Newsletter 2/2015 by TIM4PIN

www.tim4pin.hr

NEWSLETTER BR. 2/2015.

EU FONDOVI • PLANIRANJE, IZVRŠAVANJE I EVIDENTIRANJE PRIHODA I RASHODA IZ SREDSTAVA EU • NATJEČAJI U NAJAVI ZA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE IZ EUROPSKOG POLJOPRIVREDNOG FONDA • OTVORENI NATJEČAJI

TIM4PIN d.o.o. za savjetoanje, Ulica grada Vukovara 237a, 10 000 Zagreb; tel: 01/5531-755; 01/5531-335 e-mail: centar@tim4pin.hr; pitajcentar@tim4pin.hr

U PRODAJI! projekata!

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - TIM4PIN

4 RB

IBAN

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

Petodnevnu edukaciju „UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Zagreb, 09. – 13. veljače 2015. Osnovni cilj edukacije je upoznati polaznike s mogućnostima povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobiti za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova. Osim spomenutoga, cilj modula je educirati korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju tijekom provedbe projekta te ih osposobiti za pripremu među i završnog izvješća. Program edukacije: Modul 1: Osnove EU – presjek fondova i politika; primjeri dobre prakse; Modul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga; izrada proračuna; praćenje projekta u sustavu proračuna. Modul 3: Provedba EU projekata – podugovaranje i izvještavanje

09. veljače 2015. 10. i 11. veljače 2015. 12. i 13. veljače 2015.

Cijena petodnevne edukacije: 3.500,00 kn (uključen PDV, nova knjiga „Upravljanje EU projektima“, prezentacije predavača, radni materijal, te kava u pauzi).

Naknada za sudjelovanje za pojedine module iznosi: MODUL 1: 800,00 kn (uključen PDV, radni materijal, prezentacije, te kava u pauzi). MODUL 2: 1.600,00 kn (uključen PDV, radni materijal, prezentacije, te kava u pauzi). MODUL 3: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal, prezentacije, te kava u pauzi). Polaznici pojedinih modula imaju mogućnost kupovine nove knjige „Upravljanje EU projektima“ po cijeni od 250 kn. (Redovna cijena je 350 kn). Sudionici po završetku dobivaju uvjerenje o pohađanju pojedinog modula edukacije. Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB67, model 00. Prijave za sudjelovanje: • e-poštom: prijave@tim4pin.hr • on-line: http://www.tim4pin.hr/prijava_radionica.php • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678



Program stručne edukacije Modul 1 - ponedjeljak, 09.02.2015. 09.30 – 09.45 09.45 – 10.30 10.30 – 11.00 11.15 – 12.00 12.00 – 13.00 13.00 – 13.30 13.30 – 14.30 14.30 – 15.00 15.00 – 15.30

Uvod u radionicu Presjek / kronologija korištenja sredstava iz fondova EU u RH (razdoblje 2000 - 2006; 2007 – 2013) Kohezijska politika; perspektiva 2014 – 2020 (I dio) Kohezijska politika; perspektiva 2014 – 2020 (II dio) Pauza za ručak Sustavi upravljanja; sustavi provedbe fondova EU Objava natječaja / poziva na dostavu projektnih prijedloga te kriteriji prihvatljivosti projekata i prijavitelja Preduvjeti; partnerstvo te potrebni operativni i financijski kapaciteti Pitanja i odgovori

Modul 2 - utorak, 10.02.2015. 09:15 - 09:45 09:45 – 11:30 11:30 - 11:45 11:45 - 13:00 13:00 - 14:00 14:00 - 15:45

Uvod u projektni menadžment Upravljanje projektnim ciklusom (faze projektnog ciklusa, pristup logičkog okvira) Vježba 1: Izrada problemskog stabla Pauza Vježba 2: Izrada stabla ciljeva Upravljanje projektnim ciklusom (logička matrica) Pauza za ručak Vježba 3: Izrada logičke matrice Prijavni obrazac (relevantnost, opis projekta, plan aktivnosti – gantogram, održivost)

Modul 2 - srijeda, 11.02.2015. 09:15 - 10:15 10:15- 11:30

11:30 - 11:45 11:45 - 13:00

13:00 - 14:00 13:45 - 15:45

Praćenje projekata u sustavu riznice/proračuna Proračun općenito i pojednostavljeni prikaz troškova Plan aktivnosti i budžetiranje Dijelovi proračuna Proračun: Ljudski resursi (heading 1) Pauza Vježba 1 - Ljudski resursi (heading 1) Proračun: Putovanja (heading 2) Proračun: Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4) Pauza za ručak Vježba 2 - Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4) Proračun: Ostali troškovi (heading 5) i Ostalo (heading 6) Vježba 3 - Ostali troškovi Ostale napomene

Modul 3 - četvrtak, 12.02.2015. 09:30 - 11:00 11:00 - 11:15 11:15 - 12:30

12:30 - 13:35 13:45 - 15:45

Tko je tko u provedbi EU projekta? Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje timovima, ugovorne obveze) Pauza Sekundarna nabava općenito Sekundarna nabava: usluge, radovi i oprema Vježba: Primjeri ToR-a i TS Pauza za ručak Procedure nabave u EU projektima (najčešće): • Pojedinačna nabava (single tender) • Natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP) Vježba: Razvijanje plana nabave

Modul 3 - petak, 13.02.2015.

09:15- 11:30 11:30 - 11:45 11:45 - 13:00

13:00 - 13:45 13:45 - 15:00

Obveza izvještavanja Vrste izvješća Pauza Zahtjevi za plaćanjem Izmjene Ugovora Dokumentiranje troškova Računovodstvo Pauza za ručak Komunikacija i vidljivost: kako razviti zajednički komunikacijski plan? Monitoring (posjete na terenu) Vježba: Izrada plana izvještavanja

1. PLANIRANJE, IZVRŠAVANJE I EVIDENTIRANJE PRIHODA I RASHODA IZ SREDSTAVA EU ................................ 2 1.1. PLANIRANJE, IZVRŠAVANJE I EVIDENTIRANJE PRIHODA I RASHODA IZ SREDSTAVA EU KOD JLP(R)S ............ 2 1.1.1. JLP(R)S kao direktni primatelj EU sredstava .......................................................................................... 2 1.1.2. JLP(R)S prima EU sredstva iz državnog proračuna ................................................................................ 4 1.2. PLANIRANJE, IZVRŠAVANJE I EVIDENTIRANJE PRIHODA I RASHODA IZ EU SREDSTAVA KOD PRORAČUNSKOG KORISNIKA JLP(R)S................................................................................................................... 4 1.2.1. Proračunski korisnik JLP(R)S kao direktni primatelj EU sredstava ......................................................... 4 1.2.2. Proračunski korisnik JLP(R)S prima EU sredstva iz državnog proračuna ............................................... 5 1.3. PLANIRANJE, IZVRŠAVANJE I EVIDENTIRANJE PRIHODA I RASHODA IZ EU SREDSTAVA U DRŽAVNOM PRORAČUNU ....................................................................................................................................................... 6 1.3.1. Izvor financiranja 51 Pomoći EU............................................................................................................ 6 1.3.2. Izvor financiranja 55 Refundacije iz pomoći EU................................................................................... 11 1.3.3. Izvori financiranja 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU .................................................................. 12 2. NATJEČAJI U NAJAVI ZA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE IZ EUROPSKOG POLJOPRIVREDNOG FONDA ... 18 2.1. UVOD ........................................................................................................................................................... 18 2.2. MJERA 7: TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMA .................................................................... 20 2.3. PROCES PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA POTPORU ....................................................................................................... 23 2.4. PRIMJERI DOBRE PRAKSE DRUGIH DRŽAVA ČLANICA FINANCIRANIH IZ EAFRD-A ........................................................... 23 3. OTVORENI NATJEČAJI ................................................................................................................................. 27

1. PLANIRANJE, IZVRŠAVANJE I EVIDENTIRANJE PRIHODA I RASHODA IZ SREDSTAVA EU Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu1 (dalje u tekstu: Pravilnik) koji stupa na snagu 1. 1. 2015. doveo je do promjena u planiranju, izvršavanju i knjigovodstvenom evidentiranju prihoda i rashoda iz izvora EU. Za praćenje provođenja programa i projekata EU otvoreni su novi računi prihoda u okviru podskupine 638 Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava, te rashoda u okviru podskupina 368 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava i 384 Prijenosi EU sredstava subjektima izvan općeg proračuna. Temeljem modificiranog računovodstvenog načela nastanka događaja koje se primjenjuje u proračunskom računovodstvu prihodi se priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeriti, a rashodi se priznaju na temelju nastanka poslovnog događaja i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju. Međutim, temeljem novog Pravilnika, sukladno zahtjevima europske statistike, od 2015. pomoći od institucija i tijela EU i pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU (tekuće i kapitalne) priznaju se u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata. 1.1. PLANIRANJE, IZVRŠAVANJE I EVIDENTIRANJE PRIHODA I RASHODA IZ SREDSTAVA EU KOD JLP(R)S Prihodi od EU sredstava iskazuju se u državnom proračunu, osim sredstava koja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S) prime direktno od Europske komisije ili iz drugih zemalja (prekogranična suradnja). U tom slučaju prihod od EU sredstava iskazuju JLP(R)S. 1.1.1. JLP(R)S kao direktni primatelj EU sredstava Kada JLP(R)S primi EU sredstva direktno od institucija i tijela EU ili iz drugih zemalja (prekogranična suradnja), prihod od EU sredstava iskazuje na izvoru 5 Pomoći. Temeljem članka 19., stavka 3. Pravilnika o proračunskim klasifikacijama2, sama određuje brojčane oznake i nazive druge razine izvora financiranja za potrebe planiranja i izvršavanja plaćanja iz EU sredstava. Izvor 5 Pomoći fleksibilan je u izvršavanju što znači da je moguće:  izvršavanje iznad iznosa utvrđenih u financijskom planu, do visine naplate  izvršavanje neplaniranih rashoda, prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u financijskom planu  nepotrošena sredstva mogu se prenijeti te trošiti u sljedećoj proračunskoj godini3. Prihode od EU sredstava JLP(R)S planira na podskupini 632 Pomoći od međunarodnih 1

Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, Narodne novine, broj 124/14.

Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Narodne novine, broj 26/10 i 120/13.

Članci 48., do 50. Zakona o proračunu, Narodne novine, broj 87/08 i 136/12.

organizacija te institucija i tijela EU, a priznaje u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata. Iznos sredstava za koji nisu iskazani rashodi evidentira na osnovnom računu 23957 Obveze za EU predujmove.

Opis

Račun

Iznos

Duguje

Potražuje

1. jam) 2.

Uplata EU sredstava (primljeni predu-

500

11121

23957

Račun dobavljača

100

3,4

23,24

Plaćena obveza

100

23,24

11121

Priznavanje prihoda

100 3,24

23957

63231, 63241

1 Pojedine projekte koji se financiraju iz EU sredstava,6721 treba najprije financirati iz nacionalnih sredstava koja se nakon certificiranja refundiraju u iznosu priznatih troškova. Refundacija često stiže u sljedećoj proračunskoj godini. Za ovakva plaćanja treba otvoriti poseban izvor financiranja druge razine. Rashodi se u ovom slučaju pokrivaju iz izvora financiranja 1 Opći prihodi i primici. Refundirana sredstva mogu se koristiti za pokriće rashoda koji se inače pokrivaju iz izvora 1 Opći prihodi i primici. Planiranje:

Prihod 6, 7 Rashod 3, 4

Godina N Izvor 1 Izvor 5X 1.000 800 200

Godina N + 1 Izvor 1 Izvor 5X 1.000 200 1.200

Knjigovodstvena evidencija u JLP(R)S

Opis 1.

Primljeni račun dobavljača

Plaćena obveza

Potraživanje za EU sredstva

Refundacija sredstava

Zatvaranje potraživanja

Račun Duguje

Potražuje

3,4

23,24

11121

16381, 16382

96381, 96382

11121

63231, 63241

96381, 96382

16381, 16382

Ako je krajnji korisnik EU sredstava koja prima JLP(R)S proračunski korisnik iz njene nadležnosti, prihod i rashod će iskazati proračunski korisnik, a ne JLP(R)S, osim kad je JLP(R)S osigurala predfinanciranje. U tom slučaju naknadno refundirana EU sredstva JLP(R)S priznaje kao svoj prihod, a proračunski korisnik sredstva predfinanciranja priznaje kao prihod iz nadležnog proračuna u okviru podskupine 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika.

1.1.2. JLP(R)S prima EU sredstva iz državnog proračuna Ako JLP(R)S kao krajnji korisnik prima EU sredstva iz državnog proračuna, prihod će planirati na podskupini 638 Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava. Prihode i u ovom slučaju priznaje u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata. Iznos sredstava za koji nisu iskazani rashodi evidentira se na osnovnom računu 23957 Obveze za predujmove EU.

Opis

Račun

Iznos

Duguje

Potražuje

1. jam) 2.

Uplata EU sredstava (primljeni predu-

500

11121

23957

Račun dobavljača

100

3,4

23,24

Plaćena obveza

100

23,24

11121

Priznavanje prihoda

100 3,24

23957

63811, 63821

1 Ako JLP(R)S prima EU sredstva iz državnog proračuna 6721 za svog proračunskog korisnika, temeljem Pravilnika može iskazati prihod na podskupini 638 Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava, te rashod proračunskog korisnika radi osiguranja podataka za izvješće o izvršenju proračuna. Međutim, prihod koji pripada proračunskom korisniku i rashod proračunskog korisnika koji se iz toga financira ne iskazuje u financijskom izvješću razine 22. U Bilanci razine 22 iskazat će nepotrošeni iznos na osnovnom računu 23956 Obveze proračuna za naplaćene prihode proračunskog korisnika. Taj isti nepotrošeni iznos proračunski korisnik iskazat će na osnovnom računu 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun. 1.2. PLANIRANJE, IZVRŠAVANJE I EVIDENTIRANJE PRIHODA I RASHODA IZ EU SREDSTAVA KOD PRORAČUNSKOG KORISNIKA JLP(R)S 1.2.1. Proračunski korisnik JLP(R)S kao direktni primatelj EU sredstava Kada proračunski korisnik JLP(R)S EU sredstva primi direktno od institucija i tijela EU ili iz drugih zemalja (prekogranična suradnja), prihod od EU sredstava iskazuje na izvoru 5 Pomoći. Za potrebe planiranja i izvršavanja plaćanja iz EU sredstava, temeljem članka 19., stavka 3. Pravilnika o proračunskim klasifikacijama, upravni odjel za financije nadležne JLP(R)S određuje brojčane oznake i nazive druge razine izvora financiranja. Planiranje, izvršavanje i evidentiranje prihoda i rashoda proračunski korisnik JLP(R)S provodi na sličan način kao i nadležni proračun. Prihodi od EU sredstava planiraju se na na podskupini 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU. Temeljem Zakona o proračunu rashodi iz izvora 5 Pomoći mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, do visine naplate. Također se mogu izvršavati iako nisu planirani, prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu, a nepotrošena sredstva mogu se prenijeti te trošiti u sljedećoj proračunskoj godini. 4

Prihodi od EU priznaju se u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata. Iznos sredstava za koji nisu iskazani rashodi evidentira se na osnovnom računu 23957 Obveze za EU predujmove.

Opis 1. jam) a) b) 2. 3. a) b)

Uplata EU sredstava (primljeni predu-

Priznavanje prihoda

na račun PK na račun riznice Račun dobavljača Plaćena obveza s računa PK s računa riznice

Račun

Iznos

Duguje

Potražuje 23957

100

11121 16721 3,4

100

23,24

11121 16721

100

23957

63231, 63241

500

23,24

Ako nadležna JLP(R)S osigurava predfinanciranje, proračunski korisnik iskazat će prihod na osnovnom računu podskupine 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika. Istovremeno sa zatvaranjem obveze prema dobavljaču iskazat će 1632 Potraživanja za pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU odnosno 1638 Potraživanja za pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava uz odobrenje odgovarajućeg osnovnog računa obračunatih prihoda. Refundaciju sredstava na svoj račun evidentirat će odobrenjem računa 23958 Obveze proračunskih korisnika za povrat u proračun, uz istovremeno zatvaranje potraživanja i obračunatog prihoda. Refundaciju sredstava na račun nadležnog proračuna evidentirat će zatvaranjem potraživanja i obračunatog prihoda. 1.2.2. Proračunski korisnik JLP(R)S prima EU sredstva iz državnog proračuna Ako proračunski korisnik JLP(R)S kao krajnji korisnik prima EU sredstva iz državnog proračuna, prihod će planirati na podskupini 638 Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava. Prihodi se i u ovom slučaju priznaju u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata. Iznos sredstava za koji nisu iskazani rashodi evidentira se na osnovnom računu 23957 Obveze za EU predujmove.

Opis

Račun

Iznos

Duguje

Potražuje

1. jam) 2.

