11-STUDENI 2014 TIM4PIN MAGAZINA by TIM4PIN

STRUČNI SEMINAR

Plaće u školstvu

Uvažavajući potrebe stalne edukacije stručne javnosti i rasprave oko eventualnih dvojbi tvrtka LIBUSOFT CICOM d.o.o. u suradnji s Udrugom gradova organizira cjelodnevni stručni seminar na temu

PROCJENA VRIJEDNOSTI NEKRETNINA Evidentiranje državne imovine

Na seminaru će se obraditi ključne teme i dati odgovori na pitanja, koja trebaju u bitnome pomoći svim dionicima u provedbi predmetnih propisa: 9 Uvodno o ciljevima donošenja Uredbe i Pravilnika, te pripreme za donošenje zakonskog okvira 9 Pripreme za uvođenje Baze podataka o kupoprodajnim cijenama nekretnina (BKC) 9 Plan približnih vrijednosti i određivanje cjenovnih blokova 9 Izvori za pribavljanje podataka o prometu nekretnina 9 Obveze javnih bilježnika koji ovjeravaju potpise na ispravama o prodaji i raspolaganju nekretnine 9 Identifikacija potrebnih isprava o kupoprodaji nekretnina koje se ulažu u zbirku isprava zemljišnoknjižnih odjela 9 Sadržaj zbirke kupoprodajnih cijena 9 Ciljevi evaluacije podataka iz zbirke kupoprodajnih cijena 9 ostalih 12 tema možete pogledati na našoj web stranici putem linka www.spi.hr/bpkc.

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

Stručni seminar će se održati u petak, 28. studenog 2014. godine, s početkom u 09:00 sati u Hotelu Antunović u Zagrebu.

TIM4PIN MAGAZIN • studeni • 2014.

- praktična provedba Uredbe i Pravilnika

Godišnji obračun poreza pri zadnjoj isplati plaće

Javna nabava usluga iz dodatka II. B

Novi računovodstveni okvir za neprofitne organizacije

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA specifična pitanja, službeni stavovi i zbirka propisa

Predavači: mr.sc. Željko Uhlir, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, zamjenik ministrice; Branimir Majčica, mag. zemljišnog menadžmenta, Grad Zagreb, voditelj službe za vred. nekretnina; Maja Polić, mag.ing.geod. i geoinf., Grad Zagreb, viša stručna suradnica, službe za vred. nekretnina; Ana-Marija Končić,voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama; predstavnici Udruge Gradova i konzultanti tvrtke LIBUSOFT CICOM d.o.o. Seminar je namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a posebno uredima za prostorno planiranje, imovinsko-pravne poslove i gospodarenje gradskom imovinom; tijelima za provođenje postupaka izvlaštenja; agencijama za upravljanje imovinom u javnom sektoru (DUUDI, APN); agencijama za posredovanje u prometu nekretnina, bankarskim nekretninskim uredima, ovlaštenim sudskim vještacima i sudskim procjeniteljima; zemljišnoknjižnim odjelima, te javnobilježničkim i odvjetničkim uredima.

Online prijavnicu, kao i sve dodatne informacije o stručnom seminaru možete pronaći na našoj web stranici www.spi.hr/bpkc.

ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

•

2014

lazi z i oro a! k s U sk i t z i

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

Stupanjem na snagu Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 74/14) i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 79/14) po prvi put je u Republici Hrvatskoj detaljno propisana norma za procjenu vrijednosti nekretnina. Značajan iskorak zakonodavca u tom segmentu potrebno je dobro iskoristiti, te u nadolazećem periodu prikupiti sva iskustva u provedbi Uredbe i Pravilnika, kako bi se u budućem zakonskom normiranju predmetne materije mogla ugraditi najbolja rješenja.

zi a l z i ro Usko tiska! iz

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA specifična pitanja, službeni stavovi

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA specifična pitanja, službeni stavovi i zbirka propisa

Ostvarivanje materijalnih prava zaposlenika u kontekstu dinamičnog zakonskog okvira vrlo je osjetljivo i zahtjevno, kako osobno tako i stručno područje. Uslijed brojnih i čes h zakonskih izmjena te objave službenih tumačenja povjerenstava za tumačenje kolek vnih ugovora, događaju se značajne izmjene u primjeni materijalnih prava službenicima i namještenicima u državnim i javnim službama. Vaši učestali upi i prisutne dileme s područja primjene kolek vnih ugovora i općenito radnopravnih propisa mo virali su nas na objavljivanje ovoga stručnog izdanja, u kojem objedinjujemo pouzdana stručna stajališta, službena mišljenja i zakonsku regula vu ovoga kompleksnog i zahtjevnog područja. Područja kojima izdanje posvećuje posebnu pažnju su: radni odnosi, radno vrijeme, odmori (s naglaskom na godišnji odmor), dopus , plaće i dodaci na plaću, naknada za bolovanje, regres, otpremnina kod odlaska u mirovinu, pravo na pomoć, službeno putovanje i rad na terenu, naknada za odvojeni život, kolek vno osiguranje i sistematski pregledi, jubilarna nagrada, dar za djecu, božićnica, otpremnina, zaš ta službenika i namještenika, te brojna druga.

S obzirom na kontradiktorne odredbe, posebice u javnom sektoru, naknada troškova prijevoza je i nadalje područje s brojnim nejasnoćama i pogrešnim postupanjima u praksi. Stoga, upravo ovom pitanju u knjizi posvećujemo posebnu pažnju. Osim općeg i šireg pristupa materijalnim pravima u državnom i javnom sektoru, izdanje obrađuje i najvažnija pitanja specifične primjene kolek vnih ugovora po pojedinim djelatnos ma. Posebnu prak čnu vrijednost ovom izdanju daje i sveobuhvatna zbirka propisa te pročišćenih aktualnih kolek vnih ugovora. Cijena izdanja: 300,00 kn

Cijena u pretpla do ska 15.11.: 250,00 kn

Naziv ins tucije: Adresa: Poštanski broj i mjesto: Kontakt telefon: Faks: OIB: IBAN: E-pošta:

TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237a 10 000 Zagreb tel.: 01/5531-755 faks i tel.: 01/5531-335 mob: 099/3037-677, (-678) prijave@ m4pin.hr; centar@ m4pin.hr www. m4pin.hr Narudžbenica broj ________

Datum: RB

Ukupno Opis Kom. Jedinična cijena Cijena u pretpla do ska 15.11. PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM 300,00 kn 1. 250,00 kn (uključen PDV) SLUŽBAMA - specifična pitanja, (uključen PDV) službeni stavovi i zbirka propisa NAPOMENE: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20 %. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” OIB pravne osobe – 60, model 00 pisa : IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM Svrha uplate: SLUŽBAMA

Knjigu možete naruči slanjem popunjene narudžbenice e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. m4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE 13. i 14. studenoga, hotel Palace, Zagreb U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnos ma i u različi m pravnim oblicima. Svi subjek primjenjuju propisani sustav računovodstva i financijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe financijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenos proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja financijskih planskih dokumenata, a također i u uskoj je korelaciji s dokazivanjem fiskalne odgovornos čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova, te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurira svoja znanja nužna za dobro financijsko upravljanje, planiranje ak vnos , praćenju financijske efikasnos i zakonitos u kontekstu fiskalne odgovornos , sastavljanju i razumijevanju financijskih izvješća i izradi proračunskih planskih dokumenata. Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i financijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS-a i proračunskih korisnika, financijskim izvještavanjem, financijskim upravljanjem, fiskalnom odgovornošću i izradom financijskog plana/proračuna. Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Ministarstva financija i akademske zajednice. Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materijale) Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-40, model 00. Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja. PROGRAM 1. dan Ins tucionalni okvir sustava proračuna Obilježja i funkcije sustava proračuna, proračunski proces, zakonski okvir Osnove računovodstva Klasificiranje poslovnih događaja, odnos proračuna i proračunskih korisnika, riznica – uređen sustav javnih financija Porezni položaj proračunskih subjekata (PD, PDV) Državna i interna revizija, FMC u javnom sektoru

2. dan Klasifikacije, priznavanje i mjerenje rashoda – pravila i primjeri Klasifikacije, priznavanje i mjerenje prihoda Priznavanje i mjerenje imovine i izvora – pravila i primjeri Financijska izvješća i izvješća o izvršenju proračuna – načela, sadržaj i primjeri sastavljanja Planiranje proračuna – metodologija i prak čni primjeri. Izrada financijskog plana proračunskih korisnika – metodologija i prak čni primjeri Plaće i oporezivanje dohodaka Kolek vni ugovori

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitatelji! Na početku svakoga dosadašnjega broja obraćao sam se s nekoliko rečenica u kojima sam nastojao iznijesvoje impresije o odabranim aktualnim događanjima na javnoj stručnoj sceni ili vam skrenu pozornost na posebno važna stručna pitanja koja u časopisu obrađujemo. Ovaj put moje obraćanje usmjereno je na našu buduću suradnju i međusobnu podršku. Prije svega zahvaljujem vam se što ste kao čitatelji podržali našu ideju pokretanja i stvaranja ovoga specijaliziranoga časopisa. Od prvoga broja časopisa nastojimo vas informira o temama koje proizlaze iz stvarnih, svakodnevnih nedoumica i prepreka s kojima se susrećete, ali i razvojnim temama koje proizlaze iz aktualnih reformi i članstva u EU. I nadalje, tematsko usmjerenje časopisa, sukladno ciljevima TIM4PIN Centra, bit će fokusirano na područje javnog (proračunskog, izvanproračunskog i javno poduzetničkog) te neprofitnog sektora s posebnim fokusom na specifičnos ma pojedinih djelatnos . Povezujući i okupljajući ugledne stručnjake i znanstvenike želimo ostvari misiju i ciljeve Centra TIM4PIN te bar malo doprinije uspješnom izlasku iz recesije i budućem svekolikom napretku. Časopis ćemo i ubuduće razvija u vaš pouzdani vodič za primjenu propisa, najbolje domaće i svjetske prakse, znanstvenih dos gnuća te širokog spektra relevantnih informacija. U tom smislu uz časopis, jekom godine ćemo vas informira i putem naših povremenih e-newsle era te posebnog priloga TIM4PIN info. Naravno i brojnim stručnim radionicama i seminarima nastojat ćemo u neposrednim susre ma s vama dodatno rasvjetljava složenije stručne teme i pitanja. Pripremajući se za nadolazeću novu poslovnu godinu, ovih smo vam dana ponudili produljenje pretplatničkog odnosa za 2015. godinu. Na adresu vaše ins tucije upu li smo predračun-ponudu za nastavak pretplate na časopis pod nepromijenjenim uvje ma koji osim skanog izdanja, e-newsle era i TIM4PIN info dodatka, uključuju i određene primjerene financijske i poslovne pogodnos . Nadamo se da ćete unatoč sve složenijoj financijskoj situaciji bi u mogućnos osta i nadalje naš čitatelj te nam me izrazi ne samo financijsku podršku nego i priznanje da smo koncepcijom i sadržajem časopisa na tragu vaših potreba i dobrom putu ostvarenja ciljeva Centra. U tom uvjerenju, srdačno vas pozdravljam!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

impressum

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora

Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Oblikovanje naslovnice i grafička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag. iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Uredništvo:

Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41 Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www. m4pin.hr E-pošta: centar@ m4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

U PRODAJI! KƐŝŐƵƌĂũƚĞ ƐǀŽũ ƉƌŝŵũĞƌĂŬ ƉƌĂŬƟēŶŽŐ ƉƌŝƌƵēŶŝŬĂ Ž ƉƌŝƉƌĞŵŝ ŝ ƉƌŽǀĞĚďŝ h projekata! hƌĞĚŶŝĐĂ͗ /ǀĂŶĂ DĂůĞƟđ ƵƚŽƌŝ͗ ŽǎĂŶĂ ĞƓůŝđ͕ DĂƟůĚĂ ŽƉŝđ͕ <ƌŝƐƟŶĂ <ŽƐŽƌ͕ EĂƚĂƓĂ <ƵůĂŬŽǁƐŬŝ͕ /ǀĂŶĂ DĂůĞƟđ͕ EĂĚĂ ƌŝŶƵƓŝđ ZĞƉƵďůŝĐŝ ,ƌǀĂƚƐŬŽũ Ƶ ŶŽǀŽŵ ƉƌŽŐƌĂŵƐŬŽŵ ƌĂǌĚŽďůũƵ ĚŽƐƚƵƉŶŽ ũĞ ϭϭ͕ϳ ŵŝůŝũĂƌĚŝ ĞƵƌĂ Ƶ ŽŬǀŝƌƵ ĞƵƌŽƉƐŬŝŚ ƐƚƌƵŬƚƵƌŶŝŚ ŝ ŝŶǀĞƐƟĐŝũƐŬŝŚ ĨŽŶĚŽǀĂ͘ EĂ ŽƚǀŽƌĞŶĞ ŶĂƚũĞēĂũĞ ŵŽđŝ đĞ ĂƉůŝĐŝƌĂƟ͗ ũĂǀŶĞ ƵƐƚĂŶŽǀĞ͕ ůŽŬĂůŶĂ ŝ ƉŽĚƌƵēŶĂ ƐĂŵŽƵƉƌĂǀĂ͕ ŶĞǀůĂĚŝŶĞ ŽƌŐĂŶŝǌĂĐŝũĞ͕ ŶĞƉƌŽĮƚŶĞ ŽƌŐĂŶŝǌĂĐŝũĞ͕ ƉƌŝǀĂƚŶĞ ŝŶƐƟƚƵĐŝũĞ͕ ƚƌŐŽǀĂēŬĂ ĚƌƵƓƚǀĂ͕ ůŽŬĂůŶĞ ŝ ƌĞŐŝŽŶĂůŶĞ ƌĂǌǀŽũŶĞ ĂŐĞŶĐŝũĞ͕ ǌĂĚƌƵŐĞ͕ ŵĞĜƵŶĂƌŽĚŶĞ ;ŵĞĜƵǀůĂĚŝŶĞͿ ŽƌŐĂŶŝǌĂĐŝũĞ ŝ Ěƌ͘

^ĂƐƚĂǀŶŝ ĚŝŽ ƉƌŝƌƵēŶŝŬĂ ũĞ ŝ Ɛ ƉƌŽƉŝƐŝŵĂ ŝ ƉƌĞŬŽ ϭϬϬ ƉƌŝŵũĞƌĂ ĚŽďƌĞ ƉƌĂŬƐĞ͊

EĂ ǀƌŝũĞŵĞ ƐĂǌŶĂũƚĞ͗ 9 <ĂŬĂǀ ƉƌŽũĞŬƚ ŵŽƌĂ ďŝƟ ĚĂ ďŝ ďŝŽ ƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀ ǌĂ ĮŶĂŶĐŝƌĂŶũĞ ŝǌ hͲĂ͍ 9 <ŽũĞ ƐƵ ĂŬƟǀŶŽƐƟ Ƶ ŽŬǀŝƌƵ ƉƌŽũĞŬƚĂ ƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀĞ ǌĂ ĮŶĂŶĐŝƌĂŶũĞ͍ 9 <ĂŬŽ ŶĂƉŝƐĂƟ ƉƌŽũĞŬƚ ŝ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ ƉƌŽũĞŬƚŶƵ ĚŽŬƵŵĞŶƚĂĐŝũƵ͍ 9 <ĂŬŽ ƉůĂŶŝƌĂƟ ŝ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ ƉƌŽƌĂēƵŶ ƉƌŽũĞŬƚĂ ;ŽĚ ĂŬƟǀŶŽƐƟ ĚŽ ŬĂƚĞŐŽƌŝũĞ ƚƌŽƓŬĂ Ƶ ƉƌŽƌĂēƵŶƵͿ͍ 9 <ĂĚĂ ŝ ŬĂŬŽ ũĞ ƉŽƚƌĞďŶŽ ƉƌŝŵŝũĞŶŝƟ ƉŽƐƚƵƉŬĞ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͍ 9 <ĂŬŽ ƌĂēƵŶŽǀŽĚƐƚǀĞŶŽ ƉƌĂƟƟ ƉƌŽũĞŬƚ ŝ ŬǀĂůŝƚĞƚŶŽ ŝǌǀũĞƓƚĂǀĂƟ͍

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - EĂǌŝǀ͗ TIM4PIN /ŵĞ ŽĚŐŽǀŽƌŶĞ ŽƐŽďĞ͗ Ě͘Ž͘Ž͘ ǌĂ ƐĂǀũĞƚŽǀĂŶũĞ ĚƌĞƐĂ͗ hůŝĐĂ ŐƌĂĚĂ sƵŬŽǀĂƌĂ ϮϯϳĂ ϭϬ ϬϬϬ ĂŐƌĞď <ŽŶƚĂŬƚ ƚĞůĞĨŽŶ͗ ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϳϱϱ &Ăǆ͗ ĨĂǆ ŝ ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ ŵŽď͗ ϬϵϵͬϯϬϯϳͲϲϳϳ͕ ;ͲϲϳϴͿ K/ ͗ ĐĞŶƚĂƌΛƟŵ4ƉŝŶ͘Śƌ / E͗ ǁǁǁ͘Ɵŵ4ƉŝŶ͘Śƌ ͲƉŽƓƚĂ͗ ĂƚƵŵ͗ EĂƌƵĚǎďĞŶŝĐĂ ďƌŽũ ͗ RB KƉŝƐ :ĞĚŝŶŝēŶĂ ĐŝũĞŶĂ <ŽŵĂĚĂ hŬƵƉŶĂ ĐŝũĞŶĂ ϭ͘ hƉƌĂǀůũĂŶũĞ h ƉƌŽũĞŬƟŵĂ ϯϱϬ͕ϬϬ ;ƵŬůũƵēĞŶ W sͿ E WKD E ͗ Ă ŶĂƌƵēĞŶŝŚ ϱ ŝ ǀŝƓĞ ŬŽŵĂĚĂ ŬŶũŝŐĞ ŽƐƚǀĂƌƵũĞ ƐĞ ƉŽƉƵƐƚ ŽĚ ϮϬ й͘ WƌŝůŝŬŽŵ ƉůĂđĂŶũĂ Ƶ ͚͚ƉŽǌŝǀ ŶĂ ďƌŽũ͛͛ ƵƉŝƐĂƟ͗ K/ ƉƌĂǀŶĞ ŽƐŽďĞ Ͳ ϱϰ͕ ŵŽĚĞů ϬϬ IBAN ,Zϯϯ ϮϯϰϬ ϬϬϵϭ ϭϭϬϱ ϰϲϴϭ ϱ ^ǀƌŚĂ ƵƉůĂƚĞ <ƵƉŶũĂ ŬŶũŝŐĞ hƉƌĂǀůũĂŶũĞ h ƉƌŽũĞŬƟŵĂ WĞēĂƚ ŝ ƉŽƚƉŝƐ ŶĂƌƵēŝƚĞůũĂ

- -

SADRŽAJ

NOVI PROPISI

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Damir Juričić Uskoro novine u propisima o JPP 11

Alan Vajda Sandra Vajda Uvje prekograničnog pružanja usluga na europskom tržištu 84

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Ivana Kunić Rebalans Državnog proračuna za 2014. godinu 14 RAČUNOVODSTVO Ivana Jakir-Bajo Obuhvat i eviden ranje državne imovine 17

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ivana Jakir-Bajo Osvrt na Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija 91 ŠKOLSTVO

Gorana Roje Međunarodni vs europski računovodstveni standardi za javni sektor 26

Fadila Bahović Plaće zaposlenih u školama – osnovni pojmovi i pitanja iz prakse 100

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

ZDRAVSTVO

Marela Knežević Davor Kozina Stanje u sustavu unutarnjih financijskih kontrola 30

Ivana Dražić Lu lsky Dorotea Bešenić Iskustvo u primjeni metode ABC u nekim europskim zemljama 108

POREZI I DOPRINOSI Dražen Opalić Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri zadnjoj ispla plaće 38 Mirjana Mahović Komljenović Zahtjevi za preknjiženje pogrešno uplaćenih javnih prihoda 46 JAVNA NABAVA

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 119 2. Naknade korisnika državnog proračuna 120 3. Plaće 122 4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad 127 5. Drugi dohodak 128 6. Primici izuze od ovrhe 129 7. Financijske obavijes 130 8. Ostale informacije 131 9. Novi propisi 132

Predavači: Iva Šuler, Biljana Lerman Detaljan program pročitajte na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

www. m4pin.hr

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

Biljana Lerman Iva Šuler Nove direk ve u sustavu javne nabave 75

TIM4PIN INFO

Velika konkurencija na tržištu već sama po sebi otežava natjecanje ponuditeljima u postupcima javne nabave. Još kad se tome dodaju česte izmjene Zakona o javnoj nabavi te ostalih zakonodavnih okvira koji se ču pojedinih predmeta nabave, današnjim ponuditeljima jako je teško aplicira te dostavi kvalitetnu ponudu koja neće sadržava propuste. Ovim programom usavršavanja, koji mogu polazi osobe s i bez cerfikata iz područja javne nabave, pripremit ćemo ponuditelje da pravilno iščitaju zahtjeve iz dokumentacije za nadmetanje te traže naručitelja za pojašnjenja/ izmjene, kako pravilno napisa ponudu i ispuni troškovnik te koje su najčešće greške ponuditelja, kojim dokumen ma dokaza svoju sposobnost, kako se ponuditelj može natjeca u zajednici ponuditelja ili kao podizvoditelj, kako izjavi žalbu te koja je praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Zoran Vuić Primjena Zakona o javnoj nabavi – odgovori na neka pitanja 65

Desanka Sarvan Unaprjeđenje ovršnopravne zaš te JLP(R)S-a u ugovornim odnosima 114

Zagreb, hotel Palace, 5. prosinac 2014., 8 nastavnih sa , s početkom u 9:00 sa

Ante Loboja Nabava usluga iz Dodatka II. B Zakona o javnoj nabavi 55

LOKALNA SAMOUPRAVA

JAVNA NABAVA ZA PONUDITELJE

SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

DRŽAVNE POTPORE PRAVILA I PRAKSA 10. studenog 2014., hotel Palace, Zagreb, od 10.00 do 15.30 h Uspostavi učinkovit i zakonit sustav dodjeljivanja državnih potpora cilj je svake jedinice lokalne i područne samouprave. To je ne samo zakonska obveza, već i potreba svih davatelja potpora koji žele dodjeljiva državne potpore transparentno i sukladno važećim pravilima, a kako bi pos gli maksimalne učinke – razvoj malog i srednjeg poduzetništva, konkurentnost i regionalni razvoj. U tu svrhu potrebno je poznava zakonski okvir i provedbena pravila, osobito Zakon o državnim potporama te specifične kategorije i instrumente dodjele državnih potpora. Cilj je ovim seminarom da konkretan i detaljan pregled svih pravila i mogućnos sustava državnih potpora, te Vam omogući da izradite kvalitetne programe državnih potpora i usmjerite proračunska sredstva u projekte s višom dodanom vrijednošću. PROGRAM RADIONICE: I. dio 1. Sustav državnih potpora u RH (od 10.00 do 11.00 h): a) Zakon o državnim potporama b) Definicija državnih potpora (4 elementa s primjerima), davatelja i korisnika državnih potpora c) Tijela u sustavu državnih potpora i njihove nadležnos , uloga Ministarstva financija d) Obveze davatelja potpora iz Zakona o državnim potporama

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

e) Postupci prijave i ocjene potpora sukladno Zakonu o državnim potporama: članci 8. i 9. ZDP-a

2. Potpore male vrijednos (od 11.00 do 11.20 h) 3. Uredba o općem skupnom izuzeću, s posebnim osvrtom na: f) Socijalni prijevoz putnika (od 11.20 do 12.00 h) g) Sportska infrastruktura (od 11.20 do 12.00 h) h) Elementarne nepogode (od 11.20 do 12.00 h) i) Odgovori na pitanja (od 12.00 do 12.30 h) Pauza (od 12.30 do 13.30 h) II. dio 4. Usluge od općeg gospodarskog interesa – SGEI/ PSO i Uredba 1370/2007 – gradski prijevoz (od 13.30 do 14.00h) 5. Prodaja i davanje u najam zemljišta/zgrada (od 14.00 do 14.15 h) 6. Razvojne agencije, poduzetničke zone, inkubatori, tehnološki parkovi (od 14.15 do 15.00 h) 7. Odgovori na pitanja i konzultacije (od 15.00 do 15.30 h)

Predavači: TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Radionica je namijenjena svim zaposlenicima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji žele i trebaju zna više o državnim potporama, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Materijal: Radni materijal i prezentacije predavača. Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 600,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 350,00 kn (uključuje PDV i kavu u pauzi, bez materijala). Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-32, model 00.

Najavljujemo! ŠKOLU DRŽAVNIH POTPORA ZA TRGOVAČKA DRUŠTVA KORISNIKE DRŽAVNIH POTPORA Zagreb, hotel Palace, 8. i 9. prosinca 2014. Trgovačka društva od strateškog interesa RH, ali i ona ostala u vlasništvu RH, nalaze se pred mnogobrojnim izazovima od trenutka članstva RH u EU. Od liberalizacije tržišta, rastuće konkurencije i potrebe za restrukturiranjem do obveze ispunjavanja javnih usluga povjerenih od strane vlasnika, trgovačka društva od strateškog interesa RH više nego ikad moraju poveća efikasnost poslovanja i opravda svoju ulogu na tržištu, često i uz državne potpore, ali sukladno relevantnim propisima o državnim potporama. Cilj je kroz ovu školu da konkretan i detaljan pregled mogućnos koje pružaju propisi o državnim potporama, te jača svijest o potrebi usklađenja s propisima o državnim potporama. Detaljnije o programu možete pročita na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

„PROVEDBA EU PROJEKATA PODUGOVARANJE I IZVJEŠTAVANJE“ Zagreb, 11. i 12. studenog 2014., hotel Palace Osnovni cilj edukacije je educira korisnike koji provode projekte EU-a o izazovima, problemima, najčešćim pogreškama i preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekata EU-a, te ih upozna s osnovama i obvezama koje proizlaze iz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (obvezama korisnika, partnera, pravilima provedbe, procedurama nabave, osnovama financijskog i računovodstvenog praćenja). Edukacija je namijenjena voditeljima projekata, financijsko-računovodstvenim djelatnicima, svima onima čiji su projek u fazi provedbe, ali i svima onima koji su aplicirali na neki od natječaja ili će pak aplicira na neki od natječaja koji nas očekuju. Pravovremenim planiranjem, praćenjem i uključivanjem svih relevantnih osoba i ins tucija pos že se kvalitetnija provedba i veća iskorištenost sredstava EU-a. Sudionici po završetku dobivaju potvrdu o sudjelovanju.

PROGRAM EDUKACIJE 1.

2. DAN

09:15 – 11:30 Obveza izvještavanja Vrste izvješća Plan izvještavanja Vježba: Izrada plana izvještavanja 11:30 – 11:45 Pauza 11:45 –13:00 Zahtjevi za plaćanjem/nadoknadom sredstava Izmjene Ugovora Dokumen ranje troškova Računovodstvo 13:00 – 14:00 Pauza za ručak 14:00 – 15:30 Osiguravanje revizorskog traga Arhiviranje Komunikacija i vidljivost Monitoring (posjete na terenu) 15:30 – 16:00 Pitanja i odgovori

Ko zacija: 1.600,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi).

Prijavi se možete:

09:15 – 11:00 Tko je tko u provedbi EU projekta? Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje movima, ugovorne obveze) Sekundarna nabava – općenito 11:00 – 11:15 Pauza 11:15 – 12:30 Sekundarna nabava: usluge, radovi i oprema PRAG – pojedinačna nabava (single tender) Vježba: Analiza primjera opisa posla i tehničkih specifikacija 12:30 – 13:30 Pauza za ručak 13:30 – 16:00 Procedure nabave u EU projek ma (najčešće): PRAG – natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP) ZJN (otvoreni i ograničeni postupak) Vježba: Razvijanje plana nabave

Polaznici edukacije imaju mogućnost kupovine nove • on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php knjige „Upravljanje EU projek ma“ po cijeni od 250 • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: kn. (Redovna cijena iznosi 350 kn) 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d. o. o. za sa099/3037-678 vjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje vas poziva na seminare

P ! Sudionici mogu kupi PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA i novu knjigu UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA I NOVOSTI U POSTUPKU KOLEKTIVNI UGOVORI U OTPISA POTRAŽIVANJA DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA po pretplatnoj cijeni U Zagrebu se odvija opsežniji seminar na temu Prijevoz i ostala materijalna prava u javnim od 250,00 kn! službama. U Rijeci, Splitu, Varaždinu i Osijeku održat će se dva kraća seminara za koje smo

omogućili odvojenu prijavu na svaki pojedini seminar koji će se odvija jedan za drugim, ovisno o tome na kojem želite prisustvova . Ako se odlučite za oba seminara, plaća se snižena ko zacija. ZAGREB - 17.11.

RIJEKA - 19. 11., SPLIT - 20.11., VARAŽDIN - 27. 11., OSIJEK - 28. 11.

PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA (od 10.00 do 12.00 h) PRIJEVOZ I OSTALA Naknada: 350 kn (uključen PDV) MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA I NOVOSTI U POSTUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA (od 12.30 do 14.30 h) (od 10.00 do 14.00 h) Naknada: 350 kn (uključen PDV) Naknada: 590 kn (uključen PDV) Snižena naknada za prijavu na oba seminara: 600 kn (uključen PDV) Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-43, model 00

PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA - novine i posebni slučajevi primjene kolek vnih ugovora i radnopravnih propisa Ustavni sud je donio Rješenje da se pokreće postupak za ocjenu suglasnos s Ustavom vezan uz obustavu isplata božićnica i regesa što bi, ako se donese konačno rješenje prema navedenom, moglo znači da će se isplata i božićnica i regresa omogući , ali možebitno i omogući mnogo širi raspon materijalnih prava jer je US u procesu utvrđivanja, između ostalog, (ne)zakonitost otkazivanja GKU-a. Do konačne presude, primjenjuju se pravna pravila propisana trenutno važećim propisima.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

S obzirom na potpuno drugačiji način obračuna prijevoza u javnim službama te na činjenicu da je cijeli čl. 67. TKU-a kompliciran za tumačenje, a tumačenja Komisije često budu kontradiktorna odredbama samog članka, javlja se potreba za rješavanjem svih nedoumica i upita u najkraćem mogućem roku. Osim područja prijevoza, brojni upi postoje i o pitanju primjene ograničenja propisanih Dodatkom II TKU-a, kojim se nastavljaju primjenjiva restrikcije u isplatama i u 2014., 2015. i 2016. godini, s obzirom na to da u proračunu i dalje nema prostora za isplate određenih materijalnih prava.

Nadležna ministarstva pripremaju nove Odluke vezane uz službena putovanja, kojima će se posebno riješi brojne dileme vezane uz isplate naknada za službena putovanja u inozemstvo, što će se kao novina predstavi na seminaru. Uslijed velikog broja upita, osvrnut će se i na druga aktualna područja iz radnog prava, koja detaljnije dostavljamo u programu u nastavku. PROGRAM Vremensko važenje TKU-a, trenutno važeći GKU-i Restrikcije isplata materijalnih prava: Dodatak II Novine u ostvarivanju određenih materijalnih prava prema TKU te novim tumačenjima Komisije

Naknada za trošak prijevoza, čl. 67. TKU-a (ažurirano s najnovijim tumačenjima) Izdvojeni najčešći upi korisnika Oporezivanje dohotka i naknada Porezni status raznih isplata i primitaka Specifičnos vezane uz službena putovanja

UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA I NOVOSTI U POSTUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organiziramo interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u: I. postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. II. postupku otpisa potraživanja kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskih korisnika. Ključni dio radionice bit će posvećen odgovorima na vaša pitanja i pojašnjenju konkretnih postupanja koja će vam u izravnom kontaktu da naši savjetnici. Također bit će prezenrani i primjeri iz prakse. Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepravilnos , svim ostalim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa , ali i osobama koje prate naplatu potraživanja. Također ova će radionica bi iznimno korisna pravnicima i računovodstvenim djelatnicima koji se u svom radu bave i s otpisima potraživanja. PROGRAM Uvodno predavanje Postupanje s uočenim/prijavljenim nepravilnos ma i obveze čelnika u sustavu upravljanja nepravilnos ma Popunjavanje obrazaca, pitanja, odgovori i konzultacije Otpis potraživanja

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, hotel Palace, 20. i 21. studeni 2014. 10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h) Uspostavi dobar sustav financijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnos žele doći do više financijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav financijskog upravljanja. Za sustav financijskog upravljanja važno je razumje proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj je kroz ovu školu da konkretan i detaljan pregled svih komponen dobrog sustava financijskog upravljanja te Vam omogući da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva financija.

P R O G R A M Š K O L E: I. DAN 1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Specifični poslovni događaji (klasifikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h) 4. Utvrđivanje rezultata, financijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN

Predavači: TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji žele i trebaju zna više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje PDV, ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača i CD s prezentacijama. Materijal za drugi uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, Upitnik te obrasce tes ranja i CD sa svim materijalima

Prijavi se možete na jedan ili na oba dana. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-34, model 00.

Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Mjesto održavanja: Hotel Palace (Trg J. J. Strossmayera 10, Zagreb).

1. Što je sustav financijskog upravljanja i kako potvrdi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h) 2. Sastavljanje Izjave o fiskalnoj odgovornos : kako pripremi predmet, na koji način tes ra pojedina pitanja i posloži svu dokumentaciju uz Upitnik o fiskalnoj odgovornos (od 10.30h do 11.00h) 3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 4. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h) 5. Obveza pregleda i kontrole Izjava o fiskalnoj odgovornos proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h)

6. Upravljanje nepravilnos ma, tko nepravilnos uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma (od 15.30h do 16.00h) 7. Odgovori na pitanja i konzultacije

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira Petodnevnu edukaciju

„UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Zagreb, hotel Palace, 24. – 28. studeni 2014. Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova. Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća. Program edukacije: Modul 1: Osnove EU Modul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga Modul 3: Provedba EU projekata

Modul 2, utorak 25.11.2014. 09:15 - 09:45

Uvod u projektni menadžment

09:45 – 11:30

Upravljanje projektnim ciklusom (faze projektnog ciklusa, pristup logičkog okvira) Vježba 1: Izrada problemskog stabla

11:30 - 11:45

Pauza

11:45 - 13:00

Vježba 2: Izrada stabla ciljeva Upravljanje projektnim ciklusom (logička matrica)

13:00 - 14:00

Pauza za ručak

14:00 - 15:45

Vježba 3: Izrada logičke matrice Prijavni obrazac (relevantnost, opis projekta, plan ak vnos – gantogram, održivost)

Modul 2, srijeda 26.11.2014. 09:15- 09:45

Proračun općenito i pojednostavljeni prikaz troškova

09:45- 11:30

Plan ak vnos i budže ranje Dijelovi proračuna Proračun: Ljudski resursi (heading 1) Pauza Vježba 1 - Ljudski resursi (heading 1) Proračun: Putovanja (heading 2) Proračun: Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4) Pauza za ručak

11:30 - 11:45 11:45 - 13:00

13:00 - 14:00

8 radnih sa 16 radnih sa 16 radnih sa

24. studenoga 25. i 26. studenoga 27. i 28. studenoga

Cijena petodnevne edukacije: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi) Naknada za sudjelovanje za pojedine module iznosi: MODUL 1: 800,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). MODUL 2: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). MODUL 3: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). Sudionici po završetku dobivaju uvjerenje o pohađanju pojedinog modula edukacije. Program stručne edukacije „Upravljanje EU projek ma“, od 24. do 28. studenoga 2014.

13:45 - 15:45

Modul 3, četvrtak 27.11.2014. 09:30 - 11:00

Tko je tko u provedbi EU projekta? Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje movima, ugovorne obveze)

11:00 - 11:15 11:15 - 12:30

Pauza Sekundarna nabava općenito Sekundarna nabava: usluge, radovi i oprema Vježba: Primjeri ToR-a i TS Pauza za ručak

12:30 - 13:35 13:45 - 15:45

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

09.45 – 10.30

Presjek / kronologija korištenja sredstava iz fondova EU u RH (razdoblje 2000 - 2006; 2007 – 2013)

10.30 – 11.00

Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (I dio)

11.00 – 11.15

Pauza

11.15 – 12.00

Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (II dio)

12.00 – 13.00

Pauza za ručak

13.00 – 13.30

Sustavi upravljanja; sustavi provedbe fondova EU

13.30 – 14.30

Objava natječaja / poziva na dostavu projektnih prijedloga te kriteriji prihvatljivos projekata i prijavitelja

14.30 – 15.00

Preduvje ; partnerstvo te potrebni opera vni i financijski kapacite

15.00 – 15.30

Pitanja i odgovori

Uvod u radionicu

Procedure nabave u EU projek ma (najčešće): • Pojedinačna nabava (single tender) • Natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP) Vježba: Razvijanje plana nabave

Modul 3, petak 28.11.2014. 09:15- 11:30

Obveza izvještavanja Vrste izvješća

11:30 - 11:45 11:45 - 13:00

Pauza Zahtjevi za plaćanjem Izmjene Ugovora Dokumen ranje troškova Računovodstvo Pauza za ručak

Modul 1, ponedjeljak 24.11.2014. 09.30 – 09.45

Vježba 2 - Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4) Proračun: Ostali troškovi (heading 5) i Ostalo (heading 6) Vježba 3 - Ostali troškovi Ostale napomene

13:00 - 13:45 13:45 - 15:00

Komunikacija i vidljivost: kako razvi zajednički komunikacijski plan? Monitoring (posjete na terenu) Vježba: Izrada plana izvještavanja

U se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00. P : • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

PROGRAM USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE JAVNA NABAVA ZA REVIZORE Zagreb, 2. i 3. prosinca 2014., hotel Palace, 16 nastavnih sa , s početkom u 9:00 sa Ministarstva, sudovi, odvjetništva, županije, gradovi, sveučilišta, bolnice i ostale ustanove u zdravstvu, ustanove u socijalnoj skrbi te slični proračunski korisnici, komunalna i trgovačka društva obveznici su primjene Zakona o javnoj nabavi. Vrijednost javnih nabava ugovorenih u Republici Hrvatskoj je veća od 39 milijardi kuna na razini jedne godine, a što predstavlja cca. 12% BDP-a Republike Hrvatske. Ciljevi javne nabave su racionalno i učinkovito gospodarenje javnim sredstvima, te nabava po načelu „najbolja vrijednost za uloženi novac“. Naručitelji (obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi) moraju primjenjiva odredbe na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. Nadzorima se sve češće uočavaju nepravilnos u ovom dijelu te naručitelji podliježu kaznenim i prekršajnim odredbama. Pozivamo vas na dvodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka koji su pisali propise iz područja javne nabave, kontrolirali provedbe postupaka javne nabave, te sve postupke u praksi i provodili, nauči koje nepravilnos najčešće naručitelji čine prilikom provođenja postupaka i ugovaranja javnih nabava, kako nepravilnos izbjeći i moguće sankcije primijeni . Predavači: Vesna Vašiček, Ana Zorić, Miljenko Cvitanović, Nikolina Bačurin Program usavršavanja namijenjen je predstavnicima naručitelja (revizorima) koji sudjeluju u kontroli provođenja postupaka, ugovaranja i upravljanja javnom nabavom u ins tucijama naručitelja (obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi). Ovaj program usavršavanja važan je i za osobe sa cer fikatom u području javne nabave jer ga je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 16 bodova za obnovu cer fikata. Cilj programa: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos revizora uključenih u sustav kontrole provođenja postupaka, ugovaranja i upravljanja javnom nabavom u ins tucijama naručitelja (obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi) na svim razinama. Naknada za dvodnevno sudjelovanje po sudioniku iznosi 1.800,00 kuna (uključen PDV, prezentacije predavača, radni materijal i napitak u pauzama). 10:30 – 10:45 10:45 – 12:15 (90 minuta/2 nastavna sata) 12:15 – 13:15 13:15 – 14: 45 (90 minuta/2 nastavna sata) 14:45 – 15:00 15:00 – 16:30

Stanka za kavu Odlučivanje naručitelja a) Postupak donošenja odluke o odabiru i odluke o poništenju, rok mirovanja - predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori Stanka Pravna zaš ta u sustavu javne nabave - predavanja, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori Stanka za kavu Upravljanje izvršenjem ugovora - predavanja, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori

Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Broj polaznika Maksimalan broj polaznika 50 Popis stručnih Vesna Vašiček, Ana Zorić, Miljenko Cvitanović, Nikolina Bačurin osoba koje će izvodi program Program usavršavanja povezan je s temama navedenim u sadržaju Nastavnog programa „Program izobrazbe u području javne nabave“ (Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave, NN br. 06/2012): 2. Načela javne nabave 3. Obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi 5. Planiranje u sustavu javne nabave (plan nabave i predmet nabave) i registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma 6. Postupci i načini javne nabave 8. Dokumentacija za nadmetanje 10. Ponuda 12. Pravna zaš ta u sustavu javne nabave

Raspored predavanja 1.dan, 2. prosinac 9:00 – 10:30 Nadzor poslovanja u javnom sektoru (eksterni i interni) (90 minuta/2 - predavanje, pitanja i odgovori nastavna sata) 10:30 – 10:45 Stanka za kavu 10:45 – 12:15 Javna nabava u kontekstu primjene Zakona o fiskalnoj odgovornos (90 minuta/2 s osvrtom na novine u sustavu fiskalne odgovornos i sprečavanje nastavna sata) sukoba interesa a) Načela javne nabave i obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi; b) Planiranje u sustavu javne nabave; c) Prikaz najčešćih nepravilnos prilikom popunjavanja Upitnika o fiskalnoj odgovornos . - predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori 12:15 – 13:15 Stanka 13:15 – 14: 45 Odabir postupka javne nabave (90 minuta/2 a) Kada i kako odabra odgovarajući postupak javne nabave? nastavna sata) b) Koji ugovori su izuze od primjene Zakona o javnoj nabavi? - predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori 14:45 – 15:00 Stanka za kavu 15:00 – 16:30 Dokumentacija za nadmetanje (90 minuta/2 a) Priprema dokumentacije za nadmetanje sukladno Zakonu o javnoj nastavna sata) nabavi; b) Najčešće pogreške naručitelja kod pripreme dokumentacije za nadmetanje. - predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori 2.dan, 3. prosinac 9:00 – 10:30 Sve o ponudi (90 minuta/2 a) Oblik i sadržaj ponuda nastavna sata b) Zaprimanje i otvaranje ponuda c) Pregled, ocjena i isključenje - predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira PROGRAM USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE

JAVNA NABAVA U KOMUNALNOM GOSPODARSTVU Zagreb, hotel Palace, 4. prosinac 2014., 8 nastavnih sa , s početkom u 9:00 sa Komunalna gospodarstva pružaju komunalne usluge od interesa za fizičke i pravne osobe, financiranje gradnje i održavanja objekata te uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području lokalne jedinice; a njihovo djelovanje uređeno je Zakonom o komunalno gospodarstvu kao čelnim zakonodavnim okvirom. U području javne nabave, komunalna gospodarstva veoma su specifična, ako uzmemo u obzir da se pojavljuju u ulozi javnih naručitelja, ulozi sektorskog naručitelja, ali i u ulozi ponuditelja. Ovim programom obradit će se specifične nabave komunalnih gospodarstava te praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Pozivamo vas na jednodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka nauči koje nepravilnos treba zna izbjeći i kako pravilno proves postupke javne nabave sukladno zakonodavstvu javne nabave. Program usavršavanja je namijenjen svim osobama koje sudjeluju u pripremi i provedbi postupaka, ugovaranju i realizaciji javne nabave. Ovaj program usavršavanja važan je i za osobe sa cer fikatom u području javne nabave jer ga je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fikata. Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 900,00 kuna (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača).

9:00 – 10:30 (90 minuta/2 nastavna sata) 10:30 – 10:45 10:45 – 12:15 (90 minuta/2 nastavna sata) 12:15 – 13:15 13:15 – 14: 45 (90 minuta/2 nastavna sata)

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

14:45 – 15:00 15:00 – 16:30 (90 minuta/2 nastavna sata)

Broj polaznika

R Aktualnos u komunalnom gospodarstvu • zakonodavni okvir koji obuhvaća komunalne djelatnos • kod kojih predmeta nabave primjenjiva izuzeće od prijemne Zakona o javnoj nabavi? Stanka za kavu Nabava komunalnih društava • kao javnih naručitelja • kao sektorskih naručitelja • kao ponuditelja Stanka Specifična nabava komunalnih društava • kako pripremi dokumentaciju za nadmetanje? • koje postupke koris prilikom pojedinih predmeta nabave? • kada se smije primjenjiva pregovarački postupak bez prethodne objave? • specifičnos sklapanja ugovora iz Dodatka II.B Stanka za kavu Praksa DKOM-a • praksa DKOM-a • novine koje donose Direk ve EU-a nije ograničen

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

NE PROPUSTITE I PROGRAM

USAVRŠAVANJA: JAVNA NABAVA ZA PONUDITELJE Zagreb, hotel Palace, 5. prosinac 2014., 8 nastavnih sa Predavači: Iva Šuler, Biljana Lerman Više o programu usavršavanja na internetskim stranicama www. m4pin.hr

UDK 336.2–658.1

NOVI PROPISI

Uskoro novine u propisima o JPP Damir Juričić * U proceduri su izmjene i dopune propisa s područja javno-privatnog partnerstva, čije se donošenje očekuje u prosincu 2014. godine. Radi se o izmjenama i dopunama: Zakona o javno-privatnom partnerstvu (NN, br. 78/12) i Uredbe o provedbi projekata JPP-a (NN, br. 88/12). Također, u okviru postojećih propisa očekuje se i novi s naslovom Pravilnik o primjeni modela JPP-a na projekte male vrijednos . Ovo je jedna od značajnih novina u propisima s područja JPP-a, jer se uvodi jednostavnija procedura pripreme i ocijene prijedloga projekta JPP-a za javne, rela vno jednostavne, projekte poput unutarnje i vanjske javne rasvjete.

1. Uvod Impera v efikasne i efek vne isporuke javnih usluga te proračunska ograničenja javnoga sektora u pogledu duga i deficita, u posljednjih su dvadesetak godina istaknula modele javno-privatnog partnerstva (JPP), kao rješenje za smanjenje jaza između rastuće potražnje za javnim uslugama i ograničene ponude. Potreba za većim volumenom javnih inves cija zbog povećanja BDP-a usmjerava regulatore na prilagodbu propisa radi povećanja broja inves cija, zadovoljavanje proračunskih ograničenja u pogledu duga i deficita, ali i zbog primjene principa po kojemu porezni obveznici (ili njihovi predstavnici u javnim jelima) plaćaju tržišnu cijenu za isporučene javne usluge primjenjujući princip ex-post plaćanja.

• pripojenje Agencije za javno-privatno partnerstvo Agenciji za inves cije i konkurentnost. Eurostat je napravio razliku između koncesija i JPP-a tako da je definirano, da su koncesije ugovori kod kojih inves tor (koncesionar) preteži dio svojih prihoda ostvaruje od krajnjih korisnika dok se kod JPP-a preteži dio prihoda ostvaruje direktno iz proračuna. Budući da su se u praksi često postavljale dileme u pogledu značenja i strukture ukupnih životnih troškova, njihova definicija je usklađena s ISO normom. Nadalje, u cilju pojednostavljenja primjene modela JPP-a, kod rela vno jednostavnih projekata poput javne rasvjete, propisi su dopunjeni s definicijom projekata JPP, male kapitalne vrijednos kod kojih je moguće primijeni pojednostavljenu proceduru pripreme, ocjene i provedbe JPP projekata. Naposljetku, s obzirom na poli čku odluku o spajanju agencija, Zakon o JPP-u dopunjen je odredbama koje omogućuju pripojenje Agencije za javno-privatno partnerstvo Agenciji za inves cije i konkurentnost.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Danas u svijetu više od 130 zemalja ima određeni zakonodavni i ins tucionalni okvir za primjenu modela JPP. Nastojanje da se javne građevine, posredstvom kojih se isporučuju javne usluge, isporuče efikasno, nametnulo je potrebu standardizacije javnih usluga i isporuku javnih građevina tako da se ugovoreni standardi isporuče s najmanje javnih troškova. Da bi se 2. Izmjene i dopune Zakona o JPP (ZJPP) navedeno ostvarilo, potrebno je propisa postupak Osnovne novine u ZJPP-u su sljedeće: predlaganja i odobravanja projekata JPP zakonskim i a) Iz definicije JPP-a izbacuje se obveza financiranja podzakonskim ak ma. od privatnog partnera sukladno svjetskoj praksi. Osnovni razlozi ovim izmjenama i dopunama propisa Javni partner odlučuje o financiranju na temelju su sljedeći: analize, ispla li mu se financiranje prenije na privatnog partnera ili zadrža na svojoj strani. • definicija javno-privatnog partnerstva usklađuje se s Eurostatovim Manual od Government Deficit and b) Dopunjuje se definicija statusnog JPP-a tako da je statusno javno-privatno partnerstvo model JPP-a Debt – Implementa on of ESA 10 iz 2013. godine temeljen na članskom odnosu između javnog par• definicije ukupnih životnih troškova i troškova žitnera i privatnog partnera u zajedničkom trgovačvotnog ciklusa projekta usklađuju se sa definicijom kom društvu, koje je nositelj provedbe projekta iz norme ISO HRN 15 686–5:2009 JPP-a. • uvodi se poglavlje koje regulira primjenu modela c) Vrlo značajnu izmjenu predstavlja pravna osnova JPP-a na inves cije malih kapitalnih vrijednos za provedbu modela JPP, koja je do sada bila ograničenja koncesijom i pravom građenja. Stoga se * Dr. sc. Damir Juričić, Agencija za javno-privatno partnerstvo, Zaprojek koji za pravnu osnovu imaju, primjerice, greb.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

NOVI PROPISI

pravo služnos ili ulaganje na tuđoj imovini nisu mogla isporučiva po modelu JPP. Ova odredba je izmijenjena tako da sada u svrhu provedbe projekta javni i privatni partner sklapaju ugovor o javno-privatnom partnerstvu u okviru kojega se definira pravna osnova za konkretan projekt. d) Definicija ukupnih životnih troškova se usklađuje s ISO normom tako da ukupni životni troškovi (UŽT) označavaju ukupne troškove javne građevine (građenje, održavanje, zamjenu istrošenih materijala, troškove financiranja i slične) definirane normom HRN ISO 15686–5:2009 s uključenim rizicima, te po potrebi troškovima uporabe (čišćenje, energen, sigurnost), ako je uporaba uključena u predmet ugovora te prihode od trećih osoba (komercijalne prihode), i ako takva mogućnost postoji. e) Također, preciznije je definiran i dokument pod nazivom komparator troškova javnog sektora tako da on predstavlja usporedbu sadašnje vrijednos ukupnih životnih troškova u ugovorenom razdoblju projekta provedenog po tradicionalnom (proračunskom) modelu financiranja u odnosu na istu vrstu troškova projekta provedenog po modelu JPP-a. f) Vrlo važnu dopunu predstavlja i definicija projekata JPP male kapitalne vrijednos , tako da su projek JPP-a male vrijednos projek čija je kapitalna vrijednost jednaka ili manja od 5.000.000 eura bez PDV-a u kunskoj protuvrijednos , za čiju provedbu se donosi pravilnik. g) Dosadašnje razdoblje mogućeg trajanja ugovora JPP-a proširuje se s raspona od 5 do 40 godina na razdoblje od 3 do 40 godina sukladno preporukama Eurostata. h) U slučaju kada središnja jela državne uprave provode projekt JPP, tada Vlada Republike Hrvatske zadužuje javno jelo koje će prilikom provedbe projekta JPP-a ima ulogu javnog partnera. i) D obzirom na kompleksnu distribuciju rizika projekta alociranih na privatnog partnera, kao i složenu proceduru pregovaranja kod konzorcija privatnog partnera u pogledu preuzimanja rizika i utvrđivanja naknade za preuzete rizike, iznimno od propisa kojim se uređuje područje javne nabave u postupku odabira privatnog partnera nije obvezna primjena odredbe o zajednici ponuditelja i zajedničkoj ponudi u dijelu, koji se odnosi na obvezu navođenja koji će dio ugovora izvršava pojedini član zajednice ponuditelja. j) ZJPP je dopunjen i odredbama o projek ma male vrijednos definirajući proceduru pripreme i provedbe. U tom smislu obuhvaćeno je sljedeće: • javno jelo, prije pokretanja postupka odabira privatnog partnera, dostavlja na odobrenje

UDK 336.2–658.1

Agenciji dvije preslike prijedloga projekta JPP-a, te zahtjev za izdavanjem suglasnos nad preuzimanjem dugoročnih obveza • sadržaj prijedloga projekta JPP-a male vrijednos propisuje se pravilnikom • Agencija izdaje odobrenje na prijedlog projekta uz suglasnost Ministarstva financija. U okviru ovih izmjena i dopuna ZJPP-a osobito je važna mogućnost primjene modela JPP na projekte javne rasvjete. Ukupno tržište javne rasvjete u RH se procjenjuje na iznos od približno 250 milijuna eura. Primjenom modela JPP-a omogućuje se javnim jelima (gradovima i općinama) primjena principa ex-post plaćanja javne usluge isključivo, ako ju je privatni partner isporučio prema ugovorenim standardima. Također, naknada koja se plaća u takvim ugovorima, ako je priređen u skladu s preporukama Eurostata, ne eviden ra se kao dug već kao plaćanje iz tekućeg proračuna. Ova odlika osobito je važna u uvje ma prekomjernog duga i deficita.

3. Izmjene i dopune Uredbe o provedbi projekata JPP-a Uredbom o provedbi projekata JPP-a pobliže se uređuju informacija o namjeri provedbe projekta JPP-a, struktura komparatora troškova javnog sektora, kriteriji za odabir privatnog partnera minimalni kriteriji ekonomski najpovoljnije ponude, te ostala dokumentacija u procesu pripreme i provedbe projekta. U okviru izmjena i dopuna uredbe najznačajnije su: a) Sadržaj komparatora troškova javnog sektora upotpunjuje se sukladno domaćim iskustvima i svjetskom praksom; tako se u strukturi jasnije određuje naknada koja proizlazi iz ukupnih životnih troškova po tradicionalnom modelu i modelu JPP kao osnova za izračun kvan ta vne vrijednos za novac, te se dodaju poglavlja u okviru kojih se prikazuju i rezulta stohas čke i/ili determinis čke analize osjetljivos . b) Dopunjuje se kriterij bitnih promjena odobrenog projekta JPP-a tako da se umjesto kriterija: rizik, određuje kriterij: rizik neusklađen s promjenom naknade c) Procijenjena vrijednost nabave u postupku odabira privatnog partnera označava sadašnju vrijednost naknade, koja proizlazi iz izračuna ukupnih životnih troškova po tradicionalnom (proračunskom) modelu u ugovorenom razdoblju, iskazanih u komparatoru troškova javnog sektora (PSC). d) Pojednostavljuje se struktura obrasca za izvještavanje o plaćenim naknadama i umanjenjima plaćanja naknade. e) Uredba se dopunjuje općim odredbama o pripremi projekata JPP-a male vrijednos na način da se

UDK 336.2–658.1

NOVI PROPISI

ranja; potrebna ulaganja na temelju projektnog definira obvezna dokumentacija u sklopu prijedzadatka koja se sastoje od strukture očekivanih loga projekta koja sadrži: studiju o opravdanos kapitalnih troškova i troškova održavanja i uporaulaganja u projekt JPP-a male vrijednos , upute za be; zaključak. Studiji se prilažu i privitci: izvješće o izradu financijskog modela, prijedlog ugovora o energetskom pregledu i projektni zadatak. JPP-u, dokumentaciju za nadmetanje, te ostale dokumente potrebne za cjelovitu pripremu projekta. c) U postupku odabira privatnog partnera javno jelo mora koris najmanje sljedeće kriterije za odabir ekonomski najpovoljnije ponude: (i) sadašnju vri4. Pravilnik o provedbi projekata JPP-a jednost naknade koja proizlazi iz izračuna ukupnih male vrijednos životnih troškova u ugovorenom razdoblju; (ii) smaNajznačajniju novinu u propisima predstavlja pravilnjenje ukupne instalirane snage, utroška, ili troška nik o provedbi projekata JPP-a male vrijednos . Ras obzirom na definirane standarde. zlog pravilniku su rela vno jednostavni projek male vrijednos . Ovdje se prije svega misli na projekte jav- Važno je istaknu i to da se u okviru pravilnika daju ne rasvjete i specifičnos ovakvih projekata u RH. Na- vrlo detaljne preporuke kako izradi pojedine dokuime, javna je rasvjeta u nadležnos gradova i općina. mente, koji čine prijedlog projekta. Tako su u pravilniZbog velikog broja ovih jedinica, postoji i veliki broj kom određeni sljedeći dodaci: Dodatak 1: Preporuke rela vno malih projekata, osim većih gradova. Kada za izradu ugovora o JPP-u u javnoj rasvje ; Dodatak bi se svi projek javne rasvjete isporučivali po mode- 2: Preporuke za izradu financijskog modela u javnoj lu JPP, kako je to određeno redovitom procedurom u rasvje ; Dodatak 3: Upute za provođenje energetZJPP-u, tada bi troškovi pripreme nadmašili eventu- skog pregleda u javnoj rasvje ; Dodatak 4: Obrazac za alnu vrijednost za novac. Budući da je javna rasvjeta izračun mogućnos preuzimanja dugoročnih obveza jednostavan projekt s rela vno malo standarda, koje u projektu energetske usluge u javnoj rasvje male vrijednos ; Dodatak 5: Obrazac strukture očekivanih je jednostavno mjeri , moguće je pojednostavni kapitalnih troškova. proceduru pripreme i ocijene.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

centar@ m4pin.hr

Među m, priprema i ocjena moraju bi propisane 5. Zaključak i pod nadzorom regulatornih jela. Pravilnikom se Izmjenom i dopunom propisa s područja JPP-a poveodređuje sljedeće: ćat će se kvaliteta zakonodavnog okvira za primjenu a) Pravilnikom se uređuju pitanja pripreme dokumen- modela JPP u Republici Hrvatskoj. Ova kvaliteta ogletacije i provedbe projekata JPP-a male vrijednos da se kako u jasnijem i preciznijem izričaju pojedinih uzimajući u obzir djelatnos , odnosno vrstu javne definicija pojmova i procedura s područja pripreme usluge koja se uređuje, preporuke za izradu ugovo- i provedbe modela JPP, tako i u značajno jednostavra o JPP-u i financijskog modela, struktura zahtjeva nijoj proceduri pripreme i provedbe tzv. projekata za izdavanje prethodne suglasnos Ministarstva JPP-a male kapitalne vrijednos . Ova provedba regufinancija s izračunom mogućnos preuzimanja du- lirat će se pravilnikom o provedbi projekata JPP male goročnih obveza u projektu JPP-a male vrijednos , vrijednos , a odnosit će se, za sada, na projekte javpreporuke za izradu energetskog pregleda javne ne rasvjete. Primjena modela JPP na projek ma javne rasvjete, strukture kapitalnih troškova te druga pi- rasvjete omogućit će efikasniju i efek vniju isporuku tanja od značaja za provedbu projekata male vri- usluge javne rasvjete iz nadležnos gradova i općina, jednos . ali će omogući i ubrzano stvaranje domaće prakse a) Ministarstvo financija izdaje prethodnu suglasnost u pripremi i financiranju projekata JPP. I s me bi raza preuzimanje dugoročnih obveza, koje proizlaze zvijeno tržište privatnih inves tora u projekte javne iz ugovora JPP-a; zahtjev se dostavlja u formi odre- rasvjete, moglo poveća konkurentnost domaćih pođenoj u dodatku pravilnika. duzeća na regionalnom tržištu. b) Definiran je i sadržaj studije o opravdanos ulaganja po modelu JPP-a male vrijednos : uvod; opći podatci o javnom jelu – naručitelju; naziv te svrhu, cilj i predmet projekta; opis projekta; kvalita v- Ako želite prima naše obavijes , nu i/ili kvan ta vnu analizu vrijednos za novac; pošaljite mail na: prikaz predloženog modela organizacije i financiranja projekta; iden fikacija i alokacija rizika projekta; procjenu vrijednos nabave Analizu postojećeg stanja na temelju energetskog pregleda; analiza troškova električne energije prije i poslije inves -

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

UDK 336.2

Rebalans Državnog proračuna za 2014. godinu Ivana Kunić *

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Vlada RH je 30. listopada 2014. godine na 189. sjednici usvojila Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, Nacrt prijedloga izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu, te Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu upu vši ih u saborsku proceduru donošenja. Autorica se u tekstu osvrće na sadržaj Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu.

1. Uvod

2. Promjene u prihodima za 2014. godinu

Kako bi se korigirala odstupanja prouzročena slabijim ostvarenjem proračunskih prihoda uslijed nepovoljnijih gospodarskih kretanja u odnosu na prethodno planirane te dodatnih proračunskih troškova zbog poplava u istočnoj Slavoniji, pripremljene su Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu (dalje u tekstu: Izmjene i dopune). Isto tako, a jer od 2012. godine Vlada RH ne može poduze značajnije preraspodjele između proračunskih stavaka, već sve preraspodjele iznad 5 % mora odobri Hrvatski sabor, izvršene su i određene preraspodjele u pojedinim kategorijama na kojima planirana sredstva nisu dostatna, a nužno ih je izvrši u ovoj godini.

Zbog nepovoljnih gospodarskih kretanja naniže je korigirana i projekcija gospodarskog rasta za 2014. godinu (u Programu konvergencije iz travnja iznosila je 0,0 %). Ona ukazuje na realno smanjenje bruto domaćeg proizvoda od 0,7 %. Naime, u razdoblju od objave posljednje službene makroekonomske projekcije Vlade RH za 2014. godinu (u okviru Programa konvergencije RH za razdoblje 2014. – 2017. iz travnja 2014.) do danas znatno su izmijenjene gospodarske okolnos , što se prvenstveno odnosi na intenziviranje nega vnih domaćih makroekonomskih kretanja, ali i na pogoršanje uvjeta u međunarodnom okruženju.

Ovim Izmjenama i dopunama se ukupni rashodi državnog proračuna za 2014. godinu smanjuju za 544,0 milijuna kuna i iznose 130,1 milijardu kuna. Prema novom planu državnog proračuna u 2014. godini smanjuju se i proračunski prihodi u odnosu na plan iz ožujka, i to za 2,6 milijardi kuna, te is umjesto ranije planiranih 117,1 milijardu kuna, prema novom planu iznose 114,5 milijardi kuna. Navedeno će rezul rapovećanjem manjka državnog proračuna, koji će iznosi 15,6 milijardi kuna, što je za 2 milijarde kuna više od prethodnog plana.

U odnosu na plan iz ožujka smanjuju se proračunski prihodi za 2,6 milijardi kuna. Umjesto ranije planiranih 117,1 milijardu kuna, prema novom planu prihodi iznose 114,5 milijardi kuna. Navedeno je rezultat slabijeg ostvarenja proračunskih prihoda, ali i činjenice da učinci nekih od strukturnih mjera koje su poduzete u vezi s procedurom prekomjernog deficita nisu ostvareni u punom planiranom opsegu.

Porezni prihodi

Prihodi od poreza planiraju se u iznosu od 62,5 milijarde kuna, što predstavlja smanjenje od 1,1 milijardu kuna u odnosu na plan proračuna iz ožujka 2014. Pri Osim promjena u stavkama državnog proračuna, tome najveće promjene bilježe prihodi od: predložene su i Izmjene i dopune proračuna izvan- • PDV-a koji su manji za 1,3 milijarde kuna u odnoproračunskih korisnika. Najveće korekcije napravljesu na proračun kao rezultat slabijih kretanja osobne su kod Hrvatskih cesta, čiji su planovi inves cija ne potrošnje, te zakonskih izmjena provedenih u smanjeni za dodatnih 715,0 milijuna kuna, s čime je 2014. godini, kao i onih provedenih u 2013. godini, smanjen i ukupni manjak za is iznos. S obzirom na a koje imaju cjelogodišnji učinak. predložena smanjenja manjka izvanproračunskih ko- • Poreza na dobit koji se smanjuju za 258,6 milijuna risnika, ukupni manjak opće države iznosit će 16,4 mikuna, kao rezultat slabijih rezultata poslovanja polijarde kuna ili 5 % BDP-a. duzeća jekom 2013. godine. • Posebnih poreza i trošarine koji se povećavaju od * Ivana Kunić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb. 755,9 milijuna kuna u odnosu na plan i to kao re-

UDK 336.2

zultat dodatnih mjera koje je Europska komisija zatražila u provođenju procedure prekomjernog deficita, kao i drugačijeg obračuna posebnog poreza na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Naime, u sklopu dodatnih mjera, koje je zah jevala Europska komisija u procesu prilagođavanja fiskalnog deficita prihvatljivim razinama, povećane su trošarine na energente za 20 lipa po litri. Fiskalni efekt povećanja trošarina na energente iznosi oko 350 milijuna kuna za 2014. godinu. • Poreza na dobitke od igara na sreću i ostali porezi od igara na sreću koji se smanjuju za 251 milijun kuna. Naime, Zakon o izmjenama Zakona o igrama na sreću (NN, br. 41/14) stupio je na snagu 1. travnja 2014. godine, a prve uplate u proračun prema novom načinu oporezivanja dobitaka od lutrijskih i igara klađenja izvršene su u svibnju 2014. godine. Među m, kako su izmjenama navedenog Zakona obuhvaćeni dobitci od 750 kuna nadalje, te s obzirom na tumačenje da se stope primjenjuju progresivno, a ne prema pripadnos iznosa razredu, nije u potpunos ostvaren učinak ove mjere, pa je is bilo potrebno korigira .

Prihodi od doprinosa

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

ma financiranim iz fondova EU, izgradnju Schengenskih kapaciteta te izravna plaćanja u poljoprivredi.

Prihodi državnog proračuna za 2014. godinu

3. Promjene u rashodima za 2014. godinu

Pomoći

Prihodi od pomoći se u odnosu na plan iz ožujka smanjuju za 1,2 milijarde kuna i prema novom planu za 2014. iznose 3,1 milijardu kuna. Oko 95 % ukupnih prihoda od pomoći odnosi se na prihode od pomoći ins tucija i jela EU, koji su izravno povezani s projek-

• sanaciju štete uzrokovane poplavama – 279,3 milijuna kuna • povećanja izdvajanja za mirovine – 338,6 milijuna kuna • osiguranje dodatnih rashoda za zaposlene – 331,9 milijuna kuna.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Kao rezultat nepovoljnih kretanja na tržištu rada Izmjenama i dopunama se prihodi od doprinosa smanjuju za 237,7 milijuna kuna i prema novom planu iznose 41,6 milijardi kuna. Valja napomenu kako doprinosi za mirovinsko osiguranje bilježe daleko manju korekciju od doprinosa za zdravstveno osiguranje, a osnovni razlog tome je činjenica da je dogovoreno povlačenje sredstava iz II. mirovinskog stupa za osiguranike s beneficiranim radnim stažem ostvareno u Među m, istovremeno su rashodi povećani za 1,0 nešto većem iznosu od očekivanog. milijardu kuna, i to prvenstveno za:

Izmjenama i dopunama ukupni rashodi smanjuju se za 544,0 milijuna kuna, odnosno sa 130,7 milijardi na 130,1 milijardu kuna. Smanjenja u ukupnom iznosu od 1,5 milijarde kuna su provedena prvenstveno na pozicijama: Ministarstva financija – 261,7 milijuna kuna, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture – 190,2 milijuna kuna, Ministarstva poduzetništva i obrta – 141,9 milijuna kuna, Ministarstva zaš te okoliša i prirode – 130,5 milijuna kuna, Ministarstva poljoprivrede – 127,3 milijuna kuna, Ministarstva unutarnjih poslova – 127,2 milijuna kuna, Ministarstva gospodarstva – 107,7 milijuna kuna i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije – 94,7 milijuna kuna.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Rashodi državnog proračuna za 2014. godinu po ekonomskoj klasifikaciji

Subvencije Rashodi za subvencije smanjuju se za 367,9 milijuna kuna od čega najvećim dijelom kao rezultat provedbe Odluke o mjerama privremene obustave izvršavanja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koju je Vlada RH usvojila na sjednici održanoj 17. travnja 2014. godine. Naime, navedenom Odlukom je radi daljnjeg smanjenja proračunskog deficita, iznos subvencija raspoloživih za ugovaranje i isplatu u 2014. godini ograničen u ukupnom iznosu od 390,0 milijuna kuna, i to na pozicijama Ministarstva financija u iznosu od 150,0 milijuna kuna, Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 100,0 milijuna kuna, Ministarstva gospodarstva u iznosu od 100,0 milijuna kuna i na pozicijama Ministarstva poduzetništva i obrta u iznosu od 40,0 milijuna kuna.

UDK 336.2

Naknade građanima i kućanstvima Ukupne naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade povećavaju se za 579,0 milijuna kuna, i to prvenstveno zbog povećanja izdvajanja za mirovine za 338,6 milijuna kuna, socijalne naknade za 76,7 milijuna kuna, sanaciju štete od poplava za 112,8 milijuna kuna i naknade za nezaposlene za 50,8 milijuna kuna.

4. Ukupni manjak Ukupni manjak proračuna opće države u 2014. godini iznosit će 5 % bruto domaćeg proizvoda, što je za 0,4 postotna boda više u odnosu na plan usvojen u ožujku ove godine. Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 4,8 % BDP-a, dok će izvanproračunski korisnici smanji svoj manjak s 0,4 % BDP-a na 0,2 % BDP-a. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imat će uravnotežen proračun.

Manjak opće države

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Škola računovodstva za proračune i proračunske korisnike 13. i 14. studenoga, hotel Palace, Zagreb Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i financijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS-a i proračunskih korisnika, financijskim izvještavanjem, financijskim upravljanjem, fiskalnom odgovornošću i izradom financijskog plana/proračuna. Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Ministarstva financija i akademske zajednice. Detaljan program pročitajte na stranici broj 133 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr. 16

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Obuhvat i eviden ranje državne imovine Ivana Jakir-Bajo * U protekloj godini u više smo navrata u brojevima časopisa ukazivali na obvezu provođenja sveobuhvatnog popisa imovine u vlasništvu središnje i lokalne države. Ove su ak vnos pretpostavka podizanja funkcionalnos Registra državne imovine na razinu potrebnu za sustavno upravljanje. U tom smislu doneseni su i Uputa i Naputak Ministarstva financija, kojima je cilj ujednačavanje metodologije obuhvata i valoriziranja sveukupne imovine u raznim evidencijama, a sve u konačnici usmjereno sastavljanju pouzdane državne bilance. Tekst u nastavku detaljnije obrađuje razloge donošenja navedenog Naputka i Upute, njihov sadržaju i načine provedbe s obzirom na to da se ponovo približava konac godine i vrijeme provođenja sveobuhvatnog popisa.

