1-SIJEČANJ 2014 TIM4PIN MAGAZINA by TIM4PIN

www.spi.hr

SIGURAN PARTNER ZA BUDUÄ&#x2020;NOST predstavlja Vam cjelovit i zaokruĹžen proizvod koji sadrĹži integrirano informatiÄ?ko rjeĹĄenje i konzultantske usluge potrebne svakoj JLP(R)S i proraÄ?unskom korisniku, kako bi ĹĄto uspjeĹĄnije savladali izazove koji se pred njih postavljaju.

TIM4PIN MAGAZIN â&#x20AC;˘ sijeÄ?anj â&#x20AC;˘ 2014.

Kvalitetu naĹĄih proizvoda i usluga potvrÄ&#x2018;uju naĹĄi zadovoljni korisnici meÄ&#x2018;u kojima je 10 Ĺžupanija, 74 grada, 140 opÄ&#x2021;ina, te preko 380 proraÄ?unskih korisnika, 34 komunalna poduzeÄ&#x2021;a i 68 upravitelja zgradama.

Uvjerite se i Vi u kvalitetu naĹĄih proizvoda i usluga!

Sustav javne nabave 2013./2014. Knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. Redaktor: 'ůŽƌŝũĂ ZĂŐƵǎ͕ ŵĂŐ͘ ŽĞĐ͘ <ŶũŝŐĂ ũĞ ŶĂŵŝũĞŶũĞŶĂ ŽƐŽďĂŵĂ ŬŽũĞ ĂŬƟǀŶŽ ƐƵĚũĞůƵũƵ Ƶ ƉƌŝƉƌĞŵŝ ŝ ƉƌŽǀŽĜĞŶũƵ ƉŽƐƚƵƉĂŬĂ javne nabave. ͻ aƚŽ ŶĂŵ ĚŽŶŽƐĞ ŶŽǀĞ ŽĚƌĞĚďĞ ǌĂŬŽŶŽĚĂǀŶŽŐ ŽŬǀŝƌĂ Ƶ ƐƵƐƚĂǀƵ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͍ ͻ <ĂŬŽ ƉůĂŶŝƌĂƟ ũĂǀŶƵ ŶĂďĂǀƵ ŝ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ WůĂŶ ŶĂďĂǀĞ͍ ͻ <ĂŬŽ ƵƐŬůĂĚŝƟ ĮƐŬĂůŶƵ ŽĚŐŽǀŽƌŶŽƐƚ ŝ ũĂǀŶƵ ŶĂďĂǀƵ͍ ͻ <ĂŬŽ ŽƌŐĂŶŝǌŝƌĂƟ ŝŶƐƟƚƵĐŝũƵ ŶĂƌƵēŝƚĞůũĂ ŝ ƉŽǀĞđĂƟ ƌĂǌŝŶƵ ƐƚƌƵēŶŽƐƟ ĚũĞůĂƚŶŝŬĂ ŬŽũŝ

ƐƵĚũĞůƵũƵ Ƶ ƉƌŽĐĞƐƵ ŶĂďĂǀĞ ƐƵŬůĂĚŶŽ ŶŽǀŝŵ ƉƌŽƉŝƐŝŵĂ͍ ͻ <ĂŬŽ ŬŽŵƵŶŝĐŝƌĂƟ Ɛ ŐŽƐƉŽĚĂƌƐŬŝŵ ƐƵďũĞŬƟŵĂ͍ ͻ <ĂŬŽ ŬǀĂůŝƚĞƚŶŽ ŝǌƌĂĚŝƟ ĚŽŬƵŵĞŶƚĂĐŝũƵ ǌĂ ŶĂĚŵĞƚĂŶũĞ͕ ĞĮŬĂƐŶŽ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ ŝ ƉƌŽǀĞƐƟ ƉŽƐƚƵƉĂŬ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͕ ŶĂďĂǀŝƟ ŝ ǌĂĚŽǀŽůũŝƟ ƐƚǀĂƌŶĞ ƉŽƚƌĞďĞ ŶĂƌƵēŝƚĞůũĂ͕ ƉƌĂƟƟ ƌĞĂůŝǌĂĐŝũƵ ƵŐŽǀŽƌĂ͍ ͻ <ŽũĞ ƐƵ ŶŽǀĞ ŽĚƌĞĚŶŝĐĞ Ƶ ƉƌĂǀŶŽũ ǌĂƓƟƟ͍ KĚŐŽǀŽƌĞ ŶĂ ŶĂǀĞĚĞŶĂ ƉŝƚĂŶũĂ ƉƌŝƉƌĞŵŝůŝ ƐƵ ǌĂ ǀĂƐ ƐƚƌƵēŶũĂĐŝ ŬŽũŝ ƐƵ ƉŝƐĂůŝ ƉƌŽƉŝƐĞ ŝǌ ƉŽĚƌƵēũĂ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͕ ŬĂŽ ŝ ƐƚƌƵēŶũĂĐŝ ŬŽũŝ ƐƵ ƐǀĞ ƉŽƐƚƵƉŬĞ Ƶ ƉƌĂŬƐŝ ŝ ƉƌŽǀŽĚŝůŝ͘

ĂŐƌĞď͕ ŚŽƚĞů /ŶƚĞƌŶĂƟŽŶĂů͕ ϭϲ͘ ŝ ϭϳ͘ ƐŝũĞēŶũĂ 10.00h-16.00h ;ƉĂƵǌĂ ǌĂ ƌƵēĂŬ ŽĚ ϭϮ͘ϬϬŚͲϭϯ͘ϬϬŚͿ ŬŽŶƐŬŝŚ ĂŬĂƚĂ͘ ŝůũ ĞŶƚƌĂ ǌĂ ƌĂǌǀŽũ ũĂǀŶŽŐ ŝ ŶĞƉƌŽĮƚŶŽŐ ƐĞŬƚŽƌĂ ũĞ ŬƌŽǌ ŽǀƵ ƓŬŽůƵ ĚĂƟ ŬŽŶŬƌĞƚĂŶ ŝ ĚĞƚĂůũĂŶ ƉƌĞŐůĞĚ ƐǀŝŚ ŬŽŵƉŽŶĞŶƟ ĚŽďƌŽŐ ƐƵƐƚĂǀĂ ĮŶĂŶĐŝũƐŬŽŐ ƵƉƌĂǀůũĂŶũĂ ƚĞ sĂŵ ŽŵŽŐƵđŝƟ ĚĂ ƐŝŐƵƌŶŽ ŝ ƚŽēŶŽ ŽĚŐŽǀŽƌŝƚĞ ŶĂ ƐǀĂ ƉŝƚĂŶũĂ ŝǌ hƉŝƚŶŝŬĂ Ž ĮƐŬĂůŶŽũ ŽĚŐŽǀŽƌŶŽƐƟ ŬŽũĂ ƐƵ ƉƌĞĚŵĞƚ ŬŽŶƚƌŽůĂ ŶĂĚůĞǎŶŝŚ ŵŝŶŝƐƚĂƌƐƚĂǀĂ͕ ũĞĚŝŶŝĐĂ ůŽŬĂůŶĞ ŝ ƉŽĚƌƵēŶĞ ;ƌĞŐŝŽŶĂůŶĞͿ ƐĂŵŽƵƉƌĂǀĞ ŽĚŶŽƐŶŽ DŝŶŝƐƚĂƌƐƚǀĂ ĮŶĂŶĐŝũĂ͘

PROGRAM ŠKOLE

/ ĚĂŶ Pop ust: 3000 kn 250 kn! 25 n

Popust: 300 kn ϮϱϬ ŬŶ͊

Ϯ͘ ^ĂƐƚĂǀůũĂŶũĞ /ǌũĂǀĞ Ž ĮƐŬĂůŶŽũ ŽĚŐŽǀŽƌŶŽƐƟ͗ ŬĂŬŽ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ ƉƌĞĚŵĞƚ͕ ŶĂ ŬŽũŝ ŶĂēŝŶ ƚĞƐƟƌĂƟ ƉŽũĞĚŝŶĂ ϭ͘ ^ƵƐƚĂǀ ƉƌŽƌĂēƵŶĂ͕ ƉƌŽƌĂēƵŶƐŬŝ ƉƌŽĐĞƐŝ͕ ŽĚŶŽƐŝ ŶĂĚůĞǎŶŝŚ ƉŝƚĂŶũĂ ŝ ƉŽƐůŽǎŝƟ ƐǀƵ ĚŽŬƵŵĞŶƚĂĐŝũƵ Ƶǌ hƉŝƚŶŝŬ Ž ƉƌŽƌĂēƵŶĂͬŵŝŶŝƐƚĂƌƐƚĂǀĂ ŝ ƉƌŽƌĂēƵŶƐŬŝŚ ŬŽƌŝƐŶŝŬĂ͕ ĮƐŬĂůŶŽũ ŽĚŐŽǀŽƌŶŽƐƟ ƉƌĂǀŝůĂ ƵƉƌĂǀůũĂŶũĂ ƉƌŽƌĂēƵŶƐŬŝŵ ƐƌĞĚƐƚǀŝŵĂ ;ŽĚ ϭϬ͘ϬϬŚ ;ŽĚ ϭϬ͘ϯϬŚ ĚŽ ϭϭ͘ϬϬŚͿ ĚŽ ϭϭ͘ϭϱŚͿ ϯ͘ KĚŐŽǀĂƌĂŶũĞ ŶĂ ƉŝƚĂŶũĂ ƉŽ ƉŽĚƌƵēũŝŵĂ ŝǌ ƵƉŝƚŶŝŬĂ͗ Ϯ͘ WƌŝŵũĞŶĂ ĂŬŽŶĂ Ž ƉƌŽƌĂēƵŶƵ ŝ ƉŽĚǌĂŬŽŶƐŬŝŚ ĂŬĂƚĂ Ƶ WůĂŶŝƌĂŶũĞ͕ /ǌǀƌƓĂǀĂŶũĞ͕ :ĂǀŶĂ ŶĂďĂǀĂ͕ ZĂēƵŶŽǀŽĚƐƚǀŽ͕ ƉƌĂŬƐŝ ;ŽĚ ϭϭ͘ϭϱŚ ĚŽ ϭϮ͘ϬϬŚͿ /ǌǀũĞƓƚĂǀĂŶũĞ WĂƵǌĂ ǌĂ ƌƵēĂŬ ;ŽĚ ϭϮ͘ϬϬŚ ĚŽ ϭϯ͘ϬϬŚͿ ;ŽĚ ϭϭ͘ϬϬŚ ĚŽ ϭϮ͘ϬϬŚͿ ϯ͘ ^ƉĞĐŝĮēŶŝ ƉŽƐůŽǀŶŝ ĚŽŐĂĜĂũŝ ;ŬůĂƐŝĮŬĂĐŝũĂ WĂƵǌĂ ǌĂ ƌƵēĂŬ ;ŽĚ ϭϮ͘ϬϬŚ ĚŽ ϭϯ͘ϬϬŚͿ ŝ ĞǀŝĚĞŶĐŝũĞͿ͗ ϰ͘ EĂƐƚĂǀĂŬ͗ KĚŐŽǀĂƌĂŶũĞ ŶĂ ƉŝƚĂŶũĂ ƉŽ ƉŽĚƌƵēũŝŵĂ ŝǌ Ă͘ ƉƌŝŚŽĚŝ ŝ ƌĂƐŚŽĚŝ ;ŽĚ ϭϯ͘ϬϬŚ ĚŽ ϭϯ͘ϰϱŚͿ ƵƉŝƚŶŝŬĂ͗ WůĂŶŝƌĂŶũĞ͕ /ǌǀƌƓĂǀĂŶũĞ͕ :ĂǀŶĂ ŶĂďĂǀĂ͕ ď͘ ŝŵŽǀŝŶĂ ŝ ŽďǀĞǌĞ ;ŽĚ ϭϯ͘ϰϱŚ ĚŽ ϭϰ͘ϯϬŚͿ ZĂēƵŶŽǀŽĚƐƚǀŽ͕ /ǌǀũĞƓƚĂǀĂŶũĞ ϰ͘ hƚǀƌĜŝǀĂŶũĞ ƌĞǌƵůƚĂƚĂ͕ ĮŶĂŶĐŝũƐŬŝ ŝǌǀũĞƓƚĂũŝ ;ŽĚ ϭϯ͘ϬϬŚ ĚŽ ϭϱ͘ϬϬŚͿ ;ŽĚ ϭϰ͘ϯϬŚ ĚŽ ϭϱ͘ϬϬŚͿ ϱ͘ KďǀĞǌĂ ƉƌĞŐůĞĚĂ ŝ ŬŽŶƚƌŽůĞ /ǌũĂǀĂ Ž ĮƐŬĂůŶŽũ ϱ͘ KĚŐŽǀŽƌŝ ŶĂ ƉŝƚĂŶũĂ ŝ ŬŽŶǌƵůƚĂĐŝũĞ ŽĚŐŽǀŽƌŶŽƐƟ ƉƌŽƌĂēƵŶƐŬŝŚ ŬŽƌŝƐŶŝŬĂ ͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘͘ ;ŽĚ ϭϱ͘ϬϬŚ ĚŽ ϭϱ͘ϯϬŚͿ ϲ͘ hƉƌĂǀůũĂŶũĞ ŶĞƉƌĂǀŝůŶŽƐƟŵĂ͕ ƚŬŽ ŶĞƉƌĂǀŝůŶŽƐƟ ƵŽēĂǀĂ͕ ƚŬŽ ŝǌǀũĞƓƚĂǀĂ͕ ŬĂŬŽ ƐĞ ƉŽƐƚƵƉĂ ϭ͘ aƚŽ ũĞ ƐƵƐƚĂǀ ĮŶĂŶĐŝũƐŬŽŐ ƵƉƌĂǀůũĂŶũĂ ŝ ŬĂŬŽ ƉŽƚǀƌĚŝƟ Ɛ ŶĞƉƌĂǀŝůŶŽƐƟŵĂ ;ŽĚ ϭϱ͘ϯϬŚ ĚŽ ϭϲ͘ϬϬŚͿ ŶũĞŐŽǀŽ ƵēŝŶŬŽǀŝƚŽ ŝ ĚũĞůŽƚǀŽƌŶŽ ĨƵŶŬĐŝŽŶŝƌĂŶũĞ ;ŽĚ ϳ͘ KĚŐŽǀŽƌŝ ŶĂ ƉŝƚĂŶũĂ ŝ ŬŽŶǌƵůƚĂĐŝũĞ ϭϬ͘ϬϬŚ ĚŽ ϭϬ͘ϯϬŚͿ

// ĚĂŶ

ŝũĞŶĂ ŝǌĚĂŶũĂ͗ 250 kuna ;W s ƵŬůũƵēĞŶͿ EĂƌƵĚǎďĞ ŵŽǎĞƚĞ ƐůĂƟ ŵĂŝůͲŽŵ ŶĂ͗ ĐĞŶƚĂƌΛƟŵϰƉŝŶ͘Śƌ͕ ĨĂŬƐŽŵ ŶĂ ďƌŽũ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ ŝůŝ ŽŶͲůŝŶĞ͗ ǁǁǁ͘ƟŵϰƉŝŶ͘Śƌ͘

EĂǌŝǀ͗ TIM4PIN Ě͘Ž͘Ž͘ ǌĂ ƐĂǀũĞƚŽǀĂŶũĞ hůŝĐĂ ŐƌĂĚĂ sƵŬŽǀĂƌĂ ϮϯϳĂ ϭϬ ϬϬϬ ĂŐƌĞď ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϳϱϱ ĨĂǆ ŝ ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ ŵŽď͗ ϬϵϵͬϯϬϯϳͲϲϳϳ͕ ;ͲϲϳϴͿ ĐĞŶƚĂƌΛƟŵ4pin.hr ǁǁǁ͘Ɵŵ4pin.hr

/ŵĞ ŽĚŐŽǀŽƌŶĞ ŽƐŽďĞ͗ ĚƌĞƐĂ͗ <ŽŶƚĂŬƚ ƚĞůĞĨŽŶ͗ &Ăǆ͗ K/ ͗ / E͗ ͲŵĂŝů͗

ϭ͘

FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA

hƐƉŽƐƚĂǀŝƟ ĚŽďĂƌ ƐƵƐƚĂǀ ĮŶĂŶĐŝũƐŬŽŐ ƵƉƌĂǀůũĂŶũĂ Đŝůũ ũĞ ƐǀĂŬŽŐ ƉƌŽƌĂēƵŶƐŬŽŐ ŬŽƌŝƐŶŝŬĂ͘ dŽ ũĞ ŶĞ ƐĂŵŽ ǌĂŬŽŶƐŬĂ ŽďǀĞǌĂ ǀĞđ ŝ ƉŽƚƌĞďĂ ƐǀŝŚ ŬŽũŝ Ƶ ďƵĚƵđŶŽƐƟ ǎĞůĞ ĚŽđŝ ĚŽ ǀŝƓĞ ĮŶĂŶĐŝũƐŬŝŚ ƐƌĞĚƐƚĂǀĂ ǌĂ ƵůĂŐĂŶũĂ Ƶ ŝŵŽǀŝŶƵ ŝ ŽƉƌĞŵƵ ʹ ƉƵƚ ǌĂ ƚŽ ƐƵ ĞƵƌŽƉƐŬŝ ĨŽŶĚŽǀŝ͕ Ă ƉƌĞĚƵǀũĞƚ ŶũŝŚŽǀĂ ŬŽƌŝƓƚĞŶũĂ ũĞ ĚŽďƌŽ ƵƌĞĜĞŶ ƐƵƐƚĂǀ ĮŶĂŶĐŝũƐŬŽŐ ƵƉƌĂǀůũĂŶũĂ͘ Ă ƐƵƐƚĂǀ ĮŶĂŶĐŝũƐŬŽŐ ƵƉƌĂǀůũĂŶũĂ ǀĂǎŶŽ ũĞ ƌĂǌƵŵũĞƟ ƉƌŽƌĂēƵŶ ŝ ƉƌŽƌĂēƵŶƐŬĞ ƉƌŽĐĞƐĞ͕ Ă ŽƐŽďŝƚŽ ƉƌŝŵũĞŶƵ ĂŬŽŶĂ Ž ƉƌŽƌĂēƵŶƵ ŝ ƉŽĚǌĂ-

<ŶũŝŐĂ ũĞ ĂǎƵƌŝƌĂŶĂ ŶŽǀŝŵ ǌĂŬŽŶƐŬŝŵ ŝǌŵũĞŶĂŵĂ͊

ĂƚƵŵ͗ EĂƌƵĚǎďĞŶŝĐĂ ďƌŽũ ͗ RB KƉŝƐ ŝũĞŶĂ <ŽŵĂĚĂ

Škola

hŬƵƉŶĂ ĐŝũĞŶĂ

^ƵƐƚĂǀ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ ϮϬϭϯͬ͘ϮϬϭϰ͘ ϮϱϬ͕ϬϬ ;ƵŬůũƵēĞŶ W sͿ WƌŝůŝŬŽŵ ƉůĂđĂŶũĂ Ƶ ͚͚ƉŽǌŝǀ ŶĂ ďƌŽũ͛͛ ƵƉŝƐĂƟ͗ OIB pravne osobe - 54 Model: 00

IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013./2014.

WƌĞĚĂǀĂēŝ͗ d/DϰW/E ƐĂ ƐƵƌĂĚŶŝĐŝŵĂ ŝǌ ŶĂĚůĞǎŶŽŐ ŵŝŶŝƐƚĂƌƐƚǀĂ͘ Škola ũĞ ŶĂŵŝũĞŶũĞŶĂ Ɛǀŝŵ ǌĂƉŽƐůĞŶŝĐŝŵĂ ŬŽĚ ƉƌŽƌĂēƵŶƐŬŝŚ ŬŽƌŝƐŶŝŬĂ ŝ Ƶ ũĞĚŝŶŝĐĂŵĂ ůŽŬĂůŶĞ ŝ ƉŽĚƌƵēŶĞ ;ƌĞŐŝŽŶĂůŶĞͿ ƐĂŵŽƵƉƌĂǀĞ ŬŽũŝ ǎĞůĞ ŝ ƚƌĞďĂũƵ ǌŶĂƟ ǀŝƓĞ Ž ĮŶĂŶĐŝũƐŬŽŵ ƵƉƌĂǀůũĂŶũƵ͕ ǀŽĚŝƚĞůũŝŵĂ͕ Ɛǀŝŵ ƵƉƌĂǀůũĂēŝŵĂ͕ ƚĂũŶŝĐŝŵĂ͕ ƵŶƵƚĂƌŶũŝŵ ƌĞǀŝǌŽƌŝŵĂ ŝ ĮŶĂŶĐŝũƐŬŝŵ ŝ ƌĂēƵŶŽǀŽĚƐƚǀĞŶŝŵ ĚũĞůĂƚŶŝĐŝŵĂ͘ DũĞƐƚŽ ŽĚƌǎĂǀĂŶũĂ͗ ŚŽƚĞů /ŶƚĞƌŶĂƟŽŶĂů ;DŝƌĂŵĂƌƐŬĂ Ϯϰ͕ ĂŐƌĞďͿ͘ ŝũĞŶĂ ƓŬŽůĞ ũĞ ϭ͘ϲϬϬ͕ϬϬ ŬƵŶĂ ;Ɖƌǀŝ ĚĂŶ ϴϬϬ͕ϬϬ ŬƵŶĂ͕ ĚƌƵŐŝ ĚĂŶ ϴϬϬ͕ϬϬ ŬƵŶĂͿ͘ ŝũĞŶĂ ƵŬůũƵēƵũĞ W s͕ ƌƵēĂŬ Ƶ ƉĂƵǌŝ ŝ ƌĂĚŶŝ ŵĂƚĞƌŝũĂů ǌĂ ŽďĂ ĚĂŶĂ͘ DĂƚĞƌŝũĂů ǌĂ Ɖƌǀŝ ĚĂŶ ƵŬůũƵēƵũĞ͗ ƉŝƐĂŶŝ ŵĂƚĞƌŝũĂů ƉƌĞǌĞŶƚĂĐŝũĂ ƉƌĞĚĂǀĂēĂ ŝ Ɛ ƉƌĞǌĞŶƚĂĐŝũĂŵĂ͘

DĂƚĞƌŝũĂů ǌĂ ĚƌƵŐŝ ĚĂŶ ũĞ ŬŶũŝŐĂ &ŝƐŬĂůŶĂ ŽĚŐŽǀŽƌŶŽƐƚ͗ ƉŽƉƵŶũĂǀĂŶũĞ ƵƉŝƚŶŝŬĂ͕ ƐĂƐƚĂǀůũĂŶũĞ ƉůĂŶŽǀĂ ŝ ŝǌǀũĞƓđĂ Ƶǌ ŬŽũƵ ƐĞ ĚŽďŝũĞ ŝ ƐĂ Ɛǀŝŵ ŵĂƚĞƌŝũĂůŝŵĂ Ͳ ŽďƌĂƐĐŝ ƚĞƐƟƌĂŶũĂ͕ hƉŝƚŶŝŬ͕ /ǌũĂǀĂ͕ ƉŽĚůŽŐĞ ǌĂ ƉƌŽĐĞĚƵƌĞ ŝ ƉƌŝŵũĞƌŝ͕ ĂŬŽŶ Ž ĮƐŬĂůŶŽũ ŽĚŐŽǀŽƌŶŽƐƟ͕ hƌĞĚďĂ Ž ƐĂƐƚĂǀůũĂŶũƵ ŝ ƉƌĞĚĂũŝ /ǌũĂǀĞ Ž ĮƐŬĂůŶŽũ ŽĚŐŽǀŽƌŶŽƐƟ ŝ ŝǌǀũĞƓƚĂũĂ Ž ƉƌŝŵũĞŶŝ ĮƐŬĂůŶŝŚ ƉƌĂǀŝůĂ͘ WƌŝũĂǀŝƟ ƐĞ ŵŽǎĞƚĞ ŶĂ ũĞĚĂŶ ŝůŝ ŶĂ ŽďĂ ĚĂŶĂ͘ ^ǀĂŬŝ ƐƵĚŝŽŶŝŬ ĚŽďŝǀĂ potvrdu o sudjelovanju ƉŽ ǌĂǀƌƓĞƚŬƵ͘ Uplate ƐĞ ŝǌǀƌƓĂǀĂũƵ ŶĂ / E d/DϰW/E Ě͘Ž͘Ž͘ ǌĂ ƐĂǀũĞƚŽvanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Ɛ ƉŽǌŝǀŽŵ ŶĂ ďƌŽũ K/ Ͳϯϰ͕ ŵŽĚĞů ϬϬ͘ WƌŝũĂǀŝƟ ƐĞ ŵŽǎĞƚĞ͗ ͻ ƉƵƚĞŵ ĞͲŵĂŝů ĂĚƌĞƐĞ͗ ƉƌŝũĂǀĞΛƟŵϰƉŝŶ͘Śƌ ͻ ŽŶͲůŝŶĞ͗ ǁǁǁ͘ƟŵϰƉŝŶ͘Śƌ ͻ ĨĂŬƐŽŵ ŝůŝ ƚĞůĞĨŽŶŽŵ ŶĂ ďƌŽũĞǀĞ d/DϰW/E ĞŶƚƌĂ͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϳϱϱ͕ ;ĨĂŬƐͿ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ͕ ϬϵϵͬϯϬϯϳͲϲϳϳ͕ ϬϵϵͬϯϬϯϳͲϲϳϴ

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitatelji! Blagdani su iza nas i već smo uveliko okrenu svakodnevnim obvezama i poslovima koji su u siječnju uvijek iznova vrlo zahtjevni. Prema čitavom nizu novih zakonskih rješenja s područja socijalne poli ke, mirovinskog osiguranja, fiskalne poli ke, gradnje, plaća i td., pred svima nama je očito godina u kojoj se intenziviraju vladini reformski zahva . U takvim se okolnos ma pred računovođe, financijske i druge stručnjake stavljaju brojni izvedbeni izazovi koji zah jevaju usvajanje novih znanja, informa čke i administra vne prilagodbe i inovacije. Časopis TIM4PIN MAGAZIN i u ovoj godini nastojat ćemo oblikova i priprema s primarnim ciljem da vam bude korisno pomagalo, te izvor ažurnih i kvalitetnih informacija za svakodnevni rad i djelovanje. Uređivačku poli ku i dalje ćemo temelji na većem broju kraćih i raznovrsnih priloga kojima ćemo nastoja obuhva vrlo široko područje javnog i neprofitnog sektora. To znači da će se časopis i u 2014. godini u osnovi sastoja od dva glavna dijela: prvi, s temama od općeg interesa, te drugi sa specifičnos ma pojedinih djelatnos . Povremeno ćemo vas i ubuduće dodatcima časopisu i newsle erima detaljnije i separatno informira o važnijim i složenijim temama. U grafičkom smislu, kao što vidite već u ovom broju, izvršili smo manje promjene kojima je cilj vizualno pojednostavljenje i lakše korištenje njegova sadržaja. Smatramo, a to ste nam i ispi vanjem potvrdili, da časopis isključivo stručnog profila i sadržaja prvenstveno treba pruži korisno i ažurno stručno š vo, dok razni kolorirani prilozi i ilustracije tek marginalno doprinose ukupnom čitalačkom dojmu, pri čemu nerijetko i umanjuju koncentraciju čitatelja. Časopis naravno postoji radi vas, pa će nam i vaše reakcije na ovaj redizajnirani izgled bi dragocjen pokazatelj za daljnja poboljšanja. U sadržajnom smislu, ovaj prvi ovogodišnji broj značajno je orijen ran na računovodstvene i porezne teme jer je početak nove godine i vrijeme, kada se uz dnevne zadaće moraju pripremi financijski izvještaji i porezne prijave za prethodnu godinu. Uz to nastojali smo obuhva i dio značajnih novina iz drugih područja stručnog djelovanja. Vjerujemo da smo sadržajem uspjeli obuhva najvažnija pitanja kojima se bavite, te da će vam ponuđeni članci olakša izvršavanje brojnih obveza, koje su ovih dana pred vama. Zahvaljujemo svima vama koji ste nam i ove godine poklonili svoje pretplatničko povjerenje, te me podržali naš ambiciozni nakladnički projekt razvijanja i afirmacije specijaliziranog glasila za stručnjake iz javnog i neprofitnog sektora. S vjerom i nadom u bolju, zdraviju, složniju i veseliju godinu srdačno vas pozdravljam! Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

TIM4PIN MAGAZIN

Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora - TIM4PIN Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41 Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www. m4pin.hr E-mail: centar@ m4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec. Tajnica uredništva: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing. Uredništvo:

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana MahovićKomljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, mag. oec. Glorija Raguž

Predsjednica Centra: mr. sc. Ivana Male ć

Oblikovanje naslovnice: Dinko Bažulić

Za nakladnika: Glorija Raguž, mag. oec.

Grafička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

SADRŽAJ

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Nina Ban Glasnović Novi zakon o mirovinskom osiguranju 5 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Danijela Stepić, Marela Knežević Godišnje izvješće o sustavu unutarnjih financijskih kontrola za 2013. 11 Ana Zorić, Ivana Jakir-Bajo Izmjene Upitnika o fiskalnoj odgovornos 16 RAČUNOVODSTVO Davor Vašiček i Ivana JakirBajo Inventurne razlike u neprofitnim i proračunskim organizacijama 20 Davor Vašiček Ispravak vrijednos dugotrajne imovine u sustavu proračuna za 2013. godinu 25 Ivana Jakir-Bajo i Sabina Rebrović Godišnji financijski izvještaji za 2013. godinu 27 Ivana Jakir-Bajo Priznavanje prihoda i rashoda za 2013. i povra u državni proračun 33 Ivana Male ć Više o Izvještaju o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza 37

PLAĆE I NAKNADE Maja Butorac Materijalna prava za službenike i namještenike u državnoj i javnim službama 57 Mišljenja ministarstva financija Izvještavanje JLP(R)S o neoporezivim primicima na Obrascu JOPPD 61

Glorija Raguž Kako izradi i dostavi sta s čko izvješće o javnoj nabavi za 2013. godinu? 42 Glorija Raguž Kako pripremi interni akt za nabave do 200.000 kuna odnosno do 500.000 kuna? 44 2

Ivana Vargašević Čonka Izmjene i dopune Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija 89

POREZI I DOPRINOSI

Ivana Jakir-Bajo Pripreme za sastavljanje i predaju godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za 2013. godinu 92

Mirjana Mahović Komljenović Godišnja prijava poreza na dohodak – obveza ili ispla va mogućnost 63

Davor Vašiček Obračun amor zacije imovine neprofitnih organizacija za 2013. godinu 95

Anamaria Ester Galinec Konačni obračun pdv-a za 2013. godinu 71

LOKALNA SAMOUPRAVA

Mišljenja ministarstva financija Upis jela državne vlas , jela državne uprave, jela i JLP(R) S u registar obveznika PDV-a – rok do 15. siječnja 2014. godine 74 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Ivana Galić Financijsko izvješćivanje i plaćanje u ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava (tzv. grant ugovori) 76 JAVNA UPRAVA Bernardica Rubčić Novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći 79 SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA ZDRAVSTVO

JAVNA NABAVA

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Davor Vašiček Statusne promjene u sustavu javnog zdravstva 82 PRAVOSUĐE Ana-Marija Končić Upisi građevina u zemljišnu knjigu i katastarski operat prema novom Zakonu o gradnji 84

Željka Tropina Godec Nespojivost obavljanja dužnos i mandat člana predstavničkog jela JLP(R)S 99 Desanka Sarvan Značaj stečajnog postupka za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 107 TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 115 2. Naknade korisnika državnog proračuna 116 3. Plaće 118 4. Naknada plaće zbog bolovanja 121 5. Drugi dohodak 122 6. Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe 123 7. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja - obrazac JOPPD, primjena od 1. siječnja 2014. godine 125 8. Kamate 125 9. Računovodstvene informacije 127 10. Ostale obavijes 127 TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

SEMINAR - namijenjen svim proračunskim korisnicima i JLP(R)S -

Sastavljanje financijskih izvještaja i poreznih prijava za 2013. godinu Zagreb, hotel Panorama, 17. siječnja 2014. (10,00 - 15,00 sa ) Završetak proračunske godine i pripreme za novu - računovođama i financijskim stručnjacima - uvijek predstavljaju dodatne izazove. Ovim seminarom nudimo pravodobno, stručno i cjelovito informiranje o novos ma u financijskom i zakonodavnom okviru poslovanja u 2014. godini. Također, posebna pažnja bit će posvećena svim općim i specifičnim radnjama i postupcima u pripremi i sastavljanju financijskih izvještaja, poreznih prijava te izjave o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu. PROGRAM UPUTE MINISTARSTVA FINANCIJA O PRIZNAVANJU PRIHODA I OBVEZI POVRATA SREDSTAVA U DRŽAVNI PRORAČUN • priznavanje prihoda za razdoblje siječanj – prosinac 2013. • povrat viškova u državni proračun • doznaka sredstava pomoći izravnanja iz državnog proračuna • računovodstveni tretman kon nuiranih rashoda UPUTE MINISTARSTVA FINANCIJA O KNJIGOVODSTVENIM EVIDENCIJAMA PDV-A • u računovodstvu proračunskih korisnika • u računovodstvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • u sustavu državne riznice • u sustavu riznica jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE I IZVJEŠTAVANJE KOD STATUSNIH PROMJENA SPECIFIČNE KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE KOD PRORAČUNSKIH KORISNIKA I JLP(R)S • škola, centara za socijalnu skrb, domova, ustanova u zdravstvu, javnih vatrogasnih postrojbi, sudova, ustanova u kulturi, dječjih vrtića i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I UTVRĐIVANJE REZULTATA • sastavljanje i predaja izvještaja, veze i nove kontrole unutar izvještaja • poseban osvrt na Izvještaj o obvezama i Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza • utvrđivanje rezultata za redovno poslovanje, od nefinancijske i financijske imovine • prebijanje, korigiranje i raspodjeljivanje rezultata – kada i kako? ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA RH ZA 2014. • mogućnos plaćanja predujmovima (osvrt na EU projekte), otvaranje računa, stvaranje višegodišnjih obveza • tretman namjenskih i vlas h prihoda • novi kriteriji utvrđivanja visine pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave PROMJENE VEZANE UZ FISKALNU ODGOVORNOST • izmjene u Upitniku o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu • prikaz izmjena i dopuna Zakona o fiskalnoj odgovornos (završeno prvo čitanje u Hrvatskom saboru), koji će stupi na snagu 01.01.2014. godine AKTUALNA POREZNA PITANJA • pravila i otvorena pitanja podnošenja JOPPD obrasca • konačni obračun PDV-a (PDV-K) za 2013. godinu • novine u oporezivanju dohotka u 2014. godini • godišnja prijava poreza na dohodak (DOH) za 2013. godinu Materijal: prezentacije predavača (s primjerima) Predavači: Savjetnici TIM4PIN-a sa suradnicima iz nadležnih ministarstava. Mjesto održavanja: Zagreb, hotel Panorama, Trg Krešimira Ćosića 9, Zagreb. Naknada za sudjelovanje po sudioniku za usavršavanje iznosi 625 kuna (uključen PDV). Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-41, model 00. Prijavi se možete: • putem e-mail adrese: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678 TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE

IZOBRAZBA U PODRUČJU JAVNE NABAVE

Zagreb, hotel Interna onal, 28. i 29. siječnja jednodnevni (8 sa ) programi

Zagreb, hotel Interna onal, 20. – 25. siječnja (6 dana), s početkom u 8:30 sa

Pozivano zainteresirane da sudjeluju u Programima usavršavanja odobrenim od Ministarstva gospodarstva, Uprave za sustav javne nabave, a koji su važni u svakodnevnom poslovanju, uspostavi i primjeni dobrog procesa nabave i financijskog upravljanja. Programe usavršavanja provode ovlašteni treneri javne nabave. Cilj programa: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja. Naziv programa Nabava građevinskih radova; projektantske usluge i usluge stručnog nadzora; održavanje 1. objekata (nabava građevinsko-obrtničkih radova i usluga); pravna zaš ta u sustavu javne nabave Kako uspješno proves postupak i pripremi dokumentaciju za nadmetanje sukladno Zakonu o javnoj nabavi i praksi Državne 2. komisije, za nabavu: uredskog materijala, električne energije, poštanskih usluga; izvršenje ugovora o javnoj nabavi po okvirnim sporazumima

Trajanje

8 sa

Datum održavanja

28. siječnja

Pozivamo zainteresirane osobe da sudjeluju u Programu izobrazbe u području javne nabave. Redovito sudjelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodarstva i dobivanje cer fikata stručnos za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe. Cilj izobrazbe: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigura da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom postupku posjeduje važeći cer fikat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vješ na u području javne nabave. Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sa koji se provodi prema nastavnom „PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012). Broj polaznika: maksimalno 50 Nastavni materijal: • materijal s prezentacijama predavača,

8 sa

29. siječnja

• materijal s propisima koji se može koris polaganja ispita

i prilikom

• Knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV)

Nastavni materijali na svim usavršavanjima: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. i prezentacije predavača. Naknada za sudjelovanje po sudioniku za jednodnevno usavršavanje iznosi 1.100,00 kuna (uključen PDV)

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijavi se možete: • putem e-mail adrese: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 4

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Nina Ban Glasnović *

UDK 342.2

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju Republiku Hrvatsku u sljedećih sedam godina očekuje više od 13,7 milijardi eura iz europskog proračuna (godišnji iznos se povećava sa 1,7 milijarde eura u 2014. na 2,1 milijardu eura u 2020). Kada se s m iznosima usporedi dosadašnje ulaganje iz državnog proračuna u kapitalne inves cije (izgradnja i održavanje objekata društvene infrastrukture – škole, bolnice, sudovi, fakulte …) koje iznosi godišnje oko 1,7 milijardi kuna, tome se pridoda još i ulaganje na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u visini od oko 3,0 milijardi kuna godišnje, jasno je da će iznosi sredstava koja će se iz EU proračuna izdvaja za Republiku Hrvatsku bi velika prilika da se znatno povećaju i ubrzaju inves cije na svim razinama. Autorica u ovom tekstu ukazuje na važne aspekte priprema za korištenje EU fondova na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te daje primjere uspješnih i neuspješnih projekata uz kratku analizu elemenata koji ih čine uspješnim, odnosno neuspješnim.

1. Uvod Nakon provedene analize stanja mirovinskog sustava, razvidno je da se mirovinski sustav nalazi u teškoćama, kao što je to slučaj i u većini europskih zemalja, kako zbog gospodarske krize, tako i zbog problema nezaposlenos . Uzimajući u obzir navedeno, kao i činjenicu da je važeći Zakon o mirovinskom osiguranju u proteklom razdoblju izmijenjen i dopunjen šesnaest puta, te polazeći od potrebe usklađivanja sustava s aktualnim i očekivanim demografskim i ekonomskim kretanjima, bilo je potrebno novim norma vnim rješenjem uredi obvezno mirovinsko osiguranje generacijske solidarnos .

2. Obvezno osiguranje i osigurane osobe Mirovinski sustav čine obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos , i obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Obveznim mirovinskim osiguranjem na temelju generacijske solidarnos tzv. prvi stup, osiguravaju se rizici smanjenja radne sposobnos uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnos , staros osiguranika i rizik smr osiguranika za koji su osigurani članovi obitelji osiguranika na načelima uzajamnos i solidarnos . Načelo uzajamnos znači da davanja iz mirovinskog osiguranja trebaju odgovara ulaganjima osiguranika u to osiguranje, a načelo solidarnos je korek v načela uzajamnos i znači da teret davanja u odre Nina Ban Glasnović, dipl. iur., Savjetnica u glavnom tajništvu Vlade RH, Zagreb. *

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

đenim slučajevima snose svi osiguranici radi zaš te socijalno najugroženijih korisnika. Prvi stup je uređen ovim Zakonom, a provodi ga Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod). Obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje uređeni su posebnim zakonima. U mirovinskom osiguranju generacijske solidarnos ostvaruje se pravo na mirovinu ovisno o nastalom riziku – u slučaju rizika staros ostvaruje se pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, u slučaju rizika smanjenja radne sposobnos uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnos ostvaruje se pravo na invalidsku mirovinu ili profesionalnu rehabilitaciju, a u slučaju smr člana obitelji ostvaruje se pravo na obiteljsku mirovinu. Minimalna mirovina ostvaruje se u slučaju kada je mirovina određena na temelju plaća i osnovica osiguranja manja od minimalne mirovine, a ovisi o broju godina mirovinskog staža osiguranika i vrs mirovine umjesto koje se određuje. Osnovnu mirovinu ostvaruju osiguranici osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje. Prava iz mirovinskog osiguranja neotuđiva su osobna materijalna prava, što znači da se ne mogu prenije na druge osobe ni naslijedi , osim dospjelih novčanih primanja koja nisu isplaćena do smr korisnika. Propisano je i da prava iz mirovinskog osiguranja ne mogu zastarje , što znači da se mogu ostvari neovisno o proteku vremena. Među m, isplata dospjelih, a neisplaćenih davanja može zastarje u slučajevima propisanim Zakonom, kao i primanja iz mirovinskog 5

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

osiguranja koja mogu bi , sukladno Zakonu, predmet ovrhe.

3. Vrste osiguranja i osigurane osobe Člancima od 9. do 17. propisuje se obveza na mirovinsko osiguranje i uvje pod kojima su osigurane osobe koje odgovarajućim aktom (ugovor o radu ili rješenje) s poslodavcem imaju definiran radno-pravni status. To su radnici, službenici i namještenici i s njima prema posebnim propisima izjednačene osobe. Također, propisuje se obveza na mirovinsko osiguranje nezaposlenih osoba pod uvje ma i u trajanju utvrđenim propisima o zapošljavanju. Propisana je i obveza na osiguranje osoba koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, koje za taj rad primaju naknadu prema posebnim propisima. Za te osiguranike prema članku 85. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12 i 18/13) doprinose plaća ministarstvo nadležno za prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Za m se propisuje obvezno osiguranje osoba, koje obavljaju različite djelatnos i po toj osnovi su upisane u odgovarajući registar ili evidenciju (obrtni registar, sudski registar, registar obveznika poreza na dohodak ili poreza na dobit po osnovi obavljanja samostalne djelatnos poljoprivrede i šumarstva i ostalih samostalnih djelatnos , evidencija odobrenja za obavljanje domaće radinos i sporednog zanimanja, evidencija centra za socijalnu skrb, imenik odvjetnika i dr.). Navedenim člancima propisuje se i obvezno mirovinsko osiguranje osoba koje su, na temelju članka 23. Zakona o poljoprivredi (NN, br. 149/09, 127/10, 50/12, 120/12) i Pravilnika o upisu poljoprivrednih gospodarstava (NN, br. 76/11), rješenjem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava kao nositelji ili članovi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, osim ako su obvezno osigurane na mirovinsko osiguranje po nekoj od drugih obveznih osnova osiguranja ili su na redovitom školovanju, odnosno ako su korisnici mirovine, uz iznimku zaposlenih korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad, odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnos . Također, ova odredba odnosi se i na šumoposjednike i članove njihovog obiteljskog domaćinstva, koji su upisani u Upisnik šumoposjednika sukladno Zakonu 6

o šumama (NN, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10 i 25/12) i Pravilniku o upisniku šumoposjednika (NN, br. 69/06 i 84/08) na temelju rješenja Ministarstva poljoprivrede. Članovi uprave trgovačkih društava, izvršni direktori dioničkih društava i upravitelji zadruge, koji vode poslove i zastupaju jela društva, odnosno predstavljaju i zastupaju zadrugu i upisani su u sudski registar na osnovi odredbe Zakona o sudskom registru (NN, br. 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/2011 i 148/13), Zakona o trgovačkim društvima (NN, br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12, 144/12 i 68/13) i Zakona o zadrugama (NN, br. 34/11 i 125/13), pa se ovom odredbom propisuje obveza h osoba na mirovinsko osiguranje, ako nisu osigurani po drugoj osnovi. Obvezno mirovinsko osiguranje ima roditelj koji obavlja roditeljske dužnos u prvoj godini života djeteta pod uvjetom da nije obvezno osiguran po nekoj od drugih obveznih osnova osiguranja, pod uvjetom da je dijete hrvatski državljanin i da roditelj kojem se priznaje svojstvo osiguranika u skladu s ovim člankom i dijete imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Ako oba roditelja obavljaju roditeljske dužnos prema djetetu i nisu obvezno osigurani na mirovinsko osiguranje po nekoj od obveznih osnova osiguranja, obvezno se osigurava na mirovinsko osiguranje majka djeteta, ako se bračni drugovi drugačije ne dogovore. Doprinose za mirovinsko osiguranje ovih osiguranika plaća državni proračun. Također, propisana je obveza na mirovinsko osiguranje roditelja njegovatelja ili njegovatelja (koji ne mora bi roditelj) prema propisima o socijalnoj skrbi. U skupinu obveznog osiguranja također ulaze: • svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica, ako nisu osigurani po drugoj osnovi; • članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, ako u Republici Hrvatskoj imaju prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), te ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije uređeno; • osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje; • osobe zaposlene u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i stranih poslodavaca, pod uvjetom da nisu obvezno osigurani prema uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili prema inozemnim propisima na koje se odnosi međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju; TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

• te osobe zaposlene na državnom području Republike Hrvatske kod poslodavca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaju registriranu podružnicu na teritoriju Republike Hrvatske, koji se obvezno osiguravaju na mirovinsko osiguranje prema odredbama ovog Zakona, pod uvjetom da nisu obvezno osigurani prema pravnim propisima EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili prema inozemnim propisima na koje se odnosi međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju. Obvezno osiguranje uspostavlja se s danom zaposlenja u inozemstvu, a najranije od 1. siječnja godine u kojoj je podnesena prijava na osiguranje.

4. Prava iz mirovinskog osiguranja Prema predloženom zakonu, u razdoblju od 2014. do 2030. godine zadržali bi se is uvje starosne dobi za stjecanje starosne i prijevremene starosne mirovine za žene koji su propisani važećim Zakonom o mirovinskom osiguranju. Također, i za muškarce bi sve do 2030. godine ostali sadašnji uvje starosne dobi od 65 godina života. Od 1. siječnja 2031. godine nadalje, postupno bi se povećavala starosna dob za stjecanje prava na prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu po 3 mjeseca svake godine zaključno do 2037. godine. U članku 33., stavku 2. Zakona propisano je da pravo na starosnu mirovinu osiguranik ima s navršenih 15 godina mirovinskog staža i • • • • • • •

u 2031. godini – 65 godina i 3 mjeseca života, u 2032. godini – 65 godina i 6 mjeseci života, u 2033. godini – 65 godina i 9 mjeseci života, u 2034. godini – 66 godina, u 2035. godini – 66 godina i 3 mjeseca života, u 2036. godini – 66 godina i 6 mjeseci života, u 2037. godini – 66 godina i 9 mjeseci života.

Stoga bi se tek počevši od 1. siječnja 2038. godine pravo na starosnu mirovinu stjecalo sa 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža. S m da pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2030. ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, odnosno to pravo osiguranik ima s navršenih 35 godina mirovinskog staža i: • • • • •

u 2031. godini – 60 godina i 3 mjeseca života, u 2032. godini – 60 godina i 6 mjeseci života, u 2033. godini – 60 godina i 9 mjeseci života, u 2034. godini – 61 godinu, u 2035. godini – 61 godinu i 3 mjeseca života,

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

• u 2036. godini – 61 godinu i 6 mjeseci života, • u 2037. godini – 61 godinu i 9 mjeseci života. Uočeno je da važeće smanjenje, odnosno penalizacija prijevremene starosne mirovine nije razmjerna pogodnos ranijeg umirovljenja, a djeluje des mulavno na kasniji odlazak u mirovinu. Stoga se predlaže određivanje postotka smanjenja polaznog faktora razmjerno mirovinskom stažu s m da se, više nego do sada, s mulira odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem. Pritom je važno istaknu da se korisnicima s mirovinskim stažem od 41 i više godina mirovina ne bi umanjivala, dok se prema važećem Zakonu umanjuje do 9%. Kako bi se s muliralo osiguranike na duži ostanak u svijetu rada i ostvarivanje mirovine u starijoj životnoj dobi, predlaže se određivanje postotka povećanja polaznog faktora za starosnu mirovinu ovisno o navršenom mirovinskom stažu. Tako bi se osiguranicima koji nakon navršene 65. godine života (za žene vrijedi niža dob za starosnu mirovinu propisana u prijelaznom razdoblju) prvi put ostvaruju pravo na mirovinu, a koji imaju 35 i više godina mirovinskog staža, mirovina povećavala po 0,15% po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu. Ukupno povećanje ograničeno je na najviše pet godina i iznosilo bi do 9%. Uvodi se prijevremena starosna mirovina bez umanjenja za osiguranike s dugogodišnjim osiguranjem, odnosno bez primjene polaznog faktora koji ovisi o dobi osiguranika na dan stjecanja prava na mirovinu, s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja. Također se ne umanjuje mirovina osiguraniku koji je nakon prestanka osiguranja zbog stečaja, neposredno prije ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, proveo najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje. Osiguraniku ovo pravo pripada najranije s danom ispunjenja uvjeta, ako se osiguranik s m danom odjavi iz evidencije nadležne službe za zapošljavanje. Zahtjev za prijevremenu starosnu mirovinu u navedenom slučaju podnosi se od dana ispunjenja prvih uvjeta propisanih u članku 34. Zakona. Između ostalog, uvodi se mogućnost korištenja starosne mirovine u punoj svo i mogućnost rada do polovice punog radnog vremena. Umjesto invalidnos , uveden je i definiran novi ins tut smanjenja radne sposobnos , koje može bi smanjenje radne sposobnos uz preostalu radnu sposobnost, na temelju koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju, te djelomični i potpuni gubitak radne sposobnos , na temelju kojih se stječe 7

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

pravo na invalidsku mirovinu. Uz pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnos, uvodi se pravo na tzv. privremenu invalidsku mirovinu, koju može steći osiguranik koji se osposobio profesionalnom rehabilitacijom i nakon toga bio prijavljen kao nezaposlena osoba najmanje pet godina kod nadležne službe za zapošljavanje (do 58. godine života) bez mogućnos zaposlenja na poslovima za koje se profesionalnom rehabilitacijom osposobio. Smanjenje radne sposobnos postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju nije više sposoban radi na poslovima svojeg zanimanja ni 3,5 sata dnevno. U slučaju utvrđivanja smanjene radne sposobnos ocjenjuje se postoji li kod osiguranika preostala radna sposobnost, odnosno može li se s obzirom na starosnu dob, zdravstveno stanje te naobrazbu i sposobnost, profesionalnom rehabilitacijom osposobi za druge poslove s punim radnim vremenom. Uvodi se obveza kontrolnog pregleda u svim slučajevima ocjene radne sposobnos , tjelesnog oštećenja ili potpunog gubitka radne sposobnos člana obitelji jekom korištenja h prava, bez vremenskog ograničenja. Centar za profesionalnu rehabilitaciju je specijalizirana javna ustanova koja provodi profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, a Hrvatski zavod za zapošljavanje nakon provedene rehabilitacije posreduje pri zapošljavanju h osoba. Troškove profesionalne rehabilitacije za osiguranike će u cijelos financira Zavod, a za učenike i studente na dodiplomskom studiju za vrijeme prak čne nastave, za vrijeme stručne prakse kod poslodavca odnosno za vrijeme rada putem posrednika pri zapošljavanju učenika i redovi h studenata, financirat će se iz državnog proračuna. Troškovi profesionalne rehabilitacije obuhvaćaju troškove: osposobljavanja odnosno školovanja, prijevoza, smještaja, prehrane (u određenim slučajevima) i naknade plaće. Pravo na obiteljsku mirovinu ima dijete koje je u času smr roditelja mlađe od 15 godina života ili je navršilo 15 godina života, ili je mlađe od 18 godina života, a nezaposleno je, ili ako ima utvrđen potpuni gubitak radne sposobnos . Pravo na obiteljsku mirovinu traje dok traje redovito školovanje djeteta, ali najduže do 8

26. godine života. Iznimno od h pravila povoljniji uvje korištenja prava na obiteljsku mirovinu propisani su za djecu-osobe s invaliditetom. Djeca s invaliditetom koja se osposobe i rade prema navedenom Zakonu često nisu u mogućnos ostvari vlas tu mirovinu, a zbog rada odnosno obavljanja djelatnos ne bi mogli kon nuirano prima obiteljsku mirovinu, pa se propisuje kao iznimka da ta djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smr roditelja neovisno o činjenici uzdržavanja. Za vrijeme trajanja radnog odnosa ili obavljanja djelatnos isplata obiteljske mirovine im se obustavlja, a nakon prestanka zaposlenja se ponovo uspostavlja. Također se predlaže da ni dijete koje je pravo na obiteljsku mirovinu steklo po osnovi potpunog gubitka radne sposobnos , ako se zaposli ili počne obavlja djelatnost ne gubi pravo na obiteljsku mirovinu, ali se i u tom slučaju za vrijeme rada odnosno obavljanja djelatnos isplata mirovine obustavlja. U slučaju kada dijete odradi radni vijek i stekne uvjete za svoju mirovinu omogućen je izbor između obiteljske i svoje mirovine.

5. Određivanje mirovine Radi bolje zaš te, odnosno poboljšanja životnog standarda umirovljenika predlaže se novi model usklađivanja mirovina, koji bi također uzimao u obzir rast prosječne plaće i potrošačkih cijena, ali na način koji će bi povoljniji za umirovljenike od važećeg modela usklađivanja mirovina, kako u uvje ma gospodarskog rasta kada plaće rastu brže od potrošačkih cijena, tako i u uvje ma gospodarske krize kada je obratno. Ovim Zakonom, u članku 79. propisano je da se svota mirovine računa tako da se osobni bodovi (koji ovise o mirovinskom stažu, plaćama/osnovicama ostvarenim u radnom vijeku i polaznog faktora koji ovisi o starosnoj dobi osiguranika) pomnože s mirovinskim faktorom (koji ovisi o vrs mirovine) i aktualnom vrijednošću mirovine (utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod). Aktualna vrijednost mirovine je utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod. Predlaže se da se aktualna vrijednost mirovine (dalje u tekstu: AVM), koja se primjenjuje od 1. siječnja 2014. godine i 1. srpnja TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

svake kalendarske godine određuje tako da se AVM uskladi po stopi koja se dobije kao polovica zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište, koje mu prethodi (fiksna formula 50%:50%), a da se konačna stopa usklađivanja AVM, koja se primjenjuje od 1. siječnja svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2015. godine, određuje prema promjenjivom omjeru stope indeksa potrošačkih cijena i bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, u odnosu na godinu koja joj prethodi (70:30, 50:50 ili 30:70, ovisno što je povoljnije) te uskladi s usklađenom AVM utvrđenom 6 mjeseci prije toga dana. Ujedno se predlažu mogući promjenljivi omjeri stope usklađivanja AVM na godišnjoj razini. Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji od 45%, stopa usklađivanja AVM određuje se tako da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70% stope promjene prosječne plaće. Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju navedenih stopa u rasponu od 45% do 55%, stopa usklađivanja AVM određuje se tako, da se zbroji 50% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 50% stope promjene prosječne plaće. Ako je udio stope promjene potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 55%, stopa usklađivanja AVM određuje se tako da se zbroji 70% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30% stope promjene prosječne plaće. U slučaju kada je stopa usklađivanja jednaka ili manja od nule, mirovine se neće usklađiva . To znači da se u uvje ma kada padaju potrošačke cijene i/ili plaće u promatranom polugodištu mirovine neće usklađiva u odnosu na prethodno polugodište. Uvodi se poseban način usklađivanja cijele ili dijela mirovine za korisnike mirovina koji ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju posebnih propisa, koji propisuju blaže uvjete za stjecanje prava i/ili povoljniji način određivanja mirovina od uvjeta propisanih Zakonom. Te mirovine usklađivat će se prema AVM koju utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za mirovinski sustav, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra nadležnog za financije. Radi uvođenja različitog načina usklađivanja mirovina, predlaže se način razdvajanja mirovine za te korisnike na dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu i dio mirovine ostvaren prema općem propisu. Osnovni kriterij za razdvajanje je navršen staž TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

osiguranja (radni staž) i faktor preračuna. Propisuje se odgovarajući faktor preračuna, koji je utvrđen na osnovi prosječnog broja korisnika, prosječne mirovine, prosječnih rashoda za mirovine, prosječnog staža na osnovi kojeg je ostvarena mirovina, prosječnog staža osiguranja i njegovog udjela u mirovini, rashoda za mirovine ostvarene prema povoljnijim uvje ma i njihov udio u ukupnim rashodima za mirovine te činjenice da se ove mirovine ostvaruju u prosjeku u mlađoj životnoj dobi nego mirovine ostvarene prema općim propisima te se u prosjeku duže koriste. Najniža mirovina zamjenjuje se ins tutom minimalne mirovine za korisnike koji ostvaruju mirovinu od stupanja na snagu ovoga Zakona, koja se određuje povoljnije u odnosu na najnižu mirovinu, odnosno određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 100% AVM. Minimalna mirovina korisnika invalidske mirovine, čiji je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnos posljedica ozljede na radu ili profesionalne boles , te obiteljske mirovine nakon smr osiguranika čija je smrt posljedica ozljede na radu ili profesionalne boles , određuje se za 40 godina mirovinskog staža. Minimalna mirovina korisnika invalidske mirovine, čiji je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnos djelomično posljedica ozljede na radu ili profesionalne boles , a djelomično posljedica boles ili ozljede izvan rada, određuje se od zbroja minimalnih mirovina obračuna h u razmjernom dijelu za oba uzroka invalidnos . Nadalje, predlaže se da se osnovna mirovina određuje tako da se osobni bodovi određeni na temelju staža navršenog od početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje pomnože s faktorom osnovne mirovine. Faktor osnovne mirovine određuje se kao prosjek udjela stope doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnos za osiguranike osigurane u oba obvezna osiguranja u ukupnoj stopi doprinosa za mirovinsko osiguranje u razdoblju od 1. siječnja 2002. godine do godine u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu. Predloženim zakonom propisuje se način isplate mirovina i drugih mirovinskih primanja tako da će se mirovine ostvarene do 31. prosinca 2013. godine isplaćiva putem banaka u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, odnosno putem Hrvatske pošte u Republici Hrvatskoj na adresu korisnika, a troškove isplate putem Hrvatske pošte za te korisnike snosit će državni proračun. Mirovine ostvarene nakon 1. siječnja 2014. godine, isplaćivat će se samo putem banaka. 9

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

6. Ma čna evidencija Zavod obvezno vodi ma čnu evidenciju o osiguranicima (čl. 9.–18. ovog Zakona), poslovima iz članka 38. ovoga Zakona, korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja te obveznicima doprinosa na način i u skladu s odredbama ovoga Zakona. Na zahtjev osiguranika Zavod je dužan izda potvrdu o podacima koji su putem odgovarajućih prijava uneseni u ma čnu evidenciju, takva potvrda ima dokaznu snagu javne isprave. Osiguranik može osporava podatke iz potvrde i traži da mu Zavod izda novu potvrdu na kojoj će se nalazi nedostajući podaci, odnosno ispravljeni netočni podaci, ali više nema pravo zah jeva od Zavoda donošenje rješenja ni Zavod ima obvezu donosi rješenje, ako osiguranik smatra da podaci iz potvrde nisu točni ili potpuni. Obveznik podnošenja prijavno-odjavnih podataka obvezan je podatke o početku, prestanku i promjenama u poslovanju te podatke o početku, prestanku i promjenama jekom osiguranja dostavi Zavodu u roku od 24 sata od početka, prestanka ili promjeni u poslovanju odnosno u roku od 24 sata od početka, prestanka ili promjeni jekom osiguranja (do sada je rok bio 8 dana). Podatke s prijave Zavod je dužan provjeri i unije u ma čnu evidenciju u roku od 3 radna dana od dana primitka prijave (prije je rok bio 8 dana od dana zaprimanja prijave). Iznimka od navedenog je samo u slučaju, ako se sjedište poslodavca nalazi izvan Republike Hrvatske, u državi članici Europske unije, kada se rok od 24 sata produžuje na 60 dana.

7. Zaključak Korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja (korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine, obiteljske mirovine, minimalne mirovine, zaš tnog dodatka uz mirovinu, doplataka za pomoć i njegu, kao i na novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja, najniže mirovine), koji su ta prava ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, jamče se ta prava i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona u istom opsegu, a ista se usklađuju kao i prava ostvarena prema ovome Zakonu. Jamče se stečena prava korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad ostvarene prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju invalidnos iz članka 34., stavka 1. i članka 174. prijašnjeg Zakona o mirovinskom osiguranju. Invalidi rada s profesionalnom 10

(smanjenom) nesposobnos za rad, koji su nastavili radi na temelju preostale radne sposobnos na drugim odgovarajućim poslovima puno radno vrijeme, visina te mirovine im se određuje ovisno o statusu zaposlenos /nezaposlenos i ovisno o uzroku invalidnos uz primjenu odgovarajućeg mirovinskog faktora iz članka 80. prijašnjeg Zakona utvrđenog za te korisnike ovisno o tome statusu. Propisuju se mirovinski faktori za određivanje te mirovine ovisno o statusu zaposlenos ili nezaposlenos i uzroku invalidnos (0,5, 0,6667, 0,8). Također, jamči se za prijašnje korisnike na temelju preostale radne sposobnos koji su 1. siječnja 1999. prevedeni na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnos za rad, stečena prava na tu mirovinu, uz primjenu mirovinskog faktora za te korisnike određenog člankom 174. dosadašnjeg Zakona o mirovinskom osiguranju, dakle i za te korisnike visina te mirovine ovisi o statutu zaposlenos /nezaposlenos i radi li se o profesionalnim uzrocima invalidnos ili ne, te se u skladu s m odgovarajuće određuje primjenom mirovinskog faktora iz članka 174., stavka 3. dosadašnjeg Zakona o mirovinskom osiguranju (0,1667, 0,5, 0,6667 i 0,8). Korisnicima invalidske mirovine zbog opće nesposobnos za rad, koji su mirovinu ostvarili prema općim propisima prije stupanja na snagu ovoga prijedloga Zakona, s navršenjem dobi za starosnu mirovinu izvršit će se prevođenje na starosnu mirovinu u istoj svo . Predlaže se da se zatečenim korisnicima ovih mirovina koji će starosnu dob za starosnu mirovinu navrši do 31. prosinca 2014. prevođenje obavi u roku od godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno najkasnije s 1. siječnja 2015. Potpuno se izjednačavaju uvje za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce, tako što se za žene postupno povećava dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu te mirovinski staž za prijevremenu starosnu mirovinu. Predlaže se dinamika izjednačavanja polaznog faktora kojim se umanjuje prijevremena starosna mirovina u razdoblju od 2014. do 2030. godine, tako što se za žene uvjet mirovinskog staža prema kojem se određuje postotak umanjenja polaznog faktora svake godine povećava za propisanu starosnu dob. Od tada za žene bi se, kao i za muškarce, primjenjivao polazni faktor prema redovitoj odredbi članka 85. ovoga Zakona.

www. m4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Marela Knežević * Danijela Stepić **

UDK 657.21

Godišnje izvješće o sustavu unutarnjih financijskih kontrola za 2013. Korisnici proračuna, obveznici izrade Godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola, obvezni su izvješće za 2013. godinu dostavi Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva financija do 31. siječnja 2014. godine. Izvješćivanje o sustavu unutarnjih financijskih kontrola uređeno je Naputkom za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 132/11), a Okružnicom za izradu i dostavu godišnjih izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2013. od 9. prosinca 2013., objavljenoj na h p://www.mfin.hr/adminmax/docs/Okruznica.pdf dane su dodatne upute za podnošenje izvješća za 2013. g. Podsjećamo da su obrasci za izradu izvješća kreirani u Excel formatu također nalaze na web-stranici Ministarstva financija. U nastavku pročitajte više o strukturi i sadržaju izvješća, povezanos s Izjavom o fiskalnoj odgovornos i dodatnim napomenama za korisnike proračuna.

