciju koju je potrebno pripremiti da bi projekt bio spreman za inanciranje.

Ivana Maletić*

UDK 332.1-336.2

Maja Petričko**

Proračun Europske unije Republika Hrvatska će od 1. srpnja 2013. postati članica Europske unije, a EU proračun će biti važan dio naše svakodnevnice. Kao zemlja članica imat ćemo obvezu uplate sredstava tzv. vlastitih prihoda u EU proračun, a s druge strane ćemo moći sudjelovati u zajedničkim europskim politikama te ostvarivati značajnu inancijsku pomoć. Tijekom predpristupnog razdoblja pregovarala su se 33 poglavlja te se u tom procesu Republika Hrvatska pripremala za aktivno sudjelovanje u zajedničkim europskim politikama. U poglavlju 33. Financijske i proračunske odredbe dogovorena je inancijska omotnica za Republiku Hrvatsku u prvoj polovini godine članstva, ali i osnovni pokazatelji za prve dvije godine nove inancijske perspektive 2014. - 2020. U ovom tekstu autorice nastoje približiti čitateljima značajke EU proračuna i njegovu važnost za proračun Republike Hrvatske.

1. Uvod

bicioznih aktivnosti koje se planiraju za više od 500 milijuna Europljana. EU proračun se donosi za jednu godinu, ali u okviru sedmogodišnje inancijske perspektive koja predstavlja dugoročni strateški okvir. Glavni cilj aktivnosti koje se inanciraju iz EU proračuna 2012. je pružanje potpore gospodarstvu Europe te njenim građanima u tekućim kriznim vremenima uz istodobno pružanje pomoći ka bržem pokretanju ekonomija. U isto vrijeme, u proračunu mora biti prostora za inanciranje programa koji su počeli u prethodnom razdoblju, a ne mogu biti završeni bez doprinosa od Europske unije.

2. Načela i provedba EU proračuna EU proračun temelji se na nekoliko načela: • Jedinstvo - svi prihodi i rashodi zajednički se iskazuju u jedinstvenom dokumentu. • Univerzalnost - temelji se na:

Proračun Europske unije inancijski je okvir kojim se određuje djelovanje Europske unije te se u njemu iskazuju sve stavke prihoda i rashoda. Proračun Europske unije je kombinacija rigoroznih, ali am-

1. pravilu nenamjenskih prihoda koji nisu unaprijed određeni za pojedine vrste izdataka i 2. pravilu bruto proračuna prema kojem se evidentiraju puni iznosi svih prihoda i rashoda, bez međusobnih prebijanja.

Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i neproitnog sektora, tijekom pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom vodila je poglavlje 22 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata te je bila zamjenica glavnog pregovarača, ivana.maletic@tim4pin.hr ** Maja Petričko, mag.oec, savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora, maja.petricko@tim4pin.hr

• Godišnje razdoblje - proračunski iznosi odnose se na proračunsku godinu u trajanju od 1. siječnja do 31. prosinca. Budući da se sve veći dio rashoda odnosi na višegodišnje projekte, stavke proračuna usporedno se iskazuju na dva načina. Rashodi prema obračunskom načelu

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI (commitment appropriations) predstavljaju troškove koji proizlaze iz aktivnosti izvedenih (obračunatih, fakturiranih) tijekom inancijske godine. Rashodi prema gotovinskom načelu (payment appropriations) obuhvaćaju iznose plaćanja za aktivnosti izvedene iste godine, ali uključuju i plaćanja po osnovi obveza iz prethodnih razdoblja, a ne uključuju iznose koji se odnose na istu godinu i na naplatu dospijevaju kasnije. • Ravnoteža - planirani rashodi (prema gotovinskom načelu) trebaju biti jednaki prihodima koji se planiraju prikupiti te godine. Nije dopušteno pozajmljivati sredstva za pokrivanje de icita, a proračunski su icit prenosi se u iduće razdoblje. • Speci ikacija - za rashode se mora navesti točna svrha kako bi se izbjegle nedoumice pri njihovu odobravanju ili izvršenju. • Monetarna jedinica - od 1. siječnja 1999. iznosi se izražavaju u eurima.

11 posto od proračunskih prihoda Europske unije; • doprinos država članica razmjeran njihovu bruto nacionalnom dohotku (BNP-u). Ovaj izvor je postao najveći izvor proračunskih prihoda i donosi 73% od proračunskih prihoda Europske unije. Proračun ima i druge izvore kao što su porezi na dohodak službenika u institucijama Europske unije ili doprinosi koje zemlje koje nisu članice Europske unije plaćaju kako bi sudjelovale u određenim europskim programima, kazne za kršenje odredbi tržišnog natjecanja i drugo. Ova sredstva su vrlo mala i čine 1 posto cjelokupnih prihoda proračuna Europske unije.

Gra ikon 1: Izvori sredstava Europskog proračuna

2.1. Provedba EU proračuna Provedba proračuna u djelokrugu je Komisije Europske unije, Vijeća ministara i Parlamenta. U svakoj instituciji postoji služba zadužena za stalan interni nadzor i nadzor trošenja sredstava, dok cjelovitu vanjsku reviziju provodi Revizorski sud, koji o tome podnosi godišnje izvješće.

2.2. Izvori sredstava za EU proračun U početku je europski proračun ovisio o inancijskim doprinosima država članica. Nakon odluke od 1970. inancijski doprinosi država članica zamijenjeni su vlastitim izvorima, a od 1978. stupa na snagu nezavisnost proračuna. Dakle, sredstva u proračun EU pritječu iz tzv. vlastitih izvora (own resources), u iznosu od 99%, a čine ih: • uvozne carine koje se ubiru pri uvozu iz zemalja koje nisu članice EU; • poljoprivredne pristojbe (carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda i davanja za šećer), a od kojih se ubire 15 posto proračunskih prihoda Europske unije; • 1,4 posto od prihoda od PDV-a prikupljenog u svim državama članicama. Ovaj prihod čini 82

Izvor: Europska komisija (http://ec.europa.eu/budget/library/biblio/publications/2012/budget_folder/budget_2012_ en.pdf)

Ukupna potrošnja ograničena je i višegodišnjim ugovorima između država članica, Europskog parlamenta, Vijeća ministara i Komisije. Takvi ugovori sadrže višegodišnji inancijski okvir, a na snazi je inancijska perspektiva za razdoblje 2007. - 2013.

3. Republika Hrvatska u kontekstu EU proračuna U poglavlju 33. Financijske i proračunske odredbe dogovorena je inancijska omotnica za Republiku Hrvatsku u prvoj polovini godine članstva te se prikaz daje u tablici u nastavku. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Tablica 1. Odobrena sredstva za Republiku Hrvatsku po glavama u EU proračunu, procjena mogućih isplata te procjena neto pozicije Republike Hrvatske FINANCIJSKI OKVIR ZA PRISTUPANJE HRVATSKE EU, prema datumu pristupanja 1. srpnja 2013. (u mil. €, u tekućim cijenama)

ODOBRENA SREDSTVA (commitment appropriations) 2013. (1.7.-31.12.)

1. ODRŽIVI RAST 1a - Konkurentnost za rast i zapošljavanje (uključuje sudjelovanje u programima Unije - Sedmi okvirni program za istraživanja, Cjeloživotno obrazovanje, Eresmus Mundus, Trans-europska mreža za energiju i transport * 1b - Kohezija za rast i zapošljavanje (Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond) 2. OČUVANJE I UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA tržišne mjere program potpore sektoru vina (implementacija od 2014.) izravna plaćanja (implementacija od 2014.) tzv. omotnica za razminiranje (implementacija od 2014.) ruralni razvoj (u 2013. ostaje IPARD čitavu godinu – 27.7, a zato ćemo u 2014 dobiti 100 posto alokacije – 330.0) Europski fond za ribarstvo ostale zajedničke potpore ribarstvenoj politici, Life+*

3. GRAĐANSTVO, SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA 3a – Sloboda, sigurnost i pravda* instrument za jačanje novih vanjskih granica (Schengen Facility) 3b – Građanstvo* instrument za jačanje institucija (Transition Facility) 4. EU KAO GLOBALNI PARTNER

5. ADMINISTRACIJA (trošak u Briselu – prevođenje i ostalo) 6. KOMPENZACIJE - instrument za jačanje novčanog toka (Cash- low Facility) UKUPNO alocirano po glavama za 2013. Ukupno bez glave 5 UKUPNO (sa sredstvima odobrenima za 2013, ali koja EK ne „bilježi“ u 2013.) Ukupno bez glave 5

2014.

PROCJENJENE MOGUĆE ISPLATE (payment appropriations) 2013. (1.7.-31.12.)

496.8 47.4

167.4 17.6

449.4 (od toga KF – 149.8, EFRR i ESF – 299.6 20.4

149.8 (od toga KF – 59.9, EFRR i ESF – 89.9) 12.1

9 0 (3.2) 0 (93.2) 0 (2.4) -

9 0 0 0 0

8.7 2.7 (od toga ostale… 1.45, Life + - 1.25) 73.3 2.1 40

2.2 0.9

2.2 29 0 (13.85 – IPARD – pola alokacije)

1.1 0 77.6 (očekivani iznos povlačenja IPA sredstava) 22

22 75

687.5 665.5 800.16

42.2 1.1 40

28.6

396.3 374.3

778.16

HRVATSKE UPLATE U PRORAČUN EU (vlastita sredstva)

267.7

NETO PRORAČUNSKA POZICIJA (u drugoj polovici 2013.)

106.6 (374.3 – 267.7)

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Očekuje se da će Republika Hrvatska u 2013. dobiti više novčanih sredstava nego što će biti obvezna uplatiti u EU proračun odnosno da će biti zemlja primateljica, a ne uplatiteljica u Europski proračun. Europska komisija je za države nove članice osmislila mehanizam zaštite kako ne bi u prve dvije godine članstva postale neto uplatiteljice u EU proračun. To su kompenzacije (redak 6. u tablici) odnosno direktne novčane pomoći – uplate u proračun države, nove članice. Za Republiku Hrvatsku osigurano je u 2013. 75 milijuna eura. Očekuje se da će Republike Hrvatska tijekom 2013. dobiti i pozitivno mišljenje Europske komisije za rad s EU fondovima temeljem čega bi u državni proračun bio uplaćen predujam od 30 posto alociranih sredstava za prvu polovinu godine članstva, a to je 149,8 milijuna eura (u tablici pod 1b, zadnji stupac). Uplata ovog predujma je ključna za državni proračun te ako institucije ne budu administrativno spremne u 2013. za rad s EU fondovima Republika Hrvatska bi unatoč mehanizmu kompenzacija već u prvoj polovini godine članstva postala

neto uplatiteljica u EU proračun. Ovo je samo jedan od primjera koliko je važno dobro se pripremiti za sudjelovanje u Kohezijskoj politici Europske unije odnosno za korištenje Europskih fondova. U sljedećim brojevima časopisa pisat ćemo detaljnije o: • iznosima koji Republiku Hrvatsku očekuju u novoj inancijskoj perspektivi 2014. – 2020. te tko su sve potencijalni krajnji korisnici tih sredstava, • koji i kakvi projekti se mogu inancirati, • što EU fondovi znače za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, što za proračunske i izvanproračunske korisnike, za trgovačka društva u vlasništvu države i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za nepro itne organizacije. • kako se pripremiti i kako osigurati su inanciranje, imamo li dovoljan iskalni i administrativni kapacitet za korištenje EU fondova?

U pripremi! Izlazi iz tiska u siječnju 2013.: PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO I PRIMJENA RAČUNSKOG PLANA S PRIMJERIMA IZ PRAKSE Autori: Vesna Vašiček, Davor Vašiček, Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Mladenka Karačić, Andreja Milić, Nada Zrinušić, Ivana Galić Sustav proračunskog računovodstva speci ičan je i primjenjuje se isključivo u sektoru općeg proračuna. Upravo zbog svoje speci ičnosti ima puno posebnosti i propisanih detalja koje je važno dobro propisati. U ovom izdanju autori po prvi put uz opise svih poslovnih događaja i transakcija po računima iz Računskog plana, opisuju i način tijeka dokumenata i računovodstvenog sustava kod korisnika i proračuna koji funkcioniraju u sustavu riznice te ukazuju na speci ičnosti za sve koji nisu uspostavili sustav riznice. Poseban dio ovog izdanja posvećen je evidentiranju i praćenju EU projekata kojih je u praksi proračuna i proračunskih korisnika sve više. Cijena izdanja: 350,00 kuna Narudžbe možete slati na mail adresu centar@tim4pin.hr ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755 (tel i fax), 01/5531335 (tel), 099/3037677, 099/3037678.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Ivana Juras Anić*

UDK 332.1

Nada Zrinušić**

Ruralni razvoj i sredstva Europske unije Republici Hrvatskoj će nakon ulaska u Europsku uniju biti na raspolaganju sredstva iz Fonda za ruralni razvoj koji je nastavak IPARD programa iz predpristupnog razdoblja. Godišnji iznosi sredstava iz ovog Fonda bit će znatno veći od iznosa dodijeljenih u IPARD-u. Godišnja alokacija za IPARD je oko 25 milijuna eura dok će iz Fonda za ruralni razvoj godišnje za Republiku Hrvatsku biti izdvojeno oko 330 milijuna eura. U kontaktima s manjim općinama i gradovima često se postavlja pitanje koje su mogućnosti inanciranja projekata iz europskih sredstava. Nedovoljna informiranost i nizak iskalni kapacitet česte su prepreke pripremi projekata, a europska sredstva mogu se dobiti samo za gotove i spremne projekte. Autorica u ovom tekstu obrađuje mogućnosti inanciranja iz mjere ruralni razvoj u sklopu IPARD programa te se daje i pregled važnih odrednica provedbe projekata.

1. Uvod Razlika između ruralnih i urbanih područja u Republici Hrvatskoj temelji se na teritorijalnoj podjeli gdje se manje administrativne jedinice, općine, smatraju ruralnim, dok se gradovi smatraju urbanim područjima. U Strategiji ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008.-2013. (dalje u tekstu: Strategija ruralnog razvoja), navodi se da je u svrhu provedbe politike ruralnog razvoja, kao najčešći međunarodno priznat i korišten kriterij za razlikovanje ruralnih i urbanih područja koristi de inicija OECD-a1 gustoća naseljenosti stanovništva. Na lokalnoj razini (općine/gradovi) područja se klasi iciraju kao ruralna ili urbana temeljem praga od 150 stanovnika na km2. Na regionalnoj razini (županije), OECD de inira tri skupine područja, ovi*

Ivana Juras Anić, Ministarstvo inancija

Nada Zrinušić, načelnica u Ministarstvu inancija Republike Hrvatske, Nacionalni fond **

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj područja (engl. Organization for Economic Cooperation and Development)

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

sno o udjelu stanovništva u regiji koje živi u ruralnim lokalnim područjima: pretežito ruralne regije (više od 50% stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim područjima), značajno ruralne regije (15 – 50% stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim područjima) i pretežito urbane regije (manje od 15% stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim područjima).

2. Politika ruralnog razvoja Europske unije S ruralnim područjima koja od 2007. obuhvaćaju više od 90% ukupnog teritorija 27 zemalja članica i 56% stanovnika, jačanje politike ruralnog razvoja dobiva na važnosti i uvrštava se među razvojne prioritete EU-a. U pedesetak godina provedbe Zajedničke poljoprivredne politike, razvoj ruralnih prostora tradicionalno se oslanjao na poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, Zajednička poljoprivredna politika se od politike okrenute poljoprivrednoj proizvodnji usmjerava ka povećanju kvalitete proizvoda, izazovima tržišta, korištenju novih razvojnih mogućnosti i očuvanju okoliša. Taj zaokret slijedi i bitna promjena politike ruralnog razvoja koja se u razdoblju 2007. – 2013. usmjerava na tri glavna cilja: 1. povećanje konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva, 2. poboljšanje stanja okoliša i krajolika te 3. poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i podupiranje diversi ikacije ruralnog gospodarstva. Danas Europska unija zastupa mišljenje da se uspješna politika ruralnog razvoja ne veže isključivo uz poljoprivrednu djelatnost već, osim poljoprivrede, obuhvaća i šumarstvo, okoliš, diversi ikaciju ruralnog gospodarstva, kvalitetu ruralnog života, inovacije u poljoprivredi, nove načine upotrebe poljoprivrednih proizvoda, zaštitu okoliša u seoskim sredinama i stvaranje novih radnih mjesta. 85

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 3. Mogućnosti za Republiku Hrvatsku Kada općina/grad postavlja pitanje što one mogu iskoristiti iz fondova Europske unije, onda mi kao odgovor nudimo sljedeću rečenicu: „Sve ono što može poboljšati kvalitetu života stanovnicima općine/grada“. To znači da osim poticanja poljoprivrede/gospodarstva i očuvanja okoliša, stanovnicima ruralnih područja treba prvenstveno osigurati kvalitetnu infrastrukturu, obrazovanje, promet i veze s većim gradovima, razvoj turizma, zdravstvenu i socijalnu skrb i dr. Naime, neosporna je činjenica da u ruralnim područjima imamo znatno slabije razvijenu komunalnu infrastrukturu nego u urbanim područjima, te da je veća depopulacija iz ruralnih područja, a to onda rezultira nepovoljnom demografskom strukturom stanovništva. U samoj Strategiji ruralnog razvoja jedan od ciljeva je i „Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva“, a prioriteti su: 1. Proširenje proizvodnog programa ruralnog gospodarstva (Proširenje na nepoljoprivredne djelatnosti; Potpora razvoju malog poduzetništva; Razvoj seoskog turizma; Ulaganja u obnovljive izvore energije) i 2. Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima (Poboljšanje temeljne ruralne infrastrukture, Poboljšanje i razvitak društvene, socijalne i kulturne infrastrukture, Poticanje gradnje obiteljskih kuća u seoskom prostoru, Jačanje ljudskog potencijala - projekt cjeloživotnog obrazovanja, obuka i informiranje) S obzirom na prepoznate probleme ruralnih područja u Republici Hrvatskoj, a slijedeći politiku ruralnog razvoja Europske unije, Republika Hrvatska u razdoblju do kraja 2013. koristi sredstva iz pretpristupnog programa IPARD. IPARD je peta komponenta Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a predstavlja odgovor na utvrđene nedostatke u ruralnim područjima Hrvatske, prepoznatim u analizi poljoprivrednog i ruralnog sektora2. Za općine i gradove koji imaju manje od 10.000 stanovnika bila su dostupna sredstva u Prioritetu 3. IPARD programa (Razvoj ruralnog gospodarstva) Dokument hrvatskog IPARD programa “IPARD PROGRAM 2007. - 2013. PLAN ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ” nalazi se na službenoj stranici MP-a (www.mps.hr) i službenoj stranici APPRRR-e (www.apprrr.hr).

koji ima za cilj pomoći razvoju i poboljšanju osnovne infrastrukture kako bi se potaknula gospodarska i socijalna aktivnost za uravnotežen rast, poboljšali životni i radni uvjeti u ruralnom području, te općenito, spriječila daljnja depopulacija. U okviru Prioriteta 3, ključna je Mjera 301 – Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture. Na zadnjem natječaju za tu Mjeru prijavljen je veliki broj projekata te će sva raspoloživa sredstva biti ugovorena zbog čega nema planiranih natječaja za ovu Mjeru u 2013. Međutim u 2014. sredstva će, i to u znatno većem opsegu, biti ponovno dostupna iz Europskog fonda za ruralni razvoj.

4. Speci ičnosti provedbe projekata inanciranih iz Mjere 301. Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture Postupak provedbe projekta koji se inancira iz IPARD mjere 301 nije nimalo jednostavan, te je potrebno obratiti pozornost na nekoliko činjenica: 1. Bitna odrednica koja razlikuje cijeli IPARD, pa tako i Mjeru 301, od ostalih IPA komponenti jest da korisnik mora osigurati vlastita sredstva za provedbu cijelog projekta, bilo postojećim proračunskim sredstvima ili zajmom, a tek po uspješno završenom projektu uložena sredstva će biti refundirana do stopostotnog iznosa prihvatljivih i nakon provedenih kontrola odobrenih troškova ulaganja. Zakonom o proračunu de inirano je (članak 88. stavak 5.) da se odredbe o ograničenju razine zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne odnose na projekte koji se su inanciraju iz predpristupnih programa i fondova Europske unije u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sudjeluju. Iz navedenog proizlazi da nije niti potrebno imati suglasnost Vlade Republike Hrvatske za takva zaduživanja, ali je u redovita izviješća o zaduživanju koja se šalju Ministarstvo inancija potrebno uključiti informacije i o otplatama tih zajmova. 2. Općina/grad pri planiranju sredstava za provedbu projekta svakako treba uzeti u obzir činjenicu da planirana sredstva ne trebaju sadržavati Porez na dodanu vrijednost (PDV), jer je temeljem članka 102. stavka 6. Pravilnika o PDV-u moguće oslobođenje od plaćanja PDV-a. Općina/grad će stranicu ugovora TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI sklopljenog s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ovjerenu od strane Ministarstva poljoprivrede, koje potvrđuje da je riječ o projektu inanciranom iz IPARD-a, dostaviti isporučitelju dobara, radova i usluga kako bi izdao račun bez obračunatog PDV-a, naznačivši na računu temelj oslobođenja. Općina/grad obvezno vodi evidenciju o ostvarenim oslobođenjima pri nabavi robe, radova i usluga po isporučiteljima dobara, radova i usluga koja mora sadržavati podatke o nazivu projekta, broju ugovora, podacima o isporučitelju, broju računa i iznosu naknade za isporučena dobra i obavljene radove i usluge. 3. Jedan od većih problema javlja se u postupku javne nabave za izvođenje radova koji ne provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, nego korisnik (općina/grad). Javna nabava mora se provesti po pravilima PRAG-a (Vodič Europske unije za postupak javne nabave u zemljama korisnicima EU pomoći). Međutim, nakon pristupanja Europskoj uniji (1. srpnja 2013.), javna nabava će se za sve nezapočete postupke provoditi po hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi, što bi trebalo olakšati prijavu većem broju općina/gradova.

4. Kada općina/grad po raspisanom natječaju prijavi svoj projekt Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, najprije započinje detaljna provjera projektnog prijedloga i njegove prihvatljivosti za inanciranje iz IPARD programa. Nakon toga slijedi kontrola na terenu koja treba potvrditi kako projekt već nije započeo, te potpisivanje Memoranduma između općine/grada i Agencije za plaćanja. Idući korak je dugotrajni postupak javne nabave koji provodi općina/grad. Agencija za plaćanja nadzire provedbu javne nabave, te se po njezinom uspješnom završetku sklapa ugovor između Agencije za plaćanja i općine/grada, te općine/grada i odabranog ponuditelja. Tek u tom trenutku kreće prava provedba projekta, pa prilikom planiranja dinamike provedbe svakako treba uzeti u obzir dugotrajnost opisanih koraka i vrijeme u koje bi izvođenje projekta trebalo započeti s obzirom da npr. rekonstrukcija lokalne ceste ovisi između ostalog i o vremenskim prilikama. U sljedećim brojevima časopisa obrađivat će se problematika provedbe ovih projekata kako bi svi korisnici osigurali potrebnu dokumentaciju i dokaze jer u protivnom mogu ostati bez IPARD sredstava.

Izlazi iz tiska u siječnju 2013.: PRIMJENA ZAKONA O PRORAČUNU (s uključenim najnovijim izmjenama po objavi u Narodnim novinama) Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Bernardica Rubčić i Davor Vašiček Zakon o proračunu osnovnije akt javnih inancija. Zakonom se detaljno uređuje primjena proračunskih procesa u praksi proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Ovo izdanje s detaljnim komentarima i objašnjenjima primjene svakog članka literatura je koju svatko tko radi u javnom sektoru treba imati uz sebe. Cijena izdanja: 320,00 kuna Narudžbe možete slati na mail adresu centar@tim4pin.hr ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755 (tel i fax), 01/5531335 (tel), 099/3037677, 099/3037678.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Nada Zrinušić*

UDK 339.1

Program za cjeloživotno učenje – velike mogućnosti za male korisnike Sve je veći broj institucija i pojedinaca u Republici Hrvatskoj čiji se projekti inanciraju iz programa cjeloživotnog učenja. U programu se može sudjelovati predlaganjem projekata koji su rezultat suradnje obrazovnih institucija, trgovačkih društava i udruga iz Republike Hrvatske s onima u inozemstvu. Institucije iz Hrvatske se prijavljuju svojim projektnim prijedlozima na raspisani natječaj, a pojedinci preko svoje institucije. Autorica u ovom tekstu daje pregled mogućnosti prijavljivanja projekata vezanih uz cjeloživotno učenje te ukazuje na važnost dobre provedbe kako bi se troškovi zaista opravdali i EU sredstva iskoristila.

1. Uvod Suvremeni način života i svakodnevne promjene vezane ne samo uz sve brži tehnološki razvitak nego i uz promjene u načinu razmišljanja i rada, današnje zaposlenike bilo privatnih ili javnih tvrtki potiče na stalno nadograđivanje stečenih znanja. Pojam cjeloživotnog učenja iz teorije se odavno preselio u praksu, pa gotovo da nema područja u kojem

zaposlenici ne trebaju tijekom svog radnog vijeka usvajati nova znanja i dobru praksu srodnih institucija iz svoje ili drugih država. Važnost stalnog usavršavanja prepoznala je i Europska komisija koja kroz razne programe potiče i inancira aktivnosti u području formalnog i neformalnog učenja. Jedan od važnijih programa svakako je Program za cjeloživotno učenje (Lifelong Learning Programme), za koji je Europska unija u inancijskoj perspektivi 2007.-2013. osigurala gotovo 7 milijardi eura. U Hrvatskoj ovaj program provodi Agencija za mobilnost i programe EU. Glavna zadaća Agencije, kada je riječ o ovom programu, ali i drugim EU programima koji su u njenoj nadležnosti, jest raspisivanje natječaja te pružanje mogućnosti što širem krugu pojedinaca, ustanova i trgovačkih društava da kroz međunarodnu suradnju steknu nova potrebna znanja, te također prezentiraju vlastito iskustvo i dostignuća drugima. Program za cjeloživotno učenje obuhvaća široko područje svih stupnjeva obrazovanja i stručnog usavršavanja, od predškolskog i školskog obrazovanja, visokoškolskog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do obrazovanja odraslih.

Tablica 1. Program za cjeloživotno učenje COMENIUS (predškolsko i školsko obrazovanje)

ERASMUS (visokoškolsko obrazovanje)

KORISNICI:

- vrtići - škole - učenici - nastavno i nenastavno osoblje

- studenti - nastavno i nenastavno osoblje visokih učilišta

PROGRAM ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE LEONARDO DE VINCI GRUNDTVIG (strukovno obrazovanje (obrazovanje odraslih) i osposobljavanje) KORISNICI:

KORISNICI:

- ustanove uključene u - ustanove za obrazovanje odraslih strukovno obrazovanje - djelatnici u području obrazovanja odraslih - ustanove aktivne na tržištu rada - buduće nastavno i nenastavno osoblje u - učenici strukovnih škola području obrazovanja odraslih - nastavno i nenastavno osoblje - nezaposleni nastavnici i oni koji se ponovno - osobe na tržištu rada zapošljavaju u području obrazovanja odraslih TRANSVERZALNI PROGRAM (suradnja i inovacija u cjeloživotnom učenju, učenje jezika, razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije, širenje rezultata Programa za cjeloživotno učenje) JEAN MONNET PROGRAM (potpora ustanovama i aktivnostima na području europskih integracija)

* Nada Zrinušić, načelnica u Ministarstvu inancija Republike Hrvatske, u Nacionalni fond

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Natječaji za sudjelovanje u Programu cjeloživotnog učenja objavljuju se na godišnjoj razini. Trenutno su na web stranicama Agencije za mobilnost i programe EU objavljeni natječaji za 2013. godinu pa je pravi trenutak za sve zainteresirane da pažljivo prouče sve dokumente, nađu partnere, pripreme vlastite aplikacije i uđu u svijet cjeloživotnog učenja i usavršavanja (http://www.mobilnost.hr/index. php?id=634).