1. Zakonski i ins tucionalni okvir Hrvatski sabor je u lipnju 2013. godine donio Strategiju upravljanja i raspolaganja državnom imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN, br. 76/13). Strategija sadrži sveobuhvatnu analizu i ocjenu postojećeg modela upravljanja i raspolaganja svim pojavnim oblicima državne imovine (nekretnine, dionice, poslovni udjeli, koncesije i druga imovina), te određuje srednjoročne ciljeve i smjernice upravljanja državnom imovinom. U dijelu prikaza smjernica za ostvarenje prioritetnih ciljeva u razdoblju 2013. do 2017. navodi se kako je potrebno osigura da procijenjena imovina koju koris javni sektor bude iskazana u državnom knjigovodstvu.

registar), koji je preduvjet za učinkovito upravljanje i raspolaganje državnom imovinom. U dijelu Zakona koji regulira pristup podacima iz Središnjeg registra istaknuto je kako je DUUDI dužan na zahtjev ministarstva nadležnog za financije dostavi podatke o državnoj imovini u svrhu izrade financijskih izvješća u smislu propisa, koji uređuju državni proračun.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Uredba o Registru državne imovine iz 2011. godine, koja je još uvijek na snazi (NN, br. 55/11), kaže kako se na temelju podataka iz Središnjeg registra sastavlja popis državne imovine sa stanjem na dan 31. prosinca, godine za koju se podnosi popis. U popisu se imovina klasificira prema rasporedu računa iz računskog plana za proračunsko računovodstvo i vrijednosno U srpnju 2013. godine je donesen Zakon o upravlja- iskazuje, sukladno propisima za proračunsko računonju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike vodstvo. Popis se prema Uredbi dostavlja MinistarHrvatske (NN, br. 94/13), kojim se utvrđuju pojavni stvu financija najkasnije do 15. veljače tekuće godine. oblici državne imovine, načela upravljanja državnom Popis sastavljen na način predviđen Uredbom do imovinom, dokumen upravljanja državnom imovi- sada još nije dostavljen Ministarstvu financija. Kako nom, način i uvje upravljanja i raspolaganja dionica- Državni ured za reviziju već nekoliko uzastopnih goma i poslovnim udjelima, koji čine državnu imovinu u dina, u svojim nalazima, nalaže poduze ak vnos trgovačkim društvima, način i uvje upravljanja i ras- usmjerene na potpunu uspostavu i učinkovito vođepolaganja nekretninama koje čine državnu imovinu. nje projekta Registra državne imovine, posebno u diU dijelu ins tucionalnog uređenja, Zakonom je propi- jelu koji se odnosi na dostavu potrebnih podataka o san djelokrug i ovlas Državnog ureda za upravljanje državnoj imovini radi eviden ranja u izvještajnom sudržavnom imovinom (dalje u tekstu: DUUDI) u uprav- stavu državnog proračuna, Ministarstvo financija je ljanju i raspolaganju državnom imovinom, osnivanje i početkom studenoga 2013. godine državnim jelima ustrojstvo Centra za restrukturiranje i prodaju (dalje nadležnim za upravljanje državnom imovinom (DUUu tekstu: CERP), njegov djelokrug i javne ovlas , pre- DI-ju i CERP-u), dostavilo Naputak o vrs , načinu stanak rada Agencije za upravljanje državnom imovi- prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o drnom i drugo. žavnoj imovini za potrebe vođenja Registra državne Zakonom se također uređuje i uspostava te vođenje imovine i sastavljanja bilance državne imovine, a na Registra državne imovine (dalje u tekstu: Središnji internetskim stranicama objavilo Uputu o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu * Republike Hrvatske. Uputa je namijenjena proračun Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

RAČUNOVODSTVO

ski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna, proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S), te ostali korisnici državne imovine.

2. Nedostaci utvrđeni nalazima Državnog ureda za reviziju

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Kao što je vidljivo iz uvodnog dijela, proteklo razdoblje obilježila su značajna ins tucionalna i norma vna rješenja povezana s raspolaganjem, upravljanjem i eviden ranjem državne imovine. Različita povjerenstva Vlade, uredi i agencije bavila su se pojedinim oblicima državne imovine, kako u pogledu eviden ranja, tako i u pogledu upravljanja. Posljedica disperziranos ovlas u upravljanju i raspolaganju pojedinim oblicima državne imovine, učestale izmjene norma vnih rješenja u pogledu nadležnos pojedinih državnih jela u eviden ranju državne imovine, odnosno nepostojanje cjelovitog popisa državne imovine, rezul ralo je, prema Izvješću o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu Državnog ureda za reviziju, neučinkovitošću u upravljanju i nedovoljnom racionalnošću u raspolaganju državnom imovinom.

Sveobuhvatni popis, odnosno registar je preduvjet za učinkovito upravljanje i raspolaganje državnom imovinom. U skladu s Uredbom o Registru državne imovine, DUUDI je na svojim mrežnim stranicama objavio Središnji registar u siječnju 2014. godine. Objava Središnjeg registra korak je naprijed u sređivanju postojećeg stanja. Među m, pojavni oblici imovine zastupljeni u Središnjem registru su nekretnine, te dionice i udjeli u trgovačkim društvima, dok drugi pojavni oblici državne imovine nisu sadržani. Podaci o vrijednos nekretnine se uglavnom ne navode. Ovakav Središnji registar je potrebno nadopuni kako bi se iz njega dobili podaci potrebni za unos u Glavnu knjigu Državne riznice, odnosno sastavljanje cjelovite Bilance državnog proračuna.

UDK 657.2

hu izrade financijskih izvješća u smislu propisa, koji uređuju državni proračun. Državnim jelima nadležnim za upravljanje državnom imovinom (DUUDI-ju i CERP-u), Ministarstvo financija je početkom studenog 2013. godine dostavilo Naputak o vrs , načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potrebe vođenja Registra državne imovine i sastavljanja bilance državne imovine (dalje u tekstu: Naputak). Naputkom je određeno da je DUUDI obvezan nefinancijsku i financijsku imovinu klasificira prema rasporedu osnovnih računa iz računskog plana proračuna te naves oznaku iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (RKP). Naputkom je utvrđena obveza DUUDI-ja da korisnicima državne imovine dostavi obrazac s proširenim podacima potrebnim za unos u Glavnu knjigu Državne riznice i financijska izvješća državnog proračuna.

Državni ured za reviziju navodi kako je u Bilanci državnog proračuna ukupna imovina, sa stanjem na dan 31. prosinca 2013., iskazana u iznosu 22.963.029.649,00 kn, a odnosi se samo na financijsku imovinu, odnosno da nema iskazanih podataka o nefinancijskoj imovini. Ti podaci postoje u financijskim izvješćima proračunskih i izvanproračunskih korisnika, ali nisu sustavno iskazani, ni na jednom mjestu. Državni ured za reviziju je naložio poduze ak vnos usmjerene na potpunu uspostavu i učinkovito vođenje projekta Registra državne imovine, posebno u dijelu koji se odnosi Prema odredbi članka 106. Zakona o proračunu, za na dostavu potrebnih podataka o državnoj imovini potrebe izrade financijskih izvješća, središnje jelo radi eviden ranja u izvještajnom sustavu državnog državne uprave nadležno za upravljanje državnom proračuna. imovinom izrađuje i dostavlja Ministarstvu financija do 15. veljače tekuće proračunske godine popis dr- 3. Prijelazna rješenja u stvaranju Bilance žavne imovine sa stanjem na dan 31. prosinaca godidržavnog proračuna ne za koju se podnosi popis. Odredbama članka 63., stavka 2. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovi- Ministarstvo financija je u 2012. godini provelo Pronom u vlasništvu Republike Hrvatske je propisano da jekt: Računovodstvo državne imovine, financiran je DUUDI dužan na zahtjev ministarstva nadležnog za darovnicom Svjetske banke. Projektom se trebala financije, dostavi podatke o državnoj imovini u svr- utvrdi metodologija za sveobuhvatno vrednovanje i

UDK 657.2

eviden ranje državne imovine te njeno iskazivanje u Središnjem registru, kao i metodologija za osiguranje cjelovi h knjigovodstvenih podataka o državnoj imovini u Glavnoj knjizi Državne riznice. Jedan od rezultata Projekta su i već spomenu Naputak, ali i Uputa o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Uputa). Projekt je utvrdio da je krajni cilj stvori cjelovitu evidenciju o državnoj imovini u Glavnoj knjizi Državne riznice i financijskim izvješćima državnog proračuna na temelju podataka iz Središnjeg registra. Među m, trenutno je dokumentacija o državnoj imovini disperzirana po različi m evidencijama državnih ins tucija, dok za pojedine oblike državne imovine uopće ne postoji evidencija ili je ista nepotpuna. Trenutna praksa, koju je potrebno pozi vno iskoris u početnoj fazi stvaranja cjelovite evidencije državne imovine, ukazuje na postojanje podataka o imovini u bilančnim, izvanbilančnim i anali čkim evidencijama nadležnih proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Navedene podatke Ministarstvo financija prikuplja u financijskim izvješćima, koje dostavljaju spomenu korisnici, a na temelju kojih se sastavlja konsolidirana Bilanca. S druge strane, prema nalazima Državnog ureda za reviziju, Središnji registar kao projekt čija je uspostava, između ostalog, trebala ponudi i rješenja povezana s eviden ranjem državne imovine u Glavnoj knjizi i financijskim izvješćima državnog proračuna, je u provedbi i bit će potrebno još vremena i nadogradnje da svojim sadržajem Središnji registar zadovolji potrebe državnog računovodstva.

RAČUNOVODSTVO

državnog proračuna. Javna poduzeća državnu imovinu vode isključivo izvanbilanično. Sve bi državne ins tucije koje trenutno koriste, upravljaju ili vode evidenciju o određenim dijelovima državne imovine, trebale ima pristup Središnjem registru i bi u prilici da nadograđuju bazu podataka o državnoj imovini. Prema rezulta ma Projekta, krajnji cilj je izgradi i primijeni integralni model upravljanja državnom imovinom, odnosno preuzimanje imovine od velikog broja sadašnjih tulara/upravitelja/korisnika s ciljem centralizacije upravljanja imovinom. Time bi se podaci u Bilanci države generirali isključivo preko Središnjeg registra kao podbilance Bilance države. Računovodstvo, odnosno financijsko izvješćivanje o državnoj imovini kao javnom kapitalu postaje u potpunos odvojeno od financijskog izvješćivanja o poslovanju subjekta, proračunskog ili izvanproračunskog korisnika, ali i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji njome upravlja.

4. Klasificiranje imovine Različi su pojavni oblici imovine, odnosno klasifikacije imovine prema Zakonu o proračunu i Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, a različit je i obuhvat samog Središnjeg registra u odnosu na pojavne oblike utvrđene Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Prema odredbama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, državna imovina su:

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

1) dionice i poslovni udjeli u trgovačkim društvima Slijedom toga, Projektom je zaključeno da je proces • čiji je imatelj Republika Hrvatska komple ranja Središnjeg registra i izdvajanja državne • čiji je imatelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguimovine iz bilanci korisnika i upravitelja te imenovanja ranje Republike Hrvatske kao jedinog tulara vlasništva, • čiji je imatelj Državna agencija za osiguranje dugotrajan i složen zahvat. On zahtjeva postupnost, štednih uloga i sanaciju banaka, a koje je stekla odnosno određena prijelazna rješenja koja će posluu postupku sanacije i priva zacije banaka ži za što potpuniji obuhvat imovine u Središnjem • čiji su imatelji odnosno vlasnici zavodi i druge registru i Bilanci države. Središnji registar treba bi pravne osobe, čiji je osnivač Republika Hrvatska u funkciji njenog obuhvata u Bilanci države. Krajnji 2) nekretnine je cilj pos ći da imovina koja je određenom subjektu • čiji je vlasnik Republika Hrvatska, a čije je upravpovjerena na upravljanje bude sastavni dio Središljanje i raspolaganje uređeno Zakonom o upravnjeg registra, ali ne bi smijela istodobno bi i sastavni ljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Redio Bilance tog istog subjekta. Među m, u prijelaznoj publike Hrvatske i posebnim zakonima fazi, koja je opisana Uputom, financijsko izvješćivanje • čiji su vlasnici zavodi i druge pravne osobe, čiji je o državnoj imovini nije u potpunos odvojeno od fiosnivač Republika Hrvatska nancijskog izvješćivanja o poslovanju subjekta, koji 3) pokretnine i potraživanja istom upravlja, odnosno koji je koris . • imovina bivše Agencije za upravljanje državnom Prema Upu , proračunski i izvanproračunski korisniimovinom koja je stečena na temelju članka 49., ci bilanično vode državnu imovinu čiji su vlasnici i/ stavka 3. Zakona o upravljanju državnom imoviili koja im je dana na korištenje. Podaci o državnoj nom (NN, br. 145/10. i 70/12.) imovini se u Bilanci države dobivaju konsolidacijom bilanci proračunskih i izvanproračunskih korisnika 4) druga imovina.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

RAČUNOVODSTVO

Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske definira i pojavne oblike državne imovine. U tom smislu pojedini pojavni oblici državne imovine su: 1. poljoprivredno zemljište, 2. turis čko i ostalo građevinsko zemljište, 3. šume, šumska zemljišta i objek kojima u skladu s posebnim propisima upravljaju Hrvatske šume, 4. stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske, 5. poslovni prostori u vlasništvu Republike Hrvatske, 6. rudna blaga sukladno posebnom zakonu, 7. ceste, autoceste, željezničke pruge i mostovi zajedno s pripadajućim zemljištem, 8. imovina koja je imala vojnu namjenu, 9. imovina koja ima vojnu namjenu, 10. državna imovina u odnosu na koju sindika zah jevaju prijenos prava vlasništva, 11. državna imovina sukladno Zakonu o potvrđivanju Ugovora o pitanjima sukcesije (NN – Međunarodni ugovori, br. 2/04.), 12. nekretnine za koje je u jeku postupak utvrđenja prava vlasništva sukladno članku 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunis čke vladavine (NN, br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02), 13. nekretnine koje se u zemljišnim knjigama vode kao društveno vlasništvo i općenarodna imovina, 14. nekretnine koje nisu procijenjene u postupku pretvorbe, 15. zgrade Hrvatskoga sabora, Hrvatske narodne banke, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske, zgrade i dijelovi zgrada koje koriste ministarstva i uredi (koji su u vlasništvu Republike Hrvatske), sudovi (Ustavni, Vrhovni, Visoki trgovački, Visoki upravni, Visoki prekršajni, županijski, upravni, trgovački, prekršajni i općinski), državno odvjetništvo (Državno odvjetništvo Republike Hrvatske te županijska i općinska državna odvjetništva) policija, carina ako su vlasništvo Republike Hrvatske, 16. rezidencijalne nekretnine, nekretnine koje koriste diplomatska i konzularna predstavništva, a koje su državno vlasništvo, 17. nekretnine koje se nalaze pod zaš tom UNESCO-a, arheološka nalazišta, muzeji, kulturno dobro, 18. prihodi državnog proračuna koji se ostvaruju na temelju naplaćivanja naknada za korištenje državne imovine (primjerice naknada za pravo građenja i pravo služnos na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, koncesijske naknade, prihodi od najma stanova, zakupa poslovnih prostora i poljoprivrednog zemljišta), 19. sportski objek koji su vlasništvo Republike Hrvatske, 20. vrijednosni papiri (dionice i poslovni udjeli u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, dionice i poslovni udjeli u trgovačkim društvima čiji je imatelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, dionice i poslovni udjeli u trgovačkim društvima čiji je imatelj Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a koje je stekla u postupku sanacije i priva zacije banaka, dionice i poslovni udjeli u trgovačkim društvima te nekretnine čiji su

UDK 657.2

imatelji, odnosno vlasnici zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska), 21. pokloni državnim dužnosnicima u vrijednos većoj od 500,00 kuna, 22. Umjetnine, 23. novac, novčani ekvivalen , štedni ulozi, zlatne poluge, međunarodne devizne pričuve, 24. oduzeta imovina ostvarena kaznenim djelima i prekršajem, 25. elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, 26. paten ustupljeni Republici Hrvatskoj i licencije, 27. potraživanja Republike Hrvatske prema drugim državama, fizičkim i pravnim osobama, 28. službena vozila, plovila i zrakoplovi u vlasništvu Republike Hrvatske, 29. imovina dana na korištenje bivšim društveno-poli čkim organizacijama, a koja je na temelju Zakona o pretvorbi prava na društvenim sredstvima bivših poli čkih organizacija (NN, br. 70/97.) postala vlasništvo Republike Hrvatske, 30. imovina u obliku dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima i potraživanja u is ma, te u obliku poslovnih prostora i stanova, koja u cijelos nije procijenjena, a vlasništvo je Republike Hrvatske, 31. robne rezerve Republike Hrvatske, 32. riblji fond i divljač, 33. pojavni oblici imovine kojima su vlasnici ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska, 34. epikon nentalni pojas i ribolovno zaš ćeni pojas, 35. vodne građevine i 36. ostali pojavni oblici imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Is m Zakonom uspostavlja se Središnji registar koji bi trebao u skladu sa smjernicama iz Strategije objedinisve pojavne oblike imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Među m, pojavni oblici, prethodno navedeni od 1. – 36. i istaknu u Zakonu, nisu obuhvaćeni u cijelos Središnjim registrom. Središnji registar sadrži popis državne imovine u obliku: • dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima • nekretnina, uključujući i nekretnine čije je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim zakonom, a čiji je imatelj odnosno vlasnik Republika Hrvatska, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska • koncesija • kulturnih dobara • poljoprivrednog i šumskog zemljišta • evidencije postupaka koji se vode temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunis čke vladavine (NN, br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02). Budući da je u okviru istoga Zakona prisutno različito klasificiranje državne imovine, nije za očekiva da isto bude usklađeno s proračunskom, odnosno računovodstvenom klasifikacijom. Gledajući s aspekta proračunskih potreba, zakonski utvrđen sadržaj Središnjeg registra je nedostatan za potrebe izrade

UDK 657.2

Bilance državne imovine. Prema proračunskim propisima, ukupna državna imovina ima značajno širi obuhvat (proizvedena dugotrajna i kratkotrajna imovina, plemeni metali i ostale pohranjene vrijednos , sitni inventar, nefinancijska imovina u pripremi, novac, depozi , potraživanja i drugo), od one koja je sastavni dio Središnjeg registra. Za potrebe izrade Bilance države, iz Središnjeg registra osigurat će se cjelovi podaci o financijskoj i nefinancijskoj imovini sukladno obuhvatu utvrđenom zakonodavnim okvirom. Podaci o ostaloj imovini koja nije sadržana u Središnjem registru, osigurat će se iz financijskih izvješća proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

RAČUNOVODSTVO

Uputa kaže da su državni proračun i proračuni JLP(R) S, te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici, kao i drugi vlasnici i/ili korisnici državne imovine dužni sa stanjem na dan 31. prosinca svake godine proves sveobuhvatni popis državne imovine kojom raspolažu/upravljaju, a neovisno o pravnoj osnovi korištenja te imovine (knjižno vlasništvo, izvanknjižno vlasništvo, druga pravna osnova korištenja, bez dokumen rane pravne osnove) i neovisno o svom pravnom statusu. Pri tomu su se državni proračun i proračuni JLP(R)S te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici dužni pridržava članaka 15. – 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10. i 31/11.), dok se trgovačka društva i pravne osobe s javnim ovlas ma, kao i ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili Vlada Republike Hrvatske pridržavaju odredbi propisa, koji uređuju računovodstveni sustav sukladno njihovom pravnom statusu.

Potpunost i točnost svih drugih podataka o imovini koja nije u Središnjem registru, a koju je potrebno unije u Glavnu knjigu državnog proračuna, odnosno financijska izvješća, uvjetovana je kvalitetom obavljenog popisa imovine i obveza. Cilj je godišnjeg popisa imovine i obveza usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom.

Računovodstvenim propisima naložena je obveza zakonskog predstavnika da osniva povjerenstvo/a za popis, određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvješća s priloženim popisnim listama. Zakonski predstavnik obvezno donosi odluku o popisu. Odlukom se određuje koja i koliko povjerenstava za popis se osniva, formira središnje (centralno) povjerenstvo, ako se to ocijeni potrebnim, postavlja plan i predmet popisa, utvrđuju rokovi obavljanja po-

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

5. Popis imovine

Među m, i one pojavne oblike imovine koji su prisutni u Središnjem registru potrebno je vrijednosno iskaza i poveza s računskim planom. Prema odredbi članka 61. Zakona o proračunu, imovina države je financijska i nefinancijska imovina. Slijedom strukture računskog plana proračuna navedeno podrazumijeva Godišnji popis imovine i obveza, jedna je od propida se ukupna državna imovina sastoji od: sanih obveza, na koju treba gleda s njene suš nske • 01 Neproizvedene dugotrajne imovine strane. Popisom se usklađuje knjigovodstveno stanje • 02 Proizvedene dugotrajne imovine • 03 Plemeni h metala i ostalih pohranjenih vrijed- sa stvarnim stanjem i stoga kvalitetno obavljeni popis jamči realnost Bilance. Popis je prije svega kontrola nos ispravnos postupanja s imovinom i obvezama, ali i • 04 Sitnog inventara provjera kvalitete obavljanja računovodstvenih po• 05 Dugotrajne nefinancijske imovine u pripremi slova. Utvrđene razlike mogu bi rezultanta propusta • 06 Proizvedene kratkotrajne imovine u obje ak vnos . Zakonodavac je računovodstvenim • 11 Novca u banci i blagajni propisima za proračune i proračunske korisnike pro• 12 Depozita, jamčevnih pologa i potraživanja od pisao obvezu provođenja popisa, unošenja podataka zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo o popisu u popisne liste te potrebu formiranja povje• 13 Potraživanja za dane zajmove renstva za popis koje sastavlja izvješće o rezulta ma • 14 Vrijednosnih papira obavljenog popisa. Sva ostala organizacijska i druga • 15 Dionica i udjela u glavnici. pitanja prepuštena su internom reguliranju kod saKako je DUUDI dužan na zahtjev Ministarstva financi- mih obveznika. ja dostavi podatke o državnoj imovini u svrhu izrade financijskih izvješća u smislu propisa, koji uređuju Godišnji popis koji se mora obavi sa stanjem na dan 31. prosinca. Popisom treba utvrdi stanje: državni proračun, ne preostaje drugo već prilagodi Središnji registar proračunskim zahtjevima. Budući 1) imovine (nefinancijske i financijske): da se imovina klasificira i vrijednosno iskazuje prema • dugotrajne i kratkotrajne nefinancijske (zaliha rasporedu računa iz računskog plana za proračunsko materijala, proizvoda i robe) imovine računovodstvo, sukladno propisima za proračunsko • financijske imovine (novčanih sredstva, depoziračunovodstvo, podaci iz Središnjeg registra moraju ta, jamčevnih pologa, vrijednosnih papira, dionise također klasificira prema rasporedu osnovnih raca i udjela u glavnici, potraživanja) čuna iz računskog plana. 2) obveza.

RAČUNOVODSTVO

pisa i dostavljanja izvješća te imenuju predsjednici i članovi povjerenstava. Povjerenstva za popis osnivaju se prema veličini, kao i specifičnos ma ins tucije. Povjerenstvo za popis, ako je to moguće, ima predsjednika i najmanje dva člana.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Broj članova povjerenstva mora zadovolji potrebu sveobuhvatnos popisa te dane rokove u kojima popis mora bi izvršen. Predsjednik i članovi povjerenstva ne bi trebali bi zaposlenici koji rukovode materijalnim i novčanim vrijednos ma, koje su predmet popisa te zaposlenici koji obavljaju kontrolu i nadzor. Time se osigurava nepristranost popisa. Međum, kod velikog broja proračunskih korisnika ovu je odredbu teško zadovolji , zato popis provode zaposlenici koji su na raspolaganju. Pri izboru predsjednika i članova povjerenstva treba ima na umu i njihovu stručnost kao jamstvo kvan ta vne i kvalita vne vjerodostojnos informacija o stvarnom stanju imovine i obveza. Dakle, iako bi svako povjerenstvo za popis, kako je već istaknuto, trebalo ima najmanje tri člana, ne može se inzis ra na takvom sastavu povjerenstva kod korisnika s malim brojem zaposlenih. U m slučajevima povjerenstvo za popis može bi sastavljeno i od samo jedne osobe.

UDK 657.2

i drugim pitanjima važnim za početak popisa. Prvi zadatak povjerenstva za popis pri provedbi samog popisa sastoji se od utvrđivanja, mjerenja i prebrojavanja predmeta popisa. Podaci dobiveni popisom unose se pojedinačno u naturalnim i novčanim izrazima u popisne liste. Popisne liste potpisuje predsjednik te svi članovi povjerenstva, s čim se potvrđuje njihova vjerodostojnost. Nakon unošenja stvarnog i knjigovodstvenog stanja u popisne liste utvrđuju se količinske razlike između stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja. Ustanovljene razlike se vrijednosno obračunavaju. Povjerenstvo za popis utvrđuje uzroke h razlika i daje prijedlog njihove likvidaciju.

Prije samog provođenja fizičkog popisa potrebno je da povjerenstvo za popis i odjeli u kojima se obavlja popis obave pripremne radnje. Temelji m pripremnim radnjama olakšava se sama provedba te osigurava izvršenje popisa u predviđenim rokovima. Pripremne radnje popisnog povjerenstva čine: plan rada u kojemu su popisani svi poslovi popisa, utvrđivanje rokova obavljanja pojedinih poslova popisa i pribavljanje popisnih lista. Kod popisivanja imovine i obveza potrebno je utvrdi Središnje povjerenstvo, ako je osnovano, pismenim redoslijed obavljanja popisa materijalne i nemateriputem obavještava predsjednike i članove povjeren- jalne imovine, potraživanja i obveza te uoči razlistva o obvezi i rokovima pripremnih radnji. Pripremne ke. Nematerijalna imovina, potraživanja i obveze ne radnje obvezni su obavi i odjeli u kojima se obavlja mogu se popisa bez saznanja o njihovom postojanju u knjigovodstvenim evidencijama. Zbog toga se ova popis, a one se sastoje od: imovinu popisuje istodobno s unošenjem knjigovod• osiguranja dostupnos imovine popisu stvenih podataka u popisne liste. Za razliku od nema• omogućavanja dostupnos dokumentacije o imo- terijalne imovine, popis materijalne imovinu obavlja vini i obvezama koje su predmet popisa se prije nego što se knjigovodstveni podaci o navede• provjera postojanja inventarnih brojeva na imovini noj imovinu unesu u popisne liste. Sve promjene od dana popisa do 31. prosinca moraju se pridoda ili • kod potraživanja i obveze potrebno je provjeri je odbi od iskazanog stanja u popisnim listama, ovisno li za svako potraživanje odnosno obvezu, za koju o poslovnim događajima i transakcijama, tako da se postoji pravni temelj, ispostavljen dokument te dobije stvarno stanje na dan 31. prosinca. jesu li svi poslovni događaji iz dokumenata proknjiSve osobe odgovorne za popis trebaju bi upoznate ženi sa svojim obvezama koje proizlaze iz dodijeljenih im • usklađivanja podataka eviden ranih u pomoćnim zadataka, ali i odgovornos . Predsjednik i članovi poknjigama i evidencijama sa stanjem u glavnoj knjizi. vjerenstva za popis odgovorni su za: točnost stanja Sve osobe odgovorne za popis trebaju bi upoznate utvrđenog popisom, pravilno sastavljanje popisnih sa svrhom popisa, njihovim zadacima, odgovornošću lista, pravodobno obavljanje popisa, vjerodostojnost

UDK 657.2

i točnost izvješća o obavljenom popisu. Svako povjerenstvo je obvezno nakon obavljenog popisa sastavi izvješće o rezulta ma obavljenog popisa i uz njega priloži popisne liste. Središnje povjerenstvo (ako je osnovano), s izvješćima povjerenstava, sastavlja izvješće o općim opažanjima pri popisu. Izvješće povjerenstva o obavljenom popisu treba sadržava : • mišljenja o utvrđenom manjku odnosno višku • prijedlog načina knjiženja utvrđenog manjka odnosno viška • mišljenje o sumnjivim i spornim potraživanjima kao i nenapla vim te zastarjelim potraživanjima • mišljenje o načinu likvidacije trajno neupotrebljive dugotrajne nefinancijske imovine i obustavljenih inves cija • primjedbe i izjave zaposlenika koji rukuju materijalnim i novčanim vrijednos ma o ustanovljenim razlikama i eventualne druge primjedbe • objašnjenje viškova odnosno manjkova koji su nastali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene pojedinih vrsta odnosno dimenzija istovrsnog materijala, sitnog inventara i dr. • prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka. Nakon razmatranja izvješća o obavljenom popisu zakonski predstavnik odlučuje o: načinu likvidacije utvrđenih manjkova, načinu knjiženja utvrđenih viškova, visini otpisa nenapla vih i zastarjelih potraživanja i obveza, rashodovanju proizvedene dugotrajne imovine i sitnog inventara, mjerama pro v osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenos knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenapla vost potraživanja i slično. U aktu o osnivanju i statutu korisnika potrebno je provjeri sadrže li is ograničenja za raspolaganje imovinom, odnosno je li naveden: • iznos do kojeg o imovini odlučuje ravnatelj, dekan i sl. • iznos do kojeg odlučuje upravno vijeće ili • iznos do kojeg o imovini odlučuje upravno vijeće uz suglasnost osnivača.

Imovina koja više nije za upotrebu rashoduje se na temelju odluke o rashodovanju. Odlukom o rashodovanju utvrđuje se imovina koja je za rashodovanje uz navođenje njezine nabavne i sadašnje vrijednos te ispravka vrijednos . Is m se aktom može utvrdi kako će se dalje postupa s rashodovanom imovinom, iako se u praksi to često propisuje posebnim odlukama. Rashodovanu imovinu moguće je uniš ili na drugi način otuđi (prodajom, sekundarne sirovine, doniranje i sl.). Isknjiženje imovine iz knjigovodstvene evidencije ne provodi se na temelju same odluke o rashodovanju, već knjigovodstvenih isprava (utemeljenih na toj odluci) o otuđenju, odnosno komisijskog zapisnika o uništenju rashodovane imovine. Sama činjenica da je knjigovodstvena vrijednost neke imovine jednaka nuli nije osnova za njeno isknjižavanje. Kako su korisnici različito postupali u takvim situacijama, člankom 19., stavkom 5. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu je propisano da se dugotrajna imovina, i nakon što je u cijelos otpisana, zadržava u evidenciji i iskazuje u Bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja. Imovina se može otuđi na tri načina: prodajom, prodajom u otpad ili poklanjanjem.

Za određene vrste imovine vode se sporovi oko utvrđenja vlasništva ili dijela vlasništva. Učinkovito upravljanje imovinom kao i eviden ranje u poslovnim knjigama, u navedenim slučajevima je uvjetovano donošenjem pravomoćnih sudskih rješenja o utvrđenju vlasništva koje može potraja i duže vrijeme. U pojedinim slučajevima, imovina se eviden ra kod jednog proračunskog korisnika, a koris je drugi. Na kraju državne revizija zaključuje kako sve navedene okolnos predstavljaju rizik koji djeluje na točnost i potpunost

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Rezulta popisa, odnosno podaci o imovini korisnika koji se dobiju popisom, trebaju odražava stvarno stanje imovine koja je državno vlasništvo, odnosno koju korisnici uporabljuju. Nalazi Državnog ureda za reviziju ukazuju da se kod proračunskih korisnika, u većoj ili manjoj mjeri, kon nuirano ponavljaju određeni propus i nedosljednos u dijelu koji se odnosi na kvalitetu godišnjeg popisa imovine i obveza. U pojedinim slučajevima popis se ne obavlja ili se obavlja formalno, zbog čega se knjigovodstveno stanje imovine i obveza ne usklađuje sa stvarnim stanjem ili je formalne naravi. Izmjene propisa kojima se određuje ustrojstvo i djelokrug ministarstava i drugih središnjih jela državne uprave za posljedicu mogu ima spajanja ili pripajanja, odnosno prestanak rada pojedinih državnih jela. U pojedinim slučajevima sporazumi o podjeli imovine između proračunskih korisnika ne donose se pravodobno ili se ne primjenjuju dosljedno u dijelu, koji se odnosi na eviden ranja u poslovnim knjigama.

Temeljem odluka zakonskog predstavnika potrebno je uskladi stanja imovine, obveza i izvora iskazanih u knjigovodstvu s njihovim stvarnim stanjima ustanovljenim u izvješću o popisu. Usklađivanje u poslovnim knjigama obavlja se s danom s kojim je obavljen popis. Utvrđene popisne (inventurne) razlike – viškove i manjkove, eviden ra se u knjigovodstvenim evidencijama temeljem naloga za knjiženje koje u tu svrhu izdaje voditelj računovodstva, a u skladu s odlukama zakonskog predstavnika. Prema članku 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, zakonski predstavnik obvezan je na temelju izvješća o popisu i priloženih popisnih lista odluči između ostaloga i o rashodovanju sredstva, opreme i sitnog inventara.

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

podataka o državnoj imovini koje treba eviden ra u ne. Ako ne može, tada se vrijednost državne imovine Glavnoj knjizi državnog proračuna. utvrđuje na osnovu procijenjenih troškova zamjene uvažavajući i stupanj otpisanos (amor ziranos ), na osnovu troškova alterna vne uporabe ili jednom 6. Anali čke evidencije i načela novčanom jedinicom. iskazivanja vrijednos imovine Na temelju provedenog popisa i konsta ranog stvarnog stanja potrebno je uskladi /ustroji anali čke evidencije i/ili pomoćne poslovne knjige o svim pojavnim oblicima imovine. Anali čke evidencije i pomoćne knjige o nekretninama, financijskoj imovini-dionicama i udjelima te ostalim oblicima imovine moraju sadržava najmanje podatke i informacije propisane Uredbom o Registru državne imovine (NN, br. 55/11). Oblik anali čke kar ce s podacima i informacijama propisanim Uredbom o Registru državne imovine utvrdit će DUUDI. Anali čka knjigovodstva i evidencije imovine obvezno se usklađuju s podacima u glavnoj knjizi.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Svi pojavni oblici državne imovine, pojedinačno i zbirno, moraju se iskaza vrijednosno. Sukladno članku 104. Zakona o proračunu procjena vrijednos imovine, temeljno se provodi po računovodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška. To znači da će se prilikom iskazivanja imovinskih čes ca u anali čkim evidencijama i zbirno u glavnoj knjizi, imovina prikaza po raspoloživim knjigovodstvenim vrijednos ma o revaloriziranom trošku nabave (nabavna vrijednost i ispravak vrijednos ). U trošak nabave (nabavnu vrijednost), sukladno ulaze: kupovna cijena uvećana za nepovratne poreze (PDV kod proračunskih korisnika koji nisu obveznici PDV-a, porez na promet nekretnina), troškovi prijevoza, svi drugi troškovi koji se mogu izravno doda i poveza s konkretnom nabavom i osposobljavanjem za početak nabave upotrebe.

7. Postupak procjene vrijednos imovine Postupak procjene vrijednos do sada neeviden rane imovine obveza je svih vlasnika/korisnika imovine, a dužni su je proves u okviru redovnog postupka ažuriranja poslovnih knjiga i osiguranja realnos svojih financijskih izvješća. Postupak procjene vrijednos do sada neeviden rane imovine provodit će se: 1) internom procjenom – po radnom povjerenstvu proračunskog i izvanproračunskog korisnika na temelju aproksima vne usporedne metode (koristeći dostupne informacije s tržišta, Porezne uprave, katastra i dr.) 2) po ovlaštenom procjenitelju – u iznimnim slučajevima, ako je imovina u postupku otuđenja, zamjene, pred otuđenjem i sl. 3) u iznosu pojedinačne vrijednos od jedne kune (1 kn) – za svaku pojedinu imovinsku čes cu čiju vrijednost zbog njezinih specifičnih obilježja nije opravdano, ni moguće procjenjiva . Radi se isključivo o specifičnim vrstama imovine koja spada u kategoriju kulturno-povijesne baš ne, neotuđivih prirodnih bogatstava, nekih infrastrukturnih objekata i sl. Ova se imovina slijedom računskog plana prikazuje na pozicijama:

Imovinske čes ce koje do sada nisu bile eviden rane u poslovnim knjigama priznat će se sukladno načelima Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor i međunarodno prihvaćenoj dobroj praksi. Nekoliko je ključnih pristupa u vrednovanju državne imovine, koje je moguće primijeni u vrednovanju do sada neeviden rane imovine: • vrednovanje na temelju procijenjene vrijednos imovine (trošak zamjene) • vrednovanje na osnovi očekivanih prihoda od uporabe • tržišno vrednovanje prema pojavnim obilježjima sličnoj imovini (usporedna metoda) i • simbolično eviden ranje po jednoj novčanoj jedinici. Pristup i metodologija vrednovanja ovisi o tomu može Iznimno je važno istaknu da su knjigovodstvene vrili se imovina vrednova prema tržišnom principu ili jednos imovine utvrđene procjenama provedenima

UDK 657.2

RAÄ&#x152;UNOVODSTVO

na naÄ?ine pod 1. internom procjenom i 3. u iznosu popisa i provedenog postupka procjene vrijednos od 1 kn relevantne su iskljuÄ?ivo za svrhu iskazivanja u imovine. Bilanci i SrediĹĄnjem registru. Kako bi se dobila potpuna slika o tomu zaĹĄto i kako su se promijenila stanja iskazana u Bilanci sa stanjem 8. Knjigovodstveno evide ranje imovine u na dan 31. 12. u odnosu na ona iskazana na dan 1. 1., raÄ?unovodstvu proraÄ?una potrebno je uze u obzir i ove promjene, ĹĄto je prikaNa temelju obavljenog popisa i provedenog postupka zano na slici 1. procjene vrijednos imovine, za ustanovljene razlike aĹžuriraju se anali Ä?ke evidencije i pomoÄ&#x2021;ne knjige. Slika 1. Promjene bilanÄ?nih stavaka KnjiĹženje razlika u glavnoj knjizi provodi se sukladno Pravilniku o proraÄ?unskom raÄ?unovodstvu i raÄ?un- 2+

! % !# 2+ % & % % & 42+ 23+ skom planu proraÄ?una, i to: 1) za odstupanja u koliÄ?ini i vrijednos eviden rane imovine provest Ä&#x2021;e se odgovarajuÄ&#x2021;a knjiĹženja u razredu 0 (raÄ?un predviÄ&#x2018;en za pojedini oblik imovine) u korist ili na teret izvora vlasniĹĄtva na raÄ?unima podskupine 9111 (posredstvom podskupine 915) i 2) za odstupanja u koliÄ?ini i vrijednos imovine koja do sada nije bila eviden rana, na teret odgovarajuÄ&#x2021;ih raÄ?una u razredu 0, a na teret raÄ?una u podskupini 9112 â&#x20AC;&#x201C; Ostali vlas izvori (posredstvom podskupine 915). Kao ĹĄto je vidljivo iz opisa naÄ?ina knjiĹženja, odstupanja u koliÄ?ini i vrijednos imovine takoÄ&#x2018;er se evidenraju na odgovarajuÄ&#x2021;im raÄ?unima imovine i izvora, a u korist ili na teret raÄ?una u podskupini 915 Promjene u vrijednos i obujmu imovine i obveza. Promjene u vrijednos (revalorizaciji) i promjene u obujmu imovine i obveza jesu dogaÄ&#x2018;aji koji utjeÄ?u na neto vrijednost (razliku izmeÄ&#x2018;u imovine i obveza), a nisu rezultat ak vnos , odnosno transakcija. Poslovni dogaÄ&#x2018;aji i transakcije koji mijenjaju strukturu bilance, ali ne i neto vrijednost (razliku izmeÄ&#x2018;u imovine i obveza) klasificiraju se u razredu 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine i razredu 7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine, te razredu 5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova i razredu 8 Primici od financijske imovine i zaduĹživanja.

5 ! & % $ :2622 $ ! % % !# % & & ! $ ; < :2623 $ ; 6 % $ # # $ $ % & % :2632 $ 8 % !# % & ! % :2633 $ $ $ % & 9 ! % & $ ' %

1 ! % 2 ! % 3 % & 16

Revalorizacija, kao posljedica inflacije ili promjena u trĹžiĹĄnoj vrijednos imovine i obveza, primjer je promjene u vrijednos imovine i obveza. DogaÄ&#x2018;aje koji rezul raju promjenama obujma mogu se prema vrs klasificira u tri skupine: â&#x20AC;˘ dogaÄ&#x2018;aji koji ukljuÄ?uju priznavanje ili nepriznavanje postojeÄ&#x2021;e imovine â&#x20AC;˘ sve promjene u koliÄ?ini (i kvalite ) imovine i â&#x20AC;˘ promjene u samoj klasifikaciji imovine.

Literatura

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014. Â&#x201E;

1. VaĹĄiÄ?ek, D.: Roje, G.: Sveobuhvatni popis i eviden ranje drĹžavne imovine, TIM4PIN Magazin br. 11/2013., TIM4PIN D.O.O, Zagreb, 2013. 2. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasniĹĄtvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13). 3. Zakon o proraÄ?unu (NN, br. 87/08 i 136/12). 4. Strategija upravljanja i raspolaganja drĹžavnom imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN, br.76/13). 5. Uredba o Registru drĹžavne imovine (NN, br. 55/11). 6. Pravilnik o proraÄ?unskom raÄ?unovodstvu i RaÄ?unskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11). 7. Naputak o vrs , naÄ?inu prikupljanja i sadrĹžaju podataka i informacija o drĹžavnoj imovini za potrebe voÄ&#x2018;enja Registra drĹžavne imovine i sastavljanja bilance drĹžavne imovine, 2013. 8. Uputa o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasniĹĄtvu Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, 2013. godina, raspoloĹživo na www.mfin. hr. 9. IzvjeĹĄÄ&#x2021;e o obavljenoj reviziji godiĹĄnjeg izvjeĹĄtaja o izvrĹĄenju drĹžavnog proraÄ?una Republike Hrvatske za 2013. godinu, DrĹžavni ured za reviziju, 2014. godina, raspoloĹživo na www.sabor.hr.

Â&#x201E;

Prihodi i rashodi poslovanja (transakcije klasificirane u razredima 3 i 6) smanjuju, odnosno poveÄ&#x2021;aju neto vrijednost, prihodi kao poveÄ&#x2021;anje financijske imovine, a rashodi kao poveÄ&#x2021;anje obveza ili smanjenje financijske imovine. Stanja iskazana u Bilanci na poÄ?etku nekog razdoblja mijenjaju se ovisno o poslovnim dogaÄ&#x2018;ajima i transakcijama povezanim s pojedinim vrstama imovine i obveza nastalim jekom godine. MeÄ&#x2018;u m, stanje iskazano na poÄ?etku u odnosu na ono na kraju razdoblja moĹže se promijeni i zbog posebnih dogaÄ&#x2018;aja (koji nisu prodaja, kupnja, zaduĹživanje, davanje zajma i sl.), Ä?iji je efekt, ne samo promjena stanja na pojedinoj vrs imovine ili obveza, nego i promjena neto vrijednos , kao ĹĄto je sluÄ?aj kod knjiĹženja ustanovljenih razlika na temelju obavljenog

1 ! % 2 ! % 3 % &

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

Međunarodni vs europski računovodstveni standardi za javni sektor Gorana Roje * U Izvješću Europske komisije za Europsko vijeće i Europski parlament zaključeno je da, u cjelini, Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor (IPSAS) zasigurno predstavljaju prikladan referentni okvir i pogodnu osnovu za razvoj harmoniziranih računovodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj uniji(EPSAS), ali i da je potrebno ustraja na daljnjem razvoju (dopunama i izmjenama) odredbi postojećih IPSAS. Autorica u tekstu daje osvrt na temu daljnjeg razvoja odredbi IPSAS prema nedavno objavljenoj PwC EPSAS istraživačkoj studiji.

1. Uvodno Proces usvajanja Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (dalje:MRSJS/IPSAS)1 u financijskom izvještavanju međunarodnih organizacija i nacionalnim računovodstvenim sustavima, i predstojeća izrada Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS)2 otvorili su niz pitanja u svezi operacionalizacije prijedloga za daljnji razvoj IPSAS kao referentne osnove za razvoj EPSAS. Pokrenute su rasprave u svezi slijedećih pitanja: u kojoj će mjeri i kako postojeći IPSAS zapravo posluži kao osnova za razvoj novih EPSAS, koje je standarde potrebno mijenja , nadogradi i prilagodi , u kojem vremenskom roku i uz kolike izdatke, koji je najpogodniji model upravljanja izradom i primjenom EPSAS. Nastavno na Izvješće Europske komisije3 iz 2013. godine, spomenuta pitanja adresirana su u PwC EPSAS istraživačkoj studiji4 u 2014. godini, u vidu preporuka. *

Mr. sc. Gorana Roje, dipl. oec, Zagreb.

IPSAS je međunarodno prihvaćena skraćenica za Interna onal Public Sector Accoun ng Standards. Hrvatska skraćenica za IPSAS je MRSJS (Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor). U domaćoj literaturi i u ovoj ediciji koriste se obje spomenute skraćenice.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

EPSAS je skraćenica za engleski naziv European public sector accoun ng standards.

Razrada daljnih koraka u pripremi dopuna i izmjena odredbi IPSAS potaknuta je rezulta ma studije konzultantske kuće Ernst&Young o praksi u državnim računovodstvima zemalja članica EU, koju je Ernst&Young pripremio za Eurostat u prosincu 2012. godine.5 Sukladno studiji, zemlje članice EU (EU 27) koje su u svojim sustavima državnog računovodstva usvojile i primjenile obračunsku osnovu, ujedno i koriste IPSAS ili kao referentne standarde u izradi nacionalnih računovodstvenih standarda za javni sektor ili su smjernice IPSAS transponirale u nacionalne računovodstvene propise.

2. Izvješće Europske komisije Europska komisija je u ožujku 2013.godine objavila dokument pod nazivom Izvješće Europske komisije za Europsko vijeće i Europski parlament. U Izvješću koje se temelji na provedenom istraživanju Eurostat-a o primjerenos i prikladnos primjene IPSAS6, je između ostalog, istaknuto da će se Europski računovodstveni standardi za javni sektor (EPSAS) temelji na implementaciji obračunske osnove u državnom računovodstvu ali i budže ranju (proračunu), odnosno i u procesu pripreme i izvršavanja proračuna, te

European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament, ožujak, 2013. Izvješće je dostupno na mrežnim stranicama: h p://www.epsas.eu/documents/1_EN_ ACT_part1_v5.pdf. 3

4 PricewaterhouseCoopers (PwC), 2014, Collec on of informa on related to the poten al impact, including costs, of implemen ng accrual accoun ng in the public sector and technical analysis of the suitability of individual IPSAS standards, kolovoz, 2014. Studija je dostupna na mrežnim stranicama www.pwc.be.

Ernst&Young (2012), Overview and comparison of public accounting and audi ng prac ces in the 27 EU Member States, Prepared for Eurostat, Final Report.

European Commission, Eurostat, Directorate D Government Finance Sta s cs (GFS), Unit D-4: GFS quality management and government accoun ng (2012): Public consulta on - Assessment of the suitability of the Interna onal Public Sector Accoun ng Standards for the Member States: Summary of responses, 12/2012. h p://epp.Eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/D4_2012/EN/ D4_2012-EN.PDF.

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

će kao referentna osnova za izradu EPSAS posluži nih standarda financijskog izvještavanja (MSFI11), sadašnji IPSAS. Među m, u Izvješću, Europska komiuvažavajući pritom specifičnos javnog sektora; sija također zaključuje da je proces primjene i usva- • nastoja izbjeći veća odstupanja u odnosu na janja IPSAS u zemljama članicama EU otežan i složen smjernice IPSAS (osim u slučaju potrebe dorade ili te da je stoga potrebno ustraja na daljem razvoju suš nske izmjene postojećih smjernica IPSAS) kao (dopunama i izmjenama) odredbi IPSAS. Podsjećamo i u odnosu na smjernice MSFI, budući se javna pona glavne dileme u primjeni IPSAS koje Europska koduzeća i trgovačka društva u državnom vlasništvu misija is če u spomenutom Izvješću: u finanijskom izvještavanju vode u skladu s smjernicama Međunarodnim standardima financijskog 1) IPSAS ne adresiraju dovoljno precizno računovodizvještavanja (MSFI) ili u skladu s nacionalnim račustvenu praksu, pri čemu se prvenstveno misli na novodstvenim standardima za privatni sektor; činjenicu da smjernice određenih standarda nude • minimizira različitos u odnosu na Europski sumogućnost izbora alterna vnih računovodstvenih stav nacionalnih i regionalnih računa (ESA12). Kako postupaka, što predstavlja ograničenje usklađivabi se osigurao odgovarajući stupanj primjene budunja praksi, kako na nacionalnom nivou tako i na nićih standarda na nacionalnoj razini, sadržaj svakog vou Unije. pojedinog standarda temelji će se na obračunskoj 2) Postojeći paket IPSAS-a nije potpun i dovršen te računovodstvenoj osnovi, dvojnom knjigovodstvu, je potrebna daljnja razrada i nadopuna smjernica međunarodno usklađenom financijskom izvještastandarda koji uređuju računovodstveni tretman vanju i na konzistentnos sa ESA načelima13. transakcija poput poreza i socijalnih davanja, iako

je računovodstveni tretman transakcija specifičnih za javni sektor, poput poreza, transfera i socijalnih davanja trenutno uređen slijedećim standardima/ dokumen ma Odbora: • porezi i transferi su trenutno predmet IPSAS 23, Prihodi od nerazmjenskih transakcija7, • socijalna davanja su dijelom uređena kroz odredbe IPSAS 19, Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina8, a dijelom kroz Nacrt standarda 34, Socijalna davanja: objavljivanje novčanih transfera fizičkim osobama i kućanstvima9 i Savjetodavne studije, Socijalna davanja: Ključna pitanja u priznavanju i mjerenju10. 3) Standardi trenutno ne uzimaju u potpunos u obzir specifične potrebe, značajke i interese izvještavanja u sektoru države, pa se nalaže daljna razrada odredbi standarda, prvenstveno u pogledu njihovog obuhvata i njihove prak čne primjene. Kao glavni problem nameće se kapacitet IPSAS u rješavanju problema konsolidacije računa na temelju definicijskog određenja i obuhvata opće države kao osnovnog načela fiskalnog nadzora u Uniji.

3. EPSAS istraživačka studija Usvajanje i primjena IPSAS i prilagodba budućim EPSAS srednjoročni je proces koji će se odvija fazno i postupno i koji će se prvenstveno fokusira na one računovodstvene kategorije koje zah jevaju što skoriju harmonizaciju i dogradnju (porezi, socijalne naknade, rashodi iz nerazmjenskih transakcija). Primjena obračunske osnove pretpostavka je usvajanja i primjene spomenu h standarda.

3.1. Klasifikacijske grupe standarda Istraživačkom studijom se, između ostalog, razrađuju daljni koraci u pripremi i strukturiranju dopuna i izmjena odredbi IPSAS, kako bi is postali bolja referentna osnova za budući razvoj EPSAS. Podsje mo, sukladno zaključcima iz Izvješća Europske komisije postojeći IPSAS klasificiraju se u tri skupine, kako slijedi:

engl. Consulta on Paper, Social Benefits: Key Issues in Recognion and Measurement.

Engl. Interna onal financial repor ng standards (IFRS).

engl. ED (Exposure dra ) 34, Social Benefits: Disclosure of Cash Transfers to Individuals or Households. 9

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

engl. IPSAS 19, Provisions, Con ngent Liabili es and Con ngent Assets.

• standardi koji se mogu usvoji jer zah jevaju tek manje prilagodbe smjernica, • standardi koje je potrebno većim dijelom doradi / Kako se to navodi u Izvješću, u izradi i strukturiranju prilagodi u svrhu usvajanja, Europskih računovodstvenih standarda za javni sek• standardi koje je nužno suš nski izmjeni ili zamitor, Europska će komisija: jeni novim prijedlogom standarda. • djelomično slijedi smjernice modela koji je korišten pri upravljanju procesom izrade Međunarod- EPSAS istraživačka studija djelomično redefinira prethodno spomenute klasifikacijske grupe standarda, kako slijedi: 7 engl. IPSAS 23, Revenue from non-exchange transac ons.

ESA je skracenica za engleski naziv European System of Accounts.

U rujnu ove godine usvojena je nova metodologija Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa, ESA 2010.

RAČUNOVODSTVO

• Kategorija 1: područja za koja trenutno ne postoje razvijeni standardi, a za koja je nužno razvi standard ili provedbene smjernice14. • Kategorija 2: standardi koje je (možda) potrebno (dijelom) doradi /prilagodi u svrhu usvajanja ili za koje je potrebno razvi provedbene smjernice. • Kategorija 3: standardi koji se mogu usvoji bez dorade ili uz tek manje prilagodbe postojećih smjernica.

3.1.1.Kategorija 1: područja za koja trenutno ne postoje razvijeni standardi, a za koja je nužno razvi standard ili provedbene smjernice15

UDK 657.2

meljenih na obračunskoj osnovi19 kao skup smjernica kojima se nastoji osigura prva primjena godišnjih financijskih izvještaja prema smjernicama IPSAS-a utemeljenim na obračunskoj osnovi, u svrhu transparentnog izvještavanja o prijelazu subjekta na izvještavanje primjenom IPSAS-a.

3.1.2. Kategorija 2: standardi koje je (možda) potrebno (dijelom) doradi /prilagodi u svrhu usvajanja ili za koje je potrebno razvi provedbene smjernice

Kategorija 2 objedinjuje postojeće standarde za koje se procijenjuje da je potrebna rasprava o možebitnoj Ova kategorija uključuje slijedeća područja: socijalna daljnjoj doradi/izmjeni. davanja, rashodi od nerazmjenskih transakcija, kon- U ovu kategoriju uključeni su standardi kako slijedi: cepcijski okvir/temeljna načela EPSAS, prva primjena IPSAS 6 - Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaEPSAS utemeljenih na obračunskoj osnovi16, naslije- ji20; IPSAS 18 - Izvještavanje po segmentu 21; IPSAS đena imovina17. 20 - Objavljivanje povezanih stranaka22; IPSAS 22

- Objavljivanje informacija o sektoru opće države23; IPSAS 23 - Prihodi od nerazmjenskih transakcija (porezi i transferi) 24; IPSAS 24 - Objavljivanje proračunskih informacija u financijskim izvještajima25; IPSAS 25 - Primanja zaposlenih26; IPSAS 29 - Financijski instrumen - priznavanje i mjerenje27; IPSAS 30 - Financijski instrumen – objavljivanje (prije IPSAS 15)28.

Područje prve primjene EPSAS temeljenih na obračunskoj osnovi pretpostavlja i dovršetak te konačnu objavu Nacrt standarda 53 – Prva primjena IPSAS ute-

engl. IPSAS 22, Disclosure of Financial Informa on About the General Government Sector.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Budući je kategorija socijalnih davanja trenutno tek dijelom sporadično uređena kroz odredbe IPSAS 19, Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina, Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde objavio je u 2008.godini prijedlog Nacrta standarda 34, Socijalna davanja: objavljivanje novčanih transfera fizičkim osobama i kućanstvima Prema inpu ma PwC EPSAS istraživačke studije, konačna verzija i objava Nacrta standarda 34 očekuje se u 2017.godini. Također, u studiji se navodi da je Odbor u ožujku 2014.godine objavio i u javnu raspravu upuo dokument Strategija Odbora za 2015. godinu i naredna razdoblja i konzultacije u svezi Radnog plana za razdoblje 2015 -201918. Njime se namjerava osigura kon nuitet uvažavanja globalnih potreba u području financijskog izvještavanja u javnom sektoru. Dokumentom se, u dijelu koji se odnosi na daljnji razvoj standarda, utvrđuje i potreba razvoja standarda naziva Rashodi od nerazmjenskih transakcija.

engl. Exposure Dra 53, First-Time Adop on of Accrual Basis Interna onal Public Sector Accoun ng Standards, IPSASB, 2013. 19

engl. IPSAS 6, Consolidated and Separate Financial Statements.

engl. IPSAS 18, Segment Repor ng.

engl. IPSAS 20, Related Party Disclosures.

22 23

24 engl. IPSAS 23, Revenue from Non-Exchange Transac ons (Taxes and Transfers). Prihodi od nerazmjenskih transakcija u literaturi se nazivaju i prihodi od transakcija bez protučinidbe, te se i u ovoj ediciji spomenu termini koriste kao sinonimi, naizmjenično.

engl. IPSAS 24, Presenta on of Budget Informa on in Financial Statements. 25

Engl. implementa on guidance.

Konačan tekst Standarda očekuje se uskoro. Rad na ovom projektu - Nacrt 53, u skladu je s dva glavna strateška prioriteta Odbora (a) razvoj zahtjevi i upute o javnom sektoru pojedinim pitanjima, te (b) po canje usvajanja i provedbe IPSAS-a, a prijelazna izuzeća predviđena u Nacrtu standarda 53 zamijeni će postojeće paragrafe sadržane u pojedinim IPSAS- a koji se odnose na prijelazne odredbe.

engl. Heritage assets.

Slobodni prijevod autora. Izvorni dokument je dostupan na engleskom jeziku: IPSASB (2014):The IPSASB’s Strategy Consulta on for 2015 forward and Consulta on on Work Program 2015-2019. 18

Studijom se is če primarna svrha projekta razvoja EPSAS a ta je pos zanje visoke razine usuglašenos u pogledu potrebe usklađivanja računovodstvenih pravila temeljenih na obračunskoj osnovi u svim zemljama članicama EU, kao i pos zanja veće harmonizacije primijenjenih računovodstvenih osnova u

engl. IPSAS 25, Employee Benefits.

engl. IPSAS 29, Financial Instruments: Recogni on and Measurement.

28 engl. IPSAS 30, Financial Instruments: Disclosures. Međunarodni računovodstveni standard za javni sektor (MRSJS) 15, Financijski instrumen : objavljivanje i prezen ranje izdan je 2001. godine, a u primjeni je bio za izvještajna razdoblja od 2003. do 2012. godine, budući ga od 1.siječnja 2013.godine zamjenjuju odredbe dvaju standarda izdanih u 2010. godini. Riječ je o MRSJS 28, Financijski instrumen : Prezen ranje i MRSJS 30, Financijski instrumen : Objavljivanje.

UDK 657.2

financijskim izvještajima, proračunskim izvještajima i izvještajima za sta s čke svrhe. Spomenutom u prilog ide smjernica Direk ve Vijeća o zahtjevima za proračunske okvire zemalja članica EU (2011) prema kojoj države članice moraju ima uspostavljene državne računovodstvene sustave, primjenjujući obračunsku računovodstvenu osnovu, te sveobuhvatno i dosljedno obuhvaćajući sve pod-sektore opće države po metodologiji Europskog sustava nacionalnih računa (ESA). U nastavku na rećeno pokreće se pitanje obuhvata subjekata koji bi primjenivali EPSAS –e, a s obzirom na različi obuhvat subjekata u sadašnjim smjernicama IPSAS 6 (npr. u slučaju potrebe sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja ma ce te za računovodstvo ulaganja u poduzeća u vlasništvu države u odvojenim financijskim izvještajima ma ce, pothvatnika i ulagača) i ESA metodologiji prema kojoj državni poduzetnički subjek (engl. Government business enterprises - GBEs) nisu predmet konsolidacije.

RAČUNOVODSTVO

perinflacijskim gospodarstvima38; IPSAS 11 - Ugovor o izgradnji39; IPSAS 12 - Zalihe40; IPSAS 13 - Najmovi41; IPSAS 14 - Događaji nakon datuma bilance42; IPSAS 16 - Ulaganje u nekretnine43; IPSAS 17 - Nekretnine, postrojenja i oprema44; IPSAS 19 - Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina45; IPSAS 21 - Umanjenje imovine koja ne stvara novac 46; IPSAS 26 - Umanjenje imovine koja stvara novac47; IPSAS 27 - Poljoprivreda48; IPSAS 28 - Financijski instrumen – prezen ranje (prije IPSAS 15)49; IPSAS 31 - Nematerijalna imovina50; IPSAS 32 - Ugovori o koncesiji usluga: davatelj koncesije 51. Pretpostavlja se da će manje prilagodbe postojećih smjernica spomenu h standarda, kao sto je to bila praksa Odbora i do sada, publicira kroz godišnji projekat unapređenja (izmjene i dopune) sadržaja standarda koje Odbor kon nuirano provodi – Izmjene MRSJS52.

Zbog potrebe za razvidnijim definicijskim određenjem Literatura termina Government business enterprises – GBEs u 1) European Commission (2013): Report to the Euokviru smjernica IPSAS, u kolovozu 2014. godine, Odropean Council and the European Parliament, ožubor za međunarodne računovodstvene standarde za jak. javni sektor objavio je i stavio u javnu raspravu Sa- 2) IPSASB (2014):The IPSASB’s Strategy Consulta on vjetodavnu studiju - Primjenjivost IPSAS na državna for 2015 forward and Consulta on on Work Propoduzeća i druge subjekte javnog sektora .29 gram 2015-2019 3) PricewaterhouseCoopers – PwC (2014): Collec 3.1.3. Kategorija 3: standardi koji se mogu usvoji on of informa on related to the poten al impact, bez dorade ili uz tek manje prilagodbe including costs, of implemen ng accrual accounpostojećih smjernica. ng in the public sector and technical analysis of the suitability of individual IPSAS standards, koloKategorija 3 objedinjuje standarde kako slijedi: IPSAS voz. 1 - Prezen ranje financijskih izvještaja30; IPSAS 2 - Iz31 vještaji o novčanom toku ; IPSAS 3 - Računovodstvene poli ke, promjene računovodstvenih procjena i pogreške32; IPSAS 4 - Učinci promjena tečaja stranih valuta33; IPSAS 5 - Troškovi posudbe34; IPSAS 7 - Ula- 38 engl. IPSAS 10, Financial Repor ng in Hyperinfla onary Econoganja u pridružene subjekte35; IPSAS 8 - Udjeli u zajed- mies. ničkim pothva ma36; IPSAS 9 - Prihodi od transakcija 39 engl. IPSAS 11, Construc on Contracts. razmjene37; IPSAS 10 - Financijsko izvještavanje u hi- 40 engl. IPSAS 12, Inventories. engl. IPSAS 13, Leases.

engl. IPSAS 14, Events A er the Repor ng Date. Datum bilance se još u literaturi iz područja proračunskog računovodstva spominje i kao datum izvještavanja o financijskom položaju.

engl. IPSAS 2, Cash Flow Statements.

engl.IPSAS 3, Accoun ng Policies, Changes in Accoun ng Es mates and Errors.

engl. IPSAS 16, Investment Property. engl. IPSAS 17, Property, Plant and Equipment.

engl. IPSAS 19, Provisions, Con ngent Liabili es and Con ngent Assets.

engl. IPSAS 4, The Eﬀects of Changes in Foreign Exchange Rates.

engl.IPSAS 5, Borrowing Costs.

engl. IPSAS 7, Investments in Associates.

engl. IPSAS 8, Interests in Joint Ventures.

33 34 35 36

engl. IPSAS 26, Impairment of Cash-Genera ng Assets. engl. IPSAS 27, Agriculture. engl. IPSAS 28, Financial Instruments: Presenta on.

engl. IPSAS 9, Revenue from Exchange Transac ons. Prihodi od transakcija razmjene u literaturi se nazivaju i prihodi od transakcija sa protučinidbom, te se i u ovoj ediciji spomenu termini koriste kao sinonimi, naizmjenično. 37

engl. IPSAS 21, Impairment of Non-Cash-Genera ng Assets.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

engl. IPSAS 1, Presenta on of Financial Statements.

engl. IPSASB (2014): Consulta on Paper, The Applicability of IPSASs to GBEs and Other Public Sector En es. 29

engl. IPSAS 31, Intangible Assets.

engl. IPSAS 32, Service Concession Arrangements: Grantor..

engl. Improvements to IPSASs

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

UDK 657.21

Stanje u sustavu unutarnjih financijskih kontrola Marela Knežević * Davor Kozina ** Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 9. listopada 2014. usvojila je Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2013. Pregled trenutnog stanja s područja financijskog upravljanja i kontrola te unutarnje revizije, kao i ak vnos daljnjeg razvoja dano je u nastavku.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

1. Uvod

nom razdoblju i radi utvrđivanja ak vnos za daljnje unaprjeđenje sustava financijskog upravljanja i konSektor za harmonizaciju unutarnje revizije i financijtrola te unutarnje revizije. ske kontrole Ministarstva financija (dalje u tekstu: Središnja harmonizacijska jedinica) sastavio je Obje- Obveznici izrade godišnjeg izvješća o sustavu financijdinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih finan- skog upravljanja i kontrola sukladno odredbama Pracijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske vilnika o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u za 2013. (dalje u tekstu: Objedinjeno godišnje izvje- javnom sektoru (NN, br. 130/11) jesu: šće) na temelju godišnjih izvješća korisnika proračuna • središnja jela državne uprave o ak vnos ma vezanima uz uspostavu i razvoj finan- • izvanproračunski korisnici državnog proračuna cijskog upravljanja i kontrola te na temelju godiš- • županije njih izvješća o obavljenim revizijama i ak vnos ma • Grad Zagreb unutarnje revizije koje korisnici proračuna podnose • županijska središta temeljem članka 15. stavka 3. odnosno članka 30. • gradovi iznad 35.000 stanovnika. stavka 1. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih Korisnici proračuna koji nisu obveznici izrade gokontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06; dalje u dišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i tekstu: Zakon o PIFC-u1). kontrola, sukladno članku 11. Pravilnika o provedbi Za potrebe izrade Objedinjenog godišnjeg izvješća financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektouzete su u obzir i Izjave o fiskalnoj odgovornos za ru, o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja 2013. sastavljene temeljem članka 7., stavka 2. Zako- i kontrola izvješćuju podnošenjem Izjave o fiskalnoj na o fiskalnoj odgovornos (NN, br. 139/10, 19/14). odgovornos na način kako je uređeno Uredbom o Objedinjeno godišnje izvješće sadrži zbrojne i značaj- sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos nije podatke o financijskom upravljanju i kontrolama i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (NN, br. 78/11, te unutarnjoj reviziji. Također, uključuje i prikaz uoče- 106/12 i 130/13). nih slabos sadržanih u planovima otklanjanja slaboSukladno tome, za potrebe izrade ovoga izvješća nas i nepravilnos koji su predani uz izjave o fiskalnoj pravljena je i analiza zaprimljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos . Objedinjeno godišnje izvješće sastavlja odgovornos za 2013., koju su korisnici proračuna se u svrhu cjelovitog sagledavanja stupnja razvoja dostavili Ministarstvu financija. Obveznici izrade gounutarnjih financijskih kontrola te izvješćivanja Vlade dišnjeg izvješća o obavljenim revizijama i ak vnos Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada RH) i drugih ma unutarnje revizije su korisnici proračuna koji su dionika o ak vnos ma, koje su provedene u izvještaj- u skladu s odredbama Pravilnika o unutarnjoj reviziji *

Marela Knežević, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

Davor Kozina, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

PIFC (Public Internal Financial Control) - Sustav unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru

korisnika proračuna obveznici uspostave unutarnje revizije (NN, br. 96/13). Objedinjeno godišnje izvješće za 2013. sadrži i rezultate provedbe Akcijskog plana razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru RH za razdoblje 2012. – 2013.

UDK 657.21

2. Rezulta provedbe Akcijskog plana U 2012. donesen je Akcijski plan razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru RH za razdoblje 2012. – 2013. (dalje u tekstu: Akcijski plan)2, a ak vnos sadržane u Akcijskom planu bile su usmjerene na daljnju realizaciju dugoročnih ciljeva razvoja postavljenih Strategijom razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru za razdoblje 2009. – 2011. Akcijskim planom, u dijelu financijskog upravljanja i kontrola naglasak je bio na analizi prak čne primjene Zakona o PIFC-u i metodologije rada povezane sa sustavom financijskog upravljanja i kontrola, kako bi se utvrdile poteškoće u primjeni te pronašla odgovarajuća rješenja.

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

upravljačke odgovornosti odnosno povezivanje odgovornosti za ciljeve i proračunska sredstva. Iako Izmjene i dopune Zakona o proračunu (NN, br. 136/12) idu u tom smjeru, jer se planira planovima razvojnih programa povezati ciljeve i proračunska sredstva, pravilnikom još nije propisan sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja provedbe razvojnih programa. Isto tako, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nije donijelo izmjene zakonodavnog okvira za regionalni razvoj potrebne za unaprjeđenje strateškog planiranja na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i povezivanje s proračunom.

U dijelu unutarnje revizije Akcijskim planom bilo je predviđeno donošenje novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna u svrhu racionalnije i učinkovi je uspostave unutarnje revizije kod korisnika proračuna. Isto je realizirano donošenjem novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna u srpnju 2013., koji je kod određivanja kriterija za uspostavu unutarnje revizije uzeo u obzir i odredbe Zakona o fiskalnoj odgovornost, i kojim se reguliraju odnosi i odgovornos između korisnika proračuna u vezi sa sustavom financijskog upravljanja i kontrola. Poseban naglasak u Akcijskom planu bio je na obavljanju povremene provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije kod korisnika proračuna i načinu na koji upravljačka struktura koris Naime, navedene je odluke teško implemen ra u unutarnju reviziju za potrebe procjene učinkovitog ins tucijama gdje je situacija sljedeća: i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog • nejasno postavljeni ciljevi koji nisu u dovoljnoj mje- upravljanja i kontrola. ri razrađeni po organizacijskim strukturama S me u vezi Središnja harmonizacijska jedinica razvi• organizacijske strukture ne odgovaraju strukturi la je model povremene provjere kvalitete ak vnos proračuna i programa • financijski plan nije strukturiran po organizacijskim cjelinama pa financijske informacije nisu dostupne rukovoditeljima u obliku, koji će im pomoći pri odlučivanju i ostvarivanju ciljeva, u najboljem slučaju samo dijelovi proračuna su dodijeljeni rukovoditeljima, koji su odgovorni za upravljanje programima, projek ma i ak vnos ma • nesudjelovanje pojedinih rukovoditelja u procesu formiranja proračuna, pa stoga nema poveznice između onoga što se od rukovoditelja očekuje (rezultata) i raspoloživog proračuna. S me u vezi provedene su analize modela prijenosa ovlas i odgovornos unutar organizacijskih struktura kojima čelnici korisnika proračuna jasnije definiraju nadležnos i odgovornos rukovoditelja za realizaciju postavljenih ciljeva i upravljanje proračunskim sredstvima, odnosno analizirana je prak čna implementacija odluka o imenovanju osoba odgovornih za provedbu strateškog plana za trogodišnje razdoblje te odluka o prijenosu ovlas i odgovornos za upravljanje proračunskim sredstvima osiguranima u financijskom planu. Analize su pokazale na potrebu promjena u organizacijskim strukturama i načinu izrade financijskih planova.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Zaključak Vlade RH od 2. kolovoza 2012. (KLASA: 470-03/1201/01, URBROJ: 5030120-12-1).

Na lokalnoj razini još uvijek nisu napravljene poveznice između strateških dokumenata, primjerice županijske razvojne strategije i proračuna, i me nisu stvorene temeljne pretpostavke za daljnji razvoj 2

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

unutarnje revizije kod korisnika proračuna i jekom 2013. obavljene su prve provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije kod če ri korisnika proračuna, koji su odabrani kao pilot ins tucije radi tes ranja metodologije za obavljanje provjere kvalitete.

UDK 657.21

b) Upravljanje rizicima

Razvoj planskog pristupa poslovanju potaknuo je razvoj upravljanja rizicima u javnom sektoru, te se upravljanje rizicima integrira u proces planiranja pri čemu se rizici utvrđuju u odnosu na postavljene ciljeve. Među m, praksa izvješćivanja o rizicima nije 3. Funkcioniranje sustava financijskog u potpunos integrirana u sustav odnosno utvrđeni upravljanja i kontrola rizici ne uzimaju se dovoljno u obzir prilikom donošeRazvoj sustava financijskog upravljanja i kontrola nja odluka, iako je zamijećeno da se o is ma počinje preduvjet je stvaranja javne uprave okrenute rezul- raspravlja na stručnim kolegijima. ta ma, koja strateški promišlja i u kojoj je jasno definirano tko je za što odgovoran. Među m, prak čna c) Kontrolne ak vnos implementacija pokazuje potrebu daljnjeg jačanja U vezi s razvojem kontrolnih ak vnos razvija se upravljačke odgovornos rukovodstva. Iako je u 2011. praksa pisanja internih akata (pravilnika, naputaka, za korisnike proračuna na državnoj razini, uvedena uputa, smjernica) kojima nastavljajući se na zakonobaveza donošenja odluka o imenovanju osoba od- sku regula vu (Zakon o proračunu, Zakon o PIFC-u) i govornih za provedbu strateškog plana za trogodišnje druge propise detaljnije uređuju postupci, definiraju razdoblje, te odluka o prijenosu ovlas i odgovornos ovlas i odgovornos pojedinih sudionika, razrađuju za upravljanje proračunskim sredstvima osiguranima prethodne i naknadne kontrole, osobito u procesima u financijskom planu, u praksi rukovoditelji uprava i planiranja, izrade i realizacije financijskih planova, načelnici sektora samostalno ne raspolažu proraču- obrade poslovne dokumentacije, eviden ranja trannom svoje uprave/sektora, te u tom smislu ne mogu sakcija, nabave i ugovaranja te upravljanja imovinom, pra koliko su u financijskom smislu bili uspješni u obvezama, prihodima i rashodima. realizaciji postavljenih ciljeva. d) Informacije i komunikacije 3.1. Pregled funkcioniranja sustava na temelju Na državnoj i lokalnoj razini napredak je pos gnut u: godišnjih izvješća Rezulta analize godišnjih izvješća korisnika prora- • uspostavljanju centralizirane evidencije potpisanih ugovora i ugovorenih obveza čuna o ak vnos ma povezanima s razvojem financijskog upravljanja i kontrola za 2013., prikazani su u • dijelu dokumen ranos ključnih poslovnih procesa nastavku po pojedinim komponentama financijskog upravljanja i kontrola (kontrolno okruženje, upravlja- • uspostavljanju sustava lokalne riznice na lokalnoj razini. nje rizicima, kontrolne ak vnos , informacije i komunikacije te praćenje i procjena).

a) Kontrolno okruženje

e) Praćenje i procjena sustava Na državnoj razini napredak je ostvaren u:

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Na državnoj razini napredak je ostvaren u:

• provedbi preporuka unutarnje revizije sukladno planovima provedbe preporuka • usvajanju godišnjih planova rada • povezivanju ciljeva iz godišnjih planova rada sa • uspostavi odgovarajućeg izvještajnog sustava od prve razine korisnika proračuna, koji osiguravaju strateškim ciljevima i ciljevima programa praćenje funkcioniranja sustava financijskog uprav• izradi izvješća ustrojstvenih jedinica o realizaciji filjanja i kontrola za drugu razinu korisnika proračuna. nancijskog plana (utrošena proračunska sredstva za realizaciju programa, projekata, ak vnos , os- Na lokalnoj razini vidljiv je napredak u uspostavljanju tvareni prihodi, ugovorene obveze i sl.) procedura koje osiguravaju da se interni ak provode Na lokalnoj razini evidentan je napredak u uređi- u praksi. vanju e čkih pitanja (imenovanje povjerenika za e ku te izrada dodatnih internih uputa o standardima ponašanja zaposlenika), premda to područje nije posebno regulirano kao za državnu razinu, pa bi ak vnos Ministarstva uprave trebale ići u smjeru standardizacije postupanja na razini svih korisnika proračuna.

