12-PROSINAC 2014 TIM4PIN MAGAZINA by TIM4PIN

www.spi.hr

PROGRAMSKO RJEŠENJE

TIM4PIN MAGAZIN • prosinac • 2014.

BAZA PODATAKA - REGISTAR KUPOPRODAJNIH CIJENA NEKRETNINA

Ustroj baze podataka kupoprodajnih cijena nekretnina, odnosno Registar kupoprodajnih cijena nekretnina (kako je u nekim odlukama JLP(R)S nazvan), povjerena je jedinicama lokalne, područne (regionalne) samouprave. Kako bi JLP(R)S mogli ustrojiti bazu podataka, kvalitetno upisivati podatke, dopunjavati ih i kontrolirati, te dostavljati izvode podataka na zahtjev ovlaštenih procjenitelja i drugih institucija koje imaju opravdani interes (npr. sudovi), potrebno je donijeti odgovarajuće opće akte predstavničkih tijela te organizirati, educirati kadrove i uvesti odgovarajuću informatičku podršku. Informatička podrška ustroju baze podataka kupoprodajnih cijena ostvaruje se kroz našu dobro poznatu i jedinstvenu aplikaciju LC SPI/Registar nekretnina. U svojim osnovama radi se o verziji aplikacije za potpuno upravljanje nekretninama koja svojim korisnicima omogućava na jedinstven način prema Uredbi i Pravilniku (NN74/14 i 79/14), ustroj baze podataka kupoprodajnih cijena svih

transakcija nekretnina na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Implementacija aplikacije BKC i obuka za rad korisnika je vrlo kratka zbog svoje jednostavnosti i jasno definiranih postupaka rada. Korisnik u vrlo kratkom vremenu, po prethodnom usvajanju pravnih pretpostavki ustroja baze i internoj organizaciji posla, može započeti s aktivnim radom na unosu podataka i dostavljanjem izvoda iz BKC-a na zahtjev stranaka.

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

ÿHVWLW L EODJRVORYOMHQ %RçLþ L VUHWQD 1RYD JRGLQD

Budućim općenitim razvojem sustava vrednovanja nekretnina u Republici Hrvatskoj, navedena informatička podrška i baza podataka spremna je prilagoditi se svim promjenama te se aktivno povezati s drugim vanjskim sustavima (prostorni informacijski sustavi, cjenovni blokovi, indeksi cijena i slično). Na ovaj način aplikacija BKC može postati dio većeg integriranog sustava koji statistički obrađuje i analizira podatke tržišta, te određuje koeficijente potrebne za rad ovlaštenih procjenitelja i analitičara tržišta nekretnina.

Ɣ ,]YUãDYDQMH 'UåDYQRJ SURUDþXQD

Ɣ Procjena vrijednosti nekretnina

Ɣ Izrada plana nabave

Ɣ Izbori za predsjednika RH

Ɣ Novine u oporezivanju dohotka

Ɣ Godišnji popis

ISSN 1848-7610

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / prodaja@spi.hr

LC poslovnice: LC Dalmacija - 021/314-265; LC Slavonija - 031/636-730; LC Istra - 052/757-021; LC Primorje - 051/614-040

771848 761002

BROJ

2014

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

SPECIJALIZIRANI ASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

Sukladno čl. 39. Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 74/14), jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, imaju važnu ulogu u pribavljanju podataka o prometu nekretnina na svojem području koje sadrže podatke o kupoprodajnim cijenama i ugovorenim cijenama zakupa i/ili najma nekretnina dostavljenim od strane javnih bilježnika. Baze podataka o kupoprodajnim cijenama (BKC), odnosno registar pomoćnih podataka, mogu osnivati JLP(R)S sukladno općim aktima predstavničkih tijela. Uvažavajući ovu činjenicu naša tvrtka je za Vas izradila programsko rješenje koje se već operativno koristi u više JLP(R)S:

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DR AVNIM I JAVNIM SLU BAMA ƐƉĞĐŝĮēna pitanja i sluǎbeni stavovi

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

Izašla iz tiska!

U PRODAJI! KƐŝŐƵƌĂũƚĞ ƐǀŽũ ƉƌŝŵũĞƌĂŬ ƉƌĂŬƟēŶŽŐ ƉƌŝƌƵēŶŝŬĂ Ž ƉƌŝƉƌĞŵŝ ŝ ƉƌŽǀĞĚďŝ h projekata! hƌĞĚŶŝĐĂ͗ /ǀĂŶĂ DĂůĞƟđ ƵƚŽƌŝ͗ ŽǎĂŶĂ ĞƓůŝđ͕ DĂƟůĚĂ ŽƉŝđ͕ <ƌŝƐƟŶĂ <ŽƐŽƌ͕ EĂƚĂƓĂ <ƵůĂŬŽǁƐŬŝ͕ /ǀĂŶĂ DĂůĞƟđ͕ EĂĚĂ ƌŝŶƵƓŝđ

Ostv Ostvarivanje O materijalnih prava zaposlenika u kontekstu dinamiēnog zakkonskog ons okvira vrlo je osjetljivo i zahtjevno, kako osobno tako i struēno podr podruēje. Uslijed brojnih i ēes h zakonskih izmjena te objave sluǎbenih tuma tumaēenja povjerenstava za tumaēenje kolek vnih ugovora, dogaĜaju sse e zn znaēajne izmjene u primjeni materijalnih prava ƐůƵǎďĞŶŝcima i namješ mještenicima u drǎavnim i javnim ƐůƵǎďĂŵĂ. Vaši uēestali upi i prisutn dileme s podruēja primjene kolek vnih ugovora i opđenito radsutne n opr nopravnih propisa mo virali su nas na objavljivanje ovoga struēnog izdanj u kojem objedinjujemo pouzdana struēna stajališta, ƐůƵǎbena midanja, šljen i zakonsku regula vu ovoga kompleksnog i zahtjevnog podruēja. šljenja

ZĞƉƵďůŝĐŝ ,ƌǀĂƚƐŬŽũ Ƶ ŶŽǀŽŵ ƉƌŽŐƌĂŵƐŬŽŵ ƌĂǌĚŽďůũƵ ĚŽƐƚƵƉŶŽ ũĞ ϭϭ͕ϳ ŵŝůŝũĂƌĚŝ ĞƵƌĂ Ƶ ŽŬǀŝƌƵ ĞƵƌŽƉƐŬŝŚ ƐƚƌƵŬƚƵƌŶŝŚ ŝ ŝŶǀĞƐƟĐŝũƐŬŝŚ ĨŽŶĚŽǀĂ͘ EĂ ŽƚǀŽƌĞŶĞ ŶĂƚũĞēĂũĞ ŵŽđŝ đĞ ĂƉůŝĐŝƌĂƟ͗ ũĂǀŶĞ ƵƐƚĂŶŽǀĞ͕ ůŽŬĂůŶĂ ŝ ƉŽĚƌƵēŶĂ ƐĂŵŽƵƉƌĂǀĂ͕ ŶĞǀůĂĚŝŶĞ ŽƌŐĂŶŝǌĂĐŝũĞ͕ ŶĞƉƌŽĮƚŶĞ ŽƌŐĂŶŝǌĂĐŝũĞ͕ ƉƌŝǀĂƚŶĞ ŝŶƐƟƚƵĐŝũĞ͕ ƚƌŐŽǀĂēŬĂ ĚƌƵƓƚǀĂ͕ ůŽŬĂůŶĞ ŝ ƌĞŐŝŽŶĂůŶĞ ƌĂǌǀŽũŶĞ ĂŐĞŶĐŝũĞ͕ ǌĂĚƌƵŐĞ͕ ŵĞĜƵŶĂƌŽĚŶĞ ;ŵĞĜƵǀůĂĚŝŶĞͿ ŽƌŐĂŶŝǌĂĐŝũĞ ŝ Ěƌ͘

Podruēja kojima izdanje posveđuje posebnu paǎnju su: radni odnosi, radn radno vrijeme, odmori (s naglaskom na godišnji odmor), dopus , plađe i dodaci dod na plađu, naknada za bolovanje, regres, otpremnina kod odlaska u mirovinu, pravo na pomođ, sluǎbeno putovanje i rad na terenu, nakn naknada za odvojeni ǎivot, kolek vno osiguranje i sistematski pregledi, jubil jubilarna nagrada, dar za djecu, bŽǎiđnica, otpremnina, zaš ta sluǎbenika i n namještenika, te brojna druga.

S obzirom ob na kontradiktorne odredbe, posebice u javnom sektoru, naknad knada troškova prijevoza je i nadalje podruēje s brojnim nejasnođama i pogrešnim pog postupanjima u praksi. Stoga, upravo ovom pitanju u knjizi posveđujemo posebnu paǎnju. Osim opđeg i šireg pristupa materijalnim pravima u drǎavnom i javnom sektoru, izdanje obraĜuje i najvaǎnija pitanja speĐŝĮēne primjene kolek vnih ugovora po pojedinim djelatnos ma. Posebnu praŬƟēnu vrijednost ovom izdanju dajƵ ŝ ĂŬƚƵĂůŶŝ ƉƌŽēŝƓđĞŶŝ ŬŽůĞŬƟǀŶŝ ƵŐŽǀŽƌŝ͘ Cijena izdanja: 300,00 kn Naziv ins tucije: Adresa: Poštanski broj i mjesto: Kontakt telefon: Faks: OIB: IBAN: E-pošta:

TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237a 10 000 Zagreb tel.: 01/5531-755 faks i tel.: 01/5531-335 mob: 099/3037-677, (-678) prijave@ m4pin.hr; centar@ m4pin.hr www. m4pin.hr Narudǎbenica broj ________

Datum: RB

Kom. Opis :ĞĚŝŶŝēŶĂ ĐŝũĞŶĂ Ukupno PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DR AVNIM I JAVNIM 300,00 kn 1. SLU BAMA - specŝĮēna pitanja i (ukljuēen PDV) sluǎbeni stavovi NAPOMENE: Za naruēenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20 %. Prilikom plađanja, u “poziv na broj” OIB pravne osobe – 60, model 00 pisa : IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DR AVNIM I JAVNIM Svrha uplate: SLU BAMA

Knjigu moǎete naruēi slanjem popunjene narudǎbenice e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. m4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

^ĂƐƚĂǀŶŝ ĚŝŽ ƉƌŝƌƵēŶŝŬĂ ũĞ ŝ Ɛ ƉƌŽƉŝƐŝŵĂ ŝ ƉƌĞŬŽ ϭϬϬ ƉƌŝŵũĞƌĂ ĚŽďƌĞ ƉƌĂŬƐĞ͊

EĂ ǀƌŝũĞŵĞ ƐĂǌŶĂũƚĞ͗ 9 <ĂŬĂǀ ƉƌŽũĞŬƚ ŵŽƌĂ ďŝƟ ĚĂ ďŝ ďŝŽ ƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀ ǌĂ ĮŶĂŶĐŝƌĂŶũĞ ŝǌ hͲĂ͍ 9 <ŽũĞ ƐƵ ĂŬƟǀŶŽƐƟ Ƶ ŽŬǀŝƌƵ ƉƌŽũĞŬƚĂ ƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀĞ ǌĂ ĮŶĂŶĐŝƌĂŶũĞ͍ 9 <ĂŬŽ ŶĂƉŝƐĂƟ ƉƌŽũĞŬƚ ŝ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ ƉƌŽũĞŬƚŶƵ ĚŽŬƵŵĞŶƚĂĐŝũƵ͍ 9 <ĂŬŽ ƉůĂŶŝƌĂƟ ŝ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ ƉƌŽƌĂēƵŶ ƉƌŽũĞŬƚĂ ;ŽĚ ĂŬƟǀŶŽƐƟ ĚŽ ŬĂƚĞŐŽƌŝũĞ ƚƌŽƓŬĂ Ƶ ƉƌŽƌĂēƵŶƵͿ͍ 9 <ĂĚĂ ŝ ŬĂŬŽ ũĞ ƉŽƚƌĞďŶŽ ƉƌŝŵŝũĞŶŝƟ ƉŽƐƚƵƉŬĞ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͍ 9 <ĂŬŽ ƌĂēƵŶŽǀŽĚƐƚǀĞŶŽ ƉƌĂƟƟ ƉƌŽũĞŬƚ ŝ ŬǀĂůŝƚĞƚŶŽ ŝǌǀũĞƓƚĂǀĂƟ͍

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - EĂǌŝǀ͗ TIM4PIN /ŵĞ ŽĚŐŽǀŽƌŶĞ ŽƐŽďĞ͗ Ě͘Ž͘Ž͘ ǌĂ ƐĂǀũĞƚŽǀĂŶũĞ ĚƌĞƐĂ͗ hůŝĐĂ ŐƌĂĚĂ sƵŬŽǀĂƌĂ ϮϯϳĂ ϭϬ ϬϬϬ ĂŐƌĞď <ŽŶƚĂŬƚ ƚĞůĞĨŽŶ͗ ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϳϱϱ &Ăǆ͗ ĨĂǆ ŝ ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ ŵŽď͗ ϬϵϵͬϯϬϯϳͲϲϳϳ͕ ;ͲϲϳϴͿ K/ ͗ ĐĞŶƚĂƌΛƟŵ4ƉŝŶ͘Śƌ / E͗ ǁǁǁ͘Ɵŵ4ƉŝŶ͘Śƌ ͲƉŽƓƚĂ͗ ĂƚƵŵ͗ EĂƌƵĚǎďĞŶŝĐĂ ďƌŽũ ͗ RB KƉŝƐ :ĞĚŝŶŝēŶĂ ĐŝũĞŶĂ <ŽŵĂĚĂ hŬƵƉŶĂ ĐŝũĞŶĂ ϭ͘ hƉƌĂǀůũĂŶũĞ h ƉƌŽũĞŬƟŵĂ ϯϱϬ͕ϬϬ ;ƵŬůũƵēĞŶ W sͿ E WKD E ͗ Ă ŶĂƌƵēĞŶŝŚ ϱ ŝ ǀŝƓĞ ŬŽŵĂĚĂ ŬŶũŝŐĞ ŽƐƚǀĂƌƵũĞ ƐĞ ƉŽƉƵƐƚ ŽĚ ϮϬ й͘ WƌŝůŝŬŽŵ ƉůĂđĂŶũĂ Ƶ ͚͚ƉŽǌŝǀ ŶĂ ďƌŽũ͛͛ ƵƉŝƐĂƟ͗ K/ ƉƌĂǀŶĞ ŽƐŽďĞ Ͳ ϱϰ͕ ŵŽĚĞů ϬϬ IBAN ,Zϯϯ ϮϯϰϬ ϬϬϵϭ ϭϭϬϱ ϰϲϴϭ ϱ ^ǀƌŚĂ ƵƉůĂƚĞ <ƵƉŶũĂ ŬŶũŝŐĞ hƉƌĂǀůũĂŶũĞ h ƉƌŽũĞŬƟŵĂ WĞēĂƚ ŝ ƉŽƚƉŝƐ ŶĂƌƵēŝƚĞůũĂ

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Dan po dan, mjesec po mjesec i evo nas ponovo u sutonu još jedne godine. Meteorolozi tvrde, a njima najčešće vjerujemo, da je baš ova na izmaku bila jedna od najtoplijih godina u povijes . Ako je vjerova povijesnom mitu, koji se naravno ne temelji na meteorološkim i drugim sta s kama, ovo je bila i posljednja u nizu od prethodnih „sedam gladnih“ godina. Pred nama su dakle, po istome mitu, rodne godine. To nam zaista odgovara vjerova , ali je samo pitanje jesmo li dobro počeli broja ? Vlada nam svojim najavama i prognozama sugerira da jesmo, dok oporba sa sigurnošću tvrdi da nismo?! Uobičajena je to retorika na demokratskim poli čkim scenama, u svim vremenima i na svim prostorima. Ona se posebno intenzivira u predizborno vrijeme, koje nam se evo ove godine poklapa s vremenom Adventa. Uobičajena predbožićna zvučna kulisa bit će ove godine, uz nezaobilazne „Zvončiće, zvončiće...“ i uvjeravanja trgovaca da 2 + 2 nije 4, nego 3,99; boga ja i za predizborne marke nške poruke i slogane predsjedničkih kandidata. Uz lampice i kuglice s ukrašenih ulica i trgova, smješkat će nam se i njihova ozarena lica s jumbo plakata. Svaki od njih, na svoj će nam način kao i do sada u tzv. pretkampanji, ukaziva zašto baš njima trebamo da svoj glas, a s još većim žarom nam ukaziva zašto oni drugi kandida taj glas ne zaslužuju. Kada bismo broj prikupljenih glasova podrške uzeli relevantnim pokazateljem popularnos i ishoda izbora, mogli bismo već karikiranom trgovačkom matema kom, izračuna da je u utrci za mjesto budućeg predsjednika 1 + 1 + 1 + 1 = 3,99 kandidata. Ako se pak rukovodimo njihovim najavama i obećanjima za boljitak, nacionalnu samosvijest, gospodarski rast i (još) pravedniju državu, onda bi nam se moglo učini i da je 1 + 1 + 1 + 1 = 9,99. Naravno, sve je ovo tek izmišljena i simbolična igra brojki. Stvarni ishod ćemo uskoro sazna i nadam se, svojim glasom, u njemu sudjelova . A sada tek kratko o našem i vašem časopisu. Ovim brojem TIM4PIN Magazin obilježava svoj drugi rođendan. Prilika je to da vam zahvalimo što ste prepoznali i podržali entuzijazam i nastojanje uredništva da nišu stručne literature upotpuni glasilom koje se trudi doprinje boljem razumijevanju reformskih i razvojnih mjera koje vi kao neposredni izvršitelji ak vno provodite. U tom smislu časopis ćemo razvija i dalje, te se nadamo i vjerujemo da ćete i u 2015. godini osta naši vjerni čitatelji. Konac godine prilika je da se iskreno zahvalimo i našim brojnim autorima i suradnicima, koji su pišući za časopis jekom godine, dio svojih znanja i iskustava podijelili sa svima nama. I na koncu, poruka i želja svima nama. Ne dopus mo da nam radost Božića pomute neriješene radne obveze, zamorne vijes s malih ekrana, financijska neizvjesnost i poslovne brige. Pred nama su praznici obiteljskog zajedništva i prijateljske rados . Tu nas nitko ne može zamijeni , jer jedino u obitelji i kod vjernih prijatelja smo nezamjenjivi i u gladnim i u rodnim godinama. Osobno i u ime uredništva, želim vam čes t Božić i bolju Novu godinu!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

impressum

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Oblikovanje naslovnice: Mario Butorac Slika naslovnice: Designed by Freepik.com

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Grafička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag. iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41 Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www. m4pin.hr E-pošta: centar@ m4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira seminar na temu

Novine u popunjavanju JOPPD obrasca i godišnji obračun poreza na koncu 2014. godine 11. prosinca 2014., hotel Arcotel, Zagreb, od 10 do 14 h (rad s novom aplikacijom unutar e-porezne vezane uz povezivanje neuparenih uplata prema obrascu JOPPD, godišnji obračun poreza na dohodak od plaća, novine u pripremi ...) Pravilnikom o porezu na dohodak čl. 78. st. 23. (NN, br. 95/05 do 160/13) propisano je da je Podnositelj izvješća/ispla telj obvezan podnije specifikaciju rasporeda uplata za sve uplate koje nisu vezane uz oznaku izvješća pod I. JOPPD obrasca. Porezna uprava je pripremila posebnu aplikaciju Specifikacija nepovezanih uplata-SNU koja omogućava uvid u razne preglede te kreiranje i slanje zahtjeva za povezivanje nepovezanih uplata. Specificiranje nepovezanih uplata, te kon nuirano praćenje stanja obveza je svih poslodavaca. Na seminaru će se uz prikaz rada putem aplikacije SNU, prezen ra i popunjavanje Obrasca JOPPD vezano uz godišnji obračun, te odgovara na sva pitanja vezana uz Obrazac JOPPD. P RO G R A M R A D I ON I C E 1. Specifikaciju neraspoređenih uplata vezanih uz Obrazac JOPPD putem nove aplikacije u sklopu ePorezna 2. Godišnji obračun poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak za 2014. godinu i prikazivanje u Obrascu JOPPD - godišnji obračun zbog neravnomjernog poreznog opterećenja - godišnji obračun u slučaju ostvarivanja prava na neoporezive naknade - godišnji obračun ako nema isplate plaće u prosincu - godišnji obračunu slučaju više isplata u prosincu (plaća, bonus, plaća u naravi….) STANKA od 12.00 do 12.30 3. Iskazivanje troškova službenih putovanja u Obrascu JOPPD nakon 1. siječnja 2015. godine 4. Najave ostalih promjena vezane uz izvješćivanje putem Obrasca JOPPD jekom 2015. godine 5. Pitanja i odgovori o porezu na dohodak, doprinosima i JOPPD obrascu

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Predavači: TIM4PIN sa suradnicima iz Porezne uprave (Štefica Crvenković, voditeljica Službe za porezne evidencije, u Središnjem uredu Porezne uprave; Gordana Marić, voditeljica Službe za poreznu sta s ku i izvješćivanje, u Središnjem uredu Porezne uprave; Dražen Opalić, Služba za porez na dobit, dohodak i doprinose, u Središnjem uredu Porezne uprave).

Materijal: Radni materijal i prezentacije predavača. Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 550 kn po sudioniku (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi). Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-43, model 00. Prijaviti se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

SADRŽAJ

AKTUALNOSTI

POREZI I DOPRINOSI

ZDRAVSTVO

Katarina Serdar Izbori za predsjednika Republike Hrvatske 7

Mirjana Mahović Komljenović Izmjene Zakona o porezu na dohodak i novi obračun plaća od 1. 1. 2015. 43

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Ksenija Cipek Marijana Herceg Marijana Vuraić Kudeljan Izmjene i dopune u sustavu poreza na dobit 50

Ivana Dražić Lu lsky Dorotea Bešenić Ivana Jakir-Bajo Promjene u načinu planiranja i izvršavanja financijskih planova ustanova u zdravstvu 105

Ivana Kunić Osvrt na Državni proračun Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu 12 Ana Bakiš Dubinska analiza rashoda državnog proračuna 16 RAČUNOVODSTVO Davor Vašiček Ivana Jakir Bajo Pripreme za godišnji popis u proračunskim i neprofitnim organizacijama 19 Ivana Vargašević Čonka Izmjene u objavi podataka i načinu vođenja RKP 24 Mladenka Karačić Postupci i knjiženje u svezi s godišnjim obračunom poreza na dohodak pri ispla zadnje plaće u 2014. godini 27 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA Nikolina Bibić Ljerka Crnković Strateški i godišnji plan unutarnje revizije proračunskih korisnika 30

Uputa Porezne uprave Konačni obračun plaće i JOPPD 42

JAVNA NABAVA Nikolina Bačurin Sabina Rebrović Planiranje i izrada plana nabave za 2015. godinu 67 Sabina Rebrović Obveznost uvođenja e-javne nabave za sve naručitelje 79 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Kris na Kosor Andrija Vranjković Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. – Provedba Mjere 7 81 PRAVO

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Mirela Zagorac Ivana Jakir-Bajo Uključivanje vlas h i namjenskih prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih ins tuta u državni proračun 114 LOKALNA SAMOUPRAVA Nevenka Brkić Pomoći JLP(R)S propisane Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu 120 Desanka Sarvan Proširenje namjene komunalne naknade 124 TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 127

Sanja Ro m Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom od 1. siječnja 2015. 85

3. Plaće 130

EKONOMIKA

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad 135 5. Drugi dohodak 136 6. Primici izuze od ovrhe 137 7. Financijske obavijes

138

8. Ostale informacije 139

Branimir Majčica Procjena vrijednos nekretnina – novi izazov za JLP(R)S 92

2. Naknade korisnika državnog proračuna 128

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Maja Butorac Isplata božićnica i ostalih prigodnih darova u 2014. 36

Anamaria Ester Galinec Ulazak i izlazak iz sustava PDV-a proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija u 2015. godini 62

Vesna Šiklić Odak Plaće i naknade sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika 110

PLAĆE I NAKNADE

Ksenija Cipek Marijana Herceg Marijana Vuraić Kudeljan Izmjene i dopune u sustavu doprinosa 56

PRAVOSUĐE

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

SEMINAR ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE Pripreme za primjenu novih propisa i aktualnosti u poslovanju Zagreb, hotel Palace, 11. prosinca, s početkom u 10 sa Već duže vrijeme ak vnos zakonodavstva usmjerene su na suvremenije i transparentnije uređivanje pravnog, financijskog i izvještajnog sustava djelovanja neprofitnih organizacija. Sukladno tome, a nakon duže javne rasprave zakonski okvir se postavlja na novim osnovama koje zah jevaju brze i značajne prilagodbe neprofitnih subjekata. Novi Zakon o udrugama koji podiže odgovornost osnivača stupio je na snagu 1. listopada 2014., a Hrvatski sabor je 7. listopada usvojio Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, koji stupa na snagu 1. siječnja 2015. Navedeni propisi uvode u praksu neprofitnog djelovanja niz novih pravila za koje je potrebno izvrši pravodobne pripreme. Cilj ovog seminara je upozna sudionike s najosjetljivijim segmen ma implementacije novih zakonskih pravila, ali i pojasni aktualne dileme primjene važećih poreznih i računovodstvenih propisa. Predavači pojedinih tema su kompetentni stručnjaci, ak vni sudionici pripreme novih propisa te savjetnici TIM4PIN-a.

PROGRAM SEMINARA 1. Specifičnosti primjene novog Zakona o udrugama • Osnivanje udruge • Registracija udruge i upis promjena • Imovina i financiranje • Statusne promjene • Nadzor • Prestanak postojanja i likvidacija udruge Kriteriji, mjerila i postupci financiranja i ugovaranja programa i projekta

4. Porezne novine i aktualnosti u poslovanju neprofitnih organizacija • Novine u oporezivanju poretom na dobit • Posebnos primjene PDV-a i pripreme za PDV-K • Porezni status raznih isplata i primitaka – oporezivanje dohotka i naknada u neprofitnim organizacijama za osobe u radnom odnosu i izvan radnog odnosa Predavači: savjetnici TIM4PIN-a i suradnici iz nadležnih ministarstava

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

2. Pripreme za primjenu Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu od 1. 1. 2015. • Načela sustava financijskog poslovanja • Izrada i izvršavanje financijskih planova • Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava • Revizija godišnjih financijskih izvještaja • Vođenje Registra neprofitnih organizacija • Financijski nadzor

3. Pripreme za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja • Priprema i provođenje obveznog popisa inventure • Priznavanje prihoda i rashoda za 2014. god. • klasificiranje i eviden ranje specifičnih poslovnih događaja i transakcija

Materijal: radni materijal, prezentacije predavača te pisani materijal Seminar će se održa 11. prosinca 2014. u Zagrebu (hotel Palace, Trg J. J. Strossmayera 10) u vremenu od 10.00 do 14.00. Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 625,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača te kava u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 400,00 kn (uključuje PDV i kavu u pauzi, bez materijala).

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-43, model 00. Prijaviti se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-335 (fax), 01/5531-755, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje vas poziva na seminar

NOVINE U SUSTAVU PRORAČUNA I PRIPREME ZA IZRADU FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I POREZNIH PRIJAVA Zagreb, 19. prosinca 2014. godine, hotel Palace, od 10.00 do 15.00 h Konac tekuće proračunske godine obilježava intenzivna zakonodavna ak vnost u području sustava javnih financija. Temeljni financijski okvir za djelovanje u idućoj godini svakako je Državni proračun i njemu prateći zakon o izvršavanju. Istodobno početkom iduće godine na snagu stupa niz novih mjera iz domene poreza i doprinosa. Ove se novine u dobroj mjeri odnose i na proračunske subjekte te se za njih treba pravodobno pripremi . Uz navedeno, konac poslovne godine uvijek iznova nalaže i niz opera vnih radnji na pripremanju računovodstvene podloge za financijsko i porezno izvještavanje. Razlozi su to da se na ovom seminaru sudionici, uz pomoć kompetentnih predavala, konkretnije upoznaju s nizom posebnos i detalja koji su bitni za uspješno ispunjenje navedenih zakonskih obveza.

PROGRAM SEMINARA:

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Predavači: Savjetnici TIM4PIN-a sa suradnicima iz nadležnih ministarstava. Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 600,00 kuna (uključen PDV, literatura, radni pribor i kava u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ins tucije bez materijala iznosi 450,00 kuna (uključen PDV, kava u pauzi). Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-75, model 00. Prijaviti se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php • faksom ili telefonom na brojeve Centra TIM4PIN: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

1. AKTUALNOSTI I NOVINE U SUSTAVU PRORAČUNA - primjena Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2015.g - izmjene u vođenju RKP - posebnos u procesu planiranja za 2015. godinu - primjena izmijenjenog računskog plana proračuna u planiranju i eviden ranju za 2015. 2. PRIPRE ZA SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA 2014. GODINU - provjera ispravnos knjiženja krajem godine - godišnji popis i obveze prema Registru državne imovine - status i eviden ranje inventurnih razlika - rashodovanje imovine - procjene vrijednos imovine - usklađenje poslovnih knjiga 3. AKTUALNOSTI OPOREZIVANJA DOHOTKA I PRIMJENE KOLEKTIVNIH UGOVORA - pripreme za godišnji obračun poreza na dohodak - izmjene Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2015. godine - prigodna darivanja i naknade i iskazivanje u obrascu JOPPD - izmijenjena pravila ispravljanja obrasca JOPPD - troškovi službenih putovanja u obrascu JOPPD od 1. siječnja 2015. 4. IZMJENE ZAKONA O PDV-u I PRIPREME ZA KONAČNI OBRAČUN PDV-a ZA 2014. GODINU - izmjene Zakona o PDV-u od 1.1.2015. - pripreme za sastavljanje konačnog obračuna PDV-a - izlazak iz sustava PDV-a - ulazak u sustav PDV-a 5. ODGOVORI NA PITANJA

SIJEČANJ

2015

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO 1. Škola financijskog upravljanja, 2 dana, kraj siječnja 2015. (Zagreb) 2. Zakonske novine za revizore, sredina siječnja 2015. (Zagreb) 3. Financijski izvještaji za 2014. u sustavu proračuna, sredina siječnja 2015. (Zagreb) 4.

Financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2014., kraj siječnja 2015. (Zagreb) (TOČNE DATUME OBJAVIT ĆEMO U SLJEDEĆEM BROJU)

JAVNA NABAVA 5. E-nabava – program usavršavanja u području javne nabave, 30.siječnja 2015. (Zagreb)

EU FONDOVI 6. Revizija ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Europske unije, 30. siječnja 2015. (Zagreb)

VELJAČA 2015 FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO 1.

Škola financijskog upravljanja, 2 dana, kraj veljače 2015. (Zagreb) (TOČNE DATUME OBJAVIT ĆEMO U SLJEDEĆEM BROJU)

JAVNA NABAVA 2. E-nabava – program usavršavanja u području javne nabave, 9. veljače 2015. (Pula) 3. E-nabava – program usavršavanja u području javne nabave, 20. veljače 2015. (Zagreb) 4.

Zakonske novine i obveze naručitelja - program usavršavanja u području javne nabave, sredina veljače 2015. (Zagreb)

Izobrazba u području javne nabave - program za dobivanje cer fikata, početak veljače 2015. 5. (5 dana) (Zagreb) (TOČNE DATUME OBJAVIT ĆEMO U SLJEDEĆEM BROJU)

EU FONDOVI 6.

UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA: Petodnevna edukacija s mogućnošću sudjelovanja po modulima, 5 dana, 9.-13. veljače 2015. (Zagreb)

na internetskoj stranici www. m4pin.hr .

PRETPLATE NA TIM4PIN MAGAZIN ZA 2015. GODINU SU U TIJEKU! Više o pretpla : www. m4pin.hr Vašim suges jama, savje ma, komentarima, prijedlozima i prilozima iz prakse možete uveliko doprinje kvalite i aktualnos sadržaja časopisa. Pozivamo vas i očekujemo javljanje!

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Aktualne radionice možete pra

centar@ m4pin.hr 6

pitajcentar@ m4pin.hr

UDK 352.1

AKTUALNO

Izbori za predsjednika Republike Hrvatske Katarina Serdar * Dana 28. prosinca 2014. godine održat će se izbori za predsjednika Republike Hrvatske. Radi se o šes m predsjedničkim izborima povodom kojih će se u ovom članku prikaza ustavne i zakonske odredbe kojima je uređena procedura izbora. U bitnim detaljima opisat će se sve izborne faze – od kandidiranja i objave kandidacijskih lista do samog postupka, odnosno metode izbora, s kratkim osvrtom na pitanja izborne promidžbe, zaš te izbornog prava i jelima za provedbu izbora.

1. Uvod

2. Postupak kandidiranja

Predsjednički izbori su postupak kojim narod povjerava obavljanje poli čke vlas predsjedniku države koji stoga, temeljem izbora predstavlja suverenu volju naroda. Svrha izbora je izgradnja poli čkog sustava u kojem se ostvaruje i potvrđuje suglasje između onih koji obnašaju vlast i onih koji im kao birači povjeravaju obnašanje vlas . Ustavna uloga i položaj predsjednika Republike definirana je odredbom člankom 94. Ustava Republike Hrvatske (NN, br. 85/10 – pročišćeni tekst, 5/14 – Odluka USRH), kojom je propisano sljedeće: Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu; Brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlas ; Odgovara za obranu neovisnos i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske.

2.1. Ak vno i pasivno biračko pravo Prema Ustavu Republike Hrvatske biračko pravo je opće i jednako1 i imaju ga svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina2. Biračko pravo ostvaruje se tajnim glasovanjem na neposrednim izborima, i to na izborima: • za Predsjednika Republike Hrvatske – predsjednički izbori • za zastupnike u Hrvatskom saboru – parlamentarni izbori • za članove u Europski parlament – europski izbori • za općinske načelnike, gradonačelnik i župane, te članove predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – lokalni izbori. Kod rasprave o biračkom pravu nije samo važno pitanje: tko može bira ?, već i pitanje: tko može bi biran? U pravnoj teoriji ta se pitanja tre raju kao ak vno i pasivno biračko pravo. Za predsjednika Republike Hrvatske može se kandidira svaki hrvatski državljanin, koji je navršio 18 godina. Da bi među m, uopće ušao u izbornu utrku kandidat mora prikupi određen broj potpisa birača koji podržavaju njegovu kandidaturu.

Katarina Serdar, dipl. iur., Zagreb.

Člankom 45. Ustava propisano je da hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

ne države imaju biračko pravo (uz uvjet navršene određene dobi), a jednako biračko pravo matema čkom formulom se može izrazi 1 = 1 (svaki birač ima jedan glas).

Ususret predstojećim predsjedničkim izborima ovom prilikom prikaza će se zakonske odredbe kojima je uređena procedura kandidiranja i izbora predsjednika Republike. Izbor predsjednika propisan je Zakonom o izboru predsjednika Republike Hrvatske (NN, br. 22/92, 42/92 – ispravak, 71/97, 69/94 – Odluka USRH, 99/04 – Odluka USRH, 44/06, 24/11 i 128/14; dalje u tekstu: Zakon). Pored navedenog Zakona za provedbu predsjedničkih izbora bitne su i 2.2. Kandidiranje odredbe Zakona o financiranju poli čkih ak vnos Kandidate za predsjednika Republike mogu predloži i izborne promidžbe (NN, br. 24/11, 61/11, 27/13, poli čke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i 48/13 – pročišćeni tekst i 2/14 – Odluka USRH; dalje u tekstu: Zakon o financiranju), koje će se isto prika1 Opće biračko pravo znači da sve osobe koje su državljani konkretza u osnovnim crtama.

AKTUALNO

UDK 352.1

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

birači pojedinačno ili skupno. Zakon dopušta moguć- dostavi će listu kandidata i diplomatsko-konzularnost koaliranja poli čkih stranaka u postupku predla- nim predstavništvima i inozemnim uredima radi njeganja predsjedničkih kandidata, te je tako propisano ne objave. da dvije ili više u Republici Hrvatskoj registriranih poli čkih stranaka mogu predloži jednoga kandidata. Zakonodavac nije regulirao na koji način poli čke stranke mogu predloži kandidate, već je to prepus o samim strankama određujući da poli čke stranke predlažu kandidate na način predviđen njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju statuta. Je li kandidat predložen u skladu s m uvjema provjerava se temeljem ovjerenog očitovanja potpisanog od osobe koja prema stranačkom statutu zastupa stranku kojom se potvrđuje da je stranka predložila kandidata u skladu s uvje ma.

Naime, Zakonom je propisano da se s prijedlogom kandidata prilaže na sudu ovjereno očitovanje kandidata o prihvaćanju kandidature, te ovjereno očitovanje potpisano od osobe koja prema stranačkom statutu zastupa stranku kojom se potvrđuje da je stranka predložila kandidata na način predviđen njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju statuta. Prijedlog kandidata s potrebnom dokumentacijom potrebno je dostavi Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora. Državno izborno povjerenstvo će u roku od 48 sa od isteka roka za predaju kandidatura objavi listu kandidata u elektroničkim medijima.

3. Izborna promidžba

Neovisno tko je predložio predsjedničkog kandidata – poli čka stranka ili koalicija poli čkih stranaka odnosno birači, potrebno je da kandidaturu podrži najmanje 10.000 birača svojim potpisima. Potpisi birača u postupku kandidiranja prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unosi ime i prezime, adresa i mačni broj predloženog kandidata, a is podaci unose se i za svakoga potpisanog predlagača. Zakonom je izrijekom potpisano da svaki birač može svojim potpisom podrža samo jednog kandidata za predsjednika Republike.

Od dana kada Državno izborno povjerenstvo objavi listu kandidata pa do 24 sata prije dana održavanja izbora teče vrijeme izborne promidžbe. Razdoblje kampanje, odnosno agitacije vrlo je važna faza u izbornom postupku. Izborna promidžba je skup radnji koje poduzimaju sudionici izborne promidžbe u svrhu javnog predstavljanja i obrazlaganja svojih izbornih programa biračima. Zbog toga je Zakonom utvrđeno da svi predsjednički kandida imaju pod jednakim uvje ma pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa te izbornu promidžbu.

2.3. Objavljivanje liste kandidata Prijedlozi kandidata za predsjednika Republike moraju bi dostavljeni Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora. S prijedlogom kandidata mora bi priloženo od suda ovjereno očitovanje kandidata o prihvaćanju kandidature. U roku od 48 sa od isteka krajnjeg roka za prispijeće prijedloga kandidata Državnom izbornom povjerenstvu, dakle od isteka roka od 12 dana, Povjerenstvo će objavi listu kandidata u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj te na HRT-u. Pored toga, u istom roku Državno izborno povjerenstvo

Lista kandidata oblikuje se s poš vanjem načela ravnopravnos svih kandidata u izbornom postupku. U tom smislu kandida se na listu unose abecednim redom uz naznaku stranke, odnosno stranačke koalicije koja je kandidata predložila. Ako je kandidat predložen od birača, uz njegovo ime i prezime obvezno se navodi: nezavisni kandidat.

Nadolazeći predsjednički izbori bit će prvi izbori na kojima će kandida bi dužni vodi izbornu promidžbu sukladno odredbama Zakona o financiranju3. Odredbe Zakona o financiranju u svezi s izbornom promidžbom na izborima za predsjednika Republike Hrvatske dužni su poš va svi kandida , neovisno o tome jesu li predloženi od strane poli čke stranke ili birača. Stupanjem na snagu Zakona o financiranju prestao je važi Zakon o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike Hrvatske (NN, br. 105/04) koji se primjenjivao na ranije održanim predsjedničkim izborima. 3

UDK 352.1

Kandida mogu financira svoju izbornu promidžbu: • donacijama i • iz vlas h sredstava. Što se če financiranja izborne promidžbe iz vlas h sredstava, kandida moraju javno objavi okvirne podatke o visini i izvoru vlas h sredstava, koja namjeravaju utroši za izbornu promidžbu. Okvirni podaci moraju bi objavljeni na internetskoj stranici kandidata, odnosno na poli čkoj stranici poli čke stranke koja je predložila kandidata ili u sku, i to u roku od 3 dana od dana objave pravovaljano predloženih lista.

AKTUALNO

jekom kampanje upoznali sa onim što predlaže i za što se bori svaki pojedini kandidat, bez pri ska medija sami ocijene argumente za i pro v svakog kandidata i odluče za kojeg od njih će glasova na dan izbora. Izbornom šutnjom također se osigurava da se objavljivanjem prethodnih rezultata ili procjene rezultata izbora ne utječe na birače, a s me i na izborne rezultate.

Način izbora predsjednika Republike u cijelos je određen Ustavom (čl. 95.) tako da Zakon samo razrađuje ustavne odredbe u člancima 17. i 18. U prihvaćanju izbornog sustava usvojen je tzv. francuski model prema kojem je predsjednik izabran apsolutnom većinom birača koji su glasovali. Osnovno je načelo da se predsjednik bira apsolutnom većinom svih birača koji su glasovali. Drugim riječima, neovisno o broju 3.1. Izborna šutnja kandidata pobjednik je onaj za kojeg glasovalo najIns tut izborne šutnje koji prihvaćaju suvremeni de- manje 50 % + 1 od birača koji su izašli na izbore. Ako mokratski izborni sustavi predviđen je i hrvatskim ni jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu izbori Zakonom. Njegova svrha je da birači nakon što su se se ponavljaju za 14 dana. U drugom izbornom kru-

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Kandida su dužni provjeri dopuštenost primljenih donacija za financiranje izborne promidžbe te u slučaju primitka donacije iz nedopuštenih izvora, kandidat je dužan prijavi takvu donaciju Državnom izbornom povjerenstvu i iznos vrijednos takve donacije doznači u korist državnog proračuna u roku od 8 dana od dana primljene uplate.

U cilju ostvarivanja navedene svrhe ins tuta izborne šutnje Zakonom je određeno da je na dan izbora, kao i 24 sata koji mu prethode, zabranjena svaka promidžba objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata Zakonom o financiranju je izrijekom u članku 22. pro- izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog pisano od koga je zabranjeno prima donacije. Dona- priopćavanja, izjava i intervjua kandidata za predsjedcije se ne smiju primi od: nika Republike Hrvatske, te navođenje njihovih izjava • strane države, strane poli čke stranke, strane ili pisanih djela. pravne osobe • državnih jela, javnih poduzeća, pravnih osoba 4. Postupak izbora s javnim ovlas ma, trgovačkih društava i drugih 4.1. Raspisivanje izbora pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odIzbore za predsjednika Republike Hrvatske uvijek rasnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) sapisuje Vlada Republike Hrvatske, pri čemu valja razlimouprave ima udjele ili dionice te javnih i drugih kova dvije situacije: ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samo- 1) redovne predsjedničke izbore i uprave 2) izvanredne predsjedničke izbore. • udruga radnika i poslodavaca Prva situacija odnosi se na redovno raspisivanje pred• udruga, zaklada i fundacija koje zastupaju ili predsjedničkih izbora kada izabranom predsjedniku istjestavljaju državni dužnosnici ili dužnosnici lokalne i če petogodišnji mandat. U tom slučaju Vlada mora područne (regionalne) samouprave raspisa izbore u roku koji omogućuje da se oni oba• vjerskih zajednica, humanitarnih te drugih neprove najmanje 30 dana, a najviše 60 dana prije isteka fitnih udruga i organizacija mandata. Do druge situacije dolazi u slučaju prestan• fizičkih i pravnih osoba pro v kojih se vodi postuka mandata predsjednika Republike u izvanrednim pak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema slučajevima predviđenim u članku 97. Ustava (u slučaproračunu ili zaposlenicima ju smr , ostavke ili kad Ustavni sud utvrdi prestanak • jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupramandata). U nekom od h slučajeva Vlada je dužna ve, osim u slučajevima i na način propisan Zakoraspisa izbore kako bi se mogli obavi u roku od 60 nom o financiranju dana od kada je bivši predsjednik zbog nekog od na• neimenovanih (anonimnih) izvora i vedenih razloga prestao obavlja svoju dužnost. • trećih osoba (posrednika), bilo u novcu ili u obliku proizvoda. 4.2. Izbor

AKTUALNO

gu sudjeluju dva kandidata koji su u prvom izbornom krugu dobili najveći broj glasova. Ako bi koji od dva kandidata odustao pravo sudjelovanja u drugom izbornom krugu stječe kandidat koji je sljedeći po broj dobivenih glasova. Rezultate izbora utvrđuje Državno izborno povjerenstvo na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjes ma.

4.3. Tijela za provođenje izbora Tijela za provođenje predsjedničkih izbora su:

UDK 352.1

va izborne sporove u skladu sa zakonom. Prigovor u postupku kandidiranja, odnosno prigovor zbog nepravilnos u postupku izbora mogu podnije poli čke stranke, kandida , te birači. Prigovor se podnosi Državnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sa od isteka dana kada je izvršena radnja u pogledu koje se stavlja prigovor. Državno povjerenstvo je dužno donije rješenje o prigovoru u roku od narednih 48 sa računajući od dana kada je dostavljen prigovor, odnosno od kada su dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor.

• Državno izborno povjerenstvo Republike HrvatPostupajući povodom prigovora Državno izborno poske vjerenstvo može ovisno o utvrđenom činjeničnom • gradska izborna povjerenstva stanju: • Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba • općinska izborna povjerenstva i 1) odbi prigovor kao neosnovan, ako utvrdi da nije • birački odbori. bilo nepravilnos ili ako utvrđene nepravilnos Za razliku od izbornih jela koja provode izborni ponisu bitno utjecale na valjanost pojedinih radnji, stupak za izbore u Hrvatski sabor, a koja imaju višeodnosno rezultat izbora stranački sastav, Zakonom o izborima za predsjednika 2) uvaži prigovor i poniš nepropisne radnje i propisano je u članku 20., da članovi izbornih povjeodredi da se poništene radnje ponove u određerenstava ne smiju bi članovi ni jedne poli čke strannom primjerenom roku, ako je to moguće učini ke. Istom odredbom propisan je još jedan uvjet, a to do dana određenog za održavanje izbora je da članovi povjerenstava moraju bi diplomirani 3) uvaži prigovor i poniš izbor za predsjednika, pravnici. Ova razlika između sastava izbornih povjeako su nepravilnos bitno utjecale ili mogle utjerenstava za parlamentarne i predsjedničke izbore raca na rezultat izbora, a ne postoji mogućnost zumljiva je s obzirom na to da izbori za predsjednika ponavljanja do čnih radnji do dana određenog za nisu strogo stranački izbori, kao što je to slučaj sa održavanje izbora. izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru. Pro v rješenja Državnog izbornog povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo žalbe Ustavnom sudu. Žalba se podnosi Državnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sa računajući od isteka dana, kada je primljeno pobijano rješenje. Ustavni sud obvezan je donije odluku o žalbi u roku od 48 sa od dana primitka žalbe.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

5.1. Stupanje na dužnost

Naime, kandidaturu predsjedničkog kandidata neovisno o tome je li on stranački kandidat ili nezavisni kandidat mora podrža najmanje 10.000 birača i u konačnici kandidat koji je izabran za predsjednika kao predsjednik Republike Hrvatske bit će predstavnik svih građana, te u skladu s odredbom članka 96., stavka 2. Ustava neće bi član ni jedne poli čke stranke.

5. Zaš ta izbornog prava Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora za predsjednika Republike i rješa-

Izabrani predsjednik stupa na dužnost posljednjeg dana mandata predsjednika kojemu istječe mandat, ako je riječ o redovnim predsjedničkim izborima. Ako su izbori održani zbog smr , ostavke ili utvrđenja prestanka mandata od strane Ustavnog suda, izbrani predsjednik stupa na dužnost danom objave rezultata izbora. Sadašnjem predsjedniku petogodišnji mandat istječe 18. veljače 2015. godine. Po stupanju na dužnost održava se ceremonija svečanog polaganja prisege pred Ustavnim sudom kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Dosadašnja praksa je bila da se svečanost polaganja prisege održava na Trgu svetog Marka u Zagrebu uz nazočnost saborskih zastupnika, članova Vlade, sudaca Vrhovnog suda i ostalih dužnosnika, te uz nazočnost diplomatskog zbora akredi ranog u Hrvatskoj i građana.

UDK 352.1

AKTUALNO

6. Umjesto zaključka

– 62,98 %, u drugom – 60,88 %. Predsjednički izbori održani 2005. godine četvr su predsjednički izbori na kojima je sudjelovao do tada najveći broj kandidata – njih 13 od čega je pet bilo nezavisnih kandidata. Odaziv birača je bio manji u odnosu na prethodne izbore – 50,57 % birača. Također je održan drugi izborni krug na koji je izašlo 51,04 % birača, i predsjednika izabralo sa 65,93 % glasova. Na pe m predsjedničkim izborima održanim 2009. godine, nastavlja se tendencija pada izlaska birača na izbore – izašlo je 44 % birača, koji su odlučivalo između 12 kandidata od kojih je sedam bilo nezavisnih kandidata. Predsjednik je izabran u drugom izbornom krugu na koji je izašlo 50,13 % birača i predsjednika izabralo sa 60,26 % glasova.

Prvi predsjednički izbori održani su 1992. godine. Razumijevajući posebno povijesne i društveno-poli čke okolnos h izbora odaziv birača bio je iznimno visok – čak 75 % birača koji su predsjednika izabrali već u prvom izbornom krugu. Od ukupno osam kandidata koji su svi bili stranački kandida prvi hrvatski predsjednik izabran je s 56,73 % glasova. Drugi predsjednički izbori održani su 1997. godine. Odaziv birača bio je znatno manji u odnosu na prethodne izbore. Na izbore se odazvalo 54,62 % birača, koji su između tri stranačka kandidata ponovno svoj glas dali prvom hrvatskom predsjedniku, i to sa čak 61.64 % glasova. Godine 2000. zbog smr predsjednika Republike održani su izvanredni predsjednički izbori. Na m izborima po prvi put Temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske koja je se pojavljuju i nezavisni kandida – od ukupno devet donesena 20. studenoga 2014. godine šes predsjednički izbori održa će se u nedjelju 28. prosinca 2014. kandidata tri kandidata su bila nezavisna. godine. Za očekiva je da će se i na ovim predsjedničS obzirom na to da nitko od kandidata nije dobio prekim izborima održa i drugi izborni krug, koji će u tom ko 50 % glasova, održan je drugi izborni krug. Odaziv slučaju bi 11. siječnja 2015. godine. birača bio je približan u oba izborna kruga: u prvom

SEMINAR ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Pripreme za primjenu novih propisa i aktualnos u poslovanju Zagreb, hotel Palace, 11. prosinca, s početkom u 10 sa PROGRAM SEMINARA

4. Porezne novine i aktualnos u poslovanju neprofitnih organizacija • Novine u oporezivanju porezom na dobit • Posebnos primjene PDV-a i pripreme za PDV-K • Porezni status raznih isplata i primitaka – oporezivanje dohotka i naknada u neprofitnim organizacijama za osobe u radnom odnosu i izvan radnog odnosa

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

2. Pripreme za primjenu Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu od 01.01.2015. • Načela sustava financijskog poslovanja • Izrada i izvršavanje financijskih planova • Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava • Revizija godišnjih financijskih izvještaja • Vođenje Registra neprofitnih organizacija • Financijski nadzor

1. Specifičnos primjene novog Zakona o udrugama 3. Pripreme za sastavljanje godišnjih financijskih • osnivanje udruge izvještaja • Priprema i provođenje obveznog popisa • registracija udruge i upis promjena inventure • imovina i financiranje • statusne promjene • Priznavanje prihoda i rashoda za 2014.god. • nadzor • Klasificiranje i eviden ranje specifičnih poslovnih događaja i transakcija • prestanak postojanja i likvidacija udruge Kriteriji, mjerila i postupci financiranja i ugovaranja programa i projekta

Detaljan program pročitajte na stranici broj 4 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr. 11

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

UDK 336.2

Osvrt na Državni proračun Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu Ivana Kunić * Zbog metodoloških promjena državni proračun za 2015. godinu zahtjevno je uspoređiva s proračunom za ovu godinu. Autorica se u tekstu upravo osvrće na navedene razlike i daje kratki osvrt prihodovne i rashodovne strane Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcija za 2016. i 2017. godinu, koji je Hrvatski sabor donio početkom prosinca ove godine.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

1. Uvod

računski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u promatranom srednjoročnom Hrvatski sabor donio je 2. prosinca 2014. godine Dr- razdoblju imat će uravnotežen proračun. žavni proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, i projekcije za 2016. i 2017. godinu. U narednom tro- 2. Metodološke promjene godišnjem razdoblju, a u skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda svih razina proračuna opće U ovaj proračun uvedene su značajne sta s čke medržave, očekuje se smanjenje planiranog manjka, i to todološke izmjene koje utječu na obuhvat ins tucija s 4,6 % BDP-a u 2014. na 3,8 % BDP-a u 2015. Godini, te obuhvat sredstava u okviru državnog proračuna, pa njegovo smanjenje na 3,6 % u 2016. odnosno 2,3 te primjenu bruto načela kod pojedinih kategorija pri% BDP-a u 2017. godini. Najveći doprinos ukupnom hoda. Ove promjene podržavaju načela transparenmanjku konsolidirane opće države dat će državni pro- tnos i sveobuhvatnos državnog proračuna kojima račun koji će u 2015. godini zabilježi manjak od 3,8 % se proračunsko iskazivanje prihoda i rashoda približaBDP-a odnosno 12,5 milijardi kuna, u 2016. od 3,5 % va sta s čkom. BDP-a odnosno 12,2 milijarde kuna, a u 2017. godini I nadalje su Zakonom o izvršavanju Državnog prood 2,3% BDP-a odnosno 8,4 milijarde kuna. Izvanpro- računa Republike Hrvatske za 2015. godinu propisana izuzeća od uplate vlas h i Procjena ukupnog manjka/viška konsolidirane opće države namjenskih prihoda i primitaka u državnu riznicu za korisnike u znanos , visokom obrazovanju, za zdravstvene ustanove, pravosuđe, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, nacionalne parkove, parkove prirode, ustanove socijalne skrbi, Državni zavod za zaš tu prirode i Hrvatski hidrografski ins tut. Među m, sukladno odredbama Zakona o proračunu, vlas i namjenski prihodi i primici ovih proračunskih korisnika državnog proračuna postaju sastavni Izvor: Ministarstvo financija dio državnog proračuna. Takvom promjenom obuhvata u proračunu pos že se veća * Ivana Kunić, mag. oec., Ministarstvo financija RH. transparentnost u praćenju proračunskih korisnika, a

UDK 336.2

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

ujedno se doprinosi i potrebi usklađivanja s novom • značajno povećanje povlačenja i korištenja sredstava EU. europskom metodologijom sta s ke javnih financija ESA 2010. Prihodi od poreza bilježe blagi međugodišnji rast od Osim navedenog, na visinu prihoda i rashoda držav- 0,6 % i u 2015. godini su planirani u iznosu od 64,0 nog proračuna značajno utječe izlazak Hrvatskog za- milijarde kuna. Daljnji rast se očekuje i u narednim voda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO) godinama, te su oni za 2016. godinu projicirani u iznoiz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015. Nai- su od 65,1 milijardu kuna i u 2017. godini u iznosu od me, HZZO postaje izvanproračunski korisnik držav- 66,8 milijardi kuna. Očekivani rast je rezultat, između nog proračuna na čiji financijski plan suglasnost daje ostalog, i: Hrvatski sabor. Slijedom toga, prihodi od doprinosa • Izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak za zdravstveno osiguranje, prihodi od par cipacije i kojima se povećava osobni odbitak za zaposlene dopunskog zdravstvenog osiguranja te ostali prihodi s 2.200 kuna na 2.600 kuna, a za umirovljenike s HZZO-a po posebnim propisima, isključeni su iz pri3.400 na 3.800 kuna. Također, povećava se osobni hoda državnog proračuna. Navedeni prihodi, kao i odbitak na potpomognu m područjima za I. skupirashodi koji se iz is h podmiruju sastavni su dio finu s 3.200 na 3.500 kuna te za II. skupinu s 2.700 nancijskog plana HZZO-a. Među m, sukladno odredna 3.000 kuna. Ujedno dolazi do promjene porebama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, znih razreda za primjenu porezne stope od 25 % i u državnom proračunu potrebno je osigura poseb40 %. Ovime će se zaš porezni obveznici s najnina sredstva za određena prava iz obveznoga zdravžim primanjima, te poveća raspoloživi dohodak za stvenog osiguranja. Stoga je u državnom proračunu srednji sloj stanovništva, što posljedično dovodi do na pozicijama Ministarstva zdravlja planiran transfer povećanja potrošnje i očekivanih pozi vnih kretaHZZO-u u iznosu od 2,4 milijarde kuna. nja u gospodarstvu. • Izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak koRezultat ovakvih kretanja je postupno smanjenje jima se od 1. siječnja 2015. uvodi oporezivanje kamanjka državnog proračuna s planiranih 15,6 milijarmata na štednju po stopi od 12%, a od 1. siječnja di kuna u 2014. na 12,5 milijardi kuna u 2015. godini. 2016. oporezivanje kapitalnih dobitaka od finanU idućim godinama predviđa se dodatno smanjenje cijske imovine odnosno dohotka ostvarenog promanjka, i to na razinu ispod 3 % BDP-a, prvenstveno dajom vrijednosnih papira te udjela u trgovačkim konsolidacijom na rashodnoj strani proračuna. Slijedruštvima u razdoblju od tri godine uz napomenu dom toga, u 2016. godini manjak državnog proračuna da će se oporezivanje provodi samo za imovinu projiciran je na razini od 12,2 milijarde kuna ili 3,5 % stečenu nakon 1. siječnja 2016. bruto domaćeg proizvoda, dok će se u 2017. godini • Uvođenja bruto načelo iskazivanja poreza na dokreta na razini od 8,4 milijarde kuna ili 2,3 % bruto hodak, što znači da se povra poreza na dohodak domaćeg proizvoda. jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognu m područjima planiraju i 3. Prihodi državnog proračuna za 2015. – eviden raju na rashodnoj strani proračuna. Do ove 2017. godine povra poreza eviden rali su se kao umaU 2015. godini ukupni prihodi državnog proračuna njenje poreza na dohodak. planirani su u iznosu od 106,4 milijarde kuna, dok su • Izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit kojiu 2016. i 2017. godini projicirani u iznosu od 106,2 mima se korištenje porezne olakšice za reinves ranu lijarde kuna odnosno 109,6 milijardi kuna. Navedene dobit dodatno uvjetuje inves cijama u dugotrajnu imovinu, te zadržavanjem broja zaposlenih. projekcije prihoda uzimaju u obzir: • Drugačije raspodjela prihoda od poreza na promet • promjene poreznih poli ka kojima se nastoji smanekretnina kako bi se jedinicama lokalne i područne nji porezni teret rada i malog poduzetništva, i (regionalne) samouprave, zbog promjena Zakona o tako potaknu gospodarski rast porezu na dohodak, nadomjes o dio prihoda koji • kompenzacijske mjere kojima se planira nadomjeće izgubi . Slijedom navedenog, udio lokalnih jedis dio prihoda jedinicama lokalne i područne nica u porezu na promet nekretnina povećat će se (regionalne) samouprave, a koje će izgubi uslijed sa sadašnjih 60 % na 80 %, dok će se za is postotak izmjena Zakona o porezu na dohodak smanji udio državnog proračuna, s 40 % na 20 %. • izlazak HZZO-a iz državnog proračuna i sustava drPrihodi od doprinosa projiciraju se u 2015. godini žavne riznice • vlas te i namjenske prihode i primitke proračun- u iznosu od 23,4 milijarde kuna, u 2016. u iznosu od skih korisnika, koji u prethodnim godinama nisu bili 21,5 milijardi kuna, a 2017. u iznosu od 22,1 milijarda kuna. Visina ovih prihoda uvjetovana je prvenstveno: iskazivani u državnom proračunu i

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

• činjenicom da od 2015. godine prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje više nisu prihod državnog proračuna, već prihod HZZO-a kao izvanproračunskog korisnika te • očekivanim povlačenjem sredstava iz II. mirovinskog stupa za osiguranike s beneficiranim radnim stažem, i to u iznosu od 2,2 milijarde kuna.

UDK 336.2

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u 2015. godini planiraju se u iznosu od 1,2 milijarde kuna, a najveći dio ovih prihoda ostvarit će se prodajom stanova i ostalih građevinskih objekata u vlasništvu države. Naime, u 2015. godini planira se prodaja oko 2.000 stanova u vlasništvu Republike Hrvatske temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o prodaji stanova iz 2011. i 2013. godine. Planirani prihod od prodaje građevinskih objekata i prodaje po javnom natječaju odnosi se na prodaju neizgrađenih građevinskih zemljišta, te izgrađenih građevinskih zemljišta neposrednom pogodbom sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ili javnim natječajem. Za naredne dvije godine ovi prihodi projicirani su u iznosu od 1,2 milijarde kuna.

Prihodi od pomoći u narednom trogodišnjem razdoblju bilježe značajan porast, i to prvenstveno zbog očekivanog porasta prihoda od pomoći EU, koji su izravno povezani s projek ma financiranim iz fondova EU te izravnim plaćanjima u poljoprivredi. Ovi prihodi u 2015. iznose 7,3 milijarde kuna, od čega se 7,1 milijardu kuna odnose na sredstva EU, te u odnosu na plan 2014. godine rastu za gotovo 3,0 milijarde kuna. U 2016. prihodi od pomoći projiPrihodi državnog proračuna za razdoblje 2014. – 2017. cirani su u iznosu od 9,4 milijarde kuna, a u 2017. godini u iznosu od 10,6 milijardi kuna. Prihodi od administra vnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada su u 2015. godini planirani u iznosu od 2,1 milijardu kuna, odnosno 1,5 milijardi kuna manje u odnosu na plan 2014. godine. U 2016. i 2017. godini očekuje se daljnje smanjenje ovih prihoda, te su is planirani na razini od 1,6 milijardi kuna. Na visinu ovih prihoda utjecalo je:

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

• smanjenje prihoda po posebnim propisima, jer namjenski prihodi za financiranje obveznog zdravstvenog osiguranja od 1. siječnja 2015. više nisu prihod državnog proračuna, Izvor: Ministarstvo financija već HZZO-a te • uključenje dijela namjenskih prihoda u sustavu 4. Rashodi državnog proračuna 2015. – znanos . 2017.

Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga (vlas prihodi) te prihodi od donacija planirani su u 2015. godini u iznosu od 1,0 milijarde kuna, a na temelju očekivanja proračunskih korisnika. Ova kategorija prihoda po prvi puta uključuje i vlas te prihode sveučilišta, fakulteta, javnih ins tuta, nacionalnih parkova i parkova prirode.

Ukupni rashodi državnog proračuna za 2015. godinu iznose 119,0 milijardi kuna, a čine ih rashodi poslovanja u iznosu od 115,7 milijardi kuna i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 3,3 milijarde kuna. Is su u odnosu na rashode iz 2014. godine manji za 8,9 % odnosno 11,7 milijardi kuna, i to prvenstveno zbog izdvajanja HZZO-a iz sustava državne Prihodi od HZZO-a temeljem ugovornih obveza u riznice i državnog proračuna. 2015. godini planirani su u iznosu od 4,3 milijarde U rashode su uključeni i rashodi financirani vlas m kuna zbog uključivanja prihoda državnih bolničkih i namjenskim prihodima državnih ustanova u zdravustanova na temelju ugovornih obveza od HZZO-a. U stvu, sveučilišta, fakulteta, javnih ins tuta, nacional2016. i 2017. godini projicirani su u iznosu od 4,3 mili- nih parkova i parkova prirode koji do sada nisu bili jarde kuna odnosno 4,4 milijarde kuna. iskazani u državnom proračunu. Također, planira se

UDK 336.2

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

i značajno povećanje ak vnos financiranih iz sredstava EU. Stoga su određene kategorije rashoda državnog proračuna u 2015. i idućim godinama znatno povećane u odnosu na 2014. godinu unatoč snažnim uštedama na rashodima, koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka. U 2016. i 2017. godini očekuje se daljnje smanjenje ukupnih rashoda državnog proračuna koji će doseći razinu od 118,4 milijardi kuna u 2016. Godini, te 118,0 milijardi kuna u 2017. godini.

ni u državnom proračunu, a financirani su iz njihovih vlas h i namjenskih prihoda. Iz prikaza rashoda za zaposlene po pojedinim izvorima financiranja, koji je dan u nastavku, vidljivo je da je to temeljni razlog povećanja ove kategorije rashoda.

Materijalni rashodi su u 2015. godini planirani u iznosu od 10,1 milijardu kuna. U odnosu na plan 2014. godine povećavaju se za 2,1 milijardu kuna, i to iz istog razloga kao i rashodi za zaposlene. Naime, i u ovu kategoriju su uključeni materijalRashodi državnog proračuna u razdoblju 2014. – 2017. ni rashodi ustanova u zdravstvu te drugih proračunskih korisnika, koji do sada nisu bili iskazivani u državnom proračunu, a financirani su iz njihovih vlas h i namjenskih prihoda.

Izvor: Ministarstvo financija

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države u 2015. godini povećavaju se za 3,4 milijarde kuna u odnosu na plan 2014. godine, te iznose 12,4 milijarde kuna. Očekivano povećanje je, između ostalog, rezultat:

centar@ m4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite mail na:

Rashodi za zaposlene u 2015. godini planirani su u • planiranja transfera sredstava HZZO-u koji izlazi iz iznosu od 24,7 milijardi kuna, što predstavlja povesustava državne riznice u iznosu od 2,4 milijarde ćanje od 15,8 % odnosno 3,4 milijarde kuna u odnokuna su na plan 2014. godine. Naime, kako bi se povećala • povećanih izdvajanja za financiranje decentraliziratransparentnost i sveobuhvatnost korištenja prihonih funkcija, i to za 240,0 milijuna u odnosu na plan da proračunskih korisnika, te osigurala potpuna pri2014. godine te mjena Zakona o proračunu u ovu kategoriju rashoda • povećanih izdvajanja za pomoći lokalnoj i područuključeni su i rashodi za zaposlene ustanova u zdravnoj (regionalnoj) samoupravi za 238,6 milijuna stvu kojima je osnivač Republika Hrvatska, te drugih kuna. proračunskih korisnika koji do sada nisu bili iskazivaU 2016. godini navedeni rashoRashodi za zaposlene za koje se sredstva osiguravaju iz ostalih izvora di planirani su u iznosu od 13,0 financiranja 3 Vlas prihodi, 4 Prihodi za posebne namjene, 5 Pomoći milijardi kuna, a u 2017. godini u i 6 Donacije iznosu od 14,5 milijardi kuna. Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade planirane su u iznosu od 45,0 milijardi kuna u 2015. godini, te se u odnosu na plan 2014. godine smanjuju za 22,1 milijardu kuna. Ovo smanjenje je rezultat isključivanja HZZO-a odnosno prihoda istog, kao i rashoda koji se iz is h podmiruju iz državnog proračuna. Izvor: Ministarstvo financija

FINANCIJE

UDK 336.2

Dubinska analiza rashoda državnog proračuna Ana Bakiš * Republika Hrvatska, u skladu s Preporukama Vijeća, mora poduze mjere s ciljem smanjivanja proračunskog manjka i pos zanja održivos javnih financija. Jedna od mjera za pos zanje održivih javnih financija je provođenje dubinske analize rashoda državnog proračuna (engl. Spending Review). Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. listopada donijela Odluku o provođenju dubinske analize rashoda državnog proračuna Republike Hrvatske, čiji sadržaj iznosi autorica u ovom tekstu.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

1. Uvod

grama/ak vnos i/ili organizacije radi iden ficiranja potencijalnih ušteda u proračunu na svim razinama javne vlas . Neke države provode dubinsku analizu rashoda, bilo kon nuirano ili povremeno, već desetljećima. U godinama neposredno prije globalne financijske krize, dubinska analiza rashoda nije bila važan dio procesa pripreme proračuna zemalja OECD-a. Samo su tri zemlje OECD-a mogle nedvojbeno reći da imaju sustav kon nuiranog provođenja dubinske analize rashoda, a to su Nizozemska, Danska i Finska.

U siječnju 2014. godine Vijeće za gospodarska i financijska pitanja Europske unije usvojilo je Odluku o postojanju stanja prekomjernog proračunskog manjka za Republiku Hrvatsku te donijelo Preporuke Vijeća kojima se predlaže dinamika fiskalne prilagodbe za Republiku Hrvatsku radi smanjivanja proračunskog manjka na razinu ispod tri posto do 2016. godine. Procedura prekomjernog proračunskog manjka u potpunos određuje okvir fiskalne poli ke u sredU godinama nakon 2007. godine i početka globalne njem roku za Republiku Hrvatsku. financijske krize, dubinska analiza rashoda počinje se Također, u okviru ciklusa Europskog semestra za šire primjenjiva u velikom broju europskih zemalja. 2014. godinu, Vijeće za gospodarska i financijska pitaU to vrijeme, bila je korištena prvenstveno kao alat za nja Europske unije je u srpnju 2014. godine potvrdilo smanjenje ukupne javne potrošnje i pos zanje fiskalne Posebne preporuke za Republiku Hrvatsku, temeljem konsolidacije. Dubinska analiza rashoda je mnogo više kojih je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj od alata za rezanje ukupne javne potrošnje. Točnije, to 30. srpnja donijela Plan provedbe Specifičnih prepoje temeljni instrument za osiguravanje dobrog sustava ruka za Republiku Hrvatsku za 2014. godinu. Navedeodređivanja prioriteta nad rashodima, odnosno za šini Plan među ostalima definira ključne korake, rezulrenje fiskalnog prostora za novu potrošnju u kontekstu tate i rokove u okviru mjera koje Republika Hrvatska čvrstog ograničenja ukupne javne potrošnje. mora poduze radi pos zanja održivos javnih financija. Jedna od mjera za pos zanje smanjenja ukupne Dva su ključna razloga zbog kojih se koris . Prvo, javne potrošnje odnosno održivih javnih financija je radi bolje kontrole nad ukupnom razinom rashoda provođenje dubinske analize rashoda državnog pro- i, drugo, da poboljša određivanje prioriteta nad rashodima. Dubinska analiza rashoda je proces izrade i računa (engl. Spending Review). donošenja mjera, koje moraju doves do smanjenja Radi ispunjenja navedene Preporuke, Vlada Republirashoda, na temelju sustavne provjere limita ukupnih ke Hrvatske je na sjednici održanoj 23. listopada dorashoda. Dubinska analiza rashoda može bi analinijela Odluku o provođenju dubinske analize rashoda za učinkovitos usmjerena na štednju poboljšanjem državnog proračuna Republike Hrvatske (dalje u tekučinkovitos i/ili strateška analiza usredotočena na stu: Odluka), koja je objavljena u Narodnim novinauštede smanjenjem razine usluga. ma, broj 124, dana 24. listopada 2014. godine. Razlikuju se tri moguće teme dubinske analize rashoda, a to su analiza programa/ak vnos , koja nastoji 2. Što je dubinska analiza rashoda iden ficira uštede u određenim programima; anaPrema definiciji OECD-a dubinska analiza rashoda je liza usmjerena na poslovne procese; i analiza organiformalni proces izrade analize javnih poli ka, pro- zacija koja je usredotočena na cijela ministarstva ili agencije. Također, razlikuje se selek vna i sveobu* Ana Bakiš, mag. oec., Ministarstvo financija RH.

UDK 336.2

hvatna dubinska analiza rashoda. Selek vna dubinska analiza rashoda je analiza koja je ograničena na popis određenih kategorija rashoda, koje su postavljene na početku provođenja analize, dok sveobuhvatna dubinska analiza rashoda, s druge strane, nije ograničena popisom, a ima za cilj da se ukupna javna potrošnja pregleda sa svrhom pronalaženja potencijalnih mogućnos ušteda.

FINANCIJE

3.1. Rashodi za zaposlene koji se isplaćuju iz državnog proračuna Rashodi za zaposlene temeljem Odluke smatraju se plaće za redovan rad, plaće u naravi, plaće za prekovremeni rad, plaće za posebne uvjete rada, bonus za uspješan rad, nagrade, darovi, otpremnine, naknade za bolest, invalidnost i smrtni slučaj, regres za godišnji odmor, naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život i ostali rashodi za zaposlene sukladno klasifikaciji iz Računskog plana za proračunsko računovodstvo. Analizom će bi obuhvaćeni svi oni kojima se sredstva za navedene rashode isplaćuju iz državnog proračuna, a ne samo proračunski korisnici državnog proračuna utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika (primjerice školstvo).

agencije u sustavu zdravstva uključene u djelokrug Povjerenstva za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlas ma, iste nisu predmet analize sustava zdravstva.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Vlada Republike Hrvatske se donošenjem Odluke, spomenute na početku članka, odlučila za selek vnu dubinsku analizu rashoda odabirom pet kategorija rashoda.