2. Provedba ugovorenih projekta U Hrvatskoj je sve više škola i ostalih obrazovnih i strukovnih institucija koje su u prošlim godinama već iskoristile mogućnost prijave vlastitih projekata te su nakon potpisivanja ugovora s hrvatskom Agencijom za mobilnost i programe EU, kad se radi o decentraliziranim projektima, ili s briselskom Izvršnom Agencijom za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA), kad se radi o centraliziranim projektima (multilateralni projekti, tematske mreže i prateće mjere, Transverzalni program i Jean Monnet program), krenuli s provedbom zacrtanih aktivnosti. Provođenje projektnih aktivnosti nikada nije jednostavan posao, pa bez obzira na veliki broj priručnika i vodiča koji bi trebali predvidjeti moguće probleme i njihova rješenja, korisnici često tek po završetku projekta shvate da su propustili osigurati jasan revizorski trag, te da neke provedene aktivnosti i na-

stali troškovi nisu priznati, ne zato što su neprihvatljivi nego zato što iz raspoložive dokumentacije nije bilo moguće utvrditi slijed i vezu s aktivnostima koje su naznačene u ugovoru o dodijeli bespovratnih sredstava. Problemi se češće pojavljuju kod multilateralnih projekata u koje je uključeno više partnerskih institucija, iz jedne ili više zemalja, ali ni korisnici uobičajenih individualnih projekata nisu izuzetak. Stoga je potrebno prije početka provedbe projekta jasno de inirati uloge svih sudionika, potpisati međusobne sporazume kojima se uređuju međusobna prava i obveze, te de iniraju načini izvješćivanja i čuvanja dokumentacije kojima se dokazuje provedba aktivnosti i nastali troškovi. Administracija projekta sastavni je dio upravljanja projektom neovisno o vrsti projekta. Dobro inancijsko upravljanje, nadzor i izvješćivanje čine osnovu za praćenje provedbe projekta i postignutih ciljeva te osiguravanje potrebnih informacija koje se moraju prezentirati davatelju bespovratne pomoći. Administriranje projekata obuhvaća pet glavnih područja predočenih u tablici 2. Kada je riječ o multilateralnim projektima iz Programa za cjeloživotno učenje (projekti u kojima sudjeluje više partnera), uz potpisani ugovor o bespovratnoj pomoći korisnik dobiva i službeni projektni priručnik, tzv. Vodič za administrativno i inancijsko upravljanje projektom i izvješćivanje, s precizno de iniranim pravilima koja se moraju poštovati tijekom implementacije projekta. Ova su

Tablica 2. Pet glavnih područja administriranja projekata Financijsko upravljanje Dodijeljena sredstva – proračun projekta Centralizirano ili decentralizirano upravljanje proračunom Dokumentiranje troškova

Projektna Upravljanje ugovorima dokumentacija Priručnik za Ugovor o bespovratnoj upravljanje projektom pomoći

Propisani standardni obrasci

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Međupartnerski ugovori –sporazumi

Ugovori o autorskim pravima Podugovori Ugovori o su inanciranju

Nadzor Napredak u odnosu na postavljene ciljeve Troškovi

Izvješćivanje Između partnera

Od glavnog partnera prema ugovornom tijelu

Raspored aktivnosti

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI dva dokumenta ključna za osiguravanje revizorskog traga. U projektima koji se inanciraju EU sredstvima dvije su vrste dokumenata od izuzetne važnosti: dokazi o provedenim aktivnostima i dokumenti vezani uz upravljanje projektom. Projekt je pravilno proveden i njegovi su ciljevi postignuti isključivo ako postoji pisani trag o provedenim aktivnostima. Projekt je onoliko dobro proveden koliko je dobro evidentirana svaka pojedina aktivnost i postignuti rezultat. Ovo je često slaba točka mnogih projekata jer iz različitih razloga izostane jasan revizorski trag, te je procjenitelju postignutih ciljeva gotovo nemoguće povezati provedene aktivnosti i dokaze troškova vezane uz njihovu provedbu. Potpisane liste prisutnosti, slike, bilješke sa sastanaka, evidentirana komunikacija e-mailom, programi konferencija olakšat će procjeniteljima projekta odluku je li cilj projekta postignut ili nije.

Najčešće greške utvrđene tijekom procjene uspješnosti projekata u Programu za cjeloživotno učenje: - nedostatak evidencija projektnih troškova u računovodstvenom sustavu korisnika, - nekompletna dokumentacija, - nejasan sustav odgovornosti za inancijsko upravljanje, - pretjerana odstupanja od planiranih troškova, - nedovoljna povezanost nastalih troškova i provedenih aktivnosti, - nejasno razdvojeni troškovi zaposlenika na projektu i podugovaratelja, - neopravdana kupnja kompjuterske opreme bez izravne povezanosti s projektnim aktivnostima, - nepravilno obračunate dnevnice (npr. čitava dnevnica u slučaju kad nema noćenja), - neodobrena putovanja u zemlje koje nisu partneri u projektu, - primjena pogrešnog tečaja pri preračunavanju troškova u eure.

Kako bi se izbjegao scenarij nepriznavanja nastalih troškova, svaki korisnik projekta trebao bi una90

prijed propisati na koji će način njegova institucija provoditi projekte koji se inanciraju bilo iz europskih ili nekih drugih sredstava. Financijsko upravljanje multilateralnim projektima složenije je samim time što u projektu sudjeluje više partnera, od kojih je samo jedan glavni partner (koordinator). Glavni partner na svoj račun dobiva predujam za realizaciju projekta od ugovornog tijela, a isto tako je dužan osigurati dokaze o provedenim aktivnostima te poslati propisana izvješća. U njegovoj su nadležnosti praćenje proračuna projekta, prosljeđivanje sredstava partnerima, osiguranje poštivanja financijskih pravila kod svih partnera, efikasan međupartnerski sustav financijskog izvješćivanja, nadzor nad prihvatljivošću troškova i njihova usklađenost s planom proračuna projekta te izvješćivanje prema ugovornom tijelu. Prijenos sredstava drugim partnerima moguć je na tri različita načina: - glavni partner prenosi cijeli pripadajući dio sredstava na drugog partnera na početku implementacije i prima inancijske izvještaje na kraju implementacije; - glavni partner upravlja sredstvima centralizirano: drugi partneri pred inanciraju sve svoje aktivnosti, a glavni partner nakon provjere refundira potrošeno; - glavni partner dijeli sredstva u nekoliko rata, prvu ratu dostavlja odmah po primanju predujma od ugovornog tijela, zatim u određenim intervalima prosljeđuje ostale rate nakon prikupljanja međuizvještaja od ostalih partnera. Prvi način prijenosa sredstava samo je teoretski, teško je očekivati da glavni partner preuzme rizik i potpuno vjeruje kako će ostali partneri u potpunosti poštivati preuzete zadatke i istovremeno postupati u skladu s propisanim inancijskim pravilima za provedbu projekta. Centralizirani pristup štiti glavnog partnera, ali ostale partnere dovodi u situaciju da u početku moraju osigurati sredstva iz drugih izvora. Treći način je najuobičajeniji, jer su rizici i odgovornost ravnomjerno raspodijeljeni između partnera. Međutim, važno je da sustav izvješćivanja između partnera, kao i prijenosi sredstava, budu usklađeni s obvezama glavnog partnera prema ugoTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI vornom tijelu (Agenciji s kojom je potpisan ugovor o inanciranju projekta).

3. Zaključak Uspješna provedba projekta može se uvelike olakšati primjenjujući nekoliko jednostavnih pravila imajući u vidu da je projekt onoliko dobar koliko je dobra dokumentacija iz koje su vidljivi njegovi rezultati:

2.1. Dokumentiranje troškova Zadaća je glavnog partnera osigurati dokumentiranje nastalih troškova u svim partnerskim organizacijama. Troškovi projekta moraju biti vidljivi u računovodstvenim evidencijama partnera, pa tako primjerice mora postojati računovodstvena kartica projekta na kojoj su vidljivi svi primici i izdaci koji su isključivo vezani uz projekt. Svaki od partnera mora osigurati dokaze za nastale troškove (npr. primljene račune, putne karte), kao i dokaze da su troškovi stvarno plaćeni (npr. bankovni izvodi, priznanice). Mnoge partnerske institucije žele zadržati originalne dokaze o troškovima u svojim inancijskim odjelima. Kad je to slučaj, glavnom partneru dostavljaju se ovjerene kopije, a originali moraju biti dostupni do pet godina nakon završetka projekta. U tom razdoblju moguće su provjere od strane ugovornog tijela i partneri su dužni čuvati svu pripadajuću dokumentaciju. Kako bi se izbjeglo duplo inanciranje, tj. korištenje istih računa za pravdanje troškova kroz različite projekte, neke su agencije uvele pečate kojima se na originalima računa označava izvor inanciranja, te se računi vraćaju korisniku. Kad se radi o troškovima vezanim uz rad ljudi na projektu, za svakog člana projektnog tima mora biti osigurana evidencija vremena provedenog na projektu po propisanoj metodologiji, kao i dokaz da mu je plaća isplaćena. Ukoliko su troškovi bruto plaće prihvatljivi, korisnik mora prikazati način izračuna i priložiti ga uz isplatnu listu.

- izrada priručnika za upravljanje projektom s obvezujućim obrascima - vođenje bilješki tijekom redovnih mjesečnih sastanaka svih sudionika u projektu - vođenje bilješki tijekom ad hoc sastanaka u slučaju nepredviđenih problema - osiguravanje jasnog revizorskog traga – sistematično arhiviranje sve dokumentacije u pisanom i elektronskom obliku - vidljiva povezanost između nastalih troškova i provedenih aktivnosti - računovodstvena evidencija svih prihoda i troškova projekta na kartici projekta - arhiviranje svih javno objavljenih dokumenata - poštivanje pravila vidljivosti i transparentnosti - čuvanje sve dokumentacije u propisanim rokovima - osiguravanje održivosti projekta i nakon njegova završetka. U časopisu ćemo detaljno pisati o načinima praćenja projekata, evidentiranja i dokumentiranja poslovnih događaja i transakcija, o osiguravanju revizorskih tragova i pravilnim obračunima.

Literatura: Agencija za mobilnost i programe EU-međunarodna dimenzija učenja, brošura AMPEU Survival kit, Managing Multulateral Projects in the Lifelong Learning Programme Svi dokumenti dostupni na www.mobilnost.hr Vodič kroz Program za cjeloživotno učenje za 2013.

Najavljujemo!

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE U Zagrebu 10. i 11. prosinca 2012. Program vidjeti na kraju časopisa

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

EKONOMIKA ukratko o rubrici EKONOMIKA Ekonomski principi i ekonomičnost, uz inancijsku i iskalnu disciplinu, okosnice su procesa reforme javnog sektora. Logična je to posljedica usporednih fenomena – sve više ograničenih resursa s jedne, te sve većih javnih potreba s druge strane. U javni sektor se sve intenzivnije uvode principi i načela ekonomičnosti, e ikasnosti i efektivnosti. To naravno podrazumijeva prije svega štednju, odnosno reduciranje javnih rashoda, ali i veću učinkovitost u okviru postojeće razine potrošnje. Čitav je spektar mogućnosti, modela i aktivnosti koji imaju zajednički cilj – ekonomičniji i e ikasniji javni sektor. U ovoj rubrici objavljivat će se upravo te teme, novine i aktualnosti.

Doc. dr. sc. Saša Drezgić*

UDK 658.1

Osvrt na ESCO model pružanja energetskih usluga Podizanje razine energetske učinkovitosti globalni je trend u kojemu sve intenzivnije participira i Republika Hrvatska. Povezano s Vladinim nastojanjima pokretanja investicijskog ciklusa, programi poticanja energetske učinkovitosti i tržište energetskih usluga dobivaju svoj inancijski i institucionalni zamašnjak. Stručna javnost, međutim još uvijek nije šire upoznata s ekonomsko – inancijskom suštinom i mogućim modalitetima pružanja i korištenja energetskih usluga. Cilj je ovoga članka pojasniti osnovne postavke poznati modela pružanja energetskih usluga, dok će se postojeće regulativa i praksa detaljno pratiti i obrađivati u sljedećim brojevima časopisa.

1. Energetske usluge i modeli njihova pružanja Energetske usluge odnose se na široki raspon aktivnosti kao što su: -

energetske analize i pregledi, energetsko upravljanje, dizajn i provedba projekata, održavanje i operativne aktivnosti, nadzor i procjena ušteda, upravljanje objektima, nabava energetskih usluga (opreme), pružanje usluga (grijanje, hlađenje, rasvjeta).

Doc. dr. sc Saša Drezgić, docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci *

U okviru pružanja energetskih usluga postoje dva osnovna modaliteta funkcioniranja poduzeća koje pružaju takve usluge. Riječ je o: - Energy Service Provider Companies (ESPC) odnosno model poduzeća pružatelja energetske usluge te - Energy Service Company (ESCO) ili model poduzeća osiguratelja energetske usluge. ESPC model poslovanja funkcionira na temelju naplate iksne naknade za energetske usluge ili dodanu vrijednost koju je korisnik ostvario na temelju nabavljene opreme ili energenata. ESPC poduzeća mogu imati poticaje za povećanje energetske e ikasnosti, ali ne tako izražene kao ESCO modeli jer se isti temelje na naporima za konkurentnost na tržištu, a nisu uklopljeni u inancijski model kao u slučaju ESCO modela. Najčešće je puni trošak energetske usluge uračunat u naknadu tako da poduzeće, pružatelj energetske usluge nema nikakav rizik u slučaju odstupanja od de iniranih parametara energetske e ikasnosti. Takvi modeli poslovanja uglavnom se koriste u slučaju parcijalnih projekata energetske e ikasnosti gdje svi parametri energetske e ikasnosti nisu pod kontrolom i pod odgovornosti poduzeća koje pruža nabavu roba ili usluga. ESCO model poslovanja, iako nudi istovjetne usluge, značajno se razlikuje od ESPC modela te se razlikuje u sljedećim elementima: • ESCO model garantira energetske usluge i (ili) ponudu iste razine energetskih usluga s nižim TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

EKONOMIKA troškovima na temelju projekta energetske e ikasnosti. Modaliteti garancije energetskih ušteda temelje se na ostvarenom tijeku energetskih ušteda iz projekta. Energetske uštede moraju biti dovoljne za otplatu mjesečnih troškova projekta promocije energetske e ikasnosti ili je riječ o smanjenom trošku jednake razina energetske uštede. • Naknada ESCO projekta izravno je vezana za ostvarenu energetsku uštedu. • ESCO model poslovanja obično inancira ili pomaže u osiguranju inancijskih izvora za provedbu energetskih usluga za koje pružaju garanciju uštede. • U ESCO modelu poslovanja, poduzeće koje osigurava energetsku uslugu mjeri i veri icira uštede u vremenu trajanja energetskog odnosa. Ključno je istaknuti da osiguratelj energetskih usluga prihvaća određeni stupanj rizika za postizanje unaprjeđenja energetskih usluga na objektima u vlasništvu naručitelja te prima naknadu na temelju usluga koje pruža (djelomično ili u cijelosti). Uz ESCO model poslovanja usko je vezan Ugovor o energetskoj uštedi (Energy Performance Contracting, EPC) koji omogućava inanciranje projekata energetske e ikasnosti na temelju uštede troškova. Ovaj pristup vezan je za transfer tehničkih rizika od korisnika prema klijentu koji se temelji na garanciji energetskih ušteda koje daje poduzeće osiguratelj energetskih ušteda. U okviru navedenog ugovora, plaćanje naknade vezano je za ostvarene uštede – mjera ostvarenih ušteda je razina potrošnje energenata (ili ušteda troškova) ili razina energetske uštede. Ugovor o energetskoj uštedi je sredstvo osiguranja infrastrukturnog unapređenja objekata kojima nedostaju potrebna inženjerska znanja u području energetike, upravljanja, kapitalnog inanciranja, razumijevanja rizika te nepoznavanja suvremenih tehnologija. Stoga su korisnici koji nemaju mogućnost inanciranja takvih projekata, ali imaju dovoljnu razinu boniteta idealni za primjenu ovakvog modela. Zaključno, u okviru ugovora o energetskoj uštedi de inira se da poduzeće osiguratelj energetskih usluga (ESCO) razvija, implementira te inancira ili osigurava inanciranje projekata energetske e ikasnosti ili projekta izgradnje obnovljivog izvora energije putem iskorištenja novčanog toka iz TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

troškovnih ušteda, ili proizvedene energije u pokrivanju troškova projekta (uključujući troškove investicije). Poduzeće osiguratelj energetske usluge neće nikad pokriti sve svoje troškove osim ako projekt ne ostvaruje jamčene energetske usluge. Stoga su u ovom modelu poslovanja sadržane sve pretpostavke da poduzeće osiguratelj energetske uštede te korisnik ostvare obostrane koristi od projekta. Nekoliko je varijanti inanciranja ESCO modela poslovanja: - ESCO inanciranje gdje poduzeće osiguratelj energetske usluge koristi vlastita sredstva ili se inancira zajmom ili lizingom, - korisničko inanciranje gdje korisnik inancira projekt na temelju jamstva energetske uštede koju pruža poduzeće osiguratelj energetske usluge (ukoliko korisnik inancijskoj instituciji koja kreditira projekt daje kolateral tada je ovakav model u stvari zaduživanje, - projektno inanciranje – inanciranje koje pruža inancijska institucija (naplaćuje se izravno iz energetske uštede ili putem kamatne stope. Upravo osiguranje inanciranja od strane poduzeća osiguratelja energetske usluge nudi najveće prednosti za sudionike tržišta energetske e ikasnosti. Naime, na taj način klijent (korisnik) je zaštićen od inancijskih rizika koji su vezani za tehničke parametre uspješnosti projekta budući da jamstvo energetske uštede proizlazi iz kvalitete projekta te je stoga u potpunosti u okviru bilance poduzeća. Dakle, za privatne ili javne subjekte ovakav način inanciranja je izvanproračunski (izvan-bilančni) te se plaćanja tretiraju kao operativni (tekući) rashod, a ne kapitalni. Stoga ovakav način inanciranja ne remeti bonitet (kreditni rejting) subjekata te čak i povećava dužnički kapacitet u slučaju prepuštanja dijela ušteda korisnicima.

2. Europska iskustva Iako ESCO model poslovanja postoji u Europi već preko 100 godina, do prije nešto više od desetljeća bio je prisutniji u SAD-u i Kanadi te se tek u novije vrijeme snažno promovira u okviru EU uslijed napora prema ostvarenju ciljeva održivosti energetskog sektora te kontinuiranim rastom cijena energenata. 93

EKONOMIKA Iako ESCO model poslovanja u zemljama članicama Europske unije ima snažnu podršku i od strane Europske komisije kao i u okviru aktivnosti pojedinih zemalja članica, još uvijek se ne može reći da se primjenjuje u punoj snazi te da su tržišne aktivnosti na maksimalnom kapacitetu. Takvo stanje iznenađuje s obzirom na višegodišnje napore, ali i recesijsko stanje u kojem su projekti energetske e ikasnosti u kontekstu iskorištenja inanciranja iz energetskih ušteda izuzetno atraktivni za brojna poduzeća s privremeno neiskorištenim ekonomskim potencijalima.

broj ulaganja odnosi na kombinirana ulaganja na sustavu grijanja i hlađenja koji uključuju kompletna rješenja (sustavi grijanja, izolacija, itd.) gdje se postižu najveće uštede kao i na unutarnju i javnu rasvjetu koje su zbog manje razine tehničke složenosti jednostavnije za provedbu.

Gra ikon 2: Struktura ulaganja po tehničkim karakteristikama projekta

Dodatno treba istaknuti da su među zemljama članicama prisutne značajne razlike u razvoju nacionalnih ESCO tržišta kao i u tipovima ESCO projekata (sektori, veličina, itd.) te njihove primjene (ugovorni uvjeti, inanciranje, itd.). Navedene razlike proizlaze iz brojnih čimbenika kao što su različita institucionalna struktura, lokalne tržišne strukture i pravila, razlike u de inicijama, ulozi te aktivnostima takvih poduzeća. Što se tiče detalja vezanih za ESCO projekte na području zemalja EU može se ustvrditi da je tržište još uvijek u razvoju te da nema dovoljno podataka kako bi se moglo ocijeniti koji modeli poboljšanja energetske učinkovitosti dominiraju.

Izvor: Bertoldi, P., Rezessy, S. (2005)

Što se tiče sektorskih ulaganja na gra ikonu 1 može se uočiti da se najviše ulaganja odnose na industrijski sektor. Takav podatak nije iznenađujući jer je industrija najveći potrošač energenata pa je u ovom sektoru moguće ostvariti i najveće uštede.

Također je zanimljivo (vidjeti gra ikon 3) da projekti poboljšanja energetske učinkovitosti veću prednost daju inancijski izdašnijim projektima gdje se postižu veće uštede u apsolutnom smislu, ali i u relativnom jer opada dio iksnih troškova prisutnih u svim ESCO projektima (priprema projektne dokumentacije).

Gra ikon 1: Struktura sektorskih ulaganja

Gra ikon 3: Iznos godišnje potrošnje energenata

Izvor: Bertoldi, P., Rezessy, S. (2005)

Što se tiče tehničko-tehnoloških karakteristika ESCO ulaganja, gra ikon 2 pokazuje da se najveći

Na kraju, na gra ikonu 4 može se uočiti da je najveći broj ugovora o energetskoj uštedi u okviru ESCO

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

EKONOMIKA projekata potpisan za vrijeme trajanja od pet do petnaest godina. Takav rok, naravno, ovisi i o tehničkim i drugim speci ičnim parametrima pojedinog projekta. Obično su kraći rokovi trajanja ugovora u području ugradnje unutarnje i vanjske javne rasvjete, a duži rokovi u zahvatima energetskih ušteda u sustavima grijanja (cjelovitim rješenjima).

Gra ikon 4: Rok trajanja ugovora o energetskoj uštedi

nepostojanja primjerene zakonodavne regulative još uvijek nema primjene ESCO modela u većem obimu (pogotovo u javnom sektoru). Projekti ostvarenja energetske učinkovitosti koji se izvršavaju te planiraju u okviru javnog sektora većinom se temelje na ESPC modelu poslovanja gdje ne postoji obveza pružanja jamstva za ostvarenje energetskih ušteda. Stoga se takvi projekti mogu inancirati ili donacijama (EU fondovi, Fond za energetsku učinkovitost) ili zaduživanjem. Naime, ukoliko se projekt energetske učinkovitosti inancira od strane javnog subjekta ili projekt inancira privatni subjekt, ali ne daje garanciju za ostvarenje energetskih ušteda u roku trajanja ugovora o energetskim uštedama – tada takvi projekti ne predstavljaju izvanproračunsko inanciranje te se mogu svrstati u klasično dužničko inanciranje. Orijentacija na dužničko inanciranje značajno ograničava inancijske potencijale javnog sektora (kao i privatnog) te ograničava brzi rast tržišta te investicija koji je moguć samo ukoliko se omogući primjena pravog ESCO modela poslovanja.

Izvor: Bertoldi, P., Rezessy, S. (2005)

3. ESCO modeli u Hrvatskoj U Republici Hrvatskoj, na žalost, na tržištu usluga energetske učinkovitosti, dijelom zbog nerazumijevanja inancijskog i tehničkog modela osiguranja energetskih ušteda, a dijelom i zbog neusklađenosti i

Literatura Bertoldi, P., Boza-Kiss, B., Rezessy, S.: Latest Development of Energy Service Companies across Europe - A European ESCO Update, Joint Research Centre, European Comission, 2007. Bertoldi, P., Rezessy, S.: Energy service companies in Europe, Status Report 2005, Joint Research Centre, European Comission, 2005.

JAVNA UPRAVA ukratko o rubrici JAVNA UPRAVA U ovoj rubrici časopis će obrađivati brojne teme sukladno multidisciplinarnoj prirodi javne uprave. Javna uprava uključuje široki spektar aktivnosti na svim razinama vlasti, te izvodi širok raspon zadaća. Članci eminentnih autora će se primarno fokusirati na aktualna pitanja i događanja u području upravnog zakonodavstva, prezentiranju i pojašnjavanju mjera provođenja Strategije razvoja javne uprave, prilagodbama hrvatskih administrativnih kapaciteta i načina rada u budućem europskom kontekstu, provođenju administrativnih mjera i aktualnoj reformi za postizanje višeg stupnja e ikasnosti i racionalnosti. U ovom broju objavljujemo članak prof. dr. sc. Ivana Koprića jednog od vodećih hrvatskih znanstvenika i stručnjaka na području javne uprave i upravnog prava.

Prof. dr. sc. Ivan Koprić*

UDK 354.2

Europeizacija javne uprave u Hrvatskoj Uz značajnu pomoć Europske unije, Hrvatska je tijekom zadnjeg desetljeća uložila značajni napor u usvajanje europskih standarda u javnoj upravi. Premda kasni u pridruživanju Uniji u usporedbi s većinom tranzicijskih zemalja, Hrvatska je ipak predvodnik među zemljama jugoistočne Europe. Pristup europeizaciji je pretežno legalistički, s usvajanjem velikog broja zakona i drugih propisa kojima svoj pravni sustav usklađuje s europskom pravnom stečevinom i drugim pravnim standardima. Pored toga, značajni su naporu uloženi u izgradnju novih institucija, predviđenih tom stečevinom i s njom usklađenim domaćim propisima. Praksa i stav dobrog dijela službenika i građana je, međutim, u najmanju ruku indiferentan prema politički induciranom projektu europeizacije. Tijekom faze europeizacije hrvatska je javna uprava ipak prošla značajan put modernizacije. Ključne riječi: javna uprava – Hrvatska, europeizacija, pravni i upravni standardi, europski upravni prostor

1. Uvod Hrvatska je relativno kasno započela proces europeizacije javne uprave, u odnosu na druge postProf. dr. sc. Ivan Koprić, redoviti profesor, predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Instituta za javnu upravu i glavni urednik časopisa Hrvatska i komparativna javna uprava *

socijalističke tranzicijske zemlje. Slično je to situaciji u drugim tranzicijskim zemljama jugoistočne Europe, koje kasne u tom procesu. Ipak, osim Bugarske i Rumunjske koje su postale članice Europske unije od 2007., samo je još Hrvatska primljena u članstvo te će se pridružiti EU kao dvadesetosma članica 1. srpnja 2013. o čemu je u siječnju 2012. proveden i referendum hrvatskih građana na kojem je donesena pozitivna odluka. Pretpostavke za početak pridruživanja za zemlje jugoistočne Europe stvorene su formuliranjem institucije sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, na bazi kondicionalnosti, u razdoblju 1997.-1999. Takve su sporazume potpisale gotovo sve zemlje jugoistočne Europe (osim Kosova, koje je još uvijek pod protektoratom UN), s tim da su prve bile Hrvatska i Makedonija 2001. godine. Slijedile su Albanija 2006., Crna Gora 2007., Srbija te Bosna i Hercegovina 2008. godine. Sve zemlje, osim Bosne i Hercegovine te Kosova, podnijele su službenu prijavu za članstvo u EU. Status zemalja kandidatkinja dobile su Makedonija (2005.), Crna Gora (2010.) i Srbija (2012.). Pregovore o ulasku u članstvo započela je samo Crna Gora (2012.) (šire u Vesnic-Alujevic, 2012.). U odnosu na grupu od deset tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe (uključujući Sloveniju) koja je ušla u Uniju 1. svibnja 2004., a pripreme za pridruživanje započela odmah početkom 1990-ih, Hrvatska kasni desetak godina. Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2001., dobila je status kandidatkinje u lipnju 2004., a pregoTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

JAVNA UPRAVA vore o ulasku u članstvo započela u listopadu 2005. Pregovore je vodio pregovarački tim Vlade, uz koji su formirane radne skupine za 35 poglavlja o kojima se pregovaralo, a proces je politički nadzirao Nacionalni odbor za praćenje pregovaračkog procesa kao radno tijelo Hrvatskog sabora (v. i Musa, 2012.). Premda se na početku predviđalo da će Hrvatska biti spremna za članstvo 2007., pregovori su završili tek četiri godine kasnije, u ljeto 2011., dok je ugovor o pristupanju EU potpisan 9. prosinca 2011. Europeizacija dakle obuhvaća razdoblje od početka 2000-ih te traje nešto dulje od deset godina. Svaki od navedenih formalnih koraka u procesu pridruživanja EU tražio je od Hrvatske da ispuni određene uvjete te provede određene promjene, uključujući i one u javnoj upravi. U svakom slučaju, tijekom čitavog perioda pred javnu su upravu bili stavljani određeni zadaci koji su ili formalno ili via facti donosili manje ili veće, skokovite ili postupne upravne promjene, od onih u načinu prikupljanja i prezentacije podataka potrebnih za pregovarački tim i promjene obrazovne strukture službenika, preko potrebnih zakonskih promjena1 i promjena u vidokrugu službenika (koji imaju sve više kontakata s kolegama u zemljama članicama i službenicima EU), do promjena u upravnim zadacima i upravnoj kulturi. Te promjene još nisu i ne mogu biti istražene, ali se u čitavom procesu vide određene ključne promjene. Tim su promjenama pridonijeli i određeni zahtjevi i preporuke dobiveni tijekom formalnog procesa europeizacije. Vrijedi istači da je samo Sigma, kao zajednička inicijativa Europske komisije i OECD-a,2 pripremila i podnijela te na svojim internetskim stranicama objavila četrdesetak izvještaja o stanju i napretku u različitim upravnim područjima i pitanjima, i to ne računajući brojna mišljenja na konkretne reformske poteze (tijekom pripreme određenih zakona i upravnih promjena Sigma je davala svoja stručna mišljenja na traženje hrvatskih tijela). Od objavljenih izvještaja valja spomenuti izvještaje o: temeljnim pitanjima javne uprave (public service and the administrative framework; 2005, 2006, 2007, 2008, 2009, 2010); javnoj nabavi (public procurements; 2004, 2006, 2007, 2008, 2009, 2010); U razdoblju 2000.-2011. od ukupno donijetih 2005 zakona, njih 523 (26%) bilo je donijeto radi usklađivanja s europskom pravnom stečevinom (acquis communautaire). – Musa, 2012.