3.2. Pregled funkcioniranja sustava na temelju podnesenih Izjava o fiskalnoj odgovornos Analiza funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola provedena je i temeljem zaprimljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos . Svi obveznici koji su dostavili Izjavu, Prilog 1b bili su u obvezi dostavi i

UDK 657.21

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

Plan otklanjanja slabos i nepravilnos 3. U nastav- • Ne postoje izvješća o obavljenoj usluzi, odnosno s ku se daje pregled uočenih slabos po područjima iz dobavljačima se ne ugovaraju obveze dostavljanja Upitnika o fiskalnoj odgovornos (planiranje proračuizvješća o izvršenoj usluzi prilikom ispostavljanja na, izvršenje proračuna, javna nabava, računovodstvo računa, te nisu definirane ovlaštene osobe s obje i izvještavanje), a koje su korisnici proračuna naveli u ugovorne strane za potvrdu ispravnos izvršene svojim planovima otklanjanja slabos i nepravilnos . usluge Tablica 1. Usporedni pregled uočenih slabos navedenih u Planu otklanjanja slabos i nepravilnos za 2012. i 2013. Korisnici proračuna Državna razina Županije Gradovi Općine

Planiranje proračuna Izvršenje proračuna 2012. 2013. 2012. 2013. 11 4 34 56 3 5 38 58 13 10 38 54 14 8 37 49

% Javna nabava 2012. 2013. 20 20 19 10 16 11 15 11

Računovodstvo 2012. 2013. 23 20 27 18 25 18 26 26

Izvještavanje 2012. 2013. 11 0 14 9 7 7 8 6

U području izvještavanja najviše je utvrđeno slabos koje se odnose na nepoš vanje propisanih rokova i

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

vanje slabos i nepravilnos , očekivani datum otklanjanja slabos i nepravilnos , te podatke o odgovornim osobama za otklanjanje slabos i nepravilnos .

Iz tablice je vidljivo da je u 2013. na svim razinama ko- • Na računima nije naveden broj narudžbenice terisnika proračuna najviše slabos uočeno u području meljem koje su roba/usluge/radovi isporučeni; izvršenja proračuna te u području računovodstva. narudžbenice nisu popunjene sa svim potrebnim elemen ma; većina računa nema u prilogu otpreU vezi s izvršenjem proračuna utvrđene su sljedeće mnicu, primku ili neki drugi dokument slabos : • Nisu uspostavljene računovodstvene evidencije • ne poduzimaju se sve mjere za potpunu naplatu koje omogućuju praćenje korištenja sredstava po prihoda, što su osobito navodili gradovi i općine izvorima financiranja i programima (projek ma/ • ne provodi se ili se djelomično provodi stručno ak vnos ma) (slabost navedena u planovima općivrednovanje i ocjena opravdanos projekata odna) ni evidencije svih ugovora (u svojim planovima nosno nije definirana metodologija pripreme, ocjeotklanjanja slabos osobito su is cali gradovi). ne i učinkovitos inves cijskih projekata kao podPovezano s područjem javne nabave korisnici prologe za stvaranje ugovornih obveza • ne obavljaju se u dovoljnoj mjeri provjere na licu računa na lokalnoj i državnoj razini kao najčešće slamjesta za potpore i druge isplate iznad 20.000,00 bos istaknuli su nemogućnost razdvajanja dužnos / kn, a kao razlog se navodi nedostatan broj djelatnika osoba kod pripreme tehničke specifikacije i ocjenjivanja ponuda, odnosno kod davanja prijedloga za • ministarstva odnosno jedinice lokalne i područne odluku o odabiru te praćenja provedbe ugovora. Kod (regionalne) samouprave nisu ili su djelomično praopćina su također uočene slabos kod objave i doli korištenje namjenskih prihoda i primitaka, te stupnos popisa gospodarskih subjekata s kojima je vlas h prihoda koje ostvaruju korisnici proračuna obveznik odnosno predstavnik naručitelja ili s njime iz nadležnos koji su izuze od uplate u proračun povezane osobe u sukobu interesa u smislu propisa • kod pojedinih općina i državnih ureda, koji nemao javnoj nabavi. ju ustrojenu jedinicu za financije i dalje je prisutan problem nepostojanja jasne procedure stvaranja Povezano s planiranjem proračuna na državnoj raziugovornih obveza odnosno procedure zaprimanja ni nije bilo utvrđenih slabos , osim kod usklađivanja računa, njihove provjere u odgovarajućim ustroj- prijedloga financijskog plana ministarstva koje u nadležnos ima veliki broj korisnika proračuna. U 2012. stvenim jedinicama i pravovremenog plaćanja. bio je prisutan izostanak objave strateških planova na Povezano s područjem računovodstva najčešće slainternetskim stranicama, što je u 2013. otklonjeno. bos odnose se na sljedeće: Na lokalnoj razini slabos se najviše odnose na neupućivanje prijedloga proračuna i projekcija predstavničkom jelu na donošenje u zakonom predviđenom 3 Plan otklanjanja slabos i nepravilnos sastoji se od planova roku, a kod općina je prisutan problem nedonošenja otklanjanja slabos i nepravilnos za svako područje iz Upitnika plana razvojnih programa. Također, ne dostavlja se u kojem su uočene slabos i nepravilnos , a sadrži opis slabos i nepravilnos uočenih jekom postupka popunjavanja Upitnika, ak- proračun te izmjene i dopune odluke o izvršavanju cijski plan s popisom ak vnos koje je potrebno poduze za rješa- Ministarstvu financija u propisanom roku.

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

UDK 657.21

načina predaje financijskih izvješća; propisano izvještavanje Ministarstva financija o zaduženjima/danim suglasnos ma za zaduženja/jamstva; dostavu godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju, u propisanom roku. Korisnici proračuna državne razine u području izvještavanja nisu imali utvrđenih slabos .

3.3. Ak vnos za daljnji razvoj sustava Područja na koja korisnici proračuna trebaju usmjeri ak vnos u narednom razdoblju jesu sljedeća:

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

U kontrolnom okruženju:

• Daljnji razvoj strateškog planiranja, osobito na lokalnoj razini. • Povezivanje posebnih ciljeva iz strateškog plana za trogodišnje razdoblje s programima i povezivanje ovlas i odgovornos za realizaciju posebnog cilja, te jasnija dodjela ovlas za upravljanje sredstvima osiguranim u financijskom planu. Isto će na razini pojedinog korisnika proračuna zah jeva analizu postojećih strateških ciljeva, programa u proračunu i organizacijske strukture, što će u pojedinim slučajevima rezul ra promjenom unutarnje organizacijske strukture ili izmjenom programske klasifikacije. • Ustrojstvene jedinice zadužene za realizaciju ciljeva iz strateškog plana s kojima se povezuju značajna proračunska sredstva (programima, projekama i ak vnos ma), po potrebi mogu predvidje radna mjesta za praćenje i kontrolu financijskih učinaka poslovanja. • Treba osigura da rukovoditelji od kojih se traži odgovornost znaju koje ciljeve i rezultate trebaju ostvari , koja proračunska sredstva su im za to dana na raspolaganje, koje ovlas imaju za upravljanje proračunskim sredstvima i za donošenje odluka. • Uređivanje načina suradnje između korisnika proračuna prve i druge razine u dijelu koji se odnosi na proces strateškog planiranja i definiranja strateških ciljeva, razvoja programskog planiranja i praćenje realizacije programa, dijelu procesa upravljanja rizicima, dodjele proračunskih sredstava, odgovornos za potrošnju proračunskih sredstava i ostvarene rezultate, obveze izvješćivanja i sl. U upravljanju rizicima: • Na državnoj razini treba prilikom izrade godišnjih planova rada utvrđiva rizike povezane s ostvarenjem ciljeva i ak vnos pojedinih ustrojstvenih jedinica, kako bi se na opera vnoj razini uvelo upravljanje rizicima kao sastavni dio poslovanja.

• Dalje razvija proces upravljanja rizicima u strateškom planiranju, programiranju odnosno prilikom izrade proračuna/financijskog plana. • Treba razvija modele izvješćivanja o upravljanju najznačajnijim rizicima. • Na lokalnoj razini treba definira ključne rizike prilikom izrade planskih dokumenata osobito strateških. • Neophodno je poradi na tome da se upravljanje rizicima shva kao svakodnevna ak vnost, osobito važna u procesu planiranja i donošenja odluka, a manje kao formalno ispunjenje određenih zakonskih obveza. Isto bi trebalo obuhva i opisima radnih mjesta. U kontrolnim ak vnos ma: • S obzirom na to da se naknadne kontrole najvećim dijelom provode sustavom izvješćivanja o utrošku sredstava, treba dalje razvija praćenje i kontrolu namjenskog isplaćivanja transfera iz proračuna (subvencija, donacija, pomoći) te provodi kontrole na licu mjesta kod krajnjih korisnika. • Nastavi s ak vnos ma uređivanja poslovnih procesa iz proračunskog ciklusa izradom pisanih procedura, te osigura da se one u praksi provode. • Odnose prve i druge razine korisnika proračuna treba jača pisanim dokumen ma kojima će se uredi međusobni odnosi posebno u dijelu ovlas i odgovornos u planiranju, financiranju, nadziranju (načinu na koji će pojedini korisnik prve razine nadgleda poslove druge razine) i sl. U informacijama i komunikacijama: • Pra ostvarivanje rezultata programa i projekata pokazateljima uspješnos , te sustavno izvješćiva o ostvarenju ciljeva postavljenih u strateškim i godišnjim planovima rada. • Uključiva drugu razinu proračunskih korisnika po nadležnim upravama / upravnim odjelima, da iskazuju rizike kod provedbe programa/projekata/ak vnos , koji su iz njihove perspek ve vidljivi,

UDK 657.21

a koji mogu utjeca na ostvarivanje postavljenih strateških ciljeva. • Daljnji razvoj baza podataka koje će osigura pravodobne informacije za potrebe odlučivanja i sustavno praćenje planiranih i realiziranih ak vnos i ostvarenih rezultata. • Računovodstvene sustave doradi za potrebe praćenja troškova/prihoda po ustrojstvenim jedinicama, s ciljem razvoja upravljačkog računovodstva. U praćenju i procjeni sustava: • Rezultate dobivene na temelju samoprocjene sustava financijskog upravljanja i kontrola godišnjim izvješćem te Izjave o fiskalnoj odgovornos , korisnici proračuna trebaju analizira i iskoris u svrhu daljnjeg unapređenja sustava financijskog upravljanja i kontrola, a ne shvaća ih samo kao formalno ispunjenje obveze prema Ministarstvu financija. • Izvješća koja su rezultat rada unutarnje revizije i Državnog ureda za reviziju treba koris u procjeni i izgradnji sustava unutarnjih kontrola. Ocjene sustava unutarnjih kontrola od strane unutarnje i vanjske revizije treba uze u obzir kod samoprocjene sustava za potrebe podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornos , odnosno ispunjavanja Upitnika o fiskalnoj odgovornos . • Treba nastavi s jačanjem koordinacije razvoja financijskog upravljanja i kontrola između povezanih ins tucija. Korisnik proračuna razine razdjela državnog proračuna odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima na raspolaganju informacije o trenutnom stanju sustava financijskog upravljanja i kontrola kod proračunskih i izvanproračunskih korisnika iz nadležnos po Upitniku o fiskalnoj odgovornos , izvješća unutarnje i vanjske revizije, izvješća o realizaciji strateških ciljeva i o izvršenju proračuna, a te će mu informacije pomoći u boljoj koordinaciji.

Korisnicima proračuna druge razine (razine glava organizacijske klasifikacije) te proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čije je područje poslovanja visokorizično, dana je mogućnost da iako nisu u obvezi uspostavi jedinicu za unutarnju reviziju, istu mogu ustroji , ali uz prethodnu suglasnost ministra financija. Među m, navedeni korisnici proračuna obvezuju se uz prijedlog ustrojavanja jedinice za unutarnju reviziju dostavi i prethodnu suglasnost nadležnog ministra, župana ili gradonačelnika. Temeljem ovih izmjena kriterija za uspostavljanje unutarnje revizije pristupilo se racionalnijem načinu uspostave unutarnje revizije, izbjegavajući postojanje velikog broja korisnika proračuna koji su imali po jednog unutarnjeg revizora i koji su obavljali reviziju samo unutar svoje ins tucije. Kriteriji definirani novim Pravilnikom doprinose tome da je unutarnja revizija kao savjetodavna funkcija dostupna većem broju korisnika proračuna, a da su istovremeno njeni resursi op malno iskorišteni poštujući revizijske standarde i metodologiju rada. Polazeći od kriterija za uspostavljanje unutarnje revizije sukladno novom Pravilniku, ukupno 137 korisnika proračuna ima obvezu uspostavljanja unutarnje revizije, od čega: • 51 obveznik na državnoj razini • 86 obveznika na lokalnoj razini.

Od 137 obveznika uspostave unutarnje revizije, njih 126 uspostavilo je unutarnju reviziju sukladno odredbama novog Pravilnika, a 11 obveznika uspostave unutarnje revizije istu trebaju uspostavi , i to: Državni ured za stambeno zbrinjavanje, Grad Solin i Grad Makarska, 4 ustanove u zdravstvu pod Gradom Zagrebom (u jeku je rješavanje) te domovi zdravlja županija Zagrebačke, Primorsko-goranske, Istarske i Splitsko-dalma nske županije). Proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, koji nisu obvezni uspostavi jedinicu za unutarnju reviziju ili imenova unutarnjeg revizora prema kriterijima novog Pravilnika, a na dan njegova stupanja na snagu imaju ustrojenu jedinicu za unutarnju reviziju odnosno imenovanog unutarnjeg revizora, dužni su do 31. prosinca 2014. uskladi način uspostavljanja unutarnje revizije s kriterijima propisanim Pravilnikom.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

U području unutarnje revizije, kriteriji za uspostavu jedinica za unutarnju reviziju redefinirani su u srpnju 2013. donošenjem novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna tako da se jedinice za unutarnju reviziju primarno ustrojavaju na razini konsolidiranih proračuna, odnosno na razini ministarstava i velikih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (županijama, županijskim središ ma koja zapošljavaju više od 50 zaposlenih, Gradu Zagrebu i gradovima koji imaju više od 35 000 stanovnika) s obvezom da te jedinice za unutarnju reviziju obavljaju

unutarnju reviziju i kod korisnika proračuna u nadležnos ministarstva, županije odnosno grada. S obzirom na to da sveučilišta i ustanove u zdravstvu nisu u dovoljnoj mjeri integrirani unutar konsolidiranih proračuna, oni su izdvojeni kao obveznici uspostave unutarnje revizije ustrojavanjem jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unutarnju reviziju.

4. Pregled uspostave i funkcioniranja unutarnje revizije

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

UDK 657.21

Ukupan broj unutarnjih revizora na državnoj i lokalnoj razini koji obavljaju poslove unutarnje revizije u 2013. iznosio je 262 (175 na državnoj i 87 na lokalnoj razini), što predstavlja povećanje u odnosu na stanje iz 2012. za sedam unutarnjih revizora. Povećanje je rezultat primjene novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna, kojim je definirano da jedinica za unutarnju reviziju mora ima najmanje tri unutarnja revizora, uključujući voditelja jedinice za unutarnju reviziju. S obzirom na ograničenja mase sredstava za plaće zaposlenih, posebno u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 28/10), preporuka je da se kapacite unutarnjih revizora, kako bi se osigurao propisani minimalni broj unutarnjih revizora osiguraju unutar postojećih kapaciteta zaposlenih, kako se ukupan iznos plaća za zaposlene na lokalnoj razini ne bi povećao iznad propisanih granica, a što je bolje i za samu unutarnju reviziju, jer će se dobi osoblje koje je već upoznato s poslovanjem korisnika proračuna.

Rb.

1 1 2

4 5 6

16 19 13

13 18 5

5 6 6

7 9 2

126

0,5

Iz navedenog je vidljivo da je od ukupno 510 obavljenih unutarnjih revizija, njih 182 obuhva lo ključna područja za financijsko upravljanje i kontrole, a povezana su s proračunskim ciklusom (planiranje i izvršavanje proračuna/financijskog plana, javna nabava, računovodstvo, izvještavanje), koja se procjenjuju Upitnikom o fiskalnoj odgovornos , s me da su i u dijelu programa i projekata financiranih iz sredstava EU sadržane revizije procesa izvršavanja proračuna/ financijskog plana, računovodstva i javne nabave.

4.1. Ak vnos za daljnji razvoj unutarnje revizije

Provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije obavljene u proteklom razdoblju ukazuju da je kod strateškog planiranja potrebno pristupi kvalitetnoj i sveobuhvatnoj procjeni rizika, kako bi se obavljanje unutarnje revizije usmjerilo na najznačajnija i po rizike najvažnija područja. Rukovodstvo se treba uključi u ak vnos izrade strateških i godišnjih planova unutarnje revizije. Treba razvija praksu periodičnog izvještavanja rukovodstva o rezulta ma rada unutarnje revizije, poveća broj planiranih revizija i usmjeTablica 2.: Pregled broja obavljenih unutarnjih revizija u rava ak vnos na područja koja su ključna za daljnji 2013. razvoj financijskog upravljanja i kontrola, a koja uključuju strateško i godišnje planiranje, programiranje, Državna Lokalna upravljanje rizicima, informacijske sustave i dr., kao i razina razina % na glavne procese korisnika proračuna. Broj obavljenih

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Temeljem analize podataka iz zaprimljenih godišnjih izvješća korisnici proračuna državne i lokalne razine godišnjim planovima unutarnje revizije za 2013. planirali su obavljanje 566 unutarnjih revizija, a obavljeno je 510 unutarnjih revizija ili 90 % u odnosu na broj planiranih unutarnjih revizija. Razlog neizvršenja plana je obavljanje ad hoc revizija po nalogu čelnika te povećanje opsega pojedinih planiranih revizija. U 2013. povećan je broj obavljenih unutarnjih revizija u odnosu na 2012. za 75 revizija (broj obavljenih unutarnjih revizija na državnoj razini veći je za 60 revizija, a na lokalnoj razini za 15 revizija). Područja koja su obuhvaćena unutarnjom revizijom jekom 2013. na razini korisnika proračuna državne i lokalne razine prikazana su u nastavku.

Izvršavanje proračuna/ financijskog plana Javna nabava Računovodstvo Izvještavanje Revizije koje pojedinačno obuhvaćaju više područja navedenih pod rb. 2 – 6 Programi i projek financirani iz sredstava EU

Područja

2 Glavni procesi ins tucije Planiranje proračuna/ financijskog plana

unutarnjih revizija 310

200

Kol. 3 / uk. br. revizija 5

Kol. 4 / uk. br. revizija 6

Treba osigura odgovarajuće kapacitete unutarnje revizije na prvoj razini korisnika proračuna, da bi se funkcijom revizije s te razine moglo kvalitetno zahva i korisnike proračuna u nadležnos . Ako su ustrojene jedinice za unutarnju reviziju kod korisnika proračuna druge razine, treba uspostavi suradnju s jedinicama za unutarnju reviziju nadležnog ministarstva, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, razvija suradnju između jedinica za unutarnju reviziju ustrojenih unutar trgo-

UDK 657.21

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

nju (načinu na koji će pojedini korisnik prve razine vačkih društava u većinskom državnom vlasništvu i jedinice za unutarnju reviziju u ministarstvu koje je nadgleda poslove druge razine) i sl. nadležno za ta trgovačka društva. • Pra ostvarivanje rezultata programa i projekata kroz pokazatelje uspješnos , te sustavno izvješćiS razine određenog korisnika proračuna inicira va o ostvarenju ciljeva postavljenih u strateškim i obavljanje horizontalnih revizija u istovrsnim procesigodišnjim planovima rada. ma, koji se provode u više korisnika proračuna i verkalnih revizija kod međusobno povezanih ins tucija • Razvoj baza podataka koje će osigura pravodobne informacije za potrebe odlučivanja i sustavno u javnom sektoru. praćenje planiranih i realiziranih ak vnos i ostvarenih rezultata. 5. Ak vnos Središnje harmonizacijske • Jačanje koordinacije razvoja financijskog upravljajedinice na daljnjem unaprjeđenju nja i kontrola između povezanih ins tucija.

sustava

U vezi s razvojem unutarnje revizije ostvarena je raU cilju daljnjeg unaprjeđenja sustava unutarnjih fi- cionalna i učinkovita uspostava unutarnje revizije, a nancijskih kontrola ak vnos Središnje harmonizacij- trenutno raspoloživim revizijskim resursima obvezniske jedinice bit će usmjerene, među ostalim na: ci uspostave će unutarnjom revizijom zahva 99,8 % • Unaprjeđenje regulatornog okvira koji uređuje po- ukupnih rashoda na državnoj razini i 84,8 % ukupnih dručje financijskog upravljanja i kontrola te unutar- rashoda na lokalnoj razini, jer je kod redefiniranja krinje revizije u javnom sektoru. terija za uspostavljanje unutarnje revizije kod korisni• Unaprjeđenje metodologije za upravljanje rizicima ka proračuna uvažena činjenica povezanos ins tucikod korisnika proračuna s naglaskom na utvrđiva- ja u javnom sektoru vlasništvom odnosno osnivačkim nje rizika na razini ciljeva programa/projekata/ak- odnosima, i u tom pravcu se usmjeravaju ak vnos vnos . unutarnje revizije. Da bi unutarnja revizija ostvarila • Daljnji razvoj prakse obavljanja horizontalnih revi- svoju punu svrhu potrebno je planira i obavlja veći zija u istovrsnim procesima, koji se provode u više broj unutarnjih revizija, revizorske ak vnos usmjekorisnika proračuna i ver kalnih revizija kod među- rava u ona područja, gdje su sukladno trenutnom sobno povezanih ins tucija u javnom sektoru. razvoju uočene određene slabos na razini ins tucije • Provjeru usklađenos sustava financijskog uprav- te osigura odgovarajuće kapacitete unutarnje reviziljanja i kontrola sa zahtjevima Zakona o PIFC-u. je, kako bi se planirane ak vnos realizirale. • Obavljanje povremene provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije.

6. Zaključak Područja na koja korisnici proračuna trebaju dalje usmjeri ak vnos u cilju jačanja sustava financijskog upravljanja i kontrola su:

SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE 10. studenoga 2014., hotel Palace, Zagreb, od 10.00 do 15.30 h

Cilj je ovim seminarom da konkretan i detaljan pregled svih pravila i mogućnos sustava državnih potpora, te Vam omogući da izradite kvalitetne programe državnih potpora i usmjerite proračunska sredstva u projekte s višom dodanom vrijednošću.

Detaljan program pročitajte na stranici broj 4 Magazina i na internetskoj stranici

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

• Daljnji razvoj strateškog planiranja, osobito na lokalnoj razini. • Osigura da rukovoditelji od kojih se traži odgovornost znaju koje ciljeve i rezultate trebaju ostvari , koja proračunska sredstva su im za to dana na raspolaganje, koje ovlas imaju za upravljanje proračunskim sredstvima i za donošenje odluka. • Usklađivanje strateških ciljeva i ciljeva iz godišnjih planova rada. • Dalje razvija proces upravljanja rizicima u strateškom planiranju, programiranju i godišnjem planiranju • Razvija modele izvještavanja o najznačajnijim rizicima. • Odnose prve i druge razine korisnika proračuna treba jača pisanim dokumen ma kojima će se uredi međusobni odnosi, posebno u dijelu ovlas i odgovornos u planiranju, financiranju, nadzira-

Državne potpore – pravila i praksa

www. m4pin.hr. 37

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri zadnjoj ispla plaće Dražen Opalić * Približavanjem kraja godine za određene poslodavce, odnosno ispla telje primitaka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) predstoji i obveza sastavljanja godišnjeg obračuna sa zadnjom isplatom dohotka u godini. Ta je obveza propisana odredbama članka 38. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13,125/13, 148/13 i Odluka USRH – 83/14; dalje u tekstu: Zakon) i odredbama članka 68. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13; dalje u tekstu: Pravilnik). O temeljnim značajkama godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada daje se osvrt u nastavku teksta.

2. Obvezno sastavljanje godišnjeg obračuna Odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak poslodavcima je u određenim slučajevima propisana obveza, a u određenim samo mogućnost sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sa zadnjom isplatom plaće u svakoj kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju, ako postoje propisane pretpostavke i uvje za obvezno ili dobrovoljno sastavljanje toga godišnjeg obračuna. Svrha godišnjeg obračuna je s jedne strane na najmanju moguću mjeru smanji broj podnesenih godišnjih poreznih prijava u kojima porezni obveznici iskazuju isključivo dohodak ostvaren od nesamostalnog rada, i to zbog iskorištenja dijela propisanih prava (primjerice godišnjeg osnovnog osobnog odbitka, izravnanja porezne osnovice, ravnomjernog godišnjeg oporezivanja i sl., što je u interesu poreznog jela), a sa stajališta poreznog obveznika, još je važnija svrha da na taj način povrat predujmom više plaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak ostvaruju prakčki odmah po tom obračunu, odnosno u najboljem slučaju s isplatom plaće u prosincu za mjesec studeni. Osim toga, u tom slučaju ne moraju prethodno sastavlja i dostavlja svaki svoju godišnju poreznu prijavu (osim ako zbog raznih drugih okolnos nisu obvezni, ili ako i inače žele godišnju poreznu prijavu podnije ).

Dražen Opalić, dipl. oec., Ministarstvo financija - Središnji ured Porezne uprave, Zagreb.

Obveznik sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada je poslodavac i ispla telj primitaka i mirovina iz članka 14. Zakona, odnosno: • poslodavac (pravna osoba) koji radniku isplaćuje ili daje primitke u novcu ili u naravi po osnovi radnog odnosa, prema propisima, koji uređuju radni odnos (plaća) • fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, po kojoj osnovi su obveznici poreza na dohodak (za plaće radnika) i fizičke osobe, koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnos iz članka 18. Zakona obveznici poreza na dobit (za plaće radnika, a i za poduzetničku plaću) • ispla telji mirovina iz članka 14., stavka 2. Zakona • ispla telji primitaka (plaća) fizičkim osobama, koje su izaslane na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca i koje ostvaruju primitke za rad u tuzemnim društvima • ispla telji primitaka članovima predstavničkih i izvršnih jela državne vlas i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji im se isplaćuju za rad u m jelima i jedinicama • ispla telji naknade plaće fizičkim osobama, koje pružaju njegu i pomoć HRVI iz Domovinskog rata I. skupine prema posebnom propisu.

2.1. Neredovite isplate dohotka od nesamostalnog rada

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

1. Uvod

Poslodavci i ispla telji mirovine i primitka iz članka 14. Zakona obvezni su sastavi godišnji obračun, ako

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

jekom godine dohodak od nesamostalnog rada nije Nadalje, poslodavac je obvezan izvrši godišnji obraredovito mjesečno isplaćivan. Godišnji obračun u čun za svoje radnike, koji su primjerice u jeku potom slučaju sastavlja se zato što: reznog razdoblja (ali ne svih 12 mjeseci) prema Za• porezni obveznici nisu iskoris li osobni odbitak iz konu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. članka 36., stavaka 1. i 2. Zakona za svaki mjesec 80/13, 137/13) ostvarili pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznih osiguranja u svezi s korištetoga poreznog razdoblja, i/ili njem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenog • zbog neravnomjerne isplate plaće porezno opte- osiguranja, odnosno drugih okolnos utvrđenih m rećenje je u pojedinim mjesecima poreznog raz- Zakonom, i to primjerice, ako su: doblja bilo različito. • privremeno nesposobni za rad zbog boles ili ozPosljedica neredovite mjesečne isplate primitka od ljede, odnosno radi liječenja ili medicinskih ispi vanesamostalnog rada (plaće i mirovine) i zbog toga nja smješteni u zdravstvenu ustanovu (duže od 42. nemogućnos iskorištenja propisanih prava je ta, da dana bolovanja) je porezni obveznik (radnik, umirovljenik, stjecatelj • privremeno nesposobni za rad zbog određenog liprimitka) u svakom slučaju pla o na godišnjoj razini ječenja ili medicinskog ispi vanja, koje se ne može veći predujam poreza na dohodak i prireza porezu na obavi izvan radnog vremena osiguranika (duže od dohodak, od onog koji bi bio plaćen da su primici 42. dana bolovanja) isplaćivani redovito mjesečno. • izolirani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini, odnosno privremeno nesposobni za 2.2. Isplate naknade plaće na teret sredstava rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u koobveznih osiguranja i različitog poreznog rist druge osigurane osobe Zavoda opterećenja jekom godine • određeni za pra telja osigurane osobe upućene na Poslodavac je obvezan sastavi godišnji obračun poliječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu reza na dohodak od nesamostalnog rada za svoje radZavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno boravinike odnosno osobe, koje ostvaruju plaću ne samo u šta osigurane osobe koja se upućuje slučajevima neredovite isplate plaće već i ako je rad• određeni da njeguju oboljelo dijete ili supružnika nik, odnosno osoba koja ostvaruje plaću u jeku poreuz uvjete propisane m Zakonom znog razdoblja koris la pravo na rodiljni, roditeljski ili • privremeno nesposobni za rad zbog boles i komposvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana ili drugi plikacija u svezi s trudnoćom i porođajem dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, • privremeno nesposobni za rad zbog rane, ozljede ili boles , koja je neposredna posljedica sudjelovaosim ako je to pravo koris la svih 12 mjeseci poreznog nja u Domovinskom ratu razdoblja, odnosno u svim ostalim slučajevima, kada je • privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljeporezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različide na radu, odnosno profesionalne boles . to, te bi temeljem godišnjeg obračuna radnik odnosno osoba koja ostvaruje plaću, ostvarila razliku za povrat Također, u nastavku navodimo još neke primjere, preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog po- kada je poslodavac obvezan izvrši godišnji obračun reza zbog ravnomjernog godišnjeg oporezivanja, od- za svoje radnike zbog veće isplate u jeku pojedinog nosno izravnanja porezne osnovice. mjeseca poreznog razdoblja s čime je možebitno doš-

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Stoga je poslodavac obvezan izvrši godišnji obra- lo do oporezivanja primjenom veće porezne stope, čun, ako su primjerice njegovi radnici prema Zakonu nego na godišnjoj razini, kada bi došlo do izravnanja o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, porezne osnovice: 110/08, 34/11, 54/13) ostvarili pravo na: • ako im je jekom poreznog razdoblja u pojedinom • rodiljni dopust mjesecu isplaćen veći bonus • roditeljski dopust • ako im je isplaćena jubilarna nagrada ili ostale • posvojiteljski dopust naknade veće od Zakonom, odnosno Pravilnikom • dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama propisanog neoporezivog iznosa u razvoju • ako im je isplaćena trinaesta plaća • mirovanje radnog odnosa do treće godine života • ako im je isplaćen iznos plaća ili razlike plaća za djeteta protekla porezna razdoblja temeljem izvansudske • dopust za slučaj smr djeteta i druga prava, nagodbe te ako su ta prava koris li manje od 12 mjeseci u je- • ako im je isplaćena otpremnima u 12. mjesecu zaku jednog poreznog razdoblja. jedno s plaćom za 11. mjesec i sl.

POREZI I DOPRINOSI

Pri tome napominjemo da je godišnji obračun moguće izvrši samo, ako je radnik u cijelom poreznom razdoblju bio zaposlen i radio kod istog poslodavca, i da nije mijenjao prebivalište/uobičajeno boravište između gradova i općina, koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

3. Dobrovoljno sastavljanje godišnjeg obračuna Poslodavac odnosno ispla telj primitka iz članka 14. Zakona iako to nije obvezan, može dobrovoljno za svoje radnike odnosno osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona sastavi godišnji obračun, a radi iskorištenja osobnog odbitka, primjerice u slučaju kad pojedini radnici nisu iskoris li u pojedinim mjesecima pripadajući iznos osobnog odbitka, i to zbog činjenice da određene promjene, u smislu povećanja broja uzdržavanih članova uže obitelji ili nastupa svoje invalidnos ili invalidnos uzdržavanih članova uže obitelji, nisu bile upisane u njihove porezne kar ce u roku, kojim bi se osiguralo da promjena – povećanje osobnog odbitka bude uzeta u obzir već kod prve sljedeće isplate plaće (propisani rok za izmjenu h podataka u poreznoj kar ci jest prije prve iduće isplate plaće, a najkasnije u idućih 30 dana od dana nastanka promjene). Ako se poslodavac odluči sastavi godišnji obračun poreza i prireza iz plaće, sastavlja ga na način i pod uvje ma propisanim i za slučaj obveznog sastavljanja godišnjeg obračuna poreza i prireza iz plaće, a kako je to prethodno opisano.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

4. Primjer godišnjeg obračuna i Obrasca JOPPD

Ako poslodavci i drugi ispla telji primitaka od nesamostalnog rada obvezno ili dobrovoljno sastave godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada, i to sa zadnjom isplatom dohotka u kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju, obvezni su u propisane evidencije unije podatke o razlikama utvrđenim m obračunom (Obrazac DNR, Obrazac JOPPD i Obrazac IP). Obrazac JOPPD treba sastavi s podacima o ispla plaće u zadnjem mjesecu kalendarske godine i s podacima iz godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza i dostavi ga nadležnoj Poreznoj upravi na dan isplate plaće, odnosno najkasnije sljedeći dan, a iskazuju se u zasebnim recima na stranici B Obrasca JOPPD (posebno plaća za 11. mjesec, a posebno godišnji obračun). Moguće je da u tom Obrascu određene stavke budu iskazane s predznakom minus, i to porezna osnovica, obračunani porez na dohodak i prirez. Tako će unije

UDK 336.2

podatke i u Obrazac IP, kojeg je obvezan da radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu. IP Obrazac u zadnjem zbirnom retku ne može ima nega vne stavke, već porezna osnovica i uplaćeni porez i prirez mogu bi najmanje jednaki nuli. U nastavku prikazujemo jedan slučaj obračuna, i to zbog različitog poreznog opterećenja jekom godine. Zbog opsežnos primjera s pripadajućim obrascima, više primjera godišnjeg obračuna (zbog bolovanja jekom godine, korištenja rodiljnog dopusta, promjene osobnih odbitaka, i sl.) možete vidje u našemu E-newsle eru br. 3/2014 kojega dostavljamo čitateljima u sklopu pretplate.

JAVNA NABAVA ZA REVIZORE Zagreb, 2. i 3. prosinca 2014., hotel Palace, 16 nastavnih sa , s početkom u 9:00 sa Ministarstva, sudovi, odvjetništva, županije, gradovi, sveučilišta, bolnice i ostale ustanove u zdravstvu, ustanove u socijalnoj skrbi te slični proračunski korisnici, komunalna i trgovačka društva obveznici su primjene Zakona o javnoj nabavi. Naručitelji (obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi) moraju primjenjiva odredbe na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. Nadzorima se sve češće uočavaju nepravilnos u ovom dijelu te naručitelji podliježu kaznenim i prekršajnim odredbama. Pozivamo vas na dvodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka koji su pisali propise iz područja javne nabave, kontrolirali provedbe postupaka javne nabave, te sve postupke u praksi i provodili, nauči koje nepravilnos najčešće naručitelji čine prilikom provođenja postupaka i ugovaranja javnih nabava, kako nepravilnos izbjeći i moguće sankcije primijeni . Predavači: Vesna Vašiček, Ana Zorić, Miljenko Cvitanović, Nikolina Bačurin Program usavršavanja namijenjen je predstavnicima naručitelja (revizorima) koji sudjeluju u kontroli provođenja postupaka, ugovaranja i upravljanja javnom nabavom u ins tucijama naručitelja (obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi). Detaljan program pročitajte na stranici broj 9 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

0,00

prosinac

17.218,96

2014 86.094,80

Doprinosi iz plaće

5 1.305,36 1.305,36 1.305,36 1.305,36 2.860,00 1.305,36 1.305,36 1.305,36 1.305,36 1.305,36 1.305,36 1.305,36 17.218,96

Iznos plaće

3 4 siječanj 6.526,80 veljača 6.526,80 ožujak 6.526,80 travanj 6.526,80 svibanj 14.300,00 lipanj 6.526,80 srpanj 6.526,80 kolovoz 6.526,80 rujan 6.526,80 listopad 6.526,80 studeni 6.526,80 prosinac 6.526,80 ukupno 2014 86.094,80

1333

2 1333 1333 1333 1333 1333 1333 1333 1333 1333 1333 1333 1333

Mjesec isplate

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Šifra općine

R. br.

Porezna osnovica

OBRAČUNI TIJEKOM GODINE

Osobni odbitak

7 8 9 2.200,00 3.021,44 2.200,00 2.200,00 3.021,44 2.200,00 2.200,00 3.021,44 2.200,00 2.200,00 3.021,44 2.200,00 2.200,00 9.240,00 2.200,00 2.200,00 3.021,44 2.200,00 2.200,00 3.021,44 2.200,00 2.200,00 3.021,44 2.200,00 2.200,00 3.021,44 2.200,00 2.200,00 3.021,44 2.200,00 2.200,00 3.021,44 2.200,00 2.200,00 3.021,44 2.200,00 26.400,00 42.475,84 26.400,00 KONAČNI OBRAČUN 68.875,84 26.400,00 42.475,84 26.400,00 obračun nakon konačnog obračuna 0,00 0,00 0,00 0,00

6 5.221,44 5.221,44 5.221,44 5.221,44 11.440,00 5.221,44 5.221,44 5.221,44 5.221,44 5.221,44 5.221,44 5.221,44 68.875,84

Dohodak

440,00

16.075,84

10 821,44 821,44 821,44 821,44 6.600,00 821,44 821,44 821,44 821,44 821,44 821,44 821,44 15.635,84

- 440,00

0,00

0,00 0,00 0,00 0,00 440,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 440,00

Porezna Porezna Porezna osnovica osnovica osnovica za primjenu za primjenu za primjenu stope stope stope od 12 % od 25 % od 40 %

- 66,00

7.186,96

12 469,36 469,36 469,36 469,36 2.090,00 469,36 469,36 469,36 469,36 469,36 469,36 469,36 7.252,96

Porez

- 11,83

1.293,65

13 84,48 84,48 84,48 84,48 376,20 84,48 84,48 84,48 84,48 84,48 84,48 84,48 1.305,48

Prirez

77,83

60.395,23

14 4.667,60 4.667,60 4.667,60 4.667,60 8.973,80 4.667,60 4.667,60 4.667,60 4.667,60 4.667,60 4.667,60 4.667,60 60.317,40

Iznos za isplatu

Primjer: Radnik Ivo Ivić cijelu je godinu radio kod istog poslodavca. U mjesecu svibnju isplaćena mu je uvećana plaća, koja je djelomično oporezovana i stopom od 40 %. Stoga, primjenom godišnjeg obračuna (u mjesecu prosincu) utvrđena je razlika za povrat poreza od 77,88 kuna.

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

6.526,80

14.300,00

6.526,80

133

10.

11.

12. 17.218,96

1.305,36

2.860,00

1.305,36

4 1.305,36

UPLAĆENI DOPRINOSI IZ PLAĆE

68.875,84

5.221,44

11.440,00

5.221,44

5 (3-4) 5.221,44

DOHODAK

26.400,00

2.200,00

6 2.200,00

OSOBNI ODBITAK

42.475,84

3.021,44

9.240,00

3.021,44

7 (5-6) 3.021,44

POREZNA OSNOVICA

8.480,66

476,01

553,84

2.466,20

553,84

8 553,84

UPLAĆENI POREZ I PRIREZ

NETO ISPLATA

60.395,18

4.745,43

4.667,60

8.973,80

4.667,60

9 (5-8) 4.667,60

1 za poslodavce kod kojih je obrazac PK 2 za druge poslodavce (ne popunjavaju stupac 6) 3 za poslodavce koji isplaćuju plaće i mirovine za prethodna porezna razdoblja (godine) (čl. 45., st. 3. Zakona i čl. 61., st. 10. Pravilnika) 4 za druge ispla telje mirovine (kod kojih se nalazi preslika porezne kar ce sukladno čl. 61., st. 18. Pravilnika).

86.094,80

6.526,80

133

UKUPNO

6.526,80

133

ISPLAĆENA PLAĆA I MIROVINA

3 6.526,80

ŠIFRA OPĆINE/ GRADA

2 133

MJESEC ISPL.

IDENTIFIKATOR1

1. IME I PREZIME Ivo Ivić 2. ADRESA Zagrebačka 10, Zagreb 3. OIB 11111111111

1. NAZIV/IME I PREZIME Poslodavac, d.o.o. 2. ADRESA 10 000 ZAGREB, Zagrebačka 5 3. OIB 22222222222

III. PODACI O PLAĆI, MIROVINI, DOPRINOSIMA, POREZU I PRIREZU ZA ___2014.______ GODINU

II. PODACI O RADNIKU, UMIROVLJENIKU, OSOBI KOJA OSTVARUJE PLAĆU

I. PODACI O POSLODAVCU - ISPLATITELJU PLAĆE/MIROVINE

OBRAZAC IP

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA SREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA OBRAZAC JOPPD - stranica A -

IZVJEŠĆE o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan _10. prosinca 2014.__ I. III. 1. 2. 3. 4. 5. IV.1. V. 1. 1.1. 1.2.

2. 3. 4. 5.

VI. VI.1. 1. 2.

5. 6.

DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa

979,02

VI.2.

PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG DOPRINOSA DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi radnog odnosa Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi drugog dohotka Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi poduzetničke plaće Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osobe osigurane u određenim okolnos ma Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za staž osiguranja, koji se računa s povećanim trajanjem

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak

OZNAKA 14344 II. VRSTA IZVJEŠĆA 1 IZVJEŠĆA PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA Naziv/ime i prezime Poslodavac d.o.o. Adresa Zagrebačka 5 Adresa elektroničke pošte xy@xy.hr OIB 22222222222 Oznaka podnositelja 1 BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH 1 2 IZVJEŠĆE OBRAČUNA SA STRANICE B PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA IZNOS DOHODAK Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada 476,01 (1.1. + 1.2.) Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (plaća) 476,01 Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (mirovina)

326,34

POREZI I DOPRINOSI 2. 3. 4. 5.

VI.3. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja, koji se računa s povećanim trajanjem

DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje – za obveznike po osnovi korisnika mirovina Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje – za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu – za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima Ukupan iznos posebnog doprinosa za zaš tu zdravlja na radu – za osobe osigurane u određenim okolnos ma

VI.4. 1. 2. 3.

DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi poduzetničke plaće

VII.

ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE

VIII.

UDK 336.2

979,02 32,63

110,96

SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

DRŽAVNE POTPORE PRAVILA I PRAKSA

10. studenog 2014., hotel Palace, Zagreb, od 10.00 do 15.30 h Uspostavi učinkovit i zakonit sustav dodjeljivanja državnih potpora cilj je svake jedinice lokalne i područne samouprave. To je ne samo zakonska obveza, već i potreba svih davatelja potpora koji žele dodjeljiva državne potpore transparentno i sukladno važećim pravilima, a kako bi pos gli maksimalne učinke – razvoj malog i srednjeg poduzetništva, konkurentnost i regionalni razvoj. U tu svrhu potrebno je poznava zakonski okvir i provedbena pravila, osobito Zakon o državnim potporama te specifične kategorije i instrumente dodjele državnih potpora. Cilj je ovim seminarom da konkretan i detaljan pregled svih pravila i mogućnos sustava državnih potpora, te Vam omogući da izradite kvalitetne programe državnih potpora i usmjerite proračunska sredstva u projekte s višom dodanom vrijednošću. (Više vidje na str. 4 Magazina)

01333

Ivo Ivić

11111111111

01333

Ivo Ivić

11111111111

01333

0046

0001

6.2. Oznaka primitka/obveze doprinosa

II. Oznaka izvješća __14344________

7.2. 9. Oznaka Obveza punog/ posebnog nepunog doprinosa radnog za po cavremena nje zapoili rada s šljavanja polovicom osoba s radnog invaliditevremena tom 0 3

7.1. 8. Oznaka Obveza prvog/ dodatnog zadnjeg doprinosa mjeseca u za MO za osiguranju staž s popo istoj većanim osnovi trajanjem

1 3 1

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

3. Šifra 5. Ime i preziopćine/ me stjecatelja/ grada osiguranika rada

2. Šifra 6.1. općine/ Oznaka grada 4. OIB stjecatestjecateprebivali- lja/osiguranika lja/ osigušta /boraranika višta

I. OIB podnositelja izvješća 22222222222

1. Redni broj

1. 1. 2014.

1. 11. 2014.

10.1. Razdoblje obračuna od

160

31. 12. 2014

30. 11. 2014

10.2. Razdoblje obračuna do

10. Sa rada

0,00

6.526,80

0,00

326,34

979,02

12.2. Do12. Osnoprinos za vica za mirovinsko obračun osiguranje doprinosa - II STUP

12.1. Do11. Iznos prinos za primitka mirovinsko (oporezivi) osiguranje

III. Vrsta izvješća ___1______

0,00

32,63

979,02

12.4. Doprinos za zaš tu zdravlja na radu

0,00

110,96

12.6. Dodatni doprinos za mirovinsko osig. za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

12.9. Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom

13.2. Izdatak uplaćeni doprinos za mirovinsko osiguranje

0,00

5.221,44

1.305,36

12.8. Poseban doprinos za 13.3. korištenje 13.1. Izdatak Dohodak zdravstvene zaš te u inozemstvu

12.7. Dodatni doprinos za 12.3. mirovinsko Doprinos 12.5. Dopri- osiguranje za zdravnos za zapoza staž osistveno šljavanje guranja koji osigurase računa s nje povećanim trajanjem II STUP

0,00

3.021,44

2.200,00

-11,83

-66,00

84,48

469,36

0,00

14.2. Iznos 15.2. 13.5. obračuIznos Porezna nanog neopoosnovica prireza rezivog porezu na primitka dohodak

13.4. Osobni odbitak

14.1. 15.1. Iznos Oznaka obračuneoponanog rezivog poreza na primitka dohodak

77,83

4.667,60

16.2. Iznos za isplatu

16.1. Oznaka načina isplate

IV. Redni broj stranice _1__/__1___

0,00

6.526,80

17. Obračunani primitak od nesam. rada (plaća)

- stranica B

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

Zahtjevi za preknjiženje pogrešno uplaćenih javnih prihoda Mirjana Mahović Komljenović * Pri popunjavanju naloga za plaćanje poreza i doprinosa te drugih javnih davanja, sudionici u platnom prometu često griješe upisivanjem pogrešnog broja računa primatelja, modela uplate, OIB-a ili brojčane oznake vrste prihoda. Na taj način uplaćena sredstva mogu bi usmjerena na pogrešan račun proračuna ili uplatni račun, s čime porezna obveza nije podmirena ili je neki drugi javni prihod preplaćen. Stoga je sudionicima u platnom prometu u interesu da pri upla javnih davanja, odmah po otkrivanju pogreške, podnesu zahtjev za preknjiženje sredstava nadležnoj ispostavi Porezne uprave s kojom su dužni konnuirano usklađiva svoja knjigovodstvena stanja. Zahtjevi za povrat odnosno preknjiženje pogrešno uplaćenih javnih davanja podnose se i drugim jelima i ins tucijama, koja su određena Naredbom o uplatnim računima.

1. Uvod

2. Vrste javnih davanja propisanih Naredbom o uplatnim računima Svi sudionici u platnom prometu dužni su podmiri-

Sukladno članku 2. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08 do 73/13 – dalje u tekstu: OPZ), javnim davanjima smatraju se porezi, carine, pristojbe, doprinosi za obvezna osiguranja, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje te sva druga davanja čije je utvrđivanje, nadzor i naplata prema posebnim propisima u nadležnos poreznog jela. Među m, osim poslova utvrđivanja, nadzora, naplate i ovrhe poreza, porezno jelo nadležno je i za obavljanje povrata preplaćenog poreza i poreza plaćenog bez pravne osnove, kao i preknjiženja više uplaćenih onih javnih prihoda o kojima anali čku knjigovodstvenu evidenciju vodi Porezna uprava.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

va javna davanja prema uplatnim računima, koji su propisani Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. godini (NN, br. 17/14, 40/14; dalje u tekstu: Naredba o uplatnim računima), koja se za svaku kalendarsku godinu kao porezno razdoblje donosi posebno. Navedenom Naredbom o uplatnim računima propisani su računi na koje se uplaćuju prihodi proračuna, obvezni doprinosi te prihodi za financiranje drugih javnih potreba, način uplaćivanja h prihoda, kao i izvještavanje njihovih korisnika o uplatama i isplatama s računa.

Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Samobor.

Naredbom o uplatnim računima koju sudionici u platnom prometu koriste pri plaćanju javnih davanja u 2014. godini, prihodi proračuna podijeljeni su u 4 grupe, i to su: • proračunski prihodi – koji mogu bi : a) vlas prihodi prihodi državnog proračuna te županijskih, gradskih i općinskih proračuna i prihodi mjesne samouprave, koji se uplaćuju na račun za redovno poslovanje odnosnog proračuna. (Pregled računa proračuna sastavni je dio Priloga 1 Naredbe o uplatnim računima) b) zajednički prihodi zajednički prihod državnog i županijskih proračuna, zajednički prihod državnog, gradskih i općinskih proračuna, zajednički prihod državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna te zajednički prihod županijskih, gradskih i općinskih proračuna, koji se uplaćuju na uplatne račune propisane Naredbom o uplatnim računima. Raspodjela zajedničkih prihoda u korist državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna, odnosno u korist trgovačkih društava u vlasništvu RH i ostalih organizacija, raspoređuje FINA u zakonom određenim postocima prema odredbama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93 do 25/12), i to svakog radnog dana. Stoga su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove i trgovačka društva u vlasništvu RH i ostale ustanove kojima se raspoređuju sredstva, dužne odmah po otvaranju računa kao i promjeni računa u kreditnoj ins tuciji,

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

modela uplate i sl.), kako bi se pravodobno otkriobavijes FINA-u, Sektor usluga za javni sektor, le greške, te izuzeli oni nalozi za plaćanje iz daljnje Centar za podršku sustava riznice, Vrtni put 3, 10 obrade, dok se is ispravno ne popune. 000 Zagreb: • Sredstva doprinosa za MO za starost na temelju • obveznici uplate – pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te građani, koindividualne kapitalizirane štednje (II stup) jima je važno da nalozi za plaćanje ne sadrže ne• Prihodi Ustanova i trgovačkih društava u vlasnišispravne podatke, te da uplaćena sredstva budu tvu Republike Hrvatske – prihodi Hrvatskih voda, pravilno usmjerena, i to na dan kad su i uplaćena, prihodi Hrvatskih šuma, prihodi županijskih uprava kako bi se izbjeglo plaćanje zateznih kamata zbog za ceste te prihodi lučkih uprava. nepravovremenog plaćanja. • Ostali prihodi za javne potrebe – prihodi turis čkih zajednica, prihodi obrtničkih komora (komorski Prema točki VII. podtočki 8. Zajedničkih odredbi doprinos u paušalnom iznosu i od dohotka, dobi ili plaće) te prihodi Hrvatske gospodarske komore. Naredbe o uplatnim računima, danom uplate poreza, obveznih doprinosa te drugih prihoda, podraRačun Državnog proračuna RH, računi za uplatu za- zumijeva se dan kada su sredstva eviden rana na jedničkih prihoda proračuna, javnih poduzeća te ra- računu državnog proračuna, na računu proračuna čuni za uplatu ostalih prihoda za javne potrebe, otvo- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprareni su i vode se u Hrvatskoj narodnoj banci, a računi ve, na računu zajedničkih prihoda proračuna, na proračuna županija te gradova i općina, otvoreni su i računu na koji se uplaćuje doprinos za mirovinsko vode se u poslovnim bankama. osiguranje za individualnu kapitaliziranu štednju ili Od 1. lipnja 2014. u primjeni je isključivo IBAN kon- nekom drugom uplatnom računu, a ne kad su terela račun pla telja. strukcija transakcijskih računa pomoću koje sudionici u platnom prometu obavljaju nacionalne i međuna- Prema tome, sudionici u platnom prometu mogu rodne platne transakcije, upotrebom standardizira- izbjeći plaćanje zakonskih zateznih kamata samo, ako nih naloga za plaćanje – Obrazaca HUB-3 i HUB-3A. su javna davanja uplaćena te eviden rana na ispravnom uplatnom računu, i to do propisanog datuma 2.1. Značaj pravovremenog podmirivanja javnih valute. davanja

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Kako bi se izbjeglo plaćanje zakonskih zateznih kamata, 3. Ustanove kojima se podnose zahtjevi za porezni obveznici su dužni pravovremeno podmirivapovrat i preknjiženje javnih prihoda zakonske obveze, te poznava vrstu prihoda koji se uplaćuje i kome uplaćena sredstva pripadaju. Isposta- • Mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave – podnose se zahtjevi za povrat više ili preknjženje ve Porezne uprave vodi anali čke evidencije o pojedipogrešno uplaćenih sredstava, za one vrste poreza nim vrstama prihoda poreznih obveznika, te u slučaju i drugih javnih prihoda, o kojima anali čku evidenkada nalozi za plaćanje javnih davanja nisu popunjeni cije o uplatama i zaduženjima vodi Porezna uprava, sukladno odredbama Naredbe o uplatnim računima, i koji su navedeni u točki VII., podtočki 9.3. Naredveć sadrže pogrešan račun za uplatu ili neispravnu be o uplatnim računima, a to su: oznaku u pozivu na broj primatelja, iako su obveze pla1. prihodi Državnog proračuna X račun: ćene, iste neće bi pravodobno eviden rane kao uplaHR1210010051863000160 te na računu državnog proračuna ili proračuna jedinica • PDV, PDV na usluge inozemnih poduzetnika, lokalne i područne (regionalne) samouprave. poseban porez na promet upotrebljavanih Stoga su za ispravnost pravilno popunjenih naloga za osobnih automobila, ostalih motornih vozila, plaćanje javnih davanja zainteresirani sudionici platplovila i zrakoplova, porez od igara na sreću, nog prometa, i to: novčane kazne za prekršaje koje izriče Porezna uprava te koje je utvrdila Financijska poli• kreditne ins tucije koje snose svu materijalnu odcija, doprinos za MO na temelju generacijske govornost, ako zaprime i obrade nepotpune nalosolidarnos , doprinos za ZO, doprinos za zage za plaćanje koji nisu ispunjeni u skladu s Naredpošljavanje i dr. bom o uplatnim računima te zbog toga sredstva ne budu prepoznata. Radi navedenog su već pri zapri2. Doprinos za MO na temelju individualne kapitalizimanju i obradi svakog naloga za plaćanje, kreditne rane štednje X račun: HR7610010051700036001 ins tucije obvezne osigura programsku kontrolu • S osnove rada za poslodavca pravnu osobu, s ispravnos is h (sveza pojedinog računa za uplaosnove rada za poslodavca fizičku osobu, za tu i brojčane oznake vrste prihoda koji se uplaćuju, staž koji se računa s povećanim trajanjem i dr.

POREZI I DOPRINOSI

3. Prihodi županijskih proračuna – županijske novčane kazne po rješenjima sudaca za prekršaje i prisilna naplata županijskih novčanih kazni, koju obavlja Porezna uprava za sve županije, te županijski porezi, pristojbe i naknade za one županije koje su temeljem suglasnos ministra financija ovlas le Poreznu upravu za obavljanje poslova utvrđivanja, eviden ranja, nadzora, naplate i ovrhe županijskih poreza. 4. Prihodi gradskih i općinskih proračuna – gradske i općinske novčane kazne te prisilna naplata gradskih i općinskih novčanih kazni, koju obavlja Porezna uprava za sve gradove i općine, te gradske i općinske poreze za one gradove i općine koje su temeljem suglasnos ministra financija ovlas le Poreznu upravu za obavljanje poslova utvrđivanja, nadzora, naplate i ovrhe gradskih i općinskih poreza. 5. Zajednički prihodi državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna – porez i prirez poreza na dohodak, prihod od spomeničke rente, koji se plaća po stopi na ukupan prihod te porez na promet nekretnina. 6. Ostali prihodi – članarina turis čkim zajednicama, komorski doprinos Obrtničkim komorama u paušalnom iznosu i od dohotka, dobi ili plaće, članarina HGK te doprinos za obavljanje javnih ovlas HGK.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Naredbom o uplatnim računima propisane su i druge Ustanove kojima se dostavljaju zahtjevi za povrate i preknjiženja ostalih prihoda, a iste su navedene u točki VII. podtočki od 9.4. do 9.12., i to:

• Nadležnom carinskom uredu – zahtjevi za povrat više i preknjiženje prihoda uplaćenih u korist državnog proračuna – i to posebnog poreza na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, trošarina na energente, alkohol, pivo, duhanske proizvode, poseban porez na bezalkoholna pića, kavu te luksuzne proizvode, novčane kazne za prekršaje, koje izriče Carinska uprava, troškove postupka prisilne naplate i porezne prekršaje koje vodi Carinska uprava, i dr. • HZMO, 10 000 Zagreb, Mihanovićeva 3 – za povrat i preknjiženje prihoda s brojčanom oznakom 8281 – Kapitalizirani doprinos. • Financijskom inspektoratu, Ulica grada Vukovara 72, 10 000 Zagreb, za povrat i preknjiženje novčanih kazni za devizne prekršaje (brojčana oznaka vrste prihoda 6017), te gotovinska sredstva oduzeta po posebnim propisima (brojčana oznaka vrste prihoda 7013). • Ministarstvu pravosuđa, sektoru za financije i javnu nabavu, Ulica grada Vukovara 49, 10 000 Zagreb, podnose se zahtjevi za povrat pogrešno ili

UDK 336.2

više uplaćenih prihoda od sudskih pristojbi, novčanih kazni i troškova postupka iz nadležnos pravosudnih jela. • Ministarstvu unutarnjih poslova, Upravi za materijalno-financijske poslove, Sektoru za financije i proračun, Ulica grada Vukovara 33, podnose se zahtjevi za povrat pogrešno ili više uplaćenih prihoda od novčanih kazni i troškova postupka iz nadležnos Ministarstva unutarnjih poslova. • Zahtjevi za povrat upla telju drugih prihoda državnog proračuna o kojima Porezna uprava ne vodi anali čke evidencije, upućuju se jelu koje je propisalo plaćanje tog prihoda. Ako se radi o pogrešnoj upla , pismeni zahtjev za povrat podnosi se Ministarstvu financija, Sektoru za izvršavanje državnog proračuna, 10 000 Zagreb, Katančićeva 5. • Mjerodavnim proračunima – podnose se zahtjevi za povrat i preknjiženje pogrešno i više uplaćenih prihoda gradskih/općinskih proračuna (osima za poreze i druge javne prihode za koje evidenciju o uplatama i zaduženjima vodi Porezna uprava.) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može ovlas FINU za rješavanje neprepozna h uplata izvršenih u korist računa proračuna. • Ustanovama i trgovačkim društvima u vlasništvu RH – zahtjevi za povrat i preknjiženja prihoda ustanova i trgovačkih društava u korist kojih su pogrešno odnosno više uplaćena sredstva. • Davatelju koncesije – za povrat i preknjiženje pogrešno uplaćene koncesijske i druge naknade koje se prate preko Registra koncesija. Davatelj koncesije dostavlja suglasnost i zahtjev za povrat viška prihoda odnosno za preknjiženje prihoda Ministarstvu financija, Sektoru za gospodarstvo, Službi za koncesije i javno privatno partnerstvo, Odjelu za Registar koncesija, Katančićeva 5, 10 000 Zagreb. • Ministarstvu financija, Sektoru za izvršavanje državnog proračuna, 10 000 Zagreb, Katančićeva 5, podnose se zahtjevi za povrat i preknjiženje zajedničkih prihoda proračuna (državnog, županijskih te gradskih i općinskih), koji su većinski prihod računa državnog proračuna. • FINA-i – Sektoru usluga za javni sektor, Centru za podršku sustavu riznice, 10 000 Zagreb, Vrtni put 3 – podnose se zahtjevi za povrat i preknjiženje javnih prihoda, koji nisu navedeni u prethodnim točkama. Sa zahtjevom za izvršenje povrata ili preknjiženje prilaže se suglasnost korisnika, čiji je to većinski prihod ili suglasnost ins tucije, koja je nadležna za izdavanje rješenja i anali čko praćenje prihoda. Pravna osoba dostavlja presliku izvatka računa i kopiju naloga za uplatu, a fizička osoba prilaže originalni dokument o upla .

UDK 336.2

4. Preknjiženja pogrešno uplaćenih javnih davanja

POREZI I DOPRINOSI

vrste poreza. Iako se radi o vlas tom prihodu državnog proračuna, preknjiženje s jedne brojčane oznake vrste poreza na dobit na drugu brojčanu oznaku unutar računa poreza na dobit na razini istog grada/ općine, obavlja se internim preknjiženjem, što znači da se za takva preknjižnja ne ispostavljaju nalozi platnom prometu.

Sva preknjiženja pogrešno uplaćenih javnih prihoda s jednog na drugi račun te unutar istog uplatnog računa, obavlja nadležna ispostava Porezne uprave za one prihode o kojima vodi anali čku knjigovodstvenu evidenciju po informacijskom sustavu. Zahtjevi za preknjiženje pogrešno uplaćenih javnih davanja zajedno Primjer: preknjiženje sredstava sa poreza na dobit sa dokazom o upla , podnose se ispostavi Porezne na PDV uprave prema sjedištu za pravne te prebivalištu ili uo- • Pravna osoba Obala d. d. iz Splita, OIB: 11111112222, bičajenom boravištu za fizičke osobe, koje obavljaju podnijela je nadležnoj ispostavi Porezne uprave zaregistriranu djelatnost te građane. Ostali zahtjevi za htjev za preknjiženje sredstava u svo od 5.000,00 preknjiženje pogrešno uplaćenih ostalih prihoda, dokn s poreza na dobit (konto 1651), gdje je evidenstavljaju se nadležnim proračunima i ustanovama, na rana preplata, na PDV (konto 1201) na kojem počiji račun su sredstva i uplaćena. stoji nepodmireno dugovanje po zaduženju Obrasca PDV iz srpnja 2014. 4.1. Preknjiženja vlas h prihoda proračuna Sredstva koja su uplaćena na pogrešan Slika 1. račun proračuna (državni, županijski, X HRK = 5 0 0 0, 0 0 Porez na dobit gradski ili općinski), preknjižavaju se H R 1 7 1 0 0 1 0 051740916064 Grad Split na ispravan račun, pisanim zahtjevom HR68 1651-11 111112222 poreznog obveznika i naloga za plaćaHR1210010051863000160 nje, koji se popunjava na teret računa H R 6 8 12 0 1 – 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 proračuna na koji su sredstva pogrešno Državni proračun RH Preknjiženje po PD obrascu za PDV uplaćena, a u korist ispravnog računa Obala d.d., Split proračuna. Na nalogu za plaćanje upi1 8092014 suje se broj modela HR68 , a u pozivu na broj pla telja, brojčana oznaka vrste prihoda sa kojeg se sredstva preknjižavaju te OIB.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

pitajcentar@ m4pin.hr

Na istom nalogu, također se upisuje broj modela HR68 , a u pozivu na broj primatelja ispravna brojčana oznaka vrste prihoda, 4.2. Preknjiženja zajedničkih prihoda proračuna koji se uplaćuje te OIB osobe na koju se sredstva preAko su sredstva uplaćena na pogrešan račun za uplaknjižavaju. tu zajedničkih prihoda proračuna, temeljem pisanog • Ako je uplata poreza ili drugog javnog prihoda iz- zahtjeva za preknjiženje, pogrešno uplaćena sredstva vršena na ispravan račun proračuna, ali na po- preusmjeravaju se na ispravan račun nalogom za plagrešnu brojčanu oznaku vrste prihoda, nalog za ćanje, koji se popunjava na teret uplatnog računa na prijenos se popunjava na teret računa proračuna koji su sredstva pogrešno uplaćena, a u korist ispravna koji je izvršena uplata i u korist istog računa nog uplatnog računa. Na nalogu za plaćanje – upisuje proračuna. U pozivu na broj pla telja upisuje se se broj modela HR67 , a u pozivu na broj pla telja broj modela HR68 , brojčana oznaka vrste prihoda OIB. U pozivu na broj primatelja, također se upisuje na koju su sredstva pogrešno uplaćena te OIB. U broj modela HR67 te OIB poreznog obveznika, kome pozivu na broj primatelja, također se upisuje broj se sredstva preknjižavaju. Iznimno, kod prekriženja modela HR68 , ispravna brojčana oznaka vrste pri- poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, u hoda, koji se uplaćuje te OIB. pozivu na broj pla telja odnosno primatelja, upisuje se broj modela HR68 , brojčana oznaka vrste prihoda Izuzetak kod preknjiženja poreza na dobit za pojedini račun te OIB, iako se radi o zajedničkom Porez na dobit je vlas prihod državnog proračuna prihodu. i prema Naredbi o uplatnim računima, uplaćuje se na račune otvorene na razini grada odnosno općine, pri čemu su u okviru uplatnog računa za svaku vrstu poreza na dobit otvorene posebne brojčane oznake

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

Primjer: preknjiženje pogrešne uplate sa članarine turis čke zajednice na članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori

dohodak, gdje se kod preknjiženja koris broj modela HR68 , a u pozivu na broj odobrenja upisuje se brojčana oznaka vrste prihoda te u nastavku OIB. Kod obrnutog preknjiženja, s računa zajedničkih prihoda na vlas te prihode proračuna, nalog za prijenos se popunjava na teret zajedničkih prihoda, a u korist računa proračuna. U pozivu na broj upla telja upisuje se broj modela HR67 i OIB, a u pozivu na broj primatelja – broj modela HR68 , te u nastavku brojčanu oznaku vrste prihoda i OIB.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

• Pravna osoba Galeb d. o. o. iz Zadra (mali poduzetnik), podnijela je zahtjev kojim traži preknjiženje pogrešne uplate s članarine turis čke zajednice Zadra, na članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori u svo od 600,00 kn. Sa zahtjevom za preknjiženje, prilaže se i nalog u kojem se u pozivu na broj pla telja i u pozivu na broj primatelja, upisuje broj modela HR67 Kod preknjiženja na račun članarine Primjer: preknjiženje pretplate doprinosa za MO – Hrvatskoj gospodarskoj komori, osim OIB-a kao pr- II. stup na komorski doprinos od dohotka, dobi vog podatka, na nalogu za prijenos mali poduzetni- ili plaće ci upisuju kao podatak drugi – posebnu oznaku za male poduzetnike – broj 002 (koji sadrži 3 znamen- • fizička osoba koja obavlja registriranu obrtničku djelatnost u Gradu Zaprešiću, podnijela je nadležke), te kao podatak treći – mjesec i godinu (4 znanoj ispostavi Porezne uprave zahtjev za preknjimenke), a za kolovoz ove godine to je broj 1408. ženje više plaćenog doprinosa za MO Slika 2. na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) u svo od 250,00 kn, X HRK =600,0000 na račun komorskog doprinosa od doČlanarina TZ Zadar HR4210010051752027158 hotka Zagrebačke županije. S pismeH R 67 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 nim zahtjevom priložila je i ispravno HR8510010051700052620 popunjen nalog za plaćanje. ZaprimljeH R6 7 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 – 0 0 2 – 1 4 0 6 ne pismene zahtjeve za preknjiženje Članarina HGK Preknjiženje za Galeb d. o. o doprinosa II. stupa, Porezna uprava dostavlja REGOS-u na odobrenje radi 14082014 provjere i potvrđivanja opravdanos zahtjeva. Ako je zahtjev za preknjiženje doprinosa opravdan, ovlašteni djelatnici REGOS-a to potvrđuju pečatom i potpisom na zahtjevu, koji se nakon toga vraća nadležnoj ispostavi Porezne 4.3. Prekriženje vlas h prihoda proračuna na uprave prema sjedištu za pravne osobe te prebizajedničke prihode proračuna i obratno valištu samostalnog obveznika plaćanja doprinosa, na provedbu. Stoga će Porezna uprava obavi prePrekniženje sredstava koja su pogrešno uplaćena na knjiženje sredstava, tek po dobivenoj suglasnos račun proračuna, a trebala su bi uplaćena na račun od REGOS-a. za uplatu zajedničkih prihoda proračuna, nalog za plaćanje se popunjava:

• na teret računa proračuna na koji su Slika 3. sredstva pogrešno uplaćena Doprinos za MO II. • u korist ispravnog računa za uplatu stup REGOS zajedničkih prihoda proračuna. U pozivu na broj pla telja upisuje se broj modela HR68 , brojčana oznaka vrste prihoda na koju su sredstva pogrešno uplaćena, te OIB. U pozivu na broj primatelja, upisuje se broj modela HR67 i u nastavku OIB na koji će se obavi preknjiženje. • Izuzetak od navedenog su računi poreza na dohodak i prirez porezu na

=250,0000

HRK

HR76100100517000 36001 HR68

2046-44 111111112

HR87 10010051771052413 Komorski doprinos od dohotka – Zagrebačka županija

H R6 7

44 111111112 Preknjiženje Laura Bišćan

20082014

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

nadležne ispostave Porezne uprave, kao i oslobađa5. Preknjiženja sredstava unutar istog nje od plaćanja zaduženih kamata na kontu 1201. Zauplatnog računa i otpis zateznih kamata Pri preknjiženju sredstava unutar istog uplatnog računa, a između različi h brojčanih oznaka vrste prihoda, nalog za prijenos popunjava se na teret i u korist istog računa. Porezni obveznici koji obavljaju gospodarsku djelatnost te građani koji su obveznici plaćanja javnih prihoda, dužni su podmiriva svoje obveze u zakonom propisanim rokovima, pri čemu se za nepravodobno uplaćeni iznos javnih prihoda obračunava zatezna kamata sukladno članku 116. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08 do 73/13), članku 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 do 125/11) i članku 3. Zakona o kamatama (NN, br. 94/04). Stopa zakonske zatezne kamate na nepravovremeno uplaćene obveze obračunava se po stopi od 12 % godišnje. Među m, ako je porezni obveznik zadužen za kamate zbog nepravovremenog plaćanja, jer je upla o sredstva na pogrešnu brojčanu oznaku vrste prihoda unutar istog uplatnog računa, može podnije zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave za storniranjem obračunanih kamata. Budući da se radi o prihodima unutar istog uplatnog računa, Porezna uprava će zahtjevu udovolji jer se sredstva smatraju uplaćenim na dan kad su eviden rana na uplatnom računu, neovisno od toga što je uplata obavljena na pogrešnu brojčanu oznaku vrste prihoda. Prema tome, porezni obveznik ima pravo na otpis zaduženih kamata, ako podnese zahtjev za preknjiženje nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u kojem će traži i otpis zaduženih kamata. Primjer: Pravna osoba Javor d. o. o. iz Siska, OIB: 44444444445, pogrešno je upla la svotu od 1.000,00 kn na PDV na usluge inozemnih poduzetnika (konto 1228) umjesto na PDV (konto 1201). Pismenim zahtjevom s dokazom o upla , te ispravno popunjenim nalogom za plaćanje, pravna osoba traži preknjiženje sredstava unutar računa Državnog proračuna, od

htjevu će se udovolji , jer se danom uplate poreza, podrazumijeva dan kada su sredstva eviden rana na računu državnog proračuna, neovisno od pogrešne brojčane oznake vrste prihoda.

6. Preknjiženje doprinosa za obvezna osiguranja 6.1. Preknjiženje doprinosa za MO na temelju generacijske solidarnos , doprinosa za ZO te doprinosa za zapošljavanje Kod popunjavanja naloga za preknjiženje doprinosa za MO I. stup, ZO te zapošljavanje, a koji se popunjava na teret računa Državnog proračuna – HR1210010051863000160, treba vodi računa da se u pozivu na broj pla telja i u pozivu na broj primatelja, upisuju svi elemen koji su za određene brojčane oznake vrste prihoda propisani Naredbom o uplatnim računima (NN, br. 17/14 i 49/14), za uplatu h prihoda – model HR68 , brojčana oznaka vrste prihoda, OIB te oznaku izvješća obrasca JOPPD prema kojem se obavlja uplata.

6.2. Preknjiženje doprinosa za MO na temelju individualne kapitalizirane štednje Budući da je Porezna uprava nadležna i za preknjiženje doprinosa za MO na temelju individualne kapitalizirane štednje – II. stup, to su zahtjevi za preknjiženje dostavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu/prebivalištu ispla telja, odnosno sjedištu za samostalnog obveznika plaćanja doprinosa. Nalog za preknjiženje popunjava se na teret računa HR7610010051700036001 i brojčane oznake vrste prihoda iz Naredbe o uplatnim računima, na koju je bila izvršena uplata (2003, 2011, 2020, 2046, 2194, 2216, 2224, 2232, 2240, 2259, 2267, 2275).

Slika 4. HRK

=1000,00

HR1210010051863000160 HR68

1228-44 444444445

HR1210010051863000160 Državni proračun RH PDV

HR 6 8 1 2 0 1 – 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 Preknjiženje uplate Javor d. o. o. 10092014

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Državni proračun RH Usluge inozemnih poduzetnika

U pozivu na broj zaduženja upisuje se broj modela HR68, brojčana oznaka vrste prihoda na koju je uplata bila izvršena te OIB. Za brojčane oznake vrste prihoda, koji se iskazuju na Obrascu JOPPD, uz OIB je potrebno upisa i oznaku izvješća JOPPD prema kojemu se vrši uplata. Zaprimljene zahtjeve za preknjiženje, nadležna ispostava Porezne uprave dostavlja REGOS-u na usklađenje i odobrenje, koji nakon provjere opravdanos , zahtjev ovjeren potpisom i pečatom vraća ispostavi na izvršenje. Među m, iako je zahtjev za pre-

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

knjiženje opravdan, Porezna uprava ne može izvrši preknjiženje sredstava, ako kod poreznog obveznika postoje neplaćeni porezi ili druga javna davanja, koju knjigovodstvenu evidenciju vodi Porezna uprava, a sukladno članku 113. OPZ-a.

obavljena, dok se na drugim vrstama prihoda obračunavaju kamate, potrebno je obavi preknjiženje sredstava u iznosima i na vrstu prihoda, a prema rješenju o ovrsi, kao i promjenu datuma valute u skladu s datum, kada je Državni proračun zaprimio sredstva.

Stoga, porezni obveznik nad kojim se provodi postupak ovrhe, treba usklađiva knjigovodstveno stanje svojih uplata sa evidencijama Porezne uprave, te • pravna osoba Lako d. o. o. iz Varaždina, pogrešno podnije zahtjev za preknjiženje više uplaćenih sredje upla la svotu od 700,00 kn doprinosa za miro- stava na one brojčane oznake vrste prihoda na kojivinsko osiguranje na temelju individualne kapitalzi- ma je iskazan dug. rane štednje – II. stup umjesto poreza na dobit za Nadalje, ispostava Porezne uprave obvezna je ovršegrad Varaždin. Sa zahtjevom za preknjiženje dosta- niku na njegov zahtjev, vra više uplaćena sredstva vila je ispravno popunjeni nalog za plaćanje. Nakon u slučaju preplatnog salda na računu PDV-a, koji je u provjere i odobrenja REGOS-a, nadležna ispostava međuvremenu nastao temeljem obračunske prijave će obavi preknjiženje doprinosa, ako pravna oso- PDV-a, koju je dostavio sam ovršenik, ali samo u sluba nema drugih neizmirenih obveza, te joj dostavi čaju ako ovršenik nema drugih dospjelih, a neplaćeObavijest o preknjiženju radi potrebnih knjiženja u nih poreza koje naplaćuje porezno jelo. Prema tome, poslovnim knjigama. ovršenik čije se obveze naplaćuju ovrhom na novčaPrimjer: preknjiženje doprinosa II stupa na porez na dobit

Slika 5. Doprinos za MO II stup REGOS

HRK

= 7 0 0,0 0

HR7610010051700036001

HR68

2003-10 101010103

nim sredstvima, dužan je kon nuirano usklađiva svoje knjigovodstvene evidencije s evidencijama Porezne uprave, kako bi se na zahtjev ovršenika moglo obavi preknjiženje preplaćenih sredstava.

HR4710 010051747 216062 Porez na dobit Grad Varaždin

HR68

1651-10101010103 Preknjiženje pogrešne uplate Lako d.o.o.

20082014

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

7. Preknjiženje sredstava u slučaju blokade računa poreznih obveznika

8. Preknjiženja pogrešno uplaćenih prihoda po osnovu obveza temeljem Obrasca JOPPD

S primjenom od 1. siječnja 2014. a na jedinstvenom obrascu JOPPD – isplatelji, sami porezni obveznici ili nositelji obveznih osiguranja, obvezni su iskaziva primitke od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja, drugi dohodak te određeni primici, koji ne podliježu oporezivanju. Za one vrste prihoda za uplatu poreza na dohodak i doprinosa, za koje se podnosi obrazac JOPPD, Naredbom o uplatnim računima propisane su nove brojčane oznake odnosno šifre konta, koje se iskazuju na nalogu za plaćanje.

Prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN, br. 91/10 i 112/12), ovrhu na novčanim sredstvima poreznih dužnika provodi FINA umjesto poslovnih banaka. Stoga sve ispostave Porezne uprave kao ovrhovoditelji, izdana rješenje o ovrsi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava, koje ovršenika ima na računu kod banke, dostavljaju na izvršenje FIMeđu m, ako su porezni obveznici prihode po osnovu NA-i. Prijenos sredstava ovršenika, FINA je obvezna obveza temeljem JOPPD obrasca, od početka ove goobavi u iznosu i po računima koji su određeni u rjedine, umjesto na nove brojčane oznake pogrešno uplašenju o ovrsi. li na stare vrste prihoda, dužni su nadležnoj ispostavi Među m, kada FINA umjesto u iznosima i po vrstama porezne uprave podnije pismeni zahtjev temeljem prihoda, kako je određeno u rješenju o ovrsi, obavi kojeg će se obavi preknjiženje. Preknjiženje se vrši teprijenos ovršenikovih sredstava na jedan račun dr- meljem naloga za plaćanje, koji se dostavlja FINA-i na žavnog proračuna, što ima za posljedicu preplatu na provedbu, osim u slučaju preknjiženja koje se obavlja jednoj brojčanoj oznaci vrste prihoda na koji je uplata interno, bez naloga platnog prometa, i to za:

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

• Preknjiženja unutar računa doprinosa za mirovinsko osiguranje II. Stupa kada se preknjiženje obavlja sa jedne vrste prihoda II. stupa MO na drugu vrstu prihoda II. Stupa MO. • Preknjiženja unutar računa poreza i prireza na dohodak, kada se radi o računu istog grada/općine, a preknjiženje se obavlja sa jedne vrste prihoda poreza i prireza na dohodak na drugu vrstu prihoda poreza i prireza na dohodak. Na nalogu za plaćanje pomoću kojeg će se obavi preknjiženje upisuje se: • broj modela→ HR68 • poziv na broj primatelja → šifra vrste prihoda (8168, 2283, 8192, 2321, 8486, 8508, 8630 8753, 8761, 1880, 1899), te • oznaka izvješća obrasca JOPPD (GGXXX), kako bi se uplate povezale sa zaduženjima temeljem Obrasca JOPPD. Primjer: preknjiženje poreza na dohodak sa stare na novu brojčanu oznaku

9. Interna preknjiženja bez upotrebe naloga u platnom prometu Preknjiženja pogrešno uplaćenih sredstava internim nalogom za knjiženje, mogu se obavi u ispostavi Porezne uprave, samo u slučaju ako je porez uplaćen na ispravan račun proračuna i ispravnu brojčanu oznaku vrste prihoda, ili na ispravan račun za uplatu zajedničkih prihoda, ali je u pozivu na broj odobrenja na nalogu za uplatu upisan pogrešan OIB. Za ovakva preknjiženja ne ispostavljaju se nalozi za plaćanje FINA-i, već se preknjiženje s pogrešnog OIB-a na ispravan OIB, obavljaju isključivo temeljem pisanog zahtjeva poreznog obveznika, po poreznom knjigovodstvu u ispostavama Porezne uprave. Internim nalozima također se preknjižavaju uplate koje su obavljene na pogrešnu brojčanu oznaku vrste poreza unutar računa za uplatu poreza i prireza na dohodak, kao i unutar računa za uplatu poreza na dobit uz uvjet da su sredstva usmjerena na ispravan račun. Pri korištenju internih naloga za knjiženje koriste se točno određene oznake knjiženja tzv. IKE. Temeljem zahtjeva poreznog obveznika i s prethodno dobivenom suglasnos REGOS-a, internim preknjiženjem obavljaju se i preknjiženja uplata na račun doprinosa za MO II stupa – 1001005-1700036001, i to s jednog OIB-a na drugi, te unutar tog računa s jedne brojčane oznake vrste prihoda na drugu.

• Pravna osoba Sjaj d. o. o. iz Samobora, podnijela je Poreznoj upravi 14. 4. 2014. Obrazac JOPPD s oznakom izvješća 14104, temeljem kojeg je pogrešno uplaćen porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od 1.000,00 kn na račun grada Samobora i staru brojčanu oznaku 1406, umjesto na račun poreza i prireza na dohodak grada ZaprePrimjer: preknjiženje unutar računa poreza i prirešić i novu brojčanu oznaku 1880. Temeljem podneza na dohodak Grad Samobor senog pismenog zahtjeva, obavlja se preknjiženje ispostavljanjem naloga platnom prometu. Kako • Porezni obveznik s prebivalištem u Samoboru, podnio je zahtjev za preknjiženjem sredstava u svo od bi se ispravno povezale uplate sa zaduženjima 550,00 kn, i to s poreza i prireza na dohodak po temeljem Obrasca JOPPD, na nalogu za preknjigodišnjoj prijavi (konto 1619), gdje je iskazana preženje, potrebno je u pozivu na broja primatelja plata po godišnjem obračunu, na predujam poreza upisa oznaku izvješća 14104. i prireza na dohodak od imovine na temelju najma ili zakupa koji se plaća po Slika 6. rješenju Porezne uprave (konto 1503), X H R K = 1 0 0 0, 0 0 Porez i prirez na dohodak gdje je eviden ran dug. Grad Samobor H R 7 5 10 0 1 0 0 5 17 3 8 0 1 20 0 4 H R 68

1 4 0 6 - 4 4 1 1 1 1 1 114 4

HR 68

1 8 8 0- 4 4 1 1 1 1 11 1 4 4- 1 4 1 0 4 Preknjiženje Sjaj d.o.o.

2 0 0 4 2 0 1 4

HR7510010051738012004, temeljem internog naloga kojeg će putem knjigovodstva proves ispostava Porezne uprave u Sisku.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Porez i prirez na dohodak Grad Zaprešić

H R 95 1 0 0 1 0 05 1 7 54 3 1 2 0 0 9

Preknjiženje se obavlja unutar računa – porez i prirez na dohodak za grad Samobor

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

Slika 7. PreknjiĹženje uplata unutar raÄ?una poreza i prireza na dohodak â&#x20AC;&#x201C; Grad Samobor prema specifikaciji: RED BR 1.

SA 1619 OIB

NA 1503

PREZIME IME / NAZIV TVRTKE

55555555558 Ivan BabiÄ&#x2021;

IZNOS 550,00

OIB

PREZIME IME / NAZIV TVRTKE

55555555558 Ivan BabiÄ&#x2021;

Potpis

IZNOS 550,00

Datum valute 01.01.2014.

DATUM VALUTE 01.01.2009.

Mjesto peÄ?ata

10. ZakljuÄ?ak Za obavljanje preknjiĹženja pogreĹĄnih uplata, od 1. lipnja 2014. koris se iskljuÄ?ivo IBAN konstrukcija transakcijskih raÄ?una te standardizirani nalozi za plaÄ&#x2021;anje â&#x20AC;&#x201C; Obrasci HUB-3 i HUB-3A. Kako bi se ĹĄto ranije otkrili pogreĹĄno uplaÄ&#x2021;eni porezi i druga javna davanja, pravne i fiziÄ?ke osobe, koje obavljaju gospodarsku djelatnost, duĹžne su kon nuirano usklaÄ&#x2018;iva vlas te uplate javnih davanja sa knjigovodstvenim stanjem po vrstama prihoda, Ä?iju anali Ä?ku evidenciju vodi Porezna uprava. PreknjiĹženja pogreĹĄno uplaÄ&#x2021;enih javnih prihoda s jednog na drugi raÄ?un

te unutar istog uplatnog raÄ?una, obavlja nadleĹžna ispostava Porezne uprave za one prihode o kojima vodi anali Ä?ku knjigovodstvenu evidenciju. Sva preknjiĹženja koja se obavljaju na teret raÄ?una za MO II stupa, (interno preknjiĹženje ili preknjiĹženje putem dostavljanja naloga platnom prometu), ne smiju se obavlja bez prethodnog odobrenja i suglasnos REGOS-a. U ispostavama Porezne uprave, uÄ?estali su zahtjevi za preknjiĹženjem uplaÄ&#x2021;enih obveznih doprinosa i poreza na dohodak te moguÄ&#x2021;eg prireza temeljem novog Obrasca JOPPD, a koja javna davanja su od 1. sijeÄ?nja 2014. pogreĹĄno uplaÄ&#x2021;ena na stare brojÄ?ane oznake vrste prihoda.

S obzirom na dinamiÄ?nost poslovanja veÄ&#x2021;ine naĹĄih korisnika kod kojih uÄ?enje i usvajanje novosti nikada ne prestaje,

Studeni 2014.

Prosinac 2014.

SijeÄ?anj 2015.

GodiĹĄnji obraÄ?un poreza pri zadnjoj isplati plaÄ&#x2021;e (KOP)

ObraÄ?un kamata kroz LC/SPI sustav

Kraj godine i priprema financijskih izvjeĹĄtaja u sustavu proraÄ?una

$JMK SBEJPOJDF OBQSFEOF PCVLF KF QPLB[BUJ J[NKFOF ;BLPOB P QPSF[V OB EPIPEBL TB TUBKBMJĂ?UB HPEJĂ?OKFH PCSBÇ?VOB QPSF[B OB EPIPEBL UF 7BT FEVDJSBUJ LBLP NPĂ¤FUF OBQSBWJUJ HPEJĂ?OKJ PCSBÇ?VO QPSF[B OB EPIPEBL V QSPHSBNV 41* 0CSBÇ?VO QMBÇ&#x17D;B J ESVHPH EPIPULB 3BEJPOJDB KF OBNJKFOKFOB LPSJTOJDJNB BQMJLBDJKF 41* 0CSBÇ?VO QMBÇ&#x17D;B J ESVHPH EPIPULB %BUVNJ PESĂ¤BWBOKB SBEJPOJDB TV 17.11., 18.11., 20.11., 21.11. i 24.11.2014. V -$ FEVLBUJWOPN DFOUSV V ;BHSFCV

$JMK SBEJPOJDF KF EFUBMKOP QSPÇ&#x17D;J QSPDFT PCSBÇ?VOBWBOKB LBNBUB TB VQP[OBWBOKFN PTOPWB [B J[SBEV PCSBÇ?VOB QPUSFCOF [BLPOTLF SFHVMBUJWF OBÇ?JOB PCSBÇ?VOB LBNBUB QPTUVQBLB LPE TUPSOJSBOKB LBNBUB ,POLSFUBO SBE OB QSJNKFSJNB TB PCKBĂ?OKFOJNB JTUJI ,BLP J LBEB VQPUSFCMKBWBUJ LBMLVMBUPS LBNBUB ,POUSPMB PCSBÇ?VOBUJI LBNBUB %BUVNJ PESĂ¤BWBOKB SBEJPOJDB TV 04. i 05.12.2014. V -$ FEVLBUJWOPN DFOUSV V ;BHSFCV

$JMK SBEJPOJDF KF FEVDJSBUJ QPMB[OJLF P PTOPWOJN QPTUVQDJNB LPOUSPMF LOKJĂ¤FOKB OB LSBKV HPEJOF LBLP QSBWJMOP QSPWFTUJ LOKJĂ¤FOKB [BLMKVÇ?LB HPEJOF J QSJQSFNJUJ ĂśOBODJKTLF J[WKFĂ?UBKF 1PLB[BUJ QPMB[OJDJNB QSPDFT QSJQSFNF LPOTPMJEJSBOJI ĂśOBODJKTLJI J[WKFĂ?UBKB UF LSP[ QSBLUJÇ?BO SBE J QSJNKFSF VLB[BUJ OB TQFDJĂśÇ?OPTUJ QPKFEJOJI PCSB[BDB %BUVNJ PESĂ¤BWBOKB SBEJPOJDB TV 26. i 27.01.2015. V -$ FEVLBUJWOPN DFOUSV V ;BHSFCV

Â&#x201E;

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Â&#x201E;

Vam ovu jesen i zimu donosi radionice napredne obuke

ViĹĄe informacija o radioniciama, sadrĹžaju i naÄ?inu prijave moĹžete pronaÄ&#x2021;i na www.spi.hr. 54

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

Nabava usluga iz Dodatka II. B Zakona o javnoj nabavi Ante Loboja * Za nabavu usluga iz Dodatka II. B naručitelj može proves jedan od redovnih postupaka javne nabave ili fleksibilan postupak nabave sukladan članku 44. Zakona o javnoj nabavi. Kako postoje nedoumice kod odabira postupka za pojedine usluge, autor članka pobliže objašnjava proces nabave usluga iz Dodatka II. B, navodi konkretne primjere iz prakse, ali daje i osvrt na koji će se način prema novim direk vama EU definira nabave usluga.

1. Uvod

2. Vrijednost javne nabave usluga u 2013. godini Zakon o javnoj nabavi (NN, 90/11, 83/13, 143/13, 13/14 – Odluka Ustavnog suda RH; dalje u tekstu: Zakon) kao postupke javne nabave propisuje otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak, s i bez prethodne objave, natjecateljski dijalog i natječaj. Osim navedenih postupaka javne nabave, Zakon u članku 44. propisuje alterna vni postupak za nabavu usluga iz Dodatka IIB Zakona. Ovaj članak se detaljnije bavi pitanjem nabave usluga iz Dodatka IIB Zakona (primjerice: hotelske i restoranske usluge; pravne usluge; zaš tarske usluge i sl.), za nabavu kojih je propisan (s mogućnos nabave navedenih usluga provedbom nekog od redovnih postupaka javne nabave) i fleksibilniji postupak sklapanja ugovora sukladno članku 44. Zakona, ali članak donosi također i kraći osvrt na odredbe novih direk va u području javne nabave, koje su stupile na snagu 17. travnja ove godine, kojima se regulira pitanje nabave tzv. društvenih i drugih posebnih usluga, koje većim dijelom obuhvaćaju usluge, koje su sada navedene u Dodatku IIB važećeg Zakona.

Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva RH.

Ovdje treba napomenu da u iznosu bagatelne nabave (6.335.248.494,00 kuna), dio koji se odnosi na ugovore o uslugama iznosi 2.813.038.487,00 kuna, u okviru kojeg iznosa je svakako značajan dio koji se odnosi na nabavu usluga iz Dodatka II. B Zakona, sukladno internom aktu naručitelja (pravilnik, odluka ili sl.), za predmete nabave čija je procijenjena vrijednost ispod praga bagatelne nabave (70.000,00 odnosno, nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Od navedenog iznosa ugovora i okvirnih sporazuma objavljenih u EOJN-u RH, na usluge otpada 7.882.083.103,00 kuna, odnosno 23,78 % od ukupne vrijednos nabave. Naručitelji su najčešće koris li otvoreni postupak javne nabave (84,22 %) za nabavu roba/usluga/radova, kojeg su koris li dijelom i za usluge iz Dodatka IIB Zakona, a postupak sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka IIB Zakona, propisan člankom 44. Zakona, koris li su u 3,78 % slučajeva (832 sklopljena ugovora). Dakle, primjenom postupka propisanog člankom 44. Zakona naručitelji su sklopili ugovore u vrijednos od 278.838.575,00 kuna (odnosno 0,84 % od ukupne vrijednos objavljenih ugovora i okvirnih sporazuma).

Naime, nove direk ve o javnoj nabavi Europskog parlamenta i vijeća, koje reguliraju područje (klasične) javne nabave (Direk va 2014/24/EU) i nabave subjekata koji djeluju u području vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru i sektoru poštanskih usluga (Direk va 2014/25/EU), objavljene su u Službenom listu EU 28. ožujka 2014. godine, a stupile su na snagu 17. travnja 2014. godine. Države članice ih moraju transponira u nacionalna zakonodavstva najkasnije do 18. travnja 2016. godine, s mogućnošću odgode primjene određenih odredbi.

Prema Sta s čkom izvješću o javnoj nabavi u RH za 2013. godinu, koje je objavljeno na internetskoj stranici: h p://www.javnanabava.hr/default.aspx?id=3425, ukupna vrijednost javne nabave u 2013. godini iznosi 39.485.757.201,00 kuna. Od toga ukupna vrijednost ugovora i okvirnih sporazuma objavljenih u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (EOJN RH) iznosi 33.148.035.625,00 kuna. Uz to, vrijednost eviden rane bagatelne nabave je 6.335.248.494,00 kuna, te vrijednost nabave za diplomatsko-konzularna predstavništva RH iznosi 2.473.082,00 kuna.

JAVNA NABAVA

UDK 346.2

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

dopunama Zakona o javnoj nabavi, NN, br. 143/13, prijevoza (kategorija broj 20); pravne usluge (katego200.000,00 kuna), a što nije posebno prikazano u Sta- rija broj 21); usluge posredovanja pri zapošljavanju i pribavljanja osoba (kategorija broj 22); istražiteljske s čkom izvjeću o javnoj nabavi. usluge i usluge na području sigurnos ; osim usluga oklopnih vozila (kategorija broj 23); usluge obrazo3. Ugovori o javnim uslugama vanja i stručnog osposobljavanja (kategorija broj 24); Važeći Zakon pristupa uređenju ugovora o javnim zdravstvene i socijalne usluge (kategorija broj 25); ususlugama na tri različita načina. Naime, tri su različita luge u području rekreacije; kulture i sporta (kategorirežima prema kojima naručitelji postupaju kod nabaja broj 26) i ostale usluge (kategorija broj 27). ve usluga. To su: Sukladno članku 2. stavku 1. podtočki 2. Uredbe o • usluge izuzete od primjene Zakona objavama javne nabave (NN, br. 10/12) vrijednos • usluge iz Dodatka II. A Zakona, te europskih pragova kod nabave usluga iz Dodatka IIB • usluge iz Dodatka II. B Zakona. Zakona, koji se primjenjuju na javne naručitelje iznose Za usluge koje su izuzete od primjene Zakona (npr. 207.000,00 EUR, dok za sektorske naručitelje, sukladusluge istraživanja i razvoja – članak 10., stavak 1. no stavku 3. točki 1. istoga članka Uredbe, taj prag točka 7.; usluge koje određeni javni naručitelj pruža iznosi 414.000,00 EUR-a. Nakon pristupanja Republike temeljem isklučivog prava – članak 10., stavak 1., toč- Hrvatske Europskoj uniji na naručitelje, javne i sektorka 3.; usluge arbitraže i mirenja – članak 10., stavak ske, primjenjuju se vrijednos europskih pragova pre1., točka 5.; i sl.) naručitelji nisu obvezni, prije sklapa- računa u njihove odgovarajuće vrijednos u kunama nja ugovora o nabavi h usluga provodi postupke koje objavljuje Europska komisija u Službenom listu propisane Zakonom o javnoj nabavi. Zakon u odred- Europske unije. Sukladno Uredbi Europske komisije br. bi članka 59., stavka 4. predviđa mogućnost objave 1336/2013., od 13. prosinca 2013. promijenjeni su praprethodne obavijes o namjeri sklapanja ugovora i govi za postupke dodjele ugovora, koje se primjenjuju u slučaju ugovora, koji su izuze od primjene Zako- od 1. siječnja 2014., a za usluge iz Dodatka IIB iznosi: na. Navedena mogućnost nije i obveza naručiteljima 1.558.544 kn (za javne naručitelje) i 3.117.089,00 kuna da predmetne usluge na koje se primjenjuje ins tut (za sektorske naručitelje). Vrijednos europskih pragoizuzeća, nabavljaju sukladno Zakonu o javnoj nabavi. va dani su u iznosu bez poreza na dodanu vrijednost

Među m, ako naručitelj objavi rečenu obavijest, 4. Postupci sklapanja ugovora za usluge iz obvezan je primijeni i rok mirovanja koji iznosi 15 Dodatka II. B Zakona dana od dana objave prethodne obavijes o namjeri sklapanja ugovora. Također, Zakon u članku 150. Kod nabave usluga iz Dodatka IIB Zakona naručitelji predviđa i mogućnost ulaganja žalbe u roku od de- mogu: set dana od objave prethodne obavijes o namjeri • proves jedan od redovnih postupaka javne nasklapanja ugovora u odnosu na zakonitost sklapanja bave (otvoreni, ograničeni, pregovarački postutakvog ugovora primjenom ins tuta izuzeća. Sukladpak javne nabave, i sl.), primjenjujući sve odredbe no odredbi članka 60., stavka 6. Zakona, da naručitelj Zakona i provedbenih propisa, koje se odnose na može objavi obavijest o sklopljenom ugovoru izuzeodređeni postupak, ili tom od primjene Zakona. • proves postupak sklapanja ugovora propisan Usluge navedene u Dodatku II. A Zakona su tzv. pričlankom 44. Zakona. oritetne usluge. Na nabavu h usluga primjenjuju se Prema tome, ovisno o prirodi usluge o kojoj se radi, sve odredbe Zakona. Postupak javne nabave prioriuključujući i razinu tržišnog natjecanja u tom području, tetnih usluga ni po čemu se ne razlikuje od postupka naručitelj će se u praksi odluči za provedbu nekog od nabave robe ili radova. Dakle, ovisno o procijenjenoj redovnih postupaka javne nabave (npr. kod nabave zavrijednos usluga iz Dodatka II. A Zakona, naručitelji š tarskih usluga i sl.) ili za postupak propisan člankom su obvezni primjenjiva odgovarajuće odredbe Zako44. Zakona. Naručitelj, javni ili sektorski, je taj koji suna, za velike ili male vrijednos nabave. Za nabavu kladno članku 25. Zakona, odlučuje koji postupak javne usluga iz Dodatka II. B Zakona, osim redovnih ponabave će proves za nabavu h usluga. stupaka javne nabave propisuje poseban, fleksibilan režim nabave, sukladno članku 44. Zakona. Među na5. Početak postupka propisanog člankom vedene usluge spadaju: hotelske i restoranske uslu44. Zakona ge (kategorija broj 17); usluge željezničkog prijevoza (kategorija broj 18); usluge prijevoza vodenim puto- Ako naručitelj odluči proves postupak sklapanja vima (kategorija broj 19); prateće i pomoćne usluge ugovora za usluge iz Dodatka II. B propisan člankom

UDK 346.2

44. Zakona, tada on objavljuje zahtjev za prikupljanje ponuda na internetskim stranicama. Objavom zahtjeva za prikupljanje ponuda osigurava se transparentnost u postupanju naručitelja kod sklapanja ovakvih ugovora, te omogućuje određeno nadmetanje među gospodarskim subjek ma. Postupak započinje danom objave zahtjeva za prikupljanje ponuda na internetskim stranicama. U pravilu će to bi internetske stranice samog naručitelja, ako ih ima, odnosno internetske stranice pružatelja takvih usluga na tržištu, ako sam naručitelj ne raspolaže is ma. Također, može se radi o internetskim stranicama osnivača neke ustanove (npr. dječjeg vr ća, škole i sl.), ako takve ustanove ne raspolažu vlas m internetskim stranicama.

JAVNA NABAVA

što znači da nije obvezan, upu zahtjev za prikupljanje ponuda određenom broju (najmanje tri) gospodarskih subjekata, po vlas tom izboru. Ovisno o prirodi usluge o kojoj se radi, uključujući i razinu tržišnog natjecanja u tom području, broj gospodarskih subjekata može bi manji od tri.

6. Kada naručitelj nije obvezan objavi zahtjev za prikupljanje ponuda

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Iznimno, naručitelj nije obvezan objavi zahtjev za prikupljanje ponuda, ako je objava zahtjeva u suprotnos s posebnim propisom (npr. Zakon o javnom bilježništvu i sl.), kojim je regulirano obavljanje određenih usluga. U tom slučaju naručitelj upućuje zahtjev za prikupljanje ponuda gospodarskom suZahtjev za prikupljanje ponuda nije objava javne na- bjektu po vlas tom izboru (npr. određenom javnom bave u smislu članka 55. Zakona, kojim su u stavku 1. bilježniku, i sl.). pobrojane objave o javnoj nabavi (poziv na nadmetanje; poziv na natječaj; prethodna obavijest o namjeri Primjer iz prakse: Mišljenje središnjeg jela drsklapanja ugovora; obavijest o sklopljenim ugovori- žavne uprave nadležnog za sustav javne nabave, ma i sl.), odnosno ne objavljuje se u Elektroničkom po pitanju nabave javnobilježničkih usluga oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (dalje u tekstu: EOJN RH). Također, Uredba o objavama javne U vezi s upitom kojim se traži mišljenje o provedbi nabave, članak 4. Uredbe, (NN, br. 10/12) ne sadrži postupka sklapanja ugovora za predmet nabave: standardni obrazac zahtjeva za prikupljanje ponuda, javnobilježničke usluge, odgovoreno je kako slijedi. već is kreiraju sami naručitelji prilikom njegovog U Dodatku II. B Zakona, pod kategorijom 21, naveobjavljivanja, poštujući minimalan sadržaj zahtjeva dene su pravne usluge. Rečene usluge odnose se propisan Zakonom. U tom smislu zahtjev za priku- na referentne brojeve u Jedinstvenom rječniku javpljanje ponuda sadrži najmanje: 1. naziv naručitelja, ne nabave (CPV) od 79100000-5 do 79140000-7. 2. opis predmeta nabave i tehničke specifikacije, 3. Člankom 2. Zakona o javnom bilježništvu (NN, br. procijenjenu vrijednost nabave, 4. kriterij za odabir 78/93; 29/94; 162/98; 16/07, 75/09) određeno je ponude, 5. uvjete i zahtjeve koje ponuditelji treba- da se javnobilježnička služba sastoji u: službenom ju ispuni , ako se traži, 6. rok za dostavu ponude sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim (datum i vrijeme), 7. način dostavljanja ponuda, 8. poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se adresu na koju se ponude dostavljaju, 9. internetsku utemeljuju prava; u službenom ovjeravanju priadresu ili adresu na kojoj se može preuze dodatna vatnih isprava; u primanju na čuvanje isprava, zam novca i predmeta od vrijednos radi njihove dokumentacija, ako je potrebno, 10. kontakt osobu, predaje drugim osobama ili nadležnim jelima te broj telefona i adresu elektroničke pošte, 11. datum u obavljanju, po nalogu sudova ili drugih javnih objave zahtjeva na internetskim stranicama. jela, postupaka određenih zakonom, kao i drugih Zahtjev mora bi dostupan na internetskim strani- poslova predviđenih is m zakonom. cama najmanje 60 dana od njegove objave. Ovaj rok ne treba dovodi u vezu s rokom za dostavu ponuda Sukladno članku 3., stavku 1. Zakona o javnom propisanim člankom 44., stavkom 8. Zakona. Smisao bilježništvu javnobilježničke isprave su: isprave o pravnim poslovima i izjavama, koje su sastavili ove odredbe je transparentnost u postupanju narujavni bilježnici (javnobilježnički ak ); zapisnici o čitelja, ali i dostupnost podataka o objavljenom popravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili stupku sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka IIB, nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) za potrebe onih državnih jela kojima je to potrebno i potvrde o činjenicama, koje su posvjedočili javni (npr. Državna komisija za kontrolu postupaka javne bilježnici (javnobilježnička potvrda). nabave; Središnje jelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave; nadležno Državno odvjetniš- Navedenim nadležnos ma javnih bilježnika propisanim Zakonom o javnom bilježništvu odgovaraju tvo i sl.). sljedeće CPV-oznake i opis usluga iz Dodatka II. B Istodobno s objavljivanjem zahtjeva za prikupljanje Zakona: ponuda na internetskim stranicama naručitelj može,

JAVNA NABAVA

• 79130000-4 Usluge pravnog dokumen ranja i ovjeravanja • 79131000-1 Usluge dokumen ranja • 79132000-8 Usluge ovjeravanja. S druge strane, Zakon o javnoj nabavi u članku 43. stavku 3. propisuje da za sklapanje ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B javni naručitelji provode jedan od postupaka javne nabave ili postupak opisan u članku 44. istoga Zakona. Za sve usluge iz Dodatka II. B Zakona, pa tako i za nabavu javnobilježničkih usluga, naručitelji mogu proves postupak javne nabave propisan člankom 44. Zakona. U tom smislu naručitelj nije obvezan objavi zahtjev za prikupljanje ponuda, ako je to u suprotnos s posebnim propisom ili pravilima kojima je regulirano obavljanje određenih usluga. Temeljem svega navedenoga, proizlazi da prilikom nabave javnobilježničkih usluga naručitelji mogu postupi sukladno članku 44. stavku 5. Zakona. Pa u tom slučaju, naručitelji:

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

• Upućuju zahtjev za prikupljanje ponuda za nabavu javnobilježničkih usluga, pri čemu broj javnih bilježnika kojima se upućuje zahtjev može bi manji od tri, tj. zahtjev se može upu i samo jednom javnom bilježniku. • Nisu obvezni objavi zahtjev za prikupljanje ponuda na internetskim stranicama.

UDK 346.2

bitno drugačijim od položaja gospodarskih djelatnos na tržištu, čime se ono izdvaja od pravila koja vladaju u gospodarstvu u kojem je profit, s poš vanjem ustavnih načela i prava, osnovni cilj. Uvažavajući mišljenje Hrvatske odvjetničke komore Uprava za sustav javne nabave je zauzela stav da naručitelji mogu za nabavu odvjetničkih usluga, a s obzirom na njihovu prirodu, uključujući i razinu tržišnog natjecanja u području pružanja h usluga, primijeni članak 44., stavak 5. Zakona. U tom slučaju, naručitelji mogu postupi sukladno članku 44., stavcima 2., 3. i 4. Zakona, dakle: • nisu obvezni objavi zahtjev za prikupljanje ponuda na internetskim stranicama, i • upućuju zahtjev za prikupljanje ponuda za pravne usluge, pri čemu broj odvjetnika kojima se upućuje zahtjev može bi manji od tri, tj. zahtjev se može upu i samo jednom odvjetniku. Naručitelji na opisani način, smiju nabavlja samo usluge, koje odvjetnici kao oblike pravne pomoći pružaju temeljem Zakona o odvjetništvu, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika: davanje pravnih savjeta i mišljenja; sastavljanje isprava (ugovori, oporuke, izjave i dr.); sastavljanje tužbi, žalbi prijedloga, zahtjeva, molbi, izvanrednih pravnih lijekova i drugih podnesaka i zastupanje stranaka.

Nova Direk va Europskog parlamenta i Vijeća 2014/24/EU, koja regulira postupke javne nabave u klasičnom sektoru, u članku 10. (Posebna izuzeća za ugovore o uslugama), u točki d-iv.), propisuje da se ona ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi pravnih usluga, i to: usluge ovjeravanja i cer ficiranja dokumenata koje moraju pruži javni bilježnici. Dakle, javnobilježničke usluge, koje naručitelji prema važećem Zakonu, u pravilu nabavljaju provedbom postupka sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka IIB Zakona (Usluge pravnog dokumen ranja i ovjeravanja), propisanog člankom 44., stavkom 5. Zakona, nakon transpozicije navedenih odredbi Direk ve u nacionalno zakonodavstvo, bit će izuzete od primjene Zakona o javnoj nabavi.

7. Nabava odvjetničkih usluga, kao pravnih usluga u smislu Dodatka II. B Zakona Hrvatska odvjetnička komora je sukladno Rješenju Ustavnog suda RH U-I-23/1999. od 20.04.2000., zauzela stav da odvjetnička djelatnost ne predstavlja gospodarsku djelatnost i ne može zbog svojih specifičnos bi podvrgnuta tržišnim zakonitos ma, te da specifična pravila struke položaj odvjetništva čine

Nova Direk va Europskog parlamenta i Vijeća 2014/24/EU, također, u članku 10. (Posebna izuzeća za ugovore o uslugama), u točki d – i.) propisuje da se ona ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi pravnih usluga, i to na: a) pravno zastupanje stranke od strane odvjetnika u: arbitraži ili mirenju u državi članici, trećoj zemlji, ili pred instancom međunarod-

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

ne arbitraže ili instancom za mirenje; ili, u sudskom postupku pred sudovima ili jelima javne vlas u državi članici ili trećoj zemlji ili pred međunarodnim sudom; b) pravno savjetovanje koje odvjetnik pruža jekom pripreme bilo kojeg od navedenih postupaka. Dakle, odvjetničke usluge koje naručitelji prema važećem Zakonu nabavljaju provedbom nekog od redovnih postupaka ili primjenom postupka sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka II. B Zakona, propisanog člankom 44. Zakona, nakon transpozicije navedenih odredbi Direk ve 2014/24/EU u nacionalno zakonodavstvo, bit će izuzete od primjene Zakona o javnoj nabavi.

odredi i uvjete sposobnos koje ponuditelji moraju ispunjava (upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar države sjedišta gospodarskog subjekta). Također, ako natjecatelj ili ponuditelj mora posjedova određeno ovlaštenje ili kako bi mogao izvrši određeni ugovor u državi njegova sjedišta, naručitelj može, ali nije obvezan, od njega traži da dokaže posjedovanje važećeg ovlaštenja ili članstva, kako bi mogao izvrši ugovor ili dio ugovora, za sebe ili podizvoditelja (različite suglasnos , ovlaštenja ili dozvole).

U odnosu na razloge za isključenje ponuditelja i uvjete sposobnos ponuditelja, Zakon je stavio na dispoziciju samom naručitelju, da odluči hoće li postavlja navedene uvjete. U praksi, kad provode ovaj postupak sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka II. B Zakona, naručitelji često, ovisno o samom predmetu nabave, određuju barem određene minimalne uvjete (primjerice: u vezi s nekažnjavanošću; plaćanjem dospjelih poreznih obveza i doprinosa, pravnom i poslovnom sposobnošću i sl.). Dakle, naručitelj kada provodi postupak propisan člankom 44. Zakona, može, ali nije obvezan u zahtjevu za prikupljanje ponuda odredi razloge za isključenje ponuditelja (izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za jedno ili više u Zakonu pobrojanih kaznenih djela, kao što su: prijevara u gospodarskom poslovanju, zlouporaba u postupku javne nabave, primanje mita u gospodarskom poslovanju, davanje mita u gospodarskom poslovanju, zlouporaba u postupku javne nabave, zlouporaba položaja i ovlas , i sl; neplaćeni porezi i doprinosi; lažni podaci u dostavljenim dokumen ma).

javne nabave, nakon njihove transpozicije u nacionalna zakonodavstva, značajno će pojednostavi i ubrza provedbu postupaka javne nabave, smanji administra vo opterećenje, ali i smanji troškove sudjelovanja gospodarskih subjekata u njima.

Primjerice: Odobrenje za obavljanje djelatnos privatne zaš te, izdano od Ministarstva unutarnjih poslova, sukladno Zakonu o privatnoj zaš , 8. Razlozi isključenja i uvje sposobnos u postupku nabave usluge tjelesne zaš te osoba i S obzirom na to da i direk ve Europske unije propi- imovine. suju blaži režim kod nabave usluga iz Dodatka II. B Treba reći da ovakav pristup zakonodavca, u odnosu Zakona, hrvatski Zakon o javnoj nabavi je, osim mo- na određivanje razloga isključenja, odnosno uvjeta gućnos korištenja redovnih postupaka javne naba- sposobnos ponuditelja u postupku sukladno članve, propisao za naručitelje i mogućnost provedbe jed- ku 44. Zakona, korespondira s određenim rješenjima nostavnije procedure sklapanja ugovora za navedene koja promoviraju nove direk ve EU u području javne usluge. Zakon je prvenstveno propisao uvjete u vezi nabave. U tom smislu Direk va Europskog parlamens osiguranjem odgovarajuće razine transparentnos , ta i Vijeća 2014/24/EU, koja regulira postupke javne koju naručitelji moraju osigura , sukladno direk va- nabave u klasičnom sektoru, predviđa Europski jema (ovisno o razini tržišnog natjecanja u pojedinom dinstveni dokument o nabavi natjecatelja odnosno području), ako naručitelj provodi postupak propisan ponuditelja (ESPD, engl. European Single Procurement člankom 44. Zakona, a ne neki od redovnih postupa- Document). Rješenje koje donose nove direk ve u ka javne nabave. vezi s načinom dokazivanja sposobnos u postupku

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

a) da nije u nekoj od situacija u kojima se gospodarski subjek moraju ili mogu isključi (npr. kažnjavanost; neplaćeni porezi; stečaj i sl.) b) da zadovoljava kriterije za izbor (povezano sa sposobnos izvršenja ugovora – pravnu i poslovnu; financijsku; tehničku i stručnu) c) gdje je primjenjivo, da ispunjava objek vna pravila i kriterije u vezi sa smanjivanjem broja gospodarskih subjekata, koji će sudjelova u 2. stupnju ograničenog postupka; pregovaračkog postupka s prethodnom objavom i sl.).

Naručitelj također može, ali nije obvezan naves i ostale razloge isključenja ponuditelja iz postupka javne nabave (stečaj, likvidacija, profesionalni propust i sl.). Isto tako, naručitelj može, ali nije obvezan

Dakle, rješenje koje donosi nova Direk va Europskog parlamenta i Vijeća broj 2014/24/EU, obvezuje naručitelja da u vrijeme podnošenja zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda prihva Europski jedinstveni dokument o nabavi, koji se sastoji od ažurirane osobne izjave kao preliminarnog dokaza, umjesto potvrda (cer fikata) koje izdaju jela javne vlas ili treće osobe, a koji potvrđuju da određeni gospodarski subjekt ispunjava sljedeće uvjete, i to:

JAVNA NABAVA

Od najpovoljnijeg ponuditelja kojemu će bi dodijeljen ugovor ili okvirni sporazum, naručitelj će prije sklapanja ugovora zah jeva da mu stavi na raspolaganje relevantne dokaze, a ako is to ne učini, do sklapanja ugovora/okvirnog sporazuma ne bi došlo. Ovdje je potrebno napomenu da, iako Zakon o javnoj nabavi ne obvezuje naručitelja koji nabavlja određene usluge iz Dodatka II. B prema proceduri iz članka 44. Zakona, da u zahtjevu za prikupljanje ponuda određuje uvjete iz članaka od 67. do 74. Zakona (razlozi isključenja i uvje sposobnos ponuditelja), svakako je preporučljivo da naručitelj uzme u obzir odredbe posebnih propisa, kojima je regulirano obavljanje određene djelatnos , te sukladno zahtjevima iz posebnih propisa propiše odgovarajuće uvjete sposobnos za ponuditelje (npr. Odobrenje nadležnog jela za obavljanje djelatnos privatne zaš te i sl.).

UDK 346.2

za nabavu usluga iz Dodatka IIB sukladno postupku propisanom u članku 44. Zakona, mogu, ali nisu obvezni javno otvori ponude, kao što je to slučaj, primjerice u otvorenom, ograničenom i pregovaračkom postupku s prethodnom objavom. Sadržaj Zapisnika o javnom otvaranju ponuda propisuje Uredba o načinu izrade i postupanje s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (čl. 23.).

10. Postupak pregleda i ocjene ponuda

Nakon otvaranja ponuda naručitelj pregledava i ocjenuje ponude na temelju uvjeta iz zahtjeva za prikupljanje ponuda i dodatne dokumentacije, ako su traženi. Pregled i ocjena ponuda tajni su do donošenja odluke o odabiru ili poništenju. U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj može zatraži objašnjenjenje neuobičajeno niske cijene ponude ili neuobiOsim obveze poš vanja posebnih propisa kojima je čajeno niske pojedine jedinične cijene, ako dovode u regulirano obavljanje neke usluge iz Dodatka II. B Za- sumnju mogućnost pružanja usluge, koja je predmet kona, često je iz prak čnih razloga, primjerice radi nabave. mogućnos odabira najpovoljnije ponude sposobnog ponuditelja, potrebno u zahtjevu za prikupljanje ponuda naves : uvjete i zahtjeve koje ponuditelji trebaju ispuni (npr. da je ponuditelj registriran za obavljanje djelatnos povezane s predmetom nabave; da ima odgovarajuće ovlaštenje za obavljanje navedene djelatnos ; odredi određene minimalne tehničke uvjete u vezi s predmetom nabave i sl.).

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

9. Postupak otvaranja ponuda

Rok za dostavu ponuda ne smije bi kraći od 15 dana od dana upućivanja odnosno objavljivanja zahtjeva za prikupljanje ponuda. Navedeni minimalni rok je is i kod nabave male vrijednos i kod nabave velike vrijednos . To je minimalni rok za dostavu ponuda kojeg određuje Zakon, dok rok za dostavu ponuda u određenom slučaju može bi i dulji od minimalnog zakonskog roka, ako je to potrebno za pripremu (izradu) i dostavu ponuda. Rokovi za dostavu ponuda određuju se na način da se utvrdi točan datum i vrijeme do kojeg se ponude mogu pravodobno dostavi . Prilikom određivanja rokova za dostavu ponuda, naručitelj mora posebno uze u obzir složenost predmeta nabave i vrijeme potrebno za izradu ponuda, poštujući minimalne rokove određene Zakonom.

U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj može, kao i u redovnim postupcima javne nabave, u primjerenom roku, koji ne smije bi kraći od pet ni dulji od 15 dana od dana dostave zahtjeva, pozva ponuditelje da pojasne ili upotpune dokumente koje su predali sukladno člancima od 67. do 74. Zakona, ako su is bili traženi. Pojašnjenje ili upotpunjavanje dokumenata smije se odnosi samo na pogreške, nedostatke ili nejasnoće koji su uklonjivi. Pogreškama, nedostacima ili nejasnoćama, sukladno članku 92., stavku 2. Zakona, smatraju se dokumen koji jesu ili se čine nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške Za ponuditelje koji sudjeluju u postupku sklapanja ili nedostaju. ugovora za usluge iz Dodatka II. B važno je ponudu za Također, naručitelj može u primjerenom roku koji ne predmetne usluge sastavi tako da udovoljava svim smije bi kraći od pet ni duži od 10 dana od dana uvje ma i zahtjevima navedenim u zahtjevu za pri- dostave zahtjeva, od ponuditelja zatraži da pojasne kupljanje ponuda, ako ih ima, kao i opisu predmeta pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi nabave (propisanim tehničkim specifikacijama), te na ponuđeni predmet nabave. Pojašnjenje ne smije istu dostavi najkasnije do vremena određenog za rezul ra izmjenom ponude. Naručitelj izrađuje Zadostavu ponuda. Naručitelji, kada provode postupak pisnik o pregledu i ocjeni ponuda te odabire najpo-

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

primijeni rok mirovanja, koji iznosi 15/10 dana. Početak roka mirovanja računa se od prvoga sljedećeg dana nakon dana objave prethodne obavijes o namjeri sklapanja ugovora. U slučaju sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka II. B, naručitelj je obvezan u pret11. Objava prethodne obavijes o namjeri hodnoj obavijes o namjeri sklapanja ugovora, ako istu objavljuje, naves obrazloženje razloga sklapanja sklapanja ugovora takvog ugovora. (Dodatak V.H, toč. 4b). U tom smislu Prethodna obavijest o namjeri sklapanja ugovora je sadržaj obrazloženja odnosit će se prvenstveno na jedan od standardnih obrazaca (standardni obrazac činjenicu, da se zaista radi o uslugama iz Dodatka br. 15) za objave javne nabave, propisanih Uredbom II. B. o objavama javne nabave, koja propisuje izgled i sadržaj standardnih obrazaca za objave javne nabave, 14. Žalbeni rokovi te način i uvjete njihova objavljivanja. Sadržaj prethodne obavijes o namjeri sklapanja ugovora za uslu- U postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama iz ge iz Dodatka II. B propisan je Dodatkom V.H Zakona. Dodatka II. B velike vrijednos , žalba se izjavljuje u Nakon odabira ponude naručitelj može, ali nije obve- roku 10 dana, odnosno u postupku nabave male vrizan objavi prethodnu obavijest o namjeri sklapanja jednos u roku pet dana, i to od dana objave pretugovora. Ako naručitelj objavi prethodnu obavijest hodne obavijes o namjeri sklapanja ugovora u odnosu na sadržaj zahtjeva za prikupljanje ponuda i o namjeri sklapanja ugovora dan objave obavijes ima učinak dostave odluke o odabiru. Naručitelj je dodatne dokumentacije, ako postoji, postupak preobvezan primijeni rok mirovanja, koji iznosi 15 dana gleda, ocjene i odabira ponuda. Kada naručitelj nije kod nabave velike vrijednos odnosno 10 dana kod objavio prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugonabave male vrijednos od dana objave prethodne vora, žalba se izjavljuje u roku 10 dana u postupku veobavijes o namjeri sklapanja ugovora. Početak roka like vrijednos odnosno u roku pet dana u postupku mirovanja računa se od prvoga sljedećeg dana nakon nabave male vrijednos , i to od dana primitka odluke dana objave prethodne obavijes o namjeri sklapanja o odabiru ili poništenju u odnosu na sadržaj zahtjeva za prikupljanje ponuda i dodatne dokumentaciugovora. je, ako postoji, postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda odnosno razloge poništenja. U slučaju kada 12. Dostava odluke o odabiru nije objavljen zahtjev za prikupljanje ponuda ni pretAko naručitelj ne objavi prethodnu obavijest odluku hodna obavijest o namjeri sklapanja ugovora, žalba o odabiru dostavlja ponuditeljima s preslikom zapi- se izjavljuje u roku 30 dana od dana objave obavijes snika o pregledu i ocjeni ponuda, na dokaziv način o sklopljenom ugovoru u odnosu na odabir postupka. (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava i sl.). Naručitelj je 15. Obavijest o sklopljenim ugovorima također obvezan primijeni rok mirovanja koji iznosi 15 dana kod nabave velike vrijednos , odnosno 10 U slučaju ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B dana kod nabave male vrijednos od dana dostave Zakona naručitelj mora objavi obavijest o sklopljeodluke o odabiru. Početak roka mirovanja računa se nim ugovorima u Elektroničkom oglasniku javne naod prvoga sljedećeg dana nakon dana dostave odluke bave Republike Hrvatske, ali u obavijes navodi slaže li se s njezinim objavljivanjem. Naručitelj također u o odabiru. obavijes o sklopljenom ugovoru navodi obrazloženje sklapanja takvog ugovora (Dodatak V. D, toč. 13. Rok mirovanja 14.b). Rok mirovanja je rok u kojem naručitelj ne smije sklopi ugovor. Odluka o odabiru postaje izvršna nakon Primjer iz prakse: Naručitelj, Grad X, objavio je na proteka roka mirovanja i nastaje ugovor o javnoj svojim internetskim stranicama 27. srpnja 2012. nabavi. Rok mirovanja ne primjenjuje se, ako je u godine zahtjev za prikupljanje ponuda u postuppostupku sklapanja ugovora o javnim uslugama iz ku sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka II. B Dodatka IIB sudjelovao samo jedan ponuditelj, čija Zakona, za predmet nabave: usluge dobrovoljnog je ponuda ujedno i odabrana. U tom slučaju odluka zdravstvenog osiguranja za jednogodišnje razo odabiru postaje izvršna dostavom ponuditelju (što doblje. znači da u trenutku njene izvršnos nastaje ugovor o javnoj nabavi). Kada javni naručitelj objavi prethod- Na navedeni zahtjev za prikupljanje ponuda žalbu nu obavijest o namjeri sklapanja ugovora, obvezan je Državnoj komisiji, dana 3. kolovoza 2012. godine, voljniju ponudu sukladno kriteriju za odabir ponude. Sadržaj Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda također je propisan Uredbom o načinu izrade i postupanje s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (čl. 23.).

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

JAVNA NABAVA

izjavio je žalitelj Y. Žalitelj u žalbi u bitnome navodi da usluge, koje su predmet nabave nisu usluge iz Dodatka II. B, već iz Dodatka II. A Zakona, pa je stoga naručitelj izabrao pogrešan postupak nabave. Dana 20. kolovoza 2012. godine Državna komisija je zaprimila podnesak naručitelja u kojem se navodi da u predmetnom postupku nije objavljena prethodna obavijest o namjeri sklapanja ugovora. Isto tako, budući da je žalitelj žalbu izjavio 3. kolovoza 2012. godine, naručitelj do dana izjavljivanja žalbe nije mogao donije ni odluku o odabiru, a naručitelj ni žalitelj nisu Državnoj komisiji podnijeli dokaz o eventualnom donošenju odluke o poništenju. Slijedom navedenoga (izjavljivanjem žalbe na zahtjev za prikupljanje ponuda), žalitelj nije izjavio žalbu sukladno odredbama Zakona. Stoga je sukladno odredbi članka 164., stavka 1. točke 2. Zakona žalba odbačena. Primjer iz prakse: Je li valjana ponuda odabranog ponuditelja, koji nije dostavio popis ugovora o uslugama koji je naručitelj tražio u Zahtjevu za prikupljanje ponuda?

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Naručitelj je objavio na vlas m Internet stranicama Zahtjev za prikupljanje ponuda, sukladno odredbi članka 44. Zakona o javnoj nabavi, za nabavu usluge pohrane i distribucije cjepiva za provedbu programa obveznog cijepljenja i imunizacije, seroprofilakse, i kemoprofilakse. Između tri pris gle ponude, koje je naručitelj ocijenio valjanima, naručitelj je Odlukom o odabiru odabrao ponudu tvrtke XY d. o. o. Zagreb. Na Odluku o odabiru pravodobno je žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave izjavio a naručitelju istodobno dostavio žalitelj X d. o. o. Zagreb. Žalitelj između ostaloga navodi da je naručitelj tražio popis ugovora koji odabrani ponuditelj nije dostavio već je samo priložio potvrde o uredno ispunjenim ugovorima.

Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda Državna komisija je utvrdila da je točkom 4.2.1. Zahtjeva za prikupljanje ponuda propisano je da su ponuditelji dužni kao dokaz tehničke i stručne sposobnos dostavi dokaz o uredno ispunjenim ugovorima. Propisano je da se dokaz dostavlja u obliku popisa ugovora o uslugama izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i jekom tri godine koje prethode toj godini. Popis ugovora sadrži iznos, datum pružene usluge i naziv druge ugovorne strane. Ako je druga ugovorna strana privatni subjekt, popis kao dokaz o uredno pruženoj usluzi sadrži ili mu se prilaže potvrda tog subjekta,

UDK 346.2

a u nedostatku iste vrijedi izjava gospodarskog subjekta uz dokaz da je potvrda zatražena. Nadalje, propisano je da ponuditelj prilaže popis najmanje dva ugovora izvršena u posljednje tri godine koji se odnose na pružanje istovrsnih ili sličnih usluga s navedenim iznosom datumom pružene usluge te nazivom druge ugovorne strane. Na stranici ponude broj 20/46 odabrani ponuditelj je dostavio potvrdu o uredno izvršenim ugovorima (za tri ugovora), izdanu od druge ugovorne strane Merck Sharp&Dohme d. o. o. Zagreb, te na stranici broj 22/46 vlas tu izjavu ponuditelja da je od tvrtki Pfizer H.C.P. Corpora on i Sanoli Pasteur S.A. zatražio potvrde o izvršenju ugovora, o distribuciji 2011., 2012. i 2013. godine, kao i dva nacrta potvrda od navedenih tvrtki koji nisu ovjereni od druge ugovorne strane. Među m, odabrani ponuditelj nije u ponudi dostavio popis ugovora, kako je traženo točkom 4.2.1. Zahtjeva za prikupljanje ponuda, te s obzirom na to da je postupak javne nabave strogo formalan, predmetni žalbeni navod žalitelja je ocijenjen osnovanim. Primjer iz prakse: Smije li ponuditelj prilikom izrade ponude za usluge iz Dodatka II. B Zakona o javnoj nabavi mijenja propisani tekst Zahtjeva za prikupljanje ponuda? Naručitelj je 28. veljače 2014. godine objavio na vlas m internetskim stranicama Zahtjev za prikupljanje ponuda, sukladno odredbi članka 44. Zakona o javnoj nabavi, za nabavu usluge pohrane i distribucije cjepiva za provedbu programa obveznog cijepljenja i imunizacije, seroprofilakse, i kemoprofilakse za posebneskupine stanovništva i pojedinaca pod povećanim rizikom. Između tri pris gle ponude, koje je naručitelj ocijenio valjanima, naručitelj je Odlukom o odabiru od 17. travnja, odabrao ponudu tvrtke XY d. o. o. Zagreb. Na Odluku o odabiru pravodobno je žalbu Državnoj komisiji 23. travnja 2014. izjavio a naručitelju istodobno dostavio žalitelj X d. o. o. Zagreb. Žalitelj između ostaloga navodi da je naručitelj u točki 5.2 zahtjeva za prikupljanje ponuda propisao da se propisani tekst Zahtjeva ne smije mijenja i nadopunjava . Tvrdi da je odabrani ponuditelj u troškovniku, u drugom stupcu maksimalni volumen u sekundarnom pakiranju u litrama, nadopisao broj 305.000, čime je mijenjao sadržaj stupca pretvarajući ga u volumen prema transportnom pakiranju. Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda Državna komisija je utvrdila da je sastavni dio Zahtjeva i dio III Troškovnik, te je utvrdila da se is sastoji

UDK 346.2

od če ri stupca, i to: količina 150.000 litara; maksimalni volumen cjepiva u sekundarnom pakiranju Lit; jedinična cijena bez PDV-a i cijena za količinu. Dakle, naručitelj je odredio u prvom stupcu Troškovnika količinu i to 150.000 litara, te je odredio da je maksimalni volumen cjepiva u sekundarnom pakiranju u litrama (Lit), dok je na ponuditeljima da iskažu jediničnu cijenu bez PDV-a i cijenu za količinu. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je is na stranici br. 28/46 ponude priložio popunjeni Troškovnik, u kojem je iskazao jediničnu cijenu, no pored navedenoga u stupcu maksimalni volumen u sekundarnom pakiranju u litrama, pored riječi Lit., nadopisao je broj 305.000. S obzirom na to da je točkom 5.2. Zahtjeva za prikupljanje ponuda propisan način izrade ponude, a kojom točkom je naručitelj između ostaloga propisao da se propisani tekst Zahtjeva za prikupljanje ponuda ne smije mijenja i nadopunjava (a što je sukladno odredbama članka 87., stavka 1. i 3. Zakona, kojima je propisano da se pri izradi ponude ponuditelj mora pridržava zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje, te da pri izradi ponude ponuditelj ne smije mijenja i nadopunjava tekst dokumentacije za nadmetanje), Državna komisija je procijenila da je odabrani ponuditelj samoinicijavno nadopisao broj 305.000 u stupcu maksimalni volumen u sekundarnom pakiranju u litrama, s čime je nadopunio Troškovnik te postupio pro vno točki 5.2 Zahtjeva za prikupljanje ponuda. Slijedom navedenoga žalbeni navod je osnovan, pa je shodno tome Državna komisija poniš la pobijanu Odluku o odabiru u postupku nabave usluga iz Dodatka II. B Zakona.

JAVNA NABAVA

ge i usluge povezane s kulturom, Usluge obaveznog socijalnog osiguranja, Usluge povezane s naknadom, Vjerske usluge, Druge usluge zajednice, društvene i osobne usluge, uključujući usluge sindikata, poli čkih organizacija, udruženja mladih i drugih organizacija s članstvom, Hotelijerske i ugos teljske usluge, Pravne usluge, u mjeri u kojoj one nisu isključene na temelju članka 10. točke (d), Druge administra vne usluge i državne usluge, Zatvorske usluge, usluge javne sigurnos i spasilačke usluge u mjeri u kojoj one nisu isključene na temelju članka 10. točke (h), Istražiteljske usluge i usluge u području sigurnos , Međunarodne usluge, Poštanske usluge, te Razne usluge. U načelu, sve usluge koje nabavljaju naručitelji, treba nabavlja u skladu s is m pravilima, bez obzira na njihov predmet. Iznimka je, ipak, napravljena s obzirom na takozvane društvene usluge i druge posebne usluge. Društvene i druge posebne usluge, koje su navedene u Prilogu XIV. klasične direk ve odnosno u Prilogu XVII sektorske direk ve uređene su posebnim pravilima navedenim u člancima 74. – 76. klasične Direk ve, odnosno člancima 91. do 93. sektorske Direk ve. Za razliku od popisa tzv. neprioritetnih usluga prema Direk vi 2004/18, tj. usluga iz Dodatka II. B Zakona, popis Društvenih i drugih posebnih usluga je iscrpan (ne postoji kategorija drugih usluga, koja bi obuhva la sve usluge koje nisu navedene na drugom mjestu). Režim dodjele h ugovora po novim direk vama fleksibiliniji je od dodjele ugovora tzv. neprioritetnih usluga (posebice, granična vrijednost iznad koje takva pravila imaju rezultata puno je veća) ali, ipak, zahtjevniji je od režima iz Direk ve 2004/18, koji određuje dodjelu neprioritetnih usluga.

17. Ograničena prekogranična dimenzija Društvenih i drugih posebnih usluga

Ugovori za usluge osobama čija vrijednost prelazi Zdravstvene, društvene i povezane usluge, Admini- taj prag trebali bi bi u skladu s načelom transpastra vne, društvene, obrazovne, zdravstvene uslu- rentnos na razini Unije. S obzirom na važnost kul-

Prema novim direk vama EU, sve usluge su podložne punoj primjeni pravila direk va. Uklonjena je razlika između tzv. prioritetnih usluga (usluga iz Dodatka A) i tzv. ne-prioritetnih usluga (usluga iz Dodatka IIB) i uveden je novi tzv. light-touch režim, ali samo za Društvene i druge posebne usluge, čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 750.000,00 EUR. U Društvene i druge posebne usluge, koje propisuju nove direk ve EU, i to: Prilog XIV klasične direk ve i Prilog XVII sektorske direk ve (a obuhvaćaju u velikoj mjeri usluge koje su pobrojane u Dodatku II. B važećeg Zakona o javnoj nabavi), spadaju:

tvenih, zdravstvenih ili obrazovnih usluga. Te usluge pružaju se u određenom kontekstu, koji se znatno razlikuje među pojedinim državama članicama zbog različi h tradicija u kulturama. Stoga države članice EU trebaju uspostavi poseban sustav za javne ugovore za te usluge, čiji je prag viši od onog koji se primjenjuje na druge usluge. Usluge osobama u vrijednos ispod tog praga najčešće neće bi od interesa pružateljima iz drugih država članica, osim ako postoje konkretne naznake, koje dokazuju suprotno, poput financiranja Unije namijenjenog prekograničnim projek ma.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

16. Osvrt na novo uređenje nabave usluga Društvene i druge posebne usluge su ograničenih prema novim direk vama o javnoj prekograničnih dimenzija, pogotovo usluge koje su nabavi poznate kao usluge osobama, poput određenih druš-

JAVNA NABAVA

turološkog konteksta te osjetljivost h usluga, državama članicama omogućava se diskrecija po pitanju organizacije izbora pružatelja usluge, na način koji one smatraju najprikladnijim. Pravila Direk ve uzimaju u obzir taj impera v te uvjetuju samo poštovanje osnovnih načela transparentnos i jednakog postupanja te osiguravanja da javni naručitelji imaju mogućnost primjene posebnih kriterija kvalitete pri odabiru pružatelja usluga. Države članice i državna jela imaju slobodu da sami pružaju te usluge ili da organiziraju društvene usluge na način koji ne podrazumijeva sklapanje javnih ugovora. Na primjer, financiranjem takvih usluga ili izdavanjem dozvola ili dodjelom ovlaštenja svim gospodarskim subjek ma koji ispunjavaju uvjete koje je unaprijed odredio javni naručitelj, bez ograničenja ili kvota, pod uvjetom da takav sustav dozvoljava dovoljnu mjeru oglašavanja i da je u skladu s načelima transparentnos i zabrane diskriminacije.

18. Dodjela ugovora za društvene i druge posebne usluge Prema važećem Zakonu o javnoj nabavi, sukladno članku 43. stavku 1. za sklapanje ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B javni naručitelji provode jedan od (redovnih) postupaka javne nabave (otvoreni, ograničeni, i sl.) ili postupak opisan u članku 44. Zakona. Naručitelji, dakle, mogu na Zakonu potpuno utemeljeno, proves postupak propisan člankom 44. Zakona, neovisno o procijenjenoj vrijednos nabave. Prema novom uređenju nabave društvenih i drugih posebnih usluge navedene usluge naručitelji će, ako je vrijednost ugovora jednaka ili veća 750.000,00 EUR-a (europski prag), dodjeljiva na sljedeći način:

objave, sukladno članku 32. Direk ve, dakle, u slučaju kada su ostvarene zakonske pretpostavke za primjenu tog postupka, npr iz razloga žurnos , i sl.), ili (b) po prethodnoj informacijskoj obavijes . 2. Naručitelji koji su dodijelili javni ugovor za Društvene i druge posebne usluge objavljuju rezultate postupka nabave obavijes ma o dodjeli ugovora, na standardnom obrascu kojeg utvrđuje Europska komisija provedbenim ak ma. Navedene objave objavljuju se u Službenom listu EU.

19. Načela dodjele ugovora Države članice trebaju predvidje nacionalna pravila za dodjelu ugovora za društvene i druge posebne usluge navedene u Prilogu XIV i Prilogu XVII, s poš vanjem načela transparentnos i jednakog tretmana prema svim gospodarskim subjek ma. One imaju slobodu odredi postupovna pravila, koja će se primjenjiva , ako ta pravila omogućuju naručiteljima da uzmu u obzir posebnos do čnih usluga. U slučaju javnih ugovora iznad određene vrijednos , države članice propisuju odredbe za koordinaciju postupaka nacionalne nabave, kako bi se osiguralo da ta načela ostvaruju prak čni učinak te da se pri javnoj nabavi po če tržišno natjecanje. S obzirom na to da dodjela javnih ugovora od strane ili u ime nadležnih jela država članica, neovisno o njihovoj vrijednos , mora bi u skladu s načelima Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), pogotovo s načelom slobodnog kretanja robe, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga, kao i s načelima koja iz toga proizlaze, poput načela jednakog postupanja, zabrane diskriminacije, međusobnog priznavanja, proporcionalnos i transparentnos , države članice, također i prilikom dodjele ugovora za predmetne usluge ispod europskog praga, trebaju poš va navedena načela, ali nemaju obvezu objavljiva svoju namjeru o nabavi h usluga u Službenom listu Europske unije.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

1. Naručitelji koji namjeravaju dodijeli javni ugovor za navedene usluge objavljuju svoju namjeru (Poziv) na standardnom obrascu, koji utvrđuje Europska komisija, na jedan od sljedećih načina,: (a) obavijes ma o nadmetanju (osim u slučaju provedbe pregovaračkog postupka bez prethodne

UDK 346.2

JAVNA NABAVA U KOMUNALNIM GOSPODARSTVIMA Zagreb, hotel Palace, 4. prosinac 2014., 8 nastavnih sa , s početkom u 9:00 sa Komunalna gospodarstva pružaju komunalne usluge od interesa za fizičke i pravne osobe, financiranje gradnje i održavanja objekata te uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području lokalne jedinice; a njihovo djelovanje uređeno je Zakonom o komunalno gospodarstvu kao čelnim zakonodavnim okvirom. U području javne nabave, komunalna gospodarstva veoma su specifična, ako uzmemo u obzir da se pojavljuju u ulozi javnih naručitelja, ulozi sektorskog naručitelja, ali i u ulozi ponuditelja. Ovim programom obradit će se specifične nabave komunalnih gospodarstava te praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Detaljan program pročitajte na stranici broj 10 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

Primjena Zakona o javnoj nabavi – odgovori na neka pitanja Pripremio: Zoran Vuić * Nastavljajući praksu objavljivanja odgovora kompetentnih stručnjaka na vaša pitanja, u ovom smo broju, odabrali veći broj odgovora za koje ste u prethodnom razdoblju pokazali interes.

te da je da je subjekt koji namjerava nabavi usluge, naručitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi. Isto tako je činjenica da se spomenu studentski centri u smislu istog Zakona smatraju javnim naručiteljem.

Imajući u vidu okolnost da poslove posredovanja pri zapošljavanju redovi h studenata smiju obavlja samo studentski centri sveučilišta i veleučilišta, odnosno ne mogu ih obavlja drugi subjek kao primjerice trgovačka društva ili druge pravne osobe izvan Sagledavajući Pravilnik o posredovanju pri zapošlja- sustava visokog obrazovanja, izvodi se zaključak da vanju redovi h studenata (NN br. 16/96, 125/97, se radi o isključivom pravu koje imaju samo centri, 123/03, 37/06, 59/07 i 30/08), iz odredbe članka 1. a koje ima nesumnjivo znatan utjecaj na mogućnost drugih subjekata da obavljaju tu djelatnost. istog Pravilnika vidljivo je da su za poslove posredovanja pri zapošljavanju redovi h studenata ovlašteni, Slijedom iznesenoga, u konkretnom predmetu u vezi odnosno da usluge posredništva, naglašavajući da se s pitanjima ugovora o uslugama posredovanja pri radi samo o redovi m studen ma, mogu obavlja is- zapošljavanju redovi h studenata, koji se sklapa sa ključivo studentski centri pojedinih sveučilišta odno- studentskim centrom, proizlazi da se radi o slučaju iz sno veleučilišta, a evidentno na temelju teritorijalnog članka 10,. stavka 1., točke 3. (za javne naručitelje), načela prema smještaju h visokoobrazovnih usta- odnosno za sektorske naručitelje iz članka 10., stavnova. Studentski centri su pravne osobe – ustanove, ka 2., točke 3. Zakona o javnoj nabavi, koji se odnosi čiji su osnivači sveučilišta i veleučilišta, te kako je to i na izuzeće od primjene istog, odnosno na ugovore na izrijekom propisano u spomenutoj odredbi Pravilnika koje se taj Zakon ne primjenjuje. (ci rano): čija djelatnost osigurava cjelovitost i po- Zaključno, cijeni se potrebnim istaknu razliku iztrebni standard sustava visoke naobrazbe. među gore spomenu h ugovora o posredovanju pri 1. Primjenjuje li se Zakon o javnoj nabavi na nabavu usluga posredovanja pri zapošljavanju redovi h studenata ili se može primijeni izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi?

samo jedan ponuditelj, primjenjuje li se u tom slučaju, sukladno članku 2. stavku 2., Uredbe,

Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva RH, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

zapošljavanju redovi h studenata od usluga posredovanja pri zapošljavanju i pribavljanja osoba iz Dodatka II.B. Zakona o javnoj nabavi, koje se odnose na usluge posredovanja u vezi s zapošljavanjem iz segmenta radnih odnosa, a za koje ugovore je Zakon o javnoj nabavi u obveznoj primjeni. Dodatno se ukazuje da primjena Zakona o javnoj nabavi isto tako uključuje i pojedine ugovore o djelu, koji se odnose na usluge čija procijenjena vrijednost ulazi u područje primjene Zakona, a imajući u vidu vrstu i opseg poZnačenje pojma posebnog ili isključivog prava odredslova (ugovorenog djela) koji se sukladno članku 590. bom članka 2., stavka 1., točke 19. Zakona o javnoj važećeg Zakona o obveznim odnosima može podves nabavi definirano je kao pravo koje nadležno jepod predmet tog ugovora. lo dodjeljuje na temelju zakona, drugih propisa ili upravnog akta, a koje obavljanje određene djelat- 2. Budući da Uredbom o javnoj nabavi za potrebe nos ograničava na jednog ili više gospodarskih suobrane i sigurnos (NN, br. 98/12) nije definirano bjekata, te ima znatan utjecaj na mogućnost drugih izuzeće od primjene roka mirovanja u pregovasubjekata da obavljaju tu djelatnost. Nesporno je da račkom postupku javne nabave bez prethodne je gore navedeni Pravilnik propis Republike Hrvatske, objave, za slučaj kad je u postupku sudjelovao

Članak 10. Zakona o javnoj nabavi propisuje izuzeća od primjene tog Zakona, u okviru kojih je propisano da se is ne primjenjuje, između ostalog, na ugovore o uslugama koje sklapa javni, odnosno sektorski naručitelj s drugim javnim naručiteljem ili udruženjem javnih naručitelja koji tu uslugu pruža na temelju isključivog prava utemeljenog na objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom aktu koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

JAVNA NABAVA

UDK 346.2

članak 98., stavak 2., točka 1. Zakona o javnoj na- stveno iz razloga lakše i kvalitetnije kontrole, što je bavi kojim se isključuje primjena roka mirovanja? evidentno zadaća naručitelja.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Uredba o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnos (NN, br. 89/12), u članku 16., stavku 9. propisuje da, nakon odabira ponude naručitelj može objavi prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora. Dan objave obavijes ima učinak dostave odluke o odabiru u smislu odredbe članka 96. Zakona o javnoj nabavi, te je naručitelj obvezan primijeni rok mirovanja.