Rashodi za zaposlene u sustavu zdravstva i u agencijama, zavodima, fondovima i drugim pravnim osobama s javnim ovlas ma neće bi predmet ove analize, nego će rashodi za zaposlene u sustavu zdravstva bi predmet analize sustava zdravstva, a rashodi za zaposlene u agencijama, zavodima, fondovima i drugim pravnim osobama s javnim ovlas ma bit će, uz ostaU zemljama gdje se dubinska analiza rashoda provo- le aspekte poslovanja, predmet analize poslovanja di kon nuirano i uključena je u proračunski proces, agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s pokazala se kao važan i učinkovit alat za pripremu javnim ovlas ma. mjera ušteda. Korištena je osobito u vremenima gospodarskih kriza. Zanimljiva je činjenica da je velik 3.2. Subvencije dio stvarno provedenih mjera ušteda (više od 2/3) preuzet iz izvješća o rezulta ma dubinske analize Rashodima za subvencije u smislu Odluke smatraju se rashodi za subvencije Ministarstva financija, Minirashoda. starstva gospodarstva, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva rada i mirovinsko3. Obuhvat dubinske analize rashoda ga sustava, Ministarstva poduzetništva i obrta, Minidržavnog proračuna starstva kulture, Ministarstva znanos , obrazovanja i Prema Odluci, dubinska analiza rashoda državnog sporta i Ministarstva turizma. Predmet analize neće proračuna provodi se radi izrade inačica paketa mjera bi subvencije u poljoprivredi, jer se iste značajnim koje će doves do smanjenja ukupne javne potrošnje, dijelom financiraju iz fondova Europske unije, čiji udio uz istodobno povećanje učinkovitos trošenja prora- u ukupnom iznosu financiranja subvencija u poljopričunskih sredstava te uz najmanji mogući nega vni vredi iz godine u godinu raste. učinak na postojeću razinu javnih usluga. Odlukom se također utvrđuje obuhvat i način provođenja dubin- 3.3. Sustav zdravstva ske analize na način da se poimence navode katego- Radi osiguranja fiskalne održivos sektora zdravstva, rije rashoda državnog proračuna koje će bi revidira- analizom će bi obuhvaćeno poslovanje proračunskih ne, osnivaju se povjerenstva koja će bi zadužena za korisnika u sustavu zdravstva sukladno Registru proizradu navedene analize, te se uvodi Središnje povje- računskih i izvanproračunskih korisnika državnog prorenstvo za dubinsku analizu rashoda državnog prora- računa, poslovanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno čuna Republike Hrvatske kao jelo koje će obavlja osiguranje, kao i najznačajnije ak vnos Hrvatskog koordinaciju i nadzor rada povjerenstava zaduženih zavoda za zdravstveno osiguranje u državnom proza izradu predmetne analize. računu prema financijskim kriterijima. Budući da su

FINANCIJE

3.4. Poslovanje agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlas ma Poslovanjem agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlas ma u smislu Odluke smatraju se svi organizacijski i financijski aspek poslovanja koji doprinose ostvarenju njihovih zadaća i ciljeva u skladu sa strateškim planom, odnosno godišnjim programom rada. Predmet analize bit će poslovanje agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlas ma, a uključivat će i poslovanje regulatornih agencija osnovanih posebnim zakonima, koje nisu uključene u državni proračun, ni su proračunski korisnici.

3.5. Porezni rashodi Poreznim rashodima temeljem Odluke smatraju se iznosi poreznih olakšica, poreznih oslobođenja, učinka povlaštenih, odnosno sniženih stopa te učinaka drugih načina izuzimanja od oporezivanja prizna h prilikom utvrđivanja poreza i drugih javnih davanja koje pripadaju državnom proračunu uslijed čega se prikupljaju niži prihodi državnog proračuna. Analiza će se odnosi na porezne rashode (izdatake), koji su u najvećoj mjeri utvrđeni na pozicijama Ministarstva financija, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva poduzetništva i obrta, Ministarstva socijalne poli ke i mladih, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva branitelja.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

4. Rezulta dubinske analiza rashoda državnog proračuna

Svako od povjerenstava obvezno je do 1. veljače 2015. godine Središnjem povjerenstvu dostavi Izvještaj o rezulta ma dubinske analize rashoda državnog proračuna, kako bi se is dostavili Vladi Republike Hrvatske na daljnje odlučivanje. Izvješća moraju sadržava varijante paketa mjera od kojih svaka mora doves do smanjenja navedenih pet kategorija rashoda iz Odluke za najmanje 10 % godišnje u odnosu na tekući plan za 2014. godinu. Središnje povjerenstvo će ima zadaću provjeri jesu li izvješćai izrađena u skladu s Uputom, odobri izvješća i dostavi ih Vladi Republike Hrvatske na razmatranje. U slučaju da izvješća neće bi izrađena u skladu s Uputom, Središnje povjerenstvo će ih vra na doradu nadležnom povjerenstvu, a nadležna povjerenstva su obvezna u roku od 10 dana Središnjem povjerenstvu dostavi dorađena izvješća. Vlada Republike Hrvatske se Odlukom obvezala da će do 1. ožujka 2015. godine donije , na temelju izvješća, zaključak o izboru mjera koje će doves do smanjenja ukupne javne potrošnje koje će bi ugra-

UDK 336.2

đene u srednjoročne proračunske dokumente. Ono što će bi ključno je odredi jasan proces kako bi se osigurali rezulta dubinske analize rashoda državnog proračuna, a to znači donošenje Upute kojom će bi utvrđena metodologija izrade dubinske analize rashoda državnog proračuna i sadržaj izvješća o rezultama dubinske analize rashoda.

NOVINE U POPUNJAVANJU JOPPD OBRASCA I GODIŠNJI OBRAČUN POREZA NA KONCU 2014.GODINE 11. prosinca 2014., hotel Arcotel, Zagreb, od 10 do 14 h

(rad s novom aplikacijom unutar e-porezne vezane uz povezivanje neuparenih uplata prema obrascu JOPPD, godišnji obračun poreza na dohodak od plaća, novine u pripremi ...) Pravilnikom o porezu na dohodak čl. 78. st. 23. ( NN 95/05 do 160/13) propisano je da je Podnositelj izvješća/ispla telj obvezan podnije specifikaciju rasporeda uplata za sve uplate koje nisu vezane uz oznaku izvješća pod I. JOPPD obrasca. Porezna uprava je pripremila posebnu aplikaciju Specifikacija nepovezanih uplataSNU koja omogućava uvid u razne preglede te kreiranje i slanje zahtjeva za povezivanje nepovezanih uplata. Specificiranje nepovezanih uplata, te kon nuirano praćenje stanja obveza je svih poslodavaca. Na seminaru će se uz prikaz rada putem aplikacije SNU, prezen ra i popunjavanje Obrasca JOPPD vezano uz godišnji obračun, te odgovara na sva pitanja vezana uz Obrazac JOPPD. Detaljan program pročitajte na stranici broj Magazina i na internetskoj stranici

www. m4pin.hr.

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite mail na:

centar@ m4pin.hr

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Pripreme za godišnji popis u proračunskim i neprofitnim organizacijama Davor Vašiček* Ivana Jakir Bajo** Računovodstvenim propisima, propisana je obveza provođenja godišnjeg popisa, nakon kojega se temeljem obrađenih popisnih lista sastavlja izvještaj o rezulta ma obavljenog popisa. Popisom se usklađuje knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem na koncu godine. Stoga je kvalitetno obavljeni popis jedna od pretpostavki realnos financijskih izvještaja, a poglavito bilance. Zbog uspostavljanja sveobuhvatnog Registra državne imovine, svi korisnici državne imovine, neovisno osvojemu pravnom statusu, popisu trebaju pristupi s posebnom pažnjom. Organizacijski i drugi aspek popisa uređuju se internim ak ma i odlukama koje su u nadležnos zakonskog predstavnika. U članku se podsjeća na neke pravne i organizacijske aspekte provođenja popisa, te ukazuje na posebnos pojedinih postupaka. O poreznom i računovodstvenom statusu inventurnih razlika pisat ćemo u sljedećem broju časopisa s obzirom da računovodstvena i porezna obrada popisnih elaborata slijedi tek po stvarnim i formalno pravno reguliranim odstupanjima knjigovodstvenog i stvarnog stanja.

1. Obveza, predmet i organizacija popisa 1.1. Zakonska podloga

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Potreba i važnost provedbe redovnog popisa cjelokupne imovine i obveza za proračune, proračunske korisnike i neprofitne organizacija suš nski je vrlo bitna u kontekstu realnog iskazivanja financijskog rezultata, ali i internog nadzora poslovanja. Obveza obavljanja popisa na početku poslovanja i na kraju svake poslovne godine određena je člancima 15, 16. i 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10, 31/11) te na is način u člancima 13, 14 i 15. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 10/08; 7/09). Od 1. siječnja 2015. godine ova se, suš nski nepromijenjena, obveza uređuje novim Pravilnikom o proračunskom računovodstvu I računskom planu (NN, br. 124/14) i Zakonom o financijskom poslovanju I računovodstvu neprofitnih Prema obvezujućoj Upu , Državni proračun i proraorganizacija (NN, br. 121/14). čuni JLP(R)S te njihovi proračunski i izvanproračunski Na kraju svake poslovne godine obvezan je popis korisnici kao i drugi vlasnici i/ili korisnici državne imoimovine i obveza sa stanjem na datum bilance odno- vine dužni su sa stanjem na dan 31. prosinca svake sno 31.12. Iznimno, subjek koji obavljaju knjižarsku godine proves sveobuhvatni popis državne imoviili bibliotečnu djelatnost popis knjiga i bibliotečne ne kojom raspolažu/upravljaju, a neovisno o pravgrađe mogu obavi u roku koji nije duži od tri godine. noj osnovi korištenja te imovine (knjižno vlasništvo, izvanknjižno vlasništvo, druga pravna osnova kori* Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci. štenja, bez dokumen rane pravne osnove) i neovi** sno o svom pravnom statusu. Mr. sc. Ivana Jakir Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

Popis imovine na koncu 2014. godine ima i poseban značaj u kontekstu ak vnos na unaprjeđenju sustava upravljanja državnom imovinom. Naime, Ministarstvo financija svojim je aktom (Klasa: 40006/12-01/127; Ur. broj: 513-05-02/13-7) dostavilo na postupanje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i Centru za postupanje i prodaju Naputak o vrs , načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potreba vođenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine. Također, svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog i lokalnih proračuna te svim drugim korisnicima državne imovine dostavljena je obvezujuća Uputa o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (Klasa: 400-06/12-01/127; Ur. broj: 513-05-02/13-7).

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

Pri tome su se državni proračun i proračuni JLP(R)S te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici dužni pridržava članka 15. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, dok se trgovačka društva i pravne osobe s javnim ovlas ma kao i ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili Vlada Republike Hrvatske pridržavaju odredbi propisa koji uređuju računovodstveni sustav sukladno njihovom pravnom statusu.

snim listama. Zakonski predstavnik proračunskog i neprofitnog subjekta o tome obvezno donosi odluku. Odlukom se određuje koja i koliko povjerenstava za popis se osniva, formira središnje (centralno) povjerenstvo, ako se to ocijeni potrebnim, postavlja plan i predmet popisa, utvrđuju rokovi obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja te imenuju predsjednici i članovi povjerenstava. Povjerenstva za popis osnivaju se prema stvarnim potrebama, odnosno veličini kao i Na temelju provedenog popisa i konsta ranog stvar- organizacijskim i poslovnim specifičnos ma organinog stanja potrebno je uskladi /ustroji anali čke zacije. evidencije i/ili pomoćne poslovne knjige o svim po- Povjerenstvo za popis, u pravilu, ima predsjednika i javnim oblicima imovine i to na način da: najmanje dva člana. Broj članova povjerenstva mora • Anali čke evidencije i pomoćne knjige o nekret- zadovolji potrebu sveobuhvatnos popisa te dane ninama moraju sadržava najmanje podatke i in- rokove u kojima popis mora bi izvršen. Predsjednik formacije propisane Uredbom o Registru državne i članovi povjerenstva ne mogu bi zaposlenici koji upravljaju materijalnim i novčanim vrijednos ma, imovine (NN, br. 55/11)1 . koje su predmet popisa te zaposlenici koji obavljaju • Anali čke evidencije i pomoćne knjige o financijkontrolu i nadzor. Time se osigurava veći stupanj neskoj imovini-dionicama i udjelima moraju sadržava najmanje podatke i informacije propisane pristranos popisa.

Anali čka knjigovodstva i evidencije imovine obve- Kod korisnika državne imovine, sastav povjerenstava za popis imovine, u pogledu stručnos i kompetencizno se usklađuju s podacima u glavnoj knjizi. ja valja po mogućnos odredi i u skladu s obvezom 1.2. Predmet popisa sveobuhvatnog popisa državne imovine preciziranom spomenutom Uputom Ministarstva financija o Popisom treba utvrdi stvarno stanje: priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vla• vlas te imovine (nefinancijske i financijske): du- sništvu Republike Hrvatske. gotrajne i kratkotrajne nefinancijske (zaliha materijala, proizvoda i robe) imovine, financijske imovine Sve osobe odgovorne za popis trebaju bi upoznate (novčanih sredstava, depozita, jamčevnih pologa, sa svojim obvezama koje proizlaze iz dodijeljenih im vrijednosnih papira, dionica i udjela u glavnici, po- zadataka, ali i odgovornos . Predsjednik i članovi povjerenstva za popis odgovorni su za: traživanja) i • obveza • točnost stanja utvrđenog popisom Popis uključuje i tuđu imovinu eviden ranu u • pravilno sastavljanje popisnih lista izvanbilančnoj evidenciji (npr. sredstva u financij- • pravodobno obavljanje popisa skom najmu-leasingu, fiducijarna i hipotekarna vla- • vjerodostojnost i točnost izvještaja o obavljenom popisu. sništva isl.) kao i potencijalne obveze koje se također prate u izvanbilančnoj evidenciji (npr. dana jamstva, instrumente osiguranja i sl.). Radi se naime o elemenma koji mogu ima značajan utjecaj na poslovanje u budućnos .

U nastavku daje se primjer Odluke o popisu proračunskog subjekta koja je za potrebe popisa osnovao više od jednog povjerenstva. Primjer je u potpunos primjenjiv i na neprofitne organizacija uz prilagodbe Računovodstvenim propisima naložena je obveza pravnih izvora. zakonskog predstavnika da osniva povjerenstvo/a za popis, određuje datum popisa, rokove obavljanja Ako želite prima naše obavijes , popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popi-

pošaljite mail na:

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Pri izboru predsjednika i članova povjerenstva treba Uredbom o Registru državne imovine. • Anali čke evidencije i pomoćne knjige o ostalim ima na umu i njihovu stručnost kao jamstvo kvanta vne i kvalita vne vjerodostojnos informacija o oblicima imovine moraju sadržava podatke postvarnom stanju imovine i obveza. trebne za učinkovito upravljanje.

Oblik anali čke kar ce s podacima i informacijama propisanim Uredbom o Registru državne imovine utvrđuje Državni ured za upravljanje državnom imovinom .

centar@ m4pin.hr

UDK 657.2

Klasa: Ur. broj: Varaždin, 3. prosinca 2014. godine Na osnovi odredbe članka 16. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10, 31/11) i članka xx. Statuta XXX ravnatelj YYY, donosi ODLUKU o popisu imovine, obveza i potraživanja I. Poradi utvrđivanja stvarnog stanja imovine i obveza i vjerodostojnos knjigovodstvenih evidencija, na dan 31. prosinca 2014. godine, nalaže se provođenje popisa: 1. Nefinancijske imovine - neproizvedene dugotrajne imovine - proizvedene dugotrajne imovine - plemeni h metala i ostalih pohranjenih vrijednos - sitnog inventara - nefinancijske imovine u pripremi - proizvedene kratkotrajne imovine 2. Financijske imovine - novca na računima i u blagajni - depozita i jamčevnih pologa - danih zajmova - vrijednosnih papira - dionica i udjela u glavnici - potraživanja 3. Obveza.

III. U svako povjerenstvo imenuju se predsjednik i dva člana, te rezervni član. Ako predsjednik ili član povjerenstva nije u mogućnos sudjelova u radu povjerenstva, rezervni član mijenja člana povjerenstva, a prvi član mijenja predsjednika. Član povjerenstva može bi svaki zaposlenik koji ne rukuje ni je odgovoran za sredstva koja se popisuju. IV. Organizaciju sveukupnog popisa provodi Središnje povjerenstvo , a organizaciju popisa pojedinih oblika imovine i obveza predsjednik za to imenovanog povjerenstva. V. Povjerenstva će do 15. siječnja 2015. dostavi izvještaje o obavljenom popisu Središnjem povjerenstvu. U svojim izvještajima povjerenstva su dužna konsta ra naturalne razlike, po mogućnos obavi procjenu viškova i manjkova poštujući načela procjene utvrđene Uputom Ministarstva financija o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (KLASA: 400-06/12-01/127, Ur. broj: 51305-02/13-7 od 29.10.2013.). Uz navedeno povjerenstva će naves uzroke nastalih razlika te po potrebi predloži otpis, odnosno rashodovanje imovine. VI. Središnje povjerenstvo će objedini izvještaje povjerenstava i izradi skupni izvještaj o obavljenom popisu, preispita utvrđene viškove i manjkove, te prijedloge za otpis, odnosno rashodovanje i dostavi ga do 20. siječnja 2015. Ravnatelju. Dostavi : - članovima Povjerenstava

2. Pripremne radnje Prije samog provođenja fizičkog popisa potrebno je da povjerenstvo za popis i odjeli u kojima se obavlja popis obave pripremne radnje. Temelji m pripremnim radnjama olakšava se sama provedba te osigurava izvršenje popisa u predviđenim rokovima. Pripremne radnje popisnog povjerenstva čine:

• osiguranja dostupnos imovine popisu • omogućavanja dostupnos dokumentacije o imovini i obvezama koje su predmet popisa

Središnje povjerenstvo, ako je osnovano, pismenim putem obavještava predsjednike i članove povjerenstva o obvezi i rokovima pripremnih radnji. Pripremne radnje obvezni su obavi i odjeli u kojima se obavlja popis, a one se sastoje od:

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

• plan rada u kojemu su popisani svi poslovi popisa • utvrđivanje rokova obavljanja pojedinih poslova popisa i • pribavljanje popisnih lista.

II. Za obavljanje popisa osnivaju se sljedeća povjerenstva: 1. Središnje povjerenstvo u sastavu: predsjednica član član rezervni član 2. Povjerenstvo za popis nefinancijske imovine u sastavu: predsjednik član član rezervni član 3. Povjerenstvo za popis financijske imovine u sastavu: predsjednica član član rezervni član 4. Povjerenstvo za popis obveza u sastavu: predsjednica član član rezervni član

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

• provjera postojanja inventarnih brojeva na imovini • kod potraživanja i obveze potrebno je provjeri je li za svako potraživanje odnosno obvezu, za koju postoji pravni temelj, ispostavljen dokument te jesu li svi poslovni događaji iz dokumenata proknjiženi • usklađivanja podataka eviden ranih u pomoćnim knjigama i evidencijama sa stanjem u glavnoj knjizi. Sve osobe odgovorne za popis trebaju bi upoznate sa svrhom popisa, njihovim zadacima, odgovornošću i drugim pitanjima važnim za početak popisa.

3. Provedba popisa Prvi zadatak povjerenstva za popis pri provedbi samog popisa sastoji se od utvrđivanja, mjerenja i prebrojavanja predmeta popisa. Podaci dobiveni popisom unose se pojedinačno u naturalnim i novčanim izrazima u popisne liste. Popisne liste se za m potpisuju od strane predsjednika te svih članova povjerenstva čime se potvrđuje njihova vjerodostojnost. Nakon unošenja stvarnog i knjigovodstvenog stanja u popisne liste utvrđuju se količinske razlike između stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja. Ustanovljene razlike se vrijednosno obračunavaju. Povjerenstvo za popis utvrđuje uzroke h razlika i daje prijedlog njihove likvidaciju. Kod popisivanja imovine i obveza potrebno je utvrdi redoslijed obavljanja popisa materijalne i nematerijalne imovine, potraživanja i obveza te uoči razlike.

• mišljenje o sumnjivim i spornim potraživanjima kao i nenapla vim te zastarjelim potraživanjima • mišljenje o načinu likvidacije trajno neupotrebljive dugotrajne nefinancijske imovine i obustavljenih inves cija • primjedbe i izjave zaposlenika koji rukuju materijalnim i novčanim vrijednos ma o ustanovljenim razlikama i eventualne druge primjedbe • objašnjenje viškova odnosno manjkova koji su nastali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene pojedinih vrsta odnosno dimenzija istovrsnog materijala, sitnog inventara i dr. • prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka.

Nematerijalna imovina, potraživanja i obveze popi5. Usklađivanje knjigovodstvenog sa suju se temeljem njihovih iskaza u knjgovodstvenim stvarnim stanjem evidencijama. Popis zapravo predstavlja provjeru njihove pravne i knjigovodstvene utemeljenos . Nakon razmatranja izvještaja o obavljenom popisu Sve promjene nastale od dana popisa do datuma pod zakonski predstavnik odlučuje o:

1. načinu likvidacije utvrđenih manjkova 2. načinu knjiženja utvrđenih viškova 3. visini otpisa nenapla vih i zastarjelih potraživanja i obveza 4. rashodovanju proizvedene dugotrajne imovine i sitnog inventara 5. mjerama pro v osoba odgovornih za manjko4. Izvještaj o obavljenom popisu ve, oštećenja, neusklađenos knjigovodstvenog i Svako povjerenstvo obvezno je nakon obavljenog postvarnog stanja, zastaru i nenapla vost potraživapisa sastavi izvještaj o rezulta ma obavljenog popinja i slično. sa i uz njega priloži popisne liste. Središnje povjerenstvo (ako je osnovano), uz izvještaje povjerensta- Temeljem odluka zakonskog predstavnika potrebno va, sastavlja izvještaj o općim opažanjima pri popisu. je uskladi stanja imovine, obveza i izvora iskazanih u knjigovodstvu s njihovim stvarnim stanjima ustaIzvještaj povjerenstva o obavljenom popisu treba novljenim u izvještaju o popisu. Utvrđene popisne sadržava : (inventurne) razlike - viškove i manjkove eviden ra se • mišljenja o utvrđenom manjku odnosno višku u knjigovodstvenim evidencijama temeljem naloga za • prijedlog načina knjiženja utvrđenog manjka od- knjiženje koje u tu svrhu sastavlja voditelj računovodnosno viška stva, a daje zakonski predstavnik.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

kojim se provodi popis (31. prosinac 2014.) moraju se pridoda ili oduze od popisom utvrđenog stvarnog stanja u popisnim listama, ovisno o poslovnim događajima i transakcijama, tako da se dobije stvarno stanje na datum 31. prosinca 2014.

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

U nastavku daje se primjer Odluke o otpisu potraživanja i obveza proračunskog korisnika XXX, a koji je u potpunos primjenjiv i za neprofitne organizacije uz prilagodbu pravnog izvora: Na osnovi članka 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (“Narodne novine” broj 114/10,31/11), članka xx. Statuta proračunskog korisnika XXX Upravno vijeće XXX na sjednici održanoj 28. siječnja 20xx., donijelo je ovu ODLUKU o otpisu potraživanja i obveza na dan 31. prosinca 2014. godine I. Ovom Odlukom Upravno vijeće proračunskog korisnika XXX na osnovi prijedloga Središnjeg povjerenstva za popis imovine, obveza i potraživanja sa stanjem na dan 31. prosinca 2014. godine, otpisuje: 1. potraživanja u ukupnom iznosu od ...... kn s osnova: a) kn b) kn c) kn 2. obveze proračunskog korisnika XXX u ukupnom iznosu od ...... kn s osnova: a) kn b) kn Tablice s pojedinačno navedenim prijedlozima za otpis potraživanja i obveza po pravnim i fizičkim osobama sastavni su dio ove Odluke. II . Zadužuju se nadležne službe proračunskog korisnika XXX da izvrše otpis potraživanja i obveza iz točke I. ove Odluke u poslovnim knjigama proračunskog korisnika XXX. III. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Radit će se vrlo prak čno po pitanjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika. Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu financijskog upravljanja. Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos ma i primjenu Naputka u praksi. Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!

Prema računovodstvenim propisima zakonski predstavnik obvezan je na temelju izvještaja o popisu i priloženih popisnih lista odluči između ostaloga i o rashodovanju sredstva, opreme i sitnog inventara. Pritom valja vodi računa o mogućim statutarnim ograničenjima zakonskog predstavnika u pogledu pojedinačne vrijednos o kojoj on može samostalno odlučiva . Imovina koja više nije za upotrebu rashoduje se na temelju odluke o rashodovanju. Odlukom o ras-

Zagreb, siječanj

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Predsjednik Upravnog vijeća

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana)

Klasa: Ur. broj: Zagreb, 28. siječnja 2015.

hodovanju utvrđuje se imovina koja je za rashodovanje uz navođenje njezine nabavne i sadašnje vrijednos te ispravka vrijednos . Is m se aktom može utvrdi kako će se dalje postupa s rashodovanom imovinom, iako se u praksi to često propisuje posebnim Odlukama. Rashodovanu imovinu moguće je uniš ili otuđi . Kad govorimo o otuđenju mislimo prvenstveno na prodaju ili doniranje. Bitno je naglasi da se isknjiženje imovine iz knjigovodstvene evidencije ne provodi na temelju odluke o rashodovanju, već izvornih dokumenata o primopredaji pri prodaji ili donaciji (ako se rashodovana imovina prodala ili donirala), odnosno komisijskog zapisnika o uništenju rashodovane imovine (ako se rashodovana imovina dala uniš ) ili odgovarajućeh dokumenta o preuzimanju imovine od strane specijaliziranih subjekata za skrb o otpadu.

www. m4pin.hr. 23

RAČUNOVODSTVO

UDK 336.2

Izmjene u objavi podataka i načinu vođenja RKP Ivana Vargašević Čonka * Članak daje osvrt na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 142/14, dalje u tekstu: Izmjene i dopune Pravilnika), kojega je ministar financija donio 21. studenoga 2014. godine. Izmjene i dopune Pravilnika na drukčiji način uređuju objavu podataka iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika te brisanje korisnika iz Registra, a stupit će na snagu osam dana od dana objave u Narodnim novinama.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

1. Uvod

Ministar financija donio je prve Izmjene i dopune navedenoga Pravilnika 21. studenoga 2014. godine. ČlaMinistarstva, zavodi, sudovi i druga državna jela, nak u nastavku daje pregled novos u načinu objave agencije, bolnice, centri za socijalnu skrb, škole, dječji podataka iz Registra, te u postupku brisanja iz Regivr ći, muzeji, knjižnice i druge ustanove proračunski stra koje donose Izmjene i dopune Pravilnika. su korisnici državnog proračuna odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 2. Objava podataka iz Registra Sukladno kriterijima iz Pravilnika o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog pro- Odredbama članka 6. Pravilnika je propisano da Miniračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika starstvo financija objavljuje podatke iz Registra u Naproračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) rodnim novinama svake godine, najkasnije do kraja samouprave, te o načinu vođenja Registra proračun- svibnja tekuće godine kako bi poslužili kao temelj za skih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09; izradu proračuna za sljedeću proračunsku godinu. dalje u tekstu: Pravilnik), status proračunskog korisni- Podaci se objavljuju u če ri Tablice: ka utvrđuje Ministarstvo financija dodjelom broja iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika • Tablica 1. Popis proračunskih korisnika JLP(R)S (RKP broj), a temeljem prijave i uz odobrenje nadlež- • Tablica 2. Popis proračunskih korisnika državnog proračuna nog jela na razini razdjela organizacijske klasifikacije • Tablica 3. Popis izvanproračunskih korisnika JLP(R)S državnog proračuna, odnosno uz odobrenje nadležne i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • Tablica 4. Popis izvanproračunskih korisnika držav(dalje u tekstu: JLP(R)S). nog proračuna. Pravilnikom je propisano da je Registar popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog pro- Za svakog proračunskog i izvanproračunskog korisniračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika ka u tablici se objavljuju RKP broj, naziv, adresa koproračuna JLP(R)S-a, te da ga ustrojava i vodi Mini- risnika, ma čni broj koji dodjeljuje Državni zavod za starstvo financija za potrebe utvrđivanja obuhvata sta s ku i OIB. Podaci iz Registra koji se ne objavljuproračunskih i izvanproračunskih korisnika općeg ju u Narodnim novinama (šifra djelatnos , račun za proračuna1. Ministarstvo financija je vođenje Regi- redovno poslovanje, sta s čka oznaka grada/općine stra povjerilo Financijskoj agenciji (dalje u tekstu: i županije, osoba za kontakt, telefon, faks, e-mail, web-stranica, razina nadležnos , podaci o osnivačiFINA). ma/vlasnicima i izvorima financiranja, podaci o osobi ovlaštenoj za zastupanje) javni su i dostupni u Mini* Ivana Vargašević Čonka, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb. starstvu financija. Sukladno članku 3. Zakona o proračunu, opći proračun jest središnji proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Među m, u razdoblju od objave popisa proračunskih i izvanproračunskih korisnika kao jednog od prvih koraka proračunskog procesa, do roka za usvajanje

UDK 336.2

proračuna za sljedeću godinu odnosno 31. prosinca tekuće godine, u Registru dolazi do izmjena podataka uslijed osnivanja novih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, spajanja i drugih statusnih promjena te gašenja postojećih korisnika, a na temelju odluka nadležnih jela. Promjene nastale jekom godine mogu se očitova već u proračunu za tu godinu, ako se pristupi njegovom rebalansu, ili proračunu za sljedeću godinu. Ažurirane podatke iz Registra Ministarstvo financija objavljuje na svojim internetskim stranicama. Kao što je u svom Izvještaju o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna za 2013. godinu uočio Državni ured za reviziju, stvarni podaci o proračunskim i izvanproračunskim korisnicima za sljedeću godinu su oni objavljeni na internetskim stranicama Ministarstva financija, a ne podaci iz Registra objavljeni u Narodnim novinama. Među m, objava ažuriranih podataka na internetskim stranicama nije bila propisana zakonskim ili podzakonskim ak ma, pa je stoga Državni ured za reviziju predložio preispita odredbe Pravilnika.

čunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Registra. Ažurirani popis objavljuje se na svojim internetskim stranicama mjesečno. I nadalje će se objavljiva is podaci o korisnicima, kao i do sada (RKP broj, naziv, adresa korisnika, MB i OIB). Prema Izmjenama i dopunama Pravilnika, popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji se objavljuje u Narodnim novinama u tekućoj godini više se ne povezuje izravno s izradom proračuna za sljedeću godinu. On predstavlja popis jela i ustanova koji u trenutku objave imaju status proračunskog i izvanproračunskog korisnika. Promjene statusa značajnog broja proračunskih i izvanproračunskih korisnika u kraćem razdoblju nisu učestale (uglavnom do njih dolazi nakon parlamentarnih izbora), a u prosjeku se zabilježi jedna do dvije promjene statusa pojedinih korisnika u Registru mjesečno. Stoga se mjesečna objava ažuriranoga popisa čini prikladnom. Na taj način popis ažuriran u siječnju morao bi sadržava stvarne podatke o proračunskim i izvanproračunskim korisnicima koji su uključeni u usvojeni proračun za tu godinu.

Na snazi i nadalje ostaje odredba prema kojoj se proračunski i izvanproračunski korisnik državnog proračuna i proračunski i izvanproračunski korisnik proračuna JLP(R)S čiji podaci nisu navedeni i objavljeni sukladno odredbama Pravilnika smatraju brisanima iz Registra.

Planiranje osnivanja novih jela i ustanova te gašenja i statusnih promjena postojećih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, kakvo je potrebno da bi se najkasnije u svibnju dao točan popis korisnika za izradu proračuna za sljedeću godinu, do sada se nije pokazalo preciznim. Stoga je Izmjenama i dopunama 3. Brisanje korisnika iz Registra Pravilnika predviđeno da Ministarstvo financija jed- Status proračunskog korisnika utvrđuje Ministarstvo nom godišnje, najkasnije do kraja svibnja, u Narodnim financija dodjelom RKP broja, a temeljem zahtjeva za novinama objavljuje popis proračunskih i izvanprora- upis u Registar koji se podnosi na obrascu Registar

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Razinu nadležnos proračunskom korisniku utvrđuje nadležna JLP(R)S, odnosno nadležno ministarstvo zajedno s Ministarstvom financija utvrđivanjem razine organizacijske klasifikacije proračuna. Iako je Registar i do sada sadržavao podatke o razini nadležnos , njihova objava nije bila propisana. Novost u Izmjenama i dopunama Pravilnika je odredba prema kojoj su proračunski korisnici državnog proračuna u popisu koji se objavljuje razvrstani prema nadležnim razdjelima organizacijske klasifikacije državnog proračuna, a proračunski korisnici proračuna JLP(R)S-a prema nadležnim JLP(R)S-ima.

Izmjene i dopune Pravilnika donose novo uređenje objave podataka iz Registra (novi čl. 10.a). Registar je popis jela i ustanova koji, dok su upisani u Registar, imaju status proračunskog ili izvanproračunskog korisnika. Iz tog statusa proizlaze i određene obaveze: proračunski korisnici vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s odredbama Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12), Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14) i drugim propisima, a financijska izvješća podnose u skladu s odredbama Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11). Izvanproračunski korisnici nisu obvezni vodi proračunsko računovodstvo, ali su ga dužni primjenjiva glede financijskog izvještavanja.

RAČUNOVODSTVO

RAÄ&#x152;UNOVODSTVO

UDK 336.2

proraÄ?unskih i izvanproraÄ?unskih korisnika (Obrazac: RKP) i uz odobrenje nadleĹžnog jela na razini razdjela organizacijske klasifikacije drĹžavnog proraÄ?una, odnosno uz odobrenje nadleĹžne JLP(R)S. Isto tako, proraÄ?unski i izvanproraÄ?unski korisnici duĹžni su prijavi promjene u podacima koji su upisani u Registar popunjavajuÄ&#x2021;i obrazac Promjene u Registru proraÄ?unskih i izvanproraÄ?unskih korisnika (Obrazac PRKP), koji takoÄ&#x2018;er trebaju odobri nadleĹžni razdjel odnosno JLP(R)S. Oba su obrasca sastavni dijelovi Pravilnika, a dostavljaju se FINA-i (na adresu: Financijska agencija â&#x20AC;&#x201C; FINA, Centar za podrĹĄku sustavu drĹžavne riznice, Vrtni put 3, 10000 Zagreb). FINA-a za upis novih i brisanje postojeÄ&#x2021;ih korisnika traĹži odobrenje Ministarstva financija, dok ga o promjenama ostalih podataka samo obavjeĹĄtava.

stra temeljem novoga Obrazac B-RKP. ProraÄ?unski i izvanproraÄ?unski korisnici ispunjeni Obrazac B-RKP dostavljaju nadleĹžnom ministarstvu ili drugom drĹžavnom jelu na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno JLP(R)S radi davanja suglasnos za brisanje iz Registra. Sva polja u Obrascu B-RKP u koja je potrebno unije podatke obvezno ispunjava korisnik, te ih potvrÄ&#x2018;uje potpisom osobe ovlaĹĄtene za zastupanje i peÄ?atom. U Obrazac se unose naziv korisnika i RKP broj dodijeljen prilikom upisa u Registar, te kratko, ali jasno i sveobuhvatno obrazloĹženje razloga zbog kojega Ä&#x2021;e proraÄ?unski i izvanproraÄ?unski korisnik izgubi taj status i bi brisan iz Registra (izmeÄ&#x2018;u ostaloga pravna osnova, pojaĹĄnjenje preuzima li neki drugi korisnik poslove ovoga koji se briĹĄe i sl.).

Ministarstvo ili drugo drĹžavno jelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije, odnosno JLP(R)S potpisom i peÄ?atom na Obrascu B-RKP daje suglasnost za brisanje proraÄ?unskog odnosno izvanproraÄ?unskog korisnika iz Registra i duĹžni su ga, odmah nakon potpisivanja, vrakorisniku. Korisnik Obrazac B-RKP predaje FINA-i zajedno s financijskim izvjeĹĄÄ&#x2021;ima koji se predaju kod statusnih promjena sukladno Pravilniku o financijskom izvjeĹĄtavanju u proraÄ?unskom raÄ?unovodstvu. To znaÄ?i da je brisanje iz Registra jedna od posljednjih procedura koju je potrebno obavi kod prestanka rada jela i/ili ustanove, odnosno kod izlaska proraÄ?unskog i izvanproraÄ?unskog korisnika iz sustava proraÄ?una. Sukladno Izmjenama i dopunama Pravilnika, prora- Brisanjem iz Registra prestaje status proraÄ?unskog Ä?unski i izvanproraÄ?unski korisnik briĹĄe se iz Regi- odnosno izvanproraÄ?unskog korisnika.

Izmjenama i dopunama Pravilnika dodane su odredbe koje ureÄ&#x2018;uju postupak brisanja korisnika iz Registra i novi obrazac Brisanje iz Registra proraÄ?unskih i izvanproraÄ?unskih korisnika (Obrazac B-RKP). Iz Registra se moraju brisa proraÄ?unski i izvanproraÄ?unski korisnici ( jela i ustanove), koji prestaju s radom ili iz drugog razloga izlaze iz sustava proraÄ?una. Kako do sada obrazac za ovakvu vrstu promjene nije bio propisan, korisnik bi FINA-i dostavio dopis kojime traĹži brisanje uz obrazloĹženje pravne i druge osnove ili Obrazac PRKP u kojemu bi u stupac novi podatak, pored naziva korisnika, bilo navedeno da je is prestao postoja .

S obzirom na dinamiÄ?nost poslovanja veÄ&#x2021;ine naĹĄih korisnika kod kojih uÄ?enje i usvajanje novosti nikada ne prestaje,

Â&#x201E;

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Â&#x201E;

Vam ovu jesen i zimu donosi radionice napredne obuke

Prosinac 2014.

SijeÄ?anj 2015.

VeljaÄ?a 2015.

IzvjeĹĄtajni sustav proraÄ?unskog raÄ?unovodstva

Kraj godine i priprema financijskih izvjeĹĄtaja u sustavu proraÄ?una

Sastavljanje i predaja Izjave o fiskalnoj odgovornosti

$JMK SBEJPOJDF OBQSFEOF PCVLF KF FEVDJSBUJ LPSJTOJLF P J[WKFĂ?UBKOPN TVTUBWV V TLMPQV QSPSBÇ?VOTLPH SBÇ?VOPWPETUWB QPLB[BUJ QSJQSFNV J BOBMJ[V OPWJI J[WKFĂ?Ç&#x17D;B T QSJNKFSJNB QSJNKFOF QSJQSFNB J BOBMJ[B TUBSJI J[WKFĂ?Ç&#x17D;B PCKBTOJUJ QSPDFT VTLMBĂŞFOKB V TLMPQV QSPSBÇ?VOTLPH SBÇ?VOPWPETUWB UF QPLB[BUJ J[WKFĂ?Ç&#x17D;B OBKQSJLMBEOJKB [B VTLMBĂŞFOKB J OBÇ?JOJ QVĂ?UBOKB %BUVNJ PESĂ¤BWBOKB SBEJPOJDB TV 15. i 16.12.2014. HPEJOF V -$ FEVLBUJWOPN DFOUSV V ;BHSFCV

$JMK SBEJPOJDF OBQSFEOF PCVLF KF FEVDJSBUJ QPMB[OJLF P PTOPWOJN QPTUVQDJNB LPOUSPMF LOKJĂ¤FOKB OB LSBKV HPEJOF LBLP QSBWJMOP QSPWFTUJ LOKJĂ¤FOKB [BLMKVÇ?LB HPEJOF J QSJQSFNJUJ ĂśOBODJKTLF J[WKFĂ?UBKF 1PLB[BUJ QPMB[OJDJNB QSPDFT QSJQSFNF LPOTPMJEJSBOJI ĂśOBODJKTLJI J[WKFĂ?UBKB UF LSP[ QSBLUJÇ?BO SBE J QSJNKFSF VLB[BUJ OB TQFDJĂśÇ?OPTUJ QPKFEJOJI PCSB[BDB %BUVNJ PESĂ¤BWBOKB SBEJPOJDB TV 26. i 27.01.2015. HPEJOF V -$ FEVLBUJWOPN DFOUSV V ;BHSFCV

$JMK SBEJPOJDF KF QPNPÇ&#x17D; LPSJTOJDJNB V QSJQSFNJ EPLVNFOBUB QPUSFCOJI [B QPUQJTJWBOKF *[KBWF P ĂśTLBMOPK PEHPWPSOPTUJ 3BEJPOJDB KF OBNJKFOKFOB PTPCBNB LPKF TV [BEVĂ¤FOF [B UFTUJSBOKF QPTMPWBOKB SBEJ QSJLVQMKBOKB EPLVNFOBUB [B QPUQJTJWBOKF *[KBWF P ĂśTLBMOPK PEHPWPSOPTUJ %BUVNJ PESĂ¤BWBOKB SBEJPOJDB OBNJKFOKFOJI QSPSBÇ?VOTLJN LPSJTOJDJNB ESĂ¤BWOPH J MPLBMOPH QSPSBÇ?VOB PESĂ¤BU Ç&#x17D;F TF 17., 18. i 19.02.2015. HPEJOF V )PUFMV 1BOPSBNB ;BHSFC

ViĹĄe informacija o radioniciama, sadrĹžaju i naÄ?inu prijave moĹžete pronaÄ&#x2021;i na www.spi.hr.

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Postupci i knjiženje u svezi s godišnjim obračunom poreza na dohodak pri ispla zadnje plaće u 2014. godini Mladenka Karačić * Autorica u tekstu obrađuje vrlo aktualnu temu postupanja s razlikama od utvrđenog iznosa godišnje obveze poreza na dohodak s fokusom na knjigovodstvene evidencije. Autorica se posebice osvrće na specifičnos kod korisnika koji posluju u sustavu državne riznice, ali daje i knjigovodstvena rješenja za ostale obveznike u sustavu proračuna.

1. Obveza konačnog obračuna

2. Isplata iz sredstava državnog proračuna i zahtjevi za povrat Temeljem članka 38. Zakona o porezu na dohodak

(NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13, 125/13), prilikom zadnje isplate plaće-dohotka od nesamostalnog rada u godini, poslodavac je obvezan sastavi godišnji obračun poreza na dohodak u slučajevima kada je porezno opterećenje jekom godine bilo različito pa radnik, na temelju godišnjeg obračuna poreza, zbog ravnomjernog godišnjeg oporezivanja, odnosno izravnanja porezne osnovice, ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza. Obveza se odnosi na radnike: • koji su bili u radnom odnosu kod poslodavca, odnosno ostvarivali primitke u cijelom poreznom razdoblju • nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između općina i gradova, koji su propisali plaćanje prireza na porez.

Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

Ranijih godina neki proračunski korisnici državnog proračuna nisu slijedili upute Ministarstva financija, te su iznos više uplaćenog poreza na dohodak i prireza pla li iz državnog proračuna tereteći osnovni račun 31111 Bruto plaće. Samo u tom slučaju trebalo je traži povrat na račun državnog proračuna HR1210010051863000160 s modelom 64 i pozivom na broj 7196-RKP-2014.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Prilikom unosa u sustav državne riznice zahtjeva za plaćanje za plaću koja se isplaćuje u prosincu za mjesec studeni proračunski korisnici državnog proračuna terete račun 124110000 Potraživanja za više plaćeni porez i prirez na dohodak. Nakon toga za sve iznose više uplaćenog poreza i prireza treba nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnije zahtjev za povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza na račun državnog proračuna HR1210010051863000160, s modelom 33 i pozivom na broj 124119-razdjel/glava s kontrolnim brojem-RKP.

Razlike od utvrđenog iznosa godišnje porezne obveze poslodavac može izravna prilikom zadnje isplate poreza na dohodak od nesamostalnog rada u godini, umanjenjem tekuće porezne obveze radnika, koji je jekom godine prepla o porez na dohodak. Ako je tekuća porezna obveza radnika manja od preplaćenog iznosa poreza na dohodak i prireza, razlika se može izravna umanjenjem tekuće porezne obveze ostalih radnika s područja iste općine ili grada, a ako ni to nije dovoljno, nakon isplate preplaćenog iznosa iz svojih sredstava, poslodavac podnosi zahtjev za povrat ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu.

Ministarstvo financija svake godine šalje proračunskim korisnicima državnog proračuna, čije se plaće isplaćuju iz državne riznice uputu o postupanju s iznosom više uplaćenog poreza na dohodak i prireza koji nije moguće vra radniku iz obračunanog poreza na dohodak i prireza svih radnika s područja jedne općine. Dopisom Klasa: 400-06/14-01/294, Urbroj: 513-05-02/14-1, od 26. studenog 2014., dana je uputa za postupanje kod isplata u prosincu 2014.

RAČUNOVODSTVO

3. Knjiženje kod korisnika državnog proračuna

UDK 657.2

Veći broj proračunskih korisnika državnog proračuna u Glavnoj knjizi državne riznice još uvijek ima otvorena potraživanja za konačni obračun poreza na dohodak iz ranijih godina. Ministarstvo financija je dopisom od h korisnika zatražilo obrazloženje zašto navedena potraživanja nisu naplaćena, odnosno dokaz da je uplata na račun državnog proračuna izvršena na način različit od onog navedenog u upu . Ovo treba poveza i s odgovorom na pitanje 20. iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos , gdje se provjeravaju poduzete radnje za naplatu dospjelih nenaplaćenih potraživanja (preslike odnosno reference odgovarajućih dopisa, opomena).

Proračunski korisnici državnog proračuna, čije se plaće isplaćuju s jedinstvenog računa državnog proračuna u svom knjigovodstvu eviden raju iznos više plaćenog poreza na dohodak i prireza u obračunu plaće zaduženjem računa 12411 Potraživanja za više plaćeni porez i prirez na dohodak uz odobrenje računa iz odjeljka 2311 Obveze za plaće – neto, dok isplatu iz riznice eviden raju zaduženjem računa iz odjeljka 2311 Obveze za plaće – neto i odobrenjem računa 23954 Ostale nespomenute obveze. Eviden rano potraživanje za više plaćeni porez i prirez na dohodak, te obvezu za uplatu u proračun zatvaraju tek po Pojedini proračunski korisnici državnog proračuna nisu tražili povrat od Porezne uprave smatrajući da upla povrata u državni proračun. je dovoljno da radnik dobije svoja sredstva, dok su drugi tražili povrat s pozivom na broj 7196-RKP-P3, pa Račun Opis je uplata eviden rana na računu prihoda 652690300. Duguje Potražuje Ranijih godina za evidenciju više plaćenog poreza na 1. Obračun 12411 2311 dohodak i prireza u SAP sustavu državne riznice ko2. Isplata plaće iz državnog proračuna 2311 23954 rišten je račun 129110003 Potraživanje za konačni 3. Povrat na račun državnog proračuna 23954 12411 obračun poreza na dohodak na kojem još uvijek ima otvorenih potraživanja. Proračunski korisnici državnog proračuna kojima je Porezna uprava izvršila povrat na jedinstveni račun Ako proračunski korisnik u evidenciji Porezne upradržavnog proračuna stanje na računu 124110000 (za ve ima nepodmirenih obveza, temeljem dostavljenog 2013. i 2014.) mogu vidje u izvješću iz SAP sustava zahtjeva za povrat više uplaćenog poreza na dohodak državne riznice FBL3N Stavke konta glavne knjige. i prireza Porezna uprava zatvara te obveze. U tom sluNavedeno izvješće je knjigovodstveni dokument te- čaju korisnik je obvezan Ministarstvu financija dostameljem kojeg se u glavnoj knjizi korisnika može za- vi nalog za preknjiženje, kojim će tere odgovaratvori potraživanje od Porezne uprave i obveza za jući rashod prema vrs zatvorene obveze, a odobri uplatu u državni proračun. Proračunskim korisnici- račun 124110000 Potraživanja za više plaćeni porez ma treće razine (sudovima, fakulte ma i ostalim ko- i prirez na dohodak. Nalog za preknjiženje potrebno risnicima), koji nemaju pristup SAP sustavu državne je posla i u slučaju neslaganja iznosa koji je isplaćen riznice navedeno izvješće trebaju dostavi nadležna iz državne riznice terećenjem računa 124110000 s iznosom za koji se traži povrat od Porezne uprave. ministarstva.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Primjer evidencije iz SAP sustava za proračunskog korisnika, čija su potraživanja zatvorena:

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Primjer evidencije iz SAP sustava za korisnika, čija potraživanja nisu zatvorena:

Potraživanja se u sustavu državne riznice zadužuju i odobravaju kumula vno po glavama organizacijske klasifikacije, a ne po korisnicima. Ako glavu čini više korisnika, nadležna ministarstva imaju podatke o iznosu više plaćenog poreza na dohodak i prireza po pojedinim korisnicima, te temeljem izvješća iz SAP sustava mogu utvrdi čija su potraživanja ostala otvorena. Stoga moraju upozori proračunske korisnike iz svoje nadležnos na potrebu usklađenja s Poreznom upravom i po potrebi uskladi evidencije u državnoj riznici.

Potraživanja za više plaćeni porez i prirez na dohodak uz odobrenje računa 11121 Novac na žiroračunu kod tuzemnih poslovnih banaka. Potraživanje zatvaraju nakon uplaćenog povrata na račun. Opis

Duguje

Račun Potražuje

1. Obračun

12411

2311

2. Isplata plaće s računa korisnika

2311

11121

3. Povrat na račun korisnika

11121

12411

Primjer evidencije iz SAP sustava za razinu glave organizacijske klasifikacije, na kojoj su eviden rana otvorena potraživanja:

4. Isplate s računa proračunskog korisnika ili računa JLP(R)S

www. m4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Proračunski korisnici koji su zaposlenicima ispla li razliku poreza na dohodak i prireza iz svojih sredstava, ovu isplatu eviden raju zaduženjem računa 12411

Pretplate na TIM4PIN MAGAZIN za 2015. u jeku

Proračunski korisnici koji ne posluju preko računa državne riznice, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su iznos više uplaćenog poreza na dohodak i prireza podmirili sa svog računa, u zahtjevu za povrat trebaju naves svoj račun. Lokalne riznice trebaju svojim korisnicima da upute za isplatu radnicima i povrat sredstava više uplaćenog poreza na dohodak i prireza, koji nije moguće vra radniku iz obračunatog poreza na dohodak i prireza svih radnika s područja jedne općine.

INTERNA REVIZIJA

UDK 657.21

Strateški i godišnji plan unutarnje revizije proračunskih korisnika Nikolina Bibić * Ljerka Crnković ** Planiranje kao osnova dugoročnog promišljanja je prva faza svake osmišljene ak vnos i preduvjet učinkovitog rada. Tako i rad unutarnje revizije mora bi planiran kako bi se mogao lakše kontrolira te kako bi se, najčešće ograničeni revizorski resursi (ljudski, vremenski i financijski), usmjerili na prioritetna područja poslovanja. Upravo potreba za usmjerenost u najznačajnija područja poslovanja naglašava važnost pristupa revidiranju utemeljenom na rizicima (engl. risk-based approach). Način na koji unutarnja revizija kod korisnika proračuna pristupa izradi planova unutarnje revizije je objašnjen u nastavku.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Budući da je unutarnja revizija jedan od segmenata sveukupnog poslovanja i poslove unutarnje revizije je potrebno odgovarajuće planira u kontekstu pla• niranja sveukupnog poslovanja. Bitno je naglasi da je ishodište procesa planiranja unutarnje revizije razmatranje ciljeva organizacije i rizika, koji mogu utjeca na njihovo ostvarenje. S obzirom na to da je rad • unutarnje revizije utemeljen na Međunarodnim standardima za stručnu provedbu unutarnje revizije, is na više mjesta upućuju na važnost procjene rizika u • ak vnos ma unutarnje revizije, a neke od njih navodimo u nastavku: • Opći standard 1220 – Dužna profesionalna pažnja – 1220.A3 – Interni revizor mora obra pažnju na značajne rizike koji bi mogli utjeca na ciljeve, poslovanje ili resurse. • Standard izvođenja 2010 – Planiranje – Glavni revizor mora utvrdi planove na temelju rizika kako bi se odredili priorite interne revizije koji su dosljedni ciljevima organizacije; 2010.A1 – Planovi angažmana interne revizije moraju se temelji na dokumen ranoj procjeni rizika koja se provodi barem jednom godišnje, a jekom tog postupka potrebno je uze u obzir mišljenje višeg rukovodstva i odbora. • • Standard izvođenja 2020 – Izvještavanje i odobravanje – Glavni revizor mora podatke o planovima rada unutarnje revizije i potrebnim resursima dostavi višem rukovodstvu i odboru na razmatranje

Planiranje unutarnje revizije provodi se na dvije razine: Nikolina Bibić. dipl. oec., Ministarstvo financija, Sektor za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole

Mr. sc. Ljerka Crnković, Ministarstvo financija, Sektor za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole

i odobravanje, uključujući i sve značajne promjene koje su se u međuvremenu dogodile. Glavni revizor mora također obavijes rukovodstvo o ograničenos raspoloživih resursa. Standard izvođenja 2030 – Upravljanje resursima – Glavni revizor mora osigura da su resursi unutarnje revizije odgovarajući i dostatni, te da su učinkovito raspoređeni za ostvarenje odobrenog plana. Standard izvođenja 2120 – Upravljanje rizicima – Interna revizija mora procijeni učinkovitost i doprinije unaprjeđenju procesa upravljanja rizicima. Standard izvođenja 2201 – Razmatranja prilikom planiranja – Prilikom planiranja angažmana unutarnji revizori moraju razmotri : • ciljeve ak vnos koja se pregledava i način na koji ak vnost kontrolira svoje izvršenje • značajne rizike za ak vnost, njene ciljeve, resurse i funkcioniranje te način na koji se potencijalni učinak rizika svodi na prihvatljivu razinu • adekvatnost i učinkovitost upravljanja ak vnos , upravljanja rizicima i kontrolnih procesa u ak vnos koja se revidira • mogućnost za značajna unapređenja upravljanja ak vnos , upravljanja rizicima i kontrola u ak vnos koja se revidira. Standard izvođenja 2210 – Ciljevi angažmana – 2210.A1 – Interni revizori trebaju proves preliminarnu procjenu rizika, koji su relevantni za ak vnos koja se pregledava, a ciljevi revizije trebaju odražava rezultate ove procjene.

a) na razini jedinice za unutarnju reviziju (višegodišnji i godišnji planovi) i b) na razini pojedinačnog revizijskog procesa.

UDK 657.21

Planiranje na razini jedinice za unutarnju reviziju podrazumijeva izradu strateških i godišnjih planova unutarnje revizije, dok planiranje na razini pojedinačnog revizijskog procesa podrazumijeva izradu plana i programa pojedinačne revizije. U nastavku će se više pažnje posve planiranju na razini jedinice za unutarnju reviziju, odnosno procesu izrade strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije.

2. Proces izrade strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije Temeljem gore navedenih Standarada, planiranje unutarnje revizije kod korisnika proračuna je uređeno i sljedećim regulatornim i provedbenim okvirom: • Zakonom o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06) • Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 96/13) • Priručnikom za unutarnje revizore (Ministarstvo financija, KLASA: 043-01/10-01/653, URBROJ: 513-10/10-1, prosinac 2010.). Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru u vezi s planiranjem rada unutarnje revizije definira:

Priručnik za unutarnje revizore, dodatak 5 – Metodologija strateškog planiranja opisuje metodološki pristup izrade planova unutarnje revizije kod korisnika proračuna. Navedeni dodatak je objavljen na internetskim stranicama Ministarstva financija1. Bitno je istaknu da strateški plan unutarnje revizije treba bi konzistentan s ciljevima sadržanima u strateškom planu poslovanja korisnika proračuna državne razine, odnosno u srednjoročnom (dugoročnom) planu razvoja korisnika proračuna lokalne razine. S obzirom na to da su, sukladno Zakonu o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12) ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifikacije u obvezi izradi strateške planove za trogodišnje razdoblje koji jasno definiraju misiju, viziju, strateške ciljeve, načine ispunjavanja ciljeva (akte planiranja), mjere procjene rezultata i sustav praćenja pos zanja rezultata, navedeno u znatnoj mjeri olakšava unutarnjim revizorima izradu strateških planova unutarnje revizije. Nužno je da unutarnji revizori budu dobro upozna sa strateškim planovima korisnika proračuna državne razine, srednjoročnim (dugoročnim) planovima razvoja korisnika proračuna lokalne razine, te s ostalim strateškim dokumen ma. Strateškim dokumen ma definiraju se pravci djelovanja, dok se proračunom definiraju programi, ak vnos i projek te osiguravaju sredstva potrebna za njihovu provedbu, što nameće potrebu detaljnog i sistemačnog poznavanja proračuna, odnosno financijskog plana. Bitno je naglasi da se procjena rizika provodi barem jednom godišnje, a sukladno tome strateški plan unutarnje revizije potrebno je ažurira najmanje jednom godišnje.

1 Vidi: h p://www.mfin.hr/adminmax/docs/5%20%20Metodologija%20strateskog%20planiranja.pdf.

Metodologija izrade strateškog i godišnjeg plana se odvija u 13 faza, koje ukratko opisujemo u nastavku.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna, između ostaloga, je propisano da jedinice za unutarnju reviziju na razini ministarstva/županije/grada obavljaju unutarnju reviziju i u korisnicima proraču-

na u nadležnos ministarstva/županije/grada, koji nemaju uspostavljenu unutarnju reviziju. Navedeno podrazumijeva da unutarnja revizija ministarstva/ županije/grada procesom planiranja mora obuhva i programe, ak vnos i procese koje se obavljaju kod korisnika proračuna, što je detaljnije objašnjeno u točki 3 članka.

• unutarnja revizija pruža podršku korisniku proračuna u ostvarivanju ciljeva izradom strateških i godišnjih planova unutarnje revizije temeljenih na objek vnoj procjeni rizika, te obavljanjem pojedinačnih unutarnjih revizija u skladu s usvojenim planovima • unutarnja revizija obavlja se prema: o strateškom planu za trogodišnje razdoblje o godišnjem planu o planu pojedinačne revizije • strateški i godišnji plan obavljanja unutarnje revizije, kao i njihove izmjene i dopune na temelju procjene rizika izrađuje voditelj jedinice za unutarnju reviziju, a donosi čelnik korisnika proračuna • strateški plan donosi se do konca tekuće godine za sljedeće trogodišnje razdoblje, a godišnji plan unutarnje revizije do konca tekuće godine za sljedeću godinu.

INTERNA REVIZIJA

UDK 657.21

1) Utvrđivanje misije i vizije

Umnoškom pondera svake karakteris ke i dodijeljeMisija i vizija ins tucije se preuzimaju iz strateš- nog boda dobiva se ocjena/razina značaja programa. kih dokumenata ins tucije (strateški plan, razvojne Razina značaja programa = A * bod + B * bod + strategije, planovi razvojnih programa, itd.), a ako u + C * bod + D * bod + E * bod + F * bod strateškim dokumen ma nisu utvrđene misija i vizi- Utvrđivanjem razine značaja svakog programa u ja unutarnji revizori trebaju koris ostale moguće ostvarenju ciljeva, revizor će se moći usmjeri na ona izvore (višegodišnje planove poslovanja korisnika područja, odnosno programe koji su od većeg značaja proračuna, uredbe o unutarnjem ustrojstvu i sl.), te za ostvarenje strateškog cilja. Među m, ako raspoobavi intervjue s čelnikom i najvišom razinom ruko- loživi resursi omogućavaju da se revizorske ak vnovodstva, kako bi dobili njihovo viđenje misije i vizije s usmjere na opseg širi od projekata i ak vnos / korisnika proračuna. procesa u najznačajnijim programima, rangiranost 2) Utvrđivanje strateških (općih i posebnih) ciljeva poslovanja

programa prema značajnos svakako će im pomoći u sagledavanju prioriteta.

Opći i posebni ciljevi se također preuzimaju iz strateških dokumenata ins tucije, pri čemu posebni ciljevi proizlaze iz općeg cilja i ukazuju na prioritete pri alokaciji resursa. Ako u strateškim dokumen ma nisu jasno utvrđeni opći i posebni ciljevi, također je potrebno održa sastanke na razini višeg rukovodstva, kako bi se utvrdilo na koje načine, poslovna područja unutar njihove odgovornos , doprinose ostvarenju misije.

5) i 6) Utvrđivanje projekata, ak vnos i procesa u najznačajnijim programima

3) Utvrđivanje programa Budući da je strateški plan nemoguće proves bez sredstava, neophodno je da su programi u proračunu povezani s ciljevima iz strateških planova Stoga se za utvrđivanje programa koris prvenstveno proračun u kojemu su utvrđeni programi i jasno vidljiva dodijeljena financijska sredstva za njihovu realizaciju. 4) Utvrđivanje razine značaja svakog programa Nakon što se utvrde programi, utvrđuje se značaj pojedinih programa kojima se ostvaruju strateški ciljevi, tako da se koris sljedeća skupina zajedničkih karakteris ka: A – doprinos ostvarenju misije i strateškog cilja

(ponder 5)

B – vrijednost programa

(ponder 4)

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

7) Utvrđivanje procesa u funkcionalnim ak vnos ma

Osim projekata i ak vnos /procesa koji su izravno povezani s ostvarenjem najznačajnijih programa te D – učinak na unutarnje sustave (ponder 2) ak vnos povezanih s upravljanjem programima EuE – složenost sustava (ponder 1) ropske unije, revizori trebaju analizira i funkcionalne ak vnos koje se obavljaju kod korisnika proračuna. F – ranjivost sustava (ponder 3) Kako bi utvrdili koji se procesi odvijaju u pojedinim svu doSvaki program se razmatra prema navedenim karak- funkcionalnim ak vnos ma treba koris stupnu dokumentaciju, npr.: uredbu o unutarnjem teris kama kojima su dodijeljeni ponderi (od 1 do 5), a revizori svakoj karakteris ci dodjeljuju bod u vrijed- ustrojstvu, pravilnik o unutarnjem redu, ostale interne akte, te obavi razgovore s relevantnim rukovodinos od 1 do 3 pri čemu: teljima. 1 – označava nižu razinu značaja Iako je funkcionalne ak vnos teže izravno poveza 2 – srednju razinu značaja sa strateškim planovima korisnika proračuna i vidje 3 – visoku razinu značaja. njihov izravan doprinos realizaciji ciljeva, one su, kao

C – učinak na vanjske interesne skupine

Nakon što se u prethodnoj fazi utvrde najznačajniji programi revizori se usmjeravaju prvenstveno na projekte i ak vnos /procese, koji su u funkciji ostvarenja ciljeva najznačajnijih programa. Za utvrđivanje projekata, ak vnos i procesa koriste se usvojeni proračunski planovi, koji imaju utvrđene programe te kao način ispunjenja ciljeva programa imaju definirane ak vnos i projekte. Među m, s obzirom na to da takav pregled nije svugdje realno za očekiva , osim proračuna kao osnove za utvrđivanje popisa projekta i ak vnos /procesa u najznačajnijim programima, uputno je obavi razgovore s imenovanom odgovornom osobom na razini pojedinog načina ostvarenja posebnog cilja ili s ostalim nadležnim osobama, ako ista nije imenovana. Također, ako korisnik proračuna sudjeluje u upravljanju programima Europske unije, uz procjenu rizika i rangiranje prioriteta za revidiranje, treba uze u obzir sve što je propisano regula vom i provedbenim dokumen ma u sustavu upravljanja programima Europske unije.

(ponder 4)

UDK 657.21

podrška, neophodne za ostvarenje strateških ciljeva. Obavljanje revizija funkcionalnih ak vnos može se posredno obuhva revizijom određenih projekata i procesa unutar programa, ali se može obavi i zasebna revizija procesa unutar funkcionalne ak vnos . S obzirom na to da su sve funkcionalne ak vnos značajne, revizori ne rade analizu značaja pojedinih funkcija. 8) Utvrđivanje glavnih rizika S obzirom na to da rizike definiramo kao događaje koji mogu ima nepovoljan utjecaj na poslovanje poduzeća i ostvarivanje njegovih ciljeva, te ih je moguće poveza primjerice s procesima, tehnologijama, ljudima, proizvodima, klasifikacija rizika u različite kategorije olakšava njihovo razumijevanje i analiziranje. Rizici se mogu klasificira kao strateški, financijski, opera vni, regulatorni, reputacijski, ljudski, rizici informa čkih tehnologija, poli čki i sl. Prilikom utvrđivanja glavnih rizika, usporedno s intervjuima koji su obavljeni u prethodnim fazama, potrebno je postavlja i upite kako bi se iden ficirali glavni rizici povezani s: • projek ma, ak vnos ma/procesima u najznačajnijim programima • ak vnos ma i procesima u vezi s upravljanjem programima Europske unije • procesima koji se odvijaju u funkcionalnim ak vnos ma,

INTERNA REVIZIJA

S navedenim postoje brojne metode koje se mogu koris za iden ficiranje rizika, primjerice: korištenje upitnika, održavanje zajedničkih radionica/brainstorming, prethodno iskustvo, razna izvješća, itd. Kada spominjemo da unutarnja revizija može koris podatke iz registra rizika ins tucije moramo napomenu da odgovornost za cjelokupni proces upravljanja rizicima snosi čelnik korisnika proračuna, a da unutarnja revizija može pomoći pri iden ficiranju i procjeni rizika, savjetova o postupanju s rizicima tj. reagiranju na rizike te koordinira ak vnos upravljanja rizicima. Isto tako unutarnja revizija obavlja reviziju procesa upravljanja rizicima, a o obvezi da procijeni učinkovitost i doprinosi unaprjeđenju procesa upravljanja rizicima govori i ranije spomenu Standard izvođenja 2120. Također se naglašava je da je potrebno uze u obzir is ili približan broj utvrđenih glavnih rizika kako bi revizori mogli napravi realniju usporedbu rizičnos projekata, ak vnos ili procesa. 9) Procjena rizika (učinak i vjerojatnost) Nakon što se utvrde, rizike je potrebno procijeni kako bi ih rangirali, utvrdili prioritete i dobili informacije o onim područjima revidiranja na koje se treba usmjeri . Procjena ili analiza rizika podrazumijeva razmatranje vjerojatnos nastanka rizika i ozbiljnost njihovih posljedica. Odnosno, rizici se procjenjuju na temelju učinka i vjerojatnos , pri čemu vjerojatnost predstavlja mogućnost da se određeni događaj zaista i dogodi, a procjena učinka obuhvaća procjenu značajnos posljedice, ako se rizik ostvari.3

u obzir se mogu uze već utvrđeni rizici u registrima rizika kod korisnika proračuna koji su, sukladno Smjernicama za provedbu procesa upravljanja rizici- Procjena učinka ma kod korisnika proračuna (rujan 2009.)2, uspostaviUčinak Ocjena3 Opis li registre rizika te saznanja o rizicima u vezi s uprav• Prekid svih osnovnih programa/ ljanjem programima Europske unije.

Ozbiljan

4–5

• • • •

Umjeren

2–3

• • • • •

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

•

usluga Gubitak značajne imovine Ozbiljna šteta za okoliš Smrt Značajan gubitak povjerenja javnos Pri sak javnos za smjenu čelnika ili dužnosnika korisnika proračuna Prekid nekih osnovnih programa/ usluga Gubitak imovine Neke štetne posljedice za okoliš Ozbiljna istraga Djelomičan gubitak povjerenja javnos Nega van stav javnos

Najniža ocjena za učinak znači procjenu da će taj događaj ima malen učinak, dok najviša ocjena znači da će događaj ima ozbiljan učinak na daljnje poslovanje korisnika proračuna.

Vidi: www.mfin.hr

INTERNA REVIZIJA • Kašnjenja u rokovima kod manje značajnih projekata/usluga • Gubitak imovine (mala vrijednost) • Privremeni učinak na okoliš • Pružanje prve pomoći • Korak unatrag u stvaranju povjerenja javnos • Djelomično nega van stav javnos

UDK 657.21

12) Raspodjela raspoloživih ljudskih resursa

Godišnji plan unutarnje revizije priprema se sukladno raspoloživim resursima. Kako bi se procijenio broj radnih Malen 1 dana potreban da bi se završila pojedina revizija uzima se u obzir složenost revizije, opseg revizije, količina tes ranja, prethodno iskustvo, kao i mogući problemi koji se očekuju u tom području. Napominjemo da bi voditelj jedinice za unutarnju reviziju trebao rasporedi resurse Nakon procjene učinka, odnosno posljedica, procjeunutarnje revizije po područjima odabranim za revidiranjuje se vjerojatnost nastanka nekog događaja, odnonje proporcionalno njihovom iskustvu i stručnos , kako sno procjenjuje se koliko je vjerojatno da se neki rizik, bi revizorski resursi maksimalizirali dodanu vrijednost u pravilu štetan događaj, ostvari.4 koja se ostvaruje ak vnos ma unutarnje revizije. Procjena vjerojatnos Vjerojatnost Ocjena4 Opis Visoka 4 – 5 Očekuje se da će do događaja doći u većini okolnos Srednja 2 – 3 Događaj se ponekad može dogodi Niska 1 Nastanak događaja nije vjerojatan

Rizike koji su procijenjeni s niskom vjerojatnošću nastanka i s malim mogućim učincima ili posljedicama, revizija može okarakterizira kao one koje ne opravdavaju daljnje postupanje, dok s druge strane, rizici s visokom vjerojatnošću nastupanja i značajnim posljedicama zah jevaju značajnu pažnju. Sve okolnos između ove dvije navedene krajnos zah jevaju detaljniju i složeniju procjenu i racionalnu analizu. 10) Izračun razine rizika i rangiranje prema rizičnos Procjenu učinka i vjerojatnos treba koris zajedno, a dobiveni umnožak predstavlja procjenu mogućih neželjenih učinaka i vjerojatnos tog učinka. Razinu rizičnos čini zbroj umnožaka svih rizika u svakom projektu, ak vnos i procesu. Nakon izračuna razine rizika revizori trebaju pristupi rangiranju projekata, ak vnos i procesa prema razini rizičnos , te će is ovisno o rezultatu bi uključeni u strateški plan unutarnje revizije.

Temeljem rezultata dobivenih bodovanjem rizika za sve utvrđene projekte, ak vnos i procese (sukladno fazama 5, 6 i 7) priprema se strateški plan za sljedeće tri godine s prijedlogom područja u kojima će se obavi revizija. Prioritetna područja za revidiranje, koja se nalaze u prvoj godini strateškog plana čine godišnji plan unutarnje revizije.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

11) Donošenje odluke o priorite ma revidiranja

Najniža ocjena za vjerojatnost znači nisku vjerojatnost, a to znači da nastanak događaja nije vjerojatan, dok najviša ocjena znači da se očekuje javljanje događaja u većini slučajeva. 4

13) Izrada i donošenje strateškog plana unutarnje revizije Priorite na koje ukazuje obavljena procjena usklađuju se s drugim priorite ma. Revizijom se nastoji obuhva cjelokupno poslovanje korisnika proračuna (područja koja nisu revidirana), značajnije promjene u poslovanju, programima, sustavima ili kontrolama, te se uzima u obzir i vrijeme koje je proteklo od prethodne revizije pojedinih područja. Pri svemu navedenome je izuzetno bitna prosudba revizora. Za cjelokupni proces izrade strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije odgovoran je voditelj jedinice za unutarnju revizije koji ga predlaže, a planove donosi čelnik korisnika proračuna. Iz ranijeg teksta je vidljivo da izrada planova unutarnje revizije treba bi rezultat zajedničke suradnje više razine rukovodstva i unutarnjih revizora. Isto tako napominjemo da rukovodstvo može i treba pra izvršenje planova rada unutarnje revizije, pra jesu li unutarnje revizije provedene, zah jeva revizorska izvješća te pra provedbu danih preporuka, a sve u cilju boljeg usmjeravanja revizorskih ak vnos , kao i provedbe danih preporuka unutarnje revizije u skladu s planovima djelovanja.

3. Utjecaj Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna na proces planiranja Bitno je istaknu da je donošenjem Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna, koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2013. propisano da jedinice za unutarnju reviziju ustrojene na razini ministarstva/ županije/grada obavljaju unutarnju reviziju i u korisnicima proračuna u nadležnos , koji ne ispunjavaju kriterije za ustrojavanje jedinice za unutarnju reviziju. Takav pristup je prvenstveno uvažio činjenicu povezanos korisnika proračuna u nadležnos ministarstva, odnosno županije/grada po sustavu financiranja, kao i sustavom odgovornos za financijsko upravljanje i kontrole (sustav fiskalne odgovornos ).

UDK 657.21

Opseg rada jedinica za unutarnju reviziju s me je znatno proširen. Jedinica za unutarnju reviziju ustrojena na razini ministarstva/županije/grada ima mogućnos sagleda sustav financijskog upravljanja i kontrola u cjelini, s najviše organizacijske razine unutar konsolidiranog proračuna na kojoj se definiraju strateški ciljevi i priorite , konsolidiraju financijski planovi i financijska izvješća sve do razine korisnika proračuna u nadležnos , koji sudjeluju u realizaciji strateških ciljeva i prioriteta, troše financijska sredstva iz konsolidiranih proračuna te odgovaraju ministru/županu/gradonačelniku za način kako funkcioniraju sustavi financijskog upravljanja i kontrola u okviru njima dodijeljenih financijskih sredstava.

INTERNA REVIZIJA

rizicima najviše razmišlja u zadnjem kvartalu godine kada se počinju priprema planovi unutarnje revizije, ali analiza i procjena rizika bi trebala bi kon nuirana ak vnost unutarnje revizije, odnosno revizori bi trebali jekom cijele godine prikuplja i bilježi informacije, koje mogu utjeca na prosudbu o važnos određenih područja i procesa za ostvarenje ciljeva organizacije, kao i povezanih rizika te njihovog utjecaja i vjerojatnos nastanka. Sve prikupljene informacije se uzimaju u obzir i kod izrade plana pojedinačne revizije, npr. u procesu tes ranja vrlo je bitno razumje rizike koji bi se uspostavljenim kontrolama mogli umanji ili sves na prihvatljivu razinu, u procesu revizijskog izvještavanja treba vodi računa što je materijalno značajno i što utječe na postavljene ciljeve, te da pregled postojećeg stanja s obrazloženjem kojim rizicima se rukovodstvo izlaže, ako ih prihvaća i ne poduzme odgovarajuće akcije. Također i kod plana djelovanja treba uze u obzir prihvatljivu razinu rizika, koju rukovodstvo svjesno prihvaća.