Više o ulozi Sigme u Koprić et al., 2012: 147-150.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

reviziji (external audit; 2004, 2006, 2007, 2009); unutarnjem inancijskom nadzoru (public internal inancial control; 2006, 2007, 2008, 2009); etici (public integrity; 2005, 2006, 2008); oblikovanju javnih politika i koordinaciji u centru vlade (policy-making and coordination; 2005, 2006, 2008, 2010); poreznoj upravi (tax administration; 2002); kapacitetima za upravne reforme (administrative reform capacity; 2004); javnom upravljanju i javnoj upravi (governance and public administration; 2004); demokraciji i vladavini prava (democracy and the rule of law; 2009, 2010); sustavu upravljanja javnim troškovima (public expenditure management system; 2008, 2009, 2010); općoj ocjeni hrvatske uprave (general assessment; 2010); itd. Osim pomoći putem stručnih mišljenja, ocjena i preporuka, Hrvatska je tijekom procesa europeizacije primila značajnu pomoć u okviru brojnih projekata inanciranih od EU i pojedinih zemalja članica u sklopu bilateralne pomoći (v. pregled nekih bilateralnih projekata u: Musa, 2012). Od EU je godišnje, u razdoblju 2007.-2011., primala između 140 i 156,5 milijuna eura, u okviru programa CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD i IPA. Primila je tehničku pomoć (technical assistance) i od drugih donatora. Usprkos općoj ocjeni u svim tranzicijskim zemljama, pa i u Hrvatskoj, o brojnim nedostacima i problemima s takvom vrstom pomoći i ekstremno skupih projekata u kojima glavnu ulogu imaju strani, nerijetko nedovoljno upućeni i nedovoljno stručni eksperti,3 u svojoj su ukupnosti i ti projekti dali određeni doprinos europeizaciji hrvatske javne uprave kojeg nije moguće zanemariti.

2. Upravne reforme u fazi europeizacije Među važnim upravnim reformama koje su provedene u sklopu europeizacijskih napora valja spomenuti oblikovanje sustava regionalnog razvoja, promjene u sustavu javnih službenika, reforma upravnog sudovanja i postupanja, usvajanje novog koncepta službi od općeg interesa, organizacijske promjene u upravnom sustavu na središnjoj državnoj razini, puna rati ikacija Europske povelje o lokalnoj samoupravi i prilagodba njezinim standardima, inovacije u sustavu oblikovanja javnih politika, uvođenje e ika3

Za vrlo detaljnu i svestranu analizu v. Sobis i de Vries, 2009.

JAVNA UPRAVA sne kontrole inancijskog poslovanja javnopravnih tijela, i druge. Oblikovanje sustava regionalnog razvoja započelo je uvođenjem statističkih regija u dogovoru s Eurostatom, a nastavilo se pripremom, donošenjem i provedbom Zakona o regionalnom razvoju i Strategije regionalnog razvoja. Uspostava regija dio je procesa regionalizacije. Hrvatska je kod Eurostata dosad uspješno prijavila tri varijante podjele na statističke regije (NUTS II jedinice).4 Temeljno pravilo za te jedinice jest da trebaju imati između 800.000 i 3.000.000 stanovnika, premda u Europi postoje iznimke u oba smjera.5 U prvoj verziji iz 2005.6 Hrvatska je prijavila četiri statističke regije, Središnju Hrvatsku, Zagrebačku regiju, Jadransku Hrvatsku te Istočnu Hrvatsku. Godine 2007. uspostavljene su tri statističke regije, Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i istočna (Panonska) Hrvatska, te Jadranska Hrvatska. Od 1. siječnja 2013. Sjeverozapadna i Panonska regija spajaju se u Kontinentalnu, dok Jadranska i dalje opstaje (Nacionalna klasiikacija prostornih jedinica za statistiku iz 2012.). Zakon o regionalnom razvoju donesen je potkraj 2009. Njime predviđena partnerska vijeća, koja se osnivaju na razini svake statističke regije, osnovana su Uredbom Vlade u ožujku 2010. Predsjednik partnerskih vijeća sve tri statističke regije bio je ministar regionalnog razvoja, dok je administrativne i stručne poslove za njih obavljala Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske. Strategija regionalnog razvoja je donesena nakon Zakona, a odnosi se na (pre)kratko razdoblje, od 2011. do 2013. Najveći sadašnji zadatak nije međutim (suboptimalna) produkcija strateških planova, nego uspostava Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku uvedena je 1980. od strane Europskog ureda za statistiku (Eurostat). U 27 zemalja članica EU takvih je NUTS II regija sada ukupno 271.

Bremen u Njemačkoj ima manje od donje granice, a regija Îlede-France daleko više od gornje granice. Neka vojvodstva u Poljskoj također prelaze gornju granicu, dok Bratislava ima manje od donje granice. No, EU je odlučna u eliminiranju svih tih iznimki, pa novim kandidatima uopće ne dopušta prijavu varijanti s iznimkama.

Jedna od verzija, s podjelom na pet regija, prijavljena je i odbijena još 2003. od strane Eurostata, jer dvije od pet prijavljenih regija nisu udovoljile kriteriju od 800.000 stanovnika. Eurostat je odbio još jedan hrvatski prijedlog, onaj koji je 2005. predvidio tri regije, od čega Zagreb kao samostalnu regiju, opet zato što u tom trenutku prema rezultatima zadnjeg općeg popisa stanovništva Zagreb nije imao 800.000 stanovnika.

primjerenog apsorpcijskog, posebno upravnog kapaciteta za korištenje relativno velikih sredstava koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju nakon ulaska u članstvo EU (Đulabić, 2012).

Promjene u sustavu javnih službenika započele su još donošenjem Zakona o državnim službenicima i namještenicima te Zakona o plaćama u javnim službama 2001. Nastavljene su Zakonom o državnim službenicima iz 2005. te Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2008. Na temelju tih zakona započele su promjene koje se odnose na uvođenje nešto modernijih oblika upravljanja ljudskim potencijalima u javnoj upravi, insistiranja na etičkim standardima u državnoj službi, uvođenja bolje pravne zaštite položaja službenika te njihovog stručnog usavršavanja. Odbor za državnu službu utemeljen je Zakonom o državnim službenicima radi pružanja pravne zaštite protiv odluka upravnih rukovoditelja u službeničkim pitanjima. Etičko povjerenstvo utemeljeno je 2009., a djeluje na razini čitave države primjenjujući Etički kodeks (2006., novela 2008., novi Etički kodeks državnih službenika usvojen je 2011.). Neke mjere, poput tzv. depolitizacije na razini rukovoditelja upravnih organizacija u sastavu ministarstava i drugih visokih upravnih službenika bile su provedene samo formalno i nisu se uspjele održati u prvoj narednoj političkoj promjeni poslije izbora za Hrvatski sabor u studenome 2011. Također, neuspjeh je doživio i pokušaj stvaranja platnog sustava koji bi poticao zalaganje i rezultate rada. Ni u osiguravanju ravnomjerne zastupljenosti TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

JAVNA UPRAVA pripadnika nacionalnih manjina u javnoj upravi nije postignut pravno postavljeni standard. Reforma upravnog sudovanja i postupanja trebala je biti usmjerena k jednostavnijem upravnom postupanju i boljoj sudskoj zaštiti od upravnog postupanja. U pogledu upravnog postupanja ciljevi su bili pojednostavljivanje zakona o općem upravnom postupku, smanjenje broja posebnih upravnih procedura, ubrzavanje postupaka i njihovo što veće pojednostavnjivanje te povećanje e ikasnosti rada uprave. Upravno sudovanje bilo je usmjereno k široj sudskoj zaštiti i uvođenju upravnog spora pune jurisdikcije. Novi Zakon o općem upravnom postupku iz 2009. je kraći i jednostavniji od prethodnog, a, uz klasičnu opću upravnu proceduru, regulira i upravni ugovor, postupanje pružatelja javnih usluga te svako drugo postupanje javnopravnih tijela iz područja upravnog prava, i jamči pravnu zaštitu od svih tih oblika upravnog djelovanja. Time predstavlja korak naprijed u pravnoj zaštiti građana i drugih subjekata, a osigurava i nešto e ikasniji rad uprave (šire u Koprić, 2011a). Uz njega je vezana i Uredba o uredskom postupanju iz 2009. te Zakon o upravnoj inspekciji iz 2008. Europeizaciji upravnog postupanja treba doprinijeti i transparentnije postupanje državnih i drugih javnih tijela. Zakon o pravu na pristup informacijama javnog sektora donijet je 2003., a izmijenjen 2010. Pravo na pristup informacijama javnog sektora postalo je ustavno pravo zahvaljujući promjenama Ustava 2010. U pripremi je veća novela Zakona. Ipak, u regulaciji upravnog postupanja ostaje dosta prostora za usvajanje europskih standarda, dok je posebni, veliki problem ostvarenje njegovih načela i intencija, kao i nekih važnih novih instituta koji zasad, zbog neaktivnosti resornog ministarstva, nisu našli primjenu u praksi ili je ona tek rudimentarna (tako posebno upravni ugovori, jedinstveno upravno mjesto, garantni upravni akt, i sl.). Također, velik će zadatak biti regulacija i ostvarenje prava na dobru upravu, s kojim će se Hrvatska suočiti odmah po pristupanju EU (Koprić et al., 2011). Reforma upravnog sudovanja dovela je do stvaranja dvije razine upravnih sudova, pri čemu su osnovana četiri prvostupanjska upravna suda, a Upravni sud je preoblikovan u Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Novi upravni sudovi započeli su s radom 1. siječnja 2012. Novi Zakon o upravnim sporovima iz 2010. osigurao je institucionalna i pravna rješenja TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

komplementarna novom Zakonu o općem upravnom postupku iz 2009., šireći mogućnosti pokretanja upravnog spora, uvodeći spor pune jurisdikcije s kontradiktornom usmenom javnom raspravom i pravom na žalbu protiv presuda prvostupanjskih upravnih sudova. Usvajanje novog koncepta službi od općeg interesa odvija se sporo i s dosta nerazumijevanja. Najbolji su rezultati postignuti u pojedinim od tih službi, odnosno u pojedinim sektorima, posebno u pro itabilnim službama od općeg ekonomskog interesa, kao što su telekomunikacije, poštanska služba, zračni prijevoz, opskrba plinom, i slični. U sektorima koji ne nude izglede na pro it ili su oni skopčani sa značajnim poteškoćama ili su pak politički ili na drugi način osjetljivi, kao što su željeznički prijevoz, opskrba vodom i električnom energijom, i slični, promjene u skladu s europskim standardima su znatno sporije. Određene neekonomske službe kao što su ljekarništvo, zdravstvo ili obrazovanje pod velikim su pritiskom za manje ili više prikrivenom privatizacijom i izbjegavanjem obveza javne službe. Nedostaje opće opredjeljenje, tj. strategija razvoja tih službi, kao i njihova opća pravna regulacija ili bar regulacija nekih od pitanja koja su s njima u vezi. Zakon o plaćama u javnim službama i još neki propisi reguliraju samo platni sustav za službenike koji se plaćaju iz državnog proračuna ili proračuna velikih ustanova u području socijalne zaštite (HZZO, HZMO, HZZ), ali ne i sve službe od općeg interesa. U sektorima službi od općeg ekonomskog interesa osnovana su i djeluju manje-više nezavisna regulacijska tijela (šire u Koprić et al., 2012: 175-187). Organizacijske promjene u upravnom sustavu koje su nastale pod utjecajem europeizacije su vezane uz širenje agencijskog modela te uz osnivanje upravnih organizacija i njihovih organizacijskih jedinica za suradnju s europskim tijelima. Agencijski model nije jedinstven, jer ne postoji samo jedna vrsta agencija, nego više njih: nezavisne regulacijske agencije, ekspertske agencije, izvršne agencije, itd. Europeizacijski impuls je naročito prisutan kod osnivanja nezavisnih regulacijskih agencija, kao i ekspertskih agencija, ali su čak i neke izvršne agencije nastale tijekom procesa europeizacije (npr. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, Središnja agencija za inanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Agencija za mobilnost i programe Europske unije, i sl.). Trenutno je šezdesetak takvih agencija. 99

JAVNA UPRAVA Kao posebnu kategoriju agencija valja spomenuti osnivanje Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske, agencija za regionalni razvoj na razini županija pa i nekih jedinica lokalne samouprave (uključujući one koje su osnovane od nekoliko lokalnih jedinica) (šire u Koprić, 2009: 35-44; Musa i Koprić, 2011; Koprić i Musa, 2012). U klasičnoj državnoj upravi osnivaju se određena tijela sa zadatkom europeizacije, s klasičnim primjerima kao što su ministarstva europskih integracija i regionalnog razvoja te središnji državni ured za koordinaciju fondova EU. Također, praktično nema tijela državne uprave, lokalnih jedinica i županija, pa i drugih javnopravnih tijela u kojima nisu osnovani odjeli, uprave ili druge organizacijske jedinice za suradnju s tijelima EU. U lokalnoj samoupravi, koja je puno više pod utjecajem Vijeća Europe nego li Europske unije, valja spomenuti punu rati ikaciju Europske povelje o lokalnoj samoupravi i prilagodbu njezinim standardima kao jedan od temeljnih europeizacijskih procesa. Minimalni krug odredbi Europske povelje o lokalnoj samoupravi rati iciran je 1997. tako da je Povelja počela obvezivati Hrvatsku od 1. veljače 1998. Povelja je u potpunosti rati icirana tek 2008. U međuvremenu je 2003. rati icirana i Europska okvirna konvencija o prekograničnoj suradnji lokalnih zajednica ili vlasti. Formirano je nekoliko euroregija u kojima participiraju i hrvatske županije (Dunav-Drava-Sava, 1998., Mura-Drava 2005., itd.). Za jačanje položaja lokalne samouprave važno je načelo supsidijarnosti, prema kojem se javne ovlasti trebaju povjeriti onoj najnižoj razini javne vlasti, od lokalne preko regionalne i nacionalne do europske, koja je kadra te ovlasti kvalitetno obavljati. To načelo snažno podupire ne samo Vijeće Europe, nego i Europska unija.7 Inovacije utemeljene na usvajanju europskih standarda mogu se pratiti u sustavu oblikovanja javnih politika, ali i u sadržaju tih politika. Kapacitet hrvatske državne uprave da vodi stručno utemeljene javne politike nije posebno izražen. One se vode pod prevelikim utjecajem trenutačnih političkih vlastodržaca, a uz premalo sudjelovanje demokratske javnosti, građana, službenika i stručnjaka izvan državne uprave. Radi poboljšanja tog stanja Vlada je u studenome 2009. donijela Kodeks savjeDetaljnije o utjecaju dokumenata Vijeća Europe na hrvatski sustav lokalne samouprave u Koprić, 2012.

100

tovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, no riječ je o neobvezujućem aktu. Budući da javne politike često traže usvajanje novih ili promjenu postojećih propisa, dulje se vrijeme pokušavalo uobličiti sustav procjene učinaka propisa koji se donose, da bi sredinom 2011. bio donesen Zakon o procjeni učinaka propisa. Što se tiče sadržaja javnih politika, smatra se da su među najvažnijim politikama koje se prilagođavaju politikama EU regionalna i kohezijska politika, poljoprivredna politika, politika razvoja službi od općeg interesa, i druge. Premda je sadržaj javnih politika nesumnjivo od prvorazredne važnosti za čitavo društvo, s gledišta europeizacije uprave najvažnije je pitanje upravnog kapaciteta za vođenje kvalitetnih i zajednici orijentiranih javnih politika. U pogledu uvođenja sustava kontrole inancijskog poslovanja javnopravnih tijela važni su koraci poduzeti uvođenjem i jačanjem kapaciteta državne revizije (Državni ured za reviziju je osnovan 1993. a započeo s radom 1994.), uvođenjem sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru, uvođenjem i stalnom dogradnjom pravila i institucija sustava javne nabave te čvrstim nadzorom nad javnim nabavama s osloncem na Državnu komisiju za kontrolu postupaka javne nabave, itd.

3. Zaključak Usprkos značajnim naporima oko europeizacije hrvatske javne uprave, mnoga su pitanja otvorena, a prostor za jačanje europskih upravnih standarda je još uvijek velik (usp. i Koprić, 2011). Hrvatski odgovor na europeizacijski pritisak je obilježen donošenjem mnogih novih propisa te uspostavom novih institucija, dok je izostala sustavna briga oko unapređenja upravnih kapaciteta i unaprjeđenja praksi (usp. Musa, 2011: 6, 15). Hrvatsko pridruživanje EU je politički projekt koji se provodi u top-down stilu. Već iz podatka o slabom izlasku na referendum o pristupanju (tek 43,5% birača) vidi se relativno slaba zainteresiranost građana za europeizacijski projekt. Slično je, čini se, i s javnim službenicima, pa i (bar) dijelom akademske zajednice. O tome se može zaključivati na primjeru propisa koji se pripremaju uz izvjesni pritisak EU i stranih eksperata, ali se njima uvedeTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

JAVNA UPRAVA ni instituti teško probijaju do svakodnevne upravne prakse.

Musa, Anamarija (2011) Croatian Public Administration on the Road to the European Union:What to Expect while Expecting? Études Européennes, December 2011.

Ipak, i takvi, ograničeni učinci donose novu klimu u hrvatsku javnu upravu. U svakom slučaju, usprkos tome što je europska politika upravnih reformi manje-više harmonizirana, ona se u različitim zemljama odražava na različite načine. Zato je za utvrđivanje trajnih promjena u upravnim kapacitetima nužno provesti obuhvatne znanstvenoistraživačke projekte.

Musa, Anamarija (2012) The Impact of the EU Accession Process on the Public Administration Reform in Croatia: Opportunities and Obstacles. Prezentacija na konferenciji EU and Icelandic Public Administration: The Impact of the EEA and EU Accession Process on the PAR in Iceland, Reykjavik, 18th October 2012 Musa, Anamarija, Ivan Koprić (2011) What Kind of Agenci ication in Croatia? Trends and Future Directions. Transylvanian Review of Administrative Sciences, special issue, 33-53 Sobis, Iwona, Michiel S. de Vries (2009) The Story Behind Western Advice to Central Europe during its Transition Period. Bratislava: NISPAcee Press

Literatura Đulabić, Vedran (2012) Apsorpcijski kapacitet i korištenje sredstava EU fondova. Izlaganje na drugom forumu za javnu upravu Zaklade Friedrich Ebert i Instituta za javnu upravu, Zagreb, 24. listopada 2012. Koprić, Ivan (2009) Od javnih službi do službi od općeg interesa: nova europska regulacija i njezin odraz u modernim upravnim sustavima. U: Zbornik radova drugog skopskozagrebačkog pravnog kolokvija, Skopje: Pravni fakultet Justinijan Prvi Sveučilišta Sv. Kiril i Metohij iz Skopja Koprić, Ivan (2011) Contemporary Croatian Public Administration on the Reform Waves. Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske 2(1): 1-39 Koprić, Ivan (2011a) Zakon o općem upravnom postupku i tehnološko unaprjeđenje uprave. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu, vol. LVII, 43-75 Koprić, Ivan (2012) Croatia and European Standards. Izlaganje na konferenciji Resolving Con licts between Central, Regional and Local Government: Questions of Local Government Discretion, Autonomy and Accountability, Leicester, 18th June 2012 Koprić, Ivan, Anamarija Musa, Goranka Lalić Novak (2011) Good Administration as a Ticket to the European Administrative Space. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 61(5): 1515-1560

Vesnic-Alujevic, Lucia (2012) European Integration of Western Balkans: From Reconciliation to European Future. Brussels: Centre for European Studies

Propisi Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine 85/10 – pročišćeni tekst Europska povelja o lokalnoj samoupravi, Narodne novine – međunarodni ugovori 14/97, 4/08 Zakonom o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, 107/07, 27/08, 49/11, 150/11 Zakon o općem upravnom postupku, Narodne novine 47/09 Zakon o pravu na pristup informacijama javnog sektora, Narodne novine 172/03, 144/10, 77/11 Zakon o procjeni učinaka propisa, Narodne novine 90/11 Zakon o regionalnom razvoju, Narodne novine 153/09 Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Narodne novine 86/08, 61/11 Zakon o upravnim sporovima, Narodne novine 20/10 Zakon o upravnoj inspekciji, Narodne novine 63/08 Uredba o osnivanju partnerskih vijeća statističkih regija, Narodne novine 38/10 Uredba o uredskom postupanju, Narodne novine 7/09

Koprić, Ivan, Anamarija Musa (2012) Croatia. U: Koen Verhoest, Sandra Van Thiel, Geert Bouckaert, Per Laegreid (eds.) Government Agencies: Practices and Lessons from 30 Countries. Basingstoke: Palgrave Macmillan

Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, Narodne novine 140/09

Koprić, Ivan, Anamarija Musa, Goranka Lalić Novak (2012) Europski upravni prostor. Zagreb: Institut za javnu upravu

Nacionalna klasi ikacija prostornih jedinica za statistiku, Narodne novine 96/12

NOVO IZDANJE U PRIPREMI!

Etički kodeks državnih službenika, Narodne novine 40/11

Izlazi iz tiska 30. studenoga

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE ZA ČELNIKE NA SVIM RAZINAMA narudžbe: centar@tim4pin.hr ; (fax) 01/553 1755 TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

101

SOCIJALNA SKRB

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

Heterogenost javnog sektora, odnosno vrlo veliki broj različitih djelatnosti i institucija, iziskuje od uredništva da struktura časopisa uz stalne rubrike s općim, univerzalno zanimljivim tematskim područjima (računovodstvo, inancije, revizija, kontrola, porezi, plaće i naknade, radno pravo, europski fondovi…) u svakom broju sadrži i teme koje obrađuju speci ična pitanja, aktualnosti, dobra iskustva i novine u pojedinim djelatnostima. Nastojat ćemo osigurati da u ovom dijelu časopisa bude zastupljeno što više aktualnosti pojedinih djelatnosti javnog sektora i nepro itnih organizacija. U tome segmentu očekujemo i vašu pomoć. Sugestijama, prijedlozima i konkretnim pisanim prilozima značajno ćete unaprijediti kvalitetu ovoga dijela časopisa te vas pozivamo na aktivnu suradnju. U ovom broju, u okviru speci ičnih tema, donosimo vam članke iz područja komunalnog gospodarstva, znanosti i visokog obrazovanja, zdravstva...

SOCIJALNA SKRB Danijela Stepić*

UDK 336.2-338.64

Speci ičnost organiziranja i inanciranja ustanova u socijalnoj skrbi U Akcijskom planu razvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje 2012.-2013. koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 2. kolovoza 2012.g.1, jedna od planiranih aktivnosti je i provođenje analize sustava inancijskog upravljanja i kontrola u odabranim pilot institucijama. Među izabranim pilot institucijama je i Ministarstvo socijalne politike i mladih te će analiza inancijskog upravljanja i kontrola poseban naglasak staviti i na odnose i načine suradnje između resornog ministarstva i ustanova socijalne skrbi. U ovom članku autorica obrađuje tematiku speci ičnosti organiziranja i inanciranja ustanova socijalne skrbi, dok će u idućim brojevima biti više riječi o organiziranju i razvijanju cjelokupnog sustava inancijskog upravljanja i kontrola u sustavu socijalne skrbi. Danijela Stepić, načelnica Sektora za harmonizaciju unutarnje revizije i inancijske kontrole u Ministarstvu inancija *

http://www.m in.hr/adminmax/docs/Akcijski%20plan%2 0razvoja%20PIFCa%20za%202012-2013.pdf

102

1. Institucionalne odrednice sustava socijalne skrbi Veliki je broj različitih ustanova čija se djelatnost klasi icira u funkciju socijalne skrbi: centri za socijalnu skrb, domovi za djecu i omladinu, ustanove za rehabilitaciju, ustanove za resocijalizaciju, ustanove za odrasle (domovi umirovljenika, zavodi za socijalno zdravstvenu zaštitu, domovi za društvenu zaštitu…). Ustanove u socijalnoj skrbi koje su proračunski korisnici državnog proračuna, upisani su u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika ispod Ministarstva socijalne politike i mladih budući da su proračunski korisnici iz njihove nadležnosti, a to su: centri za rehabilitaciju, domovi za psihički bolesne odrasle, centri za odgoj i obrazovanje, zavodi i centri za socijalnu skrb, domovi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, domovi za djecu i mlađe punoljetne osobe, domovi za djecu, domovi za odgoj djece i mladeži i obiteljski centri. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

SOCIJALNA SKRB Ostale ustanove u socijalnoj skrbi iskazane su u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, ali ispod lokalne jedinice u čijoj su nadležnosti. Proces decentralizacije u Hrvatskoj počeo je sredinom 2001. godine. Sa središnje razine na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prenosi se inanciranje: - materijalnih i inancijskih rashoda te rashoda za nabavu ne inancijske imovine osnovnih i srednjih škola, - investicijskog održavanja bolnica, - materijalnih i inancijskih rashoda centara za socijalnu skrb te pomoći za ogrjev. Od 1. siječnja 2002. godine započela je decentralizacija i domova za starije i nemoćne osobe. Na županije i Grad Zagreb preneseno je inanciranje svih rashoda koji se ne mogu is inancirati iz vlastitih odnosno namjenskih prihoda doma. Istovremeno s prenošenjem rashoda lokalnim jedinicama se prenose i sredstva iz kojih će ih inancirati. Lokalne jedinice na koje se prenose decentralizirane funkcije ostvaruju pravo na dodatni udio u porezu na dohodak i to za: - osnovno školstvo - srednje školstvo - socijalnu skrb o centri za socijalnu skrb o domovi za starije i nemoćne osobe o zdravstvene ustanove u vlasništvu županija

3.1% 2.2% 0.5% 1.7% 3.2%

Korisnici pomoći izravnanja ostvaruju pravo na sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, Razdjela 025 Ministarstvo inancija, Glave 02506 Ministarstvo inancija – ostali izdaci države, 2204 Financiranje decentraliziranih funkcija, A539150 Dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije, s računa 363 Pomoći unutar općeg proračuna, ako iz dodatnog udjela poreza na dohodak ne ostvare sredstva do iznosa bilančnih prava za inanciranje decentraliziranih funkcija za 2012. godinu.