Uplata EU sredstava (primljeni predu-

500

11121

23957

Račun dobavljača

100

3,4

23,24

Plaćena obveza

100

23,24

11121

Priznavanje prihoda

100 3,24

23957

63811, 63821

2 1

6721 5

1.3. PLANIRANJE, IZVRŠAVANJE I EVIDENTIRANJE PRIHODA I RASHODA IZ EU SREDSTAVA U DRŽAVNOM PRORAČUNU Ugovorima o provođenju EU projekata često je predviđeno osiguranje nacionalne komponente, koja se u državnom proračunu planira i izvršava iz izvora financiranja 12 Sredstva učešća za pomoći. Rashodi koji se ne smatraju prihvatljivim troškom (obično porez na dodanu vrijednost) osiguravaju se iz izvora financiranja 11 Opći prihodi i primici. Proračunski korisnici u svojim financijskim planovima i knjigovodstvenim evidencijama prihode povezane s ova dva izvora iskazuju na odjeljcima 6711 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja odnosno 6712 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine. Rashodi po ovim izvorima ne planiraju se na novootvorenim računima podskupina 368 i 384. Prihodi od EU sredstava iskazuju se na izvoru 5 Pomoći. Rashodi koji se financiraju iz ovog izvora financiranja ne ulaze u proračunske limite. U državnom proračunu za potrebe planiranja i izvršavanja plaćanja iz EU sredstava otvoreni su sljedeći izvori financiranja: 51 Pomoći EU 55 Refundacije iz pomoći EU 56 Fondovi EU 57 ostali programi EU. 1.3.1. Izvor financiranja 51 Pomoći EU Izvor financiranja 51 Pomoći EU koji se do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju koristio se za planiranje prihoda i rashoda iz sredstava pretpristupnih programa pomoći EU (CARDS, PHARE, ISPA, IPA, SAPARD), sad se koristi za planiranje prihoda i rashoda iz programa IPA (komponente I, II i V), Programa Unije (bivši Programi Zajednice), Prijelaznog instrumenta i ostalih programa pomoći EU, koji nisu obuhvaćeni izvorima 55, 56 i 57. U okviru ovog izvora planiraju se i izvršavaju i refundacije putnih troškova koji nisu povezani s provođenjem pojedinih operativnih programa (izvori financiranja 56 i 57).  Planiranje Ako sredstva primaju izravno od institucija i tijela EU odnosno drugih zemalja koje su nositelji EU projekata, proračunski korisnici državnog proračuna prihode iz ovog izvora planiraju na odjeljcima:  6323 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU i  6324 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU. Napomena: Ako proračunski korisnici pružaju usluge u projektima koji se financiraju iz EU sredstava te za pružene usluge ispostavljaju račune, prihode ostvarene na taj način planiraju i evidentiraju na izvoru 31 Vlastiti prihodi.

Prihodi iz Pomoći EU u državnoj riznici planiraju se i evidentiraju po korisnicima tj. na razini proračunske glave ili RKP-a.  Izvršavanje Izvršavanje rashoda iz izvora financiranja 51 u državnoj riznici će se u 2015. pratiti, kao i do sad, po korisnicima. Račun/zahtjev za plaćanje iz ovog izvora, koji je određen tipom dokumenta EU, može se unijeti, ako su prihodi iz ovog izvora ostvareni i evidentirani u sustavu državne riznice, i to do visine uplaćenih (ostvarenih) sredstava na razini glava/RKP. Izvor financiranja 51 može se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u financijskom planu proračunskog korisnika (državnom proračunu) do visine naplate, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija po propisanom obrascu4. Nadalje, rashodi iz izvora 51 mogu se izvršavati iako nisu planirani, prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, a nepotrošena sredstva mogu se prenijeti te trošiti u sljedećoj proračunskoj godini.  Računovodstveno evidentiranje U dosadašnjoj praksi prihodi od EU sredstva iz izvora 51 priznavani su na različit način, ovisno o načinu plaćanja. U slučajevima kada su plaćanja izvršavala provedbena tijela (SAFU, Agencija za regionalni razvoj, Agencija za plaćanja u poljoprivredi) prihodi su se priznavali u trenutku plaćanja rashoda i to u visini plaćenih rashoda. Računovodstvene evidencije u državnoj riznici i kod korisnika provodile su se naknadno, po temeljnicama koju su dostavljala provedbena tijela. U slučajevima kada su se EU sredstva uplaćivala na račun državnog proračuna ili na račune korisnika (Hrvatski centar za razminiranje, Agencija za mobilnost i programe EU, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih), prihod se u državnoj riznici i kod korisnika evidentirao u trenutku primitka sredstava na odgovarajućem računu prihoda i izvoru financiranja, po korisnicima. Rashodi financirani iz izvora 51 evidentirali su se u trenutku nastanka događaja. Ako se sva primljena EU sredstva ne bi potrošila u godini u kojoj su naplaćena, nepotrošena sredstva prenosila su se i trošila u sljedećoj godini. Ovakvo evidentiranje prihoda i rashoda utjecalo je na iskazivanje rezultata. Prema novoj proceduri od 2015. računovodstvene evidencije u sustavu državne riznice razlikuju se od računovodstvenih evidencija korisnika. U informacijskom sustavu državne riznice (SAP) svaka uplata sredstava izvora 51 Pomoći EU na račun državnog proračuna (ili na račune korisnika) evidentirat će se na odgovarajućem računu prihoda u visini naplaćenih sredstava, po proračunskom korisniku. Za potrebe izvještavanja na kraju razdoblja (tromjesečno) državna riznica (ne korisnik) evidentirat će neutrošene prihode korisnika na analitičkom računu 23956 Obveze proračuna za naplaćene prihode proračunskog korisnika po korisnicima. Na početku sljedećeg razdoblja ponovno će se priznati prihodi u visini neutrošenih sredstava.

Obrazac: SUGLASNOST za izvršavanje izvora/aktivnosti/stavke do razine ostvarenja prihoda u Državnom

proračunu.

U računovodstvu proračunskog korisnika prihodi od EU priznavat će se u izvještajnom razdoblju razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata. Sredstva iz izvora financiranja 51, koja su uplaćena u riznicu proračunski korisnik evidentirat će kao primljeni predujam uz otvaranje računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun u istom iznosu. Po nastanku prihvatljivih troškova treba smanjiti obvezu za primljeni predujam, te evidentirati prihod od EU. Po provedenom plaćanju uz zatvaranje obveze prema dobavljaču, u istom iznosu treba umanjiti potraživanje iz proračuna. Knjigovodstvene evidencije ovise o tomu tko je krajnji korisnik EU sredstava. a) Proračunski korisnik državnog proračuna u sustavu riznice je krajnji korisnik EU sredstava Evidencija u sustavu državne riznice U sustavu državne riznice uplata EU sredstava evidentira se zaduženjem računa novčanih sredstava te odobrenjem računa prihoda od EU. Plaćanje računa dobavljača evidentira se zaduženjem računa rashoda uz odobrenje računa novčanih sredstava. Na kraju razdoblja za nepotrošeni iznos sredstava EU zadužuje se račun prihoda od EU, a odobrava račun obveza za naplaćene prihode proračunskog korisnika. Na početku sljedećeg razdoblja za isti nepotrošeni iznos odobrava se račun prihoda od EU, kako bi se korisniku omogućilo korištenje (trošenje) sredstava. Evidencija kod proračunskog korisnika državnog proračuna Račun Opis

Iznos Duguje

Potražuje

1. jam) 2.

Uplata EU sredstava (primljeni predu-

500

16721

23957

Račun dobavljača

100

3,4

23,24

Plaćeni zahtjev za plaćanje

100

23,24

16721

23957

63231, 63241

Priznavanje prihoda

100 3,24

1 b) Proračunski korisnik državnog proračuna prenosi6721 EU sredstva JLP(R)S Za prijenos EU sredstava županijskim, gradskim ili općinskim proračunima otvoreni su osnovni računi u okviru podskupine računa 368 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava: 36815 Tekuće pomoći županijskim proračunima temeljem prijenosa EU sredstava 36816 Tekuće pomoći gradskim proračunima temeljem prijenosa EU sredstava 36817 Tekuće pomoći općinskim proračunima temeljem prijenosa EU sredstava 36825 Kapitalne pomoći županijskim proračunima temeljem prijenosa EU sredstava

36826 Kapitalne pomoći gradskim proračunima temeljem prijenosa EU sredstava 36827 Kapitalne pomoći općinskim proračunima temeljem prijenosa EU sredstava. Evidencija u sustavu državne riznice Kada proračunski korisnik državnog proračuna prenosi EU sredstva JLP(R)S, koja će provoditi projekte iz ovog izvora financiranja, navedeni prijenos iskazuje se u sustavu državne riznice, tj. u izvršenju proračuna kao rashod u trenutku prijenosa sredstava (po novčanom načelu). Na kraju razdoblja za nepotrošeni iznos sredstava EU zadužuje se račun prihoda od EU, a odobrava račun obveza za naplaćene prihode proračunskog korisnika. Evidencija kod proračunskog korisnika državnog proračuna Proračunski korisnik državnog proračuna prijenos EU sredstva JLP(R)S-u, koja će provoditi projekte iz ovih izvora financiranja ne iskazuje preko računa rashoda, već kao potraživanje na osnovnom računu 12913 Potraživanja za dane predujmove za EU projekte uz istodobno odobrenje računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun. Tek kad od JLP(R)S primi obavijest o nastalim troškovima po projektu i priznatim prihodima, proračunski korisnik državnog proračuna u svojim evidencijama iskazuje rashod za tekuće, odnosno kapitalne pomoći županijskim, gradskim ili općinskim proračunima temeljem prijenosa EU sredstava na novootvorenim osnovnim računima u okviru podskupine računa 368 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava.