U smislu Zakona o javnoj nabavi evidentno je da je X javni naručitelj i obveznik primjene tog Zakona. Povezano s propisima iz javne nabave postavlja se pitanje pravne osobnos spomenu h subjekata – osoba koje su javni naručitelji u smislu Zakona o javnoj nabavi. Naime, ako se radi o posebnim pravnim osobama koji su javni naručitelji, ukazuje se da spomenu Zakon u svojima odredbama članka 8. propisuje da: naručitelj može ovlas drugog naručitelja za provedbu postupka javne nabave, te se u tom slučaju: ovlašteni naručitelj koji provodi određeni postupak javne nabave smatra središnjim jelom za javnu nabavu.

Nadalje, članak 2., stavak 1. iste Uredbe propisuje da se Uredba primjenjuje na javne i sektorske naručitelje, te na druge subjekte kada je to određeno ovom Uredbom, dok članak 2., stavak 2. propisuje da se na pitanja postupaka javne nabave iz članka 1. Uredbe, a koja nisu uređena ovom Uredbom, primjenjuju odgo- Iz ci ranog izričaja proizlazi da jedan naručitelj mora varajuće odredbe Zakona o javnoj nabavi i podzakon- drugoga ovlas , odnosno da ovlast za provođenje skih propisa u području javne nabave. postupaka javne nabave. Pri tome treba ima u vidu i odredbu članka 8.,stavka 3. Zakona koja propisuje Zakon o javnoj nabavi, u članku 98., stavku 2. točki 1. propisuje da se rok mirovanja ne primjenjuje, ako da kada naručitelji nabavljaju robu, radove i/ili usje u pregovaračkom postupku javne nabave bez pret- luge od ili putem središnjeg jela za javnu nabavu, hodne objave sudjelovao samo jedan ponuditelj čija smatra se da postupaju u skladu s ovim Zakonom u je ponuda ujedno i odabrana. Is Zakon u članku 98. onom dijelu u kojem središnje jelo za javnu nabastavku 3. propisuje da, iznimno od stavka 2., točke 1. vu postupa u skladu s ovim Zakonom. Slijedom naovoga članka, kada javni naručitelj objavi prethodnu vedenog, postavlja se pitanje ovlaštenja za provođeobavijest o namjeri sklapanja ugovora, obvezan je pri- nje spomenu h postupaka javne nabave koje provodi mijeni rok mirovanja koji iznosi 15 dana kod nabave naručitelj X. velike vrijednos , odnosno 10 dana kod nabave male Problema ka kontrole trošenja sredstava, odnosno vrijednos . Početak roka mirovanja računa se od pr- pitanja organizacije i nadzora nad poslovnim procevoga sljedećeg dana nakon dana objave prethodne sima su posebna pitanja koja zadiru u okvire segmeobavijes o namjeri sklapanja ugovora. nata upravljanja poslovanjem, koje pravno u osnovi Stoga se pitanje određivanja roka mirovanja može nije povezano s Zakonom o javnoj nabavi, ali se u persmatra pitanjem postupka javne nabave iz članka 1. cepciji na određeni način često dovodi s njim u vezu. Uredbe o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurno- Pitanja troškova određenog putovanja, odnosno trošs na koje se može odgovarajuće primijeni odredba kova prijevoza i smještaja u vezi je sa specifičnos ma članka 98., stavka 2., točka 1. i članka 98., stavka 3. konkretnog slučaja, od njegova prostornog i vremenskog okvira do drugih posebnos , okolnos i sadržaZakona o javnoj nabavi. ja, koje u cjelini obuhvaća to putovanje. U vezi s m 3. Kako naručitelj može nabavi aviokarte i auto- specifičnos ma, ukazuje se da je odredbom članka busni prijevoz, odnosno usluge putovanja i smje- 79., stavka 1. Zakona o javnoj nabavi propisano da štaja putovanja agencijama kao posrednikom javni naručitelj određuje predmet nabave tako da (agencijske usluge), te rent-a-car usluge? predstavlja njegovu tehničku, tehnološku, oblikovU upitu se navodi da X kao javni naručitelj namjera- nu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu.

va za potrebe nabave agencijskih usluga (avio karte, autobusni i rent-a-car prijevoz) u planiranom iznosu od preko 6 milijuna kuna u 2014. godini proves odgovarajući postupak javne nabave velike vrijednos . Naručitelj iznosi podatak da se najveći dio (cca. 90 %) te nabave ne odnosi na usluge koje konzumira naručitelj X za vlas te potrebe, nego za potrebe drugih subjekata. Također, naručitelj ukazuje na činjenicu da za nabavu h usluga koris sredstva koja se u osnovi prosljeđuju drugim subjek ma kao krajnjim korisnicima, a naručitelj obavlja poslove javne nabave prven-

Slijedom navedenog, nabava aviokarata i autobusnog prijevoza, odnosno usluga putovanja i smještaja putovanja agencijama kao posrednikom (agencijske usluge), može se za svako pojedino putovanje odredi kao zaseban predmet nabave, sukladno gore ci ranoj odredbi članka 79. Zakona. To se naravno odnosi za slučajeve te nabave na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi, odnosno uslugama procijenjene vrijednos iznad 200.000 kuna. Istu mogućnost mogu primijeni i drugi subjek (krajnji korisnici), koji su javni naručitelji u smislu Zakona o javnoj nabavi.

UDK 346.2

Istovjetno gledište može se zauze i u pogledu nabave rent-a-car usluga. Naime, ako se radi o nabavi h usluga u sklopu pojedinog putovanja ili posebnog događaja, ovisno o okolnos ma i posebnos ma h ak vnos , a koja nekad mogu bi u cijelos nepredviđena, naručitelj ih može za pojedini slučaj odredi i nabavi kao zasebni predmet nabave, ako is predstavlja određenu cjelinu iz članka 79., stavka 1. Zakona. 4. Je li trgovačko društvo koje između ostalih djelatnos , obavlja djelatnost tržnica na malo, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi?

JAVNA NABAVA

propisuje da je komunalna djelatnost, između ostalih i djelatnost: tržnice na malo. Trgovačko društvo X ispunjava i uvjet propisan člankom 5., stavkom 1., točkom 3. alineja treća Zakona o javnoj nabavi koji propisuje da više od polovice članova uprave ili odgovarajućeg jela za upravljanje te vođenje poslova imenuju državna jela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne osobe, jer članak 9. Izjave o osnivanju trgovačkog društva X propisuje da Osnivač (Grad Y) odlučuje osobito o imenovanju i opozivu članova Uprave. Slijedom navedenoga, proizlazi da trgovačko društvo X ispunjava uvjete za obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi propisane člankom 5., stavkom 1., točkom 3., odnosno da je javni naručitelj u smislu tog Zakona.

Za utvrđivanje ispunjavanja uvjeta za obveznike primjene Zakona o javnoj nabavi bitne su odredbe članka 5., stavka 1., točke 3. Zakona koje propisuju da su javni naručitelji pravne osobe koje su osnovane za 5. Je li naručitelj bio u obvezi izvrši odabir, odnosno zaključi ugovor o javnoj nabavi ako je dobio određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem pravovaljanu ponudu zajednice ponuditelja X i Y interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj i kao potpisnika Okvirnog sporazuma za nabavu ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta: tonera i n , koji je sklopljen nakon provedenog • da se financiraju iz državnog proračuna ili iz proraotvorenog postupka javne nabave, a nakon slačuna jedinice lokalne odnosno iz proračuna jedininja ponovljenog poziva na dostavu ponuda, ako ce područne (regionalne) samouprave ili sredstava je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih drugih takvih pravnih osoba u iznosu većem od 50 sredstava za nabavu? %, ili • da nadzor nad poslovanjem h pravnih osoba Sukladno članku 44., stavku 1. Zakona o proračunu obavljaju državna jela, jedinice lokalne i područ- (NN, br. 87/08 i 136/12), proračunski korisnici državne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne nog proračuna mogu preuze obveze na teret državnog proračuna tekuće godine samo za namjene i do osobe, ili • da više od polovice članova nadzornog odbora, visine utvrđene državnim proračunom, ako su za to uprave ili odgovarajućeg jela za upravljanje te vo- ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni đenje poslova imenuju državna jela, jedinice lo- uvje , osim ako is m Zakonom nije drugačije propikalne i područne (regionalne) samouprave ili druge sano. Sukladno članku 124. istog Zakona, novčanom takve pravne osobe. kaznom u iznosu od 500.000,00 do 2.000.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba, ako proračunski korisnik preuzme obveze na teret državnog proračuna suprotno članku 44., stavku 1. istog Zakona, a novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za is prekršaj odgovorna osoba proračuna i proračunskog korisnika.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Iz Izjave o osnivanju trgovačkog društva X, u članku 4. naveden je predmet poslovanja koji uključuje između ostaloga djelatnost: tržnica na malo. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN broj: 36/95, 109/95-Uredba, 21/96-Uredba, 70/97, 128/99, 129/00, 59/01, 26/03-proč.tekst, 82/04, 110/04-Uredba, 178/04, 38/09, 79/09 i 144/12 i 94/13), u članku 3., stavku 1.

Prema tome, naručitelj sukladno članku 39., stavku 6., točka 6. Zakona o javnoj nabavi, a u vezi s odredbom članka 44., stavka 1. Zakona o proračunu, nije bio u obvezi izvrši odabir odnosno zaključi ugovor o nabavi, iako je dobio pravovaljanu ponudu nakon slanja ponovljenog poziva na dostavu ponuda, ako je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih sredstava za nabavu te ako naručitelj nema potrebu za is ma. Is Okvirni sporazum u članku 2., točka 3. sadrži odredbe da se naručitelj ne obvezuje na realizaciju navedenih količina u cijelos , te da će stvarna realizacija ovisio potrebama korisnika i raspoloživim financijskim sredstvima.

JAVNA NABAVA

6. Je li u Odluci o odbijanju ponuda donesene nakon slanja ponovljenog poziva na dostavu ponuda, pravilno navedena uputa o pravnom lijeku, koja se poziva na članak 152. Zakona o javnoj nabavi?

UDK 346.2

dataka, nema zapreka za promjenu ugovorne strane tako da se na novoosnovano trgovačko društvo X od strane trgovačkog društva Y prenese Ugovor o izvođenju radova na izgradnji vodoopskrbnog cjevovoda s nabavom materijala. Naime, iako se ne radi o pravnom sljedništvu, na temelju dostavljenih podataka cijeni se da se u konkretnom slučaju radi o prijenosu gospodarske cjeline koju čini imovina, prava i obveze. Pod navedenim uvje ma moguća je gore navedena promjena ugovorne strane.

U Odluci o odbijanju ponuda navedena je uputa o pravnom lijeku, koja glasi sukladno članku 152. Zakona o javnoj nabavi. Zakon o javnoj nabavi u članku 39., stavku 6., točki 7. kao sadržaj odluke o sklapanju ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, propisuje uputa o pravnom lijeku. Među m, Zakon ne propisuje naziv ni sadržaj odluke koju naručitelj 8. Može li se pribavljanje instrumenta osiguranja donosi u slučaju ako postoje razlozi za odbijanje svih potraživanja odnosno bankarske garancije smazaprimljenih ponuda. Stoga bi naručitelj trebao uputu tra financijskom uslugom povezanom sa stjeo pravnom lijeku sastavi temeljem odredbe članka canjem, zakupom ili najmom postojećih zgrada, 153. Zakona, s obzirom na to da se odlukom o odbijadruge nepokretne imovine, zemljišta ili prava nju ponuda u konkretnom slučaju odlučuje o pojedikoja se njih ču, a za koje naručitelj mora provenačnom pravu ponuditelja. s postupak javne nabave sukladno članku 10., stavku 1., točki 4. Zakona o javnoj nabavi? 7. Može li se na novoosnovano trgovačko druš-

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

tvo X prenije Ugovor o izvođenju radova na izgradnji vodoopskrbnog cjevovoda s nabavom materijala, prema činjenici osnivanja od strane trgovačkog društva Y, koji je s naručiteljem po provedenom postupku javne nabave sklopio is Ugovor, jer se promjena ugovorne strane temelji na statusnim promjenama i pravnom sljedništvu koje su uzrokovane obvezujućom provedbom Zakona o vodama?

U upitu se između ostaloga navodi da je trgovačko društvo Y odabrano kao najpovoljniji ponuditelj u provedenom postupku javne nabave te je sklopilo Ugovor o izvođenju radova na izgradnji vodoopskrbnog cjevovoda s nabavom materijala i do sada je izvedeno 70 % ugovorenih radova. U međuvremenu su donesene izmjene i dopune Zakona o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13), na temelju kojih trgovačko društvo Y može obavlja isključivo djelatnost vodopskrbe i odvodnje, te je iz h razloga provedena reorganizacija trgovačkog društva Y i ono je osnovalo novo trgovačko društvo X d. o. o. za komunalne djelatnos i graditeljstvo, na koje su prenesene gospodarske cjeline graditeljstva i komunalnog održavanja.

Zakon o javnoj nabavi u članku 10., stavku 1., točki 4. propisuje da se Zakon ne primjenjuje na ugovore koje sklapa javni naručitelj: ugovori o stjecanju, zakupu ili najmu postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja se njih ču, bez obzira na način financiranja. Na nabavu financijskih usluga povezanih s prethodno navedenom nabavom istodobno, prije ili nakon ugovora o stjecanju, zakupu ili najmu, u bilo kojem obliku, primjenjuje se ovaj Zakon. Zakon o javnoj nabavi, u članku 10., stavku 1., točki 4. izrijekom ne propisuje koje su financijske usluge povezane sa stjecanjem, zakupom ili najmom postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja se njih ču, a za koje naručitelj mora proves postupak javne nabave.

Ta odredba mogla bi se sagleda u kontekstu pribavljanja sredstava za, primjerice, kupnju nekretnina ili neke druge financijske obveze koje proizlaze za naručitelja iz tog posla. Sagledavajući u upitu navedeni primjer pribavljanja instrumenta osiguranja potraživanja odnosno bankarske garancije, ako se takav instrument realizira naplatnim ugovorom, odnosno ugovorom temeljem kojeg naručitelj plaća tu uslugu financijskoj ins tuciji, ocjenjuje se da to isto potpada Ugovorom o međusobnim odnosima između trgo- pod primjenu Zakona o javnoj nabavi. vačkog društva Y i trgovačkog društva X, utvrđen je Načelno, bilo koja financijska usluga koju naručitelj način i uvje prijenosa rečenih gospodarskih cjelina, nabavlja, za koju plaća određenu naknadu temepreuzimanja radnika i njihovih ugovora o radu, stro- ljem čega su ispunjeni uvje da se radi o naplatnom jeva i opreme. Is m Ugovorom trgovačkog društvo ugovoru u smislu članka 2., točke 26. Zakona, ako je X je preuzelo sve ugovore i dokumentaciju u vezi s procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od aktualnim poslovima, koji se obavljaju u okviru djelat- 200.000,00 kn, podliježe primjeni Zakona o javnoj nanos prenesenih gospodarskih cjelina, a koje je sada bavi, te je naručitelj za nabavu iste finacijske usluge preuzela novoosnovana tvrtka X od trgovačkog druš- obvezan proves jedan od propisanih postupaka javtva Y. Načelno gledajući, na temelju dostavljenih po- ne nabave.

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

9. Je li dopušteno odstupanje stvarne nabavljene količine robe ili usluga na temelju sklopljenog ugovora o javnoj nabavi u odnosu na točnu količinu?

teriju za odabir ne uzimajući u obzir ponudu odabranog ponuditelja, te donije odluku o odabiru nove najpovoljnije valjane ponude ili ako postoje razlozi poniš postupak javne nabave.

Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN, br. 10/12), člankom 4. propisuje da naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje kod ugovora o javnoj nabavi određuje točnu količinu predmeta nabave ili okvirnu količinu predmeta nabave. Uredba, stavkom 3., člankom 4. propisuje da stvarna nabavljena količina robe ili usluga na temelju sklopljenog ugovora o javnoj nabavi može bi veća ili manja od okvirne količine. S obzirom na propisano odstupanje samo od okvirne količine, mišljenja smo da za točnu količinu nije moguće odstupanje sukladno članku 4. iste Uredbe. Eventulna dopuštena odstupanja moguća su sukladno članku 105. Zakona o javnoj nabavi, ako se ne radi o bitnim izmjenama Zakona o javnoj nabavi sukladno istom članku.

Stoga proizlazi da naručitelj nije obvezan prvotno odabranom ponuditelju dostavi novu Odluku o odabiru ili Odluku o poništenju, pa slijedom toga is ne bi imao ni pravo na izjavljivanje žalbe pro v donesene odluke u postupku javne nabave. Na is način naručitelj može postupa i u odnosu na ponuditelje, koji nisu produljili opciju ponude/jamstvo za ozbiljnost ponude.

10. Može li naručitelj za nabavu uredskog materijala odredi okvirnu količinu predmeta nabave? Okvirna količina predmeta nabave određuje se samo u slučaju robe ili usluga za koje naručitelj zbog njihove prirode ili drugih objek vnih okolnos , primjerice kod režijskih troškova, ne može unaprijed odredi točnu količinu. Stoga proizlazi da za uredski materijal naručitelj u pravilu može odredi točnu količinu predmeta nabave na temelju potrošnje iz prethodnih godina sukladno kriterijima za izračun procijenjene vrijednos nabave iz članka 19. Zakona o javnoj nabavi. Odstupanja od sklopljenog ugovora moguća su sukladno članku 105. Zakona o javnoj nabavi, ako se ne radi o bitnim izmjenama ugovora o javnoj nabavi.

12. Može li se odbijanje potpisivanja ugovora o javnoj nabavi smatra teškim profesionalnim propustom? U vezi s pitanjem dopuštenos isključenja ponuditelja koji je odbio potpisa ugovor o javnoj nabavi zato što bi takvo postupanje ponuditelja predstavljalo težak profesionalni propust sukladno članku 68., stavku 7. Zakona o javnoj nabavi, mišljenja smo da odbijanje potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ne predstavlja težak profesionalni propust sukladno navedenom članku Zakona, jer se ne može smatra postupanjem gospodarskog subjekta u obavljanju njegove profesionalne djelatnos pro vno odgovarajućim propisima, kolek vnim ugovorima, pravilima struke ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi, a koje je takve prirode da čini tog gospodarskog subjekta neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, koji javni naručitelj namjerava sklopi . Stoga se odbijanje potpisivanja ugovora o javnoj nabavi nikako ne može podves pod definiciju teškog profesionalnog propusta. Sagledavajući odredbe Zakona o javnoj nabavi i imajući u vidu naplatu jamstva za ozbiljnost ponude, ponuditelj će naplatom jamstva snosi odgovornost za odbijanje potpisivanja ugovora o javnoj nabavi.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

11. Kada javni naručitelj postupa sukladno članku 99., stavku 8., točki 3. i 4. Zakona o javnoj nabavi, mora li svoju novu odluku javni naručitelj pored novo odabranog ponuditelja, dostavi i 13. Može li se gospodarski subjekt osloni na sposobnost drugih subjekata u odnosu na dokaziprvotno odabranom ponuditelju? vanje sposobnos u vezi s popisom ugovora o Zakon o javnoj nabavi u članku 99., stavku 8. propiuslugama propisano člankom 72., stavkom 5., suje da, ako odabrani ponuditelj u ostavljenom roku: točka 1. Zakona o javnoj nabavi? 1) ne dostavi izjavu o produženju roka valjanos po- Povezano s primjenom članka 72. Zakona o javnoj nude i jamstvo za ozbiljnost ponude sukladno stav- nabavi, mišljenja smo da se gospodarski subjekt, suku 7. ovoga članka kladno članku 72., stavku 6. istog Zakona može po 2) odustane od svoje ponude potrebi za određene ugovore osloni na sposobnost 3) odbije potpisa ugovor o javnoj nabavi odnosno drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihookvirni sporazum, ili va međusobna odnosa, u kojem slučaju gospodarski 4) ne dostavi jamstvo za uredno ispunjenje ugovora, subjekt mora dokaza javnom naručitelju da će ima kako je zatraženo u dokumentaciji za nadmetanje na raspolaganju resurse nužne za izvršenje ugovora. javni naručitelj će, uvažavajući članak 95. ovoga Za- Primjerice, prihvaćanjem obveze drugih subjekata da kona, ponovo izvrši rangiranje ponuda prema kri- će te resurse stavi na raspolaganje gospodarskom

JAVNA NABAVA

subjektu. Stoga se ista odredba odgovarajuće primjenjuje i na dokazivanje sposobnos u odnosu na popis ugovora o uslugama propisan člankom 72., stavkom 5., točka 1. Zakona o javnoj nabavi. Ponuditelj može dokaza svoju sposobnost koristeći se referencama svojeg podizvoditelja.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

14. Jesu li ispunjeni uvje za izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi propisani člankom 10., stavkom 1., točkom 3. istoga Zakona, s obzirom na to da trgovačko društvo X ima isključivo pravo da na administra vnom području Grada Y i dijelu županije Z organizira prijevoz putnika redovnim linijama autobusima, tramvajima i uspinjačom?

UDK 346.2

ženjem javnih naručitelja koji tu uslugu pruža na temelju isključivog prava utemeljenog na objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom aktu, koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. 15. Mora li se Zakon o javnoj nabavi primijeni na nabavu usluga vještačenja koje se obavljaju prema posebnim propisima (Zakon o zaš prirode) ili su ispunjeni uvje za izuzeće iz članka 10. Zakona o javnoj nabavi? Zakon o javnoj nabavi u članku 10., kojim su propisana izuzeća od primjene Zakona, izrijekom ne propisuje izuzeća od primjene Zakona za nabavu usluga vještačenja. Razlozi navedeni u upitu koji su povezani s novim Zakonom o zaš prirode (NN, br. 80/2013), a koji je stupio na snagu 06. srpnja 2013. godine (npr. potreba prijave štetnog događaja i potreba očevida u kratkim rokovima), te nemogućnost predviđanja ukupne godišnje naknade za obavljenja vještačenja, nisu razlozi koji opravdavaju neprimjenivanje Zakona o javnoj nabavi. Stoga je za nabavu usluga vještačenja potrebno proves jedan od propisanih postupka javne nabave, pri čemu se predmet nabave određuje sukladno članku 79. Zakona o javnoj nabavi, dok primjena istog Zakona ovisi i o činjenici je li procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od 200.000,00 kn bez PDV-a sukladno članku 18., stavku 3. istog Zakona. Uz to bi se svaki štetni događaj u smislu Zakona o zaš prirode za koji je potrebno proves vještačenje, mogao smatra zasebnim predmetom nabave, u smislu članka 79. Zakona o javnoj nabavi.

Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 109/95, 21/96, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12 i 94/13), u članku 3., stavku 1., točki 3. propisano je da je prijevoz putnika u javnom prometu ko- 16. Moraju li ponuditelji neovisno o činjenici je li munalna djelatnost. U članku 3., stavku 4. istog Zakona naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje odrepropisano je da se pod prijevozom putnika u javnom dio dostavljanje podataka za podizvoditelje u prometu razumijeva prijevoz putnika na linijama unuponudi, u ponudi naves podatke propisane tar zona koje utvrđuju jedinice lokalne samouprave, za člankom 86., stavkom 2. Zakona o javnoj nabavi, čija se područja prijevoz odvija, osim prijevoza željeznite mogu li jekom izvršenja ugovora zah jeva com koji se uređuje posebnim propisom. uvođenje jednog ili više novih podizvoditelja? S obzirom na to da se komunalne djelatnos suklad- Zakon o javnoj nabavi, u članku 86., stavku 1. propisuno članku 2., stavku 1. Zakona o komunalnom gospo- je da javni naručitelj ne smije zah jeva od gospodardarstvu obavljaju kao javna služba, trgovačko društvo skih subjekata da dio ugovora o javnoj nabavi daju u X je javni naručitelj jer obavlja navedenu komunalnu podugovor ili da angažiraju određene podizvoditelje, djelatnost kao javnu službu, dakle kao djelatnost od ni ih u tome ograničava , osim ako posebnim proopćeg interesa. pisom ili međunarodnim sporazumom nije drugačije Nadalje, s obzirom na to da trgovačko društvo X ima određeno. Sukladno članku 86., stavku 2. gospodarski isključivo pravo da na administra vnom području subjek koji namjeravaju da dio ugovora o javnoj naGrada Y i dijelu županije Z organizira prijevoz putnika bavi u podugovor jednom ili više podizvoditelja dužni redovnim linijama autobusima, tramvajima i uspinja- su u ponudi naves propisane podatke povezane s čom, ispunjeni su uvje za izuzeće od primjene Zako- podizvoditeljima. Stoga, ponuditelji moraju neovisno na o javnoj nabavi propisani člankom 10., stavkom 1., o činjenici je li naručitelj u dokumentaciji za nadmetatočkom 3. istoga Zakona, koji propisuje da su od pri- nje odredio dostavljanje podataka za podizvoditelje u mjene istog Zakona izuze ugovori o uslugama koje ponudi, u ponudi naves podatke propisane spomejavni naručitelj sklapa s javnim naručiteljem ili udru- nu m odredbama Zakona.

UDK 346.2

Prema odredbi članka 86., stavka 6., podstavka 3. Zakona, odabrani ponuditelj može jekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi od javnog naručitelja zah jeva uvođenje jednog ili više novih podizvoditelja, čiji ukupni udio ne smije prijeći 30 % vrijednos ugovora o javnoj nabavi, neovisno o tomu je li prethodno dao dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor ili ne. Nadalje, sukladno članku 86., stavku 8. Zakona, javni naručitelj može prije odobravanja zah jeva od odabranog ponuditelja zatraži važeće dokumente kojima se dokazuje da novi podizvoditelj ispunjava propisane uvjete. 17. Imaju li ponuditelji prilikom uvida u ponude drugih ponuditelja sukladno članku 102., stavku 3. Zakona o javnoj nabavi, samo pravo ručnog bilježenja podataka ili pravo načini presliku dokumenata? Povezano s navedenim upitom potrebno je ima u vidu Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske (NN, br. 13/14), kojom se ukidaju članak 102., stavak 3. i članak 165., stavak 3. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13). Ustavni sud utvrdio je da ograničenja (mjere) propisana člankom 102., stavkom 3. i člankom 165., stavkom 3. Zakona o javnoj nabavi nemaju razumno i objek vno opravdanje, te se cilj h mjera ne može smatra legi mnim. Između ostaloga, u obrazloženju Odluke je navedeno da je žalbeni postupak upravni postupak. Opća pravila upravnog postupka uređena su Zakonom o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09), koji u članku 3., stavku 1. izrijekom propisuje da se nijedno pitanje upravnog postupka ne može uredi posebnim zakonima tako da bude pro vno temeljnim odredbama i svrsi ZUP-a. ZUP se primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima. Samo se pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom uredi drukčije, ako je to nužno za postupanje u pojedinim upravnim područjima, te ako to nije pro vno temeljnim odredbama i svrsi ovoga Zakona.

JAVNA NABAVA

U opravdanim slučajevima spisi se mogu razgleda u službenim prostorijama drugoga javnopravnog jela. Kad se spis predmeta vodi u elektroničkom obliku, javnopravno jelo dužno je osigura tehničke uvjete za njegovo razgledanje. Javnopravno jelo može osigura dostupnost spisa elektronički, ako su osigurani uvje za zaš tu privatnos stranke. O odbijanju zahtjeva za razgledavanje i umnožavanje spisa donosi se rješenje. Također, povezano s ostvarivanjem prava na uvid u ponude, bitan je i članak 81. Zakona o sustavu državne uprave (NN, br. 150/11), koji uređuje temeljne obveze jela državne uprave i (u njihovu prenesenom djelokrugu) jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba, koje na temelju zakona imaju javne ovlas , kad je riječ o njihovu odnosu prema građanima i drugim strankama. Tijela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustroji tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvariva svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaš ćene interese te ispunjava svoje građanske dužnos . U obrazloženju razloga donošenja Odluke, još se između ostaloga navodi da su ograničenja djelotvornog prava na žalbu propisana člankom 102., stavkom 3. i člankom 165., stavkom 3. Zakona o javnoj nabavi (to jest svođenje tog prava na ručno bilježenje podataka iz ponuda drugih ponuditelja odnosno druge dokumentacije stranaka u postupcima javne nabave), posebno vidljiva u situacijama kad je dokumentacija opsežna i sadržajno složena (što je pravilo). Često je premrežena i tablicama te mnoštvom brojčanih podataka.

Razgledavanje spisa obavlja se u službenim prostori- Zakon o javnoj nabavi, u članku 183. propisivao je da jama javnopravnog jela, kod kojeg se vodi postupak. se prekršajni postupak za prekršaje propisane Zako-

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

U vezi s obavještavanjima o jeku postupka i razgledavanja spisa u upravnom postupku (pa tako i u žalbenom postupku pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave), treba ima u vidu odredbe članka 84. ZUP-a koji propisuje da stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijes se o jeku postupka i razgleda spis predmeta te o svom trošku umnoži akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih jela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnos ili ako 18. Koliki je zastarni rok za prekršaje propisane Zakonom o javnoj nabavi? je to pro vno interesu stranke ili trećih osoba.

Stoga, nakon Odluke Ustavnog suda, ponuditelji i dalje imaju pravo uvida u ponude drugih ponuditelja bez ograničenja u smislu ručnog bilježenja podataka iz ponuda. Dakle, nakon dostave odluke o odabiru iz članka 96. ovoga Zakona ili odluke o poništenju iz članka 101. ovoga Zakona do isteka roka za izjavljivanje žalbe, javni naručitelj obvezan je ponuditelju na njegov zahtjev omogući uvid u bilo koju ponudu uključujući i naknadno dostavljene dokumente sukladno članku 95. te pojašnjenja i upotpunjenja ponude sukladno članku 92., osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnima sukladno članku 16. Zakona o javnoj nabavi. U istom roku, javni naručitelj je obvezan ponuditelju na njegov zahtjev omogući uvid u sve priloge zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda.

JAVNA NABAVA

nom o javnoj nabavi ne može pokrenu nakon proteka tri godine od dana počinjenja prekršaja te da apsolutna zastara nastupa kada protekne dvostruko vrijeme od dana počinjenja prekršaja određeno stavkom 1., članka 183. Zakona o javnoj nabavi. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 143/13), članak 183. je izmjenjen i odredbe istog članka sada propisuju da se zastara za prekršaje propisane člankom 182. Zakona o javnoj nabavi određuje sukladno Prekršajnom zakonu.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Prekršajni zakon (NN, br. 7/07, 39/13 i 157/13), u članku 13. propisuje da prekršajni progon zastarijeva nakon če ri godine. Za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izda prekršajni nalog, prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine. Sukladno članku 13.a Prekršajnog zakona, zastara prekršajnog progona počinje teći danom kad je prekršaj počinjen. Za određivanje zastare bitan je i članak 14. c istog Zakona koji propisuje da se na zastaru prekršajnog progona i zastaru izvršenja prekršajnopravne sankcije primjenjuje rok zastare propisan u vrijeme počinjenja prekršaja.

UDK 346.2

bazira funkcioniranje moderne elektronički podržane uprave. Pod poslovima razvoja usluga, aplikacija, sadržaja i tehničko-tehnološke podrške, koje će obavlja trgovačko društvo X spadaju i poslovi razvoja i udomljavanja informacijskih sustava i aplikacija TDU: b. Informacijski sustav upravne organizacije Z u sastavu Ministarstva. Zakon o javnoj nabavi u članku 10., stavku 1., točka 12. propisuje uvjete za izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi. Osnovni uvjet koji propisuje članak 10., stavak 1., točka 12. Zakona o javnoj nabavi je da se radi o ugovorima koje jedan ili više javnih naručitelja sklapaju s pravnom osobom, čiji su jedini vlasnici (osnivači i/ili članovi društva). Osnivači trgovačkog društva X su dva javna naručitelja: Republika Hrvatska koja je javni naručitelj iz članka 5., stavka 1., točke 1. Zakona o javnoj nabavi i Grad Y, kao javni naručitelj iz članka 5., stavka 1., točke 2. istog Zakona. Ugovor o javnoj nabavi se sklapa između trgovačkog društva X i jednog javnog naručitelja tj. jednog od vlasnika/ osnivača trgovačkog društva X – Republike Hrvatske, odnosno za potrebe upravne organizacije Z – kao upravne organizacije u sastavu Ministarstva, koja je osnovana temeljem Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih jela državne uprave (NN br. 150/11, 22/11, 39/13, 125/13 i 148/13). Stoga, se ocjenjuje da je ispunjen osnovni uvjet za izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi propisan člankom 10. stavak 1. točka 12. istog Zakona. Pored navedenog osnovnog uvjeta, potrebno je da budu ispunjeni ostali uvje sukladno članku 10., stavku 1., točki 12. Zakona o javnoj nabavi, a to su sljedeći uvje :

Uz sve navedeno bitno je još napomenu da Zakon o a) u pravnoj osobi nema izravnog ili neizravnog udjela izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, privatnog kapitala br. 143/13), u vezi s već započe m postupacima javne b) pravna osoba osnovana je u svrhu obavljanja djenabave propisuje da postupci započe do stupanja na latnos za potrebe vlasnika snagu ovoga Zakona u kojima nisu sklopljeni ugovori c) pravna osoba u prethodne tri godine ostvarila je o javnoj nabavi, odnosno okvirni sporazumi ili u vezi s u prosjeku više od 80 % prometa od obavljanja kojima se vode sudski ili drugi postupci, dovršit će se djelatnos za potrebe vlasnika, a ako za prethodprema odredbama Zakona o javnoj nabavi, koji je bio ne tri godine ne postoje pokazatelji prometa, zbog na snazi u vrijeme početka postupka javne nabave. datuma osnivanja ili početka obavljanja djelatnos pravne osobe, dovoljno je da pravna osoba učini 19. Jesu li ispunjeni uvje za izuzeće od primjene vjerojatnim pos zanje takvog prometa, npr. prema Zakona o javnoj nabavi propisani člankom 10., poslovnim projekcijama stavkom 1., točka 12., ako je trgovačko društvo d) vlasnik nad pravnom osobom obavlja nadzor kao koje pruža uslugu u vlasništvu dva javna narunad svojom ustrojstvenom (poslovnom) jedinicom, čitelja te se usluga pruža jednom od h javnih a ako je više vlasnika pod uvjetom da oni takav naručitelja? nadzor obavljaju zajedno Iz dostavljenih podataka razvidno je da je trgovačko e) predmet ugovora odnosi se na obavljanje djelatnos iz podtočke b) ove točke društvo X osnovano Društvenim ugovorom od strane Republike Hrvatske i Grada Y, radi obavljanja poslova f) vlasnik je obvezan osigura da pravna osoba primjenjuje ovaj Zakon za nabavu robe, radova ili razvoja i podrške ključnim informacijskim sustavima usluga potrebnih za izvršenje ugovora iz točke 12., Republike Hrvatske i Grada Y te razvoja i očuvanja stavka 1., članka 10. Zakona o javnoj nabavi. potrebnih registara podataka na temelju kojih će se

UDK 346.2

Slijedom navedenoga, ako su u konkretnom slučaju ispunjeni gore navedeni uvje propisani Zakonom, proizlazi da se radi o izuzeću iz članka 10., stavka 1., točke 12. Zakona o javnoj nabavi shodno čemu se na predmetni ugovor između upravne organizacije Z u sastavu Ministarstva i trgovačkog društva X, is Zakon ne bi primjenjivao. 20. Mogu li naručitelj i odabrani ponuditelj dodatkom ugovora definira novi način utvrđivanja cijene, koja će rezul ra smanjenjem, odnosno nižom cijenom? U upitu se između ostaloga navodi da naručitelj i odabrani ponuditelj namjeravaju sporazumno izmijeni način izračuna cijene iz okvirnog sporazuma sklopljenog s jednim gospodarskim subjektom, koji ne sadrži sve uvjete za sklapanje ugovora o javnoj nabavi. Naručitelj i odabrani ponuditelj izvršavaju okvirni sporazum sukladno odredbama istoga, uključujući način izračuna cijene određen okvirnim sporazumom. Stoga, odabrani ponuditelj kao strana okvirnog sporazuma ima pravo na izvršavanje okvirnog sporazuma sukladno načinu izračuna cijene određene okvirnim sporazumom, odnosno po cijeni koja se dobije primjenom načina izračuna cijene. Promjena cijene pod uvje ma određenim člankom 105., stavkom 6., točkom 2. Zakona, predstavlja izmjenu ugovora koja se ne smatra bitnom, a što obuhvaća i smanjenje cijene. O smanjenju cijene odlučuju ugovorne strane sporazuma, sukladno propisima kojima se uređuju obvezni odnosi. Slijedom navedenog, ne vide se pravne zapreke da se dodatkom ugovora definira novi način utvrđivanja cijene, koja će rezul ra smanjenjem, odnosno nižom cijenom u skladu s člankom 105., stavkom 6., točka 2. Zakona o javnoj nabavi.

22. Može li se najam prostora zajedno s računarskom opremom smatra izuzećem od primjene Zakona o javnoj nabavi sukladno članku 10., stavku 1., točki 4. Zakona o javnoj nabavi? Zakon o javnoj nabavi u članku 10., stavku 1., točki 4. propisuje da su od primjene Zakona izuze ugovori o stjecanju, zakupu ili najmu postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja se njih ču, bez obzira na način financiranja. Na nabavu financijskih usluga povezanih s prethodno navedenom nabavom istodobno, prije ili nakon ugovora o stjecanju, zakupu ili najmu, u bilo kojem obliku, primjenjuje se ovaj Zakon. Zakon u članku 2., točki 27. definira ugovor o javnoj nabavi robe kao ugovor o javnoj nabavi koji nije ugovor o javnim radovima, a čiji je predmet kupnja robe, najam robe, zakup robe, leasing s ili bez opcije kupnje robe. Kada naručitelj unajmljuje već namješten, odnosno opremljen prostor, mišljenja smo da tada cijena kvadrata najma treba uključiva sve navedene troškove. Napominjemo, da navedeno izuzeće naručitelj ne smije koris s ciljem izbjegavanja primjene Zakona, tako da primjenom navedenog izuzeća nabavlja robu tj. opremu u nerazmjerno visokoj vrijednos u odnosu na vrijednost najamnine poslovnog prostora, a koju opremu bi mogao nabavi provođenjem jednog od propisanih postupaka javne nabave. 23. Je li dopušteno proves pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave iz razloga iznimne žurnos , za nabavu usluga izrade projektne dokumentacije, te izvođenja radova uređenja i opremanja zgrade, a radi osiguranja pretpostavki za smještaj i stavljanje zgrade u cjelini u funkciju za namjenu za koju je kupljena?

U upitu se između ostaloga navodi da je Ugovor o građenju zaključen u rujnu 2013. godine, temeljem Generalnog ugovora za projek ranje i izgradnju zaključenog u postupku javne nabave, koji je okončan u travnju 2013. godine. Važeći Zakon o javnoj nabavi izrijekom ne zabranjuje primjenu navedene odredbe članka 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, kojom se mijenjaju odredbe članka 86. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 83/13) na ugovore o Stoga se ugovor o javnoj nabavi radova, robe ili usluga javnoj nabavi, koji su sklopljeni prije stupanja na sna- smije sklapa u pregovaračkom postupku javne nabagu spomenute izmjene Zakona. ve bez prethodne objave kada je to nužno potrebno

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Sukladno odredbi članka 25., stavka 2. Zakona, naručitelj u posebnim slučajevima i okolnos ma koje su propisane u članku 26. za nabavu radova, u članku 27. za nabavu robe i članku 28. Zakona za nabavu usluga, smije koris pregovarački postupak bez prethodne objave. S obzirom na to da naručitelj u upitu navodi da je predmetna nabava žurna, napominjemo da Zakon u članku 26., stavku 2., točki 3. propisuje uvjete za provođenje pregovaračkog postupka javne nabave kod ugovora o javnim radovima, u članku 27., stavku 2., točki 3. uvjete za provođenje pregovaračkog postupka javne nabave kod ugovora o javnoj nabavi robe te u članku 28., stavku 2., točki 3. uvjete za provođenje pregovaračkog postupka javne nabave kod ugovora o javnim uslugama iz razloga žurnos .

21. Primjenjuje li se odredba članka 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 83/13), kojom se mijenjaju odredbe članka 86. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11), na izvršenje Ugovora o građenju zaključenog u rujnu 2013. godine?

JAVNA NABAVA

ako se zbog razloga iznimne žurnos izazvane događajima koje javni naručitelj nije mogao predvidje , rokovi u otvorenom, ograničenom ili pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom ne mogu primijeni . Okolnos na koje se poziva za opravdanje iznimne žurnos ne smiju ni u kojem slučaju bi uzrokovane postupanjem javnog naručitelja. Pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave iz razloga žurnos naručitelji smiju koris u slučajevima kada je žurnost uzrokovana izuzetno nepredvidivim događajima koji zah jevaju naročito brzu akciju naručitelja, tako da se rokovi u otvorenom, ograničenom ili pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom ne mogu primijeni . Razlozi nastanka iznimne žurnos moraju bi dokazivi, te izazvani događajima koje naručitelj, prema objek vnoj procjeni, nije mogao predvidje i ne smiju ni u kojem slučaju bi uzrokovani postupanjem naručitelja. U tom slučaju naručitelj je obvezan obrazloži činjenice i okolnos koje opravdavaju njegovu primjenu.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Zaključno, javni naručitelj treba objek vno utvrdi je li razlog iznimne žurnos izazvan događajima koje javni naručitelj nije mogao predvidje , zbog čega se rokovi u otvorenom i ograničenom postupku ne mogu primijeni . U tom smislu bitan je plan nabave javnog naručitelja, datum sklapanja ugovora o kupnji zgrade te vremensko razdoblje od kupnje zgrade do trenutka nastanka potrebe za nabavom usluge izrade projektne dokumentacije, izvođenja radova, uređenja i opremanja zgrade, kao i sve druge relevantne okolnos i podaci, kojima se može dokaza da javni naručitelj nije moglo pravodobno proves otvoreni ili ograničeni postupak javne nabave.

24. Mora li županija, kao jedinica područne (regionalne) samouprave provodi postupak javne nabave u situaciji kada angažira odvjetnika za zastupanje u jednom predmetu – u sudskom postupku tj. u postupku osiguranja dokaza, te može li se proves pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave iz razloga iznimne žurnos ? U situaciji kada županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave namjerava angažira odvjetnika za zastupanje u jednom predmetu, mišljenja smo da svaka pojedina usluga zastupanja stranaka u sudskim postupcima, pa tako i u postupku osiguranja dokaza, može predstavlja zaseban predmet nabave u smislu članka 79., stavka 1. Zakona o javnoj nabavi. U planu nabave, usluge zastupanja stranaka po pojedinim predme ma mogu bi određene kao zasebni predme nabave. Ako je u konkretnom slučaju procijenjena vrijednost nabave pravnih tj. odvjetničkih usluga

UDK 346.2

bila jednaka ili veća od 200.000,00 kn, naručitelj je obvezan proves jedan od postupaka javne nabave ili postupak sukladno članku 44. Zakona o javnoj nabavi. U vezi s upitom o mogućnos angažiranja odvjetnika u hitnom postupku osiguranja dokaza, a jer je raskinut Ugovor o građenju s trgovačkim društvom koje je obavljalo radove na objektu, mišljenja smo da se u konkretnom slučaju pod uvje ma iz članka 28., stavka 2., točke 3. Zakona o javnoj nabavi može proves pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave zbog iznimne žurnos .

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE Zagreb, hotel Palace • JAVNA NABAVA KOMUNALNIH GOSPODARSTAVA, 4. prosinca 2014. • JAVNA NABAVA ZA PONUDITELJE, 5. prosinca 2014. • JAVNA NABAVA ZA REVIZORE, 2. i 3. prosinca 2014. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fikata. Cijena za jednodnevnu radionicu iznosi 900 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača) Cijena za dvodnevnu radionicu iznosi 1.800 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača) Detaljnije o programima pročitajte na početku Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite mail na:

centar@ m4pin.hr

UDK

JAVNA NABAVA

Nove direk ve u sustavu javne nabave Biljana Lerman * Iva Šuler ** Nove Direk ve EU (Direk va 2014/23/EU o dodjeli ugovorâ o koncesiji, Direk va 2014/24/EU o javnoj nabavi te Direk va 2014/25/EU o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga) stupile su na snagu 17. travnja 2014. godine te je vremenski rok njihove implementacije do 18. travnja 2016. godine. Kako su prve izmjene Zakona o javnoj nabavi predviđene krajem godine, autorice u članku daju pregled najvažnijih ins tuta, koji su revidirani Direk vom 2014/24/EU o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EZ.

1. Uvod

ve 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1 te Direk ve 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća2 trebala su se revidira i unaprijedi . Slijedom navedenoga, u Službenom listu Europske unije L 94 od 28. ožujka 2014. godine, objavljene su tri nove direk ve s područja javne nabave3, i to:

Biljana Lerman, dipl. iur., Zagreb.

Iva Šuler, dipl. iur., Zagreb.

Direk va Europskog parlamenta i Vijeća 2004/18/EZ od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (SL L 134, 30.4.2004., str. 114.).

3 Dostupno na h p://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/ PDF/?uri=OJ:L:2014:094:FULL&from=HR .

Novom Direk vom regulirani su svi ugovori o koncesiji (dakle i usluge), za razliku od dosadašnje, koja je regulirala samo radove.

sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (SL L 134, 30.4.2004., str. 1.).

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Javna nabava je jedan od instrumenata utemeljenih na tržištu, koji se koriste za pos zanje pametnog, održivog i uključivog rasta, a kojima se osigurava najučinkovi je korištenje javnih sredstava. U tu svrhu, pravila o javnoj nabavi donesena na temelju Direk-

Javna nabava je od ključne važnos u Strategiji Europa 2020., utvrđenoj u Komunikaciji Europske Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenoj Europa 2020., strategija za pametan, održiv i uključiv rast. Strategija Europa 2020. predlaže tri prioriteta koji se međusobno 1) Direk va 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijenadopunjuju: ća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesi• Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene ji4. na znanju i inovaciji 2) Direk va 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vije• Održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovića od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju je iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurenizvan snage Direk ve 2004/18/EZ. tnija 3) Direk va 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vije• Uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stoća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata, koji djepom zaposlenos koja donosi društvenu i teritoriluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i jalnu povezanost. prometnom sektoru, te sektoru poštanskih usluga i Između ostalog, Strategija ide prema tome da poli stavljanju izvan snage Direk ve 2004/17/EZ. ka javnih nabava mora osigura najučinkovi je koriS obzirom na opsežnost teksta novih direk va u ovom štenje javnih fondova, a tržišta nabave moraju ostačlanku dajemo prikaz Direk ve 2014/24/EU Europotvorena širom Europske unije. Tako su u okviru skog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj energetske poli ke EU 20 – 20 – 20 postavljeni sljenabavi i o stavljanju izvan snage Direk ve 2004/18/ deći ciljevi: EZ, koja uređuje postupke javne nabave u odnosu na • da se pos gne smanjenje emisija CO2 za 20 % javne naručitelje. Napominjemo da su odredbe Di• da se smanji potrošnja energije za 20 % i • da se poveća udio obnovljivih izvora energije u 1 Direk va 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujukupnoj potrošnji energije na 20 % do 2020. ka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u

JAVNA NABAVA

rek ve za sektorske naručitelje gotovo u istom smislu revidirane, kao i one za javne, te se mnoge promjene iz Direk ve za javne naručitelje nalaze i u Direk vi za sektorske naručitelje.

2. Učinak direk va, njihovo stupanje na snagu, te rok za implementaciju državama članicama Nove Direk ve u javnoj nabavi stupaju na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. S obzirom na to da je objava bila 28. 3. 2014., Direk ve su stupile na snagu 17. 4. 2014., te je rok državama članicama za implementaciju novih direk va 18. travnja 2016. godine. Mogući slučajevi odgode implementacije pojedinih odredbi direk va predviđeni su člankom 90. Direk ve 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EZ 5, odnosno člankom 106. Direk ve 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata, koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru, te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direk ve 2004/17/EZ6.

UDK

Točkom 17. istog članka Direk ve definirano je da pomoćne ak vnos nabave obavljaju pružatelji usluga javne nabave, koji obuhvaćaju javne ili privatne subjekte, koji nude te usluge na tržištu. Ugovori o javnim uslugama za izvršavanje pomoćnih ak vnos nabave trebali bi, ako ih ne izvršava središnje jelo za nabavu u okviru pružanja središnjih ak vnos nabave određenom javnom naručitelju, bi dodijeljeni u skladu s odredbama Direk ve. Nadalje, Direk va se ne bi trebala primjenjiva , ako su središnje ili pomoćne ak vnos nabave pružene na neki drugi način, a ne ugovorima u svrhu ostvarivanja financijskog interesa, koji podrazumijeva nabavu u smislu Direk ve.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

3. Pregled najvažnijih ins tuta javne nabave koji su revidirani

U nastavku dajemo pregled najvažnijih ins tuta, koji su revidirani Direk vom 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EZ (dalje 2.2. Partnerstva za inovacije u tekstu: Direk va). Direk va uvodi novi pojam partnerstva za inovaci2.1. Pomoćne ak vnos nabave je. Pojam inovacija znači provedba novog ili značajno poboljšanog proizvoda, usluge ili postupka, uključuDefinicija pojma pomoćne ak vnos nabave navejući, ali ne ograničavajući se na postupke proizvoddena je u članku 2., točki 15. Direk ve, te označava ak vnos koje obuhvaćaju pružanje podrške ak vno- nje, građenja ili izgradnje, nova metoda stavljanja na tržište ili nova metoda organizacije u poslovnoj s ma nabave, pogotovo u sljedećim oblicima: praksi, organizacije radnog mjesta ili vanjskih odnosa (a) u obliku tehničke infrastrukture koja javnim naruči- između ostalog radi pomaganja rješavanja društvenih teljima omogućuje dodjelu javnih ugovora ili skla- izazova ili kao potpora strategiji Europa 2020. za papanje okvirnih sporazuma za radove, robu ili usluge metan, održiv i uključiv rast7. U slučaju partnerstava (b) u obliku savjeta o provođenju ili izvedbi postupa- za inovacije, za određivanje procijenjene vrijednos , ka javne nabave uzima se u obzir najveća procijenjena vrijednost bez (c) u obliku pripreme i upravljanja postupcima javne na- PDV-a ak vnos istraživanja i razvoja, koje će se probave u ime i u korist određenog javnog naručitelja. vodi jekom svih faza predviđenog partnerstva te robe, usluga ili radova koji će bi razvijeni i nabavljeni 8 5 V. čl. 90. Direk ve 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od po završetku predviđenog partnerstva . Način pro26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direk ve vedbe postupka propisan je članom 31. Direk ve9. 2004/18/EZ.

V. čl. 106. Direk ve 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direk ve 2004/17/EZ. 6

V. čl. 2. toč. 22. Direk ve.

V. čl. 5. toč. 6. Direk ve.

V. čl. 31. Direk ve.

UDK

2.3. Posebna izuzeća za ugovore o uslugama

JAVNA NABAVA

Relevantne CPV oznake utvrđene su Pravilnikom o primjeni jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV; NN, br. 6/12). Dakle, prema važećem zakonodavnom rješenju usluge željezničkog prijevoza nisu izuzete od primjene ZJN-a već je za njihovu nabavu predviđen nešto brži i jednostavniji način, nego kada bi naručitelj provodio neki od redovnih postupaka javne nabave, kao što je otvoreni postupak javne nabave.

Direk va ukida razlikovanje između usluga iz Dodatka II. A i Dodatka II. B koje je predviđeno Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14 – Odluka Ustavnog suda RH; dalje u tekstu: ZJN), koji je trenutno na snazi u RH. Sukladno Direk vi, sve usluge su podvrgnute jednako strogim procedurama i propisima, uz iznimke navedene u članku 10. Direk ve. Uz usluge koje su i prema dosadašnjem uređenju Ono što je novost u novim Direk vama EU je izuzebile izuzete od primjene propisa o javnoj nabavi, Di- će od primjene prilikom nabave usluga javnog željerek va uvodi izuzeće za sljedeće usluge: zničkog prijevoza putnika ili prijevoza putnika podzemnom željeznicom propisano člankom 10. točkom A) Pravne usluge i. Pravno zastupanje stranke od odvjetnika u smi- (i) Direk ve. Naime, člankom 5., stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća slu članka 1. Direk ve Vijeća 77/249/EEZ (2) u: • arbitraži ili mirenju u državi članici, trećoj ze- izričito je predviđeno da se Direk ve 2004/17/EZ i mlji ili pred instancom međunarodne arbitra- 2004/18/EZ primjenjuju na ugovore o javnim uslugama, odnosno ugovore o javnim uslugama autobusnog že ili instancom za mirenje, ili • sudskom postupku pred sudovima ili jelima ili tramvajskog prijevoza putnika, dok se Uredba (EZ) javne vlas u državi članici ili trećoj zemlji ili br. 1370/2007 primjenjuje na koncesije za usluge javpred međunarodnim sudovima ili ins tucija- nog autobusnog ili tramvajskog prijevoza putnika. Također, bi trebalo ponovi da se ta Uredba i dalje ma ii. Pravno savjetovanje, koje odvjetnik pruža - primjenjuje na ugovore o javnim uslugama, te na konjekom pripreme bilo kojeg od postupaka iz cesije za usluge javnog željezničkog prijevoza putnika podtočke i. ili ako postoji konkretna naznaka i ili prijevoza putnika podzemnom željeznicom. velika vjerojatnost da će predmet na koji se sa- Kako bi se pojasnilo svezu između ove Direk ve i vjet odnosi posta tema takvih postupaka, pod Uredbe (EZ) br. 1370/2007, trebalo bi izričito naveuvjetom da je savjet pružio odvjetnik u smislu s da se ova Direk va ne bi trebala primjenjiva na članka 1. Direk ve 77/249/EEZ, ugovore o javnim uslugama za pružanje usluga javiii. Usluge ovjeravanja i cer ficiranja dokumenata nog željezničkog prijevoza putnika ili prijevoza putkoje moraju pruži javni bilježnici, nika podzemnom željeznicom, a dodjela h ugovora iv. Pravne usluge koje pružaju skrbnici ili zakonski trebala bi i dalje bi podložna odredbama te Uredbe. zastupnici maloljetnika ili druge pravne usluge Ako se Uredbom (EZ) br. 1370/2007 prepušta naciočije je pružatelje imenovao sud do čne države nalnom zakonodavstvu da polazi od pravila utvrđenih članice ili su imenovani za izvođenje određenih tom Uredbom, države članice trebale bi moći u svom zadataka pod nadzorom h sudova, nacionalnom pravu odredi da ugovori o javnim usluv. Druge pravne usluge koje su u državi članici pogama za usluge javnog željezničkog prijevoza putnika vezane, čak i povremeno, s izvršavanjem služili prijevoza putnika podzemnom željeznicom moraju benih ovlas . bi dodijeljeni poš vanjem postupka dodjele ugovoB) Ugovori o uslugama dodijeljeni na osnovi isključi- ra, koji je u skladu s njihovim općim pravilima o javnoj vog prava nabavi.

Sukladno članku 22. Direk ve, države članice dužne su osigura da se sva komunikacija i razmjena informacija, posebno elektroničko podnošenje, provodi elektroničkim sredstvima komunikacije u skladu sa zahtjevima iz tog članka. Ala i uređaji koji se koriste C) Usluge prijevoza željeznicom u komunikaciji elektroničkim sredstvima, kao i njihoSukladno Dodatku II. B ZJN-a, usluge željezničkog priva tehnička obilježja, moraju bi nediskriminirajuća, jevoza su usluge navedene u Dodatku II. B, u katego- općenito dostupna i interoperabilna s proizvodima riji 18, CPV oznake od 60200000-0 do 60220000-6. informacijske i komunikacijske tehnologije u općoj uporabi i ne smiju ograničava pristup postupku na10 bave gospodarskim subjek ma. Ugovor o funkcioniranju Europske unije.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

2.4. Pravila komuniciranja – e-nabava

Direk va se ne primjenjuje na ugovore o javnim uslugama, koje javni naručitelj dodjeljuje drugom javnom naručitelju ili udruženju javnih naručitelja na osnovi isključivog prava koje uživaju u skladu s objavljenim zakonom, propisom ili objavljenom upravnom odredbom koji su u skladu s UFEU-om10.

JAVNA NABAVA

Bez obzira na prethodno navedeno, javni naručitelji ne smiju bi obvezani zah jeva elektroničke načine komunikacije u postupku podnošenja u sljedećim slučajevima: (a) Zbog specijalizirane prirode nabave, korištenje elektroničkih načina komunikacije zah jevalo bi posebne alate, opremu ili formate datoteka, koji nisu široko dostupni ili ih ne podržavaju općenito dostupne aplikacije. (b) Za aplikacije koje podržavaju formate datoteka prikladne za opis ponuda koriste se forma datoteka, koji se ne mogu obradi bilo kojom drugom otvorenom ili široko dostupnom aplikacijom ili za njih vrijedi sustav zaš te vlasničke licence, te ih javni naručitelj ne može preuzima ni ih koris na daljinu. (c) Korištenje sredstava elektroničke komunikacije zah jevalo bi specijaliziranu uredsku opremu, koja nije široko dostupna javnim naručiteljima. (d) Dokumentacija za nadmetanje zah jeva podnošenje fizičkih ili umanjenih maketa, koje se ne mogu prenosi elektroničkim sredstvima.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Isto tako, neovisno o prethodno navedenom, javni naručitelji nisu obvezni zah jeva elektronička sredstva komunikacije u postupku podnošenja u onoj mjeri u kojoj je potrebno korištenje drugih sredstava komunikacije osim elektroničkih, zbog povrede sigurnos elektroničkih sredstava komunikacije ili zbog zaš te osobito osjetljivih informacija, koje zah jevaju tako visoku razinu zaš te koja ne može bi u dovoljnoj mjeri osigurana elektroničkim sredstvima i uređajima, koji su ili široko dostupni gospodarskim subjek ma ili im mogu posta dostupni na drugi način u smislu stavka 5., članka 22. Direk ve.

Odgovornost je javnih naručitelja koji zah jevaju za proces podnošenja, sredstva komunikacije koja nisu elektronička, da navedu u pojedinačnom izvješću iz članka 84. Direk ve razloge za ovaj zahtjev, odnosno razloge zbog kojih se korištenje sredstava komunikacije koja nisu elektronička sredstva smatra nužnim. Neovisno o svemu, usmena komunikacija može se odvija u pogledu komunikacije, koja se ne če ključnih elemenata postupka nabave, pod uvjetom da je usmena komunikacija u zadovoljavajućoj mjeri dokumen rana (primjerice stvaranjem pisanih bilješki, audiosnimki ili sažetaka glavnih elemenata te komunikacije). Za ugovore o javnim radovima i projektne natječaje, države članice mogu zah jeva korištenje posebnih elektroničkih alata, poput virtualnih prikaza modela zgrade ili sl. U m slučajevima javni naručitelji omogućuju alterna vne načine pristupa, do trenutka kada takvi ala postanu široko dostupni. Javni naručitelji mogu, prema potrebi, zah jeva korištenje alata i uređaja koji nisu široko dostupni, pod

UDK

uvjetom da sami ponude alterna vna sredstva pristupa. Države članice mogu odgodi primjenu članka 22., stavka 1., do 18. 10. 2018., osim gdje je obvezno korištenje elektroničkih načina (čl. 34., 35. ili 36., čl. 37. st. 3., čl. 51. st. 2. ili čl. 53.) i mogu odgodi primjenu članka 22., stavka 1., a za središnja jela za nabavu do 18. 4. 2017. Ako država članica odluči odgodi primjenu članka 22., stavka 1., ta država članica predviđa da javni naručitelji mogu odabra između sljedećih načina komunikacije za svu komunikaciju i razmjenu informacija: (a) elektroničkim načinima u skladu s člankom 22. (b) poštom ili drugom odgovarajućom kurirskom službom (c) faksom (d) kombinacijom navedenih načina.

2.5. Rokovi S obzirom na to da Direk va definira procedure i obveze za postupke nabave čija, je vrijednost iznad pragova, tako kod određivanja minimalnih rokova, iste određuje samo u odnosu na postupke nabave velike vrijednos . Tako Direk va kao minimalni rok za dostavu ponuda kod otvorenog postupka propisuje rok od 35 dana od dana slanja poziva na nadmetanje. Time je dosadašnji minimalni rok skraćen s 40 na 35 dana11. Kod ograničenog postupka, minimalni rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje je 30 dana od datuma slanja poziva na nadmetanje ili, ako se kao sredstvo poziva na nadmetanje koris la prethodna informacijska obavijest, od datuma slanja poziva na potvrdu interesa. Minimalni rok za zaprimanje ponuda je 30 dana od datuma slanja poziva na dostavu ponuda12. Kod pregovaračkog postupka minimalni rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje je 30 dana od datuma slanja poziva na nadmetanje, ili, ako se kao sredstvo poziva na nadmetanje koris la prethodna informacijska obavijest, od dana slanja poziva na potvrdu interesa. Minimalni rok za zaprimanje inicijalnih ponuda je 30 dana od datuma slanja poziva13. Kod natjecateljskog dijaloga i partnerstva za inovacije minimalni rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje kod natjecateljskog dijaloga i partnerstva za inovacije je 30 dana od datuma slanja poziva na nadmetanje.

Za skraćivanje minimalnog roka u otvorenom postupku v. čl. 27. st. 2., 3. i 4. Direk ve.

Za skraćivanje minimalnog roka u ograničenom postupku v. čl. 28. st. 3., 4., 5. i 6. Direk ve.

Na skraćivanje rokova primjenjuju se odredbe koje vrijede za ograničeni postupak.

UDK

2.6. Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi

JAVNA NABAVA

kumente ili drugu dokaznu dokumentaciju, ako javni naručitelj ima mogućnost dobavljanja h potvrda ili relevantnih podataka izravno, pristupanjem besplatnoj nacionalnoj bazi podataka u nekoj državi članici, kao što je nacionalni registar nabave, virtualni dosje poduzeća, elektronički sustav pohrane dokumenata ili pretkvalifikacijski sustav ili već posjeduje te dokumente.

U vrijeme dostavljanja zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda, javni naručitelji dužni su prihva europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi (dalje u tekstu: ESPD), koja se sastoji od ažurirane osobne izjave kao preliminarnog dokaza, umjesto potvrda koje izdaju jela javne vlas ili treće strane, a kojima se potvrđuje da relevantni gospodarski subjekt ispunjava bilo koji 2.7. E-Cer s od sljedećih uvjeta: Europska Komisija stavlja na raspolaganje i upravlja (a) ne nalazi se u jednoj od situacija iz članka 57. Di- elektroničkim sustavom, odnosno e-Cer som, koji rek ve u kojoj se subjek isključuju ili se mogu is- trenutačno na dobrovoljnoj osnovi ažuriraju i proključi vjeravaju nacionalna jela. Cilj sustava e-Cer s je (b) ispunjava odgovarajuće kriterije za odabir, koji su olakšavanje razmjene potvrda i ostale dokazne doodređeni u skladu s člankom 58. Direk ve kumentacije, koju javni naručitelji često zah jevaju. (c) prema potrebi, ispunjava objek vna pravila i kri- Dosadašnje iskustvo ukazuje na činjenicu da dobroterije koji su određeni u skladu s člankom 65. Di- voljno ažuriranje i provjeravanje nije dovoljno, kako rek ve14. bi se osiguralo da se e-Cer s u potpunos iskoris ESPD se sastoji od službene izjave gospodarskog su- za pojednostavljivanje i olakšavanje razmjene dokubjekta da nema relevantnih osnova za isključenje i/ili menata posebno za dobrobit malih i srednjih poduda je odgovarajući kriterij za odabir ispunjen, te pruža zeća15. relevantne informacije koje zah jeva javni naručitelj. U skladu sa člankom 59., stavkom 6. Direk ve, države Osim toga, ESPD navodi jelo javne vlas ili treću članice stavljaju na raspolaganje i ažuriraju u sustastranu odgovornu za uspostavu popratnog dokumen- vu e-Cer s potpuni popis baza podataka koje sadrže ta i sadrži službenu izjavu da će gospodarski subjekt, relevantne podatke o gospodarskim subjek ma, kona zahtjev i bez odlaganja, moći dostavi te popratne jima mogu pristupi javni naručitelji iz drugih država dokumente. Ako javni naručitelj može dobi poprat- članica. Države članice dužne su, na zahtjev, priopći ne dokumente izravno, pristupanjem bazi podataka u ostalim državama članice sve podatke u vezi s bazom skladu sa stavkom 5., članka 59. Direk ve, ESPD mora podataka iz navedenog članka. Radi olakšavanja presadržava i podatke koji su potrebni u tu svrhu, kao kograničnog nadmetanja, države članice dužne su što je internetska adresa baze podataka, svi iden - osigura da se podaci u vezi s potvrdama i drugim fikacijski podaci i, prema potrebi, izjava o pristanku. oblicima dokazne dokumentacije, koji se unose u suGospodarski subjek mogu ponovno koris ESPD, stav e-Cer s, stalno ažuriraju. Javni naručitelji mogu koji se već koris o u prethodnom postupku nabave, koris sustav e-Cer s te će traži prvenstveno one pod uvjetom da potvrde da su podaci koji su u njoj vrste potvrda ili oblika dokazne dokumentacije koji sadržani ispravni. su obuhvaćeni sustavom e-Cer s.16 Komisija stavlja na raspolaganje sve jezične verzije ESPD-a u sustavu e-Cer s.

2.8. Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

S obzirom na uvjete koji su povezani s ekonomskom i financijskom sposobnos , te tehničkom i stručnom sposobnos , gospodarski subjekt može se osloni , prema potrebi za određeni ugovor, na sposobnos drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihovog odnosa. S obzirom na uvjete koji su povezani s obrazovnim i stručnim kvalifikacijama ili na relevantno stručno iskustvo, gospodarski subjek mogu se, među m, osloni samo na sposobnos drugih

ESPD se sastavlja na temelju standardnog obrasca, kojeg utvrđuje Europska komisija te se dostavlja isključivo u elektroničkom obliku. Javni naručitelj može, u bilo kojem trenutku jekom postupka, zah jeva od ponuditelja i natjecatelja da dostave sve ili dijelove popratnih dokumenta, ako je to potrebno za pravilno provođenje postupka. Prije dodjele ugovora, javni naručitelj zah jeva od ponuditelja kojem je odlučio dodijeli ugovor, osim kod ugovora koji se temelje na okvirnom sporazumu, da podnese ažurirane popratne dokumente u skladu s člankom 60. i, prema potrebi, člankom 62. Direk ve. Javni naručitelj može pozva gospodarske subjekte da nadopune ili pojasne zaprimljene potvrde. Od gospodarskih se subjekata neće zah jeva da dostave popratne do-

V. čl. 59. Direk ve.

V. čl. 61. Direk ve.

JAVNA NABAVA

subjekata, ako će oni obavi radove ili pruži usluge kod kojih se traže te sposobnos . Ako se gospodarski subjekt želi osloni na sposobnos drugih subjekata, mora dokaza javnom naručitelju da ima na raspolaganju potrebne resurse, na primjer, dostavljanjem obveze h subjekata u tu svrhu. Javni naručitelj dužan je, u skladu s člancima 59. (ESPD), 60. (načini dokazivanja sposobnos ) i 61. (e-Cer s) Direk ve, provjeri ispunjavaju li subjek, čiju sposobnost namjerava iskoris gospodarski subjekt relevantne uvjete sposobnos te postoje li osnove za isključenje. Javni naručitelj će zah jeva da gospodarski subjekt zamijeni subjekt koji ne zadovoljava relevantni uvjet sposobnos ili za koji postoji obvezujuća osnova za isključenje. Javni naručitelj može zah jeva ili država članica može zah jeva od njega da zah jeva da gospodarski subjekt zamijeni subjekt za koji postoji neobvezujuća osnova za isključenje. Ako se gospodarski subjekt oslanja na sposobnos drugih subjekata povezano s uvje ma koji se odnose na ekonomsku i financijsku sposobnost, naručitelji mogu zah jeva da taj gospodarski subjekt i subjek budu zajednički odgovorni za izvršenje ugovora.

