10-LISTOPAD 2014 TIM4PIN MAGAZINA by TIM4PIN

www.spi.hr Stupanjem na snagu Uredbe o procjeni nekretnina (NN 74/14) i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 79/14) po prvi put je u RH detaljno propisan sustav procjene nekretnine. Regulativa je međutim, donijela i niz otvorenih pitanja, nedorečenosti, terminoloških i metodoloških problema, zbog čega je nužno jasno definirati pojmove i na konkretnim primjerima objasniti propisane metode, njihove pretpostavke i preduvjete.

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

• Novine u računovodstvu proračuna • Upravljanje državnom imovinom

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

1. Uvod - Uredba i Pravilnik 2. Praktičan primjer općeg akta predstavničkog tijela 3. Praktičan primjer objava od strane Javnobilježničke komore i Ministarstva graditeljstva 4. Praktičan primjer pripreme za uvođenje Baze podataka o kupoprodajnim cijenama 5. Analiza dosadašnjih iskustava i prijedlozi za poboljšanja 6. Praktični primjeri procjena i korištenja Baze podataka o kupoprodajnim cijenama 7. Procedure za evaluaciju Baze podataka o kupoprodajnim cijenama 8. Procedure za dobivanje izvadaka iz Baze podataka o kupoprodajnim cijenama 9. Zaštita osobnih podataka u kontekstu korištenja Baza podataka o kupoprodajnim cijenama 10. Pitanja i odgovori

TIM4PIN MAGAZIN • listopad • 2014.

PROCJENA VRIJEDNOSTI NEKRETNINA - praktična provedba Uredbe i Pravilnika

Predviđeni program rada seminar:

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

• Zakon o udrugama je na snazi

Upravo iz tog razloga tvrtka LIBUSOFT CICOM d.o.o. u suradnji s Udrugom gradova priprema cjelodnevni seminar na temu

• Dopunski rad i privremeno zapošljavanje • Plaće u lokalnim jedinicama • Porez na potrošnju • Potpore male vrijednosti

Seminar je namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, nekretninskim organizacijama, korisnicima baza podataka kupoprodajnih cijena (procjenitelji, vještaci,…), javnim bilježnicima, itd. Više informacija o navedenom semnaru, ovisno od interesa, kao i datum i mjesto održavanja moći ćete uskoro pronaći na našoj web www.spi.hr.

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / info@spi.hr LC poslovnice: LC Dalmacija - 021/314 - 265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757 - 021; LC Primorje - 051/614 - 040

ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

•

2014

KALENDAR RADIONICA I SEMINARA PONEDJELJAK LISTOPAD

UTORAK

SRIJEDA 1 Javna nabava osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i dječjih vr ća 8

6 7 Nabava građevinskih usluga Seminar o izradi financijskih i radova planova i proračuna za razdoblje 2015. – 2017. i plana nabave 13 14 15 Javna nabava javnih Javna nabava sudova i vatrogasnih postrojbi odvjetništava

20 Javna nabava ustanova u zdravstvu

21 Javna nabava jedinica lokalne (regionalne) samouprave

22 Javna nabava ustanova u kulturi

27 Okvirni sporazum; Dokumentacija za nadmetanje; Jamstva u javnoj nabavi

28 Principi pravne zaš te – poteškoće i problemi; Ekonomski najpovoljnija ponuda – primjeri kriterija i bodovanja; Središnja i zajednička javna nabava u praksi; Nove Direk ve EU-a 4 Naplata potraživanja za JLP(R)S s posebnim osvrtom na obročnu otplatu i otpis javnih i nejavnih davanja

29 Oslanjanje na tuđu sposobnost; Nabava usluga iz Dodatka II. B; Pregovarački postupci javne nabave; Primjena ins tuta pojašnjavanja

STUDENI

10 Specijalizirani seminar za JLP(R)S: Državne potpore – pravila i praksa 17 Prijevoz i ostala materijalna prava u javnim službama novine i posebni slučajevi primjene kolek vnih ugovora i radnopravnih propisa

24 Upravljanje EU projek ma - petodnevna edukacija s mogućnošću sudjelovanja po modulima, 1. modul PROSINAC

11 Dvodnevna edukacija „Provedba EU projekata - podugovaranje i izvještavanje“ 18

25 Upravljanje EU projek ma - petodnevna edukacija s mogućnošću sudjelovanja po modulima, 2. modul 2 Javna nabava za revizore, 1. DAN

5 SEMINAR ZA OVLAŠTENE REVIZORE I REVIZORSKE SUBJEKTE: Revizija ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Europske unije 12 Dvodnevna edukacija „Provedba EU projekata - podugovaranje i izvještavanje“ 19 Prijevoz i ostala materijalna prava u javnim službama, Rijeka

ČETVRTAK 2 Javna nabava ustanova u socijalnoj skrbi

PETAK 3

10 SEMINAR ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE: Pripreme za primjenu novih propisa i aktualnos u poslovanju 17 Škola financijskog upravljanja za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike, 2. DAN

16 Škola financijskog upravljanja za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike, 1. DAN 23 Dvodnevna edukacija „Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga; izrada proračuna projekta; praćenje u sustavu riznice“ 30 Javna nabava fakulteta i ins tuta

13 Škola računovodstva za proračune i proračunske korisnike, 1. DAN

20 Škola financijskog upravljanja za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike, 1. DAN Upravljanje nepravilnos ma Prijevoz i ostala materijalna i novos u postupku otpisa prava u javnim službama, potraživanja, Rijeka Split

26 Upravljanje EU projek ma - petodnevna edukacija s mogućnošću sudjelovanja po modulima, 2. modul 3 Javna nabava za revizore, 2. DAN

Upravljanje nepravilnos ma i novos u postupku otpisa potraživanja, Split 27 Upravljanje EU projek ma - petodnevna edukacija s mogućnošću sudjelovanja po modulima, 3. modul 4 Javna nabava komunalnih gospodarstava

24 Dvodnevna edukacija „Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga; izrada proračuna projekta; praćenje u sustavu riznice“ 31

7 KONFERENCIJA ZA JLP(R)S I NJIHOVE PRORAČUNSKE KORISNIKE: Specifičnos financijskog upravljanja u sustavu lokalne riznice 14 Škola računovodstva za proračune i proračunske korisnike, 2. DAN 21 Škola financijskog upravljanja za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike, 2. DAN

28 Upravljanje EU projek ma - petodnevna edukacija s mogućnošću sudjelovanja po modulima, 3. modul 5 Javna nabava za ponuditelje

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Evo nas već u posljednjem kvartalu godine i na pragu još jedne jeseni. Nakon kišnoga ljeta nadamo se da će nam dolazeći dani donije više sunca i ovogodišnjoj jeseni ukloni već ustaljeni epitet sumornos . S javne ekonomsko-poli čke scene, nažalost, ne dolaze nam najave „razvedravanja“. Kretanje proizvodnje i bruto domaćeg proizvoda zadržavaju nepovoljne trendove, a to je kao što znamo, jedini indikator na kojemu valja temelji realno planiranje i prognoziranje prihodne komponente financijske budućnos javnog sektora. I dugi niz prošlih godina imali smo sličnu situaciju i planirali smo s umjerenom dozom op mizma, postavljajući si neke željene ciljeve. Danas zato, kao i svih prošlih godina, imamo rebalanse proračuna. Kako državnoga, tako i većine lokalnih. Prihodna strana proračuna, približavanjem konca godine postaje sve izvjesnija, a također je nužno uskladi i „podplanirane“ rashode, koji se očekivano ili neočekivano, nisu uspjeli zadrža na ciljanoj i planiranoj razini. I ne treba dvoji da će se i ove godine planovi i proračuni na papiru uravnoteži . Papir, kažu, može podnije svašta. A izgleda i svi mi zajedno. U Hrvatskoj je izgleda nastupila i sezona referenduma. Donedavno smo ovim učestalim manifestacijama izravne demokracije, imali prilike svjedoči kod zapadnih susjeda, no ovaj alat demokracije srećom smo i mi otkrili. Pitanja su zaista raznolika, od definicije braka, izbornog zakona, mone zacije autocesta i sl., te nestrpljivo čekamo što je sljedeće. Možda bi uz ovako veliki broj nezaposlenih i u nedostatku poduzetničkih ideja, bilo dobro razmisli o uspostavljanju stalne referendumske infrastrukture u vidu ekipa stručnjaka za pravnu pripremu i ocjenu ustavnos referendumskih pitanja, opremljenih glasačkih mjesta, ku ja i pribora, pripreme panoa, profesionalnih brojača glasova itd. No, šalu na stranu. Ono što je sigurno jest da glasači ili barem značajan dio njih, nije zadovoljan svojim indirektnim, zastupničkim par cipiranjem u državnom upravljanju, te referendumima nastoji usmjeri neke zakonodavne, ekonomske i financijske tokove u pravcu koji smatra ispravni(ji)m. To je naravno pozi vno, ali ima i svoju cijenu, koju treba pla iz nejakih proračuna. Na koncu, nekoliko riječi i o pragma čnim stvarima, konkretno o časopisu koji upravo čitate. Pred nakladnikom i uredništvom je također promišljanje i planiranje nove poslovne godine. Ona je nezamisliva bez vas, poštovani čitatelji. Mi se nadamo da smo sadržajem i kvalitetom časopisa opravdali vaša očekivanja, te da ćete osta s nama i ubuduće. U tom uvjerenju, uskoro ćemo vam posla i ponude za nastavak pretplate za 2015. godinu pod nepromijenjenim uvje ma. Bili bismo vam zahvalni, ako biste naš časopis preporučili i vašim kolegama i suradnicima, koji s njime još nisu upozna . Do sljedećeg broja, srdačno vas pozdravljam s poštovanjem!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

impressum

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora

Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Oblikovanje naslovnice i grafička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag. iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Uredništvo:

Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41 Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www. m4pin.hr E-pošta: centar@ m4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE Zagreb, listopad, jednodnevni (8 sa ) i poludnevni (4 sata) programi Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu usavršavanja koje je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Cilj programa: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavršavanje kroz jednodnevne (8 sa ) i poludnevne (4 sata) programe. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja. Naziv programa 1.

6. 7.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Javna nabava javnih vatrogasnih postrojbi: • Planiranje nabave • Dokumentacija za nadmetanje • Upravljanje ugovorima Javna nabava sudova i odvjetništava: • Planiranje nabave • Dokumentacija za nadmetanje • Upravljanje ugovorima Javna nabava ustanova u zdravstvu: • Planiranje nabave • Dokumentacija za nadmetanje • Upravljanje ugovorima Javna nabava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave: • Planiranje nabave • Dokumentacija za nadmetanje • Upravljanje ugovorima • Javna nabava ustanova u kulturi: Planiranje nabave • Dokumentacija za nadmetanje • Upravljanje ugovorima Javna nabava fakulteta i ins tuta: • Planiranje nabave • Dokumentacija za nadmetanje • Upravljanje ugovorima • Okvirni sporazum; Dokumentacija za nadmetanje; Jamstva u javnoj nabavi Pravna zaš ta; Ekonomski najpovoljnija ponuda – primjeri kriterija i bodovanja; Središnja i zajednička javna nabava u praksi; Nove Direk ve EU Oslanjanje na tuđu sposobnost; Nabava usluga iz Dodatka II. B; Pregovarački postupci javne nabave; Primjena ins tuta pojašnjavanja

Trajanje

Predavači

Datum održavanja

4 sata

Ana Zorić, Sabina Rebrović

13.10.

4 sata

Ana Zorić, Sabina Rebrović

14.10.

4 sata

Vesna Jurasović, Ana Zorić, Sabina Rebrović

20.10.

4 sata

Vesna Jurasović, Ana Zorić, Sabina Rebrović

21.10.

4 sata

Ana Zorić, Sabina Rebrović

22.10.

4 sata

Ana Zorić, Sabina Rebrović

23.10.

8 sa 8 sa 8 sa

Vesna Jurasović, Iva Šuler, Biljana Lerman Goran Matešić, Nikolina Bačurin, Ivica Pranjić, Iva Šuler, Biljana Lerman Iva Šuler, Biljana Lerman, Ivica Pranjić

27.10. 28.10. 29.10.

Nastavni materijal: materijal s prezentacijama predavača. Naknada za sudjelovanje po sudioniku za jednodnevno usavršavanje iznosi 900,00 kuna (uključen PDV), za poludnevno usavršavanje 500,00 (uključen PDV). Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje, IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: (faks)01/5531-335, 01/5531-755, 099/3037-677, 099/3037-678

SADRŽAJ

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Vesna Lendić Kasalo Stupio je na snagu novi Zakon o udrugama 11 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Marko Maček Potpore male vrijednos – izazovi i prednos primjene 19 Davor Vašiček Saša Drezgić Proračunsko financiranje inves cija – opći pristup i osvrt na ulaganja u energetsku učinkovitost 23

POREZI I DOPRINOSI

TIM4PIN INFO

Maja Lukeš-Petrović Oporezivanje bezalkoholnih pića porezom na potrošnju 68

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 114 2. Naknade korisnika državnog proračuna 115 3. Plaće 117 4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad 121 5. Drugi dohodak 123 6. Primici izuze od ovrhe 124 7. Financijske obavijes 125 8. Ostale informacije 126

Prijenos porezne obveze - novi obrazac PPOU 74 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Ma lda Copić Revizija EU projekata 76 EKONOMIKA Gorana Roje Osvrt na aktualnos u području upravljanja državnom imovinom 78

RAČUNOVODSTVO

ŠKOLSTVO

Mladenka Karačić Novine kod planiranja i eviden ranja prihoda i rashoda iz sredstava EU-a 29

Fadila Bahović Posebni uvje rada u školama i dodaci na plaću 83

Ivana Vargašević Čonka Izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu 33

ZDRAVSTVO

Vesna Vašiček Zna li se važnost računovođa u javnom sektoru? 41 JAVNA NABAVA Ante Loboja Ponuda u postupku javne nabave 45

Ivana Jakir-Bajo Novine u sustavu računovodstva i planiranja u zdravstvu 88 LOKALNA SAMOUPRAVA Desanka Sarvan Korištenje javnih površina 90 Željka Tropina Godec Plaće u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 93

RADNO PRAVO

Vesna Šiklić Odak Nova pravila privremenog zapošljavanja 63

Ivana Jakir-Bajo Devetomjesečno financijsko izvješće neprofitnih organizacija 102

PLAĆE I NAKNADE

Raspored tema predavanja po gradovima: 1. RIJEKA, 19. STUDENOGA (Hotel Bonavia, Dolac 4): • Prijevoz i ostala materijalna prava u javnim službama (od 10.00 do 12.00 h) i • Upravljanje nepravilnos ma i novos u postupku otpisa potraživanja (od 12.30 do 14.30 h) 2. SPLIT, 20. STUDENOGA (Županijska komora Split, Velika vijećnica, Obala A. Trubmića 4): • Prijevoz i ostala materijalna prava u javnim službama (od 10.00 do 12.00 h) i • Upravljanje nepravilnos ma i novos u postupku otpisa potraživanja (od 12.30 do 14.30 h) Više informacija na str. 10 časopisa.

www. m4pin.hr

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Helena Dagos n Formiranje cijena vodnih usluga 105

Dražen Opalić Specifikacija nepovezanih uplata u vezi s Obrascem JOPPD-om 66

U Rijeci i Splitu omogućili smo odvojenu prijavu na pojedini seminar koji će se odvija jedan za drugim, ovisno o tome na kojem želite prisustvova .

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA I NOVOSTI U POSTUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA te PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA, u Rijeci 19.11. i Splitu 20.11.

Sanja Ro m Dopunski rad 56

Interak vne radionice

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, hotel Palace, 16. i 17. listopada 2014. 10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h) Uspostavi dobar sustav financijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnos žele doći do više financijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav financijskog upravljanja. Za sustav financijskog upravljanja važno je razumje proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj je kroz ovu školu da konkretan i detaljan pregled svih komponen dobrog sustava financijskog upravljanja te Vam omogući da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva financija.

P R O G R A M Š K O L E: I. DAN 1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Specifični poslovni događaji (klasifikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h) 4. Utvrđivanje rezultata, financijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

II. DAN

1. Što je sustav financijskog upravljanja i kako potvrdi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h) 2. Sastavljanje Izjave o fiskalnoj odgovornos : kako pripremi predmet, na koji način tes ra pojedina pitanja i posloži svu dokumentaciju uz Upitnik o fiskalnoj odgovornos (od 10.30h do 11.00h) 3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 4. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h) 5. Obveza pregleda i kontrole Izjava o fiskalnoj odgovornos proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h)

6. Upravljanje nepravilnos ma, tko nepravilnos uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma (od 15.30h do 16.00h) 7. Odgovori na pitanja i konzultacije Predavači: TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji žele i trebaju zna više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje PDV, ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača i CD s prezentacijama. Materijal za drugi uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, Upitnik te obrasce tes ranja i CD sa svim materijalima Mjesto održavanja: Hotel Palace (Trg J. J. Strossmayera 10, Zagreb). Prijavi se možete na jedan ili na oba dana. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-34, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Dvodnevna edukacija: „BESPOVRATNA SREDSTVA PRIPREMA PROJEKTNIH PRIJEDLOGA; IZRADA PRORAČUNA PROJEKTA; PRAĆENJE U SUSTAVU RIZNICE“ Zagreb, 23. i 24. listopada 2014., hotel Central Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU-a, te im da smjernice za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za prijavu na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te izradu proračuna projekta. Polaznici se upoznaju s metodologijom pripreme projekata za natječaje EU-a od osmišljavanja ideje do razrade ak vnos , vremenskog planiranja, izrade logičke matrice i pripreme proračuna. Sami proračunski korisnici suočavaju se s dodatnim izazovom, pravovremenim planiranjem i praćenjem projekata u sustavu Državne riznice, što će se u edukaciji kvalitetno pojasni . Seminar je namijenjen voditeljima projekata, financijsko-računovodstvenim djelatnicima, financijskim savjetnicima, te financijskim ins tucijama koje se pojavljuju u pružanju računovodstvenih, savjetničkih ili revizijskih usluga na projek ma koji se financiraju iz pretpristupnih (IPA) i fondova EU. PROGRAM EDUKACIJE 1. dan 09:15 – 09:45

Uvod u projektni menadžment

09:45 – 11:30

Upravljanje projektnim ciklusom: - faze projektnog ciklusa - pristup logičkog okvira (logička matrica)

11:30 – 11:45

Pauza

11:45 – 13:00

Prijavni obrazac (relevantnost, opis projekta, plan ak vnos – gantogram, održivost) Vježba: Izrada logičke matrice Pauza za ručak

13:00 – 14:00 14:00 – 16:00

Proračun općenito i pojednostavljeni prikaz troškova Plan ak vnos i budže ranje Dijelovi proračuna 2. dan

09:15 – 09:45

Proračun

09:45 – 11:30

Kategorija troška: Ljudski resursi ili troškovi osoblja Kategorija troška: Putovanja Kategorija troška: Kapitalna ulaganja Kategorije troška: Usluge, Administra vni ili režijski troškovi, Rezerva za nepredviđene izdatke Pauza

11:30 – 11:45

13:00 – 14:00

Pauza za ručak

14:00 – 16:00

Praćenje projekata u sustavu proračuna (Izvori financiranje; Računovodstveno eviden ranje prijenosa sredstava pomoći EU)

Sudionici po završetku dobivaju potvrdu o sudjelovanju.

Osnovni cilj edukacije je educira korisnike koji provode projekte EU-a o izazovima, problemima, najčešćim pogreškama i preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekata EU-a, te ih upozna s osnovama i obvezama koje proizlaze iz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (obvezama korisnika, partnera, pravilima provedbe, procedurama nabave, osnovama financijskog i računovodstvenog praćenja). Edukacija je namijenjena voditeljima projekata, financijsko-računovodstvenim djelatnicima, svima onima čiji su projek u fazi provedbe, ali i svima onima koji su aplicirali na neki od natječaja ili će pak aplicira na neki od natječaja koji nas očekuju. Pravovremenim planiranjem, praćenjem i uključivanjem svih relevantnih osoba i ins tucija pos že se kvalitetnija provedba i veća iskorištenost sredstava EU-a. Sudionici po završetku dobivaju potvrdu o sudjelovanju. PROGRAM EDUKACIJE 1. dan 09:15 – 11:00 Tko je tko u provedbi EU projekta? Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje movima, ugovorne obveze) Sekundarna nabava – općenito 11:00 – 11:15 Pauza 11:15 – 12:30 Sekundarna nabava: usluge, radovi i oprema PRAG – pojedinačna nabava (single tender) Vježba: Analiza primjera opisa posla i tehničkih specifikacija 12:30 – 13:30 Pauza za ručak 13:30 – 16:00 Procedure nabave u EU projek ma (najčešće): PRAG – natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP) ZJN (otvoreni i ograničeni postupak) Vježba: Razvijanje plana nabave 2. dan 09:15 – 11:30 Obveza izvještavanja Vrste izvješća Plan izvještavanja Vježba: Izrada plana izvještavanja 11:30 – 11:45 Pauza 11:45 –13:00 Zahtjevi za plaćanjem/nadoknadom sredstava Izmjene Ugovora Dokumen ranje troškova Računovodstvo 13:00 – 14:00 Pauza za ručak 14:00 – 15:30 Osiguravanje revizorskog traga Arhiviranje Komunikacija i vidljivost Monitoring (posjete na terenu) 15:30 – 16:00 Pitanja i odgovori Ko zacija: 1.600,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi). Polaznici edukacije imaju mogućnost kupovine nove knjige „Upravljanje EU projek ma“ po cijeni od 250 kn. (Redovna cijena iznosi 350 kn) Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Ko zacija: 1.600,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi). Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00. Polaznici edukacije imaju mogućnost kupovine kupovine knjige „Upravljanje EU projek ma“ po cijeni od 250 kn. (Redovna cijena iznosi 350 kn.

Zagreb, 11. i 12. studenog 2014., hotel Palace

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Vježba: Izrada proračuna projekta (primjer po kategorijama troška)

„PROVEDBA EU PROJEKATA PODUGOVARANJE I IZVJEŠTAVANJE“

11:45 – 13:00

Dvodnevna edukacija:

INTERAKTIVNA RADIONICU NA TEMU:

NAPLATA POTRAŽIVANJA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE S POSEBNIM OSVRTOM NA • obročnu otplatu i otpis javnih davanja • obročnu otplatu i otpis nejavnih davanja Zagreb, hotel Palace, 4. studenog, od 10 do 14 sa Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organizirano interak vnu radionicu o napla potraživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme o I. procedurama naplate prihoda II. obročnoj otpla i otpisu dospjelih poreza i drugih javnih davanja III. obročnoj otpla i otpisu nejavnih davanja. Ključni dio radionice bit će posvećen odgovorima na vaša pitanja i pojašnjenju konkretnih postupanja koja će vam u izravnom kontaktu da naši savjetnici. Također bit će prezen rani i primjeri iz prakse. Radi efikasnijeg odvijanja radionice, ukoliko imate specifičnih pitanja možete ih i unaprijed dostavi putem e-pošte na: pitajcentar@ m4pin.hr i centar@ m4pin.hr. Radionica je namijenjena svima zaposlenima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj su nadležnos postupanja usmjerena ka pravodobnom i učinkovitom prikupljanju prihoda, ali i onim djelatnicima koji u svom poslu uslijed različi h okolnos odlučuju o obročnoj otpla i otpisu javnih i nejavnih davanja. PROGRAM I.

Uvodno predavanje

U uvodnom predavanju naglasak će bi stavljen organizaciju i naplatu prihoda u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pojašnjenja obveza iz proračunskih propisa u tom smislu.

II.

Procedure naplate prihoda

Zašto je korisno ima procedure naplate prihoda i kako bi takve procedure trebale izgleda tema je drugog dijela predavanja u okviru kojega će bi prezen rane glavne odrednice takvih procedura kao i primjeri kako bi mogle izgleda procedure.

III.

Obročna otplata i otpis dospjelih poreza i drugih javnih davanja

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

U trećem dijelu predavanja bit će predstavljene novine kod poreza i drugih javnih davanja vezane za obročnu otplatu i otpis dospjelih obveza. Uz to poseban osvrt bit će dan o pitanjima utvrđivanje i naplate javnih davanja, zastare, ovršnog postupka te o žalbenom postupku.

IV.

Obročna otplata i otpis nejavnih davanja

Na kraju ćemo objasni što se izmijenilo u pogledu kriterija, mjerila i postupka za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja države odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nakon nedavne izmjene podzakonskog propisa kojim je uređeno navedeno područje. Naknada za sudjelovanje po sudioniku za usavršavanje iznosi 625 kuna po osobi (500kn + PDV) i uključuje prezentacijske materijale, radni materijal i napitak u pauzi. Naknada za drugog i sljedeće sudionike iz iste ins tucije bez materijala je 375,00 kuna (300kn + PDV). Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-43, model 00. Prijavi se možete:

• e-poštom:prijave@ m4pin.hr • on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PINCentra: (faks) 01/5531-335, (tel) 01/5531-755, 099/3037-677, 099/3037-678

SEMINAR ZA OVLAŠTENE REVIZORE I REVIZORSKA DRUŠTVA na temu

REVIZIJA UGOVORA O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA EUROPSKE UNIJE Zagreb, hotel Arcotel, 5. studenoga 2014., s početkom u 10 h U okviru fondova EU-a najčešće se sklapaju ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava, koji vrlo često definiraju (općim i/ili posebnim dijelovima ugovora), da je korisnik sredstava obvezan ima vanjsku reviziju projekta (revizija projektnih troškova). Najčešće se revizija u okviru projekata EU-a provodi u slučajevima kada je: 1. ukupan iznos bespovratnih sredstava EU-a veći od 100.000,00 eura; 2. predujam veći od 750.000,00 eura; 3. iznos međuplaćanja veći od 5.000.000,00 eura ili 4. iznos završnog plaćanja veći od 100.000,00 eura. Svaki pojedinačni natječaj definira u kojim slučajevima je revizija obvezna i prema kojim obrascima, ali metodologija pripreme revizorskog izvješća je standardizirana. Na temelju dosadašnjeg iskustvo u provedbi programa EU-a primijećene su nepravilnos i nedostaci pripremljenih revizorskih izvješća prvenstveno zbog nepoznavanja specifičnos provedbe programa EU-a i projekata EU-a. Ovaj jednodnevni seminar ima cilj da prak čne informacije o standardnim procedurama revizije i pripremi revizorskih izvješća za ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava EU-a. Program radionice: 10.00 – 11.00: Ugovorna obveza i predmet revizije (projekt EU-a) 11.00 – 12.00: Uloge naručitelja i izvršitelja u revizorskom poslu pauza od 12.00 – 12.30 h 12.30 – 14.00: Primjer predloška revizorskog izvješća 14.00 – 15.30: Standardne procedure kontrole projektnih troškova 15.30 – 16.00: Najčešće pogreške, napomene, pitanja i odgovori

Seminar je namijenjen revizorima i revizorskim društvima, koji za korisnike bespovratnih sredstava EU-a pružaju usluge revizije projekata financiranih po linijama bespovratnih sredstava. Seminar je koristan i za financijsko računovodstvene djelatnike, unutarnje revizore, financijskim savjetnicima, te financijskim ins tucijama koje se pojavljuju u pružanju računovodstvenih, savjetničkih ili revizijskih usluga na projek ma, koji se financiraju iz pretpristupnih (IPA) i fondova EU. Predavači: savjetnici TIM4PIN-a i suradnici iz nadležnih jela državne i javne uprave. Materijal: Radni materijal i prezentacije predavača.

Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-67, model 00. Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr (slanjem popunjene prijavnice u privitku) • on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 800,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi).

Seminar će se održa 5. studenog 2014. u Zagrebu, u hotelu Arcotel, Ulica kneza Branimira 29, u vremenu od 10.00 do 16.00 h, s pauzom za kavu od 12.00 do 12.30 h.

SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

DRŽAVNE POTPORE PRAVILA I PRAKSA 10. studenog 2014., hotel Palace, Zagreb, od 10.00 do 15.30 h Uspostavi učinkovit i zakonit sustav dodjeljivanja državnih potpora cilj je svake jedinice lokalne i područne samouprave. To je ne samo zakonska obveza, već i potreba svih davatelja potpora koji žele dodjeljiva državne potpore transparentno i sukladno važećim pravilima, a kako bi pos gli maksimalne učinke – razvoj malog i srednjeg poduzetništva, konkurentnost i regionalni razvoj. U tu svrhu potrebno je poznava zakonski okvir i provedbena pravila, osobito Zakon o državnim potporama te specifične kategorije i instrumente dodjele državnih potpora. Cilj je ovim seminarom da konkretan i detaljan pregled svih pravila i mogućnos sustava državnih potpora, te Vam omogući da izradite kvalitetne programe državnih potpora i usmjerite proračunska sredstva u projekte s višom dodanom vrijednošću. PROGRAM RADIONICE: I. dio 1. Sustav državnih potpora u RH (od 10.00 do 11.00 h): a) Zakon o državnim potporama b) Definicija državnih potpora (4 elementa s primjerima), davatelja i korisnika državnih potpora c) Tijela u sustavu državnih potpora i njihove nadležnos , uloga Ministarstva financija d) Obveze davatelja potpora iz Zakona o državnim potporama

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

e) Postupci prijave i ocjene potpora sukladno Zakonu o državnim potporama: članci 8. i 9. ZDP-a

2. Potpore male vrijednos (od 11.00 do 11.20 h) 3. Uredba o općem skupnom izuzeću, s posebnim osvrtom na: f) Socijalni prijevoz putnika (od 11.20 do 12.00 h) g) Sportska infrastruktura (od 11.20 do 12.00 h) h) Elementarne nepogode (od 11.20 do 12.00 h) i) Odgovori na pitanja (od 12.00 do 12.30 h) Pauza (od 12.30 do 13.30 h) II. dio 4. Usluge od općeg gospodarskog interesa – SGEI/ PSO i Uredba 1370/2007 – gradski prijevoz (od 13.30 do 14.00h) 5. Prodaja i davanje u najam zemljišta/zgrada (od 14.00 do 14.15 h) 6. Razvojne agencije, poduzetničke zone, inkubatori, tehnološki parkovi (od 14.15 do 15.00 h) 7. Odgovori na pitanja i konzultacije (od 15.00 do 15.30 h)

Predavači: TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Radionica je namijenjena svim zaposlenicima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji žele i trebaju zna više o državnim potporama, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Materijal: Radni materijal i prezentacije predavača. Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 600,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 350,00 kn (uključuje PDV i kavu u pauzi, bez materijala). Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-32, model 00.

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE 13. i 14. studenoga, hotel Palace, Zagreb U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnos ma i u različi m pravnim oblicima. Svi subjek primjenjuju propisani sustav računovodstva i financijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe financijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenos proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja financijskih planskih dokumenata, a također i u uskoj je korelaciji s dokazivanjem fiskalne odgovornos čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova, te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurira svoja znanja nužna za dobro financijsko upravljanje, planiranje ak vnos , praćenju financijske efikasnos i zakonitos u kontekstu fiskalne odgovornos , sastavljanju i razumijevanju financijskih izvješća i izradi proračunskih planskih dokumenata. Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i financijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS-a i proračunskih korisnika, financijskim izvještavanjem, financijskim upravljanjem, fiskalnom odgovornošću i izradom financijskog plana/proračuna. Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Ministarstva financija i akademske zajednice. Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materijale) Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-40, model 00. Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja. PROGRAM 1. dan Ins tucionalni okvir sustava proračuna

Klasificiranje poslovnih događaja, odnos proračuna i proračunskih korisnika, riznica – uređen sustav javnih financija Porezni položaj proračunskih subjekata (PD, PDV) Državna i interna revizija, FMC u javnom sektoru

Klasifikacije, priznavanje i mjerenje prihoda Priznavanje i mjerenje imovine i izvora – pravila i primjeri Financijska izvješća i izvješća o izvršenju proračuna – načela, sadržaj i primjeri sastavljanja Planiranje proračuna – metodologija i prak čni primjeri. Izrada financijskog plana proračunskih korisnika – metodologija i prak čni primjeri

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Osnove računovodstva

Klasifikacije, priznavanje i mjerenje rashoda – pravila i primjeri

Obilježja i funkcije sustava proračuna, proračunski proces, zakonski okvir

2. dan

Plaće i oporezivanje dohodaka Kolek vni ugovori

Stručna radionica

PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA - novine i posebni slučajevi primjene kolek vnih ugovora i radnopravnih propisa Zagreb, hotel Palace, 17. studenog 2014. godine, od 10.00 do 14.00 h Uslijed otkazivanja posljednjeg GKU-a javnih službi, koji je uređivao pravo prijevoza (GKU za djelatnost socijalne skrbi), sve djelatnos javnih službi od svibnja 2014. nužno primjenjuju članak 67. TKU-a, odnosno nove odredbe o prijevozu, jer od tada više ne postoji ni jedan GKU koji je na snazi, a uređuje pravo prijevoza. S obzirom na potpuno drugačiji način obračuna te na činjenicu da je cijeli članak 67., koji definira pravo prijevoza kompliciran za tumačenje, a tumačenja Komisije često budu kontradiktorna odredbama samog članka, javlja se potreba za rješavanjem svih nedoumica i upita u najkraćem mogućem roku. Osim područja prijevoza, brojni upi postoje i o pitanju primjene ograničenja propisanih Dodatkom II TKU-a, kojim se nastavljaju primjenjiva restrikcije u isplatama i u 2014., 2015. i 2016. godini, s obzirom na to da u proračunu i dalje nema prostora za isplate određenih materijalnih prava. Uslijed velikog broja upita, osvrnut će se i na druga aktualna područja iz radnog prava, koja detaljnije dostavljamo u programu u nastavku. 1 2 3

4 5 6 7 8

PROGRAM TKU – vremensko važenje i stupanje na snagu, trenutno važeći GKU-i Zabrana i ograničenja isplate materijalnih prava prema Dodatku II – tko nije i zašto, a tko zaista jest obvezan primjenjiva ograničenja i zabrane u ispla dnevnica, jubilarnih nagrada, regresa za godišnji odmor i božićnica. Novine u ostvarivanju određenih materijalnih prava sukladno TKU te novim tumačenjima Komisije – plaćeni dopust za svako darivanje krvi, plaćeni dopust za pripremu i polaganje stručnog ispita, izmjena uvjeta za izračun otpremnine, pravo na novčanu pomoć u slučaju rođenja djeteta, izmjena uvjeta za ostvarivanje prava na pokriće troškova liječenja, troškova nabave medicinskih pomagala, odnosno lijekova. Naknada za trošak prijevoza (čl. 67. TKU-a) – osvrt na ostvarivanje prava na mjesni, međumjesni i zonski prijevoz sukladno odredbama članka 67., te tumačenjima Komisije (ažurirano s najnovijim tumačenjima). Izdvojeni najčešći upi korisnika s naglaskom na dileme u vezi s prijevozom na posao i s posla (čl. 67.) Oporezivanje dohotka i naknada za osobe u radnom odnosu i izvan radnog odnosa – poseban osvrt na uvjete i načine isplate naknada drugog dohotka s primjerima iz prakse. Porezni status raznih isplata i primitaka Specifičnos povezane sa službenim putovanjem, radom na terenu

Radi efikasnijeg odvijanja radionice, pozivamo vas da svoja specifična pitanja unaprijed dostavite e-poštom na: pitajcentar@ m4pin.hr i centar@ m4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku za usavršavanje iznosi 590,00 kuna (uključen PDV). Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-43, model 00.

Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-335 (fax), 01/5531-755, 099/3037-677, 099/3037-678

S obzirom na veliki interes za teme interak vnih radionica UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA I NOVOSTI U POSTUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA te PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA, odlučili smo ih održa i u Rijeci 19.11. i Splitu 20.11. U Rijeci i Splitu omogućili smo odvojenu prijavu na pojedini seminar koji će se odvija jedan za drugim, ovisno o tome na kojem želite prisustvova .

Raspored tema predavanja po gradovima: 1. RIJEKA, 19. STUDENOG (Hotel Bonavia, Dolac 4): • PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA (od 10.00 do 12.00 h) i • UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA I NOVOSTI U POSTUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA (od 12.30 do 14.30 h) 2. SPLIT, 20. STUDENOG (Županijska komora Split, Velika vijećnica, Obala A. Trubmića 4): • PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA (od 10.00 do 12.00 h) i • UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA I NOVOSTI U POSTUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA (od 12.30 do 14.30 h) Naknada za sudjelovanje po sudioniku za usavršavanje iznosi 350,00 kuna (uključen PDV). Ukoliko se prijavite na obje radionice, ko zacija je za obje snižena na 600,00 kn po osobi. Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-43, model 00. Više o seminarima možete pročita na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

USKORO! Izlazi iz ska!!

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA specifična pitanja, službeni stavovi i zbirka propisa

UDK 347.2

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Stupio je na snagu novi Zakon o udrugama Vesna Lendić Kasalo* Novi Zakon o udrugama (NN, br. 74/14) stupio je na snagu 1. listopada 2014. Sve udruge, a u registru udruga ih ima upisanih preko 52.000, dužne su uskladi svoje statute s ovim Zakonom i o tome podnije zahtjev za upis promjena nadležnom uredu državne uprave u roku od godinu dana od stupanja Zakona na snagu (do 1. listopada 2015.). U članku se navode i sažeto komen raju neke bitne izmjene u odnosu na dosadašnji Zakon, kao i odredbe koje udruge trebaju ima u vidu u postupku usklađivanja, odnosno oni koji žele osnova novu udrugu u postupku osnivanja.

1. Predmet i primjena Zakona Novim Zakonom o udrugama jasnije se uređuje osnivanje, pravni položaj, djelovanje, registracija, financiranje, imovina, odgovornost, statusne promjene, nadzor, prestanak postojanja udruge sa svojstvom pravne osobe, upis i prestanak djelovanja stranih udruga u Republici Hrvatskoj, kao i druga pitanja od značaja za statusno-pravni položaj udruga. Važno je naglasi da se ovaj Zakon ne odnosi na udruživanje u poli čke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca, jer je njihovo djelovanje uređeno drugim propisima. Ovim zakonom ne uređuje se ni djelovanje udruga koje nemaju svojstvo pravne osobe, na koje se na odgovarajući način primjenjuju propisi koji se odnose na ortaštvo prema Zakonu o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08), člancima od 637. do 660.

Načelo demokratskog ustroja znači da članovi upravNovi Zakon je pojam udruge definirao sličano kao i ljaju udrugom i da unutarnji ustroj udruge mora bi dosadašnji, ali je ponešto izmijenio odnosno dopu- zasnovan na načelima demokratskog zastupanja i denio područja u kojima se udruge osnivaju, s m da mokratskog načina očitovanja volje članova. Načelo neprofitnos znači da se udruga ne osniva sa svrhom * Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., zamjenica ravnatelja Ureda Vlade stjecanja dobi , ali može obavlja djelatnos kojima se ostvaruje prihod (gospodarsku djelatnost), sukladRepublike Hrvatske za udruge.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

2. Pojam i načela djelovanja udruge

Novi Zakon o udrugama utvrdio je načela djelovanja udruge i to načelo neovisnos , javnos , demokratskog ustroja, neprofitnos i načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu. Načelo neovisnos znači da udruga samostalno utvrđuje ciljeve, djelatnos , područja djelovanja i svoj unutarnji ustroj i samostalno obavlja djelatnos koje nisu u suprotnos s Ustavom i zakonom. Djelovanje udruge kao privatno-pravne osobe temelji se na načelu javnos , a Zakon izričito propisuje da je statut osnovni instrument za definiranje javnos rada udruge, u skladu sa Zakonom. Naime, javnost rada udruge u ovom Zakonu normirana je još na dva načina: po javnos podataka koji se upisuju u javno dostupni Registar udruga i po obvezi podnošenja godišnjeg financijskog izvješća, koji se onda javno objavljuje u Registru neprofitnih organizacija i Registru udruga.

Ovdje valja napomenu da Europska konvencija o ljudskim pravima jamči slobodu udruživanja kako formalnim udrugama (onima koja imaju svojstvo pravne osobe), tako i neformalnim udrugama (onima koje djeluju bez pravne osobnos ). Isto tako, praksa Europskog suda za ljudska prava nedvosmisleno potvrđuje da je stjecanje svojstva pravne osobe pravo, a ne obveza udruge, te je i novi Zakon o udrugama zadržao odredbu kojom priznaje postojanje udruga bez postojanja pravne osobnos , ali se njihovo djelovanje ne uređuje ovim propisom.

je lista područja i dalje otvorena, ali je uvjetovao da bez obzira na područje djelovanja udruga mora ima uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnos s Ustavom i Zakonom. Ono što udrugu razlikuje od drugih pravnih osoba i profitnih oblika udruživanja je udruživanje fizičkih ili pravnih osoba bez namjere stjecanja dobi ili drugih gospodarski procjenjivih koris . Udruga svoju pravnu osobnost stječe danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske. Datum osnivanja udruge je datum na koji je održana osnivačka skupš na i njega treba razlikova od dana upisa udruge u Registar udruga.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

no zakonu i statutu, što je dodatno razrađeno u dijelu Zakona, koji uređuje imovinu i financiranje udruge. Načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu znači da udruge slobodno sudjeluju u razvoju, praćenju, provođenju i vrednovanju javnih poli ka kao i u oblikovanju javnog mnijenja, te izražavaju svoja stajališta i mišljenja i poduzimaju inicija ve o pitanjima od njihova interesa.

3. Osnivanje udruge

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Novi Zakon i dalje predviđa da udrugu mogu osnova najmanje tri osnivača. Među m, u odnosu na dosadašnji, novi Zakon je omogućio da osnivači udruge budu i osobe koje to do sada nisu mogle bi . Naime, osnivač osim poslovne sposobne fizičke osobe i pravne osobe (pri čemu se ne pravi razlika između domaćih i stranih fizičkih ili pravnih osoba) može bi i maloljetna osoba s navršenih 14 godina, kao i punoljetna osoba lišena poslovne sposobnos u dijelu sklapanja pravnih poslova s prethodno ovjerenom suglasnošću zakonskog zastupnika odnosno skrbnika, što je sukladno međunarodnim pravnim standardima, koji obvezuju Republiku Hrvatsku i suvremenoj međunarodnoj praksi.

Ovdje je važno istaknu da bi osnivač – punoljetna osoba lišena poslovne sposobnos ili maloljetna osoba koja bi sudjelovala u radu osnivačke skupš ne, odnosno da bi odluke takve skupš ne bile pravno valjane, nužno je da je suglasnost zakonskog zastupnika dana prije održavanja osnivačke skupš ne. Istovremeno, Zakon propisuje da u trenutku osnivanja udruge minimalno jedan osnivač mora bi punoljetna, poslovno sposobna osoba kojoj nije oduzeta poslovna sposobnost u dijelu sklapanja pravnih poslova, te da osoba ovlaštena za zastupanje udruge može bi samo punoljetna, poslovno sposobna osoba, ako joj poslovna sposobnost nije oduzeta u dijelu sklapanja pravnih poslova. Sukladno dobrovoljnom i privatno-pravnom karakteru udruge, kao i osnovnoj (nega vnoj) obavezi države u ostvarivanju slobode udruživanja, osim broja od minimalno tri osnivača, ne propisuje se minimalni broj pravnih ili fizičkih osoba koje moraju bi osnivači udruge, već je to ostavljeno na diskreciju samim osnivačima: udrugu mogu osnova samo fizičke osobe, samo pravne osobe, ili pravne i fizičke osobe.

4. Članstvo i popis članova udruge

UDK 347.2

član bilo koje udruge, jer članstvo u udruzi je pitanje unutarnjeg ustroja o kojemu osnivači/članovi udruge samostalno odlučuju i država ne može zajamči ni jednoj osobi članstvo u bilo kojoj udruzi. Sloboda udruživanja uključuje i tzv. nega vnu slobodu udruživanja, odnosno pravo da se ne bude član udruge. Osnivači/članovi udruge samostalno odlučuju o tome hoće li i pod kojim uvje ma primi nove članove. To se očituje u pravilu da je osnovni instrument za uređivanje ovog pitanja statut udruge. Jedino ograničenje koje se u tom smislu postavlja če se zabrane diskriminacije, koja je uređena Ustavom Republike Hrvatske i posebnim propisima. Dodatni uvjet za pristupanje udruzi postavlja samo za maloljetne osobe, pa tako za osobu mlađu od 14 godina pisanu izjavu o učlanjivanju u udrugu daje zakonski zastupnik ili skrbnik (potpisuje pristupnicu za učlanjivanje djeteta u udrugu), a za maloljetnu osobu s navršenih 14 godina uz njezin potpis na pristupnici za učlanjivanje u udrugu zakonski zastupnik ili skrbnik treba da pisanu suglasnost.

Radi zaš te pravne sigurnos i interesa članova, Zakon propisuje da je udruga obvezna vodi popis svojih članova, pod prijetnjom prekršajne sankcije. Popis članova se vodi elektronički ili na drugi prikladan način, te obvezno sadrži podatke o osobnom imenu (nazivu), OIB-u, datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, kategoriji članstva, ako su utvrđene statutom udruge, te datumu prestanka članstva u udruzi, a može sadržava i druge podatke. Popis članova uvijek mora bi dostupan na uvid svim članovima i nadležnim jelima, na njihov zahtjev, ali udruga nije dužna javno objavljiva popis svojih članova ni ga dava na uvid nečlanovima, nenadležnim jelima i pojedincima. U smislu Zakona o OIB-u popis članova smatra se službenom evidencijom udruge1.

Odgovor na pitanje koji mnogi postavljaju: zašto Zakon ne predviđa nikakva ograničenja za članstvo udruzi treba podatak o OIB-u člana udruge? – jednou udruzi i propisuje da svaka fizička i pravna osoba stavan je: udruzi treba podatak o OIB-u kako bi utvrmože, sukladno Zakonu i statutu udruge, posta članom udruge. Među m, ovdje treba ima u vidu da 1 Službena evidencija podrazumijeva evidenciju (registar, upisnik, sukladno međunarodnoj dobroj praksi, sloboda udru- popis, ma ce i ostale evidencije) o osobama i o imovini, imovinpravima i obvezama, koja je ustanovljena posebnim propiživanja ne podrazumijeva pravo osobe da postane skim som, odnosno općim aktom korisnika OIB-a.

UDK 347.2

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

dila točan iden tet člana2. Udruga unosi OIB u popis članova i ne mora ga nigdje javno objavljiva ni ikome prosljeđiva . Svi članovi udruge imaju pravo uvida u popis članova, a internim aktom udruga može uredi koji podaci se o članu pri tome prikazuju. S druge strane, s obzirom na to da je članstvo u udruzi dobrovoljno, da su udruge privatno pravne osobe, nitko ne može natjera člana da da svoje podatke, ali se internim ak ma udruge može propisa da su minimalni podaci o članu propisani Zakonom, uvjet za članstvo (ostanak članstva) u udruzi. Nadležna jela mogu traži uvid u popis članova udruge samo u izvršavanju svoje zakonom utvrđene zadaće i pri tome mogu ima uvid i u podatke o OIB-u članova, a da bi izbjegla prekršajnu kaznu udruga mora vodi popis sukladno Zakonu. Također, potpunim podacima o članovima udruge udruga dokazuje brojnost članstva, što primjerice može bi uvjet za dobivanje određenih financijskih sredstava iz javnih izvora ili drugih pogodnos . Zlouporaba podatka o OIB-u, kao i zlouporaba bilo kojeg drugog podatka podliježe kaznenim propisima, a sukladno Zakonu o udrugama za zakonito poslovanje udruge nadležna je osoba ovlaštena za zastupanje udruge3.

5. Statut udruge

osobnih podataka.

Osnovne odredbe o upravljanju udrugom i jelima udruge u novom Zakonu nisu se mijenjale. Udrugom upravljaju članovi udruge neposredno ili po predstavniku u jelima udruge. Ovdje je posebno važno istaknu da pored osobe ovlaštene za zastupanje jedino jelo koje je udruga dužna ima jeste skupš na, a statutom se može utvrdi i drukčiji naziv skupš ne kao najvišeg jela udruge. Udruga može autonomno svojim statutom utvrdi da će osim skupš ne ima upravna (izvršna), nadzorna i druga jela udruge.

6.1. Skupš na udruge U novom Zakonu jasnije su propisane odredbe povezane sa sastavom, nadležnošću i održavanjem sjednica skupš ne. Skupš na kao najviše jelo udruge, mora bi organizirana na demokratskom načelu, jer je demokratski ustroj jedini ustroj koji priznaje Europska konvencija za zaš tu ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući i unutarnju organizaciju udruge. Slijedom toga, naglašena je autonomnost udruge da statutom uređuje pitanja načina izbora i mandata predstavnika u skupš ni udruge, ako skupš nu ne čine svi članovi udruge, što je posebno korisno kad je riječ o udrugama s velikim brojem članova kao i u slučajevima kada su članovi pravne osobe. Statutom je potrebno uredi i način sudjelovanja u radu skupš ne udruge punoljetnih osoba lišenih poslovne sposobnos , te maloljetnih osoba članova udruge. Ako je to određeno statutom, maloljetne osobe s navršenih 14 godina života mogu odlučiva na skupš ni s pisanom suglasnošću zakonskog zastupnika ili

Više vidje u Zakonu o zaš

6. Upravljanje udrugom i jela udruge

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Sukladno odredbama Zakona o zaš osobnih podataka (pročišćeni tekst; NN, br. 106/12) iden tet fizičke osobe utvrđuje se na osnovi iden fikacijskog broja, a osobni podaci moraju se obrađiva pošteno i zakonito. Sukladno Zakonu o osobnom iden fikacijskom broju (NN, br. 60/08) OIB je stalna iden fikacijska oznaka obveznika osobnoga iden fikacijskog broja, koju korisnici osobnoga iden fikacijskog broja koriste u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka, a korisnik OIB-a može bi i svaka pravna osoba koja se dijelom financira, izravno ili neizravno, iz sredstava proračuna te pravne osobe, kojima su povjerene javne ovlas , iz čega slijedi da korisnik OIB-a svakako može bi i udruga.

Statut udruge može sadržava i odredbe o teritorijalnom djelovanju udruge, znaku udruge i njegovom izgledu i drugim pitanjima od značaja za udrugu. Novina u Zakonu je da je statut udruge javan i objavljuje se, zajedno sa svim podacima o udruzi, u registru udruga, na mrežnoj stranici Ministarstva uprave. Ako udruga obavlja ili namjerava obavlja neku gospodarsku djelatnost sukladno zakonu, to obvezno mora naves u statutu, a podatke o registriranim gospodarskim djelatnos ma udruge navedenim u statutu udruge nadležno registracijsko jelo dužno je dostavi nadležnoj Poreznoj upravi.

Nastojeći riješi poteškoće koje su imale udruge u svom radu zbog nedovoljno jasnih i oskudnih odredbi statuta, Zakon je proširio obvezni sadržaj statuta udruge kao temeljnog općeg akta (ostali opći ak , ako ih udruga donosi, moraju bi u skladu sa statutom), koji donosi skupš na udruge, s ciljem olakšavanja rada jela upravljanja i veće unutarnje i vanjske transparentnos rada udruge. Tako statut obvezno treba sadržava odredbe o nazivu i sjedištu, zastupanju, izgledu pečata udruge, području djelovanja, ciljevima, djelatnos ma, gospodarskim djelatnos ma koje obavlja ili namjerava obavlja , načinu osiguranja javnos djelovanja udruge, uvje ma i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, te pravima, obvezama i odgovornos i stegovnoj odgovornos članova (kako poslovno sposobnih, tako i članova lišenih poslovne sposobnos ) i načinu vođenja popisa članova, jeli-

ma udruge, njihovom sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru, opozivu, ovlas ma, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja skupš ne u slučaju isteka mandata, izboru i opozivu likvidatora udruge, prestanku postojanja udruge, imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imovinom, postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge, te načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

skrbnika. Osim toga, udruge su dužne autonomno uredi i način sazivanja sjednica skupš ne, pa i u slučaju isteka mandata osoba ovlaštenih za zastupanje i jela upravljanja udruge. Zakon je u nadležnost skupš ne stavio izbor i razrješavanje osobe ovlaštene za zastupanje i izbor i razrješavanje drugih jela, osim ako statutom nije drukčije propisano. Postoje i nadležnos skupš ne koje su eksplicitno utvrđene zakonom i ne mogu se prenije na drugo jelo udruge, pa tako skupš na određene odluke mora donije i ne može ih prenije na drugo jelo, a što se prije svega odnosi na odlučivanje o udruživanju u saveze, zajednice, mreže i druge oblike povezivanja udruga, usvajanje plana rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu, usvajanje godišnjeg financijskog izvješća, odlučivanje o promjeni ciljeva i djelatnos , gospodarskih djelatnos , prestanku rada i raspodjeli preostale imovine udruge, te odlučivanje o statusnim promjenama. Činjenicu da je skupš na najviše jelo udruge potvrđuje i pravilo da je skupš na nadležna i za sva druga pitanja za koja eksplicitno statutom nije utvrđena nadležnost drugih jela.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

6.2. Osoba ovlaštena za zastupanje udruge

Novim Zakonom utvrđena je ovlast (prava i obveze) osobe ovlaštene za zastupanje udruge (odgovornost za zakonitost rada udruge, vođenje poslova sukladno odlukama skupš ne, odgovornost za podnošenje prijedloga godišnjeg financijskog izvješća skupš ni, dostavljanje zapisnika s redovite sjednice skupš ne nadležnom uredu, sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun udruge). Sukladno ovom Zakonu, samo punoljetna, poslovno sposobna fizička osoba, ako joj poslovna sposobnost nije oduzeta u dijelu sklapanja pravnih poslova može zastupa udrugu i zaključiva pravne poslove u ime i za račun udruge. Nadležnos osobe ovlaštene za zastupanje koje su eksplicitno uređene ovim člankom ne mogu se prenije na drugo jelo udruge. Osobu ovlaštenu za zastupanje bira i razrješava skupš na, osim ako statutom nije propisano da osobe ovlaštene za zastupanje bira i razrješava drugo jelo udruge koje bira skupš na (čl. 18.).

7. Upis udruge u Registar udruga Imajući u vidu da udruga može djelova i bez prave osobnos Zakon izričito navodi da je upis u Registar dobrovoljan i obavlja se na zahtjev osnivača udruge, a zahtjev u ime svih osnivača podnosi osoba koja je ovlaštena za zastupanje udruge. U novom su Zakonu ostale nepromijenjene odredbe o mjestu upisa udruga u Registar udruga, dakle to su uredi državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagre-

UDK 347.2

ba nadležan za poslove opće uprave (dalje u tekstu: nadležni ured), prema sjedištu udruge. Detaljni sadržaj registra udruga i registra stranih udruga, način njihova vođenja, obrasci zahtjeva za upis u registar udruga i registar stranih udruga te zahtjeva za upis promjena u te registre bit će propisani pravilnikom kojeg Ministar uprave treba donije do 1. prosinca 2014. Ipak, Zakon je neposredno regulirao da se zahtjevu za upis u registar udruga obavezno prilažu zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupš ne, odluka skupš ne o pokretanju postupka za upis u registar udruga, ako takva odluka nije donesena na osnivačkoj skupš ni, statut, popis osnivača, osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje i osobno ime ili naziv likvidatora, izvod iz sudskog ili drugog registra za stranu pravnu osobu osnivača udruge4, preslika osobne iskaznice ili putovnice za osnivače, likvidatora i osobe ovlaštene na zastupanje. Odredbe o postupku u povodu zahtjeva za upis (članci 25. – 27.), nisu se bitno mijenjale, osim u dvije stvari. Naime, novi Zakon propisuje da će se upis u registar udruga izvrši po izvršnos rješenja o upisu, s m da žalba pro v rješenja o upisu u registar udruga ne odgađa izvršenje rješenja, što znači da je rješenje postalo izvršno dostavom rješenja stranci. Nadalje, radi kvalitetnijeg nadzora nad obavljanjem gospodarskih djelatnos udruga te prevencije neopravdanog stjecanja povlas ca na tržištu, utvrđeno je da je rješenje o upisu udruge, koja je u statutu propisala obavljanje gospodarske djelatnos nadležni ured državne uprave dužan, odmah po upisu u registar udruga, dostavi poreznoj upravi nadležnoj prema sjedištu udruge. Nadležni ured dužan donije rješenje o zahtjevu za upis u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva za upis. Jedino ako službena osoba nadležnog ureda utvrdi da statut udruge nije u skladu sa zakonom ili ako zahtjevu nisu priloženi odgovarajući dokazi, zaključkom će pozva podnositelja zahtjeva za upis u Registar udruga da uskladi statut, odnosno dostavi dokaze, u roku koji ne može bi kraći od 15 dana. Kao i do sada, ako nadležni ured ne donese rješenje o upisu u Registar udruga u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva, smatra da je udruga upisana u Registar udruga idućeg dana nakon isteka tog roka. Time je nadležnim uredima jasno dano do znanja da je važno drža se Zakonom propisanog roka za rješavanje zahtjeva za upis u registar udruga.

Za domaću pravnu osobu osnivača udruge nije potrebno prilagaizvod iz sudskog ili drugog registra, jer su registri javni i službena osoba u nadležnom registracijskom uredu će po službenoj dužnos obavi uvid u odgovarajući registar, kako bi utvrdila iden tet i pravni status pravne osobe, osnivača udruge.

UDK 347.2

Kada je riječ o upisu promjene podataka u registar udruga novim Zakonom povećan je opseg promjena podataka koje osoba ovlaštena za zastupanje udruge u ime udruge podnosi nadležnom uredu. Tako se osim promjena koje se odnose na statut, naziv, sjedište i adresu sjedišta i prestanak postojanja udruge, obavezno podnosi zahtjev za upis promjena koje se odnose na ciljeve i djelatnos te izbor osoba ovlaštenih za zastupanje, čak i onda kada je riječ o is m osobama koje su bile ovlaštene zastupa udrugu u proteklom razdoblju. Registracijskom jelu prijavljuju se i promjene povezane s izborom i opozivom likvidatora, koje se također obvezno upisuju u Registar udruga. Važno je istaknu da je novim Zakonom propisan rok od 60 dana za podnošenje zahtjeva za upis promjena u Registar udruga i da će zahtjev podnesen nakon isteka toga roka bi odbačen, osim ako se odnosi na prestanak udruge. Važna je novina i da Zakon propisuje da službena osoba nadležnog ureda kad ocijeni da postoji spor između članova udruge ili sukob interesa unutar udruge koji nije riješen na način propisan statutom, a rješavanje toga spora je od utjecaja na upis promjena u registar, postupak upisa može prekinu rješenjem dok se to pitanje ne riješi mirenjem ili pred općinskim sudom nadležnim prema sjedištu udruge.

8. Imovina udruge

9. Gospodarske djelatnos udruga Udruge mogu ostvariva prihode obavljanjem djelatnos kojima se ostvaruju ciljevi i obavljanjem gospodarske djelatnos , samo ako je to propisano statutom i ako je sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvje za obavljanje te vrste djelatnos . Iako država nema ustavno-pravnu li međunarodno-pravnu obvezu udrugama omogući neposredno obavljanje gospodarske djelatnos , uvažavajući važnost udruga u suvremenom demokratskom društvu, sve europske zemlje omogućavaju udrugama da u određenom opsegu neposredno obavljaju gospodarsku djelatnost (i u tom smislu udruge se mogu smatra poduzetnikom), kako bi stekle dodatne prihode za obavljanje svojih osnovnih djelatnos i pos zanje ciljeva utvrđenih statutom. Koncept obavljanja bilo koje gospodarske djelatnos sukladno posebnim propisima, koji je prihvaćen u zakonu, iziskuje i određena ograničenja, kako bi se otklonio rizik (ili čak zlouporaba) promjene karaktera udruge (iz neprofitnog u profitni) i stjecanja neopravdanih povlas ca na tržištu. Zbog toga Zakon propisuje određena ograničenja u neposrednom obavljanju djelatnos kojima se stječe prihod, i to: a) obvezu da se statutom uredi obavljanje svake ekonomske djelatnos udruge bila ona u vezi s ostvarivanjem ciljeva ili bilo koje druga gospodarske djelatnos , te b) obvezu da višak prihoda nad rashodima ostvaren u obavljanju gospodarske djelatnos koris isključivo za ostvarivanje ciljeva udruge utvrđenih statutom, a nikako radi stjecanja dobi za svoje članove ili treće osobe.

Uz to, Zakon je u članku 25., stavak 7. propisao i obvezu nadležnog ureda državne uprave da rješenje o upisu udruge, koja je u statutu propisala obavljanje gospodarske djelatnos , odmah po upisu u registar udruga dostavi Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, te dodatne preciznije odredbe o inspekcijskom nadzoru nad obavljanjem (gospodarske) djelatnos udruge (čl. 45., st. 1.). Imajući u vidu da udruge na temelju rješenja Porezne uprave mogu bi obveznici poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit, očekuje se da bi ovakav način uređenja gospodarskih djelatnos udruge u praksi trebao riješi nedoumice i nepotrebna ograničenja, koja su registracijska jela i pojedina jela državne uprave (zbog ponekad i opravdanog straha da pojedinci žele iskoris pravni oblik udruge za pribavljanje osobne financijske kori-

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Ovime je jasno naznačeno da bi pravo na slobodno udruživanje bilo lišeno svakog sadržaja, ako udruge ne bi mogle stjeca prihode nužne za obavljanje djelatnos utvrđene statutom. Lista novčanih prihoda u zakonu nije taksa vno navedena, jer udruga može stjeca sredstva i iz drugih legi mnih prihoda koji nisu eksplicitno navedeni u Zakonu. Ograničenje da udruga može raspolaga svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnos određenih

statutom udruge, u skladu sa zakonom logična su posljedica njenog neprofitnog karaktera, kao i činjenice da udruge uživaju porezne povlas ce i značajnim sredstvima se financiraju iz javnih izvora.

Odredbe o imovini i financijskom poslovanju udruge temeljito su dorađene u pogledu definiranja što čini imovinu, pod kojim uvje ma udruga može obavlja gospodarske djelatnos , a propisan je i jači nadzor, ako udruga obavlja gospodarske djelatnos . Tako imovinu udruge čine novčana sredstva koja je udruga stekla uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima, novčana sredstva koja udruga stekne obavljanjem djelatnos kojima se ostvaruju ciljevi, obavljanjem gospodarskih djelatnos , financiranjem programa i projekata udruge iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili inozemnih izvora, kao i druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom, njezine nepokretne i pokretne stvari, kao i druga imovinska prava.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

s izbjegavanjem poreznih i drugih obveza) postavljala pred udruge koje su obavljanjem gospodarskih djelatnos pod is m uvje ma, kao i drugi pravni subjek željele osigura potrebna sredstva za ostvarenje statutom utvrđenih ciljeva udruge ili se željele bavi nekim oblikom socijalnog poduzetništva5. Ovim odredbama Zakon nije želio stvori prepreku razvoju socijalnog poduzetništva, imajući u vidu da su najbolje primjere socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj pokrenule i vode upravo udruge, što je prepoznano i u nacrtu Strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020., koja će nakon završenog savjetovanja uskoro bi predložena na usvajanje Vladi Republike Hrvatske. Iako to zakonom nije eksplicitno propisano, dopušteno je i u praksi prepoznano da se udruge bave socijalnim poduzetništvom pri čemu svoje poslovanje temelje na načelima socijalne, ekološke i ekonomske održivos , a stvorenu dobit/višak vrijednos u cijelos ili većim dijelom inves raju za dobrobit zajednice. Udruge također, radi obavljanja gospodarskih djelatnos , u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih statutom, osnivaju trgovačka društva, zadruge ili druge gospodarske subjekte, sukladno posebnim propisima, a uzajamne odnose uređuju ugovorom.

UDK 347.2

Zakon donosi i pojmovno određenje programa i projekata od interesa za opće dobro6, odnosno akvnos udruga od interesa za opće dobro7, kojima je pobrojano 40-tak različi h ak vnos , ali je lista ak vnos ostala otvorena tako da se ak vnos ma od interesa za opće dobro smatraju i druge ak vnos koje se po svojoj prirodi, odnosno po posebnim propisima o financiranju javnih potreba u određenom području mogu smatra djelovanjem od interesa za opće dobro. Zakon propisuje da nadležna državna jela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge javne ins tucije, na temelju provedenog javnog poziva odnosno natječaja ili na temelju posebnog propisa o financiranju javnih potreba, sklapaju ugovore s udrugama o financiranju provedbe programa ili projekta od interesa za opće dobro. Kriteriji, mjerila i postupci financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge pobliže će bi uređeni Uredbom koju donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ureda za udruge u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona.

11. Odgovornost udruge za obveze i za štetu

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

10. Financiranje programa i projekata od U okviru odredbi o odgovornos udruge za obveze Zau člancima 36. i 37., propisao je da udruga za svoje interesa za opće dobro iz javnih izvora kon obveze odgovara svojom cjelokupnom imovinom, ali

Kako je naznačeno da je jedan od dva temeljna cilja Za- je i jasno naznačio da članovi udruge i članovi njezinih kona stvaranje preduvjeta za djelotvorno financiranje jela ne odgovaraju za obveze udruge, što znači da člaprograma i projekata od interesa za opće dobro iz jav- novi udruge i članovi njezinih jela, pa tako ni osoba nih izvora, koje provode udruge u Republici Hrvatskoj i kao što je to već uređeno u većini europskih zemalja, a 6 Programima i projek ma od interesa za opće dobro smatraju se zajednim dijelom i u Hrvatskoj, odredbama o financiranju okruženi i tematski jasno određeni skupovi/skup ak vnos , koje su u programa i projekata od interesa za opće dobro koje skladu s vrednotama propisanima Ustavom Republike Hrvatske, te čije provođenje u dugoročnim ili vremenski ograničenom roku djelovanja provode udruge iz javnih izvora (državnog i proračuna daje vidljivu dodanu društvenu vrijednost, kojom se podiže kvaliteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i života pojedinca i unaprjeđuje razvoj šire društvene zajednice. fondova Europske unije i drugih javnih izvora) stvorena 7 Ak vnos ma od interesa za opće dobro smatraju se osobito akje podloga da se i posebnim propisima također mogu vnos udruga koje pridonose zaš i promicanju ljudskih prava, utvrdi porezne olakšice i druge povlas ce za udruge zaš i promicanju prava nacionalnih manjina, zaš i promicanju prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, starikoje provode programe ili projekte od interesa za opće jih i nemoćnih, jednakos i ravnopravnos te mirotvorstvu i borbi dobro, kao i za pravne i fizičke osobe koje financijskim pro v nasilja i diskriminacije, promicanju vrijednos Domovinskog sredstvima podupiru djelovanje za opće dobro. Ipak, u rata, zaš , brizi i izobrazbi djece i mladih, te njihovu ak vnom suprijelaznim i završnim odredbama nije propisan rok ni djelovanju u društvu, prevenciji i borbi pro v svih oblika ovisnos , razvoju demokratske poli čke kulture, zaš i promicanju prava propisi kojima će se to regulira , nego je to ostavlje- manjinskih društvenih skupina, promicanju i razvoju volonterstva, no kao mogućnos, koja će se realizira kada se za to socijalnim uslugama i humanitarnoj djelatnos , po canju i razvoju socijalnog poduzetništva, zaš prava potrošača, zaš okoliša i ostvare odgovarajući uvje .