Rezultat procjene rizika je strateški pregled poslovanja korisnika proračuna od unutarnje revizije. Naravno da se o

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

4. Zaključak

Kako bi unutarnja revizija na razini ministarstva/županije/grada mogla svojim djelovanjem kvalitetno obuhva i korisnike proračuna u nadležnos nužno je prije uključivanja is h u proces izrade planova unutarnje revizije upozna se s organizacijskom strukturom, financijskim sredstvima te načinom poslovanja proračunskih korisnika u nadležnos . Također je potrebno razumje povezanost strateškog dokumenta Naglašavamo da je planski pristup budućim revizorsa sredstvima proračunskih korisnika u nadležnos . skim angažmanima vrlo bitan, kako bi se iden ficirala Bitno je istaknu da se prilikom utvrđivanja priori- značajna područja i područja visokog rizika poslovateta revidiranja, projek , ak vnos i procesi kori- nja. Kada se ne bi provodilo planiranje na temelju snika proračuna u nadležnos trebaju promatra procjene rizika moglo bi se dogodi da nebitni zahtjeravnopravno s projek ma, ak vnos ma i procesima vi i angažmani odvraćaju reviziju od značajnih podkorisnika proračuna u kojima je jedinica za unutarnju ručja i procesa kojima se ona prioritetno mora bavi . reviziju ustrojena, kako bi se temeljem objek vne Među m, treba ima na umu da će određena razina procjene rizika revizorske ak vnos usmjerile u pri- rezidualnog rizika uvijek bi prisutna, ne samo zbog oritetna područja. Navedenim Pravilnikom također je ograničenih resursa, već i zbog nesigurnos koja je propisano da, ako korisnik proračuna u nadležnos svojstvena za budućnost, kao i ograničenja koja su saima uspostavljenu unutarnju reviziju ista je obvezna stavni dio svih ak vnos . surađiva s jedinicom za unutarnju arnju reviziju nadležnog ministarstva/županije/grada. ada. Navedena suradnja uključuje koorordinaciju prilikom izrade strateških kih i godišnjih planova unutarnje revivizije, kao i obavljanje revizija zajeddničkih funkcija odnosno procesaa (tzv. ver kalne i horizontalne reevizije), kako bi se izbjeglo even-tualno preklapanje ak vnos tee kako bi se dobio sveobuhvatan pregled funkcioniranja unutarnjih kontrola na razini procesa u cjelini.

PLAĆE I NAKNADE

UDK 347.7

Isplata božićnica i ostalih prigodnih darova u 2014. Maja Butorac * Pravo isplate božićnica i prigodnih darova zaposlenici ostvaruju temeljem radnog odnosa, a prema zakonu, kolek vnom ugovoru, pravilniku o radu, ugovoru o radu, odnosno prema sporazumu sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca. Pritom, za zaposlenika se primjenjuje najpovoljnije pravo koje proizlazi iz pravnih propisa koji se odnose na njega. Dakle, navedenim ak ma propisana su prava zaposlenika, a čija isplata mora bi sukladna poreznim pravilima. Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak određuju da je zaposleniku jekom godine dozvoljeno ispla neoporezivo 2.500,00 kn prigodnih nagrada u što spadaju božićnice, regresi, uskrsnice i drugo. Zato je potrebno utvrdi ostvaruje li se pravo na neoporezivu isplatu božićnice ili ne ovisno o tome je li se jekom godine ispla lo zaposleniku dozvoljen neoporezivi iznos nagrada. Osim toga, određeno je da je dozvoljeno neoporezivo ispla dar djetetu do 15 godina staros , koje je jekom 2014. (do 31. prosinca) navršilo 15 godina staros , i to u iznosu od 600,00 kn. Također, dozvoljeno je ispla neoporezivo 400,00 kn darova u naravi pri čemu se svakako jedan dio može ispla povodom Božićnih blagdana pri čemu također treba utvrdi je li zaposleniku jekom 2014. godine već isplaćeno darova u naravi u iznosu od 400,00 kn ili više, odnosno ima li prostora za neoporezivo darivanje u naravi u 2014. godini. Autorica je detaljnije o navedenoj poreznoj problema ci, kao i o specifičnos ma u ostvarivanju prava na božićnicu i prigodne darove u državnom i javnom sektoru, predočila u tekstu.

1. Ostvarivanje prava na božićnicu i prigodne darove

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

1.1. Izvori prava na božićnicu i prigodne darove

U praksi se često događaju dvojbe vezane uz sam izvor prava zaposlenicima, tako da se nerijetko poseže za Pravilnikom o porezu na dohodak da bi se utvrdilo ostvaruje li se određeno pravo ili ne. Međum, Pravilnik o porezu na dohodak definira porezno priznate iznose, no izvori prava zaposlenika (zakoni, pravilnici, kolek vni ugovori, sporazumi, ugovori o radu i sl.) definiraju načine konzumacije prava. Zakon o radu je krovni zakon koji uređuje materijalna prava zaposlenika i njime pravo na božićnicu nije uređeno. Također, nije uređeno ni pravo na prigodni dar zaposleniku: dar za dan sv. Nikole za zaposlenikovo dijete, ni mogućnost isplate dara u naravi. No, unatoč tome što pravo na božićnicu i prigodne darove nije predmet Zakona o radu, navedena prava najčešće jesu predmet nekog od drugih izvora prava zaposlenika, a koji obvezuju poslodavca: kolek vnog ugovora, sporazuma između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnika o radu, ugovora o radu. Sva prava koja su definirana pravilnikom o radu ins tucije,

Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje.

te kolek vnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, obvezno se izravno primjenjuju na sve zaposlenike ins tucije. U slučaju da je pravo na božićnicu i druge prigodne darove definirano u više izvora koji obvezuju poslodavca, u različi m iznosima, uz različite uvjete, sukladno članku 9., stavku 3. Zakona o radu (NN, br. 93/14; dalje u tekstu: ZOR), poslodavac je dužan zaposleniku omogući za zaposlenika najpovoljnije definirano pravo.

1.2. Ostvarivanje prava na božićnicu i prigodne darove za zaposlene u nepunom radnom vremenu U praksi postoje različite dvojbe o pitanju ostvarivanja prava za one zaposlenike koji rade u nepunom radnom vremenu. Općenito je pravilo da zaposlenici koji rade u nepunom radnom vremenu moraju ostvari ista prava kao i oni koji rade u punom radnom vremenu, radi izbjegavanja moguće diskriminacije. Poslodavac je dužan osigura iste uvjete rada zaposlenicima koji su zaposleni na temelju ugovora o radu u nepunom radnom vremenu, kao i zaposlenicima s ugovorom o radu u punom radnom vremenu (čl. 63., st. 1. ZOR-a) što prak čno znači da, ako se odlukom donese da se božićnica i prigodni darovi isplaćuju zaposlenicima ustanove, isplaćuju se svima, dakle kako

UDK 347.7

PLAĆE I NAKNADE

zaposlenicima zaposlenim u punom tako i zaposleni- na dohodak (čl. 13., st. 2., t. 11.), kojim se utvrđuje da se jekom godine neoporezivo mogu ispla pricima zaposlenim u nepunom radnom vremenu. godne nagrade u visini do 2.500,00 kuna godišnje Pritom, važno je napomenu novinu: člankom 62., (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.). stavkom 6. ZOR-a određeno je da se plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, re- Primjerice, ako je zaposleniku jekom 2014. godine gres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju izvršena isplata regresa za godišnji odmor u visini i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, od 2.500,00 kn, poslodavac ne može neoporezivo osim ako kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ispla božićnicu, jer je iskorištena mogućnost neoili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Odnosno, porezive isplate prigodnih nagrada za 2014. godinu. ZOR propisuje da ako zaposlenik radi polovinu rad- Poslodavac će u ovom slučaju bi obvezan božićnicu nog vremena, ostvaruje pravo na polovinu propisa- oporezova , odnosno izvrši sva obvezna javna davanja na neto iznos božićnice (porez, prirez, doprinosi). ne božićnice (dakle razmjerno radnom vremenu). Ako je jekom 2014. godine zaposleniku isplaćen reNo, primjerice, ako pravilnik o radu određuje da se gres za godišnji odmor u visini od 2.000,00 kn, tada svim zaposlenicima (i onima koji imaju ugovor o radu mu se božićnica neoporezivo može ispla u visini od s punim i s nepunim radnim vremenom) božićnica 500,00 kn, a sve iznad toga se oporezuje, odnosno isplaćuju u punom iznosu, tada zaposlenik ostvaruje pribraja se plaći za prosinac, čime se posljedično uvepovoljnije pravo definirano pravilnikom o radu. No, ćava dohodak od nesamostalnog rada. ako drugog izvora prava nema, tada ostvaruje pravo sukladno odredbi Zakona o radu, odnosno isplatu prava u visini razmjerno ugovorenom radnom vremenu. Kako je o pitanju prigodnih darova povodom Božića prethodno navedenim stavkom 6. članka 62. decidirano utvrđeno samo za božićnice da se zaposleniku dodjeljuje iznos razmjeran radnom vremenu, u praksi se pojavljuju dvojbe ostvaruju li zaposlenici koji rade u nepunom radnom vremenu pravo na isplatu prigodnih darova djeci razmjerno radnom vremenu ili u punom iznosu. Do službenih tumačenja, smatramo da se prigodni darovi zaposlenicima koji rade u nepunom radnom vremenu dodjeljuju u punom iznosu na is način kako se dodjeljuju i zaposlenicima, koji rade u punom radnom vremenu, odnosno smatramo da se o pitanju prigodnih darova povodom Božića razmjeran dio računa isključivo za božićnice, što i jest utvrđeno u ZOR-u.

2. Porezni tretman božićnica i prigodnih darova

Važno je napomenu da, ako dijete koje na dan ostvarivanja ovog prava zaposlenika ima i 16 godina, zaposlenik ostvaruje pravo na navedeni neoporezivi primitak, ako je ispunjen uvjet da dijete jekom 2014. godine (do 31. prosinca) navršava 15 godina staros , dakle moguće je da je navršilo 15 godina i prije 6. prosinca 2014., a da pritom roditelj ima pravo na neoporezivi iznos dara.

Poslodavac ostvaruje pravo neoporezive isplate božićnica zaposlenicima sukladno Pravilniku o porezu

Poslodavac raspolaže pravom neoporezive isplate dara djetetu sukladno Pravilniku o porezu na dohodak (čl. 13., st. 2., t. 10.) kojim se utvrđuje da se jekom godine neoporezivo može ispla dar djetetu do 15 godina staros , do 600,00 kuna godišnje.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

2.1. Porezni tretman isplate božićnice

2.2. Porezni tretman isplate dara za djecu

Božićnica i dar za djecu u prigodi dana sv. Nikole su materijalna prava čija je isplata karakteris čna za prosinac. Osim božićnica i dara za djecu, zaposleniku se može dodjeli dar u naravi, u prosincu, kao i u bilo kojem drugom mjesecu, no u prosincu, dar za djecu može bi uvećan, odnosno pored dara za djecu, zaposleniku se mogu uruči pokloni za djecu (prema poreznim i posebnim propisima), koji će uveća osnovni dar djetetu.

Neoporezivi iznos božićnice se može ispla u gotovini (Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 90., st. 3., t. 5.) ili na tekući račun, odnosno u novcu, ali i u naravi, dok se oporezivi iznos božićnice isplaćuje na tekući račun ili u naravi, odnosno nije dozvoljena gotovinska isplata iste.

PLAĆE I NAKNADE

Primjerice, ako se odlukom propiše isplata dara djetetu u iznosu od 700,00 kn, poslodavac će u tom slučaju bi obvezan oporezova sav iznos veći od porezno priznatog troška, odnosno oporezovat će 100,00 kn. U tom slučaju, poslodavac je dužan izvrši sva obvezna javna davanja na neto iznos oporezivog djela dara (porez, prirez, doprinosi). Time, 100,00 kn se pribraja plaći za prosinac čime se posljedično uvećava dohodak od nesamostalnog rada. Neoporezivi iznos dara za djecu se može ispla u gotovini (Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 90., st. 3., t. 5.) ili na tekući račun, odnosno u novcu, ali i u naravi, dok se oporezivi iznos dara isplaćuje na tekući račun ili u naravi, odnosno nije dozvoljena gotovinska isplata istog.

2.3. Porezni tretman isplate dara u naravi zaposlenicima Zaposlenicima se osim božićnica i dara za djecu može dodjeli dar u naravi čime se prigodno darivanje zaposlenika može uveća . Postoji mogućost da se zaposlenika, pored isplate božićnice, daruje u naravi. Također, pored dara za djecu, zaposleniku se mogu uruči pokloni za djecu (prema poreznim i posebnim propisima), koji će uveća osnovni dar djetetu. Neoporezivo se dar u naravi (stvarima ili uslugama) može ispla (sukladno Pravilniku o porezu na dohodak, čl. 16., st. 3., t. 7.) u vrijednos do 400,00 kn godišnje.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Tako, recimo, ako kolek vni ugovor ili pravilnik o radu propisuje mogućnost isplate dara za djecu u visini od 600,00 kn, a odlukom čelnika se zaposlenika daruje poklonom za darivanje djeteta u vrijednos od 150,00 kn, tada roditelj djeteta ostvaruje pravo na isplatu dara za djecu u visini od 600,00 kn i pored toga poklon u vrijednos 150,00 kn u vidu dara u naravi, a sve u svrhu darivanja djeteta.

U ovom slučaju, dar za djecu do 15 godina staros u visini od 600,00 kn je u cijelos neoporeziv, jer je sukladno Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak (čl. 10. t. 9. Zakona i čl. 13. st. 2. t. 10. Pravilnika), dar djetetu do 15 godina staros (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros ) neoporeziv do 600,00 kn godišnje. Poklon u vrijednos 150,00 kn je neoporeziv, ako zaposlenik u 2014. godini nije imao darivanja u naravi veća od 400,00 kn. Ako je imao darivanja u 2014. u iznosu 400,00 kn ili većem, tada se poklon u vrijednos 150,00 kn smatra neto plaćom zaposlenika, te je stoga poslodavac obvezan obračuna sva obvezna javna davanja na taj iznos (porez, prirez, doprinose).

UDK 347.7

2.4. Dodatne specifičnos povezane s isplatom božićnih prigodnih darova Važno je istaknu da se prethodno nabrojana neoporeziva božićna prigodna darivanja odnose samo na osobe u radnom odnosu kod poslodavca, no ne i na sve druge osobe koje imaju određeni poslovni odnos s poslodavcem, primjerice osobe kojima se naknada za obavljeni rad povremeno isplaćuje temeljem drugog dohotka, no nemaju zasnovan radni odnos u ins tuciji. Isplata božićnica i prigodnih darova iz proračuna, u gotovini se vrši posljednji put u 2014. godini, jer je najavljeno da će se primici, koji se mogu ispla u gotovu novcu fizičkim osobama, ako se isplaćuju iz proračuna, obvezno isplaćiva na račun kod banke, i to od 1. siječnja 2015. godine. Tablica 1. Porezne specifičnos godnih darivanja

Primitak RB zaposlenika

Dozvoljeni neoporezivi iznos (god.)

oko isplate božićnih pri-

Mogući načini Mogući naisplate čini isplate neopo- oporezivog rezivog djela pridjela mitka primitka

Božićnica

u novcu (gotovina na tekući 2.500,00 kn ili na teku- račun; ći račun); u naravi u naravi

Dar za djecu

u novcu (gotovina na tekući 600,00 kn ili na teku- račun; ći račun); u naravi u naravi

Dar u naravi

400,00 kn

u naravi

Napomene

prigodne nagrade neoporezivo u kumula vu do 2.500,00 kn/god. (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.). dar djetetu do 15 godina staros , koje je jekom 2014. (do 31. prosinca) navršilo 15 godina staros

u naravi (u stvarima, dar u stvarima ili uslugama uslugama čija se i pravima vrijednost utvrđukoje imaju je prema tržišnoj novčanu vrijednos vrijednost)

Izvor: obrada autorice

3. Pravno uređenje darova djeci u državnom i javnom sektoru 3.1. Pravo na darove djeci u državnim službama Državni službenici i namještenici pravo na dar za djecu ostvaruju temeljem članka 63. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13). Njime se utvrđuje da svakom službeniku i namješteniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina

UDK 347.7

i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana sv. Nikole. Također je propisano da će o visini dara za djecu Vlada RH i sindika državnih službi pregovara svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s me da, ako se dogovor ne pos gne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata. Kako ne postoji posebno potpisan sporazum, primjenjuje se posljednje potpisan sporazum između Vlade RH i sindikata državnih službi, koji da ra iz 2007. godine. Sporazumom o visini regresa, božićnice i dara za djecu u 2007. godini, dar za djecu u prigodi dana sv. Nikole za 2007. godinu utvrđen je u iznosu od 500,00 kn, tako da se taj iznos primjenjuje i u 2014. godini.

PLAĆE I NAKNADE

3.2. Pravo na darove djeci u javnim službama Dar u prigodi dana sv. Nikole definiran je člankom 70. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12; dalje u tekstu: TKU). Svakom zaposleniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana sv. Nikole. O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindika javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s me da, ako se dogovor ne pos gne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Posljednje potpisan sporazum je Sporazumom o Pravo na dar u prigodi dana sv. Nikole za službenike i na- visini regresa, božićnice i dara za djecu u 2007. gomještnike u državnim službama je usklađeno s poreznim dini od 29. lipnja 2007., kojim je iznos dara za djecu propisima, odnosno bitno je da dijete u tekućoj godini u utvrđen u visini od 500,00 kn neto. Stoga, kako ne kojoj se isplaćuje dar navršava 15 godina, tako da ako na postoji kasnije definiran sporazum kojim se uređudan zaposlenikovog ostvarivanja prava na ovaj dar dije- je visina dara za djecu u prigodi dana sv. Nikole, u te ima i 16 godina, zaposlenik ostvaruje pravo na nave- 2014. godini, visina iznosa dara za dijete iznosit će deni neoporezivi primitak ako je ispunjen uvjet da je kao i u 2007. godini, dakle 500,00 kn. dijete jekom 2014. godine (do 31. prosinca) navršilo 15 godina staros . Dakle, nije propisana obveza u vidu Dar djetetu u iznosu od 500,00 kn je u cijelos neoporeziv, s obzirom na to da je Pravilnikom o porestarosne dobi djeteta na dan 6. prosinca. zu na dohodak propisano da se dar djetetu do 15 S obzirom na to da je Pravilnikom o porezu na doho- godina staros (koje je do dana 31. prosinca tekudak propisano da se dar djetetu do 15 godina staros će godine navršilo 15 godina staros ) neoporezivo (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo isplaćuje do 600,00 kuna godišnje. 15 godina staros ) neoporezivo isplaćuje do 600,00 kuna godišnje, dar djetetu u državnim službama koji U praksi se često događaju dvojbe oko ostvarivanja se isplaćuje u visini od 500,00 kn je u cijelos neopo- ovog prava, ako oba roditelja djeteta mlađeg od 15 reziv. Odredbe Zakona o porezu na dohodak (NN, br. godina rade u istoj ustanovi o čemu se Komisija za 177/04 – 22/12; čl. 36., st. 2., t. 2.), u praksi su izazva- tumačenje odredbi TKU-a izjasnila kako slijedi, prema le određene dvojbe povezano s me tko od roditelja Tumačenju broj 22/2014, od 23. lipnja 2014.: ostvaruje pravo na dar djetetu: oba roditelja, roditelj koji ostvaruje pravo na poreznu olakšicu na dijete ili Sukladno članku 70. TKU-a, pravo na dar za djecu ima svaki radnik u javnim službama s djetetom do roditelj prema njihovom vlas tom dogovoru. 15 godina. Prema tome, to pravo imaju oba roditeBez obzira na to tko koris poreznu olakšicu na dijete, lja neovisno što rade u istoj ins tuciji. dar za djecu u prigodi dana sv. Nikole mogu ostvari oba roditelja zaposlena u državnoj službi. Ako je Pravo na dar djetetu do 15 godina staros u prigodi drugi roditelj zaposlen u ins tuciji koja nije državna dana sv. Nikole pripada svakom djetetu zaposlenika služba, zaposlenik državne službe također ostvaruje javne službe, a koje je 15 godina staros navršilo ne pravo na dar, a za drugog roditelja ostvarivanje ovog do 6. prosinca (kada se pravo ostvaruje) već u tekućoj prava ovisi o kolek vnom ugovoru i ak ma ins tuci- godini u kojoj se isplaćuje dar. Dakle, ako je dijete 15 je čiji je zaposlenik. Naime, neupitno je ostvarivanje godina staros ostvarilo prije 6. prosinca tekuće godiprava na dar za dijete u prethodno navedenom sluča- ne, zaposlenik ostvaruje pravo na dar za svoje dijete ju, jer je člankom 63. Kolek vnog ugovora za državne za tu godinu. službenike i namještenike decidirano propisano da svakom službeniku i namješteniku roditelju djeteta 3.3. Pravo na isplatu božićnica u državnim službama mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pra- Božićnica je definirana člankom 64. Kolek vnog vo na dar u prigodi dana sv. Nikole. ugovora za državne službenike i namještenike kojim

PLAĆE I NAKNADE

je propisano da su ugovorne strane sporazumne, da će Vlada službeniku i namješteniku ispla godišnju nagradu za božićne blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine. O visini božićnice Vlada i sindika pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s me da, ako se dogovor ne pos gne, božićnica iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata božićnice u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata. Posebno definirani sporazum ne postoji tako da se visina iznosa božićnice određuje prema članku 64., odnosno u iznosu koliko je bila zadnja isplata. Posljednje definirana isplata da ra iz 2007. godine temeljem posljednje potpisanog sporazuma između Vlade i sindikata, a u iznosu od 1.250,00 kuna. No, božićnicu nije dozvoljeno ispla u 2014. godini (a ni u 2015.) sukladno potpisanom Dodatku II Kolek vnog ugovora kojim se zabranjuje primjena članka 64. Kolek vnog ugovora za čitavo vrijeme važenja Ugovora. Postoji vjerojatnost da se Zakon o uskra isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama proglasi da svojim odredbama nije sukladan s Ustavom Republike Hrvatske. Time bi se određenom djelu javnih službi pravno omogućilo isplaćivanje božićnica, a posljedično bi se dovelo u pitanje isplata božićnica i u državnim službama, radi pretpostavljenih daljnjih tužbi sindikata državnih službi, a radi izbjegavanja dovođenja javnih službi u povoljniji položaj prema državnim službama (više vidje u nastavku).

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

3.4. Pravo na isplatu božićnica u javnim službama

Člankom 71. TKU-a definirano je da zaposlenicima u javnim službama pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica). O visini božićnice Vlada Republike Hrvatske i sindika javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s me da, ako se dogovor ne pos gne, božićnica iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata iste u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata. Posljednja isplata bila je u skladu s posljednje potpisanim sporazumom: Sporazumom o visini regresa, božićnice i dara za djecu iz 2007. godine, od 29. lipnja 2007., kojim je iznos božićnice utvrđen u visini od 1.250,00 kn neto. No, za službenike i namještenike u javnim službama zabranjena je isplata božićnica u 2014. godini, a temeljem Dodatka II TKU-a (potpisanog 10. prosinca 2013.), pa sve dok je TKU na snazi.

UDK 347.7

Kako je ispla božićnica zabrana upravo prethodila, što je bilo definirano Dodatkom I TKU-a, zabrana isplate je samo nastavljena od prosinca 2013., pa sve do kraja važenja kolek vnog ugovora u 2016. godini (zabrana će bi obustavljena u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i deficitom manjim od 3 %, što je definirano Dodatkom II TKU-a). Dodatak I potpisalo je šest sindikata, od 11 sindikata javnih službi, a Dodatak II TKU-a potpisala su dva od šest sindikata, koji su potpisali TKU i Dodatak I TKU-a. Ta dva sindikata potpisnika reprezenta vni su za kolek vno pregovaranje za djelatnost zdravstva i socijalne skrbi. Dodatkom I TKU-a, člankom 6., stavkom 2., propisano je da, ako je pojedino materijalno pravo sadržano u članku 60., članku 64. stavku 2., članku 67., članku 69. stavku 2. i članku 71. TKU (dnevnice, jubilarne nagrade, božićnice, regres, terenski dodatak) postalo utuživo temeljem granskih kolek vnih ugovora, Vlada Republike Hrvatske priznaje utuživost h prava i drugim službenicima i namještenicima u javnim službama na koje se kolek vni ugovori ne primjenjuju, a u opsegu i u visini materijalnih prava sadržanih u m kolek vnim ugovorima. Također, prema tumačenjima kons tuiranog povjerenstva za tumačenje TKU-a te prema tumačenjima povjerenstava granskih kolek vnih ugovora, po prvi puta je u primjeni horizontalna primjena materijalnih prava, što konkretno znači da se pod pojmom povoljnos u vezi sa Zakonom o radu, članak 9., stavak 3., smatra najpovoljnije pravo za zaposlenika, a koje može bi definirano i granskim kolek vnim ugovorom neke druge djelatnos . Uzevši u obzir navedeno, te činjenicu da su sindika potpisnici Dodatka II TKU-a reprezenta vni za kolekvno pregovaranje samo za djelatnos zdravstva i socijalne skrbi, dolazi se do zaključka da sve ostale djelatnos (osnovnoškolsko, srednjoškolsko obrazovanje te znanost i visoko obrazovanje), koje nisu potpisale Dodatak II ne primjenjuju ograničenja propisana is m, jer sukladno pacta sunt servanda1 nemaju obvezu primjene propisanih ograničenja. Nadalje, sukladno članku 6., stavku 2. Dodatka II TKU-a, Vlada RH priznaje utuživost h prava i drugim službenicima i namještenicima u javnim službama na koje se kolek vni ugovori ne primjenjuju, pa se 1 Lat. pacta sunt servanda (engl. agreements must be kept; hrv. ugovori se trebaju poš va ) osnovno je načelo ugovornog prava po kojem je zaključeni ugovor zakon za ugovorne strane, koje su dužne ispuni svoje obaveze kako je određeno ugovorom i odgovorne su za ispunjenje h obaveza. Načelo pacta sunt servanda važno je s aspekta međunarodnog prava, odnosno prava međunarodnih ugovora. Svaki međunarodni ugovor koji je na snazi veže stranke i one ga moraju izvršava u dobroj vjeri.

UDK 347.7

PLAĆE I NAKNADE

postavlja pitanje moraju li oni koji su potpisali ograničenja propisana Dodatkom II TKU-a ista primjenjiva ili im se priznaje pravo na utuživost? Kao odgovor na to pitanje, poslodavac, odnosno Vlada RH, odlučila je po hitnoj proceduri zakonski propisa zabranu isplate božićnica svim zaposlenicima u javnim službama, dakle bez obzira na to jesu li ili nisu potpisali ograničenja propisana Dodatkom II TKU-a. To su učinili 14. prosinca 2012. donošenjem Zakona o uskra isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (NN, br. 143/12; dalje u tekstu: ZUIMP) kojim se, zbog promijenjene gospodarske situacije i nužnos ujednačenog uređenja prava državnih i javnih službenika uskraćuje pravo na isplatu, pored regresa i božićnice, za 2012., 2013. godinu.

aktom4 Prijedlog povukla iz zakonodavne procedure i to 18. prosinca 2013., na dan izvanrednog zasjedanja Hrvatskog sabora kada je na dnevnom redu bio i navedeni Prijedlog. U navedenoj situaciji, Vlada se pojavljuje kao nositelj izvršne vlas , predlagatelj ZUIMP-a i donositelj Uredbe o ZUIMP-u, a s druge strane poslodavac onima na koje se odnose ZUIMP i Uredba o ZUIMP-u te stranka u postupku kolek vnog pregovaranja. Stoga je važno utvrdi da poslodavac ne pogoduje samom sebi. Božićnica ima pravnu osnovu u pravnom poretku RH5, odnosno utuživa je pred domaćim sudovima6. Zbog navedenih razloga, država mora pokaza kako ima iznimno snažne, objek vne i relevantne razloge, da bi se miješanje u ta prava s njezine strane moglo smatra opravdanim. Do toga, unatoč tome što su ZUIMP-om i Uredbom o ZUIMP-u zahvaćena imovinska prava zaposlenika7, ne poseže se za mjerom neprimjenjivanja zakona sve do konačne odluke Ustavnog suda s obzirom na to da je riječ o pravima koja su uskraćena do 31. prosinca i nisu sastavnica plaće.

Navedena prava se uskraćuju i u daljnjem periodu, s obzirom na to da je 27. prosinca 2013. Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o uskra isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (NN, br. 159/13; dalje u tekstu: Uredba o ZUIMP), kojom su zabrane isplata božićnica nastavljene i u 2014. godini. Uslijed ovakve neuobičajene pravne prakse kojom se zakonima izravno derogira pravo iz kolek vnog ugovora, nameće se pitanje je li navedena odredba sukladna s Ustavom Republike Hrvatske? Ustavni sud Republike Hrvatske donio je Rješenje2 kojim se pokreće postupak za ocjenu suglasnos s Ustavom ZUIMP-a te Uredbe o ZUIMP-u. Vlada je aktom3 od 12. prosinca 2013. podnijela Hrvatskom saboru Prijedlog Uredbe o ZUIMP-u. No, svojim je

Klasa: 022-03/13-01/300, Ur. broj: 50301-04/12-13-3.

Iako je riječ o imovinskim pravima zaposlenih u javnim službama, regres i božićnica nisu naknade koje ulaze u domašaj članka 55. stavka 1. Ustava jer nisu sastavni dijelovi njihovih plaća (zarada). Sukladno članku 13. stavku 2. točki 11. Pravilnika o porezu na dohodak, Narodne novine, broj 95/05., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13. i 160/13.; oni se smatraju prigodnim nagradama i neoporezivi su primici od nesamostalnog rada do iznosa od 2.000,00 kuna.

Pored toga, uz njih se vežu i očekivanja ovlaštenika h prava koja opet, sama za sebe, mogu predstavlja samostalno imovinsko pravo zaš ćeno Ustavom RH i navedenom Konvencijom za zaš tu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

U smislu članka 48. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, Narodne novine, broj 56/90., 135/97., 13/00., 28/01., 6/10. i 5/14.; i članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaš tu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 18/97., 6/99. – pročišć.tekst, 8/99. – ispravak, 14/02. i 1/06.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4405/2013 i U-I-3222/2014 i dr. od 18. srpnja 2014., Narodne novine, broj 101/14. 2

Klasa: 022-03/13-011300, Ur. broj 50301-04/12-13-1.

Urednica: Maja Butorac (Vesna Orlandini) Autori: Vesna Šiklić Odak, Maja Butorac Cijena knjige: 300 kn (uključen PDV)

Detaljnije o knjizi na stranici broj Magazina i na internetskoj stranici www.

M. Butorac, V. Šiklić Odak • PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

Knjiga s objedinjenim pouzdanim stručnim mišljenjima i zakonskom regula vom u primjeni kompleksnog područja primjene kolek vnih ugovora i općenito radnopravnih propisa: radni odnosi, radno vrijeme, odmori (s naglaskom na godišnji odmor), dopus , plaće i dodaci na plaću, naknada za bolovanje, regres, otpremnina kod odlaska u mirovinu, pravo na pomoć, službeno putovanje i rad na terenu, naknada za odvojeni život, kolek vno osiguranje i sistematski pregledi, jubilarna nagrada, dar za djecu, božićnica, otpremnina, zaš ta službenika i namještenika, te brojna druga.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Specifična pitanja i službeni stavovi

Primjena kolek vnih ugovora u državnim i javnim službama

m4pin.hr.

PLAĆE I NAKNADE

UDK ???

Uputa Porezne uprave

Konačni obračun plaće i JOPPD Kako Obrasci JOPPD s konačnim obračunom plaće nisu prolazili korištenje ePorezne, DONESENA JE NOVA UPUTA KOJU OBJAVLJUJEMO U NASTAVKU:

Iskazivanje godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak od nesamostalnog rada U vezi s iskazivanjem godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak od nesamostalnog rada podsjećamo na sljedeće: • godišnji obračun nije dozvoljen, ako radnik cijelu godinu nije bio prijavljen u osiguranju kod toga poslodavca po osnovi radnog odnosa, odnosno ako radnik nije ostvarivao primitke (plaću i mirovinu) kod poslodavca, ispla telja primitka (plaće) i mirovine u cijelom poreznom razdoblju (osim ako radnik nije ostvarivao pravo na naknadu plaće) • godišnji obračun također nije dozvoljen, ako je radnik jekom poreznog razdoblja mijenjao prebivalište/uobičajeno boravište između općina/gradova s različi m prirezima (mijenjao podatke o općini/ gradu s različi m prirezima na Obrascu PK unutar 2014. godine) – u tome slučaju javit će se restrikvna poruka: za oznaku primitka, stopa prireza mora bi jednaka jekom cijele godine. • na stranici B Obrasca JOPPD moraju se upisa sljedeći podaci: 1. obvezno se upisuje šifra rada i šifra prebivališta 2. obvezno se popunjavaju polja 8. i 9. 3. upisuje se cijela godina (tekuća – 2014.)

6. ako je pod 16.2. upisan pozi van iznos oznaka načina isplate može bi 0 ili 1 7. ako je pod 16.2. upisan nega van iznos oznaka načina isplate može bi samo 1 ili 5,0 8. zbroj nega vnih iznosa pod 14.1 i/ili 14.2. je pozi van iznos pod 16.2. 9. zbroj pozi vnih iznosa pod 14.1 i/ili 14.2. je nega van iznos pod 16.2. 10. ako je polje 13.4. osobni odbitak popunjeno, tada se radi kontrola na sve podnesene Obrasce JOPPD, uključujući i taj za vrstu primitaka nesamostalnog rada (0001, 0002, 0003, 0004, 0021, 0022, 0025, 0026, 0027, 0028, 0031, 0032, 0033, 0051, 0052, 0071, 0081, 0083, 0085, 0086, 0101, 0102, 0301, 0302, 0321, 0322, 0331, 0332, 0333, 0334, 0401, 0402, 0403, 0404, 5101) kod toga podnositelja, tako da zbroj osobnih odbitaka ne može bi veći od iznosa ukupnog dohotka s rednog broja 13.3. 11. zbrojni iznosi svih obrazaca podnesenih jekom godišnjeg obračuna NE SMIJU rezul ra nega vnim iznosom: dohotka, poreza, prireza, osobnog odbitka ni porezne osnovice; već iznosi h veličina mogu bi najmanje 0,00. Ako zbroj navedenih veličina rezul ra nega vnim iznosom, javlja se restrik vna greška: za oznaku primitka, zbroj iznosa u koloni ____ na svim podnesenim obrascima ne može bi manji od 0. U tome slučaju obveznici su dužni uskladi obračune i podnesene Obrasce JOPPD jekom godine, te izvrši ispravak obrasca.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

4. pod 7.1., 7.2., 10. i od 11. do 13.3. obvezno se upisuje 0 odnosno 0,00

5. ako je upisan iznos pod 13.4. mora bi upisan i 13.5. u istom iznosu sa suprotnim preznakom

zan podnije specifikaciju rasporeda uplata za sve uplate koje nisu vezane uz oznaku izvješća pod I. JOPPD obrasca. Porezna uprava je pripremila posebnu aplikaciju Specifikacija nepovezanih uplata-SNU koja omogućava uvid u razne preglede te kreiranje i slanje zahtjeva za povezivanje nepovezanih uplata. Specificiranje nepovezanih uplata, te kon nuirano praćenje stanja obveza je svih poslodavaca. Na seminaru će se uz prikaz rada putem aplikacije SNU, prezen ra i popunjavanje Obrasca JOPPD vezano uz godišnji obračun, te odgovara na sva pitanja vezana uz Obrazac JOPPD. Detaljan program pročitajte na stranici broj 2 Magazina i na internetskoj stranici

www. m4pin.hr.

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

Izmjene Zakona o porezu na dohodak i novi obračun plaća od 1. 1. 2015. Mirjana Mahović Komljenović * Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 – 148/13) s primjenom od 1. siječnja 2015., povećan je osnovni osobni odbitak fizičkih osoba na 2.600,00 kn, te osobni odbitak umirovljenika na 3.800,00 kn mjesečno, proširen je drugi porezni razred na koji se primjenjuje porezna stopa od 25 %, te posljedično tome smanjen porezni razred za primjenu najviše porezne stope od 40 %, dok su stope poreza na dohodak ostale iste i iznose 12 %, 25 % i 40 %. Povećani osnovni osobni odbitak uvećava se i za uzdržavanu djecu i druge uzdržavana članove obitelji. Izmijenjene osobne odbitke te nove porezne razrede, porezni obveznici primjenjuju pri ispla plaće od 1. siječnja 2015., prema faktorima osobnog odbitka koji su ostali nepromijenjeni. Navedene izmjene Zakona o porezu na dohodak, različito utječu na smanjenje poreznog opterećenja te povećanje neto plaće radnika, što ovisi od visine ugovorene bruto plaće, broja uzdržavanih članova obitelji, te stopi prireza poreza na dohodak prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika. Koje se još najvažnije odredbe Zakona o porezu na dohodak mijenjaju od početka iduće godine, a koje su odgođene s primjenom od 01. siječnja 2016., pročitajte u nastavku članka.

1. Povećanje osobnog odbitka

Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Porezna uprava – PU Novi Zagreb, Zagreb.

Svim obveznicima poreza na dohodak pripada pravo na neoporezivi dio dohotka – osnovni osobni odbitak koji je utvrđen u svo od 2.600,00 kn (faktor 1,00),

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

2. Uzdržavani članovi i faktori osobnog odbitka

IZNOS ODBITKA Osobni odbitak poreznog od 1. 1. 2015. obveznika i uzdržavanih FAKTOR članova Mjesečni Godišnji Osnovni osobni odbitak 1,00 2.600,00 31.200,00 Uzdržavani član uže obitelji 0,50 1.300,00 15.600,00 Prvo dijete 0,50 1.100,00 13.200,00 Drugo dijete 0,70 1.820,00 21.840,00 Treće dijete 1,00 2.600,00 31.200,00 Četvrto dijete 1,40 3.640,00 43.680,00 Peto dijete 1,90 4.940,00 59.280,00 Šesto dijete 2,50 6.500,00 78.000,00 Sedmo dijete 3,20 8.320,00 99.840,00 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,80, 0,90 itd Djelomična invalidnost 0,30 780,00 9.360,00 100 % invalidnost (ako je poreznom obvezniku, uzdržavanom članu obitelji ili djetetu na te2.600,00 31.200,00 melju posebnih propisa utvr- 1,00 đena invalidnos od 100% ili radi invalidnos imaju pravo na tuđu njegu i pomoć)

S primjenom od 1. siječnja 2015., a prema izmijenjenim odredbama Zakona o porezu na dohodak, povećava se osnovni osobni odbitak poreznog obveznika s 2.200,00 kn na 2.600,00 kn mjesečno. Budući da se porez na dohodak obračunava prema propisima koji su na snazi u trenutku isplate plaće, navedeno znači da se pri ispla plaće radnika i ostalih fizičkih osoba u siječnju 2015., a neovisno o tome za koji se mjesec plaća isplaćuje (najčešće je to plaća za prosinac 2014., ali i u slučaju ako će plaća bi isplaćena sa zakašnjenjem za bilo koji drugi mjesec prethodnog poreznog razdoblja), primjenjuje povećani osobni odbitak od 2.600,00 kn. Osobni odbitak umirovljenika povećan je s 3.400,00 kn na 3.800,00 kn mjesečno, što znači da je od 1. siječnja 2015. osobni odbitak umirovljenika jednak ukupnoj mirovini, i iznosi najmanje 2.600,00 kn i najviše 3.800,00 kn mjesečno.

što na godišnjoj razini za 2015. iznosi 31.200,00 kn. (čl. 36. Zakona). Među m, osobni odbitak uvećava se i za uzdržavane članove uže obitelji, djecu te za invalidnost ako postoji, prema propisanim faktorima koji se nisu promijenili, pri čemu se stečena prava po pojedinim faktorima zbrajaju:

POREZI I DOPRINOSI

Umirovljenici

UDK 336.2 u visini najmanje mirovine, 31.200,00 najmanje i najviše 2.600,00 45.600,00 i najviše 3.800,00

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Posebno se napominje da se prema odredbi članka 36., stavka 4. Zakona, a sa primjenom od 1. 1. 2015., uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici, koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 13.000,00 kn. Iznimno, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, u iznos od 13.000,00 kn ne uzimaju se u obzir ostvareni primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora (i osobne invalidnine prema Zakonu o socijalnoj skrbi), doplatka za djecu, potpora za opremu novorođenog djeteta, te obiteljskih mirovina djece nakon smr roditelja. Među m, za 2014. propisani oporezivi i neoporezivi primici za uzdržavane članove uže obitelji i djecu ne smiju bi veći od 11.000,00 kn.

Skupina potpomognu h područja P1 – I. skupina potpomognu h područja i područje grada Vukovara P2 – II. skupina potpomognu h područja

Mjesečna svota u kn

Godišnja svota u kn

3.500,00

42.000,00

3.000,00

36.000,00

Od navedenih iznosa osnovnog osobnog odbitka, utvrđuju se i osobni odbici za djecu i uzdržavane članove uže obitelji, ako borave i imaju prebivalište na potpomognu m područjima, a prema faktorima osobnih odbitaka određenim člankom 36. Zakona o porezu na dohodak (npr. za prvo dijete na području prve skupine taj odbitak iznosi 1.750,00 kn = 0,50 x 3.500,00, odnosno za prvo dijete na području druge skupine iznosi 1.500,00 kn = 0,50 x 3.000,00).

3. Stope poreza na dohodak i novi porezni razredi

Stope poreza na dohodak i u 2015. ostaju nepromijenjene i iznose 12 %, 25 % i 40 %. Među m, iako se osnovni osobni odbitak povećao s 2.200,00 kn na 2.600,00 kn, visina prvog poreznog razreda na koji se plaća porez po stopi od 12 %, utvrđena je i 2.1. Osobni odbici na potpomognutom području i dalje u iznosu od 2.200,00 kn, dok je u odnosu na 2014., drugi porezni razred na koji se primjenjuje području grada Vukovara porezna stopa od 25 % povećan sa 6.600,00 kn na Umjesto dosadašnjih olakšica na uvećanje osobnog 11.000,00 kn. odbitka za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja, propisane su nove olakšice Porezne stope za obračun poreza na dohodak od za korištenje uvećanog osobnog odbitka za područ- 1. 1. 2015. ja, koja su prema posebnom propisu o regionalnom Mjesečna porezna Mjesečna porezna razvoju RH karakterizirana kao potpomognuta pod- Stopa osnovica u 2014. osnovica od 1. 1. 2015. ručja i područje Grada Vukovara. Tako se za porezne 12 % do 2.200,00 do 2.200,00 obveznike koji imaju prebivalište ili uobičajeno bora25 % od 2.200,00 do 8.800,00 od 2.200,00 do 13.200,00 vište na područjima koja su prema posebnim propisi(razlika 6.600,00) (razlika 11.000,00) ma razvrstana u I. skupinu potpomognu h područja 40 % iznad 8.800,00 iznad 13.200,00 i područje Grada Vukovara, utvrđuje promijenjeni osobni odbitak u iznosu od 3.500,00 kn, dok za oso- • Primjer obračuna predujma poreza na dohodak od be koje imaju prebivalište i žive na potpomognutom nesamostalnog rada, prireza porezu na dohodak i području II. skupine, povećani osobni odbitak iznosi obveznih doprinosa od 01. siječnja 2015. 3.000,00 kn. Poslodavac u siječnju 2015. isplaćuje plaću radnicima Međutim, radniku i drugim fizičkim osobama, uve- za prosinac 2014. Radnik A ima prebivalište u Zagrećani osobni odbitak na potpomognutim područji- ba, i prema Obrascu PK nema uzdržavanih članova, ma priznaje se tek u godišnjem obračunu poreza a njegova ugovorena bruto plaća iznosi 5.000,00 kn. na temelju podnesene godišnje porezne prijave, Zbog povećanja osnovnog osobnog odbitka, radnik dok se tijekom poreznog razdoblja pri utvrđivanju A će u siječnju 2015. ima veću neto plaću za 56,64 predujma poreza na dohodak od nesamostalnog kn, u odnosu na isplatu plaće u 2014. Radnik B ima rada ili plaće, priznaje osobni odbitak kao izvan prebivalište u Samoboru, u kojem nije propisana obpotpomognutih područja, odnosno kao i svakoj veza plaćanja prireza porezu na dohodak, a prema PK drugoj fizičkoj osobi koja je obveznik plaćanja po- kar ci uzdržava jedno dijete. Ugovorena bruto plaća reza na dohodak od nesamostalnog rada, u visini iznosi 8.772,00 kn, i sa povećanim osobnim odbicima, od 2.600,00 kn uvećan za pripadajuće faktore uz- radnik B će ima veću neto plaću od 1. 1. 2015. za 150,00 kn u odnosu na 2014. državanih članova.

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

Poslodavac je obvezan istodobno s isplatom plaće u siječnju 2015. obračuna , obustavi i pla doprinose, predujam poreza na dohodak i prirez, te na dan isplate primitka ili najkasnije sljedeći dan, podnije Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja ili Obrazac JOPPD nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

R. br.

Opis (podaci o plaći, porezu i prirezu)

u 2014.

Radnik B od 1. 1. 2015.

u 2014.

od 1. 1. 2015.

5.000,00 5.000,00 8.772,00 8.772,00 1.000,00 1.000,00 1.754,40 1.754,40 4.000,00 4.000,00 7.017,60 7.017,60 2.200,00 2.600,00 3.300,00 3.900,00 1.800,00 1.400,00 3.717,60 3.117,60

216,00 0,00 0,00

168,00 0,00 0,00

264,00 379,40

264,00 229,40

4. Izmjene u oporezivanju kamata na štednju od 1. siječnja 2015. Uspoređujući porezne sustave DČ EU, utvrđeno je da gotovo sve DČ, oporezuju primitke po osnovi kamata na štednju i kapitalne dobitke, dok u našem zakonodavnom sustav poreza na dohodak od samog početka oporezivanja dohotka, kamate na štednju i kapitalni dobici od financijske imovine, nisu bili predmetom oporezivanja. Radi toga je izmijenjena odredba članka 30. Zakona o porezu na dohodak, prema kojoj se od 1. siječnja 2015. dohotkom od kapitala koji podliježe oporezivanju, smatraju primici po osnovi kamata, kapitalnih dobitaka, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobi tekućeg razdoblja i udjeli u dobi ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlas h dionica, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju. Kamatama koje su predmet oporezivanja, smatraju se primici od potraživanja svake vrste, a osobito:

38,88

30,24

0,00

254,88

198,24

643,40

493,40

3.745,12 3.801,76 6.374,20 6.524,20 56,64

150,00

Među m, kamatama koje ne podliježu oporeziva750,00 750,00 1.315,80 1.315,80 nju smatraju se zatezne kamate, naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima jela lokalne i područne (regionalne) samouprave, kamate na pozi25,00 25,00 43,86 43,86 vno stanje na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koje su ostvarene od banaka, štedionica i dru85,00 85,00 149,12 149,12 gih financijskih ins tucija, i to najviše u visini koju ispla telji plaćaju za pologe po viđenju, uz uvjet da je kamata za pologe po viđenju manja od najmanje Iz prikazanog primjera je vidljivo da povećanje osob- kamate za oročenu štednju, te koja iznosi najviše do nog odbitka i smanjenje poreze obveze, različito utje- 0,5 % godišnje.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

• Primici od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloženih sredstava). • Primici od kamata po vrijednosnim papirima. • Primici od kamata po osnovi danih zajmova. • Primici ostvareni na temelju podjele prihoda inves cijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobi na temelju podjele dobi ili prihoda inves cijskog fonda.

1. Mjesečni iznos bruto plaće 2. Uplaćeni doprinosi za MO (15 % + 5 %) 3. Dohodak 4. Osobni odbitak 5. Porezna osnovica (3 – 4) 6. Obračun poreza od 1. 1. 2015. do 2.200,00 – 12 % iznad 2.200,00 do 13.200,00 – 25 % (za 2014. iznad 2.200,00 do 8.800,00 – 25 %) iznad 13.200,00 – 40 % 7. Obračun prireza (18 %) 8. Ukupno porez i prirez 9. Neto plaća (red. br. 3 – red .br. 8) 10. Porast plaće od 1. 1. 2015. Obračun doprinosa na plaću (obveza poslodavca) 11. Doprinos za ZO 15 % 12. Doprinos za zaš tu zdravlja na radu 0,5 % 13. Doprinos za zapošljavanje 1,7 %

Radnik A

če na povećanje neto plaće radnika. Plaća radnika ovisi o visini ugovorene bruto plaće, faktora uzdržavanih članova obitelji, te od obveze plaćanja prireza porezu na dohodak. Radnik B ima ugovorenu bruto plaću za 25 % veću od radnika A; među m, njegova neto plaća je, zbog uzdržavanog člana i prebivališta u gradu u kojem nije propisano plaćanje prireza, veća 2,6 puta u usporedbi s neto plaćom radnika A, koji nema uzdržavanih članova, a čije je prebivalište u gradu Zagrebu s propisanom stopom prireza od 18 %.

POREZI I DOPRINOSI

4.1. Način obračunavanja kamata

UDK 336.2

jela, te zamjena udjela između inves cijskih podfondova unutar istog krovnog fonda, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, čini razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednos financijske imovine, koja se otuđuje i nabavne vrijednos .

Predujam poreza na dohodak od kamata, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju ispla telji istodobno s isplatom ili pripisom primitaka kao porez po odbitku, po stopi od 12 % bez priznavanja osobnog odbitka. Tako plaćeni porez smatrao bi se konačno plaćenim porezom, koji porezni obveznici ne bi mogli iskaza u godišnjoj poreznoj prijavi. Ali, ispla telji su obvezni 5.1. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od obračuna predujam poreza na dohodak od kamata, kapitalnih dobitaka iskaza u Obrascu JOPPD, te ga istodobno s isplatom ili pripisom primitka, a najkasnije sljedeći radni dan Izmijenjenim odredbama Zakona o porezu na dohodak, propisano je različito plaćanje predujma poreza dostavi nadležnoj ispostavi Porezne uprave. na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka za: 4.2. Ukidanje neoporezive dividende i udjela u • otuđenje udjela u trgovačkim društvima, te za dobi • ostala otuđenja financijske imovine. Prema dosadašnjim Zakonskim odredbama, dohotkom od kapitala smatrali su se primici od dividendi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu iznad 12.000,00 kn godišnje, pri čemu je porezni obveznik umanjenje za neoporezivi dio primitka mogao ostvari u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave. Među m, s primjenom od 1. siječanj 2015. ukinute su olakšice za dividende i udjele u dobi do ukupno 12.000,00 kn, što znači da će se na cijeli iznos ostvarenog primitka od dividendi ili udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu, obračuna porez po odbitku po stopi od 12 % bez priznavanja osobnog odbitka, a uvećan za prirez prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika.

5. Oporezivanje kapitalnih dobitaka Kapitalnim dobicima koji podliježu oporezivanju, ali tek od 1. siječnja 2016., smatraju se primici od otuđenja financijskih instrumenata, i to od:

Otuđenje financijske imovine po osnovi udjela u trgovačkim društvima, porezni obveznik je dužan prijavi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu najkasnije u roku od osam dana od dana otuđenja. Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela trgovačkih društava, plaća se po rješenju Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja po stopi od 12 % bez prava na priznavanje osobnog odbitka. Za ostala otuđenja financijske imovine, predujam poreza na dohodak obvezan je po svakom pojedinačno ostvarenom primitku, obračuna , obustavi i upla sam porezni obveznik u roku od osam dana od dana ostvarivanja primitka, bez priznavanja osobnog odbitka, za što je i obvezan vodi propisanu evidenciju za istovrsnu financijsku imovinu.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

6. Promjene u oporezivanju dohotka fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost • prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih pro-

izvoda instrumenata tržišta novca jedinica u subjek ma za zajednička ulaganja izvedenica primici ostvareni od razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije inves cijskog fonda te ostali primici ostvareni od vlasničkih udjela u slučaju likvidacije, prestanka ili istupa.

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, vode poslovne knjige i utvrđuju poslovni rezultat po načelu blagajne, te su u poslovne primitke poreznog razdoblja obvezni uključi i iznose državnih pomoći, potpora i po caja koje im se dodjeljuju u skladu s posebnim propisima od strane središnjeg jela državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ali otuđenjem se ne smatra i nije predmet oporezivanja prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond, zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima, pri čemu se ne mijenjaju odnosi među članovima i kapital izdavatelja te nema novčanog jeka, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine, podjela dionica istog izdavatelja pri čemu ne dolazi do promjene temeljnog kapitala ni novčanog

Ako u jeku poreznog razdoblja, iznose državnih potpora koriste za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amor zaciji po propisanim stopama prema odredbama Zakona o porezu na dobit, ne mogu u trenutku nabave iskaza izdatke po toj osnovi, već se izdaci utvrđuju samo u visini obračunane amor zacije. Kako bi se izbjegla visoka obveza plaćanja poreza na dohodak, izmjenama je Zakona o porezu na dohodak,

• • • •

UDK 336.2

utvrđena promjena u iskazivanju primitaka fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, tako da se primici uključuju u poreznu osnovicu u iznosima obračunane amor zacije nabavljene dugotrajne imovine. Prema tome, fizičke osobe koje utvrđuju dohodak od samostalne djelatnos , iznose državnih pomoći, po caja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja se amor zira kako je propisano Zakonom o porezu na dobit, uključuju u poslovne primitke, samo u iznosu eviden ranih izdataka nastalih temeljem amor zacije te dugotrajne imovine. Radi navedene promjene u eviden ranju primitka u knjizi Primitka i izdataka na Obrascu KPI, fizička je osoba dužna vodi posebnu evidenciju o primljenim državnim potporama i po cajima za nabavu dugotrajne imovine, koja podliježe amor zaciji kao i o iznosima obračunane amor zacije.

6.1. Novi način utvrđivanja predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnos Prema izmijenjenim odredbama Zakona, fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost više neće plaća predujam poreza na dohodak prema rješenju Porezne uprave (koje je vrijedilo i za više poreznih razdoblja, ako su rezulta poslovanja bili nepromijenjeni), već na temelju podataka koji su iskazani u godišnjoj prijavi po-

POREZI I DOPRINOSI

reza na dohodak, a koju prijavu obvezno podnose do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu. Navedeno znači da će se mjesečni predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnos , za svaku godinu utvrđiva prema iskazanim podacima u poreznoj prijavi, tako da se porezna obveza podijeli s brojem mjeseci razdoblja u kojem se obavljala samostalna djelatnost. Ako porezni obveznik u godišnjoj poreznoj prijavi osim dohotka od samostalne djelatnos iskaže i druge dohotke, mjesečni predujam će se utvrđiva samo od porezne obveze proizašle od obavljanja samostalne djelatnos . Rok za plaćanje mjesečnog predujma poreza ostaje nepromijenjen, što znači da se predujam mora pla do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Prvi mjesečni predujam utvrđen prema podacima iz godišnje porezne prijave za 2014., plaćao bi se za mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je istekao rok za podnošenje godišnje porezne prijave i sve do podnošenja sljedeće godišnje porezne prijave, odnosno od 1. ožujka 2015. do kraja veljače 2016. Posebno se is če da su građani porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi obvezni pla u roku od 15 dana od dana dostave poreznog rješenja, za razliku od fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu obrtničku djelatnost, za koje je prema izmijenjenim zakonskim odredbama propisana obveza plaćanja poreza na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi s danom podnošenja porezne prijave, neovisno o tome kada će se obradi i verificira porezna prijava.

6.2. Promjena načina oporezivanja Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu obrtničku djelatnost, mogu posta obveznicima plaćanja poreza na dobit umjesto poreza na dohodak te vodi složeno, dvojno knjigovodstvo po načelu nastanka poslovnog događaja, prema Zakonu o računovodstvu (NN, br. 109/08 i 54/13) uz primjenu računovodstvenih poli ka, te računskog kontnog plana, u dva slučaja:

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

a) dobrovoljno – temeljem vlas tog pisanog zahtjeva kojim se traži promjena načina oporezivanja i plaćanje poreza na dobit umjesto poreza na dohodak, kada su novi poduzetnici obvezni pisani zahtjev za plaćanje poreza na dobit podnije nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu, odmah na početku obavljanja djelatnos , a poduzetnici koji već obavljaju djelatnost, do kraja tekuće godine za iduće porezno razdoblje, te b) obvezno po sili zakona, ako su temeljem iskazanih podataka u poslovnim knjigama za 2014., ispunjeni novi propisani uvje za oporezivanje dobi , a prema članku 2. Izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04 do 148/13), a to su:

POREZI I DOPRINOSI

• da je ostvaren ukupan primitak u 2014. veći od 3.000.000,00 kn (bez PDV-a) ili ako su ispunjena dva od tri uvjeta: o da je ostvaren dohodak u 2014. veći od 400.000,00 kn o ako je vrijednost dugotrajne na dan 31. 12. 2014. veća od 2.000.000,00 kn ili o ako je zaposleno prosječno više od 15 radnika. Posebno se is če da se izmijenjeni novi uvje koji su propisani Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, koji stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, primjenjuju na ostvareni poslovni rezultat fizičkih osoba za 2014. Radi navedenog su obrtnici dužni odmah na temelju podataka iz poslovnih knjiga na početku 2015. utvrdi ispunjavaju li propisane uvjete, te pisano izvijes nadležnu ispostavu Porezne uprave, ako postaju obveznicima plaćanja poreza na dobit po sili zakona od 1. 1. 2015., najkasnije 15 dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. Obveznikom plaćanja poreza na dobit po sili zakona u 2015. postaju i fizičke osobe koje obavljaju zajedničku djelatnost, ako su ispunjeni propisani uvje , a neovisno o broju supoduzetnika.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

7. Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak

UDK 336.2

Pro v privremenog poreznog rješenja donesenog temeljem izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza od strane Porezne uprave, porezni obveznik može podnije prigovor najkasnije do 31. srpnja tekuće za prethodnu godinu, ako se ne slaže s podacima iz privremenog poreznog rješenja, radi toga što su is nepotpuni ili netočni. O prigovoru odlučuje prvostupanjsko jelo – nadležna ispostava Porezne uprave, rješenjem u roku od 30 dana od dana njegova zaprimanja, pri čemu podneseni prigovor odgađa izvršenje privremenog poreznog rješenja, sve dok prvostupanjsko jelo ne donese rješenje.

7.1. Postupanje prvostupanjskog jela po podnesenom prigovoru Nakon izvršene provjere podatka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, a postupajući po podnesenom prigovoru, prvostupanjsko jelo može: • uvaži navode iz prigovora – ako postoji osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja, kada se donosi novo porezno rješenje, pro v kojeg nije dopuštena žalba, a porezna obveza utvrđena poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom, s obvezom plaćanja u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ili

• odbi navode iz prigovora, jer nisu osnovani – kada se donosi porezno rješenje kojim se odbija priTemeljem zaprimljenih podataka iz Obrasca JOPPD – govor, a pro v takvog rješenja je dopuštena žalba u jedinstvenog izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, roku od 30 dana od dana njegove dostave. kojeg su od 1. siječnja 2014. obvezni dostavlja Pore- Za sve porezne obveznike koji ne podnesu prigovor znoj upravi svi ispla telji primitka ili sami porezni obna izračun godišnjeg poreza na dohodak od Porezne veznici, stvoreni su preduvje za poseban postupak uprave, obveza utvrđena privremenim poreznim utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza. rješenjem, smatrat će se konačno utvrđenom poPrema novim odredbama Zakona o porezu na doho- reznom obvezom. Porezna uprava će temeljem dodak, posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg po- stavljenih privremenih poreznih rješenja, izvrši zareza na dohodak i prireza porezu na dohodak, smatra duženje poreznih obveznika za utvrđenu razliku pose postupak čijom primjenom porezni obveznici koji reza na dohodak i prireza za uplatu ili će poreznim u poreznom razdoblju ostvare dohodak, za koji se ob- obveznicima izvrši povrat, ako porezni obveznik vezno ili dobrovoljno podnosi porezna prijava, nema- nema neizmirenih drugih obveza na knjigovodstveju više obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, nim kar cama koje se anali čki prate u Poreznoj već tu obvezu umjesto njih preuzima Porezna uprava. upravi. Naime, primjenjujući poseban postupak, Porezna uprava je obvezna na temelju evidencija i podataka 7.2. Propisani slučajevi kada se ne primjenjuje poseban postupak s kojima raspolaže po službenoj dužnos , utvrdi poreznom obvezniku godišnji dohodak ostvaren u Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na poreznom razdoblju, te razliku poreza na dohodak i dohodak ne primjenjuje se ako: prireza za uplatu ili povrat, o čemu donosi privremeno porezno rješenje, najkasnije do 30. lipnja tekuće • porezni obveznik ostvaruje dohodak od samostalne obrtničke djelatnos , za što je obvezan sam za prethodnu godinu, a to rješenje se dostavlja poutvrdi svoju poreznu obvezu i podnije godišnju reznom obvezniku prema adresi njegova poreznog poreznu prijavu prebivališta. Upućivanjem privremenog poreznog • Porezna uprava ne raspolaže podacima o ostvarješenja na navedenu adresu, smatra se da je izvršerenom dohotku poreznog obveznika u poreznom na osobna dostava pismena poreznom obvezniku.

UDK 336.2

8. Zaključak Povećanje osnovnog mjesečnog osobnog odbitka i promjena poreznih razreda od 1. siječnja 2015., utjecat će na povećanje neto plaće radnika, kao i na smanjenje poreznog opterećenja mirovina umirovljenika. Porez na dohodak obračunava se po stopi od 12 % na poreznu osnovicu u visini 2.200,00 kn, po stopi od 25 % na razliku porezne osnovice od 2.200,00 do 13.200,00 kn, te po stopi od 40 % na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kn. Iako nisu bile predmetom oporezivanja, od 01. siječnja 2015. dohotkom od kapitala na koji se plaća porez po odbitku, smatraju se i primici od različi h vrsta kamata, a od 1. siječnja 2016. i primici od kapitalnih dobitaka. Radi ukidanja olakšice, porezni obveznici više ne mogu za 2014. podnije godišnju poreznu prijavu radi korištenja 12.000,00 kn godišnjeg neoporezivog iznosa dividende i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu. Obveznici poreza na dohodak, koji obavljaju samostalnu obrtničku djelatnost, dužni su pla porez na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi s danom njena podnošenja, a najkasnije do 28. veljače tekuće za proteklu godinu. Ako postaju obveznicima plaćanja poreza na dobit po sili zakona od 1. 1. 2015., a radi ispunjavaju novih propisanih uvjeta, obvezni su najkasnije do 15. 1. 2015. pisano izvijes nadležnu ispostavu Porezne uprave.

www. m4pin.hr.

Detaljnije o knjizi na I. stranici korica Magazina i na internetskoj stranici

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

pitajcentar@ m4pin.hr

Specifična pitanja i službeni stavovi

Primjenjujući poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, Porezna uprava je obvezna na temelju evidencija i podataka s kojima raspolaže, utvrdi poreznom obvezniku njegov godišnji dohodak koji je ostvaren u poreznom razdoblju, kao i razliku poreza na dohodak i prireza za uplatu ili povrat, o čemu donosi privremeno porezno rješenje, najkasnije do 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu.

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

M. Butorac, V. Šiklić Odak • PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

razdoblju, i to samo u slučaju kada Porezna uprava u okviru svojeg djelokruga rada prema posebnim propisima nije odgovorna za neraspoloživost podataka • ako porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, a ostvaruje razliku za uplatu godišnjeg poreza i prireza, te • ako bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza bili nesrazmjerni naplaćenom porezu na dohodak i prirezu, kada radi ekonomičnos postupka, Porezna uprava neće takvim poreznim obveznicima dostavlja privremeno porezno rješenje.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

Izmjene i dopune u sustavu poreza na dobit Ksenija Cipek * Marijana Herceg ** Marijana Vuraić Kudeljan *** Na 15. sjednici Hrvatskoga sabora održanoj dana 25. studenoga 2014. godine, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (dalje u tekstu: Zakon). Premda se sadržaj ovih promjena u osnovi ne odnosi izravno na proračunske i neprofitne subjekte u nastavku informa vno iznosimo sadržaj najvažnijih izmjena.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

1. Uvod

ćenim naknadama za sve poduzetnike čije isporuke u poreznom razdoblju iznose do 3.000.000,00 kuna, dakle neovisno o tome jesu li obveznici poreza na dobit ili obveznici poreza na dohodak, izvršene su izmjene kriterija prema kojima fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost mora poče vodi poslovne knjige u skladu s propisima o računovodstvu, te porezne obveze utvrdi u skladu s propisima o porezu na dobit.

Zakonom se mijenja članak 2., stavka 4. Zakona o poPromjene u sustavu oporezivanja dobi odnose se na rezu na dobit (NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, nekoliko segmenata, i to: 80/10, 22/12 i 148/13) prema kojemu je obveznik po• izmjene uvjeta prema kojima poduzetnik fizička rez na dobit fizička osoba, koja ostvaruje dohodak od osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom obrta i s obrtom izjednačenih djelatnos prema proizjednačenih djelatnos obvezno prelazi na sustav pisima o porezu na dohodak: plaćanja poreza na dobit i vođenja dvojnog knjigo1) ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario vodstva ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, ili • usklađivanje s Direk vom Vijeća 2014/86/EU od 2) ako ispunjava dva od slijedeća tri uvjeta: 8. srpnja 2014., kojom je izmijenjena Direk va • u prethodnom poreznom razdoblju ostvario je 2011/96/EU o zajedničkom sustavu oporezivanja dohodak veći od 400.000,00 kuna koji se primjenjuje na ma čna društva i društva • ima dugotrajnu imovinu u vrijednos većoj od kćeri iz različi h država članica (SL L 219/40, 25. 7. 2.000.000,00 kuna 2014.) • u prethodnom poreznom razdoblju prosječno • izmjene u uvje ma i načinu korištenja porezne zapošljava više od 15 radnika. olakšice za reinves ranu dobit Slijedom propisanih izmjena, fizička osoba koja • izmjene u vezi s obvezom plaćanja poreza po odbitostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačeku pri ispla dividendi i udjela u dobi nih djelatnos obvezno prelazi na sustav plaća• izmjene u vezi s poreznim postupcima. nja poreza na dobit, ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od 2. Novi kriteriji za promjenu načina 3.000.000,00 kuna, a ne kao do sada 2.000.000,00 oporezivanja kuna. Pored navedenoga novog kriterija, fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom Usporedno s Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je također izjednačenih djelatnos obvezno prelazi na sustav donesen na 15. sjednici Hrvatskoga sabora, a s obzi- plaćanja poreza na dobit, ako ispuni druga dva od tri kriterija, a koji su: vrijednost dugotrajne imovine rom na to da taj Zakon donosi izmjenu u mogućnos plaćanja poreza na dodanu vrijednost prema napla- veće od 2.000.000,00 kuna, u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika, u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila je * Ksenija Cipek, dipl. oec., Središnji ured Porezne uprave, Zagreb. dohodak veći od 400.000,00 kuna; dok je do sada ** Marijana Herceg, Središnji ured Porezne uprave, Zagreb. *** Mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan, Središnji ured Porezne uprave, obveza plaćanja poreza na dobit nastajala ispunjavanjem samo jednog od h uvjeta. Zagreb.

UDK 336.2

Predloženu odredbu Zakona moći će primijeni porezni obveznici već od 1. siječnja 2015. godine, dakle obveza plaćanja poreza na dobit za 2015. godinu utvrdit će se prema novim kriterijima.

Primjer 1.

POREZI I DOPRINOSI

od 3.000.000,00 kuna prihvatljiv je za većinu fizičkih osoba, koje obavljaju određenu samostalnu djelatnost. Uzimajući u obzir navedene kriterije, rela vno mali broj fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost imat će obvezu prelaska sa sustava plaćanja poreza na dohodak na sustav plaćanja poreza na dobit. Među m, teško je predvidje hoće li poduzetnici, fizičke osobe, koje su sada obveznici poreza na dobit zatraži promjene načina oporezivanja, ako zadovoljavaju određene uvjete uzimajući u obzir određene pogodnos povezane s obveznicima poreza na dobit. Naime, za poduzetnike fizičke osobe čiji su godišnji prihodi značajniji, ostanak u sustavu plaćanja poreza na dobit je prihvatljiviji s obzirom na to da je stopa oporezivanja dobi iznosi 20 %, dok se dohodak oporezuje progresivno primjenom poreznih stopa od 12 %, 25 % i 40 %. Kada je riječ o izboru načina oporezivanja fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost često se moraju prilagodi potrebama svojih poslovnih partnera ili suradnika, koji u određenim situacijama ili prilikom ugovaranja određenih poslova žele ima uvid u gospodarsku snagu poduzetnika, što se za obveznika viđenja poslovnih knjiga prema zakonu o računovodstvu može utvrdi godišnjim financijskim izvješćima. Stoga treba napomenu da Zakon pretpostavlja mogućnost prema kojoj fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu izabra način oporezivanja, što je i određeni broj poduzetnika i iskoris o. Nadalje, zbog predloženih promjena u sustavu plaćanje poreza na dodanu vrijednost sada će i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i plaćaju porez na dobit moći plaća porez na dodanu vrijednost prema naplaćenoj realizaciji.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Obveznik poreza na dohodak ostvario je u 2014. ukupne primitke u visini 2.600.000,00 kuna. Među m, u istom je poreznom razdoblju ostvario ukupni dohodak u visini 500.000,00 kuna te ima dugotrajnu imovinu vrijednos 1.000.000,00 kuna. Porezni obveznik nema obvezu silom Zakona ući od 1. siječnja 2015. u sustav poreza na dobit s obzirom na to da su ukupni primici manji od 3.000.000,00 kuna, a sljedeća dva uvjeta nisu kumula vno ispunjena: visina ostvarenog dohotka jest, ali vrijednost dugotrajne imovine manja Kada je riječ o obvezi ostanka u određenom poreznom sustavu, a kako obveza zadržavanja određenog je od propisanih 2.000.000,00 kuna. načina oporezivanja ne bi bila ograničavajuća za porezne obveznike i kako bi is imali veću mogućnost Primjer 2. izbora načina oporezivanja određene samostalne Obveznik poreza na dohodak ostvario je u 2014. ukupdjelatnos , propisane su izmjene u članku 29. Zakona ne primitke u visini 2.600.000,00 kuna. Među m, u o porezu na dobit. Tako se propisuje da obveza plaćaistom je poreznom razdoblju ostvario ukupni dohodak nja poreza na dobit i vođenja poslovnih knjiga prema u visini 500.000,00 kuna, te ima dugotrajnu imovinu propisima o računovodstvu, obvezuje poduzetnike vrijednos 3.000.000,00 kuna. Porezni obveznik ima sljedeće tri godine, ali u opravdanim slučajevima taj obvezu silom Zakona ući od 1. siječnja 2015. u sustav rok može bi i kraći. Naime, ako porezni obveznik poreza na dobit s obzirom na to da, iako su ukupni priprije isteka roka od tri godine želi promijeni način mici manji od 3.000.000,00 kuna, sljedeća dva uvjeta oporezivanja odnosno posta obveznik poreza na dosu kumula vno ispunjena: visina ostvarenog dohotka hodak, za tu promjenu mora dostavi zahtjev, na tei vrijednost dugotrajne imovine. melju kojega će Porezna uprava, ako se navodi poduSlijedom navedenoga, Zakon, ali i Zakon o izmjenama zetnika budu smatrali opravdanima, donije rješenje. i dopunama Zakona porezu na dodanu vrijednost, po- Što se smatra opravdanim slučajevima za promjenu duzetnicima fizičkim osobama daje veću mogućnost načina oporezivanja predloženo je izmjenama članka izbora sustava oporezivanja određene samostalne 29. Zakona dodavanjem stavka 5., kojim je navededjelatnos te izbor načina plaćanja poreza na dodanu no kako se opravdanim slučajevima osobito smatraju vrijednost. Naime, prag prihoda odnosno primitaka cjelovita promjena djelatnos koju obavlja porezni

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

obveznik te značajno izmijenjeni uvjeti (više od 50 Prema novim izmjenama Zakona, prihodima od divi%), zbog kojih je porezni obveznik promijenio na- dendi i udjela u dobi smatraju se prihodi: čin oporezivanja a) čiji je ispla telj obveznik plaćanja poreza na dobit prema Zakonu ili istovjetne vrste poreza, i 3. Zajednički sustav oporezivanja za b) čiji je ispla telj osnovan kao društvo čiji je pravni ma čna društva i društva kćeri iz oblik usporediv s društvom kapitala, trgovačkim različi h država članica društvom odnosno društvom ili drugom osobom, čiji je pravni oblik i način obračuna i plaćanja poreTijekom 2011. godine Direk vom Vijeća 2011/96/ za usporediv s obveznicima poreza na dobit prema EU (dalje u tekstu: Direk va) zamijenjene su: DirekZakonu, i va Vijeća 90/435/EZ, Direk va Vijeća 2003/123/EZ c) koji ispla telju nisu porezno prizna rashod odnote Direk va Vijeća 90/435/EZ, a ista je jekom 2014., sno odbitak. izmijenjana je Direk vom Vijeća 2014/86/EU. Među-

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

m, postupak izmjene Direk ve nije još završen, jer se trenutno vode rasprave u Europskoj komisiji o daljnjim izmjenama predmetne Direk ve i očekuju se izmijene već jekom 2015. godine. Sažeto, predmetna Direk va propisuje za države članice porezni tretman primitka dividendi i udjela u dobit, te porezni tretman isplate dividendi i udjela u dobi , tako da se pod određenim uvje ma, ako se izvršavaju isplate između mačna društva i društva kćeri iz različi h država članica Europske unije, primici dividenda i udjela u dobi ne oporezuju, a isto tako ne oporezuju se porezom po odbitku isplate dividendi i udjela u dobi . Takvim poreznim tretmanom uklanja se dvostruko oporezivanje is h prihoda na razini ma čnog društva.

Među m, utvrđene pogodnos Direk ve ne bi smjele doves do situacija dvostrukog neoporezivanja na razini ma čnih društava i društava kćeri iz različi h država članica, stoga se i izvršavaju stalne izmjene predmetne Direk ve. Uzimajući u obzir brojne izmjene predmetne Direk ve može se zaključi da je na razini Europske unije (dalje u tekstu: EU) uočen problem namjernog izbjegavanja plaćanja poreza koristeći se pogodnos ma koje nudi Direk va. Stoga je u svrhu izbjegavanja situacija dvostrukog neoporezivanja, koje proizlaze iz neusklađenos u načinu oporezivanja raspodjele dobi među državama članicama tom Direk vom sada propisano da država članica ma čnog društva i država članica njezine stalne poslovne jedinice ne bi smjele dopušta ma čnim društvima da ostvaruju korist od poreznog izuzeća, koje se primjenjuje na primljenu raspodijeljenu dobit, ako takvu dobit može odbi društvo kći ma čnog društva. Slijedom navedenog zahtjeva predmetne Direk ve bilo je nužno izvrši promjene u Zakonu o porezu na dobit kako je to propisano Direk vom Vijeća 2014/86/ EU uz druge izmjene kojima se utvrđuje postupak prepoznavanja dividendi i udjela. Stoga je Zakonom uređeno proširenje odredbe članka 6., stavka 1., točke 1. Zakona o porezu na dobit tako da se porezna osnovica može umanji za prihode od dividendi i udjela u dobi , ako su is utvrđeni kako je propisano Zakonom.

Navedene odredbe se primjenjuje neovisno o tome prima li se dividenda ili udio u dobi od tuzemnog poreznog obveznika, društava iz države članice EU ili se prima iz trećih zemalja. Dakle kako bi se moglo prizna pravo umanjenja porezne osnovice za primljene prihode dividendi ili udjela u dobi važno je prepozna ispla telja počevši od njegovog ustrojstvenog oblika i načina plaćanja poreza. Naime, temeljno je Zakonom o porezu na dobit propisana mogućnost umanjenja osnovice poreza na dobit za prihode od dividendi i udjela u dobi , iz razloga što se dividende i udjeli u dobi isplaćuju iz dobi koja je prethodno oporezovana porezom na dobit, te se tako izbjegava dvostruko oporezivanje is m porezom na razini mačnog društva odnosno na razini imatelja dionica ili udjela određenog društva. Dakle kako bi se moglo prizna pravo umanjenja porezne osnovice za primljene prihode dividendi ili udjela u dobi važno je prepozna ispla telja, njegov ustrojstveni oblik, koristeći indikatore navede pod točkama a) i b).

Među m, pored iden fikacije ispla telja, Zakon prema navedenoj točki c) nalaže, a što je i novost koju je uvela Direk va Vijeća 2014/86/EU, kako se osnovica poreza na dobit može umanji samo prihodima koji ispla telju nisu porezno prizna rashod odnosno odbitak. Dakle, u postupku utvrđivanja prava na umanjenje porezne osnovice potrebno je utvrdi ispla telja, te otkloni mogućnost da međusobno povezane osobe mogu, koristeći različita porezna obilježja država članica, izradi poslovnu konstrukciju tako da se određeni prihodi potpuno izuzmu od oporezivanja. Navedena obveza nije posebna novost u poreznim postupcima s obzirom na mogućnost primjene Općeg poreznog zakona (NN, broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13). Među m, na nivou EU bilo je potrebno radi pravne sigurnos propisa nove odredbe u Direk vi, a me i u Zakonu. Naime, u slučaju isplate dividendi ili udjela u dobi radi se o povezanim osobama koje u načelu obavljaju i druge međusobne transakcije i koje raznim kombinacijama, a ponekad stvaranjem umjetnih poslovnih

UDK 336.2

konstrukcija mogu doves i do dvostrukog neoporezivanja dividendi i udjela u dobi . Primjeri takvih konstrukcija mogu proizaći iz hibridnih zajmova kao financijskih instrumenata koji imaju obilježja i zajma i kapitala. Ovakva situacija se može dogodi , zbog različi h poreznih obilježja koja su države članice ili treće države dale hibridnim zajmovima (zajam ili kapital), plaćanja prekograničnog hibridnog zajma smatraju se porezno prizna m troškom, odnosno odbitkom u jednoj državi (državi ispla telja), a u drugoj državi (državi primatelja) raspodjelom dobi , izuzetom od oporezivanja, što za posljedicu ima dvostruko neoporezivanje. Upravo su hibridni zajmovi bili pokretač žurnih promjena u Direk vi 2011/96/EZ, dok se pravni temelj u vezi s utvrđivanjem raznih umjetnih poslovnih konstrukcija još raspravlja na nivou EU. Slijedom navedenoga, Zakonom se propisuje da se osnovica poreza na dobit može umanji prihodima dividendi i udjela u dobi , ako je ispla telj utvrđen prema prethodno navedenim točkama a) i b) i, ako je taj prihod nije ispla telju porezno prizna rashod odnosno odbitak. Pretpostavka je da će same izmjene Zakona kao i propisa o porezu na dobit unutar država članica EU doves do smanjenja porezne evazije, ali da će i sami porezni obveznici bi oprezniji pri umanjenju porezne osnovice, posebice što sve porezne administracije unutar članica EU, zbog uočenih zlouporaba, posvećuju sve veću pozornost prihodima od dividendi i udjela u dobi , koji se u načelu isključuju iz porezne osnovice.

Za razliku od primitaka dividendi i udjela u dobi iz tuzemstva ili iz EU potrebno je posebnu pažnju posve umanjenju porezne osnovice po osnovi primljenih dividendi i udjela u dobi što se iskazuje u prijavi poreza na dobit odnosno Obrascu PD, ako prihodi potječu iz trećih zemalja čiji porezno pravni sustav nije usporediv sa sustavom u Republici Hrvatskoj. Naime, u odnosu na države članice EU teže je prepozna ispla telja koji je osnovan kao društvo, čiji je pravni oblik usporediv s društvom kapitala, trgovačkim društvom odnosno društvom ili drugom osobom čiji je pravni oblik i način obračuna i plaćanja poreza usporediv s obveznicima poreza na dobit sukladno Zakonu o porezu na dobit. Sve predloženo je potrebno, kako ne bi došlo do dvostrukog oporezivanja određenog prihoda, ni istovremeno do dvostrukog neoporezivanja prihoda.

4. Promjene u svezi olakšice za reinves ranu dobit Nakon dvije godine primjene porezne olakšice za reinves ranu dobit, utvrđena je potreba za promjenom u uvje ma i načinu korištenja porezne olakšice za reinves ranu dobit, te je Zakon izmijenjen i u tom dijelu. Među m porezna olakšica za reinves ranu dobit moći će se pod nepromijenjenim uvje ma primijeni u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2014. godinu, a nadalje prema novim propisanim uvje ma u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2015. godinu. U bitnome, može se reći da nova definicija porezne olakšice za reinves ranu dobit ne donosi suš nski posebnu novinu u odnosu na prethodno definiranu. Naime, porezna olakšica za reinves ranu dobit do sada je definirana kao dobit poreznog razdoblja kojim se u svrhe inves ranja i razvoja povećava temeljni kapital, a svrha inves ranja i razvoja pretpostavlja ulaganje u dugotrajnu imovinu i otvaranje novih radnih mjesta.

Nova odredba članka 6., stavka 1., točke 6. Zakona o porezu na dobit propisuje da se reinves ranom dobi smatra ostvarena dobit poreznog razdoblja iskorištena za povećanje temeljnog kapitala sukladno posebnim propisima, koja je jednaka iznosu izvršenih inves cija u dugotrajnu imovinu s ciljem očuvanja postojećih radnih mjesta i za koju se rashodi u cijelos utvrđuju kao porezno prizna u skladu s odredbama Zakona. Pored navedenog kriterija odnosno obveznog ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijal-

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

a) obveznik jednog od poreza za koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za ma čna društva i povezana društva iz različi h država članica EU, prema popisu u dodatku koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dobit, i b) društvo koje poprima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za ma čna društva i povezana društva iz različi h država članica EU, prema popisu u dodatku koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dobit, i

c) rezident države članice EU u skladu s pravom te države i ne odnosi se na rezidente izvan EU prema međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zaključenih s državama nečlanicama.

Kada je riječ o ispla teljima dividendi i udjela u dobit koji su reziden države članice EU tada je postupak utvrđivanja ispla telja olakšan, naime već sada je sastavni dio Pravilnika o porezu na dobit (NN, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13 i 12/14), a što je preuzeto iz Direk ve Vijeća 2011/96/EU, popis prema kojemu je moguće iden ficira ispla telja koji može ispla dobit ili udio u dobi . Stoga je Zakonom propisano da kada su prihodi od dividendi ili udjela u dobi ostvareni iz država članica EU, smatra se da su ispunjeni uvje iz naprijed navedenih točki a) i b), ako je ispla telj:

POREZI I DOPRINOSI

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

nih radnih mjesta, mogu koris u nu imovinu, predlaže se obveza u razdoblju od 10 godina, pri čemu skladu s kojom je porezni obveznik ulaganja u dugotrajnu imovinu u koji je izvršio reinves ranje dobi , minimalnom iznosu od 50.000,00 dužan zadrža broj radnika utvreura mogu izvrši u razdoblju od đenih na početku poreznog raztri godine. Stoga je porezna olakdoblja za koje se iskazuje umanješica za reinves ranu dobit prilanje porezne osnovice temeljem gođena inves cijama koje se izreinves rane dobi , i to najmanje vršavaju u kraćem razdoblju ili su dvije godine nakon proteka toga manje od 50.000,00 eura, dok je razdoblja. Dakle, ako porezni obza poduzetnike čije se inves cije veznik iskoris poreznu olakšicu razvijaju u dužem vremenskom za reinves ranu dobit u postupku razdoblju prilagođen Zakon o popodnošenja prijave poreza na docanju inves cija i unapređenju bit za 2015. godinu dužan je broj inves cijskog okruženja. radnika utvrđenih na dan 1. siječnja 2015. godine zadrža do kraja 2017. godine. Među m, kako se temeljem is h izvršenih ulagaSlijedom navedenog, poreznu olakšicu za reinves - nja ne bi koris le dvije porezne olakšice, Zakonom ranu dobit moći će koris samo porezni obveznici je propisano da porezni obveznici ne mogu u istom koji su izvršili svoje inves cije, dakle ne i oni koji su poreznom razdoblju temeljem izvršenih ulaganja u svoje inves cije odgodili i koji u godini inves ranja i istu dugotrajnu imovinu istodobno koris poreznu dvije godine nakon smanje broj radnika. Kada je riječ olakšicu za reinves ranu dobit i poreznu olakšicu teu uvođenju porezne olakšice za reinves ranu dobit meljem Zakona o po canju inves cija i unapređenju u sustav poreza na dobit valja napomenu da je to inves cijskog okruženja. porezna olakšica, koja je u doba gospodarskog pada Novi uvje i način korištenja porezne olakšice za repropisana radi po canja inves cija i razvoja gospo- inves ranu dobit odnose se na obvezu ulaganja u darskog sektora, a unosom dobi u temeljni kapital dugotrajnu imovinu i zadržavanje postojećih radnih dobit ostaje trajno na raspolaganju društvu, a ne dio- mjesta odnosno radnika, dok su ostali uvje povezaničarima i članovima društva te se stoga stvara realna ni s obvezom povećanja temeljnog kapitala i načina podloga za razvoj i inves ranje. postupanja pri podnošenju prijave poreza na dobit Među m, kada je riječ o procjeni učinka određene ostali is . Dakle, prema novim izmjenama Zakona o porezne olakšice, bitno je istaknu kako je porezna porezu na dobit, visina porezne olakšice za reinveolakšica za reinves ranu dobit jekom 2013. i 2014. s ranu dobit mjeri se iznosom izvršenih inves cija u godine imala značajan utjecaj na prihode državnog dugotrajnu imovinu. proračuna Republike Hrvatske, dok istovremeno nisu uočeni značajni pomaci u inves cijama i otvaranju 5. Plaćanja poreza po odbitku pri ispla dividendi i udjela u dobi novih radnih mjesta. Naime, uočeno je kako je velika većina poduzetnika odgodila inves cije, što nije Uzimajući u obzir Zakon o izmjenama i dopunama Zadovelo do planiranog razvoja koji bi doveo do rasta kona o porezu na dohodak, predložene su i izmjene BDP-a i otvaranja novih radnih mjesta. Stoga je Za- povezane s oporezivanjem po odbitku isplate divikonom propisano da se kao uvjet korištenja porezne dendi i udjela u dobi inozemnim osobama koje nisu olakšice za reinves ranu dobit zahtjeva inves ranje fizičke osobe. Naime, brisane su odredbe o obvezi u dugotrajnu imovinu, dakle imovinu koju porezni plaćanja poreza po odbitku pri ispla dividendi i udjeobveznik koris u procesu proizvodnje ili pružanja la u dobi inozemnim osobama, koje nisu fizičke, ako usluga i uz uvjet očuvanja postojećih radnih mjesta, se isplaćuju iz dobi ostvarene do 29. veljače 2012. odnosno radnika najmanje dvije godine nakon godine godine. Naime, na taj način bilo bi izvršeno usklađiu kojoj je izvršeno reinves ranje dobi . vanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona Napominjemo da je, kada je riječ o zakonodavnom o porezu na dohodak koji se, kada je riječ o oporeziokviru po canja inves cija i pratećim poreznim olak- vanju dividendi i udjela u dobi koje se isplaćuju fizičšicama, potrebno ima u vidu Zakon o po canju in- kim osobama, usklađuje s Odlukama Ustavnog suda ves cija i unapređenju inves cijskog okruženja (NN, Republike Hrvatske. broj 111/12 i 28/13), prema kojem se porezni po caji, Prema novim izmjenama Zakona o porezu na dobit, ovisno o izvršenim inves cijama u dugotrajnu imovi- isplate dividendi i udjela i dobit inozemnim osobama nu i broju novotvorenih radnih mjesta ili broju zadrža- koje nisu fizičke izvršavat će se bez obračunavanja i

UDK 336.2

plaćanja poreza po odbitku, ako se isplaćuje iz dobi ostvarene do 29. veljače 2012. godine. S obzirom na to da se dobit koja se isplaćuje utvrđuje za određeno porezno razdoblje koje je u pravilu kalendarska godina, ako se bude isplaćivala dobit iz 2012. godine (ako dakle dobit isplaćuje porezni obveznik koji poslovao i u razdoblju od 1. siječnja 2012. do 29. veljače 2012. godine), bit će potrebno dobit poreznog razdoblja podijeli s brojem 12 ili brojem mjeseci poslovanja, a obvezu poreza po odbitku utvrdi za mjesece nakon 29. veljače 2012. godine.

POREZI I DOPRINOSI

odredbu u vezi s priznavanjem uvećanih troškova poreznim obveznicima, koji unište polovilo zbog posebnih postupaka koje provodi Ministarstvo poljoprivrede radi smanjivanja ribolovne flote, sukladno načinu kako je to predloženo za obveznike poreza na dohodak.

U PRODAJI PRAKTIČNA KNJIGA:

UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA!

6. Promjene povezane s poreznim postupcima i ostale izmjene Prema Zakonu mijenja se odredba koja se odnosi prvenstveno na načelno neprofitne organizacije, koje u određenom trenutku počinju obavlja neku gospodarsku djelatnost zbog koje bi neoporezivanjem te djelatnos stekle neopravdane povlas ce na tržištu. Navedena odredba, između ostaloga je usklađena s propisima koji uređuju poslovanje udruga i koji udrugama nalažu da početak obavljanja određene djelatnos moraju upisa u statut udruge. Zakonom je utvrđena odgovornost svake načelno neprofitne udruge ili druge organizacije koje je, zbog svoje općekorisne svrhe ili bitne funkcije koju obavlja, oslobođena od obveze plaćanja poreza na dobit, ako proširi svoj obim poslovanja na druge djelatnos u odnosu na one zbog kojih je osnovana, da početak obavljanja te gospodarske djelatnos prijavi i Poreznoj upravi.

Urednica: Ivana Male ć Autori: Božana Bešlić, Ma lda Copić, Kris na Kosor, Nataša Kulakowski, Ivana Male ć, Nada Zrinušić Cijena knjige: 350 kn (uključen PDV) Detaljnije o knjizi na II. stranici korica Magazina i na internetskoj stranici

www. m4pin.hr.

pitajcentar@ m4pin.hr

Ovisno o olakšici to može bi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta ili Ministarstvo poljoprivrede.

Sastavni dio priručnika je i CD s propisima i preko 100 primjera dobre prakse.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Nove izmjene Zakona odnose se i na odredbe povezane s utvrđivanjem porezno prizna h rashoda po osnovi korištenja dugotrajne imovine, te posebnu

Osigurajte svoj primjerak prak čnog priručnika o pripremi i provedbi EU projekata!

Nadalje, radi otklanjanja određenih nejasnoća pri odobravanju određene porezne olakšice koja je državna potpora ili potpora male vrijednos naglašava se korisnicima potpora, kako te potpore moraju bi odobrene u skladu s posebnim pravilima o državnim potporama i potporama male vrijednos . Dakle, želi se poreznim obveznicima, naročito onima koji su povezani s drugim poreznim obveznicima, naglasi da, pored toga što zadovoljavaju temeljne uvjete koje propisuje određeni zakon, a kojim je moguće ostvarii pravo na određenu poreznu olakšicu, da iste neće bi odobrene ako porezni obveznik ne zadovoljava uvjete propisane posebnim propisima o državnim potporama i potporama male vrijednos odnosno, ako ih ne odobri davatelj potpore1.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

Izmjene i dopune u sustavu doprinosa Ksenija Cipek * Dražen Opalić ** Marijana Vuraić Kudeljan *** Zakon o doprinosima izmijenjen je i dopunjen na 15. sjednici Hrvatskog sabora od 25. studenoga te su uvedene su novine od kojih neke stupaju na snagu početkom iduće godine, a neke tek od 1. siječnja 2016. Osim toga, odredbe Zakona usklađene su s odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. O svim novinama detaljnije pišu autori u sljedećem članku.

1. Uvod

2. Oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobe mlađe od 30 godina Zakon o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, života 18/2011, 22/12, 144/12, 148/13 i 41/14 – dalje u tek-

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

stu: Zakon) jedinstveni je propis koji uređuje sva pitanja u vezi s doprinosima, kao što su: vrste doprinosa i stope za obračun, obveznik doprinosa, obveznik obračunavanja doprinosa, obveznik plaćanja doprinosa, osnovice za obračun i način njihova utvrđivanja, obveza i način obračunavanja, obveza plaćanja i rokovi za uplatu, obveza izvješćivanja te druga pitanja u vezi s poslovima prikupljanja doprinosa. Na snagu je stupio 1. siječnja 2009., i od tada je mijenjan šest puta.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje stopa nezaposlenos mladih u Republici Hrvatske u drugom kvartalu 2014. godine iznosila je 43,9 %. Iako je u usporedbi s rujnom 2013. godine kada je stopa nezaposlenos mladih iznosila 48,9 % došlo do pada stope, Republika Hrvatska je i dalje u vrhu po stopi nezaposlenos mladih u Europskoj uniji. U skladu s navedenim podacima ukazala se potreba da se mladima osigura uspješnija tranzicija iz sustava obrazovanja u svijet rada. Osim toga uočeno je da se mladim Zadnjim izmjenama i dopunama Zakona koje su izgla- osobama još uvijek prvenstveno nudi ugovor o radu sane na 15. sjednici Hrvatskog sabora od 25. stude- na određeno radno vrijeme. noga uvedene su sljedeće novine: Kako bi se dodatno smanjila stopa nezaposlenos • oslobođenje obveza doprinosa na osnovicu za oso- mladih i u što većoj mjeri osiguralo njihovo zapošljabe mlađe od 30 godina života po osnovi ugovora o vanje na neodređeno vrijeme, potrebno je mjerama radu na neodređeno vrijeme poli ke zapošljavanja potaknu poslodavce da s m • promjena načina utvrđivanja obveza doprinosa sa- osobama sklapaju ugovore o radu na neodređeno mostalnim obveznicima doprinosa. radno vrijeme. Jedna od mjera koja se namjerava Osim ovih novos , u bitnome, odredbe Zakona uskla- proves u skladu s odredbama Prijedloga zakona jest đene su s odredbama Zakona o profesionalnoj reha- poslodavce koji zaposle mlade osobe oslobodi obvebilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, te su ze doprinosa na osnovici, i to u trajanju do 5 godina. uređena pitanja obveze doprinosa prema drugom Sukladno izmjenama i dopunama Zakona, mladom dohotku po osnovi razlike vrijednos imovine i visine osobom se smatra fizička osoba koju poslodavac po sredstava kojima je stečena. osnovi ugovora o radu sklopljenim na neodređeno

Ksenija Cipek, dipl. oec., Središnji ured Porezne uprave, Zagreb. Dražen Opalić, dipl. oec., Središnji ured Porezne uprave, Zagreb. *** Mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan, Središnji ured Porezne uprave, Zagreb. *

vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje, te do dana početka osiguranja ima manje od 30 godina života, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s is m poslodavcem.

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

Poslodavac koji s mladom osobom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme u razdoblju do pet godina dužan je obračunava samo doprinose iz osnovice, i to: Vrsta doprinosa 1. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos 2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

3. Promjena načina utvrđivanja obveza doprinosa osiguranicima koji su obveznici doprinosa za osobno osiguranje

Stopa

U skladu s trenutno važećim odredbama Zakona o 15 % doprinosima, osiguranicima koji su sami obveznici doprinosa za osobno osiguranje, a mjesečna osnovi5 % ca im je propisana u stalnom mjesečnom iznosu kao umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficiU navedenom razdoblju do pet godina ne postoji ob- jenta, Porezna uprava rješenjem utvrđuje mjesečnu veza obračunavanja i plaćanja doprinosa na osnovicu, osnovicu i iznose doprinosa. Rješenje se donosi za svako obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu), a i to: mjesečne obveze doprinosa utvrđene rješenjem koVrsta doprinosa Stopa načna su obveza i vrijede do prestanka osiguranja, do 1. doprinos za zdravstveno osiguranje 15 % promjene osnove osiguranja ili do prestanka obveze 2. doprinos za zaš tu zdravlja na radu 0,5 % doprinosa u skladu s odredbama Zakona o doprino3. doprinos za zapošljavanje 1,7 % sima, a najdulje do posljednjeg dana u godini na koju se obveza odnosi. Odredbe o oslobođenju obveze doprinosa na osnovicu za mlade osobe do 30 godina života jednako se S obzirom na to da je od 1. siječnja 2014. godine u priprimjenjuju na osiguranike po osnovi radnog odnosa, mjeni Obrazac JOPPD, koji služi kao jedinstveno izvješće kao i na osiguranike po osnovi radnog odnosa – iza- kojim se na ekonomičan i efikasan način prikupljaju svi podaci o isplaćenim primicima i obvezi poreza na dohoslane radnike. dak i doprinosa, ukazala se potreba da se i za osiguraBitno je istaknu da odredbama Zakona radi korište- nike koji su obveznici doprinosa za osobno osiguranje nja ove olakšice nisu propisani nikakvi drugi uvje ni razmotri drukčiji način utvrđivanja obveze doprinosa. ograničenja, osim da: Slijedom navedenoga odredbama Zakona o izmjenama • se ugovor o radu sklapa s osobom do 30 godina i dopunama Zakona od 1. siječnja 2016. godine: života • Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost od • ugovor o radu mora bi sklopljen na neodređeno koje dohodak utvrđuju temeljem poslovnih knjiga vrijeme same će utvrđiva osnovicu i iznose doprinosa i o • mlada osoba nije imala prethodno sklopljen ugovor tome podnosi izvješće na Obrascu JOPPD. o radu na neodređeno vrijeme s is m poslodavcem. • Osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost od

koje porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu i ostalim osobama koje imaju profesionalni status obveza će se utvrđiva rješenjem Porezne uprave, koje će se izdava po utvrđenom statusu u osigu• kada se radi o osobama koje već imaju eviden ran ranju i vrijedi će u čitavom razdoblju osiguranja. staž u mirovinskom osiguranju ili su staž osiguranje • Za pomorce – članove posade broda u međunaostvarile kod inozemnog nositelja obveznog mirorodnoj plovidbi se predviđa izdavanje rješenja po vinskog osiguranja proteku poreznog razdoblja, a do izdavanja rješe• kada se radi o osobama koje su s is m poslodavnja plaćali bi predujam doprinosa u visini propisacem imale ugovor o radu sklopljen na određeno ne mjesečne obveze doprinosa. radno vrijeme ili ugovor o stručnom osposobljavaZa ostale osiguranike, koji su sami obveznici doprinonju za rad bez zasnivanja radnog odnosa • kada se radi o osobama za koje je već korištena sa za svoje osobno osiguranje predviđa se dosadašnji olakšica u obliku oslobođenja od obveze doprinosa način utvrđivanja obveze doprinosa, odnosno obvena osnovicu sukladno odredbama Zakona o dopri- za doprinosa će se utvrđiva rješenjem, koje će se donosi za svako obračunsko razdoblje (kalendarsku nosima ili Zakona o po canju zapošljavanja. godinu) provedenu u osiguranju. Olakšica će se moći koris za osobe koje zadovoljavaju navedene uvjete, a koje će sklopi ugovore na radu na neodređeno vrijeme s poslodavcima nakon 1. siječnja 2015. godine. Navedeno znači da će se ova olakšica moći koris i za mlade osobe koje ispunjavaju prethodno navedene uvjete, i u slučajevima:

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

pitajcentar@ m4pin.hr

POREZI I DOPRINOSI

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

2.1. Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje dohodak utvrđuju temeljem poslovnih knjiga

UDK 336.2

2.2. Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu i ostale osobe koje imaju profesionalni status Kao što je već navedeno za osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje dohodak utvrđuju teme- Za pojedine kategorije osiguranika pojednostavljen je ljem poslovnih knjiga uvodi se obveza samoutvrđiva- postupak utvrđivanja obveze doprinosa. Tako će se nja doprinosa, pa će osiguranici po osnovi obavljanja osiguranicima po sljedećim osnovama osiguranja: samostalnih djelatnos obrta, slobodnog zanimanja 1. samostalnih djelatnos koji od h djelatnos po(profesionalne djelatnos ), sportaša, poljoprivrede i rez plaćaju prema paušalnom dohotku, i to: šumarstva te ostalih samostalnih djelatnos , koji od 1.1. djelatnost obrta te domaće radinos i sporedobavljanja h djelatnos , sukladno propisima o porezu nog zanimanja na dohodak, utvrđuju dohodak od samostalne djelat1.2. djelatnost poljoprivrede i šumarstva nos , bi sami obveznici doprinosa te obveznici obra2. djelatnost slobodnog zanimanja, i to: novinari, sačunavanja i obveznici plaćanja doprinosa za osobno mostalni umjetnici i sportaši – koji prema primiosiguranje. Isto tako, o vrs i iznosu obveze doprinocima od djelatnos porez na dohodak plaćaju po sa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razodbitku doblju na koje se obveza odnosi bit će dužni sastavi 3. član uprave trgovačkog društva i izvršni direktor obračunsku ispravu te sastavi izvješće i dostavi ga trgovačkog društva i izvršni upravitelj zadruge Poreznoj upravi. Navedeno znači da Porezna uprava 4. svećenik i drugi članovi vjerske zajednice ovim kategorijama osiguranika neće više rješenjem 5. zaposlenje u inozemstvu kod međunarodnih orgautvrđiva mjesečne osnovice i iznose doprinosa, već nizacija, stranih poslodavaca i u ins tucijama Euta obveza u cijelos prelazi na osiguranike, kao i obveropske unije za izvještavanja o utvrđenoj obvezi doprinosa. 6. zaposlenje u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjediS obzirom na to da je ministru financija dana ovlast štem u inozemstvu, koji nemaju registriranu poda pravilnikom propiše način i rok te oblik i sadržaj družnicu u tuzemstvu; izvješća, za očekiva je da će ovo pitanje bi uređeno obveza doprinosa i nadalje utvrđivala rješenjem Poo Odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, odnorezne uprave, ali će se rješenje izda po utvrđenom sno izvješće o mjesečnoj osnovici i iznosima doprinostatusu u osiguranju i vrijedit će do donošenja novog sa podnosit će se na Obrascu JOPPD. U obrazloženju rješenja ili do promjene osnove osiguranja ili do preZakona o izmjenama i dopunama Zakona is če se da stanka osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa je predlagatelj imao u vidu da oko 65 % osiguranika s sukladno odredbi članka 221., stavka 2. Zakona o doosnove obavljanja samostalne djelatnos , koji od te prinosima. djelatnos utvrđuju dohodak već jekom 2014. godine bilo dužno podnije Obrazac JOPPD, ili u statusu Ovime će se izbjeći izdavanje rješenja za svako pojeposlodavca ili u statusu druge osobe obveznika pod- dino razdoblje (kalendarsku godinu) u kojoj je ta osonošenja izvješća, odnosno da je oko 80 % osigurani- ba imala status osiguranika. Rješenje će se donosilo ka koris lo usluge sustava ePorezna. Ostale odredbe na ime osiguranika – dužnika i sadržava će najmanje o obvezi doprinosa za ovu kategoriju osiguranika, a sljedeće podatke: koje se odnose na visinu mjesečne osnovice, stope za • osnovu osiguranja obračun doprinosa i dospijeće doprinosa na naplatu • razdoblje na koje se obveza odnosi i to dan s kojim ostale su nepromijenjene. započinje teći obveza S obzirom na to da se radi o potpuno novom načinu • odredbu o tome da je mjesečna osnovica umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficijenta, utvrđivanja obveze doprinosa, Prijedlogom zakona te da se za svaku godinu provedenu u osiguranju se osigurava pravovremeno upoznavanje ovih osiguprimjenjuje mjesečna osnovica što je za tu godinu ranika s propisanim obvezama, te im se omogućuje objavljuje ministar financija razdoblje prilagodbe, kako bi mogli pravovremeno i točno ispunjava obveze obračuna i to tako da je • naziv doprinosa i stope za obračun doprinosa prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga zakona • odredbu o mjesečnoj obvezi koja je razmjerna broju dana u osiguranju određenog mjeseca propisano da odredbe o samoutvrđivanju stupaju na snagu 1. siječnja 2016. godine. Navedeno znači da • naznaku dospijeća za uplatu dospjelih mjesečnih obveza bi se svim ovim osiguranicima mjesečna osnovica i iznosi doprinosa za 2015. godinu utvrđivali rješenjem • nalog dužniku da mjesečne obveze uplaćuje u propisanim rokovima dospijeća Porezne uprave.

UDK 336.2

• uplatne račune i brojčane oznake (šifre) za uplatu dospjelih obveza • odredbu o važenju rješenja • odredbu o tome da se mjesečne obveze doprinosa što ih je obveznik dužan upla smatraju konačnom obvezom • odredbu o obvezi plaćanja zatezne kamate, ako se dospjela obveza ne upla u propisanom roku dospijeća. Ostale odredbe o obvezi doprinosa za ovu kategoriju osiguranika, a koje se odnose na visinu mjesečne osnovice, stope za obračun doprinosa i dospijeće doprinosa na naplatu, ovim Izmjenama i dopunama Zakona ostale su nepromijenjene.

2.3. Osiguranici s osnove pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi

POREZI I DOPRINOSI

doprinos za osiguranje zaš te zdravlja na radu i nadalje se obračunavaju prema osnovicama propisanima za određena radna mjesta, koje objavljuje ministar nadležan za pomorstvo. Isto tako za razdoblje provedeno na ukrcaju bit će obračunavane i obveze doprinosa za staž mirovinskog osiguranja, koji se računa s povećanim trajanjem.

2.4. Ostali osiguranici obveznici doprinosa za osobno osiguranje Za preostale osiguranike koji su obveznici doprinosa za osobno osiguranje zadržava se dosadašnji način utvrđivanja obveze doprinosa. Navedeno znači da bi se osiguranicima po osnovama: • poljoprivrednik upisan u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, te šumoposjednik i član njegova obiteljskog kućanstva • osiguranik po osnovi poljoprivrede • produženo mirovinsko osiguranje • osiguranik po osnovi mirovine ili invalidnine iz inozemstva • osoba koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi • član obitelji osobe zaposlene u inozemstvu • stranac • član obitelji stranca;

Dosadašnja primjena odredbi Zakona o doprinosima kojima se uređuje pitanje obveze doprinosa za osiguranike s osnove pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi ukazala je na potrebu izmjene načina utvrđivanja obveze doprinosa navedenim osiguranicima. Ove osiguranike karakteriziraju učestale promjene statusa u osiguranju kao i kratka razdoblja osiguranja, te je u skladu s m potrebno osigura pravovremeno eviden ranje obveze doprinosa, kako bi im se što prije omogućilo plaćanje doprinosa i obveza doprinosa i nadalje utvrđivala rješenjem Poostvarivanje prava iz obveznih osiguranja. rezne uprave, koje će se donosi za svako obračunPovezano s ovom problema kom Izmjena i dopuna sko razdoblje (kalendarsku godinu), a mjesečne obveZakona propisano je da se osiguranicima s osnove poze doprinosa utvrđene rješenjem i nadalje će vrijedi morac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi do prestanka osiguranja, do promjene osnove osiguubuduće rješenja donosi po isteku godine za koju se ranja ili do prestanka obveze doprinosa, a najdulje do obveza utvrđuje. Do donošenja, odnosno do izvršnos rješenja kojim se utvrđuje obveza doprinosa ovi posljednjeg dana u godini na koju se obveza odnosi.

2.5. Obveza doprinosa s osnove obavlja druge djelatnos

Ove odredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2016. go- • za obveznike koji, prema propisima o porezu na dine, što znači da će se obveza doprinosa za 2015. dohodak, od druge djelatnos utvrđuju dohodak, godinu ovoj kategoriji osiguranika utvrđiva kako je osnovica za obračun doprinosa je dohodak ostvapropisano trenutno važećim odredbama Zakona o ren u poreznom razdoblju – razlika između poslovdoprinosima. nih primitaka i poslovnih izdataka • za obveznike koji, prema propisima o porezu na doPotrebno je napomenu da su ostale odredbe o obbit od druge djelatnos utvrđuju dobit, osnovica za vezi doprinosa za ovu kategoriju osiguranika ostale obračun doprinosa je dobit ostvarena u poreznom nepromijenjene, odnosno doprinosi za mirovinska osiguranja, te doprinos za zdravstveno osiguranje i razdoblju – razlika prihoda i rashoda

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Druga djelatnost je samostalna djelatnost koju nositelj djelatnos obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja. U skladu s trenutno važećim odredbama Zakona o doprinosima, obveza doprinosa s osnove druge djelatnos se obračunava prema godišnjoj osnovici odnosno:

osiguranici u obvezi su plaća predujam za svaku vrstu doprinosa u iznosu – umnošku iznosa mjesečne osnovice, koju propisuje ministar nadležan za pomorstvo, sukladno posebnom propisu te propisane stope za obračun doprinosa. Mjesečni iznos predujma dospijeva na naplatu u rokovima propisanim za uplatu doprinosa za tu osnovu osiguranja, odnosno do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, osim doprinosa za zaš tu zdravlja na radu koji dospijeva do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje.

POREZI I DOPRINOSI

• za obveznike koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnos porez na dohodak plaćaju prema paušalnom dohotku – je paušalni dohodak utvrđen za isto razdoblje prema propisima o porezu na dohodak.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Obveza doprinosa utvrđuje se rješenjem Porezne uprave koje se donosi po isteku godine na koju se odnosi, a dospijeva na naplatu u roku od 15. dana od dana uručenja rješenja obvezniku. Izmjenama i dopunama Zakona propisana je promjena dosadašnjeg načina utvrđivanja obveze doprinosa prema godišnjoj osnovici temeljem obavljanja druge djelatnos za obveznike koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnos utvrđuju dohodak i za obveznike koji, prema propisima o porezu na dobit od druge djelatnos utvrđuju dobit.

UDK 336.2

prema paušalnom dohotku zadržat će se dosadašnji način utvrđivanja obveze doprinosa, pa će im iznos godišnje osnovice, vrste i godišnje iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi i nadalje utvrđiva Porezna uprava rješenjem.

3. Promjene u plaćanju doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Dana 1. siječnja 2015. godine na snagu stupaju odredbe Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, broj 157/13), kojima se ukida obveza posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji se prema odredbama prijašnjeg Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05) plaćao po stopi od 0,1 % ili 0,2 %, a U skladu s navedenim, obveznici doprinosa sami uvodi se obveza plaćanja novčane naknade u slučaju su obvezni obračuna obvezu doprinosa po osnovi neispunjenja kvota propisanih za zapošljavanje osoba obavljanja druge djelatnos . O vrs i iznosu obveze s invaliditetom. doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obraču- Navedeno znači da će poslodavci kojima je propisana nani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, podacima koje utvrde, obveznici obračunavanja bit ako istu ne ispune, bi obveznici novčane naknade te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade. će obvezni sastavi obračunsku ispravu, te sastavi izvješće i dostavi ga Poreznoj upravi. Način i rok te Osnovica za obračun novčane naknade jest umnožak oblik i sadržaj izvješća pravilnikom će propisa mini- broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa minimalne plaće za razdoblje na star financija. koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava Godišnja obveza doprinosa obvezniku koji od druge se po stopi od 30 %. Novčana naknada se obračunava djelatnos utvrđuje dohodak od samostalne djelati dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za nos dospijevat će na naplatu s danom podnošenja prethodni mjesec. godišnje prijave poreza na dohodak, sukladno propisima o porezu na dohodak, dok će godišnja obveza U skladu s navedenim svi poslodavci, neovisno o doprinosa obvezniku koji od druge djelatnos utvr- tome jesu li obveznici kvotnog zapošljavanja osoba s đuje dobit dospijeva na naplatu s danom podnoše- invaliditetom ili ne, bit će za plaće koje se odnose na nja godišnje prijave poreza na dobit, sukladno propi- staž osiguranja od 1. siječnja 2015. pa nadalje, u obvezi plaća doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7 sima o porezu na dobit. %. Oni poslodavci koji su obveznici kvotnog zapošljaOdredbe kojima se mijenja način utvrđivanja obveze vanja osoba s invaliditetom, a tu obvezu nisu ispunili, doprinosa stupaju na snagu 1. siječnja 2015. godine. S povrh ovog doprinosa dužni su plaća i novčanu naobzirom na to da se obveza doprinosa uvijek utvrđu- knadu. Obveza kvotnog zapošljavanja iskaziva će se je prema propisima važećima za razdoblje na koje se na Obrascu JOPPD, što će bi propisano izmjenama i obveza odnosi, navedeno znači da će se: dopunama Pravilnika o porezu na dohodak. • obveza doprinosa prema godišnjoj osnovici za 2014., koja se ima obračuna u 2015. godini, obra- 4. Novi način norma vnog uređenja čunava prema propisima važećima za 2014. gopostupka provedbe plaćanja doprinosa dinu, odnosno ovu obvezu će rješenjem u 2015. Odredbom članka 248.b Zakona o doprinosima dana godini utvrdi Porezna uprava je ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom može • obveza doprinosa prema godišnjoj osnovici za propisa način provedbe plaćanja doprinosa prema 2015., koja se ima obračuna u 2016. godini, obraplaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovičunava prema propisima važećima za 2015. goci i subjekte provedbe plaćanja doprinosa utvrđenih dinu, odnosno ovu obvezu će u 2016. godini bi sukladno odredbama za osiguranika po osnovi radnog dužni obračuna sami obveznici doprinosa. odnosa, osiguranika po osnovi izabranih ili imenovaZa obveznike koji, prema propisima o porezu na do- nih osoba, za osiguranika po osnovi radnog odnosa – hodak, od druge djelatnos porez na dohodak plaćaju izaslanog radnika, te za osiguranika po osnovi stručnog

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Ovom f) ovlaštenje Poreznoj upravi da odredi mjere osiguuredbom Vlada propisuje i obveznike izvještavanja, naranja naplate pro v poslodavaca koji ne podnesu čin, rok, te oblik i sadržaj izvješća o podnesenim naloObrazac JOPPD na kojemu je iskazana mjesečna zima za plaćanje doprinosa prema plaći, primicima uz obveza doprinosa za svakog pojedinog radnika. plaću, odnosno mjesečnoj osnovici. Osim navedenog, ministar financija će pravilnikom U skladu s navedenim ovlaštenjem Vlada Republike Hr- propisa sadržaj obveznih elemenata na nalozima za vatske je donijela Uredbu o načinu provedbe plaćanja plaćanje za isplatu plaće odnosno za isplatu primitka doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno prema kojima se utvrđuje obveza doprinosa, slučajemjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem ve u kojima banka može proves naloge za plaćanje radnog odnosa (NN, br. 49/12 i 31/14; dalje u tekstu: za isplatu plaće, ako nisu dostavljeni pojedini nalozi Uredba), te je odredbama Uredbe uređeno sljedeće: za plaćanju za uplatu doprinosa, postupak određiva• obvezni elemen poziva na broj zaduženja pri is- nja mjera osiguranja naplate te ostale postupke koji punjavanju naloga za isplatu plaće za sve poslodav- se odnose na provedbu plaćanja doprinosa. ce, a služi kako bi se moglo kvalitetno i sustavno pra isplata plaće odnosno uplata doprinosa • uvedena su ograničenja i posebno praćenja za poslodavce koji ne uplaćuju doprinose • propisana je obveza bankama o odbijanju naloga za isplatu plaće, ako poslodavci koji ne uplaćuje doprinose istovremeno nisu predali i naloge za uplatu doprinosa ili se is ne mogu u cijelos proves te izvještavanje Porezne uprave o svim provedenim i neprovedenim (odbijenim) nalozima za isplatu plaće.

5. Ostale izmjene i dopune

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Sukladno odredbi članka 63. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13, 125/13 i 148/13), Porezna uprava dužna je dohodak po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnos , imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i drugog dohotka, a i druge neoporezive primitke i potraživanja, uspoređivas podacima o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj Osnovni cilj donošenja Uredbe je spriječi isplatu pla- i drugoj imovini, te drugim izdacima fizičkih osoba i će bez plaćanja doprinosa, koji su sastavni dio plaće, njihovim obvezama jekom poreznog razdoblja. odnosno pravo radnika iz radnog odnosa, te služe za Ako se utvrdi da izvori za imovinu fizičkih osoba nisu ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, zdravdokazani, dana je ovlast Poreznoj upravi da utvrdi dostvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nezaposlehodak po toj osnovi, kao razliku između vrijednos nos . Uzimajući u obzir važnost Uredbe kao i rezulimovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecatate koje je njena primjena do sada polučila, ukazala se potreba da se osnovna pitanja koja su do sada bila nje, a taj dohodak pripisuje se ostvarenom dohotku uređena odredbama Uredbe, urede samim Zakonom od nesamostalnog rada, samostalne djelatnos , imoo doprinosima, čime bi se osigurali još efikasniji me- vine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i hanizmi za sprječavanje isplate plaće bez plaćanja do- drugom dohotku u poreznom razdoblju u kojemu je taj dohodak utvrđen i oporezuje prema propisima prinosa, što je bio i osnovni cilj donošenja Uredbe. koji važe u tom poreznom razdoblju. Osim obveze U skladu s navedenim, u Zakon o doprinosima, ugra- poreza na dohodak potrebno je obračuna i obvezu đene su odredbe kojima će se na istovjetan način, kao doprinosa, i to na način propisan za onaj izvor dohotšto je to do sada bilo uređeno Uredbom, propisa : ka kojemu se utvrđeni dohodak pripisuje. a) pojam poslodavca koji ne uplaćuje doprinose S obzirom da je na istoj sjednici Hrvatskog sabora b) obvezu navođenja propisanih elemenata na naloziizglasan i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama ma za plaćanje za isplatu plaće Zakona o porezu na dohodak, kojim se među ostac) obvezu poslodavca koji ne uplaćuje doprinose da u lim propisuje da se razlika vrijednos imovine i visine istu banku istodobno preda naloge za plaćanje za sredstava kojima je ta imovina stečena smatra druisplatu plaće i naloge za plaćanje za uplatu doprinosa d) obvezu banke da odbije provođenje naloga za pla- gim dohotkom, bilo je potrebno uredi pitanje obćanje za isplatu plaće, ako poslodavac koji ne upla- veze doprinosa. Izmjenama i dopunama Zakona ova ćuje doprinose, istodobno uz naloge za plaćanje pitanja uređena su tako da se u Zakon o doprinosiza isplatu plaće nije predao i naloge za plaćanje za ma dodane odredbe prema kojima se u slučajevima uplatu doprinosa ili se oni ne mogu u cijelos prove- kada je utvrđen drugi dohodak po osnovi razlike vrijednos imovine i visine sredstava kojima je stečena s , te ako nalog ne sadrži sve propisane elemente e) obvezu banke i Financijske agencije da podnesu iz- neće utvrđiva obveza doprinosa temeljem koje bi se vješća o odbijenim i provedenim nalozima za pla- ostvarivala prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. ćanje za isplatu plaće

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

Ulazak i izlazak iz sustava PDV-a proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija u 2015. godini Anamaria Ester Galinec * Autorica u tekstu razmatra uvjete zbog kojih proračunski korisnici i neprofitne organizacije ulaze u sustav PDV-a i postaju registrirani porezni obveznici. Također, navode se i uvje za izlazak iz sustava PDV-a te daje primjer ispravka pretporeza kada se promijene uvje koji su bili mjerodavni za priznavanje pretporeza u godini kada je gospodarsko dobro nabavljeno.

1. Uvod Proračunski korisnici, odnosno, državna jela, ustanove, vijeća manjinske samouprave, proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i materijalni rashodi osiguravaju u proračunu mogu se razlikova ovisno o vrs djelatnos koju obavljaju. Tijela državne vlas , jela državne uprave, jela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga jela s javnim ovlas ma (dalje u tekstu: jela) koja se navode u članku 6. stavku 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13, 148/13; Rješenje USRH 99/13, 153/13; dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) ne smatraju se poreznim obveznicima sve dok ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja koja su u vezi s obavljanjem djelatnos ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlas .

ge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, obrazovanjem djece i mladeži, školskim ili sveučilišnim obrazovanjem, uslugama u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, kao i usluge usko povezane sa sportom ili tjelesnim odgojem, što ih obavljaju neprofitne pravne osobe, te usluge što ih za svoje članove obavljaju udruženja osoba. Tijela navedena u članku 6., stavku 5. Zakona o PDV-u i osobe koje obavljaju djelatnos od javnog interesa iz članka 39. Zakona o PDV-u mogu posta registrirani porezni obveznici, ako je vrijednost oporezivih isporuka koju su obavljali u prethodnoj kalendarskoj godini veća od 230.000,00 kuna.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

2. Tijela državne vlas , jela državne uprave, jela i jedinice lokalne i No, kada jela obavljaju djelatnos koje se smatrapodručne (regionalne) samouprave kao ju oporezivim isporukama, kao što je npr. djelatnost obveznici poreza na dodanu vrijednost

iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine, uz uvjet da se ne radi o zanemarivoj vrijednos , jela postaju registrirani porezni obveznici radi čega ulaze u sustav poreza na dodanu vrijednost. Proračunski korisnici jesu i osobe koje obavljaju djelatnos od javnog interesa i koje se prema članku 39. Zakona o PDV-u smatraju oslobođenima od PDV-a. Takve djelatnos koje obavljaju ustanove ili jela s javnim ovlas ma su npr. bolnička i medicinska njega, uslu Mr. sc. Anamaria Ester Galinec, autorica je voditeljica Odjela u Direkciji računovodstva HNB. Stavovi izneseni u ovom radu osobni su stavovi autorice i ne predstavljaju nužno stavove ins tucije u kojoj je zaposlena, ni je na bilo koji način obavezuju. *

Članak 6. Zakona o PDV-u definira poreznog obveznika kao osobu koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnos . Gospodarskom djelatnošću smatra se, pored djelatnos proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnos te djelatnos slobodnih zanimanja, i iskorištavanje materijalne i nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Tijela se ne smatraju poreznim obveznicima kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja koja su u vezi s obavljanjem djelatnos ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlas , ali ako bi obavljanje h djelatno-

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

s dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja, ta se jela smatraju poreznim obveznicima u vezi s m djelatnos ma. Tijela, dakle, osim što obavljaju djelatnos u okviru svoje ovlas , radi čega se ne smatraju poreznim obveznicima, postaju porezni obveznici radi obavljanja djelatnos s kojom izravno sudjeluju na tržištu. Kada jela obavljaju djelatnost kod koje se isporuke smatraju oporezivima, pri čemu je ostvarena vrijednost takvih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini veća od 230.000,00 kuna, trebaju se, sukladno članku 186. stavku 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13, 85/13 – ispravak, 160/13, 35/14; dalje u tekstu: Pravilnik o PDV-u) upisa u registar obveznika PDV-a podnošenjem Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine o čemu Porezna uprava donosi rješenje u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva.

12) vođenje trgovina za potrebe osoblja, zadruga, industrijskih kan na i sl.

1) kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnos ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlas , ako bi obavljanje h djelatnos , kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnos ili transakcija 2) kada obavljaju gospodarske djelatnos iz Dodatka I. Zakona u opsegu koji nije zanemariv, odnosno, koji prelazi 230.000,00 kuna 3) kada obavljaju bilo koju drugu gospodarsku djelatnost, odnosno, gospodarsku djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup) u opsegu koji nije zanemariv, odnosno, koji prelazi 230.000,00 kuna.

iznajmljivanja nekretnina, ali je ona izričito navedena u članku 6., stavku 2. Zakona o PDV-u kao gospodarska djelatnost, a osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost smatra se poreznim obveznikom. Kod utvrđivanja uvjeta za oporezivanje djelatnos iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine važno je napomenu da kada se radi o korištenju općih ili drugih dobara za koje je zakonom određeno da su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku, tada se takve vrijednos ne ubrajaju u iznos od 230.000,00 kuna. Neke od takvih djelatnos su npr. koncesije na pomorskom dobru, koncesije za javna parkirališta ili javne garaže, davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta neovisno o tome je li državno ili u vlasništvu jela.

Od navedenih djelatnos iz Dodatka I. Zakona o PDV-u, zanemariv je udio onih djelatnos koje jela obavljaju na način da narušavaju načelo tržišnog natjecanja. Djelatnost koja je svakako prilično zastupljena među jelima, te zbog čijeg su obavljanja mnoga jela postala porezni obveznici u 2014. godini je iznajmljivanje nekretnina, odnosno, iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine. Tako npr. mnogi gradovi radi davanja poslovnih prostora u najam, pri čemu je vrijednost u prethodnoj kalendarskoj godini od obavljanja te djelatnos veća od 230.000,00 kuna, imaju uvjet za ulazak u sustav PDV-a, jer se u slučaju iznajmljivanja poslovnog prostora ne radi o obavljanju djelatnos koja je u okviru svojeg djelokruga ili ovlas . Kada se radi o djelatnos iznajmljivanja nekretnina bitno je napomenu da najam poslovnog prostora podliježe obvezi obračuna PDV-a, dok je naTijela mogu posta obveznici PDV-a u sljedećim slu- jam stambenog prostora oslobođen PDV-a. čajevima: U Dodatku I. Zakona o PDV-u nije navedena djelatnost

Djelatnos iz članka 6., stavka 5. Zakona o PDV-u navedene u Dodatku I. su sljedeće:

11)

Osobe koje obavljaju isključivo isporuke iz članak 39. Zakona o PDV-u su porezni obveznici čije su isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza i koji nisu registrirani porezni obveznici. Kada ustanove, neprofitne organizacije, jela s javnim ovlas ma koja uz obavljanje djelatnos od javnog interesa (zdravstvo, školstvo, socijalna skrb, kultura) obavljaju i djelatnos čije se isporuke smatraju oporezivima pri čemu je vrijednost takvih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini veća od 230.000,00 kuna, takve osobe postaju registrirani porezni obveznici koji ulaze u sustav PDV-a. Ins tucija koja pored oslobođenih isporuka obavlja i oporezive isporuke i postala je poreznim obveznikom, zbog pružanja oporezivih isporuka

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

8) 9) 10)

telekomunikacijske usluge isporuka vode, plina, električne energije i grijanja prijevoz dobara lučke usluge i usluge zračnih luka prijevoz putnika isporuka novih dobara proizvedenih za prodaju transakcije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje obavljaju poljoprivredne interventne službe u skladu s propisima o zajedničkoj organizaciji tržišta h proizvoda organizacija trgovačkih sajmova i izložbi skladištenje djelatnos pravnih osoba koje se bave komercijalnim oglašavanjem djelatnos putničkih agencija

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7)

3. Porezni obveznici koji obavljaju oslobođene isporuke iz članka 39. Zakona o PDV-u

POREZI I DOPRINOSI

ima pravo na odbitak pretporeza, ali kako obavlja i isporuke bez prava na odbitak pretporeza, može primjenjiva podjelu pretporeza, jer ima pravo odbi samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije, odnosno, isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza. Porezni obveznici koji obavljaju mješovite isporuke smatraju se malim poreznim obveznicima, ako je vrijednost oporezivih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini bila manja od 230.000,00 kuna. U skladu s člankom 90., stavkom 1. Zakona o PDV-u malim poreznim obveznikom smatra se pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000,00 kuna. Malim poreznim obveznikom ne smatraju se jela državne vlas , jela državne uprave, jela jedinca lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga jela s javnim ovlas ma.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

U vrijednost od 230.000,00 kn uključuje se:

UDK 336.2

Kada jela iz članka 6., stavka 5. Zakona o PDV-u i porezni obveznici koji obavljaju mješovite isporuke postanu registrirani porezni obveznici, vode porezne evidencije i Poreznoj upravi dostavljaju PDV obrazac za obračunsko razdoblje koje može bi mjesečno ili tromjesečno, ovisno o vrijednos isporučenih dobara i usluga u prethodnom razdoblju oporezivanja, odnosno u prethodnoj kalendarskoj godini. Naime, porezni obveznik primjenjuje tromjesečno obračunsko razdoblje, ako je u prethodnoj godini vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV manja od 800.000,00 kuna. Porezni obveznik čija su obračunska razdoblja od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju, može se odluči za podnošenje prijava za obračunska razdoblja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, ali ako porezni obveznik čija su obračunska razdoblja tromjesečna obavlja transakcije unutar Europske unije, tada obračunska razdoblja moraju bi mjesečna. Proračunski korisnici i neprofitne organizacije mogu, dakle, posta registrirani porezni obveznici ako ispunjavaju zakonom propisane uvjete, odnosno, obavljaju gospodarsku djelatnost u propisanoj vrijednos . U određenim situacijama u vezi s obavljanjem transakcija s inozemnim poreznim obveznicima, čak i kada proračunski korisnici i neprofitne organizacije nisu registrirani porezni obveznici, mogu se registrira za potrebe PDV-a. Registracija za potrebe PDV-a nije isto što i registrirani porezni obveznik. Porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a obračunavaju PDV na obavljene isporuke i imaju pravo na pretporez za primljene isporuke, koje su u funkciji oporezivih isporuka.

a) vrijednost isporuka dobara i usluga koje bi bile oporezive b) vrijednost isporuka oslobođenih PDV-a iz članaka 45. – 49. Zakona, a koje se odnose na izvozne isporuke i s izvozom izjednačene isporuke za koje je dopušten odbitak pretporeza, oslobođene isporuke na pokretnoj imovini, oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom i usluge posredovanja c) vrijednost isporuka nekretnina i transakcija iz članka 40., stavka 1., točki a) – g) Zakona o PDV-u, osim ako su te transakcije pomoćne, a koje se odnose na financijske usluge i usluge osiguranja koje su oslobođene PDV-a i bez prava na odbitak pret- Osobe koje su registrirane za potrebe PDV-a, obvezni porez. su obračuna i pla PDV, radi prijenosa porezne obveze, pri čemu nemaju pravo na odbitak pretporeza. Mali porezni obveznik obavlja oporezive isporuke, ali je oslobođen plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili Ako jela i porezni obveznici koji obavljaju isključivo usluga, nema pravo iskaziva PDV na izdanim računi- oslobođene isporuke nisu registrirani porezni obvema i nema pravo na odbitak pretporeza. Dakle, mali znici, a stječu dobra iz drugih država članica, ili kada porezni obveznik obvezan je upisa se u registar po- im usluge obavljaju porezni obveznici iz drugih država reznih obveznika za 2015. godinu, ako je vrijednost članica ili trećih zemalja, a mjesto obavljanja usluga je isporuka dobara i usluga koje bi bile oporezive, u u Hrvatskoj, moraju se registrira za potrebe PDV-a. prethodnoj godini, odnosno, u 2014. godini veća od 230.000,00 kuna. Ispunjavanjem navedenih uvjeta, 4. Ulazak u sustav PDV-a mali porezni obveznik postaje registrirani porezni ob- Kada su ispunjeni Zakonom propisani uvje po kojiveznik prema zakonski propisanim odredbama. ma je vrijednost oporezivih isporuka u 2014. godini

UDK 336.2

veća od 230.000,00 kn, proračunski korisnik i neprofitna organizacija podnosi zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a dostavljanjem Zahtjeva za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV) nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 15. siječnja 2015. Is obrazac podnosi se i za zahtjev za izdavanje PDV iden fikacijskog broja koji se obavezno podnosi, ako porezni obveznik obavlja transakcije unutar Europske unije, neovisno o tome je li registrirani porezni obveznik ili nije. Ulazak malih poreznih obveznika, kao registriranih obveznika, u sustav PDV-a može bi : 1. ispunjavanjem Zakonom o PDV-u utvrđenih uvjeta (po sili zakona) ili 2. dobrovoljan. Mali porezni obveznik koji obavlja oporezive isporuke, ali u vrijednos manjoj od 230.000,00 može dobrovoljno ući u sustav PDV-a. U tom slučaju, mali porezni obveznik može jekom godine od Porezne uprave zatraži da se na njega ne primjenjuje porezno oslobođenje, tako da podnese Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a. Porezna uprava donosi rješenje u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, a porezni obveznik obračunava PDV od dana upisa u registar obveznika PDV-a. Tako dobiveno rješenje Porezne uprave malog poreznog obveznika obvezuje sljedećih pet kalendarskih godina na redovni postupak oporezivanja. To znači da on kao redovan porezni obveznik obračunava PDV na svoje isporuke, te ima pravo na odbitak pretporeza.

vrijednost koja je manja od 230.000,00 kuna, zbog prestanka obavljanja oporezive djelatnos i prelaska na obavljanje isključivo djelatnos od javnog interesa koje su oslobođene PDV-a, te zbog prestanka obavljanja djelatnos . Porezni obveznik može izaći iz sustava PDV-a, a da nastavlja sa obavljanjem djelatnos kada obavlja isporuke u vrijednos manjoj od 230.000,00 kuna i kada mijenja vrstu djelatnos tako da odustaje od obavljanja gospodarskih djelatnos kako bi počeo obavlja djelatnos od javnog interesa koje su oslobođene PDV-a. S druge strane, okolnos za izlazak iz sustava PDV-a nastaju kada porezni obveznik prestaje sa obavljanjem djelatnos . Ako se radi o poreznom obvezniku koji je dobrovoljno ušao u sustav PDV-a te je rješenjem obavezan osta u sustavu pet godina, ne može prije toga roka izaći iz sustava PDV-a. Porezni obveznik koji je radi zakonskih uvjeta postao registrirani porezni obveznik, a u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario je vrijednost od oporezivih isporuka manju od 230.000,00 kuna, i želi izaći iz sustava PDV-a, mora podnije nadležnoj ispostavi Porezne uprave pisani zahtjev do 15. siječnja 2015. godine, o čemu Porezna uprava donosi rješenje o brisanju iz Registra obveznika PDV-a. Ako porezni obveznik ne podnese pisani zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a, smatra se da i dalje ostaje registrirani porezni obveznik. Kada porezni obveznik izlazi iz sustava PDV-a radi trajnog prestanka obavljanja djelatnos , registrirani porezni obveznik ne može izaći iz sustava sve dok ne prestane djelova posljednjim poslovnim ak vnos ma, čime se smatra i djelovanje pod prisilnom upravom, u likvidaciji, u stečaju te u ostalim sličnim postupcima ili u provedbi oporuke. Ako porezni obveznik obustavi ili privremeno odjavi djelatnost ne smatra se da je djelatnost obustavljena, ako postoji naznaka da porezni obveznik ima namjeru nastavi djelatnost ili je u dogledno vrijeme ponovno pokrenu .

Razlog izlaska iz sustava PDV-a može bi zbog sma- Sukladno članku 64. Zakona o PDV-u i članku 140. Pranjenja ostvarenog prometa za oporezive isporuke vilnika o PDV-u, ako se u vezi s nekim gospodarskim dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini na dobrom u roku od pet godina, uključujući kalendar-

5. Izlazak iz sustava PDV-a

Pravna osoba prestaje djelova kao porezni obveznik trajnom odjavom djelatnos , odnosno brisanjem iz registra kod nadležnog jela. Prije odjave djelatnos porezni obveznik mora obračuna PDV na sve isporuke do dana odjave i napravi konačni obračun (Obrazac PDV-K). U isporuke po konačnom obračunu uključuju se i sva dobra koja su preostala i koja se smatraju izuzimanjem u neposlovne svrhe, a za koja se mogao koris odbitak pretporeza. Činjenica da su ispunjeni uvje za ulazak ili izlazak iz sustava PDV-a za poreznog obveznika znači da je došlo do promjena uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Dobrovoljnim ulaskom u sustav PDV-a smatra se i kada se pravna ili fizička osoba prijavi u registar obveznika PDV-a, a tek je započela s pripremnim radnjama povezanim s budućim obavljanjem oporezive djelatnos . Kako pravna ili fizička osoba postaje porezni obveznik s prvim izvana primjetljivim ak vnos ma koje su usmjerene na obavljanje djelatnos (npr. pripremne radnje ili nabave koje će bi u funkciji oporezivih isporuka), prijava u registar obveznika PDV-a mora bi prije prve oporezive isporuke. U Obrazac P-PDV u slučaju zahtjeva za upis u registar obveznika PDV-a upisuju se opći podaci o podnositelju zahtjeva (redni broj 1.) i podaci o upisu u registar obveznika PDV-a (redni broj 3.), gdje se unosi podatak o isporukama dobara i usluga u prethodnoj godini, dakle u godini prije ulaska u sustav PDV-a; podatak o isporukama dobara i usluga u tekućoj kalendarskoj godini, dakle u godini ulaska u sustav PDV-a i datum upisa u registar obveznika.

POREZI I DOPRINOSI

sku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno, promjene uvje koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena h uvjeta koja je dovela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno, kao što je npr. prijelaz na oporezivanje prema članku 90. Zakona, odnosno, izlazak iz sustava radi obavljanja isporuka u prethodnoj godini u vrijednos manjoj od 230.000,00 kuna. Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina primjenjuje razdoblje od 10 godina, pa godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5 odnosno 1/10 iznosa pretporeza, koji je bio odbijen pri nabavi, proizvodnji ili izgradnji gospodarskog dobra. Ispravak pretporeza nije potrebno obavlja , ako pretporez koji bi se trebao ispravi iznosi manje od 1.000,00 kuna po jednom gospodarskom dobru. Za izlazak iz sustava PDV-a, potrebno je proves ispravak odbitka pretporeza kod gospodarskih dobara i napravi konačni obračun PDV-a za prethodnu godinu (obrazac PDV-K).

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Prema članku 140., stavcima 5.,6. i 7. Pravilnika o PDV-u navedeni su uvje čija je promjena mjerodavna za odbitak pretporeza:

• prijelaz na oporezivanje prema članku 90. Zakona • prestanak obavljanja oporezivih isporuka i početak obavljanja isporuka oslobođenih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza iz članka 39., 40. i 114. Zakona • prestanak obavljanja oslobođenih isporuka iz članaka 39., 40. i 114. Zakona i početak obavljanja oporezivih isporuka • prelazak s oporezivanja prema članku 90. Zakona na redovni postupak oporezivanja • promjena postotka iz članka 62., stavka 4. Zakona (za dio pretporeza koji se može odbi a utvrđuje se na godišnjoj razini kao postotak i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja) utvrđenog za odbitak pretporeza za gospodarska dobra, koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka. Primjer 1.: Registrirani porezni obveznik je u 2012. godini nabavio uredsku opremu za koju je priznat pretporez u iznosu od 25.000,00 kuna. Porezni obveznik izlazi iz sustava PDV-a 1. siječnja 2015. godine, zbog čega je došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za ispravak pretporeza te ima pravo prizna pretporez za 2012., 2013. i 2014. godinu i ispravi iznos pretporeza za preostale dvije godine. Iznos pretporeza od 25.000,00 kuna odnosi se na petogodišnje razdoblje, a za poduzetničku djelat-

UDK 336.2

nost ono se koris lo tri godine, pa se provodi ispravak pretporeza za razdoblje od dvije godine, odnosno, 2/5. Iznos ispravka računamo: 25.000,00 * 2/5 = 10.000,00. Iznos od 10.000,00 kuna je iznos ispravka pretporeza koji se knjigovodstveno eviden ra i iskazuje u konačnom obračunu PDV-a (obrazac PDV-K). Pod točkom III. 15. obrasca PDV-K za 2014. godinu upisuju se podaci o ispravcima odbitka pretporeza. Ako porezni obveznik ima podatak na ovom rednom broju, obvezan je s prijavom PDV-a priloži obračun iz kojeg je vidljiv ukupan pretporez, iskorišteno pravo na odbitak pretporeza i iznos smanjenja pretporeza. Ako porezni obveznik prema obračunu iskaže obvezu PDV-a, kao u navedenom primjeru, u obrascu se na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom minus (–).

NOVINE U POPUNJAVANJU JOPPD OBRASCA I GODIŠNJI OBRAČUN POREZA NA KONCU 2014.GODINE 11. prosinca 2014., hotel Arcotel, Zagreb, od 10 do 14 h (rad s novom aplikacijom unutar e-porezne vezane uz povezivanje neuparenih uplata prema obrascu JOPPD, godišnji obračun poreza na dohodak od plaća, novine u pripremi ...) Pravilnikom o porezu na dohodak čl. 78. st. 23. (NN 95/05 do 160/13) propisano je da je Podnositelj izvješća/ispla telj obvezan podnije specifikaciju rasporeda uplata za sve uplate koje nisu vezane uz oznaku izvješća pod I. JOPPD obrasca. Porezna uprava je pripremila posebnu aplikaciju Specifikacija nepovezanih uplata-SNU koja omogućava uvid u razne preglede te kreiranje i slanje zahtjeva za povezivanje nepovezanih uplata. Specificiranje nepovezanih uplata, te kon nuirano praćenje stanja obveza je svih poslodavaca. Na seminaru će se uz prikaz rada putem aplikacije SNU, prezen ra i popunjavanje Obrasca JOPPD vezano uz godišnji obračun, te odgovara na sva pitanja vezana uz Obrazac JOPPD. Detaljan program pročitajte na stranici broj 2 Magazina i na internetskoj stranici

www. m4pin.hr.

UDK 347.7

JAVNA NABAVA

Planiranje i izrada plana nabave za 2015. godinu Nikolina Bačurin * Sabina Rebrović ** Vrijeme izrade proračuna i financijskih planova vrijeme je i izrade plana nabave. Najkasnije 60 dana od donošenja proračuna ili financijskog plana, javni naručitelj je obvezan sukladno Zakonu o javnoj nabavi (dalje u tekstu: ZJN) objavi plan nabave na svojim internetskim stranicama i podatke o stranicama na kojima je is objavljen dostavi središnjem jelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave. Kako bi se plan nabave izradio sukladno ZJN-u potrebne su detaljne prethodne radnje planiranja. Autorice u tekstu pobliže objašnjavaju proces planiranja kod obveznika JN, definiraju i objašnjavaju koje su zakonske obveze povezane s izradom plana nabave naručitelja, te navode brojne primjere i odgovore na pitanja korisnika.

1. Uvod Planiranje je proces u kojem se definiraju ciljevi te mjere kako te ciljeve i pos ći. Kvalitetno planiranje predmeta nabave, određivanje postupaka, definiranje početka postupka te procijenjene vrijednos jedni su od najzahtjevnijih radnji u samom provođenju nabave, jer zah jevaju brojne analize, uključenost većeg broja osoba te znanje i stručnost osoba, koje su zadužene za planiranje. Uz poš vanje osnovnih načela javne nabave definiranih člankom 3. ZJN-a, naručitelji moraju primjenjiva odredbe ZJN-a na način koji omogućuje učinkovitu javnu nabavu i ekonomično trošenje sredstava. Planiranje je zahtjevan proces u kojem, ovisno o veličini ins tucije te osiguranim financijskim sredstvima, sudjeluje više ili manje dionika.

1 Vrlo je bitno da svaki naručitelj ima standardizirane obrasce za prikupljanje potreba radi što jednostavnijeg kasnijeg objedinjavanja potreba svih ustrojstvenih jedinica s ciljem pos zanja ušteda i ekonomije razmjera.

Nikolina Bačurin, dipl. oec., Agencija za ugljikovodike. Sabina Rebrović, mag. oec., Savjetnica u Centru za razvoj TIM4PIN.

Da bismo uopće mogli započe planira najprije moramo utvrdi osnovne potrebe pojedinih orga2. Planiranje u sustavu javne nabave nizacijskih jedinica naručitelja. Potrebe se utvrđuju količinski i vrijednosno, pa govorimo o količinskom i Jedan od temeljnih zadataka upravljanja javnom na1 bavom su ak vnos planiranja, kontrole i analize koji vrijednosnom planiranju . Prilikom utvrđivanja potresu kao takvi međuovisni procesi, odnosno usko pove- ba moraju se razmotri sve mogućnos , te se moraju zane ak vnos i kao takve nerazdvojne. U fazi plani-

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Pristup planiranju različit je kod svakog naručitelja te ovisi o djelatnos naručitelja (javni ili sektorski), o vrijednos financijskog plana/proračuna i plana nabave, o načinu i dinamici nabave, složenos predmeta nabave i procesa nabave, te o samoj strategiji nabave.

Osnovni cilj planiranja nabave je sustavno pronalaženje najpovoljnijeg postupka i načina nabave. Postupak planiranja nabave započinje određivanjem potreba sukladno postavljenim ciljevima za plansko razdoblje. Planiranje ukupnih potreba temelji se na procjeni potrebnih količina roba, radova i usluga, a potrebe se vrijednosno iskazuju cijenom.

ranja najprije je potrebno definira potrebe naručitelja i istraži tržište nabave kako bi se prikupili svi relevantni podaci u vezi s predmetom nabave. Rezultat ove faze planiranja je plan nabave kao alat kontrole jekova nabave. Kvalitetna provedba ak vnos u fazi planiranja znači manje troškove kasnije, jekom samog provođenja postupaka javne nabave. Faza kontrole i analize nastupa poslije provedenog postupka nabave i u njoj se kontroliraju planirane vrijednos i ciljevi u odnosu na ostvarene vrijednos i ciljeve. Dakle, u ovoj fazi se mjere učinci nabave i prikupljaju povratne informacije o ostvarenim učincima nabave, te u slučaju odstupanja od planiranog predlažu se mjere poboljšanja u narednim postupcima nabave. Završni dokument u ciklusu planiranja, kontrole i analize čini Izvješće o izvršenju nabave alatom za poduzimanje korek vnih ak vnos radi stalnog poboljšanja u sljedećim nabavama.

JAVNA NABAVA

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

prikupi kratki opisi predmeta nabave kao podloga za izradu plana nabave. Kada organizacijske jedinice dostave podatke o svojim potrebama, tada treba utvrdi jesu li neke od potreba možda već ispunjene sklopljenim tekućim ugovorom, možda se radi o robi koja se nalazi na skladištu naručitelja i sl.

UDK 347.7

financijski plan/proračun, jer su osigurana sredstva uvjet za završetak postupka javne nabave. No uputno je na internetskim stranicama naručitelja objavi samo dijelove koje ZJN zahtjeva člankom 20.

Kako bi se osigurala transparentna, sigurna i svrsishodna javna nabava, svaki naručitelj bi ponajprije Nakon izrade plana potreba odnosno planskih količi- trebao: na, potrebno je količine vrednova kako bismo mo- 1) Centralizira provedbe postupaka javne nabave i gli planira potrebna financijska sredstva. Detaljna izradu plana nabave u zasebnoj ustrojstvenoj jedispecifikacija potreba (količinska i vrijednosna) je nici, čime bi se omogućilo lakše povezivanje i objeujedno i podloga za izradu plana proračuna odnosno dinjavanje svih podataka relevantnih za praćenje financijskog plana, te kasnije i podloga za izradu plafunkcioniranja sustava javne nabave, a također i na nabave za iduću godinu. Plan potreba bi trebao opterećenost pojedinih pozicija proračuna, te efibi podloga za izradu plana proračuna/financijskog kasno upravljanje javnim sredstvima. plana, a usvojeni proračun/financijski plan podloga 2) Naručitelji bi trebali internim ak ma kojima se ureza izradu plana nabave. Izostavljanje bilo koje karike đuju službenički odnosno radni odnosi jasno defiu lancu će ima za posljedicu neučinkovito planiranira odgovornos osoba zaduženih za planiranje nje, odnosno naručitelj se dovodi u situaciju da neće javne nabave, provedbu postupaka javne nabave, dobi ono što mu je potrebno u trenutku u kojem te za izvršenje ugovora o javnoj nabavi. mu je to potrebno, jer neće ima osigurana sredstva 3) Internim ak ma (npr. donošenjem Pravilnika o proza to. vedbi postupaka javne nabave, Naputka, Uputa ili drugih akata) propisa procedure kojima se reguPlaniranje nabave se dakle temelji na iskustvima prošlira jek procesa provođenja javne nabave, koji će lih godina, znanim i očekivanim potrebama za dobribi obvezujući za sve službenike uključene u proma i uslugama/radovima, te na istraživanju njihova vođenje postupaka javne nabave. tržišta. Potrebno je usporedi ostvarene i planirane 4) Usvoji kodeks ponašanja i jasna interna pravila o veličine te utvrdi odstupanja (razlog može bi nagli rješavanju sukoba interesa. porast cijena na tržištu, promjena opsega pružanja 5) Internim pravilima utvrdi obvezu osoba odgousluga usljed smanjenja potreba/potražnje i sl.). Devornih za izvršenje ugovora da sastave check-liste taljna analiza omogućit će da naručitelj definira uzrokao propisane obrasce za pojedine vrste ugovora, ke i posljedice odstupanja, kako bi se omogućilo što a koje bi bile sastavni dio svakog predmeta i temekvalitetnije planiranje javne nabave. ljem kojih bi se odgovornim osobama omogućila Planiranje nabave i izrada plana nabave usko je povekontrola pravodobnog izvršavanja obaveza i poš zano s izradom i planiranjem proračuna/financijskog vanje zadanih rokova. plana, te izmjene u planu nabave povlače izmjene u 6) Standardizira obrasce (uvažavajući različitos pofinancijskom planu. Sukladno odredbama članaka 20. stupaka za pojedine vrste ugovora), kako bi se osiZJN-a, plan nabave više ne sadrži podatke o planiraguralo jednoznačno postupanje svih ustrojstvenih nim sredstvima u financijskom planu odnosno projedinica naručitelja. računu ni povezivanje s pozicijama u financijskom planu. No, to ne ograničava naručitelje da svoje pla- Prema odredbama ZJN-a plan nabave se uvodi kao nove nabave i dalje povezuju s proračunskim pozi- deklaratorno sredstvo komunikacije naručitelja i cijama financijskog plana i proračuna, jer se kao i za javnos , kojim se potkrepljuje transparentnost posve druge rashode, i za nabavu roba, radova i usluga stupanja naručitelja u sustavu javne nabave. Objava trebaju planira i osigura sredstva sukladno prora- plana nabave pridonosi transparentnom upoznavačunskim načelima, a za m i izvršava nabava. S me nju zainteresiranih gospodarskih subjekata s potreće se omogući : daljnja provedba sustava planiranja, bama naručitelja, odnosno daje im se osnovna inprocjenjivanja, verifikacije i kontrole plana i osigura- formacija o predmetu nabave, procijenjenoj vrijednih izvora prihoda za predmete javne nabave; realnos nabave, ako je poznata, vrs postupka nabave nost procjene i provedbe javne nabave; osiguravanje koji se namjerava provodi , sklapa li se ugovor ili fiskalne odgovornos , na temelju financijske materi- okvirni sporazum, planirani početak postupka, plajalne kontrole i unutarnje revizije, a s me i sprječa- nirano trajanje ugovora ili okvirnog sporazuma, i vanje mogućih rizika. Dakle, iako osigurana sredstva slično. više nisu uvjet za početak postupka javne nabave, U nastavku se odgovorima na pitanja preciziraju pouputno je za naručitelje da povezuju plan nabave i jedini aspek planiranja.

UDK 347.7

JAVNA NABAVA

gatelnoj nabavi. Nedvojbeno je da temeljem provedenog postupka bagatelne nabave nastaju ugovorne obveze stoga smo mišljenja da interni akt kojim se definira bagatelna nabava može bi sastavni dio procedure stvaranja obveza iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos , a u zaglavlju tj. preambuli tom se slučaju pozovite na članak 18., stavak 3. ZJN-a.

Tko priprema i donosi plan nabave te njegove izmjene i dopune? Zakon o javnoj nabavi propisuje da naručitelj donosi plan nabave. Budući da is ne propisuje koje jelo naručitelja npr. izvršno – načelnik općine ili predstavničko – općinsko vijeće donosi plan nabave, smatramo da to pitanje rješavaju naručitelji svojim internim ak ma. Najčešće u praksi plan nabave donosi odgovorna osoba odnosno čelnik jela, a imajući u vidu i odredbe Zakona o proračunu i Zakona o fiskalnoj odgovornos , kojima je propisano da je čelnik jela odgovoran za namjensko i svrhovito trošenje sredstava ins tucije. No, ako je statutom naručitelja ili drugim internim aktom uređeno da npr. općinsko vijeće usvaja plan nabave, tada ga ono i usvaja. No bitno je napomenu da, ako plan nabave usvoji općinsko vijeće, tada i svaku izmjenu i dopunu donosi to jelo. Može li osoba koja radi u Računovodstvu bi ovlaštena osoba za javnu nabavu?

Kada započe nabavu za sljedeću godinu?

Na naručitelju je odluka hoće li ima zaseban akt o procedurama stvaranja obveza, te zaseban akt o ba-

3. Obveza izrade plana nabave Članak 20. ZJN-a određuje obvezu izrade i donošenje plana nabave naručiteljima za proračunsku ili poslovnu godinu. Učestalo je pitanje iz prakse unose li se u plan nabave i predme nabave vrijednos manje od 20.000 kuna? Vidi članak 96. Zakona.

Odgovaranjem na pitanje broj 16. Upitnika o fiskalnoj odgovornos obvezni smo napravi Proceduru stvaranja obveza. Kako je ta procedura slična internom aktu kojim se definira nabava bagatelnih vrijednos , je li potrebno da naručitelj ima oba akta ili je dovoljno definira samo jedan?

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Iz načela razdvajanja dužnos koje je implemen rano u Zakonu o proračunu proizlazi da osobe koje obavljaju poslove pripreme projekata odnosno planiranja, nabave i ugovaranja, financijskog upravljanja, plaćanja, računovodstvenog eviden ranja, kontrole i revizije moraju bi različite. Kad govorimo o javnoj nabavi bitno je da osobe koje su sudjelovale u izradi tehničkog dijela dokumentacije za nadmetanje budu različite od osoba koje otvaraju ponude, odnosno od osoba koje sudjeluju u pregledu i ocjeni ponuda i koje predlažu donošenje odluke o odabiru, odnosno odluke o poništenju i prate izvršenje ugovora. Dakle, prvenstveno o unutarnjem ustrojstvu jela te opisu radnog mjesta osobe koja radi u računovodstvu ovisi je li moguće da ista provodi postupke javne nabave, odnosno ima važeći cer fikat u području javne nabave i istovremeno radi u računovodstvu, a sve kako bi se osiguralo poš vanje prethodno navedenog načela. Kako kod malih naručitelja često nema dovoljno osoblja i financijskih sredstava da bi se svi navedeni poslovi razdvojili, tada je potrebno uves dodatnu kontrolu (npr. sudjelovanje više osoba u provedbi postupaka javne nabave ili sudjelovanje više osoba u poslovima računovodstvenog eviden ranja).

ZJN omogućuje naručiteljima pokretanje postupka javne nabave, a da u tom trenutku nemaju osigurana sredstva u proračunu odnosno financijskom planu, ali sredstva moraju ima osigurana u trenutku donošenja odluke o odabiru, jer njenom izvršnošću nastaje ugovorni odnos u skladu s odredbama ZJN. Tako primjerice, naručitelji mogu jekom 2014. godine pokrenu postupak javne nabave za nabavu nečega za što uopće nemaju potrebe u toj godini, no znaju da im je isto potrebno u prvom tromjesečju iduće 2015. godine. U tom slučaju, naručitelj bi trebao predvidje taj predmet nabave u planu nabave za 2014. godinu, dok će sredstva osigura u proračunu odnosno financijskom planu za 2015. godine. Ono o čemu naručitelji u ovom slučaju moraju vodi računa je da u dokumentaciji za nadmetanje odrede dovoljno dugačak rok za donošenje odluke o odabiru, jer istu smiju donije tek nakon što imaju osigurana sredstva, odnosno po usvajanju proračuna ili financijskog plana. Ako u dokumentaciji za nadmetanje naručitelj ne navede rok za donošenje odluke, rok iznosi 30 dana od dana isteka roka za dostavu ponuda2. U svakom slučaju moguće je i u dokumentaciji za nadmetanje i u odluci o odabiru naves da će ugovorni odnos nasta danom objave proračuna npr. za 2015. godinu u kojem će bi osigurana sredstva za izvršenje predmetnog ugovora u 2015. godini. Dakle, neovisno o tome što će se sklapanje i realizacija ugovora dogodi u sljedećoj proračunskoj godini, postupak se provodi u tekućoj godini, te stoga predmet nabave mora bi naveden u planu nabave tekuće godine, jer je upravo plan nabave dokument koji gospodarskim subjek ma daje informaciju o predme ma nabave za koje će naručitelj provodi postupke javne nabave.

JAVNA NABAVA

Člankom 20. ZJN-a navedeno je da: Za predmete nabave, čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a jednaka ili veća od 20.000 kn, a manja od 200.000 kn za robe i usluge odnosno 500.000 kn za radove, u Plan nabave unose se podaci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednos nabave. Dakle, za planiranje dijela tzv. bagatelne nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000 kuna, a manja od 200.000 kuna odnosno 500.000 potrebno je samo definira predmet nabave i njegovu procijenjenu vrijednost bez PDV-a. Iz navedene odredbe ZJN-a proizlazi zaključak da predmete nabave, čija je procijenjena vrijednost nabave manja od 20.000 kuna nije obvezno unosi u plan nabave, ali je također i logično da naručitelj cjelokupnu nabavu isplanira i prikaže u planu nabave s napomenom da se radi o tzv.bagatelnim nabavama. To naročito vrijedi kod obveznika koji učestalo i kon nuirano u svojemu poslovanju nabavljaju veliki broj raznorodnih dobara i usluga.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Planiranje nabave valja shvaća kao suš nsku obvezu predviđanja budućih potreba za nesmetano poslovanje, a ne kroz prizmu formalnih zakonskih obveza. Preporuka je da se na internetskoj stranici objavi samo ono što se zakonom zah jeva, a to su predme nabave procijenjene vrijednos nabave od 20.000 do 200.000, odnosno 500.000 kuna, a da u internom, detaljnije razrađenom planu nabave kojim će se obuhva svi predme nabave neovisno o činjenici je li procijenjena vrijednost manja ili veća od 20.000 kuna, te je li izuzeta od provođenja postupaka prema ZJN-u. Upravo podaci bit će podloga za izradu plana nabave iduće godine. Interni plan nabave može se nadopuni i podacima o ukupno osiguranim sredstvima s PDV-om, organizacijskoj jedinici/osobama, koje su odgovorne za pokretanje nabave/praćenje nabave, itd.

Javni naručitelj obvezan je Plan nabave objavi na internetskim stranicama u roku od 60 dana od dana donošenja proračuna, odnosno financijskog plana. Sve izmjene i dopune plana nabave javni naručitelj odmah objavljuje na internetskim stranicama. Plan nabave i sve njegove izmjene i dopune moraju na internetskim stranicama bi dostupne najmanje do 30. lipnja sljedeće godine. Javni naručitelj dužan je središnjem jelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave (Ministarstvo gospodarstva – Uprava za sustav javne nabave) odmah dostavi podatke o internetskim stranicama na kojima je objavljen Plan nabave, te mu dostavi svaku kasniju izmjenu h podataka. Sektorski naručitelji nemaju obvezu objave Plana nabave. Središnje jelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave objedinjuje na svojim internetskim stranicama popis poveznica internetskih stranica na kojima su dostupni planovi nabave svih javnih naručitelja.

UDK 347.7

Ako naručitelj nema svoju internetsku stranicu, plan nabave može objaviti na internetskim stranicama svojeg osnivača (npr. vrtić može plan nabave objavit na stranicama Grada), jer je i u tom slučaju ispunjena zakonska obveza, odnosno plan nabave je javno dostupan. No bitno je da naručitelj dostavi Središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave poveznicu na internetsku stranicu na kojem je plan objavljen. Ako naručitelj nema ni tu mogućnost, a s obzirom na to da plan nabave mora biti dostupan javnosti, naručitelj svoj plan nabave i sve njegove kasnije izmjene i dopune dostavlja u elektroničkom obliku Središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave, koje će ih objaviti na svojim internetskim stranicama, pri čemu je za točnost podataka odgovoran javni naručitelj (obveza utvrđena člankom 20. stavkom 7. ZJN). Gradska služba je izvršila kontrolu Upitnika o fiskalnoj odgovornos za 2013. g. kojom je utvrđeno da imamo donesen plan nabave, ali on nije objavljen na internetskoj stranici vatrogasne postrojbe jer je u izradi. Također, plan nije poslan ni Ministarstvu gospodarstva. Kako je kontrola Upitnika bila početkom 11. mjeseca, plan nije objavljen ni za 2014. godinu, te će se opet propust ponovi . Kako ispravi ovaj propust? Savjetujemo da se vatrogasna postrojba obra gradu čiji je proračunski korisnik (a može i drugima, primjerice županiji, drugoj vatrogasnoj postrojbi) i zatraži objavu svog plana na njihovoj internetskoj stranici. Time je plan nabave dostupan svim zainteresiranim ponuditeljima što je i cilj te zakonske odredbe. No, da bi zakonodavac imao uvid da je plan nabave javno objavljen, potrebno je da postrojba dostavi poveznicu na internetsku stranicu na kojoj je objavljen plan nabave. Ako ne postoji mogućnost objave plana na tuđim internetskim stranicama, tada je potrebno plan i sve njegove izmjene i dopune dostavi u elektroničkom obliku Ministarstvu gospodarstva, Upravi za sustav javne nabave. Ako je potrebno, naručitelj može izmijeni i dopuni plan nabave, a sve izmjene i dopune moraju bi vidljivo naznačene u odnosu na osnovni plan. Sve izmjene i dopune plana nabave javni naručitelj odmah objavljuje na internetskim stranicama na kojima je objavljen i osnovni plan nabave.

4. Sadržaj plana nabave Plan nabave sukladno članku 20. ZJN-a mora sadržava najmanje:

UDK 347.7

1. predmet nabave 2. evidencijski broj nabave 3. procijenjena vrijednost nabave, ako je poznata 4. vrsta postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B iz Zakona 5. sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum 6. planirani početak postupka 7. planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma.

JAVNA NABAVA

Moraju li se u plan nabave naves i grupe predmeta nabave?

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Ako naručitelj unaprijed zna da će predmet nabave podijeli na grupe, uputno je u planu nabave i njih naves . Člankom 18. stavkom 6. propisano je da, ako je predmet nabave podijeljen na više grupa, za određivanje je li neka nabava velike ili male vrijednos , kao procijenjena vrijednost nabave uzima se ukupna procijenjena vrijednost svih h grupa predmeta nabave. Na odvojenu nabavu pojedine grupe predmeta nabave primjenjuju se ona pravila koja vrijede za ukupnu procijenjenu vrijednost predmeta. Također, na• Predmet nabave vođenje procijenjene vrijednos grupe predmeta naOdređuje se tako da predstavlja njegovu tehničku, teh- bave uputno je, jer je naručitelj u objavi javne nabave nološku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu. dužan naves procijenjenu vrijednost nabave svake Napomena: Još uvijek neki naručitelji krivo određu- pojedine grupe u Prilogu B Poziva na nadmetanje. ju predmet nabave prema CPV broju (Jedinstvenog Predmet nabave može bi podijeljen na grupe na terječnika javne nabave) na razini kategorije – ako CPV melju objek vnih kriterija kao što su vrsta, svojstva, broj ima zadnje tri znamenke CPV broja 000, odrede namjena, mjesto i/ili vrijeme isporuke. Kada je predga kao zaseban predmet nabave. Takav način određi- met nabave podijeljen na grupe, tada i dokumentacivanja predmeta nabave nije u primjeni od 1. 1. 2008. ja za nadmetanje mora sadržava oznake predmeta godine, te se predmet nabave određuje sukladno nabave po grupama, pa stoga i opise predmeta načlanku 79., stavku 1. ZJN-a prema kojemu javni naru- bave po grupama, kako bi gospodarski subjek mogli čitelj određuje predmet nabave tako da predstavlja priprema i dostavlja ponude za pojedine grupe. njegovu tehničku, tehnološku, oblikovnu, funkcionalPredme nabave unutar grupe moraju bi što sličninu i/ili drugu cjelinu. ji. Primjer lošeg grupiranja predmeta nabave je stavMože li se predmet nabave podijeli na grupe? ljanje u istu grupu računala, klima zacijske uređaje, Predmet nabave može se podijeli na grupe teme- fotokopirne aparate, grijalice i sl., jer tako različite ljem objek vnih kriterija, primjerice prema: vrs , predmete na tržištu obično nude različi gospodarsvojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja ski subjek , a čak ih i održavaju/servisiraju različite (čl. 79., st. 2. ZJN-a). Prilikom podjele predmeta naba- kategorije dobavljača, pa je ovakvo grupiranje predve na grupe naručitelj treba vodi računa da unutar meta nabave suprotno načelu tržišnog natjecanja. Ako naručitelj dijeli predmet nabave na grupe, mora grupe predme budu što sličniji. osigura praćenje i izvršenje svakog predmeta/grupe Prema dosad objavljenim rješenjima Državne komisi- predmeta nabave pojedinačno, kako bi imao opravje za kontrolu postupaka javne nabave, Komisija je na danje za vrijednost bagatelne nabave, ali i podlogu uložene žalbe na podjelu predmeta nabave na grupe, za planiranje i podjelu predmeta nabave za sljedeću davala pozi vna rješenja za naručitelja, jer sam ZJN godinu. daje mogućnost naručitelju da može i ne mora podiPodjela predmeta nabave na grupe ima prednos , jeli predmet nabave na grupe te, ako ih dijeli da ih kako za naručitelje tako i za gospodarske subjekte, no dijeli sukladno svojim potrebama. i za gospodarstvo općenito, jer omogućuje sudjeloAko je predmet nabave podijeljen na grupe, tada sve vanje malim i srednjim poduzetnicima u postupcima grupe predmeta nabave, osim u slučaju odvojene na- javne nabave. bave pojedine grupe, moraju bi naznačene u poziZJN propisuje da, ako je predmet nabave podijeljen vu na nadmetanje i dokumentaciji za nadmetanje. na grupe za koje je omogućeno podnošenje ponuda, Ponuditelj može ponudi ponudu za jednu, više ili sve tada žalba izjavljena pro v odluke o odabiru sprječagrupe predmeta nabave. Ako je naručitelj dopus o va nastanak ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog spopodnošenje ponuda po grupama, ugovor o javnoj razuma za onu grupu predmeta nabave pro v koje je nabavi ili okvirni sporazum sklapa se posebno za žalba izjavljena. svaku grupu predmeta nabave. Ako je ponuda istog ponuditelja odabrana u više grupa, naručitelj može Kako bi se određena nabava mogla provodi u zasebs m ponuditeljem sklopi jedan ugovor ili okvirni nom postupku, hoće li to bi moguće, određeno je upravo sadržajem plana nabave i načinom na koji je sporazum za sve te grupe.

JAVNA NABAVA

UDK 347.7

naručitelj odredio predmet nabave. Budući da plani- Iako naručitelj neće prekrši zakonske odredbe, ako ranje utječe na provedbu postupaka javne nabave, prilikom izrade Plana nabave za neke predmete naupravo planiranju treba posve puno pozornos . bave ne odredi procijenjenu vrijednost nabave, preZJN propisuje kako proves postupak javne nabave, a poruka je da prije pokretanja postupka javne nabave ne što nabavlja , te predmet nabave određuje svaki izradi izmjenu i dopunu Plana nabave, odnosno odredi procijenjenu vrijednost te izmjene i dopune plana naručitelj sukladno svojim potrebama. nabave objavi na internetskim stranicama. Brojčana oznaka iz Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV) nije obavezan sadržaj plana nabave, nego se Ako je predmet nabave podijeljen na više grupa, kao ista objavljuje u objavi javne nabave kod opisa pred- procijenjena vrijednost nabave uzima se ukupna procijenjena vrijednost svih h grupa predmeta nameta nabave. bave. Na odvojenu nabavu pojedine grupe predmeta nabave primjenjuju se ona pravila koja vrijede za uku• Evidencijski broj nabave pnu procijenjenu vrijednost nabave. Zakon definira Osim što je evidencijski broj nabave obvezan podai iznimku – ako je predmet nabave velike vrijednos tak u Planu nabave koris se u objavama i dokupodijeljen na više grupa, na odvojenu nabavu pojedimentaciji za nadmetanje, kao oznaka prepoznavanja ne grupe ili grupa predmeta nabave mogu se primijetek u pokrenutom postupku javne nabave. ZJN ne ni pravila, koja vrijede za nabavu male vrijednos 3. određuje kako bi evidencijski broj trebao bi sastavljen, već naručitelj sukladno svojim potrebama Zato je potrebno razlikova nabavu velike i nabavu male vrijednos . određuje sastav i složenost. On može sadržava

samo nabrojane brojeve (npr. 1., 2., 3.) ili može bi razrađen da prikazuje radi li se o javnoj ili bagatelnoj nabavi, o nabavi velike ili male vrijednos i sl. (npr. JNVV-1/15, BN-1/15, itd.).

Nabava velike vrijednos je nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednos pragova EU. Nabava male vrijednos je nabava čija je procijenjena vrijednost manja od pragova EU.

Definiranje evidencijskog broja nabave ostaje za slobodno odlučivanje naručitelja ovisno o svrsi za koju ga je sam naručitelj namijenio, je li samo za zadovoljavanje forme ili kao jedan od alata za učinkovito praćenje realizacije nabave i kasnije kao pomoći za sastavljanje Izvješća o javnoj nabavi.

Vrijednos europskih pragova propisala je Vlada RH Uredbom o objavama javne nabave (NN, br. 10/12). Do dana pristupanja RH EU naručitelji su procijenjene iznose nabave, kao i sve iznose iz propisa o javnoj nabavi, koji su bili izraženi u eurima preračunavali u kunsku protuvrijednost, i to na temelju srednjeg tečaja HNB-a važećeg na dan u kojem je naručitelj započinjao postupak javne nabave. Od 1. srpnja 2013. godine, odnosno od dana pristupanja RH EU za naručitelje su primjenjivane vrijednos europskih pragova preračunate u njihove odgovarajuće vrijednos u kunama prema objavi EK-a u Službenom listu EU-a. Nadalje, Europska komisija donijela je Uredbu Komisije (EU) br. 1336/2013 od 13. prosinca 2013. o izmjeni direk va 2004/17/EZ, 2004/18/EZ i 2009/81/ EZ Europskog parlamenta i Vijeća, u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL. BR. L-335 od 14. prosinca 2013.), kojom se mijenjaju vrijednos europskih pragova (nabava velike vrijednos ). Ova Uredba stupila je na snagu 1. siječnja 2014. godine, u cijelos je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Nove vrijednos europskih pragova iz navedene Uredbe preračunate u kune, objavljene su 14. prosinca 2013. godine u Komunikaciji Komisije, stupile su na snagu 1. siječnja 2014.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

• Procijenjena vrijednost nabave

Sukladno ZJN-u procijenjena vrijednost nabave navodi se u Planu nabave, ako je poznata, znači nije obveza. Među m, procijenjena vrijednost nabave mora bi valjano određena u trenutku u kojem naručitelj šalje poziv na nadmetanje na objavu, a u postupcima u kojima se poziv na nadmetanje ne objavljuje, u trenutku u kojem naručitelj započinje postupak javne nabave. Dakle, poseban naglasak i obveza za naručitelja je da u objavi javne nabave mora naves procijenjenu vrijednost nabave, jer o procijenjenoj vrijednos predmeta nabave ovisi provodi li se postupak javne nabave male ili velike vrijednos , a o čemu onda ovise rokovi za dostavu ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, rokovi mirovanja, žalbeni rokovi, itd. Procijenjenu vrijednost čini ukupna vrijednost nabave bez PDV-a s uključenim svim opcijama i obnavljanjem ugovora (npr. instalacija, puštanje stroja u pogon). Što bi procijenjena vrijednost trebala sadržava te kako se izračunava, definirano je člancima 18. i 19. ZJN-a.

Vidi članak 18., stavak 7. ZJN-a.

UDK 347.7

JAVNA NABAVA

Tablica 1. Pragovi EU

Kategorija naručitelja

Roba; Usluge i Natječaj

Radovi

Za usluge istraživanja i razvoja iz kategorije 8. Dodatka II. A ZJN-a, telekomunikacijske usluge iz kategorije 5. Dodatka II. A ZJN-a, čije su pozicije u CPV-u ekvivalentne brojevima nomenklature CPC 7524, 7525 i 7526 i/ili za usluge iz Dodatka II. B ZJN-a

Javni naručitelj (državna jela RH čl. 5., st. 1., toč. 1. ZJN-a)

134.000 € = 5.186.000 = 1.008.913 KN 39.046.431 KN

207.000 = 1.558.544 KN

Javni naručitelj (jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz čl. 5., st. 1., toč. 2. ZJN-a i pravne osobe iz čl. 5., st. 1., toč. 3. ZJN-a

5.186.000 = 207.000 = 39.046.431 KN 1.558.544 KN

207.000 = 1.558.544 KN

Subjek koji nisu naručitelji u smislu ZJN-a Sektorski naručitelj Koncesionari javnih radova Naručitelji/obrana i Sigurnost

207.000 = 5.186.000 = 1.558.544 KN 39.046.431 KN usluge 414.000 5.186.000 = = 3.117.089 KN 39.046.431 KN 5.186.000 = 39.046.431 KN 414.000 = 5.186.000 = 3.117.089 KN 39.046.431 KN robe i usluge

Bitno je naglasi da je člankom 182. Zakona propisana novčana kazna od 50.000,00 do 1.000.000,00 kn za naručitelja, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi ili odgovornu osobu u državnom jelu ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u visini od 10.000,00 do 100.000,00 kn, ako dijeli vrijednost radova ili određene količine robe i/ili usluga s namjerom izbjegavanja primjene Zakona ili pravila, koja vrijede prema procijenjenom vrijednos nabave. • Vrsta postupka javne nabave i sklapanje ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B Zakona

sl.) za pretpostavi je da će naručitelji sklopi okvirni sporazum. Odluka o sklapanju ugovora ili okvirnog sporazuma također će ovisi i o tome kako se kreću cijene na tržištu, kako se kreće razvoj tehnologije i sl. • Planirani početak postupka Kod planiranja početka postupka javne nabave naručitelj mora vodi računa o vremenu trajanja postupka – od njegove objave do izvršne odluke, roku za dostavu ponuda/zahtjeva za sudjelovanje, rok mirovanja, žalbenim rokovima, roku za odlučivanje Državne komisije, itd. Dakle, to su sve okolnos o kojima naručitelj mora vodi računa kako bi izbjegao problem, odnosno vremenski jaz između isteka starog ugovora i sklapanja novog ugovora, a u cilju nesmetanog obavljanja djelatnos .

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Obvezan je podatak u Planu nabave. Da bi naručitelj mogao odabra vrstu postupka javne nabave koji će provodi za određeni predmet nabave (otvoreni, ograničeni, pregovarački i sl.), potrebna je stručnost osobe koja će prilikom određivanja postupka mora Kod planiranja početka postupka javne nabave pou obzir uze sam predmet nabave, njegove tehničke trebno je polazeći od procijenjene vrijednos javne specifikacije, posebne zahtjeve te stanje na tržištu. nabave za svaki predmet nabave, utvrdi koliko formalno traje postupak – od njegove objave do izvršne • Sklapa li se ugovor ili okvirni sporazum odluke. Odluka o tome sklapa li se ugovor ili okvirni sporazum prvenstveno ovisi o predmetu nabave za koji se • Planirano trajanje ugovora ili okvirnog sporazuma postupak provodi. Naručitelj prilikom ovog određi- Kod određivanja trajanja okvirnog sporazuma treba vanja mora vodi računa postoje li svi parametri za vodi računa da se okvirni sporazum s više gospodarsklapanje ugovora (količine, cijene, rokove isporuke, skih subjekata smije sklopi na razdoblje do če ri gosredstva), jer ako ne postoje, naručitelj može sklopi- dine, dok se okvirni sporazum s jednim gospodarskim okvirni sporazum u kojem nisu određeni svi uvje . subjektom smije sklopi na razdoblje do dvije godiNadalje, ako je riječ o nabavama koje se ponavljaju ne. Iako samo iznimno, kada je naručitelj predvidio svake godine (npr. uredski materijal, gorivo, hrana i sklapanje okvirnog sporazuma s više gospodarskih

JAVNA NABAVA

UDK 347.7

subjekata na razdoblje duže od dvije godine, a dobije samo jednu valjanu ponudu, tada je dozvoljeno i dulje trajanje okvirnog sporazuma od dvije godine s jednim gospodarskim subjektom (uz uvjet da je naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje odredio i jedan od postupaka sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma s jednim gospodarskim subjektom). Dakle, kod određivanja trajanja okvirnog sporazuma, naručitelj već određuje i s koliko će gospodarskih subjekata sklopi određeni sporazum. Prilikom izrade plana nabave za postupke nabave, koji završavaju sklapanjem okvirnog sporazuma na dvije ili če ri godine, često se postavlja pitanje unosi li se u plan nabave za iduću godinu i vrijednost pojedinačnog ugovora, koji će se sklopi na temelju okvirnog sporazuma u ovoj godini. Naručitelj nije obvezan unosi vrijednost pojedinačnog ugovora u plan nabave, jer u plan nabave se unose samo predme nabave za koje se i provode postupci. Dakle,

pod pretpostavkom da je okvirni sporazum sklopljen ove godine, odnosno da je postupak proveden u ovoj godini, is se unosi u plan nabave za ovu godinu, a procijenjena vrijednost je ukupna procijenjena vrijednost svih pojedinačnih ugovora, koji će se sklopi na temelju okvirnog sporazuma. No, vrijednost pojedinačnog ugovora treba bi osigurana u proračunu/ financijskom planu za onu godinu u kojoj će is bi sklopljen. Također, kod nabave po središnjem jelu sukladno članku 8. Zakona, predmet nabave sa svim obveznim podacima unosi se u plan nabave središnjeg jela koji će postupak i provodi , a procijenjena vrijednost je zbroj procijenjene vrijednos predmeta nabave svakog pojedinog naručitelja. Pojedini naručitelj može, ali nije obvezan naves u svome planu nabave predmet nabave i procijenjenu vrijednost, ali s napomenom da za taj predmet nabave postupak nabave provodi središnje jelo za javnu nabavu.

Tablica 2. Primjer dobrog plana nabave RB

Predmet nabave

EV broj

Procijenjena vrijednost

Vrsta postupka

Ugovor ili OS

Planirani početak postupka

Planirano trajanje ug. ili OS

Napomena

PREDMETI NABAVE PROCIJENJENE VRIJEDNOSTI JEDNAKE ILI VEĆE OD 200.000,00 KUNA ZA ROBE I USLUGE ODNOSNO 500.000,00 KUNA ZA RADOVE 1.

Meso i mesni proizvodi

JN1/15

350.000,00

Grupa 1: Svinje na Grupa 2: June na

100.000,00 120.000.00

Grupa 3: Mesne prerađevine

130.000,00

Električna energija – opskrba

3. Gorivo – lož ulje

JN2/15

777.000,00

JN3/15

650.000,00

otvoreni postupak

otvoreni postupak otvoreni postupak

2. mj.

1 g.

3. mj.

2 g.

4. mj.

2 g.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

PREDMETI NABAVE PROCIJENJENE VRIJEDNOSTI OD 20.000,00 DO 200.000,00 KUNA ZA ROBE I USLUGE ODNOSNO 500.000,00 KUNA ZA RADOVE

4. Popravak krova 5. Nabava rabljenog vozila

BN1/15 BN2/15

120.000,00 125.900,00

Ličenje prostorija ins tucije

BN3/15

48.000,00

Računala i računalna oprema

BN4/15

150.000,00

Grafička obrada, sak i distribucija časopisa

BN5/15

160.000,00

Servis klima zacijskih uređaja

BN6/15

80.000,00

BN7/15

80.000,00

10. Uredski materijal

UDK 347.7

5. Pitanja i odgovori U nastavku su navedena najčešća pitanja i odgovori u vezi s izradom i izmjenom plana nabave. Pitanje: Unosi li se u plan nabave iduće godine vrijednost pojedinačnog ugovora koji će se sklopi na temelju okvirnog sporazuma u ovoj godini? Ne unosi. Naručitelj je dužan unije samo predmete nabave za koje se provode postupci. Naručitelj može u detaljnije razrađenom planu nabave, koji služi za internu uporabu upisa vrijednos pojedinačnih ugovora radi vlas tog uvida, praćenja te osiguranja proračunskih sredstava za sklapanje tog ugovora. Pitanje: Unose li se u plan nabave predme koje nabavlja središnje jelo za javnu nabavu? Kada se određeni predmet nabave nabavlja po središnjem jelu za javnu nabavu, tada središnje jelo za javnu nabavu u svome planu nabave navodi taj predmet nabave, a svaki pojedinačni naručitelj može u svome planu nabave naves taj predmet nabave i odredi procijenjenu vrijednost, ali s obveznom napomenom da postupak provodi središnje jelo za javnu nabavu. Kao i kod plana nabave, Registar ugovora za sklopljene ugovore i okvirne sporazume po središnjem jelu za javnu nabavu može vodi i središnje jelo i naručitelj s obveznom naznakom u stupcu: Napomena, da je ugovor odnosno okvirni sporazum sklopljen po središnjem jelu za javnu nabavu

Svrha objave plana nabave je da se zainteresirane gospodarske subjekte informira o postupcima javne nabave, koje naručitelj planira proves u proračunskoj/poslovnoj godini. Nadalje, plan nabave se mijenja, ako naručitelj uvidi da je krivo odredio procijenjenu vrijednost predmeta nabave (ali za predmet nabave kojem prethodi postupak nabave), krivo definirao predmet, ako je došlo do promjena u financijskom planu koje utječu na nabavu pojedinog predmeta nabave, kada iznos predmeta nabave prijeđe prag od 20.000 kn kojim postaje obvezni sastav plana nabave i sl. U konkretnom slučaju činjenica da je naručitelj pos gao nižu cijenu za predmet nabave od procijenjene vrijednos (a što mu je u konačnici i cilj!) i potpisao ugovor, dakle postupak nabave je završen, ponuditelju nije od nikakvog značenja, jer je postupak nabave završen. Što se če velikih odstupanja planirano/realizirano, kod izrade plana nabave za 2015. godinu naručitelj bi trebao prethodno proves detaljniju analizu i istraživanje tržišta, kako bi se što realnije odredila procijenjena vrijednost svakog pojedinog predmeta nabave. Zaključno, naručitelj može izmijeni objavljeni plan nabave s novim procijenjenim vrijednos ma sklopljenih ugovora, ali to u konačnici nema smisla jer to ponuditeljima, radi kojih i je definirana obveza objave plana nabave, neće bi od koris . Konačne vrijednos sklopljenih ugovora vidljive su u Registru ugovora javne nabave i okvirnih sporazuma, kojeg naručitelj ima obvezu ažurira svakih šest mjeseci i objavi na internetskoj stranici. Pitanje: Izrađujemo Plan nabave povezan sa stavkama Proračuna, koje se odnose na asfal ranje cesta po mjesnim odborima. U Proračunu je na temelju Programa građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te u Razvojnim programima inves cija 2014. – 2016. asfal ranje cesta podijeljeno po mjesnim odborima. Je li dozvoljeno prilikom izrade Plana nabave također podijeli asfal ranje po mjesnim odborima i proves postupke bagatelne nabave, sukladno internom aktu ili bi to bilo izbjegavanje provođenja postupka javne nabave?

Mišljenja smo da se u konkretnom slučaju, a ako se radi samo o asfal ranju cesta koje ne obuhvaća nikakve druge radove ili usluge, radi o istovrsnim radovima. Neovisno o izvoru financiranja, različi m

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Pitanje: Planom poslovanja i planom nabave planirane su određene nabave u većem iznosu nego li su dobivene ponude te je kasnije sklopljen ugovor za predmetnu nabavu. Rebalansom plana planirane bi vrijednos korigirali na visinu sklopljenog ugovora. Osoba koja je zadužena za izradu rebalansa nabave i provođenje postupka nabave, stava je da se rebalansom plana nabave ne trebaju korigira vrijednos na visinu sklopljenog Ugovora s obzirom na to da je postupak proveden. Nekorigiranje

plana nabave dovodi do odstupanja od ukupno planiranih veličina i realiziranog, što je bila jedna od primjedbi prilikom provođenja državne revizije učinkovitos javne nabave.

Uzmimo za primjer da je središnje jelo za javnu nabavu provelo postupak javne nabave uredskog materijala i sklopilo okvirni sporazum. U tom slučaju smatramo da bi središnje jelo u svojem registru trebalo navodi podatke o provedenom postupku i sklopljenom okvirnom sporazumu te pra izvršenje okvirnog sporazuma, a pojedini naručitelj o sklopljenom ugovoru i izvršavanju ugovora sklopljenog temeljem okvirnog sporazuma. Pojedini naručitelj bi trebao redovito dostavlja podatke središnjem jelu o izvršenju ugovora, kako bi središnje jelo moglo pra realizaciju samog okvirnog sporazuma.

JAVNA NABAVA

lokacijama i vremenu izvođenja radova, smatramo da bi naručitelj trebao proves postupak javne nabave, te podijeli predmet nabave po grupama npr. prema mjestu i/ili vremenu izvođenja radova. Pitanje: Je li ispravno da Usluge osiguranja u Planu nabave razdvoji na tri različita predmeta nabave, i to Usluge osiguranja od profesionalne odgovornos kao jedan predmet nabave, Usluge osiguranja za vozila kao drugi predmet nabave i Usluge osiguranja imovine kao treći predmet nabave? Prema procijenjenim iznosima svi predme nabave provode se kao bagatelna nabava.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Navođenje i određivanje u Planu nabave nije odlučujuća činjenica prilikom određivanja predmeta nabave. Kao što znate, predmet nabave je potrebno odredi u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13, 13/14), a pritom je iznimno važno da se predmet nabave ne dijeli radi izbjegavanja primjene Zakona o javnoj nabavi, a za što su člankom 182. ZJN-a propisane i novčane kazne. Izbjegavanje primjene ZJN-a po navedenoj osnovi bi se moglo stavi na teret onim naručiteljima, koji dijele predmet nabave tako da je svim predmema nabave procijenjena vrijednost nabave ispod praga propisanog za obveznu provedbu postupaka javne nabave, a u konačnici se utvrdi da su svi tako podijeljeni predme nabave nabavljani, primjerice izravnom pogodbom od istog gospodarskog subjekta – ponuditelja.

Pitanje: Članak 79., stavak 1. Zakona o javnoj nabavi propisuje sljedeće: Javni naručitelj određuje predmet nabave tako da predstavlja njegovu tehničku, tehnološku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu. U tom smislu, usluge osiguranja su jedan predmet nabave, koji se, sukladno stavku 2. Istoga članka: („Javni naručitelj može podijeli predmet nabave na grupe na temelju objek vnih kriterija, primjerice prema vrs , svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja“), može podijeli na grupe predmeta nabave (dakle, Usluge osiguranja od profesionalne odgovornos ; Usluge osiguranja za vozila; Usluge osiguranja imovine, i sl.). Zbog navedenoga, a i kako bi se postupalo u skladu s osnovnim načelima javne nabave, ako usluge osiguranja na godišnjoj razini prelaze iznos od 200.000,00 kuna bez poreza na dodanu vrijednost, preporuka je da za navedene usluge provedete postupak javne nabave podijeljen po grupama za svaku skupinu osiguranja (u ovom slučaju grupa 1. osiguranje prijevoznih sredstava, grupa 2. osiguranje ostale imovine i grupa 3. osiguranje od profesionalne odgovornos ). Iako je iz prakse Državne komisije za kontrolu po-

UDK 347.7

stupaka javne nabave vidljivo da naručitelj može za cjelokupno osiguranje proves postupak nabave, a da ga ne dijeli na grupe, smatramo da bi prethodno naveden način podjele predmeta nabave po grupama bio primjereniji zbog osiguranja tržišne utakmice i nediskriminacije ponuditelja, koji ne nude sve vrste osiguranja. Pitanje: Planirana vrijednost građevinskih radova iznosi 1.320.000,00 kuna (s PDV-om), a procijenjena vrijednost iznosi 1.056.000,00 kuna (bez PDV-a). Je li potrebno traži suglasnost za obavljanje poslova građenja s obzirom na to da procijenjena vrijednost nabave ne prelazi 150.000 eura, a planirana vrijednost prelazi 150.000 eura? Naručitelj u ovom slučaju ne mora traži suglasnost temeljem navedenih vrijednos i Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnos ma u prostornom uređenju i gradnji. Potrebno je još provjeri je li vrijednost pojedinih radova veća od 30.000,00 EUR-a (čl. 38. Zakona o arh. i inženjerskim poslovima i djelatnos ma u prostornom uređenju i gradnji: „Suglasnost za obavljanje poslova građenja nije potrebna za građenje građevina, odnosno izvođenje radova čija ugovorena vrijednost ne prelazi 150.000,00 eura, pri čemu vrijednost pojedinih radova ne prelazi 30.000,00 eura). Pitanje: Unose li se u plan nabave predme koji su izuze od primjene Zakona o javnoj nabavi, konkretno odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada? Člankom 10. ZJN-a propisuju se izuzeća od primjene Zakona. Kada drugi javni naručitelji nabavljaju predmetnu uslugu (odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada) od javnog naručitelja, koji navedenu uslugu obavlja temeljem posebnog ili isključivog prava, dodijeljenog mu na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu, nisu obvezni provodi postupke javne nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi, s obzirom na to da je člankom 10., stavkom 1., točkom 3. istoga Zakona propisano da se Zakon ne primjenjuje na ugovore o javnim uslugama, koje javni naručitelj sklapa s javnim naručiteljem ili udruženjem javnih naručitelja koji tu uslugu pruža temeljem isključivog prava utemeljenog na objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom aktu, koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Kako navedene usluge vrši gradsko poduzeće prema isključivom pravu, navedene predmete nabave naručitelj nije dužan unosi u plan nabave, no ako ih ipak navodi preporuka je da u stupac Postupak nabave unese: Izuzeće od provođenja javne nabave sukladno članku 10., stavku 1., točki 3.

UDK 347.7

JAVNA NABAVA

potrebno radi izmjene plana nabave radi usklađenja s financijskim planom.

Pitanje: Objedinjenom nabavom koju je provodio Grad dobiven je jedan aparat za laboratorij. S obzirom na to da je takav aparat prvi put u uporabi, za njega je potrebno nabavi odgovarajuće reagense. Kako nije moguće predvidje koliko je reagensa potrebno, postoji li mogućnost da navedeni predmet unesemo u plan nabave do iznosa od 200.000 kuna i provedemo nabavu temeljem internog akta? Što ako jekom godine iznos bude prekoračen?

Pitanje: Za nabavu voća i povrća sklopljeni ugovor je istekao. Kako gradski ured nije najavio objedinjenu nabavu, pokrenut je novi postupak nabave navedenih predmeta, među m plan nabave za sljedeću godinu nije usvojen. Odluka o odabiru donesena je 15. 10. 2013. Smije li se sklopi ugovor s odabranim ponuđačem bez obzira na plan nabave? Plan nabave nije uvjet za početak postupka javne nabave, te činjenica da plan nabave nije usvojen ne utječe na pravo naručitelju da sklopi ugovor po provedenom postupku javne nabave. Ako je naručitelj donesao Odluku o odabiru, ona će posta izvršna protekom Roka mirovanja, i nastaje ugovor o javnoj nabavi. Ugovor obvezuje. To je obveznopravni odnos naručitelja i druge ugovorne strane, koji proizvodi pravne posljedice. O sklopljenom ugovoru objavljuje se Obavijest u EOJN RH, u roku od 48 dana.

Kako naručitelj nije imao iskustava s nabavom ovog predmeta nabave, može ga nabavi na način propisan internim aktom i može ga planira u planu nabave kao bagatelnu vrijednost (procijenjenu vrijednost manju od 200.000 kuna). Ako se dogodi da nabava predmeta nabave prijeđe navedeni prag od 200.000 kuna, za navedenu razliku naručitelj provodi odgovarajući postupak javne nabave (npr. otvoreni – s okvirnim količinama). Ako je u planu nabave predmet nabave planiran u bagatelnim vrijednos ma, a jekom godine se pojavi potreba za dodatnim robama/uslugama/radovima, te procijenjena vrijednost prelazi prag od 200.000/500.000 kuna, u plan nabave se treba unije nova, izmijenjena procijenjena vrijednost nabave, te ostale podatke iz članka 20. ZJN-a.

No, bez obzira na to što naručitelj može pokrenu postupak javne nabave prije nego što je usvojio plan nabave, svakako bi bilo dobro donije ga prije početka postupka javne nabave, makar, parcijalno, u onom dijelu u kojem raspolažete s podacima o planiranim nabavama. Pitanje: Ugovori za nabavu mesa su istekli, a ugovorena je manja cijena od planirane. Gradski ured je u postupku centralizirane nabave navedenog predmeta, no naručitelju je predmet nabave potreban sada. Može li se naručiva roba do planirane vrijednos na temelju narudžbenica ili se mora donije odluka o nabavi robe od istog dobavljača do planirane vrijednos ?

Pitanje: Proveden je postupak nabave za lijekove po grupama i neke grupe probijaju procijenjenu vrijednost. Može li se za te grupe donije odluka o odabiru, s obzirom na to da u financijskom planu sredstva osigurana za lijekove i ukupan iznos ne probijaju vrijednost, već samo grupe unutar plana nabave; odnosno može li se nakon donošenja odluke o odabiru uskladi Plan nabave s Financijskom planom ili je to potrebno učini prije donošenja odluke, s obzirom na to da smo do sada imali praksu prije donošenja odluke uskladi planove? Kako naručitelj planira donije odluku o odabiru, bitno je da sredstva budu osigurana financijskim planom.

6. Primjer procesa planiranja nabave u školi4 U nastavku se daje primjer mogućeg odvijanja procesa planiranja kod malih obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi – školi.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Ako je naručitelj u mogućnos osigura dodatna sredstva, koja će bi dostatna za nabavu po cijeni iz dostavljene ponude za određenu grupu, nije obvezan poniš postupak javne nabave već, nakon što osigura dodatna sredstva, može donije odluku o odabiru najpovoljnije ponude ponuditelja za pojedinu grupu i s njim sklopi ugovor o javnoj nabavi. Napominjemo da naručitelj i dalje može, kada ocjeni da pris gle ponude ne odražavaju stvarno stanje na tržištu, poniš postupak te ga ponovi očekujući povoljnije ponude. Smatramo da u konkretnom slučaju nakon provedbe postupka javne nabave nije

Pod pretpostavkom da se radi o predmetu nabave za koji je postupak javne nabave proveden, odnosno ugovor sklopljen u tekućoj godini, tada se radi o istom predmetu nabave za koji je potrebna nabava dodatnih količina, pa je preporuka sklapanje aneksa ugovoru do 10 % ukupnog iznosa temeljem članka 105., stavka 6., točke 2. ZJN-a.

Prijedlog koraka informa vnog je karaktera, navedeni rokovi promjenjivi i mogu se prilagodi potrebama pojedinog korisnika, izuzev rokova određenih Zakonom o javnoj nabavi.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

JAVNA NABAVA

1) Definira odgovorne osobe za pojedine djelatnos u školi • tajnik je zadužen za izradu popisa: uredskog materijala, usluge električne energije, plina, lož ulja, goriva, usluge telefona, poštanskih usluga, komunalnih usluga • kuhar je zadužen izradu popisa namirnica za kuhinju te ostalih materijalnih potrepš na za školsku kuhinju • domar je zadužen za popis materijala za održavanje i popravke, alata za rad, naves potrebne popravke u školi s detaljnijim opisom zahvata kako bi osoba zadužena za izradu plana mogla planira usluge održavanja i uređenja • spremačica je zadužena za popis sredstava za čišćenje te ostale robe potrebne za obavljanje djelatnos • profesor je zadužen za nabavu opreme i materijala za rad • knjižničar je zadužen za popis knjiga i ostale stručne literature Kako se financijski plan također treba planira , odgovorne osobe do 15. lipnja dostavljaju financijama i računovodstvu popis potreba koje se analiziraju i usklađuju s financijskim planom. Odgovorne osobe definiraju svoje konačne popise potreba na standardiziranim obrascima (koje odgovorna osoba za izradu plana nabave što detaljnije razrađuje kako bi si olakšala daljnju razradu plana) i popunjenoga ga do 15. rujna predaju odgovornoj osobi za izradu plana nabave. 2) Odgovorna osoba za izradu plana nabave popunjene obrasce sumira i definira predmete nabave sukladno članku 79. ZJN-a. Nakon toga, kreće detaljan i zahtjevan proces planiranja; istražuje se tržište navedenih predmeta nabave i već u ovoj fazi se izrađuje i opis pojedinog predmeta nabave. Primjer: Nabava namirnica za školsku kuhinju Iako je Ministarstvo zdravlja propisalo Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama koje se odnosi samo na osnovne škole, također i srednje škole, ali i ostali naručitelji koji imaju Namirnice za predmet nabave, mogu se posluži savje ma i smjernicama iz ovog dokumenta. Kod nabave prehrambenih namirnica potrebna je izuzetna pažnja stoga je kod definiranja kriterija i opisa predmeta nabave u obzir potrebno definira mjerila kvalitete uz koje treba uze u obzir i kriterije koji promoviraju zdravlje te definira posebne zahtjeve za proizvode i postupke te odgovarajuće kriterije evaluacije. Također, školama je nabava m više specifična što se uz navedene kriterije treba uze u obzir nabava hrane za određene dobne skupine, fiziološke potrebe, posebne oblike prehrane, itd. Prehrambeni proizvodi definiraju se u predmete nabave i grupe sukladno Mišljenju Ministarstva

UDK 347.7 gospodarstva od 5. siječnja 2012. Prehrambeni proizvodi moraju bi u skladu s nacionalnim propisima, a svaka hrana koja se namjerava koris treba bi specificirana u odnosu na svoje tehnološke osobine, sastojke, mogućnost i način čuvanja (skladištenja), rok trajanja, pakiranje, proizvođača, opskrbni lanac i senzorska svojstva. Preporuča se da prednost hrani s kratkim lancem dostave i broja posrednika odnosno iz lokalnih izvora, vrijeme prijevoza hrane da je što kraće (odredi najduži rok prijevoza određene hrane). Kod istraživanja tržišta prehrambenih proizvoda osim ponuđenih trgovačkih lanaca u obzir treba uze i Obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Također se u ovoj fazi sagledava trend rasta količina i cijena predmeta nabave koje naručitelj konstantno nabavlja unazad tri godine kod naručitelja, definiraju se odstupanja (upis manjeg broja učenika u školu od prosjeka, smanjen broj učenika – korisnika školske kuhinje. Odgovorna osoba za nabavu izrađuje prijedlog plana nabave do 15. listopada. 3) Izrazito je bitna dobra komunikacija između financija i računovodstva te odgovorne osobe za izradu plana nabave, jer su financijski plan i plan nabave usko povezani, nadovezuju se jedan na drugi te promjena jednog utječe na promjenu drugoga. Izrada nacrta plana nabave i financijskog plana započinje već polovicom godine, no najintenzivniji rad odvija se u periodu od rujna do prosinca. Na temelju prijedloga plana nabave i prijedloga financijskog plana, financije i računovodstvo ovisno o raspoloživim sredstvima korigiraju po potrebi financijski plan i plan nabave te školsko vijeće usvaja financijski plan do 15. studenoga. 4) Osoba za izradu plana nabave definira konačni plana nabave, a usvaja ga čelnik (ravnatelj) najkasnije do 31. prosinca. 5) Nakon odobrenja plana nabave od strane ravnatelja, odgovorne osobe za pojedine djelatnos u školi zajedno s osobom zaduženom za izradu plana nabave i provođenje nabave utvrđuju način i uvjete za pojedine predmete nabave za koje su zaduženi (rokove za naručivanje, uvjete dostave, način evidencije i preuzimanje robe, utvrđivanje kvalitete robe, itd.). Šezdeset dana od donošenja financijskog plana potrebno je objavi plan nabave na internetskoj stranici naručitelja te link na kojem je objavljen plan nabave posla Ministarstvu gospodarstva – Upravi za sustav javne nabave (članak 20. stavak 6. ZJN-a). 6) Nakon donošenja plana nabave, jekom godine provode se postupci javne nabave sukladno vremenskim rokovima donesenim planom nabave. Obveznost škole (zadužena osoba) je uz praćenje i realizaciju ugovora također i objava registra ugovora i okvirnih sporazuma koji se objavljuju najmanje svakih šest mjeseci na internetskim stranicama naručitelja te izrada Sta s čkog izvješća za bagatelne i javne nabave.

UDK 347.7

JAVNA NABAVA

Obveznost uvođenja e-javne nabave za sve naručitelje Sabina Rebrović * Strategija razvoja elektroničke javne nabave u Republici Hrvatskoj 2013. – 2016. godine (NN, br. 54/13; dalje u tekstu: Strategija) kojom se regulira postupno uvođenje e-javne nabave za naručitelje donesena je 2. svibnja 2013. Strategijom je uređeno da bi elektronička sredstva trebala posta standardna sredstva komunikacije i razmjene informacija u postupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj, a što će se osigura kroz specijaliziranu jedinstvenu (centraliziranu) pla ormu koja će naručiteljima bi na raspolaganju prilikom provedbe postupaka javne nabave elektroničkim putem. Prema Strategiji, svi su naručitelji dužni od 1.1.2015. gospodarskim subjek ma omogući i e-dostavu ponuda za nabave velike vrijednos .

1. Što je e-nabava?

1. obveznost ili dopuštenost e-dostave 2. kategorija naručitelja.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Elektronička javna nabava (e-javna nabava) sveobuhvatni je naziv za sustav javne nabave koji se temelji Prvi kriterij: Obveznost ili dopuštenost e-dostave na primjeni elektroničkih sredstava komunikacije u predviđena je u dvije faze: postupcima javne nabave i uključuje uvođenje elek- • Prva faza (dopuštenost e-dostave) – za sve narutroničkih alata kao potpore različi m fazama procesa čitelje u prvoj fazi će bi propisana dopuštenost javne nabave. e-dostave. Odnosno, u ovoj fazi bit će omogućen paralelizam klasičnih (u papirnatom obliku) i elekE-nabava se sastoji iz dva modula: troničkih ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje te će 1) Elektronička dostava (e-dostava) ponuda, zahtjegospodarski subjek moći izabra način njihove va za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifikaciju te pladostave. nova i projekata elektroničkim putem. • Druga faza (obveznost e-dostave) – za sve naruModul e-dostave obuhvaća: čitelje u drugoj fazi propisuje se određivanje e-do• pripremu postupka (Poziva na nadmetanje) – stave kao obveze. U ovoj fazi u potpunos se prenaručitelji lazi na e-dostavu, odnosno gospodarski subjek će • mogućnost dostave ponuda elektroničkim puponude i zahtjeve za sudjelovanje moći dostavi tem – ponuditelji isključivo u elektroničkoj formi. • postupak javnog otvaranja ponuda – naručitelji – generiranje Zapisnika o javnom otvaranju po- Drugi kriterij: Kategorija naručitelja dijeli se na dvije kategorije: nuda. 2) E-ocjena - nakon otvaranja ponuda javni naručitelj • Prva kategorija naručitelja odnosi se na Državni ured za središnju javnu nabavu koji obavlja upravpregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i ne i stručne poslove koji se odnose na središnju zahtjeva iz dokumentacije za nadmetanje. javnu nabavu za središnja jela državne uprave. Modul e-ocjene obuhvaća: Strategijom je određeno da će se u Državnom ure• pregled i ocjena ponuda – generiranje Zapisnika du za središnju javnu nabavu proves pilot projekt o pregledu i ocjeni ponuda vezan uz e-dostavu i primjenu naprednih eleme• odabir ponuditelja – generiranje Odluke o odanata e-javne nabave, obzirom da su nadležnos i biru. ak vnos ovog ureda u potpunos vezane uz provedbu postupaka javne nabave za državu. 2. Dinamika uvođenja e-dostave • Druga kategorija obuhvaća ostale naručitelje koKako je za primjenu e-dostave potrebno vrijeme prijima se ostavlja duži rok pripreme za prelazak na lagodbe, Strategijom su propisane faze uvođenja za e-dostavu. Za ovu kategoriju naručitelja određeni razdoblje 2014.-2016. prema dva kriterija: su i različi rokovi u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave (nabava velike i male vrijednos ), * čime se neizravno omogućava duži rok prilagodbe Sabina Rebrović, mag. oec., Savjetnica u Centru TIM4PIN.

JAVNA NABAVA

UDK 347.7

manjim gospodarskim subjek ma koji češće sudjeluju u postupcima male vrijednos .

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira program usavršavanja u području javne nabave E-nabava.

S obzirom na specifičnos pojedinačnih postupaka javne nabave, navedene obveze naručitelja odnose se na otvoreni postupak javne nabave (više od 80% ukupnog broja postupaka), ograničeni postupak javne nabave, pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom i natjecateljski dijalog.

Predavači će bi stručnjaci iz Državnog ureda za središnju javnu nabavu, koji su prvi imali i priliku provodi e-nabavu čime posjeduju prak čno iskustvo.

Dinamika obveze uvođenja e-dostave kod naručitelja prikazana je u tablici u nastavku. Tablica 1. Dinamika obveze uvođenja e-dostave Obvezna dopuštenost Obvezna isključivo e-dostave e-dostava Velika Mala Velika Mala vrijednost vrijednost vrijednost vrijednost

Kategorija naručitelja 1.Državni ured za 1. siječnja središnju javnu 2014. nabavu 1.Ostali 1. siječnja naručitelji 2015.

1.siječnja 2014.

1. siječnja 2015.

1.siječnja 2015.

1. srpnja 2015.

1. siječnja 2016.

1. srpnja 2016.

3. Tehničke karakteris ke procesa e-dostave Modul e-dostave razvijen je u Narodnim novinama u suradnji s Ministarstvom gospodarstva tako da ispunjavaju sve odredbe zakonodavnog okvira javne nabave, uključujući zahtjeve vezane uz uređaje za elektroničko zaprimanje ponuda, zahtjeve za sudjelovanje i druge dokumente koji se odnose na napredni elektronički potpis, vremenski žig, validaciju cjelovitos ponuda, ograničenje pristupa ponudama i njihovu zaš tu.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Tehnički preduvje za korištenje e-dostave na strani naručitelja su: pristup internetu, registracija organizacije u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske te registracija najmanje dva korisnika unutar organizacije (predstavnici naručitelja).

Tehnički preduvje za korištenje e-dostave za ponuditelje su: pristup internetu, registracija u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, posjedovanje naprednoga elektroničkog potpisa te programskih rješenja koja je potrebno instalira za njegovo korištenje.

Svoje upite šaljite na: pitajcentar@tim4pin.hr

Termini programa su sljedeći: E-nabava – Zagreb – 30. siječnja E-nabava – Pula – 9. veljače E-nabava – Zagreb – 20. veljače Detaljan program i prijavu možete pronaći na internetskoj stranici www. m4pin.hr ili u sljedećem broju časopisa. Raspored predavanja 9:00 – 10:30 E-nabava (90 minuta/2 • Obilježja i dinamika prijelaza na e-dostavu ponuda nastavna sata) Priprema postupaka • Priprema dokumentacije za nadmetanje kod dostave elektroničkih ponuda • Izrada poziva na nadmetanje i objava u EOJN-u • Prikaz pripreme postupka korak po korak 10:30 – 10:45 Stanka za kavu 10:45 – 12:15 Priprema postupaka (nastavak) (90 minuta/2 • Obveze naručitelja nastavna sata) • Praksa DKOM-a vezano uz najčešće greške naručitelja u izradi dokumentacije za nadmetanje Dostava e-ponuda • Dostava ponude od strane ponuditelja • Obveze ponuditelja vezane uz elektronički potpis 12:15 – 13:15 Stanka 13:15 – 14: 45 Javno otvaranje ponuda (90 minuta/2 • Na što naručitelji trebaju obra nastavna sata) pozornost? • Što s ponudama u „papirnatom obliku“? • Praksa DKOM-a vezano uz najčešće greške ponuditelja u izradi ponuda • Prikaz e-javnog otvaranja korak po korak 14:45 – 15:00 Stanka za kavu 15:00 – 16:30 Javno otvaranje ponuda (nastavak) (90 minuta/2 • Generiranje obrazaca iz EOJN-a nastavna sata) • Praksa DKOM-a vezana uz najčešće greške naručitelja prilikom otvaranja, pregleda i ocjene ponuda te donošenja odluka o odabiru • E-ocjena Broj polaznika Maksimalan broj polaznika 50 Popis stručnih Marijana Šperanda, Valen na Turkalj, osoba koje Klaudija Kralj, Ivančica Franjković će izvodi program

UDK 332.1

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. - Provedba Mjere 7 Kris na Kosor * Andrija Vranjković ** Program ruralnog razvoja je strateški dokument za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (dalje u tekstu: EFARD). Finalna verzija Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. poslana je na očitovanje u Europsku Komisiju 16. srpnja 2014., i njegovo usvajanje očekuje se početkom siječnja 2015. Prvi natječaji koji se očekuju u okviru EFARD-a se također očekuju početkom 2015. godine. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a je na stranici www.strukturnifondovi.hr objavilo informaciju o nadolazećim natječajima u okviru EAFRD-a, a prva mjera koja će se financira je Mjera 7: Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, tj. Podmjera 7.1. Izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima. U nastavku autorica daje pregled provedbe cjelokupne Mjere 7, tj. prihvatljive korisnike, ak vnos , minimalne i maksimalne vrijednos potpore.

1. Uvod

u nastavku. Valja naglasi da se gotovo trećina sredstava, odnosno oko 110 milijuna eura godišnje, planiZa korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za rura utroši u mjeru Ulaganja u fizičku imovinu. ralni razvoj unutar novog financijskog razdoblja, nužno je bilo definira strateški okvir, tj. Program rural- Tablica 1. Odabrane mjere ruralnog razvoja za razdoblje nog razvoja 2014. – 2020., unutar kojeg su definirani 2014. – 2020. osnovni uvje i iznosi potpore po mjerama. TematUdio ski priorite ulaganja su definirani Uredbom (EU) br. Godina Naziv mjere (posto) 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. Navedene 2014. Ulaganja u fizičku imovinu 32,04 prioritete moguće je realizira mjerama ruralnog Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i razvoja, koje će se financira sredstvima EAFRD-a u 2014. 11,86 poslovanja udjelu od 85 %, dok 15 % sredstava dolazi iz nacioTemeljne usluge i obnova sela u ruralnim nalnog proračuna. Uredbom Parlamenta i Vijeća EU 2014. 13,00 područjima 1305/2013, koja propisuje provedbu EAFRD-a zadan 2014. Poljoprivreda, zaš ta okoliša i klimatski uvje 18,14 je paket mjera između kojih države članice mogu oda2014. Ekološki uzgoj 4,07 bra one koje na najbolji mogući način mogu odgovoPlaćanja povezana s područjima s prirodnim ili ri na zahtjeve koji proizlaze iz njihovih specifičnos . 2014.

2015. 2015.

2015.

2,68 3,00 2,50 0,43 0,43 0,43

Kris na Kosor, mag. ing. oecoing., TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje. Andrija Vranjković, mag. iur., Plavi partner d. o. o. 1 Mjera 101 – Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i Mjera 103 – Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda. *

3,18

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

2014. 2014. 2014. 2015.

ostalim posebnim ograničenjima Osiguranje usjeva, živo nja i biljaka LEADER pristup Tehnička pomoć Prenošenje znanja i ak vnos informiranja Savjetodavne službe, službe za upravljanje i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje preven vnih ak vnos

Nacrt Programa ruralnog razvoja 2014. – 2020. predviđa provedbu ukupno 16 mjera, koje sadržavaju i brojne podmjere. Natječaji u okviru pojedinih mjera su već objavljeni u 2014. godini1, a ostatak mjera primjenjivat će se od 2015. Prosječnu godišnju alokaciju koja iznosi oko 332 milijuna eura Hrvatska planira rasporedi po mjerama na način prezen ran u tablici

1,29

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje ispla vos šuma Uspostavljanje skupina i organizacija 2015. proizvođača 2015. Suradnja 2015. Uzajamni fondovi

2015.

UDK 332.1 1,71 0,50 0,64 0,93

Program prepoznaje široki krug potencijalnih korisnika: od poljoprivrednih gospodarstava, gospodarskih subjekata u poljoprivredi, šumarstvu, prehrambenoj industriji, turizmu i nepoljoprivrednim djelatnos ma koje se obavljaju na ruralnom području, proizvođačkih organizacija, savjetodavnih službi, udruga, medija, znanstvenih i obrazovnih ins tucija, žena poduzetnica, mladih poljoprivrednika, komunalnih poduzeća, jedinica lokalne samouprave pa do ins tucija središnje države, koje mogu par cipira u mjeri tehničke pomoći predviđenoj EAFRD uredbom.

U okviru Mjere 7 korisnicima se dodjeljuje potpora, koja se može ostvari sljedećim podmjerama: • Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaš te i upravljanja, koji se odnose na lokalitete Natura 2000., i druga područja visoke prirodne vrijednos . • Podmjera 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije. • Podmjera 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne ak vnos te povezanu infrastrukturu. Pravilnikom su utvrđeni kriteriji prijave na pojedine podmjere, koji su obrađeni u tablicama u nastavku.

Programom ruralnog razvoja određuju se kriteriji pri- Tablica 2. Kriteriji i uvje prijave u okviru Podmjere 7.1. hvatljivos i korisnici mjera, utvrđuju rasponi potpo- Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i ra te se planiraju javna sredstva potrebna za realiza- sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova ciju mjera. EAFRD daje temeljne odrednice o pitanju zaš te i upravljanja, koji se odnose na lokalitete Natura 2000., i kriterija, financijskih alokacija po mjerama i korisniku, druga područja visoke prirodne vrijednos Jedinice lokalne samouprave a na svakoj državi članici ostaje zadaća jasnijeg defi- Korisnici do 10 000 stanovnika niranja svih navedenih kriterija i fokusiranja na odreIzrada i ažuriranje Prostornog đena područja, sukladno rezulta ma analiza stanja. Temeljem kriterija zadanih regula vom EU-a i Programom ruralnog razvoja te zakonskih akata i proceduralnih odrednica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, izrađuju se pravilnici za svaku pojedinu mjeru i njima se jasno definiraju pravila za sudjelovanje potencijalnih korisnika na natječajima, koji se pak raspisuju temeljem pravilnika.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

2. Mjera 7: Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

Ministarstvo poljoprivrede je na temelju članka 30., stavka 2. Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN, br. 80/13 i 41/14) donijelo je Nacrt Pravilnika o provedbi Mjere 7: Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima iz Programa ruralnog razvoja 2014. – 2020. za Republiku Hrvatsku (dalje u tekstu: Pravilnik). S obzirom na to da je riječ o nacrtu, moguće su naknadne izmjene. Usvajanje Pravilnika se očekuje nakon usvajanja Programa ruralnog razvoja. Upravljačko jelo Programa je Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju, dok opera vnu provedbu Programa obavlja Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Za utvrđivanje broja stanovnika jedinica lokalne i područne samouprave koris t će se podaci Državnog zavoda za sta s ku o broju stanovnika prikupljeni Popisom stanovništva 2011. godine.

Prihvatljivo ulaganje

Minimalna vrijednost potpore Maksimalna vrijednost potpore Intenzitet potpore

plana, Programa ukupnog razvoja (PUR) i strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih sektora (troškovi stručnjaka, ak vnos javnih konzultacija, izrada i objava relevantne dokumentacije). 3.500,00 eura 70.000,00 eura do 100 % vrijednos prihvatljivih troškova

Napomena: Natječaji u okviru Podmjere 7.1. se očekuju krajem 2014.

Ako prijavitelji nemaju riješenu građevinsku dozvolu u trenutku prijave na natječaj važno je da prilože potvrdu nadležnog ureda da su podnijeli zahtjev za izdavanja iste te je ishode do trenutka sklapanja ugovora. Tablica 3. Kriteriji i uvje prijave u okviru Podmjere 7.2. Podmjera 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije. 7.2.1. Ulaganja 7.2.2. Gradnja i/ ili u izgradnju i/ ili rekonstrukcija vodoopskrbnog, rekonstrukciju kanalizacijskog i sustava nerazvrstanih cesta otpadnih voda Korisnici Jedinice lokalne Jedinice lokalne samouprave; samouprave javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje.

UDK 332.1 Uvje prihvatljivos

Prihvatljiva ulaganja

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Građenje u naseljima do 5000 stanovnika (ako se povezuje više naselja, svako naselje mora ima do 5000 stanovnika). Izrada projektno-tehničke dokumentacije, geodetske podloge i elabora , troškovi izrade elaborata zaš te okoliša, studijsku dokumentaciju, troškovi pripreme dokumentacije na natječaj, usluge konzultanata. 30.000 eura

Minimalna vrijednost potpore Maksimalna 1.000.000 eura vrijednost potpore Intenzitet do 100 % ukupnih potpore prihvatljivih troškova.

Građenje u naseljima do 2000 stanovnika ili više naselja čiji ukupan broj stanovnika ne prelazi broj od 2000 stanovnika. Kupnja i ugradnja opreme za održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i sustava pročišćavanja otpadnih voda. Kupnja računalnog so vera. Troškovi izravno povezani s izradom i ažuriranjem primjenjivih strategijskih ili planskih dokumenata: troškovi stručnjaka, ak vnos javnih konzultacija, izrada i objava relevantne dokumentacije. 30.000 eura 1.000.000 eura Kod ulaganja u integrirani projekt najviša vrijednost javne potpore ne može iznosi više od 1.000.000 eura.

Tablica 4. Kriteriji i uvje prijave u okviru Podmjere 7.4. Podmjera 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne ak vnos te povezanu infrastrukturu. Korisnici

Uvje prihvatljivos

Prihvatljiva ulaganja

3. Proces podnošenja zahtjeva za potporu Natječaji u okviru Mjere 7 se objavljuju u Narodnim novinama i na internetskim stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr) i Ministarstva poljoprivrede (www. mps.hr). Natječajem se definiraju rokovi i uvje za podnošenje Zahtjeva za potporu za dodjelu sredstava iz EFARD-a. Korisnici zahtjev podnose u elektroničkom obliku sustavom AGRONET-a (detaljnije o samoj prijavi u sustav pogleda na stranicama Agencije za plaćanja, u vodiču za korisnike: h p://www.apprrr. hr/ruralni-razvoj-1022.aspx). Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu korisnici su obavezni učita u sustav AGRONET dokumentaciju propisanu natječajem, ali i dostavi je u originalu, preporučeno poštom s povratnicom, ili osobno. U trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu korisnik mora ima podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema državnom proračunu. Prilikom administra vne kontrole Zahtjeva za potporu utvrđuje se pravovremenost, potpunost, udovoljavanje propisanim uvje ma i kriterijima, broj bodova sukladno kriterijima rangiranja te iznos prihvatljivih izdataka.

4. Primjeri dobre prakse drugih država članica financiranih iz EAFRD-a Centar za ruralnu i okolišnu edukaciju, Portugal Nositelj projekta: Općina Paredes

Ak vnos : Obnova i revitalizacija jedinstvene i tradicionalne građevine; adaptacija građevine novim

Ciljevi projekta: Pretvori staru tradicionalnu građevinu u moderni edukacijski centar za promicanje znanja o okolišu i animiranje lokalnih obrazovnih ustanova i zajednice.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Minimalna vrijednost potpore Maksimalna 1.000.000 eura vrijednost potpore Intenzitet Kod ulaganja u integrirani projekt najviša potpore vrijednost javne potpore ne može iznosi više od 1.000.000 eura.

Broj projekata odobrenih pojedinom korisniku u programskom razdoblju nije ograničen, a is korisnik može podnije jedan Zahtjev za potporu unutar iste podmjere jekom jednog natječaja. Zahtjev za potporu za sljedeće ulaganje unutar iste podmjere korisnik može podnije tek nakon izvršene isplate potpore po prethodnom zahtjevu. Isplata potpore može bi jednokratno ili u najviše 3 rate. Korisnik može traži predujam za financiranje projekta, i to do visine 50 % odobrenih sredstava javne potpore.

JLS, trgovačka društva u većinskom vlasništvu JLS-a, javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave, udruge i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i društvenim djelatnos ma, LAG-ovi. Ulaganje u naseljima do 5000 stanovnika; ulaganje mora bi u skladu s razvojnom i/ili prostorno planskom dokumentacijom jedinice lokalne samouprave; osigura upravljanje inves cijom najmanje 5 godina od konačne isplate sredstava. Građenje i/ili opremanje dječjih vr ća, vatrogasnih domova, društvenih domova, planinarskih i lovačkih domova, kulturnih centara, igrališta, sportskih terena, pratećih objekata, objekata za sportski ribolov, rekreacijskih zona i kupališta, biciklis čkih staza, tematskih putova. Ulaganje u javne površine ( zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, trgove, parkove i dr.). Opći troškovi, izrada dokumentacije, konzultantske usluge. 30.000 eura

Opći troškovi u okviru Podmjere 7.4. prihvatljivi su u iznosu do 10 % vrijednos ukupno prihvatljivih troškova projekta od kojih su troškovi pripreme dokumentacije za natječaj (usluge konzultanata i stručnjaka) prihvatljivi u iznosu do dva posto ukupno prihvatljivih izdataka projekta.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

UDK 332.1

funkcijama; izgradnja objekata za izložbe, prijem po- Ak vnos : Poboljšanje cesta prekrivajući ih laganim asfaltom; kupnja opreme za održavanje cesta poput sje telja, sastanke; informiranje o okolišu. ralice, motornih pila, kosilica; izgradnja knjižnice i Rezulta : Povećao se broj mladih ljudi koji su svjesni izložbenog prostora; poboljšanja vodenih, električnih i ak vni u vezi s problemom okoliša. Projekt je doprii toplinskih rezervi u općini. nio poboljšanju kvalitete izgrađenog okoliša u općini i zaustavila se degradacija ruralne baš ne općine. Doš- Rezulta : Obnovljeno je 10 km ceste, izgrađena je knjižnica i izložbeni prostor; poboljšane su vodene, lo je povećanja svijest lokalne populacije o važnos električne i toplinske mreže; veća korist stanovnika njihove lokalne baš ne. od bolje infrastrukture i pristupa širem spektru kulUkupna vrijednost: 103.244,00 eura turnih ak vnos . Planiraju se daljnje inves cije poput Vrijednost financiranja EU iz EAFRD-a: 41.297,00 eura renoviranja škola i medicinskih klinika, izgradnja kuća za mlade obitelji te produljenje električne mreže. Obiteljski centar u ruralnom području, Estonija Ukupna vrijednost: 2,5 milijuna eura Cilj projekta: Otvaranje obiteljskog centra, te razvoj Vrijednost financiranja EU iz EAFRD-a: 1,67 milijuna eura novog poslovanja i zadovoljavanja potreba lokalne zajednice. Edukacija s ciljem zadržavanja mladih u ruralnim Ak vnos : Prenamjena zgrade u vlasništvu grada u područjima, Slovenija obiteljski centar (dječji vr ć, obiteljsko savjetovanje); Cilj projekta: Stvaranje mreže novih objekata učenja gradnja igrališta; osposobljavanje stručnog osoblja. u ruralnim područjima kako bi se poboljšala kvaliteta života u ruralnim područjima te spriječio odlazak Rezulta : Otvaranje novih radnih mjesta, veća socimladih osoba. Učini ruralna područja privlačnim za jalna uključenost, poboljšanje skrbi o djeci, veća raziživot i rad. ne kvalitete života u ruralnom području. Vrijednost financiranja EU iz EAFRD-a: 15.000 eura Nositelj projekta: LAG (Lokalna akcijska grupa)

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Obnova crkve, Bugarska

Partneri na projektu: Škole i mladi

Rezulta : 38 lokacija se povezalo projektom koji je Ciljevi projekta: Poboljša kvalitetu života za članove obuhva o 60 radionica na različite teme (za djecu u zajednice nudeći im bolje okruženje u lokalnoj crkvi za predškolskom, osnovnom i srednjem te visokoškolnjihove sastanke i službe; očuva kulturnu i povijesnu ba- skom obrazovanju). š nu; promovira mjesto kao turis čku atrakciju u regiji. Ukupna vrijednost: 35.189,00 eura Ak vnos : Obnova krova, vanjske fasade i interijeIzvor EU financiranja: EAFRD ra crkve; instalacija vanjskog osvijetljena; mijenjanje unutrašnjih instalacija; mijenjanje prozorskih okvira; Računalna učionica za osobe s invaliditetom, Latvija izgradnja sistema za prevenciju poplava i zaš tu od vlage; obnova kamene ograde; pružanje pristupa za Cilj projekta: Poboljša računalne vješ ne i znanja kod mladih osoba s invaliditetom, te onih skupina ljude s invaliditetom; obnova okoliša oko crkve. koje su najranjivije na tržištu rada (dugotrajno nezaRezulta : Poboljšala se kvaliteta života članova zaposlene osobe); stjecanje informa čkih znanja i vjejednice; olakšan je pristup u crkvu; kvalitetno je iz- š na; izgradnja osnovnog znanja za buduće obuke građena infrastruktura za članove crkvene zajednice; kako bi se povećala njihova konkurentnost na tržištu brojne ekološke prednos zbog mjera energetske rada i mogućnos za samozapošljavanje. učinkovitos u pogledu grijanja. Ak vnos : Kupnja 10 stolnih računala, osam stolova i Ukupna vrijednost: 88.422,00 eura printera za učionicu koja je na raspolaganju školi. Vrijednost financiranja EU iz EAFRD-a: 70.738,00 eura Nositelj projekta: Lokalna zajednica Tu vari Rezulta : Projekt je rezul rao stvaranjem kvalitetnog računalnog programa, koji osigurava mogućnost kvalitetnog treninga lokalne zajednice, osoba s invaNositelj projekta: Općina Stefan cel Mare liditetom, dugotrajno nezaposlenih i ostalih ranjivih Ciljevi projekta: Poboljšanje kvalitete života lokalnih skupina. A 250 ljudi je prošlo edukacije s čime je konstanovnika omogućujući pristup boljoj infrastrukturi; kurentnost lokalnog stanovništva na tržištu rada, kao modernizacija lokalnog sistema cesta i nadogradnja i kvaliteta života, porasla. postojeće infrastrukture. Vrijednost financiranja EU iz EAFRD-a: 7.114,00 eura. Nadogradnja lokalnih cesta i infrastrukture, Rumunjska

UDK 349.1

PRAVO

Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom od 1. siječnja 2015. Sanja Ro m * Radi zaš te osoba s invaliditetom, Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13., stupio na snagu 1. siječnja 2014. - u daljnjem tekstu: Zakon), uveden je novi sustav kvotnog zapošljavanja koji propisuje obvezu kvotnog zapošljavanja od 1. siječnja 2015. Popratnim podzakonskim propisima: Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN, broj 44./14. i 97/14. -u nastavku: Pravilnik o očevidniku), propisuje se sadržaj i način vođenja očevidnika zaposlenih i samozaposlenih osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu očevidnik), te uvje koji moraju bi ispunjeni za upis osobe s invaliditetom u očevidnik, a Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN, br. 44/14. – u nastavku Pravilnik o kvo ) se propisuje udio zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih kod pojedinog poslodavca (u daljnjem tekstu: kvota), dokazi o ispunjenju kvote, naknada u slučaju neispunjenja kvote, te iznos novčanih nagrada za poslodavce koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote, kao i za poslodavce koji nisu obveznici ispunjenja kvote, a zapošljavaju osobe s invaliditetom.

1. Zakonska definicija osoba s invaliditetom?

3. Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom HZMO će poče vodi očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom sukladno odredbi članka 47. stavka 4.

Sanja Ro m, dipl. iur., Zagreb.

Prema odredbi članka 8. stavka 1. Zakona obveznici kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom su svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra vnih radionica i zaš tnih radionica. Od obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom također su, sukladno odredbi članka 8. stavka 7. Zakona, iznimno oslobođeni i novoosnovani poslodavci, u vremenu uvođenja u rad, ali najduže 24 mjeseca od dana početka rada (datuma upisa u registar nadležnog jela).

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

2. Obveznici kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom

Prema odredbi članka 3. Zakona, osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osje lna oštećenja koja u međudjelovanju s različi m preprekama mogu sprečava njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, a osobom s invaliditetom s preostalom radnom sposobnos osoba čiji invaliditet u odnosu na sposobnos osobe bez invaliditeta jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvje ma rada, na jednakim ili sličnim poslovima ima za posljedicu smanjenu mogućnost radno se osposobi i zaposli . Iznimno, osobom s invaliditetom s preostalom radnom sposobnos smatra se i osoba s invaliditetom čiji je radni učinak u granicama očekivanog, ali se na temelju smanjenih stvarnih i procijenjenih općih sposobnos takve osobe ocijeni da je to u interesu očuvanja njezinih tjelesnih, osje lnih i mentalnih sposobnos . Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe osoba s invaliditetom kojoj je nadležno jelo vještačenja utvrdilo preostalu radnu sposobnost. Uvje i način provedbe profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom uređuju se ugovorom između naručitelja usluge i centra za profesionalnu rehabilitaciju. Postupak pro-

fesionalne rehabilitacije pokreće i financira naručitelj usluge, koji može bi : Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), ministarstvo nadležno za socijalnu poli ku preko centara za socijalnu skrb, osiguravajuće društvo, poslodavac, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i privatni naručitelj (osoba s invaliditetom, roditelj, zakonski zastupnik, skrbnik).

PRAVO

UDK 349.1

Zakona, prema odredbama Pravilnika o očevidniku, počevši od 1. siječnja 2015. godine na temelju prijave poslodavca, a podatke iz očevidnika mjesečno će dostavlja Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: ZVPRZOI), sa stanjem na zadnji dan u mjesecu. Pravilnik o očevidniku u članku 4. navodi trinaest kategorija osoba s invaliditetom koje se, pod uvjetom da su prijavljene na mirovinsko osiguranje na temelju radnog odnosa, odnosno samostalnog obavljanja djelatnos , upisuju u očevidnik (tablica 1.). Tablica 1. Kategorije osoba s invaliditetom i uvje RB

Kategorije osoba s invaliditetom

1. Priznat status osobe ometene u psihofizičkom razvoju prema propisima o socijalnoj skrbi (čl. 4. st. 1. t.1. Pravilnika o očevidniku)

2. Priznat status invalida rada prema propisima o mirovinskom osiguranju (čl. 4. st.1. t.2. Pravilnika o očevidniku) 3. Priznat status invalidne osobe sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem prema propisima o mirovinskom osiguranju (čl. 4. st. 1. t.3. Pravilnika o očevidniku) Priznat status osigurane osobe s 4. utvrđenim tjelesnim oštećenjem prema propisima o mirovinskom osiguranju

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

(čl. 4. st. 1. t.4. Pravilnika o očevidniku)

Uvjet za upis u očevidnik - utvrđeno - oštećenje vida - oštećenje sluha - oštećenje govorno – glasovne komunikacije - oštećenje lokomotornog sustava - oštećenje središnjeg živčanog i mišićnog sustava - oštećenje drugih organa i organskih sustava - mentalno oštećenje - psihička bolest - više vrsta oštećenja (čl. 4. st. 2. Pravilnika o očevidniku)

Najmanje (čl. 1. Pravilnika o izmjeni Pravilnika o očevidniku, NN, br. 97/14.): - 60% tjelesnog oštećenja zbog gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja donjeg ekstremiteta, - 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja gornjeg ekstremiteta, - 70% tjelesnog oštećenja zbog gubitka sluha, - 80% jednog tjelesnog oštećenja bilo koje druge vrste, ili - 90% ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različi h tjelesnih oštećenja, s me da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 60% oštećenja donjeg ekstremiteta ili 70% oštećenja gornjeg ekstremiteta ili 70% oštećenja bilo koje druge vrste. (čl. 4. st. 3. Pravilnika o očevidniku)

5. Priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, (čl. 4. st. 1. t.5. Pravilnika o očevidniku) 6. Priznat status vojnog, odnosno civilnog invalida rata prema propisima o zaš vojnih i civilnih invalida rata (čl. 4. st. 1. t.6. Pravilnika o očevidniku) 7. Priznat status učenika s teškoćama u razvoju prema propisima o odgojnoobrazovnoj skrbi (čl. 4. st. 1. t.7. Pravilnika o očevidniku) 8. Priznat invaliditet i smanjena radna sposobnost na temelju rješenja ureda državne uprave nadležnog za socijalnu skrb, a starije su od 21 godine (čl. 4. st. 1. t.8. Pravilnika o očevidniku) 9. Priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13), (čl. 4. st. 1. t.9. Pravilnika o očevidniku) 10. Priznato pravo na radno prilagođavanje prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona (čl. 4. st. 1. t.10. Pravilnika o očevidniku) 11. Priznat status osobe s invaliditetom prema propisima drugih država članica Europske unije (čl. 4. st. 1. t.11. Pravilnika o očevidniku) 12. Priznata neposredna opasnost od nastanka invalidnos prema propisima o mirovinskom osiguranju, ako je rješenje doneseno do 1. 1. 1999. Godine (čl. 4. st. 1. t.12. Pravilnika o očevidniku) 13. Utvrđen invaliditet u odnosu na rad, bez obzira na vrstu i stupanj, temeljem nalaza i mišljenja ZVPRZOI-a (čl. 4. st. 1. t.13. Pravilnika o očevidniku)

Važno je naglasi da osiguranici koji nisu posebno navedeni u Pravilniku o očevidniku, za potrebe upi-

UDK 349.1

sa u očevidnik, moraju ima nalaz i mišljenje ZVPRZOI-a. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) vodi Hrvatski registar o osobama s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Registar) kao registar podataka o svim osobama s invaliditetom koji čini izvor podataka temeljem kojeg se usklađuju podaci o statusu osobe s invaliditetom eviden rani u bazama HZMO-a na temelju prijava propisanih Pravilnikom o ma čnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13. - u nastavku: Pravilnik o ma čnoj evidenciji) o početku osiguranja (obrazac M-1P/eM1P), odnosno prijava o promjeni jekom osiguranja (obrazac M-3P/eM3P) uspostavljenih od poslodavaca. Od 1. siječnja 2015. navedeni podaci razmjenjuju se s Registrom. Podaci zaprimljeni od poslodavaca provjeravaju se u Registru. Nakon provjere, potvrđeni podaci o statusu osobe sa invaliditetom sukladno odredbi članka 4. Pravilnika o očevidniku, za svakog takvog zaposlenika upisuju se u očevidnik. Na taj način se osigurava vođenje očevidnika u HZMO, te praćenje kvote od strane ZVPRZOI-a, sukladno članku 19. stavku 2. Pravilnika o kvo . Radi povezivanja, upotpunjavanja, usklađivanja, odnosno provjere podataka o statusu osoba s invaliditetom, bilo u Registru, bilo u ma čnoj evidenciji HZMO-a, HZMO i HZJZ će počevši od 1. siječnja 2015. elektronički razmjenjiva podatke o osobama sa invaliditetom u svrhu formiranja očevidnika. U navedenu svrhu iz ma čne evidencije HZMO-a, upotpunjene s podacima iz Registra u očevidnik se preuzimaju podaci o zaposlenim i samozaposlenim osobama s invaliditetom čiji je status osobe s invaliditetom potvrđen od HZJZ-a, odnosno o poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom (sukladno člancima 4., 5., 6. i 7. Pravilnika o očevidniku), koji čine sadržaj očevidnika. Osim navedenih podataka za potrebe praćenja kvote, sukladno članku 19. stavku 2. Pravilnika o kvo , kao i za potrebe izvješćivanja, HZMO u sadržaj očevidnika unosi i podatke o:

zane uz osobu s invaliditetom: ime i prezime, osobni iden fikacijski broj (OIB), osobni broj osiguranika mirovinskog osiguranja, datum rođenja, spol, adresu prebivališta i mjesta rada, datum stjecanja invaliditeta, stupanj oštećenja ako je određen postotkom, osnovu osiguranja, datum stjecanja svojstva osiguranika mirovinskog osiguranja, datum prestanka svojstva osiguranika mirovinskog osiguranja, razlog prestanka svojstva osiguranika mirovinskog osiguranja, radno vrijeme, zanimanje, najvišu završenu škola, stručno obrazovanje, stručnu spremu za obavljanje poslova, vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu (neodređeno s punim radnim vremenom, neodređeno s nepunim radnim vremenom, određeno s punim radnim vremenom ili određeno s nepunim radnim vremenom). U očevidnik se također prema članku 6. Pravilnika o očevidniku upisuju sljedeći podaci o poslodavcu kod kojeg je u radnom odnosu osoba s invaliditetom: naziv, pravni oblik, osobni iden fikacijski broj (OIB), sjedište, županija, djelatnost prema NKD.

3.1. Prijava zaposlenih osoba s invaliditetom u sustav HZMO-a

Kategorije osoba s invaliditetom koje se upisuju u očevidnik, kao osobe prijavljene na mirovinsko osiguranje na temelju radnog odnosa, odnosno samostalnog obavljanja djelatnos , a kojima je priznat određeni status, odnosno pravo definirane su odredbom članka 4. Pravilnika o očevidniku (tablica 1.). Poslodavci, bez obzira na broj prijavljenih radnika, Osim navedenih podataka očevidnik prema članku 5. kod kojih je osoba s invaliditetom već zaposlena, priPravilnika o očevidniku sadrži i sljedeće podatke ve- javljuju podatak o invaliditetu radnika u sustav HZ-

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Poslodavac koji zapošljava osobu kojoj je nadležno jelo priznalo status osobe s invaliditetom, HZMO-u obavezno na prijavi o početku osiguranja (obrazac M-1P) pod obilježjem br. 15. STATUS OSOBE S INVALIDITETOM zaokružuje DA i redak „Osoba sa invaliditetom“ (papirnata prijava), odnosno (s obzirom da su svi obveznici s više od tri zaposlene osobe obvezni od 1. travnja 2014. koris uslugu e-prijave), kod uspostavljanja e-prijave eM1P iz padajućeg izbornika obilježja 15. izabire „DA“ i „Osoba sa invaliditetom“. S obzirom da su moguće situacije da osiguranik ima kombinaciju više statusa (npr. HRVI, invalidna osoba, osoba sa invaliditetom), u tom slučaju moguće je zaokruži /odabra više od jednog obilježja. S obzirom na dužnost poslodavca da prijavi svaku promjenu u vezi statusa osobe s invaliditetom koja je već zaposlena, obavezno na prijavi o promijeni jekom osiguranja (obrazac M-3P) pod obilježjem br. 22. STATUS OSOBE S INVALIDITETOM zaokružuje DA i redak „Osoba sa invaliditetom“, uz koji obvezno upisuje i datum promjene, koji ne može bi raniji od datuma stjecanja svojstva osiguranika prema uspostavljenoj prijavi osiguranja (papirnata prijava), odnosno u e-prijavi (obrazac eM3P) iz padajućeg izbornika odabire iste opcije i upisuje datum promjene. Ako je datum nastanka invaliditeta kasniji od datuma stjecanja svojstva, u datum promjene upisuje se datum nastanka invaliditeta.

• ukupnom broju osoba zaposlenih kod poslodavca • broju zaposlenih osoba s invaliditetom kod poslodavca • području djelatnos prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnos (NKD) • stažu osiguranja za osiguranika, te razdoblju osiguranja osiguranika.

PRAVO

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

PRAVO

UDK 349.1

MO-a putem prijave o promjeni podataka (obrazac ljenog ugovora o radu s poslodavcem, u skladu s M-3P/eM3P). Važno je istaknu da su sukladno članPravilnikom o ma čnoj evidenciji, kojom se prijavku 10. Pravilnika o očevidniku poslodavci obveznici ljuje u osiguranje osoba s invaliditetom, odnosno kvotnog zapošljavanja koji u vrijeme njegova stuza već osiguranu osobu prijavljuje promjena statupanja na snagu zapošljavaju osobe s invaliditetom, sa osobe s invaliditetom, po bilo kojoj osnovi defidužni te osobe prijavi HZMO-u kao osobe s invaliniranoj člankom 4. Pravilnika o očevidniku ditetom na obrascu M-3P/eM3P, u razdoblju od 1. 2. uvje propisani Pravilnikom o očevidniku: svibnja 2014. godine do 31. prosinca 2014. godine. • priznat status odnosno pravo po bilo kojoj točki U pro vnom, poslodavci te osobe neće moći ubročlanka 4. stavka 1., Pravilnika o očevidniku uz isji u obveznu kvotu zaposlenih osoba s invaliditepunjavanje uvjeta propisanih u stavku 2. (za osotom od 1. siječnja 2015., već naknadno, računajući be sa invaliditetom po osnovi priznatog statusa trenutak kada su takvu prijavu podnijeli, ni na taj osobe ometene u psihofizičkom razvoju prema način retrogradno ostvari novčanu nagradu za zapropisima o socijalnoj skrbi – čl. 4. st. 1. t. 1. ) i pošljavanje više osoba s invaliditetom od propisane 4. (za osobe sa invaliditetom po osnovi priznatog kvote predviđene Pravilnikom o kvo . U kvotu za postatusa osigurane osobe s utvrđenim tjelesnim jedini mjesec ubrajaju se samo osobe s invaliditetom oštećenjem prema propisima o mirovinskom koje su upisane u očevidnik najkasnije do zadnjega osiguranju - čl. 4. st. 1. t. 4.) istog članka (tabela dana u mjesecu. U očevidnik ne moraju bi upisani 1.). svi osiguranici za koje je poslodavac prijavio status • osiguranici koji nisu navedeni u članku 4. točosobe s invaliditetom, već samo oni za koje je HZJZ ka 1. do 12. Pravilnika o očevidniku, za potrebe na temelju podataka Registra potvrdio navedeni upisa u očevidnik, moraju ima nalaz i mišljenje status sukladno Pravilniku o očevidniku. ZVPRZOI-a u skladu s člankom 4. točkom 13. Pravilnika o očevidniku. 3.2. Prilozi uz prijavu osobe sa invaliditetom 3. potvrđen status osobe sa invaliditetom prema Pri uspostavljanju prijave osiguranja M-1P/eM1P, odčlanku 4. Pravilnika o očevidniku prema podacima nosno prijave o promjeni jekom osiguranja M-3P/ Registra HZJZ-a. eM3P, uz prijavu je uputno priloži i dokaz o invaliditetu (ovjerenu presliku rješenja, odnosno presliku U svrhu utvrđivanja statusa i uvjeta za upis u očerješenja koja će se ovjeri na temelju uvida u origi- vidnik HZMO koris podatke iz Registra, te od drugih nal) ako poslodavac njime raspolaže. Ako poslodavac nadležnih jela. Važno je naglasi da se u očevidnik ne raspolaže ispravom kojom se dokazuje invaliditet upisuju isključivo one osobe koje je poslodavac prijaradnika kojeg zapošljava, HZMO će zaprimi prijave i vio HZMO-u kao osobe s invaliditetom i čiji je status bez priloženog dokaza, budući status osobe s invalidi- potvrđen od strane HZJZ-a prema podacima Registra, tetom u svakom slučaju provjerava prema podacima po kojoj osnovi se ubrajaju u kvotu zaposlenih osoba Registra. Poslodavac može dokaz o invaliditetu dosta- s invaliditetom kod poslodavca. vi i HZJZ-u u bilo kojem trenutku. Za osiguranika koji je stekao status osobe s invaliditetom prema propisi- 3.4. Uvid poslodavca u podatke očevidnika ma drugih država članica Europske unije, kao dokaz Kako bi poslodavci mogli ima uvid u podatke očeo invaliditetu za potrebe upisa u očevidnik, posloda- vidnika i tako pra da li je osoba koju su prijavili kao vac je uz propisanu prijavu dužan priloži ovjereni osobu s invaliditetom doista i u upisana u očevidnik, prijevod isprave nadležnog jela države članice Eu- HZMO će u sklopu elektroničkog poslovanja od 1. ropske unije o utvrđenju invaliditeta. Iz navedenosiječnja 2015. poslodavcima i ovlaštenim osobama ga proizlazi da npr. rješenje o statusu ratnog vojnog poslodavca osigura pristup podacima iz očevidniinvalida Ureda za obranu Bosne i Hercegovine nije ka osoba s invaliditetom na internetskim stranicama valjana osnova za upis u očevidnik i takva rješenja h ps://lana.mirovinsko.hr/. HZMO neće zaprima . Sukladno članku 8. Zakonu o zaš i tajnos osobnih 3.3. Uvje za upis osobe s invaliditetom u podataka (NN, br. 106/12.), podaci o statusu osoba očevidnik s invaliditetom određeni su kao posebna kategorija Da bi se zaposlena osoba upisala u očevidnik kao oso- osobnih podataka koja podliježe posebnoj zaš priba s invaliditetom, moraju bi ispunjeni sljedeći uvje : kupljanja i obrade, te je u svrhu zaš te podataka osiguranika potrebno da poslodavci sami odrede osobu 1. uspostavljena prijava na mirovinsko osiguranje koja će ima ovlaštenje za uvid u očevidnik. Za uvid (obrazac M-1P/eM1P odnosno M-3P/eM3P) HZ- u podatke iz očevidnika potrebno je posjedova digiMO-u po osnovi radnog odnosa na temelju sklop- talni poslovni cer fikat i bi korisnik usluge e-prijave,

UDK 349.1

te ima registrirano ovlaštenje za upit u podatke iz očevidnika u sustavu lana-mirovinsko Zavoda. Počevši od 15. prosinca ovlaštenje je moguće dobi na jedan od sljedećih načina:

PRAVO

Odlukom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnos 2007. – NKD 2007. (NN, br. 58/07 i 72/07). Djelatnost obveznika je ona koja je navedena u Obavijes o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007. izdanoj od strane Državnog zavoda za sta s ku. Ovisno o djelatnos obveznika ispunjenja kvote, kvota se utvrđuje u propisanom postotku, od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca koji je obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, kako je prikazano u tablici 2.:

• neposredno, pristupom na stranice lana-mirovinsko putem aplikacije za upravljanje ovlaštenjima u sustavu e-prijave, dodjelom ovlaštenja sebi ili drugoj osobi koja posjeduje digitalni poslovni cer fikat, a ovlaštenje se na ovaj način može dodijeli isključivo za OIB pravne osobe navedene u poslovnom cer fikatu korištenom za prijavu u sustav, ili Tablica 2. Kvote • popunjavanjem i predajom Pristupnog lista, koji Djelatnost obveznika se koris za registraciju usluge e-prijava na šalte- Kvota G) trgovina na veliko i na malo; popravak ru najbliže ustrojstvene jedinice Zavoda (područne motornih vozila i motocikala službe, ureda ili ispostave) tako da se sebi ili drugoj I) djelatnost pružanja smještaja te pripreme i osobi dodatnom registracijom dodijeli ovlaštenje. Ako se radi zaš te tajnos podataka o osiguranicima ne želi da pojedini korisnici imaju uvid u podatke iz očevidnika, m se korisnicima može neposredno putem aplikacije za upravljanje ovlaštenjima ili predajom Pristupnog lista na šalteru Zavoda opozva ovlaštenje. Poslodavcima za koje uslugu e-prijave obavljaju knjigovodstveni servisi dodjelu ovlaštenja za upit na podatke iz očevidnika nije moguće dodijeli neposredno aplikacijom za upravljanje ovlaštenjima, već je potrebno da osoba iz knjigovodstvenog servisa, kojoj se dodjeljuje ovlaštenje, s popunjenim Pristupnim listom i posebnom punomoći za uvid u podatke iz očevidnika obavi registraciju ovlaštenja osobnim dolaskom na šalter područne službe/ureda ili ispostave Zavoda. Za knjigovodstvene servise i druge poslovne subjekte radi registracije ovlaštenja za uspostavljanje e-prijava i uvida na podatke iz očevidnika izrađen je obrazac punomoći koji mogu preuze i popuni sa internetskih stranica elektroničkog poslovanja h ps://lana.mirovinsko.hr/.

usluživanja hrane J) informacije i komunikacije K) financijske djelatnos i djelatnos osiguranja M) stručne, znanstvene i tehničke djelatnos O) javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje R) umjetnost, zabava i rekreacija S) ostale uslužne djelatnos T) djelatnos kućanstava kao poslodavaca; djelatnos kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlas te potrebe U) djelatnos izvanteritorijalnih organizacija i jela F) građevinarstvo H) prijevoz i skladištenje 3-postotna L) poslovanje nekretninama P) obrazovanje A) poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B) rudarstvo i vađenje 6-postotna C) prerađivačka industrija D) opskrba električnom energijom, plinom, parom i klima zacija E) opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnos sanacije okoliša N) administra vne i pomoćne uslužne djelatnos Q) djelatnos zdravstvene zaš te i socijalne skrbi

2-postotna

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Ako poslodavac želi uvid u podatke iz očevidnika, a nije registriran za uslugu e-prijave Zavoda, potrebno je da se brzom registracijom prijavi u uslugu lana–mirovinsko i da aplikacijom za upravljanje ovlaštenjima sebi dodjeli ovlaštenje za uvid u podatke iz očevidnika. Također, registraciju za uslugu e-prijave i uvid u podatke iz očevidnika može obavi predajom Pristupnog lista na šalteru Zavoda. Svim korisnicima usluge za uspostavljanje e-prijava će se putem aplikacije u sustavu lana-mirovinsko dostavi obavijest o pristu- Važno je naglasi da se u svrhu izračuna kvote u pu podacima iz očevidnika i načinu registracije za do- ukupan broj zaposlenih radnika kod poslodavca za bivanje ovlaštenja za upit na podatke iz očevidnika. određeni mjesec uzima stanje na zadnji dan u mjesecu. Tako ako poslodavac za osiguranika uspostavi 3.5. Kvota odjavu osiguranja sa datumom prestanka svojstva Pravilnikom o kvo propisan je udio zaposlenih oso- osiguranika u jeku mjeseca, osim posljednjeg dana ba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih kod u mjesecu, ta se osoba neće ubroji u ukupan broj pojedinog poslodavca - kvota. Kvota se određuje s zaposlenih osoba jer nije imala status osiguranika na obzirom na djelatnos i njihova područja u skladu s posljednji dan u mjesecu za koji se provodi ispi vanje.

PRAVO

UDK 349.1

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

U ukupan broj zaposlenih ubrajaju se i osnivači/članovi u trgovačkim društvima i ustanovama u Republici Hrvatskoj koji su u radnom odnosu s poslodavcem, te obrtnici i druge osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja ili druge dozvoljene djelatnos i po toj osnovi su obvezno osigurani. Međum, važno je naglasi da se prema odredbi članka 2. Stavka 3.i 4. Pravilnika o kvo , u ukupan broj zaposlenih ne ubrajaju:

• radnici koji su u radnom odnosu s agencijom za privremeno zapošljavanje, na temelju ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova, odnosno radi ustupanja korisnicima • radnici koji su u radnom odnosu kod poslodavca na kona). Pod samozapošljavanjem osoba s invaliditetemelju ugovora o radu na određeno vrijeme za tom, u smislu odredbe članka 11. Zakona, smatra se: obavljanje sezonskih poslova. • osnivanje trgovačkog društva i zapošljavanje u tom Poslodavac koji smatra da se određeno radno mjesto trgovačkom društvu zbog posebnih uvjeta rada treba izuze iz ukupnog • osnivanje zadruge i zapošljavanje u toj zadruzi broja radnih mjesta na temelju kojih se utvrđuje kvo- • osnivanje udruge i zapošljavanje u toj udruzi ta, dužan je zatraži suglasnost ZVPRZOI-a, uz pret- • obavljanje obrta hodno pribavljeno mišljenje centra za profesionalnu • obavljanje domaće radinos ili sporednog zanimarehabilitaciju. U kvotu za pojedini mjesec ubrajaju nja se samo osobe s invaliditetom koje su upisane u • obavljanje djelatnos slobodnog zanimanja (profeočevidnik najkasnije do zadnjega dana u tom mjesionalne djelatnos ), te secu. Osobe s invaliditetom koje nisu eviden rane • obavljanje djelatnos poljoprivrede i šumarstva. u očevidniku, sukladno članku 5. Pravilnika o kvo , Slijedom navedenog, obvezu kvotnog zapošljavanja poslodavac ne može ubroji u kvotu ni je na taj poslodavac može ispuni tako da zaposli propisani način može prekorači . Također, naglašavamo da se broj osoba s invaliditetom, a u suprotnom, pod odreu kvotu ubrajaju one osobe s invaliditetom koje su đenim propisanim uvje ma može ispuni zamjensku sklopile ugovor o radu s poslodavcem za najmanje 20 kvotu. sa tjedno, a upisane su očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom kod HZMO (članak 5. stavak 2. Pravil- U kvotu se ubrajaju osobe s invaliditetom koje se smatraju osiguranicima s invaliditetom sukladno Pranika o kvo ). vilniku o očevidniku, te su sklopile ugovor o radu s U ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s poslodavcem za najmanje 20 sa tjedno (članak 5. invaliditetom ubrajaju se: stavak 2. Pravilnika o kvo ). Dokaze o ispunjavanju • zaposlene osobe s invaliditetom obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom • učenici s teškoćama u razvoju i studen s invalidi- poslodavci su dužni dostavi ZVPRZOI-u u roku od setetom na praksi kod poslodavca dam dana od dana ispunjenja te obveze. • rehabilitan na praksi kod poslodavca • studen s invaliditetom zaposleni temeljem ugo- 3.6. Nadležnost za praćenje ispunjenja obveze vora o djelu redovitog studenta kvotnog zapošljavanja • osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavaRadi praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa te osobe s nja osoba s invaliditetom HZMO i ministarstvo nadinvaliditetom čije redovno obrazovanje poslodavac ležno za financije (Porezna uprava) će, prema posebs pendira. nom propisu o zaš osobnih podatka, dostavlja

Osim navedenih osoba, u ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubraja se i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava (čl. 8. st. 5. Za-

podatke ZVPRZOI-u koji je nadležan za utvrđivanje odnosno praćenje kvote. Također, u svrhu praćenja kvote, ZVPRZOI će izravno od poslodavaca zaprima dokaze o zamjenskom ispunjenju kvote. Stoga, po-

UDK 349.1

PRAVO

poslovnoj suradnji s fizičkim i pravnim osobama koje zapošljavaju osobe s invaliditetom. Tako poslodavcu stoje na raspolaganju navedeni zamjenski načini ispunjenja kvote ako nije mogućnos zaposli potreban broj osoba s invaliditetom. U slučaju da poslodavac kao obveznik ispunjenja kvote nema mogućnos zaPoslodavci koji su sukladno Zakonu obveznici poseb- pošljavanja potrebnog broja osoba s invaliditetom, nog doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s da bi mogao ispuni propisanu kvotu, može ispuni invaliditetom, te obveznici obračunavanja i plaćanja zamjensku kvotu, na način da: posebnog doprinosa za po canje zapošljavanja osoba • zaključi jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji s invaliditetom, dužni su obračunava i uplaćiva taj s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, i doprinos sve do ispunjenja obveze kvotnog zapošljato pod uvjetom da su međusobno ispunjena prava vanja osoba s invaliditetom sukladno odredbi članka i obveze iz ugovora o poslovnoj suradnji s osobom 8. Zakona, a najkasnije do 1. siječnja 2015. Poslodavci s invaliditetom koja se samozapošljava, pri čemu koji do 1. siječnja 2015. ne ispune obvezu kvotnog treba vodi računa o visini iznosa ugovora, čija zapošljavanja osoba s invaliditetom postaju obveukupna vrijednost treba bi jednaka najmanje znici novčane naknade te obveznici obračunavanja i minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invaliplaćanja novčane naknade sukladno odredbi članka ditetom koju bi poslodavac morao zaposli unu10. Zakona, kojom je propisano da su poslodavci koji tar propisane kvote, odnosno u slučaju sklapanja zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplougovora na rok duži od jednog mjeseca, čija je matskih i konzularnih predstavništava, integra vnih prosječna mjesečna vrijednost jednaka najmanje radionica i zaš tnih radionica, ako ne ispunjavaju minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invaliobvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, ditetom koju bi poslodavac morao zaposli unuobveznici novčane naknade te obveznici obračunavatar propisane kvote nja i plaćanja novčane naknade. Osnovica za obračun • primi na obavljanje prakse, utvrđene nastavnim novčane naknade jest umnožak broja osoba s invaliplanom, učenike s teškoćama u razvoju ili studente ditetom koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa s invaliditetom, s me da se 4 prak kanta priznaju minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnokao 1 zaposlena osoba s invaliditetom si, a visina naknade obračunava se po stopi od 30 %. • primi na obavljanje prakse rehabilitante u sklopu Kvota može bi različita, ali ne može bi manja od 2 profesionalne rehabilitacije koju provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju, s me da se 2 rehabi% ni veća od 6% od ukupnog broja zaposlenih radnilitanta priznaju kao 1 zaposlena osoba s invalidika kod poslodavca koji je obveznik kvotnog zapošljatetom vanja osoba s invaliditetom. Dokaze o ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom • sklopi jedan ili više ugovora o djelu sa studentom poslodavci su dužni dostavi ZVPRZOI-u u roku od ses invaliditetom koji ima status redovitog studenta dam dana od dana ispunjenja te obveze. Pravilnikom prema kojima su ukupni prizna troškovi rada jedo kvo propisana je kvota, dokazi o njenom ispunjenaki najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći svake nju, naknada u slučaju neispunjenja kvote, te iznos osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao novčanih nagrada za poslodavce koji zapošljavaju zaposli unutar propisane kvote više osoba s invaliditetom od propisane kvote, kao i • primi na stručno osposobljavanje za rad bez zasniza poslodavce koji nisu obveznici ispunjenja kvote, a vanja radnog odnosa osobe s invaliditetom, s me zapošljavaju osobe s invaliditetom. da se 4 takve osobe priznaju kao 1 zaposlena osoba s invaliditetom 3.7. Zamjenska kvota • daje jednu ili više s pendija za redovno obrazovanje osobama s invaliditetom čija je ukupna visina U ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osojednaka najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći svaba s invaliditetom ubrajaju se, osim zaposlenih osoke osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao ba s invaliditetom i učenici s teškoćama u razvoju i zaposli unutar propisane kvote. studen s invaliditetom na praksi kod poslodavca, slodavci nemaju obvezu dostave dokaza ZVPRZOI o osobama koje zapošljavaju ni o uplaćenoj naknadi jer će te podatke ZVPRZOI dobiva od nadležnih jela po službenoj dužnos , a dužni su dokaza samo zamjensko ispunjenje kvote putem obrazaca dostupnih na mrežnoj stranici www.zosi.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

pitajcentar@ m4pin.hr

rehabilitan na praksi kod poslodavca, studen s invaliditetom zaposleni temeljem ugovora o djelu redovitog studenta, osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa te osobe s invaliditetom čije redovno obrazovanje poslodavac s pendira kao i sklapanje ugovora o

EKONOMIKA

UDK 338.1

Procjena vrijednos nekretnina – novi izazov za JLP(R)S Branimir Majčica * Upravljanje imovinom, posebice nekretninama u državnom vlasništvu, područje je u kojemu se u posljednje vrijeme odvija intenzivna ins tucionalna i regulatorna ak vnost. Uz sveobuhvatni popis i ustrojavanje registra imovine, jedno od ključnih pitanja je sustavno uređenje procjene vrijednos imovine. Dosadašnje stanje bilo je izvorom pravne nesigurnos vlasnika i inves tora. U cilju otklanjanjanja ovakvog stanja doneseni su podzakonski ak - Uredba o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/2014) i Pravilnik o metodama procjene vrijednos nekretnina (NN, br. 79/2014) koje autor prezen ra.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Pouzdane procjene vrijednos nekretnina od iznimne su važnos za domaćinstva, tvrtke i javnopravne osobe. Poznavanje tržišne vrijednos je nužno za inves cije, izdavanje kredita za nekretnine ili kredita u kojima su nekretnine kolateral, računovodstvene potrebe, osiguravateljne potrebe, provođenje javnih poli ka izgradnje građevina koje su od javnog interesa, zaš tu okoliša te posebno za poreznu poli ku. Nepoznavanje tržišne vrijednos ili krive procjene mogu doves do pogrešnih poslovnih odluka jer se dobre inves cije mogu realizira preuranjeno ili čak odgodi 1. Pouzdane procjene vrijednos nekretnina važne su i kod prekograničnih kupoprodaja nekretnina koje se događaju zahvaljujući ukidanju prepreka za slobodan protok kapitala i usluga. Tržište nekretnina koje je donedavno bilo tradicionalno usmjereno prema nacionalnim inves torima postalo je poprište oštrog međunarodnog tržišnog natjecanja. Internacionalizacija tržišta nekretnina postavila je nove izazove pred inves tore i procjenitelje. Kulturne, poli čke i gospodarske razlike u izgradnji nacionalnih tržišta nekretnina dovele su do razlika u strukturi tržišta kao i u načinu raspolaganja nekretninama. Razlike među pojedinim zemljama očituju se u različitos pravnih sustava koji uređuju pitanja obveznopravnih i stvarnopravnih odnosa, prostornog uređenja, gradnje, zemljišnih knjiga, katastra nekretnina, izvlaštenja i zaš te te postupovnih odredbi o načinima procjene

Zbog navedenih razloga od konca 1980- h godina snažno su se razvile rasprave o ujednačavanju različi h nacionalnih propisa i postupaka za procjenu vrijednos nekretnina2. Danas se mnoge nacionalne i međunarodne strukovne organizacije bave usklađivanjem standarda za procjenu vrijednos nekretnina i u stalnoj su potrazi za onim što je zajedničko kako bi se u tom području pronašao zajednički jezik. U budućnos se može očekiva trend porasta značaja međunarodnih standarada za domaće procjenitelje, jer strani inves tori uglavnom teško razumiju i prate nacionalne, često nepropisane i neujednačene modele procjene vrijednos nekretnina. Može se očekiva da će se novi nacionalni propisi iz područja procjene vrijednos nekretnina donosi u skladu međunarodnim standardima. U prilog važnos reguliranja procjene vrijednos nekretnina Parlament kao i Vijeće EU je 28. siječnja 2014. usvojilo Direk vu o hipotekarnim kredi ma3, u čijem se uvodnom dijelu od zemalja članica očekuje da osiguraju nacionalne propise o procjeni vrijednos nekretnina.

Sevim Bakirci Rissi (2010.): Entwicklung türkischer Immobilienbewertungsverfahren, basierend auf den Erfahrungen der deutschen Wertermi lungsmethoden, Technische Universität München, München, str. 2. 2

Branimir Majčica, mag. zemljišnog menadžmenta, Voditelj Službe za vrednovanje nekretnina, Grad Zagreb. *

Rainer Schulz (2003.): Valua on of Proper es and Economic Models of Real Estate Markets Disserta on, Humboldt Universität, Berlin, str. 1.

vrijednos nekretnina. U kontekstu razlika u načinima procjene vrijednos nekretnina poglavito se is če Njemačka kao zemlja u kojoj je to područje u bitnom dijelu uređeno javnim propisima i Velika Britanija u kojoj je isto područje u značajnom dijelu uređeno strukovnim standardima.

Mortgage Credit Direc ve - Direc ve on credit agreements relating to residen al immovable property 2014/17/EU.

UDK 338.1

Razlozi za odabir upravo njemačkog modela za procjenu vrijednos nekretnina kao primjera dobre prakse za hrvatske propise vrlo su logični i dokazivi. S jedne strane postojeći pravni okvir za funkcioniranje tržišta nekretnina u Republici Hrvatskoj - koji obuhvaća obveznopravne i stvarnopravne odnose, prostorno uređenje, gradnju, zemljišne knjige, katastar nekretnina, izvlaštenje i zaš tu5 - najvećim je dijelom izrađen prema srednjoeuropskom uzoru u čijem je središtu upravo Njemačka. S druge strane Njemačka raspolaže dugogodišnjim iskustvom u ovome području, a načini procjene vrijednos nekretnina kao i metode su propisani, što je rijetki slučaj među državama. Konačno, Njemačka je jedna od zemalja osnivateljica i uzorna članica Europske unije.

Model koji je propisan u Republici Hrvatskoj u osnovi slijedi njemački uzor i također se temelji na tri stupa, a to su metode, procjenitelji i podatci (slika 1). Slika 1. Tri stupa hrvatskog modela procjene vrijednosti nekretnina

Hrvatski model procjene vrijednosti nekretnina

Izvor: vlas

prikaz

Propisane metode kao prvi stup propisanog modela primarno se odnose na tri metode za procjenu vrijednos nekretnina čije se inačice koriste i u drugim zemljama, a to su poredbena7, prihodovna8 i troškovna metoda9 (opći načini procjene vrijednos nekretnina). U širem smislu propisane metode obuhvaćaju i postupke za utvrđivanje tržišne vrijednos ograničenih stvarnih prava na nekretninama kao i na procjenu vrijednos naknade za izvlaštene nekretnine (posebni načini procjene vrijednos nekretnina). Propisane metode razrađene su Pravilnikom o metodama procjene vrijednos nekretnina, a posebni načini procjene vrijednos nekretnina razrađeni su Uredbom o procjeni vrijednos nekretnina. Dodatna pravila za procjenu vrijednos nekretnina s brojnim tablicama i nekoliko uputa nalaze se u prilozima Pravilnika.

Eng. Sales Comparison Approach, njem. Vergleichswertverfahren.

Eng. Income Approach, njem. Ertragswertverfahren.

Eng. Cost Approach, njem. Sachwertverfarhen.

Odnosi se na propise iz područja zaš te prirode, kulture, spomeničke baš ne, okoliša i sl.

Njem. Baugesetzbuch (BauGB).

Eng. Red Book.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Drugi stup čine ovlašteni sudski vještaci za procjenu nekretnina i ovlašteni sudski procjenitelji10 koji su Uredbom određeni kao procjenitelji koji su ovlašteni provodi mul disciplinarni postupak tržišnog vrednovanja. Način stjecanja kompetencija i formalnih kvalifikacija (ovlaštenja) za obavljanje procjeniteljskog posla nije predmet Uredbe i Pravilnika. To pitanje je tek djelomično uređeno posebnim propisima kojima se uređuje rad sudova i postupci izvlaštenja11,

Njemački model procjene vrijednos nekretnina temelji se na tri stupa – na metodama, procjeniteljima i podatcima. Velika prednost njemačkih propisa za procjenu vrijednos nekretnina je u procjeniteljskim povjerenstvima koja su uređena Građevinskim zakonikom6 i koja osiguravaju dostupnost svih temeljnih podataka za procjenu. Procjeniteljskim povjerenstvima i zbirkama kupoprodajnih cijena koje su organizirane u velikim gradovima i županijama, osigurano je sustavno pribavljanje podataka o pos gnu m cijenama na tržištu nekretnina, te pos gnu m iznosima na tržištu zakupa i najma iz isprava koje povjerenstvima dostavljaju javni bilježnici. Stručne službe procjeniteljskih povjerenstava eviden raju podatke u zbirku kupoprodajnih cijena iz dostavljenih isprava. Nadalje, stručne službe procjeniteljskih povjerenstava provode evaluaciju pribavljenih i u zbirku kupoprodajnih cijena eviden ranih podataka. Rezultat evaluacije podataka iz zbirke kupoprodajnih cijena su nužni podatci - stope kapitalizacije, koeficijen za preračunavanje, koeficijen za prilagodbu, indeksni nizovi i razni poredbeni pokazatelji. Svi podatci – pos gnu iznosi

2.2. Hrvatski model

Podatci

Među zemljama Europske unije postoji samo mali broj država poput Njemačke, Danske ili Španjolske s rela vno visokom koncentracijom propisa o metodama procjene vrijednos nekretnina. U većini država to nije slučaj. Velika Britanija sa svojom strukovnom udrugom RICS i pripadajućom Crvenom knjigom4 sigurno predstavlja posebni slučaj, jer je procjena vrijednos nekretnina u potpunos regulirana strukovnim pravilima a ne pravnim propisima.

Metode i Procjenitelj

2.1. Njemački model

na tržištu nekretnina iz zbirke kupoprodajnih cijena i nužni podatci – dostupni su ovlaštenim stručnjacima za procjenu vrijednos nekretnina u cijeloj državi.

Metode

2. Modeli za procjenu vrijednos nekretnina

EKONOMIKA

Članak 2. stavak 2. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/2014). Ibid.

EKONOMIKA

UDK 338.1

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

a njegovo sustavno i detaljno normiranje i dalje pred- gom dijelu ovoga članka analizirat će se značaj zbirke stavlja izazov za cijelu procjeniteljsku branšu. kupoprodajnih cijena kao javnog servisa za transpaTreći stup odnosi se na podatke. Upravo je raspolo- rentnost i učinkovitost propisanog modela procjene živost podataka o kupoprodajnim cijenama jedan vrijednos nekretnina na području Grada Zagreba.

od ključnih elemenata za kakvoću procjene vrijednos nekretnina i važan razlikovni element u odno- 3. Procjena vrijednos nekretnina su na druge vrste imovine. Nekretnine su vrijedna, 3.1. Koraci u procjeni vrijednos nekretnina ali nelikvidna imovina pa se kupoprodajne cijene U najopćeni jem smislu procjena vrijednos nekretnekretnina odnosno ugovoreni iznosi zakupa i najnina prema Uredbi je postupak koji se sastoji od dva ma, koji su jedini relevantni za utvrđivanje tržišne koraka (slika 2). U prvome koraku procjenitelj odabire vrijednos nekretnina, puno teže opažaju. Nasuprot jednu od propisanih metoda kojom utvrđuje privretome tržišne cijene ostale imovine, poglavito cijene menu poredbenu, prihodovnu i troškovnu vrijednost obveznica i dionica koje ko raju na burzi, mogu se nekretnine. Odabir metode se vrši primarno prema opaža trenutačno. Unatoč odlučnos predlagatelja vrs nekretnine i raspoloživim podatcima, a procjenipropisa za uređenjem područja vrednovanja nekrettelj mora obrazloži odabir metode14. Tako je npr. za nina, u Uredbu o procjeni vrijednos nekretnina i u kuće u kojima žive njihovi vlasnici troškovna metoda Pravilnik o metodama procjene vrijednos nekretstandardna, jer su cijene najma obiteljskih kuća teško nina nisu ugrađeni svi elemen njemačkog sustava. opažljive pa se prihodovna metoda ne može koris . Zbog pravnih ograničenja u ovoj fazi nisu uvedena procjeniteljska povjerenstva u Slika 2. županijama i velikim gradovima, Sinoptički prikaz propisanih metoda za procjenu vrijednosti nekretnina a glede baza podataka (zbirki kuPoredbena metoda Prihodovna metoda Troškovna metoda poprodajnih cijena) otvorena je Članak 7. stavak 1. I 2. Uredbe Članak 7. stavak 3. Uredbe Članak 7. stavak 4. Uredbe tek mogućnost da u svrhu proČlanci 35.-38. Pravilnika Članci 39.-52. Pravilnika Članci 53.-66. Pravilnika vedbe Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina jedinice lokalne Ukupni godišnji prihod (tržišna Troškovi gradnje (trošak Odabir kupoprodajnih cijena i područne (regionalne) samouzakupnina/najamnina), novogradnje), umanjenje poredbenih nekretnina troškovi gosp. i kapitalizirana vrijednosti zbog starosti prave osnuju i vode takve baze vrijednost zemljišta građevine, vrijednost zemljišta 12 podataka . Konačno, kako bi se pojednostavilo i ubrzalo pribavIzračunata troškovna vrijednost ljanje podataka o pos gnu m cijenama na tržištu nekretnina, Kamatna stopa na nekretnine Indeksni nizovi (bazni indeksi)/ Koeficijent za prilagodbu (stopa kapitalizacije, stopa te o pos gnu m iznosima na koeficijenti za preračunavanje troškovne vrijednosti prinosa) Čl. 25. st. 1. podst. 1. Pravilnika tržištu zakupa i najma, Uredba Čl. 24. st. 1. Pravilnika Čl. 3. st. 1. podst. 7. i 12. Uredbe je javnim bilježnicima propisala obvezu dostave jednog primjerPrivremena poredbena Privremena prihodovna Privremena troškovna vrijednost vrijednost vrijednost ka isprave o prodaji ili drugom načinu raspolaganja nekretnine Posebna značajna obilježja procjenjivane nekretnine samo onoj jedinici lokalne i poNpr. gospodarsko zastarijevanje, natprosječno stanje održavanja, značajna odstupanja prihoda od uobičajenih dručne (regionalne) samoupraČlanak 3. stavak 1. podstavak 27. Uredbe ve koja je osnovala i vodi takvu bazu podataka13. Osnivanjem i Poredbena vrijednost Prihodovna vrijednost Troškovna vrijednost vođenjem zbirke kupoprodajnih cijena Grad Zagreb je kao prva Tržišna vrijednost jedinica lokalne i područne (regiIz rezultata korištene metode uz poštivanje značaja kojeg daje korištena metoda (čl. 6. stavak 3. Uredbe) onalne) samouprave u Republici Hrvatskoj iskoris o mogućnos Izvor: Prilagođeno iz prezentacije Wilfried Mann (2014): Immobilienwertermi lung und Markoju pruža Uredba o procjeni k ransparenz in Deutschland, Poslovno-stručni kolegij o procjeni vrijednos nekretnina, Filivrijednos nekretnina. U dru- pović Business Advisory, Zagreb Članak 39. stavak 2. podstavak 1. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/2014)

Članak 39. Stavak 6. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/2014) 13

Članak 6. stavak 2. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/2014) 14

UDK 338.1

EKONOMIKA

U drugome koraku dobiva se tržišna Slika 3. vrijednost nekretnine na način da se Odnos općih i posebnih načina procjene vrijednosti nekretnina privremena poredbena, prihodovna ili troškovna vrijednost prilagođava poOPĆI NAČINI PROCJENE POSEBNI NAČINI PROCJENE sebnim značajnim obilježjima procjeVRIJEDNOSTI NEKRETNINA VRIJEDNOSTI NEKRETNINA (PRAVILNIK) (UREDBA) njivane nekretnine, ako takve prilagodbe odgovaraju uobičajenom poslovTRŽIŠNA VRIJEDNOST NEKRETNINE I PROPISANE METODE: nom prometu. Prilagodbe su dodatci NUŽNI PODATCI ULAZNI PODATCI ZA PROCJENU ili odbitci kojima se mogu uze u obzir •POREDBENA, VRIJEDNOSTI: posebna značajna obilježja kao što su •PRIHODOVNA I REZULTAT: •TROŠKOVNA •PRAVA GRAĐENJA gospodarsko zastarijevanje, natproTRŽIŠNA VRIJEDNOST •OSOBNIH I STVARNIH SLUŽNOSTI, sječno stanje održavanja, građevinske NEKRETNINE I NUŽNI •NEKRETNINA OPTEREĆNIH PRAVOM PODATCI štete i nedostatci kao i značajna odstuGRAĐENJA ILI SLUŽNOSTIMA, panja prihoda od onih koji se pos žu •POVRŠINA JAVNE NAMJENE, IZVOĐENJE NUŽNIH PODATAKA: na tržištu. •NAKNADE ZA IZVLAŠTENE

3.2. Načini, metode i postupci za procjenu vrijednos nekretnina 3.2.1. Općenito

•KAMATNIH STOPA NA NEKRETNINE, •KOEFICIJENATA ZA PRILAGODBU, •INDEKSNIH NIZOVA, •KOEFICIJENATA ZA

NEKRETNINE,

•NAKNADE ZA USTANOVLJENJE SLUŽNOSTI,

PRERAČUNAVANJE I

•NAKNADE ZA USTANOVLJENJE ZAKUPA,

•POREDBENIH

•U OVRŠNIM POSTUPCIMA.

Uredba o procjeni vrijednos nekretnina propisala je opće i posebne načine Izvor: vlas prikaz procjene vrijednos nekretnina. Opći načini procjene vrijednos nekretnina obuhvaćaju tri propisane metode procjene, a poseb- tome smislu jasno je da se kod procjene vrijednos ni načini procjene vrijednos nekretnina obuhvaćaju nekretnina kombinira procjena vrijednos pojedinačpostupke koji se na temelju rezultata jedne od propisanih obilježja s općim kretanjem cijena na tržištu nenih metoda koriste za procjenu vrijednos ograničenih kretnina. stvarnih prava na nekretninama i za procjenu vrijedno3.2.2. Poredbena metoda s naknade u postupcima izvlaštenja (slika 3). U poredbenoj metodi tržišna vrijednost procjenjivane nekretnine se utvrđuje korištenjem kupoprodajnih cijena visoko usporedivih i nedavno prodanih nekretnina. Poredbena metoda je u prvome redu primjerena za procjenu vrijednos neizgrađenih i izgrađenih zemljišta, a koris se i za procjenu vrijednos samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih obiteljskih kuća, kuća u nizu, stanova, garaža kao i garažnih i parkirnih mjesta te poslovnih prostora17. Ekonomska logika poredbene metode je ta, da ni jedan informirani inves tor za nekretninu ne bi pla o više nego što su drugi inves tori nedavno pla li za usporedive nekretnine uz pretpostavku da se opći vrijednosni odnosi na tržištu nekretnina nisu promijenili. Ako su se u međuvremenu promijenili opći vrijednosni odnosi na tržištu nekretnina, inves tor je spreman pla samo usporedive cijene koje su korigirane za opću razinu cijena nekretnina18. Za primjenu poredbene metode procjenitelj treba raspolaga s nekoliko kupoprodajnih cijena poredbenih nekretnina. U prvome kora-

Rainer Schulz (2003.): Valua on of Proper es and Economic Models of Real Estate Markets Disserta on, Humboldt Universität, Berlin, str. 20.

Provodi se međuvremensko izjednačenje na temelju indeksnih nizova (bazisnih indeksa).

Ibid. str. 33.

Članak 7. stavak 1. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/2014).

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Tri propisane metode is ču različite aspekte tržišta nekretnina. Prihodovna metoda se usredotočuje na nekretnine čija je svrha stvaranje prihoda dok se troškovna metoda usredotočuje na ponudu novih nekretnina15. Svaka od tri metode je ipak vrlo osjetljiva jer nekretnine, i kada su odabrane prema istoj vrs , nisu homogene pa je njihova vrijednost određena brojnim obilježjima kao i općim vrijednosnim odnosima na tržištu nekretnina. Vrijednost nekretnine u prvome redu ovisi o njenom položaju te o tome što i koliko se može gradi . Ako se radi o izgrađenim nekretninama za procjenu vrijednos nekretnine, moraju se uze u obzir i druga obilježja kao što su starost, etažnost, način gradnje, postojanje dizala i sl. Pored toga mora se uvaži i trenutak u kojem se određena nekretnina procjenjuje jer se vrijednosni odnosi na tržištu nekretnina neprestano mijenjaju. Konačno, na cijenu nekretnine mogu utjeca i opći čimbenici kao što su povra od alterna vnih inves cijskih mogućnos i oportunitetni troškovi od korištenja zemljišta16. U

EKONOMIKA

ku procjenitelj treba popravi kupoprodajne cijene poredbenih nekretnina za razlike do kojih je došlo zbog promjene općih vrijednosnih odnosa na tržištu nekretnina. U drugome koraku procjenitelj treba popravi kupoprodajne cijene za razlike u obilježjima u odnosu na procijenjivanu nekretninu19. Nakon popravaka pojedinačno navedenih kupoprodajnih cijena, procjenitelj će izjednačenjem izves konačnu procijenjenu cijenu (vrijednost).

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Razvidno je da procjenitelj u poredbenoj metodi mora uze u obzir brojne nepoznanice. Premda je propisani postupak rela vno visoko standardiziran, konačni rezultat može bi u tome smislu neprecizan i značajno ovisi o talentu procjenitelja20 da pronađe i utemeljeno izvrši odgovarajuće popravke. Stoga se kao prikladno slični poredbenoj metodi koriste i sta s čki postupci koji su puno precizniji21 u određivanju popravaka. Pribavljene poredbene cijene koriste se za utvrđivanje tržišne vrijednos primjenom mul faktorske regresijske analize kojom se istodobno procjenjuju popravci za sva raspoloživa obilježja za koja se pretpostavlja da utječu na vrijednost nekretnine. Ovakav pristup je među ekonomis ma pozna ji kao hedonička metoda. Prednost primjene hedoničke metode na poredbene kupoprodajne cijene je u tome da nije potrebno popravlja pojedine kupoprodajne cijene, već se na jednoznačan način obuhvaćaju i promjene općih vrijednosnih odnosa kroz vrijeme te razlike u obilježjima kakvoće i, barem načelno, može ju koris svatko22. Među m ovdje treba pazi da se ne podlegne pokušaju pos zanja visoke preciznos putem složenih funkcijskih formi izvedenih korištenjem nesrazmjernog broja obilježja koja se uzimaju u obzir jer tržište nekretnina karakteris čno ne slijedi tako veliki broj obilježja. Konačno, pristup sta s čkih metoda u kojem se raspoloživi podatci nekri čki ubacuju u funkciju može iskrivi razuman pogled o svojstvima i naličju raspoloživih podataka i tržišnih odnosa. Na taj način može se ugrozi svrhovitu operacionalizaciju procjene vrijednos i degenerira ju bez snage dokaza i uvjerljivos do razine u kojoj je sama sebi svrha23. Provodi se izjednačenje po kakvoći odnosno interkvalita vno izjednačenje na temelju prikladnih koeficijenata za preračunavanje koji su sta s čki izvedeni iz dovoljnog broja pribavljenih i analiziranih kupoprodajnih cijena.

Rainer Schulz(2003.): Valua on of Proper es and Economic Models of Real Estate Markets Disserta on, Humboldt Universität, Berlin, str. 13.

3.2.3. Prihodovna metoda U prihodovnoj metodi predviđeni novčani jekovi od usluga koje omogućuje uobičajeno poslovno korištenje nekretnine diskon raju se na dan vrednovanja. Ako je nekretnina iznajmljena, novčani jekovi (ukupni prihodi24) umanjuju se za troškove gospodarenja25, a njihova razlika naziva se čis prihod (prinos)26. Nekretnine koje stvaraju jek čis h prihoda nazivaju se nekretnine čija je svrha stvaranje prihoda27. U slučaju da se radi o nekretnini koju koris njen vlasnik, tada se čis prihod koji nekretnina stvara za svog vlasnika naziva pripisani prihod28 premda za njega u formalnopravnom smislu ne postoji ugovor o zakupu ili najmu. Ekonomska logika prihodovne metode u slučaju postojećih nekretnina je da nijedan inves tor za nekretninu neće pla više od onoga što će vra od njenog korištenja. Zbog svoje sličnos ovakav pristup se često miješa s inves cijskim metodama poput metode sadašnje vrijednos 29 ili metodom diskon ranih novčanih jekova30, no treba bi oprezan jer Europski standardi vrednovanja jasno razlikuju prihodovnu metodu koja vodi do tržišne vrijednos od drugih sličnih metoda koje vode do inves cijske vrijednos . U prihodovnoj metodi, slično kao u poredbenoj metodi, postoji više načina za utvrđivanje tržišne vrijednos koji su povezani s predviđanjem o kretanju čis h prihoda. Opća i pojednostavljena prihodovna metoda temelje se na pretpostavci o konstantnim čis m prihodima, dok se metoda na temelju periodički različi h prihoda temelji na pretpostavci o promjenjivim čis m prihodima. U svim metodama vrijedi pretpostavka o konstantnoj diskontnoj stopi31. Procjenitelji koriste informacije o procijenjivanoj nekretnini – npr. o postojećim zakupima, troškovima gospodarenja i stopi nepopunjenos – i o relevantnim informacijama o tržištu nekretnina, kako bi se utvrdila stopa očekivanih čis h prihoda za nadolazeće razdoblje32. Procjenitelj mora uze u obzir razliku između održivog vijeka korištenja građevine i njene staros kako bi izračunao ostatak održivog vijeka ko Eng. Net Rent, njem. Rohertrag.

Eng. Opera ng Costs, njem. Bewirtscha ungskosten.

Eng. Net Opera ng Rent, njem. Reinerertrag.

Eng. Income producing Proper es.

Eng. Imputed Rent, uglavnom se uzima u obzir kada se utvrđuje osnovica za razrez poreza na nekretnine koji plaća vlasnik. 28

Eng. Net Value.

Ne treba izgubi iz vida da termini „preciznost“ i „točnost“ nisu istoznačnice.

Rainer Schulz(2003.): Valua on of Proper es and Economic Models of Real Estate Markets Disserta on, Humboldt Universität, Berlin, str. 14.

U duhu propisane metodologije radi se o stopi kapitalizacije odnosno o kamatnoj stopi na nekretnine.

Wolfgang Kleiber (2010.): Verkehrswertermi lung von Grundstücken, Bundesanzeiger Verlag, Köln, str. 1289. 23

UDK 338.1

Eng. Discounted Cash Flow (DCF).

30 31

Rainer Schulz(2003.): Valua on of Proper es and Economic Models of Real Estate Markets Disserta on, Humboldt Universität, Berlin, str. 15.

UDK 338.1

EKONOMIKA

rištenja odnosno rok na koji je potrebno diskon ra očekivane čiste prihode. U konačnici se tako dobivena vrijednost može prilagodi općim utjecajima koji do sada nisu uze u obzir u prihodovnoj metodi.

osnovale sukladno općim ak ma predstavničkih jela, za m evidencije o posredovanju u prometu nekretnina i konačno javno dostupne zbirke isprava zemljišnoknjižnih odjela36.

3.2.4. Troškovna metoda

Baze podataka o kupoprodajnim cijenama koje vode jedinice lokalne samouprave djelomično sadrže i osobne podatke odnosno informacije koje se odnose na iden ficiranu fizičku osobu ili fizičku osobu čiji se iden tet može izravno ili neizravno utvrdi na temelju jednog ili više specifičnih obilježja iden teta37. U svrhu zaš te osobnih podataka kao svrha njihovog pribavljanja propisana je provedba Uredbe38 odnosno izrada procjembenih elaborata39, a samo pribavljanje podataka iz baza podataka o kupoprodajnim cijenama ograničava se na nositelje opravdanog interesa – upravna i pravosudna jela te ovlaštene sudske vještake i ovlaštene sudske procjenitelje40. Neposredni pristup zbirci kupoprodajnih cijena imaju samo djelatnici stručne službe iz nadležnog upravnog jela koje uspostavlja i vodi bazu podataka o kupoprodajnim cijenama. Člankom 39. stavkom 1. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina naveden je i opseg prikupljanja podataka koji su nužni za pos zanje utvrđene svrhe, a to su redom podatci koji smjeraju na iden fikaciju nekretnine, premda bi se preko nekih podataka o nekretnini (primjerice adresi i kućnom broju ili katastarskoj općini i broju katastarske čes ce) moglo posredno utvrdi iden tet. Stoga, osim samih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Uredba upućuje ovlaštene sudske vještake i ovlaštene sudske procjenitelje da su prigodom izrade procjembenih elaborata s eventualnim osobnim podatcima dužni postupa sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje područje zaš te osobnih podataka41.

Posljednja propisana metoda je troškovna metoda. Ekonomska logika troškovne metode je da nijedan racionalni inves tor neće pla više za postojeću nekretninu nego što bi bio trošak kupnje zemljišta i gradnje na njemu. Među m, kako izgradnja građevina zah jeva vrijeme i građevinsko zemljište možda nije odmah raspoloživo, cijene i troškovi će divergira već u kratkom roku33. S obzirom da se procjenjuje izgrađeno zemljište, procjenitelj mora procijeni zemljište uporabom poredbene metode. Trošak gradnje građevine is h obilježja procjenjuje se tako da se najprije izračuna trošak novogradnje građevine is h obilježja koja se potom umanjuje zbog fizičke ili funkcijske dotrajalos . Nakon utvrđivanja i zbrajanja vrijednos zemljišta i vrijednos građevine procjenitelj će popravi dobiveni iznos pomoću koeficijenata za prilagodbu tržištu.

4. Baze podataka 4.1. Baze podataka i zaš ta osobnih podataka

4.2. Registar pomoćnih podataka 4.2.1. Općenito o registru pomoćnih podataka Grada Zagreba Kao bazu podataka o kupoprodajnim cijenama koje vode jedinice lokalne i područne (regionalne) samo

Članak 39. stavak 2. podstavci 1., 2. i 3. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/14).

Članak 2. stavak 1. podstavak 1. Zakona o zaš taka (Narodne novne br. 103/03 i dr.).

osobnih poda-

Članak 39. stavak 2. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina: članak 6. Stavak 2. Zakona o zaš osobnih podataka (NN, br. 103/03 i dr.). 38

Rainer Schulz(2003.): Valua on of Proper es and Economic Models of Real Estate Markets Disserta on, Humboldt Universität, Berlin, str. 16.

Članak 196. stavak 6. Zakona o prostornom uređenju (NN, br. 153/2013).

34 W. Kleiber (2010): Verkehrswertermi lung von Grundstücken, Bundesanzeiger Verlag, Köln, str. 394.

Članak 40. stavak 1. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/2014): članak 6. stavak 3. Zakona o zaši osobnih podataka (NN, br. 103/03 i dr.).

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Procjena vrijednos nekretnina nezamisliva je bez empirijskih podataka o pos gnu m kupoprodajnim cijenama i ugovorenim iznosima zakupnina i najamnina. Sustavno pribavljanje, analiza i izdavanje podataka zah jevaju ustrojavanje baza podataka kao skupa organiziranih podataka. Kako bi mogle ispuni svoju svrhu, baze podataka moraju bi prije svega sustavno strukturirane, moraju ima dobre mogućnos pristupa podatcima i moraju prije svega posjedova visoki stupanj informa vnos 34. Zakon o prostornom uređenju ograničava se na odredbu kojom se Vlada ovlašćuje za donošenje uredbe kojom će se među inim uredi način prikupljanja podataka i njihova evaluacija35. Uredba o procjeni vrijednos nekretnina kao moguće izvore podataka, koji se uz opravdani interes mogu pribavlja za potrebe provedbe Uredbe prepoznaje baze podataka o kupoprodajnim cijenama koje vode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su same

Ibid.

Članak 40. stavak 2. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/14).

EKONOMIKA

UDK 338.1

uprave Uredba o procjeni vrijed- Slika 5. nos nekretnina prepoznaje registar pomoćnih podataka42. Registar pomoćnih podataka Grada Zagreba definiran je kao evidencija svih pribavljenih podataka o Podatci iz isprave o pos gnu m cijenama na tržištu stjecanju nekretnina na području Grada -temelj prijenosa prava vlasništva, osnivanje Zagreba koji se vodi na temelju zakupa i najma, kupoprodajne cijene, isprava o prodaji ili drugom načizakupnine i najamnine, nu raspolaganja koje javni bilježnadnevak sklapanja pravnog posla, opis pložaja, nik dostavlja Gradu te temeljem oblika i površine, i dr. drugih obilježja koja su od utjecaja na vrijednost nekretnina43. Izvor: vlas

Sastavnice registra pomoćnih podataka

Registar pomoćnih podataka Grada Zagreba (članak 24. stavak 3. Odluke o građevinskom zemljištu)

Izvor: vlas

Plan približnih vrijednosti zemljišta

prikaz

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Registar pomoćnih podataka sastoji se od zbirke kupoprodajnih cijena, plana približnih vrijednos zemljišta i nužnih podataka (slika 4). Plan približnih vrijednos i nužni podatci kao sta s čki podatci podudarni su sa svrhom vođenja registra pomoćnih podataka i stoga se predviđa njihova objava. Potpuna uspostava registra pomoćnih podataka propisana je u roku od 4 godine od dana stupanja na snagu Odluke, a u prijelaznom razdoblju propisan je rok za objavu privremenog plana približnih vrijednos u roku od 6 mjeseci od njenog stupanja na snagu44.

Okolnosti koje utječu na vrijednost

Prostorni podatci za cjenovne blokove

- mogućnosti gradnje, položaj i površina (širina i dužina), vrsta korišenja i mjera korištenja, zona za obračun komunalnog doprinosa, starost građevine, njeno stanje i mogući prihodi i dr.

- podatci katastra nekretnina i zemljišnih knjiga, naziv gradske četvrti, ulica i kućni broj

smislu zbirka kupoprodajnih cijena je središnja sastavnica registra pomoćnih podataka jer sadrži sve podatke koji su pribavljeni i eviden rani u registar pomoćnih podataka (Slika 5). Na taj način zbirke kupoprodajnih cijena predNužni podatci stavljaju izvornu sliku pojava na tržištu nekretnina. U sta s čkom smislu zbirke kupoprodajnih cijena tvore uzorke za prikaz poslovnog prometa nekretnina. Pribavljena i eviden rana kupoprodajna cijena predstavlja dan kada su se voljni kupac i voljni prodavatelj sporazumjeli pa takvi podatci čine mjeru intersubjek vne provjerljivos čija je svrha objek viziranje procjene vrijednos nekretnina45.

Pribavljanje i obrada kupoprodajnih ugovora je stoga prvi radni korak u procjeni vrijednos nekretnina. Odnosi na tržištu nekretnina postaju transparentni i empirijski potvrđeni putem zbirke kupoprodajnih cijena. Stručne službe upravnih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ovlašteni sudski vještaci i ovlašteni sudski procjenitelji mogu izvršava svoje zadaće onoliko dobro odnosno onoliko 4.2.2. Općenito o zbirci kupoprodajnih cijena loše koliko je kvalitetna isporuka podataka iz zbirke kupoprodajnih cijena. Slika 6 prikazuje zahtjev za izTržišna vrijednost nekretnine, približne vrijednos zemljišta i nužni podatci mogu se pravilno utvrdi u davanje privremenog izvatka iz zbirke kupoprodajnih cijena kojeg mogu podnije ovlašteni sudski vjeodnosu na stanje na tržištu nekretnina samo ako su štaci i ovlašteni sudski procjenitelji te pravosudna i poznate sve pojave odnosno ako su poznata sva doupravna jela. gađanja kupoprodaje i razmjene nekretnina. U tome Članak 39. stavak 2. podstavak 1. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/2014).

43 Članak 24. stavak 1. Odluke o građevinskom zemljištu (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 22/13 i 16/14).

Članak 127. stavak 3. Odluke o građevinskom zemljištu (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 22/13 i 16/14).

Zbirka kupoprodajnih cijena (članak 25. Odluke o građevinskom zemljištu)

prikaz

Slika 4.

Zbirka kupoprodajnih cijena

Podatci zbirke kupoprodajnih cijena

W. Kleiber (2010): Verkehrswertermi lung von Grundstücken, Bundesanzeiger Verlag, Köln, str. 393.

UDK 338.1

EKONOMIKA Slika 6. REPUBLIKA HRVATSKA

GRAD ZAGREB

GRADSKI URED ZA IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE I IMOVINU GRADA SLUŽBA ZA VREDNOVANJE NEKRETNINA

Biljezi1:

Prijemni štambilj:

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE PRIVREMENOG IZVATKA IZ ZBIRKE KUPOPRODAJNIH CIJENA Članak. 40. stavak. 3. Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 74/2014), članak 25a i 127. stavak 2. Odluke o građevinskom zemljištu (Službeni glasnik Grada Zagreba 22/2013 i 16/2014)

1. ZADATAK (Čl. 67. st. 2. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina, NN 79/2014) 1.1. Vrsta/opis nekretnine: 1.2. Broj kat. čestice i katastarska općina 2: 1.3. Ulica/trg i kućni broj: 1.4. Dan vrednovanja: 1.5. Dan kakvoće: 2. SVRHA (Čl. 67. st. 3. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina, NN 79/2014) 2.1. Vrsta pravnog posla: 3. OBILJEŽJA KOJA UTJEČU NA VRIJEDNOST NEKRETNINE – ZA ZEMLJIŠTA3 (Čl. 3 st. 1. podstavak 18. Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina, NN 74/2014)

3.1. Kategorija: 3.2. Vrsta građ. korištenja/namjena: 3.3. Mjera građevinskog korištenja: 4. DALJNJA OBILJEŽJA NEKRETNINE – ZA IZGRAĐENE GRAĐEVNE ČESTICE4 (Čl. 3 st. 1. podstavak 2. Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina, NN 74/2014)

4.1.Namjena/stvarno korištenje: 4.2. Godina građenja: 4.3. Površina: 4.4. Etaža: 4.5. Etažnost: 5. OVLAŠTENJE5 (Čl. 40 st. 1. Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina, NN 74/2014) 5.1. Dan izdavanja: 5.2. Mjesto izdavanja: 5.3. Institucija koja je izdala ovlaštenje: 5.4. Dan isteka važenja ovlaštenja: 6. PRIPOMENA (primjerice oznaka parcelacijskog ili geodetskog elaborata, lokacijske, građevinske ili druge dozvole ili posebna obilježja nekretnine)

Podnositelj zahtjeva:

Pečat i potpis:

Nadnevak: Zagreb,

Plaćanje u biljezima 20,00 kn na zahtjev i 20,00 kn po izdanom izvatku iz zbirke kupoprodajnih cijena Prema oznakama u katastru zemljišta Nepotrebno ispunjavati ako se radi o posebnom dijelu nekretnine 4 Primjerice stanovi, poslovni prostori, zgrade i sl. ovisno o upisu pod točkom 1.1. 5 Ispunjavaju samo ovlašteni sudski vještaci za procjenu nekretnina i ovlašteni sudski procjenitelji 2 3

Od 30. ožujka 2012.

Članak 25. Odluke o građevinskom zemljištu (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 22/13 i 16/14).

Bundesbaugesetz (BbauG) od 23. lipnja 1960.

mijenjenom obliku uređen je i u današnjoj Odluci o građevinskom zemljištu. U glavnim crtama zbirka kupoprodajnih cijena se sastoji od podataka iz isprave o stjecanju, eviden ranih okolnos koje utječu na vrijednost nekretnine i prostornih podataka za cjenovne blokove48. Slika 7 prikazuje dio zbirke kupoprodajnih cijena.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Ins tut zbirke kupoprodajnih cijena prvi put je uveden godine 1960. u njemačkom Saveznom građevinskom zakonu46, premda se slična iskustva mogu slijedi unatrag u 19. stoljeće. U hrvatskom pravnom sustavu ins tut zbirke kupoprodajnih cijena uveden je prvi puta u Zagrebu godine 2012. Odlukom o utvrđivanju tržišne vrijednos nekretnina47, a u nešto iz-

Izvor: h p://www.zagreb.hr/default.aspx?id=67009

1.634 #DIV/0! 93.000,00 € 56,93

LOGGIA LOGGIA LOGGIA LOGGIA I BALKON

93.000,00 €

939 1.588 1.554 1.075 469 1563 1537 #DIV/0! ######## 5.913,31 € ######## 163.547,74 € ######## 77.958,64 € 39.150,00 € 6,30 102,99 50,16 36,42 6,65 2,20 98,00 48,51 12,60 104,65 50,71 4-SOBNI 2,5-SOBNI 1-SOBNI

2-SOBNI

GM ST ST ST

DA DA

6,25 SP

3-SOBNI ST

5.913,31 € 163.547,74 € 77.958,64 € 39.150,00 €

1.579 790 4.935,85 € 4.935,85 € ######## 3,13

1.580 1557 96.584,73 € 96.584,73 € ######## LOGGIA 61,14 3,57 58,46

LOGGIA 4,97 3-SOBNI

2-SOBNI

VPM ST VPM ST GM

2-SOBNI

CENTAR 7037

DUBRAVA DUBRAVA DUBRAVA DUBRAVA 24 24 24 5 2408 2408 2408 2952

DUBRAVA 24 2408

SESVETE SESVETE SESVETE SESVETE SESVETE 5 6 6 4 4 1828 1828 1828 1828 1828

ČRNOMEREC

SESVETE 5

3263

6206

4.2.3. Pribavljanje i izdavanje podataka iz zbirke kupoprodajnih cijena Kada je riječ o pribavljanju i evaluaciji podataka Zakon o prostornom uređenju ograničava se na opasku da će se uredbom uredi način prikupljanja podataka i njihovu evaluaciju49. Uredba o procjeni vrijednos nekretnina pribavljanje podataka o prometu nekretnina uređuje na dvije razine. U prvoj razini propisuje obvezu javnim bilježnicima za dostavu primjerka isprave o prodaji ili drugom načinu raspolaganja jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je osnovala bazu podataka. U drugoj razini otvara mogućnost nositeljima opravdanog interesa da pribavljaju podatke iz baze podataka o kupoprodajnim cijenama koje vode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odredba o obvezi dostave jednog primjerka isprave o prodaji ili drugom načinu raspolaganja nekretnine jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave50 preuzeta je iz propisa o porezu na promet nekretninama i općenito je postavljena preširoko u odnosu na svrhu i vrste podataka koji se eviden raju i evaluiraju u zbirci kupoprodajnih cijena. Nasuprot zakonskim obvezama Porezne uprave koje su usmjerene prema cjelokupnom pravnom prometu nekretnina, zadaće vođenja i evaluacije zbirke kupoprodajnih cijena iscrpljuju se na podatcima iz isprava koje su nastale u okviru poslovnog prometa nekretninama. Stoga je i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u odgovoru na upite javnih bilježnika51 decidira Članak 196. stavak 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 153/13).

1828

2-SOBNI DUBRAVA

62,03

691 1.265 1.265 1.104 1.104 173 1237 316 1104 662 1.900,54 € 49.149,56 € 3.479,06 € 78.381,71 € 11.388,33 € 30.581,39 € 52.628,62 € 52.628,62 € 89.770,03 € 89.770,03 € ######## ######## ######## ######## ######## LOGGIA 3,48

2,75 38,85 2,75 70,99 10,31 67,26

38,98 16,5

42,34 ST

36,24

LOGGIA 3,36

43,79

LOGGIA GM

11,00 39,72 11,00 70,99 17,19

691

1.000 750

677 28.680,85 € 30.581,39 €

12.380,00 € 12.380,00 €

41,50

######## 12,38

1.187 #DIV/0! 52.000,00 € 52.000,00 €

23=21b/19 22=21b/16 21b=23*19 21a 20 19=17+18*koef. 18 17 16=17+18 15 14 13 12

K.o.

UDK 338.1

POVRŠINA IZRAČUNATI CIJENA PO CIJENA PO NEODVOJIVI STAN m2 m2 NKP !!! M2 NKP M2 stvarne IZNOS STAMBENI PRIPADAKA PRIPADAK UKUPNO (ukupna tlocrtna UKUPNO STAN površine površine € DIO STANA STANU (balkoni, upisa samo površina s UGOV. UGOVORENI €/m2 €/m2 LOGGIE i kada stvarna vrstu IZNOS pripadcima) IZNOS G, GM, VPM,SP terase) razdavajamo površina loggia € G, GM, VPM,SP kn GPM=0,35-0,4 stvarna ST,GM,SP i dr. za izvadak za izvadak balkon (stvarna površina m2) za OSTALO za STANOVE površina Iz ugovora terasa NOVO dodatni VRSTA SOBNOST WC NEKRETSTANA (DA / NINE NE) K.č. K.č. broj podbr.

100

Slika 7. Prikaz dijela zbirke kupoprodajnih cijena za stanove

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

EKONOMIKA

Članak 39. stavak 4. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/14). 50

51 Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva: Odgovori na upite o Uredbi o procjeni vrijednos nekretnina, klasa: 363-01/1402/59, urbroj: 531-04-1+2-2 od 18. srpnja 2014.

UDK 338.1

EKONOMIKA

Odluka o građevinskom zemljištu pitanje izdavanja podataka Ciklus tržišnih podataka o nekretninama iz zbirke kupoprodajnih cijena JLP(R)S – zbirka razrađuje puno detaljnije od kupopr. cijena pribavljanje, vođenje, Dostava Uredbe. Podatci iz zbirke kupoIzdavanje evaluacija i izdavanje isprave o prodajnih cijena izdaju se u obliprivremen. prodaji izvatka iz ku izvatka i sadrže podatak o kuzbirke kup. poprodajnim cijenama i ugovorenim cijenama zakupa i/ili najma, JAVNI BILJEŽNICI PROCJENITELJ danu kad je sklopljen kupoproovjera potpisa na procjena vrijednosti dajni ugovor, broju katastarske ispravi o prodaji nekretnine čes cu, nazivu katastarske općine i površini katastarske čes ce, a može sadržava i druge poIzrada Izrada datke. Izvadci iz zbirke kupoproisprave o procjemb. prodaji dajnih cijena izdaju se na pisani elaborata zahtjev pravosudnim i upravnim VOLJNI KUPAC I jelima te ovlaštenim sudskim VOLJNI vještacima i ovlaštenim sudskim PRODAVATELJ procjeniteljima. U prijelaznom postizanje sporazuma razdoblju do potpune uspostave registra pomoćnih podataka izIzvor: vlas prikaz daju se privremeni izvadci iz zbirke kupoprodajnih cijena. Na slici no upu lo da su „relevantne one isprave koje se od- 8 prikazan je cjelovi ciklus kretanja tržišnih podatanose na prodaju, davanje u zakup ili najam, osnivanje ka o nekretninama od zbirke kupoprodajnih cijena do prava građenja, osnivanje prava služnos na nekret- zbirke kupoprodajnih cijena. nini i građenje preko međe, i to ukoliko sadrže sljedeće elemente: najmanje dvije ugovorne strane, cijenu, 4.2.4. Evaluacija podataka iz zbirke kupoprodajnih cijena opis nekretnine i pozicioniranje u prostoru“. Is m odgovorom Ministarstvo daje uputu o tome da je Kada je riječ o evaluaciji podataka Uredba o procjeni forma isprave koju javni bilježnici dostavljaju „obična vrijednos nekretnina sadrži tek opasku da će se daljpreslika“. Ovakvom uputom značajno je sužen krug nja evaluacija nužnih podataka proves na temelju isprava koje su javni bilježnici obvezni dostavlja jedi- podataka o kupoprodajnim cijenama i ugovorenim cinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. jenama zakupa i/ili najma52. U Odluci o građevinskom Na taj način za dostavu otpadaju ugovori o darovanju zemljištu evaluacija je definirana kao izvođenje nuž(premda se za neke može sa sigurnošću utvrdi da nih podataka iz zbirke kupoprodajnih cijena. Važno nisu pod utjecajem osobnih okolnos ), predugovo- je istaknu da evaluacija nije iden čna s terminom ri o kupoprodaji, ugovori o diobi bračne stečevine, obrada (osobnih podataka) koji se koris u članku 2. predbračni ugovori, rješenja o nasljeđivanju, ugovo- stavku 1. podstavku 2. Zakona o zaš osobnih pori o razvrgnuću suvlasničke zajednice, međuvlasnički datka koji taj termin definira kao svaku radnju ili skup ugovori, očitovanja volje, rješenja o izvlaštenju/na- radnji izvršenih na osobnim podatcima, bilo automatgodbe u okviru izvlaštenja ako je naknada određena skim sredstvima ili ne. u novcu, annexi ugovora o kupoprodaji nekretnina ako ne mijenjaju ugovoreni iznos/cijenu. Pored ovoga Evaluacija obuhvaća eviden ranje i priznavanje evikao irelevantni za vođenje i evaluaciju zbirke kupo- den ranih pojava (posebice kupoprodajnih ugovora), prodajnih cijena otpadaju i ugovori o otkupu stanova obilježja katastarskih čes ca koja su nužna za njihovu u društvenom vlasništvu s obzirom da se radilo o ad- primjerenu procjenu te razumijevanje pravnih okolministra vno a ne o tržišno utvrđenoj otkupnoj cije- nos koje su nužne za interpretaciju kupoprodajnih 53 ni. Konačno, Ministarstvo je u odgovoru jednoznačno cijena . Iz ovoga je razvidno da evaluacija kupoproustvrdilo da „javni bilježnici za nekretnine koje nisu na području Grada Zagreba trenutno ne trebaju do- 52 Članak 41. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. stavlja nikakve preslike isprava svim ostalim JLP(R) 74/14). S jer nemaju kome dostavlja “ s obzirom da baze po- 53 W. Kleiber (2010): Verkehrswertermi lung von Grundstücken, dataka (zbirke kupoprodajnih cijena) nisu osnovane. Bundesanzeiger Verlag, Köln, str. 397. Slika 8.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

101

EKONOMIKA

dajnih ugovora primarno obuhvaća prošireno evidenranje svih okolnos koje utječu na vrijednost, a koje se nalaze u temelju pribavljenih kupoprodajnih cijena. Drugim riječima pribavljeni kupoprodajni ugovore ne sadrže sve proširene informacije pa se one moraju pribavlja iz prostornih planova, iz evidencija o izdanim odobrenjima za gradnju, iz evidencija komunalnih tvrtki, iz katastarskih podataka, iz zemljišnih knjiga, i dr. Tako se npr. u zbirku kupoprodajnih cijena pored podatka o kupoprodajnoj cijeni, nadnevku sklapanja kupoprodajnog ugovora, vrs i površini nekretnine koji se čitaju iz kupoprodajnog ugovora, obvezatno dodaju prostornoplanski podatci o vrs i mjeri građevinskog korištenja kao i o cjenovnom bloku, a ako se radi o izgrađenim katastarskim čes cama dodaje se i podatak o etažnos zgrade i godini izgradnje.

5. Prak čne implikacije novih propisa 5.1. Osnovne promjene Uredba o procjeni vrijednos nekretnina i Pravilnik o metodama procjene vrijednos nekretnina donose nekoliko važnih promjena – propisane su metode procjene vrijednos nekretnina, propisano je tko se bavi procjenama i propisani su podatci za procjenu vrijednos nekretnina. Na prvi pogled ovome se može prigovori da su se i prije novih propisa u praksi koris le pojedine metode, da su se i do sada procjenama bavili ovlašeni sudski vještaci za procjenu nekretnina i ovlašteni sudski procjenitelji te da su se i prije novih propisa koris li određeni podatci. Međum, u prak čnoj primjeni došlo je do bitnih promjena u načinu utvrđivanja tržišne vrijednos nekretnina. U nastavku teksta donose se glavne novos .

5.2. Promjene u praksi

Definicija tržišne vrijednos iz Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina preuzeta je iz Europskih standarda vrednovanja54, gotovo je iden čna definiciji iz Međunarodnih standarda vrednovanja55 i definiciji iz Direkve o visini kapitala banaka 2006/48/EC (Basel II) koja je dio pravne stečevine Europske unije. Definicija glasi: „Procijenjeni iznos za koji bi nekretnina mogla bi razmijenjena na dan vrednovanja, između voljnog kupca i voljnog prodavatelja, u transakciji prema tržišnim uvje ma, nakon prikladnog oglašavanja, pri čemu je svaka stranka postupila upućeno, razborito i bez prisile” Eng. European Valua on Standards (EVS).

102

Ovakva definicija koja uključuje „voljnog kupca“ i „voljnog prodavatelja“ isključuje uporabu oglašenih cijena jer se radi o subjek vnom konceptu u kojem je u oglasu prisutna samo jedna od stranaka – ili samo kupac ili samo prodavatelj. Stoga je za potrebe tržišnog vrednovanja propisana uporaba kupoprodajnih cijena ili ugovorenih cijena zakupa i/ili najma jer se radi o iznosima koje su ugovorile dvije stranke – i kupac i prodavatelj. Tržišna vrijednost je prema Europskim standardima vrednovanja jedna od 7 osnovica za vrednovanje56. Svaka osnovica za vrednovanje obuhvaća točno određene metode57 koje vode upravo do te osnovice (vrijednos ). Zbog toga za utvrđivanje tržišne vrijednos nisu pogodne inves cijske metode (primjerice rezidualna metoda58 ili metoda diskon ranih novčanih jekova59) jer vode do inves cijske vrijednos , a ne do tržišne vrijednos . Nadalje, nisu pogodne ni troškovne metode60 jer vode do troškovne vrijednos , a koriste se i za utvrđivanje osiguravateljne vrijednos . Ako se troškovna metoda koris za utvrđivanje tržišne vrijednos , onda se vrijednost zemljišta računa odvojeno od vrijednos građevine, a zbroj h dviju vrijednos se mora pomnoži s empirijski utvrđenim koeficijentom za prilagodbu kako bi se došlo do tržišne vrijednos 61.

5.2.2. Promjene u odnosu na odabir metode Novi propisi uređuju da se odabir metode vrši primarno prema vrs procjenjivane nekretnine i raspoloživim podatcima. Osim ove načelne odredbe razrađuje se i poželjni odabir metode u odnosu na vrstu procjenjivane nekretnine, premda je za procjenu vrijednos zemljišta kao jedini mogući odabir propisana poredbena metoda. Osnovna pretpostavka na kojoj počiva propisani odabir samo jedne metode je shvaćanje da stručnjak pra stanje na tržištu nekretnina i zna koja metoda najbolje odgovara procjenjivanoj nekretnini odnosno koja metoda dovodi do najpouzdanije tržišne vrijednos . Stoga nije dozvoljen izračun vrijednos nekretnina kao prosjeka rezultata po nekoliko metoda ili iz njihove težinske sredine (ponderirani prosjek)62. Eng. Basis of Value.

Eng. Basis of Valua on.

Eng. Extrac on, Residual Method.

Eng. Discounted Cashflow (DCF).

Eng. Depreciated Replacement Cost (DRC).

Članak 4. stavak 2. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/2014).

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

5.2.1. Promjene u odnosu na definiciju tržišne vrijednos

UDK 338.1

Eng. Interna onal Valua on Standards (IVS).

Članak 6. stavak 7. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/2014). 62

UDK 338.1

EKONOMIKA

Za složenije slučajeve procjene vrijednos nekretnina sporazumnom rješavanju pitanja stjecanja vlasništva zakonodavac je za potporu i provjeru rezultata primi- određene nekretnine koja se može izvlas 65. jenjene metode dozvolio korištenje drugih metoda i postupaka, ali onih metoda i postupaka čija je osno- 5.2.5. Promjene u odnosu na potrebne kompetencije vica opet tržišna vrijednost.

5.2.3. Promjene u odnosu na obrazloženje procjeniteljskog rada Nasuprot ranijim praksama, detaljno normiranje procjene vrijednos nekretnina stvorilo je pretpostavke da procjeniteljski rad može bi obrazložen. Stoga se termin obrazloženje primarno odnosi na pozivanje na odredbe Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina i Pravilnika o metodama procjene vrijednos nekretnina. Tako je npr. Uredbom propisana obveza detaljnog obrazlaganja odabira metode za procjenu vrijednos nekretnine63. Termin obrazloženje odnosi se i na druge propise te stručne i znanstvene radove64. Od drugih propisa koji mogu doći u obzir za potrebe obrazloženja procjembenog elaborata u prvome redu su propisi iz područja izvlaštenja, vlasništva i drugih stvarnih prava te propisa iz područja prostornog uređenja i gradnje. Stručna i znanstvena literatura koja se može koris je iz domaćih i iz međunarodnih izvora pa ju je nemoguće uopće i navodi . Među m, na ovome mjestu potrebno je istaknu da će u kontekstu obrazloženja procjeniteljskog rada na temelju novih propisa važno i zasluženo mjesto dobi prvi hrvatski priručnik za procjenu vrijednos nekretnina koji je još godine 2007. za Hrvatsko društvo sudskih vještaka izradio mr. sc. Vladimir Krtalić, dipl. ing. građevine.

Kako je već istaknuto na više mjesta procjena vrijednos nekretnine prema novim propisima je uis nu mul disciplinarni postupak tržišnog vrednovanja. Postojeći pravni okvir za procjenu vrijednos nekretnina u Republici Hrvatskoj – koji osim propisa iz područje procjene vrijednos nekretnina obuhvaća obveznopravne i stvarnopravne odnose, prostorno uređenje, gradnju, zemljišne knjige, katastar nekretnina, izvlaštenje i zaš tu – pred procjeniteljsku struku i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave postavlja zahtjeve za stjecanjem novih kompetencija. Ovako naznačenom kurikulumu treba doda i nužna znanja iz makroekonomije i ekonometrije. Za stjecanje novih kompetencija u kratkom roku bit će potrebno organizira brojna savjetovanja i seminare, u srednjem roku bit će potrebno osigura odgovarajuću specijaliziranu literaturu na hrvatskom jeziku, a dugoročno potrebno je predmete iz područja procjene vrijednos nekretnina unije u redovite sveučilišne nastavne programe na srodnim studijima.

6. Zaključak

Članak 68. stavak 2. Pravilnika o metodama procjene vrijednos nekretnina (NN, br. 79/14).

Članak 32., stavaci1., 4. i 5. Uredbe o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/14).

nekretnina

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Članak 6. stavak 2. Uredbe o procjeni vrijednos (NN, br. 74/14).

Procjene vrijednos nekretnina važne su i za privatni i za javni sektor. U novije doba intenzivirale su se prekogranične kupoprodaje nekretnina zahvaljujući ukidanju prepreka slobodnom protoku kapitala i usluga među državama. Brojne nacionalne i međunarodne organizacije iz područja procjene vrijednos nekretnina su u stalnoj potrazi za zajedničkim standardima, 5.2.4. Promjene u odnosu na procjene u a europske ins tucije od zemalja članica traže osigupostupcima izvlaštenja ravanje nacionalnih propisa o procjeni vrijednos neBitna promjena u odnosu na dosadašnju praksu je kretnina. normiranje načina procjene u postupcima izvlašte- Republika Hrvatska je kao uzor za vlas te nacionalnja. Iznos naknade za potpuno izvlaštenu nekretnine propise iz područja procjene vrijednos nekretnu utvrđuje se kao zbroj naknade za gubitak prava i nina odabrala njemački model koji se temelji na tri posljedične gubitke od čega se oduzimaju posljedični stupa: na metodama, procjeniteljima i podatcima. dobitci. Za procjenu naknade za gubitak prava uvede- Propisane su tri metode za procjenu vrijednos neno je načelo prethodnog učinka koje osigurava da se kretnina – poredbena, prihodovna i troškovna. Poprocjena vrijednos onog dijela nekretnine koji ulazi trebno je da jedinice lokalne i područne (regionalne) u planirani zahvat obavlja prema stanju kakvo je bilo samouprave ulože dodatni napor na području priprije trenutka u kojem je promijenjena namjena koja bavljanja i evaluacije podataka sa tržišta nekretnina je povod izvlaštenju. Zadnje ali ne manje važno, is u svrhu provedbe novih propisa. S m ciljem država postupak je propisan i kod određivanja naknade u je propisala da su podatci o kupoprodajnim cijenama i ugovorenim cijenama zakupa i/ili najma iz baza podataka koje vode jedinice lokalne i područne (re63 65

103

EKONOMIKA

UDK 338.1

gionalne) samouprave pogodni za provedbu novih 10. Sevim Bakirci Rissi (2010.): Entwicklung türkischer propisa, a javnim bilježnicima je propisala obvezu Immobilienbewertungs-verfahren, basierend auf dostave isprava o raspolaganju onim jedinicama den Erfahrungen der deutschen Wertermi lunlokalne i područne (regionalne) samouprave koje gsmethoden, Technische Universität München, vode takve baze podataka. München. Kao primjer dobre prakse vođenja i evaluacije baze 11. Vladimir Krtalić (2007.): Načela za procjenu vrijednos nekretnina, Hrvatsko društvo sudskih vještapodataka iz Uredbe o procjeni vrijednos nekretka (HDSV), Zagreb. nina iznosi se primjer Registra pomoćnih podataka Grada Zagreba koji se sastoji od zbirke kupoprodaj- 12. Wilfried Mann (2014.): Immobilienwertermi lung nih cijena, plana približnih vrijednos i nužnih pound Mark ransparenz in Deutschland (prezentadataka. Podatci o kupoprodajnim cijenama i ugovocija), Poslovno-stručni kolegij o procjeni vrijedrenim cijenama zakupa i/ili najma koje dostavljaju nos nekretnina, Filipović Business Advisory, Zajavni bilježnici eviden raju se i evaluiraju u zbirku greb. kupoprodajnih cijena. Eviden rani i evaluirani po- 13. Wolfgang Kleiber (2010.): Verkehrswertermi lung datci iz zbirke kupoprodajnih cijena izdaju se u oblivon Grundstücken, Bundes-anzeiger Verlag, Köln. ku privremenih izvadaka iz zbirke kupoprodajnih cijena na zahtjev nositelja opravdanog interesa – pravosudnim i upravnim jelima te ovlaštenim sudskim vještacima za procjenu nekretnina i ovlaštenim sudskim procjeniteljima. NOVINE U POPUNJAVANJU Novi propisi o procjeni vrijednos nekretnina donose brojne novos u odnosu na dosadašnju neuređenost materije a u budućnos , osim osiguravanja dostupnos podataka o kupoprodajnim cijenama i ugovorenim cijenama zakupa i/ili najma na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, bit će potrebni daljnji napori glede edukacije ovlaštenih stručnjaka u svrhu stjecanja novih kompetencija iz područja procjene vrijednos nekretnina.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Literatura

104

1. Mortgage Credit Direc ve - Direc ve on credit agreements rela ng to residen al immovable property 2014/17/EU. 2. Zakon o prostornom uređenju (NN, br. 153/2013) 3. Zakon o zaš tajnos osobnih podataka (NN, br. 103/2003 i dr.). 4. Uredba o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/2014). 5. Pravilnik o metodama procjene vrijednos nekretnina (NN, br. 79/2014). 6. Odluka o građevinskom zemljištu (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 22/2013 i 16/2014). 7. Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva: Odgovori na upite o Uredbi o procjeni vrijednos nekretnina, klasa: 363-01/14-02/59, urbroj: 53104-1+2-2 od 18. srpnja 2014. 8. Tegova (2012.): European Valua on Standards (EVS 2012). 9. Rainer Schulz (2003.): Valua on of Proper es and Economic Models of Real Estate Markets Disserta on, Humboldt Universität, Berlin.

JOPPD OBRASCA I GODIŠNJI OBRAČUN POREZA NA KONCU 2014.GODINE 11. prosinca 2014., hotel Arcotel, Zagreb, od 10 do 14 h

(rad s novom aplikacijom unutar e-porezne vezane uz povezivanje neuparenih uplata prema obrascu JOPPD, godišnji obračun poreza na dohodak od plaća, novine u pripremi ...) Pravilnikom o porezu na dohodak čl. 78. st. 23. (NN 95/05 do 160/13) propisano je da je Podnositelj izvješća/ispla telj obvezan podnije specifikaciju rasporeda uplata za sve uplate koje nisu vezane uz oznaku izvješća pod I. JOPPD obrasca. Porezna uprava je pripremila posebnu aplikaciju Specifikacija nepovezanih uplata-SNU koja omogućava uvid u razne preglede te kreiranje i slanje zahtjeva za povezivanje nepovezanih uplata. Specificiranje nepovezanih uplata, te kon nuirano praćenje stanja obveza je svih poslodavaca. Na seminaru će se uz prikaz rada putem aplikacije SNU, prezen ra i popunjavanje Obrasca JOPPD vezano uz godišnji obračun, te odgovara na sva pitanja vezana uz Obrazac JOPPD. Detaljan program pročitajte na stranici broj 2 Magazina i na internetskoj stranici

www. m4pin.hr.

UDK 336.2 – 657.2

ZDRAVSTVO

Promjene u načinu planiranja i izvršavanja financijskih planova ustanova u zdravstvu Ivana Jakir-Bajo * Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je od 1. siječnja 2015. godine izvanproračunski korisnik državnog proračuna, koji više neće poslova preko sustava državne riznice. Kakve je to sve promjene donijelo ustanovama u zdravstvu u kontekstu planiranja i izvršavanja financijskih planova autorica iznosi u nastavku.

1. Uvod Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske koji je Hrvatski sabor donio 2. prosinca 2014. godine zajedno s Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcija za 2016. i 2017. godinu i nadalje je propisano izuzeće od uplate vlas h i namjenskih prihoda i primitaka državnih ustanova u zdravstvu u državni proračun. Pa što se onda promijenilo za državne ustanove u zdravstvu u odnosu na ovu godinu?! Prihodi državnih ustanova u zdravstvu koje planiraju ostvari temeljem ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO) u razdoblju od 2015. – 2017. iskazani su u Državnom proračunu za 2015. godinu i projekcijama za 2016. – 2017., kao i rashodi koji će se financira iz h prihoda, i to za svaku od 10 ustanova u zdravstvu.

HZZO također od 1. siječnja 2015. godine izlazi iz sustava državne riznice. Državna riznica je financijsko-upravljački informacijski sustav koji pra financijske događaje i rezimira financijske informacije. Općenito, informacijski sustav za financijsko upravljanje povezan je s korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije u financijskim operacijama, kako bi dao podršku odlukama menadžmenta prvenstveno iz područja upravljanja proračunom, sustavu odgovornos i pripremi izvješća. Sva plaćanja prema ustanova u zdravstvu na državnoj i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini od početka godine ići će izravno s računa HZZO-a u Hrvatskoj narodnoj banki.

2. Način planiranja ustanova u zdravstvu u proračunu

HZZO od 1. siječnja 2015. godine postaje izvanprora- Državni proračun, kao i proračuni jedinica lokalne i čunski korisnik državnog proračuna na čiji financijski područne (regionalne) samouprave sastoje se sukladno članku 16. Zakona o proračunu od općeg i posebnog dijela, a na razini jedinica lokalne i po* dručne (regionalne) samouprave i od plana razvojnih Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Više o načinu planiranja i izvršavanja financijskih planova državnih ustanova u zdravstvu, ali i ustanova u zdravstvu u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daje se u nastavku teksta.

Dakle, namjenski prihodi od HZZO-a državnih ustanova u zdravstvu dio su državnog proračuna za iduće srednjoročno razdoblje, ali neće bi dio sustava državne riznice. Ustanove u zdravstvu će i nadalje na svojim računima ostvariva te prihode te sa svojih računa podmiriva obveze/rashode koji se financiraju iz ovih izvora. Obveza ovih ustanova bit će izvještava o korištenju navedenih namjenskih prihoda od HZZO-a, ali i ostalih vlas h prihoda. Ministarstvo financija izradit će uputu za Ministarstvo zdravlja o načinu praćenje ostvarivanja i trošenja vlas h i namjenskih prihoda i primitaka uključenih u Državni proračun RH za 2015. godinu za ustanove koje su izuzete uplate is h u sustav državne riznice.

plan za 2015. – 2017. je Hrvatski sabor već dao suglasnost. Prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje, prihodi od par cipacije i dopunskog zdravstvenog osiguranja, te ostali prihodi HZZO-a po posebnim propisima, isključeni su iz prihoda državnog proračuna. Navedeni prihodi, kao i rashodi koji se iz is h podmiruju sastavni su dio financijskog plana HZZO-a. U Državnom proračunu RH za 2015. godinu na pozicijama Ministarstva zdravlja iskazan je transfer HZZO-u u iznosu od 2,4 milijarde kuna sukladno članku 72. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

105

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

ZDRAVSTVO

106

UDK 336.2 – 657.2

programa. Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika iskazanih po vrstama, raspoređenih u programe koji se sastoje od ak vnos i projekata. Prema članku 17. Zakona o proračunu, financijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u programe koji se sastoje od ak vnos i projekata. Financijski plan proračunskog korisnika mora obuhvasve izvore financiranja, što proizlazi iz članka 28. Zakona o proračunu.

razvidna je obveza uključivanja svih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka ustanova u zdravstvu u proračun sukladno ekonomskoj, programskoj, funkcijskoj, organizacijskoj, lokacijskoj klasifikaciji te izvorima financiranja. Ustanove u zdravstvu financiraju se najvećim dijelom iz tri izvora financiranja: Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO), županije odnosno Grada Zagreba (decentralizirane) i vlas h izvora (ostvarivanjem prihoda po posebnim propisima i obavljanjem poslova na tržištu).

Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te o načinu vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09) utvrđuju se kriteriji za klasificiranjem subjekta/pravne osobe u kategoriju proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna te proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prilikom klasificiranja uzima se u obzir osnivač, način financiranja, status subjekta i vrsta djelatnos koju obavlja.

Slijedeći navedene odredbe, državne ustanove u zdravstvu uključene su u Državni proračun Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017., kao proračunski korisnici u nadležnos Ministarstva zdravlja. Za svih 10 ustanova u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu planiran je iznos od 4,4 milijarde kuna, od čega je 4.325.756.500,00 kuna planiran iznos rashoda koji će se financira od prihoda od HZZO-a, 1.500.000,00 kuna iz prihoda od igara na sreću, 4.000.000,00 kuna iz sredstava pomoći, 9.650.000,00 kuna iz primitaka od zaduživanja, a 41.943.800,00 iz izvornih prihoda državnog proračuna.

Prema Zakonu o proračunu te odredbama navedenoga Pravilnika, ustanove u zdravstvu kojima je osnivač država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su proračunski korisnici državnog proračuna, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U ovom je dijelu obuhvat u potpunos usuglašen s obuhvatom sukladno europskoj sta s čkoj metodologiji. Europska sta s čka metodologija ESA2010, propisana Uredbom (EU) br. 549/2013. Europskog parlamenta i Vijeća1, sadrži posebna pravila za razvrstavanje jedinica u ins tucionalne sektore društva, među kojima je i sektor opće države sa svojim podsektorima (prvenstveno središnjom državom i lokalnom državom). Sva sta s čka izvješća Eurostatu kao sta s čkom jelu Europske komisije, uključujući Fiskalno izvješće kojim se pra ispunjavanje kriterija o državnom deficitu i dugu po Maastrichtu, moraju se podnosi prema obuhvatu h sektora.

Postavlja se pitanje zbog čega državne ustanove u zdravstvu nisu i do sada bile uključne u državni proračuna na opisani način, jer se spomenute odredbe Zakona o proračunu nisu mijenjale od 2003. godine. Kako je HZZO sa svim svojim prihodima i rashodima bio uključen u državni proračun i sustav državne riznice, uključujući i dio kojima je financirao poslovanje, odnosno usluge državnih ustanova u zdravstvu, ponovno iskazivanje svih prihoda i rashoda ustanova u zdravstvu dovelo bi do dupliciranja rashoda na razni državnog proračuna. Izdvajanjem HZZO iz državnog proračuna i sustava državne riznice, sve pretpostavke za uključivanje državnih ustanova u zdravstvu u državni proračun su ispunjene.

Također, ne postoje prepreke (dapače, postoji zakonska obveza) uključivanja ustanova u zdravstvu u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u proračune navedenih jedinica. Državne ustanove u zdravstvu postavljaju pitanja u vezi s utvrS obzirom na to da su ustanove u zdravstvu proračun- đivanjem limita sredstva, koja su im iskazana u Državski korisnici državnog proračuna, odnosno proračuna nom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Priorite utvrđeni Strategijom Vladinih programa za a posebni dio državnog proračuna i proračuna jedini- 2015. – 2017. i reformskim mjerama iz Nacionalnog ca lokalne i područne (regionalne) samouprave sasto- programa reformi reflek rali su se na limi ma, odji se od financijskih planova proračunskih korisnika, nosno visini financijskog plana po razdjelima organi-

Uredba (EU) br. 549/2013. Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (dalje u tekstu: ESA 2010) sadržava referentni okvir zajedničkih normi, definicija, klasifikacija i računovodstvenih pravila za izradu računa država članica za sta s čke potrebe Unije, kako bi se dobili usporedivi rezulta među državama članicama.

zacijske klasifikacije za 2015. – 2017. Ovako izrađeni limi ukazuju na usmjeravanje procesa planiranja proračuna sa planiranja: od dna prema vrhu, na planiranje: od vrha prema dnu, temeljenom na strateškim ciljevima i vladinim priorite ma u određenom razdoblju. Navedeni limit uključuje procjenu rashoda

UDK 336.2 – 657.2

ZDRAVSTVO

sebnim propisaima (ugovorni odnos s HZZO-om), koji nije ni obuhvaćen limi ma koje dodjeluje Vlada. Taj izvor financiranja je u potpunos fleksibilan u izvršavanju. Bez obzira na planirana sredstva ustanove u zdravstvu mogu financira rashoda iz ovoga izvora do iznosa ostvarenja. Dakle, Ministarstvo zdravlja je u Vlada Republike Hrvatske je 7. studenoga 2014. go- suradnji sa HZZO-om dodijelilo limite državnim ustadine na 191. sjednici usvojila Smjernice ekonomske novama u zdravstu što je korak naprijed u primjeni i fiskalne poli ka za razdoblje 2015. – 2017. Smjerni- načela predvidljivos financiranja h ustanova. cama su utvrđeni limi za sve razdjele državnog pro- U nastavku daje se prikaz iznosa koje bi ustanove treračuna, uključujući i Ministarstvo zdravlja. Smjernica- bale ostvari od HZZO-a u idućem trogodišnjem razma se sredstva ne alociraju na proračunske korisnike doblju i raspodjele ovih prihoda po ekonomskoj klasiministarstava, jer je to u nadležnos samih ministar- fikaciji. Ovo za najveći broj ustanova nije cjelokupan stava. S druge, strane najveći dio rashoda koji je pla- iznos koji je planiran na njihovim pozicijama, jer dio niran u državnm proračunu na pozicijama pojedinih njih imaju planirane i rashode financirane iz drugih ustanova u zdravstvu financiran je iz prihoda po po- izvora, što je vidljivo iz prethodne tablice. koji su prema ekonomskoj klasifikaciji razvrstani u razrede: 3 – rashodi poslovanja i 4 – rashodi za nabavu nefinancijske imovine. Ove skupine rashoda financiraju se iz izvora financiranja opći prihodi i primici, doprinosi (isključivo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava) i izvora financiranja namjenski primici.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

107

ZDRAVSTVO

UDK 336.2 – 657.2

3. Izvršavanje financijskog plana državnih ustanova u zdravstvu

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Kao što je već naglašeno od 1. siječnja 2015. godine financijski plan HZZO više nije dio državnog proračuna. Također je predviđen i izlazak HZZO-a iz sustava državne riznice. Ustanove u zdravstvu i nadalje će fakturira svoje usluge HZZO-u, a HZZO će navedene usluge podmiriva uplatom na račun ustanove. Državne ustanove u zdravstvu dio su državnog proračuna za iduće srednjoročno razdoblje, ali neće bi dio sustava državne riznice.

108

ukupnih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka iz svih izvora financiranja u državnom proračunu za sve proračunske korisnike državnog proračuna. Sukladno navedenom, ostvarivanje vlas h i namjenskih prihoda i primitaka te trošenje rashoda financiranih iz ovih izvora, a izuze h od uplate u državni proračun, pra t će se izvještajno. Ministarstvo zdravlja treba uspostavi sustav izvještavanja temeljem kojeg će se naplata i potrošnja vlas h i namjenskih prihoda i primitaka državnih ustanova u zdravstvu eviden ra u SAP sustavu državne riznice temeljnicom do 10. u mjesecu za prethodni mjesec. Polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna koji će se podnosi Hrvatskom saboru na četvrtoj razini ekonomske klasifikacije, odnosno razini odjeljka u 2015. godini, odnosno 2016. godini mora sadržava i izvršenje rashoda ustanova u zdravstvu na gotovinskoj osnovi financiranih iz, u državni proračun, novouključenih izvora financiranja. Ministarstvo financija izradit će uputu za Ministarstvo zdravlja o načinu praćenje ostvarivanja i trošenja vlas h i namjenskih prihoda i primitaka uključenih u Državni proračun RH za 2015. godinu za sve proračunske korisnike u sustavu zdravstva koji su izuze uplate is h u sustav državne riznice.

UDK 336.2 – 657.2

4. Izvršavanje financijskog plana ustanova u zdravstvu u vlasništvu JLP(R)S Kao što je već rečeno, ustanove u zdravstvu i nadalje će fakturira svoje usluge HZZO-u, a HZZO će navedene usluge podmiriva uplatom na račun ustanove. Među m, važno je da takav jek potvrdi i nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojom ja dana mogućnost propisivanja izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda (a to su i prihodi koje ustanove u zdravstvu ostvare od HZZO-a), te vlas h prihoda korisnika u proračun, ako jedinica nije stvorila informačke preduvjete za praćenje prihoda svojih korisnika i izvršavanje rashoda iz h izvora. Člankom 48. Zakona o proračunu propisana je obveza uplate namjenskih prihoda i primitaka koje ostvare proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u proračun jedinice. Namjenski prihodi i primici su pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Nadalje, člankom 52. Zakona o proračunu utvrđuje se obveza uplate vlas h prihoda proračunskih korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Među m, Državni ured za reviziju u svojim preporukama ukazuje kako nije moguće iz godine u godinu propisiva izuzeća bez pomaka u razvoju samog sustava.

Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12) iz 2012. godine daje se dodatna fleksibilnost vlas m prihodima koji se mogu troši do visine ostavarenih sredstava bez obzira na plan. U saborskoj proceduri donošenja su nove izmjene i dopune Zakona o proračunu kojima se između ostaloga omogućuje prijenos vlas h prihoda korisnika, koji su uplaćeni u proračun, a nepotrošeni, iz jedne u drugu proračunsku godinu, posebice zbog značajnog broja korisnika u sustavu poreza na dodanu vrijednost i podmirivanja njihovih obveza po toj osnovi iz ovoga izvora financiranja.

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana) Zagreb, siječanj

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Još su 2003. godine uvedene osnovne proračunske klasifikacije (ekonomska, programska, funkcijska i organizacijska), unaprijeđen sustav računovodstva, standardiziran sustav izvještavanja i prilagođen au-

tomatskoj obradi podataka te uvedena obveza uspostave jedinstvenog računa riznice. Zakon o proračunu (NN, br. 87/08) iz 2009. godine daje još jasniji po caj uključivanju svih proračunskih korisnika u sustave riznica, uvodi klasifikaciju po izvorima financiranja, obvezu uplate namjenskih prihoda i primitaka i vlas h prihoda, koje ostvaruju korisnici, u državni odnosno lokalni proračun (ovisno o čijem je korisniku riječ), ali i veću fleksibilnost u izvršavanju takvog konsolidiranog proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Već su Zakonom o proračunu (NN, br. 96/03) iz 2003. godine stvorene temeljne pretpostavke za uspostavljanje i razvoj riznica na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Riznice su informacijski sustavi, jer je riječ o sustavima koji obrađuju podatke i informacijski podupiru određene ak vnost, a nazivamo ih financijsko-upravljačkim, jer se automa ziraju ključne funkcije upravljanja javnim financijama. Oni pružaju standardnu klasifikaciju podataka (na temelju propisanog zakonodavnog okvira) za eviden ranje poslovnih događaja, zajedničke ugrađene modele predefiniranih jekova poslovnih procesa primjenjivih za slične transakcije te interne kontrole postavljene kod unosa podataka i izvještavanja. Oni prate poslovne događaje i sažimaju financijske informacije kako bi podržali proračunske procese (pripremu i izvršenje proračuna, računovodstvo), potrebe izvještavanja, donošenja odluka i sustav odgovornos .

ZDRAVSTVO

www. m4pin.hr. 109

PRAVOSUĐE

UDK 342.1

Plaće i naknade sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika Vesna Šiklić Odak * U članku se daje pregled mjerila, načina obračuna i sastavnih dijelova plaće i drugih materijalnih naknada na koje imaju pravo suci i drugi pravosudni dužnosnici, te se usporedno daje prikaz Prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Predloženim se izmjenama usklađuju zakonska rješenja za koji je Ustavni sud Republike Hrvatske ocijenio da nisu u suglasnos s Ustavom i pravnim stajališ ma izraženima u njegovoj Odluci od 18. srpnja 2014. godine.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 10/99, 25/00, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 154/02, 17/04, 146/08, 39/09, 14/11, 12/12, 143/12 i 100/14 – Odluka i rješenje Ustavnog suda) donesen je 1999. godine, te je od donošenja pa do danas imao 21 izmjenu, odnosno dopunu. Izmjenom iz 2009. Zakon o izmjeni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnik (NN, br. 39/09) određeno je da osnovicu za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika određuje Vlada RH posebnom odlukom. Odlučujući o toj odredbi Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, čiju je ocjenu ustavnos tražila Udruga hrvatskih sudaca i više pojedinaca, Ustavni sud je ukinuo Odluku i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4039/2009, U-I-25427/2009 i U-I-195/2010 od 18. srpnja 2014. (NN, br. 100/14) i odlučio da ista odredba prestaje važi 15. prosinca 2014. U međuvremenu, Vlada RH donijela je 5. ožujka 2014. Odluku o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), koja se temeljem odluke Ustavnog suda primjenjuje do 15. prosinca 2014. godine1.

110

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Zagreb.

Dio obrazloženja odluke Ustavnog suda: „No, Ustav ne propisuje način na koji će se određiva plaće sucima (a ni bilo kome drugome), kao ni elemente koji čine plaću. Ustavni sud u tom kontekstu smatra potrebnim posebno naglasi da opći sustav plaća i drugih materijalnih naknada korisnika državnog proračuna, promatrano na načelnoj razini, mora poštova i slijedi ustrojstvo državne vlas uređeno glavom IV. Ustava te ustavnopravni položaj Ustavnog suda uređen u glavi V. Ustava. Kad je riječ o sucima, Ustavni sud primjećuje da način uređivanja plaća sudaca, zajedno s načinima uređivanja određenih naknada koje im pripadaju i njihovih mirovina, osigurava njihovu materijalnu neovisnost, koja je inherentni dio jamstava njihove ukupne individualne neovisnos . Stoga za uređivanje plaća i drugih materijalnih naknada koje im pripadaju vrijede posebna pravila koja to uređenje razlikuju od svih ostalih.“ 1

Uslijed Odluke i Rješenja Ustavnog suda, kojim su ukinute odredbe članka 4., stavka 2. Zakona o načinu utvrđivanja osnovice za izračun plaće sucima i drugim pravosudnim dužnosnicima odnosno odredba Zakona da Vlada RH utvrđuje osnovicu za izračun plaće posebnom odlukom i člankom 8. Zakona, kojim su utvrđena prava na naknadu materijalnih troškova, Vlada RH upu la je Hrvatskom saboru Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom Zakona2, koji se u vrijeme pisanja ovog članka nalazi na dnevnom redu 15. sjednice Hrvatskog sabora u postupku raspravljanja i donošenja.

2. Pravo na plaću i naknade materijalnih troškova Prema Zakonu o sudovima (NN, br. 28/13) plaće sudaca uređuju se zakonom (čl. 9. Zakona). Sukladno članku 87. istog Zakona sudac ima pravo na: • plaću koja je utvrđena za suca suda u koji je imenovan • dodatak na plaću kad je sudac upućen na rad u drugi sud3 • naknadu umjesto plaće kad je spriječen obnaša sudačku dužnost • mirovinsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po općim propisima • odmore i dopuste koje imaju djelatnici u sudu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana • materijalne troškove pod uvje ma utvrđenim zakonom i drugim propisima • naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškove putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnih blagdana, Vidi: internetske stranice: h p://www.sabor.hr/prijedlog-zakona -o-izmjenama-zakona-o-placama-suda.

Vidi: Pravilnik o visini dodataka na plaću sudaca privremeno upućenih na rad u drugi sud (NN, br. 58/12).

UDK 342.1

kada je sudac privremeno upućen na rad u drugi sud ili raspoređen na rad u Ministarstvo pravosuđa ili obnaša dužnost suca najvišeg suda određene vrste ili suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske • naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, ako sudac ne prebiva u mjestu sjedišta suda • naknadu za službena putovanja i putne troškove u svezi s obnašanjem sudačke dužnos • stručno usavršavanje u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.

PRAVOSUĐE

i organiziranog kriminaliteta (NN, br.76/09, 116/10, 145/10, 57/11, 136/12 i 148/13), kao npr. glavni državni odvjetnik, ravnatelj i zamjenici Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i dr.

Temeljem članka 3. Zakona o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika za vrijeme obnašanja pravosudne dužnos suci i pravosudni dužnosnici imaju pravo na plaću, pravo na dodatak na plaću, pravo na naknadu određenih materijalnih troškova, naknadu za izdavanje Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih naloga za provođenje mjera tajnog prikupljanja podadužnosnika uređuju se plaće predsjednika i sudaca taka i druga prava u svezi s obnašanjem dužnos . svih sudova, državnih odvjetnika i njihovih zamjenika. 2.1. Način obračuna plaće Prema članku 1. Zakona pravosudni dužnosnici su: Dakle, plaće predsjednika i sudaca svih sudova, dr1) u sudovima: • predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske žavnih odvjetnika i njihovih zamjenika (pravosudnih dužnosnika) uređena su Zakonom o plaćama sudaca • suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske • predsjednik Upravnog suda Republike Hrvatske i drugih pravosudnih dužnosnika, a utvrđuju se množenjem osnovice za obračun plaće s koeficijentom za • suci Upravnog suda Republike Hrvatske • predsjednik Visokoga trgovačkog suda Republi- određenog dužnosnika. Koeficijen za izračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika navedeni su u ke Hrvatske • suci Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske članku 4., stavku 3. Zakona, s me da prema stavku 4. istog članka Zakona predsjednici županijskih, općinskih • predsjednik Visokoga prekršajnog suda i prekršajnih sudova, te županijski i općinski državni • suci Visokoga prekršajnog suda odvjetnici imaju pravo na povišeni koeficijent, i to: • predsjednici županijskih sudova • • • • • • •

suci županijskih sudova predsjednici trgovačkih sudova suci trgovačkih sudova predsjednici općinskih sudova suci općinskih sudova predsjednici prekršajnih sudova suci prekršajnih sudova.

2) u državnim odvjetništvima: • državni odvjetnik Republike Hrvatske • zamjenici državnog odvjetnika Republike Hrvatske • županijski državni odvjetnici • zamjenici županijskih državnih odvjetnika • općinski državni odvjetnici • zamjenici općinskih državnih odvjetnika.

imaju imaju imaju imaju

Prema navedenoj Odluci osnovica za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika utvrđena je u visini od 4.443,958 kuna bruto i primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine, počevši s plaćom za mjesec travanj 2014. godine, koja je bila isplaćena u mjesecu svibnju 2014. godine. Među m, sukladno Odluci i Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4039/2009, U-I-25427/2009 i U-I-195/2010 od 18. srpnja 2014. pokrenut je postupak za ocjenu suglasnos s Ustavom, te je ukinut članak 4., stavak 2. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Navedeni zakon mijenjan je više puta i najznačajnija izmjena tog zakona je u odnosu na određivanje osnovice za izračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a izvršena je 2009. godine, kada je određeno da visinu osnovice određuje Vlada RH posebnom odlukom. U skladu s navedenom izmjenom Zakona Vlada RH donijela je 5. ožujka 2014. godine Odluku o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14).

Radi usklađivanja navedenog članka Zakona s važećim propisima koji reguliraju ustrojstvo, djelokrug i nadležnost sudova i državnih odvjetništava, Prijedlogom Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom Zakona mijenja se članak 1., u smislu da su nabrojani svi sudovi, npr. dodani su i predsjednici i suci Visokog upravnog suda RH te suci upravnih sudova, a u državnim odvjetništvima izmijenjeni nazivi i dodani pravosudni dužnosnici sukladno Zakonu o državnom odvjetništvu (NN, br. 76/09, 153/09, 116/09, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13 i 148/13) i Zakonu o Uredu za suzbijanje korupcije

• u sudovima ili državnim odvjetništvima koji 11 – 20 sudaca ili zamjenika za 0,14 • u sudovima ili državnim odvjetništvima koji 21 – 50 sudaca ili zamjenika za 0,29 • u sudovima ili državnim odvjetništvima koji 51 – 100 sudaca ili zamjenika za 0,43 • u sudovima ili državnim odvjetništvima koji više od 100 sudaca ili zamjenika za 0,58.

111

PRAVOSUĐE

dužnosnika, kojim je bilo propisano da osnovicu za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom. Točkom 2. izreke Odluke Ustavnog suda utvrđeno je da članak 4., stavak 2. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika – prestaje važi 15. prosinca 2014.

• • • • • • •

Ustavni sud Republike Hrvatske u obrazloženju svoje Odluke navodi da svi elemen plaće sudaca moraju bi određeni zakonom donesenim u demokratskoj parlamentarnoj proceduri tako da se poštuje bit jamstva stabilnos sudačke funkcije i teret odgovornos sudaca, pri čemu je kao polazište uzeo ustavne odredbe o načelu vladavine prava i načelu diobe vlas na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast i međunarodne pravne standarde o uređenju plaća i naknada u pravosuđu.

Pravo na dodatak na plaću obračunava se prema broju popunjenih mjesta dužnosnika u pravosudnim jelima. Među m, sukladno odredbama članka 1. Zakona o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 143/12), odredbe članka 5. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, kojima se propisuju dodaci na plaću, neće se primjenjiva u 2014. godini.

Stoga se Prijedlogom Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom Zakona predlaže izmjena članka 4., stavka 2. Zakona, te se predlaže da se osnovica za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika utvrđuje u visini od 4.443,958 kuna bruto. Dakle, plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika ostale bi na istoj razini odnosno na razini utvrđenoj Odlukom Vlade RH o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

2.2. Dodaci na plaće

112

UDK 342.1

u pravosudnim u pravosudnim u pravosudnim u pravosudnim u pravosudnim u pravosudnim u pravosudnim

jelima od 11 do 20 dužnosnika – 3 % jelima od 21 do 30 dužnosnika – 5 % jelima od 31 do 40 dužnosnika – 7 % jelima od 41 do 50 dužnosnika – 9 % jelima od 51 do 70 dužnosnika – 11 % jelima od 71 do 100 dužnosnika – 13 % jelima preko 100 dužnosnika – 15 %.

Također se člankom 6. Prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom Zakona predlaže da se odredbe članka 5. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika neće primjenjiva u 2015. i 2016. godini.

2.3. Uvećanje plaće Sukladno članku 6. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika plaća dužnosnika utvrđena u člancima 4. i 5. toga Zakona uvećava se za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, a najviše za 20 %. S obzirom na to da se članka 5. Zakona (dodaci na plaću) neće primjenjiva u 2014., te prema Prijedlogu Zakona o izmjeni i dopuni istog Zakona neće primjenjiva u 2015. i 2016. godini, razvidno je da se plaća sucima i pravosudnim dužnosnicima s osnova ostvarenog sudačkog odnosno odvjetničkog staža uvećava za 0,5 % samo na osnovnu plaću iz članka 4. Zakona.

Članak 5. Zakona o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika utvrđeni su dodaci na plaću, pa je tako propisano da pravo na dodatak na plaću utvrđenu prema članku 4. Zakona ima dužnosnik raspoređen za zamjenika predsjednika suda, odnosno zamjenika čelnika drugoga pravosudnog jela ili sudac, koji obavlja poslove predTakođer je u članku 7. Zakona dana mogućnost za sjednika odjela, odnosno voditelja odjela, i to: uvećanje plaće sucima i drugim pravosudnim duž• zamjeniku predsjednika Vrhovnog suda Republike nosnicima, i to u slučaju da se u pojedinom sudu ili Hrvatske 4 % državnom odvjetništvu ni nakon oglasa o slobodnim • zamjeniku predsjednika suda, odnosno prvom mjes ma sudaca, odnosno državnih odvjetnika i njizamjeniku čelnika pravosudnog jela ili sucu koji hovih zamjenika ne popuni dovoljan broj, što dovodi obavlja poslove predsjednika odjela, odnosno za- u pitanje redovito obavljanje poslova. Naime, navemjeniku voditelju odjela, i to: denim člankom je predviđeno da ministar pravosuđa • u pravosudnim jelima ili odjelima do 10 pravosud- može odredi da se u takvim sudovima ili državnim nih dužnosnika – 1 % odvjetništvima plaća suca, državnog odvjetnika ili za• u pravosudnim jelima ili odjelima od 11 do 20 pra- mjenika državnog odvjetnika, poveća do 50 % ovisno vosudnih dužnosnika – 2 % o broju nepopunjenih mjesta dužnosnika pod uvje• u pravosudnim jelima ili odjelima od 21 do 30 tom da se tako osigura redovito obavljanje poslova pravosudnih dužnosnika – 3 % suda, odnosno državnog odvjetništva. Na plaću uve• u pravosudnim jelima ili odjelima preko 30 pravo- ćanu do 50 % imaju pravo i suci, državni odvjetnici i sudnih dužnika – 4 %. njihovi zamjenici koji su upućeni na rad u sudove ili Predsjednici županijskih trgovačkih, općinskih i prekr- državna odvjetništva. Ovdje je potrebno naglasi da šajnih sudova, županijski i općinski državni odvjetnici se članci 6. i 7., kao i članak 5., temeljem brojnih dopuna Zakona nije primjenjivao u ranijim godinama. imaju pravo na dodatak na plaću, i to:

UDK 342.1

2.4. Naknade materijalnih troškova Člankom 8., stavkom 1. Zakona utvrđene su naknade materijalnih troškova na koje pravosudni dužnosnici imaju pravo, a to su: 1) naknada za odvojeni život 2) naknada troškova za službeno putovanje 3) naknada troškova prehrane 4) naknada troškova prijevoza na posao i s posla, ako dužnosnik ne prebiva u mjestu sjedišta pravosudnog jela. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se na navedene naknade primjenjuju propisi, koji se odnose na naknade za ostale korisnike državnog proračuna. Među m, sukladno odredbama Odluke i Rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I4039/2009, U-I-25427/2009 i U-I-195/2010 od 18. srpnja 2014. (NN, br. 100/14), članak 8., stavak 2. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika je ukinut i prestaje važi 15. prosinca 2014. Naime, Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj Odluci navodi da se zahtjevi za određenošću i preciznošću pravne norme moraju smatra sastavnim dijelom načela vladavine prava te utvrđuje da članak 8., stavak 2. navedenog Zakona ne precizira koji se propisi o naknadama materijalnih troškova, među onima koji važe za različite skupine korisnika državnog proračuna, primjenjuju na pravosudne dužnosnike.

PRAVOSUĐE

3. naknada troškova prijevoza na posao i s posla, ako je dužnosniku mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta. Naknada za odvojeni život od obitelji iz stavka 1., točke 1. ovoga članka priznaje se pravosudnom dužnosniku u iznosu od 1.000,00 kuna mjesečno odnosno 500,00 kuna mjesečno kada je pravosudnom dužnosniku osiguran smještaj na teret državnog proračuna. Troškovi putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnog blagdana iz stavka 1., točke 1. ovoga članka priznaju se pravosudnom dužnosniku u visini cijene putne karte za prijevoz najkraćim putem i najekonomičnijim sredstvom javnog prijevoza. Pravo na naknadu troškova za službena putovanja i putne troškove u svezi s obnašanjem pravosudne dužnos pravosudnog dužnosnika iz stavka 1., točke 2. ovoga članka obuhvaća dnevnicu, prijevozne troškove i troškove noćenja, a pravosudni dužnosnik ostvaruje ih kao državni službenik u pravosudnom jelu. Pravosudni dužnosnik čije je mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla iz stavka 1., točke 3. ovoga članka ostvaruje kao državni službenik u pravosudnom jelu.“. Dakle, prethodno navedenim Prijedlogom Zakona, usporedbe radi, Pravosudni dužnosnik čije je mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ostvarivat će kao državni službenik, što znači da će se na njih primjenjiva odredbe članka 59. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13), kojima se utvrđuju pravila za naknadu troškova međumjesnog prijevoza na koju imaju pravo državni službenici (čl. 59., st.: 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i dr.).

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Stoga se Prijedlogom Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom Zakona predlaže preciziranje, članak 8., stavak 2. važećeg Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, u smislu određivanja propisa koji se primjenjuju na U odnosu na visinu dnevnice i nastale troškove za naknade materijalnih troškova na koje imaju pravo vrijeme službenog putovanja pravosudnog dužnosnisuci i drugi pravosudni dužnosnici. ka također će se primijeni članak 55. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike, te Tako se u članku 4. Prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih će temeljem Dodatka II KU (NN, br. 150/13, 153/13 dužnosnika, s Konačnim prijedlogom Zakona članak – ispravak) za vrijeme službenog puta ostvari pravo na dnevnicu u visini 150,00 kuna u 2014. godini, 8., stavak 2. Zakona mijenja, te se predlaže da glasi: 2015. i do 8. mjeseca 2016. (osim ako se ne pos gne „Pravosudnim dužnosnicima pripada pravo na na- drugačiji dogovor između Vlade RH i sindikata državnih službi), s obzirom na to da je KU sklopljen na odreknadu sljedećih materijalnih troškova: đeno vrijeme, do 1. kolovoza 2016. godine 1. naknada za odvojeni život od obitelji i naknada troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme Prema Prijedlogu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o tjednog odmora i državnih blagdana, kada pravosud- plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Koni dužnosnik to pravo ostvaruje sukladno Zakonu o načnim prijedlogom Zakona (čl. 5.), članak 9., stavak 2. Zakona se mijenja, te se predlaže da rješenja odnosno sudovima odnosno Zakonu o državnom odvjetništvu, akte o pravima iz članka 8. toga Zakona donosi čelnik 2. naknada troškova za službena putovanja i putne pravosudnog jela. U prijelaznim i završnim odredbama troškove u svezi s obnašanjem pravosudne dužnos , predlaže se da Zakon stupa na snagu 15. prosinca 2014.

113

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

UDK 336.2

Uključivanje vlas h i namjenskih prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih ins tuta u državni proračun Mirela Zagorac * Ivana Jakir-Bajo ** Prvi puta od donošenja od Zakona o proračunu vlas i namjenski prihodi i primici te rashodi i izdaci financirani vlas m i namjenskim prihodima državnih ustanova u zdravstvu, sveučilišta, fakulteta, veleučilišta, javnih ins tuta, nacionalnih parkova i parkova prirode iskazani su u državnom proračunu za 2015. g i projekcijama za sljedeće dvije godine. U području visokog obrazovanja i znanos ova činjenica izazvala je burne polemike. U nastavku se pojašnjava zakonska osnova iz koje proizlazi navedena obveza, način planiranja i izvještavanja o ostvarivanju i trošenju vlas h i namjenskih prihoda i primitaka u 2015. godini za javna visoka učilišta i javne znanstvene ins tute.

1. Uvod

2. Javna visoka učilišta i znanstvene ustanove – korisnici državnog proračuna Na visinu prihoda i rashoda Državnog proračuna ReSveučilišta, fakulte , veleučilišta, visoke škole te javni znanstveni ins tu su sukladno članku 2. i 3. Zakona o proračunu proračunski korisnici državnog proračuna. Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09) utvrđuju se kriteriji za klasificiranje u kategoriju proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna te proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema Zakonu o proračunu te odredbama navedenoga Pravilnika, sveučilišta, fakulte i veleučilišta te javni znanstveni ins tu su proračunski korisnici državnog proračuna u nadležnos Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Kao takvi su u cijelos obveznici primjene odredbi Zakona o proračunu.

Rashodi planirani iz ovih izvora iskazani su u DP za 2015. godinu u ukupnom iznosu od 5,7 milijardi kuna od čega se 4,3 milijarde odnosi na zdravstvene ustanove u vlasništvu države, 424 milijuna kuna na nacionalne parkove i parkove prirode, 790 milijuna na javna visoka učilišta, 142 milijuna na javne znanstvene ins tute, te 8 milijuna na ostale proračunske korisnike. Jasno, ovo nisu iznosi ukupno iskazanih rashoda financiranih iz vlas h i namjenskih prihoda korisnika u DP za 2015. godinu, već samo onih, po prvi puta, uključenih u državni proračun. I prema novoj europskoj sta s čkoj metodologiji ESA2010, propisanoj Uredbom (EU) br. 549/2013. Europskog parlamenta i Vijeća1, a koja sadrži poseb-

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

publike Hrvatske (dalje u tekstu: DP) za 2015. godinu i projekcija za 2016. i 2017. godinu značajno utječe puna primjena odredbi Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) temeljem kojih su po prvi puta vlas i namjenski prihodi i primici te rashodi i izdaci financirani vlas m i namjenskim prihodima državnih ustanova u zdravstvu, sveučilišta, fakulteta, veleučilišta, javnih ins tuta, nacionalnih parkova i parkova prirode iskazani u državnom proračunu.

Mirela Zagorac, dipl. oec., Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta RH.

114

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

Uredba (EU) br. 549/2013. Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa

UDK 336.2

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Tablica 1. Vlas i namjenski prihodi i primici te rashodi i izdaci financirani iz navedenih izvora iskazani u DP za 2015. i projekcijama za 2016. i 2017. godinu

na pravila za razvrstavanje jedinica u ins tucionalne sektore društva, među kojima je i sektor opće države sa svojim podsektorima (prvenstveno središnjom državom i lokalnom državom), sveučilišta, fakulte i veleučilišta sa svim svojim prihodima, uključujući i vlas te i namjenske prihode, te rashodima koji se podmiruju iz is h dio su podsektora središnje države. Svi sta s čki izvještaji Eurostatu kao sta s čkom jelu Europske komisije, uključujući Fiskalno izvješće kojim se pra ispunjavanje kriterija o državnom deficitu i dugu po Maastrichtu, moraju se podnosi prema obuhvatu h sektora.

u Europskoj uniji (dalje u tekstu „ESA 2010”) sadržava referentni okvir zajedničkih normi, definicija, klasifikacija i računovodstvenih pravila za izradu računa država članica za sta s čke potrebe Unije kako bi se dobili usporedivi rezulta među državama članicama.

S obzirom na to da su sveučilišta, fakulte i veleučilišta te javni znanstveni ins tu proračunski korisnici državnog proračuna, a posebni dio državnog proračuna se sastoji od financijskih planova proračunskih korisnika, razvidna je obveza uključivanja

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Državni proračun sastoji se, sukladno članku 16. Zakona o proračunu, od općeg i posebnog dijela. Posebni dio državnog proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika iskazanih po vrsta-

Proračunske klasifikacije su ekonomska, programska, funkcijska, lokacijska, organizacijska i izvori financiranja. Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama (NN, br. 26/10 i 120/13) propisuju se vrste, sadržaj i primjena proračunskih klasifikacija.

3. Financijski planovi javnih visokih učilišta i znanstvenih ins tuta

ma, raspoređenih u programe koji se sastoje od akvnos i projekata. Prema članku 17. Zakona o proračunu, financijski plan proračunskih korisnika, dakle i sveučilišta, fakulteta i veleučilišta te javnih znanstvenih ins tuta čine prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u programe koji se sastoje od ak vnos i projekata. Financijski plan proračunskog korisnika mora obuhva sve izvore financiranja, što proizlazi iz članka 28. Zakona o proračunu. Prema ovom članku Zakona, financijski plan sveučilišta, fakulteta i veleučilišta te javnih znanstvenih ins tuta sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama te rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama.

115

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

svih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka sveučilišta, fakulteta i veleučilišta te javnih znanstvenih ins tuta u državni proračun, sukladno ekonomskoj, programskoj, funkcijskoj, organizacijskoj, lokacijskoj klasifikaciji te svim izvorima financiranja. I Državni ured za reviziju uvjetnim mišljenjem o izvješću o obavljenoj reviziji godišnjeg Izvještaja o izvršenju državnog proračuna ukazuje na potrebu primjene načela jedinstva i sveobuhvatnos proračuna.

UDK 336.2

– 2017., ministarstva su bila obvezna u svojim financijskim planovima iskaza rashode i izdatke svih proračunskih korisnika iz njihove nadležnos prema izvorima iz kojih ih financiraju: iz općih prihoda i primitaka, doprinosa, vlas h prihoda, prihoda za posebne namjene, pomoći, donacija ili namjenskih primitaka. Tako su u DP za 2015. godinu po prvi puta, u planirana sredstva uključeni vlas i namjenski prihodi javnih visokih učilišta i javnih ins tuta.

Ukupni plan ovih prihoda po sveučiliš ma i veleučiliš ma te za javne ins tute izrađen je sukladno dostavljenim projekcijama vlas h i namjenskih prihoPrema člancima 48. – 52. Zakona o proračunu, te član- da koje je Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta cima 70. i 71. Pravilnika o proračunskom računovod- zatražilo dopisom od 19. srpnja 2014. godine. stvu i Računskom planu (NN, br. 124/14) namjenski i vlas prihodi koje ostvare Tablica 2. Plan vlas h i namjenskih prihoda i rashoda visokih učilišta i javnih ins tuta u DP za 2015. godinu proračunski korisnici, bez obzira na njihovu uključenost u državni proračun i sustav državne riznice (kada se is i uplaćuju u državni proračun), i nadalje ostaju prihodi proračunskih korisnika te se tako i eviden raju. Prihodi su proračunskih korisnika, jer korisnici njima raspolažu, odnosno autonomno utvrđuju namjenu potrošnje tj. koji će se rashodi podmiri iz h izvora. Operacionalizacija navedenih odredbi u sustavu državne riznice primjenjuje se od 2005. godine kod svih prora- Među m, planirani iznosi u DP za 2015. godinu ne čunskih korisnika državnog proračuna, razine razdjela sadrže sve izvore financiranja. Namjenske prihode i i glave organizacijske klasifikacije državnog proračuna, primitke čine prihodi za posebne namjene, pomoći, uključujući i one koji su nezavisni od same izvršne vlas , donacije i namjenski primici od zaduživanja i prodaje te odgovorni isključivo Hrvatskom saboru. dionica i udjela. U DP za 2015. godinu su u iznosu od Proračunski korisnici čiji su vlas prihodi planirani u 450.116.523 kuna planirani samo prihodi za posebne državnom proračunu ne lišavaju se navedenih priho- namjene (izvor 43), odnosno prihodi koje javna visoka da. U državnom proračunu planiraju se vlas prihodi i učilišta ostvaruju od školarina na akredi ranim sturashodi koji se financiraju iz is h uvažavajući propisane dijskim programima, prihodi od par cipacije studekriterije u njihovom korištenju. Svaki sustav (kultura, nata u troškovima studija (upisnine, potvrde, molbe, zdravstvo, znanost i visoko obrazovanje) propisuje diplome i sl.) te ostali prihodi za posebne namjene. posebnim zakonskim i podzakonskim ak ma raspo- Ovi prihodi čine najveći dio namjenskih prihoda i laganje vlas m prihodima. Financijski planovi sa- primitaka javnih visokih učilišta, dok će se ostali nastavnica sveučilišta (fakulteta i akademija) konsolidi- mjenski prihodi i primici (pomoći, donacije i namjenski primici) i njihova potrošnja eviden ra u skladu s raju se na razini sveučilišta i tako su i iskazani DP za člankom 50. Zakona o proračunu2. 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017. godinu.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

4. Iskazivanje i pripadnost vlas h i namjenskih prihoda u DP za 2015.

116

Od 2015. godine saborski zastupnici i šira javnost bit će, kroz državni proračun, upozna s visinom, vrstom i načinom korištenja vlas h prihoda svih proračunskih korisnika državnog proračuna. To će pridonije većoj transparentnos državnog proračuna.

5. Vlas i namjenski prihodi i sustav državne riznice U skladu s Uputom Ministarstva financija za izradu Prijedloga Državnog proračuna RH za razdoblje 2015.

Svoje upite šaljite na: pitajcentar@tim4pin.hr Naplaćene i prenesene, a neplanirane pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene i namjenski primici od zaduživanja mogu se iskaziva prema naknadno utvrđenim ak vnos ma i/ili projek ma u državnom proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. 2

UDK 336.2

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Tablica 3. Prihodi za posebne namjene planirani u DP za 2015. po sveučiliš ma i veleučiliš ma

Tablica 4. Vlas prihodi planirani u DP za 2015. godinu po sveučiliš ma, veleučiliš ma i javnim ins tu ma

U DP za 2015. godinu planirani su vlas prihodi u iznosu od 482.251.677 kuna, od čega se iznos od 339.837.121 kuna odnosi na visoka učilišta, a iznos od kođer i neutrošena sredstva, koja će visokim učiliš 142.414.556 kuna na javne ins tute. Ove prihode jav- ma i javnim ins tu ma bi raspoloživa na računima na visoka učilišta i javni ins tu ostvaruju od: na dan 1. siječnja 2015. godine, o čemu će se također • obrazovnih programa koji se ne smatraju stu- izvješćiva .

• • • • •

dijima u smislu odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13 i 101/14) znanstvene, istraživačke i umjetničke djelatnos stručnih projekata, elaborata i eksper za nakladničke djelatnos iznajmljivanja prostora i opreme i ostalih poslova na tržištu i u tržišnim uvje ma.

Važno je naglasi kako su javnim visokim učiliš ma i javnim ins tu ma za financiranje rashoda i izdataka 2015. godine na raspolaganju osim planiranih vlas h i namjenskih prihoda ostvarenih u 2015. godini taTablica 5. Vlas

Dakle, vlas i namjenski prihodi i primici sveučilišta, fakulteta i veleučilišta te javnih znanstvenih ins tuta dio su državnog proračuna za iduće srednjoročno razdoblje, ali neće bi dio sustava državne riznice. Sveučilišta, fakulte i veleučilišta te javni znanstveni ins tu će i nadalje na svojim računima ostvariva te prihode, te sa svojih računa podmiriva rashode koji se financiraju iz ovih izvora. Člankom 48. Zakona o proračunu propisana je obveza uplate namjenskih prihoda i primitaka koje ostvare proračunski korisnici u nadležni proračun. Nadalje, člankom 52. Zakona o proračunu utvrđuje se obveza uplate vlas h prihoda proračunskih korisnika u dr-

prihodi planirani u DP za 2015. godinu po vrstama

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

117

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

žavni proračun. Zakonom o proračunu dana je potpuna fleksibilnost u trošenju namjenskih prihoda i primitaka, a nepotrošena namjenska sredstva mogu se prenosi iz jedne proračunske godine u drugu. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12) iz 2012. godine daje se dodatna fleksibilnost u izvršavanju vlas h prihoda, koji se mogu troši do visine ostvarenih sredstava bez obzira na plan.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

U proceduri donošenja su izmjene i dopune Zakona o proračunu (više na: h p://www.mfin.hr/hr/javna-rasprava) kojima se između ostaloga omogućuje prijenos nepotrošenih vlas h prihoda korisnika koji su uplaćeni u proračun, iz jedne u drugu proračunsku godinu, posebice zbog značajnog broja korisnika u sustavu poreza na dodanu vrijednost i podmirivanja njihovih obveza po toj osnovi iz ovoga izvora financiranja.

118

UDK 336.2

u Državnom proračuna RH za 2015. godinu izrađen je sukladno dostavljenim projekcijama vlas h i namjenskih prihoda koje je Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta zatražilo dopisom od 19. srpnja 2014. godine. • Izvještavanje po organizacijskoj klasifikaciji Obveza izvještavanja odnosi se na sve proračunske korisnike u okviru glave 08006 – Sveučilišta i veleučilišta i glave 08008 – Javni znanstveni ins tu . Sveučilišta koja nisu integrirana konsolidirat će izvještaje svojih sastavnica i dostavlja konsolidirano izvješće Ministarstvu znanos , obrazovanja i sporta radi eviden ranja prihoda, primitaka, rashoda i izdataka u SAP sustavu državne riznice po izvorima financiranja. Konsolidacija izvještaja veleučilišta i visokih škola, kao i konsolidacija izvještaja svih javnih ins tuta provodit će se u Ministarstvu znanos , obrazovanja i sporta. Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta će, temeljem tako konsolidiranih podataka sveučilišta, veleučilišta i visokih škola te javnih ins tuta, eviden ra iste u SAP sustavu državne riznice po svim proračunskim klasifikacijama.

Zakonom o izvršavanju državnog proračuna dana je mogućnost propisivanja izuzeća od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlas h prihoda proračunskih korisnika. Već su godinama sveučilišta, fakulte i veleučilišta, te javni znanstveni ins tu izuze uplate h prihoda u državni proračun. Do sada je izuzeće od uplate vlas h i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika bilo povezano s izu• Izvještavanje po programskoj klasifikaciji zećem od planiranja navedenih prihoda u državnom U Državnom proračunu RH za 2014. godinu su prema proračunu. programskoj klasifikaciji planirane ak vnos redovne Među m, iako Zakon o izvršavanju Državnog pro- djelatnos i kapitalni projek po sveučiliš ma, veleuračuna RH za 2015. godinu i nadalje predviđa izuze- čiliš ma i javnim ins tu ma u okviru programa 3705 će od uplate vlas h i namjenskih prihoda i primitaka u državni proračun za proračunske korisnike u znanos , visokom obrazovanju, pravosuđu, susta- Tablica 6. Rashodi prema organizacijskoj klasifikaciji u DP za 2015. godinu vu izvršenja sankcija, kao i za kulturne ustanove, nacionalne parkove, parkove prirode, zdravstvene ustanove i Državni zavod za zaš tu prirode, iz odredbi Zakona o proračunu nedvojbeno proizlazi obveza iskazivanja ukupnih prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka iz svih izvora financiranja u državnom proračunu za sve proračunske korisnike državnog proračuna. Sukladno navedenom, ostvarivanje vlas h i namjenskih prihoda i primitaka te trošenje rashoda financiranih iz ovih izvora, a izuze h od uplate u državni proračun, pra t će izvještajem.

6. Izvještavanje o napla i potrošnji vlas h i namjenskih prihoda Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta treba uspostavi sustav izvještavanja temeljem kojeg će se naplata vlas h i namjenskih prihoda i primitaka i njihova potrošnja izvještajno eviden ra u sustavu državne riznice SAP, temeljnicom do 10. u mjesecu za prethodni mjesec. Ukupni plan ovih prihoda po sveučiliš ma i veleučiliš ma te za javne ins tute

UDK 336.2

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

– Visoko obrazovanje i 3801 – Tablica 7. Rashodi prema ekonomskoj klasifikaciji u DP za 2015. godinu Ulaganje u znanstveno-istraživačku djelatnost. Rashodi koji će se financira iz vlas h prihoda i prihoda za posebne namjene planirani su samo za ak vnos redovne djelatnos . Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta obvezno je definira programsku klasifikaciju prema kojoj će visoka učilišta izvještava o korištenju vlas h i namjenskih prihoda. Naime, osim postojećih kapitalnih projekata potrebno je definira je li potrebno izvještava i prema drugim ak vnos ma prema kojima će visoka učilišta i javni ins tu izvještava o podnosi Hrvatskom saboru na četvrtoj razine ekotrošenju. Primjerice, potrebno je isto definira za ak- nomske klasifikacije, odnosno razini odjeljka. Minivnos i projekte financirane iz strukturnih fondova starstvo financija izradit će uputu za nadležna ministarstva o načinu praćenje ostvarivanja i trošenja EU, darovnica, te ostalih pomoći. vlas h i namjenskih prihoda i primitaka uključenih • Izvještavanje po ekonomskoj klasifikaciji u Državni proračun RH za 2015. godinu za sve proraU Državnom proračuna RH za 2015. godinu plan čunske korisnike, koji su izuze uplate is h u sustav rashoda koji se financiraju iz vlas h i namjenskih državne riznice.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Obveza visokih učilišta i javnih ins tuta je izvještava o korištenju vlas h i namjenskih prihoda prema osnovnim računima iz Računskog plana, odnosno na petoj razini. Na istoj razini je utvrđena i obveza izvještavanja o ostvarenju vlas h i namjenskih prihoda, dok će se polugodišnji i godišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna

prihoda izrađen je prema ključu raspodjele utemeljenom na povijesnim podaci- Tablica 8. Rashodi visokih učilišta prema programskoj i ekonomskoj klasifikaciji u ma. Iz navedenoga proizlazi da DP za 2015. godinu visoka učilišta iz vlas h prihoda i prihoda za posebne namjene planiraju financira 315.981.457 kuna rashoda za zaposlene i 473.972.187 kuna materijalnih rashoda. Također, za javne ins tute planirano je da će se iz 142.414.556 kuna vlas h prihoda financira rashodi za zaposlene, materijalni rashodi i rashodi za nabavu nefinancijske imovine. Plan rashoda Državnog proračuna za 2015. godinu donesen je na trećoj razini ili na razini podskupine Računskog plana.

119

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 332.1

Pomoći JLP(R)S propisane Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu Nevenka Brkić * U vrlo aktualnom osvrtu na pomoći koje će se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave doznačava iz državnog proračuna u 2015. godini, autorica daje razradu navedenih pomoći po vrs , kriterijima za dodjelu i namjeni korištenja. Posebno se naglašavaju razlike u odnosu na način dodjele pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u tekućoj 2014. godini.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Hrvatski sabor je, na svojoj sjednici početkom prosinca ove godine, donio Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (dalje u tekstu: Zakon o izvršavanju), a is stupa na snagu 1. siječnja 2015. godine. Odredbama navedenoga Zakona propisani su uvje i način izračuna pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2015. godini iz državnog proračuna. Temeljem Zakona o izvršavanju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu bi korisnice pomoći iz državnog proračuna Republike Hrvatske u 2015. godini s osnove prihoda od poreza na dohodak, prihoda od poreza na dobit sa svoga područja, te korisnice izravne pomoći iz državnog proračuna.

120

temeljem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenos (NN, br. 158/13) razvrstane u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave te I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno čija je vrijednost indeksa razvijenos manja od 75 % prosjeka Republike Hrvatske.

Ovim načinom izračuna i dodjele pomoći jedinica lokalne1 i područne (regionalne)2 samouprave koje imaju status potpomognutog područja će u svom proračunu za 2015. godinu planira iznos pomoći iz državnog proračuna, na ime povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi, u visini iznosa koji je građanima (obveznicima) s njezinog područja isplaćen u 2013. godini na teret prihoda koji pripada državnom proračunu. Na ovaj je način u državnom proračunu na rashodovnoj strani predviđen točan iznos pomoći na2. Pomoć jedinicama lokalne i područne mijenjen jedinicama za razliku od dosadašnje prakse. (regionalne) samouprave s osnove Prema dosadašnjoj praksi povra poreza na dohodak prihoda od poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima poreza s područja Odredbama Zakona o izvršavanju (čl. 35., st. 1.) pro- posebne državne skrbi (prve, druge i treće skupine) pisano je da će se povrat poreza na dohodak po te brdsko-planinskih područja tere li su prihodovnu godišnjoj prijavi, poreznim obveznicima s područja određenih jedinica lokalne i područne (regionalne) 1 Općine i gradovi koji su razvrstani u I. i II. skupinu jedinica lokalsamouprave isplaćiva u vidu pomoći, i to iz razdjela ne samouprave, temeljem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne 025 – Ministarstvo financija u visini izvršenog povra- i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenos , čija je vrijednost indeksa razvijenos manja od 75 posto prosjeka ta poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obvezni- Republike Hrvatske. cima na njihovom području u godini koja prethodi 2 Županije koje su razvrstane u I. skupinu jedinica područne (regodini izrade proračuna. gionalne) samouprave, temeljem Odluke o razvrstavanju jedinica Zakonom o izvršavanju je specificirano koje jedinice imaju pravno na ovu vrstu pomoći. One koje su *

Nevenka Brkić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH. Zagreb.

lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenos , čija je vrijednost indeksa razvijenos manja od 75 posto prosjeka Republike Hrvatske. Te jedinice, temeljem odredaba novoga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske koji stupa na snagu 1. siječnja 2015., imaju status potpomognutog područja.

UDK 332.1

stranu državnog proračuna, zbog čega se iznosi dodijeljeni svakoj jedinici nisu se transparentno vidjeli u državnom proračunu, kao ni u izvršenju državnog proračuna. Kao što je prethodno istaknuto, od 1. siječnja 2015., temeljem izmijenjenih zakonskih propisa, pomoć na ime povrata poreza na dohodak će dobi samo one jedinice čija je vrijednost indeksa razvijenos , temeljem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenos , manja od 75 % prosjeka Republike Hrvatske. Radi se o jedinicama koje imaju status potpomognutog područja Republike Hrvatske, a koje je na temelju indeksa razvijenos ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenos zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno po ca .

LOKALNA SAMOUPRAVA

samouprave odnosno čija je vrijednost indeksa razvijenos manja od 75 % prosjeka Republike Hrvatske, isplaćiva pomoć u visini ostvarenog poreza na dobit na njihovom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna pod uvjetom da su te jedinice prethodne 2014. godine ostvarivale pravo na tu pomoć. To znači da su imale status područja posebne državne skrbi ili su bile na brdsko planinskim područjima. U konkretnom slučaju radi se o jedinicama lokalne samouprave, koje su u 2014. godini bile korisnice pomoći iz državnog proračuna, a u 2015. nastavljaju bi korisnice pomoći iz državnog proračuna, jer su prema stupnju razvijenos ispod nacionalnog prosjeka i kao takve stekle su status potpomognutog područja. Riječ je o 164 jedinice lokalne samouprave.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

stječu status potpomognutog područja. Namjera zakonodavca u konkretnom slučaju je bila da one jedinice koje prvi puta stječu status potpomognutog poOdredbe Zakona o izvršavanju (čl. 35., st. 2.) propisuju dručja, ne postanu korisnici pomoći u stopostotnom da će se u 2015. godini jedinicama lokalne samoupra- iznosu odmah u prvoj godini, već postupno u razve, koje su razvrstane u I. i II. skupinu jedinica lokalne doblju od če ri godine. Uz postupno povećanje, a tek

3.1. JLS koje su prethodnih godina bile korisnice pomoći

3.2. JLS koje u 2015. godini prvi puta stječu pravo Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoprave na pomoći će ove pomoći iz državnog proračuna planira i eviOdredbe Zakona o regionalnom razvoju Republike den ra u okviru podskupine 633 Pomoći iz proraHrvatske (čl. 43., st. 3.) propisuju koje su to jediničuna. ce lokalne samouprave koje prvi puta stječu status potpomognutog područja. To su one jedinice lokal3. Pomoć lokalnim jedinicama ne samouprave koje, do donošenja novih zakonskih samouprave s osnove prihoda od i podzakonskih propisa, nisu imale status područja poreza na dobit posebne državne skrbi u cijelos , kao ni status brdNovi Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvat- sko-planinskih područja, ali su Odlukom o razvrstaske (čl. 43., st. 1.), koji je početkom prosinca ove go- vanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samodine donio Hrvatski sabor, propisuje da će se prihod uprave prema stupnju razvijenos razvrstane u I., od poreza na dobit koji se ostvari na području jedi- odnosno II. skupinu, odnosno stječu status potpomonica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu, gnutog područja. a prihod je države, isplaćiva m jedinicama kao po- Odredbama Zakona o izvršavanju (čl. 35., st. 3.) propimoć iz državnog proračuna. Pomoći će se doznačava- sano je da će se u 2015. godini jedinicama lokalne sau visini prihoda od poreza na dobit ostvarenog na mouprave, koje su razvrstane u I. i II. skupinu jedinica njihovom području u godini koja prethodi godini izra- lokalne samouprave, odnosno čija je vrijednost inde proračuna, osim onim jedinicama lokalne samo- deksa razvijenos manja od 75 % prosjeka Republike uprave koje prvi puta stječu status potpomognutog Hrvatske, isplaćiva pomoć u visini 30 % ostvarenog područja. Što konkretno znači ova odredba Zakona o prihoda od poreza na dobit na njihovom području regionalnom razvoju Republike Hrvatske? u godini koja prethodi godini izrade proračuna pod Slijedom navedene odredbe Zakona o regionalnom uvjetom da u prethodnoj 2014. godini nisu ostvarazvoju Republike Hrvatske, odredbama Zakona o iz- rivali pravo na tu pomoć. U konkretnom slučaju se vršavanju propisane su pomoći s osnove prihoda od radi o 100 jedinica lokalne samouprave. poreza na dobit jedinicama lokane samouprave koje su prethodnih godina bile korisnice navedene pomoći 3.3. Način isplate pomoći JLS koje status potpomognutog područja stječu prvi puta i one jedinice koje taj status prvi puta stječu u 2015. godini. Jedinice lokalne samoprave će ove pomoći iz Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske državnog proračuna planira i eviden ra u okviru (čl. 43., st. 3.) propisana je pomoć i način isplate popodskupine 633 Pomoći iz proračuna. moći jedinicama lokalne samouprave koje prvi puta

121

LOKALNA SAMOUPRAVA

u četvrtoj godini, jedinice ako zadrže status potpomognutog područja, stječu pravo na cjelokupan prihod od poreza na dobit ostvarenog na svom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna.

UDK 332.1

lokalne samouprave nakon tri godine, odnosno u četvrtoj godini i svim sljedećim godinama, sve dok budu imala status potpomognutog područja, ostvariva pomoć iz državnog proračuna u stopostotnom iznosu prihoda od poreza na dobit ostvarenog na svom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna.

4. Korisnici izravne pomoći iz državnog proračuna

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske propisano je sljedeće:

122

• U prvoj godini primjene statusa potpomognutog područja jedinica lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini 30 % prihoda od poreza na dobit ostvarenog na njezinom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna. To znači da će jedinica lokalne samouprave u prvoj godini primjene statusa potpomognutog područja, odnosno u 2015. godini, ostvari pomoć iz državnog proračuna u visini 30 % prihoda od poreza na dobit ostvarenog 2013. na svom području. • U drugoj godini primjene statusa potpomognutog područja jedinica lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini 50 % prihoda od poreza na dobit ostvarenog na njezinom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna. To znači da će jedinica lokalne samouprave u drugoj godini primjene statusa potpomognutog područja, odnosno u 2016. godini, ostvari pomoć iz državnog proračuna u visini 50 % prihoda od poreza na dobit ostvarenog 2014. na svom području. • U trećoj godini primjene statusa potpomognutog područja jedinica lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini 75 % prihoda od poreza na dobit ostvarenog na njezinom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna. To znači da će jedinica lokalne samouprave u trećoj godini primjene statusa potpomognutog područja, odnosno u 2017. godini, ostvari pomoć iz državnog proračuna u visini 75 % prihoda od poreza na dobit ostvarenog 2015. na svom području. • U četvrtoj i svim sljedećim godinama jedinica lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini ukupnog prihoda od poreza na dobit ostvarenog na njezinom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna. To znači da će jedinica

Osim pomoći na ime povrata poreza na dohodak jedinicama lokalne samouprave, koje su razvrstane u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave, i pomoći u visini ostvarenog poreza na dobit na njihovom području, člankom 35. stavkom 4. Zakona o izvršavanju propisano je da će se u 2015. godini m jedinicama isplaćiva pomoć, s Razdjela 025 – Ministarstvo financija, u visini pomoći planiranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcijama za 2015. i 2016. godinu (NN, br. 152/13, 39/14 i 141/14), i to samo onim jedinicama koje su u 2014. godini ostvarivale pravo na tu pomoć. Izravne pomoći iz državnog proračuna navedenim jedinicama daju se kako bi iste mogle izvršava svoje, posebnim propisima utvrđene, funkcije. Izravna pomoć ovim jedinicama je nužna ne samo zbog toga što je njihov indeks razvijenos 25 % ispod prosjeka Republike Hrvatske, nego i zbog toga što su te jedinice u 2014. godini bile korisnice izravne pomoći iz državnog proračuna i temeljem toga preuzele određene obveze, koje bez pomoći u 2015. godini, nisu u mogućnos izvrši iz vlas h prihoda. Jedinice lokalne samoprave će ove pomoći iz državnog proračuna planira i eviden ra u okviru podskupine 633 Pomoći iz proračuna.

5. Korisnici pomoći koji su izgubili status područja posebne državne skrbi i status brdsko-planinskih područja Jedinice lokalne samouprave koje nisu stekle status potpomognutog područja, temeljem novih zakonskih i podzakonskih propisa, su one jedinice lokalne samouprave koje su u prethodnom razdoblju imale status područja posebne državne skrbi u cijelos ili status brdsko-planinskih područja, ali su Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenos razvrstane u III., IV. ili V. Skupinu. To znači da je m jedinicama vrijednost indeksa razvijenos veća od 75 % prosjeka Republike Hrvatske i kao takve, temeljem odredaba Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, nemaju pravo na pomoć iz državnog proračuna.

UDK 332.1

Odredbama Zakona o izvršavanju za 2015. godinu (čl. 36., st. 1.) propisano je da će se iz državnog proračuna isplaćiva pomoć onim jedinicama lokalne samouprave, koje su do donošenja ovoga Zakona imale status područja posebne državne skrbi u cijelos ili su imale status brdsko-planinskih područja, a koje su temeljem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenos razvrstane u III., IV. ili V. skupinu jedinica lokalne samouprave, čija vrijednost indeksa razvijenos prelazi 75 % prosjeka Republike Hrvatske. Pomoć će se isplaćiva iz državnog proračuna s pozicije Ministarstva financija. Jedinice lokalne samoprave će ove pomoći iz državnog proračuna planira i evidenra u okviru podskupine 633 Pomoći iz proračuna, odjeljaka 6331 Tekuće pomoći proračunu iz drugih proračuna i 6332 Kapitalne pomoći proračunu iz drugih proračuna. Odredbama Zakona o izvršavanju (čl. 36., st. 1.) je predviđeno da jedinice koje gube status potpomognutog područja pomoć iz državnog proračuna gube postupno. Jedinicama, gubitnicima statusa potpomognutog područja, pomoć će se isplaćiva u trogodišnjem razdoblju, uz postupno smanjenje. U 2015. godini pomoći će se doznačava , ovisno o skupini kojoj jedinica pripada. Zakonom je definirana osnovica za izračun pomoći (čl 36., st. 2.). Osnovica za izračun navedenih pomoći je prihod od poreza na dobit ostvaren u 2013. godini na području jedinice lokalne samouprave koja prima pomoć uvećan za dio poreza na dohodak koji je ta jedinica u 2013. godini ostvarila iz uvećanog udjela u porezu na dohodak temeljem svoje pripadnos području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području3.

LOKALNA SAMOUPRAVA

S obzirom na činjenicu da je zakon o izvršavanju jednogodišnji propis, Zakonom o izvršavanju za 2015. godinu nije propisan način i postotak dodjele pomoći m jedinicama u sljedećem dvogodišnjem razdoblju. Prijedlog dodjele pomoći jedinicama, gubitnicima statusa potpomognutog područja, u trogodišnjem razdoblju, prikazan je u tablici 1. Tablica 1. Pomoći jedinicama, gubitnicima statusa potpomognutog područja IR* Godina 2015. 2016. 2017.

između 75,01 % - 100 % 70 % 45 % 30 %

između 100,01 % - 125 % 45 % 25 % 15 %

preko 125,01 % 25 % 15 % 5%

*IR = indeks razvijenos

6. Namjena korištenja pomoći iz državnog proračuna

U konkretnom slučaju se radi o razlici u udjelu poreza na dohodak jedinica na području posebne državne skrbi i jedinica na brdsko-planinskom području, čiji udio u porezu na dohodak je iznosio 90 %, i jedinica koje taj status nisu imale pa im je udio u porezu na dohodak iznosio 56,5 %. 3

Svoje upite šaljite na: pitajcentar@tim4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

publike Hrvatske isplaćivat će se pomoć u iznosu od 25 % prihoda od Zakonom propisane osnovice.

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (čl. 43., st. 4.) propisano je da će se namjena korištenja pomoći jedinicama koje su stekle status potpomognutog područja utvrdi Zakonom, kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna. Zakonom o izvršavanju za 2015. godinu (čl. 35., st. 5. i čl. 36., st. 3.) propisano je da jedinice lokalne samouprave, bez obzira na status, pomoći dobivene u 2015. godini s osnove prihoda od poreza na dobit i izravne pomoći iz državnog proračuna mogu koris isključivo za financiranje Rashoda za materijal i energiju (podskupina 322 Računskog plana proračuna) i za ulaganja u kapitalne programe – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 1) Jedinicama lokalne samouprave čija je vrijednost 42311 Osobni automobili). indeksa razvijenos između 75,01 % i 100,00 % prosjeka Republike Hrvatske isplaćivat će se po- Pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) moć u iznosu od 70 % prihoda od Zakonom propi- samouprave koje su im u 2015. godini dodijeljene na ime povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijasane osnovice. 2) Jedinicama lokalne samouprave čija je vrijednost vi obveznicima na njihovom području je zapravo vrindeksa razvijenos između 100,01 % i 125 % pro- sta naknade jer će se povra poreza na dohodak po sjeka Republike Hrvatske isplaćivat će se pomoć godišnjoj prijavi obveznicima na njihovom području u iznosu od 45 % prihoda od Zakonom propisane isplaćiva na teret prihoda njihovih vlas h proračuna. Stoga je pomoć na ime povrata poreza na osnovice. 3) Jedinicama lokalne samouprave čija je vrijednost dohodak jedinicama lokalne i područne (regionalne) indeksa razvijenos preko 125,01 % prosjeka Re- samouprave nenamjenski prihod.

123

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 336.2

Proširenje namjene komunalne naknade Desanka Sarvan * U trenutku pisanja ovoga napisa u saborskoj proceduri nalazi se Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12, 94/13 i 153/13), s Konačnim prijedlogom Zakona (P.Z. br. 749), kojeg je Vlada Republike Hrvatske utvrdila na 192. sjednici održanoj 12. studenog 2014. godine i za koji je usvojena procedura hitnog postupka 14. studenog 2014. godine. Navedenim prijedlogom namjena korištenja sredstava komunalne naknade značajno se proširuje u odnosu na dosadašnju namjenu, te ona gotovo gubi karakter namjenskog prihoda proračuna JLS-a, a približava se de facto porezu na imovinu kao prihodu opće namjene.

1. Komunalna naknada de lege lata

čišćenja i održavanja u stanju funkcionalne sposobnos uređaja za odvodnju atmosferskih voda (kanala, Komunalna naknada je de lege lata des nirani prihod slivnika, šahtova i dr.) proračuna JLS-a iz kojega se financira obavljanje komunalnih djelatnos i predstavlja naknadu za komu- Održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenalne usluge, koje koriste svi stanovnici jednog grada nje javnih površina razumijeva se čišćenje javnih poili općine, s m uslugama po prirodi stvari nije mo- vršina, trgova, pješačkih zona, otvorenih odvodnih guće konkretno odredi količinu usluge prema poje- kanala, dječjih igrališta i javnih prometnih površina, dinom korisniku, tako da se za tu uslugu pla cijena te javnih cesta koje prolaze kroz naselje. Primjerice ovisno o količini korištene usluge (kao za neke druge to su poslovi mehaničkog čišćenja, ručnog pometakomunalne usluge, npr. opskrbu pitkom vodom ili od- nja, pranja i čišćenja vodoskoka i fontana, obrezivanje vodnju otpadnih voda), stoga se te komunalne djelat- stabala, redovna košnja trave u parkovima, uklanjanos , po principu solidarnos , financiraju iz sredsta- nje suhih grmova, čišćenje zelenih površina i dr. va komunalne naknade koju plaćaju vlasnici, odnosno Održavanje javnih površina razumijeva održavanje korisnici nekretnina na području JLS. javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu (To su, primjerice, poslovi: bojenje postojećih košarica za smeće, nabava novih košarica za smeće, označavanje parkirališnih mjesta /bojenje podloge/, 1.1. Komunalne djelatnos koje se financiraju iz sanacija asfaltnog plašta, obnova i uređenje betonkomunalne naknade skih vaza s ukrasnim zelenilom, obnova zelenila u parOdvodnja atmosferskih voda je dio komunalne djeku, održavanje opreme dječjeg igališta za park, odrlatnos odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda prežavanje klupa, nabava i ugradnja kamenih stupova za ma Zakonu o vodama (NN, br. 153/09, 130/11, 56/13 spriječavanje parkiranja). i 14/14)1, te primjerice obuhvaća poslove redovno

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Komunalne djelatnos koje se financiraju iz komunalne naknade su: odvodnja atmosferskih voda, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja i krematorija i javna rasvjeta.

124

Desanka Sarvan, dipl. iur., Županije Istarska, Pula.

Članak 125. Zakona o vodama (NN, br. 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14) glasi: „Građevine oborinske odvodnje iz stambenih zgrada poslovnih i drugih prostora grade i održavaju njihovi vlasnici. Građevine oborinske odvodnje s javnih površina i iz građevina iz stavka 1. ovoga članka koje se na njih imaju priključi , u građevinskim područjima, grade i održavaju jedinice lokalne samouprave iz svog proračuna. Jedinice lokalne samo1

uprave mogu ustupi gradnju i/ili održavanje građevina iz stavka 2. ovoga članka isporučiteljima vodnih usluga na način određen člankom 201. stavkom 1. ili 2. ovoga Zakona. Na vodotoke i sušna korita koji prolaze kroz građevinska područja gradova i općina, natkriveni su i služe ujedno i namjenama oborinske odvodnje primjenjuju se odredba stavka 2. ovoga članka. Kanale oborinske odvodnje s prometnica koji su izgrađeni na cestovnom zemljištu ili željezničkom zemljištu, luka i lučkih područja, zračnih luka i zrakoplovne infrastrukture, održavaju osobe koje su posebnim propisima određene za gospodarenje prometnicom.“

UDK 336.2

Održavanje nerazvrstanih cesta razumijeva održavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa, te gospodarenje cestovnim zemljištem uz nerazvrstane ceste. (To su, primjerice, poslovi: sanacija asfaltnog plašta, košnja trave i obrezivanje drveća uz ceste). Održavanje groblja i krematorija podrazumijeva održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika te ukop i kremiranje pokojnika. (To su, primjerice, poslovi: bojanje ograde groblja, zamjena rasvjetnih jela na groblju, održavanje stabala – rezidba i zaš ta, održavanje klupa na groblju). Pojam javna rasvjeta razumijeva upravljanje, održavanje objekata i uređaja javne rasvjete, uključivo podmirivanje troškova električne energije, za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta. (To su primjerice, poslovi: bojanje i zaš ta rasvjetnih stupova, zamjena lampiona, redovna zamjena rasvjetnih jela, troškovi električne energije).

1.2. Druge djelatnos koje se financiraju iz komunalne naknade Odredbom članka 44. Zakona o vatrogastvu (NN, br. 106/99) propisano je kako se vatrogasna djelatnost može financira iz sredstava komunalne naknade. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 59/01; dalje u tekstu: ZKG/01) u bitnome su izmjenjene odredbe o komunalnoj naknadi. Člankom 17. toga Zakona dopunjen je stavak 2., članka 21. ZKG-a, te je propisano da se sredstva prikupljena komunalnom naknadom, mogu odlukom predstavničkog jela JLS-a upotrijebi i u svrhu održavanja objekata školskoga, zdravstvenog i socijalnog sadržaja.

1.3. Obveznici komunalne naknade

korisne površine, koja se utvrđuje kako je propisano Uredbom o uvje ma i mjerilima za utvrđivanje zaš ćene najamnine (NN, br. 40/97), a za građevno zemljište po jedinici stvarne površine (st. 2., čl. 20a ZKG-a). S obzirom na propisanu namjenu sredstava komunalne naknade, koja je de lege lata određena samo za podmirenje troškova održavanja komunalne infrastrukture, JLS-i mogu visinu komunalne naknade odredi u mjeri u kojoj to zadovoljava potrebe za sredstvima za održavanjem te infrastrukture na njihovom području tj. obavljanje navedenih komunalnih djelatnos , tako da se ne može reći da namjena ograničava korištenje sredstava komunalne naknade, jer se visina te naknade mogla odredi prema potrebama za održavanjem navedenih objekata na području JLS-a, tj. obavljanje komunalnih djelatnos , ali ne više od toga. Naime, upravo suprotno: namjena određuje visinu komunalne naknade. Ostvareni višak u proračunu od sredstava komunalne naknade, koji nije utrošen za propisanu namjenu mogao je znači samo jedno – da je JLS propisala previsoku komunalnu naknadu u odnosu na potrebe održavanja infrastrukture.

2. Komunalna naknada de lege ferenda

Komunalna naknada obračunava se po m2 površine, i to za stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici Predlagatelj nadalje navodi kako je jekom provedbe ZKG-a uočeno da tako uređeni način financiranja komunalnih djelatnos ne zadovoljava potrebe JLS-a, 2 Tj. za komunalne djelatnos održavanja javnih površina, održavatj. da nepotrebno ograničava korištenje sredstava prinja nerazvrstanih cesta i javna rasvjeta.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

U obrazloženju s Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu s konačnim prijedlogom Zakona (P.Z. br. 749), navodi se kako je ZKG donesen 1995. godine, i do danas je mijenjan više puta, te da su m Zakonom određena načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva, te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnos , te da se pod komunalnim gospodarstvom u smislu ZKG-a razumijeva obavljanje komunalnih djelatnos , a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Zagreba, kao i županija, kada je to određeno ZKG-om, kao i da se sredstva za obavljanje komunalnih djelatnos u smislu pružanja komunalnih usluga i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture, prema ZKG-u osiguravaju: iz cijene komunalne usluge, komunalne naknade, proračuna jedinice lokalne samouprave i drugih izvora po posebnim propisima, dok se sredstva za građenje objekta i uređaja komunalne infrastrukture osiguravaju iz komunalnog doprinosa, naknade za koncesiju, cijene komunalne usluge, proračuna JLS i drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom.

Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici: 1. stambenoga prostora, 2. poslovnoga prostora, 3. garažnoga prostora, 4. građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnos , 5. neizgrađenoga građevnog zemljišta. Komunalna naknada plaća se za navedene nekretnine, koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja, kao i za stambeni i poslovni prostor izvan građevinskog područja naselja na kojem se najmanje obavljaju komunalne djelatnos iz stavka 1., točki: 3., 4. i 6., članka 19. ZKG-a2, i koje su opremljene najmanje pristupnom cestom, objek ma za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama, te čine sastavni dio infrastrukture JLS-a.

LOKALNA SAMOUPRAVA

125

LOKALNA SAMOUPRAVA

kupljenih od komunalne naknade i s me onemogućuje učinkovito financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture, pa da će se usvajanjem predloženog Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu (tj. P.Z. br. 749 ), ukloni nepotrebno ograničenje JLS-a u upravljanju njihovim prihodima, te omogući ravnomjernija i učinkovi ja raspodjela sredstava zakonom namijenjenih obavljanju komunalnih djelatnos . S me će se olakša financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture i na taj način zadovoljavanja potreba građana i gospodarstva s m u vezi. Donošenje Zakona predloženo je po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (NN, br. 81/13) iz osobito opravdanih razloga: is če se kako opisani uređeni (tj. postojeći) način raspodjele sredstava namijenjenih obavljanju komunalnih djelatnos i građenju objekata i uređaja komunalne infrastrukture propisan ZKG onemogućuje ravnomjernu raspodjelu sredstava kojima za ovu svrhu raspolažu JLS-i, a što se nega vno odražava na građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture neophodne za život i rad u naselju, ali i za daljnje inves cije i gospodarski razvoj.

UDK 336.2

3. naknade za koncesiju 4. komunalne naknade 5. drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom.“5.

3. Zaključak Predloženom izmjenom i dopunom ZKG-a namjena korištenja sredstava komunalne naknade značajno se proširuje u odnosu na dosadašnju namjenu, i to ne samo tako da se omogućuje korištenje sredstava komunalne naknade za nove djelatnos (održavanje objekata predškolskog sadržaja, održavanja javnih građevina sportske i kulturne namjene i poboljšanja energetske učinkovitos zgrada u vlasništvu JLS-a), već se sredstva komunalne naknade namijenjuju i za izgradnju h objekata, kao i objekata čija se izgradnja financira iz komunalnog doprinosa (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije, javna rasvjeta).

Budući da je namjena komunalne naknade tako znatno proširena, ona gotovo da gubi karakter namjenskog prihoda proračuna JLS-a i prestaje bi komunalna naknada (tj. naknada namijenjena financiranju komunalnih djelatnos ), jer je namjena prijedlogom izmjene ZKG-a široko definirana i obuhvaća niz djelatnos , od kojih neke nisu komunalne djelatnos , te se tako koPredloženim Zakonom o izmjenama ZKG-a: munalna naknada približava de facto porezu na imovi• u članku 22. iza stavka 1., dodaje se novi stavak 2., nu, čija namjena nije određena, osim što mjerila, obračun i način naplate komunalne naknade ostaje is kao koji glasi: 2 “(2) Sredstva komunalne naknade namijenjena su i do sada tj. prema m površine nekretnine, a ne prema također i financiranju građenja objekata i uređaja njenoj tržišnoj vrijednos , što bi trebalo bi mjerilo za utvrđivanje visine poreza na imovinu. komunalne infrastrukture.”3. Ne samo da će to omogući bolje korištenje naplaćenih sredstava komunalne naknade za nove namjene, nego će utjeca i na povećanje visine komunalne naknade, te stoga možemo očekiva , ako prijedlog bude prihvaćen, da već do kraja 2014. godine predstavnička jela JLS-a donesu nove odluke o vrijednos boda komunalne naknade, a do kraja ožujka 2015. godini obveznicima dostave nova rješenja s većim iznosom komunalne naknade6. U kojoj će to mjeri utjeca na troškove građana iz dijela dohotka koji • stavak 1., članka 30. ZKG mijenja se i glasi: njima treba bi uvećan izmjenama propisa o porezu „(1) Građenje objekta i uređaja komunalne infra- na dohodak, za sada je nepoznato. strukture za: 1. javne površine 5 Članak 3. Konačnog prijedloga Zakona (P.Z. br. 749 ). 2. nerazvrstane ceste 6 Propisani rokovi za donošenje odluke o vrijednos boda i za do3. groblja i krematorije nošenje rješenja o visini komunalne naknade nisu prekluzivni. Nai4. javnu rasvjetu, me, stavak 1., članka 25. ZKG glasi: „(1) Vrijednost boda (B) određuje odlukom predstavničko jelo jedinice lokalne samouprave do kraja financira se iz: studenoga za sljedeću kalendarsku godinu, nakon donošenja odluke 1. komunalnog doprinosa o komunalnoj naknadi.“ Stavak 2., članka 23. ZKG-a glasi: “(2) Rje2. proračuna jedinice lokalne samouprave šenje o komunalnoj naknadi donosi upravno jelo jedinice lokalne

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

• u članku 28. ZKG stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Sredstva prikupljena komunalnom naknadom mogu se odlukom predstavničkog jela jedinice lokalne samouprave upotrijebi i u svrhu građenja i održavanja objekata predškolskog, školskoga, zdravstvenog i socijalnog sadržaja, financiranja građenja i održavanja javnih građevina sportske i kulturne namjene i poboljšanja energetske učinkovitos zgrada u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.“4.

Stavak 1. članka 1. Konačnog prijedloga Zakona (P.Z. br. 749 ).

126

Članak 2. Konačnog prijedloga Zakona (P.Z. br. 749 ).

samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva za kalendarsku godinu do 31. ožujka tekuće godine, ako se na osnovi odluke predstavničkog jela mijenja njezina visina u odnosu na prethodnu godinu.”

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. Vrsta isplate br. I. NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom 1. putovanju Troškovi noćenja na službenom 2. putovanju

Dopuštena isplata

u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka Troškovi prijevoza na posao i s prema cijeni mjesečne 3. posla (mjesni i međumjesni) odnosno pojedinačne prijevozne karte Uporaba privatnog automobila u 2,00 kn po prijeđenom 4. poslovne svrhe kilometru DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA II. ODVOJENI ŽIVOT Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, 170,00 kn dnevno 1. preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km) Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno 2. najmanje 30 kilometara od 170,00 kn dnevno sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) 3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno 4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno 5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema 6. Dnevnice u inozemstvu Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.) do propisanog iznosa 7. Dnevni troškovi - per diem (objavljeno u časopisu br. 3) III. OTPREMNINE I DAROVI 1.

8.000,00 kn

VI. STIPENDIJE S pendije (učenicima srednjih 1. škola i redovnim studen ma)

600,00 kn godišnje 400,00 kn 2.500,00 kn godišnje 2.500,00 kn godišnje 7.500,00 kn

u ukupnom iznosu isplate

3.000,00 kn 2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

ukupan iznos primitaka⁶

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

1.600,00 kn mjesečno

Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14). Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa. 3 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije. 4 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno. ⁵ Agencija za mobilnost i programe EU. ⁶ Sukladno čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak. ⁷ Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14). 1

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

6.400,00 kn 8.000,00 kn za invalide rada

Za navršenih: • 10 godina radnog staža • 15 godina radnog staža • 20 godina radnog staža • 25 godina radnog staža • 30 godina radnog staža • 35 godina radnog staža • 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

8.000,00 kn

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku 3. navršenu godinu rada kod toga poslodavca) 4. Dar djetetu do 15 godina staros 5. Dar radniku u naravi (godišnje) Prigodne nagrade (božićnica, 6. naknade za godišnji odmor i sl.) IV. POTPORE 1. Zbog invalidnos zaposlenika U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci 2. isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu) Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i 3. fizičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata U slučaju smr člana uže obitelji 4. zaposlenika Zbog bolovanja zaposlenika duljeg 5. od 90 dana Potpora za novorođeno dijete do 6. visine proračunske osnovice1 Djeci poginulih boraca 7. Domovinskog rata2 8. Darovanje za zdravstvene potrebe3 Premije dobrovoljnog mirovinskog 9. osiguranja4 Sredstva koja se fizičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim⁵ 10. u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

127

TIM4PIN INFO 2.

S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća

4.000,00 kn mjesečno

S pendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, u ukupnom iznosu 4. koje djeluju u skladu s posebnim isplate propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju 1. 1.600,00 kn mjesečno sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno 2. prema posebnim propisima 3. Nagrade za sportska ostvarenja⁷ 20.000,00 kn godišnje VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA Primici učenika i studenata za rad 1. 50.000,00 kn godišnje preko ovlaštenih posrednika Nagrade učenicima za vrijeme 1.600,00 kn mjesečno 2. prak čnog rada

1.1. Isplate zaposlenicima Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslodavac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

128

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak. Iznimka su neprofitne organizacije i proračunski korisnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu neprofitne organizacije i proračunski korisnici mogu neoporezivo isplaćiva : • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak. • Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na neprofitnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14 i 141/14) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privremeno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) donesenim za razdoblje do 12.12.2016.; odnosno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (dalje u tekstu: KU) donesenim za razdoblje do 1.8.2016. Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolekvnog ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13). Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice (pravo definirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo definirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolekvnim ugovorima (10. 12. 2013.), pa sve dok su is kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplatu jubilarnih nagrada i terenski dodatak. Dnevnice (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u čl. 62., st. 2. u KU, te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i pada deficita ispod 3 %. Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazovanje, a otkazni rok za sva tri kolek vna ugovora istekao je nakon tri mjeseca, odnosno 27. ožujka 2014. Za znanost i visoko obra-

TIM4PIN INFO

zovanje, u primjeni je Temeljni kolek vni ugovor za ** Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine. službenike i namještenike u javnim službama, sve *** Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji dok se ne definira njihov novi GKU (u trenutku izda- nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn. vanja časopisa, GKU još nije zaključen). Donoseni su novi GKU-i za osnovnoškolsku i srednjoškolsku dje- 2.3. Jubilarna nagrada latnost. Od 1. travnja, u primjeni je Kolek vni ugovor Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2014. godini prema dodacima kolek vnih ugovora za osnovnoškolsku djelatnost (NN, br. 63/14), dok je Kolek vni ugovor za srednjoškolsku djelatnost (NN, Godine Službenici i Službenici i br. 72/14) u primjeni od 1. svibnja, zaključen 22. svib- neprekidne namještenici namješteniDržavni nja 2014. službe/rada u javnim ci u javnim službenici i u državnim službama – službama – Ugo- namještejelima i potpisnici nepotpisnivoreno nici jedinicama Dodatka II ci Dodatka pravo lokalne i TKU-a II TKU-a** područne osnovica: osnovica: osnovica: (regionalne) 500,00 kn 500,00 kn* 1.800,00 kn samouprave 1 5 500,00 500,00 1.800,00 osnovica 1,25 10 625,00 625,00 2.250,00 osnovice 1,5 15 750,00 750,00 2.700,00 osnovice 1,75 20 875,00 875,00 3.150,00 osnovice 2 25 1.000,00 1.000,00 3.600,00 osnovice 2,5 30 1.250,00 1.250,00 4.500,00 osnovice 3 35 1.500,00 1.500,00 5.400,00 osnovice 4 40 2.000,00 2.000,00 7.200,00 osnovice 5 45 2.500,00 2.500,00 9.000,00 osnovica

Djelatnost socijalne skrbi primjenjuje novi kolekvni ugovor od 25. ožujka 2014., koji je u primjeni od 1. travnja 2014., objavljen u Narodnim novinama, broj 42/14. Od trenutka stupanja na snagu ovog GKU-a, sve djelatnos javnih službi na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama, obvezno primjenjuju odredbe o prijevozu definirane TKU-om. Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture, koje se financiraju iz državnog proračuna (NN, br. 70/14) zaključen je 29. svibnja 2014., čime prestaje važi stari GKU (NN, br. 146/11). Primjena Dodatka II. KU-a, potpisanog od sva tri sindikata potpisnika KU-a nije sporna, jer su ga potpisali svi reprezenta vni sindika za kolek vno pregovaranje radi sklapanja KU-a za državne službenike i namještenike, prema Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezenta vnos (KLASA: 006-04/13-06/13, URBROJ: 689/2-13-10), ali je sporna primjena Dodatka II. TKU-a, jer su ga potpisala dva od šest sindikata potpisnika TKU-a. Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost). Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora

500,00 kn***

2.000,00 2.500,00 3.000,00 3.500,00 4.000,00 5.000,00 5.000,00

Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se, te počinje važi osnovica definirana kolek vnim ugovorima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i deficitom manjim od 3 %, što je definirano dodacima II. kolek vnih ugovora. *

Mišljenja smo da če ri sindikata djelatnos kulture, znanos i visokog obrazovanja, osnovnoškolske i srednjoškolske djelatnos , koji nisu potpisali Dodatak II., ne primjenjuju odredbe Dodatka II., kojim je smanjena osnovica na 500,00, već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.4. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14.) privremeno se, u razdoblju 1. 4. 2014. – 31. 12. 2014., uskraćuje pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek vnim ugovorima za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %. 2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale

129

* Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost), tako da mogu isplaćiva dnevnicu u visini od 170,00 kn, kako definira TKU.

1.500,00

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn* 150,00 kn Neće se ispla Neće se ispla

u cijelos oporezivo

Državni službenici i namještenici Dnevnica za službeni put u zemlji 150,00 kn Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji odmor Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne nagrade 500,00 kn** Materijalno pravo

Neoporezivi iznosi jubilarnih nagrada

TIM4PIN INFO

zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada:

plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna

Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup.

Vrsta naknade Iznos Dnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno Troškovi noćenja prema priloženom računu Naknada troškova za korištenje 2,00 kn po prijeđenom privatnog automobila u službene svrhe kilometru Terenski dodatak 150,00 kn dnevno Naknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno Naknada za odvojeni život kada je 500,00 kn mjesečno osiguran smještaj na teret proračuna

Najviša godišnja osnovica

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće Tablica 5. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje • I. stup • II. stup

20 % 15 % 5%

3.1.3. Stope doprinosa na plaću 2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno putova- Tablica 6. Doprinosi na plaću nje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz Doprinosi na plaću sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skla15 % du s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o • Za zdravstveno osiguranje 0,5 % porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13) propisan • Za zaš tu zdravlja na radu (ili 1,6 + 0,1 %) je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u ino- • Za zapošljavanje i doprinos za po canje zapošljavanja osoba s 1,7 % zemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je (ili 1,6 + 0,2 %) invaliditetom* u dodatku s časopisom br. 9).

1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13). *

3. Plaće 3.1. Doprinosi 3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn.

Tablica 7. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom nakon 1. siječnja 2014. godine

Obveznici uplate – poslodavci

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Najniža mjesečna osnovica

130

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13). Najviša mjesečna osnovica Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne

koji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine) koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05) koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida

Posebni doprinos Doprinos za po canje zapoza zapošljavanja osoba s šljavanje invaliditetom

1,7 %

1,6 %

0,1 %

1,6 %

0,1 %

TIM4PIN INFO koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.) koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13) do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u: • države članice Europske unije 1,6 %

0,2 %

• države s kojima je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Norveška, Island i Lihtenštajn). Tablica 9. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec

1,7 %

Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini Stopa Iznos doprinosa

2.779,35 kn 20 % 555,87 kn

3.1.5. 1,6 %

0,1 % (ili 0,2 %)

1,7 %

posebna novčana naknada koja se utvrđuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s invaliditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi

Tablica 10. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

Broj dana u mjesecu 28 30 31 99,26 92,65 89,66 19,85 18,53 17,93

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske HR1210010051863000160

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa ¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavni- – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) štava, integra vnih i zaš tnih radionica. • Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavaPoslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se nja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno staž računa s povećanim trajanjem, upla i povećaosiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, radnika, prema stopama prikazanim u tablici 8. uvećanu za 20 %. Tablica 8. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

3.1.6. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Stope doprinosa Stope doprinosa za radnike u I. za radnike u II. stupu stupu 3,61 % 1,25 % 5,83 % 2,01 % 8,39 % 2,89 % 13,07 % 4,51 %

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 41/14), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima). Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, 3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljainozemstvu vanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditePosebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u tom): inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08 a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, – 41/14) za vrijeme izaslanja, službenog boravka ili Za 12 mj. Ukupna staža priznaje stopa se doprinosa 14 mjeseci 4,86 % 15 mjeseci 7,84 % 16 mjeseci 11,28 % 18 mjeseci 17,58 %

131

TIM4PIN INFO

a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

3.2. Osobni odbici PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Vlada Republike Hrvatske upu la je u saborsku proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak prema kojemu se, između ostaloga, mijenjaju osnovni osobni odbitak i porezni razredi. Izmjene i dopune Zakona o prezu na dohodak stupit će na snagu 1. siječnja 2015. godine i primjenjivat će se na obračun plaće za prosinac 2014. godine koja se isplaćuje u siječnju 2015. godine. U tablici 12. prikazani su novi iznosi osobnog odbitka prema faktorima, a u tablici 14. novi porezni razredi. Tablica 11. Pregled osobnih odbitaka do 31. 12. 2014.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Osobni odbitak

132

Faktor osobnog odbitka 1,00 0,50

Svota osobnog odbitka mjesečno 2.200 1.100

Osnovni osobni odbitak Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,00 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100 % invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Osobni odbitak umirovljenika Visina mirovine, najviše 3.400 I. skupina 3.200,00 Potpomognuta područja¹

II. skupina

2.700,00

područje Grada Vukovara

3.200,00

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

Status potpomognutog područja prema članku 26. Zakona o regionalnom razvoju RH (NN, br. 153/09.) stječe: • jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstana u skupinu I. iz članka 24. podstavka 1. Zakona • jedinica lokalne samouprave razvrstana u skupinu I. ili II. Iz članka 25., podstavaka 1. i 2. Zakona. Vlada RH donijela je na sjednici od 27. prosinca 2013. godine Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN, br. 158/13). (Tablica u kojoj su prikazane jedinice lokalne samouprave prema skupinama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9/14.). Tablica 12. Pregled osobnih odbitaka od 1. 1. 2015. Osobni odbitak

Faktor osobnog odbitka 1,00 0,50

Svota osobnog odbitka mjesečno 2.600 1.300

II. skupina

3.000

područje Grada Vukovara

3.500

Osnovni osobni odbitak Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.300 Drugo dijete 0,70 1.820 Treće dijete 1,00 2.600 Četvrto dijete 1,40 3.640 Peto dijete 1,90 4.940 Šesto dijete 2,50 6.500 Sedmo dijete 3,20 8.320 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 780 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100 % invalidnost (poreznog 1,00 2.600 obveznika ili uzdržavanog člana) Osobni odbitak umirovljenika Visina mirovine, najviše 3.800 I. skupina 3.500 Potpomognuta područja

3.3. Stope poreza na dohodak (porezni razredi) Tablica 13. Pregled stopa poreza na dohodak do 31. 12. 2014. Stopa 12 % 25 % 40 %

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 6.600 kn (razlika od 2.200 79.200 kn (razlika od do 8.800) 26.400 do 105.600) Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

TIM4PIN INFO Tablica 14. Pregled stopa poreza na dohodak od 1. 1. 2015. Stopa 12 % 25 % 40%

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 11.000 kn (razlika od 2.200 132.000 kn (razlika od do 13.200) 26.400 do 158.400) Iznad 13.200 kn Iznad 158.400

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici, koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje. Na temelju članka 36., stavka 5. Zakona o porezu na dohodak, u svotu od 11.000,00 kn ne ulaze samo primici isplaćeni prema posebnim propisima po osnovi:

10.

11.

● socijalnih potpora ● doplatka za djecu ● primitaka za opremu novorođenog djeteta ● obiteljskih mirovina nakon smr roditelja. Tablica 15. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz plaće i na plaće te naknade plaće

R. br.

Vrste dohotka

2 Plaće za redovni i 1. prekovremeni rad 2. Plaće HRVI² 3.

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %¹

17,20 %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %

17,20 %

20 %

1,70 15 % 0,50 % %

17,20 %

10 %³

20 %

1,70 %

17,20 %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %

17,20 %

20 %

1,70 %

17,20 %

20 % na osnovicu⁵

20 % na osnovi- 15 % 0,5 % cu⁵

15,50 % na osnovicu⁵

15 % 0,50 %

¹ Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3. ² Obračunani porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnos . ³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4. ⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6. ⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

Tablica 16. Stope prireza i uplatni računi za gradove i općine, koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine Stopa prireza prije promjene HR2210010051729912003 -

Šifra Nova Objava grada / stopa Primjena od u NN, br. općine za prireza JOPPD 10 % 1.1.2015. 140/14 02992

KLIS

HR7210010051719212003

10 %

1.12.2014. 139/14

01929

DONJA STUBICA

HR8710010051707912009

10 %

1.1.2015.

139/14

00795

VRHOVINE DUBROVAČKO PRIMORJE BABINA GREDA KLOŠTAR PODRAVSKI

HR4010010051751212006

1.1.2015.

139/14

05126

HR2510010051759812005

10 %

1.1.2015.

129/14

05983

HR3110010051700312000 HR7810010051709412006

5% 5%

1.1.2015. 124/14. 8.7.2014. 79/14.

00035 01945

Grad/Općina OKUČANI

Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Posebni doprinos za zdr. osig.

Plaća upućenih na rad u inozemstvo Plaće – prvo zapošljavanje⁴ Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca

Doprinosi iz Doprinosi na plaću za Porez plaće za Ukupno i dopr. na prirez Mirovin. Osn. Zaš tu Zaplaću osigura- zdr. na pošlj. nje osig. radu 3 4 5 6 7 8=5+6+7

12.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore iznad propisanih iznosa radnicima Neplaćeni dopust Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osiguranja) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (s eviden ranim stažom osiguranja)

133

TIM4PIN INFO LASINJA PAKRAC ZADAR PERUŠIĆ DARUVAR PAZIN BENKOVAC ANTUNOVAC HRVATSKA KOSTANICA ILOK SVETI LOVREČ ŠKABRNJA SVETI ILIJA VLADISAVCI SVETA NEDJELJA (Labin) LUKAČ SLAVONSKI BROD ŽMINJ DUBROVNIK

HR 2010010051722512006 HR8310010051731812008 HR1110010051752012002 HR5310010051732312001 HR6110010051706712005 HR7910010051732112004 HR3110010051701712001 HR8410010051700212009

12 % 5% 5%

10 % 10 % 10 % 8% 10 % 9% 5% 10 %

1. 5. 2014. 1. 4. 2014. 1. 7. 2014. 1. 2. 2014. 18. 1. 2014. 1. 2. 2014. 1. 1. 2014. 1. 1. 2014.

53/14. 37/14. 20/14. 5/14. 3/14. 2/14. 1/14. 149/13.

02259 03182 05027 03239 00671 03212 00175 00027

HR7210010051715012000

1. 1. 2014. 147/13.

01503

HR4110010051715412004 HR6810010051743112002 HR5710010051744512007 HR3810010051743812009 HR0710010051759712002

5% 1% -

10 % 5% 10 % 10 % 10 %

1. 1. 2014. 1. 1. 2014. 1. 1. 2014. 1. 10.2013. 1. 1. 2013.

136/13. 136/13. 155/13. 113/13. 118/13.

01546 04316 04456 04383 05797

HR5210010051743212006

1. 9. 2013. 107/13.

04324

HR6010010051724512008 HR4910010051739612002 HR6910010051753112005 HR7310010051709812006

8% 10 % 15 %

8% 12 % 5% 10 %

1. 8. 2013. 84/13. 1. 8. 2013. 96/13. 8. 1. 2013. 9/13. 1 .1. 2013. 147/12.

02453 03964 05312 00981

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću Tablica 17. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada Broj i naziv uplatnog računa/ Poziv na broj¹ IBAN konstrukcija računa Doprinos za obvezno HR1210010051863000160 HR68 zdravstveno osiguranje Državni proračun RH 8486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)² Doprinos za zdravstveno HR1210010051863000160 HR68 osiguranje zaš te zdravlja Državni proračun RH 8630-OIB ispla telja na radu doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Doprinos za mirovinsko HR1210010051863000160 HR68 osiguranje – na temelju Državni proračun RH 8168-OIB ispla telja generacijske solidarnos doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Dodatni doprinos za mirovinsko HR1210010051863000160 HR68 osiguranje – za osiguranike, Državni proračun RH 8192-OIB ispla telja kojima se staž mirovinskog doprinosa-oznaka osiguranja računa s povećanim izvješća JOPPD (GGXXX) trajanjem Doprinos za mirovinsko HR7610010051700036001 HR68 osiguranje temeljem Doprinos za mirovinsko osi- 2283-OIB ispla telja individualne kapitalizirane guranje na temelju individu- doprinosa-oznaka štednje alne kapitalizirane štednje izvješća JOPPD (GGXXX) Dodatni doprinos za mirovinsko HR7610010051700035001 HR68 osiguranje temeljem Doprinos za mirovinsko 2321-OIB ispla telja kapitalizirane štednje – za osiguranje na temelju doprinosa-oznaka osiguranike, kojima se staž individualne kapitalizirane izvješća JOPPD (GGXXX) mirovinskog osiguranja računa štednje s povećanim trajanjem Doprinos za zapošljavanje HR1210010051863000160 HR68 8753-OIB ispla telja Državni proračun RH doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Naziv doprinosa/poreza

134

Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR68 8761-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Račun grada/općine³ prema HR68 prebivalištu posloprimca, npr. 1880-OIB ispla telja za Zagreb: dohotka-oznaka izvješća HR1110010051713312009 JOPPD (GGXXX)

¹ Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili poreza: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja doprinosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD. ² Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom broju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podnosi 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015. ³ IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. (NN, br. 95/14).

Tablica 18. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja prema Uredbi o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima s plaćom, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa (NN, br. 49/12, 31/14) Oznaka

Opis oznake Na snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014. Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X 67 broj modela OIB OIB obveznika plaćanja javnih davanja MM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaća MMGG GG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće X 2 – isplata drugog dijela plaće 3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II.stup 4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu Primjenjuje se od 15. ožujka 2014. Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-X OIB OIB obveznika plaćanja svih davanja GG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana obveza doprinosa prema plaći koja se isplaćuje 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće 2 – isplata drugog dijela plaće 3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup 4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu 5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do X obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu) 6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu 7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno

TIM4PIN INFO

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu Tablica 19. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama Bruto osnovica Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn

Javne službe

5.108,84 kn

Državni dužnosnici Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.221,762 kn

4.443,958 kn

Propis Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

Tablica 21. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna Privremena R. Isplaćuje/ nesposobnost br. na teret za rad 1

3.6. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014. Tablica 20. Iznos minimalne plaće za razdoblje od 1. 6. od 1. 6. od 1. 6. Bruto iznos za puno 2011. 2012. 2013. do radno vrijeme do 31. 5. do 31. 5. 31. 12. 2012. 2013. 2013. Iznos minimalne plaće 2.814,00 2.814,00 2.984,78 Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13.

4. od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. 3.017,61 156/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Kada je radnik određen za 5. pra telja bolesnika

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža poslodavac plaća u osnovica: na teret prethodnih 2.779,35 HZZO-a 6 mj.

70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža poslodavac plaća u osnovica: na teret prethodnih 2.779,35 HZZO-a 6 mj.

70 % / 80 % / od osnovice, ne više od 4.257,28

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža poslodavac plaća u osnovica: na teret prethodnih 2.779,35 HZZO-a 6 mj.

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža 100 % od poslodavac plaća u osnovica: osnovice, bez na teret prethodnih 2.779,35 ograničenja HZZO-a 6 mj.

70 % od osnovice, ne više od 4.257,28

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena Najniža plaća u osnovica: prethodnih 2.779,35 6 mj.

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena Najniža plaća u osnovica: prethodnih 2.779,35 6 mj.

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža poslodavac plaća u osnovica: na teret prethodnih 2.779,35 HZZO-a 6 mj.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban 6. za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana Komplikacije u vezi s trudnoćom 7. i porođajem – od prvog dana

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno 7 dana za invalida rada, naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13, 137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 – ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 19. dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.

2 Privremena nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana

Osnovica za naknadu Visina Isplaćene Isplaćena naknade kod barem jedna ili isplata prema dvije ili ni jedna stupcu 4 više plaća plaća 4 5 6

135

TIM4PIN INFO Rodiljni dopust², do 6 mjeseci 8. djetetova života – od prvog dana Roditeljski dopust: od 6 mjeseci do 1 godine 9.

Roditeljski dopust: Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete 10. Roditeljski dopust: Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci) 11. Prenatalni pregled (slobodan dan)

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

Isplaćuje HZZO na teret proračuna Poslodavac na svoj teret

5. Drugi dohodak 100 % od osnovice, bez ograničenja 100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice =2.660,80 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

Redovna plaća

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00 100 %

¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci. ² Prema čl. 24., st. 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta ima pravo na naknadu koja iznosi 1.663,00 kn (50 % proračunske osnovice).

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od: 70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

136

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine. Zaposlenicima koji su na neprekidom bolovanju duljem od 18 mjeseci zbog liječenja zločudih boles i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %. Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

Drugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostalnog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatnos , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i propisanih izdataka.

5.1. Porezi koji se obračunavaju i plaćaju po osnovi primitaka od drugog dohotka • Porez na dohodak od drugog dohotka − obračunava, obustavlja i plaća ispla telj prilikom svake isplate primitka. • Prirez porezu na dohodak − plaća obveznik poreza na dohodak, ako je prirez propisan gradskom ili općinskom odlukom u gradu ili općini njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta. • Porez na dodanu vrijednost (PDV) − obračunava i plaća porezni obveznik, ako je u prethodnoj kalendarskoj godini vrijednost ukupnih godišnjih isporuka bila veća od 230.000,00 kn ili ako je već upisan u registar obveznika PDV-a.

5.2. Obvezni doprinosi pri obračunavanju i plaćanju drugog dohotka Obvezni doprinosi se moraju obračuna i pla po osnovi primitaka od drugog dohotka, osim po osnovi primitaka, što su nabrojani u sljedećoj tablici: Tablica 22. Vrste drugog dohotka na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja Drugi dohodak 1. naknada za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava 2. naknada za isporučeno umjetničko djelo 3. nagrada za rad učeniku, odnosno nagrada redovitom studentu za vrijeme prak čnog rada i naukovanja 4. primitak za rad učenika, odnosno studenta preko posrednika pri zapošljavanju učenika i redovi h studenata 5. s pendija učeniku odnosno studentu 6. sportska s pendija 7. potpora obitelji za slučaj smr radnika 8. potpora za školovanje djetetu bivšeg radnika ili poginulog branitelja iz Domovinskog rata do 15. godine života, odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja 9. stalna mjesečna nagrada koja se isplaćuje članu Hrvatske akademije znanos i umjetnos , sukladno posebnom propisu 10. novčane pomoći i pomoći u naravi što ih, na temelju odredaba svojih općih akata, isplaćuju ili daju općina, grad, županija i Grad Zagreb u svrhu zaš te majčinstva, roditeljske njege novorođenog djeteta, podizanja i odgoja djeteta, a koje su namijenjene roditelju ili drugoj osobi koja se brine o djetetu, sukladno posebnom propisu 11. naknada sportskom sucu i delegatu 12. primitak za rad osobe mlađe od 15 godina života 13. renta koju bivši poslodavac isplaćuje po sudskoj presudi članu obitelji bivšeg radnika

TIM4PIN INFO 14. novčana naknada koju mobiliziranom a nezaposlenom građaninu isplaćuje jelo, koje je naložilo mobilizaciju, sukladno posebnom propisu 15. primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku

5.3. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

1,706485 1,703578 1,706485 1,709422 1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne doprinose, i5 • Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:6 * Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguraa) autorske naknade što je isplaćena prema Zako- nja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno nu o autorskom pravu i srodnim pravima zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %. b) primitka za profesionalnu djelatnost novinara, ** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr umjetnika i sportaša koji su osigurani po toj os- radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr. novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju Tablica 24. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za doprema rješenju Porezne uprave prinose, poreza i prireza na drugi dohodak c) primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne Broj i naziv uplatnog djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, Doprinosi računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj televizijom i zabavnim priredbama. računa Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak. Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija. Tablica 23. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

4 1,212121 1,214698 1,217285 1,219884 1,222494 1,225115 1,227747

Poziv na broj HR 68 1945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrhe Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14*) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

2 1,666667 1,672241 1,677852 1,683502 1,689189 1,694915 1,700680

Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka Za sve vrste Prema Naredbi o načinu isplate drugog uplaćivanja prihoda dohotka proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 95/14.) Porez i prirez

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

1 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00

Autorski honorar Paušalni izdaci – 30 % Stopa poreza – 25 %

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge Neoporezivi dio – 25 % Paušalni izdaci – 30 % Stopa poreza – 25 % 5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062 1,132503 1,133948 1,135396

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8540-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR761001005170003601 HR68 2291-OIB ispla telja Doprinos za mirovinsko doprinosa-oznaka osiguranje na temelju individualne kapitalizirane izvješća JOPPD štednje (GGXXX)

Drugi dohodak* Stopa Doprinos za prireza MIO -20 % Stopa poreza 25 %

Drugi dohodak za koji ne postoji obveza doprinosa** Paušalni izdaci – ne Doprinos za MIO – ne Stopa poreza 25 % 3 1,333333 1,337793 1,342282 1,346801 1,351351 1,355932 1,360544

Doprinos za zdravstveno osiguranja

137

TIM4PIN INFO

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nakna- • naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničde štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvrnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete đenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osiguza izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzranje državanja • primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte- • novčane naknade na ime povrata troškova za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavo• primanja po osnovi socijalne skrbi da za zdravstveno osiguranje. • primanja po osnovi privremene nezaposlenos • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po- * izmjene i dopune Ovršnog zakona stupile su na snagu 1. rujna 2014. sebnim propisom nije drugačije određeno • primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i 7. Financijske obavijes studen ma Tablica 25. Stope zateznih kamata od 11. 9. 1996. do 29. 6. • naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os2013. novi zakonskog uzdržavanja te za tražbine naknade Godišnja Razdoblje Subjek Propis štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika stopa • primanja po osnovi odličja i priznanja 11. 9. Uredba o visini stope • rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako 1996. – 30. 18 % zatezne kamate (NN, posebnim propisom nije drugačije određeno 6. 2002. br. 76/96) Svi subjek • utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni 1. 7. 2002. Uredba o visini stope – 31. 12. 15 % zatezne kamate (NN, na poseban račun kod banke 2007. br. 72/02. i 153/04) • naknada troškova za službeno putovanje i naknaZakon o obveznim Trgovački ugovori da troškova prijevoza na posao i s posla do proodnosima (NN, br. i ugovori između pisanih iznosa do kojh se ne smatraju oporezivim 17 %¹ 35/05 i 41/08) i 1. 1. 2008. trgovaca i osoba primicima po osnovi nesamostalnog rada Eskontna stopa HNB-a – 30. 6. javnog prava • dar za djecu do 15. godine života i potpore za (NN, br. 1/08, 75/08, 2011. novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne 1/09, 76/09, 82/10 i Ostali odnosi 14 % smatraju oporezivim primicima po osnovi nesa1/11) mostalnog rada Zakon o obveznim Trgovački ugovori odnosima (NN, i ugovori između • naknada za saniranje posljedica štete od kata15 %² br. 35/05, 41/08 i 1. 7. 2011. trgovaca i osoba strofa i elementarnih nepogoda 125/11.) i Eskontna javnog prava – 29. 6. • potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog stopa HNB-a (NN, br. 2013. bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za 74/11, 11/12, 1/13 i Ostali odnosi 12 % slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji rad83/13) nika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju ¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje. rada ² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata • ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim pro- ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje. pisima.

138

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., definira sljedeća izuzeća od ovrhe: • naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos , odnosno spriječenos za rad, zbog korištenja zdravstvene zaš te • novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja • naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja

Pretplate na TIM4PIN MAGAZIN za 2015. u jeku

www. m4pin.hr

TIM4PIN INFO

8. Ostale informacije

Tablica 26. Stope zateznih kamata od 30. 6. 2013.

Ugovorni odnosi

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze • Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači • Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos • Građanskopravni ugovori između građana međusobno • Izvanugovorni odnosi Ugovorni odnosi s financijskim, kreditnim i sl. ins tucijama (banke, leasing društva, osiguravajuća društva i sl.)

Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za isporuku robe ili usluge obavljene 30. lipnja 2013., i poslije od 30. od 1. od 1. 7. 6. do 1. do do 31. 12. 30. 6. 31. 12. 2013. 2014. 2014. 12,40 12,35 12,29 % % % 12,40 %

12,35 12,29 % %

15 %

mjesec

2. 12 %

15 %

12 %

15 %

godina 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Poslovno uvjetovani otkaz

Osobno uvjetovani otkaz

12 %

15 %

Iznos u kunama bruto neto 5.366 3.720 5.623 3.940 5.985 4.173 6.248 4.376 6.634 4.603 7.047 4.841 7.544 5.178 7.711 5.311 7.679 5.443 7.796 5.441 7.875 5.478 7.939 5.515

Pravo radnika na otpremninu određuje se kolek vnim Osobno ugovorom, uvjetovani ugovorom otkaz zbog o radu, ozljede na pravilnikom o radu ili pro- radu, internim fesionalne ak ma boles poslodavca te Zakonom o radu

Odlazak u mirovinu

Sporazumni prestanak ugovora o radu

Mogućnost neoporezive isplate Do visine 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)

Najviše 8.000,00 kn (čl. 13., st. 2., t. 20. Pravilnika o porezu na dohodak) Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

Iznos u kunama bruto neto 7.974 5.529 7.863 5.447 7.986 5.516 7.889 5.478 8.065 5.581 7.899 5.486 7.922 5.404 7.933 5.513 7.796 5.428 7.919 5.506 8.014 5.634 8.005 5.556 8.007 5.553 7.809 5.427 7.949 5.502 7.919 5.497 7.927 5.497 8.024 5.558 7.967 5.530 7.938 5.516 7.820 5.442

Pravo na otpremninu

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

I./2013. II./2013. III./2013. IV./2013. V./2013. VI./2013. VII./2013. VIII./2013. IX./2013. X./2013. XI./2013. XII./2013. I./2014. II./2014. III./2014. IV./2014. V./2014. VI./2014. VII./2014. VIII./2014. IX./2014.

Prestanak ugovora o radu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 (čl. 126.) – nakon 2 godine neprekidnog rada Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u poslednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa x 6 Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14)

XI./2012. – I./2013. XII./2012. – II./2013. I./2013. – III./2013. II./2013. – IV./2013. III./2013. – V./2013. IV./2013. – VI./2013. V./2013. – VII./2013. VI./2013. – VII./2013. VII./2013. – IX./2013. VIII./2013. – X./2013. IX./2013. – XI./2013. X./2013. – XII./2013. XI./2013. – I./2014. XII./2013. – II./2014. I./2014. – III./2014. II./2014. – IV./2014. III./2014. – V./2014. IV./2014. – VI./2014. V./2014.-VII./2014. VI./2014.-VIII./2014.

Iznos u kunama bruto neto 7.983 5.566 7.910 5.488 7.941 5.498 7.912 5.480 7.980 5.525 7.951 5.515 7.962 5.523 7.918 5.501 7.884 5.482 7.882 5.482 7.909 5.522 7.979 5.565 8.009 5.581 7.909 5.490 7.922 5.494 7.893 5.475 7.932 5.499 7.957 5.518 7.973 5.529 7.976 5.535

R. br.

15 %

Tablica 27. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim osobama RH Tromjesečno razdoblje

Tablica 28. Otpremnine prema poreznim propisima i prema Zakonu o radu

139

TIM4PIN INFO Tablica 29. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 176 168

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 168 176 184 160 184

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 30. Blagdani i neradni dani od listopada do prosinca 2014. 1. studenog (subota) 25. prosinca (četvrtak) 26. prosinca (petak)

Dan svih sve h Božić Sve Stjepan

Tablica 31. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u prosincu 2014. Datum u prosincu 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

Oznaka JOPPD obrasca 14335 14336 14337 14338 14339 14340 14341 14342 14343 14344 14345

Datum u prosincu 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22.

Oznaka JOPPD obrasca 14346 14347 14348 14349 14350 14351 14352 14353 14354 14355 14356

Datum u prosincu 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31

Oznaka JOPPD obrasca 14357 14358 14359 14360 14361 14362 14363 14364 14365

Tablica 32. Rokovi za podnošenje obrazaca u prosincu 2014. godine za proračune, proračunske korisnike i JLP(R)S

TIM4PIN MAGAZIN 12/2014.

Obrasci

140

Obrazac JOPPD

PDV za mjesečne obveznike Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S) Mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna

u prosincu • na dan isplate primitka ili sljedeći dan • u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva • do 31. prosinca 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi do 20.prosinca 2014., za studeni 2014. do 20. prosinca 2014., za studeni 2014. do 10. prosinca 2014.

Konsolidirano mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela

do 15. prosinca 2014.

Tablica 33. Novi ekonomsko-financijski propisi Naziv propisa Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u državnoj službi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima Uredba o izmjeni Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Pravilnik o izmjenama Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu Odluka o provođenju dubinske analize rashoda Državnog proračuna Republike Hrvatske Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u jelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske Odluka o aktualnoj vrijednos mirovina od 1. srpnja 2014. Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža Zakon o radu Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. godini Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu i sadržaju vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom Uredba o dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u javnim službama Ureba o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u državnoj službi Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja

Narodne Stupanje novine, br: na snagu 141/14 2.12.2014. 141/14

2.12.2014.

140/14

6.12.2014.

127/14

6.11.2014.

125/14

4.11.2014.

125/14 124/14

24.10. 2014.*

124/14 121/14

1.1.2015.

114/14

4. 10. 2014.

110/14

25. 9. 2014.

110/14

25. 9. 2014.

94/14 93/14 95/14

6. 8. 2014. 1. 9. 2014. (iznimke, čl. 84.) -

97/14

14. 8. 2014.

87/14

22. 7. 2014.

94/14

1. 8. 2014.

94/14

2. 8. 2014.

* Računovodstveno eviden ranje za 2014. godinu obavit će se prema odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11 − ispr.).

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DR AVNIM I JAVNIM SLU BAMA ƐƉĞĐŝĮēna pitanja i sluǎbeni stavovi

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

Izašla iz tiska!

Datum: RB

^ĂƐƚĂǀŶŝ ĚŝŽ ƉƌŝƌƵēŶŝŬĂ ũĞ ŝ Ɛ ƉƌŽƉŝƐŝŵĂ ŝ ƉƌĞŬŽ ϭϬϬ ƉƌŝŵũĞƌĂ ĚŽďƌĞ ƉƌĂŬƐĞ͊

www.spi.hr

PROGRAMSKO RJEŠENJE

TIM4PIN MAGAZIN • prosinac • 2014.

BAZA PODATAKA - REGISTAR KUPOPRODAJNIH CIJENA NEKRETNINA

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

ÿHVWLW L EODJRVORYOMHQ %RçLþ L VUHWQD 1RYD JRGLQD

Ɣ ,]YUãDYDQMH 'UåDYQRJ SURUDþXQD

Ɣ Procjena vrijednosti nekretnina

Ɣ Izrada plana nabave

Ɣ Izbori za predsjednika RH

Ɣ Novine u oporezivanju dohotka

Ɣ Godišnji popis

ISSN 1848-7610

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / prodaja@spi.hr

LC poslovnice: LC Dalmacija - 021/314-265; LC Slavonija - 031/636-730; LC Istra - 052/757-021; LC Primorje - 051/614-040

771848 761002

BROJ

2014

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

SPECIJALIZIRANI ASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA