12 broj prosinac by TIM4PIN

www.spi.hr

Sustav izvjeĹĄtavanja Porezne uprave JOPPD â&#x20AC;&#x201C; novi zakonski obrazac IzvjeĹĄÄ&#x2021;e o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja

Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 79/13.) obrazac JOPPD - IzvjeĹĄÄ&#x2021;e o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja uvodi se od 1. sijeÄ?nja 2014. godine.

NaĹĄi konzultanti su za Vas pripremili novu aplikaciju pod nazivom SPI/Sustav izvjeĹĄtavanja Porezne uprave. Obzirom da JOPPD obrazac mora sadrĹžavati sve primitke koji se isplaÄ&#x2021;uju fiziÄ?kim osobama, naĹĄa tvrtka je kroz SPI sustav omoguÄ&#x2021;ila automatsko punjenje JOPPD obrasca iz svih aplikacija koje u sebi sadrĹžavaju isplate fiziÄ?kim osobama.

Nova aplikacija Vam omoguÄ&#x2021;ava da se svi VaĹĄi podaci u JOPPD obrazac unose automatski iz ostalih naĹĄih aplikacija, kao ĹĄto su ObraÄ?un plaÄ&#x2021;a i naknada, Evidencija i obraÄ?un putnih naloga, Blagajna, Evidencija socijalne skrbi, Virmani. Programsko rjeĹĄenje prati niz radionica napredne obuke koje su planirane za prosinac 2013. godine, viĹĄe informacija moĹžete pronaÄ&#x2021;i na www.spi.hr. Za viĹĄe informacija molimo da se obratite Odjelu marketinga i prodaje na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.

TIM4PIN MAGAZIN â&#x20AC;˘ prosinac â&#x20AC;˘ 2013.

Novi obrazac bi trebao zamijeniti dosadaĹĄnje obrasce ID, IDD, IDD-1, ID-1, IP i R-Sm.

! ! ! " #$ & "

'! &

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

U prodaji knjiga

organizira

SUSTAV JAVNE NABAVE 2013./2014.!

Zagreb, hotel International, 16. i 17. 1. 2014.

Knjiga je namijenjena osobama koje aktivno sudjeluju u pripremi i provođenju postupaka javne nabave. • Što nam donose nove odredbe zakonodavnog okvira u sustavu javne nabave? • Kako planirati javnu nabavu i pripremiti Plan nabave? • Kako uskladiti iskalnu odgovornost i javnu nabavu? • Kako organizirati instituciju naručitelja i povećati razinu stručnosti djelatnika koji sudjeluju u procesu nabave sukladno novim propisima? • Kako komunicirati s gospodarskim subjektima? • Kako kvalitetno izraditi dokumentaciju za nadmetanje, e ikasno pripremiti i provesti postupak javne nabave, nabaviti i zadovoljiti stvarne potrebe naručitelja, pratiti realizaciju ugovora? • Koje su nove odrednice u pravnoj zaštiti?

od 10.00h-16.00h II. dan škole – popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izviješćima Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

Odgovore na navedena pitanja pripremili su za vas stručnjaci koji su pisali propise iz područja javne nabave, kao i stručnjaci koji su sve postupke u praksi i provodili. Cijena izdanja: 300 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete slati mailom na: prijave@tim4pin.hr, faksom na broj 01/5531-335 ili on-line: www.tim4pin.hr. Naziv: ______________________________________ Ime odgovorne osobe: __________________________ Adresa: _____________________________________ Kontakt telefon: _______________________________ Fax: ________________________________________ OIB: ________________________________________ IBAN: _______________________________________ E-mail: ______________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 prijave@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

Datum:   Cijena/kom R. br. Opis 1. Sustav javne nabave 2013/2014 300,00 (uključen PDV)

PROGRAM ŠKOLE: I. DAN 1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Speci ični poslovni događaji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)

1. Što je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h) 2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti predmet, na koji način testirati pojedina pitanja i posložiti svu dokumentaciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h) 3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h) 4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h) 5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h) 6. Odgovori na pitanja i konzultacije Predavači: Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Cijena škole je 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i radnim materijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila). Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5, poziv na broj OIB – 34, model 00 Prijave se mogu izvršiti i na e-mail: prijave@tim4pin.hr i telefone: 01/5531-755 (tel), 01/5531-335 (fax i tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te Posjetite našu internetsku stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA TIM4PIN

Narudžbenica broj ________

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: Model: IBAN: Svrha uplate:

II. DAN

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

redaktor: Glorija Raguž, dipl. oec.

4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

Komada

Ukupna cijena

OIB pravne osobe - 54 00   HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013/2014 _______________________________________ potpis i žig naručitelja

Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave OIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvovati radionici) e-mail Kontakt telefon Prijava za školu (zaokružiti) Prijavljujem se na (zaokružiti)

1) 16. siječnja, Zagreb, hotel International 2) 17. siječnja, Zagreb, hotel Panorama A. PRVI DAN B. DRUGI DAN C. OBA DANA Datum: Potpis:

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Ovim brojem časopisa, zajedno s vama, stigli smo do konca prve godine njegova izlaženja. Iz mjeseca u mjesec uredništvo je nastojalo ostvariti svoj cilj i namjere, da ga oblikuje u suvremeno interdisciplinarno stručno glasilo usmjereno djelovanju javnoga i nepro itnoga sektora. Vaše pohvale daju nam za pravo vjerovati, da smo u tome u dobroj mjeri i uspjeli. Isto tako vaše sugestije i prijedlozi vrijedan su putokaz uredništvu za daljnje približavanje sadržaja časopisa vašim stvarnim i praktičnim informacijskim potrebama. I ubuduće ćemo časopis konceptualno razvijati u dvije tematske cjeline. Prva će sadržavati rubrike i članke o temama od zajedničkog interesa svih čitatelja neovisno u kojim institucijama i djelatnostima rade, dok će drugi dio biti posvećen speci ičnim temama, koje su aktualne samo za pojedine djelatnosti. Nadolazeća godina po mnogim se gospodarskim i socijalnim indikatorima, zakonskim promjenama i inancijskim ograničenjima najavljuje kao iznimno zahtjevna. Smatramo da je to dodatni razlog i motiv da naš časopis još više doprinese boljem razumijevanju i pravilnoj implementaciji reformskih i razvojnih mjera, koje ćete kao stručnjaci i odgovorne osobe aktivno provoditi. U tom smislu, zahvalni na povjerenju, pozivamo vas da i u 2014. godini ostanete naši vjerni čitatelji i suradnici. Konac godine prilika je da se iskreno zahvalimo i našim brojnim autorima i suradnicima, koji su s oko 300 objavljenih članaka u 2013. godini, dio svojih znanja i iskustava podijelili sa svima nama. Sigurni smo da je to samo početak buduće ugodne i još bolje suradnje. Neposredno pred nama dani su božićnih i novogodišnjih blagdana. Nerijetko mnogima radost tih dana biva pomućena nagomilanim radnim obvezama, inancijskim i drugim brigama i neizvjesnostima. Te dane marketiški su stručnjaci proglasili, a mi prihvatili kao dane darivanja. Prihvatite ovih dana i vi tu sintagmu na pravi način. Odlučite da će to zaista i vama biti dani darivanja. I to dani u kojima ćete sebi i svojim bližnjima prvenstveno darovati rasterećenost od poslovnih briga i problema. Neka vam to budu dani obiteljskog zajedništva i prijateljske radosti. Tako će i sve s čim se bavimo dobiti bolji i drugačiji smisao. Osobno i u ime uredništva, želim vam čestit Božić i bolju Novu godinu!

Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje,

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Zagreb, Šumetlička 41 Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www.tim4pin.hr E-mail: centar@tim4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag. oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, mag. oec. Glorija Raguž

Predsjednica Centra: mr. sc. Ivana Maletić

Oblikovanje naslovnice: Dinko Bažulić

Za nakladnika: Glorija Raguž, mag. oec.

Gra ička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara, d.o.o.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

PLAĆE I NAKNADE

Hana Zoričić Iva Brkić Osvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu ............................................................

Vesna Šiklić Odak Fleksibilnost organizacije radnog vremena u Republici Hrvatskoj ...............................................

7 POREZI I DOPRINOSI Mirjana Mahović Komljenović Porez na tvrtku za pravne i izičke osobe ..................................................................................

RAČUNOVODSTVO Davor Vašiček Provođenje popisa u proračunskim i nepro itnim organizacijama ................................. Ana Polić Godišnji inancijski izvještaj članova predstavničkih tijela izabranih s liste grupe birača .................................................................................

Anamaria Ester Galinec Ulazak i izlazak iz sustava PDV-a proračunskih korisnika i nepro itnih organizacija ....................................................................

18 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

JAVNA NABAVA Glorija Raguž Planiranje javne nabave za 2014. godinu......

Sabina Rebrović Sukob interesa ..............................................................

Kristina Zovko Jamstva u postupcima javne nabave ................

Sabina Rebrović Ovlašteni predstavnici naručitelja ....................

Željko Tufekčić Turistički sektor u Europi i nova EU turistička politika ................................................

EKONOMIKA Prikaz konferencije Lokalni ekonomski razvoj u uvjetima krize ....................................................................................

RASPORED RADIONICA I SEMINARA VIDJETI NA STR. 110 U PRIPREMI!

Vrlo aktualno!

NAJAVLJUJEMO! TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje u suradnji sa LIBUSOFT d.o.o organizira SEMINAR OBVEZNI SVEOBUHVATNI POPIS I UPRAVLJANJE IMOVINOM NA SVIM RAZINAMA - zakonski, računovodstveni i informatički aspekti -

Zagreb, siječanj 2014.g. Seminar je namijenjen svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog i lokalnih proračuna te svim drugim korisnicima državne imovine. 2

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

LOKALNA SAMOUPRAVA

ZDRAVSTVO Ivana Žili Sunčica Bajić Pristup uvođenju internog računovodstva u javnim zdravstvenim ustanovama ............... Ljubica Đukanović Novi Kolektivni ugovor za djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja ..............

ŠKOLSTVO Ana Zorić Primjena ugovora o djelu u školstvu ...............

KULTURA

Nevenka Brkić Pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz državnog proračuna u 2014. godini .......................................

Željka Tropina-Godec Rad na sjednicama predstavničkih tijela JLP(R)S ..............................................................................

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina.............................................................

2. Naknade korisnika državnog proračuna ...............................................................

3. Plaće ...........................................................................

4. Naknada plaće zbog bolovanja ................... 103

Mladenka Karačić Prihodi od prodaje ulaznica u ustanovama u kulturi ............................................................................

5. Drugi dohodak ............................................... 104 74

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Desanka Sarvan Održivo gospodarenje komunalnim otpadom ...........................................................................

6. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja - obrazac JOPPD, primjena od 1. siječnja 2014. godine ........................................................................ 107 7. Kamate...................................................................... 107 8. Računovodstvene informacije.................... 109

9. Ostale obavijesti ................................................. 109

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira: SEMINAR - namijenjen svim proračunskim korisnicima i JLP(R)S SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I POREZNIH PRIJAVA ZA 2013. GODINU U Zagrebu, hotel Four Points by Sheraton Panorama 17. siječnja 2014. (10,00 - 15,00 sati) Završetak proračunske godine i pripreme za novu – računovođama i inancijskim stručnjacima – uvijek predstavljaju dodatne izazove. Ovim seminarom nudimo pravodobno, stručno i cjelovito informiranje o novostima u inancijskom i zakonodavnom okviru poslovanja u 2014. godini. Također, posebna pažnja bit će posvećena svim općim i speci ičnim radnjama i postupcima u pripremi i sastavljanju inancijskih izvještaja, poreznih prijava te izjave o iskalnoj odgovornosti za 2013. godinu. (vidi str. 4)

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira: SEMINAR - namijenjen svim proračunskim korisnicima i JLP(R)S -

SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I POREZNIH PRIJAVA ZA 2013. GODINU U Zagrebu, hotel Four Points by Sheraton Panorama 17. siječnja 2014. (10,00 - 15,00 sati) Završetak proračunske godine i pripreme za novu – računovođama i inancijskim stručnjacima – uvijek predstavljaju dodatne izazove. Ovim seminarom nudimo pravodobno, stručno i cjelovito informiranje o novostima u inancijskom i zakonodavnom okviru poslovanja u 2014. godini. Također, posebna pažnja bit će posvećena svim općim i speci ičnim radnjama i postupcima u pripremi i sastavljanju inancijskih izvještaja, poreznih prijava te izjave o iskalnoj odgovornosti za 2013. godinu.

PROGRAM: UPUTE MINISTARSTVA FINANCIJA O PRIZNAVANJU PRIHODA I OBVEZI POVRATA SREDSTAVA U DRŽAVNI PRORAČUN • priznavanje prihoda za razdoblje siječanj – prosinac 2013. • povrat viškova u državni proračun • doznaka sredstava pomoći izravnanja iz državnog proračuna • računovodstveni tretman kontinuiranih rashoda UPUTE MINISTARSTVA FINANCIJA O KNJIGOVODSTVENIM EVIDENCIJAMA PDV-A • u računovodstvu proračunskih korisnika • u računovodstvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • u sustavu državne riznice • u sustavu riznica jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE I IZVJEŠTAVANJE KOD STATUSNIH PROMJENA SPECIFIČNE KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE KOD PRORAČUNSKIH KORISNIKA I JLP(R)S • škola, centara za socijalnu skrb, domova, ustanova u zdravstvu, javnih vatrogasnih postrojbi, sudova, ustanova u kulturi, dječjih vrtića i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I UTVRĐIVANJE REZULTATA • sastavljanje i predaja izvještaja, veze i nove kontrole unutar izvještaja • poseban osvrt na Izvještaj o obvezama i Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza • utvrđivanje rezultata za redovno poslovanje, od ne inancijske i inancijske imovine • prebijanje, korigiranje i raspodjeljivanje rezultata – kada i kako? ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA RH ZA 2014. • mogućnosti plaćanja predujmovima (osvrt na EU projekte), otvaranje računa, stvaranje višegodišnjih obveza • tretman namjenskih i vlastitih prihoda • novi kriteriji utvrđivanja visine pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave PROMJENE VEZANE UZ FISKALNU ODGOVORNOST • izmjene u Upitniku o iskalnoj odgovornosti za 2013. godinu • prikaz izmjena i dopuna Zakona o iskalnoj odgovornosti (završeno prvo čitanje u Hrvatskom saboru), koji će stupiti na snagu 01. 01. 2014. AKTUALNA POREZNA PITANJA • pravila i otvorena pitanja podnošenja JOPPD obrasca • konačni obračun PDV-a (PDV-K) za 2013. godinu • novine u oporezivanju dohotka u 2014. godini • godišnja prijava poreza na dohodak (DOH) za 2013. Materijal: prezentacije predavača (s primjerima) Predavači: Savjetnici TIM4PIN-a sa suradnicima iz nadležnih ministarstava Mjesto održavanja: Zagreb, Four Points by Sheraton Panorama, Trg Krešimira Ćosića 9, Zagreb Naknada za sudjelovanje po sudioniku za usavršavanje iznosi 625 kuna (uključen PDV). Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-41, model 00. Prijaviti se možete: • putem e-mail adrese: prijave@tim4pin.hr • on-line: www.tim4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

RADIONICU U PODRUČJU JAVNE NABAVE - KAKO IZRADITI INTERNI AKT ZA NABAVE DO 200.000 I 500.000 KUNA? Zagreb, hotel Palace, 18. prosinca 2013. godine (6 sati), s početkom u 9:30 sati NOVO! Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi objavljen je 2. prosinca u Narodnim novinama br. 143/2013. KOJE SU NAJZNAČAJNIJE IZMJENE ZAKONA? POVEĆAVA SE PRAG TZV. „BAGATELNE NABAVE“! Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje se za nabavu roba i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kuna, a pitanja nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom.“ STUPANJEM NA SNAGU ZAKONA SVI NARUČITELJI ĆE MORATI DONIJETI INTERNI AKT (ODLUKA, UPUTA, PRAVILNIK I SL.) KOJIM ĆE UREDITI PITANJE UGOVARANJA NABAVA DO 200.000 KUNA I 500.000 KUNA! Povećanjem vrijednosnih pragova za tzv. bagatelnu nabavu dodatno se naglašava važnost ekonomičnog trošenja sredstava od strane naručitelja uz poštivanje načela javne nabave. Kako provesti bagatelnu nabavu, a ne prekršiti Zakon o javnoj nabavi? Koje odredbe predviđene Zakonom o javnoj nabavi je dobro primijeniti i prilikom provedbe bagatelne nabave? Znate li koje su najznačajnije izmjene u Upitniku o iskalnoj odgovornosti za područje javne nabave? Objavljena je Uredba o izmjeni i dopunama Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila. Pozivamo VAS na radionicu na kojoj ćete od stručnjaka iz područja javne nabave i iskalne odgovornosti naučiti kako upravljati bagatelnom nabavom, kako organizirati instituciju naručitelja, kako pripremiti interni akt i način komunikacije sa potencijalnim ponuditeljima za bagatelne nabave, kako popuniti Upitnik o iskalnoj odgovornosti za područje javne nabave. Edukacija je namijenjena svim osobama koje rade na poslovima provođenja postupaka javne nabave, tajničkim poslovima i poslovima inancijsko materijalnog poslovanja proračuna, proračunskog korisnika i javnog trgovačkog društva. Nastavni materijal: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. i materijal s prezentacijama predavača. Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 700,00 kuna (uključen PDV) RASPORED PREDAVANJA 9:30 – 10:15 (45 minuta/1 nastavni sat)

Opća organizacija naručitelja i javna nabava - predavanje, pitanja i odgovori

10:15 – 11:45 (90 minuta/2 nastavna sata)

• Kako upravljati nabavom do 200.000 kuna odnosno 500.000 kuna? • Kako pripremiti interni akt kojim se uređuje pitanje nabava do 200.000 kuna odnosno 500.000 kuna? • Primjeri / prijedlozi internih akata - predavanje, primjeri, pitanja i odgovori Stanka za kavu

11:45 – 12:15 12:15 – 13:00 (45 minuta/1 nastavni sat)

• Fiskalna odgovornost • Područje javne nabave u Upitniku o iskalnoj odgovornosti – najznačajnije izmjene

13:00 – 14: 30 (90 minuta/2 nastavna sata)

Primjeri iz prakse – realizacija bagatelne nabave - predavanje, primjeri, pitanja i odgovori

Broj polaznika Popis stručnih osoba koje će izvoditi program

Nije ograničen Zoran Blažević, Glorija Raguž, Ana Zorić, Martina Juričić

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijaviti se možete: • putem e-mail adrese: prijave@tim4pin.hr • on-line: www.tim4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678 5

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE

IZOBRAZBU U PODRUČJU JAVNE NABAVE

Zagreb, 28. i 29. siječnja jednodnevni (8 sati) programi

Zagreb, hotel International, 20. – 25. siječnja (6 dana), s početkom u 8:30 sati

Pozivano zainteresirane da sudjeluju u Programima usavršavanja odobrenim od Ministarstva gospodarstva, Uprave za sustav javne nabave, a koji su važni u svakodnevnom poslovanju, uspostavi i primjeni dobrog procesa nabave i inancijskog upravljanja. Programe usavršavanja provode ovlašteni treneri javne nabave. Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja. Naziv programa Nabava građevinskih radova; projektantske usluge i usluge stručnog nadzora; održavanje 1. objekata (nabava građevinskoobrtničkih radova i usluga); pravna zaštita u sustavu javne nabave Kako uspješno provesti postupak i pripremiti dokumentaciju za nadmetanje sukladno Zakonu o javnoj nabavi 2. i praksi Državne komisije za nabavu: uredskog materijala, električne energije, poštanskih usluga; izvršenje ugovora o javnoj nabavi po okvirnim sporazumima

Trajanje

Datum održavanja

8 sati

28. siječnja

Pozivamo zainteresirane osobe da sudjeluju u Programu izobrazbe u području javne nabave. Redovito sudjelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodarstva i dobivanje certi ikata stručnosti za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe. Cilj izobrazbe: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigurati da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom postupku posjeduje važeći certi ikat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vještina u području javne nabave. Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sati koji se provodi prema nastavnom „PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012).

8 sati

29. siječnja

Nastavni materijali na svim usavršavanjima: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. i prezentacije predavača. Naknada za sudjelovanje po sudioniku za jednodnevno usavršavanje iznosi 1.100,00 kuna (uključen PDV)

Broj polaznika: maksimalno 50 Nastavni materijal: • materijal s prezentacijama predavača, • materijal s propisima koji se može koristiti i prilikom polaganja ispita. Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV )

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Hana Zoričić * Iva Brkić **

UDK 336.2

Osvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu Autorice u tekstu daju kratki osvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu s posebnim naglaskom na odredbe koje su se izmijenile u odnosu na Zakona o izvršavanju za 2013. godinu.

1. Uvod Člankom 14. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) propisano je da se svake godine uz državni proračun donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna. Istim se uređuje struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravljanje javnim dugom te inancijskom i ne inancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada) i predsjednika Vlade, Ministarstva inancija i ministra inancija u izvršavanju proračuna za pojedinu godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna. Hrvatski sabor donio je Državni proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu (dalje u tekstu: Proračun), kao i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (dalje u tekstu: Zakon o izvršavanju) na sjednici 4. prosinca 2013. Proračuna za razdoblje 2014.–2016. godine izrađen je na temelju makroekonomskih projekcija, koje predviđaju zaustavljanje petogodišnje recesije, uz pokretanje trenda gospodarskog rasta. Ukupno planirani prihodi za 2014. godinu iznose 113,1 milijardu kuna, projekcije za 2015. godinu 118,3 milijarde kuna, a za 2016. godinu 122,8 milijardi kuna. Nadalje, rashodi Proračuna u 2014. godini očekuju se na razini od 130,5 milijardi kuna, dok se isti projiciraju na razini od

Hana Zoričić, dipl. oec, Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

Iva Brkić, dipl. oec, Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

133,4 milijarde kuna u 2015. te 134,3 milijarde kuna u 2016. godini. Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda, planirani de icit Proračuna za 2014. iznosi gotovo 17,5 milijardi kuna. Rast prihoda u 2014. godini temelji se prvenstveno na povećanju međustope poreza na dodanu vrijednost s 10 posto na 13 posto od 1. siječnja 2014., kao i viših prihoda uslijed iskalizacije i viših trošarina na duhan. Kada govorimo o rashodovnoj strani Proračuna, najveći porast predstavljaju rashodi povezani sa članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji (rast izdvajanja za doprinos proračunu Europske unije za 1,8 milijardi kuna te rast izdvajanja za projekte inancirane iz pomoći Europske unije i nacionalno su inanciranje u iznosu od 2,4 milijarde kuna), ali i kamate na uvećani javni dug. U nastavku daje se kratak pregled odredbi Zakona o izvršavanju koje su od osobite važnosti korisnicima u dijelu ostvarivanja njihovih prava s posebnim naglaskom na odredbe, koje su se za narednu godinu izmijenile.

2. Izvršavanje proračuna U Proračunu se osiguravaju inancijska sredstva za narednu proračunsku godinu svim proračunskim korisnicima, koji su određeni za nositelje sredstava raspoređenih po programima (aktivnostima i projektima) i po vrstama rashoda i izdataka. Radi upravljanja likvidnošću Proračuna, za rashode i izdatke za koje je nastala obveza koja dospijeva u tekućoj proračunskoj godini, mora se izvršiti rezervacija sredstava prema datumu dospijeća tih obveza. Pravilnik o načinu i uvjetima izvršavanja državnog proračuna, te o načinu povrata sredstava u državni proračun i vođenja evidencija o povratu sredstava (NN, br. 48/11) de inira postupke i načine izvršavanja državnog proračuna, odnosno unos mjesečnih inancijskih planova, rezervaciju sredstava, evidentiranje obveza u glavnoj knjizi državnog proračuna i izvršavanje plaćanja na temelju zahtjeva za plaćanje. 7

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI 2.1. Obveza planiranja sredstva učešća RH za EU projekte

nja države za javna davanja, naplaćena u inancijskoj i ne inancijskoj imovini, na način:

Članak 4. Zakona o izvršavanju de inira da su proračunski korisnici, koji su nositelji projekata inanciranih iz pomoći i/ili namjenskih primitaka, obvezni u svom inancijskom planu planirati sredstva učešća Republike Hrvatske u iznosu koji je predviđen u ugovoru za inanciranje projekta, a razmjerno sredstvima koja će se koristiti u 2014. godini. Izvor inanciranja 5 Pomoći čine prihodi ostvareni od inozemnih vlada, od međunarodnih organizacija te institucija i tijela Europske unije, prihodi iz drugih proračuna te ostalih subjekata unutar općeg proračuna.

„Članak 5.

Do sada su za praćenje trošenja sredstava iz pretpristupnih fondova Europske unije unutar osnovnog izvora inanciranja 5 Pomoći bili de inirani posebni izvori 51 – Pomoći Europske unije, 54 – Pomoći proračunskim korisnicima temeljem prijenosa sredstava Europske unije i 55 – Refundacije iz pomoći Europske unije. Ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije i pristupom novim europskim fondovima, javila se potreba za uvođenjem novih grupa izvora inanciranja 56 – Fondovi Europske unije i 57 – Ostali programi Europske unije, i dodatnih podizvora u grupi izvora inanciranja 55, s posebnim pravilima prilikom izvršavanja rashoda. Izvor inanciranja 8 Namjenski primici čine primici od inancijske imovine i zaduživanja, čija je namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propisima. Ovim člankom Zakona također se propisuje da se sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u proračunu za inanciranje projekata, koji se suinanciraju iz sredstava Europske unije mogu preraspodjeljivati samo između tih projekata u skladu sa člankom 46. Zakona o proračunu, prema kojem se preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika može izvršiti najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci donesenoj od Hrvatskog sabora, odnosno predstavničkog tijela koja se umanjuje, ako to odobri ministar inancija, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan. U slučaju da su navedena sredstva nedovoljno planirana mogu se preraspodjelom osigurati i iz drugih izvora inanciranja, osim onih čija je namjena unaprijed utvrđena.

2.2. Potraživanja države za javna davanja, naplaćena u inancijskoj i ne inancijskoj imovini Zakon o izvršavanju za 2014. godinu u dijelu Upravljanje prihodima i rashodima de inira potraživa8

(1) Potraživanja države za javna davanja, naplaćena u inancijskoj i ne inancijskoj imovini sukladno posebnim propisima, istovremeno za vrijednost te imovine povećavaju izvršenje prihoda i rashoda iznad visine utvrđene Proračunom, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva inancija. (2) Za iskazivanje prihoda i rashoda iz stavka 1. ovoga članka mogu se naknadno utvrditi aktivnosti i/ ili projekti uz prethodnu suglasnost Ministarstva inancija.“. Javna davanja u smislu Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13) su porezi i druga javna davanja (trošarine, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela). Ako su potraživanja države za takva javna davanja naplaćena u inancijskoj i ne inancijskoj imovini, tada je navedeni poslovni događaj potrebno iskazati i u Proračunu. Iskazuje se ona vrsta prihoda ovisno o vrsti javnih davanja koja su naplaćena, te ona vrsta rashoda ovisno o primljenoj inancijskoj i ne inancijskoj imovini, a sukladno ekonomskoj klasi ikaciji utvrđenoj Pravilnikom o proračunskim klasi ikacijama (NN, br. 26/10).

2.3. Obveza povrata nepotrošenih sredstava u Proračun U članku 9. Zakona o izvršavanju propisuje se da su korisnici dužni sredstva doznačena iz Proračuna do 31. prosinca 2014., uključujući i vlastite prihode, a za koje nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2014., vratiti u Proračun, na način i u roku koji odredi ministar inancija. Način i rok povrata ministar inancija de inira okružnicom o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja proračuna i korisnika proračuna za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca određene iskalne godine, koja se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva inancija (www.m in.hr).

2.4. Prijenos neizvršenih aktivnosti i projekata u sljedeću godinu Aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine, a nisu izvršeni do visine utvrđene proračunom, sukladno članku 55. Zakona o proračunu, mogu se u toj visini izvršavati u sljedećoj godini na način i pod uvjetima propisanima ZaTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI konom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno Odlukom o izvršavanju proračuna. Članak 8. Zakona o izvršavanju de inira dva uvjeta koja moraju biti zadovoljena da bi se aktivnosti i projekti mogli prenijeti i izvršavati u sljedećoj proračunskoj godini: 1) Proračunska sredstva osigurana u proračunu 2013. godine za aktivnosti i projekte koji se prenose, moraju ostati na kraju 2013. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2013. godine. 2) Prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u 2014. godini uz suglasnost Ministarstva inancija. U slučaju da su gore navedeni uvjeti zadovoljeni, korisnici podnose zahtjev za prijenos neutrošenih sredstava Ministarstvu inancija najkasnije do 31. ožujka 2014. zajedno s ugovorom i računom za obveze nastale u 2013. godini, s dospijećem plaćanja u 2014. godini. Uz to korisnik treba navesti koliko je sredstava od ukupno neizvršenih potrebno prenijeti u sljedeću iskalnu, odnosno proračunsku godinu, jer taj iznos može biti manji ili jednak neizvršenom iznosu na aktivnosti/projektu, koji se inancira iz sredstava Europske unije ili kapitalnom projektu. Osim toga moguć je prijenos aktivnosti i projekata koji se inanciraju iz sredstava Europske unije, te kapitalnih projekata koji ne budu izvršeni do kraja 2014. godine. Ove aktivnosti i projekti mogu se uz zahtjev dostavljen najkasnije do 31. ožujka 2015. prenijeti i izvršavati u 2015. godini uz suglasnost Ministarstva inancija, ako je uz zahtjev dostavljen ugovor i račun za obveze nastale u 2014. godini, s dospijećem plaćanja u 2015. godini.

na moguće samo iznimno, na temelju suglasnosti ministra inancija. Također, stavak 2. istoga članka utvrđuje kako proračunski korisnik iznimno može plaćati predujmom bez suglasnosti ministra inancija, do iznosa utvrđenog u zakonu o izvršavanju državnog proračuna. Zakon o izvršavanju u 2014. godini, kao i prethodne godine, limitira plaćanje predujmom bez suglasnosti ministra inancija, na iznos do 50.000,00 kuna. Za obveze preuzete po ugovorima za projekte koji se su inanciraju iz sredstava Europske unije korisniku, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, nije potrebna suglasnost za plaćanje predujmom bez obzira na iznos predujma. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave propisat će odlukama o izvršavanju proračuna iznos za 2014. godinu do kojeg njihovi korisnici mogu plaćati predujmovima bez suglasnosti načelnika, gradonačelnika i župana.

2.6. Devizna sredstva Članak 14. Zakona o izvršavanju propisuje da se devizna sredstva, koja ostvare korisnici uplaćuju na račun Proračuna, te da navedenim sredstvima raspolaže Ministarstvo inancija. Korisnici koji ostvaruju devizna sredstva za posebne namjene, mogu devizne račune otvoriti isključivo uz prethodnu suglasnost Ministarstva inancija. Bitno je naglasiti da se navedena odredba odnosi isključivo na korisnike državnog proračuna. Primjerice, ustanova u zdravstvu koja je proračunski korisnik i u nadležnosti je jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije obvezna zatražiti prethodnu suglasnost Ministarstva inancija za otvaranje deviznog računa, dok zdravstvene ustanove koje su proračunski korisnici državnog proračuna imaju takvu obvezu.

2.7. Povrat pogrešno ili više uplaćenih prihoda u Državni proračun

2.5. Plaćanje predujmom Članak 53. Zakona o proračunu de inira kako je plaćanje predujmom kod korisnika državnog proračuTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Prihodi državnog proračuna koji se ostvaruju temeljem zakona i drugih propisa uplaćuju se na jedinstveni račun državnog proračuna HR12 1001 0051 8630 00160. Šifre prihoda po kojima se prepoznaju pojedine vrste prihoda propisane su Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba (dalje u tekstu: Naredba – NN, br. 2/13, 68/13, 103/13 i 120/13). Uz šifre, na nalogu za plaćanje radi prepoznavanja vrste prihoda i uplatitelja, ispunjavaju se podaci u poljima «model» i «poziv na broj odobrenja» na način, koji propisuju prilozi Naredbe. 9

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Budući da se prihodi uplaćuju tako da obveznik plaćanje obavlja temeljem dobivenog naloga od tijela koje ga obvezuje na uplatu, mogući su slučajevi pogrešnih uplata. Primjerice, moguća je uplata većeg iznosa od onog koje je tijelo naložilo ili je moguća uplata pogrešnom tijelu. U takvim slučajevima nadležnom tijelu ili Ministarstvu inancija podnosi se zahtjev za povrat više ili pogrešno uplaćenih sredstava, uz koji se prilažu dokazi na temelju kojih se može utvrditi da se radi o pogrešnoj uplati ili da su sredstva uplaćena u višem iznosu.

Nadalje, prema Zakonu o državnim potporama odobravanje državnih potpora više nije u djelokrugu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, već je taj posao isključivo u nadležnosti Europske komisije, dok Agencija samo daje mišljenje o usklađenosti prijedloga državne potpore s pravilima o državnim potporama. Slijedom navedenoga, a radi jasnijeg određenja obveza sudionika, ali i nove uloge Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, izmijenile su se odredbe o državnim jamstvima Zakona o izvršavanju, tako da glase:

Nakon zaprimanja zahtjeva, provjerava se njegova opravdanost (uvid u zahtjev i priloženu dokumentaciju i provjera uplate na račun državnog proračuna). Ako se utvrdi da zahtjev jest opravdan, zbog pogrešno ili više uplaćenih prihoda u Proračun, tada se isti vraćaju uplatiteljima na teret tih prihoda, sukladno članku 15. Zakona o izvršavanju, a rješenje o tome donosi Ministarstvo inancija. Protiv rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

„Članak 32.

3. Upravljanje državnom imovinom i dugovima Zakonom o izvršavanju u dijelu III. Upravljanje državnom imovinom i dugovima izmijenjen je članak kojim se ovlašćuje Vlada za davanje inancijskih i činidbenih državnih jamstava te kojim se propisuje iznos jamstava, jamstvene zalihe za inancijska jamstva te uvjeti, načini i postupci izdavanja jamstava i naplate duga s osnove jamstva (članak 32.). Navedene izmjene proizašle su iz činjenice da je 1. srpnja 2013. stupio na snagu Zakon o državnim potporama (NN, br. 72/13) kojim se, između ostaloga, uređuju pitanja dodjele državnih potpora, odnosno načini postupanja prije same dodjele državnih potpora, s obzirom na ulogu Republike Hrvatske kao nove države članice Europske unije. Budući da državna jamstva mogu sadržavati element državne potpore, a slijedom toga i pratiti pravila o državnim potporama, bilo je potrebno izmijeniti navedeni članak u skladu s novim propisom iz djelokruga državnih potpora. Također, saznanja Ministarstva inancija o postupanjima i uočenim problemima prilikom određenja državnih potpora kod davanja državnih jamstava ukazala su na potrebu za modi ikacijom članka 32. u odnosu na formulaciju istoga članka iz Zakona o izvršavanju za 2013. godinu. U praksi su se često javljale nedoumice oko nadležnosti i obveza sudionika u postupku davanja državnog jamstva (tražitelja jamstva, resornog ministarstva te Ministarstva inancija). 10

(5) Tražitelj jamstva, koji može biti isključivo pravna osoba, dužan je dokumentirani zahtjev dostaviti ministarstvu nadležnom za tražitelja jamstva. Nadležno ministarstvo će zaprimljeni dokumentirani zahtjev, zajedno s provizijom i ostalim potrebnim elementima jamstva koje odredi, dostaviti u roku od 45 dana od zaprimanja Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Agencija) radi davanja mišljenja i prijave Europskoj komisiji, u skladu s odredbama zakona kojim su uređene državne potpore. Prije dostave Agenciji nadležno ministarstvo dužno je ocijeniti: • temelj donošenja prijedloga dodjele jamstva u obliku programa ili druge osnove za podnošenje zahtjeva za dodjelu jamstva, • bonitet tražitelja, • ocjenu stanja zaduženosti, • efekte novog zaduženja na mogućnost razvoja i likvidnosti te • izraditi stručno mišljenje i jasno opredjeljenje prema odobrenju predloženog jamstva. (7) Nadležno ministarstvo, u roku od 30 dana od zaprimanja odobrenja prijedloga državne potpore od Europske komisije, odnosno mišljenja Agencije ako se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave Europskoj komisiji, odnosno odluke Europske komisije o nepostojanju državne potpore ili mišljenja Agencije o nepostojanju državne potpore, u skladu s odredbama zakona kojim su uređene državne potpore, dostavlja Ministarstvu dokumentirani zahtjev tražitelja jamstva, zajedno s: • određenom provizijom i ostalim potrebnim elementima jamstva, • odobrenjem prijedloga državne potpore od Europske komisije, odnosno mišljenjem Agencije ako se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave Europskoj komisiji ili odlukom Europske komisije o nepostojanju državne potpore, odnosno mišljenjem Agencije o nepostojanju državne potpore, TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI • svoju ocjenu i mišljenje iz stavka 5. ovoga članka te • prijedlog odluke o dodjeli jamstva.“. S obzirom na to da je uplata provizije u državni proračun jedan od uvjeta stupanja na snagu pojedinog ugovora o izdavanju državnog jamstva, a u praksi se pokazalo da do sada nije bilo dovoljno jasno utvrđeno tko i kada određuje iznos provizije, koju korisnik državnog jamstva treba uplatiti u državni proračun, izmjenama ovoga članka provizija se jasno navela kao dio koji ministarstvo nadležno za tražitelja jamstva određuje i dostavlja Ministarstvu inancija zajedno s dokumentiranim zahtjevom i ostalim potrebnim elementima jamstva. Nadležno ministarstvo je pritom obvezno primjenjivati propise Europske unije o državnim potporama u obliku jamstava, ovisno o tome želi li izraditi prijedlog jamstva s elementima državne potpore ili ne. Sijedom navedenog brisan je dosadašnji stavak 13. ovoga članka: (13) Za dana nova inancijska jamstva zaračunava se provizija u skladu s propisima kojima se uređuju državne potpore u obliku jamstava.

4. Poticajne mjere u gospodarstvu Omogućavanjem inanciranja hrvatskih gospodarskih subjekata po povoljnim uvjetima, povećava se njihova konkurentnost na hrvatskom i međunarodnom tržištu, te se pozitivno utječe na povećanje izvoza i zadržavanje sadašnjih i stvaranje novih radnih mjesta. Navedeno inanciranje realizira se kreditiranjem gospodarskih subjekata putem kreditnih programa Hrvatske banke za obnovu i razvitak (dalje u tekstu: HBOR) i izdavanjem jamstava. Na ovaj način HBOR uz pomoć programa poticajnih uvjeta kreditiranja pridonosi poboljšanju likvidnosti i konkurentnosti, uvođenju novih tehnologija i proizvoda te jačanju hrvatskog izvoza. U 2014. godini za temeljni kapital, subvenciju kamata, udio u kreditima HBOR-a i garantni fond na pozicijama Ministarstva inancija osigurava se 1.070.000.000 kuna. Nadalje, Zakon o izvršavanju za 2014. godinu u dijelu, koji se odnosi na poticajne mjere u gospodarstvu, de inira slučajeve u kojima državne potpore korisnicima mogu biti obustavljene od strane nadležnog ministarstva. U 2014. godini isključen je dio (prikazano precrtano u nastavku) kojim je bio de iniran Plan korištenje državnih potpora (čl. 34. Zakona o izvršavanju za 2013. godinu). Članak 34. (1) Nadležna ministarstva utvrdit će godišnji Plan korištenja državnih potpora. Planom se usklađuju TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

planirana sredstva s pravima korisnika na temelju važećih propisa. Plan se utvrđuje najkasnije 30. dan po donošenju Proračuna, a provodi ga nadležno ministarstvo. Primjerak se dostavlja Ministarstvu i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. (2) Planom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se sredstva, mjere i kriteriji namjene, kao i mjere za nenamjensko korištenje, odnosno neispunjavanje obveza i ugovora, koje se podupiru potporama. (3) Plan iz stavka 1. ovoga članka razrađuje se i prema proračunskoj dinamici povlačenja sredstava. U slučaju značajnijih promjena uvjeta poslovanja, plan se može promijeniti te u roku od 8 dana dostaviti Ministarstvu. „Članak 35. Nadležno ministarstvo može obustaviti državne potpore korisnicima u slučaju da utvrdi nenamjensko korištenje sredstava, da naknadnom provjerom utvrdi drugačije stanje u odnosu na ono koje je bilo osnova za odobrenje potpore te ako utvrdi da korisnici nisu ispunjavali obveze prema državi za proteklu godinu.“ Novini u 2014. godini pristupilo se jer je praksa pokazala da se Plan korištenja državnih potpora, čije je utvrđivanje bilo uređeno ovim člankom, ne izrađuje na vrijeme i na način koji propisuje Zakon o izvršavanju. Na taj način nije ispunjena njegova osnovna svrha, a to je da služi kao alat za kvalitetniju izradu inancijskog plana proračunskog korisnika, a samim time i kao podloga za planiranje proračuna u cijelosti. Osim dijela koji se odnosi na godišnji Plan korištenja državnih potpora koji je izmijenjen, ove godine, nadopunjen je dio o namjenskom korištenju državnih potpora te slučajevima kada se iste mogu obustaviti. Do sada je nadležno ministarstvo moglo obustaviti državne potpore korisnicima u slučaju da isti nisu ispunjavali obveze prema državi za proteklu godinu ili ako su sredstva potpore koristili nenamjenski. Od ove godine, osim u ova dva slučaja, nadležno ministarstvo može obustaviti državne potpore i u slučaju da naknadnom provjerom utvrdi da je kod korisnika stanje drugačije u odnosu na ono koje je bilo osnova za odobrenje potpore. Uz sve do sad navedeno, u dijelu Zakona o izvršavanju koji se odnosi na poticajne mjere u gospodarstvu, deiniraju se i povrati poreza na dohodak i pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (više vidjeti u članku Nevenke Brkić: Pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz državnog proračuna u 2014. godini u ovom broju časopisa). 11

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI 5. Korištenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka Vlastite prihode korisnici koriste za podmirenje rashoda nastalih obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima temeljem kojih su prihodi i ostvareni, a ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje navedenih rashoda, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelatnosti. Od 2013. godine korisnici mogu, ako su uplaćeni vlastiti prihodi iznad razine planiranih, iste izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, a do visine uplaćenih sredstava. Također, za uplaćene, a neplanirane vlastite prihode, omogućeno je njihovo korištenje prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva inancija, odnosno upravnog tijela za inancije. Obveza uplate vlastitih prihoda ne odnosi se na znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, nacionalne parkove, parkove prirode, Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatski hidrografski institut. Nadležna ministarstva obvezna su nadzirati ostvarenje i trošenje tih prihoda, a dana im je i mogućnost da u suglasnosti s Ministarstvom inancija propišu mjerila i način korištenja vlastitih prihoda. Namjenski prihodi i primici jesu prihodi proračuna i uplaćuju se u proračun, a Zakonom o izvršavanju propisuju se izuzeća od obveze uplate. Člankom 50. Zakona o proračunu dana je leksibilnost u izvršavanju namjenskih prihoda i primitaka, tako da su ograničenja izvršavanja postavljena na razinu ostvarenja prihoda, a ne na plansku veličinu. Dodatno, neiskorišteni namjenski prihodi i primici mogu se prenijeti i trošiti u sljedećoj godini. Navedeno je važno kako ne bi došlo do usporavanja ili onemogućavanja povlačenja i trošenja sredstava, jer namjen-

ske prihode karakterizira neujednačena dinamika ostvarivanja, ostvarenje tijekom proračunske godine i višegodišnje korištenje. Obveza uplate namjenskih prihoda i primitaka ne odnosi se na znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, pravosuđe, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, nacionalne parkove, parkove prirode i Državni zavod za zaštitu prirode. Nadležna ministarstva obvezna su nadzirati ostvarenje i trošenje tih prihoda, a dana im je i mogućnost da u suglasnosti s Ministarstvom inancija propišu mjerila i način korištenja donacija za koje namjena nije utvrđena. U odnosu na prethodnu godinu, odredbe Zakona koje se odnose na korištenje namjenskih prihoda i primitaka nadopunjene su, i glase: „(4) Nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom inancija donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja: donacija za koje namjena nije utvrđena, te participacija studenata u troškovima studija na akreditiranim studijskim programima.“. Detaljnije, uz donacije za koje namjena nije utvrđena dodaju se i participacije studenata u troškovima studija na akreditiranim studijskim programima kao speci ična kategorija prihoda visokih učilišta. Na ovaj način želi se omogućiti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta propisivanje mjerila i načina korištenja (pravilnikom ili naputkom) i za ovaj dio sredstava visokih učilišta. Participacija studenata u troškovima studija na akreditiranim studijskim programima na dodiplomskom i diplomskom studiju niža je od one tržišne, zato što država vlastitom intervencijom (isplaćivanjem plaća profesorima visokih učilišta i podmirivanjem troškova hladnog pogona iz Proračuna) sudjeluje u troškovima. Stoga je ova vrsta prihoda visokih učilišta speci ična, te je iz tog razloga posebno istaknuta Zakonom o izvršavanju.

Pretplate na časopis TIM4PIN MAGAZIN za 2014. su u tijeku

www.tim4pin.hr 12

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

RAČUNOVODSTVO Davor Vašiček *

UDK 657.2

Provođenje popisa u proračunskim i nepro itnim organizacijama Računovodstvenim propisima, kako za proračunske tako i za nepro itne subjekte, propisana je obveza provođenja godišnjeg popisa, nakon kojega se temeljem obrađenih popisnih lista sastavlja izvještaj o rezultatima obavljenog popisa. Popisom se usklađuje knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem i stoga je kvalitetno obavljeni popis jedna od pretpostavki realnosti inancijskih izvještaja. Zbog uspostavljanja sveobuhvatnog Registra državne imovine svi korisnici državne imovine, neovisno o svojem pravnom statusu, ovogodišnjem popisu trebaju pristupiti s posebnom pažnjom. Organizacijski i drugi aspekti popisa uređuju se internim aktima i odlukama, koje su u nadležnosti zakonskog predstavnika. U članku se podsjeća na neke pravne i organizacijske aspekte provođenja popisa, te ukazuje na posebnosti pojedinih postupaka. O poreznom i računovodstvenom statusu inventurnih razlika pisat ćemo u sljedećem broju časopisa s obzirom na to da računovodstvena i porezna obrada popisnih elaborata slijedi tek po stvarnim i formalno-pravno reguliranim odstupanjima knjigovodstvenog i stvarnog stanja.

1. Obveza, predmet i organizacija popisa 1.1. Zakonska podloga Potreba i važnost provedbe redovnog popisa cjelokupne imovine i obveza za proračune, proračunske korisnike i nepro itne organizacija suštinski je vrlo bitna u kontekstu realnog iskazivanja inancijskog rezultata, ali i internog nadzora poslovanja. Obveza obavljanja popisa na početku poslovanja i na kraju svake poslovne godine određena je člancima 15, 16. i 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, 114/10, 31/11), te na isti način u člancima 13., 14. i 15. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, 10/08; 7/09). Na kraju svake poslovne godine obvezan je popis imovine i obveza sa stanjem na datum bilance odnosno 31.12. Iznimno, subjekti koji obavljaju knjižarsku ili bibliotečnu djelatnost popis knjiga i bibliotečne građe mogu obaviti u roku koji nije duži od tri godine. * Dr. sc. Davor Vašiček, izv. profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Popis imovine na koncu 2013. godine dobiva poseban značaj u kontekstu aktivnosti na unaprjeđenju sustava upravljanja državnom imovinom. Naime, Ministarstvo inancija svojim je aktom (KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7) dostavilo na postupanje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i Centru za postupanje i prodaju Naputak o vrsti, načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potreba vođenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine. Također, svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog i lokalnih proračuna te svim drugim korisnicima državne imovine dostavljena je obvezujuća Uputa o priznavanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 51305-02/13-7). Prema obvezujućoj Uputi, Državni proračun i proračuni JLP(R)S te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici kao i drugi vlasnici i/ili korisnici državne imovine dužni su sa stanjem na dan 31. prosinca svake godine provesti sveobuhvatni popis državne imovine kojom raspolažu/upravljaju, a neovisno o pravnoj osnovi korištenja te imovine (knjižno vlasništvo, izvanknjižno vlasništvo, druga pravna osnova korištenja, bez dokumentirane pravne osnove) i neovisno o svom pravnom statusu. Pri tome su se državni proračun i proračuni JLP(R)S te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici dužni pridržavati članka 15. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11), dok se trgovačka društva i pravne osobe s javnim ovlastima kao i ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili Vlada Republike Hrvatske pridržavaju odredbi propisa, koji uređuju računovodstveni sustav sukladno njihovom pravnom statusu. Na temelju provedenog popisa i konstatiranog stvarnog stanja potrebno je uskladiti/ustrojiti analitičke evidencije i/ili pomoćne poslovne knjige o svim pojavnim oblicima imovine, i to tako da: • Analitičke evidencije i pomoćne knjige o nekretninama moraju sadržavati najmanje: podatke i in13

RAČUNOVODSTVO formacije propisane Uredbom o Registru državne imovine (NN, br 55/11)1. • Analitičke evidencije i pomoćne knjige o inancijskoj imovini-dionicama i udjelima moraju sadržavati najmanje: podatke i informacije propisane Uredbom o Registru državne imovine. • Analitičke evidencije i pomoćne knjige o ostalim oblicima imovine moraju sadržavati podatke potrebne za učinkovito upravljanje. Analitička knjigovodstva i evidencije imovine obvezno se usklađuju s podacima u glavnoj knjizi2.

1.2. Predmet popisa Popisom treba utvrditi stvarno stanje: • vlastite imovine (ne inancijske i inancijske): o dugotrajne i kratkotrajne ne inancijske (zaliha materijala, proizvoda i robe) imovine, o inancijske imovine (novčanih sredstava, depozita, jamčevnih pologa, vrijednosnih papira, dionica i udjela u glavnici, potraživanja) i • obveza Popis uključuje i tuđu imovinu evidentiranu u izvanbilančnoj evidenciji (npr. sredstva u inancijskom najmu-leasingu, iducijarna i hipotekarna vlasništva i sl.), kao i potencijalne obveze koje se također prate u izvanbilančnoj evidenciji (npr. dana jamstva, instrumente osiguranja i sl.). Radi se naime o elementima koji mogu imati značajan utjecaj na poslovanje u budućnosti. Računovodstvenim propisima naložena je obveza zakonskog predstavnika da osniva povjerenstvo/a za popis, određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama. Zakonski predstavnik proračunskog i nepro itnog subjekta o tome obvezno donosi odluku. Odlukom se određuje koja i koliko povjerenstava za popis se osniva, formira središnje (centralno) povjerenstvo, ako se to ocijeni potrebnim, postavlja plan i predmet popisa, utvrđuju rokovi obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja te imenuju predsjednici i članovi povjerenstava. Povjerenstva za popis osnivaju se prema stvarnim potrebama, odnosno veličini kao i organizacijskim i poslovnim speci ičnostima organizacije. Povjerenstvo za popis, u pravilu, ima predsjednika i najmanje dva člana. Broj članova povjerenstva mora zadovoljiti potrebu sveobuhvatnosti Oblik analitičke kartice s podacima i informacijama propisanim Uredbom o Registru državne imovine utvrdit će Državni ured za upravljanje državnom imovinom.

Više vidjeti u prethodnom broju časopisa, Vašiček. D/Roje.G: Sveobuhvatni popis i evidentiranje državne imovine, str. 10.

popisa te dane rokove u kojima popis mora biti izvršen. Predsjednik i članovi povjerenstva ne mogu biti zaposlenici koji upravljaju materijalnim i novčanim vrijednostima, koje su predmet popisa te zaposlenici koji obavljaju kontrolu i nadzor. Time se osigurava veći stupanj nepristranosti popisa. Pri izboru predsjednika i članova povjerenstva treba imati na umu i njihovu stručnost kao jamstvo kvantitativne i kvalitativne vjerodostojnosti informacija o stvarnom stanju imovine i obveza. Kod korisnika državne imovine, sastav povjerenstava za popis imovine, u pogledu stručnosti i kompetencija valja po mogućnosti odrediti i u skladu s obvezom sveobuhvatnog popisa državne imovine preciziranom spomenutom Uputom Ministarstva inancija o priznavanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Sve osobe odgovorne za popis trebaju biti upoznate sa svojim obvezama koje proizlaze iz dodijeljenih im zadataka, ali i odgovornosti. Predsjednik i članovi povjerenstva za popis odgovorni su za: • • • •

točnost stanja utvrđenog popisom, pravilno sastavljanje popisnih lista, pravodobno obavljanje popisa, vjerodostojnost i točnost izvještaja o obavljenom popisu.

U nastavku daje se primjer Odluke o popisu proračunskog subjekta koja je za potrebe popisa osnovao više od jednog povjerenstva. Primjer je u potpunosti primjenjiv i na nepro itne organizacija uz prilagodbe pravnih izvora. Klasa: Urbroj: Varaždin, 03. prosinca 2013. godine Na osnovi odredbe članka 16. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10, 31/11) i članka xx., statuta xx, ravnatelj YY, donosi ODLUKU o popisu imovine, obveza i potraživanja I. Poradi utvrđivanja stvarnog stanja imovine i obveza i vjerodostojnosti knjigovodstvenih evidencija, na dan 31. prosinca 2013. godine, nalaže se provođenje popisa: 1. Ne inancijske imovine • neproizvedene dugotrajne imovine • proizvedene dugotrajne imovine TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

RAČUNOVODSTVO • plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti • sitnog inventara ne inancijske imovine u pripremi • proizvedene kratkotrajne imovine 2. Financijske imovine • novca na računima i u blagajni • depozita i jamčevnih pologa • danih zajmova • vrijednosnih papira • dionica i udjela u glavnici • potraživanja 3. Obveza. II. Za obavljanje popisa osnivaju se sljedeća povjerenstva: 1. Središnje povjerenstvo u sastavu: • predsjednica o član o član o rezervni član 2. Povjerenstvo za popis ne inancijske imovine u sastavu: • predsjednik o član o član o rezervni član 3. Povjerenstvo za popis inancijske imovine u sastavu: • predsjednica o član o član o rezervni član 4. Povjerenstvo za popis obveza u sastavu: • predsjednica o član o član o rezervni član III. U svako povjerenstvo imenuju se predsjednik i dva člana, te rezervni član. Ako predsjednik ili član povjerenstva nije u mogućnosti sudjelovati u radu povjerenstva, rezervni član mijenja člana povjerenstva, a prvi član mijenja predsjednika. Član povjerenstva može biti svaki zaposlenik koji ne rukuje niti je odgovoran za sredstva koja se popisuju. IV. Organizaciju sveukupnog popisa provodi Središnje povjerenstvo , a organizaciju popisa pojedinih oblika imovine i obveza predsjednik za to imenovanog povjerenstva. V. Povjerenstva će do 15. siječnja 2014. dostaviti izvještaje o obavljenom popisu Središnjem povjerenTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

stvu. U svojim izvještajima povjerenstva su dužna konstatirati naturalne razlike, po mogućnosti obaviti procjenu viškova i manjkova poštujući načela procjene utvrđene Uputom Ministarstva inancija o priznavanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (KLASA: 400-06/1201/127, URBROJ: 513-05-02/13-7 od 29.10.2013.). Uz navedeno povjerenstva će navesti uzroke nastalih razlika te po potrebi predložiti otpis, odnosno rashodovanje imovine. VI. Središnje povjerenstvo će objediniti izvještaje povjerenstava i izraditi skupni izvještaj o obavljenom popisu, preispitati utvrđene viškove i manjkove, te prijedloge za otpis, odnosno rashodovanje i dostaviti ga do 20. siječnja 2014. Ravnatelju. Ravnatelj Dostaviti: članovima Povjerenstava

2. Pripremne radnje Prije samog provođenja izičkog popisa, potrebno je da povjerenstvo za popis i odjeli u kojima se obavlja popis, obave pripremne radnje. Temeljitim pripremnim radnjama olakšava se sama provedba, te osigurava izvršenje popisa u predviđenim rokovima. Pripremne radnje popisnog povjerenstva čine: • plan rada u kojemu su popisani svi poslovi popisa, • utvrđivanje rokova obavljanja pojedinih poslova popisa i • pribavljanje popisnih lista. Središnje povjerenstvo, ako je osnovano, pismenim putem obavještava predsjednike i članove povjerenstva o obvezi i rokovima pripremnih radnji. Pripremne radnje obvezni su obaviti i odjeli u kojima se obavlja popis, a one se sastoje od: • osiguranja dostupnosti imovine popisu, • omogućavanja dostupnosti dokumentacije o imovini i obvezama koje su predmet popisa, • provjera postojanja inventarnih brojeva na imovini, • kod potraživanja i obveze potrebno je provjeriti je li za svako potraživanje, odnosno obvezu, za koju postoji pravni temelj, ispostavljen dokument, te jesu li svi poslovni događaji iz dokumenata proknjiženi, • usklađivanja podataka evidentiranih u pomoćnim knjigama i evidencijama sa stanjem u glavnoj knjizi. Sve osobe odgovorne za popis trebaju biti upoznate sa svrhom popisa, njihovim zadacima, odgovornošću i drugim pitanjima važnim za početak popisa. 15

RAČUNOVODSTVO 3. Provedba popisa Prvi zadatak povjerenstva za popis pri provedbi samog popisa sastoji se od utvrđivanja, mjerenja i prebrojavanja predmeta popisa. Podaci dobiveni popisom unose se pojedinačno u naturalnim i novčanim izrazima u popisne liste. Popisne liste se zatim potpisuju od strane predsjednika te svih članova povjerenstva čime se potvrđuje njihova vjerodostojnost. Nakon unošenja stvarnog i knjigovodstvenog stanja u popisne liste utvrđuju se količinske razlike između stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja. Ustanovljene razlike se vrijednosno obračunavaju. Povjerenstvo za popis utvrđuje uzroke tih razlika i daje prijedlog njihove likvidaciju. Kod popisivanja imovine i obveza potrebno je utvrditi redoslijed obavljanja popisa materijalne i nematerijalne imovine, potraživanja i obveza te uočiti razlike. Nematerijalna imovina, potraživanja i obveze popisuju se temeljem njihovih iskaza u knjgovodstvenim evidencijama. Popis zapravo predstavlja provjeru njihove pravne i knjigovodstvene utemeljenosti. Sve promjene nastale od dana popisa do datuma pod kojim se provodi popis (31. prosinac 2013.) moraju se pridodati ili oduzeti od popisom utvrđenog stvarnog stanja u popisnim listama, ovisno o poslovnim događajima i transakcijama, tako da se dobije stvarno stanje na datum 31. prosinca 2013.

4. Izvještaj o obavljenom popisu Svako povjerenstvo obvezno je nakon obavljenog popisa sastaviti izvještaj o rezultatima obavljenog popisa i uz njega priložiti popisne liste. Središnje povjerenstvo (ako je osnovano), uz izvještaje povjerenstava, sastavlja izvještaj o općim opažanjima pri popisu. Izvještaj povjerenstva o obavljenom popisu treba sadržavati: • mišljenja o utvrđenom manjku odnosno višku, • prijedlog načina knjiženja utvrđenog manjka odnosno viška, • mišljenje o sumnjivim i spornim potraživanjima, kao i nenaplativim te zastarjelim potraživanjima, • mišljenje o načinu likvidacije trajno neupotrebljive dugotrajne ne inancijske imovine i obustavljenih investicija, • primjedbe i izjave zaposlenika koji rukuju materijalnim i novčanim vrijednostima o ustanovljenim razlikama i eventualne druge primjedbe, • objašnjenje viškova odnosno manjkova koji su nastali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene pojedinih vrsta, odnosno dimenzija istovrsnog materijala, sitnog inventara i dr., • prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka. 16

5. Usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem Nakon razmatranja izvještaja o obavljenom popisu zakonski predstavnik odlučuje o: 1) načinu likvidacije utvrđenih manjkova, 2) načinu knjiženja utvrđenih viškova, 3) visini otpisa nenaplativih i zastarjelih potraživanja i obveza, 4) rashodovanju proizvedene dugotrajne imovine i sitnog inventara, 5) mjerama protiv osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenosti knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenaplativost potraživanja i sl. Temeljem odluka zakonskog predstavnika potrebno je uskladiti stanja imovine, obveza i izvora iskazanih u knjigovodstvu s njihovim stvarnim stanjima ustanovljenim u izvještaju o popisu. Utvrđene popisne (inventurne) razlike – viškove i manjkove, evidentira se u knjigovodstvenim evidencijama temeljem naloga za knjiženje, koje u tu svrhu sastavlja voditelj računovodstva, a daje zakonski predstavnik. U nastavku je dan primjer: Odluke o otpisu potraživanja i obveza proračunskog korisnika XXX, koji je u potpunosti primjenjiv i za nepro itne organizacije uz prilagodbu pravnog izvora: Na osnovi članka 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10,31/11), članka xx., statuta proračunskog korisnika xxx, Upravno vijeće XXX na sjednici održanoj 28. siječnja 2014., donijelo je ovu ODLUKU o otpisu potraživanja i obveza na dan 31. prosinca 2013. godine I. Ovom Odlukom Upravno vijeće proračunskog korisnika XXX na osnovi prijedloga Središnjeg povjerenstva za popis imovine, obveza i potraživanja sa stanjem na dan 31. prosinca 2012. godine, otpisuje: 1. potraživanja u ukupnom iznosu od _______ kn s osnova: a) kn b) kn c) kn 2. obveze proračunskog korisnika XXX u ukupnom iznosu od _______ kn s osnova: a) b)

kn kn TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

RAÄ&#x152;UNOVODSTVO Tablice s pojedinaÄ?no navedenim prijedlozima za otpis potraĹživanja i obveza po pravnim i iziÄ?kim osobama sastavni su dio ove Odluke. II. ZaduĹžuju se nadleĹžne sluĹžbe proraÄ?unskog korisnika XXX da izvrĹĄe otpis potraĹživanja i obveza iz toÄ?ke I. ove Odluke u poslovnim knjigama proraÄ?unskog korisnika XXX. III. Ova Odluka stupa na snagu danom donoĹĄenja. Klasa: Ur. broj: Zagreb, 28. sijeÄ?nja 2014. Predsjednik Upravnog vijeÄ&#x2021;a Prema raÄ?unovodstvenim propisima zakonski predstavnik obvezan je na temelju izvjeĹĄtaja o popisu i priloĹženih popisnih lista odluÄ?iti izmeÄ&#x2018;u ostaloga i o rashodovanju sredstva, opreme i sitnog inventara. Pritom valja voditi raÄ?una o moguÄ&#x2021;im statutarnim ograniÄ?enjima zakonskog predstavnika u pogledu

pojedinaÄ?ne vrijednosti o kojoj on moĹže samostalno odluÄ?ivati. Imovina koja viĹĄe nije za upotrebu rashoduje se na temelju odluke o rashodovanju. Odlukom o rashodovanju utvrÄ&#x2018;uje se imovina koja je za rashodovanje uz navoÄ&#x2018;enje njezine nabavne i sadaĹĄnje vrijednosti te ispravka vrijednosti. Istim se aktom moĹže utvrditi kako Ä&#x2021;e se dalje postupati s rashodovanom imovinom, iako se u praksi to Ä?esto propisuje posebnim Odlukama. Rashodovanu imovinu moguÄ&#x2021;e je uniĹĄtiti ili otuÄ&#x2018;iti. Kad govorimo o otuÄ&#x2018;enju mislimo prvenstveno na prodaju ili doniranje. Bitno je naglasiti da se isknjiĹženje imovine iz knjigovodstvene evidencije ne provodi na temelju odluke o rashodovanju, veÄ&#x2021; izvornih dokumenata o primopredaji pri prodaji ili donaciji (ako se rashodovana imovina prodala ili donirala), odnosno komisijskog zapisnika o uniĹĄtenju rashodovane imovine (ako se rashodovana imovina dala uniĹĄtiti) ili odgovarajuÄ&#x2021;eh dokumenta o preuzimanju imovine od specijaliziranih subjekata za skrb o otpadu.

www.spi.hr

Â&#x160;Â&#x2DC; Â&#x153;Â? ÂŁÂĄÂ&#x152;Â&#x160; ÄťÂ&#x17D;Â&#x2014;Â&#x201C; Â&#x2DC;Â&#x161;Â&#x153;Â&#x2018;Â&#x153; ÂŁÂĄÂ&#x17D;ÂźÂ&#x17D; Â&#x201C; Â?Â&#x153;ÂŁÂ&#x2014;Â&#x153;Â¨Â&#x161;Â&#x201C;Â&#x2019; ÂŚÂŁÂ?Â&#x201D;Â&#x17D;Â&#x2019;Â&#x160; ÂŚ á şá ¸á šá źá&#x20AC;&#x201D; Â&#x2018;Â&#x153;Â?Â&#x201C;Â&#x161;Â&#x201C;á&#x20AC;&#x2DC; SIGURAN PARTNER ZA BUDUÄ&#x2020;NOST TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

RAČUNOVODSTVO Ana Polić *

UDK 657.2

Godišnji inancijski izvještaj članova predstavničkih tijela izabranih s liste grupe birača Autorica u tekstu ukazuje na obveze koje imaju članovi predstavničkih tijela izabrani s liste grupe birača u dijelu računovodstva i sastavljanja inancijskih izvještaja, osvrćući se i na prijedloge novih zakonskih rješenja.

1. Uvod Članovi predstavničkih tijela biraju se svake četiri godine na lokalnim izborima sukladno Zakonu o lokalnim izborima (NN, br. 144/12). Prava i dužnosti započinju im danom konstituiranja predstavničkog tijela. Mandat članova predstavničkih tijela traje sve do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora, odnosno do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkih tijela. Predložiti ih mogu i političke stranke i birači. U slučaju kada se za člana predstavničkog tijela izabere osoba s kandidacijske liste grupe birača, isti se smatraju nezavisnim članovima, odnosno članovima izabranima s liste grupe birača. Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09; dalje u tekstu: Uredba) nezavisni članovi predstavničkog tijela nisu de inirani kao izravni obveznici primjene Uredbe, međutim iz drugih propisa proizlazi obveza primjene Uredbe u dijelu vođenja jednostavnog knjigovodstva i primjene novčanog računovodstvenog načela. Nacrtom prijedloga Zakona o inancijskom poslovanju i računovodstvu nepro itnih organizacija, koji je u javnoj raspravi, nezavisni članovi predstavničkih tijela predviđeni su kao obveznici odredbi Zakona, i to ponajprije u dijelu vođenja jednostavnog knjigovodstva i primjene novčanog računovodstvenog načela, ali i obveze sastavljanja i predaje inancijskih izvještaja.

2. Financijsko izvještavanje Zakonom o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN, br. 24/11, 61/11 i 27/13; dalje u tekstu: Zakon) de inirano je kako su člano-

Ana Polić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

vi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača obvezni sastavljati i predavati inancijske izvještaje sukladno propisima kojima se uređuje vođenje računovodstva nepro itnih organizacija. Također, obvezni su godišnji inancijski izvještaj dostavljati Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjerenstvu u roku od 60 dana, od dana isteka izvještajnog razdoblja, uz koje se dostavljaju i godišnji program rada, program rada za mandatno razdoblje, inancijski plan te izvješće o donacijama primljenim tijekom godine. Dakle, godišnji inancijski izvještaj za 2013. godinu dostavlja se Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjerenstvu do ponedjeljka, 3. ožujka 2014. godine. Financijsko izvještavanje za nezavisne članove predstavničkih tijela predviđeno je i Nacrtom prijedloga Zakona o inancijskom poslovanju i računovodstvu nepro itnih organizacija. Nacrtom se propisuje obveza sastavljanja i predaje godišnjeg inancijskog izvještaja o primicima i izdacima za nezavisne članove predstavničkih tijela. Trenutno, obveze u svezi s izvještavanjem detaljnije su propisane Pravilnikom o načinu vođenja evidencija i izdavanja potvrda o primitku dobrovoljnih priloga (donacija) i članarina, izvješćima o primljenim donacijama za inanciranje izborne promidžbe i izvješćima o troškovima (rashodima) izborne promidžbe te inancijskim izvještajima za inanciranje izborne promidžbe (NN, br. 50/11, 93/11 i 55/13; dalje u tekstu: Pravilnik). Prema Pravilniku članovi predstavničkih tijela izabrani s grupe liste birača godišnji inancijski izvještaj predaju na obrascu: G-FIN-IZVJ, koji je sastavni dio Pravilnika. Isti se može pronaći na internetskim stranicama Ministarstva inancija (www. m in.hr—>Državna riznica—> Računovodstvo —> Nepro itno računovodstvo — u odljeku Pravilnik o inanciranju izborne promidžbe). Financijske izvještaje – Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, kao i Skraćeni izvještaj o TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

RAČUNOVODSTVO prihodima i rashodima, koji se sastavljaju sukladno Uredbi, članovi predstavničkih tijela izabrani od strane birača, ne predaju!

3. Vođenje jednostavnog knjigovodstva za nepro itne organizacije Nezavisni članovi predstavničkog tijela sukladno Zakonu dužni su voditi Knjigu blagajne i Knjigu prihoda i rashoda primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela, a u skladu s propisima o vođenju računovodstva nepro itnih organizacija. U ovom se dijelu primjenjuju odredbe Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija. Prema Nacrtu prijedloga Zakona o inancijskom poslovanju i računovodstvu nepro itnih organizacija

bit će obvezni, u dijelu vođenja jednostavnog knjigovodstva, osim navedenih poslovnih knjiga, voditi i Knjigu ulaznih računa, Knjigu izlaznih računa te Popis dugotrajne ne inancijske imovine. Prema novčanom računovodstvenom načelu u poslovne knjige evidentiraju se prihodi, koje nezavisni član predstavničkog tijela ostvari, kao i rashodi koji se inanciraju iz tih sredstava, koji se odnose isključivo na obavljanje funkcije člana predstavničkog tijela, a priznaju se u trenutku kada su stvarno naplaćeni, odnosno isplaćeni. Prihodi i rashodi iskazani temeljem novčanog računovodstvenog načela prikazuju se u godišnjem inancijskom izvještaju, kojeg su članovi predstavničkog tijela obvezni predavati.

Slika 1. Godišnji inancijski izvještaj GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ (G-FIN-IZVJ) za razdoblje od _________ do __________ Ime i prezime þlana predstavniþkog tijela jedinice lokalne i podruþne (regionalne) samouprave izabranog s liste grupe biraþa OIB þlana predstavniþkog tijela jedinice lokalne i podruþne (regionalne) samouprave izabranog s liste grupe biraþa Naziv predstavniþkog tijela jedinice lokalne i podruþne (regionalne) samouprave

R.br. 1. 1.1. 1.2. 1.2.1. 1.2.2. 1.2.3. 1.2.4. 1.3. 2. 2.1. 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.2. 2.2.1. 2.2.1.1. 2.2.2. 2.2.3. 2.3.

OPIS PRIHODI (AOP 002 + 003 + 008) Vlastita sredstva Prihodi od donacija (AOP 004 + 005 +006 + 007) od pravnih osoba u novcu od pravnih osoba u obliku proizvoda ili usluga od fiziþkih osoba u novcu od fiziþkih osoba u obliku proizvoda ili usluga Ostali prihodi RASHODI (AOP 010 + 014 + 019) Materijalni rashodi (AOP 011 + 012 + 013) Službena putovanja Naknade troškova volonterima Ostali rashodi Rashodi za usluge (AOP 015 + 017 + 018) Usluge promidžbe i informiranja od toga troškovi oglašavanja Intelektualne i osobne usluge Ostale usluge Ostali rashodi VIŠAK PRIHODA (AOP 001 – 009) MANJAK PRIHODA (AOP 009 – 001)

AOP 001 002 003 004 005 006 007 008 009 010 011 012 013 014 015 016 017 018 019 020 021

IZNOS 0 0

0 0

Potpis þlana predstavniþkog tijela jedinice lokalne i podruþne (regionalne) samouprave izabranog s liste grupe Osoba za kontaktiranje: Telefon za kontakt: Telefax: E-pošta: Potvrda primitka

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

JAVNA NABAVA Glorija Raguž *

UDK 346.2

Planiranje javne nabave za 2014. godinu Hrvatski sabor je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Među najznačajnijim izmjenama koje propisuje Zakon je povećanje praga za tzv. bagatelnu nabavu1 na 200.000,00 kuna odnosno 500.000,00 kuna. Stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona svi naručitelji će morati donijeti interni akt (odluka, uputa, pravilnik i sl.) kojim će urediti pitanje ugovaranja navedenih nabava. Povećanjem vrijednosnih pragova za tzv. bagatelnu nabavu dodatno se naglašava važnost ekonomičnog trošenja sredstava od naručitelja uz poštivanje načela javne nabave. Kako navedene izmjene utječu na poslovanje naručitelja i planiranje nabave za 2014. godinu pojašnjeno je dalje u tekstu.

1. Uvod Pravci reforme sustava javne nabave vode k tržišnoj orijentaciji, te u uvjetima kada su javne potrebe sve veće a resursi ograničeni, ekonomično i racionalno ponašanje, te postizanje najbolje vrijednosti za uloženi novac nameće se kao imperativ. Naručitelji moraju primjenjivati odredbe Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13; dalje u tekstu: ZJN) na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu, te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. Potrebno je istaknuti da je Hrvatski sabor na svojoj 10. sjednici dana 22. studenog 2013. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Navedeni Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama2. Izmjene i dopune ZJN-a, između ostalog, propisuju nove vrijednosne pragove za koje nije potrebno provoditi postupke javne nabave propisane ZJN-om. Odnosno povećava se prag za procijenjenu vrijednost nabave do kojeg ne postoji obveza primjene ZJN-a, i to na 200.000,00 kuna za robe i usluge te 500.000,00 kuna za radove. Izmjene i dopune ZJN-a propisuju prvi put obvezu za sve naručitelje da pitanja nabave *

Glorija Raguž, mag. oec., direktorica u TIM4PIN d.o.o., Zagreb.

Pojam bagatelna nabava je kolokvijalni naziv za javnu nabavu male vrijednosti, koja ne podliježe odredbama ZJN-a. Navedeni izraz nije u duhu hrvatskog književnog jezika, no zbog njegove dugogodišnje ustaljenosti i ilustrativnosti u govornoj praksi i stručnim napisima koristimo ga u ovom članku.

Do pisanja ovog članka navedeni Zakon još nije objavljen u Narodnim novinama.

(procedure, način objave i dr.) do navedenih vrijednosti uređuje naručitelj internim aktom u okvirima njegova poslovanja. Kako navedene izmjene i dopune ZJN-a utječu na planiranje za 2014. godine pojašnjeno je dalje u tekstu.

2. Plan nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi (ZJN) ZJN je uveo Plan nabave kao sredstvo komunikacije naručitelja i javnosti, kojim se potkrepljuje transparentnost postupanja naručitelja u sustavu javne nabave. Plan nabave je svojevrsna najava javnosti što, kada i koliko će naručitelj nabavljati tijekom sljedeće godine. Plan nabave sukladno ZJN-u nije uvjet i obveza za provođenje postupaka javne nabave, nego je popis svih nabava, odnosno potreba naručitelja koje je potrebno zadovoljiti tijekom godine. Plan nabave se ne koristi za slučaj skraćivanja rokova u postupku javne nabave, nego se za navedeno primjenjuju odredbe prethodne informacijske ili indikativne obavijesti. Javni naručitelj obvezan je Plan nabave objaviti na internetskim stranicama u roku od 60 dana, od dana donošenja proračuna, odnosno inancijskog plana. Sektorski naručitelji nemaju obvezu objavljivanja Plana nabave na internetskim stranicama. Ako je potrebno, naručitelj može izmijeniti i dopuniti Plan nabave, a sve izmjene i dopune moraju biti vidljivo naznačene u odnosu na osnovni plan. Preporuka je za naručitelje da internim propisima de iniraju način, vrijeme te osnovne odrednice, koje se moraju poštivati prilikom izmjene i dopune Plana nabave (npr. izmjene i dopune Plana nabave dozvoljene su mjesečno ili jednom u tri mjeseca, propisati interne obrasce koji će služiti kao podloga svake izmjene i dopune, a sve da bi se olakšalo učinkovitije praćenje promjena, te kako bi sve izmjene i dopune bile vidljive u odnosu na osnovni plan, propisati tko (koja organizacijska jedinica) može predložiti izmjene i dopune Plana nabave, tko predloženo odobrava itd.). Sve izmjene i dopune Plana nabave javni naručitelj odmah objavljuje na internetskim stranicama. Sve izmjene i dopune moraju biti vidljivo naznačene u odnosu na osnovni plan. Objavljeni Plan nabave i sve njegove izmjene i dopune moraju biti dostupne na internetskim stranicama najmanje do 30. lipnja TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

JAVNA NABAVA sljedeće godine. Znači, Plan nabave za 2013. godinu mora biti dostupan na internetskim stranicama najmanje do 30. lipnja 2014. godine, a Plan nabave za 2014. godinu mora biti dostupan najmanje do 30. lipnja 2015. godine. Javni naručitelj dužan je središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave odmah dostaviti podatke o internetskim stranicama na kojima je objavljen Plan nabave, te mu dostaviti svaku kasniju izmjenu tih podataka. Središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave (Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave) objedinjuje na svojim internetskim stranicama popis poveznica internetskih stranica na kojima su dostupni planovi nabave svih javnih naručitelja. (Vidjeti: www.javnanabava.hr) Ukoliko javni naručitelj nema mogućnost objave na internetskim stranicama, utoliko će dostaviti u elektroničkom obliku svoj Plan nabave te sve njegove kasnije izmjene i dopune središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave (Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave), koje će ih objaviti na svojim internetskim stranicama, pri čemu je za točnost podataka odgovoran javni naručitelj (npr. vrtić, škola, ustanova ako nema svoju internetsku stranicu, svoj Plan nabave će dostavi Ministarstvu gospodarstva, Upravi za sustav javne nabave).

lošku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu. Predmet nabave može biti podijeljen na grupe na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja. Ako je naručitelj podijelio predmet nabave na grupe, kasnije u postupku javne nabave, sve grupe predmeta nabave, osim u slučaju odvojene nabave pojedine grupe, moraju biti naznačene u pozivu na nadmetanje i dokumentaciji za nadmetanje. U tom slučaju ponuditelju se mora omogućiti podnošenje ponuda za jednu, više ili sve grupe predmeta nabave. Ako je naručitelj dopustio podnošenje ponuda po grupama, ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklapa se posebno za svaku grupu predmeta nabave. Ako je ponuda istog ponuditelja odabrana u više grupa, naručitelj može s tim ponuditeljem sklopiti jedan ugovor ili okvirni sporazum za sve te grupe. S obzirom na to da ZJN propisuje obvezu navođenja predmeta nabave u Planu nabave, sukladno prethodno navedenim odredbama naručitelj bi trebao navesti i grupe predmeta nabave u Planu nabave, da bi lakše pratio realizaciju ugovora, te nakon provedenog postupka javne nabave, podatke o sklopljenim ugovorima i okvirnim sporazumima naveo i objavio u Registru ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma.

Ako naručitelj ne dostavi odmah nakon objave središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave podatke o internetskim stranicama, na kojima je objavljen Plan nabave, te svaku kasniju izmjenu tih podataka ili mu ne dostavi u elektroničkom obliku svoj Plan nabave, te sve njegove kasnije izmjene i dopune, tada će sukladno ZJN-u biti kažnjen za prekršaj (čl. 182.). Sukladno ZJN-u naručitelj donosi Plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu, koji sadrži najmanje sljedeće podatke: • • • •

predmet nabave, evidencijski broj nabave, procijenjena vrijednost nabave, ako je poznata, vrsta postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B ZJN-a, • sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, • planirani početak postupka, • planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma. 1) Predmet nabave – sukladno ZJN-u određuje naručitelj, i to tako da predstavlja tehničku, tehnoTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Naručitelj također treba predvidjeti i tehničko rješavanje problema u slučaju povezivanja Plana nabave, dokumentacije za nadmetanje, poziva na nadmetanje i Registra ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma, kada je predmet nabave podijeljen na grupe, i to kada je ponuda istog ponuditelja odabrana u više grupa i naručitelj s tim ponuditeljem sklapa jedan ugovor ili okvirni sporazum za sve te grupe. Radi lakšeg praćenja realizacije nabave bilo bi potrebno u Planu nabave, dokumentaciji za nadmetanje, pozivu na nadmetanje, te Registru ugovora o javnoj nabavi i okvir21

JAVNA NABAVA nih sporazuma navesti o kojoj je grupi predmeta nabave riječ. 2) Evidencijski broj nabave do sada se u praksi najčešće koristio u objavama i dokumentaciji za nadmetanje, odnosno koristio se kao oznaka prepoznavanja tek u pokrenutom postupku javne nabave. Sukladno ZJN-u navođenje evidencijskog broja nabave zahtjeva se već u fazi planiranja, i to kao obvezan podatak u Planu nabave. Zakon ne de inira što je to evidencijski broj nabave, niti kako se određuje. S obzirom na to da riječ: evidentan u hrvatskom jeziku ima značenje: koji je jasan po sebi; očevidan, očigledan, očit; iz navedenog proizlazi da naručitelj slobodno određuje evidencijski broj nabave, i o naručiteljevoj odluci ovisi za što će taj broj dalje upotrebljavati. Naručitelj može evidencijski broj nabave odrediti kao obični niz brojeva: 1, 2, 3, itd., kao podatak deklaratorne naravi iz kojeg se može iščitati samo ukupan broj nabava. Međutim, evidencijski broj nabave naručitelj može odrediti (npr., kombinacija brojeva i slova) tako da se iz njega može iščitati redni broj nabave, ukupan broj nabava na razini godine, je li predmet nabave roba, usluge ili radovi, je li u pitanju nabava male, velike ili bagatelne vrijednosti, jesu li u pitanju troškovi ili investicije, s obzirom na stavke iz proračuna/ inancijskog plana itd., a sve ovisno od potreba naručitelja i svrhe koju postavi za evidencijski broj. Naručitelj može koristiti u ovom slučaju evidencijski broj nabave za npr. izrađivanje izvješća tijekom godine tj., za e ikasnije praćenja realizacije Plana nabave (pokrenuto, poništeno, ugovoreno, rezervirano), s obzirom na vrijeme, rokove provođenja postupaka, stupnjeve inancijskog zaduženja, te kasnije praćenja realizacije ugovora i postotka iskorištenosti ugovora. Primjeri određivanja evidencijskog broja nabave: • Oznaka MTR/1 (M – nabava male vrijednosti; T – trošak; R – roba; 1 – prva nabava tijekom godine). • Oznaka MTU/1 (M – nabava male vrijednosti; T – trošak; U – usluga; 1 – prva nabava tijekom godine). • Oznaka MTRad/1 (M – nabava male vrijednosti; T – trošak; Rad – izvođenje radova; 1 – prva nabava tijekom godine). • Oznaka VIR/1 (V – nabava velike vrijednosti; I – investicija; R – roba; 1 – prva nabava tijekom godine). • Oznaka VIU/1 (V – nabava velike vrijednosti; I – investicija; U – usluga; 1 – prva nabava tijekom godine). 22

• Oznaka VIRad/1 (V – nabava velike vrijednosti; I – investicija; Rad – izvođenje radova; 1 – prva nabava tijekom godine). De iniranje evidencijskog broja nabave ostaje na samom naručitelju da slobodno odlučuje o njemu; te ovisno o svrsi i namjeni evidencijskog broja, je li on samo za zadovoljavanje forme ili je jedan od alata za učinkovito praćenje realizacije nabave. 3) Procijenjena vrijednost nabave je podatak koji naručitelj navodi u Planu nabave, naravno ako je poznat. ZJN propisuje vrijednosne pragove vezane s određivanjem procijenjene vrijednosti nabave, i to: • Nabava velike vrijednosti je nabava, čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova. • Nabava male vrijednosti je nabava, čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova. • Nabave manje od 200.000,00 kuna (bez PDV-a) odnosno 500.000,00 kuna (bez PDV-a). ZJN se ne treba primjenjivati za nabavu, čija je procijenjena vrijednost manja od: o 200.000,00 kuna (bez PDV-a) za robe i usluge, odnosno o 500.000,00 kuna (bez PDV-a) za radove. Navedeni pragovi uvedeni su kao novina u izmjenama i dopunama ZJN-a iz studenog 2013. godine. Sukladno obrazloženju zakonodavca propisivanje pravila javne nabave ispod europskih pravila u nadležnosti je država članica, ali pod uvjetom uvažavanja načela iz osnivačkih ugovora (načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga, načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti). Slijedom toga, postupci nabave robe, radova i usluga za javne i sektorske naručitelje su ovisno o državi članici Europske unije uređeni na različite načine u okvirima načela iz osnivačkih ugovora, odnosno u skladu s pravnom stečevinom Europske unije, koja uključuje i direktive iz područja javne nabave. Izmjenama i dopunama ZJN-a iz studenog 2013. godine zakonodavac je propisao da se ZJN ne primjenjuje za nabavu roba i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kuna, a pitanja nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim internim aktom. Nabave manje od 200.000,00 kuna odnosno 500.000,00 kuna i Plan nabave – Izmjene i dopune ZJN-a iz studenog 2013. godine propisuju, TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

JAVNA NABAVA da se za predmete nabave, čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 200.000,00 kuna za robe i usluge odnosno 500.000,00 kuna za radove, u Plan nabave unose podaci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave. S obzirom na to da je zakonodavac propisao obvezu za sve naručitelje da internim aktom propišu upravljanje navedenim nabavama, nužno je u navedenom aktu propisati i planiranje nabava do 200.000,00 kuna, odnosno 500.000,00 kuna. Prilikom pripreme internog akta naručitelji trebaju uzeti u obzir primjenu načela javne nabave, kako je zakonodavac i naveo u obrazloženju izmjena i dopuna ZJN-a. Sukladno ZJN-u izračun procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu bez PDV-a. Pri izračunu procijenjene vrijednosti nabave, naručitelj mora uzeti u obzir ukupnu vrijednost nabave, koja uključuje sve opcije i moguća obnavljanja ugovora. Ako naručitelj predviđa nagrade ili isplate za natjecatelje ili ponuditelje (npr. kod natječaja), mora ih uzeti u obzir prilikom izračuna procijenjene vrijednosti nabave (čl. 18. i 19. ZJN-a). Ako je predmet nabave podijeljen na više grupa, kao procijenjena vrijednost nabave uzima se ukupna procijenjena vrijednost svih tih grupa predmeta nabave. Na odvojenu nabavu pojedine grupe predmeta nabave primjenjuju se ona pravila koja vrijede za ukupnu procijenjenu vrijednost nabave. Ako je predmet nabave velike vrijednosti podijeljen na više grupa, na odvojenu nabavu pojedine grupe ili grupa predmeta nabave, mogu se primijeniti pravila koja vrijede za nabavu male vrijednosti pod uvjetom da: • je vrijednost pojedine grupe ili grupa za robu ili usluge manja od 80.000 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti, odnosno za radove, manja od 1 milijun EUR-a u kunskoj protuvrijednosti, i • ukupna zbrojena vrijednost tih grupa ne prelazi 20% ukupne procijenjene vrijednosti svih grupa predmeta nabave. Sukladno ZJN-u procijenjena vrijednost nabave navodi se u Planu nabave, ako je poznata, znači nije obveza. Međutim, sukladno ZJN-u procijenjena vrijednost nabave mora biti valjano određena u trenutku u kojem naručitelj šalje poziv na nadmetanje, a u postupcima u kojima se poziv na nadmetanje ne objavljuje, u trenutku u kojem naručitelj započinje postupak javne nabave. Sukladno ZJN-u poseban naglasak i obveza za naručitelja je da u objavi javne nabave mora navesti procijenjenu vrijednost nabave, te se procijenjena vrijedTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

nost nabave koristi za određivanje rokova u postupku nabave, npr. rokovi za dostavu ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, rokova mirovanja itd. S obzirom na to da ZJN ne propisuje način postupanja naručitelja za slučaj da nije odmah prilikom izrade Plana nabave odredio procjenjenu vrijednost nabave, preporuka je da prije pokretanja postupka javne nabave izradi izmjenu i dopunu Plana nabave i navedeno objavi na internetskim stranicama, te istu procijenjenu vrijednost nabave navede i u objavi i dokumentaciji za nadmetanje postupka kojeg pokreće. 4) Vrsta postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B ZJN Kao obvezni podatak u Planu nabave naručitelj treba navesti vrste postupaka javne nabave. ZJN deinira koje postupke javne nabave naručitelj može provesti slobodno ili uz odgovarajuća ograničenja, i to: otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak (s ili bez objave), natječaj, natjecateljski dijalog, usluge iz Dodatka II. B i sustav kvali ikacije. Odabir postupka javne nabave naručitelj temelji na opisu predmeta nabave, tehničkim speci ikacijama i općem stanju na tržištu navođenje odabranog postupka nabave, što zahtjeva povećan trud i znanje prilikom planiranja. Budući da se planiranje nabave i de iniranje Plana nabave provodi daleko prije pokretanja postupaka iz navedene odredbe ZJN-a, proizlazi da već prilikom izrade Plana nabave naručitelj treba izraditi opis predmeta nabave i tehničke speci ikacije (ili veći dio), kako bi mogao odabrati adekvatan postupak javne nabave, koji će kasnije primijeniti. Iz svega rečenog za naručitelja, proizlazi obveza povećanja stupnja profesionalizacije osoba, koje pripremaju planove nabave, provode postupke nabave i prate realizaciju ugovora i okvirnih sporazuma. U Planu nabave navođenje podataka o postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B ZJN-a je obveza. Budući da ZJN razlikuje različite postupke sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. A i Dodatka II. B, za naručitelja je preporučljivo prilikom izrade Plana nabave uvrstiti i oznaku CPV za predmet nabave, jer u konačnici ta će mu oznaka biti jedan od argumenata za odabir određenog načina postupanja tijekom godine. Nadalje, oznaka CPV se koristi kod objavljivanja, i to npr., u slučaju da naručitelj želi objavljivati prethodnu (informacijsku) obavijest i tako skraćivati rokove za dostavu ponuda. S obzirom na to da se u navedenom slučaju, u ZJN-u koristi pojam grupe proizvoda određene 23

JAVNA NABAVA vrijednosti navedene u članku 58. ZJN-a (utvrđene sukladno brojčanim oznakama Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV)), stoga bi za naručitelja bilo dobro da iskoristi mogućnost skraćivanja rokova provođenja postupaka javne nabave i već u Planu nabave navede i grupira grupe proizvoda sukladno članku 58., objavi početkom godine prethodnu informacijsku obavijest i skrati rokove za provođenje nabave. 5) Navod o tome sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, također je obvezan podatak u Planu nabave. Naručitelj navedeno određuje sukladno opisu predmeta nabave, tehničkim speciikacijama i odabranom postupku nabave. 6) Planirani početak postupka je obvezan podatak u Planu nabave U cilju primjene odredaba ZJN-a i podzakonskih propisa, te učinkovitog provođenja postupaka javne nabave, naručitelj bi trebao donijeti interni propis kojim će biti de inirani minimalni rokovi za pokretanje postupaka javne nabave, a sve prije isteka prethodnog ugovora, odnosno prije potrebe za sklapanjem ugovora. U protivnom naručitelj bi mogao imati problem zakašnjelog ugovaranja, odnosno vremenski jaz između isticanja starog i sklapanja novog ugovora kod nabava, koje se ponavljaju kroz godine. Iako ZJN ne propisuje kao obvezu, praksa pokazuje da je preporučljivo za naručitelja izraditi popis nabava za tekuću godinu, te popis svih sklopljenih ugovora i okvirnih sporazuma u prethodnoj godini ili čak ranije po kojima se plaća u zadanoj godini uz posebno isticanje datuma njihovog završetka. Na ovaj način objedinjene informacije mogu se koristiti u planiranju proračuna/ inancijskog plana i procjenjivanju potrebnih nabava, rokova provođenja postupaka nabave i izvršenja za sve sljedeće nabave. 7)Planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma je također obvezni podatak u Planu nabave. Iz navedene odredbe ZJN-a za naručitelja također, proizlazi obveza povećanja stupnja profesionalizacije djelatnika, kao i potreba za raspolaganjem kvalitetnom bazom podataka povezanom s procesom nabave. Zakon propisuje, kako je prethodno navedeno, da naručitelj u Planu nabave navodi najmanje ove podatke: predmet nabave; evidencijski broj nabave; procijenjena vrijednost nabave, ako je poznata; vrsta postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B ZJN-a; navod sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum; planirani početak 24

postupka; planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma. Slijedom rečenog, a sve u cilju povećanja e ikasnosti nabave, određivanja jasnih stupnjeva obveza i odgovornosti sudionika u procesu nabave i povezivanja u logičnu podatkovnu cjelinu Plana nabave, dokumentacije za nadmetanje, objave i Registru ugovora i okvirnih sporazuma, proračuna, odnosno inancijskog plana; naručitelj bi mogao u Plan nabave uvrstiti i podatke: datum isteka prethodnog ugovora (ako ga je bilo), CPV oznaku predmeta nabave, organizacijsku jedinicu koja je odgovorna za npr. izradu tehničkih speci ikacija i daljnje praćenje realizacije ugovora, inancijsku oznaku na kojoj su osigurana sredstva za realizaciju nabave itd. Navedeni podaci se ne moraju objaviti.

3. Zaključak Plan nabave u sustavu javne nabave je temelj za planiranje i provođenje postupaka nabave, te sklapanje ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma za potrebe naručitelja. U cilju učinkovitog provođenja postupaka javne nabave, ugovaranja i zadovoljavanja svojih potreba naručitelj bi trebao internim propisom (npr. uputama, pravilnicima i sl.) de inirati osnovne odrednice za planiranje javne nabave, kojima bi između ostalog bilo potrebno odrediti: vrijeme i način planiranja, obveze i odgovornosti organizacijskih jedinica u procesu planiranja, minimalne rokove koji su potrebni za pripremu dokumentacije za nadmetanje, pokretanje i provođenje postupaka javne nabave, i to prije isteka prethodnog ugovora, odnosno prije potrebe za sklapanjem novog ugovora (da bi se planirane nabave na vrijeme pokrenule i ugovorile), način i vrijeme izmjene usvojenog plana nabave, itd. Javna nabava nije samo aktivnost ispisivanja i prosljeđivanja narudžbenica nego strateški proces, koji je potrebno postaviti tako da osigura povjerenje među sudionicima, i to s krajnjim ciljem osiguranja inancijske koristi za sve sudionike u procesu, i državu u konačnici. E ikasna javna nabava je predmet uspješnog planiranja i upravljanja rizicima u procesu nabave. Javnu nabavu bi trebalo obavljati sigurno i ekonomično, odnosno sustav javne nabave potrebno je postaviti tako da osigura optimalan odnos između nabave maksimalnih količina u što kraćem roku, što bolje kvalitete i što manjih troškova nabave, osobito troškova inanciranja. Svako odstupanje od uravnoteženog odnosa dovodi do većih troškova od uobičajenih. Stoga, rješenje uspješnosti postupka javne nabave je u osmišljenom planiranju, upravljanju postupcima javne nabave i kvalitetnom praćenju realizacije ugovorenih nabava. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

JAVNA NABAVA Sabina Rebrović *

UDK 346.2

Sukob interesa Naručitelj je obvezan odbiti ponudu ponuditelja u slučaju postojanja sukoba interesa, prema članku 13. Zakona o javnoj nabavi, pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma. Ako naručitelj ipak sklopi ugovor taj ugovor je ništetan sukladno odredbi članka 176. Zakona o javnoj nabavi. Navedeno postupanje dovodi do prekršajnih odredbi (čl. 182.) i kažnjavanja pravne osobe ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u novčanom iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna, te kažnjavanja odgovorne osobe u pravnoj osobi ili u državnom tijelu ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna.

1. Uvod Općenito, sukob interesa je situacija u kojoj se može naći nositelj javne dužnosti, kada je opći interes ugrožen postojanjem njegovog privatnog interesa. Sukob interesa može dovesti do koruptivnog ponašanja, zloporabe položaja, zloporabe povjerljivih informacija radi ostvarivanja osobne koristi i sl. Zbog toga se zakonom posebno uređuje sukob interesa dužnosnika, državnih službenika i sl., a za neke dužnosti se određuje zabrana obavljanja profesionalne djelatnosti nespojive s tom dužnošću. Sprječavanje sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti uređeno je Zakonom o sprječavanju sukoba interesa (NN, br. 26/11, 12/12).

2. Sukob interesa u javnoj nabavi Člankom 13. Zakona o javnoj nabavi (dalje u tekstu: ZJN), sukobom interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi smatraju se sljedeći odnosi naručitelja i gospodarskih subjekata: 1) ako predstavnik naručitelja istovremeno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu, ili 2) ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu tog gospodarskog subjekta s više od 0,5%. Predstavnikom naručitelja smatra se čelnik tijela naručitelja, član upravnog ili nadzornog tijela *

Sabina Rebrović, mag. oec., Centar TIM4PIN, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

naručitelja. Predstavnici naručitelja su i ovlašteni predstavnici naručitelja u pojedinom postupku javne nabave, te druge osobe koje imaju utjecaj na odlučivanje naručitelja u pojedinom postupku javne nabave, a koje naručitelj navodi u internoj odluci, kojom imenuje ovlaštene predstavnike u postupku javne nabave.

3. S kim naručitelji ne smiju sklapati ugovore o javnoj nabavi? ZJN izričito zabranjuje naručiteljima da sklapaju ugovore o javnoj nabavi s gospodarskim subjektima s kojima su u sukobu interesa. Naručitelji ne smiju sklapati ugovore o javnoj nabavi: • s gospodarskim subjektima s kojima su u sukobu interesa kako u svojstvu ponuditelja, tako i člana zajednice ponuditelja. Također, ti gospodarski subjekti ne smiju biti podizvoditelji odabranom ponuditelju; • u slučaju kada je u odnosu s navedenim gospodarskim subjektom i povezana osoba predstavnika naručitelja (čelnika tijela naručitelja, člana upravnog ili nadzornog tijela naručitelja). Povezane osobe su bračni ili izvanbračni drug, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre te posvojitelj, odnosno posvojenik navedenih predstavnika naručitelja; • ako je predstavnik naručitelja ili povezana osoba predstavnika naručitelja (čelnika tijela naručitelja, člana upravnog ili nadzornog tijela naručitelja) prenijela svoje udjele u vlasništvu na drugu osobu ili posebno tijelo (povjerenika) sukladno posebnim propisima o sprječavanju sukoba interesa (NN, br. 26/11, 12/12). Primjer 1. Postoji li sukob interesa u slučaju kada je čelnik tijela ponuditelja, udruge osnovane od više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u bračnom srodstvu s čelnikom stručne službe za pripremu dokumentacije za nadmetanje i provedbu postupka javne nabave naručitelja i/ ili ovlašteni predstavnik naručitelja? Sukladno članku 13., stavcima 1. i 2. ZJN-a, naručitelji ne smiju sklapati ugovore o javnoj nabavi s gospodarskim subjektima s kojima su u sukobu interesa. U opisanom slučaju bračni drug čelnika udruge, koji 25

JAVNA NABAVA nije odgovorna osoba naručitelja već čelnik stručne službe za pripremu dokumentacije za nadmetanje i provedbu postupka javne nabave naručitelja i/ili ovlašteni predstavnik naručitelja, iako je predstavnik naručitelja u smislu članka 13., stavka 2., točki 2. i 3. ZJN-a (ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinom postupku javne nabave odnosno osoba iz čl. 24., st. 5. ZJN-a, koja ima utjecaj na odlučivanje naručitelja u pojedinom postupku javne nabave), nije predstavnik naručitelja u smislu članka 13., stavka 2., točke 1. ZJN-a, tj. nije čelnik tijela naručitelja, odnosno član upravnog ili nadzornog tijela naručitelja. U smislu prethodno navedenog, čelnik tijela ponuditelja (udruge) iz opisanog primjera nije povezana osoba predstavnika naručitelja u smislu članka 13., stavka 4. ZJN-a, te se u konkretnom slučaju ne radi o sukobu interesa, u smislu članka 13. ZJN-a. Međutim, preporuka je naručiteljima, da i u slučajevima kada se ne radi o sukobu interesa u smislu članka 13. ZJN-a, ali se radi o takvim odnosima predstavnika naručitelja i gospodarskih subjekata, koji mogu izazvati sumnje u zakonito postupanje u pojedinom postupku javne nabave, da postupe na odgovarajući način s ciljem otklanjanja sumnje u postupanje osoba, uključenih u pripremu i provedbu postupaka javne nabave. Primjer 2. Smatra li se da povezana osoba predstavnika naručitelja, koja je prokurist u trgovačkom društvu, obavlja upravljačke poslove u tom gospodarskom subjektu? Zakon o trgovačkim društvima (pročišćeni tekst, NN, br. 152/11), u članku 240. stavku 1., i članku 422. propisuje da Uprava vodi poslove trgovačkog društva. S druge strane, prokurist je osoba kojoj je dana prokura kao posebna trgovačka punomoć. Prokuru može dati pravna, odnosno izička osoba, koja je trgovac u smislu Zakona o trgovačkim društvima. Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva. Člankom 47., stavkom 1. istoga Zakona o trgovačkim društvima, propisan je sadržaj i opseg ovlasti iz prokure. U tom smislu prokurist: može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva, zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima. Temeljem navedenoga, uzimajući u obzir da upravljačka funkcija u trgovačkom društvu pripada Upravi društva, koja društvom upravlja na vlastitu odgovornost, te da je prokurist osoba koja određene poslove propisane Zakonom o trgovačkim 26

društvima obavlja na temelju punomoći, tj. prokure, koju mu daje pravna odnosno izička osoba, koja je trgovac u smislu istoga Zakona, mišljenja smo da prokurist nije osoba koja obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu. Primjer 3. Zamjenik gradonačelnika Grada X, koji istu dužnost obavlja volonterski, brat je vlasnika i direktora tvrtke, čija je glavna djelatnost projektiranje, inženjering i konzalting u visokogradnji i niskogradnji, kao i u projektiranju obnovljivih izvora energije. Uzevši u obzir odredbe članka 13., stavka 1., 2. i 4. ZJN-a, potrebno je sagledati i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13). Njime je određen krug poslova koje obavlja gradonačelnik, kao izvršno tijelo grada. Sukladno odredbi članka 43., stavka 1. istoga Zakona, gradonačelnika u slučaju dulje odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti, zamjenjuje zamjenik gradonačelnika, u skladu sa statutom grada. Također, sukladno odredbi stavka 2. istoga članka, gradonačelnik može, u skladu sa statutom, obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjeniku. Temeljem navedenoga, zamjenik gradonačelnika također je predstavnik naručitelja u smislu odredbe članka 13., stavka 2. ZJN-a. Što znači da je u konkretnom slučaju brat zamjenika gradonačelnika povezana osoba predstavnika naručitelja, te da postoji sukob interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi između naručitelja, Grada X i navedenog gospodarskog subjekta. No, odredbom članka 13., stavka 5. ZJN-a, propisano je da nema sukoba interesa: u slučaju kada je povezana osoba predstavnika naručitelja poslovne udjele, dionice odnosno druga prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu gospodarskog subjekta s više od 0,5%, stekla u razdoblju od najmanje dvije godine prije imenovanja odnosno stupanja na dužnost predstavnika naručitelja s kojim je povezana. Primjena ove odredbe ne dovodi u pitanje druge obveze, koje se u tim slučajevima odnose na obveznike primjene posebnog propisa o sprječavanju sukoba interesa.

4. S kim naručitelji smiju sklapati ugovore o javnoj nabavi? Naručitelji smiju sklapati ugovore o javnoj nabavi: • u slučaju kada je povezana osoba predstavnika naručitelja (čelnika tijela naručitelja, člaTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

JAVNA NABAVA na upravnog ili nadzornog tijela naručitelja) poslovne udjele, dionice odnosno druga prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu gospodarskog subjekta s više od 0,5% stekla u razdoblju od najmanje dvije godine prije imenovanja, odnosno stupanja na dužnost predstavnika naručitelja s kojim je povezana. Primjena ove odredbe ne dovodi u pitanje druge obveze koje se u tim slučajevima odnose na obveznike primjene posebnog propisa o sprječavanju sukoba interesa, • kada predstavnik naručitelja ili povezana osoba predstavnika naručitelja (čelnika tijela naručitelja, člana upravnog ili nadzornog tijela naručitelja) upravljačke poslove u gospodarskom subjektu obavlja kao službeni predstavnik naručitelja, a ne kao privatna osoba (primjerice, ako je predstavnik grada također i član uprave trgovačkog društva koje je ujedno osnovao sam grad).

5. Izjava o sukobu interesa

• obavljam upravljačke poslove u sljedećim gospodarskim subjektima: ______________ [naziv i adresa trgovačkog društva, obrta] ______________ [naziv i adresa trgovačkog društva, obrta] … te da sa mnom povezane osobe (bračni ili izvanbračni drug, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre te posvojitelj, odnosno posvojenik) kao privatne osobe • ne obavljaju upravljačke poslove u gospodarskim subjektima ili • obavljaju upravljačke poslove u sljedećim gospodarskim subjektima: ______________ [naziv i adresa trgovačkog društva, obrta] ______________ [naziv i adresa trgovačkog društva, obrta] …

Predstavnici naručitelja dužni su potpisati izjavu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa u smislu njihova odnosa ili odnosa povezanih osoba predstavnika (čelnika tijela naručitelja, člana upravnog ili nadzornog tijela naručitelja) s gospodarskim subjektima, a sve prema članku 13. ZJN-a.

Primjeri izjava dani su u nastavku.

ili

Primjer 1.

• sam vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjelujem u upravljanju, odnosno kapitalu sljedećih gospodarskih s više od 0,5%:

Izjava o postojanju/ne postojanju sukoba interesa u smislu članka 13. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13), za čelnika tijela naručitelja/člana upravnog tijela naručitelja/člana nadzornog tijela naručitelja (čl. 13., st. 2., toč. 1. ZJN-a)

• nisam vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih bi sudjelovao u upravljanju, odnosno kapitalu gospodarskih subjekata s više od 0,5%

____________________ [naziv i adresa trgovačkog društva] ____________________ [naziv i adresa trgovačkog društva] …

IZJAVA kojom ja, _____________________________ [ime i prezime] na dužnosti______________________ [dužnost, npr. ministar, predsjednik uprave, član nadzornog odbora, gradonačelnik itd.]

u naručitelju________________________________ [naziv i adresa naručitelja]

izjavljujem da kao privatna osoba istovremeno s obnašanjem dužnosti 1. • ne obavljam upravljačke poslove u gospodarskim subjektima ili TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

te da sa mnom povezane osobe (bračni ili izvanbračni drug, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre te posvojitelj, odnosno posvojenik) kao privatne osobe • nisu vlasnici poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih bi sudjelovali u upravljanju, odnosno kapitalu gospodarskih subjekata s više od 0,5% ili • su vlasnici poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluju u upravljanju, odnosno kapitalu sljedećih gospodarskih subjekata s više od 0,5%1: 1 Sukob interesa ne odnosi se na gospodarske subjekte u kojima je poslovne udjele, dionice odnosno druga prava povezana oso-

JAVNA NABAVA ____________________ [naziv i adresa trgovačkog društva]

IZJAVA

____________________ [naziv i adresa trgovačkog društva]

kojom ja, __________________________________________ _________________ [ime i prezime]

… stoga ne postoje gospodarski subjekti s kojima _______________ [naziv naručitelja] ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi (u svojstvu ponuditelja, člana zajednice ponuditelja, ili podizvoditelja odabranom ponuditelju). ili s navedenim gospodarskim subjektima naručitelj:________________________ [naziv naručitelja] ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi u svojstvu ponuditelja, člana zajednice ponuditelja ili podizvoditelja odabranom ponuditelju.

kao predstavnik naručitelja _______________________ _____________________ [naziv i adresa naručitelja] u smislu članka 13., stavka 2., točke 2. ili točke 3. Zakona o javnoj nabavi izjavljujem da kao privatna osoba istovremeno s obavljanjem poslova predstavnika naručitelja 1. • ne obavljam upravljačke poslove u gospodarskim subjektima ili • obavljam upravljačke poslove u sljedećim gospodarskim subjektima:

________________________

______________ [naziv i adresa trgovačkog društva, obrta]

[datum i potpis]

______________ [naziv i adresa trgovačkog društva, obrta] …

Napomena:

Temeljem ove Izjave, naručitelj je obvezan:

• nisam vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih bi sudjelovao u upravljanju, odnosno kapitalu gospodarskih subjekata s više od 0,5%

1. na svojim internetskim stranicama objaviti popis gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik naručitelja ili s njime povezane osobe u odnosu iz točaka 1. i 2. ove Izjave ili obavijest da ih nema. Ako naručitelj ne posjeduje internetske stranice, taj popis je dužan objaviti u službenom glasilu ili na oglasnoj ploči ili ga na drugi način učiniti stalno dostupnim zainteresiranoj javnosti.

ili • sam vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjelujem u upravljanju, odnosno kapitalu sljedećih gospodarskih subjekata s više od 0,5%:

2. u dokumentaciji za nadmetanje za pojedini postupak javne nabave navesti popis gospodarskih subjekata s kojima je u sukobu interesa ili navesti da ih nema.

____________________ [naziv i adresa trgovačkog društva]

Također, naručitelj je obvezan popis stalno ažurirati u skladu s promjenama.

stoga

Primjer 2. Izjava o postojanju/ne postojanju sukoba interesa u smislu članka 13. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13), za ovlaštene predstavnike naručitelja u pojedinom postupku javne nabave (čl. 13., st. 2., toč. 2.) ili druge osobe iz članka 24., stavka 5. Zakona

ba stekla u razdoblju od najmanje dvije godine prije imenovanja odnosno stupanja na dužnost predstavnika naručitelja s kojim je povezana. Stoga ih u tom slučaju nije potrebno navoditi u ovoj izjavi.

____________________ [naziv i adresa trgovačkog društva] … ne postoje gospodarski subjekti s kojima _______________ [naziv naručitelja] ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi (u svojstvu ponuditelja, člana zajednice ponuditelja, ili podizvoditelja odabranom ponuditelju). ili s navedenim gospodarskim subjektima naručitelj:________________________ [naziv naručitelja] ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi u svojstvu ponuditelja, člana zajednice ponuditelja ili podizvoditelja odabranom ponuditelju. ________________________ [datum i potpis] TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

JAVNA NABAVA Primjeri popisa dani su u nastavku.

Napomena: Temeljem ove Izjave, naručitelj je obvezan u dokumentaciji za nadmetanje za pojedini postupak javne nabave navesti popis gospodarskih subjekata s kojima je u sukobu interesa ili navesti da ih nema. Također, naručitelj je obvezan popis stalno ažurirati u skladu s promjenama.

6. Objava popisa gospodarskih subjekata s kojima je naručitelj u sukobu interesa Naručitelj je obvezan na temelju izjava koje su predstavnici naručitelja potpisali (čl. 13., st. 9. ZJN-a): 1) Na svojim internetskim stranicama objaviti popis gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik naručitelja (čelnik tijela naručitelja, član upravnog ili nadzornog tijela naručitelja ili s njima povezane osobe) u odnosu u smislu članka 13., stavka 1. ZJN-a ili obavijest da takvi subjekti ne postoje. Ako naručitelj ne posjeduje internetske stranice, navedeni popis dužan je objaviti u službenom glasilu ili na oglasnoj ploči ili ga na drugi način učiniti stalno dostupnim zainteresiranoj javnosti. Popis je potrebno stalno ažurirati u skladu s promjenama. 2) U dokumentaciji za nadmetanje za pojedini postupak javne nabave navesti popis gospodarskih subjekata s kojima je u sukobu interesa ili navesti da takvi subjekti ne postoje.

Primjer 1. Popis gospodarskih subjekata s kojima Grad X ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi, objavljen na internetskoj stranici naručitelja. Temeljem članka 13., stavka 9., točke 1. ZJN-a (NN, br. 90/11, 83/13,143/13), Grad X objavljuje Popis gospodarskih subjekata s kojima, kao javni naručitelj u smislu istoga Zakona, ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi, objavljen na njegovom internetskim stranicama: • X d.o.o., Zagreb, • Y d.o.o., Split , • Z d.o.o., Dubrovnik, itd. Primjer 2. Obavijest da nema gospodarskih subjekata s kojima su predstavnici naručitelja – gradonačelnik i zamjenici gradonačelnika te s njima povezane osobe – u sukobu interesa. Temeljem članka 13., stavka 9., točke 1. ZJN-a (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13), Grad X kao javni naručitelj, objavljuje obavijest da nema gospodarskih subjekata s kojima su predstavnici naručitelja – gradonačelnik i zamjenici gradonačelnika te s njima povezane osobe, u sukobu interesa.

U prodaji je knjiga

Sustav javne nabave 2013./2014.! Redaktor: Glorija Raguž Pred Vama je jedinstvena publikacija koja obrazlaže novi zakonodavni i institucionalni okvir javne nabave, praktičnu primjenu javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, te nove postulate koje Europska unija postavlja pred sudionike sustava općenito. Publikacija je primarno namijenjena osobama koje sudjeluju ili će sudjelovati svakodnevno u procesu javne nabave od planiranja, preko pripreme i provođenja postupaka, te ugovaranja i realizacije nabave. S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, institucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju učiniti kako bi se prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvariti zaštitu prava u sustavu javne nabave kroz prikaz prakse Državne komisije za kontrolu javne nabave i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeniti prilikom izjavljivanja žalbe u sustavu javne nabave. Cijena izdanja: 300,00 kn (PDV uključen)

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

JAVNA NABAVA Kristina Zovko *

UDK 346.2

Jamstva u postupcima javne nabave Implementiranje odredbi o instrumentima osiguranja (jamstvima) u postupcima javne nabave je pokazatelj ekonomičnosti i učinkovitosti javne nabave. Primjenom navedenih instrumenata postiže se veća sigurnost za ispunjenje ugovorene nabave roba, izvođenja radova i izvršenja usluga na Zakonom o javnoj nabavi de inirani način. Tim više što je i u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, za područje javne nabave potrebno dokazati da su zaključenim ugovorima o nabavama velike vrijednosti ugovoreni instrumenti za uredno ispunjenje ugovornih obveza, što ima utjecaj na zakonito, svrhovito i namjensko korištenje proračunskih sredstava. Naglasak je na činjenici da naručitelji mogu tražiti, što znači da bi naručitelji u svakom postupku javne nabave trebali odlučiti hoće li i koje od jamstava će tražiti.

1. Uvod Člankom 76. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13; dalje u tekstu: Zakon) uređene su vrste jamstava koje naručitelj može tražiti od gospodarskih subjekata. To su: 1) Jamstvo za ozbiljnost ponude, 2) Jamstvo za uredno ispunjenje ugovora za slučaj povrede ugovornih obveza, 3) Jamstvo za izvršavanje okvirnog sporazuma, kada okvirni sporazum obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, 4) Jamstvo za preplatu za slučaj povrata preplate (kod povrata avansa, obročnog plaćanja ili isplata po planu), 5) Jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku, za slučaj da nalogoprimac u jamstvenom roku ne ispuni obveze otklanjanja nedostataka koje ima po osnovi jamstva ili s naslova naknade štete, 6) Jamstvo o osiguranju za pokriće odgovornosti iz djelatnosti za otklanjanje štete, koja može nastati u vezi s obavljanjem određene djelatnosti. Naglasak je na činjenici da naručitelji mogu tražiti, što znači da bi naručitelji u svakom postupku javne nabave trebali odlučiti da li i koje od jamstava tražiti jer svaki postupak javne nabave nije isti, odnosno nije svrsishodno u svakom postupku javne nabave tražiti ista/sva jamstva. * Kristina Zovko, dipl. iur., Ministarstvo poduzetništva i obrta, Zagreb.

2. Više o jamstvima U nastavku teksta dan je pregled osnovnih odrednica jamstava koje naručitelji mogu koristiti u postupcima javne nabave sukladno Zakonu, praksi Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: Državna komisija) i Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA).

2.1. Jamstvo za ozbiljnost ponude Uvjeti određivanja jamstva za ozbiljnost ponude prema članku 77. Zakona su: • Naručitelj određuje sredstvo i uvjete jamstva. • Određuje se u apsolutnom iznosu koji ne smije biti viši od 5% procijenjene vrijednosti nabave. • Trajanje jamstva ne smije biti kraće od roka valjanosti ponude. • Bez obzira koje je sredstvo jamstva naručitelj odredio, ponuditelj može dati novčani polog u traženom iznosu. Navedeno je novina uvedena izmjenama i dopunama Zakona u srpnju 2013. godine. • Ako istekne rok valjanosti ponude ili jamstva za ozbiljnost ponude, naručitelj mora tražiti njihovo produženje. U tu svrhu ponuditelju se daje primjereni rok. • Naručitelj je obvezan vratiti jamstvo za ozbiljnost ponude ponuditeljima neposredno nakon završetka postupka javne nabave, a presliku jamstva pohraniti sukladno s člankom 104. Zakona. Primjer iz prakse: mora li naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje navesti broj žiro-računa za uplatu novčanog pologa kao jamstva za ozbiljnost ponude? U Rješenju Državne komisije, KLASA: UP/II-03402/13-01/1367 od 26. rujna 2013. godine žalbeni je navod bio da naručitelj nije u dokumentaciji za nadmetanje naveo broj žiro- računa na koji ponuditelj može izvršiti novčani polog. Državna komisija je u obrazloženju Rješenja navela sljedeće: „…sukladno odredbi članka 77. Zakona o javnoj nabavi, ponuditelj umjesto jamstva za ozbiljnost ponude, u obliku koji je odredio naručitelj, može dati novčani polog u traženom iznosu. Međutim, naručitelj sukladno navedenoj odredbi nije dužan u dokumentaciji za nadmetanje navesti broj žiro-računa na koji ponuTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

JAVNA NABAVA ditelj može izvršiti novčani polog. Žalbeni navod je neosnovan…”.

za ozbiljnost ponude od roka valjanosti ponude bilo valjano.

Činjenica je da u Zakonu nigdje ne stoji da je naručitelj obvezan navesti podatke o broju žiro-računa, no postavlja se pitanje kako će onda ponuditelji znati gdje je potrebno izvršiti uplatu novčanog pologa. Hoće li ponuditelji dostavljati novac na otvaranje ponuda i što će naručitelji učiniti u toj situaciji? Bilo bi primjerenije, bez obzira što zakonska odredba ne nalaže, ipak postupati u maniri dobrog gospodara, pa u dokumentaciji za nadmetanje navesti podatke o banci, broju žiro-računa i sve ostale elemente bitne za uplaćivanje novčanog pologa, a kako bi se unaprijed osigurao kvalitetan tijek postupka javne nabave.

Primjer iz prakse: može li naručitelj pozvati ponuditelja da pojasni ili upotpuni jamstvo za ozbiljnost ponude?

Primjer iz prakse: traženje jamstva za ozbiljnost ponude u dokumentaciji za nadmetanje. Ponuditelji dostavljaju jamstvo za ozbiljnost ponude za slučajeve: a) odustajanje ponuditelja od svoje ponude u roku njezine valjanosti, b) dostavljanje neistinitih podataka u smislu članka 67., stavka 1., točke 3. Zakona, c) nedostavljanje izvornika ili ovjerenih preslika sukladno članku 95., stavku 4., Zakona, d) odbijanje potpisivanja ugovora o javnoj nabavi, e) nedostavljanje jamstva za uredno ispunjenje ugovora. Trajanje jamstva za ozbiljnost ponude je do (dan, mjesec, godina). Jamstvo za ozbiljnost ponude iznosi (xy) kuna. Ponuditelji mogu kao jamstvo za ozbiljnost ponude dostaviti neopozivu bezuvjetnu bankarsku garanciju na poziv ili uplatiti novčani polog na niže naznačeni račun Naručitelja (Model: …; Poziv na broj: …; Opis plaćanja: polog jamstva za ozbiljnost ponude u postupku javne nabave (xy-navesti predmet nabave i evidencijski broj). Ako ponuditelj kao jamstvo za ozbiljnost ponude daje novčani polog u ponudi dostavlja dokaz na temelju kojeg se može utvrditi da je polog uplaćen. Naručitelj će odbiti ponudu ponuditelja, koji nije dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude, odnosno ako dostavljeno jamstvo nije valjano, sukladno članku 93., stavak 1,. točka 1. Zakona. Jamstvo za ozbiljnost ponude daje se u korist korisnika jamstva banke XY, OIB: , IBAN:, BIC/ SWIFT: Jamstvo za ozbiljnost ponude vraća se ponuditelju sukladno članku 77., stavku 6. Zakona. Još jedna novina na koju bi trebalo skrenuti pozornost je odredba kojom trajanje jamstva za ozbiljnost ponude ne smije biti kraće od roka valjanosti ponude iz čega proizlazi da bi dulje trajanje jamstva TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

U Rješenju Državne komisije, KLASA:UP/II-03402/13-01/413 od 16. svibnja 2013. godine stoji kako je žalitelj dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude kraćeg trajanja od roka valjanost ponude (što nije bilo sporno u predmetnom žalbenom postupku), no žalitelj je smatrao kako ga je naručitelj mogao pozvati temeljem članka 92. Zakona, da dostavi novo jamstvo s dužim rokom valjanosti. Člankom 92. Zakona određeno je da u postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj može pozvati ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumentima traženim sukladno člancima od 67. do 74. Zakona uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti. Državna komisija je odlučila: „…iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da naručitelj može, ali nije obvezan, pozvati gospodarske subjekte da pojasne/upotpune dokumente koje su predali sukladno člancima 67.-74. Zakona, a tu ne pripadaju jamstva, ali i da je naručitelj obvezan odbiti ponudu u kojoj dostavljenoj jamstvo nije valjano… žalbeni navod je ocijenjen kao neosnovan…”. Primjer iz prakse: treba li jamstvo dostaviti u izvorniku i preslici? U Rješenju Državne komisije, KLASA:UP/II-03402/13-01/391 od 18. travnja 2013. godine možemo potražiti odgovor. Žalitelj je u žalbi naveo kako odabrani ponuditelj nije dostavio i presliku jamstva za ozbiljnost ponude, već samo izvornik, iako je i preslika bila tražena dokumentacijom za nadmetanje. Državna komisija je odlučila sljedeće: „Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja, utvrđeno je da je odabrani ponuditelj dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude u izvorniku. Prema odredbi članka 76., točke 1. Zakona naručitelj može od gospodarskih subjekata tražiti jamstvo za ozbiljnost ponude, za slučaj odustajanja ponuditelja od svoje ponude u roku njezine valjanosti, dostavljanja neistinitih podataka u smislu članka 67., stavka 1, točke 3. toga Zakona, nedostavljanja izvornika ili ovjerenih preslika sukladno članku 95., stavku 4. toga Zakona, odbijanja potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma odnosno nedostavljanja jamstva za uredno ispunjenje ugovora. Svrha jamstva za ozbiljnost ponude je osiguranje naručitelja od navedenih rizika, a koja je postignuta dostavljanjem izvornika jamstva za ozbiljnost ponude, odnosno odabrani ponuditelj je nedvojbeno dokazao svoju sposobnost sukladno 31

JAVNA NABAVA dokumentaciji za nadmetanje. Stoga, nedostavljanje preslike jamstva za ozbiljnost ponude ne utječe na valjanost ponude odabranog ponuditelja.“. Prilikom provođenja postupka javne nabave kojeg naručitelj namjerava završiti sklapanjem okvirnog sporazuma u dokumentaciji za nadmetanje, svakako treba navesti podatak hoće li okvirni sporazum biti obvezujući ili neobvezujući, te treba odrediti postupak/način sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi. Također, potrebno je u dokumentaciji za nadmetanje uskladiti odredbe o jamstvu u smislu hoće li se jamstvo naplatiti u slučaju odbijanja potpisivanja okvirnog sporazuma ili ugovora o javnoj nabavi. U slučaju da naručitelj propusti učiniti kako je navedeno, može se dogoditi da u slučaju ulaganja žalbe dođe do poništenja dijela dokumentacije za nadmetanje, kako je i opisano u Rješenju Državne komisije, KLASA:UP/II-034-02/12-01/467 od 30. svibnja 2012. u kojem stoji kako slijedi: „…Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje utvrđeno je da je na stranici broj 13. naručitelj propisao da je ponuditelj dužan dostaviti jamstvo za ozbiljnost ponude u obliku bankarske garancije, u kojoj mora biti navedeno slijedeće: da je garancija bezuvjetna na “prvi poziv” i “bez prigovora” u visini od 10.000,00 kuna. Nadalje, propisano je da će naručitelj protestirati (naplatiti) jamstvo između ostalog i u slučaju da odabrani ponuditelj odbije zaključiti okvirni sporazum pod uvjetima nadmetanja. Na stranici broj 14. dokumentacije za nadmetanje naručitelj propisuje da će jamstvo za ozbiljnost ponude naručitelj iskoristiti, između ostalog i u slučaju da odabrani ponuditelj odbije zaključiti ugovor pod uvjetima nadmetanja… Člankom 76. točka 1. Zakona propisano je da naručitelj može od gospodarskih subjekata tražiti jamstvo za ozbiljnost ponude za slučaj … Dakle, kako naručitelj prvotno nije odredio niti postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi temeljem okvirnog sporazuma, kao niti podatak je li okvirni sporazum obvezujući, potrebno je uskladiti odredbe o jamstvu u smislu hoće li se jamstvo naplatiti u slučaju odbijanja potpisivanja okvirnog sporazuma ili ugovora, sukladno članku 76. točka 1. Zakona…” Naručitelji kao sredstvo jamstva najčešće u dokumentaciji za nadmetanje zahtijevaju bankarsku garanciju i bjanko zadužnicu.