5 Nacionalna strategija stvaranja po cajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. definira socijalno poduzetništvo kao način rješavanja društvenih problema primjenom poduzetničke metode, vodeći računa o održivom razvoju i primjenjujući sustav demokratskog donošenja odluka (uz solidarnost i uzajamnu pomoć).

prirode i zaš i očuvanju kulturnih dobara, održivom razvoju, razvoju lokalne zajednice, međunarodnoj razvojnoj suradnji, zaš zdravlja, razvoju i promicanju znanos , obrazovanja, cjeloživotnog učenja, kulture i umjetnos , tehničke i informa čke kulture, sporta, dobrovoljnog vatrogastva, traganja i spašavanja te drugim ak vnos ma koje se po svojoj prirodi, odnosno po posebnim propisima o financiranju javnih potreba u određenom području mogu smatra djelovanjem od interesa za opće dobro.

UDK 347.2

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

prestanak djelovanja udruge su: odluka skupš ne o prestanku udruge; pripajanje drugoj udruzi, spajanje s drugom udrugom, podjela udruge razdvajanjem; protek dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupš ne, a ona nije održana; pravomoćna odluka suda o ukidanju udruge; pokretanje stečajnog postupka, te, na zahtjev člana, ako je broj članova udruge pao ispod broja osnivača 12. Nadzor nad radom udruga potrebnog za osnivanje udruge, a nadležno jelo udruZakonom se prilično detaljno propisuju nadležnos za ge u roku od godinu dana od nastupanja te činjenice obavljanje nadzora nad radom udruge (čl. 42. – 47.). Prinije donijelo odluku o prijemu novih članova. tom se i dalje primarni unutarnji nadzor povjerava članovima udruge. Posebno se detaljno propisuju opseg i 14. Likvidacija udruge postupak provođenja inspekcijskog nadzora nad radom udruge od nadležnih ureda državne uprave, koji mogu Zakonom je vrlo detaljno propisan postupak likvidacije nadzira prijavljuju li udruge, sukladno članku 27. Zako- udruge (čl. 49.) pri čemu najvažniju ulogu imaju nadna, promjene statuta, naziva, adrese sjedišta, izbor oso- ležni registracijski ured i likvidator udruge. Nadležni ba ovlaštenih za zastupanje i prestanak rada, ili rabe li ured državne uprave kao registracijsko jelo donosi u pravnom prometu podatke o promjenama, odnosno rješenje o prestanku djelovanja i pokretanju likvidapostupaju li po promjenama prije nego što su upisane cijskog postupka po službenoj dužnos ili na prijedlog u registar udruga, rabe li naziv pod kojim su upisane u osobe ovlaštene za zastupanje udruge, nadležnog registar udruga, održavaju li sjednice skupš ne i dostav- jela udruge, članova udruge ili drugih zainteresiranih ljaju li zapisnike s redovnih sjednica skupš ne udruge, fizičkih i pravnih osoba u slučaju proteka dvostruko vode li popis članova udruge na način propisan ovim Za- više vremena od vremena predviđenog za održavanje konom, te jesu li prestale djelova temeljem statusnih redovne sjednice skupš ne, a ona nije održana, kada promjena, neodržavanja redovnih sjednica skupš ne je član udruge podnio zahtjev za prestanak djelovanja dvije godine zaredom ili im je broj članova pao ispod udruge, ako je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge, a nadležno broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge. jelo udruge u roku od godinu dana od nastupanja te Inspekcijski nadzor na obavljanjem djelatnos udruge činjenice nije donijelo odluku o prijemu novih članova, uključujući i nadzor nad gospodarskim djelatnos ma kao i na temelju pravomoćne odluke suda o ukidanju udruge povjerava se nadležnim inspekcijama i ovla- udruge. Nadležni ured temeljem zaprimljenog izvješća štenim državnim službenicima ovisno o djelokrugu o provedenom likvidacijskom postupku, donosi rješeudruge, sukladno posebnim propisima, pri čemu je nje o brisanju udruge iz registra udruga, osim ako su propisano da popis članova udruge mora bi dostu- utvrđeni dugovi udruge kada se pokreće stečaj udruge. pan inspekcijskim jelima u obavljanju inspekcijskog Likvidator nadležnom uredu podnosi zahtjev za upis nadzora. Ministarstvu financija povjeren je nadzor nad prestanka djelovanja udruge u roku od osam dana od financijskim poslovanjem udruga i podnošenjem prodana donošenja odluke skupš ne udruge o prestanku pisanih financijskih izvješća, sukladno posebnim propi- udruge pokretanja stečajnog postupka, provodi posima. Isto tako, propisano je da nadzor nad upravlja- stupak likvidacije u roku od 60 dana od dana primitka njem financijskim sredstvima iz javnih izvora obavljaju rješenja nadležnog ureda o otvaranju likvidacijskog poi nadležna državna jela, jedinice lokalne i područne stupka, utvrđuje stanje na poslovnom računu udruge, (regionalne) samouprave i druge javne ins tucije, koje knjigovodstveno stanje dugovanja i potraživanja, upuodobravaju ta sredstva. Upravni nadzor na provedbom ćuje pozive vjerovnicima na prijavu potraživanja i dužZakona povjeren je Ministarstvu uprave. nicima na plaćanje dugovanja, raspodjeljuje preostalu imovinu udruge sukladno Zakonu, te obavještava nad13. Prestanak postojanja udruge ležni sud radi pokretanja stečajnog postupka u slučaju Odredbama o prestanku postojanja udruge (čl. 48.) da imovina udruge nije dovoljna za namirenje obveza. propisani su razlozi za prestanak postojanja udruge, Značajna uloga u postupku likvidacije udruge povjeuređeno je postupanje nadležnih ureda u slučajevima rena je likvidatoru – fizičkoj ili pravnoj osobi, koja ne kad nastupi neki od razloga za prestanak postojanja mora bi član udruge, a koju je imenovalo nadležno udruge, dodatno je preciziran postupak likvidacije i jelo udruge i koja je kao likvidator upisana u regibrisanja udruga, ustanovljen je potpuno novi ins tut star udruga, te koja svoje obveze izvršava samo kada likvidatora udruge, te prestanak postojanja udruge i ako nastupe okolnos za likvidaciju udruge i tada je po skraćenom postupku. Sukladno Zakonu razlozi za ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupovlaštena za zastupanje nisu osobno obvezni plaća dugove koje je udruga (kao pravna osoba) napravila u svom poslovanju, ali isto tako ne mogu se stavi u ulogu vjerovnika za potraživanja koja udruga ima od svojih dužnika. Kao i do sada nad udrugom se može proves stečaj, sukladno posebnom zakonu.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

ka likvidacije i brisanje udruge iz registra udruga. Pri tome, udruzi se ostavlja da autonomno uredi s likvidatorom pitanje eventualne naknade za njegov eventualni angažman s čime se nastojalo prevenira situaciju tko će likvidira udrugu kada udruga više nema uvjeta za djelovanje, a država nema sredstava za plaćanje likvidatora i onda u registru udruga postoje udruge koje su davno prestale djelova , članstvo se razišlo, a osobi ovlaštenoj za zastupanje davno je istekao mandat. Likvidator nema mandata (osim ako to nije propisano statutom udruge kada se uređuje način izbora i opoziva likvidatora) i njegova latentna obveza postoji sve dok je upisan u registar udruga.

15. Skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge Novina u ovom Zakonu (čl. 51.) je skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge, koji se može proves samo u tri slučaja: kada skupš na donese odluku o prestanku postojanja udruge, kada je proteklo dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupš ne, a ona nije održana, ili kada je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge. U skraćenom postupku ne provodi se postupak likvidacije, a za moguće obveze udruge pet godina od dana brisanja udruge iz registra udruga solidarno odgovaraju članovi upravnog (izvršnog) jela, temeljem izjave koju je većina članova upravnog (izvršnog) jela dala pred javnim bilježnikom da udruga ne djeluje, da su ispunjene sve obveze udruge i da je preostala imovina udruge raspodijeljena u skladu sa Zakonom. Udruga se briše iz registra udruga, ali u registru ostaju upisana osobna imena, prebivalište, OIB članova jela udruge koji su potpisali izjavu, s naznakom njihove solidarne odgovornos za eventualne naknadno utvrđene obveze udruge.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

16. Brisanje iz registra udruga i prestanak postojanja

Nakon što likvidator podnese izvješće o provedenom likvidacijskom postupku nad imovinom udruge, a iza udruge nisu ostali dugovi, nadležni ured donosi rješenje o brisanju udruge iz registra udruga, te po pravomoćnos toga rješenja udruga se briše iz registra i brisanjem iz registra prestaje postoja . Ovdje treba napomenu da sukladno prijelaznim i završnim odredbama novog Zakona o udrugama, za udruge koje ne usklade svoje statute sukladno odredbama novog Zakona u roku od godinu dana, nadležni ured će po službenoj dužnos utvrdi jesu li ispunjeni uvje za prestanak djelovanja udruge iz članka 48. Zakona i pokretanje postupka likvidacije udruge. U

UDK 347.2

slučaju da nadležni ured donese rješenje o prestanku djelovanja i pokretanju likvidacijskog postupka, za likvidatora će odredi osobu ovlaštenu za zastupanje upisanu u registar udruga, neovisno o tome je li toj osobi eventualno istekao mandat.

17. Raspolaganje imovinom u slučaju prestanka postojanja udruge Zakon propisuje da se nakon namirenja vjerovnika i troškova likvidacijskog, sudskog i drugih postupaka, preostala imovina predaje udruzi, ustanovi, ili zakladi koja ima iste ili slične statutarne ciljeve, a na osnovi odluke skupš ne udruge sukladno statutu udruge. Udruga nema pravo imovinu udruge dijeli svojim osnivačima, članovima udruge, osobama ovlaštenima za zastupanje, zaposlenima ili s njima povezanim osobama. Time je u potpunos otklonjena mogućnost da se imovina udruge, nakon njezinog zatvaranja, može prenije u vlasništvo fizičke osobe, što je u dosadašnjem Zakonu direktno kolidiralo s načelom neprofitnos udruge.

18. Prekršajne, prijelazne i završne odredbe odredbe Zakon za kršenje pojedinih odredbi propisuje samo prekršajne novčane kazne u visini od 2.000 do 10.000 kuna za udrugu i 1.000 do 5.000 kuna za odgovornu fizičku osobu, čime se vodilo računa o načelu proporcionalnos da se izrečenim prekršajnim sankcijama ne ugrozi samo postojanje udruge. Prekršajne kazne izriču se za ne vođenje propisnog popisa članova udruge, korištenje pogrešnog naziva udruge, korištenje promijenjenih podataka prije nego što su upisane u registar udruga, korištenje viška prihoda nad rashodima suprotno ciljevima utvrđenima statutom udruge, ne postupanje po nalozima nadležne inspekcije, nastavak djelovanja suprotno statusnim promjenama ili prestanku postojanja u skraćenom postupku, te nepravilnos u postupanju likvidatora. Vodeći se bitnim izmjenama ovog zakona, u prijelaznim i završnim odredbama, utvrđena je obveza udruga, da u razumnom roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (1. listopada 2014.), usklade svoje statute sa Zakonom (do 1. listopada 2015.). Za udruge koje ne usklade svoje statute sukladno odredbama ovog Zakona nadležni ured će po službenoj dužnos utvrdi jesu li ispunjeni uvje za prestanak djelovanja udruge i pokretanje postupka likvidacije udruge. Usklađivanje nema kons tu vni karakter i ne utječe na svojstvo pravne osobe koje je udruga prethodno stekla upisom u registar. Postupci pokrenu temeljem dosadašnjeg Zakona o udrugama (NN, br. 88/01 i 11/02) nastavit će se i dovrši prema odredbama tog Zakona.

UDK 336.2

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Potpore male vrijednos – izazovi i prednos primjene Marko Maček * U ovom članku autor obrađuje pravila o potporama male vrijednos i njihovoj konkretnoj primjeni. Početkom 2014. godine stupila je na snagu Uredba Europske komisije o pravilima za potpore male vrijednos , u pravu državnih potpora pozna ja kao De minimis Uredba. Potrebno je napomenu da je Uredba zamijenila prethodnu Uredbu Komisije (EZ) broj 1998./2006. od 15. prosinca 2006. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora na de minimis potpore, koja se primjenjivala u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013. S obzirom na njen značaj i široku primjenu, ali i dosadašnje iskustvo, u članku se iznose izazovi i prednos primjene Uredbe, te obrađuju pitanja koja su se pojavila u dosadašnjoj praksi.

1. Uvod

2. Definicije/pojmovi

Onome tko se prvi puta susreće s Uredbom Europske komisije o pravilima za potpore male vrijednos (dalje u tekstu: Uredba), objavljenoj u Službenom listu Europske unije1 potkraj prošle godine, nameće se pitanje: zašto baš potpora male vrijednos i što ona u konkretnom slučaju znači? Europska komisija takvu potporu gospodarskim subjek ma smatra sredstvima koja ne narušavaju tržišno natjecanje, barem ne u značajnijem obujmu poput nekih drugih kategorija državnih potpora. Primjerice, usporedbom potpore male vrijednos s potporama za velike inves cijske projekte ili potporama za restrukturiranje poduzetnika u teškoćama, potpore male vrijednos doista ne predstavljaju značajnije narušavanje tržišnog natjecanja.

Kako je zapravo definirana potpora male vrijednos ? Potpore male vrijednos , ako ne prelaze iznos od 200.000 eura, jekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine, ne utječu na trgovinu između država članica, odnosno ne narušavaju ili ne prijete narušavanjem tržišnog natjecanja, na način kako je to propisano člankom 107., stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: Ugovor). Stoga se iste izuzimaju od obveze prijave iz članka 108., stavka 3. istog Ugovora sukladno prethodno spomenutoj Uredbi.

OJ L 352/1, 24. prosinca 2013.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Marko Maček, dipl. oec. i ovl. int. rev. (Stavovi iznije u ovom tekstu predstavljaju isključivo osobne stavove autora, a nužno ne moraju predstavlja službeno stajalište ins tucije u kojoj je autor zaposlen.)

To znači da davatelji potpore mogu potpore male vrijednos dodjeljiva poduzetnicima bez rješenja nacionalnog jela za državne potpore, odnosno Europske komisije, ali vodi računa o njihovoj pravilnoj primjeni. Neslužbeno, navedene potpore u Europskoj uniji ne smatraju se državnim potporama. Upravo zbog limi ranog iznosa i učinka na tržišno

One ne daju toliku selek vnu prednost korisnicima poput potpora za velike inves cijske projekte. Osim njenog kolokvijalnog naziva, potrebno je napomenuda je sinonim za potpore male vrijednos u dosadašnjoj praksi postao prag njene dodjele, odnosno maksimalni dopušteni iznos od 200.000 eura, koji se može dodijeli poduzetnicima. U očima zakonodavca, ako se poduzetnicima dodijeli potpora do navedenog iznosa, neće bi značajnijeg utjecaja na konkurenciju. No, na utjecaj potpore male vrijednos na poslovanje korisnika osvrnut ćemo se na kraju ovoga teksta.

Naoko vrlo jednostavna i obična kategorija potpore u odnosu na neka mnogo složenija pravila poput istraživanja i razvoja, regionalnih potpora i sličnih, zapravo se ispod površine pokazuje sasvim drugačija. Krenimo od osnovne prednos potpore male vrijednos . Takve potpore u državama članicama ne odobrava Europska komisija, ali ni nacionalno jelo za državne potpore, u našem slučaju Ministarstvo financija. Razlog je jednostavan. U očima Europske komisije, ova potpora proizvodi ograničeni učinak na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama/kandida ma, te stoga ne mora prolazi postupak ocjene i obveznog nadzora. Zbog navedenoga, potpore male vrijednos nije potrebno prijavljiva na odobrenje, dok god su usklađene sa svim relevantnim odredbama iz Uredbe.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

UDK 336.2

natjecanje, ostavljene su državama članicama/kan- poduzetnik u tekućoj godini se ne može više prijavi dida ma da njima upravljaju, kontroliraju ih i vode za nove potpore male vrijednos . evidenciju o njima. Za razliku od većine ostalih kategorija državnih potpore, koje su prvenstveno namijenjene ulaganjima u dugotrajnu imovinu i otvaranju novih radnih mjesta, potpore male vrijednos zamišljene su kao operavne potpore za pokrivanje tekućih troškova. To je razlog zbog kojeg u Uredbi nisu propisani konkretni opravdani troškovi za koje se potpore male vrijednos mogu dodijeli , ni pripadajući intenzite . Ovakvim rješenjem Europska komisija daje mogućnost državama članicama da dijele državna sredstva poduzetnicima i za takve namjene.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

No, navedimo osnovna pravila dodjele ovakve potpore. Potpore male vrijednos nije moguće dodijeli u svrhu promidžbe izvoza, poduzetnicima u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i ribarstvu, kako je to utvrđeno u članku 1. Uredbe. Općenito, potpore direktno usmjerene izvoznim ak vnos ma, poput uspostave distribucijske mreže ili povećanju izvezenih količina robe su zabranjene. Poduzetnici koji obavljaju djelatnos proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda isključeni su iz primjene ove Uredbe. Naime, poljoprivreda2 ima svoja vlas ta pravila. U tu svrhu u Aneksu 1 Ugovora definirana je lista primarnih poljoprivrednih proizvoda. Primjerice, proizvođaču krumpira, mliječnih proizvoda, vina ili čaja ne može se dodijeli potpora male vrijednos do 200.000 eura, već do 15.000 eura, kako je to propisano poljoprivrednim pravilima, dok se proizvođačima džemova ili voćnih sokova može, jer pripadaju prehrambenoj industriji, odnosno proizvodi nisu pobrojani na lis primarnih poljoprivrednih proizvođača.

Također, iznimno je bitna i definicija grupe poduzetnika (holdinga, koncerna, grupe) iz članka 2. Uredbe kao jednog poduzetnika, što je jedna od velikih novela nove Uredbe. U konkretnom primjeru, isto znači da su povezani poduzetnici i partnerski poduzetnici zapravo jedan poduzetnik, koji ne smije primi više od 200.000 eura. S obzirom na to da navedeno pravilo nije vrijedilo prije 1. siječnja 2014., postavlja se pitanje što se događa, ako su članovi koncerna/grupe već u prethodne dvije godine primili više od 200.000 eura? Radi li se ovdje o neusklađenim potporama koje je potrebno vra ? Neslužbeno tumačenje Komisije je da su navedene potpore, ako su dodijeljene temeljem pravila iz Uredbe, usklađene, ali ta grupa/ 2 Commission Regula on (EU) No 1408/2013 of 18 December 2013 on the applica on of Ar cles 107 and 108 of the Treaty on the Funconing of the European Union to de minimis aid in the agricultural sector

3. Novos i promjene

Velika novost kod Uredbe koja je stupila na snagu u 2014. je uklanjanje zabrane dodjele potpore male vrijednos poduzetnicima u teškoćama. Dosad su poduzetnici u teškoćama mogli dobiva samo potpore za restrukturiranje koje su podrazumijevale smanjenje obujma poslovanja, uklanjanje teškoća, smanjenje broja zaposlenih, vlas doprinos poduzetnika i kompenzacijske mjere. Sada se i potpore male vrijednos mogu dodijeli poduzetnicima u teškoćama. No, prednos dodjele potpore male vrijednos poduzetnicima u teškoćama su upitne. Poduzetnici koji su suočeni s ozbiljnim poteškoćama poput gubitka temeljnog kapitala, nelikvidnos i insolventnos , odnosno imaju ozbiljne strukturne probleme, moraju se restrukturira prije svega u poslovnom smislu, a ne samo financijski. Stoga bi primjena ovakve potpore za poduzetnike u teškoćama mogla uzrokova samo privremeno saniranje financijskih teškoća i pokrivanje gubitaka, dok se poslovanje koje je i dovelo do poteškoća nastavlja, a u budućem razdoblju od nekoliko godina može se očekiva ponavljanje istog scenarija. Na taj način, poduzetnik za tri godine, ako uspije preživje na tržištu, može ponovno zatraži potporu male vrijednos , kada se pojave is problemi, a pravi učinak opera vnog i poslovnog restrukturiranja izostaje. Drugim riječima, sposobniji poduzetnici koji imaju privremenih problema s likvidnošću, mogu na vješt način koris ovo pravilo za redovno primanje potpore male vrijednos , koju mogu troši prema vlas m željama.

UDK 336.2

U tom smislu, ova potpora treba pruži privremeni spas poduzetnicima koji samo trenutno imaju određenih problema sa podmirivanjem svojih tekućih obveza, odnosno u premošćivanju problema s likvidnošću, dok bi državne potpore za restrukturiranje trebale bi izdašnije kako bi poduzetnik mogao napravi zaokret u poslovanju, riješi se uzroka teškoća i uloži u nove proizvode i tržišta.

4. Tumačenja

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Iako svi davatelji potpore male vrijednos moraju vodi svoje evidencije kako bi u svakom trenutku mogli provjeri jesu li poduzetnicima koji se prijavljuju za nove potpore male vrijednos već dodijeljene takve potpore i je li se poštovalo pravilo kumulacije, poželjno je na razini središnje državne vlas uspostavi središnji registar takvih potpora. Prvi nacrt Uredbe sadržavao je i odredbu o obvezi uspostave takvog registra, no nakon provedenih javnih konzultacija s državama članicama i očito, pro vljenju određenih država članica, navedena odredba je izbačena iz konačnog teksta Uredbe. Među m, radi učinkovitog praćenja svih potpora male vrijednos , taj registar je zasigurno alat, koji će državi članici olakša upravljanje potporama male vrijednos , ali i kontrolu proračuna i fiskalne odgovornos .

U primjeni pravila o potporama male vrijednos pojavilo se mnogo pitanja i dvojbenih situacija. Što ako poduzetnik obavlja razne djelatnos , između ostalih, cestovni prijevoz, poljoprivredu i ostale djelatnos . Koliki se iznos potpore male vrijednos može takvom poduzetniku dodijeli i je li potrebno odredi ključ pretežne djelatnos i razmjernih iznosa potpore koje poduzet- Osim mogućnos provjere u elektroničkom registru o već dodijeljenoj potpori male vrijednos poduzetninik može primi ovisno o pretežnoj djelatnos ? ku, registar bi trebao omogući praćenje kumulacije Tumačenje odredbi Uredbe je sljedeće. Kombinirana svih dodijeljenih potpora male vrijednos i da odpotpora takvim poduzetnicima može iznosi makgovor koliki je preostali iznos potpore moguće dodisimalno do 200.000 eura, ali da se pritom poštuju jeli poduzetniku, a da se pri tome ne prijeđe prag od pojedinačni pragovi za navedene sektore. Što znači 200.000 eura. Evidencija i zbrajanje potpore pomoda poduzetnik može primi 15.000 eura potpore za ću elektroničkog registra je naročito značajno kada poljoprivrednu proizvodnju, 100.000 eura za djelatse različi oblici potpore dodjeljuju jednom korisninost cestovnog prijevoza, i ostatak, 85.000 eura za ku, od više davatelja i kada je neophodno izračuna ostale djelatnos , u razdoblju od tri fiskalne godine kumula van iznos npr. subvencije, porezne olakšice te poštujući pravila o definiciji grupe kao jednog po- i državnog jamstva (odnosno njegovog ekvivalenta duzetnika. subvencije). U praksi većina davatelja dodjeljuje subKumulacija (zbrajanje) je jedno od najvažnijih pravila vencije, među m primjenjuju se i državna jamstva, potpora male vrijednos i podrazumijeva zbrajanje kredi po nižim kamatnim stopama, ali često, osobito svih potpore male vrijednos dodijeljenih od središ- s lokalne i područne (regionalne) razine, i razna oslonjih jela državne uprave (Ministarstva), gradova, op- bođenja od komunalnih doprinosa, umanjene cijene ćina, razvojnih banaka, državnih agencija i fondova. U najma zemljišta i nekretnina u poslovnim zonama i konkretnom slučaju to znači da se sve potpore male slično. vrijednos , bez obzira na opravdane troškove i razi- Stoga bi središnji registar potpora male vrijednos nu s koje su dodijeljene u prethodne dvije i tekućoj trebao pruža informacije o davateljima potpore, godini, moraju zbroji i ne smiju premaši prag od instrumentu (obliku) potpore, iznosu potpore, odno200.000 eura po poduzetniku. sno njenom ekvivalentu i naravno datumu dodjele

Pri tome, ako za sve davatelje, neovisno radi li se o ministarstvima, gradovima, općinama, fondovima i ostalim davateljima, ne postoji propisana obveza unošenja svih dodijeljenih potpora male vrijednos u središnji elektronički registar, sam registar neće dava pravu sliku o pitanju kumulacije i pruža potpunu informaciju. Također je bitno da davatelji potpora

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Obveza kumulacije potpore male vrijednos donosi i još jedan tehnički izazov, a to je evidencija svih potpore male vrijednos na jednom mjestu. Postavlja se pitanje, kako učinkovito pra sve potpore male vrijednos dodijeljene od ministarstava, gradova, općina i ostalih davatelja? Jedino rješenje koje se nameće je uspostava središnjeg registra svih potpora male vrijednos na jednom mjestu, u elektroničkom obliku pri jednom jelu koje će upravlja m registrom, što je najčešće u državama članicama Ministarstvo financija kao nositelj poli ke i sustava državnih potpora.

potpore. Takav registar trebao bi omogući svim davateljima potpore ograničeni pristup registru, odnosno mogućnost unosa potrebnih podataka i provjeru iskorištenog iznosa, a da središnje jelo zaduženo za državne potpore (Ministarstvo financija) upravlja m registrom, kontrolira podatke, obrađuje ih i izrađuje izvješća

5. Kumulacija, evidencija i registar potpora

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

UDK 336.2

unesu takve potpora u propisanom roku u registar, djelatnos poput poljoprivrede, cestovnog prijevoza i kako bi obrada i analiza is h provela na vrijeme. ostalih djelatnos , te poš vanje maksimalnih dozvoPoseban osvrt zaslužuju lokalni i područni (regio- ljenih iznosa potpore za te djelatnos , vodeći računa nalni) davatelji potpora male vrijednos , odnosno o kumulaciji. Također, takav priručnik trebao bi sadržupanije, gradovi i općine. U praksi, potpore male žava i liste sektora, djelatnos i proizvoda, koji su vrijednos najčešće se daju iz lokalnih proračuna, isključeni iz primjene ovog propisa.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

upravo zbog ograničenih sredstava kojima lokalne vlas raspolažu za po canje gospodarstva. Istovremeno jedinice lokalne samouprave najčešće ne posjeduju dovoljne ljudske i tehničke kapacitete za upravljanje i obradu državnih potpora, pa tako i potpora male vrijednos . Navedeno je osobito izraženo kod utvrđivanja državne potpore, primjene pravila, ali i izračunavanja ekvivalenata subvencije kod složenijih oblika potpore, poput državnih jamstava i kredita po nižoj kamatnoj stopi od tržišne. Upravo zbog toga lokalni davatelji potpore trebali bi što više koris instrumente potpore, kao što su subvencije i subvencije kamatnih stopa, dok bi se programi potpora koji se temelje na povoljnijim kredi ma i državnim jamstvima trebali provodi u suradnji s financijskim ins tucijama i jamstvenim agencijama, koje posjeduju alate za izračun ekvivalenta potpore, ali i zadovoljavajuću razinu poznavanja propisa o državnim potporama.

6. Zaključno Kako bi sam sustav potpore male vrijednos funkcionirao na kvalitetan način, osobito je važno educira jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao davatelje potpore o svim mogućnos ma potpora male vrijednos , te objasni njihove prednos i nedostatke. U tu svrhu bilo bi korisno izda priručnik namijenjen svim davateljima i korisnicima potpore male vrijednos , a koji bi obuhvaćao sve korisne upute i primjere za dodjelu potpore male vrijednos . Navedeno se osobito odnosi na utvrđivanje i tretman grupe povezanih poduzetnika, obavljanje različi h

Iako zamišljena kao opera vna potpora, potpora male vrijednos može se dodjeljiva i kao potpora namijenjena ulaganjima u dugotrajnu imovinu i otvaranje radnih mjesta, i to u stopostotnom iznosu, jer nije kao ostale kategorije potpore ograničena propisanim opravdanim troškovima i intenzite ma. U tom slučaju, kod takvih programa potpore preporuča se jasno propisivanje kriterija za ulaganja, odnosno korištenje definicije opravdanih troškova i intenzite iz drugih kategorija potpore. Tako će se potpora usmjerava u projekte ulaganja koji mogu donije proširenje ili diversifikaciju djelatnos , otvaranje novih radnih mjesta, te kao posljedicu i rast izvoza, odnosno ekonomski rast. Na kraju, potrebno se osvrnu i na iznos od 200.000 eura. Iako je stav Komisije da upravo zbog ograničenog iznosa, ovakve potpore imaju ograničeni učinak na tržišno natjecanje i ne smatraju se državnim potporama, te su zamišljene kao opera vne potpore koje ne proizvode, učinak na gospodarstvo poput državnih potpora namijenjenih ulaganjima u dugotrajnu imovinu i otvaranju novih radnih mjesta, postavlja se pitanje, je li uis nu tako!? Kada bi usporedili makroekonomske pokazatelje u svim državama članicama Europske unije, sasvim bi sigurno zaključili da postoje velike razlike u ekonomskoj snazi, gospodarskom rastu, javnim financijama, kupovnoj moći i ostalom. Stoga se i nameće pitanje vrijedi li potpora od 200.000 eura jednako poduzetnicima u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, kao i u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini? Odgovor je zasigurno ne. Ovakva potpora, ako se njome adekvatno upravlja i usmjerava u poželjne projekte može proizves učinke, osobito u malim gospodarstvima, odnosno osobito kod malih i srednjih poduzetnika pretežno orijen ranih domaćem tržištu i tržiš ma regije. Zaključno, iako naizgled prilično jednostavna, pravila o potporama male vrijednos sadrže mnogo tehničkih i provedbenih detalja kojima je potrebno posve pažnju prilikom primjene. Uspostavom kvalitetnog sustava dodjele i upravljanja potporama male vrijednos , evidencija, registara te analizom učinkovitos može se pos ći konačni cilj, a to je potpora dobrim poduzetnicima i hvalevrijednim projek ma, koji će u konačnici donije i ekonomski rast i rast zaposlenos .

UDK 336.2 657.2

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Proračunsko financiranje inves cija – opći pristup i osvrt na ulaganja u energetsku učinkovitost Davor Vašiček * Saša Drezgić ** Inves cije u sustavu proračuna nužno je promatra s više aspekata. U današnje vrijeme posebnu stručnu pozornost privlače inves cije radi podizanja energetske učinkovitos . Nedostatak značajnijih iskustava i preciznog zakonskog okvira u praksi izazivaju prijepore o proračunskom ili izvanproračunskom karakteru ovih inves cija s čime se izravno implicira na njihov financijski, porezni i računovodstveni status. U članku se, uz opći pristup proračunskom financiranju inves cija, daje osvrt na modalitete isporuke energetskih usluga, te na uočene dileme u njihovoj implementaciji u našemu javnomu sektoru.

1. Uvod Inves cije kao pretpostavke sustavno osmišljenog lokalnog razvoja, u sustavu proračuna je nužno promatra s nekoliko aspekata. Temeljni i bitni aspekt je svakako uloga i važnost javnih inves cija za budući održivi razvoj lokalne zajednice i zadovoljavanje javnih potreba stanovništva uključujući i podizanje razine kvalitete njihova života. U tekstu se kratko osvrćemo na proračunske aspekte, koji se nameću kao nužni da bi se, prethodno ocijenjeni kao društveno opravdani, javni inves cijski projek realizirali. To su svakako financijski i formalnopravni aspek koje valja promatra kroz prizmu temeljnog zakonskog okvira sadržanog u Zakonu o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12).

privlače inves cije radi podizanja energetske učinkovitos . Nedostatak značajnijih iskustava i nepotpuni zakonski okvir, nerijetko u praksi izazivaju prijepore o proračunskom ili izvanproračunskom karakteru ovih inves cija, što se izravno implicira na njihov financijski, porezni i računovodstveni status.

2. Proračunsko planiranje inves cija

1 Za razdoblje 2013. – 2016. vidje : h ps://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/Arhiva//Smjernice%20ekonomske%20 i%20fiskalne%20politike%202014%20-2016%20%20VRH%20 %28117.-%201.a%29.pdf.

Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka. ** Doc. dr. sc. Saša Drezgić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka. *

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

U kontekstu proračunskog financiranja inves cija raširena je i praksa neizravnog financiranja inves cija kapitalnim pomoćima povezanim subjek ma, što je uz složene računovodstvene i porezne implikacije, nužno razmatra u kontekstu strožije primjene Zakon o državnim potporama i reguliranja tržišnog Plan razvojnih programa je dakle, s općim i posebnatjecanja između subjekata javnog i privatnog sek- nim dijelom, sastavni dio proračuna jedinice lokalne tora. U današnje vrijeme posebnu stručnu pozornost i područne (regionalne) samouprave. U ranijoj praksi, u planu razvojnih programa proračunski subjek su

U kontekstu uvodno spomenutog zakonskog okvira is če se posebna važnost smjernica ekonomske i fiskalne poli ke što ih Vlade Republike Hrvatske sukcesivno donosi za nadolazeće trogodišnje razdoblje, a koje su makroekonomska podloga u proračunskom planiranju na lokalnoj razini1. Poznato je da je proračun temeljni plansko-financijski akt, koji nakon usvajanja po zakonskoj proceduri postaje obvezujući izvor prava i obveza sudionika proračunskog procesa. Prema propisanoj metodologiji proračunskog planiranja, sastavni dio lokalnih proračuna je i plan razvojnih programa ( čl. 34. Zakona).

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 336.2 657.2

iskazivali planirane rashode inves cija za trogodišnje razdoblje i izdvajanja za kapitalne pomoći i donacije. Od izmjena i dopuna Zakona o proračunu, već kod izrade proračuna za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu, plan razvojnih programa potrebno je izrađiva prema novoj metodologiji. To podrazumijeva da plan razvojnih programa mora sadržava ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su povezani s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Sam plan razvojnih programa danas predstavlja strateško-planski document, stvarajući pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice s proračunskim planiranjem.

Viškovi prihoda nad rashodima poslovanja iskorišteni kao izvor financirana inves cija odraz su pozi vnog restrukturiranja proračunske potrošnje iz sfere tekuće u inves cijsku potrošnju. To ukazuje da se radi o proračunskoj poli ci, koja vodi računa o očuvanju i unaprjeđenju javno-uslužnog potencijala proračunskog subjekta. I stoga, zakonski okvir takvom financijskom djelovanju ne stvara nikakve zapreke ni ograničenja. Naravno, temeljna pretpostavka za formiranje ovih izvora financiranja je raspoloživost tekućih prihoda iznad potreba za podmirenje tekuće proračunske potrošnje. Kao takav, u današnjem dobro poznatom stanju javnih financija, ovaj izvor izravnog financiranja javnih inves cija nije značajno zastupljen, Planovi razvojnih programa važni su i u kontekstu izuzev u funkciji otplate javnih dugova nastalih u invepriprema jedinica lokalne i područne (regionalne) sa- s cijske svrhe. mouprave za korištenje sredstava iz fondova Europ- Kapitalni prihodi, odnosno prihodi ostvareni prodaske unije zato što programi i projek koji se planiraju jom i zamjenom nefinancijske dugotrajne imovine, financira iz navedenih fondova moraju ima svezu izravno su zakonom namijenjeni za financiranje kapisa strateškim ciljevima i priorite ma jedinica lokal- talnih rashoda, što u najvećoj mjeri uključuje izravne ne i područne (regionalne) samouprave, a koji opet inves cijske rashode lokalnih proračuna i kapitalne moraju bi u suglasju s nacionalnim strateškim cilje- pomoći kao neizravan način financiranja inves cija vima i priorite ma2. Kao intergralni dio proračuna, kod proračunskih korisnika i subjekata javnog sektoplan razvojnih programa nužno izražava i financijske ra, koji su pod kontrolom lokalnih jedinica (trgovačka pretpostavke (ekonomski, funkcijski i organizacijski društva i ustanove u njihovom pretežitom vlasništvu). iskazane) budućih inves cija, sadržane u općem i po- Status ovih prihoda definiran je člankom 70. Zakona o proračunu: sebnom dijelu proračuna. (1) Sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne imovine države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i od nadoknaIzvori financiranja svih ak vnos , pa tako i inves cijde štete s osnove osiguranja koriste se samo za kaskih, u osnovi se dijele na vlas te i tuđe. Tako ih mopitalne rashode države, odnosno jedinice lokalne i žemo razmatra i u proračunskom sustavu. područne (regionalne) samouprave. 3.1. Vlas izvori financiranja (2) Kapitalni rashodi iz stavka 1. ovoga članka jesu Vlas izvori financiranja inves cija proračunskih surashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashobjekata slijedom ekonomske klasifikacije zastupljene di za održavanje nefinancijske imovine, kapitalne u računskom planu proračuna, u osnovi se mogu sapomoći, koje se daju trgovačkim društvima u kostoja od: jima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj • akumuliranih (prenesenih) viškova prihoda nad na upravljanje za nabavu nefinancijske imovine i rashodima poslovanja prethodnih razdoblja dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu. • viškova prihoda nad rashodima poslovanja tekućeg

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

3. Izvori financiranja inves cija

razdoblja • akumuliranih (prenesenih) viškova kapitalnih prihoda iz prethodnih razdoblja • kapitalnih prihoda tekućeg razdoblja • viškova primitaka od vlas te financijske imovine nakon podmiranje obveza i dugova.

Detaljnije vidje : UPUTE ZA IZRADU PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2016., h p://www.mfin.hr/adminmax/docs/Upute%20 za%20izradu%20proracuna%20JLP%28R%29S%202014.%20-%20 2016.pdf.

3.2. Tuđi izvori financiranja Tuđi izvori financiranja stječu se zaduživanjem. Osnovni cilj zaduživanja i upravljanja dugom je osiguranje financijskih potreba državnog proračuna pos zanjem najnižeg srednjoročnog i dugoročnog troška financiranja uz preuzimanje razboritog stupnja rizika. Zbog nužnos reguliranja i obuzdavanja sadašnje proračunske potrošnje na teret prihoda budućih razdoblja u kojima dugove valja vraća , ovo pitanje konnuirano je uređeno nizom zakonskih i podzakonskih normi. Tako Zakon o proračunu u glavi VII.: zaduživa-

UDK 336.2 657.2

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

projekte s područja unapređenja energetske učinkovitos u kojima sudjeluju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove čiji je Zaduživanje se, sukladno Zakonu može provodi u osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i trgovačka društva u većinskom vlasnišsvrhu: tvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samo1. financiranja deficita državnog proračuna uprave (dalje u tekstu: javni partner) mogu sklopi 2. financiranja inves cijskih projekata i posebnih pro- ugovor o javno-privatnom partnerstvu, ako ukupan grama godišnji iznos svih naknada, koje javni partner na 3. isplate tekućih otplata državnog duga, temelju svih ugovora o javno-privatnom partner4. podmirenja dospjelih plaćanja u svezi s državnim stvu plaća privatnim partnerima, ne prelazi 25 pojamstvima sto ostvarenoga proračunskog prihoda iz članka 88. 5. upravljanja likvidnošću proračuna Zakona, prethodne godine umanjenog za kapitalne 6. pokrivanja potreba Hrvatske narodne banke za va- prihode3, uz mišljenje Ministarstva financija i drugih lutnom rezervom. jela prema posebnim propisima koji uređuju javno-privatno partnerstvo. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se zaduživa uzimanjem kredita, zajmova Kada je riječ o zaduživanju u svrhu inves ranja, ekoi izdavanjem vrijednosnih papira (čl. 86. Zakona). nomski i financijski opravdano je naravno samo duPritom se može dugoročno zaduži goročno zaduživanje. Upravo stoga se samo za inves ciju, koja se financira zakonom iscrpno regulira izravno i iz njezina proračuna, a koju potvrneizravno dugoročno zaduživanje. di njezino predstavničko jelo uz Proračunski subjek , za potrebe suglasnost Vlade, a na prijedlog upravljanja likvidnošću mogu ministra financija (čl. 88.Zakose i kratkoročno zaduživa , na). Ukupna godišnja obveza prema članku 86.a Zakojedinice lokalne i područne na najduže do 12 mjeseci (regionalne) samouprave bez mogućnos daljnjeg iz članka 86. ovoga Zareprograma ili zatvarakona može iznosi najviše nja postojećih obveza po do 20 posto ostvarenih prikratkoročnim kredi ma ili hoda u godini, koja prethodi zajmovima uzimanjem novih godini u kojoj se zadužuje. U kratkoročnih kredita ili zajmoiznos ukupne godišnje obveze iz va. Utvrđeni zakonski rok trajastavka 1. ovoga članka uključen je nja zaduženja do 12 mjeseci ne iznos prosječnog godišnjeg anuiteta ograničava trajanje zaduženja na po kredi ma, zajmovima, obveze na kalendarsku, odnosno proračunsku osnovi izdanih vrijednosnih papira i dagodinu godinu, već podrazumijeva trajanje zaduženih jamstava i suglasnos , te dospjele nepodmirene nja u kon nuitetu najduže 12 mjeseci od datuma obveze iz prethodnih godina. zaduženja. Kratkoročno zaduživanje opravdano je Pod ostvarenim proračunskim prihodima podrazumi- i dozvoljeno isključivo za premošćivanje jaza najevaju se ostvareni prihodi pojedine jedinice lokalne i stalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i područne (regionalne) samouprave iz članka 18., toč- dospijeća obveza, te upravo stoga za kratkoročno zaduživanje nije potrebna suglasnost Ministarstva ke 1. Zakona, umanjeni za prihode: financija4. 1. od domaćih i stranih pomoći i donacija 2. iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu i 3. ostvarene s osnove dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje de3 centraliziranih funkcija. Kapitalni prihodi prema čl. 89. Zakona su prihodi od prodaje ne-

nje, upravljanje dugovima, jamstva države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te javnog sektora – u čak 23 članka (člancima od 71. do 93.) uređuje ovo važno područje javnih financija.

Prema I. J. Bajo: Kratkoročno zaduživanje lokalnih jedinica, TIM4PIN Magazin br. 9/14.,TIM4PIN, d. o. o., Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

financijske imovine, primici od prodaje vrijednosnih papira i primici od prodaje dionica i udjela u glavnici.

Prethodno navedeno ograničenje razine zaduživanja, ne odnosi se na projekte koji se sufinanciraju iz pretpristupnih programa i fondova Europske unije i na

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

4. Financiranje ulaganja u energetsku učinkovitost

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

4.1. Pravni okvir

UDK 336.2 657.2

4.2. Modalite pružanja energetskih usluga Naime, energetske usluge odnose se na široki raspon ak vnos kao što su energetske analize i pregledi, energetsko upravljanje, dizajn i provedba projekata, održavanje i opera vne ak vnos , nadzor i procjena ušteda, upravljanje objek ma, nabava energetskih usluga (opreme) i samo pružanje usluga (grijanje, hlađenje, rasvjeta i dr.). U okviru pružanja energetskih usluga postoje dva osnovna modaliteta funkcioniranja PEU. Riječ je o :

Posljednjih nekoliko godina intenzivirana je zakonodavna ak vnos kako bi se stvorio pravni okvir za uključivanje Republike Hrvatske u globalni trend razvoja ekološki osviještenog i energetski racionalnog gospodarstva i društva uopće. U tom su kontekstu doneseni brojni propisi5 radi podizanja energetske učinkovitos , što podrazumijeva učinkovitu uporabu energije u svim sektorima krajnje potrošnje energije: • modelu poduzeća pružatelja energetske usluge (ESPC – Energy Service Provider Companies) industriji, prometu, uslužnim djelatnos ma, poljoprivredi i u kućanstvima6. Ne ulazeći u širu elaboraciju • modelu poduzeća osiguratelja energetske usluge (ESCO – Energy Service Company). ostalih aspekata energetske učinkovitos , za ovu temu relevantni su propisi: Model poslovanja ESPC funkcionira na temelju na• Zakon o učinkovitom korištenju energije u nepo- plate fiksne naknade za energetske usluge ili dodanu srednoj potrošnji (NN, br. 152/08, 55/12, 101/13, vrijednost koju je NEU ostvario na temelju nabavljene opreme ili energenata. Najčešće je puni trošak 14/14) i • Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge energetske usluge uračunan u naknadu, tako da PEU nema nikakav rizik u slučaju odstupanja od definirau javnom sektoru (NN, br. 69/12.). nih parametara energetske efikasnos . Takvi modeli Ovim su propisima postavljeni formalnopravni okvi- poslovanja uglavnom se koriste u slučaju parcijalnih ri na kojima se između ostaloga temelje i financijski projekata energetske efikasnos , gdje svi parametri odnosi u procesima inves ranja za pos zanje enerenergetske efikasnos nisu pod kontrolom i pod odgetske učinkovitos u Republici Hrvatskoj. Posebice govornos PEU. je značajno pravilno razumijevanje odredbi prethodno navedne Uredbe s obzirom na to da je uveliko Model poslovanja ESCO, iako nudi istovjetne usluge, prisutan zamah razvoja tržišta energetskih usluga. značajno se razlikuje od modela ESPC, u sljedećim Temeljno pitanje koje posljedično implicira buduće elemen ma: financijske i porezne aspekte efektuiranja inves cije • Model ESCO jamči energetske usluge i (ili) ponudu u energetsku učinkovitost je bit ugovornog odnoiste razine energetskih usluga s nižim troškovima sa između naručitelja energetskih usluga (dalje u temeljem projekta energetske efikasnos . Modatekstu: NEU) i pružatelja energetskih usluga (dalje lite jamstava energetskih ušteda temelje se na u tekstu: PEU). Premda je spomenutom Uredbom ostvarenom jeku energetskih ušteda iz projekta. definiran obvezni sadržaj ugovora o isporuci enerEnergetske uštede moraju bi dovoljne za otplatu getskih usluga odnosno energetskom učinku (čl. 12 mjesečnih troškova projekta promocije energetske Uredbe), presudno je razumijevanje i sadržajno efikasnos ili je riječ o smanjenom trošku jednake ugovaranje bi modela isporuke energetske uslurazina energetske uštede. ge između ugovornih strana. U tom pogledu valja • Naknada projekta ESCO izravno je u vezi s ostvarespomenu samo neke osnovne modalitete, koje je nom energetskom uštedom. moguće operacionalizira i u kontekstu primjene • Model poslovanja ESCO obično financira ili pomaže hrvatskih propisa. u osiguranju financijskih izvora za provedbu energetskih usluga za koje pružaju jamstvo uštede. • U modelu poslovanja ESCO, PEU mjeri i verificira uštede u vremenu trajanja energetskog odnosa. 5 Sustavni pregled propisa dostupan je internet stranici ministarstva gospodarstva RH – h p://www.mgipu.hr/default. aspx?id=12841. 6 Energetska učinkovitost je suma isplaniranih i provedenih mjera, čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da razina udobnos i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Pojednostavljeno, energetska učinkovitost znači uporabi manju količinu energije (energenata) za obavljanje istog posla (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, proizvodnju raznih proizvoda, pogon vozila, i dr.), više vidje na h p://hr.wikipedia.org/wiki/Energetska_u%C4%8Dinkovitost.

Ključno je istaknu da PEU prihvaća određeni stupanj rizika za pos zanje unaprjeđenja energetskih usluga na objek ma u vlasništvu NEU, te prima naknadu temeljem usluga koje pruža (djelomično ili u cijelos ). U uskoj svezi s modelom poslovanja ESCO je Ugovor o energetskoj uštedi (Energy Performance Contrac ng – EPC), koji omogućuje financiranje projekata energetske efikasnos temeljem uštede troškova. Ovaj

UDK 336.2 657.2

pristup povezan je s transferom tehničkih rizika od korisnika prema klijentu, koji se temelji na jamstvu energetskih ušteda koje daje poduzeće osiguratelj energetskih ušteda. U okviru navedenog ugovora, plaćanje naknade povezano je s ostvarenim uštedama – a mjera ostvarenih ušteda je razina potrošnje energenata (ili ušteda troškova) ili razina energetske uštede. Ugovor o energetskoj uštedi je sredstvo osiguranja infrastrukturnog unaprjeđenja objekata kojima nedostaju potrebna inženjerska znanja u području energe ke, upravljanja, kapitalnog financiranja, razumijevanja rizika te nepoznavanja suvremenih tehnologija. Stoga su korisnici koji nemaju mogućnost financiranja takvih projekata, ali imaju dovoljnu razinu boniteta idealni za primjenu ovakvog modela.

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

te se plaćanja tre raju kao opera vni (tekući) rashod, a ne kapitalni. Stoga ovakav način financiranja ne reme bonitet (kreditni rej ng) subjekata, te čak i povećava dužnički kapacitet u slučaju prepuštanja dijela ušteda korisnicima. U Republici Hrvatskoj na tržištu usluga energetske učinkovitos , dijelom zbog nerazumijevanja financijskog i tehničkog modela osiguranja energetskih ušteda, a dijelom i zbog neusklađenos i nepostojanja primjerene zakonodavne regula ve, još uvijek nema široke primjene modela ESCO u većem opsegu (pogotovo u javnom sektoru). Projek ostvarenja energetske učinkovitos koji se izvršavaju te planiraju u okviru javnog sektora većinom se temelje na modelu poslovanja ESPC, gdje ne postoji obveza pružanja jamstva za ostvarenje energetskih ušteda. Stoga se takvi projek mogu financira ili donacijama (fondovi EU-a, Fond za energetsku učinkovitost) ili zaduživanjem.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Zaključno, u okviru ugovora o energetskoj uštedi definira se da PEU (ESCO) razvija, implemen ra te financira ili osigurava financiranje projekata energetNaime, ako se projekt ske efikasnos ili projekta energetske učinkovitos fiizgradnje obnovljivog izvora nancira od javnog subjekta, ili energije korištenjem novčanog projekt financira privatni subjekt, toka iz troškovnih ušteda, ili proizvedene ali ne daje garanciju za ostvarenje energetenergije u pokrivanju troškova projekta (uključujući skih ušteda u roku trajanja ugovora o energetskim troškove inves cije). PEU neće nikad pokri sve svouštedama – tada takvi projek ne predstavljaju je troškove, osim ako projekt ne ostvaruje jamčene izvanproračunsko financiranje te se mogu svrenergetske učinke. Stoga su u ovom modelu poslova- sta u klasično dužničko financiranje. Premda su Zanja sadržane sve pretpostavke da PEU i NEU ostvare konom o proračunu zaduživanja za projekte energetobostrane koris od projekta. ske učinkovitos izuzete od ograničenja, orijentacija Nekoliko je varijan financiranja modela poslovanja na dužničko financiranje značajno ograničava financijske potencijale javnog sektora (kao i privatnog), te ESCO: ograničava brzi rast tržišta te inves cija koji je mo• financiranje ESCO, gdje PEU koris vlas ta sredguć, samo ako se omogući primjena pravog modela stva ili se financira zajmom ili lizingom poslovanja ESCO. • korisničko financiranje, gdje NEU financira projekt temeljem jamstva energetske uštede koju pruža 4.3. Porezne i računovodstvene implikacije PEU (ako korisnik financijskoj ins tuciji koja kreizbora modaliteta di ra projekt daje kolateral, tada je ovakav model U prethodnoj su točki već dane naznake poreznih i ustvari zaduživanje) • projektno financiranje – financiranje koje pruža fi- računovodstvenih aspekata primjene pojedinog monancijska ins tucija (naplaćuje se izravno iz ener- daliteta pružanja energetskih usluga. Subjek ovih poslovnih transakcija (NEU i PEU) prilikom ugovaragetske uštede ili kamatnom stopom. nja pojedinog modaliteta trebaju se nedvosmisleno Upravo osiguranje financiranja od PEU nudi najveće opredijeli za njegovu primjenu u potpunos svjesni prednos za sudionike tržišta energetske efikasnos . poreznih, ekonomskih i financijskih implikacija. SlučaNaime, tako je NEU zaš ćen od financijskih rizika koji jevi iz hrvatske prakse, neprecizno formalno definisu povezani s tehničkim parametrima uspješnos pro- ranim sadržajem zaključenih ugovora pokazuju da to jekta, jer jamstvo energetske uštede proizlazi iz kva- često nije slučaj. Posebno osjetljivo pitanje primjene litete projekta, te je stoga potpuno u okviru bilance pojedinog modaliteta je oporezivanje porezom na poduzeća. Dakle, za privatne ili javne subjekte ovakav dodanu vrijednost, što u slučaju nepreciznih ugovornačin financiranja je izvanproračunski (izvanbilančni), nih odredbi može i NEU i PEU doves u nepovoljan

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 336.2 657.2

položaj. U tom smislu odlučno je pitanje definiranja porezne obveze PDV-a za PEU i obveza NEU-a da ga predmeta i dinamike isporuke dobara ili usluga kao kao primatelj energetskih usluga pla , bit će pri svaPDV-om oporezivih transakcija. kom ispostavljanju računa od PEU-a. Za pravilno porezno i računovodstveno postupanje potrebno je u bitnome razumje svaki pojedini ugovor, pri čemu valja nedvojbeno utvrdi inves ra li u projekt NEU ili PEU. Nerijetko se status stvarnog inves tora krije u različito definiranim odredbama ugovora o pravima i obvezama ugovornih strana, pri čemu se isprepliću sadržaj i vrijednost inves cijskog zahvata, te financijske obveze NEU i zajamčeni vrijednosno definirani energetski učinci PEU-a. Stoga razmotrimo dva temeljna ugovorna odnosa.

S financijskog aspekta NEU se de facto zadužio robnim zajmom, a PEU je davatelj robnog zajma. Računovodstveno, NEU će bilančno prizna povećanje svoje imovine i istodobno zaduživanje, a kasnija ugovorom definirana plaćanja temeljem ostvarenih energetskih ušteda eviden rat će kao otplate robnog zajma. PEU kao poduzetnik ovaj će ugovorni aranžman priznava u svoje prihode prema stupnju dovršenos (sukladno MRS-u 11 Ugovori u gradnji). U slučaju da u projekt energetske učinkovitos inves ra PEU, radi se u bitnome o ulaganju u prava – ulaganje na imovini NEU, radi prava korištenja. Ovdje je riječ o slučajevima kada se radi o ulaganjima, koja po svojoj prirodi nisu zasebna ili odvojiva funkcionalna cjelina i ne mogu se ekstrahira od imovine u koju su je ugrađena (fasade, stolarije,instalacije i dr.). PEU će bilančno iskaza ova ulaganja kao povećanje svoje nematerijalne imovine, a kao poduzetnik u sustavu PDV-a koris t će i pravo na pretporez pri njenoj nabavi. Amor zaciju ulaganja PEU će priznava u svoje rashode jekom trajanja ugovora, a prihode će ostvariva od vrijednos energetskih usluga pruženih NEU također jekom ugovorenog roka, te u visini utvrđenoj ugovorom. Nastanak

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

U slučaju da u projekt energetske učinkovitos inves ra NEU tako da mu PEU isporučuje određena dobra, radove ili tehnološko-tehnička rješenja, koja će mu NEU plaća ugovornom dinamikom utvrđenom tzv. planom otplate, a sukladno zajamčenim energetskim uštedama, radi se o isporuci dobara i usluga od PEU, koja u ukupnoj vrijednos ulaganja podliježe oporezivanju PDV-om. U ovakvom ugovornom aranžmanu PEU je jekom izvođenja inves cijskog projekta/radova dužan NEU sukcesivno izdava račune s uključenim PDV-om srazmjerno vrijednos izvršenih radova/isporuka u pojedinom porezno-obračunskom razdoblju, a sve do konačne isporuke i početka efektuiranja7.

Vidje mišljenje Ministarsta porezne uprave Kl. 410-01/1201/2429, Ur. broj: 513-07-21-01/12-2, 4. 10. 2012.

U računovodstvu NEU-a ovakav ugovorni aranžman ne rezul ra bilančnim promjenama. Tijekom realizacije ugovora NEU će kon nuirano iskaziva samo troškove primljenih energetskih usluga onako kako one nastaju u razdoblju efektuiranja inves cije PEU-a. Tek po isteku ugovornog razdoblja (ili kod raskida ugovora) moguće je procijeni eventualno povećanja ekonomske vrijednos energiziranih objekata i tada bi se možebitno dogodilo knjiženje revalorizacije u bilanci NEU-a.

Literatura: • Paolo Bertoldi, Benigna Boza-Kiss, Silvia Rezessy: Latest Development of Energy Service Companies across Europe – A European ESCO Update, Joint Research Centre, European Comission, 2007. • I. J. Bajo: Kratkoročno zaduživanje lokalnih jedinica, TIM4PIN Magazin br. 9/14.,TIM4PIN, d. o. o., Zagreb. • Drezgić, S.: Osvrt na ESCO model pružanja energetskih usluga, TIM4PIN Magazin br. 1/12.,TIM4PIN, d. o. o., Zagreb • Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) • UPUTE ZA IZRADU PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2016.: h p://www.mfin.hr/adminmax/docs/Upute%20za%20izradu%20proracuna%20JLP%28R%29S%202014.%20-%202016.pdf • Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektor, (NN br. 69/12).

www. m4pin.hr

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Novine kod planiranja i eviden ranja prihoda i rashoda iz sredstava EU-a Mladenka Karačić * Stupanjem na snagu izmijenjenog računskoga plana u proračunskom računovodstvu, između ostaloga, doći će do promjena u planiranju, izvršavanju i knjigovodstvenom eviden ranju prihoda i rashoda iz izvora EU-a. Autorica u tekstu donosi novine povezane s planiranjem i knjigovodstvenenom evidencijom prihoda i rashoda nastalih provođenjem programa i projekata EU-a.

1. Uvod Prihodi i rashodi u proračunskom računovodstvu iskazuju se primjenom modificiranoga računovodstvenoga načela nastanka događaja. Modificirano računovodstveno načelo nastanka događaja između ostaloga znači, da se prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeri , a rashodi priznaju na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju. Među m, ovo načelo u priznavanju prihoda ne može se primijeni za sredstva ostvarena od Europske unije. Sukladno zahtjevima europske sta s ke, pomoći od ins tucija i jela EU-a, i pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU-a (tekuća i kapitalna), priznaju se u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata. Uz navođenje načela priznavanja prihoda od EU-a, bi će više govora u nastavku teksta o novinama povezanim s uvođenjem novih računa prihoda i rashoda, koji prate provođenje programa i projekata EU-a.

• Izvor 51 Pomoći EU-a Ovaj izvor proračunski korisnici državnog proračuna u sustavu državne riznice koriste za sve što se financira iz sredstava EU-a, a nisu ostali klasični fondovi (strukturni, kohezijski, poljoprivredni, fond za ribarstvo). Primjer su Programi Unije, Prijelazni instrument EU-a, projek Agencije za mobilnost i programe EU (Mladi na djelu, Erasmus). U svojim financijskim planovima prihode izvora 51 proračunski korisnici državnog proračuna planiraju u okviru podskupine 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te ins tucija i jela EU-a. • Izvor 55 Refundacije iz pomoći EU-a

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Pojedine projekte koji se financiraju iz sredstava EU-a potrebno je najprije pla iz proračunskih sredstava, Proračunski korisnici državnog proračuna planiraju i a refundacija već potrošenih sredstava s že nakon zaizvršavaju plaćanja iz sredstava europskih fondova na tvaranja projekta. Primjer ovakvih plaćanja je Poljoprisljedećim izvorima financiranja s podizvorima: vredni jamstveni fond EAGF (izvor 551). Prihode izvora 55 proračunski korisnici državnog proračuna također 51 Pomoći EU-a planiraju u okviru podskupine 632 Pomoći od među55 Refundacije iz pomoći EU-a narodnih organizacija te ins tucija i jela EU-a. 551 Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF) • Izvori 56 Fondovi EU-a i 57 Ostali programi EU-a 559 Ostale refundacije iz sredstava EU-a U proračunu 2014. prihodi iz izvora 56 i 57 planira* ni su na razini državnog proračuna (korisnik DRRH2) Mladenka Karačić, dipl. oec. , Ministarstvo financija RH, Zagreb

2. Planiranje kod korisnika državnog proračuna

56 Fondovi EU-a 561 Europski socijalni fond (ESF) 562 Kohezijski fond (CF) 563 Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) 564 Ribarski fondovi (EMFF i EFF) 565 Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) 57 Ostali programi EU-a 571 Schengenski instrument 572 Fondovi za izbjeglice i povratak 573 Instrumen europskog gospodarskog prostora

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

u okviru poskupine 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te ins tucija i jela EU-a. Proračunski korisnici u sustavu državne riznice planirali su samo rashode, koji se izvršavaju iz navedenih izvora (bez plana prihoda). U financijskim planovima ove prihode planirali su u okviru podskupine 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika. U svom knjigovodstvu prihode iz ovih izvora iskazuju na anali čkim računima u okviru osnovnih računa 67111 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja ili 67121 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine. U financijskim planovima za 2015. i projekcijama za 2016. i 2017., prihode iz ovih izvora planirat će i iskaziva na is način kao i prihode izvora 51 i 55 na osnovnim računima 63231 Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU-a, odnosno 63241 Kapitalne pomoći od ins tucija i jela EU-a.

Proračunski korisnik državnog proračuna prenosi sredstva jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave iz izvora EU Primjer: Iz riznice je gradu plaćeno 80 % predujma za projekt koji se financira iz sredstava EU-a. Obavijest o plaćanju iz riznice ministarstvo koje je nositelj projekta u svojoj glavnoj knjizi eviden ra zaduženjem osnovnog računa 12913 Potraživanja za dane predujmove za projekte EU-a, te odobrenjem osnovnog računa 23958 Obveze proračunskih korisnika za povrat u proračun. Nakon što od grada dobije obavijest o nastalim rashodima, ministarstvo u svojoj glavnoj knjizi zadužuje osnovni račun 36813 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima gradskih proračuna temeljem prijenosa sredstava EU-a, te odobrava osnovni račun 63231 Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU. Istovremeno zatvara potraživanje i obvezu. Na kraju razdoblja ministarstvo radi usklađenja riznici šalje obavijest o iznosu prizna h prihoda i rashoda. U PR-RAS-u ministarstvo će iskaza rashod na podskupini 368 Pomoći temeljem prijenosa sredstava EU-a, te prihod na odjeljku 6323 Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU-a, odnosno 6324 Kapitalne pomoći od ins tucija i jela EU-a. Iznos danog predujma za koji grad nije iskazao rashode ministarstvo će u Bilanci iskaza na odjeljcima 1291 Potraživanja za naknade koje se refundiraju i predujmove, te 2395 Obveze za predujmove, depozite, primljene jamčevine i ostale nespomenute obveze.

Proračunski korisnik državnog proračuna u sustavu riznice je krajnji korisnik sredstava EU-a

U PR-RAS-u razine 13, riznica neće iskaza prihode i rashode od sredstava EU-a. U Bilanci će iskaza 1291 Potraživanja za naknade koje se refundiraju i predujmove. U konsolidiranom PR-RAS-u za državni proračun bit će iskazani prihodi od sredstava EU-a i rashodi za pomoći temeljem prijenosa sredstava EU-a iz PRRAS-a ministarstva. U Bilanci će se eliminira potraživanja iz izvješća razine 11, te obveza iz izvješća razine 12, a ostat će potraživanje iz izvješća ministarstva.

Primjer:

Evidencija kod proračunskog korisnika državnog proračuna (glavna knjiga):

3. Knjiženja u sustavu državne riznice

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Krajnji korisnici sredstava EU-a mogu bi proračunski korisnici državnog proračuna uključeni u sustva državne riznice, jedinice lokalne (područne) regionalne samouprave, njihovi proračunski korisnici ili subjek izvan sustava proračuna.

Ministarstvo je od Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU dobilo obavijest o plaćanju računa dobavljača. Evidencija kod proračunskog korisnika državnog proračuna: Opis

Iznos

1. Račun dobavljača 2. Plaćeni zahtjev za plaćanje i prizna prihod

100

Duguje 3,4

100

23,24

Račun Potražuje 23,24 63231, 63241

Opis

Iznos

Prijenos sredstava jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave 1000 Priznavanje rashoda temeljem obavijes jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave o prizna m prihodima

Zatvaranje potraživanja i obveza

300

Račun Duguje Potražuje 12913 36815, 36816, 36817, 36825, 36826, 36827 23958

23958

63231, 63241

12913

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Proračunski korisnik državnog proračuna prenosi sredstva proračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz sredstava EU. U ovom slučaju proračunski korisnik državnog proračuna provodi iste evidencije, kao i kad je krajnji korisnik jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uz korištenje odgovarajućih osnovnih računa. U konsolidaciji se provode iste eliminacije.

lokalnog proračuna. Ostat će konačni rashod jedinice te prihod od EU-a na državnom proračunu. U konsolidiranoj Bilanci eliminirat će se potraživanje za sredstva EU-a od jedinice iz izvješća državnog proračuna i obveza temeljem sredstava EU-a iz izvješća jedinice. Evidencija kod jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave:

Primjer: Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta doznačuje sredstva projekta iz EU-a dječjem vr ću, koji je proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Evidencija kod MZOS: Račun Duguje Potražuje 12913 23958

Opis

Iznos

Prijenos sredstava dječjem vr ću Priznavanje rashoda temeljem obavijes dječjeg vr ća o prizna m prihodima

1000 300

36813, 36823

63231, 63241

Zatvaranje potraživanja i obveza

300

23958

12913

Opis Primljena sredstva EU-a iz državnog proračuna Primljeni račun dobavljača Priznavanje prihoda

1000

Račun Duguje Potražuje 11121 23957

300 300

3,4 23957

Iznos

23,24 63811, 63821

Kako proračunski korisnik državnog proračuna koji prenosi sredstva EU-a jedinici nema saznanja o nastanku rashoda kod jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinica na kraju razdoblja obavještava davatelja sredstava o iznosu primljenih sredstava, koji je u obračunskom razdoblju priznala kao prihod.

5. Knjiženja kod proračunskog korisnika JLP(R)S-a Jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra4. Knjiženja kod JLP(R)S-a

ve je krajnji korisnik sredstava EU-a

Primljeni predujam iz državnog proračuna za provođenje projekata EU-a u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave eviden ra zaduženjem novčanih sredstava, te odobrenjem osnovnog računa 23957 Obveze za predujmove EU-a. Nakon nastanka rashoda povezanih s projektom koji se financira iz sredstava EU-a, za iznos h rashoda jedinica zadužuje osnovni račun 23957 Obveze za predujmove EU-a, te odobrava osnovni račun 63811 Tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava, odnosno 63821 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU-a.

Proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao krajnji korisnik sredstva EU iz državnog proračuna može prima na svoj račun ili na račun nadležne jedinice, ako je uključen u sustav riznice. U oba slučaja prihod može prizna tek u trenutku nastanka troškova povezanih s projektom, i to u visini nastalih troškova. Proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je krajnji korisnik EU sredstava Primjer: Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta doznačuje sredstva projekta EU-a dječjem vr ću. TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

nastalog troška

U konsolidiranom PR-RAS-u općeg proračuna eliminirat će se rashodi za pomoći temeljem prijenosa sred- Proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (registava iz EU-a iz konsolidiranog PR-RAS-a državnog onalne) samouprave na kraju razdoblja mora obavijeproračuna i prihodi od sredstava EU-a iz PR-RAS-a s proračunskog korisnika državnog proračuna, koji

U PR-RAS-u jedinica će iskaza prihod na odjeljku Evidencija u dječjem vr ću: 6381 Tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU-a, odnosno 6382 KapiRačun Opis Iznos talne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijeDuguje Potražuje nosa sredstava EU-a, i to u visini nastalog rashoda, a Primitak sredstava od MZOS-a za 1000 11121 23957 najviše do visine primljenog predujma. U bilanci će za projekt 23213 razliku do visine primljenog predujma iskaza 2395 Nastali rashodi jekom provođenja 300 32131 projekta Obveze za predujmove, depozite, primljene jamčePriznavanje prihoda u visini 300 23957 63811 vine i ostale nespomenute obveze.

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

prenosi sredstva EU-a, o iznosu primljenih sredstava koji je u obračunskom razdoblju priznao kao prihod.

us te! p o r p Ne Dvodnevna edukacija:

Primjer:

„BESPOVRATNA SREDSTVA PRIPREMA PROJEKTNIH PRIJEDLOGA; IZRADA PRORAČUNA PROJEKTA; PRAĆENJE U SUSTAVU RIZNICE“

Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta doznačuje sredstva projekta EU-a dječjem vr ću koji nema svoj račun, već djeluje preko sustava riznice nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Evidencija u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave:

1000

Račun Duguje Potražuje 11121 23957

300

23957

63811

300

32131

11121

Opis

Iznos

Primitak sredstava od MZOS-a za projekt Nastali rashodi jekom provođenja projekta Priznavanje prihoda u visini nastalog troška

1000

Račun Duguje Potražuje 16721 23957

300

32131

23213

300

23957

63811

Opis Primitak sredstava od MZOS-a za projekt Priznavanje prihoda u visini nastalog troška Plaćanje troška

Iznos

Evidencija u dječjem vr ću:

Proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na kraju razdoblja mora obavijes proračunskog korisnika državnoga proračuna, koji prenosi sredstva EU-a, ali i nadležnu jedinicu, o iznosu primljenih sredstava koji je u obračunskom razdoblju priznao kao prihod.

Zagreb, 23. i 24. listopada 2014., hotel Central Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU-a, te im da smjernice za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za prijavu na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te izradu proračuna projekta. Polaznici se upoznaju s metodologijom pripreme projekata za natječaje EU-a od osmišljavanja ideje do razrade ak vnos , vremenskog planiranja, izrade logičke matrice i pripreme proračuna. Sami proračunski korisnici suočavaju se s dodatnim izazovom, pravovremenim planiranjem i praćenjem projekata u sustavu Državne riznice, što će se u edukaciji kvalitetno pojasni . Seminar je namijenjen voditeljima projekata, financijsko-računovodstvenim djelatnicima, financijskim savjetnicima, te financijskim ins tucijama koje se pojavljuju u pružanju računovodstvenih, savjetničkih ili revizijskih usluga na projek ma koji se financiraju iz pretpristupnih (IPA) i fondova EU. PROGRAM EDUKACIJE 1. dan 09:15 – 09:45 Uvod u projektni menadžment 09:45 – 11:30 Upravljanje projektnim ciklusom: - faze projektnog ciklusa - pristup logičkog okvira (logička matrica) 11:30 – 11:45 Pauza 11:45 – 13:00 Prijavni obrazac (relevantnost, opis projekta, plan ak vnos – gantogram, održivost) Vježba: Izrada logičke matrice 13:00 – 14:00 Pauza za ručak 14:00 – 16:00 Proračun općenito i pojednostavljeni prikaz troškova Plan ak vnos i budže ranje Dijelovi proračuna 2. dan 09:15 – 09:45 Proračun

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE

13. i 14. studenoga, hotel Palace, Zagreb Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Ministarstva financija i akademske zajednice. Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materijale) Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-40, model 00. Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

09:45 – 11:30 Kategorija troška: Ljudski resursi ili troškovi osoblja Kategorija troška: Putovanja Kategorija troška: Kapitalna ulaganja Kategorije troška: Usluge, Administra vni ili režijski troškovi, Rezerva za nepredviđene izdatke 11:30 – 11:45 Pauza 11:45 – 13:00 Vježba: Izrada proračuna projekta (primjer po kategorijama troška) 13:00 – 14:00 Pauza za ručak 14:00 – 16:00 Praćenje projekata u sustavu proračuna (Izvori financiranje; Računovodstveno eviden ranje prijenosa sredstava pomoći EU) Ko zacija: 1.600,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi). Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00. Polaznici edukacije imaju mogućnost kupovine kupovine nove knjige „Upravljanje EU projek ma“ po cijeni od 350 kn. Sudionici po završetku dobivaju potvrdu o sudjelovanju.

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu Ivana Vargašević Čonka * Autorica u članku iznosi novine povezane s predloženim izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu. Izmijenjeni i dopunjeni Računski plan koris t će se već pri izradi proračuna za 2015. i projekcija za 2016. i 2017. godinu. Ministarstvo financija je 30. rujna 2014. na svojoj internetskoj stranici (www.mfin.hr → Državna riznica → Računovodstvo → Proračunsko računovodstvo) objavilo prijedlog novog Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, s izmijenjenim i dopunjenim Računskim planom i primjerima knjiženja, zajedno s pozivom svim zainteresiranima na davanje mišljenja, prijedloga i primjedbi na objavljeni dokument.

1. Uvod Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11) koji je u primjeni od 1. siječnja 2011., u računovodstveni sustav proračuna unio je niz tehničkih novina. Računovodstvena metodologija i financijsko izvještavanje u osnovi se nisu mijenjali (sustav računovodstva i dalje se zasniva na modificiranom načelu nastanka događaja), ali je došlo do brojnih izmjena i dopuna Računskog plana. Navedene izmjene i dopune najvećim su dijelom bile uvjetovane potrebom za usklađivanjem s Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa (ESA 95) s obzirom na to da su podaci iz financijskih izvješća proračuna i proračunskih korisnika jedan od glavnih inputa u izradi sta s čkih podataka. Približavanjem sustava proračunskog računovodstva i financijskog izvještavanja sta s čkom sustavu, osigurava se veća efikasnost, brzina i transparentnost u pripremi stas čkih podataka.

Važno je napomenu da će s izmjenama Računskog plana doći i do izmjena u ekonomskoj klasifikaciji proračuna, s obzirom na to da se ista temelji na Računskom planu, i to s primjenom već u procesu planiranja za razdoblje 2015. – 2017. Knjigovodstvene evidencije i financijsko izvještavanje za 2014. obavit će se u skladu s odredbama važećeg Pravilnika o pro-

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

* Ivana Vargašević Čonka, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

Slijedom navedenoga, u travnju 2014. godine Vlada Republike Hrvatske je usvojila dokument pod nazivom: Nacionalni program reformi, a jedna od mjera unutar područja javnih financija predviđa reformu sustava financijskog izvještavanja izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu i Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Glavni cilj ove reforme je unapređenje kvalitete podataka u financijskim izvješćima, koji se između ostaloga koriste kao jedna od ključnih podloga za izradu navedenog Fiskalnog izvješća. U dokumentu: Plan provedbe specifičnih preporuka za države članice u 2014. godini u vezi sa sudjelovanjem Republike Hrvatske u Europskom semestru – koji je Vlada usvojila u srpnju, kao ključni korak u provedbi (Preporuka 1 – Održive javne financije) također je navedena izrada novog Računskog plana i izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom računovodstvu.

Tijekom izrade Fiskalnog izvješća propisanog Procedurom prekomjernog proračunskog manjka pokazalo se da neki od podataka kojima su financijska izvješća dopunjena u posljednjim izmjenama Pravilnika o financijskom izvještavanju, nisu potrebni za izvještavanje u skladu sa zahtjevima sta s ke, dok s druge strane neki od potrebnih podataka nisu sadržani u financijskim izvješćima. Nadalje, u lipnju 2013. objavljen je novi Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010) s primjenom od rujna 2014., što

znači da sada svi podaci koji države članice Europske unije šalju Eurostatu moraju slijedi pravila ESA 2010. Novi sustav razlikuje se od prethodnoga (ESA 95) u obuhvatu i metodologiji, uzimajući u obzir razvoj u mjerenju modernih ekonomija, napredak u metodološkim istraživanjima i potrebe korisnika.

RAČUNOVODSTVO

računskom računovodstvu i Računskom planu. U nastavku se daje pregled predloženih izmjena i dopuna Računskog plana s pojašnjenjima knjigovodstvenih evidencija.

2. Uvođenje transfernih računa u sustav proračuna Proračunski korisnici sredstava koja dobiju iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos , eviden raju na osnovnim računima: 67111 Prihodi za financiranje rashoda poslovanja i 67121 Prihodi za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine u okviru podskupine 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelantnos proračunskih korisnika. U ovoj skupini računa predlaže se više izmjena: • kako bi iz samog naziva bilo jasnije da se u okviru ove podskupine eviden raju isključivo prihodi ostvareni od nadležnog proračuna predložena je dopuna naziva podskupine 671, odjeljka 6711 i 6721, te osnovnih računa 67111 i 67121 – Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika / za financiranje rashoda poslovanja / za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine • predloženo je dodavanje odjeljka 6714 i osnovnog računa 67141 za eviden ranje prihoda za financiranje izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova koje proračunski korisnik ostvari od nadležnog proračuna 67 671 6711

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

6712

Prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja 67111 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine 67121 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine

• umjesto odjeljka 6713 Prihodi na temelju ugovornih obveza i istoimenog osnovnog računa 67131, koji se brišu, predloženo je dodavanje nove podskupine računa 673 Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza s pripadajućim odjeljkom i osnovnim računom, za eviden ranje prihoda koje ostvaruju isključivo proračunski korisnici – zdravstvene ustanove.

UDK 657.2 6713

673 6731

Prihodi na temelju ugovornih obveza – briše se 67131 Prihodi na temelju ugovornih obveza – briše se Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza 67311 Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza

Sukladno članku 54. važećeg Pravilnika, prijenosi sredstava od nadležnog proračuna proračunskim korisnicima ne klasificiraju se u skupini računa 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna, već se u proračunu izravno eviden raju odgovarajući rashodi za čije se pokriće sredstva prenose. Značajna novost koju predlaže izmijenjeni Pravilnik je dodavanje nove podskupine – 367 Prijenosi proračunskim korisnicima za financiranje redovne djelatnos u skupinu računa 36. Osnovni računi iz ove podskupine komplementarni su osnovnim računima podskupine 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika. 367 3671 36711 36712 36714 3674 36741

Prijenosi proračunskim korisnicima za financiranje redovne djelatnos Prijenosi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika Prijenosi za financiranje rashoda poslovanja Prijenosi za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine Prijenosi za financiranje izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova Prijenosi iz nadležnog proračuna temeljem fondova EU-a Prijenosi iz nadležnog proračuna temeljem fondova EU-a

Prema prijedlogu izmijenjenog Pravilnika proračuni će sredstva proračuna namijenjena proračunskim korisnicima iz svoje nadležnos iskaziva u glavnoj knjizi ili na odgovarajućim računima rashoda za čije se pokriće sredstva koriste ili unutar podskupine računa 367, odjeljka 3671 kao prijenose proračunskim korisnicima za financiranje redovne djelatnos . U slučajevima kada nadležni proračun podmiruje obveze proračunskih korisnika iz prihoda koje je korisnik upla o u proračun (vlas h prihoda proračunskih korisnika, namjenskih prihoda proračunskih korisnika ili pak iz sredstava pomoći koje je drugi proračun doznačio za potrebe proračunskog korisnika, a uplaćene su na račun proračuna) neće se koris podskupina računa 367 Prijenosi proračunskim korisnicima za financiranje redovne djelatnos .

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

U financijskim izvješćima državnog proračuna (razina 13) i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (razina 22) za iskazivanje prijenosa proračuna prema proračunskim korisnicima iz svoje nadležnos za financiranje redovne djelatnos isključivo će se koris podskupina 367 – Prijenosi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika. S obzirom na to da će proračunski korisnici prihode iz nadležnog proračuna, kao i do sada, u svojim financijskim izvješćima (razine 11, 21, 31) u okviru skupine računa 67, u konsolidiranim izvješćima državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-a (razina 23), doći će do potpunog eliminiranja iznosa na osnovnim računima u okviru ovih (pod)skupina.

ranja pretpostavki za navedeno – implementacije integriranih financijsko-upravljačkih informacijskih sustava – moguće je zakonom/odlukama o izvršenju propisa izuzeća od uplate prihoda korisnika u proračun i zatvaranja računa korisnika. To izuzeće, bez napravljenih pomaka, ne smije se iz godine u godinu ponavlja . Kada proračunski korisnik posluje preko računa riznice dobavljače su plaćeni izravno s računa riznice, a korisnik po primitku obavijes iz riznice zatvara obveze prema dobavljačima i eviden ra prihod iz nadležnog proračuna odobrenjem na osnovnom računu 67111 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja.

Važno je napomenu da se prema prijedlogu izmijenjenog Pravilnika računi odjeljka 3671 neće koris u procesu planiranja proračuna. Kao i do sada, u planu proračuna i izvješću o izvršenju iskazivat će se rashodi proračunskih korisnika prema prirodnoj vrs .

1. Primljeni račun za: - električnu energiju - namirnice - tekuće održavanje

Primjer: Financiranje proračunskog korisnika Grada iz nadležnog proračuna (iz prihoda proračuna)

2. Primljena obavijest iz riznice o podmirenju obveza

Vr ć je Gradu podnio zahtjev za isplatu/podmirenje troškova električne energije, nabave namirnica i tekućeg održavanja za koje je u svojoj Glavnoj knjizi eviden rao rashode i odobrio račune obveza u podskupini 232 Obveze za materijalne rashode. Grad potrebna sredstva osigurava iz svojih prihoda – izvor Opći prihodi i primici. U slučaju kada proračunski korisnik posluje preko svog računa, Grad na račun korisnika isplaćuje potreban iznos, a korisnik eviden ra zaduženje žiroračuna i odobrenje osnovnog računa prihoda 67111 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja. Po plaćanju računa dobavljačima, korisnik zadužuje osnovne račune obveza i odobrava račun novčanih sredstava na žiroračunu. Opis

3. Podmirenje obveza

32231

23223

1.300 32224

23224

1.200 3.000

23232 67111

32321 11121

11121

23223

1.300 32224

23224

1.200 500 1.300 1.200 3.000

23232

32321 23223 23224 23232

67111

Iznos

A. Plaćanje obveza škole za: - električnu energiju - namirnice - tekuće održavanje

500

B. Plaćanje obveza škole za: - električnu energiju - namirnice - tekuće održavanje

500

Račun Duguje Potražuje 32231

1.300 32224

11121

1.200 32321 36711

1.300 36711 1.200 36711

Ministarstvo financija napominje da je uključivanje svih prihoda i rashoda korisnika u proračun zakonska obveza, kao i formiranje rizničnog sustava poslovanja i ukidanje računa korisnika. Među m, do stva-

500 32231

U oba slučaja u glavnoj knjizi nadležnog proračuna moguće je eviden ranje ovog poslovnog događaja na dva načina. U slučaju A, plaćanjem računa dobavljačima, Grad u svojoj Glavnoj knjizi eviden ra rashode proračunskog korisnika prema prirodnoj vrs i odobrava račun novčanih sredstava. U slučaju B, Grad u svojoj Glavnoj knjizi ne eviden ra rashode proračunskog korisnika prema prirodnoj vrs , nego zadužuje osnovni račun 36711 Prijenosi za financiranje rashoda poslovanja. U svakom slučaju, Grad u financijskim izvješćima razine 22 neće iskaza rashode proračunskih korisnika prema prirodnoj vrs , već će iskaza prijenos za financiranje rashoda poslovanja proračunskim korisnicima. U konsolidaciji se iznosi na osnovnim računima 67111 iz financijskih izvješća proračunskih korisnika (razina 11) i 36711 eliminiraju te se u financijskom izvješću razine 23 ne iskazuju. Opis

500 23223 1.300 23224 1.200 23232 3.000

Račun Duguje Potražuje

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

2. Doznaka sredstava na račun korisnika

500

Račun Duguje Potražuje

Iznos

1. Primljeni račun za: - električnu energiju - namirnice - tekuće održavanje

Iznos

Opis

11121

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

3. Prijenos sredstava proračunskim korisnicima drugih proračuna Prema važećem pravilniku sredstva namijenjena proračunskim korisnicima drugih proračuna klasificiraju se u skupini 36 kao pomoći državnom proračunu, odnosno županijskim, gradskim i općinskim proračunima čiji su proračunski korisnici kojima su sredstva namijenjena. Prema prijedlogu izmijenjenog Pravilnika, sredstva namijenjena proračunskim korisnicima drugih proračuna klasificirat će se u podskupini računa 366 – Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna, a sredstva namijenjena drugim proračunima u podskupini računa 363 – Pomoći unutar opće države, kao pomoći državnom proračunu, odnosno županijskim, gradskim i općinskim proračunima. Navedeno znači promjenu sadašnjeg pristupa u evidenranju pomoći proračunskim korisnicima od nenadležnih proračuna i izvanproračunskih korisnika. Sada te pomoći eviden raju kao tekuću ili kapitalnu pomoć danu nadležnom proračunu korisnika (na primjer, županija koja sufinancira rad vr ća, koji je proračunski korisnik općine ili grada iskazuje pomoć danu općini/ gradu), dok će prema prijedlogu, nenadležni proračun i izvanproračunski korisnik eviden ra tekuću ili kapitalnu pomoć danu proračunskom korisniku drugog proračuna. 366 3661 36611 3662

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

36621

Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna Tekuće pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna Tekuće pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna

Proračuni će prihode primljene od drugih proračuna eviden ra , kao i do sada, na osnovnim računima u okviru podskupine 633 Pomoći iz proračuna, odjeljaka 6331 Tekuće pomoći proračunu iz drugih proračuna i 6332 Kapitalne pomoći proračunu iz drugih proračuna. 633 6331 63311 63312 63313 63314 6332 63321 63322

Pomoći iz proračuna Tekuće pomoći proračunu iz drugih proračuna Tekuće pomoći iz državnog proračuna Tekuće pomoći iz županijskih proračuna Tekuće pomoći iz gradskih proračuna Tekuće pomoći iz općinskih proračuna Kapitalne pomoći proračunu iz drugih proračuna Kapitalne pomoći iz državnog proračuna Kapitalne pomoći iz županijskih proračuna

63323 Kapitalne pomoći iz gradskih proračuna 36621 Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna

Proračunski korisnici će prihode koje ostvare iz nenadležnih proračuna eviden ra kao tekuće i kapitalne pomoći u okviru nove podskupine računa 636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan. Proračunski korisnici će sredstva koja ostvare iz proračuna, koji im nije nadležan iskaziva u navedenoj podskupini računa 636 i u slučaju kada ista ostvare preko nadležnog proračuna. 636 6361

6362

Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan Tekuće pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan 63611 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan 63621 Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan

U predloženim izmjenama i dopunama Računskog plana otvoreni su novi računi za proračunske korisnike na kojima će eviden ra potraživanja za pomoći iz nenadležnih proračuna. 1636

Potraživanja za pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan 16361 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan 16362 Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan

Primjer: Proračunski korisnici JLP(R)S-a financirani iz nenadležnog proračuna Ministarstvo kulture sufinancira muzej kojemu nije nadležno. Muzeju je nadležan Grad. Ministarstvu kulture, neovisno o tome uplaćuje li sredstva na račun gradske riznice ili vlas račun muzeja, eviden ra davanje kapitalne pomoći proračunskom korisniku drugog proračuna zaduženjem osnovnog računa 36621 i odobrenjem žir računa. Opis Prijenos sredstava na račun muzeja odnosno na račun Grada u slučaju kada je muzej korisnik Grada i uključen je u sustav riznice

Iznos

100.000

Račun Duguje Potražuje 36621

11121

Ako muzej posluje preko računa riznice, Grad primitkom sredstava pomoći namijenjenih njegovom pro-

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

računskom korisniku, u Glavnoj knjizi eviden ra povećanje novčanih sredstava na žiroračunu i odobrava račun prihoda 63621 Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna, koji im nije nadležan. Grad podmiruje obvezu muzeja prema dobavljaču i evidenra zaduženje u razredu 4 Rashodi (za nabavu nefinancijske imovine) i odobrenje žiroračuna. Opis

Iznos

Račun Duguje Potražuje

Prijenos sredstava iz Ministarstva kulture na račun Grada za muzej, 100.000 11121 koji je u nadležnos Grada

63621

Grad podmiruje obvezu muzeja prema dobavljaču

11121

100.000 4

Ako muzej posluje preko računa riznice, po primitku obavijes o upla sredstava Ministarstva namijenjenih muzeju na račun riznice, muzej eviden ra primljeni prihod od pomoći iz nenadležnog proračuna, odobrenjem osnovnog računa 63621 Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna, koji im nije nadležan i otvara potraživanje za prihod uplaćen na račun riznice zaduženjem osnovnog računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun. Po primitku obavijes iz riznice o podmirenju obveza muzeja prema dobavljaču iz primljene pomoći Ministarstva, muzej zatvara potraživanje za prihod od pomoći iz nenadležnog proračuna uplaćen na račun riznice i zadužuje račun u okviru razreda 4 Rashodi (za nabavu nefinancijske imovine). Opis

Iznos

Račun Duguje Potražuje

Zaprimljena obavijest iz riznice o upla sredstava Ministarstva 100.000 namijenjenih muzeju na račun Grada

16721

63621

Primljena obavijest iz riznice o podmirenju obveza muzeju iz 100.000 ovog prihoda

16721

iskazane u konsolidiranom financijskom izvješću proračuna JLP(R)S-a razine 23. U konsolidiranom izvješću razine 23 iskazuju se rashodi korisnika po prirodnoj vrs troška.

4. Knjigovodstvene evidencije zaduživanja Proračuni i proračunski korisnici, koji prema propisima mogu dava dugoročne zajmove, iste eviden raju zaduživanjem odgovarajućeg računa u skupini 51 Izdaci za dane zajmove i depozite i odobravanjem računa novčanih sredstava, uz istovremeno zaduženje odgovarajućeg računa zajmova u skupini 13 i odobrenje odgovarajućeg računa vlas h izvora u razredu 9. Potraživanja za kamate eviden raju se odvojeno na odgovarajućem računu potraživanja za prihode poslovanja u skupini 16. Izmjenama Pravilnika predlaže se jednak način eviden ranja davanja kratkoročnih zajmova s dospijećem u sljedećoj godini. Za dane kratkoročne zajmove s dospijećem u istoj godini predlaže se eviden ranje preko odgovarajućeg računa skupine 13 i odobrenjem računa novčanih sredstava. Navedeno znači i promjenu dosadašnjeg načina eviden ranja povrata glavnice danih kratkoročnih zajmova ostvarenih u istoj proračunskoj godini. Sukladno članku 78. važećeg Pravilnika, ovi povra eviden raju se na potražnoj strani odgovarajućeg računa u skupini 51 Izdaci za dane zajmove. Izmjenama Pravilnika predlaže se povrate knjiži na potražnoj strani odgovarajućih računa u skupini 13 Potraživanja za dane zajmove, uz istovremeno zaduženje računa novčanih sredstava. U oba slučaja su dani kratkoročni zajmovi s dospijećem unutar iste godine i njihovi povra isključeni iz iskazivanja u financijskim izvješćima (neto princip). Među m, kao što je navedeno, dani kratkoročni zajmovi koji dospijevaju u sljedećoj godini eviden raju se poput danih dugoročnih zajmova (u okviru razreda 5, odnosno 8 povra ).

Iznos

Račun Duguje Potražuje

Prijenos sredstava iz Ministarstva 100.000 11121 kulture na račun muzeja

63621

Važno je napomenu da JLP(R)S neće iskaza sredstva pomoći koja su uplaćena na račun riznice, a namijenjena proračunskom korisniku JLP(R)S u financijskom izvješću razine 22, ni rashode korisnika financirane iz h prihoda. Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna, koji im nije nadležan bit će

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Opis

Paralelno, predlaže se primljene kratkoročne zajmove U slučaju kada muzej posluje preko svog računa, Mi- s dospijećem u istoj proračunskoj godini eviden ra nistarstvo na njegov račun isplaćuje sredstva pomoći, a muzej eviden ra prihod od pomoći iz nenadležnog proračuna i povećanje na računu novčanih sredstava.

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

zaduženjem računa novčanih sredstava i odobrenjem odgovarajućeg računa obveza u skupini 26, a otplatu h zajmova zatvaranjem obveze i odobrenjem računa novčanih sredstava. Tako će se eviden ra , između ostalog, korištenje dozvoljenog minusa po računu, ako se otplata ostvari u istoj proračunskoj godini.

5. Knjigovodstvene evidencije depozita Prijedlog izmijenjenog Pravilnika uređuje knjigovodstvene evidencije kratkoročnih depozita (s povratom u istoj proračunskoj godini) tako da se eviden raju zaduženjem odgovarajućeg računa skupine 12 i odobrenjem računa novčanih sredstava, a evidencije dugoročnih depozita i kratkoročnih depozita, koji se vraćaju u sljedećoj godini tako da se eviden raju i preko odgovarajućih računa razreda 5 i 8. Kratkoročni depozi koji se vraćaju u sljedećoj godini i dugoročni depozi eviden rat će se, kao i do sada, odobrenjem računa novčanih sredstava i zaduženjem odgovarajućeg računa izdataka u skupini 51 Izdaci za dane zajmove i depozite uz istovremeno zaduženje odgovarajućeg računa u skupini 12 Depozi , jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih, te za više plaćene poreze i ostalo, i odobrenje odgovarajućeg račun vlas h izvora u razredu 9. Novost je podskupina računa 518 Izdaci za depozite i jamčevne pologe s pripadajućim odjeljcima i osnovnim računima za eviden ranje depozita, čime će se osigura zasebne evidencije depozita i danih zajmova u okviru skupine 51. 518 5181 51811 51812 5182

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

51821

51822 5183 51833 51834

Izdaci za depozite i jamčevne pologe Izdaci za depozite u kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama – tuzemni Izdaci za depozite u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama – kratkoročni Izdaci za depozite u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama – dugoročni Izdaci za depozite u kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama – inozemni Izdaci za depozite u inozemnim kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama – kratkoročni Izdaci za depozite u inozemnim kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama – dugoročni Izdaci za jamčevne pologe Izdaci za jamčevne pologe u tuzemstvu Izdaci za jamčevne pologe u inozemstvu

Za potrebe eviden ranja povra dugoročnih depozita i kratkoročnih depozita koji se vraćaju u sljedećoj godini predložena je nova podskupina 818 Primici od povrata depozita od kreditnih i ostalih financijskih ins tucija s pripadajućim odjeljcima i osnovnim

računima. Povra depozita i dalje će se eviden ra odobrenjem odgovarajućeg računa primljenih otplata i povrata depozita u okviru skupine 81, ali sada u podskupini 818, i zaduženjem računa novčanih sredstava. Istovremeno se odobrava odgovarajući račun depozita u skupini 12 i zadužuje račun izvora vlasništva u skupini 91. 818 8181 81811 81812 8182 81821 81822 8183 81831 81832

Primici od povrata depozita i jamčevnih pologa Primici od povrata depozita od kreditnih i ostalih financijskih ins tucija – tuzemni Primici od povrata depozita od tuzemnih kreditnih i ostalih financijskih ins tucija – kratkoročni Primici od povrata depozita od tuzemnih kreditnih i ostalih ins tucija – dugoročni Primici od povrata depozita od kreditnih i ostalih financijskih ins tucija – inozemni Primici od povrata depozita od inozemnih kreditnih i ostalih financijskih ins tucija – kratkoročni Primici od povrata depozita od inozemih kreditnih i ostalih ins tucija – dugoročni Primici od povrata jamčevnih pologa Primici od povrata jamčevnih pologa – tuzemni Primici od povrata jamčevnih pologa – inozemni

Kratkoročni depozi s povratom u istoj proračunskoj godini eviden rat će se samo na odgovarajućim računima skupina 12 Depozi , jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih i računa novčanih sredstava, stoga se, kao ni kratkoročni zajmovi s dospijećem u istoj proračunskoj godini, neće pojavi u financijskim izvješćima u okviru razreda 5 i 8. Primjer: Depozi kod proračunskih korisnika koji ne posluju preko riznice Agencija, koja posluje preko svog računa, u srpnju 2014. u tuzemnoj kreditnoj ins tuciji oročila je 10.000 kn na rok od jedne godine, uz kamatu 3 % godišnje. Agencija uplatu depozita eviden ra zaduženjem osnovnog računa 51811 i odobrenjem računa žiroračuna, uz istovremeno knjiženje potraživanja za depozit na osnovnom računu 12111 i odobrenje osnovnog računa 91122 Ostali izvori vlasništva za financijsku imovinu. Obračun kamata eviden ra se zaduženjem osnovnog računa 16413 Potraživanja za kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju i odobrenjem računa obračuna h prihoda od kamata 96413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju.

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Podizanjem depozita knjiži se priljev na žiroračun i odobrava primitak od povrata kratkoročnog depozita u skupini računa 818. Naplatom prihoda od kamata eviden ra se priljev na žiroračun i zatvara potraživanje za kamate na depozite, te se priznaje prihod od kamata na depozite. Završno, zatvara se potraživanje za depozit i zadužuje osnovni račun 91122. Opis

Iznos

11121

12111

91122

2. Obračun prihoda od kamata za 2014.

150 16413

96413

3. Obračun prihoda od kamata za 2015.

150 16413

96413

10.000 11121

81811

11121

16413

96413

64131

10.000 91122

12111

4. Podizanje depozita

10.000

5. Naplata prihoda od kamata 6. Smanjenje financijske imovine

300

Agencija, koja posluje preko svog računa, u ožujku 2014. oročila je 2.000 kn na rok od 6 mjeseci uz kamatu od 1,5 %. Agencija uplatu depozita eviden ra potraživanje za depozit zaduženjem osnovnog računa 12111 i odobrenjem žiroračuna. Obračun kamata se, kao i kod dugoročnog depozita, eviden ra zaduženjem osnovnog računa 16413 Potraživanja za kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju i odobrenjem računa obračuna h prihoda od kamata 96413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju. Podizanjem depozita knjiži se priljev na žiroračun i zatvara potraživanje za kratkoročne depozite. Naplatom prihoda od kamata eviden ra se priljev na žiroračun i zatvara potraživanje za kamate na depozite, te se priznaje prihod od kamata na depozite. Opis

Iznos

1293

Potraživanja za prodana potraživanja (faktoring) 12931 Potraživanja za prodana potraživanja (faktoring) 2343 Obveze za ostale financijske rashode 23436 Obveze za troškove faktoringa 3434 Ostali nespomenu financijski rashodi 34342 Troškovi faktoringa (naknade i kamate)

Račun Duguje Potražuje 51811

1. Uplata depozita

slovnih subjekata u tuzemstvu ili inozemstvu. Izmjene Pravilnika predlažu uredi i knjigovodstvene evidencije povezane s faktoringom. Za slučaj u kojem se proračuni i proračunski korisnici, u skladu sa zakonskim ovlas ma, odluče na prodaju određenog potraživanja društvu ovlaštenom za poslove faktoringa predložena je dopuna Računskog plana osnovnim računima:

Račun Duguje Potražuje 11121

2. Obračun prihoda od kamata

16413

96413

3. Podizanje depozita

2.000 11121

12111

4. Naplata prihoda od kamata

11121

16413

96413

64131

84 84244 84454

6. Knjigovodstvene evidencije faktoringa 54

54244

Zakon o faktoringu je propis kojim se uređuje djelatnost faktoringa u Republici Hrvatskoj. Stupio je na snagu 8. kolovoza 2014. Faktoring je financijska usluga otkupa postojećih i/ili budućih, nedospjelih, cijelih ili djelomičnih novčanih tražbina proizašlih s osnova isporuke dobara i/ili pružanja usluga od strane po-

84484

Primici od zaduživanja Primljeni zajmovi po faktoringu od ostalih financijskih ins tucija u javnom sektoru Primljeni zajmovi po faktoringu od ostalih tuzemnih financijskih ins tucija izvan javnog sektora Primljeni zajmovi po faktoringu od ostalih inozemnih financijskih ins tucija Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova Otplate glavnice primljenih zajmova po faktoringu od ostalih financijskih ins tucija u javnom sektoru

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

2.000 12111

Ako se pojedini vjerovnici, također u skladu sa zakonom, odluče na prodaju svojih potraživanja od proračuna odnosno proračunskih korisnika, proračun i proračunski korisnik će, po primitku obavijes o faktoringu sa svim potrebnim podacima, zatvori obvezu koja je predmet faktoringa prema prethodnom vjerovniku i u istom iznosu odobri novi osnovni račun 26611 Obveze po faktoringu uslijed promjene vjerovnika. U Računskom planu predloženi su i novi osnovni računi u skupini 84 Primici od zaduživanja te u skupini 54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova.

1. Uplata depozita

Prodajom određenog potraživanja ono se zatvara i zamjenjuje potraživanjem za faktoring zaduženjem osnovnog računa 12931 Potraživanja za prodana potraživanja (faktoring). Naplaćeni prihodi kojima se zatvara potraživanje za faktoring i troškovi faktoringa (naknade i kamate) koji proizlaze iz prodaje potraživanja eviden raju se sukladno bruto načelu, neovisno o novčanom jeku. To znači da, i ako faktoring društvo proračunu, odnosno proračunskom korisniku za prodano potraživanje ispla ugovoreni iznos umanjen za naknade i kamate, proračun odnosno proračunski korisnik eviden ra prihod u punom iznosu, kao i rashod za naknade i kamate.

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

54454 Otplate glavnice primljenih zajmova po faktoringu od ostalih tuzemnih financijskih ins tucija izvan javnog sektora 54484 Otplate glavnice primljenih zajmova po faktoringu od ostalih inozemnih financijskih ins tucija

Primjer: Faktoring Ministarstvo poljoprivrede ima obvezu ispla subvencije poljoprivrednicima u iznosu od 100.000 kn. Poljoprivrednici svoja nedospjela potraživanja prodaju tuzemnom faktoring-društvu. Ministarstvo po primitku obavijes o faktoringu eviden ra promjenu vjerovnika zatvarajući obvezu za subvencije i odobrenjem primitka od faktoring-društva na osnovnom računu 84454. Istovremeno otvara obvezu po faktoringu temeljem promjene vjerovnika odobrenjem osnovnog računa 26611 i eviden ra ispravak izvora vlasništva. Obveze po faktoringu podmiruju se isplatom s računa riznice preko kojega Ministarstvo posluje. Ministarstvo stoga, po primitku obavijes iz riznice, odobrava osnovni račun 67141 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova i zadužuje račun 54454 Otplate glavnice primljenih zajmova po faktoringu od ostalih tuzemnih financijskih ins tucija izvan javnog sektora, s istovremenim zatvaranjem obveze po faktoringu temeljem promjene vjerovnika i odobrenje računa ispravka izvora vlasništva.

Evidencije kod Ministarstva Opis

Iznos

Račun Duguje Potražuje

1. Eviden ranje obveze za subven100.000 35231 cije

23523

23523 2. Eviden ranje promjene vjerov100.000 nika zbog faktoringa 91211 54454 3. Podmirenje obveze po faktorin1.000 gu 26611

84454 26611 67141 91211

7. Zaključno Kako bi se osigurala kvaliteta podataka u financijskim izvješćima, posebice radi pružanja kvalitetnih podataka za sta s čke potrebe, od svih proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika traži se točno iskazivanje pomoći danih drugim subjek ma unutar općeg proračuna. U tu bi se svrhu svakako trebalo posavjetova s Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika kod eviden ranja pomoći. Proračuni i proračunski korisnici posebice moraju vodi računa o pravilnom evidenranju prijenosa prihoda između nadležnog proračuna i njegovih korisnika i pomoći, koje drugi proračuni ili izvanproračunski korisnici daju proračunskom korisniku. Aktualni popis iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-a Ministarstvo financija redovno ažurira na svojim internetskim stranicama (www.mfin.hr → Državna riznica → Računovodstvo → Proračunsko računovodstvo).

S obzirom na dinamičnost poslovanja većine naših korisnika kod kojih učenje i usvajanje novosti nikada ne prestaje,

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Vam u Listopadu donosi radionice napredne obuke

Ispravci i dopune JOPPD obrasca, Putni nalozi i njihove specifičnosti vezane uz JOPPD

Planiranje u sustavu proračuna i novosti u proračunskom računovodstvu

Cilj radionice: Pokazati kako napraviti ispravak i dopunu JOPPD obrasca automatski iz različitih aplikacija (Obračun plaće i drugog dohotka, Putnih naloga ili direktno u Sustavu izvješćivanja PU – 151). Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak sa stajališta putnih naloga i smjernice kako prikazivati Putne naloge u JOPPD obrascu kada nema isplate, kada je više vrsta načina isplate ili se isplata po raznim troškovima vrši u dijelovima. Educirati polaznike kako napraviti ispravke obračuna u programu SPI/Obračun plaća i drugog dohotka, kako napraviti ispravak i dopunu u SPI/ Sustavu izvješćivanja porezne uprave, te kako poslati obračunati putni nalog u više navrata u pripremu JOPPD obrasca.

Cilj radionice: Proći s korisnicima proces pripreme proračunskih klasifikacija, pripremu plana za 2015. godinu te projekcija za slijedeće dvije godine. Napraviti analizu zakonske regulative koja definira sam proces planiranja te najavljene izmjene pravilnika i njihov utjecaj na proces planiranja. Na primjerima različitih proračunskih klasifikacija proći kroz najčešće greške koje se dešavaju kod njihove pripreme. Prikazati će se korisnicima proces planiranja u sustavu riznice i modul web planiranje. Također ćemo proći kroz izvještajni sustav vezan za proces planiranja, te pokazati korisnicima novosti u proračunskom računovodstvu kao i prikaz malih alata koji mogu biti od velike pomoći.

Datumi održavanja radionica su 20., 22. i 24. listopad 2014. u LC edukativnom centru u Zagrebu.

Datumi održavanja radionica su 28. i 29. listopad 2014. u LC edukativnom centru u Zagrebu.

Više informacija o radionici, sadržaju i načinu prijave možete pronaći na www.spi.hr.

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Zna li se važnost računovođa u javnom sektoru? Vesna Vašiček * Pokrenute zakonodavne promjene i najavljivane ak vnos ukazuju, da se mjestu i ulozi računovođa u reformi javnog sektora ne daje primjereni značaj. U ovom članku daje se osvrt na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima u dijelu definiranih poslova u jelima državne uprave, koje obavljaju državni službenici i namještenici za poslove računovodstva.

1. Uvod

2. Prijedlog promjene statusa računovođa iz državnih službenika u državne Sveprisutna globalizacija, promjene u svjetskoj ekonamještenike nomiji, financijska kriza te integracija Republike Hr-

Međutim, takva očekivanja premda su zabilježena u raznim strateškim dokumentima Vlade nisu podržana konkretnim aktivnostima i prilagodbama zakonskog okvira, već naprotiv, pokrenute zakonodavne promjene i najavljivane aktivnosti imaju suprotan predznak. To će se jasno vidjeti u Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima u dijelu definiranih poslova u tijelima državne uprave, koje obavljaju državni službenici i namještenici za poslove računovodstva. Ovim se aktom predlaže promjena statusa računovođa iz državnih službenika u državne namještenike, s čime se pokazuje nesagledavanje kompleksnosti računovodstvenog procesa i značaja uloge računovođe.

Ne ulazeći u elaboraciju drugih promjena koji prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima donosi, u nastavku se is ču činjenice u vezi s neprihvatljivošću prijedloga svrstavanja računovodstvenih poslova u poslove koje obavljaju namještenici, a ne državni službenici, te u poslove koje je prikladno povjeri vanjskim pružateljima usluga. Mogućnost da se dio računovodstvenih poslova, koji imaju obilježje jednostavnijih, ponavljajućih i opera vnih poslova ubroji u poslove, koji obavljaju namještenici bila bi prihvatljiva uz uvjet da se dio računovodstvenih poslova koji zah jevaju visokokvalificirana i specijalizirana znanja ubroji u poslove koji obavljaju službenici. Takva mogućnost nije dana predloženim promjenama, te se u nastavku is ču činjenice relevantne za razumijevanje sadržaja

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

U Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima1 u članku 3., stavak 3. navodi se da su namještenici osobe koje u državnim jelima obavljaju administra vne, računovodstvene, pomoćno-tehničke i ostale poslove čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih jela. Također, u članku 3., stavku 4. dalje se navodi mogućnost obavljanja navedenih poslova izvan organizacije u tzv. outsourcingu. Spomenuta odredba glasi da iznimno, ovisno o organizaciji i potrebama službe, u državnim jelima poslovi iz stavka 3. ovog članka, mogu se povjeri vanjskim pružateljima usluga u skladu s propisima o javnoj nabavi, uz prethodnu procjenu sigurnosnih rizika i financijske ispla vos .

vatske u Europsku uniju značajno se odražavaju na javni sektor tražeći stalne prilagodbe. Razvoj i reforme javnog sektora podrazumijevaju učinkovi je upravljanje javnim dobrima, kvalitetnije zadovoljenje javnih potreba i veću transparentnost u trošenju javnog novca. Potreba za modernizacijom upravljanja, koja dovodi do primjene korpora vnih metoda upravljanja u poslovanje javnog sektora poznata je pod pojmom Novi javni menadžment. Pos zanje učinkovitog upravljanja u javnom sektoru u sve složenijem okruženju naglašava neophodnost razvoja kompetencija zaposlenika tog sektora, te se očekuje veće ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje, u nova i razvojna znanja koja donose dodanu vrijednost u javni sektor.

Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (online) h p://www.sdlsn.hr/_upload/pdf/ izmjene_zodsin.pdf.pdf (7. 10. 2014.).

Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, Ekonomski fakultet - Zagreb.

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

računovodstvenih poslova, umreženos računovod- šavanja i stjecanja razvojnih znanja za pojedina podstvenih poslova u cjelinu poslovanja i nedjeljivost ra- ručja rada i djelovanja. čunovodstvenih informacija od ostalih poslovnih – financijskih, planskih, proračunskih informacija.

3. Značaj i uloga računovođa u javnom sektoru – razlozi pro v prijedloga U Strategiji programa Vlade 2014. – 2016., is če se da javna uprava predstavlja jedno od strateški važnih područja reformi Vlade Republike Hrvatske, a reformske mjere su:

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

• unaprijedi sustav upravljanja ljudskim potencijalima: utvrdi potrebne kompetencije službenika, standardizira sustav zapošljavanja i osigura provedbu ustavnog jamstva o jednakoj dostupnos državne službe svim građanima pod jednakim uvje ma, te utvrdi razinu zadovoljstva državnih službenika razvojem karijere u odnosu na prethodno razdoblje • unaprjeđenje kvalitete i učinkovitos izobrazbe razvojem i provedbom programa izobrazbe u skladu s procjenom potreba za izobrazbom, sukladno izrađenom kompetencijskom okviru, što će omogući sustavno planiranje i provedbu poli ke izobrazbe državnih službenika razvojem i prilagođavanjem različi h programa izobrazbe, koji će pridonije razvoju potrebnih generičkih i specifičnih kompetencija neophodnih za stručno obavljanje poslova državne uprave 2.

Drugi ne manje važan po caj usavršavanju zaposlenika dan je konceptom Novog javnog menadžmenta. Provedba tog koncepta podrazumijeva korištenje niza informacija koje osiguravaju računovodstvene, financijske, planske i druge slične službe. Daljnji zahtjev je da računovodstvene informacije izađu iz okvira obveznih temeljnih financijskih izvješća tj. podataka koje osigurava financijsko knjigovodstvo namijenjenih eksternom izvještavanju te da se razviju interni obračuCilj navedenih mjera je razvi administra vne kapa- ni prilagođeni potrebama javnog menadžmenta. citete u svim područjima rada javne administracije, a „Reforma proračunskog računovodstva dio je cjelovite kao pretpostavku provedbe drugih reformskih mje- reforme javnog sektora u Republici Hrvatskoj. Upravra. U istom strateškom dokumentu is če se cilj 1.1. ljanje proračunskom potrošnjom zah jeva vremensko Učinkovi je upravljanje javnim financijama, koji usklađivanje niza procesa (izrade i donošenja proračusadrži niz podciljeva kao npr: poboljšanje kvalitete na, izvršavanja proračuna, izvještavanja o izvršavanju, strateških dokumenata – revidiranjem pokazatelja nadzora nad procesima) uz istovremenu učinkovitu kouspješnos , načina ostvarenja i/ili posebnih ciljeva; ordinaciju proračunskih korisnika svih razina. povezivanjem strateških planova, opera vnih programa i proračuna; pravovremenim objavljivanjem pro- Prioritetna pitanja u pogledu unaprjeđenja proraračunskih dokumenata, izradom sažetaka/vodiča za čunskog računovodstva uključuju pitanja razvoja ragrađane; unapređenjem procesa konsolidacije pro- čunovodstvenog praćenja proračunske potrošnje u računskih podataka; nastavakom procesa integracije uvje ma izgradnje sustava Državne riznice, u kome državne riznice s drugim informacijskim sustavima; se proračunska potrošnja državnog proračuna odvija osiguranjem zakona primjenom Zakona o fiskalnoj plaćanjem s jedinstvenog računa riznice. Proces plaodgovornos ; jačanjem sustava unutarnjih financij- niranja proračuna također je jedan od proračunskih skih kontrola. Ne is čući ostale strateške ciljeve Vla- procesa najuže povezanih s računovodstvom. Jedna de, pos zanjeovih navedenih ciljeva moguće je samo od tehnika za unapređenje procesa planiranja je straradom kompetentnih službenika i namještenika, koji teško planiranje i proračun po programima kojim se moraju bi u procesu kon nuirane izobrazbe, usavr- postavljaju napredniji standardi u pripremi, planiranju i praćenju ostvarenja proračuna i analizi uspješnos programa (koris i troškova) kao dio tog procesa.

Strategija Vladinih programa 2014. – 2016. (online), Ministarstvo financija; Dostupno na: h p://www.mfin.hr/hr/stratesko-planiranje, str. 131, (7. 10. 2014.). 2

Proračun po programima se uvodi jer je važno ins tucionalizira sveobuhvatne informacije kao pretpostav-

UDK 657.2

ku donošenja boljih odluka. Primjena niza metoda i tehnika troškovnog i upravljačkog računovodstva i integracija računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva u širi aspekt informacijskih tehnologija i financijskog upravljanja u državnim jedinicama preduvjet je i podrška realizaciji većine navedenih procesa. Eksternih po caja razvoju upravljačkog i računovodstva troškova u javnom sektoru u Republici Hrvatskoj nema dovoljno. Ovu tvrdnju možemo potkrijepi činjenicom, da nema sustavnog pristupa od nadležnih državnih jela promociji primjene instrumentarija upravljačkog i računovodstva troškova u javnom sektoru, kao ni educiranju zaposlenih za svakodnevnu primjenu. Promatrano s teorijske razine upravljačko i računovodstvo troškova kao interno orijen rano računovodstvo okrenuto je internim korisnicima: menadžerima i svim zaposlenima i proizlazi iz njihove potrebe za informacijama. Interes menadžmenta za upravljačkim informacijama izravno ovisi o kvalite samog menadžmenta i njegovoj osposobljenos traženja i korištenja informacija. Nepostojanje zah jeva za informacijama od menadžmenta ima izravni učinak na kvalitetu interno orijen ranog računovodstva3. Po caj razvoju upravljačkog i računovodstva troškova u javnom sektoru dan je formi Smjernica za troškovno i upravljačko računovodstvo objavljenim od Ministarstva financija – Središnje harmonizacijske jedinice4, kojima se preporuča i ukazuje na potrebu izgradnje računovodstvenih instrumenata i alata koji će koris upravljačkim strukturama za odlučivanje i upravljanje, te istodobno razvi okruženje za razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola.

Neuključivanje računovodstvenih poslova u poslove koje obavljaju državni službenici predstavljalo bi za čelnika jela preuzimanje rizika velike vjerojatnos i visokog učinka. Člankom 95. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12) definirano je da je čelnik proračunskog korisnika odgovoran za planiranje i izvršavanje svog dijela proračuna, prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležnos i njihovo uplaćivanje u proračun, preuzimanje obveza, verifikaciju obveza, izdavanje naloga za plaćanje na teret proračunskih sredstava, izdavanje naloga za naplatu u korist proračuna, zakonitost, svrsishodnost, učinkovitost i za ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima, a veliki dio h poslova obavlja se u računovodstvu. Modernizacijom sustava državne riznice računovodstveni sustavi proračunskih korisnika integrirani su u sustav državne riznice, te se u računovodstvu, osim poslova unosa podataka koji predstavljaju manji dio poslova u računovodstvu, ali i poslovi zah jevaju dužnu pažnju i pouzdanost, obavljaju i poslovi kontrole namjenskog trošenja proračunskih sredstava, što nisu najjednostavniji poslovi koji se obavljaju u jelima državne uprave. Značaj kontrole namjenskog trošenja proračunskih sredstava naglašen je u članku 7. Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2014. godinu (NN, br. 152/13) koji navodi da će se, ako se utvrdi da su sredstva proračuna nenamjenski utrošena, korisniku proračuna umanji sredstva u visini nenamjenskog korištenja, odnosno obustavi isplata na stavkama s kojih su sredstva bila nenamjenski korištena. Razvoj financijskog upravljanja i kontrola temelji se na povezivanju planiranja (strateški ciljevi – progra-

Smjernice za troškovno i upravljačko računovodstvo (2012.), Ministarstvo financija, (online) www.mfin.hr.

Postupanje po ovim propisima zah jeva kon nuirano usavršavanje, jer krajnju odgovornost za poš vanje odredbi navedenih propisa snosi čelnik jela državne uprave. Čelniku jela državne uprave kao odgovornoj osobi za raspolaganje sredstvima državnog proračuna prvenstveni interes je da računovodstvene poslove obavljaju kompetentni zaposlenici u statusu državnog službenika. Status namještenika za osobe koje obavljaju računovodstvene poslove umanjio bi njihovu ulogu u nadzoru obavljanja poslovanja jela državne uprave na zakonit način. Računovodstveni djelatnici u jelima državne uprave jekom proračunske godine obavljaju ne samo formalnu kontrolu dostavljene dokumentacije radi izvršenja stavki državnog proračuna, nego i zakonito i namjensko trošenje proračunskih sredstava.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Prema V. Vašiček, I. Dražić Lu lsky (2011) Upravljačko računovodstvo javnog sektora, Upravljačko računovodstvo i računovodstvo troškova – izabrane teme / Vašiček, Vesna; Dragija, Mar na (ur.). Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, str. 1–43. (ISBN: 978-953-277-062-9), str. 11. 3

proračuna, Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, Zakon o fiskalnoj odgovornos , Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

U suvremenim uvje ma poslovanja računovodstvo/ knjigovodstvo nije izolirana služba, ni odvojivi poslovni proces. Dapače, računovodstvo/knjigovodstvo je integrirano u poslovanje, te je neodvojivo od poslova planiranja, analize, kontrole, financijskog upravljanja. Slijedom toga informa čka podrška poslovima računovodstva često nije izolirano informa čko rješenje, već je integrirana u poslovne informacijske sustave i njihov je nerazdvojni dio. Konkretno značaj obavljanja računovodstvenih poslova u jelima državne uprave proizlazi iz posebnih propisa i podzakonskih akata donesenih na temelju zakona kao što je: Zakon o proračunu, Zakon o izvršavanju državnog

RAČUNOVODSTVO

mi) s proračunskim sredstvima i mjerenjem uspješnos u ostvarivanju ciljeva. Stoga je važno istaknu ulogu uprava za financije u razvoju sustava financijskog upravljanja i kontrole i fiskalne odgovornos . Promjene pristupa u kome razvoj financijskog upravljanja i kontrola naglasak stavlja na ostvarene rezultate, pos zanje ekonomičnos i učinkovitos , te odgovornos rukovoditelja za financijske učinke, utječe i na promjenu uloge ustrojstvenih jedinica za financije, koje se trebaju razvi za preuzimanje dodatne uloge.

UDK 657.2

U početku razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola upravama za financije dana je koordinacijska uloga da bi se kasnijim rješenjima, posebice nakon donošenja Zakona o fiskalnoj odgovornos , uočilo da uprave za financije moraju ima adekvatni organizacijski status i opis poslova, koji će značajnije istaknu njihovu ulogu i poveznicu s zahtjevima Ministarstva financija u pogledu metodologije i načina rada, primjene financijskih pravila i raspodjelu ovlas i odgovornos . Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija strateškim dokumen ma5, podzakonskim aka ma (NN, br. 130/11) potaknula je jačanje statusa jedinica za financije, kako bi se stekli uvje za punu provedbu sustava unutarnjih kontrola.

Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Ministarstva financija i akademske zajednice.

Detaljan program pročitajte na stranici 9 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Računovodstveni poslovi u djelatnos ma javnog sektora što su složeni poslovi čije obavljanje podrazumijeva posjedovanje interdisciplinarnih znanja (računovodstva, prava, javne uprave, javnih financija, informa čkih tehnologija, menadžmenta) i spremnos zaposlenika na stalno usavršavanje i stjecanje novih znanja, ali i praćenje promjena zakonskog okvira i drugih dokumenata relevantnih za djelatnost koju obavljaju. Izdvajanje računovodstvenih poslova iz kompleksa ukupnog poslovanja nije moguće, a svođenje računovodstva samo na knjigovodstvo vraćanje je u prošlost, koja nema uporište u današnjoj suvremenoj stvarnos .

Strategija razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru RH, za razdoblje 2009. – 2011., Vlada RH, rujan 2009.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

4. Zaključak

Pretplate na časopis

TIM4PIN MAGAZIN za 2015. su u jeku www. m4pin.hr

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

Ponuda u postupku javne nabave Ante Loboja * Prilagodba zakonskih okvira europskom zakonodavstvu koja je ulaskom Hrvatske u EU postala sve češća, dovela je do nedoumica oko izrade ponude kako samih ponuditelja, tako i naručitelja koji sadržaj ponude moraju valjano ocijeni da ne bi ošte li ponuditelje prilikom pregleda i ocjene ponuda te da im ne bi bio zaustavljen ili poništen postupak javne nabave nakon uložene žalbe Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Autor u tekstu skreće pozornost na bitne stavke ponude te primjerima ukazuje na najčešće pogreške ponuditelja u ponudama te naručitelja u ocjenjivanju same ponude.

1. Uvod Ponuda – kao pojam, definirana je odredbom članka 10., stavka 1. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN, br. 10/12, dalje u tekstu: Uredba). Uredba je provedbeni propis Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13, 13/14 – Odluka Ustavnog suda RH, dalje u tekstu: Zakon), kojom se, osim sadržaja, načina izrade i postupanja s dokumentacijom za nadmetanje, također uređuje način izrade i postupanje s ponudama, postupak zaprimanja ponuda, postupak javnog otvaranja ponuda i sadržaj zapisnika o javnom otvaranju ponuda, postupak pregleda i ocjene ponuda i sadržaj zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda i sl. Ponuda je prema navedenoj definiciji, pisana izjava volje ponuditelja, kojom is izjavljuje da će isporuči robu, pruži usluge ili izves radove sukladno uvje ma i zahtjevima navedenima u dokumentaciji za nadmetanje. Sadržaj ponude propisan je člankom 10. Uredbe.

2. Sadržaj ponude Sadržaj ponude propisan je člankom 10., stavkom 2. Uredbe. U tom smislu ponuda sadrži:

U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je u točki 5.2. Uputa ponuditeljima navedeno da: ponuda mora bi uvezana u cjelinu tako da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova ili dijelova ponude. Sadržaj ponude (kao najobičnija konstatacija o sadržaju ponude) odabranog ponuditelja je uvezan u cjelinu, kao prva stranica, te nikakvo naknadno vađenje sadržaja nije bilo moguće. Sadržaj ponude koji nije numeriran, kao takav ne predstavlja povredu odredbi, ni utječe na sposobnost ponuditelja i cijenu ponude. Odabrani ponuditelj u

Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, Zagreb.

Naručitelj, Grad X, objavio je 12. veljače 2014. u EOJN-u RH, poziv na nadmetanje, u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2014/S 0020006835, za predmet: nabava i ugradnja materijala za modernizaciju javne rasvjete. Između tri pris gle ponude, naručitelj je dvije ocijenio valjanima i dana 7. travnja 2014. donio Odluku o odabiru, kojom je odabrao ponudu ponuditelja XY d.o.o. Makarska. Na Odluku o odabiru, žalbu Državnoj komisiji izjavio je žalitelj X d.o.o. Split. Žalitelj navodi da je uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrdio da prva stranica ponude na kojoj je Sadržaj ponude nije numeriran, pa je ukupan broj stranica ponude odabranog ponuditelja 71, a ne kako je navedeno 70 stranica, što je u suprotnos s dokumentacijom za nadmetanje.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Pitanje: Odabrani ponuditelj nije numerirao prvu stranicu ponude na kojoj je naveden: Sadržaj ponude. Utječe li navedena nepravilnost na valjanost ponude?

1. popunjeni ponudbeni list; 2. jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo; 3. dokumente kojima ponuditelj dokazuje da ne postoje obvezni razlozi isključenja, sukladno članku 67. Zakona; 4. dokumente kojima ponuditelj dokazuje da ne postoje ostali razlozi isključenja, ako ih je naručitelj odredio u dokumentaciji za nadmetanje, sukladno članku 68. Zakona; 5. tražene dokaze sposobnos (pravne i poslovne; financijske; tehničke i stručne); 6. popunjeni troškovnik; 7. potpisan prijedlog ugovora ili okvirnog sporazuma, ako je sastavni dio dokumentacije za nadmetanje; 8. ostalo traženo u dokumentaciji za nadmetanje (uzorci, katalozi, tehnička dokumentacija, fotografije, skice, izjave, itd.).

Opseg podataka sadržanih u dokumentaciji za nadmetanje, a me i sadržaj ponude, ovisi o vrs postupka javne nabave koji se provodi, vrs i složenos predmeta nabave, kriteriju odabira, okolnos sklapa li se ugovor ili okvirni sporazum, provodi li se elektronička dražba, te ostalim promjenjivim podacima ovisno o konkretnom slučaju.

JAVNA NABAVA

svom očitovanju navodi da sadržaj nije bio numeriran, ali je bio ovjeren i potpisom i pečatom od odabranog ponuditelja, te uvezan u cjelinu, pa nije bilo moguće mijenja bilo što od sadržaja. Točkom 5.2. Dokumentacije za nadmetanje – Način izrade ponude, podtočkom 3. propisano je da ponuda mora bi uvezana u cjelinu tako da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova ili dijelova ponude. Podtočkom 5. propisano je da se stranice ponude označavaju tako da je vidljiv redni broj stranice i ukupan broj stranica ponude. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da se na prvoj stranici ponude nalazi „Sadržaj ponude“ te je navedena stranica potpisana i ovjerena pečatom istoga ponuditelja, ali nije označena brojem (tj. numerirana). Sljedeća stranica je označena brojem 1/70. Među m, s obzirom na to da je ponuda uvezana u cjelinu kako je traženo dokumentacijom za nadmetanje, tj. da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova ili dijelova ponude, sporna stranica „Sadržaj ponude“ ne utječe na valjanost ponude, jer se ne radi o bitnom sastojku ponude, i zato što je pos gnuta svrha odredbe iz točke 5.2. dokumentacije za nadmetanje. Stoga je žalbeni navod neosnovan.

2.1. Ponudbeni list

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Ponudbeni list (obrazac ponude) minimalno treba sadržava :

1. naziv i sjedište naručitelja, 2. naziv i sjedište ponuditelja, adresa, OIB (ili nacionalni iden fikacijski broj prema zemlji sjedišta gospodarskog subjekta, ako je primjenjivo), broj računa, navod o tome je li ponuditelj u sustavu PDV-a, adresa za dostavu pošte, adresa e-pošte, kontakt osoba ponuditelja, broj telefona, broj faksa, 3. predmet nabave, 4. podatke o podizvoditeljima i podatke o dijelu ugovora o javnoj nabavi, ako se dio ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor, 5. cijenu ponude bez PDV-a, 6. iznos PDV-a, 7. cijenu ponude s PDV-om, 8. rok valjanos ponude, 9. datum i potpis ponuditelja. Primjer iz prakse: Naručitelj je pogriješio kada je odbio ponudu žalitelja jer u ponudbenom listu nije naveden datum ponude. Naručitelj je u EOJN RH objavio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, za predmet nabave: rekonstrukcija i prenamjena objekta skare. U žalbi na Odluku o odabiru žalitelj navodi da je njegova ponuda neosnovano odbijena. Priznaje da u ponudi nije naveden datum ponude, ali navodi da je to manji, formalni i uklonjiv nedosta-

UDK 346.2

tak koji ne utječe na valjanost ponude, te da is nedostatak nije obuhvaćen člankom 93. Zakona (koji propisuje razloge odbijanja ponude). Navodi da je datum ponude vidljiv iz Upisnika o zaprimanju ponuda, te da se taj datum može smatra datumom ponude. Predlaže poništenje odluke o odabiru te da naručitelj izvrši ponovni pregled i ocjena ponuda. Uvidom u ponudu žalitelja, odnosno u priloženi ponudbeni list, utvrđeno je da na istome nije naveden datum, a što je bilo traženo dokumentacijom za nadmetanje. Iz Upisnika o zaprimanju ponuda razvidno je da je ponuda žalitelja zaprimljena 9. listopada 2012., dakle, unutar roka za dostavu ponuda. Člankom 93., stavkom 4. Zakona o javnoj nabavi propisano je da je naručitelj obvezan na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbi ponudu, koja je suprotna odredbama dokumentacije za nadmetanje. Temeljem navedenoga, uzimajući u obzir činjenicu da je ponuda žalitelja zaprimljena unutar roka za dostavu ponuda, da je rok važenja ponude određen sukladno traženju iz dokumentacije za nadmetanje, Državna komisija je ocijenila da se u konkretnom slučaju propuštanja navođenja datuma ponude u ponudbenom listu radi o manjem nedostatku ponude koji ne predstavlja razlog za odbijanje ponude. Stoga je žalbeni navod žalitelja osnovan. Ako ponuditelj nije u sustavu PDV-a ili je predmet nabave oslobođen PDV-a, u ponudbenom listu, na mjesto predviđeno za upis cijene ponude s PDV-om, upisuje se is iznos kao što je upisan na mjestu predviđenom za upis cijene ponude bez PDV-a, a mjesto predviđeno za upis iznosa PDV-a ostavlja se prazno. Osim ovih minimalnih podataka naručitelji, u praksi u Ponudbenom listu, navode sami ili traže od ponuditelja da navedu i druge podatke koji predstavljaju sadržaj ponude, primjerice, rok i način plaćanja (što je sukladno uvje ma iz dokumentacije za nadmetanje, koje određuje naručitelj), za m početak isporuke robe, odnosno izvođenja radova ili pružanja usluge; rok završetka radova, isporuke robe, pružanja usluga ili trajanje ugovora, odnosno okvirnog sporazuma, te rok početka radova, isporuke robe ili pružanja usluge, i sl.

2.2. Ponudbeni list s podacima o podizvoditelju Ako dio ugovora o javnoj nabavi ponuditelj (neovisno o tome radi li se o Zajednici ponuditelja ili o samostalnom ponuditelju), daje u podugovor podizvoditelju, potrebno je u Ponudbenom listu naves podatke o

UDK 346.2

podizvoditelju(ima), a to su podaci iz članka 86., stavka 2. Zakona: naziv ili tvrtku, sjedište, OIB i broj računa podizvoditelja, i predmet, količinu, vrijednost podugovora i postotni dio ugovora o javnoj nabavi koji se daje u podugovor. Pitanje: Mora li ponuditelj naves podatke o podizvoditeljima u ponudi? Naručitelj, Bolnica, objavio je u EOJN RH, dana 26. listopada 2013. godine, poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gospodarskim subjektom na rok od dvije godine, broj objave: 2013/S 002-0089548, za predmet nabave: usluga najma, pranja i glačanja bolničkog rublja. Kao najpovoljniju, između če ri pris gle ponude, odabrao je ponudu zajednice ponuditelja XY d.o.o. Na Odluku o odabiru žalitelj X d.o.o. izjavio je žalbu. Žalitelj u žalbi Državnoj komisiji osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja Zajednice ponuditelja i navodi da ponuda odabranog ponuditelja sadrži neispravno popunjen ponudbeni list, s obzirom na to da is ne sadrži podatak o tome hoće li u postupku javne nabave sudjelova podizvoditelji. Predlaže poniš Odluku o odabiru i naloži naručitelju da donese novu odluku, a podredno predlaže poniš predmetni postupak nabave.

Primjer iz prakse: Odabrana zajednica ponuditelja nije u ponudi navela koji će dio ugovora (predmet, količina, vrijednost i postotni dio) izvršava pojedini član zajednice, pa je Državna komisija u žalbenom postupku njenu ponudu ocijenila nevaljanom. Naručitelj, Općina, objavio je poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2014/S 002-0005565, od 5. veljače 2014. godine, u EOJN-u RH, za predmet: modernizacija javne rasvjete na području Općine. Dostavljene su tri ponude, od kojih je naručitelj dvije ocijenio valjanima. Odabrana je ponuda zajednice ponuditelja XY d.o.o. Žalbu na Odluku o odabiru izjavio je žalitelj X d.o.o. Žalitelj u žalbi navodi da odabrana zajednica ponuditelja u ponudi nije navela koji će dio ugovora (predmet, količina, vrijednost i postotni dio) izvršava pojedini član zajednice ponuditelja. Naručitelj je u dokumentaciji za nadmetanje (Troškovnik) odredio da u zajedničkoj ponudi mora bi navedeno koji će dio ugovora o javnoj nabavi (predmet, količina, vrijednost i postotni dio) izvršava pojedini član zajednice ponuditelja. Navedena odredba dokumentacije za nadmetanje sukladna je odredbi članka 14., stavka 2. Zakona. Državna komisija je utvrdila da je Zajednica ponuditelja u ponudi dostavila Izjavu o zajedničkoj ponudi u kojoj je navela da će u slučaju odabira, zajednički izvrši sve obveze iz ugovora i da je odgovornost svih članova zajednice ponuditelja, solidarna. S obzirom na to da odabrana zajednica ponuditelja, iako je to izrijekom traženo dokumentacijom za nadmetanje, nije u ponudi navela koji će dio ugovora o javnoj nabavi (predmet, količina, vrijednost

Ako je ponuditelj zajednica ponuditelja, ponudbeni list za svakog ponuditelja sadrži podatke: naziv i sjedište ponuditelja, adresa, OIB, broj računa, navod o

Ponuda Zajednice ponuditelja mora bi potpisana od svih članova Zajednice ili mora sadržava akt (Sporazum, Ugovor ili Izjavu o zajedničkoj ponudi; punomoć i sl.), potpisan od strane svih članova Zajednice ponuditelja iz kojeg proizlazi ovlast jednom od članova da potpiše ponudu u ime svih.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

2.3. Ponudbeni list Zajednice ponuditelja

tome je li pojedini ponuditelj u sustavu PDV-a, adresa za dostavu pošte, adresa e-pošte, kontakt osoba, broj telefona, broj faksa, za svakog člana zajednice ponuditelja, naznaku člana zajednice ponuditelja koji je ovlašten za komunikaciju s naručiteljem. Ako je ponuditelj – Zajednica ponuditelja, tj. udruženje više gospodarskih subjekata koje je pravodobno dostavilo zajedničku ponudu, u praksi Ponudbeni list sadrži podatke sukladno članku 14. Zakona, i to: predmet, količina, vrijednost i postotni dio, koji će izvršava pojedini član zajednice ponuditelja, te potpis člana Zajednice ponuditelja.

Člankom 86., stavkom 2. Zakona određeni su podaci koje su gospodarski subjek koji namjeravaju da dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor jednom ili više podizvoditelja dužni naves u ponudi. Uvidom u Ponudbeni list, na stranici 3/247 odabrane ponude zajednice ponuditelja utvrđeno je da u istome, oznakom DA/NE, nije označen podatak o sudjelovanju podizvoditelja. Među m, budući da odabrana zajednica ponuditelja u svojoj ponudi nije priložila Dadatak II Ponudbenom listu koji se odnosi na podatke o podizvoditeljima i koji se prilaže, kako je navedeno u tom Dodatku II, samo ako se dio okvirnog sporazuma ustupa podizvoditeljima, te uzimajući u obzir da je člankom 10. stavkom 4. točkom 4. Uredbe, propisano da Ponudbeni list sadrži: podatke o podizvoditeljima i podatke o dijelu ugovora o javnoj nabavi, ako se dio ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor, razvidno je da odabrana zajednica ponuditelja ne namjerava izvršenje dijela usluga povjeri podizvoditeljima. Stoga je žalbeni navod žalitelja neosnovan.