1. Uvod Godišnje izvješće o sustavu unutarnjih financijskih kontrola sastoji se od: 1) izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola – obrazac GI-FUIK, 2) izvješća o obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije – obrazac GI-UR. Obveza izrade Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola proizlazi iz članka 15., a obveza izrade Godišnjeg izvješća o obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije iz članka 30. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06). Sadržaj i postupak izvješćivanja detaljnije je uređen Naputkom za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru. Obrasci GI-FUIK i GI-UR kreirani su u Excel formatu i dostupni su na web stranici Ministarstva financija, i to: • obrazac GI-FUIK na h p://www.mfin.hr/hr/planovi-razvoja-i-izvjescivanje • obrazac GI-UR na h p://www.mfin.hr/hr/planiranje-i-izvjescivanje Elektronsko popunjavanje obrazaca u Excel formatu uvedeno je prošle godine i uveliko je olakšalo tehničku obradu podataka. Napominjemo, da se sadržaj *

Marela Knežević, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

Danijela Stepić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

obrazaca (pitanja) nije mijenjao u odnosu na sadržaj definiran Naputkom za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru. Korisnici proračuna kroz godišnje izvješće o sustavu unutarnjih financijskih kontrola izvješćuju Ministarstvo financija o ak vnos ma vezanim s uspostavom i razvojem financijskog upravljanja i kontrola te unutarnjom revizijom. Ujedno, izvješće o sustavu financijskog upravljanja i kontrole, kao i analiza provedenih i neprovedenih preporuka unutarnje revizije, korisnicima proračuna služi kao polazna osnova za izradu Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola za 2014. godinu, obveza izrade sukladno članku 6. Pravilnika o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru (NN, br. 130/11).

2. Godišnje izvješće o sustavu financijskog upravljanja i kontrola Godišnje izvješće o sustavu financijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK) obvezni su izradi i dostavi Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva financija sljedeći korisnici proračuna: • • • • •

središnja jela državne uprave, izvanproračunski korisnici državnog proračuna, županije i Grad Zagreb, županijska središta, veliki gradovi iznad 35.000 stanovnika.

Godišnje izvješće o sustavu financijskog upravljanja i kontrola priprema voditelj za financijsko upravlja11

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

nje i kontrole odnosno osoba, koju čelnik korisnika proračuna ovlas za uspostavu i razvoj financijskog upravljanja i kontrola, a odobrava ga čelnik korisnika proračuna. Izvješće sadrži sljedeće dijelove:

I. Opći dio • Opći podaci o korisniku proračuna

II. Posebni dio • Upitnik o samoprocjeni sustava financijskog upravljanja i kontrola Godišnje izvješće o sustavu financijskog upravljanja i kontrola predstavlja samoprocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola, i tu svrhu korisnici proračuna obvezni su popuni upitnik o samoprocjeni koji sadrži pitanja grupirana po komponentama financijskog upravljanja i kontrola. U okviru komponente kontrolno okruženje sadržana su pitanja vezana s: • e kom i integritetom; • načinom rukovođenja (redovitost održavanja kolegija najviše upravljačke razine, uključenost čelnika korisnika proračuna druge razine na kolegije najviše razine rukovodstva nadležnih proračuna i sl.); • razvijenos planskog pristupa poslovanju (definiranje strateških ciljeva, ciljeva programa, ciljeva sadržanih u godišnjim planovima ustrojstvenih jedinica, povezanost navedenih ciljeva i sl.); • delegiranjem ovlas i odgovornos za ciljeve/programe/ak vnos i proračunska sredstva; • uređenos linija izvješćivanja (o realizaciji programa/projekata i s m vezana proračunska sredstva); • suradnjom s proračunskim korisnicima u sastavu. U okviru komponente upravljanje rizicima, sadržana su pitanja vezana s: • imenovanjem odgovornih osoba za koordinaciju upravljanja rizicima, • utvrđivanjem rizika u odnosu na ciljeve, • procjenjivanjem učinka/vjerojatnos rizika, • dokumen ranjem podataka o rizicima (registri rizika), • izvješćivanjem o rizicima, • informiranos o rizicima u poslovanju kod proračunskih korisnika u sastavu. U okviru komponente kontrolne ak vnos sadržana su pitanja vezana s: • postojanjem pisanih internih pravila (pravilnici, naputci, upute, smjernice) iz područja koja detaljnije uređuju procese iz proračunskog ciklusa: strateško planiranje, izrada i realizacija financijskog plana, 12

evidencija poslovnih događaja i transakcija, nabava i ugovaranje, upravljanje imovinom, naplata vlas h prihoda, povrat neopravdano utrošenih ili pogrešno isplaćenih proračunskih sredstava; • načinom kako se primjenjuje načelo razdvajanja dužnos ; • provođenjem naknadnih kontrola namjenske potrošnje isplaćenih proračunskih sredstava (danih subvencija, pomoći i drugo); • saznanjima o uređenos kontrolnih ak vnos kod proračunskih korisnika u sastavu. U okviru komponente informacije i komunikacije, sadržana su pitanja vezana s: • izvješćivanjem o realizaciji ciljeva, programa, projekata; • načinom praćenja i analiziranjem financijskog plana; • razvijenos računovodstvenih sustava (praćenje troškova/prihoda po programima, projek ma, akvnos ma, ustrojstvenim jedinicama); • postojanjem evidencija ugovorenih obveza; • internim izvješćima za potrebe financijskog upravljanja; • informa ziranos sustava i integriranos IT sustava; • dokumen ranos poslovnih procesa; • informa čkom povezanos s proračunskim korisnicima u sastavu. U okviru komponente praćenje i procjena sustava, sadržana su pitanja vezana s: • praćenjem funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola, te izvješćivanjem o tome, • načinom na koji se osigurava da se interni ak (pravilnici, naputci, smjernice, upute) provode u praksi i da se ažuriraju; • realizacijom preporuka vanjske i unutarnje revizije; • postajanjem izvještajnih sustava od strane prve razine proračunskih korisnika, koji osiguravaju praćeTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

nje funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola za proračunske korisnike u sastavu. U Naputku za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru sadržane su i detaljne upute za popunjavanje upitnika s navedenim primjerima dokaza, koje korisnici proračuna trebaju naves za potvrdne odgovore.

2.1. Povezanost Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola i Izjave o fiskalnoj odgovornos Važno je podsje da korisnici proračuna o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola izvješćuju i putem Izjave o fiskalnoj odgovornos . Naime, upitnik koji je potrebno popuni za potrebe izrade Izjave o fiskalnoj odgovornos i upitnik za Godišnje izvješće o sustavu financijskog upravljanja i kontrola, zasnivaju se na istom načelu tako da sadrže niz pitanja za samoprocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola. Razlika je u pristupu i načinu grupiranja pitanja na temelju kojih se obavlja samoprocjena sustava financijskog upravljanja i kontrola, te obveznicima izrade Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola, odnosno izrade i podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornos . U Upitniku o fiskalnoj odgovornos pitanja su grupirana u pet ključnih područja: planiranje proračuna/financijskog plana, izvršavanje proračuna/financijskog plana, javna nabava, računovodstvo te izvještavanje. U Upitniku za izradu Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola pitanja su grupirana po komponentama financijskog upravljanja i kontrola: kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne ak vnos , informacije i komunikacije te praćenje i procjena sustava. Upitnik o fiskalnoj odgovornos obvezni su ispuni svi korisnici proračuna i na taj način proves samoprocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola u njegovim ključnim područjima, odnosno u planiranju i izvršavanju proračuna/ financijskog plana, javnoj nabavi, računovodstvu i izvještavanju. Putem Upitnika o fiskalnoj odgovornos od svih korisnika proračuna traži se minimum koji moraju ispuniu pos gnutom stupnju razvoja sustava financijskog upravljanja i kontrola u njegovim ključnim područjima, kako bi sustav financijskog upravljanja i kontrola bio u funkciji fiskalne odgovornos . Pored Upitnika o fiskalnoj odgovornos , veliki proračunski korisnici (središnja jela državne uprave, TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

izvanproračunski korisnici državnog proračuna, županije, županijska središta, Grad Zagreb, veliki gradovi iznad 35 000 stanovnika) obvezni su ispuni i Upitnik za Godišnje izvješće o sustavu financijskog upravljanja i kontrola, odnosno proves širu samoprocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola, analizirajući ga kroz sve njegove komponente, kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne ak vnos , informacije i komunikacije te praćenje i procjenu. Promatrano s aspekta komponen sustava financijskog upravljanja i kontrola u Upitniku o fiskalnoj odgovornos najviše su zastupljena pitanja vezana s kontrolnim ak vnos ma, i to većinom one kontrole koji proizlaze iz zakonske regula ve. Dio pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos odnosi se i na elemente kontrolnog okruženja te informacije i komunikacije, ali to je zastupljeno u manjem omjeru. S druge strane, u Upitniku o samoprocjeni sustava financijskog upravljanja i kontrola najviše su zastupljena pitanja vezana s kontrolnim okruženjem, koje sa svojim elemen ma predstavlja temeljne pretpostavke za cjelovit razvoj sustava financijskog upravljanja i kontrola. U okviru kontrolnog okruženja pra se između ostalog područje e ke i integriteta, uređivanje situacija sukoba interesa, način i pristup rukovođenja, način na koji su unutar organizacijske strukture uređene ovlas i odgovornos , razvijenost planskog pristupa poslovanja, upravljanje ljudskim potencijalima. Također, Upitnikom o samoprocjeni sustava financijskog upravljanja i kontrola analizira se i razvijenost procesa upravljanja rizicima, što predstavlja rela vno nov proces u ins tucijama javnog sektora, koji se treba razvija kao sastavni dio procesa upravljanja, osobito planiranja i donošenja odluka. Upravo stoga razmatra se koliko se prilikom izrade strateških i godišnjih planova uzimaju u obzir događaji koji mogu nepovoljno utjeca na ostvarenje ciljeva, jesu li dokumen rani podaci o rizicima i u kolikoj je mjeri uspostavljen sustav izvješćivanja o rizicima, jesu li imenovane osobe odgovorne za koordinaciju uspostave procesa upravljanja rizicima, te jesu li imenovani koordinatori za rizike i izvješćuju li proračunski korisnici druge razine prvu razinu o najznačajnijim rizicima. Kao i Upitnik o fiskalnoj odgovornos i Upitnik o samoprocjeni sustava financijskog upravljanja i kontrola sadrži značajan broj pitanja vezanih s kontrolnim ak vnos ma. Među m, ono što se u Upitniku o samoprocjeni sustava financijskog upravljanja i kontrola traži je šire razmatranje na koji su način te kontrole ak vnos uređene, primjerice zah jevaju se detaljni13

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

je informacije o sadržaju i strukturi određenih pisanih procedura, kojima se uređuje proces evidencije poslovnih događaja, proces strateškog planiranja, proces ugovaranja i nabave i sl.

• primjena standarda i metodologija rada unutarnje revizije.

U području informacija i komunikacija u Upitniku o samoprocjeni sustava financijskog upravljanja i kontrola također se ide korak dalje od izvješćivanja na temelju propisanog zakonskog okvira, odnosno veći se naglasak stavlja na uređenost internog sustava izvješćivanja za potrebe financijskog upravljanja. Tako se u ovom dijelu razmatra način izvješćivanja te analiziranja izvršenja financijskog plana, razvijenost računovodstvenih sustava, praksa sastavljanja dodatnih internih izvješća za potrebe financijskog upravljanja, informa ziranost poslovnih sustava i dokumen ranost ključnih poslovnih procesa, te razvijenost sustava informacija i komunikacija između prve i druge razine proračunskih korisnika.

• pregled obavljenih revizija, • glavni zaključci koji se odnose na funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola, • ak vnos koje je poduzeo čelnik korisnika proračuna s ciljem provedbe značajnijih preporuka te značajne preporuke koje nisu provedene, • nepridržavanja ili pogrešne primjene zakona i drugih propisa te sumnje na prijevaru, • prijedlozi za razvoj unutarnje revizije.

Upitnik o samoprocjeni sustava financijskog upravljanja i kontrola sadrži i pitanja koja se odnose na način praćenja i procjene sustava financijskog upravljanja i kontrola kojima se razmatra način uspostave izvještajnog sustava najviše razine rukovoditelja u cilju dobivanja informacija o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola; način na koji se osigurava da se procedure, interni ak provode u praksi i ažuriraju prema potrebi, praćenje provedbe preporuka vanjskih i unutarnjih revizora te uspostava izvještajnog sustava koji osigurava praćenje funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola za drugu razinu proračunskih korisnika.

3. Godišnje izvješće o obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije Godišnje izvješće o obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije (obrazac GI-UR) obvezni su popuni i dostavi Ministarstvu financija korisnici proračuna, koji su u skladu s odredbama Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru i odredbama Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna obveznici uspostavljanja unutarnje revizije (NN, br. 35/08 – koji je bio na snazi do 1. kolovoza 2013., i NN, br. 96/13). Izvješće sadrži sljedeće dijelove:

I. Opći dio • opći podaci o korisniku proračuna, • podaci o jedinici za unutarnju reviziju i unutarnjim revizorima, 14

II. Posebni dio

Kroz godišnja izvješća o obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije Središnja harmonizacijska jedinica dobiva informacije vezane s organizacijskim ustrojstvom unutarnje revizije, kapacite ma unutranjih revizora, podatcima o obavljenim unutarnjim revizijama, uključujući preporuke dane za unapređenje poslovanja te s kojim je područjem iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos vezana i obavljena unutarnja revizija, glavne zaključke o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola koje se izvode na temelju obavljenih unutarnjih revizija jekom godine, kao i prijedlozima za razvoj unutarnje revizije. Godišnje izvješće o obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije priprema, za svoju ins tuciju i posebno za ins tuciju s kojom ima sklopljen sporazum o obavljanju poslova unutarnje revizije, voditelj unutarnje revizije, odnosno unutarnji revizor, ako voditelj nije imenovan, a odobrava ga čelnik korisnika proračuna.

4. Provedba Zaključka Vlade Republike Hrvatske iz rujna 2013. Vlade Republike Hrvatske Zaključkom od 26. rujna 2013. godine1 usvojila je Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2012., i temeljem istog, a sukladno Zakonu o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, zadužila čelnike korisnika proračuna za provedbu sljedećih ak vnos : • daljnji razvoj unutarnje revizije sukladno zakonskim i podzakonskim propisima, koji uređuju unutarnju reviziju u javnom sektoru Republike Hrvatske; • provedbu prihvaćenih preporuka unutarnje revizije u skladu s rokovima, kako je navedeno u planovima djelovanja; Zaključak Vlade RH, KLASA: 022-03/13-07/178, URBROJ: 5030105/16-13-3.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

• za preporuke unutarnje revizije koje nisu provedene prema planu djelovanja utvrdi razloge neprovođenja i poduze ak vnos u svrhu njihove provedbe odnosno, ako iste nije moguće proves zbog određenih okolnos , navedeno treba usuglasi na razini čelnika korisnika proračuna i unutarnje revizije; • u jelima državne uprave utvrđiva godišnji plan rada sukladno Uredbi o načelima za unutarnje ustrojstvo jela državne uprave. Korisnici proračuna koji imaju obvezu provođenja gore navedenih ak vnos trebaju izvijes Ministarstvo financija o statusu provedbe is h. S m u vezi, u sklopu podnošenja Godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola za 2013. godinu korisnici proračuna bit će u obvezi dostavi i dodatne podatke kako slijedi u nastavku. Tijela državne uprave prilikom podnošenja obrasca GI-FUIK za 2013. trebaju izvijes Ministarstvo financija o tome jesu li izradili godišnji plan rada za 2014., sukladno Uredbi o načelima za unutarnje ustrojstvo jela državne uprave (NN, br. 154/11, 17/12). Obveznici uspostavljanja unutarnje revizije prilikom podnošenja obrasca GI-UR za 2013. trebaju izvijes Ministarstvo financija o: • poduze m ak vnos ma za usklađivanje načina uspostavljanja unutarnje revizije s kriterijima propisanim novim Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna, usvojenim u srpnju 2013. godine; • poduze m ak vnos ma za rješavanje preporuka unutarnje revizije koje nisu provedene prema planu djelovanja (utvrđeni razlozi neprovođenja i poduzete ak vnos u svrhu njihove provedbe, a u slučaju da iste nije moguće proves zbog određenih okolnos isto je usuglašeno na razini čelnika korisnika proračuna i unutarnje revizije).

5. Završne napomene Državni ured za reviziju, jela sudske vlas , tajne službe i drugi korisnici proračuna koji su izravno odgovorni Hrvatskom saboru, u skladu s odredbama članaka 15. i 31. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, nisu obveznici dostave godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te Godišnjeg izvješća o obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije. Na temelju pojedinačnih izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izvješća o obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije Središnja harmonizacijska jedinica izradit će Objedinjeno godišnje izvješće o suTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

stavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2013. godinu i izvijes Vladu Republike Hrvatske o ak vnos ma koje su provedene na području razvoja sustava unutarnje financijske kontrole, o stanju i budućim pravcima razvoja sustava unutarnje financijske kontrole. Godišnje izvješće o sustavu unutarnjih financijskih kontrola, odnosno potpisane obrasce GI-FUIK i GIUR za 2013. treba dostavi do 31. siječnja 2014., na adresu: Ministarstvo financija, Središnja harmonizacijska jedinica, Katančićeva 5, Zagreb. Također, obrasce GI-FUIK i GI-UR (Excel format) treba dostavi i putem elektroničke pošte, i to: • obrazac GI-FUIK na iva.jukickatana@mfin.hr • obrazac GI-UR na andrija.majic@mfin.hr Korisnici proračuna koji imaju uspostavljenu unutarnju reviziju, a više nisu obveznici uspostave unutarnje revizije sukladno novom Pravilniku o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna, također trebaju dostavi Izvješće o obavljanim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije – obrazac GI-UR za 2013. godinu. Naime, korisnici proračuna koji imaju uspostavljenu unutarnju reviziju, a više nisu obveznici uspostave unutarnje revizije sukladno novom Pravilniku o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 96/13), i dalje su u obvezi provodi ak vnos vezane s obavljanjem poslova unutarnje revizije (izrada strateškog i godišnjeg plana, povelja, izvješća), dok se ne riješi njihov status sukladno članku 17., stavak 1. navedenog Pravilnika. Sukladno članku 17., stavku 1. novog Pravilnika korisnici proračuna koji nisu obvezni uspostavi jedinicu za unutarnju reviziju ili imenova unutarnjeg revizora, a na dan njegova stupanja na snagu imaju ustrojenu jedinicu za unutarnju reviziju, odnosno imenovanog unutarnjeg revizora, dužni su do 31. prosinca 2014. uskladi način uspostavljanja unutarnje revizije s kriterijima propisanim novim Pravilnikom. 15

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Ana Zorić * Ivana Jakir-Bajo **

UDK 657.21

Izmjene Upitnika o fiskalnoj odgovornos Uz financijske izvještaje sve se više usmjeravamo na ispunjavanje obveza vezano s davanjem Izjave o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu. Uslijed izmjena Zakona o proračunu bilo je potrebno izmijeni određeni broj pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos , pa se u ovom članku osvrćemo na novine u samom Upitniku o fiskalnoj odgovornos , ali i na izmjene i dopune Zakona o fiskalnoj odgovornos . Koncem prošle godine u našem Newsle eru informirali smo vas o ovim novinama koje sada predstavljamo i u časopisu.

1. Izmjene Upitnika o fiskalnoj odgovornos Krajem 2012. godine, točnije 30. studenoga 2012. godine Hrvatski sabor je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, koji je objavljen u Narodnim novinama br. 136/12 i stupio je na snagu 7. prosinca 2012. godine1. Izmjene i dopune Zakona o proračunu (NN, br. 87/08)2 bile su potaknute, s jedne strane, potrebom dorade pojedinih odredbi Zakona, koje su uslijed primjene u praksi dovodile korisnike do dvojbi, a s druge strane, nužnošću da se novim rješenjima osigura bolja strateška alokacija sredstava, efikasnije pružanje javnih usluga te da se tako stvori pravni temelj za korištenje sredstava iz fondova Europske unije, koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj sada kada smo punopravna članica Europske unije. Kako se Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (NN, br. 78/11 i 106/12, dalje u tekstu: Uredba) naslanja i usko je povezana s odredbama Zakona o proračunu, Vlada Republike Hrvatske je sjednici održanoj 24. listopada 2013. godine donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, koja je objavljena u Narodnim novinama br. 130 iz 2013. godine i stupila na snagu 5. studenoga 2013. godine.

Ana Zorić, Ministarstvo obrane, Zagreb.

Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

Članci 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 18., 19., 20., 26. i 35. stupili su na snagu 1. siječnja 2013. 1

Zakon o proračunu je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine.

Uredbom su izmijenjena tri pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Upitnik) i upravo će takva izmijenjena inačica Upitnika bi jedan od temelja za davanje Izjave o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu. Naravno, Upitnik nije jedino što je važno prilikom davanja Izjave, već čelnik daje Izjavu i na temelju raspoloživih informacija, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije te vlas te procjene.

1.1. Izmjene Upitnika u području planiranja proračuna/financijskog plana U području planiranja proračuna/financijskog plana Upitnik i nadalje obuhvaća petnaest pitanja na koja odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i svi proračunski i izvanproračunski korisnici, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. U ovom su području Upitnika izmijenjena dva pitanja, i to pitanja 6. i 14. Pitanje 6. je jedno od pitanja na koje odgovaraju isključivo proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, i ono sada glasi: Financijski plan proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama te obrazloženje prijedloga financijskog plana. Do sada je financijski plan proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebao sadržava prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama te obrazloženje prijedloga financijskog plana, ali i plan razvojnih programa. Uslijed izmjene članka 29. Zakona o proračunu, plan razvojnih programa proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

(regionalne) samouprave više nije sastavni dio financijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

prave za 2013. godinu s projekcijama za 2014. i 2015. godinu dostavljen Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Slijedom toga, ako proračunski korisnik planira neki od razvojnih programa u iduće tri godine, primjerice škola planira proširi i dogradi školu te izgradi novu školsku dvoranu, takve razvojne potrebe, odnosno proširenje i dogradnju škole i izgradnju školske dvorane, u svoj plan razvojnih programa ugradit će nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Stoga će valjan dokaz na ovo pitanje u Upitniku preslika odnosno referenca dopisa dostavljenog Ministarstvu financija u 2013. godini. Kako je i naprijed navedeno, na ovo pitanje odgovaraju isključivo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a mogući su odgovori: da i ne. Ako je primjerice odluka o izvršavanju dostavljena Ministarstvu financija, a pritom nije poštovan zakonski rok, odgovor na ovo pitanje mora bi : ne.

Davanje potvrdnog odgovora na ovo pitanje dokazuje se preslikom, odnosno referencom izrađenog financijskog plana kojeg je upravno vijeće, školski odbor ili drugo upravljačko jelo proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave usvojilo i preslikom akta (odluke ili zaključka) sa sjednice upravnog vijeća, školskog odbora ili drugog upravljačkog jela iz kojeg je vidljivo da je financijski plan donesen do 31. prosinca. Navedeni se dokaz pohranjuje u Predmet o fiskalnoj odgovornos . Pitanje 14. je pitanje koje se odnosi samo na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dok svi ostali obveznici daju odgovor: Nije primjenjivo (N/P) – Navedeno pitanje sada glasi: Proračun te izmjene i dopune i odluka o izvršavanju dostavljeni su Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu. U Upitniku za 2013. godinu ovo je pitanje izmijenjeno uslijed izmjena članka 40. Zakona o proračunu, jer je ukinuta obveza dostave proračuna, izmjena i dopuna proračuna jekom godine te odluka o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Državnom uredu za reviziju. I nadalje su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne dostavi proračun i sve izmjene i dopune proračuna usvojene jekom godine, te prateće odluke o izvršavanju Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu is h. Prilikom provedbe suš nskih provjera izjava o fiskalnoj odgovornos od strane Ministarstva financija utvrđeno je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave često griješe prilikom tes ranju, a prije davanja odgovora na ovo pitanje. Općenito je važno ima na umu da će se Upitnikom o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu tes ra ak vnos koje su se provodile u 2013. godini, bez obzira na to što su se one mogle odnosi na 2012. godinu. Dakle, prilikom tes ranja ovog pitanja bit će potrebno utvrdi je li proračun lokalne i područne (regionalne) samouTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

1.2. Izmjene Upitnika u području izvještavanja Područje izvještavanja je područje koje sadrži šest pitanja na koja odgovaraju obveznici dostavljanja Izjave o fiskalnoj odgovornos . Pritom proračunski i izvanproračunski korisnici odgovaraju samo na prvo pitanje, dok jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovaraju na sva pitanja iz ovog dijela. Mogući odgovori su: da, ne i nije primjenjivo – N/P, odnosno nije predviđena mogućnost davanja djelomičnog odgovora. U Upitniku je izmijenjeno pitanje 66. koje sada glasi: Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljen je Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana nakon što ga je donijelo predstavničko jelo, odnosno u slučaju da ga predstavničko jelo nije donijelo, u roku od 60 dana od dana podnošenja navedenog izvještaja predstavničkom jelu (odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave). U članku 112. Zakona o proračunu utvrđena je obveza dostavljanja godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana, nakon što je godišnji izvještaj o izvršenju donesen od strane predstavničkog jela. Sada se odredbama Zakona o proračunu jasnije propisuje obveza dostave godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a uređena je i situacija dostave godišnjeg izvještaja Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u slučaju kada predstavničko jelo nije donijelo godišnji izvještaj. Bez obzira na nedonošenje godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, takav izvještaj se dostavlja Ministarstvu financija u roku od 60 dana od dana podnošenja predstavničkom jelu. Na jednak je način sada kon17

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

cipirano pitanje 66. Upitnika. Davanje potvrdnog odgovora na ovo pitanje dokazuje se prilaganja preslike, odnosno navođenjem reference dopisa, kojim je godišnji izvještaj poslan Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju bez obzira na činjenicu samog donošenja godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od strane predstavničkog jela.

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zakon uređuje i način dostave Izjave o fiskalnoj odgovornos . Čelnik trgovačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, Izjavu o fiskalnoj odgovornos dostavlja nadležnom ministarstvu koje provjerava njezin sadržaj.

2. Izmjene zakona o fiskaloj odgovornos Vlada je 27. prosinca 2013. godine usvojila Konačni prijedlog Zakona izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornos i upu la ga u saborsku proceduru donošenja. Budući da je riječ o drugom čitanju Zakona opravdano je očekiva da će ga Hrvatski sabor donije u predloženom sadržaju. Očekuje se da će Zakon stupi na snagu početkom veljače 2014. godine. Uz promjenu fiskalnog pravila, dvije su ključne novos koje donose izmjene i dopune. Prva je vezana uz proširenje obuhvata obveznika sastavljanja Izjave o fiskalnoj odgovornos , a druga uz uvođenje prekršajnih odredbi.

2.1. Proširenje obuhvata Nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornos , Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila bit će izmijenjena u mnogo značajnijem obimu. Naime, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornos proširit će se obuhvat obveznika predaje Izjave o fiskalnoj odgovornos . Do sada su se odredbe Zakona o fiskalnoj odgovornos odnosile na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, koji se vodi sukladno Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona, njegove odredbe će se primjenjiva i na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske (pod vlasništvom se podrazumijeva stopostotno vlasništvo), odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više 18

Čelnik trgovačkog društva u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavlja Izjavu o fiskalnoj odgovornos , radi provjere njenog sadržaja, jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ima većinsko vlasništvo, a ako u vlasništvu s jednakim omjerom sudjeluju dvije ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Izjava se radi provjere njenog sadržaja dostavlja svim m jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Važno je napomenu da su određena trgovačka društva (primjerice Hrvatske ceste d.o.o. – kao izvanproračunski korisnik) bila i sukladno važećem Zakonu o fiskalnoj odgovornos obveznici sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornos za 2011. i 2012. godinu. To znači da su trgovačka društva bila i do sada u mogućnos popuni Upitnik i temeljem njega sastavi Izjavu o fiskalnoj odgovornos . Među m, očekuje se proširenje obuhvata pitanja iz Upitnika stupanjem na snagu izmjena Zakona o fiskalnoj odgovornos , odnosno da će u Upitnik bi dodana nova pitanja koja će se odnosi isključivo na trgovačka društva i druge pravne osobe, uzimajući u obzir specifičnos u njihovom poslovanju. U ovom je kontekstu potrebno doda i da Upitnik temeljem kojeg se Izjava daje, ne tes ra samo procese i procedure koji se temelje isključivo na primjeni propisa kojima su uređeni proračunski procesi i područje javne nabave, već se tes ra i učinkovito funkcioniraTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

nje sustava financijskog upravljanja i kontrola u cjelini. Ipak, uvaženi su i zahtjevi za davanje razdoblja prilagodbe pa je predviđeno da će trgovačka društva i druge pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prvi put sastavlja Izjavu tek za 2014. godinu. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, otvaraju se mogućnos za korištenje sredstava iz fondova Europske unije, a očekuje se kako će upravo naprijed navedena trgovačka društva i druge pravne osobe bi najveći potencijalni korisnici h sredstava. S obzirom na obveze koje se moraju ispuni prije i prilikom korištenja fondova Europske unije, od potencijalnih korisnika sredstava iz fondova EU zah jeva se izgrađen i transparentan sustav financijskog upravljanja i kontrola usklađen sa sustavom fiskalne odgovornos . Također, uvođenjem obveze dostavljanja Izjave nadležnom ministarstvu, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave s razine ove grupe korisnika jačaju se linije odgovornos prema nadležnom ministru, odnosno županu, gradonačelniku i načelniku. Izjave trgovačkih društava i drugih pravnih osoba na takav način ujedno postaju i instrumen procjene kvalitete funkcioniranja sustava unutarnjih kontrola koje je uspostavio čelnik trgovačkog društva ili druge pravne osobe, a kako bi u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava. Nadalje se očekuje i izmjena određenih pitanja iz područja javne nabave, uslijed najavljenog usvajanja izmjena propisa kojim se općenito uređuje navedeno područje.

2.2. Prekršajna odgovornost Trenutno važeći Zakon o fiskalnoj odgovornos propisuje način na koji čelnik odgovara za povredu odredaba Zakona, i to proklamiranjem poli čke odgovornos koja je predstavljala još jednu komponentu osobne odgovornos svakog od čelnika za dobro uspostavljanje sustava financijskog upravljanja, koji je preduvjet zakonitog i učinkovitog korištenja javnog novca. Kako se općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba te njihovi zamjenici izabiru na neposrednim izborima, sukladno posebnom zakonu, odredbe Zakona koje se odnose na poli čku odgovornost bile su neprovedive u praksi bez da su se izmijenili propisi kojima je uređeno imenovanje, odnosno izbor čelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

Kako navedene izmjene i dopune nisu nikad provedene, a u međuvremenu je pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske pokrenut i postupak za ocjenu suglasnos Zakona s Ustavom Republike Hrvatske zbog neprovedivos ove odredbe u praksi, izmjenama i dopunama se brišu odredbe o poli čkoj odgovornos za gradonačelnike, načelnike i župane. Izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornos uvodi se prekršajna odgovornost za čelnike proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te čelnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, predsjednike uprava trgovačkih društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čelnike drugih pravnih osoba, kojoj je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Predviđeno je da se novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 25.000,00 kuna kazni za prekršaj čelnik, ako ne sastavi i dostavi Izjavu o fiskalnoj odgovornos , i ako Ministarstvo financija, nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druga nadležna jela prilikom provjere sadržaja Izjave o fiskalnoj odgovornos uoče da je dokumentacija temeljem koje se daje Izjava o fiskalnoj odgovornos nevjerodostojna. U praksi će to znači da, ako se u provjeri Izjava o fiskalnoj odgovornos , odnosno Upitnika o fiskalnoj odgovornos utvrdi, kako su na neka od pitanja dani potvrdni ili djelomično potvrdni odgovori, a trebali su bi dani nega vni odgovori ili ako se utvrdi, kako se dani odgovori ne mogu potkrijepi dokazima, odnosno dokumen ma na temelju kojih su dani potvrdni ili djelomični odgovori ostvareno je biće prekršaja i poduzet će se mjere uslijed kojih će bi pokrenut prekršajni postupak. Optužni prijedlog pro v počinitelja prekršaja sastavlja u ime Ministarstva financija inspektor proračunskog nadzora, koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave. Prekršajni postupak u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave. Na ovaj način stavlja se naglasak na vjerodostojnost danih Izjava o fiskalnoj odgovornos , odnosno na jačanje sustava odgovornos prilikom postupka davanja, ali i kontrola izjava o fiskalnoj odgovornos .

RAČUNOVODSTVO

Davor Vašiček * Ivana Jakir-Bajo **

UDK 657.2

Inventurne razlike u neprofitnim i proračunskim organizacijama Računovodstvenim propisima je, kako za proračunske tako i za neprofitne subjekte, propisana obveza provođenja popisa, unošenja podataka o popisu u popisne liste te potrebu formiranja povjerenstva za popis koje sastavlja izvještaj o rezulta ma obavljenog popisa. Godišnji popis imovine i obveza, jedna je od propisanih obveza, na koju treba gleda s njene suš nske strane. Popisom se usklađuje knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem i stoga kvalitetno obavljeni popis jamči realnost bilance. Popis je prije svega kontrola ispravnos postupanja s imovinom i obvezama, ali i provjera kvalitete obavljanja računovodstvenih poslova. Utvrđene razlike mogu bi rezultat propusta u obje ak vnos , a računovodstvena i porezna obrada popisnih elaborata slijedi tek po stvarnim i formalno pravno reguliranim odstupanjima knjigovodstvenog i stvarnog stanja. U članku se podsjeća na organizacijske aspekte utvrđivanja i postupanja s utvrđenim inventurnim razlikama.

1. Obveza popisa i izvještaj o obavljenom popisu (inventuri) Računovodstvenim propisima naložena je obveza zakonskog predstavnika da osniva povjerenstvo/a za popis, određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama. Zakonski predstavnik proračunskog i neprofitnog subjekta obvezno donosi odluku o popisu. Odlukom se određuje koja i koliko povjerenstava za popis se osniva, formira središnje (centralno) povjerenstvo, ako se to ocijeni potrebnim, postavlja plan i predmet popisa, utvrđuju rokovi obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja te imenuju predsjednici i članovi povjerenstava. Povjerenstva za popis osnivaju se prema veličini kao i specifičnos ma organizacije. Sve osobe odgovorne za popis trebaju bi upoznate sa svojim obvezama, koje proizlaze iz dodijeljenih im zadataka, ali i odgovornos . Predsjednik i članovi povjerenstva za popis odgovorni su za: • • • •

točnost stanja utvrđenog popisom, pravilno sastavljanje popisnih lista, pravodobno obavljanje popisa, vjerodostojnost i točnost izvještaja o obavljenom popisu.

Dr. sc. Davor Vašiček, izv. profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. *

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH.

Svako povjerenstvo obvezno je nakon obavljenog popisa sastavi izvještaj o rezulta ma obavljenog popisa i uz njega priloži popisne liste. Središnje povjerenstvo (ako je osnovano), uz izvještaje povjerenstava sastavlja izvještaj o općim opažanjima pri popisu. Izvještaj povjerenstva o obavljenom popisu treba sadržava : • mišljenja o utvrđenom manjku, odnosno višku; • prijedlog načina knjiženja utvrđenog manjka, odnosno viška, mišljenje o sumnjivim i spornim potraživanjima kao i nenapla vim, te zastarjelim potraživanjima; • mišljenje o načinu likvidacije trajno neupotrebljive dugotrajne nefinancijske imovine i obustavljenih inves cija; • primjedbe i izjave zaposlenika koji rukuju materijalnim i novčanim vrijednos ma o ustanovljenim razlikama i moguće druge primjedbe; • objašnjenje viškova odnosno manjkova, koji su nastali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene pojedinih vrsta odnosno dimenzija istovrsnog materijala, sitnog inventara, i dr.; • prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka.

2. Postupanje s inventurnim razlikama Nakon razmatranja izvještaja o obavljenom popisu zakonski predstavnik dužan je, sukladno računovodstvenim propisima, donije odluku temeljem koje se usklađuju stanja imovine, obveza i izvora iskazanih u TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

RAČUNOVODSTVO

anali čkom i sinte čkom knjigovodstvu s njihovim stvarnim stanjima ustanovljenim u izvještaju o popisu. Prethodno, zakonski predstavnik treba odluči i o: 1) nadoknađivanju utvrđenih manjkova, 2) priznavanju i eviden ranju utvrđenih viškova, 3) otpisu nenapla vih i zastarjelih potraživanja i obveza, 4) rashodovanju sredstava, opreme i sitnog inventara, 5) mjerama pro v osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenost knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenapla vost potraživanja i sl. Usklađivanje u poslovnim knjigama obavlja se s datumom pod kojim je obavljen popis, a to je u pravilu 31. 12. Utvrđene popisne (inventurne) razlike – viškovi i manjkovi – eviden raju se u knjigovodstvenim evidencijama temeljem naloga za knjiženje (temeljnice), koji u tu svrhu sastavlja ovlaštena osoba za računovodstvo, a u skladu sa svojim odlukama ovjerava zakonski predstavnik. Imovina koja više nije za upotrebu rashoduje se na temelju odluke o rashodovanju. Odlukom o rashodovanju utvrđuje se imovina, koja je za rashodovanje uz navođenje njezine nabavne i sadašnje vrijednos te ispravka vrijednos . Is m se aktom može utvrdi kako će se dalje postupa s rashodovanom imovinom, iako se u praksi to često propisuje posebnim odlukama. Rashodovanu imovinu moguće je uniš ili na drugi način otuđi (prodajom, sekundarne sirovine, doniranje i td.). Isknjiženje imovine iz knjigovodstvene evidencije ne provodi se na temelju same odluke o rashodovanju, već knjigovodstvenih isprava (utemeljenih na toj odluci) o otuđenju (prodaji ili donaciji), odnosno komisijskog zapisnika o uništenju rashodovane imovine. Na temelju odluke zakonskog predstavnika sastavljaju se knjigovodstvene isprave i obavljaju knjiženja konstaranih popisnih razlika. Postupci se razlikuju kod neprofitnih i proračunskih subjekata s obzirom na to da su u primjeni različi računovodstveni sustavi. Porezni aspek utvrđenih razlika na teret pravne osobe ovise prvenstveno o njenom poreznom statusu u sustavu PDV-a i poreza na dobit. U nastavku se komen raju pična računovodstvena postupanja i komentar poreznog statusa kod ove dvije skupine pravnih osoba.

2.1. Inventurne razlike kod neprofitnih organizacija Načelno, s obzirom na primjenu načela nastanka događaja viškovi utvrđeni popisom iskazuju se na TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

odjeljku 3633 - Ostali nespomenu prihodi, budući da nije predviđen poseban odjeljak za iskazivanje popisnih viškova. Prihodi prizna zbog viškova dugotrajne imovine postupno će se u vremenu korištenja neutralizira obračunatom amor zacijom. Viškovi utvrđeni godišnjim popisom često su rezultat pogreški u knjigovodstvu, a za neprofitne organizacije, koje su obveznici PDV-a važno je zna da za tako utvrđene viškove ne nastaje obveza plaćanja PDV-a, jer is nemaju obilježja prometa. Primjer: 1) Udruga je provedenom inventurom utvrdila kao inventurni višak jedno računalo. Interno je procijenjena nabavna vrijednost u iznosu od 13.400,00 kn, a ispravak vrijednos 2.000,00 kn. 2) Popisom je utvrđen višak gotovine od 200,00 kn u glavnoj blagajni. Knjiženje: Red. br. 1 1.

Opis 2 Ustanovljeni višak opreme: • procijenjena nabavna vrijednost • procijenjeni ispravak vrijednos • inventurni viškovi Ustanovljeni višak u blagajni

Iznos 3

13.400

Račun Duguje Potražuje 4 5

0221

2.000 11.400 200

0291 3633 1131

3633

Računovodstvena evidencija inventurnih manjkova ovisi o tome odnosi li se manjak na imovinu nabavljenu u razdoblju prije stupanja na snagu nove Uredbe o računovodstvu ili nakon toga (dakle, 1. 1. 2008.). Računovodstveni postupak nadalje ovisi o odluci zakonskog predstavnika o načinu postupanja s inventurnim manjkovima. Za inventurni manjak može se: • tere odgovorna osoba – tako utvrđeni manjak iskazuje se kao potraživanje od radnika (sups tut prodaji) uz istodobno isknjižavanje nedostajuće imovine; • tere radnika, koji je ovlašten donije odluku o terećenju odgovorne osobe za utvrđeni manjak (direktor, ravnatelj, upravno vijeće i sl.), a to nije učinio – tako utvrđeni manjak smatra se njegovim primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom); • tere neprofitnu organizaciju – (odluka da odgovornost za manjak nije individualizirana) za utvr21

RAČUNOVODSTVO

đeni manjak iskazat će se rashod za novu imovinu, odnosno kao umanjenje vlas h izvora za staru imovinu. Neprofitne organizacije koje nisu u sustavu PDV-a nisu u obvezi plaćanja PDV-a na manjkove. Neprofitne organizacije, obveznici PDV-a, obračunavaju PDV za manjkove za koje se tere odgovorna osoba, kalo, rasip, kvar i lom nastao u većem iznosu od iznosa utvrđenog Odlukom nadležne komore, tehnološki manjak iznad norma va i za manjkove, koji su utvrđeni bez prisutnos ovlaštene osobe iz Porezne uprave, a odnosi se na neodgovarajuću kvalitetu ili zastarjelost zalihe. Primjer: Inventurna komisija je utvrdila manjak aparata nabavljenog prije 1. 1. 2008. Knjigovodstveni podaci su sljedeći: trošak nabave je 15.600,00 kn, a ispravak vrijednos 10.240,00 kn. Procijenjena tržišna vrijednost aparata je 9.150,00 kn (od toga PDV-a 1.830,00 kn). Za manjak je terećena odgovorna osoba. Neprofitna organizacija je u sustavu PDV-a. Knjiženje: Red. Opis br. 1 2 1. Ustanovljeni manjak nabavna vrijednost: • ispravak vrijednos • vlas izvori 2. Potraživanje od odgovorne osobe za nastali manjak: • procijenjena tržišna vrijednost aparata • prihod od prodaje aparata • obveza za PDV (25%)

Iznos 3

Račun Duguje Potražuje 4 5

15.600 10.240 5.360

0291 5111

9.150

1231

7.320 1.830

0221

3621 2492

Ostvareni prihod eviden ra se na 3621 - Prihodi od prodaje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine. U slučaju kada bi se radilo o imovini, čija nabavna vrijednost u trenutku nabave nije iskazana u cijelos kao rashod (nova dugotrajna imovina – za koju se obračunava amor zacija) u knjiženju br. 1 umjesto terećenja konta 5111 Vlas izvori, iskazao bi se rashod u visini neotpisane vrijednos odnosno računu 4623 - Ostali nespomenu rashodi – manjak po inventuri. Inventurni manjkovi za koje se ne tere odgovorna osoba iskazuju se kao rashod na odjeljku 4623 - Ostali nespomenu rashodi. 22

Primjer: Popisom je utvrđen manjak materijala u vrijednos 1.400 kn. Za prouzročeni manjak tere se neprofitna organizacija (nije obveznik PDV-a), budući da je manjak prouzročen provalom o čemu postoji zapisnik s policijskog očevida. Knjiženje: Red. Opis br. 1 2 1. Manjak prouzročen provalom – na teret neprofitne organizacije

Iznos 3 1.400

Račun Duguje Potražuje 4 5 4623

0612

Inventurne razlike obvezno treba proves i u analičkoj evidenciji dugotrajne nefinancijske imovine radi usklađenos sinte čke i anali čke evidencije. Zalihe se u sustavu neprofitnog računovodstva u pravilu ne prate bilančno već su predmet eviden ranja u pomoćnim knjigama i evidencijama. Udio zaliha u strukturi imovine kod ove kategorije pravnih osoba u pravilu nije velik. Pretežno se radi o manjim zalihama potrošnog materijala za redovnu djelatnost. Inventurne razlike na ovoj imovini knjiže se najčešće, dakle samo u spomenu m pomoćnim knjigama, a njihovo postojanje pouzdan je pokazatelj pravilnos postupanja s ovom vrstom imovine. Rashodovanje imovine provodi se u slučajevima kada je imovina zbog svojih funkcionalnih svojstava neupotrebljiva. To može bi uslijed fizičke dotrajalos , tehničke zastarjelos , uništenja ili oštećenja zbog elementarne nepogode, krađe i sl. Imovina se rashoduje u razdoblju u kojem se više ne očekuje korist od njezine uporabe, a neamor zirana vrijednost tere rashode u razdoblju u kojem je izvršeno rashodovanje. Primjer: Neprofitna organizacija donijela je odluku o rashodovanju potpuno amor ziranog računala čija nabavna i otpisana vrijednost prema podacima iz računovodstva iznosi 6.000,00 kn. Računalo će se proda u otpadni materijal i me ostvari prihod od 500,00 kn. Knjiženje: Red. Opis br. 1 2 1. Rashodovanje računala po odluci 2. Račun kupcu sekundarnih sirovina

Iznos 3

Račun Duguje Potražuje 4 5

6.000

0291

0221

500

1611

3621

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

RAČUNOVODSTVO

Dugotrajna imovina se, i nakon što je u cijelos otpisana, zadržava u evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja. Primjer: Neprofitna organizacija donijela je odluku o rashodovanju uredskog namještaja, koji nije do kraja amor ziran. Nabavna vrijednost uredskog namještaja iznosi 50.000,00 kn, a ispravak vrijednos 40.000,00 kn. Knjiženje: Red. Opis br. 1 2 1. Rashodovanje uredskog namještaja po odluci

Iznos 3 50.000 40.000 10.000

Račun Duguje Potražuje 4 5 0291 5111

0221

Obrazloženje: Ako stara imovina u trenutku rashodovanja po odluci neprofitne organizacije nije u cijelos otpisana, ostatak vrijednos tere t će vlas te izvore s obzirom na to da su oni i formirani u trenutku nabave, a nabavna vrijednost u cijelos je priznata kao rashod sukladno ranije važećim propisima. Kada je riječ o imovini koja je nabavljena nakon 1. 1. 2008. godine i nije u cijelos amor zirana, neamor ziranu vrijednost rashodovane imovine knjižit će se na teret odjeljka 4621 - Neotpisana vrijednost i drugi rashodi otuđene i rashodovane dugotrajne imovine.

vnos nalaže mu da se u poreznom smislu ponaša istovjetno kao poduzetnik. U trenutku stjecanja dugotrajne materijalne imovine njena ukupna nabavna vrijednost se iskazuje kao reshod, što ima za posljedicu da se iskazani manjkovi ne odražavaju na financijski rezultat. Manjak dugotrajne nefinancijske imovine ne iskazuje se kao rashod već smanjenje nedostajuće imovine na teret vlas h izvora u skupini 91. Također, sukladno računovodstvenim pravilima, popisom utvrđeni višak ove imovine iskazuje se kao izravno povećanje odnosne imovine u korist vlas h izvora (posredstvom podskupine 915 - Promjene u vrijednos i obujmu imovine i obveza). Kratkotrajna materijalna imovina također se sukladno računovodstvenim propisima iskazuje kao rashod već u trenutku nabave i u pravilu se ne pra bilančno. To implicira da se konsta rani manjkovi neće odrazi na financijski rezultat s obzirom na to da je on već u cijelos terećen ukupnom nabavnom vrijednošću ove imovine.

2.2. Inventurne razlike kod proračunskih subjakata Prethodno navedene odluke zakonskog predstavnika u pogledu odgovornos za inventurne razlike odnose se naravno i na sve pravne osobe, pa tako i na proračunske subjekte. Prikazani primjeri jednako su realni i za njihovo poslovanje. Ipak, računovodstveno eviden ranje i postupci s utvrđenim inventurnim razlikama drugačiji su, što proizlazi iz primjene drugačijeg računskog plana i modificiranog računovodstvenog načela nastanka događaja. Razlike utvrđene popisom mogu se pojavi na svim oblicima imovine. Postupanje s popisnim razlikama u sustavu proračuna znatno je jednostavniji s poreznog aspekta u slučaju da su proračunski subjek izuze iz sustava PDV-a i poreza na dobit. U slučajevima kada je neki proračunski subjekt uključen u ove porezne sustave ukupnim ili dijelom svojih akTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

Konsta rani viškovi kratkotrajne imovine, također će se odrazi na financijski rezultat samo neizravno po smanjenu potrebe za novom nabavom, a s m su i manji trošak u budućnos . Iznimke su djelatnos proizvodnje, trgovine i zdravstva, gdje se trošak kratkotrajne imovine priznaje u trenutku njene stvarne potrošnje, pa se i inventurne razlike odražavaju na prihode i rashode. Tako inventurom utvrđeni manjkovi predstavljaju povećanje materijalnih rashoda (podskupina 322) uz istovremeno smanjenje zaliha na računima skupine 06. U slučaju da se utvrđeni manjak tere , odgovorna osoba umanjenje vrijednos zaliha iskazuje se na računu 38591 – ostali 23

RAČUNOVODSTVO

izvanredni rashodi uz istodobno iskazivanje potraživanja od odgovorne osobe i odgovarajućeg prihoda (1741/741).

Red. br.

OPIS

U nastavku se prikazuju neki pični slučajevi inventurnih razlika kod proračunskih subjekata, koji nisu u sustavu PDV-a i poreza na dobit.

Primjer knjiženja:

1) Ustanovljeno je neeviden rano pravo vlasništva na k.č. 589 – građ. zemljište, čija tržišna vrijednost je procijenjena na 150.000 kn. 2) Ustanovljen je manjak prijenosnog računala u odjelu informa ke, čija nabavna vrijednost iznosi 3.500 kn, a ispravak vrijednos 2.000 kn. Za manjak se financijski tere zaposlenik – odgovorna osoba. 3) Ustanovljen je manjak stolica, čije nabavna vrijednost iznosi 3000 kn, a ispravak vrijednos 2500 kn. Za manjak nije moguće utvrdi individualnu odgovornost te on tere pravnu osobu.

Iznos

Račun Duguje Potražuje 4 5

3 Zemljište Procijenjena 150.000 01112 vrijednost 150.000 91512 Manjak računala na teret radnika Isknjiženje: • nab. vrijednost 3.500 • ispravak vrijednos 2.000 02922 • smanjenje izvora 1.500 91111 • terećenje radnika 1.500 17222 Manjak namještaja Procijenjena nabavna vrijednost 3.000 Procijenjeni ispravak vrijednos 2.500 02922 Promjena obujma imovine 500 91512 Smanjenje izvora 500 91111 imovine

91512 91111

02211 97222

02212

91512

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira: seminar - namijenjen svim proračunskim korisnicima i JLP(R)S -

SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I POREZNIH PRIJAVA ZA 2013. GODINU U Zagrebu, hotel Four Points by Sheraton Panorama 17. siječnja 2014. (10,00 - 15,00 sa ) Završetak proračunske godine i pripreme za novu – računovođama i financijskim stručnjacima – uvijek predstavljaju dodatne izazove. Ovim seminarom nudimo pravodobno, stručno i cjelovito informiranje o novos ma u financijskom i zakonodavnom okviru poslovanja u 2014. godini. Također, posebna pažnja bit će posvećena svim općim i specifičnim radnjama i postupcima u pripremi i sastavljanju financijskih izvještaja, poreznih prijava te izjave o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

RAČUNOVODSTVO

Davor Vašiček *

UDK 657.2

Ispravak vrijednos dugotrajne imovine u sustavu proračuna za 2013. godinu Postupak utvrđivanja ispravka vrijednos dugotrajne imovine je obvezna radnja koju valja proves prije sastavljanja bilance na kraju proračunske godine. Ispravak se provodi primjenom propisanih stopa ispravka vrijednos . U nastavku ukratko podsjećamo na osnovni postupak izračuna i knjiženja ispravka vrijednos .

1. Otpis vrijednos dugotrajne imovine Proračun i proračunski korisnici provode ispravak vrijednos ili otpis dugotrajne imovine. To znači da se vrijednost dugotrajne imovine otpisuje ili ispravlja, tj. smanjuje, no po toj osnovi se ne iskazuje rashod amor zacije. Nemogućnost iskazivanja rashoda amor zacije propisana je i u članku 21. Pravilnika o računovodstvu i računskom planu proračuna (NN, br. 114/10, 31/11), a proizlazi iz činjenice da je ukupna vrijednost imovine priznata kao rashod već u trenutku nabave. Budući da se ne iskazuje rashod po osnovi amor zacije, to se smanjenje vrijednos dugotrajne imovine po osnovi ispravka vrijednos istodobno iskazuje i kao izravno smanjenje izvora vlasništva (dakle bez uporabe podskupine 915). Ovakvo računovodstveno postupanje propisano je u stavku 6., članku 20. Pravilnika, gdje je navedeno da se za ispravak vrijednos imovine umanjuju vlas izvori. Vrijednost dugotrajne imovine ispravlja se primjenom godišnjih stopa ispravka vrijednos koje su objavljene u tablici koja je sastavni dio Pravilnika. Osnovica za primjenu godišnje stope ispravka vrijednos je nabavna vrijednost (trošak nabave) ili procijenjena vrijednost (za sredstva kojima se u trenutku primitka nije znala vrijednost). Ispravak vrijednos dugotrajne imovine obavlja se jednom godišnje – u pravilu na kraju godine i ne treba ga obavlja češće ( jekom godine), jer se promjene bilježe samo u imovini i izvorima vlasništva (nemaju utjecaj na nastanak rashoda). Podaci o dugotrajnoj imovini u knjigovodstvu se obvezno vode, u tzv. parovima računa (konta), pa su za dugotrajnu imovinu koja se otpisuje propisani računi ispravaka vrijednos (019 i 029). Dr. sc. Davor Vašiček, izv. profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

Sukladno članku 19., stavku 2. Pravilnika prag razvrstavanja dugotrajne imovine u tzv. sitni inventar, odnosno kriterij za mogućnost jednokratnog popisa je povećan na 3.500,00 kn. Napominjemo da sitni inventar predstavlja dugotrajnu materijalnu imovinu male vrijednos te se, sukladno Pravilniku može, ali i ne mora jednokratno otpisa . Ovakva odredba omogućuje računovođama da na temelju svoje prosudbe, a slijedeći logiku jedinstvenog razvrstavanja dugotrajne imovine istog pojavnog oblika, odrede koju će imovinu jednokratno otpisa, a koju će pra u okviru dugotrajne imovine i postupno otpisiva u korisnom vijeku uporabe. Sitni inventar, dakle moguće je knjigovodstveno: 1) Klasificira u sitni inventar i jednokratno otpisa stavljanjem u uporabu. 2) Klasificira u dugotrajnu nefinancijsku proizvedenu imovinu i postupno otpisiva jekom korisnog vijeka uporabe. 3) Klasificira u dugotrajnu nefinancijsku proizvedenu imovinu i jednokratno otpisa . Dugotrajnom imovinom koja se postupno otpisuje primjenom propisanih stopa ispravaka vrijednos obvezno se smatra imovina, čiji je vijek trajanja duži od jedne godine i čija je pojedinačna nabavna vrijednost veća od 3.500,00 kn. Za patente, koncesije, licence, prava korištenja tuđih sredstava, višegodišnje zakupe i sl., za koje u bilanci postoji sadašnja vrijednost stopa ispravka vrijednos računa se tako da se sa 100 dijeli preostali vijek trajanja (ukupni vijek trajanja je uvijek onaj iz ugovora) i tako dobivena stopa primijeni na sadašnju vrijednost. Na novonabavljene patente, koncesije, licence, prava korištenja tuđih sredstava, višegodišnje zakupe primjenjuje se stopa ispravka vrijednos izračunata na način: • stopa ispravka vrijednos = 100 / ukupni vijek trajanja iz ugovora • ispravak vrijednos = stopa ispravka vrijednos x nabavna vrijednost / 100 25

RAČUNOVODSTVO Tablica 1. Stope ispravka vrijednos dugotrajne imovine Red. br.

Naziv sredstva ili skupine sredstva

1 I.

2. 3. II. 1.

2. 3. 4. 5.

6. 7.

GRAĐEVINSKI OBJEKTI stambeni i poslovni objek od betona, metala, kamena i opeke od drveta i ostalog materijala ceste, željeznice i slični prometni objek ostali građevinski objek

Vijek Godišnja trajanja stopa (%) 3

80 20 25 20

1,25 5 4 5

POSTROJENJA I OPREMA Uredska oprema i namještaj: • računala i računalna oprema • uredski namještaj • ostala uredska oprema Komunikacijska oprema komunikacijski uređaji pokretni komunikacijski uređaji Oprema za održavanje i zaš tu Medicinska i laboratorijska oprema Instrumen , uređaji i strojevi precizni i op čki instrumen mjerni i kontrolni uređaji: • mehanički • elektronički Sportska i glazbena oprema Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene

Prijevozna sredstva u cestovnom prometu: osobni automobili i vozila hitne pomoći 2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu 3. Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu: brodovi veći od 1000 brt 4. Prijevozna sredstva u zračnom prometu IV. KNJIGE Knjige u knjižnicama V. VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO

4 8 5

25 12,5 20

5 5 2 5 5 8 5

20 20 50 20 20 12,5 20

8 5 5

12,5 20 20

8 5

12,5 20

12,5

8 20

12,5 5

10 4 4

10 25 25

VI. NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA 1. 2. 3. VII.

Istraživanje rudnih bogatstava Ulaganja u računalne programe Ostala nematerijalna proizvedena imovina NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA IMOVINA paten , koncesije, licence, pravo korištenja tuđih sredstava, višegodišnji zakup i slično

VIII. Vojna nefinancijskaoprema

Primjer: Obračunan je ispravak vrijednos imovine za 2013. godinu. Tablica 2. Obračun ispravka vrijednos za 2013. G.

III. PRIJEVOZNA SREDSTVA 1.

Skrećemo pozornost na članak 20., stavak 4. Pravilnika u pogledu otpisa neproizvedene nematerijalne imovine, koji glasi: “Ako se za neproizvedenu nematerijalnu imovinu (paten , koncesije, licence, pravo korištenja tuđih sredstava, dugogodišnji zakup i slično) ne može utvrdi koristan vijek upotrebe, takva imovina se ne otpisuje do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja.“

prema trajanju iz ugovora prema stopama iz Odluke iz članka 59., stavka 4. Pravilnika

R. b.

Naziv sredstva

Nabavna Stopa vrijedn. otpisa

1 2 1. Zgrada 2. Namještaj 3. Računala 4. Automobil 5. Ukupno

3 4 300.000 1,25% 23.000 12,5% 10.000 25% 51.000 20% 384.000

Otpisano do 1.1.2013. 5 242.000 14.375 4.000 20.400 280.775

Otpis u 2013. 6 3.750 2.875 2.500 10.200 19.325

Ukupno otpisano 31. 12. 13. 7 245.750 17.250 6.500 30.600 300.100

Sad. vrijedn. (3. - 7.) 8 54.250 5.750 3.500 20.400 83.900

Obračunani ispravak vrijednos knjiži se na teret vlas h izvora za nefinancijsku imovnu (91111 i/ili 91121) i odgovarajućeg računa ispravka vrijednos u razredu 0.

2. Rashodovanje dugotrajne imovine Rashodovanje imovine provodi se u slučajevima kada je imovina zbog svojih funkcionalnih svojstava neupotrebljiva. Postupak rashodovanja najčešće inicira popisna komisija, a odluku o rashodovanju donosi zakonski predstavnik. Prije rashodovanja potrebno je obračuna ispravak vrijednos do trenutka rashodovanja. Za razliku od redovnog godišnjeg ispravka vrijednos prilikom rashodovanja imovine za neotpisanu vrijednost prikazuju se promjene obujma imovine uporabom podskupine 915. Primjer: Na prijedlog popisne komisije, a po odluci ravnatelja rashoduje se neupotrebljivo računalo, čija je nabavna knjigovodstvena vrijednost 7.000,00 kn, a ispravak vrijednos na dan 31. 12. 2013. iznosi 5.000,00 kn. Knjiženje: Red. br. 1 1.

Opis

2 Rashodovanje računala • isknjižavanje računala • sknjižavanje računala 1a. Smanjenje izvora

Iznos 3 2.000 7.000 5.000 2.000

Račun Duguje Potražuje 4 5 91512 02211 02922 91111 91512

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

RAČUNOVODSTVO

Ivana Jakir-Bajo * Sabina Rebrović **

UDK 657.2

Godišnji financijski izvještaji za 2013. godinu Autorice u tekstu podsjećaju korisnike u sustavu proračuna na rokove i način predaje godišnjih financijskih izvještaja, a zbog njihove specifičnos posebno se osvrće na predaju financijskih izvještaja decentraliziranih korisnika i ustanova u zdravstvu u sanaciji. Kako su izmjene i dopune Zakona o proračunu s kraja 2012. godine utjecale na postupak korekcije rezultata, u posljednjem dijelu teksta autorice daju pregled svih faza utvrđivanja rezultata za 2013. godinu.

1. Uvod Iako se oblik, sadržaj i rokovi financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. nisu mijenjali u odnosu na isto razdoblje prošle godine, promjena je bilo i to u dijelu dodatnih kontrola koje su ugrađene u obrasce financijskih izvještaja, prvenstveno Obrasca: PR-RAS Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima. O kontrolama su korisnici obaviješteni i putem okružnica (za razdoblja od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. i 1. siječnja do 30. rujna 2013.) koje su raspoložive na internetskoj stranici Ministarstva financija. Okružnica o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. bit će objavljena u drugoj polovini siječnja 2014. godine na internetskoj stranici Ministarstva financija: www.mfin.hr (Þ Državna riznica Þ Državno računovodstvo). Ministarstvo financija će između ostaloga ovom Okružnicom podsje obveznike na rokove predaje godišnjih financijskih izvještaja, a oni su: • za proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 17. veljače 2014., • za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike 28. veljače 2014., • za konsolidirane financijske izvještaje 31. ožujka 2014.

2. Tehničke upute za sastavljanje i predaju financijskih izvještaja za 2013. Za sastavljanje i predočavanje financijskih izvještaja koriste se elektronski obrasci. Obveznici popunjavaju Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb. Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

financijske izvještaje u elektronskom obliku, s ugrađenim kontrolama, koji se preuzimaju na internetskim stranicama FINE, Ministarstva financija i Državnog ureda za reviziju. Za predaju Državnom uredu za reviziju koriste se is obrasci kao i za FINU. Podsjećamo da su svi obrasci dio jedne datoteke, a proračuni i proračunski korisnici biraju koji će od financijskih izvještaja popunjava , prema odredbama Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11). Zaglavlje financijskih izvještaja popunjava se samo na jednom mjestu, i to na Referentnoj stranici koja se izlistava i predaje s potpisom zakonskog predstavnika i pečatom, uz elektronsku verziju obrazaca. Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu ne predviđa predaju financijskih izvještaja u papirnatom obliku, odnosno putem obrazaca Narodnih novina. Mjesečni Izvještaj o obvezama za prosinac 2013. godine, kojeg predaju proračunski korisnici državnog proračuna, nije dio financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013., te je potrebno preda dvije referentne stranice i dvije datoteke (mogu bi na jednom CD-u). Kod preuzimanja financijskih izvještaja zaposlenici FINE obavezno upisuju datum zaprimanja financijskih izvještaja, ovjeravaju i potpisuju Referentnu stranicu. Tako ovjerene referentne stranice predstavljaju dokaz pozi vnog odgovora na pitanje iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos da su se kod predaje financijskih izvještaja poš vali rokovi i način predaje utvrđeni Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Financijske izvještaje mogu preda isključivo proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 75/13) i oni koji su nakon objave Podataka iz Registra uz suglasnost Ministarstva financija dobili RKP broj. 27

RAČUNOVODSTVO

3. Pregled obveznika, obveza i rokovi predaje financijskih izvještaja za 2013. Obveznik

Proračunski korisnici državnog proračuna

Razdjeli

Proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna

Financijski izvještaji – Obrazac

Rok predaje

Obveznik

Financijski izvještaji – Obrazac

Predaja

• Razdjelu • Nadležnom područnom uredu Državnog ureda za Bilanca, PRreviziju do 17. RAS, P-VRIO i veljače • Područnom uredu FINE Bilješke (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS i Obrazac: P-VRIO) Konsolidirani • Područnom uredu FINA-e izvještaji: (Obrazac: BIL, Obrazac: Bilanca, PR- do 31. PR-RAS, Obrazac: RASRAS, P-VRIO, ožujka funkcijski, Obrazac: RAS- funkcijski P-VRIO) i Bilješke • Jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici Bilanca, PR• Nadležnom područnom RAS, P-VRIO, do 17. uredu Državnog ureda za OBVEZE i veljače reviziju Bilješke • Područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS i Obrazac: P-VRIO) • Nadležnom područnom uredu Državnog ureda za Bilanca, PRreviziju RAS, RAS• Područnom uredu FINA-e funkcijski, do 28. (Obrazac: BIL, Obrazac: NT, P-VRIO, veljače PR-RAS, Obrazac: RASOBVEZE i funkcijski, Obrazac: Bilješke NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE) Konsolidirani izvještaji: • Područnom uredu FINA-e Bilanca, PR(Obrazac: BIL, Obrazac: RAS, RASdo 31. PR-RAS, Obrazac: RASfunkcijski, Obrazac: funkcijski, ožujka P-VRIO, P-VRIO i Obrazac: OBVEZE) OBVEZE i Bilješke • Nadležnom područnom uredu Državnog ureda za Bilanca, PRreviziju RAS, RAS• Područnom uredu FINA-e funkcijski, do 28. (Obrazac: BIL, Obrazac: NT, P-VRIO, veljače PR-RAS, Obrazac: RASOBVEZE i funkcijski, Obrazac: Bilješke NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE

Izvanproračunski korisnici županija (ŽUC-evi)

Bilanca, PRRAS, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke

Rok predaje

Predaja

• Nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave • Nadležnom područnom uredu Državnog ureda za do 28. reviziju veljače • Područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje obuhvaćeni su u cijelos , sa svim svojim rashodima/izdacima i izvorima financiranja, Državnim proračunom RH za 2013. godinu. Kako se sva njihova plaćanja, odnosno odljevi, ali i priljevi obavljaju preko jedinstvenog računa državne riznice, više ne sastavljaju Izvještaj o novčanim jekovima kao dio seta godišnjih financijskih izvještaja. Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave, te vijeća nacionalnih manjina financijske izvještaje za proračunsku 2013. godinu ne dostavljaju FINI Državnom uredu za reviziju, već samo nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, za potrebe konsolidacije i kontrole.

4. Predaja financijskih izvještaja decentraliziranih korisnika i ustanova u sanaciji Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su procesom decentralizacije prešli iz državnog u proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju financijske izvještaje za 2013. godinu nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, Državnom uredu za reviziju, FINI, ali i ministarstvu koje im je bilo nadležno prije procesa decentralizacije. Javne vatrogasne postrojbe dostavljaju financijske izvještaje i Ministarstvu unutarnjih poslova (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave konsolidiraju sve financijske izvještaje javnih vatrogasnih postrojbi. Osnovne i srednje škole dostavljaju financijske izvještaje i Ministarstvu znanos , obrazovanja i sporta (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primiciTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

RAČUNOVODSTVO

ma i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležni lokalni proračun konsolidira sve financijske izvještaje škola. Kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, lokalna jedinica konsolidira cjelokupan izvještaj izuzev dijela doznačenog iz nadležnog ministarstva. Izvještaj o obvezama osnovnih i srednjih škola lokalna jedinica konsolidira tako da ne uključuje dio obveza za zaposlene financiran iz državnog proračuna. Te obveze u svojim evidencijama ima nadležno ministarstvo te će se konsolidacijom središnje i lokalne države dobiukupni podaci za opću državu. Domovi za starije i nemoćne dostavljaju financijske izvještaje i Ministarstvu socijalne poli ke i mladih (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležni lokalni proračun konsolidira sve godišnje financijske izvještaje domova za starije i nemoćne. Centri za socijalnu skrb dostavljaju financijske izvještaje i Ministarstvu socijalne poli ke i mladih (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor financiranja središnji proračun, vlas i ostali prihodi, Izvještaj o obvezama, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza i Bilješke). Ministarstvo socijalne poli ke i mladih konsolidira sve financijske izvještaje centara za socijalnu skrb. Pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima koris dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor financiranja središnji proračun, vlas i ostali prihodi. Mjesečni izvještaj o obvezama Ministarstvo socijalne poli ke i mladih sastavlja koristeći podatke iz svog sustava, jer centri imaju obvezu sastavljanja polugodišnjeg i godišnjeg, a ne mjesečnog izvještaja o obvezama. Nadležni lokalni proračun pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima konsolidira samo dio koji su centri za socijalnu skrb dobili iz lokalnog proračuna. Isto se odnosi i na Izvještaj o obvezama. Nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nema obvezu konsolidacije Bilance i Izvještaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza. Ustanove u zdravstvu (u vlasništvu županija) dostavljaju sljedeće financijske izvještaje HZZO-u: dodatni TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor financiranja središnji proračun, vlas i ostali prihodi, Izvještaj o obvezama i Bilješke. HZZO za potrebe konsolidacije koris samo dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor financiranja središnji proračun, vlas i ostali prihodi. HZZO prikuplja i Izvještaje o obvezama decentraliziranih ustanova u zdravstvu, ali ne u svrhu konsolidacije, već posebnih potreba Ministarstva financija. Nadležni lokalni proračun konsolidira sve financijske izvještaje, s m da kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima konsolidira samo dio koji je ustanova u zdravstvu dobila od nadležnog lokalnog proračuna. Ustanove u zdravstvu u procesu sanacije kojima su osnivači županije i nadalje će predava financijske izvještaje na gore opisani način, uz iznimku da će ove godine financijske izvještaje dostavlja i Ministarstvu zdravlja. Proces konsolidacije ostaje is kao i prethodne godine. Navedeno je potrebno zbog osiguravanja jednoobraznos sta s čkih podatka i praćenje ustanova u zdravstvu kroz usporedive vremenske serije.

5. Utvrđivanje rezultata s naglaskom na korekciju rezultata Utvrđivanje rezultata za 2013. godinu obavlja se u nekoliko faza: 1) prihodi i rashodi, primici i izdaci se sučeljavaju po razinama; 2) utvrđena razlika prihoda i rashoda, odnosno primitaka i izdataka se prenosi na višak/manjak; 3) viškovi/manjkovi se prebijaju na istoj razini; 4) obavlja se korekcija rezultata. 1) Obračun prihoda i rashoda Prihodi i rashodi, te primici i izdaci se utvrđuju po kategorijama ili razinama tako da se sučeljavaju: • prihodi i rashodi od poslovanja (razredi 3 i 6); • prihodi i rashodi od nefinancijske imovine (razredi 4 i 7); • primici i izdaci od financijske imovine (razredi 5 i 8). Nakon obračuna prihoda i rashoda, primitaka i izdataka na kraju proračunske godine utvrđuje se razlika - ostvareni višak/manjak prihoda odnosno primitaka na računima podskupine 922 - Višak/ manjak prihoda. 29

RAČUNOVODSTVO

Primjer: Proračunski korisnik je u proračunskoj godini 2013. ostvario sljedeće prihode i rashode: • Rashodi poslovanja (sk. 31 - 38) = 400.000,00 kn, • Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (sk. 41 45) =160.000,00 kn, • Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova (sk. 51 - 55) = 60.000,00 kn, • Prihodi poslovanja (sk. 61 - 68)= 340.000,00 kn, • Prihodi od prodaje nefinancijske imovine (sk. 71 - 74) = 120.000,00 kn, • Primici od financijske imovine i zaduživanja (sk. 81 85) =140.000,00 kn.

1.1. Obračun prihoda i rashoda poslovanja Na račun 92111 - Obračun prihoda i rashoda poslovanja prenose se (preko računa rasporeda rashoda 39111 i rasporeda prihoda - 69111) ukupni ostvareni prihodi i rashodi poslovanja te se utvrđuje rezultat poslovanja ostvaren u 2013. godini. RB

Opis

1 2 1. Obračun rashoda i prihoda poslovanja • ukupni rashodi poslovanja • obračun rashoda poslovanja • ukupni prihodi poslovanja • obračun prihoda poslovanja • manjak

Iznos 3

Račun Duguje Potražuje 4 5

Opis

1 2 1. Obračun rashoda i prihoda od nefinancijske imovine • ukupni rashodi za nabavu nefinancijske imovine • obračun rashoda od nefinancijske imovine • ukupni prihodi za nabavu nefinancijske imovine • obračun prihoda od nefinancijske imovine • manjak

400.000,00 92111

39111

340.000,00 61 - 68

69111

340.000,00 69111

92111

1 2 1. Utvrđivanje rezultata od financijske imovine • ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova • obračun izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova • ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja • obračun primitaka od financijske imovine i zaduživanja • višak

1.2. Obračun prihoda i rashoda za nabavu nefinancijske imovine Ukupno ostvareni prihodi od prodaje nefinancijske imovine (razred 7) i rashodi za nabavu nefinancijske imovine (razred 4) prenose se preko računa rasporeda prihoda (79111) i rashoda (49111) na račun 92121 - Obračun prihoda i rashoda od nefinancijske imovine. Ako je potražna strana na računu 92121 veća od dugovne znači da je jekom godine ostvaren višak, odnosno da su prihodi od prodaje nefinancijske imovine veći od rashoda za nabavu nefinancijske imovine, a veća dugovna strana na računu 92121 znači veće rashode, odnosno da je ostvaren manjak.

Račun Duguje Potražuje 4 5

160.000,00 49111

41 - 45

160.000,00 92121

49111

120.000,00 71 - 74

79111

120.000,00 79111

92121

40.000,00 92121

Računi skupina 51 - 55 i 81 - 84 zatvaraju se na kraju 2013. godine. Odobravanjem računa rasporeda izdataka 59111 i zaduživanjem računa 92131 - Obračun primitaka i izdataka od financijske imovine, te zaduživanjem računa rasporeda primitaka 89111 i odobravanjem računa 92131 utvrđuje se rezultat od financijske imovine. Potražni saldo na računu 92131 znači da je ostvaren višak, a dugovni manjak primitaka od financijske imovine.

31 - 38

60.000,00 92111

Iznos

1.3. Obračun primitaka i izdataka od financijske imovine

400.000,00 39111

Proračunski korisnik u primjeru ostvario je manjak prihoda poslovanja od 60.000,00 kn.

Opis

Iznos 3

Račun Duguje Potražuje 4 5

60.000,00 59111

51 - 55

60.000,00 92131

59111

140.000,00 81 - 85

89111

140.000,00 89111

92131

80.000,00

92131

Proračunski korisnik ostvario je višak primitaka od financijske imovine i zaduživanja - potražni saldo na računu 92131. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

RAČUNOVODSTVO

2) Prijenos razlike prihoda i rashoda, primitaka i izdataka na višak/manjak Ako je potražna strana na računima 9211, 9212 i 9213 veća od dugovne, za utvrđenu razliku odobravaju se računi odjeljka 9221 - Višak prihoda ili primitaka. Ako je dugovna strana na računima 9211, 9212 i 9213 veća od potražne za utvrđenu razliku zadužuju se računi odjeljka 9222 - Manjak prihoda ili primitak. RB

Opis

1 2 1. Prijenos obračuna prihoda poslovanja • prijenos manjka prihoda poslovanja 2. Prijenos obračuna prihoda od nefinancijske imovine • prijenos manjka prihoda od nefinancijske imovine 3. Prijenos obračuna primitaka poslovanja • prijenos viška primitaka od financijske imovine

Iznos 3 60.000,00

Račun Duguje Potražuje 4 5 92221

92111

40.000,00

92222

92121

80.000,00

92131

92213

3) Prebijanje viškova/manjkova U članku 84. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu određeno je da se saldo na kraju godine na podskupini 922 utvrđuje prebijanjem računa viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama (višak prihoda poslovanja i manjak prihoda poslovanja, višak prihoda od nefinancijske imovine i manjak prihoda od nefinancijske imovine, višak primitaka od financijske imovine i manjak primitaka od financijske imovine) na razini osnovnog računa.

3.1. Višak/manjak prihoda poslovanja 92211 Višak prihoda poslovanja (1) 60.000 100.000 S 1. 1. 2013.

92221 Manjak prihoda poslovanja 60.000 60.000 (1) donos s r. 92111

40.000 S 31. 12. 2013. saldo prije korekcije

3.2. Višak/manjak prihoda od nefinancijske imovine 92212 Višak prihoda od 92222 Manjak prihoda od nefinancijske imovine nefinancijske imovine (1) 10.000 10.000 S 1. 1. 2013. 40.000 10.000 (1) donos s r. 92121 31.12. 2013. S 30.000 saldo prije korekcije TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

3.3. Višak/manjak primitaka od financijske imovine 92213 Višak primitaka od financijske imovine 10.000 S 1. 1. 2013. 80.000 donos sa r. 92131 90.000 S 31. 12. 2013. saldo prije korekcije

4) Korekcija rezultata Uz prebijanje rezultata po istovrsnim kategorijama određena je i obveza korekcije rezultata. Tako za iznose koji su bili eviden rani jekom godine na računima kapitalnih prijenosa sredstava, a to su: • 63121 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU, • 63122 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada izvan EU, • 63221 Kapitalne pomoći od međunarodnih organizacija, • 63241 Kapitalne pomoći od ins tucije i jela EU, • 6332 Kapitalne pomoći iz proračuna, • 6334 Kapitalne pomoći od proračunskih korisnika temeljem prijenosa sredstava EU, • 6342 Kapitalne pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna, • 6352 Kapitalne pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, • 6632 Kapitalne donacije i • 67121 Prihodi za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine; a koji su utrošeni za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine, zadužuje se račun viška ili manjka prihoda poslovanja, a odobrava račun viška ili manjka prihoda od nefinancijske imovine. Osim u slučaju ostvarenja prihoda poslovanja, koji se koriste za rashode za nabavu nefinancijske imovine, korekcija rezultata predviđa se i u slučaju ostvarenja prihoda od prodaje nefinancijske imovine i njihova korištenja za kapitalne rashode, koji se ekonomski klasificiraju i u rashode poslovanja (razred 3), za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja. To je omogućeno i Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12), koji u članku 70. kaže da se sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne imovine države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i od nadoknade štete s osnove osiguranja koriste za kapitalne rashode države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te 31

RAČUNOVODSTVO

za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja. Pod kapitalnim rashodima podrazumijevaju se: • rashodi za nabavu nefinancijske imovine (razred 4), • rashodi za održavanje nefinancijske imovine (3232 Usluge tekućeg i inves cijskog održavanja), • kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima država odnosno JLIP(R)S ima odlučujući utjecaj na upravljanje, ali isključivo za nabavu nefinancijske imovine (38612 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru i 38622 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima izvan javnog sektora) i • dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu (45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini). Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu, u procesu korekcije rezultata za iznose prihoda od prodaje nefinancijske imovine, koji su jekom godine utrošeni za financiranje rashoda poslovanja koji pripadaju kategoriji kapitalnih rashoda: • rashodi za održavanje nefinancijske imovine (3232 Usluge tekućeg i inves cijskog održavanja), • kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima država odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, ali isključivo za nabavu nefinancijske imovine (38612 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru i 38622 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima izvan javnog sektora); također se zadužuje račun viška ili manjka prihoda od nefinancijske imovine, a odobrava račun viška ili manjka prihoda poslovanja. Proces korekcije provodi se i za iznose prihoda od nefinancijske imovine, koji su jekom godine utrošeni za financiranje izdataka za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava (532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru i 534 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora). Treba naglasi da je Zakonom o proračunu utvrđeno da isključivo država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu ulaga u dionice ili udjele u trgovačkim društvima, ako su za kupnju osigurana sredstva u proračunu i ako se s m š javni interes, odnosno interes jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

pomoći za područja posebne državne skrbi iz državnog proračuna. Naglašavamo da se članak 70. Zakona o proračunu mijenjao krajem prethodne godine, na način da se sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske imovine države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i od naknade štete s osnova osiguranja mogu koris i za otplate glavnice. Među m, navedene zakonske promjene stupile su na snagu 1. siječnja 2013., tako da se korekcije temeljem ovih izmjena prvi puta rade s 31. prosincem 2013. Dakle, proces korekcije provodi se i za iznose prihoda od nefinancijske imovine koji su jekom godine utrošeni za otplate glavnice temeljem dugoročnog zaduživanja (54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova).

Škola financijskog upravljanja za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike Zagreb, hotel Interna onal, 16. i 17. siječnja Uspostavi dobar sustav financijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnos žele doći do više financijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav financijskog upravljanja. Za sustav financijskog upravljanja važno je razumje proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora je kroz ovu školu da konkretan i detaljan pregled svih komponen dobrog sustava financijskog upravljanja te Vam omogući da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva financija.

Među m, ovo se pravilo ne odnosi na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su korisnici 32

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

RAČUNOVODSTVO

Ivana Jakir-Bajo *

UDK 657.2

Priznavanje prihoda i rashoda za 2013. i povra u državni proračun U očekivanju Okružnice Ministarstva financija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013., autorica u tekstu ukazuje na specifičnos u priznavanju prihoda i rashoda proračunske godine, koje su prethodnih godina bile dane uputama Ministarstva financija. U članku se ukazuje i na obvezu povrata sredstva u državni proračun, koja proizlazi iz odredbi Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu.

1. Uvod Članak 21. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11) propisuje primjenu modificiranog računovodstvenog načela nastanka događaja. Za iskazivanje prihoda i rashoda to, između ostaloga, znači da se prihodi priznaju na temelju priljeva novčanih sredstava u izvještajnom razdoblju, a rashodi na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju. Među m, postoje situacije kada je potrebno odstupi od postavljenih načela, a one su uobičajno dane uputama Ministarstva financija. Ove upute sastavni su dio okružnice o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca. Objava Okružnice za 2013. godinu može se očekiva , kao i prethodnih godina, u drugoj polovini siječnja 2014. godine, i sadržavat će uz upute o načinu priznavanja prihoda i rashoda 2013. godine i upute o obvezi povrata sredstava u državni proračun.

2. Priznavanje prihoda 2.1. Priznavanje sredstava doznačenih s 31. prosinca 2013. u prihode Zbog usklađenos evidencija proračuna i proračunskih korisnika potrebno je da se kao prihodi 2013. godine priznaju sredstva koja proračuni uključivo s Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Mininstarstvo financija Republike Hrvatske, Zagreb. *

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

31. prosincem 2013. doznače svojim proračunskim korisnicima, a koja su korisnicima zbog tehnike platnog prometa raspoloživa početkom 2014. godine. U ovom je slučaju moguće i potrebno odstupi od postavljenog načela priznavanja prihoda po gotovinskom načelu, a s ciljem usklađivanja evidencija korisnika i nadležnih proračuna. U suprotnom, konsolidacija ne bi bila moguća, a i realizacija planova utvrđenih za proračunsku godinu bila bi upitna. S priznavanjem odgovarajućih prihoda iz proračuna, proračunski korisnici navedena sredstva u 2013. godini trebaju eviden ra kao ak vna vremenska razgraničenja. U 2014. godini, temeljem primljenih dokumenta ins tucija ovlaštenih za platni promet razgraničenja se zatvaraju. Za navedeno, Ministarstvo financija svake godine šalje korisnicima uputu za knjiženje koju prikazujemo u nastavku. Knjiženje: Red. Opis br. 1. Evidencija u 2013. godini • ak vno vremensko razgraničenje 2. Evidencija u 2014. godini • zatvaranje vremenskog razgraničenja

Račun Duguje Potražuje

19211

671

11121

19211

2.2. Doznake sredstava pomoći izravnanja Dozvoljena odstupanja od načela iskazivanja prihoda propisanog Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu odnosila su se prethodnih godina i na doznake sredstava pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Dio doznake sredstava pomoći 33

RAČUNOVODSTVO

izravnanja iz državnog proračuna za 2013. godinu za financiranja minimalnog financijskog standarda, utvrđenog temeljem Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu (NN, br. 29/13) isplaćen je početkom 2014. godine. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – korisnici pomoći izravnanja ta sredstva knjiže u prihode 2013. godine, na osnovnim računima unutar podskupine 635 Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Korisnici priznaju u prihode 2013. godine sredstva koja će dobi od nadležne jedinice, ali isključivo za podmirenje obveza po rashodima koji se financiraju iz pomoći izravnanja. Knjiženje je prikazano u nastavku. Knjiženje kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave: Red. br.

Opis

Knjiženje u 2013. 1. Potraživanje prema državnom proračunu i prihod ostvaren iz sredstava pomoći izravnanja 2. Rashodi po strukturi dobivenoj od korisnika i obveza prema korisniku Knjiženje u 2014. 3. Primljena sredstva pomoći izravnanja 4. Izvršeno plaćanje korisnicima

Račun Duguje Potražuje

12921 63511/63512 32, 34, 4 ….

23954

11121

12921

23954

11121

Duguje

Račun Potražuje

32, 34, 4 …

23,24

12921

671

Analizom financijskih izvještaja proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključenih u sustave riznica utvrđeno je da neki od njih imaju iskazane samo prihode podskupine 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnos korisnika proračuna, iako ostvaruju i prihode iz drugih izvora (od sufinanciranja cijene usluge i ostalih namjenskih prihoda te vlas h prihoda). Zakon o proračunu propisuje obveznu uplatu namjenskih i vlas h prihoda koje ostvaruju proračunski korisnici u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kako je riječ o prihodima proračunskih korisnika, is su obvezni eviden ra navedene prihode u svojoj glavnoj knjizi, na osnovnim računima računskog plana sukladno vrs izvorno ostvarenih prihoda, a jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna je osigura knjigovodstveni dokument na temelju kojeg korisnik provodi navedena knjiženja, ako se prihodi izravno uplaćuju na račun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

3. Priznavanje rashoda 11121

12921

23, 24

11121

O navedenom će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – korisnici pomoći izravnanja, te centri za socijalnu skrb, domovi za stare i nemoćne 34

Među m, ono što Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu te uputama Ministarstva financija nije navedeno kao mogućnost je priznavanje prihoda 2013. godine u slučajevima, kada su proračunski korisnici ispostavili račune za usluge pružene u 2013. godini jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave (koja im nije nadležna), a koje je jedinica iskazala kao rashode 2013. godine. U svom knjigovodstvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave navedene obveze iskazuje kao rashode 2013. godine. Među m, ako iste nisu podmirene u 2013. godini, odnosno ako sredstva nisu doznačena korisniku u 2013. godini, proračunski korisnik ne može prizna prihode u 2013. godini samo zato što je navedena jedinica priznala rashode u 2013. godini.

2.3. Priznavanje prihoda proračunskih korisnika u sustavu riznice

Knjiženje kod decentraliziranih korisnika: Red. Opis br. Knjiženje u 2013. 1. Obveze prema dobavljačima 2. Potraživanja prema JLP(R)S-u i prihod iz proračuna za financiranje redovne djelatnos korisnika proračuna Knjiženje u 2014. 3. Primljena sredstva od JLP(R)S-a 4. Podmirenje obveza prema dobavljačima

osobe, zdravstvene ustanove, osnovne i srednje škole i vatrogasne postrojbe primi detaljniju uputu, u Okružnici o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja za 2013. godinu.

Proračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim glavnim knjigama iskazuju rashode na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

RAČUNOVODSTVO

Dakle, proračunski korisnik je obvezan iskaza rashode 2013. godine za obveze koje su nastale u 2013. godini bez obzira jesu li navedene obveze podmirene u 2013. godini i bez obzira je li nadležni proračun doznačio sredstva za pomirenje navedenih obveza u 2013. godini.

đaja, ima iskazane kon nuirane rashode za osam mjeseci, a sedam doznaka prihoda iz nadležnog proračuna, s čim se izravno dovodi u manjak bez obzira na uspješnost svog poslovanja (pretpostavka je da ova ustanova ne ostvaruje prihode po drugim osnovama).

Ipak, podsje mo da je člankom 51. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu propisano da se rashodi koji nastaju kon nuirano i obračunavaju za kalendarska razdoblja jekom proračunske godine (u pravilu mjesečno), kao što su: rashodi za zaposlene, komunalne usluge, opskrba energen ma, telekomunikacijske usluge, najamnine i zakupnine, naknade za rad predstavničkih i izvršnih jela, naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade i slično, uključuju u rashode razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju.

4. Obveza povrata sredstva u državni proračun

Tako primjerice proračunski korisnici koji u svojim glavnim knjigama imaju iskazane trinaeste obveze za kon nuirane rashode, te rashode ne uključuju u 2013. godinu, već ih iskazuju kao ak vna vremenska razgraničenja – rashode budućih razdoblja. Iznimka su oni proračunski korisnici koji su u svojim financijskim planovima za 2013. godinu predvidjeli, odnosno osigurali sredstva za trinaes kon nuirani rashod. Također i novoosnovani proračunski korisnici, odnosno proračunski korisnici koji su osnovani jekom 2013. godine, kon nuirane rashode iz članka 51. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, iskazuju razmjerno broju naplaćenih prihoda u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. Rashodi koji se ne uključuju u tekuće izvještajno razdoblje iskazuju se kao ak vna vremenska razgraničenja – rashodi budućih razdoblja. Tako je primjerice ustanova koja je osnovana u svibnju 2013. godine za mjesec svibanj već dobila račune za komunalne usluge, opskrbu energen ma, telekomunikacijske usluge i najamnine i iskazala ih kao rashode mjeseca svibnja. Među m, prihod od nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarila je u lipnju 2013. godine i njima podmirila obveze iz svibnja. Ova ustanova kon nuirane rashode za prosinac 2013. godine iskazuje na ak vnim vremenskim razgraničenjima na osnovnom računu 19111 – Rashodi budućih razdoblja ili će u pro vnim u svom knjigovodstvu, zbog primjene modificiranog načela nastanka doga-

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

4.1. Povra sredstava u državni proračun Sukladno članku 8. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN br. 139/12, 53/13 i 145/13) proračunski korisnici državnog proračuna dužni su sredstva doznačena iz državnog proračuna do 31. prosinca 2013., uključujući i vlas te prihode za koja nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2013., vra u državni proračun. O načinu i rokovima povrata će ove godine, kao i prethodnih godina, korisnici bi obaviješteni putem Okružnice. Dakle, svi proračunski korisnici državnog proračuna dužni su iz sredstava doznačenih iz državnog proračuna do 31. prosinca 2013. podmiri svoje obveze za isporučenu robu i obavljene usluge iskazane u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. Sva preostala sredstva uključujući i sredstva ostvarena na tržištu (vlas te prihode) koja su doznačena iz proračuna, a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2013., potrebno je vra na račun državnog proračuna 1001005 - 1863000160 s modelom: 64 7196-RKP-2013 (konačan rok uplate bit će utvrđen Okružnicom). Prema članku 58. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, proračunski korisnici obvezni su više doznačena sredstva iz proračuna krajem obračunskog razdoblja stornira s podskupine računa 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika i iskaza ih kao obveze. Proračunski korisnici državnog proračuna u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2013., iskazuju više doznačena sredstva (prije povrata u riznicu), kao stanje na računu 23954 Ostale nespomenute obveze. Kod povrata h sredstava u proračun (u 2014. godini) zatvara se račun 23954, a ako su ta sredstva u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. ipak iskazana na podskupini računa 922 Višak/manjak prihoda, za iznos sredstava vraćenih u proračun u 2014. godini potrebno je korigira rezultat. 35

RAČUNOVODSTVO

4.2. Povra viškova od sredstava pomoći izravnanja u državni proračun Ako su županije, Grad Zagreb, gradovi i općine koje financiraju decentralizirane funkcije, na godišnjoj razini, od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja, ostvarili više sredstava nego je utvrđeno minimalnim standardom, odnosno ostvare više sredstava nego što je stvoreno obveza po rashodima, koji se financiraju na temelju odluka o minimalnim standardima za 2013. godinu, višak sredstava trebaju vra do 17. veljače 2014. na račun državnog proračuna (broj 1001005–1863000160, model 64, poziv na broj 7196 - (Povrat neiskorištenih sredstava iz ranijih godina) – 42395-539150. Navedena obveza propisana je člankom 8. Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decen-

tralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu. Povrat viška sredstava ne odnosi se na sredstva namijenjena za kapitalne projekte koji su planirani, a nisu izvršeni do kraja tekuće godine. Višak h sredstava može se prenije i izvršava u sljedećoj 2014. godini, ako su ispunjeni sljedeći uvje : 1) sredstva za projekte koji se prenose u 2014. godinu u visini bilančnih prava 2013. godine moraju osta na kraju 2013. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela jekom 2013. godine; 2) preneseni projek mogu se izvršava u 2014. godini uz suglasnost nadležnog ministarstva i Ministarstva financija.

Vam u siječnju 2014. godine donosi radionice napredne obuke Usklađenje Salda konti izvještaja sa glavnom knjigom

Priprema financijskih izvještaja u sustavu proračuna

Cilj radionice je pojasniti izradu izvješća za usklađenje u salda kontima, te izradu izvješća za usklađenje u računovodstvu proračuna. Svaki sudionik radionice moći će izraditi usklađenje na vlastitim podacima (osigurano spajanje na podatke korisnika).

Cilj radionice je upoznati korisnike s svim financijskim izvještajima u sustavu proračuna. Pružiti sve bitne informacije vezane za pripremu i usklađenje podataka prije same pripreme obrazaca te upoznati korisnike s svim metodama popunjavanja i kontrole financijski izvještaja

Datumi održavanja radionica su: 13., 14., i 15. 01. 2014. godine. Napredne obuke biti će održane u LC Edukativnom centru u Zagrebu. Predviđeno trajanje obuke je od 9:00 do 15:00 sati.

Datumi održavanja radionica su: 27., 28., i 29. 01. 2014. godine. Napredne obuke biti će održane u LC Edukativnom centru u Zagrebu. Predviđeno trajanje obuke je od 9:00 do 15:00 sati.

Predviđeni plan rada:

Otvaranje radionice i upoznavanje sa planom rada Izvješća za usklađenje u salda kontima Izvješća za usklađenje u računovodstvu proračuna Primjeri usklađenja na podacima korisnika – direktan rad na podacima korisnika

Općenito o financijskom izvještavanju u sustavu proračunskog računovodstva Priprema financijskih izvještaja u LC aplikaciji Konsolidacija financijskih izvještaja Praktični dio, aktualnosti, pitanja i odgovori

Više informacija o radionici, sadržaju i načinu prijave možete pronaći na www.spi.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

RAČUNOVODSTVO

Ivana Male ć *

UDK 657.2

Više o Izvještaju o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza Sastavljanje Izvještaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza na Obrascu: P-VRIO korisnicima često predstavlja problem zbog specifičnos poslovnih događaja koji utječu na promjene u vrijedos i obujmu imovine i obveza. Primjeri dani u tekstu značajno će olakša korisnicima sastavljanja navedenog Izvještaja.

1. Uvod Kao dio financijskih izvještaja za 2013. godinu sastavlja se i Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, na Obrascu: P-VRIO. Ovaj Izvještaj sastavljaju svi obveznici financijskog izvještavanja u sustavu proračuna, kako bi se podaci iz Bilance i Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima mogli potpuno poveza u informacije o poslovnim događajima. Promjene u vrijednos (revalorizaciji) i promjene u obujmu imovine i obveza jesu događaji koji utječu na neto vrijednost (razliku između imovine i obveza), a nisu rezultat ak vnos , odnosno transakcija. Eviden raju se na odgovarajućim računima imovine i obveza, a u korist ili na teret računa u podskupini 915 Promjene u vrijednos i obujmu imovine i obveza. Prema članku 82. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 14/10 i 31/11 – isp.) promjene u obujmu najčešće su rezultat početka priznavanja, odnosno prestanka priznavanja imovine i drugih promjena u količini i kvalite već priznate imovine. Druge promjene u obujmu nastaju zbog: • izvanrednih događaja (kao što su potresi, poplave, požar i slično, otpisi potraživanja, nepredviđeno zastarijevanje i/ili propadanje imovine), • nepredviđenih šteta (znatni gubitci inventara zbog požara, krađe i slično), i • prirodnog prirasta. Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza obuhvaća, što je i samim nazivom izvještaja istaknuto, i promjene u vrijednos (revalorizaciji). Promjene u vrijednos su najčešće rezultat inflacije ili promjena u tržišnoj vrijednos imovine, Mr. sc. Ivana Male ć, predsjednica Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

odnosno obveza. Među m, u praksi znatno su učestaliji neki drugi poslovni događaji koji utječu na neto vrijednost (razliku između imovine i obveza), a nisu rezultat ak vnos , odnosno transakcija. Više o njima u nastavku.

2. Događaji koji utječu na promjene u vrijednos i obujmu imovine i obveza Poslovni događaji i transakcije koji mijenjaju strukturu bilance, ali ne i neto vrijednost (razliku između imovine i obveza) klasificiraju se u razredu 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine i razredu 7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine, te razredu 5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova i razredu 8 Primici od financijske imovine i zaduživanja. Prihodi i rashodi poslovanja (transakcije klasificirane u razredima 3 i 6) smanjuju, odnosno povećaju neto vrijednost: • prihodi kao povećanje financijske imovine, • rashodi kao povećanje obveza ili smanjenje financijske imovine. Stanja iskazana u Bilanci na početku nekog razdoblja mijenjaju se ovisno o poslovnim događajima i transakcijama vezanim s pojedinim vrstama imovine i obveza nastalim jekom godine, primjerice: • kupnjom automobila početno stanje na računu 02311 Osobni automobili se povećava, a na računu novčanih sredstava se smanjuje ili • primitkom zajma povećava se stanje na skupini 26 Obveze za kredite i zajmove, kao i stanje novčanih sredstava itd. Među m, stanje iskazano na početku u odnosu na ono na kraju razdoblja može se promijeni i zbog posebnih događaja (koji nisu prodaja, kupnja, zaduživanje, davanje zajma i sl.), čiji je efekt ne samo pro37

RAČUNOVODSTVO

mjena stanja na pojedinoj vrs imovine ili obveza, nego promjena neto vrijednos . Revalorizacija, kao posljedica inflacije ili promjena u tržišnoj vrijednos imovine i obveza, primjer je promjene u vrijednos imovine i obveza. Događaje koji rezul raju promjenama obujma mogu se prema vrs klasificira u tri skupine: • događaji koji uključuju priznavanje ili nepriznavanje postojeće imovine, • sve promjene u količini (i kvalite ) imovine, i • promjene u samoj klasifikaciji imovine.

2.1. Priznavanje ili nepriznavanje imovine Nekoliko događaja može utjeca na priznavanje neproizvedene imovina koja se nalazi u prirodi. Opći ekonomski razvoj u obližnjim područjima ili gradnja auto-ceste može transformira zemljište iz divljine ili pustopoljine u ono na kojem se vlasnička prava mogu proves , a zemljište se može ekonomski iskoris . Objek mogu steći novu ekonomsku vrijednost zbog posebnog arheološkog, povijesnog ili kulturnog značaja koji im se pripisuje. Time postaju povijesni spomenici. Njihova sadašnja vrijednost (kao objekta) može već bi u cijelos otpisana, ali nakon dobivanja statusa povijesnog spomenika ponovo stječu novu. Neka nefinancijska imovine može se rashodova , a njena knjigovodstvena vrijednost otpisa prije isteka otpisnog roka jer više nema ekonomsku vrijednost. To se događa zbog brzih promjena u tehnologijama i u tom slučaju je najčešće riječ o otpisu opreme, instrumenata te uređaja. Kod proračunskih korisnika to se najčešće događa u ins tu ma, znanstvenim ins tucijama te zdravstvenim ustanovama s visoko sofis ciranom tehnologijom. U praksi se događa da i neki objek s dugim razdobljem izgradnje (građevinski objek u pripremi) prestanu ima ekonomsko opravdanje prije svog dovršavanja ili puštanja u pogon. U takvim slučajevima imamo nega vne promjene u obujmu imovine.

2.2. Promjene u količini ili kvalite imovine Promjene u obujmu mogu bi i rezultat promjena u količini ili kvalite postojeće imovine, ali i otkrivanja, stvaranja ili uništavanja imovine. Potresi, nevrijeme, izlijevanja toksičnih tvari i sl. događaji su koji mogu izazva djelomično ili potpuno uništenje imovine. Te se promjene eviden raju preko podskupine 915, kako bi smanjili vrijednost oštećene imovine ili potpuno otpisali uništenu imovina. Premda je uslijed katastrofalnog gubitka proizvedena imovina najsklonija 38

oštećenjima ili uništenju, neproizvedena imovina i financijska imovina također su podložne oštećenjima ili uništenju. Mnoga materijalna neproizvedena imovina, poput šuma, povećat će se (u količini) sama po sebi ili pak smanji . Nematerijalna imovina (paten , koncesije) uobičajeno ima konačnu trajnost. Npr., patentna zaš ta za neki izum obično prestaje nakon određenog broja godina ili se vrijednost izuma može smanji zbog novijih izuma. Slično tome, ugovor o koncesiji prestaje nakon određenog razdoblja. Ispravak vrijednos nematerijalne imovine mjeri ta smanjenja u vrijednos , a eviden ra se preko podskupine 915. Količina zemlje obično je fiksna. Među m, u nekim slučajevima zemlja se može stvori isušivanjem mora ili rijeke, korištenjem nasipa ili ostalih morskih barijera. Takvo bi se stvaranje priznalo kao ostala promjena u količini. Analogna promjena može se dogodi i u slučajevima erozije tla ili potopljavanja površina uslijed nastanka umjetnih jezera što rezul ra smanjenjem površine zemljišta odnosno promjenom u količini ove vrste imovine. Iako se ukupna količina resursa ispod površine zemlje ne povećava, samo otkriveni resursi (na a, zemni plin, drago kamenje i ostala rudna bogatstva) mogu se eviden ra kao imovina. Tako se otkrivanje novog ležišta koje je komercijalno iskoris vo, eviden ra se kao ostala promjena u količini i iskazuje na podskupini 915. Među m, može se dogodi da jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobije određenu imovinu u svrhu naplate svojih potraživanja od dužnika. Ugovorni sporazumi između dužnika i vjerovnika određuju ovaj način ostvarivanja prava te se ovaj događaj smatra transakcijom i ne predstavlja promjenu u obujmu imovine. Općenito govoreći, razlike u kvalite odražavaju se i na različite vrijednos imovine. Do takvih promjena može doći zbog promjene u upotrebi imovine, štete iz okoliša, nepredviđenog starenja ili duljeg trajanja dugotrajne imovine od očekivanog. Promjena u određenoj upotrebi imovine može predstavlja i promjenu u kvalite imovine, što se odražava na promjenu u njenoj vrijednos . Primjerice, prenamjena obrađene zemlje u zemljište za izgradnju može poveća ili smanji njenu vrijednost. Povećanje u vrijednos postojećeg objekta ili zemljišta koje je određeno kao povijesni spomenik zbog svojeg posebnog arheološkog, povijesnog ili kulturnog značaja također bi se tre ralo kao promjena u kvalite . Nepredviđena pogoršanja dugotrajne imovine zbog utjecaja iz okoliša, kao što je utjecaj na TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

RAČUNOVODSTVO

karoseriju vozila, predstavljaju još jednu vrstu smanjenja kvalitete. Poboljšana tehnologija ugrađena u nove modele dugotrajne imovine ili novi proizvodni proces može uzrokova zastarijevanje po stopi većoj od dozvoljene. Smanjenja vrijednos dugotrajne imovine zbog navedenih razloga eviden raju se također na podskupini 915. Suprotno tome, dugotrajna imovina može traja dulje nego što se to očekivalo. Kada se ustanovi povećana upotrebljivost, povećava se vrijednost imovine.

2.3. Promjene u klasifikaciji imovine Tijekom vremena može doći do reklasifikacije postojeće imovine i obveza iz jedne kategorije u drugu, uslijed promjene svrhe za koju se imovina koris . Promjene u klasifikaciji eviden raju se kao promjena u obujmu, s istom vrijednošću za oba upisa. Ako promjena u upotrebi također znači promjenu u njenoj vrijednos , to se također eviden ra preko podskupine 915, ali se ne smatra posljedicom promjene u klasifikaciji imovine, već promjenom u količini, odnosno vrijednos imovine. Stambeni objekt može promijeni svoju namjenu u uredski objekt ili obrnuto. Pozi vna promjena u jednoj kategoriji imovine se izravnava s nega vnom promjenom u drugoj kategoriji imovine. Korištenje zemlje može se promijeni tako da se od poljoprivrednog zemljišta dobije građevinsko zemljište. To utječe na promjene u obujmu imovine. Dakle, izuzev onih izvanrednih i rijetkih događaja propisanih člankom 82. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, postoje i oni koji se eviden raju u Obrascu: P-VRIO, a koji su znatno učestaliji: • rashodovanje dugotrajne nefinancijske imovine čija je knjigovodstvena vrijednost različita od nule, • viškovi i objek vni manjkovi dugotrajne nefinancijske imovine, viškovi i objek vni manjkovi sitnog inventara, • donacije i ostali prijenosi dugotrajne nefinancijske imovine u sustavu proračuna.

3. Popunjavanje Obrasca: P-VRIO U Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, koji se sastavlja se na Obrascu: P-VRIO, unose se podaci o događajima koji nisu rezultat transakcija, a utjecali su na promjene u stavkama Bilance. Dakle, u Obrascu: P-VRIO iskazuju se sve promjene u vrijednos i obujmu imovine i obveza, koje su utjecaTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

le na smanjenje ili povećanje imovine i obveza, a nisu direktna posljedica transakcija iskazanih u prihodima i rashodima. Obrazac: P-VRIO sljedećeg je sadržaja: • • • •

stupac 1 – broj računa iz računskog plana, stupac 2 – naziv računa, stupac 3 – AOP oznaka, stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine – povećanje i • stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine – smanjenje. Pojedinačni događaji unose se u Obrazac: P-VRIO kao smanjenje ili povećanje u vrijednos i obujmu imovine ili obveza (nikako istovremeno i jedno i drugo). Promjene u vrijednos i obujmu eviden raju se na odgovarajućim računima imovine ili obveza, u korist ili na teret računa u podskupini 915. Svaka promjena prenosi se s računa podskupine 915 u korist ili na teret vlas h izvora, tako da na kraju obračunskog razdoblja račun podskupine 915 nema stanja. To je izazvalo dvojbe kod korisnika te su pojedini korisnici jedan te is događaj eviden rali istovremeno i kao iznos povećanja i smanjenja. U Obrascu: P-VRIO jedan poslovni događaj ili transakcija iskazuje se, ovisno o efektu koji ima na imovinu/obveze, ili u stupcu 4 – kao iznos povećanja ili u stupcu 5 – kao iznos smanjenja (nikako i jedno i drugo). Nadležno ministarstvo kupilo je 10 računala u ukupnoj vrijednos od 100.000 (10.000 kn/ računalu). Navedena računala proslijedilo je svom proračunskom korisniku. Tablica 1. Evidencije kod nadležnog ministarstva R. Opis br. 1 2 1. Nabava računala 1.a Eviden ranje imovine 2. Prijenos imovine proračunskom korisniku preko promjena u obujmu imovine 2a. Terećenje vlas h izvora

Račun Duguje Potražuje 3 4 5 100.000 42211 24221 100.000 02211 91111 Iznos

100.000 9151202 100.000

91111

02211 9151202

Tablica 1a. Evidencije kod proračunskog korisnika R. Opis br. 1 2 1. Dobiveno 10 računala 2. Prijenos na vlas te izvore

Račun Duguje Potražuje 3 4 5 100.000 02211 9151202 100.000 9151202 91111 Iznos

RAČUNOVODSTVO

Pri evidenciji ovog poslovnog događaja nadležno ministarstvo nakon što proslijedi nabavljenu opremu svom proračunskom korisniku, isknjižava imovinu (preko računa 915). U pro vnom u konsolidiranoj bilanci pojavit će se udvostručena vrijednost imovine. Proračunski korisnik eviden ra dobivenu imovinu u razredu 0, istovremeno odobravajući račun podskupine 915, ne iskazujući rashod za nabavu opreme. Rashod je iskazan u razredu 4 kod nadležnog ministarstva (koje je opremu nabavilo). Navedeni poslovni događaj rezul ra smanjenjem obujma imovine nadležnog ministarstva (kako je i prikazano pod AOP 021 u Izvještaju o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza nadležnog ministarstva, u tablici 2.). Kod korisnika ovaj poslovni događaj prikazuje se povećanjem imovine u tablici 2a..

Tablica 2a. Isječak iz Izvještaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza proračunskog korisnika Račun iz Računskog plana 1 9151

91511

Tablica 2. Isječak iz Izvještaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza nadležnog ministarstva Račun iz Računskog plana 1 9151

91511

91512

OPIS 2 Promjene u vrijednos i obujmu imovine (AOP 002+018) Promjene u vrijednos (revalorizacija) imovine (AOP 003+010) Promjene u vrijednos (revalorizacija) nefinancijske imovine (AOP 004 do 009) Promjene u obujmu imovine (AOP 019+026) Promjene u obujmu nefinancijske imovine (AOP 020 do 025) Neproizvedena dugotrajna imovina Proizvedena dugotrajna imovina Plemeni metali i ostale pohranjene vrijednos Sitni inventar Dugotrajna nefinancijska imovina u pripremi

Iznos AOP poveoznaka ćanja 3 4 001

Iznos smanjenja 5 100.000

002

003

018

100.000

019

100.000

020 021 022 023 024

100.000

91512

Iznos povećanja 4

001

100.000

AOP oznaka

Iznos smanjenja 5

002

003

018

100.000

019

100.000

020 021

100.000

Kod izrade konsolidiranog Izvještaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, nadležno ministarstvo na AOP 021 ne iskazuje nikakvu promjenu. U konsolidaciji se kod prijenosa nefinancijske imovine između proračuna i proračunskih korisnika iznos povećanja imovine, iskazan kod korisnika, i iznos smanjenja, kod proračuna, eliminiraju. U tom slučaju u konsolidiranom Obrascu: P-VRIO ne iskazuje se ni smanjenje ni povećanje imovine. U Obrascu: P-VRIO za različite poslovne događaje i transakcije istovremeno mogu bi popunjeni stupac 4 - Iznos povećanja i stupac 5 - Iznos smanjenja na istoj AOP oznaci. Popisno povjerenstvo Knjižnice «Ivana Brlić-Mažuranić» utvrdilo je višak knjiga u knjižnici od 2.500 kuna i manjak uredskog namještaja – radnog stola. Nabavna vrijednost radnog stola iznosila je 2.000 kuna, a ispravak vrijednos 800 kuna. Riječ je o tzv. objek vnom manjku nastalom zbog nepravilne evidencije dugotrajne imovine prethodnih godina. Zakonski predstavnik donio je odluku na temelju koje je potrebno proves knjiženje prikazano u tablici 3. U tablici 3a. prikazan je način iskazivanja u Obrascu: P-VRIO. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

RAČUNOVODSTVO Tablica 3. Eviden ranje promjena u obujmu Red. Opis br. 1 2 1. Uknjiženje knjiga preko promjena u obujmu imovine 1a. Povećanje vlas h izvora 2. Razduženje manjka radnog stola preko promjena u obujmu imovine: ispravak vrijednos nabavna vrijednost 2a. Smanjenje vlas h izvora

Iznos 3

Račun Duguje Potražuje 4 5

2.500

02411

9151202

2.500 9151202

91111

1.200 9151202 800 02922 2.000

02212

1.200

91111

9151202

Tablica 3a. Isječak iz Izvještaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza Knjižnice «Ivana Brlić-Mažuranić» Račun iz Računskog plana 1 9151 91511

91512

OPIS 2 Promjene u vrijednos i obujmu imovine (AOP 002+018) Promjene u vrijednos (revalorizacija) imovine (AOP 003+010) Promjene u vrijednos (revalorizacija) nefinancijske imovine (AOP 004 do 009) ... Promjene u vrijednos (revalorizacija) financijske imovine (AOP 011 do 017) ... Promjene u obujmu imovine (AOP 019+026) Promjene u obujmu nefinancijske imovine (AOP 020 do 025) Neproizvedena dugotrajna imovina Proizvedena dugotrajna imovina Plemeni metali i ostale pohranjene vrijednos

Iznos AOP poveoznaka ćanja 3 4 001

2.500

Iznos smanjenja 5

U nastavku, u tablici 3b. daje se isječak iz konsolidiranog Izvještaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza Grada, čiji su proračunski korisnici javna vatrogasna postrojba i Knjižnica «Ivana Brlić-Mažuranić». Iskazani iznosi smanjenja i povećanja imovine u pojedinačnim Obrascima: P-VRIO u konsolidaciji se zbrajaju, osim ako je riječ o prijenosima nefinancijske imovine između proračuna i proračunskih korisnika kada se iznos povećanja iskazan kod korisnika i iznos smanjenja kod proračuna eliminiraju (kako je pokazano u primjeru 1.). Tablica 3b. Isječak iz konsolidranog Izvještaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza Grada Račun iz Računskog plana 1

1.200 9151

002 91511

003 ...

91512

010 ... 018 019

2.500 2.500

1.200 1.200

020 021

2.500

1.200

022

Ovdje je bitno napomenu da proračunski korisnik ne prebija iznose iskazane na istoj AOP oznaci, već ih

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

iskazuje i na strani povećanja i na strani smanjenja, jer je riječ o dva različita poslovna događaja s različim utjecajem na imovinu.

OPIS 2 Promjene u vrijednos i obujmu imovine (AOP 002+018) Promjene u vrijednos (revalorizacija) imovine (AOP 003+010) ... Promjene u obujmu imovine (AOP 019+026) Promjene u obujmu nefinancijske imovine (AOP 020 do 025) Neproizvedena dugotrajna imovina Proizvedena dugotrajna imovina ... Promjene u obujmu financijske imovine (AOP 027 do 033) ... Potraživanja za prihode poslovanja ...

Iznos AOP poveoznaka ćanja 3 4 001

Iznos smanjenja 5

2.500

51.200

2.500

1.200

002 ... 018

019 020 021

2.500

1.200

... 026

50.000

... 032

50.000

...

JAVNA NABAVA

Glorija Raguž *

UDK 346.2

Kako izradi i dostavi sta s čko izvješće o javnoj nabavi za 2013. godinu? Obveza izrade godišnjih izvješća za naručitelje definirana je člankom 181. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13). Naručitelji su do 31. ožujka svake godine obvezni izradi izvješća o javnoj nabavi za prethodnu godinu. Izvješće o javnoj nabavi za 2013. godinu naručitelji su obvezni izradi do 31. ožujka 2014. godine.

1. Uvod Sadržaj sta s čkog izvješća propisan je Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13, dalje u tekstu: ZJN). Za svakog pojedinog naručitelja sta s čko izvješće sadrži najmanje: 1. broj i vrijednost sklopljenih ugovora o javnoj nabavi na temelju ZJN-a, 2. broj i ukupnu vrijednost ugovora koji su sklopljeni sukladno odstupanjima od Sporazuma o javnoj nabavi (engl. Agreement on Government Procurement – GPA). Podaci u izvješću kategoriziraju se: 1. prema vrs postupaka javne nabave koji su provedeni, 2. za svaki postupak, prema radovima kako su navedeni u Dodatku I. ZJN-a, robi i uslugama kako su navedene u Dodatku II. ZJN-a i iden fikaciji CPV nomenklature, i 3. zemlji sjedišta gospodarskog subjekta s kojim je sklopljen ugovor o javnoj nabavi. U slučaju pregovaračkog postupka s prethodnom objavom i pregovaračkog postupka bez prethodne objave podaci se kategoriziraju prema uvje ma ZJN-a, koji opravdavaju odabir navedenih postupaka te se navodi broj i vrijednost ugovora sklopljenih s ponuditeljima trećih država. Podaci u izvješću za sektorske naručitelje kategoriziraju se prema sljedećem: 1. naručitelji u sektoru proizvodnje, prijenosa ili distribucije plina ili toplinske energije, 2. naručitelji u sektoru proizvodnje, prijenosa ili distribucije električne energije, 3. naručitelji u sektoru proizvodnje, prijenosa ili distribucije pitke vode, *

Glorija Raguž, mag. oec., direktorica TIM4PIN d.o.o., Zagreb

4. naručitelji u području usluge prijevoza željeznicom, 5. naručitelji u području usluge prijevoza gradskom željeznicom, tramvajem, trolejbusom ili autobusom, 6. naručitelji u sektoru poštanskih usluga, 7. naručitelji u sektoru istraživanja i vađenja na e ili plina, 8. naručitelji u sektoru istraživanja i vađenja ugljena i ostalih kru h goriva, 9. naručitelji u području pružanja usluga morskih ili riječnih luka ili druge terminalne opreme, 10. naručitelji u području pružanja usluga zračnih luka. Uputu o sadržaju i načinu dostavljanja izvješća o javnoj nabavi za prethodnu godinu objavljuje središnje jelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave (Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave) do kraja svake tekuće godine na svojim internetskim stranicama.

2. Kako pripremi i dostavi izvješće o javnoj nabavi za 2013. godinu? Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave je objavilo Uputu za obveznike primjene Zakona o javnoj nabavi o sadržaju i načinu dostavljanja izvješća o javnoj nabavi za 2013. godinu, te o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnos za 2013. godinu (dalje u tekstu: Uputa), na svojim internetskim stranicama: www.javnanabava.hr. 1) Kada se dostavlja izvješće? Sukladno objavljenoj Upu naručitelji su obvezni Izvješće o javnoj nabavi za 2013. godinu izradi do 31. ožujka 2014. godine. 2) Kako se izrađuje izvješće? Izvješće o javnoj nabavi za 2013. godinu naručitelji izrađuju putem Elektroničkog oglasnika javne nabave TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

JAVNA NABAVA

Republike Hrvatske (dalje u tekstu: EOJN) na h ps:// eojn.nn.hr generiranjem svih podataka objavljenih jekom 2013. godine. Nakon prijave u EOJN, potrebno je koris rubriku: Izvješća – pod kojom se nalaze podaci: a) nabave čija je procijenjena vrijednost do 70.000,00 kuna (tzv. bagatelna nabava) do 9. prosinca 2013. godine, odnosno 200.000,00 kuna za robu i usluge te 500.000,00 kuna za radove od 10. prosinca 2013. godine. Navedeni datum (10. prosinac 2013. godine) vezan je sa stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 143/13), kojim su propisani veći vrijednosni pragovi za tzv. bagatelne nabave (200.000,00 kuna za robe i usluge, odnosno 500.000, 00 kuna za radove). Podatke pod ovom točkom naručitelji trebaju ručno unije te spremi ; b) generirani podaci o objavljenim ugovorima i okvirnim sporazumima. Podaci pod ovom točkom se automatski generiraju kroz sustav EOJN-a; c) ugovori sklopljeni temeljem okvirnih sporazuma. Podatke pod ovom točkom naručitelji trebaju ručno unije te spremi . 3) Jesu li naručitelji obvezni dostavi izvješće ako nisu provodili postupke javne nabave male ili velike vrijednos ? Ako su naručitelji u 2013. godini ugovarali samo bagatelne nabave, obvezni su unije podatak o ukupnom iznosu nabavljene robe, radova ili usluga u 2013. godini. Ukupni iznos je s PDV-om. Naručitelji koji nisu provodili postupke javne nabave male ili velike vrijednos , a provodili su bagatelne nabave, obvezni su izvrši jednokratnu registraciju u sustav EOJN-a te unije podatak o ukupnom iznosu bagatelne nabave u 2013. godini. Naručitelji su odgovorni za podatke koje ručno unose u sta s čki modul EOJN-a. 4) Koji se podaci eviden raju u izvješću? U godišnje sta s čko izvješće za 2013. godinu ulaze ugovori/okvirni sporazumi koji su sklopljeni do 31. prosinca 2013. godine, a objavljeni do 31. ožujka 2014. godine1. Potrebno je napomenu da se eviden raju svi ugovori, dakle ne broj objava, već ugovora u m objavama. Stoga je kriterij ulaska u obrazac sta s čkog izvješća vrijednost svakog ugovora/okvirnog spo Napomena: Rok za objavu obavijes o sklopljenim ugovorima/ okvirnim sporazumima je 48 dana (za javne naručitelje) odnosno 2 mjeseca (za sektorske naručitelje) od dana sklapanja ugovora/okvirnog sporazuma.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

razuma s PDV-om iz obrasca: Obavijest o sklopljenim ugovorima, jer je to podatak koji je obvezan. S obzirom na to da se na objavu sklopljenog ugovora primjenjuje pravilo da nema naknadne intervencije u objavama (zbog poštovanja svih načela javne nabave), ako vrijednos u obavijes ma o sklopljenim ugovorima iz bilo kojeg razloga nisu bile točno unesene, može doći do odstupanja u izvješću. U takvim slučajevima, kada se objave iz tehničkih razloga više ne mogu ispravi (primjerice krivi obrazac za natječaj umjesto nadmetanje, ili krivi ugovor za uredski materijal u postupku za nabavu goriva, ili je krivo upisan iznos ugovora) iznimno je omogućeno naknadno slanje podataka u obliku bilješke naručitelja, koju dostavlja na sljedeću adresu: Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave, Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb. Ovdje je potrebno napomenu da naručitelji ne dostavljaju Upravi za sustav javne nabave posebno pisano izvješće o javnoj nabavi za 2013. Godinu, budući da se isto dostavlja Upravi za sustav javne nabave putem EOJN, već isključivo bilješku ako su nepravilno ispunili standardizirane obrasce. 5) Do kada se može dostavi izvješće? Izvješće o javnoj nabavi za 2013. godinu naručitelji su obvezni izradi do 31. ožujka 2014. godine. Nakon 31. ožujka 2014. godine neće bi moguće izradi Izvješće o javnoj nabavi za 2013. godinu putem EOJN-a.

3. Zaključno Obveza izrade godišnjih izvješća za naručitelje definirana je Zakonom o javnoj nabavi, stoga je nužno pridržava se navedenih odredbi. Izvješće o javnoj nabavi za 2013. godinu naručitelji su obvezni izradi do 31. ožujka 2014. godine, putem EOJN-a. Uputu o sadržaju i načinu dostavljanja izvješća o javnoj nabavi za 2013. godinu objavilo je Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave na svojim internetskim stranicama: www.javnanabava.hr, stoga se naručiteljima preporuča prije popunjavanja i dostavljanja podataka da prouče objavljeno. 43

JAVNA NABAVA

Glorija Raguž *

UDK 346.2

Kako pripremi interni akt za nabave do 200.000 kuna odnosno do 500.000 kuna? Hrvatski sabor je u studenome 2013. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 143/13), koji je stupio na snagu 10. prosinca 2013. godine. Između ostalog, ovim zakonskim izmjenama povećan je prag za procijenjenu vrijednost nabave, do kojeg ne postoji obveza primjene Zakona o javnoj nabavi. Vrijednosni prag se povećao na 200.000 kuna (bez PDV-a) za robe i usluge odnosno 500.000 kuna (bez PDV-a) za radove, a pitanja nabave (procedure, način ugovaranja i dr.) do h vrijednos uređuje naručitelj internim aktom. Člankom i oglednim primjerima nastojimo vam olakša ove postupke.

1. Uvod Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 dalje u tekstu: ZJN) uređuju se: postupci sklapanja ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma radi nabave robe, radova ili usluga, pravna zaš ta u vezi s m postupcima i nadležnost središnjeg jela državne uprave nadležnog za sustav javne nabave (Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave, dalje u tekstu: Ministarstvo gospodarstva, USJN), a primjenjuje se na javne i sektorske naručitelje, te druge subjekte kada je to ZJN-om određeno. Izmjene i dopune ZJN-a propisuju nove odredbe: • Primjena ZJN-a - Sukladno članku 18., stavku 3. ZJN se ne primjenjuje za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednos do 200.000 kuna, odnosno za nabavu radova do 500.000 kuna, a pitanja nabave do h vrijednos uređuje naručitelj svojim aktom. • Sprječavanje sukoba interesa - Dužnosnicima u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa zabranjeno je utjeca na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi za nabavu robe, usluga i radova u smislu članka 18. stavka 3. i/ili na koji drugi način koris položaj dužnosnika kako bi utjecali na ovu nabavu radi pos zanja osobnog probitka ili probitka povezane osobe, neke povlas ce ili prava, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi. • Plan nabave - Sukladno članku 20. stavku 2. ZJN-a za predmete nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000 kuna, a manja od 200.000 kuna za robe i usluge odnosno 500.000 *

Glorija Raguž, mag. oec., direktorica TIM4PIN d.o.o., Zagreb

kuna za radove, u plan nabave unose se podaci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednos nabave. • Razine objavljivanja javne nabave - Sve objave javne nabave za nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 200.000 kuna za robe i usluge odnosno 500.000 kuna za radove, obvezno se objavljuju u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (dalje u tekstu: EOJN). • Sta s čko izvješće o javnoj nabavi - Obveza izrade godišnjih izvješća za naručitelje definirana je člankom 181. ZJN-a1. Naručitelji su do 31. ožujka svake godine obvezni izradi izvješća o javnoj nabavi za prethodnu godinu. Izvješće o javnoj nabavi za 2013. godinu naručitelji su obvezni izradi do 31. ožujka 2014. godine. Izvješće o javnoj nabavi za 2013. godinu naručitelji izrađuju putem EOJN-a na h ps://eojn.nn.hr generiranjem svih podataka objavljenih jekom 2013. godine. Nakon generiranja navedenih podataka naručitelji su obvezni u izvješće unije i podatke za nabave čija je procijenjena vrijednost do 70.000 kuna do 9. prosinca 2013. godine, odnosno 200.000 kuna za robu i usluge te 500.000 kuna za radove od 10. prosinca 2013. godine2. Nadalje, načela javne nabave zah jevaju od naručitelja učinkovitu javnu nabavu i ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. Kada se dodatno uzmu u Izvor: Ministarstvo gospodarstva, www.javnanabava.hr, Uputa za obveznike primjene Zakona o javnoj nabavi o sadržaju i načinu dostavljanja izvješća o javnoj nabavi za 2013. godinu te o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnos za 2013. godinu

2 Navedeno je vezano s danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZJN-a (NN, br. 143/13), 10. prosinca 2013. godine.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

JAVNA NABAVA

obzir i obveze fiskalne odgovornos : učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja, te kontrola u cilju zakonitog, namjenskog i svrhovitog korištenje sredstava, postavlja se pitanje kako ugovara i upravlja nabavom do 200.000 kuna odnosno 500.000 kuna tzv. bagatelnom nabavom3, obzirom da ZJN-om nije propisana procedura ugovaranja is h, nego ZJN zahtjeva da pitanja nabava h vrijednos uredi naručitelj svojim aktom.

2. Kako uredi interni akt za nabave do 200.000 kuna odnosno 500.000 kuna? Zakon o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj prvi put od ustrojavanja sustava javne nabave postavlja pred naručitelja obvezu uređivanja nabave internim aktom. Navedena obveza izaziva kod naručitelja dvojbe kako definira i organizira nabavu na efikasan način, a da se pri tom koris propisani nivo zakonitos i stručnos , koji će u konačnici rezul ra zadovoljavanjem stvarnih potreba naručitelja. Učinkovitost procesa nabave pos že se sustavnim upravljanjem, nadzorom i op mizacijom procesa. U EOJN-u su u 2012. godini objavljivala 1804 naručitelja koji se razlikuju po: vrs (javni ili sektorski naručitelji), veličini, unutarnjem ustroju, broju i vrijednos nabava koje ugovaraju itd.4. Obzirom na razlike među naručiteljima nije moguće propisa is interni akt za sve njih, nego naručitelji ovisno o internoj organizaciji i pravilima poslovanja uređuju i donose interni akt o nabavi. Internim aktom o nabavi može se odredi jednoobrazan pristup i način komunikacije s gospodarskim subjek ma, odnosno procedura ugovaranja, a sve u cilju kvalitetnijeg upravljanja i zadovoljavanja potreba naručitelja. U nastavku teksta dan je pregled osnovnih odrednica internog akta o nabavi kojim se uređuje pitanje nabava do 200.000 kuna za robe i usluge odnosno 500.000 kuna za radove (dalje u tekstu: interni akt o nabavi). Prvo pitanje koje se može javi kod naručitelja je tko donosi interni akt o nabavi i u kojem obliku. Interni akt o nabavi donosi upravno jelo (odgovorno jelo ili odgovorna osoba naručitelja) u obliku npr. odluke, upute, procedure, pravilnika i sl. 3 Pojam bagatelna nabava kolokvijalni je naziv za javnu nabavu male vrijednos , procijenjene vrijednos manje od 200.000 (500.000) kuna bez PDV-a, koja ne podliježe odredbama ZJN-a. Navedeni izraz nije u duhu hrvatskog jezika, no zbog njegove ustaljenos i ilustra vnos u govornoj praksi i stručnim napisima koris mo ga u ovom članku.

Izvor: Sta s čko izvješće o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

1) Uvodne odredbe internog akta o nabavi U uvodnim odredbama može se odredi : • Temelj za donošenje internog akta o nabavi naručitelja; U ovom slučaju, temelj za donošenje internog akta o nabavi naručitelja je ZJN (NN, br. 90/11,83/13, 143/13) članak 18. stavak 3. i zakon odnosno interni akt kojim se uređuje poslovanje naručitelja (primjerice statut naručitelja). • Cilj donošenja internog akta o nabavi; Internim aktom o nabavi definira se način postupanja, obveze i odgovornos naručitelja, kako bi se ojačala odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava namijenjenih za nabavu, te ojačao sustav kontrole i nadzora is h. Naručitelj treba primjenjiva odredbe internog akta o nabavi na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. 2) Predmet internog akta o nabavi (opće odredbe) Potrebno je posebno naglasi sljedeće: • Sukladno ZJN-u članku 18., stavku 3., ZJN se ne primjenjuje za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednos do 200.000 kuna (bez PDV-a), odnosno za nabavu radova do 500.000 kuna (bez PDV-a), a pitanja nabave do h vrijednos uređuje naručitelj svojim aktom; • Internim aktom o nabavi se uređuje način postupanja, obveze i odgovornos organizacijskih jedinica naručitelja u procesu nabave: planiranju, pripremi i provođenju nabave, ugovaranju i praćenju realizacije ugovorenog, te ostala pitanja (npr. evidenranje, izvještavanje i čuvanje podataka/spisa o nabavama); • Pored internog akta o nabavi, prilikom pripreme, provođenja postupaka i ugovaranja nabave, obvezno je primjenjiva i druge važeće zakone, te interne akte naručitelja (primjerice upute i pravilnike vezane za: upravljanje nekretninama, upravljanje zalihama, korištenje motornih vozila, korištenje telekomunikacijske opreme, korištenje službene odjeće i obuće itd.), a koji se odnose na nabavu pojedinog predmeta nabave; • Preporuča se istaknu da su naručitelji obvezni, prilikom provođenja i ugovaranja nabava, u odnosu na sve gospodarske subjekte poštova načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabra45

JAVNA NABAVA

ne diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernos i načelo transparentnos 5; • Preporuča se istaknu u internom aktu o nabavi da je dužnosnicima u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa zabranjeno utjeca na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi za nabavu robe, usluga i radova bagatelnih vrijednos i/ili na koji drugi način koris položaj dužnosnika kako bi utjecali na ovu nabavu radi pos zanja osobnog probitka ili probitka povezane osobe, neke povlas ce ili prava, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi6; • Sastavni dijelovi internog akta o nabavi trebali bi bi i obrasci koji osiguravaju jednoobraznost u komunikaciji naručitelja (internoj i eksternoj), čime se pos že efikasnost ugovaranja te povećava i olakšava sustav kontrola i nadzor is h. 3) Planiranje Naručitelj ne smije zanemari pravila koja će primjenjiva prilikom planiranja bagatelnih nabava. Navedena pravila je potrebno naglasi u internom aktu o nabavi. Sukladno članku 20. stavku 2. ZJN-a, za predmete nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000 kuna, a manja od 200.000 kuna za robe i usluge odnosno 500.000 kuna za radove, u plan nabave unose se podaci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednos nabave. Naručitelj može, ako smatra potrebnim, i nabave do 20.000 kuna naves u planu nabave, iako ZJN navedeno ne propisuje. 4) Provođenje postupka i ugovaranje nabave U ovom dijelu internog akta o nabavi potrebno je vodi računa o sljedećem: • Propisivanje vrijednosnih pragova - U internom aktu o nabavi naručitelj određuje, je li is način postupanja i ugovaranja za sve nabave do 200.000 kuna za robe i usluge odnosno do 500.000 kuna za radove ili postoje različi načini postupanja za određene vrijednosne pragove. Naručitelj mora vodi računa da kod određivanja načina upravljanja bagatelnim nabavama navedeno postupanje ne bi smjelo uspori proces nabave i odvijanje dru Navedeno je posebno istaknuo zakonodavac u obrazloženju Zakona o izmjenama i dopunama ZJN-a. 5

Članak 18. stavak 12. ZJN-a

gih poslovnih procesa naručitelja. Primjerice, može se odredi različit način ugovaranja nabava do 20.000 kuna kroz liberalniji pristup, od ugovaranja nabave jednake i veće od 20.000 kuna do 200.000 kuna odnosno 500.000 kuna. • Rokovi - U internom aktu o nabavi nužno je propisa minimalne vremenske rokove za ak vnos u okviru pojedinih faza procesa nabave (npr. potrebno je propisa minimalne vremenske rokove za pokretanje postupka nabave prije isteka prethodnih ugovora, odnosno prije potrebe za nabavom i zadovoljavanja potreba naručitelja). Navedeno je dobra osnova za sprječavanje ad hoc (žurnog) ugovaranja koje u sustavu javne nabave najčešće nema zakonsku osnovu i adekvatno obrazloženje. Primjerice, minimalni rok za pokretanje postupka bagatelne nabave je 7/10/15/20 dana prije potrebe za novom nabavom odnosno ugovorom. Propisivanje rokova ovisi o poslovanju naručitelja, internoj organizaciji nabave, vrijednosnim pragovima, te vrs i složenos predmeta nabave. • Podjela odgovornos i interno sredstvo komunikacije - Ukoliko je u ins tuciji naručitelja podijeljena odgovornost između organizacijskih jedinica po pitanju nabave, a što je slučaj kod većih naručitelja, potrebno je odredi interno sredstvo komunikacije kojim se pokreće nabava (npr. Zahtjev za pokretanje nabave). Obrazac s osnovnim sadržajem Zahtjeva za pokretanje nabave može bi sastavni dio internog akta o nabavi. Primjer Zahtjeva za pokretanje nabave vidje na str. 46 (Obrazac 1.). Potrebno je odredi koja organizacijska jedinica naručitelja, kada i kako pokreće postupak bagatelne nabave. U ovoj točki potrebno je jasno propisa i podijeli obveze i odgovornos pojedinih organizacijskih jedinica naručitelja. Naručitelj može odredi da organizacijska jedinica X (npr. odjel koji ima potrebu za nabavom) dostavlja Zahtjev za pokretanje nabave organizacijskoj jedinici Y (npr. odjel nabave) npr. 7/10/15/20 dana prije potrebe za nabavom. Za m organizacijska jedinica nabave izrađuje Poziv na dostavu ponuda s opisom predmeta nabave i komunicira s gospodarskim subjek ma. • Prikupljanje ponuda - Potrebno je odredi način i sredstvo komunikacije s gospodarskim subjek ma. Obrazac Poziva na dostavu ponude s osnovnim sadržajem može bi sastavni dio internog akta o nabavi. O sadržaju Poziva na dostavu ponuda vidje više na str. 49 (Obrazac 2.). Komunikacija naručitelja i gospodarskih subjekta treba počiva na načelima javne nabave, a sve kako bi TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

JAVNA NABAVA

se osiguralo tržišno natjecanje i pos gla najbolja vrijednost za uloženi novac. Komunikacija je dvosmjerni proces razmjene informacija preko postavljenog sustava. Riječ komunikacija doslovno znači: podijeli , učini nešto općim ili zajedničkim. Komunikacija je obično opisana u tri glavne dimenzije: sadržaj, forma (sredstvo i način komunikacije) i cilj. Veliki broj problema u svakodnevnom poslovanju nastaju uslijed loše komunikacije. Loša komunikacija često se ogleda prvenstveno u nedostatku komunikacijskih kanala, te neprihvaćanju povratnih informacija od osobe koja inicira komunikaciju. U nastavku teksta dan je primjer komunikacije s gospodarskim subjek ma za ugovaranje bagatelnih nabava. Sredstvo komunikacije - Naručitelj može odredi Poziv na dostavu ponude, kao sredstvo komunikacije s gospodarskim subjek ma za bagatelne nabave. Svrha - pozva zainteresirane gospodarske subjekte da dostave ponudu na temelju definiranih uvjeta i zahtjeva vezanih za predmet nabave. Cilj - zadovoljavanje stvarnih potreba naručitelja, povećan stupanj kvalitete nabavljenih proizvoda, a sve kako bi se ekonomično i učinkovito trošila sredstva za javnu nabavu. Način komunikacije - Odabrano sredstvo komunikacije bi trebalo bi općedostupno, te ne bi smjelo ograničava pristup zainteresiranim gospodarskim subjek ma. Svim zainteresiranim gospodarskim subjek ma moraju bi dostupni iden čni kanali komunikacija, odnosno naručitelj ne može pojedinim gospodarskim subjek ma dava više informacija u odnosu na ostale. Način komunikacije s gospodarskim subjek ma odnosno prikupljanje ponuda može bi primjerice: • Slanje Poziva na dostavu ponude određenom broju gospodarskih subjekata (npr. broj gospodarskih subjekata kojima naručitelj šalje Poziv na dostavu ponude je minimalno 3. Broj gospodarskih subjekata može bi i manji, u posebnim slučajevima i okolnos ma, ovisno o prirodi predmeta nabave i razini tržišnog natjecanja u tom području). Naručitelj može odredi i način kako prikupi podatke o gospodarskim subjek ma kojima se šalje poziv: • istraživanjem tržišta (Internet, sastanci, analize, katalozi i sl.), • odabirom gospodarskih subjekata iz vlas te baze podataka. • Objava Poziva na dostavu ponude na Internet stranici naručitelja, za što se opredjeljuju veći naručitelji koji imaju razvijenu IT infrastrukturu. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

• Kombinacija slanja Poziva na dostavu ponude na adrese gospodarskih subjekata i objave na Internet stranici naručitelja, čime je umanjena vjerojatnost da do roka za dostavu ponuda ne pris gne nijedna ponuda. • Ostalo: • objava na Internet stranici drugog naručitelja, • preuzimanje Poziva na dostavu ponude na adresi naručitelja, • objava tzv. mikro nadmetanja putem web stranice servisa za javna nadmetanja. Otvaranje i analiza ponuda - Potrebno je propisa postupanje naručitelja nakon zaprimanja ponuda. Iako se ZJN ne primjenjuje na bagatelne nabave, na način postupanja prilikom zaprimanja, otvaranja, pregleda i ocjena ponuda mogu se odgovarajuće primijeni odredbe ZJN-a. Naručitelj treba vodi računa da prilikom propisivanja navedene procedure bude umjeren u normiranju i svojim postupanjem ne utječe na ekonomičnost i učinkovitost ugovaranja bagatelnih nabava (npr. za bagatelne nabave nema javnog otvaranja ponuda, jer ZJN navedenu obvezu ne propisuje, stoga nije potrebno da naručitelj u internom aktu o nabavi propiše drugačije; ZJN ne propisuje odredbe vezano za zaprimanje, otvaranje, analizu i odlučivanje o ponudama bagatelnih nabava, stoga nije potrebno da naručitelj prepisuje odredbe ZJN-a koje reguliraju ove faze postupka, nego treba odredi brži i učinkovi ji način postupanja). Primjerice, naručitelj može u internom aktu o nabavi naves da otvaranje ponuda nije javno. Nakon otvaranja ponuda naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz Poziva na dostavu ponude. Pregled i ocjena ponuda tajni su do donošenja odluke naručitelja. Pregled i analizu ponuda obavljaju predstavnici naručitelja (ne moraju bi cerficirani), o čemu se sastavlja Zapisnik o otvaranju, pregledu i ocjeni ponuda i prijedlog Odluke kojom se odabire (eviden ra) ponuda. Odluku potpisuje odgovorna ili ovlaštena osoba naručitelja, te se popunjava narudžbenica kojoj je sastavni dio odabrana ponuda ili se priprema ugovor. Zapisnik o otvaranju, pregledu i ocjeni ponuda, te odluka kojom se odabire ponuda su interno sredstvo komunikacije između djelatnika koji provode postupak bagatelne nabave i odgovorne (ovlaštene) osobe naručitelja koja navedenu nabavu i odobrava. U nastavku teksta dan je primjer Zapisnika o otvaranju, pregledu i ocjeni ponuda (Obrazac 3.) te Odluke kojom se odabire (evidentira) nabava (Obrazac 4.). 47

JAVNA NABAVA

Realizacija nabave - Kako bi proces nabave bio zaokružen potrebno je naves koja organizacijska jedinica je odgovorna za praćenje realizacije ugovorene nabave. 5) Ostale odredbe internog akta o nabavi • Izvještavanje - Obveza izrade godišnjih izvješća za naručitelje definirana je člankom 181. ZJN-a7. Naručitelji su do 31. ožujka svake godine obvezni izradi izvješća o javnoj nabavi za prethodnu godinu. Izvješće o javnoj nabavi naručitelji izrađuju putem EOJN-a na h ps://eojn.nn.hr generiranjem svih podataka objavljenih jekom protekle godine. Nakon generiranja navedenih podataka naručitelji su obvezni u izvješće unije i podatke za bagatelne nabave. Stoga, naručitelj bi trebao internim aktom o nabavi propisa način eviden ranja bagatelnih nabava kako bi zadovoljio navedene zakonske odredbe. • Pohrana dokumentacije - Naručitelj bi trebao u internom aktu o nabavi propisa koliko dugo je obvezan čuva svu dokumentaciju o svakoj bagatelnoj nabavi. Po donošenju internog akta o nabavi i definiranju interne i eksterne komunikacije naručitelja, potrebno je kon nuirano nadzira sustav te u slučaju mogućih prepreka u implementaciji poboljša propisanu proceduru. Propisanu proceduru potrebno je ažurira i u kontekstu izmjena zakonodavnog okvira, kao i izmjena drugih internih procedura naručitelja.

7 Izvor: Ministarstvo gospodarstva, www.javnanabava.hr, Uputa za obveznike primjene Zakona o javnoj nabavi o sadržaju i načinu dostavljanja izvješća o javnoj nabavi za 2013. godinu te o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnos za 2013. godinu

3. Zaključno Zakonodavac je odredio pravila kojima se ograničava državna potrošnja, jača odgovornost i povećava sustav kontrole i nadzora, a sve u cilju osiguranja i održavanja fiskalne odgovornos , transparentnos te srednjoročne i dugoročne održivos javnih financija. Uzevši u obzir vrijednost bagatelnih nabava u Republici Hrvatskoj kroz godine, potrebno je zaključi da je riječ o području i vrijednos ma koje nisu zanemarive. Bez obzira što ZJN ne propisuje obvezu provođenja postupaka javne nabave za iste, sukladno načelima javne nabave od naručitelja se zah jeva ekonomično i učinkovito trošenje sredstva namijenjenih za javnu nabavu. Stoga su naručitelji dužni uspostavi sve potrebne preduvjete, osobito učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola, da bi se osiguralo zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava bez obzira na vrijednost. Kada naručitelj internim aktom o nabavi uredi pitanja i procedure nabava do 200.000 kuna odnosno 500.000 kuna, tada ih se mora i pridržava . Internim aktom o nabavi postupak bagatelne nabave postaje sistema čniji te je samo ugovaranje i izvršenje ugovora lakše pra . Komunikacija između naručitelja i predstavnika privatnog sektora treba se odvija sukladno normama iz internog akta o nabavi, te može bi manje formalna, nego ZJN-om propisana procedura za vrijednos jednake ili veće od 200.000 kuna odnosno 500.000 kuna bez PDV-a. ZJN svakako može bi podloga za izradu internog akata o nabavi, ali se ne preporučuje prepisiva sve odredbe ZJN-a, jer se me gubi intencija zakonodavca i ekonomičnog upravljanja nabavama. ZJN-om se upravo dopušta fleksibilnija bagatelna nabava, stoga naručitelji ne bi trebali radi prezahtjevne interne procedure za ove nabavne vrijednos .

Pretplate na časopis TIM4PIN MAGAZIN za 2014. su u jeku

www. m4pin.hr 48

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

JAVNA NABAVA

OBRASCI OBRAZAC 1.: ZAHTJEV ZA POKRETANJE NABAVE ZAHTJEV ZA POKRETANJE NABAVE ORGANIZACIJSKA JEDINICA NABAVE Broj spisa: Zagreb,__.__.201_. godine • Organizacijska jedinica X naručitelja: ___(koja ima potrebu za nabavom); • Naziv predmeta nabave: ___ (iz Plana nabave); • Procijenjena vrijednost (bez PDV): ___(iz Plana nabave); • Osigurana sredstva (s PDV): ___(nije obveza, nego mogućnost u slučaju da se naručuje više puta (dijelova) nabava za koju je izdvojeno ukupno do 200.000 kuna odnosno 500.000 kuna u Planu nabave); • Rok početka i završetka izvođenja radova/isporuka robe/pružanja usluge:___(odredbe važne za ponuditelja prilikom sastavljanja ponude, kao i za kasnije ugovaranje i realizaciju); • Planirano trajanje ugovora:___ (odredbe važne za ponuditelja prilikom sastavljanja ponude, kao i za kasnije ugovaranje i realizaciju); • Mjesto izvođenja radova/isporuke robe/pružanja usluge:___(odredbe važne za ponuditelja prilikom sastavljanja ponude, kao i za kasnije ugovaranje i realizaciju); • Dinamika izvođenja radova/isporuke robe/pružanja usluge: ___(odredbe važne za ponuditelja prilikom sastavljanja ponude, kao i za kasnije ugovaranje i realizaciju); • Rok, način i uvje plaćanja: ___; • Predstavnici organizacijske jedinice X naručitelja, odnosno osobe koje mogu sudjelova u pripremi, provedbi postupka nabave i analizi (ime i prezime, broj telefona i telefaksa, e-mail adresa, radi lakše interne komunikacije i analize npr. tehničkog dijela ponude):___; • Opis predmeta nabave i tehnički uvje (uz opis predmeta nabave naves i po potrebi dostavi tehničke specifikacije, prihvaćene norme/standarde i elaborate uz pozivanje na određene relevantne propise):___(opis predmeta nabave, te potrebni prilozi); • Troškovnik predmeta nabave s definiranim stavkama po jedinici mjere i količini:__(može bi sastavni dio Zahtjeva za pokretanje postupka nabave); • Napomena u kojoj su navedeni i svi ostali elemen i posebnos , koji su bitni za ispunjenje ugovornih obveza:___ (radi lakšeg ugovaranja i kvalitetnije realizacije nabave). S poštovanjem,

SADRŽAJ POZIVA NA DOSTAVU PONUDA Sadržaj Poziva na dostavu ponuda1 - naručitelj propisuje sadržaj Poziva na dostavu ponuda, a sve kako bi se osiguralo poš vanje načela javne nabave i jednoobraznost u upravljanju bagatelnom nabavom. Uvodne odredbe Poziva na dostavu ponuda - pozivom naručitelj obavještava potencijalnog ponuditelja da pokreće nabavu, kako bi zadovoljio svoje potrebe. U Pozivu na dostavu ponude bitno je naves da je u pitanju nabava, čija je godišnja procijenjenu vrijednost iz Plana nabave naručitelja manja od 200.000

__________________ ime i prezime (potpis)

kuna odnosno 500.000 kuna (bez PDV-a), te da naručitelj sukladno odredbama članka 18., stavka 3. ZJN-a, za navedenu nabavu nije obvezan provodi postupke javne nabave propisane ZJN-om. Na ovaj način zainteresirani gospodarski subjek su pravovremeno obaviješteni o uvje ma i zahtjevima vezanim za predmet nabave, kao i o pravilima koja se primjenjuju prilikom odabira ponude. Naime, navođenjem da se na navedenu nabavu ne primjenjuju odredbe ZJN-a, izbjegavaju se moguće nedoumice gospodarskih subjekata i njihovo izjavljivanje žalbi na Poziv na dostavu ponuda2. Vidje više u Zaključku Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave: KLASA: UP/II-034-02/12-01/1371, URBROJ: 35401/12-4.

Primjer Poziva na dostavu ponude za bagatelne nabave dan je u nastavku teksta. 1

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

JAVNA NABAVA

1) Opis predmeta nabave Prilikom opisa predmeta nabave naručitelj može odgovarajuće primijeni odredbe članka 80. ZJN-a, kao i odredbe provedbenih propisa koji se izravno primjenjuju za predmetnu nabavu. Predmet nabave potrebno je opisa jasno, nedvojbeno, potpuno i neutralno kako bi se kasnije kod analize i odabira ponuda, osigurala usporedivost u vezi uvjeta i zahtjeva koje je naručitelj postavio. U cilju poš vanja načela javne nabave, opis predmeta nabave ne smije pogodova određenom gospodarskom subjektu. Ako je potrebno, opis predmeta nabave može sadržavatehničke specifikacije i bi nadopunjen nacr ma, projektnom dokumentacijom, crtežima, modelima, uzorcima i sl., a sve u cilju točnijeg određivanja predmeta nabave, jednostavnije pripreme i zaprimanja kvalitetnijih ponuda te zadovoljavanja stvarnih potreba naručitelja. U opisu predmeta nabave potrebno je naves sve okolnos i čimbenike koje su značajne za izvršenje nabave, a me i za izradu ponude (npr. mjesto izvršenja, rokovi izvršenja ili posebni zahtjevi u pogledu načina izvršavanja predmeta nabave, pogonski poslovi i poslovi održavanja, servisiranje, potrebno skladištenje zamjenskih dijelova, zbrinjavanje otpada, troškovi energije ili energenata, itd.). 2) Uvje nabave Naručitelj može u Pozivu na dostavu ponude jasno naznači i sljedeće uvjete: • Način izvršenja: naručitelj može naves da će se predmetna nabava izvrši temeljem narudžbenice ili sklopljenog ugovora. O navedenom odlučuje naručitelj, ovisno o: poli ci samog naručitelja odnosno internim pravilima naručitelja, predmetu nabave, načinu izvršavanja nabave (jednokratna ili sukcesivna nabava), roku izvršenja nabave itd. • Rok izvršenja: potrebno je jasno naves u kojem roku je potrebno izvrši predmetnu nabavu, kako kasnije u realizaciji nabave ne bi bilo problema, odnosno kako bi se pravovremeno zadovoljile potrebe naručitelja (npr. x dana od dana primitka narudžbenice/stupanja ugovora na snagu). • Rok trajanja ugovora: u slučaju realizacije nabave temeljem ugovora, potrebno je naznači rok trajanja istog (npr. x dana/mjeseci). • Rok valjanos ponude: potrebno je naves uvjet koji ponuditelji trebaju zadovolji vezano za rok valjanos ponude (npr. x dana od dana isteka roka za dostavu ponude), a sve da bi se naručitelji zaš li od odustajanja ponuditelja od dostavljenih ponuda i naknadnog mijenjanja uvjeta nabave. 50

• Mjesto izvršenja: potrebno je naznači mjesto izvršenja predmetne nabave, da bi ponuditelji mogli navedeni trošak ukalkulira u cijenu ponude. • Rok, način i uvje plaćanja: potrebno je naves rok, način i uvjete plaćanja (npr. x dana od dana primitka valjanog računa; račun se ispostavlja na adresu Naručitelja:___, s naznakom na računu: „Račun za nabavu ___“). • Odredbe o cijeni ponude: naručitelj propisuje način određivanja cijena ponude (npr. u cijenu ponude bez PDV-a uračunavaju se svi troškovi i popus ponuditelja; cijenu ponude potrebno je prikaza na način da se iskaže redom: cijena ponude bez PDV-a, iznos PDV-a, te cijena ponude sa PDV-om). • Kriterij odabira ponuda: naručitelj navodi koji će kriterij koris za odabir ponuda. Za bagatelne nabave najčešće se primjenjuje kriterij najniža cijena. • Isključenje i dokazi sposobnos : naručitelj može odgovarajuće primijeni odredbe članaka 67. – 74. ZJN-a, vezano za razloge isključenja i utvrđivanje sposobnos gospodarskih subjekata. Prilikom određivanja navedenog, naručitelj treba vodi računa o predmetu nabave te njegovoj složenos i vrijednos . Naručitelj ne bi trebao zah jeva dokumente od potencijalnih ponuditelja, koji nisu vezani za realizaciju predmetne nabave. U pro vnom stvaraju se dodatni bespotrebni troškovi, kako za ponuditelja tako i za naručitelja, a što bi značilo nepoš vanje načela razmjernos i ekonomičnos , te svrha javne nabave ne bi bila zadovoljena. U slučaju da naručitelj traži dokumente koji su bitni za realizaciju nabave (npr. rješenja za obavljanje nekog posla koji je izravno vezan za predmet nabave) svaki traženi dokument može se priloži kao preslika izvorne isprave. Preslikom se može smatra i ispis elektroničke isprave, koji nije ovjeren. Naručitelj se može i zaš , te od najpovoljnijeg ponuditelja s kojim namjerava sklopi ugovor, u svrhu provjere dostavljenih dokumenata, zatraži izvornik ili presliku izvorne isprave ovjerene od javnog bilježnika. Navedeno je bitno istaknu u Pozivu na dostavu ponude. • Ostalo: Poziv na dostavu ponude (ovisno od predmeta nabave, vrijednos i složenos ) može sadržava i odredbe o npr.: jamstvo za uredno ispunjenje ugovora, jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku, odredbe o ugovornoj kazni, odredbe o podizvoditeljima i sl. 3) Sastavni dijelovi ponude U Pozivu na dostavu ponude potrebno je naglasi da se pri izradi ponude, ponuditelj mora pridržava zaTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

JAVNA NABAVA

htjeva i uvjeta iz Poziva na dostavu ponude, odnosno da naručitelj neće prihva ponudu koja ne ispunjava uvjete i zahtjeve propisane Pozivom na dostavu ponude. Nadalje, potrebno je naglasi što ponuda treba sadržava , npr.: • Ponudbeni list (ispunjen i potpisan od strane ponuditelja), • Troškovnik (ispunjen i potpisan od strane ponuditelja), • Dokazi sposobnos (ako su traženi). 4) Način dostave ponude Naručitelj u Pozivu na dostavu ponude navodi način, formu, mjesto i vrijeme (rok) za dostavu ponude. Ponuda se dostavlja npr. na Ponudbenom listu i Troškovniku iz Poziva na dostavu ponude. Nadalje, u Pozivu na dostavu ponude navodi se sljedeće: • Rok za dostavu ponude: npr. ponudu je potrebno dostavi do __sa dana__.__.201_. godine; • Način dostave ponude: npr. osobno, poštom s naznakom na omotnici___, e-malom (ovisno od na-

čina i sredstva komunikacije, koji je odredio naručitelj), telefaksom; • Mjesto dostave ponude: npr. adresa naručitelja, pisarnica, ured X, e-mail adresa, broj telefaksa. 5) Ostalo U cilju kvalitetnije komunikacije s gospodarskim subjek ma naručitelj može u Pozivu na dostavu ponude naves i sljedeće: • Obavijes u vezi predmeta nabave: u slučaju mogućih nejasnoća gospodarski subjek mogu za vrijeme roka za dostavu ponuda zatraži dodatne informacije i objašnjenja vezana uz Poziv na dostavu ponude. Naručitelj može u Pozivu na dostavu ponude naves kontakt osobu od koje se mogu dobi informacije vezane za predmetnu nabavu (e-mail, telefon, telefaks i sl.). • Obavijest o rezulta ma predmetne nabave: u Pozivu na dostavu ponuda naručitelj može naves u kojem roku će ponuditelji bi obaviješteni o rezulta ma nabave, odnosno je li njihova ponuda prihvaćena (odabrana) ili ne.

OBRAZAC 2.: POZIV NA DOSTAVU PONUDE Naručitelj: (naziv, adresa, OIB)

Gospodarski subjek : (naziv, adresa, OIB)

Datum,__.__.201_.

POZIV NA DOSTAVU PONUDE Poštovani, Naručitelj_____(naziv) pokrenuo je nabavu_____(predmet nabave i evidencijski broj nabave), te Vam upućujemo ovaj Poziv na dostavu ponude. Sukladno članku 18., stavku 3. Zakona o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13, 143/13) za godišnju procijenjenu vrijednost nabave iz Plana nabave manju od 200.000 kuna bez PDV-a odnosno 500.000 kuna bez PDV-a (tzv. bagatelnu nabavu) Naručitelj nije obvezan provodi postupke javne nabave propisane Zakonom o javnoj nabavi.

1. OPIS PREDMETA NABAVE Predmet nabave je _____ (naves naziv predmeta nabave), sukladno Troškovniku iz dijela II. ovog Poziva (ako je priložen troškovnik). ili Opis predmeta nabave:_____(naves ) Procijenjena vrijednost nabave (bez PDV):_____(ovisno o odluci naručitelja naves je ili ne)

2. UVJETI NABAVE Vaša ponuda treba ispunjava slijedeće uvjete: • način izvršenja: narudžbenica/ugovor; jednokratno/sukcesivno; • rok izvršenja: x dana od dana primitka narudžbenice/stupanja ugovora na snagu; • rok trajanja ugovora: x dana/mjeseci; • rok valjanos ponude: x dana od dana isteka roka za dostavu ponuda; • mjesto izvršenja: sukladno lokacijama navedenim u Troškovniku u dijelu II. ovog Poziva; • rok, način i uvje plaćanja: x dana od dana primitka valjanog računa; račun se ispostavlja na adresu Naručitelja:___, s naznakom na računu: „Račun za predmet nabave___“; TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

JAVNA NABAVA • cijena ponude (odredbe o cijeni ponude): u cijenu ponude bez PDV uračunavaju se svi troškovi i popus ponuditelja; cijenu ponude potrebno je prikaza na način da se iskaže redom: cijena ponude bez PDV, iznos PDV, te cijena ponude sa PDV; • kriterij odabira ponuda (uz obvezu ispunjenja svih gore navedenih uvjeta i zahtjeva): npr. najniža cijena; • isključenje i dokazi sposobnos : prema potrebi, ovisno o predmetu nabave i odluci naručitelja; • ostalo: ovisno o vrijednos i složenos predmeta nabave npr. jamstvo za uredno ispunjenje ugovora, jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku, odredbe o ugovornoj kazni, odredbe o podizvoditeljima i sl.

3. SASTAVNI DIJELOVI PONUDE Ponuda treba sadržava : • Ponudbeni list (ispunjen i potpisan od strane ponuditelja); • Troškovnik (ispunjen i potpisan od strane ponuditelja); • Dokazi (traženi dokumen ).

4. NAČIN DOSTAVE PONUDE Ponuda se dostavlja na Ponudbenom listu i Troškovniku iz dijela I. i II. ovog Poziva na dostavu ponude, a koje je potrebno ispuni i potpisa od strane ovlaštene osobe ponuditelja. Naručitelj neće prihva ponudu koja ne ispunjava uvjete i zahtjeve vezane uz predmet nabave iz ovog Poziva na dostavu ponude. Molimo da Vašu ponudu dostavite: • rok za dostavu ponude: npr. ponudu je potrebno dostavi do __sa dana__.__.201_. godine; • način dostave ponude: npr. osobno, poštom s naznakom na omotnici___, e-malom (ovisno od načina i sredstva komunikacije koji je odredio naručitelj); • mjesto dostave ponude: npr. adresa naručitelja, pisarnica, ured, e-mail adresa, telefaks. Otvaranje ponuda će se održa dana __.__.201_. u __:__ sa , u prostorijama Naručitelja (ured naručitelja). Otvaranje ponuda nije javno (nije obveza po ZJN-u javno otvara ponude za bagatelne nabave).

5. OSTALO • Obavijes u vezi predmeta nabave: kontakt osoba (e-mail, telefon, telefaks i sl.); • Obavijest o rezulta ma predmetne nabave: Pisanu obavijest o rezulta ma nabave Naručitelj će dostavi ponuditelju u roku x dana od dana isteka roka za dostavu ponuda. S poštovanjem, __________________ ime i prezime (potpis)

Sastavni dio Poziva na dostavu ponude može bi Ponudbeni list, radi lakše komunikacije s gospodarskim subjek ma.

PONUDBENI LIST Predmet nabave: Naručitelj: naziv, adresa, OIB Odgovorna osoba Naručitelja: ime i prezime (popunjava naručitelj) Naziv ponuditelja: Adresa (poslovno sjedište): OIB: Poslovni (žiro) račun:

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

JAVNA NABAVA Broj računa (IBAN): BIC (SWIFT) i/ili naziv poslovne banke: Ponuditelj je u sustavu PDV-a (zaokruži ):

Adresa za dostavu pošte: E-pošta: Kontakt osoba: Tel: Fax: PONUDA Broj ponude: Datum ponude: Cijena ponude bez PDV: PDV: Cijena ponude s PDV3: _______________________________ Ovjerava ovlaštena osoba ponuditelja (ime i prezime, potpis)

IZOBRAZBA U PODRUČJU JAVNE NABAVE

Zagreb, hotel Interna onal, 20. – 25. siječnja (6 dana), s početkom u 8:30 sa

Ako ponuditelj nije u sustavu PDV-a ili je predmet nabave oslobođen PDV-a, u ponudbenom listu, na mjesto predviđeno za upis cijene ponude s PDV, upisuje se is iznos kao što je upisan na mjestu predviđenom za upis cijene ponude bez PDV, a mjesto predviđeno za upis iznosa PDV-a ostavlja se prazno.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

JAVNA NABAVA

Sastavi dio Poziva za dostavu ponuda može bi troškovnik, radi lakše komunikacije s gospodarskim subjek ma te kasnijeg pregleda i ocjene ponuda.

TROŠKOVNIK Predmet nabave:_____(iz Plana nabava, popunjava naručitelj) Ponuditelj nudi cijene Predmeta nabave putem ovog Troškovnika, te je obvezan nudi , odnosno ispuni sve stavke Troškovnika. Nije prihvatljivo precrtavanje ili korigiranje zadane stavke Troškovnika. Roba/oprema/uređaj, koja je u Troškovniku navedena kao primjer smatra se ponuđenom, ako ponuditelj ne navede nikakvu drugu robu/opremu/ uređaj na za to predviđenom mjestu. R. br.

Naziv i opis stavke

Proizvođač/ marka/ p/ model

Jedinica Količina Cijena stavke mjere stavke (kn bez PDV) 3

5 = (3 x 4)

Ukupna cijena stavke (kn bez PDV) 6 = (3 x 4) odgovarajuće primijeni

1. upisa stavku troškovnika ------------------------------------(proizvođač/marka/ p/model) ------------------------------------(jednakovrijedan) 2. upisa stavku troškovnika -------------------------------------(proizvođač/marka/ p/model) -------------------------------------(jednakovrijedan) CIJENA PONUDE, kn bez PDV: PDV, …%: CIJENA PONUDE, kn s PDV:

_______________________________ Ovjerava ovlaštena osoba ponuditelja (ime i prezime, potpis)

www. m4pin.hr 54

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

JAVNA NABAVA

OBRAZAC 3.: ZAPISNIK O OTVARANJU, PREGLEDU I OCJENI PONUDA Broj (spisa): Predmet (naziv spisa): ZAPISNIK O OTVARANJU, PREGLEDU I OCJENI PONUDA 1) Naručitelj:___(naziv), ___(adresa), OIB: ___, 2) Predmet nabave:___(iz Plana nabave), 3) Vrsta postupka i zakonska osnova za provođenje postupka nabave: sukladno članku 18. stavku 3. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13), 4) Evidencijski broj nabave: ___(naves ako ga ima), 5) Procijenjena vrijednost nabave:___ kuna bez PDV, 6) Osigurana sredstva za predmetnu nabavu:___ kuna s PDV 7) Poziv na dostavu ponude br. ___ od __.__.201_. godine, otpremljen na adrese gospodarskih subjekata kako slijedi: a) naziv gospodarskog subjekta, adresa, OIB, b) naziv gospodarskog subjekta, adresa, OIB, c) naziv gospodarskog subjekta, adresa, OIB. 8) Ponude su otvorili predstavnici Naručitelja dana __.__.201_. godine. 9) Anali čki prikaz pravovremeno zaprimljenih ponuda: Naziv ponuditelja, adresa, OIB

Naziv ponuditelja, adresa, OIB

Broj i datum ponude Cijena ponude za predmet nabave Ponuđeni ( p/proizvođač, marka) I. OBLIK PONUDE Potpisana

DA/NE/ elektronski dostavljena

Ocjena (zadovoljava/ nezadovoljava):

zadovoljava

valjana

nije valjana

valjana, najpovoljnija

II. OSTALI UVJETI (naves po potrebi npr. dokazi) Ocjena (zadovoljava/ nezadovoljava): III. OCJENA PONUDE Valjana/nije valjana

10) Kriterij za odabir ponude: najniža cijena, uz obvezu ispunjenja uvjeta i zahtjeva iz Poziva na dostavu ponuda. 11) Ostalo: ___(npr. Ponuda br. ___od __.__.201_. godine Ponuditelja X je zakašnjela, te je vraćena neotvorena). 12) Ponude rangirane prema kriteriju odabira: a) Ponuda br. ___ od __.__.201_. godine Ponuditelja___, b) Ponuda br. ___ od __.__.201_. godine Ponuditelja ___, c) Ponuda br. ___od__.__.201_. godine Ponuditelja ___. 13) Prijedlog odabira: Ponuditelj___ (naziv, adresa, OIB) dostavio je Ponudu koja ispunjava uvjete i zahtjeve iz Poziva na dostavu ponude od __.__.201_. godine, stoga se predlaže odabir iste. 14) Ovjeravaju predstavnici Naručitelja: • Ime i prezime • Ime i prezime TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

JAVNA NABAVA

OBRAZAC 4.: ODLUKA KOJOM SE ODABIRE (EVIDENTIRA) PONUDA Broj (spisa): Predmet (naziv spisa): Naručitelj (naziv)___OIB:___, na temelju odredbi članka___(npr. Odluka, Statut, interni akt) dana __.__.201_. godine, donosi sljedeću:

ODLUKU broj: ___ kojom se odabire Ponuda br.__ od __.__.201_. godine Ponuditelja _________, adresa, OIB: _______. Obrazloženje Podaci o predmetnoj nabavi: • predmet nabave: ___(iz Plana nabave), • Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13), sukladno članku 18. stavku 3., ne treba primjenjiva za nabavu čija je procijenjena vrijednost manja od 200.000 kuna bez PDV-a odnosno 500.000 kuna bez PDV-a, • evidencijski broj nabave: __ (naves ako ga ima), • procijenjena vrijednost nabave (bez PDV):___kuna, • cijena odabrane ponude (bez PDV):___kuna, • cijena odabrane ponude (s PDV): ___kuna, • zahtjev za pokretanje postupka nabave zaprimljen od: ___ (naves organizacijsku jedinicu Naručitelja), • način izvršenja: ___(ugovor/narudžbenica), • oznaka pozicije financijskog plana: ___(nije obveza). ________________________ Odgovorna (ovlaštena) osoba (ime i prezime, potpis)

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

PLAĆE I NAKNADE

Maja Butorac *

UDK 330.1

Materijalna prava za službenike i namještenike u državnoj i javnim službama Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) i Dodatak I Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak I TKU-a) sklopljeni su između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi1 12. prosinca 2012. godine, a objavljeni u Narodnim novinama (br. 141/12). Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike (dalje u tekstu: KU) i Dodatak I Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike (dalje u tekstu: Dodatak I KU-a) sklopljeni su između Vlade Republike Hrvatske i sindikata državih službi2 03. kolovoza 2013. godine, a objavljeni u Narodnim novinama (br. 104/13). TKU je donesen na razdoblje od če ri godine, a KU na razdoblje od tri godine – TKU s rokom važenja do 12. prosinca 2016. godine, a KU do 01. kolovoza 2016. godine. Dodatak I TKU-a i Dodatak I KU-a, doneseni radi privremenog ograničenja materijalnih prava službenicima i namještenicima u državnim i javnim službama, odnose se na ograničenja prava u 2012. i 2013. godini. S obzirom na to da u proračunu i dalje nema prostora za isplate prava koja su u 2012. i 2013. ograničena, odlučeno je produlji restrikcije službenicima i namještenicima u javnim službama te državnim službenicima i namještenicima, što je definirano novim dodacima: Dodatkom II TKU i Dodatkom II KU (NN, br. 150/13, ispr. 153/13), zaključenim 10. prosinca 2013. godine. Vremenski rok važenja oba dodatka je do trenutka važenja pripadajućih kolek vnih ugovora.

1. Uvod12 S obzirom na gospodarske uvjete i deficit državnog proračuna te na činjenicu da se sredstva za materijalna prava službenika i namještenika u državnim i javnim službama osiguravaju na proračunskim pozicijama, Vlada Republike Hrvatske i sindika državnih i javnih službi dogovorili su daljnje ograničenje materijalnih prava službenika i namještenika u državnim i javnim službama te ih definirali Dodatkom II KU-a, te Dodatkom II TKU-a. Dodacima kolek vnih ugovora * Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN. 1 Šest od ukupno 11 sindikata potpisalo je TKU: Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, zastupan po Spomenki Avberšek, predsjednici, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, zastupan po Ljubici Pilić, glavnoj tajnici, Sindikat zaposlenika u djelatnos socijalne skrbi Hrvatske, zastupan po Jadranki Ivezić, predsjednici, Hrvatski liječnički sindikat, zastupan po mr. sc. Ivici Babiću, dr. med., predsjedniku, Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, zastupan po Antunu Guljašu, predsjedniku, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, zastupan po Borisu Pleši, predsjedniku.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Sindikat policije Hrvatske te Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova. 2

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

se za vrijeme važenja kolek vnih ugovora (KU do 01. kolovoza, a TKU do 12. prosinca 2016. godine) materijalna prava službenika i namještenika u državnim i javnim službama, odnosno božićnica i regres neće isplaćiva (što je definirano Dodatkom II KU-a u čl. 2. i čl. 6., te Dodatkom II TKU-a u čl. 2. i čl. 5.), dok se dnevnice (čl. 3. Dodatka II KU; čl. 3. Dodatka II TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (čl. 5. Dodatka II KU; čl. 4. Dodatka II TKU) te terenski dodatak (čl. 4. Dodatka II KU) privremeno ograničavaju. Dodacima kolek vnih ugovora definirano je da se u slučaju pozi vnog rasta BDP-a3 u tri uzastopna tromjesečja i deficita proračuna Republike Hrvatske manjeg od 3% za vrijeme dok je KU, odnosno TKU na snazi, dodaci navedenih ugovora prestaju važi , a sva se prava iz kolek vnih ugovora u cijelos nastavljaju primjenjiva .

3 BDP ili bruto društveni proizvod je mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga nekog društva, a uključuje komponente: osobnu potrošnju pojedinaca, odnosno domaćinstava (C), bruto inves cije (I), državne kupovine dobara i usluga (G) , neto izvoz (X) (razlika izvoza i uvoza). BDP = C + I + G + X. BDP se koris u različite svrhe, no najvažnija je ona kojom se mjere dos gnuća gospodarstva.

PLAĆE I NAKNADE

2. Zabrana isplate materijalnih prava Primjena Dodatka II KU-a nije sporna jer je is potpisan od strane sva tri sindikata potpisnika KUa4, ali je sporna primjena Dodatka II TKU-a jer je potpisan od strane dva od šest sindikata potpisnika TKU-a5. Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II TKU-a sindika ma potpisnicima, a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene. Ono što se dodatkom zabranjuje za službenike i namještenike u javnim službama jest isplata božićnica i regresa te bi se ova zabrana trebala provodi samo kod sindikata potpisnika dodatka. No, nastavno na Zakon, Vlada je na sjednici donijela Uredbu o izmjenama i dopuni Zakona o uskra isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama temeljem koje će ta prava (božićnica i regres) bi uskraćena i u 2014. Dakle, bez obzira bili potpisnici Dodatka II TKU-a ili ne, ova restrikcija je primjenjiva na sve službenike i namještenike u javnim službama. Za sve službenike i namještenike u državnim i javnim službama zabranjena je isplata božićnica (pravo definirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo definirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II kolek vnim ugovorima pa sve dok su is kolek vni ugovori na snazi. Kako je navedenim materijalnim pravima ista zabrana upravo prethodila, što je bilo definirano dodacima I kolek vnih ugovora za državne i javne službenike i namještenike (za javne još i Zakonom o uskra isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama), zabrana isplate je samo nastavljena od prosinca 2013., pa sve do kraja važenja kolek vnih ugovora u 2016. godini (zabrana će bi obustavljena u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i deficitom manjim od 3%, što je definirano dodacima II kolek vnih ugovora). Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Sindikat policije Hrvatske, Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova. 4

Dodatak II TKU-a potpisali su sljedeći sindika koji su ujedno i potpisnici TKU-a: Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske te Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju. Dodatak II nisu potpisali sindika koji su također potpisali TKU: Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Hrvatski liječnički sindikat, Sindikat zaposlenika u djelatnos socijalne skrbi Hrvatske i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, nisu potpisali navedeni dodatak TKU-a. 5

3. Ograničenja u ispla materijalnih prava Visina isplate određenih materijalnih prava, za službenike i namještenike u državnim i javnim službama, smanjena je, također dodacima II kolek vnih ugovora. Navedena materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplatu jubilarnih nagrada te terenski dodatak. Dnevnice (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u čl. 62., st. 2. u KU te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju do kada su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i pada deficita ispod 3%. Dodatkom I TKU-a, propisano je bilo da, ako je pojedino materijalno pravo, vezano uz božićnice, regres, dnevnice, osnovicu za isplatu jubilarnih nagrada te troškove prijevoza na posao i s posla, postalo utuživo temeljem granskih kolek vnih ugovora, Vlada Republike Hrvatske priznaje utuživost h prava i drugim službenicima i namještenicima u javnim službama na koje se kolek vni ugovori ne primjenjuju, u opsegu i u visini materijalnih prava sadržanih u m kolek vnim ugovorima. Također, prema tumačenjima kons tuiranog povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama te prema tumačenjima povjerenstava granskih kolek vnih ugovora, po prvi puta je u primjeni horizontalna primjena materijalnih prava, što konkretno znači da se pod pojmom povoljnos (Zakon o radu, čl. 7., st. 3.) smatra najpovoljnije pravo za zaposlenika, a koje može bi definirano i granskim kolek vnim ugovorom neke druge djelatnos . Sukladno navedenom, a s obzirom na pravo na utuživost, mišljenja smo da se sve dok je Kolek vni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (dalje u tekTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

PLAĆE I NAKNADE

stu: GKU za srednje škole; NN, br. 07/11)6 na snazi, može primjenjiva visina dnevnice od 170,00 kn za isplate dnevnica kod svih djelatnos javnih službi, ali da su se pritom povjerenstva za tumačenja GKU-a u svojim tumačenjima izjasnila da je dnevnica najpovoljnije definirana upravo GKU-om za srednje škole (što objek vno gledajući i jest najpovoljnije definirano pravo). Važno!!! Vlada je 27. prosinca 2013. donijela odluku o otkazivanju GKU-a za srednje škole (kao i za znanost i visoko obrazovanje te zaposlene u osnovnim školama). U trenutku izdavanja časopisa, odluka nije stupila na snagu, a od tada, uslijedit će otkazni rok od tri mjeseca, te će se jekom ta tri mjeseca primjenjiva sva pravna pravila definirana otkazanim GKU-om, na način i u opsegu kao što je bilo i do tada (čl. 3., st. 2. GKU za srednje škole)7. Slijedom navedenog, mišljenja smo da je i jekom otkaznog roka, a prema pravilu horizontalne primjene pravnih pravila, moguće izvrši isplate dnevnica u visini od 170,00 kn, kako za zaposlenike srednjih škola, tako i za zaposlenike drugih djelatnos javnih službi. Nakon što istekne otkazni rok, neće bi izvora u kojem je povoljnije definirano pravo isplate dnevnica od iznosa od 150,00 kn, te će se upravo takve i isplaćiva , kako Dodatak II i nalaže. Terenski dodatak isplaćuje se na način, kako je to uređeno za državna jela, odnosno to znači da se terenski dodatak isplaćuje u visini od 150,00 kn za sve službenike i namještenike u javnim službama (kao i za državne službenike i namještenike), za vrijeme dok će KU za državne službenike i namještenike bi na snazi, odnosno do 01. kolovoza 2016. (što je uređeno Dodatkom II KU-a, čl. 4., kojim je terenski dodatak reduciran sa 170,00 kn (KU, čl. 56., st. 4.) na 150,00 kn). GKU za srednje škole zaključen je 21. prosinca 2010. godine, a da nije bio ukinut, imao bi pravnu valjanost do 31. prosinca 2014. godine. 6

Prema Zakonu o radu (NN, br. 73/13), članak 263., stavak 4., ako se kolek vni ugovor može otkaza , a ne sadrži uglavak o otkaznom roku, otkazni rok je tri mjeseca, odnosno kako upućuje Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripar tnim jelima i reprezenta vnos za kolek vno pregovaranje (NN, br. 88/12), članak 27., stavak 2.: Pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa, sadržana u kolek vnim ugovorima koji nisu istekli te u kolek vnim ugovorima sklopljenim na neodređeno vrijeme, a u kojima je u slučaju otkazivanja ugovorena njihova produžena primjena, mogu se produženo primjenjiva kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolek vnog ugovora, a najduže tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolek vni ugovor, odnosno najduže tri mjeseca od proteka otkaznog roka. GKU za srednje škole, člankom 3., stavakom 2., definira da se KU može pisano otkaza u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnos s otkaznim rokom od 3 mjeseca.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

Kolek vni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, br. 66/11), Kolek vni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 07/11) te Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 133/11) definiraju da o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindika javnih službi pregovaraju svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s m, da ako se dogovor ne pos gne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto. Kako je bio potpisan Dodatak I TKU-a između Vlade i sindikata, is se smatrao dogovorom te se osnovica za isplatu jubilarnih nagrada smanjila na 500,00 kn sve dok je Dodatak I bio na snazi8. Navedeno je potvrđeno Uputom Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta osnovnim školama, srednjim školama i učeničkim domovima9 poslanoj 7. siječnja 2013. godine. Ustanove socijalne skrbi su od nadležnog ministarstva dobile Uputu putem elektronske pošte kojom se nalagalo postupanje u skladu s odredbom da se pri ispla jubilarnih nagrada primjenjuje osnovica od 500,00 kn. Kolek vni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN, br. 142/10), Kolek vni ugovor za djelatnost zdravstvo i zdravstveno osiguranje (NN, br. 143/13), te Granski Kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna (NN, br. 146/11), ne sadrže odredbe koje uređuju pravo isplate jubilarnih nagrada, što znači da je ovo pravo za njih uređeno isključivo TKU-om i dodacima TKU-a (odnosno moglo bi bi i drugim granskim ugovorom zbog horizontalne primjene prava, Iako Dodatak I TKU-a nema propisan vremenski period na koji se primjenjuje, iz njegovih pravnih odredbi se daje zaključi da su krajem 2013. sva pravna pravila iskonzumirana te da on više nema pravnu valjanost.

Klasa: 402-01/13-01/00002, Urbroj: 533-18-13-0001.

PLAĆE I NAKNADE

ne službe, sporazumno su utvrdili ograničenja ili obustave u isplamaterijalnih prava za određeno vrijeme. Radi očuvanja i zaš te položaja zaposlenih u državnim i javnim službama, definirali su i neke druge uvjete. Oba dodatka definiraju da će se s reprezenta vnim sindika ma regulira minimalni zaš tni uvje u slučaju provođenja outsourcinga i objedinjavanja poslovnih procesa u državnim i javnim službama te ako do toga dođe, isto će se definira posebnim sporazumom.

u slučaju da je drugim granskim ugovorom to pravo povoljnije uređeno). Obzirom na to da su tek dva sindikata potpisnici novog Dodatka II (Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske te Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju) od ukupno šest sindikata potpisnika TKU-a, Dodatak II je primjenjiv tek kod potpisnika, a za ostale vrijedi odredba iz njihovog granskog, odnosno TKU-a, a to je da se o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindika javnih službi pregovaraju svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s m, da ako se dogovor ne pos gne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto. Kako za njih vrijedi da dogovor nije pos gnut, mišljenja smo da osnovica nije manja od 1.800,00 kn. Osnovica za isplatu jubilarnih nagrada za državne službenike i namještenike je, sukladno Dodatku II KU-a smanjena s 900,00 kn na 500,00 kn, s čim je izjednačena s osnovicom za službenike i namještenike u javnim službama potpisnike Dodatka II TKU-a, dok za službenike i namještenike u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II TKU-a osnovica iznosi 1.800,00 kn, odnosno mišljenja smo da u manje isplaćenoj osnovici ostvaruju pravo na tužbu.

4. Ostale odredbe dodataka Radi provođenja mjera Vlade Republike Hrvatske, za smanjenje deficita proračuna Republike Hrvatske, ugovorne strane oba dodatka II, i za državne i za jav60

Osim objedinjavanja poslovnih procesa, u dodacima kolek vnih ugovora definirali su se i uvje o pitanju mase plaća u 2014. godini. Provodeći sustavnu reformu plaća državnih i javnih službi, donošenjem Zakona o plaćama u državnim i javnim službama te izmjenama Uredbe o koeficijen ma složenos poslova u državnim službama, Vlada Republike Hrvatske obvezuje se da u državnim i javnim službama neće bi smanjivanja mase plaća u 2014. godini (čl. 10. Dodatka II KU, čl. 9. Dodatka II TKU). U Dodatku II KU-a za državne službenike i namještenike, sukladno mogućnos ma državnog proračuna Republike Hrvatske će se jekom 2014. godine, u slučaju umirovljenja i novog zapošljavanja primijeni klauzula 2 za 1. Ugovorena ograničenja (božićnice, regresi, dnevnice, terenski dodatak te osnovica za isplatu jubilarnih nagrada) prestaju važi u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesečja i proračunskog deficita manjeg od 3%.

Pretplate na časopis TIM4PIN MAGAZIN za 2014. su u tijeku

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

PLAĆE I NAKNADE

Mišljenja ministarstva financija

Izvještavanje JLP(R)S o neoporezivim primicima na Obrascu JOPPD Na internetskoj stranici Središnjeg ureda porezne uprave (h p://www.porezna-uprava.hr/obrazac_joppd/Documents/Obavijest%20za%20op%C4%87ine%20i%20gradove.pdf) objavljena je za općine/gradove/županije Obavijest o nekim posebnos ma popunjavanja JOPPD obrasca koja se odnosi na JLP(R)S. Radi se o grupama neoporezivih primitaka i pod čijim OIB-om ste dužni izvještava na Obrascu JOPPD. Tekst Obavijes objavljujemo u nastavku. Obra te pažnju i na promjene šifri gradova i općina koje su također objavljene na spomenutoj stranici.

Od 1. siječnja 2014. između ostalih i jedinice lokalne/ područne samouprave dužne su dostavlja podatke na Obrascu JOPPD za neoporezive primitke koje isplaćuju u okviru svojih socijalnih programa, i to u ukupnom iznosu za sve isplate koje su ispla li jekom mjeseca. Prva dostava podataka putem Obrasca JOPPD bit će za isplaćene primitke u siječnju 2014., i to do 15. veljače 2014. Sukladno tumačenju Ministarstva socijalne poli ke i mladih KLASA: 022-03/13-02/256, URBROJ: 519-03/1-13-1 od 18. prosinca 2013. o tome što su centri za socijalu skrb dužni dostavlja o potporama i pod kojim OIB-ovima korisnika/primatelja izvještavamo Vas ovim putem za koje grupe neoporezivih primitaka i pod kojim OIB-om ste dužni izvještava na Obrascu JOPPD:

1. Tko je obveznik podnošenja obrasca JOPPD? a) ako jedinice lokalne/područne samouprave izravno korisniku isplaćuje/daje/omogućuje određeno pravo u tome slučaju Obrazac JOPPD podnosi jedinica lokalne/područne samouprave pod svojim OIB-om, b) ako jedinice lokalne/područne samouprave subvencionira određenu komunalnu/komercijalnu uslugu/ (djelomično ili u cijelos ) npr. cijenu prijevozne karte, ekonomsku cijenu vr ća/domova umirovljenika, trošak struje, plina, nabavku knjiga i slično Obrazac JOPPD podnosi jedinica lokalne/ područne samouprave pod svojim OIB-om, c) ako jedinice lokalne/područne samouprave osnuju ustanovu ili je izabere na javnom natječaju radi obavljanja djelatnos pomoći socijalno ugroženim skupina (npr. osnuje se pučka kuhinja ili se TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

putem javnog natječaja izabere poslovni subjekt radi obavljanja poslova vezanih uz pučku kuhinju) u tom slučaju Obrazac JOPPD za usluge/primitke koje pruža/isplaćuje podnosi ta ustanova pod svojim OIB-om, d) ako jedinice lokalne/područne samouprave u cijelos , određenoj ustanovi, udruzi ili drugom pravnom subjektu prepus isplatu/dodjelu određenog prava bez obzira na izvor sredstava za realizaciju (državni proračun ili proračun jedinica lokalne/ područne samouprave), u tom slučaju Obrazac JOPPD za usluge/primitke koje pruža/isplaćuje podnosi ta ustanova pod svojim OIB-om (Crveni križ ili slično).

2. Obuhvat neoporezivih primitaka (socijanih potpora) koji se prikazuju na obrascu Na obrascu JOPPD dužni ste izvještava samo o onim primicima koje isplaćujete/subvencionirate temeljem odluke/rješenja ili sličnog akta o taj akt je donesen zbog lošeg imovnog/socijalnog statusa korisnika pomoći. Isplate/subvencije koje jedinice lokalne/područne samouprave isplaćuju/omogućuju svima koji zadovoljavaju određene uvjete ne prikazuju se na obrascu JOPPD (npr. subvencioniranje cijene prijevozne karte ili subvencioniranje cijene udžbenika za sve učenike bez obzira na njihov socijalni status kao i subvencioniranje cijene vr ća ili prijevozne karte umirovljenicima koje također ne ovisi o njihovom socijalnom statusu već se subvencioniranje radi temeljem dohotka obitelji/pojedinca koji je viši od socijalnog cenzura i slično). 61

PLAĆE I NAKNADE

djeteta kojemu je utvrđeno pravo bez obzira što se isplata izvršava na tekući račun roditelja); b) OIB predstavnik kućanstva – ako se neko pravo isplaćuje/omogućuje temeljem prethodno utvrđenog prava koje utvrđuju centri za socijalnu skrb, a to je pravo temeljem zbroja udjela za svakog člana kućanstva.

4. Ostali neoporezivi primici, osim socijalnih potpora, o kojima su jedinice lokalne/područne samouprave su dužne izvješćiva Osim socijalnih potpora (šifra 07 iz priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom) putem Obrasca JOPPD dužni ste izvješćiva o isplatama, bez obzira na socijalni status, a naročito za sljedeće neoporezive primitke:

3. OIB na koji se iskazuju podaci na obrascu JOPPD O primicima koje isplaćujete/subvencionirate temeljem odluke/rješenja ili sličnog akta, a taj akt je donesen zbog lošeg imovnog/socijalnog statusa korisnika pomoći dužni ste iskaza u ukupnom iznosu (ako se isplaćuju potpore po više osnova potrebno je prikaza zbrojeni iznos za sve isplate u jednom mjesecu prema istom načinu plaćanja – u novcu, naravi ili ako subvencionirate npr. ljetovanje djece iz socijalno ugroženih obitelji ili izdajete vaučere/kupone za nabavu hrane i sl. onda se to posebno iskazuje pod načinom isplate – ostala bezgotovinska plaćanja) i to na sljedeće OIB-e: a) OIB korisnika prava – OIB one osobe kojemu je utvrđeno određeno pravo (npr. OIB maloljetnog

• doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta i primici po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima h jedinica (čl. 9., st. 2., t. 2.1., podt. 2.1.3. Zakona o porezu na dohodak) - šifra 08 iz priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom i to OIB-om primatelja (roditelja), • potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke osobe (čl. 9., st. 2., t. 2.8. Zakona o porezu na dohodak) – šifra 10. iz priloga 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, i to pod OIB-om djeteta kojemu se utvrđuje pravo s pendije, do propisanog iznosa - šifra 28. iz priloga 4. Neoporezivi primici/primici, koji se ne smatraju dohotkom i to pod OIB-om primatelja s pendije.

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

www.tim4pin.hr 62

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

POREZI I DOPRINOSI

Mirjana Mahović Komljenović *

UDK 336.2

Godišnja prijava poreza na dohodak – obveza ili ispla va mogućnost U odnosu na prošlu godinu, godišnja porezna prijava podnosi se na novom Obrascu DOH na kojem je promijenjen samo prilog UPO, a ista se predaje ispostavi područnog ureda Porezne uprave, koja je mjesno nadležna prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu fizičke osobe. Porezna prijave za 2013. godinu podnosi se odmah po isteku kalendarske godine kao poreznog razdoblja, a najkasnije do 28. veljače 2014. U članku se sustavno iznose odredbe propisa o oporezivanju dohotka iz kojih čitatelji mogu procijeni moraju li ili mogu li podnije poreznu prijavu, te ispla li im se to dobrovoljno učini . U sljedećem broju detaljno će bi obrađen postupak podnošenja porezne prijave.

1. Uvod Godišnji obračun poreza na dohodak za 2013. utvrđuje se podnošenjem godišnje porezne prijave, a ista se podnosi sukladno odredbama članaka od 39. do 43. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 – 148/13; dalje u tekstu: Zakon) te članaka od 81. do 89. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 79/13; dalje u tekstu: Pravilnik). U godišnjoj poreznoj prijavi obveznici poreza na dohodak iskazuju podatke o ostvarenom dohotku u kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju, pri čemu se: • Osnovica poreza na dohodak poreznih obveznika rezidenata (koji u RH imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, ili nemaju prebivalište ili uobičajeno boravište, a zaposleni su u državnoj službi RH i s te osnove primaju plaću), utvrđuje prema načelu svjetskog dohotka, što znači da su reziden obvezni plaća porez na ukupno ostvareni dohodak prema svim izvorima dohotka (od nesamostalnog rada, samostalne djelatnos , imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugog dohotka) u tuzemstvu i u inozemstvu, te • Osnovica poreza na dohodak poreznih obveznika nerezidenata (koji u RH nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište, a ostvaruju dohodak koji se oporezuje prema odredbama tuzemnog Zakona), utvrđuje se prema načelu tuzemnog dohotka, što znači da se nereziden ma oporezuje samo dohodak koji je prema svim izvorima ostvaren u tuzemstvu. Iz navedenog proizlazi da reziden podnose godišnju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u *

Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

tuzemstvu i u inozemstvu, nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, dok nereziden podnose godišnju prijavu samo za dohodak ostvaren u tuzemstvu, i to ispostavi koja je mjesno nadležna prema sjedištu ispla telja primitaka ili većeg dijela njegove imovine.

2. Podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak Sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, a s obzirom na obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, razlikujemo tri vrste poreznih obveznika, i to: • porezne obveznike koji obvezno moraju podnije poreznu prijavu, • porezne obveznike koji nisu obvezni podnije poreznu prijavu, ali istu dobrovoljno podnose na vlas zahtjev radi korištenja prava na godišnje osobne odbitke te ravnomjerno godišnje oporezivanje kada postoji mogućnost povrata poreza, te • porezne obveznike koji ne mogu podnije godišnju poreznu prijavu, ako su u poreznom razdoblju ostvarili dohodak za koji se porezna prijava ne može podnije .

2.1. Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu Prema članku 39. Zakona, te članku 85. Pravilnika, godišnju poreznu prijavu za 2013. obvezno podnose porezni obveznici, ako su u poreznom razdoblju ostvarili: 63

POREZI I DOPRINOSI

• Dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) kod dva ili više poslodavaca istodobno u jeku istog mjeseca poreznog razdoblja. • Dohodak od samostalne djelatnos (obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, imovine i imovinskih prava, te drugih povremenih djelatnos ), koji se utvrđuje na temelju podataka iskazanih u propisanim poslovnim knjigama. • Dohodak kojeg je rezident ostvario izravno iz inozemstva pri čemu su predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka u tuzemstvu plaćeni u manjem iznosu od iznosa, koji bi se obračunao prema odredbama tuzemnog Zakona, osim ako u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja RH izuzima taj dohodak od oporezivanja. • Dohodak za kojeg je Porezna uprava zatražila od poreznog obveznika da naknadno pla porez na dohodak, koji je bio obvezan pla . • Dohodak na koji se plaća porez na dohodak po odbitku ako poslodavac, ispla telj primitka ili sam porezni obveznik jekom poreznog razdoblja nije obračunao, obustavio i upla o predujam poreza na dohodak i prireza, te • Dohodak od nesamostalnog rada koji prema posebnom Pomorskom zakoniku (NN, br. 181/04 do 61/11), ostvare članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, koji su reziden , a koji dohodak podliježe oporezivanju. Posebno se is če da porezni obveznici, koji su obvezni podnije godišnju poreznu prijavu za 2013. u poreznoj prijavi iskazuju samo dohodak za koji je propisana obveza podnošenja porezne prijave i dohodak od nesamostalnog rada, osim dohotka od nesamostalnog rada kojeg ostvare reziden članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, a koji sukladno posebnom zakonu ne podliježe oporezivanju i dohotka od nesamostalnog rada kojeg ostvari rezident izravno iz inozemstva a kojeg RH sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja. Među m, ako porezni obveznik uz dohodak za koji obvezno podnosi godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada, iskaže iz nekih razloga i dohodak iz ostalih izvora, tada je u godišnjoj prijavi obvezan iskaza ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju po svim izvorima, osim dohotka za koji se godišnja porezna prijava ne može podnije , te dohotka koji ne podliježe oporezivanju. Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnije godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu u 64

propisanom roku do kraja veljače 2014. za prošlu godinu, ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrdit će nadležna ispostava Porezne uprave procjenom, a prema odredbama članka 82. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08 do 73/13), koristeći se poslovnom dokumentacijom s kojom raspolaže te podacima i činjenicama utvrđenih očevidom ili poreznim nadzorom. Primjer obveznog podnošenja porezna prijave za 2013.: Liječnik opće medicine temeljem rješenja nadležnog ministarstva zdravstva obavlja samostalnu zdravstvenu djelatnost, i utvrđuje dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija. Tijekom 2013. uz ostvareni dohodak od obavljanja zdravstvene djelatnos prema poslovnim knjigama, ostvario je i dohodak od nesamostalnog rada – plaću za rad u nepunom radnom vremenu na Medicinskom fakultetu, primitke po osnovi ugovora o djelu na koji je obračunat i plaćen predujam poreza na dohodak po stopi od 25%, te dohodak od imovine i imovinskih prava na koji se prema rješenju Porezne uprave plaća mjesečni predujam poreza na dohodak po stopi od 12% uvećan za stopu prireza. U godišnjoj poreznoj prijavi za 2013. koju liječnik opće medicine obvezno mora podnije radi obavljanja samostalne zdravstvene djelatnos , obvezan je iskaza samo ostvareni dohodak od zdravstvene djelatnos utvrđen prema podacima iz poslovnih knjiga, te dohodak od nesamostalnog rada odnosno plaću na Medicinskom fakultetu za nepuno radno vrijeme. Iako je ostvario i drugi dohodak po osnovi ugovora o djelu te dohodak od imovine i imovinskih prava, navedene dohotke nije obvezan unije u poreznu prijavu. Među m, kada bi porezni obveznik u poreznoj prijavi za 2013. uz ostvareni dohodak od samostane djelatnos i nesamostalnog rada, želio iskaza i dohodak ostvaren po osnovi ugovora o djelu, na koji je plaćen predujam poreza na dohodak po stopi od 25%, tada je obvezan u poreznoj prijavi iskaza ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju po svim izvorima, što znači i dohodak od imovine i imovinskih prava na koji je jekom godine plaćao predujam poreza na dohodak po stopi od 12%. U tom slučaju se može dogodi da porezna prijava ima nega van učinak, jer se kod iskazivanja ostvarenog dohotka po svim izvorima i progresivnog oporezivanja te utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, može utvrdi veća razlika poreza za uplatu zbog oporezivanja dohotka od imovine i imovinskih prava, te drugog dohotka po višoj poreTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

POREZI I DOPRINOSI

znoj stopi od one stope koja se primjenjivala pri plaćanju predujma poreza na dohodak jekom poreznog razdoblja.

2.2. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnije godišnju poreznu prijavu Obveznici poreza na dohodak su fizičke osobe koje jekom poreznog razdoblja ostvaruju dohodak prema različi m izvorima – od nesamostalnog rada, samostalne djelatnos , imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitka, pri čemu se plaćeni predujam jekom godine na neke od navedenih primitaka, smatra konačim porezom, neovisno od toga po kojoj od tri porezne stope je porez na dohodak obračunan i uplaćen. Stoga i postoji određena kategorija poreznih obveznika, koji za ostvarene dohotke nisu obvezni podnije godišnju poreznu prijavu. Prema članku 40. Zakona, godišnju poreznu prijavu nisu obvezni podnije porezni obveznici, ako su u poreznom razdoblju ostvarili: • Dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca odnosno ispla telja, ali ne istodobno. • Dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga. • Dohodak od kapitala. • Dohodak od osiguranja. • Drugi dohodak, a sve pod uvjetom da porezni obveznici nisu obvezni podnije godišnju poreznu prijavu za dohodak za kojeg je propisano obvezno podnošenje porezne prijave prema članku 39. Zakona. Među m, porezni obveznici koji nisu obvezni podnije godišnju poreznu prijavu, mogu na vlas zahtjev istu podnije dobrovoljno, ako im je to u interesu, ali tada su u godišnjoj prijavi obvezni iskaza ukupno ostvareni dohodak u 2013. po svim izvorima dohotka. No, pri dobrovoljnom podnošenju porezne prijave, svaki bi porezni obveznik trebao napravi izračun, ispla li mu se podnosi poreznu prijavu, kako po konačnom obračunu zbog progresivnog oporezivanja umjesto povrata ne bi imao utvrđenu razliku za uplatu poreza na dohodak.

2.2.1. Podnošenje porezne prijave za istodobno ostvarenu mirovinu u RH i iz inozemstva Prema Zakonu o porezu na dohodak, a sa primjenom od 1. ožujka 2012. propisano je da se i mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu smatraju oporeziviTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

ma dohotkom od nesamostalnog rada, što znači da se inozemne mirovine rezidenata oporezuju na is način kao i mirovine ostvarene u tuzemstvu, osim ako međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije određeno. Ako je porezni obveznik u 2013. istodobno primao mirovinu u RH, koja mu je isplaćena od HZMO i mirovinu iz inozemstva, tada je porez na tuzemnu mirovinu obračunavao HZMO, dok je na inozemnu mirovinu (ostvarenu u stranoj valu , a preračunatoj u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju HNB-a, važećem na dan primitka mirovine) porezni obveznik bio obvezan sam obračunava i plaća porez na dohodak u roku od 8 dana od primitka mirovine i dostavlja svaki mjesec Poreznoj upravi izvješće o isplaćenoj mirovini na Obrascu ID. Radi ostvarivanja mirovine od dva ispla telja istodobno, porezni obveznik je obvezan podnije godišnju poreznu prijavu, u kojoj će iskaza samo ostvarenu tuzemnu i inozemnu mirovinu u 2013. godini. Ako je jekom 2013. ostvario i neke druge primitke, npr. po osnovi ugovora o djelu, autorskog honorara, najamnine, iste nije obvezan iskaziva u poreznoj prijavi, jer se plaćeni predujmovi poreza po toj osnovi smatraju konačnim oporezivanjem. Ali iznimno, a sukladno članku 85., stavku 4. Pravilnika, porezni obveznik nije obvezan podnije godišnju poreznu prijavu za ostvarene mirovine kod dva ili više ispla telja istodobno, uz uvjet da u poreznom razdoblju nije ostvaren ukupan godišnji primitak po toj osnovi od svih ispla telja u ukupnom iznosu većem od iznosa osobnog odbitka na koji porezni obveznik ima pravo temeljem porezne kar ce - Obrasca PK, te da pored mirovine nisu ostvareni i drugi primici od nesamostalnog rada. Umirovljenicima se za 2013. priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine, najmanje u iznosu od 26.400,00 kn (12 mj x 2.200,00 kn) a najviše u iznosu od 40.800,00 kn (12 mj x 3.400,00 kn), pri čemu se osobni odbitak povećava za uzdržavane članove obitelji i djecu, primjenom određenih faktora, kao i za ostale porezne obveznike, na osobni odbitak od 26.400,00 kn.

2.2.2. Podnošenje porezne prijave za ostvarene primitke od dividendi Odredbom članka 30., stavka 11. Zakona o porezu na dohodak, propisano je da se dohotkom od kapitala smatraju primici od dividendi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu iznad 12.000,00 kn godišnje, što znači da se na sve isplaćene primitke od dividendi ili udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu, plaća 65

POREZI I DOPRINOSI

predujam poreza na dohodak istodobno s isplatom, kao porez po odbitku po stopi od 12% uvećano za stopu prireza porezu na dohodak, a bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. Zakona o porezu na dohodak. Iznimno, a prema izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 125/13), koji je stupio na snagu 19. 10. 2013., ako je odluka o ispla dividende i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu donesena u skladu s posebnim propisima, prije stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak, a dividenda nije isplaćena do 19. 10. 2013., pri ispla te dividende i udjela u dobi , primjenjivat će se propisi koji su bili na snazi na dan kada je odluka donesena, što ispla telj dokazuje vjerodostojnim ispravama. Među m, odredbama članka 10., točka 19. Zakona o porezu na dohodak, propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke od dividendi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kn godišnje, ali umanjenje za neoporeziv dio primitaka do 12.000,00 kn, može se prizna tek na temelju podnesene godišnje porezne prijave kada se obavlja godišnji obračun poreza na dohodak. Prema tome, jekom poreznog razdoblja na isplaćenu dividendu, potrebno je obračuna predujam poreza na dohodak kao porez po odbitku po stopi od 12% uvećano za stopu prireza poreza na dohodak, i to na ukupnu svotu isplaćene dividende i udjela u dobi , dok se neoporezivi dio primitka do iznosa od 12.000,00 kn godišnje može iskoris tek podnošenjem godišnje porezne prijave. Među m, kako se porezna prijava ne mora podnije , već se podnosi dobrovoljno, potrebno je u istoj iskaza ukupno ostvaren dohodak u poreznom razdoblju, što može umjesto očekivane razlike poreza na dohodak i prireza za povrat, po konačnom obračunu doves i do razlike poreza i prireza za dodatnu uplatu, radi čega je prije potrebno ocijeni ispla vost podnošenja porezne prijave. Primjer dobrovoljnog podnošenja porezne prijave za 2013.: Dioničko društvo Hrast je dioničaru Ivanu Babić s prebivalištem u Samoboru, 1. 4. 2013. donijelo odluku o ispla dividende u svo od 15.000,00 kn, na taj primitak je obračunan predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u kapitalu po stopi od 12%, što iznosi 1.800,00 kn. Budući da u odluci grada Samobora nije propisana stopa prireza poreza na dohodak, to je dioničko društvo Ivanu Babić na žiro-račun ispla lo svotu od 13.200,00 kn, a istodobno 66

obavilo uplatu predujma poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi u svo od 1.800,00 kn. Uz pretpostavku da je Ivan Babić u 2013. ostvario samo dohodak od kapitala po osnovi dividende, njemu je u interesu dobrovoljno podnošenje godišnje porezne prijave na Obrascu DOH do kraja veljače 2014., jer će podnošenjem iste iskoris neoporezivi dio primitaka po osnovi dividende od 12.000,00 kn. Stoga će po konačnom obračunu njegov oporeziv dohodak iznosi samo 3.000,00 kn, te će ostvari povrat više plaćenog poreza na dohodak u svo do 1.440,00 kn. (3.000,00 kn x 12% = 360,00 kn. Uplaćeni predujam – 1.800,00 kn – obveza po konačnom obračunu 360,00 kn).

2.3. Mogući razlozi za dobrovoljno podnošenje godišnje porezne prijave Porezni obveznici mogu dobrovoljno podnije godišnju poreznu prijavu, ako utvrde da su jekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja prepla li porez na dohodak, te kada žele ostvari pravo na: • korištenje ukupnog iznosa godišnjeg osobnog odbitka prema članku 36. Zakona o porezu na dohodak, ako je ostvaren samo drugi dohodak po osnovi autorske naknade ili ugovora o djelu, za koje pri obračunu predujma poreza na dohodak, ispla telj nije mogao prizna osobne odbitke; • ravnomjerno godišnje oporezivanje te izravnanje porezne osnovice radi neredovito isplaćenih plaća jekom godine, ako poslodavac nije sastavio konačan obračun kod posljednje isplate plaće u 2013.; • korištenja prava na povećane osobne odbitke poreznih obveznika, koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, a prema članku 54. Zakona o porezu na dohodak, koji se mogu iskoris jedino podnošenjem godišnje porezne prijave, • korištenje neoporezivog iznosa dividende i udjela u dobi . Budući da dobrovoljno podnošenje godišnje porezne prijave radi ostvarivanja navedenih prava, zah jeva od poreznog obveznika iskazivanje ukupno ostvarenog dohotka u 2013. iz svih izvora, što je prije podnošenja porezne prijave uputno provjeri i utvrdi stvarnu godišnju obvezu poreza i prireza, kako se po konačnom obračunu uz primjenu progresivnog oporezivanja i triju poreznih stopa (12%, 25% i 40%), umjesto očekivanog povrata preplaćenog poreza, ne bi utvrdila razlika za dodatnu uplatu poreza i prireza. Kod dobrovoljnog podnošenja porezne prijave, a prilikom izračuna godišnje obveze poreza i prireza, TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

POREZI I DOPRINOSI

treba ima na umu da se pod ukupnim iskazivanjem ostvarenog dohotka za 2013., a uvažavajući načelo blagajne, smatra isplaćeni dohodak u toj godini kao poreznom razdoblju, neovisno od toga u kojoj je godini primitak bio zarađen. Tako se isplaćena plaća u siječnju 2014. za 12 mjesec 2013., smatra ostvarenim dohotkom za 2014., i taj dohodak će se iskaziva u poreznoj prijavi za 2014. godinu.

2.3.1. Pravo na korištenje godišnjeg iznosa osobnog odbitka Ako porezni obveznik nije jekom godine mogao iskoris svoje pravo na ukupan iznos godišnjeg osobnog odbitka, ima mogućnost za dobrovoljno podnošenje porezne prijave. Naime, za sve radnike koji su radili kod poslodavca jekom cijelog poreznog razdoblja i nisu mijenjali prebivalište, odnosno uobičajeno boravište između gradova i općina koji su propisali obvezu plaćanja prireza, a nisu iskoris li pravo na ukupan iznos godišnjeg osobnog odbitka zbog neredovi h isplata plaća, ili je plaća redovito mjesečno isplaćivana, ali s različi m poreznim opterećenjem u pojedinim mjesecima, radi čega je porezno opterećenje jekom godine bilo neravnomjerno, poslodavac je bio obvezan sastavi godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri zadnjoj ispla plaće u godini. Među m, poslodavac nije mogao sastavi godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada, ako su radnici počeli ili prestali radi jekom 2013. ili su mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između općina i gradova, koji su propisali obvezu plaćanja prireza. U svim takvim slučajevima, pravo na godišnji osobni odbitak, porezni obveznici mogu ostvari jedino dobrovoljnim podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak za 2013.

2.3.2. Povećanje osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu U godišnjoj poreznoj prijavi, porezni obveznik može uveća osnovni osobni odbitak na ime uzdržavanja djece i članova uže obitelji, ali samo ako se oni u poreznom razdoblju mogu smatra uzdržavanim članovima. Naime, prema odredbi članka 36., stavka 4. Zakona i članka 53., stavka 1. Pravilnika, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 11.000,00 kn. (odnosno peterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka na godišnjoj razini). TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

Prema tome, uzdržavanim članovima uže obitelji mogu se smatra fizičke osobe, čiji oporezivi primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici koji se u smislu zakona ne smatraju dohotkom ne prelaze iznos od 11.000,00 kn na godišnjoj razini, u taj iznos se ne uzimaju u obzir ostvareni primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novorođenče odnosno primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smr roditelja. Tako npr. ako dijete poreznog obveznika prima s pendiju ili je ostvarilo naknadu za rad preko student-servisa jekom 2013. u većem iznosu od 11.000,00 kn, za njegovo uzdržavanje roditelj ne može koris osobni odbitak, već je obvezan podnije godišnju poreznu prijavu u kojoj neće iskaza osobni odbitak za dijete. Ali, u tom slučaju i uzdržavani član – dijete, može podnije svoju godišnju poreznu prijavu i koris vlas osnovni osobni odbitak.

2.3.3. Osobni odbitak na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima Poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, pravo na uvećani osobni odbitak može se prizna samo u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenom Obrascu DOH, dok se jekom poreznog razdoblja može koris osnovni osobni odbitak kao izvan područja posebne državne skrbi. Uvećani osobni odbici koji se priznaju podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak, ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi, utvrđeni su u sljedećim iznosima. Skupina područja posebne državne skrbi I skupina II skupina III skupina Brdsko-planinska područja

Mjesečna svota 3.840,00 kn 3.200,00 kn 2.400,00 kn 2.400,00 kn

Godišnja svota 46.080,00 kn 38.400,00 kn 28.800,00 kn 28.800,00 kn

Od navedenih iznosa osobnog odbitka, utvrđuju se i osobni odbici za djecu i uzdržavane članove uže obitelji, ako borave i imaju prebivalište na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, a prema faktorima osobnih odbitaka određenim člankom 36. Zakona o porezu na dohodak. (Npr. za prvo dijete na području prve skupine taj odbitak iznosi 1.920,00 kn = 0,50 x 3.840,00, odnosno za prvo di67

POREZI I DOPRINOSI

jete na području druge skupine 1.600,00 kn = 0,50 x 3.200,00).

2.3.4. Uvećanje osobnog odbitka po osnovi danih darovanja

Za korištenje prava na uvećane osobne odbitke obrtnika, propisani su uvje , pri čemu se prebivalište poreznog obveznika, djece i uzdržavanih članova uže obitelji određuje prema odredbama članka 38. Općeg poreznog zakona. U slučaju da porezni obveznik ima više prebivališta na području posebne državne skrbi, mjerodavno je prebivalište obitelji (čl. 38., st 2. OPZ-a):

Prema članku 36., stavku 12. Zakona, osobni odbitak poreznog obveznika može se poveća i za darovanja dana u tuzemstvu, koja mogu bi u naravi ili novcu doznačena na žiro-račun, za točno određene svrhe, kao što su: kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i dr., a koja su dana udrugama i drugim osobama koje te djelatnos obavljaju u skladu s posebnim propisima, i to do visine 2% od ostvarenih ukupnih primitaka, za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava te utvrđen konačan porez na dohodak.

• Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost moraju ima prebivalište na području posebne državne skrbi, bez obzira ostvaruju li dohodak na tom području ili izvan tog područja; • Djeca i uzdržavani članovi uže obitelji, također moraju ima prebivalište na području posebne državne skrbi, ako se za njih žele koris povlas ce pri oporezivanju dohotka. Ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi, ali ne i obitelj, pravo na uvećani osobni odbitak ima samo porezni obveznik za vlas to uzdržavanje, dok se osobni odbitak za uzdržavanje članova uže obitelji utvrđuje od osnovnog osobnog odbitka, kao i kod drugih obveznika poreza na dohodak u iznosu od 2.200,00 kn, a sukladno članku 36. Zakona. • Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi, a porezni obveznik ima prebivalište i boravi izvan područja posebne državne skrbi, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak samo za uzdržavane članove uže obitelji koji borave i imaju prebivalište na m područjima. Posebno se is če da je izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 148/13), koji je stupio na snagu 19. prosinca 2013., člankom 10. propisano da se navedene odredbe o olakšicama za područje posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima primjenjuju za 2013. godinu, i mogu iskoris podnošenjem godišnje porezne prijave za 2013. Među m, od 1. siječnja 2014. umjesto olakšica za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja, za fizičke osobe propisane su nove olakšice korištenjem uvećanog osobnog odbitka za područja koja su prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, razvrstana u potpomognuta područja i područje Grada Vukovara, a koje će se moći koris pri podnošenju godišnje porezne prijave za 2014. 68

Iznimno, osobni odbitak se može uveća za darovanja dana i u visini većoj od 2%, ali pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava (npr. Ministarstva kulture, Ministarstva prosvjete i športa, Ministarstva znanos , Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada i socijalne skrbi, Ministarstvo branitelja i dr.), kojima se provode i financiranju posebni programi i akcije, a što isključuju redovnu djelatnost daroprimatelja. Radi uvećanja osobnog odbitka za dana darovanja, porezni obveznici uz godišnju poreznu prijavu prilažu vjerodostojne isprave, i to preslike naloga o danim darovanjima u novcu ili ugovore o danim darovanjima u dobrima i uslugama. Među m, ako porezni obveznici nisu još podnosili godišnju poreznu prijavu, ne mogu ni iskaza povećanje osobnog odbitka za 2013. po osnovi danih darovanja, jer nema ostvarenih primitka iz prethodne godine.

2.4. Porezni obveznici koji ne mogu podnije godišnju porezu prijavu Prema članku 41. Zakona, godišnju poreznu prijavu za 2013. ne mogu podnije porezni obveznici, koji su u poreznom razdoblju ostvarili: • drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos , ako je ispla telj drugog dohotka upla o doprinose u iznosu koji prelazi najvišu godišnju osnovicu utvrđenu prema odredbama Zakona o doprinosima, te za • dohodak koji se u 2013. oporezivao u paušalnom iznosu, a prema odredbama Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma te organiziranja kampova koje će se paušalno oporeziva , o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (NN, br 48/05 i 148/09), te Pravilnika o paušalnom oporezivanju TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

POREZI I DOPRINOSI

samostalnih djelatnos (NN, br. 143/06 i 61/12) kojim su od 1. siječnja 2013. propisani novi uvje za paušalno oporezivanje, ako ostvareni primici u prethodnoj godini nisu viši od 149.500,00 kn, a i fizička osoba nije obveznik PDV-a prema Zakonu o PDV-u. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da ako su porezni obveznici dužni podnije godišnju poreznu prijavu za 2013., ili je podnose dobrovoljno, u istoj ne mogu iskaza ostvarene dohotke koji se paušalno oporezuju, kao ni ostvarene dohotke po osnovi povrata doprinosa. Primjer podnošenja porezne prijave bez iskazivanja dohotka, koji se paušalno oporezuje:

oporezuje u paušalnom iznosu, a prema dobivenom rješenju nadležne ispostave Porezne uprave.

Tijekom 2013. porezni obveznik profesor na fakultetu s prebivalištem u Zagrebu, ostvario je tri vrste dohotka, i to:

Za navedene ostvarene dohotke, porezni obveznik – profesor nije obvezan podnije godišnju poreznu prijavu, jer se uplaćeni predujmovi jekom poreznog razdoblja smatraju konačnim porezom. Među m, ako porezni obveznik želi dobrovoljno podnije poreznu prijavu radi izravnanja godišnje porezne osnovice, u istoj je obvezan iskaza ukupno ostvareni dohodak jekom 2013. po osnovi nesamostalnog rada – plaće za redovan rad na fakultetu i autorske naknade, ali bez dohotka od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja koji se paušalno oporezuje, budući da se is ne može iskaza u godišnjoj poreznoj prijavi.

• dohodak od nesamostalnog rada odnosno plaću za redovan radni odnos na fakulte;, • drugi dohodak - autorsku naknadu za objavljeni stručni članak u zborniku istog fakulteta, gdje je ispla telj nakon odbitka 30% paušalnih izdataka, obračunao i upla o porez na dohodak po stopi od 25%, te prirez porezu na dohodak po stopi od 18%; te • dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma, koji se

2.5. Tabelarni prikaz primitka i njihova porezna statusa PRIMICI ZA KOJE SE OBVEZNO PODNOSI GPP • plaća ili mirovina isplaćena istodobno kod dva ili više poslodavaca (npr. profesor koji radi istovremeno na dva fakulteta ili na fakultetu i bolnici, liječnik koji ima radni odnos u bolnici i u vlas tom poduzeću) • dohodak od samostalne djelatnos utvrđen na temelju poslovnih knjiga – obrt, slobodno zanimanje, poljoprivreda i šumarstvo, imovina i imovinska prava (npr. profesor koji uz radni odnos na fakultetu i u bolnici, ostvaruje dohodak po osnovi privatne prakse u vlas tom obrtu, a za koju obvezno vodi poslovne knjige) • dohodak ostvaren izravno iz inozemstva, ako porez na dohodak u tuzemstvu nije plaćen prema odredbama tuzemnog Zakona • dohodak za koji poslodavac nije obračunao, obustavio i upla o porez na dohodak i prirez • dohodak za kojeg je Porezna uprava naknadno zatražila da podnese poreznu prijavu (npr. ako je dijete ili uzdržavani član ostvario veći primitka od 11.000,00 kn u 2013., kada se ne može koris olakšica za uzdržavanje) • dohodak kojeg ostvare pomorci u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na broj dana provedenih ploveći na brodu

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

• • • • •

PRIMICI ZA KOJE NEMA OBVEZE PODNOŠENJA GPP, ALI SE MOŽE PODNIJETI DOBROVOLJNO plaća ili mirovina isplaćena kod jednog tuzemnog poslodavca ili više njih, ali ne istodobno u jeku istog mjeseca poreznog razdoblja (važno je da jekom 2013. nije priznato više od 12 osobnih odbitaka) dohodak ostvaren od imovine i imovinskih prava, koji se plaća prema rješenju Porezne uprave uz paušalno priznavanje troškova dohodak od kapitala za udjele u ostvarenoj dobi na koje se od plaća porez i prirez dohodak od osiguranja, ako su premije osiguranja bile korištene kao porezna olakšica drugi dohodak ili primici članova nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora i vijeća, primici ostvareni temeljem ugovora o djelu, primici trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, tumača, prevoditelja i druge slične djelatnos , autorske naknade isplaćene prema posebnom Zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava

• s pendije učenika i studenata za redovno školovanje koje su isplaćene u svo višoj od 1.600,00 kn mjesečno donosno iznad 4.000,00 kn mjesečno za s pendije dobivene na javnim natječajima • primici učenika i studenata koji su ostvareni za rad preko učeničkih i studentskih udruga u svo iznad 50.000,00 kn godišnje

POREZI I DOPRINOSI

3. Rok za podnošenje porezne prijave za 2013. Porezni obveznici koji su obvezni ili žele dobrovoljno podnije godišnju poreznu prijavu, obvezni su je podnije po isteku kalendarske godine kao poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače 2014. za 2013. godinu. Porezna prijava može se posla poštom preporučeno ili se predaje izravno referentu u ispostavi Porezne uprave, koja je mjesno nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. Ako je porezni obveznik jekom 2013. mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište između općina ili gradova u RH, mjerodavnim prebivalištem ili uobičajenim boravištem za utvrđivanjem godišnjeg poreza na dohodak i prireza, smatra se ona općina ili grad u kojem je porezni obveznik imao prebivalište ili uobičajeno boravište veći, odnosno preteži dio godine.

3.1. Porezni razredi i godišnja porezna osnovica Iako se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak u 2013. mijenjao tri puta, jekom 2013. nije bilo promjene osobnog odbitka kao ni poreznih stopa. Tako će se godišnji obračun poreza za 2013. utvrdi primjenom tri stope poreza na dohodak od 12%, 25% i 40%, na visinu porezne osnovice od tri porezna razreda, i to:

Porezne stope za godišnji obračun poreza na dohodak za 2013. Stope poreza na dohodak 12% 25%

40%

Mjesečna porezna osnovica u kn

Godišnja porezna osnovica u kn

do 2.200,00 iznad 2.200,00 do 8.800,00 (daljnjih 6.600,00)

do 26.400,00 od 26.400,00 do 105.600,00 (na razliku od 79.200,00) iznad 105.600,00

iznad 8.800,00

U odnosu na prošlu godinu kada su se pri konačnom obračunu koris te prosječne porezne stope i prosječno utvrđeni porezni razredi, na novom Obrascu DOH za 2013. izmijenjen je prilog UPO pomoću kojeg će porezni obveznici utvrdi svoju godišnju poreznu obvezu.

4. Zaključne napomene Godišnja porezna prijava za 2013. podnosi se na novom Obrascu DOH s izmijenjenim prilogom UPO, a utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza za svaku je fizičku osobu specifična. Budući da se za neke vrste dohodaka plaćeni predujmovi jekom godine smatraju i konačnim oporezivanjem, te je prije dobrovoljnog podnošenja porezne prijave, kada se u prijavi mora iskaza ukupan dohodak ostvaren u poreznom razdoblju, potrebno napravi izračun, ispla li se poreznom obvezniku podnije poreznu prijavu ili ne? Izračun poreza na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi potrebno je napravi i kod onih poreznih obveznika koji poreznu prijavu obvezno moraju podnije , kada su u istoj dužni iskaza , uz dohodak po osnovi kojeg poreznu prijavu obvezno podnose, i dohodak od nesamostalnog rada, ali ne i druge vrste dohodaka. Jer vrlo često se događa da primjenom progresivnih poreznih stopa i kumuliranja ukupno ostvarenih dohodaka po svim izvorima iz kojih su predujmovi jekom godine plaćeni po nižim poreznim stopama, u godišnjem obračunu potpadnu u viši porezni razred, kada podnošenje prijave ima nega van učinak, te se umjesto očekivane razlike za povrat poreza može utvrdi razlika poreza za dodatnu uplatu.

r h . n i p 4 m @ r a t n e c j a t i p 70

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

POREZI I DOPRINOSI

Anamaria Ester Galinec *

UDK 336.2

Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu Autorica u tekstu podsjeća na obvezu sastavljanja konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost za 2013. godinu, za koji je propisani rok skraćen u odnosu na prethodne godine i obavezno se dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja veljače 2014. godine. Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu podnosi se na Obrascu PDV-K, koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13 i 85/13 – ispr.). Radi specifičnih promjena u načinu oporezivanja jekom 2013. godine očekuje se uputa Ministarstva financija o načinu popunjavanja PDV-K obrasca, o čemu ćemo više pisa u sljedećem broju časopisa.

1. Uvod Stupanjem na snagu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13, 148/13 i 99/13 – Rješenje USRH; dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) nije došlo do bitnih izmjena u dijelu koji se odnosi na konačni obračun PDV-a. Predaja Obrasca PDV-K i dalje ostaje obveza poreznih obveznika, a izmjene u odnosu na prethodno godišnje razdoblje odnose se na rok predaje obrasca i njegov izgled, odnosno, vrste transakcija koje se od 1. srpnja 2013. eviden raju. Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu predaje se do kraja veljače 2014. godine, što je kraći rok u odnosu na prethodno godišnje razdoblje kada je rok bio do kraja travnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Stupanjem na snagu novog Zakona o PDV-u, rok za predaju obrasca PDV-K je skraćen, u odnosu na prethodno razdoblje, pa poreznim obveznicima ostaje manje vremena za usklade i ispravke pogrešaka. Neke od transakcije koje se u Obrascu PDV-K za 2013. godinu posebno iskazuju, a nisu se iskazivale u prethodnim godišnjim obračunima PDV-a su transakcije iz odnosa sa zemljama članicama – transakcije unutar EU, kao i transakcije iz odnosa s poreznim obveznicima iz trećih zemalja, te transakcije za koje se primjenjuje tuzemni prijenos porezne obveze. Odredbe Zakona o PDV-u propisuju obvezu podnošenja konačnog obračuna PDV-a, iako Direk vom 2006/112/EZ podnošenje konačnog obračuna nije propisano kao obveza, nego kao mogućnost. Pojedine države članice nisu propisale obvezu podnošenja konačnog obra Mr. sc. Anamaria Ester Galinec, voditeljica Odjela u Direkciji računovodstva HNB-a. *

(Stavovi izneseni u ovom radu osobni su stavovi autorice i ne predstavljaju nužno stavove ins tucije u kojoj je zaposlena, ni je na bilo koji način obavezuju.) TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

čuna, nego poreznu obvezu iskazuju samo na obračunskim poreznim prijavama. Budući da se obveza PDV-a mora iskaza u obračunskom razdoblju u kojem je nastala, kao što se i pretporez iskazuje u obračunskom razdoblju u kojem su stvoreni uvje za njegovo priznavanje, smisao konačnog obračuna zapravo je samo agregiranje već ranije iskazanih vrijednos . U nastavku teksta razmotrit će se tko su obveznici podnošenja konačnog obračuna PDV-a i na koji se način prijave PDV-a za obračunska razdoblja povezuju s konačnim obračunom PDV-a.

2. Obveznici predaje konačnog obračuna PDV-a Poreznim obveznicima koji obavljaju mješovite isporuke primjerice ustanove u kulturi, škole i sl. podnošenje konačnog obračuna PDV-a nije novost. Proračunsko korisnici uz obavljanje određene djelatnos od javnog interesa, obavljaju i oporezive isporuke registrirani su porezni obveznici koji uz prijavu PDV-a (Obrazac PDV) za obračunsko razdoblje podnose i konačni obračun PDV-a. Tijekom 2013. godine, a radi zakonskih izmjena, jela državne vlas , jela državne uprave, jela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore i druga jela s javnim ovlas ma ( jela iz čl. 6., st. 5. Zakona o PDV-u) mogla su posta porezni obveznici registrirani za potrebe PDV-a, ako su u 2013. godini iz drugih država članica Europske unije stekli dobra u vrijednos većoj od 77.000,00 kn, odnosno ako su prešla prag stjecanja. Ta jela su obvezna podnije osim Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (Obrazac PDV-S) i prijavu PDV-a (Obrazac PDV) u kojem se iskazuje obveza PDV-a. Za razliku od registriranih poreznih obveznika koji Obrazac PDV podnose za svako obračunsko razdoblje (mjesečno ili 71

POREZI I DOPRINOSI

tromjesečno), ova jela, koja su postala obveznici poreza na stjecanje navedene obrasce podnose samo za ona obračunska razdoblja u kojima su imala stjecanja dobara iz druge države članice. Budući da Zakonom o PDV-u, ovi porezni obveznici nisu izuze od obveze sastavljanja i dostave PDV-K obrasca, za 2013. godinu obavezni su Poreznoj upravi podnije konačni obračun PDV-a, osim ako uputom Ministarstva financija o sastavljanju konačnog obračuna za 2013. godinu ne bude navedeno drugačije. Specifični slučajevi podnošenja konačnog obračuna PDV-a odnose se na porezne obveznike koji izlaze iz sustava PDV-a. Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu podnose porezni obveznici, koji izlaze iz sustava PDV-a zbog smanjenja ostvarenog prometa za oporezive isporuke dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini, koji je u vrijednos manjoj od 230.000,00 kuna (bez PDV-a). Porezni obveznik u ovom slučaju i dalje obavlja registriranu djelatnost, samo što nije registrirani porezni obveznik. Ako se radi o poreznom obvezniku koji je dobrovoljno ušao u sustav PDV-a, te je rješenjem obavezan osta u sustavu pet godina, ne može prije tog roka izaći iz sustava PDV-a. Porezni obveznik koji trajno prestaje s obavljanjem djelatnos , također izlazi iz sustava PDV-a. Prije odjave djelatnos , odnosno, brisanjem iz registra kod nadležnog jela, porezni obveznik mora obračuna PDV na sve isporuke do dana odjave i napravi konačni obračun (Obrazac PDV-K), i to u roku od dva mjeseca po prestanku obavljanja djelatnos . U isporuke po konačnom obračunu uključuju se i sva dobra koja su preostala i koja se smatraju izuzimanjem u neposlovne svrhe, a za koja se mogao koris odbitak pretporeza.

3. Način obračuna Zakonom o PDV-u je propisano da porezni obveznik mora za svako obračunsko razdoblje, a vezano s djelatnos koju obavlja, prijavi obvezu PDV-a (obrazac PDV). Obračunsko razdoblje je mjesečno, a iznimno ono može bi tromjesečno za poreznog obveznika, čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga, uključujući i PDV-a, u prethodnom razdoblju oporezivanja manja od 800.000,00 kuna. Takav porezni obveznik može se odluči da prijavu PDV-a podnosi za mjesečno razdoblje, ali ako obavlja transakcije unutar Europske unije, tada obračunsko razdoblje mora bi mjesečno. Porezni obveznik prijavu PDV-a predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu, odno72

sno prebivalištu ili uobičajenom boravištu na obrascu PDV do 20-og dana u mjesecu, koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja. Kako je razdoblje oporezivanja definirano kao kalendarska godina, porezni obveznik mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu, preda i konačni obračun PDV-a. Budući da je 1. srpnja 2013. godine stupanjem na snagu novog Zakona o PDV-u došlo do značajnih promjena u načinu oporezivanja dobara i usluga koje se razmjenjuju između poreznih obveznika u tuzemstvu i poreznih obveznika u državama članicama, jer se sada te transakcije obavljaju na jedinstvenom europskom tržištu, promijenio se i način iskazivanja takvih transakcija u PDV obrascu. Do stupanja na snagu novog Zakona o PDV-u nisu bili pozna pojmovi: prag isporuke i prag stjecanja dobara, kao što nije postojala obveza obračuna i plaćanja PDV-a radi prijenosa porezne obveze u tuzemstvu, a za što sada postoji obveza posebnog eviden ranja i iskazivanja u obrascu. Također, do promjena je došlo i u definiranju područja primjene Zakona o PDV-u. Tako se primjerice, u slučaju kada je škola nabavljala informa čku opremu iz Austrije u svibnju 2013. godine takva nabava smatrala uvozom, a za is posao koji je obavljen u srpnju 2013. godine nabava informa čke opreme nazivala se stjecanjem dobara unutar Europske unije. Radi zakonskih izmjena porezni obveznici su jekom 2013. godine Poreznoj upravi dostavljali stari i novi PDV obrazac. Člankom 200. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13 i 85/13 – ispr.) propisano je, da se obrazac PDV-K podnosi za cijelu 2013. godinu, pa se radi specifičnih promjena u načinu oporezivanja jekom 2013. godine očekuje uputa Ministarstva financija o načinu popunjavanja PDV-K obrasca. Konačni obračun PDV-a zapravo čini zbroj svih transakcija iskazanih u obračunskim razdobljima, uključujući i razlike radi ispravaka prikazanih u 13. obračunu. U TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

POREZI I DOPRINOSI

slučaju iskazivanja razlika u 13 obračunu, Poreznoj upravi se podnosi obrazloženje o nastalim razlikama. Transakcije koje se iskazuju u PDV i PDV-K obrascu grupirane su na transakcije koje ne podliježu oporezivanju i oslobođene transakcije, oporezive transakcije s pripadajućim iznosom PDV-a i transakcije za koje je obračunat pretporez. Kako bi se navedeni obrasci mogli popunjava , porezni obveznici moraju osiguraporezne evidencije, koje se prije sastavljanja konačnog obračuna PDV-K trebaju zaključi . Porezni obveznici vode Knjige U-RA i I-RA, propisane člancima 164. i 165. Pravilnika o PDV-u, za m evidencije o stjecanju dobara iz drugih država članica, kao i evidencije o primljenim uslugama od poreznih obveznika iz drugih država članica i trećih zemalja, te evidencije za uvoz dobara, što je propisano člankom 163., stavkom 4. Pravilnika o PDV-u, te evidencije o tuzemnom prijenosu porezne obveze i evidencije o vraćenom PDV-u u putničkom prometu. Razlike koje nastaju između kumula va vrijednos obračunskih razdoblja i godišnjeg obračuna eviden -

! i m e r p i r Up

raju se u 13. obračunu, a nastaju radi knjiženja pogrešaka uočenih u poreznim evidencijama. Osim pogrešaka, razlike mogu nasta i radi porezno neprizna h manjkova, kada se na primjer u slučaju izuzimanja dobara u nepoduzetničke svrhe knjiži obveza PDV-a za nepriznate manjkove, ako je pri nabavi korišten pretporez. Također, u slučaju poreznih obveznika koji primjenjuju podjelu pretporeza može doći do ispravka pretporeza. Naime, podjelu pretporeza primjenjuju porezni obveznici koji osim oslobođenih isporuka bez prava na odbitak pretporeza obavljaju i oporezive isporuke za koje imaju pravo na odbitak pretporeza, a to mogu bi ustanove u kulturi, škole ili oni korisnici, koji uz obavljanje određene djelatnost od javnog interesa iz članka 39., obavljaju i oporezive isporuke. Budući da jekom godine takvi porezni obveznici koriste privremeni postotak, koji je izračunat na bazi isporuka iz 2012. godine, radi usklađenja s iznosom stvarnog pretporeza, dolazi do promjene postotka prava na odbitak pretporeza.

NAJAVLJUJEMO

Aktualno!

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje u suradnji sa LIBUSOFT d.o.o organizira

SEMINAR

Obvezni sveobuhvatni popis i upravljanje imovinom na svim razinama - zakonski, računovodstveni i informa čki aspek Zagreb, veljača 2014.g. Seminar je namijenjen svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog i lokalnih proračuna te svim drugim korisnicima državne imovine. Detaljnije informacije objavljujemo u sljedećem broju časopisa.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

POREZI I DOPRINOSI

Mišljenja ministarstva financija

Upis jela državne vlas , jela državne uprave, jela i JLP(R)S u registar obveznika PDV-a – rok do 15. siječnja 2014. godine U više smo navrata jekom prošle godine pojašnjavali status pravnih osoba iz članka 6. Zakona o PDV-u naglašavajući da će on bi konačno utvrđen na inicija vu i Rješenjem porezne uprave ovisno o tome ispunjavaju li ovi subjek uvjete za uključivanje u sustav. Mišljenja Središnjeg ureda porezne uprave iz prosinca 2013. godine unose bitnu novinu u ovaj pristup. Naime, navedenin subjek dužni su sami procijeni svoj porezni položaj te se do 15. siječnja 2014. godine prijavi u registar obveznika PDV-a. U nastavku prenosimo relevantne stavove porezne uprave objavljene na internetskoj stranici: h p://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18895.

Broj klase: 410-19/13-01/312, Urudžbeni broj: 513-07-21-01/13-13, Zagreb, 06.12.2013. U skladu s odredbama članka 6. stavka 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i 99/13 – Rješenje USRH, u daljnjem tekst Zakon) te odredbama članka 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13, u daljnjem tekstu: Pravilnik) jela državne vlas , jela državne uprave, jela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga jela s javnim ovlas ma (u daljnjem tekstu: jela) mogu posta obveznici PDV-a u sljedećim slučajevima: 1. kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnos ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlas , ako bi obavljanje h djelatnos , kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnos ili transakcija, 2. kada obavljaju gospodarske djelatnos iz Dodatka I. Zakona u opsegu koji nije zanemariv odnosno koji prelazi 230.000,00 kuna, 3. kada obavljaju bilo koju drugu gospodarsku djelatnost odnosno gospodarsku djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) iz članka 6. stavka 2. Zakona, u opsegu koji nije zanemariv, odnosno koji prelazi 230.000,00 kuna. Napominje se da su jela kao i svi drugi porezni obveznici obvezna zatraži upis u registar obveznika 74

PDV-a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine, ako su u prethodnoj kalendarskoj godini od obavljanja djelatnos , ostvarili isporuke u vrijednos većoj od 230.000,00 kuna. U tom slučaju nadležna ispostava Porezne uprave ih upisuje u registar obveznika PDV-a bez donošenja rješenja. Stoga u slučaju da su jela obavljajući gospodarske djelatnos iz Dodatka I. Zakona ili bilo koju drugu gospodarsku djelatnost odnosno gospodarsku djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) u 2013. godini ostvarili isporuke u vrijednos većoj od 230.000,00 kuna obvezna su najkasnije do 15. siječnja 2014. godine nadležnoj ispostavi Porezne upravi podnije zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV) radi upisa u registar obveznika PDV-a. Obzirom da jela mogu obavlja različite djelatnos i od njih ostvariva primitke, radi olakšavanja utvrđivanja djelatnos čiji se primici ubrajaju, odnosno ne ubrajaju u iznos 230.000,00 kuna propisan člankom 90. Zakona u nastavku navodimo neke od djelatnos koje jela obavljaju, a koje se ubrajaju ili ne ubrajaju u iznos od 230.000,00 kuna. Djelatnos čije se isporuke ubrajaju u iznos 230.000,00 kuna propisan člankom 90. Zakona: - djelatnos iz Dodatka I. Zakona, - najam poslovnog prostora, - iznajmljivanje „društvenih domova“ i sličnih objekata, TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

POREZI I DOPRINOSI

- prodaja grobnih okvira, - prodaja kazeta za urne i - ostale slične djelatnos . Napominje se da će 1. siječnja 2015. godine na snagu stupi i odredbe Zakona prema kojima će isporuke građevinskog zemljišta bi oporezive PDV-om. Stoga će jela od 1. siječnja 2015. godine bi obvezna i vrijednost isporuka građevinskog zemljišta koje će isporučiva od tog datuma ubraja u iznos 230.000,00 kuna. Koncesije što ih daju jela (kao što su primjerice koncesije na pomorskom dobru, koncesije za javna parkirališta ili javne garaže, koncesije na javnim cestama i slično) te davanje u zakup državne imovine (primjerice poljoprivrednog zemljišta) ne ubrajaju se u iznos od 230.000,00 kuna. S m u vezi posebno is čemo djelatnos čije se isporuke ne ubrajaju u iznos 230.000,00 kuna propisan člankom 90. Zakona: - najam stanova (zaš ćene najamnine) sukladno Zakonu o najmu stanova te činjenicu da je najam stanova za stanovanje oslobođen plaćanja PDV-a, - iznajmljivanje otvorenog prostora na sajmištu, - zakup poljoprivrednog zemljišta neovisno o tome radi li se o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta ili poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu jela obzirom da se radi o korištenju općih ili drugih dobra za koje je određeno da su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku, - zakup javnih površina za postavu kioska, štandova, montažnih objekata koji su u naravi is kioscima, pokretnih radnji, uslužnih naprava, naprava za zabavu, ugos teljskih terasa obzirom da se radi o površini koja je javno dobro, - naknada za davanje koncesije radi korištenje zemljišta u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina, - naknada za pravo građenja objekata vodoopskrbe, - naknada za korištenje grobnih mjesta, - naknada za održavanje groblja, osim kada tu djelatnost obavlja vlas pogon kao komunalnu djelatnost, - prihodi od usluge sahrane (otvaranje grobnica, iskop groba), - izdavanje rješenja za izgradnju betonskih okvira, - naknada za korištenje mrtvačnice, osim kada tu djelatnost obavlja vlas pogon kao komunalnu djelatnost, - naknade od koncesija koje se daju prijevoznicima (npr. taxi prijevoznicima), TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

- naknade od koncesije koje se daju pogrebnim poduzećima (prijevoz umrlih osoba i njihovo smještanje u mrtvačnicu može obavlja samo osoba koja ima tu koncesiju), - naknade od koncesija koje se daju dimnjačarima, - komunalna naknada, - naplata parkiranja, osim kada tu djelatnost obavlja vlas pogon kao komunalnu djelatnost, - zakup mjesta na tržnicama (stolovi na tržnicama), osim kada tu djelatnost obavlja vlas pogon kao komunalnu djelatnost, - ekološka renta obzirom da se ne smatra isporukom već odštetom i - ostale slične djelatnos . Broj klase: 410-19/13-01/312, Urudžbeni broj: 513-07-21-01/13-14, Zagreb, 19.12.2013. Pojašnjenje odgovora u vezi upisa jela državne vlas , jela državne uprave, jela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost u dijelu što se smatra vlas m pogonom U odgovoru KLASA: 410-19/13-01/312, URBROJ: 51307-21-01/13-13 od 6. prosinca 2013. koje je objavljeno 17. prosinca 2013. godine na internetskoj stranici Porezne uprave navedene su neke od djelatnos čije se isporuke ne ubrajaju u iznos 230.000,00 kuna propisan člankom 90. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 – Rješenje USRH i 148/13). S m u vezi kod pojedinih djelatnos koje se ne ubrajaju u iznos 230.000,00 kuna, a u okviru kojih se ubire naknada za održavanje groblja, naknada za korištenje mrtvačnice, naplata parkiranja te za zakup mjesta na tržnicama navedena je rečenica „osim kada tu djelatnost obavlja vlas pogon kao komunalnu djelatnost“ u vezi s kojom su se pojavile nedoumice što se smatra vlas m pogonom. Obzirom na navedeno u vezi sa djelatnima kod kojih stoji napomena „osim kada tu djelatnost obavlja vlas pogon kao komunalnu djelatnost“ dodatno pojašnjavamo da se za potrebe Zakona o porezu na dodanu vrijednost vlas m pogonom smatra komunalno društvo ili druga pravna osoba koju je za obavljanje navedene djelatnos osnovalo jelo državne vlas , jelo državne uprave, jelo i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, komora te drugo jelo s javnim ovlas ma. 75

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Ivana Galić *

UDK 332.1

Financijsko izvješćivanje i plaćanje u ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava (tzv. grant ugovori) Autorica u ovom tekstu piše o financijskom izvješćivanju i plaćanju u ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava, koji se financiraju iz pretpristupnog programa IPA. Dane su upute na koji način izbjeći najčešće pogreške te ispravno popuni financijsko izvješće koje korisnik, na kraju izvještajnog razdoblja ili razdoblja provedbe ugovora, treba dostavi Provedbenom jelu. U drugom dijelu teksta opisane su obveze Provedbenog jela, koje se ču plaćanja korisnicima ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

1. Uvod Nakon što su korisnici ugovora o dodjeli bespovratnih sredstva uspješno prošli proces ocjenjivanja projektnih prijedloga i nakon što je njihov projekt odabran za sufinanciranje iz bespovratnih sredstava Europske unije, s Provedbenim jelom potpisuju ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava. Sastavni dio ugovora je proračun u kojem su prikazani prihvatljivi troškovi provedbe ugovora. S obzirom na to da je svaka proračunska stavka u direktnoj vezi s ak vnos ma čija je realizacija planirana ugovorom, korisnik treba pozorno planira svaku stavku i potrebna novčana sredstva za realizaciju. Iznimno je važno dobro upravlja proračunom, za planirane troškove osigura financiranje i pravovremeno izvještava o promjenama i nastalim troškovima. Raskorak između nastalih dospjelih obveza korisnika, koje treba podmiri i dostupnih sredstava financiranja uvelike može oteža provedbu ugovora i ostvarivanje ciljeva. Po potpisu ugovora i u skladu s ugovornim uvje ma, korisnici ostvaruju pravo na predujam koji im isplaćuje Provedbeno jelo. Spomenuta novčana sredstva su na raspolaganju korisniku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstva za financiranje projektnih ak vnos u skladu s planiranom dinamikom realizacije ugovora. Korisnik je obvezan provedbenom jelu dostavlja redovita izvješća koja se sastoje od nara vnog i financijskog dijela, temeljem kojih se pra napredak ugovora, a dinamika dostave izvješća definirana je u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Na zavr*

Ivana Galić, dipl. oec., Zagreb.

šetku razdoblja provedbe ugovora korisnik je obvezan Provedbenom jelu dostavi konačno izviješće, a ako provedba ugovora traje duže od 12 mjeseci i ako je iznos sufinanciranja od strane Provedbenog jela veći od 100.000,00 EUR ugovorom se definira i dostava međuizvješća. Vremenski okvir za dostavu konačnog izvješća i međuizvješća uvijek je povezan uz dostavu zahtjeva za isplatom novčanih sredstava od korisnika bespovratnih sredstava prema Provedbenom jelu. Osim dostave ova dva izviješća, ugovorom se također može definira i obveza dostave kvartalnih financijskih izvješća, ali je bitno naglasi da po odobrenju ovih izvješća korisnik ne ostvaruje pravo na isplatu od Provedbenog jela.

2. Financijsko izvješćivanje: međuizvješće (Interim report) i konačno izvješće (Final report) Za ugovore čije je trajanje duže od 12 mjeseci korisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava obvezan je, u skladu s ugovorom, Provedbenom jelu dostavi međuizvješće najkasnije 12 mjeseci nakon početka provedbe ugovora, i to u roku od 30 dana. Uz međuizvješće korisnik dostavlja i zahtjev za isplatom drugog dijela predujma. Međuizvješće i zahtjev za isplatom drugog dijela predujma korisnik može dostavi i prije isteka roka od 12 mjeseci, pod uvjetom da je potrošio minimalno 70% iznosa koji je dobio kao predujam po potpisu ugovora. Konačno izvješće korisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dužan je dostavi Provedbenom TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

jelu u roku od 90 dana, od dana kad je završena provedba ugovora (ili u roku od 6 mjeseci, ako je riječ o korisniku koji sjedište ima izvan Republike Hrvatske). Uz konačno izvješće korisnik dostavlja i zahtjev za završno plaćanje po ugovoru. Provedbeno jelo dužno je dostavljena izvješća pregleda i odobri ili vra na doradu u roku od 45 dana, a korisnik ima rok od najduže 30 dana, da ispravljena izvješća ponovno dostavi Provedbenom jelu. Dobra poslovna praksa koja uvelike pomaže uspješnoj provedbi ugovora je dostava komentara od Provedbenog jela i odgovora od korisnika u rokovima, koji su kraći od krajnjih rokova koji su definirani ugovorom. Izgled i sadržaj financijskog izvješća definiran je ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava i njegov je sastavni dio. Da bi Provedbeno jelo moglo proves kontrolu prihvatljivos nastalih troškova i odobri isplatu drugog dijela predujma, odnosno ukupnog iznosa prihvatljivih troškova, uz dostavu nara vnog i financijskog međuizvješća/konačnog izvješća korisnik je dužan dostavi i popratnu dokumentaciju, koja potvrđuje nastanak troškova koji su prikazani. Nakon provedene kontrole dostavljene dokumentacije Provedbeno jelo može ili odobri međuizvješće/konačno izvješće, s čime korisnik ostvaruje pravo na isplatu drugog dijela predujma/konačnog iznosa prihvatljivih troškova ili dostavljeno međuizvješće/konačno izvješće vrakorisniku na daljnju doradu. Financijsko izvješće treba sadržava sljedeće podatke: • financijske iznose koji su odobreni prilikom potpisivanja ugovora (i dopuna ugovora), odnosno podatke koji su sadržani u Proračunu ugovora, po svim proračunskim stavkama (Budget as per contract/ addendum); • odobrene prenamjene u odnosu na ugovorom definirani Proračun (Realoca on); • troškove koji su nastali u izvještajnom razdoblju po pojedinačnim stavkama (Expenditures incurred). U slučajevima kad su izvješća koja Provedbenom jelu dostavljaju korisnici nepotpuna ili sadrže pogrešne podatke produžuje se vrijeme potrebno za njihovo odobravanje od Provedbenog jela. U tom slučaju korisniku neće bi isplaćena novčana sredstva (drugi dio predujma ili konačno plaćanje), jer je odobrenje izvješća preduvjet za izvršenje plaćanja i korisnik može dospje u probleme vezane s osiguranjem financiranja ugovornih ak vnos . Također je važno napomenu da se za svaki trošak koji je naveden u TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

izvješću Provedbenom jelu trebaju dostavi preslike popratne dokumentacije, koja će potvrdi nastanak i plaćanje spomenutog troška.

3. Kako izbjeći greške u izvješćima Kako bi se najčešće greške, koje se rade prilikom pripreme financijskih izvješća svele na najmanju mjeru, u nastavku je navedeno na što Korisnici trebaju obrapozornost prilikom njihove pripreme. U financijskom dijelu izvješća treba točno naves podatke, koji se ču broja ugovora na koji se izvješće odnosi, trajanja ugovora kao i podatke o razdoblju na koje se financijsko izvješće odnosi. Korisnik prikazuje troškove koji su nastali i plaćeni u izvještajnom razdoblju, i za svaki od njih je dužan dostavi preslike popratne dokumentacije (osim za administra vne troškove) iz koje će bi vidljiv nastanak i plaćanje spomenu h troškova za svaku stavku za koju je plaćanje izvršeno. S obzirom na to da korisnik u skladu s ugovorom ima definiran rok za dostavu ovog izvješća Provedbenom jelu (30 dana kada je riječ o međuizvješću i 90 dana, odnosno 6 mjeseci za konačno izvješće) u izvješće se mogu uključi i troškovi koji su nastali u izvještajnom razdoblju, a koji su plaćeni izvan tog istog razdoblja, ali je u tom slučaju uz financijsko izvješće potrebno dostavi dokaze kojima se potvrđuje plaćanje. Troškovi se prikazuju u valu u kojoj su nastali, i plaćeni su i u EUR-ima. U djelu izvješća Per currency u zasebnom stupcu se prikazuju troškovi, koji su nastali i isplaćeni u kunama, a u slučajevima kada postoje isplate u drugim valutama, troškove je također potrebno prikazau zasebnom stupcu uz obveznu naznaku o kojoj je valu riječ. Za m se svaki pojedinačni trošak iskazuje u EUR-ima, a kao tečaj konverzije primjenjuje se prosječni mjesečni Inforeuro tečaj objavljen na internetskim stranicama Europske komisije za mjesece na koje se izvješće odnosi (mjesečne stope za sve valute dostupne su na h p://ec.europa.eu/budget/inforeuro/index. cfm?Language=en). Zbroj svih prikazanih troškova po svakoj od proračunskih stavki se iskazuje u EUR-ima, u stupcu pod nazivom: Total for the period in EUR. Korisnik posebnu pozornost treba posve pravovremenom izvješćivanju Provedbenog jela o provedenim prenamjenama u odnosu na inicijalno odobreni proračun ugovora, za što je u tablici financijskog izvješća predviđen poseban stupac (Realoca on). Podaci u stupcu Budget as per contract/addendum trebaju bi iden čni podacima iz ugovora/dopuna ugovora, a stupac Realoca on mora sadržava sve odobrene prenamjene u odnosu na Proračun iz ugo77

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

vora, koje se odnose na izvještajno razdoblje za koje se izvješće dostavlja. Korisnik treba prikaza samo ugovorom definirane prihvatljive troškove, treba pazi prilikom konverzije troškova u EUR-e, prikaza iznos ostvarenih kamata, a ukupna vrijednost administra vnih troškova ne smije bi veća od iznosa koji je definiran ugovorom. Također je važno napomenu da podaci koji se nalaze u financijskom dijelu izvješća moraju bi usklađeni s podacima iz nara vnog dijela izvješća.

1) Predujam u visini od 80% od vrijednos sufinanciranja od Provedbenog jela za prvih 12 mjeseci trajanja provedbe ugovora ispla t će se po potpisu ugovora (u skladu s posebnim uvje ma ugovora) u roku od 45 dana. 2) Drugi dio predujma u iznosu koji je definiran posebnim uvje ma ugovora, koji se isplaćuje u roku od 45 dana od dana odobrenja međuizvješća. 3) Preostali iznos će se ispla u roku od 45 dana, od dana odobrenja Konačnog izvješća.

U slučajevima kad je korisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava bio u obvezi Provedbenom jelu dostavi međuizvješće, u konačnom izvješću dostavlja samo podatke, koji se odnose na razdoblje od dostave međuizvješća do završetka provedbe ugovora. Dostavljene preslike dokumentacije trebaju bi grupirane po proračunskim stavkama, a dokumentacija treba bi složena kronološki. Kad je to propisano ugovorom, korisnici ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava uz izvješća trebaju dostavi i Revizorsko izvješće neovisnog revizora, koje potvrđuje nastale troškove.

Da bi Provedbeno jelo moglo izvrši isplatu drugog dijela predujma i preostalog iznosa po ugovoru, korisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Provedbenom jelu treba dostavi Zahtjev za plaćanje u skladu s obrascem koji je sastavni dio ugovora. Na Zahtjevu za plaćanje treba upisa točan broj i naziv ugovora za koji traži plaćanje, datum, razdoblje na koje se Zahtjev za plaćanje odnosi i ime, adresu i broj bankovnog računa korisnika na koji je potrebno izvrši plaćanje. Zahtjev za plaćanje treba bi potpisan od ovlaštene osobe i ovjeren pečatom.

4. Plaćanje Provedbenog jela korisniku Ovisno o trajanju provedbe ugovora, plaćanje Provedbenog jela korisniku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava provodi se po potpisu ugovora i u skladu s uvje ma, koji su navedeni u ugovoru. Za najveći broj ugovora koji su trenutno u fazi provedbe, plaćanje se provodi prema jednom od dva niže navedena načina: • U slučajevima kada je trajanje provedbe ugovora 12 mjeseci ili ugovor traje kraće od navedenog roka ili kada je riječ o ugovoru u kojem financiranje od strane Provedbenog jela ne prelazi 100.000,00 EUR-a, Provedbeno jelo će isplate prema korisniku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava izvršina sljedeći način: 1) Predujam u visini od 80% od iznosa koje sufinancira Provedbeno jelo ispla t će po potpisu ugovora (u skladu s posebnim uvje ma ugovora) u roku od 45 dana. 2) Preostali iznos će se ispla u roku od 45 dana od dana odobrenja Konačnog izvješća. • U slučajevima kad je trajanje provedbe ugovora duže od 12 mjeseci, i kada je riječ o ugovoru u kojem je financiranje od Provedbenog jela jednako ili više od 100.000,00 EUR-a, Provedbeno jelo će isplate prema korisniku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava izvrši na sljedeći način: 78

U slučaju da je iznos koji je plaćen korisniku bespovratnih sredstava veći od iznosa odobrenih prihvatljivih troškova koje sufinancira Provedbeno jelo, Provedbeno jelo će od korisnika zatraži povrat više isplaćenog iznosa. Korisnik je povrat dužan izvrši u roku od 45 dana, a u slučaju da isto ne napravi, Provedbeno jelo može zaračuna zatezne kamate.

5. Zaključak Da bi korisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava jekom i nakon uspješno provedenog ugovora ostvario pravo na ukupni iznos prihvatljivih troškova koji je ugovoren i koje financira Provedbeno jelo, dužan je dostavi ispravno popunjeno financijsko međuizvješće i konačno izvješće i popratnu dokumentaciju, koja dokazuje plaćanje nastalih troškova. Nakon pregleda dostavljenih financijskih izvješća i cjelokupne dostavljene dokumentacije Provedbeno jelo ista odobrava u iznosu troškova, koji su prihvatljivi za financiranje. Po potpisu ugovora Korisnik ostvaruje pravo na predujam, koji mu isplaćuje Provedbeno jelo, a nakon dostave međuizvješća/konačnog izvješća ostvaruje pravo na drugi dio predujma, odnosno konačno plaćanje po ugovoru u iznosu prihvatljivih troškova. Kako bi se ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava uspješno realizirao bitno je da obje ugovorne strane, i korisnik i Provedbeno jelo, svoje obveze po ugovoru vezane uz financijsko izvješćivanje i plaćanje ispunjavaju u ugovorenim rokovima. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

JAVNA UPRAVA

Bernardica Rubčić *

UDK 347.2

Novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći Ustavom Republike Hrvatske i međunarodnim dokumen ma zajamčeno je svima pravo na jednakost pred zakonom, stoga se prilikom utvrđivanja svrhe besplatne pravne pomoći polazi od navedene ustavne odredbe, kako bi se građanima Republike Hrvatske i drugim osobama u skladu s odredbama Zakona, osiguralo djelotvorno ostvarenje pravne zaš te te pristup sudu i drugim javnopravnim jelima pod jednakim uvje ma. U tekstu je dan pregled novog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (NN, br. 143/13), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014., s naglaskom na promjene koje donosi u odnosu na prijašnji Zakon.

1. Uvod Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (NN, br. 62/08, 44/11 i 81/11) u Republici Hrvatskoj je uspostavljen sustav pravne pomoći ekonomski i socijalno ugroženim kategorijama građana u građanskim i upravnim stvarima. Broj podnesenih zahtjeva od 2009. do 2012. na godišnjoj razini je skoro udvostručen, pa se novim Zakonom sustav besplatne pravne pomoći nastojao unaprijedi . Unaprjeđenje ide u smjeru proširenja kruga korisnika i opsega pravnih stvari u kojima se besplatna pravna pomoć može odobri , ublažavanjem imovinskih kriterija za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, te stvaranja unaprijeđenog sustava financiranja u skladu s potrebama pružatelja pravne pomoći.

2. Korisnici besplatne pravne pomoći Korisnici besplatne pravne pomoći su: • hrvatski državljani; • svako dijete koje nema hrvatsko državljanstvo, a zatečeno je u Republici Hrvatskoj bez pratnje odrasle osobe odgovorne prema zakonu; • stranci na privremenom boravku pod uvjetom uzajamnos , i stranci na stalnom boravku (neovisno o uzajamnos ); • stranci pod privremenom zaš tom; • stranci koji nezakonito borave i stranci na kratkotrajnom boravku u postupcima donošenja rješenja o protjerivanju ili rješenja o povratku; • tražitelji azila, azilan i stranci pod supsidijarnom zaš tom te članovi njihovih obitelji, koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, u postupcima u kojima im pravna pomoć nije osigurana posebnim zakonom. *

Bernardica Rubčić, dipl. iur., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

3. Pružatelji i vrste besplatne pravne pomoći Pružatelji besplatne pravne pomoći su uredi državne uprave u županijama i nadležno upravno jelo Grada Zagreba (dalje u tekstu: uredi državne uprave), udruge upisane u Registar pružatelja pravne pomoći, pravne klinike te odvjetnici. Zakon predviđa primarnu i sekundarnu pravnu pomoć.

2.1. Primarna pravna pomoć Primarna pravna pomoć obuhvaća: • opću pravnu informaciju, • pravni savjet, • sastavljanje podnesaka pred javnopravnim jelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama. Ove vrste primarne pravne pomoći ovlašteni su pruža uredi državne uprave. Uz navedene vrste primarne pravne pomoći, ovlaštene udruge i pravne klinike mogu i: • zastupa u postupcima pred javnopravnim jelima i pruža pravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora. Primarna pravna pomoć se prema ovom Zakonu može pruži u svakoj pravnoj stvari, ako su ispunjene zakonske pretpostavke, što je novost u odnosu na prijašnji Zakon, prema kojem je bila ograničena samo na određenu vrstu postupaka. Primarna pravna pomoć odobrit će se, ako podnositelj zahtjeva sam ne raspolaže dovoljnim znanjem i sposobnošću da ostvari svoje pravo, ako pravna pomoć nije osigurana temeljem posebnih propisa, ako zahtjev nije očito neosnovan, te ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva 79

JAVNA UPRAVA

takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugrozi njegovo uzdržavanje, kao i uzdržavanje članova njegovog kućanstva. Postupak ostvarivanja primarne pravne pomoći pokreće se izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći, koji će istu pruži bez donošenja rješenja, ako su ispunjenje zakonske pretpostavke. Ovime se također ubrzava davanje pravne pomoći u odnosu na prijašnji Zakon kada je i za ovu vrstu pomoći ured državne uprave donosio rješenje.

2.2. Sekundarna pravna pomoć Sekundarna pravna pomoć obuhvaća: • pravni savjet, • sastavljanje podnesaka u postupku zaš te prava radnika pred poslodavcem, • sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima, • zastupanje u sudskim postupcima, • pravnu pomoć u mirnom rješenju spora. Ove vrste pravne pomoći ovlašteni su pruža samo odvjetnici. Uz prethodno navedene vrste, sekundarnu pravnu pomoć obuhvaća i oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i sudskih pristojbi. Ove vrste pomoći mogu se odobri , ako se radi o složenijem sudskom postupku, ako se podnositelj zahtjeva nema sposobnos sam zastupa , ako su materijalne prilike podnositelja takve da bi plaćanje pravne pomoći ugrozilo uzdržavanje podnositelja i članova njegova kućanstva, ako se ne radi o obijesnom parničenju, ako u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen zahtjev podnositelja zbog namjernog davanja netočnih podataka i ako podnositelju pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa. Ove vrste pomoći mogu se odobri u postupcima u svezi sa stvarnim pravima (osim zemljišnoknjižnih postupaka) iz radnih odnosa; iz obiteljskih odnosa, ali ne više u postupcima sporazumnog razvoda braka u kojima bračni drugovi nemaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnos ; ovršnim postupcima i postupcima osiguranja ako se radi o tražbinama koje proizlaze iz postupka za koji se može odobri besplatna pravna pomoć, mirnog rješenja spora te iznimno u svim ostalim, sada uz građanske sudske postupke i upravnim postupcima kada takva potreba proizlazi iz konkretnih životnih okolnos podnositelja i članova kućanstva. 80

Sekundarna pravna pomoć odobrit će se, ako podnositelj zahtjeva u pogledu svog imovnog stanja ispunjava određene pretpostavke. Za razliku od prijašnjeg Zakona u kojem je kao kriterij bila propisana najniža osnovica za obračun i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva (u 2013. iznosila je 2.753,45 kuna), u novom Zakonu je kao kriterij određen iznos proračunske osnovice, što bi trebalo doves do proširenja kruga korisnika besplatne pravne pomoći. Za 2014. godinu proračunska osnovica iznosi kao i prethodnih godina 3.326,00 kuna, a utvrđena je člankom 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13). Sekundarna pravna pomoć odobrit će se, ako ukupni prihodi podnositelja i članova kućanstva ne prelaze po članu kućanstva iznos proračunske osnovice (3.326,00 kuna) i, ako ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja i članova kućanstva ne prelazi iznos od 60 proračunskih osnovica (199.560,00 kuna). Besplatna pravna pomoć odobrit će se i, ako nisu ispunjene navedene pretpostavke, ako podnositelj zahtjeva iz objek vnih razloga ne može raspolaga ukupnim prihodima i imovinom i, ako dio ukupnih prihoda i imovine kojima podnositelj može raspolaga ne prelaze prethodno navedene iznose. Sekundarna pravna pomoć odobrit će se bez utvrđivanja imovnog stanja, ako je podnositelj zahtjeva: • dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje; • žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete, koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena (novost); • korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s propisima koji uređuju sustav socijalne skrbi; • korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaš vojnih i civilnih invalida rata. Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnom uredu, kao i prema prijašnjem zakonu. Nadležan je ured na čijem području podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili boravište. Ured o zahtjevu odlučuje rješenjem u roku 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Ured državne uprave je ovlašten od nadležnih jela zah jeva podatke potrebne za TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

JAVNA UPRAVA

odlučivanje o osnovanos zahtjeva, te je propisana i obveza h jela da uredu dostave tražene podatke, i to u roku od tri dana. Sekundarna pravna pomoć može se odobri u punom ili smanjenom opsegu. U punom opsegu pravna pomoć odobrit će se korisniku pomoći za uzdržavanje i korisniku prava na opskrbninu prema posebnim propisima, te podnositelju zahtjeva ako ukupni prihodi njega i članova kućanstva iznose 50% ili manje po članu kućanstva mjesečnog iznosa proračunske osnovice. Svako povećanje tog iznosa za svakih sljedećih 10% ima za posljedicu smanjenje opsega pravne pomoći za 10%, ali ne ispod 50% utvrđenog iznosa troškova utvrđenih za pravnu pomoć.

vosuđa obračun troškova na koji Ministarstvo daje suglasnost u okviru osiguranih sredstava u tekućem mjesecu. Ako nema dovoljno osiguranih sredstava, nalog za plaćanje dat će se u sljedećem mjesecu prema redoslijedu podnesenih obračuna troškova. Nakon pruženog pravnog savjeta, sastavljenog podneska u postupku zaš te prava radnika pred poslodavcem i pružene pravne pomoći u mirnom rješenju spora odvjetnik je dužan uredu državne uprave dostavi račun i obračun troškova. Nakon pravomoćno okončanog postupka u kojem je odvjetnik sastavio podnesak i zastupao u sudskom postupku dužan je uredu državne uprave dostavi pravomoćnu odluku, račun i obračun troškova. Ako odvjetnik ne dostavi traženu dokumentaciju o pruženoj pravnoj pomoći u roku 30 dana, smatra se da pravna pomoć nije ni pružena.

Rješenjem o odobravanju pravne pomoći utvrđuje se pravo na korištenje pojedinih ili svih oblika sekundarne pravne pomoći za postupak određene vrste i stupnja. Rješenje ured državne uprave dostavlja odvjetniku, kojeg je odredio rješenjem prema redoslijedu navedenom u popisu Hrvatske odvjetničke komore sastavljenom za područje županije. Ured državne uprave ukinut će u cijelos ili djelomično rješenje, ako se jekom postupka imovno stanje korisnika i članova kućanstva poveća u opsegu u kojem bi da je postojao u trenutku podnošenja zahtjeva utjecao na ostvarenje prava. Korisnik je obvezan obavijes ured državne uprave o takvom povećanju imovnog stanja, u pro vnom obvezan je sredstva vra u državni proračun.

4. Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošenim sredstvima

Troškove pravne pomoći isplaćene prema obračunu troškova korisnik pravne pomoći dužan je vra u državni proračun, ako mu je u postupku odmjereno pravo na naknadu troškova postupka i, ako mu je u postupku u kojem mu je pružena pravna pomoć povećano imovno stanje u opsegu u kojem ne bi ispunjavao pretpostavke za odobravanje besplatne pravne pomoći. Ako su korisniku isplaćena sredstva za troškove pravne pomoći za koje nisu bile ispunjene pretpostavke, ili je njihovo postojanje naknadno prestalo, isplaćena sredstva korisnik je dužan vra u državni proračun.

Do 31. siječnja svake godine ovlaštene udruge, visoka učilišta (pravne klinike) i uredi državne uprave dužni su podnije Ministarstvu pravosuđa godišnje izvješće o postupcima za ostvarivanje besplatne pravne pomoći. Do 1. ožujka svake godine Ministarstvo pravosuđa podnosi Vladi Republike Hrvatske izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i izvješće o utrošenim sredstvima u prethodnoj godini. Do 30. travnja svake godine Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć.

3. Financiranje besplatne pravne pomoći

5. Zaključak

Besplatna pravna pomoć financira se iz sredstava osiguranih u državnom proračunu, a može se financira i iz drugih izvora u skladu sa zakonom, što je novost u odnosu na prijašnji Zakon. Odvjetnicima se sredstva za pruženu sekundarnu pravnu pomoć isplaćuju na temelju obračuna troškova u skladu s rješenjem ureda državne uprave. Svjedocima, vještacima i tumačima sredstva iz proračuna isplaćuju se nakon pravomoćnos odluke o odmjeravanju troškova. Uredi državne uprave svakog mjeseca dostavljaju Ministarstvu pra-

S obzirom na sve veći broj podnesenih zahtjeva za ostvarivanje besplatne pravne pomoći, što je posljedica loše gospodarske situacije u Republici Hrvatskoj i povećanja nezaposlenih i korisnika prava iz sustava socijalne skrbi, primjena ovog Zakona osigurat će većem broju osoba ostvarenje prava na besplatnu pravnu pomoć. S m će se građanima Republike Hrvatske i drugim osobama osigura u skladu s odredbama Zakona djelotvorno ostvarenje pravne zaš te, te pristup sudu i drugim javnopravnim jelima pod jednakim uvje ma.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

Is rok se odnosi i na svjedoka, ako nije dostavio pravomoćnu odluku i vještaka i tumača, ako nije dostavio uz pravomoćnu odluku o odmjeravanju troškova i račun i obračun troškova pružene pomoći. Pravna pomoć koju pružaju ovlaštene udruge i pravne klinike financira se na temelju odobrenih projekata, koje raspisuje Ministarstvo pravosuđa.

ZDRAVSTVO

Davor Vašiček *

UDK 347.2-657.1

Statusne promjene u sustavu javnog zdravstva Na temelju članka 31., stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (NN, br. 150/11), te članka 69., stavaka 1. i 3. Zakona o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), a u vezi s člankom 7., stavkom 5. Zakona o sanaciji javnih ustanova (NN, br. 136/12), Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 132. sjednici održanoj 18. prosinca 2013. godine donijela tri odluke, kojima se: Specijalne bolnice za kronične boles Novi Marof i Bolnice za plućne boles i TBC Klenovnik pripajaju Općoj bolnici Varaždin; Opća bolnica Nova Gradiška pripaja Općoj bolnici “Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod; te Opća županijska bolnice Pakrac pripaja Općoj županijskoj bolnici Požega. U članku se primarno osvrćemo na računovodstvene i pravne aspekte ovih statusnih promjena, premda su oni u ovom procesu samo tehničke naravi, dok su ekonomski, poli čki i socijalni aspek daleko bitniji, te su u skladu s m i javno eksponirani.

1. Uvod Pri samom koncu prošle godine Vlada Republike Hrvatske pristupila je nekim statusnim promjenama u sustavu zdravstva, koje valja shva i kao najavu radikalnijih promjena u procesu ekonomske racionalizacije sustava javnog zdravstva utemeljnih na tzv. Master planu. Radi se o poslovnoj kombinaciji pa A+B=A, odnosno o pripajanju pri kojemu prestaje pravni subjek vitet pripojenog subjekta. Iz obrazloženja Vladinih odluka razvidna je pravna osnova i intencija ovih pripajanja1. Odredbom članka 69., stavka 1. Zakona o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/2008), propisano je da se ustanova može pripoji drugoj ustanovi, a odredbom stavka 3. istoga članka uređeno je da odluku o toj statusnoj promjeni donosi osnivač ustanove. Pripajanje h zdravstvenih ustanova temelji se na odredbi članka 7., stavka 5. Zakona o sanaciji javnih ustanova koji propisuje poduzimanje mjera u svrhu reorganizacije i racionalizacije poslovanja javne ustanove, a s ciljem pos zanja financijske stabilnos i jačanja odgovornos u upravljanju, te povećanja kvalitete i efikasnos u obavljanju djelatnos h zdravstvenih ustanova. Programi sanacije zdravstvenih ustanova, koji su izrađeni sukladno metodologiji izrade sanacijskih Dr. sc. Davor Vašiček, izv. profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

1 http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_ rh/2013/132_sjednica_vlade_republike_hrvatske.

programa, sadrže kao jednu od mjera i reorganizaciju zdravstvenih ustanova u svrhu racionalizacije njihovog poslovanja. U postupku pripajanja subjekt A preuzima obavljanje cjelokupne djelatnos , zaposlenika, svu dokumentaciju, pismohranu, poslovni prostor, sva sredstva, prava i obveze sa stanjem utvrđenim zaključnom bilancom na dan 31. prosinca 2013. godine. Poslovne kombinacije popraćene statusnim promjenama uvijek su pravno, ekonomski, financijski i računovodstveno izazovne. Kao takve regulirane su i Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11). U konkretnom slučaju, dobra je okolnost što se statusne promjene provode na samom početku proračunske/poslovne godine, što u mnogome pojednostavljuje računovodstveno – izveštajni postupak. Naime, statusna promjena u ovakvim okolnos ma ne utječe na financijske izvještaje za prethodnu godinu te svaki od subjekata sastavlja svoje financijske izvještaje za čitavo izvještajno razdoblje. U nastavku dajemo osvrt na relevantne odredbe spomenutog Pravilnika.

2. Sastavljanje i predaja financijskih izvještaja kod statusnih promjena Člankom 21. Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu propisana je obveza i rokovi financijskog izvještavanja kod statusnih promjena proračunskih korisnika. Statusne promjene kod proračunskih korisnika mogu bi : TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

ZDRAVSTVO

• spajanje dvaju ili više proračunskih korisnika u novu jedinicu, • pripajanje jednog ili više proračunskih korisnika postojećoj jedinici i • podjela proračunskog korisnika u dvije ili više novih jedinica. Proračunski korisnici kod kojih je došlo do statusnih promjena sastavljaju i predaju u roku od najviše 60 dana s datumom, koji prethodi datumu nastanka statusne promjene financijske izvještaje za proračunsku godinu: • ins tuciji nadležnoj za obradu podataka i • nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju. Budući da se kod statusnih promjena uvijek predaju godišnji financijski izvještaji, bez obzira na razdoblje u kojem statusna promjena nastupa, na referentnoj stranici financijskih izvještaja u polje: AOP oznaka razdoblja upisuje se 20XX-13, dok se u polje: Od datuma upisuje: 1.1.20XX. ili datum početka poslovanja, a u polje: Do datuma, upisuje datum koji prethodi datumu statusne promjene. Financijske izvještaje, koji su sastavljeni za razdoblje prije statusnih promjena, potpisuje odgovorna osoba ili osoba koju ona ovlas za potpisivanje. Ako se statusne promjene događaju s datumom 31. 12. 20XX., statusne promjene ne utječe na sadržaj financijskih izvještaja jedinica.

3. Pripajanje jednog ili više proračunskih korisnika postojećoj jedinici Kod statusne promjene pripajanja proračunski korisnici koji se pripajaju postojećoj jedinici sastavljaju financijske izvještaje za proračunsku godinu s datumom koji prethodi datumu pripajanja, i to: TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

• Bilanca na Obrascu: BIL; • Izvještaj o prihodima i rashodima primicima i izdacima na obrascu: PR-RAS; • Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza na Obrascu: P-VRIO; • Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE (proračunski korisnici proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) i • Bilješke. Bilanca jedinice koja se pripaja osnova je za evidenranje promjena u računovodstvenim knjigama jedinice, koja je zadržala pravni subjek vitet i osobni iden fikacijski broj (OIB). U konkretnom slučaju navedenih zdravstvenih ustanova doći će dakle do spajanja bilanci na dan 01. 01. 2014. godine. Pri tome važno je naglasi redoslijed unošenja poslovnih promjena u financijsko knjigovodstvo. Radi osiguranja kontuniteta bilance stjecatelja, početna stanja u bilanci na dan 01. 01. 2014. godine trebaju bi iden čna stanjima na dan 31. 12. 2013. godine. Kao prva poslovna promjena u 2014. godini treba bi unešeno pripajanje s datumom 01. 01. 2014. To konkretno znači da u financijsko knjigovodstvo stjecatelja, trebaju bi unešena zaključna stanja na svim računima u razredima 0, 1, 2 i 9 (saldo bilanca) pripojenog subjekta na dan 31. 12. 2013. godine. Konkretna interna organizacija računovodstvenog procesa i razvijenost informa čkog sustava uveliko će determinira način i opseg integriranja/centraliziranja dislociranih računovodstvenih podsustava, a posebice anali čkih evidencija i pomoćnih knjiga (dugotrajna nefinancijske imovina, sitni inventar, zalihe, itd.), s obzirom na to da pripojeni subjek nastavljaju obavlja svoju djelatnost u istom opsegu. Ovo vrijedi i za ustrojavanje opera vnog financijskog sustava, koji ne mora nužno bi u potpunos centraliziran. 83

PRAVOSUĐE

Ana-Marija Končić *

UDK 347.2

Upisi građevina u zemljišnu knjigu i katastarski operat prema novom Zakonu o gradnji Zakon o gradnji donesen je na 10. sjednici Hrvatskog sabora 6. prosinca 2013., a stupio je na snagu 1. siječnja 2014. Objavljen je u Narodnom novinama broj 153/13. U odnosu na rad zemljišnoknjižnih odjela, smatramo da će taj propis ima izuzetno povoljno djelovanje u smislu jedinstvenog postupanja sudova, kako u odnosu na upis građevina po službenoj dužnos , tako i povodom prijedloga za upis pozi vne zabilježbe.

1. Upis građevina u katastarski operat i zemljišnu knjigu Upis građevina propisan je člankom 148. Zakona o gradnji (dalje u tekstu: ZG), te valja reći da je riječ o potpuno novom pristupu tom postupku. Eviden ranje građevine u katastarskom operatu prema odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12; dalje u tekstu: ZPUG), ali i svih ranijih propisa koji su uređivali to pitanje, nije se provodilo po službenoj dužnos , već na zahtjev vlasnika ili inves tora. U cilju ubrzanja procesa, a istovremeno štedeći vrijeme i smanjujući administriranje, ta će se promjena ubuduće provodi po službenoj dužnos . Postupak eviden ranja građevine u katastarskom operatu započe će kad jelo graditeljstva po službenoj dužnos dostavi katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu i geodetski projekt, odnosno ako ga katastarski ured nema, kada dostavi geodetski elaborat. Uz osnovni uvjet, izvršnu uporabnu dozvolu, katastru se, dakle, dostavlja još i: • za građevine za koje se izrađuje geodetski projekt: 1) geodetski projekt koji je sastavni dio idejnog projekta koji je sastavni dio lokacijske dozvole ili 2) geodetski projekt koji je sastavni dio građevinske dozvole, za m 3) izjava ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s m projektom, odnosno Ana-Marija Končić, voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama.

• za građevine za koje se ne izrađuje geodetski projekt: 1) geodetski elaborat za eviden ranje građevine u katastru ili promjenu podatka o zgradama ili drugim građevinama. A u oba slučaja sve to bez izrade posebnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda propisanih Zakonom o državnoj izmjeri o katastru nekretnina (NN, br. 16/07, 152/08, 124/10 i 56/13; dalje u tekstu: ZDIKN) i odgovarajućim pravilnicima koji uređuju državnu izmjeru i katastar. To znači da bi jednim dokumentom (geodetskim projektom odnosno geodetskim elaboratom) bilo udovoljeno svim zahtjevima, koji se odnose na formiranje građevne čes ce (parcelacija), smještaj građevine i slično. Dakle, kad inves tor povjeri izradu potrebnog elaborata jednom geodetskom uredu, taj je dužan prema ukazanim potrebama potpuno tehnički uredi stanje da ono bude podobno za upis u katastarski operat (a kasnije i zemljišnu knjigu), sve u okviru jednog geodetskog projekta ili geodetskog elaborata. Sukladno odredbi članka 137. ZG-a, nakon završetka radova inves tor podnosi zahtjev za uporabnu dozvolu, kojem u odnosu na geodetske radove prilaže: 1) izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s geodetskim projektom, ako se radi o građevini za koju se izrađuje geodetski projekt ili 2) geodetski elaborat za eviden ranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se eviden ra u katastru, odnosno TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

PRAVOSUĐE

3) izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čes ci u skladu s elaboratom o iskolčenju, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt. Ako dođe do odstupanja izvedenih radova u odnosu na već izrađene geodetske elaborate, takva se građevina uopće neće moći upisa u katastarski operat1.

Geodetski projekt Pojam geodetskog projekta nije propisan odredbama ZDIKN-a, nego njegovu definiciju nalazimo u članku 70. ZG-a. On je definiran kao sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, a kojom se određuje formiranje građevne čes ce i/ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čes ci uz projekte iz članka 69., stavka 1. ZG. Ti projek su: 1) arhitektonski projekt, 2) građevinski projekt, 3) elektrotehnički projekt i 4) strojarski projekt. Geodetski projekt izrađuje se u skladu s posebnim propisima, kojima se uređuje prostorno uređenje (Zakon o prostornom uređenju, dokumen prostornog uređenja i slično). Njime se prikazuje: a) smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čes ci, te b) oblik i veličina građevne čes ce, čije se formiranje određuje građevinskom dozvolom. Geodetski projekt je fizički zaseban dio glavnog projekta, koji je pak sastavni dio građevinske dozvole. Na temelju njega formira se građevna čes ca u katastru te se provodi iskolčenje građevine, sve to bez izrade snimaka i elaborata te izdavanja potvrda propisanih propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar2.

2. Postupak pred zemljišnoknjižnim sudom 2.1. Dostavljanje prijavnog lista prema članku 148. ZG-a Člankom 148., stavak 4. ZG-a propisuje se da katastarski ured, zajedno s dokumen ma propisanim poseb1 Svu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje uporabe dozvole v. u članku 137. KPZG.

Prema našim saznanjima, u Državnoj geodetskoj upravi u jeku je izrada naputka/posebnog pravilnika o geodetskim projek ma i geodetskim elabora ma u svrhu ishođenja akata za građenje. 2

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

nim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnos dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za eviden ranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi jelo graditeljstva, koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. To znači da će zemljišnoknjižnom sudu bi dostavljen prijavni list sa kopijom katastarskog plana i pravomoćno rješenje nadležnog ureda za katastar, te obavijest da je za upis građevine u katastarskom operatu priložena uporabna dozvola, uz navođenje jela graditeljstva koje ju je izdalo, te navođenjem njenog urudžbenog broja i datuma izdavanja. Ovo je značajna novina koju treba doista pozdravi . Upravo takvo određenje posve će onemogući sudove da procjenjuju ispravnost i točnost prijavnog lista i pravomoćnog rješenja ureda za katastar donesenog u upravnom postupku, što je do sada bila česta praksa. U konačnici, taj će postupak rezul ra većim brojem usklađenog stanja katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka.

2.2. Postupanje zemljišnoknjižnog suda – članak 149. ZG-a Postupanje zemljišnoknjižnog suda propisano je člankom 149. ZG-a, iz stavka 1. slijedi da će sud prilikom upisa građevine u zemljišnu knjigu stavizabilježbu da je uporabna dozvola priložena kod eviden ranja građevine u katastarskom operatu, i naves pri tome naziv jela koje je izdalo uporabnu dozvolu, kao i urudžbeni broj i datum izdavanja dozvole. To će sud učini temeljem obavijes katastra iz članka 148., stavka 4. ZG-a. Ako je u zemljišnoj knjizi upisana zabilježba da za građevinu nije priložena građevinska i/li uporabna dozvola, prilikom upisa pozi vne zabilježbe iz stavka 1., članka 148. ZG-a, tu će zabilježbu zemljišnoknjižni sud brisa po službenoj dužnos (st. 2.). Od izuzetne je važnos i to da je zakonodavac na novi način regulirao status zabilježbe o prilaganju uporabne dozvole (st. 3.). U svim radovima kojima je tema bila ova vrsta zabilježbe (kako pozi vna, tako i ranija nega vna) višekratno smo upozoravali da sudovi nisu dovoljno, ili nisu uopće u mogućnos ocijeni pravilno sadržaj tog akta o građenju ili uporabi građevine. To zakonodavac sada i priznaje, i to odredbama članka 148. i članka 149. ZG-a, oduzimajući pravo sudu da procjenjuje pravilnost i zakonitost pravomoćnog upravnog akta. Prema odredbi članka 149. ZG-a učinak je ove zabilježbe da samo eviden ra ispravu, a ne da njome daje trećima na znanje da je upisana građevina zakonita i 85

PRAVOSUĐE

potvrde nadležnoga upravnog jela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu. Upisom zabilježbe o prilaganju akta za uporabu, odnosno potvrde nadležnog upravnoga jela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu, istodobno je sud dužan brisa zabilježbu o tome da građevinska i/ili uporabna dozvola nije priložena, ako takva zabilježba postoji.

3.1. Ak za uporabu za upis pozi vne zabilježbe u prijelaznom razdoblju Prema odredbi članku 174., stavku 1. ZG-a nadležni sud u posjedovnicu stavlja zabilježbu o prilaganju akta za uporabu na zahtjev vlasnika građevine, i to: a) za građevine koje su već upisane u zemljišnu knjigu, b) kao i za građevine za koje je katastarski ured do dana stupanja na snagu ZG-a poslao dokumente propisane za upis u zemljišnu knjigu. uporabljiva. Takva formulacija konačno oslobađa sudove odgovornos od uvriježenog mišljenja da upis građevine u zemljišnu knjigu znači istodobno i da je građevina zakonita i uporabljiva. Moramo, među m, reći da je upravo ta činjenica da se sudove smatralo odgovornima za zakonitost i uporabljivost građevine bila svojevrsni okidač učestalom odbijanju provedbe prijavnih listova poslanih sudu radi promjene izgrađenos , što je dovodilo ne samo do razilaženja podataka zemljišne knjige i katastra, već i do onemogućavanja stranka da u zemljišnoj knjizi provedu promjenu izrađenos .

3. Započe postupci – upis pozi vne zabilježbe – članci 174. i 175. ZG-a Započe postupci upisa građevina u katastru i zemljišnim knjigama te stavljanje zabilježbi u zemljišnu knjigu dovrši će se prema odredbama ZPUG-a i propisa donesenih na temelju tog Zakona, osim postupaka pokrenu h po članku 330., stavku 3. ZPUG-a (građevine izgrađene do 15. veljače 1968.) i članku 333., stavku 1. ZPUG-a (građevine izgrađene na temelju građevinske dozvole izdane 20. lipnja 1991. do dana stupanja na snagu ZPUG-a), a do stupanja na snagu Zakona o gradnji – 1. siječnja 2014., koji će se dovrši kao postupci iz članaka 184. i 185., odnosno članaka 182. i 183. ZG-a, ako se tome ne pro vi podnositelj zahtjeva (v. čl. 173. ZG-a). Člankom 174. ZG-a propisana je obaveza zemljišnoknjižnog suda da upiše pozi vnu zabilježbu uz navođenje naziva i oznake tog akta, odnosno uz navođenje oznake 86

Iz toga slijedi da sud neće upisiva tzv. pozi vnu zabilježbu po službenoj dužnos prilikom provedbe prijavnog lista. Pretpostavljamo da se ova odredba odnosi na predmete zaprimljene do 1. 1. 2014., o kojima će se rješava nakon toga datuma. Dakle, vlasnik građevine će mora posebno zah jeva upis zabilježbe, mada su isprave već priložene prijavnom listu sukladno članku 268. i 268.a. ZPUG-a. Među m, ne vidimo razloga da se s prijavnim listovima, koji su s gli do dana stupanja na snagu ZG-a postupa drugačije, ako bi se o njima rješavalo nakon 1. 1. 2014. Naime, za odlučivanje u zemljišnoknjižnim predme ma bitno je mjerodavno stanje u času, kada je prijedlog s gao sudu, prema članku 107. Zakona o zemljišnim knjigama, (NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13). To je stanje zemljišne knjige i isprava, ali i propisa koji važi u času zaprimanja predmeta. Uz to, takvo je određenje suprotno članku 173., stavku 1. ZG-a. Zakonodavac u članku 175. ZG-a propisuje akt za uporabu, odnosno akte koji se imaju takvima smatra . Ta odredba je posljedica različi h tumačenja sudova o tome što je akt za uporabu, o čemu govori činjenica da je od stupanja na snagu ZPUG-a Ministarstvo pravosuđa u više navrata davalo mišljenja o mogućim načinima primjene tog propisa, ali i Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2011. (NN, br. 90/11) i 2012. (NN, br. 86/12, dalje u tekstu: ZPNIZ/11 i ZPNIZ/12), kao i to da je Ministarstvo prostornog uređenja i gradnje na svojim web-stranicama čak objavilo popis akata, koji zamjenjuju akte o gradnji te akte za uporabu građevina. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

PRAVOSUĐE

Prema odredbi članka 175. Zg-a: • akt za uporabu građevine je svaki akt za uporabu građevine, akt kojim je građevina ozakonjena, te akt, odnosno dokumen kojima se nezakonito izgrađena građevina izjednačava sa zakonito izgrađenom građevinom, izdan, odnosno pribavljen na temelju zakona, koji je važio prije stupanja na snagu ZG. Pojedinačno to su: uporabna dozvola, potvrda upravnog jela da mu je dostavljeno završno izvješće nadzornog inženjera, uvjerenje za uporabu pravomoćna građevinska dozvola, odnosno drugi odgovarajući akt izdan do 19. lipnja 1991. godine s potvrdom građevinske inspekcije da nije u jeku postupak građevinske inspekcije i dozvola za upotrebu; • ak za ozakonjenje su rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja; • ak kojima se nezakonito izgrađena građevina izjednačava sa zakonito izgrađenom građevinom su uvjerenje katastarskog ureda, odnosno Središnjeg ureda Državne geodetske uprave, da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968. godine i uvjerenje upravnog jela, da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968. godine; • dokumen kojima se nezakonito izgrađena građevina izjednačava sa zakonito izgrađenom građevinom su dokumen iz članka 332., stavaka 1. – 3. ZPUG-a.

se svi njima propisani ak imaju smatra uporabnom dozvolom.

4. Izdavanje uporabne dozvole za građevine izgrađene prema ranijim propisima Prijelaznim i završnim odredbama ZG-a, člancima 182. do 192. sa brige zemljišnoknjižnog suda skinut je i posljednji problem – utvrđivanje je li neki od dokumenata: koji se smatraju ak ma za građenje, ozakonjenje ili uporabu – akt koji se može kao zabilježba upisa u zemljišnu knjigu. Ako sud bude smatrao da ak priloženi prijedlogu za upis zabilježbe iz članka 174. ZG-a nisu ak podobni za dopuštenje upisa, on može upu stranku da od jela graditeljstva zatraži odgovarajuću uporabnu dozvolu. Takve uporabne dozvole imaju i druge svrhe, pa će se koris u svim slučajevima propisanim zakonom, a naročito u smislu članka 192. ZG-a, prema kojem se građevine za koje se izdaje uporabna dozvola iz članaka 182., 184., 186., 188. i 190. smatraju u smislu ZG-a postojećom građevinom, te se mogu koris , odnosno stavi u pogon, eviden ra u katastru, priključi na komunalnu i drugu infrastrukturu, te se za njih može izda rješenje za obavljanje djelatnos u toj građevini prema posebnom zakonu. Izdavanje uporabne dozvole može se zah jeva :

Uporabljivost rekonstruirane i ozakonjene građevine

A. Temeljem članka 182. ZG-a – uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. Godine.

U svrhu osiguravanja jednakog položaja vlasnika građevina, koje su rekonstruirane ili ozakonjene, zakonodavac propisuje članak 177., stavak 3. ZG-a, da se postojeća građevina za koju nije izdana uporabna dozvola, a koja je rekonstruirana na temelju građevinske dozvole ili drugog akta za građenje, odnosno za čiji je nezakonito rekonstruirani dio izdano rješenje o izvedenom stanju ili potvrda izvedenog stanja na temelju ZPUG-a, odnosno rješenje o izvedenom stanju na temelju ZPNIZ/11, te rješenje o izvedenom stanju za završenu zgradu na temelju ZPNIZ/12 smatra građevinom za koju je izdana uporabna dozvola. Iz sadržaja članaka 174., 175. i 177. ZG-a, dakle, proizlazi da

Zahtjevu se prilaže građevinska dozvola, odnosno drugi odgovarajući akt za građenje nadležnog jela. Dozvola se izdaje ako je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajućim aktom nadležnog jela u pogledu namjene, vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine, oblika i veličina građevne čes ce i smještaja građevine na građevnoj čes ci, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru. Ta se dozvola može izda i za dio građevine. Ova se uporabna dozvola, među m, ne može izda za građevinu za čije je građenje građevinsku dozvolu izdalo Ministarstvo, odnosno središnje jelo državne uprave nadležno za graditeljstvo. Sadr-

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

PRAVOSUĐE

žaj izreke uporabne dozvole za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. godine propisan je člankom 183. ZG-a.

E. Temeljem članka 190. ZG-a – uporabna dozvola za građevinu, čiji je akt za građenje uništen ili nedostupan;

B. Temeljem članka 184. ZG-a – uporabna dozvola za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968.

Uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže se:

Zahtjevu za utvrđivanje vremena izgradnje, jer se građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, prilaže se: 1) kopija katastarskog plana za katastarsku čes cu na kojoj je građevina izgrađena i 2) drugi dokazi da je građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine kojima raspolaže podnositelj zahtjeva. Tijelo graditeljstva vrijeme izgradnje građevine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje uvidom u Državnu snimku iz zraka učinjenu prije 15. veljače 1968. godine ili drugu odgovarajuću službenu kartografsku podlogu Državne geodetske uprave, te po potrebi izvođenjem drugih dokaza. Sadržaj izreke uporabne dozvole za te građevine propisan je člankom 185. ZG-a. C. Temeljem članka 186. ZG-a – uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, rekonstruiranu, obnovljenu ili saniranu u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o područjima posebne državne skrbi. Zahtjevu za izdavanje podnositelj prilaže: 1) kopiju katastarskog plana za katastarsku čes cu na kojoj je građevina izgrađena, 2) dokaz da je građenje, rekonstrukcija, obnova, odnosno sanacija građevine provedena u sklopu provedbe propisa o obnovi ili propisa o područjima posebne državne skrbi (ugovor o kreditu, ugovor o obnovi, akt jela državne vlas , zapisnik o primopredaji građevine i drugo). Sadržaj izreke uporabne dozvole za ovu vrstu građevine propisan je člankom 187. ZG-a. D. Temeljem članka 188. ZG-a – uporabna dozvola za građevinu koju je Republika Hrvatska stekla u svrhu stambenog zbrinjavanja. Zahtjevu za izdavanje prilažu se: 1) kopija katastarskog plana za katastarsku čes cu na kojoj je građevina izgrađena, 2) potvrda Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama kojom se potvrđuje da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja. Člankom 189. ZG-a propisan je sadržaj izreke rješenja uporabne dozvole za građevine iz člaka 188. ZG-a. 88

1) kopija katastarskog plana za katastarsku čes cu na kojoj je građevina izgrađena i 2) raspoloživi dokazi da je građevinska dozvola, odnosno drugi odgovarajući akt uništen ili nedostupan. Ako su zahtjevu priloženi propisani dokumen , prije izdavanja ove dozvole nadležno jelo mora utvrdi : • da je akt za građenje uništen i da je uništena arhiva jela graditeljstva uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja, • da se akt za građenje ne nalazi u drugom nadležnom arhivu i • da je akt za građenje bio izdan. Člankom 191., stavkom 2. ZG-a propisano je da se prije izdavanja dozvole provodi očevid na nekretnini koja je predmet zahtjeva. Sadržaj izreke uporabne dozvole za građevinu, čiji je akt za građenje uništen ili nedostupan propisan je člankom 191., stavkom 3. ZG-a. Prema članku 192. ZG-a na izdavanje uporabne dozvole iz članaka 176., 178., 180., 182. i 184. ZG-a ne odnosi se članak 23., stavak 1. ZG-a, koji propisuje obavezu pribavljanja energetskog cer fikata za zgrade. Prema tome, može se zaključi da se za izdavanje prethodno navedenih vrsta uporabnih dozvola energetski cer fikat ne izdaje. Člankom 192., stavkom 2. ZG-a propisano je da su inves tor, odnosno vlasnik građevine i jelo graditeljstva dužni uporabne dozvole trajno čuva .

5. Zaključno S pozicije prak čnog rada u zemljišnoknjižnom sudu, autorica smatra da odredbe ZG koje uređuju evidenranje građevina u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi, kao i upis zabilježbe, treba pohvali . Čini se da one cjelovito rješavaju sva važna pitanja koja su do sada bila otvorena, i otvaraju mogućnost da se moguće sporne situacije ipak urede. Svaki napor koji se čini u svrhu osiguranja jedinstvene primjene prava, doprinos je pravnoj sigurnos u prometu nekretnina, a konačno i doprinos vladavini prava.

www. m4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Ivana Vargašević Čonka *

UDK 657.2

Izmjene i dopune Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija Izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2014. mijenja se računski plan, podiže se granica za jednokratni otpis dugotrajne nefinancijske materijalne imovine i granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje financijskih izvještaja, o čemu nas informira autorica u ovom tekstu.

1. Uvod Nacionalnom strategijom stvaranja po cajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2011. – 2016.1 i Akcijskim planom za provedbu inicija ve Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj 2012. – 2013.2, predviđeno je donošenje Zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija, kako bi se ostvarile mogućnos unapređenja sustava financijskog upravljanja i kontrola neprofitnih organizacija u dijelu koji nije bio uređen važećom Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09). Javna rasprava pokrenuta je objavom teza i obrasca Prethodne procjene za Zakon o računovodstvu neprofitnih organizacija na internetskim stranicama Ministarstva financija3 u kolovozu 2013. godine. Zakon će uredi područje računovodstva neprofitnih organizacija, ali i njihovo financijsko poslovanje općenito. Očekuje se da će navedeni Zakon stupi na snagu početkom ožujka 2014. godine, a u međuvremenu je Ministarstvo financija predložilo Vladi Republike Hrvatske donošenje Izmjena i dopuna Uredbe kako bi se jednim dijelom uklonili uočeni nedostaci u uređenju sustava računovodstva neprofitnih organizacija i prije donošenja Zakona. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 158/13; dalje u tekstu: Izmjene i dopune Uredbe) na sjednici održanoj *

27. prosinca 2013. Kako bi se osigurao kon nuitet knjigovodstvenih evidencija unutar kalendarske godine Izmjene i dopune Uredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2014. Financijski izvještaji za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. predaju se na važećim Obrascima BIL-NPF (Bilanca) i PR-RAS-NPF (Izvještaj o prihodima i rashodima) propisanih Uredbom iz 2009. godine.

2. Dopune računskog plana Najvažnije odredbe Izmjena i dopuna Uredbe svakako su dopune računskog plana računovodstva neprofitnih organizacija. Naime, financijski izvještaji neprofitnih organizacija koriste se između ostaloga i u svrhu sta s čkog izvještavanja. Primjenom Uredbe uočeno je da se određeni prijenosi sredstava između neprofitnih organizacija prema računskom planu, na strani onih koji primaju sredstva takvih transfera i onih koji transferiraju, ne mogu eviden ra sukladno svojoj stvarnoj vrs i namjeni. Sagledavajući financijske izvještaje svih neprofitnih organizacija kao konsolidiranog izvještaja, dosadašnji način eviden ranja transfera kao prihoda od donacija i danih donacija na rashodovnoj strani, dovodi do stvaranja pogrešne slike o visini ukupnih prihoda i rashoda u neprofitnom sustavu. Stoga je Računski plan dopunjen s dvije skupine računa, i to 37 – Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija i 47 – Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija s pripadajućim podskupinama i odjeljcima.

Ivana Vargašević Čonka, dipl. oec.

Nacionalnu strategiju usvojila je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 12. srpnja 2012. 1

Vlada Republike Hrvatske usvojila je Akcijski plan, na sjednici održanoj 5. travnja 2012. 2

pitajcentar@ m4pin.hr

h p://www.mfin.hr/hr/okoncana-savjetovanja

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Nove skupine računa s pripadajućim podskupinama i odjeljcima 3 PRIHODI Skupina PodOdjeljak računa skupina 37 371 3711 3721

Naziv Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija Tekući prihodi od povezanih neprofitnih organizacija Kapitalni prihodi od povezanih neprofitnih organizacija

4 RASHODI Skupina PodOdjeljak računa skupina 47 471 4711 4721

Naziv Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija Tekući rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija Kapitalni rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija

Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija definirani su kao tekući i/ili kapitalni prijenosi, koje jedna neprofitna organizacija ostvari od drugih neprofitnih organizacija s kojima je povezana osnivačkim, odnosno drugim općim ak ma. Sukladno tome, rashodi vezani s financiranjem povezanih neprofitnih organizacija definiraju se kao tekući i/ili kapitalni prijenosi sredstava drugim neprofitnim organizacijama s kojima je neprofitna organizacija povezana osnivačkim, odnosno drugim općim ak ma. Radi se u pravilu o prijenosima sredstava između neprofitnih organizacija od kojih svaka ima pravnu osobnost i čiji odnosi su okvirno uređeni posebnim propisima, a detaljnije ak ma neprofitnih organizacija. Primjer takvih povezanih neprofitnih organizacija su društva Hrvatskog Crvenog križa, koja se osnivaju za područja županija, gradova i općina, a u skladu sa Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu (NN, br. 71/10). Županijska, gradska i općinska društva ustrojstveni su oblici Hrvatskog Crvenog križa koji imaju pravnu osobnost. Još jedan primjer su zajednice tehničke 90

kulture, koje za područje županije i Grada Zagreba mogu osnova najmanje tri udruge tehničke kulture koje djeluju na tom području. U skladu sa Zakonom o tehničkoj kulturi (NN, br. 76/93, 11/94 i 38/09) zajednice su posebne pravne osobe, također neprofitne organizacije. Ove skupine računa dozvoljeno je koris i za interno eviden ranje prijenosa sredstava između podružnica/organizacijskih jedinica unutar iste neprofitne organizacije. Financijski izvještaj sastavlja se i predaje za neprofitnu organizaciju u cjelini, pri čemu se ovi prijenosi eliminiraju postupcima konsolidacije. Izmjenama i dopunama Uredbe, u računski plan se dodaju i dva nova odjeljka unutar postojećih skupina i podskupina, i to 4133 - Doprinosi za mirovinsko osiguranje (koje plaća poslodavac) i 4134 - Posebni doprinos za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Novi odjeljci u Računskom planu 41 RASHODI ZA RADNIKE Podskupina Odjeljak 413 … 4133 4134

Naziv Doprinosi na plaće … Doprinosi za mirovinsko osiguranje (koje plaća poslodavac) Posebni doprinos za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom

3. Podizanje granice za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva Granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje financijskih izvještaja podiže se Izmjenama i dopunama Uredbe sa 100.000,00 kuna na 230.000,00 kuna. Tako neprofitna organizacija čija je imovina u prethodne tri godine uzastopno imala vrijednost manju od 230.000,00 kuna, a godišnji je prihod ostvaren u istom razdoblju iznosio manje od 230.000,00 kuna, neće bi u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i primjene računovodstvenog načela nastanka događaja te predaje financijskih izvještaja. Neprofitna organizacija koja zadovoljava navedene kriterije dužna je vodi najmanje Knjigu blagajne i Knjigu prihoda i rashoda primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

4. Izmjene Obrazaca RNO i RNO-P Izmjene i dopune Uredbe donose i izmijenjene Obrasce RNO i RNO-P. Obrazac RNO služi za upis neprofitnih organizacija u Registar neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija, a Obrazac RNO-P za prijavu promjene podataka o organizaciji upisanih u Registar. Registar neprofitnih organizacija je uspostavljen radi osiguranja podataka relevantnih za bazu financijskih izvještaja, a koji nisu sadržani u svim ma čnim registrima, te kako bi se uredila i povećala transparentnost poslovanja i uvela financijska disciplina u sektor neprofitnih organizacija. U polje u koje se unosio podatak o pravno ustrojbenom obliku neprofitne organizacije, koja ispunjava Obrazac RNO radi prijave u Registar, izmijenjenim Obrascem omogućen je izbor između ponuđenih pravno ustrojbenih oblika: udruge, strane udruge, ustanove, fundacije, komore, poli čke stranke, vjerske zajednice, pravne osobe vjerske zajednice, sindikata, umjetničke organizacije i ostalih pravnih osoba. Ova je mogućnost dostupna samo u elektroničkoj verziji Obrasca, koja se nalazi na internetskim stranicama Ministarstva financija – h p://www.mfin.hr/hr/ neprofitno-racunovodstvo. U Obrascima RNO i RNO-P moći će se od početka 2014. godine, umjesto navođenja naziva i broja idenfikacijske isprave, uz ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje neprofitne organizacije, navodi samo osobni iden fikacijski broj (OIB). Nadalje, polje za unos računa za redovno poslovanje neprofitne organizacije u izmijenjenim obrascima omogućuje unos računa IBAN konstrukcije. Najznačajnija promjena u obrascima je brisanje polja za unos odgovora o visini prihoda i vrijednos imovine u protekle tri godine, umjesto čega se odgovara samo na pitanje je li neprofitna organizacija obveznik vođenja dvojnog ili jednostavnog knjigovodstva.

5. Ostale promjene Izmjenama i dopunama Uredbe podiže se granica za jednokratni otpis dugotrajne nefinancijske materijalne imovine pojedinačnog troška do 2.000,00 kuna na visinu pojedinačnog troška od najviše 3.500,00 kuna. Radi se o usklađivanju s poreznim propisima, a u svrhu pojednostavljenja poslovanja. Nadalje, člankom 29. Zakona o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe (NN, br. 24/11, 61/11 i 27/13) propisano je da su poli čke stranke i nezavisni zastupnici dužni vodi poslovne knjige na način koji je utvrđen propisima koji uređuju računovodstvo neprofitnih orTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

ganizacija, dakle na način utvrđen Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija. U Uredbi su među obveznicima primjene bile navedene poli čke stranke, ali nezavisni zastupnici nisu, pa je, radi usklađivanja s navedenim Zakonom, Uredba dopunjena na način da se navodi kako su nezavisni zastupnici obveznici primjene odredbi Uredbe, koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga. Zakon o financiranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe također propisuje da su članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača dužni vodi Knjigu blagajne i Knjigu prihoda i rashoda, primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela, u skladu s propisima o vođenju računovodstva neprofitnih organizacija. Ni oni nisu bili navedeni u Uredbi kao obveznici primjene, pa je u tom dijelu Uredba dopunjena.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Ivana Jakir-Bajo *

UDK 657.2

Pripreme za sastavljanje i predaju godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za 2013. godinu U ovom članku podsjeća se neprofitne organizacije na rok i obvezu predaje godišnjih financijskih izvještaja, ali se daju i odgovori na specifična pitanja vezana uz primjenu kriterija za utvrđivanje (ne)postojanja obveze sastavljanja i predaje financijskih izvještaja za 2013. godinu. Više o utvrđivanju financijskog rezultata i sastavljanju izvještaja pišemo u sljedećem broju.

1. Uvod Iako je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija objavljena u Narodnim novinama, br. 158/13, stupila na snagu 1. siječnja 2014. godine, obrasci financijskih izvještaja na kojima se sastavlja Bilanca i Izvještaj o prihodima i rashodima nisu se mijenjali u odnosu na prošlu godinu. Neprofitne organizacije sastavljaju financijske izvještaje za 2013. godinu temeljem Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09) s izmjenama u 2009. godini. Vezano uz rokove predaje, važno je istaknu da su neprofitne organizacije dužne poš va rok za dostavu godišnjih financijskih izvještaja, a on je ove godine 3. ožujka 2014. godine (1. ožujka je subota) uzimajući u obzir i činjenicu da Financijska agencije nakon tog datuma neće više zaprima financijske izvještaje. Kako će Uputa za izradu i predaju financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godinu bi objavljena sredinom siječnja 2014. godine (prikaz Upute bit će dan u sljedećem broju časopisa), u nastavku teksta osvrćemo se na obveznike izrade i predaje godišnjih financijskih izvještaja za 2013. godinu kroz specifična pitanja i odgovore.

2. Obveznici izrade i predaje godišnjih financijskih izvještaja Sukladno članku 2., stavku 1. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija obveznici izrade i predaje financijskih izvještaja za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine jesu: *

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

• • • • • • • • •

udruge i njihovi savezi, zaklade, fondacije, ustanove, poli čke stranke, komore, sindikate, vjerske i druge zajednice, sve druge pravne osobe;

kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobi /profita, za koje iz posebnih propisa proizlazi, da su neprofitne organizacije i koje su upisane u Registru neprofitnih organizacija. Sindika , poli čke stranke i druge neprofitne organizacije s organizacijskim dijelovima (podružnicama), koji nemaju pravnu osobnost (svoj ma čni broj) podnose jedan financijski izvještaj na razini pravne osobe. Poslovanje podružnica bez pravne osobnos i ma ce mora bi obuhvaćeno jednim financijskim izvještajem, stoga organizacijski dijelovi (podružnice) bez pravne osobnos ne podnose polugodišnji financijski izvještaj FINI. Pitanje 1.: Udruga (zajednica športa) prima iz lokalnog proračuna sredstva koja znatno premašuju iznos od 100.000,00 kn i raspoređuje ih klubovima, koji ponovo ostvaruju na pojedinačnoj osnovi prihode veće od 100.000,00 kn. Tko podnosi financijske izvještaje-zajednica ili klubovi i tko kontrolira podnose li se uis nu izvještaji? Odgovor 1.: Prije davanja samog odgovora važno je zna , a što iz pitanja nije vidljivo jesu li klubovi samostalne pravTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

ne osobe. Ako klubovi imaju pravnu osobnost (svoj ma čni broj i OIB), tada i klubovi i zajednica sastavljaju i predaju financijske izvještaje. Ako klubovi nemaju pravnu osobnost, već djeluju kao podružnice zajednici tada se podnosi jedan financijski izvještaj na razini pravne osobe, koji mora obuhva poslovanje zajednice i klubova. Predaju financijskih izvještaja kontrolira Ministarstvo financija na temelju podataka iz Registra neprofitnih organizacija. Zbog toga su sve neprofitne organizacije kod upisa u ovaj Registar i dobile RNO broj kojeg unose i u zaglavlje financijskih izvještaja.

Neprofitne organizacije osnovane nakon 1. siječnja 2009. godine, dakle i one koje su osnovane u 2013. godini dužne su vodi dvojno knjigovodstvo i sastavlja te predava financijske izvještaje sljedeće tri godine neovisno o visini prihoda i imovine. Detaljne upute o tome tko je obveznik sastavljanja i predaje financijskih izvještaja nalaze se na internetskim stranicama Ministarstva financija (www.mfin.hr→ Državna riznica→ Računovodstvo→ Neprofitno računovodstvo→ Uputa o primjeni članka 71. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija). Pitanje 2.: Udruga je osnovana i registrirana 2. prosinca 2012. godine. U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine jedini prihod ostvarila je od članarine članova Udruge čime neće prijeći iznos od 100.000,00 kn. Udruga nema druge imovine. Navedena Udruga pita mora li sastavlja financijski izvještaj za navedeno razdoblje? Odgovor 2.: Sve neprofitne organizacije, pa tako i ova Udruga osnovane nakon 1. siječnja 2009. godine obvezne su vodi dvojno knjigovodstvo i sastavlja , te predava sve financijske izvještaje propisane Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija (tromjesečne, polugodišnje i godišnje) neovisno o visini prihoda i imovine.

Izuzetak od obveze sastavljanja i predaje godišnjih financijskih izvještaja imaju one neprofitne organizacije, čija je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine bila manja od 100.000,00 kn na razini godine i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine bio manji od 100.000,00 kn na razini godine. Granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje financijskih izvještaja podiže se Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija sa 100.000,00 kn na 230.000,00 kn. Tako neprofitna organizacija, čija je imovina u prethodne tri godine uzastopno imala vrijednost manju od 230.000,00 kn, a godišnji prihod ostvaren u istom razdoblju iznosio manje od 230.000,00 kn neće bi u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i primjene računovodstvenog načela nastanka događaja te predaje financijskih izvještaja. Među m, kako su izmjene i dopune stupile na snagu 1. siječnja 2014. godine, za utvrđivanje obveze predaje financijskih izvještaje za 2013. godinu primjenjuju se stari kriteriji utvrđeni Uredbom iz 2009. godine. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

Pitanje 3.: Neprofitna organizacija osnovana je prije deset godina. Ostvaruje prihod ispod 100.000,00 kn, a vrijednost imovine također je ispod 100.000,00 kn. Kome treba dostavi podatak da organizacija više neće vodi dvojno knjigovodstvo i predava financijske izvještaje? Odgovor 3.: Sukladno odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija da bi neprofitna organizacija bila oslobođena vođenja dvojnog knjigovodstva i sastavljanja financijskih izvještaja treba joj vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine bi manja od 100.000,00 kn na razini godine i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od 100.000,00 kn na razini godine. Ako neprofitna organizacija iz pitanja zadovoljava propisane uvjete obavještava Ministarstvo financija o promjeni u vođenju knjigovodstva i obvezi sastavljanja, te predaje financijskih izvještaja putem Obrasca Promjene u Registru neprofitnih organizacija (Obrazac: RNO-P). 93

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Pitanje 4.: Mora li Udruga ABC sastavi i preda godišnji financijski izvještaj iako u ovoj godini nije bilo poslovnih događaja i transakcija. Udruga je sukladno Uredbi obveznik sastavljanja i predaje financijskih izvještaj, i na taj način je popunila i Obrazac: RNO. Trenutno se ne zna daljina sudbina Udruge ABC. Odgovor 4.: Iako u ovoj godini nije bilo poslovnih događaja, ni transakcija preko žiro-računa na temelju kojih bi se provele knjigovodstvene evidencije, odnosno evidenrali prihodi i rashodi ili promjene u bilančnim pozicijama, Udruga ABC je obvezna preda godišnji financijski izvještaj. Obrasce financijskih izvještaja Udruga ABC popunjava raspoloživim podacima kao što su primjerice stanje žiro-računa, odnosno višak/manjak – preneseni, dok će AOP oznake na kojima se unose ostvareni prihodi i rashodi razdoblja ostavi prazne. Važno je da Udruga ABC preda FINI obrasce financijskih izvještaja, budući da Ministarstvo financija provodi kontrolu ispunjavanja obveza utvrđene Registrom iz kojeg je vidljivo da je Udruga obveznik sastavljanja i predaje financijskih izvještaja za 2013. godinu, jasno ako u međuvremenu ne dođe do brisanja Udruge ABC iz ma čnog registra i Registra neprofitnih organizacija.

3. Rokovi i način predaje godišnjih financijskih izvještaja Financijski izvještaj koji neprofitne organizacije trebaju sastavi i preda za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine jesu: • Bilanca na Obrascu: BIL–NPF, • Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PRRAS-NPF i • Bilješke. Financijski izvještaji se predaju: • Državnom uredu za reviziju: Bilancu na Obrascu: BIL, Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i Bilješke, te • FINI (za potrebe Ministarstva financija i Državnog zavoda za sta s ku): Bilancu na Obrascu: BIL i Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PRRAS-NPF. FINI se ne predaju Bilješke. Rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za neprofitne organizacije je 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja, odnosno 3. ožujka 2014. godine. Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija propisa94

no je da se godišnji financijski izvještaj predaju FINI u elektroničkom i papirnatom obliku. Obrasci za elektroničku predaju godišnjih financijskih izvještaja objavljeni su na internetskim stranicama Ministarstva financija (www.mfin.hr→Državna riznica→Računovodstvo→ Neprofitno računovodstvo) i FINE. Obrasci u elektronskom obliku imaju ugrađene matema čke i logičke kontrole, koje se ak viraju u slučaju pogreške kod popunjavanja obrasca. Zaglavlje financijskih izvještaja popunjava se samo na jednom mjestu, i to na Referentnoj stranici, koja se izlistava i predaje FINI s potpisom zakonskog predstavnika i pečatom, uz elektronsku verziju obrazaca. Ako neprofitne organizacije iznimno FINI predaju financijski izvještaj samo u papirnatom obliku, koriste obrasce Narodnih novina. Za razliku od obrazaca koji se popunjavaju u elektronskom obliku, kod popunjavanja obrazaca Narodnih novina pogreške se uočavaju naknadno, odnosno po pozivu djelatnika FINE. Sukladno članku 66. Uredbe o neprofitnim organizacijama, neprofitne organizacije čuvaju financijske izvještaje sastavljene za poslovnu godinu trajno i u izvorniku.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Davor Vašiček *

UDK 657.2

Obračun amor zacije imovine neprofitnih organizacija za 2013. godinu Od 01.01.2008. godine (Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija – NN, br. 10/08, 07/09, 158/13) u računovodstveni sustav neprofitnih organizacija uveden je obračun amor zacije kao posljedica primjene načela kapitalizacije troškova stjecanja dugotrajne nefinancijske imovine. Ovaj se postupak primjenjuje samo na imovinu stečenu nakon navedenog datuma, što znači da je rezultat obračuna trošenja dugotrajne imovine (propisanim stopama) potrebno računovodstveno priznava na različite načine. Utvrđeno smanjenje vrijednos imovine priznaje se kao trošak amor zacije samo za imovinu nabavljenu nakon 1. 1. 2008. godine, dok se za imovinu iz ranijih razdoblja obračuna ispravak vrijednos iskazuje na teret izvora vlasništva. U članku se podsjeća na ovaj ustaljeni tehnički i računovodstveni postupak.

1. Dugotrajna nefinancijska imovina Dugotrajnu nefinancijsku imovinu čine stvari i prava čiji je vijek uporabe duži od jedne godine. S obzirom na pojavni oblik dugotrajne nefinancijske imovine (stvari i prava) ona se dijeli na dvije osnovne skupine i to: materijalnu i nematerijalnu. Materijalna imovina dalje se klasificira se kao: neproizvedena i proizvedena. Takva podjela imovine predviđena je i Uredbom o računovodstvu te sadržana u računskom planu. Imovina se početno iskazuje po trošku nabave (nabavnoj vrijednos ) odnosno, po procijenjenoj vrijednos ako troškovi stjecanja nisu pozna . Dugotrajna nefinancijska materijalna imovina, čiji je pojedinačni trošak nabave (nabavna vrijednost) niži od 2.000,001 kuna može se otpisa jednokratno, stavljanjem u upotrebu, uz kon nuiranu obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe. Razvrstavanje ove imovine male vrijednos moguće je i u kategoriju tzv. sitnog inventara, što suš nski ne mijenja računovodstveni postupak. Trošak nabave (nabavnu vrijednost) čini: kupovna cijena uvećana za carine, nepovratne poreze (PDV kod neprofitnih organizacija koje nisu obveznici PDV-a, porez na promet nekretnina), troškove prijevoza, sve druge troškove, koji se mogu izravno poveza s konkretnom nabavom i osposobljavanjem za početak namjeravane uporabe.

Dr. sc. Davor Vašiček, izv. profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. *

Od 1.1.2014. ovaj se prag podiže na 3.500,00 kn.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

2. Obračun amor zacije i ispravak vrijednos Do stupanja na snagu Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija početkom 2008. godine, najveći dio neprofitnih organizacija odlučio se za iskazivanje jednokratnog troška u trenutku nabave. Trošak nabave dugotrajne imovine priznavao se jednokratno u cijelos kao rashod razdoblja u kojemu je izvršena nabava. U m se okolnos ma trošenje imovine obračunski iskazivalo kao ispravak vrijednos dugotrajne imovine na teret izvora vlasništva, s obzirom na to da rashod u cijelos tere o obračunsko razdoblje nabave. I danas je znatan broj neprofitnih organizacija (koje posluju duže od 6 godina tj. prije 2008. g.) dužan obračunava ispravak vrijednos za tzv. staru imovinu na opisani način, ali i obračunava amor zacije za imovinu nabavljenu nakon stupanja na snagu Uredbe.

2.1. Ispravak vrijednos stare dugotrajne imovine Za imovinu, nabavljenu zaključno s 31. 12. 2007. i iskazanu u bilanci na dan početka primjene Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, trošak nabave u cijelos je iskazan kao rashod u visini njene nabavne vrijednos (raniji konto 472). Aktualna Uredba o računovodstvu propisuje da se za obračuna ispravak vrijednos (amor zaciju) ove imovine i nega vne učinke revalorizacije, nepokrivene revalorizacijskom rezervom i dalje izravno terete (ispravljaju) vlas izvori. Uvidom u propisane stope ispravka vrijednos može se zaključi da će se ovaj postupak provodi još samo za građevinske objekte te neke oblike opreme i 95

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

prijevoznih sredstava, čiji korisni vijek upotrebe je procijenjen na razdoblje duže od 6 godina.

3. Amor zacija imovine nabavljene donacijama

Primjer:

Prihodi od donacija priznaju se po primitku novčanih sredstava ili nefinancijske imovine od pravnih i fizičkih osoba. Donacije se u trenutku primanja priznaju u prihode i knjiže u korist računa skupine 35 sukladno vrs donatora, i to:

Obračunat je ispravak vrijednos opreme (nabavljene prije 31. 12. 2007. godine, stopa otpisa 12,5%, vijek 8 god. ) za 2013. godinu u iznosu od 3.125,00 kn. Stanje u poslovnim knjigama na dan 1. 1. 2013. iznosi za: • nabavna vrijednost ........................... 25.000,00 kn • ispravak vrijednos .......................... 21.875,00 kn Knjiženje: RB

Opis

1 2 0. OPREMA – stanje 1. siječnja 2013. (saldo) Ispravak vrijednos za 1. 2013. godinu

Iznos 3 25.000 21.875 3.125

Račun Duguje Potražuje 4 5 0221 5111

0291 0291

Kako je riječ o imovini koja je nabavljena u ranijim godinama i za koju je u trenutku nabave u cijelos iskazan rashod u visini njene nabavne vrijednos , obračunata amor zacija izravno tere (ispravlja) vlas te izvore (ne eviden ra se naravno ponovno kao trošak amor zacije). Obračun ispravka vrijednos i za ovu imovinu provodi se linearnom metodom primjenom stopa amor zacije propisanih Uredbom.

2.2. Amor zacija nove dugotrajne imovine Za imovinu nabavljenu nakon 1. siječnja 2008. godine provodi se smanjenje vrijednos razmjerno trošenju imovine u korisnom vijeku trajanja, i to odobrenjem računa ispravka vrijednos i zaduženjem troška amorzacije. Amor zacija se također izračunava linearnom metodom prema stopama propisanim Uredbom. Primjer: U prosincu 2012. kupljena su računala nabavne vrijednos 20.000,00 kn i odmah su stavljena u uporabu. Obračun amor zacije započinje od 1. 1. 2013. godine i po stopi od 25% iznosi 5.000,00 kn. Knjiženje: RB

Opis

1 2 1. Račun dobavljača za računala 2. Amor zacija za 2012. godinu

Iznos 3

Račun Duguje Potražuje 4 5

20.000

0221

2424

5.000

4311

0291

• • • •

iz proračuna, od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija, od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba, od građana i kućanstava.

Izmjenama i dopunama Uredbe u siječnju 2009. godine, uz ostalo uvedene su posebne odredbe vezano s priznavanjem donacija povezanih s izvršenjem ugovorenih programa (projekata i ak vnos ) i nefinancijskom imovinom koja se amor zira, na način da se prihodi od donacija mogu prizna sučeljavanjem s rashodima provođenja ugovorenih programa, odnosno troškovima amor zacije. Dakle, kao i namjenske donacije, donacije povezane s nefinancijskom imovinom, koja se amor zira mogu se prizna u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjerno troškovima uporabe nefinancijske imovine u razdoblju korištenja. Trošak uporabe nefinancijske imovine u pravilu se sastoji upravo od obračunate amor zacije i troškova održavanja te imovine, stoga za iznos toga troška treba ukinu vremensko razgraničenje prihoda, odnosno prenije dio odgođenih prihoda iskazanih u trenutku primitka donacije. Primjer: 1. Alfa d.o.o doniralo je udruzi računalo vrijedno 10.000 kn. 2. Grad je donirao udruzi uredski namještaj u vrijednos od 50.000 kn 3. Obračunata je amor zacija za 2013. godinu u iznosu: računalo 2.500,00 kn i namještaj 6.250,00 kn. Knjiženje: RB

Opis

1 2 1. Primljeno računalo 2. Primljen namještaj 3. Obračun amor zacije: - računalo - namještaj 3a. Priznavanje prihoda Priznavanje prihoda

Iznos 3 10.000 50.000 2.500 6.250 2.500 6.250

Račun Duguje Potražuje 4 5 02211 2922 02212 2922 4311 4311 2922 2922

029 029 3531 3512

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Valja napomenu da se donacije nefinancijske imovine ponekad pojavljuju i u obliku imovine, koja se zbog svojih svojstava ne amor zira. Radi se primjerice o zemljištu, arhivskoj građi, umjetninama, povijesno-kulturnoj baš ni i sl. U takvim slučajevima, za procijenjenu vrijednost primatelj treba iskaza prihod od donacija u razdoblju primanja. To će utjeca na financijski rezultat izvještajnog razdoblja uvećavajući iskazani višak prihoda (ili umanjujući iskazani manjak prihoda). U postupku raspodjele rezultata primatelj ovakvih donacija treba pripadajuću vrijednost rasporedi u svoje trajne izvora vlasništva kako u bilanci ne bi kon nuirano prikazivao viškove iz prethodnih razdoblja, koji ne proizlaze iz poslovanja ni mogu služi financiranju poslovanja u budućim razdobjima.

4. Amor zacija kao porezno prizna rashod Sukladno Zakonu o porezu na dobit (NN, br. br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13) i Pravilniku o porez na dobit (NN, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12), izvjestan broj neprofitnih organizacija temeljem rješenja porezne uprave postao je obveznikom obračunavanja i plaćanja poreza na dobit. Načelno neprofitne organizacije nisu obveznici poreza na dobit no, ako obavljaju gospodarsku djelatnost, a neoporezivanje te djelatnos dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlas ca na tržištu, Porezna uprava na vlas tu će inicija vu ili na prijedlog drugih osoba ili na prijedlog samih navedenih osoba rješenjem utvrdi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost. Rješenje o statusu poreznog obveznika donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu neprofitne organizacije. Pritom, se u procjeni gospodarske djelatnos utvrđuje obavlja li se gospodarstvena djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiili drugih gospodarstveno procjenjivih koris . Kako neprofitna organizacija u svojim ak ma o osnivanju nema cilj ostvarivanje dobi , nego samo prihoda radi financiranja svoje djelatnos , ako prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici, koji su osnovani radi stjecanja dobi . U posljednje vrijeme veći broj neprofitnih organizacija poreznim je rješenjem uključeno u sustav oporezivanja dobi po osnovi iznajmljivanja svojih nekretnina. To je okarakterizirano gospodarstvenom djelatnošću koja se obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja gospodarstveno procjenjivih koris . U TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

okolnos ma statusa obveznika poreza na dobit (najčešće za dio svojih djelatnos ), neprofitna organizacija dužna je u svrhu utvrđivanja osnovice poreza na dobit i same porezne obveze primjenjiva poduzetnička računovodstvena načela. To znači da je u okviru svojega integralnog računovodstva ili kao izdvojeno knjigovodstvo dužna pra i iskaziva prihode od oporezive djelatnos , ali i s njima izravno povezane (sučeljene) porezno priznate izravne i neizravne rashode. Na taj će način utvrdi polaznu veličinu u postupku utvrđivanja osnovice i obveze poreza na dobit u PD obrascu. Neizravni rashodi priznat će se kao rashodi oporezive djelatnos prema određenim ključevima utvrđenima internim aktom, u srazmjeru u kojemu se oni odnose na oporezivu djelatnost. Pritom ne postoje jedinstveni kriteriji za sve djelatnos ni organizacije. Priznavanje ovih rashoda temelji se argumen ranoj procjeni poreznog obveznika, a priznavanje ove procjene realnom i relevantnom za svrhe oporezivanja izvršit će porezna uprava u postupku nadzora. Kada je riječ o amor zaciji kao porezno priznatom rashodu, smatramo nedvojbenim da porezni obveznik ima pravo prizna i ovaj trošak (u cijelos kao izravni ili alikvotni dio kao neizravni) sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porez na dobit. To znači da u poreznom razdoblju može primjeni maksimalno porezno dopus ve stope amor zacije, odnosno da je dužan usporedi odstupaju li primjenjene stope amor zacije (ispravka vrijednos ) od maksimalno porezno dopuštenih2. Stanovitu dvojbu u praksi izaziva obračun ispravka vrijednos (amor zacije) dugotrajne imovine nabavljene u razdoblju prije 2008. godine. Kako smo prethodno u ovom članku prikazali, ovo trošenje dugotrajne imovine ne iskazuje se u knjigovodstvu kao trošak amor zacije, nego kao ispravak vrijednos (umanjanje) vlas h izvora. Ovu knjigovodstvenu činjenicu, kao rezultat primjene Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija ne smatramo relevantnom u postupku priznavanja poreznih rashoda po osnovu amor zacije. Prema članku 12. Zakona o porezu na dobit godišnje amor zacijske stope utvrđuju se prema amor zacijskom vijeku za svrhe oporezivanja, za pojedine su grupe dugotrajne imovine: 1. za građevinske objekte i brodove veće od 1000 BRT (20 godina), 5%; 2. za osnovno stado, osobne automobile (5 godina), 20%; 3. za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne automobile, te za mehanizaciju (4 godine), 25%; 4. za računala, računalnu opremu i programe, mobilne telefone i opremu za računalne mreže (2 godine), 50%; 5. za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina), 10%. Navedene godišnje amor zacijske stope mogu se podvostruči .

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Kao što je i navedeno, obveznik poreza na dobit dužan je za porezne potrebe primjenjiva poduzetnička računovodstvena načela, što podrazumijeva i iskazivanje utrošenih resursa prema načelu nastanka događaja, odnosno temeljno pravilo sučeljavanja prihoda i rashoda. Drugim riječima, iskazani ispravak vrijednos također je izraz utroška resursa (dugotrajne imovine) u svrhu ostvarivanja oporezive dobi , poglavito ako se radi o dobi od iznajmljivanja te imovine, te se kao takav ima i uvaži u postupku utvrđivanja. Neprofitna organizacija, kao obveznik poreza na dobit, naime ima pravo i obvezu š svoj kapital – vlas te izvore na is način kao i poduzetnici.

PRILOG: 1. Stope amor zacije/ispravka vrijednost prema Uredbi

ge! i j n ak e n e j ci bav

a n e vn a j v ! a . t 4 s 1 Su ./20 3 201

ena ž i n S

Pred Vama je jedinstvena publikacija koja obrazlaže novi zakonodavni i institucionalni okvir javne nabave, praktičnu primjenu javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, te nove postulate koje Europska unija postavlja pred sudionike sustava općenito. Publikacija je primarno namijenjena osobama koje sudjeluju ili će sudjelovati svakodnevno u procesu javne nabave od planiranja, preko pripreme i provođenja postupaka, te ugovaranja i realizacije nabave. S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, institucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju učiniti kako bi se prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvariti zaštitu prava u sustavu javne nabave kroz prikaz prakse Državne komisije za kontrolu javne nabave i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeniti prilikom izjavljivanja žalbe u sustavu javne nabave. Nova cijena: 250,00 kn (PDV uključen) 98

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

LOKALNA SAMOUPRAVA

Željka Tropina Godec *

UDK 351.1

Mandat člana predstavničkog jela – zakonodavne novine Zakonom o lokalnim izborima donesenim u prosincu 2012. godine izvršene su dodatne izmjene i dopune u odnosu na prirodu mandata članova predstavničkih jela. U odnosu na odredbe do tada važećeg Zakona o izboru članova predstavničkih jela..., novim Zakonom o lokalnim izborima lista nespojivih dužnos proširena je sukladno novim odredbama posebnih zakona. Također preciznije su regulirana i pitanja vezana uz početak obnašanja mandata, nespojivost istovremenog obnašanja dužnos , mirovanja mandata, prestanka mandata, zamjenjivanja člana predstavničkog jela, sastava jela za provedbu izbora, kao i drugih pitanja koja su se u praksi pokazala kao regulirana na nezadovoljavajući način.

1. Uvod Novim Zakonom o lokalnim izborima koji je objavljen u Narodnim novinama broj 144/2012, a stupio je na snagu dana 29. prosinca 2012. godine, uređena su pitanja vezana s lokalnim izborima, odnosno izborima za članove predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izborima općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. Navedenim Zakonom regulirana su i pitanja, koja se odnose na početak mandata članova predstavničkih jela, nespojivos istovremenog obnašanja dužnos za članove predstavničkih jela koje se proširuju, detaljnija razrada pitanja mirovanja mandata i zamjenjivanja člana predstavničkog jela te druga pitanja. Po provedenim lokalnim izborima, na kojima građani neposredno, tajnim glasovanjem biraju svoje predstavnike u predstavničkim jelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pristupa se kons tuiranju predstavničkog jela. Temeljem Zakona o lokalnim izborima članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem. Članovi predstavničkih jela biraju se razmjernim izbornim sustavom, tako da cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju prebivalište na području te jedinice i koji pristupe glasovanju, na temelju kandidacijskih lista, biraju sve članove predstavničkog jela jedinice. Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavničkom jelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača.

Željka Tropina Godec, dipl. iur., Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandida od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je određena lista dobila mjesta u predstavničkom jelu jedinice. Mandat članova predstavničkih jela jedinica izabranih na redovnim izborima počinje danom kons tuiranja predstavničkog jela i traje do stupanja na snagu odluke Vlade RH o raspisivanju izbora, odnosno do stupanja na snagu odluke Vlade o raspuštanju predstavničkih jela, sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava1. Prava i dužnos članova predstavničkih jela započinju danom kons tuiranja predstavničkog jela. Broj članova koji se bira u predstavničko jelo jedinice, utvrđuje se zakonom kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst ). Općinsko i gradsko vijeće, te županijska skupš na predstavnička su jela građana i jela lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, koja donose akte u okviru djelokruga jedinica. Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 144/12), koji je stupio na snagu 29. prosinca 2012. godine, propisan je točan broj članova predstavničkog jela, s detaljnom razradom skale po kojoj su jedinice razvrstane prema broju stanovnika.

Mandat članova predstavničkih jela jedinica izabranih na prijevremenim izborima počinje danom kons tuiranja predstavničkog jela i traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih jela izabranih na redovnim izborima. 1

LOKALNA SAMOUPRAVA

Broj članova predstavničkog jela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave je neparan, a određuje se ovisno o broju stanovnika, i to tako da predstavničko jelo:

svibnju, provedeni su 19. svibnja 2013. godine. Rezultate izbora za članove predstavničkog jela utvrđuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice, a na temelju rezultata glasovanja na svim birališ ma u toj jedinici. U pogledu prirode mandata članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, is če se da su promjene u zakonodavstvu na lokalnoj razini vezane uz nespojivost obavljanja dužnos člana predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izvršene 2001., Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o izboru članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u odnosu na do tada važeće zakone iz 1992.

• jedinice do 500 stanovnika, ima 7 članova, • jedinice s više od 500 do 1.000 stanovnika, ima 9 članova, • jedinice s više od 1.000 do 2.500 stanovnika, ima 11 članova, • jedinice s više od 2.500 do 5.000 stanovnika, ima 13 članova, • jedinice s više od 5.000 do 10.000 stanovnika, ima 15 članova, • jedinice s više od 10.000 do 20.000 stanovnika, ima 17 članova, • jedinice s više od 20.000 do 35 000 stanovnika, ima 21 člana, • jedinice s više od 35.000 do 60.000 stanovnika: o ako se radi o županiji, ima 31 člana, o ako se radi o gradu, ima 25 članova, • jedinice s više od 60.000 do 100.000 stanovnika: o ako se radi o županiji, ima 35 članova, o ako se radi o gradu, ima 31 člana. • jedinice s više od 100.000 do 200.000 stanovnika: o ako se radi o županiji, ima 41 člana, o ako se radi o gradu, ima 35 članova. • jedinice s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, ima 45 članova, • jedinice s više od 300.000 stanovnika, ima 51 člana.

Dotadašnji Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (NN, br. 90/92, 94/93, 117/93 i 128/99) i Zakon o izboru članova predstavničkih jela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave (NN, br. 90/92, 69/95, 59/96, 63/96 i 64/00), nisu poznavali ins tut mirovanja mandata, koji je uveden 2001., a krug dužnos propisanih kao nespojivih s istovremenim obnašanjem dužnos člana predstavničkog jela bio je uži. Dotadašnjim Zakonom o izboru članova predstavničkih jela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave bilo je propisano da osobe, koje obnašaju neku od nespojivih dužnos moraju podnije ostavku ili na dužnost člana predstavničkog jela jedinice lokalne samouprave ili na dužnost, čije je obavljanje nespojivo s dužnošću člana predstavničkog jela jedinice lokalne samouprave.

Slijedom toga, umjesto raspona utvrđenog do tada važećim člankom 28. Zakona i određivanja broja članova predstavničkog jela statutom određene jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, zakonom je određen točan broj članova predstavničkog jela, koji se bira u jedinicama, a ovisno o broju stanovnika jedinice, s čim se pos že ravnomjernije ujednačavanje broja članova predstavničkog jela u odnosu na broj stanovnika jedinice. Isto tako, navedeno će doves i do sveukupno manjeg broja članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, što ujedno znači i manje troškove za jedinice2.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2001., propisano je da članu predstavničkog jela koji za vrijeme trajanja mandata prihva obnašanje dužnos , koja se prema odredbama posebnog zakona smatra nespojivom, za vrijeme obnašanja nespojive dužnos mandat miruje, a za to vrijeme zamjenjuje ga zamjenik. Pitanje mirovanja mandata i zamjene člana predstavničkog jela detaljnije je razrađeno posebnim zakonom, Zakonom o izboru članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 33/01, 10/02, 155/02, 45/03, 43/04, 40/05 i 44/05 – pročišćeni tekst i 109/07).

Redovni lokalni izbori za predstavnička jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji se provode svake če ri godine, treće nedjelje u mjesecu

Nadalje, Zakonom o izboru članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz 2001., utvrđen je širi krug dužnos koje su nespojive s istovremenim obnašanjem dužnos člana predstavničkog jela.

Ovdje treba istaknu mogućnost pojave slučajeva kada je broj članova predstavničkog jela paran, i to uslijed ostvarivanja prava na odgovarajuću zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim jelima.

100

Novim Zakonom o lokalnim izborima donesenim u prosincu 2012. godine izvršene su dodatne izmjeTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

LOKALNA SAMOUPRAVA

ne i dopune u odnosu na prirodu mandata članova predstavničkih jela. U odnosu na odredbe do tada važećeg Zakona o izboru članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (koji je prestao važi ), novim Zakonom o lokalnim izborima lista nespojivih dužnos proširena je sukladno novim odredbama posebnih zakona – Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Zakona o državnim službenicima te Zakona o policiji. Nadalje, predmetnim Zakonom osim što su detaljnije razrađena pitanja povezana s nespojivos istovremenog obnašanja dužnos , detaljnije je razrađeno i pitanje mirovanja mandata, te je uvedena mogućnost mirovanja mandata člana predstavničkog jela iz osobnih razloga, kao i pitanje zamjenjivanja člana predstavničkog jela jedinice. Novim Zakonom o lokalnim izborima, također se točno propisuje početak mandata članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te se utvrđuje da mandat članova predstavničkih jela jedinica izabranih na lokalnim izborima počinje danom kons tuiranja predstavničkog jela jedinice. Slijedom toga, a s obzirom na to da se u praksi često javljaju pitanja povezana s nespojivos obavljanja dužnos i pitanja mirovanja, te ak viranja mandata člana predstavničkog jela, dalje u tekstu će bi govora i o navedenim pitanjima.

2. Nespojive dužnos Zakonom o lokalnim izborima uz uvjet hrvatskog državljanstva i navršenih 18 godina, propisano je da za člana predstavničkog jela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ima pravo bi biran birač, koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko jelo izbori provode3. Člankom 78., stavkom 1. Zakona o lokalnim izborima taksa vno su nabrojane dužnos nespojive s istovremenim obnašanjem dužnos člana predstavničkog jela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, te je utvrđeno da član predstavničkog jela jedinice ne može istovremeno bi : predsjednik Republike Hrvatske; predsjednik, potpredsjednik i ministar, odnosno član Vlade RH; predsjednik i sudac Ustavnog suda RH; guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske narodne banke; glavni državni Za člana predstavničkog jela jedinice ima pravo bi biran državljanin drugih država članica Europske unije, u skladu s posebnim zakonom. 3

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

revizor i njegov zamjenik; pučki pravobranitelj i njegov zamjenik; pravobranitelj za djecu i njegov zamjenik; pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegov zamjenik; pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegov zamjenik; tajnik i zamjenik tajnika Hrvatskog sabora; glavni tajnik i zamjenik glavnog tajnika Vlade RH; glasnogovornik Vlade RH; predstojnik i zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade RH; ravnatelj ureda Vlade RH; glavni tajnik Ustavnog suda RH; tajnik Vrhovnog suda RH; sudac; glavni državni odvjetnik RH i zamjenik glavnog državnog odvjetnika, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika; predstojnik državnog ureda; zamjenik ministra; pomoćnik ministra; ravnatelj i zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije; ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije za upravljanje državnom imovinom; ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje; ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje; ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje; glavni državni rizničar; glavni inspektor Državnog inspektorata; ravnatelj agencije ili direkcije Vlade RH te ravnatelj kojeg imenuje Vlada RH; dužnosnik u Uredu predsjednika RH kojeg imenuje Predsjednik RH sukladno odredbama posebnog zakona i drugih pravnih akata; dužnosnik kojeg imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor, imenuje Vlada RH ili Predsjednik RH; predsjednik, potpredsjednik i član Državnog izbornog povjerenstva RH; član Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave; predsjednik i član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa; policijski službenik, djelatna vojna osoba, službenik i namještenik u Oružanim snagama RH; pročelnik, službenik i namještenik u upravnom odjelu ili službi iste jedinice; član upravnih jela trgovačkih društava u vlasništvu jedinice ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela, te ravnatelj ustanove ili druge neprofitne pravne osobe kojoj je jedinica osnivač. U odnosu na odredbe ranije važećeg Zakona o izboru članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave lista nespojivih dužnos proširena je sukladno novim odredbama posebnih zakona – Zakona o sprječavanju sukoba interesa (NN, br. 26/11, 12/12 i 48/13 – pročišćeni tekst), Zakona o državnim službenicima (NN, br. 92/05, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 49/12 – pročišćeni tekst, 37/13 i 38/13) i Zakona o policiji (NN, br. 34/11 i 130/12). Slijedom navedenog, Zakonom je uz detaljno nabrajanje inkompa bilnih dužnos (posebno dužnos u jelima državne uprave), između ostalog propisano da član predstavničkog jela jedinice ne može isto101

LOKALNA SAMOUPRAVA

vremeno bi policijski službenik, djelatna vojna osoba, službenik i namještenik u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Isto tako, povezano s pitanjem nespojivos is če se da vijećnik ne može bi pročelnik, službenik i namještenik u upravnom odjelu ili službi iste jedinice, iz čega proizlazi da može bi službenik druge jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Također, ukazuje se i na nespojivost dužnos člana predstavničkog jela s dužnos člana upravnih jela trgovačkih društava u vlasništvu jedinice (znači 100% vlasništvu) ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela, te ravnatelja ustanove ili druge neprofitne pravne osobe kojoj je jedinica osnivač. Zakon o lokalnim izborima sadrži i nova rješenja vezana s istovremenim obnašanjem dužnos člana predstavničkog jela i dužnos općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika. Član predstavničkog jela jedinice lokalne samouprave (općinski ili gradski vijećnik) ne može istovremeno bi općinski načelnik i gradonačelnik, odnosno njihov zamjenik, dok član predstavničkog jela jedinice područne (regionalne) samouprave (županijski vijećnik) ne može istovremeno bi župan, odnosno njihov zamjenik, ali prema Zakonu može bi općinski načelnik ili gradonačelnik. Navedeno predstavlja novinu u odnosu na ranije važeće odredbe Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba (NN, br. 109/07 i 125/08), sukladno kojima općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici nisu mogli bi članovi predstavničkog jela iste ili druge jedinice. Drugim riječima, općinski načelnici i gradonačelnici mogu bi članovi predstavničkog jela jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno županijske skupš ne, dok župan i njegovi zamjenici ne mogu bi članovi ni jednog predstavničkog jela. Slijedom navedenog, ako je osoba istovremeno izabrana na dužnost člana županijske skupš ne i dužnost općinskog načelnika ili gradonačelnika i njihovog zamjenika, ne radi se o nespojivim dužnos ma te ta osoba može obavlja i dužnost člana županijske skupš ne. Isto tako, odredbom članka 89., stavka 1. Zakona o lokalnim izborima utvrđeno je da općinski načelnik, gradonačelnik i župan, te njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnos ne mogu bi članovi predstavničkog jela jedinice lokalne samouprave, a župan i njegovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnos ne mogu bi članovi predstavničkog jela jedinice po102

dručne (regionalne) samouprave. Nadalje, dosadašnjim zakonskim odredbama bilo je propisano da član predstavničkog jela jedne jedinice ne može istovremeno bi član predstavničkog jela druge jedinice, odnosno ista osoba nije mogla istovremeno obnaša dužnost u općinskom ili gradskom vijeću i županijskoj skupš ni već se morala odluči u čijem će predstavničkom jelu nastavi obnaša dužnost, općinskom odnosno gradskom vijeću ili županijskoj skupš ni. Među m, novim Zakonom o lokalnim izborima uvedena je novina, te to ne predstavlja nespojive dužnos temeljem odredbi Zakona, tj. ista osoba istovremeno može obnaša dužnost u predstavničkom jelu jedinice lokalne samouprave i predstavničkom jelu jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno u općinskom ili gradskom vijeću i županijskoj skupš ni.

3. Mirovanje mandata Ins tut mirovanja mandata člana predstavničkog jela uveden je 2001., Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o izboru članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima je počela i reforma lokalne samouprave. Prijašnji zakoni nisu poznavali navedeni ins tut. Mogućnost mirovanja mandata vezana je i može se koris u slučajevima kada bi osoba koja je izabrana za člana predstavničkog jela istovremeno trebala obavlja i neku drugu dužnost, koja je člankom 78. Zakona o lokalnim izborima određena kao nespojiva, odnosno inkompa bilna s dužnos člana predstavničkog jela. Osoba koja obnaša neku od navedenih nespojivih dužnos , osim osoba kojima je Zakonom zabranjeno kandidiranje (policijski službenik, djelatna vojna osoba te službenik i namještenik u Oružanim snagama RH), može se kandidira za člana predstavničkog jela jedinice; među m, ako bude izabrana za člana predstavničkog jela, do dana kons tuiranja dužna je o obnašanju nespojive dužnos , odnosno prihvaćanju dužnos člana predstavničkog jela obavijes upravno jelo jedinice nadležno za poslove predstavničkog jela. S obzirom na to da predstavničko jelo nije kons tuirano i predsjednik nije izabran, obavijes vezane s obnašanjem svog vijećničkog mandata član predstavničkog jela dostavlja stručnim službama jedinice, tj. upravnom jelu jedinice nadležnom za poslove predstavničkog jela. Isto tako, član predstavničkog jela koji za vrijeme trajanja mandata prihva obnaTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

LOKALNA SAMOUPRAVA

šanje nespojive dužnos dužan je o tome obavijes predsjednika predstavničkog jela u roku od 8 dana od prihvaćanja dužnos , a mandat mu počinje mirova protekom toga roka. Članu predstavničkog jela koji ne dostavi prethodno navedene obavije o obnašanju nespojive dužnos , mandat miruje po sili zakona. Upravo kako bi se izbjegle sporne situacije u kojima vijećnici sukladno navedenom ne bi dostavili obavijest o obnašanju nespojive dužnos , bilo u trenutku izbora ili jekom obnašanja dužnos , tj. ako se ne bi očitovali, propisano je da u tom slučaju mandat člana predstavničkog jela miruje po sili zakona. Vezano s mirovanjem mandata po sili zakona, također se ukazuje da ako je općinski načelnik, gradonačelnik, župan ili njihov zamjenik izabran u općinsko, odnosno gradsko vijeće, odnosno ako je župan ili njegov zamjenik izabran u županijsku skupš nu, mandat u predstavničkom jelu im miruje po sili zakona. Novina propisanu Zakonom o lokalnim izborima predstavlja mogućnost podnošenja zahtjeva za mirovanjem vijećničkog mandata iz osobnih razloga. Do sada se mirovanje mandata moglo traži samo u slučaju kada je član predstavničkog jela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave prihva o obnašanje dužnos koja je nespojiva s vijećničkom dužnos . Slučajevi iz prakse pokazali su da postoje određene situacije u kojima bi mirovanje mandata bilo poželjno i prihvatljivo, kao primjerice zdravstveni razlozi ili odsutnos u određenom duljem vremenu izvan lokalne jedinice. U tom smislu propisano je da član predstavničkog jela ima pravo jekom trajanja mandata stavi svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga, i to neovisno o kojim razlozima se radi. Među m, propisano je ograničenje trajanja mirovanja mandata u navedenom slučaju. Naime, kada se mirovanje mandata traži iz osobnih razloga ono ne može traja kraće od šest mjeseci. Zahtjev za mirovanjem mandata iz osobnih razloga podnosi se u pisanom obliku predsjedniku predstavničkog jela. Mirovanje mandata iz osobnih razloga na temelju pisanog zahtjeva počinje teći od dana dostave pisanog zahtjeva, sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku, a ne može traja , kao što je već navedeno, kraće od šest mjeseci. Član predstavničkog jela nastavlja s obnašanjem dužnos na temelju prestanka mirovanja mandata, osmog dana od dostave obavijes predsjedniku predstavničkog jela. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

4. Ak viranje mandata Zakonom o lokalnim izborima, u članku 79., stavku 4. propisano je da po prestanku obnašanja nespojive družnos član predstavničkog jela nastavlja s obnašanjem dužnos na temelju prestanka mirovanja mandata, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku predstavničkog jela. Pisani zahtjev dužan je podnije u roku od 8 dana od prestanka obnašanja nespojive dužnos , a mirovanje mandata prestat će osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva. Slijedom navedenog, zadržano je postojeće rješenje sukladno kojem pozivom na navedenu zakonsku odredbu član predstavničkog jela po prestanku obnašanja nespojive dužnos , uslijed obavljanja koje je svoj mandat i stavio u mirovanje, dužan je u roku od 8 dana zatraži prestanak mirovanja mandata, odnosno ak viranje mandata. Slijedom toga, pisani zahtjev za prestanak mirovanja mandata podnosi se u roku 8 dana, s m da rok počinje teći od dana prestanka obnašanja nespojive dužnos . Mirovanje mandata člana predstavničkog jela prestaje osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva. Navedeni rok počinje teći od podnošenja pisanog zahtjeva za ak viranjem mandata, a koji se kao što smo naveli može podnije od prestanka obnašanja nespojive dužnos . Novinu, među m predstavlja rješenje prema kojem, ako član predstavničkog jela po prestanku obnašanja nespojive dužnos ne podnese pisani zahtjev za prestankom miravanja mandata, smatrat će se da mu mandat miruje iz osobnih razloga. U navedenim situacijama u praksi se dosada zauzimao stav da vijećniku ex lege protekom osmog dana prestaje mandat, ali idući u korist članova predstavničkih jela, Zakonom o lokalnim izborima propisano je da propuštanjem podnošenja potrebnog zahtjeva u propisanom roku mandat ex lege miruje, i to iz razloga osobne prirode. Slijedom toga, zamjeniku člana predstavničkog jela koji obnaša dužnost u predstavničkom jelu, neovisno o tome radi li se o kandidacijskoj lis poli čke stranke ili kandidacijskoj lis grupe birača, mandat prestaje kad u predstavničkom jelu obnašanje dužnos nastavi član predstavničkog jela za čijeg je zamjenika određen, i to danom kad članu predstavničkog jela kojeg je zamjenjivao prestane mirovanje mandata, odnosno nastavi obnaša dužnost člana predstavničkog jela. Također, i dalje vrijedi rješenje prema kojem se nastavljanje s obnašanjem dužnos člana predstavničkog jela na temelju prestanka mirovanja mandata, 103

LOKALNA SAMOUPRAVA

može se traži jedanput u jeku trajanja mandata. Stoga, osoba koja je jednom iskoris la pravo za stavljanjem mandata u mirovanje i njegovo ak viranje u predstavničkom jelu, ako bude ponovno izabrana na neku nespojivu dužnost ne može više stavi mandat u mirovanje, u tom slučaju ako prihva nespojivu dužnost njen mandat u predstavničkom jelu prestaje, odnosno može podnije ostavku. Član predstavničkog jela u svako doba može podnije ostavku na dužnost člana predstavničkog jela koja predstavlja osobni čin, i o kojoj predstavničko jelo ne raspravlja već je samo prima na znanje, a da ona nije vezana s prethodnim stavljanjem mandata u mirovanje.

5. Zamjena člana predstavničkog jela Odredbom članka 81. Zakona o lokalnim izborima propisano je da članovi predstavničkih jela imaju zamjenike, koji obnašaju tu dužnost ako članu predstavničkog jela mandat miruje ili prestane iz zakonom propisanih razloga prije isteka vremena na koje je izabran. Člana predstavničkog jela kojem mandat miruje za vrijeme mirovanja mandata zamjenjuje zamjenik, u skladu s odredbama Zakona. Člana predstavničkog jela izabranog na kandidacijskoj lis poli čke stranke zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i član, kojem je mandat prestao ili mu miruje, a određuje ga poli čka stranka koja je bila predlagatelj kandidacijske liste. Pri tome se zamjenik određuje između neizabranih kandidata s liste neovisno o redoslijedu kandidata na samoj lis . U slučaju kada članu predstavničkog jela izabranom na kandidacijskoj lis poli čke stranke treba odredi zamjenika, osobu zamjenika određuje ovlaštena osoba ili jelo poli čke stranke, što se utvrđuje općim aktom stranke, između neizabranih kandidata s do čne liste. Pravilo je da je to osoba ovlaštena za zastupanje stranke, odnosno predsjednik stranke ili osoba koju on ovlas , ovisno o statutu tj. općem aktu stranke. Novim Zakonom o lokanim izborima detaljnije je propisano određivanje zamjenika članu predstavničkog jela izabranog na kandidacijskoj lis dvije ili više poli čkih stranaka. Takvog vijećnika zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i član kojem je mandat prestao ili mu miruje, a određuju ga poli čke stranke sukladno sporazumu, odnosno ako sporazum nije zaključen, određuju ga dogovorno, a ako dogovor ne bude pos gnut, zamjenjuje ga prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste. Navedeni način postupanja propisan je upravo 104

radi problema koji su se javljali u praksi oko zamjenjivanja u slučajevima kada poli čke stranke nisu imale zaključen sporazum ili se nisu mogle dogovori oko određivanja zamjenika članu predstavničkog jela. O sklopljenom sporazumu kao i pos gnutom dogovoru poli čke stranke dužne su obvijes nadležno upravno jelo lokalne jedinice. Na zakonom utvrđen način određeni zamjenik, član je predstavničkog jela, te tu dužnost obnaša samostalno sa svim pravima i obvezama, koje ima i izabrani vijećnik. Razlika u odnosu na izabrane članove predstavničkog jela je samo u tome što mandat zamjenika može presta , ako svoj mandat nastavi njegov prethodnik tj. osoba koju zamjenjuje. Slijedom toga, nema zakonom propisanog razloga zbog kojeg ne bi bila dozvoljena mogućnost mirovanja mandata i zamjenika člana predstavničkog jela u slučaju prihvaćanja obnašanja nespojive dužnos , a s m i mogućnost prestanka mirovanja mandata po prestanku obnašanja nespojive dužnos . Naime, ukoliko zamjenik bude izabran ili imenovan na neku nespojivu dužnos , svoj mandat u predstavničkom jelu stavlja u mirovanje kao i svaki drugi izabrani član, a pritom ga zamjenjuje zamjenik koji se određuje na zakonom propisan način. Ono o čemu treba vodi računa je da novom zamjeniku mandat prestaje kada obnašanje dužnos člana predstavničkog jela nastavi bilo koji od njegovih prethodnika. Kod kandidacijskih lista grupe birača (nekadašnje nezavisne liste) situacija je nešto drugačija. Člana predstavničkog jela izabranog na kandidacijskoj lis grupe birača zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste, ex lege. Ako prvi sljedeći odustane, odnosno podnese ostavku na člana predstavničkog jela, ex lege za zamjenika se određuje sljedeći kandidat s liste. Stoga, početak obnašanja dužnos zamjenika vijećnika s kandidacijske liste grupe birača nastupa ispunjavanjem TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

LOKALNA SAMOUPRAVA

zakonskih pretpostavki i ovisi za razliku od stranačkih lista, o redoslijedu (rednom broju) neizabranih kandidata na kandidacijskoj lis grupe birača. Novinu u Zakonu predstavlja i predviđanje možebitne situacije, kada poli čka stranka bude izbrisana iz registra poličkih stranaka. U tom slučaju člana predstavničkog jela izabranog na kandidacijskoj lis poli čke stranke, koja je nakon provedenih izbora brisana iz registra zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste. Također, bitno je da o ins tutu nastupa mirovanja mandata, odnosno prestanku mandata člana predstavničkog jela i početku mandata zamjenika predstavničko jelo ne odlučuje i ne donosi kons tu vnu odluku, već navedene činjenice samo prima na znanje. Stoga, kada se ispune uvje za određivanje zamjenika i on bude određen na zakonom utvrđen način, te bude nazočan sjednici predstavničkog jela, on se od početka sjednice, uračunava u broj članova predstavničkog jela potreban za rad i donošenje odluka predstavničkog jela, tj. kvorum, sukladno članku 36. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Navedeno je, radi pitanja koja su se javljala u praksi uneseno u novi Zakon o lokalnim izborima, te je u istom sadržana izričita odredba kojom je to pitanje regulirano. Odredbom članka 79., stavka 9. Zakona propisano je da na sjednici predstavničkog jela umjesto člana predstavničkog jela, koji je stavio mandat u mirovanje ili mu je mandat prestao po sili zakona, pravo sudjelovanja i odlučivanja ima zamjenik tog člana određen sukladno odredbama Zakona.

6. Prijevremeni prestanak mandata člana predstavničkog jela Sukladno Zakonu o lokalnim izborima članu predstavničkog jela mandat može presta prije isteka redovnog četverogodišnjeg mandata predstavničkog jela, kada nastupi koji od razloga propisanih člankom 80., stavkom 1. navedenog Zakona. Jedan od razloga prijevremenog prestanka mandata sukladno članku 80., stavaku 1., točki 1., koji se u praksi najčešće javlja, je podnošenje ostavke na dužnost člana predstavničkog jela, u tom slučaju mandat prestaje danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku. Zakonom o lokalnim izborima utvrđeno je da pisana ostavka člana predstavničkog jela treba bi ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja iste, te zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice predstavničkog jela, u pro vnom neće proizves pravni učinak, a što je bilo propisano i dosadašnjim odredbama. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

Is če se da raspolaganje mandatom člana predstavničkog jela jedinice obuhvaća i podnošenje ostavke na dužnost. Ostavka predstavlja osobni, jednostrani čin, odnosno iskazivanje volje samog člana predstavničkog jela da ne želi obnaša dužnost na koju je izabran, s čim mu mandat prestaje. Člankom 80., stavkom 1., točkom 1. Zakona o lokalnim izborima propisano je da članu predstavničkog jela mandat prestaje ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku. Nadalje, odredbom članka 30., stavka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeno je da članovi predstavničkog jela nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi. Slijedom prethodno navedenog, is če se da svojim mandatom može raspolagasamo član predstavničkog jela, koji je taj mandat osvojio na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem od strane građana, bilo da se radi o podnošenju ostavke na dužnost, ali isto tako bilo da se radi o stavljanju mandata u mirovanje radi obnašanja nespojive dužnos ili mirovanju mandata iz osobnih razloga. Slijedom toga, član predstavničkog jela slobodno disponira svojim mandatom, s čim se nameće zaključak da u svakom trenutku može podnije ostavku na dužnost člana predstavničkog jela na koju je izabran na lokalnim izborima izraženom voljom birača, odnosno i prije održavanja kons tuirajuće sjednice predstavničkog jela. Drugim riječima, član predstavničkog jela može raspolaga svojim mandatom od trenutka izbora. Navedeno pravno stajalište utemeljeno je i na stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske iznesenom u Odluci broj: U-III-3510/2003 od 22. siječnja 2004. godine, kojom je ukazano na odredbu članka 132., stavka 2., sada članak 133., stavak 2. Ustava Republike Hrvatske (NN, br. 85/2010 – pročišćeni tekst ), a kojom je utvrđeno da se upravo pravo građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih jela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava. Prema tome, ustavno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ostvaruje se predstavničkim jelima, a smisao je navedene ustavne odredbe da se to pravo ostvaruje samo ako predstavničko jelo odražava volju birača iskazanu na izborima. Stoga o sastavu predstavničkog jela, kao i o tome tko će posta njegov član nakon što je neki od članova otpao, odlučuju građani na izborima, odnosno rezulta izbora, a ne predstavničko jelo. Isto tako, ovdje se 105

LOKALNA SAMOUPRAVA

is če da je stajalište Ustavnog suda da je akt verifikacije mandata, kao i polaganja prisege deklaratorne naravi i potvrđuje činjenicu koja je nastala ex lege izražavanjem volje birača na izborima. Ostali razlozi prijevremenog prestanka mandata člana predstavničkog jela propisani Zakonom o lokalnim izborima su sljedeći: ako je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišen poslovne sposobnos , danom pravomoćnos sudske odluke; ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, danom pravomoćnos sudske presude; ako mu prestane prebivalište s područja jedinice, danom prestanka prebivališta; ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva sukladno odredbama kojima se uređuje hrvatsko državljanstvo; te smrću. Slijedom navedenog, u Zakonu su pobrojani slučajevi prestanka mandata člana predstavničkog jela. U odnosu na prije važeće odredbe Zakona o izboru članova prestavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, novinu predstavlja jedino prestanak mandata povezan s mogućnos lišenja poslovne sposobnos . Novim Zakonom propisana je mogućnost prestanka mandata u slučaju potpunog lišenja poslovne sposobnos (ali ne i njezina ograničenja). Također, posebno je propisano da članu predstavničkog jela kojem prestane hrvatsko državljanstvo, a za kojeg se utvrdi da je državljanin članice Europske unije, mandat ne prestaje činjenicom prestanka hrvatskog državljanstva s obzirom na to da će se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju pravo biranja članova predstavničkih jela jedinica prizna i državljanima drugih država članica Europske unije. U navedenim slučajevima prijevremenog prestanka mandata, kao i u slučaju stavljanja mandata u mirovanje zbog obnašanja nespojive dužnos , članovi predstavničkih jela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost, ako članu predstavničkog jela mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran, a koji se određuju na zakonom propisan način.

7. Umjesto zaključka Izbori za jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj do sada su bili uređeni različi m zakonima. S obzirom na to da je izborni proces bio uređen različi m zakonima te nije bio cjelovito i na jedinstven način uređen za sve lokalne izbore, zakonska rješenja u pojedinim zakonima nisu bila usklađena, a pojedine odredbe su bile nedorečene i manjkave, te se iskazala potreba za pristupanjem izradi novog, jedinstvenog i ujednačenog zakona, ko106

jim su obuhvaćeni lokalni izbori u RH – Zakona o lokalnim izborima. Navedenim Zakonom ujednačena je zakonska regula va u pitanjima koja su zajednička za lokalne izbore, te su na kvalitetniji i primjereniji način uređena pitanja, koja su značajna za zakonitost i pravilnost provedbe izbora. Isto tako, razrađena su pitanja povezana s: početakom obnašanja mandata, nespojivos istovremenog obnašanja dužnos , mirovanjem mandata, prestankom mandata, zamjenjivanjem člana predstavničkog jela, sastavom jela za provedbom izbora, kao i druga pitanja koja su se u praksi pokazala kao regulirana na nezadovoljavajući način, te razrada pojedinih ins tuta propisanih zakonom. Donošenjem novog, jedinstvenog Zakona o lokalnim izborima, kojim je reguliran izbor članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbor općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika prestali su važi : Zakon o izboru članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba. Sukladno Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi (NN, Međunarodni ugovori, br. 14/97 i 4/08) pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju, na vlas tu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova. To pravo se provodi preko vijeća ili skupš na sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na temelju općeg i jednakog biračkog prava. Slijedom toga, upravo radi značenja predstavničkih jela jedinica u ostvarivanju prava na lokalnu samoupravu i ostvarivanja interesa građana pojedine jedinice, do izražaja dolazi i važnost mandata i prirode mandata članova predstavničkih jela, odnosno pitanja povezanih s nespojivos obnašanja dužnos člana predstavničkog jela, mirovanjem i ak viranjem mandata, koja se u praksi često javljaju, posebno u manjim sredinama u kojima uži krug osoba obavlja veći broj funkcija, koje su često propisane kao nespojive. Stoga se novim Zakonom o lokalnim izborima nastojalo na adekvatniji način riješi pitanja i probleme koji su proizašli iz prakse, što je rezul ralo i proširenjem liste nespojivih dužnos u odnosu na dosad važeći Zakon, kao i detaljnijom razradom pojedinih ins tuta – mirovanja mandata i zamjenjivanja člana predstavničkog jela. Za člana predstavničkog jela jedinice ima pravo bi biran državljanin drugih država članica Europske unije, u skladu s posebnim zakonom. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

LOKALNA SAMOUPRAVA

Desanka Sarvan *

UDK 347.2

Značaj stečajnog postupka za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Premda se stečaj ne može proves nad imovinom jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, one su dužne zaš svoj pravni interes u slučajevima potraživanja od društava u stečaju, a posebice kod društava u stečaju kojima su osnivači.

1. Uvod Prema Stečajnom zakonu (dalje u tekstu: SZ) stečaj se ne može proves nad imovinom jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) i imovinom jedinice područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JPRS), prema stavcima 1. i 2., članka 3. SZ-a (NN, br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12). Ipak, za navedene pravne osobe stečajni postupak značajan je s dva gledišta: s jedne strane, pravne osobe (trgovačka društva i javne ustanove) kojima je osnivač JLS, odnosno JPRS mogu bi predmet stečajnog postupka, s druge strane, pravne osobe (trgovačka društva i ustanove ili javne ustanove) kojima su osnivači druge fizičke ili pravne osobe, prema kojima JLS, odnosno JPRS imaju potraživanja s osnova javnih i drugih davanja (dužnici JLS, odnosno JPRS), mogu bi predmet stečajnog postupka. U oba slučaja JLS, odnosno JPRS imaju pravni interes u stečajnom postupku zaš svoja prava i pravne interese. Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Tijekom stečajnoga postupka može se proves i stečajni plan po odredbama glave VI. Stečajnog zakona (br. 44/96, 161/98 – Zakon o bankama, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 117/08 – Zakon o kreditnim ins tucijama, 116/10, 25/12 i 133/12 – dalje u tekstu: SZ), radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja njegove djelatnos prema članaku 2. SZ-a. Stečaj se može otvori samo ako se utvrdi postojanje kojega od zakonom predviđenih stečajnih razloga. *

Desanka Sarvan, dipl. oec., Županija Istarska, Pula.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

Stečajni razlozi su: nesposobnost za plaćanje i prezaduženost, prema stavcima 3. i 4., članka 4. SZ-a. Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjava svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiri u cijelos ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje. Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje, ako ima eviden rane nepodmirene obveze kod banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dužnika napla s bilo kojeg od njegovih računa. Okolnost da je dužnik u tom razdoblju imao sredstava na drugim svojim računima kojima su se mogle namiri sve te tražbine ne znači da je on sposoban za plaćanje.

2. Stečaj trgovačkog društva ili javne ustanove kojima je osnivač JLS/JPRS JLS u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim jelima, i to osobito poslove koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanis čko planiranje, komunalne djelatnos , brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaš tu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaš tu potrošača, zaš tu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaš tu. Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na: školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanis čko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, prema člancima 19. i 20. Zako107

LOKALNA SAMOUPRAVA

na o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – dalje u tekstu: ZOLPRS). U pravilu JLS, odnosno JPRS osnivaju trgovačka društva i javne ustanove u cilju obavljanja službi od općeg gospodarskog interesa, kojima se zadovoljavaju potrebe građana, a koje su u samoupravnom djelokrugu JLS-a, odnosno JPRS-a. Kako se navedene službe od općeg interesa obavljaju na području lokalnih jedinica, u zemljama EU nazivaju se javnim uslugama od lokalnog značaja (servizzi publici d interese locale, obvezne občinske javne službe). Službe od općeg interesa su tržišne i netržišne službe koje vlas označe kao službe od općeg interesa položne posebnim obvezama što ih imaju javne službe1. Pojam: služba od općeg gospodarskog interesa obuhvaća svaku gospodarska djelatnost koja je u posebnom društvenom interesu2. Usluge od općeg interesa dijele se na: a) gospodarske usluge od općeg interesa, b) druge usluge od općeg interesa, te c) ne-gospodarske usluge od općeg interesa. Kod prvih je naglasak stavljen na mehanizam tržišta i nastojanje formiranja cijena javnih usluga po ekonomskim načelima (primjerice, telekomunikacije usluge, energetske usluge), dok je kod ostalih naglasak na obavljanju društveno prihvatljivih i opravdanih djelatnos bez izričite namjere stjecanja dobi (primjerice, komunalne usluge, socijalna skrb).

službe od općeg interesa lokalnog, odnosno regionalnog značaja prepuštena je JLS-u, odnosno JPRS-u: a) trgovac je pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobi proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu prema člancima 19. i 20. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – dalje u tekstu: ZOLPRS), b) Ustanova4 se osniva za trajno obavljanje djelatnos odgoja i obrazovanja, znanos , kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnos , ako se ne obavljaju radi stjecanja dobi . Na pravnu osobu koja navedene djelatnost obavlja radi stjecanja dobi primjenjuju se propisi o trgovačkim društvima. Zakonom se može propisa da se pojedine od navedenih djelatnos ne mogu obavlja radi stjecanja dobi , prema članku 1. ZU-a. Trgovačka društva kojima su osnivači JLS, odnosno JPRS u velikom broju, pored obavljanja službi od općeg interesa, obavljaju i druge, tržišne djelatnos . Naime, pitanje odvajanja obavljanja službi od općeg interesa od obavljanja tržišnih djelatnos od strane trgovačkih društava kojima su osnivači JLS, odnosno JPRS nije nikada razriješeno.

Obavljanje gospodarskih djelatnos organizira se u pravilu putem javnih trgovačkih društava, a negospodarskih putem ustanova3. Dispozicija odabira oblika pravne osobe (trgovačko društvo i ustanova ili javna ustanova) koja će obavlja1 Izraz: javne službe odnosi se na činjenicu da se usluga nudi javnos , katkada naglašava da je nekoj službi dodijeljena posebna uloga od javnog interesa, a katkad se odnosi na vlasništvo ili status jela koje službu pruža, te se stoga, u pravilu ne koris taj izraz već izraz: službe od općeg interesa.

T. 3. 1. Libro verde sui servizi di interese generale di 21. Maggio 2003 (COM 2003 270 defini vo – presentato dalla Commissione (G.U.C.E. n. 76 di 25. marzo 2004.), dalje u tekstu: Libro verde.

Smatra se da zajednička definicija službi od općeg interesa nije potrebna, ali je potrebno utvrdi zajedničke principe za obavljanje h službi, kao što su: univerzalnost (servizio universale), kon nuitet obavljanja (con nuitá), kvaliteta usluga (qualitá di servizio), prihvatljivost cijena usluga (accessibilitá delle tariﬀe), zaš ta korisnika i potrošača (tutela degli uten e dei consumatori). Specifične obveze za pojedine djelatnos su: opća društvena sigurnost (sicurezza), sigurnost isporuke (sicurezza degli approvvigionamen ) i jednakost pristupa javnim mrežama (l’ acesso e l’ interconne vitá alla rete), te pluralizam sredstava masovne komunikacije (pluralismo dei mezzi di comunicazione di massa).

108

Primjerice, pokušaj pretvorbe društvenih komunalnih poduzeća iz 1992. godine obuhvaćao je i odvajanje komunalnih djelatnos od tržišnih djelatnos u javnim trgovačkim društvima, ali se od takvog načina pretvorbe društvenih komunalnih poduzeća odustalo, te je Zakon o pretvorbi i organiziranju poduzeća u komunalnim djelatnos ma i djelatnos ma uređenja naselja i prostora, prijevoza putnika u gradskom i prigradskom prometu i djelatnos uređenja i održavanja tržnica na malo (NN, br. 91/92, 14/93 i 70/93) – pre Javna ustanova je ustanova kojoj su osnivači pravne osobe javnog prava – JLS, JPRS ili država (st. 1., čl. 7. Zakona o ustanovama – NN, br. 76/93, 29/97 – ispr., 47/99; – ispr. i 35/08; dalje u tekstu: ZU).

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

LOKALNA SAMOUPRAVA

stao važi 8. kolovoza 1995. godine danom primjene Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95). Smatramo da bi JLS i JPRS morale zadrža svoje osnovne funkcije redistribucije društvenog dohotka, što podrazumijeva primarno osiguranje obavljanja usluga od općeg interesa za građane. Naime, kada trgovačka društva u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a obavljaju, pored usluga od općeg interesa i tržišne djelatnos (iako to nije njihova primarna funkcija), obavljanjem ovih posljednjih preuzimaju rizik na tržištu, što ih u slučaju neuspjeha može doves do stečaja, kada zbog prestanka postojanja pravne osobe, dolazi u pitanje izvršavanje obveza obavljanja usluga od općeg interesa prema građanima (primjerice, isporuka komunalnih usluga). U navedenom slučaju, osnivači trgovačkog društva (JLS, odnosno JPRS) moraju i nadalje osigura građanima kon nuiranu isporuku usluga od općeg gospodarskog interesa u okvirima propisanih standarda, što uslijed stečaja trgovačkog društva može bi ugroženo. Tako se osnivači (JLS, odnosno JPRS) mogu naći u nezavidnoj situaciji spašavanja djelatnos usluga od općeg interesa zbog stečaja trgovačkog društva kome je povjereno obavljanje h usluga5.

2.1. Imovina trgovačkog društva ili javne ustanove kojima je osnivač JLS odnosno JPRS koja je izuzeta od stečaja Trgovačko društvo s ograničenom odgovornos koje osnivaju JLS odnosno JPRS za obavljanje službi od općeg interesa odgovara za svoje obveze vlas tom imovinom. JLS, odnosno JPRS kao osnivači ustanova, Značaj organiziranog obavljanja komunalnih djelatnos za funkcioniranje organizacije svakodnevnog života i rada građana u naselju najbolje ilustrira aktualna kriza u svezi zbrinjavanja komunalnog otpada u Napulju, koji je Republika Italija pokušala razriješi intervencijom vojske i policije, te uvođenjem izvanrednog stanja. Kriza s gradskim otpadom u Napulju eskalirala je početkom 2008. godine, nakon što se na ulicama Napulja i u okolici grada nagomilalo više od 350.000 tona komunalnog otpada. U ožujku 2008. godine, talijanska vlada potpisala je ugovor sa njemačkom tvrtkom o zbrinjavanju 160.000 tona otpada koji bi trebalo preves u Njemačku i ondje zbrinu , najvećim dijelom u spalionici u Bremenhavenu, za što bi talijanska vlada trebala pla 200 EUR po toni otpada, a ukupno zbrinjavanje trebalo bi staja 100 miljuna eura (Glas Istre, 20. ožujak 2008. godine). Slična situacija problema s odlaganjem komunalnog otpada grada Makarske i općina Brela, Baška Voda, Tučepi i Podgora nastala je zbog zatvaranja i blokade jedinog deponija u Makarskom primorju na Donjoj Gori na Biokovu krajem 2006. godine. Grad Makarska i susjedne općine ostale su zatrpane su s više od 400 kubičnih metara nepokupljena ili privremeno odložena gradskog otpada. Gradsko poglavarstvo Makarske je povodom tog događaja proglasilo je elementarnu nepogodu.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

odnosno javnih ustanova solidarno i neograničeno odgovaraju za njihove obaveze, pa u slučaju stečaja javne ustanove potraživanja stečajnih vjerovnika mogu namiri iz imovine JLS, odnosno JPRS (st. 2., čl. 59. ZU-a). Prema posebnom zakonu, određena imovina trgovačkog društva i javne ustanove u vlasništvu JLS, odnosno JPRS može bi izuzeta od stečaja. Tako je, primjerice Zakonom o vodama (NN, br. 153/09, 136/11 i 56/13 – dalje u tekstu: ZoV) posebno uređen pravni status komunalnih vodnih građevina: a) građevina za javnu vodoopskrbu – akumulacije, vodozahva (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim jelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža, te b) građevina za javnu odvodnju – kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, mješovi kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, ispus u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, uključujući sekundarnu mrežu (toč. 2., čl. 22. ZoV-a). Pravni status komunalnih vodnih građevina je sljedeći: a) javna su dobra u javnoj uporabi, i u vlasništvu su javnoga isporučitelja vodne usluge (st. 2., čl. 23. ZoV-a), b) ne mogu se optere založnim pravom, ni mogu bi predmetom ovrhe, c) mogu bi u prometu samo između osoba iz članka 23. stavka 3. ZoV-a, d) ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu te se u slučaju stečaja ili likvidacije javnog isporučitelja vodne usluge izlučuju u vlasništvo JLS, koja je njihov udjeličar, dioničar ili osnivač, te e) osoba privatnoga prava ne može steći većinski poslovni udio u javnom isporučitelju vodne usluge, koji je ujedno vlasnik komunalne vodne građevine (čl. 200. ZoV-a). Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13) propisano je kako građevine za obavljanje djelatnos zbrinjavanja opasnog otpada postupkom odlaganja koje obavlja trgovačko društvo koje osniva Vlada, te građevine za djelatnost i poslove vezane za centar za gospodarenje otpadom koje obavlja trgovačko društvo u vlasništvu JPRS-a ili JLS-a, ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu te se u slučaju stečaja ili likvidacije odgovarajućeg društva izlučuju u vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno JPRS-a ili JLS-a, koja je njihov izravni ili neizravni udjeličar, dioničar ili osnivač (st. 14., čl. 84). Među m, unatoč navedenim odredbama ZoV-a, koje imaju cilj zaš vlasništvo komunalnih vodnih gra109

LOKALNA SAMOUPRAVA

đevina namijenjenih za obavljanje službe od općeg interesa (vodne usluge) i u ovom slučaju JLS-a kao osnivači trgovačkog društva ili javne ustanove koja obavlja djelatnost vodnih usluga, slijedom stavka 4., članka 3. SZ-a solidarno odgovaraju za obveze h pravnih osoba (st. 4. SZ-a). Naime, prema navedenoj odredbi SZ-a, ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno članovi6.

•

3. Namirenje prihoda proračuna od stečajnog dužnika Prihodi proračuna JLS-a, odnosno JPRS-a od pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju gospodarske djelatnos jesu prihodi s osnova javnih davanja i prihodi s osnova građanskopravnih ugovora: a) Prihodi proračuna JLS, odnosno JPRS od pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju gospodarske djelatnos s osnova javnih davanja7 su: • porez na cestovna motorna vozila, u članku 17. Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 92/94, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12 – dalje u tekstu: ZFJLPRS) prema kojem porez na cestovna motorna vozila plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici registriranih osobnih automobila i motocikla; • porez na plovila, članak 20. ZFJLPRS-a, prema kojem porez na plovila plaćaju pravne i fizičke osobe

•

Ova se odredba ne odnosi na dionička društva.

Članak 2. Općeg poreznog zakona (NN, br.147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13 – dalje u tekstu: OPZ): Javna davanja u smislu toga Zakona jesu porezi i druga javna davanja. Porezi su novčana davanja i prihod su proračuna koji se koris za podmirivanje proračunom utvrđenih javnih izdataka. Porezi se ne smatraju povremenim davanjima. Drugim javnim davanjima smatraju se carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnos poreznog jela. Carina je novčano davanje koje se plaća pri uvozu i izvozu. Pristojbe su novčana davanja koja se plaćaju za određenu činidbu ili za korištenje određenoga javnog dobra. Doprinosi su novčana davanja koja se plaćaju za korištenje određenih usluga ili ostvarivanja prava. Naknada za koncesiju jest novčano davanje za pravo gospodarskoga korištenja prirodnih bogatstava i drugih dobara za koje je zakonom određeno da su od državnog interesa, za pravo obavljanja djelatnos od državnog interesa te za izgradnju i korištenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje h djelatnos . Odredbe OPZ propisane za poreze na odgovarajući način primjenjuju se i na druga javna davanja propisana OPZ, ako OPZ ili posebnim propisima nije uređeno drugačije. 7

110

•

koje su vlasnici plovila. Plovilom se smatra brod (jahta ili brodica) i čamac unutarnje plovidbe koji služe razonodi, športu ili rekreaciji; porez na automate za zabavne igre, u člancima 23. i 25. ZFJLPRS-a, prema kojim su predmet oporezivanja automa za zabavne igre koji se stavljaju u uporabu u zabavnim klubovima, ugos teljskim objek ma, javnim objek ma i drugim javnim prostorima. Pod automa ma smatraju se automa koji služe za priređivanje zabavnih igara na računalima, simulatorima, videoautoma ma, fliperima, pikadima, biljarima, stolnim nogometom i drugim sličnim automa ma koji se stavljaju u pogon s pomoću kovanica, žetona ili uz naplatu, pri čemu igrač ne ostvaruje dobitak u novcu, stvarima ili pravima. Obveznik poreza na automate za zabavne igre je pravna ili fizička osoba, koja automate za zabavne igre stavlja u uporabu u zabavnim klubovima, ugos teljskim objek ma, javnim objek ma i drugim javnim prostorima; porez na potrošnju, članci 31. i 32. ZFJLPRS-a, prema kojima se porez za potrošnju plaća na potrošnju alkoholnih pića (vinjak, rakiju i žestoka pića), prirodnih vina, specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića u ugos teljskim objek ma. Obveznik poreza na potrošnju jest pravna i fizika osoba koja pruža ugos teljske usluge; porez na tvrtku ili naziv, članak 42. ZFJLPRS-a, prema kojem su obveznici poreza na tvrtku ili naziv pravne i fizičke osobe, koje su obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak i registrirane su za obavljanje djelatnos ; porez na korištenje javnih površina, članak 43. ZFJLPRS-a, prema kojem porez na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe koje koriste javne površine; spomenička renta, prema članku 114. Zakona o zaš i očuvanju kulturnih dobara (NN, br. 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12 i 136/12) fizičke i pravne osobe, koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline, obveznici su spomeničke rente. Fizičke i pravne osobe koje u svom sastavu imaju poslovne jedinice (svako stalno mjesto obavljanja gospodarske djelatnost) koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline, obveznici su spomeničke rente za svaku poslovnu jedinicu. Spomeničku rentu plaćaju fizičke i pravne osobe koje obavljaju sljedeće djelatnos prema Nacionalnoj TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

LOKALNA SAMOUPRAVA

•

• •

•

klasifikaciji djelatnos navedene u članku 114 a Zakona, koji prestaje važi 31. prosinca 2013. godine; komunalna naknada, u stavcima 1. i 2., članka 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – proč. tekst; 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 144/2012 i 94/2013 – dalje u tekstu: ZKG ), prama kojima je komunalna naknada prihod proračuna jedinice lokalne samouprave. Sredstva komunalne naknade namijenjena su financiranju obavljanja ovih komunalnih djelatnos : 1) odvodnja atmosferskih voda, 2) održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, 3) održavanje javnih površina, 4) održavanje nerazvrstanih cesta, 5) održavanje groblja i krematorija, 6) javna rasvjeta. Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici: 1) stambenog prostora, 2) poslovnog prostora 3) garažnog prostora, 4) građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnos , 5) neizgrađenoga građevnog zemljišta; komunalni doprinos, stavak 1., članka 30 i stavak 1., članka 31. ZKG-a, prema kojima su komunalni doprinosi novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture – javne površine nerazvrstane ceste, groblja i krematorije i javnu rasvjetu; naknada za koncesiju8; upravne pristojbe, članak 18. Zakona o upravnim pristojbama (NN, br. 8/96, 25/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04,110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13 i 80/13); novčane kazne9.

b) Prihodi proračuna JLS-a, odnosno JPRS-a od pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju gospodarske djelatnos s osnova građanskopravnih ugovora su: • najamnine za najam stanova u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a; • zakupnine za zakup poslovnog prostora u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a; JLS, odnosno JPRS daju koncesije: za pojedine djelatnos unutar zaš ćenih područja prirode, te za korištenje drugih zaš ćenih prirodnih vrijednos i speleoloških objekata, na kulturnim dobrima, za komunalne djelatnos , korištenje pomorskog dobra, djelatnos gospodarenja otpadom, te za korištenje turis čkog zemljišta.

Novčane kazne za prekršaje utvrđene općim ak ma JLS, odnosno JPRS, primjerice novčane kazne za prekršaje utvrđene Odlukom o komunalnom redu, koje JLS donose na temelju članka 16. ZKG-a.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

• udio u zakupnini koji pripadaja proračunu JLS-a, odnosno JPRS-a prema posebnim propisima (lovozakupnine, zakupnina poljoprivrednog zemljišta i dr.); • kupovnine10.

3.1. Otvaranje stečajnog postupka Stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika, ako zakonom nije drugačije određeno. Vjerovnik je ovlašten podnije prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga (st. 1. i 2., čl. 39. SZ-a). O otvaranju stečajnoga postupka vjerovnici se obavješćuju oglasom. Oglas se objavljuje is canjem na oglasnoj ploči suda i objavom u Narodnim novinama. Oglas mora bi istaknut na oglasnoj ploči suda istoga dana kada je doneseno rješenje o otvaranju stečajnoga postupka (čl. 64. SZ-a). Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka dostavlja se predlagatelju, dužniku, pravnim osobama koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa, ispostavi porezne uprave prema sjedištu dužnika i državnom odvjetništvu. Stečajni sudac može naloži stečajnom upravitelju da rješenja o otvaranju stečajnoga postupka dostavi vjerovnicima i dužnicima stečajnoga dužnika, čija je adresa poznata (čl. 65. SZ-a). Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupaju početkom dana kojega je oglas o otvaranju stečajnog postupka istaknut na oglasnoj ploči suda (čl. 88. SZ-a). Prema članku 96. SZ-a, stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvariva samo u stečajnom postupku, te stoga jela uprave JLS, odnosno JPRS nakon otvaranja stečajnog postupka ne mogu provodi postupke ovrhe javnih davanja (porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila, porez na automate za zabavne igre, porez na potrošnju, porez na tvrtku ili naziv, porez na korištenje javnih površina spomenička renta, komunalna naknada,komunalni doprinos), za koje su ovlaštena proves postupak ovrhe prema odredbama OPZ-a. Smatramo da se ovršne postupke, koji su u jeku valja obustavi pozivom na odredbu stavka 1., članka 98. SZ-a.

3.2. Dospjele tražbine koje su prihod proračuna U slučaju stečaja dužnika koji ima dugovanja prema proračunu JLS-a, odnosno JPRS-a, dospjela potraživanja koja su prihod proračuna JLS-a, odnosno JPRS-a ove moraju prijavi u stečajnom postupku. Tražbi Primjerice, kupovnina za kupljeno građevinsko zemljište od JLS.

111

LOKALNA SAMOUPRAVA

ne se prijavljuju u roku koji se određuje rješenjem o otvaranju stečajnog postupka, a koji ne može bi kraći od 15 ni dulji od 30 dana. Postavlja se prak čno pitanje na koji način će JLS, odnosno JPRS sazna za otvaranje stečajnog postupka. Naime, ne postoji zakonska obveza dostave rješenja o otvaranju stečajnog postupka JLS, odnosno JPRS, već samo ispostavi porezne uprave. Iako jelo uprave JLS-a, odnosno JPRS-a u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja, nadzora i naplate poreza prema članku 3. OPZ-a ima položaj poreznog jela, smatramo da se zakonska obveza dostave rješenja o otvaranju stečaja ispostavi porezne uprave ne može primijeni na odgovarajući način i prema jelu uprave JLS-a, odnosno JPRS-a u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja, nadzora i naplate poreza, te da je u tom smislu potrebna novela SZ-a. Do tada, smatramo da je jedini način da navedeno jelo uprave JLS-a, odnosno JPRS-a sazna o činjenici otvaranja stečajnog postupka nad pravnom osobom prema kojoj ima potraživanja praćenje javnih objava oglasa u Narodnim novinama. Prema članku 137.a OPZ-a, ako je nad dužnikom javnih davanja pokrenut stečajni postupak, jelo JLS-a prenijet će sporno napla va dugovanja po osnovi javnih davanja iz svojih evidencija u evidenciju sporno napla vih dugovanja. Eviden ranje sporno napla vog duga u skladu s ovim člankom ne utječe na zakonske postupke vezane uz ove porezne obveze.

3.3. Tražbine koje nastaju u jeku stečajnog postupka Drugo je pitanje što s potraživanjima koja prema pravnoj osobi u stečaju nastaju jekom postupka stečaja. Naime, sam postupak stečaja traje određeno vrijeme (od donošenja rješenja o otvaranju stečaja do pravomoćnos rješenja o zaključenju stečaja) ili kada se stečaj provodi radi očuvanja djelatnos dužnika. Postupak do donošenja rješenja o zaključenju stečaja može traja određeno vrijeme, te se postavlja pitanje je li pravna osoba nad kojom je otvoren postupak stečaja obvezna plaća obveze prema proračunu JLS-a, odnosno JPRS-a, koje dospijevaju u tom vremenskom razdoblju (primjerice, obveza plaćanja komunalne naknade, spomeničke rente, lokalnih poreza, naknada za koncesiju, najamnine i zakupnine11, i dr.). 11 Članak 115. SZ-a, prema kojem najam i zakup nekretnina ili prostorija ne prestaju otvaranjem stečajnog postupka. To vrijedi i za najamne i zakupne odnose koje je dužnik sklopio kao najmodavac ili zakupodavac, a ču se predmeta koji su radi osiguranja preneseni na treću osobu, koja je financirala njihovu nabavu ili proizvodnju.

112

Smatramo da je u tom slučaju, potrebno postupi sukladno odredbi članka 78. SZ-a, prema kojoj: a) tražbine koje imaju za predmet povremena davanja, čiji su iznos i trajanje određeni, utvrđuju se u iznosu koji se dobije zbrajanjem još predstojećih davanja uz odbitak međukamata navedenih u članku 73., stavka 2. SZ, te b) ako trajanje davanja nije određeno, primijenit će se na odgovarajući način odredba članka 77. SZ-a, tj. istaknu će se u novčanoj vrijednos na koju se mogu procijeni u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Smatramo da za pravnu osobu koja je u postupku stečaja, ali nastavlja obavlja gospodarsku djelatnost obveze javnih davanja prema JLS-u koje proizlaze iz obavljanja gospodarskih djelatnos , ta pravna osoba mora podmiri , ali da se od dana otvaranja stečaja obveze moraju naslovi prema poslovnom subjektu, na način kako je upisan u registru trgovačkog suda nakon otvaranja stečaja (tj. uz naznaku: u stečaju). Naime, pojedinačne upravne akte koji su osnova za naplatu određenih javnih davanja (npr. komunalne naknade, porez na tvrtku ili naziv i dr.) potrebno je naslovi na pravni subjekt u stečaju.

3.4. Isplatni redovi Tražbina će se smatra utvrđenom ako ona na ispitnom ročištu bude priznata od stečajnog upravitelja i ne bude osporena od nekog od stečajnih vjerovnika ili izjavljeno osporavanje bude otklonjeno. Utvrđene tražbine su one radi kojih dolazi do unovčenja stečajne mase, ako nije donesena odluka da dužnik nastavi s poslovanjem ili ako nije donesen stečajni plan. Tražbine se u stečajnom postupku namiruju prema isplatnim redovima. U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih radnika stečajnog dužnika nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom, odnosno kolek vnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne boles . U tražbine drugog višeg isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove (čl. 71. SZ-a). Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih redova, namiruju se prema navedenom redoslijedu: 1) kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnoga postupka, Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja stečajnog postupka, kao i štetu nastalu prijevremenim otkazom ugovora, druga strana može ostvariva samo kao stečajni vjerovnik. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

LOKALNA SAMOUPRAVA

2) troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, 3) novčane kazne za kazneno ili prekršajno djelo kao i takve sporedne posljedice kaznenoga ili prekršajnoga djela kojima se nameće obveza plaćanja novca, 4) tražbine za besplatnu činidbu dužnika, 5) tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine. Kamate na tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi, koje za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku istoga su reda kao i tražbine h vjerovnika (čl. 72. SZ-a). Slijedom navedenog, tražbine JLS-a, odnosno JPRS-a s osnova javnih davanja i građanskopravnih ugovora prema pravnoj osobi u stečaju su tražbine drugog višeg isplatnog reda, osim: a) kamata na tražbine od otvaranja stečajnoga postupka, b) troškova koji za JLS, odnosno JPRS nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, te c) novčane kazne prekršajno djelo, koje spadaju u tražbine nižih isplatnih redova, te se namiruju prema navedenom redoslijedu. Kamate na navedene tražbine nižih isplatnih redova i troškovi koji za JLS, odnosno JPRS nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, istoga su reda kao i tražbine h vjerovnika.

3.5. Otpis tražbina s osnova javnih davanja Stečajni postupak može se okonča prestankom stečajnog dužnika – pravne osobe i njenim brisanjem iz sudskog registra. Naime, odmah nakon okončanja završne diobe stečajni sudac će donije rješenje o zaključenju stečajnoga postupka. Rješenje i osnova zaključenja postupka objavi će se u izvodu u Narodnim novinama i po pravilima o javnom priopćenju. Rješenje se dostavlja sudu ili kojem drugom jelu, koje vodi upisnik dužnika pravne osobe, odnosno dužnika pojedinca. Brisanjem iz upisnika stečajni dužnik kao pravna osoba prestaje postoja , stečajni dužnik kao trgovac pojedinac gubi svojstvo trgovca pojedinca, a stečajni dužnik obrtnik gubi svojstvo obrtnika (čl. 196. SZ-a). Kada imovina stečajnog dužnika nije dostatna za podmirenje tražbina JLS-a, odnosno JPRS-a, primijeni će se odredba točke 2., stavka 1., članka 137. OPZ-a, prema kojoj se tražbina s osnove javnih davanja, koja se ne može napla ni u postupku ovrhe, otpisuje se kao nenapla va kada postoji pravomoćno rješenje o zaključenju stečajnog postupka nad pravnom osobom, a ne postoji osiguranje duga po osnovi poreznog jamstva. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

U praksi je postavljeno pitanje koje će jelo donije odluku o otpisu nenapla vih potraživanja JLS-a, odnosno JPRS-a. Tijelo koje upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a, kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom je načelnik, odnosno gradonačelnik, odnosno župan, koji odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina čija pojedinačna vrijednost 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom. Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kuna, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može odlučiva najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučiva najviše do 70.000,00 kuna. Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom mora bi planirano u proračunu jedinice i provedeno u skladu sa zakonom. O stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od vrijednos utvrđenih stavkom 2. ovoga članka odlučuje predstavničko jelo JLS-a, odnosno JPRS-a. (st. 2. i 3., čl. 48. ZOLPRS-a). Smatramo da navedena pravila o nadležnos jela JLS-a, odnosno JPRS-a glede vrijednosnih limita u raspolaganju nekretninama i pokretninama odnose i na raspolaganje prihodima i rashodima JLS-a, te da je stoga jelo koje donosi odluku o otpisu dospjelih nenapla vih dugova prema JLS-u, odnosno JPRS-u, ovisno o visini iznosa h sredstava: načelnik, odnosno gradonačelnik, odnosno župan, odnosno predstavničko jelo JLS-a, odnosno JPRS-a.

4. Zastupanje JLS-a, odnosno JPRS-a u stečajnom postupku JLS, odnosno JPRS moraju osigura učestvovanje u stečajnom postupku putem osobe ovlaštene za zastupanje h pravnih osoba. Prema članku 42. ZOLPRS-a općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan zastupa općinu, grad, odnosno županiju, ali ove osobe mogu na zastupanje JLS, odnosno JPRS u stečajnom postupku ovlas druge osobe putem punomoći, a opunomoćenici mogu bi službenici upravnih jela JLS, odnosno JPRS. Važno je da za navedene poslove u sklopu upravnih jela JLS, odnosno JPRS budu zadužene osobe koje će pra obavijes o otvaranju stečaja nad njihovim dužnicima i podnosi prijave u stečajnom postupku, te obavlja u tom postupku radnje za JLS, odnosno JPRS kao stečajnog vjerovnika. 113

LOKALNA SAMOUPRAVA

Primjer prijave tražbine JLS kao stečajnog vjerovnika stečajnom upravitelju:

REPUBLIKA HRVATSKA ________ ŽUPANIJA Općina_______ Upravni odjel za proračun i lokalne poreze Klasa: Ur. broj: 2163/1-09/1-11-2 _______, 13. lipnja 2011. godine. Mara Marić (stečajni upravitelj) Pulska 24. Posl. br. 98/12 Stečajni vjerovnik: Općina __________, sa sjedištem u _________, Zadarska 8, OIB: _______________ Stečajni dužnik: Trgovačko društvo „Sunce“, sa sjedištem u _____________, Zagrebačka 29 OIB: _______________ PRIJAVA TRAŽBINE OPĆINE _______ KAO STEČAJNOG VJEROVNIKA ______________________________________________________________________ Prilozi: x2 – preslike računovodstvenih kar ca dužnika, pravomoćno rješenje o komunalnoj naknadi, pravomoćno rješenje o spomeničkoj ren , pravomoćno rješenje o porezu na tvrtku, pravomoćno rješenje o porezu na korištenje javne površine, ugovor o zakupu poslovnog prostora I. – Temeljem članka 173. Stečajnog zakona, Općina __________, sa sjedištem u _________, Zadarska 8, OIB: _______________ kao stečajni vjerovnik prijavljuje svoju tražbinu prema stečajnom dužniku Trgovačko društvo „Sunce“, sa sjedištem u _____________, Zagrebačka 29, OIB: _______________. II. – Stečajni dužnik duguje stečajnom vjerovniku tražbine kako slijedi: • za komunalnu naknadu, iznos od 3.842,98 kn, uz zakonsku zateznu kamatu dospjelu od dana ____________ do dana otvaranja stečaja u iznosu od _______kn, • za spomeničku rentu iznos od 8.657,90 kn, uz zakonsku zateznu kamatu dospjelu od dana ____________ do dana otvaranja stečaja u iznosu od _______kn, • za porez na tvrtku iznos od 2000,00 kn, uz zakonsku zateznu kamatu dospjelu od dana ___________ do dana otvaranja stečaja u iznosu od _______kn, • za zakupninu poslovnog prostora u ________, Zagrebačka 29., iznos od 28.789,00 kn, uz zakonsku zateznu kamatu dospjelu od dana ____________ do dana otvaranja stečaja u iznosu od _______kn, • za porez za korištenje javne površine u ________, Zagrebačka 29., iznos od 50.000,00 kn, uz zakonsku zateznu kamatu dospjelu od dana ____________ do dana otvaranja stečaja u iznosu od _______kn, • iznos od 500,00 kn uz zakonsku zateznu kamatu dospjelu od dana ____________ do dana otvaranja stečaja u iznosu od _______kn na ime novčane kazne prekršajno djelo iz stavka 3., članka 45. Odluke o komunalnom redu Općine ______ (Službene novine Općine __________ br. 5/10). Ukupno dugovanje stečajnog dužnika prema stečajnom vjerovniku iznosi ____________ kn (_______________kuna). Dokaz: preslike računovodstvenih kar ca dužnika, pravomoćno rješenje o komunalnoj naknadi, pravomoćno rješenje o spomeničkoj ren , pravomoćno rješenje o porezu na tvrtku, pravomoćno rješenje o porezu na korištenje javne površine, ugovor o zakupu poslovnog prostora, pravomoćno rješenje o prekršaju III. – Slijedom navedenog, Općina ___________ kao stečajni vjerovnik potražuje od stečajnog dužnika: 1. Kao tražbinu drugog višeg isplatnog reda, stečajni vjerovnik potražuje tražbine kako slijedi: • za komunalnu naknadu, iznos od 3.842,98 kn, uz zakonsku zateznu kamatu dospjelu od dana ____________ do dana otvaranja stečaja u iznosu od _______kn, • za spomeničku rentu iznos od 8.657,90 kn, uz zakonsku zateznu kamatu dospjelu od dana ____________ do dana otvaranja stečaja u iznosu od _______kn, • za porez na tvrtku iznos od 2000,00 kn, uz zakonsku zateznu kamatu dospjelu od dana ___________ do dana otvaranja stečaja u iznosu od _______kn, • za zakupninu poslovnog prostora u ________, Zagrebačka 29., iznos od 28.789,00 kn, uz zakonsku zateznu kamatu dospjelu od dana ____________ do dana otvaranja stečaja u iznosu od _______kn, • za porez za korištenje javne površine u ________, Zagrebačka 29., iznos od 50.000,00 kn, uz zakonsku zateznu kamatu dospjelu od dana ____________ do dana otvaranja stečaja u iznosu od _______kn, • odnosno ukupni iznos glavnice ________________ kn te zakonsku zateznu kamatu prema navedenoj specifikaciji do dana otvaranja stečaja u ukupnom iznosu od __________________. 2. • • •

Kao tražbine nižeg isplatnog reda, Općina _________ kao stečajni vjerovnik potražuje od stečajnog dužnika: kamate na tražbine iz točke 1. ovog prijedloga od otvaranja stečajnoga postupka do njegovog okončanja, troškovi koji nastanu Općinu _______ sudjelovanjem u stečajnom postupku, iznos od 500,00 kn uz zakonsku zateznu kamatu dospjelu od dana ____________ do dana otvaranja stečaja u iznosu od _______kn na ime novčane kazne prekršajno djelo iz stavka 3., članka 45. Odluke o komunalnom redu Općine ______ (Službene novine Općine __________ br. 5/10).

Dokaz: pravomoćno rješenje o prekršaju, izvod iz računovodstvene kar ce dužnika. IV. – Općina _________ traži od stečajnog upravitelja da se tražbine isplate na broj žiro-računa Općine __________ : __________ kod Banke _____. Načelnik Općine: __________________ U , _________________.

114

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

III. 1.

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

R. Vrsta isplate br. I. NAKNADE 1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju 2. Troškovi noćenja na službenom putovanju 3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

Dopuštena isplata

u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte Uporaba privatnog automobila u 2,00 kn po prijeđenom poslovne svrhe kilometru DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT 170,00 kn dnevno Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) Terenski dodatak u zemlji 170,00 kn dnevno (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

4. 5.

Pomorski dodatak Naknada za odvojeni život

4. II. 1.

Dnevnice u inozemstvu

Dnevni troškovi - per diem

250,00 kn dnevno 1.600,00 kn mjesečno do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.) do propisanog iznosa (objavljeno u Dodatku uz broj 9/2013.)

3. 4. 5. 4. IV. 1. 2.

3. 4. 5. 6. 7.. 8. 9. V. 1.

OTPREMNINE I DAROVI Otpremnina (pri odlasku u 8.000,00 kn mirovinu) Otpremnine za poslovno i osobno 6.400,00 kn za svaku uvjetovani otkaz navršenu godinu rada kod tog poslodavca Otpremnine radi ozljede na radu i 8.000,00 kn za svaku profesionalne boles navršenu godinu rada kod tog poslodavca Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje) Prigodne nagrade (božićnica, sveukupno 2.500,00 naknade za godišnji odmor i sl.) kn godišnje POTPORE Zbog invalidnos zaposlenika U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu) U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1 Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2 Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3 Darovanje za zdravstvene potrebe4 Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5 NAGRADE ZAPOSLENICIMA Za navršenih: - 10 godina radnog staža - 15 godina radnog staža - 20 godina radnog staža - 25 godina radnog staža - 30 godina radnog staža - 35 godina radnog staža - 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

2.500,00 kn godišnje 7.500,00 kn

3.000,00 kn 2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13.). Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak). 3 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa. 4 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima. 5 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno. 1 2

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

115

TIM4PIN INFO

2. Naknade korisnika državnog proračuna

VI. 1.

STIPENDIJE S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma)

S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća

4.000,00 kn mjesečno

S pendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja

u ukupnom iznosu isplate

1.600,00 kn mjesečno

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA 1. Sportske s pendije, koje se prema 1.600,00 kn mjesečno posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje 2. 3.

Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima Nagrade za sportska ostvarenja

1.600,00 kn mjesečno 20.000,00 kn godišnje

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA 1. Primici učenika i studenata za rad 50.000,00 kn godišnje preko ovlaštenih posrednika 2.

Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada

1.600,00 kn mjesečno

Napomene: Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak). Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 16. Pravilnika o porezu na dohodak.

IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama, koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćiva : • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 5., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak. • Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama, koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na neprofitnu organizaciju ili proračunskog korisnika. 116

2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13.) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. Prema Dodatku I. Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privremeno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini ugovorenih Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (donesen za razdoblje do 12. 12. 2016.), odnosno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (donesen na razdoblje do 01. 08. 2016.). Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolek vnog ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13). Privremeno je ukinuto pravo isplate božićnica (pravo definirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo definirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II kolekvnim ugovorima (10. 12. 2013.) pa sve dok su is kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplatu jubilarnih nagrada te terenski dodatak. Dnevnice (ugovoreno u članku 55., st. 2. u KU te u članku 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u članku 62., st. 2. u KU te u članku 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u članku 56., st. 4. u KU te u članku 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju do kada su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i pada deficita ispod 3%. Mišljenja smo da je u javnim službama dozvoljeno isplaćiva dnevnice u visini od 170,00 kn sve dok ne završi otkazni rok granskog kolek vnog ugovora za srednje škole (detaljnije opisano u članku Materijalna prava za službenike i namještenike u državnoj i javnim službama). TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

TIM4PIN INFO Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora Materijalno pravo

Državni službenici i namještenici 150,00 kn

Dnevnica za službeni put u zemlji Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji Neće se ispla odmor Božićnica Neće se ispla Osnovica za isplatu 500,00 kn** jubilarne nagrade

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn* 150,00 kn Neće se ispla Neće se ispla 500,00 kn***

dnevnice u visini od 150,00 kn isplaćivat će se nakon isteka otkaznog roka GKU-a za srednje škole do kada je visina dnevnice 170,00 kn primjenjiva u svim javnim službama (više vidje u članku Materijalna prava za službenike i namještenike u državnoj i javnim službama). *

ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine

mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II TKU-a primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

***

2.2. Jubilarna nagrada Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada za službenike i namještenike u državnim i javnim službama Godine neprekidne službe/rada u državnim jelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ugovoreno pravo

5 10 15 20 25 30 35 40 45

1 osnovica 1,25 osnovice 1,5 osnovice 1,75 osnovice 2 osnovice 2,5 osnovice 3 osnovice 4 osnovice 5 osnovica

Državni službenici i namještenici

do 31. 07. 2013. osnovica: 900,00 kn 1.125,00 1.575,00 2.250,00 3.600,00 4.500,00

01. 08. 2013. – 01. 08. 2016.* osnovica: 500,00 kn 500,00 625,00 750,00 875,00 1.000,00 1.250,00 1.500,00 2.000,00 2.500,00

Službenici i namještenici u javnim službama* 12. 12. 2012. – 12. 12. 2016.** osnovica: 500,00 kn 500,00 625,00 750,00 875,00 1.000,00 1.250,00 1.500,00 2.000,00 2.500,00

* Mišljenja smo da če ri sindikata (od šest koji su potpisali TKU), koji nisu potpisali Dodatak II, ne primjenjuju odredbe Dodatka II kojim je smanjena osnovica na 500,00 kn (više u članku Materijalna prava za službenike i namještenike u državnoj i javnim službama) već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se te počinje važi osnovica definirana kolek vnim ugovorima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i deficitom manjim od 3%, što je definirano dodacima II kolek vnih ugovora. **

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada: Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Iznos Dnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno Troškovi noćenja prema priloženom računu Naknada troškova za korištenje 2,00 kn po prijeđenom privatnog automobila u službene kilometru svrhe Terenski dodatak 150,00 kn dnevno Naknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno 500,00 kn mjesečno Naknada za odvojeni život kad je osiguran smještaj na teret proračuna

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 79/13), poslodavac može neoporezivo ispla dnevnice za službeni put u inozemstvo do propisanih iznosa. Pregled neoporezivih svota dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo odnosi se na sve prave i fizičke osobe, proračunske korisnike i neprofitne organizacije, odnosno sve osobe, koje ostvaruju pravo na nadoknadu dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo, a objavljen je u Dodatku uz broj 9/2013. Napominjemo da Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (Nar. nov., br. 117/12.), kao i Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Nar. nov., br. 8/06.), sukladno prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu (NN, br. 152/13.) ostaju na snazi sve dok Vlada RH ne donese odluke na temelju čl. 17. Zakona o izvršavanju. 117

TIM4PIN INFO

3. Plaće 3.1. Doprinosi 3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn.

Najniža mjesečna osnovica Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13.)

Najviša mjesečna osnovica Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće Tablica 5. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje • I. stup • II. stup

20% 15% 5%

Tablica 6. Doprinosi na plaću 13% 0,5% (ili 1,6 + 0,1%)* (ili 1,6 + 0,2%)*

* Čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

118

Poslodavac je obvezan upla povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopama prikazanim u tablici 7. Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

4,86% 7,84% 11,28% 17,58%

Stope Stope doprinosa za doprinosa za radnike u I. radnike u II. stupu stupu 3,61% 1,25% 5,83% 2,01% 8,39% 2,89% 13,07% 4,51%

3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu plaća se samo za putovanja u inozemstvo, a ne i države članice EU. Tablica 8. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini Stopa Iznos doprinosa

2.779,35 kn 20% 555,87 kn

3.1.5. Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

3.1.3. Stope doprinosa na plaću Doprinosi na plaću • Za zdravstveno osiguranje • Za zaš tu zdravlja na radu • Za zapošljavanje i doprinos za po canje zapošljavanja osoba 1,7% s invaliditetom

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika, plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom, pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom, poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%.

Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

Broj dana u mjesecu 28 30 31 99,26 92,65 89,66 19,85 18,53 17,93

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

TIM4PIN INFO

HR1210010051863000160 poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Osobni odbitak umirovljenika

1,00

2.200

Visina mirovine, najviše 3.400

• Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10% na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20%.

Napomene: Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

3.1.6. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Tablica 11. Pregled stopa poreza na dohodak

3.3. Stope poreza na dohodak

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08., 144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima).

Stopa 12% 25%

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i 120/12), poslodavci koji zaposle: a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu; b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom).

3.2. Osobni odbici Tablica 10. Pregled osobnih odbitaka Faktor Svota osobnog odbitka osobnog odbitka mjesečno Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200 Uzdržavani član (supružnici, roditelji, 0,50 1.100 roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,00 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost (poreznog 0,30 660 obveznika ili uzdržavanog člana) Osobni odbitak

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

40%

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 6.600 kn (razlika 79.200 kn (razlika od 2.200 do 8.800) od 26.400 do 105.600) Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

Tablica 12. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz i na plaće i naknade plaće

R. br.

Vrste dohotka

2 Plaće za redovni i 1. prekovremeni rad 2. Plaće HRVI² Plaća upuće3. nih na rad u inozemstvo Plaće – prvo 4. zapošljavanje⁴ Plaće u str. međun. org. 5. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme 6. bolovanja na teret poslodavca Naknade plaće za 7. bolovanja na teret HZZO-a

Doprinosi iz Poplaće za rez i Mirovin. prirez osiguranje 3 4

Doprinosi na plaću za

Uku- Posebni pno dopridopr. nos za na zdr. plaću osig.

Osn. Zaš tu Zapozdr. na šlj. osig. radu 5 6 7 8=5+6+7

20%

13% 0,50% 1,70%¹ 15,20%

20%

13% O,50% 1,70% 15,20%

20%

13% 0,50% 1,70% 15.20%

10%³

20%

13% 0,50% 1,70% 15,20%

20%

13% 0,50% 1,70% 15,20%

119

TIM4PIN INFO

10.

11.

12.

Naknade, nagrade i potpore iznad propisanih iznosa radnicima Neplaćeni dopust Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osiguranja) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (s eviden ranim stažom osiguranja)

Tablica 13. Uplatni računi i poziv na broj za doprinose i porez od nesamostalnog rada da

20%

13% 0,50% 1,70% 15,20%

20% na osnovicu⁵

13,50% na osnovicu⁵

13%

0,5%

______________________________________ ¹Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3. ²Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnos . ³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4. ⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6. ⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću od 1. siječnja 2014. U Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba (NN, br. 120/13.) propisane su vrste prihoda za uplatu poreza i doprinosa. Od 1. siječnja 2014. godine u pozivu na broj primatelja umjesto OIB-a primatelja (fizičke osobe) upisuje se OIB isplatelja, bez obzira na to o kojoj je vrs dohotka riječ. Također, s obzirom na to da od 1. siječnja 2014. godine u uporabi više nije obrazac R-Sm, u pozivu na broj primatelja upisuje se oznaka izvješća obrasca JOPPD. 120

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj¹ računa Doprinos za obvezno HR1210010051863000160 HR68 zdravstveno osiguranje Državni proračun RH 8486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)² Doprinos za HR1210010051863000160 HR68 8630-OIB ispla telja zdravstveno osiguranje Državni proračun RH doprinosa-oznaka zaš te zdravlja na radu izvješća JOPPD (GGXXX) Doprinos za mirovinsko HR1210010051863000160 HR68 osiguranje – na Državni proračun RH 8168-OIB ispla telja temelju generacijske doprinosa-oznaka solidarnos izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Dodatni doprinos za 8192-OIB ispla telja mirovinsko osiguranje Državni proračun RH – za osiguranike, kojima doprinosa-oznaka se staž mirovinskog izvješća JOPPD (GGXXX) osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za mirovinsko HR7610010051700036001 HR68 2283-OIB ispla telja osiguranje temeljem Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju doprinosa-oznaka individualne kapitalizirane štednje individualne kapitalizirane izvješća JOPPD (GGXXX) štednje Dodatni doprinos HR7610010051700035001 HR68 za mirovinsko Doprinos za mirovinsko 2321-OIB ispla telja osiguranje temeljem osiguranje na temelju doprinosa-oznaka kapitalizirane štednje – individualne kapitalizirane izvješća JOPPD (GGXXX) za osiguranike, kojima štednje se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8753-OIB ispla telja zapošljavanje doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Poseban doprinos za HR1210010051863000160 HR68 zapošljavanje osoba s Državni proračun RH 8761-OIB ispla telja invaliditetom doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Porez i prirez Račun grada/općine³ prema HR68 prebivalištu posloprimca, 1880-OIB ispla telja na dohodak od npr. za Zagreb: dohotka-oznaka nesamostalnog rada HR1110010051713312009 izvješća JOPPD (GGXXX) Naziv doprinosa/ poreza

¹ Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to da li se radi o upla doprinosa ili poreza: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja doprinosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD. ² Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom broju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr, ako se obrazac JOPPD podnosi 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

TIM4PIN INFO ³IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. (NN, br. 2/13.).

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu Tablica 14. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama Bruto Propis osnovica Državni 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun službenici i plaće za državne službenike i namještenici namještenike (NN, br. 40/09.) Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.) Državni 4.491,236 kn Odluka o visini osnovice za dužnosnici obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine Suci i drugi 4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za obračun nositelji plaće sudaca i drugih pravosudnih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjedužnos njuje se od 1. ožujka 2013. godine

3.6. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN., br. 156/13.) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014. odnosno za plaću koja se odnosi na mjesec siječanj 2014. (isplata u veljači) i sve ostale plaće koje se odnose na 2014. godinu.

Iznos minimalne plaće Objavljeno u NN, br.

od 1. 6. 2011. do 31. 5. 2012.

za razdoblje od 1. 6. od 1. 6. 2012. 2013. do do 31. 5. 31. 12. 2013. 2013.

od 1.1.2014. do 31.12. 2014.

2.814,00

2.984,78

3.017,61

58/11.

60/12.

51/13.

156/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanja Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13.), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08. – ispr., 34/11. I 54/13.) u tablici 16. dajemo pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

R. b. 1 1.

Tablica 15. Iznos minimalne plaće Bruto iznos za puno radno vrijeme

Tablica 16. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima

Osnovica za naknadu Visina Isplaćene Isplaćena Isplaćuje/na naknade kod barem jedna ili Slučajevi bolovanja teret isplata prema dvije ili više ni jedna stupcu 4 plaća plaća 2 3 4 5 6 Privremena Prosječna Isplaćuje 70%/80%¹/ nesposobnost za rad isplaćena Najniža poslodavac od osnovice, zbog boles – od 43. osnovica: plaća u na teret ne više od dana odnosno od 8. prethodnih 2.753,45 HZZO-a 4.257,28 dana za invalide rada 6 mj. Njega oboljelog Isplaćuje Prosječna 70%/80%/ Najniža supružnika ili djeteta poslodavac isplaćena od osnovice, starijeg od tri godine – na teret plaća u osnovica: ne više od od prvog dana HZZO-a prethodnih 2.779,35 4.257,28 6 mj. Za njegu oboljelog Isplaćuje Prosječna 100% od djeteta do tri godine poslodavac isplaćena Najniža osnovice, plaća u osnovica: života – od prvog dana na teret ne više od prethodnih 2.779,35 HZZO-a 4.257,28 6 mj. Privremena Prosječna Isplaćuje nesposobnost za rad isplaćena Najniža 100% od poslodavac zbog ozljede na radu ili plaća u osnovica: osnovice, bez na teret profesionalne boles – ograničenja prethodnih 2.779,35 HZZO-a od prvog dana 6 mj. Kada je radnik određen Prosječna 70% od Isplaćuje isplaćena Najniža za pra telja bolesnika poslodavac osnovice, plaća u osnovica: na teret ne više od prethodnih 2.779,35 HZZO-a 4.257,28 6 mj. Izoliran kao kliconoša Prosječna ili zbog pojave zaraze, 100% od Isplaćuje isplaćena Najniža nesposoban za rad osnovice, HZZO na plaća u osnovica: zbog transplantacije ne više od svoj teret prethodnih 2.779,35 organa u korist druge 4.257,28 6 mj. osobe – od prvog dana Prosječna Komplikacije u 100% od Isplaćuje isplaćena Najniža vezi s trudnoćom i osnovice, porođajem – od prvog HZZO na plaća u osnovica: ne više od dana svoj teret prethodnih 2.779,35 4.257,28 6 mj. Rodiljni dopust, do Prosječna 6 mjeseci djetetova Isplaćuje isplaćena 100% od života² – od prvog HZZO na plaća u osnovice, bez dana svoj teret prethodnih ograničenja 6 mj. 100% osnovice, ali Roditeljski dopust: ne više od 80% od 6 mjeseci do 1 proračunske Isplaćuje godine osnovice HZZO =2.660,80 na teret Roditeljski dopust: 50% proračuna Od 12 mjeseci do 30 proračunske mjeseci za blizance, osnovice = treće i svako sljedeće 1.663,00 dijete

121

TIM4PIN INFO 10. Roditeljski dopust: Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci) 11. Prenatalni pregled (slobodan dan)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna Poslodavac na svoj teret

Ne više od 50% proračunske osnovice = 1.663,00

Redovna plaća

100%

4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

¹ Naknada u visini od 80% isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci. ² Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci neprekidno naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od: 70% - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja. 80% - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci. 50% zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine.

1,689189 1,694915 1,700680 1,706485 1,703578 1,706485 1,709422 1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

1,351351 1,355932 1,360544 1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

1,222494 1,225115 1,227747 1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

1,132503 1,133948 1,135396 1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13%.

Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.

Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije (navedene u Dodatku uz broj 9/2013.).

Ako nije ispunjen uvjet: 25% proračunske osnovice (831,50) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5.2. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak od 1. siječnja 2014. godine

5. Drugi dohodak

Tablica 18. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak od 1. siječnja 2014. godine

Druge dohotke možemo podijeli u nekoliko skupina: 1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika. 3. Primitke sportaša i novinara. 4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 5. Primitke koje ostvaruju učenici i studen putem studentskih i učeničkih udruga.

5.1. Koeficijen za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Tablica 17. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Drugi dohodak Autorski Drugi za koji ne postoji honorar dohodak* obveza doprinosa** Paušalni Stopa Doprinos za Paušalni izdaci - ne izdaci -30% prireza MIO -20% Doprinos za MIO Stopa Stopa poreza - ne poreza 25% Stopa poreza 25% -25% 1 2 3 4 0,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,00 1,672241 1,337793 1,214698 2,00 1,677852 1,342282 1,217285 3,00 1,683502 1,346801 1,219884

122

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge*** Neoporezivi dio -25% Paušalni izdaci -30% Stopa poreza - 25% 5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062

***

Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Porez i prirez Za sve vrste isplate drugog dohotka

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj računa HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8540-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR68 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

HR761001005170003601 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13., podnaslov 3.1.)

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Poziv na broj HR 68 1945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

TIM4PIN INFO

5.3. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Od Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je sklopila Republika Hratska u primjeni su: Tablica 19. Pregled ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koje primjenjuje Republika Hrvatska Država Albanija

Predmet ugovora

Dohodak i imovina Armenija Dohodak Austrija Dohodak i imovina Belgija Dohodak i imovina Bjelorusija Dohodak i imovina Bosna i Dohodak i Hercegovina imovina Bugarska Dohodak i imovina Češka Dohodak i imovina Čile Dohodak

Broj NN, Datum Međunarodni primjene ugovori

Autorska Kamata naknada Stopa (%) Stopa (%)

Malezija Malta Maroko Mauricijus Moldova

Dohodak Dohodak Dohodak Dohodak Dohodak i imovina Nizozemska Dohodak i imovina Njemačka Dohodak i imovina Norveška Dohodak i imovina Oman Dohodak Poljska Dohodak i imovina Rumunjska Dohodak i imovina Rusija Dohodak i imovina San Marino Dohodak Sirija Dohodak Slovačka Dohodak i imovina Slovenija Dohodak i imovina Srbija Dohodak i imovina Španjolska Dohodak i imovina Švedska Dohodak i imovina Švicarska Dohodak i imovina Turska Dohodak Ukrajina Dohodak i imovina Velika Dohodak i Britanija imovina

6/03 7/99 1/09, 4/09 10/03

01.01.2005. 01.01.2000. 01.01.2013. 01.01.2004.

10 0 10 0

3/06

01.01.2007.

3/01

01.01.2002.

9/06

01.01.2007.

Preuzet od SFRJ, 08.10.1991. NN, br.. 53/91 09/11 01.01.2012.

13/95

01.01.1998.

13/09

01.01.2011.

3/01

01.01.2002.

6/03

01.01.2005.

3/04

01.01.2005.

2/05

01.01.2006.

3/98

01.01.1999.

8/99, 6/12

01.01.2000.

10/04

01.01.2005.

51 103 10 10

52 154 5 10

10 5 10

10 10 55 104 10

6. Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe

10 10

0 10

6.1. Primici na kojima se provodi ovrha

10 10

Danska Estonija Finska

Dohodak 12/08 01.01.2010. Dohodak 8/03 01.01.2005. Dohodak i Preuzet od SFRJ, 08.10.1991. imovina NN, br. 53/91 Francuska Dohodak 7/04 01.01.2006. Grčka Dohodak i 18/97 01.01.1999. imovina Indonezija Dohodak 13/09 01.01.2013. Iran Dohodak i 10/04 01.01.2009. imovina Irska Dohodak i 16/03 01.01.2004. imovina Island Dohodak 03/11 01.01.2012. Italija Dohodak 10/00 01.01.2010. Izrael Dohodak i 11/06 01.01.2007. imovina Jordan Dohodak 11/05 01.01.2007. Južnoafrička Dohodak 17/97 01.01.1998. Republika Kanada Dohodak i 12/99 01.01.2000. imovina Katar Dohodak 1/09 01.01.2013. Kina Dohodak 3/01 01.01.2002. Koreja Dohodak i 7/06 01.01.2007. imovina Kuvajt Dohodak i 15/02 01.01.2004. imovina Latvija Dohodak 3/01 01.01.2002. Litva Dohodak 3/01 01.01.2002. Mađarska Dohodak i 11/97 01.01.1999. imovina Makedonija Dohodak i 13/95 01.01.1997. imovina TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

13/95

01.01.1997.

11/96

01.01.1997.

11/96

01.01.1998.

10/05 12/08

01.01.2006. 01.01.2010.

5 12

10 10

11/96

01.01.1997.

8/05

01.01.2006.

3/03

01.01.2005.

3/06

01.01.2007.

Preuzet od SFRJ, 08.10.1991. NN, br. 53/91

8/99

01.01.2000.

5/99

01.01.2001.

11/97

01.01.2000.

Preuzet od SFRJ, 08.10.1991. NN, br. 53/91

5% bruto svote naknada za korištenja ili za pravo korištenja bilo kakve industrijske, komercijalne ili znanstvene opreme.

5% bruto svote kamata ostvarenih od zajmova koje odobre banke i osiguravajuća društva.

10% bruto svote naknade u svim ostalim slučajevima.

15% bruto svote kamata u svim drugim slučajevima.

kad su kamate nastale u državi ugovornici i isplaćene na svaki zajam bilo koje vrste koji je odobrila banka druge države ugovornice.

Prema odredbama Ovršnog zakona ovrha se provodi na sljedećim primicima: • plaća Drugi primici: • naknade plaće; • naknada za skraćeno radno vrijeme; • naknada zbog umanjenja plaće; 123

TIM4PIN INFO

• mirovina; • plaće vojnih osoba; • primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i • drugo stalno novčano primanje civilnih i vojnih osoba, osim na primanjima iz stavaka 5. i 6., članka 173. Ovršnog zakona

6.2. Izuzimanja od ovrhe prema članu 172. Ovršnog zakona Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12. i 25/13.) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta : • primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja; • primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju; • primanja po osnovi socijalne skrbi; • primanja po osnovi privremene nezaposlenos ; • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno; • primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i studen ma; • primanja po osnovi odličja i priznanja; • rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno; • ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

6.3. Izuzimanja od ovrhe na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (posebni propis) Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13.), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., definira sljedeća izuzeća od ovrhe: • naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos , odnosno spriječenos za rad, zbog korištenja zdravstvene zaš te; • novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja; • naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja; • naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvr124

đenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osiguranje; • novčane naknade na ime povrata troškova za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavoda za zdravstveno osiguranje. Primanja i naknade koje su izuzete od ovrhe, sukladno članku 212., stavku 3. Ovršnog zakona, uplaćuju se na poseban (zaš ćeni) račun radnika. Ako radnik nema otvoren takav račun, onda se uplata obavlja na njegov redovan račun, s čime dolazi u opasnost, da mu sredstva budu ovršena, ako bude u blokadi te se preporučuje otvaranje zaš ćenog računa.

6.4. Ograničenje ovrhe prema članku 173. Ovršnog zakona Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaš ćen u ovršnom postupku nad plaćom Ovršni zakon (NN, br. 112/12. I 25/13.) definira provođenje ovrhe nad plaćom, kad je riječ o ovrsi nad plaćom, zbog nepravodobnog plaćanja temeljem dužničko-vjerovničkog odnosa. Iznos do kojeg poslodavac može ovrši plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na prosječnu neto plaću u RH, te o predmetu ovrhe (čl. 173. Ovršnog zakona). U članku 173., stavku 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12.) prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj definirana je kao prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom, u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrdi Državni zavod za sta s ku i objavi je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos prosječne plaće u RH primjenjuje se u slijedećoj godini. U Narodnim novinama, br. 138/13, taj je podatak objavljen i iznosi 5.507,00 kn, te se primjenjuje u 2014. godini. • Ograničenja ovrhe, kada je plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.507,00 kn U slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili veća od prosječne neto plaće, koja iznosi 5.507,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 toga iznosa, odnosno 3.671,33 kn. U slučaju provedbe ovrhe na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.507,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, odnosno iznos od 2.753,00 kn. Ako se provodi ovrha na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.507,00 kn, a ovrha se proTIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

TIM4PIN INFO

vodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.376,75 kn. • Ograničenje ovrhe kad je plaća ovršenika manja od 5.507,00 kn Ako ovršenik prima plaću, koja je manja od 5.507,00 kn, od ovrhe su izuze iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika. U slučaju kada radnik prima plaću, koja je niža od prosjeka u RH, tada mu se od ovrhe izuzima iznos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika. Npr., neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kn. U ovom slučaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaš ćen od ovrhe. U slučaju kada se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u našem primjeru bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kn mogao bi uplaćen na zaš ćeni račun. Ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos, koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.376,75 kn. Za razliku od Ovršnog zakona, Opći porezni zakon koji se primjenjuje u slučaju ovrhe na plaći, kada radnik kao ovršenik nije pravodobno podmirivao svoje dospjele obveze po osnovi javnih davanja, definira se da u postupku ovrhe ne mogu plijeni sljedeće ovršenikove tražbine: po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u RH, utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći. Prema tome, ako radnik prima neto plaću, primjerice u svo od 6.800,00 kn, tada mu se prema Općem poreznom zakonu može plijeni ukupno 3.782,39 kn (6.800,00 – 3.017,61).

7. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – obrazac JOPPD, primjena od 1. siječnja 2014. godine Obrazac JOPPD zamjenjuje sljedeće obrasce – Obrazac ID, Obrazac ID-1 Obrazac IDD, Obrazac IDD-1, Obrazac IP i R-Sm.

7.1. Obveznici koji su dužni primjenjiva JOPPD obrazac Obveznici dostavljanja Obrasca JOPPD-a su ispla telji oporezivog primitka (oporezivog, od kojeg se utvrđuje dohodak ili neoporezivog), sami obveznici poreza na dohodak te obveznici obračunavanja doprinosa. TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

7.2. Rokovi dostave JOPPD obrasca Oporezivi primici (plaće, mirovine, drugi dohodak, dohodak od kapitala, osiguranja i imovinskih prava) – Obrazac JOPPD obveznici dostavljaju Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili najkasnije sljedeći dan odnosno na dan nastanka obveze obračuna i uplate doprinosa, ako nema isplate primitka, odnosno na dan kada se doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima. Neoporezivi primici (prijevozni troškovi, prehrane, smještaj, dnevnice, terenski dodatak i sl.) – Obrazac JOPPD obveznici dostavljaju Poreznoj upravi do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Napomena: Na obrascu JOPPD izvješćuje se već o plaći za prosinac 2013. koja se isplaćuje nakon 1. siječnja 2014. godine.

7.3. Način dostavljanja JOPPD obrasca Obrazac JOPPD dostavlja se u elektroničkom obliku putem usluge e-Porezna. Iznimno, obrazac u papirnatom obliku dostavlja ispla telj primitka, obveznik obračunavanja doprinosa ili sam porezni obveznik, koji će iskaza podatak za 3 ili manje fizičkih osoba i uz uvjet da nije prema drugom propisu obvezan koris sustav e-Porezna, (npr. obveznici PDV-a). Napomena: U Narodnim novinama, broj 160/13. od 31. 12. 2013. godine objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, koji se usklađuje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 125/13. i 148/13.). Ističemo da su, između ostalog, izmjene i dopune Pravilnika vezane i uz Obrazac JOPPD.

8. Kamate Tablica 20. Stope zakonskih zateznih kamata od 11. 09. 1996. do 29. 06. 2013. Razdoblje 11. 9. 1996. – 30. 6. 2002. 1. 7. 2002. – 31. 12. 2007.

Subjek

Godišnja stopa 18%

Svi subjek 15%

Propis Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 76/96) Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02 i 153/04)

125

TIM4PIN INFO

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba javnog prava Ostali odnosi Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba javnog prava Ostali odnosi

17%¹

14%

15%²

12%

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11) Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11)i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12, 1/13 i 83/13,)

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21% godišnje. ² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18% godišnje.

Tablica 21. Stope zakonskih zateznih kamata od 30. 06. 2013. Razdoblje

Subjek

Poslovne transakcije¹ koje su sklopljene nakon 30. 6. 2013. ili poslovne transakcije u kojima isporuka robe i/ili pružanje usluga nastupaju nakon 30. 6. 2013. Od 30. 6. 2013. Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osobe javnog prava, koji nisu poslovne transakcije i poslovne transakcije između h osoba u kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupilo prije 30.6.2013. Ostali odnosi

Godišnja stopa

² Za poslovne transakcije između poduzetnika moguće je ugovori drugačiju kamatnu stopu, ali ne veću od stope zakonskih kamata, koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora (trenutno 12,40%).

Tablica 22. Pregled oporezivos kamata Zajmodavatelj

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12., 144/12. i 81/13.) i objava HNB-a o visini prosječne kamatne 12,40%² stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima (NN, br. 86/13.)

Rezident

Rezident – povezano društvo

Nerezident – povezano društvo

Rezident

Poduzetnik

Fizčka osoba

tržišna kamata minimalni prihod s kamatom prizna rashod beskamatno minimalni prihod s kamatom rezidenta ispod 7% ili kamata 7% iznad 7% godišnje beskamatno minimalni rashod S kamatom ispod ili iznad rezidenta kamata 7% 7% godišnje

min. 3% godišnje Zaposlenik

kamata koja je ostvarena je prihod

ispod 3% godišnje min. 3% godišnje

kamata koja je ostvarena je prihod

Zaposlenik i vlasnik ispod 3% godišnje min. 3% godišnje

Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

Porezni tretman Dobit Dohodak

beskamatno

kamata je prihod

Vlasnik koji nije ispod 3% zaposlenik godišnje Fizička osoba

12%

Kamata

Poduzetnik Poduzetnik

Rezident

15%

Zajmoprimatelj

Propis

¹ Prema čl. 3., t. 16. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi poslovne transakcije su transakcije između poduzet-

126

nika ili između poduzetnika i osoba javnog prava (u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze), koje rezul raju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu nadoknadu.

skrivena isplata dobi

dohodak se ne utvrđuje dohodak u naravi – plaća dohodak se ne utvrđuje dohodak u naravi – plaća dohodak se ne utvrđuje izuzimanje – dohodak od kapitala

Poduzetnik beskamatno

Građanin ili vlasnik

Rezident

s kamatom

kamata je prizna rashod

nema dohotka dohodak od kapitala

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

TIM4PIN INFO

9. Računovodstvene informacije Tablica 23. Stope ispravka vrijednos dugotrajne imovine proračuna i proračunskih korisnika te neprofitnih organizacija R. Naziv sredstva ili skupine sredstva br. 1 2 I GRAĐEVINSKI OBJEKTI 1. stambeni i poslovni objek od betona, metala, kamena i opeke od drveta i ostalog materijala ceste, željeznice i slični prometni 2. objek 3. ostali građevinski objek II POSTROJENJA I OPREMA 1. Uredska oprema i namještaj računala i računalna oprema uredski namještaj ostala uredska oprema 2. Komunikacijska oprema komunikacijski uređaji pokretni komunikacijski uređaji 3. Oprema za održavanje i zaš tu 4. Medicinska i laboratorijska oprema 5. Instrumen , uređaji i strojevi precizni i op čki instrumen mjerni i kontrolni uređaji: – mehanički – elektronički 6. Sportska i glazbena oprema Uređaji, strojevi i oprema za ostale 7. namjene III PRIJEVOZNA SREDSTVA Prijevozna sredstva u cestovnom 1. prometu osobni automobili i vozila hitne pomoći Prijevozna sredstva u željezničkom 2. prometu Prijevozna sredstva u pomorskom i 3. riječnom prometu brodovi veći od 1000 brt Prijevozna sredstva u zračnom 4. prometu IV KNJIGE Knjige u knjižnicama VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO V STADO NEMATERIJALNA PROIZVEDENA VI IMOVINA 1. Istraživanje rudnih bogatstava 2. Ulaganja u računalne programe TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

Ostala nematerijalna proizvedena imovina NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA VII IMOVINA paten , koncesije, licence, pravo korištenja tuđih sredstava, višegodišnji zakup i slično 3.

Vijek Godišnja trajanja stopa (%) 3 4

80 20

1,25 5

4 8 5 5 5 2 5 5 8 5

25 12,5 20 20 20 50 20 20 12,5 20

8 5 5

12,5 20 20

12,5

10 4

10 25

VIII Vojna nefinancijska oprema

prema trajanju iz ugovora Prema stopama iz Odluke iz članka 59., stavka 4. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, 114/10. i 31/11.)

Stope ispravka vrijednos dugotrajne imovine propisane su: • Za proračun i proračunske korisnike Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10. i 31/11.). Is m Pravilnikom propisana je mogućnost jednokratnog otpisa za dugotrajnu imovinu, čiji je trošak nabave niži od 3.500,00 kuna. • Za neprofitne organizacije Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 10/08. i 7/09.). Navedenom Uredbom propisana je mogućnost jednokratnog otpisa za dugotrajnu imovinu, čiji je trošak nabave niži od 2.000,00 kuna

10. Ostale obavijes Tablica 24. Pregled sa rada po mjesecima u 2014. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 176 168

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 168 176 184 160 184

Ukupan broj sa rada u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

www. m4pin.hr 127

TIM4PIN INFO Tablica 25. Blagdani i neradni dani u 2014. godini

Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN, br. 33/96. –130/11.) blagdani u 2014. godini su: 1. siječnja (srijeda) 6. siječnja (ponedjeljak) 20. travnja (nedjelja) 21. travnja (ponedjeljak) 1. svibnja (četvrtak) 19. lipnja (četvrtak) 22. lipnja (nedjelja) 25. lipnja (srijeda) 5. kolovoza (utorak) 15. kolovoza (petak) 8. listopada (srijeda) 1. studenog (subota) 25. prosinca (četvrtak) 26. prosinca (petak)

Nova godina Bogojavljanje ili Sveta tri kralja Uskrs Uskršnji ponedjeljak Praznik rada Tijelovo Dan an fašis čke borbe Dan državnos Dan domovinske zahvalnos Velika Gospa Dan neovisnos Dan svih sve h Božić Sve Stjepan

Tablica 26. Rokovi za podnošenje obrazaca u siječnju 2014. godine za proračune, proračunske korisnike i JLP(R)S Obrasci Obrazac ID, IDD, IDD-1 ID-1, IP

Obrazac JOPPD

Prijava u registar obveznika PDV-a za jela državne vlas , jela državne uprave, jela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno članku 6., stavku 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (prema Obavijes PU od 6. prosinca 2013., webstranice PU-a) Mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna Konsolidirani mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela Godišnje izvješće o sustavu financijskog upravljanja i kontrola

128

Rokovi do 15. siječnja 2014. za plaće odnosno drugi dohodak isplaćen u prosincu 2013. do 31. siječnja za 2013. • na dan isplate primitka ili sljedeći dan • u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva • do 31. siječnja 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi

do 15. siječnja 2014.

do 10. siječnja 2014. za prosinac 2013. do 15. siječnja 2014. za prosinac 2013. do 31. siječnja 2014. za 2013.

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE Zagreb, hotel Interna onal, 28. i 29. siječnja jednodnevni (8 sa ) programi Pozivano zainteresirane da sudjeluju u Programima usavršavanja odobrenim od Ministarstva gospodarstva, Uprave za sustav javne nabave, a koji su važni u svakodnevnom poslovanju, uspostavi i primjeni dobrog procesa nabave i financijskog upravljanja. Programe usavršavanja provode ovlašteni treneri javne nabave. Cilj programa: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeza obnavljanje cer fikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja. Naziv programa Nabava građevinskih radova; projektantske usluge i usluge stručnog nadzora; održavanje 1. objekata (nabava građevinsko-obrtničkih radova i usluga); pravna zaš ta u sustavu javne nabave Kako uspješno proves postupak i pripremi dokumentaciju za nadmetanje sukladno Zakonu o javnoj nabavi i 2. praksi Državne komisije, za nabavu: uredskog materijala, električne energije, poštanskih usluga; izvršenje ugovora o javnoj nabavi po okvirnim sporazumima

Trajanje

Datum održavanja

8 sa

28. siječnja

8 sa

29. siječnja

TIM4PIN MAGAZIN 1/2014.

PROGRAM ŠKOLE

/ ĚĂŶ Pop ust: 3000 kn 250 kn! 25 n

Popust: 300 kn ϮϱϬ ŬŶ͊

// ĚĂŶ

/ŵĞ ŽĚŐŽǀŽƌŶĞ ŽƐŽďĞ͗ ĚƌĞƐĂ͗ <ŽŶƚĂŬƚ ƚĞůĞĨŽŶ͗ &Ăǆ͗ K/ ͗ / E͗ ͲŵĂŝů͗

ϭ͘

FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA

<ŶũŝŐĂ ũĞ ĂǎƵƌŝƌĂŶĂ ŶŽǀŝŵ ǌĂŬŽŶƐŬŝŵ ŝǌŵũĞŶĂŵĂ͊

ĂƚƵŵ͗ EĂƌƵĚǎďĞŶŝĐĂ ďƌŽũ ͗ RB KƉŝƐ ŝũĞŶĂ <ŽŵĂĚĂ

Škola

hŬƵƉŶĂ ĐŝũĞŶĂ

IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013./2014.

www.spi.hr

TIM4PIN MAGAZIN â&#x20AC;˘ sijeÄ?anj â&#x20AC;˘ 2014.

Uvjerite se i Vi u kvalitetu naĹĄih proizvoda i usluga!