Opis

Iznos

Račun Duguje

Potražuje

2000

16721

23957

1000

12913

16721

3. Priznavanje rashoda temeljem obavijesti JLP(R)S o priznatim prihodima

300

36815, 36816, 36817, 36825, 36826, 36827

63231, 63241

300

23957

12913

1. jam)

Uplata EU sredstava (primljeni predu-

Prijenos sredstava JLP(R)S

Zatvaranje potraživanja i obveza

c) Proračunski korisnik državnog proračuna prenosi EU sredstva proračunskom korisniku JLP(R)S Za prijenos tekućih, odnosno kapitalnih pomoći proračunskim korisnicima županijskih, gradskih ili općinskih proračuna temeljem prijenosa EU sredstava otvoreni su osnovni računi, koji se razlikuju od računa prijenosa prema proračunima, u okviru podskupine računa 368 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava: 36812 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima županijskih proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

36813 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima gradskih proračuna prijenosa EU sredstava 36814 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima općinskih proračuna prijenosa EU sredstava 36822 Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima županijskih proračuna prijenosa EU sredstava 36823 Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima gradskih proračuna prijenosa EU sredstava 36824 Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima općinskih proračuna prijenosa EU sredstava.

temeljem temeljem temeljem temeljem temeljem

Evidencija u sustavu državne riznice Kada proračunski korisnik državnog proračuna prenosi EU sredstva proračunskom korisniku JLP(R)S-u, koji će provoditi projekte iz ovog izvora financiranja, navedeni prijenos iskazuje se u sustavu državne riznice, tj. u izvršenju proračuna kao rashod u trenutku prijenosa sredstava (po novčanom načelu). Na kraju razdoblja za nepotrošeni iznos sredstava EU zadužuje se račun prihoda od EU, a odobrava račun obveza za naplaćene prihode proračunskog korisnika. Evidencija kod proračunskog korisnika državnog proračuna Doznaku sredstava proračunskom korisniku JLP(R)S proračunski korisnik državnog proračuna iskazuje preko računa potraživanja i obveza, i to 12913 Potraživanje za dane predujmove za EU projekte i 23957 Obveze za EU predujmove. Nakon što od proračunskog korisnika JLP(R)S primi obavijest o iznosu sredstava, koja je isti priznao kao prihod, u visini nastalih troškova po EU projektu, korisnik državnog proračuna priznaje prihod na osnovnim računima 63231 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU, odnosno 63241 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU, te rashode na novootvorenim osnovnim računima u okviru podskupine računa 368 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava Račun Opis

Iznos

1. Uplata EU sredstava (primljeni predujam) 2. Prijenos sredstava proračunskom korisniku JLP(R)S

Duguje

Potražuje

2000

16721

23957

1000

12913

16721

3. Priznavanje rashoda temeljem obavijesti proračunskog korisnika JLP(R)S o priznatim prihodima

300

36813, 36823

63231, 63241

300

23957

12913

Zatvaranje potraživanja i obveza

d) Proračunski korisnik državnog proračuna prenosi EU sredstva subjektima izvan općeg proračuna

Ako se EU sredstva isplaćuju neprofitnoj organizaciji, trgovačkom društvu ili obrtniku kao partnerima u projektu, odnosno krajnjim korisnicima EU sredstava, proračunski korisnik državnog proračuna to evidentira na podskupini 384 Prijenos sredstava EU subjektima izvan proračuna, na osnovnim računima: 38411 Tekući prijenosi EU sredstava subjektima izvan općeg proračuna 38421 Kapitalni prijenosi EU sredstava subjektima izvan općeg proračuna.

Opis

Iznos

1. Plaćeni zahtjev za plaćanje i priznati prihod

100

Račun Duguje

Potražuje

38411, 38421

63231, 63241

Napomena: Na navedenim računima ne evidentira se plaćanje subjektima izvan sustava proračuna temeljem ispostavljenih računa za isporučene proizvode, robu i usluge. 1.3.2. Izvor financiranja 55 Refundacije iz pomoći EU Pojedine projekte koji se financiraju iz EU sredstava, zemlje članice Europske unije najprije trebaju financirati iz nacionalnih sredstava, nakon čega EK certificira (priznaje) isplaćene troškove i refundira sredstva u iznosu priznatih troškova. Refundacija često stiže u sljedećoj proračunskoj godini. Za ovakva plaćanja u državnom proračunu otvoren je izvor financiranja 55 Refundacije iz pomoći EU s podizvorima: 551 Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF) i 559 Ostale refundacije iz pomoći EU. Prihodi i rashodi iz navedenih podizvora, uključujući i pripadajući dio nacionalnog sufinanciranja, planiraju se po korisnicima (glava/RKP).  Planiranje Prihodi iz ovog izvora u državnom proračunu planiraju se na odjeljcima: 6323 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU i 6324 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU. Proračunski korisnici u sustavu državne riznice prihode iz ovog izvora planiraju na posebnim analitičkim kontima prihoda za svaki pojedini podizvor u okviru ovog izvora: 632310551 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU – EAGF 632410551 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU – EAGF 632310559 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU – ostalo 632410559 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU – ostalo.

 Izvršavanje Prihod iz izvora 55 naplaćuje se tek nakon certificiranja rashoda (koji se najprije plaćaju iz nacionalnih sredstava). Zato je kod unosa računa (zahtjeva za plaćanje) u SAP sustav državne riznice uspostavljena kontrola trošenja do visine planiranih sredstava, a ne, kao kod ostalih prihoda od pomoći, do visine uplaćenih sredstava. U slučaju da sredstva utvrđena financijskim planom nisu dostatna, moguće ih je osigurati izmjenama i dopunama proračuna i/ili preraspodjelom sredstava. Ako aktivnosti i/ili projekti nisu planirani u financijskom planu, proračunski korisnik ne može naknadno zatražiti u proračunu otvaranje nove proračunske adrese (novi izvor, aktivnost i stavka), osim kod izmjena i dopuna proračuna.  Računovodstveno evidentiranje Obavijest iz riznice o plaćanju računa dobavljača iz izvora 55 proračunski korisnik državnog proračuna evidentira zaduženjem odgovarajućeg računa obveza, te odobrenjem računa podskupine 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika uz istovremene evidencije na odjeljcima 1632 Potraživanja za pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU i 9632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU. Nakon refundacije, korisnik će zatvoriti potraživanje i obračunati prihod, a prihod od EU evidentirat će se na razini državne riznice na osnovnim računa 63231 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU i 63241 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU. 1.3.3. Izvori financiranja 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU Izvor financiranja 56 Fondovi EU ima sljedeće podizvore: 561 Europski socijalni fond (ESF) 562 Kohezijski fond (CF) 563 Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) 564 Ribarski fondovi (EMFF i EFF) 565 Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD). Izvor financiranja 57 Ostali programi EU ima sljedeće podizvore: 571 Schengenski instrument 572 Fondovi za izbjeglice i povratak 573 Instrumenti europskog gospodarskog prostora i ostali instrumenti.  Planiranje Prihodi iz fondova EU klasificirani u navedene podizvore do sada su planirani u državnom proračunu na razini ukupnog proračuna (DRRH2), a od 2015. planirat će se po korisnicima. Proračunski korisnici u sustavu državne riznice prihode iz ovog izvora planiraju od 2015. godine na odjeljcima 6323 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU i 6324 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU na analitičkim računima na 9. razini: 632310561 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU – ESF 632410561 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU – ESF

632310562 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU – CF 632410562 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU – CF 632310563 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU – ERDF 632410563 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU – ERDF 632310564 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU – EMFF i EFF 632410564 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU – EMFF i EFF 632310565 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU – EAFRD 632410565 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU – EAFRD, 632310571 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU – Schengen 632410571 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU – Schengen 632310572 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU – izbjeglice i povratak 632410572 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU – izbjeglice i povratak 632310573 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU – instrumenti Europskog gospodarskog prostora 632410573 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU – instrumenti Europskog gospodarskog prostora. U financijskom planu proračunskog korisnika također se planira prihod na odjeljcima 6323 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU i 6324 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU. Korisnici planiraju odvojene aktivnosti za operativne programe iz financijske perspektive 2007. – 2013. i 2014. – 2020. Tako se za perspektivu 2014. – 2020. otvara aktivnost OP Konkurentnost i kohezija, te OP Učinkoviti ljudski resursi. Planirane iznose za pojedini program korisnici usklađuju s upravljačkim tijelom. Upravljačka tijela, posrednička tijela i ostali proračunski korisnici državnog proračuna, koji su korisnici projekata EU, obvezni su planirati prihode i rashode po aktivnostima i projektima operativnih programa. Ako proračunski korisnici u sustavu državne riznice tijekom godine postanu korisnici sredstava fondova EU, a nisu planirali aktivnosti i projekte, otvaraju nove aktivnosti i projekte s planom 0, i istim izvorom financiranja kao korisnici u svojstvu posredničkog tijela I. razine, koji su planirali sredstva za cijeli prioritet u svojoj nadležnosti. Kod izvršenja proračuna, korisnici koji imaju planirana sredstva (posrednička tijela I. razine) imat će neizvršeni plan za iznos, koji će biti iskazan u izvršenju krajnjeg korisnika EU sredstava u sustavu državne riznice, s planom 0. Kod izmjena i dopuna državnog proračuna korisnik koji je prvotno planirao sredstva za operativni program umanjit će financijski plan za iznos, koji će korisnik EU sredstava u sustavu državne riznice uključiti u svoj plan. Ova fleksibilnost vrijedi za sve operativne programe koji se financiraju iz fondova Europske unije definiranih unutar izvora financiranja 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU. Napomena: Osim izvora financiranja 56 i 57 proračunski korisnici, nositelji operativnih programa, ali i ostali proračunski korisnici kao krajnji korisnici sredstava EU fondova u svom financijskom planu moraju osigurati i odgovarajući iznos nacionalnog sufinanciranja. Ekonomska klasifikacija rashoda određuje se prema tome tko je krajnji korisnik sredstava: a) kada je korisnik sredstava proračunski korisnik državnog proračuna, rashode planira po prirodnoj vrsti troškova

b) prijenos EU sredstava općini, gradu ili županiji, proračunski korisnik državnog proračuna planira na podskupini 368 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava c) prijenos EU sredstava proračunskim korisnicima općina, gradova ili županija, proračunski korisnik državnog proračuna planira također na podskupini 368 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava d) prijenos EU sredstava subjektima izvan općeg proračuna (trgovačko društvo, udruga, ustanova koja nije proračunski korisnik), proračunski korisnik državnog proračuna planira na podskupini 384 Prijenosi EU sredstava subjektima izvan općeg proračuna.  Izvršavanje Sredstva iz fondova Europske unije uplaćuju se na devizne račune Ministarstva financija u Hrvatskoj narodnoj banci, osim za izvor 573 Instrumenti Europskog gospodarskog prostora i ostali instrumenti (EGO financijski mehanizam, Norveški financijski mehanizam, Švicarski instrument), koji se uplaćuju na račune za posebne namjene u Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB). Uplate na te račune u sustavu državne riznice evidentiraju se kao primljeni predujam na analitičkom računu obveza 23957 Obveze za EU predujmove u eurima u visini uplaćenih sredstava. Primljeni predujam u državnoj riznici ne evidentira se po korisnicima. U svom računovodstvu korisnici ne evidentiraju primljeni predujam. Za svaki fond otvoren je poseban analitički račun za primljeni predujam: 239570561 Obveze za primljene predujmove ESF 239570562 Obveze za primljene predujmove CF 239570563 Obveze za primljene predujmove ERDF 239570564 Obveze za primljene predujmove EMFF i EFF 239570565 Obveze za primljene predujmove EAFRD 239570571 Obveze za primljene predujmove Schengen 239570572 Obveze za primljene predujmove izbjeglice i povratak 239570573 Obveze za primljene predujmove instr. Europskog gospodarskog prostora. Izvršavanje rashoda iz izvora financiranja 56 i 57 u sustavu državne riznice prati se po korisnicima. Svim proračunskim korisnicima u sustavu državne riznice, koji su u svojim financijskim planovima planirali rashode iz izvora financiranja 56 i 57, na početku proračunske godine napunit će se odgovarajući podizvor financiranja u visini ukupno planiranih rashoda, čime se omogućuje trošenje EU sredstava. Ovi korisnici ne trebaju dostaviti Ministarstvu financija obavijest o izvršenju rezervacije, niti zahtjev za punjenje izvora. Unos rezervacije i nadalje je obvezan i pretpostavka je za unos računa (zahtjeva za plaćanje). Zakon o proračunu omogućuje izvršavanje manje planiranih ili neplaniranih rashoda iz naplaćenih namjenskih prihoda. Izvršavanje rashoda iz izvora financiranja 56 i 57, iznad iznosa utvrđenih u financijskom planu proračunskog korisnika (državnom proračunu), moguće je uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija po propisanom obrascu. Nakon provedene procedure, izvršavanje

rashoda iznad plana za ovu grupu korisnika, odnosno punjenje izvora, odvija se prema dosadašnjem procesu po evidentiranoj rezervaciji sredstava. Međutim, rezervacija se neće evidentirati u iznosu svake pojedinačne transakcije, već je potrebno procijeniti tromjesečne potrebe i u visini procijenjenih sredstava izvršiti rezervaciju. Izvršavanje neplaniranih rashoda iz grupe izvora financiranja 56 i 57 moguće je prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. Nakon provedene procedure otvaranja novog izvora/aktivnosti/stavke u Državnom proračunu, punjenje izvora odvija se prema dosadašnjem procesu i za ovu grupu korisnika. Rezervacija sredstava također se evidentira u iznosu tromjesečnih potreba. Račun/zahtjev za plaćanje iz izvora 56 i 57 u SAP sustavu državne riznice određen je posebnim tipom dokumenta SF. Unos računa (zahtjeva za plaćanje) ne povezuje se s naplaćenim prihodom, već uz napunjeni podizvor na razini glava/RKP.  Računovodstveno evidentiranje Prihodi od fondova EU u sustavu državne riznice priznaju se u trenutku trošenja, odnosno izvršenja plaćanja na odgovarajućem analitičkom računu prihoda i izvoru financiranja, u visini izvršenih rashoda koji su iskazani na stavkama proračunskih korisnika. Državna riznica (ali ne i korisnik u svom računovodstvu) istovremeno evidentira smanjenje predujma na analitičkom računu obveza za primljene EU predujmove (23957). Kao posljedica ovakvog načina evidentiranja na računima predujmova može se pojaviti i dugovni saldo, što znači da je potrošeno više sredstava po pojedinom izvoru, odnosno priznato više prihoda od primljenih EU sredstava. U tom slučaju se otvara potraživanje prema proračunu EU po pojedinom podizvoru odnosno fondu na osnovnim računima 16323 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU, odnosno 16324 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU, uz istodobno odobrenje odgovarajućih osnovnih računa u okviru skupine računa 96 Obračunati prihodi poslovanja. U visini potraživanja umanjuju se priznati prihodi od EU uz odobrenje odgovarajućeg računa obveza za primljeni EU predujam. U slučaju kada sva EU sredstva nisu potrošena, salda od fondova EU iskazana na računima predujmova prenose se na trošenje u iduću proračunsku godinu. Sukladno zahtjevima europske statistike, proračunski korisnici državnog proračuna u svojim evidencijama pomoći od institucija i tijela EU priznaju u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata. Računovodstvene evidencije kod proračunskih korisnika državnog proračuna, a u vezi s provođenjem projekata, koji se financiraju iz izvora financiranja 56 i 57 ovise o krajnjem korisniku sredstava.

a) Proračunski korisnik državnog proračuna u sustavu riznice je krajnji korisnik sredstava EU Evidencija kod proračunskog korisnika državnog proračuna

Opis 1.

Račun

Iznos

Račun dobavljača

2. Plaćeni zahtjev za plaćanje i priznati prihod

Duguje

Potražuje

100

3,4

23,24

100

23,24

63231, 63241

b) Proračunski korisnik državnog proračuna prenosi EU sredstva JLP(R)S-u Kada proračunski korisnik državnog proračuna prenosi EU sredstva JLP(R)S-u, koji će provoditi projekte iz ovih izvora financiranja, navedeni prijenos ne iskazuje preko računa rashoda, već kao potraživanje za dane predujmove za projekte EU na osnovnom računu 12913 uz istodobno otvaranje obveze za povrat u proračun na osnovnom računu 23958. Tek kada od JLP(R)S primi obavijest o nastalim troškovima po projektu i priznatim prihodima, proračunski korisnik državnog proračuna u svojim evidencijama iskazuje tekuće, odnosno kapitalne pomoći županijskim, gradskim ili općinskim proračunima temeljem prijenosa EU sredstava na novootvorenim osnovnim računima u okviru podskupine računa 368 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava. Evidencija kod proračunskog korisnika državnog proračuna

Opis

Račun

Iznos Duguje

Potražuje

1000

12913

23958

3. Priznavanje rashoda temeljem obavijesti Grada o priznatim prihodima

300

36816,36826

63231, 63241

300

23958

12913

Prijenos sredstava Gradu

Zatvaranje potraživanja i obveza

c) Proračunski korisnik državnog proračuna prenosi EU sredstva proračunskom korisniku JLP(R)S-u Proračunski korisnici državnog proračuna mogu sa svojih proračunskih pozicija financirati projekte EU proračunskih korisnika JLP(R)S-a. Doznaku sredstava proračunski korisnik državnog proračuna iskazuje preko računa potraživanja i obveza, i to 12913 Potraživanje za dane predujmove za projekte EU i 23958 Obveze proračunskih korisnika za povrat u proračun. Nakon što od proračunskog korisnika JLP(R)S-a primi obavijest o iznosu sredstava, koje je isti priznao kao prihod u visini nastalih troškova po EU projektu, korisnik državnog proračuna priznaje prihod na osnovnim računima 63231 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU, odnosno 63241 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU i rashode na odgovarajućim

osnovnim računima u okviru podskupine računa 368 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstva. Račun Opis

Iznos

1. Prijenos sredstava proračunskom korisniku JLP(R)S-u

Duguje

Potražuje

1000

12913

23958

2. Priznavanje rashoda temeljem obavijesti proračunskog korisnika JLP(R)S-a o priznatim prihodima

300

36813, 36823

63231, 63241

300

23958

12913

Zatvaranje potraživanja i obveza

d) Proračunski korisnik državnog proračuna prenosi sredstva subjektima izvan općeg proračuna (trgovačko društvo, udruga, ustanova koja nije proračunski korisnik) Prijenos sredstava neprofitnoj organizaciji, trgovačkom društvu ili obrtniku kao partnerima u projektu, odnosno krajnjim korisnicima EU sredstava, proračunski korisnik državnog proračuna evidentira na podskupini 384 Prijenos sredstava EU subjektima izvan proračuna, na osnovnim računima: 38411 Tekući prijenosi EU sredstava subjektima izvan općeg proračuna 38421 Kapitalni prijenosi EU sredstava subjektima izvan općeg proračuna.

2. NATJEČAJI U NAJAVI ZA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE IZ EUROPSKOG POLJOPRIVREDNOG FONDA

Program ruralnog razvoja je strateški dokument za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (dalje u tekstu: EFARD). Finalna verzija Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. poslana je na očitovanje u Europsku Komisiju 16. srpnja 2014. i njegovo usvajanje očekuje se početkom siječnja 2015. Prvi natječaji koji se očekuju u okviru EFARD-a se također očekuju sredinom 2015. godine. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a je na stranici www.strukturnifondovi.hr objavilo informaciju o nadolazećim natječajima u okviru EAFRD-a, a prva mjera koja će se financirati je Mjera 7: Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, tj. Podmjera 7.1. Izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima. U nastavku se daje pregled provedbe cjelokupne Mjere 7, tj. prihvatljivi korisnici, aktivnosti, minimalne i maksimalne vrijednosti potpore, kao i primjeri dobre prakse drugih država članica. 2.1. Uvod Za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj unutar novog financijskog razdoblja, nužno je bilo definirati strateški okvir, tj. Program ruralnog razvoja 2014. – 2020., unutar kojeg su definirani osnovni uvjeti i iznosi potpore po mjerama. Tematski prioriteti ulaganja su definirani Uredbom (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. Navedene prioritete moguće je realizirati mjerama ruralnog razvoja, koje će se financirati sredstvima EAFRD-a u udjelu od 85 %, dok 15 % sredstava dolazi iz nacionalnog proračuna. Uredbom Parlamenta i Vijeća EU 1305/2013, koja propisuje provedbu EAFRD-a zadan je paket mjera između kojih države članice mogu odabrati one koje na najbolji mogući način mogu odgovoriti na zahtjeve koji proizlaze iz njihovih specifičnosti. Nacrt Programa ruralnog razvoja 2014. – 2020. predviđa provedbu ukupno 16 mjera, koje sadržavaju i brojne podmjere. Natječaji u okviru pojedinih mjera su već objavljeni u 2014. godini5, a ostatak mjera primjenjivat će se od 2015. Prosječnu godišnju alokaciju koja iznosi oko 332 milijuna eura Hrvatska planira rasporediti po mjerama na način prezentiran u tablici u nastavku. Valja naglasiti da se gotovo trećina sredstava, odnosno oko 110 milijuna eura godišnje, planira utrošiti u mjeru Ulaganja u fizičku imovinu. Tablica 1. Odabrane mjere ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020. Godina Naziv mjere 2014. 5

Ulaganja u fizičku imovinu

Udio (posto) 32,04

Mjera 101 – Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i Mjera 103 – Ulaganja u preradu i trženje

poljoprivrednih i ribarskih proizvoda.

2014.

Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

11,86

2014.

Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

13,00

2014.

Poljoprivreda, zaštita okoliša i klimatski uvjeti

18,14

2014.

Ekološki uzgoj

4,07

2014.

Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima

3,18

2014.

Osiguranje usjeva, životinja i biljaka

2,68

2014.

LEADER pristup

3,00

2014.

Tehnička pomoć

2,50

2015.

Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

0,43

2015.

Savjetodavne službe, službe za upravljanje i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima

0,43

2015.

Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu

0,43

2015.

Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje preventivnih aktivnosti

1,29

2015.

Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma

1,71

2015.

Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača

0,50

2015.

Suradnja

0,64

2015.

Uzajamni fondovi

0,93

Program prepoznaje široki krug potencijalnih korisnika: od poljoprivrednih gospodarstava, gospodarskih

subjekata

poljoprivredi,

šumarstvu,

prehrambenoj

industriji,

turizmu

nepoljoprivrednim djelatnostima koje se obavljaju na ruralnom području, proizvođačkih organizacija, savjetodavnih službi, udruga, medija, znanstvenih i obrazovnih institucija, žena poduzetnica, mladih poljoprivrednika, komunalnih poduzeća, jedinica lokalne samouprave pa do institucija središnje države, koje mogu participirati u mjeri tehničke pomoći predviđenoj EAFRD uredbom.

Programom ruralnog razvoja određuju se kriteriji prihvatljivosti i korisnici mjera, utvrđuju rasponi potpora te se planiraju javna sredstva potrebna za realizaciju mjera. EAFRD daje temeljne odrednice o pitanju kriterija, financijskih alokacija po mjerama i korisniku, a na svakoj državi članici ostaje zadaća jasnijeg definiranja svih navedenih kriterija i fokusiranja na određena područja, sukladno rezultatima analiza stanja.

Temeljem kriterija zadanih regulativom EU-a i Programom ruralnog razvoja te zakonskih akata i proceduralnih odrednica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju6, izrađuju se pravilnici za svaku pojedinu mjeru i njima se jasno definiraju pravila za sudjelovanje potencijalnih korisnika na natječajima, koji se pak raspisuju temeljem pravilnika. 2.2. Mjera 7: Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

Ministarstvo poljoprivrede je na temelju članka 30., stavka 2. Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN, br. 80/13 i 41/14) donijelo je Nacrt Pravilnika o provedbi Mjere 7: Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima iz Programa ruralnog razvoja 2014. – 2020. za Republiku Hrvatsku (dalje u tekstu: Pravilnik). S obzirom na to da je riječ o nacrtu, moguće su naknadne izmjene. Usvajanje Pravilnika se očekuje nakon usvajanja Programa ruralnog razvoja. Upravljačko tijelo Programa je Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju, dok operativnu provedbu Programa obavlja Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Za utvrđivanje broja stanovnika jedinica lokalne i područne samouprave koristit će se podaci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika prikupljeni Popisom stanovništva 2011. godine.

U okviru Mjere 7 korisnicima se dodjeljuje potpora, koja se može ostvariti sljedećim podmjerama:  Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja, koji se odnose na lokalitete Natura 2000., i druga područja visoke prirodne vrijednosti.  Podmjera 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije.  Podmjera 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu. Pravilnikom su utvrđeni kriteriji prijave na pojedine podmjere, koji su obrađeni u tablicama u nastavku. Tablica 2. Kriteriji i uvjeti prijave u okviru Podmjere 7.1. Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja, koji se odnose na lokalitete Natura 2000., i druga 6

www.apprrr.hr

područja visoke prirodne vrijednosti Korisnici

Prihvatljivo ulaganje

Jedinice lokalne samouprave do 10 000 stanovnika

Izrada i ažuriranje Prostornog plana, Programa ukupnog razvoja (PUR) i strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih sektora (troškovi stručnjaka, aktivnosti javnih konzultacija, izrada i objava relevantne dokumentacije).

Minimalna vrijednost potpore

3.500,00 eura

Maksimalna vrijednost potpore

70.000,00 eura

Intenzitet potpore

do 100 % vrijednosti prihvatljivih troškova

Napomena: Natječaji u okviru Podmjere 7.1. se očekuju sredinom 2015. Ako prijavitelji nemaju riješenu građevinsku dozvolu u trenutku prijave na natječaj važno je da prilože potvrdu nadležnog ureda da su podnijeli zahtjev za izdavanja iste te je ishode do trenutka sklapanja ugovora. Tablica 3. Kriteriji i uvjeti prijave u okviru Podmjere 7.2. Podmjera 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije. 7.2.1. Ulaganja u izgradnju i/ ili rekonstrukciju nerazvrstanih cesta

7.2.2. Gradnja i/ ili rekonstrukcija vodoopskrbnog, kanalizacijskog i sustava otpadnih voda

Korisnici

Jedinice lokalne samouprave

Uvjeti prihvatljivosti

Građenje u naseljima do 5000 stanovnika (ako se povezuje više naselja, svako naselje mora imati do 5000 stanovnika). Nerazvrstane ceste moraju biti naznačene u općem aktu - Odluci o nerazvrstanim cestama grada ili općine. Izrada projektno-tehničke dokumentacije, geodetske podloge i elaborati, troškovi izrade elaborata zaštite okoliša, studijsku dokumentaciju, troškovi pripreme dokumentacije na natječaj, usluge konzultanata.

Jedinice lokalne samouprave; javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje. Građenje u naseljima do 2000 stanovnika ili više naselja čiji ukupan broj stanovnika ne prelazi broj od 2000 stanovnika.

Prihvatljiva ulaganja

Minimalna vrijednost potpore

30.000 eura

Kupnja i ugradnja opreme za održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i sustava pročišćavanja otpadnih voda. Kupnja računalnog softvera. Troškovi izravno povezani s izradom i ažuriranjem primjenjivih strategijskih ili planskih dokumenata: troškovi stručnjaka, aktivnosti javnih konzultacija, izrada i objava relevantne dokumentacije. 30.000 eura

Maksimalna vrijednost potpore Intenzitet potpore

1.000.000 eura

do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova.

Tablica 4. Kriteriji i uvjeti prijave u okviru Podmjere 7.4. Podmjera 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu. Korisnici

JLS, trgovačka društva u većinskom vlasništvu JLS-a, javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave, udruge i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i društvenim djelatnostima, LAG-ovi.

Uvjeti prihvatljivosti

Ulaganje u naseljima do 5000 stanovnika; ulaganje mora biti u skladu s razvojnom i/ili prostorno planskom dokumentacijom jedinice lokalne samouprave; osigurati upravljanje investicijom najmanje 5 godina od konačne isplate sredstava.

Prihvatljiva ulaganja

Građenje i/ili opremanje dječjih vrtića, vatrogasnih domova, društvenih domova, planinarskih i lovačkih domova, kulturnih centara, igrališta, sportskih terena, pratećih objekata, objekata za sportski ribolov, rekreacijskih zona i kupališta, biciklističkih staza, tematskih putova. Ulaganje u javne površine ( zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, trgove, parkove i dr.). Opći troškovi, izrada dokumentacije, konzultantske usluge.

Minimalna vrijednost potpore

30.000 eura

Maksimalna vrijednost potpore

1.000.000 eura

Intenzitet potpore

do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova.

Opći troškovi u okviru Podmjere 7.4. prihvatljivi su u iznosu do 10 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta od kojih su troškovi pripreme dokumentacije za natječaj (usluge konzultanata i stručnjaka) prihvatljivi u iznosu do dva posto ukupno prihvatljivih izdataka projekta.

Broj projekata odobrenih pojedinom korisniku u programskom razdoblju nije ograničen, a isti korisnik može podnijeti jedan Zahtjev za potporu unutar iste podmjere tijekom jednog natječaja. Zahtjev za potporu za sljedeće ulaganje unutar iste podmjere korisnik može podnijeti tek nakon izvršene isplate potpore po prethodnom zahtjevu. Isplata potpore može biti jednokratno ili u najviše 3 rate. Korisnik može tražiti predujam za financiranje projekta, i to do visine 50 % odobrenih sredstava javne potpore.

2.3. Proces podnošenja zahtjeva za potporu Natječaji u okviru Mjere 7 se objavljuju u Narodnim novinama i na internetskim stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr) i Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr). Natječajem se definiraju rokovi i uvjeti za podnošenje Zahtjeva za potporu za dodjelu sredstava iz EFARD-a. Korisnici zahtjev podnose u elektroničkom obliku sustavom AGRONET-a (detaljnije o samoj prijavi u sustav pogledati na stranicama Agencije za plaćanja, u vodiču za korisnike: http://www.apprrr.hr/ruralni-razvoj-1022.aspx. Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu korisnici su obavezni učitati u sustav AGRONET dokumentaciju propisanu natječajem, ali i dostaviti je u originalu, preporučeno poštom s povratnicom, ili osobno. U trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu korisnik mora imati podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema državnom proračunu. Prilikom administrativne kontrole Zahtjeva za potporu utvrđuje se pravovremenost, potpunost, udovoljavanje propisanim uvjetima i kriterijima, broj bodova sukladno kriterijima rangiranja te iznos prihvatljivih izdataka. 2.4. Primjeri dobre prakse drugih država članica financiranih iz EAFRD-a

Centar za ruralnu i okolišnu edukaciju, Portugal Nositelj projekta: Općina Paredes Ciljevi projekta: Pretvoriti staru tradicionalnu građevinu u moderni edukacijski centar za promicanje znanja o okolišu i animiranje lokalnih obrazovnih ustanova i zajednice. Aktivnosti: Obnova i revitalizacija jedinstvene i tradicionalne građevine; adaptacija građevine novim funkcijama; izgradnja objekata za izložbe, prijem posjetitelja, sastanke; informiranje o okolišu. Rezultati: Povećao se broj mladih ljudi koji su svjesni i aktivni u vezi s problemom okoliša. Projekt je doprinio poboljšanju kvalitete izgrađenog okoliša u općini i zaustavila se degradacija ruralne baštine općine. Došlo je povećanja svijest lokalne populacije o važnosti njihove lokalne baštine. Ukupna vrijednost: 103.244,00 eura

Vrijednost financiranja EU iz EAFRD-a: 41.297,00 eura

Obiteljski centar u ruralnom području, Estonija Cilj projekta: Otvaranje obiteljskog centra, te razvoj novog poslovanja i zadovoljavanja potreba lokalne zajednice. Aktivnosti: Prenamjena zgrade u vlasništvu grada u obiteljski centar (dječji vrtić, obiteljsko savjetovanje); gradnja igrališta; osposobljavanje stručnog osoblja. Rezultati: Otvaranje novih radnih mjesta, veća socijalna uključenost, poboljšanje skrbi o djeci, veća razine kvalitete života u ruralnom području. Vrijednost financiranja EU iz EAFRD-a: 15.000 eura

Obnova Crkve, Bugarska Ciljevi projekta: Poboljšati kvalitetu života za članove zajednice nudeći im bolje okruženje u lokalnoj crkvi za njihove sastanke i službe; očuvati kulturnu i povijesnu baštinu; promovirati mjesto kao turističku atrakciju u regiji. Aktivnosti: Obnova krova, vanjske fasade i interijera crkve; instalacija vanjskog osvijetljena; mijenjanje unutrašnjih instalacija; mijenjanje prozorskih okvira; izgradnja sistema za prevenciju poplava i zaštitu od vlage; obnova kamene ograde; pružanje pristupa za ljude s invaliditetom; obnova okoliša oko crkve. Rezultati: Poboljšala se kvaliteta života članova zajednice; olakšan je pristup u crkvu; kvalitetno je izgrađena infrastruktura za članove crkvene zajednice; brojne ekološke prednosti zbog mjera energetske učinkovitosti u pogledu grijanja. Ukupna vrijednost: 88.422,00 eura Vrijednost financiranja EU iz EAFRD-a: 70.738,00 eura

Nadogradnja lokalnih cesta i infrastrukture, Rumunjska Nositelj projekta: Općina Stefan cel Mare Ciljevi projekta: Poboljšanje kvalitete života lokalnih stanovnika omogućujući pristup boljoj infrastrukturi; modernizacija lokalnog sistema cesta i nadogradnja postojeće infrastrukture.

Aktivnosti: Poboljšanje cesta prekrivajući ih laganim asfaltom; kupnja opreme za održavanje cesta poput ralice, motornih pila, kosilica; izgradnja knjižnice i izložbenog prostora; poboljšanja vodenih, električnih i toplinskih rezervi u općini. Rezultati: Obnovljeno je 10 km ceste, izgrađena je knjižnica i izložbeni prostor; poboljšane su vodene, električne i toplinske mreže; veća korist stanovnika od bolje infrastrukture i pristupa širem spektru kulturnih aktivnosti. Planiraju se daljnje investicije poput renoviranja škola i medicinskih klinika, izgradnja kuća za mlade obitelji te produljenje električne mreže. Ukupna vrijednost: 2,5 milijuna eura Vrijednost financiranja EU iz EAFRD-a: 1,67 milijuna eura

Edukacija s ciljem zadržavanja mladih u ruralnim područjima, Slovenija Cilj projekta: Stvaranje mreže novih objekata učenja u ruralnim područjima kako bi se poboljšala kvaliteta života u ruralnim područjima te spriječio odlazak mladih osoba. Učiniti ruralna područja privlačnim za život i rad. Nositelj projekta: LAG (Lokalna akcijska grupa) Partneri na projektu: Škole i mladi Rezultati: 38 lokacija se povezalo projektom koji je obuhvatio 60 radionica na različite teme (za djecu u predškolskom, osnovnom i srednjem te visokoškolskom obrazovanju). Ukupna vrijednost: 35.189,00 eura Izvor EU financiranja: EAFRD

Računalna učionica za osobe s invaliditetom, Latvija Cilj projekta: Poboljšati računalne vještine i znanja kod mladih osoba s invaliditetom, te onih skupina koje su najranjivije na tržištu rada (dugotrajno nezaposlene osobe); stjecanje informatičkih znanja i vještina; izgradnja osnovnog znanja za buduće obuke kako bi se povećala njihova konkurentnost na tržištu rada i mogućnosti za samozapošljavanje. Aktivnosti: Kupnja deset stolnih računala, osam stolova i printera za učionicu koja je na raspolaganju školi. Nositelj projekta: Lokalna zajednica Tu vari Rezultati: Projekt je rezultirao stvaranjem kvalitetnog računalnog programa, koji osigurava mogućnost kvalitetnog treninga lokalne zajednice, osoba s invaliditetom, dugotrajno neza-

poslenih i ostalih ranjivih skupina. 250 ljudi je prošlo edukacije s čime je konkurentnost lokalnog stanovništva na tržištu rada, kao i kvaliteta života, porasla. Vrijednost financiranja EU iz EAFRD-a: 7.114,00 eura.

3. OTVORENI NATJEČAJI

Jačanje socijalnog dijaloga - faza II Fond: Europski socijalni fond Operativni program: Razvoj ljudskih potencijala 2007. - 2013. Tip natječaja: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) Status: otvoren od 12.12.2014. do 12.2.2015. Nadležno tijelo: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Područje: civilno društvo Prijavitelji: javna tijela (ministarstva i agencije), jedinice regionalne (područne) samouprave, lokalne/regionalne javne institucije, sindikati Sažetak: Opći cilj ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga je: poboljšanje kvalitete socijalnog dijaloga u Hrvatskoj te razvoj i jačanje administrativnih i stručnih kapaciteta svih razina organizacija socijalnih partnera. Specifični cilj ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga je povećati učinkovitost i održivost dijaloga između hrvatskih socijalnih partnera, kao i poboljšati organizacijske sposobnosti s naglaskom na pozitivan doprinos bipartitnim i tripartitnim procesima socijalnog dijaloga. Za financiranje projekata u okviru ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga raspoloživ je iznos od 18.118.000,00 kuna. Najniži iznos traženih sredstava za financiranje projekta je 400.000 kuna, a najveći 2.250.000,00 kuna. Detalji natječaj: http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/113

Širenje usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom Fond: Europski socijalni fond Operativni program: Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013. Tip natječaja: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) Status: otvoren od 24.12.2014. do 24.2.2015. Nadležno tijelo: Ministarstvo socijalne politike i mladih Područje: civilno društvo, socijalne usluge, socijalna uključenost Prijavitelji: neprofitne organizacije, organizacije civilnog društva Sažetak: Opći cilj ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga jest jačanje socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom kroz daljnji razvoj i povećanje kvalitete usluge osobne asistencije. Specifični ciljevi ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga su povećati socijalnu uključenost i unaprijediti kvalitetu života osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta te osoba s intelektualnim i mentalnim oštećenjima odnosno povećati broj zaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada, njihovim zapošljavanjem kao osobnih asistenata.

Detalji natječaj: http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/116 Poboljšanje pristupa otvorenom tržištu rada osobama u nepovoljnom položaju Fond: Europski socijalni fond Operativni program: Operativni program za razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013. Tip natječaja: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) Status: otvoren od 27.11.2014. do 17.2.2015. Nadležno tijelo: Ministarstvo socijalne politike i mladih Područje: civilno društvo, zapošljavanje, socijalne usluge, socijalna uključenost, obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje, mladi Prijavitelji: jedinice lokalne samouprave, jedinice regionalne (područne) samouprave, lokalne/regionalne javne institucije, mali i srednji poduzetnici, neprofitne organizacije, organizacije civilnog društva, visoka škola, zadruge Sažetak: Kroz program dodjele bespovratnih sredstava „Poboljšanje pristupa otvorenom tržištu rada skupinama u nepovoljnom položaju“ financirat će se projekti koji će pridonositi lakšem ulasku na tržište rada i povećanju zapošljivosti skupina koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Kako je naznačeno u Operativnom programu „Razvoj ljudskih potencijala“ 2007. – 2013., operacija „Poboljšanje pristupa otvorenom tržištu rada skupinama u nepovoljnom položaju“ pridonijet će snažnijoj integraciji na tržište rada skupina koje su suočene s posebnim teškoćama u pristupu zapošljavanju kroz jačanje motivacije za sudjelovanje u programima obrazovanja i zapošljavanja te kroz programe osobnog razvoja i zapošljavanja prilagođenih potrebama pojedinaca. Uz kreiranje odgovarajućih programa osposobljavanja i usavršavanja, pomoć osobama kojima je otežan pristup tržištu rada ostvarit će se i kroz stvaranje mreže potpore nastale iz partnerstva i suradnje svih relevantnih dionika na tržištu rada koji će ujedno stvarati dobre prakse. Ova operacija također će pridonijeti podizanju svijesti o problemima pri zapošljavanju ciljnih skupina, ali i stvaranju pozitivnih stavova kod poslodavaca i šire javnosti. Detalji natječaja: http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/102

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA speciﬁčna pitanja i službeni stavovi

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

Izašla iz tiska!

Ostvarivanje materijalnih prava zaposlenika u kontekstu dinamičnog zakonskog okvira vrlo je osjetljivo i zahtjevno, kako osobno tako i stručno područje. Uslijed brojnih i čes h zakonskih izmjena te objave službenih tumačenja povjerenstava za tumačenje kolek vnih ugovora, događaju se značajne izmjene u primjeni materijalnih prava službenicima i namještenicima u državnim i javnim službama. Vaši učestali upi i prisutne dileme s područja primjene kolek vnih ugovora i općenito radnopravnih propisa mo virali su nas na objavljivanje ovoga stručnog izdanja, u kojem objedinjujemo pouzdana stručna stajališta, službena mišljenja i zakonsku regula vu ovoga kompleksnog i zahtjevnog područja. Područja kojima izdanje posvećuje posebnu pažnju su: radni odnosi, radno vrijeme, odmori (s naglaskom na godišnji odmor), dopus , plaće i dodaci na plaću, naknada za bolovanje, regres, otpremnina kod odlaska u mirovinu, pravo na pomoć, službeno putovanje i rad na terenu, naknada za odvojeni život, kolek vno osiguranje i sistematski pregledi, jubilarna nagrada, dar za djecu, božićnica, otpremnina, zaš ta službenika i namještenika, te brojna druga.

S obzirom na kontradiktorne odredbe, posebice u javnom sektoru, naknada troškova prijevoza je i nadalje područje s brojnim nejasnoćama i pogrešnim postupanjima u praksi. Stoga, upravo ovom pitanju u knjizi posvećujemo posebnu pažnju. Osim općeg i šireg pristupa materijalnim pravima u državnom i javnom sektoru, izdanje obrađuje i najvažnija pitanja speciﬁčne primjene kolek vnih ugovora po pojedinim djelatnos ma. Posebnu praktičnu vrijednost ovom izdanju daju i aktualni pročišćeni kolektivni ugovori. Cijena izdanja: 300,00 kn Naziv ins tucije: Adresa: Poštanski broj i mjesto: Kontakt telefon: Faks: OIB: IBAN: E-pošta:

TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237a 10 000 Zagreb tel.: 01/5531-755 faks i tel.: 01/5531-335 mob: 099/3037-677, (-678) prijave@ m4pin.hr; centar@ m4pin.hr www. m4pin.hr Narudžbenica broj ________

Datum: RB

Kom. Opis Jedinična cijena Ukupno PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM 300,00 kn 1. SLUŽBAMA - speciﬁčna pitanja i (uključen PDV) službeni stavovi NAPOMENE: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20 %. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” OIB pravne osobe – 60, model 00 pisa : IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM Svrha uplate: SLUŽBAMA

Knjigu možete naruči slanjem popunjene narudžbenice e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. m4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

PRETPLATA NA TIM4PIN MAGAZIN ZA 2015. U TIJEKU! Pozivamo vas da se pretplatite na godišnje izdanje TIM4PIN MAGAZINA 2015. po nepromijenjenoj cijeni od 1.100,00 kn (uključen PDV). Nudimo vam također i mogućnost polugodišnje pretplate (siječanj-lipanj 2015.) po cijeni od 600,00 kn (uključen PDV). Bogatim i aktualnim sadržajem časopisa, uredništvo želi osigurati pouzdan i pravodoban vodič i priručnik za rješavanje problema u svakodnevnom radu proračunskih i izvanproračunskih korisnika, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, neproﬁtnih organizacija te komunalnih i drugih trgovačkih društava u javnom sektoru.

Godišnja pretplata u 2015. godini s uračunanim PDV-om iznosi 1.100,00 kuna i uključuje: • mjesečno tiskano izdanje TIM4PIN MAGAZIN-a • jednokratni popust od 300,00 kuna za bilo koju od radionica/seminara u organizaciji TIM4PIN-a • informiranje o novostima putem e-newslettera • besplatne savjete TIM4PIN-a tijekom godine.

Polugodišnja pretplata u 2015. godini s uračunanim PDV-om iznosi 600,00 kuna i uključuje: • mjesečno tiskano izdanje TIM4PIN MAGAZIN-a • informiranje o novostima putem e-newslettera • besplatne savjete TIM4PIN-a tijekom polugodišta.

PRELISTAJTE ČASOPIS IZ 2013. I 2014. GODINE ON-LINE KLIKOM

www.tim4pin.hr/magazin.html

VIŠE O PRETPLATI PRONAĐITE NA INTERNETSKOJ STRANICI

www.tim4pin.hr PRETPLATNICI SVOJE UPITE MOGU SLATI E-POŠTOM NA

pitajcentar@tim4pin.hr AKTUALNE RADIONICE PRATITE NA INTERNETSKOJ STRANICI