JAVNA NABAVA

i postotni dio) izvršava pojedini član zajednice ponuditelja, ponuda odabranog ponuditelja nije sukladna uvje ma i zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje. Stoga je žalbeni navod osnovan. Državna komisija je poniš la Odluku o odabiru i predmet vra la naručitelju da izvrši ponovni pregled i ocjenu ponuda, te sukladno obrazloženju Rješenja donese novu odluku.

3. Način izrade ponude Pri izradi ponude ponuditelj se mora pridržava zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje (čl. 87., st. 1. Zakona). Ako u dokumentaciji za nadmetanje nije izričito drugačije određeno, ponuda se zajedno s pripadajućom dokumentacijom izrađuje na hrvatskom jeziku i la ničnom pismu, a cijena ponude izražava se u kunama. Ako je dokumentacijom za nadmetanje propisano da se ponuda izrađuje na hrvatskom jeziku, to znači da nijedan njezin dio (dokumen , katalozi, izjave i sl.) ne smije bi na stranom jeziku bez prijevoda na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača (uz prijevod dokumenta, kataloga, i sl., na hrvatski jezik, prilaže se i taj dio ponude na stranom jeziku).

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Pri izradi ponude ponuditelj ne smije mijenja i nadopunjava tekst dokumentacije za nadmetanje. Ponuda se izrađuje tako da čini cjelinu. Ako zbog opsega ili drugih objek vnih okolnos ponuda ne može bi izrađena tako da čini cjelinu, onda se izrađuje u dva ili više dijelova. Ponuda se uvezuje tako da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova. Dijelove ponude kao što su uzorci, katalozi, mediji za pohranjivanje podataka i sl., koji ne mogu bi uvezani ponuditelj obilježava nazivom i navodi u sadržaju ponude kao dio ponude.

Ponuda uvezana na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova, je npr. ponuda uvezana jamstvenikom i s žigom na poleđini, dok nije prihvatljiv uvez u plas čnom fasciklu s mehanizmom ili u plas ficiranom omotu ili dostavljena u registratoru i sl. Nije prihvatljiv ni spiralni uvez ponude. Ako je ponuda izrađena od više dijelova, ponuditelj mora u sadržaju ponude naves od koliko se dijelova ponuda sastoji. Stranice ponude označavaju se brojem tako da je vidljiv redni broj stranice i ukupan broj stranica ponude. Kada je ponuda izrađena od više dijelova, stranice se označavaju tako da svaki slijedeći dio započinje rednim brojem koji se nastavlja na redni broj stranice kojim završava prethodni dio. Ako je dio ponude izvorno numeriran (primjerice katalozi), ponuditelj ne mora taj dio ponude ponovno numerira .

UDK 346.2

Kada naručitelj od ponuditelja zahtjeva i presliku ponude, ona se dostavlja zajedno s izvornikom ponude. U tom slučaju se jasno naznačuje izvornik i preslika ponude. U slučaju razlika između izvornika i preslika ponude, vjerodostojan je izvornik ponude. Ponude se pišu neizbrisivom ntom. Ispravci u ponudi moraju bi izrađeni tako da su vidljivi. Is moraju, uz navod datuma ispravka, bi potvrđeni potpisom ponuditelja. U tom smislu ne bi bila valjana ponuda u kojoj je iznos cijene u troškovniku mijenjan uz uporabu korektora. Mora bi vidljiva cijena prije ispravka, koja je precrtana, i pored nje upisuje se iznos ispravljene cijene, a ne da se ispravak obavlja preko postojećih znamenki ili korektorom, i sl. Ponude se izrađuju bez posebne naknade, ali naručitelj može predvidje naknadu troškova izrade uzoraka ili posebnih uradaka, ako ih zah jeva. Naknada je moguća samo ako je dostavljeni uzorak ili uradak u skladu s predmetom nabave. Nakon završetka postupka javne nabave naručitelj mora, bez odgađanja, ponuditelju čija ponuda nije odabrana vra one uzorke i uratke za koje nije predviđena naknada, a koji ispi vanjem ili pregledom nisu izgubili svoju funkciju.

4. Način dostave ponude Ponuda se u zatvorenoj omotnici, u roku za dostavu određenom u dokumentaciju za nadmetanje, dostavlja na adresu naručitelja navedenu u dokumentaciji za nadmetanje. Na omotnici ponude mora bi naznačeno: naziv i adresa naručitelja; naziv i adresa ponuditelja; evidencijski broj nabave; naziv predmeta nabave, odnosno grupe predmeta nabave na koju se ponuda odnosi; naznaka: »ne otvaraj«. Kada ponuda sadrži uzorke oni se dostavljaju uz ponudu, ako naručitelj nije drugačije odredio u dokumentaciji za nadmetanje. Kada je predmet nabave podijeljen na grupe, ponuditelj koji dostavlja ponude za više grupa, može dokumente kojima dokazuje da ne postoje razlozi za isključenje i dokaze sposobnos koji su zajednički za više grupa, dostavi u jednoj od ponuda, zasebnoj omotnici, ili svakoj ponudi za grupu. Ostali traženi dokumen i dokazi koji se podnose za pojedinu grupu moraju se dostavi u ponudi za tu grupu predmeta nabave. Ponuditelj može do isteka roka za dostavu ponuda dostavi izmjenu i/ili dopunu ponude. Izmjena i/ili dopuna ponude dostavlja se na is način kao i osnovna ponuda s obveznom naznakom da se radi o izmjeni i/ili dopuni ponude. Također, ponuditelj može do isteka roka za dostavu ponude pisanom izjavom odusta od svoje dostavljene ponude. Pisana izjava se dostavlja na is način kao i ponuda s naznakom da se radi

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

o odustajanju od ponude. U tom slučaju neotvorena ponuda se vraća ponuditelju.

ponude, određeno da ponuda mora sadržava ispunjen i ovjeren troškovnik predmeta nabave.

5. Cijena ponude

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja, u stranice 7-19/291, utvrđeno je da je is u troškovniku za grupu tri predmeta nabave u stavkama 1, 30 i 31, u stupcu: jedinična cijena, kao jediničnu cijenu za traženi proizvod iskazao iznos 0,00 kn. Također je is iznos naznačen kao ukupna cijena za traženu stavku. Člankom 87. Zakona o javnoj nabavi određeno je da se ponuditelj pri izradi ponude mora pridržava zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje. Ponuditelj u postupku javne nabave u troškovniku za pojedine proizvode iskazuje cijenu koja je rezultat poslovne poli ke, a u cilju formiranja ponude koja je konkurentna prema kriteriju odabira. U predmetnom postupku javne nabave odabrani je ponuditelj troškovnik za sporne stavke u dijelu koji se odnosi na jediničnu cijenu stavke kao i ukupnu cijenu za traženu stavku popunio te troškovnik ovjerio, kako je i traženo dokumentacijom za nadmetanje, slijedom čega je žalbeni navod neosnovan.

Ponuditelj izražava cijenu ponude u kunama, a u drugoj valu samo ako je naručitelj to izričito odredio u dokumentaciji za nadmetanje. Cijena ponude piše se brojkama, a iskazuje se u apsolutnom iznosu, jer u pro vnom, postojao bi razlog za odbijanje takve ponude (npr. ako je cijena ponude iskazana u rela vnom iznosu). U cijenu ponude bez poreza na dodanu vrijednost moraju bi uračuna svi troškovi i popus . Može li se u postupku javne nabave iskaza cijena ponude u iznosu od nula kuna. S obzirom na odredbu članka 2., točke 26. Zakona, prema kojoj je ugovor o javnoj nabavi definiran kao naplatni ugovor (ugovor o javnoj nabavi je naplatni ugovor sklopljen u pisanom obliku između jednog ili više ponuditelja i jednog ili više naručitelja i čiji je predmet nabave izvođenje radova, isporuka robe ili pružanje usluga), proizlazi da nije moguće iskaza cijenu ponude u iznosu od 0,00 kuna, odnosno takva ponuda ne bi bila valjana. Pitanje: Može li ponuditelj u ponudi iskaza jediničnu cijenu i cijenu stavke 0,00 kuna?

Postupak javnog otvaranja ponuda propisan je člankom 18. Uredbe. Na početku javnog otvaranja ponuda navodi se predmet nabave, ime i prezime nazočnih ovlaštenih predstavnika naručitelja, te ime i prezime nazočnih ovlaštenih predstavnika ponuditelja. Ponude se otvaraju prema rednom broju iz upisnika o zaprimanju ponuda. Kada je dostavljena izmjena i/ili dopuna ponude, prvo se otvara izmjena i/ili dopuna ponude te potom osnovna ponuda. Za svaku otvorenu ponudu utvrđuje se je li potpisana, te od koliko je dijelova izrađena.

Iz svake otvorene ponude obvezno se naglas čita: naziv i sjedište ponuditelja, a u slučaju zajednice ponuditelja naziv i sjedište svakog člana zajednice ponuditelja, naziv grupe predmeta nabave na koju se ponuda odnosi, ako je omogućeno podnošenje ponuda za grupe predmeta nabave, cijena ponude

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

U odgovoru na žalbu naručitelj navodi kako je odabrani ponuditelj valjano popunio sve stavke troškovnika uključujući i cijenu 0,00 kuna, koja je rezultat poslovne poli ke gospodarskog subjekta. Dokumentacijom za nadmetanje, određujući predmet nabave, naručitelj je odredio da je ponuditelj dužan ponudi cjelokupnu količinu koja se traži u grupi koju nudi. Ponude samo za dio tražene količine u grupi neće se razmatra . Također je dokumentacijom za nadmetanje, kao obvezni sadržaj

Pravodobno dostavljene ponude, dakle u roku za dostavu ponuda, otvaraju ovlašteni predstavnika naručitelja. Javnom otvaranju ponuda smiju prisustvova ovlašteni predstavnici ponuditelja i druge osobe. Pravo ak vnog sudjelovanja na javnom otvaranju ponuda imaju ovlašteni predstavnici naručitelja i ovlašteni predstavnici ponuditelja. Obvezno se sastavlja zapisnik o javnom otvaranju ponuda, koji se odmah uručuje svim ovlaštenim predstavnicima ponuditelja nazočnima na javnom otvaranju ponuda, a ostalima na pisani zahtjev.

Naručitelj, Bolnica, objavio je poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave (br. 2013/S 002-0080178) za predmet nabave: laboratorijska dijagnos ka, mikrobiologija i laboratorijski reagensi, koji je podijeljen na 16 grupa. Za grupu 3. predmeta nabave dostavljene su tri ponude koje je naručitelj ocijenio valjanima, te je dana 13. prosinca 2013. donio Odluku o odabiru, kojom je za grupu 3. predmeta nabave odabrao ponudu tvrtke XY d.o.o. Na Odluku o odabiru izjavljena je žalba Državnoj komisiji, te je istodobno primjerak žalbe poštanskom pošiljkom dostavljen naručitelju. Žalitelj osporava zakonitost Odluke o odabiru te is če da su za stavke troškovnika broj 1, 30 i 31 navedene jedinične cijene 0,00 kuna. Na takav način za te tri stavke cijena nije iskazana u apsolutnom iznosu te me ponuda nije izrađena u skladu s dokumentacijom za nadmetanje, jer nula nije cijena.

6. Otvaranje ponuda

JAVNA NABAVA

bez poreza na dodanu vrijednost i cijena ponude s porezom na dodanu vrijednost, osim u slučaju ekonomski najpovoljnije ponude kada cijena nije jedan od kriterija za odabir.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Nakon čitanja podataka iz svake ponude, naručitelj mora omogući ovlaštenim predstavnicima ponuditelja: uvid u ponudbeni list te ponude. Također, ovlaštenim predstavnicima ponuditelja mora se omogući davanje primjedbi na postupak javnog otvaranja ponuda. Zapisnik o javnom otvaranju ponuda se odmah stavlja na uvid, provjeru sadržaja i potpis nazočnim ovlaštenim predstavnicima ponuditelja. Ako netko od nazočnih ovlaštenih predstavnika ponuditelja odbije potpisa zapisnik o javnom otvaranju ponuda, naručitelj će o tome sastavi bilješku, koja se prilaže zapisniku. U potpisanom i zaključenom zapisniku o javnom otvaranju ponuda ne smije se ništa dodava ni mijenja . Dopuna u već zaključeni zapisnik unosi se kao dodatak zapisniku, koji potpisuju ovlašteni predstavnici naručitelja i osoba na prijedlog koje je dopuna unesena. Dodatak zapisniku o javnom otvaranju ponuda bez odgode se uručuje na is način kao i zapisnik.

UDK 346.2

formalnih nedostataka u ponudi može odabra povoljniju ponudu te uštedje financijska sredstva za nabavu. Naručitelj će, uvažavajući okolnos svakog konkretnog slučaja sam ocijeni hoće li koris navedenu mogućnost. Ako bi takvo postupanje naručitelja rezulralo manjim uštedama, a s druge strane i značajnim gubitkom vremena s obzirom na prolongiranje roka izvršenja određene nabave, naručitelj vjerojatno neće koris navedeni ins tut pojašnjenja i upotpunjavanja. U pro vnom, ako će takav postupak rezul ra financijskim i drugim uštedama, rezul ra prihvaćanjem boljih tehničkih rješenja, te ako nabava određenih roba, usluga odnosno radova nije žurna, korištenje ovog ins tuta u postupku pregleda i ocjene ponuda, pokazuje se kao logično i pragma čno rješenje.

Iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave povezane s primjenom sadašnjeg zakonskog rješenja iz članka 92. Zakona razvidno je da žalitelji ponekad u žalbama is ču žalbene navode, u kojima naručiteljevo nepostupanje sukladno istom članku Zakona u pojedinim slučajevima kvalificiraju nezakoni m, smatrajući da se radi o obvezi naručitelja da postupi na navedeni način. Državna komisija u obrazloženju svojih odluka takve navode žalitelja 7. Pregled i ocjena ponuda ocjenjuje neosnovanima, te obrazlažući takvu ocjenu, Nakon otvaranja ponuda naručitelj pregledava i navodi da se radi o pravu odnosno opciji za naručiteocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz lja, a ne i njegovoj obvezi da koris ovaj ins tut. dokumentacije za nadmetanje (članak 90., stavak 1. Postupanje javnog naručitelja u postupku pojašnjeZakona). Pregled i ocjena ponuda tajni su do dono- nja i upotpunjavanja dokumenata i ponude ne smije šenja odluke javnog naručitelja. U postupku pregleda ima učinak diskriminacije, nejednakog tretmana i ocjene ponuda naručitelj može traži od ponudite- ponuditelja ili pogodovanja pojedinom ponuditelju lja pojašnjenje ili upotpunjavanje dostavljenih do- u postupku javne nabave te mora bi transparenkumenata i ponude, te zatraži objašnjenje razloga tno. Pojašnjenje pojedinih elemenata ponude u dijelu zbog kojih je cijena ponude ili pojedina jedinična cije- koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave ponude na, neuobičajeno niska. treba zasebno razmatra od pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata. Naručitelj može u postupku pre7.1. Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i gleda i ocjene ponuda pozva ponuditelje da pojasne ponude pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na Odredbom članka 92. važećeg Zakona propisana je ponuđeni predmet nabave. Zahtjev za pojašnjenjem ovlast naručitelja da u postupku pregleda i ocjene ponude nije pregovaranje o ponudi i njenim elemenma. Stoga, zahtjev za pojašnjenjem ne smije rezul ponuda može pozva ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumen ma traže- ra me da ponuda, koja ne ispunjava uvjete u vezi nim sukladno člancima od 67. do 74. Zakona, uklo- sa svojstvima predmeta nabave naknadno postane ne pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu valjana ponuda. ukloni , te pojasne pojedine elemente ponude u U slučajevima kada žalbeno jelo poniš odluku nadijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. ručitelja (o odabiru ili o poništenju) te predmet vraPogreškama, nedostacima ili nejasnoćama smatraju na ponovni pregled i ocjenu ponuda naručitelju, se dokumen koji su ili se čine nejasni, nepotpuni, po- naručitelj i u tom slučaju, prije donošenja odluke, grešni, sadrže greške ili nedostaju. može koris ins tut pojašnjenja i upotpunjavanja, Predmetno zakonsko rješenje daje mogućnost naruči- neovisno o tome je li navedenu mogućnost koris o u telju da upu ponuditeljima zahtjev za pojašnjenjem prethodnom postupku pregleda i ocjene ponuda. Nai/ili upotpunjavanjem dokumenata i/ili zahtjev za kon ponovljenog postupka pregleda i ocjene ponuda pojašnjenjem ponude, ako smatra da otklanjanjem naručitelj donosi novu odluku (o odabiru ponude ili

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

o poništenju), uvažavajući pravno shvaćanje Državne cijena ponude ili neuobičajeno niska pojedina jedikomisije izraženo u obrazloženju Rješenja kojim je po- nična cijena što dovodi u sumnju mogućnost isporuke robe, izvođenja radova ili pružanja usluga koji su ništena odluka naručitelja. predmet nabave, javni naručitelj može odbi takvu U žalbi na novu odluku naručitelja nije moguće is cažalbene navode, koje je žalitelj propus o istaknu u ponudu. Kod ocjene cijena javni naručitelj uzima u žalbi na prethodnu odluku naručitelja. Činjenice koje obzir usporedne iskustvene i tržišne vrijednos te su žalitelju bile poznate u prvotnom postupku pre- sve okolnos pod kojima će se izvršava određeni ugovor o javnoj nabavi. Dakle naručitelj, ako sumnja gleda i ocjene ponuda i koje je žalitelj mogao iznosi u prethodnom žalbenom postupku, žalitelj ne može u mogućnost izvršenja ugovora po ponuđenoj cijeni, iznosi u žalbi na novu odluku naručitelja donesenu može odbi takvu ponudu, ako je u pitanju neuobiu ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponuda. čajeno niska cijena ponude, ali i ako je neuobičajeno Člankom 146., stavkom 2. Zakona propisano je da ža- niska pojedina jedinična cijena. Prije odbijanja takve litelj koji je propus o izjavi žalbu u određenoj fazi ponude naručitelj mora pisanim putem od ponuditeotvorenog postupka javne nabave sukladno odredbi lja zatraži objašnjenje ponude.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

stavka 1. ovoga članka nema pravo na žalbu u kasnijoj Sukladno članku 21., stavku 7. Uredbe, naručitelj smifazi postupka za prethodnu fazu. je od ponuditelja traži objašnjenje cijene ponude koju smatra neuobičajeno niskom, ako su ispunjeni Primjer iz prakse: Naručitelj je u ponovljenom po- sljedeći uvje : 1. cijena ponude je za više od 50 % stupku pregleda i ocjene ponuda koris o ins tut niža od prosječne cijene preostalih valjanih ponuda, pojašnjenja i upotpunjavanja ponude odabranog 2. cijena ponude je za više od 20 % niža od cijene druponuditelja? gorangirane valjane ponude, te 3. zaprimljene su najU prethodnom Rješenju Državne komisije kojim je manje tri valjane ponude. Naručitelj može od ponudiponištena odluka o odabiru naručitelja, na stranici telja zatraži objašnjenje cijene ponude, ako smatra 3., utvrđeno je da je odabrani ponuditelj, zajednica da je ona neuobičajeno niska i iz drugih razloga. ponuditelja XY d.o.o., dostavio Izvadak iz sudskog registra, Izjavu o nekažnjavanju i Potvrdu porezne 7.3. Način pregleda i ocjene ponuda uprave o stanju duga za podružnicu tvrtke člana U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj: zajednice ponuditelja, osnivača podružnice, te da • najprije isključuje ponuditelja ili natjecatelja kod je žalbeno jelo utvrdilo da je odabrani ponuditelj, kojeg su stečeni razlozi za isključenje u skladu s s obzirom na to da podružnica nije pravna osoba, člancima 67. i 68. Zakona (kažnjavanost; neplaćeni navedene dokumente bio dužan dostavi za drušporezi, ako je gospodarski subjekt dostavio lažne tvo osnivača podružnice i osobe ovlaštene po zapodatke; stečaj; likvidacija i sl.) konu za zastupanje osnivača podružnice. • za m odbija ponudu ponuditelja koji nije dostavio U ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponujamstvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo, odda naručitelj je pozivom na članak 92. Zakona, zanosno ako dostavljeno jamstvo nije valjano jednici ponuditelja XY d.o.o. upu o Zahtjev za po- • u preostalim ponudama sljedećim redoslijedom jašnjenje i upotpunjavanje dokumenata, kojim je provjerava: a) oblik, sadržaj i cjelovitost ponude, tražio da is ponuditelj dostavi Izvadak iz sudskog b) ispunjenje uvjeta sposobnos , c) ispunjenje zaregistra, Izjavu o nekažnjavanju i Potvrdu porezne htjeva u vezi s opisom predmeta nabave i tehničuprave o stanju duga za društvo osnivača podružke specifikacije, d) računsku ispravnost ponude, e) nice. Odabrani ponuditelj je u ostavljenom roku ispunjenje ostalih uvjeta iz dokumentacije za naddostavio tražene dokumente. U Obrazloženju Rjemetanje. šenja navodi se da naručitelj, me što je prilikom U odnosu na pitanje cjelovitos ponude koje naručiponovljenog pregleda i ocjene ponuda iskoris o telj provjerava u postupku pregleda i ocjene ponuda, zakonsku mogućnost da traži pojašnjenje i upotvalja istaknu da se u praksi često događa da ponudipunjavanje ponude odabranog ponuditelja, nije telji ne ispune troškovnik u cijelos . Takva ponuda je postupio pro vno pravnom shvaćanju Državne konepotpuna odnosno necjelovita, pa makar se radilo i misije iz prethodnog Rješenja istoga jela. Stoga je o samo jednoj stavci troškovnika koja nije ispunjena. žalbeni navod nesnovan. Takve ponude naručitelj treba odbi kao nevaljane, jer u pro vnom traženje dopune troškovnika rezul 7.2. Neuobičajeno niska cijena ralo bi naknadnom izmjenom već dostavljene ponuVažeći Zakon, u odredbi članka 91., stavka 1., propi- de. Takav nedostatak ponude ne može bi otklonjen suje da ako je u ponudi iskazana neuobičajeno niska ni pojašnjenjem ponude sukladno članku 92., stavku

JAVNA NABAVA

5. Zakona. Primjer necjelovite ponude je i ponuda u kojoj nedostaje jedna (ili više) stranica ponude. Također, nevaljana je i ponuda u kojoj su primjerice dvije stranice numerirane is m rednim brojem stranice: • ako javni naručitelj jekom pregleda ponude utvrdi računsku pogrešku, obvezan je od ponuditelja zatraži prihvat ispravka računske pogreške, a ponuditelj je dužan odgovori u roku ne duljem od pet dana. Nakon provjere ponuda na navedeni način naručitelj će odbi ponude, ako postoje ostali razlozi za odbijanje ponuda iz članka 93. Zakona da ponudu ponuditelja koji nije dokazao svoju sposobnost; ponudu koja nije cjelovita; ponudu koja je suprotna odredbama dokumentacije za nadmetanje; ponudu u kojoj cijena nije iskazana u apsolutnom iznosu; ponudu koja sadrži pogreške, nedostatke odnosno nejasnoće ako pogreške, nedostaci odnosno nejasnoće nisu uklonjive, i sl. • nakon pregleda i ocjene ponuda valjane ponude rangiraju se prema kriteriju za odabir. Pitanje: Ponuda odabranog ponuditelja ne sadrži popis ugovora o isporuci robe već samo potvrdu o ispunjenju ugovornih obveza s privatnim inves torom. Može li se takav dokaz smatra valjanim u smislu članka 72., stavka 3., točkom 1. Zakona?

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Naručitelj, Grad X, objavio je 12. veljače 2014. u EOJN RH, poziv na nadmetanje, u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2014/S 0020006835, za predmet: nabava i ugradnja materijala za modernizaciju javne rasvjete. Između tri pris gle ponude, naručitelj je dvije ocijenio valjanima i dana 7. travnja 2014. donio Odluku o odabiru, kojom je odabrao ponudu ponuditelja XY d.o.o. Makarska. Na Odluku o odabiru, žalbu Državnoj komisiji izjavio je žalitelj X d.o.o. Split.

Žalitelj navodi da ponuda odabranog ponuditelja ne sadrži popis ugovora već samo potvrdu o ispunjenju ugovornih obveza s privatnim inves torom, što je u suprotnos s točkom 4.3. Dokumentacije za nadmetanje – Tehnička i stručna sposobnost. U odgovoru na žalbu naručitelj is če da je ponuditelj priložio potvrdu o urednom ispunjenju ugovora, a koji iznos višestruko premašuje procijenjenu vrijednost nabave, pa je stoga potvrda kao takva, valjan dokaz i u skladu s dokumentacijom za nadmetanje. Točkom 4.3. Dokumentacije za nadmetanje – Tehnička i stručna sposobnost, naručitelj je između ostaloga tražio: Popis ugovora o isporuci robe, izvršenih u godini u kojoj je započeo postu-

UDK 346.2

pak javne nabave i jekom tri godine koje prethode toj godini. Popis ugovora sadrži iznos, datum isporuke robe i naziv druge ugovorne strane. Potvrda o uredno ispunjenim ugovorima mora sadržava : 1. naziv i sjedište ugovornih strana, 2. točno specificiran predmet ugovora, 3. vrijednost ugovora, 4. vrijeme i mjesto ispunjenja ugovora, 5. navod da li su isporuke uredno izvršene. Ponuditelj mora dokaza da je u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i jekom prethodne tri godine koje prethode toj godini, izvršio ugovore o isporuci iste ili slične robe kao predmet nabave, u vrijednos jednakoj ili većoj od iznosa procijenjene vrijednos nabave. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja, na stranici 8/70, utvrđeno je da se na istoj nalazi: Potvrda o urednom ispunjenju obveza iz ugovora, izdane od druge ugovorne strane, dana 7. ožujka 2014., i u kojoj se navodi da je XY d.o.o. Makarska, korektno i u potpunos ispunio sve ugovorne obveze, kao dobavljač temeljem sklopljenih ugovora o isporuci elektromaterijala, rasvjetnih jela i opreme, i to: u 2012. godini, od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2012. u vrijednos od 1.277.922,63 kuna. U ponudi je također priložena Potvrda o urednom ispunjenju obveza iz ugovora u 2013.; te u 2014. godini. Članak 72., stavak 3. Zakona propisuje da se tehnička i stručna sposobnost za izvršenje ugovora o javnoj nabavi može se, ovisno o prirodi, količini, važnos i namjeni robe, dokaza s jednim ili više sljedećih dokaza: 1. popis ugovora o isporuci robe izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i jekom tri godine koje prethode toj godini, a ako je potrebno radi osiguranja odgovarajuće razine natjecanja naručitelj može odredi i duže razdoblje. Popis ugovora sadrži iznos, datum isporuke robe i naziv druge ugovorne strane. Ako je druga ugovorna strana naručitelj u smislu ovoga Zakona, popis kao dokaz o urednoj isporuci sadrži ili mu se prilaže potvrda potpisana ili izdana od naručitelja. Državna komisija je usvojila žalbeni navod žalitelja navodeći da se navedeni dokaz tehničke i stručne sposobnos podnosi u obliku popisa ugovora o isporuci robe (kojem se prilaže potvrda potpisana ili izdana od naručitelja u smislu Zakona, odnosno od privatnog subjekta), a da odabrani ponuditelj nije dostavio popis ugovora (već Potvrdu o urednom ispunjenju obveza iz ugovora). Uz to se navodi da naručitelj nije koris o mogućnost iz članka 92. Zakona, za pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata dostavljenih sukladno člancima od 67. do 74. Zakona. Stoga se takav dokaz ne može smatra valjanim u smislu članka 72., stavka 3., točkom 1. Zakona.

UDK 346.2

7.4. Provjera ponuditelja Nakon rangiranja ponuda prema kriteriju za odabir ponude, a prije donošenja odluke o odabiru, javni naručitelj može, dakle, nije obvezan, od najpovoljnijeg ponuditelja s kojim namjerava sklopi ugovor o javnoj nabavi ili jednog ili više gospodarskih subjekata s kojima namjerava sklopi okvirni sporazum zatraži dostavu izvornika ili ovjerenih preslika jednog ili više dokumenata, koji su traženi sukladno člancima od 67. do 74. Zakona. Ako je gospodarski subjekt već u zahtjevu za sudjelovanje ili ponudi dostavio određene dokumente u izvorniku ili ovjerenoj preslici, nije ih dužan ponovo dostavlja . Ako najpovoljniji gospodarski subjekt u ostavljenom roku ne dostavi sve tražene izvornike ili ovjerene preslike dokumenata, i/ili ne dokaže da i dalje ispunjava uvjete, naručitelj će isključi takvog ponuditelja odnosno odbi njegovu ponudu, te ponovo izvrši rangiranje ponuda prema kriteriju za odabir ne uzimajući u obzir ponudu ponuditelja kojeg je isključio odnosno ponuditelja, čiju je ponudu odbio. U tom slučaju naručitelj će pozva novog najpovoljnijeg ponuditelja da dostavi izvornike ili ovjerene preslike dostavljenih dokumenata. Zakon dopušta naručitelju, da ne zah jeva izvornike ili ovjerene preslike dokumenata dostavljenih u neovjerenoj preslici, ako su is već dostavljeni u drugom postupku javne nabave kod istog naručitelja i udovoljavaju postavljenim uvje ma.

8. Donošenje i dostava odluke o odabiru ili poništenju

njenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenata i ponuda, zahtjevi za dostavom izvornika ili ovjerenih preslika traženih dokumenata, zahtjevi za prihvat ispravka računske pogreške, zahtjevi za objašnjenjem neuobičajeno niske cijene, dostavljeni dokumen , pojašnjenja, objašnjenja, prihvat ispravka, mišljenje stručne službe naručitelja ili neovisne stručne osobe i sl.). Pitanje: Može li naručitelj poniš odluku o odabiru, koju je već donio u postupku javne nabave i dostavio ponuditeljima i donije novu odluku? Naručitelj je u postupku javne nabave donio odluku o odabiru najpovoljnije ponude pro vno članku 20. Uredbe, odnosno odabrao je ponudu koja je povoljnija bez PDV-a, iako je naručitelj bio obvezan usporedi ponude s PDV-om. Sukladno članku 20. Uredbe, naručitelj koji može koris pravo na pretporez uspoređuje cijene ponuda bez poreza na dodanu vrijednost, a naručitelj koji ne može koris pravo na pretporez uspoređuje cijene ponuda s porezom na dodanu vrijednost. U konkretnom slučaju, radi se o naručitelju koji ne može koris pravo na pretporez, te je stoga bio obvezan usporedi ponude s PDV-om, jer na taj način može odabra povoljniju ponudu, koja je bez PDV-a. Način donošenja i dostave odluke o odabiru propisan je člankom 96., stavkom 1. Zakona o javnoj nabavi. Među m, is članak Zakona ne sadrži odredbu koja bi davala ovlast naručitelju da odluku o odabiru, koja je dostavljena ponuditeljima, izmijeni jekom žalbenog roka koji počinje teći nakon primitka odluke o odabiru od strane ponuditelja. Odredba članka 96., stavka 8. Zakona daje naručitelju ovlast samo da odlukom ispravi pogreške u imenima ili brojevima, pisanju ili računanju te druge očite netočnos u odluci o odabiru koju je donio. Takvu odluku može poniš samo Državna komisija u žalbenom postupku, sukladno članku 164., stavku 1., točki 4. Zakona, ako je ista nezakonita.

9. Uvid u ponude

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Uvid u ponude drugih ponuditelja je vrlo značajno pravo koje imaju ponuditelji u postupku javne nabave, bilo da se uvid u ponude ostvaruje kod naručitelja ili pred Državnom komisijom. Uvidom u ponude mogu se sazna podaci koji se odnose na postupak pregleda, ocjene i odabira ponude odnosno koji se odnose na razloge poništenja postupka, koji su tajni do donošenja odluke, a koji mogu bi značajni za is canje žalbenih navoda u izjavljenoj žalbi na odluku naručitelja. Člankom 102., stavkom 1. Zakona propisano Naručitelj nije obvezan uz zapisnik o pregledu i ocjeni je da nakon dostave odluke o odabiru iz članka 96. ponuda dostavi priloge zapisniku (zahtjevi za pojaš- ovoga Zakona ili odluke o poništenju iz članka 101.

Naručitelj na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda donosi odluku o odabiru. Odlukom o odabiru odabire se najpovoljnija ponuda ponuditelja s kojim će se sklopi ugovor o javnoj nabavi, odnosno najpovoljnija ponuda jednog ili više gospodarskih subjekata s kojima će se sklopi okvirni sporazum. Ako postoje razlozi za poništenje postupka javne nabave iz članka 100. Zakona, naručitelj bez odgode donosi odluku o poništenju. Odluku o odabiru ili o poništenju, s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda javni naručitelj obvezan je bez odgode dostavi svakom ponuditelju, odnosno svakom sudioniku u drugom stupnju ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s prethodnom objavom i natjecateljskog dijaloga na dokaziv način (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava, objavom u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, pri čemu se dostava smatra obavljenom istekom dana objave i sl.).

JAVNA NABAVA

ovoga Zakona do isteka roka za izjavljivanje žalbe, javni naručitelj obvezan je ponuditelju na njegov zahtjev omogući uvid u bilo koju ponudu, uključujući i naknadno dostavljene dokumente te pojašnjenja i upotpunjenja ponude sukladno ovome Zakonu, osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnima sukladno članku 16. ovoga Zakona (čl. 16., st. 2. Zakona propisano je da ako gospodarski subjekt označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi naves pravnu osnovu na temelju kojih su podaci tajni). Poslovnu tajnu predstavljaju podaci, koji kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog rada ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupi štetne posljedice za njezine gospodarske interese (čl. 19. Zakona o zaš tajnos podataka; NN, br. 108/96). Zakon propisuje koji podaci u ponudi ne mogu bi označeni poslovnom tajnom. Ponuditelji ne smiju označi tajnim podatke o jediničnim cijenama, iznosima pojedine stavke, cijeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13) je u stavku 3., članka 102., koji je ukinut Odlukom Ustavnog suda RH, broj: U-I-1678/2013, donesenom na sjednici od 19. prosinca 2013. godine, koja je objavljena u Narodnim novinama broj 13/14. Odlukom o prihvaćanju Prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnos s Ustavom; bio pobliže odredio način obavljanja uvida u ponude. U tom smislu, bilo je propisano da prilikom obavljanja uvida u ponude drugih ponuditelja, bilo kod naručitelja ili pred Državnom komisijom (čl. 165., st. 3. Zakona), ponuditelji odnosno stranke žalbenog postupka ne smiju kopira , umnaža , reproducira , fotografira ili snima podatke iz ponuda drugih ponuditelja. Ponuditelji su mogli samo ručno bilježi podatke iz ponuda drugih ponuditelja.

Donošenjem Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom se ukidaju odredbe članka 102., stavka 3. i članka 165., stavka 3. Zakona o javnoj nabavi, naručitelji u postupku javne nabave, nakon donošenja odluke o odabiru ili poništenju, ne smiju ograničavaponuditeljima uvid u ponude drugih ponuditelja, ograničavajući im način obavljanja uvida samo na mogućnost ručnog bilježenja podataka iz ponuda. Na is način i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave neće ograničava stranke žalbenog postupka u pogledu načina obavljanja uvida u žalbeni spis predmeta.

UDK 346.2

Naručitelji kao i Državna komisija, prilikom uvida u ponude odnosno u spis predmeta, postupa će tako da omoguće strankama i drugim osobama koje dokažu pravni interes, da se informiraju o jeku postupka i razgledaju spis predmeta, u svojim službenim prostorijama. U tom smislu, ponuditelji kao stranke u žalbenom postupku mogu o svom trošku umnoži , kopira , snima , i sl., akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih jela, nacrta rješenja i drugih akata, koji su temeljem posebnih propisa označeni određenim stupnjem tajnos ili ako je to pro vno interesu stranke ili trećih osoba. Primjer iz prakse: Je li naručitelj pravilno postupio kada je ograničio vrijeme obavljanja uvida u ponude tako, da isto obavi samo jedan predstavnik naručitelja? Naručitelj, Bolnica, objavio je u EOJN-u RH poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, za predmet nabave: isporuka i montaža opreme za radiološku dijagnos ku. U žalbi na Odluku o odabiru žalitelj navodi da je naručitelj postupio pro vno članku 102., stavku 1. Zakona o javnoj nabavi, jer je žalitelju ograničio vrijeme za pregled (uvid) u ponude na 30 minuta, iako je žalitelj sukladno Zakonu tražio uvid u ponude dvaju ponuditelja. Žalitelj tvrdi da nije bilo dovoljno vremena da se u tako kratkom roku izvrši uvid u ponude dvaju ponuditelja, te da se kvalitetno prikupe podaci o tome jesu li ostali ponuditelji dostavili valjane ponude, te za eventualno izjavljivanje želbe. Pregledom dokaznog materijala (Zahtjev žalitelja za uvid u ponude ponuditelja; Izvješće o slanju Zahtjeva telefaksom; Odgovor naručitelja na Zahtjev žalitelja; Izvješće o slanju Odgovora naručitelja telefaksom; Zapisnik naručitelja o obavljenom uvidu) žalbeno jelo je utvrdilo da je žalitelj 23. kolovoza 2013. od naručitelja tražio da mu omogući uvid u ponude odabranog ponuditelja i ponuditelja H.K.O. d.o.o., na dan 26. kolovoza 2013., u 10.00 sa , u prostorijama naručitelja. Iz Odgovora naručitelja, poslanog žalitelju razvidno je da je naručitelj naveo da uvid u ponude može izvrši jedan predstavnik žalitelja na dan 26. kolovoza 2013., u vremenu od 13.00 do 13.30 sa , u prostorijama ravnateljstva naručitelja. Iz Zapisnika naručitelja o obavljenom uvidu od 26. kolovoza 2013., potpisanom od predstavnika žalitelja i predstavnika naručitelja, navedeno je da je sukladno odredbi članka 102., stavka 1. Zakona, nakon dostave Odluke o odabiru i Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, predstavnik žalitelja J. R., izvršio uvid u ponude odabranog ponuditelja i ponuditelja H.K.O. d.o.o., u vremenu od 13.00 do 13.30 sa .

UDK 346.2

Uzimajući u obzir odredbu članka 102., stavka 1. Zakona, kojom je propisano je da je nakon dostave odluke o odabiru ili odluke o poništenju do isteka roka za izjavljivanje žalbe, javni naručitelj obvezan ponuditelju na njegov zahtjev omogući uvid u bilo koju ponudu uključujući i naknadno dostavljene dokumente te pojašnjenja i upotpunjenja ponude sukladno Zakonu, osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnima, te osobito uzimajući u obzir odredbu kojom je propisano da ponuditelji prilikom obavljanja uvida smiju samo ručno bilježipodatke iz ponuda drugih ponuditelja, što samo po sebi usporava ponuditelje prilikom obavljanja uvida, Državna komisija je ocijenila da je naručitelj, odredivši da uvid u ponude može izvršava samo jedan predstavnik naručitelja u vremenu od 13.00 do 13.30 sa , povrijedio članak 102., stavak 1. Zakona, odnosno ograničio je žalitelja u njegovom pravu da kvalitetno obavi uvid u ponude, što u konačnici može utjeca na kvalitetu same žalbe. Temeljem navedenoga žalbeno jelo je žalbeni navod ocijenilo osnovanim, te sukladno članku 164., stavku 1., točki 4. poniš lo odluku o odabiru i vra lo predmet naručitelju na ponovni pregled i ocjenu ponuda.

10. Rok mirovanja

lje da pažljivo prouče dokumentaciju za nadmetanje te da izrade ponudu koja će udovolji postavljenim uvje ma i zahtjevima naručitelja, a koji se odnose na razloge isključenja gospodarskih subjekata iz postupka javne nabave, uvjete sposobnos koje ponuditelji moraju ispuni da bi dokazali mogućnost izvršenja ugovora, opis i značajke predmeta nabave, uvjete u vezi s oblikom ponude, ugovorne uvjete i sl. S druge strane, naručitelj, kako javni, tako i sektorski, pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije za nadmetanje. Naime, odredbom članka 90., stavka 1. Zakona propisano je da nakon otvaranja ponuda javni naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije za nadmetanje. Pred Vama je jedinstvena publikacija koja obrazlaže novi zakonodavni i ins tucionalni okvir javne nabave, prak čnu primjenu javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, te nove postulate koje Europska unija postavlja pred sudionike sustava općenito. Publikacija je primarno namijenjena osobama koje sudjeluju ili će sudjelova svakodnevno u procesu javne nabave od planiranja, preko pripreme i provođenja postupaka, te ugovaranja i realizacije nabave. S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, ins tucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju učini kako bi se prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvari zaš tu prava u sustavu javne nabave u prikazu prakse Državne komisije za kontrolu javne nabave i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeni prilikom izjavljivanja žalbe u sustavu javne nabave. Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen) JE IGA IM KNJ NOV A N A R I M R I A ŽU KO N S K ZA M A! A N E J IZM

11. Zaključno

www. m4pin.hr e-pošta:

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

S obzirom na to da je postupak javne nabave vrlo formalan postupak, temeljno pravilo kojeg se ponuditelji prilikom izrade ponuda u postupku javne nabave moraju pridržava je, poš vanje zahtjeva i uvjeta koje je naručitelj propisao dokumentacijom za nadmetanje, kao što je to i propisano člankom 87., stavkom 1. Zakona (pri izradi ponude ponuditelj se mora pridržava zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje). U tom smislu vrlo je važno za ponudite-

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Rok mirovanja je rok u kojem naručitelj ne smije sklopi ugovor ili okvirni sporazum, odnosno pokrenu novi postupak javne nabave za is ili sličan predmet nabave. Naručitelj je obvezan primijeni rok mirovanja koji iznosi 15 dana kod nabave velike vrijednos od dana dostave odluke o odabiru ili poništenju (u određenim slučajevima poništenja). Kod nabave male vrijednos rok mirovanja je deset dana od dana dostave odluke o odabiru ili poništenju (u određenim slučajevima poništenja). Početak roka mirovanja računa se od prvoga sljedećeg dana nakon dana dostave odluke. Odluka o odabiru postaje izvršna nakon proteka roka mirovanja. Izvršnošću odluke o odabiru nastaje ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum.

JAVNA NABAVA

RADNO PRAVO

UDK 347.7

Dopunski rad Sanja Ro m * Novim Zakonom o radu (NN, br. 93/14. – dalje u tekstu: ZOR) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 2014., radi po canja zapošljavanja i suzbijanja „rada na crno“, u sustav rada uveden je novi ins tut dopunskog rada. Ovaj se ins tut odnosi samo na radnike, koji su već zaposleni na puno radno vrijeme. Procjena je zakonodavca da će uvođenje ovog ins tuta ima pozi van utjecaj na suzbijanje sive ekonomije.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

1. Uvod

ranika je uspostavio prijavu o početku osiguranja s dnevnim radnim vremenom od 8 sa , ili ako poZakonom o radu (čl. 61.) propisano je da puno radno slodavac ima kao puno radno vrijeme prijavljeno vrijeme radnika ne može bi duže od 40 sa tjedno tjedno radno vrijeme od 36 sa za osiguranika te je (ako zakonom, kolek vnim ugovorom, sporazumom uspostavio prijavu o početku osiguranja s dnevnim sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili radnim vremenom od 7,2 sata itd.; a odnos tjednog ugovorom o radu nije određeno radno vrijeme, smai dnevnog radnog vremena prikazan je u tabeli 1.), tra se da je puno radno vrijeme četrdeset sa tjedno), ili ali i da radnik koji radi u punom radnom vremenu • ugovora o radu s nepunim radnim vremenom kod može sklopi ugovor o radu s drugim poslodavcem više poslodavaca (npr. prvi poslodavac koji prijau najdužem trajanju do 8 sa tjedno (što iznosi najvom o početku poslovanja ima prijavljeno tjedno više 1,6 sa dnevno), odnosno do 180 sa godišnje, radno vrijeme od 40 sa je za osiguranika uspostapod uvjetom da je poslodavac (odnosno poslodavvio prijavu o početku osiguranja s dnevnim radnim ci) s kojim je radnik već prethodno sklopio ugovor vremenom od 4 sata, tj. polovicom punog radnog o radu, radniku za takav rad dao pisanu suglasnost. vremena, a drugi poslodavac ima kao puno radno Člankom 62. ZOR-a ista je mogućnost propisana i za vrijeme prijavljeno tjedno radno vrijeme od 36 sa , radnike koji istovremeno rade s nepunim radnim vreu tom slučaju puno dnevno radno vrijeme iznosi 7,2 menom (pod kojim se podrazumijeva svako radno vrisata, za osiguranika je uspostavio prijavu o početjeme kraće od punog radnog vremena) kod više poku osiguranja također s polovicom punog dnevnog slodavaca, tako da i takav radnik može sklopi ugovor radnog vremena, dnevnim radnim vremenom od o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 3,6 sa ), tako da zbrajajući dnevna radna vremena 8 sa tjedno, pa i u tom slučaju radnik za dopunski svih (dvije ili više) prijava o početku osiguranja (u rad mora ima pisanu suglasnost svih poslodavaca. navedenom primjeru 4 sata + 3,6 sa ), osiguranik koji je kod svakog od poslodavaca prijavljen na rad s nepunim radnim vremenom, ipak radi ukupno u 2. Zakonski uvje za dopunski rad punom radnom vremenu. Prvi uvjet koji zakonodavac propisuje za mogućnost sklapanja ugovora o dopunskom radu je da radnik već Tablica 1. Najčešći primjeri dnevnog i tjednog radnog vremora radi u punom radnom vremenu. To znači da mena je radnik prijavljen na mirovinsko osiguranje po osnoDnevno Šifra za dnevno radno vi radnog odnosa na temelju sklopljenog ugovora o Tjedno radno radno vrijeme vrijeme na prijavi radu s punim radnim vremenom, pa ovisno o tjednom vrijeme osiguranika M-1P/M-3P radnom vremenu koje je poslodavac prijavio Zavodu 8 sa 40 sa 80 prijavom o početku poslovanja – M-11P, odnosno pri7,2 sata 36 sa 72 javom o promjeni jekom poslovanja – M-13P, može 7 sa 35 sa 70 bi prijavljen na mirovinsko osiguranje po osnovi: 4 sata 20 sa 40 3,5 sata 17 sa i 30 minuta 35 • ugovora o radu s punim radnim vremenom sklo1 sat 5 sa 10 pljenim samo s jednim poslodavcem, (npr. poslodavac koji prijavom o početku poslovanja ima Za radnike koji rade kraće od 1 sat dnevno potrebno prijavljeno tjedno radno vrijeme 40 sa za osigu- je tjedno radno vrijeme pretvori u dnevno, i u prijavu upisa šifru prema tablici 2. Najmanje je moguće *

Sanja Ro m, dipl. iur., Zagreb.

UDK 347.7

RADNO PRAVO

dnevno radno vrijeme osiguranika – u prijavi o početku osiguranja M-1P/eM-1P odnosno prijavi o promjeni jekom osiguranja M-3P/eM-3P – eviden ra na 6 minuta dnevno (šifra 01).

(individualno određen), za obavljeni rad ispla plaću, pobliže odredi mjesto i način obavljanja rada, osigura radniku uvjete za rad na siguran način, te osigura zaš tu dostojanstva radnika, dok je radnik obvezan prema uputama poslodavca osobno obavljaTablica 2. Primjeri dnevnog radnog vremena kraćeg od 1 posao pobliže određen ugovorom o radu. sat dnevno i tjednog radnog vremena

Dnevno radno vrijeme osiguranika – u minutama 6 minuta

Tjedno radno vrijeme

Šifra za dnevno radno vrijeme na prijavi M-1P/M-3P

pola sata

12 minuta

1 sat

18 minuta

1 sat i 30 minuta

24 minute

2 sata

30 minuta

2 sata i 30 minuta

36 minuta

3 sata

42 minute

3 sata i 30 minuta

48 minuta

4 sata

54 minute

4 sata i 30 minuta

60 minuta (1 sat)

5 sa

1 sat i 36 minuta

8 sa

3. Prijava dopunskog rada u sustavu mirovinskog osiguranja

S obzirom na to da se i u slučaju dopunskog rada radi o ugovoru o radu iz kojeg proizlaze sva prava i obveze radnika po osnovi radnog odnosa, takvoga je radnika Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) poslodavac obvezan prijavi na mirovinsko osiguranje: prijavom na osiguranje (papirnatom prijavom – skanica M-1P, odnosno elektroničkom – eM-1P, ako zapošljava više od tri radnika). Zavod obvezno vodi ma čnu evidenciju o osiguranicima osiguranim na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos (svim obvezno osiguranim kategorijama osiguranika sukladno odredbama Zako-

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu kao dvostrano obveznog (stranke ugovora o radu su poslodavac – pravna ili fizička osoba i radnik), konsenzualnog (ugovor o radu nastaje suglasnošću volja ugovornih stranaka), imenovanog i naplatnog ugovora (oneroznost – plaća) s prethodno točno utvrđenim sadržajem. Ugovorom o radu ugovorne strane na cjelovi način uređuju međusobna prava i obveze koje proizlaze iz radnog odnosa s odgovarajućom primjenom članka 9. (sloboda ugovaranja) ZOR-a. Obveza poslodavca je radniku u radnom odnosu da posao

Stranke ugovora o radu mogu is jekom trajanja radnog odnosa mijenja sporazumno aneksom postojećeg ugovora, pod odgovarajućim kondicijama propisanim odredbama ZOR-a. Odredbe poslodavca i radnika kod tog poslodavca nisu fakulta vne obveze ili djeljive obveze u smislu odredaba Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05. ), koje bi omogućile (između is h ugovornih stranaka i za isto razdoblje) da poslodavac od radnika traži neku fakulta vnu tražbinu, a radnik svoju obvezu (osobno obavljanje preuzetog posla) za is rad ispuni u dijelovima. Dakle, može se zaključi da ne postoji pravna osnova za kumula vni radni odnos po osnovi različi h ugovora o radu, za isto razdoblje osiguranja kod istog poslodavca, već samo kod različi h poslodavaca.

Drugi uvjet koji zakonodavac nameće za mogućnost sklapanja ugovora o dopunskom radu je da poslodavac, koji s radnikom sklapa takav ugovor ne može bi is poslodavac, odnosno jedan od više poslodavaca s kojim je osoba koja sklapa ugovor o dopunskom radu prethodno već sklopila ugovor o radu s punim ili nepunim radnim vremenom. Dopunski rad je vremenski ograničen, s obzirom na treći uvjet koji uvjetuje da dopunski rad ne može traja duže od 8 sa tjedno (što dnevno iznosi najviše 1,6 sa ), odnosno duže od 180 sa godišnje. Četvr uvjet je da poslodavac za kojeg radnik radi u punom radnom vremenu, kao i svi poslodavci za koje radnik radi u nepunom radnom vremenu, dadu svoju pisanu suglasnost na dopunski rad, jer bi is u pro vnom mogao bi obuhvaćen i ins tutom zakonske zabrane tržišnog natjecanja s poslodavcem. Dakle, sva če ri navedena zakonska uvjeta moraju bi kumula vno ispunjena za mogućnost sklapanja ugovora o dopunskom radu.

Odredbe ZOR-a u dijelu kojim se norma vno uređuje zasnivanje radnog odnosa i sklapanje ugovora o radu s pulirane su tako da se zasnivanje radnog odnosa definira u singularu (radni odnos zasniva se ugovorom o radu), a ne u pluralu (ugovorima o radu), što implicira da kod istog poslodavca s is m radnikom i u istom razdoblju ne postoji mogućnost kumulacije ugovora o radu. Načelo slobode ugovaranja ogleda se i u činjenici da se stranke ugovora o radu mogu sporazumje žele li sklopi ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme (pravilo) s punim ili nepunim radnim vremenom, ili sklopi ugovor o radu na određeno radno vrijeme (iznimka) s punim ili nepunim radnim vremenom, ali ne i u kumulaciji h ugovora nevezano u odnosu na njihovo trajanje (npr. istodobno dva ugovora o radu na određeno radno vrijeme s nepunim radnim vremenom).

RADNO PRAVO

na o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13. – dalje u tekstu: ZOMO), kako po osnovi radnog odnosa i s njima izjednačenim osnovama, tako i po osnovi obavljanja samostalnih djelatnos ), obveznicima doprinosa (pravnim i fizičkim osobama, samostalnim obveznicima doprinosa) i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja u skladu s ZOMO-om i Pravilnikom o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13. – dalje u tekstu: Pravilnik). Ma čnu evidenciju o obveznicima i njihovim radnicima Zavod vodi od 1970. godine, ali raspolaže i podacima za prethodna razdoblja. Obveza poslodavca (pravne ili fizičke osobe) je da, sukladno odredbama ZOMO-a i Pravilnika obvezno uspostavi odgovarajuću prijavu o svom poslovanju (prijavu o početku poslovanja M-11P, prestanku poslovanja M-12P, promjeni jekom poslovanja M-13P), kao i prijavu za osiguranika:

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

• prijavu o početku osiguranja za svakog novozaposlenog radnika ( skanica M-1P/eM-1P) – u roku od 24 sata od dana početka zaposlenja • prijavu o prestanku osiguranja ( skanica M-2P/eM2P) za svakog radnika kojem je prestao radni odnos – u roku od 24 sata od dana prestanka zaposlenja • prijavu o promjeni jekom osiguranja ( skanica M-3P/eM-3P) za svakog radnika kod kojeg nastupi promjena jekom osiguranja – u roku od 24 sata od dana nastale promjene • prijavu – promjenu podataka o utvrđenom stažu osiguranja i osnovici ( skanica MPP) u slučaju: ako se u postupku kontrole podataka o stažu osiguranja, osnovicama za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, kao i ostvarivanja prava na mirovinu, utvrdi da za osiguranika nisu eviden rani svi podaci o osnovicama i stažu osiguranja u evidencijama Zavoda, odnosno u slučaju ispravka podataka o stažu, osnovici i obračunanom doprinosu, utvrđenih u postupku kontrole podataka o stažu osiguranja i osnovicama za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.

UDK 347.7

skog osiguranja, Zavod je dužan osigura cjelovitost i točnost h podataka, što se pos že kontrolom u postupku eviden ranja podataka, u redovi m postupcima kontrole, te u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja. Važno je istaknu da za točnost podataka odgovara obveznik uspostavljanja prijava za vođenje ma čne evidencije (poslodavac za radnika, samostalni obveznik za sebe), te da o točnos i pravovremenom dostavljanju h podataka ovise prava osiguranika, kao i povezivanje, razmjenjivanje i uparivanje podataka između povezanih ins tucija (Zavoda, Središnjeg registra osiguranika – REGOS-a, Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje). Od 1. srpnja 2013. navedeni podaci dobivaju dodatno na važnos s obzirom na ukidanje radne knjižice i obvezu Zavoda na izdavanje potvrda, odnosno elektroničkog zapisa – potvrda ERPS (dužnost Zavoda, prema odredbi čl. 6. ZOR-a, da u elektroničkoj bazi podataka o osiguranicima vodi elektroničke zapise s podacima osiguranika, koji to svojstvo imaju po osnovi radnog odnosa), te od 1. siječnja 2014. s obzirom na preuzimanje podataka po jedinstvenom obrascu – Izvješću o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (Obrazac JOPPD) i obvezu Zavoda da sukladno Zakonu o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima (NN, br. 157/13.), nositeljima prikupljanja podataka (Ministarstvu financija, Poreznoj upravi i REGOS-u) osigura podatke o obveznicima doprinosa, osiguranicima te početku i prestanku statusa u osiguranju.

Kako bi se odredba članka 61. ZOR-a mogla proves u sustavu mirovinskog osiguranja, u odnosu na stanje koje je prethodilo uvođenju ins tuta dopunskog rada, kada je osiguranik mogao u istom razdoblju osiguranja radi najviše 8 sa dnevno, tom prijavom o početku osiguranja ( skanica M-1P/eM-1P), odnosno prijavom o promjeni podataka (prijava M-3P/eM-3P) omogućeno je za sve osiguranike po osnovi radnog odnosa kod pravne osobe i radnog odnosa kod fizičke osobe, koji ispunjavaju uvjete propisane člankom 61. Tako se na temelju uspostavljenih prijavno-odjavnih ZOR-a, provođenje prijave o početku osiguranja kao podataka, za sve osiguranike po osnovi radnog od- dopunskog rada. nosa, ovisno o činjenici zaključenja ugovora o radu (M-1P/ eM1P), odnosno prestanka ugovora o radu Dakle, mogućnost dopunskog rada odnosi se samo na (M-2P/ eM2P), ili promjene bilo kojeg podatka u vezi osiguranike, koji su već osigurani po jednoj od sljedes prijavom osiguranja jekom radnog odnosa (M-3P/ ćih osnova radničkog osiguranja: eM3P), vode podaci u ma čnoj evidenciji Zavoda. U • osiguranike radnike zaposlene kod pravnih osoba ma čnu evidenciju Zavoda unose se podaci o raz(čl. 9., st. 1., toč. 1. ZOMO-a) dobljima osiguranja, podaci o ostvarenim plaćama, • zaposlenike kod fizičkih osoba – samostalnih obveo obveznicima i podaci o korisnicima prava iz miroznika doprinosa (obrtnika, trgovca pojedinca, savinskog osiguranja. S obzirom na to da se na osnovi mostalnih profesionalnih djelatnos i dr. (čl. 9., st. eviden ranih podataka ostvaruju prava iz mirovin1., toč. 1. ZOMO-a)

UDK 347.7

RADNO PRAVO

• osobe koje su izabrane ili imenovane na dužnos u jelima javne vlas , jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću (čl 9., st. 1., toč 2. ZOMO-a) • osobe u radnom odnosu u djelatnom sastavu Hrvatske vojske (čl. 9., st. 1., toč. 1. ZOMO-a) • osobe zaposlene kod inozemnih organizacija sa sjedištem u RH, koje ne uživaju diplomatski imunitet (strano predstavništvo, međunarod. organizacija i ustanova), kod inozemnih fizičkih osoba s prebivalištem ili sjedištem u RH, ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane države te međunarod. organizacija ili predstavništva sa sjedištem u RH, koje uživaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj službi kod stranih državljana, ako uredbama EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno (čl. 9., st. 1., toč. 5. ZOMO-a) • državljane trećih zemalja i osobe bez državljanstva zaposlene na državnom području RH, ako pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno (čl. 9., st., 1. toč. 6. ZOMO-a). Obveza doprinosa propisana Zakonom o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13 i 41/14 – dalje u tekstu: ZD), u vezi je s razdobljem provedenim u mirovinskom osiguranju i s osnovom mirovinskog osiguranja. Sukladno odredbama ZOMO-a, obveza na mirovinsko osiguranje po osnovi radnog odnosa, a s me i obveza doprinosa, postoji u slučaju sljedećih osnova osiguranja, temeljem kojih je u slučaju ispunjenja zakonskih uvjeta članka 61. ZOR-a moguće s poslodavcem sklopi ugovor o dopunskom radu: ZOMO

(čl. 9., st. 1., (čl. 9., st. 1., toč.1.) toč. 1.)

(čl. 9., st. 1., toč. 1.)

• 60 – neodređeno vrijeme s nepunim radnim vremenom (čl. 61., st. 3. ZOR) • 61 – određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom (čl. 61., st. 3. ZOR) • 62 – određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom – sezonski poslovi (čl. 61., st. 3. ZOR).

(čl. 9., st. 4.), (Uredba EZ 883 /2004.)

Tako je pod obilježjem POSEBNI PODATAK (podatak UGOVOR O RADU SKLOPLJEN NA: na prijavi osiguranja M-1P / prijavi o promjeni M-3P) omogućen unos novih šifara, a na elektroničkoj prijavi o početku osiguranja eM-1P, odnosno prijavi o promjeni eM-3P omogućen je iz padajućeg izbornika odabir jedne od odgovarajućih šifara:

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

(čl. 9., st. 1., (čl. 9., st. 1., toč. 2.) toč. 2)

Zbog praćenja dopunskog rada, kao i zbog izdavanja potvrda odnosno elektroničkog zapisa, Zavod je Bazu podataka ak vnih osiguranika nadopunio određenim šiframa pod obilježjem POSEBNI PODATAK (podatak: UGOVOR O RADU SKLOPLJEN NA: na papirnatoj prijavi o početku osiguranja M-1P na kojoj pod obilježjem br. 18., odnosno na prijavi o promjeni M-3P pod obilježjem br. 25. poslodavac upisuje odgovarajući tekst, temeljem kojeg ovlašteni radnik Zavoda dodjeljuje pripadajuću šifru, odnosno na elektroničkoj prijavi o početku osiguranja eM-1P, odnosno prijavi o promjeni eM-3P poslodavac u obilježju posebni podatak iz padajućeg izbornika odabire odgovarajuću šifru).

OSNOVA OBVEZNOG OSIGURANJA 1. radnika, službenika i namještenika i s njima, prema posebnim propisima izjednačenih osoba, zaposlenih na području RH 2. osoba izabranih ili imenovanih na dužnost u jelima javne vlas , jedinicama lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave; ako za taj rad primaju plaću 3. osoba zaposlenih kod poslodavca sa sjedištem u inozemstvu, na koje se u skladu s pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos primjenjuje zakonodavstvo RH

4. osoba zaposlenih kod inozemnih organizacija sa sjedištem u RH koje ne uživaju diplomatski imunitet (čl. 9., st. 1., (čl. 9., st. 1., (strano predstavništvo, međuntoč. 5.) toč. 1.) arod. organizacija i ustanova), kod inozemnih fizičkih osoba s prebivalištem ili sjedištem u RH, ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane države te međunarod. org. ili predstavništva sa sjedištem u RH koje uživaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj službi kod stranih državljana, ako uredbama EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno 5. državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva zaposlenim (čl. 9., st. 1., (čl. 9., st. 1., na državnom području RH, ako toč. 6.) toč. 1.) pravnim propisima EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno 6. izaslanih radnika koji za poslodavca sa sjedištem u RH obavljaju (čl. 9., st. 1., (čl. 9., st. 1., poslove u drugoj državi, te osoba na toč. 7.) toč.3.) radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH u inozemstvu

RADNO PRAVO

Napomena uz šifru 62: Odredbama ZOR-a nije onemogućen dopunski rad na sezonskim poslovima. Od 1. siječnja 2015. Zavod će vodi očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom u skladu s odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13.), Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN, br. 44/14. i 97/14), te Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN, br. 44/14 i 97/14 – dalje u tekstu: Pravilnik o kvo ). Prema odredbi članka 2., stavka 4. Pravilnika o kvo , u ukupan broj zaposlenih ne ubrajaju se radnici koji su u radnom odnosu kod poslodavca temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova (kvota – udio zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih). Iz navedenoga razloga Zavod pod obilježjem posebni podatak, pra i rad na sezonskim poslovima uvođenjem posebne šifre za dopunski rad na sezonskim poslovima. Primjer 1: Radnik je s obveznikom PARTNER d. d. sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom. Poslodavac TOMI d. d. sklapa s radnikom ugovor o radu od 8 sa tjedno na određeno vrijeme od tri mjeseca. Obveznik PARTNER d. d. dao je pisanu suglasnost za dopunski rad.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Ako se u obilježje 2 unosi podatak o datumu rođenja i spolu, u prvih osam mjesta unosi se dan, mjesec i godina rođenja, a u označeno mjesto spol.

Obveznik (poslodavac) će za osiguranika u prijavi o početku osiguranja (M-1P) popuni obilježje br. 18., tako da u produžetku rubrike: Ugovor o radu sklopljen na, upiše – dopunski rad, te zaokruži rad na određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom. U prijavi koja se podnosi aplikacijom e-prijava (eM1P), obveznik će u obilježju: dnevno radno vrijeme izabraopciju 1 sat i 36 minuta (dnevno radno vrijeme od 1,6 sa računa se tako da se broj iza decimalnog zareza pomnoži sa šest (6), kako bi se dobile minute), te će umjesto upisivanja navedenog teksta, na e-prijavi iz padajućeg izbornika odabra šifru 61. Kod zaprimanja prijave u papirnatom obliku radnik Zavoda će nakon što utvrdi da su ispunjeni uvje propisani člankom 61. ZOR-a, šifrira prijavu i unije je u sustav Zavoda, dok će takvu e-prijavu (ako zadovoljava uvjete) unosom ID-broja pod kojim je e-prijava primljena u sustav Zavoda, automatski ažurira u sustav. Važno je napomenu da od srpnja ove godine Zavod razmjenjuje podatke, između ostalih, i s HZZO-om što u praksi znači da se unesene prijave automatski dostavljaju HZZO-u. Također je potrebno naglasi da prema odredbama Pravilnika s prijavom na osigura-

UDK 347.7

nje nije potrebno priloži nikakvu dokumentaciju, jer za točnost podataka na prijavi odgovara poslodavac. Iz navedenog proizlazi da je poslodavac odgovoran za sklapanje ugovora o radu za dopunski rad, da za sklapanje takvog ugovora mora ima suglasnost drugog poslodavca (svih poslodavaca – ako se radi o radniku koji radi kod više poslodavaca s nepunim radnim vremenom), te da mora vodi računa da s određenim radnikom u dopunskom radu ne sklopi ugovor na veći broj sa od propisanog, tj. preko 180 sa godišnje. Primjer 2. Poslodavac s radnikom sklapa ugovor o radu za dopunski rad na jedan dan, 7 sa , za sezonski posao – berbu jagoda. Prethodno je pribavio pisanu suglasnost poslodavca s kojim je radnik sklopio ugovor o radu s punim radnim vremenom. Obvezan je uspostavi prijavu o početku osiguranja za dopunski rad. Ako se u obilježje 2 unosi podatak o datumu rođenja i spolu, u prvih osam mjesta unosi se dan, mjesec i godina rođenja, a u označeno mjesto spol. Obveznik će u prijavi popuni obilježje br. 18., tako da u produžetku rubrike: Ugovor o radu sklopljen na, upiše: dopunski rad – sezonski rad, te zaokruži rad na određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom. U prijavi koja se podnosi aplikacijom e-prijava, obveznik će u obilježju: dnevno radno vrijeme izabra opciju 1 sat i 24 minute (dnevno radno vrijeme od 1,4 sa računa se tako da se broj iza decimalnog zareza pomnoži sa šest (6), kako bi se dobile minute), te će umjesto upisivanja navedenog teksta iz padajućeg izbornika odabra šifru 62. S obzirom na zakonski rok od 24 sata za podnošenje prijave, obveznik će takvu prijavu podnije na dan početka rada, a odjavu nakon pet dana, iako se radi o jednom danu rada.

4. Zaprimanje prijave za dopunski rad Da bi se prijava o početku osiguranja (M-1P/eM-1P) za dopunski rad mogla zaprimi , sukladno odredbi članka 61. ZOR-a, moraju bi zadovoljeni sljedeći uvje : • osiguranik mora ima otvorenu prijavu na puno radno vrijeme ili više otvorenih prijava s nepunim radnim vremenom, čiji je zbroj sa rada puno radno vrijeme • prijavu M-1P (eM-1P) podnosi novi poslodavac (ne može se radi o poslodavcu s kojim radnik već ima sklopljen ugovor o radu s punim ili nepunim radnim vremenom), koji za određenog radnika prvi puta podnosi prijavu na osiguranje • datum stjecanja svojstva osiguranika može bi najranije s danom stupanja na snagu ZOR-a: 7. kolovoza 2014., ili kasniji • dnevno radno vrijeme ne može bi duže od 1 sat i 36 minuta (1,6 sa ).

SSS

Stručna sprema za obavljanje poslova

Korisnik mirovine u osiguranju

Status osobe s invaliditetom

Vrsta osnovice

s nepunim radnim .vr. 3

Osoba s invalidnošću

Invalidna osoba

HRVI

Inv. zbog djel. nesp.

15. 10. 2014.

Određeno vrijeme

Potpis odgovornog radnika

Mjesto pečata

Popunjava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

dan

VSS VSS

Najviša završena škola Stručno obrazovanje Stručna sprema za obavljanje poslova

12 13

2 4

s punim radnim. vr.

s nepunim radnim. vr.

M.P. __________________________ Potpis obveznika podnošenja prijave

1 s nepunim radnim .vr. 3

s punim radnim vr.

10.

mjesec

2014.

HRVI

12. 10. 014.

s nepunim radnim. vr.

s punim radnim. vr.

Naziv radnog mjesta, zanimanja i osiguranici invalidne osobe

Osoba s invalidnošću

Invalidna osoba

Određeno vrijeme

Inv. zbog djel. nesp.

godina

Potpis odgovornog radnika

Mjesto pečata

Popunjava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Djelatnost prema NKD

1 1

M.P. __________________________ Potpis obveznika podnošenja prijave

U _____Zagrebu__________________ , ____12. 10. 2014.___________________________

Datum zaprimanja prijave

Neodređeno vrijeme

Ugovor o radu sklopljen na : dopunski rad

Radno mjesto, zanimanje, osiguranici invalidne osobe kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem

Vrsta osnovice

Status osobe s invaliditetom

Pravni fakultet

Dipl. iur.

1,6 sati

12. Radno vrijeme osiguranika

Korisnik mirovine u osiguranju

Radni odnos

M A

TOMI D. D., ZAGREB

OIB obveznika

Matični broj poslovnog subjekta

Mjesto za odgovor

Zanimanje

Općina mjesta rada - prebivališta

Registarski broj obveznika doprinosa

Matični broj građana / datum rođenja i spol M I_1_I Ž I_2_I

0 0

Osobni identifikacijski broj osiguranika

Osobni broj osiguranika

1 1 a

Datum stjecanja svojstva osiguranika

Osnova osiguranja

Prezime i ime osiguranika

NAZIV I SJEDIŠTE OBVEZNIKA DOPRINOSA

Naziv obilježja

R.br.

3 – poljoprivrednika

2 – samostalnog obveznika doprinosa i radnika kod sam. obveznika doprinosa

1 – radnika kod pravne osobe

PRIJAVA O POČETKU OSIGURANJA

Mikrofilmski broj Radni nalog / ustrojstvena jedinica

Inv. zbog prof. nesp.

godina

HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

Starosna mirovina

2014.

Djelatnost prema NKD

Tiskanica M-1P

Inv. zbog prof. nesp.

mjesec

Primjer prijave na osiguranje:

Starosna mirovina

10.

Naziv radnog mjesta, zanimanja i osiguranici invalidne osobe

U _____Zagrebu__________________ , ____15. 10. 2014.___________________________

Datum zaprimanja prijave

Neodređeno vrijeme

s punim radnim vr.

Ugovor o radu sklopljen na : dopunski rad – sezonski

SSS

gimnazija

Najviša završena škola

službenik

Stručno obrazovanje

Radno mjesto, zanimanje, osiguranici invalidne osobe kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

dan

1,4 sati

15.

Zanimanje

Radni odnos

VINO D. D., ZAGREB

Matični broj poslovnog subjekta

1 0

Općina mjesta rada - prebivališta

OIB obveznika

Registarski broj obveznika doprinosa

Mjesto za odgovor

Matični broj građana / datum rođenja i spol M I_1_I Ž I_2_I

Radno vrijeme osiguranika

Datum stjecanja svojstva osiguranika

Osnova osiguranja

Prezime i ime osiguranika

NAZIV I SJEDIŠTE OBVEZNIKA DOPRINOSA

Naziv obilježja

Osobni identifikacijski broj osiguranika

Osobni broj osiguranika

1 a

Radni nalog / ustrojstvena jedinica

Mikrofilmski broj

R.br.

3 – poljoprivrednika

2 – samostalnog obveznika doprinosa i radnika kod sam. obveznika doprinosa

1 – radnika kod pravne osobe

PRIJAVA O POČETKU OSIGURANJA

HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

Primjer prijave o početku osiguranja za dopunski rad:

Tiskanica M-1P

UDK 347.7 RADNO PRAVO

RADNO PRAVO

Napomena uz dnevno radno vrijeme: U prijavama na osiguranje vodi se podatak o dnevnom radnom vremenu osiguranika. S obzirom na odredbe ZOR-a da dopunski rad može traja najduže 8 sa tjedno, te odredbe Pravilnika, dnevno radno vrijeme se računa tako da se tjedno radno vrijeme podijeli s pet radnih dana (8 : 5 = 1,6), pa iz navedenoga razloga na prijavi o početku osiguranja M-1P/eM-1P, odnosno prijavi o promjeni jekom osiguranja M-3P/eM-3P, ne može bi iskazano dnevno radno vrijeme duže od 1 sat i 36 minuta (1,6 sa ). Da bi se prijava o promjeni jekom osiguranja za dopunski rad mogla zaprimi (M-3P) odnosno obradi (eM-3P), moraju sukladno odredbi članka 61. ZOR-a bi zadovoljeni određeni uvje : • poslodavac ne može datum stjecanja svojstva osiguranja promijeni na datum prije 7. kolovoza 2014. • ako je broj sa veći od 1,6 u posebnom podatku ne smije bi upisana šifra 60, 61 ili 62 • poslodavac ne može postojeću prijavu koja postoji u sustavu promijeni na radno vrijeme 1,6 sa s posebnim podatkom 60, 61, 62.

UDK 347.7

se staž osiguranja utvrđuje. Za osiguranika koji radi nepuno radno vrijeme, staž osiguranja se utvrđuje tako da se prethodno izračuna staž osiguranja, kao da je radio puno radno vrijeme. Tako obračunani staž osiguranja iskazan u danima množi se sa stvarnim dnevnim radnim vremenom osiguranika i dijeli s prosječnim dnevnim radnim vremenom obveznika. Odredbama ZOMO-a propisano je da staž osiguranja ostvaren po svim osnovama jekom jedne godine ne može bi više od 12 mjeseci, što znači da se dopunski rad za osiguranike, koji su zaposleni cijele godine s punim radnim vremenom neće uračunava u staž osiguranja, ali će se plaća s te osnove pribroji ostvarenoj plaći iz redovnog radnog odnosa, i tako poveća osnovicu za izračun vrijednosnih bodova za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Budući da je odredbom članka 61. ZOR-a propisano da dopunski rad može traja najviše 180 sa godišnje, a s obzirom na to da se ne propisuje i način na koji će se to trajanje pra , mišljenja smo da o tome moraju vodi računa sami radnici, kao i poslodavci koji sklapaju ugovore za dopunski rad. Jedan od naPrijave M-1P/M-3P koje ne udovolje navedenim uvje- čina praćenja može bi potvrda odnosno elektronički ma neće se u Zavodu zaprimi , a o razlozima odbi- zapis (potvrda ERPS), koju na zahtjev osiguranika izjanja elektroničke prijave (eM-1P/eM-3P) poslodavac daje Zavod, a u kojoj se iskazuje dopunski rad. će bi obaviješten. Prema odredbi članka 20. Pravil- Naime, na potvrdama koje izdaje Zavod s prijavama nika, staž osiguranja u pojedinoj godini utvrđuje se na na osiguranje za dopunski rad u obilježju osnova osiosnovi razdoblja osiguranja, dnevnog radnog vreme- guranja, ovisno o vrs prijavljenog dopunskog rada, na osiguranika i tjednog radnog vremena obveznika, prikazuje se odgovarajući tekst: odnosno prosječnog dnevnog radnog vremena obveznika. Razdoblje osiguranja je vrijeme provedeno u Podatak u obilježju UGOVOR O RADU Prikaz na potvrdi SKLOPLJEN NA: / elektroničkom osiguranju, koje se računa kao kalendarsko vrijeme (M-1P/eM-1P, M-3P/eM-3P) zapisu od datuma stjecanja svojstva osiguranika do datuma neodređeno vrijeme s nepunim radnim NEODR. NRV prestanka svojstva osiguranika, odnosno cijela godivremenom, čl. 61. st. 3. ZOR ČL61.ST3ZOR na. Dnevno radno vrijeme osiguranika je prosječno određeno vrijeme s nepunim radnim ODREĐ. NRV dnevno radno vrijeme osiguranika iskazano na prijavi vremenom, čl. 61. st. 3. ZOR ČL61.ST3ZOR o početku osiguranja M-1P/eM-1P, odnosno na prijavi određeno vrijeme s nepunim radnim ODR.NRV SEZ o promjeni jekom osiguranja M-3P/eM3P.

Tjedno radno vrijeme obveznika je radno vrijeme obveznika iskazano na prijavi o početku poslovanja obveznika ( skanica M-11/P / eM-11P), odnosno na prijavi o promjeni jekom poslovanja obveznika ( skanica M-13/P / eM-13P). Prosječno dnevno radno vrijeme obveznika izračunava se tako da se tjedno radno vrijeme podijeli s pet radnih dana. Prema članku 21. Pravilnika smatra se da osiguranik radi puno radno vrijeme, ako mu je dnevno radno vrijeme jednako prosječnom dnevnom radnom vremenu obveznika, a ako mu je dnevno radno vrijeme kraće od prosječnog dnevnog radnog vremena obveznika, smatra se da radi s nepunim radnim vremenom.

vremenom – sezonski poslovi, čl. 61. st. 3. ZOR

ČL61.ST3ZOR

5. Zaključak

Odredba članka 61. ZOR-a kojom se u sustav rada uvodi ins tut dopunskog rada, donesena je radi po canja zapošljavanja i suzbijanja rada na crno, od čega je najzastupljenije obavljanje jednokratnih povremenih poslova kraćeg trajanja, a prvenstveno zbog velikog interesa koji radnici u punom radnom vremenu iskazuju, a za omogućavanje dopunskog rada, što bi im omogućio dodatnu zaradu, kao i potreba koje za takvim oblicima rada postoje na tržištu. Ograničavanjem sa omogućenog dopunskog rada i istovremenom zabranom prekovremenog rada, radnici se š te Za osiguranika koji radi puno radno vrijeme, kao staž od prekomjernog rada, na istovjetan način na koje se osiguranja uzima se kalendarsko razdoblje za koje radnici š te od prekovremenog rada.

UDK 347.7

RADNO PRAVO

Nova pravila privremenog zapošljavanja Vesna Šiklić Odak * Jedna od značajnijih izmjena u odnosu na ranije važeći Zakon o radu odnosi se na ins tut privremenog zapošljavanja radnika preko agencija za privremeno zapošljavanje. U članku se daje pregled i komentar najvažnijih izmjena u odnosu na ranije važeća zakonska rješenja.

1. Uvod Hrvatski sabor na svojoj sjednici održanoj 15. srpnja 2014. godine donio je novi Zakon o radu, koji je objavljen u Narodnim novinama broj 93/2014. Jedna od značajnijih izmjena u odnosu na ranije važeći Zakon o radu odnosi se na ins tut privremenog zapošljavanja radnika preko agencija za privremeno zapošljavanje. Smisao je agencija, koje u Hrvatskoj djeluju već deset godina1, da omoguće poslodavcu dolazak do potrebnih radnika privremenim zapošljavanjem. Pritom je radnik u radnom odnosu u agenciji, a s korisnikom se sklapa sporazum o ustupanju. Milijuni Europljana rade preko agencija za zapošljavanje, no iako svaka zemlja ima svoj propis, Europska unija je u 2008. donijela direkvu2 o radu preko agencija za privremeno zapošljavanje, u kojoj se navode minimalna zajednička prava koja se moraju primjenjiva u svim zemljama te agencijski radnici moraju ima is tretman kao i stalno zaposleni radnici, za is posao moraju bi jednako plaćeni, ima isto pravo na pauzu, slobodne dane i godišnji odmor.

D. 2008./104

Također, treba razlikova mogućnost ustupanja radnika povezanom poslodavcu (što je predviđena kao novina u novom ZOR-u), od privremenog zapošljavanja radnika preko agencija za privremeno zapošljavanje. Naime, u ovom slučaju se radi o tome da poslodavac, kada nema potrebe za radom određenih radnika, može svoga radnika privremeno ustupi u s njim povezano društvo u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima, u trajanju od neprekidno najduže šest mjeseci, na temelju sporazuma sklopljenog između povezanih poslodavaca i pisane suglasnos radnika.

3. Ins tut privremenoga zapošljavanja prema novom ZOR-u Temeljni propis kojim je privremeno zapošljavanje regulirano u Republici Hrvatskoj je Zakon o radu. Odredbama 45. – 52. novog ZOR-a uređuje se ins tut privremenog zapošljavanja radnika preko Agencija za

Dvadeset i četri (24) radnika Hrvatskoga telekoma tužili su agenciju zbog uskraćivanja prava poput božićnice i regresa, a sud je donio pravomoćnu presudu po kojoj agencije za privremeno zapošljavanje moraju isplaćiva sva materijalna prava. Time je preinačena presuda prvostupanjskog suda, koji je, suprotno tomu, tvrdio kako materijalna prava ne predstavljaju uvjete rada, koji prema ZOR-u iz 2009. i prema direk vi EU o agencijama za privremeno zapošljavanje trebaju bi jednaki za zaposlenike i za agencijske radnike na određeno.

Privremeno zapošljavanje možemo definira kao djelatnost agencije kao tzv. primarnog poslodavca, koja sklapa ugovor o radu s radnikom kojega potom ustupa drugom poslodavcu (korisniku), kod kojega taj radnik stvarno obavlja posao (tripar tni odnos). Taj oblik zapošljavanja javio se kao rezultat razvoja tržišta rada i radnih odnosa, kako bi se pos gla veća fleksibilizacija radnih odnosa. Tako poslodavci smanjuju troškove poslovanja te im takvo zapošljavanje pogoduje posebno, ako je potreba za radnikom određenog profila privremena ili ako se unaprijed ne zna njeno trajanje. Ovdje treba razlikova posredovanje u zapošljavanju s obzirom na to da ono isključuje izravni ulazak osobe koja posreduje u radni odnos, tako da se njena djelatnost ograničava na traženje prilike za zaposlenje i nastojanje da se sklopi ugovor o radu radnika i poslodavca.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Zagreb. U Hrvatskoj je izmjenama ZOR-a iz 2003. po prvi put otvorena mogućnost osnivanja agencija za privremeno zapošljavanje. *

2. Što je ins tut privremenog zapošljavanja ili agencijski rad?

Također, moraju ima priliku da prijeđu u stalni radni odnos kad se oslobodi radno mjesto. Prema mišljenju sindikalnih partnera, novi ZOR, unatoč pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Zagrebu3, koji je presudio da radnici koje netko zapošljava preko agencija moraju ima ista prava kao i oni koji imaju ugovor o radu

kod tog poslodavca sadašnje zakonsko rješenje to onemogućuje. Naime, novi ZOR regulira jednaka prava poput radnog vremena, odmora, zaš te trudnica ili mladih, ali ne i materijalna prava poput regresa ili božićnice, čime se agencijski radnik stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike i kao takav poslodavcu je financijski ispla viji.

RADNO PRAVO

privremeno zapošljavanje kao poslodavca. Kao i do sada, rad radnika posredovanjem agencija temelji se na trostranom odnosu: agencija – korisnik – radnik, pri čemu je agencija poslodavac.

3.1. Agencija za privremeno zapošljavanje Agencija za privremeno zapošljavanje kao poslodavac, na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (korisniku) za privremeno obavljanje poslova. Agencija može obavlja poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da je registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju ministarstva nadležnog za poslove rada, a uz poslove ustupanja, agencija može obavlja i djelatnos u vezi sa zapošljavanjem, pod uvjetom da za to posjeduje odgovarajuću dozvolu prema posebnom propisu. Pri obavljanju poslova ustupanja radnika, agencija radniku ne smije napla naknadu za njegovo ustupanje korisniku, odnosno naknadu u slučaju sklapanja ugovora o radu između ustupljenog radnika i korisnika, te je dužna Ministarstvu rada dostavlja sta s čke podatke o obavljanju h poslova.

3.2. Ugovor o ustupanju radnika korisniku Odnos između agencije i korisnika uređuje se ugovorom o ustupanju radnika koji je temelj za rad radnika kod korisnika, a koji u slučaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvo, mora sadržava i posebne podatke. Prema članku 45. novog ZOR-a Ugovor o ustupanju radnika između agencije i korisnika mora bi u pisanom obliku te pored općih uvjeta poslovanja agencije, mora ima podatke o:

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

• • • • •

broju ustupljenih radnika koji su potrebni korisniku razdoblju na koje se ustupaju radnici mjestu rada poslovima koje će ustupljeni radnici obavlja načinu i razdoblju u kojem korisnik mora ispostavi agenciji obračun za isplatu plaće, te propisima koji se kod korisnika primjenjuju na utvrđivanje plaće i • osobi koja je ovlaštena za zastupanje korisnika prema ustupljenim radnicima.

UDK 347.7

su mu ustupljeni, korisnik vodi propisanu evidenciju o njihovu radnom vremenu te rok i način dostave te evidencije agenciji. Novim ZOR-om propisuje i zabrana sklapanja ugovora o ustupanju radnika korisniku pa se tako ugovor o ustupanju ne može sklopi za: zamjenu radnika kod korisnika kod kojega se provodi štrajk, za poslove koje su obavljali radnici za koje je korisnik proveo postupak kolek vnog zbrinjavanja viška radnika u prethodnom razdoblju od šest mjeseci, za poslove koje su obavljali radnici kojima je korisnik u prethodnom razdoblju od šest mjeseci otkazao ugovore o radu iz poslovno uvjetovanih razloga, za obavljanje poslova koji su prema propisima o zaš na radu poslovi s posebnim uvje ma rada, a ustupljeni radnik ne ispunjava te posebne uvjete, te za ustupanje radnika drugoj agenciji.

3.3. Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova Rad preko agencije za privremeno zapošljavanje obavlja se prema ugovoru o radu za privremeno obavljanje poslova, koji agencija skapa s radnikom, a koji može bi sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme. Člankom 46. novog ZOR-a propisan je obvezni sadržaj takvih ugovora, koji s propisanim podacima kao obveznim sadržajem svih ugovora o radu, moraju sadržava i dodatne sadržaje, i to: da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno obavljanje poslova kod korisnika, naznaku poslova za čije će se obavljanje radnik ustupa , te obveze agencije prema radniku u razdoblju kada je ustupljen. Također, ovisno o tomu sklapa li se ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme, navedenim člankom Zakona propisuju se dodatni podaci koje takav ugovor mora sadržava . Ako se sklapa ugovor na određeno vrijeme koje je jednako vremenu na koje se radnik ustupa korisniku, ugovor mora sadržava podatke o:

• strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu • očekivanom trajanju ugovora • sjedištu korisnika • mjestu rada U slučaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvu, • poslovima koje će ustupljeni radnik obavlja pored prethodno navedenih podataka ugovor mora • datumu početka i završetka rada • plaći, dodacima na plaću i razdobljima isplate plaće sadržava i podatke o: • trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. • zakonodavstvu koje se primjenjuje na radni odnos ustupljenog radnika 3.4. Pravo na plaću i drugi uvje rada • pravima ustupljenog radnika koja se ostvaruju na ustupljenoga radnika temelju ovoga i drugih zakona Republike Hrvatske i Prema članku 46. novog ZOR-a ustupljeni radnik zakoja je korisnik dužan osigura ustupljenom radniku poslen na neodređeno vrijeme u razdoblju kada nije • obvezi plaćanja troškova vraćanja u zemlju. ustupljen korisniku, ima pravo na naknadu plaće u viPored navedenoga, agencija i korisnik mogu ugovo- sini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna ri da će za ustupljene radnike, za razdoblje u kojem tri mjeseca, osim ako Zakonom, drugim propisom, ko-

UDK 347.7

lek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije određeno. Dakle, pravo na naknadu plaće radnika zaposlenog na neodređeno vrijeme, za vrijeme kada nije ustupljen korisniku u odnosu na raniju odredbu ZOR-a nije mijenjano4. Među m, mijenjano je u odnosu na radnike zaposlene na određeno vrijeme, u smislu da njima nije propisano pravo na naknadu plaće, kao i za radnike zaposlene na neodređeno vrijeme, kada nisu ustupljeni korisniku. Naknada plaće radnika zaposlenoga na neodređeno vrijeme Prema odredbi članka 46., stavka 3. novoga ZOR-a na naknadu plaće ustupljenog radnika zaposlenoga na neodređeno vrijeme, u razdoblju kada nije ustupljen primjenjuje se odredba članka 95., stavka 5., što znači da će u tom razdoblju ustupljeni radnik ima pravo na naknadu u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca, ako zakonom, drugim propisom, kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije određeno. Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova ustupljenog radnika zaposlenoga na određeno vrijeme, koje je jednako vremenskom razdoblju na koje se radnika ustupa korisniku, sadrži između ostalog i podatke o plaći, dodacima na plaću i razdobljima isplate plaće. Naknada plaće radnika zaposlenoga na određeno vrijeme Ustupljenim radnicima koji su zaposleni na određeno vrijeme nije utvrđeno pravo na naknadu plaće za vrijeme kada nisu ustupljeni korisniku, pa će tako agencije u vremenu u kojem nisu ustupljeni moći plaća samo doprinose na minimalnu plaću, ali ne i isplaćiva plaću.

uvje rada od uvjeta rada radnika zaposlenoga kod korisnika na is m poslovima koje obavlja ustupljeni radnik, a koji ne mogu bi nepovoljniji od uvjeta utvrđenih posebnim propisima. Ako se plaća, odnosno drugi uvje rada ustupljenoga radnika ne mogu utvrdi u skladu s prethodno navedenim, utvrđuju se ugovorom o ustupanju radnika. Ustupljeni radnici ima će jednaka prava kao i drugi radnici zaposleni kod korisnika, ali ne i pravo na regres i božićnicu, osim ako kolek vnim ugovorom sklopljenim između agencije, odnosno udruge agencija i sindikata u skladu s posebnim propisom ili ugovorom o ustupanju nije drugačije uređeno.

3.5. Ograničenje vremena ustupanja radnika Prema ranije važećem članku 28. ZOR-a bilo je propisano da agencija ne smije ustupa radnika korisniku za obavljanje is h poslova za neprekinuto razdoblje duže od jedne godine, a prekid kraći od jednog mjeseca nije se smatrao prekidom razdoblja od jedne godine. Sukladno članku 48. novoga ZOR-a korisnik ne smije koris rad istog ustupljenoga radnika za obavljanje is h poslova za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnoga radnika ili je zbog nekih drugih objek vnih razloga dopušteno kolek vnim ugovorom, a prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine. Ustupljeni radnici, koji su do sada mogli bi privremeno zaposleni na maksimalni rok od godinu dana, sada mogu bi zaposleni na tri godine, s me da se prekid od dva mjeseca ne smatra prekidom tog razdoblja (do sada jedan mjesec).

4. Umjesto zaključka

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Radna snaga sve se više promatra kroz prizmu ekonomskog zakona ponude i potražnje, pa poslodavci sve više traže radnike koji će im za manju cijenu donije is ili veći profit. S druge strane, fleksibilno tržište rada omogućilo je radnicima slobodu kretanja prema bolje plaćenom radu. U Hrvatskoj radi 60-ak agencija za privremeno zapošljavanje, a od ove godine agencije su dužne dostavlja i podatke o zaposlenim radnicima i njihovim plaćama. Prema podacima Poslovne Hrvatske, velika većina agencija dobro posluje. Podaci o nekim od najvećih agencija pokazuju da su u 2012. prihodi u Electusu iznosili 68 milijuna kuna, u Iznimno se kolek vnim ugovorom sklopljenim izme- Dekri 64 milijuna, a u Adeccu 63 milijuna kuna. Sadašđu agencije, odnosno udruge agencija i sindikata u njim izmjenama tog vida zapošljavanja, posebno ugoskladu s posebnim propisom, mogu ugovori drukčiji varanjem naknade plaće ustupljenim radnicima zaposlenim u agencijama za privremeno zapošljavanje, za 4 Prijedlogom Zakona bilo je predloženo da se naknada plaće utvr- razdoblja kada nisu ustupljeni korisnicima, potaknut će se zapošljavanje h radnika na neodređeno vrijeme. đuje ugovorom o radu.

Ugovorena plaća i drugi uvje rada ustupljenoga radnika ne smiju bi utvrđeni u iznosu manjem odnosno nepovoljnijem od plaće, odnosno drugih uvjeta rada radnika zaposlenoga kod korisnika na is m poslovima, koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom. Novim ZOR-om definira se koji su to drugi uvje rada, pa se tako člankom 46., stavkom 6. propisuje da su drugi uvje rada ustupljenoga radnika radno vrijeme, odmori i dopus , osiguranje mjera zaš te na radu, zaš ta trudnica, roditelja, posvojitelja i mladih te zaš ta od nejednakoga postupanja u skladu s posebnim propisom o suzbijanju diskriminacije.

RADNO PRAVO

PLAĆE I NAKNADE

UDK 336.2

Specifikacija nepovezanih uplata u vezi s Obrascem JOPPD-om Dražen Opalić * Uplate iskazane u Obrascu JOPPD-u moraju bi raspoređene tj. povezane sa zaduženjima. Ako to nije slučaj, prema odredbama članka 78., stavka 23. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je, da je podnositelj izvješća/ispla telj obvezan podnije specifikaciju rasporeda uplata. U svrhu postavljanja zahtjeva za povezivanjem nepovezanih uplata Porezna uprava u suradnji s REGOS-om razvija aplikaciju: SPECIFIKACIJA NEPOVEZANIH UPLATA – Obrazac SNU. Njena se primjena očekuje u studenom ove godine, a u članku autor najavljuje njenu aplikaciju.

1. Uvod Uspostavom novog izvještajnog sustava po Izvješću o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan __________ (Obrazac JOPPD), po prvi puta se prikupljaju podaci na jednome mjestu za potrebe svih nadležnih ins tucija, te je Obrazac JOPPD prilagođen potrebama svih ključnih sudionika – Porezne uprave, REGOS-a, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Ministarstva socijalne poli ke i mladih.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

U bitnome je Obrazac JOPPD donio niz promjena:

1) Uvođenjem obveze podnošenja Obrasca JOPPD ukinuta je obveza podnošenja čak šest drugih obrazaca. 2) Obrazac JOPPD predaje se na jednom mjestu te, temeljno, služi kao zajednički obrazac dviju ins tucija: Porezne uprave i REGOS-a. 3) Proširen je skup podataka koji se prikupljaju na Obrascu JOPPD-u u odnosu na podatke koji su se prikupljali ukinu m obrascima, te se na Obrascu JOPPD-u prijavljuje i isplate primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno isplate primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak. 4) Rok u kojem se Obrazac JOPPD mora podnije promijenjen je u odnosu na rokove podnošenja ukinu h obrazaca. 5) Uspostavljanjem kontrola podataka na ulazu uveden je sustav prethodnog nadzora ispravnos obračuna obveza prema iskazanim primicima.

primitke/dohotke određene osobe. Radi pos zanja navedenog cilja od Porezne uprave pokrenut je projekt (Projekt EDIP – Evidencija dohotka i primitaka), kojim će se omogući opisanu dostupnost podataka, i to ne samo za potrebe provedbe postupaka iz nadležnos Porezne uprave, već i drugih jela i ins tucija, poštujući djelokrug rada određenog jela i ins tucije te poštujući zaš tu osobnih podataka. Razmjenom tako prikupljenih podataka sustavom OIB-a omogućit će se dostupnost podataka bez potrebe izdavanja Potvrda te plaćanja upravnih pristojbi, što će u konačnici omogući skraćivanje postupka ostvarivanje prava, kao i pravedniju raspodjelu socijalnih transfera.

2. Anali ka Obrasca JOPPD-a Kako bi se mogli zadovolji gore navedeni ciljevi povezani s prikazivanjem svih primitaka po primateljima, Obrazac JOPPD ima dvije strane: A i B; A stranu na kojoj su prikazane ukupne obveze prikazane na Obrascu, a na B strani prikazana su pojedinačni obračuni po primateljima, čiji ukupan zbroj čini ukupno zaduženje A strane.

3. Načini povezivanja zaduženja i uplata Podnositelji obrasca plaćaju obveze iskazane u Obrascu prema pojedinom uplatnom računu sukladno vrs obveze u kumula vnom iznosu, a nakon toga Porezna uprava odnosno REGOS raspoređuju uplatu na primatelje. Osnova za povezivanje podataka o obračunanim javnim davanjima s Obrasca JOPPD-a s podacima o pripadajućim uplatama su:

Uvođenje Obrasca JOPPD-a samo je jedan dio sveobuhvatnog projekta koji je započeo uvođenjem • OIB podnositelja Obrasca JOPPD-a, odnosno obveosobnog iden fikacijskog broja (OIB-a), a čiji je cilj na znika plaćanja i OIB obveznika plaćanja na nalogu jednom mjestu u svakom trenutku sagleda ukupne za plaćanje • oznaka Obrasca JOPPD-a s Obrasca JOPPD-a i ozna* ka Obrasca JOPPD-a s naloga za plaćanje. Dražen Opalić, dipl. oec., Središnji ured Porezne uprave, Zagreb.

UDK 336.2

Ako je podatak o obračunanim javnim davanjima po pojedinoj vrs javnog davanja za određenog podnositelja izvješća, odnosno obveznika plaćanja istovjetan uplaćenom iznosu javnog davanja, Obrazac JOPPD se eviden ra kao povezan u cijelos . Ako je podatak o obračunanim javnim davanjima po pojedinoj vrs javnog davanja za određenog podnositelja izvješća, odnosno obveznika plaćanja veći od uplaćenog iznosa javnog davanja, Obrazac JOPPD se eviden ra kao djelomično povezan. Ako je podatak o obračunanim javnim davanjima po pojedinoj vrs javnog davanja za određenog podnositelja izvješća, odnosno obveznika plaćanja manji od uplaćenog iznosa javnog davanja za tu vrstu, Obrazac JOPPD se eviden ra kao povezan u cijelos , a iznos uplate koji je veći od iznosa zaduženja eviden ra se kao nepovezana uplata.

PLAĆE I NAKNADE

najmanjeg razmjernog udjela prema najvećem i tako redom, sve dok se podaci iz Obrasca JOPPD u cijelos ne povežu s podacima o uplatama.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Ako je po nekom Obrascu JOPPD-a povećan iznos zaduženja zbog podnošenja dopunjujućeg Obrasca JOPPD-a ili ispravka podataka za pojedinog osiguranika, kojima se povećava zaduženje u odnosu na izvorni Obrazac JOPPD, svaka sljedeća uplata raspoređuje se proporcionalno udjelu iznosa nepodmirenog zaduženja po osiguraniku u ukupnom iznosu nepodmirenog iznosa zaduženja. Iznos uplata koje su već ranije povezane i raspoređene po osiguranicima doprinosa temeljem tadašnjeg udjela u ukupnom zaduženju se ne mijenja. Iznimno, za osiguranike kojima se ispravkom Obrasca JOPPD-a mijenja zaduženje javnog davanja, a podaci su bili popunjeni u više redaka za istu vrstu Ako je u istom danu zaprimljen izvorni Obrazac JO- javnog davanja, obavlja se preraspodjela već ranije PPD, ispravak Obrasca JOPPD-a i dopunjujući Obrazac povezane i raspoređene uplate. JOPPD za istog obveznika OIB-a podnositelja Obrasca JOPPD-a, na kraju dana formira se objedinjeni Obra- 4. Specifikacija neraspoređenih/ zac JOPPD, u kojem su objedinjeni svi podaci koji su djelomično raspoređenih uplata taj dan zaprimljeni s istom oznakom izvješća, koji služi kao temelj za povezivanje s pripadajućim uplatama Ako uplata nije raspoređena ili je djelomično raspojavnih davanja. Ako je u istom danu za istu vrstu jav- ređena odredbama članka 78., stavka 23. Pravilnika nog davanja i istog obveznika OIB-a plaćanje eviden- o porezu na dohodak propisano je, da je podnositelj rano s više uplata, s istom oznakom izvješća, te se izvješća/ispla telj obvezan podnije specifikaciju uplate zbrajaju i u zbirnom iznosu povezuju s podaci- rasporeda uplata. Povezivanje uplata sa zaduženjima je preduvjet za raspored uplata po primateljima, što ma o obračunanim javnim davanjima. je opet preduvjet za: Ako je obveznik podnošenja Obrasca JOPPD-a podnio ispravak Obrasca JOPPD-a, kojim je umanjen iznos • točne podatke kod izdavanja poreznih potvrda primateljima obračunanih javnih davanja, a taj Obrazac JOPPD je • točne podatke za priznavanje uplata kod obrade bio u cijelos povezan, iznos preplate po ispravljenom godišnjih poreznih prijava poreza na dohodak Obrascu JOPPD-a eviden ra se kao nepovezana uplata javnog davanja za tu vrstu i tog obveznika OIB-a plaća- • rasporeda uplata doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje. nja. Ako je obveznik podnošenja Obrasca JOPPD podnio ispravak Obrasca JOPPD-a, kojim je povećan iznos U svrhu postavljanja zahtjeva za povezivanjem nepoveobračunanih javnih davanja ili je podnio dopunjujući zanih uplata Porezna uprava u suradnji sa REGOS-om Obrazac JOPPD, kojim je povećan iznos obračunanih razvija aplikaciju: SPECIFIKACIJA NEPOVEZANIH UPLAjavnih davanja, Obrazac JOPPD koji je do sada bio u ci- TA – Obrazac SNU. Navedena aplikacija je razvijena: jelos povezan označava se kao djelomično povezan. • u informacijskom sustavu Porezne uprave – za one Za Obrazac JOPPD koji je eviden ran kao djelomično obveznike koji nisu obveznici ePorezne i koji će zapovezan raspoređuju se uplaćeni iznosi javnog davanja htjeve (Obrasce SNU) predava u nadležnoj ispopo osiguranicima razmjerno, prema podacima iz Obrasstavi Porezne uprave, i ca JOPPD, i to razmjerno udjelu pojedinačno obračuna- • u ePoreznoj. nog doprinosa po osiguraniku u ukupno obračunanoj I ta će aplikacija obuhvaća sve: obvezi po svim recima sa stranice B Obrasca JOPPD-a • nepovezane uplata s tom vrstom javnog davanja neovisno o razdoblju na • nepovezane obrasce i povezane obrasce s nepodkoje se odnosi, počevši od najmanjeg razmjernog udjemirenim zaduženjima po općinama la prema najvećem. Svaka sljedeća uplata javnog dava• povezane obrasce, kao i sam Obrazac SNU. nja koja se po ključu poveže s podacima o zaduženju s Obrasca JOPPD-a, raspoređuje se proporcionalno pre- Stavljanje aplikacija u rad očekuje se sredinom mjema podacima sa stranice B Obrasca JOPPD-a razmjer- seca studenoga 2014., i od tada će postoja obveza no udjelu pojedinačno obračunanog javnog davanja po za sve podnositelje Obrasca JOPPD-a, koji će ima osiguraniku u ukupno obračunanoj obvezi, počevši od nepovezane Obrasce ili uplate sređivanja stanja.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

Oporezivanje bezalkoholnih pića porezom na potrošnju Maja Lukeš-Petrović * Prema Zakonu o financiranju JLP(R)S-a, iste svojim općim aktom propisuju stopu poreza na potrošnju, koja ne može bi veća od 3 % od osnovice na koju se plaća porez na potrošnju, te uređuje obračun i način plaćanja poreza na potrošnju. Pritom jedinice ne mogu proširi opseg oporezivanja. U vrijeme kada se preispituju sadašnji izvori i njihovi pravni i ekonomski učinci i traže dodatni izvori prihoda, postavljaju se određene dvojbe glede tumačenja važećih propisa – predmeta oporezivanja poreza na potrošnju (definicije pojma bezalkoholno piće) i njihove usklađenos . Pri definiranju predmeta oporezivanja porezom na potrošnju, u dijelu koji se odnosi na bezalkoholna pića, jedinice trebaju primijeni odredbe članka 4., stavka 3. ZPPKBP-a iz 2013., gdje se propisuje koje se vrste pića smatraju bezalkoholnim pićima i tako utvrđuje predmet oporezivanja sve dok se ne izmijeni ZFJLPRS. Polazeći od navedenog, a u interesu objek vnog sagledavanja primjene važećih propisa, uz komparaciju s pulacija lokalnih pravnih akata donesenih temeljem Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i mišljenja nadležnih državnih jela, u članku se iznosi stajalište autorice u vezi s obuhvatom predmeta oporezivanja lokalnim porezom na potrošnju, u dijelu koji se odnosi na bezalkoholna pića.

1. Zakonodavni okvir do ulaska u Europsku uniju

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

1.1. Zakon o financiranju JLP(R)S-a i definiranje predmeta oporezivanja

br. 96/03. i 55/11) 2003. godine bilo popisano, da se vino smatra poljoprivrednim prehrambenim proizvodom, a ne alkoholnim pićem, tako je izmijenjen članak 31. ZFJLPRS-a, pa se od tada predmetom oporezivanja posebnim porezom na potrošnju smatraju i prirodna i specijalna vina, koja se prodaju u ugos teljskim objek ma. Tako je odredbama članka 31. ciranoga Zakona izrijekom propisano da se porez za potrošnju, plaća na potrošnju alkoholnih pića (vinjak, rakiju i žestoka pića), prirodnih vina, specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića u ugos teljskim objek ma (NN, br. 147/03). Navedene odredbe na snazi su i 2014. godine, što znači da se predmet oporezivanja u dijelu koji se odnosi na predmet oporezivanja bezalkoholnih pića nije mijenjao od donošenja ZFJLPRS-a krajem 1993. godine.

Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 69/97., 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/08 i 25/12 od 28. 2. 2012; dalje u tekstu: ZFJLPRS) uređeni su izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine i grada (dalje u tekstu: JLS) u granicama određenim zakonom, kojim se uređuju pojedina pitanja, ako odredbama ci ranoga Zakona nije određeno drugačije. Člankom 30. ci ranoga Zakona utvrđene su vrste općinskih i gradskih poreza, dok su člancima 31. – 34. propisani osnovni elemen poreza na potrošnju: predmet 1.2. Definiranje predmeta oporezivanja u općim ak ma JLS-a oporezivanja, obveznici poreza, osnovica, opći akt JLS-a kojima se uređuje obračun i naplata poreza te najviša Analizirajući dio javno dostupnih odluka o porezima dopuštena stopa (3 %) poreza koja se može propisa . velikih gradova i županijskih središta u dijelu koji se Od 1993. do 2003. godine predmet oporezivanja bio odnosi na porez na potrošnju donesenih u razdoblju je utvrđen člankom 31. ZFJLPRS-a tako da se porez od 2001. od 2012., mogli bismo zaključi sljedeće: na potrošnju plaćao na potrošnju alkoholnih pića 1) JLS-i su svojim odlukama o porezima propisiva(prirodna vina, specijalna vina, vinjak, rakiju i žestoli predmet oporezivanja porezom na potrošnju u ka pića), piva i bezalkoholnih pića u ugos teljskim skladu sa zakonskom formulacijom iz 1993., odnoobjek ma. Kako je donošenjem Zakona o vinu (NN, sno iz 2003. *

Maja Lukeš-Petrović, dipl. iur i dipl. politolog, Zagreb.

2) Neki od JLS-a su odlukama predmet oporezivanja proširivali izvan propisane formulacije.

UDK 336.2

3) Ima JLS-a koji su izostavile predmet oporezivanja, navodeći jedino mjesto gdje se porez naplaćuje. 4) Veći dio JLS-a svoje odluke nisu uskladili u smislu izmjena članka 31. iz 2003., već su dodavali odredbe koje se odnose na osnovicu, nadzor, način i rokove izvještavanja o prometu i dr., a u skladu s odredbama propisa poreznih propisa. Na primjer:

POREZI I DOPRINOSI

meljnim zahtjevima za osvježavajuća i bezalkoholna pića i soda-vodu. Treba naves da je člankom 3. Zakona o hrani iz 2003. (NN, br. 117/03, 130/03, ispr. 48/04)., a za m istovjetnim odredbama članka 2. Zakona o hrani iz 2007. (NN, br. 46/07 i 55/11) bilo propisano da hrana uključuje i piće (vodu za piće, stolnu vodu, mineralnu vodu i izvorsku vodu originalno pakiranu). U svezi s me od 2005. se primjenjivao Pravilnik o prirodnim mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama (NN, br. 2/05, 79/05, 107/05 i 143/06), a od 2011. Pravilnik o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama (NN, br. 95/11).

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Analizom propisa iz djelokruga Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja, za koje bi se očekivalo da će prema svojem predmetu sadržava ne samo odredbe o hrani i poljoprivrednim proizvodima te vodi kao piću, ovisno o području regula ve, nismo naišli na zakonsku definiciju pojma bezalkoholno piće, koja bi mogla razjasni određene dvojbe prisutne u definiciji proširenja predmeta oporezivanja porezom na potrošnju. Ona je pronađena samo u Zakonu o posebnom porezu na bezalkoholna pića i posebnom podzakonskom aktu – Pravilniku o te-

• Neki JLS-i su u svojim odlukama o porezima generalno propisali da se porez na potrošnju plaća na potrošnju alkoholnih pića, piva i bezalkoholnih pića prodanih u ugos teljskim objek ma na području grada/ općine, s m da nisu definirali na koja se alkoholna Pravilnikom o voćnim sokovima i njima srodnim pića i vina to odnosi – sukladno Zakonu. proizvodima namijenjenim za konzumaciju (NN, br. • Neki JLS-i su svojim odlukama propisali što se sma- 20/09 i 27/11) propisuju se zahtjevi kakvoće kojima u tra bezalkoholnim pićima, tj. da se bezalkoholnim pi- proizvodnji i stavljanju na tržište moraju udovoljava ćima smatraju prirodni voćni sokovi (juice), kao i sva voćni sokovi i njima srodni proizvodi. Među m ci osvježavajuća gazirana bezalkoholna pića te mineral- ranim propisima ne daju se definicije pojma bezalkone i gazirane vode. Pri tomu neki od njih su od opore- holno piće. Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zivanja izrijekom izuzeli kavu i čaj, a drugi su izostavili osvježavajuća i bezalkoholna pića i soda-vodu (NN, tu formulaciju, a neki su od oporezovanja izostavili i br. 23/97,40/97, 112/97) donesenim 1997. na temelju prirodne voćne sokove, te kavu i čaj. Zakona o normizaciji (NN, br. 55/96) definira se što U skladu s navedenim mogli bismo postavi pitanje se smatra bezalkoholnim pićem. jesu li su se i kako su se u praksi provodile odredbe Zakonom o posebnom porezu na bezalkoholna pića članka 31. ZFJLPRS-a ili odredbe iz lokalnih odluka o (NN, br. 51/94, 139/97, 127/00, 107/01 i 136/02 – proporezima u dijelu poreza na potrošnju, te je li provo- čišćeni tekst), te člankom 3. iz 1994. (dalje u tekstu: đena kontrola glede predmeta oporezivanja porezom ZPPBP) bio je propisan predmet oporezivanja navena potrošnju i naplate poreza. Posebno napominjemo denim porezom i dana definicija bezalkoholnih pića da smo u analizi odluka o gradskim porezima JLS-a iz te utvrđeno izuzeće od oporezivanja. Člankom 3. 2012. naišli na grad koji je za predmet oporezivanja ci ranoga Zakona bilo je propisano da su predmet porezom na potrošnju u svojoj odluci o porezima iz oporezivanja bezalkoholna pića, koja se proizvode na 2012. naveo izrijekom članak 31. ZFJLPRS-a iz 2003., teritoriju Republike Hrvatske ili koja se uvoze. Prema s m da je na svojoj službenoj internetskoj stranici ci ranoj odredbi bezalkoholnim pićima smatrali su se dodao mišljenje Porezne uprave – Središnjeg ureda iz mineralne i gazirane vode, aroma zirani sirupi te pro2012., a koji jasno utvrđuje premet oporezivanja po- izvodi dobiveni odgovarajućim tehnološkim postuprezom na potrošnju sukladno odredbama Zakona o kom od vode ili mineralne vode, šećera, soka od voća posebnom porezu na bezalkoholna pića, koje dajemo i povrća, baze biljnih ekstrakata, žitarica, proizvoda u nastavku. od žitarica i aroma, odnosno sirupa za bezalkoholna pića s dodatkom ili bez dodatka CO2 (ugljičnog diok1.3. Zakonsko definiranje pojma bezalkoholna pića

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

sida) i adi va. Iznimno od navedenih odredbi premet 1.4. Predmet oporezivanja prema Zakonu o oporezivanja nisu bile domaće mineralne vode i doposebnom porezu na bezalkoholna pića maći stopostotni prirodni sokovi od voća i povrća, S obzirom na različito definiranje pojma bezalkoholna bez dodatka šećera i konzervansa. pića u općinskim i gradskim odlukama, koji utvrđuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o po- predmet oporezivanja porezom na potrošnju u odsebnom porezu na bezalkoholna pića iz 1997. (dalje nosu na odredbu članka 31. ZFJLPRS-a i tumačenja u u tekstu: ZIDZPPBP) izmijenjen je i dopunjen članak časopisima, koji se bave savjetodavnom djelatnošću s 3., koji regulira predmet oporezivanja – bezalkohol- područja poreza i javnih financija te računovodstva, na pića, te se utvrđuje što se smatra bezalkoholnim kao i udruga i trgovačkih društava iz čijih je to djepićem, a što nema taj karakter, s m da je za utvr- lokruga rada; u nastavku dajemo službeno mišljenje đivanje predmeta oporezivanja uvedena primjena Porezne uprave – Središnjeg ureda. definicije pojma bezalkoholnih pića iz Pravilnika o Središnji ured-Porezne uprave svojim dopisom (Broj temeljnim zahtjevima za osvježavajuća bezalkoholklase 410-01/12-01/2100, Urudžbeni broj: 513-07-21na pića i soda-vodu, koji je donesen 1997. temeljem 07/12-2 od 11. 9. 2012.), na Predmet oporezivanja Zakona o normizaciji. porezom na potrošnju odgovorio je kako slijedi: Naime dopunom članka 3. ci ranoga Zakona proširen je predmet oporezivanja i na praškove i pas le (dehi- „Primili smo dopis obveznika iz dostavnog spiska, u drirani praškas proizvodi) namijenjene za pripremu kojem se traži pojašnjenje što se smatra bezalkoholosvježavajućih bezalkoholnih pića, čijim se otapanjem nim pićem koje podliježe plaćanju poreza na potrošnju u vodi prema upu na deklaraciji dobivaju osvježa- sukladno odredbama Zakona o financiranju jedinica vajuća bezalkoholna pića, a izmijenjena je i definicija lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. bezalkoholnih pića u smislu ci ranoga Pravilnika da 117/93, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01 – isprase bezalkoholnim pićima smatraju i osvježavajuća be- vak, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 – Odluka USRH, zalkoholna pića od voćnog soka, voćne baze, biljnih 73/08 i 25/12). Nadalje, traži se tumačenje primjene ekstrakata, žitarica ili sirutke, umjetna osvježavajuća članka 3., stavka 3. Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića, i niskoenergetska osvježavajuća bezalkoholna pića (NN, br. 136/02 – pročišćeni tekst) bezalkoholna pića, te sirupi namijenjeni za proizvod- s obzirom na doneseni Pravilnik o prestanku važenja nju ili pripremu osvježavajućih pića, prema ci ranom Pravilnika o temeljnim zahtjevima za osvježavajuća bezalkoholna pića i soda-vodu (NN, br. 133/07). U naPravilniku. stavku dajemo mišljenje na postavljeni upit. U odnosu na osnovni ZPPBP iz 1994. djelomično je izmijenjena i definicija koja određuje koja se pića ne Člankom 31. Zakona o financiranju jedinica lokalne i smatraju bezalkoholnim, a to su domaće i uvozne: područne (regionalne) samouprave propisano je da prirodne mineralne gazirane i negazirane vode, stol- se porez na potrošnju plaća na potrošnju alkoholnih ne vode i stopostotni prirodni sokovi, voda za piće, pića (vinjak, rakiju i žestoka pića), prirodnih vina, spete domaće i uvozne izvorske vode koje se isporuču- cijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića u ugos teljskim ju u pakovinama. Navedene zakonske odredbe sa- objek ma. Člankom 3., stavkom 3. Zakona o posebdržane su i u pročišćenom tekstu Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića propisano je da nom porezu na bezalkoholna pića iz 2002. (NN, br. se bezalkoholnim pićima smatraju osvježavajuća bezalkoholna pića od voćnog soka, voćne baze, biljnih 136/02)1. ekstrakata, žitarica ili sirutke, umjetna osvježavajuća bezalkoholna pića i niskoenergetska osvježavajuća bezalkoholna pića, te sirupi namijenjeni za proizvodnju ili pripremu osvježavajućih pića, prema Pravilniku 1 Stavkom 3. članka 3. ci ranoga Zakona bilo je propisano da se o temeljnim zahtjevima za osvježavajuća bezalkoholbezalkoholnim pićima smatraju osvježavajuća bezalkoholna pića na pića i soda-vodu. od voćnog soka, voćne baze, biljnih ekstrakata, žitarica ili sirutke, umjetna osvježavajuća bezalkoholna pića i niskoenergetska osvježavajuća bezalkoholna pića, te sirupi namijenjeni za proizvodnju ili pripremu osvježavajućih pića prema Pravilniku o temeljnim zahtjevima za osvježavajuća bezalkoholna pića i soda-vodu. U svezi s navedenim treba posebno naglasi da je stavkom 4. članka 3. ciranoga Zakona izrijekom propisano što se ne smatra bezalkoholnim pićima: „Domaće i uvozne: prirodne mineralne gazirane i negazirane vode, stolne vode i stopostotni prirodni sokovi, voda za piće te domaće i uvozne izvorske vode, koje se isporučuju u pakovinama, ne smatraju se bezalkoholnim pićima u smislu ovoga Zakona.“

Članak 3., stavak 4. istoga Zakona propisuje da se domaće i uvozne: prirodne mineralne gazirane i negazirane vode, stolne vode i stopostotni prirodni sokovi, voda za piće te domaće i uvozne izvorske vode koje se isporučuju u pakovinama, ne smatraju bezalkoholnim pićima u smislu toga Zakona. Slijedom navedenog, ci ranim zakonskim odredbama propisano je što je predmet oporezivanja porezom na potrošnju, odno-

UDK 336.2

sno koje se vrste pića smatraju bezalkoholnim pićem. Napominjemo da se odredbe članka 3., stavka 3. Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića primjenjuju i nakon prestanka važenja Pravilnika o temeljnim zahtjevima za osvježavajuća bezalkoholna pića i soda-vodu, koji se koris o za određivanje predmeta oporezivanja posebnim porezom na bezalkoholna pića i definiranje kategorije bezalkoholnih pića.“

POREZI I DOPRINOSI

može uves kao predmet oporezivanja porezom na potrošnju dijelu, koji se odnosi na bezalkoholna pića.

Iz ci ranoga Zakona i Carinske tarife (dalje u tekstu: CT) proizlazi da, ako je određeni proizvod sadržan u tarifnim oznakama, on se oporezuje, a ako nije naveden ni pod pojmom ostalo ne oporezuje se. To znači da, ako nešto nije propisano, tada proizlazi da nije predmet oporezivanja. U skladu s iznesenim treba tumači sve odredbe ci ranoga Zakona, a za nejasnoće se može upu zahtjev za tumačenje nadležnom 2. Zakonodavni okvir nakon ulaska u državnom jelu Ministarstva financija. Prema danim Europsku uniju tumačenjima iz navedenih formulacija CT-a proizlazi Pojam bezalkoholnih pića nije definirao ni novi Zakon da je ledeni čaj bezalkoholno piće, a čaj u filtar vrećio hrani iz 2013. (NN, br. 83/13 i 14/14), koji je preu- cama, nije oporeziv i nije bezalkoholno piće. zeo odgovarajuće uredbe i direk ve EU-a, a od pra- Člankom 4., stavkom 3. ci ranoga Zakona propisan vilnika koji se odnose na vode i voćne sokove na sna- je predmet oporezivanja porezom na bezalkoholna zi su ostali samo Pravilnik o prirodnim mineralnim pića odnosno što se smatra bezalkoholnim pićim. i prirodnim izvorskim vodama (NN, br. 95/11) osim Bezalkoholna pića definirana su prema tarifnim oznaDodatka 6., koji je donesen već temeljem Zakona o kama Kombinirane nomenklature u skladu s CT-om. hrani iz 2007. i Pravilnika o voćnim sokovima i njima Prema odredbama članka 4., stavka 3. ci ranoga srodnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju Zakona bezalkoholna pića su proizvodi navedeni u (NN, br. 48/13), u kojima nije sadržana definicija poj- točkama 1. – 4. stavka 3., osim proizvoda koji su ma bezalkoholnih pića. sukladno posebnim propisima smatraju hranom za Donošenjem novoga Zakona o posebnom porezu posebne prehrambene potrebe ili dodacima prena kavu i bezalkoholna pića iz 2013. (NN, br. 73/13; hrani. dalje u tekstu: ZPPKBP) usklađenoga s temeljnim načelima Ugovora o funkcioniranju EU-a, predme oporezivanja navedenim porezima su kava i bezalkoholna pića, koji se stavljaju na tržište Republike Hrvatske. Stavkom 2., članka 4. utvrđeno je koji se proizvodi u smislu ovoga Zakona smatraju kavom i koji podliježu porezu na kavu. To su:

2 Nadležno jelo za provedbu ovoga Zakona, uredbi iz članka 1. ovoga Zakona i provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona je Ministarstvo nadležno za zdravlje. Pravilnik o hrani za posebne medicinske potrebe (NN, br. 100/08).

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Analizom zakonskih odredbi članka 4., stavka 2., ci ranoga Zakona i Carinske tarife – usporedbom tarifnih oznaka – kombinirane metode i sastava proizvoda, točno se može utvrdi u koju od kategorija proizvoda pripada kava, koja se oporezuje porezom na kavu i podliježe li oporezivanju. Analogno se odnosi i na oporezivanje bezalkoholnih pića. Iz navedenih zakonskih odredbi jasno proizlazi da kava nije bezalkoholno piće, pa ne podliježe odredbama posebnog poreza na bezalkoholno piće. To prak čno znači da se kava ne

U skladu sa Zakonom o hrani za posebne prehrambene potrebe iz 2013. (NN, br. 39/13)2 od oporezivanja navedenim porezom izuze su proizvodi koji imaju svrhu dodatno oboga uobičajenu prehranu radi održavanja zdravlja (dodaci prehrani), te koji ispunjavaju posebne prehrambene zahtjeve osoba kod kojih je poremećen proces probave ili metabolizma, osoba čije fiziološko stanje zah jeva unos određenih sastojaka hrane kontroliranom i ciljanom prehranom te zdrave dojenčadi ili male djece (hrana za posebne prehrambene potrebe).

1) pržena kava iz tarifne oznake KN 0901 21 (kava s kofeinom) i KN 0901 22 (kava bez kofeina) 2) ekstrak , esencije i koncentra od kave iz tarifne oznake KN 2101 11 3) pripravci na osnovi ekstrakata, esencija ili koncentrata ili na osnovi kave iz tarifne oznake KN 2101 12 4) nadomjesci kave što sadrže kavu iz tarifne oznake KN 0901 90 90 5) napitci i bezalkoholna pića što sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave iz tarifne oznake KN 2202.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

Temeljem odredbi stavka 3., članka 4. ZPPKBP-a procentrata iz tarifne oznake KN 200910 i voćnih izlazi da se bezalkoholnim pićima (predme ma oposirupa11 rezivanja) smatraju sljedeći proizvodi: 4) praškovi i granule namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno o njihovom razvrstavanju u 1) vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s kombiniranu nomenklaturu. dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aroma zi-

rane, te ostala bezalkoholna pića iz tarifne oznake KN 22023, osim voćnih sokova, voćnih nektara, bezalkoholnih pića dobivenih od proizvoda iz tarifne oznake KN 0401 do 04044 i bezalkoholnih pića koja sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave 2) ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1,2 % iz tarifne oznake KN 22045, 22056, 22067 i 22088, osim pića koja su mješavina piva i bezalkoholnih pića iz tarifne oznake KN 22069 s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 0,5 % vol 3) sirupi i koncentrati namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno o njihovom razvrstavanju u kombiniranu nomenklaturu, osim kon-

2202 Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aroma zirane, te ostala bezalkoholna pića, osim voćnih sokova ili sokova od povrća iz tarifnog broja 2009: Bezalkoholno piće koje se sastoji od gazirane vode, saharoze, glukoze, limunske kiseline, taurina (0,4 %), glukuronolaktona (0,24 %), kofeina (0,03 %), inozitola, vitamina, aroma i boja; predstavljeno je kao energetsko piće u limenkama od 250 ml. Razvrstavanje se utvrđuje u skladu s odredbama Općih pravila 1. i 6. o tumačenju kombinirane nomenklature, napomenom 3. uz poglavlje 22., dodatnom napomenom 1. uz poglavlje 22. i tekstom oznaka KN 2202 i 2202 10 00. Činjenica da proizvod, inter alia, sadrži taurin, kofein i vitamine, ne isključuje ga iz podbroja 2202 10 00 (vidje također Napomene s objašnjenjem Harmoniziranog sustava uz tarifni broj 2202, dio A., točku 2. i Napomenu s objašnjenjem kombinirane nomenklature uz oznaku KN 2202 10 00).

0401 Mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani, ni s dodanim šećerom ni drugim sladilima, 0402 Mlijeko i vrhnje, koncentrirani ili s dodanim šećerom ili drugim sladilima, 0403 Mlaćenica, kiselo mlijeko i vrhnje, jogurt, kefir i ostalo fermen rano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje, neovisno jesu li koncentrirani ili sadrže dodani šećer ili druga sladila ili su aroma zirani ili sadrže dodano voće, orašaste plodove ili kakao ili ne, 0404 Sirutka, neovisno je li koncentrirana ili sadrži dodani šećer ili druga sladila ili ne; proizvodi koji se sastoje od prirodnih sastojaka mlijeka, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne, nespomenu ni uključeni na drugom mjestu.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

2204 Vino od svježega grožđa, uključujući pojačano vino; mošt od grožđa, osim onog iz tarifnog broja 2009.

2205 Vermut i ostala vina od svježega grožđa, aroma zirani biljem ili aromatskim tvarima.

7 2206 00 Ostala fermen rana pića (na primjer, jabukovača, kruškovača, medovina); mješavine fermen ranih pića te mješavine fermen ranih i bezalkoholnih pića, nespomenute ni uključene na drugom mjestu.

2208 Nedenaturirani e lni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 %; rakije, likeri i ostala alkoholna pića. 8

9 2206 00 Ostala fermen rana pića (na primjer: jabukovača, kruškovača, medovina); mješavine fermen ranih pića te mješavine fermen ranih i bezalkoholnih pića, nespomenute ni uključene na drugom mjestu.

Iz ci ranih odredbi ZPPKBP-a proizlazi da su iznimke od oporezivanja sljedeći proizvodi: • proizvodi koji se sukladno posebnim propisima smatraju hranom za posebne prehrambene potrebe i dodacima prehrani • prirodni voćni sokovi i sokovi od povrća te vode bez dodanog šećera, sladila ili aroma • voćni sokovi, voćni nektari i bezalkoholna pića dobivena od mlijeka te • bezalkoholna pića koja sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave, koja će se oporeziva sukladno udjelu kave • mješavine piva i bezalkoholnih pića iz tarifne oznake KN 220612 s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 0,5 % vol • koncentra iz tarifne oznake KN 200913 i voćni sirupi14. U skladu s navedenim predmet oporezivanja iz ZPPKBP-a, s prethodno navedenim izuzetcima, obuhvaća sljedeće: • vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromazirane, te ostala bezalkoholna pića uključujući i bezalkoholno pivo

2009 Voćni sokovi (uključujući mošt od grožđa) i sokovi od povrća, nefermen rani i bez dodanog alkohola, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne. 10

Čanak 3., točka n) ZPPKBP-a definira: Voćni sirup je proizvod sirupaste konzistencije sa sadržajem suhe tvari najmanje 65 %, proizvedene od voćnog soka ili koncentriranog voćnog soka, citrus baza ili drugih voćnih baza i voćne pulpe (u slučaju jagodičastog voća i višanja) s dodanim šećerom ili šećernim sirupom, ali bez dodanih konzervansa. Svojstvo voćnog sirupa se dokazuje anali čkim izvješćem izdanim od ovlaštene pravne osobe, koja s proizvođačem ili trgovcem nije u odnosu povezanih osoba u smislu Općeg poreznog zakona. 11

2206 00 Ostala fermen rana pića (na primjer: jabukovača, kruškovača, medovina); mješavine fermen ranih pića te mješavine fermen ranih i bezalkoholnih pića, nespomenute ni uključene na drugom mjestu.

2009 Voćni sokovi (uključujući mošt od grožđa) i sokovi od povrća, nefermen rani i bez dodanog alkohola, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne.

14 Čanak 3., točka n) ZPPKBP-a definira pojam Voćni sirup je proizvod sirupaste konzistencije sa sadržajem suhe tvari najmanje 65 %, proizvedene od voćnog soka ili koncentriranog voćnog soka, citrus baza ili drugih voćnih baza i voćne pulpe (u slučaju jagodičastog voća i višanja) s dodanim šećerom ili šećernim sirupom, ali bez dodanih konzervansa. Svojstvo voćnog sirupa se dokazuje anali čkim izvješćem izdanim od ovlaštene pravne osobe koja s proizvođačem ili trgovcem nije u odnosu povezanih osoba u smislu Općeg poreznog zakona.

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

• ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1,2 %, koja se ne oporezuju trošarinom na alkohol i alkoholna pića te • sirupe, koncentrate, praškove i granule namijenjene za pripremu bezalkoholnih pića.

3. Zaključno U praksi tumačenja predmeta oporezivanja porezom na potrošnju iz članka 31. ZFJLPRS-a, u dijelu koji se odnosi na bezalkoholna pića, često se koris la definicija iz odluka o porezima nekih gradova i općina, prema kojoj se bezalkoholnim pićima smatraju prirodni voćni sokovi kao i sva osvježavajuća gazirana bezalkoholna pića te mineralne i gazirane vode, osim kave i čaja, a koja nije sukladna važećim propisima. Kada je riječ o uvođenju novih financijskih obveza za građane i pravne osobe, smatramo da tumačenje propisa treba bi restrik vno i sukladno tomu, ono što zakonom nije propisano kao predmet oporezivanja nije dozvoljeno, osim ako je is m zakonom za to dano izričito ovlaštenje. Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđena je pripadnost poreza na potrošnju i predmet oporezivanja. Dakle, ako ZFJLPRS nije izričito propisao obvezu plaćanja određene vrste poreza (na potrošnju) na vrstu određenih proizvoda (bezalkoholnih pića), ta se obveza ne može uves općim aktom jedinice lokalne samouprave, osim ako bi za to u ci ranom Zakonu, jedinice bile izričito ovlaštene.

Iako JLS temeljem članka 30. ZFJLPRS-a ima pravo na porez na potrošnju bezalkoholnih pića u ugos teljskim objek ma, to ne znači da svojim općim aktom (odlukom o porezima) može proširi predmet oporezivanja utvrđen člankom 31. ZFJLPRS-a, odnosno proširi sadržaj ci ranoga Zakona, jer na to nije izričito ovlaštena s m Zakonom. Naime, u skladu sa člancima 32. i 33. ZFJLPRS-a, jedinica lokalne samouprave svojim općim aktom propisuje stopu poreza na potrošnju, koja ne može bi veća od 3 % od osnovice na koju se plaća porez na potrošnju, te uređuje obračun i način plaćanja poreza na potrošnju. Premda ZFJLPRS-om iz 1993. nije utvrđeno koje se vrste pića smatraju bezalkoholnim pićima, i s me čine predmet oporezivanja porezom na potrošnju, ci ranim odredbama ZPPBP-a (uz definiciju sadržanu u Pravilniku o temeljnim zahtjevima za osvježavajuća bezalkoholna pića i soda-vodu), propisano je što se smatra bezalkoholnim pićem koje podliježe oporezivanju porezom na bezalkoholna pića, a što bi se trebalo primijeni i kao predmet oporezivanja porezom na potrošnju i na odluke o porezima jedinica lokalne samouprave, na porez na potrošnju, što se vidi iz mišljenja Porezne uprave – Središnjeg ureda iz 2012. godine. U skladu s iznesenim smatramo da se na definiranje predmeta oporezivanja porezom na potrošnju, u dijelu koji se odnosi na bezalkoholna pića, trebaju primijeni odredbe članka 4., stavka 3. ZPPKBP-a iz 2013., gdje se propisuje koje se vrste pića smatraju bezalkoholnim pićima i tako utvrđuje predmet oporezivanja sve dok se ne izmijeni ZFJLPRS.

Državne potpore – pravila i praksa SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Detaljan program pročitajte na stranici 8 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Cilj je ovim seminarom da konkretan i detaljan pregled svih pravila i mogućnos sustava državnih potpora, te Vam omogući da izradite kvalitetne programe državnih potpora i usmjerite proračunska sredstva u projekte s višom dodanom vrijednošću.

10. studenog 2014., hotel Palace, Zagreb, od 10.00 do 15.30 h

POREZI I DOPRINOSI

SLUŽBENA STAJALIŠTA

Prijenos porezne obveze - novi obrazac PPO Na internetskoj stranici Središnjeg ureda porezne uprave dana 29. rujna 2014. objavljena je obavijest za porezne obveznike koji su od srpnja 2013. primjenjivali prijenos porezne obveze (za građevinske usluge i rabljena dobra) da dostave novi obrazac PPO u kojem će kao isporučitelji naves primatelje po OIB-u, a radi kontrole obračuna PDV-a. Navedeno se posredno odnosi i na proračunske subjekte i neprofitne organizacije, upisane u registar PDV-a, a imali su kao primatelji obvezu obračuna PDV-a. Radi se o novoj obvezi i poslu financijskih djelatnika zbog novog obrasca po kojem će se obavi usklađenje prijenosa porezne obveze i kod primatelja i kod isporučitelja. U nastavku objavljujemo navedenu obavijest u cijelos . REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA - SREDISNJI URED KLASA: 410-19/14-01/511 URBROJ: 513-07-21-01/14-0 Zagreb, 19. rujna 2014.

01. siječnja 2014. godine brisani iz registra obveznika PDV-a moraju se javi nadležnoj ispostavi prema svom sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu najkasnije do 20. listopada 2014. godine u vezi podnošenja obrasca PPO- 2013./2014., ukoliko im je istekao kvalificirani poslovni cer fikat.

Obrazac PPO 2013./2014. ne podnosi se u slučaju da POREZNA UPRAVA pravna ili fizička osoba nije isporučivala dobra ili usPODRUČNI URED luge iz članka 75. stavka 3. Zakona u razdobljima za koje se navedeni obrazac podnosi. Primjerice ukoli- svima ko porezni obveznik u razdoblju od 01. srpnja do 31. Predmet: Uputa o popunjavanju obrasca “Pregled prosinca 2013. godine nije obavljao isporuke iz članka tuzemnih isporuka s prijenosom porezne obveze” 75. stavka 3. Zakona tada ne podnosi Obrazac PPO – 2013/2014 za navedeno razdoblje. (Obrazac PPO - 2013./2014.) Ako primjerice porezni obveznik u razdoblju od 01. srpnja do 31. prosinca 2013. godine nije obavljao navedene isporuke u nekom mjesecu, tada polje obrasPravna ili fizička osoba koja je upisana u registar ob- ca predviđeno za upisivanje vrijednos isporuka iz tog veznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tek- mjeseca ne ostavlja nepopunjeno već upisuje iznos s stu: PDV) i koja je obavljala isporuke dobara i usluga nulama. iz članka 75. stavka 3. Zakona o PDV-u (NN, br., 73/13, Tromjesečni obveznici PDV-a podnose i popunjavaju 99/13 - Rješenje USRH, 148/113 i 153/113 - Rješenje Obrazac PPO – 2013./2014. na jednak način kao i mjeUSRH, dalje u tekstu: Zakon) na koje se primjenju- sečni obveznici PDV-a. je prijenos porezne obveze u razdoblju od 01. srpnja 2013. do 31. prosinca 2014. godine na temelju članka 2. Popunjavanje Obrasca PPO- 2013/2014 69. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08, 18/11, Obrazac Pregled tuzemnih isporuka s prijenosom pore78/12, 36/12 i 73/13, dalje u tekstu: OPZ) dostavlja zne obveze podnosi se za naprijed navedena razdoblja podatke strukturirane u obrascu Pregled tuzemnih na Obrascu PPO – 2013./2014. u koji se unose podaci o isporuka s prijenosom porezne obveze (Obrazac PPO obavljenim isporukama iz članka 75. stavka 3. Zakona. - 2013./2014.). Razdoblja za koja se podnose Obrasci PPO - 2013./2014. su od 01. srpnja do 31. prosin- U polja Obrasca PPO – 2013./2014. upisuje se: ca 2013. i od 01. siječnja do 30. lipnja 2014., koji se (1) naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave podnose do 31. listopada 2014., te od srpnja 2014. do 31. prosinca 2014., koji se podnosi do 28. veljače (2) naziv nadležne ispostave Porezne uprave 2015. godine. Obrazac PPO - 2013./2014. podnosi se (3) osobni iden fikacijski broj (OIB) pravne ili fizičke u elektroničkom obliku. Porezni obveznici koji su od osobe podnositelja

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

1. Obveza popunjavanja i podnošenja Obrasca PPO- 2013./2014.

SLUŽBENA STAJALIŠTA

POREZI I DOPRINOSI

Ukoliko porezni obveznik ima eviden ranu razliku između podataka iskazanih u polju 1.1. PDV-K obrasca (5) adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj) i zbroja mjesečnih iznosa koje iskazuje u Obrascu PPO (6) osobni iden fikacijski broj (OIB) poreznog zastu- - 2013/2014, tada iznos koji se odnosi na tu razliku pnika koji zastupa poreznog obveznika pripisuje mjesecu u kojem je ta razlika nastala: ako (7) razdoblje u kojem su iskazane isporuke na koje se ne može razliku pripisa određenom mjesecu, tada ju iskazuje u zadnjem mjesecu kalendarske godine. primjenjuje tuzemni prijenos porezne obveze Ako je poreznom obvezniku po završetku poreznog (8) redni broj isporuke nadzora u razdoblju od 01. srpnja 2013. godine do (9) osobni iden fikacijski broj (OIB) primatelja isporu- 31. prosinca 2014. godine rješenjem utvrđena prike na koju se primjenjuje prijenos porezne obveze mjerice obveza obračunavanja PDV-a na obavljene (10) vrijednos isporuka u kunama i lipama na koje se isporuke na koje je obveznik primijenio prijenos poprimjenjuje prijenos porezne obveze razvrstane pre- rezne obveze iz članka 75., Stavka 3. Zakona, tada taj iznos ne iskazuje u poljima od (10) do (17) već u ma primateljima polje “Napomena” upisuje OIB-ove onih poduzetni(11), (12), (13), (14), (15), (16) ukupna vrijednost ispoka kojima je obavljao takve isporuke i njihovu vriruka u kunama i lipama razvrstanih po mjesecima jednost. (17) ukupan zbroj vrijednos svih isporuka iskazanih u 4. Prekršajne odredbe poljima (11), (12), (13), (14), (15) i (16) (4) naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika

Vrijednost isporuka u kunama i lipama iskazanih u Ako Obrazac PPO - 2013./2014. ne podnese ili ga polju (10) iskazuje se u jednom iznosu po pojedinom ne podnese u propisanom roku porezni obveznik kaznit će se novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od poreznom obvezniku. 5.000,00 do 300.000,00 kuna, a odgovorna osoba Vrijednost isporuka u kunama i lipama iskazanih u pou pravnoj osobi u iznosu od 3.000,00 do 30.000,00 lju (17) mora bi jednaka zbroju vrijednos isporuka kuna prema odredbama članka 208., stavka 1. točke iskazanih u poljima (11), (12), (13), (14), (15), (16). 8. i stavka 4. istog članka OPZ-a.

3. lspravci podataka za protekla razdoblja U slučaju ispravka podataka iz već podnije h Obrazaca PPO - 2013./2014., podnosi se novi Obrazac PPO - 2013./2014.

S poštovanjem, RAVNATELJ Boris Šuvak

Interak vna radionica NAPLATA POTRAŽIVANJA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE S POSEBNIM OSVRTOM NA - obročnu otplatu i otpis javnih davanja - obročnu otplatu i otpis nejavnih davanja

Detaljan program pročitajte na stranici 6 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Radionica je namijenjena svima zaposlenima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj su nadležnos postupanja usmjerena ka pravodobnom i učinkovitom prikupljanju prihoda, ali i onim djelatnicima koji u svom poslu uslijed različi h okolnos odlučuju o obročnoj otpla i otpisu javnih i nejavnih davanja.

Zagreb, hotel Palace, 4. studenog, od 10 do 14 sa

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

UDK 342

Revizija EU projekata Ma lda Copić * Temelj uspješne provedbe programa EU, a samim me i svih projekata odabranih za financiranje u okviru određenog programa svakako je dobra priprema, odnosno uključenost svih relevantnih sudionika u proces planiranja, u proces provedbe kao i u proces izvještavanja; dobra koordinacija i komunikacija među svim sudionicima, partnerima, relevantnim ins tucijama i/ili organizacijama te naravno razumijevanje i potpora menadžmenta. Sustav provedbe programa EU i projekata EU sastoji se od osnovnih procesa, a to su: planiranje, izvršavanje, financijsko i računovodstveno praćenje, revizija i nadzor. Autorica u tekstu piše u kojim slučajevima korisnici bespovratnih sredstava dostavljaju revizorsko izvješće, te o najčešćim pogreškama u praksi.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Prije početka provedbe projekta potrebno je provjeri jesu li svi organizacijski dijelovi prilagodili svoje poslovne procese za praćenje, provedbu i izvještavanje projekta kao npr. povezivanje dokumenata s projektom (posebno označavanje, klasificiranje dokumentacije), razmjena dokumentacije između različi h dijelova (različi h odjela/službi ovisno o načinu ustroja određene ins tucije i/ili organizacije), arhiviranje dokumentacije. Period čuvanja dokumentacije koja je povezana s projektom je propisan. Potrebno je sačuva svu potrebnu relevantnu dokumentaciju i osigura jasan revizorski trag. Iznimno je važno da svaka osoba, koja bilo kada dođe u do caj s bilo kojim dijelom projektne dokumentacije dobije jasan uvid, jasnu sliku o provedbi projektnih ak vnos i o dokumen ranos troškova. Ispoštovane odredbe ugovora kao npr. provedena odgovarajuća procedura nabave, dokumen rani troškovi, odgovarajuće računovodstvene evidencije i osiguran jasan revizorski trag u svim fazama procesa podloga su i temelj za određivanje prihvatljivos troškova.

Svaki program i/ili natječaj ne mora definira način arhiviranja dokumentacije. Ako je način arhiviranja definiran programskim pravilima, natječajnom dokumentacijom ili ugovorom, korisnici su u obvezi pridržavanja odredbi ugovora. Ako pak nije, potrebno je osigura relevantno arhiviranje sukladno nacionalnom zakonodavstvu, propisanim internim pravilima, procedurama ili temeljem dobre, ustaljene prakse. Uobičajeni period čuvanja dokumentacije kreće se između 5 – 7 godina. Rok počinje teći od izvršenja završne rate plaćanja ili pak povrata po određenom ugovoru. Sam ugovor koji korisnik potpisuje s nadležnim jelom (a ovisno o programu) definira sva pravila i sve *

Ma lda Copić, dipl. oec., Agencija za regionalni razvoj RH, Zagreb.

obveze korisnika jekom perioda provedbe projekta i nakon njega. U praksi se nažalost često događa da korisnici nisu upozna s pravilima i obvezama kojih su se dužni pridržava , te da outpute, koji su rezultat provedenih procedura podugovaranja u okviru projekta, ne provjeravaju (pa čak ni administra vno, aritme čki, a kamoli da provjeravaju samu njihovu bit). Naime, osim brojnih posjeta projektu jekom njegove provedbe od jela nadležnih u sustavu upravljanja programima i projek ma EU, bilo da je riječ o jelima na nacionalnoj razini (nadležna upravljačka, ugovorna, provedbena i kontrolna jela, Državni ured za reviziju ili pak ARPA – Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije), razini EU (predstavnici Europske komisije, Europskog revizorskog suda i slično) ili jela iz partnerskih država, koje sudjeluju u nekom od programa, sam korisnik bespovratnih sredstava u okviru projekta koji provodi u nekim slučajevima jekom provedbe projekta ili pak po završetku provedbe projekta i prije dostave završnog izvješća i kompletne popratne dokumentacije nadležnim jelima, obvezan je angažira ovlaštenog revizora, koji će proves reviziju projekta. Natječajna dokumentacija, odnosno sam ugovor definira kada i u kojim slučajevima je korisnik u obvezi angažiranja ovlaštenog revizora. Taj kriterij u provedbi programa i projekata EU je promjenjiv. U okviru predpristupnih programa (IPA) najčešće se revizija u okviru projekata obavlja u slučajevima kada je: 1. ukupan iznos bespovratnih sredstava EU veći od 100.000,00 eura, 2. predujam veći od 750.000,00 eura 3. iznos međuplaćanja veći od 5.000.000,00 eura, i 4. iznos završnog plaćanja veći od 100.000,00 eura. U bilo kojem od navedenih slučajeva revizorsko izvješće pra izvješće, koje se dostavlja sa svom ostalom

UDK 342

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

propisanom popratnom dokumentacijom. Program- predlošku obrasca, koji je sastavni dio ugovora. Priskom, natječajnom dokumentacijom i samim ugovo- premljeno revizorsko izvješće predaje se nadležnom jelu zajedno s ostalom popratnom dokumentacirom dakle, može bi definirano da je korisnik uz završno izvješće (opisno i financijsko), dužan dostavi : jom, koja pra određenu vrstu izvješća ili pak zahtje1. pripremljeno revizorsko izvješće, svu popratnu do- va za nadoknadom sredstava. Bitno je napomenu , kumentaciju (kojom se pravda prihvatljivost troš- da je iznimno važno obra pažnju na specifičnos provedbe određenih programa EU i projekata EU, i da kova), te zahtjev za plaćanje, odnosno račun ili 2. pripremljeno revizorsko izvješće i zahtjev za plaća- ako natječajna dokumentacija ne predviđa obrazac nje, odnosno račun. Pri tome, ne dostavlja svu po- za izradu revizorskog izvješća, metodologija pripreme pratnu dokumentaciju (kojom pravda prihvatljivost odnosno izrade revizorskog izvješća ostaje u okvirima troškova). Tada revizorsko izvješće služi kao potvr- rada ovlaštenih revizora. da da je ovlašteni revizorski subjekt, koji je proveo reviziju projekta provjerio svu popratnu dokumentaciju projekta, a samo revizorsko izvješće služi kao podloga pri izračunu ukupnih prihvatljivih, odnosno neprihvatljivih troškova.

U okviru trenutnih projekata, koji se provode prema pravilima fondova EU, navedeno je da zahtjevi za nadoknadom moraju bi popraćeni između ostaloga odgovarajućom papirnatom dokumentacijom o ugovorenim i realiziranim prihvatljivim projektnim troškovima, odnosno ugovorima o nabavi (robe, radova, usluga), računima izvođača radova i dobavljača, potvrdama o prihvaćanju isporučene robe, radova, usluga, evidencijama radnog vremena i platnim listama, putnim kartama, potvrdama i drugim dokumen ma koji opravdavaju nastali trošak, popisom i preslikama ostalih popratnih dokumenata, koji dokazuju prihvatljivost troška, tj. dokumen sekundarne nabave, izmjene i dopune ugovora o nabavi, tehnička projektna dokumentacija, građevinske dozvole, dokaz o promidžbenim ak vnos ma (članci, fotografije, itd.), popis sudionika, studije, cer fika , opera vne licence, ali i potvrde o reviziji (ako je primjenjivo) itd.

• Pretraga revizorskih subjekata • Pretraga ovlaštenih revizora • Pretraga asistenata u reviziji. Na temelju dosadašnjeg iskustva u provedbi programa EU i kontroli projekata EU primijećena je velika razlika u kvalite pripremljenih revizorskih izvješća prvenstveno zbog nepoznavanja specifičnos provedbe programa EU i projekata EU, te je iznimno važno pažljivo odabra ovlaštenog revizora, koji će proves reviziju projekta koji se financira sredstvima EU.

Ne propus te! SEMINAR ZA OVLAŠTENE REVIZORE I REVIZORSKA DRUŠTVA na temu Revizija ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Europske unije

Više na stranici 6 Magazina i www. m4pin.hr

Zagreb, hotel Arcotel, 5. studenog 2014., s početkom u 10 h

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Kada je u skladu s uvje ma natječaja revizija nastalih troškova od neovisnog ovlaštenog revizora obvezna, korisnik bespovratnih sredstava uz Završni zahtjev za nadoknadu sredstava podnosi potvrdu o reviziji troškova projekta od neovisnog ovlaštenog revizora. Revizija se u većini programa i projekata provodi prema

Na stranicama Komore, potencijalni korisnici mogu pretraživa registre ovlaštenih revizorskih subjekata. i to po sljedećim grupama:

Potvrda o reviziji projekta od neovisnog ovlaštenog revizora nije obvezna, osim ako to nije navedeno u Posebnim uvje ma ugovora, koji su korisnici sklopili s nadležnim jelom. Reviziju je moguće zatraži , ovisno o složenos mjere ili pojedinog projekta i administra vnih kapaciteta korisnika. U takvim slučajevima taj se zahtjev postavlja u Posebnim uvje ma u kojima se jasno opisuje revizorsko izvješće o nalazima provjere, koje se mora priloži uz svaki Zahtjev za nadoknadom sredstava, odnosno potvrda o reviziji koju je potrebno podnije samo uz Završni zahtjev za nadoknadom sredstava.

Popis ovlaštenih revizora (revizorskih društava, samostalnih revizora, zajedničkih revizorskih ureda, ovlaštenih revizora itd.), potencijalni korisnici mogu pronaći na internetskoj stranici Hrvatske revizorske komore (h p://www.revizorska-komora.hr/). Hrvatska revizorska komora je stručna organizacija revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora, koji posluju na teritoriju Republike Hrvatske. Komora ima svojstvo pravne osobe s javnim ovlas ma utvrđene Zakonom o reviziji, Statutom Komore i drugim ak ma. U obavljanju javnih ovlas Komora izdaje akte, koji su javne isprave. Komora je pridruženi član Međunarodne organizacije računovođa – IFAC, te pridruženi član Europske federacije računovođa – FEE.

EKONOMIKA

UDK 332.10

Osvrt na aktualnos u području upravljanja državnom imovinom Gorana Roje *

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

U ovom tekstu autorica nastoji čitatelje informira o aktualnos ma na međunarodnoj i nacionalnoj stručnoj sceni, koji će posluži za predstojeću dogradnju sustava upravljanja državnom imovinom u RH, a prema izvedbenim rješenjima za priznavanje, vrednovanje (mjerenje) i eviden ranje državne imovine.

1. Dobro gospodaranje imovinom

2. Financijska kontrola

Učinkovito upravljanje imovinom javnog sektora jedna je od zadaća novog javnog menadžmenta, neovisno o kojoj regiji i državi je riječ1. Ipak, u literaturi se upravljanje imovinom javnog sektora često povezuje s pojmovima poput: neracionalnos , neperspek vnos , neučinkovitos i netransparentnos . Često se postavlja pitanje treba li se s državnom imovinom postupa na drugačiji način, nego što se to čini kada je riječ o imovini privatnog sektora, te kako se priznavanje i postupanje s određenom imovinom u javnom sektoru ne bi smjelo razlikova od onoga koji se za ekvivalentnu skupinu imovine koris u privatnom sektoru.

Financijska kontrola se u javnom sektoru sve do sredine 1980.-ih godina poistovjećivala s pojmom financijske administracije, a glavna zadaća joj je bila kontrola trošenja proračunskih sredstava. Primjenu koncepta nastanka događaja u financijskom upravljanju potrebno je sagledava kroz sveobuhvatnu informacijsku bazu, kao podršku (novom) javnom menadžmentu u donošenju odluka, a ne samo kroz mogućnost procjenjivanja i udovoljavanja proračunskim ograničenjima i ostvarenja kon nuiranog nadzora prikupljanja i trošenja javnoga novca.

Dodatna specifičnost upravljanja i financijskog izvještavanja u javnom sektoru povezana je s posebnim oblikom dugotrajne materijalne imovine koju čine: infrastrukturna, vojna i obrambena imovina, naslijeđena imovina (nacionalna baš na) te prirodna bogatstva. Pojam upravljanja specifičnim oblicima državne imovine implicira produbljivanje računovodstvenih znanja, u pokušaju da se i za ove oblike stalne imovine primijene ista načela i metode procjene kao i u privatnom sektoru, pronalaženjem najbližega ekvivalenta specifične imovine u privatnom sektoru. Često se postavlja sumnja u prak čnu izvedivost vrednovanja takve imovine, odnosno pridjeljivanje mjerljive i pouzdane vrijednos takvoj imovini. Osim toga, prigovara se da proces vrednovanja takve imovine iziskuje visoke troškove. Unatoč sumnjama i prigovorima, nesporna je činjenica da se od subjekata koji posjeduju ili upravljaju imovinom zah jeva izvještavanje o načinu upravljanja imovinom i iskazivanje takve imovine i u Glavnoj knjizi Državne riznice. Mr. sc. Gorana Roje, dipl. oec., Zagreb. Imovina javnog sektora i državna imovina su pojmovi koji se u većini stručno-znanstvenih tekstova koriste kao sinonimi. U engleskome jeziku sadržani su pod pojmom: public sector assets. *

Nadalje, koris od primjene načela nastanka događaja, neovisno o tome je li riječ o subjektu privatnog ili javnog sektora, ogledaju se u upravljanju imovinom i s njome povezanim rashodima, tj. obvezama. Razmatrajući financijsko upravljanje kao jedan od načina kontrole ak vnos države, obuhvat ukupne imovine i obveza stvara pretpostavke kontrole javnih financija, realokacije i prenamjene javnih resursa, ovisno o trenutnim potrebama državne administracije i građana, te maksimiranja učinaka upotrebe ograničenih resursa. Polazeći od koncepta da se ukupnom državnom imovinom može i treba učinkovito upravlja , razvijene zemlje započele su s praksom stavljanja u uporabu različi h pojavnih oblika državne imovine, pod nadzorom profesionalnog menadžmenta, a radi osiguranja kvalitetnije javne usluge i blagostanja građanima2. Pritom se ustrajalo na načelu utvrđivanja najbolje/ najproduk vnije uporabe za pojedini pojavni oblik imovine. Uspostava nacionalnih registara imovine, odnosno informacijskih sustava o stanju, vrijednos i uporabi državne imovine, kao i centralizacija nadzora: nad državnom imovinom i upravljanja s državnom imovinom, česta su pojava u sklopu reformi javnog sektora.

Koncept “novi javni menadžment” u engleskome je jeziku sadržan pod pojmom: New Public Management (NPM).

UDK 332.10

3. Preduvje za učinkovito upravljanje državnom imovinom Ciljevi i smjernice za upravljanje državnom imovinom razlikuju se u ovisnos o poli čkom sustavu, povijesnom i kulturološkom okružju, veličini por elja državne imovine, obuhvatu sektora opće države, stupnju demokracije i poimanju uloge javnoga menadžmenta i državnog računovodstvenog informacijskog sustava. Unatoč razlikama, u većini zemalja, iden ficirani su opći preduvje za učinkovito upravljanje državnom imovinom, a to su:

EKONOMIKA

u RH traje već gotovo dva desetljeća, a obveza objave Središnjeg registra prvi je put uspostavljena tek u prosincu 2010. godine. Unatoč povremenim pokušajima objedinjavanja evidencije o cjelokupnoj državnoj imovini, sveobuhvatan Registar državne imovine, koji bi bio precizna sveobuhvatna evidencija državne imovine i s njome povezanih obveza, u Hrvatskoj još ne postoji, a posebno je nepotpun popis nefinancijske imovine. Uz (središnji) Registar državne imovine postoji nekoliko registara, koji obuhvaćaju određene oblike državne imovine3.

• uspostava registra državne imovine • klasifikacija i definicijsko određenje državne imovine • priznavanje i vrednovanje (mjerenje) državne imovine • formiranje por elja državne imovine • ins tucionalizacija i profesionalno upravljanje državnom imovinom • upravljanje troškovima i rezulta ma (učincima). Raspolaganje državnom imovinom koja nije evidenrana u registru, odnosno imovinom za koju nisu u cijelos prikupljeni pravni, fizički, financijski i ekonomski podaci, primjer je neučinkovitoga upravljanja imovinom. Tek kada su utvrđene definicijske značajke svakog pojedinog oblika imovine i s njome povezanih obveza, može se odlučiva o tome što se može i treba uradi s državnom imovinom i s njome povezanim obvezama. Bez vrednovanja imovine, neracionalnim se smatra pristupi odabranoj ak vnos korištenja i mjerenju učinaka korištenja imovine. Preduvjet vrednovanja je definiranje namjene korištenja imovine, kao polazišta za mjerenje očekivanih učinaka alterna vne uporabe imovine. Evidencija svakog pojedinog oblika imovine omogućuje da u svakom trenutku bude poznato makar to, s kojom imovinom javni sektor raspolaže i koja je njezina namjena. Već to može bi osnova povećanja odgovornos u procesu upravljanja državnom imovinom.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

šta, Registar kulturne baš ne.

Prema članku 79. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske sva jela državne uprave, trgovačka društva i pravne osobe s javnim ovlas ma, a koja na bilo koji način upravljaju i raspolažu imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, te ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili Vlada Republike Hrvatske, dužni su dostavi u Središnji registar sve podatke iz svojih registara i službenih evidencija u skladu sa propisima koji uređuju područje upravljanja državnom imovinom, odnosno prema pojavnim oblicima imovine i katego4. Uspostava Registra državne imovine riji podataka o imovini koji su utvrđeni Uredbom o Donošenje odluka o uporabi državne imovine moralo Registru državne imovine (NN, br. 55/11.), koja je još bi se zasniva na prikupljanim i obrađenim pravodob- uvijek na snazi. nim i vjerodostojnim podacima o cjelokupnoj imovini i s njome povezanim obvezama. Ishodišno pitanje Registar je formalnopravno ustrojen Uredbom o učinkovitog upravljanja imovinom sveobuhvatni je Registru državne imovine (NN, br. 55/11), no za njekvan ta vni i kvalita vni popis, odnosno registar čija govu potpunu funkcionalnost nužna je jedinstvena bi funkcionalna uspostava trebala omogući uvid u metodologija obuhvata, eviden ranja, priznavanja i opseg i strukturu imovine, kvalitetnije i brže dono- procjenjivanja, koju će primijeni vlasnici i korisnici šenje odluka o upravljanju imovinom i nadzor nad državne imovine na svim razinama. To je učinjeno u stanjem imovine, te praćenje koris i učinaka upravljanja imovinom. Proces popisivanja državne imovine 3 Primjerice, Registar koncesija, Registar poljoprivrednog zemlji-

EKONOMIKA

UDK 332.10

imovina prikazat će se po raspoloživim knjigovodobvezujućem Naputkom i Upu , koje je Ministarstvo stvenim vrijednos ma o revaloriziranom trošku financija donijelo i krajem 2013., te upu lo svim renabave (nabavna vrijednost i ispravak vrijednos ). levantnim čimbenicima upravljanja državnom imovinom i obveznicima dostave podataka o imovini u • Imovinske čes ce koje do sada nisu bile eviden Registar državne imovine. rane u poslovnim knjigama priznat će se sukladno načelima Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor i međunarodno prihvaćenoj 5. Naputak i Uputa o priznavanju, dobroj praksi, ovisno o prikladnos za pojedini povrednovanju (mjerenju) i eviden ranju javni oblik imovine4. državne imovine Podsjećamo kako je Ministarstvo financija Republike Hrvatske dostavilo na postupanje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i Centru za postupanje i prodaju: Naputak o vrs , načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potreba vođenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine. Također, svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog i lokalnih proračuna, te svim drugim korisnicima državne imovine dostavljena je obvezujuća Uputa o priznavanju, mjerenju i evidenranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Postupak procjene vrijednos do sada neeviden rane imovine obveza je svih vlasnika/korisnika imovine, a dužni su je proves u okviru redovnog postupka ažuriranja poslovnih knjiga i osiguranja realnos svojih financijskih izvješća. Sukladno Upu , postupak procjene vrijednos do sada neeviden rane imovine provodit će se: internom procjenom, po ovlaštenom procjenitelju, u iznosu pojedinačne vrijednos od jedne kune5.

S obzirom na to da je izrada nove Uredbe o Registru i novog proširenog obrasca za unos podataka o imovini u Registar u jeku, a njihova javna objava planirana je do kraja ove godine, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, u čijoj je nadležnos vođenje Središnjeg registra, pristupio je izmjeni strukture Središnjeg registra, u smislu da se is nadopuni:

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Prema jednoj od smjernica Naputka, a s ciljem usklađivanja propisa kojima se uređuje pitanje upravljanja državnom imovinom i proračunskih propisa, a s me i pitanje obuhvata cjelokupne državne imovine, Državni ured za upravljanje državnom imovinom je, između • novim kategorijama i novim oblicima imovine s ciostalog, dužan: ljem da u konačnici obuhva sve postojeće oblike imovine • podatke u Središnjem registru nadopuni podacima o vrijednos imovine po bruto principu (nabav- • dodatnim podacima u svrhu ažuriranja/sastavljanja bilance državne imovine (opisni i financijski pona i otpisana vrijednost) za svaku jedinicu svakog daci) pojavnog oblika imovine, sukladno klasifikaciji iz • dodatnim podacima za potrebe upravljanja i rasRačunskog plana s oznakom načina utvrđivanja vripolaganja državnom imovinom (podaci o ocjeni jednos : knjigovodstvena vrijednost – revalorizirafunkcionalnos i fizičkom stanju imovine, te o načini trošak nabave, interna procjena – evidencijska nu korištenja imovine), (aproksima vna) vrijednost, po ovlaštenom proa sve u skladu sa smjernicama u prethodno pojašnjecjenitelju – tržišna vrijednost, evidencijska vrijednom Naputku i Upu . nost jedne novčane jedinice, te

• temeljem navedenoga kreira i svim vlasnicima i korisnicima državne imovine dostavi novi proši- 6. Proces vrednovanja imovine reni obrazac za unos podataka u Središnji registar. Pristup i metodologija vrednovanja ovisi o tomu može Uputom o priznavanju, mjerenju i eviden ranju li se imovina vrednova prema tržišnom principu ili imovine u vlasništvu Republike Hrvatske definirani ne. Ako ne može, tada se vrijednost državne imovine su obveznici njene primjene i obuhvat imovine, naglašena je potreba usklađivanja knjigovodstvenog stanja i evidencije imovine, definirana su načela iskazivanja vrijednos imovine i postupci procjene vrijednos do sada neeviden rane imovine. Prema smjernicama Upute, podsjećamo, svi pojavni oblici državne imovine, pojedinačno i zbirno, moraju se iskaza vrijednosno:

• Prilikom iskazivanja imovinskih čes ca u anali čkim evidencijama i zbirno u glavnoj knjizi eviden rana

Primjerice, vrednovanje na temelju procijenjene vrijednos imovine (trošak zamjene); vrednovanje na osnovi očekivanih prihoda od uporabe; tržišno vrednovanje prema pojavnim obilježjima sličnoj imovini (usporedna metoda) i simbolično eviden ranje po jednoj novčanoj jedinici.

Procjena vrijednost imovine po metodi jedne kune provodit će se za onu imovinsku čes cu čiju vrijednost zbog njezinih specifičnih obilježja nije opravdano, ni moguće procijenjiva . Radi se isključivo o specifičnim vrstama imovine, koja spada u kategoriju kulturno-povijesne baš ne, neotuđivih prirodnih bogatstava, nekih infrastrukturnih objekata i sl. 5

UDK 332.10

EKONOMIKA

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

evaluacija za sve nekretnine u Republici Hrvatskoj, utvrđuje na osnovu procijenjenih troškova zamjene neovisno u čijem su vlasništvu, osim ako posebnim uvažavajući i stupanj otpisanos (amor ziranos ), zakonom nije propisano drukčije. na osnovu troškova alterna vne uporabe ili jednom novčanom jedinicom. Proces vrednovanja imovine 2) Procjena vrijednos nekretnine definira se kao mul disciplinarni postupak tržišnog vrednovanja trebao bi obuhva priznavanje i mjerenje državne prema zadacima naručitelja, koji provode ovlašteni imovine, s jedne strane i upravljanja troškovima i resudski vještaci za procjenu nekretnina i ovlašteni zulta ma, s druge strane, odnosno: evidenciju stjesudski procjenitelji, čija ovlaštenja proizlaze iz pocanja (inicijalno priznavanje), naknadno vrednovanje sebnih propisa kojima se uređuje rad sudova i poimovine, izvještavanje o strukturi imovine i dinamici, stupci izvlaštenja. te izvještavanje o učincima uporabe imovine, a kako 3) Uredba se primjenjuje i prilikom procjene vrijedje prikazano u tablici u nastavku. nos nekretnina za koje ne postoji tržište, te se naTablica 1. Vrednovanje imovine vodi da se u takvim slučajevima vrijednost može procijeni na temelju tržišnih modela. Ak vnos Vrijednosni iskaz 4) Uredbom se uređuju i opći načini procjene vrijedevidencija nekretnine: nabavna vrijednost, ispravak nos nekretnina. U tom pogledu definira se: osnostjecanja vrijednos , sadašnja knjigovodstvena vrijedvica za vrednovanje nekretnine; metode za procje– inicijalno nost, procjenjena (tržišna) vrijednost; priznavanje financijska imovina: nominalna vrijednost, nu vrijednos nekretnina (poredbena prihodovna fer vrijednost (imovina namjenjena trgovanju i troškovna metoda) i odabir metode procjene vrii prodaji), ugovoreni iznos (kredi i potražijednos nekretnina prema vrs nekretnine: vanja), trošak nabave (ulaganja koja se drže • Poredbena metoda za utvrđivanje tržišne vrido dospijeća). jednos neizgrađenih i izgrađenih zemljišta, a naknadno prema procijenjenoj vrijednos imovine; koris se i za procjenu vrijednos samostojevrednovanje amor ziranom trošku; ćih, poluugrađenih i ugrađenih obiteljskih kuća, imovine/ prema očekivanim prihodima od njene upoobiteljskih kuća u nizu, stanova, garaža kao povrednovanje rabe; moćne građevine, garažnih parkirnih mjesta, u poslovnim vrednovanje prema pojavnim obilježjima sličknjigama do sada noj imovini; parkirnih mjesta i poslovnih prostora. Poredbeneeviden rane tržišno vrednovanje prema pojavnim obilježnom metodom se tržišna vrijednost određuje iz jima sličnoj imovini (usporedna metoda). imovine najmanje tri kupoprodajne cijene (transakcije) izvještavanje o obračunske vrijednos : nominalna, diskon poredbenih nekretnina. strukturi i dinamici rana, kapitalizirana • Prihodovna metoda za utvrđivanje tržišne vriizvještavanje o profitno orijen rana namjena: prihodi i rasjednos izgrađenih građevnih čes ca na kojima učincima uporabe hodi na imovini (kapitalni dobitak/gubitak, se nalaze najamne nekretnine, gospodarske i imovine naknada od najma, koncesijska naknada, didruge nekretnine, čija je svrha stvaranje prihovidenda, udjel u poslovnom rezultatu) da. neprofitno orijen rana namjena: administra• Troškovna metoda za utvrđivanje tržišne vrijedvna uporaba/transfer prava i vlasništva/ darovanje (jedna novčana jedinica, trošak nos izgrađenih građevnih čes ca na kojima se zamjene, vrijednost alterna vne uporabe nalaze zgrade javne namjene i drugi objek , čija imovine). svrha nije stvaranje prihoda, a posebno kod obiIzvor: sistema zacija autora teljskih kuća koje prema svojim obilježjima nisu usporedive. • Procjena vrijednos nekretnina provodi se te7. Uredba i Pravilnik o procjeni vrijednos meljem podataka o kupoprodajnim cijenama i nekretnina ugovorenim cijenama zakupa i/ili najma. U lipnju ove godine Vlada RH i Ministarstvo graditelj• Pravilnikom se razrađuju metode procjene vristva i prostornog uređenja donijeli su Uredbu o projednos nekretnina, utvrđuje se predmet procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/14) i Pravilnik cjene vrijednos nekretnina, te se razrađuju poo metodama procjene vrijednos nekretnina (NN, br. daci nužni za procjenu vrijednos nekretnine: 79/14). Navedenim podzakonskim ak ma stručno se • Prihodovna metoda se primjenjuje i za nei metodološki definira način procjene i izračun vrijedkretnine koje će zadrža javnu namjenu, ako nos nekretnina u Republici Hrvatskoj, neovisno u javna vlast razmatra zakup, primjerice: za čijem su vlasništvu. Uvidom u sadržaj Uredbe i Pravilupravne zgrade – prihodi od uredske namjenika može se istaknu : ne poredbene kakvoće: za dječje domove, dječje vr će, domove za rehabilitaciju djece: 1) Uredbom se uređuje način procjene vrijednos poredbene privatne ustanove, za škole: prinekretnina, način prikupljanja podataka i njihova

EKONOMIKA

hodi od poredbenih privatnih ili drugih zgrada takve namjene, i slične usporedbe. • Troškovna metoda se može koris kao potpora prihodovnoj metodi, pri čemu se mora uze u obzir ograničena gospodarska iskoris vost nekretnina po gospodarskom zastarijevanju6. • Poredbena vrijednost izgrađenih zemljišta obuhvaća vrijednost zemljišta, vrijednost građevine i vrijednost uređaja7. Tržišna vrijednost izgrađenih zemljišta može se utvrdi usporedbom kupoprodajnih cijena i pomoću poredbenih pokazatelja (pokazatelji prihoda i pokazatelji zgrade).

Literatura: Zakonodanski dokumen relevantni za provođenje sveobuhvatnog popisa i sustavno eviden ranje državne imovine: • Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13) • Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) • Zakon o fiskalnoj odgovornos (NN, br. 139/10) • Uredba o Registru državne imovine (NN, br. 55/11) • Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (NN, br. 118/13) • Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11) • Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11)

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Upute i naputci: • Naputak o vrs , načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potreba vođenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine (Ministarstvo financija RH, KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-0502/13-7). • Uputa o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (Ministarstvo financija RH, KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7).

Ostali propisi: • Uredba o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/14) • Pravilnik o metodama procjene vrijednos nekretnina (NN, br. 79/14). To vrijedi osobito za korištenje bivših nekretnina javne namjene, primjerice korištenja vojnih građevina u poduzetničke svrhe. 6

Pri tome se ne radi o zbroju navedenih vrijednos , već o jedinstvenoj vrijednos nekretnine koja obuhvaća sve svoje sastavne dijelove kao gospodarsku cjelinu. 7

UDK 332.10

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana) Zagreb, hotel Palace, 16. i 17. listopada 2014. Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Radit će se vrlo prak čno po pitanjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos te ćete nakon radionice znakako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika. Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu financijskog upravljanja. Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos ma i primjenu Naputka u praksi. Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE 13. i 14. studenoga, hotel Palace, Zagreb Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i financijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS-a i proračunskih korisnika, financijskim izvještavanjem, financijskim upravljanjem, fiskalnom odgovornošću i izradom financijskog plana/ proračuna. Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Ministarstva financija i akademske zajednice. Detaljan program pročitajte na stranici broj Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

UDK 331.2 336.1

ŠKOLSTVO

Posebni uvje rada u školama i dodaci na plaću Fadila Bahović * Autorica u tekstu obrazlaže što se sve u školstvu smatra radom u posebnim uvje ma, koliko iznose dodaci na plaću za svaku pojedinu vrstu rada u posebnim uvje ma, kako se navedeni dodaci obračunavaju i evidenraju u sustavu centralnog obračuna plaće, te koje su novine povezane s posebnim uvje ma rada donijeli granski kolek vni ugovori za zaposlenike u školskim ustanovama zaključeni u travnju i svibnju ove godine.

1. Uvod

2. Dodaci na plaću za posebne uvjete rada u osnovnim školama Zaposlenicima u javnim službama koji rade na poslo-

vima kod kojih postoje posebni uvje rada, pripada pravo na dodatak na plaću po toj osnovi. Slično kao i u zdravstvu, socijali i kulturi, tako i u obrazovanju postoje posebni uvje rada. To su, primjerice, situacije kada učitelji1 rade s učenicima s teškoćama u razvoju, kada nastavu, umjesto u školi, izvode u bolnici gdje se učenik nalazi na dugotrajnom liječenju, kada rade u kombiniranim razrednim odjelima itd. Dakle, to su situacije koje od učitelja iziskuju dodatne napore, posebne pripreme, rad izvan škole i sl.

Za posebne uvjete rada utvrđen je dodatak na plaću, a koliko on iznosi i koja je osnova za njegov obračun prikazano je u sljedećoj tablici:

Učitelji, nastavnici, odgajatelji, stručni suradnici – uz napomenu da navedeni nazivi podrazumijevaju rodnu razliku.

2.1. Način obračuna dodataka na plaću za posebne uvjete rada zaposlenika osnovih škola

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Fadila Bahović, dipl. oec., Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta, Zagreb.

• rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu od I. do IV. razreda • rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu od V. do VIII. razreda • rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu s učenicima s lakšim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu • rad učitelja i stručnih suradnika s učenicima s teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu • rad učitelja s učenicima s teškoćama u razvoju po prilagođenom nastavnom programu • rad učitelja i stručnog suradnika s učenicima koji su zbog zdravstvenih ili drugih razloga smješteni u ustanove zdravstva ili ustanove socijalne skrbi, a kojima je organizirana nastava prema redovi m ili posebnim uvje ma • rad svih zaposlenika u školi za koju je utvrđen status škole s otežanim uvje ma rada • rad svih zaposlenika koji rade u školama do kojih, jer nemaju drugih mogućnos , u osobnoj organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu • rad učitelja predmetne nastave, koji jekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više ma čnih ili područnih škola.

Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12 – dalje u tekstu: TKU) utvrđeno je pravo zaposlenika na dodatak na plaću kada rade u posebnim uvje ma (čl. 55. TKU-a). TKU ne definira koji se uvje rada smatraju posebnim, ni koliko iznose dodaci na plaću po toj osnovi, već prepušta javnim službama da to definiraju i urede svojim granskim kolek vnim ugovorima. Tako su granskim kolek vnim ugovorima u obrazovanju (dalje u tekstu: GKU), člankom 13. Kolek vnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, br. 63/14 – dalje u tekstu: GKU za OŠ) i člankom 21. Kolek vnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 72/14 – dalje u tekstu: GKU za SŠ), zaključenim u travnju i svibnju ove godine, definirani posebni uvje rada na nešto drukčiji način u odnosu na prethodne granske kolek vne ugovore u obrazovanju.

Sukladno članku 12. GKU-a za OŠ, u osnovnim se školama radom u posebnim uvje ma smatra rad učitelja i stručnih suradnika kako slijedi:

ŠKOLSTVO

UDK 331.2 336.1

Tablica 1. Dodaci na plaću za posebne uvjete rada za zaposlenike osnovnih škola Naziv dodatka na plaću Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 2 razreda u kojemu je do 8 učenika Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 2 razreda u kojemu je 9 i više učenika Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 3 razreda u kojemu je do 7 učenika Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 3 razreda u kojemu je 8 i više učenika Rad u kombiniranom odjelu razredne i predmetne nastave s 4 i više razreda u kojemu je do 6 učenika

Rad u kombiniranom odjelu razredne i predmetne nastave s 4 i više razreda u kojemu je 7 i više učenika

% uvećanja

Osnova za obračun

Šifra u COPu*

Osnovna plaća

10536

10 %

Osnovna plaća

10570

10 %

Osnovna plaća

10570

15 %

Osnovna plaća

10572

15 %

20 %

Rad u razrednom odjelu s učenicima po prilagođenom programu – 1 prilagođeni program

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Rad u kombiniranom razrednom odjelu u koji je integriran učenik s lakšim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu

Rad u razrednom odjelu s učenicima po prilagođenom programu – 2 prilagođena programa

Rad u razrednom odjelu s učenicima po prilagođenom programu – 3 prilagođena programa

14 %

21 %

Učitelju razredne nastave-osnovna plaća Učitelju predmetne nastave – održani sa Učitelju razredne nastave – osnovna plaća Učitelju predmetne nastave – održani sa Učitelju razredne nastave – osnovna plaća Učitelju predmetne nastave – održani sa Učitelju razredne nastave – osnovna plaća Učitelju predmetne nastave – održani sa Učitelju razredne nastave – osnovna plaća Učitelju predmetne nastave – održani sa Učitelju razredne nastave-osnovna plaća Učitelju predmetne nastave – održani sa

10572

10568

10574

10562

10564

10566

Rad učitelja koji radi u razrednom ili predmetnom odjelu redovne škole pri zdravstveno-rehabilitacijskoj ustanovi Rad stručnog suradnika koji radi u razrednom ili predmetnom odjelu redovne škole pri zdravstveno-rehabilitacijskoj ustanovi Rad učitelja koji radi u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini s učenicima s većim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu Rad stručnog suradnika koji radi u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini s učenicima s većim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu Rad učitelja predmetne nastave, koji jekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više ma čnih ili područnih škola Rad svih zaposlenika koji rade u školama do kojih, jer nemaju drugih mogućnos , u osobnoj organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu

10 %

Održani sa

10578

10 %

Održani sa

10560

12 %

Osnovna plaća

10576

12 %

Osnovna plaća

10556

Dnevna zarada

10538

Osnovica za obračun plaće u javnim službama (5.108,84 + 5 %)

Faktor uvećanja 1,05 za zaposlene koji ostvaruju ovo pravo

* sustav centralnog obračuna plaća Zadnja dva prava navedena u gornjoj tablici su ujedno i novougovorena prava za zaposlenike osnovnih škola, koja zaposlenici ostvaruju od 1. travnja 2014. godine, od kada se primjenjuje novi GKU za OŠ. Iz gornje je tablice vidljivo da se dodatak na plaću za posebne uvjete rada ne obračunava uvijek na osnovnu plaću, već se ponekad obračunava samo na dio radnog vremena: ponekad samo na održane sate, a ponekad na dnevnu zaradu. Dakle, osnova za obračun dodatka je različita. Primjerice, učitelj engleskoga jezika će ostvari pravo na dodatak na plaću od 5 % za rad u kombiniranom razrednom odjelu u koji je integriran učenik s lakšim teškoćama u razvoju, ali samo za onaj dio svog radnog vremena kojeg provede u tom razrednom odjelu, dakle za određeni broj sa rada, a ne za cjelokupno svoje radno vrijeme, ako radi i u drugim razrednim odjelima u kojima nije integriran takav učenik. Suprotno od njega, učitelj razredne nastave ostvaruje

UDK 331.2 336.1

pravo po ovoj osnovi na dodatak na cijelu osnovnu plaću, jer on svoje ukupno radno vrijeme provede u takvom razrednom odjelu u koji je integriran učenik s lakšim teškoćama u razvoju. Također, iz tablice je vidljivo kako na neke od navedenih dodataka imaju pravo samo učitelji, dok se drugi odnose i na stručne suradnike. Za razliku od prethodnog GKU-a za OŠ, prema kojemu je bilo dovoljno da učitelj radi u kombiniranom odjelu razredne nastave s 2 razreda i da na osnovu toga ostvari pravo na dodatak na plaću od 10 %, sada to više nije tako. Novi GKU za OŠ uvodi dodatni kriterij, a to je broj učenika. Tako će učitelj, koji radi u kombiniranom odjelu razredne nastave s 2 razreda u kojemu je do 8 učenika, ostvari pravo na dodatak na plaću od 5 %, a ako u istom takvom kombiniranom odjelu ima više od 8 učenika, učitelj će ostvari pravo na dodatak na plaću od 10 %. Slična je podjela napravljena i za rad učitelja u kombiniranom odjelu razredne nastave s tri i če ri razreda. Manji broj učenika u kombiniranom odjelu nosi i manji dodatak na plaću, a veći broj učenika nosi veći dodatak na plaću.

ŠKOLSTVO

nom nastavnom satu (a u razrednom odjelu je moguće ima najviše tri učenika koji pohađaju nastavu po prilagođenom programu), zaposlenici srednjih škola ostvaruju pravo na dodatak od 7 % isključivo za jedan prilagođeni program po održanom nastavnom satu. To u konačnici znači da zaposlenici osnovnih škola mogu ostvari pravo na 7 %, 14 % ili 21 % dodatka na plaću za rad s učenicima po prilagođenom programu ovisno o broju prilagođenih programa tj. broju učenika (od jednog do najviše tri), a zaposlenici srednjih škola mogu ostvari isključivo 7 % dodatka na plaću po toj osnovi. Razlika u obračunu ovog dodatka temelji se na različi m odredbama granskih kolek vnih ugovora za zaposlenike osnovnih i srednjih škola.

2.2. Način obračuna dodataka na plaću za rad s učenicima po prilagođenom programu Na primjeru u nastavku prikazat će se način obračuna dodatka na plaću za rad s učenicima po prilagođenom programu. Pretpostavimo da učitelj ima 3 učenika u istom razrednom odjelu osnovne škole s kojima radi po prilagođenim programima. Učitelj za rad s učenikom po prilagođenom programu ima pravo na dodatak na plaću od 7 % za održane nastavne sate (dakle, ne na cijelu plaću, već samo na određeni broj sa odrađenih u posebnim uvje ma). Učitelj je izradio 3 različita prilagođena programa za 3 učenika i u takvim posebnim uvje ma rada odradio je 34 sata mjesečno. U primjeru se koris mjesečni fond sa rada iz svibnja 2014. godine (22 dana x 8 sa = 176 sa ). Obračun dodatka na plaću za učitelja (7 godina radnog staža), bio bi sljedeći:

2014. godine radio u razrednom odjelu s tri učenika za koje je izradio tri prilagođena programa. Na platnoj lis zaposlenika kreiranoj u sustavu centralnog obračuna plaća (dalje u tekstu: COP) ovaj je dodatak

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Primjer različito ugovorenog dodatka na plaću je dodatak za rad s učenicima po prilagođenom programu. Dok zaposlenici osnovnih škola imaju pravo na dodatak od 7 % za svaki prilagođeni program po održa-

Za ostvarivanje prava učitelja na dodatak na plaću za rad u kombiniranom razrednom odjelu, uveden je dodatni kriterij, a to je broj učenika. O broju učenika ovisi i postotak dodatka na plaću. Za razliku od prethodnog GKU-a za OŠ iz 2011. godine, novi GKU za OŠ zaključen u travnju ove godine ne predviđa dodatak na plaću za učitelje predmetne nastave za rad u kombiniranom odjelu predmetne nastave za manje od če ri razreda. Dakle, učitelj predmetne nastave treba radi u kombiniranome odjelu predmetne nastave s če ri i više razreda da bi ostvario dodatak na plaću za rad u kombiniranom odjelu. Tablica 2. Obračun dodatka na plaću učitelju za rad s učenicima po prilagođenom programu – ogledni priAko zaposlenik ostvaruje pravo na uvećanje osnovne mjer plaće zbog rada u posebnim uvje ma po više osnova, isplaćuje mu se uvećanje osnovne plaće po najviše Red. Stavke Iznosi u br. kunama dvije najpovoljnije osnove. Dakle, niz je dodataka na Osnovna plaća plaću za posebne uvjete rada, koji se kreću u rasponu 1. (koeficijent x osnovica) + 0,5 % po godini 7.006,14 od 5 % do 21 %, ovisno o vrs rada u posebnim uvjeradnog staža ma. S obzirom da zaposlenik može ostvari pravo (1,325 x 5.108,84) + 3,5 % po najviše dvije osnove, moguće je da njegovi dodaci Bruto cijena sata rada na plaću za posebne uvjete rada budu i veći od 21 %. 2. (osnovna plaća / mjesečni fond sa ) 39,81 Upravo zbog činjenice da se razlikuju osnove za obra7.006,14 /176 čun pojedinog dodatka na plaću, kao i korisnici pojeDodatak na plaću (7 % x 3 programa = 21 %) dinog prava, obračun dodataka na plaću za posebne 3. (bruto cijena sata rada x 21 % x broj sa rada uvjete rada ujedno je i najsloženiji dio obračuna plaće po prilagođenom programu) 284,27 zaposlenika. Uz to treba naglasi kako neki od doda=39,81 x 21 % x 34 taka za posebne uvjete rada nisu na is način ugovo- Iz ove tablice je vidljivo kako će učitelj dobi 284,27 reni za zaposlenike osnovnih i srednjih škola. kuna dodatka na bruto plaću, jer je 34 sata u svibnju

ŠKOLSTVO

UDK 331.2 336.1

nazvan 10566 – Dodatak za rad učitelja s učenicima (5.108,84 x 5 %). Na žalost, ovo pravo nije na iden čan način ugovoreno za osnovne i srednje škole, što po 3 prilagođena programa. bi u svakom slučaju doprinijelo ujednačenos ta dva 2.3. Najčešća pitanja i odgovori sustava. U COP-u je ova razlika uzeta u obzir i naprav1) Što znači pravo na uvećanje osnovice za obračun ljeni su algoritmi za obračun ovog dodatka posebno plaće u javnim službama od 5 % za zaposlenike za osnovne, a posebno za srednje škole.

prema članku 13., stavku 6. GKU-a za OŠ? Kako to obračuna ? Misli li se na osnovicu u iznosu od 5.108,84 kn ili osnovicu od 3.326,00 kn? Zaposlenici prema članku 13. stavku 6. GKU-a za OŠ ostvaruju pravo na uvećanje osnovice za obračun plaće u javnim službama za 5 %. Navedena osnovica iznosi 5.108,84 kn te se ista uvećava za 5 % radi ostvarenja ovog prava. U konačnici to znači veću osnovnu plaću za 5 %.

3. Dodaci na plaću za posebne uvjete rada u srednjim školama Sukladno članku 21. GKU-a za SŠ, u srednjim se školama radom u posebnim uvje ma smatra rad nastavnika kako slijedi: • rad nastavnika koji rade u posebnim ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju i u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama učenika s poteškoćama u razvoju pri redovnim školama • rad nastavnika koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u razredne odjele redovne nastave • rad odgajatelja koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u odgojne skupine u učeničkim domovima • rad svih zaposlenika koji rade u srednjoškolskim ustanovama do kojih, jer nemaju drugih mogućnos , u osobnoj organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu • rad nastavnika koji jekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više ma čnih ili područnih škola.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

2) Novo pravo za zaposlenike škola je i pravo na uvećanje plaće za 5 % za one zaposlenike, koji svakodnevno putuju do škole 100 i više km u vlas toj organizaciji, jer nema druge mogućnos . Znači li to da od kuće do škole mora bi najmanje 50 km (pa je to onda ukupno 100 km u oba smjera) ili to mora bi 100 km (pa je na posao i s posla to ukupno 200 km)? Iako će nedavno osnovano zajedničko Povjerenstvo za tumačenje Kolek vnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama treba da svoje tumačenje ove odredbe, koja se doista može shva na različite načine, Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta do tada odobrava sredstva za isplatu navedenog dodatka, tako da zaposlenik treba putova do škole naj- Za sve prethodno navedene posebne uvjete rada namanje 50 km, što u oba smjera iznosi ukupno 100 km. stavniku pripada pravo na određeni dodatak na plaću. Koliko oni iznose i koja je osnova za njihov obra3) Primjenjuje li se uvećanje od 5 % za učitelje koji čun, prikazano je u sljedećoj tablici: rade na više područnih ili ma čnih škola i na one koji rade u jednoj ma čnoj i dvije područne škole Tablica 3. Dodaci na plaću za posebne uvjete rada za zapo(npr. učitelj stranih jezika, vjeroučitelji i sl.)? slenike srednjih škola Da, primjenjuje se, s napomenom da učitelj predmet% Osnova za Šifra u ne nastave ostvaruje ovo pravo pod uvjetom da radi Naziv dodatka na plaću uvećaobračun COPu* u tri ili više ma čnih ili područnih škola u istom danu. nja

4) Znači li uvećanje od 5 % na osnovicu is iznos od 255,00 kn svima koji to pravo ostvaruju ili se tako uvećana osnovica množi s koeficijentom pojedinog učitelja? Pravo zaposlenika koji moraju prijeći do škola i nazad najmanje 100 km u jednom danu, i to vlas m prijevoznim sredstvom na različite je načine ugovoreno granskim kolek vnim ugovorima za zaposlenike osnovnih i srednjih škola. Dok se zaposlenicima osnovnih škola povećava osnovica za obračun plaće u javnim službama za 5 % (5.108,84 + 5 %), što u konačnici znači i veću osnovnu plaću, pa i veće dodatke na plaću, svi zaposlenici srednjih škola iz ove grupe ostvaruju pravo na jednak iznos dodatka u visini od 255,44 kuna. Oni i ostvaruju pravo na dodatak koji iznosi 5 % od osnovice za obračun plaće u javnim službama

Rad nastavnika u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama s učenicima s poteškoćama u razvoju pri redovnim školama Rad nastavnika u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama s učenicima s većim poteškoćama u razvoju pri redovnim školama Rad stručnih suradnika u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama s učenicima s većim poteškoćama u razvoju pri redovnim školama Rad nastavnika s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u razredne odjele redovne nastave – po prilagođenom programu

10 %

Osnovna plaća

10552

10 %

Osnovna plaća

10550

10 %

Osnovna plaća

10558

Održani sa

10207

UDK 331.2 336.1 Rad odgajatelja koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u odgojne skupine u učeničkom domu – po prilagođenom programu Rad svih zaposlenika koji rade u posebnim ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju: 1. Centru za odgoj i obrazovanje, Zagreb 2. Školi za osposobljavanje i obrazovanje „Vinko Bek“, Osijek Rad nastavnika, koji jekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više ma čnih ili područnih škola Rad svih zaposlenika koji rade u školama do kojih, jer nemaju drugih mogućnos , u osobnoj organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu

ŠKOLSTVO 10261

Održani sa

15 %

Osnovna plaća

1018

Dnevna zarada

10166

255,44 kn tj. 5 % od osnovice za obračun plaće u javnim službama

1008

* sustav centralnog obračuna plaća Kao i za zaposlenike osnovnih škola, tako su i za zaposlenike srednjih škola ugovorena dva nova prava, a riječ je o zadnja dva prava navedena u gornjoj tablici, koja zaposlenici ostvaruju od 1. svibnja 2014. godine. I na kraju je potrebno napomenu kako je moguće da se zbog tumačenja novoosnovanih povjerenstava za tumačenje granskih kolek vnih ugovora u obrazovanju promijeni i osnova za obračun pojedinog dodatka na plaću za rad u posebnim uvje ma, ako navedena povjerenstva zauzmu drukčije stavove u odnosu na dosadašnje. Nažalost, ugovorne su strane prilikom zaključivanja novih granskih kolek vnih ugovora u obrazovanju u 2014. godini propus le priliku preciznije definira posebne uvjete rada u školama i ujednači način obračuna navedenih dodataka za zaposlenike osnovnih i srednjih škola.

4. Dodaci na plaću za otežane uvjete rada u osnovnim i srednjim školama

Za razliku od drugih posebnih uvjeta rada koji su uvijek povezani s radom s učenicima (rad s učenicima s manjim ili većim teškoćama u razvoju, rad s učenicima po prilagođenom programu, rad s učenicima u posebnim ustanovama, zdravstvenim ustanovama itd.), ovdje je riječ o mjestu rada – školi koja se nalazi na određenom području. Upravo zbog toga je ovo jedini dodatak za posebne uvjete rada, koji se isplaćuje zaposlenicima cijelu školsku godinu, a ne samo za vrijeme nastave, kao što je to slučaj s ostalim dodacima na plaću za posebne uvjete rada. Potrebno je naglasi kako je novi GKU za OŠ donio i jednu promjenu u odnosu na prethodni GKU, a to je smanjenje navedenog dodatka s 20 % na 10 %. Na ovaj su način izjednačena prava zaposlenika osnovnih škola s pravima zaposlenika srednjih škola – naravno, kada je riječ o školama koje rade u otežanim uvje ma. Oba granska kolek vna ugovora sadrže popis škola koje rade u otežanim uvje ma (osnovne škole s takvim statusom navedene su u čl. 14. Kolek vnog ugovora za OŠ, a srednje škole u čl. 19. Kolek vnog ugovora za SŠ), te se navedeni dodatak na plaću odnosi isključivo na zaposlenike škola koje se nalaze na popisu.

Među m, za zaposlenike osnovnih škola koji samo dio radnog vremena rade u školama s otežanim uvje ma koris se element u evidenciji radnog vremena u obračunu (opcija COP) pod nazivom 10540 – Dodatak za rad u školama s otežanim uvje ma rada. Na platnim listama zaposlenika srednjih škola kreiranim u COP-u ovaj je dodatak nazvan 1016 - Dodatak za rad u srednjoškolskoj ustanovi s otežanim uvje ma rada.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Dodatak na plaću od 10 % za rad u školi s otežanim uvje ma rada obračunava se na osnovnu bruto plaću. Na platnim listama zaposlenika osnovnih škola kreiranim u COP-u ovaj je dodatak označen kao 1014 – Dodatak za rad u osnovnoškolskoj ustanovi s otežanim uvje ma rada, a odnosi se na zaposlenike koji stalno rade u područnim ili ma čnim školama s otežanim uvje ma. Za njih se ovaj dodatak unosi po Evidenciji dodataka/odbitaka (svima ili samo odabranom proizvoljnom skupu zaposlenika) u opciji COP-Evidencije.

Jedan od posebnih uvjeta rada zaposlenika osnovnih i srednjih škola je i rad u školi, koja radi u otežanim uvje ma. Ova vrsta posebnih uvjeta rada izdvaja se od drugih po tome što je više povezana s lokacijom škole, a ne toliko s radom s učenicima. Naime, u Hrvatskoj postoje škole sa statusom škola, koja radi u otežanim uvje ma rada. Takav su status škole dobile temeljem određenih kriterija, a uglavnom se radi o školama koje se nalaze u područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim i otočnim područjima odnosno područjima koja predstavljaju specifične životne sredine zbog svog malog i/ili disperziranog broja stanovnika, slabe prometne povezanos s ostatkom Hrvatske, niske stope nataliteta i sl.

Upravo se u m područjima, radi njihovog društvenog i gospodarskog razvoja, pokušava zadrža nastavno osoblje. Jedan od načina je bila dodjela ( m školama u navedenim područjima) posebnog statusa – statusa škole koja radi u otežanim uvje ma rada. To je svim zaposlenicima škole osiguravalo dodatak na plaću od 10 %. Dakle, dodatak na plaću za rad u školi s otežanim uvje ma rada odnosi se na sve zaposlenike škole s otežanim uvje ma rada, bez obzira na to radi li se o nastavnom ili nenastavnom osoblju.

ZDRAVSTVO

UDK 657.2

Novine u sustavu računovodstva i planiranja u zdravstvu Ivana Jakir-Bajo *

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Prijedlog izmjena i dopuna pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu objavljen je na internetskim stranicama Ministarstva financija te dostavljen obveznicima na mišljenje. Promjene obuhvaćaju i evidencije u sustavu zdravstva. Iako će se računovodstvo po novom računskom planu vodi od 1. siječnja 2015. godine, nova ekonomska klasifikacija, na kojoj počiva računski plan, koris t će se već za proces planiranja za razdoblje 2015. – 2017.

1. Promjene u računovodstvenom praćenju

2. Promjene u planiranju i izvršavanju financijskog plana

Ustanove u zdravstvu financiraju se najvećim dijelom iz tri izvora: Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, županije odnosno Grada Zagreba i vlas h izvora (ostvarivanjem prihoda po posebnim propisima i obavljanjem poslova na tržištu). HZZO i zdravstvene ustanove sklapaju ugovor, kojim se uređuju međusobna prava i obveze u svezi s provođenjem bolničkog liječenja i specijalis čko-konzularne zdravstvene zaš te. Ugovorom se utvrđuje i maksimalan iznos sredstava, koje ustanova dobiva od HZZO-a za razdoblje utvrđeno ugovorom. Ustanova se obvezuje uskladi rashode za pruženu zdravstvenu zaš tu osiguranim osobama HZZO-a s dobivenim prihodima.

Ono što bi moglo rezul ra većim promjenama u računovodstvu ustanova u zdravstvu od gore navedenih, posebice onih državnih, je njihovo uključivanje u sustav državne riznice. Zdravstvene ustanove u vlasništvu države proračunski su korisnici državnog proračuna. Prihodi i rashodi svih proračunskih korisnika trebaju bi , sukladno odredbama Zakonu o proračunu, kao i preporukama Državne ureda za revizije, dio proračuna.

Od 1. siječnja 2015. godine najavljen je izlazak HZZO-e iz državnog proračuna i državne riznice, ali i uključivanje ustanova u zdravstvu u vlasništvu države, kao i onih u sanaciji, u državni proračun. Predviđeni način iskazivanja zdravstvenih ustanova u vlasništvu države Sredstva koja ustanove u zdravstvu ostvaruju na te- u državnom proračunu prikazan je u nastavku. melju ugovora s HZZO-om eviden raju se u podskupini 671 – Prihodi iz proračuna, na osnovnom računu 67131 – Prihodi na temelju ugovorenih obveza. Prihodi se mogu eviden ra anali čki prema vrstama, kao npr. 671311 – zdravstvena zaš ta, 671312 – transplatacije, 671313 – posebno skupi lijekovi, 671314 – zaš ta zdravlja na radu i td. Promjenama računskog plana predviđena je promjena podskupine računa u okviru koje će ustanove u zdravstvu eviden ra prihode od HZZO-a, ali logika ostaje ista. Oni poslovne događaje i transakcije koji su do sada bili eviden rani u podskupini 671 – Prihodi iz proračuna, na osnovnom računu 67131 – Prihodi na temelju ugovorenih obveza, od 1. siječnja bi se eviden rali u podskupini 673 – Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza, na osnovnom računu 67311 – Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza. Iz naziva računa, sada je razvidnije, da se u okviru njega eviden raju prihodi na temelju ugovornog odnosa, ali isključivo s HZZO-om. *

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

UDK 657.2

ZDRAVSTVO

Dakle, zdravstvene ustanove u vlasništvu države postaju područne riznice. One bi po sustavu SAP podmirivale svoje obveze iz prihoda koje ostvaruju od HZZO-a. Ustanove bi i nadalje fakturirale svoje usluge HZZO-u, a HZZO navedene usluge podmirivao uplatom na jedinstveni račun državnog proračuna. Temeljem upisane šifre ustanove RKP-a u pozivu na broj uplate, prepoznaje se ustanova kojoj je uplata namijenjena. Ustanovi se daje mogućnost podmirivanja rashoda u visini ostvarenih prihoda. Stoga ustanova u svom knjigovodstvu otvara potraživanje iz državnog proračuna za sredstva uplaćena na jedinistveni račun, koja su prihod ustanove. Ovaj izvor financiranja je fleksibilan za potrošnju i nije ograničen visinom planiranih sredstva, već uplatom prihoda. Ustanova će unosi zahtjeve za plaćanje rashoda, koji se podmiruju iz spomenu h prihoda u sustav državne riznice. Obveze se podmiruju izravno dobavljačima, a ustanova iz sustava SAP-a državne riznice zaprima informaciju o podmirenoj obvezi, te na temelju iste provodi potrebna knjiženja. Vlas prihodi ustanova i nadalje bi se uplaćivali na račun ustanove u poslovnoj banci s kojeg bi se i podmirivale obveze, koje ustanove financiraju iz h izvora. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna bit će potrebno propisa navedeno izuzeće. Is model trebaju primijeni i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za sve korisnike iz svoje nadležnos , pa me i ustanove u zdravstvu. Jasno preduvjet je uspostava rizničnog sustava poslovanja. Evidencije kod zdravstvenih ustanova – uključenih u proračun (državni ili JLP(R)S) Opis

Iznos

Račun Duguje Potražuje 96731

2. Podmirenje računa od HZ- 1.000 ZO-a – uplata u riznicu

16721

16731

96731

67311

3. Zaprimljen račun dobavl- 1.000 jača

3/4

4. Riznica izravno podmiruje 1.000 račun dobavljaču

16721

Uslijed otkazivanja posljednjeg GKU-a javnih službi, koji je uređivao pravo prijevoza (GKU za djelatnost socijalne skrbi), sve djelatnos javnih službi od svibnja 2014. nužno primjenjuju članak 67. TKU-a, odnosno nove odredbe o prijevozu, jer od tada više ne postoji ni jedan GKU koji je na snazi, a uređuje pravo prijevoza. S obzirom na potpuno drugačiji način obračuna te na činjenicu da je cijeli članak 67., koji definira pravo prijevoza kompliciran za tumačenje, a tumačenja Komisije često budu kontradiktorna odredbama samog članka, javlja se potreba za rješavanjem svih nedoumica i upita u najkraćem mogućem roku. Osim područja prijevoza, brojni upi postoje i o pitanju primjene ograničenja propisanih Dodatkom II TKU-a, kojim se nastavljaju primjenjiva restrikcije u isplatama i u 2014., 2015. i 2016. godini, s obzirom na to da u proračunu i dalje nema prostora za isplate određenih materijalnih prava. Uslijed velikog broja upita, osvrnut će se i na druga aktualna područja iz radnog prava. Radi efikasnijeg odvijanja radionice, pozivamo vas da svoja specifična pitanja unaprijed dostavite e-poštom na: pitajcentar@ m4pin.hr i centar@ m4pin.hr. Naknada za sudjelovanje po sudioniku za usavršavanje iznosi 590,00 kuna (uključen PDV). Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-43, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-335 (fax), 01/5531-755, 099/3037-677, 099/3037-678

RADIONICE U SPLITU I RIJECI! S obzirom na veliki interes za teme interak vnih radionica UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA I NOVOSTI U POSTUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA te PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA, odlučili smo ih održa i u Rijeci 19.11. i Splitu 20.11.

Ono što se mijenja kod HZZO-a je potreba odvojenog iskazivanja troškova i obveza prema ustanovama koje su proračunski korisnici od onih privatnih. Zbog navedenoga su otvoreni i dodatni osnovni računi na rashodima naknada građanima i kućanstvima. To je potrebno zbog same konsolidacije rashoda HZZO-a i ustanova u zdravstvu, koje su proračunski korisnici kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kako bi se izbjeglo dupliciranje rashoda.

Zagreb, hotel Palace, 17. studenog 2014. godine, od 10.00 do 14.00 h

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

16731

- novine i posebni slučajevi primjene kolek vnih ugovora i radnopravnih propisa

1. Ispostavljen račun HZZO-u 1.000

PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 351.1

Korištenje javnih površina Desanka Sarvan * U cilju pravne zaš te javnih površina čini se nužnim definira ih kao javna dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS-a. Također, detaljnijim propisivanjem ovog pitanja u ZKG-u, doprinijelo bi se boljem pravnom uređenju u smislu jednoobraznos načina postupanja pri odobravanju korištenja javnih površina i u odnosu na plaćanje naknade, odnosno poreza za korištenje javne površine, a da se pritom ne bi ograničila prava JLS-a u odlučivanju o pitanjima korištenja javnih površina.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Korištenje javnih površina u JLS-u značajno je s jedne strane, zbog organizacije obavljanja gospodarskih djelatnos koje se pretežno jekom ljetne sezone mogu obavlja na javnim površinama i s druge strane prihoda proračuna, koje ostvaruju JLS-i od korisnika, a koji obavljaju te djelatnos na javnim površinama. To je od naročitog značaja za primorske JLS-e u Republici Hrvatskoj, kojima omogućavanje korištenja javnih površina u turis čkoj sezoni omogućuje i bolju turis čku ponudu i bolje poslovanje poduzetnika.

150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12), u članku 43. određuje da plaćanje poreza na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe, koje koriste javne površine. Porez se plaća u visini, na način i pod uvje ma koje propišu općina ili grad, a što se sve smatra javnom površinom svojom odlukom propisuje općina ili grad. O pravnom statusu javnih površina ni ZKG ni drugi posebni zakoni nemaju izriči h odredbi, te stoga postoje različita mišljenja, a kako JLS-i financiraju izgradnju javnih površina, kao i održavanje h nekretnina, oni određuju način korištenja javnih površina1, odnosno obavljaju de facto sva vlasnička ovlaštenja. Budući da su javne površine objek i uređaji komunalne infrastrukture, kojima se ima pravo služi svatko, smatramo stoga kako bi te navedene objekte i uređaje de lege ferenda bilo potrebno odredi kao javna dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS-a, dok je prema članku 101. Zakona o cestama (NN, br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13 i 148/13) nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

Prema zakonskoj definiciji, javne površine su javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta i javno prometne površine (st. 7., čl. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu – NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12, 94/13 i 153/13 – dalje u tekstu: ZKG). Prema točki 27., članka 3. Zakona o prostornom uređenju (NN, br. 153/13): površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvje ma (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklis čke 2. Akt o odobravanju korištenja javne staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igralipovršine šta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.). Iako ZKG ne sadrži posebne odredbe o pravnoj osnovi Pitanje načina na koji JLS-i pravno uređuju odnose s za korištenje javnih površina, praksa je pokazala kako korisnicima javnih površina nije zakonski pobliže de- JLS-i mogu općim aktom predstavničkog jela u nefinirano. O korištenju javnih površina samo su dvije posrednoj provedbi ZKG-a na različite načine odredi akt, kojim se odobrava korištenje javnih površina. To zakonske odredbe: može bi : a) ugovor o zakupu javnih površina, ugoa) ZKG u točki 3., članka 16. određuje kako se odlu- vor o korištenju javne površine, ugovor o davanju kom o komunalnom redu koju donosi predstavnič- na uporabu javne površine2; ili b) odobrenje za koko jelo JLS-a, pored ostaloga, propisuju naročito: odredbe o korištenju javnih površina b) Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne 1 V. stavak 7. članka 3.; točka 2. stavka 2. članka 16.; točka 3. stav(regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 92/94, ka 2. članka 22., i stavak 1. članka 30. ZKG-a. 2 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, Pitanje pravne prirode ugovora kojim se odobrava korištenje *

Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula

javnih površina kompleksno je s gledišta davanja u zakup nekretnine, koja je u bitnome ipak javno dobro, a u nekim je slučajevima kao takvo čak i upisano u zemljišnim knjigama i zahtjeva detaljno

UDK 351.1

LOKALNA SAMOUPRAVA

rištenje javne površine, rješenje o razrezu poreza za korištenje javne površine. U tom smislu, za činjenicu zaključuje li JLS ugovor za korištenje javne površine s korisnikom (građanskopravni odnos) ili donosi rješenje kojim se odobrava korištenje javne površina (upravnopravni odnos) – mjerodavne su odredbe općeg akta JLS-a, kojim je uređeno pitanje davanja na korištenje javnih površina. Tako opći ak nekih JLS-a (primjerice, Odluka o načinu i kriterijima za korištenje javnih površina Grada P. („Službene novine Grada P.“ br. 3/07 – 7/13) sadrže odredbu kako se javne površine smiju poče koris tek i isključivo po zaključenju ugovora o zakupu, odnosno dostave stranci odobrenja za korištenje javne površine, jer se pojedine javne površine daju u zakup zaključenjem ugovora o zakupu (građanskopravni odnos) nakon provedenog postupka javnog natječaja (npr. za prodaju na štandovima, kada za korištenje iste javne površine može bi više zainteresiranih ponuditelja), dok se druge javne površine daju na privremeno korištenje odobrenjem (upravnopravni odnos), koje se izdaje na temelju zahtjeva stranke (npr. za ugos teljske terase ispred konkretnog ugos teljskog objekta).

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

napomenu da će isto bi ukinuto, ako ga se korisnik ne bude pridržavao, podatke u svezi s plaćanjem poreza za korištenje javne površine, dok se rješenjem o razrezu poreza za korištenje javne površine određuje visina poreza, instrumen osiguranja plaćanja i uvje Smatramo kako propisivanje različite prirode prav- plaćanja. nog akta, kojim se odobrava korištenje javne površine (jedamput ugovor, a drugi put upravni akt) nema 3. Naknada i/ili porez za korištenje javne opravdanje u različitom pravnom statusu javnih povrpovršine? šina temeljem činjenice, da se iste koriste za obavljanje različi h gospodarskih djelatnos , ali kako pravna JLS-i koji korištenje javnih površina pravno uređuju priroda akta o davanju na korištenje javnih površina zaključenjem ugovora (o zakupu, korištenju javne po(ugovor ili upravni akt) zakonom nije propisana, već vršine, davanju javne površine na uporabu) u pravilu je ostavljeno na dispoziciju JLS-a, da svojim općim ak- ugovorom određuju plaćanje naknade za korištenje javne površine (zakupnine, naknade za korištenje, nama pravno urede ovo pitanje, ne možemo ustvrdi da je navedeni primjer nezakonit. Primjer samo uka- knade za uporabu), koja se određuje prema zonama na području JLS-a i vremenskom razdoblju postavljazuje koliko je istaknuto pitanje složeno. nja unutar kalendarske godine. U pravilu JLS-i su propisali kako se upravnim aktom Drugi JLS-i, korištenje javnih površina pravno uređu– odobrenjem za korištenje javne površine uređuju ju temeljem odobrenja (upravnog akta) za korištenje prava i obveze korisnika javne površine, koje sadrže javne površine, u nekim slučajevima propisale su plagrafički prikaz: podatke o korisniku, uvjete korištenja ćanje naknade za korištenje javne površine. Neki JLS-i javne površine, p opreme, podatke o lokaciji, povrpored plaćanja naknade za korištenje javne površine šini i namjeni, podatke o vremenu na koje se izdaje, (koje je ugovoreno temeljem ugovora ili dopušteno temeljem upravnog akta), općim aktom o korištenju razmatranje koje u ovom članku nećemo obuhva . Napominjemo javnih površina propisali su i obvezu plaćanja poreza samo, kako bi javne površine morale bi bi definirane kao javna za korištenje javne površine (negdje u fiksnom iznodobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS-a, te bi tada kao tulus za su, negdje u iznosu postotka od naknade), pa tako za korištenje javnih površina mogao bi određen ugovor o koncesiji, kojim se odobrava koncesija za korištenje javnog dobra kao dru- korištenje javne površine donose dva akta: a) ugovor gog dobra (podredak 1. st., 3. čl.1. Zakona o koncesijama – NN, br. o zakupu, korištenju ili uporabi javne površine (te143/12). Među m, u granicama de lege lata smatramo kako nema meljem kojega se plaća naknada) i rješenje o razrezu zapreke da se za korištenje javne površine ugovori zakup, ako JLS poreza na korištenje javne površine, ili b) odobrenje općim aktom o korištenju javnih površina tako propiše. Promatraza korištenje javne površine (temeljem kojega se plajući javne površine kao javna dobra, ipak smo skloni rješenju, kako je za korištenje javne površine potrebno odobrenje (upravni akt) ća naknada) i rješenje o razrezu poreza na korištenje javne površine. jela javne vlas .

LOKALNA SAMOUPRAVA

Pojedini JLS-i općim aktom o korištenju javnih površina pravno su uredili korištenje javnih površina samo na temelju rješenja o porezu na korištenje javnih površina, koji se plaća po četvornom metru prostora koji se koris ; s me da najmanja površina za obračun iznosi 1m2, a visina poreza ovisi o namjeni i vremenu korištenja javne površine.

4. Porez kao kazna za neovlašteno korištenje javne površine U razmatranju načina pravnog uređenja korištenja javnih površina, značajno je ukaza na odredbu Odluke o lokalnim porezima Općine J. (NN, br. 153/05), kojom je propisan oblik poreza na korištenje javne površine kao kazne. Odredba glasi: „Članak 26. Porez na korištenje javnih površina na području Općine J. plaćaju pravne i fizičke osobe korisnici javnih površina za čije je korištenje izdano odobrenje (koncesija) od strane nadležnog općinskog jela. Porez na korištenje javnih površina propisan ovom Odlukom primjenjuje se i na slučajeve zauzimanja, odnosno korištenja javne površine bez odgovarajuće suglasnos nadležnog jela Općine J., do ishođenja suglasnos , odnosno uklanjanja objekata i vraćanja javne površine u prethodno stanje, u postupku kojeg provodi komunalno redarstvo.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Visina poreza za neovlaštene korisnike iz stavka 2. ovog članka uvećat će se za 100 % u odnosu na visine poreza propisane ovom Odlukom.“

Smatramo kako je navedena odredba nezakonita, jer se porez kao javno davanje koje je namijenjeno financiranju javnih društvenih potreba ne može spoji s kaznom za protupravno korištenje javne površine, koja ima svrhu sprječavanja protupravnog ponašanja, te se u slučaju protupravnog korištenja javne površine (tj. bez zaključenja ugovora ili donošenja upravnog akta, kojim se korištenje dopušta) ne može propisa uvećanje poreza za korištenje javne površine tj. pretvaranje poreza u jedan oblik novčane kazne, čija je visina u vezi s visinom poreza na korištenje javne površine.

5. Zaključak Pravno uređenje korištenja javnih površina u samoupravnom je djelokrugu JLS-a i daje široke ovlas glede uređenja načina, postupka, vrste akta kojim se odobrava korištenje, plaćanja naknade i poreza na korištenje javnih površina. Među m, smatramo kako bi detaljnijim propisivanjem ovog pitanja u ZKG-u ipak doprinijelo boljem pravnom uređenju, u smislu

UDK 351.1

jednoobraznos načina postupanja pri odobravanju korištenja javnih površina i u odnosu na plaćanje naknade, odnosno poreza za korištenje javne površine, a da pritom ne bi ograničilo prava JLS-a u odlučivanju o pitanjima korištenja javnih površina. Osim toga, u cilju pravne zaš te javnih površina, kao značajnog elementa urbanih cjelina, potrebno je javne površine definira kao javna dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS-a.

POZIVAMO VAS NA II. KONFERENCIJU ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I NJIHOVE PRORAČUNSKE KORISNIKE na temu

SPECIFIČNOSTI FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA U SUSTAVU LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) RIZNICE U Zagrebu, 7. studenoga 2014., hotel Palace, s početkom u 10 sa Zakon o proračunu, svojim odredbama, postavlja zahtjev uvođenja sustava riznica na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uspostavljanjem jedinstvenog računa riznice te mehanizama praćenja i upravljanja prihodima i rashodima proračunskih korisnika i proračuna. Na prvoj konferenciji o sustavu riznica, koja je održana 2013. godine u organizaciji TIM4PIN-a, stavljen je naglasak na zakonodavnom okviru koji uređuje uspostavu i funkcioniranje sustava riznica, kao i prezentaciju različi h rješenja uspostave i funkcioniranja financijsko-upravljačkih informacijskih sustava koje nazivamo riznicama. Ova konferencija ide dalje. Na konferenciji će bi predstavljena rješenja na zahtjeva koje su pred sustave riznica donijele promjene u poreznom sustavu, kao i najave izmjena i dopuna Zakona o proračunu, izmjene sustava proračunskog računovodstva i financijskog izvještavanja, koje će stupi na snagu 1. siječnja 2015. godine. Uz sve gore navedeno, sva naglašenija je potreba donošenja pisanih procedura kojima će se regulira odnosi i odgovornos proračunskih korisnika i upravnih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u proračunskim procesima koji se izvršavaju uz pomoć sustava riznica. Predavači: mr.sc. Ivana Jakir-Bajo, Mladenka Karačić, prof.dr.sc. Davor Vašiček sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Detaljnije o programu pročitajte na stranici 128 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

331.2 336.1

LOKALNE SAMOUPRAVA

Plaće u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Željka Tropina Godec * Niz godina je prošlo od stupanja na snagu Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i obveza jedinica da usklade svoje opće akte, a još uvijek postoje određeni problemi i dileme u praksi. Najčešći uočeni problemi predmet su ovog članka, te se ukazuje na neka moguća postupanja.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

pitanje aktualno, slijedom čega je predmetni Zakon mjerodavan i primjenjuje se u određivanju plaća u loZakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regional- kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. noj) samoupravi propisuju se mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih Temeljem prijelaznih i završnih odredbi Zakona prednačelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika stavnička jela jedinica lokalne i područne (regionali namještenika u upravnim odjelima i službama jedini- ne) samouprave bila su obvezna, najkasnije u roku ca lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pred- od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona, donijeodluku kojom se uređuju osnovica i koeficijent za metni Zakon objavljen u Narodnim novinama broj 28, obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih od 3. ožujka 2010., stupio je na snagu 11. ožujka 2010. načelnika i njihovih zamjenika, koji dužnost obnašaju godine, te nije naknadno mijenjan ni dopunjavan. Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) s zasnivanjem radnog odnosa, te odlukom kojom se samoupravi ostavio je jedinicama lokalne i područne određuju naknade za rad, ako is dužnost obnašaju (regionalne) samouprave veliku samostalnost u odre- bez zasnivanja radnog odnosa. Također, najkasnije u đivanju plaća, kako u određivanju osnovice, tako i u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu uredbe o određivanju koeficijenata za obračun plaća unutar klasifikaciji radnih mjesta službenika i namještenika u Zakonom određenih okvira. Osim toga, ukazuje se na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, predpovezanost Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područ- stavnička jela jedinica bila su dužna donije odluku noj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o službenici- kojom se određuju koeficijen za obračun plaće služma i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regional- benika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinice lokalne i područne (regionalne) samounoj) samoupravi (NN, br. 86/08 i 61/11). prave. Također, odredba članka 26. Zakona ukazuje da je Zakon privremenog karaktera, jer će se primjenjiva do Nadalje, najkasnije u roku od 30 dana od stupanja na stupanja na snagu posebnog zakona kojim će se na je- snagu navedenih odluka koje donose predstavnička jela, trebalo je donije pojedinačna rješenja o pladinstven način uredi plaće u državnoj službi, upravći, odnosno naknadi za rad župana, gradonačelnika i nim odjelima i službama jedinica lokalne i područne općinskih načelnika te njihovih zamjenika. I če ri go(regionalne) samouprave i javnim službama. Međudine nakon stupanja na snagu Zakona o plaćama u lom, iako je Zakon privremenog karaktera, njegovo kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i obveza donošenje je opravdano, jer su njime plaće u lokalnoj jedinica da usklade svoje opće akte, proizlazi da i nai područnoj (regionalnoj) samoupravi uređene na jedalje postoje određeni problemi u primjeni Zakona, dinstvenoj osnovi, uvažavajući pri tome posebnos i posebno problemi povezani s pitanjem ovlaštenog potrebe, kao i proračunske mogućnos svake pojepredlagatelja odluke, kojom se utvrđuje visina osnodine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouvice i koeficijenta za obračun plaće nositelja izvršne prave. Njegovo donošenje pokazalo se opravdanim. vlas . Odnosno određivanje naknade za njihov rad; I budući da sve do danas nije donesen zakon kojim pitanje visine koeficijenata za obračun plaće kod kobi na jedinstven način bile uređene plaće u državnoj jega često postoje razmimoilaženja između nositelja službi, jedinicama lokalne i područne (regionalne) izvršne ovlas kao predlagatelja i predstavničkog samouprave te javnim službama, iako je navedeno jela kao donositelja odluke; pitanje visine koeficijenta za obračun plaće pročelnika upravnih odjela u jedini* cama i sl. Željka Tropina Godec, dipl. iur., Zagreb.

LOKALNE SAMOUPRAVA

2. Profesionalno obnašanje dužnos izvršnog jela U lokalnom zakonodavstvu 2007. godine uveden je neposredan izbor općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, za razliku od dotadašnjeg sustava posrednog izbora od predstavničkog jela. Hrvatski sabor je 2007. godine donio Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba (NN, br. 109/07) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 109/07), te 2008. godine izmjene i dopune predmetnih Zakona (NN, br. 125/08), kojima su ukinuta općinska, gradska, odnosno županijska poglavarstva, a njihove ovlas povjerene su neposredno izabranim općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima. Zakonom o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, propisan je neposredan izbor is h, te uveden novi model izbora bitno različit od dotadašnjeg, koji je prvi puta primijenjen na lokalnim izborima održanim 2009. godine.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Nakon toga novim jedinstvenim izbornim zakonom, Zakonom o lokalnim izborima koji je objavljen u Narodnim novinama broj 144/2012., a stupio je na snagu dana 29. prosinca 2012. godine, uređena su sva pitanja povezana s lokalnim izborima, odnosno izborima za članove predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. Iste godine, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je objavljen u Narodnim novinama broj 144 od 21. prosinca 2012. godine, a stupio je na snagu 29. prosinca 2012. godine, izvršene su, između ostalog, i određene izmijene koje se odnose na prava osoba izabranih, odnosno imenovanih na određene dužnos u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst), odredbom članka 90., propisano je da će općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici odluči hoće li dužnost na koju su izabrani obavlja profesionalno, te su dužni u roku od 8 dana od dana stupanja na dužnost dostavi pisanu obavijest nadležnom upravnom jelu općine, grada, odnosno županije o tome kako će obnaša dužnost. Ako navedenu obavijest ne dostave u propisanom roku, smatra se da dužnost obavljaju volonterski. Danom stupanja na dužnost smatra se dan početka mandata određen posebnim zakonom.

UDK 331.2 336.1

Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici u jeku mandata mogu promijeni način obavljanja dužnos , dostavom pisane obavijes o promjeni načina obavljanja dužnos nadležnom upravnom jelu općine, grada, odnosno županije. A novi način obavljanja dužnos započinje prvog dana sljedećeg mjeseca, nakon dostave obavijes o tome. Ovdje treba napomenu , da je smisao propisivanja mogućnos obavljanja dužnos bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno volonterskog obavljanja dužnos općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i drugih osoba iz članka 90. Zakona, da se omogući fleksibilno postupanje u svakom pojedinom slučaju, odnosno da se rastere lokalni proračun u manjim općinama, te da se omogući planiranje proračunskih sredstava jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Ako nositelji izvršnih ovlas i njihovi zamjenici dužnost obnašaju profesionalno, za to vrijeme ostvaruju pravo na plaću kao i ostala prava iz rada. Naime, člankom 90.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, propisano je da općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici koji dužnost obavljaju profesionalno, za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnos ostvaruju pravo na plaću i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnos uračunava im se u staž osiguranja, dok osobe koje dužnost obavljaju volonterski, imaju pravo na naknadu za rad. Osnovna mjerila za određivanje plaće, odnosno naknade za rad povezana su s profesionalnim obnašanjem dužnos općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika, te se određuju posebnim zakonom. Posebni zakon kojim se uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika je Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 28/10). Tim Zakonom propisana su mjerila za određivanje plaća i naknada, dok druga prava u vezi s profesionalnim obnašanjem dužnos župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika nisu određena m, ali ni drugim zakonom, a isto tako ona se ne mogu poistovje s pravima službenika, kao ni pravima radnika iz radnog odnosa (jer se radi o lokalnim dužnosnicima)1. Pravo na plaću, kao i druga prava iz rada općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika proizlaze iz prava osoba izabranih na određenju dužnost u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Obavljanje dužnos općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika nije isto što i obavljanje poslova službenika i namještenika, ni se može izjednači po bilo kojoj osnovi. Te osobe obavljaju dužnost na koju su izabrane na lokalnim izborima u skladu sa zakonom, a ne primaju se u službu kao u slučaju službenika. Određena druga prava iz rada

331.2 336.1

Naime, slijedom članka 53. i članka 56. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica, kao i poslova državne uprave prenije h na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna jela), u okviru kojih upravne, stručne i ostale poslove obavljaju službenici i namještenici, čija se prava, obveze i odgovornos , kao i druga pitanja od značenja za njihov rad, uređuju posebnim zakonom. Taj posebni zakon je Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 86/08 i 61/11), kojim se uređuje prijam u službu te prava, obveze i odgovornos službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza službenika i namještenika. Predmetnim Zakonom, u članku 3. propisano je da se prava, obveze i odgovornos službenika i namještenika u upravnim jelima lokalnih jedinica uređuju zakonom i na temelju zakona donesenim propisima. Također je propisano da se kolek vnim ugovorom mogu uredi materijalna i druga prava službenika i namještenika, da kolek vni ugovor sklapaju ovlašteni predstavnici sindikata i općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, kao i da se na pitanja koja nisu uređena m ili posebnim zakonom, propisima donesenim na temelju zakona ili kolek vnim ugovorom primjenjuju opći propisi o radu. Među m, odredbe navedenog Zakona ne odnose se ni se primjenjuju na dužnosnike, neovisno o tome obavljaju li svoju dužnost profesionalno ili bez zasnivanja radnog odnosa. Mjerila za određivanje plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određuju se Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

LOKALNE SAMOUPRAVA

od 6 mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos , i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme posljednjih 6 mjeseci prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnos . Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno manje od 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnos , po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od onoliko mjeseci po prestanku obavljanja dužnos koliko su dužnost obavljali profesionalno, i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnos . Navedene naknade isplaćuju se na teret proračuna općine, grada, odnosno županije. Osobe koje dužnost nisu obavljale profesionalno nemaju pravo na naknadu po prestanku obavljanja dužnos . Prije isteka prethodno navedenih rokova ostvarivanje prava prestaje na vlas zahtjev, zapošljavanjem, umirovljenjem ili izborom na drugu dužnost koju obavljaju profesionalno. Po prestanku profesionalnog obnašanja dužnos općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamjenik koji je prije obnašanja dužnos bio zaposlen na neodređeno vrijeme, ima pravo rasporeda odnosno povratka na rad odgovarajućom primjenom odredaba zakona, kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.

3. Donošenje odluka o osnovici i koeficijentu za obračun plaće Plaću župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika čini umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20 %.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

za lokalne dužnosnike i njihove zamjenike koji dužnost obnašaju profesionalno mogu odlukom odredi predstavnička jela jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, ali pri tome treba vodi računa da se u radi o lokalnim dužnosnicima, a ne službenicima te se njihova prava ne mogu poistovje s pravima koje imaju službenici (primjerice pitanje troškova za službena putovanja, korištenje službenog automobila i sl.).

Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (čl. 3.) propisano je da osnovicu i koeficijent za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika odreIs m su člankom (čl. 90.a) propisana i prava osoba, đuje odlukom predstavničko jelo jedinice lokalne i koje su dužnost obavljale profesionalno (općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici), a područne (regionalne) samouprave u kojoj obnašaju koja im pripadaju po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos . Sukladno članku 90.a Zakona osobe koje su dužnost obavljale profesionalno posljednjih 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnos , po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos ostvaruju pravo na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme

LOKALNE SAMOUPRAVA

dužnost, na prijedlog župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika. Nadalje, navedenim Zakonom propisano je da naknade za rad zamjenika župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika te općinskih načelnika i njihovih zamjenika, koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa, mogu iznosi najviše do 50 % umnoška koeficijenta za obračun plaće odgovarajućeg nositelja dužnos , koji dužnost obavlja profesionalno i osnovice za obračun plaće. Odluku o visini naknade za rad donosi predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Odluka kojom se određuje osnovica i koeficijent za obračun plaće nositelja izvršne ovlas , kao i odluka kojom se određuju naknade za rad župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika, te općinskih načelnika i njihovih zamjenika, koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa je opći akt koji donosi predstavničko jelo jedinice, odnosno općinsko vijeće, gradsko vijeće ili županijska skupš na.

UDK 331.2 336.1

lagatelj predlaže nositelj izvršne ovlas , odnosno ne želi prihva osnovicu i koeficijent za obračun plaće u predloženoj visini, jer se najčešće pro vi upravo visini predloženog koeficijenta. Naime, predstavničko jelo ne mora isključivo donije odluku kojom se prihvaća ili ne prihvaća prijedlog izvršnog jela, već može intervenira u prijedlog odluke amandmanima3 na odluku (bilo da se amandmani odnose na visinu koeficijenta ili neko drugo pitanje koje se regulira odlukom). Stoga, predstavnička jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu amandmanima mijenja prijedloge navedenih odluka, odnosno predstavničko jelo ne mora donije odluku isključivo u tekstu, koji je predložio župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik4. Amandmani se podnose na način i u postupku, kako je to pojedina jedinica utvrdila svojim ak ma, najčešće poslovnikom o radu predstavničkog jela, dok se odluka donosi sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (čl. 36.) i izraz je volje većine u predstavničkom jelu. Temeljem navedenog članka predstavničko jelo donosi odluke većinom glasova, ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog jela. Statut jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog jela. Poslovnikom predstavničkog jela mogu se odredi druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova predstavničkog jela.

Također, iz navedenih odredbi razvidno je da su župan, gradonačelnik i općinski načelnik jedini ovlašteni predlaga osnovicu i koeficijente za obračun plaće dužnosnika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno da su jedini ovlašteni predlagatelji odluke kojom se određuje osnovica i koeficijent za obračun plaće, dok odluku kao što je već rečeno donosi predstavničko jelo. Slijedom navedenog, prijedlog odluke kojom se utvrđuje osnovica i koeficijent za obračun plaće dužnosnika u jedinicama ne može podnije pojedini član predstavničkog jela, skupina članova, odnosno vijećnika, ni klubovi vijeć- Drugo pitanje koje se postavlja – što u slučaju kada ovlašteni predlagatelj, odnosno općinski načelnik, nika. gradonačelnik ili župan ne podnese prijedlog odluke Ako je odluka kojom se određuje osnovica i koeficio plaćama na donošenje predstavničkom jelu. Ovdje jent za obračun plaće nositelja izvršne ovlas predložena od neovlaštenog predlagatelja (primjerice se ukazuje na odredbe Zakona o plaćama u lokalnoj vijećnika, kluba vijećnika), odnosno ako je suprotna i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Prijelazne i zas odredbom članka 3. Zakona o plaćama u lokalnoj vršne odredbe) kojima su propisani rokovi u kojima su i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili je suprotna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojoj drugoj odredbi predmetnog Zakona, predstojnik bile dužne postupi u skladu s odredbama Zakona, te ureda državne uprave u županiji na čijem području se donije odluke o plaćama ili uskladi postojeće odlunalazi jedinica koja je donijela, takvu odluku ovlašten ke sa Zakonom. Pri tome su i nositelji izvršne ovlas bili obvezni podnije prijedloge odluka i drugih akata, je predmetnu odluku u postupku nadzora obustavi kako bi ih predstavnička jela mogla donije u prood primjene2. Problem u praksi nastaje kada predstavničko jelo ne želi prihva odluku o plaći, koju kao ovlašteni pred2 Ministarstvo uprave u predmetu Klasa: 023-01/11-01/0032 od 07. veljače 2011., kao i predmetu Klasa: 023-01/14-01/138 od 07. travnja 2014., ocijenilo je osnovanom odluku ureda državne uprave, koji je obustavio od primjene Odluku o koeficijen ma za obračun plaće nositelja izvršne vlas u jedinici lokalne samouprave, jer je bila pro vna odredbi članka 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, odnosno nije bila predložena od strane ovlaštenog predlagatelja.

Naime, izričaj: „na prijedlog župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika“, ne podrazumijeva tzv. povezano odlučivanje, te slijedom toga predstavničko jelo može donije drugačiju odluku nego je predložena od zakonom ovlaštenog predlagatelja, odnosno odluka može bi izmijenjena amandmanima podnesenim sukladno općim ak ma jedinice. S druge strane, jedini ovlašteni predlagatelj u tom slučaju može povući prijedlog odluke prije glasovanja o istoj.

Navedeno stajalište iznijelo je Ministarstvo uprave u svom mišljenju u predmetu Klasa: 120-01/10-01/0059 od 21. prosinca 2010.

331.2 336.1

LOKALNE SAMOUPRAVA

nice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

3.1. Visina koeficijenta Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (čl. 4.) utvrđeno da plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, bez uvećanja za radni staž, ne smiju bi određene u iznosima većim od predviđenog odredbama navedenog članka. Člankom se određuju i maksimalni koeficijen za plaću, a koji se povezuju s brojem stanovnika jedinice, te se utvrđuje da plaće ne smiju bi određene u iznosima većim od iznosa umnoška maksimalno zakonom određenog koeficijenta i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika. Plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, bez uvećanja za radni staž, ne smiju se odredi (u iznosima većim od):

de za rad lokalnih dužnosnika i njihovih zamjenika u skladu sa Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi donosi pročelnik upravnog jela nadležan za kadrovske poslove. U pogledu zamjenika nositelja izvršne vlas koeficijen za obračun plaće zamjenika župana, gradonačelnika i općinskih načelnika mogu iznosi najviše do 85 % koeficijenta župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika čiji su zamjenici. U slučaju obnašanja dužnos bez zasnivanja radnog odnosa, naknade za rad zamjenika župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika te općin-

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Slijedom navedenog, općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu jamči se isplata plaće najmanje u iznosu plaće najviše rangiranog, odnosno najbolje plaćenog službenika u jedinici u kojoj obnašaju dužnost (pročelnika upravnog odjela). Tom odredbom želi se izbjeći mogućnost da predstavničko jelo plaću općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana odredbi u premalom (samo simboličnom) iznosu. Isto tako, prilikom utvrđivanja visine koeficijenata potrebno je vodi računa i o financijskim kapacite ma i mogućnos ma konkretne jedi-

pisanim rokovima, jer u pro vnom izvršno jelo ne • za gradonačelnika Grada Zagreba – u iznosu većem izvršava svoje zakonske obveze. Osim toga, s obzirom od umnoška koeficijenta 7,14 i osnovice za izračun na to da se radi o plaći ili naknadi izvršnog jela i njiplaće državnih dužnosnika, prema propisima kojihovog zamjenika u jedinicama, u njihovom je interesu ma se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika da predlože koeficijente za svoje plaće. • za župana i gradonačelnika velikog grada i grada sjedišta županije – u iznosu većem od umnoška koTreći problem koji se javlja je pitanje: što ako predeficijenta 6,42 i osnovice za izračun plaće državnih stavničko jelo svojim intervencijama toliko smanji dužnosnika koeficijente za obračun plaća nositelja izvršne ovlas da se pri tome radi o nerealno niskim koeficijen ma? • za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 Zakon o plaćama daje okvire i utvrđuje najviše iznose stanovnika – u iznosu većem od umnoška koeficiu kojima se može utvrdi plaća, ali ne utvrđuje najnijenta 5,27 i osnovice za izračun plaće državnih dužže iznose, a odluku donosi sama jedinica. Među m, nosnika plaća općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana ne može bi manja od službenika u upravnim • za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od 3.001 do odjelima i službama jedinice lokalne odnosno područ10.000 stanovnika – u iznosu većem od umnoška ne (regionalne) samouprave, što proizlazi i iz članka koeficijenta 4,55 i osnovice za izračun plaće držav11. Zakona, kojim je propisano da plaća pročelnika nih dužnosnika upravnog odjela ili službe, bez uvećanja za radni staž, ne smije bi određena u iznosu većem od umnoška • za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovosnovice i koeficijenta za obračun plaće župana, granika – u iznosu većem od umnoška koeficijenta 4,26 donačelnika ili općinskog načelnika koji svoju dužnost i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika. obnaša profesionalno u istoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pojedinačna rješenja o visini plaće, odnosno nakna-

LOKALNE SAMOUPRAVA

skih načelnika i njihovih zamjenika mogu iznosi najviše do 50 % umnoška koeficijenta za obračun plaće odgovarajućeg nositelja dužnos koji dužnost obavlja profesionalno i osnovice za obračun plaće. Nadalje, prilikom određivanja iznosa plaće, odnosno visine koeficijenta za plaće treba vodi računa i o ostalim odredbama Zakona, kao što je odredba članka 14., kojom je utvrđeno da masa sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smije iznosi više od 20 % prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u prethodnoj godini, umanjenih za prihode: od domaćih i stranih pomoći i donacija, osim pomoći za preuzete državne službenike na temelju posebnog zakona; iz posebnih ugovora sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu; te ostvarene prihode s osnove dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Također, treba vodi računa o jedinicama koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna (razdjela Ministarstva financija), a u kojima iznos tekućih pomoći prelazi 10 % prihoda poslovanja jedinice. Izuzetak čine pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija, pomoći Europske unije i pomoći za preuzete državne službenike na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Slijedom navedenog, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ostavljena je velika samostalnost u određivanju plaća (osnovice i koeficijenata), po Zakonu propisanih ograničenja ukupne mase sredstava za plaće, te dodatnih ograničenja visine plaća zaposlenika (nositelja izvršne vlas i njihovih zamjenika te službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinice), za jedinice koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna, razdjela Ministarstva financija, ako iznos tekućih pomoći prelazi 10 % prihoda poslovanja jedinice.

UDK 331.2 336.1

(regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenije h na te jedinice, ustrojavaju upravni odjeli i službe (upravna jela). Upravnim jelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. U upravnim jelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave upravne, stručne i ostale poslove obavljaju službenici i namještenici, koji ostvaruju pravo na plaću, ostala materijalna i druga prava koja proizlaze iz radnog odnosa, odnosno službe. Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da plaću službenika, odnosno namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čini umnožak koeficijenta složenos poslova radnog mjesta na koje je službenik, odnosno namještenik raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuje se kolek vnim ugovorom. Ako osnovica za obračun plaće nije utvrđena kolek vnim ugovorom, utvrđuje ju odlukom župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik.

Koeficijente za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje odlukom predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dok je ovlašteni predlagatelj koeficijenata odnosno odluke župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik. Koeficijen za obračun plaće službenika i namještenika određuju se unutar raspona koeficijenata od 1,00 do 6,00. Za natprosječne rezultate u radu službenici i namještenici mogu ostvari dodatak za uspješnost u radu. Navedeni dodatak može iznosi godišnje najviše tri plaće službenika, odnosno namještenika, koji ostvaruje dodatak i ne može se ostvariva kao stalni dodatak uz Pojedinačna rješenja o visini plaće, odnosno naknade plaću. za rad općinskog načelnika, gradonačelnika, župana Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i njihovih zamjenika, utvrđena sukladno odredbama i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 86/08) Zakona, donosi pročelnik upravnog jela nadležnog utvrđena su samo standardna mjerila za klasifikaciju za kadrovske poslove (ili jedinstvenog upravnog odje- radnih mjesta, te se utvrđuje da klasifikacija radnih la) u jedinici lokalne i područne (regionalne) samou- mjesta čini osnovu za uređivanje sustava plaća služprave. Pro v h rješenja nije dopuštena žalba, ali se benika i namještenika. Temeljem Uredbe o klasifikaciji može pokrenu upravni spor u roku 30 dana od dana radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sadostave predmetnog rješenja. moupravi – članak 9., stavak 3., klasifikacijski rang je

osnova za vrednovanje radnih mjesta u odluci kojom se određuju koeficijen za obračun plaća iz Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samouZakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo- pravi. Uredbom je propisano da prilikom uređivanja upravi utvrđeno je da se za obavljanje poslova iz sa- plaća, radna mjesta unutar pojedinog klasifikacijskog moupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne ranga mogu bi jednako ili različito vrednovana.

3.2. Plaća pročelnika i službenika u upravnim jelima jedinice

331.2 336.1

LOKALNE SAMOUPRAVA

Slijedom navedenog, razvidno je da se koeficijen složenos poslova službenika i namještenika u upravnim jelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuju odlukom predstavničkog jela, te da is moraju bi točno određeni tom odlukom, odnosno da is ne mogu bi utvrđeni za pojedino radno mjesto u rasponu koeficijenata, iako se u skladu s odredbom članka 9., stavak 4. predmetne Uredbe, unutar istog klasifikacijskog ranga, mogu propisarazliči koeficijen složenos poslova. Također, treba naglasi da je Zakonom o plaćama propisano da se plaća pročelnika upravnog odjela ili službe, bez uvećanja za radni staž, ne smije odredi u iznosu većem od umnoška osnovice i koeficijenta za obračun plaće župana, gradonačelnika ili općinskog načelnika koji svoju dužnost obnaša profesionalno u istoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. U jedinicama u kojima nositelji izvršne vlas svoju dužnost ne obnašaju profesionalno, plaća pročelnika ne smije bi veća od najvišeg dopuštenog iznosa plaće gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika utvrđenog odredbama Zakona. Iz prethodno navedenog proizlazi da plaća pročelnika upravnog odjela ili službe ne smije bi veća od umnoška osnovice i koeficijenta za obračun plaće nositelja izvršne vlas , koji svoju dužnost obnaša profesionalno, jer se navedenim krše odredbe Zakona o plaćama (čl. 11.), te navedeno predstavlja razlog za obustavu od primjene takve odluke u postupku nadzora5.

4. Opći ak jedinice

Znači, predstavničko jelo općine, grada i županije u svom samoupravnom djelokrugu donosi odluke i druge opće akte, u skladu sa svojim statutom. Reguliranje društvenih odnosa općim aktom, odnosi se na neodređeni broj slučajeva, jer se njime na generalan način, unaprijed uređuju određeni društveni odnosi u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, utvrđeno je da nadzor zakonitos općih akata, koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička jela jedinica, obavljaju uredi državne uprave i nadležna središnja jela državne uprave, svako u svom djelokrugu. U pravnom poretku Republike Hrvatske poseban je položaj (temelji se na Ustavu) propisa, koje donose jela lokalne samouprave u području lokalnih poslova (samoupravni djelokrug) određenih Ustavnom. Propisi jela lokalne samouprave, koji se donose na teme-

Na navedeni način postupilo je Ministarstvo uprave u predmetu Klasa: 023-01/11-01/0026 od 2. veljače 2011. u kojem je ocjenjena osnovanom odluka ureda državne uprave koji je obustavio od primjene odluku o koeficijen ma za obračun plaća službenika i namještenika u jedinici lokalne samouprave, jer je bila pro vna odredbi članka 11., stavka 1. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. 5

Predstavnička jela općina i gradova u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga donose propise. U hijerarhiji pravnih propisa se propisi smatraju podzakonskim propisima, koje Ustav u članku 129. i članku 131. poznaje pod nazivom: drugi propis. Neovisno o tome radi li se o propisima donesenim u samoupravnom djelokrugu ili prenesenom djelokrugu, propisi podliježu zahtjevima vladavine prava: ustavnos i zakonitos .

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Predstavnička jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odlučuju na temelju Ustava i zakona o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba donošenjem općih akata. Općim

4.1. Nadzor općih akata

Temeljno mjerilo za razgraničenje općenorma vnog akta (propisa) od internog općeg akta i pojedinačnog akta, koje donose jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je činjenica ima li akt obilježja propisa u materijalnom smislu (apstraktna i generalna pravila). Odnosno je li ga je donijelo jelo državne ili javne vlas , uređuju li se m aktom na apstraktan način prava i obveze trećih osoba, te hoće li uvažavanjem akta pravila o prostornom djelovanju propisa to vrijedi generalno za sve subjekte, koji će doći u situaciju da se akt na njih primjenjuje.

ak ma predstavničko jelo uređuje određena pitanja iz djelokruga jedinice lokalne samouprave, njima se određuju opći uvje koji vrijede za sve buduće, potencijalne subjekte te se stoga radi o općem aktu koji ima djelovanje erga omnes.

LOKALNE SAMOUPRAVA

lju ustavnog jamstva prava građana na lokalnu samoupravu ne smiju bi u suprotnos sa zakonom. Kod obustave od primjene općeg akta radi se o privremenom prestanku mogućnos primjene općeg akta do koje dolazi zbog toga što je ovlašteni nositelj kontrole akta (izvršno jelo, predstojnik ureda državne uprave u županiji, središnje jelo državne uprave) iskoris o pravo da ga obustavi od primjene, zbog sumnje u njegovu ispravnost tj. ustavnost i zakonitost. U obrazloženju obustave od primjene potrebno je naves obustavlja li se cijeli akt, pojedini njegov dio ili norma, te pritom treba utvrdi u čemu se sastoji nezakonitost. Nakon toga, u slučaju obustave, konačnu odluku u hrvatskom pravnom sustavu donosi Visoki upravni sud Republike Hrvatske, ili na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske (za statute jedinica). S obzirom na to sukladno članku 79. Zakona, nadzor zakonitos općih akata predstavničkih jela općina, gradova i županija obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja jela državne uprave u svom djelokrugu, predsjednik predstavničkog jela dužan je dostavi statut, poslovnik, proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji, zajedno s dijelom zapisnika, koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Kad predstojnik izvrši nadzor nad zakonitošću općeg akta, te kad ocijeni da je opći akt u suprotnos s Ustavom i zakonom ili, ako su u postupku donošenja općeg akta počinjene nepravilnos , predstojnik bez odgode treba da uputu predstavničkom jelu da u roku od 15 dana od primitka upute otkloni uočene nedostatke. Ako predstavničko jelo ne postupi po upu predstojnika i ne otkloni nedostatke u propisanom roku, predstojnik donosi odluku o obustavi od primjene općeg akta, koja mora bi obrazložena i koju je predstojnik dužan donije u roku od 15 dana od isteka roka za ispravak nedostataka u općem aktu (čl. 80. Zakona).

100

Ovakvim propisivanjem daje se mogućnost otklanjanja nedostataka u općem aktu, prije nego akt bude obustavljen od primjene. U obavljanju postupka nadzora zakonitos predstojnik će da uputu za otklanjanje nedostataka te, ako predstavničko jelo postupi po upu , akt će bi valjan i neće doći do njegove obustave, a ako se ne postupi po upu predstojnika, akt će bi obustavljen od primjene6. Središnje jelo dr Obustavi od primjene opći akt predstavničkog jela jedinice može i općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. Odredbom članka 42., stavka 4. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, propisano je da općinski načelnik, gradonačelnik, 6

UDK 331.2 336.1

žavne uprave u okviru svog djelokruga utvrđenog posebnim zakonom ima pravo i dužnost opći akt predstavničkog jela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i neposredno obustavi od primjene, ako ocijeni da je takav akt u suprotnos s Ustavom ili Zakonom (čl. 80.b Zakona). Također, nadležno središnje jelo državne uprave kada zaprimi odluku predstojnika kojom se obustavlja od primjene opći akt, odnosno odluku predstojnika o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta ocijenit će osnovanost navedene odluke u roku od 15 dana od dana njezina prijama. Središnje jelo državne uprave može odluku o obustavi, odnosno odluku predstojnika o potvrdi odluke izvršnog jela o obustavi općeg akta ocijeni neosnovanom, te ako je ocijeni neosnovanom, ukinut će odluku predstojnika (čl. 81. Zakona). Ukidanjem prestaje pravna mogućnost primjene odluke ubuduće. Među m, ako središnje jelo državne uprave samo obustavi od primjene opći akt, odnosno ako odluku predstojnika ureda državne uprave u županiji ocijeni osnovanom, u takvom slučaju ima dužnost da bez odgode podnese Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitos spornog tj. obustavljenog općeg akta (čl. 82. Zakona). Slijedom iznijetog, u postupku nadzora nad zakonitošću općeg akta jedinice postoji svojevrsna hijerarhija jela, koja sudjeluju u postupku nadzora i na određeni način se vrši kontrola obustave od primjene. U postupku nadzora općeg akta i obustavi sudjeluju općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, predstojnik ureda državne uprave u županiji, središnja jela državne uprave prema djelokrugu i Visoki upravni sud Republike Hrvatske, te u slučaju statuta jedinica Vlada Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske. U takvom slučaju konačnu odluku o obustavi od primjene donosi u pravilu neko drugo jelo, odnosno sud, a ne ono koje je donijelo odluku o obustavi od primjene. Odluka o obustavi od primjene, odnosno odluka kojom se odluka o obustavi ocjenjuje osnovanom, kao i prijedlog za ocjenu ustavnos i zakonitos općeg akta dostavljaju se predsjedniku predstavničkog jela jedinice lokalne, odnosno područne samouprave, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, te predstojniku, središnjem jelu državne uprave u čijem je djelokrugu obustavljeni opći akt i središnjem odnosno župan, u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije ima pravo obustavi od primjene opći akt predstavničkog jela, ako ocijeni da je m aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, a odluku o obustavi općeg akta može donije u roku od 8 dana od dana donošenja općeg akta.

331.2 336.1

LOKALNE SAMOUPRAVA

jelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i postupku nadzora ustavnos i zakonitos akta mogu područne (regionalne) samouprave, ako ta jela nisu bi obustavljene od primjene, odlukom predstojnika ureda državne uprave u županiji ili neposredno sreneposredno postupala. Ako središnje jelo državne uprave neposredno obu- dišnjeg jela državne uprave nadležnog za lokalnu i stavi od primjene opći akt, odnosno ako odluku pred- područnu (regionalnu) samoupravu, odnosno nadležstojnika o obustavi, odnosno potvrdi odluke općin- nog za službeničke odnose. Prilikom donošenja predskog načelnika, gradonačelnika ili župana o obustavi metnih odluka, posebno glede visine koeficijenata za od primjene općeg akta, ocijeni osnovanom, podni- obračun plaća potrebno je pos ći dogovor između jet će Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske predlagatelja – nositelja izvršne ovlas i donositelja zahtjev za ocjenu zakonitos općeg akta (čl. 82. Za- odluke – predstavničkog jela, jasno u zakonskim kona). Slijedom iznijetoga, Visoki upravni sud (osim okvirima i poštujući zakonske odredbe, te vodeći rakada se radi o statu ma) vrši krajnju kontrolu obusta- čuna o stvarnim financijskim mogućnos ma pojedine ve od primjene, odnosno ocjenjuje zakonitost općeg jedinice. akta, a tu se radi o meritornoj kontroli zakonitos , jer u odnosima između jela uprave i sudova u hrvatskom pravnom sustavu vrijedi načelo međusobne odvojenos i nezavisnos .

Stoga, konačnu odluku donosi Visoki upravni sud, koji odlučuje je li do obustave od primjene trebalo doći ili ne, što ima za posljedicu, ili konačnu nemogućnost primjene općeg akta, ili se eliminira odluka kojom je došlo do obustave od primjene općeg akta. Upravo promjena nadležnos , odnosno određivanje nadležnos Visokog upravnog suda RH kod provedbe postupka ocjene zakonitos općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je jedna od novina utvrđenih izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s kraja 2012. godine.

5. Zaključno

Zagreb, hotel Palace, 17. studenog 2014. godine, od 10.00 do 14.00 h Uslijed otkazivanja posljednjeg GKU-a javnih službi, koji je uređivao pravo prijevoza (GKU za djelatnost socijalne skrbi), sve djelatnos javnih službi od svibnja 2014. nužno primjenjuju članak 67. TKU-a, odnosno nove odredbe o prijevozu, jer od tada više ne postoji ni jedan GKU koji je na snazi, a uređuje pravo prijevoza. S obzirom na potpuno drugačiji način obračuna te na činjenicu da je cijeli članak 67., koji definira pravo prijevoza kompliciran za tumačenje, a tumačenja Komisije često budu kontradiktorna odredbama samog članka, javlja se potreba za rješavanjem svih nedoumica i upita u najkraćem mogućem roku. Osim područja prijevoza, brojni upi postoje i o pitanju primjene ograničenja propisanih Dodatkom II TKU-a, kojim se nastavljaju primjenjiva restrikcije u isplatama i u 2014., 2015. i 2016. godini, s obzirom na to da u proračunu i dalje nema prostora za isplate određenih materijalnih prava. Uslijed velikog broja upita, osvrnut će se i na druga aktualna područja iz radnog prava.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Navedeno se odnosi i na odluke kojima se određuje osnovica i koeficijent za obračun plaće nositelja izvršne vlas , odnosno općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika u jedinicama, te odluke o koeficijen ma za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje u

PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA - novine i posebni slučajevi primjene kolek vnih ugovora i radnopravnih propisa

Ustavom Republike Hrvatske (NN, br. 41/01 – pročišćeni tekst, 55/01, 76/2010, 85/2010 - pročišćeni tekst, 5/2014) zajamčeno je pravo građana na lokalnu samoupravu. Temeljem odredbe članka 137. Ustava, u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnos i zakonitos ovlaštenih državnih jela. U pravnom poretku Republike Hrvatske poseban je položaj (temelji se na odredbi čl. 4., st. 1. Ustava) propisa koje donose jela lokalne samouprave o području lokalnih poslova (samoupravni djelokrug) određenih Ustavom. Propisi jela lokalne samouprave, koji se donose na temelju ustavnog jamstva prava građana na lokalnu samoupravu ne smiju bi u suprotnos sa zakonom.

Stoga se skreće pozornost da je međusobna suradnja, kohabitacija i obavljanje zakonom utvrđenih nadležnos predstavničkog i izvršnog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nužno radi djelotvornog obavljanja njihove dužnos u interesu konkretne jedinice lokalne samouprave i njenih građana, odnosno birača, koji su im dali svoje povjerenje na lokalnim izborima.

Detaljan program pročitajte na stranici 10 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

101

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

UDK 657.2

Devetomjesečno financijsko izvješće neprofitnih organizacija Ivana Jakir-Bajo * Autorica ovim člankom podsjeća neprofitne organizacije na skore rokove predaje devetomjesečnih financijskih izvješća. Važno je napomenu da se kod sastavljanja financijskog izvješća koris Obrazac: S-PR-RASNPF, koji su neprofitne organizacije već koris le na tromjesečju ove godine.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Neprofitne organizacije za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2014. predaju FINA-i Izvješće o prihodima i rashodima na novom Obrascu: PR-RAS-NPF do 20. listopada 2014. Početkom 2014. godine stupila je na snagu Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 158/13 i 1/14), kojom se između ostaloga mijenjao i računski plan. Zbog navedenoga bilo je potrebno promijeni i obrasce financijskih izvješća, što nije napravljeno m izmjenama i dopunama. Stoga je u travnju 2014. donesena nova Uredba o izmjenama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, koja je objavljena u Narodnim novinama, broj 44/2104. S m izmjenama promijenjen je Obrazac: S-PR-RAS-NPF, koji će neprofitne organizacije popunjava za ovih devet mjeseci, ali koji su već koris le na tromjesečju 2014. godine.

102

Podsjećamo da neprofitne organizacije neće bi u mogućnos preda financijsko izvješće, ako prethodno nisu upisane u Registar neprofitnih organizacija i nemaju RNO broj, a neće zaprima financijska izvješća nakon predviđenog roka. Za upis je potrebno ispuni Obrazac: RNO dostupan na internetskim stranicama Ministarstva financija. Prilikom upisa, Ministarstvo financija dodjeljuje RNO broj. U slučaju promjene podataka unesenih u Registar, što uključuje i obvezu sastavljanja i predaje financijskih izvješća, izvješćuje se Ministarstvo financija na Obrascu: RNO-P, koji je sastavni dio Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija.

2. Obveznici i rokovi predaje Skraćeni račun prihoda i rashoda na Obrascu: S-PRRAS-NPF za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2014. predaje se FINA-i do 20. listopada 2014. godine. Neprofitne organizacije dužne su poš va Uredbom propisani rok za dostavu financijskog izvješća, *

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

jer FINA nakon navedenog roka neće zaprima financijska izvješća. FINA-i je potrebno preda financijsko izvješće za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2014. godine i onda kada nema prihoda i rashoda u razdoblju izvještavanja, pa svi stupci imaju vrijednost nula. Napominjemo da nepostojanje prihoda ne znači nužno i nepostojanje rashoda, jer za vođenje računa otvorenih u bankama neprofitne organizacije primaju računi koje je, bez obzira jesu li plaćeni, potrebno proves u poslovnim knjigama i na financijskim izvješćima iskaza rashod. Skraćeni račun prihoda i rashoda čuva se do dana predaje skraćenog računa prihoda i rashoda za devet mjeseci sljedeće godine (2015.).

3. Sadržaj Obrasca: S-PR-RAS-NPF U Obrascu: S-PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci: • • • •

stupac 1 – broj računa iz računskog plana stupac 2 – naziv računa stupac 3 – AOP oznaka stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine • stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine • stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u odnosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala). Neprofitne organizacije za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2014. popunjavaju sve stupce Obrasca: S-PR-RAS-NPF, uključujući stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine i stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine. Ovo devetomjesečno financijsko izvješće naziva se skraćeni račun prihoda i rashoda, jer svojim sadržajem podsjeća na račun prihoda i rashoda koji neprofitne organizacije sastavljaju na polugodištu i na kraju godine. Ipak, ovo izvješće znatno je kraće, jer ne obuhvaća sve račune računskog plana na razini odjeljka kao račun prihoda i rashoda.

UDK 657.2

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Izmijenjeni Obrazac: S-PR-RAS-NPF može se podije- razdoblja i na osnovi sa rada. Ostali dodatni podaci obuhvaćaju uglavnom podatke o rashodima na trećoj li na če ri dijela. (razini podskupine) ili četvrtoj razini računskog plana I. Prvim dijelom Obrasca, od AOP 001 do AOP 016, (izuzev podatka o ukupnim prihodima po posebnim obuhvaćeni su podaci o prihodima i rashodima na propisima iz proračuna na AOP 019). Kako se u ovom drugoj razini računskog plana – razini odjeljka. U dijelu ne mogu uspostavi matema čke kontrole izovom dijelu Obrasca uspostavljene su kontrole na: među AOP oznaka, uspostavljen je kontrolni zbroj na • AOP 001 Prihodi koji su jednaki zbroju od AOP 002 AOP 040, na kojem se treba iskaza ukupan zbroj podo AOP 008 i dataka od AOP 017 do AOP 039. • AOP 008 Rashodi koji su jednaki zbroju od AOP 010 Tablica 2. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, II. dio do AOP 016. Tablica 1. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, I. dio

Račun iz rač. plana 1 3 31 32 33 34 35 36 37 4 41 42 43 44 45 46

OPIS

001 002 003 004 005 006 007 008 009 010 011 012 013 014 015 016

Napomena: Posebno su označeni novi računi iz računskog plana: 37 Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija i 47 Rashodi u vezi s financiranjem povezanih neprofitnih organizacija, kojim je dopunjen Obrazac: S-PR-RAS-NPF.

411 412 413 4211 4212 4213 422 423 424 4241 425 4257 426 4291 4292 4293 4431

017

018 019 020 021 022 023 024 025 026 027 028 029 030 031 032 033 034 035 036

II. Drugi dio Obrasca obuhvaća dodatne podatke od AOP 017 do AOP 040. Kao i u Obrascu: PR-RASNPF, i ovdje se traže sta s čki podaci o prosječnom broju radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog

3311

Prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) Prosječan broj radnika na osnovi sa rada (cijeli broj) Prihodi po posebnim propisima iz proračuna Plaće Ostali rashodi za radnike Doprinosi na plaće Službena putovanja Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život Stručno usavršavanje radnika Naknade članovima u predstavničkim i izvršnim jelima, povjerenstavima i sl. Naknade volonterima Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa Naknade za obavljanje ak vnos Rashodi za usluge Intelektualne i osobne usluge Rashodi za materijal i energiju Premije osiguranja Reprezentacija Članarine Bankarske usluge i usluge platnog prometa

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

2 PRIHODI (AOP 002 do 008) Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga Prihodi od članarina i članskih doprinosa Prihodi po posebnim propisima Prihodi od imovine Prihodi od donacija Ostali prihodi Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija RASHODI (AOP 010 do 016) Rashodi za radnike Materijalni rashodi Rashodi amor zacije Financijski rashodi Donacije Ostali rashodi Rashodi u vezi s financiranjem povezanih neprofitnih organizacija

DODATNI PODACI

Ostva- Ostvareno reno u Indeks pret- izvještaj(5/4) hodne nom razgodine doblju

OstvaOstvareno u reno Inizvjepretdeks štajnom hodne (5/4) razgodine doblju 4 5 6

Račun iz rač. plana

103

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

UDK 657.2

Ostvarenim inves cijama u novu dugotrajnu imovinu smatraju se nabave od izvođača građevinskih radova, proizvođača opreme, ostvarena ulaganja u vlas toj 4623 039 režiji, nabavljena dugotrajna imovina bez naknade (humanitarne pomoći i darovi), nabave opreme u tr040 govini, te nabave imovine od privatnih osoba, odnosno inves cijska dobra, koja još nisu bila predmet kuIII. Sadržaj trećeg dijela Obrasca, od AOP 041 do poprodaje između neposrednih korisnika h dobara. AOP 046, ukazuje na činjenicu da je ovo izvješćej izra- Vrijednost inves cija u novu dugotrajnu imovinu iskađeno i za potrebe Državnog zavoda za sta s ku, kako zuje se po kupovnim cijenama te obuhvaća sve tranbi zamijenilo dosadašnji sta s čki Obrazac: TSI-N. U sportne troškove, instalacijske troškove, kao i troškoovom dijelu od neprofitnih organizacija traži se iskazi- ve prijenosa vlasništva (naknade bilježnicima, inževanje vrijednos ostvarenih inves cija u novu dugo- njerima, pravnicima i sl.) i sve poreze koji se plaćaju trajnu imovinu. na prijenos. U ostvarene inves cije u novu dugotrajnu imovinu uključuje se i rabljena oprema nabavljena Tablica 3. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, III. dio isključivo u inozemstvu, jer izravno utječe na porast Ostvarena nacionalnog bogatstva u zemlji. VRIJEDNOST 4512 452

S pendije Kapitalne donacije Rashodi za ostala porezna davanja Kontrolni zbroj (AOP 017 do 039)

037 038

Račun OSTVARENIH iz rač. INVESTICIJA U NOVU AOP plana DUGOTRAJNU IMOVINU

051 052 053

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

054

104

Građevinski objek u pripremi Postrojenja i oprema u pripremi Prijevozna sredstva u pripremi Višegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi Ostala nefinancijska imovina u pripremi

041 042 043 044

vrijednost u istom razdoblju Indeks (5/4) prettekuće hodne godine godine

Nabave se smatraju ostvarene u trenutku promjene vlasnika, a kod građevinskih radova nabava je definirana ugovorom po fazama gradnje, odnosno obračunskim situacijama. Inves cije u građevinske objekte obuhvaćaju ulaganja u nove građevine visokogradnje, niskogradnje, hidrogradnje i ulaganja u stambene objekte. Inves cije u novu ostalu materijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja u osnovno stado priplodne i radne stoke, pošumljavanja i dugogodišnje nasade te ulaganja u važnija poboljšanja zemljišta.

Ulaganja u novu nematerijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja kao što su ulaganja u rudarska 055 045 istraživanja, računalne programe, patente, prava, licence, književna i umjetnička djela. Podaci obuhvaća056 046 ju i nabavu dugotrajne imovine financijskim lizingom. U iskazane podatke ne uključuje se nabava zemljišta, jer se transakcije nabave i prodaje poništavaju na raCilj prikupljanja podataka od AOP 041 do AOP 046 je mogućnost obračuna inves cija u dugotrajnu imovi- zini države. nu u kraćim vremenskim razdobljima, odnosno troIV. Četvr dio Obrasca: S-PR-RAS-NPF pra bilančmjesečjima. Pri tome je važno naglasi da se u nanu poziciju – stanje zaliha na dan 1. siječnja i na dan vedene AOP oznake Obrasca: S-PR-RAS-NPF ne unosi 30. rujna 2014. godine. Budući da se od AOP 041 do stanje dugotrajne imovine na 30. rujna 2014. godine AOP 047 ne mogu uspostavi matema čke i/ili loiskazano na bilančnim kon ma od 051 Građevinski gičke kontrole, na AOP 048 uspostavljen je kontrolni objek u pripremi do 056 Ostala nefinancijska imozbroj. vina u pripremi. Prema obrazloženjima Državnog zavoda za sta s - Tablica 4. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, IV. dio ku pod pojmom: „Vrijednost ostvarenih inves cija u Stanje Stanje novu dugotrajnu imovinu“ obuhvaćaju se sve vrste Račun na kraju Indeks Opis stavke 1. ulaganja u novu imovinu, odnosno u nove kapacitete, iz rač. izvještajnog (5/4) plana siječnja razdoblja kao i ulaganja za proširenje, rekonstrukciju i modernizaciju postojećih ili zamjenu zastarjelih, istrošenih ili Stanje zaliha 047 slučajnom štetom uništenih kapaciteta. Ne obuhvaća Kontrolni zbroj (AOP 041 do 048 se redovno i tekuće održavanje te popravci dugotraj047) ne imovine.

UDK 336.2 657.1

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Formiranje cijena vodnih usluga Helena Dagos n * Cijene vodnih usluga određuju se prema načelima punoga povrata troškova kako je utvrđeno Zakonom kojim se uređuje financiranje vodnog gospodarstva, socijalne prihvatljivos cijene vode i zaš te od monopola. Način formiranja cijena vodnih usluga uređen je Zakonom o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13) i Uredbom o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrs troškova, koje cijena vodnih usluga pokriva (NN, br. 112/10). U članku se prikazuje primjer utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga za javnog isporučitelja, koji pruža vodnu uslugu javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Također se ukazuje na novine koje stupaju na snagu od 1. 1. 2015. godine.

1. Opće zakonske odredbe Prema Zakonu o vodama, pod terminom vodne usluge podrazumijevaju se usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Javna vodoopskrba je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenih ljudskoj potrošnji i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika ili do drugoga isporučitelja vodne usluge, ako se poslovi obavljaju po građevinama javne vodoopskrbe te upravljanjem m građevinama. Javna odvodnja je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovođenja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i izravnoga ili neizravnoga ispuštanja u površinske vode, obrade mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja, ako se poslovi obavljaju po građevinama javne odvodnje te upravljanjem m građevinama; javna odvodnja uključuje i crpljenje i odvoz otpadnih voda iz sep čkih i sabirnih jama.

U skladu s tom Uredbom isporučitelji vodnih usluga bili su dužni uskladi odluke o cijeni vodnih usluga s odredbama te Uredbe u roku šest mjeseci od njenog stupanja na snagu. Do donošenja ovih zakonskih odredbi nije bio propisan način izračuna i struktura najniže osnovne cijene vodnih usluga, nego je način formiranja cijene bio prepušten isporučitelju usluga. Uredbom se uređuje najniža osnovna cijena vodnih usluga i troškovi koje cijena vodnih usluga pokriva. Osnovna cijena vodnih usluga je cijena vodnih usluga isključujući cijenu koju plaćaju socijalno ugroženi građani za količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva i isključujući vodnu uslugu čišćenja sabirnih i sep čkih jama. Najniža osnovna cijena vodnih usluga je osnovna cijena vodnih usluga koja osigurava puni povrat troškova od vodnih usluga, osim troškova gradnje komunalnih vodnih građevina, a izračunava se prema izrazu:

Djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju javni isporučitelji vodne usluge. Iznimno, jedinice NOC = T / V lokalne samouprave mogu drugim pravnim odnosno fizičkim osobama da koncesiju iz članka 171., stavka pri čemu je: 3. Zakona o vodama. NOC – najniža osnovna cijena vodnih usluga izražena Sredstva za obavljanje ovih djelatnos osiguravaju se u kunama po jedinici mjere isporučene vodne usluge iz cijene vodne usluge. Cijena vodnih usluga prihod je (m³)

Prema člancima 4. Uredbe, cijena vodnih usluga mora osigura povrat troškova zahvaćanja vode, pogona i održavanja komunalnih vodnih građevina te isporuku vodnih usluga, i to: • materijalne troškove • troškove usluga • troškove naknade za koncesiju, kada je isporučitelj vodnih usluga koncesionar

Helena Dagos n, dipl. oec., Labin.

V – planirana godišnja količina usluge izražena u jedinici mjere isporučene vodne usluge (m³).

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

T – iznos planiranih godišnjih troškova iz članka 4. Uredbe izražen u kunama

isporučitelja vodne usluge, a obveznik plaćanja je vlasnik ili drugi zakoni posjednik nekretnine u kojoj se usluga koris (korisnik). Odredbe koje se odnose na cijene vodnih usluga propisane su u člancima od 205. do 208. Zakona o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13). Na temelju članka 206., stavka 7. Zakona o vodama (NN, br. 153/09) i na prijedlog Vijeća za vodne usluge 16. rujna 2010. godine donesena je Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrs troškova, koje cijena vodnih usluga pokriva (NN, br. 112/10).

105

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

• • • •

troškove za zaposlene financijske rashode amor zaciju dugotrajne imovine troškove vrijednosnog usklađivanja kratkotrajne imovine u visini 5 % ukupnog prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnos vodnih usluga • troškove naknade za korištenje voda iz članka 23. točke 3. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (NN, br. 153/09, 56/13), nakon roka određenog člankom 95., stavkom 1. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva i naknade iz članka 28., stavka 3., odnosno iz članka 95., stavka 3., Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, za koje je obveznik isporučitelj vodnih usluga.

UDK 336.2 657.1

Fiksni dio se obračunava mjesečno i ne može bi veći od fiksnog dijela najniže osnovne cijene vodnih usluga. Varijabilni dio najniže osnovne cijene vodnih usluga ovisi o količini isporučenih vodnih usluga, a izračunava se prema izrazu: NOCv = (T – F) / V pri čemu je: NOCv – varijabilni dio najniže osnovne cijene vodnih usluga izražen u kunama po m³ T – iznos planiranih godišnjih troškova iz članka 4. Uredbe izražen u kunama V – planirana godišnja količina usluge izražena u jedinici mjere isporučene vodne usluge (m³) F – planirani godišnji iznos troškova fiksnog dijela najniže osnovne cijene vodnih usluga izražen u kunama. Cijena vodne usluge zasebno se iskazuje u računu za vodne usluge za: 1) javnu vodoopskrbu: • fiksni dio • varijabilni dio 2) skupljanje otpadnih voda i njihovo dovođenje do uređaja za pročišćavanje: • fiksni dio • varijabilni dio 3) pročišćavanje otpadnih voda: • fiksni dio • varijabilni dio.