UDK

kvalita vne, okolišne i/ili socijalne aspekte, povezane s predmetom do čnog javnog ugovora. Ti kriteriji mogu obuhvaća , na primjer: kvalitetu, uključujući tehničku vrijednost, estetske i funkcionalne značajke, dostupnost, rješenje za sve korisnike, društvene, okolišne i inova vne značajke te trgovanje i uvjete trgovanja; organizaciju, kvalifikacije i iskustvo osoblja angažiranog na izvršenju određenog ugovora, ako kvaliteta angažiranog osoblja može značajno utjeca na razinu uspješnos izvršenja ugovora; ili uslugu nakon prodaje i tehničku pomoć, uvjete isporuke kao što su datum isporuke, proces isporuke i rok isporuke ili rok izvršenja.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Element troška može bi u obliku fiksne cijene ili troška na temelju čega se gospodarski subjek nadmeću samo po kriterijima kvalitete17. Smatra se da su kriteriji za odabir ponude povezani s predmetom javnog ugovora, ako se odnose na radove, robu ili usluge koje se pružaju u okviru tog ugovora u bilo kojem aspektu i u bilo kojoj fazi njihovog životnog vijeka, uključujući čimbenike obuhvaćene u određenom postupku proizvodnje, nabave ili trgovine m radovima, robom ili uslugama ili određenom postupku za drugu fazu njihovog životnog vijeka, i onda kada takvi čim18 Pod is m uvje ma, zajednica ponuditelja može se benici nisu dio njihovog materijalnog sadržaja . osloni na sposobnost članova zajednice ili drugih 2.10. Troškovi životnog vijeka subjekata. U slučaju ugovora o radovima, ugovora o uslugama i poslovima postavljanja ili ugradnje u kon- Pod troškovima životnog vijeka (Life Cycle Cost – LCC) tekstu ugovora o nabavi robe, javni naručitelji mogu podrazumijevamo troškove jekom životnog vijeka zah jeva da određene kri čne poslove obavlja izrav- proizvoda, usluge ili radova, kao što su troškovi koje no sam ponuditelj, ili ako ponudu dostavlja zajednica snosi sam naručitelj ili njegovi korisnici (troškovi nabave, održavanja, potrošnja energije, recikliranje i ponuditelja, član zajednice. sl.) te troškovi pripisani okolišnim vanjskim učincima 2.9. Kriterij odabira – ekonomski najpovoljnija povezanim s proizvodom, uslugom ili radovima jeponuda kom njihovog životnog vijeka, ako se može odredi i Pojam kriterija odabira ima središnje mjesto u Direk- provjeri njihova novčana vrijednost. Takvi troškovi vi. Stoga je važno da se relevantne odredbe pred- mogu uključiva troškove emisije stakleničnih plinostave na što je moguće jednostavnije. To se može va i emisije drugih zagađivača te ostale troškove zbog 19 pos ći korištenjem terminologije: ekonomski najpo- ublažavanja klimatskih promjena .

voljnija ponuda, kao glavnog koncepta, jer bi ponude Pojam LCC podrazumijeva, dakle, alat odnosno tehnaposljetku trebale bi odabrane u skladu s onim što niku procjene koja omogućuje kompara vnu kvanpojedini javni naručitelj smatra da je ekonomski najfikaciju troškova cijelog objekta, sustava ili sklopa i povoljnije rješenje između ponuđenih. materijala, jekom cijelog njegovog životnog vijeka. Sukladno članku 67. Direk ve, ne dovodeći u pitanje Prema nekim analizama, primjenom metode LCC jefniji su proizvodi poput vozila (srednja klasa), autonacionalne zakone i druge propise o cijeni određene robe ili naknadi za određene usluge, javni naručitelji busa za javni transport, mul funkcionalnih uređaja i temelje dodjelu ugovora o javnoj nabavi na ekonomski najpovoljnijoj ponudi. Ekonomski najpovoljnija 17 ponuda sa stajališta javnog naručitelja utvrđuje se Države članice mogu odredi da javni naručitelji ne smiju koris samo cijenu ili samo trošak kao jedini kriterij za dodjelu ili mogu na temelju cijene ili troška, koristeći pristup troškov- ograniči njihovu primjenu na određene kategorije javnih naručitene učinkovitos , kao što je trošak životnog vijeka, te lja ili određene vrste ugovora. može uključiva najbolji omjer između cijene i kvali- 18 V. čl. 67. Direk ve. tete, koji se ocjenjuje na temelju kriterija, uključujući 19 V. čl. 68. Direk ve.

UDK

printera, građevinskih radova, dok su primjenom metode LCC: hrana, namještaj, električna energija, papir i teks l – skuplji. Primjena ekoloških kriterija osobito može bi prikladna kod nabave proizvoda i usluga u sektorima, gdje javni kupci predstavljaju veliki udio tržišta (npr. izgradnja, zdravstvene usluge, ili javni prijevoz). Kod proizvoda koji koriste velike količine energije, a koriste se dugi niz godina, s njihovim korištenjem povezani su drugi, opera vni troškovi. Može se koris u pripremi nabave, za analizu/procjenu ukupnih mogućih troškova, te kao alat za izračun ekonomski najpovoljnije ponude.

JAVNA NABAVA

2.12. Izmjene ugovora nakon njegovog sklapanja Za razliku od važećeg ZJN-a koji predviđa mogućnost izmjene samo ugovora, Direk va predviđa mogućnost mijenjanja i ugovora i okvirnih sporazuma bez obveze provođenja novog postupka nabave, i to u svim sljedećim slučajevima20:

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

V. čl. 72. Direk ve.

(a) Ako su izmjene, bez obzira na njihovu novčanu vrijednost, predviđene u prvotnoj dokumentaciji o nabavi jasnim, preciznim i nedvosmislenim revizijskim klauzulama, koje mogu uključiva klauzule o izmjeni cijene, ili opcija. U m klauzulama navodi se opseg i priroda mogućih izmjena ili opcija, kao i uvje u kojima se mogu upotrijebi . Njima se ne 2.11. Podugovaranje predviđaju izmjene ili opcije koje bi izmijenile cjeSukladno članku 71. Direk ve, u dokumentaciji za lokupnu prirodu ugovora ili okvirnog sporazuma. nadmetanje naručitelj može zatraži , ili se može zah jeva od strane države članice, da zatraži od po- (b) Za dodatne radove, usluge ili robu koju isporučuje početni ugovaratelj, koja se pokazala potrebnom i nuditelja da navede u svojoj ponudi udio ugovora koja nije uključena u prvotnu nabavu, ako promjekoji namjerava podugovori . Države članice mogu na ugovaratelja: osigura da na zahtjev podizvoditelja i gdje priroda • nije moguća zbog gospodarskih ili tehničkih raugovora tako omogućuje, naručitelj plaća izravno pozloga, kao što su zahtjevi za međuzamjenjivošću dizvoditelju, s m da takva plaćanja mogu uključiva i interoperabilnošću s postojećom opremom, odgovarajuće mehanizme, koji dopuštaju da glavni uslugama ili instalacijama koje se nabavljaju u ponuditelj podnese prigovor na nedospjela/nepriokviru prvotne nabave; i kladna plaćanja s me, da to mora bi navedeno u • prouzročila bi značajne poteškoće ili znatno uddokumentaciji. Sukladno Direk vi, navedeno ne dovostručavanje troškova za javnog naručitelja. vodi u pitanje odgovornost glavnog ponuditelja. Među m, bilo koje povećanje cijene ne smije S ciljem izbjegavanja povrede obveze iz članka 18., bi veće od 50 % vrijednos osnovnog ugovora. stavak 2. Direk ve, odnosno kako bi se osiguralo da Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, to u obavljanju ugovora o javnoj nabavi gospodarski suse ograničenje primjenjuje na vrijednost svake bjek djeluju u skladu s važećim propisima u područizmjene. Takve uzastopne izmjene ne smiju ima ju zaš te okoliša, socijalnog i radnog prava utvrđenih za cilj zaobilaženje Direk ve. pravom Unije, nacionalnog prava, kolek vnih ugovora i prema odredbama međunarodnog ekološkog, (c) Ako su ispunjeni svi sljedeći uvje : • do potrebe za izmjenom došlo je zbog okolnos socijalnog i radnog prava, mogu se poduze odgovakoje pažljivi javni naručitelj nije mogao predvirajuće mjere, kao što su: dje (a) Ako nacionalni zakon države članice predviđa me• izmjenom se ne mijenja cjelokupna priroda ugohanizam solidarne odgovornos između ponudivora telja i podizvoditelja, država članica mora osigura• svako povećanje cijene nije veće od 50 % vrijedda se relevantna pravila primjenjuju u skladu s nos osnovnog ugovora ili okvirnog sporazuma. uvje ma iz članka 18. stavka 2. Direk ve. Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, to (b) Naručitelji mogu, u skladu s člancima 59., 60. i se ograničenje primjenjuje na vrijednost svake 61. Direk ve, provjeri , ili se može zah jeva izmjene. Takve uzastopne izmjene ne smiju ima od država članica da provjere, postoje li razlozi za cilj zaobilaženje Direk ve. za isključenje podizvoditelja u skladu s člankom (d) Ako novi ugovaratelj zamjenjuje onoga kojemu je 57. U takvim slučajevima, naručitelj će zah jeva javni naručitelj prvotno dodijelio ugovor uslijed: da gospodarski subjekt zamjeni podizvoditelja u • nedvosmislene revizijske klauzule ili opcije u odnosu na kojeg se pokazalo da postoje obvezni skladu s točkom (a) razlozi za isključenje. Naručitelj može zah jeva • općeg ili djelomičnog nasljeđivanja prvotnog ili se može zah jeva od države članice da zah ugovaratelja, nakon restrukturiranja poduzeća, jevaju da gospodarski subjekt zamjeni podizvoditelja u odnosu na kojega se pokazalo da postoje neobvezni razlozi za isključenje. 20

JAVNA NABAVA

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

uključujući preuzimanje, spajanje, stjecanje ili insolventnost, od strane drugog gospodarskog subjekta koji ispunjava prvotno utvrđene kriterije za kvalita vni odabir, pod uvjetom da to ne znači druge značajne izmjene ugovora te da nema za cilj zaobilaženje primjene ove Direk ve; ili • u slučaju da sam javni naručitelj preuzme obveze glavnog ugovaratelja prema svojim podugovarateljima, ako je takva mogućnost predviđena u nacionalnom zakonodavstvu u skladu s člankom 71. Direk ve21. (e) Ako izmjene, bez obzira na njihovu vrijednost, nisu značajne u smislu stavka 4., članka 72. Direk ve.22

UDK

(d) Ako novi ugovaratelj zamijeni onoga kojemu je prvotno javni naručitelj dodijelio ugovor, osim u slučajevima navedenima u stavku 1. točki (d) članka 72. Direk ve.

2.13. Raskid ugovora Prema postojećem zakonodavnom uređenju javne nabave u RH ne postoje odredbe, koje bi previđale mogućnost raskida ugovora o javnoj nabavi. Direk va ide korak dalje, te u članku 73. propisuje da su države članice dužne osigura da javni naručitelji mogu, barem u određenim okolnos ma i pod uvje ma, koji su određeni primjenjivim nacionalnim pravom, raskinu javni ugovor jekom njegova trajanja. Tako Direk va predviđa da bi raskid trebalo omogući , ako je ugovor značajno izmijenjen, što bi zah jevalo novi postupak nabave na temelju članka 72.; u vrijeme dodjele ugovora ugovaratelj je bio u jednoj od situacija iz članka 57., stavka 1. te je stoga trebao bi isključen iz postupka nabave; ugovor se nije trebao dodijeli ugovaratelju u svjetlu ozbiljne povrede obveza prema Ugovorima i Direk vi, a koju je proglasio Sud Europske unije u postupku iz članka 258. UFEU-a.

Bez ikakve potrebe za provjerom, jesu li ispunjeni uvje iz gore navedenih točaka od (a) do (d), ugovore je jednako moguće izmijeni bez potrebe za novim postupkom nabave u skladu s Direk vom, ako je vrijednost izmjene manja od pragova iz članka 4. Direkve23 i od 10 % prvotne vrijednos ugovora za ugovore o uslugama i nabavi robe i 15 % prvotne vrijednos ugovora za ugovore o radovima. Među m, izmjena ne smije mijenja cjelokupnu prirodu ugovora ili okvirnog sporazuma. Ako je učinjeno nekoliko uza- 2.14. Posebni režimi nabave stopnih izmjena, vrijednost se procjenjuje na temelju 2.14.1. Društvene i druge posebne usluge neto kumula vne vrijednos uzastopnih izmjena. Direk vom su predviđene usluge koje bi trebale bi 2.12.1. Izmjene koje se smatraju bitnima obuhvaćene blažim režimom nabave. Tako se u uvodIzmjena ugovora ili okvirnog sporazuma jekom njenom dijelu Direk ve, kao usluge koje bi trebale bi gova trajanja smatra se značajnom u smislu stavka 1. obuhvaćene blažim režimom, koji je predviđen za sotočke (e) članka 72. Direk ve, ako njome ugovor ili cijalne i druge posebne usluge spominju usluge kola okvirni sporazum postaju značajno različi po svojoj hitne pomoći za prijevoz pacijenata te ugovori za prirodi od prvotno zaključenog. U svakom slučaju, ne pružanje usluga kola hitne pomoći, ako bi vrijednost dovodeći u pitanje stavke 1. i 2. članka 72., izmjena usluga kola hitne pomoći za prijevoz pacijenata bila se smatra značajnom, ako je ispunjen jedan ili više od veća od vrijednos ostalih usluga kola hitne pomoći; hotelijerske i ugos teljske usluge, uz prag od 750 000 sljedećih uvjeta: EUR-a; određene pravne usluge, uz prag od 750 000 (a) Izmjenom se unose uvje koji bi, da su bili dio pr- EUR-a, kao i brojne druge usluge, poput spasilačkih votnog postupka nabave, dopus li prihvaćanje usluga, vatrogasnih usluga ili zatvorskih usluga; usludrugih ponuditelja od onih koji su prvotno oda- ge poput državnih usluga ili pružanja usluga namijebrani ili prihvaćanje ponude različite od ponude, njenih zajednici, uz prag od 750 000 EUR-a; određene koja je izvorno prihvaćena ili privlačenje dodatnih zdravstvene, socijalne i povezane usluge, određene sudionika u postupak nabave. usluge obrazovanja i stručnog osposobljavanja, knjiž(b) Izmjenom se mijenja gospodarska ravnoteža ugo- nice, arhive, muzeje i ostale usluge povezane s kultuvora ili okvirnog sporazuma u korist ugovaratelja rom, uslugama u vezi sa sportom i usluge za privatna na način koji nije predviđen osnovnim ugovorom kućanstva. ili okvirnim sporazumom. (c) Izmjenom se značajno povećava opseg ugovora ili Direk va u člancima od 74. do 76. predviđa blaži režim nabave. Između ostalog, Direk va nalaže da ako okvirnog sporazuma. se primjenjuju blaža pravila, mora se osigura transparentnost i jednakost u postupanju prema gospo21 V. čl. 71. Direk ve. darskim subjek ma. Države članice imaju slobodu 22 Javni naručitelji koji su izmijenili ugovor u slučajevima navedenima u točkama (b) i (c) objavljuju obavijest o tome u Službenom listu odredi postupovna pravila, koja će se primjenjiva, ako ta pravila omogućuju javnim naručiteljima da Europske unije. 23 uzmu u obzir posebnos do čnih usluga. V. čl. 4. Direk ve.

UDK

2.14.2. Rezervirani ugovori za određene usluge Države članice mogu odredi da javni naručitelji mogu za organizacije rezervira pravo sudjelovanja u postupcima za dodjelu javnih ugovora isključivo za one zdravstvene, društvene i kulturne usluge iz članka 74. Direk ve24. Da bi se moglo koris prethodno navedeno pravo, organizacija mora ispunjava određene uvjete. Njezin cilj mora bi ispunjavanje misije javnih usluga, povezane s pružanjem neke od gore navedenih usluga, da se dobit ponovno ulaže kako bi se ostvario cilj organizacije (ako se dobit raspodjeljuje ili preraspodjeljuje, to bi se trebalo temelji na načelu sudjelovanja), da se upravljačke ili vlasničke strukture organizacije, koja izvršava ugovor temelje na vlasništvu zaposlenika ili načelima sudjelovanja ili zah jevaju ak vno sudjelovanje zaposlenika, korisnika ili zainteresiranih strana te da do čni javni naručitelj nije dodijelio organizaciji ugovor za do čne usluge u skladu s člankom 77. Direk ve jekom protekle tri godine. Najdulje trajanje ugovora u predmetnom slučaju može bi tri godine, s m da poziv na nadmetanje mora upućiva na članak 77., odnosno primjenu ove mogućnos .

JAVNA NABAVA

Države članice osiguravaju da su informacije i smjernice za tumačenje i primjenu prava Unije za javnu nabavu dostupne bez naknade kako bi pomogle javnim naručiteljima i gospodarskim subjek ma, posebice malim i srednjim poduzećima, u pravilnoj primjeni pravila Unije za javnu nabavu, te da pomoć bude dostupna javnim naručiteljima s obzirom na planiranje i provođenje postupaka nabave. Javni naručitelji dužni su, barem jekom trajanja ugovora, čuva preslike svih sklopljenih ugovora čija je vrijednost jednaka ili veća od: (a) 1 000 000 EUR-a u slučaju ugovora o javnoj nabavi robe ili ugovora o javnim uslugama (b) 10 000 000 EUR-a u slučaju ugovora o javnim radovima.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

80511000-9 (Usluge izobrazbe osoblja), 80520000-5 (Sredstva za izobrazbu), 80590000-6 (Usluge mentorstva), od 85000000-9 (Zdravstvene i socijalne usluge) do 85323000-9 (Zdravstvene usluge zajednice), 92500000-6 (Usluge knjižnice, arhiva, muzeja i druge usluge u kulturi), 92600000-7 (Usluge u području sporta), 98133000-4 (Usluge društvenih članskih organizacija), 98133110-8 (Usluge koje pružaju udruge mladih). V. Pravilnik o primjeni Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV) (NN, br. 6/12) i čl. 77. Direkve.

Sukladno članku 85. Direk ve, do 18. travnja 2017., a nakon toga svake tri godine, države članice prosljeđuju Komisiji sta s čko izvješće o nabavi, koja bi bila obuhvaćena ovom Direk vom, ako bi njena vrijednost premašila relevantni prag utvrđen u članku 4. Direk ve, s navođenjem procjene ukupne zbirne vrijednos takve nabave jekom do čnog razdoblja. Ta procjena može se osobito temelji na podacima, koji su dostupni prema nacionalnim zahtjevima za 2.15. Upravljanje i nadzor objavu ili prema procjenama zasnovanim na uzorciSukladno članku 83. Direk ve, države članice dužne ma25. su osigura nadzor nad primjenom pravila o javnoj nabavi. Do 18. 4. 2017., a nakon toga svake tri godine, 3. Zaključak države članice dostavljaju Komisiji izvješće o nadzoru koje obuhvaća, ovisno o slučaju, podatke o najučes- Europski parlament je usvajanjem novih pravila o talijim uzrocima pogrešne primjene ili pravne nesi- javnoj nabavi uveo nove odredbe koje omogućavagurnos , uključujući moguće strukturne ili opetova- ju da se zeleni, društveni i inovacijski aspek ponuda ne probleme u primjeni pravila, o razini sudjelovanja uzmu u obzir kod odabira najpovoljnijeg ponuditelja. malih i srednjih poduzeća (SME) u javnoj nabavi te o Glavna svrha ove legisla vne inicija ve je otvaranje sprečavanju, utvrđivanju i odgovarajućem izvještava- postupaka javne nabave manjim poduzećima i ohranju o slučajevima prijevare u javnoj nabavi, korupciji, brivanje javnih vlas za razmatranje novih načina na sukobu interesa i drugim ozbiljnim nepravilnos ma. koji mogu unaprijedi usluge koje pružaju svojim korisnicima, posebice uvođenjem obveza elektroničkog načina komunikacije u postupcima javne nabave. Kao 24 Radi se o uslugama koje su obuhvaćene CPV oznakama što je prethodno ukratko objašnjeno nova pravila EU 75121000-0 (Upravne usluge u obrazovanju), 75122000-7 (Uprav- o javnoj nabavi propisuju i na detaljniji način razrađune usluge u zdravstvu), 75123000-4 (Upravne usluge u stambenom ju pojedine postojeće ins tute, te uvode nove. Kada gospodarstvu), 79622000-0 (Usluge pribavljanja osoblja za pomoć se uzme u obzir da su nove direk ve stupile na snagu, u kućanstvu), 79624000-4 (Usluge pribavljanja osoblja za medicinsku njegu), 79625000-1 (Usluge pribavljanja medicinskog osoblja), te da je rok državama članicama za implementaciju 80110000-8 (Usluge predškolskog obrazovanja), 80300000-7 (Us- novih direk va travanj 2016. godine, smatramo da luge visokoškolskog obrazovanja), 80420000-4 (Usluge e-učenja), će uskoro bi nužne prilagodbe važećeg ZJN-a novim 80430000-7 (Usluge obrazovanja odraslih na razini sveučilišta), pravilima EU o javnoj nabavi.

To se izvješće može uključi u izvješće iz čl. 83., st. 3. Direk ve.

EUROPSKA UNIJA

UDK 347.2

Uvje prekograničnog pružanja usluga na europskom tržištu Alan Vajda * Sandra Vajda ** Navedenim stručnim radom prikazujemo uvjete za prekogranično pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi na jedinstvenom europskom tržištu prema odredbama Direk ve o uslugama na unutarnjem tržištu (2006/123/EZ), odnosno Zakonom o uslugama (NN, br. 80/11).

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije došlo je do bitnih promjena glede uvjeta pod kojima svi poslovni subjek iz Republike Hrvatske (fizičke osobe – obrtnici i pravne osobe) mogu privremeno i povremeno pruža usluge na jedinstvenom europskom tržištu bez obveze da se poslovno nastane, odnosno postanu obveznici plaćanja obveznih davanja u toj državi. Također je temeljem prava na poslovni nastan, fizičkim osobama hrvatskim državljanima i hrvatskim trgovačkim društvima omogućeno započinjanje i obavljanje gospodarske djelatnos u jednoj ili više država članica Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora, i to kao samozaposlene osobe – obrtnici ili osnivanjem trgovačkih društava, podružnica ili zastupništva pod is m uvje ma kao i državljanima drugih država članica Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora.

Jedan od važnih dijelova jedinstvenog tržišta predstavlja i malo i srednje poduzetništvo. U Europskoj uniji postoji 21 milijun SME poduzeća, koja čine oko 99 % svih poduzeća u EU, a od njih je 90 % mikropoduzeća s manje od 10 zaposlenih. S obzirom na to da mala poduzeća čine 53 % svih radnih mjesta u Europi, može se zaključi da je njihova važnost za europsko gospodarstvo izuzetno. Poduzetnicima u Europskoj uniji od 1. srpnja 2013. godine i hrvatskim poduzetnicima na raspolaganju je portal Europske komisije EUGO.network (h p://ec.europa.eu/internal_market/eu-go/), s čime se na prak čan način želi olakša poslovanje poduzetnicima koji na navedenom portalu mogu naći sve detaljne informacije o uvje ma i načinu pružanja usluga, osnivanju trgovačkih društava i podružnica u drugim državama članicama Europske unije.

EUGO network je internetski portal Europske komisije koji na jednom mjestu okuplja mrežu jedinstve2. Jedinstveno unutarnje tržište Europske nih kontaktnih točaka (PSC-Points of Single Contact) svih država članica (osnivanje Jedinstvene kontaktne unije točke je jedna od odredbi Direk ve o uslugama i kao Europska unija izuzetno je zainteresirana za daljnji takva obvezna za svaku državu članicu.) razvoj jedinstvenog unutarnjeg tržišta koje donosi izvanredne prednos i stvara nove prilike za eko- 3. Osnovni pojmovi nomski rast. U vrijeme današnje globalne ekonomske Zakon o uslugama kao temeljni zakonski propis za krize prioritet se mora da mjerama, koje će po ca rast i zaposlenost, gdje jedinstveno tržište ima ključ- područje pružanja usluga u Republici Hrvatskoj prenu ulogu, i to ostvarivanjem mjera koje promiču eko- nosi temeljne odredbe EU Direk ve o uslugama, opći nomski rast, stvaraju nova radna mjesta i promiču okvir za slobodno tržište usluga iz domene Direk ve konkurentnost. S obzirom na to da pružanje usluga o uslugama što obuhvaća i nove usluge, te obvezu čini značajan dio ukupnoga bruto nacionalnoga pro- usklađivanja posebnih propisa, dok je Ministarstvo izvoda Europske unije nije neobično da je jedan od gospodarstva Republike Hrvatske nacionalni koordiglavnih ciljeva uspostave unutarnjega tržišta u Europ- nator za provedbu Direk ve o uslugama u Republici Hrvatskoj. *

skoj uniji osiguravanje slobodnoga pružanja usluga na području Europske unije za sve njezinim građanima.

Alan Vajda, mag. iur., Zagreb. Sandra Vajda, dipl. ing., Zagreb.

Stoga su odredbom članka 4., stavak 1. Zakona o uslugama definirani sljedeći osnovni pojmovi:

UDK 347.2

Prilikom provođenja postupaka ishođenja odobrenja za obavljanje uslužne djelatnos moraju se zadovolji kriteriji zabrane diskriminacije, opravdanos prevladavajućih kategorija javnog interesa, razmjernos , jasnoće, jednoznačnos i nedvosmislenos , objekvnos , prethodnog objavljivanja, transparentnos i dostupnos .

6. Pružanje usluga državljana Republike Hrvatske u drugim državama EU Člankom 7. Direk ve 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija, predviđena je mogućnost davanja prethodne izjave o namjeri pružanja usluga u državi članici Europske unije – domaćinu, ako se pružatelj usluga seli iz jedne države članice u drugu da bi tamo pružao svoje usluge. Navedena izjava je svojevrsna obavijest nadležnim jelima države domaćina da će davatelj usluga pruža svoje usluge na njenom teritoriju, te se daje unaprijed (prije prvog pružanja usluga) u pisanom obliku. Izjavi se mogu priloži određeni dokumen , na primjer, dokaz o nacionalnos , dokaz o stručnim kvalifikacijama, kao i potvrda kojom se potvrđuje da je njezin nositelj pravno osnovan u državi članici za bavljenje djelatnos ma o kojima je riječ i da u trenutku izdavanja potvrde nema, čak ni privremeno, zabranu bavljenja zanimanjem ili djelatnošću. Članak 7. Direk ve 2005/36/EZ prenesen je člankom 6. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija u hrvatsko zakonodavstvo. Naime, navedenom odredbom utvrđeno je pravo nadležnih jela Republike Hrvatske, kao države domaćina, da od inozemnih pružatelja usluga zatraže prethodnu obavijest (pisanu izjavu i popratnu dokumentaciju) o namjeri pružanja usluga na teritoriju Republike Hrvatske. S obzirom na to da ni jednim važećim propisom Republike Hrvatske nije bila propisana mogućnost, odnosno obveza nadležnog jela u Republici Hrvatskoj da navedenu potvrdu izda hrvatskom državljaninu, koji želi pruža svoje usluge u drugoj državi ugovor-

Opći okvir za slobodno tržište usluga u Republici Hrvatskoj u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga uređen je Zakonom o uslugama (NN, br. 80/11), kojime je implemen rana Direk va EU 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu. Zakon o uslugama pokriva široki segment tržišnih uslu-

5. Kriteriji provedbe postupaka ishođenja odobrenja za obavljanje uslužne djelatnos

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

4. Slobodno tržište usluga u Republici Hrvatskoj

ga. Zakonom je ukinuta obveza registracije sjedišta poslovanja u Republici Hrvatskoj pružateljima usluga prethodno registriranim u bilo kojoj državi ugovornici Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora. Također, pružatelji usluga registrirani u Republici Hrvatskoj imaju istu slobodu pružanja usluga na cijelom Europskom gospodarskom prostoru, bez obveze ponovne registracije poslovanja.

1) Usluga kao svaka samostalna gospodarska djelatnost, koja se uobičajeno obavlja za naknadu. 2) Pružatelj usluge što je svaka fizička osoba koja je državljanin Republike Hrvatske ili državljanin države ugovornice EGP-a ili svaka pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi ugovornici EGP-a koja nudi ili pruža uslugu. 3) Primatelj usluge kao svaka fizička osoba koja je državljanin Republike Hrvatske ili državljanin države ugovornice EGP-a ili svaka pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi ugovornici EGP-a, koja koris ili želi koris uslugu u profesionalne ili neprofesionalne svrhe. 4) Država sjedišta je Republika Hrvatska ili država ugovornica EGP-a na čijem teritoriju pružatelj dočne usluge ostvaruje pravo na poslovni nastan. 5) Sjedište označava stalno mjesto poslovanja gdje se stvarno upravlja gospodarskom djelatnošću od pružatelja usluga u neodređenom vremenskom razdoblju i sa stalnom infrastrukturom. 6) Postupak ishođenja odobrenja je svaki postupak koji pružatelj ili primatelj usluge mora slijedi kako bi od nadležnog jela dobio službenu odluku o pristupu ili obavljanju uslužne djelatnos , uključujući postupke registracije trgovačkih društava, zadruga, obrta i ustanova. 7) Uvjet je svaka obveza, zabrana ili ograničenje koje je predviđeno zakonom, ili drugim propisima Republike Hrvatske ili država ugovornica EGP-a ili koje proizlazi iz sudske ili upravne prakse, propisa profesionalnih strukovnih jela, komora, udruga ili drugih profesionalnih organizacija, usvojenih pri obavljanju svoje pravne nezavisnos . 8) Nadležno jelo je svako jelo koje sukladno svom djelokrugu rada i ovlas ma nadzire ili regulira uslužne djelatnos u Republici Hrvatskoj. 9) Tržišna komunikacija kao svaka vrstu komunikacije koja je namijenjena neposrednom ili posrednom promicanju robe, usluga ili ugleda fizičke ili pravne osobe koja obavlja trgovačku, industrijsku ili obrtničku djelatnost ili ak vnos propisane u okviru određene struke. 10) IMI sustav je informacijski sustav unutarnjeg tržišta namijenjen za razmjenu informacija između administracija država ugovornica EGP-a.

EUROPSKA UNIJA

UDK 347.2

b) pravna ili fizička osoba, s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koja namjerava u drugoj državi članici obavlja profesiju, koju je obavljala u Republici Hrvatskoj najmanje dvije godine u razdoblju od deset godina prije pružanja usluga, u slučaju da ista profesija nije regulirana u Republici Hrvatskoj, ali je regulirana u državi članici domaćinu,

nici Ugovora o europskom gospodarskom prostoru, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava slijedom postojanja takve pravne praznine pristupilo je izradi pravnog akta, koji će predstavlja pravnu osnovu za izdavanje takvih potvrda. Stoga je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji je riješio navedenu pravnu prazninu, s me da je objavljen u Narodnim novinama broj 74/14., a primjenjuje se od 24. lipnja 2014. godine.

Osim problema nepostojanja pravne osnove za izdavanje EU potvrda, bili su uočeni nedostaci u provedbi postupka izdavanja potvrda o formalnoj osposobljenos u skladu s odredbama Direk ve 2005/36/ EZ, odnosno nije na odgovarajući način određeno nadležno jelo koje je dužno kandidatu izda takvu potvrdu. Osim toga, postojećim odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija nije bilo jasno određeno kojem je nadležnom jelu kandidat, koji po prvi put želi pruža usluge obavljanjem regulirane profesije u Republici Hrvatskoj na privremenoj i povremenoj osnovi, dužan dostavi izjavu o namjeri pružanja svojih usluga u pisanom obliku.

7. Uvje za obavljanje djelatnos stečenih u državi odakle dolazi pružatelj usluge Naime, navedena izmjena bila je nužna, kako bi se na-

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

kon toga mogao donije Pravilnik o EU potvrdi (NN, br. 92/14), koji se primjenjuje počevši od 5. kolovoza 2014. godine. Među m, od ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije prisutan je značajan interes za njihovim izdavanjem, a poglavito od strane obrtnika u Republici Hrvatskoj, koji žele ostvari svoje pravo na slobodno pružanje usluga na području Europske unije, s me da to nisu bili u mogućnos učini dok navedenom EU potvrdom ne dokažu svoju poslovnu nastanjenost i pravo na slobodno pružanje usluga u državi članici poslovnog nastana (konkretno u Republici Hrvatskoj).

Primjer dobre prakse u zemljama članicama Europske unije sastoji se u izdavanju EU potvrda, te uklanjanju svih administra vnih prepreka slobodnom pružanju usluga na tržištu Europskog gospodarskog prostora. EU potvrda sadrži skup informacija o kandidatu, odnosno pružatelju usluga, a u svrhu dokazivanja da je poslovno nastanjen u državi članici poslovnog nastana (Republici Hrvatskoj) za bavljenje djelatnos ma o kojima je riječ, te da u trenutku izdavanja potvrde nema, čak ni privremeno, zabranu bavljenja profesijom. Sukladno odredbi članka 3., stavak 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija podnositelj zahtjeva za izdavanje EU potvrde – može bi :

Opći sustav priznavanja Dokaz o odgovarajućoj stručnoj kvalifikaciji izdaju nadležna jela države ugovornice EEP-a, te moraju potvrđiva minimalno onu razinu stručne kvalifikacije, koja neposredno prethodi razini kvalifikacije, koja se zah jeva u Republici Hrvatskoj. Nadležno jelo mora dopus pristup profesiji, kandidatu koji: a) je stekao stručnu kvalifikaciju u državi ugovornici EEP-a i posjeduje potvrdu o kompetencijama ili dokaz o formalnoj osposobljenos koji traži država ugovornica EEP-a za obavljanje regulirane profesije b) je obavljao tu profesiju u punom radnom vremenu najmanje dvije godine u zadnjih deset godina u državi ugovornici EEP-a u kojoj ta profesija nije regulirana, pod uvjetom da kandidat posjeduje jednu ili više potvrda o kompetencijama ili dokaza o formalnoj osposobljenos . Postupanje nadležnog jela:

1) Prijem zahtjeva pružatelja usluge. 2) Ako zahtjev nije potpun, obavještavanje kandidata u roku od mjesec dana da je zahtjev potpun ili da ga u daljnjem roku od 90 dana dopuni. 3) Kada opravdana sumnja, potvrda o auten čnos od nadležnih jela države kandidata. 4) Odluka se donosi najkasnije u roku od tri mjeseca a) pravna ili fizička osoba, s poslovnim nastanom u od dostave potpunog zahtjeva Republici Hrvatskoj, koja namjerava u drugoj drža5) Šutnja administracije – kao da je zahtjev odobren. vi članici obavlja reguliranu profesiju ili

UDK 347.2

EUROPSKA UNIJA

2. programa osposobljavanja s posebnom strukKod obrtničke, trgovačke i industrijske djelatnos doturom osposobljavanja, istovjetno razini oslazi do automatskog priznavanja stečene stručne kvaposobljenos pod 1., koja pruža usporedive lifikacije na temelju profesionalnog iskustva. Međustručne standarde i koja polaznika priprema m, ako nisu za to ispunjeni uvje primjenjuje se opći za usporedivu razinu odgovornos i funkcija. sustav priznavanja. Također je važno napomenu , da se kod reguliranih profesija za njihovo obavljanje tra- • Razine stručnih kvalifikacija 4 ži (pravno, upravno ili regulatorno) kao uvjet posjed) diploma koja potvrđuje uspješan završetak obdovanje profesionalne kvalifikacije, koja se dokazuje razovanja na razini nakon završetka srednjeg diplomom, potvrdom i sl. obrazovanja, u trajanju od najmanje tri i najviše če ri godine, ili istovjetnog trajanja kad se odvija Stoga sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i povremeno, na visokom učilištu (sveučilištu, vepriznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN, br. leučilištu, visokoj školi) ili nekoj drugoj ustanovi 124/09, 45/11) razlikujemo pet razina stručnih kvalifijednake razine i, kada je primjenjivo, uspješan kacija, kako slijedi: završetak stručnog osposobljavanja koje je ob• Razine stručnih kvalifikacija 1 vezno uz takvo obrazovanje. a) potvrda kompetencije koju izdaje nadležno jelo

• Razine stručnih kvalifikacija 5 na temelju ili: e) diploma koja potvrđuje uspješan završetak obra1. tečaja osposobljavanja koji ne čini sastavni dio zovanja na razini nakon završetka srednjeg obrasvjedodžbe ili diplome u smislu podstavka b), zovanja, u trajanju od najmanje če ri godine, ili c), d) i e) ovoga stavka, ili na temelju posebnog istovjetnog trajanja kad se odvija povremeno na ispita bez prethodnog osposobljavanja, ili na visokom učilištu (sveučilištu, veleučilištu, visokoj temelju bavljenja profesijom na puno radno školi) ili nekoj drugoj ustanovi jednake razine i, vrijeme u drugoj državi ugovornici EEP-a tri kada je primjenjivo, uspješan završetak stručnog godine zaredom ili u istom trajanju na pola osposobljavanja koje je obvezno uz takvo obraradnog vremena u proteklih 10 godina, ili zovanje. 2) općeg osnovnog ili srednjeg obrazovanja, potvrđujući da je nositelj stekao opća znanja. Informacije o reguliranim profesijama • Razine stručnih kvalifikacija 2 b) svjedodžba koja potvrđuje uspješan završetak Je li neka djelatnost regulirana u nekoj državi članici dostupno je na sljedećem link-u: srednjeg obrazovanja: 1. općeg sadržaja, dopunjenog planom i pro- h p://ec.europa.eu/internal_market/qualifica ons/ gramom stručnog osposobljavanja različitog regprof/ od onog iz podstavka c) i/ili vježbeničkom ili stručnom praksom koja je obvezna uz taj pro- Podaci o kontakt točki u Republici Hrvatskoj dostupni su na sljedećem link-u: gram, ili 2. tehničkog ili stručnog sadržaja, kada je po- h p://ec.europa.eu/internal_market/qualifica ons/ trebno dopunjenog planom i programom contact/na onal_contact_points_en.htm stručnog osposobljavanja kako je utvrđeno pod 1., i/ili vježbeničkom ili stručnom prak- 8. Kategorije usluga na koje se primjenjuju som koja je obvezna uz taj program; odredbe Zakona o uslugama

9. Ograničenja kod pružanja usluga u Europskoj uniji

Odredbom članka 16. Zakona o uslugama propisane su iznimke kod slobode pružanja usluga u Republici Hrvatskoj tako da ne primjenjuje na financijski sektor, promet i elektroničke komunikacije, zdravstvenu

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Zakon o uslugama primjenjuje se na usluge poslovnog savjetovanja, turizam, ugos teljstvo i smještaj, posredovanje u prometu nekretnina, prodaju i distribuciju, graditeljstvo, izdavaštvo i medije, edukaciju i većinu profesionalnih usluga, odvjetništvo i nove usluge.

• Razine stručnih kvalifikacija 3 c) diploma koja potvrđuje uspješan završetak: 1. programa osposobljavanja na razini nakon završetka srednjeg obrazovanja, različitog od onog iz podstavka d) i e), u trajanju od najmanje jedne godine ili u odgovarajućem trajanju povremeno, a za koji je jedan od uvjeta upisa, kao opće pravilo, uspješno završen program srednjeg obrazovanja, koji omogućuje upis programa visokog obrazovanja ili završen istovjetan program srednjeg obrazovanja, kao i profesionalno osposobljavanje, koje može bi uvjet uz taj program na razini nakon završetka srednjeg obrazovanja, ili

EUROPSKA UNIJA

UDK 347.2

Ovjereni službeni izvadak iz Obrtnog registra izdaju nadležna registarska jela – Uredi državne uprave u županijama i njihove ispostave, te Ured Grada Zagreba (h p://www.portor.hr/gdje.htm), uz upravnu pristojbu od 40,00 kuna, koja se naplaćuje u biljezima, s usluge od općeg gospodarskog interesa me da se kao dokaz o državljanstvu koris jedan od pravila o radu izaslanih radnika sljedećih dokumenata: osobna iskaznica, putovnica, pravila o zaš osobnih podataka pravila kojima se odvjetnicima olakšava učinkovito vojna iskaznica ili domovnica sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu. korištenje slobode pružanja usluga

skrb, socijalnu skrb, posredovanje za privremeno zapošljavanje, privatnu zaš tu, audiovizualne medije, igre na sreću i javne bilježnike. Stoga se, sloboda pružanju usluga ne odnosi na: • • • •

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

• djelatnos javnog ovršitelja • pravila o reguliranim profesijama i zahtjeve države ugovornice EGP-a u kojoj se pruža usluga, kojima se obavljanje djelatnos ograničava na određenu struku • pravila EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnos • upravne uvjete u svezi sa slobodnom kretanja osoba i njihovim prebivalištem ili boravištem • pravila povezana sa sustavom viza i boravkom državljana trećih zemalja • pravila o nadzoru i provjeri pošiljaka otpada • prava intelektualnog vlasništva • akte koji po zakonu zah jevaju sudjelovanje javnog bilježnika • pravila o zakonom obveznoj reviziji godišnjih financijskih izvješća i konsolidiranih računa • registraciju vozila zakupljenih u drugoj državi ugovornici EGP-a (leasing) • odredbe koje se odnose na ugovorne i izvanugovorne obveze, uključujući oblik ugovora, određene u skladu s propisima međunarodnog privatnog prava.

Stoga kod postupka prvog pružanja usluga u drugoj državi članici Europske unije razlikujemo: a) Slobodne/neregulirane djelatnos u Saveznoj Republici Njemačkoj za koje nema obveze prijavljivanja pružanja usluga (Link na neregulirane djelatnos : Privitak B1/B2 – h p://www.gesetze-im-internet.de/hwo/anlage_b_199.html) b) Regulirane djelatnos u Saveznoj Republici Njemačkoj, gdje je za navedena zanimanja potrebno obvezno ishodi dozvolu prema privitku A Zakona o obrtu (Link na regulirane djelatnos : Privitak A – h p://www.gesetze-im-internet.de/hwo/anlage_a_198.html)

Kod obavljanja reguliranih profesija potrebna je pismena prijava kod prvog pružanja usluga pri nadležnoj Obrtničkoj komori prema mjestu prvotnog pružanja usluga u Saveznoj Republici Njemačkoj. Naime, nadležna Obrtnička komora izdaje, nakon zaprimanja prijave o pružanju usluge, potvrdu o podnesenoj prijavi pružanja usluge, gdje troškovi izdavanja iste iznose od 25 do 35 Eura. Navedena potvrda vrijedi 12 mjeseci u cijeloj SR Njemačkoj, s me da je nakon prestanka važenja iste, potrebno ponovi prijavu 10. Odobrenje za obavljanje uslužnih (tzv. nastavak prijave) s napomenom da se postupak djelatnos u SR Njemačkoj ponovne prijave ne naplaćuje. Navedeni prilozi trePrvi korak kod prekograničnog pružanja usluga u SR baju bi prevedeni od ovlaštenog sudskog tumača na Njemačkoj sastoji se u podnošenju prijave o pružanju njemački jezik. prekograničnih usluga sukladno Direk vi 2005/36/ Link na popis Obrtničkih komora u SR Njemačkoj: EC o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija pri h p://www.handwerkskammer.de/ nadležnoj Obrtničkoj komori prema mjestu pružanja usluga. Državljanima Europske unije i Švicarske Link na formular za prijavu prekograničnog pružanja Konfederacije dozvoljeno je prekogranično pružanje usluga: usluga, ako su u ma čnoj državi ovlašteni obavlja h t t p: // w w w. h w k n o . d e / v i e w D o c u m e n t? o n djelatnos koje su usporedive s obrtničkim djelatno- r=76&id=13243 s ma. Link na formular za produženje prijave prekograničS prijavom za prekogranično pružanje usluga prilaže nog pružanja usluga: se: h t t p: // w w w. h w k n o . d e / v i e w D o c u m e n t? o n • Dokaz o državljanstvu r=76&id=13520 • Izvadak iz Obrtnog registra (OR) Ako zemlja porijekla za obavljanje određene djelat• Potvrda o stečenoj izobrazbi • Potvrda nacionalne službe u zemlji porijekla (tzv. nos ne zahtjeva određenu kvalifikaciju ili izobrazbu, tada se ta djelatnost može prekogranično pruža , uz EU-potvrda) uvjet da je obavljana najmanje dvije godine u zemlji • Popunjen zahtjev.

UDK 347.2

porijekla. Među m, kod zdravstvenih zanimanja prema privitku A Zakona o obrtu broj od 33 do 37 (op čar, akus čar za slušne aparate, ortopedski tehničar, tehničar za izradu ortopedskih cipela, zubni tehničar), i kod dimnjačarskih usluga, nadležna obrtnička komora može proves ispi vanje stručnos .

EUROPSKA UNIJA

http://www.bmwfw.gv.at/Unternehmen/Gewerbe/ Documents/Muster%20-%20Formular%20physische%20 Person.pdf Link na formular za produženje prijave prekograničnog pružanja usluga: http://www.bmwfw.gv.at/Unternehmen/Gewerbe/ Documents/Muster%20-%20Formular%20 Erneuerung.pdf Link na formular za provedbu postupka priznavanja strukovne kvalifikacije stečene u drugoj državi članice Europske unije: http://www.en.bmwfw.gv.at/Vocationaltraining/ Apprenticeshipsandvocationaltraining/Documents/ Federal%20Ministry%20of%20Economy.pdf

12. Uvjet posjedovanja odgovarajuće potvrde o izobrazbi Dodatne informacije o prekograničnom pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi, preko jedinstvenih kontaktnih točaka dostupnih na internetskoj adresi: h p://www.ixpos.de/IXPOS/Naviga on/ EN/Your-business-in-germany/Eu-service-market/points-of-single-contact.html

11. Odobrenje za obavljanje uslužnih djelatnos u Republici Austriji

Ako je obavljanje određene struke regulirano u Republici Hrvatskoj, potrebno je dokaza da pružatelj prekogranične usluge ispunjava sve propisano za obavljanje iste u Republici Hrvatskoj. Među m, kada profesija nije regulirana u Republici Hrvatskoj, potrebno je priloži dokument kojim se dokazuje obavljanje navedene profesije najmanje dvije godine u zadnjih deset godina u državi iz koje pružatelj usluga dolazi.

Prva prijava obavljanja prekograničnog pružanja usluga (Dienstleistungsanzeige) podnosi se Saveznom ministarstvu za rad, obitelj i mladež Republike Austrije na propisanom obrascu, s me da is ujedno sadrži popis svih djelatnos , koje se mogu obavlja na privremenoj i povremenoj osnovi.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Link na formular za prijavu prekograničnog pružanja stupne su na internetskoj adresi: h p://www.eap. gv.at/index_en.html usluga:

Potrebno je na propisanom obrascu ponije zahtjev Saveznom ministarstvu za rad, obitelj i mladež Republike Austrije radi provedbe postupka priznavanja strukovne kvalifikacije stečene u drugoj državi članice Europske unije i radi dokazivanja da je ista jednaka potvrdi o naukovanju Republike Austrije, sukladno Zakonu o stručnom osposobljavanju (BAG), s me da Kontakt: Savezno ministarstvo za rad, obitelj i mladež RepubliBundesministerium für Wirtscha , Familie und Jugend ke Austrije ujedno predstavlja i nacionalnu kontaktnu Abteilung I/9, Stubenring 1, 1011 Wien točku za prekogranično pružanje usluga sukladno Di(tel. +43 (0)1 71100 5827, faks: +43 (0)1 71100 12205, rek vi o uslugama 2006/123/EZ. e-mail: post@i9.bmw .gv.at) Kontakt: Naime, prijava prekograničnog pružanja usluga vrijedi 12 mjeseci, s me da je istu potrebno obnovi svake Bundesminsterium für Wirtscha , Familie und Jugend kalendarske godine propisanim obrascem. Također je Mrs Irene Linke, potrebno upozori da prekogranično pružanje usluga Department I/7, ne smije prekorači vremenski period od 90 radnih Industrial Law, Stubenring 1, dana unutar jedne kalendarske godine. Među m, 1010 Wien, Österreich ako bi došlo do prekoračenja navedenog vremenskog (tel: +43 1 71100 5446, faks: +43 1 71100 935446, perioda samozaposlene osobe su dužne prijavi po- e-mail: Irene.linke@bmw .gv.at) rez na dohodak ili dobit u državi, gdje pružaju usluge, Dodatne informacije o prekograničnom pružanju odnosno postaju porezni obveznici države gdje pru- usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Repužanju navedene usluge. blici Austriji preko jedinstvene kontaktne točke do-

EUROPSKA UNIJA

13. Uvje za primjenu postupaka prekograničnog pružanja usluga u Republici Sloveniji

Link na Ministarstvo rada, obitelji, socijalne poli ke i jednakih mogućnos Republike Slovenije: h p:// www.mddsz.gov.si/en/

Kao i u prethodna dva slučaja, prekogranično pružanje usluga započinje dostavom zahtjeva s potrebnim dokumen ma nadležnom jelu. Naime, kod reguliranih profesija, prije početka povremenog posla u Republici Sloveniji, mora se posla pisani zahtjev nadležnom jelu, na za to propisanom obrascu. Također se, u skladu sa slovenskim zakonodavstvom, mora u zahtjevu definira zanimanje koje se želi obavlja .

Literatura:

Kada profesija nije regulirana u Republici Hrvatskoj, mora se priloži dokument kojim se dokazujete da je ta profesija obavljana najmanje dvije godine prije podnošenja navedenog zahtjeva. Među m, ako je struka koja se želi obavlja regulirana u Republici Hrvatskoj, tada se mora dokaza da i u Republici Hrvatskoj ispunjava sve propisane uvjete. Dokumen koje treba priloži su navedeni u zahtjevu, s me da se oni mogu razlikova u zahtjevima nadležnog jela, koje obavlja postupak za svaku pojedinu profesiju. Link na Listu reguliranih profesija:

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

http://www.regulatedprofessions.si/incoming/register-of-regulated-professions-or-regulated-professional-ac vi es.aspx

UDK 347.2

Također je potrebno ishodi odobrenje od nadležnog jela ili dopunjavanje zahtjeva. Naime, nadležno jelo mora podnositelja obavijes u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva i dostavljenih svih dokumenta, s me da ako su ispunjeni svi uvje , nadležno jelo donosi rješenje o priznavanju stručnih kvalifikacija, odnosno ako nisu ispunjeni uvjete, mora podnositelja obavijes o razlozima kašnjenja is h. Ako nema odgovora od nadležnog jela u roku od mjesec dana od podnošenja prijave, smatra se da možete poče obavlja svoju profesiju u Republici Sloveniji na privremenoj osnovi. Također, kada nadležno jelo ocijeni da stručna sprema podnositelja treba daljnje provjere, obavješćuje podnositelja o tome, te podnositelj ima mjesec dana za dopunu, s me da cijela procedura prijave mora bi završena u roku od tri mjeseca. Kao završni korak u postupku prekograničnog pružanja usluga, potrebno je posla zahtjev na Zavod za zapošljavanje Republike Slovenije. Naime, prije početka rada (najmanje jedan dan prije), podnositelj mora prijavi svoj dolazak i obavljanje usluga na teritoriju Slovenije pri Zavodu za zapošljavanje Republike Slovenije, na propisanom obrascu TUJ 5A. Među m, ako usluge izvodi državljanin Europske unije, Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske konfederacije prilaže se obrazac TUJ 5B.

Direk va o uslugama na unutarnjem tržištu (2006/123/EC) Direk va o priznavanju stručnih kvalifikacija (2005/36/EC) Zakon o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13 i 139/13) Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN, br. 158/2003, 198/2003, 138/06 i 45/11) Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN, br. 124/09, 45/11 i 74/14), Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN, br. 107/07 i 118/12), Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN, br. 22/13) Pravilnik o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN, br. 89/13) Pravilnik o EU potvrdi (NN, br. 92/14).

Dvodnevna edukacija: „Provedba EU projekata – podugovaranje i izvještavanje“ Zagreb, 11. i 12. studenoga 2014., hotel Palace Osnovni cilj edukacije je educira korisnike koji provode projekte EU-a o izazovima, problemima, najčešćim pogreškama i preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekata EU-a, te ih upozna s osnovama i obvezama koje proizlaze iz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (obvezama korisnika, partnera, pravilima provedbe, procedurama nabave, osnovama financijskog i računovodstvenog praćenja). Edukacija je namijenjena voditeljima projekata, financijsko-računovodstvenim djelatnicima, svima onima čiji su projek u fazi provedbe, ali i svima onima koji su aplicirali na neki od natječaja ili će pak aplicira na neki od natječaja koji nas očekuju. Pravovremenim planiranjem, praćenjem i uključivanjem svih relevantnih osoba i ins tucija pos že se kvalitetnija provedba i veća iskorištenost sredstava EU-a. Sudionici po završetku dobivaju potvrdu o sudjelovanju. Detaljan program pročitajte na stranici broj 5 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

UDK 657.2

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Osvrt na Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija Ivana Jakir-Bajo * U Narodnim novina broj 121/14 objavljen je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Iako će neprofitne organizacije godišnje financijske izvještaje za 2014. godinu sastavlja prema važećoj Uredbi o o računovodstvu neprofitnih organizacija, od 1. siječnja 2015. godine primjenjivat će se odredbe novoga Zakona razrađene Pravilnikom o sustavu financijskog upravljanja i kontrola, izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija, Pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija, Pravilnikom o neprofitnom računovodstvu i računskom planu te Pravilnikom o službenoj iskaznici i službenoj znački inspektora financijskog i proračunskog nadzora. Autorica daje pregled sadržaja ključnih poglavlja Zakona osvrčući se i na uređenje obavljanja gospodarske djelatnos .

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Zakon je predvidio i donošenje tri prateća pravilnika: 1. Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola, izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija; 2. Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija; 3. Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, a Pravilnik o službenoj iskaznici i službenoj znački inspektora financijskog i proračunskog nadzora (NN, br. 125/13) će se uskladi s odredbama ovoga Zakona. Donošenje prvog pravilnika – Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu očekuje se već u prosincu, jer će se od 1. siječnja 2015. godine primijenjiva računski plan koji Cilj je novoga Zakona sveobuhvatno uredi sustav fi- je njegov sastavni dio. nancijskog poslovanja, računovodstva te nadzora nad financijskim poslovanjem i računovodstvom neprofit- 2. Obveznici primjene nih organizacija. Ovim se Zakonom definiraju obvezni- U Registar neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija do sredine lipnja 2014. godine bilo je * Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb. upisano 26.362 neprofitne organizacije. Od ukupnog

Hrvatski sabor je 3. listopada 2014. godine donio Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (dalje u tekstu: Zakon) koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 121/14, a stupa na snagu 1. siječnja 2015. godine. Do tada se primjenjuje Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 10/08, 7/09, 158/13, 1/14 i 44/14 – dalje u tekstu: Uredba). Višegodišnjom primjenom Uredbe uočena je potreba za uspostavljanjem zakonodavnog okvira kojim bi se propisao sustav dobrog financijskog upravljanja i kontrola, ne samo u dijelu računovodstva, već planiranja i programiranja, izrade financijskih planova i njihovog izvršavanja te izvještavanja. Nadalje, Uredba nije primjereno odgovorila na zahtjeve za primjenom načela javnos i transparentnos , posebice u dijelu financijskog izvještavanja. Uredbom nisu mogle izravno bi propisane prekršajne i kaznene odredbe što je svakako utjecalo na činjenicu da jedan dio neprofitnih organizacija, unatoč obvezi, nije primjerice sastavljao financijske izvještaje, odnosno predavao ih u utvrđenim rokovima. Veliki broj neprofitnih organizacija također pro vno propisima, nije bio ni upisan u Registar neprofitnih organizacija.

ci primjene, načela sustava financijskog poslovanja, izrada i izvršavanje financijskih planova, izvještavanje o potrošnji proračunskih sredstava, računovodstvena načela i računovodstveni poslovi, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave, obveza i provedba popisa imovine i obveza, način iskazivanja imovine, obveza i vlas h izvora, priznavanje prihoda, rashoda, primitaka i izdataka, financijsko izvještavanje, revizija godišnjih financijskih izvješća, Registar neprofitnih organizacija, javna objava godišnjih financijskih izvješća te nadzor nad financijskim poslovanjem, računovodstvenim poslovima i predajom financijskih izvješća.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

broja upisanih u Registar najveći je broj udruga, njih 23.617 od 51.435, koliko ih je upisano u ma čni Registar udruga. U Registar neprofitnih organizacija također je upisano i 598 saveza udruga, 112 udruga poslodavaca, 24 strane udruge, 422 ustanove, 292 turis čke zajednice, 282 sindikata, 227 umjetničkih organizacija, 137 zaklada, 199 vjerskih zajednica i pravnih osoba osnovanih od strane vjerskih zajednica, 96 poli čkih stranaka, 4 fundacije i 64 komore.

UDK 657.2

doblja u neprofitnim organizacijama, koje su predale financijska izvješća za 2013. godinu iznosio je 20.947.

Odredbe Zakona u najvećem dijelu odnose se na one neprofitne organizacije koje su trenutno obveznici primjene Uredbe. Dakle, obveznici primjene jesu domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindika , udruge poslodavaca i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecaNavedene neprofitne organizacije iskazale su u Bi- nje dobi , za koje iz posebnih propisa proizlazi da su lanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. godine neprofitnog karaktera. ukupnu imovinu od 37,3 milijarde kuna, od čega 21,8 Zakonom je prepoznat specifični položaj poli čkih milijardi kuna nefinancijske imovine, a 15,5 milijardi stranaka i vjerskih zajednica. Oni su obveznici iskljukuna financijske imovine. Od ukupno iskazane finan- čivo jednog dijela odredbi Zakona. Poli čke strancijske imovine, 2,2 milijarde kuna nalazi se na računu ke temeljem odredbi ovoga Zakona vode poslovne kod banaka, a 2,1 milijarda kuna je u depozitu. Ne- knjige i upisuju se u Registar neprofitnih organizaciprofitne organizacije iskazale su i 11,2 milijarde kuna ja. Financijsko poslovanje, izvještavanje i nadzor poobveza u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. li čkih stranaka uređen je Zakonom o financiranju godine, od čega 6 milijardi kuna obveza po kredi ma poli čkih ak vnos i izborne promidžbe (NN, br. i zajmovima, a 1,2 milijarde kuna obveza za materi- 24/11, 61/11 i 27/13). jalne rashode. Neprofitne organizacije prenijele su u 2014. godinu ukupan višak iz 2013. godine i prethod- Vjerske zajednice primjenjuju ovaj Zakon u dijelu nih godina u iznosu od 8,1 milijardu kuna (obračunska sastavljanja i dostave izvješća o potrošnji proračunskih sredstava. Vjerske zajednice mogu bi subjekkategorija). kontrola na licu mjesta o utrošku proračunskih U zbrojnom Izvještaju o prihodima i rashodima svih sredstava, kao i financijskog nadzora sredstava iz neprofitnih organizacija, koje su dostavile izvješća javnih izvora. Vjerske zajednice nisu obvezne upiMinistarstvu financija za razdoblje od 1. siječnja do sa se u Registar neprofitnih organizacija, vodi 31. prosinca 2013. godine iskazan je godišnji prihod poslovne knjige i sastavlja financijska izvješća suod 12 milijardi kuna, od čega su najznačajniji: prihodi kladno odredbama ovoga Zakona. Odredbe ovoga po posebnim propisima iz proračuna (državnog i pro- Zakona ne primjenjuju se na poduzetnike na koje se računa jedinica lokalne i područne (regionalne) samo- primjenjuju odredbe Zakona o računovodstvu, jediniuprave) i donacije iz proračuna (državnog i proračuna ce lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) ni na proračunske korisnike upisane u Registru prou iznosu od 3,2 milijarde kuna, prihodi po posebnim računskih i izvanproračunskih korisnika, a koji finanpropisima iz ostalih izvora 3,2 milijarde kuna, 1,8 mi- cijsko poslovanje i računovodstvo vode u skladu sa lijardi kuna ostvareno je prihoda od prodaje roba i Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12). pružanja usluga na tržištu, 1,4 milijarde od članarina i Ono što je novost u odnosu na obveznike utvrđene članskih doprinosa, prihodi od imovine ostvareni su u Uredbom je, da se odredbe ovoga Zakona ne odnose iznosu od 550,7 milijuna kuna. na ustanove kojima su osnivači fizičke osobe i druge U zbrojnom Izvještaju o prihodima i rashodima svih pravne osobe koje su, sukladno propisima koji ureneprofitnih organizacija koje su dostavile izvješća đuju poreze, obveznici utvrđivanja i plaćanja poreza Ministarstvu financija za razdoblje od 1. siječnja do na dobit za svoju ukupnu djelatnost. Kako ni jed31. prosinca 2013. godine iskazan je godišnji rashod nim propisom nije bilo jasno i nedvojbeno naznačeno od 11,4 milijarde kuna, od čega su najznačajniji ma- koje računovodstvo vode ovakve ustanove kojima su terijalni rashodi u iznosu od 5,4 milijarde kuna, ras- osnivači fizičke osobe kao primjerice dječji vr ći i dohodi za radnike od 2,2 milijarde kuna i donacije od movi za starije i nemoćne, one su do sada samoinici1,8 milijardi kuna. U zbrojnom Izvještaju o prihodima ja vno odabirale vodi računovodstvo za neprofitne i rashodima iskazano je stanje novčanih sredstava na organizacije ili računovodstvo za poduzetnike. Zakon početku 2013. godine u iznosu od 2,5 milijardi kuna, ih od 1. siječnja 2015. godine obvezuje na vođenje ukupni priljevi na novčane račune i blagajne jekom računovodstva za poduzetnike. Privatne škole su od 2013. godine u iznosu od 33,2 milijarde kuna, a uku- samih početaka svojeg osnivanja vodile računovodpni odljevi od 33,4 milijarde kuna. Ukupni prosječni stvo za poduzetnike, te su usklađene s odredbama broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog raz- novog Zakona, ali to nije slučaj primjerice s dječjim

UDK 657.2

vr ćima. Dječji vr ći bez obzira na osnivače i način vođenja računovodstva, uvijek ostaju ustanove jer ne mogu drugačije ni bi osnovane, te obavlja propisanu djelatnost.

Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do sada su i financirale dječje vr će, kojima je osnivač fizička osoba i koji su obveznici poreza na dobit što je razvidno iz evidencija Porezne uprave. Dakle, ne postavlja se pitanje opravdanos sufinanciranja iz javnih sredstva, ako je neka od predškolskih ustanova porezno tre rana različito u odnosu na neku drugu predškolsku ustanovu (s obzirom na kriterije osnivača), a posebice zbog činjenica da ove ustanove, bez obzira na to što će vodi računovodstvo za poduzetnike, dobit ostvarenu poslovanjem mogu isključivo koris za unapređenje djelatnos za koju je ustanova osnovana, a temeljem Zakona o ustanovama.

3. Primjena načela dobrog financijskog upravljanja i kontrola 3.1. Samoprocjena funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola

Dakle, financijsko upravljanje i kontrole odnosi se na upravljačku odgovornost u planiranju, programiranju, izradi financijskih planova i njihovoj realizaciji, računovodstvu i izvješćivanju kako bi se pos gli postavljeni ciljevi i osigurala zaš ta resursa od gubitaka, neadekvatnog korištenja i prijevara. Financijsko upravljanje i kontrole obuhvaća sve aspekte povezane s prihodom/primitkom, rashodom/izdatkom, imovinom i obvezama. Sustavi financijskog upravljanja i kontrola temelje se na pet međusobno povezanih komponen unutarnjih kontrola, koje uključuju: kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne ak vnos , informacije i komunikacije te praćenje i procjenu sustava:

Za neprofitne organizacije koje su obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva uvodi se obveza provođenja samoprocjene učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

1) Pod kontrolnim okruženjem podrazumijeva se osobni i profesionalni integritet te e čne vrijednos zakonskih zastupnika i zaposlenika, rukovođenje i s l upravljanja, određivanje misije, vizije i ciljeva neprofitne organizacije, organizacijska struktura, uključujući dodjelu ovlas i odgovornos , te uspostavu odgovarajuće linije izvještavanja, praksu upravljanja ljudskim potencijalima i kompetentnost zaposlenika. 2) Upravljanje rizicima cjelokupan je proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika, uzimajući u obzir ciljeve neprofitne organizacije, te poduzimanja potrebnih radnji, posebice primjenom sustava financijskog upravljanja i kontrola, a radi smanjenja rizika. 3) Kontrolne ak vnos temelje se na pisanim pravilima i načelima, postupcima i drugim mjerama koje se uspostavljaju radi ostvarenja ciljeva neprofitne organizacije smanjenjem rizika na prihvatljivu razinu. Kontrolne ak vnos moraju bi prikladne i pravodobne, a troškovi njihove uspostave ne smiju premašiva prihvatljivu razinu. 4) Financijska izvješća i druga izvješća sadrže poslovne informacije koje omogućuju upravljanje i kontrolu poslovanja neprofitne organizacije. Informacije moraju bi odgovarajuće, ažurne, točne i dostupne radi učinkovite komunikacije na svim razinama neprofitne organizacije, izgradnje prikladnoga upravljačkog sustava informacija, s točno određenom ulogom svakoga zaposlenika uključenog u financijsko upravljanje i kontrole te dokumen ranja svih procesa i transakcija. 5) Praćenje sustava financijskog upravljanja i kontrola obavlja se u svrhu procjenjivanja njegova odgovarajućeg funkcioniranja i osiguranja njegova daljnjeg poboljšanja.

Višegodišnjom primjenom Uredbe uočena je potreba za uspostavljanjem zakonodavnog okvira, kojim bi se propisao sustav dobrog financijskog upravljanja i kontrola, ne samo u dijelu računovodstva, već planiranja i programiranja, izrade financijskih planova i njihovog izvršavanja te izvještavanja. Poslovanje neprofitne organizacije trebaju se temelji na načelu javnos i transparentnos te načelu dobrog financijskog upravljanja i kontrola. Financijsko upravljanje i kontrole može se definira kao sustav kojim su financijski aspek poslovanja neprofitne organizacije usmjereni i kontrolirani tako da podupiru realizaciju ciljeva organizacije. Adekvatni sustavi financijskog upravljanja i kontrola uspostavljeni su onda kada upravljačka struktura planira i organizira poslovanje tako da se pruža razumna sigurnost da uspješno upravlja rizicima i da se u realizaciji ciljeva sredstva, uključujući i sredstva članstva, koriste pravilno, e čno, ekonomično, učinkovito i djelotvorno.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Zakonom je predviđeno da ministar financija pravilnikom utvrđuje način provođenja samoprocjene funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola neprofitnih organizacija uzimajući u obzir visinu prihoda, vrijednost imovine i pravni oblik neprofitne organizacije. Neprofitne organizacije zanima način na koji će provodi navedenu samoprocjenu. Može se reći da će se koris sličan model, koji je uveden za proračune i proračunske korisnike po obvezi sastavljanja i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos . Izjavom čelnik potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u proračunu odnosno financijskom planu.

UDK 657.2

To je velika novina za neprofitne organizacije, čije su skupš ne najčešće uobičavale financijske planove donosi u veljači, odnosno ožujku godine za koju se financijski plan donosi. U prijelaznim i završnim odredbama Zakona je naglašeno da se prvi financijski planovi izrađuju temeljem odredbi ovoga Zakona u 2015. godini, a za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine. Predviđeno je da ministar financija pravilnikom propiše metodologiju i rokove izrade financijskog plana te način i uvjete izvršavanja financijskog plana.

4. Računovodstvo Računovodstvo neprofitnih organizacija mora se temelji na računovodstvenim načelima točnos , is nitos , pouzdanos i pojedinačnom iskazivanju pozicija. Načelo točnos znači da svaka informacija koja se objavi u financijskom izvješću is nito iskazuje transakcije i druge poslovne događaje. Pouzdanom se smatra svaka informacija u financijskom izvješću u kojoj nema značajne pogreške i pristranos , odnosno kad vjerno odražava ono što predstavlja. Osiguravanje prikazivanja podataka pojedinačno po vrstama prihoda, rashoda, kao i o stanju imovine, obveza i vlas h izvora karakteris ka je načela pojedinačnog iskazivanja pozicija. Prema načinu knjiženja poslovnih promjena, načelima na kojima se temelje, cilju koji se želi ostvari i poslovnim knjigama koje se vode, dva su temeljna sustava knjigovodstva: jednostavno i dvojno knjigovodstvo.

Ključni instrument na temelju kojeg se Izjava daje je Upitnik o fiskalnoj odgovornos , koji obuhvaća pitanja iz područja planiranja, izvršavanja, računovodstva, javne nabave i izvještavanja koja služe čelniku za što objek vniju procjenu kvalitete uspostavljenog sustava financijskog upravljanja i kontrola u ovim procesima. U samoprocjeni kvalitete sustava financijskog upravljanja i kontrola neprofitne organizacije, koje vode dvojno knjigovodstvo, koris t će se sličnim upitnikom koji će bi propisan pravilnikom. Također treba istaknu da su se pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji otvorile mogućnos za korištenje sredstava iz fondova Europske unije i za veliki dio neprofitnih organizacija. S obzirom na obveze koje se moraju ispuni prije i pri korištenju fondova Europske unije, od potencijalnih korisnika sredstava iz fondova Europske unije zah jeva se iz- Pri vođenju jednostavnog knjigovodstva, u poslovnim građen i transparentan sustav financijskog upravlja- knjigama se iskazuju poslovne promjene tek kada nastanu prome gotovog novca, te prihodi i rashodi nja i kontrola. prema novčanom načelu. Novčano računovodstveno načelo znači da se učinci transakcija i ostalih događaja 3.1. Planiranje priznaju ne kada nastanu, već kada se primi ili ispla Planiranje je osnova svakog dugoročnog razmišljanja novac i/ili novčani ekvivalent. Osnovno obilježje dvoji temelj za uspješno poslovanje neprofitne organiza- noga knjigovodstva je da se svaku poslovnu promjecije, stoga se Zakonom uvodi obveza izrade finan- nu obvezno eviden ra usporedo na dva različita račucijskih planova za neprofitne organizacije koje su na iz računskog plana, a na kojima uzrokuje promjene obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva. Uredbom suprotne prirode. Dvojno knjigovodstvo omogućuje nije bila utvrđena obveza donošenja financijskih pla- automatsku kontrolu, jer je iznos proknjižen na dunova, stoga su tu obvezu neprofitne organizacije naj- govnoj strani računa jednak iznosu proknjiženom na češće uređivale statutom i drugim propisima, kojima potražnoj strani. se uređuje njihov ustroj te djelovanje. Među m, zbog važnos koje proces planiranja ima u poslovanju ne- Granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog profitnih organizacija, Zakonom se propisuje obveza knjigovodstva i predaje financijskih izvješća podiizrade financijskih planova koji se sastoje od plana gnuta je od 1. siječnja 2014. godine Izmjenama i doprihoda i rashoda, plana zaduživanja i otplata te obra- punama Uredbe sa 100.000,00 kuna na 230.000,00 zloženja financijskog plana. Financijski plan podnosi kuna. Zakonom je predviđeno zadržavanje ove grase na usvajanje najvišem jelu neprofitne organizaci- nice za određivanje obveznika dvojnog knjigovodje, odnosno jelu koje je temeljem statuta neprofitne stva, među m financijsko izvještavanje postaje organizacije za to ovlašteno, najkasnije do 31. prosin- obvezno za sve neprofitne organizacije, neovisno o vrs računovodstva koje vode, ali u različitom opca tekuće godine za sljedeću godinu.

UDK 657.2

segu. Neprofitna organizacija čija je imovina u prethodne tri godine uzastopno imala vrijednost manju od 230.000,00 kuna, a godišnji je prihod ostvaren u istom razdoblju iznosio manje od 230.000,00 kuna, te ako su prošle najmanje tri godine od osnivanja, nije u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i primjene računovodstvenog načela nastanka događaja. Neprofitna organizacija koja zadovoljava navedene kriterije dužna je od 1. siječnja 2015. godine vodi najmanje knjigu blagajne, knjigu primitaka i izdataka, knjigu ulaznih računa, knjigu izlaznih računa i popis dugotrajne nefinancijske imovine primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela. Trenutno obveznici primjene jednostavnog knjigovodstva, prema Uredbi, vode isključivo knjigu blagajne te knjigu primitaka i izdataka. Među m i sada postoji određeni broj neprofitnih organizacija koje udovoljavaju kriterijima za vođenje jednostavnog knjigovodstva, ali su se odlučile za dvojno knjigovodstvo te sastavljanje i predaju financijskih izvješća. Zakon je prepoznao navedene neprofitne organizacije, te im omogućio da mogu primjenjiva odredbe povezane sa sastavljanjem i predajom financijskih izvješća ne opterećujući ih pri tome drugim obvezama, koje proizlaze iz Zakona, za neprofitne organizacije koje su obveznici primjene dvojnog knjigovodstva. To primjerice znači da neprofitne organizacije, koje udovoljavaju kriterijima za vođenje jednostavnog knjigovodstva, ali su se odlučile za dvojno knjigovodstvo nisu obvezne izrađiva godišnji program rada i financijski plan za njegovu provedbu sukladno odredbama Zakona ili provodi samoprocjenu učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola.

Donacije povezane s izvršenjem ugovorenih programa (projekata i ak vnos ) priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa (projekata i ak vnos ), donacije povezane s nefinancijskom imovinom, koja se amorzira priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjerno troškovima uporabe nefinancijske imovine u razdoblju korištenja. Način priznavanja rashoda također se ne mijenja u odnosu na dosadašnje postupanje. Rashodi se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju, a rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske imovine u trenutku stvarnog utroška, odnosno prodaje. Troškovi nabave dugotrajne imovine se kapitaliziraju, a u rashode priznaju jekom korisnog vijeka uporabe. Dakle, rashod u vezi s nabavom dugotrajne nefinancijske imovine iskazuje se prema sustavnom trošenju vrijednos nabavljene imovine.

5. Izvještavanje 5.1. Financijska izvješća Zbog potrebe da se sta s čkim podacima obuhva cijeli neprofitni sektor, Zakonom se svim neprofitnim organizacijama uvodi obveza dostave financijskih izvješća, ali prilagođeno visini prihoda i vrijednos imovine, odnosno obvezi vođenje jednostavnog ili dvojnog knjigovodstva. Dio neprofitnih organizacija koje vode jednostavno knjigovodstvo imat će obvezu sastavljanja godišnjeg financijskog izvješća, koji će se zva godišnje izvješće o primicima i izdacima, skraćenog sadržaja u odnosu na neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo i koje će i nadalje bi obveznici tromjesečnog, polugodišnjeg i godišnjeg izvještavanja. Dakle, razdoblja izvještavanja i vrste financijskih izvješća za ove neprofitne organizacije neće se mijenja u odnosu na obvezu izvještavanja utvrđenu Uredbom.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Neprofitne organizacije sastavljaju i podnose financijska izvješća na razini pravne osobe s uključenim podacima o poslovanju njenih organizacijskih dijelova. Navedena odredba unesena je u Zakon iz uputa Ministarstva financija. Ove su upute u nekoliko navrata dane neprofitnim organizacijama koje u svom sastavu imaju organizacijske jedinice koje nemaju pravnu osobnost, a u čijim su financijskim izvješćima u počecima primjene Uredbe (2008. i 2009. godina) uočene nepravilnos u vezi s vođenjem računovodstva i predaje financijskih izvješća. Obveza je neprofitne pravne osobe iskazivanje u financijskim izvješćima objedinjenih podataka za neprofitnu organizaciju u cijelos uzimajući u obzir i središnjicu i organizacijske

Prihodi i rashodi u sustavima dvojnog knjigovodstva priznaju se uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja. Primjena ovog računovodstvenog načela nastavak je dosadašnjeg postupanja, koje je utvrđeno Uredbom. Računovodstveno načelo nastanka događaja znači da se učinci transakcija i ostalih događaja priznaju kada nastanu. Zakon, kao i Uredba, definira recipročne i nerecipročne prihode uzimajući u obzir specifičnos financiranja neprofitnih organizacija članarinama, donacijama, pomoćima i sl. Recipročni prihodi (prihodi na temelju isporučenih dobara i usluga) priznaju se u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmjeri neovisno o napla , dok se nerecipročni prihodi (donacije, članarine, pomoći, doprinosi i ostali slični prihodi) priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) najkasnije do trenutka predočavanja financijskih izvještaja za isto razdoblje.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

jedinice. Ovakvo izvješće mora obuhva podatke iz jedinstvene glavne knjige, a organizacija računovodstva ustrojava se tako da je poslovanje i središnjice i organizacijskih jedinica vidljivo u jednoj glavnoj knjizi, odnosno na razini neprofitne pravne osobe. Ovo se primjenjuje isključivo u slučaju kada organizacijske jedinice neprofitnih pravnih osoba imaju svoj transakcijski račun (žiroračun).

UDK 657.2

kontrole na licu mjesta o utrošku sredstava iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema važećim propisima, kontrole na licu mjesta za pojedinačne isplate neprofitnim organizacijama iznad 20.000,00 kuna predstavljaju standard dobrog sustava financijskih kontrola utvrđen Upitnikom o fiskalnoj odgovornos na temelju kojeg svi proračunski i izvanproračunski korisnici te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastavljaju izjave o fiskalnoj odgovornos . Zakonom je propisano da će ministar financija pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija utvrdi minimalni sadržaj i rokove dostave izvješća o potrošnji proračunskih sredstava.

Financijska izvješća podnosit će se Ministarstvu financija, ali ne više i Državnom uredu za reviziju. Ministarstvo financija može ovlas drugu ins tuciju za zaprimanje i obradu financijskih izvješća. Tako je u 2014. godini za poslove prikupljanja i obrade financijskih izvješća Ministarstvo financija ovlas lo Financijsku agenciju. U prijelaznim i završnim odredbama Zakona je naglašeno da se prva financijska izvješća, 6. Primjena načela javnos i propisana ovim Zakonom sastavljaju za izvještajna transparentnos razdoblja od 1. siječnja 2015. godine, što znači da se godišnja financijska izvješća za 2014. godinu sastav- 6.1. Javna objava financijskih izvješća ljaju po starom, a u skladu s odredbama Uredbe. Načelo javnos i transparentnos ključni je instruNeprofitna organizacija koja jekom poslovne godi- ment u borbi pro v nepravilnos i prijevara u fine nije imala poslovnih događaja, ni je u poslovnim nancijskom poslovanju svih neprofitnih organizacija. knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužna Uvođenje ovoga načela očituje se između ostaloga i je u roku propisanom za predaju godišnjih financij- u obvezi javne objave financijskih izvješća svih neproskih izvješća Ministarstvu financija dostavi izjavu fitnih organizacija u Registru neprofitnih organizacija. o neak vnos za prethodnu poslovnu godinu. Ovo Već je 2008. godine, odnosno jekom prve godine je nova obveza za neprofitne organizacije koja do primjene Uredbe uočena potreba za većom i ažurnisada nije bila uređena Uredbom. Predviđeno je da jom kontrolom dostave financijskih izvješća neproministar financija pravilnikom o financijskom izvje- fitnih organizacija Ministarstvu financija i Državnom štavanju i Registru neprofitnih organizacija propisuje uredu za reviziju. Za to je bilo potrebno osigura cjeoblik i sadržaj financijskih izvješća i izjave o neak v- lovite podatke o obveznicima primjene neprofitnog nos , razdoblja za koja se sastavljaju, obvezu i rokove računovodstva te se razmišljalo i o povezivanju postojećih ma čnih registara (Registra udruga, Registra njihova podnošenja. zaklada, Registra pri trgovačkom sudu i ostalih ma čnih registara). 5.2. Izvješća o potrošnji proračunskih sredstva Financijska izvješća treba razlikova od izvješća o potrošnji proračunskih sredstava. Prema Zakonu, neprofitne organizacije koje ostvaruju sredstva iz javnih izvora, uključujući i sredstva državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su nadležnom jelu državne uprave, jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno drugom nadležnom jelu javne vlas dostavi izvješće o potrošnji proračunskih sredstava. Nadležna jela državne uprave i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo vrši

S informa čkom i cjenovnom zahtjevnos takvoga projekta, ključni argument zbog kojeg se odlučilo na ustrojavanje novog registra, pod nazivom Registar neprofitnih organizacija (dalje u tekstu: Registar), bio je u činjenici da postojeći registri ne sadrže elemente dostatne za praćenje financijskih podataka neprofitnih organizacija na razini sektora, kao cjeline. Ustrojavanje i obveza upisa neprofitnih organizacija u sam Registar, propisana je prvim izmjenama i dopunama Uredbe u 2009. godini. Za upis je potrebno ispuni Obrazac: RNO dostupan na stranicama Ministarstva

UDK 657.2

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

financija. Prilikom upisa, Ministarstvo financija dodjeljuje RNO broj bez kojeg nije moguća predaja financijskih izvješća, ako je neprofitna organizacija obveznik predaje izvješća prema kriterijima iz Uredbe.

koji regulira Uvid. Uvid (Review) je postupak kojem je cilj da se stekne ograničeno uvjerenje da su financijska izvješća (kao cjelina) bez značajnih pogrešnih prikazivanja.

Zakonom je dodatno naglašena obveza upisa neprofitnih organizacija u Registar, tako da one koje nisu upisane u Registar ne mogu ostvariva sredstva iz državnog proračuna, kao ni proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema odredbama Zakona, Ministarstvo financija i nadalje nastavlja vodi Registar, ali s proširenom funkcionalnošću. Godišnja financijska izvješća neprofitnih organizacija bit će javno dostupna u Registru, i to od 1. siječnja 2015. godine, već godišnje financijsko izvješće za 2013. godinu, uz određene iznimke. Saborska je rasprava ukazala na potrebu iznimki od primjene načela javnos financijskih izvješća za sindikate i udruge poslodavaca. Sindika navode kako konvencije Međunarodne organizacije rada jamče slobodu udruživanja i pravo sindikata da samostalno oblikuju svoja pravila djelovanja, što uključuje i financijsku neovisnost te pravo da se njihovi financijska izvješća javno ne objavljuju.

Od ukupno 26.362 neprofitne organizacije upisane u Registar neprofitnih organizacija, a na temelju podataka iz baze godišnjih financijskih izvješća neprofitnih organizacija, koju vodi Ministarstvo financija, u 2013. godini 126 neprofitnih organizacija je ostvarilo ukupne prihode iznad 10 milijuna kuna, dok ih je 286 ostvarilo ukupne prihode od 3 do 10 milijuna kuna. Procijenjeni trošak revizije za neprofitne organizacije iznad 10 milijuna kuna iznosi 60.000,00 kuna bez PDV-a, a procijenjeni troškovi uvida u financijska izvješća za neprofitne organizacije od tri do 10 milijuna kuna iznosi 30.000,00 kuna bez PDV-a. Cijene revizije i uvida ovise o visini imovine, visini prihoda, broju transakcija, djelatnos , riziku, kvalite računovodstva i sl. Dio neprofitnih organizacija, posebice onih iznad 10 milijuna kuna i do sada je revidirao godišnja financijska izvješća po ovlaštenim revizorima.

Na udruge poslodavaca primjenjuju se ista načela. Uvažavajući primjedbe iz saborske rasprave, u članku 37. Zakona je propisano kako se javna objava godišnjih financijskih izvješća ne odnosi na sindikate i udruge poslodavaca. To ne znači da su sindika i udruge poslodavaca izuze od obveze sastavljanja i predaje financijskih izvještaja. Oni su i nadalje obvezni sastavlja financijska izvješća i dostavlja ih Ministarstvu financija, odnosno Financijskoj agenciji, ali se ta izvješća javno ne objavljuju.

6.2. Obveza revizije i javna objava izvješća o obavljenoj reviziji

Sindika i udruge poslodavaca izuzimaju se od obveze objave revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvješća, odnosno o uvidu u financijska izvješća za prethodnu godinu, ali mogu dostavi revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvješća, odnosno o uvidu u financijska izvješća za prethodnu godinu zainteresiranim

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Neprofitne organizacije dužne su do 30. lipnja tekuće godine objavi na svojim mrežnim stranicama revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvješća, odnosno o uvidu u financijska izvješća za prethodnu godinu. Prva godišnja financijska izvješća, koji se daju na uvid, odnosno revidiraju po ovlaštenom revizoru odnosit će se na 2015. godinu.

Uz sve gore rečeno, načelo javnos i transparentnos očituje se i u obvezi objave revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvješća (za neprofitne organizacije s ukupnih prihodom iznad 10 milijuna kuna), odnosno o uvidu u financijske izvještaje za prethodnu godinu (za neprofitne organizacije s ukupnim prihodom iznad tri milijuna kuna). Javna rasprava je ukazala na nedostatnu upoznatost javnos s postupkom Uvida (Review) u financijska izvješća. Budući da je revizija financijskih izvješća administravno zahtjevan postupak, koji je zbog toga i prilično skup (ako se radi kako treba), u državama Europske unije odnedavno se popularizira postupak Uvida za manje subjekte za koje nacionalna zakonodavstva ipak žele da su pod kontrolom, a za koje, s obzirom na cijenu, nije op malno da se radi revizija. S tog temelja je 2013. godine značajno unaprijeđen standard 2400,

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

UDK 657.2

stranama, ako se me ne narušava njihovo slobodno kako neprofitna organizacija koris višak prihoda nad rashodima, već uzima u obzir činjenicu da bi neoporei neovisno djelovanje. zivanje primjerice neprofitne organizacije koja iznajDakle, sindika i udruge poslodavaca, koji su u fimljuje prostor istu stavilo u povoljniji položaj na tržinancijskim izvješćima iskazali ukupan prihod od tri štu od poduzetnika koji također iznajmljuje prostor, a do uključivo 10 milijuna kuna, podliježu revizijskom obveznik je poreza na dobit. uvidu koji se obavlja sukladno revizijskim propisima, a oni iznad 10 milijuna kuna podliježu reviziji, koja se Treba istaknu da je u odnosu na prvo čitanje Priobavlja sukladno revizijskim propisima. Jedina razlika jedloga zakona, u drugom čitanju brisan članak 33. u odnosu na druge neprofitne organizacije je da se kojim se propisivao iznos od 230.000,00 kuna prinjihova revizorska izvješća i uvidi u financijska izvje- hoda ostvarenih jekom jedne godine od obavljašća za prethodnu godinu javno ne objavljuju. Stoga nja gospodarske djelatnos kao granica iznad koje su sindika i udruge poslodavaca dužni revizorska iz- je za obavljanje gospodarske djelatnos potrebno osnova trgovačko društvo ili drugi oblik udruživavješća, odnosno uvide u financijska izvješća dostavi nja, koji nije neprofitni. Navedeni prijedlog, koji je Ministarstvu financija do 30. lipnja tekuće godine. odbačen, bio je preuzet iz prakse drugih država koje su uvele obvezu osnivanja trgovačkog društva s me 7. Gospodarska djelatnost da su iznosi prihoda ostvareni od gospodarske djelatZakon o financijskom poslovanju i računovodstvu ne- nos , odnosno limit iznad kojeg je potrebno osnova profitnih organizacija ne utvrđuje porezne obveznike. trgovačko društvo različi od države do države. Tako Utvrđivanje porezne obveze ostaje i nadalje u nadje primjerice limit u Francuskoj Republici – 60.000 ležnos Porezne uprave, a temeljem odredbi ZakoEUR-a, Saveznoj Republici Njemačkoj – 30.000 EUR-a, na o porezu na dobit. Uzimajući u obzir općekorisnu Republici Češkoj – 11.000 EUR-a, Slovačkoj Republici svrhu za društvenu zajednicu i potrebu razvoja civil– 9.000 EUR-a i sl. nog društva, Zakon o porezu na dobit propisuje da pravne osoba kao što su udruge, umjetničke udruge, Dakle, u dijelu oporezivanja gospodarske djelatnos dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke neprofitnih organizacija nastavit će se dosadašnja kulture, turis čke zajednice, vjerske zajednice, sin- praksa. Porezna uprava je i u prethodnim godinama dika , komore, sportski klubovi, sportska društva i za jedan broj neprofitnih organizacija, koje obavljaju savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na gospodarsku djelatnost rješenjem utvrdila da su obdobit. Zakon o porezu na dobit također pretpostavlja veznici poreza na dobit za tu djelatnost. Pri procjeda navedene osobe ostvaruju određene prihode, a ni gospodarske djelatnos , Porezna uprava utvrđuje zbog svoje općekorisne svrhe su oslobođeni plaćanja obavlja li se gospodarstvena djelatnost samostalno, poreza na dobit, sve dok obavljaju onu djelatnost za trajno i radi ostvarivanja dobi ili drugih gospodarkoji su temeljno oslobođeni plaćanja porez na dobit. stveno procjenjivih koris te dovodi li neoporezivanje te djelatnos do stjecanja neopravdanih povlas ca Na žalost, česta je pojava u posljednjih nekoliko gona tržištu. Navedeno porezno postupanje utvrđeno dina da se udruge i športski klubovi osnivaju ne radi je odredbama Zakona o porezu na dobit, koji i nadalje ostvarivanja društveno korisnog interesa, već prvenostaje zakonski akt temeljem kojeg se utvrđuju obstveno radi obavljanja djelatnos na tržištu i u tržišveznici i obveza poreza na dobit. Neprofitne organinim uvje ma koje se smatraju prvenstveno poduzetzacije kojima se rješenjem utvrdi da su obveznici poničkim, bez obzira na statutom utvrđene djelatnos . reza na dobit za gospodarsku djelatnost, za potrebe S druge strane, i neprofitne organizacije koje djeluutvrđivanja porezne obveze vode odvojene porezne ju za opće dobro, često obavljaju i druge djelatnos i knjigovodstvene evidencije za gospodarsku djelatkoje se temeljno smatraju oporezivim (ugos teljstvo, nost, a za cjelokupno poslovanje (koje uključuje i gosnajam prostora, prodaja proizvoda, pružanje usluga podarsku djelatnost) neprofitno računovodstvo. i dr.). Zakonom o porezu na dobit propisano je, još od samih početaka, da ako osobe koje načelno nisu 8. Prekršajne odredbe obveznici poreza na dobit obavljaju gospodarstvenu Uredbom nisu mogle izravno bi propisane prekršajdjelatnost, pri čemu bi neoporezivanje te djelatnos dovelo do stjecanja neopravdanih povlas ca na tr- ne i kaznene odredbe, što je svakako utjecalo na čižištu, Porezna uprava će na vlas tu inicija vu ili na njenicu da jedan dio neprofitnih organizacija nije priprijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainte- mjerice sastavljao financijska izvješća (a imao je obresirane osobe, rješenjem utvrdi da su navedene vezu), odnosno predavao ih u utvrđenim rokovima. osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost. Veliki broj neprofitnih organizacija nije bio ni upisan Dakle, poreznim zakonom ne razmatra se primarno u Registar neprofitnih organizacija. Od trenutka javne

UDK 657.2

objave teza Prijedloga zakona i kasnije samog teksta u kojem su utvrđene prekršajne i kaznene odredbe, broj neprofitnih organizacija upisanih u Registar znatno se povećao, a broj predanih financijskih izvješća za 2013. godinu veći je za 10 % od broja predanih financijskih izvješća u 2012. godini. S obzirom na to da je dosadašnja praksa u provođenju Uredbe ukazala na potrebu njihova uvođenja, novim zakonskim rješenjima sustavno se uredilo pitanje prekršaja i kazni, poglavito u slučajevima, ako neprofitna organizacija sukladno odredbama ovoga Zakona:

• ne izvijes o promjeni podataka unesenih u Registar neprofitnih organizacija • ne omogući nadzor ovlaštenoj osobi i • ne otkloni utvrđene nepravilnos i ne obavijes Ministarstvo financija o učinjenom. Saborska je rasprava nakon prvog čitanja Prijedloga zakona ukazala na neprimjereno visoke novčane kazne za prekršaje, te na potrebu da se iste usklade s financijskim mogućnos ma neprofitnih organizacija. Stoga su Zakonom propisane različite novčane kazne za neprofitne organizacije koje vode jednostavno od onih koji vode dvojno knjigovodstvo. Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zakonski zastupnik neprofitne organizacije koja vodi dvojno knjigovodstvo, a novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zakonski zastupnik neprofitne organizacije koja vodi jednostavno knjigovodstvo. Uz spomenute kazne za neprofitne organizacije, uvode se i kazne za čelnike jela državne uprave, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako odobre isplatu neprofitnoj organizaciji koja nije upisana u Registar neprofitnih organizacija i to u iznosu od 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna.

9. Financijski nadzor

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Zakonom se ovlašćuje Ministarstvo financija obavlja nadzor neprofitnih organizacija u dijelu financijskog poslovanja, računovodstvenih poslova i predaje financijskih izvještaja. Novost je da financijski nadzor obuhvaća nadzor nad zakoni m pribavljanjem financijskih sredstava iz javnih, ali i drugih izvora, upravljanjem financijskim sredstvima te utvrđivanjem koriste li se sredstva za ostvarivanje ciljeva zbog kojih je osnovana neprofitna organizacija. Ovdje nije riječ o poreznom nadzoru, već o nadzoru koji će provodi Sektor za financijski i proračunski nadzor. Ovaj Sektor nije dio Porezne uprave, već Uprave za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor Ministarstva financija, a do sada je prvenstveno obavljao inspekcijski nadzor zakonitos , svrhovitos i pravodobnos korištenja proračunskih sredstava kod središnjih jela državne uprave, ustanova i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i proračunski nadzor kod izvanproračunskih fondova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima država ima odlučujući utjecaj na upravljanje, te kod pravnih i fizičkih osoba koje primaju sredstva iz proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika. Sada će taj nadzor bi proširen i na neprofitne organizacije, koje ne ostvaruju sredstva iz državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

• ne provodi samoprocjenu funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola • ne izrađuje i/ili ne usvaja financijske planove • ne dostavi izvješće o potrošnji proračunskih sredstava nadležnom jelu državne uprave, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave • ne vodi poslovne knjige i ne sastavlja knjigovodstvene isprave i financijska izvješća na hrvatskome jeziku i u valutnoj jedinici, koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj • ne vodi poslovne knjige dvojnoga knjigovodstva • ne unosi podatke u glavnu knjigu po unaprijed pripremljenom računskom planu • ne vodi poslovne knjige tako da se osiguraju ispravnost i kontrola unesenih podataka, i/ili čuvanje i mogućnost korištenja podataka, i/ili dobivanje uvida u promet i stanja na računima glavne knjige, te vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja • vodi poslovne knjige za godinu koja nije jednaka kalendarskoj godini • ne otvori poslovne knjige • ne zaključi poslovne knjige • ne zaš poslovne knjige koje se vode na elektroničkom mediju • ne čuva dnevnik, glavnu knjigu i pomoćne knjige • ne čuva knjigu primitaka i izdataka, knjigu blagajne, knjigu ulaznih računa, knjigu izlaznih računa i popis dugotrajne nefinancijske imovine • ne čuva knjigovodstvene isprave • ne popiše imovinu i obveze • imovinu i obveze ne iskazuje po računovodstvenom načelu nastanka događaja • prihode i rashode ne priznaje uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja • ne sastavlja i ne podnosi financijska izvješća • ne objavi na svojim internetskim stranicama revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvješća, odnosno o uvidu u financijska izvješća za prethodnu godinu • ne upiše se u Registar neprofitnih organizacija

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

ŠKOLSTVO

UDK 330.1

Plaće zaposlenih u školama – osnovni pojmovi i pitanja iz prakse Fadila Bahović * Zbog velikog broja propisa koji imaju utjecaj na obračun plaća zaposlenih u školskim ustanovama, kao i činjenice da su Granski kolek vni ugovori na različite načine uredili pojedine elemente plaće za zaposlenike osnovnih škola u odnosu na zaposlenike srednjih škola, proces obračuna plaća u obrazovanju prilično je složen. Stoga je cilj ovog članka pojasni neke osnovne pojmove s kojima se škole susreću u procesu obračuna plaća te najčešća pitanja iz prakse.

1. Javne službe

2. Osnovna plaća

Kada se govori o plaćama u javnim službama u praksi se često postavlja pitanje što se uopće podrazumijeva pod pojmom javne službe, a upravo Zakon o plaćama u javnim službama (NN, br. 27/01 i 39/09) člankom 2. definira javne službe kao javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenos poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža Na ovaj je način plaća definirana Zakonom o plaćama u javnim službama, a jednaka definicija sadržana je i u Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12, dalje u tekstu: TKU; čl. 51., st. 2.) i primjenjuje se pri obračunu plaće zaposlenika školskih ustanova.

Dakle, naglasak je na izvoru iz kojeg se financiraju plaće zaposlenika, a to je kod javnih službi državni proračun. Sukladno članku 142. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13; dalje u tekstu: ZOOOSŠ), sredstva za plaće zaposlenicima školskih ustanova osiguravaju se u državnom proračunu. pa se stoga rad u školskim ustanovama smatra radom u javnoj službi. TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Važno!

Rad u dječjim vr ćima – u smislu Zakona o plaćama u javnim službama – NE smatra se radom u javnoj službi, jer se sredstva za plaće zaposlenika u dječjim vr ćima ne osiguravaju u državnom proračunu, već u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – JLPRS-ima.

Fadila Bahović, dipl. oec., Voditeljica Službe za rashode zaposlenih u sustavu znanos i obrazovanja, Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta RH, Zagreb.

100

Važno! Dodatak na plaću od 13,72 %, kojeg zaposlenici u sustavu obrazovanja ostvaruju temeljem Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanos iz 2006. godine, ne predstavlja dio osnovne plaće već je dodatak na osnovnu plaću – jednako kao i drugi dodaci na plaću poput dodatka za smjenski rad, prekovremeni rad itd.

3. Osnovica za obračun plaće u javnim službama Osnovica za obračun plaće u javnim službama u 2014. godini iznosi 5.108,84 kn bruto, a utvrđuje se na način reguliran Zakonom o osnovici plaće u javnim službama (NN, br. 39/09 i 124/09). Važno! Osnovicu za obračun plaće u javnim službama treba razlikova od tzv. proračunske osnovice, koja služi za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa. Proračunska osnovica za 2014. godinu iznosi 3.326,00 kn, a utvrđena je Zakonom o izvršavanju državnog proračuna (NN, br. 152/13), koji se donosi na godišnjoj razini.

UDK 330.1

ŠKOLSTVO

4. Koeficijen složenos poslova

Prema gore navedenom proizlazi da diplomiranom inženjeru prometa s visokom stručnom spremom i s položenim stručnim ispitom na poslovima učitelja tehničke kulture pripada koeficijent 1,325.

Ne. Činjenica da je ravnatelj prethodno, dok je radio na radnom mjestu učitelja, napredovao u zvanje mentora ili savjetnika nema utjecaja na njegov koeficijent za obračun plaće, jer takva mogućnost nije predviđena Uredbom. Naime, u Uredbi ne postoji

spada u područje tehničkih znanos , polje tehnologija prometa i transporta.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

radno mjesto ravnatelja-mentora ili ravnatelja-savjetnika, za razliku od radnog mjesta učitelja kod koSvakom radnom mjestu službenika i namještenika u jeg je predviđen i veći koeficijent za obračun plaće javnim službama pridružen je određeni koeficijent, ako je is napredovao u zvanje učitelja-mentora ili kojim se vrednuje složenost poslova tog radnog mjeučitelja-savjetnika. sta. Što je posao koji zaposlenik obavlja složeniji i zah jeva veću razinu znanja i vješ na, odgovornos te P : samostalnos u donošenju odluka, to je i pripadajući Djelatnik ima VŠS, teolog je i radi na radnom mjestu koeficijent složenos poslova – veći. Popis svih radučitelja gitare sa srednjom stručnom spremom. Po konih mjesta službenika i namještenika u javnim službama, zajedno s pripadajućim koeficijen ma, utvrđen jem mu se koeficijentu treba obračuna plaća? je Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijen- O : ma složenos poslova u javnim službama (NN, Budući da zaposlenik radi na radnom mjestu učitelja br. 25/13, 72/13, 151/13, 9/14, 40/14, 51/14, 77/14, gitare za koje je Pravilnikom o stručnoj spremi uči83/14 – ispravak, 87/14 i 120/14 – dalje u tekstu: telja i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja Uredba). i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN, br. Za zaposlenike školskih ustanova važna su dva član- 47/96, 56/01) propisano da učitelj mora bi diplomika navedene Uredbe: članak 1. kojim su propisani je- rani glazbenik – gitarist, profesor glazbe neovisno o dinstveni nazivi radnih mjesta i koeficijen složenos smjeru – uz uvjet da je završio program gitare na raposlova u javnim službama, te članak 7. kojim su pro- zini srednje stručne spreme ili diplomirani glazbenik – pisani koeficijen složenos poslova za radna mjesta uz uvjet da je završio program gitare na razini srednje u školskim ustanovama – osnovnim i srednjim škola- stručne spreme, očigledno zaposlenik koji je teolog ma te učeničkim domovima. i ima VŠS nema odgovarajuću vrstu i razinu stručne spreme, te mu se plaća treba obračuna po koeficiP : jentu strukovnog učitelja sa srednjom stručnom spreKuharica u školi ima završenu srednju građevinsku mom, što iznosi 1,034. školu. Smatra li se da ima srednju stručnu spremu bez : obzira na to što stručna sprema nije u vezi s ugos - P teljstvom ili joj možemo prizna samo osnovnu školu Diplomirani inženjer prometa s visokom stručnom odnosno koeficijent 0,601? spremom i položenom stručnom grupom predmeta radi na poslovima učitelja tehničke kulture. Koji mu O : koeficijent pri obračunu plaće pripada? Ako škola svojim Pravilnikom o unutarnjem ustroj: stvu kao uvjet za radno mjesto kuharice ne utvrdi po- O trebnu vrstu obrazovanja (kuharski smjer) već samo Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihorazinu obrazovanja (srednja stručna sprema), tada se loškom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u i srednja građevinska škola smatra odgovarajućom osnovnom školstvu – člankom 2., stavkom 18. propistručnom spremom za radno mjesto kuharice. No, sano je da se odgovarajućom stručnom spremom za valja ima na umu da škole u svojim internim Pravilni- izvođenje nastave tehničke kulture u osnovnoj školi cima o unutarnjem ustrojstvu u pravilu traže kuharski smatra sljedeća vrsta stručne spreme: smjer za radno mjesto kuharice. Pripadajući koeficijent za radno mjesto kuharice iznosi 0,776, a potrebna razi- • profesor tehničkog obrazovanja • profesor proizvodno-tehničkog obrazovanja na obrazovanja je srednja stručna sprema. • profesor politehnike i fizike P : • diplomirani inženjer tehničke struke. U nenastavno osoblje spadaju i ravnatelji. Što ako je Nadalje, Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim ravnatelj promoviran u mentora ili savjetnika? Pove- područjima, poljima i granama (NN, br. 76/05 – ćava li se njemu koeficijent ili ne? 32/13) propisano je da Fakultet prometnih znanos

101

ŠKOLSTVO

UDK 330.1

Koji je koeficijent za radno mjesto učitelja tjelesne i zdravstvene kulture u ustanovi za djecu s posebnim potrebama? Sada im se plaća obračunava po koeficijentu za radno mjesto učitelja edukatora-rehabilitatora? Kako u Registru zaposlenih u javnom sektoru upisa takvog zaposlenika: kao učitelja tjelesne i zdravstvene kulture ili učitelja edukatora-rehabilitatora? O

Učitelju tjelesne i zdravstvene kulture u ustanovi za djecu s posebnim potrebama (visoka stručna sprema prema ranijim propisima) pripada koeficijent složenos poslova 1,325. Pogrešno je zaposleniku na tom radnom mjestu obračunava plaću po koeficijentu radnog mjesta učitelja – stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila (1,385). U Registru zaposlenih u javnom sektoru takvog učitelja treba prijavi na radno mjesto učitelja, a ne na radno mjesto učitelja-stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

102

novama propisani su Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u javnim službama, koju donosi Vlada RH. Dakle, koeficijente ne propisuju škole svojim općim ak ma. Ono što škole definiraju svojim općim ak ma je potrebna razina i vrsta obrazovanja za radna mjesta, koja nisu propisana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Primjerice, za radno mjesto tajnika školske ustanove propisana je vrsta i razina obrazovanja navedenim Zakonom (i opći ak škole trebaju bi s is m usklađeni), dok za radno mjesto kuharice potrebnu vrstu obrazovanja propisuje škola svojim općim ak ma. P

Mi smo ustanova čija je djelatnost odgoj i osnovnoškolsko obrazovanje djece s većim teškoćama u psihofizičkom razvoju. Koji koeficijent imaju zaposlenici koji rade na radnom mjestu učitelja-edukatora rehabilitatora, a nemaju odgovarajuću vrstu stručne spreme; primjerice, diplomirani učitelji odnosno magistri primarnog obrazovanja? Do kraja lipnja imali su koeficijent 1,164 za radno mjesto učitelja-stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila-bez položenog stručnog ispita, jer je tako bilo u nekadašnjoj print-lis . Sada u novoj Uredbi koeficijent za radno mjesto učitelja, nastavnika, stručnog suradnika, odgajatelja – bez odgovarajuće vrste obrazovanja iznosi 1,124. Je li to koeficijent zaposlenika koji rade na poslovima učitelja-edukatora rehabilitatora, a nemaju propisanu stručnu spremu?

Medicinske sestre rade u školi kao strukovni učitelji. Imaju završenu višu medicinsku školu (VŠS). Tražeći koeficijente u Uredbi, nismo pronašli pripadajući koeficijent. Jedna je kolegica mentor i njenog koeficijenta nema među radnim mjes ma II. vrste. Postoji koeficijent u radnim mjes ma I. vrste i radnim mjes ma III. vrste. Koji koeficijent pripada medicinskoj sestri-strukovnom učitelju mentoru, a koji medicinskoj sestri-strukovnom učitelju? O : O : U konkretnom se slučaju radi o radnom mjestu učiPripadajući koeficijent složenos poslova medicinske telja – stručnjaka edukacijsko rehabilitacijskog profisestre (VŠS), koja u školi radi na radnom mjestu stru- la bez odgovarajuće vrste obrazovanja. Kako je ovo kovnog učitelja-mentora prema Uredbi je 1,254 (rad- jedinstven slučaj da na radnom mjestu radi osoba s no mjesto strukovnog učitelja-mentora, koji ima VŠS potrebnom razinom obrazovanja, ali bez odgovarajusvrstano je u Uredbi u skupinu Radnih mjesta I. vrste), će vrste, ne čudi činjenica da Uredba nije prepoznala a koeficijent medicinske sestre (VŠS) koja u školi radi ovakvu situaciju koja se može pojavi u praksi, pa se na radnom mjestu strukovnog učitelja je 1,164 (radno postavlja pitanje pripadajućeg koeficijenta za obramjesto strukovnog učitelja svrstano je u skupinu Rad- čun plaće. Mišljenja sam da se plaća treba obračunapo koeficijentu 1,164 – istom onom po kojemu se nih mjesta II. vrste). obračunava plaća za radno mjesto učitelja edukacijP : sko-rehabilitacijskog profila bez položenog stručnog Molimo da nam pošaljete aktualni Pravilnik o siste- ispita, jer su i kod drugih radnih mjesta jednaki koefima zaciji radnih mjesta ili nam ukažete na koji način cijen za zaposlenika bez odgovarajuće vrste obrazomoramo doći do njega, odnosno nekakav dokument vanja i za zaposlenika bez položenog stručnog ispita. o nazivima i koeficijen ma radnih mjesta, kako bismo P : izmijenili koeficijente u Registru zaposlenih u javnom Prema članku 12., stavku 1., točki 4. Kolek vnog ugosektoru. vora za OŠ, učitelju koji radi u posebnom razrednom O : odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini s učenicima s Koeficijen složenos poslova na temelju kojih se većim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom obračunavaju plaće zaposlenicima u školskim usta- planu i programu, plaća se uvećava za 12 % na te-

UDK 330.1

ŠKOLSTVO

melju ukupne količine tjednog radnog vremena provedenog u tom radu. Ostvaruju li učitelji – kojima je u ukupnom tjednom neposrednom radu s učenicima uračunat i rad sindikalnog povjerenika (prema čl. 52. Kolek vnog ugovora za OŠ) i povjerenika zaš te na radu (prema čl. 40. Kolek vnog ugovora za OŠ) – pravo na dodatak od 12 %, odnosno je li u evidenciji radnog vremena potrebno odvojeno vodi ove sate?

Budući da radni staž nije definiran ni TKU-om ni bilo kojim propisom, mišljenje zajedničkog Povjerenstva za tumačenje TKU-a je, da je potrebno ispuni dva uvjeta da bi se radilo o radnom stažu u smislu prava na uvećanje plaće za 0,5 %, a to su:

1) da je to rad za koji su plaćeni doprinosi; i 2) da se to razdoblje prema propisima mirovinskog O : osiguranja računa u staž osiguranja, neovisno radi li se o radu kod poslodavca ili o samostalnom radu. Učitelji ne ostvaruju pravo na uvećanje plaće za sate sindikalnog povjerenika i povjerenika zaš te na radu, Sukladno tome, u radni staž se ne računa produženo jer se navedena odredba Kolek vnog ugovora odnosi osiguranje te vrijeme nezaposlenos za koje se dona posebne uvjete rada tj. na ono vrijeme kada uči- bivala naknada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje1. telj radi s učenicima s većim teškoćama u razvoju, te jasno govori da se plaća uvećava na temelju ukupne P : količine tjednog radnog vremena provedenog u tom Uračunava li se zaposleniku za ostvarenje prava na radu. uvećanje plaće od 0,5 % po godini radnog staža i radni staž stečen u inozemstvu?

5. Radni staž

Radni staž ima značajnu ulogu u plaći zaposlenika; što je duži radni staž zaposlenika, veća je i njegova plaća. Naime, množenjem koeficijenta složenos poslova radnog mjesta i osnovice za izračun plaće u javnim službama dobiva se umnožak, koji se uvećava za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Važno! Za uvećanje plaće od 0,5 % po navršenoj godini radnog staža važan je ukupni radni staž, neovisno o tome gdje je ostvaren: u javnim službama, državnoj upravi ili privatnom sektoru. Uvećanje plaće od 0,5 % računa se za navršenu godinu radnog staža, dakle punu godinu. Primjerice, zaposlenik škole s 11 godina, 9 mjeseci i 23 dana radnog staža ostvario bi uvećanje plaće za 5,5 % (11 godina x 0,5 % = 5,5 %). Preostalih 9 mjeseci i 23 dana ostvarenog radnog staža ne bi bilo uzeto u obzir za izračun ovog uvećanja.

Inozemni staž ne uračunava se u radni staž zaposlenika. Prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, inozemni radni staž je radni staž ostvaren u drugoj državi i ne računa se u mirovinski staž u Republici Hrvatskoj pa se, s obzirom na navedeno, ne može ni uračuna u radni staž zaposlenika2. P

Uračunava li se zaposleniku za ostvarenje prava na uvećanje plaće od 0,5 % po godini radnog staža i radni staž ostvaren u bivšim republikama SFRJ? O

Radni staž ostvaren u bivšim republikama SFRJ uračunava se u radni staž zaposlenika u javnim službama samo do 8. 10. 1991. godine, a radni staž ostvaren nakon navedenog datuma ne uračunava se u radni staž zaposlenih u javnim službama, jer se radi o radnom stažu ostvarenom u drugim državama, dakle, u inozemstvu. Naime, 8. listopada 1991. godine donijeta je i stupila je na snagu Odluka da Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila tadašnju SFRJ (NN, br. 53/91). Sukladno navedenom, radni staž kojeg je zaposlenica ostvarila nakon 8. Listopada 1991. godine izvan RH, smatra se inozemnim stažem, koji se prema odredbama Zakona o

Ima li zaposlenik pravo na uvećanje plaće za 0,5 % za svaku godinu radnog staža za vrijeme kada je radio mirovinskom osiguranju ne uračunava u mirovinski kao individualni poljoprivrednik, kao samostalni obrtnik, kada je obavljao profesionalnu djelatnost film- 1 Tumačenje broj 7. A/12-2013 zajedničkog Povjerenstva za tumaskog radnika, za produženo osiguranje i za vrijeme čenje TKU-a. nezaposlenos kada je dobivao naknadu Hrvatskog 2 Tumačenje broj 54/51 zajedničkog Povjerenstva za tumačenje zavoda za zapošljavanje? TKU-a.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

U praksi se pojavljuje niz pitanja o tome što zaposleniku treba prizna u radni staž radi ostvarenja prava na uvećanje plaće od 0,5 % po navršenoj godini radnog staža. U nastavku teksta dat će se odgovori na neka najčešće postavljena pitanja.

103

ŠKOLSTVO

UDK 330.1

staž u Republici Hrvatskoj pa se prema navedenom • između rada zaposlenika u prijepodnevnoj smjeni i rada u poslijepodnevnoj smjeni postoji prekid dulji ne može uračuna u radni staž u javnim službama3. od 90 minuta. P : Dvokratni rad treba razlikova od smjenskog rada. Računa li se u radni staž vrijeme provedeno na radu Primjerice, zaposlenik radi dvokratno kada u istom u SAD-u? danu radi i prije i poslije podne (primjer na koji često nailazimo u svakodnevnom životu je rad trgovaO : ca, koji rade u istom danu od 8.00 do 12.00 sa pa Vrijeme provedeno na radu u SAD-u ne računa se u opet od 16.00 do 20.00 sa ), dok kod smjenskog rada radni staž za uvećanje plaće od 0,5 % po godini radzaposlenik radi u smjenama, ali u različite dane (npr. nog staža4. ponedjeljkom radi prije podne, a utorkom popodne i tako naizmjenično mijenja smjene iz dana u dan, a P : može mijenja smjene i na tjednoj osnovi, tako da jeRačuna li se u radni staž za uvećanje plaće od 0,5 % po dan tjedan radi prije podne, a idući tjedan popodne). godini staž proveden u inozemstvu na znanstvenim ins tu ma i sveučilištu (SAD, Danska, Italija, Njemačka)? Način obračuna uvećanja plaće od 10% za dvokratni rad is je kao i kod smjenskog rada – naknada za dvoO : kratni rad isplaćuje se kao postotno uvećanje dnevStaž proveden u inozemstvu računa se u radni staž ne zarade toga dana. za uvećanje plaće od 0,5 % po godini, samo pod uvjeP : tom da se is staž računa u Republici Hrvatskoj u staž osiguranja za mirovinu, dakle ako je to tako regulira- Imaju li nastavnici koji su angažirani na državnoj mano međunarodnim ugovorima (sporazumima) Repu- turi prije podne, a poslije državne mature imaju nablike Hrvatske i pojedinih drugih državama, ili se radi stavu, pravo na 10 % uvećanja plaće za dvokratni rad, o stažu u zemljama Europske unije nakon 1. srpnja ako je između ta dva rada proteklo vrijeme preko 90 minuta? 2013. godine5.

6. Dvokratni rad

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Osnovna plaća zaposlenika uvećava se za 10 % za dvokratni rad prema članku 54. TKU-a te članku 11. Kolek vnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, br. 63/14) i članku 19. Kolek vnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 72/14). Dvokratni rad je rad zaposlenika koji poslove obavlja jekom dvije smjene u jednom danu s prekidom duljim od 90 minuta. Osnovom za ostvarivanje prava na uvećanje plaće za dvokratni rad ne smatra se sudjelovanje u radu učiteljskih i razrednih vijeća, sjednica stručnih ak va, održavanje roditeljskih sastanaka i informa vnih razgovora s roditeljima.

Nastavnici u konkretnom primjeru ostvaruju pravo na dodatak na plaću za dvokratni rad za dane kada rade dvokratno, ako rade u dvije smjene i ako je prekid između rada u prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj smjeni duži od 90 minuta. P

Može li ravnatelj Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju radi dvokratno, u kojem slučaju i tko o tome odlučuje? O

I ravnatelj može radi dvokratno kao i drugi zaposlenici. Naravno, preduvjet za dvokratni rad je da škola Tri uvjeta trebaju bi zadovoljena da bi se rad zapo- radi u dvije smjene i da je dvokratni rad neophodan zbog prirode posla. Škola svojim internim aktom odslenika smatrao dvokratnim radom: lučuje o radnom vremenu; sukladno članku 58. Za• rad u školi mora bi organiziran u smjenama (pri- kona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj jepodnevnoj i poslijepodnevnoj) školi, školski odbor u suradnji s učiteljskim odnosno • zaposlenik u istom danu radi u obje smjene nastavničkim odnosno odgajateljskim vijećem, vijećem učenika i vijećem roditelja donosi kućni red, kojim se, između ostalog, utvrđuje i radno vrijeme škole 3 Tumačenje broj 55/51 zajedničkog Povjerenstva za tumačenje (i zaposlenika). TKU-a.

Tumačenje broj 41/2014. zajedničkog Povjerenstva za tumačenje TKU-a.

Tumačenje broj 50/2014. zajedničkog Povjerenstva za tumačenje TKU-a.

104

7. Smjenski rad Osnovna plaća zaposlenika uvećava se za 10 % za smjenski rad prema članku 54. TKU-a te članku 11.

UDK 330.1

ŠKOLSTVO

Kolek vnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškol- O : skim ustanovama (NN, br. 63/14) i članku 19. Ko- Da, nastavnica ostvaruje pravo na uvećanje plaće za lek vnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim smjenski rad8. ustanovama (NN, br. 72/14). : Za obračun uvećanja plaće za smjenski rad zaposleni- P ka važno je naglasi sljedeće:

• rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene unutar tjedna (naizmjenično mijenja smjene ili najmanje dva dana u tjednu radi u prvoj i drugoj smjeni); primjerice, ponedjeljkom i srijedom radi prije podne, a utorkom, četvrtkom i petkom poslije podne • rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene unutar mjeseca (izmjena smjena na tjednoj osnovi); primjerice, prvi i treći tjedan u mjesecu radi prije podne, a drugi i četvr tjedan u mjesecu radi poslije podne • naknada za rad u smjenama isplaćuje se za obavljanje poslova u drugoj smjeni (14.00 do 22.00 sata). Nikako ne treba poistovje pojam druga smjena s pojmom suprotna smjena, jer suprotna smjena može bi i jutarnja smjena dok se uvećanje plaće za smjenski rad isplaćuje isključivo za rad u drugoj, poslijepodnevnoj smjeni6 • naknada za rad u smjenama isplaćuje se kao postotno uvećanje dnevne zarade toga dana; dnevna zarada je dio plaće, koju je zaposlenik ostvario (zaradio) u jednom danu. P

Ima li nastavnica pravo na uvećanje plaće za smjenski rad, ako mijenja tjedne unutar mjeseca tako da jedan tjedan radi prije podne, a drugi poslije podne, ali u svakom tjednu jedan dan radi u suprotnoj smjeni? Primjerice, u tjednu A radi 4 dana prije podne i 1 poslije podne, a u tjednu B radi 4 dana poslije podne i 1 prije podne? O

Kolegica odgajatelj u učeničkom domu radi ponedjeljkom od 6.30 do 12.30 (6 + 2 pripreme), utorkom od 15.00 do 21.00 (6 + 2 pripreme), srijedom od 17.00 do 23.00 sata (6 + 2), četvrtkom od 6.30 do 12.30 (6 + 2) i petkom od 15.00 do 21.00 sat. Koji su sa smjenski rad; dva dana prije podne ili tri dana poslije podne? O

Zaposlenica iz navedenog primjera ima pravo na uvećanje plaće za smjenski rad za dane kada radi u drugoj smjeni, dakle poslije podne (utorkom, srijedom i petkom). Pojam druge smjene ne treba poistovje s pojmom suprotne smjene; naime, važećim kolekvnim ugovorima, uvećanje plaće za smjenski rad isplaćuje se isključivo za rad u drugoj smjeni, a ne za rad u suprotnoj smjeni. P

Pedagog radi (6 + 2 sata) ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom od 12.30 do 18.30, a petkom od 6.30 do 12.30 sa . Ima li pedagog pravo na uvećanje plaće za smjenski rad, jer če ri dana radi poslije podne, a jedan dan radi prije podne? O

Ne, pedagog nema pravo na uvećanje plaće za smjenski rad, jer nisu ispunjeni uvje propisani kolek vnim ugovorima, a to je da zaposlenik najmanje dva dana u tjednu mora radi u prvoj i drugoj smjeni. U ovom slučaju, pedagog radi če ri dana u drugoj smjeni, a jedan dan (petkom) u prvoj smjeni – i tako svaki tjedan – te stoga nema pravo na navedeno uvećanje plaće.

8. Dodatak na plaću za znanstveni stupanj

Tumačenje broj 52/2014. zajedničkog Povjerenstva za tumačenje TKU-a.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Tumačenje broj 27/12-2013. zajedničkog Povjerenstva za tumačenje TKU-a.

Da, nastavnica ima pravo na uvećanje plaće za smjen- Zaposlenici u svim javnim službama, pa tako i u školskim ustanovama, ostvaruju pravo na uvećanje ski rad7. osnovne plaće za 8 %, ako imaju znanstveni stuP : panj magistra znanos odnosno 15 %, ako imaju Nastavnica je ispitni koordinator i u ponedjeljak nema znanstveni stupanj doktora znanos . Ovo je pravo nastavu, a ostale dane radi jedan tjedan prije podne, ugovoreno Temeljnim kolek vnim ugovorom za služa drugi poslije podne. Ostvaruje li pravo na uvećanje benike i namještenike u javnim službama (čl. 54., st. 2.) i granskim kolek vnim ugovorima za zaposlenike plaće za smjenski rad? u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama. Uvećanje plaće od 8 % odnosi se na znanstveni stupanj magistra znanos , a ne i na sveučilišne specijaliste. Prema propisima koji reguliraju sustav visokog 6 8

105

ŠKOLSTVO

UDK 330.1

obrazovanja i znanos , magistarski znanstveni studij više ne postoji, pa se ovo uvećanje plaće odnosi na zaposlenike koji su taj stupanj stekli prema ranijim propisima. P

Ostvaruje li i zaposlenica na radnom mjestu učitelja bez odgovarajuće vrste obrazovanja (u Našem primjeru vjeroučiteljica) pravo na dodatak na plaću od 8 %, jer je ista stekla znanstveni stupanj magistra znanos ? O

Da, svi zaposlenici škole koji su stekli znanstveni stupanj magistra znanos ostvaruju ovo pravo, neovisno o tome na kojem radnom mjestu rade. Pravo na ovaj dodatak na plaću nije povezan s radnim mjestom. P

Da. Sukladno članku 13., stavku 8. GKU-a za OŠ, ako zaposlenik ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće na temelju više prava utvrđenih navedenim člankom, isplaćuje mu se uvećanje osnovne plaće po najviše dvije najpovoljnije osnove. P

Imaju li učitelji edukacijskog-rehabilitacijskog profila, koji rade samo s učenicima s većim teškoćama u razvoju u Centru, također pravo na dodatak na plaću po posebnim uvje ma rada? O

Imaju. Dodaci na plaću za rad u posebnim uvje ma propisani člankom 13. novog GKU-a za OŠ odnose se također i na učitelje – stručnjake edukacijsko-rehabilitacijskog profila.

Dodatak na plaću učiteljima predmetne nastave i Ima li stručni suradnik psiholog u osnovnoj školi pranastavnicima, koji u jednom danu realiziraju nastavo na dodatak na plaću za doktorat, ako je završio vu u više škola doktorski studij pedagogije ili pravo ostvaruje samo Učitelj predmetne nastave odnosno nastavnik, koji ako završi doktorski studij psihologije? jekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više maO : čnih ili područnih škola, ostvaruje pravo na uvećanje Da, ima pravo. Zaposlenik ostvaruje pravo na uveća- osnovne plaće za 5 %, i to kao postotno povećanje nje plaće za 15 % za znanstveni stupanj doktora zna- dnevne zarade toga dana (čl. 13. Kolek vnog ugovora nos , neovisno o području u kojemu je is stečen. za OŠ i čl. 21. Kolek vnog ugovora za SŠ). Znanstveni stupanj ne mora bi povezan s poslovima koje zaposlenik obavlja u školi, te u ovom konkret- Pitanje škole: nom upitu doktor pedagogije ima pravo na dodatak Primjenjuje li se uvećanje od 5 % za učitelje koji rade na plaću za znanstveni stupanj doktora znanos bez na više područnih ili ma čnih škola, i na one koji rade obzira na to što u školi radi kao stručni suradnik psi- u jednoj ma čnoj i dvije područne škole (npr. učitelj stranih jezika, vjeroučitelji)? holog.

9. Dodatak na plaću za rad u posebnim uvje ma

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Tzv. defektološki dodatak

106

Učitelju i stručnom suradniku u osnovnoj školi, koji radi u posebnom razrednom odjelu ili odgojno obrazovnoj skupini s učenicima s većim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu, plaća se uvećava na temelju ukupne količine tjednog radnog vremena provedenog u tom radu za 12 % (čl. 13. Kolek vnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama). U žargonu se ovaj dodatak naziva: defektološki dodatak.

Da, primjenjuje se, s napomenom da zaposlenik ostvaruje ovo pravo pod uvjetom da radi u tri ili više ma čnih ili područnih škola u istom danu.

10. Dodatak na plaću za otežane uvjete rada

Jedan od posebnih uvjeta rada zaposlenika osnovnih i srednjih škola je i rad u školi, koja radi u otežanim uvje ma. Naime, u Hrvatskoj postoje škole sa statusom škole koja radi u otežanim uvje ma rada. Takav su status škole dobile temeljem određenih kriterija, a uglavnom se radi o školama koje se nalaze u područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinP : skim i otočnim područjima, odnosno područjima koja Mi smo osnovna škola s djecom s teškoćama u razvo- predstavljaju specifične životne sredine zbog svog ju. Učitelji imaju defektološki dodatak. Imaju li učitelji, malog i/ili disperziranog broja stanovnika, slabe prokoji imaju kombinaciju, pravo i na jedno i na drugo, metne povezanos s ostatkom Hrvatske, niske stope odnosno i na defektološki dodatak i na kombinaciju? nataliteta i sl. Upravo se u m područjima, radi nji-

UDK 330.1

ŠKOLSTVO

hovog društvenog i gospodarskog razvoja, pokušava P : zadrža nastavno osoblje. Je li škola dužna na zahtjev zaposlenika izvrši obuJedan od načina bio je taj da se školama u navedenim stave na plaći po osnovi kredita zaposlenika? područjima dodijeli poseban status – status škole O : koja radi u otežanim uvje ma rada, što svim zaposlenicima škole osigurava dodatak na plaću od 10 %. Da, škola je dužna upla obustave kredita, uzdržavanja, sindikalne članarine, osiguranja i sl. (čl. 52. TKU-a). Važno! Oba granska kolek vna ugovora sadrže popis škola koje rade u otežanim uvje ma (osnovne škole s takvim statusom navedene su u čl. 14. Kolek vnog ugovora za OŠ, a srednje škole u čl. 19. Kolek vnog ugovora za SŠ), te se navedena postotna uvećanja plaće odnose isključivo na zaposlenike škola koje se nalaze na popisu.

Dvodnevna edukacija: „Provedba EU projekata – podugovaranje i izvještavanje“

Dodatak na plaću od 10 % za rad u školi s otežanim uvje ma rada obračunava se na osnovnu bruto plaću.

Osnovni cilj edukacije je educira korisnike koji provode projekte EU-a o izazovima, problemima, najčešćim pogreškama i preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekata EU-a, te ih upozna s osnovama i obvezama koje proizlaze iz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (obvezama korisnika, partnera, pravilima provedbe, procedurama nabave, osnovama financijskog i računovodstvenog praćenja).

Odnosi li se dodatak na plaću za rad u školi s otežanim uvje ma rada na sve zaposlenike školskih ustanova ili samo na nastavno osoblje? O

Pravo na dodatak na plaću za rad u školi s otežanim uvjema rada imaju svi zaposlenici škole s takvim statusom.

11. Odsutnost tajnos plaća U javnim službama nema tajnos plaća. Javnost plaća znači da su podaci o plaćama svih zaposlenika školske ustanove dostupni svim zaposlenicima ustanove i javnos , te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika (čl. 53. TKU-a). P

Što se točno podrazumijeva pod pojmom odsutnos tajnos plaća u javnim službama,te je li moguće objavi plaće bez suglasnos zaposlenika? O

Detaljan program pročitajte na stranici broj 5 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Državne potpore – pravila i praksa SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE 10. studenoga 2014., hotel Palace, Zagreb, od 10.00 do 15.30 h Cilj je ovim seminarom da konkretan i detaljan pregled svih pravila i mogućnos sustava državnih potpora, te Vam omogući da izradite kvalitetne programe državnih potpora i usmjerite proračunska sredstva u projekte s višom dodanom vrijednošću. Detaljan program pročitajte na stranici broj 4 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Tumačenje broj 51/53 zajedničkog Povjerenstva za tumačenje TKU-a.

Sudionici po završetku dobivaju potvrdu o sudjelovanju.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Načelo tajnos plaća odnosi se na elemente plaće koje su zaš ćene prisilnim propisima RH (npr. Obiteljski zakon), stoga struktura odbitaka odnosno ustegnuća iz plaće zaposlenika ne mogu bi predmet javne objave9.

Edukacija je namijenjena voditeljima projekata, financijsko-računovodstvenim djelatnicima, svima onima čiji su projek u fazi provedbe, ali i svima onima koji su aplicirali na neki od natječaja ili će pak aplicira na neki od natječaja koji nas očekuju. Pravovremenim planiranjem, praćenjem i uključivanjem svih relevantnih osoba i ins tucija pos že se kvalitetnija provedba i veća iskorištenost sredstava EU-a.

Sukladno članku 53. TKU-a, u javnim službama nema tajnos plaća, te se javnost plaća osigurava dostupnošću podataka o plaćama svih zaposlenika ustanove svim zaposlenicima ustanove i javnos , iz čega proizlazi da je plaću moguće objavi bez suglasnos svakog od zaposlenika.

Zagreb, 11. i 12. studenoga 2014., hotel Palace

107

ZDRAVSTVO

UDK 657.2

Iskustvo u primjeni metode ABC u nekim europskim zemljama Ivana Dražić Lu lsky * Dorotea Bešenić ** Postupak donošenja odluke o primjeni metode ABC u zdravstvenim ustanovama veoma je složen i zahtjeva uključenost cijele organizacije, te njihovu predanost i upornost. Mnoge zemlje su proteklih godina bile ustrajne u primjenjivanju metode ABC u zdravstvu, jer su uvidjele pozi vne učinke metode i unatoč neuspjesima nastavljale su primjenu. U nastavku rada su opisana iskustva primjene primjene metode ABC u pojedinim europskim zemljama (Engleska, Finska, Francuska, Njemačka i Irska).

1. Uvod

ABC u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj slijedi više konvencionalni model u odnosu na Finsku i Irsku, u smislu da su cijene unaprijed fiksne. U Finskoj, sustav se koris za određivanje cijena uglavnom za potrebe zdravstvene naplate, iako te cijene mogu bi podložne naknadnim promjenama, kako bi se osigurala dodjela odgovarajućih sredstava bolnicama. U Irskoj, sustav se koris za prilagođavanje bolničkih proračuna složenos poslu i ostvarivanju uspješnos 1.

Ekonomska teorija tvrdi da preko isplate bolnica na temelju fiksne kamatne stope po jedinici ak vnos , sustav koji se temelji na ak vnos treba osigura financijski po caj s ciljem da se poveća ak vnost koja je odsutna u globalnim proračunima. Glavna svrha ovog istraživanja je ispita mo vaciju za uvođenjem i prilagodbom modela ABC u pet europskih zemalja – Engleskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Irskoj. Navedene zemlje su izabrane kako bi se prikazalo provođenje modela ABC u zdravstvenim ustanovama s različi m organizacijskim strukturama u financijskom sustavu, te uključivanje javnos i privatnog sektora u pružanju bolničkih usluga.

O’Reilly, J.; Busse, R.; Ha’kkinen, U.,;Or, Z.; Street, A.; Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in five European countries, Cambridge University Press, UK; str. 75.

108

U Irskoj od uvođenja, primjena metode ABC se trostruko povećala u odnosu na broj bolnica koje koriste taj sustav. U Finskoj, prijelaz sa sustava po cijeni dnevnice prema ispla po slučaju rezultat je reforme iz 1993. godine prema kojem državne subvencije za zdravstvo isplaćuju općine, koje se tere da su financirale bolničke usluge samo za svoje stanovnike. Nakon prvog usvajanja sustava DTP 1997. godine, u Finskoj trenutno od 13 od 21 bolničkih okruga koris taj sustav. U Engleskoj, Francuskoj, i Njemačkoj, sustav ABC je uveden na nacionalnoj razini jekom 2000.-ih.

Postoje neke sličnos , ali i razlike između h zemalja u prilagodbi i provedbi sustava ABC. Metoda

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Američki program Medicare uveden 1983. godine bio je prvi savezni program za uvođenje prilagodbe u složenost posla pomoću modela ABC za financiranje zdravstvene usluge. Sustav je korišten za kontrolu složenos posla i rezul rao je dijagnos čkim – terapijskim postupkom (DTP), sustav klasifikacije koji olakšava grupiranje pacijenata na temelju obrade pojedinog pacijenta i potrebnih troškova. Tijekom proteklog desetljeća metoda ABC je postala prevladavajući mehanizam isplate u europskim bolnicama. 2. Sustav financiranja na temelju Glavni razlog za prelazak na sustav ABC je uspostava ak vnos transparentne veze između financiranja i djelatnos . Ova veza je bila nejasna mnogim europskim zdrav- U tablici 1 pokazuje se kada i kako je sustav financirastvenim sustavima, gdje su globalni proračuni bili nja na temelju ak vnos uveden u odabranim europglavni mehanizam isplate u bolnicama. skim zemljama.

Dr. sc. Ivana Dražić Lu lsky, izv. prof., Ekonomski fakultet, Zagreb. Dorotea Bešenić, mag. oec., Zagreb.

UDK 657.2

ZDRAVSTVO

Tablica 1. Kronologija i proces uvođenja financiranja na temelju metode ABC GODINA INICIJALNOG ENGLESKA FINSKA UVOĐENJA ABC 2003. – 2004. 1997. uvedena na Proces uvođenja metode u fazama kroz ABC 4-godišnje razdoblje dobrovoljnoj bazi u do 2007. – 2008. (b)3 pojedinim bolničkim okruzima Naknada za izvršeni rad proračun i ugovori plaćanje po slučaju i isplata dnevnica

FRANCUSKA 2004. – 2005. (a)2 postupno uvođenje u javnim bilnicama 2004. – 2008. (c)4

NJEMAČKA 2003. – 2004. uvedena kroz če ri faze

postupno uvođenje za javne bolnice Neprofitne javne i privatne plaćanje po slučaju i globalni proračun bolnice: Globalni proračuni isplata dnevnica profitnih privatnih bolnica: dnevnice i naknada za uslugu

KARAKTERISTIKE ZDRASTVENOG SUSTAVA Pristup bolničkim uslugama

univerzalno, univerzalno unverzalno besplatno do točke upotrebe na mjestu usluge Pružanje bolničkih usluga pretežno javni sektor privatni i javni sektor privatni i javni sektor Glavni izvor financiranja

iz poreza

IRSKA 1993.

univerzalno

univerzalno, ali ne nužno do točke upotrebe na mjestu usluge privatni i javni sektor pretežno javni sektor zdrastveno socijalno iz poreza osiguranje

socijalno osiguranje

Izvor: Prilagođeno prema: O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in five European countries, Cambridge University Press, UK; str. 76.

Uvođenje2sustava3ABC4smatra se načinom po canja konkurencije između javnih i privatnih pružatelja usluga, s čime se stvara natjecateljsko okruženje. Sustav ABC je uvođen u fazama od nekoliko godina, omogućavajući bolnicama i inves torima dovoljno vremena za prilagodbu, s čime se smanjuje vjerojatnost eventualnog odbacivanja sustava. U početku, primjena sustava ABC bila je ograničena na pojedine bolnice (fondovi za osnivanje u Engleskoj) i rela vnom malim sudjelovanjem bolnica (Engleska i Francuska), s početnim gubicima i ograničenjima (Njemačka). Tijekom vremena bolnice se udaljavaju od bolničkih isplatnih rata, što je u skladu sa Shleifer’s teorijom, koja tvrdi da je potencijalno poboljšanje djelatnos maksimizirano kada su isplatne rate u potpunos neovisne od bolničkih troškova (Shleifer, 1985.)5.

(a) Primjenjuje se na sve bolnice od 2008.

(b) Ali promjenjivo s trenutnim učinkom na osnivačke fondove.

Engleska Finska Francuska Njemačka Irska +

+ + + +

O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in five European countries, Cambridge University Press, UK, str. 77 5

CILJ Povećanje učinkovitos Proširenje ak vnos Omogući lakši izbor pacijen ma Smanji liste čekanja Poboljša kvalitetu usluge Osigura pravednu raspodjelu resursa po zemljopisnim područjima, te po i unutar zdravstvenih sektora

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Postoje neki zajednički ciljevi u provođenju, iako oni variraju od zemlje do zemlje. Primjerice, u Engleskoj je prioritet povećanje učinkovitos , dok je u Francuskoj

Tablica 2. Ciljevi poli ke za uvođenje financiranja na temelju metode ABC

3. Ciljevi uvođenja metode ABC

(gdje privatne bolnice imaju važnu ulogu u obavljanju operacija i gdje nema problema s čekanjem) naglasak na povećanju transparentnos i pravednos u financiranju između javnih i privatnih pružatelja usluga i na pružanju kvalitetnije usluge. Tablica 2 pokazuje neke zajedničke, ali i pojedinačne ciljeve poli ke za uvođenje metode ABC.

109

ZDRAVSTVO Poboljša transparentnost bolničkog financiranja, ak vnos i upravljanje Pokriće troškova proizvodnje Stvori jednake uvjete za plaćanje javnim i privatnim bolnicama Poboljša dokumentaciju internih procesa i poveća utjecaj menadžmenta, koji će poveća učinkovitost i kvalitetu usluge Uspostavi vezu između ak vnos i usluga

UDK 657.2

bolnicama dopušteno pružanje samo stacionarno (odjelno) liječenje. Ova podjela ograničava proširenje sustava ABC na ambulantno liječenje. U Francuskoj za ambulantnu uslugu pruženu u bolnici isplaćuje se naknada temeljem mehanizma: cijena puta usluga, kao u ambulantnom sektoru. Shema koja se koris za klasifikaciju ak vnos u skupine sa sličnom upotrebom resursa i sličnim bolničkim karakteris kama ključna je za sustav ABC. Postoji znatna razlika u broju skupina shema koje svaka zemlja koris (npr. broj DTP-a u Francuskoj je tri puta veći nego u Irskoj). Ne postoji dogovor u literaturi o op malnom broju skupina. S teorijskog gledišta prednos manje skupine, u smislu po canja učinkovitos i smanjenja mogućnos manipulacije podacima, trebaju neutralizira potencijalne nedostatke biranja troškovno manje zahtjevnijih pacijenata i opadanja kvalitete6.

2) Bolnički troškovi

Svaka od pet promatranih zemalja usvojila je različi pristup uspoređivanja podataka o troškovima. Pristup odozdo prema gore koris se u Njemačkoj i Finskoj, te se temelji na podacima po pacijentu o upotre+ + + bi resursa po jedinici troška. Trošak po pacijentu se smatra točnijim pristupom, jer se temelji na stvarnoj, Izvor: Prilagođeno prema: O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, a ne na prosječnoj upotrebi resursa. Zbog nedostatZ., Street, A., Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the expeka podataka o troškovima po pacijentu, u Engleskoj, rience with implemen ng ac vity-based funding in five European Francuskoj i Irskoj se koris pristup odozgo prema countries, Cambridge University Press, UK. str 78. dolje i uključuje dodjelu značajnih bolničkih rashoda Postoje značajne razlike u načinu provedbe i razvoja na određene usluge i specijaliziranos . metode ABC u zemljama koje se razmatraju. Istraživa- Podaci o troškovima mogu bi prikupljeni po uzorku nje je obuhva lo če ri glavna područja: pojedine bolnice (kao u Finskoj, Francuskoj i Njemač1) bolnička djelatnost 2) bolnički troškovi 3) utvrđivanje cijena/tarifa i 4) kontrolni mehanizam.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

1) Bolnička djelatnost

110

koj) ili po bolničkoj populaciji koja sudjeluje u provedbi metode ABC (kao u Irskoj)7. Pristup temeljem uzorka osigurava dobru kvalitetu podataka po rela vno niskim administra vnim troškovima, osiguravajući da bolnice pružaju podatke u odgovarajućem formatu. Nedostatak ovog pristupa je da uzorak može bi nereprezenta van, pa može prikazivat pogrešne informacije. Pouzdanost metoda obračuna troškova, kao i točnost i transparentnost podataka o troškovima, iznimno su važni za uvođenje i funkcioniranje metode ABC.

U Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj zah jevalo se da sve relevantne bolnice sudjeluju u primjeni metode ABC. Sudjelovanje svih bolnica smanjuje mogućnost da se trošak prebacuje na druge ins tucije u okviru bolničkog sektora, ali bolnice još uvijek pokušavaju smanji svoje troškove prebacujući pacijente u dru- Mehanizmi za financiranje kapitalnih troškova razlige dijelove zdravstvenog sustava, koji nisu povezani s kuju se u svim zemljama što prikazuje tablica 3. Isovim načinom isplate. Svih pet zemlja koris metodu ključivanjem kapitalnih troškova iz metode ABC (NjeABC da nadoknade dnevne slučajeve i bolničko liječenje. Engleska, Finska i Irska koriste sustav za ambulan6 tno liječenje. U Njemačkoj postoji stroga organizacij- O’Reilly, J.; Busse, R.; Ha’kkinen, U.; Or, Z.; Street, A.; Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ska podjela između pružanja bolničkih i ambulantnih ac vity-based funding in five European countries, Cambridge Uniusluga: udruženje regionalnih liječnika ima učinkovit versity Press, UK; str. 82 monopol na pružanjem ambulantne njege, dok je u 7 Isto, str. 84.

UDK 657.2

ZDRAVSTVO

mačka i Irska) lokalne, regionalne i nacionalne vlade zadržale su kontrolu nad odlukama povezanih s planiranjem novih bolničkih zgrada i opreme. U Francuskoj i Engleskoj, kapitalni troškovi su uključeni u cijenu DTP-a. Među m, značajan dio kapitalnih troškova se financira po određenim isplatama francuskim javnim bolnicama kao pomoć u financiranju skupih inves cijskih planova nametnu ma nedavnim zdravstvenim reformama.

bi štetna za kvalitetu zdravstvene njege. Štoviše, ignorirajući strukturne razlike između bolnica u određivanju cijena može se ugrozi sposobnost sustava da osigura potrebnu zaš tu, kao i pravednost sustava. Dakle, različite tarife mogu se koris za podešavanje troškovnih razlika, koje su pod utjecajem vanjskih varijabli, a s me i stvori pravedno natjecateljsko okruženje između javnog i privatnog sektora.

U svih pet zemalja kao osnova za utvrđivanje tarifa korišteni su prosječni troškovi, što je kri zirano iz neTablica 3. Pristupi za uspoređivanje podataka o troškovima koliko razloga. Prvo, promatrane bolnice s visokim Engleska Finska Francuska Njemačka Irska (e)8 prosječnim troškovima po ak vnos po ču povećaMetodologija odozgo odozdo odozgo odozdo odozgo nje ak vnos , ako je granični trošak manji ili jednak troškovnog prema prema prema prema prema cijeni/prosječnom trošku, što bi moglo doves do računovodstva dolje gore dolje (c)11 gore dolje pružanja njege koja je financijski neodrživa i/ili medicinski neodgovarajuća. Drugo, povezanost između sve Nasve cijene i prosječnog troška po če približavanje prosjecionalne bolnice u sve Uzorak zdrastve- najvećem uzorak uzorak izabrane ku, radije nego po canju napretka u performansama. ne služ- bolničbolnice Treće, cijene ne moraju odražava vrijednost usluge, be (a)9 kom i stoga to može rezul ra proizvodnjom neodgovaokrugu rajuće kombinacije usluga s društvenog gledišta. Nedavne inicija ve odmaknule su se od prosječnog sve Broj (%) troška u namjeri poboljšanja kvalitete i da se smanje bolnice bolnica u neobjašnjive razlike u bolničkoj praksi. Uvođenjem Naciouzorku nalne 5 99 125 39 najbolje prakse tarifa u Engleskoj se uspostavlja veza zdraizmeđu plaćanja i pružanja visokokvalitetne njege, stvene dok se u Njemačkoj u obzir uzimaju određeni indikaslužbe tori kvalitete u pružanju usluge. Gotovo sve zemlje su uvele korekcije cijena i /ili dopunske mehanizme plaćanja u priznavanju ograničenja u vezi s metodom ABC za pojedine vrste djelatIzvor: Prilagođeno prema: O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, nos ili slučajeve. Dakle, dok se cijene mogu unapriZ., Street, A., Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the expejed odredi , prilagodbe za specifične slučajeve, koji rience with implemen ng ac vity-based funding in five European odskaču od normalne (koristeći plaćanje dnevnicama countries, Cambridge University Press, UK; str. 83.89101112 ovisno o duljini prekovremenog rada) znače da sustav nije perspek van i da se neki od financijskih rizika 3) Utvrđivanje cijena/tarifa dijele između pružatelja i korisnika usluga. OdređeU Engleskoj, Francuskoj i Irskoj cijene su formirane na ni skuplji lijekovi i uređaji nisu obuhvaćeni ABC menacionalnoj razini. Unutar decentraliziranog sustava todom u svim zemljama, osim Finske, te se plaćaju zdravstva u Finskoj cijene variraju unutar bolničkih iznad DTP cijene. okruga, odražavajući platni sustav određen na lokalnoj razini. Unatoč tomu što javni i privatni pružate- 4) Kontrolni mehanizmi lji zdravstvene usluge podliježu metodi ABC, oni se u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj ne suočavaju s Financijski po caj bolnicama da povećaju ak vnost unutar inicijalno uspostavljene metode ABC može istom cijenom. Ako troškovi bolnica nisu u cijelos pod njihovom kontrolom, takva konkurencija može doves do neodržive potrošnje i može bi potencijalno povezan s lošim zdravstvenim ishodima. Svaka zemlja je usvojila različi pristup u rješavanju nave8 (e) pilot projek je pokrenut 2009. godine, kako bi se procijenili denog problema. U Engleskoj, Njemačkoj i Irskoj obupotencijalni pristupi za razinu troškova po pacijentu. 9 (a) Podaci o troškovima samo su za bolnice Nacionalne zdrastve- jam usluga određen je na lokalnoj razini, što je navedeno u ugovorima između bolnica i korisnika usluge. ne službe. 10 U Njemačkoj se cijene DTP usklađuju, ako se usluge (b) Pokriveno kroz ABC financiranje i zasebnih potpora. 11 pružaju iznad (ili ispod) ugovorene količine u okviru (c) Mali udio troškova određuje se na razini pacijenta. 12 dogovorenog godišnjeg ugovora između pacijentovih (d) Financirano od strane državnih vlas . Uključivanje kapitalnih troškova

+ (b)10

X (d)12

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

111

ZDRAVSTVO

fondova i bolnica13. Tako je onemogućen bolnički pocaj da se poveća ak vnost iznad ugovorene razine. I u Francuskoj se koris spomenuta strategija, iako u praksi postoje neke razlike: ako u bolnici izdaci prelaze nacionalnu ciljanu razinu sve bolnice se suočavaju sa smanjenjem cijena. Taj način je kri ziran zbog stvaranja neizvjesnos oko cijene s kojima se suočavaju bolnice.

spriječi zloupotreba sustava. Uz navedeni problem, postoji i rizik lažnog predstavljanja podataka o bolesniku u svrhu ostvarivanja veće naknade. U Engleskoj je Komisija za reviziju u svojoj prvoj nacionalnoj reviziji podataka između 2007. i 2008. godine došla do rezultata da su pogreške bile slučajne ili prouzročene nepažnjom, te je stopa pogreške pala u narednim poslovnim godinama15.

U Finskoj općine i bolnički okruzi pregovaraju o količini i cijeni usluga. Proračun svakog bolničkog okruga temelji se na m pregovorima i odluku donosi vijeće koje se sastoji od članova svake općine, te je odgovorno za određivanje načina plaćanja i razinu cijena. Ako se prekorači proračun bolničkog okruga, općine moraju pokri manjak iz vlas h izvora, uglavnom plaćanjem veće cijene bolničke usluge. Povećanje bolničkih troškova financira se povećanjem lokalne porezne stope ili smanjenjem dodijeljenih sredstava socijalnim djelatnos ma, kulturnim ak vnos ma, sportskim dvoranama, itd. Iz navedenoga je vidljivo da se po če općine da učinkovito dijele resurse, ali i da na razuman način stvaraju troškove 14.

U rela vno kratkom vremenskom razdoblju usvajanje metode ABC u pet europskih zdravstvenih sustava pridonijelo je poboljšanju učinkovitos u složenim bolničkim sektorima. Budući smjer ABC metode je jasan: potrebne su daljnje prilagodbe da se u potpunos razmotri sve veći naglasak na kvalitetu zdravstvene skrbi i stvaranje vrijednos .

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Zbog nedavnog uvođenja metode ABC u pojedinim zemljama prerano je za procjenu njezinog utjecaja. Metoda ABC se ne provodi u kontroliranim uvje ma pa je teško izdvoji njezin učinak od druge poli ke koja je istodobno uvedena. Potencijal metode ABC za pos zanjem povećane ak vnos i poboljšane učinkovitos može ovisi o prethodnom mehanizmu isplate svake zemlje, kao i o specifičnom dizajnu i upravljanju novim sustavom. S obzirom na vremensko razdoblje, kraća razdoblja su nedovoljna da se uoče promjene, ako se reforme provode u nekoliko godina, dok duža razdoblja mogu bi predmet potencijalnih zbunjujućih čimbenika, zbog uvođenja druge poli ke jekom prijelaznog razdoblja.

112

UDK 657.2

Povezanost financiranja i ak vnos unutar metode ABC pruža bolnicama po caj za povećanje protočnos pacijenata. Ta pretpostavka je podržana od strane empirijskih dokaza koji pokazuju da je obujam ak vnos povećan nakon uvođenja metode ABC u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj. U pokušaju da se poveća protočnost pacijenata a smanje troškovi, bolnice su povećale udio ak vnos koje se odnose na slučajeve po danu. Kako bi se izbjeglo povećanje dnevnih ak vnos , koje bi mogle rezul ra neodgovarajućim i neučinkovi m pružanjem usluga, Fond zdravstvenog osiguranja uveo je definiciju dnevne ak vnos da se O’reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in five European countries, Cambridge University Press, UK,. str. 87.

4. Zaključak Svaka od promatranih zemalja imala je svoje ciljeve koji su se razlikovali, ali je naglasak bio na poboljšanju učinkovitos , unapređenju transparentnos i pravednos u financiranju između javnih i privatnih pružatelja usluga, te pružanje kvalitetnije usluge. Primjena metode ABC pridonijela je poboljšanju poslovanja složenih zdravstvenih sustava, ali i dalje su potrebne brojne prilagodbe da se osigura kvaliteta zdravstvene zaš te, pravedniji sustav pružanja usluga, te bolja alokacija troškova. U Hrvatskoj je nedavno uveden Zakon o sanaciji javnih ustanova, kako bi se riješio problem velikih dugova bolničkih ustanova, ali on je ostao nedorečen i pojavljuju se brojna pitanja oko njegove primjene. Najnoviji pokušaj bolje organizacije zdravstvenog sustava Hrvatske je predstavljanje Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica 2014. – 2016., koji ima za ciljeve poveća dostupnost bolničke zdravstvene zaš te, unaprijedi kvalitetu i učinkovitost pružanja bolničkih usluga i poveća djelotvornost i racionalizira troškove poslovanja bolnica. Primjena metode ABC u Hrvatskoj pomogla bi u rješavanju velikog problema gomilanja troškova, koji iz godine u godine rastu, te osigurala kvalitetnije informacije o troškovima kao podlogu za daljnje planiranje i upravljanje troškovima. Primjenjujući praksu mnogih zemalja svijeta Hrvatska bi trebala uves promjene u zdravstveni sustav, jer samim odgađanjem neizbježnog dovodi do kočenja mogućeg razvoja.

Ibid.

15 O’reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in five European countries, Cambridge University Press, UK,. str. 93.

UDK 657.2

LITERATURA

- novine i posebni slučajevi primjene kolek vnih ugovora i radnopravnih propisa Zagreb, hotel Palace, 17. studenog 2014., od 10.00 do 14.00 h Ustavni sud je donio Rješenje da se pokreće postupak za ocjenu suglasnos s Ustavom povezan s obustavom isplata božićnica i regresa što bi, ako se donese konačno rješenje prema navedenom, moglo znači da će se isplata i božićnica i regresa omogući , ali možebitno i omogući mnogo širi raspon materijalnih prava jer je US u procesu utvrđivanja, između ostalog, (ne)zakonitost otkazivanja GKU-a. Do konačne presude, primjenjuju se pravna pravila propisana trenutno važećim propisima. S obzirom na potpuno drugačiji način obračuna prijevoza u javnim službama, te na činjenicu da je cijeli članak 67. TKU-a kompliciran za tumačenje, a tumačenja Komisije često budu kontradiktorna odredbama samog članka, javlja se potreba za rješavanjem svih nedoumica i upita u najkraćem mogućem roku. Osim područja prijevoza, brojni upi postoje i o pitanju primjene ograničenja propisanih Dodatkom II TKU-a, kojim se nastavljaju primjenjiva restrikcije u isplatama i u 2014., 2015. i 2016. godini, s obzirom na to da u proračunu i dalje nema prostora za isplate određenih materijalnih prava. Nadležna ministarstva pripremaju nove Odluke povezane sa službenim putovanjima, kojima će se posebno riješi brojne dileme u vezi s isplatom naknada za službena putovanja u inozemstvo, što će se kao novina predstavi na seminaru. Uslijed velikog broja upita, osvrnut će se i na druga aktualna područja iz radnog prava, koja detaljnije dostavljamo u programu u nastavku. Detaljan program pročitajte na stranici broj 6 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Svoje upite šaljite na: pitajcentar@tim4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

14. Sabor: Prijedlog i konačni izgled Zakona o sanaciji javnih ustanova [online]. Dostupno na: h p://www. sabor.hr/Default.aspx?art=51153 [30. 6. 2014].

PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA

1. Arnaboldi, M. i Lapsley,I. (2005) Acitvity Based Cos ng In Healthcare: a UK Case Study, Research in Healthcare Financial Management. 10 (1), str. 61 –75. 2. Cinquini L., Miolo Vitali P., Pitzalis A., Campanale C. (2009) Process view and cost management of a new surgery technique in hospital, Business Process Management, 15 (6), str. 895–919. 3. Doyle, G., Duﬀ y, L., McCahey, M. (2004) An Empirical Study of Adop on/Non adop on of Ac vity Based Cos ng in Hospitals in Ireland, University College Dublin. 4. Horngren C. et. al. (2009) Cost accoun ng: a managerial emphasis. Upper Saddle River : Pearson Pren ce Hall. 5. Kaplan, R. S., Atkinson A. (1989) Advanced Management Accoun ng. New Yersey: Pren ce Hall Interna onal. 6. Kuchta, D., Zbek, S. (2011) Ac vity-based cos ng for health care ins tu ons, Ins tute of Organiza on and Management, Wroclaw University of Technology, Poland; str. 300–311. 7. Lawson R. A., (2005) The Use Of Acitvity Based Cos ng In Healthcare Industry 1994. VS. 2004, Research in Healthcare Financial Management. 10 (1); str. 77–94. 8. Lukovnjak, I. (2014.) Hrvatska ljekarnička komora (Zakon o sanaciji javnih ustanova) [online]. Dostupno na: h p://www.hljk.hr/LinkClick.aspx?file cket=rfVVd9dKULw%3D&tabid=37 [30. 6. 2014]. 9. Ministarstvo zdravlja: Zakonodavstvo (Nacionalni plan – javna rasprava). Dostupno na: h p://www. zdravlje.hr/zakonodavstvo/nacionalni_plan_javna_rasprava [30. 6. 2014.]. 10. Narodne novine (2012) Zakon o sanaciji javnih ustanova. Zagreb: Narodne novine d.d. 136/12. 11. O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in five European countries, Cambridge University Press, UK; str. 73–111. 12. Poslovni dnevnik: Tijekom sanacija bolnica neće bi ukidanja odjela ni djelatnos [online]. Dostupno na: h p://www.poslovni.hr/hrvatska/ jekom-sanacije-bolnica-nece-bi -ukidanja-odjela-ni -djelatnos -228802 [30. 6. 2014]. 13. Ross T.K. (2004) Analyzing Health Care Opera ons Using ABC, Journal of Health Care Finance. 30 (3); str. 1–20.

ZDRAVSTVO

113

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 347.2

Unaprjeđenje ovršnopravne zaš te JLP(R)S-a u ugovornim odnosima Desanka Sarvan * JLS i JPRS u svojemu djelovanju zaključuju brojne ugovore građanskog prava. Pritom je vrlo važno da se u izradi ugovora zaš te od mogućeg nepoš vanja izvršavanja ugovornih obveza druge ugovorne strane. Stoga u ugovore treba unije ugovorne klauzule koje š te interese JLS-a i JPRS-a, i osiguravaju izvršenje obveza koje proizlaze iz h ugovora. U ovom radu cilj je ukaza na instrumente osiguranja naplate novčanih davanja, koje JLS-i i JPRS-i mogu inkorporira u ugovore u cilju pojednostavljenja njihove naplate i izbjegavanja sporova i troškova.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLS i JPRS) kao pravne osobe javnog prava u pravnom prometu zaključuju ugovore građanskog prava: ugovore o prodaji nekretnina (čl. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – NN, br. 91/96, 68/98137/99 – Odluka USRH, 22/00 – Odluka USRH, 73/00, 129/00 – 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12), te ugovore o prodaji građevinskog zemljišta (čl. 176. Zakona o prostornom uređenju i gradnji – NN, br. 153/13), ugovore o najmu stanova (st. 4., čl. 40. Zakona o najmu stanova – NN, br. 91/96, 48/98, 66/98 i 22/06), ugovore o zakupu i prodaji poslovnih prostora (čl. 1. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora – NN, br. 125/11), ugovore o korištenju ili zakupu javnih površina (st. 7., čl. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu – NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12, 94/13 i 153/13 – dalje u tekstu: ZKG)1, te ugovore o koncesiji (čl. 11. ZKG-a)2. *

Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula

Kako ZKG ne sadrži posebne odredbe o pravnoj osnovi za korištenje javnih površina, to JLS mogu općim aktom predstavničkog jela u neposrednoj provedbi ZKG-a, praksa je iskazala kako su JLS-i na različite načine odredili akt kojim se odobrava korištenje javnih površina. To može bi : a) ugovor o zakupu javnih površina, ugovor o korištenju javne površine, ugovor o davanju na uporabu javne površine , ili b) odobrenje za korištenje javne površine, rješenje o razrezu poreza za korištenje javne površine. U tom smislu, za činjenicu je li JLS za korištenje javne površine s korisnikom zaključuje ugovor (građanskopravni odnos) ili donosi rješenje, kojim se odobrava korištenje javne površina (upravnopravni odnos) mjerodavne su odredbe općeg akta JLS-a, kojim je uređeno pitanje davanja na korištenje javnih površina. 1

Koncesijom se može steći pravo obavljanja komunalnih djelatnos te izgradnja i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastruk-

114

Izrada teksta navedenih ugovora u nadležnos je jela uprave JLS-a i JPRS-a. u čijem su djelokrugu poslovi raspolaganja imovinom, odnosno komunalne djelatnos , te je od naročite važnos da se u izradi ugovora JLS-i i JPRS-i zaš te od mogućeg nepoš vanja izvršavanja ugovornih obveza druge ugovorne strane (fizičke ili pravne osobe), pa je stoga u ugovore potrebno unije ugovorne klauzule koje š te interese JLS-a i JPRS-a, i osiguravaju izvršenje obveza koje proizlaze iz h ugovora, naročito u odnosu na naplatu novčanih sredstava (kupoprodajne cijene, najamnine, zakupnine, naknade za korištenje javne površine, naknade za koncesiju). Pojedini posebni zakoni posebno is ču instrumente osiguranja naplate novčanih davanja, dok za neke od h ugovora zakonima ne određuju nikakve odredbe glede tog pitanja, što ne znači da se ugovorne klauzule ne mogu dopuni odredbama o instrumen ma osiguranja naplate novčanih davanja.

2. Oblici osiguranja naplate novčanih tražbina u posebnim propisima Odredbe pojedinih posebnih propisa, iako se ne odnose izravno na pravne poslove koje zaključuju JLS-i i JPRS-i, upućuju na određene oblike osiguranja naplate novčanih tražbina, koje mogu u ugovorima primijeni i JLS-i i JPRS-i. 1) Jedan od načina osiguranja plaćanja kupoprodajne cijene kod prodaje nekretnina je prodavateljevo naknadno izdavanje tabularne isprave, nakon plature u cilju obavljanja ovih komunalnih djelatnos : crpenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz sep čkih, sabirnih i crnih jama, prijevoz putnika u javnom prometu, skupljanje i odvoz komunalnog otpada, prikupljanje komunalnog otpada, tržnice na malo, prijevoz pokojnika i obavljanje dimnjačarskih poslova.

UDK 347.2

LOKALNA SAMOUPRAVA

bilježnika. Ako se ugovor o zakupu otkazuje pp javnom bilježniku, javni bilježnik o priopćenom otkazu sastavlja zapisnik i poduzima radnje propisane posebnim zakonom. Zapisnik koji sadrži izjavu potpisanu od pro vne strane da se ne pro vi otkazu, ima snagu ovršne isprave, te se u tom slučaju ovrha može traži temeljem ugovora o zakupu i navedenog zapisnika.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

3) Zakon o lovstvu (NN, br. 140/05, 75/09, 153/09 14/14) obvezuje koncesionara lovišta za uredno izvršenje koncesije osigura financijska sredstva u dvostrukom iznosu godišnje naknade za koncesiju prava lova (garancijom banke ili avaliranom mjenicom), prema stavaku 5. članka 23., te lovozakupnika za uredno izvršenje zakupa na osigura-

nje financijskih sredstva u visini iznosa godišnje ćanja kupoprodajne cijene. Primjerice, Uredba o načinu raspolaganja nekretninama u vlasništvu Relovozakupnine (garancijom banke ili avaliranom publike Hrvatske (NN, br. 127/2013) određuje da je mjenicom), prema stavku 3. članka 30. U slučaju kupac dužan kupoprodajnu cijenu za kupljenu neotkaza ili raskida ugovora, lovozakupnik gubi prakretninu pla u roku od 30 dana od dana sklapavo na sredstva za uredno izvršenje zakupa, osim u nja kupoprodajnog ugovora, te kako kupoprodajni slučaju, ako se površina lovišta smanji za više od ugovor obvezno sadrži odredbu da će Državni ured 20 %. izda kupcu tabularnu ispravu radi uknjižbe njego4) Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prova prava vlasništva u zemljišnu knjigu nakon isplastora (NN, br. 125/11 – dalje u tekstu: ZZKPP) prote cjelokupne kupoprodajne cijene (čl. 14. Uredbe). pisano je kako se plaćanje cijene poslovnoga pro2) Zakon o koncesijama (NN, br. 143/12 – dalje u stora može se ugovori odjednom ili obročnom tekstu: ZK) određuje davanje jamstva za provedbu otplatom, prema izboru kupca, te kada se plaćanje ugovora o koncesiji na sljedeći način: cijene poslovnoga prostora isplaćuje odjednom, • davatelj koncesije dužan je prije sklapanja ili rok isplate ne može bi duži od 30 dana od dana prije stupanja na snagu ugovora o koncesiji sklapanja ugovora, dok kod kupnje poslovnoga prikupi od odabranog najpovoljnijeg ponudiprostora uz obročnu otplatu ukupan rok otplate ne telja, odnosno podnositelja zahtjeva za dobivamože bi duži od 20 godina od dana sklapanja ugonje koncesije potrebna jamstva i/ili instrumenvora. Ugovor o kupoprodaji poslovnoga prostora te osiguranja naplate naknade za koncesiju te mora bi sastavljen u pisanom obliku i potvrđen naknade štete koja može nasta zbog neispu(solemniziran) kod javnog bilježnika. Kod kupnje njenja obveza iz ugovora o koncesiji (zadužnice, poslovnoga prostora uz obročnu otplatu ukupan bankarske garancije, osobna jamstva, mjenice, rok otplate ne može bi duži od 20 godina od dana polog i ostalo) u iznosu određenom u skladu s sklapanja ugovora. Ugovor o kupoprodaji poslovprocijenjenom vrijednos koncesije noga prostora naročito treba sadržava izjavu • ugovor o koncesiji neće bi sklopljen, odnosno kupca kojom dopušta radi osiguranja dugovanog neće stupi na snagu, ako jamstva i/ili instruiznosa u korist prodavatelja upis založnoga prava men osiguranja ne budu dostavljeni davatelju radi osiguranja dugovanog iznosa u zemljišnoj knjikoncesije u roku određenom u dokumentaciji zi na poslovnom prostoru koji je predmet kupoproza nadmetanje u skladu s posebnim zakonom – daje obročnom otplatom (čl. 36. ZZKPP-a). jamstva i instrumen osiguranja pohranjuju se na prikladnom mjestu kod davatelja koncesije, Ugovor o zakupu poslovnoga prostora JLS, odnosno koji ih je dužan čuva za vrijeme trajanja ugo- JPRS ne može sklopi s fizičkom ili pravnom osobom vora o koncesiji i mogu se, u skladu s dokumen- koja ima dospjelu nepodmirenu obvezu prema državtacijom za nadmetanje i ugovorom o koncesiji, nom proračunu i JLS-u, odnosno JPRS-u, osim ako je a nakon isteka polovice roka trajanja ugovora o sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plakoncesiji ili po završetku faze gradnje i/ili rekon- ćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se fizička strukcije kod koncesija za javne radove i konce- ili pravna osoba pridržava rokova plaćanja. Drugo, sija za javne usluge, zamijeni istovjetnim jam- ugovor o zakupu poslovnoga prostora mora bi sastvima i instrumen ma umanjene vrijednos , stavljen u pisanom obliku, a kada ga kao zakupodavac koja odražava ostatak vrijednos koncesije koju zaključuje JLS, odnosno JPRS i potvrđen (solemniziran) kod javnog bilježnika. Ugovor o zakupu sklopljen je izračunao davatelj koncesije pro vno navedenome je ništetan, prema stavcima 2. • davatelj koncesije dužan je redovito provjerava valjanost instrumenata osiguranja, a u slučaju – 4., članka 4. ZZKPP-a. da priloženi instrument osiguranja nije valjan, Ugovor o zakupu sklopljen na neodređeno vrijeme davatelj koncesije dužan je bez odgađanja zatra- otkazuje se pisanim otkazom, koji se dostavlja poži od koncesionara dostavu novog odgovaraju- štom preporučeno, a otkazom po javnogm bilježniku ćeg instrumenta osiguranja (čl. 31. ZK). kada je ugovor potvrđen (solemniziran) kod javnog

115

LOKALNA SAMOUPRAVA

3. Ugovorne klauzule JLS i JPRS mogu u ugovore unije ugovorne klauzule radi osiguranja svojih novčanih tražbina tj. ugovori , zatraži i prikupi instrumente osiguranja naplate. To mogu bi , primjerice, bankarska garancija, mjenica, zadužnica ili bjanko zadužnica, privatna isprava dužnika o suglasnos zapljene novčanih sredstava, te osiguranje tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama, pokretnim stvarima i pravima dužnika. Posebno je važna solemnizacija ugovora kod javnog bilježnika, te izjava obvezanika o tome da se na temelju tog ugovora može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelos obveze, neposredno proves prisilna ovrha, jer solemniziran ugovor ima značaj ovršne isprave, pa se tako izbjegavaju mogući dugotrajni sudski sporovi i troškovi glede izvršenja plaćanja ugovornih obveza. 1) Bankarska garancija na poziv je svaka pisana obveza na plaćanje, bez obzira na to kako je nazvana, kojom se banka (garant) obvezuje da će na pisani zahtjev korisnika ovome ispla određeni novčani iznos, ako je udovoljeno uvje ma iz garancije. Bankarska garancija je samostalna obveza neovisna o osnovnom poslu u vezi s kojim je izdana, pa i u slučaju da se taj posao u njoj spominje (čl. 1039, Zakon o obveznim odnosima – NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11). Ugovorna klauzula o osiguranju novčane tražbine zadužnicom može glasi :

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

III

116

„Koncesionar je obvezan prije zaključenja ugovora o koncesiji izda davatelju koncesije bankarsku garanciju u skladu s dokumentacijom za nadmetanje u iznosu od ___________ kn, koja će bi pohranjena na prikladnom mjestu kod davatelja koncesije, koji će je čuva za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji. Bankarska garancija može se nakon isteka polovice roka trajanja ugovora o koncesiji zamijeni novom bankarskom garancijom umanjene vrijednos , koja odražava ostatak vrijednos koncesije koju će izračuna davatelj koncesije. U slučaju da priloženi instrument osiguranja jekom trajanja ugovora ne bude valjan, davatelj koncesije će bez odgađanja zatraži od koncesionara dostavu novog odgovarajućeg instrumenta osiguranja.“ 2) Mjenica kao sredstvo osiguranja novčanih tražbina može se ugovori sukladno odredbama Zakona o mjenici (NN, br. 74/94 i 92/10). Isplata mjenice može se za cijelu mjeničnu svotu ili za izvjestan njen dio osigura avalom (mjeničnim jamstvom). Ovo osiguranje može da treća osoba ili čak i netko od potpisnika mjenice (čl. 29. zakona).

UDK 347.2

Ugovorna klauzula o osiguranju novčane tražbine mjenicom može glasi : III „ Zakupoprimac je obvezan prije zaključenja ugovora o zakupu poslovnog prostora izda zakupodavatelju mjenicu iznosa od __________kn , osiguranu mjeničnim jamstvom jednoga jamca.“ 3) Zadužnica je privatna isprava dužnika potvrđena kod javnog bilježnika, kojom se daje suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s h računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. Na toj ispravi ili u dodatnim ispravama uz tu ispravu, istodobno kad i dužnik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuze i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, i to davanjem pisane izjave koja je po svojem sadržaju i obliku ista s izjavom dužnika. Ove isprave imaju svojstvo ovršnih isprava na temelju kojih se može traži ovrha pro v dužnika ili jamaca plataca na drugim predme ma ovrhe. Navedene isprave dostavlja Agenciji vjerovnik s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi izravno, po davatelju poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom neposrednom dostavom ili preko javnog bilježnika, prema stavcima od 1. do 3., članka 214. Ovršnog zakona, (NN br. 112/12, 25/13 i 93/14 – dalje u tekstu: OZ). Ugovorna klauzula o osiguranju novčane tražbine zadužnicom može glasi : III „Najmoprimac je obvezan prije zaključenja ugovora o najmu stana izda najmodavcu zadužnicu kojom dužnik daje suglasnost da se radi naplate dospjelih neplaćenih najamnina do iznosa od _________kn, zaplijene svi njegovi računi kod banaka, te da se novčana sredstva s h računa izravno s računa isplate najmodavatelju.“ Bjanko zadužnica je privatna isprava potvrđena kod javnog bilježnika, kojom dužnik daje suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos bi naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka, te da se novčana sredstva s h računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno bi u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i, nakon što u nju budu bude upisan iznos tražbine i podaci o vjerov-

UDK 347.2

niku, ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. Ispravu s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku Agenciji s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, dostavlja vjerovnik izravno, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom neposrednom dostavom ili preko javnog bilježnika. Dostavom te isprave zapljenjuje se tražbina po računu i prenosi se na vjerovnika (st. 1. i 2., čl. 215. OZ-a). Isprava iz stavka 1. ovoga članka is nita je u pogledu svojeg sadržaja, ako je vjerovnik naknadno upisao iznos tražbine koji je manji ili jednak onome za koji mu je dužnik dao suglasnost u trenutku kad je potvrđena kod javnog bilježnika, te podatke o vjerovniku (st. 5., čl. 2015. OZ-a). Ugovorna klauzula o osiguranju novčane tražbine bjanko zadužnicom može glasi : III „ Najmoprimac je obvezan prije zaključenja ugovora o najmu stana izda najmodavcu bjanko zadužnicu kojom dužnik daje suglasnost, da se radi naplate dospjelih neplaćenih najamnina, čiji će iznos bi naknadno upisan u ispravi, zaplijene svi njegovi računi kod banaka, te da se novčana sredstva s h računa izravno s računa isplate najmodavatelju.“

Ugovorna klauzula o osiguranju novčane tražbine zapljenom po pristanku dužnika može glasi : III „Najmoprimac je obvezan prije zaključenja ugovora o najmu stana izda najmodavcu ispravu potvrđenu kod javnog bilježnika, kojom daje suglasnost da se radi naplate tražbine najmodavca zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe.“ 5) Prema Zakonu o javnom bilježništvu (NN, br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09 – dalje u tekstu: ZJB) javnobilježnički akt je izvršna isprava, ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagodi i, ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelos obveze, neposredno proves prisilnu ovrhu. Na temelju javnobilježničkog akta koji sadrži obvezu da se osnuje, prenese, ograniči ili ukine koje zemljišnoknjižno pravo može se neposredno proves upis u zemljišne knjige, ako je obvezanik izričito na to pristao u tom aktu, te se na temelju javnobilježničkog akta, na temelju kojega je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini, može neposredno traži ovrha na toj nekretnini radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelos , ako je dužnik na to u tom aktu izričito pristao3. Is učinak ima i privatna isprava koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao). Ako privatna isprava ne sadrži navedenu izjavu obveznika ili je nejasna, takvu izjavu na zahtjev obveznika, u nastavku teksta privatne isprave, ispod koje će obveznik stavi svoj potpis, a prije solemnizacije, može unije i javni bilježnik4 (st.: 1, 2, 3, 5. i 6., članka 54. ZJB-a). Ovršnost javnobilježničkog akta može se pobija po odredbama Ovršnog zakona, ali će sud obustavi ovrhu i kad utvrdi da pri sastavljaju ili otpravljanju javnobilježničkog akta nisu poš vani uvje , koji moraju bi ispunjeni da bi taj akt dobio snagu javne isprave ili postao ovršan (čl. 55.).

Ovršna ugovorna klauzula ugovora koji će se solemnizira glasila bi:

(7) U slučajevima iz stavka 1., 3. i 6. ovoga članka javni će bilježnik, na zahtjev stranke, sam stavi na ispravu potvrdu o njenoj ovršnos (čl. 54.).

(4) Ako obveza ovisi o uvjetu ili roku koji nije određen kalendarski, za ovršnost javnobilježničkog akta, ako se stranke u tom javnobilježničkom aktu nisu drugačije dogovorile, potrebno je da se javnom ispravom ili ispravom na kojoj je ovjeren potpis vjerovnika, odnosno, ako to nije moguće, pravomoćnom presudom donesenom u parničnom postupku utvrdi da je nastupio uvjet ili da je protekao rok.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava su ovršne isprave (čl. 23. OZ-a).

4) Zapljena po pristanku dužnika provodi se temeljem privatne isprave dužnika potvrđene kod javnog bilježnika, kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke. Isprava se izdaje u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla, o stjecanju na nekoj stvari ili pravu založnog ili sličnog prava, radi osiguranja tražbine, te pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi. Isprava ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može traži ovrha pro v dužnika i na drugim predme ma ovrhe. Ispravu s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, po davatelju poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika. Iznimno zapljena na temelju suglasnos dužnika nema utjecaja na provedbu ovrhe na plaću, radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smr davatelja uzdržavanja, prema stavcima 1. – 5., članka 202. OZ-a.

LOKALNA SAMOUPRAVA

117

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 347.2

III „Zakupac je suglasan da na temelju ovog ugovora zakupodavac može neposredno zatraži ovrhu novčanih sredstava dospjelih neplaćenih zakupnina“

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Prema stavku 1., članka 307. OZ-a, sporazum vjerovnika i dužnika koji se po svom sadržaju podudara sa sporazumom stranaka iz članka 301., stavka 1. OZ-a (tj. sadrži utvrđenje o postojanju tražbine predlagatelja osiguranja i vrijeme njezina dospijeća te njihovu suglasnost da se radnjama osiguranja iz članka 300. OZ-a5, u ovisnos o predmetu osiguranja, osigura ta novčana tražbina zasnivanjem založnoga prava prema čl. 301. OZ-a) – sklopljen u obliku javnobilježničkoga akta ili solemnizirane privatne isprave, koja sadrži i izjavu dužnika da je suglasan da se, radi osiguranja određene novčane tražbine vjerovnika, na nekom njegovu predmetu može zasnova založno pravo radnjama, koje će umjesto suda poduze javni bilježnik – ima snagu sudske nagodbe (st. 2., čl. 301. OZ-a). Radnje kojima se na predme ma pro vnika osiguranja stječe založno pravo javni bilježnik poduzima na način predviđen za poduzimanje h radnji od suda, s me da javni bilježnik sve radnje za čije je poduzimanje potrebna suradnja stranaka smije poduze samo uz suglasnost stranaka (st. 2., čl. 307 OZ-a).

118

na temelju koje će kupac moći ishodi upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime. Ugovorna klauzula u ugovoru o prodaji nekretnina u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a, glasila bi: III „Prodavatelj se obvezuje izda kupcu tabularnu ispravu podobnu za upis njegovog prava vlasništva u zemljišnim knjigama nakon isplate kupoprodajne cijene iz točke --- ovog ugovora u cijelos .“

4. Zaključno razmatranje

Svrsishodno je da ugovori građanskog prava koje zaključuju JLS-i i JPRS-i u svom djelokrugu sadržavaju ugovorne klauzule o sredstvima i instrumen ma osiguranja novčanih potraživanja, jer je pravovremena naplata tražbina s osnova h ugovora u javnom interesu, i jer se iz h prihoda podmiruju javni rashodi. Prihodi koje JLS i JPRS ostvaruju s osnova h ugovora, prihodi su njihovih proračuna i služe za obavljanje poslova od lokalnog, odnosno regionalnog značaja koje su ovim osobama javnog prava stavljene u nadležnost temeljem Ustava Republike Hrvatske (NN, 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, Ugovorna klauzula ugovora koji podliježe solemniza- 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13). ciji može glasi : To su poslovi koji obavljaju JLS-i i odnose se na uređeIII nje naselja i stanovanja, prostorno i urbanis čko pla„Ovaj ugovor je pravovaljan nakon solemnizacije kod niranje, komunalne djelatnos , brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaš tu, odgoj i osnovno javnog bilježnika.“ obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, tehnič6) Osiguranje plaćanja kupoprodajne cijene kod ugo- ku kulturu, zaš tu potrošača, zaš tu i unapređenje vora o prodaji nekretnina u vlasništvu JLS-a, odno- prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaš tu; te sno JPRS-a, može se izvrši uvjetovanjem plaćanja poslovi koje obavljaju JPRS-i, tj. poslovi od područnog cijene i naknadnim izdavanjem tabularne isprave (regionalnog) značenja, a osobito poslovi koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanis čko 5 Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja stjecaplaniranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu innjem založnoga prava na određenim predme ma osiguranja, predlagatelj osiguranja i pro vnik osiguranja mogu suglasno traži od suda frastrukturu, te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, da odredi i provede u korist predlagatelja osiguranja: a) polaganjem zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, te kako kod zemljišnoknjižnog suda sporazuma stranaka o zasnivanju založ- je njihovo kon nuirano obavljanje u javnom interenog prava na nekretninama koje nisu upisane u zemljišne knjige, b) su, posebno je važno za JLS i JPRS osiguranje naplate upisom založnog prava na pokretnim stvarima pro vnika osiguranja, c) upisom založnog prava na novčanoj tražbini pro vnika osiguranja, tražbina i njihova naplata, jer to izravno utječe na rad) upisom založnog prava na dijelu primanja pro vnika osiguranja zinu kvalitete i opsega zadovoljavanja javnih potreba po osnovi ugovora o radu ili službi, e) upis založnog prava na dijelu za koje su iste zadužene. mirovine, invalidnine ili naknade izgubljene zarade, f) upisom založnog prava na tražbini koju pro vnik osiguranja ima na računu kod banke ili na štednoj knjižici, g) upisom založnog prava na tražbini da se predaju ili isporuče pokretne stvari ili da se preda nekretnina, h) upisom založnog prava na drugim imovinskim, odnosno materijalnim pravima, i) upis založnog prava na ispravama o dionici i drugim vrijednosnim papirima te njihovo povjeravanje na čuvanje, j) upis založnog prava na dionicama za koje nije izdana isprava o dionici te udjela, odnosno poslovnih udjela u trgovačkim društvima, k) upisom založnog prava na vrijednosnicama, koje se vode kod Depozitarnog društva (toč. 2. – 12., st. 1. Čl. 300. OZ-a).

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite mail na:

centar@ m4pin.hr

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. Vrsta isplate br. I. NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom 1. putovanju Troškovi noćenja na službenom 2. putovanju

Dopuštena isplata

u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka Troškovi prijevoza na posao i s prema cijeni mjesečne 3. posla (mjesni i međumjesni) odnosno pojedinačne prijevozne karte Uporaba privatnog automobila u 2,00 kn po prijeđenom 4. poslovne svrhe kilometru DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA II. ODVOJENI ŽIVOT Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, 170,00 kn dnevno 1. preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km) Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno 2. najmanje 30 kilometara od 170,00 kn dnevno sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) 3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno 4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno 5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema 6. Dnevnice u inozemstvu Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.) do propisanog iznosa 7. Dnevni troškovi - per diem (objavljeno u časopisu br. 3) III. OTPREMNINE I DAROVI 1.

8.000,00 kn

VI. STIPENDIJE S pendije (učenicima srednjih 1. škola i redovnim studen ma)

600,00 kn godišnje 400,00 kn 2.500,00 kn godišnje 2.500,00 kn godišnje 7.500,00 kn

u ukupnom iznosu isplate

3.000,00 kn 2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

ukupan iznos primitaka⁶

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

1.600,00 kn mjesečno

Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14). Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa. 3 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije. 4 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno. ⁵ Agencija za mobilnost i programe EU. ⁶ Sukladno čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak. ⁷ Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14). 1

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

6.400,00 kn 8.000,00 kn za invalide rada

Za navršenih: • 10 godina radnog staža • 15 godina radnog staža • 20 godina radnog staža • 25 godina radnog staža • 30 godina radnog staža • 35 godina radnog staža • 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

8.000,00 kn

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku 3. navršenu godinu rada kod toga poslodavca) 4. Dar djetetu do 15 godina staros 5. Dar radniku u naravi (godišnje) Prigodne nagrade (božićnica, 6. naknade za godišnji odmor i sl.) IV. POTPORE 1. Zbog invalidnos zaposlenika U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci 2. isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu) Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i 3. fizičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata U slučaju smr člana uže obitelji 4. zaposlenika Zbog bolovanja zaposlenika duljeg 5. od 90 dana Potpora za novorođeno dijete do 6. visine proračunske osnovice1 Djeci poginulih boraca 7. Domovinskog rata2 8. Darovanje za zdravstvene potrebe3 Premije dobrovoljnog mirovinskog 9. osiguranja4 Sredstva koja se fizičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim⁵ 10. u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

119

TIM4PIN INFO 2.

S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća

4.000,00 kn mjesečno

S pendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, u ukupnom iznosu 4. koje djeluju u skladu s posebnim isplate propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju 1. 1.600,00 kn mjesečno sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno 2. prema posebnim propisima 3. Nagrade za sportska ostvarenja⁷ 20.000,00 kn godišnje VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA Primici učenika i studenata za rad 1. 50.000,00 kn godišnje preko ovlaštenih posrednika Nagrade učenicima za vrijeme 1.600,00 kn mjesečno 2. prak čnog rada

1.1. Isplate zaposlenicima Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslodavac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

120

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak. Iznimka su neprofitne organizacije i proračunski korisnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu neprofitne organizacije i proračunski korisnici mogu neoporezivo isplaćiva : • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak. • Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na neprofitnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privremeno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) donesenim za razdoblje do 12. 12. 2016.; odnosno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (dalje u tekstu: KU) donesenim za razdoblje do 1. 8. 2016. Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolek vnog ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13). Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice (pravo definirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo definirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolek vnim ugovorima (10. 12. 2013.), pa sve dok su is kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplatu jubilarnih nagrada i terenski dodatak. Dnevnice (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u čl. 62., st. 2. u KU, te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i pada deficita ispod 3 %. Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazovanje, a otkazni rok za sva tri kolek vna ugovora istekao je nakon tri mjeseca, odnosno 27. ožujka 2014. Za znanost i visoko obrazovanje, u primjeni je Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, sve

TIM4PIN INFO

dok se ne definira njihov novi GKU (u trenutku izdavanja časopisa, GKU još nije zaključen). Donoseni su novi GKU-i za osnovnoškolsku i srednjoškolsku djelatnost. Od 1. travnja, u primjeni je Kolek vni ugovor za osnovnoškolsku djelatnost (NN, br. 63/14), dok je Kolek vni ugovor za srednjoškolsku djelatnost (NN, br. 72/14) u primjeni od 1. svibnja, zaključen 22. svibnja 2014.

i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost), tako da mogu isplaćiva dnevnicu u visini od 170,00 kn, kako definira TKU. **

Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine.

Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn. ***

Za znanost i visoko obrazovanje, u primjeni je Te- 2.3. Jubilarna nagrada meljni kolek vni ugovor za službenike i namješteniTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2014. godini prema ke u javnim službama, sve dok se ne definira njihov dodacima kolek vnih ugovora novi GKU. Donoseni su novi GKU za osnovnoškolsku i Godine Službenici i Službenici i srednjoškolsku djelatnost. Od 1. travnja, u primjeni je neprekidne namještenici namješteniKolek vni ugovor za osnovnoškolsku djelatnost (NN, Državni službe/rada u javnim ci u javnim br. 63/14), dok je Kolek vni ugovor za srednjoškolsku službenici i u državnim službama – službama – djelatnost (NN, br. 72/14) u primjeni od 1. svibnja, zaUgo- namješteNeoporejelima i potpisnici nepotpisnivoreno nici zivi iznosi ključen 22. svibnja 2014. jedinicama Dodatka II ci Dodatka Djelatnost socijalne skrbi primjenjuje novi kolekvni ugovor od 25. ožujka 2014., koji je u primjeni od 1. travnja 2014., objavljen u Narodnim novinama, br. 42/14. Od trenutka stupanja na snagu ovog GKU-a, sve djelatnos javnih službi na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama, obvezno primjenjuju odredbe o prijevozu definirane TKU-om. Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture, koje se financiraju iz državnog proračuna (NN, br. 70/14) zaključen je 29. svibnja 2014., čime prestaje važi stari GKU (NN, br. 146/11).

Primjena Dodatka II. KU-a, potpisanog od sva tri sindikata potpisnika KU-a nije sporna, jer su ga potpisali svi reprezenta vni sindika za kolek vno pregovaranje radi sklapanja KU-a za državne službenike i namještenike, prema Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezenta vnos (KLASA: 006-04/13-06/13, URBROJ: 689/213-10), ali je sporna primjena Dodatka II. TKU-a, jer su ga potpisala dva od šest sindikata potpisnika TKU-a. Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost).

* Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva

15 20 25 30 35 40 45

osnovica: 500,00 kn 1 osnovica 1,25 osnovice 1,5 osnovice 1,75 osnovice 2 osnovice 2,5 osnovice 3 osnovice 4 osnovice 5 osnovica

II TKU-a**

jubilarnih nagrada

osnovica: osnovica: 500,00 kn* 1.800,00 kn

500,00

1.800,00

u cijelos oporezivo

625,00

2.250,00

1.500,00

750,00

2.700,00

2.000,00

875,00

3.150,00

2.500,00

1.000,00

3.600,00

3.000,00

1.250,00

4.500,00

3.500,00

1.500,00

5.400,00

4.000,00

2.000,00

7.200,00

5.000,00

2.500,00

9.000,00

5.000,00

* Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se, te počinje važi osnovica definirana kolek vnim ugovorima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i deficitom manjim od 3 %, što je definirano dodacima II. kolek vnih ugovora. ** Mišljenja smo da če ri sindikata djelatnos kulture, znanos i visokog obrazovanja, osnovnoškolske i srednjoškolske djelatnos , koji nisu potpisali Dodatak II., ne primjenjuju odredbe Dodatka II., kojim je smanjena osnovica na 500,00, već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.4. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14.) privremeno se, u razdoblju 1. 4. 2014. – 31. 12. 2014., uskraćuje pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek vnim ugovorima za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %.

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn* 150,00 kn Neće se ispla Neće se ispla 500,00 kn***

TKU-a

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Državni službenici i namještenici Dnevnica za službeni put u zemlji 150,00 kn Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji odmor Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne 500,00 kn** nagrade Materijalno pravo

pravo

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora

lokalne i područne (regionalne) samouprave

121

TIM4PIN INFO

2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada: Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Iznos Dnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno Troškovi noćenja prema priloženom računu Naknada troškova za korištenje 2,00 kn po prijeđenom privatnog automobila u službene svrhe kilometru Terenski dodatak 150,00 kn dnevno Naknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno Naknada za odvojeni život kada je 500,00 kn mjesečno osiguran smještaj na teret proračuna

2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13) propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9).

3. Plaće 3.1. Doprinosi 3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Najniža mjesečna osnovica

122

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13). Najviša mjesečna osnovica Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje

(I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate. Najviša godišnja osnovica Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće Tablica 5. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje • I. stup • II. stup

20 % 15 % 5%

3.1.3. Stope doprinosa na plaću Tablica 6. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću • Za zdravstveno osiguranje 15 %* • Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 % • Za zapošljavanje i doprinos za (ili 1,6 + 0,1 %) po canje zapošljavanja osoba s 1,7 % (ili 1,6 + 0,2 %) invaliditetom** Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 41/14.) povećana je opća stopa za zdravstveno osiguranje s 13 % na 15 %, a primjenjuje se od 1. travnja 2014.

1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13).

Tablica 7. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom nakon 1. siječnja 2014. godine

Obveznici uplate – poslodavci

koji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine) koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05) koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida

Posebni doprinos Doprinos za po canje zapoza zapošljavanja osoba s šljavanje invaliditetom

1,7 %

1,6 %

0,1 %

1,6 %

0,1 %

TIM4PIN INFO koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.) koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13) do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u: 1,6 %

0,2 %

• države članice Europske unije • države s kojima je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Norveška, Island i Lihtenštajn). Tablica 9. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec

1,7 %

1,6 %

1,7 %

Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini Stopa Iznos doprinosa

0,1 % (ili 0,2 %)

posebna novčana naknada koja se utvrđuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s invaliditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi

¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integravnih i zaš tnih radionica.

2.779,35 kn 20 % 555,87 kn

Tablica 10. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

Broj dana u mjesecu 28 30 31 99,26 92,65 89,66 19,85 18,53 17,93

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske HR1210010051863000160 poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

• Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se osiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu staž računa s povećanim trajanjem, upla i povećaplaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću uvećanu za 20 %. radnika, prema stopama prikazanim u tablici 8. Tablica 8. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

3.1.5. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Stope doprinosa Stope doprinosa za radnike u I. za radnike u II. stupu stupu 3,61 % 1,25 % 5,83 % 2,01 % 8,39 % 2,89 % 13,07 % 4,51 %

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 41/14), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima). Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, 3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljainozemstvu vanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditePosebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u tom): inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08 a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, – 41/14) za vrijeme izaslanja, službenog boravka ili Za 12 mj. Ukupna staža priznaje stopa se doprinosa 14 mjeseci 4,86 % 15 mjeseci 7,84 % 16 mjeseci 11,28 % 18 mjeseci 17,58 %

123

TIM4PIN INFO

a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

3.2. Osobni odbici PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Vlada Republike Hrvatske upu la je u saborsku proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak prema kojemu se, između ostaloga, mijenjaju osnovni osobni odbitak i porezni razredi. Izmjene i dopune Zakona o prezu na dohodak stupit će na snagu 1. siječnja 2015. godine i primjenjivat će se na obračun plaće za prosinac 2014. godine koja se isplaćuje u siječnju 2015. godine. U tablici 12. prikazani su novi iznosi osobnog odbitka prema faktorima, a u tablici 14. novi porezni razredi. Tablica 11. Pregled osobnih odbitaka do 31. 12. 2014.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Osobni odbitak

124

Faktor osobnog odbitka 1,00 0,50

Svota osobnog odbitka mjesečno 2.200 1.100

Osnovni osobni odbitak Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,00 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100 % invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Osobni odbitak umirovljenika Visina mirovine, najviše 3.400 I. skupina 3.200,00 Potpomognuta područja¹

II. skupina

2.700,00

područje Grada Vukovara

3.200,00

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

Status potpomognutog područja prema članku 26. Zakona o regionalnom razvoju RH (NN, br. 153/09.) stječe: • jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstana u skupinu I. iz članka 24. podstavka 1. Zakona • jedinica lokalne samouprave razvrstana u skupinu I. ili II. Iz članka 25., podstavaka 1. i 2. Zakona. Vlada RH donijela je na sjednici od 27. prosinca 2013. godine Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN, br. 158/13). (Tablica u kojoj su prikazane jedinice lokalne samouprave prema skupinama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9/14.). Tablica 12. Pregled osobnih odbitaka od 1. 1. 2015. Osobni odbitak

Faktor osobnog odbitka 1,00 0,50

Svota osobnog odbitka mjesečno 2.600 1.300

II. skupina

3.000

područje Grada Vukovara

3.500

Osnovni osobni odbitak Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.300 Drugo dijete 0,70 1.820 Treće dijete 1,00 2.600 Četvrto dijete 1,40 3.640 Peto dijete 1,90 4.940 Šesto dijete 2,50 6.500 Sedmo dijete 3,20 8.320 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 780 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100 % invalidnost (poreznog 1,00 2.600 obveznika ili uzdržavanog člana) Osobni odbitak umirovljenika Visina mirovine, najviše 3.800 I. skupina 3.500 Potpomognuta područja

3.3. Stope poreza na dohodak (porezni razredi) Tablica 13. Pregled stopa poreza na dohodak do 31. 12. 2014. Stopa 12 % 25 % 40 %

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 6.600 kn (razlika od 2.200 79.200 kn (razlika od do 8.800) 26.400 do 105.600) Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

TIM4PIN INFO Tablica 14. Pregled stopa poreza na dohodak od 1. 1. 2015. Stopa 12 % 25 % 40%

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 11.000 kn (razlika od 2.200 132.000 kn (razlika od do 13.200) 26.400 do 158.400) Iznad 13.200 kn Iznad 158.400

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici, koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje*. Na temelju članka 36., stavka 5. Zakona o porezu na dohodak, u svotu od 11.000,00 kn ne ulaze samo primici isplaćeni prema posebnim propisima po osnovi: ● socijalnih potpora ● doplatka za djecu ● primitaka za opremu novorođenog djeteta ● obiteljskih mirovina nakon smr roditelja.

10.

11.

* Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak ovaj iznos povećat će se na 13.000,00 kuna.

Tablica 15. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz plaće i na plaće te naknade plaće

R. br.

Vrste dohotka

2 Plaće za redovni i 1. prekovremeni rad 2. Plaće HRVI²

Posebni doprinos za zdr. osig. 9

15 % 0,50 %

1,70 %¹

17,20 %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %

17,20 %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %

17,20 %

10 %³

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %

17,20 %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %

17,20 %

20 %

1,70 %

17,20 %

20 % na osnovicu⁵

20 % na osnovi- 15 % 0,5 % cu⁵

15,50 % na osnovicu⁵

15 % 0,50 %

¹ Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3. ² Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnos . ³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4. ⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6. ⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

Tablica 16. Stope prireza i uplatni računi za gradove i općine, koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine Grad/ Općina

Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

BABINA GREDA KLOŠTAR PODRAVSKI LASINJA PAKRAC ZADAR PERUŠIĆ DARUVAR PAZIN

HR3110010051700312000 HR7810010051709412006 HR2010010051722512006 HR8310010051731812008 HR1110010051752012002 HR5310010051732312001 HR6110010051706712005 HR7910010051732112004

Stopa prireza prije promjene 12 % 5%

Šifra Nova Objava grada / stopa Primjena od u NN, br. općine za prireza JOPPD 5% 1.1.2015. 124/14. 00035 5% 8.7. 2014 79/14. 01945 10 % 1. 5. 2014. 53/14. 02259 10 % 1. 4. 2014. 37/14. 03182 10 % 1. 7. 2014. 20/14. 05027 8 % 1. 2. 2014. 5/14. 03239 10 % 18. 1. 2014. 3/14. 00671 9 % 1. 2. 2014. 2/14. 03212

20 %

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Plaća upuće3. nih na rad u inozemstvo Plaće – prvo 4. zapošljavanje⁴ Plaće u str. međun. org. 5. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme 6. bolovanja na teret poslodavca

Doprinosi iz Doprinosi na plaću za Porez plaće za Ukupno i dopr. na prirez Mirovin. Osn. Zaš tu Zaplaću osigura- zdr. na pošlj. nje osig. radu 3 4 5 6 7 8=5+6+7

12.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore iznad propisanih iznosa radnicima Neplaćeni dopust Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osiguranja) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (s eviden ranim stažom osiguranja)

125

TIM4PIN INFO BENKOVAC ANTUNOVAC HRVATSKA KOSTANICA ILOK SVETI LOVREČ ŠKABRNJA SVETI ILIJA VLADISAVCI SVETA NEDJELJA (Labin) LUKAČ SLAVONSKI BROD ŽMINJ DUBROVNIK

HR3110010051701712001 HR8410010051700212009

5% 10 %

1. 1. 2014. 1/14. 1. 1. 2014. 149/13.

00175 00027

HR7210010051715012000

1. 1. 2014. 147/13.

01503

HR4110010051715412004 HR6810010051743112002 HR5710010051744512007 HR3810010051743812009 HR0710010051759712002

5% 1% -

10 % 5% 10 % 10 % 10 %

1. 1. 2014. 1. 1. 2014. 1. 1. 2014. 1. 10. 2013. 1. 1. 2013.

136/13. 136/13. 155/13. 113/13. 118/13.

01546 04316 04456 04383 05797

HR5210010051743212006

1. 9. 2013. 107/13.

04324

HR6010010051724512008 HR4910010051739612002 HR6910010051753112005 HR7310010051709812006

8% 10 % 15 %

8% 12 % 5% 10 %

1. 8. 2013. 84/13. 1. 8. 2013. 96/13. 8. 1. 2013. 9/13. 1 .1. 2013. 147/12.

02453 03964 05312 00981

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću Tablica 17. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada Broj i naziv uplatnog računa/ Poziv na broj¹ IBAN konstrukcija računa Doprinos za obvezno HR1210010051863000160 HR68 zdravstveno osiguranje Državni proračun RH 8486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)² Doprinos za zdravstveno HR1210010051863000160 HR68 osiguranje zaš te zdravlja Državni proračun RH 8630-OIB ispla telja na radu doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Doprinos za mirovinsko Državni proračun RH 8168-OIB ispla telja osiguranje – na temelju doprinosa-oznaka generacijske solidarnos izvješća JOPPD (GGXXX) Dodatni doprinos za mirovinsko HR1210010051863000160 HR68 osiguranje – za osiguranike, Državni proračun RH 8192-OIB ispla telja kojima se staž mirovinskog doprinosa-oznaka osiguranja računa s povećanim izvješća JOPPD (GGXXX) trajanjem Doprinos za mirovinsko HR7610010051700036001 HR68 osiguranje temeljem Doprinos za mirovinsko osi- 2283-OIB ispla telja individualne kapitalizirane guranje na temelju individu- doprinosa-oznaka štednje alne kapitalizirane štednje izvješća JOPPD (GGXXX) Dodatni doprinos za mirovinsko HR7610010051700035001 HR68 osiguranje temeljem Doprinos za mirovinsko 2321-OIB ispla telja kapitalizirane štednje – za osiguranje na temelju doprinosa-oznaka osiguranike, kojima se staž individualne kapitalizirane izvješća JOPPD (GGXXX) mirovinskog osiguranja računa štednje s povećanim trajanjem Doprinos za zapošljavanje HR1210010051863000160 HR68 8753-OIB ispla telja Državni proračun RH doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Poseban doprinos za HR1210010051863000160 HR68 zapošljavanje osoba s Državni proračun RH 8761-OIB ispla telja invaliditetom doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Porez i prirez na dohodak od Račun grada/općine³ prema HR68 nesamostalnog rada prebivalištu posloprimca, npr. 1880-OIB ispla telja za Zagreb: dohotka-oznaka izvješća HR1110010051713312009 JOPPD (GGXXX)

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Naziv doprinosa/poreza

126

¹ Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili pore-

za: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja doprinosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD. ² Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom broju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podnosi 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015. ³ IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. (NN, br. 95/14).

Tablica 18. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja prema Uredbi o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima s plaćom, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa (NN, br. 49/12, 31/14) Oznaka

Opis oznake Na snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014. Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X 67 broj modela OIB OIB obveznika plaćanja javnih davanja MM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaća MMGG GG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće X 2 – isplata drugog dijela plaće 3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II.stup 4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu Primjenjuje se od 15. ožujka 2014. Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-X OIB OIB obveznika plaćanja svih davanja GG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana obveza doprinosa prema plaći koja se isplaćuje 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće 2 – isplata drugog dijela plaće 3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup 4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu 5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja X postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu) 6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu 7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno

Svoje upite šaljite na: pitajcentar@tim4pin.hr

TIM4PIN INFO

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu Tablica 19. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama Bruto osnovica Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn

Javne službe

5.108,84 kn

Državni dužnosnici Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.221,762 kn

4.443,958 kn

Propis Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

Tablica 21. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna Privremena R. Isplaćuje/ nesposobnost br. na teret za rad 1

3.6. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014. Tablica 20. Iznos minimalne plaće za razdoblje od 1. 6. od 1. 6. od 1. 6. Bruto iznos za puno 2011. 2012. 2013. do radno vrijeme do 31. 5. do 31. 5. 31. 12. 2012. 2013. 2013. Iznos minimalne plaće 2.814,00 2.814,00 2.984,78 Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13.

4. od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. 3.017,61 156/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Kada je radnik određen za 5. pra telja bolesnika

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža poslodavac plaća u osnovica: na teret prethodnih 2.779,35 HZZO-a 6 mj.

70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža poslodavac plaća u osnovica: na teret prethodnih 2.779,35 HZZO-a 6 mj.

70 % / 80 % / od osnovice, ne više od 4.257,28

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža poslodavac plaća u osnovica: na teret prethodnih 2.779,35 HZZO-a 6 mj.

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža 100 % od poslodavac plaća u osnovica: osnovice, bez na teret prethodnih 2.779,35 ograničenja HZZO-a 6 mj.

70 % od osnovice, ne više od 4.257,28

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena Najniža plaća u osnovica: prethodnih 2.779,35 6 mj.

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena Najniža plaća u osnovica: prethodnih 2.779,35 6 mj.

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža poslodavac plaća u osnovica: na teret prethodnih 2.779,35 HZZO-a 6 mj.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban 6. za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana Komplikacije u vezi s trudnoćom 7. i porođajem – od prvog dana

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno 7 dana za invalida rada, naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13, 137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 – ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 19. dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.

2 Privremena nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana

Osnovica za naknadu Visina Isplaćene Isplaćena naknade kod barem jedna ili isplata prema dvije ili ni jedna stupcu 4 više plaća plaća 4 5 6

127

TIM4PIN INFO Rodiljni dopust², do 6 mjeseci 8. djetetova života – od prvog dana Roditeljski dopust: od 6 mjeseci do 1 godine 9.

Roditeljski dopust: Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete 10. Roditeljski dopust: Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci) 11. Prenatalni pregled (slobodan dan)

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

Isplaćuje HZZO na teret proračuna Poslodavac na svoj teret

5. Drugi dohodak 100 % od osnovice, bez ograničenja 100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice =2.660,80 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

Redovna plaća

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00 100 %

¹Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci. ²Prema čl. 24., st. 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta ima pravo na naknadu koja iznosi 1.663,00 kn (50 % proračunske osnovice).

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od: 70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

128

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine. Zaposlenicima koji su na neprekidom bolovanju duljem od 18 mjeseci zbog liječenja zločudih boles i u drugim slučajevima iz čl. 52., st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %. Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja

Drugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostalnog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatnos , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i propisanih izdataka.

5.1. Porezi koji se obračunavaju i plaćaju po osnovi primitaka od drugog dohotka • Porez na dohodak od drugog dohotka − obračunava, obustavlja i plaća ispla telj prilikom svake isplate primitka. • Prirez porezu na dohodak − plaća obveznik poreza na dohodak, ako je prirez propisan gradskom ili općinskom odlukom u gradu ili općini njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta. • Porez na dodanu vrijednost (PDV) − obračunava i plaća porezni obveznik, ako je u prethodnoj kalendarskoj godini vrijednost ukupnih godišnjih isporuka bila veća od 230.000,00 kn ili ako je već upisan u registar obveznika PDV-a.

5.2. Obvezni doprinosi pri obračunavanju i plaćanju drugog dohotka Obvezni doprinosi se moraju obračuna i pla po osnovi primitaka od drugog dohotka, osim po osnovi primitaka, što su nabrojani u sljedećoj tablici: Tablica 22. Vrste drugog dohotka na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja Drugi dohodak 1. naknada za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava 2. naknada za isporučeno umjetničko djelo 3. nagrada za rad učeniku, odnosno nagrada redovitom studentu za vrijeme prak čnog rada i naukovanja 4. primitak za rad učenika, odnosno studenta preko posrednika pri zapošljavanju učenika i redovi h studenata 5. s pendija učeniku odnosno studentu 6. sportska s pendija 7. potpora obitelji za slučaj smr radnika 8. potpora za školovanje djetetu bivšeg radnika ili poginulog branitelja iz Domovinskog rata do 15. godine života, odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja 9. stalna mjesečna nagrada koja se isplaćuje članu Hrvatske akademije znanos i umjetnos , sukladno posebnom propisu 10. novčane pomoći i pomoći u naravi što ih, na temelju odredaba svojih općih akata, isplaćuju ili daju općina, grad, županija i Grad Zagreb u svrhu zaš te majčinstva, roditeljske njege novorođenog djeteta, podizanja i odgoja djeteta, a koje su namijenjene roditelju ili drugoj osobi koja se brine o djetetu, sukladno posebnom propisu 11. naknada sportskom sucu i delegatu 12. primitak za rad osobe mlađe od 15 godina života 13. renta koju bivši poslodavac isplaćuje po sudskoj presudi članu obitelji bivšeg radnika

TIM4PIN INFO 14. novčana naknada koju mobiliziranom a nezaposlenom građaninu isplaćuje jelo, koje je naložilo mobilizaciju, sukladno posebnom propisu 15. primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku

5.3. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

1,706485 1,703578 1,706485 1,709422 1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne doprinose, i5 • Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:6 * Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguraa) autorske naknade što je isplaćena prema Zako- nja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno nu o autorskom pravu i srodnim pravima zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %. b) primitka za profesionalnu djelatnost novinara, ** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr umjetnika i sportaša koji su osigurani po toj os- radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr. novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju Tablica 24. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za doprema rješenju Porezne uprave prinose, poreza i prireza na drugi dohodak c) primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne Broj i naziv uplatnog djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, Doprinosi računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj televizijom i zabavnim priredbama. računa Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak. Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija. Tablica 23. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

4 1,212121 1,214698 1,217285 1,219884 1,222494 1,225115 1,227747

Poziv na broj HR 68 1945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrhe Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14*) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

2 1,666667 1,672241 1,677852 1,683502 1,689189 1,694915 1,700680

Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka Za sve vrste Prema Naredbi o načinu isplate drugog uplaćivanja prihoda dohotka proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 95/14.) Porez i prirez

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

1 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00

Autorski honorar Paušalni izdaci – 30 % Stopa poreza – 25 %

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge Neoporezivi dio – 25 % Paušalni izdaci – 30 % Stopa poreza – 25 % 5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062 1,132503 1,133948 1,135396

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8540-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR761001005170003601 HR68 2291-OIB ispla telja Doprinos za mirovinsko doprinosa-oznaka osiguranje na temelju individualne kapitalizirane izvješća JOPPD štednje (GGXXX)

Drugi dohodak* Stopa Doprinos za prireza MIO -20 % Stopa poreza 25 %

Drugi dohodak za koji ne postoji obveza doprinosa** Paušalni izdaci – ne Doprinos za MIO – ne Stopa poreza 25 % 3 1,333333 1,337793 1,342282 1,346801 1,351351 1,355932 1,360544

Doprinos za zdravstveno osiguranja

129

TIM4PIN INFO

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja • primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju • primanja po osnovi socijalne skrbi • primanja po osnovi privremene nezaposlenos • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno • primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i studen ma • naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika • primanja po osnovi odličja i priznanja • rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno • utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke • naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisaih iznosa, do kojh se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada • dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa, do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada • naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda • potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada • ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

130

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., definira sljedeća izuzeća od ovrhe: • naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos , odnosno spriječenos za rad, zbog korištenja zdravstvene zaš te • novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja • naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja

• naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvrđenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osiguranje • novčane naknade na ime povrata troškova za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavoda za zdravstveno osiguranje. * izmjene i dopune Ovršnog zakona stupile su na snagu 1. rujna 2014.

7. Financijske obavijes Zatezne kamate Tablica 25. Stope zateznih kamata od 11. 9. 1996. do 29. 6. 2013. Razdoblje 11. 9. 1996. – 30. 6. 2002. 1. 7. 2002. – 31. 12. 2007.

Subjek

Godišnja stopa 18 %

Svi subjek

Trgovački ugovori i ugovori između 1. 1. 2008. trgovaca i osoba javnog prava – 30. 6. 2011. Ostali odnosi Trgovački ugovori i ugovori između 1. 7. 2011. trgovaca i osoba – 29. 6. javnog prava 2013. Ostali odnosi

15 %

17 %¹

14 %

15 %²

12 %

Propis Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 76/96) Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02. i 153/04) Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11) Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12, 1/13 i 83/13)

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje. ² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Pretplate na časopis TIM4PIN MAGAZIN za 2015. su u jeku

www.tim4pin.hr

TIM4PIN INFO

8. Ostale informacije

Tablica 26. Stope zateznih kamata od 30. 6. 2013.

Ugovorni odnosi

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze • Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači • Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos • Građanskopravni ugovori između građana međusobno • Izvanugovorni odnosi Ugovorni odnosi s financijskim, kreditnim i sl. ins tucijama (banke, leasing društva, osiguravajuća društva i sl.)

Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za isporuku robe ili usluge obavljene 30. lipnja 2013., i poslije od 30. od 1. od 1. 7. 6. do 1. do do 31. 12. 30. 6. 31. 12. 2013. 2014. 2014. 12,40 12,35 12,29 % % % 12,40 %

12,35 12,29 % %

15 %

mjesec

2. 12 %

15 %

12 %

15 %

godina 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Poslovno uvjetovani otkaz

Osobno uvjetovani otkaz

12 %

15 %

Iznos u kunama bruto neto 5.366 3.720 5.623 3.940 5.985 4.173 6.248 4.376 6.634 4.603 7.047 4.841 7.544 5.178 7.711 5.311 7.679 5.443 7.796 5.441 7.875 5.478 7.939 5.515

Pravo radnika na otpremninu određuje se kolek vnim Osobno ugovorom, uvjetovani ugovorom otkaz zbog o radu, ozljede na pravilnikom o radu ili pro- radu, internim fesionalne ak ma boles poslodavca te Zakonom o radu

Odlazak u mirovinu

Sporazumni prestanak ugovora o radu

Mogućnost neoporezive isplate Do visine 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)

Najviše 8.000,00 kn (čl. 13., st. 2., t. 20. Pravilnika o porezu na dohodak) Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

Iznos u kunama bruto neto 7.974 5.529 7.863 5.447 7.986 5.516 7.889 5.478 8.065 5.581 7.899 5.486 7.922 5.404 7.933 5.513 7.796 5.428 7.919 5.506 8.014 5.634 8.005 5.556 8.007 5.553 7.809 5.427 7.949 5.502 7.919 5.497 7.927 5.497 8.024 5.558 7.967 5.530 7.938 5.516

Pravo na otpremninu

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

I./2013. II./2013. III./2013. IV./2013. V./2013. VI./2013. VII./2013. VIII./2013. IX./2013. X./2013. XI./2013. XII./2013. I./2014. II./2014. III./2014. IV./2014. V./2014. VI./2014. VII./2014. VIII./2014.

Prestanak ugovora o radu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 (čl. 126.) – nakon 2 godine neprekidnog rada Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u poslednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa x 6 Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14)

XI./2012. – I./2013. XII./2012. – II./2013. I./2013. – III./2013. II./2013. – IV./2013. III./2013. – V./2013. IV./2013. – VI./2013. V./2013. – VII./2013. VI./2013. – VII./2013. VII./2013. – IX./2013. VIII./2013. – X./2013. IX./2013. – XI./2013. X./2013. – XII./2013. XI./2013. – I./2014. XII./2013. – II./2014. I./2014. – III./2014. II./2014. – IV./2014. III./2014. – V./2014. IV./2014. – VI./2014. V./2014.-VII./2014. VI./2014.-VIII./2014.

Iznos u kunama bruto neto 7.983 5.566 7.910 5.488 7.941 5.498 7.912 5.480 7.980 5.525 7.951 5.515 7.962 5.523 7.918 5.501 7.884 5.482 7.882 5.482 7.909 5.522 7.979 5.565 8.009 5.581 7.909 5.490 7.922 5.494 7.893 5.475 7.932 5.499 7.957 5.518 7.973 5.529 7.976 5.535

R. br.

15 %

Tablica 27. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim osobama RH Tromjesečno razdoblje

Tablica 28. Otpremnine prema poreznim propisima i prema Zakonu o radu

131

TIM4PIN INFO Tablica 29. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 176 168

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 168 176 184 160 184

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 30. Blagdani i neradni dani od listopada do prosinca 2014. 1. studenog (subota) 25. prosinca (četvrtak) 26. prosinca (petak)

Dan svih sve h Božić Sve Stjepan

Tablica 31. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u studenom 2014. Oznaka Datum u obrasca studenom JOPPD 1. 14305 2. 14306 3. 14307 4. 14308 5. 14309 6. 14310 7. 14311 8. 14312 9. 14313 10. 14314

Datum u studenom 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

Oznaka obrasca JOPPD 14315 14316 14317 14318 14319 14320 14321 14322 14323 14324

Datum u studenom 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.

Oznaka obrasca JOPPD 14325 14326 14327 14328 14329 14330 14331 14332 14333 14334

Tablica 32. Rokovi za podnošenje obrazaca u studenom 2014. godine za proračune, proračunske korisnike i JLP(R)S

TIM4PIN MAGAZIN 11/2014.

Obrasci

132

Obrazac JOPPD

PDV za mjesečne obveznike Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S) Mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna

u studenom • na dan isplate primitka ili sljedeći dan • u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva • do 30. studenog 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi do 20. studenog 2014., za listopad 2014. do 20. studenog 2014., za listopad 2014. do 10. studenog 2014.

Konsolidirano mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela

do 17. studenog 2014.

9. Novi ekonomsko-financijski propisi Narodne Stupanje novine, br: na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona 127/14. 6. 11. o autorskom pravu i srodnim pravima 2014. Uredba o izmjeni Uredbe o klasifikaciji 125/14. 4. 11. radnih mjesta u lokalnoj i područnoj 2014. (regionalnoj) samoupravi Pravilnik o izmjenama Pravilnika o 125/14. izobrazbi u području javne nabave Pravilnik o proračunskom 124/14. 24. 10. računovodstvu i računskom planu 2014.* Odluka o provođenju dubinske analize 124/14. rashoda Državnog proračuna Republike Hrvatske Zakon o financijskom poslovanju i 121/14. 1. 1. 2015. računovodstvu neprofitnih organizacija Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika 4. 10. u jelima državne uprave, stručnim 114/14. 2014. službama i uredima Vlade Republike Hrvatske Odluka o aktualnoj vrijednos mirovina 110/14. 25. 9. od 1. srpnja 2014. 2014. Odluka o najnižoj mirovini za jednu 110/14 25. 9. godinu mirovinskog staža 2014. Zakon o radu 94/14. 6. 8. 2014. Zakon o izmenama i dopunama 93/14. 1. 9. 2014. Ovršnog zakona (iznimke, čl. 84.) Naredba o načinu uplaćivanja prihoda 95/14 proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. godini Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu i 97/14 14. 8. sadržaju vođenja očevidnika zaposlenih 2014. osoba s invaliditetom Uredba o dopuni Uredbe o nazivima 87/14 22. 7. radnih mjesta i koeficijen ma složenos 2014. poslova u javnim službama Ureba o izmjenama i dopunama 94/14 1. 8. 2014. Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u državnoj službi Uredba o izmjenama i dopunama 94/14 2. 8. 2014. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja Naziv propisa

* Računovodstveno eviden ranje za 2014. godinu obavit će se prema odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11 – ispr.).

zi a l z i ro Usko tiska! iz

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA specifična pitanja, službeni stavovi

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA specifična pitanja, službeni stavovi i zbirka propisa

Cijena u pretpla do ska 15.11.: 250,00 kn

Naziv ins tucije: Adresa: Poštanski broj i mjesto: Kontakt telefon: Faks: OIB: IBAN: E-pošta:

Datum: RB

STRUČNI SEMINAR

Plaće u školstvu

Uvažavajući potrebe stalne edukacije stručne javnosti i rasprave oko eventualnih dvojbi tvrtka LIBUSOFT CICOM d.o.o. u suradnji s Udrugom gradova organizira cjelodnevni stručni seminar na temu

PROCJENA VRIJEDNOSTI NEKRETNINA Evidentiranje državne imovine

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

Stručni seminar će se održati u petak, 28. studenog 2014. godine, s početkom u 09:00 sati u Hotelu Antunović u Zagrebu.

TIM4PIN MAGAZIN • studeni • 2014.

- praktična provedba Uredbe i Pravilnika

Godišnji obračun poreza pri zadnjoj isplati plaće

Javna nabava usluga iz dodatka II. B

Novi računovodstveni okvir za neprofitne organizacije

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA specifična pitanja, službeni stavovi i zbirka propisa

Online prijavnicu, kao i sve dodatne informacije o stručnom seminaru možete pronaći na našoj web stranici www.spi.hr/bpkc.

ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

•

2014

lazi z i oro a! k s U sk i t z i

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA