Newsletter 4/2014 by TIM4PIN

www.tim4pin.hr

NEWSLETTER BR. 4/2014

Izmjene i dopune u sustavu poreza na dohodak Obaveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom od 1. siječnja 2015

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

UPRAVLJANJE

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

PROJEKTIMA

specifična pitanja i službeni stavovi

NOVA IZDANJA!

PLANIRANJE

PRIPREMA PROJEKATA

PROVEDBA IZVJEŠTAVANJE

CD s propisima i više od 100 primjera dobre prakse Od ideje do projekta Praktično i primjenjivo

PRETPLATA NA TIM4PIN MAGAZIN ZA 2015. U TIJEKU Pozivamo vas da se pretplatite na godišnje izdanje TIM4PIN MAGAZINA 2015. po nepromijenjenoj cijeni od 1.100,00 kn (uključen PDV). Nudimo vam također i mogućnost polugodišnje pretplate (siječanj-lipanj 2015.) po cijeni od 600,00 kn (uključen PDV). Bogatim i aktualnim sadržajem časopisa, uredništvo želi osigurati pouzdan i pravodoban vodič i priručnik za rješavanje problema u svakodnevnom radu proračunskih i izvanproračunskih korisnika, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, neproﬁtnih organizacija te komunalnih i drugih trgovačkih društava u javnom sektoru. Godišnja pretplata u 2015. godini s uračunanim PDV-om iznosi 1.100,00 kuna i uključuje: • mjesečno tiskano izdanje TIM4PIN MAGAZIN-a • jednokratni popust od 300,00 kuna za bilo koju od radionica/seminara u organizaciji TIM4PIN-a • informiranje o novostima putem e-newslettera • besplatne savjete TIM4PIN-a tijekom godine. Polugodišnja pretplata u 2015. godini s uračunanim PDV-om iznosi 600,00 kuna i uključuje: • mjesečno tiskano izdanje TIM4PIN MAGAZIN-a • informiranje o novostima putem e-newslettera • besplatne savjete TIM4PIN-a tijekom polugodišta.

PRELISTAJTE ČASOPIS IZ 2013. GODINE ON-LINE KLIKOM

www.tim4pin.hr/magazin.html

VIŠE O PRETPLATI PRONAĐITE NA INTERNETSKOJ STRANICI

www.tim4pin.hr PRETPLATNICI SVOJE UPITE MOGU SLATI E-POŠTOM NA

pitajcentar@tim4pin.hr AKTUALNE RADIONICE PRATITE NA INTERNETSKOJ STRANICI

www.tim4pin.hr

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA speciﬁčna pitanja i službeni stavovi

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

Izašla iz tiska!

Ostvarivanje materijalnih prava zaposlenika u kontekstu dinamičnog zakonskog okvira vrlo je osjetljivo i zahtjevno, kako osobno tako i stručno područje. Uslijed brojnih i čes h zakonskih izmjena te objave službenih tumačenja povjerenstava za tumačenje kolek vnih ugovora, događaju se značajne izmjene u primjeni materijalnih prava službenicima i namještenicima u državnim i javnim službama. Vaši učestali upi i prisutne dileme s područja primjene kolek vnih ugovora i općenito radnopravnih propisa mo virali su nas na objavljivanje ovoga stručnog izdanja, u kojem objedinjujemo pouzdana stručna stajališta, službena mišljenja i zakonsku regula vu ovoga kompleksnog i zahtjevnog područja. Područja kojima izdanje posvećuje posebnu pažnju su: radni odnosi, radno vrijeme, odmori (s naglaskom na godišnji odmor), dopus , plaće i dodaci na plaću, naknada za bolovanje, regres, otpremnina kod odlaska u mirovinu, pravo na pomoć, službeno putovanje i rad na terenu, naknada za odvojeni život, kolek vno osiguranje i sistematski pregledi, jubilarna nagrada, dar za djecu, božićnica, otpremnina, zaš ta službenika i namještenika, te brojna druga.

S obzirom na kontradiktorne odredbe, posebice u javnom sektoru, naknada troškova prijevoza je i nadalje područje s brojnim nejasnoćama i pogrešnim postupanjima u praksi. Stoga, upravo ovom pitanju u knjizi posvećujemo posebnu pažnju. Osim općeg i šireg pristupa materijalnim pravima u državnom i javnom sektoru, izdanje obrađuje i najvažnija pitanja speciﬁčne primjene kolek vnih ugovora po pojedinim djelatnos ma. Posebnu praktičnu vrijednost ovom izdanju daju i aktualni pročišćeni kolektivni ugovori. Cijena izdanja: 300,00 kn Naziv ins tucije: Adresa: Poštanski broj i mjesto: Kontakt telefon: Faks: OIB: IBAN: E-pošta:

TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237a 10 000 Zagreb tel.: 01/5531-755 faks i tel.: 01/5531-335 mob: 099/3037-677, (-678) prijave@ m4pin.hr; centar@ m4pin.hr www. m4pin.hr Narudžbenica broj ________

Datum: RB

Kom. Opis Jedinična cijena Ukupno PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM 300,00 kn 1. SLUŽBAMA - speciﬁčna pitanja i (uključen PDV) službeni stavovi NAPOMENE: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20 %. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” OIB pravne osobe – 60, model 00 pisa : IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM Svrha uplate: SLUŽBAMA

Knjigu možete naruči slanjem popunjene narudžbenice e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. m4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DR AVNIM I JAVNIM SLU BAMA ƐƉĞĐŝĮēna pitanja i sluǎbeni stavovi

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

Izašla iz tiska!

U PRODAJI! KƐŝŐƵƌĂũƚĞ ƐǀŽũ ƉƌŝŵũĞƌĂŬ ƉƌĂŬƟēŶŽŐ ƉƌŝƌƵēŶŝŬĂ Ž ƉƌŝƉƌĞŵŝ ŝ ƉƌŽǀĞĚďŝ h projekata! hƌĞĚŶŝĐĂ͗ /ǀĂŶĂ DĂůĞƟđ ƵƚŽƌŝ͗ ŽǎĂŶĂ ĞƓůŝđ͕ DĂƟůĚĂ ŽƉŝđ͕ <ƌŝƐƟŶĂ <ŽƐŽƌ͕ EĂƚĂƓĂ <ƵůĂŬŽǁƐŬŝ͕ /ǀĂŶĂ DĂůĞƟđ͕ EĂĚĂ ƌŝŶƵƓŝđ

Ostv Ostvarivanje O materijalnih prava zaposlenika u kontekstu dinamiēnog zakkonskog ons okvira vrlo je osjetljivo i zahtjevno, kako osobno tako i struēno podr podruēje. Uslijed brojnih i ēes h zakonskih izmjena te objave sluǎbenih tuma tumaēenja povjerenstava za tumaēenje kolek vnih ugovora, dogaĜaju sse e zn znaēajne izmjene u primjeni materijalnih prava ƐůƵǎďĞŶŝcima i namješ mještenicima u drǎavnim i javnim ƐůƵǎďĂŵĂ. Vaši uēestali upi i prisutn dileme s podruēja primjene kolek vnih ugovora i opđenito radsutne n opr nopravnih propisa mo virali su nas na objavljivanje ovoga struēnog izdanj u kojem objedinjujemo pouzdana struēna stajališta, ƐůƵǎbena midanja, šljen i zakonsku regula vu ovoga kompleksnog i zahtjevnog podruēja. šljenja

ZĞƉƵďůŝĐŝ ,ƌǀĂƚƐŬŽũ Ƶ ŶŽǀŽŵ ƉƌŽŐƌĂŵƐŬŽŵ ƌĂǌĚŽďůũƵ ĚŽƐƚƵƉŶŽ ũĞ ϭϭ͕ϳ ŵŝůŝũĂƌĚŝ ĞƵƌĂ Ƶ ŽŬǀŝƌƵ ĞƵƌŽƉƐŬŝŚ ƐƚƌƵŬƚƵƌŶŝŚ ŝ ŝŶǀĞƐƟĐŝũƐŬŝŚ ĨŽŶĚŽǀĂ͘ EĂ ŽƚǀŽƌĞŶĞ ŶĂƚũĞēĂũĞ ŵŽđŝ đĞ ĂƉůŝĐŝƌĂƟ͗ ũĂǀŶĞ ƵƐƚĂŶŽǀĞ͕ ůŽŬĂůŶĂ ŝ ƉŽĚƌƵēŶĂ ƐĂŵŽƵƉƌĂǀĂ͕ ŶĞǀůĂĚŝŶĞ ŽƌŐĂŶŝǌĂĐŝũĞ͕ ŶĞƉƌŽĮƚŶĞ ŽƌŐĂŶŝǌĂĐŝũĞ͕ ƉƌŝǀĂƚŶĞ ŝŶƐƟƚƵĐŝũĞ͕ ƚƌŐŽǀĂēŬĂ ĚƌƵƓƚǀĂ͕ ůŽŬĂůŶĞ ŝ ƌĞŐŝŽŶĂůŶĞ ƌĂǌǀŽũŶĞ ĂŐĞŶĐŝũĞ͕ ǌĂĚƌƵŐĞ͕ ŵĞĜƵŶĂƌŽĚŶĞ ;ŵĞĜƵǀůĂĚŝŶĞͿ ŽƌŐĂŶŝǌĂĐŝũĞ ŝ Ěƌ͘

Podruēja kojima izdanje posveđuje posebnu paǎnju su: radni odnosi, radn radno vrijeme, odmori (s naglaskom na godišnji odmor), dopus , plađe i dodaci dod na plađu, naknada za bolovanje, regres, otpremnina kod odlaska u mirovinu, pravo na pomođ, sluǎbeno putovanje i rad na terenu, nakn naknada za odvojeni ǎivot, kolek vno osiguranje i sistematski pregledi, jubil jubilarna nagrada, dar za djecu, bŽǎiđnica, otpremnina, zaš ta sluǎbenika i n namještenika, te brojna druga.

S obzirom ob na kontradiktorne odredbe, posebice u javnom sektoru, naknad knada troškova prijevoza je i nadalje podruēje s brojnim nejasnođama i pogrešnim pog postupanjima u praksi. Stoga, upravo ovom pitanju u knjizi posveđujemo posebnu paǎnju. Osim opđeg i šireg pristupa materijalnim pravima u drǎavnom i javnom sektoru, izdanje obraĜuje i najvaǎnija pitanja speĐŝĮēne primjene kolek vnih ugovora po pojedinim djelatnos ma. Posebnu praŬƟēnu vrijednost ovom izdanju dajƵ ŝ ĂŬƚƵĂůŶŝ ƉƌŽēŝƓđĞŶŝ ŬŽůĞŬƟǀŶŝ ƵŐŽǀŽƌŝ͘ Cijena izdanja: 300,00 kn Naziv ins tucije: Adresa: Poštanski broj i mjesto: Kontakt telefon: Faks: OIB: IBAN: E-pošta:

Datum: RB

Kom. Opis :ĞĚŝŶŝēŶĂ ĐŝũĞŶĂ Ukupno PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DR AVNIM I JAVNIM 300,00 kn 1. SLU BAMA - specŝĮēna pitanja i (ukljuēen PDV) sluǎbeni stavovi NAPOMENE: Za naruēenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20 %. Prilikom plađanja, u “poziv na broj” OIB pravne osobe – 60, model 00 pisa : IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DR AVNIM I JAVNIM Svrha uplate: SLU BAMA

Knjigu moǎete naruēi slanjem popunjene narudǎbenice e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. m4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

^ĂƐƚĂǀŶŝ ĚŝŽ ƉƌŝƌƵēŶŝŬĂ ũĞ ŝ Ɛ ƉƌŽƉŝƐŝŵĂ ŝ ƉƌĞŬŽ ϭϬϬ ƉƌŝŵũĞƌĂ ĚŽďƌĞ ƉƌĂŬƐĞ͊

EĂ ǀƌŝũĞŵĞ ƐĂǌŶĂũƚĞ͗ 9 <ĂŬĂǀ ƉƌŽũĞŬƚ ŵŽƌĂ ďŝƟ ĚĂ ďŝ ďŝŽ ƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀ ǌĂ ĮŶĂŶĐŝƌĂŶũĞ ŝǌ hͲĂ͍ 9 <ŽũĞ ƐƵ ĂŬƟǀŶŽƐƟ Ƶ ŽŬǀŝƌƵ ƉƌŽũĞŬƚĂ ƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀĞ ǌĂ ĮŶĂŶĐŝƌĂŶũĞ͍ 9 <ĂŬŽ ŶĂƉŝƐĂƟ ƉƌŽũĞŬƚ ŝ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ ƉƌŽũĞŬƚŶƵ ĚŽŬƵŵĞŶƚĂĐŝũƵ͍ 9 <ĂŬŽ ƉůĂŶŝƌĂƟ ŝ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ ƉƌŽƌĂēƵŶ ƉƌŽũĞŬƚĂ ;ŽĚ ĂŬƟǀŶŽƐƟ ĚŽ ŬĂƚĞŐŽƌŝũĞ ƚƌŽƓŬĂ Ƶ ƉƌŽƌĂēƵŶƵͿ͍ 9 <ĂĚĂ ŝ ŬĂŬŽ ũĞ ƉŽƚƌĞďŶŽ ƉƌŝŵŝũĞŶŝƟ ƉŽƐƚƵƉŬĞ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͍ 9 <ĂŬŽ ƌĂēƵŶŽǀŽĚƐƚǀĞŶŽ ƉƌĂƟƟ ƉƌŽũĞŬƚ ŝ ŬǀĂůŝƚĞƚŶŽ ŝǌǀũĞƓƚĂǀĂƟ͍

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - EĂǌŝǀ͗ TIM4PIN /ŵĞ ŽĚŐŽǀŽƌŶĞ ŽƐŽďĞ͗ Ě͘Ž͘Ž͘ ǌĂ ƐĂǀũĞƚŽǀĂŶũĞ ĚƌĞƐĂ͗ hůŝĐĂ ŐƌĂĚĂ sƵŬŽǀĂƌĂ ϮϯϳĂ ϭϬ ϬϬϬ ĂŐƌĞď <ŽŶƚĂŬƚ ƚĞůĞĨŽŶ͗ ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϳϱϱ &Ăǆ͗ ĨĂǆ ŝ ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ ŵŽď͗ ϬϵϵͬϯϬϯϳͲϲϳϳ͕ ;ͲϲϳϴͿ K/ ͗ ĐĞŶƚĂƌΛƟŵ4ƉŝŶ͘Śƌ / E͗ ǁǁǁ͘Ɵŵ4ƉŝŶ͘Śƌ ͲƉŽƓƚĂ͗ ĂƚƵŵ͗ EĂƌƵĚǎďĞŶŝĐĂ ďƌŽũ ͗ RB KƉŝƐ :ĞĚŝŶŝēŶĂ ĐŝũĞŶĂ <ŽŵĂĚĂ hŬƵƉŶĂ ĐŝũĞŶĂ ϭ͘ hƉƌĂǀůũĂŶũĞ h ƉƌŽũĞŬƟŵĂ ϯϱϬ͕ϬϬ ;ƵŬůũƵēĞŶ W sͿ E WKD E ͗ Ă ŶĂƌƵēĞŶŝŚ ϱ ŝ ǀŝƓĞ ŬŽŵĂĚĂ ŬŶũŝŐĞ ŽƐƚǀĂƌƵũĞ ƐĞ ƉŽƉƵƐƚ ŽĚ ϮϬ й͘ WƌŝůŝŬŽŵ ƉůĂđĂŶũĂ Ƶ ͚͚ƉŽǌŝǀ ŶĂ ďƌŽũ͛͛ ƵƉŝƐĂƟ͗ K/ ƉƌĂǀŶĞ ŽƐŽďĞ Ͳ ϱϰ͕ ŵŽĚĞů ϬϬ IBAN ,Zϯϯ ϮϯϰϬ ϬϬϵϭ ϭϭϬϱ ϰϲϴϭ ϱ ^ǀƌŚĂ ƵƉůĂƚĞ <ƵƉŶũĂ ŬŶũŝŐĞ hƉƌĂǀůũĂŶũĞ h ƉƌŽũĞŬƟŵĂ WĞēĂƚ ŝ ƉŽƚƉŝƐ ŶĂƌƵēŝƚĞůũĂ

Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom od 1. siječnja 2015. Sanja Rotim* Radi zaštite osoba s invaliditetom, Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13., stupio na snagu 1. siječnja 2014. - u daljnjem tekstu: Zakon), uveden je novi sustav kvotnog zapošljavanja koji propisuje obvezu kvotnog zapošljavanja od 1. siječnja 2015. Popratnim podzakonskim propisima: Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN, broj 44./14. i 97/14. -u nastavku: Pravilnik o očevidniku), propisuje se sadržaj i način vođenja očevidnika zaposlenih i samozaposlenih osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu očevidnik), te uvjeti koji moraju biti ispunjeni za upis osobe s invaliditetom u očevidnik, a Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN, br. 44/14. – u nastavku Pravilnik o kvoti) se propisuje udio zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih kod pojedinog poslodavca (u daljnjem tekstu: kvota), dokazi o ispunjenju kvote, naknada u slučaju neispunjenja kvote, te iznos novčanih nagrada za poslodavce koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote, kao i za poslodavce koji nisu obveznici ispunjenja kvote, a zapošljavaju osobe s invaliditetom.

1. Tko je prema Zakonu osoba s invaliditetom? Prema odredbi članka 3. Zakona, osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, a osobom s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti osoba, čiji invaliditet u odnosu na sposobnosti osobe bez invaliditeta jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvjetima rada, na jednakim ili sličnim poslovima ima za posljedicu smanjenu mogućnost radno se osposobiti i zaposliti. Iznimno, osobom s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti smatra se i osoba s invaliditetom, čiji je radni učinak u granicama očekivanog, ali se na temelju smanjenih stvarnih i procijenjenih općih sposobnosti takve osobe ocijeni da je to u interesu očuvanja njezinih tjelesnih, osjetilnih i mentalnih sposobnosti. Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe osoba s invaliditetom kojoj je nadležno tijelo za vještačenje utvrdilo preostalu radnu sposobnost. Uvjeti i način provedbe profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom uređuju se ugovorom između naručitelja usluge i centra za profesionalnu rehabilitaciju. Postupak profesionalne rehabilitacije pokreće i financira naručitelj usluge, koji može biti:  Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO),  Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), *

Sanja Rotim, dipl. iur., Zagreb.

 Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO),  ministarstvo nadležno za socijalnu politiku preko centara za socijalnu skrb,  osiguravajuće društvo, poslodavac, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i privatni naručitelj (osoba s invaliditetom, roditelj, zakonski zastupnik, skrbnik). 2. Tko su zaposlene osobe s invaliditetom? Prema odredbi članka 7. Zakona osobe s invaliditetom mogu se zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima uz obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta od strane poslodavca. Razumna prilagodba radnog mjesta znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja, koja ne predstavljaju nerazmjerno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo zapošljavanje i rad na ravnopravnoj osnovi s drugima. Zakon u članku 9. obvezuje tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunske i proračunske fondove, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravne osobe s javnim ovlastima da prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom daju prednost pod jednakim uvjetima. Ako poslodavac pravna osoba prilikom zapošljavanja ne da prednost osobi s invaliditetom, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5000,00 do 30.000,00 kuna, a ako to ne učini poslodavac fizička osoba, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna. Osoba s invaliditetom zasniva radni odnos sklapanjem ugovora o radu ili na drugi način predviđen posebnim propisima i time stječe prava i preuzima obveze iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom iz Zakona, općih propisa o radu i drugih propisa (čl. 12., st. 1. Zakona). HZMO će početi voditi očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom sukladno odredbi članka 47., stavka 4. Zakona, prema odredbama Pravilnika o očevidniku, počevši od 1. siječnja 2015. godine na temelju prijave poslodavca, a podatke iz očevidnika mjesečno će dostavljati ZVPRZOI-u, sa stanjem na zadnji dan u mjesecu. Pravilnik o očevidniku u članku 4. navodi 13 kategorija osoba s invaliditetom koje se, pod uvjetom da su prijavljene na mirovinsko osiguranje na temelju radnog odnosa, odnosno samostalnog obavljanja djelatnosti, upisuju u očevidnik (tablica 1.). Tablica 1. Kategorije osoba s invaliditetom i uvjeti Kategorije osoba s invaliditetom RB (čl. 4. Pravilnika o očevidniku) Priznat status osobe ometene u psihofizičkom razvoju prema propisima o socijalnoj skrbi 1. (čl. 4., st. 1., t.1. Pravilnika o očevidniku)

Uvjet za upis u očevidnik – utvrđeno  oštećenje vida  oštećenje sluha  oštećenje govorno – glasovne komunikacije  oštećenje lokomotornog sustava  oštećenje središnjeg živčanog i

   

mišićnog sustava oštećenje drugih organa i organskih sustava mentalno oštećenje psihička bolest više vrsta oštećenja

(čl. 4., st. 2. Pravilnika o očevidniku) 2.

Priznat status invalida rada prema propisima o mirovinskom osiguranju (čl. 4., st. 1., t. 2. Pravilnika o očevidniku) Priznat status invalidne osobe sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem prema propisima o mirovinskom osiguranju (čl. 4., st. 1., t. 3. Pravilnika o očevidniku) Priznat status osigurane osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjem prema propisima o mirovinskom osiguranju (čl. 4., st. 1., t. 4. Pravilnika o očevidniku)

Najmanje (čl. 1. Pravilnika o izmjeni Pravilnika o očevidniku – NN, br. 97/14.):  60 % tjelesnog oštećenja zbog gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja donjeg ekstremiteta,  70 % tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja gornjeg ekstremiteta  70 % tjelesnog oštećenja zbog gubitka sluha,  80 % jednog tjelesnog oštećenja bilo koje druge vrste, ili  90 % ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različitih tjelesnih oštećenja, s time da najmanje jedno tjelesno oštećenje, koje se zbraja iznosi 60 % oštećenja donjeg ekstremiteta ili 70 % oštećenja gornjeg ekstremiteta ili 70 % oštećenja bilo koje druge vrste (čl. 4., st. 3. Pravilnika o očevidniku)

Priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (čl. 4. st. 1. t. 5. Pravilnika o očevidniku) Priznat status vojnog, odnosno civilnog

invalida rata prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata

10.

11.

12.

13.

(čl. 4., st. 1., t. 6. Pravilnika o očevidniku) Priznat status učenika s teškoćama u razvoju prema propisima o odgojnoobrazovnoj skrbi (čl. 4. st. 1. t.7. Pravilnika o očevidniku) Priznat invaliditet i smanjena radna sposobnost na temelju rješenja ureda državne uprave nadležnog za socijalnu skrb, a starije su od 21 godine (čl. 4. st. 1. t.8. Pravilnika o očevidniku) Priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima, koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13) (čl. 4. st. 1. t.9. Pravilnika o očevidniku) Priznato pravo na radno prilagođavanje prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona (čl. 4. st. 1. t.10. Pravilnika o očevidniku) Priznat status osobe s invaliditetom prema propisima drugih država članica Europske unije (čl. 4. st. 1. t.11. Pravilnika o očevidniku) Priznata neposredna opasnost od nastanka invalidnosti prema propisima o mirovinskom osiguranju, ako je rješenje doneseno do 1. 1. 1999. Godine (čl. 4. st. 1. t.12. Pravilnika o očevidniku) Utvrđen invaliditet u odnosu na rad, bez obzira na vrstu i stupanj, temeljem nalaza i mišljenja ZVPRZOI-a (čl. 4. st. 1. t.13. Pravilnika o očevidniku)

Važno je naglasiti da osiguranici koji nisu posebno navedeni u Pravilniku o očevidniku, za potrebe upisa u očevidnik, moraju imati nalaz i mišljenje ZVPRZOI-a. S obzirom na nedoumice u praksi, potrebno je kao širi pojam razlikovati pojam osoba sa invaliditetom od pojma invalidnih osoba sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem prema propisima o mirovinskom osiguranju (točka 3. – čl. 4., st. 1., t. 3. Pravilnika o očevidniku; dalje u tekstu: invalidne osobe). Invalidne osobe su samo jedna od trinaest kategorija osoba definiranih člankom 4. Pravilnika o očevidniku koje se, u slučaju prijave na mirovinsko osiguranje na temelju radnog odnosa, odnosno samostalnog obavljanja djelatnosti upisuju u očevidnik osoba s invaliditetom. Naime, invalidnim osobama pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem, u skladu s člankom 7. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN, br. 71/99, 46/07, 41/08.) utvrđuje se rješenjem HZMO-a. Za navedene osiguranike obveznik doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa je Republika Hrvatska, za koju plaćanje obavlja HZMO, u skladu s člankom 196. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13. i 41/14.). Slijedom navedenog, poslodavac nema obvezu obračunavanja ni plaćanja doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem, te takav staž ne iskazuje na Obrascu JOPPD. Za navedenu kategoriju osiguranika, povezano sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem, Obrazac JOPPD uspostavlja HZMO. Ostalim kategorijama osoba s invaliditetom ne utvrđuje se staž osiguranja s povećanim trajanjem. 3. Tko su obveznici kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom? Prema odredbi članka 8., stavka 1. Zakona obveznici kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom su svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih radionica i zaštitnih radionica. Od obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom također su, sukladno odredbi članka 8., stavka 7. Zakona, iznimno oslobođeni i novoosnovani poslodavci, u vremenu uvođenja u rad, ali najduže 24 mjeseca od dana početka rada (datuma upisa u registar nadležnog tijela). Zakon propisuje da su poslodavci obveznici sustava kvotnog zapošljavanja dužni zaposliti na primjerenom radnom mjestu, prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju, te propisuje kvotu obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom, koja ne može biti manja od 2 %, ni veća od 6% ukupnog broja zaposlenih. Poslodavci koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja obveznici su novčane naknade. Poslodavci koji ne podliježu obvezi kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, jer ne zapošljavaju najmanje 20 radnika, a imaju zaposlene osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote, mogu ostvariti novčanu nagradu propisanu Pravilnikom o kvoti. 4. Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom Zakon obvezuje HZMO na vođenje očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom počevši od 1. siječnja 2015., te radi praćenja kvotnog zapošljavanja, na dostavu podataka iz očevidnika

ZVPRZOI-u. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) vodi Hrvatski registar o osobama s invaliditetom (dalje u tekstu: Registar) kao registar podataka o svim osobama s invaliditetom, koji čini izvor podataka temeljem kojeg se usklađuju podaci o statusu osobe s invaliditetom evidentirani u bazama HZMO-a na temelju prijava propisanih Pravilnikom o matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13. – dalje u tekstu: Pravilnik o matičnoj evidenciji) o početku osiguranja (obrazac M-1P/eM1P), odnosno prijava o promjeni tijekom osiguranja (obrazac M-3P/eM3P) uspostavljenih od poslodavaca. Od 1. siječnja 2015. navedeni podaci razmjenjuju se s Registrom. Podaci zaprimljeni od poslodavaca provjeravaju se u Registru. Nakon provjere, potvrđeni podaci o statusu osobe s invaliditetom sukladno odredbi članka 4. Pravilnika o očevidniku, za svakog takvog zaposlenika upisuju se u očevidnik. Tako se osigurava vođenje očevidnika u HZMO, te praćenje kvote od ZVPRZOI-a, sukladno članku 19., stavku 2. Pravilnika o kvoti. Radi praćenja ispunjenja zakonske obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, HZMO i ministarstvo nadležno za financije od 1. siječnja 2015., prema Zakonu o zaštiti osobnih podatka (NN, br. 106/12.), dostavljaju podatke ZVPRZOI-u. Podatke iz očevidnika HZMO mjesečno dostavlja ZVPRZOI-u, sa stanjem na zadnji dan u mjesecu. 5.1. Prijava zaposlenih osoba s invaliditetom u sustav HZMO-a Svaki poslodavac koji je obveznik kvotnog zapošljavanja, da bi mogao ispuniti navedenu zakonsku obvezu, ujedno je i obveznik uspostave prijave o statusu osobe sa invaliditetom HZMO-u za već zaposlenog osiguranika (prijavom o promjeni tijekom osiguranja – M3P/eM3P) ili za radnika s kojim tek zaključuje ugovor o radu (prijavom o početku osiguranja – M-1P/eM1P). Tako poslodavac koji zapošljava osobu kojoj je nadležno tijelo priznalo status osobe s invaliditetom, HZMO-u obavezno na prijavi o početku osiguranja (obrazac M-1P) pod obilježjem br. 15. STATUS OSOBE S INVALIDITETOM zaokružuje: DA, i redak: Osoba s invaliditetom (papirnata prijava), odnosno (s obzirom na to da su svi obveznici s više od tri zaposlene osobe obvezni od 1. travnja 2014. koristiti uslugu e-prijave), kod uspostavljanja eprijave eM1P iz padajućeg izbornika obilježja 15. Izabire: DA i Osoba s invaliditetom. S obzirom na to da su moguće situacije da osiguranik ima kombinaciju više statusa (npr. HRVI, invalidna osoba, osoba s invaliditetom), u tom slučaju moguće je zaokružiti/odabrati više od jednog obilježja. S obzirom na dužnost poslodavca da prijavi svaku promjenu u vezi statusa osobe s invaliditetom koja je već zaposlena, obavezno na prijavi o promijeni tijekom osiguranja (obrazac M-3P) pod obilježjem br. 22. STATUS OSOBE S INVALIDITETOM zaokružuje: DA, i redak: Osoba s invaliditetom, uz koji obvezno upisuje i datum promjene, koji ne može biti raniji od datuma stjecanja svojstva osiguranika prema uspostavljenoj prijavi osiguranja (papirnata prijava), odnosno u e-prijavi (obrazac eM3P) iz padajućeg izbornika odabire iste opcije i upisuje datum promjene. Ako je datum nastanka invaliditeta kasniji od datuma stjecanja svojstva, u datum promjene upisuje se datum nastanka invaliditeta. Poslodavci, bez obzira na broj prijavljenih radnika, kod kojih je osoba s invaliditetom već zaposlena, prijavljuju podatak o invaliditetu radnika u sustav HZMO-a putem prijave o promjeni podataka (obrazac M-3P/eM3P). Važno je istaknuti da su sukladno članku 10. Pravilnika o očevidniku poslodavci obveznici kvotnog zapošljavanja koji u vrijeme njegova

stupanja na snagu zapošljavaju osobe s invaliditetom, dužni te osobe prijaviti HZMO-u kao osobe s invaliditetom na obrascu M-3P/eM3P, u razdoblju od 1. svibnja 2014. godine do 31. prosinca 2014. godine. U protivnom, poslodavci te osobe neće moći ubrojiti u obveznu kvotu zaposlenih osoba s invaliditetom od 1. siječnja 2015., već naknadno, računajući trenutak kada su takvu prijavu podnijeli, niti na taj način retrogradno ostvariti novčanu nagradu za zapošljavanje više osoba s invaliditetom od propisane kvote predviđene Pravilnikom o kvoti. U kvotu za pojedini mjesec ubrajaju se samo osobe s invaliditetom, koje su upisane u očevidnik najkasnije do zadnjega dana u mjesecu. U očevidnik ne moraju biti upisani svi osiguranici za koje je poslodavac prijavio status osobe s invaliditetom, već samo oni za koje je HZJZ na temelju podataka Registra potvrdio navedeni status sukladno Pravilniku o očevidniku. Primjer 1. Poslodavac 15. prosinca 2014. HZMO-u za osiguranika s kojim već od ranije ima sklopljen ugovor o radu (uspostavljena prijava o početku osiguranja sa datumom stjecanja svojstva osiguranika 1. siječnja 2012.) uspostavlja prijavu o promjeni podatka (obrazac M-3P/eM3P) kojom prijavljuje status osobe s invaliditetom s datumom promjene 1. kolovoza 2012. Pod uvjetom da status osobe s invaliditetom u odnosu na podatke Registra bude potvrđen od HZJZ, te upisan u očevidnik do 31. siječnja 2015, navedeni osiguranik ubrojiti će se poslodavcu kao osoba s invaliditetom u kvotu za mjesec siječanj. Primjer 2. Poslodavac 2. veljače 2015. HZMO-u za osiguranika s kojim već od ranije ima sklopljen ugovor o radu (uspostavljena prijava osiguranja sa datumom stjecanja svojstva osiguranika 1. kolovoza 2014.) uspostavi prijavu o promjeni podatka (tiskanicu M-3P/eM3P), kojom prijavljuje za tu osobu status osobe s invaliditetom s datumom promjene 28. prosinca 2014. Pod uvjetom da status osobe s invaliditetom u odnosu na podatke Registra bude potvrđen od HZJZ, te upisan u očevidnik do 28. veljače 2015., navedeni osiguranik ubrojiti će se poslodavcu kao osoba s invaliditetom u kvotu za mjesec veljaču. Primjer 3. Poslodavac 15. siječnja 2015. HZMO-u uspostavi za osiguranika prijavu o početku osiguranja prema ugovoru o radu (tiskanica M-1P/eM1P) s datumom stjecanja svojstva osiguranika 14. siječnja 2015., kojom prijavljuje za tu osobu status osobe s invaliditetom. Prema usklađenim i razmijenjenim podacima s Registrom HZJZ – datumom upisa u Registar 14. siječnja 2015., osiguranik je 17. siječnja 2015. upisan u očevidnik, te će se ubrojiti u kvotu za mjesec siječanj 2015. godine. Primjer 4. Poslodavac 1. veljače 2015. HZMO-u uspostavi za osiguranika prijavu o početku osiguranja prema ugovoru o radu (tiskanica M-1P/eM1P) s datumom stjecanja svojstva osiguranika 31. siječnja 2015., kojom prijavljuje za tu osobu status osobe s invaliditetom. Prema usklađenim i razmijenjenim podacima s Registrom HZJZ – datumom upisa u Registar 1. veljače 2015., osiguranik je 2. veljače 2015. upisan u očevidnik, te će se ubrojiti u kvotu za mjesec veljaču 2015. godine. Primjer 5.

Poslodavac 10. ožujka 2015. HZMO-u uspostavi za osiguranika prijavu o početku osiguranja prema ugovoru o radu (tiskanica M-1P/eM1P) s datumom stjecanja svojstva osiguranika 9. ožujka 2015., kojom prijavljuje za tu osobu status osobe s invaliditetom. Prema usklađenim i razmijenjenim podacima s Registrom HZJZ – datumom upisa u Registar 9. ožujak 2015., osiguranik je 12. ožujka 2015. upisan u očevidnik, te će se ubrojiti u kvotu za mjesec ožujak 2015. godine. Primjer 6. Poslodavac 25. ožujka 2015. HZMO-u uspostavi za osiguranika zakašnjelu prijavu (npr. po sudskoj presudi) o početku osiguranja prema ugovoru o radu (tiskanica M-1P/eM1P) s datumom stjecanja svojstva osiguranika 15. siječnja 2014., kojom prijavljuje za tu osobu status osobe s invaliditetom. Prema usklađenim i razmijenjenim podacima s Registrom HZJZ osiguranik je 27. ožujka 2015. upisan u očevidnik, te će se ubrojiti u kvotu za mjesec ožujak 2015. godine. Iz navedenog primjera vidljivo je da će se retrogradno prijavljena osoba poslodavcu ubrojiti u ukupan broj zaposlenih za mjesec u kojem je upisana u očevidnik. Dakle, sukladno Pravilniku o kvoti, za praćenje kvote mjerodavno je isključivo stanje na zadnji dan u mjesecu, jer ne postoji odredba o potrebi praćenja periodične retrogradne revizije stanja u matičnoj evidenciji HZMO-a, niti retrogradnoj primjeni tih stanja na kvotu. 5.2. Što je potrebno priložiti uz prijavu osobe sa invaliditetom M-1P/M-3P odnosno eM1P/eM3P? Pri uspostavljanju prijave osiguranja M-1P/eM1P, odnosno prijave o promjeni tijekom osiguranja M-3P/eM3P, uz prijavu je uputno priložiti i dokaz o invaliditetu (ovjerenu presliku rješenja, odnosno presliku rješenja koja će se ovjeriti na temelju uvida u original), ako poslodavac njime raspolaže. Ako poslodavac ne raspolaže ispravom kojom se dokazuje invaliditet radnika kojeg zapošljava, HZMO će zaprimiti prijave i bez priloženog dokaza, budući status osobe s invaliditetom u svakom slučaju provjerava prema podacima Registra. Poslodavac može dokaz o invaliditetu dostaviti i HZJZ-u u bilo kojem trenutku. Za osiguranika koji je stekao status osobe s invaliditetom prema propisima drugih država članica Europske unije, kao dokaz o invaliditetu za potrebe upisa u očevidnik, poslodavac je uz propisanu prijavu dužan priložiti ovjereni prijevod isprave nadležnog tijela države članice Europske unije o utvrđenju invaliditeta. Iz navedenoga proizlazi da npr. rješenje o statusu ratnog vojnog invalida Ureda za obranu Bosne i Hercegovine nije valjana osnova za upis u očevidnik i takva rješenja HZMO neće zaprimati. 5.2.1. Što se smatra dokazom o invaliditetu, odnosno temeljem kojih isprava se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom? Kao dokazi o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom iz članka 9., stavka 2. Zakona smatraju se isprave o invaliditetu nadležnih tijela Republike Hrvatske na temelju kojih se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom sukladno članku 13. Zakona i članku 4. Pravilnika o očevidniku, a kojima je osobi: 1) priznat status:  osobe ometene u psihofizičkom razvoju prema propisima o socijalnoj skrbi  invalida rada prema propisima o mirovinskom osiguranju

 invalidne osobe sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem prema propisima o mirovinskom osiguranju  osigurane osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjem prema propisima o mirovinskom osiguranju ako je utvrđeno najmanje:  60 % tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja donjeg ekstremiteta  70 % tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja gornjeg ekstremiteta  70 % tjelesnog oštećenja radi gubitka sluha  80 % jednog tjelesnog oštećenja bilo koje druge vrste  90 % ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različitih tjelesnih oštećenja, s time da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 60 % oštećenja donjeg ekstremiteta ili 70 % oštećenja gornjeg ekstremiteta ili 70 % oštećenja bilo koje druge vrste  hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata  vojnog, odnosno civilnog invalida rata prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata  učenika s teškoćama u razvoju prema propisima o odgojno-obrazovnoj skrbi  osobe s invaliditetom prema propisima drugih država članica Europske unije 2) priznato pravo na:  profesionalnu rehabilitaciju prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13)  radno prilagođavanje prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13)  priznata neposredna opasnost od nastanka invalidnosti prema propisima o mirovinskom osiguranju, ako je rješenje doneseno do 1. 1. 1999. godine 3) priznat invaliditet i smanjena radna sposobnost na temelju rješenja ureda državne uprave nadležnog za socijalnu skrb, a starije su od 21 godine 4) utvrđen invaliditet o odnosu na rad, bez obzira na vrstu i stupanj, temeljem nalaza i mišljenja ZVPRZOI.

5.3. Formiranje i sadržaj očevidnika Radi povezivanja, upotpunjavanja, usklađivanja, odnosno provjere podataka o statusu osoba s invaliditetom, bilo u Registru, bilo u matičnoj evidenciji HZMO-a, HZMO i HZJZ će počevši od 1. siječnja 2015. elektronički razmjenjivati podatke o osobama s invaliditetom u svrhu formiranja očevidnika. U navedenu svrhu iz matične evidencije HZMO-a, upotpunjene s podacima iz Registra u očevidnik se preuzimaju podaci o zaposlenim i samozaposlenim osobama s invaliditetom, čiji je status osobe s invaliditetom potvrđen od HZJZ-a, odnosno o

poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom (sukladno člancima: 4., 5., 6. i 7. Pravilnika o očevidniku), koji čine sadržaj očevidnika. Osim navedenih podataka za potrebe praćenja kvote, sukladno članku 19., stavku 2. Pravilnika o kvoti, kao i za potrebe izvještavanja, HZMO u sadržaj očevidnika unosi i podatke o:  ukupnom broju osoba zaposlenih kod poslodavca  broju zaposlenih osoba s invaliditetom kod poslodavca  području djelatnosti prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD)  stažu osiguranja za osiguranika, te razdoblju osiguranja osiguranika. Kategorije osoba s invaliditetom koje se upisuju u očevidnik, kao osobe prijavljene na mirovinsko osiguranje na temelju radnog odnosa, odnosno samostalnog obavljanja djelatnosti, a kojima je priznat određeni status, odnosno pravo definirane su odredbom članka 4. Pravilnika o očevidniku (tablica 1.). Osim navedenih podataka očevidnik prema članku 5. Pravilnika o očevidniku sadrži i sljedeće podatke u vezi s osobom s invaliditetom: ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB), osobni broj osiguranika mirovinskog osiguranja, datum rođenja, spol, adresu prebivališta i mjesta rada, datum stjecanja invaliditeta, stupanj oštećenja ako je određen postotkom, osnovu osiguranja, datum stjecanja svojstva osiguranika mirovinskog osiguranja, datum prestanka svojstva osiguranika mirovinskog osiguranja, razlog prestanka svojstva osiguranika mirovinskog osiguranja, radno vrijeme, zanimanje, najvišu završenu škola, stručno obrazovanje, stručnu spremu za obavljanje poslova, vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu (neodređeno s punim radnim vremenom, neodređeno s nepunim radnim vremenom, određeno s punim radnim vremenom ili određeno s nepunim radnim vremenom). U očevidnik se također prema članku 6. Pravilnika o očevidniku upisuju sljedeći podaci o poslodavcu kod kojeg je u radnom odnosu osoba s invaliditetom: naziv, pravni oblik, osobni identifikacijski broj (OIB), sjedište, županija, djelatnost prema NKD. 5.4. Uvjeti koji moraju biti ispunjeni za upis osobe s invaliditetom u očevidnik Da bi se zaposlena osoba upisala u očevidnik kao osoba s invaliditetom, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: 1) Uspostavljena prijava na mirovinsko osiguranje (obrazac M-1P/eM1P odnosno M3P/eM3P) HZMO-u po osnovi radnog odnosa na temelju sklopljenog ugovora o radu s poslodavcem, u skladu s Pravilnikom o matičnoj evidenciji, kojom se prijavljuje u osiguranje osoba s invaliditetom, odnosno za već osiguranu osobu prijavljuje promjena statusa osobe s invaliditetom, po bilo kojoj osnovi definiranoj člankom 4. Pravilnika o očevidniku 2) Uvjeti propisani Pravilnikom o očevidniku:  priznat status odnosno pravo po bilo kojoj točki članka 4., stavka 1., Pravilnika o očevidniku uz ispunjavanje uvjeta propisanih u stavku 2. (za osobe s invaliditetom po osnovi priznatog statusa osobe ometene u psihofizičkom razvoju prema propisima o socijalnoj skrbi – čl. 4., st. 1., t. 1. ) i 4. (za osobe sa invaliditetom po osnovi priznatog 10

statusa osigurane osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjem prema propisima o mirovinskom osiguranju – čl. 4., st. 1., t. 4. ) istog članka (tablica 1.)  osiguranici koji nisu navedeni u članku 4., točkama od 1. do 12. Pravilnika o očevidniku, za potrebe upisa u očevidnik, moraju imati nalaz i mišljenje ZVPRZOI-a u skladu s člankom 4., točkom 13. Pravilnika o očevidniku. 3) Potvrđen status osobe s invaliditetom prema članku 4. Pravilnika o očevidniku prema podacima Registra HZJZ-a. U svrhu utvrđivanja statusa i uvjeta za upis u očevidnik HZMO koristi podatke iz Registra, te od drugih nadležnih tijela. Važno je naglasiti da se u očevidnik upisuju isključivo one osobe koje je poslodavac prijavio HZMO-u kao osobe s invaliditetom i čiji je status potvrđen od strane HZJZ-a prema podacima Registra, po kojoj osnovi se ubrajaju u kvotu zaposlenih osoba s invaliditetom kod poslodavca. 5.5. Kako poslodavac može imati uvid u podatke očevidnika? Kako bi poslodavci mogli imati uvid u podatke očevidnika i tako pratiti je li osoba koju su prijavili kao osobu s invaliditetom doista i u upisana u očevidnik, HZMO će u sklopu elektroničkog poslovanja od 1. siječnja 2015. poslodavcima i ovlaštenim osobama poslodavca osigurati pristup podacima iz očevidnika osoba s invaliditetom na internetskim stranicama: https://lana.mirovinsko.hr/. Sukladno članku 8. Zakonu o zaštiti i tajnosti osobnih podataka (NN, br. 106/12.), podaci o statusu osoba s invaliditetom određeni su kao posebna kategorija osobnih podataka koja podliježe posebnoj zaštiti prikupljanja i obrade, te je u svrhu zaštite podataka osiguranika potrebno da poslodavci sami odrede osobu koja će imati ovlaštenje za uvid u očevidnik. Za uvid u podatke iz očevidnika potrebno je posjedovati digitalni poslovni certifikat i biti korisnik usluge e-prijave, te imati registrirano ovlaštenje za upit u podatke iz očevidnika u sustavu lana-mirovinsko Zavoda. Počevši od 15. prosinca ovlaštenje je moguće dobiti na jedan od sljedećih načina:  neposredno, pristupom na stranice lana-mirovinsko po aplikaciji za upravljanje ovlaštenjima u sustavu e-prijave, dodjelom ovlaštenja sebi ili drugoj osobi koja posjeduje digitalni poslovni certifikat, a ovlaštenje se na ovaj način može dodijeliti isključivo za OIB pravne osobe navedene u poslovnom certifikatu korištenom za prijavu u sustav, ili  popunjavanjem i predajom Pristupnog lista, koji se koristi za registraciju usluge eprijava na šalteru najbliže ustrojstvene jedinice Zavoda (područne službe, ureda ili ispostave), tako da se sebi ili drugoj osobi dodatnom registracijom dodijeli ovlaštenje. Ako se radi zaštite tajnosti podataka o osiguranicima ne želi da pojedini korisnici imaju uvid u podatke iz očevidnika, s tim se korisnicima može neposredno po aplikaciji za upravljanje ovlaštenjima ili predajom Pristupnog lista na šalteru Zavoda opozvati ovlaštenje. Poslodavcima za koje uslugu e-prijave obavljaju knjigovodstveni servisi dodjelu ovlaštenja za upit na podatke iz očevidnika nije moguće dodijeliti neposredno aplikacijom za upravljanje ovlaštenjima, već je potrebno da osoba iz knjigovodstvenog servisa, kojoj se dodjeljuje ovlaštenje, s popunjenim Pristupnim listom i posebnom punomoći za uvid u 11

podatke iz očevidnika obavi registraciju ovlaštenja osobnim dolaskom na šalter područne službe/ureda ili ispostave Zavoda. Za knjigovodstvene servise i druge poslovne subjekte radi registracije ovlaštenja za uspostavljanje e-prijava i uvida na podatke iz očevidnika izrađen je obrazac punomoći, koji mogu preuzeti i popuniti s internetskih stranica elektroničkog poslovanja: https://lana.mirovinsko.hr/. Ako poslodavac želi uvid u podatke iz očevidnika, a nije registriran za uslugu e-prijave Zavoda, potrebno je da se brzom registracijom prijavi u uslugu lana–mirovinsko i da aplikacijom za upravljanje ovlaštenjima sebi dodjeli ovlaštenje za uvid u podatke iz očevidnika. Također, registraciju za uslugu e-prijave i uvid u podatke iz očevidnika može obaviti predajom Pristupnog lista na šalteru Zavoda. Svim korisnicima usluge za uspostavljanje e-prijava će se po aplikaciji u sustavu lana-mirovinsko dostaviti obavijest o pristupu podacima iz očevidnika i načinu registracije za dobivanje ovlaštenja za upit na podatke iz očevidnika. 5.6. Kvota Pravilnikom o kvoti propisan je udio zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih kod pojedinog poslodavca – kvota. Kvota se određuje s obzirom na djelatnosti i njihova područja u skladu s Odlukom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (NN, br. 58/07 i 72/07). Djelatnost obveznika je ona koja je navedena u Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007. izdanoj od Državnog zavoda za statistiku. Ovisno o djelatnosti obveznika ispunjenja kvote, kvota se utvrđuje u propisanom postotku, od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca, koji je obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, kako je prikazano u tablici 2.: Tablica 2. Kvote Kvota

2-postotna

3-postotna

6-postotna

Djelatnost obveznika

G) trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala I) djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane J) informacije i komunikacije K) financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja M) stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti O) javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje R) umjetnost, zabava i rekreacija S) ostale uslužne djelatnosti T) djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe U) djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela F) građevinarstvo H) prijevoz i skladištenje L) poslovanje nekretninama P) obrazovanje A) poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B) rudarstvo i vađenje C) prerađivačka industrija 12

D) opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija E) opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša N) administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Q) djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Važno je naglasiti da se u svrhu izračuna kvote u ukupan broj zaposlenih radnika kod poslodavca za određeni mjesec uzima stanje na zadnji dan u mjesecu. Tako ako poslodavac za osiguranika uspostavi odjavu osiguranja s datumom prestanka svojstva osiguranika u tijeku mjeseca, osim posljednjeg dana u mjesecu, ta se osoba neće ubrojiti u ukupan broj zaposlenih osoba, jer nije imala status osiguranika na posljednji dan u mjesecu za koji se provodi ispitivanje. Na primjer, za određenog poslodavca na dan 2. veljače 2015. ispituje se ukupni broj zaposlenih osiguranika za mjesec siječanj 2015., u ukupan broj ubrojit će se osiguranici kojima nije uspostavljena odjava osiguranja ili je uspostavljena, ali isključivo s datumom prestanka svojstva osiguranika 31. siječnja 2015. ili većim (npr. ako je osoba odjavljena sa datumom prestanka svojstva osiguranika 20. siječnja, neće se poslodavcu ubrojiti u ukupni broj zaposlenih osiguranika za mjesec siječanj 2015., ali ako je datum prestanka 31. siječnja 2015., osoba će se ubrojiti u ukupni broj zaposlenih osiguranika za mjesec siječanj 2015.). Tako poslodavac koji primjerice na dan 1. veljače 2015. ima prijavljeno 50 radnika, 10 radnika odjavi s datumom prestanka svojstva osiguranika 15. veljače, a 5 radnika s datumom prestanka 28. veljače – za mjesec veljaču u ukupan broj zaposlenih ubrojit će se radnici koji imaju status osiguranika na dan 28. veljače 2015., te će ukupan broj zaposlenih za mjesec veljaču iznositi 40 osiguranika. Za obveznike koji zapošljavaju manje od 50 radnika, propisana kvota smanjuje se za jedan postotni bod, ali ne može biti niža od 2 %. U slučaju da izračun kvote ne predstavlja cijeli broj, vrijednosti do 0,5 % zaokružuju se na manji broj, a vrijednosti iznad 0,5 % uključujući i 0,5 % zaokružuju se na veći broj. U ukupan broj zaposlenih ubrajaju se i osnivači/članovi u trgovačkim društvima i ustanovama u Republici Hrvatskoj, koji su u radnom odnosu s poslodavcem, te obrtnici i druge osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja ili druge dozvoljene djelatnosti i po toj osnovi su obvezno osigurani. Međutim, važno je naglasiti da se prema odredbi članka 2., stavaka 3. i 4. Pravilnika o kvoti, u ukupan broj zaposlenih ne ubrajaju:  radnici koji su u radnom odnosu s agencijom za privremeno zapošljavanje, na temelju ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova, odnosno radi ustupanja korisnicima  radnici koji su u radnom odnosu kod poslodavca na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova. Poslodavac koji smatra da se određeno radno mjesto zbog posebnih uvjeta rada treba izuzeti iz ukupnog broja radnih mjesta na temelju kojih se utvrđuje kvota, dužan je zatražiti suglasnost ZVPRZOI-a, uz prethodno pribavljeno mišljenje centra za profesionalnu rehabilitaciju. U kvotu za pojedini mjesec ubrajaju se samo osobe s invaliditetom koje su upisane u očevidnik najkasnije do zadnjega dana u tom mjesecu. Osobe s invaliditetom koje nisu evidentirane u očevidniku, sukladno članku 5. Pravilnika o kvoti, poslodavac ne može ubrojiti u kvotu niti je na taj način može prekoračiti. Također, naglašavamo da se u 13

kvotu ubrajaju one osobe s invaliditetom, koje su sklopile ugovor o radu s poslodavcem za najmanje 20 sati tjedno, a upisane su očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom kod HZMOa (čl. 5., st. 2. Pravilnika o kvoti). U ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubrajaju se:  zaposlene osobe s invaliditetom  učenici s teškoćama u razvoju i studenti s invaliditetom na praksi kod poslodavca  rehabilitanti na praksi kod poslodavca  studenti s invaliditetom zaposleni temeljem ugovora o djelu redovitog studenta  osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, te osobe s invaliditetom čije redovno obrazovanje poslodavac stipendira. Osim navedenih osoba, u ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubraja se i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava (čl. 8., st. 5. Zakona). Pod samozapošljavanjem osoba s invaliditetom, u smislu odredbe članka 11. Zakona, smatra se:  osnivanje trgovačkog društva i zapošljavanje u tom trgovačkom društvu  osnivanje zadruge i zapošljavanje u toj zadruzi  osnivanje udruge i zapošljavanje u toj udruzi  obavljanje obrta  obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja  obavljanje djelatnosti slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti), te  obavljanje djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. Slijedom navedenog, obvezu kvotnog zapošljavanja poslodavac može ispuniti tako da zaposli propisani broj osoba s invaliditetom, a u suprotnom, pod određenim propisanim uvjetima može ispuniti zamjensku kvotu. Poslodavac može ispuniti kvotu isključivo zaposlenicima s invaliditetom koji su evidentirani u očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom pri HZMO-u sukladno Pravilniku o očevidniku. U kvotu se ubrajaju osobe s invaliditetom koje se smatraju osiguranicima s invaliditetom sukladno Pravilniku o očevidniku, te su sklopile ugovor o radu s poslodavcem za najmanje 20 sati tjedno (čl. 5., st. 2. Pravilnika o kvoti). Dokaze o ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavci su dužni dostaviti ZVPRZOI-u u roku od sedam dana od dana ispunjenja te obveze. 5.6.1. Tko je nadležan za praćenje ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja i kome treba dostaviti dokaz o ispunjenju kvote? Radi praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom HZMO i ministarstvo nadležno za financije (Porezna uprava) će, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podatka, dostavljati podatke ZVPRZOI-u koji je nadležan za utvrđivanje odnosno praćenje kvote. Također, u svrhu praćenja kvote, ZVPRZOI će izravno od poslodavaca zaprimati dokaze o zamjenskom ispunjenju kvote. Stoga, poslodavci nemaju obvezu dostave dokaza ZVPRZOI o osobama koje zapošljavaju ni o uplaćenoj naknadi, jer će te podatke 14

ZVPRZOI dobivati od nadležnih tijela po službenoj dužnosti, a dužni su dokazati samo zamjensko ispunjenje kvote po obrascima dostupnim na internetskoj stranici: www.zosi.hr. Poslodavci koji su sukladno Zakonu obveznici posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, te obveznici obračunavanja i plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, dužni su obračunavati i uplaćivati taj doprinos sve do ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom sukladno odredbi članka 8. Zakona, a najkasnije do 1. siječnja 2015. Poslodavci koji do 1. siječnja 2015. ne ispune obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom postaju obveznici novčane naknade te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade sukladno odredbi članka 10. Zakona, kojom je propisano da su poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih radionica i zaštitnih radionica, ako ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, obveznici novčane naknade te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade. Osnovica za obračun novčane naknade je umnožak broja osoba s invaliditetom, koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po stopi od 30 %. Kvota može biti različita, ali ne može biti manja od 2 % niti veća od 6 % od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca, koji je obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom. Dokaze o ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavci su dužni dostaviti ZVPRZOI-u u roku od sedam dana od dana ispunjenja te obveze. Pravilnikom o kvoti propisana je kvota, dokazi o njenom ispunjenju, naknada u slučaju neispunjenja kvote, te iznos novčanih nagrada za poslodavce koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote, kao i za poslodavce koji nisu obveznici ispunjenja kvote, a zapošljavaju osobe s invaliditetom. 5.6.2. Zamjenska kvota Pravilnik o kvoti daje odgovor na pitanje kako se može ispuniti kvota u slučajevima kada poslodavac ne može pronaći adekvatnog radnika s invaliditetom na tržištu rada, te propisuje zamjensku kvotu. Naime, u ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubrajaju se, osim zaposlenih osoba s invaliditetom i učenici s teškoćama u razvoju i studenti s invaliditetom na praksi kod poslodavca, rehabilitanti na praksi kod poslodavca, studenti s invaliditetom zaposleni temeljem ugovora o djelu redovitog studenta, osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa te osobe s invaliditetom, čije redovno obrazovanje poslodavac stipendira kao i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji s fizičkim i pravnim osobama koje zapošljavaju osobe s invaliditetom. Tako poslodavcu stoje na raspolaganju navedeni zamjenski načini ispunjenja kvote, ako nije u mogućnosti zaposliti potreban broj osoba s invaliditetom. U slučaju da poslodavac kao obveznik ispunjenja kvote nema mogućnosti zapošljavanja potrebnog broja osoba s invaliditetom, da bi mogao ispuniti propisanu kvotu, može ispuniti zamjensku kvotu, tako da:

 Zaključi jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, i to pod uvjetom da su međusobno ispunjena prava i obveze iz ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, pri čemu treba voditi računa o visini iznosa ugovora, čija ukupna vrijednost treba biti jednaka najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote, odnosno u slučaju sklapanja ugovora na rok duži od jednog mjeseca, čija je prosječna mjesečna vrijednost jednaka najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invaliditetom ,koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote.  Primi na obavljanje prakse, utvrđene nastavnim planom, učenike s teškoćama u razvoju ili studente s invaliditetom, s time da se 4 praktikanta priznaju kao 1 zaposlena osoba s invaliditetom.  Primi na obavljanje prakse rehabilitante u sklopu profesionalne rehabilitacije koju provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju, s time da se 2 rehabilitanta priznaju kao 1 zaposlena osoba s invaliditetom.  Sklopi jedan ili više ugovora o djelu sa studentom s invaliditetom koji ima status redovitog studenta prema kojima su ukupni priznati troškovi rada jednaki najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invaliditetom, koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote.  Primi na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa osobe s invaliditetom, s time da se 4 takve osobe priznaju kao 1 zaposlena osoba s invaliditetom.  Daje jednu ili više stipendija za redovno obrazovanje osobama s invaliditetom, čija je ukupna visina jednaka najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote. Iz izvatka iz registra nadležnog tijela mora biti vidljivo da osoba s invaliditetom koja se samozapošljava ima registriranu djelatnost obuhvaćenu ugovorom o poslovnoj suradnji s obveznikom kvote. Obveznik koji namjerava ispuniti zamjensku kvotu dužan je navedene ugovore dostaviti ZVPRZOI-u u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora, a koje će ZVPRZOI smatrati najavom zamjenskog ispunjenja kvote. S ugovorom, obveznik mora ZVPRZOI-u dostaviti popunjeni obrazac za najavu zamjenskog ispunjavanja kvote koji izdaje ZVPRZOI, te drugu dokumentaciju na zahtjev ZVPRZOI-a. Najava o zamjenskom ispunjavanju kvote za ZVPRZOI postaje važeća prvoga dana u mjesecu nakon primitka ugovora s obrascem najave. Zamjensko ispunjavanje kvote može se najaviti najviše za 12 mjeseci unaprijed. Po isteku toga razdoblja potrebna je ponovna najava. Obveznik je dužan u roku od sedam dana nakon isteka razdoblja za koje je najavljeno zamjensko ispunjenje kvote podnijeti ZVPRZOI-u izvješće o obostranom ispunjenju ugovornih obveza (obrazac izvješća) na obrascu koji izdaje ZVPRZOI. Na zahtjev ZVPRZOI-a, stranke su dužne dostaviti dodatne dokaze o obostranom ispunjenju ugovornih obveza, kao što su bankovna izvješća i drugi dokazi. Obrazac izvješća uz odgovornu osobu obveznika mora 16

potpisati i osoba s invaliditetom, koja se samozapošljava, odnosno odgovorna osoba u toj pravnoj osobi, odgovorna osoba u srednjoškolskoj ustanovi, odgovorna osoba na visokom učilištu, odgovorna osoba u centru za profesionalnu rehabilitaciju, ovlaštena osoba u HZZ, odnosno učenik, student ili njegov pravni zastupnik. Obveznika koji pravodobno ne podnese obrazac izvješća ZVPRZOI će pozvati da to učini u roku od osam dana od dana zaprimanja poziva. Ako obveznik ni u ostavljenom roku ne podnese izvješće i potrebne dokaze, ZVPRZOI će smatrati da nije ispunjena zamjenska kvota. Također, ako obveznik koji je najavio zamjensko ispunjenje kvote, istu ne ispuni u cijelosti, dužan je svakog mjeseca, prilikom obračuna plaća, obračunati i uplatiti razmjerni dio novčane naknade sukladno članku 13. Pravilnika o kvoti. Radi ispunjenja zamjenske kvote za siječanj 2015. godine poslodavci obveznici kvote dužni su dostaviti ZVPRZOI-u ugovore i obrasce za najavu zamjenskog ispunjavanja kvote iz članka 8. Pravilnika o kvoti, najkasnije do 31. prosinca 2014. godine. U suprotnom, s tim ugovorima nije moguće ispuniti zamjensku kvotu. 5.6.3. Plaćanje novčane naknade zbog neispunjenja kvote Poslodavac koji ne ispuni propisanu kvotu ni zapošljavanjem osoba s invaliditetom niti na zamjenski način, obveznik je plaćanja novčane naknade, te obveznik obračunavanja i plaćanja novčane naknade zbog neispunjenja kvote. Osnovica za obračun novčane naknade je umnožak broja osoba s invaliditetom, koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće u RH za razdoblje na koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po stopi od 30 %. Novčana naknada se obračunava i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, a utvrđuje se u Obrascu JOPPD. Također, valja napomenuti da poslodavci koji nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, jer ne zapošljavaju najmanje 20 radnika, a imaju zaposlene osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote, mogu ostvariti novčanu nagradu propisanu Pravilnikom o kvoti. Osim toga, poslodavcima na raspolaganju stoje i poticaji pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom kontinuirano isplaćuje. Obveznik koji ne ispuni kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili na zamjenski način, dužan je mjesečno, prilikom obračuna plaća, obračunati i uplatiti novčanu naknadu u iznosu od 30 % minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom, koju je bio dužan zaposliti kako bi ispunio propisanu kvotu. Novčana naknada se obračunava i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Novčana naknada uplaćuje se u korist uplatnog računa propisanog provedbenim propisima o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, doprinosa za obvezna osiguranja, te prihoda za financiranje drugih javnih potreba koje donosi ministar financija. O iznosu obračunate novčane naknade obveznik je dužan sastaviti izvješće na obrascu koji propisuje ZVPRZOI i dostaviti ga ZVPRZOI-u u roku od osam dana od dana dospijeća novčane naknade. Za obveznika koji ne ispuni kvotu i ne uplati novčanu naknadu, nadležni ured porezne uprave donosi odluku o obvezi plaćanja novčane naknade zajedno s kamatama obračunanim na posljednji dan mjeseca u kojem je obveza nastala. 17

5.6.4. Nagrade za zapošljavanje izvan kvote Poslodavac koji zapošljava više osoba s invaliditetom od propisane kvote, te poslodavac koji zapošljava manje od 20 radnika, među kojima su osobe s invaliditetom čiji invaliditet nije posljedica ozljede ili profesionalne bolesti nastale pri radu kod tog poslodavca, ima pravo na novčanu nagradu u iznosu od 15 % minimalne plaće mjesečno za svakog radnika s invaliditetom, koji predstavlja višak u odnosu na propisanu kvotu. Poslodavac može ostvariti novčanu nagradu za razdoblje od najduže šest mjeseci kontinuirano za pojedinu osobu s invaliditetom koju zapošljava. Pravo na novčanu nagradu ne može ostvariti:  Poslodavac koji ima nepodmirene novčane obveze prema državi ili radnicima po bilo kojoj osnovi.  Na svoje ime osoba s invaliditetom koja se samozapošljava. Novčanu nagradu ne mogu ostvariti: tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravne osobe s javnim ovlastima. Poslodavac koji prekorači kvotu za određeni mjesec može podnijeti ZVPRZOI-u zahtjev za novčanu nagradu na obrascu kojeg propisuje ZVPRZOI, najkasnije do 20. dana sljedećeg mjeseca. Istekom toga roka poslodavac gubi pravo na novčanu nagradu za taj mjesec. Na traženje ZVPRZOI-a poslodavac je dužan navedeni zahtjev ispraviti ili dopuniti sukladno uputi ZVPRZOI-a u roku od osam dana od primitka upute. Istekom toga roka, poslodavac gubi pravo na novčanu nagradu za taj mjesec. O isplati novčane nagrade odlučuje ZVPRZOI odobrenjem ravnatelja nakon što je utvrđeno da su za to ispunjeni svi uvjeti. ZVPRZOI daje nalog Državnoj riznici za isplatu novčane nagrade u roku od osam dana od odobrenja isplate. Važno je naglasiti da poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote moraju, pri korištenju novčane nagrade, poštovati kronološko načelo tako da se osobe s invaliditetom ubrajaju u kvotu prema datumu sklapanja ugovora o radu s tim poslodavcem, bez obzira na vrijeme nastanka invaliditeta. U kvotu se ubrajaju osobe s invaliditetom koje imaju ugovor o radu s ranijim datumom, dok novčanu nagradu za prekoračenje kvote poslodavci mogu ostvariti za osobe s invaliditetom, koje imaju ugovor o radu s kasnijim datumom. 5.6.5. Praćenje kvote Ispunjenje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom prati ZVPRZOI, te o uočenim nepravilnostima obavještava tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada. HZMO dostavlja ZVPRZOI-u mjesečno, na zadnji dan u mjesecu, podatke iz očevidnika o zaposlenim osobama s invaliditetom kod određenog poslodavca te druge podatke potrebne za praćenje kvote. Ministarstvo nadležno za financije dostavlja ZVPRZOI-u mjesečno, na 18

zadnji dan u mjesecu, podatke o poslodavcima koji su obveznici kvote, podatke o poslodavcima koji su uplatili novčanu naknadu i uplaćenim iznosima, te druge podatke potrebne za praćenje kvote. Radi praćenja kvote ZVPRZOI vodi evidenciju o:  obveznicima kvotnog zapošljavanja  poslodavcima koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja i u obvezi su plaćanja novčane naknade iz članka 13. Pravilnika o kvoti  poslodavcima koji zapošljavaju veći broj osoba s invaliditetom od propisane kvote i poslodavcima koji nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja, a zapošljavaju osobe s invaliditetom. Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 44/14.) propisuju se vrsta, visina, uvjeti i način ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje osigurava i isplaćuje ZVPRZOI. Poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom propisane navedenim Pravilnikom, poslodavac može ostvariti za osobe s invaliditetom, koje su upisane u očevidnik. Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, te osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, integrativna radionica, kao i zaštitna radionica mogu ostvariti sljedeće poticaje (tablica 3): Tablica 3. Vrste poticaja

Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom Ili osoba s invaliditetom koja se samozapošljava

Integrativna radionica

Zaštitna radionica

Vrsta poticaja subvencija plaće osobe s invaliditetom sufinanciranje troškova obrazovanja osobe s invaliditetom sufinanciranje troškova prilagodbe mjesta rada osobe s invaliditetom sufinanciranje troškova prilagodbe uvjeta rada za osobu s invaliditetom sufinanciranje kamata na kreditna sredstva namijenjena nabavi strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom sufinanciranje troškova stručne podrške posebna sredstva za inovativne programe zapošljavanja osoba s invaliditetom subvencija plaće osobe s invaliditetom sufinanciranje troškova obrazovanja osobe s invaliditetom sufinanciranje troškova prilagodbe uvjeta rada za osobu s invaliditetom sufinanciranje kamata na kreditna sredstva namijenjena nabavi strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom posebna sredstva za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa u cilju zapošljavanja i održavanja zaposlenosti u zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama subvenciju plaće osobe s invaliditetom 19

sufinanciranje kamata na kreditna sredstva namijenjena nabavi strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom posebna sredstva za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa u cilju zapošljavanja i održavanja zaposlenosti u zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, osoba s invaliditetom koja se samozapošljava te integrativna radionica i zaštitna radionica mogu ostvariti pravo na subvenciju plaće zaposlenih osoba s invaliditetom, ako se nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (dalje u tekstu: nalaz i mišljenje centra) utvrdi da, unatoč prilagodbi radnog mjesta i pružanju odgovarajućih usluga stručne podrške, osoba s invaliditetom ne može postići one rezultate u obavljanju radnih zadataka, koje bi na istom radnom mjestu postigao prosječni radnik bez invaliditeta. Osnovica za izračun subvencije plaće (dalje u tekstu: osnovica) je minimalna plaća utvrđena posebnim propisom. Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava te integrativna radionica, mogu za svaku zaposlenu osobu s invaliditetom ostvariti subvenciju plaće u iznosu od 10 % do 70 % osnovice. Visinu potrebne potpore po subvenciji plaće utvrđuje centar za profesionalnu rehabilitaciju nalazom i mišljenjem. Zaštitna radionica može za svaku zaposlenu osobu s invaliditetom na zaštitnom radnom mjestu ostvariti subvenciju plaće u iznosu od 75 % osnovice. Poslodavac nema pravo na isplatu subvencije plaće za vrijeme dok je osoba s invaliditetom privremeno nesposobna za rad na teret HZZO-a.

Izmjene i dopune u sustavu poreza na dohodak Ksenija Cipek* Iva Uljanić ** Marijana Vuraić Kudeljan*** Na 15. sjednici Hrvatskog sabora, održanoj dana 25. studenoga 2014. godine, donesen je Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. U nastavku teksta donosimo kratki pregled tih izmjena i dopuna. 1. Promjene visine osobnog odbitka i poreznih razreda Nove promjene visine osobnog odbitka odnosno neoporezivog dijela dohotka možemo podijeliti na:  povećanje osnovnog osobnog odbitka za radnike i osobe koje ostvaruju dohodak  povećanje osobnog odbitka za umirovljenike koji ostvaruju mirovinu, koja podliježe oporezivanju  povećanje osnovnog osobnog odbitka za osobe koje imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjim  povećanje dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, invalidnost poreznog obveznika i/ili uzdržavanih članova uže obitelji i djece  proširenje mogućnosti korištenja osobnog odbitka za osobe koje nisu u bračnoj zajednici. Novim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12,43/13, 120/13, 125/13, 148/13 i 83/14; dalje u tekstu: Zakon) propisano je povećanje osnovnog osobnog odbitka s 2.200,00 kuna na 2.600,00 kuna mjesečno. Navedenim izmjenama, plaće poreznih obveznika do visine minimalne plaće u Republici Hrvatskoj (3.017,61 kuna bruto za 2014. godinu) ne bi podlijegale oporezivanju (pod uvjetom primjene faktora 1,0), odnosno poslodavcima bi ostalo još dodatnog prostora za podizanje plaća radnicima. Povećanjem osnovnog osobnog odbitka dolazi i do povećanja dijela osobnog odbitka za uzdržavanu djecu i uzdržavane članove uže obitelji te invalidnost poreznog obveznika i/ili njegovih uzdržavanih članova. Tako se nastoji neoporezivi dio dohotka što više uskladiti s troškovima života. Propisano je i povećanje osobnog odbitka za umirovljenike i to s 3.400,00 na 3.800,00 kuna mjesečno. Povećanjem osnovnog osobnog odbitka umirovljenika, smanjit će se i porezno opterećenje mirovina, kako onih umirovljenika koji primaju mirovinu u Republici Hrvatskoj tako i onih koji primaju inozemnu mirovinu. Jedan od razloga navedenih izmjena odnosno smanjenja poreznog opterećenja, je i poticanje povrataka hrvatskih iseljenika, čije se mirovine, ako je riječ o hrvatskim rezidentima, oporezuju od 1. ožujka 2012. godine.

Ksenija Cipek, dipl. oec., Porezna uprava-Središnji ured, Zagreb.

Iva Uljanić, dipl. oec., Porezna uprava-Središnji ured, Zagreb.

***

Mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan, Porezna uprava-Središnji ured, Zagreb.

Osim navedenog, propisano je i povećanje osobnog odbitka za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara i za porezne obveznike, koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske tako da će porezni obveznici, koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu i na području Grada Vukovara , moći uvećani osnovni osobni odbitak koristiti u visini od 3.500,00 kuna mjesečno (u odnosu na postojećih 3.200,00 kuna), a porezni obveznici koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu uvećani osnovni osobni odbitak moći će koristiti u visini od 3.000,00 kuna mjesečno (u odnosu na postojećih 2.700,00 kuna). Nadalje, Zakonom se propisuje da se uzdržavanim članovima uže obitelji, u svrhe korištenja osobnog odbitka, smatraju i izvanbračni drug, odnosno životni partner i neformalni životni partner poreznog obveznika, roditelji izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, bivši izvanbračni drugovi, odnosno životni partneri i neformalni životni partneri za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje. Naime, ovom se odredbom Zakon o porezu na dohodak usklađuje s odredbama Obiteljskog zakona (NN, br. 75/14 i 84/14) u pogledu bračnih i izvanbračnih drugova, koji su tim zakonom izjednačeni. Također, Zakon o porezu na dohodak se usklađuje s odredbama Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN, broj 92/14) u pogledu životnih partnera i neformalnih partnera, koji su tim Zakonom po svom položaju izjednačeni s bračnim i izvanbračnim drugovima. Tablica 1. Osnovni odbitak od 1. siječnja 2015.

Osobni odbitak

1 osnovni osobni odbitak os. odb. umirovljenika, najviše do invalidnost invalidnost 100 % uzdržavani član uže obitelji prvo dijete drugo dijete treće dijete četvrto dijete peto dijete šesto dijete sedmo dijete osmo dijete deveto dijete deseto dijete

Iznos osobnog odbitka izvan potpomognutih područja

Iznos osobnog odbitka na potpomognutom području I. skupine i gradu Vukovaru

Iznos osobnog odbitka na potpomognutom području II. skupine

mjesečno

godišnje

mjesečno

godišnje

mjesečno

godišnje

2 2.600,00 3.800,00 780,00 2.600,00 1.300,00 1.300,00 1.820,00 2.600,00 3.640,00 4.940,00 6.760,00 8.320,00 10.400,00 12.740,00 15.340,00

3 31.200,00 45.600,00 9.360,00 31.200,00 15.600,00 15.600,00 21.840,00 2.600,00 43.680,00 59.280,00 80.400,00 99.840,00 124.800,00 152.880,00 184.080,00

4 3.500,00 3.800,00 1.050,00 3.500,00 1.750,00 1.750,00 2.450,00 3.500,00 4.900,00 6.650,00 8.750,00 11.200,00 14.000,00 17.150,00 20.650,00

5 42.000,00 45.600,00 12.600,00 42.000,00 21.000,00 21.000,00 29.400,00 42.000,00 58.800,00 79.800,00 105.000,00 134.400,00 168.000,00 205.800,00 247.800,00

6 3.000,00 3.800,00 900,00 3.000,00 1.500,00 1.500,00 2.100,00 3.000,00 4.200,00 5.700,00 7.500,00 9.600,00 12.000,00 14.700,00 17.700,00

7 36.000,00 45.600,00 10.800,00 36.000,00 18.000,00 18.000,00 25.200,00 36.000,00 50.400,00 68.400,00 90.000,00 115.200,00 144.000,00 176.400,00 212.400,00

Nisu predložene samo izmjene osobnog odbitka, nego i izmjene poreznih razreda, te je povećan razred za primjenu porezne stope od 25 %, odnosno povećan je donji prag za primjenu porezne stope od 40 % s 8.800,00 kn na 13.200,00 kn. Navedene mjere za cilj imaju porezno rasterećenje srednjeg sloja i posredan utjecaj na makroekonomska kretanja, jer se očekuje da će zbog povećanja neto plaća rasti osobna potrošnja i potaknuti rast BDP-a. Tablica 2. Promjene poreznih razreda od 1. siječnja 2015. Prema Zakonu o porezu na dohodak do 31. 12. 2014. Porezna stopa

Mjesečna Godišnja porezna osnovica porezna osnovica

12 %

do 2.200,00 kn

do 26.400,00 kn

25 %

iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn (idućih 6.600,00 kn)

40 %

iznad 8.800,00 kn

Izmjene Zakona od 1. 1. 2015. Porezna Mjesečna porezna stopa osnovica

Godišnja porezna osnovica

12 %

do 2.200,00 kn

do 26.400,00 kn

iznad 26.400,00 do 105.600,00 kn (idućih 79.200,00 kn)

25 %

iznad 2.200,00 kn do 13.200,00 kn (idućih 11.000,00 kn)

iznad 26.400,00 do 158.400,00 kn (idućih 132.000,00 kn

iznad 105.600,00 kn

40 %

iznad 13.200,00

iznad 158.400,00

Povećanje osobnog odbitka i promjena poreznih razreda utjecat će na povećanje neto plaća (prema procjeni za 1,2 milijuna radnika). Tako će poreznom obvezniku koji ostvaruje bruto plaću u visini minimalne plaće (3.017,61 kuna), uz pretpostavku osnovnog osobnog odbitka u iznosu od 2.600,00 kuna (koeficijent 1,0), plaća koja će se isplatiti u mjesecu siječnju 2015. godine biti neoporeziva. Shodno navedenom, uvećanjem osnovnog osobnog odbitka izravno će se utjecati na umanjenje porezne obveze te je to jedna od mjera kojom se nastoji ublažiti utjecaj nepovoljnih kretanja na životni standard građana. Smanjenjem poreznog opterećenja rada, koje je u Republici Hrvatskoj još uvijek relativno visoko u odnosu na zemlje u okruženju, očekuje se pozitivan utjecaj na tržište rada, poduzetničku klimu, konkurentnost hrvatskih radnika na međunarodnom tržištu rada, posebice u dijelu sektora visokih tehnologija, povećanje osobne potrošnje i dr. Isto tako, bitno je naglasiti da smanjenje poreznog opterećenja rada možebitno smanjuje i poreznu evaziju. Povećanjem osobnog odbitka umirovljenika, odnosno neoporezivog dijela dohotka s 3.400,00 kuna na 3.800,00 kuna, oko 80.000 umirovljenika bilo bi oslobođeno plaćanja poreza na dohodak, a prihodi od poreza na dohodak bi se, pod pretpostavkom da umirovljenik nema uzdržavanih članova, na godišnjoj razini smanjili za oko 136 milijuna kuna. Isto tako, procjenjuje se da će za 145.000 umirovljenika doći do povećanja neto mirovina. Povećanjem osnovnog osobnog odbitka za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima, došlo bi do povećanja iznosa povrata poreza na dohodak iz državnog proračuna za oko 73 milijuna kuna. Navedenom mjerom dodatno bi se potpomogla područja, koja su slabije razvijena odnosno poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na tim područjima te bi se, između ostalog, s tim poreznim poticajima potaknulo oživljavanje gospodarskih aktivnosti na tim područjima uz povećanje potrošnje kao i povratak stanovništva na ta područja.

Primjer br. 1.: Usporedba promjene neto plaće za različite razine bruto plaće, za poreznog obveznika koji nema uzdržavanih članova i ima prebivalište u gradu Zagrebu. R.br. 1. 2. 3. 4.

Opis Bruto plaća Neto plaća prije izmjena Neto plaća nakon izmjena Razlika u neto plaći

Iznos 2.000,00

4.000,00

8.000,00

12.000,00

18.000,00

24.000,00

35.000,00

1.600,00

3.058,40

5.498,48

7.754,48

10.536,68

13.071,08

17.717,48

1.600,00

3.115,04

5.616,48

7.872,48

11.256,48

14.038,68

18.685,08

0,00

56,64

118,00

719,80

967,60

Poreznim obveznicima koji ostvaruju bruto plaću u iznosu od 4.000,00 kuna, neto plaća bi se uvećala za 56,64 kuna, dok bi poreznim obveznicima koji ostvaruju bruto plaću od 8.000,00 kuna, neto plaća bila uvećana za 118,00 kuna, a za porezne obveznike koji ostvaruju bruto plaću 24.000,00 kuna i više, neto plaća bi se uvećala za 967,60 kuna. Stopa poreza od 25 % bi se primjenjivala za bruto plaće veće od 6.000,00 kuna, dok bi se stopa od 40 % primjenjivala za bruto plaće veće od 19.750,00 kuna, pod uvjetom primjene faktora 1,0; dakle bez uvećanja osnovnog osobnog odbitka za dijelove osobnog odbitka za uzdržavane članove i/ili invalidnost i s prosječnom stopom prireza u visini 12 %. Treba napomenuti i da se od 2015. s povećanjem osobnog odbitka povećava i iznos primitaka do razine kojih se porezni obveznici i dalje mogu smatrati uzdržavanim članovima (u 2014. je to 11.000,00 kn, a za 2015. i dalje 13.000,00 kn). 2. Kamate kao izvor dohotka od kapitala Važećim Zakonom o porezu na dohodak propisano je da se dohotkom ne smatraju primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe (po viđenju i oročene) na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni kod banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga te primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom, te da se kamatama ne smatraju ni naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. S druge strane dohotkom od kapitala prema postojećem Zakonu smatraju se primici po osnovi kamata što ih fizičke osobe ostvaruju od potraživanja po osnovi danih zajmova i kredita uključivo i one primitke ostvarene preko banaka po komisionim kreditima i te se kamate oporezuju stopom predujma od 40 %. Vlada Republike Hrvatske je u travnju 2014. godine usvojila Nacionalni program reformi radi pojačanog provođenja reformi, izravno motiviranih održivošću javnog duga, smanjenjem proračunskog manjka sukladno definiranoj proceduri, uz istovremeno stvaranje povoljnih uvjeta za ekonomski oporavak i ponovni rast te smanjenje nezaposlenosti i socijalnih posljedica višegodišnjeg recesijskog razdoblja. U skladu s Nacionalnim programom reformi poduzimaju se aktivnosti porezne politike radi smanjenja proračunskog deficita te smanjenja sive ekonomije promjenama poreznih propisa i postupaka u radu poreznog tijela. Shodno navedenom, predložene su izmjene u oporezivanju primitaka od kapitala, a između ostalog i radi ostvarenja cilja smanjenja proračunskog deficita, jer je Europska komisija krajem siječnja 2014. godine pokrenula korektivnu Proceduru prekomjernog proračunskog deficita za

Republiku Hrvatsku s ciljem smanjenja deficita opće države do 2016. ispod 3 %, te javnog duga ispod 60 % bruto domaćeg proizvoda (dalje u tekstu: BDP). Od samog početka oporezivanja dohotka pa do danas, dakle u razdoblju od 20 godina, kamate na štednju i kapitalni dobici od financijske imovine nisu bili predmetom oporezivanja. Međutim, uvođenjem oporezivanja dividendi i udjela u dobiti od 1. ožujka 2012. godine te posebice kontinuiranog pada BDP-a i utjecaja svjetske gospodarske krize, pokazala se potreba pravednije raspodjele poreznog tereta, jačeg oporezivanja primitaka od kapitala odnosno širenja porezne osnovice. Osim navedenog, uzimajući u obzir da je dohodak od nesamostalnog rada u Republici Hrvatskoj opterećen višim stopama predujma poreza na dohodak u odnosu na dohodak od kapitala, uvođenjem oporezivanja kamata na štednju i kapitalnih dobitaka od financijske imovine postići će se veća pravednost u oporezivanju i proširiti porezna osnovica. Proširenjem porezne osnovice otvorit će se daljnja mogućnost za pomicanje poreznog opterećenja s rada na kapital, čime će se potaknuti i stimulirati poslodavce na veće zapošljavanje radnika, kao i otvoriti prostor povećanju plaća. Tome u prilog može se navesti i činjenica da je Europska komisija (EK) u Godišnjem pregledu rasta1 za 2012., 2013. i 2014. godinu, između ostalog, u sklopu prioriteta diferencirane fiskalne konsolidacije usmjerene na rast, istaknula i potrebu da se porezni sustavi država članica preurede širenjem porezne osnovice i prebacivanjem poreznog opterećenja s rada na osnovice koje se odnose na potrošnju, imovinu i zagađenje. Također, naglasila je da bi trebalo smanjiti subvencije koje su štetne za okoliš te da bi ispunjavanje poreznih obveza trebalo poboljšati borbom protiv poreznih prijevara i utaje, usklađenim djelovanjem protiv zlouporabe poreznih sustava i poreznih oaza te osiguranjem veće učinkovitosti poreznih uprava i pojednostavnjivanjem postupaka ispunjavanja porezne obveze. Naime, temeljem empiričkih rezultata, Arnold, Brys, Heady, Johansson, Schwellnus i Vartia (2011.) te Acosta-Ormaeche i Yoo (2012.) utvrdili su da prebacivanje prihoda s izravnih na neizravne poreze doprinosi gospodarskom rastu. Iako porezi na zagađenje tu nisu posebno spomenuti, EK smatra da sama činjenica da većinom spadaju pod potrošnju i da smanjuju negativne vanjske čimbenike, dovela je do njihovog uključivanja u skupinu poreza, koji se smatraju manje štetnima za gospodarski rast. U 2011. godini je udio takvih poreza, koji se smatraju manje štetnima za gospodarski rast, činio oko 36 %, s velikim razlikama među državama članicama. Stoga, EK smatra da promjena u poreznoj strukturi, odnosno prebacivanjem na manje štetne poreze može poboljšati perspektive za gospodarski rast. U specifičnim preporukama državama članicama koje daje EK u sklopu Europskog semestra, prebacivanje oporezivanja zauzima dva oblika: 1. općenito prebacivanje oporezivanja s rada na druge poreze, kao što su porez na potrošnju, imovinu i zagađenje i 2. smanjenje poreznog 1

Gospodarskim pregledom rasta bilježi se gospodarsko i socijalno stanje u Europi te određuju opći politički prioriteti za EU kao cjelinu u sljedećoj godini. Pokreće se novi europski semestar za usklađivanje gospodarskih politika, čime se osigurava da EU i države članice međusobno usklađuju svoje gospodarske politike i napore usmjerene na promicanje rasta i otvaranje novih radnih mjesta. Smjernice su obilježene određenim važnim gospodarskim i političkim trendovima.

opterećenja rada za određene kategorije poreznih obveznika, kao što su radnici s najnižim primicima. U 2012. godini je 11 država članica dobilo preporuku koja se odnosila na prebacivanje oporezivanja s rada: Austrija, Belgija, Češka, Njemačka, Estonija, Španjolska, Francuska, Mađarska, Italija, Litva i Slovačka. Međutim, kako preporuke nisu u potpunosti implementirane, ponovljene su i u 2013., osim za Estoniju i Španjolsku. Iako su pojedine države članice u 2013. godini započele s određenim reformama (Austrija, Belgija, Italija, Francuska, Litva, Mađarska i Nizozemska), napredak još nije zadovoljavajući te je Europska komisija ponovila preporuke i za 2014./2015. U specifičnim preporukama za Hrvatsku je između ostalog navedeno: do kraja 2014. provesti reviziju sustava poreza i naknada te predstaviti plan djelovanja kako bi se poboljšala ponovna aktivacija neaktivnih i nezaposlenih osoba, a u kontekstu poreznog opterećenja rada i mjera za povećanje broja zaposlenih. Povećanje osobnog odbitka i izmjene u poreznim razredima najavljene s 1. siječnja 2015., kojima se rasterećuje srednji sloj te širenje porezne osnovice čime se otvara mogućnost za smanjivanje poreznog opterećenja rada, mogu ići u prilog i toj preporuci. Sagledavajući porezne sustave drugih država članica Europske unije, razvidno je da gotovo sve države članice oporezuju primitke po osnovi kamata na štednju, i to2:  Austrija: 25 % na kamate na bankarske depozite i druga potraživanja od banaka, na kamate na određene vrijednosne papire.  Belgija: 15 % na kamate na štedne depozite kod određenih institucija i Belgijske državne obveznice; 25 % na sve ostale oporezive kamate; prvih 1.900 € godišnjeg dohotka temeljem redovnih štednih depozita izuzet je od poreza po odbitku na pokretnu imovinu, ako je korisnik fizička osoba.  Bugarska: 8 % na kamate na depozite u bankama, 10 % na sve ostale kamate.  Cipar: 30 % na kamate koje se ne ostvaruju iz redovnog poslovanja.  Češka: 15 % na kamate na određene vrijednosne papire, štedne račune, neposlovne tekuće račune i oročene depozite.  Danska: 15 % na neto dohodak od kamata veći od 2.000,00 DKK.  Estonija: predujam 21 % na sve vrste kamata.  Finska: 30 % na kamate na domaće bankarske depozite i obveznice.  Francuska: 24 % – 60 % na kamate na državne i korporativne obveznice, zajmove, bankarske depozite i tekuće račune te kapitalizacijske ugovore.  Grčka: 15 % na kamate na vrijednosne papire i bankarske depozite.  Irska: 41 % na kamate na depozite kod određenih financijskih institucija (banke, stambene štedionice, poljoprivredno štedno-kreditne zadruge, industrijske štedno-kreditne zadruge, poštanske banke i dr.).  Italija: 20 % na domaće tekuće račune u bankama i poštanskim uredima, na domaće obveznice koje izdaju banke i trgovačka društva koja ne kotiraju na burzi; 12 % na kamate na obveznice talijanske vlade, članica EU ili država koje omogućuju adekvatnu razmjenu informacija.  Latvija: 10 % na gotovo sve vrste kamata.  Litva: 15 % na bruto iznos kamata.

Ažurirano u svibnju 2014., Izvor: IBFD, Tax Research Platform. Dostupno na: http://online2.ibfd.org/kbase/

 Luksemburg: 10 % na kamate koje isplaćuju domaće banke i trgovačka društva te na državne obveznice, obveznice s raspodjelom dobiti, bankarske depozite; izuzete su kamate od stambenih štedionica, kamate sa štednih računa, ako se isplaćuju jednom godišnje i ako ukupan iznos ne prelazi 250 EUR te, ako porezni obveznik podnese poreznu prijavu priznaje mu se i neoporezivi dio do 1.500 EUR za dohodak od mobilnog kapitala (u koji spadaju kamate i dividende).  Malta: 15 % kamate koje isplaćuju malteške banke, Vlada Malte, javna poduzeća i tijela.  Mađarska: 16 % na kamate od štednih depozita, kamate i dobitke od vrijednosnih papira koji su javno obavljeni i kojima se javno trguje.  Nizozemska: 15 % na kamate na obveznice s podjelom dobiti koju isplaćuju rezidentna društva.  Njemačka: 25 % na kamate od neposlovnih investicija, ali se priznaje godišnji odbitak do iznosa od 801 eura.  Poljska: 19 % na kamate po osnovi državnih vrijednosnica, obveznica, bankarskih depozita (tekući i štedni).  Portugal: 28 % na gotovo sve vrste kamata.  Rumunjska: 16 % na bruto iznos kamata.  Slovačka: 19 % na korporativne i državne vrijednosnice te bankarske depozite i tekuće račune.  Slovenija: 25 % na kamate iz svih izvora koji nisu izuzeti zakonom, a izuzete su kamate na bankarske depozite do 1.000,00 eura.  Španjolska: 21 % na gotovo sve vrste kamata.  Švedska: 30 % na kamate po osnovi svih bankarskih depozita.  UK: progresivne stope do 45 % na kamate po osnovi bankarskih depozita i depozite stambenih štedionica, na državne vrijednosne papire, na određene obveznice, na godišnje kamate koje plaćaju trgovačka društva. Prema novim izmjenama Zakona, oporezivale bi se sve vrste kamata, odnosno primici od potraživanja svake vrste, a osobito: 1) primici od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloženih sredstava) 2) primici od kamata po vrijednosnim papirima 3) primici od kamata po osnovi danih zajmova 4) primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicijskog fonda. Za primitke navedene u točki 4., ostvarene na temelju prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, treba napomenuti da je 24. ožujka ove godine, nakon šest godina pregovora, Vijeće EU usvojilo Direktivu o izmijeni Direktive 2003/48/EZ3 o oporezivanju dohotka od kamate na štednju, koja se mora implementirati u nacionalna zakonodavstva država članica najkasnije 3

Cilj Direktive 2003/48/EZ je razmjena podataka o ostvarenim kamatama na štednju koje rezidenti jedne države članice ostvaruju u drugoj državi članici, čime se nastoji omogućiti da dohodak od štednje isplaćen u obliku kamata u jednoj državi članici, stvarnim korisnicima koji su fizičke osobe i rezidenti druge države članice, bude stvarno oporezivan u skladu sa zakonima države članice u kojoj su ti stvarni korisnici rezidenti. Republika Hrvatska primjenjuje navedenu Direktivu od dana pristupanja EU, odnosno od 1. srpnja 2013. te je u 2014. ostvarila prvu razmjenu za zadnjih 6 mjeseci 2013.

do do 1. siječnja 2016. Cilj izmjena te Direktive bio je proširiti predmet Direktive, koji je do sada bio ograničen na kamate od štednje koje su isplaćene nerezidentima, na neke dodatne financijske instrumente (životna osiguranja, investicijske fondove koji ne investiraju samo u obveznice i sl.) te povećati transparentnost stvarnog vlasništva kod određenih shell kompanija (trustova i fondacija). Direktivom se nastojalo obuhvatiti sve financijske instrumente koji mogu biti ekvivalent kamatama od štednje, jer je na temelju prvog izvješća o primjeni Direktive, uočeno da se ona može zaobići korištenjem financijskih instrumenata koji su, s obzirom na razinu rizika, fleksibilnost i dogovoreni povrat, ekvivalentni potraživanjima duga. Stoga je bilo potrebno propisati da Direktiva ne obuhvaća samo dohodak od kamata, nego i drugi u osnovi ekvivalentan dohodak. Također, izmjenom Direktive nastojalo se osigurati jednaka pravila za sve investicijske fondove, neovisno o njihovom pravnom obliku, a to znači da će se razmjenjivati informacije o primicima koje su rezidenti država članica ostvarili od tih investicijskih fondova. Naime, postojeća Direktiva prije izmjena obuhvaćala je samo dohodak ostvaren po društvima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS). Ekvivalentni dohodak od društava koja nisu UCITS obuhvaćen je područjem primjene ove Direktive samo kad su društva koja nisu UCITS subjekti bez pravne osobnosti i stoga djeluju kao isplatitelji po primitku isplata kamata. Kako bi se osigurala primjena istih pravila za sve investicijske fondove ili programe bez obzira na njihov pravni oblik, izmjenom Direktive upućuje se na:  dohodak kojeg isplaćuju društva za zajednička ulaganja ili drugi zajednički investicijski fondovi ili programi, koji su ili registrirani kao takvi u skladu s pravom bilo koje države članice ili pravom zemalja Europskoga gospodarskog prostora koje ne pripadaju Uniji, ili imaju pravila fonda ili osnivačke dokumente uređene pravom u vezi sa zajedničkim investicijskim fondovima ili programima jedne od tih država ili zemalja. To se primjenjuje bez obzira na pravni oblik takvih društava, fondova ili programa i bez obzira na bilo koje ograničenje na ograničenu skupinu ulagača u kupnju, prodaju ili otkup njihovih dionica ili udjela. Što se tiče investicijskih fondova koji nisu osnovani u državi članici Europske unije ili Europskoga gospodarskog prostora, propisuje se da Direktiva obuhvaća dohodak od kamata i ekvivalentni dohodak od svih tih fondova, bez obzira na njihov pravni oblik i kako su plasirani kod ulagača. Nadalje, izmjenom Direktive dodatno je pojašnjena definicija isplate kamate kako bi se osiguralo da se u obzir pri izračunavanju postotka imovine uložene u takve instrumente ne uzimaju samo izravna ulaganja u potraživanja duga, nego i neizravna ulaganja. Također, kako bi se olakšala primjena od strane isplatitelja Direktive na dohodak proizišao iz društava za zajednička ulaganja osnovanih u drugim zemljama, jasno je navedeno da se izračun sastava imovine za postupanje s određenim dohotkom takvih poduzeća uređuje pravilima utvrđenima u državi članici Europske unije ili Europskoga gospodarskog prostora u kojoj su osnovana. Stoga, budući da će Republika Hrvatska od 1. siječnja 2016. temeljem izmijenjene i proširene Direktive dobivati informacije i o kamatama ostvarenih po investicijskim fondovima, bilo je potrebno postaviti pravne temelje, da se i na takve primitke primjeni isti porezni tretman, jer se smatraju dohotkom ekvivalentnim kamatama.

Međutim, Zakonom su propisana i određena izuzeća, te se neće oporezivati:  zatezne kamate  naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i p odručne (regionalne) samouprave  pozitivno stanje na transakcijskim računima, ako se kamata obračunava po viđenju i ne prelazi najmanju kamatu na štedne depozite i ne prelazi iznos od 0,5 % godišnje. Riječ je u pravilu o vrlo malim iznosima, koji bi zahtijevali previše administriranja, a na posljetku ti računi služe za tekuće obveze i njihovo svakodnevno podmirivanje  kamate na obveznice neovisno o izdavatelju tih obveznica. Državne obveznice odnosno municipalne obveznice u pojedinim državama, uključujući i države članice Europske unije, uživaju povoljniji status odnosno izuzimaju se od oporezivanja ili se oporezuju po nižim poreznim stopama. S obzirom na zabilježeni pad transakcija obveznicama iskazan u statističkom izvješću Središnjeg klirinškog depozitarnog društva iz kolovoza 2014. godine, ovim Prijedlogom zakona izuzimaju se od oporezivanja kamate ostvarene ulaganjem u državne odnosno municipalne obveznice, ali uzimajući u obzir jednaki pristup poreznom objektu i kamate od ulaganja u ostale obveznice  primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) te možebitnih prinosa na dobrovoljno mirovinsko osiguranje. To primjerice znači da ako fizička osoba ima na tekućem računu u tijeku cijele godine iznos od 2.000,00 kuna te joj banka obračuna godišnju kamatu od 0,3 %, koja iznosi šest kuna, navedeni iznos se neće oporezivati. Potrebno je napomenuti da je člankom 15., stavkom 3. Zakona i dalje propisano da, ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima plaću ili mirovinu po sudskoj presudi, propisane zatezne kamate isplaćene po toj osnovi ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju. S druge strane, sukladno članku 17., stavku 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13) kamate koje se isplaćuju po osnovi plaće ili mirovine isplaćene sa zakašnjenjem, bez sudske presude ili na temelju izvansudske nagodbe smatraju se primitkom od nesamostalnog rada prema članku 14. Zakona i članku 11. toga Pravilnika u ukupnom iznosu. Navedeno će se i dalje primjenjivati, neovisno o prethodno navedenom općem izuzeću kod utvrđivanja dohotka od kapitala, jer se zatezne kamate koje se isplaćuju po osnovi plaće ili mirovine (osim izuzetaka iz čl. 15., st. 3. Zakona) smatraju dohotkom od nesamostalnog rada. Kamate će se oporezivati po stopi od 12 % istodobno s isplatom ili pripisom kamata, i to neovisno o iznosu, a predujam poreza bi obračunavali, obustavljali i uplaćivali isplatitelji kao porez po odbitku, bez priznavanja osobnog odbitka. Generalno pravilo da ako porezni obveznik ostvari primitak iz inozemstva bez posredovanja tuzemnog isplatitelja, obvezan je sam obračunati i uplatiti porez u roku od osam dana od dana stjecanja primitka, primjenjivao bi se i u ovom slučaju. Iznimno, ako prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zemlja izvora ima pravo oporezivati primitak koji isplati njezin rezident (primjerice banka u Njemačkoj isplaćuje kamatu hrvatskom rezidentu), porezni obveznik nije obvezan uplatiti predujam poreza po osnovi tog

primitka u Hrvatskoj, ali će biti obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu (odnosno od 2016. dobit će informativni izračun od Porezne uprave) i obvezan je o tome pisano izvijestiti Poreznu upravu u roku osam dana od dana isplate primitka. Plaćeni predujam poreza mogao bi se iskazati u godišnjoj poreznoj prijavi te, ako je istodobno plaćen porez i u inozemstvu, taj se porez može uračunati u tuzemnu poreznu obvezu. Oporezivanju će podlijegati kamate koje su isplaćene ili pripisane od 1. siječnja 2015. godine, dok kamate koje su obračunate do 31. prosinca 2014. godine neće podlijegati oporezivanju, bez obzira kada se isplaćuju ili pripisuju. Propisanim načinom oporezivanja ne očekuje se zamjetni odljev depozita iz bankarskog sektora, jer to načelno ovisi o razlici u kamatnim stopama između Republike Hrvatske i alternativnih tržišta, koja je još uvijek tolika da porez na kamate po stopi od 12 % ne bi potaknuo transfer novca u inozemstvo. Prema podacima Hrvatske narodne banke o strukturi depozita u bankama i pripadajućih kamata, na dan 31. ožujka 2014. godine ukupan broj depozita u hrvatskim bankama iznosi oko 173 milijarde kuna, a isto se odnosi na oko 3 milijuna deponenata. Oko 50.000 deponenata ima oročeno oko 75 milijardi kuna, a njihovi ukupni primci od kamata iznose oko 2,3 milijarde kuna, odnosno prosječan iznos kamata po štediši iznosi 45.000,00 kuna. Na isplaćeni iznos kamata ti porezni obveznici bi uz predloženu primjenu porezne stope od 12 %, platili 5.400,00 kuna poreza na kamate pri isplati odnosno pripisu i pripadajući prirez porezu na dohodak. 3. Oporezivanje kapitalnih dobitaka od otuđenja financijske imovine Osim oporezivanja kamata, propisano je i oporezivanje kapitalnih odbitaka, i to od 1. siječnja 2016. godine, kao dohodak od kapitala pri otuđenju financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda, koji su stečeni od 1. siječnja 2016. godine. Osim oporezivanja kamata na štednju, većina država članica EU ima i neki od oblika oporezivanja kapitalnih dobitaka, i to primjerice4:  U Austriji se načelno kapitalni dobici ne uključuju u oporezivi dohodak, osim kod kapitalnih dobitaka u okviru poslovne djelatnosti, špekulativnih dobitaka i otuđenja značajnih udjela u trg. društvu poslovni, a od 1. 4. 2012. kapitalni dobici ostvareni od dionica i udjela u fondovima kupljenih nakon 31. 12. 2010. i obveznica, certifikata i izvedenica kupljenih nakon 30. 9. 2011., i svi dobici od značajnih udjela oporezivi su po stopi od 25 % neovisno o razdoblju držanja.  U Belgiji se kapitalni dobici od udjela u investicijskim fondovima s varijabilnim kapitalom koji ulažu najmanje 25 % imovine u obveznice ili trezorske zapise, oporezuju porezom po odbitku po stopi od 25 %, a dobici od prodaje značajnog udjela u rezidentnom trgovačkom društvu nerezidentnoj pravnoj osobi su oporezivi ukoliko se ne radi o rezidentu neke druge zemlje članice EU.  U Češkoj su dobici od vrijednosnica, dionica i participacijskih prava (u društvima s ograničenom odgovornošću i partnerstvima) uključeni u agregatni dohodak, a od 1. 1. 2014. kapitalni dobici od vrijednosnica izuzeti su do iznosa od 100.000 CZK godišnje. Kod viših iznosa kapitalnih dobitaka od vrijednosnica postoji izuzeće, ako ih se drži najmanje tri godine prije prodaje, osim za značajne udjele. Dobici od ostalih vrijednosnica, dionica i participacijskih prava (u društvima i ograničenim partnerstvima) izuzeti su nakon pet godina od dana stjecanja. 4

Podaci ažurirani u svibnju http://online2.ibfd.org/kbase/.

2014.,

Izvor:

IBFD,

Tax

Research

Platform.

Dostupno

na:

 U Danskoj se kapitalni dobici od dionica oporezuju kao dohodak od dionica po stopama od 27 % i 4 2%, od 2011. godine dobici od potraživanja (isključujući dužnička potraživanja) oporezuju se neovisno o valuti u kojoj su denominirani, te neovisno o kamatnoj stopi, samo neto dobici koji prelaze 2.000 DKK su oporezivi. Kapitalni dobici od nematerijalne imovine (kao npr. goodwill, know-how, patenti, robne marke, autorska prava itd.) oporezuju se kao osobni dohodak. Gubici se priznaju kao odbitak od osobnog dohotka.  U Francuskoj se dobici od uobičajene djelatnosti prodaje dionica oporezuju u kategoriji profesionalnog dohotka (potkategorija samostalne djelatnosti), i to po progresivnim stopama poreza na dohodak i socijalnim porezom. Od 1. 1. 2013. povremeni dobici od trgovanja dionicama, obveznicama i sličnim vrijednosnicama, također se oporezuju po progresivnim stopama poreza na dohodak i socijalnim porezom. Također, od 1. 1. 2014. na kapitalne dobitke od prodaje dionica u trg. društvima rezidentnim u Francuskoj ili drugoj zemlji EGP-a primjenjuje se opći i dva posebna režima umanjenja oporezivog iznosa. Prema tim režimima, oporezivi iznosi umanjuju se ovisno o razdoblju držanja dionica prije prodaje i o vrsti društva čijim se dionicama trguje (mala i srednja poduzeća ili nova inovativna poduzeća). Umanjenje ne vrijedi za socijalne poreze (15,5 %).  u Irskoj se kapitalni dobici od prodaje imovine načelno oporezuju po stopi od 33 % poreza na kapitalnu dobit, koji se obračunava na agregirane dobitke i gubitke tijekom jedne porezne godine. Od oporezivanja je izuzeto prvih 1.270 eura neto dobitaka. Postoje i neka izuzeća i olakšice, npr. za osobe starije od 55 godina, ili npr. u vezi s osiguranjem, poslovnom imovinom itd. Uz određene uvjete, izuzeti su dobici ostvareni prodajom određenih dionica izdanih od državnih i lokalnih vlasti i sl.  U Italiji kapitalni dobici od dionica, sličnih financijskih instrumenata i udjela i partnerstva (osim onih ostvarenih u okviru poslovanja), oporezivi su zamjenskim porezom po stopi od 20 %. Postoje slučajevi potpunog izuzeća kod dobitaka od prodaje udjela u trgovačkim društvima i partnerstvima pod određenim uvjetima (oslobođen je dio dobitka od 50,28 %). Značajnim udjelom se smatra otuđenje, tijekom 12-mjesečnog razdoblja, više od 2 % glasačkih prava, ili 5 % kapitala u društvima uvrštenim na burzi, ili 20 % glasačkih prava ili 25 % kapitala u drugim društvima, uz uvjet da su navedeni udjeli u glasačkim pravima ili kapitalu prijeđeni barem jednom tijekom 12 mjeseci prije prodaje.  U Latviji su kapitalni dobici od prodaje sljedećih vrsta vrijednosnica oporezivi po stopi od 15 %: dionice, vrijednosnice i drugi financijski instrumenti; certifikati investicijskih fondova; dužnički instrumenti; objekti kojima se trguje na deviznim tržištima.  U Mađarskoj se dobici ostvareni trgovanjem vrijednosnicama načelno oporezuju odvojeno, i to po stopi od 16 %, a dobitak se računa kao primici od prodaje, umanjeni za dokumentirane troškove stjecanja i troškove transakcije. Stopa od 16 % primjenjuje se i za dobitke od vrijednosnica, kojima se trguje na tržištima kapitala, te neovisno o tržištu kapitala, od licenciranih brokera.  U Njemačkoj postoje razlike u oporezivanju ovisno radi li se o kapitalnim dobicima od poslovne ili privatne imovine. Kada je riječ o privatnoj imovini, kapitalna dobit je načelno neoporeziva osim kada prelazi 600 eura godišnje kapitalnih dobitaka od nekretnina (uključivo i prava) i pokretnina (bez dionica i obveznica) i odnosi se na slučajeve navedene kod pojedinih oblika oporezive imovine. Od 2009., kategorija dohotka od ulaganja kapitala uključuje i kapitalne dobitke od prodaje dionica i financijskih instrumenata, tj. kapitalne dobitke od transakcija financijskih izvedenica i tzv. prodaja u kratkoj poziciji (short sales). Ukupni dohodak iz kategorije dohotka od ulaganja kapitala se oporezuje po jednoj stopi konačnog poreza po odbitku od 25 % (26,38 % uključujući prirez solidarnosti

od 5,5 %). Nema (više) razlika u poreznom tretmanu ovisno o duljini držanja ove imovine prije prodaje. Dohotkom od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka prema predloženim izmjenama Zakona smatra se razlika između ugovorene prodajne cijene odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti. Primitke od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda smatralo bi se primitke od:  prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, uključivo i udjela u kapitalu trgovačkih društava i drugih vrsta udruživanja čiji je način raspolaganja udjelima usporediv s takvim društvima  instrumenata tržišta novca  jedinica u subjektima za zajednička ulaganja  izvedenica  razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicijskog fonda te ostale primitke ostvarene od vlasničkih udjela u slučaju likvidacije, prestanka ili istupa. Pri tome se otuđenjem financijske imovine smatra prodaja, zamjena, darovanje i drugi prijenos. Za primitke ostvarene od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja propisuje se da se dohodak utvrđuje u visini ostvarenih, odnosno realiziranih prinosa umanjenih za troškove upravljanja investicijama, odnosno troškove upravljanja imovinom investicijskog fonda (neto prinos), odnosno kod diskontnih vrijednosnih papira i obveznica bez kupona, u visini razlike između otkupne vrijednosti pri emisiji i realizirane vrijednosti pri dospijeću, ako otkupitelj drži vrijednosni papir do njegovog dospijeća. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ostvarenih od ulaganja financijske imovine u portfelje, sukladno propisu koji uređuje tržište kapitala, utvrđuje se u trenutku realizacije prinosa iz portfelja umanjenog za troškove upravljanja portfeljem (neto prinos). Kao i za kamate, tako su i za kapitalne dobitke propisana određena izuzeća te se otuđenjem ne smatra:  prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond  zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja pri čemu se ne mijenjaju odnosi među članovima i kapital izdavatelja kao i zamjena vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata drugim ili drugima vri jednosnim papirima, odnosno financijskim instrumentima te stjecanja vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata u slučajevima statusnih promjena pri čemu u svim slučajevima nema novčanog tijeka i pod uvjetom da je osiguran slije d stjecanja financijske imovine  podjela dionica istog izdavatelja pri čemu ne dolazi do promjene temeljeno g kapitala niti novčanog tijeka  zamjena udjela između investicijskih podfondova unutar istog krovnog fonda odnosno zamjena udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine  otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Međutim, ako dođe do otuđenja vrijednosnih papira za koje je prethodno izvršena zamjena s istovrsnim papirima istog izdavatelja ili, ako dođe do otuđenja udjela za koje je prethodno izvršena zamjena između investicijskih podfondova unutar istog krovnog fonda odnosno zamjena udjela između investicijskih fondova, kojima upravlja isto društvo za upravljanje, kao nabavna vrijednost uzima se vrijednost utvrđena na dan prvog stjecanja financijske imovine. Također, kao i kod primitaka od otuđenja imovine, ni kod ove vrste dohotka ne oporezuje se:  otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji te između razvedenih bračnih drugova, ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka  otuđenje koje je u neposrednoj svezi s nasljeđivanjem financijske imovine te  otuđenje koje je uslijedilo nakon tri godine od dana nabave odnosno stjecanja financijske imovine. Ako je financijska imovina stečena darovanjem i otuđena u roku od tri godine od dana nabave, otuđitelju se utvrđuje dohodak od kapitala na prethodno opisan način, s tim da se danom nabave financijske imovine smatra dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave. Ako porezni obveznik po osnovi otuđenja financijske imovine ostvari gubitak, taj se gubitak, slično kao i kod gubitaka od otuđenja imovine, može odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. Kapitalni gubitak iskazuje se najviše do visine porezne osnovice, a priznaje se u godišnjem izvješću u kojem se iskazuju ukupno ostvareni kapitalni dobici na zadnji dan poreznog razdoblja za koje se izvješće sastavlja i podnosi. Porezni obveznik – imatelj financijske imovine prema prijedlogu Zakona bit će obvezan predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, obračunati, obustaviti i uplatiti u roku od osam dana od dana ostvarivanja primitka, i to na svaki pojedinačno ostvareni primitak koji je izvor kapitalnog dobitka po stopi od 12 % bez priznavanja osobnog odbitka. Međutim, radi pojednostavljenja postupka za porezne obveznike omogućeno je i da obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak preuzmu društva za upravljanje i osobe, koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika, pri čemu obveza za plaćanjem predujma nastaje istodobno s isplatom primitka. Za kapitalne dobitke od otuđenja udjela u kapitalu, predujam poreza na dohodak plaćat će se po rješenju Porezne uprave, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, također po stopi od 12 % bez priznavanja osobnog odbitka, a samo otuđenje je porezni obveznik obvezan prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svojem prebivalištu ili uobičajenom boravištu najkasnije u roku od osam dana od dana otuđenja. Također, porezni obveznik morat će voditi evidenciju istovrsne fina ncijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO) 5, a sam oblik i sadržaj evidencije propisat će ministar 5

FIFO – „First in, first out“, je računovodstvena metoda prema kojoj se procjena robe, zaliha ili inventara, odnosno u ovom slučaju financijske imovine, temelji na pretpostavci da se imovina koristi onim redom kojim je i nabavljena, tako da se ona koja je ranije kupljena ranije i koristi. To primjerice znači da ako je porezni

financija Pravilnikom o porezu na dohodak. Kao kod otuđenja imovine, i kod kapitalnih dobitaka se propisuje da, ako dohodak nije utvrđen ili nije prijavljen po tržišnim cijenama, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama. Slijedom navedenog, predmet oporezivanja je realizirani kapitalni dobitak ostvaren unutar tri godine, a temeljem financijske imovine koja je stečena nakon 1. siječnja 2016. godine, a oporezivanje se obavlja po pojedinačno ostvarenom primitku koji je izvor kapitalnog dobitka. U obzir se uzima i pravo na kapitalni gubitak u izvješću koje porezni obveznici sastavljaju s danom 31. prosinca za tekuću godinu u kojoj su ostvareni kapitalni dobici i/ili kapitalni gubici koji se podnose Poreznoj upravi. S obzirom na složenu problematiku financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda te propisanu FIFO metodu, što zahtjeva pripremne radnje kod samih poreznih obveznika, te osoba koje su preuzele upravljanje financijskom imovinom poreznog obveznika u transakcijama povezanim s kupnjom i prodajom financijske imovine u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, predlaže se datum primjene od 1. siječnja 2016. godine. Prema mjesečnoj statistici Središnjeg klirinškog depozitarnog društva za kolovoz 2014. godine, od vrijednosnih papira na dan 31. kolovoza 2014. godine najzastupljenije su dionice (udio 71 %; tržišna vrijednost 251 milijardi kuna te nominalna vrijednost 134 milijarde kuna), obveznice (udio 20,41 %; tržišna vrijednost 72 milijarde kuna odnosno nominalna vrijednost 66 milijardi kuna), a preostali udio odnosi se na zapise i ostale vrijednosne papire. Prema strukturi imatelja vrijednosnih papira na domaće fizičke osobe otpada 11,22 % (ukupna tržišna vrijednost vrijednosnih papira iznosi 39 milijardi kuna), dok na domaće pravne osobe otpada udio u visini 50,54 %, a na strane osobe 24,03 %. Prema strukturi računa vrijednosnih papira na dan 31. kolovoza 2014. godine, 49,44 % odnosi se na osnovne račune, dok se 33,93 % odnosi na skrbničke račune, a preostali udio na ostale račune, zajedničke i zastupničke račune i račune portfelja. Analiza transakcija po vrsti vrijednosnih papira za kolovoz 2014. godine, pokazuje da se u izvještajnom razdoblju ukupna vrijednost transakcija u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje (srpanj 2014. godine) povećala za 14,15 %, te je iznosila 25,82 milijarde kuna. Gledano pojedinačno, rast je zabilježen kod vrijednosti transakcija zapisima (73,81 %) te kod vrijednosti transakcija dionicama (31,84 %), dok je pad zabilježen kod vrijednosti transakcija obveznicama (–11,70 %). Slijedom navedenog, a u svrhu daljnjeg proširenja porezne osnovice i poreznog rasterećenja rada u odnosu na kapital, predlaže se oporezivanje realiziranih kapitalnih dobitaka od financijske imovine po stopi od 12 %. 4. Dohodak od posebnih vrsta imovine Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13), koji je na snazi i primjenjuje se od 23. srpnja 2013. godine propisano je da, ako se prodajom otpada ostvari mjesečni prihod veći od polovine minimalne plaće u Republici Hrvatskoj za proteklu godinu sukladno službenim podacima tijela nadležnog za statistiku, isto se smatra djelatnošću trgovanja otpadom. Slijedom navedenog, ako su mjesečni primici od prodaje otpada obveznik kupio 20 dionica društva A 1. veljače 2016. te još 30 dionica istog društva 5. ožujka 2016., a 1.travnja 2016. proda 10 dionica istog društva, kapitalna dobit utvrdit će se temeljem razlike u kupovnoj cijeni 10 dionica koje su najprije stečene, odnosno stečenih 1. veljače.

ostvareni iznad visine polovine minimalne plaće u Republici Hrvatskoj za proteklu godinu, isti se smatraju dohotkom te podliježu oporezivanju ovisno o načinu obavljanja djelatnosti odnosno obilježjima te djelatnosti (samostalna djelatnost ili drugi dohodak). Prema postojećem Zakonu, mjesečni primci od prodaje otpada, koji se smatraju osobnom imovinom, a koji su ostvareni do iznosa polovine minimalne plaće u Republici Hrvatskoj za proteklu godinu, ne smatraju se dohotkom, te ne podliježu oporezivanju. Međutim, budući da je postojeći porezni tretman primitaka ostvarenih u postupku trgovanja otpadom kompliciran, kako za same porezne obveznike koji prodaju otpad, tako i za porezne obveznike koji isti otkupljuju, ovim Zakonom propisuje se pojednostavljenje postupka oporezivanja i to tako da su svi primici od prodaje otpada oporezivi, bez obzira na iznos i smatraju se dohotkom od posebne vrste imovine. Naime, za porezne obveznike koji ostvare primitke od prodaje otpada (neovisno o visini ostvarenih primitaka) isplatitelji će imati obvezu obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak od imovine, po stopi od 12 %, bez priznavanja osobnog odbitka, najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za tekući mjesec. Međutim, tu obvezu nemaju isplatitelji, ako su prodavatelji otpada u sustavu PDV-a i dohodak po osnovi te djelatnosti utvrđuju temeljem poslovnih knjiga, o čemu su obvezni obavijestiti isplatitelja. To znači da ako su prodavatelji otpada u prethodnoj godini po osnovi te djelatnosti ostvarili primitke veće od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost (230.000,00 kuna), imaju obvezu vođenja poslovnih knjiga i podnošenja godišnje porezne prijave, te im primici od prodaje otpada podliježu oporezivanju po progresivnim poreznim stopama. Također, mogu i sami zatražiti da po toj osnovi dohodak utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost. Poreznim obveznicima koji bi po isteku godine ostvarili pravo na povrat poreza, Porezna uprava će za 2015. godinu dostavljati porezna rješenja o utvrđenom iznosu povrata poreza. Na ovaj način se sustavno uređuje i postiže jedinstveno postupanje pri oporezivanju tako ostvarenih primitaka. Od oporezivanja su isključeni primici ostvareni od povratnih naknada za ambalažu te primici od otuđenja otpada koji je prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti u svrhu zaštite okoliša. Isplatitelji primitka od kojih se utvrđuje dohodak od posebnih vrsta imovine dužni su o isplaćenim primicima podnositi izvješća, koja će ministar propisati Pravilnikom, odnosno Obrazac JOPPD. 5. Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak Sva porezna tijela u EU i zemljama OECD-a suočena su s ciljevima olakšavanja poreznim obveznicima da ispunjavaju svoje obveze u skladu sa Zakonom, poboljšanja poštivanja poreznih obveza i povećanja administrativne učinkovitosti. EK također u specifičnim preporukama državama članicama te različitim komunikacijama i smjernicama, između ostalog, naglašava potrebu modernizacije porezne uprave, smanjivanja administrativnog opterećenja i unapređenja sustava dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza. Jedan vid tog unapređenja je i bolje korištenje informatičkog sustava i bolje upravljanje raspoloživim podacima, te se sve više zemalja usmjerava ka unaprijed ispunjenim godišnjim poreznim prijavama.

Nordijske zemlje prednjače u upotrebi tzv. pre-filled tax return ili pre-populated return ili tax proposals, odnosno poreznim prijavama koje za porezne obveznike ispunjava Porezna uprava i koje im dostavlja elektronički ili na papiru. Tako je pre-populated return najprije uvedena u Danskoj 1988. godine, a zatim u Švedskoj 1994., te u ostalim nordijskim zemljama krajem 90.-tih. U izvješću OECD-a iz 2006. godine pod nazivom: Using Third Party Information Reports to Assist Taxpayers Meet their Return Filing Obligations— Country Experiences With the Use of Pre-populated Personal Tax Returns6, u kojem su analizirana iskustva nordijskih zemalja te Čilea i Španjolske u upotrebi pre-populated return, istaknuto je da koristi od upotrebe pre-populated retunr potencijalno uključuju: 1) značajno smanjenje administrativnog tereta za porezne obveznike 2) veću sigurnost za porezne obveznike da su u potpunosti prijavili svoje primitke i ispravno utvrdili svoja prava na odbitak 3) poboljšanje ugleda poreznih tijela, zbog veće personalizacije usluga koje pružaju poreznim obveznicima 4) brža obrada informacija o primicima poreznih obveznika 5) brža isplata preplaćenog poreza za porezne obveznike; i 6) u odnosu na porezna tijela, smanjenje rada povezanog s procjenom uloženih prigovora, koji su rezultat nenamjernih pogrešaka poreznih obveznika i/ili tradicionalnih programa verifikacije nakon procjene. Uvođenjem u porezni sustav Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (Obrazac JOPPD), temeljem kojeg se prikupljaju podaci o gotovo svim primicima koje ostvari porezni obveznik u tijeku poreznog razdoblja, i u Hrvatskoj je stvorena osnova za izradu informativnog izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Stoga se Zakonom uvodi poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a kojim se smatra postupak čijom primjenom porezni obveznici koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak za koji se obvezno podnosi porezna prijava, uz propisana izuzeća, neće više imati obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, već će Porezna uprava temeljem prikupljenih podataka u tijeku poreznog razdoblja, izvršiti godišnji obračun i poreznim obveznicima dostaviti informativni izračun. Isto će učiniti i za porezne obveznike koji bi dobrovoljnim podnošenjem godišnje porezne prijave ostvarili pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak. Međutim, poseban postupak neće se primjenjivati, ako: 1) porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti (obrtnici, slobodna zanimanja i ostali obveznici koji dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga) 2) Porezna uprava ne raspolaže podacima o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u poreznom razdoblju, i to samo u slučaju kada Porezna uprava, u okviru svojeg djelokruga rada prema posebnim propisima, nije odgovorna za neraspoloživost podataka. Također, zbog svrsishodnosti i administrativnih ušteda, a i takve strukture poreznog sustava prema kojoj nisu svi porezni obveznici obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, poseban postupak neće se primjenjivati ni u slučaju kada porezni obveznik nema obvezu podnošenja porezne prijave, a ostvaruje razliku godišnjeg poreza na 6

Vidi:

http://www.oecd.org/tax/administration/36280368.pdf.

dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu. Isto tako, ako se provede poseban postupak, ali se utvrdi da bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza bili nerazmjerni naplaćenom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak, Porezna uprava neće tim poreznim obveznicima dostavljati privremeno porezno rješenje. Porezna uprava će na temelju evidencija i podataka kojima raspolaže, utvrditi poreznom obvezniku godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju , te razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu (ako bi porezni obveznik bio u obvezi podnošenja porezne prijave) ili za povrat, o čemu izdaje privremeno porezno rješenje koje će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi njegovog prebivališta iz službenih evidencija kojima raspolaže, i to najkasnije do 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu. Ako porezni obveznik utvrdi da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni može podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja tekuće za prethodnu godinu. O prigovoru odlučuje prvostupanjsko porezno tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora, a podnošenjem prigovora odgađa se izvršenje privremenog poreznog rješenja do donošenja rješenja po prigovoru. Prvostupanjsko porezno tijelo može o podnijetom prigovoru postupiti na dva načina:  ako nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju utvrdi da postoji osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja u skladu s navodima iz prigovora, donosi porezno rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba, a porezna obveza utvrđena poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom i porezni obveznik je obvezan izvršiti uplatu poreza u roku od 15 dana od dana dostave tog rješenja, ili  ako nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju utvrdi da navodi iz prigovora nisu osnovani, donosi porezno rješenje kojim se odbija prigovor, te se protiv takvog rješenja može izjaviti žalba u roku 30 dana od dana dostave rješenja. Ako porezni obveznici ne podnesu prigovor, ili ga podnesu izvan roka, obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom te će Porezna uprava zadužiti porezne obveznike za utvrđenu razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili će im izvršiti povrat , ako ispunjavaju uvjete za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno Zakonu i Općem poreznom zakonu. U tom slučaju porezni obveznik je obvezan dužnu razliku uplatiti najkasnije do 31. srpnja tekuće za prethodnu godinu. Temeljem navedenog, može se zaključiti da na predloženi način porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak više neće morati podnositi kao do sada porezne prijave, već će ta obveza odnosno mogućnost biti propisana samo za određene obveznike te se smatra da će to dovesti do značajnih ušteda u radu Porezne uprave i ušteda kod samih poreznih obveznika, a i do pojednostavljenja postupka oporezivanja. Prema podacima iz Informacijskog sustava Porezne uprave u 2012. i 2013. godini podneseno je oko 700.000 poreznih prijava za svaku godinu, od čega se 105.000 odnosi

na porezne prijave za samostalnu djelatnost, temeljem kojih su prihvaćeni podaci o dohotku kako su ih iskazali sami porezni obveznici. 6. Novi način oporezivanja razlike imovine i dokazanih izvora za njeno stjecanje Porezna uprava tijekom godine prikuplja podatke o oporezivim primicima fizičkih osoba i prati promet dobara te, ako u tijeku postupka prikupljanja podataka i njihove usporedbe utvrdi da izvori za imovinu fizičkih osoba nisu dokazani, utvrđuje po toj osnovi dohodak, kao razliku između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje, koji se pripisuje ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugom dohotku, u poreznom razdoblju u kojemu je taj dohodak ostvaren i oporezuje se prema propisima koji važe u tom poreznom razdoblju. Ovim Zakonom se radi smanjenja porezne evazije, propisuje da se drugim dohotkom smatra i primitak utvrđen kao razlika vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje te način utvrđivanja tako ostvarenog dohotka. Propisuje se da se porez na dohodak po osnovi tako ostvarenog dohotka plaća po stopi od 40 %, pri čemu se isti smatra konačno plaćenim porezom, odnosno porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu. Istodobno, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, također donesenim na 15. sjednici Hrvatskoga sabora održanoj 25. studenoga 2015. godine, tako ostvareni primici ne podliježu obvezi doprinosa, čime prestaje mogućnost ostvarivanja prava iz sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. 7. Novine za obveznike koji obavljaju samostalne djelatnosti Za porezne obveznike koji obavljaju samostalne djelatnosti propisano je nekoliko izmjena i dopuna:  Razlika u iskazivanju primitaka za nabavu dugotrajne imovine Za porezne obveznike koji pri nabavi dugotrajne imovine ne mogu iskazati izdatke, već dugotrajnu imovinu amortiziraju na način propisan Zakonom o porezu na dobit, pri čemu im se u tom poreznom razdoblju radi dobivanja državnih pomoći, poticaja i potpora za nabavu dugotrajne imovine, temeljem tih primitaka utvrđuje veća obveza poreza na dohodak (zbog primjene načela blagajne kao temeljnog načela oporezivanja dohotka), propisuje se iskazivanje takvih primitaka u iznosima obračunate amortizacije nabavljenog sredstva kako to obračunavaju obveznici poreza na dobit, primjenom računovodstvenih standarada. U tom slučaju obvezni su voditi evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije. Kada je riječ o primicima državnih pomoći, potpora i poticaja bitno je istaknuti da se isti dodjeljuju u skladu s posebnim propisima, uz poštivanje određenih uvjeta te se kao davatelj potpore pojavljuje središnje tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili svaka pravna osoba koja dodjeljuje potpore, a načelno se dodjeljuju s određenim ciljem i povezane su s pokrivanjem određenih izdataka odnosno rashoda poduzetnika. Stoga, ako se primici državnih pomoći, potpora i poticaja iskoriste u skladu s posebnim propisima i kako je to utvrdio davatelj, a uzimajući u obzir da se dohotkom od samostalnih djelatnosti smatra razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka, ti primici u konačnici predstavljaju porezno neutralnu stavku.

 Propisuje se da se poslovnim primicima smatraju i primici po osnovi kamata, ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika.  Porezni obveznik koji dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje temeljem poslovnih knjiga može na vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak te se predlaže da promjena načina oporezivanja na temelju podnesenog zahtjeva obvezuje poreznog obveznika sljedeće tri godine, a ne više pet kao do sada te u opravdanim slučajevima i na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika, Porezna uprava može odobriti i kraći rok prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno, o čemu donosi rješenje. Opravdanim slučajevima osobito se smatraju cjelovita promjena djelatnosti koju obavlja porezni obveznik te značajno izmijenjeni uvjeti (više od 50 %), zbog kojih je porezni obveznik promijenio način oporezivanja .  Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi s danom podnošenja godišnje porezne prijave.  Ukidaju se rješenja za porezne obveznike koji dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuju temeljem poslovnih knjiga te se propisuje da se mjesečni predujam utvrđuje i plaća na temelju podataka u podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak , te ga porezni obveznici plaćaju za mjesece koji slijede iza mjeseca u kojemu je istekao rok za podnošenje godišnje porezne prijave do podnošenja sljedeće godišnje porezne prijave, i to do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Mjesečni predujam za tekuće razdoblje izračunava se tako da se porezna obveza utvrđena temeljem podnesene godišnje porezne prijave za prethodno razdoblje dijeli s brojem mjeseci istog razdoblja u kojem se samostalna djelatnost obavljala. Ako porezni obveznik u godišnjoj poreznoj prijavi uz dohodak od samostalne djelatnosti iskaže i dohodak iz ostalih izvora, predujam poreza za naredno razdoblje utvrđuje se samo od porezne obveze proizašle od obavljanja samostalne djelatnosti. Ukidanjem poreznih rješenja doći će do pojednostavljenja i ubrzanja rada u Poreznoj upravi, te će to ojačati povjerenje između poreznog tijela i poreznog obveznika i prije svega rasteretiti cijeli sustav uprave smanjujući troškove.  Godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuje Porezna uprava rješenjem, koje vrijedi do izmjene. Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat, kojeg ostvaruju obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, ut vrđuje se na temelju izvješća, kojeg porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi. Porezni obveznik je obvezan razliku godišnjeg paušalnog poreza uplatiti s danom podnošenja izvješća. Za dohodak koji je ostvaren u 2014. godini primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak, koji je bio na snazi do 31. prosinca 2014. godine. Dakle, na postupke podnošenja i obrade prijave poreza na dohodak za 2014. godinu, utvrđivanje i plaćanje razlike paušalnog poreza na dohodak za 2014. godinu, utvrđivanje i plaćanje predujmova poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji se u 2015. godini utvrđuju na temelju ostvarenog dohotka u 2014. godini, primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13 i 83/14). 8. Ostale izmjene Od ostalih izmjena bitno je izdvojiti sljedeće:

 Kako bi se izjednačile kategorije dohotka od kapitala neovisno o njegovom izvoru, ukidaju se olakšica za dividende i udjele u dobiti do ukupno 12.000,00 kuna godišnje. Prema podacima o obrađenim prijavama poreza na dohodak za 2012. i 2013. godinu, ukupno umanjenje dohotka po osnovi porezne olakšice za dividende i udjele u dobiti u 2012. godini iznosilo je 87,5 milijuna kuna, dok je u 2013. godini ukupno umanjenje dohotka po osnovi navedene olakšice iznosilo 124,5 milijuna kuna. Slijedom navedenog, očekuje se da će se radi ukidanja navedene olakšice povećati prihodi od poreza na dohodak za ukupno oko 30 milijuna kuna. Predlaže se da navedena odredba stupi na snagu 1. siječnja 2015. godine, što znači da bi se primjenjivala pri podnošenju godišnje prijave poreza na dohodak za 2015. godinu.  Ne oporezuju se primici po osnovi dividendi i udjela u kapitalu, koji su ostvareni od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji.  Propisuje se da se primicima od nesamostalnog rada ne smatraju uplate članarina od poslodavaca po osnovi članstva u strukovnim komorama, koje je prema posebnim propisima, obvezno za radnike pri obavljanju određenih poslova za poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće.  Za porezne obveznike koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova, propisuje se da moraju dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga ne samo, ako su obveznici PDV-a, nego i ako po osnovi obavljenih usluga od te imovine, koje su oslobođene plaćanja PDV-a, u poreznom razdoblju ostvaruje ukupne primitke veće od 230.000,00 kuna.  Propisuje se oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak na stipendije studenata na poslijediplomskim studijima u skladu s člankom 10., točkama 12., 13. i 18. Zakona, te na primitke, osim primitaka iz članka 5. Zakona, koji se isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima u skladu s člankom 10., točkama 13. i 18. Zakona, odnosno iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenih na temelju javnih natječaja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa. Ministar financija pravilnikom će propisati visine neoporezivih iznosa i vrste porezno priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi, te oblik i sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim primicima namijenjenih pokriću troškova. Naime, nova odredba članka 10. Zakona kompatibilna je s propisanim smanjenjem poreznog opterećenja dohotka, osobito plaća, u vidu povećanja neoporezivog dijela dohotka i drugačije raspodjele poreznih razreda, a između ostalih, i u cilju pozitivnog utjecaj na tržište rada, poduzetničku klimu, konkurentnost hrvatskih radnika na međunarodnom tržištu rada, posebice u dijelu sektora visokih tehnologija, znanosti te radi poticanja znanstvenika i znanstvenih organizacija na prijavljivanje i sudjelovanje u europskim znanstvenim projektima i u cilju poticanja i zadržavanja znanstvenika, stručnjaka odnosno visokoobrazovanih hrvatskih građana u Republici Hrvatskoj i privlačenja u Republiku Hrvatsku što većeg broja stranih znanstvenika.  Propisuje se oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak na primitke u visini razlike između primljenih bespovratnih sredstava isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila i knjigovodstvene vrijednosti tog plovila. Republika Hrvatska danom stupanja u Europsku uniju, a temeljem Ugovora o pristupanju, ima mogućnost korištenja sredstava u okviru Europskog fonda za ribarstvo (EFF) u iznosu od 8,7 milijuna eura, na koji

Republika Hrvatska ima obvezu nadodati svojih 25 %, što iznosi ukupno 11,6 milijuna eura. Jedna od mjera koja će se provoditi u ova dva Operativna programa ribarstva je i: Trajna obustava ribolovne aktivnosti, koja se može provoditi na nekoliko načina. Zakonska odredba se odnosi na podmjeru financiranja uništavanja plovila, odnosno kada se plovilo uništava i trajno briše iz Registra ribarske flote Republike Hrvatske. Temeljem dosadašnjih analiza, korisnici koji planiraju participirati u ovoj mjeri uglavnom uz prestanak obavljanja djelatnosti ribolova planiraju i svoje umirovljenje. Temeljem iskustva većine država članica Europske unije, koje su provodile ovu mjeru, ista je bila oslobođena bilo kojeg oporezivanja. Važno je napomenuti da se predloženo oslobađanje od poreza na dohodak ne smatra državnom potporom sukladno Uredbama Europske unije o državnim potporama u ribarstvu.