2. Speci ičnosti inanciranja sustava socijalne skrbi Vlada Republike Hrvatske svake godine donosi Uredbu o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

(regionalne) samouprave (Uredba za 2012. godinu objavljena je u Narodnim novinama br. 52/12, dalje u tekstu: Uredba) i odluke o minimalnim inancijskim standardima za inanciranje proračunskih korisnika u sklopu funkcija koje se decentraliziraju.

Centri za socijalnu skrb Bilančna prava županija i Grada Zagreba za inanciranje centara za socijalnu skrb za 2012. godinu utvrđena su Odlukom o minimalnim inancijskim standardima materijalnih i inancijskih rashoda centara za socijalnu skrb i pomoći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva u 2012. godini (NN, br. 52/12). Županija, odnosno Grad Zagreb za centre za socijalnu skrb koji imaju sjedište na njegovu području, osigurava sredstva za materijalne i inancijske rashode centara za socijalnu skrb. Materijalni rashodi centara za socijalnu skrb su: – naknade troškova zaposlenima (službena putovanja, naknade za rad na terenu, naknade za odvojeni život, stručno usavršavanje zaposlenika), – rashodi za materijal i energiju (uredski materijal i ostali materijalni rashodi, materijal i sirovine, energija, materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje i sitni inventar), – rashodi za usluge (telefona, pošte i prijevoza, tekućeg i investicijskog održavanja, komunalne usluge, zakupnine i najamnine izuzev najma vozila, zdravstvene usluge, intelektualne i osobne usluge, računalne usluge i ostale usluge), – ostali nespomenuti rashodi poslovanja (naknade za rad povjerenstava i slično, premije osiguranja, reprezentaciju, članarine, pristojbe i naknade i ostali nespomenuti rashodi poslovanja). Financijski rashodi su: – ostali inancijski rashodi (bankarske usluge i usluge platnog prometa, negativne tečajne razlike i valutne klauzule, zatezne kamate i ostali nespomenuti inancijski rashodi). Kriterij za materijalne i inancijske rashode je broj radnika zaposlenih u centru. Mjerilo je prosječni mjesečni iznos po radniku. Minimalni inancijski standard materijalnih i inancijskih rashoda centara za socijalnu skrb za 2012. de103

SOCIJALNA SKRB iniran je odlukom po županijama odnosno za Grad Zagreb. Županija, odnosno Grad Zagreb, osigurava sredstva za pomoć za stanovanje korisnicima koji se griju na drva. Kriterij za izdatke pomoći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva je broj korisnika planiran u 2011. godini. Mjerilo je iznos od 950,00 kuna po korisniku pomoći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva. Minimalni inancijski standard izdataka pomoći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva za 2012. godinu utvrđen je odlukom za svaku županiju odnosno Grad Zagreb. Županije, odnosno Grad Zagreb dužni su Ministarstvu socijalne politike i mladih izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2012. godine dostaviti u roku od 20 dana po isteku izvještajnog razdoblja, a izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine dužni su dostaviti do 31. ožujka 2013. godine, na obrascima S-1 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima centara za socijalnu skrb i S3 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Domovi za starije i nemoćne Bilančna prava županija i Grada Zagreba za inanciranje domova za starije i nemoćne osobe za 2012. godinu utvrđena su Odlukom o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe u 2012. godini (NN, br. 52/12).

Županija, odnosno Grad Zagreb za domove za starije i nemoćne osobe koji imaju sjedište na njihovu području, a na koje su prenijeta osnivačka prava, osiguravaju sredstva za obavljanje djelatnosti doma u visini razlike između ukupnih rashoda i prihoda za posebne namjene doma. Ukupni rashodi doma su: rashodi za zaposlene, materijalni rashodi, inancijski rashodi, hitne intervencije (investicijsko održavanje, oprema i nabava ne inancijske imovine), rashodi za nabavu ne inancijske imovine (materijalna i nematerijalna imovina, građevinski objekti, postrojenja i oprema, prijevozna sredstva isključivo za obavljanje osnovne djelatnosti, nematerijalna proizvedena imovina informatizacija, dodatna ulaganja u ne inancijsku imovinu i dr.). Prihod za posebne namjene doma je prihod koji dom za starije i nemoćne osobe ostvari naplatom cijene skrbi izvan vlastite obitelji, temeljem ugovora o skrbi izvan vlastite obitelji između doma i korisnika, odnosno obveznika plaćanja cijene skrbi izvan vlastite obitelji ili rješenja centra za socijalnu skrb, ostalih usluga ili na drugi način. Županije, odnosno Grad Zagreb dužni su Ministarstvu socijalne politike i mladih dostaviti izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2012. godine u roku od 20 dana po isteku izvještajnog razdoblja, a izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine dužni su dostaviti do 31. ožujka 2013. godine na obrascima S-2 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima domova za starije i nemoćne osobe i S-3 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

NAJAVLJUJEMO! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI Zagreb, 17. siječnja 2013. TEMA RADIONICE JE: Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti – primjena izmjena Zakona o proračunu i slično Detaljan program radionice bit će objavljen na internet stranici www.tim4pin.hr 104

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

ZDRAVSTVO Ljubica Đukanović, mag. iur.*

UDK 347.7

Novine u zakonskom reguliranju sanacije javnih ustanova Radi sanacije gubitaka u javnim ustanovama Vlada Republike Hrvatske (u nastavku: Vlada) uputila je Hrvatskom saboru u proceduru donošenja Zakon o sanaciji javnih ustanova (u nastavku: Zakon o sanaciji), kojim će se urediti postupak sanacije javnih ustanova osnovanih od strane RH, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih osnivača sukladno posebnom propisu. Javnim se ustanovama podrazumijevaju javne ustanove za koje iz posebnih propisa proizlazi da su nepro itne organizacije ili proračunski korisnici. Postupak sanacije provodit će se kod javnih ustanova kod kojih osnivač ne može pokriti nastale gubitke ili ispunjavati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima. Sanaciju javnih ustanova potrebno je provesti radi postizanja njihove inancijske stabilnosti i jačanja odgovornosti u njihovom upravljanju, kao i radi povećanja kvalitete i e ikasnosti u pružanju javnih usluga. U najvećoj mjeri ovaj će se Zakon odnositi na javne ustanove u zdravstvu, ali i ostale javne ustanove koje ispunjavaju predviđene uvjete.

1. Uvod U širem kontekstu stabiliziranja javnih inancija, pred usvajanjem je zakon koji ima cilj inancijski i upravljački konsolidirati javne ustanove koje se nalaze u/ili pred stanjem nelikvidnosti i insolventnosti. Stabilnost javnih inancija, a u okviru toga i stabilnosti javnih ustanova, temelj je makroekonomske stabilnosti, veličina državnog sektora, njegova snaga i uspješnost te transparentnost i učinkovitost upravljanja javnim inancijama određuju dinamiku gospodarskog rasta. Makroekonomska i gospodarska stabilnost ostvarit će se učinkovitim upravljanjem javnim inancijama kroz daljnje unaprjeđenje proračunskih procesa, iskalnu konsolidaciju i učinkovito upravljanje jav-

nim dugom, jačanje sustava unutarnjih inancijskih kontrola i unutarnje revizije te razvojem makroekonomske statistike. Jedan od značajnih čimbenika koji isto tako značajno utječe na ukupne gospodarske aktivnosti je provođenja strukturnih reformi, kojima je zadaća da doprinesu poboljšanjem poslovne klime i pozitivno utječu na jačanje privatnog sektora. Fiskalna pravila i pravila za jačanje iskalne discipline koja određuju pravila odgovornog iskalnog ponašanja na svim razinama propisana su Zakonom o iskalnoj odgovornosti, a Zakonom o proračunu i Zakonom o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru odgovornost čelnika za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava. Zakon o ustanovama1 (u nastavku: Zakon) propisano je da se javna ustanova osniva za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti ako se sukladno zakonu ona obavlja kao javna služba ili ako se one obavljaju na način i pod uvjetima koji su propisani za javnu službu. Zakonom je propisano da ustanova odgovara za obveze cijelom svojom imovinom, a osnivač ustanove solidarno i neograničeno za njene obaveze. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti2 propisano je da je zdravstvena djelatnost, djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku (u nastavku: RH) koja se obavlja kao javna služba i koju obavljaju zdravstveni radnici, a čl. 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač sukladno Zakonu o ustanovama.

2. Intencija Zakona i pokretanje sanacije javnih ustanova Radi sanacije gubitaka u javnim ustanovama Vlada Republike Hrvatske (u nastavku: Vlada) uputila je 1

Ljubica Đukanović, mag.iur., pomoćnica ministra, Uprava za pravne i inancijske poslove, Ministarstvo zdravlja RH *

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Zakon o ustanovama, NN, br. 76/93., 29/97., 47/99. i 35/08

Zakon o zdravstvenoj zaštiti, NN, br. 150/08., 71/10., 139/10., 22/11., 84/11., 12/12., 35/12. i 70/12

105

ZDRAVSTVO Hrvatskom saboru u proceduru donošenja Zakon o sanaciji javnih ustanova (u nastavku: Zakon o sanaciji), kojim će se urediti postupak sanacije javnih ustanova osnovanih od strane RH, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih osnivača sukladno posebnom propisu. Pod javnim ustanovama, prema prijedlogu Zakon o sanaciji, podrazumijevaju se javne ustanove za koje iz posebnih propisa proizlazi da su nepro itne organizacije ili proračunski korisnici. Prema prijedlogu Zakona o sanaciji, postupak sanacije provodi se kod javnih ustanova kod kojih osnivač ne može pokriti nastale gubitke ili ispunjavati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima. Sanaciju javnih ustanova potrebno je provesti radi postizanja inancijske stabilnosti javnih ustanova i jačanja odgovornosti u njihovom upravljanju, kao i radi povećanja kvalitete i e ikasnosti u pružanju javnih usluga koje se pružaju u tim javnim ustanovama. Prijedlogom Zakona o sanaciji predlaže se da postupak sanacije pokreće osnivač javne ustanove odlukom kojom poziva Vladu na provođenje sanacije kada je javna ustanova osnovana od strane jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih osnivača. Osnivač će pokrenuti postupak sanacije ako ne može pokriti nastale gubitke ili ispunjavati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima. Prijedlogom Zakona o sanaciji je predloženo da odluka osnivača kojom poziva Vladu na provođenje sanacije obvezno sadrži: • popis vjerovnika sa stanjem nepodmirenih obveza, na posljednji dan u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem se donosi odluka, • razloge zbog kojeg osnivač ne može pokriti nastale gubitke ili ispunjavati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima, • zahtjev kojim se poziva Vlada da donese odluku o sanaciji te • izjavu osnivača kojom se osnivač odriče svih osnivačkih prava tijekom provedbe sanacije i dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke o završetku sanacije. Prema prijedlogu Zakona o sanaciji odluku osnivača kojom poziva Vladu na provođenje sanacije donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (re106

gionalne) samouprave koja je osnivač javne ustanove odnosno tijelo upravljanja osnivača za ustanove drugih osnivača, koja se dostavlja se ministarstvu u čijem je djelokrugu djelatnost javne ustanove čija se sanacija predlaže (u nastavku: nadležno ministarstvo). Nadležno ministarstvo u čijoj je nadležnosti javna ustanova čija se sanacija predlaže, Vladi predlaže donošenje odluke o sanaciji, javne ustanove kojoj je osnivač Republika Hrvatska. Isto tako prema prijedlogu Zakona o sanaciji nadležno ministarstvo kojem je prethodno dostavljena odluka osnivača kojom se poziva Vlada na provođenje sanacije, ukoliko je poziv na sanaciju opravdan, predlaže Vladi donošenje odluke o sanaciji javne ustanove kojoj je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugi osnivači. Odluku o sanaciji javne ustanove kojoj je osnivač RH odnosno odluku o sanaciji javne ustanove kojoj je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugi osnivači, koju donosi Vlada prema prijedlogu Zakona o sanaciji obavezno sadrži: • način provođenja sanacije, • odredbu kojom se utvrđuje da stupanjem na snagu odluke o sanaciji i dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke o završetku sanacije prestaju ovlasti tijela upravljanja javnom ustanovom i miruju sva prava osnivača javne ustanove i • imenovanje sanacijskog upravitelja i sanacijskog vijeća, njihova prava, obveze i ovlaštenja sukladno posebnom propisu i Zakonu o sanaciji. Uz odluku koju donosi Vlada obvezno je u prilogu i odluka osnivača kada je osnivač javne ustanove jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugi osnivači. Odluka koju donosi Vlada stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama i ista se dostavlja predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, nadležnom ministarstvu i tijelu upravljanja osnivača za ustanove drugih osnivača. Prema prijedlogu Zakona o sanaciji ako je nadležno ministarstvo, u čijem je djelokrugu djelatnost javne ustanove čija se sanacija predlaže i kojem je prethodno dostavljena odluka osnivača kojom se poziva Vlada na provođenje sanacije, mišljenja da poziv na sanaciju nije opravdan, predlaže Vladi donošenje zaključka kojim se odbija predložena sanaciji javne TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

ZDRAVSTVO ustanove kojoj je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugi osnivači. Prema prijedlogu Vlada donosi zaključak kojim se odbija predložena sanacija javne ustanove kojoj je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugi osnivači uz obrazloženje razloga odbijanja provođenja predložene sanacije javne ustanove.

3. Financiranje i provođenje sanacije Prijedlogom Zakona o sanaciju propisano je da se sredstva potrebna za provođenje odluka Vlade za provođenje sanacije, uključujući i sredstva potrebna za inanciranje sanacijskog vijeća, osiguravaju u državnom proračunu, a sredstva potrebna za inanciranje sanacijskog upravitelja osigurava javna ustanova čiji se postupak sanacije provodi. Sanacijsko vijeće javne ustanove donosi prijedlog programa sanacije javne ustanove u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu odluke Vlade o provođenju postupka sanacije, a prijedlog programa sanacije se izrađuje na temelju naputka o metodologiji izrade i provođenju programa sanacije. Ministar u čijoj je nadležnosti javna ustanova odnosno u čijem je djelokrugu djelatnost javne ustanove za koju je Vlada donijela odluku o provođenju postupka sanacije obvezan je u roku od deset dana od dana stupanja na snagu odluke iz njegove nadležnosti odnosno djelokruga donijeti naputak na provođenje sanacije. Isto tako ministarstvo u čijoj je nadležnosti javna ustanova kojoj je osnivač RH odnosno u čijem je djelokrugu djelatnost javne ustanove osnovane od strane jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih osnivača obvezno je radi ostvarenja ciljeva sanacije, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu odluke Vlade o provođenju postupka sanacije na temelju prijedloga programa sanacije donijeti program sanacije javne ustanove. Programom sanacije utvrđuju se mjere reorganizacije i racionalizacije poslovanja javne ustanove radi osiguranja obavljanja djelatnosti javne ustanove i inancijskog poslovanja sukladno zakonskim i dru-

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

gim propisima, te se predlažu nužne izmjene zakona i drugih propisa. Sanacijski upravitelj, sanacijsko vijeće i nadležno ministarstvo, sukladno svojim nadležnostima, provode program sanacije u roku od 12 mjeseci od dana donošenja programa sanacije. Prijedlog Zakona o sanaciji propisuje da odluku o završetku sanacije javne ustanove donosi Vlada na prijedlog ministarstva u čijoj je nadležnosti javna ustanova kojoj je osnivač RH odnosno u čijem je djelokrugu djelatnost javne ustanove osnovane od strane jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih osnivača. Odluka o završetku sanacije stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama koja se dostavlja i predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ministarstvu u čijoj je nadležnosti javna ustanova odnosno u čijem je djelokrugu djelatnost javne ustanove i tijelu upravljanja osnivača za ustanove drugih osnivača. Sanacijski upravitelj i sanacijsko vijeće nastavlja upravljati javnom ustanovom dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke Vlade o završetku sanacije javne ustanove. Isto tako predlaže se da je osnivač obvezan imenovati članove tijela upravljanja javnom ustanovom u skladu s posebnim propisom najkasnije 60 dana prije isteka roka u kojem javnom ustanovom upravlja sanacijsko vijeće. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugi osnivač koji ne može pokriti nastale gubitke javne ustanove u zdravstvu ili ispunjavati novčane obveze javne ustanove u zdravstvu u zakonom utvrđenim rokovima, poziva Vladu, najkasnije u roku 30 dana od stupanja na snagu Zakona o sanaciji, na provođenje sanacije kojom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugi osnivač poziva Vladu na provođenje sanacije javne ustanove u zdravstvu sadrži, uz prethodno navedene uvjete sadrži i popis vjerovnika sa stanjem nepodmirenih obveza na dan 31.12.2012.godine. U prijelaznim i završnim odredbama predviđeno je da danom stupanja na snagu ovoga Zakona o sanaciji prestaje važiti Zakon o sanaciji studentskih centara (NN, br. 117/01.). Predloženi zakon trebao bi stupiti na snagu 1.1.2013. godine.

107

ŠKOLSTVO Vesna Orlandini*

UDK 657.2

Speci ične knjigovodstvene evidencije škola i učeničkih domova Iz speci ičnosti u inanciranju i funkcioniranju sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja proizlazi potrebu praćenja potrošnje i izvještavanja prema dva glavna izvora inanciranja: nadležni lokalni proračun i nadležno ministarstvo – državni proračun. Kako bi se mogla dobiti cjelovita slika o poslovanju osnovnih i srednjih škola, poslovni događaji i transakcije trebaju biti evidentirani u skladu s pravilima postavljenim u proračunskom sustavu kroz pravilnike o proračunskom računovodstvu i inancijskom izvještavanju. Autorica u tekstu opisuje načine evidentiranja poslovnih događaja i transakcija speci ičnih za osnovne i srednje škole te učeničke domove.

1. Uvod Osnovne i srednje škole te učenički domovi proračunski su korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. S obzirom da su škole korisnici u sklopu funkcije koja se decentralizira, dio prihoda se osigurava u državnom proračunu (za plaće), a ostali iz sredstava dodatnog udjela u porezu na dohodak i potpora izravnanja preko nadležnih lokalnih proračuna za materijalne i inancijske rashode te rashode za ne inancijsku imovinu. Uz inanciranje iz proračuna, za učeničke domove su značajna sredstva su inanciranja roditelja koji participiraju u cijeni usluge. Cijena koju plaćaju roditelji znatno je niža od tržišne cijene usluge učeničkog doma što je važna informacija zbog određivanja vrste prihoda na kojima se evidentiraju ova sredstva. Dakle, način inanciranja utječe i na vrste knjigovodstvenih evidencija koje imaju škole i učenički domovi, a o njima više u nastavku teksta.

2. Evidentiranje prihoda Prihodi iz proračuna Prihode iz državnog proračuna škole evidentiraju na odgovarajućem računu skupine 67 Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti korisnika proračuna. Kao ustanove u procesu decentralizacije dobivaju i prihode iz nadležnog lokalnog proračuna koje također evidentiraju na računima iste podskupine s tim da se analitički, odvojeno prate državni od lokalnih izvora. Sredstva od jedinica lokalne i regionalne samouprave, koje nisu nadležne za ustanovu, i od subjekata unutar općeg proračuna, škole i učenički domovi ne bi smjeli dobivati direktno kao uplate na račun ustanove, nego preko nadležnog ministarstva odnosno preko nadležne lokalne jedinice, što se onda evidentira na računima podskupine 671. Prihode koje škole i učenički domovi dobiju iz ministarstva odnosno nadležnog lokalnog proračuna trebaju evidentirati na računu 67111 - Prihodi za inanciranje rashoda poslovanja ili 67121 Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu neinancijske imovine. U računovodstvenim evidencijama ovi korisnici ne koriste račun 67131 - Prihodi na temelju ugovornih obveza. Nadležna lokalna jedinica može centralizirano nabaviti opremu za škole i domove pa je zatim proslijediti školama i domovima. U tom slučaju nadležna lokalna jedinica planira rashode za nabavu ne inancijske imovine za nabavu opreme. Škole i domovi će dobivenu opremu evidentirati na ne inancijskoj imovini, ali preko promjena u obujmu imovine kako je prikazano u nastavku:

* Vesna Orlandini, dipl.oec, pomoćnica ministra, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

108

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

ŠKOLSTVO Knjiženje u JLP(R)S: Red. br. 1 1. 1a.

Opis 2 Nabava opreme Evidentiranje imovine za preraspodjelu drugima Prijenos imovine proračunskim korisnicima Smanjenje izvora vlasništva za prenesenu imovinu na kraju izvještajnog razdoblja

Iznos

Račun Duguje Potražuje

3 4 100.000 42273

5 24227

100.000 02273

91111

100.000 91512

02273

Vlastiti i ostali prihodi 100.000

91111

91512

Knjiženje kod škole i doma koji je dobio opremu: Red. br. 1 1. 2.

Opis

nizirao posao i za njegovo obavljanje ne koristi proračunska sredstva, uplate roditelja ne mogu se klasi icirati kao vlastiti prihodi. Veliki dio rashoda koji škole i domovi imaju pri pružanju usluga odgoja i obrazovanja, smještaja inancira se iz proračuna te roditelji plaćaju samo jedan dio stvarne cijene, odnosno oni participiraju u ukupnim troškovima. Uplate roditelja evidentiraju se stoga na računu 65264 – Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično.

Iznos

Račun Duguje Potražuje

2 3 4 Dobivena oprema 100.000 02273 Evidentiranje vlastitih izvora na kraju 100.000 91512 izvještajnog razdoblja

5 91512

91111

Sredstva dobivena od nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave škole i domovi evidentiraju na računima podskupine 671 - Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika.

Uplate roditelja Česte nedoumice u klasi iciranju prihoda škola i domova bile su vezane uz sredstva koja uplaćuju roditelji: jesu li to vlastiti prihodi ostvareni od pružanja usluga (podskupina 661) ili prihodi po posebnim propisima, odnosno od su inanciranja cijene usluge (račun 65264)? Kako je osnovna karakteristika vlastite djelatnosti poslovanje na tržištu i ne inanciranje iz proračuna, što znači da je proračunski korisnik sam orgaTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Prema odredbama Zakona o proračunu vlastiti prihodi su oni koje proračunski korisnici, dakle i škole, ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima. Ostvareni vlastiti prihodi do sada su se evidentirali u okviru podskupine 661 Prihodi koje proračuni i proračunski korisnici ostvare obavljanjem poslova na tržištu (vlastiti prihodi) na sljedećim osnovnim računima: − 66111 Prihodi od obavljanja osnovnih poslova vlastite djelatnosti i − 66121 Prihodi od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti. Od 1. siječnja 2011. godine škole više ne klasi iciraju prihode ostvarene na tržištu ovisno o tome jesu li ostvareni od obavljanja osnovnih poslova vlastite djelatnosti - 66111 Prihodi od obavljanja osnovnih poslova vlastite djelatnosti ili ostalih poslova vlastite djelatnosti - 66121 Prihodi od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti, ovisno je li na tržištu prihod ostvaren od prodaje proizvoda i robe ili od pruženih usluga. U skladu s tim, vlastiti prihodi se od početka druge godine knjiže na: − 6614 Prihodi od prodaje proizvoda i robe, o 66141 Prihodi od prodaje proizvoda, o 66142 Prihodi od prodaje robe, − 66151 Prihodi od pruženih usluga, o 66151 Prihodi od pruženih usluga. I nadalje se ovi odjeljci i osnovni računi vode u okviru podskupine 661 koja je promijenila naziv iz Prihoda koje proračuni i proračunski korisnici ostvare obavljanjem poslova na tržištu (vlastiti prihodi) u Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga. 109

ŠKOLSTVO U okviru ove podskupine računa škole najčešće ostvaruju prihode od: − najma (zakupa) dvorane – evidentiraju se na 66151 Prihodi od pruženih usluga i − najma (zakupa) prostora i opreme – evidentiraju se na 66151 Prihodi od pruženih usluga. Uz prihode od najma i zakupa koje ostvaruje značajan broj osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova, strukovne škole ostvaruju na tržištu i: − prihode od prodaje proizvoda koji se izrađuju na učeničkim radionicama ili tijekom izvođenja praktične nastave – evidentiraju se na 66141 Prihodi od prodaje proizvoda. Ako se praktična nastava izvodi u redovnom obrazovnom procesu temeljem nastavnog plana veri iciranog od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, prodaja proizvoda izrađenih tijekom izvođenja praktične nastave oslobođena je plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođene su usluge osnovnog i srednjeg obrazovanja, stručnog obrazovanja ili prekvali ikacije odraslih te učeničkog i studentskog standarda, uključujući s njima povezane isporuke dobara i usluga, pod uvjetom da se obavljaju prema programima veri iciranim od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Međutim, ako škole izrađuje proizvode po narudžbi kao primjerice cvjetne aranžmane, kalendare i slično riječ je o oporezivim uslugama. Srednje škole u praksi ostvaruju: − prihode od školske kantine zatvorenog tipa (namijenjenog učenicima i nastavnicima) ili restorana otvorenog tipa – evidentiraju se na 66151 Prihodi od pruženih usluga. Isporuke restorana otvorenog tipa su oporezive, a Ministarstvo inancija očitovalo se i oko usluga školske kantine srednje škole zatvorenog tipa čije usluge koriste isključivo učenici i nastavnici. Obzirom da prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi prehrana učenika nije uključena u djelatnost srednjoškolskog obrazovanja isporuke dobara i usluga koje se obavljaju u kantini srednje škole ne mogu se smatrati isporukama dobara koje su usko vezane uz usluge obrazovanja i koje su oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost, dakle ove usluge su oporezive. 110

Što se tiče prehrane učenika u okviru srednjoškolskog obrazovanja, plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođena je prehrana učenika u učeničkim domovima.

Evidentiranje uplate vlastitih prihoda u proračun nadležne lokalne jedinice Zakonom o proračunu iz 2009. godine vlastiti prihodi izdvojeni su iz namjenskih prihoda i de inirani kao prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne inanciraju iz proračuna. Navedeni prihodi uplaćuju se u nadležni proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ne mogu se prenositi u sljedeću godinu. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu odlukama o izvršavanju proračuna propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda (u cijelosti ili dijelom) u lokalni proračun. Ako jedinice nisu za škole i ostale korisnike propisale navedeno izuzeće, to znači da su korisnici obvezni ostvarene vlastite prihode u cijelosti uplaćivati u proračun. Do sada su učestalo lokalne jedinice svojim odlukama propisivale način korištenja i uplaćivanja dijela vlastitih prihoda škola u lokalni proračun. Pri tome bio obvezivale škole da izvrše uplatu u proračun određenog postotaka od ostvarenih prihoda od obavljanja osnovnih poslova vlastite djelatnosti i prihoda od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti. Takvim nadležnim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave treba skrenuti pažnju kako je navedene odluke potrebno mijenjati budući da se vlastiti prihodi više ne prate na isti način. Uplate ostvarenih vlastitih prihoda u lokalni proračun evidentirale su se na dugovnoj strani računa 66131 Prihodi od vlastite djelatnosti uplaćeni u proračun. Račun 66131 u novom Računskom planu brisao se, a od 1. siječnja 2011. godine uplate vlastitih prihoda u proračun evidentiraju se preko osnovnog računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun. Ako proračunski korisnici ne ostvaruju vlastite prihode na svome računu, već izravno uplaćuju iste u lokalni proračun, zadužuje se osnovni račun 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun i odobrava odgovarajući osnovni račun u podskupini 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

ŠKOLSTVO Primjer: Osnovna škola xy daje u najam športsku dvoranu u mjesečnom iznosu od 5.000 kuna. Za plaćanje ugovornog iznosa Škola kao najmodavac obvezuje se svaki mjesec izdati najmoprimcu račun za usluge uporabe športske dvorane.

Po naplati računa prihod se ne priznaje u visini ukupno naplaćenog potraživanja, već potraživanja umanjenog za obvezu za PDV. Prihod se evidentira na novom osnovnom računu 66151 Prihodi od pruženih usluga umjesto dosadašnjeg 66121 Prihodi od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti.

Škola nije u sustavu PDV-a: Red. br. 1 1.

2. 3.

Opis

Iznos

2 Izlazni račun športskom klubu - evidencija potraživanja Naplata potraživanja Iskazivanje prihoda

Račun Duguje Potražuje 4 5

5.000

16615

96615

5.000

11121

16615

5.000

96615

66151

Škola uplaćuje dio prihoda u nadležni proračun: Red. br. 1 4.

Opis

Iznos

2 Uplata ostvarenih prihoda u lokalni proračun

3 2.000

Račun Duguje Potražuje 4 5 16721

11121

Do sada se za uplatu vlastitih prihoda u nadležni proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koristio dugovni osnovni račun prihoda 66131 Prihodi od vlastite djelatnosti uplaćeni u proračun, dok se od početka godine sve uplate evidentiraju preko novog osnovnog računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun. Škola je u sustavu PDV-a: Red. br. 1

2. 3.

Opis

Iznos

2 3 Izlazni račun športskom klubu: Vrijednost isporuke 5.000 PDV 23% 1.150 Ukupno 6.150 Naplata 6.500 potraživanja Iskazivanje prihoda 5.000

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Račun Duguje Potražuje 4 5

96615 23921 16615 11121

16615

96615

66151

3. Evidentiranje rashoda Kuhinja Najčešća pitanja škola povezana su uz klasi iciranje prihoda i rashoda vezanih uz poslovanje školskih kuhinja. Školske kuhinje su primjer posla koji bi se mogao klasi icirati u poslove vlastite djelatnosti da se cijena usluge (obroka) koju plaćaju roditelji utvrđuje na razini pokrića rashoda posla. Međutim, kako u praksi škole ne kalkuliraju cijenu obroka uzimajući u obzir sve rashode (plaću kuharice, električnu energiju, potrošnju vode, nabavu hrane itd.), roditelji plaćaju samo jedan dio troškova, a ostali se podmiruju iz nadležnog lokalnog proračuna. To je razlog zbog čega se uplate roditelja ne mogu klasi icirati u vlastite prihode, niti se posao školske kuhinje može smatrati poslom vlastite djelatnosti. Uplate roditelja i djelatnika za školsku kuhinju evidentiraju se na računu 65264 Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično. Nabava hrane za užinu u školama i učeničkim domovima evidentira se na osnovnim računima 32224 Namirnice. U skladu sa člankom 21. stavkom 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu rashodi za utrošak kratkotrajne ne inancijske imovine priznaju se u trenutku nabave i u visini njene nabavne vrijednosti. To znači da se rashodi za namirnice priznaju već u trenutku nastanka obveze - isporuke hrane, a ne po samom utrošku hrane. Istovremeno treba istaknuti da rad školske kuhinje nema karakteristiku trgovačke, niti proizvođačke djelatnosti i time se na nju ne primjenjuju niti odredbe Pravilnika prema kojem se iznimno, u obavljanju vlastite trgovačke i proizvođačke djelatnosti, rashodi za kratkotrajnu ne inancijsku imovinu iskazuju u trenutku stvarnog utroška, odnosno prodaje. Dakle, rashodi za namirnice iskazuju se već u trenutku nastanka obveze, a na kraju godine nepotrošne zalihe namirnica ostaju iskazane na računu rashoda. 111

ŠKOLSTVO Kod ugostiteljskih škola nabava namirnica ima drugačiji značaj. Namirnice se u takvim školama koriste kao nastavni materijal za satove kuhanja. Time je određena i vrsta rashoda, pa se rashodi nabave namirnica u te svrhe, kod ugostiteljskih škola, evidentiraju na osnovnom računu 32219 Ostali materijali za potrebe redovnog poslovanja.

Za potrebe školske kuhinje primljena je isporuka namirnica i to: 50 kg brašna, 50 litara ulja, 5 kg soli, 5 kg šećera. Račun dobavljača glasi na 800,00 kuna.

1 1. 2

Primjer: Red. br. 1 1.

Primjer:

Red. br.

učenika), prikupljena sredstva se evidentiraju kao obveza (11311/23954), a plaćanje prodavaču kao zatvaranje obveze (23954/11121).

Račun

3 800

Duguje Potražuje 4 5 32224 23222

800

23222

Opis

Svota

2 Račun dobavljača za namirnice Podmirena obveza prema dobavljaču

Opis

Svota

2 Prikupljanje sredstva od učenika Evidentiranje računa izdavača časopisa Plaćanje računa izdavaču Zatvaranje obveze prema učenicima

Račun Duguje Potražuje 4 5

1.000

11311

239541

1.000

12921

239542

1.000

239542

11121

1.000

239541

12921

11121

Stipendije učenicima

Nabava časopisa za učenika Nastavnici i učenici preko škole mogu nabaviti knjige koje nude različiti nakladnici. Škola prikupi novac od onih koji su knjige naručili i plati nakladniku, odnosno prodavaču. Kako u ovom slučaju škole ne nabavljaju knjige koje ostaju kao njihova imovina, nego u ime i za račun naručitelja (nastavnika i

U skupini računa 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade evidentiraju se prema članku 55. stavku 3. Pravilnika stipendije i školarine koje proračun i proračunski korisnici daju vlastitim zaposlenicima. U okviru iste skupine, na računu 37215 Stipendije i školarine evidentiraju se i stipendije koje škola plaća učenicima, bez obzira na izvore sredstava.

NAJAVLJUJEMO! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA ŠKOLE I UČENIČKE DOMOVE Zagreb, 23. siječnja 2013. TEMA RADIONICE JE: Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti – primjena izmjena Zakona o proračunu i slično Detaljan program radionice bit će objavljen na internet stranici www.tim4pin.hr 112

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

PREDŠKOLSKI ODGOJ Mladenka Karačić*

UDK 657.2

Speci ične knjigovodstvene evidencije dječjih vrtića Djelatnost i inanciranje dječjih vrtića je speci ično jer uz prihode iz proračuna prevladavaju i prihodi od su inanciranja cijene usluge koju roditelji vrtićke djece plaćaju. S obzirom da se visina sredstava koju vrtići dobivaju utvrđuje po djetetu, prema međunarodnim klasi ikacijama sredstva koja se izdvajaju za vrtiće mogla bi se klasi icirati kao naknade građanima i kućanstvima što bi potpuno promijenilo institucionalni položaj vrtića u sustavu općeg proračuna. U nastavku autorica obrađuje speci ične poslovne događaje i transakcije kod dječjih vrtića – proračunskih korisnika te daje pregled računovodstvenih rješenja.

1. Uvod Dječji vrtići proračunski su korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima se iz lokalnog proračuna trebaju inancirati, a na taj način i planirati, prema konkretnim vrstama rashoda: plaće, materijalni troškovi, rashodi za nabavu ne inancijske imovine, a u skladu s usvojenim proračunom. Ovakav način planiranja podrazumijeva da rashodi vrtića koji su proračunski korisnici u proračunu lokalne jedinice ne mogu biti iskazani na računima podskupine 372 - Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna ili 381 – tekuće donacije. Na ovakav pristup planiranju često ih navode kriteriji (trošak po djetetu) po kojima utvrđuju ukupna sredstva osigurana u proračunu. Bez obzira na način izračuna potreba za inanciranjem proračunskih korisnika, oni u pravilu trebaju biti praćeni i iskazani u proračunu po konkretnim vrstama rashoda. Uz inanciranje iz proračuna, vrtiće su inanciraju i roditelji vrtičke djece. Cijena koju plaćaju roditelji znatno je niža od tržišne cijene usluge čuvanja djece u vrtićima što je važna informacija zbog određivanja

vrste prihoda na kojima se evidentiraju ova sredstva. Dakle, način inanciranja utječe i na vrste knjigovodstvenih evidencija koje imaju dječji vrtići, a o njima više u nastavku teksta.

2. Evidentiranje prihoda Prihodi iz proračuna Dječji vrtići se najvećim dijelom inanciraju iz proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave, a u inanciranju pojedinih programa predškolskog obrazovanja ili izgradnje vrtića sudjeluje i državni proračun. U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu na pozicijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta predviđena su sredstva u iznosu od 19,2 milijuna kn za program predškolskog odgoja. Unutar navedenog programa iz državnog proračuna predviđeno je inanciranje nekoliko aktivnosti i kapitalni projekt, kako je prikazano u nastavku:

3702

PREDŠKOLSKI ODGOJ 19.180.000 16.013.800 16.513.800 A578003 ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA 1.445.500 1.445.500 1.445.500 36

363

A578004 ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU (SUFINANCIRANJE) 36

* Mladenka Karačić, dipl.oec, Ministarstvo inancija Republike Hrvatske

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna Pomoći unutar općeg proračuna

Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna

1.445.500

9.954.000 10.500.000 11.000.000 9.954.000

10.500.000

11.000.000

113

PREDŠKOLSKI ODGOJ 363

Pomoći unutar općeg proračuna

A578008 ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE U PROGRAMIMA PREDŠKOLE 36

363

Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna Pomoći unutar općeg proračuna

A578009 ODGOJ I OBRAZOVANJE DAROVITE DJECE PREDŠKOLSKE DOBI U DJEČJIM VRTIĆIMA 36

363

Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna Pomoći unutar općeg proračuna

K578010 IZGRADNJA DJEČJEG CENTRA VOŠTARNICA 42

421

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine Građevinski objekti

Knjiženje u JLP(R)S: 9.954.000

Red. br. 2.712.200 2.712.200

3.000.000 3.000.000

1 1. 1a.

2.712.200

1.068.300

4.000.000

Iznos

2 Nabava didaktičkih sredstava Evidentiranje imovine za preraspodjelu drugima Prijenos imovine proračunskim korisnicima Smanjenje izvora vlasništva za prenesenu imovinu na kraju izvještajnog razdoblja

Duguje

Potražuje

100.000

42273

24227

100.000

02273

91111

100.000

91512

02273

100.000

91111

91512

Opis

Iznos

4.000.000

Red. br.

4.000.000

1 1.

2 Dobivena didaktička oprema Evidentiranje vlastitih izvora na kraju izvještajnog razdoblja

Iz navedenog isječka vidljivo je da je Ministarstvo planiralo tekuće pomoći unutar općeg proračuna na podskupini računa 363. Ministarstvo će sredstva uplatiti nadležnim lokalnim jedinicama koje evidentiraju dobivene pomoći na računu 63311 - Tekuće pomoći iz državnog proračuna. Dobivena sredstva lokalne jedinice prosljeđuju dječjim vrtićima prema konkretnim vrstama rashoda koji se inanciraju. Uz sredstva pomoći Ministarstvo je planiralo i rashode za izgradnju dječjeg centra i rashode u Ministarstvu na području razvoja predškolskog obrazovanja koji su rashodi samog Ministarstva. Nadležna lokalna jedinica može nabaviti npr. didaktičku opremu za vrtiće pa je zatim proslijediti vrtićima. U tom slučaju nadležna lokalna jedinica planira rashode za nabavu ne inancijske imovine za nabavu didaktičkih sredstava. Vrtići će dobivena didaktička sredstva evidentirati na ne inancijskoj imovini, ali preko promjena u obujmu imovine kako je prikazano u nastavku:

Račun

Knjiženje kod dječjeg vrtića koji je dobio didaktičku opremu:

114

Opis

Račun Duguje Potražuje 4 5

100.000

02273

91512

100.000

91512

91111

Sredstva dobivena od nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vrtići evidentiraju na računima podskupine 671 - Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika. Sredstva od ostalih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (koje nisu nadležne za dječji vrtić) odnosno od subjekata unutar općeg proračuna dječji vrtići ne bi smjeli dobivati direktno kao uplate na račun vrtića, nego preko nadležne lokalne jedinice. Upravo zato jer je dobiveno iz nadležnog proračuna, evidentiraju se isto na računima podskupine 671. U praksi se još uvijek javljaju slučajevi da neka lokalna jedinica proslijedi sredstva direktno vrtiću, a ne njegovom nadležnom proračunu. Npr., vrtić je proračunski korisnik Grada G. Županija na žiro-račun vrtića svaki mjesec uplaćuje sredstva TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

PREDŠKOLSKI ODGOJ kojima se su inancira plaća za dvoje djelatnika. Pitanje koje je u ovom slučaju važno riješiti je sljedeće: Kako će vrtić evidentirati sredstva dobivena od Županije koja mu nije nadležni proračun? U čl. 54. st. 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu propisano je da se sredstva namijenjena proračunskim korisnicima drugih proračuna klasi iciraju kao pomoći proračunu čiji su proračunski korisnici kojima su sredstva namijenjena. U skladu s navedenim direktno inanciranje vrtića treba prekinuti i od Županije tražiti da novac uplaćuje u proračun Grada G koji će inancirati poslovanje vrtića. Sredstva dobivena od Županije vrtić može vratiti Županiji, ali da bi se to izbjeglo, moguće je provesti sljedeće evidencije: − vrtić sredstva dobivena iz županijskog proračuna evidentira na računu 63312 Tekuće pomoći iz županijskog proračuna; − nakon te evidencije evidentira obvezu povrata tih sredstava u proračun Grada i stornira prihod ostvarene na 63312; − Grad evidentira potraživanje od vrtića i prihod na računu 63312 Tekuće pomoći iz županijskog proračuna; − kada Grad u sljedećem mjesecu doznači iznos za inanciranje rashoda umanjen za sredstva dobivena od Županije vrtić će zatvoriti obvezu, a Grad potraživanje od vrtića. U nastavku se daje pregled navedenih knjiženja: Knjiženje u dječjem vrtiću “ABC”: Red. br.

Opis

Iznos

Račun

Duguje 3 4 5.000 11121

1 1.

2 Dobivena sredstva od Županije

Obveza uplate dobivenih prihoda u proračun Grada

5.000

Evidentiranje rashoda za koje se traže sredstva iz gradskog proračuna

10.000 1.600 2.400 3.000 5.800 4.000 6.900 30.000 2.500

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Potražuje 5 63312 63312 23954

32211 32212 32214 32231 32233 32311 32312 32321 32341

23221 23221 23221 23223 23223 23231 23231 23232 23234

4a.

Dobiveni prihodi iz gradskog proračuna (ali umanjeni za sredstva dobivena iz županijskog proračuna - umjesto 66.200 dobiveno je 61.200)

Zatvaranje obveze prema gradskom proračunu i evidentiranje prihoda temeljnicom

61.200

11121

67111

5.000

23954

67111

Knjiženje kod Grada G: Red. br. 1 1.

Opis 2 Potraživanje za prihode koje je vrtić dobio od županije Prijenos sredstava dječjem vrtiću na temelju zahtjeva za plaćanje rashoda i zatvaranje potraživanja (temeljnicom) jer su vrtiću doznačena sredstva umanjena za obvezu uplate sredstava dobivenih iz županijskog proračuna

Iznos 3 5.000

61.200 5.000 10.000 1.600 2.400 3.000 5.800 4.000 6.900 30.000 2.500

Račun Duguje

Potražuje

4 12921

5 63312

11121 12921 32211 32212 32214 32231 32233 32311 32312 32321 32341

Napomena: ovakvo rješenje moguće je i ako Grad nije planirao rashode vrtića koje inancira Županija jer je prema članku 50. Zakona o proračunu moguće uplaćene, a neplanirane ili manje planirane pomoći, izvršavati iznad iznosa plana, a do visine uplaćenih sredstava.

Uplate roditelja Česte nedoumice u klasi iciranju prihoda dječjeg vrtića bile su vezane uz sredstva koja uplaćuju roditelji: jesu li to vlastiti prihodi ostvareni od pružanja usluga (podskupina 661) ili prihodi po posebnim propisima, odnosno od su inanciranja cijene usluge (račun 65264)? 115

PREDŠKOLSKI ODGOJ Kako je osnovna karakteristika vlastite djelatnosti poslovanje na tržištu i ne inanciranje iz proračuna, što znači da je proračunski korisnik sam organizirao posao i za njegovo obavljanje ne koristi proračunska sredstva, uplate roditelja ne mogu se klasi icirati kao vlastiti prihodi. Veliki dio rashoda koji vrtići imaju pri pružanju usluga predškolskog odgoja inancira se iz proračuna te roditelji plaćaju samo jedan dio stvarne cijene, odnosno oni participiraju u ukupnim troškovima. Uplate roditelja evidentiraju se stoga na računu 65264 – Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično.

tičkih igračaka, materijala ili opreme, a čest je slučaj da dobiju materijal za rad s djecom (kolaž papir, ljepilo, bojice, škare, plastelin i slično). Primljene uplate evidentiraju kao donacije, a ako je donacija dana u potrošnom materijalu prihode od donacija evidentiraju u visini vrijednosti dobivenog (potrošnog) materijala. Roditelji u vrtić često donose slikovnice i igračke. Budući da se radi o igračkama s kojima su se djeca već igrala, nabavna vrijednost nije velika te je i uobičajeni vijek trajanja 1 godina i nema potrebe za procjenjivanjem vrijednosti prikupljenih igračaka i evidentiranjem dobivene donacije.

Vlastiti i ostali prihodi Neki vrtići organiziraju u sklopu svog programa predškolskog odgoja školu stranih jezika, ritmiku, sportsku igraonicu… Uz redovne uplate roditelji (koji su dijete upisali u dodatne programe) plaćaju mjesečno i naknade za dodatne programe. Ove uplate roditelja klasi iciraju se kao prihodi od pružanja usluga i evidentiraju na računu 66151 - Prihodi od pruženih usluga. Drugi slučaj organizacije dodatnih odgojno-obrazovnih programa je kada privatna škola održava, najčešće dva sata tjedno, program. Roditelji tada novac uplaćuju školi koja program provodi u vrtiću, a dječji vrtići najčešće ostvaruju prihode od iznajmljivanja prostora koje isto evidentiraju na računu 66151 - Prihodi od pruženih usluga. Vrtići često organiziraju i gostovanje kazališnih predstava ili odlazak u školu klizanja, rolanja… I ove aktivnosti se uglavnom inanciraju uplatama roditelja, s tim da u ovom slučaju dječji vrtić samo prikuplja sredstva i plaća krajnjem pružatelju usluge (kazalištu, školama rolanja i klizanja…). Stoga vrtići ne trebaju evidentirati prihode i rashode za navedene transakcije, već sve knjiže preko blagajne i računa obveza. Dječji vrtić iznajmljuje športsku dvoranu plesnom klubu, a subotom prostore za igru privatnoj igraonici za organiziranje rođendana. Ove prihode također evidentira na računu 66151 - Prihodi od pruženih usluga.

Donacije Dječji vrtići mogu primiti uplate od pravnih ili izičkih osoba za uređenje prostora, kupnju didak116

Primjer: U sklopu akcije Večernjeg lista dječji vrtić “Ciciban” je dobio na poklon 10 dječjih bicikala pojedinačne vrijednosti 500 kn. Knjiženje u dječjem vrtiću: Red. br. 1 1.

Opis 2 Dobiveni bicikli

Iznos 3 5.000

Račun Duguje

Potražuje

4 32251

5 66313

Napomena: Kako je vrijednost dječjih bicikala niža od 3.500 kuna klasi iciraju se kao sitni inventar, a ne na računu 02318 - Bicikli.

3. Evidentiranje rashoda Kuhinja Nabava hrane za obroke u vrtićima evidentira se na osnovnim računima 32224 - Namirnice. U skladu s člankom 21. stavkom 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu rashodi za utrošak kratkotrajne ne inancijske imovine priznaju se u trenutku nabave i u visini njene nabavne vrijednosti. To znači da se rashodi za namirnice priznaju već u trenutku nastanka obveze, a ne po samom utrošku hrane. Istovremeno treba istaknuti da rad vrtičke kuhinje nema karakteristiku trgovačke, niti proizvođačke djelatnosti i time se na nju ne primjenjuju niti odredbe Pravilnika prema kojem se iznimno, u obavljanju vlastite trgovačke i proizvođačke djelatnosti rashodi za kratkotrajnu ne inancijsku imovinu iskazuju u trenutku stvarTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

PREDŠKOLSKI ODGOJ nog utroška, odnosno prodaje. Dakle, rashodi za namirnice iskazuju se već u trenutku nastanka obveze, no u pomoćnoj evidenciji potrebno je osigurati dokaze o opravdanosti utrošaka za isporučene obroke. Primjer: Za potrebe kuhinje u vrtiću primljena je isporuka namirnica, i to: 50 kg brašna, 50 litara ulja, 5 kg soli, 5 kg šećera. Račun dobavljača glasi na 800 kuna. Knjiženje: Red. br. 1 1. 2.

Račun

Opis

Iznos

2 Račun dobavljača za namirnice Podmirena obveza prema dobavljaču

3 800

4 32224

5 23222

800

23222

11121

Duguje Potražuje

Edukacija zaposlenika Vrtići ulažu u dodatnu edukaciju i osposobljavanje odgajatelja te se rashodi za njihova sudjelovanja na seminarima ili radionicama evidentiraju na odgovarajućim računima odjeljka 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika. Međutim, kada odgajatelj uz potporu dječjeg vrtića upiše poslijediplomski studij ili dječji vrtić inancira usavršavanje primjerice engleskog jezika, odgajatelju koji će se uključiti u rad s djecom na engleskom jeziku rashodi se evidentiraju na računu 37215 - Stipendije i školarine.

Rashodi programa Budući da dječji vrtići neka sredstva dobivaju isključivo za inanciranje određenih programa (mala škola - predškola, rad s djecom s posebnim potrebama,…) potrebno je osigurati praćenje i izvještavanje o njihovom namjenskom korištenju. Uz obvezu koja proizlazi iz odredbi Zakona o proračunu i Pravilnika

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

o proračunskim klasi ikacijama (NN, br. 26/10) i ovakvi zahtjevi ukazuju na potrebu uvođenja programske klasi ikacije, praćenje troškova unutar svakog programa i uspostavljenu vezu s izvorom inanciranja. Odredbe Pravilnika o proračunskim klasi ikacijama propisuju obvezu primjene proračunskih klasi ikacija ne samo u procesima planiranja, već i izvršavanja, računovodstvenog evidentiranja i izvještavanja. Svaki prihod vezan je uz pojedini izvor inanciranja (opći prihodi i primici, vlastiti prihodi, prihodi za posebne namjene, donacije, prihodi od neinancijske imovine i nadoknade štete s osnova osiguranja te namjenski primici), a rashodi se trebaju evidentirati na način koji omogućava praćenje aktivnosti i projekata koji se provode i izvora iz kojih će se inancirati navedena obveza. To ne znači posebno računovodstvo, već analitičko praćenje rashoda na šestoj, sedmoj i ostalim potrebnim analitičkim razinama ekonomske klasi ikacije. Potreba za ovakvim evidencijama posebice dolazi do izražaja u sustavu lokalnih riznica u kojima su procedure izvršavanja uvjetovane i izvorom inanciranja iz kojeg se rashod određenog programa/ aktivnosti izvršava. Tako je člankom 50. Zakona o proračunu propisano da se uplaćene i prenesene, a manje planirane pomoći, donacije i prihodi za posebne namjene mogu izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, a do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava. Nadalje, uplaćeni i preneseni, a manje planirani namjenski primici od zaduživanja mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, a do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava, uz prethodnu suglasnost upravnog tijela za inancije. Uplaćene i prenesene, a neplanirane pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene i namjenski primici od zaduživanja mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost upravnog tijela za inancije. Uspostavljenim računovodstvenim evidencijama koje omogućuju praćenje korištenja sredstva po izvorima inanciranja i programima (projektima/aktivnostima) osigurava se namjensko i zakonito korištenje sredstava.

117

PRAVOSUĐE Ivana Jakir-Bajo*

UDK 657.2

Praćenje naplate potraživanja, evidencija primljenih predujmova i način povrata sredstava kod sudova i državnih odvjetništava Županijski, općinski, upravni, prekršajni sudovi, županijska i općinska državna odvjetništva proračunski su korisnici državnog proračuna. U Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, izlistani su kao obveznici primjene Zakona o proračunu (NN, br. 87/08.), Zakona o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10.) i drugih propisa, relevantnih za proračunske korisnike. Autorica u kontekstu primjene tih propisa u ovom tekstu ukazuje na obveze sudova i državnih odvjetništava vezano uz praćenje potraživanja, predujmova i povrata.

1. Praćenje naplate potraživanja iz nadležnosti korisnika Člankom 47. Zakona o proračunu propisano je da su proračunski korisnici odgovorni za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, za njihovu uplatu u državni proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama. Ministarstvo inancija više je puta ukazivalo na potrebu praćenja prihoda državnoga proračuna u nadležnosti sudova, posebice sudskih pristojbi. Zakonom o sudskim pristojbama (NN, br. 74/95., 57/96., 137/02., 26/03., 125/11. i 112/12.) propisano je da sud vodi popis neplaćenih sudskih pristojbi. Sud donosi rješenje o pristojbi kojim poziva stranku da u roku od osam dana od dostave rješenja plati dužnu pristojbu. Sud je obvezan pratiti naplatu sudskih pristojbi, a u tome su mu ključni izvještaji Financijske agencije o uplaćenim sudskim pristojbama. Treba istaknuti da su pojedini sudovi započeli s praćenjem naplate sudskih pristojbi, ali bez implementacije integriranog informacijskog sustava što je iznimno teško. Može se reći da je sustav praćenja * Ivana Jakir-Bajo, mag.oec, načelnica u Ministarstvu inancija Republike Hrvatske

118

i naplate proveden u cijelosti kada u inancijskim izvještajima suda budu iskazana potraživanja za sudske pristojbe na računima 16511- Državne upravne i sudske pristojbe s protustavkom na računu 96511 – Obračunati prihodi od državnih upravnih i sudskih pristojbi. Naplatom potraživanja ne evidentira se prihod, budući da njega iskazuje državni proračun, već se zadužuje račun obračunatih prihoda, a odobrava račun potraživanja. Uz sudske pristojbe, sudovi su obvezni pratiti naplatu i drugih prihoda državnog proračuna za koje iz zakona proizlaze da su u njihovoj nadležnosti.

2. Evidencije primljenih predujmova U poslovanju sudova i državna odvjetništava se pojavljuju i poslovni događaji koji nemaju izravni učinak na inancijski rezultat obračunskog razdoblja i na vrijednost imovine i obveza u trenutku bilanciranja. Nerijetko takvi poslovni događaji, u određenim okolnostima i/ili s vremenskim pomakom, imaju vrlo značajan utjecaj na uspješnost poslovanja i vrijednost neto imovine. Dakle, takve poslovne događaje također treba knjigovodstveno pratiti i vrijednosno prikazati kao izvanbilančne pozicije. Izvanbilančni zapisi sadrže vrijednosne izraze poslovnih događaja koji u trenutku nastanka nemaju izravan utjecaj niti na jednu poziciju temeljnih inancijskih izvještaja. Važnost iskazivanja tih poslovnih događaja je u činjenici da se time korisnike informacija prezentiranih u inancijskim izvještajima upozorava i upoznaje s relevantnim činjenicama, pravima i obvezama povezanim s poslovanjem o kojemu se izvještava. Ove informacije upućuju i na prisutnu mogućnost da se u budućnosti, pod određenim okolnostima i uslijed drugih poslovnih događaja, vrijednosti prikazane u izvanbilančnim zapisima mogu izravno odraziti na pozicije temeljnih inancijskih izvještaja. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

PRAVOSUĐE Izvanbilančni zapisi koju sudovi i državna odvjetništva mogu imati obuhvaćaju vrijednosne iskaze: - tuđe imovine na korištenju, - instrumenata osiguranja plaćanja i naplate (zadužnice, mjenice, čekovi, …) koji se ne mogu iskazati u bilanci jer je njihova uporaba uvjetovana prethodnim nastupom nekih okolnosti (najčešće je riječ o primljenim instrumentima za slučaj da se ugovorna obveza ne izvrši, dakle nije im funkcija samog plaćanja, nego osiguranja), - otpisanih potraživanja za koje još postoje izvjesni izgledi za naplatu. Međutim, u inancijskim izvještajima sudova primijećeno je da isti u okviru izvanbilančnih zapisa vode i predujmljena sredstva stranaka koja se kod sudova nalaze na posebnim računima depozita. Navedene evidencije nisu ispravne. Sredstva predujmljena od stranaka potrebno je iskazati na bilančnim računima primljenih predujmova. Kada se sredstva vraćaju stranci, uz evidenciju odljeva po računu, evidentira se zatvaranje obveze po primljenim predujmovima.

Knjiženje: Red. br. 1

Opis 2

Račun Duguje Potražuje 3 4

Predujmljena sredstva stranke

11121

23951

Vraćanje sredstava predujma stranci

23951

11121

3. Povrati sredstava U slučaju pogrešno ili više uplaćenih sredstava na račun državnog proračuna, zahtjev za povrat sred-

stava i dokumentacija kojom se dokazuje da su sredstva pogrešno ili više uplaćena podnosi se Ministarstvu inancija. U slučaju da su u nadležnosti suda ili državnog odvjetništva pogrešno ili više uplaćena sredstva, isti je obvezan na zahtjev uplatitelja ili Ministarstva inancija dostaviti dokumentaciju kojom se dokazuje da su sredstva pogrešno ili više uplaćena. Tako primjerice stranka koja je platila sudsku pristojbu, a nije je trebala platiti ili ju je trebala platiti u manjem iznosu, zahtjevu za povrat prilaže potvrdu nadležne institucije koja je dala nalog za plaćanje (primjerice općinskog suda), kojom dokazuje svoju tvrdnju. Stranka navedeno očitovanje podnosi Ministarstvu inancija uz zahtjev za povrat sredstava. Procedura vraćanja pristojbe propisana je člancima 43.-45. Zakona o sudskim pristojbama. Ministarstvo inancija provjerava vjerodostojnost dokumentacije i donosi rješenje o povratu sredstava iz državnog proračuna. Protiv rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Pogrešno ili više uplaćena sredstva vraćaju se uplatiteljima s računa državnog proračuna na teret pogrešno ili više uplaćenih prihoda. S druge strane, ako se naknadno utvrdi je li isplata sredstava iz državnog proračuna izvršena nezakonito i/ili neopravdano, sud ili državno odvjetništvo koje je dalo nalog za plaćanje dužno je odmah zatražiti povrat sredstava u državni proračun. Sredstva se vraćaju u državni proračun u korist rashoda/izdatka koji je terećen u trenutku isplate, ako je povrat ostvaren u godini u kojoj je izvršena isplata. Ako se sredstva odnose na rashode/izdatke izvršene prethodnih godina, sredstva se vraćaju u državni proračun u korist ostalih nespomenutih prihoda. Sud ili državno odvjetništvo, koje je dalo nalog za plaćanje, daje uputu o povratu sredstava u državni proračun. Evidencije o povratu sredstava u državni proračun vodi sud ili državno odvjetništvo koje je dalo nalog za plaćanje i uputu o povratu sredstava u državni proračun.

NAJAVLJUJEMO! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA SUDOVE I ODVJETNIŠTVA Zagreb, 16. siječnja 2013. Detaljan program radionice bit će objavljen na internet stranici www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

119

KULTURA Ivana Jakir Bajo*

UDK 657.2

Sabina Rebrović**

Speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija kod ustanova u kulturi Veliki je broj različitih ustanova čija se djelatnost klasi icira u funkciju kulture: centri za kulturu i obrazovanje, knjižnice i čitaonice, muzeji, kazališta, umjetničke galerije, izložbeni prostori, koncertne dvorane i drugi. Razlika između ustanova u kulturi koje jesu proračunski korisnici, bilo državnog, bilo lokalnog proračuna, od onih koji to nisu jest što proračunski korisnici obveznici primjene Zakona o proračunu, Zakona o iskalnoj odgovornosti i drugih propisa relevantnih za proračunske korisnike. Autorice u nastavku daju prikaz speci ičnosti kod evidencija prihoda i rashoda u ustanovama u kulturi koje su proračunski korisnici.

1. Uvod Ustanove u kulturi koje je osnovala država – proračunski korisnici državnog proračuna, iskazane su u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika ispod Ministarstva kulture budući da su proračunski korisnici iz njihove nadležnosti. Ustanove u kulturi koje je osnovala jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave također su iskazane u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, ali ispod lokalne jedinice u čijoj su nadležnosti. Da bi poslovanje ustanova u kulturi koje su proračunski korisnici bilo pravilno i kvalitetno obuhvaćeno kroz konsolidaciju države one moraju sastavljati i predavati inancijske izvještaje propisane za proračunski računovodstveni sustav. Uz to, u planu proračuna njihovi su rashodi za zaposlene, materijalni, inancijski rashodi i rashodi za nabavu ne inancijske imovine koji se inanciraju iz sredstava proračuna iskazani prema konkretnim rashodiIvana Jakir Bajo, mag.oec, Ministarstvo inancija Republike Hrvatske *

** Sabina Rebrović, mag.oec, savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora

120

ma klasi iciranim ekonomski, a ne u jednoj stavci (kroz donacije).

2. Evidentiranje prihoda Prihodi iz proračuna Ustanove u kulturi inanciraju se primarno iz držav nog proračuna ili iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ovisno o osnivaču. Neke od ustanova koje su proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave inanciraju se i iz državnog proračuna. Takvi programi planirani su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2012. godinu i projekcijama za 2013. i 2014. na tekućim pomoćima unutar opće države.

Izgradnja, održavanje K565018 i opremanje ustanova kulture Pomoći dane u inozemstvo 36 i unutar općeg proračuna Pomoći 363 unutar općeg proračuna 38 Ostali rashodi Kapitalne 382 donacije

32.000.000 49.000.000 60.000.000

8.000.000 10.000.000 11.000.000

8.000.000 24.000.000 39.000.000 49.000.000 24.000.000

Sredstva od jedinica lokalne i regionalne samouprave, koje nisu nadležne za ustanovu, i od subjekata unutar općeg proračuna, ustanove u kulturi ne bi smjele dobivati direktno kao uplate na račun ustanove, nego preko nadležne lokalne jedinice, što se onda evidentira na računima podskupine 671. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

KULTURA Prihode koje ustanove u kulturi dobiju iz nadležnog proračuna za inanciranje posebnih programa iz djelatnosti kulture trebaju evidentirati: − kao i prihode ostvarene prema inancijskom planu sastavljenom za inanciranje rashoda redovne djelatnosti i − na računu 67111 - Prihodi za inanciranje rashoda poslovanja ili 67121 - Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine. Ustanove u kulturi u računovodstvenim evidencijama ne koriste račun 67131 - Prihodi na temelju ugovornih obveza.

05540

Muzeji i galerije 81.840.228 82.840.228 82.840.228 KULTURA, RELIGIJA I 81.840.228 82.840.228 82.840.228 39 SPORT MUZEJSKO-GALERIJSKA 81.840.228 82.840.228 82.840.228 3903 DJELATNOST ADMINISTRACIJA I 67.340.228 67.840.228 67.840.228 A780000 UPRAVLJANJE 31 Rashodi za zaposlene 46.340.778 46.340.778 46.340.778 311 Plaće (Bruto) 39.553.817 312 Ostali rashodi za zaposlene 735.228 313 Doprinosi na plaće 6.051.733 32 Materijalni rashodi 20.900.450 21.400.450 21.400.450 Naknade troškova 2.829.400 321 zaposlenima Rashodi za materijal i 6.633.200 322 energiju 323 Rashodi za usluge 10.492.700 Ostali nespomenuti 945.150 329 rashodi poslovanja 34 Financijski rashodi 99.000 99.000 99.000 343 Ostali inancijski rashodi 99.000 PROGRAMI MUZEJSKO A780001 14.500.000 15.000.000 15.000.000 GALERIJSKE DJELATNOSTI 32 Materijalni rashodi 8.500.000 9.000.000 9.000.000 Naknade troškova 860.000 321 zaposlenima Rashodi za materijal i 1.200.000 322 energiju 323 Rashodi za usluge 6.440.000 Rashodi za nabavu 42 proizvedene dugotrajne 1.000.000 1.000.000 1.000.000 imovine 422 Postrojenja i oprema 1.000.000 Rashodi za dodatna 45 ulaganja na ne inancijskoj 5.000.000 5.000.000 5.000.000 imovini Dodatna ulaganja na 5.000.000 451 građevinskim objektima

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Prihodi od su inanciranja građana Građani na različite načine, ovisno o kojoj je ustanovi u kulturi riječ, inanciraju jednim dijelom rad te ustanove. Osnovni “proizvodi”, npr. kazališta jesu predstave i građani kupnjom ulaznice inanciraju kazalište. Na isti način se, prodajom ulaznica, inanciraju muzeji i galerije. Knjižnice umjesto prodaje ulaznica kao izvor inanciranja imaju članarine. Česte nedoumice u klasi iciranju prihoda ustanova u kulturi bile su vezane uz sredstva koja se ostvare prodajom ulaznica i članarina: jesu li to vlastiti prihodi ostvareni od prodaje proizvoda i pružanja usluga (podskupina 661) ili prihodi po posebnim propisima odnosno od su inanciranja cijene usluge (račun 65264)? Kako je osnovna karakteristika vlastite djelatnosti poslovanje na tržištu i ne inanciranje iz proračuna, što znači da je proračunski korisnik sam organizirao posao i za njegovo obavljanje ne koristi proračunska sredstva, prihodi ostvareni prodajom ulaznica i naplatom članarina ne se mogu klasi icirati kao vlastiti prihodi. Veliki dio rashoda koje ustanove u kulturi imaju pri pružanju usluga inancira se iz proračuna te građani plaćaju samo jedan mali dio stvarne cijene, odnosno oni su inanciraju cijenu usluge (participiraju u troškovima).

Prihodi od prodaje ulaznica, članarina Evidentiraju se na računu 65264 - Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično. Temeljem članka 21. stavka 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11) prihodi se priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeriti. Uzimajući u obzir navedeno te da ne postoji neizvjesnost ispunjenja ugovorene usluge, a u slučaju neiskorištenih ulaznica (u cijelosti ili djelomično) ne postoji mogućnost povrata uplaćenih sredstava, radi e ikasnosti provođenja računovodstvenih evidencija prilikom prodaje ulaznica treba evidentirati prihod od ulaznica, neovisno o iskorištenosti ulaznice. Iako se usluga koju pruža kazalište može pružati tijekom 2 kalendarske godine (kazališna sezona) 121

KULTURA nije racionalno pratiti iskorištenost kupljene ulaznice, a preostali dio iskazivati preko pasivnih vremenskih razgraničenja (unaprijed plaćeni prihodi). Prema čl. 11. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu knjiženje i evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama temelji se na knjigovodstvenim ispravama, koje su pisani ili memorirani elektronički dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni. U skladu s navedenim potrebno je prilikom prodaje ulaznica na magnetskoj kartici izdavati račune. Posebna evidencija o količini iskorištenih ulaznica, ukoliko se svi prihodi prilikom prodaje ulaznice evidentiraju kao prihodi od prodaje ulaznice, nije potrebna.

Vlastiti i ostali prihodi Neke ustanove u kulturi iznajmljuju prostor i opremu. Prihode koje ostvare od ovih poslova trebaju klasi icirati i evidentirati kao prihode od pružanja usluga na računu 66151. Česta su i sklapanja ugovora sa sponzorima. Prihodi od sponzorstava klasi iciraju se i evidentiraju na računima podskupine 663 Donacije od pravnih i izičkih osoba izvan općeg proračuna ako nema obvezne protučinidbe, u protivnom je riječ o prihodima od pruženih usluga koji se evidentiraju na računu 66151. Za prihode od kamata u računskom planu za proračunsko računovodstvo predviđeni su računi u podskupini 641 - Prihodi od inancijske imovine. Kazališta često drugim pravnim osobama omogućuju da za svoje potrebe (svečane proslave, predstave, koncerti, priredbe, sastanci i drugo) iznajme dvoranu kazališta s gledalištem, pozornicom, svom pratećom opremom i stručnim osobljem po povoljnim uvjetima. U najam dvorane moguće je uključiti: − stručno osoblje za rad s publikom/gostima (čuvari, biljeteri, garderobijeri za publiku, i sl.); − stručno i umjetničko osoblje za rad s izvođačima (portiri, garderobijeri za izvođače, glazbenici i sl.); 122

− stručno tehničko osoblje (operateri rasvjete i zvuka, scenski radnici); − najam popratnih prostorija (garderobe, pokusna dvorana, i sl.); − najam tehničke opreme (korištenje rasvjete, zvučne i scenske tehnike); − korištenje kazališnih bifea; − korištenje kazališnih radionica (krojačka, stolarska, bravarska); − korištenje opreme iz skladišta kazališta (kostimi, scenogra ija, i sl.); − organizaciju zabavnog programa na pozornici (npr. u sklopu neke svečane proslave moguće je organizirati nekoliko desetaka minuta recitala, koncerta, isječaka iz naših dramskih/glazbenih predstava ili čak prikazati cijelu manju predstavu); − organizaciju zabavnog programa u predvorju (npr. svirku manjeg ansambla za vrijeme stanke); − organizaciju domjenka ili kakvog drugog oblika konzumacije jela i/ili pića (svečana večera, i sl.). Primjer: Kazalište iznajmljuje dvoranu izičkoj osobi za promociju knjige Red. Opis br. 1 2 1. Ispostavljanje računa izičkoj osobi -evidencija potraživanja 2. Naplata potraživanja 3. Iskazivanje prihoda

Iznos

Račun Duguje Potražuje

15.000

16615

96615

15.000

11121

16615

15.000

96615

66151

Ako nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donese odluku o obveznoj uplati dijela vlastitih prihoda u proračun, uplate se od 2011. godine ne evidentiraju na dugovnoj strani računa 66131 - Prihodi od vlastite djelatnosti uplaćeni u proračun jer je taj račun ukinut, već se kada se prihodi naplate evidentira obveza uplate u proračuna (23954) i po izvršenoj uplati obveza se zatvara. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

KULTURA Donacije Ustanove u kulturi mogu primiti uplate od pravnih ili izičkih osoba za uređenje prostora, kupnju materijala i opreme, a čest je slučaj da dobiju materijal za izradu kostima i scenogra ije. Primljene uplate evidentiraju kao donacije, a u vrijednosti dobivenog (potrošnog) materijala također evidentiraju donacije na odgovarajućem računu podskupine 663 - Donacije od pravnih i izičkih osoba izvan opće proračuna.

Tantijemi autorima Ustanove u kulturi, naročito kazališta, imaju velike rashode po osnovi davanja tantijema autorima. Navedeni rashodi knjiže se na: 3237 - Intelektualne i osobne usluge;

3. Evidentiranje rashoda

32371 - Autorski honorari.

Rashodi upravnih vijeća Sve ustanove u kulturi imaju troškove svojih upravnih vijeća. Navedeni rashodi evidentiraju se u okviru: 329 -

nija isplaćuje ZAMP-u, a on iz navedenih sredstava isplaćuje tantijeme izvođačima. Zagrebačka ilharmonija sredstva koja doznačuje ZAMP-u evidentira u sklopu rashoda za ostale usluge na osnovnom računu 32399 - Ostali nespomenuti rashodi.

Ostalih nespomenutih rashoda;

3291 - Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično; Ustanove u kulturi evidentiraju naknade za rad u upravnim vijećima na osnovnom računu 32911 Naknade članova predstavničkih i izvršnih tijela i upravnih vijeća. Nemoguće je sastaviti računski plan koji bi u potpunosti zadovoljio posebnosti pojedinih djelatnosti na način da obuhvati osnovni račun za sve speci ične vrste rashoda. Zbog toga proračunski korisnici otvaraju analitičke evidencije ili evidentiraju transakcije na računima ostalih rashoda. To je slučaj i s naknadama za javno izvođenje koje Zagrebačka ilharmo-

Zakupnine i najamnine Sve vrste najma evidentiraju se u okviru odjeljka 3235 - Zakupnine i najamnine. To može uključivati od najma prostora (dvorane) 32352 - Najamnine za građevinske objekte, do najma opreme 32353 - Najamnine za opremu ili korištenja licenci 32354 - Licence. Ostale moguće vrste najma evidentiraju se na računu 32359 - Ostale najamnine i zakupnine.

Stipendije i školarine U skupini računa 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade evidentiraju se prema članku 55. stavku 3. Pravilnika stipendije i školarine koje proračun i proračunski korisnici daju vlastitim zaposlenicima (primjerice stipendije članovima kazališnih ansambala).

NAJAVLJUJEMO! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA USTANOVE U KULTURI Zagreb, 15. siječnja 2013. TEMA RADIONICE JE: Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti – primjena izmjena Zakona o proračunu i slično Detaljan program radionice bit će objavljen na internet stranici www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

123

VATROGASTVO Ivana Maletić*

UDK 657.2

Sabina Rebrović**

Evidentiranje prihoda javnih vatrogasnih postrojbi Djelatnost vatrogastva vrlo je speci ično organizirana s kombinacijom proračunskih korisnika i nepro itnih organizacija koje zajedno imaju važnu ulogu u obavljanju ove djelatnosti. Ova djelatnost inancira se iz različitih izvora, autorice se u ovom tekstu osvrću na speci ičnosti praćenja i evidentiranja prihoda kod javnih vatrogasnih postrojbi.

1. Uvod Javne vatrogasne postrojbe proračunski su korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima Grad Zagreb, gradovi i općine koji su osnivači i suosnivači osiguravaju sredstva rashoda za zaposlene, te sredstva za materijalne i inancijske rashode. Osnivači i suosnivači na takav način trebaju i planirati sredstva namijenjena javnim vatrogasnim postrojbama, prema konkretnim vrstama rashoda: plaće, ostali rashodi za zaposlene, doprinosi na plaće, naknade troškova zaposlenima, rashodi za materijal i energiju, rashodi za usluge (usluge telefona, pošte i prijevoza, tekućeg i investicijskog održavanja, promidžbe i informiranja, komunalne usluge, zakupnine i najamnine), ostali nespomenuti rashodi – premije osiguranja, ostali inancijski rashodi – bankarske usluge i usluge platnog prometa te zatezne kamate. Razlika između javnih vatrogasnih postrojbi i ostalih organizacija koje obavljaju vatrogasnu djelatnost, vatrogasnih zajednica i dobrovoljnih vatrogasnih društava jest između ostaloga što su javne vatrogasne postrojbe proračunski korisnici i kao takvi obveznici primjene Zakona o proračunu, Zakona o iskalnoj odgovornosti i drugih propisa relevantnih za proračunske korisnike. U nastavku se daje pre-

Ivana Maletić, mag.oec, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora, ivana.maletic@tim4pin.hr

gled izvora inanciranja javnih vatrogasnih postrojbi i načina njihova evidentiranja.

2. Prihodi ostvareni od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - iz sredstava decentralizacije Grad Zagreb, gradovi i općine koji su osnivači i suosnivači te inanciraju javnu vatrogasnu postrojbu, osiguravaju sredstva rashoda za zaposlene, te sredstva za materijalne i inancijske rashode i to iz dodatnog udjela u porezu na dohodak (1,3%) te pozicije u državnom proračunu za pomoći izravnanja za decentraliziranje funkcije. Ostvarena sredstva iz dodatnog udjela u porezu na dohodak osnivači i suosnivači javnih vatrogasnih postrojbi evidentiraju na osnovnim računima u okviru podskupine 611 - Porez i prirez na dohodak. Suosnivači javnih vatrogasnih postrojbi ne mogu izravno inancirati postrojbu, već isključivo preko osnivača. Stoga lokalne jedinice, suosnivači javnih vatrogasnih postrojbi evidentiraju dane pomoći na odjeljku 3631 - Tekuće pomoći unutar općeg proračuna. Jedinica lokalne samouprave u čijoj je nadležnosti javna vatrogasna postrojba po primitku sredstava od drugih jedinica lokalne samouprave, suosnivača javne vatrogasne postrojbe, evidentira prihode od tekućih pomoći iz gradskog (osnovni račun 63313) ili općinskog proračuna (osnovni račun 63314) i doznačuje ih vatrogasnoj postrojbi evidentirajući rashode u skupini računa 31 - Rashodi za zaposlene, skupini računa 32 - Materijalni rashodi ili skupini računa 34 - Financijski rashodi.

** Sabina Rebrović, mag.oec, savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora, sabina.rebrovic@tim4pin.hr

124

Ako se iz dodatnog udjela u porezu na dohodak ne ostvare sredstva do visine bilančnih prava za inanciranje minimalnih inancijskih standarda, razliku TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

VATROGASTVO sredstava utvrđenih Odlukom o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirano inanciranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2012. godini lokalne jedinice ostvaruju iz pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Lokalne jedinice koje ostvaruju dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva ta sredstva evidentiraju na podskupini 635 Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Pomoći izravnanja doznačuju se, sukladno Odluci o minimalnim inancijskim standardima, jedinici lokalne samouprave s najvećim osnivačkim udjelom odnosno jedinici u čijoj se nadležnosti nalazi javna vatrogasna postrojba. Iako nadležna lokalna jedinica prima i sredstva izravnanja drugih jedinica lokalne samouprave, suosnivača, na podskupini 635 - Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije evidentira samo svoj dio prihoda, a za preostali iznos iskazuje obvezu prema lokalnim jedinicama, suosnivačima, na osnovnom računu 23955 – Obveze za naplaćene tuđe prihode. Sredstva pomoći izravnanja ne doznačuju se lokalnim jedinicama, suosnivačima budući da one ne mogu izravno inancirati vatrogasnu postrojbu. Stoga na temelju obavijesti lokalne jedinice koja je zaprimila pomoći izravnanja za sve jedinice, lokalne jedinice suosnivači evidentiraju svoj dio prihoda na podskupini 635 - Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije uz istovremeno evidentiranje na odjeljku 3631 - Tekuće pomoći unutar općeg proračuna. Jedinica osnivač, nakon što obavijesti suosnivače zatvara osnovni račun 23955 – Obveze za naplaćene tuđe prihode uz istodobno evidentiranje na podskupini 633 – Pomoći iz proračuna. Ukupno primljena dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva iz državnog proračuna jedinica osnivač doznačuje vatrogasnoj postrojbi evidentirajući rashode u skupini računa 31 - Rashodi za zaposlene, skupini računa 32 - Materijalni rashodi ili skupini računa 34 - Financijski rashodi.

3. Prihodi iz državnog proračuna Javne vatrogasne postrojbe se najvećim dijelom inanciraju iz proračuna jedinica lokalne i regionalTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

ne samouprave, ali u inanciranju nabave vatrogasne tehnike i opreme sudjeluje i državni proračun, odnosno Hrvatska vatrogasna zajednica koja je proračunski korisnik državnog proračuna. Javne vatrogasne postrojbe ostvaruju sredstva od Hrvatske vatrogasne zajednice temeljem članka 46. stavka 3. Zakona o vatrogastvu. Društva za osiguranje izdvajaju sredstva u visini 5% od premije osiguranja od požara koja se uplaćuju u iznosu od 30% na račun Hrvatske vatrogasne zajednice, u iznosu od 30% na račun vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasne zajednice Grada Zagreba na području kojih se nalazi osigurana imovina te 40% na račun vatrogasnih zajednica jedinica lokalne samouprave, odnosno područne vatrogasne zajednice na području na kojem se nalazi osigurana imovina. Sredstva se mogu koristiti za nabavu tehnike, opreme i sredstava namijenjenih za vatrogasne intervencije, osposobljavanje i usavršavanje vatrogasaca te pomaganje vatrogastva na područjima od posebne državne skrbi, a prema mjerilima koje donosi Hrvatska vatrogasna zajednica. Mjerila o korištenju sredstava premije osiguranja za 2012. godinu utvrđeno je da se za nabavu vatrogasne opreme i sredstava za gašenje te opreme za tehnicke intervencije i intervencije s opasnim tvarima izdvaja 40% sredstava uplaćenih na račun Hrvatske vatrogasne zajednice. Dobrovoljna vatrogasna društva, javne vatrogasne postrojbe, te vatrogasne zajednice općina/gradova dostavljaju Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici zahtjev za su inanciranje ili inanciranje nabavke opreme na posebnom obrascu. Dakle, javne vatrogasne postrojbe ostvaruju sredstva iz državnog proračuna preko Hrvatske vatrogasne zajednice izravno na svoje račune, a za inanciranje ili su inanciranje nabave opreme. Čl. 54. st. 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu propisano da se sredstva namijenjena proračunskim korisnicima drugih proračuna (a javne vatrogasne postrojbe nisu proračunski korisnici državnog proračuna, već jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) klasi iciraju kao pomoći proračunu čiji su proračunski korisnici kojima su sredstva namijenjena. To konkretno znači da Hrvatska vatrogasna zajednica treba ova namjenska sredstva od premije osiguranja od požara doznačiti nadležnoj lokalnoj jedinici, a ova ih proslijediti javnoj vatrogasnoj po125

VATROGASTVO strojbi prema konkretnim vrstama rashoda koji se inanciraju iz tih sredstava jedinice što, upravo zato jer je dobiveno iz nadležnog proračuna, javne vatrogasne postrojbe evidentiraju na računima podskupine 671. U konačnici, ako su sredstva i doznačena izravno na račun javne vatrogasne postrojbe, prethodno navedeno može se osigurati knjigovodstvenim evidencijama.

4. Vlastiti prihodi Vlastiti prihodi jesu prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne inanciraju iz proračuna. Javne vatrogasne postrojbe ostvaruju vlastite prihode najčešće od održavanje vozila, prijevoza i ispumpavanja vode, pranja prometnica, usluga autoljestava, servisiranja vatrogasnih aparata i sl. Ovi prihodi klasi iciraju se kao prihodi od pružanja usluga i evidentiraju na računu 66151 - Prihodi od pruženih usluga Primjer: Javna vatrogasna postrojba servisirala je u siječnju 10 vatrogasnih aparata trgovačkom društvu u vlasništvu Grada osnivača. Ispostavila je račun u iznosu od 550,00 kn. Uslugu je naplatila u ožujku. Red. br. 1

2. 3.

Opis

Iznos

2 Ispostavljanje računa za servisiranje - evidencija potraživanja Naplata potraživanja Iskazivanje prihoda

Račun Duguje Potražuje 4 5

Javne vatrogasne postrojbe mogu primiti novčane donacije od pravnih ili izičkih osoba za kupnju vatrogasnih vozila, vatrogasne opreme, sredstva za gašenje ili zamjenskih dijelova. Ove prihode evidentiraju u okviru podskupine računa 663 Donacije od pravnih i izičkih osoba izvan općeg proračuna na osnovnim računima ovisno o tome tko daje donaciju i za koju svrhu. Javne vatrogasne postrojbe mogu primiti i naturalne donacije npr. u vatrogasnim vozilima ili opremi. Prema članku 21. stavku 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu za donacije ne inancijske imovine iskazuju se prihodi i rashodi prema procijenjenoj vrijednosti. Članak 57. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu propisuje evidencije vezane uz donacije imovine između korisnika u sustavu proračuna i izvan njega. Osnovno pravilo je da se za donacije ne inancijske imovine iskazuju prihodi i rashodi, izuzev kod donacija između proračuna i proračunskih korisnika koje se evidentiraju preko promjena u obujmu imovine. Dobivena dugotrajna ne inancijska imovina evidentira se odobravanjem odgovarajućeg računa prihoda poslovanja i zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda za nabavu dugotrajne ne inancijske imovine. Istovremeno se za primljenu imovinu zadužuje odgovarajući račun ne inancijske imovine u razredu 0, a odobrava odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9. Primjer:

550 550 550

16615 11121 99615

96615 16615 66151

Javne vatrogasne postrojbe mogu ostvarivati vlastite prihode ako se time ne ugrožava obavljanje vatrogasne djelatnosti i ako se one obavljaju u manjem opsegu. Sredstva koja javne vatrogasne postrojbe ostvare vlastitom djelatnošću, sukladno čl. 48. st. 1. Zakona o vatrogastvu, mogu koristiti samo za materijalne troškove, investicijsku izgradnju i nabavu opreme te za vatrogasnu intervenciju. 126

5. Prihodi od donacija

Javna vatrogasna postrojba je od poduzeća ABC dobila donaciju vatrogasne opreme u vrijednosti od 100.000,00 kn. Red. Opis br. 1 2 1. Primljena donacija opreme 2. Evidentiranje imovine i izvora

Iznos 3 100.000 100.000

Račun Duguje Potražuje 4 5 42233 02233

66323 91121

Sukladno članku 57. stavku 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom plaTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

VATROGASTVO nu svi prijenosi dugotrajne i kratkotrajne ne inancijske imovine između dva proračuna, proračuna i proračunskog korisnika ili dva proračunska korisnika evidentiraju se preko računa 91512 - Promjene u obujmu imovine. To primjerice znači da ako javna vatrogasna postrojba dobije donaciju vatrogasnog vozila od Hrvatske vatrogasne zajednice ili lokalne jedinice, za istu ne evidentira prihode i rashode, već bilančno evidentira novodobivenu imovine preko promjena u obujmu imovine. Red. Opis br. 1 2 1. Primljena donacija vatrogasnog vozila od grada/općine/županije/ državog proračuna

Račun Duguje Potražuje 3 4

02316 91512

91512 91121

godini, knjiže se kao povrati na stavke rashoda odnosno storno rashoda, a refundacije ostvarene u sljedećoj iskalnoj godini na 65267 - Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete. Primjeri: U prometnoj nezgodi oštećen je službeni automobil AB. Primljen je račun od ovlaštenog servisera za popravak u iznosu od 3.500,00 kn. Račun je plaćen. Osiguravajuća kuća priznala je u cijelosti račun za popravak. Red. br.

Opis

Iznos

1. 2.

6. Refundacije štete Troškovi koji nastaju, a pokriveni su policama osiguranja za koje su plaćene premije, evidentiraju se na odgovarajućim računima rashoda. Refundacije osiguravajućih kuća, ostvarene u istoj iskalnoj

3. 4.

Primljen je račun servisera Potraživanje od osiguravajućeg društva Račun je plaćen Refundacija osiguravajućeg društva

Račun Duguje Potražuje 4

3.500

32323

23232

3.500 3.500

16526 23232

96526 11121

3.500

11121

16526

3.500

96526

65267

NAJAVLJUJEMO! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA JAVNE VATROGASNE POSTROJBE Zagreb, 22. siječnja 2013. TEMA RADIONICE JE: Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti – primjena izmjena Zakona o proračunu i slično Detaljan program radionice bit će objavljen na internet stranici www.tim4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

127

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Vesna Vašiček*

UDK 657.2

Izrada inancijskih planova/proračuna nepro itnih organizacija za 2013. godinu i uloga rezultata poslovanja u planiranju i izvještavanju Iako Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija nije utvrđena obveza donošenja inancijskih planova/proračuna, svaka nepro itna organizacija mora imati plan. Plan je rezultat procesa planiranja kojim se projiciraju i prezentiraju informacije o budućoj inancijskoj situaciji i budućim poslovnim aktivnostima i rezultatima. Obvezu izrade i donošenja inancijskog plana/proračuna nepro itne organizacije najčešće uređuju statutom i drugim propisima kojima se uređuje i njihov ustroj te djelovanje. Autorica u ovom tekstu daju pregled aktualnosti vezano uz sastavljanje inancijskih planova nepro itnih organizacija.

1. Uvod Financijskim planom/proračunom utvrđuju se prihodi i rashodi koji se tijekom godine planiraju ostvariti odnosno izvršiti. Međutim, nepro itne organizacije svjesne su promjena koje je donijela nova Uredba i potrebe uključivanja rezultata poslovanja (viška/ manjka) u inancijski plan/proračun, ali najčešće ne znaju kako to tehnički izvesti. Upravo zato je ta problematika obrađena u nastavku teksta. Treba naglasiti da planiranje prihoda i rashoda u inancijskim planovima/proračunima treba pratiti način iskazivanja prihoda i rashoda u računovodstvenim evidencijama koje su temelj za praćenje izvršenja inancijskog plana/proračuna. To će kod nepro itnih organizacija dovesti do potrebe izrade još jednog plana - plana novčanih tijekova

* Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

128

za praćenja primitaka i izdataka odnosno likvidnosti nepro itne organizacije. Najjednostavniji inancijski plan od čije izrade treba krenuti svaka nepro itna organizacija je plan prihoda i rashoda po računima računskog plana (takozvanoj ekonomskoj klasi ikaciji). Takav plan ukazuje na što se sredstva tijekom godine planiraju utrošiti i temeljem čega se namjeravaju prikupiti. Ipak, niti jedan plan nije sam sebi svrha. On mora pridonositi postizanju ciljeva nepro itne organizacije, a oni su vidljivi kroz programe koji se provode. Stoga je važno kroz inancijski plan prezentirati i čime će se organizacija baviti tijekom godine. Ako nepro itna organizacija ima više organizacijskih dijelova (podružnica), planom treba pokazati koji će se programi provoditi u kojim organizacijskim dijelovima (relevantno za veće nepro itne organizacije), koliko se sredstava namjerava uložiti u svaki od programa te koji su im izvori inanciranja. Dakle, složeni inancijski plan je onaj u kojem se koristi više klasi ikacija od kojih posebno ističemo organizacijsku, programsku i ekonomsku klasi ikaciju. Ovisno o složenosti inancijskih planova, proces praćenja izvršenja je manje ili više složen. Za praćenje izvršenja i izvještavanje o izvršenju inancijskog plana sastavljenog isključivo po računima računskog plana (ekonomskoj klasi ikaciji) dovoljna je primjena inancijskog računovodstva i sastavljanje Uredbom propisanih inancijskih izvještaja. Za praćenje izvršenja i izvještavanje o izvršenju inancijskog plana/proračuna sastavljenog primjenom organizacijske, programske i ekonomske klasi ikacije neophodno je uvođenje analitičkog računovodstva i praćenje potrošnje po svakom od programa i organizacijskih dijelova. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 2. Prijedlog izgleda i sadržaja inancijskog plana/proračuna Financijski plan/proračun se u pravilu sastavlja za razdoblje od jedne godine, ali može biti sastavljen i za više godina (pogledati primjer) kako bi se pokazao dugoročniji pogled u planiranju budućih aktivnosti. U načelu inancijski plan/proračun sastoji se od: - procjene prihoda za sljedeću godinu, - plana rashoda za sljedeću godinu po mogućnosti iskazanih po programima i za veće nepro itne organizacije po organizacijskim dijelovima, - obrazloženja prijedloga inancijskog plana/ proračuna.

pune plana, preporuča se detaljnija razrada od druge razine prikazane gore u primjeru. Prihodi se mogu grupirati i po izvorima inanciranja npr. 1. Vlastiti prihodi (članarine i članski doprinosi), 2. Prihodi iz proračuna, 3. Ostale donacije, 4. Prihodi na tržištu (prihodi od prodaje roba i pružanja usluga,… U nastavku se daje prijedlog izgleda plana prihoda u inancijskom planu ne inancijske organizacije na Obrascu: FP-prihodi. Tablica 2. Plan prihoda u inancijskom planu neinancijske organizacije na Obrascu: FP-prihodi Izvor prihoda

Uz navedeno nepro itna organizacija može izdvojiti iz inancijskog plana posebno plan nabave dugotrajne imovine i plan radnih mjesta radi lakšeg praćenja i upravljanja ovim vrstama rashoda odnosno ulaganja u imovinu.

Vlastiti prihodi

Prihodi iz proraþuna

3111

800.000

3211 3311

75.000 500.000

3531 Ukupno (po izvorima)

Tablica 1. Prikaz plana prihoda nepro itne organizacije 3 PRIHODI 31 PRIHODI OD PRODAJE ROBA I PRUŽANJA USLUGA 32 PRIHODI OD ČLANARINA I ČLANSKIH DOPRINOSA 33 PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 34 PRIHODI OD IMOVINE 36 OSTALI PRIHODI

34.700.000,00 kn 600.000,00 kn 27.800.000,00 kn 750.000,00 kn 5.500.000,00 kn 50.000,00 kn

O razini na kojoj će se planirati prihodi odlučuje nepro itna organizacija. Fleksibilnost planova je potrebna da bi se umanjila opasnost od neočekivanih događaja. Viša razina daje veću leksibilnost u izvršavanju, ali zato manje informacija. Budući da je plan podložan promjenama, što znači da tijekom godine tijelo koje usvaja inancijski plan/proračun može uvijek prihvatiti i izmjene i doTIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

1.200.000 800.000

500.000

Ukupno prihodi

Nepro itna organizacija procjenjuje koliko će prihoda po pojedinim vrstama, iskazanih na način propisan računskim planom, ostvariti sljedeće godine.

Ostali prihodi

3112

3511

2.1. Procjena prihoda

Prihodi po posebnim propisima

Donacije

Oznaka raþ.iz raþunskog plana

1.200.000

75.000

2.575.000

2.2. Plan rashoda Najjednostavniji plan rashoda je u inancijskom planu iskazan po računima računskog plana. Kao i kod prihoda, o razini detalja odlučuje nepro itna organizacija. Naravno da je jednostavnije planirati na što manjoj razini detalja, ali je plan tada i manje jasan. Potrebno je naći mjeru između podataka koji se u planu žele vidjeti i složenosti plana. Detaljno planiranje dovodi do potrebe čestog mijenjanja plana tijekom godine jer ga je teško izvršavati bez većih odstupanje za koje je potrebno odobrenje upravljačkih tijela nepro itne organizacije. Tablica 3. Prikaz plana rashoda nepro itne organizacije 4 41 42 43 44 45 46

RASHODI RASHODI ZA ZAPOSLENE MATERIJALNI RASHODI RASHODI AMORTIZACIJE FINANCIJSKI RASHODI DONACIJE OSTALI RASHODI

34.700.000,00 kn 9.070.000,00 kn 12.250.000,00 kn 370.000,00 kn 30.000,00 kn 5.580.000,00 kn 7.400.000,00 kn

129

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Preporuka je plan rashoda u inancijskom planu iskazati po programima po kojima upravljači i članovi ne inancijske organizacije žele pratiti njeno poslovanje. Pri tom, ponovo naglašavamo, nepro itne organizacije same određuju razinu detalja ekonomske klasi ikacije na kojoj se planiraju rashodi – na razini skupine, podskupine, odjeljka ili još detaljnije.

2.3. Višegodišnje planiranje Planiranje mora obuhvatiti buduće vremensko razdoblje. Nepro itne organizacije su do sada izrađivale kratkoročne inancijske planove/proračune (isključivo za jednu godinu). Ipak, višegodišnji okvir planiranja (srednjoročni ili dugoročni) omogućio bi nepro itnim organizacijama učinkovitiju alokaciju sredstava i bolji pogled na održivost pojedinih odluka. Višegodišnji plan daje veću kontrolu nad stvaranjem ugovornih obveza koje se protežu na nekoliko godina i time značajniju dozu transparentnosti jer osvjetljava utjecaj pojedinih odluka na inancijske planove/proračune narednih godina. Rezultat procesa višegodišnjeg planiranje je višegodišnji plan, ali to je proces koji se godišnje ponavlja i koji je usmjeren smanjenju nejednakosti između onog što je dostupno i onog što članovi nepro itnih organizacija traže. Iako će primjerice upravno tijelo neke nepro itne organizacije donijeti plan za 2013.-2015. godine, u 2014. godini će revidirati plan za tu i 2015. godinu. Kod revidiranja projekcija važno je da popratni dokumenti obrazlažu, od godine do godine, kako su revidirane procjene prihoda i rashoda povezane s višegodišnjim procjenama iz prethodne godine. Plan za sve duži niz godina ne mora biti razrađen na jednakoj razini. Jasno da duži pogled iziskuje i manju razinu detalja. Ono što je bitno je odrediti inancijski okvir programima/aktivnostima i projektima koje se misle provoditi u određenom srednjoročnom okviru te istaknuti srednjoročne prioritete. 130

3. Uloga rezultata poslovanja u izvještavanju i planiranju Promjene u računovodstvu nepro itnih organizacija izazvane prelaskom s novčanog na načelo nastanka događaja utjecale su i na izradu inancijskih planova/ proračuna. Financijski plan/proračun koji uključuje isključivo projekciju prihoda i plan rashoda bez rezultata poslovanja ne pruža cjelovit inancijski okvir za donošenje odluka o budućoj potrošnji i izvorima inanciranja. Evidentno je da izvori inanciranja poslovanja nisu isključivo prihodi tekuće godine, već i viškovi iz prethodnih godina. S druge strane, nepro itne organizacije koje posluju s gubitkom trebaju kroz inancijski plan pokazati korekcije pogrešnih odluka iz prošlosti iz kojih su manjkovi proizašli i iznaći načine za njihovo pokriće. Manjkovi se mogu pokriti ili na teret novih izvora inanciranja, odnosno rasta prihoda ili smanjenjem ukupne rashodovne strane u visini nastalih manjkova (kroz jednu ili više godina).

3.1. Aktualna pitanja i odgovori vezana uz iskazivanje rezultata poslovanja Veliki broj pitanja nepro itnih organizacija vezan je za utvrđivanja rezultata poslovanja i njegovu ulogu u samom procesu planiranja i izrade inancijskog plana/proračuna. Na neka od njih ćemo se osvrnuti u nastavku. 1. Smiju li se troškovi tekućeg razdoblja direktno knjižiti na teret viška prihoda prethodnih godina? Odgovor: Troškovi tekućeg razdoblja ne smiju se direktno knjižiti na teret viška prihoda prethodnih godina. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Kod zaključivanja godine, na računu 5211 Obračun prihoda i rashoda sučeljavaju se prihodi i rashodi tekuće godine, a stanje se prenosi na račune podskupine 522 Višak/manjak prihoda na kojem se, u ovom slučaju, nalazi i preneseni saldo viška iz prethodnih godina kojim će se pokriti troškovi tekućeg razdoblja. 2. Kakva je veza salda na računu 522 Višak/ manjak prihoda (nekadašnjeg salda fonda) s 31. prosincem 2011. godine i sredstava na žiro-računu i u blagajni?Može li saldo fonda biti različit od inancijske imovine, ako da zašto dolazi do razlika? Odgovor: Saldo na računu 522 Višak/manjak prihoda (nekadašnji saldo fonda) može biti različit od inancijske imovine jer svaki prihod ne mora biti i primitak, kao što svaki primitak ne mora biti prihod odnosno svaki rashod ne mora biti izdatak i svaki izdatak ne mora biti rashod. Iz primjera u nastavku razvidno je kako je primjerice poslovna transakcija oročavanja rezultirala odljevom sredstva s računa – izdatkom, a da se pri tome nije evidentirao rashod. Sredstva na računu su se smanjila, a saldo fonda je ostao isti. Primjer: Nepro itna organizacija je trenutni višak prihoda od 200.000,00 kn poslovanja oročila na tri mjeseca uz kamatnu stopu od 2%. Red. br. 1 1. 2.

Opis

Svota

2 3 Oročavanje 200.000 sredstava Potraživanja 1.000 za kamate na oročena sredstva Podizanje sredstava 201.000 protekom tri 200.000 mjeseca i naplata 1.000 kamata

Postavlja se pitanje zašto je višak iz 2011. godine preknjižen na račun 5111 Vlastiti izvori od osnivača i od poslovanja. Raspoređivanje viška prihoda nepro itnih organizacija provodi se sukladno internim statutarnim pravilima i nije uređeno posebnim propisima. Višak prihoda prvenstveno će se iskoristiti za pokriće možebitnih manjkova iz prethodnih godina iskazanih u bilanci. Ako višku prihoda nije određena namjena, što je najčešći slučaj, on će se koristiti za pokriće ( inanciranje) rashoda tekuće godine. U pravilu, o načinu korištenja viška prihoda iskazanog na računu 5221 odnosno namirenju manjka iskazanog na računu 5222 na kraju poslovne godine odlučuje osnivač u sklopu prihvaćanja inancijskih izvještaja. U slučaju da se dio ostvarenog viška prihoda odnosi na već izvršena ili namjeravana investiranja u dugotrajnu imovinu koja se ne amortizira (zemljišta, baština, umjetnička djela, muzejska i arhivska građa trajne vrijednosti) primjereno ga je rasporediti u vlastite izvore (podskupina 511) jer je prema karakteru ulaganja iskazani višak trajno “uložen” pa ga treba tako i bilančno pratiti. Ako to nije razlog zbog kojeg se višak iz 2011. godine prenio na vlastite izvore, a njime se u budućnosti namjerava služiti za pokriće rashoda obavljanja djelatnosti potrebno ga je sa vlastitih izvora preknjižiti na 522 Višak/manjak prihoda odnosno 5221 Višak prihoda i onda ga planirati kako je pokazano u nastavku teksta.

Račun Duguje Potražuje 4 5 1211

1111

1641

3413

1111

1211 1641

3. Ako je višak prihoda iz 2011. godine prenesen u 2012. godinu na račun 51112 Vlastiti izvori od poslovanja, a na žiro računu 1.1.2013. imamo novčana sredstva iz 2012. godine, kako napraviti plan za 2013. godinu.? TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Odgovor:

4. Iskazivanje rezultata poslovanja u inancijskom planu/proračunu Nepro itne organizacije svjesne su potrebe uključivanja rezultata u financijski plan/proračun, ali najčešće ne znaju na koji način tehnički to provesti. Radi bolje ilustracije u nastavku prikazujemo moguće načine uključivanja rezultata (viška ili manjka) u financijski plan/proračun neprofitne organizacije. Rezultat o kojem govorimo je u računovodstvenim evidencijama iskazan na podskupini računa 522 Višak/manjak prihoda. Višak i manjak se u financijskom planu ne iskazuje na računima razreda 3 i 4, već se u sam financijski plan/proračun uključuje bilančna pozicija 5221 Višak prihoda i 5222 Manjak prihoda. 131

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA I. Financijski plan/proračun nepro itne organizacije u slučaju kada će se cjelokupni preneseni višak iz 2012. godine koristiti u 2013. godini: 3 PRIHODI 31 PRIHODI OD PRODAJE ROBA I PRUŽANJA USLUGA 32 PRIHODI OD ČLANARINA I ČLANSKIH DOPRINOSA 33 PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 34 PRIHODI OD IMOVINE 36 OSTALI PRIHODI KORIŠTENJE PRENESENOG VIŠKA PRIHODA 4 41 42 43 44 45 46

RASHODI RASHODI ZA ZAPOSLENE MATERIJALNI RASHODI RASHODI AMORTIZACIJA FINANCIJSKI RASHODI DONACIJE OSTALI RASHODI

34.700.000,00 kn 600.000,00 kn 27.800.000,00 kn 750.000,00 kn 5.500.000,00 kn 50.000,00 kn

37.700.000,00 kn 9.520.000,00 kn 13.700.000,00 kn 370.000,00 kn 60.000,00 kn 6.110.000,00 kn 7.940.000,00 kn

Financijski plan/proračun izrađen je na pretpostavci da će nepro itna organizacija u 2013. godinu ući s viškom prihoda od 3.000.000,00 kn što predstavlja rezultat poslovanja tekuće godine i prenesenih viškova ili manjkova iz prethodnim godina. Nepro itna organizacija je odlučila cjelokupan višak uključiti u inancijski plan kao izvor inanciranja obavljanja djelatnosti u 2013. godini i rashoda koji će pri tome nastati. Dakle, planirani rashodi od 37,7 milijuna kuna inancirat će se u 2013. godini na teret prihoda tekuće 2013. godine i viškova iz prethodne/ih godina.

II. Financijski plan/proračun nepro itne organizacije u slučaju kada se cjelokupni preneseni višak iz 2012. godine neće koristiti u 2013. godini za podmirivanje rashoda 2013. godine:

132

4 41 42 43 44 45 46

RASHODI RASHODI ZA ZAPOSLENE MATERIJALNI RASHODI RASHODI AMORTIZACIJA FINANCIJSKI RASHODI DONACIJE OSTALI RASHODI

750.000,00 kn 5.500.000,00 kn 50.000,00 kn

34.700.000,00 kn 9.070.000,00 kn 12.250.000,00 kn 370.000,00 kn 30.000,00 kn 5.580.000,00 kn 7.400.000,00 kn

3.000.000,00 kn

Obrazloženje:

3 PRIHODI 31 PRIHODI OD PRODAJE ROBA I PRUŽANJA USLUGA 32 PRIHODI OD ČLANARINA I ČLANSKIH DOPRINOSA

33 PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 34 PRIHODI OD IMOVINE 36 OSTALI PRIHODI

34.700.000,00 kn 600.000,00 kn 27.800.000,00 kn

UKUPNO PRENESENI VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA (koji se neće koristiti u 2012.)

3.000.000,00 kn

Obrazloženje: Nepro itna organizacija odlučila je ne koristiti višak prihoda iz prethodnih godina kao dodatni izvor inanciranja u 2013. godini jer primjerice u budućem razdoblju planira nabavu poslovnog objekta. Iako višak prihoda nije direktno uključen u inancijski plan/proračun, preporuka je da se on iskaže kao njegov sastavni dio na gore prikazan način. Nadalje, sukladno Uredbi o računovodstvu nepro itnih organizacija, nepro itne organizacije su udruge i njihovi savezi, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikate, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/pro ita. To znači da nepro itne organizacije ne mogu kao cilj postaviti povećanje viškova prihoda iz godine u godinu jer bi se svaki višak iz prethodne godine trebao odraziti u tekućoj godini kroz povećanje ulaganja u osnovnu djelatnost, uvođenje novih ili unapređivanje kvalitete postojećih aktivnosti, nove projekte i slično. Jasno, izuzeci su mogući u slučajevima kada nepro itna organizacija kroz nekoliko godina pokušava prikupiti sredstva za provođenje veće investicije i poradi toga prenesene viškove sredstava ne koristi za pokriće tekućih rashoda već ih rezervira za namjensko korištenje u budućnosti. TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA III. Financijski plan/proračun nepro itne organizacije u slučaju kada će se dio prenesenog viška iz 2012. godine koristiti u 2013. godini za podmirivanje rashoda djelatnosti u 2013. godini, a dio rezervirati i prenijeti u 2014. godinu: 3 PRIHODI 31 PRIHODI OD PRODAJE ROBA I PRUŽANJA USLUGA 32 PRIHODI OD ČLANARINA I ČLANSKIH DOPRINOSA 33 PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 34 PRIHODI OD IMOVINE 36 OSTALI PRIHODI KORIŠTENJE PRENESENOG VIŠKA PRIHODA 4 41 42 43 44 45 46

RASHODI RASHODI ZA ZAPOSLENE MATERIJALNI RASHODI RASHODI AMORTIZACIJA FINANCIJSKI RASHODI DONACIJE OSTALI RASHODI

34.700.000,00 kn 600.000,00 kn 27.800.000,00 kn 750.000,00 kn 5.500.000,00 kn 50.000,00 kn 1.000.000,00 kn

35.700.000,00 kn 9.200.000,00 kn 12.700.000,00 kn 370.000,00 kn 30.000,00 kn 5.800.000,00 kn 7.600.000,00 kn

IV. Financijski plan/proračun nepro itne organizacije u slučaju kada će se preneseni manjak iz prethodne godine u cijelosti podmiriti prihodima 2013. godine: 3 PRIHODI 31 PRIHODI OD PRODAJE ROBA I PRUŽANJA USLUGA 32 PRIHODI OD ČLANARINA I ČLANSKIH DOPRINOSA 33 PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 34 PRIHODI OD IMOVINE 36 OSTALI PRIHODI

37.700.000,00 kn 800.000,00 kn

4 41 42 43 44 45 46

RASHODI RASHODI ZA ZAPOSLENE MATERIJALNI RASHODI RASHODI AMORTIZACIJE FINANCIJSKI RASHODI DONACIJE OSTALI RASHODI

34.700.000,00 kn 9.070.000,00 kn 12.250.000,00 kn 370.000,00 kn 30.000,00 kn 5.580.000,00 kn 7.400.000,00 kn

POKRIĆE MANJKA PRENESENOG IZ PRETHODNIH GODINA

3.000.000,00 kn

29.850.000,00 kn 750.000,00 kn 6.230.000,00 kn 70.000,00 kn

Obrazloženje: UKUPNO PRENESENI VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 1. Korišteni višak prihoda u 2012. godini 2. Ostatak viška prihoda iz prethodnih godina

3.000.000,00 kn

1.000.000,00 kn 2.000.000,00 kn

Obrazloženje: Nepro itna organizacija ne mora ukupno raspoloživ višak iz prethodne godine potrošiti u jednoj godini jer se primjerice može dogoditi da tek u 2014. godini planira realizirati novi program koji ima inicijalne troškove i u 2013. godini. Stoga je organizacija u 2013. godini odlučila samo dio (1 milijun kuna) od ukupno raspoloživog viška od 3 milijuna kuna uključiti kao dodatni izvor inanciranja s time da je sastavni dio inancijskog plana treba biti informacija o viškovima kojima raspolaže nepro itna organizacija.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Nepro itna organizacija koja ima ostvareni manjak prihoda u prethodnoj godini u modelu inancijskog plana na kraju iskaza plana rashoda uključuje i kategoriju prenesenog manjka, jasno ako ga namjerava podmiriti u toj godini. U danom primjeru preneseni manjak od 3 milijuna kuna inancirat će se iz prihoda tekuće godine. Manjak se u inancijskom planu ne iskazuje na računima razreda 4, već se u inancijski plan uključuje bilančna pozicija 5222 Manjak prihoda. V. Financijski plan/proračun u slučaju kada nepro itna organizacija ima preneseni manjak iz 2012. godine koji će dijelom biti pokriven u 2013. godini: 3 PRIHODI 31 PRIHODI OD PRODAJE ROBA I PRUŽANJA USLUGA 32 PRIHODI OD ČLANARINA I ČLANSKIH DOPRINOSA 33 PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 34 PRIHODI OD IMOVINE 36 OSTALI PRIHODI

35.700.000,00 kn 740.000,00 kn 28.450.000,00 kn 750.000,00 kn 5.700.000,00 kn 60.000,00 kn

133

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 4 41 42 43 44 45 46

RASHODI RASHODI ZA ZAPOSLENE MATERIJALNI RASHODI RASHODI AMORTIZACIJA FINANCIJSKI RASHODI DONACIJE OSTALI RASHODI

POKRIĆE DIJELA MANJKA PRENESENOG IZ PRETHODNIH GODINA UKUPNO PRENESENI MANJAK IZ PRETHODNIH GODINA 1. Za pokriće u 2013. godini 2. Ostatak manjka za pokriće u narednim godinama

34.700.000,00 kn 9.070.000,00 kn 12.250.000,00 kn 370.000,00 kn 30.000,00 kn 5.580.000,00 kn 7.400.000,00 kn 1.000.000,00 kn

3.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn 2.000.000,00 kn

5. Plan novčanih tijekova Uz plan prihoda i rashoda (prihodi i rashodi priznaju se uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja), za potrebe donošenja odluka o novčanim tijekovima i analize poslovanja nužna je i izrada plana novčanih tijekova. Kroz primjere dane u nastavku nastojat će se ilustrirati potreba izrade navedenog plana. • Trošak nabave dugotrajne imovine ne evidentira se u cijelosti na rashodima u trenutku stjecanja (kao u ranijem sustavu na računu 472 Redoviti izdaci nematerijalne i materijalne imovine), već se iskazuje na rashodima tijekom korisnog vijeka uporabe imovine. Dakle, u inancijskom planu će nabava ne inancijske imovine biti iskazana u visini troška amortizacije za tu godinu u okviru skupine računa 43 Amortizacija. Ipak, za planiranje likvidnosti i donošenja odluke o nabavi dugotrajne imovine potrebna nam je informacija, ne o visina troška amortizacije, već ukupnih odljeva – izdataka proizašlih iz same nabave. • U inancijskom planu se ne iskazuje prihod za primljeni kredit/zajam, niti rashod u visini otplata ili danih zajmova, a podaci o primicima i izdacima po osnovi zaduživanja važan su

134

element za planiranja likvidnosti i donošenje strateških odluka. Iz navedenih primjera razvidno je da nam inancijski plan/proračun ne osigurava praćenje ukupnih novčanih priljeva i odljeva na razini organizacije i stoga je preporuka nepro itnim organizacijama da, uz inancijski plan/proračun, izrađuju i plan novčanih tijekova čiji se izgled daje u nastavku.

PLAN NOVČANIH TIJEKOVA ZA 2013. GODINU POSLOVNE AKTIVNOSTI U 2013. Novčani primici (od prodaje roba i usluga, kamata, primljenih donacija, doprinosa, članarina, povrata poreza itd.) Novčani izdaci (plaće, naknade, nabava materijala, sirovina, robe, energije, usluga, dane donacije, članarine, kamate itd.)

A. NOVČANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI U 2013. Novčani primici (od prodaje dugotrajne imovine i vrijednosnih papira itd.) Novčani izdaci (nabava/ulaganje u dugotrajnu imovinu, vrijednosne papire, plasmani itd.)

B. NOVČANI TOK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI FINANCIJSKE AKTIVNOSTI U 2013. Novčani primici (primljeni krediti, zajmovi itd.) Novčani izdaci (povrat kredita, zajmova itd.)

C. NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (A+B+C) ČISTI NOVČANI TIJEK

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Desanka Sarvan*

UDK 347.7

Najavljena je Novela Zakona o komunalnom gospodarstvu Pred nama su još jedne izmjene Zakona u komunalnom sektoru koje je nužno promatrati u kontekstu analize stanja i perspektivama koje se u tim djelatnostima očekuju uslijed pristupanja Republike Hrvatske EU, sa naročitom pažnjom glede predstojećih obveza izgradnje komunalne infrastrukture u cilju zaštite okoliša. U izradu novog Zakona kojim bi se uredilo ovo značajno pravno područje moraju biti uključeni stručnjaci raznih pro ila iz područja gospodarstva, zaštite okoliša, poreznog sustava, pri čemu valja uzeti u obzir odredbe međunarodnih izvora prava i praksu europskih zemalja

1. Uvod Komunalno gospodarstvo jedan je od najznačajnijih poslova iz lokalnog djelokruga jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS), kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana.1 Komunalne djelatnosti podrazumijevaju naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za izičke i pravne osobe, te inanciranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Zagreba.2

Desanka Sarvan, dipl.iur, Županija Istarska, Pula, desanka. sarvan@istra-istria.hr 1 Osim komunalnih djelatnosti, JLS obavljaju poslove uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, tehničku kulturu, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu (stavak 1. članka 135. Ustava Republike Hrvatske - NN, br. 56/90, 135/97, 8/98 – pročišćeni tekst, 113/2000, 124/2000 – pročišćeni tekst, 28/2001, 41/2001 –pročišćeni tekst, 55/2001 – ispravak, 76/2010 i 85/09 – pročišćeni tekst) *

Stavak 2.članak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 59/01, 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 84/11- v. članak 141. Zakona o cestama i 90/11 – v. članak 118. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji).

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Komunalne djelatnosti su: opskrba pitkom vodom i odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda (vodne usluge)3, prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada,održavanje javnih površina,održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo,održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslova i javna rasvjeta. Osiguranje obavljanja ovih usluga iziskuje značajne troškove proračuna JLS i ustroj odgovarajućih upravnih tijela i službi, te je od naročitog značaja konzistentan pravni okvir za obavljanje tih djelatnosti. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95 stupio na snagu 8. lipnja 1995. godine, a primjenjuje se od 8. kolovoza 1995. godine) noveliran je čak 16 puta. Novele tog Zakona objavljene su u NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 59/01, 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 84/11- v. članak 141. Zakona o cestama, 90/11 – v. članak 118. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (u daljnjem tekstu ZKG), što samo po sebi ukazuje da se radi o izrazito dinamičnom sektoru djelokruga JLS u Republici Hrvatskoj.

2. Najavljena Novela ZKG Na 58. sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj 25. listopada 2012. godine, razmatran je Nacrt prijedloga Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji je sačinilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske. Nacrtom prijedloga Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu mijenja se nadležnost tijela uprave koje rješava o žalbama izjavljenim protiv rješenja koja u provedbi ZKG, do3 Glava XIII. Javna vodoopskrba i javna odvodnja, članci 126222. Zakona o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11).

135

KOMUNALNO GOSPODARSTVO nose tijela uprave su čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo velikih gradova, na način da je za rješavanje tih upravnih stvari određena nadležnost tijela uprave županija, a ne više nadležnost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske. Prema navedenom Nacrtu prijedloga Zakona o izmjeni i dopunama ZKG, središnje tijelo državne uprave nadležno za komunalno gospodarstvo će upravnim tijelima županija nadležnim za poslove komunalnog gospodarstva u drugom stupnju u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu toga Zakona predati spise i arhivu predmeta u kojim se odlučuje o žalbama protiv rješenja iz toga toga Zakona. Do isteka toga roka poslove donošenja rješenja iz toga Zakona nastaviti će obavijati središnje tijelo državne uprave nadležno za komunalno gospodarstvo.

3. Razlozi za Novelu ZKG Zakonom o izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 49/11 - stupio na snagu 5. svibnja 2011. godine), brisane su odredbe stavka 2. članka 6, stavka 2. članka 18., stavka 6. članka 23. i stavka 6. članka 32. Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09 i 153/09), u kojim odredbama je bilo navedeno da se protiv rješenja koja donose tijela uprave JLS u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo žalba podnosi upravnom tijelu županije, a protiv istih rješenja koje donosi tijelo uprave Grada Zagreba u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo žalba podnosi ministarstvu. 136

Brisanjem tih odredbi ZKG kao posebnog zakona, stvorili su se uvjeti za izravnu primjenu odredbe stavka 3. članka 76. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09 i 150/11)4, kojom je određeno da se protiv pojedinačnih akata koje donose općinska i gradska upravna tijela, može izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu županije, a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano5 . Stoga, jer ZKG, kao posebnim zakonom više nije drukčije propisano, uslijed navedenih izmjena ZKG, upravna tijela županija nadležna za rješavanje o žalbama izjavljenim protiv upravnih akata koje donose tijela uprave općina i gradova, ustupila su nakon stupanja na snagu tj. nakon 5. svibnja 2011. godine tadašnjem Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradnje Republika Hrvatske sve zaprimljene spise upravnih predmeta drugostupanjskog postupka iz djelokruga komunalnog gospodarstva u kojima je bila izjavljena žalba protiv rješenja upravnih tijela u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo velikih gradova. Tako je primjerice, Upravni odjel za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Istarske županije ostao nadležan za rješavanje o žalbama izjavljenim protiv rješenja upravnih tijela u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo gradova i općina u Istarskoj županiji, osim za Grad Pulu (kao veliki grad). Analiza rezultata provođenja spomenutih izmjena ZKG od strane Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja6 ukazala je na potrebu decentralizacije nadležnosti po pitanju rješavanja o žalbama izjavljenim na prvostupanjska rješenja iz upravnog područja komunalnog gospodarstva. U obrazloženju Nacrta Prijedloga, nadležno ministarstvo navodi: „ Prenošenjem nadležnosti sa središnjeg tijela državne uprave nadležnog za komunalno gospodarČlanak 21. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br, 129/05). 4

Prema članku 2. Zakona o gradu Zagrebu (NN, br. 62/01, 125/08, 36/09), Grad Zagreb ima položaj županije (prije Zakon o Gradu Zagrebu - NN, br. 90/92, 76/93, 69/95, 14/97 i 36/98). 5

6 Iz obrazloženja uz Nacrt prijedloga Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, www.vlada.hr.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO stvo na upravna tijela županija, odnosno Grad Zagreb nadležnima za poslove komunalnog gospodarstva rezultiralo bi većom učinkovitošću i uspješnosti u obavijanju komunalnih usluga. Upravna tijela županija, odnosno Grada Zagreba u poziciji su ostvarenja brže i bliže komunikacije s građanima prilikom ostvarivanja njihovih prava, te bolje poznavanje situacije u pojedinačnim slučajevima na području svoga rada.“ Slijedom izloženog, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske je predložilo je izmjene i dopune ZKG, kojima se: a) nadležnost za rješavanje žalbi izjavljenih protiv rješenja koja u prvom stupnju donose tijela uprave u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo JLS (uključujući općine, gradove i velike gradove) prenosi na upravna tijela županije, b) nadležnost za rješavanje žalbi izjavljenih protiv rješenja koja donosi upravno tijelo Grada Zagreba ostaje pri središnjem tijelu državne uprave nadležnom za komunalno gospodarstvo.7 Slijedom navedenog, predstojeća novela ZKG predstavlja samo jedan mali (ali pozitivan) zahvat u pravno uređenje sustava komunalnog gospodarstva.

4. Komunalne djelatnosti - de lege ferenda Međutim, sustav pravnih normi koje uređuju lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj u dijelu obavljanja komunalnih djelatnosti potrebno je temeljito preispitati i detaljnije pravno urediti. Najmanje što se može učiniti za osiguranje korektne primjene ZKG u praksi je izrada pročišćenog teksta tog zakona. Ujedno, Zakon o komunalnom gospodarstvu usklađuje se s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o usklađivanju prekršajnog zakonodavstva Republike Hrvatske s Kaznenim zakonom, objavljenom u NN, br. 79/12 od 16. srpnja 2012. godine, a kojom Odlukom je propisana obveza stručnih nositelja izrade propisa da u pripremi nacrta prijedloga propisa koji sadrže prekršajne odredbe iste usklade s Kaznenim zakonom na način da se izbjegne preklapanje zakonskih opisa prekršaja i kaznenih djela.

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Prvo (i najvažnije), smatra da je potrebno za trgovačka društva - isporučitelje komunalnih usluga odrediti obvezu isključivog obavljanja komunalnih usluga. Naime, ustaljena je praksa u JLS u Republici Hrvatskoj da trgovačka društva u vlasništvu JLS, koja obavljaju komunalne usluge istovremeno obavljaju i druge komercijalne djelatnosti, te u tim slučajevima poduzetnički rizik na tržištu kojeg tada ova trgovačka društva preuzimaju u pravnom prometu obavljanjem komercijalnih djelatnosti, može (ponekad/u pravilu?) biti na štetu komunalnih usluga koje ta trgovačka društva obavljaju kao primarnu funkciju. Drugo (i ne manje važno), potrebno je odrediti politiku Republike Hrvatske prema mogućoj privatizaciji komunalnih djelatnosti i upravljanju pravnim osobama koje obavljaju komunalne djelatnosti, jer pojedini slučajevi stečaja komunalnih trgovačkih društava u nekim JLS ukazuju na potrebu izgradnje sustava odgovornijeg upravljanja tim pravnim osobama. Izmjene zakona u komunalnom sektoru potrebno je temeljiti na analizi stanja i perspektivama koje se u tim djelatnostima očekuju uslijed pristupanja Republike Hrvatske EU, sa naročitom pažnjom glede predstojećih obveza izgradnje komunalne infrastrukture u cilju zaštite okoliša. U izradu novog zakona kojim bi se uredilo ovo značajno pravno područje moraju biti uključeni stručnjaci raznih pro ila iz područja gospodarstva, zaštite okoliša, poreznog sustava, pri čemu valja uzeti u obzir odredne međunarodnih izvora prava i praksu europskih zemalja. Kao kvalitetan predložak mogu poslužiti odredbe ZV/09 kojima su uređene vodne usluge (Glava XIII. Javna vodoopskrba i javna odvodnja, članci 126-222). No, pitanje nove pravne regulative komunalnog sektora u Republici Hrvatskoj ne može se izdvojiti iz iskazane potrebe za sustavnim rede iniranjem položaja lokalnih i regionalnih jedinica u odnosu na iskalne prihode, tj. iskalnom decentralizacijom.

137

TIM4PIN INFO 1. Iznosi naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza

III. OTPREMNINE I DAROVI 1. Otpremnina (pri odlasku u 8.000,00 kn mirovinu)

Pravilnikom o porezu na dohodak (NN, br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11. i 61/12.) u čl. 7., 13., 16. i 45. određeni su neoporezivi iznosi kao primici koji se ne smatraju plaćom samo ako se isplaćuju zaposlenicima, odnosno stipendije redovnim studentima i učenicima.

Dar djetetu do 15 godina života

600,00 kn godišnje

Dar posloprimcu

samo u naravi (do 400,00 kn godišnje s PDV-om)

Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.)

sveukupno 2.500,00 kn godišnje

Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

3.326,00 kn

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora i nagrada Br.

Vrsta isplate

Dopuštena isplata (u kunama)

I. 1.

NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom u visini stvarnih izdataka putovanju

Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

Troškovi prijevoza na posao i s posla

u visini stvarnih izdataka prema cijeni javnog prijevoza

Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II.

DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

170,00 dnevno Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) Terenski dodatak u zemlji (mjesto 170,00 dnevno rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta društva i boravišta zaposlenika) Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 dnevno

4. 5. 6.

Pomorski dodatak Naknada za odvojeni život Dnevnice u inozemstvu

250,00 dnevno 1.600,00 mjesečno Prema Odluci Vlade RH (NN, br. 8/06., primjena od 18. siječnja 2006.

IV. POTPORE 1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje 2. 3.

U slučaju smrti zaposlenika U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

7.500,00 kn 3.000,00 kn

Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

2.500,00 kn godišnje

Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

Darovanje za zdravstvene potrebe4

Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

V. 1.

NAGRADE ZAPOSLENICIMA Za navršenih: – 10 godina radnog staža 1.500,00 kn – 15 godina radnog staža 2.000,00 kn – 20 godina radnog staža 2.500,00 kn – 25 godina radnog staža 3.000,00 kn – 30 godina radnog staža 3.500,00 kn – 35 godina radnog staža 4.000,00 kn – 40 godina radnog staža i svakih 5.000,00 kn narednih 5 godina VI. STIPENDIJE I NAGRADE ZA PRAKTIČNI RAD 1. Stipendije (kao potpora)6 1.600,00 kn mjesečno 2. Sportske stipendije i naknade za 1.600,00 kn mjesečno sport, usavršavanje 3.

Stipendije studentima za izvrsna postignuća u znanju

4.000,00 kn mjesečno

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada

1.600,00 kn mjesečno (može u gotovini)

Naknade za rad posredstvom učeničkih i studentskih udruga

do 50.000,00 kn godišnje

Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu ( NN, br. 24/12). Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08. i 80/10.) bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak). 3 Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak samo na temelju posebnih propisa. 4 Sukladno čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima. 5 Sukladno čl. 9. t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kuna mjesečno. 6 Sukladno čl. 10. st. 1. t. 12. Zakona o porezu na dohodak. 1 2

138

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

TIM4PIN INFO NAPOMENE: • Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak). • Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema čl. 44. st. 16. Pravilnika o porezu na dohodak. • IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati: - Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema čl. 10. t. 11. Zakona o porezu na dohodak i čl. 5. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak). - Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog korisnika

2. Izmjenjene odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike U Narodnim novinama br. 89/12, objavljen je novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike uz Dodatak I. navedenom Kolektivnom ugovoru. U nastavku navodimo neke odredbe novog Kolektivnog ugovora koje se odnose na materijalna prava: • prijevoz: - službenik/namještenik koji ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada nema pravo na naknadu troškova prijevoza - ako nije organiziran međumjesni prijevoz/ako je organiziran ali dolazi na posao osobnim automobilom, poslodavac može, ako mu je to povoljnije, isplatiti naknadu od 75 lp/km; ako je mje-

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

sto stanovanja udaljeno od mjesta rada više od 100 km î naknada troškova se utvrđuje u visini 65 lp/km, posebnom odlukom nadležnog ministra - u oba slučaja službenik/namještenik predaje ispunjeni i potpisani formular sa stvarnim dolaskom na posao automobilom i prijeđenim km za dolazak i povratak s posla u prošlom mjesecu, do 3. dana u mjesecu udaljenost između adrese stanovanja i adrese rada utvrđuje se prema stvarnom planeru putovanja HAK-a. Pri utvrđivanju 2 km - najkraća ruta uz korekciju za uređene pješačke nathodnike i pothodnike, a u ostalim slučajevima (kada nije organiziran međumjesni prijevoz i za više od 100 km) - najkraća ruta bez naplate sa suvremenim asfaltom naknada se ne isplaćuje za vrijeme godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta, privremene spriječenosti za rad i druge dana kada službenik/ namještenik nije obvezan dolaziti na posao ako se koristi prijevoz poslodavca - nema pravo na troškove prijevoza, osim za nepokriveni dio relacije u slučaju promjene maloprodajne cijene MB Eurosuper BS 95, prema podacima Ministarstva gospodarstva, za više od 20% od dana stupanja na snagu ovog KU, korigirat će se visina naknade u roku od 30 dana naknada se isplaćuje do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Dodatkom I. donesene su promjene po pitanju božićnica, regresa te jubilarnih naknada. U 2012. godini ne primjenjuju se odredbe Kolektivnog ugovora o isplati božićnica, dok se u 2013. godini ne primjenjuju odredbe o isplati božićnica i regresa. Po pitanju jubilarnih nagrada, one će se i dalje isplaćivati, ali uz izmijenjene uvijete. Pravo na jubilarnu nagradu u 2013. godini neće se primjenjivati za službenike koji navrše 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe, a osnovica za isplatu jubilarnih nagrada u 2013. godini iznosi 900,00 kuna, za razliku od dotadašnjih 1.800,00 kn.

139

TIM4PIN INFO Tablica 2. Iznosi jubilarnih nagrada za državne službenike i namještenike Godine neprekidne službe/rada u Jubilarna državnim tijelima i Ugovoreno nagrada jedinicama lokalne i pravo za 2012. područne (regionalne) godinu samouprave 5 1 osnovica 1.800,00 10 1,25 2.250,00 osnovice 15 1,5 2.700,00 osnovice 20 1,75 3.150,00 osnovice 25 2 osnovice 3.600,00 30 2,5 4.500,00 osnovice 35 3 osnovice 5.400,00 40 4 osnovice 7.200,00 45 5 osnovica 9.000,00

3. Plaće Tablica 3. Doprinosi iz plaće

Jubilarna nagrada za 2013. godinu 1.125,00 1.575,00 2.250,00 3.600,00 4.500,00

U 2012. i 2013. godini dnevnice i terenski dodaci su umanjeni Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i Dodatkom I. na 150,00 kn, a navedeno se primjenjuje od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora i Dodatka, 2. kolovoza 2012.

NAPOMENA: Vlada je donijela Odluku o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorom, (NN, br. 117/12 od 24. 10. 2012.). Navedenom Odlukom utvrđen je iznos dnevnice za službena putovanja i terenski dodatak za dužnosnike suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorom, u iznosu od 150,00 kn.

Doprinosi iz plaće - za mirovinsko osiguranje - I. stup - II. stup

Tablica 4. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću - za zdravstveno osiguranje 13% - za zaštitu zdravlja na radu 0,5% - za zapošljavanje i doprinos (ili 1,6 + 0,1%)* za poticanje zapošljavanja 1,7% (ili 1,6 + 0,2%)* osoba s invaliditetom * čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%. Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopama prikazanim u tablici 5.

Tablica 5. Staž osiguranja s povećanim trajanjem Za 12 mj. staža priznaje se 14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

140

20% 15% 5%

Ukupna Stope Stope stopa doprinosa za doprinosa doprinosa radnike u I. za radnike stupu u II. stupu 4,86% 3,61% 1,25% 7,84% 5,83% 2,01% 11,28% 8,39% 2,89% 17,58% 13,07% 4,51% TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

TIM4PIN INFO Tablica 6. Osobni odbici

Osobni odbitak

Svota osobnog odbitka Mjesečno od 1.3. 1,00 2.200 0,50 1.100

Faktor osobnog odbitka

Osnovni osobni odbitak Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,0 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8, 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100% invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Umirovljenici područja - Visina mirovine, posebne državne skrbi a najviše 3.400 (najmanja 2.200) I. skupina 3.840 Područje posebne državne II. skupina 3.200 skrbi III. 2.400 skupina Brdsko-planinska područja 2.400

Tablica 7. Stope poreza na dohodak Stope poreza na dohodak 12%

Mjesečna porezna osnovica

do 2.200,00 kn iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn (tj. 25% daljnjih 6.600,00 kn) 40% iznad 8.800,00 kn Godišnja porezna osnovica za 2012. g. Stopa do 26.400,00 kuna 12% od 26.400,00 do 43.200,00 kn, tj. na razliku od 22,83% 16.800,00 kn od 43.200,00 do 105.600,00 kn, tj. na razliku od 25% 62.400,00 kn od 105.600,00 do 129.600,00 tj. na razliku od 37,5% 24.000,00 kn iznad 129.600,00 kn 40%

TIM4PIN MAGAZIN promo broj 2012.

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu određena Zakonom o minimalnom plaći (NN, br. 67/08.). Od 1. lipnja 2012. do 31. svibnja 2013., prema objavi Državnog zavoda za statistiku minimalna plaća iznosi 2.814,00 kn (NN, br. 60/12.), a primjenjuje se od 1. srpnja 2012.

4. Stope zateznih kamata i eskontna stopa HNB Tablica 8. Stope zateznih kamata i eskontna stopa HNB KAMATE I RAZDOBLJE PRIMJENE ESKONTNA STOPA od 11.04.2000. do 22.10.2002. od 23.10.2002. do 30.12.2007. od 31.12.2007. do 22.06.2011.

5,9% 4,5% 9,0%

od 23.06.2011.

7,0%

ZATEZNA KAMATA od 01.07.2002. do 02.11.2004. 0d 03.11.2004. do 31.12.2007. Zatezna kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i na odnose iz ugovora između trgovaca i osoba javnog prava* od 01.01.2008. do 30.06.2011. od 01.07.2011. Zatezne kamate u ostalim odnosima od 01.01.2008. do 30.06.2011. od 01.07.2011.

STOPA

15% 15%

OBJAVA

NN, br. 39/00 NN, br. 12/02 NN, br. 132/07, 75/08, 01/09, 76/09, 01/10, 82/10 i 01/11 NN, br. 66/11, 01/12, 73/12 NN, br. 72/02 NN, br.153/04 čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08)

17% 15% čl. 29. Zakona o obveznim odnosima 14% 12%

*Prema čl. 26. st. 6. Zakona o obveznim odnosima, osobama javnog prava smatraju se osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava.

www.tim4pin.hr 141

TIM4PIN INFO

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora ORGANIZIRA SEMINAR ZA TRGOVAČKA DRUŠTVA U VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I/ILI PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I/ILI DRŽAVE O TEMI

Obveze trgovačkih društava u svezi uspostave sustava inancijskog upravljanja te praktični aspekti upravljanja likvidnošću i dugom Zagreb, 23. studenoga 2012. g., hotel International (10:00 do 15:30) Dobar sustav inancijskog upravljanja temelj je uređenog i kvalitetnog poslovanja, ujedno i glavna pretpostavka za korištenje Europskih fondova. Članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji trgovačkim društvima u javnom sektoru otvaraju se mogućnosti korištenja EU fondova. Ključna prepreka uspješnom korištenju sredstava EU fondova pored nepripremljenih projekata najčešće je slabo uspostavljen sustav inancijskog upravljanja te korištenje instrumenata zaduživanja. Seminar je podijeljen u dva dijela. U sklopu prvog dijela seminara pružit će se odgovori oko primjene aktualnih propisa iz područja javnih inancija na trgovačka društva u vlasništvu države i lokalnih jedinica, obuhvata inancijskog upravljanja, načina samostalnog ocjenjivanja vlastitog sustava, navesti i objasniti najčešće nepravilnosti i nedostaci sustava inancijskog upravljanja u trgovačkim društvima. U drugom dijelu seminara usmjerit će se na dobru praksu u inancijskom poslovanju, instrumente zaduživanja, te upravljanja likvidnošću i dugom. Tu su naročito aktualne teme oko primjene novog Zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi te o primjeni Zakona o proračunu i Zakona o iskalnoj odgovornosti u trgovačkim društvima. Sve navedene teme kroz praktična predavanja i rasprave bit će obrađenu u sklopu seminara.

Program 1. Primjena Zakona o proračunu i Zakona o iskalnoj odgovornosti na trgovačka društva u javnom sektoru 2. Izrada proračuna za 2013. (+n godina): primjeri dobre prakse, koje klasi ikacije koristiti, što uključiti u opisni dio – obrazloženje proračuna, jesu li i zašto neophodne izmjene proračuna tekuće godine 3. Osnovni elementi inancijskog upravljanja, procedure bez kojih se ne može s primjerima kako ih sastaviti 4. Najčešći nedostaci sustava inancijskog upravljanja kod trgovačkih društava u javnom sektoru 5. Kako samostalno provjeriti sustav inancijskog upravljanja i prepoznati nedostatke prije vanjskih kontrola i revizija? STANKA (12:00 – 12:30) 6. Financijsko poslovanje trgovačkih društava i upravljanje likvidnošću i dugom 7. Primjena Zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi 8. Financijski i porezni aspekti kapitalnih ulaganja trgovačkih društava su/ inanciranih iz lokalnih proračuna 9. Odgovori na pitanja i konzultacije Predavači: prof.dr. Davor Vašiček, prof.dr. Anto Bajo, mag.oec. Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnih ministarstava i drugih institucija Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 800,00 kn. Ako iz istog trgovačkog društva dolaze dva i više predstavnika, cijena za drugog i ostale sudionike (bez materijala) iznosi 400,00 kn. Prijave se mogu obaviti na telefone Centra: 01/5531755 (fax), 01/5531335 te na e-mail: centar@tim4pin. hr. Prijaviti se možete do srijede 21. studenoga (prijava je važna kako bi se osigurao potreban broj materijala). Na radionicu možete doći i bez prethodne prijave, a u tom slučaju se može dogoditi da materijale dobijete naknadno. Prijaviti se možete i on-line na našoj internet stranici www.tim4pin.hr. 142