• • • • •

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Člankom 6. Uredbe propisano je da se najniža osnovna cijena vodnih usluga sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela, pri čemu fiksni dio najniže osnovne cijene vodnih usluga služi pokriću troškova, koji ne ovise o količini isporučenih vodnih usluga, a nastaju kao posljedica priključenja nekretnine na komunalne vodne građevine, i to troškova:

106

•

2. Formiranje cijena vodnih usluga

Cijene vodnih usluga formiraju se na temelju planiranih godišnjih troškova. Važna podloga za izradu planiranih troškova su svakako računovodstveni podaci iz prošlih poslovnih događaja, pri čemu se javlja potreba računovodstvenog praćenja troškova po mjes ma nastanka zbog utvrđivanja rezultata poslovaočitanja vodomjera nja po djelatnos ma. Određena prilagodba internog obrade očitanih podataka te izrade i dostave račukontnog plana će također olakša i ubrza postupak na korisnicima vodnih usluga prilikom formiranja cijena. Na temelju utvrđenih umjeravanja i servisiranja vodomjera sukladno vaplanskih veličina u nastavku se prikazuje primjer foržećim propisima miranja cijena vodnih usluga. tekućeg i inves cijskog održavanja priključka nekretnine na komunalne vodne građevine vodoopskrbe i/ili odvodnje redovitog održavanja funkcionalne ispravnos komunalnih vodnih građevina za isporuku vodnih usluga ispi vanja i održavanja zdravstvene ispravnos vode za piće.

Svoje upite šaljite na: pitajcentar@tim4pin.hr

UDK 336.2 657.1

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Plan godišnjih troškova Vodovoda i odvodnje d. o. o. sastoji se od sljedećih podataka: Opis

Vodoopskrba

Odvodnja

Pročišćavanje

200.000,00 630.000,00 80.000,00 16.000,00

140.000,00 30.000,00

100.000,00 2.250.000,00 570.000,00 265.000,00 650.000,00 245.000,00 280.000,00

50.000,00

250.000,00 200.000,00 180.000,00 55.000,00

10.000,00

310.000,00 570.000,00

400.000,00

10.000.000,00

250.000,00

7.350.000,00

30.000,00

798.000,00

10.000,00

500.000,00

80.000,00 1.000.000,00

130.000,00 255.000,00 26.764.000,00

20.000

odnosno o javnom isporučitelju koji pruža vodnu uslugu i javne vodoopskrbe i javne odvodnje, pojedini troškovi potrebni za izračun cijene vodne usluge su zajednički, pa će se oni temeljem definiranih kriterija (ključeva) rasporedi po pojedinim djelatnos ma.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Nakon utvrđivanja planskih veličina, utvrđuju se troškove koji će se pokriva fiksnim dijelom cijene. U nastavku se pristupa detaljnijoj razradi pojedine skupine troškova koji su u skraćenom prikazu definirani člankom 6. Uredbe. S obzirom na to da se u ovom primjeru radi o jedinstvenom isporučitelju,

880.000,00

Materijal za tekuće i inves cijsko održavanje priključka nekretnine na komunalne vodne 800.000,00 80.000,00 0,00 građevine Materijalni troškovi za umjeravanje vodomjera u 150.000,00 25.000,00 25.000,00 vlas toj baždarnici Materijal za redovito održavanje komunalnih 500.000,00 30.000,00 100.000,00 vodnih građevina Materijal za rad vlas tog laboratorija za vodu 60.000,00 0,00 20.000,00 Materijal za čišćenje i održavanje poslovnih 12.000,00 2.000,00 2.000,00 prostora Uredski materijal 75.000,00 12.500,00 12.500,00 Električna energija 1.800.000,00 0,00 450.000,00 Gorivo 400.000,00 15.000,00 15.000,00 Sitan inventar, autogume i rezervni dijelovi 200.000,00 15.000,00 20.000,00 Poštanske i telefonske usluge 490.000,00 80.000,00 80.000,00 Usluge građevinskih radova za tekuće i inves cijsko održavanje priključka nekretnine na 200.000,00 45.000,00 0,00 komunalne vodne građevine Vanjske usluge za redovito održavanje 200.000,00 30.000,00 50.000,00 komunalnih vodnih građevina Vanjske usluge za održavanje ostale imovine 150.000,00 25.000,00 25.000,00 Ispi vanje zdravstvene ispravnos voda za piće i 170.000,00 0,00 30.000,00 otpadnih voda – usluge ZZJZ-a Usluge zbrinjavanja otpada (mulja) 0,00 0,00 180.000,00 Vanjske usluge za umjeravanje i servisiranje 41.250,00 6.875,00 6.875,00 vodomjera većih profila Osiguranje imovine 200.000,00 30.000,00 70.000,00 Koncesijska naknada 570.000,00 0,00 0,00 Troškovi osoblja – bruto plaće i doprinosi na 8.100.000,00 645.000,00 855.000,00 bruto plaće Amor zacija dugotrajne imovine financirana iz 6.000.000,00 400.000,00 700.000,00 vlas h sredstava Ostale naknade za zaposlene 648.000,00 48.000,00 72.000,00 Ostali troškovi (naknada banke, registracija vozila, intelektualne usluge, razna javna davanja 366.000,00 62.000,00 62.000,00 i ostali troškovi) Vrijednosno usklađenje potraživanja o kupaca 100.000,00 15.000,00 15.000,00 Financijski rashodi 80.000,00 40.000,00 55.000,00 UKUPNO 21.312.250,00 1.606.375,00 2.845.375,00 Broj korisnika vodne usluge (obveznika) 15.000 7.500 7.500 Planirana godišnja količina usluge izražena u 2.000.000 1.000.000 1.000.000 jedinici mjere isporučene vodne usluge (u m³)

Čišćenje sabirnih Ukupno planirani i sep čkih jama troškovi

107

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

UDK 336.2 657.1

S obzirom na to da se Uredbom ne propisuje detaljnije određenje pojedine skupine troškova, za potrebe izračuna fiksnog dijela cijene u obzir su uze sljedeći troškovi: Kriterij za raspored zajedničkih troškova fiksnog dijela osnovne cijene vodne usluge – broj korisnikna vodne usluge (obveznika) Broj korisnika vodne usluge po djelatnos ma Zajednički broj korisnika Ostali broj korisnika – samo vodoopskrba Ukupan broj korisnika za raspored zajedničkih troškova Učešće

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Pročišćavanje 7.500

Ukupno

1.875

1.875 12,50 %

Vodoopskrba 75,00 %

Odvodnja 12,50 %

Pročišćavanje 12,50 %

288.750,00

48.125,00

385.000,00

18.750,00 307.500,00

3.125,00 51.250,00

25.000,00 410.000,00

OBRADA PODATAKA I IZRADA I DOSTAVA RAČUNA (zajednički troškovi) Troškovi zaposlenih u fakturnom odjelu – bruto plaće Poštanski troškovi dostave računa (180.000 kom godišnje, 3,10 kn/kom) Uredski materijal ( sak obrazaca – računa za vodu i ostali uredski materijal) UKUPNO:

Vodoopskrba 75,00 % 225.000,00 418.500,00

Odvodnja 12,50 % 37.500,00 69.750,00

Pročišćavanje 12,50 % 37.500,00 69.750,00

300.000,00 558.000,00

36.000,00

6.000,00

48.000,00

679.500,00

113.250,00

906.000,00

UMJERAVANJE I SERVISIRANJE VODOMJERA SUKLADNO VAŽEĆIM PROPISIMA (zajednički troškovi) Troškovi zaposlenih u baždarnici – bruto plaće Materijalni troškovi u baždarnici (materijal potreban za umjeravanje i servisiranje vodomjera profila do 40 mm) Troškovi umjeravanja i servisiranja vodomjera većih profila korištenjem vanjskih usluga UKUPNO:

Vodoopskrba 75,00 % 142.500,00

Odvodnja 12,50 % 23.750,00

Pročišćavanje 12,50 % 23.750,00

190.000,00

150.000,00

25.000,00

200.000,00

41.250,00

6.875,00

55.000,00

333.750,00

55.625,00

445.000,00

Troškovi rada (planira se ostvari 7.000 radnih sa godišnje, prosječna bruto satnica rada 55,00 kn) Gorivo (cca. 30.000 km godišnje, 2.400 litara goriva) UKUPNO:

Odvodnja

15.000 3.750 7.500 11.250 75,00 %

TROŠKOVI OČITAVANJA VODOMJERA (zajednički troškovi)

108

Vodoopskrba

15.000 7.500 7.500 15.000 100,00 % Ukupno

Ukupno

TEKUĆE I INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE PRIKLJUČKA NEKRETNINE Vodoopskrba NA KOMUNALNE VODNE GRAĐEVINE Materijal za tekuće i inves cijsko održavanje priključka nekretnine na 800.000,00 komunalne vodne građevine Usluge građevinskih radova za tekuće i inves cijsko održavanje 200.000,00 priključka nekretnine na komunalne vodne građevine UKUPNO: 1.000.000,00

125.000,00

REDOVITO ODRŽAVANJE KOMUNALNIH VODNIH GRAĐEVINA Materijal za redovito održavanje komunalnih vodnih građevina Vanjske usluge za redovito održavanje komunalnih vodnih građevina UKUPNO:

Vodoopskrba 500.000,00 200.000,00 700.000,00

Odvodnja 30.000,00 30.000,00 60.000,00

Pročišćavanje 100.000,00 50.000,00 150.000,00

Ukupno 630.000,00 280.000,00 910.000,00

ISPITIVANJE I ODRŽAVANJE ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODA Troškovi zaposlenih u laboratoriju – bruto plaće Materijal za rad laboratorija Ispi vanje zdravstvene ispravnos voda za piće i otpadnih voda – usluge ZZJZ UKUPNO: SVEUKUPNO

Vodoopskrba 350.000,00 60.000,00

Odvodnja 0,00 0,00

Pročišćavanje 120.000,00 20.000,00

Ukupno 470.000,00 80.000,00

170.000,00

0,00

30.000,00

200.000,00

580.000,00 3.600.750,00

0,00 405.125,00

Odvodnja

Pročišćavanje

80.000,00

0,00

45.000,00

0,00

Ukupno 880.000,00 245.000,00

0,00 1.125.000,00

170.000,00 750.000,00 540.125,00 4.546.000,00

UDK 336.2 657.1

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Nakon utvrđivanja troškove fiksnog dijela osnovne cijene vodnih usluga pristupa se formiranju cijene posebno za vodnu uslugu javne vodoopskrbe i posebno za vodnu uslugu javne odvodnje.

2.1. Formiranje cijene za vodnu uslugu javne vodoopskrbe Troškovi za potrebe izračuna varijabilnog dijela cijene utvrdit će tako da se od ukupno planiranih troškova javne vodoopskrbe oduzme dio troškova koji ulazi u izračun fiksnog dijela cijene, što je prikazano na sljedeći način. OPIS

800.000,00

150.000,00

800.000,00

150.000,00

500.000,00

60.000,00

12.000,00 75.000,00 1.800.000,00 400.000,00

36.000,00 18.750,00

200.000,00

1.006.250,00

7.093.750,00

6.000.000,00

648.000,00

366.000,00

100.000,00

80.000,00 21.312.250,00

JAVNA VODOOPSKRBA Fiksni troškovi trošak očitanja vodomjera trošak obrade očitanih podataka te izrade i dostave računa korisnicima vodnih usluga trošak umjeravanja i servisiranja vodomjera sukladno važećim propisima trošak tekućeg i inves cijskog održavanja priključka nekretnine na komunalne vodne građevine vodoopskrbe i/ili odvodnje trošak redovitog održavanja funkcionalne ispravnos komunalnih vodnih građevina za isporuku vodnih usluga trošak ispi vanja i održavanja zdravstvene ispravnos vode za piće Broj korisnika vodne usluge (obveznika) Fiksni dio (najniže) osnovne cijene vodoopskrbe

200.000,00

150.000,00

170.000,00

8.100.000,00

200.000,00 570.000,00

3.600.750,00

80.000,00 17.711.500,00

3.600.750,00 307.500,00

kn kn

679.500,00

333.750,00

1.000.000,00

700.000,00

580.000,00

570.000,00

7.741.750,00 80.000,00 6.000.000,00

kn kn kn

109

15.000 20,00 17.711.500,00 2.432.250,00 787.500,00

korisnika kn/ korisniku/ mjesečno kn kn kn

170.000,00

71.500,00

200.000,00

150.000,00

200.000,00 570.000,00

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

200.000,00

39.000,00 1.800.000,00 381.250,00 200.000,00

418.500,00

41.250,00

Temeljem podataka iz gornje tablice i uz pomoć obrasca za izračun najniže osnovne cijene vodnih usluga izračunat će se najniža osnovna cijena vodne usluge javne vodoopskrbe:

12.000,00

200.000,00 490.000,00

Troškovi koji se pokrivaju varijabilnim dijelom cijene

41.250,00

Materijal za tekuće i inves cijsko održavanje priključka nekretnine na komunalne vodne građevine Materijalni troškovi za umjeravanje vodomjera u vlas toj baždarnici Materijal za redovito održavanje komunalnih vodnih građevina Materijal za rad vlas tog laboratorija za vodu Materijal za čišćenje i održavanje poslovnih prostora Uredski materijal Električna energija Gorivo Sitan inventar, autogume i rezervni dijelovi Poštanske i telefonske usluge Usluge građevinskih radova za tekuće i inves cijsko održavanje priključka nekretnine na komunalne vodne građevine Vanjske usluge za redovito održavanje komunalnih vodnih građevina Vanjske usluge za održavanje ostale imovine Ispi vanje zdravstvene ispravnos voda za piće i otpadnih voda – usluge ZZJZ-a

Vodoopskrba

Troškovi koji se pokrivaju fiksnim dijelom cijene

Vanjske usluge za umjeravanje i servisiranje vodomjera većih profila Osiguranje imovine Koncesijska naknada Troškovi osoblja – bruto plaće i doprinosi na bruto plaće Amor zacija dugotrajne imovine financirana iz vlas h sredstava Ostale naknade za zaposlene Ostali troškovi (naknada banke, registracija vozila, intelektualne usluge, razna javna davanja i ostali troškovi) Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca Financijski rashodi UKUPNO

KOMUNALNO GOSPODARSTVO troškovi vrijednosnog usklađivanja kratkotrajne imovine u visini 5 % ukupnog prihoda ostvarenoga obavljanjem djelatnos vodnih usluga trošak naknade za korištenje voda iz članka 23., točke 3. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, nakon roka određenog članka 95., stavka 1. ZoFVG-a i naknade iz članka 28., stavka 3., odnosno iz članka 95., stavka 3. ZoFVG-a, za koje je obveznik isporučitelj vodnih usluga Planirana godišnja količina usluge izražena u jedinici mjere isporučene vodne usluge (u m³) Varijabilni dio najniže osnovne cijene javne vodoopskrbe Varijabilni dio osnovne cijene javne vodoopskrbe UKUPNI TROŠKOVI JAVNE VODOOPSKRBE

UDK 336.2 657.1

100.000,00

2.000.000 8,86

m³ kn/m³ kn/m³

21.312.250,00

2.2. Formiranje cijene za vodnu uslugu javne odvodnje U nastavku se utvrđuju troškovi varijabilnog dijela osnovne cijene javne odvodnje (odvodnju i pročišćavanje), kao i najnižu osnovnu cijenu ovih usluga na sličan način kao i za javnu vodoopskrbu.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

OPIS

110

ODVODNJA

80.000,00

25.000,00

30.000,00

0,00

Troškovi koji se pokrivaju fiksnim dijelom cijene

80.000,00

25.000,00

30.000,00

0,00

2.000,00

Troškovi koji se pokrivaju varijabilnim dijelom cijene

0,00

2.000,00

12.500,00 0,00 15.000,00

6.000,00 0,00 3.125,00

6.500,00 0,00 11.875,00

15.000,00

0,00

15.000,00

80.000,00

69.750,00

10.250,00

Usluge građevinskih radova za tekuće i inves cijsko održavanje priključka nekretnine na komunalne vodne građevine Vanjske usluge za redovito održavanje komunalnih vodnih građevina Vanjske usluge za održavanje ostale imovine Ispi vanje zdravstvene ispravnos voda za piće i otpadnih voda – usluge ZZJZ-a Usluge zbrinjavanja otpada (mulja) Vanjske usluge za umjeravanje i servisiranje vodomjera većih profila Osiguranje imovine Koncesijska naknada Naknada za korištenje voda (prema ZoFVG-a) Troškovi osoblja – bruto plaće i doprinosi na bruto plaće Amor zacija dugotrajne imovine financirana iz vlas h sredstava Ostale naknade za zaposlene Ostali troškovi (naknada banke, registracija vozila, intelektualne usluge, razna javna davanja i ostali troškovi) Vrijednosno usklađenje potraživanja o kupaca Financijski rashodi UKUPNO

45.000,00

0,00

30.000,00

0,00

25.000,00

0,00

25.000,00

0,00

6.875,00

0,00

30.000,00

0,00

30.000,00

0,00

645.000,00

109.375,00

535.625,00

400.000,00

0,00

400.000,00

48.000,00

0,00

48.000,00

62.000,00

0,00

62.000,00

15.000,00

0,00

15.000,00

40.000,00 1.606.375,00

0,00 405.125,00

40.000,00 1.201.250,00

Izračun najniže osnovne cijene odvodnje: ODVODNJA Fiksni troškovi trošak očitanja vodomjera trošak obrade očitanih podataka te izrade i dostave računa korisnicima vodnih usluga trošak umjeravanja i servisiranja vodomjera sukladno važećim propisima

405.125,00 51.250,00

kn kn

113.250,00

55.625,00

UDK 336.2 657.1

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

trošak tekućeg i inves cijskog održavanja priključka nekretnine na komunalne vodne građevine vodoopskrbe i/ili odvodnje trošak redovitog održavanja funkcionalne ispravnos komunalnih vodnih građevina za isporuku vodnih usluga trošak ispi vanja i održavanja zdravstvene ispravnos voda Broj korisnika vodne usluge (obveznika) Fiksni dio (najniže) osnovne cijene odvodnje Varijabilni troškovi, od čega: materijalni troškovi troškovi usluga troškovi naknade za koncesiju kada je isporučitelj vodnih usluga koncesionar troškovi za zaposlene financijski rashodi (troškovi) troškovi amor zacije dugotrajne imovine troškovi vrijednosnog usklađivanja kratkotrajne imovine u visini 5 % ukupnog prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnos vodnih usluga trošak naknade za korištenje voda iz članka 23., točke 3. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, nakon roka određenog članka 95. stavka 1. ZoFVG-a i naknade iz članka 28., stavka 3., odnosno iz članka 95., stavka 3. ZoFVG-a, za koje je obveznik isporučitelj vodnih usluga Planirana godišnja količina usluge izražena u jedinici mjere isporučene vodne usluge (u m³) Varijabilni dio najniže osnovne cijene odvodnje Varijabilni dio osnovne cijene odvodnje UKUPNI TROŠKOVI ODVODNJE

Materijal za rad vlas tog laboratorija za vodu Materijal za čišćenje i održavanje poslovnih prostora

125.000,00

60.000,00

0,00

7.500

korisnika kn/ korisniku/ mjesečno kn kn kn

4,50 1.201.250,00 35.375,00 127.250,00 0,00

583.625,00 40.000,00

kn kn

400.000,00

15.000,00

0,00

1.000.000

m³

1,20

kn/m³

1.606.375,00

kn/m³ Kn

Utvrđivanje troškova za izračun varijabilnog dijela osnovne cijene pročišćavanja: OPIS

25.000,00

100.000,00

0,00

2.000,00

0,00

2.000,00

12.500,00

6.000,00

6.500,00

450.000,00

0,00

450.000,00

15.000,00

3.125,00

11.875,00

20.000,00

0,00

20.000,00

80.000,00

69.750,00

10.250,00

0,00

50.000,00

0,00

25.000,00

0,00

25.000,00

30.000,00

0,00

180.000,00

0,00

180.000,00

6.875,00

0,00

70.000,00

0,00

70.000,00

0,00

855.000,00

229.375,00

625.625,00

700.000,00

0,00

700.000,00

72.000,00

0,00

72.000,00

100.000,00

0,00

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

0,00

Troškovi koji se pokrivaju varijabilnim dijelom cijene

20.000,00

Pročišćavanje

Troškovi koji se pokrivaju fiksnim dijelom cijene

Uredski materijal Električna energija Gorivo Sitan inventar, autogume i rezervni dijelovi Poštanske i telefonske usluge Usluge građevinskih radova za tekuće i inves cijsko održavanje priključka nekretnine na komunalne vodne građevine Vanjske usluge za redovito održavanje komunalnih vodnih građevina Vanjske usluge za održavanje ostale imovine Ispi vanje zdravstvene ispravnosvoda za piće i otpadnih voda – usluge ZZJZ-a Usluge zbrinjavanja otpada (mulja) Vanjske usluge za umjeravanje i servisiranje vodomjera većih profila Osiguranje imovine Koncesijska naknada Naknada za korištenje voda (prema ZoFVG) Troškovi osoblja – bruto plaće i doprinosi na bruto plaće Amor zacija dugotrajne imovine financirana iz vlas h sredstava Ostale naknade za zaposlene

20.000,00

111

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Ostali troškovi (naknada banke, registracija vozila, intelektualne usluge, razna javna davanja i ostali troškovi) Vrijednosno usklađenje potraživanja o kupaca Financijski rashodi UKUPNO

62.000,00

15.000,00

UDK 336.2 657.1

0,00

62.000,00

0,00

15.000,00

55.000,00

0,00

55.000,00

2.845.375,00

540.125,00

2.305.250,00

Izračun najniže osnovne cijene pročišćavanja: PROČIŠĆAVANJE Fiksni troškovi trošak očitanja vodomjera trošak obrade očitanih podataka te izrade i dostave računa korisnicima vodnih usluga trošak umjeravanja i servisiranja vodomjera sukladno važećim propisima trošak tekućeg i investicijskog održavanja priključka nekretnine na komunalne vodne građevine vodoopskrbe i/ili odvodnje trošak redovitog održavanja funkcionalne ispravnos komunalnih vodnih građevina za isporuku vodnih usluga trošak ispi vanja i održavanja zdravstvene ispravnos voda Broj korisnika vodne usluge (obveznika)

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Fiksni dio (najniže) osnovne cijene pročišćavanja

112

Varijabilni troškovi, od čega: materijalni troškovi troškovi usluga troškovi naknade za koncesiju kada je isporučitelj vodnih usluga koncesionar troškovi za zaposlene financijski rashodi (troškovi) troškovi amor zacije dugotrajne imovine troškovi vrijednosnog usklađivanja kratkotrajne imovine u visini 5 % ukupnog prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnos vodnih usluga trošak naknade za korištenje voda iz članka 23., točke 3. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, nakon roka određenog članka 95., stavka 1. ZoFVG-a i naknade iz članka 28., stavka 3., odnosno iz članka 95., stavka 3. ZoFVG-a, za koje je obveznik isporučitelj vodnih usluga Planirana godišnja količina usluge izražena u jedinici mjere isporučene vodne usluge (u m³)

540.125,00 51.250,00

kn kn

113.250,00

55.625,00

0,00

150.000,00

170.000,00

7.500

korisnika

kn/ 6,00 korisniku/ mjesečno 2.305.250,00 kn 490.375,00 kn 347.250,00 kn 0

697.625,00 55.000,00

kn kn

700.000,00

15.000,00

1.000.000

m³

Varijabilni dio najniže osnovne cijene pročišćavanja Varijabilni dio osnovne cijene pročišćavanja UKUPNI TROŠKOVI PROČIŠĆAVANJA

2,31

kn/m³ kn/m³

2.845.375,00

2.3. Utvrđivanje cijene za vodnu uslugu čišćenja sabirnih i sep čkih jama Način formiranja cijene za vodnu uslugu čišćenja sabirnih i sep čkih jama nije preciziran Uredbom ili drugim zakonskim odredbama, pa se u tom slučaju najniža cijena za pružanje ove usluge može utvrdi na način da se ukupno planirani troškovi od pružanja ove usluge podijele sa planiranom količinom, pa bi se prema našem primjeru cijena čišćenja sabirnih i sepčkih jama izračunala na slijedeći način: • Ukupno planirani troškovi: 1.000.000,00 kn • Planirana količina usluge u m³: 20.000 m³ • Najniža cijena za vodnu uslugu čišćenja sep čkih i sabirnih jama: 50 kn/m³. Prethodnim primjerima prikazan je izračun najniže osnovne cijene vodnih usluga, pri čemu visinu cijene vodnih usluga odlukom određuje isporučitelj vodne usluge. Zakonskim odredbama se zahtjeva puno pokriće troškova od obavljanja vodnih usluga, odnosno cijena vodne usluge ne može bi niža od najniže osnovne cijene vodnih usluga propisane Uredbom. Zakon o vodama u članku 197. propisuje osnovna načela za obavljanje ovih djelatnos , od kojih je u ovom kontekstu osobito važno spomenu da se djelatnos moraju obavlja učinkovito, ekonomično i svrhovito. Uredbom je dopušteno formiranje različi h cijena po pojedinim kategorijama obveznika. Među m, ako je osnovna cijena vodne usluge određena u različitoj visini za različite kategorije obveznika, njihov ponderirani zbroj ne smije bi manji od najniže osnovne cijene vodne usluge. Prema članku 206. Zakona o vodama tarifa vodne usluge javne vodoopskrbe mora sadržava i cijenu koju plaćaju socijalno ugroženi građani za količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva. Ta cijena se ne može utvrdi u visini većoj od 60 % od osnovne cijene vodne usluge. Suglasnost na odluku o cijeni vodnih usluga daju gradonačelnici, odnosno općinski načelnici iz jedinica lokalne samouprave na vodoopskrbnom području, odnosno području aglomeracije u roku od 30 dana od podnošenja odluke. Uz cijenu vodnih usluga, na računu za vodne usluge javnog isporučitelja, zasebno se iskazuju i sljedeća javna davanja: • porez na dodanu vrijednost, sukladno posebnom Zakonu

UDK 336.2 657.1

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

javne vodoopskrbe (isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe). Prema Uredbi o izmjenama i dopuni Uredbe o visini naknade za korištenje voda (NN, br. 82/10, 83/12 i 10/14) visina naknade za korištenje vode koju zahvaćaju isporučitelji vodne usluge radi isporuke korisnicima vodnih usluga trenutno iznosi 2,85 kn/m³ zahvaćene vode s vodozahvata. Druga bitna promjena odnosi se na plaćanje naknade za koncesiju.

• naknada za zaš tu voda, kad je to uređeno Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva • naknada za korištenje voda, iz članka 95., stavka 2. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva • naknada za razvoj, ako je sukladno Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva uvedena odlukom jedinice lokalne samouprave ili jedinice područne (regionalne) samouprave. Radi osiguranja zakonitos u području određivanja cijene vodnih usluga osnovano je Vijeće za vodne usluge kao neovisno jelo Republike Hrvatske. Isporučitelji vodnih usluga dužni su dostavi odluku o cijeni vodnih usluga Vijeću za vodne usluge u roku 5 dana po ishođenju suglasnos na Odluku o cijeni vodnih usluga. Isporučitelji vodnih usluga dužni su sukladno pravilima o reviziji financijskih izvješća, po ovlaštenim revizorima, revidira svoja financijska izvješća jednom godišnje, pri čemu su također dužni svoja financijska izvješća, kao i nalaz i mišljenje ovlaštenog revizora dostavi Vijeću za vodne usluge.

3. Plaćanje naknade za korištenje voda i naknade za koncesiju

Prema članku 164. Zakona o vodama ukinuta je potreba ishođenja koncesije za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu, a za istu namjenu Hrvatske vode izdaju vodopravnu dozvolu. Člankom 55. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (NN, br. 56/13) ukinuta je obveza plaćanja iznosa od 10 % na naknadu za korištenje voda korisnicima vodopravne dozvole za korištenje voda za potrebe javne vodoopskrbe.

4. Zaključak Način formiranja cijena vodnih usluga uređen je Zakonom o vodama i Uredbom o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrs troškova koje cijena vodnih usluga pokriva. S obzirom na zahtjeve koje propisuje Uredba, određena prilagodba računovodstvenog praćenja troškova i poslovanja po djelatnos ma u značajnoj mjeri olakšava i ubrzava postupak oko utvrđivanja cijena vodnih usluga. Preciziranje pojedinih skupina troškova za izračun najniže osnovne cijene vodnih usluga, kao i detaljnije pojašnjenje ostalih odredbi propisanih Uredbom zasigurno bi doveo do veće usklađenos cijena između isporučitelja vodnih usluga.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Zakonske promjene povezane s obračunom i plaćanjem naknade za korištenje voda i naknade za konPrema članku 23., stavku 1., točki 3. i članku 95., stav- cesiju bitno će utjeca na način fakturiranja vodnih ku 1. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva usluga, a samim me zahtjevat će i određeno uskla(NN, br. 153/09 i 56/13) obveznici naknade za kori- đenje cijena vodnih usluga. štenje voda od 1. 1. 2015. godine bit će isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe. Nadalje, odredba Literatura: članka 2., stavka 1., točke 1. Pravilnika o obračunu i 1. Zakon o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13) plaćanju naknade za korištenje voda (NN, br. 97/07), 2. Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrprema kojoj naknadu za korištenje voda plaćaju pravs troškova koje cijena vodnih usluga pokriva (NN, br. ne i fizičke osobe koje koriste vodu isporučenu po 112/10) vodoopskrbnogm sustavu (krajnji potrošači), prestaje 3. Pravilnik o obračunu i napla naknade za korištenje važi 31. 12. 2014. godine, odnosno prema odredvoda (NN, br. 84/10, 146/12) bi članka 2., stavka 1., točki 1. novog Pravilnika o 4. Uredba o visini naknade za korištenje voda (NN, br. obračunu i napla naknade za korištenje voda (NN, 82/10, 83/12, 10/14) 5. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN, br. br. 84/10 i 146/12) naknadu plaćaju pravne i fizičke 153/09 i 56/13) osobe koje zahvaćaju vodu iz jela površinskih i/ili podzemnih voda radi njihovog korištenja za potrebe 6. Podaci Vijeća za vodne usluge dostupni na: www.mps.hr.

113

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. Vrsta isplate br. I. NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom 1. putovanju Troškovi noćenja na službenom 2. putovanju

Dopuštena isplata

u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka Troškovi prijevoza na posao i s prema cijeni mjesečne 3. posla (mjesni i međumjesni) odnosno pojedinačne prijevozne karte Uporaba privatnog automobila u 2,00 kn po prijeđenom 4. poslovne svrhe kilometru DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA II. ODVOJENI ŽIVOT Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, 170,00 kn dnevno 1. preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km) Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno 2. najmanje 30 kilometara od 170,00 kn dnevno sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) 3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno 4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno 5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema 6. Dnevnice u inozemstvu Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.) do propisanog iznosa 7. Dnevni troškovi - per diem (objavljeno u časopisu br. 3) III. OTPREMNINE I DAROVI

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

114

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

8.000,00 kn 6.400,00 kn 8.000,00 kn za invalide rada

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku 3. navršenu godinu rada kod toga poslodavca) 4. Dar djetetu do 15 godina staros 5. Dar radniku u naravi (godišnje) Prigodne nagrade (božićnica, 6. naknade za godišnji odmor i sl.) IV. POTPORE 1. Zbog invalidnos zaposlenika U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci 2. isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu) Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i 3. fizičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata U slučaju smr člana uže obitelji 4. zaposlenika Zbog bolovanja zaposlenika duljeg 5. od 90 dana Potpora za novorođeno dijete do 6. visine proračunske osnovice1 Djeci poginulih boraca 7. Domovinskog rata2 8. Darovanje za zdravstvene potrebe3 Premije dobrovoljnog mirovinskog 9. osiguranja4 Sredstva koja se fizičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim⁵ 10. u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

Za navršenih: • 10 godina radnog staža • 15 godina radnog staža • 20 godina radnog staža • 25 godina radnog staža • 30 godina radnog staža • 35 godina radnog staža • 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

VI. STIPENDIJE S pendije (učenicima srednjih 1. škola i redovnim studen ma)

8.000,00 kn 600,00 kn godišnje 400,00 kn 2.500,00 kn godišnje 2.500,00 kn godišnje 7.500,00 kn

u ukupnom iznosu isplate

3.000,00 kn 2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

ukupan iznos primitaka⁶

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

1.600,00 kn mjesečno

Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14). Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa. 3 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije. 4 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno. ⁵ Agencija za mobilnost i programe EU. ⁶ Sukladno čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak. ⁷ Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14). 1 2

TIM4PIN INFO 2.

S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća

4.000,00 kn mjesečno

S pendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, u ukupnom iznosu 4. koje djeluju u skladu s posebnim isplate propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju 1. 1.600,00 kn mjesečno sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno 2. prema posebnim propisima 3. Nagrade za sportska ostvarenja⁷ 20.000,00 kn godišnje VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA Primici učenika i studenata za rad 1. 50.000,00 kn godišnje preko ovlaštenih posrednika Nagrade učenicima za vrijeme 1.600,00 kn mjesečno 2. prak čnog rada

1.1. Isplate zaposlenicima Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslodavac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privremeno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) donesenim za razdoblje do 12. 12. 2016.; odnosno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (dalje u tekstu: KU) donesenim za razdoblje do 1. 8. 2016. Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolek vnog ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13). Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice (pravo definirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo definirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolek vnim ugovorima (10. 12. 2013.), pa sve dok su is kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplatu jubilarnih nagrada i terenski dodatak. Dnevnice (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u čl. 62., st. 2. u KU, te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i pada deficita ispod 3 %.

Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazovanje, a otkazni rok za sva tri kolek vna ugovora istekao je nakon tri mjeseca, odnosno 27. ožujka 2014. Za znanost i visoko obrazovanje, u primjeni je Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, sve

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak. • Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na neprofitnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak. Iznimka su neprofitne organizacije i proračunski korisnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu neprofitne organizacije i proračunski korisnici mogu neoporezivo isplaćiva :

2. Naknade korisnika državnog proračuna

115

TIM4PIN INFO

dok se ne definira njihov novi GKU (u trenutku izdavanja časopisa, GKU još nije zaključen). Donoseni su novi GKU-i za osnovnoškolsku i srednjoškolsku djelatnost. Od 1. travnja, u primjeni je Kolek vni ugovor za osnovnoškolsku djelatnost (NN, br. 63/14), dok je Kolek vni ugovor za srednjoškolsku djelatnost (NN, br. 72/14) u primjeni od 1. svibnja, zaključen 22. svibnja 2014.

i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost), tako da mogu isplaćiva dnevnicu u visini od 170,00 kn, kako definira TKU. **

Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine.

Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn. ***

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Za znanost i visoko obrazovanje, u primjeni je Te- 2.3. Jubilarna nagrada meljni kolek vni ugovor za službenike i namješteni- Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2014. godini prema ke u javnim službama, sve dok se ne definira njihov dodacima kolek vnih ugovora novi GKU. Donoseni su novi GKU za osnovnoškolsku i Godine Službenici i Službenici i srednjoškolsku djelatnost. Od 1. travnja, u primjeni je neprekidne namještenici namješteniKolek vni ugovor za osnovnoškolsku djelatnost (NN, Državni službe/rada u javnim ci u javnim službenici i br. 63/14), dok je Kolek vni ugovor za srednjoškolsku u državnim službama – službama – Ugo- namješteNeoporedjelatnost (NN, br. 72/14) u primjeni od 1. svibnja, zajelima i potpisnici nepotpisnivoreno nici zivi iznosi ključen 22. svibnja 2014. jedinicama Dodatka II ci Dodatka

116

Djelatnost socijalne skrbi primjenjuje novi kolekvni ugovor od 25. ožujka 2014., koji je u primjeni od 1. travnja 2014., objavljen u Narodnim novinama, br. 42/14. Od trenutka stupanja na snagu ovog GKU-a, sve djelatnos javnih službi na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama, obvezno primjenjuju odredbe o prijevozu definirane TKU-om. Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture, koje se financiraju iz državnog proračuna (NN, br. 70/14) zaključen je 29. svibnja 2014., čime prestaje važi stari GKU (NN, br. 146/11).

lokalne i područne (regionalne) samouprave

Primjena Dodatka II. KU-a, potpisanog od sva tri sindikata potpisnika KU-a nije sporna, jer su ga potpisali svi reprezenta vni sindika za kolek vno pregovaranje radi sklapanja KU-a za državne službenike i namještenike, prema Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezenta vnos (KLASA: 006-04/13-06/13, URBROJ: 689/213-10), ali je sporna primjena Dodatka II. TKU-a, jer su ga potpisala dva od šest sindikata potpisnika TKU-a. Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost).

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora Državni službenici i namještenici Dnevnica za službeni put u zemlji 150,00 kn Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji odmor Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne 500,00 kn** nagrade Materijalno pravo

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn* 150,00 kn Neće se ispla Neće se ispla 500,00 kn***

* Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva

5 10 15 20

30 35 40 45

pravo

TKU-a

osnovica: 500,00 kn 1 osnovica 1,25 osnovice 1,5 osnovice 1,75 osnovice 2 osnovice 2,5 osnovice 3 osnovice 4 osnovice 5 osnovica

II TKU-a**

jubilarnih nagrada

osnovica: osnovica: 500,00 kn* 1.800,00 kn

500,00

1.800,00

u cijelos oporezivo

625,00

2.250,00

1.500,00

750,00

2.700,00

2.000,00

875,00

3.150,00

2.500,00

1.000,00

3.600,00

3.000,00

1.250,00

4.500,00

3.500,00

1.500,00

5.400,00

4.000,00

2.000,00

7.200,00

5.000,00

2.500,00

9.000,00

5.000,00

* Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se, te počinje važi osnovica definirana kolek vnim ugovorima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i deficitom manjim od 3 %, što je definirano dodacima II. kolek vnih ugovora. ** Mišljenja smo da če ri sindikata djelatnos kulture, znanos i visokog obrazovanja, osnovnoškolske i srednjoškolske djelatnos , koji nisu potpisali Dodatak II., ne primjenjuju odredbe Dodatka II., kojim je smanjena osnovica na 500,00, već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.4. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14.) privremeno se, u razdoblju 1. 4. 2014. – 31. 12. 2014., uskraćuje pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek vnim ugovorima za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %.

TIM4PIN INFO

2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada: Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Iznos Dnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno Troškovi noćenja prema priloženom računu Naknada troškova za korištenje 2,00 kn po prijeđenom privatnog automobila u službene svrhe kilometru Terenski dodatak 150,00 kn dnevno Naknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno Naknada za odvojeni život kada je 500,00 kn mjesečno osiguran smještaj na teret proračuna

2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13) propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9).

3. Plaće 3.1. Doprinosi 3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn. Najniža mjesečna osnovica

Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće Tablica 5. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje • I. stup • II. stup

20 % 15 % 5%

3.1.3. Stope doprinosa na plaću Tablica 6. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću • Za zdravstveno osiguranje 15 %* • Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 % • Za zapošljavanje i doprinos za (ili 1,6 + 0,1 %) po canje zapošljavanja osoba s 1,7 % (ili 1,6 + 0,2 %) invaliditetom** Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 41/14.) povećana je opća stopa za zdravstveno osiguranje s 13 % na 15 %, a primjenjuje se od 1. travnja 2014.

1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13).

Tablica 7. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom nakon 1. siječnja 2014. godine

Obveznici uplate – poslodavci

koji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine) koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05) koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida

Posebni doprinos Doprinos za po canje zapoza zapošljavanja osoba s šljavanje invaliditetom

1,7 %

1,6 %

0,1 %

1,6 %

0,1 %

Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn.

Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Najviša mjesečna osnovica

Najviša godišnja osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13).

(I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

117

TIM4PIN INFO koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.) koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13) do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u: 1,6 %

0,2 %

• države članice Europske unije • države s kojima je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Norveška, Island i Lihtenštajn). Tablica 9. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec

1,7 %

Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini Stopa Iznos doprinosa

2.779,35 kn 20 % 555,87 kn

3.1.5. 1,6 %

0,1 % (ili 0,2 %)

1,7 %

posebna novčana naknada koja se utvrđuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s invaliditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi

¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integravnih i zaš tnih radionica.

Tablica 10. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

Broj dana u mjesecu 28 30 31 99,26 92,65 89,66 19,85 18,53 17,93

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske HR1210010051863000160 poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

• Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavaPoslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se nja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno staž računa s povećanim trajanjem, upla i povećaosiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, radnika, prema stopama prikazanim u tablici 8. uvećanu za 20 %.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Tablica 8. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

118

3.1.6. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 41/14), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima). Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju 3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, inozemstvu doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljaPosebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u vanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditeinozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog do- tom): hotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08 a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine – 41/14) za vrijeme izaslanja, službenog boravka ili eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, Za 12 mj. Ukupna staža priznaje stopa se doprinosa 14 mjeseci 4,86 % 15 mjeseci 7,84 % 16 mjeseci 11,28 % 18 mjeseci 17,58 %

Stope doprinosa Stope doprinosa za radnike u I. za radnike u II. stupu stupu 3,61 % 1,25 % 5,83 % 2,01 % 8,39 % 2,89 % 13,07 % 4,51 %

TIM4PIN INFO

a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

3.2. Osobni odbici

3.3. Stope poreza na dohodak

Tablica 11. Pregled osobnih odbitaka Osobni odbitak

Faktor osobnog odbitka 1,00 0,50

Tablica 12. Pregled stopa poreza na dohodak Svota osobnog odbitka mjesečno 2.200 1.100

Osnovni osobni odbitak Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,00 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100 % invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Osobni odbitak umirovljenika Visina mirovine, najviše 3.400 I. skupina 3.200,00 Potpomognuta područja¹

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

II. skupina

2.700,00

područje Grada Vukovara

3.200,00

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

40 %

Tablica 13. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz plaće i na plaće te naknade plaće

R. br.

Vrste dohotka

2 Plaće za redovni i 1. prekovremeni rad 2. Plaće HRVI² Plaća upuće3. nih na rad u inozemstvo Plaće – prvo 4. zapošljavanje⁴ Plaće u str. međun. org. 5. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme 6. bolovanja na teret poslodavca Naknade plaće za 7. bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore 8. iznad propisanih iznosa radnicima

Doprinosi iz Doprinosi na plaću za Porez plaće za Ukupno i dopr. na prirez Mirovin. Osn. Zaš tu Zaplaću osigura- zdr. na pošlj. nje osig. radu 3 4 5 6 7 8=5+6+7

Posebni doprinos za zdr. osig. 9

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %¹

17,20 %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %

17,20 %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %

17,20 %

10 %³

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %

17,20 %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %

17,20 %

20 %

1,70 %

17,20 %

15 % 0,50 %

Vlada RH donijela je na sjednici od 27. prosinca 2013. godine Odluku o ravrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenos (NN, br. 158/13). (Tablica u kojoj su prikazane jedinice lokalne samouprave prema skupinama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9).

25 %

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

• jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstana u skupinu I. iz članka 24. podstavka 1. Zakona • jedinica lokalne samouprave razvrstana u skupinu I. ili II. Iz članka 25., podstavaka 1. i 2. Zakona.

12 %

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 6.600 kn (razlika od 2.200 79.200 kn (razlika od do 8.800) 26.400 do 105.600) Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

Status potpomognutog područja prema članku 26. Zakona o regionalnom razvoju RH (NN, br. 153/09.) stječe:

Stopa

119

TIM4PIN INFO Neplaćeni dopust Naknade, potpore i nagrade do 10. propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje 11. radnog odnosa (bez staža osiguranja) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja 12. radnog odnosa (s eviden ranim stažom osiguranja) 9.

20 % na osnovicu⁵

20 % na osnovi- 15 % 0,5 % cu⁵

15,50 % na osnovicu⁵

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4. ⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6. ⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

Tablica 14. Stope prireza i uplatni računi za gradove i općine, koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

10 % 10 %

1. 10. 2013. 113/13. 1. 1. 2013. 118/13.

04383 05797

HR5210010051743212006

1. 9. 2013. 107/13.

04324

HR6010010051724512008 HR4910010051739612002 HR6910010051753112005 HR7310010051709812006

8% 10 % 15 %

8% 12 % 5% 10 %

1. 8. 2013. 84/13. 1. 8. 2013. 96/13. 8. 1. 2013. 9/13. 1 .1. 2013. 147/12.

02453 03964 05312 00981

Tablica 15. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj¹ računa Doprinos za obvezno HR1210010051863000160 HR68 zdravstveno osiguranje Državni proračun RH 8486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)² Doprinos za zdravstveno HR1210010051863000160 HR68 osiguranje zaš te zdravlja Državni proračun RH 8630-OIB ispla telja na radu doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Doprinos za mirovinsko Državni proračun RH 8168-OIB ispla telja osiguranje – na temelju generacijske solidarnos doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Dodatni doprinos za mirovinsko HR1210010051863000160 HR68 osiguranje – za osiguranike, Državni proračun RH 8192-OIB ispla telja kojima se staž mirovinskog doprinosa-oznaka osiguranja računa s povećanim izvješća JOPPD (GGXXX) trajanjem Naziv doprinosa/poreza

² Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnos .

HR3810010051743812009 HR0710010051759712002

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću

¹ Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3.

120

SVETI ILIJA VLADISAVCI SVETA NEDJELJA (Labin) LUKAČ SLAVONSKI BROD ŽMINJ DUBROVNIK

Grad/ Općina

Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

KLOŠTAR PODRAVSKI LASINJA PAKRAC ZADAR PERUŠIĆ DARUVAR PAZIN BENKOVAC ANTUNOVAC HRVATSKA KOSTANICA ILOK SVETI LOVREČ ŠKABRNJA

HR7810010051709412006 HR2010010051722512006 HR8310010051731812008 HR1110010051752012002 HR5310010051732312001 HR6110010051706712005 HR7910010051732112004 HR3110010051701712001 HR8410010051700212009

Stopa prireza prije promjene 12 % 5% 5%

Šifra Nova Objava grada / stopa Primjena od u NN, br. općine za prireza JOPPD 5% 8.7. 2014 79/14. 01945 10 % 1. 5. 2014. 53/14. 02259 10 % 1. 4. 2014. 37/14. 03182 10 % 1. 7. 2014. 20/14. 05027 8 % 1. 2. 2014. 5/14. 03239 10 % 18. 1. 2014. 3/14. 00671 9 % 1. 2. 2014. 2/14. 03212 5 % 1. 1. 2014. 1/14. 00175 10 % 1. 1. 2014. 149/13. 00027

HR7210010051715012000

1. 1. 2014. 147/13.

01503

HR4110010051715412004 HR6810010051743112002 HR5710010051744512007

5% 1% -

10 % 5% 10 %

1. 1. 2014. 136/13. 1. 1. 2014. 136/13. 1. 1. 2014. 155/13.

01546 04316 04456

Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

HR7610010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Dodatni doprinos za mirovinsko HR7610010051700035001 osiguranje temeljem Doprinos za mirovinsko kapitalizirane štednje – za osiguranje na temelju osiguranike, kojima se staž individualne kapitalizirane mirovinskog osiguranja računa štednje s povećanim trajanjem Doprinos za zapošljavanje HR1210010051863000160 Državni proračun RH

Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

HR68 2283-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR68 2321-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

HR68 8753-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8761-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Račun grada/općine³ prema HR68 prebivalištu posloprimca, npr. 1880-OIB ispla telja za Zagreb: dohotka-oznaka izvješća HR1110010051713312009 JOPPD (GGXXX)

¹ Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili pore-

TIM4PIN INFO za: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja doprinosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD. ² Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom broju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podnosi 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015. ³ IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. (NN, br. 95/14).

Tablica 16. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja prema Uredbi o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima s plaćom, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa (NN, br. 49/12, 31/14) Oznaka

Opis oznake Na snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014. Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X 67 broj modela OIB OIB obveznika plaćanja javnih davanja MM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaća MMGG GG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće X 2 – isplata drugog dijela plaće 3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II.stup 4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu Primjenjuje se od 15. ožujka 2014. Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-X

Bruto osnovica Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn

Javne službe

5.108,84 kn

Državni dužnosnici

4.221,762 kn

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Propis Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

3.6. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014. Tablica 18. Iznos minimalne plaće za razdoblje od 1. 6. od 1. 6. od 1. 6. Bruto iznos za puno 2011. 2012. 2013. do radno vrijeme do 31. 5. do 31. 5. 31. 12. 2012. 2013. 2013. Iznos minimalne plaće 2.814,00 2.814,00 2.984,78 Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. 3.017,61 156/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno 7 dana za invalida rada, naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13, 137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 – ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 19. dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

pitajcentar@ m4pin.hr

Tablica 17. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

OIB OIB obveznika plaćanja svih davanja GG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana obveza doprinosa prema plaći koja se isplaćuje 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće 2 – isplata drugog dijela plaće 3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup 4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu 5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja X postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu) 6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu 7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu

121

TIM4PIN INFO Tablica 19. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna Privremena R. Isplaćuje/ nesposobnost br. na teret za rad 1

2 Privremena nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Kada je radnik određen za 5. pra telja bolesnika

122

Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban 6. za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana Komplikacije u vezi s trudnoćom 7. i porođajem – od prvog dana

Osnovica za naknadu Visina Isplaćene Isplaćena naknade kod barem jedna ili isplata prema dvije ili ni jedna stupcu 4 više plaća plaća 4 5 6

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža poslodavac plaća u osnovica: na teret prethodnih 2.779,35 HZZO-a 6 mj.

70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža poslodavac plaća u osnovica: na teret prethodnih 2.779,35 HZZO-a 6 mj.

70 % / 80 % / od osnovice, ne više od 4.257,28

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža poslodavac plaća u osnovica: na teret prethodnih 2.779,35 HZZO-a 6 mj.

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža 100 % od poslodavac plaća u osnovica: osnovice, bez na teret prethodnih 2.779,35 ograničenja HZZO-a 6 mj. Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža poslodavac plaća u osnovica: na teret prethodnih 2.779,35 HZZO-a 6 mj.

70 % od osnovice, ne više od 4.257,28

Rodiljni dopust², do 6 mjeseci 8. djetetova života – od prvog dana Roditeljski dopust: od 6 mjeseci do 1 godine 9.

Roditeljski dopust: Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete 10. Roditeljski dopust: Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci) 11. Prenatalni pregled (slobodan dan)

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

Isplaćuje HZZO na teret proračuna Poslodavac na svoj teret

100 % od osnovice, bez ograničenja 100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice =2.660,80 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

Redovna plaća

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00 100 %

¹Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci. ²Prema čl. 24., st. 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta ima pravo na naknadu koja iznosi 1.663,00 kn (50 % proračunske osnovice). Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od: 70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena Najniža plaća u osnovica: prethodnih 2.779,35 6 mj.

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena Najniža plaća u osnovica: prethodnih 2.779,35 6 mj.

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci. 50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine. Zaposlenicima koji su na neprekidom bolovanju duljem od 18 mjeseci zbog liječenja zločudih boles i u drugim slučajevima iz čl. 52., st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %. Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispunjen

TIM4PIN INFO

uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja

5. Drugi dohodak Drugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostalnog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatnos , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i propisanih izdataka.

5.1. Porezi koji se obračunavaju i plaćaju po osnovi primitaka od drugog dohotka

11. naknada sportskom sucu i delegatu 12. primitak za rad osobe mlađe od 15 godina života 13. renta koju bivši poslodavac isplaćuje po sudskoj presudi članu obitelji bivšeg radnika 14. novčana naknada koju mobiliziranom a nezaposlenom građaninu isplaćuje jelo, koje je naložilo mobilizaciju, sukladno posebnom propisu 15. primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku

5.3. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Porez na dohodak od drugog dohotka − obračuna- • Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopriva, obustavlja i plaća ispla telj prilikom svake isplanose, i5 te primitka. • Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:6 • Prirez porezu na dohodak − plaća obveznik poreza a) autorske naknade što je isplaćena prema Zakona dohodak, ako je prirez propisan gradskom ili opnu o autorskom pravu i srodnim pravima ćinskom odlukom u gradu ili općini njegovog prebib) primitka za profesionalnu djelatnost novinara, vališta ili uobičajenog boravišta. umjetnika i sportaša koji su osigurani po toj os• Porez na dodanu vrijednost (PDV) − obračunava i novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju plaća porezni obveznik, ako je u prethodnoj kalenprema rješenju Porezne uprave darskoj godini vrijednost ukupnih godišnjih isporuc) primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ka bila veća od 230.000,00 kn ili ako je već upisan ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne u registar obveznika PDV-a. djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama. 5.2. Obvezni doprinosi pri obračunavanju i

plaćanju drugog dohotka

Obvezni doprinosi se moraju obračuna i pla po osnovi primitaka od drugog dohotka, osim po osnovi primitaka, što su nabrojani u sljedećoj tablici: Tablica 20. Vrste drugog dohotka na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja 1. 2. 3. 4.

10.

Tablica 21. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Drugi dohodak* Stopa Doprinos za prireza MIO -20 % Stopa poreza 25 %

2 1,666667 1,672241 1,677852

Autorski honorar Paušalni izdaci – 30 % Stopa poreza – 25 % 4 1,212121 1,214698 1,217285

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge Neoporezivi dio – 25 % Paušalni izdaci – 30 % Stopa poreza – 25 % 5 1,126761 1,128191 1,129624

1 0,00 1,00 2,00

Drugi dohodak za koji ne postoji obveza doprinosa** Paušalni izdaci – ne Doprinos za MIO – ne Stopa poreza 25 % 3 1,333333 1,337793 1,342282

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.

5. 6. 7. 8.

Drugi dohodak naknada za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava naknada za isporučeno umjetničko djelo nagrada za rad učeniku, odnosno nagrada redovitom studentu za vrijeme prak čnog rada i naukovanja primitak za rad učenika, odnosno studenta preko posrednika pri zapošljavanju učenika i redovi h studenata s pendija učeniku odnosno studentu sportska s pendija potpora obitelji za slučaj smr radnika potpora za školovanje djetetu bivšeg radnika ili poginulog branitelja iz Domovinskog rata do 15. godine života, odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja stalna mjesečna nagrada koja se isplaćuje članu Hrvatske akademije znanos i umjetnos , sukladno posebnom propisu novčane pomoći i pomoći u naravi što ih, na temelju odredaba svojih općih akata, isplaćuju ili daju općina, grad, županija i Grad Zagreb u svrhu zaš te majčinstva, roditeljske njege novorođenog djeteta, podizanja i odgoja djeteta, a koje su namijenjene roditelju ili drugoj osobi koja se brine o djetetu, sukladno posebnom propisu

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

123

TIM4PIN INFO 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

1,683502 1,689189 1,694915 1,700680 1,706485 1,703578 1,706485 1,709422 1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

1,346801 1,351351 1,355932 1,360544 1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

1,219884 1,222494 1,225115 1,227747 1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

1,131062 1,132503 1,133948 1,135396 1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

6. Primici izuze od ovrhe Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14*) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja • primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju • primanja po osnovi socijalne skrbi • primanja po osnovi privremene nezaposlenos • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osigurasebnim propisom nije drugačije određeno nja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno • primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %. studen ma ** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr • naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osradnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr. novi zakonskog uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika Tablica 22. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do• primanja po osnovi odličja i priznanja prinose, poreza i prireza na drugi dohodak • rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako Broj i naziv uplatnog posebnim propisom nije drugačije određeno Doprinosi računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj • ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim proračuna pisima.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Doprinos za zdravstveno osiguranja

124

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8540-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR761001005170003601 HR68 Doprinos za mirovinsko 2291-OIB ispla telja osiguranje na temelju doprinosa-oznaka individualne kapitalizirane izvješća JOPPD štednje (GGXXX)

Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka Za sve vrste Prema Naredbi o načinu isplate drugog uplaćivanja prihoda dohotka proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 95/14.) Porez i prirez

Poziv na broj HR 68 1945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., definira sljedeća izuzeća od ovrhe: • naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos , odnosno spriječenos za rad, zbog korištenja zdravstvene zaš te • novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja • naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja • naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvrđenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osiguranje • novčane naknade na ime povrata troškova za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavoda za zdravstveno osiguranje.

TIM4PIN INFO

Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN, br. 93/14) od ovrhe se izuzimaju i slijedeća primanja: • utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke • naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisaih iznosa do koih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesaostalnog rada • dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada • naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda • potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada. Ove odredbe izmjena i dopuna Ovršnog Zakona stupile su na snagu 1. rujna 2014. *

7. Financijske obavijes Tablica 23. Pregled stopa zateznih kamata

12,40 %

12,35 12,29 % %

15 %

12,40 %

12,35 12,29 % %

12 %

15 %

XI./2012. – I./2013. XII./2012. – II./2013. I./2013. – III./2013. II./2013. – IV./2013. III./2013. – V./2013. IV./2013. – VI./2013. V./2013. – VII./2013. VI./2013. – VII./2013. VII./2013. – IX./2013. VIII./2013. – X./2013. IX./2013. – XI./2013. X./2013. – XII./2013. XI./2013. – I./2014. XII./2013. – II./2014. I./2014. – III./2014. II./2014. – IV./2014. III./2014. – V./2014. IV./2014. – VI./2014. V./2014.-VII./2014.

Iznos u kunama bruto neto 7.983 5.566 7.910 5.488 7.941 5.498 7.912 5.480 7.980 5.525 7.951 5.515 7.962 5.523 7.918 5.501 7.884 5.482 7.882 5.482 7.909 5.522 7.979 5.565 8.009 5.581 7.909 5.490 7.922 5.494 7.893 5.475 7.932 5.499 7.957 5.518 7.973 5.529

mjesec I./2013. II./2013. III./2013. IV./2013. V./2013. VI./2013. VII./2013. VIII./2013. IX./2013. X./2013. XI./2013. XII./2013. I./2014. II./2014. III./2014. IV./2014. V./2014. VI./2014. VII./2014.

Iznos u kunama bruto neto 7.974 5.529 7.863 5.447 7.986 5.516 7.889 5.478 8.065 5.581 7.899 5.486 7.922 5.404 7.933 5.513 7.796 5.428 7.919 5.506 8.014 5.634 8.005 5.556 8.007 5.553 7.809 5.427 7.949 5.502 7.919 5.497 7.927 5.497 8.024 5.558 7.967 5.530

godina 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Iznos u kunama bruto neto 5.366 3.720 5.623 3.940 5.985 4.173 6.248 4.376 6.634 4.603 7.047 4.841 7.544 5.178 7.711 5.311 7.679 5.443 7.796 5.441 7.875 5.478 7.939 5.515

ERRATA CORRIGE

15 %

U Dodatku broju 9. TIM4PIN Magazina, u dijelu Naknada plaće zbog bolovanja, u tekstu na str. 38., potkrala se greška u uredničkoj obradi te u nastavku objavljujemo ispravan navod: Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

15 %

12 %

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze

Stope zateznih Stope zateznih kamata kamata (zakonskih i ugovornih) (zakonskih i za isporuku robe ili ugovornih) usluge obavljene 30. za isporuku lipnja 2013., i poslije robe ili usluge od 30. od 1. od 1. 7. obavljene prije 6. do 1. do do 30. lipnja 2013. 31. 12. 30. 6. 31. 12. (zaključno s 29. 2013. 2014. 2014. lipnja 2013.)

12 %

Tablica 24. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim osobama RH Tromjesečno razdoblje

Zatezne kamate

Ugovorni odnosi

• Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači • Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos • Građanskopravni ugovori između građana međusobno • Izvanugovorni odnosi Ugovorni odnosi s financijskim, kreditnim i sl. ins tucijama (banke, leasing društva, osiguravajuća društva i sl.)

125

TIM4PIN INFO

8. Ostale informacije

Tablica 26. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini

Tablica 25. Otpremnine prema poreznim propisima i prema Zakonu o radu

R. br. 1.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

126

Prestanak ugovora o radu

Pravo na otpremninu

Poslovno uvjetovani otkaz

Osobno uvjetovani otkaz

Pravo radnika na otpremninu određuje se kolek vnim Osobno ugovorom, uvjetovani ugovorom otkaz zbog o radu, ozljede na pravilnikom o radu ili pro- radu, internim fesionalne ak ma boles poslodavca te Zakonom o radu

Odlazak u mirovinu

Sporazumni prestanak ugovora o radu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 (čl. 126.) – nakon 2 godine neprekidnog rada Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u poslednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa x 6 Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14)

Mogućnost neoporezive isplate Do visine 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 168 176 184 160 184

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 27. Blagdani i neradni dani od listopada do prosinca 2014. 8. listopada (srijeda) 1. studenog (subota) 25. prosinca (četvrtak) 26. prosinca (petak)

Dan neovisnos Dan svih sve h Božić Sve Stjepan

Tablica 28. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u listopadu 2014. Datum u listopadu

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)

184 160 168 176 176 168

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Oznaka JOPPD obrasca 14274 14275 14276 14277 14278 14279 14280 14281 14282 14283

Datum u listopadu 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

Oznaka Oznaka Datum u JOPPD JOPPD listopadu obrasca obrasca 14284 21. 14294 14285 22. 14295 14286 23. 14296 14287 24. 14297 14288 25. 14298 14289 26. 14299 14290 27. 14300 14291 28. 14301 14292 29. 14302 14293 30. 14303 31. 14304

Tablica 29. Rokovi za podnošenje obrazaca u listopadu 2014. godine za proračune, proračunske korisnike, JLP(R)S-e i neprofitne organizacije Najviše 8.000,00 kn (čl. 13., st. 2., t. 20. Pravilnika o porezu na dohodak) Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

Obrasci

Obrazac JOPPD

PDV za mjesečne obveznike Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

u listopadu • na dan isplate primitka ili sljedeći dan • u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva • do 31. listopada 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi do 20. listopada 2014., za rujan 2014.

do 20. listopada 2014., za rujan 2014.

TIM4PIN INFO Mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna Konsolidirano mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela Devetomjesečna financijska izvješća proračuna i proračunskih korisnika Devetomjesečna financijska izvješća izvanproračunskih korisnika proračuna Skraćeni račun prihoda i rashoda za neprofitne organizacije S-PRRAS-NPF

Dvodnevna edukacija: do 10. listopada 2014.

„PROVEDBA EU PROJEKATA PODUGOVARANJE I IZVJEŠTAVANJE“ Zagreb, 11. i 12. studenog 2014., hotel Palace

do 15. Listopada 2014.

do 10. listopada 2014., za I. – IX. 2014.

do 20. listopada 2014., za I. – IX. 2014.

do 20. Listopada 2014., za I. – IX. 2014.

Tablica 30. Novi ekonomsko-financijski propisi Naziv propisa Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u jelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske Odluka o aktualnoj vrijednos mirovina od 1. srpnja 2014. Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža Zakon o radu Zakon o izmenama i dopunama Ovršnog zakona

Stupanje na snagu

114/14

4. 10. 2014.

110/14 110/14 94/14 93/14 95/14

25. 9. 2014. 25. 9. 2014. 6. 8. 2014. 1. 9. 2014. (iznimke, čl. 84.) -

14. 8. 2014.

87/14

22. 7. 2014.

94/14

1. 8. 2014.

12:30 – 13:30 Pauza za ručak 13:30 – 16:00 Procedure nabave u EU projek ma (najčešće): PRAG – natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP) ZJN (otvoreni i ograničeni postupak) Vježba: Razvijanje plana nabave 2. dan 09:15 – 11:30 Obveza izvještavanja Vrste izvješća Plan izvještavanja Vježba: Izrada plana izvještavanja 11:30 – 11:45 Pauza 11:45 –13:00 Zahtjevi za plaćanjem/nadoknadom sredstava Izmjene Ugovora Dokumen ranje troškova Računovodstvo 13:00 – 14:00 Pauza za ručak 14:00 – 15:30 Osiguravanje revizorskog traga Arhiviranje Komunikacija i vidljivost Monitoring (posjete na terenu) 15:30 – 16:00 Pitanja i odgovori Ko zacija: 1.600,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi). Polaznici edukacije imaju mogućnost kupovine nove knjige „Upravljanje EU projek ma“ po cijeni od 350 kn.

94/14

2. 8. 2014.

Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00.

Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

97/14

1. dan 09:15 – 11:00 Tko je tko u provedbi EU projekta? Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje movima, ugovorne obveze) Sekundarna nabava – općenito 11:00 – 11:15 Pauza 11:15 – 12:30 Sekundarna nabava: usluge, radovi i oprema PRAG – pojedinačna nabava (single tender) Vježba: Analiza primjera opisa posla i tehničkih specifikacija

Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. godini Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu i sadržaju vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom Uredba o dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u javnim službama Ureba o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u državnoj službi Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja

Narodne novine, br:

PROGRAM EDUKACIJE

127

TIM4PIN INFO

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organiziraju II. KONFERENCIJU ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I NJIHOVE PRORAČUNSKE KORISNIKE na temu

TIM4PIN MAGAZIN 10/2014.

Upravo zbog toga organiziramo ovu konferenciju sljedećeg sadržaja:

128

Program konferencije 1. Primjena novina u sustavu proračunskog računovodstva i financijskog izvještavanja u lokalnim i područnim (regionalnim) riznicama 2. PDV u sustavu riznice 3. Financijsko upravljanje u sustavu riznice (procedure i odgovornos ) 4. Planiranje, praćenje i izvršavanje namjenskih i vlas h prihoda proračunskih korisnika Pauza za ručak u 12.00 – 12.45 5. Uloga jedinstvenog računa riznice i način praćenja prihoda korisnika 6. Izvršavanje i eviden ranje prihoda i rashoda, primitaka i izdataka u sustavu riznice 7. Plaćanja u gotovini u sustavu riznice 8. Upravljanje nepravilnos ma i pravila fiskalne transparentnos Završetak 14.30 Predavači: Savjetnici Centra TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnih ministarstava. Materijal: Radni materijal i prezentacije predavača. Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 800,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, ručak u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 500,00 kn (uključuje samo PDV i ručak u pauzi, bez materijala). Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-35, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

KALENDAR RADIONICA I SEMINARA PONEDJELJAK LISTOPAD

UTORAK

SRIJEDA 1 Javna nabava osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i dječjih vr ća 8

20 Javna nabava ustanova u zdravstvu

21 Javna nabava jedinica lokalne (regionalne) samouprave

22 Javna nabava ustanova u kulturi

27 Okvirni sporazum; Dokumentacija za nadmetanje; Jamstva u javnoj nabavi

29 Oslanjanje na tuđu sposobnost; Nabava usluga iz Dodatka II. B; Pregovarački postupci javne nabave; Primjena ins tuta pojašnjavanja

STUDENI

24 Upravljanje EU projek ma - petodnevna edukacija s mogućnošću sudjelovanja po modulima, 1. modul PROSINAC

11 Dvodnevna edukacija „Provedba EU projekata - podugovaranje i izvještavanje“ 18

25 Upravljanje EU projek ma - petodnevna edukacija s mogućnošću sudjelovanja po modulima, 2. modul 2 Javna nabava za revizore, 1. DAN

ČETVRTAK 2 Javna nabava ustanova u socijalnoj skrbi

PETAK 3

10 SEMINAR ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE: Pripreme za primjenu novih propisa i aktualnos u poslovanju 17 Škola financijskog upravljanja za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike, 2. DAN

13 Škola računovodstva za proračune i proračunske korisnike, 1. DAN

26 Upravljanje EU projek ma - petodnevna edukacija s mogućnošću sudjelovanja po modulima, 2. modul 3 Javna nabava za revizore, 2. DAN

24 Dvodnevna edukacija „Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga; izrada proračuna projekta; praćenje u sustavu riznice“ 31

28 Upravljanje EU projek ma - petodnevna edukacija s mogućnošću sudjelovanja po modulima, 3. modul 5 Javna nabava za ponuditelje

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

• Novine u računovodstvu proračuna • Upravljanje državnom imovinom

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

TIM4PIN MAGAZIN • listopad • 2014.

PROCJENA VRIJEDNOSTI NEKRETNINA - praktična provedba Uredbe i Pravilnika

Predviđeni program rada seminar:

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

• Zakon o udrugama je na snazi

Upravo iz tog razloga tvrtka LIBUSOFT CICOM d.o.o. u suradnji s Udrugom gradova priprema cjelodnevni seminar na temu

• Dopunski rad i privremeno zapošljavanje • Plaće u lokalnim jedinicama • Porez na potrošnju • Potpore male vrijednosti

ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

•

2014