2.2. Bankarska garancija Bankarska garancija kao sredstvo osiguranja plaćanja, odnosno ispunjenja ugovornih obveza instrument je koji pretpostavlja garancijsku neovisnu obvezu plaćanja određenog novčanog iznosa na prvi 32

poziv korisnika, ako se ispune uvjeti koji su navedeni u samoj garanciji. Bankarske garancije zauzimaju važno mjesto u gospodarskim odnosima budući da mogu poslužiti kao osiguranje u raznim vrstama poslovnih transakcija (od ugovora o građenju i kupoprodaje, pa sve do izvršenja inancijskih obveza, preuzimanju raznih inancijskih obveza – kod javnog nadmetanja, vraćanja predujma ili garancije za uredno izvršenje radova). U našem zakonodavstvu jamstvo pretpostavlja obvezu jamca na ispunjenje valjane i dospjele obveze dužnika, ako to dužnik sam ne učini. Bitna karakteristika jamstva je njegova akcesornost, odnosno ovisnost o glavnom, temeljnom poslu za ispunjenje čije se obveze jamči. Prema tome, jamstvo u svemu slijedi pravnu sudbinu glavnog posla pa tako npr. zastarom obveze glavnog dužnika zastarijeva i obveza jamca, ili ako je obveza glavnog dužnika ništetna ne može se pojačati jamstvom. Također, jamac odgovora tek kada i ako glavni dužnik ne ispuni svoju obvezu u roku. Bankarska garancija predstavlja apstraktnu obvezu neovisnu od temeljnog posla, koji je prethodio ugovaranju bankarske garancije. Apstraktnost obveze znači da se iz samog ugovora ne zna zbog čega su se stranke obvezale, te nije vidljiva gospodarska svrha (kauza) obvezivanja. Međutim, to ne znači da takva osnova ne postoji, jer bi u suprotnom takvi ugovori bili ništetni. Pravno značenje takve garancije jest u tome da banka nije ovlaštena preispitivati pravnu osnovanost postavljenog zahtjeva za isplatu, već je dužna platiti ako se ispunjeni uvjeti sadržani u garanciji, bez obzira na možebitne prigovore koje bi mogao imati nalogodavatelj kao glavni dužnik iz temeljnog posla povodom kojeg je garancija izdana. Sukladno načelu slobode uređenja obveznih odnosa kao jednog od temeljnih načela obveznog prava, stranke su slobodne odrediti, između ostaloga i vrstu i sadržaj sredstava osiguranja njihove tražbine kao i modalitete za njihovo izdavanje. One to čine u temeljnom ugovoru čijem osiguranju ispunjenja bankarska garancija služi, na način da ugovaraju tko će, kome i kada ishoditi izdavanje iste te s kakvim sadržajem. Minimum koji bi svaka garancija trebala sadržavati su: odredbe o njezinom korisniku (ime i prezime, OIB, prebivalište, predmet garancije, opseg i granice garancije, rok važenja garancije, iznos i način plaćanja, prijenos prava iz garancije te ime izdavatelja, datum i mjesto izdavanja). Iznos kojim se banka obvezala isplatiti korisniku na njegov zahtjev može biti određen u apsolutnom iznosu ili u postotku od ukupne vrijednosti obveze iz osnovnog posla. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

JAVNA NABAVA Navodi o bušenju i presavijanju bankarske garancije rezultat su zahtjeva banaka o čuvanju garancije, a banke nemaju isti stav prema obliku bankarske garancije koju bi prihvatile za naplatu od strane naručitelja. Stoga bi možda najprikladnije bilo u dokumentaciji za nadmetanje tražiti neprobušene i nepresavijene bankarske garancije. Bitno je za naglasiti da tijekom postupka pregleda i ocjene ponuda treba voditi računa o tome da su na dostavljenoj bankarskoj garanciji, koja je tražena kao jamstvo za ozbiljnost ponude, navedeni svi slučajevi za njenu aktivaciju, jer u suprotnom će bankarska garancija biti nevaljana. U Rješenju Državne komisije, KLASA: UP/II-03402/12-01/605 od 20. srpnja 2012. godine stoji: „… kako je naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje propisao slučajeve u kojima će se jamstvo naplatiti, a odabrani ponuditelj je dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude koje nije naplativo u svim predviđenim slučajevima, ponuda odabranog ponuditelja nije sukladna odredbama dokumentacije za nadmetanje te je naručitelj bio dužan istu odbiti temeljem odredbe članka 93. stavka 1. točke 4. Zakona…”.

2.3. Bjanko zadužnica Oblik i sadržaj bjanko zadužnice uređen je Pravilnikom o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (NN, br. 115/12). Valjana bjanko zadužnica izdaje se na tiskanom obrascu popunjeno jasno i čitko rukom ili mehaničkim sredstvom. Na bjanko zadužnici se ne smije ništa brisati ili precrtavati. Bjanko zadužnica u cijelosti može biti ispisana i računalnim ispisom prema tekstu obrasca. Iznos tražbine upisuje se slovima i brojevima. U slučaju neslaganja, vrijedi iznos napisan slovima. Dužnik može izdati bjanko zadužnicu s naznakom najvišeg iznosa: • • • •

do 5. 000, 00 kuna, do 10. 000, 00 kuna do 500. 000, 00 kuna i do 1, 000.000, 00 kuna.

Člankom 215. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12) uređen je postupak zapljene računa na temelju bjanko zadužnice. Na sličan način propisan je oblik i sadržaj zadužnice (Pravilnik o obliku i sadržaju zadužnice – NN, br. 115/12), a postupak zapljene računa na temelju zadužnice detaljno je opisan člankom 215. Ovršnog zakona. O dostavi bjanko zadužnice kao jamstva za ozbiljnost ponude u postupku javne nabave bilo bi dobro pratiti praksu Državne komisije. Tako u Rješenju Državne komisije, KLASA: UP/II034-02/12-01/448 od 17. svibnja 2012., stoji sljedeTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

će: „…Točkom 12.2. dokumentacije za nadmetanje propisano je da je jamstvo za ozbiljnost ponude potrebno staviti u prozirni omot s rupicama kako se ne bi oštetilo prilikom uvezivanja ponude. Prozirni omot potrebno je zatvoriti (zaklamati ili zalijepiti, ali paziti da se ne ošteti bjanko zadužnica) radi onemogućavanja naknadnog vađenja ili umetanja dokumentacije. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je na stranici broj 31/86 u PVC omotu dostavljena bjanko zadužnica na iznos od 10.000,00 kuna, uvezana u cjelinu ponude jamstvenikom.

Točna je tvrdnja žalitelja da PVC omot u kojem je uložena bjanko zadužnica nije zapečaćen na način da je zaklaman odnosno zalijepljen. Međutim, naručitelj je obvezan prilikom pregleda i ocjene ponuda provjeriti je li isto valjano, odnosno je li solemnizirano od strane javnog bilježnika, te je u fazi žalbenog postupka nemoguće utvrditi je li PVC omot bio zalijepljen, odnosno zapečaćen prilikom dostave ponuda. Nadalje, PVC omot je označen brojem stranice kroz ukupan broj stranica te je uvezan u cjelinu jamstvenikom. Ujedno kao datum izdavanja bjanko zadužnice, odnosno datum solemnizacije naveden je 12. ožujka 2012. godine, dok je javno otvaranje ponuda izvršeno 13. ožujka 2012. godine. Dakle, slijedom svega navedenog, a posebice temeljem činjenice da je jamstvo izdano i solemnizirano prije datuma javnog otvaranja ponuda, ovo je tijelo utvrdilo da je ostvarena svrha odredbe iz dokumentacije za nadmetanje, odnosno da je onemogućeno naknadno vađenje ili umetanje dokumentacije…”. Što se tiče dostavljanja presavijene i probušene bjanko zadužnice stav je FINE, koja je zadužena za naplatu iste, da u slučaju da nisu oštećeni bitni dijelovi zadužnice na kojima se nalaze podaci o dužniku i vjerovniku, te iznos na koji je ovjerena kao i sama ovjera, tada je zadužnica ispravna i FINA će po istoj postupiti1. Pored navedene dvije vrste jamstva koje 1 Za više informacija o naplati oštećene bjanko zadužnice obratiti se na www.prislina.naplata@ ina.hr.

JAVNA NABAVA se najčešće koriste u postupcima javnih nabava postoje i druga jamstva, koje naručitelji mogu tražiti, a kako je već uvodno navedeno.

2.4. Jamstvo za uredno ispunjenje ugovornih obveza Primjer traženja jamstva za uredno ispunjenje ugovornih obveza u dokumentaciji za nadmetanje: Jamstvo za uredno ispunjenje ugovora: odabrani ponuditelj je dužan do dan, mjesec, godina, predati naručitelju u izvorniku jamstvo za uredno ispunjenje ugovora za slučaj povrede ugovornih obveza, i to u obliku neopozive bezuvjetne bankarske garancije na poziv za uredno ispunjenje ugovora za slučaj povrede ugovornih obveza u iznosu 10% vrijednosti ugovora (s PDV); bankarska garancija se izdaje na rok važenja od dan, mjesec, godina do dan, mjesec, godina pod prijetnjom raskida ugovora i/ili naplate jamstva za ozbiljnost ponude. U Rješenju Državne komisije, KLASA: UP/II-03402/12-01/884 od 08. kolovoza 2013. godine, žalbeni navod žalitelja bio je da je naručitelj dokumentacijom za nadmetanje tražio jamstvo za uredno ispunjenje ugovora u ukupnom iznosu (za sve grupe) od 350.000,00, što čini 12,25% procijenjene vrijednosti nabave, a u dokumentaciji za nadmetanje nije pojašnjeno temeljem kojih kriterija je postavljen iznos jamstva. Državne komisija je odlučila sljedeće: „… Zakon o javnoj nabavi ne propisuje maksimalan iznos jamstva za uredno ispunjenje ugovora koje može tražiti naručitelj, odnosno naručitelju je prepušteno da odredi iznos jamstva, a također u Zakonu nije propisana obveza naručitelja da u dokumentaciji za nadmetanje obrazlaže razloge kojima se vodi prilikom određivanja visine istog…”. Dakle, naručitelji sami određuju hoće li u pojedinom postupku javne nabave tražiti jamstvo za uredno ispunjenje ugovornih obveza, u kojem obliku, u kojem iznosu i na koji rok. Praksa pokazuje da se najčešće radi o bankarskim garancijama i bjanko zadužnicama, i to na iznose koji se kreću od 5 do 10 % ugovorenog iznosa.

2.5. Jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku Slijedi nekoliko primjera za traženje jamstva za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku u dokumentaciji za nadmetanje2. Navedeni primjeri nisu jedini koji postoji, odnosno navedena lista nije konačna; postoje i mnogi drugi primjeri. Bitno je da naručitelj svako jamstvo koje traži prilagodi svojim potrebama,

Primjer 1. Jamstvo za isporučenu i ugrađenu robu u trajanju, opsegu i uvjetima predviđenim jamstvom proizvođača robe, počinje teći od dana isporuke i/ili ugradnje robe potvrđene zapisnikom o primopredaji / otpremnicom/dostavnicom. Odabrani ponuditelj se obvezuje prilikom svake isporuke i ugradnje robe predati Naručitelju ovjerene jamstvene listove za onu robu za koju je jamstvo predviđeno, s naznakom jamstvenog roka. Podatak o jamstvenom roku ponuditelj treba popuniti u Ponudbenom listu/Troškovniku/Tehničkim speci ikacijama iz ove dokumentacije za nadmetanje. Primjer 2. Jamstveni rok za isporučenu i ugrađenu robu iznosi /ne može biti kraći od __ mjeseci od dana isporuke i ugradnje robe potvrđene zapisnikom o primopredaji/otpremnicom/ dostavnicom. Obveza odabranog ponuditelja unutar jamstvenog roka je otklanjanje svih pogrešaka i nedostataka, odnosno zamjena i/ ili popravak robe ili svakog njezinog dijela, izvršenje neizvršenih odnosno djelomično ili suprotno zahtjevu Naručitelja izvršenih ugradnji. Primjer 3. Odabrani ponuditelj treba osigurati Naručitelju mogućnost prijave i otklanjanja nedostataka i kvarova na robi kao i mogućnost prijave i otklanjanja nedostataka, greški i kvarova nastalih prilikom pružanja usluge, po principu 24 sata dnevno, 7 dana tjedno, 365 dana godišnje. Primjer 4. Odabrani ponuditelj treba osigurati Naručitelju preuzimanje robe i otklanjanje nedostataka na istoj, tijekom jamstvenog roka sukladno jamstvenim uvjetima, u ovlaštenom/im servisu/ima sukladno Popisu ovlaštenih servisa. Nedostatke je potrebno otkloniti u roku od __ dana od dana prijave kvara, a ukoliko otklanjanje kvara nije moguće (u roku od __ dana), utoliko je odabrani ponuditelj dužan osigurati i dostaviti na korištenje Naručitelju odgovarajuću zamjensku robu minimalno istih tehničkih karakteristika određenih uvjetima i zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje.

ali uvažavajući pritom i posebne propise u koje bi spadao njegov konkretni predmet nabave. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

JAVNA NABAVA 2.6. Jamstvo za preplatu za slučaj povrata preplate Jamstvo za preplatu za slučaj povrata preplate je jamstvo kojim odabrani ponuditelj jamči naručitelju vratiti iznos uplaćen prije isporuke robe, izvršene usluge ili radova. Primjenjuje se kada postoje speciični uvjeti, a ponuditelj mora prije započinjanja isporuke robe, izvršenja usluge ili radova raspolagati s određenom količinom sredstava, koje bi angažirali za stvaranje preduvjeta za isporuku robe, izvršenje usluga ili radova. U praksi se najčešće koristi uz ugovore o prodaji opreme s obročnim otplatama cijene, ugovore o prodaji robe u kojima je ugovoreno plaćanje unaprijed i uz ugovore o izvođenju (investicijskih) radova i to za pokrivanje troškova nabave i transporta opreme, postavljanje i opremanje radilišta, pripremnih radova ili možebitnim zapošljavanjem novih radnika i sl. Način otplate predujma je stvar dogovora ugovornih strana, te su moguća razna rješenja, pa tako npr.: a) Plaćanje temeljem mjesečno ispostavljenih situacija sukladnih količini stvarno izvedenih radova – predujmljeni iznos se vraća tijekom cijelog vremena izvođenja radova razmjerno plaćanju naknade za izvršene radove tako da se od iznosa mjesečne situacije odbija postotak primljenog predujma, sve dok se predujam ne vrati u punom primljenom iznosu. b) Uzanca broj 60. Posebnih uzanci o građenju predujam se počinje vraćati tek kada iznos ispostavljenih privremenih situacija dosegne visinu od 50% ugovorene cijene. c) FIDIC predviđa da vraćanje predujma počinje kada vrijednost izvedenih radova obračunatih kroz mjesečne situacije dostigne 10%, s time da se od ispostavljene situacije odbije 25% do potpunog povrata predujma. Predaju jamstva za predujam naručitelji bi trebali predvidjeti kao preduvjet plaćanja predujma, no prilikom određivanja mjere plaćanja predujmom, s obzirom na sredstvo jamstva za predujam, treba se voditi računa o visini procijenjene vrijednosti nabave.

2.7. Jamstvo o osiguranju za pokriće odgovornosti iz djelatnosti Suvremeni razvoj gospodarstva i raznih djelatnosti zahtijeva zaštitu određenih rizika nastanka štete koji se javljaju kao posljedica obavljanja pojedinih djelatnosti. Osiguranje od odgovornosti javlja se upravo kao instrument zaštite osoba koje obavljaju takvu djelatnost, odnosno osoba koje obavljaju taTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

kvu gospodarsku aktivnost. Obveznog osiguranje od odgovornosti omogućuje određenim subjektima nesmetano obavljanje svoje djelatnosti (poslovne, ali i one koje to nisu), dok s druge strane omogućuje sigurnost (zaštitu u vidu popravljanja štete) subjektima koji bi takvom djelatnošću mogli biti oštećeni. Pravni izvori obveznih osiguranja od odgovornosti u hrvatskom pravu nalaze se ponajprije u raznim zakonima koji prvenstveno uređuju pojedinu neku djelatnost ili profesiju (lex specialis). No pravni izvor predstavlja i Zakon o obveznim odnosima kao lex generalis za pitanje uređenja ugovora o osiguranju, poglavito njegove odredbe koje se odnose na osiguranje od odgovornosti. Kod ove vrste jamstva potrebno je naglasiti da se ono može tražiti i kao dokaz inancijske sposobnosti temeljem članka 71., stavka 1., točke 3. Zakona, a o čemu svakako treba voditi brigu prilikom sastavljanja dokumentacije za nadmetanje, ali i prilikom postupka pregleda i ocjene ponuda, tim više što je stavkom 4. istog članka postoji mogućnost dokazivanja inancijske sposobnosti i bilo kojim drugim dokumentom koji naručitelj smatra prikladnim. Na internetskim stranicama Hrvatskog ureda za osiguranje3 postoje (standardni) ogledni uvjeti osiguranja: posrednika u osiguranju i reosiguranju, posrednika u prometu nekretnina, obavljanja djelatnosti privatne zaštite, stalnih sudskih vještaka, izvođača u obavljanju poslova građenja, od profesionalne odgovornosti osoba koje provode energetske preglede i energetsko certi iciranje zgrada, osoba ovlaštenih za pružanje usluga revizije, u postupku kliničkih ispitivanja lijekova, od profesionalne odgovornosti u arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, od profesionalne odgovornosti u obavljanju stručnih geodetskih poslova itd. Primjer 1. Jamstvo o osiguranju za pokriće odgovornosti iz djelatnosti za otklanjanje štete, koja može nastati u vezi s obavljanjem određene djelatnosti – ponuditelji su obvezni dostaviti Izjavu da će u roku od 8 dana od dana potpisivanja ugovora dostaviti jamstvo u obliku važeće police osiguranja od opće odgovornosti za štetu koja može nastati obavljanjem djelatnosti. Izjava mora biti potpisana od odgovorne osobe ponuditelja te ovjerena pečatom ponuditelja. Ukoliko je polica osiguranja kraćeg vremenskog trajanja od očekivanog trajanja ugovora o javnoj nabavi, utoliko se ponuditelj obvezuje istu produljiti na način da http://www.huo.hr/.

JAVNA NABAVA bude osiguran za cijelo vrijeme trajanja ugovora, odnosno do primopredaje radova. Primjer 2. Ponuditelj je obvezan dostaviti pisanu Izjavu o davanju jamstva o osiguranju za pokriće odgovornosti iz XY djelatnosti za otklanjanje štete, koja može nastati u vezi s obavljanjem XY djelatnosti. Predmetnom Izjavom ponuditelj potvrđuje da će, ako Naručitelj njegovu ponudu odabere kao najpovoljniju te s njim sklopi ugovor o javnoj nabavi, u roku od10 dana po stupanju na snagu ugovora dostaviti policu osiguranja za pokriće odgovornosti iz XY djelatnosti za otklanjanje štete, koja može nastati u vezi s obavljanjem XY djelatnosti, s iznosom osiguranja po štetnom događaju od najmanje 50% ukupne vrijednosti ugovora (s PDV) i agregatnim limitom od najmanje 100% ukupne vrijednosti ugovora (s PDV), i s rokom trajanja za sve vrijeme trajanja ugovora o javnoj nabavi. Također, istom Izjavom ponuditelj potvrđuje i da će, ako predmetna polica osiguranja traje kraće od roka trajanja ugovora o javnoj nabavi, prije isteka stare sklopiti novu policu osiguranja za preostali rok trajanja ugovora o javnoj nabavi, s istim uvjetima osiguranja, i dostaviti je Naručitelju (najkasnije

do kraja trajanja stare police osiguranja). Odabrani ponuditelj je obvezan policu osiguranja dostaviti u izvorniku ili ovjerenoj preslici, zajedno s pisanim uvjetima osiguravatelja koji se odnose na osiguranje od odgovornosti iz obavljanja XY djelatnosti. Izjavu daje ovlaštena osoba ponuditelja.

3. Zaključno o jamstvima Implementiranje odredbi o instrumentima osiguranja u dokumentaciju za nadmetanje i u ugovore o javnoj nabavi (ili okvirne sporazume) pokazatelj je načela učinkovitosti i djelotvornosti, a posebno dobrog inancijskog upravljanja. Na taj način se postiže veća sigurnost za ispunjenje nabave roba, izvođenja radova i izvršenja usluga nad dokumentacijom za nadmetanje i ugovorom de inirani način. Tim više što je i u Upitniku o iskalnoj odgovornosti prema Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13), za područje javne nabave potrebno dokazati da su zaključenim ugovorima o nabavama velike vrijednosti ugovoreni instrumenti za uredno ispunjenje ugovornih obveza, što ima utjecaj na zakonito, svrhovito i namjensko korištenje proračunskih sredstava.

Ne propustite!

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE u Zagrebu, 28. i 29. siječanj 2014., jednodnevni (8 sati) programi • Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. • Potvrda o pohađanju Programa usavršavanja po završetku • Materijal: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. Detaljniji program možete pogledati na 5. stranici magazina ili na internetskoj stranici: www.tim4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

JAVNA NABAVA Sabina Rebrović *

UDK 346.2

Ovlašteni predstavnici naručitelja Česte su nedoumice kod naručitelja, obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi, tko smije provoditi postupke javne nabave za njih, moraju li imati certi ikat, koji je proces imenovanja ovlaštenog predstavnika te kako evidentirati rad eksternog predstavnika?

1. Uvod Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13; dalje u tekstu: ZJN) člankom 24. propisane su odredbe vezane s ovlaštenim predstavnicima naručitelja, kao i s drugim osobama koje mogu utjecati na postupak javne nabave. Sukladno navedenom članku pripremu i provedbu postupka javne nabave obavljaju ovlašteni predstavnici naručitelja. Najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja mora posjedovati važeći certi ikat u području javne nabave. Nadalje, naručitelj internom odlukom imenuje ovlaštene predstavnike i određuje njihove obveze i ovlasti u postupku javne nabave. Ovlašteni predstavnici naručitelja, koji pripremaju i provode postupak javne nabave ne moraju biti zaposlenici naručitelja. Posebno je istaknuto da, ako druge osobe imaju utjecaj na odlučivanje i/ili druge radnje u vezi s pojedinim postupkom javne nabave, tada ih naručitelj obvezno navodi u internoj odluci vezanoj s provođenjem postupka javne nabave. U kontekstu ovlaštenih predstavnika naručitelja ne smije se zanemariti odredba članka 182., stavka 1., točke 6. ZJN-a koja propisuje da, ako u pripremi i provedbi postupka javne nabave ne sudjeluje najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja koji posjeduje važeći certi ikat u području javne nabave, tada će za prekršaj biti kažnjena novčanom kaznom od: • 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna pravna osoba ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te • 10.000,00 do 100.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi ili u državnom tijelu ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

2. Ovlašteni predstavnik Kada naručitelj nema ovlaštenog predstavnika za pripremu i provedbu postupaka javne nabave, koji *

Sabina Rebrović, mag. oec., Centar TIM4PIN.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

posjeduje važeći certi ikat u području javne nabave, naručitelj ima dvije mogućnosti – certi icirati svojeg zaposlenika ili angažirati vanjsku osobu, ovisno o isplativosti, s obzirom na broj planiranih postupaka javne nabave. Primjer: Osnovna škola nema certi iciranog predstavnika za provođenje postupka javne nabave, a u sustavu su riznice županije. Mogu li imenovati drugu osobu za provođenje postupka javne nabave, u ovom slučaju djelatnika grada ili je županija dužna za njih provoditi postupke javne nabave, budući da oni nemaju certi iciranu osobu? Ako djelatnik gradske uprave može provoditi postupak javne nabave za školu, na koji način mora evidentirati svoj rad (ugovor o radu ili dr.), ili je jednostavno dovoljna odluka gradonačelnika da daje ovlaštenje za provođenje istog? Sukladno gore navedenom članku 24. ZJN-a, najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja mora posjedovati važeći certi ikat u području javne nabave te naručitelj internom odlukom imenuje ovlaštene predstavnike i određuje njihove obveze i ovlasti u postupku javne nabave. Ovlašteni predstavnici naručitelja koji pripremaju i provode postupak javne nabave ne moraju biti zaposlenici naručitelja. Odnosno, u slučaju da naručitelj nema certi iciranu osobu, za pripremu i provedbu postupka može angažirati neku drugu osobu, koja nije zaposlenik naručitelja. U slučaju da ovlašteni predstavnik naručitelja, koji priprema i provodi postupak javne nabave nije zaposlenik naručitelja, nego je vanjska osoba, on obvezno mora biti naveden u internoj odluci kojom se imenuju ovlašteni predstavnici naručitelja. U navedenoj odluci bilo bi dobro navesti obveze, ovlasti i odgovornosti za sve ovlaštene predstavnike naručitelja pojedinačno. S obzirom na to da vanjska osoba imenovanjem dobiva određene obveze, ovlasti i odgovornosti, odnosno obavlja uslugu za naručitelja, bilo bi dobro navedeni odnos regulirati ugovorom (npr. ugovor o uslugama za pripremu i provedbu postupka javne nabave br. X). Odluka o imenovanju ovlaštenih predstavnika naručitelja u postupku javne nabave može se donijeti na bazi cijele proračunske/poslovne godine, ili prema postupku javne nabave, a sve ovisno o internoj 37

JAVNA NABAVA organizaciji naručitelja. Primjer prijedloga interne odluke daje se u nastavku teksta. Primjer 1. – Odluka o imenovanju ovlaštenih predstavnika naručitelja za postupke javne nabave u godini X. Temeljem članka 24., stavka 3. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, __ ) [i temeljem Statuta institucije, ako je njime utvrđeno] čelnik naručitelja donosi ODLUKU o imenovanju ovlaštenih predstavnika [naziv naručitelja] za godinu 2014. za postupke javne nabave iz Plana nabave naručitelja KLASA: URBROJ: Mjesto, datum: 1. Podaci o naručitelju Naručitelj: Naziv: Sjedište: Adresa: OIB: 2. Ovlašteni predstavnici naručitelja 1. [ime i prezime, titula, radno mjesto, zaduženja, navesti osobu s važećim certi ikatom] 2. 3. 3. Obveze i ovlasti ovlaštenih predstavnika • priprema i provedba svih postupaka javne nabave roba, radova i usluga za naručitelja temeljem važećeg Zakona o javnoj nabavi i Plana nabave naručitelja, • potpisivanje Izjave o sprečavanju sukoba interesa (ovlašteni predstavnici naručitelja su potpisnici Izjave o sprječavanju sukoba interesa sukladno odredbama važećeg Zakona o javnoj nabavi), • koordiniranje pripreme i provođenja postupaka javne nabave prema zaduženjima navedenima u točki 2. ove Odluke za pojedinog predstavnika, • sudjelovanje u otvaranju, pregledu i ocjeni ponuda, • usmjeravanje stručnih osoba i službi naručitelja u radu vezanom s izradom dokumentacije za nadmetanje, pregled i ocjenu ponuda, i ostalih poslova vezanih s postupkom, • ovlašteni predstavnici za svoj rad odgovaraju odgovornoj osobi naručitelja. 4. Odgovorna osoba naručitelja [ime i prezime, titula, radno mjesto] 5. Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Odgovorna osoba ____________________

Primjer 2. – Odluka o imenovanju ovlaštenih predstavnika naručitelja za pojedini postupak javne nabave Temeljem članka 24., stavka 3. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, __ ) [i temeljem Statuta institucije, ako je njime utvrđeno] čelnik naručitelja donosi ODLUKU o imenovanju ovlaštenih predstavnika [naziv javnog naručitelja] za postupak nabave X iz Plana nabave naručitelja KLASA: URBROJ: Mjesto, datum: 1. Podaci o naručitelju Naručitelj: Naziv: Sjedište: Adresa: OIB: 2. Podaci o predmetu nabave Interna oznaka postupka: Evidencijski broj nabave: Procijenjena vrijednost nabave: Vrsta postupka javne nabave: Zakonska osnova za provođenje javne nabave: Vrsta ugovora o nabavi: Način i uvjeti plaćanja: Rok za provedbu ove Odluke: Financijska sredstva planirana su u proračunu na poziciji: 3. Ovlašteni predstavnici naručitelja 1. [ime i prezime, titula, radno mjesto, zaduženja, navesti osobu s važećim certi ikatom] 2. 3. 4. Obveze i ovlasti ovlaštenih predstavnika • priprema i provedba svih postupaka javne nabave za naručitelja temeljem važećeg Zakona o javnoj nabavi i Plana nabave naručitelja, • potpisivanje Izjave o sprečavanju sukoba interesa (ovlašteni predstavnici naručitelja su potpisnici Izjave o sprječavanju sukoba interesa sukladno odredbama važećeg Zakona o javnoj nabavi), • koordiniranje pripreme i provođenja postupaka javne nabave prema zaduženjima navedenim u točki 3. Odluke za pojedinog predstavnika, • sudjelovanje u otvaranju, pregledu i ocjeni ponuda, • usmjeravanje stručnih osoba i službi naručitelja u radu vezanom s izradom dokumentacije za nadmetanje, pregled i ocjenu ponuda, i ostalih poslova vezanih s postupkom, • ovlašteni predstavnici za svoj rad odgovaraju odgovornoj osobi naručitelja. 5. Odgovorna osoba naručitelja [ime i prezime, titula, radno mjesto] 6. Odluka stupa na snagu danom donošenja

Odgovorna osoba ____________________ 38

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

PLAĆE I NAKNADE Vesna Šiklić Odak *

UDK 314.18

Fleksibilnost organizacije radnog vremena u Republici Hrvatskoj Autorica se osvrće na uređenje radnog vremena u Republici Hrvatskoj sukladno važećem zakonodavstvu, kojim se uređuje ovo područje, a poseban je naglasak stavljen na leksibilnost. Osobito je važno napomenuti da su najavljene izmjene radnog zakonodavstva u dijelu koji se tiče organizacije radnog vremena, instituta nepunog radnog vremena, instituta stalnih sezonskih poslova, organizacije rada na izdvojenom radnom mjestu i evidencije o radnom vremenu, stoga se u tekstu daje pregled važećih odredbi o radnom vremenu.

1. Uvodno Radni uvjeti i trajanje radnog vremena zaposlenika bitno obilježava svakodnevni život i kvalitetu života svakog čovjeka, s obzirom na to da se većinu svog života nalazi na tržištu rada. Duljina radnog vremena utječe na produktivnost i rast gospodarstva; međutim, dulje radno vrijeme može dovesti do smanjenja produktivnosti i rasta gospodarstva, uslijed nezadovoljstva zaposlenika zbog narušenog zdravlja te smanjenja slobodnog radnog vremena, što dovodi do porasta negativnih trendova u društvu, kao što su pad nataliteta, rastave, delikvencije i ostalih negativnih trendova u društvu. Postizanje ravnoteže između ostvarivanja pro ita i dohotka te slobode privatnog života jedno je od pitanja kojima se bave politike radnog prava svih zemalja, pri čemu se nužno mora voditi briga o zdravlju, sigurnosti, djeci i rodnoj jednakosti. Uslijed globalizacije i konkurentnosti s jedne strane, te usklađivanja s drugim životnim aktivnostima s druge strane, organiziranje radnog vremena nije tako jednostavno i zahtjeva leksibilniji način organiziranja radnog vremena, a kako radni odnosi imaju ugovorni karakter, propisi o radnom vremenu moraju imati obvezujući i zaštitni karakter, pri čemu se radno vrijeme ne može ugovoriti u dužem trajanju, nego što je to zakonom propisano. U Republici Hrvatskoj područje radnog vremena uređeno je Zakonom o radu (NN, br. 149/09, 61/11,

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

82/12 i 73/13) i može se podijeliti na puno radno vrijeme, nepuno radno vrijeme, skraćeno radno vrijeme, preraspodijeljeno radno vrijeme, noćni rad te smjenski rad. Pri tome, jedno od najznačajnijih pitanja za radnike koje je regulirano tim Zakonom je rad duži od rada u punome, odnosno nepunome radnom vremenu (prekovremeni rad), posebno u odnosu na dužinu trajanja prekovremenog rada i u odnosu na socijalne kriterije i kategorije osoba kojima se takav rad zabranjuje ili ne preporučuje. Također je bitno naglasiti da je zakonodavac svoje odredbe u Zakonu o radu, koje uređuju institut radnog vremena u potpunosti uskladio s Direktivom 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenog 2003. Godine, o određenim vidovima organizacije radnog vremena, a u cilju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu radnika. Međutim, unatoč tome, najavljene su izmjene Zakona o radu, kojim bi se između ostalog, izmijenile odredbe o organizaciji radnog vremena, instituta nepunog radnog vremena, instituta stalnih sezonskih poslova, organizacije rada na izdvojenom radnom mjestu i evidencije o radnom vremenu, čime bi se postigla veća leksibilnost rada i smanjenje troškova poslovanja poslodavca, a samim time postiglo i veće zapošljavanje. Upravo stoga, a radi boljeg uvida u predstojeće izmjene odredbi Zakona o radu o radnom vremenu, u nastavku se daje pregled važećih odredbi o radnom vremenu.

2. De inicija radnog vremena Postoje različite de inicije radnog vremena, koje uglavnom de iniraju radno vrijeme kao vrijeme koje zaposlenik (radnik) provodi u radu i u kojem je on dužan biti na raspolaganju poslodavcu. Prema odredbi članka 42. Zakona o radu, radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu, koje odredi poslodavac. Iz navedene de inicije radnog vremena nije vidljivo što sve obuhvaća radno vrijeme, odnosno ulaze li u radno vrijeme i dnevne pauze ili dnevni odmori, dežurstvo ili pripravnost. 39

PLAĆE I NAKNADE S obzirom na de iniciju da je radno vrijeme ono vrijeme koje je zaposlenik dužan provesti na poslu i biti na raspolaganju poslodavcu, onda bi dnevni odmor, te dežurstvo, pripravnost i sl. ulazili, odnosno bili sastavnim dijelom radnog vremena. Međutim, Zakon o radu pravi razliku između pripravnosti i dežurstva, te u članku 42., stavku 2. propisuje da se radnim vremenom ne smatra vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac, a u stavku 3. istog članka, propisuje da se vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu uređuje ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. Dakle, pripravnost radnika obavlja se na mjestu gdje radnik ne obavlja poslove i ne na mjestu koje je odredio poslodavac, pa stoga pripravnost ne ulazi u radno vrijeme, ali za tu pripravnost radnik ima pravo na naknadu utvrđenu ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. U slučaju da poslodavac pozove radnika prema stavku 4., članku 42. Zakona o radu, vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

3. Oblici radnog vremena Kao što je u uvodnom dijelu naznačeno, Zakon o radu razlikuje više vrsta radnog vremena te ih možemo podijeliti ovisno o trajanju i razdoblju obavljanja rada na: puno radno vrijeme, nepuno radno vrijeme, skraćeno radno vrijeme, rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad i preraspodjela radnog vremena), smjenski rad, dnevni i noćni rad.

3.1. Puno radno vrijeme Zakon o radu razlikuje puno i nepuno radno vrijeme te određuje samo najduže trajanje punog radnoga vremena, koje temeljem članka 43., stavka 2. ne smije biti duže od 40 sati tjedno. S obzirom na to da Zakon ne određuje donju granicu trajanja radnoga tjedna, ostavljena je mogućnost da se može odrediti i kraće radno vrijeme od 40 sati tjedno. Člankom 43., stavkom 3. Zakona o radu određeno je da, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, nije određeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme četrdeset sati tjedno. To ujedno znači da se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, 40

može odrediti kraće radno vrijeme od 40 sati tjedno, kao puno radno vrijeme. Dakle, puno radno vrijeme mjeri se u satima rada, a određuje se za radni tjedan. Ovisno o organizaciji i vrsti posla puno radno vrijeme može biti jednokratno (određen početak i svršetak tijekom jednog radnog dana), dvokratno (određeni sati rada u dva dijela tijekom radnog dana) i smjensko (određeno kada se proces rada odvija bez prekida).

3.2. Nepuno radno vrijeme Ovisno o vrsti i obujmu posla poslodavac s radnikom može sklopiti ugovor o radu na nepuno radno vrijeme, odnosno na radno vrijeme manje od 40 sati tjedno. Institut nepunog radnog vremena uglavnom je uveden iz objektivnih razloga uslijed vrste djelatnosti (npr. poljoprivrede, turizma, trgovine i sl.) i kada je obujam posla takav da ne zahtjeva rad u punom radnom vremenu. Taj institut je također dvostrane prirode, jer u nekim slučajevima nepuno radno vrijeme zahtjeva poslodavac, dok u drugim slučajevima sam radnik zbog privatnih razloga. U pogledu prava i obveza radnika koji radi u nepunom radnom vremenu Zakon o radu izjednačuje ih s radnicima koji rade u punom radnom vremenu (osim prava na plaću, koja im pripada razmjerno ostvarenim satima rada), te članak 43., stavak 5. Zakona o radu propisuje da se na radnike koji rade u nepunom radnom vremenu na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 11. istog Zakona. Međutim, radi sprječavanja rada dužeg od punog radnog vremena članak 43., stavci 6. i 7. Zakona o radu propisuje da radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena, te da je prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, dužan obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima. Nadalje, člankom 43., stavkom 8. Zakona o radu propisano je da, ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu. Ovo je veoma važna odredba, s obzirom na to da ista daje radnicima s nepunim radnim vremenom jednaka prava u pogledu ostalih prava iz radnog odnosa, koje ovise o dužini trajanja radnog odnosa, kao što je visina osnovice za otpremninu, godišnji odmor, dužina godišnjeg odmora i sl. Radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU i Direktivi 97/81 EZ o Okvirnom sporazumu o nepunom radnom vremenu, TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

PLAĆE I NAKNADE člankom 43., stavkom 9. Zakona o radu propisao je da je poslodavac dužan razmotriti zahtjev radnika, koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoje mogućnosti za takvu vrstu rada. Dakle, nije riječ o obvezi poslodavca, nego samo o mogućnosti o kojoj odlučuje poslodavac i obvezi obavještavanja radnika o njegovoj odluci.

3.3. Skraćeno radno vrijeme Skraćeno radno vrijeme potpuno je različita kategorija od nepunog radnog vremena, a određuje se samo na onim poslovima na kojima nije moguće zaštititi radnika, ni uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Poslovi na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuju se posebnim propisom, a ako takvi poslovi nisu utvrđeni, ministar će na prijedlog osobe koja prema Zakonu o radu može biti stranka kolektivnog ugovora, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva, pravilnikom urediti ta pitanja, prema članku 44., stavcima 2. i 3. Zakona o radu.

Također se Zakonom o radu propisuje zabrana rada dužeg od radnog vremena, utvrđenog posebnim propisom odnosno pravilnikom, te zabranu zapošljavanja na takvim poslovima kod drugog poslodavca. Pri tome, daje se mogućnost da se kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može odrediti da radnik koji na tim poslovima radi skraćeno i ne radi u punom radnom vremenu, dio radnoga vremena, najduže do punog radnog vremena, radi na nekim drugim poslovima, koji nemaju narav poslova s povećanim rizikom za zdravlje. Dakle, radi se o poslovima s povećanim rizikom za zdravlje i sposobnosti radnika, te je radno vrijeTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

me skraćeno razmjerno štetnim utjecajima radnog mjesta radnika. Radnici koje rade u skraćenom radnom vremenu izjednačeni su u ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom s radnicima, koji rade u punom radnom vremenu. Skraćeno radno vrijeme se trajno skraćuje, ako to zahtijevaju uvjeti rada te se ne može zaštititi radnika od štetnih utjecaja, dok određene kategorije radnika mogu privremeno ili povremeno raditi sa skraćenim radnim vremenom, ovisno o zakonom propisanim mogućnostima i uvjetima. Tako npr. pravo na rad s privremenim skraćenim radnim vremenom može ostvarivati jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju do navršene sedme godine djetetova života, te pravo na povremeno skraćeno radno vrijeme može ostvariti radnica, nakon proteka obveznog porodnog dopusta, do navršene jedne godine djetetova života odnosno za blizance, trojke ili više djece jednake dobi do navršene treće godine njihova života.

3.4. Prekovremeni rad Kad govorimo o prekovremenom radu, pod tim radom se podrazumijeva dnevni rad koji je duži od rada u punom odnosno nepunom radnom vremenu. Prekovremeni rad uređen je odredbama članka 45. Zakona o radu tako da se dopušta rad dulji od punog radnog vremena, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad) u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, i to na zahtjev poslodavca, ali najviše do osam sati tjedno. Prema novim zaštitnim odredbama prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, prema članku 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN, br. 73/13). Tim zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o radu1 brisano je ograničenje broja prekovremenih sati na mjesečnoj razini od 32 sata. Međutim, navedena promjena ne umanjuje prava radnika, nego predstavlja usklađenje s Direktivom 2003/88/EZ o određenim vidovima organizacije rada, a vezuje se s onim mjesecima koji imaju više od četiri tjedna, pri čemu kao zaštitni mehanizam ostaje tjedno i godišnje ograničenje. U slučaju da prekovremeni rad određenog radnika traje duže od četiri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno, ako prekovremeni rad svih radnika određenog Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN, br. 73/13), stupio na snagu 26. lipnja 2013., a odredbe članaka od 13. do 25. su stupile na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. 1

PLAĆE I NAKNADE poslodavca prelazi 10% ukupnoga radnog vremena u određenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada u roku od osam dana od dana nastupa neke od navedenih okolnosti. Ako inspektor rada posumnja da prekovremeni rad štetno utječe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odredit će rok u kojem poslodavac o tome mora pribaviti nalaz i mišljenje liječnika ovlaštenog posebnim propisom.

3.4.1. Zabrana prekovremenog rada Prekovremeni rad zabranjen je maloljetnim radnicima, dok trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile. Pri tome treba naglasiti da će inspektor rada zabraniti prekovremeni rad ako štetno utječe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odnosno ako se obavlja protivno odredbama članka 45. Zakona o radu.

3.5. Preraspodjela radnog vremena Preraspodjela radnog vremena je institut koji omogućuje da se u određenom razdoblju tijekom jednog razdoblja radi duže, ali zato u drugom kraće, ili da se uopće ne radi, te se takvo radno vrijeme ne smatra prekovremenim radom. Riječ je o institutu koji se može primijeniti pod određenim uvjetima, a uvjetovano je o naravi posla. Tako je člankom 47. Zakona o radu propisano da, ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena. Također su propisane i obveze poslodavca u uvođenju preraspodijeljenog radnog vremena, i to u slučaju kada preraspodjela radnog vremena nije predviđena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, poslodavac je dužan utvrditi plan preraspodijeljeno radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada. U pogledu maksimalnog trajanja propisana su i ograničenja, te ono (uključujući i prekovremeni rad) 42

ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno. Iznimno od toga preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od četrdeset osam sati tjedno, ali ne duže od pedeset šest sati tjedno, odnosno šezdeset sati tjedno, ako poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Pri tome je poslodavac dužan na zahtjev inspektora rada, uz plan preraspodijeljenog radnog vremena priložiti popis radnika, koji su dali pisanu izjavu. Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od četrdeset osam sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice. Također je propisano da preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno.U tom slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci. Ako se radi o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.

3.5.1. Zabrana rada u preraspodijeljenom radnom vremenu Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od osam sati dnevno. Radi zaštite, isto kao i kod zabrane prekovremenog rada, trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Inspektor rada zabranit će ili ograničiti preraspodijeljeno radno vrijeme, ako je isto protivno odredbama članka 47. Zakona o radu ili, ako iz nalaza i mišljenja pribavljenog od ovlaštenog liječnika proizlazi da takav rad ugrožava zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika.

3.6. Noćni rad Sukladno pravnoj stečevini Europske unije člankom 48. Zakona o radu propisana je de inicija noćnog rada, te je istim propisano da je noćni rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana, TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

PLAĆE I NAKNADE ako za određeni slučaj Zakonom o radu ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno. Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu između devetnaest sati uvečer i sedam sati ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom, dok se za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu između dvadeset sati uvečer i šest sati ujutro idućega dana, smatra noćnim radom. Iz navedene de inicije noćnog rada razvidno je da nije bitno koliko je noćni rad trajao, odnosno da radnik ne mora raditi puno radno vrijeme po noći, da bi se taj rad de inirao kao noćni rad. Isto tako zakonom je de iniran i tko je noćni radnik te se propisuje da je to radnik koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnoga rada. Noćni rad ne smije trajati duže od osam sati dnevno, te iznimno može trajati duže od osam sati, ali ne duže od dvanaest sati dnevno, pod uvjetom da je isto ugovoreno kolektivnim ugovorom.

3.6.1. Zabrana noćnog rada Uslijed usklađivanja Zakona o radu s direktivama Europske unije o ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti zapošljavanja, zabrana noćnog rada nije jako restriktivna i više se ne odnosi na noćni rad žena u industriji. Međutim, i dalje se propisuje zaštita maloljetnih osoba i trudnica. Tako u članku 49. Zakona o radu zakonodavac propisuje da poslodavac ne smije odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje, kao i život ili zdravlje djeteta, te se zabranjuje noćni rad maloljetniku, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a punoljetni radnici nisu dostupni. U tom slučaju isti ne može, u razdoblju od dvadeset četiri sata, trajati duže od osam sati, niti maloljetnik smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro. U slučaju noćnog rada maloljetnika poslodavac je dužan osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe. Nadzor nad primjenom odredbi o zaštiti noćnog rada trudnica i maloljetnika obavlja inspektor rada, koji će zabraniti njihov noćni rad, ako je isti protivan odredbama Zakona.

3.7. Rad u smjenama (smjenski rad) Prema odredbi članka 50. Zakona o radu, rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena. Smjenski radnik je radnik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama. Ako je rad organiziran u smjenama, koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.

3.7.1. Obveze poslodavca prema noćnim i smjenskim radnicima Prema članku 51. Zakona o radu poslodavac je pri organizaciji noćnog rada ili rada u smjeni dužan voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku, te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja noću ili u smjeni. Također je dužan noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupne su u svako doba. Najzanimljivija je odredbakoja propisuje da je radniku, koji je rasporedom radnog vremena određen da rad obavlja noću, prije započinjanja tog rada, kao i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, poslodavac dužan omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu, a troškove tog liječničkog pregleda snosi poslodavac. To znači da radnik ima pravo zahtijevati zdravstveni pregled i da je poslodavac dužan udovoljiti tom zahtjevu, kao i snositi troškove tog pregleda. U slučaju da se zdravstvenim pregledom utvrdi da noćni radnik zbog noćnog rada ima zdravstvenih problema, poslodavac mu je dužan rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada, a u nemogućnosti obavljanja poslova izvan noćnoga rada, dužan mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnoga rada za koje je sposoban, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Nadalje, poslodavac je dužan noćnom radniku koji je u radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom izičkom ili mentalnom naporu utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati u razdoblju od dvadeset četiri sata u kojem radi noću. Posljednjim izmjenama zakona o radu utvrđeno je da će ministar pravilnikom propisati sadržaj, način i rokove zdravstvenih pregleda noćnih radnika. 43

PLAĆE I NAKNADE 4. Raspored radnog vremena Raspored dnevnog i tjednog radnog vremena može biti određen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu. U slučaju da raspored radnog vremena nije određen na navedeni način o njegovom rasporedu odlučuje poslodavac pisanom odlukom. O rasporedu radnog vremena ili promjeni rasporeda radnog vremena poslodavac mora obavijestiti radnika najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada. Odredbom članka 46., stavka 3. Zakona o radu omogućeno je da kod poslodavca kod kojeg je to potrebno zbog procesa rada organiziranog u smjenama, puno ili nepuno radno vrijeme ne mora biti raspoređeno jednako po tjednima, te se u tom slučaju puno ili nepuno radno vrijeme utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od četiri mjeseca. Pri tome, odstupanje od punog radnog vremena ne smije iznositi više od dvadeset četiri sata mjesečno, a radnik može raditi najviše četrdeset osam sati tjedno. Ako je istekom razdoblja od četiri mjeseca, prosječno tjedno radno vrijeme bilo duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena, rad duži od punog, odnosno nepunog radnog vremena smatra se prekovremenim radom. Maloljetnom radniku se raspored punog radnog vremena ne smije utvrditi duže od osam sati dnevno.

4.1. Evidencija radnog vremena Sukladno članku 4., stavku 2. Zakona o radu poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnom vremenu. Način vođenja i sadržaj evidencije podataka o radnom vremenu radnika utvrđen je Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN, br. 37/11), kojeg donosi ministar. U skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima poslodavac je dužan evidenciju o radnom vremenu imati u poslovnom prostoru, odnosno na mjestu radnika. Evidencija podataka o radnom vremenu vodi se po razdobljima isplate plaće i naknade plaće, a mora se voditi na završetku radnog dana, te u slučaju da neki podatak bitan za evidenciju nije poznat na kraju radnog dana, poslodavac je dužan taj podatak evidentirati odmah po saznanju. Navedenu evidenciju poslodavac je dužan arhivirati i čuvati najmanje šest 44

godina. Bitno je naglasiti da svaki radnik ima pravo uvida u evidenciju radnog vremena. Također je potrebno naglasiti da nepoštivanje obveze vođenja evidencija ili njihovo nepropisno vođenje, kao i odbijanje davanja na uvid nadležnom inspektoru u kontroli, prema odredbi članka 294. Zakona o radu, smatra se najtežim prekršajem poslodavca, za što je propisana kazna za pravne osobe u visokom iznosu od najmanje 61.000,00, a najviše 100.000,00 kuna, odnosno od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za izičke osobe.

5. Odmori i stanke 5.1. Stanka Vrijeme stanke ili pauze ubraja se u radno vrijeme. Prema članku 52. Zakona o radu, radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Maloljetni radnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno. U slučaju da narav posla ne omogućuje prekid rada, radi korištenja odmora odnosno stanke, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenje ovoga odmora.

5.2. Dnevni odmor Dnevni odmor reguliran je člankom 53. Zakona o radu, na način da je propisano da tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno. Iznimno od toga poslodavac je dužan punoljetnom radniku, koji radi na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana, osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno te mu mora omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja, koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći dnevni odmor, prema članku 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN, br. 73/13).

5.3. Tjedni odmor Tjedni odmor propisan je u najmanjem trajanju od 24 sata, kojem se pribraja i dnevni odmor iz članka 53. Zakona o radu. Maloljetni radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje četrdeset osam sati. Tjedni odmor radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi. U slučaju nemogućnosti korištenja tjednog odmora na taj način, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati korištenje odmora u razdoblju TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

PLAĆE I NAKNADE određenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, koje ne može biti duže od dva tjedna. Iznimno, kod smjenskog rada, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, uz koji se ne pribraja dnevni odmor iz članka 53. ovoga Zakona.

6. Ograničenja u primjeni odredbi o radnom vremenu Prema članku 3. Zakona o radu odredbe o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru ne odnose se na radnike na pomorskim ribarskim plovilima, na radnika koji je kao rukovodeće osoblje statutom, društvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima poslodavca ovlašten voditi poslove poslodavca i koji samostalno donosi odluke o organizaciji rada i poslovanja poslodavca, te na radnika člana obitelji poslodavca izičke osobe, koji živi u zajedničkom kućanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Nadalje, ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, kolektivnim ugovorom mogu se za punoljetne radnike urediti iznimke od primjene odredbi o trajanju rada noćnog radnika, dnevnom i tjednom odmoru, pod uvjetom da je tim ugovorom radniku osiguran zamjenski odmor u skladu sa stavkom 5., članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN, br. 73/13), koji glasi: „(5) Kolektivnim ugovorom iz stavka 4. ovoga članka kojim se osigurava odgovarajući zamjenski odmor u trajanju jednakom propuštenim satima odmora radniku se ne može odrediti dnevni odmor u neprekidnom trajanju kraćem od osam sati dnevno niti tjedni odmor u neprekidnom trajanju kraćem od dvadeset sati.“, u kojem je poslodavac obvezan omogućiti ostvarenje tog prava, i to: • ako je to neophodno zbog udaljenosti između mjesta rada radnika i njegovog prebivališta ili zbog udaljenosti između različitih mjesta rada radnika; • ako se radi o djelatnosti zaštite osoba i imovine, kada obavljanje poslova zahtijeva stalnu prisutnost; • ako se radi o djelatnosti pružanja usluga ili proizvodnje u neprekidnom trajanju, osobito o: o uslugama vezanim uz prijam, liječenje i njegu u bolnicama ili sličnim ustanovama, te uslugama u domovima socijalne skrbi ili drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi i u zatvorima, o radu radnika u lukama i zračnim lukama, o uslugama izravno vezanim uz tisak, radio, televiziju, kinematogra iju, poštu i elektroničku komunikaciju, hitnu pomoć, vatrogastvo i civilnu zaštitu, TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

o proizvodnji, prijenosu i distribuciji plina, vode, električne energije, skupljanju i odvozu kućnoga otpada i pogonima za spaljivanje, o industriji u kojoj se rad ne može prekidati zbog tehnoloških razloga, o djelatnosti istraživanja i razvoja, o djelatnosti prijevoza putnika u javnom gradskom prijevozu; • ako se radi o djelatnosti s izraženom promjenom intenziteta aktivnosti, a osobito u: o poljoprivredi, o turizmu, o poštanskim uslugama, • ako se radi o radu radnika u djelatnosti željezničkog prometa, čiji rad nije neprekidan već se obavlja po potrebi, koji radno vrijeme provodi u vlaku ili čiji je rad vezan uz vozni red; • u slučaju više sile te nastupa izvanrednih i nepredvidivih okolnosti i događaja. Na kraju je potrebno istaknuti da se radniku mora omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog ili tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja, koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći dnevni, odnosno tjedni odmor, i to u trajanju jednako propuštenim satima odmora, koji ne može biti kraći od osam sati dnevno niti tjedni odmor u neprekidnom trajanju kraćem od dvadeset sati.

7. Zaključno Unatoč činjenici da je Zakon o radu u svom minimalnom dijelu usklađen s europskom pravnom stečevinom i dalje postoji potreba za liberalnijim i leksibilnijem tržištu rada koje bi omogućilo veće zapošljavanje, ali s druge strane i udovoljavanju zahtjevima za sigurnošću radnika. Tome u prilog idu i odredbe Ugovora o funkcioniranju Europske unije koje obvezuju članice Europske unije na poticanje prilagodljivosti radnika tržištu rada i postizanju visoke stope zaposlenosti. Pri tome je nužno s jedne strane prilagoditi radne i privatne obveze prema željama i potrebama radnika, te s druge strane umanjiti troškove poslodavcima što zahtjeva leksibilnu organizaciju radnog vremena. Na kraju se neminovno nameće zaključak da je zbog ekonomske krize, koja je osim Republike Hrvatske zahvatila i većinu zemalja Europske unije, neophodno provesti reforme radnog zakonodavstva, konkretno i u organizaciji radnog vremena, posebno u atipičnim oblicima ugovora o radu kao što su rad na određeno vrijeme, rad u nepunom radnom vremenu, skraćenom radnom vremenu, radu na sezonskim poslovima, agencijskom radu i sl. Međutim, u ovom trenutku još nije u cijelosti poznato u kojem će obliku biti donesene izmjene odredbi Zakona o radu, koje se odnose na organizaciju radnog vremena. 45

POREZI I DOPRINOSI Mirjana Mahović Komljenović *

UDK 336.2

Porez na tvrtku za pravne i izičke osobe Sukladno odredbama Zakona o inanciranju JLP(R) S-a, općine i gradovi kao jedan od vlastitih izvora prihoda mogu propisivati i ubirati porez na tvrtku ili naziv, kojeg plaćaju pravne i izičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a obveznici su plaćanja poreza na dohodak ili dobit. Obveza plaćanja poreza na tvrtku utvrđuje se u godišnjem iznosu donošenjem poreznog rješenja od nadležne ispostave Porezne uprave prema sjedištu za pravne te prebivalištu ili uobičajenom boravištu za izičke osobe. Osim na istaknuto sjedište tvrtke, porez na tvrtku ili naziv plaća se i na svaku istaknutu tvrtku na poslovnim jedinicama, koju porezni obveznik ima u svom sastavu.

1. Uvod Zakonom o inanciranju jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 33/00, 127/00, 59/01, 107/01 –ispravak, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 – Odluka USRH, 73/08 i 25/12; dalje u tekstu: Zakon o inanciranju), uređeni su izvori sredstava, te način inanciranja poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine i grada - jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema spomenutom Zakonu, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, stječu prihode iz: vlastitih izvora, sudjelovanja u raspodjeli zajedničkih poreza, te od dotacija iz državnog i županijskog proračuna. Kao vlastite izvore sredstava, općine i gradovi mogu propisivati i ubirati općinske ili gradske poreze, a to su: 1) prirez poreza na dohodak, 2) porez na potrošnju, 3) porez na tvrtku ili naziv, 4) porez na korištenje javnih površina, te 5) porez na kuće za odmor. Od navedenih vrsta općinskih, odnosno gradskih poreza, porezni obveznici plaćaju mjesečno tijekom poslovne godine, po propisanim poreznim stopama, jedino prirez poreza na dohodak te porez na potrošnju, dok se za ostale lokalne poreze, i to: kuće za odmor, porez na tvrtku ili naziv, te porez na korištenje *

Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo inancija – Porezna uprava, Samobor.

javnih površina, porezna obveza utvrđuje periodički, pri čemu se porez plaća jednom godišnje donošenjem rješenja od nadležnog tijela jedinica lokalne i područne (regionalna) samouprave ili nadležne ispostave Porezne uprave. Prema tome, kao jedan od vlastitih izvora prihoda, općine ili gradovi mogu propisivati i ubirati porez na tvrtku ili naziv, čija obveza plaćanja postoji za sve oblike trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, koje obavljaju gospodarsku djelatnost radi stjecanja dobiti kao i za izičke osobe, koje se bave djelatnošću obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te drugim djelatnostima, koje se oporezuju kao obrtničke, i vode propisane poslovne knjige i evidencije, a obveznici su plaćanja poreza na dohodak. Iznos poreza na tvrtku ili naziv koju su obvezne plaćati pravne i izičke osobe, ako se bave registriranom gospodarskom djelatnošću, utvrđuje se poreznim rješenjem koje za poreznog obveznika donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu poduzeća, a za izičke osobe koje obavljaju djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika, ako su općine ili gradovi u svojim odlukama prenijela na Poreznu upravu poslove utvrđivanja i naplatu lokalnih poreza.

2. Načelna Suglasnost za utvrđivanje lokalnih poreza Još od 1. siječnja 2002. u primjeni je načelna Suglasnost (NN, br. 79/01), koju je donio Ministar inancija na neodređeno vrijeme, a prema kojoj Porezna uprava može obavljati poslove utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe županijskih, općinskih ili gradskih poreza, ako je predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave - općina ili grad, svojom odlukom prenijela na Poreznu upravu u cijelosti poslove utvrđivanja i naplate svih ili samo pojedinih lokalnih poreza. Prema spomenutoj suglasnosti većina općina i gradova je u svojim odlukama obvezu utvrđivanja i naplate poreza na tvrtku ili naziv prenijela u nadležnost Porezne uprave, budući da nadležne ispostave Porezne uprave imaju razrađen informacijski sustav, koji omogućuje e ikasan razrez i utvrđivanje, nadzor, naplatu kao i ovrhu lokalnih poreza. Za obavljene poslove Poreznoj upravi pripada naknada TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

POREZI I DOPRINOSI u iznosu od 5% od ukupno naplaćenih prihoda, što se uplaćuje na račun Državnog proračuna.

3. Podaci za utvrđivanje poreza na tvrtku ili naziv Nadležna ispostava Porezne uprave donijet će rješenje o obvezi plaćanja poreza na tvrtku ili naziv, na osnovi: • postojećih podataka o upisu u sudski i obrtni registar pravnih i izičkih osoba, koje obavljaju registriranu djelatnost, a koje se vode u informacijskom sustavu Porezne uprave u registru poreznih obveznika, tzv. RPO registru, • podataka koje su Poreznoj upravi o poslovanju pravnih i izičkih osoba dužne dostaviti nadležne županijske, općinske ili gradske službe, te • podataka koje su porezni obveznici dužni sami dostaviti prema odredbama članka 58. OPZ-a (NN, br. 147/08 do 73/13). Naime, navedenom zakonskom odredbom propisano je da je porezni obveznik dužan poreznom tijelu u roku od 30 dana od dana nastanka, prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze, a naročito osnutak, premještaj i prestanak trgovačkog društva, radionice ili stalne poslovne jedinice ili početak obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta, te druge činjenice, čije je prijavljivanje važno za njegovo poslovanje. Temeljem navedenog proizlazi, da je obveznik poreza na tvrtku dužan nadležnom tijelu za utvrđivanje poreza (općini ili gradu odnosno nadležnoj ispostavi Poreze uprave) prijaviti osnutak te svaku promjenu imena tvrtke ili naziva, kao i sve druge promjene što utječu na pravilno utvrđivanje visine poreza, i to u roku od 30 dana od upisa u sudski ili obrtni registar odnosno od dana nastale promjene.

Pravne osobe postaju obveznicima plaćanja poreza na dobit danom upisa u sudski registar, a izičke osobe – obrtnici i slobodna zanimanja, postaju obveznicima plaćanja poreza na dohodak upisom u obrtni registar. Upis u sudski, odnosno obrtni, registar ima konstitutivni značaj, što znači da od trenutka upisa, pravna, odnosno izička osoba stječe pravo upotrebe tvrtke. Time, u smislu navedenog Zakona o inanciranju, pravne i izičke osobe postaju i obveznicima plaćanja poreza na tvrtku ili naziv. Porez na tvrtku ili naziv porezni obveznici plaćaju u svoti, čija je gornja granica poreza propisana Zakonom o inanciranju, dok njenu stvarnu visinu utvrđuje općina ili grad svojom odlukom, koja ne može biti veća od Zakonom propisane gornje granice. Osim oslobođenja i olakšica od plaćanja poreza, što je utvrđeno Zakonom o inanciranju, općine i gradovi mogu u svojim odlukama propisivati i druge olakšice od plaćanja poreza na tvrtku.

4.1. Pojam tvrtke ili naziva Tvrtka ili naziv je ime pravne ili izičke osobe pod kojim trgovačko društvo ili obrt posluje i sudjeluje u pravnom prometu. Kod izičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, tvrtka sadrži naziv i oznaku obrta, ime i prezime obrtnika te njegovo sjedište, a može sadržavati i posebne oznake. Prijevod tvrtke ili naziva, odnosno strane riječi u tvrtki ili nazivu, moraju biti napisane latiničnim pismom na jednom od stranih jezika. Pravne i izičke osobe mogu upotrebljavati i skraćeni naziv tvrtke, ali samo u obliku i sadržaju, kako je to upisano u sudski, odnosno obrtni registar.

4. Obveza plaćanja poreza Sukladno odredbama članka 42. Zakona, obveza plaćanja poreza na tvrtku ili naziv propisana je za sve pravne osobe, koje su registrirane za obavljanje djelatnosti, a obveznici su plaćanja poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04 do 22/12), te izičke osobe koje obavljaju registriranu obrtničku djelatnost ili djelatnost slobodnih zanimanja, a obveznici su plaćanja poreza na dohodak prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 144/12). Ako obveznici poreza na tvrtku ili naziv u svom sastavu imaju poslovne jedinice, obveznici su poreza na tvrtku za svaku poslovnu jedinicu. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Tvrtka ili skraćeni naziv tvrtke mora se na prikladan način istaknuti na poslovnim prostorijama tr47

POREZI I DOPRINOSI govačkog društva, odnosno na ulazu u sjedište obrta i izdvojene pogone ili na mjestu gdje se obavlja obrt, ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor. Pri postojanju više ulaza u poslovnu prostoriju, tvrtku je potrebno istaknuti na svakom od ulaza.

4.2. Visina i plaćanje poreza na tvrtku Porez na tvrtku ili naziv, plaća se u godišnjem iznosu koji propisuje grad ili općina, a isti ne može iznositi više od 2.000,00 kn po svakoj istaknutoj tvrtki ili nazivu. Ako više osoba ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti plaća se samo jedan porez na tvrtku, za što se obično zadužuje nositelj zajedničke djelatnosti imenovan od ostalih supoduzetnika. Porez na tvrtku uplaćuje se korištenjem brojčane oznake vrste prihoda 1732, a prihod je grada ili općine, na području koje je sjedište odnosno prebivalište obveznika tog poreza. U slučaju kada porezni obveznik – izička osoba ima sjedište obrta registrirano u općini, koja istovremeno nije i općina prebivališta vlasnika obrta, tada će rješenje o razrezu poreza na tvrtku ili naziv, donijeti nadležno tijelo za utvrđivanje poreza prema sjedištu obrta izičke osobe. Prema Odluci o gradskim porezima i o prirezu poreza na dohodak Grada Zagreba (NN, br. 87/01, 103/01 – ispravak), porez na tvrtku utvrđen je u različitim svotama od najmanje 180,00 kn do najviše 520,00 kn, ovisno o vrsti djelatnosti kojom se bave pravne i izičke osobe registrirane za obavljanje djelatnosti. Tvrtkom odnosno nazivom, u smislu navedene Odluke ne smatraju se, pa se na to i ne plaća porez – natpisi na klupama, stolovima, otvorenim prodajnim mjestima na tržnici na kojima se prodaju živežne namirnice, natpisi što ih trgovačka društva koja se bave građevinarstvom ističu na gradilištima, te nazivi poslovnih jedinica, koje ne posluju s trećim osobama. Ako pravne i izičke osobe sa sjedištem u gradu Zagrebu imaju poslovne jedinice (prodavaonice, pogone i radionice) u svom sastavu, koje se nalaze na području Grada Zagreba, obvezni su za njih platiti 50% od propisanog poreza na tvrtku ili naziv. U slučaju ako je na istom objektu istaknuto više tvrtki ili naziva iste pravne i izičke osobe, plaća se samo jedan iznos poreza.

4.3. Porez na tvrtku za poslovne jedinice Ako obveznik poreza na tvrtku u svom sastavu ima poslovne jedinice (prodavaonice, pogone, radionice, prodajna mjesta), obveznik je poreza na tvrtku za svaku poslovnu jedinicu, a utvrđeni porez je prihod općine ili grada na čijem se području nalazi po48

slovna jedinica. Naime, sukladno članku 7. Zakona o trgovačkim društvima (NN, br. 111/93 do 68/13), propisano je da trgovac pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavljaju svoje djelatnosti. Podružnica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva, pri čemu podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača. Prema odredbama članka 40. OPZ-a, stalnom poslovnom jedinicom smatra se stalno mjesto obavljanja gospodarske djelatnosti društva u cijelosti ili djelomično, a posebno su to: mjesta sjedišta uprave, podružnice i uredi, mjesto proizvodnje ili radionica, tvornica, rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava, gradilište ili građevinski ili montažni projekt samo, ako traje dulje od šest mjeseci. Stalnom poslovnom jedinicom ne smatra se korištenje objekata isključivo za uskladištenje, izlaganje ili isporuku dobara ili robe, koje pripadaju društvu kao i održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo radi obavljanja bilo koje druge djelatnosti privremenog ili pomoćnog značenja za društvo.

4.4. Rok za uplatu poreza na tvrtku ili naziv Porez na tvrtku ili naziv plaća se u roku od 15 dana od dana dostave poreznog rješenja, kojim je porez na tvrtku ili naziv utvrđen. Ako se tvrtka upiše u registar tijekom godine ili prestane s bavljenjem djelatnosti, plaća se razmjerni dio poreza. Ako je pravnoj ili izičkoj osobi, nadležna ispostava Porezne uprave izdala rješenje o obvezi plaćanja poreza na tvrtku za 2013., a porezni obveznik tijekom godine nije poslovao ni obavljao gospodarsku djelatnost niti je imao evidentiranog prometa po žiro-računu (zbog mirovanja, privremene obustave poslovanja i sl.), tada može u roku od 30 dana od dana primitka poreznog rješenja uložiti žalbu, na osnovu koje će se utvrđeni iznos poreza na tvrtku otpisati.

4.5. Obračun zateznih kamata Ako obveznik poreza na tvrtku ili naziv, prema dobivenom poreznom rješenju ne plati porez u propisanom roku, na utvrđeni dug sistemski se obračunavaju kamate, i to po stopi od 12% godišnje, primjenom dekurzivnog jednostavnog kamatnog računa, prema članku 116. Općeg poreznog zakona, članku 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 do 134/09), te članku 3. Zakona o kamatama (NN, br. 94/04 i 35/05). TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

POREZI I DOPRINOSI Ako dospjeli porez na tvrtku ili naziv nije plaćen u propisanom roku, može se nad pravnim i izičkim osobama provesti postupak ovrhe te porez prisilno naplatiti sukladno odredbama od 124. do 146. OPZ-a, i to pljenidbom novčanih sredstava na žiro-računu poreznog dužnika, koje isti ima kod banke ili druge inancijske organizacije ovlaštene za platni promet, a taj postupak provode Ispostave porezne uprave ili provođenjem ovrhe pljenidbom na pokretninama, tražbinama i drugim imovinskim pravima, a ovršni postupak se provodi u Područnom uredu.

5. Oslobođenje od plaćanja poreza na tvrtku ili naziv Odredbom članka 42., stavka 3. Zakona o inanciranju, propisano je oslobođenje, prema kojem obveznici poreza – pravne i izičke osobe, ako ne obavljaju djelatnost, ne plaćaju porez na tvrtku. Navedeno znači da svi poduzetnici koji nakon registracije u trgovačkom ili obrtnom registru nisu obavljali poduzetničku djelatnost, kao i oni porezni obveznici koji nemaju evidentiranog prometa na žiro-računu ni iskazanih poslovnih promjena u poslovnim knjigama za pojedino porezno razdoblje, odnosno kalendarsku godinu, nisu obveznici plaćanja godišnjeg poreza na tvrtku ili naziv.

dobit, jer stečajni upravitelj provodi radnje isključivo radi namirenja duga vjerovnicima, tako ista ne obavlja djelatnost, zbog čega nije ni obveznik plaćanja poreza na tvrtku. Međutim, u slučajevima kada se u tijeku stečajnog postupka, a sukladno odredbama Stečajnog zakona (NN, br. 44/96 do 82/06), prihvati i potvrdi stečajni plan i izvrši preustroj dužnika radi održavanja djelatnosti, te stečajni sudac rješenjem zaključi stečajni postupak, takva je pravna osoba obvezna utvrđivati porez na dobit, kada postaje i obveznikom plaćanja poreza na tvrtku ili naziv. Porez na tvrtku ne plaćaju ni porezni obveznici nad kojima je pokrenut, odnosno okončan postupak likvidacije, a koji se u nadležnim ispostavama Porezne uprave vode u registru poreznih obveznika u timu 901. Nadalje, od obveze plaćanja poreza na tvrtku oslobođene su i sve one pravne osobe, koje su prestale biti porezno aktivne, a nisu podmirile svoje obveze te imaju neizmirenih dugova na porezima i doprinosima o kojima analitičku evidenciju vodi Porezna uprava, a u registru poreznih obveznika vode se u timu 903, kao i izičke osobe koje su prestale obavljati registriranu djelatnost odjavom obrta, slobodnog zanimanja i sl, ali nisu podmirile svoje obveze i u registru poreznih obveznika vode se u timu 900.

Ustanove i druge nepro itne organizacije koje su osnovane sukladno Zakonu o ustanovama, a ne obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti, također nisu obveznici plaćanja poreza na tvrtku ili naziv po toj osnovi. Međutim, ako bi navedene pravne osobe obavljale gospodarsku djelatnost, pri čemu bi neoporezivanje te djelatnosti dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, tada im Porezna uprava može na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili zainteresiranih osoba, rješenjem utvrditi da su obveznici poreza, i to za dobit koju ostvaruju obavljanjem gospodarske djelatnosti, a time postaju i obveznici plaćanja poreza na tvrtku ili naziv.

5.2. Otpis utvrđenog poreza na tvrtku ili naziv

5.1. Porez na tvrtku za pravne osobe u stečaju i likvidaciji

Porez na tvrtku ili naziv je vlastiti izvor prihoda grada ili općine, gdje pravna ili izička osoba obavlja gospodarsku djelatnost, i uplaćuje se u korist računa za redovno poslovanje proračuna grada/općine, a koji su posebno navedeni u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13 do 103/13).

Ako je nad pravnom osobom u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) otvoren stečajni postupak, koji se provodi radi skupnog namirenja stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima, porez na dobit utvrđuje se samo za razdoblje do otvaranja stečaja, a za isto razdoblje utvrđuje se i porez na tvrtku. Prema tome, kako se kod pravne osobe od trenutka otvaranja stečaja ne utvrđuje porez na TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Porez na tvrtku koji se nije mogao naplatiti pljenidbom novčanih sredstava poreznog dužnika kod banke u redovnom postupku, može se naplatiti provođenjem mjera ovrhe iz njegove cjelokupne imovine, osim one koja sukladno odredbama OPZ-a ne može biti predmetom pljenidbe. Međutim, ako se dospio dug poreza na tvrtku ili naziv ne može naplatiti ni u postupku ovrhe, može se u iznimnim slučajevima a sukladno odredbama članka 137. OPZ-a, otpisati kao nenaplativ.

6. Uplatni računi

Od 1. lipnja 2013. obveznici uplate javnih davanja, obvezno koriste računa otvorene prema IBAN konstrukciji, koji su formirani po međunarodnoj normi 49

POREZI I DOPRINOSI ISO 13613. Na standardiziranim nalozima za uplatu na Obrascima HUB-3 i HUB-3A korištenjem kojih se obavljaju dospjela plaćanja, pravne i izičke osobe obavezno upisuju jedinstveni broj modela uplate 68, brojčanu oznaku poreza na tvrtku – 1732, te OIB koji je dodijeljen od Ministarstva inancija.

Vrsta poreza

Visina poreza

Porez na tvrtku ili naziv

Prema odluci grada ili općine a najviše do 2.000,00 kn po svakoj istaknutoj tvrtki

Račun za redovno poslovanje proračuna grada/općine po IBAN konstrukciji

Obveznici uplate pravne i izičke osobe Brojčana Model oznaka/ uplate OIB

- Grad Osijek HR5023600001831200002 - Grad Zaprešić 68 HR2123600001854300007 -Grad Zagreb HR3423600001813300007

1732 - OIB

7. Zaključak Porez na tvrtku ili naziv je jedan od vlastitih izvora prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čija je gornja granica poreza propisana Zakonom o inanciranju, dok stvarnu visinu poreza utvrđuje grad ili općina svojom odlukom, pri čemu

se porezna obveza utvrđuje jednom godišnje. Poslove u vezi s utvrđivanjem poreza na tvrtku ili naziv, njihovim evidentiranjem, obvezom plaćanja u propisanom roku te ovrhom, obično obavlja nadležna ispostava Porezna uprave, ako je temeljem načelne Suglasnosti, vlastitom odlukom općina ili grad prenijela navedene poslove u nadležnost Porezne uprave, što je većina općina i učinila. Kada se protekom roka od 15 dana od dana primitka poreznog rješenja, ne plati utvrđen porez na tvrtku, na isti se obračunavaju zatezne kamate po stopi od 12% godišnje. Od obveze plaćanja poreza na tvrtku ili naziv oslobođene su pravne i izičke osobe, koje nemaju evidentiranog prometa po žiro-računu kao ni iskazanih poslovnih promjena u poslovnim knjigama, pravne osobe u stečaju i nad kojim je pokrenut odnosno okončan postupak likvidacije, kao i pravne i izičke osobe koje su prestale biti porezno aktivne, a nisu izmirile svoje obveze. Razmjerni dio poreza na tvrtku plaćaju porezni obveznici, koji su započeli ili prestali s obavljanjem djelatnosti tijekom godine. Odredbama OPZ-a kojim je uređen odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela, koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, propisani su slučajevi kada se dospio dug poreza na tvrtku ili naziv iznimno, a na zahtjev poreznog obveznika može u potpunosti ili djelomično otpisati.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

POREZI I DOPRINOSI Anamaria Ester Galinec *

UDK 336.2

Ulazak i izlazak iz sustava PDV-a proračunskih korisnika i nepro itnih organizacija Autorica u tekstu razmatra uvjete zbog kojih proračunski korisnici i nepro itne organizacije ulaze u sustav PDV-a i postaju registrirani porezni obveznici. Također, navode se i uvjeti za izlazak iz sustava PDV-a te daje primjer ispravka pretporeza, kada se promijene uvjeti, koji su bili mjerodavni za priznavanje pretporeza u godini kada je gospodarsko dobro nabavljeno.

1. Uvod Stupanjem na snagu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/12 i 99/13 - Rješenje USRH; dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) osim što su utvrđena nova pravila za oporezivanje transakcija na jedinstvenom europskom tržištu, došlo je i do promjena u oporezivanju porezom na dodanu vrijednost za određene subjekte, koji obavljaju transakcije samo u tuzemstvu. De inicija poreznog obveznika promijenjena je u odnosu na stari Zakon o porezu na dodanu vrijednost, koji je bio u primjeni do 30. lipnja 2013. Svaka osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat poslovanja postaje porezni obveznik. Tako su nepro itne organizacije i proračunski korisnici uključujući tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave radi obavljanja isporuka s kojima konkuriraju na tržištu stvorili uvjete da postanu registrirani porezni obveznici. Očekuje se da će velik broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave postati radi iznajmljivanja, kojim konkuriraju zajedno sa ostalim sudionicima na tržištu, porezni obveznici od 1. siječnja 2014.

2. Proračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao obveznici poreza na dodanu vrijednost Članak 6. Zakona o PDV-u de inira poreznog obveznika kao osobu koja samostalno obavlja bilo koju Mr. sc. Anamaria Ester Galinec, voditeljica Odjela u Direkciji računovodstva HNB-a. (Stavovi izneseni u ovom radu osobni su stavovi autorice i ne predstavljaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlena, niti je na bilo koji način obavezuju.) *

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

gospodarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. Gospodarskom djelatnošću smatra se, pored djelatnosti proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti, te djelatnosti slobodnih zanimanja, i iskorištavanje materijalne i nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Proračunski korisnik ne smatra se poreznim obveznikom, ako ubire pristojbe, naknade i druga plaćanja koja su u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti, ali ako bi obavljanje djelatnosti dovelo do znatnog narušavanja tržišnog natjecanja, proračunski korisnik smatrat će se poreznim obveznikom u vezi s obavljanjem te djelatnosti. Proračunski korisnik, dakle, osim što obavlja djelatnost u okviru svoje ovlasti, radi obavljanja djelatnosti s kojom izravno sudjeluje na tržištu, postaje porezni obveznik u vezi s obavljanjem te djelatnosti. Uz navedeno, Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13 i 85/13 ispr.; dalje u tekstu: Pravilnik o PDV-u) je propisano da će Porezna uprava rješenjem utvrditi da su tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima porezni obveznici za utvrđenu djelatnost. Budući da neoporezivanjem te djelatnosti dolazi do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja, što će Porezna uprava procjenjivati na vlastitu inicijativu ili na prijedlog druge zainteresirane osobe. Kako je navedeno u članku 5., stavku 2. Pravilnika o PDV-u, proračunski korisnici smatrat će se poreznim obveznicima, ako obavljaju djelatnosti iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup), kao i djelatnosti navedene u Dodatku I. Zakona o PDV-u, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu, odnosno, u opsegu koji ne prelazi 230.000,00 kuna. Također obavljanje bilo koje druge gospodarske djelatnosti na način da je narušeno načelo tržišnog natjecanja, pri čemu je vrijednost obavljenih isporuka veća od 230.000,00 kuna obavezuje proračunskog korisnika na upis u registar poreznih obveznika. 51

POREZI I DOPRINOSI Djelatnosti iz članka 6., stavka 5. Zakona o PDV-u navedene u Dodatku I., su sljedeće: 1) telekomunikacijske usluge, 2) isporuka vode, plina, električne energije i grijanja, 3) prijevoz dobara, 4) lučke usluge i usluge zračnih luka, 5) prijevoz putnika, 6) isporuka novih dobara proizvedenih za prodaju, 7) transakcije u vezi s poljoprivrednim proizvodima, koje obavljaju poljoprivredne interventne službe u skladu s propisima o zajedničkoj organizaciji tržišta tih proizvoda, 8) organizacija trgovačkih sajmova i izložbi, 9) skladištenje, 10) djelatnosti pravnih osoba koje se bave komercijalnim oglašavanjem, 11) djelatnosti putničkih agencija, 12) vođenje trgovina za potrebe osoblja, zadruga, industrijskih kantina i slično. Od navedenih djelatnosti iz Dodatka I. Zakona o PDV-u, zanemariv je udio onih djelatnosti koje proračunski korisnici obavljaju na način da narušavaju načelo tržišnog natjecanja. Djelatnost koja je svakako prilično zastupljena među proračunskim korisnicima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, zbog koje bi mogli postati porezni obveznici je iznajmljivanje nekretnina, odnosno, iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine. Djelatnost iznajmljivanja nekretnina nije navedena u Dodatku I. Zakona o PDV-u, budući da odredbe Direktive 2006/112/EZ propisuju da je ta djelatnost oslobođena PDV-a, ali se zemljama članicama omogućuje ograničenje primjene tog oslobođenja. Slijedom navedenoga je prema Zakonu o PDV-u u Hrvatskoj najam stambenog prostora oslobođen PDV-a, dok najam poslovnog prostora podliježe obvezi obračuna PDV-a. Nadležne ispostave Poreznih uprava trebale su ispitati i utvrditi do kraja 2013. Godine, koje gospodarske djelatnosti iz Dodatka I. Zakona o PDV-u, kao i ostale gospodarske djelatnosti te djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine, a koje podliježu oporezivanju PDV-om, tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i komore i druga tijela s javnim ovlastima obavljaju u opsegu koji nije zanemariv, odnosno, koji prelazi 230.000,00 kuna, kako bi ta tijela postala obveznici PDV-a od datuma iz rješenja nadležne ispostave Porezne uprave s kojim se upisuju u registar obveznika PDV-a. Kod utvrđivanja uvjeta za oporezivanje djelatnosti iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovi52

ne važno je napomenuti, da se vrijednosti koncesije, koje daju tijela i davanja u zakup državne imovine ne ubrajaju u iznos od 230.000,00 kuna, budući da se radi o dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku. Budući da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave posjeduju imovinu koju daju u najam, za očekivati je da će, uz uvjet da vrijednost te djelatnosti u prethodnoj kalendarskoj godini prelazi 230.000,00 kuna, a temeljem rješenja Porezne uprave, ući u sustav PDV-a, odnosno postati registrirani porezni obveznici.

3. Mali porezni obveznici kao obveznici poreza na dodanu vrijednost Ulazak malih poreznih obveznika, kao registriranih obveznika, u sustav PDV-a može biti: 1. ispunjavanjem Zakonom o PDV-u utvrđenih uvjeta (po sili zakona) ili 2. dobrovoljan. U skladu s člankom 90., stavkom 1. Zakona o PDV-u malim poreznim obveznikom smatra se pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno izička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000,00 kuna. Malim poreznim obveznikom ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedinca lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima. U vrijednost od 230.000,00 kn uključuje se: a) vrijednost isporuka dobara i usluga koje bi bile oporezive, b) vrijednost isporuka oslobođenih PDV-a iz članaka 45. – 49. Zakona, a koje se odnose na izvozne isporuke i s izvozom izjednačene isporuke za koje je dopušten odbitak pretporeza, c) vrijednost isporuka nekretnina i transakcija iz članka 40., stavka 1., točki a) do g) Zakona TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

POREZI I DOPRINOSI o PDV-u, osim ako su te transakcije pomoćne, a koje se odnose na inancijske usluge i usluge osiguranja, koje su oslobođene PDV-a i bez prava na odbitak pretporez. Mali porezni obveznik oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza. Dakle, mali porezni obveznik obvezan je upisati se u registar poreznih obveznika za 2014. godinu, ako je vrijednost isporuka dobara i usluga koje bi bile oporezive, u prethodnoj godini, odnosno, u 2013. godini veća od 230.000,00 kuna. Međutim, mali porezni obveznik može od Porezne uprave zatražiti da se na nju ne primjenjuje porezno oslobođenje. Porezna uprava to utvrđuje rješenjem kojim malog poreznog obveznika obvezuje sljedećih pet kalendarskih godina na redovni postupak oporezivanja. To znači da on kao redovan porezni obveznik obračunava PDV na svoje isporuke, te ima pravo na odbitak pretporeza. Kada postane registrirani porezni obveznik, potrebno je Poreznoj upravi dostavljati obrazac PDV-a za obračunsko razdoblje koje može biti mjesečno ili tromjesečno, ovisno o vrijednosti isporučenih dobara i usluga u prethodnom razdoblju oporezivanja, odnosno u prethodnoj kalendarskoj godini. Naime, porezni obveznik primjenjuje tromjesečno obračunsko razdoblje, ako je u prethodnoj godini vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV manja od 800.000,00 kuna. Porezni obveznik čija su obračunska razdoblja od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju, može se odlučiti za podnošenje prijava za obračunska razdoblja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, ali ako porezni obveznik čija su obračunska razdoblja tromjesečna obavlja transakcije unutar Europske unije, tada obračunska razdoblja moraju biti mjesečna.

4. Ulazak u sustav PDV-a Zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a podnosi se Zahtjevom za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV). Isti obrazac podnosi se i za zahtjev za izdavanje PDV identi ikacijskog broja koji se obavezno podnosi, ako porezni obveznik obavlja transakcije unutar Europske unije, neovisno o tome je li registrirani porezni obveznik ili nije. U Obrazac P-PDV u slučaju zahtjeva za upis u registar obveznika PDV-a upisuju se opći podaci o podnositelju zahtjeva (redni broj 1.) i podaci o upisu u registar obveznika PDV-a (redni broj 3), gdje se unosi podaTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

tak o isporukama dobara i usluga u prethodnoj godini, dakle u godini prije ulaska u sustav PDV-a; podatak o isporukama dobara i usluga u tekućoj kalendarskoj godini, dakle u godini ulaska u sustav PDV-a i datum upisa u registar obveznika. Kako pravna ili izička osoba postaje porezni obveznik s prvim izvana primjetljivim aktivnostima, koje su usmjerene na obavljanje djelatnosti (npr. pripremne radnje ili nabave koje će biti u funkciji oporezivih isporuka), prijava u registar obveznika PDV-a mora biti prije prve oporezive isporuke.

5. Izlazak iz sustava pdv-a Razlog izlaska iz sustava PDV-a može biti zbog smanjenja ostvarenog prometa za oporezive isporuke dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini ili zbog prestanka obavljanja djelatnosti. Kada porezni obveznik koji je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario promete od isporuka dobara i usluga koje su oporezive u vrijednosti manjoj od 230.000,00 kuna (bez PDV-a) može izaći iz sustava PDV-a. Porezni obveznik u ovom slučaju i dalje obavlja registriranu djelatnost, samo što nije registrirani porezni obveznik. Ako se radi o poreznom obvezniku, koji je dobrovoljno ušao u sustav PDV-a, te je rješenjem obavezan ostati u sustavu pet godina, ne može prije tog roka izaći iz sustava PDV-a. Kada porezni obveznik izlazi iz sustava PDV-a radi trajnog prestanka obavljanja djelatnosti, registrirani porezni obveznik ne može izaći iz sustava sve dok ne prestane djelovati posljednjim poslovnim aktivnostima, čime se smatra i djelovanje pod prisilnom upravom, u likvidaciji, u stečaju te u ostalim sličnim postupcima ili u provedbi oporuke. Ako porezni obveznik obustavi ili privremeno odjavi djelatnost, ne smatra se da je djelatnost obustavljena, ako postoji naznaka da porezni obveznik ima namjeru nastaviti djelatnost ili je u dogledno vrijeme ponovno pokrenuti. Pravna osoba prestaje djelovati kao porezni obveznik trajnom odjavom djelatnosti, odnosno brisanjem iz registra kod nadležnog tijela. Prije odjave djelatnosti porezni obveznik mora obračunati PDV na sve isporuke do dana odjave i napraviti konačni obračun (Obrazac PDV-K). U isporuke po konačnom obračunu uključuju se i sva dobra koja su preostala i koja se smatraju izuzimanjem u neposlovne svrhe, a za koja se mogao koristiti odbitak pretporeza. Za izlazak iz sustava PDV-a, potrebno je provesti ispravak odbitka pretporeza kod gospodarskih dobara i napraviti konačni obračun PDV-a za prethodnu godinu (obrazac PDV-K). 53

POREZI I DOPRINOSI Ako se u vezi s nekim gospodarskim dobrom u roku od pet godina, uključujući kalendarsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno, promjene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta, koja je dovela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno, kao što je npr. prijelaz na oporezivanje prema članku 90. Zakona, odnosno, izlazak iz sustava radi obavljanja isporuka u prethodnoj godini u vrijednosti manjoj od 230.000,00 kuna. Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina primjenjuje razdoblje od deset godina, pa godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5 odnosno 1/10 iznosa pretporeza, koji je bio odbijen pri nabavi, proizvodnji ili izgradnji gospodarskog dobra. Ispravak pretporeza nije potrebno obavljati, ako pretporez koji bi se trebao ispraviti iznosi manje od 1.000,00 kuna po jednom gospodarskom dobru. Primjer: Proračunski korisnik ili nepro itna organizacija je u 2011. godini nabavila uredsku opremu za koju je

priznala pretporez u iznosu od 30.000,00 kuna. Proračunski korisnik ili nepro itna organizacija izlazi iz sustava PDV-a 1. siječnja 2013. godine, zbog čega je došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za ispravak pretporeza, te ima pravo priznati pretporez za 2011. i 2012. godinu i ispraviti iznos pretporeza za preostale tri godine. Iznos pretporeza od 30.000,00 kuna odnosi se na petogodišnje razdoblje, a za poduzetničku djelatnost ono se koristilo dvije godine, pa se provodi ispravak pretporeza za razdoblje od tri godine, odnosno 3/5. Iznos ispravka računamo: 30.000,00 * 3/5 = 18.000,00. Iznos od 18.000,00 kuna je iznos ispravka pretporeza, koji se knjigovodstveno evidentira i iskazuje u konačnom obračunu PDV-a (obrazac PDV-K). Pod točkom III.7. obrasca PDV-K upisuju se podaci o ispravcima odbitka pretporeza. Ako porezni obveznik ima podatak na ovom rednom broju, obvezan je uz prijavu PDV-a priložiti obračun iz kojeg je vidljiv ukupan pretporez, iskorišteno pravo na odbitak pretporeza i iznos smanjenja pretporeza. Ako porezni obveznik prema obračunu iskaže obvezu PDV-a, kao u navedenom primjeru, u obrascu se na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom minus (-).

U PRIPREMI!

Vrlo aktualno!

Zagreb, siječanj 2014.g. Seminar je namijenjen svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog i lokalnih proračuna te svim drugim korisnicima državne imovine.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Željko Tufekčić *

UDK 332.1

Turistički sektor u Europi i nova EU turistička politika Turizam je značajna gospodarska aktivnost sa širokim pozitivnim utjecajem na ekonomski rast i zapošljavanje u Europi. Turizam doprinosi socijalnoj i gospodarskoj integraciji, posebice ruralnih i planinskih krajeva te obalnih područja i otoka. U turističkom sektoru u Europi posluje oko 1,8 milijuna poduzeća, uglavnom malih i srednjih poduzetnika, koji zapošljavaju oko 5,2% ukupne radne snage (oko 9,7 milijuna zaposlenih sa značajnim udjelom mladih ljudi). Turistički sektor u užem smislu generira preko 5% europskog GDP-a i predstavlja treću socioekonomsku aktivnost, odmah iz trgovine i distribucije te građevinskog sektora. Uzimajući u obzir i povezane djelatnosti (trgovina, građevina, prijevoz, kulturu i sl.) može se reći da turistički sektor generira preko 10% europskog GDP-a i preko 12% radnih mjesta u Europi. Dodatno, Europa je turistička destinacija broj 1 u svijetu, s gotovo 400 milijuna turističkih dolazaka, što je oko 40% ukupnih svjetskih dolazaka. Turistički dolasci generiraju oko 266 milijardi Eura prihoda, od čega 75 milijardi od turista, koji dolaze izvan EU. Potencijal rasta i zapošljavanja koji ima ovaj sektor od velike je važnosti za europsko društvo i gospodarstvo.

1. Izazovi i mogućnosti europskog turističkog sektora Globalna gospodarska i inancijska kriza značajno je pogodila sve sektore pa tako i turistički. Turistička potražnja značajno se mijenja na način, da se putuje u bliže destinacije, ostaje se kraće i troši se manje. Kriza se nastavlja i predviđanja budućih turističkih kretanja nisu preoptimistična. S druge strane, kao i kod drugih gospodarskih grana u Europi, tako se i turistički sektor bori s globalnom konkurencijom. Postoji još niz drugih faktora koji utječu na potrebu prilagođavanja turističkog sektora, a to su starenje stanovništva, ICT tehnologije, klimatske promjene, pritisak na bioraznolikost itd. Turistički je sektor dakle suočen s brojim izazovima, ali jednako tako nudi i brojne nove mogućnosti. Suo*

Željko Tufekčić, mag. oec., Plavi partner d.o.o., Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

čena s ovakvim izazovima Europa mora ponuditi održiv i visokokvalitetan turistički proizvod temeljen na europskim komparativnim prednostima, a to su raznolikost krajolika i izvanredno kulturno bogatstvo.

1.1. Ciljevi i novi akcijski plan za turizam Zbog svega gore navedenog Europska komisija je pripremila dokument, kojim de inira politiku razvoja turizma u Europskoj uniji za iduće razdoblje. Osnovni cilj europske turističke politike za iduće razdoblje je stimuliranje konkurentnosti europskog turističkog sektora. Budući da je u dugom roku konkurentnost usko vezana s održivosti, aspekt održivosti je vrlo naglašen u strateškim europskim dokumentima povezanim s turizmom. Cilj europske turističke politike usko je vezan s ciljevima de iniranim strategijom Europe 2020, te stoga i turistički sektor značajno treba pridonijeti osnovnim ciljevima EU-a za naredno razdoblje, odnosno do 2020. godine, a to je pametan, održiv i uključiv rast. Turistički sektor dakle, mora biti konkurentan, održiv, moderan i socijalno odgovoran. Da bi se postigli ovi ciljevi, u sklopu turističke politike, potrebno je poduzeti brojne aktivnosti, koje se mogu grupirati u četiri osnovna prioriteta: 1) Stimuliranje konkurentnosti europskog turističkog sektora. 2) Promicanje razvoja održivog, odgovornog i visoko kvalitetnog turizma. 3) Konsolidiranje imidža i pro ila Europe, kao skupa održivih i visokokvalitetnih destinacija. 4) Maksimiziranje potencijala inancijske politike EU-a i instrumenata za razvoj turizma. 1) Stimuliranje konkurentnosti europskog turističkog sektora Poboljšanje konkurentnosti turističkog sektora u EU ima ključnu ulogu u jačanju sektora i perspektivi za dinamičan i održiv rast sektora. Da bi ovo bilo ostvarivo potrebno je razvijati inovacije u turizmu, jačati kvalitetu ponude u svim segmentima, unaprijediti profesionalne vještine u sektoru, smanjiti sezonalnosti turističke ponude, povećati raznolikost turističkih usluga, poboljšati statističko praćenje i analize vezane za turizam. 55

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Promocija diversi ikacije ponude turističkih usluga Europska unija može doprinijeti diversi ikaciji, odnosno povećanju raznolikosti turističke ponude tako da ohrabruje i pomaže razvoju tematskih turističkih proizvoda na europskoj razini. Promatrano na razini EU, transnacionalna sinergija turističke ponude može osigurati bolju promociju ukupnog europskog turizma. Ovo može uključivati široki raspon baština: kulturna baština (uključujući kulturne rute), suvremena kultura i baština, zaštićena prirodna dobra, zdravlje i dobrobit ljudi (uključujući SPA turizam), edukacije, vino i hrana, povijesni turizam, sportski i vjerski turizam, ruralni turizam, industrijska baština itd. Planirane aktivnosti koje će doprinijeti diversi ikaciji turističke ponude su izrada sveobuhvatne i povezane strategije za diversi ikaciju turističkih usluga i iskorištavanje europske zajedničke baštine, posebice kreiranjem oznake europske baštine zajedno s aktivnostima poput: Dana europske baštine ili Europske nagrade za kulturnu baštinu i sl. Osim toga, u strategiju je potrebno uključiti i prirodnu baštinu koja također može i sama imati koristi od uključivanja u turističku ponudu, ali i od kreiranja europskih oznaka.

posebice odnosi na nova znanja, nove tehnologije i tržišna očekivanja, primjerice u području zdravlja i dobrobiti. Zbog toga će EU promicati mogućnosti koje se, u ovom segmentu, pružaju iz pojedinih europskih programa kojima se potiče stjecanje novih znanja i vještina, edukacija i treninzi. Takve mogućnosti nudi CIP program s inicijativom Erasmus za nove poduzetnike i E-vještine za inovacije, te program Leonardo, a u budućnosti Erasmus for All. Poticanje produženja turističke sezone Bolje korištenje postojeće turističke infrastrukture i osoblja izvan sezone povećava produktivnost te osigurava stabilniju i motiviraniju radnu snagu. Prvi korak u tom je smjeru EU učinila pokrećući inicijativu Calypso, kojom se javnim poticajima i partnerstvom s privatnim sektorom – određene kategorije ljudi (mladi, stariji, ljudi s ograničenim mogućnostima kretanja, ljudi slabijeg dohotka) – potiče na turističke posjete izvan sezone, a između dviju zemalja članica. Ovo je pokrenuto kao pilot projekt i pokazalo je dobre rezultate, prije svega u smislu, da se javno ulaganje pokazalo učinkovito u smislu inancijskog povrata, a i utjecaja na zaposlenost i šire društvene koristi. Stoga se preporuča proširiti ovakve aktivnosti, koje će omogućiti djelatnost turističkog sektora i izvan sezone.

Razvoj inovacija u turističkom sektoru Inovacije i informacijske tehnologije su postale ključan čimbenik konkurentnosti turističkog sektora. Korištenje inovacija i informacijskih tehnologija od strane javnih i privatnih turističkih operatera, posebice malih i srednjih poduzetnika, treba biti ojačano podizanjem svijesti o koristima i mogućnostima, partnerskim inicijativama te odgovarajućim korištenjem raznih nacionalnih i EU programa. Potrebno je ubrzati integraciju informacijskih tehnologija i usluga u sve turističke aktivnosti, posebice kod malih i srednjih poduzetnika, ali i potaknuti pristup različitih turističkih operatera odgovarajućim inancijskim instrumentima. Zbog toga će EU pokrenuti platformu ICT i turizam, kojim će poticati sve dionike da rade na prilagodbi turističkog sektora i svog poslovanja, razvoju tržišta i novih tehnologija, te poboljšaju svoju konkurentnost, tako da maksimalno iskoriste sinergiju ova dva sektora. Jačanje profesionalnih vještina Modernizacija turističkih usluga i aktivnosti treba biti praćena s odgovarajućim novim znanjima i vještinama te mobilnošću turističkih djelatnika. Ovo se 56

Jačanje baze znanja turističkog sektora Za konkurentnost i razvoj turističkog sektora izuzetno je važno da sektor na europskoj razini raspolaže s što boljom socioekonomskom bazom znanja. Zbog toga je važno, za prvi korak, raspolagati odgovarajućim statističkim informacijama u području turizma, spoznajama o trendovima u turizmu i potrebama korisnika. Nadalje važna je povezanost i stvaranje mreže između turističkog sektora i istraživačkih centara, sveučilišta, javnog sektora na nacionalnoj i regionalnoj razini, nacionalnim turističkim uredima, statističkim uredima itd. Koordinacija TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI i razvoj istraživanja u području turizma na EU razini ključna je za integrirani pristup i veću sinergiju. 2) Promicanje razvoja održivog, odgovornog i visoko kvalitetnog turizma Konkurentnost sektora usko je vezana s njegovom održivosti. Jednako tako, kvaliteta turističke destinacije je pod jakim utjecajem prirodnog i kulturnog okruženja i njene integriranosti u lokalnu zajednicu. Održivost turističkog sektora pokriva brojne aspekte: • odgovorno korištenje prirodnih resursa, uzimajući u obzir učinak aktivnosti na okoliš (stvaranje otpada, pritisak na vodu, zemlju i bioraznolikost), • korištenje čiste energije, • zaštita baštine te prirodnog i kulturnog integriteta destinacije, • kvaliteta i održivosti radnih mjesta, • briga o lokalnom gospodarstvu i potrošačima. Na razini EU Komisija će uvesti brojne alate koji će pomagati brizi i zašiti okoliša kod turističkog sektora. U ovom će nastojanju pomoći i inicijativa koja se provodi u suradnji s Mrežom europskih regija (engl. Network of European Regions) za održiv i konkurentan turizam (NECSTouR). Jednako tako, mreža destinacija EDEN ima za cilj razviti sustav indikatora za održivo upravljanje destinacijom. Ova će inicijativa također pomoći nastojanjima postizanja održivosti turističkog sektora. U vezi s postizanjem održivosti turističke politike i sektora, Europska komisija će uz daljnji razvoj spomenutih inicijativa, poduzimati niz drugih strateških i operativnih mjera i aktivnosti, kojima će doprinositi ovom cilju, a sve u skladu i s ciljem strategije Europe 2020 o održivom rastu. 3) Konsolidiranje imidža i pro ila Europe, kao skupa održivih i visokokvalitetnih destinacija Imidž i percepcija Europe kao skupa turističkih destinacija su pojmovi usko vezani s konkurentnošću turizma. S obzirom na snagu globalne konkurencije, kao i potencijala brojnih trećih zemalja, kao potencijalnih emitivnih tržišta za turizam u Europi, ključno je poduzeti aktivnosti da bi se stimulirala potražnja za Europom kao turističkom destinacijom. Stoga imidž Europe i njena percepcija kao skupa održivih i visoko kvalitetnih turističkih destinacija mora biti ojačana. Čineći Europu atraktivnijom destinacijom i jačajući njezin pro il, te potičući dolazak turista iz trećih zemalja kao i ostanka europskih turista na vlastitom kontinentu, postižu se značajne ekonomske koristi. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Izuzetno je važna promocija Europe kao destinacije na najvažnijim emitivnim tržištima poput USA, Japana, Kine, Rusije, Indije i Brazila zajedničkim inicijativama zemalja članica i turističkog sektora. S tim ciljem treba što više koristiti velike svjetske turističke sajmove i kongrese, ali i velike sportske i kulturne manifestacije (svjetska prvenstva, olimpijske igre, Europski dan baštine, Europski centri kulture itd.) 4) Maksimiziranje potencijala EU inancijske politike i instrumenata za razvoj turizma Turistička politika karakterizirana je činjenicom da brojne druge europske politike imaju izravan ili neizravan utjecaj na turizam. Europska komisija želi da se turistička politika što više integrira u sve druge politike, te želi osigurati da ove politike što više pomognu jačanju konkurentnosti turističkog sektora. Komisija također prepoznaje važnost morskog turizma kao katalizatora gospodarskog razvoja, te potiče aktivnosti za razvoj morskog turizma kao dijela integrirane pomorske politike. Ekonomska diversi ikacija u turizmu predstavlja prioritet u mnogim obalnim područjima, gdje smanjenje gospodarske aktivnosti povezane s ribarstvom i brodogradnjom dovodi do pada dohotka i rasta nezaposlenosti. Zbog toga će Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) poticati i pomagati ovakvu diversi ikaciju kao dio lokalnih razvojnih strategija. Također, mogućnosti koje pruža nautički turizam za ekonomski rast na otocima, priobalju i primorskim regijama također će biti iskorištene i pomagane. Europska politika ruralnog razvoja je također od velike važnosti za turistički sektor. Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EARDF) EU će poticati razvoj ruralnog turizma, razvoj i promidžbu agro-turizma, iskorištavanja kulturne i prirodne baštine ruralnih krajeva, uključujući i planinske krajeve. U postojećem kao i u idućem programskom razdoblju fondovi EU će nastaviti poticati i pomagati projekte koji koriste turizmu. Ovo se odnosi na već spomenute fondove EARDF, EMEE; ali i na Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), kao i okvirne programe za istraživanje i razvoj poput Horizon 2020 programa. Turistički će sektor fondovima EU-a, koji su inanciraju projekte poticanja rasta i zapošljavanja, e ikasnu upotrebu resursa i energije, zaštitu okoliša i slično – ostvarivati potpore kao i drugi sektori tzv. horizontalnim mjerama. Slijedom toga će se iz ERDF-a moći inancirati javna i privatna infrastruktura, koja pridonosi razvoju turizma i unapređenju turističke ponude (u ovo ulazi zaista širok raspon aktivnosti, od pristupnih cesta 57

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI i trgova do kongresnih dvorana, bazena i objekata kulture), projekt ulaganja malih i srednjih poduzetnika u nove objekte, unapređenje kvalitete turističke ponude, produljenje sezone, projekte energetske učinkovitosti i obnovljive energije, istraživanje i razvoj, inovacije u turizmu, poticanje potražnje, marketing, povezivanje i umrežavanje, klastere, uvođenje ICT, novih tehnologija, povećanje konkurentnosti i e ikasnosti poslovanja, stjecanje novih znanja i vještina osoblja, cjeloživotno obrazovanje, zaštita i promocija kulturne baštine itd. Jednako tako EARDF će su inancirati slične aktivnosti i sličan raspon mjera kao i ERDF, ali na ruralnim prostorima i s naglaskom na ruralne oblike turizma, diversi ikaciju gospodarske djelatnosti na ruralnim prostorima, pa tim i na turizam kao značajan potencijal rasta i zapošljavanja na ruralnim prostorima. Europski socijalni fond će pomagati realizaciju projekta, koji uključuju tzv. soft mjere poput promocije zapošljavanja i mobilnosti radne snage, investicije u cjeloživotno obrazovanje, nova znanja i vještine, restrukturiranje poduzeća, prilagodbu promjenama na tržištu i sl. Osim inancijske potpore, Europska komisija će razmatrati i druge mjere koje će ići u smjeru potpori

dolaska turista iz trećih zemalja u EU (vizni režim, režim prelaska granice, unutarnja politika itd.). Europska unija sektor turizma vidi kao vrlo perspektivan sektor s velikim potencijalom rasta. Jednako je i u Hrvatskoj. Europski fondovi će poticati raznolike projekte koji pridonose jačanju turističke ponude, proširenju raznolikosti ponude, povećanju kvalitete usluge, produženju sezone, razvoju novih oblika turizma itd. Republika Hrvatska kao turistička zemlja i značajna destinacija ima ogroman potencijal za daljnji razvoj turizma i unapređenje turističke ponude. Ono što je važno jest da se ciljevi europske turističke politike uglavnom poklapaju s izazovima i ciljevima hrvatskog turizma (širenje raspona i kvalitete usluge, razvoj novih proizvoda, dodatnih sadržaja, produženje sezone itd.). Slijedom toga, potrebe hrvatskog turističkog sektora trebale bi se dobro uklopiti u europske prioritete i prihvatljiva ulaganja. Europski fondovi su jedan od ključnih instrumenata kojima Republika Hrvatska na cijelom svom prostoru može jačati turističke potencijale i iskoristiti komparativne prednosti u sektoru turizma, te povući značajna sredstva iz različitih izvora EU-a, za inanciranje razvojnih projekata.

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, hotel International 16. i 17. siječnja 2014. Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju znati više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. • Prvi dan škole bit će posvećen proračunu, proračunskim procesima, zanimljivostima u

primjeni Zakona o proračunu i podzakonskih akata te klasi iciranju i evidentiranju speci ičnih poslovnih događaja i transakcija, sastavljanju inancijskih izvještaja i utvrđivanju rezultata.

• Drugi dan radit će se vrlo praktično po pitanjima iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti te ćete

nakon radionice znati kako dobro popuniti Upitnik i dati Izjavu te kako kontrolirati Izjave čelnika proračunskih korisnika.

Nakon škole točno ćete znati što i kako napraviti da biste riješili slabosti i nepravilnosti u sustavu inancijskog upravljanja. Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnostima i primjenu Naputka u praksi. Detaljan program škole možete pogledati na zadnjoj stranici magazina. 58

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Prikaz konferencije

EKONOMIKA

Pripremili: Dora Medved i Sandro Božanić

Lokalni ekonomski razvoj u uvjetima krize U organizaciji Centra za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (CLER), u Zagrebu, 2. i 3. prosinca 2013. godine u hotelu Four Points by Sheraton Panorama, održana je dvodnevna konferencija s naslovom: Lokalni ekonomski razvoj u uvjetima krize.

ganjem u malo gospodarstvo u protekle dvije godine investiralo više od milijardu kuna“ – dodao je Pros. Spomenuo je i kako je Vlada uvela red u inancijsko poslovanje suzbijajući kulturu neplaćanja.

Konferencija je organizirana u dvije tematske cjeline: • Kreiranje povoljnog poslovnog okruženja, te unaprjeđenje konkurentnosti gradova i općina u Republici Hrvatskoj (1. dan), • Organizacija i inanciranje projekata lokalnih jedinica u uvjetima prekomjernog de icita (2. dan).

Prvog dana konferencije sudionicima iz javnog i privatnog sektora obratili su se, između ostalih, g. Željko Turk gradonačelnik grada Zaprešića, saborski zastupnik i predsjednik Udruge gradova RH, te zamjenik ministra poduzetništva i obrta, g. Dražen Pros. G. Turk je istaknuo značaj ovakvih stručnih skupova, te najavio tješnju suradnju na realizaciji i a irmaciji ovakvih projekata između akademske zajednice i Udruge gradova.

Milorad Batinić, potpredsjednik hrvatskoga Sabora i gradonačelnik grada Ivanca, te Ivica Markovinović, pročelnik Ureda za komunalne djelatnosti Grada Bjelovara objasnili su što za njihove gradove znači dobiveni certi ikat o gradu s povoljnim poslovnim okruženjem (BFC SEE – Business Friendly Community in South-East Europe). Naime, Ivanec i Bjelovar za sada su jedini gradovi u Hrvatskoj, koji su u 2013. godini ostvarili uvjete za dobivanje certi ikata BFC-a, kao gradovi s povoljnim poslovnim okruženjem, što će očekivano rezultirati porastom investicija, zaposlenosti, lokalnog BDP-a te proračunskih prihoda. Na konferenciji je potpisan ugovor o suradnji na projektu certi ikacije gradova i općina BFC SEE između g. Saše Drezgića, direktora Centra za lokalni ekonomski razvoj; dekana Ekonomskog fakulteta u Rijeci, g. Herija Bezića i predsjednika Udruge općina u RH, g. Đure Bukvića.

G. Pros je iznio pregled Vladinih mjera koje pripomažu u stvaranju povoljnog poslovnog okruženja u Hrvatskoj. Naveo je i kako je Vlada radila na stvaranju iskalne održivosti te na promicanju gospodarskog rasta i razvoja. Posebice je naglasio kako se trenutno provodi niz mjera kojima se potiču strane investicije. Zamjenik ministra spomenuo je i podatak, prema kojem je u razdoblju od 2004. do 2012. godine potrošeno 67 milijardi kuna u sustavima potpora, i na investicije, dok je u svrhu odgovaranja na potrebe malog gospodarstva investirano negdje oko 900 milijuna kuna. „Ministarstvo poduzetništva je direktnim ulaTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

EKONOMIKA Na kraju prvoga dana konferencije održana je i panel rasprava u kojoj su sudjelovali g. Vladan Atanasijević, g. Heri Bezić, g. Damir Juričić, g. Milorad Batinić, g. Ivica Markovinović i gđa. Snježana Sikirić. Tom prigodom g. Atanasijević iz NALED-a naglasio je kako u poslovno okruženje treba privući ne samo strane, već i domaće investitore koji raspolažu investicijskim kapitalom. G. Bezić je istaknuo kako je jedan od najvećih problema birokracija. „Postoje slučajevi kada investitori dođu, razgovori počnu i onda se Vlada prestraši; boji se prihvatiti kapital koji investitori donose“ – naglasio je dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Dodao je kako je potrebno razvijati uvjete za razvoj gospodarstva, a ne projekte koje gospodarstvenici ne razvijaju. Drugoga dana konferencije, predstavnike jedinica lokalne samouprave pozdravio je g. Saša Drezgić, direktor Centra za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i naglasio da teme imaju fokus u modalitetima pokretanja investicija na lokalnoj razini prikazom različitih mogućnosti, polazeći od organizacije do inanciranja i izvođenja najšireg spektra projekata. Naglasio je i važnost orijentacije prema dugoročnim izvorima inanciranja u realizaciji projekata. G. Damir Medved, glavni konzultant u Ericsson NT-u osvrnuo se na primjere loših ulaganja proračunskih sredstava od strane države, navodeći neke primjere u poljoprivredi, brodogradnji, na HRT-u i Hrvatskim željeznicama. „... Problem je što (novac) ne trošimo na dobar način. Moramo biti svjesni toga što smo odredili kao cilj i idemo li prema tom cilju.“ – poručio je Medved. Mišljenja je da u Hrvatskoj postoji opsjednutost velikim investicijama dok su europske zemlje odavno prepoznale da su suština razvoja mala i srednja poduzeća. Nezaposlene mlade ljude vidi kao generatore ideja, koji bi trebali dobiti mogućnost zapošljavanja i priliku u mikro poduzetništvu. Bazna infrastruktura trebale bi biti konkurentne tvrtke. “Mladi bi trebali moći osnovati svoju tvrtku za desetak kuna, kako bi svoje ideje odmah mogli prodati u svijet.“ – zaključio je Medved. Gđa. Snježana Sikirić, između ostalog, upozorila je i kako su prihodi lokalnih jedinica vrlo niski. „Mi smo narod koji je navikao živjeti u krizi, zapali smo u kolektivnu depresiju i sve manje tražimo izlaz. Mislim da 60

smo spremni za novo promišljanje, koje mora biti dugoročno. Moramo razmišljati o iskalnom kapacitetu lokalnih jedinica“ – rekla je gđa. Sikirić i dodala kako je Hrvatska, za razliku od nekih europskih zemalja, visoko centralizirana. G. Saša Marenjak, direktor PPP Centra, pobliže je objasnio model javno-privatnog partnerstva, odnosno ugovorne odnose, kojima javni sektor uključuje poslovni sektor u isporuku javnih usluga. G. Marenjak je također upozorio da moramo promijeniti dosadašnji način razmišljanja. Ostali stručnjaci koji su održali tematska predavanja bili su i g. Davor Vašiček, predsjednik Upravnog odbora Centra za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci; g. Goran Justinić, predsjednik Udruge pružatelja energetskih usluga; gđa. Ariana Vela, direktorica obrta EU Projekti; gđa. Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku; gđa. Vesna Bukarica, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; gđa. Goranka Crnković Trivić iz Erste & Steiermerkische bank d.d.; te g. Ante Vranješ iz BKS banke.

Sudionici su konferenciju ocijenili uspješnom i produktivnom, dijelom i zbog obrađenih tema koje su od izuzetnog značaja za javni i privatni sektor. Svi predavači bili su a irmirani stručnjaci, koji su predstavili relevantne koncepte lokalnog ekonomskog razvoja. Unatoč navedenim pozitivnim aspektima, prisutni nisu mogli ne primijetiti slabu zainteresiranost predstavnika lokalnih zajednica te medija, za ovu izuzetno aktualnu temu, te za predstavljene ideje i rješenja koja bi trebala pomoći poticanju razvoja u uvjetima krize. U trenutnim gospodarskim i socijalnim prilikama, gdje bi posvećenost ovakvim i sličnim temama trebala biti u vrhu prioriteta nositelja odlučivanja, zabrinjava nedostatak interesa prema novim saznanjima, kojima bi se moglo konkretno utjecati na rast lokalnog blagostanja. Potraga za novim rješenjima trebala bi biti primarna okupacija ne samo javnog, već i privatnog sektora te akademske zajednice. Samo se suradnjom na svim razinama može postići priželjkivana sinergija i generirati kvalitetna i dugoročna rješenja. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

ZDRAVSTVO Ivana Žili *

UDK 657.2

Sunčica Bajić **

Pristup uvođenju internog računovodstva u javnim zdravstvenim ustanovama Odlukama Vlade RH veliki broj javnih zdravstvenih ustanova na državnoj i lokalnoj razini uključen je u proces sanacije. U tom kontekstu Ministarstvo zdravlja donijelo je Naputak o izradi sanacijskih programa, a zdravstvene ustanove su izradile svoje prijedloge sanacijskih programa, te ih dostavile na usvajanje Ministarstvu. Jedna od važnih pretpostavki stvaranju informacijske baze za uspješno provođenje procesa sanacije je unaprjeđenje upravljačkog bolničkog računovodstvenog sustava. U članku autorice kao praktičari i eksperti, iznose svoja iskustva i prijedloge mogućeg razvoja i uspostavljanja nekih segmenata internog računovodstva radi praćenja i analize troškova u bolnicama.

1. Uvod Jedna od potrebnih mjera u bolnicama koje su u postupku sanacije svakako je i uvođenje kvalitetnog internog računovodstva radi praćenja troškova po radnim jedinicama te kontrole istih. Dosadašnje istraživanja i iskustava pokazala su da je primjena internog računovodstva u javnom zdravstvu i šire u cijelom javnom sektoru nedostatno razvijena i korištena1. Informacije koje su obrađene u računovodstvu nisu ili su tek djelomično korištene u upravljačkim strukturama zdravstvenih ustanova. Budući da je pred sanacijske upravitelje i sanacijska vijeća stavljena zadaća smanjanje troškova i dovođenje zdravstvenih ustanova na održivu razinu poslovanja, uvođenje internog računovodstva predstavlja jedan od važnih elementa, koji im treba pomoći u donošenju odluka koje bi trebale rezultirati prihvatljivim smanjenjem troškova koje neće utjecati na kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga. Razvojem informacija internog računovodstva podigla bi se njihova kvaliteta kao podloga za odlučivanje, a što bi se izravno odrazilo na uspješnost u *

Ivana Žili, mag. oec., ovl. interni revizor, OŽB Pakrac.

Mr. sc. Sunčica Bajić, Požeško-slavonska županija, Požega.

Više vidjeti u članku D. Vašiček: Stanje i potrebe razvoja upravljačkog računovodstva u zdravstvenim ustanovama, TIM4PIN Magazin, br. 5/2013.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

pružanju bolničkih usluga. Opće je poznato i dokazano da su pravovremene i kvalitetne informacije o troškovima preduvjet za njihovu kontrolu i održavanje u prihvatljivim okvirima. U razvoju upravljačkog računovodstvenog sustava začajnu ulogu imaju upravo stručne službe, a posebice unutarnji revizori, od kojih se očekuje da korištenjem svojih ekonomskih, računovodstvenih i specijalističkih revizorskih znanja pomognu zdravstvenom, često neekonomskom menadžmentu uspostaviti primjerene kontrolne mehanizme i procedure s ciljem postizanja ekonomičnog, učinkovitog i djelotovornog zdravstvenog sustava uz postizanje očekivane kvalitete zdravstvene zaštite. Optimalno vrijeme za uvođenjem internog računovodstva upravo je početak nove proračunske godine.

2. Pretpostavke za uvođenje internog računovodstva Zdravstvene ustanove ne mogu u velikoj mjeri utjecati na prihodovnu stranu svojega poslovanja jer je opseg i vrijednost njihovih isporuka determiniran inancijskim mogućnostima proračuna odnosno ugovornim odnosom s HZZO-om. Stoga smanjenje rashodovne strane poslovanja predstavlja nužni korak prema racionalizaciji poslovanja u okolnostima optimalnog iskorištenja raspoloživih zdravstvenih i nezdravstvenih kapaciteta. Razlog uvođenja internog računovodstva upravo leži u tome da se rashodi alociraju, kontroliraju i realno planiraju. Praktična iskustva pokazuju da se u uvjetima visokog stupnja informatiziranosti poslovanja, aktivnosti koje su potrebne za uvođenje internog računovodstva u zdravstvene ustanove ne moraju nužno biti zahtjevne niti iziskivati dodatna inancijska sredstva. Naravno da je konačni izvedbeni računovodstveni podsusutav u izravnoj svezi s organizacijskom i poslovnom složenošću pojedinih ustanova. U nastavku se ukazuje na neke opće pretpostavke uvođenja sustava internog računovodstva.

1.1. Informatička podrška Informatizacija računovodstvenih sustava uvedena je u većini zdravstvenih ustanova. Današnje pro61

ZDRAVSTVO gramske podrške na kojima se temelji računovodstveni proces i izvještavanje u većini zdravstvenih ustanova omogućavaju i analitička praćenja poslovanja prema mjestima i nositeljima troškova. Složeniji zdravstveni sustavi koliko je poznato, raspolažu suvremenim računalnim aplikacijama koje uključuju i menadžerska izvješća. U manje kompleksnim zdravstvenim ustanovama, gdje na informatička rješenja prilagođena dosadašnjim potrebama mahom eksternog izvještavanja, moguće je informatičke sustave dopuniti. Svojevrsno interno de iniranje centara odgovornosti – odnosno troškovnih centara zasigurno je moguće uspješno pratiti i jednostavnijim nadogradnjama postojećih računalnih programa. Primjerice, ako intergralna programska podrška nije prilagođena, evidentiranje troškova po radnim jedinicima kao najjednostavniji oblik internog praćenja troškova, tada se može uvesti na MS Of ice – excel tablicama.

1.2. De iniranje troškovnih centara – radnih jedinica Prije alociranje troškova prema mjestu nastanaka potrebno je odrediti mjesta troška – radne jedinice koja su nositelji pojedinih djelatnosti ustanove. Prilikom internog uspostavljanja radnih jedinica – mjesta troškova nužno je voditi računa o tome da se radi o zaokruženim funkcionalnim i poslovnim cjelinama na čije se resurse (ljudske i materijalne), te outpute (isporuke) mogu vezati izravni troškovi te alocirati neizravni (opći) troškovi. Pritom valja imati na umu da pretjerano usitnjavanje mjesta troškova (npr. po liječničkom timu, po smjeni, po ordinaciji itd.) može iz aspekta dobrog upravljanja, biti suvišno. Tako primjerice, praksa pokazuje da dostatno rješenje u prvoj fazi uspostavljanja troškovnog računovodstva može biti praćenje troškova prema glavnim djelatnostima koje se obavljanju u zdravstvenoj ustanovi.

1.3. Alociranje troškova Troškove prema njihovom reagiranju na opseg aktivnosti prepoznajemo kao iksne i varijabilne pri čemu se pojavljuju kao direktni i indirektni troškovi. U direktne troškove ubrajamo one troškove koji se direktno mogu dovesti u vezu s mjestom ili nositeljem, odnosno odjelom čija aktivnost ih uzrokuje. Primjeri direktnih troškova u bolnicama: 1) Trošak plaća bolničkog osoblja koje je direktno uključeno u obavljanje određene djelatnosti, uključivo i ugovore o poslovnoj suradnji. 62

2) Trošak lijekova i potrošnog medicinskog materijala. 3) Trošak ostalih materijala (uredski materijal, ostali potrošni materijali, službena putovanja itd.). 4) Trošak tekućeg održavanja opreme koja je korištena za obavljanje konkretne djelatnosti i sl. Praćenje direktnih troškova ne predstavlja problem prilikom evidencije po mjestima troška. Uz ekonomsku klasi ikaciju iz računskog plana, pri knjiženju im se pridodaje i interna oznaka mjesta troška. Indirektni troškovi predstavljaju troškove, koji se ne mogu direktno dovesti u vezu s odjelom, odnosno aktivnošću koje su ga uzrokovale te se na njih primjenje računovodstvena metoda alokacije troškova. Za alokaciju indirektnih troškova potrebno je na razini zdravstvene ustanove postaviti što objektivnije kriterije (ključeve) koji će ukupnu masu nastalih troškova realno raspodijeliti na sve aktivnosti – mjesta troška. Kriterije za prevaljivanje indirektnih troškova na organizacijske cjeline svaka ustanova treba interno postaviti, uvažavajući svoje posebnosti. U nastavku se navode neki mogući načini alokacije indirektnih troškova: 1) Trošak prehrane: • trošak namjernica, plaće i ostali materijalni rashodi zaposlenih u odjelu prehrane mogu se rasporediti po djelatnostima prema učešću izdanih obroka. 2) Trošak općih poslova, računovodstva i ostali administrativnih poslova: • ukupni troškovi (plaće, materijalni rashodi zaposlenih, uredski material, energija i usluge) mogu se alocirati prema broju zdravstvenih zaposlenika na određenom odjelu u odnosu na ukupni broj zdravstvenih zaposlenika. Ovaj kriterij ponekad neće biti posve dostatan i objektivan, no može ga se kombinirati i prema speci ičnoj identi ikaciji nekih administrativnih aktivnosti za potrebe pojedinih organizacijskih jedinica, korekcijom prema učešču jedinica u ukupnim rashodima ili prihodima i sl. 3) Trošak struje, vode i plina: • može se rasporediti prema kvadraturi prostora, broju i energetskim zahtjevima medicinske opreme koja se koristi te ostalim elementima. Primjer: Pristup alokaciji indirektnih troškva 1) Plaće i ostali materijalni troškovi pratećih odjela: • administrativni i opći poslovi, ured ravnatelja, tehnička i neraspoređene spremačice – učešće broja zaposlenih na odjelu u odnosu na sve zdraTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

ZDRAVSTVO vstvene djelatnike zaposlene na dan xx.xx.2013., • praonica rublja – % učešća prema kilogramu opranog rublja, • prehrana – % učešća prema broju pripremljenih obroka, • ljekarna – % učešća prema potrošnji lijeka i potrošnog medicinskog materijala, 2) Struja – prema broju rasvjetnih mjesta i jačini potrošača struje (izvor – Odjel tehničkih poslova). 3) Voda – prema vrsti posla (praonica rublja, kuhinja, dijaliza, odjeli i ostali izvor – Odjel tehničkih poslova). 4) Plin – prema korištenoj kvadraturi, odnosno broju rebara u prostoriji (izvor – Odjel tehničkih poslova. 5) Telefon i internet (telefon prema stvarnom mjestu troška, a internet prema učešću u telefonskom računu).

2. Izvještaji internog računovodstva Izvještaji internog računovodstva zdravstvene ustanove u pravilu oblikuju same zdravstvene ustanove, poštivajući zahtjeve svojega vlasnika i menadžmenta te ostale speci ičnosti poslovanja. U funkciji praćenja procesa sanacije značajan broj internih izvještaja zahtjevan je od strane nadležnih koordinacijskih tijela i sanacijskih vijeća. Ovi će izvještaji u dobroj mjeri poslužiti i kao inicijalni faktor razvoju internog računovodstva jer iziskuju značajno vrijeme za pripremu podataka, ako se prikupljaju sporadično i nesustavno. Vrlo je značajno interne računovodstvene izvještaje kvalitetno povezati s uspostavljenim inancijskim računovodstvom. Time se postižu znatne racionalizacije i univerzalnost jednom unešenih računovodstvenih podataka. Za razliku od temeljnih inancijskih izvještaja, sadržaji i oblici izvještaja internog računovodstva nisu uređeni posebnim propisima i nemaju zadani oblik. Eksterni inancijski izvještaji obuhvaćaju prošlo razdoblje pa možemo reći da su okrenuti prošlosti. Izvještaji internog računovodstva uz pomoć podataka iz inancijskih izvještaja iz prošlosti trebaju pomoći u donošenju odluka u budućnosti. Također važan su preduvjet za kvalitetnu izradu operativnog i inancijskog plana organizacijskih jedinica i ustanove u cjelini. U fazi realizacije, neophodni su u postupku praćenja izvršenja planskih zadataka i rezultata. U nastavku se prikazuju neke moguće forme jednostavnijih internih izvještaja o alokaciji troškova prema organizacijskim jedinicama. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Primjer 1 . Mjesto troška: djelatnost A

VRSTA TROŠKA

Učešće troška (ključ - za alokaciju troškova)

Planirani u razdoblju siječnjarujna ’13.

Planirani Izvršeno Ix u u ostvare- razdoblju razdoblju nja od siječanjplana siječnjarujan ’13. rujna ‘14.

1. Direktni troškovi: Plaće osoblja Lijekovi i medicinski materijal Ostali materijal Tekuće održavanje 2. Indirektni troškovi: Prehrana Opći i admin. poslovi Voda Energenti UKUPNO Izvor: prilagođeno prema izvještaju Odsjeka plana, analize i statistike OŽB Pakrac

Primjer 2. Pokazatelji kretanja troškova za djelatnost A Naziv troška

Troškovi u razdoblju siječanj-rujan 2012. godine

Troškovi u razdoblju Index Siječanj- rujan 2013/2012 2013. godine

1. Direktni troškovi: Plaće osoblja Lijekovi i medicinski materijal Ostali materijal Tekuće održavanje 2. Indirektni troškovi: Trošak prehrane Opći i admin. poslovi Voda Energenti UKUPNO Izvor: prilagođeno prema izvještaju Odsjeka plana, analize i statistike OŽB Pakrac

Prikazani izvještaji u korelaciji su s praćenjem uspješnosti pojedinih organizacijskih jedinica. Upot63

ZDRAVSTVO punjavanjem internih izvještaja o troškovima, s podacima o prihodima i raspoloživim resursima moguće je poslovanje pojedinih organizacijskih jedinica promatrati, uspoređivati i analizirati kao centar odgovornosti u ostvarivanja tekućih i ciljanih poslovnih rezultata ustanove. Mogući primjer ovakvog izvještaja prikazan je u nastavku:

Praonica rublja Tehnička i pomoći poslovi Odjel prehrane Bolnička ljekarna Plaće i ostali mat.troškovi pratećih službi Lijekovi i potrošni med. materijal Struja Voda Plin Ostali materijali Trošak kotizacije Osiguranje liječnika Trošak telefona i interneta Tekuće održavanje Ukupno

Primjer 3: Praćenje inancijskih rezultata poslovanja odjela/djelatnosti A A) Resursi i elementi praćenja odjela/djelatnosti A: • Krevetna mreža: xy ugovorena kreveta • Broj liječnika: x specijalista • Ugovori o poslovnoj suradnji: ima/nema • Broj medicinskih sestara: ( VŠS, SSS,...) • Ukupni prihodi u razdoblju: ............... kn • Prihod / ugovoreni krevet : ............. kn • Prihod / broj liječnika : ......... kn • Ukupni rashodi : .....................kn • Rashod / ugovoreni krevet : .................. kn • Rashod / broj liječnika : ............... kn • Rezultat poslovanja : ........................... kn • Iskorištenost krevetne mreže : ....% • Casemix index : ..... B) Struktura ostvarenih prihoda odjela/djelatnosti A Vrsta prihoda

Iznos na Iznosi temeljem protemelju računa, dopunskog i fakture participacije

Osnovno osiguranje • bolničko • specijalističko konzilijarna zz usluge drugih u ispostavljenoj fakturi Participacija Dopunsko Usluge izvan ugovorenog limita Ukupno

Plaće liječnika i med. sestara Plaća administratora Plaća čistačica Ukupno plaće i ostali rashodi za zaposlene Ugovori o djelu Administrativni i opći poslovi Ured ravnatelja – bolnica

Ministarstvo inancija, Sektor za harmonizaciju unutarnje revizije, objavilo je u ožujku 2012. godine Smjernice za troškovno i upravljačko računovodstvo2. Smjernice sadrže obilježja upravljačkog računovodstva, prodručje primjene i preduvjete za razvoj upravljačkog računovodstva. Smjernice mogu pomoći zdravstvenim ustanova u primjeni internog računovodstva. Zbog speci ičnosti zdravstvenog sustava i mogućnosti usporedbe podataka, potrebno je uvesti jedinstvenu metodologiju praćenja troškova i alociranje prema mjestu nastanka u zdravstvenom sustavu, koja bi bila primjenjiva za većinu zdravstvenih ustanova. Uspostavom usporedivih podataka i izvještaja, omogućilo bi se mjerenje rezultata poslovanja i uspješnosti samih zdravstvenih ustanova i usporedba istih djelatnosti u više zdravstvenih ustanova.

Literatura:

C) Struktura direktnih i indirektnih troškova odjela/djelatnosti A Vrsta rashoda

3. Zaključak

Iznos

• Smjernice za troškovno i upravljačko računovodstvo, http://www.m in.hr/hr/regulativa-i-propisi-vezani-uz- inancijsko-upravljanje-i-kontrole • D. Vašiček: Stanje i potrebe razvoja upravljačkog računovodstva u zdravstvenim ustanovama, TIM4PIN Magazin, br. 5/2013. • Naputak o metodologiji izrade i provođenju programa sanacije.., Ministarsvo zdravlja RH. • Upravljačko računovodstvo i računovodstvo troškova u javnom sektoru-izabrane teme, HZRIF, Zagreb, 2012. • Interni izvještaji OŽB Pakrac. http://www.m in.hr/hr/regulativa-i-propisi-vezani-uz- inancijsko-upravljanje-i-kontrole.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

ZDRAVSTVO Ljubica Đukanović *

UDK 347.2

Novi Kolektivni ugovor za djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja Vlada Republike Hrvatske i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara, (dalje u tekstu: Sindikati) s druge strane zaključili su 2. prosinca 2013. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN, br. 143/13; dalje u tekstu: Ugovor) koji se primjenjuje od 1. prosinca 2013. Ugovorom se uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja, za što se sredstva u iznosu većem od 50% troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju iz državnog proračuna. U članku se predstavljaju samo najvažnije odredbe Kolektivnog ugovora, a cjelovita interpretacija autorice raspoloživa je na našoj internetskoj stranici www. tim4pin.hr.

1. Uvod Kolektivnim ugovorom se uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za što se sredstva u iznosu većem od 50% troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju iz državnog proračuna. Pod sredstvima koja se u iznosu većem od 50% troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu podrazumijevaju se i sredstva koja se temeljem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite ostvaruju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod). Ugovor je zaključen na vrijeme od 4 godine, a on obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate, koji mu naknadno pristupe. Prava i obveze utvrđene Ugovorom, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodacima kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, čine jedinstven sustav, pa se njihove odredbe primjenjuju neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za radnike povoljnije riješena. * Ljubica Đukanović, dipl. iur., Pomoćnica ministra zdravlja, MIZ, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

2. Radni odnosi Ugovor sadrži odredbu o probnom radu, te je člankom 24. Ugovora dogovoreno da se prilikom sklapanja ugovora o radu može ugovoriti probni rad. Probni rad može trajati najduže od mjesec dana do šest mjeseci, ovisno o radnom mjestu. Probni rad može se iznimno produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana. Prema članku 25. Ugovora, radniku koji nije zadovoljio na probnom radu, radni odnos prestaje otkazom koji mora biti u pisanom obliku i obrazložen. Poslodavac je obvezan radniku dostaviti otkaz najkasnije posljednjega dana probnoga rada, a ako to ne učini smatrat će se da je radnik zadovoljio na probnom radu. Člankom 26. Ugovora propisano je da se Ugovor o radu može zaključiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalan rad za koji se školovao, i to na radnim mjestima od I. do III. vrste. Pripravnički staž se može obavljati na temelju: ugovora o radu na određeno vrijeme ili ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja. Radi osposobljavanja za samostalan rad poslodavac je obvezan primiti na pripravnički staž određeni broj pripravnika sukladno propisu kojeg donosi ministar zdravlja. Za pripravnike nezdravstvene radnike, ako posebnim propisima nije drukčije utvrđeno, pripravnički staž može trajati najdulje od 3 do 12 mjeseci ovisno o vrsti radnih mjesta. Na zahtjev pripravnika pripravnički staž može se skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad. Pripravniku se mora odrediti stručna osoba, koja će pratiti njegov rad prema planu i programu osposobljavanja, koji mu mora biti uručen. Pripravnik polaže stručni ispit, ako je to propisano zakonom ili drugim propisom, za koji mora dobiti ispitni program i popis ispitne literature. Prije polaganja stručnog ispita pripravnik ima pravo na plaćeni dopust zadnji mjesec, u okviru pripravničkog staža. 65

ZDRAVSTVO 3. Radno vrijeme 3.1. Trajanje radnog vremena Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, a tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do petka, dok je za organizaciju rada odgovoran poslodavac. Poslodavac je dužan organizirati rad tako da radnik odradi najmanje ugovoreni puni mjesečni fond radnih sati, s tim da u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema dvokratnog radnog vremena. Ugovorne strane su dogovorile da za posebne poslove, koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drukčiji raspored dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena, poslodavac može odrediti drukčiji dnevni ili tjedni raspored. Taj raspored mora biti u skladu s pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama, koji donosi ministar zdravlja, u okviru petodnevnoga radnog tjedna. Posebno je ugovoreno da u slučaju preraspodjele radnog vremena i rasporeda radnog vremena u smjenama, turnusu i dežurstvu, da se radno vrijeme svodi na prosječno puno radno vrijeme na razini mjeseca. To znači da je sve ono radno vrijeme iznad punog radnog vremena, bilo da je ostvareno u smjenskom radu, radu u turnusu ili u dežurstvu, a koje je iznad ukupnog radnog vremena: prekovremeni rad, te se kao takav mora evidentirati i platiti. Ova odredba Ugovora zahtjeva od poslodavca da za svakog radnika unaprijed načini raspored rada, kako bi prekovremeni rad radnika sveo u zakonom dozvoljenu i propisani prekovremeni rad.

Ugovorom je u članku 31. ugovoreno da na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i sposobnost radnika. Poslovi na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja, su poslovi s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja i intravenozna aplikacija citostatika, pod uvjetom da se 66

ti poslovi obavljaju 2/3 radnog vremena. Za poslove na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja, određen je opseg skraćenoga radnog vremena na 35 sati tjedno.

3.2. Odmori i dopusti Prema članku 32. Ugovora, odmor u tijeku rada (stanka) svakodnevno traje najmanje 30 minuta, a vrijeme odmora se ubraja u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnoga vremena, niti u zadnja dva sata prije završetka radnoga vremena. Novost je da, ako postoje odgovarajući uvjeti, tada će poslodavac osigurati prostor i dostupnost konzumacije obroka u krugu ustanove, čiji trošak snosi radnik, odnosno omogućiti korištenje stanke za konzumaciju obroka izvan ustanove, ako je to izbor radnika. Isto tako, ako priroda posla ne omogućuje stanku u tijeku rada, poslodavac će radniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće. Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana od najmanje 12 sati neprekidno, s tim da u primarnoj zdravstvenoj zaštiti odmor između dva uzastopna radna dana može iznositi manje od 12 sati, ali ne manje od 10 sati. Radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebe hitne intervencije. Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno, s tim da su dani tjednog odmora u pravilu subota i nedjelja. Ako radnik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna. Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti tijekom sljedećeg tjedna može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca. Radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada. Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 20 dana, koliko iznosi najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim u samom ugovoru. Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana, a samo iznimno radniku koji radi na poslovima iz članka 35., stavka 1., podstavka e), slijepom radniku i darivatelju parenhimnih organa, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih dana. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini, kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

ZDRAVSTVO predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće, isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora, a može mu odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, na temelju odluke poslodavca. Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora, s tim da ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenu odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora. Ti troškovi smatraju se putni i drugi dokumentirani troškovi. Ugovoreno je također da radnik ima pravo na plaćeni dopust u nizu slučajeva tijekom jedne kalendarske godine od 1 do ukupno najviše 10 radnih dana, što je precizirano samim ugovorom. Plaćeni dopust u trajanju od 7 do 15 dana posebno je reguliran i za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca. Pritom, vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije na koju je radnik upućen od poslodavca za potrebe poslodavca i/ili radi obveznog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra se vremenom provedenim na radu. Ugovoreno je da poslodavac osigurava sredstva za edukaciju radnika na temelju usuglašenih interesa poslodavca i radnika. Za potrebe edukacije u tuzemstvu zbog obveznog kontinuiranog usavršavanja, radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, radniku će se osigurati plaćeni dopust, kotizacija, putni troškovi i troškovi smještaja. Za potrebe edukacije u inozemstvu zbog obveznog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, poslodavac će radniku osigurati plaćeni dopust. Člankom 42. Ugovora je dogovoreno da radnik ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i stručnog usavršavanja. Školovanje i stručno usavršavanje treba biti u vezi s poslovima, koje radnik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću poslodavca. Za školovanje na koje ga je uputio poslodavac radnik ima pravo na plaćeni dopust. pod uvjetima iz stavaka 1. i 2., članka 42. Ugovora. Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i doTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

kazan, i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova, a osobito radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja na kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.

3.3. Prestanak ugovora o radu Ugovorne strane su ugovorile da se bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika ne može otkazati ugovor o radu: radniku nakon 25 godina radnog staža kod istog poslodavca i 50 godina života, trudnici, odnosno ženi koja doji dijete, majci djeteta do navršene 8. godine života djeteta, invalidnoj osobi, samohranom roditelju malodobnog djeteta, roditelju s troje ili više djece do navršene 15 godine najmlađeg djeteta, odnosno djece na redovnom školovanju, roditelju djeteta s poteškoćama u razvoju. Ako je radnik član sindikata prethodna suglasnost traži se od sindikalnog povjerenika sindikata kojeg je radnik član. Ako se sindikalni povjerenik u roku od 8 dana ne izjasni ili ne uskrati suglasnost, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca. Poslodavac može redovito otkazati radniku, ako utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnoga odnosa, a osobito zbog: • neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza, • neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se poremećuje rad ili organizacija rada poslodavca, • nedozvoljenog korištenja sredstvima poslodavca, • povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili mogla nastupiti šteta, • odavanja poslovne tajne određene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu, • zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti, • nanošenja znatnije štete, • nepropisnog i nekorektnog odnosa prema radnicima i korisnicima ili njihovo šikaniranje, • zlouporabe korištenja privremene nesposobnosti za rad. Radi kršenja prethodno navedenih obveza poslodavac može izvanredno otkazati ugovor o radu samo pod uvjetima utvrđenim Zakonom o radu. Namjeru redovitog otkaza članu sindikata poslodavac je obvezan dostaviti sindikatu, kojeg je radnik član. Sindikat se može pisanim putem očitovati o namjeri poslodavca u roku od 8 dana od dana primitka iste. Ako se sindikat pisano usprotivio namjeri poslodavca, poslodavac je dužan očitovanje razmotriti i o istom se u roku od 8 dana pisano očitovati. 67

ZDRAVSTVO 4. Plaća Člankom 57. Ugovora, ugovoreno je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koe icijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. Ugovorne strane su ugovorile da poslodavac koji izvan sredstava Zavoda i proračuna ostvaruje i prihode pružajući svoje usluge na tržištu, može radnicima, u slučaju pozitivnog inancijskog poslovanja, povećati plaće prema osnovama i mjerilima utvrđenim općim aktom poslodavca sukladno posebnom propisu, a uz prethodnu suglasnost ministarstva. Osnovica za izračun plaće utvrđivat će se Sporazumom sindikata javnih službi i Vlade RH.

4.1. Odsutnost tajnosti plaća Člankom 50. Ugovora je ugovoreno da u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema tajnosti plaća, a javnost plaća osigurava se dostupnošću podataka o plaćama svih radnika ustanove svim radnicima ustanove i javnosti, te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika. Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjesečno na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog radnika. Struktura odbitaka, odnosno ustegnuća iz plaće radnika ne može biti predmet javne objave, te je dužnost sindikalnog povjerenika čuvati tajnost tih podataka.

4.2. Uvećanje plaće Osnovna plaća radniku uvećat će se: za rad noću 40%, za rad subotom 25 %, za rad nedjeljom 35 %, za prekovremeni rad 50%, za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca, koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom mjeseca. Smjenski rad je i rad radnika, koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca. Smjenski rad je i rad radnika, koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni. Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca, koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 – 12 – 48. 68

Uvećanje plaće po ovoj osnovi utvrđuje se za efektivno odrađene sate u drugoj smjeni, odnosno od 14 do 22 sata. Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana. Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati, koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Poslodavac je obvezan svakom radniku platiti prekovremeni rad. Ako radnik to želi, poslodavac će na njegov pisani zahtjev umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada odobriti korištenje slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana), sukladno mogućnostima organizacije rada. Dodaci iz članka 51., stavaka 1. i 8. međusobno se ne isključuju. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima, i dan Uskrsa, evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

4.3. Dežurstvo Ugovorne strane su ugovorile, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, da je dežurstvo oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovitoga radnog vremena ustanove, odnosno vrijeme u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Novost je da se vrijeme koje radnik provede u dežurstvu smatra radnim vremenom. Primopredaja službe nakon dežurstva mora biti unutar 30 minuta po prestanku dežurstva, i to vrijeme se ne računa u radno vrijeme. Ako je dežurstvo određeno unutar redovnog mjesečnog fonda radnih sati, tada se vrijeme provedeno u dežurstvu plaća kao redovan rad. Kao što je već prethodno naglašeno, poslodavac mora odrediti raspored rada sa svim oblicima rada za svakog radnika za naredni mjesec, kako radnik ne bi ostvario sate prekovremenog rada iznad propisanog maksimuma prema Zakonu o radu. Vrijeme provedeno u dežurstvu iznad mjesečnog fonda radnih sati plaća se kao prekovremeni rad. Za radnike kojima je u koe icijentu složenosti poslova sadržan položajni dodatak ili TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

ZDRAVSTVO taj dodatak ostvaruju temeljem odredbi Ugovora, plaća za vrijeme dežurstva iznad redovnog mjesečnog fonda radnih sati obračunava se u odnosu na osnovnu plaću radnog mjesta na kojem radnik dežura. Odredbe o dežurstvu odnose se i na radnike koji su upućeni na specijalističku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu. Novo je da plaću radniku upućenom na specijalističku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu isplaćuje ustanova u kojoj je u radnom odnosu, a isplaćeni iznos po osnovi dežurstva refundira ustanova u koju je radnik upućen. Ustanova u koju je radnik upućen dužna je o radniku voditi evidenciju radnog vremena, i posebno vrijeme provedeno u dežurstvu te istu evidenciju, radi obračuna plaće, dostaviti ustanovi u kojoj je radnik zaposlen, najkasnije do 5. u mjesecu za prethodni mjesec. Temeljem ove odredbe potrebno je da zdravstvene ustanove međusobno urede međusobne odnose.

4.4. Pripravnost Prema Ugovoru pripravnost je oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći. Pripravnost je vrijeme kada je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu, gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac. Radnik koji je u pripravnosti, obvezan je odazvati se na poziv poslodavca bez odgode i doći na radno mjesto, a najkasnije u roku od jednog sata. Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i blagdanom 24 sata. Za vrijeme provedeno u pripravnosti radniku pripada naknada za pripravnost. Naknada za pripravnost utvrđuje se u odnosu na osnovnu plaću radnika, i iznosi: • 16 sati radnim danom – 3%, • 24 sata subotom, nedjeljom i blagdanom – 5%. Vrijeme koje radnik, kojem je određena pripravnost, provede na radnom mjestu obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom i plaća kao prekovremeni rad. Za radnike kojima je u koe icijentu složenosti poslova sadržan položajni dodatak ili taj dodatak ostvaruju temeljem odredbi Ugovora, naknada za pripravnost obračunava se u odnosu na osnovnu plaću radnog mjesta na kojem je radnik pripravan.

4.5. Rad po pozivu Rad po pozivu jest oblik rada kada radnik ne mora biti dostupan poslodavcu, ali ako primi poziv posloTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

davca, i ako je u izičkoj mogućnosti, mora se odazvati pozivu radi obavljanja djelatnosti, kada nastane problem iz sadržaja rada djelatnosti zdravstvene ustanove, koji nazočni radnici ne mogu riješiti, niti se rješavanje problema može odgoditi. Rad po pozivu smatra se prekovremenim radom i tako se plaća. U rad po pozivu, uz efektivni rad, u radno vrijeme koje se računa kao prekovremeni rad, uključeno je i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kući. Posebno je ugovoreno da iznimno, povećanje plaće za rad po pozivu eksplantacijskih i transplantacijskih timova u ovlaštenim transplantacijskim centrima za postupke eksplantacije i transplantacije organa u okviru transplantacijskog programa, ministar zdravlja odredit će posebnom odlukom.

4.6. Uvećanje plaće po osnovi posebnih uvjeta rada i položajni dodaci Radniku na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Osnovna plaća uvećat će se radnicima na radnim mjestima i poslovima koji su de inirani i objavljeni kao sastavni dio ugovora. Osnovna plaća uvećava se po osnovi položajnog dodatka na ugovorom de iniranim radnim mjestima i poslovima. Ugovoreno je da se položajni dodatak ne primjenjuje na radnike, kojima je koe icijentom složenosti poslova utvrđen položajni dodatak kao sastavni dio koe icijenta. Dodaci iz članaka 57. i 58. Ugovora ne mogu se kumulirati. Zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi doktori medicine i doktori dentalne medicine ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 10% od osnovne plaće. Pravo na uvećanje osnovne plaće imaju radnici koji su u zdravstvenim ustanovama i Zavodu ostvarili radni staž, i to: • s navršenih 20 do navršenih 29 godina 4%, • s navršenih 29 do navršenih 34 godine 8%, • s navršenih 34 i više godina 10%.

5. Zaštita radnika U slučaju kada tijekom radnog vijeka kod radnika dođe do smanjenja radne sposobnosti utvrđene rješenjem nadležnog tijela i jednog od sljedećih uvjeta: • starosti – 5 godina pred punu starosnu mirovinu ili, • profesionalne bolesti, ili • ozljede na radu, poslodavac je obvezan radniku osigurati povoljniju normu, i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okol69

ZDRAVSTVO nosti. Pod plaćom se podrazumjeva osnovna plaća i dodaci na plaću. Radniku pripada, od dana nastanka invalidnosti, odnosno utvrđenog smanjenja radne sposobnosti te od dana završetka prekvali ikacije ili dokvali ikacije, do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, plaća u iznosu plaće radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen. Radnike 5 godina pred punu starosnu mirovinu, majke s malim djetetom do tri godine starosti i samohranog roditelja ne može se rasporediti u rad noću, dežurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka.

6. Ostala materijalna prava 6.1. Isplata plaće za skraćeno radno vrijeme Člankom 62. Ugovora je ugovoreno da je poslodavac obvezan radniku, koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale ozljedom na radu bez njegove krivnje ili zbog profesionalne bolesti, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen, odnosno raspoređen.

6.2. Pomoć Prema članku 63. Ugovora, radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju: • smrti radnika koji izgubi život u obavljanju ili povodu obavljanja službe, odnosno rada ili je smrt nastala kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti za vrijeme trajanja radnog odnosa – 3 proračunske osnovice i troškove pogreba, • smrti radnika – 2 proračunske osnovice, • smrti supružnika, djeteta i roditelja – 1 proračunske osnovice. Djeci, odnosno skrbniku djece radnika, koji je izgubio život u obavljanju rada mjesečno će se isplatiti pomoć, i to: • za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini, • za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini, • za dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studenta 90% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini. U slučaju da je iza smrti radnika ostalo više djece, isplaćuje se jedan iznos pomoći, i to djetetu koje ostvaruje najpovoljnije pravo. 70

6.1. Naknada za odvojeni život Ugovorne strane su se sporazumjele da se naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje radniku za vrijeme provedeno na radu, u slučaju kad je radnik upućen na rad ili na specijalizaciju, užu specijalizaciju, odnosno poslijediplomski studij izvan sjedišta poslodavca, pa je time mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta toga radnika, pri čemu se obitelji smatra bračni drug, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i radnik. Naknada za odvojeni život od obitelji pripada radniku od dana početka rada izvan sjedišta poslodavca do isteka mjeseca u kojem je riješio stambeno pitanje u mjestu rada, ili do isteka mjeseca u kojem izjavi da ne želi preseliti obitelj ili odbije ponuđeni stan. Iznos naknade za odvojeni život od obitelji isplaćuje se u maksimalnoj visini, koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i korištenja neplaćenog dopusta, radniku ne pripada naknada za odvojeni život od obitelji. Ako je radnik koristio godišnji odmor, neplaćeni dopust, u mjesecu za koji je isplaćena naknada za odvojeni život, iznos naknade za odvojeni život za sljedeći mjesec se razmjerno tom broju dana umanjuje. Naknada za odvojeni život od obitelji ne isplaćuje se ni u slučaju kada je mjesto izvan sjedišta poslodavca u koje je radnik upućen ujedno i mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta obitelji. Kada radnik prima naknadu putnih troškova za putovanje na rad izvan sjedišta poslodavca od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta toga radnika, ne isplaćuje mu se naknada za odvojeni život od obitelji. Naknada za odvojeni život i terenski dodatak međusobno se isključuju. Iznimno, zdravstveni radnik, koji je upućen na specijalizaciju, užu specijalizaciju odnosno poslijediplomski studij izvan sjedišta poslodavca, pa je time mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta toga radnika, a isti ne zadovoljava kriterije iz stavka 1. ovoga članka, ostvaruje pravo na naknadu u maksimalnom bruto iznosu u visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak, a u koji iznos su uključeni doprinosi iz plaće i na plaću, porez i možebitni prirez. Pravo na naknadu ostvaruje se uz uvjete iz članka 65., stavka 2. i stavaka 4. – 7. Ugovora. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

ŠKOLSTVO Ana Zorić *

UDK 347.2

Primjena ugovora o djelu u školstvu U tekstu se autorica u kratkim crtama osvrće na pravno uređenje i mogućnosti obavljanja povremenih poslova i usluga za koje nije potrebno imati stalno zaposlene osobe, odnosno kako zaposliti osobe na neodređeno vrijeme u skladu s propisima iz područja rada. Također, su dani i praktični primjeri i upute na što je potrebno paziti prilikom sklapanja pravnih poslova u navedenim slučajevima.

1. Uvod Nije rijetkost da se u poslovanju ukaže potreba angažmana osoba koje nisu zaposlene u ustanovi, a imaju posebna znanja i vještine, koje su nužne za daljnje nesmetano obavljanje osnovne djelatnosti ustanove. Bilo da je riječ o trenutnoj potrebi uređivanja određenog područja (arhiviranje i slično) ili uvođenja novih procesa (instalacija kompjuterskih programa) ili o potrebi sudjelovanja u provedbi određenih programa, neophodno je prilikom iskazivanja potrebe znati na koji će način takva osoba obavljati ono što je u konkretnom slučaju obrazovnoj ustanovi potrebno, te kako će istoj u navedenom slučaju biti plaćeno. Uobičajeno je u predmetnim slučajevima osobe angažirati ugovorom o djelu. Zbog leksibilnosti i jednostavnosti u praksi se ugovor o djelu prilično često koristi, ali u mnogim slučajevima niti naručitelji, a niti izvršitelji nisu svjesni svojih prava i obveza.

2. Obilježja ugovora o djelu Ugovor o djelu je pravni posao kojim se jedna strana (izvođač) obvezuje obaviti određeni posao, a druga strana (naručitelj) se obvezuje za to joj platiti određenu naknadu. Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) u članku 590. određuje ugovor o djelu na sljedeći način: Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva izičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Riječ je o dvostranom obveznom i naplatnom pravnom poslu, jer se za izvršeno djelo uvijek daje naknada. Kod ove vrste ugovora obveza izvršenja djela vrlo je često strogo osobna (npr. izrada predmeta, stručno predavanje i sl.), ali i ne mora biti. Izvođač se pritom ob*

Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

vezuje izvršiti određeno djelo. Izvođač radi za naručitelja samostalno i neovisno o naručitelju djela i u pravilu ne obavlja poslove u radnom vremenu, nego prema svojoj organizaciji. Moguće su određene dvojbe o pravnoj prirodi u konkretnim slučajevima, jer je zahtjevno razlikovati ugovor o djelu od ugovora o prodaji (npr. stolar izradi drvenu policu za naručitelja od svog materijala). Zakon o obveznim odnosima1 daje dva mjerila – pripadnost materijala i predodžbe ugovornih strana. Kad se naručitelj obveže dati materijal ili bitan dio materijala radi se o ugovoru o djelu, a kad se izvođač obveže izraditi pokretnu stvar od svoga materijala riječ je kupoprodaji. No, bez obzira na to čiji je materijal, smatra se da je uvijek riječ o ugovoru o djelu, ako su ugovaratelji imali na umu naročito izvođačev rad, odnosno ako su rad smatrali bitnom, odnosno važnijom komponentom. Prema tom mjerilu trebalo bi, npr. izradu pozornice za školsku predstavu kvali icirati kao ugovor o djelu i onda kad izvođač upotrijebi svoje platno, boje i drugi potrebni materijal. Za pojedine vrste poslova, odnosno djela, uslijed prakse razvile su se i posebne vrste ugovora o djelu, kao što su ugovor o građenju, ugovor o prijevozu, autorski ugovor. Što se tiče obveza i prava ugovornih strana, izvođač ima nekoliko obveza. Izvođač mora izvršiti djelo prema ugovoru i pravilima struke, ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz naravi posla i dužan ga je izvršiti osobno. Kad rok izvršenja djela nije ugovoren, dužan ga je izvršiti za vrijeme koje je razumno potrebno za takvu vrstu posla. Pritom izvođač neće odgovarati za zakašnjenje prouzročeno ponašanjem naručitelja, npr. ako nije na vrijeme predao materijal ili je zahtijevao izmjene i sl. Nadalje, izvođač mora predati naručitelju izrađenu ili popravljenu stvar. Iznimno nema ovu obvezu ako stvar propadne npr. zbog više sile i zbog drugih uzroka za koje izvođač ne odgovara. Izvođač je također dužan upozoriti naručitelja na nedostatke materijala, koji mu je naručitelj predao, kao i nedostatke u naručiteljevom nalogu, jer će u protivnom odgovarati za štetu, ali će snositi odgovornost za nedostatke djela. S druge strane, naručitelj mora za izvršeni rad primiti i isplatiti ugovorenu ili na drugi način određe1 Općenito ugovor o djelu je u Zakonu o obveznim odnosima uređen člancima 590 – 619.

ŠKOLSTVO nu naknadu. Ako nije drukčije ugovoreno, nije dužan isplatiti naknadu prije nego je rad pregledao i odobrio ga. Nadalje, naručitelj mora pregledati izvršeno djelo čim je to po redovnom toku stvari moguće, i bez odlaganja obavijestiti izvođača o nađenim nedostacima pri čemu dalje postupa na način utvrđen Zakonom o obveznim odnosima2. Dok izvođač obavlja poslove, naručitelj ima pravo nadzora i pravo davanja uputa sve vrijeme, a izvođač mu je dužan to omogućiti. Iz praktičnih razloga korisno je navesti ovakvu odredbu u samom ugovoru, te je prema potrebi dodatno razraditi (npr. u kojem će obliku upute biti dane, pismeno, usmeno, putem e-maila, telefona, koliko često će nadzor biti provođen i sl.). Ugovor o djelu u pravilu prestaje ispunjenjem tj. izvršenjem djela i isplatom naknade, a moguće je da prestane i raskidom. Sporazumni raskid moguć je u svako doba, a svaka strana ima pravo i jednostranog raskida ugovora. Pritom naručitelj može raskinuti ugovor cijelo vrijeme dok djelo nije dovršeno, uz obvezu plaćanja ugovorne naknade umanjene za troškove, koje izvođač nije učinio. Razlogom za raskid smatra se i činjenica da je naručitelj izvođača upozorio na odstupanje od ugovornih uvjeta, te mu je ostavio primjereni rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama, a izvođač nije postupio po zahtjevu naručitelja. Razlozi za jednostrani raskid mogu biti i izvođačevo znatnije zakašnjenje s početkom ili završetkom posla te nedostatci izvršenog djela, osim ako su neznatni.

Izvođač može jednostrano raskinuti ugovor npr. ako je očito da materijal, od kojega bi po zahtjevu naručitelja trebao izraditi naručeno djelo, nije podoban za to djelo ili bi izrada od takva materijala mogla nanijeti štetu ugledu izvođača. Istovjetan razlog za raskid jesu i upute i nalozi naručitelja, koji bi mogli nanijeti štetu ugledu izvođača. Još jedna od situacija Vidi o navedenom u Zakonu u obveznim odnosima, članak 604., i dalje.

kada ugovor o djelu može prestati je i smrt jedne od ugovornih strana. Ovaj se razlog može uzeti u obzir, ako je riječ o ugovoru koji je sklopljen radi osobnih svojstava npr. izvođača – slikar, gra ičar i slično.

3. Ugovor o djelu i ugovor o radu – razlike Kada se razmatra pravna priroda ugovora o djelu zanimljivo je osvrnuti se na razlike između ugovora o djelu i ugovora o radu. Ugovor o djelu je građansko-pravni obvezni ugovor stranaka koji se, kako je ranije navedeno, sklapa na temelju Zakona o obveznim odnosima, dok je sklapanje ugovora o radu utemeljeno na odredbama Zakona o radu (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13). Radni odnos je određen s nekoliko osnovnih postavki. Radnik radi uvijek i isključivo po uputama i pod nadzorom poslodavca (podređenost – subordinacija poslodavcu), poslove obavlja u propisanom radnom vremenu, ugovorenom radnom vremenu ili radnom vremenu, koje pisanom odlukom odredi poslodavac, radnik isključivo osobno obavlja poslove, poslodavac je za obavljeni rad dužan radniku isplaćivati plaću u novcu i u propisanim razdobljima (najmanje jednom mjesečno), radnik je dužan poslove obavljati u prostorijama poslodavca ili na nekom drugom mjestu, koje je odredio poslodavac. Za rad po ugovoru o djelu nije bitno je li ta osoba u radnom odnosu ili npr. nezaposlena, odnosno umirovljenik (je li umirovljenik bitno je za obračun plaćanja javnih davanja!), već je bitna činjenica radi li se o poslovima za koje se prema obilježjima rada, mora sklopiti ugovor o radu. Tu je važno naglasiti i da će poslodavac moći za obavljanje određenog posla, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva izičkog ili umnog rada i slično, s izvođačem – izičkom osobom sklopiti ugovor o djelu samo onda kada se obavljanjem takvog rada ne izvršava sadržaj radnog odnosa, tj. kada se ne radi o poslovima, koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja poslova za koji se zasniva radni odnos. Ako bi poslodavac s radnikom sklopio neki drugi ugovor (osim ugovora o radu) za obavljanje posla, koji s obzirom na izloženo i s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno. To znači da je teret dokazivanja na poslodavcu i upravo će on morati dokazivati da nije riječ o poslovima i o odnosu, koji ima obilježja radnog odnosa, prema članku 8., stavku 2. Zakona o radu. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

ŠKOLSTVO Što se tiče daljnjih razlika, uobičajeno je da prilikom obavljanja nekog posla, uz samu naknadu ili plaću, obično nastaju i troškovi vezani uz taj posao. Kada je sklopljen ugovor o radu, te troškove snosi poslodavac i zato su primjerice dnevnice, terenski dodatak i ostali troškovi službenog puta, porezno priznati trošak. Za razliku od navedenog, kod ugovora o djelu toga nema, jer se radi o samostalnom radu, gdje izvođač sam snosi troškove na teret vlastitih prihoda. Isto tako ugovorom o radu se uređuje i pitanje godišnjih odmora, plaćenog dopusta, nemogućnosti obavljanja posla radi bolesti i sl., dok navedeno uopće nije predmet uređenja ugovora o djelu. Kako je ranije navedeno, Zakon o obveznim odnosima pod djelom razumije određeni posao, kao što je izradba ili popravak neke stvari ili izvršenje kakva izičkog ili umnog rada i sl. U smislu poreznih propisa, u samom Zakonu o porezu na dohodak, prema članku 32. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13 i 125/13), poimence se navode neke od djelatnosti za koje je primjereno sklopiti ugovor o djelu, a naknade ostvarene na taj način smatraju se drugim dohotkom, te se tako i oporezuju. Neke od spomenutih djelatnosti su npr. djelatnost trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti. Međutim, to nisu sve djelatnosti za koje se mogu sklopiti ugovori o djelu, jer to zaista ovisi o okolnostima svakog pojedinog djela, a to potvrđuje i činjenica da se drugim dohotkom smatraju i ostali posebno nenavedeni primici koje izičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i izičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji.

4. Obračun ugovora o djelu Što se tiče plaćanja javnih davanja, ovo je područje regulirano Zakonom o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12 i 144/12) i Zakonom o porezu na dohodak. Pri tome se javna davanja oporezuju na različit način, ovisno o tome je li izvođač umirovljenik ili nije.

4.1. Obračun ugovora o djelu (za osobe koje nisu umirovljenici) Kod isplate naknade temeljem ugovora o djelu osobama, koji nisu umirovljenici, uz neto naknadu obračunavaju sljedeća javna davanja: • 15% doprinosa za zdravstveno osiguranje koji se obračunavaju na bruto osnovicu honorara; TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

• 20% doprinosa za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: MIO) koji se obračunavaju iz bruto osnovice naknade (važno je znati je li primatelj naknade osiguranik drugog mirovinskog stupa jer, ako nije osiguranik drugog stupa plaća se MIO za prvi mirovinski stup 20%, a ako je primatelj naknade osiguranik drugog mirovinskog stupa plaća se MIO za prvi mirovinski stup 15% i MIO za drugi mirovinski stup 5%); • porez na dohodak 25%; • prirez porezu na dohodak (ako je isti propisan).

4.2. Obračun ugovora o djelu (za osobe koje su umirovljenici) Kod isplate naknade temeljem ugovora o djelu osobama koje su umirovljenici, uz neto naknadu, obračunavaju sljedeća javna davanja: • porez na dohodak 25%; • prirez porezu na dohodak (ako je isti propisan). Isplatitelj je preostali iznos naknade nakon odbitka doprinosa i poreza dužan isplatiti na žiro-račun izvođača, a za nepoštivanje ove obveze propisana je i novčana kazna od 500,00 do 50.000,00 kuna navedeni za prekršaj:

5. Zaključno Zaključno, ugovor o djelu je ugovor kojim se na jednostavan način može pravno urediti odnos između izvršitelja i naručitelj – osnovne ili srednje škole, učeničkog doma i sl. u slučajevima, kada je angažman izvršitelja potreban kraće vrijeme. Upravo je narav angažmana iznimno važna te je nužno da naručitelj zna kako angažman ne smije imati obilježja radnog odnosa, jer će se, bez obzira na naziv ugovora, isti tretirati kao ugovor o radu. Isto tako prije sklapanja samog ugovora o djelu nužno je imati sve potrebne podatke radi ispravnog obračuna javnih davanja sukladno važećim propisima. Iako leksibilan i pogodan za obavljanje različitih poslova, ugovor o djelu je ipak ugovor, koji mora biti uređen i usklađen s važećom zakonskom regulativom, kako iz područja obveznih odnosa tako i iz područja uređenja plaćanja javnih davanja.

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pratiti na internetskim stranicama:

www.tim4pin.hr 73

KULTURA Mladenka Karačić *

UDK 657.2

Prihodi od prodaje ulaznica u ustanovama u kulturi Autorica obrađuje uvijek aktualnu tematiku evidentiranja prihoda od prodaje ulaznica u pretplati i izdavanje računa za prodane ulaznice, u ustanovama u kulturi, posebice kazališta i koncertnih dvorana. A Ministarstvo inancija je dalo službeno tumačenje načina knjigovodstvenog praćenja iskorištenosti ulaznica prodanih u pretplati, što je objašnjeno u samom tekstu.

1. Uvod Rad ustanova u kulturi, primjerice kazališta i koncertnih dvorana, dijelom se inancira prodajom ulaznica. Ovi prihodi ne ostvaruju se pod tržišnim uvjetima, jer se rashodi koje ustanove u kulturi imaju, pri pružanju usluga, najvećim dijelom inanciraju iz proračuna. Stoga ulaznice predstavljaju su inanciranje cijene usluge, te se evidentiraju na računu 65264 Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično, u okviru izvora 43 Ostali prihodi za posebne namjene. Iz navedenog proizlazi da se, sukladno članku 49. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12), neutrošena sredstva prikupljena od ulaznica mogu prenositi u sljedeću proračunsku godinu.

2. Prodaja ulaznica u pretplati Ustanove u kulturi (kazališta, koncertne dvorane i sl.) često prodaju ulaznice u pretplati u obliku bloka kupona, koji se na blagajni mijenjaju za ulaznice tijekom cijele kazališne, odnosno koncertne sezone koja se obično proteže na dvije kalendarske godine. Također se prodaju magnetne kartice, koje omogućavaju biranje predstava i termina prema željama kupca tijekom cijele sezone, te kupnju po povoljnijoj cijeni neograničenog broja ulaznica za bilo koji premijerni ili reprizni naslov, kao i za sva gostovanja u organizaciji ustanove. Postoji i mogućnost članstva u kazališnoj zajednici, koje se postiže potpisivanjem ugovora o kupnji najmanje 300 ulaznica, koje se plaćaju unaprijed, a koriste tijekom kazališne sezone i o čijem korištenju se vodi kompjutorska evidencija. Postavlja se pitanje treba li knjigovodstveno pratiti iskorištenost ulaznica prodanih u pretplati, te preo Mladenka Karačić, dipl. oec., ministarstvo inancija RH, Zagreb.

stali dio evidentirati preko pasivnih vremenskih razgraničenja (unaprijed plaćeni prihodi). Člankom 21., stavkom 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11; dalje u tekstu: Pravilnik) de inirano je da se prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeriti. U slučaju prodaje pretplate za cijelu sezonu, ne postoji neizvjesnost ispunjenja ugovorene usluge, jer će se ugovoreni broj predstava, odnosno koncerata sigurno održati. Istovremeno, ako kupac u cijelosti ili djelomično ne iskoristi ulaznice, ne postoji mogućnost povrata uplaćenih sredstava. Stoga, iako se usluga koju pruža ustanova u kulturi može pružati tijekom dvije kalendarske godine (kazališna, odnosno koncertna sezona), ne bi bilo racionalno knjigovodstveno pratiti iskorištenost kupljene ulaznice, te preostali dio iskazivati preko pasivnih vremenskih razgraničenja. Ukoliko se svi prihodi prilikom prodaje ulaznica u pretplati evidentiraju kao prihodi od prodaje ulaznica, utoliko posebna knjigovodstvena evidencija o količini iskorištenih ulaznica nije potrebna. Međutim, potrebno je ustrojiti pomoćnu knjigu ulaznica u kojoj bi se evidentirala količina nabavljenih i izdanih ulaznica na blagajni kazališta, broj prodanih i poništenih ulaznica po vrsti, vrijednosti i serijskom broju, te količina neprodanih ulaznica. Također treba ustrojiti pomoćnu evidenciju nabavljenih blokova ulaznica po vrsti i količini.

3. Izdavanje računa za prodane ulaznice Prema članku 11. Pravilnika, knjiženje i evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama temelji se na knjigovodstvenim ispravama, koje su pisani ili memorirani elektronički dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni. U skladu s navedenim potrebno je, prilikom prodaje ulaznica na magnetskoj kartici, odnosno blokova ulaznica, izdavati račune, koji su temelj za evidentiranje prihoda u poslovnim knjigama kazališta. S obzirom na činjenicu da su usluge u kulturi, prema članku 39(n) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN br. 73/13, 93/13), oslobođene oporezivanje izdani računi trebaju sadržavati i klauzulu o poreznom oslobođenu. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Desanka Sarvan *

UDK 351.1

Održivo gospodarenje komunalnim otpadom U prošlom smo broju časopisa pisali o širim aspektima pružanja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada (autorica Sandra Vajda, str. 96-101). U ovom članku se iscrpno s pravnog aspekta analiziraju nove obveze JLS-a, koje proizlaze iz primjene Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13).

1. Uvod Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13; dalje u tekstu: ZOGO) stupio je na snagu 23. srpnja 2013. godine i njegove odredbe donose značajne promjene za jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) i isporučitelje koji obavljaju komunalne djelatnosti održavanje čistoće i odlaganje komunalnog otpada. Zakon je de inirao novu djelatnost – javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada, te pobliže odredio obveze JLS-a i isporučitelja ove javne usluge u održivom gospodarenju otpadom, te prema stavku 5. i 6. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12 i 94/13) pod održavanjem čistoće razumijevalo se čišćenje javnih površina te skupljanje i odvoz komunalnog otpada na uređena odlagališta utvrđena prema posebnim propisima, dok se pod odlaganjem komunalnog otpada razumijevalo obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta, na temelju posebnih propisa. Danom stupanja na snagu ZOGO-a u Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12 – dalje u tekstu: ZKG) prestale su važiti odredbe članaka 3., 11., 20., 30. i 34. u odnosu na komunalnu djelatnost održavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada. To znači da je djelatnost javne usluge prikupljanja *

Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada isključena iz ZKG-a, te da je u cijelosti pravno uređena posebnim zakonom – ZOGO-om, slično kao što je stupanjem na snagu Zakona o vodama (NN, br. 153/09 – stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine) iz teksta ZKG-a izdvojena djelatnost vodnih usluga i u cijelosti pravno uređena navedenim Zakonom o vodama i njegovim sukcesivnim izmjenama i dopunama objavljenim u Narodnim novinama br. 63/11, 130/11 i 56/13. Novosti koje u sektoru postupanja s komunalnim otpadom donosi ZOGO sažeto se mogu izraziti kao sljedeće: 1) de inicija javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, 2) odvajanje djelatnosti prikupljanja i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, 3) ograničavanje najveće dopuštene mase biorazgradivog komunalnog otpada i najveće dopuštene mase otpada, koja se godišnje odlaže na svim neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj, 4) propisivanje obveze plaćanja naknade za odlaganje komunalnog otpada i poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, 5) obveza donošenja odluke predstavničkog tijela JLS o načinu obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, 6) obveza donošenja odluke predstavničkog tijela JLS o povjeravanju obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada trgovačkom društvu ili javnoj ustanovi, 7) isključenje mogućnosti obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada po vlastitom pogonu, 8) obveza osiguranja knjigovodstveno vjerodostojnog praćenje prihoda i rashoda djelatnosti i organizacijsko razdvajanje obavljanja djelatnosti od drugih djelatnosti koje obavlja isporučitelj usluge, 9) obveza podnošenja godišnjeg izvješća o poslovanju isporučitelja javne usluge prikupljanja 75

KOMUNALNO GOSPODARSTVO miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada predstavničkom tijelu JLS, 10) proširenje nadležnosti komunalnog redarstva na uklanjanje nezakonito odloženog otpada, 11) jači sustav izvješćivanja (a samim tim i boljeg nadzora) JLS-a i isporučitelja od strane Ministarstva za zaštitu okoliša Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Ministarstvo) i Agencije za zaštitu okoliša (dalje u tesktu: Agencija).

2. De inicija pojmova Za JLS su u sektoru postupanja sa komunalnim otpadom značajne de inicije vrsta otpada iz članka 4. ZOGO, kako slijedi: a) otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa; b) biološki razgradivi otpad je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom; c) biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda; d) biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad, koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad; e) krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar, koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen je naputkom ministra; f) komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad, koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva; g) miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.), te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01; h) problematični otpad je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se 76

problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada; i) morski otpad je otpad u morskom okolišu i obalnom području u neposrednom kontaktu s morem koji nastaje ljudskim aktivnostima na kopnu ili moru, a nalazi se na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu ili je naplavljen. Drugi značajni pojmovi za djelatnost javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada, koje su u nadležnosti JLS-a, jesu: a) neusklađeno odlagalište je odlagalište koje ne ispunjava uvjete propisane pravilnikom iz članka 104. ZOGO-a i određeno je odlukom iz članka 26., stavka 6. ZOGO-a; b) centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada; c) djelatnost sakupljanja otpada uključuje postupke sakupljanja otpada i interventnog sakupljanja otpada i postupak sakupljanja otpada u reciklažno dvorište; d) djelatnost zbrinjavanja otpada uključuje postupke zbrinjavanja otpada propisane Dodatkom I. ZOGO-a; e) sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu; f) gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik; g) zbrinjavanje otpada je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. ZOGO-a sadržan je popis postupaka zbrinjavanja, koji ne isključuje druge moguće postupke zbrinjavanja otpada.

3. Planovi gospodarenja otpadom Obveza je JLS dostavljanje godišnjeg izvješća o provedbi državnog Plana gospodarenja otpadom jedinici područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JPRS) do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i njegova objava ga u svom službenom glasilu. JPRS dostavlja godišnje izvješće o provedbi Plana i objedinjena izvješća iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša (dalje u tekstu: Agencija) do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu, i objavTIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO ljuje ga u svom službenom glasilu i na svojim internetskim stranicama. Agencija objavljuje jednom godišnje objedinjena navedena izvješća na svojim internetskim stranicama (čl. 20. ZOGO-a).

Plana i nacrt plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba dostupan, te načinu i vremenu iznošenja mišljenja, prijedloga i primjedbi, u roku od 30 dana od objave.

3.1. Plan gospodarenja otpadom JLS JLS i Grad Zagreb dužni su donijeti plan gospodarenja otpadom, kojeg donosi predstavničko tijelo tih jedinica, i koji sadrži najmanje: a) analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, uključujući ostvarivanje ciljeva; b) podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva; c) podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom; d) podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju; e) mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada; f) opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada; g) mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada; h) mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada; i ) popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana; j) organizacijske aspekte, izvore i visinu inancijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom; te k) rokove i nositelje izvršenja Plana. Plan se donosi za razdoblje od šest godina, a njegove izmjene i dopune po potrebi, a objavljuju se u službenom glasilu JLS-a, odnosno Grada Zagreba. JLS i Grad Zagreb dužne su za prijedlog plana gospodarenja otpadom ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave, nadležnog za poslove zaštite okoliša (dalje u tekstu: nadležnog upravnog tijela), odnosno Ministarstva za prijedlog plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba. Nadležno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje prethodnu suglasnost, ako utvrdi da je prijedlog Plana gospodarenja otpadom JLS, odnosno Grada Zagreba usklađen s odredbama ZOGO, propisa donesenih na temelju ZOGO i državnog Plana (čl. 21. ZOGO-a). Nacrt Plana i nacrt plana gospodarenja otpadom JLS-a i Grada Zagreba objavljuje se radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti. Posredstvom medija Ministarstvo, odnosno JLS i Grad Zagreb izvješćuju javnost o mjestu na kojem je nacrt TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

4. Ograničenja u vezi odlaganja otpada Najznačajnija novina koju donosi ZOGO je određivanje odlaganja: a) najveće dopuštene mase biorazgradivog komunalnog otpada i b) najveće dopuštene mase otpada koja se godišnje odlaže na svim neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj, što znači da će JLS i isporučitelji morati poduzeti mjere za smanjenje sadašnjih količina navedenog otpada sukladno propisanim limitima u propisanim rokovima, jer u će suprotnom snositi odgovarajuće posljedice.

4.1. Ograničenja u vezi odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada ZOGO je propisana najveća dopuštene masa biorazgradivog komunalnog otpada, koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima i neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini (čl. 24. ZOGO-a), sukladno obvezi, koju je Republika Hrvatska preuzela Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske EU1. Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada, koji se u kalendarskoj godini smije godišnje odložiti na odlagalištu i neusklađenom odlagalištu jednaka je umnošku ukupne mase biorazgradivog komunalnog otpada kojeg je te godine dopušteno odložiti u Republici Hrvatskoj i koe icijenta odlagališta za biorazgradivi otpad. Koe icijent odlagališta za biorazgradivi otpad je omjer mase odloženog biorazgradivog komunalnog otpada na TR/EU/HR/ACT/Prilog V/hr 40, Točka III – Gospodarenje otpadom, podtočka a) www.mvep.hr/hr/hrvatska-i-europska-unija/ugovori. 1

KOMUNALNO GOSPODARSTVO tom odlagalištu i ukupne mase odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Zbroj koe icijenata svih odlagališta u Republici Hrvatskoj ne smije biti veći od jedan. U svrhu utvrđivanja količina odloženog navedenog otpada, osoba koja upravlja odlagalištem dužna je dostaviti podatke o masi biorazgradivog komunalnog otpada odloženog na odlagalište Agenciji na propisanim obrascima dva puta godišnje, u roku od 30 dana od isteka polugodišta (čl. 24. ZOGO).

4.2. Ograničenja u vezi odlaganja otpada na neusklađenom odlagalištu Druga značajna novina koju utvrđuje ZOGO je najveća dopuštena masa otpada, koja se godišnje odlaže na svim neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj, sukladno obvezi koju je Republika Hrvatska preuzela Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske EU2. Nakon 31. prosinca 2017. godine zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađenom odlagalištu u Republici Hrvatskoj. Najveća dopuštena masa otpada koji se u kalendarskoj godini smije odložiti na neusklađeno odlagalište jednaka je umnošku ukupne mase otpada, kojeg je te godine dopušteno odložiti u Republici Hrvatskoj na neusklađena odlagališta i koe icijenta neusklađenog odlagališta. Koe icijent neusklađenog odlagališta je omjer mase odloženog otpada na tom neusklađenom odlagalištu i ukupne mase odloženog otpada u Republici Hrvatskoj na svim neusklađenim odlagalištima u prethodnoj godini. Zbroj koe icijenata neusklađenih odlagališta za sva neusklađena odlagališta u Republici Hrvatskoj ne smije biti veći od jedan. U svrhu utvrđivanja količina odloženog navedenog otpada, osoba koja upravlja odlagalištem dužna je dostaviti podatke o masi otpada odloženog na neusklađeno odlagalište Agenciji na propisanim obrascima dva puta godišnje u roku od 30 dana, od isteka polugodišta na propisanom obrascu (čl. 25. ZOGO). Ona je dužna je određivati masu otpada odgovarajućim uređajem umjerenim za određivanje mase povezanim sa sustavom identi ikacije vozila (npr. sustav za praćenje registarskih oznaka vozila), ( st. 1., čl. 26. ZOGO-a). Izračun najveće dopuštene mase biorazgradivog komunalnog otpada na temelju zadanih parametara izrađuje Agencija i dostavlja Ministarstvu, koje ibidem, podtočka b) www.mvep.hr/hr/hrvatska-i-europska-unija/ugovori.

najmanje dva puta godišnje utvrđuje status usklađenosti odlagališta s obzirom na zahtjeve propisane pravilnikom Ministar, temeljem izračuna odlukom određuje masu otpada i koe icijente za razdoblje od šest mjeseci, a osoba koja upravlja odlagalištem dužna je pridržavati se količina otpada određenih odlukom neovisno o ishođenim aktima, kojima se uređuje rad odlagališta. Način određivanja udjela biorazgradivog komunalnog otpada u komunalnom otpadu propisuje ministar naputkom. Način i uvjete provedbe postupka utvrđivanja statusa usklađenosti odlagališta s obzirom na propisane zahtjeve, način utvrđivanja količine odloženog otpada na odlagalištu i neusklađenom odlagalištu propisuje Vlada uredbom (st. 2. i 10., čl. 26. ZOGO-a).

4.3. Naknada za odlaganje komunalnog otpada Ministarstvo najmanje jednom godišnje rješenjem utvrđuje usklađenost odložene količine otpada na odlagalištu ili neusklađenom odlagalištu u odnosu na količinu otpada propisanu odlukom ministra. Rješenje se dostavlja osobi koja upravlja odlagalištem ili neusklađenim odlagalištem, JLS na čijem području se nalazi to odlagalište ili neusklađeno odlagalište i Fondu. Ako se u postupku utvrdi da je odložena veća količina otpada od količine propisane odlukom ministra, osoba koja upravlja tim odlagalištem ili neusklađenim odlagalištem je dužna platiti naknadu za odlaganje komunalnog otpada. Fond po službenoj dužnosti donosi rješenje o obvezi plaćanja naknade za odlaganje komunalnog otpada, protiv kojega se može izjaviti žalba Ministarstvu. Način obračuna naknade za odlaganje komunalnog otpada propisuje Vlada uredbom, a osnovica za obračun naknade za odlaganje komunalnog otpada je odložena masa otpada iznad dopuštene mase otpada određene odlukom ministra, dok obveza plaćanja naknade za odlaganje komunalnog otpada nastaje temeljem izvršnog rješenja. Naknada za odlaganje komunalnog otpada se uplaćuje u korist Fonda radi usklađivanja neusklađenog odlagališta sa zahtjevima propisanim pravilnikom iz članka 104. ZOGO i su inanciranja izgradnje reciklažnih dvorišta. Na naplatu dospjelih nenaplaćenih iznosa naknade za odlaganje komunalnog otpada zajedno s pripadajućom kamatom sukladno zakonu kojim se uređuju obvezni odnosi, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje Fond (čl. 27. ZOGO-a). TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO 5. Obveze JLS i jedinice područne (regionalne) samouprave JLS i jedinice područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JPRS) dužne su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. Više JLS i JPRS mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera gospodarenja otpadom. (st. 4. i 5., čl. 23. ZOGO-a)

5.1. Obveze JLS JLS dužna je na svom području osigurati: a) javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada; b) odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, a popis vrsta predmeta i tvari koji se smatraju krupnim (glomaznim) komunalnim otpadom propisuje ministar naputkom (st. 11., čl. 29. ZOGO-a); c) sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu, te uklanjanje tako odbačenog otpada; d) provedbu državnog Plana gospodarenja s otpadom; e) donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom JLS, odnosno Grada Zagreba; f) provođenje obrzovno-informativne aktivnosti na svom području i g) mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada. Više JLS-a mogu sporazumno osigurati zajedničko ispunjenje jedne ili više navedenih obveza. JLS je dužna je osigurati provedbu navedenih obveza: a) na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način; b) u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom te c) osiguravajući pri tom javnost rada. Osim navedenih obveza, JLS je dužna sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada (čl. 28. ZOGO-a).

5.2. Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada je mjera kojom se potiče JLS da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada, koji nastaje na području te JLS. Obveznik plaćanja naknade je JLS. Fond po službenoj dužnosti donosi rješenje o obvezi plaćanja naknade, a obveza plaćanja naknade nastaje temeljem izvršnog rješenja Fonda, te se uplaćuje u korist Fonda radi su inanciranja odvojenog sakupljanja otpada. Protiv rješenja Fonda može se izjaviti žalba Ministarstvu3. Na naplatu dospjelih nenaplaćenih iznosa naknade iz stavka 1. ovoga članka zajedno s pripadajućom kamatom sukladno za-

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Osnovica za obračun naknade je masa prikupljenog miješanog komunalnog otpada, koja je iznad propisane granične količine miješanog komunalnog otpada. Granična količina miješanog komunalnog otpada je dozvoljena količina miješanog komunalnog otpada po ekvivalent stanovniku4 u određenom razdoblju, utvrđena uredbom Vlade kojom se propisuje način gospodarenja komunalnim otpadom u vezi propisanih obveza, granična količina miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada (čl. 29. ZOGO-a).

5.3. Javna usluga prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području, pružanja usluge spremnicima pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu otpada, te se to smatra uslugom od općeg interesa. Područje pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada je područje JLS (uslužno područje). Predstavničko tijelo JLS može odlukom odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada odrediti područje pružanja te usluge na razini mjesne samouprave, sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava (st. 1., 2. i 3., čl. 30. ZOGO). konu kojim se uređuju obvezni odnosi, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona kojim se uređuje Fond. Pojam ekvivalent stanovnik ES u Zakonu o vodama označava organsko biorazgradljivo opterećenje od 60 g O2 dnevno, iskazano kao petodnevna biokemijska potrošnja kisika (BPK5), ZOGO ne određuje pojam ES, ali pretpostavljamo da označava prosječnu količinu proizvodnje miješanog komunalnog otpada po stanovniku dnevno. 4

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Predstavničko tijelo JLS-a donosi odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada, koja sadrži: a) kriterij obračuna količine otpada; b) standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada; c) najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima; d) obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu, e) područje pružanja javne usluge; f) odredbe propisane uredbom Vlade o načinu gospodarenja komunalnim otpadom u vezi propisanih obveza, granične količina miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada; g) opće uvjete ugovora s korisnicima. Predstavničko tijelo JLS dužno je navedenu odluku bez odlaganja dostaviti Ministarstvu i objaviti u službenom glasilu i na internetskim stranicama JLS-a (st. 7. i 8., čl. 30. ZOGO-a). Prema stavku 5., članka 179. ZOGO, JLS su dužne donijeti navedene odluke u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu uredbe o načinu gospodarenja komunalnim otpadom u vezi s obvezom iz članaka 28. i 29., graničnih količina miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i načinu obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada (iz čl. 29., st. 10. ZOGO-a). Odluke o obvezatnom korištenju komunalne usluge održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada, donesene na temelju ZKG-a primjenjuju se do donošenja odluka o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada (st. 5., čl. 187. ZOGO-a)

5.4. Korisnik javne usluge Korisnik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada na području pružanja javne usluge je vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge. Više korisnika mogu na zahtjev, sukladno međusobnom sporazumu, zajednički nastupati prema davatelju usluge. Korisnik usluge dužan je: a) koristiti javne usluge na način sukladan ZOGO i propisima donesenim na temelju toga Zakona, te općim aktima koje JLS donese na temelju istoga; b) predavati problematični otpad odvojeno od miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada; c) snositi troškove gospo80

darenja komunalnim otpadom razmjerno količini otpada kojeg je predao davatelju usluge (st. 5. i 6., čl. 30. ZOGO-a).

5.5. Davatelj javne usluge (isporučitelj) Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada pruža davatelj javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, odnosno davatelj javne usluge prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada (dalje u tekstu: davatelj usluge), (st. 4., čl. 30. ZOGO-a). Prema odredbama članka 31. ZOGO-a, javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada mogu obavljati u skladu s odredbama toga Zakona: a) trgovačko društvo koje osniva JLS i u kojem drži većinski dio dionica, odnosno udjela; b) javna ustanova koju osniva JLS; te c) pravna i izička osoba na temelju ugovora o koncesiji, stoga zaključujemo kako argumentum a contrario, ovu javnu uslugu ne može više obavljati vlastiti pogon. Ovim pravnim osobama predstavničko tijelo JLS odlukom dodijeljuje obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada, koja se donosi se za područje pružanja javne usluge. S tim je otklonjena dvojba iskazana u provedbi ZKG-a, na temelju tog akta ove pravne osobe obavljaju komunalne djelatnosti, jer ZKG-om nije bilo propisano donošenje odluke o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti trgovačkom društvu, koje osniva JLS i u kojem drži većinski dio dionica, odnosno udjela i javnoj ustanovi koju osniva JLS. Smatramo da je ovo zakonsko rješenje potrebno primijeniti de lege ferenda i za druge komunalne djelatnosti. Iznimno, JLS može za obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada dati koncesiju na rok do 10 godina. Koncesija se daje za područje pružanja javne usluge sukladno odluci o načinu pružanja javne usluge predstavničkog tijela JLS-a, a odluku o davanju koncesije donosi predstavničko tijelo JLS. Kriterij za odabir najpovoljnije ponude su oni određeni propisom kojim se uređuju koncesije (čl. 31.) Koncesije za obavljanje komunalnih djelatnosti održavanja čistoće u dijelu, koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta, te djelatnost odlaganja komunalnog otpada, koje su dodijeljene sukladno odredbama ZKG, vrijede do isteka, ali je ovlaštenik koncesije dužan uskladiti se s odredbama ZOGO u roku od šest mjeseci, od stupanja na snagu uredbe Vlade o način gospodarenja komunalnim TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO otpadom u vezi s propisanim obvezama o graničnim količinama miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada ( iz st. 10., čl. 29. ZOGO-a) – stavci 6. i 7., članka 177. ZOGO-a. Trgovačka društva, javne ustanove i službe – vlastiti pogoni koji su osnovale JLS i koje su do dana stupanja na snagu ZOGO-a obavljale komunalnu djelatnost održavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada na temelju odredbi ZKG-a, nastavljaju obavljati te djelatnosti sukladno odredbama ZOGO-a, do donošenja odluke o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada iz članka 31., stavka 2. ZOGO-a. Odnosno donošenja odluke o davanju koncesije iz članka 31., stavka 7. ZOGO-a ( st. 2., čl. 187. ZOGO-a). Prema stavku 6., članka 179. ZOGO-a, JLS je dužna uskladiti poslovanje davatelja usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca, od dana stupanja na snagu uredbe Vlade o načinu gospodarenja komunalnim otpadom u vezi s propisanim obvezama o graničnj količini miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i načinu obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada ( iz st. 10., čl. 29. ZOGO-a).

djelatnosti i organizacijsko razdvajanje obavljanja djelatnosti5 . Direktor, odnosno izička osoba koja upravlja davateljem usluga: a) mora posjedovati stručna znanja i sposobnosti u vezi obavljanja poslova gospodarenja otpadom i propisa o gospodarenja otpadom; b) odgovorna je za stručno i učinkovito obavljanje poslova i s tim u vezi provedbu propisa koji uređuju gospodarenje otpadom; c) mora posjedovati važeću potvrdu o obavljenoj izobrazbi iz članka 52. ZOGO-a. Značajna je novina obveza davatelja usluge na podnošenje izvješća o radu predstavničkom tijelu JLS do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i dostaviti ga Agenciji, što nije propisano ZKG, te za koju obvezu smatramo da je de lege ferenda potrebno propisati i za druge komunalne djelatnosti, kako bi se predstavničkom tijelu omogućio redoviti periodični uvid u poslovanje davatelja usluge (čl. 32. ZOGO-a).

5.7. Cijena usluge

5.6. Obveze davatelja usluge

Davatelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada dužan je obračunati cijenu javne usluge na način kojim se osigurava: a) primjena načela onečišćivač plaća; b) ekonomski održivo poslovanje; te c) sigurnost, redovitost i kvaliteta pružanja usluge sukladno odredbama ZOGO-a, uredbe iz članka 29., stavka 10. i odluke predstavničkog tijela JLS o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada.

Davatelj usluge dužan je: a) udovoljavati uvjetima za prijevoz vrste i količine otpada kojeg prikuplja; b) predati prikupljeni otpad osobi koja posjeduje dozvolu iz članka 86. ZOGO-a; c) snositi sve troškove gospodarenja prikupljenim otpadom; d) raspolagati nužnim inancijskim, ljudskim i tehničkim resursima potrebnim za obavljanje propisanih poslova. Davatelj usluge može sklopiti ugovor o pružanju javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada s pravnom i izičkom osobom – obrtnikom na njegov zahtjev.

Davatelj usluge dužan je u cijenu javne usluge uključiti sljedeće troškove: troškove nabave i održavanja opreme za prikupljanje otpada, troškove prijevoza otpada, troškove obrade otpada i druge troškove propisane uredbom iz članka 29., stavka 10. ZOGO-a. Cijena javne usluge obračunava se razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju, pri čemu je kriterij količine otpada u obračunskom razdoblju masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika sukladno odluci predstavničkog tijela JLS o načinu pružanja

ZOGO je zbog praćenja utroška prihoda i rashoda djelatnosti razdvojio javne usluge od drugih trgovačkih i komunalnih djelatnosti i obvezuje davatelja usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada, koji osim pružanja usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada obavlja i drugu djelatnost, na obvezu osiguranja knjigovodstveno vjerodostojnog praćenje prihoda i rashoda

5 ZOGO nije, kao što je to propisano Zakonom o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13), propisao isključivo obavljanje jedne djelatnosti – djelatnosti vodnih usluga od strane javnog isporučitelja, već je ostavio mogućnost da davatelj javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada obavlja i druge komunalne djelatnosti iz ZKG-a (osim vodnih usluga koje prema Zakonu o vodama može obavljati isključivo javnog isporučitelj, koji ne može obavljati druge ni komunalne ni komercijalne djelatnosti).

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada.

Davatelj usluge dužan je voditi evidenciju o preuzetoj količini otpada od pojedinog korisnika usluge u obračunskom razdoblju prema kriteriju količine otpada. Iznos jedinične naknade za litru, odnosno kilogram otpada, ako se radi o davatelju usluge – trgovačkom društvu, koje osniva JLS i u kojem drži većinski dio dionica, odnosno udjela, ili javnoj ustanovi koju osniva JLS, utvrđuje odlukom davatelj usluge po ishođenoj suglasnosti izvršnog tijela JLS. Postupak suglasnosti na cjenik usluge jednak je kao i dosadašnji, propisan ZKG-om: davatelj usluge cjenikom određuje visinu jedinične cijene za masu predanog otpada ili volumen spremnika otpada i dužan je cjenik objaviti na svojoj internetskoj stranici, a prije primjene cjenika, odnosno izmjene cjenika pribaviti suglasnost izvršnog tijela JLS na koju se cjenik odnosi, koje je dužno očitovati se u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za pribavljanje suglasnosti. Ako se izvršno tijelo JLS ne očituje u navedenom roku smatra se da je suglasnost dana6. Budući da ZOGO upućuje na suglasnost izvršnog tijela JLS na koju se cjenik odnosi, a ne određuje prihvaćanje cjenika njegovim prihvaćanjem od većine JLS – osnivača isporučitelja javne usluge, smatramo da različite JLS mogu imati različite cijene javne usluge, te stavkom 4., članka 21. ZKG propisano je, kada se uskrati suglasnost općinskog načelnika, gradonačelnika i gradonačelnika Grada Zagreba JLS na nove cijene, nove cijene, odnosno tarife usluga primjenjuju se kada ih prihvate JLS koje drže većinski paket vlasništva isporučitelja komunalne usluge. Prema odredbi stavka 7., članka 179. ZOGO-a, davatelj usluge dužan je podnijeti cjenik na suglasnost izvršnom tijelu JLS-a, na koju se cjenik odnosi, u roku Ova suglasnost nije upravni akt.

od mjesec dana od donošenja odluke o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, odnosno donošenja odluke o davanju koncesije. Na javne usluge primjenjuju se odredbe o javnim uslugama iz zakona kojim se uređuje zaštita potrošača. JLS je dužna u roku od tri dana od dana primjene cjenika o tome obavijestiti Državni inspektorat, Agenciju i županijski ured u čijem su djelokrugu poslovi gospodarstva. Usklađenost cjenika s odredbama ZOGO-a, uredbe iz članka 29., stavka 10. ZOGO-a i odluke predstavničkog tijela JLS o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada nadzire Državni inspektorat (čl. 33. ZOGO-a).

5.8. Program gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom Programom gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom je sastavni dio Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, koji se donosi sukladno zakonu kojim se uređuje komunalno gospodarstvo. Program gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom i odluka o obvezi plaćanja namjenske naknade dostavlja se Agenciji, a sadrži osobito: a) opis poslova s procjenom troškova potrebnih za ostvarenje projekata gradnje građevina za gospodarenje otpadom; b) iskaz inancijskih sredstava po razdobljima potrebnih za ostvarenje programa s naznakom izvora inanciranja. Izvršno tijelo JLS dužno je izvješće o izvršenju Programa iz stavka 14. ovoga članka podnijeti predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i dostaviti ga Agenciji (st. 13, 14. i 15., članak 33.). Programi gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture doneseni na temelju ZKG-a, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i odlaganje komunalnog otpada važe do isteka roka na koji su doneseni (st. 4., čl. 187. ZOGO-a).

5.9. Naknada za razvoj sustava infrastrukture Na jednak način kao što je Zakonom o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13) i Zakonom o inanciranju vodnog gospodarstva (NN br. 153/09 i 56/13) određeno da se u cijeni usluge može inkorporirati naknada za razvoj infrastrukturnog sustava vodnih usluga, prema odluci predstavničkog tijela TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO JLS, i odredbe ZOGO-a omogučuju plaćanje namjenske naknade u cijeni usluge. Predstavničko tijelo JLS može odlukom odrediti korisniku usluge obvezu plaćanja namjenske naknade u skladu s Programom gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom. Naknada se može se odrediti u svrhu inanciranja gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom i sanacije neusklađenog odlagališta na području te JLS. Odlukom predstavničkog tijela o plaćanju namjenske naknade detaljno se propisuje namjena kojoj služi prihod od naknade, nadzor nad obračunom i naplatom te naknade, a mogu se detaljno propisati obveznici i izuzeća od plaćanja, te se obračunava računom za javnu uslugu , ali se iskazuje zasebno. Naknada je javno davanje i prihod je proračuna JLS-a, te se može koristiti samo za propisane namjene. Način i uvjete obračuna i strukturu cijene javne usluge, način i uvjeti dostave podataka, sadržaj zahtjeva za pribavljanje suglasnosti, način izdavanja suglasnosti, način i uvjete određivanja i obračuna naknade, te način izrade izvješća propisuje Vlada uredbom (st. 16. – 20., čl. 33. ZOGO-a). Cjenici za komunalne usluge doneseni na temelju ZKG u odnosu na komunalnu djelatnost održavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada važe do primjene cjenika iz članka 33. stavka 5. ZOGO (st. 3., čl. 187. ZOGO-a).

5.10. Odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada JLS izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura: a) funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području sukladno stavcima 2., 3. i 4., članka 33. ZOGO; b) postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini; c) obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila i d) uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Prema stavku 4., članka 179. ZOGO-a JLS su dužne osigurati ispunjenje obveza navedenih pod: a) i b) u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ZOGO, tj. do 23. srpnja 2014. godine. Smatra se da je JLS ispunila navedene obveze: a) za JLS koja ima 1.500 stanovnika ili manje, a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati funkcioniranje istog na svojem području posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu ZOGO-a smatra reciklažnim dvorištem, b) JLS koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području, c) koja ima više od 100.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje četiri reciklažna dvorišta i još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika na svojem području, d) dužna je u naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište osigurati funkcioniranje istog posredstvom mobilne jedinice, koja se u smislu ZOGO-a smatra reciklažnim dvorištem. Iznimno, Grad Zagreb dužan je osigurati funkcioniranje barem jednog reciklažnog dvorišta u svakoj gradskoj četvrti. JLS je dužna je osigurati da prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, odnosno način rada mobilne jedinice omogućuje pristupačno korištenje istih svim stanovnicima područja za koje su uspostavljena reciklažna dvorišta, odnosno mobilne jedinice. Zabranjeno je krupni (glomazni) otpad odbacivati i sakupljati na javnoj površini, osim putem spremnika. Obavljanje poslova reciklažnog dvorišta i prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge dužan je osigurati davatelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada. Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem otpada, dužna je: a) zaprimati bez naknade i voditi evidenciju o zaprimljenom komunalnom otpadu nastalom u kućanstvu na odgovarajućem području JLS za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište: problematični otpad, otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastiku, tekstil i krupni (glomazni) otpad; b) odvojeno skladištiti otpad u odgovarajućim spremnicima; c) predati otpad osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstom otpada; d) sudjelovati u sustavima gospodarenja posebnom kategorijom otpada na način propisan propisom, kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada. Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem utvrđuje, u suradnji s tijelima JLS-a, pravo korištenja usluga reciklažnog dvorišta bez naknade, te je dužna je zatražiti na uvid osobni identi ikacijski dokument od osobe koja predaje otpad radi ostvarenja prava zaprimanja navedenog otpada bez naknade. Osoba 83

KOMUNALNO GOSPODARSTVO koja upravlja reciklažnim dvorištem može zaprimati i otpad, koji nije nastao na odgovarajućem području JLS-a, za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište, kao i otpad koji nije nastao u kućanstvu, a osoba koja predaje otpad snosi sve troškove gospodarenja tim otpadom. Ovi troškovi se ne smatraju opravdanim troškovima održavanja i rada reciklažnog dvorišta. Uvjete prostornog razmještaja reciklažnih dvorišta u svrhu ispunjavanja kriterija pristupačnog korištenja reciklažnog dvorišta, način rada mobilne jedinice, način provedbe obveza osobe koja upravlja reciklažnim dvorištem otpada iz stavka 5., članka 35. ZOGO-a, način izvješćivanja i obračuna opravdanih troškova održavanja i rada reciklažnog dvorišta i mobilne jedinice propisuje Vlada uredbom (čl. 35. ZOGO) .

5.11. Uklanjanje odbačenog otpada JLS je obvezna osigurati sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ZOGO-u, te uklanjanje tako odbačenog otpada, a provedbu obveza osigurava osoba, koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red JLS-a. JLS je dužna podatke utvrđene rješenjima komunalnog redara mjesečno unositi u mrežnu aplikaciju sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada iz članka 137., stavka 3., točke 7. ZOGO. Izvršno tijelo JLS-a dužno je izvješće o lokacijama i količinama odbačenog otpada, troškovima uklanjanja odbačenog otpada i provedbi mjera podnijeti predstavničkom tijelu te jedinice do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu, koje je na temelju istoga dužno donijeti odluku o provedbi posebnih mjera sprječavanja odbacivanja otpada u odnosu na lokacije na kojima je u više navrata utvrđeno nepropisno odbacivanje otpada, za provedbu kojih osigurava sredstva u svom proračunu, ali ima pravo na naknadu troška uklanjanja otpada od vlasnika, odnosno posjednika nekretnine, ako vlasnik nije poznat, odnosno od osobe koja, sukladno posebnom propisu, upravlja određenim područjem (dobrom), na kojem se otpad nalazio. Način provedbe mjera sprječavanja odbacivanja otpada na način suprotan ZOGO-u, te uklanjanje tako odbačenog otpada, uređuju se odlukom predstavničkog tijela JLS o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada, koja se odmah po donošenju dostavlja Ministarstvu, te objavljuje u službenom glasilu i na internetskim stranicama JLS (st. 8. – 13., čl. 36. ZOGO-a). Prema stavku 8., članka 179. ZOGO-a, JLS su dužne uskladiti odluke o komunalnom redu donesenim na temelju ZKG-a u dijelu, 84

koji se odnosi na skupljanje, odvoz i postupanje sa sakupljenim komunalnim otpadom s odredbama ovoga Zakona i uredbe o načinu gospodarenja komunalnim otpadom u vezi s propisanim obvezama za granične količine miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada iz članka 29., stavka 10. ZOGO-a, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu te Uredbe.

5.12. Obrazovno-informativne aktivnosti Obrazovno-informativne aktivnosti možda su najznačajnija mjera u cilju smanjenja količina otpada i nezakonitom odlaganju istoga. JLS dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu obrazovno-informativnih aktivnosti u vezi s gospodarenjem otpadom na svojem području, a osobito javnim tribinama, informativnim publikacijama o gospodarenju otpadom i objavom specijaliziranih priloga u medijima, kao što su televizija i radio. Ona je dužna je u sklopu svoje internetske stranice ažurno davati i održavati informacije o gospodarenju otpadom na svojem području. Prioritetno područje obrazovno-informativnih aktivnosti gospodarenja otpadom i sadržaj obveznih informacija na godišnjoj razini u vezi s gospodarenjem otpadom propisuje ministar naputkom. Obvezne informacije koje se objavljuju na internetskoj stranici JLS-a propisane su pravilnikom iz članka 137., stavka 8. ZOGO-a. Izvješće o provedbi obrazovno-informativnih aktivnosti sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom JLS (čl. 39. ZOGO-a).

5.13. Akcija prikupljanja otpada ZOGO organiziranje akcija prikupljanja otpada stavlja pod nadzor tijela uprave JLS. Naime, pravna i izička osoba – obrtnik, može u suradnji s osobom koja posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje vrstom otpada, a koji će se prikupljati akcijom, organizirati akciju prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja, ako je ishodila suglasnost upravnog odjela JLS nadležnog za poslove zaštite okoliša (dalje u tekstu: nadležni upravni odjel), s tim da se zahtjev za suglasnost podnosi najmanje dva mjeseca prije početka akcije. Suglasnost određuje: a) vrijeme trajanja akcije, b) vrstu otpada koji se prikuplja, c) način, uvjete i svrhu provedbe akcije, d) rok za dostavu izvješća o TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO provedenoj akciji7. Osoba kojoj je izdana suglasnost dužna je osigurati predaju prikupljenog otpada akcijom, osobi koja posjeduje važeću dozvolu. Osoba koja organizira akciju smatra se vlasnikom prikupljenog otpada tijekom trajanja akcije, koje je ograničeno najviše na 30 dana. Ako osoba organizira do dvije akcije prikupljanja određenog otpada u istoj kalendarskoj godini u dvije različite JLS, ne smatra se da obavlja djelatnost gospodarenja otpadom. Nadležni upravni odjel će najkasnije mjesec dana prije početka akcije osigurati dostavu podataka o akciji u informacijski sustav gospodarenja otpadom, a nadzor nad provedbom akcije prikupljanja otpada obavlja komunalni redar. Osoba koja organizira akciju obvezna je u roku od osam dana od završetka akcije iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti nadležnom upravnom odjelu izvješće o provedenoj akciji, te je dužan dostaviti izvješće o provedenim akcijama iz stavka 1. ovoga članka na svojem području Agenciji do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Temeljem dostavljenih izvješća i stručne analize, Agencija izrađuje i na svojim internetskim stranicama objavljuje godišnje izvješće o provedenim akcijama u Republici Hrvatskoj (čl. 40. ZOGO-a).

6. Zaključno razmatranje Mjere koje određuje novi ZOGO zasigurno će doprinijeti smanjenju mase miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog Suglasnost nije upravni akt.

otpada i boljem iskorištavanju korisnih sastojaka iz otpada njihovim izdvajanjem iz navedenog otpada, te s tim umanjiti pritisak na raspoložive resurse u okolišu. Tome će svakako doprinijeti mjere plaćanja naknade isporučitelja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada i JLS za slučaj prekoračenja propisane mase ove vrste otpada, kao i plaćanje cijene javne usluge od strane korisnika prema količini proizvedenog otpada, što će iste stimulirati na smanjenje mase tog otpada izdvajanjem korisnih sastojaka iz njega. Naročito je važna obveza edukacije i informiranja građana o načinu i obvezi izdvajanja korisnih dijelova otpada, jer su oni subjekti koji mogu na to najviše utjecati. Međutim, ne može se zanemariti činjenica da se provedba ZOGO u ovom dijelu u velikoj mjeri oslanja na resurse JLS, koji su, zbog povijesnih, tradicionalnih, geografskih i drugih različitosti JLS-a u Republici Hrvatskoj, često puta nedostatni. Nove obveze primjerice, proširene nadležnosti službe komunalnog redarstva u odnosu na nezakonito odloženi otpad, iziskuju određena nova inancijska sredstva, kao i organizacija edukacije građana, a ZOGO za isto ne predviđa nove izvore inancijskih sredstava za proračune JLS, nastavljajući višegodišnju tendenciju decentralizacije određenih poslova prema JLS (započetu još 2000. godine preuzimanjem vatrogasnih službi pod okrilje JLS-a), koju istovremeno ne prati odgovarajuća decentralizacija inancijskih sredstava. U tom smislu, osmišljavanje i provedba nacionalnog programa edukacije građana radi ispunjavanja njihovih obveza iz ZOGO-a, moglo bi polučiti najbolje rezultate.

pitajcentar@tim4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Nevenka Brkić *

UDK 332.1

Pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz državnog proračuna u 2014. godini Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja često su pitane, na koji se način utvrđuje raspored sredstava pomoći koje ostvaruju iz državnog proračuna. Autorica u tekstu odgovara na to, i na ostala pitanja povezana s različitim vrstama pomoći, koje će navedene jedinice ostvariti u 2014. godini iz državnog proračuna.

1. Uvod Financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga općina, gradova i županija propisano je odredbama Zakona o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08 i 25/12). Izvori prihoda općina, gradova i županija, temeljem navedenoga Zakona su: 1) Vlastiti prihodi: • porezni prihodi (županijski porez na: nasljedstva i darove, cestovna motorna vozila, plovila, automate za zabavne igre te općinski i gradski porez na: potrošnju, kuće za odmor, tvrtku ili naziv, korištenje javnih površina te prirez porezu na dohodak), • prihodi po posebnim propisima (prihodi od pristojbi i naknada, primjerice boravišna pristojba, komunalna naknada, komunalni doprinosi, prihodi od kazni i sl.), • prihodi od inancijske i ne inancijske imovine. 2) Zajednički prihodi: • porezni prihodi (porez na dohodak i porez na promet nekretnina), • ostali zajednički prihodi (naknade za koncesije, prihod od spomeničke rente, prihod od prodaje biljega, prihod od prodaje poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu i dr.).

Nevenka Brkić, mag. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

3) Ostali izvori prihoda: • primici od zaduživanja (dugoročno: uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira i primici od kratkoročnog zaduživanja), • pomoći. Postoje različite vrste pomoći općinama, gradovima i županijama iz državnog proračuna Republike Hrvatske: • pomoć za decentralizirane funkcije. Radi se o pomoćima izravnanja za decentralizirane funkcije koje se planiraju i izvršavaju iz državnog proračuna kao pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (odnosno, nositeljima inanciranja preuzetih decentraliziranih funkcija) za inanciranje decentraliziranih funkcija, u slučaju da prihodi ostvareni iz dodatnog udjela u porezu na dohodak nisu dostatni za inanciranje minimalnih inancijskih standarda; • pomoći koje općine, gradovi i županije, dobivaju od ministarstava i drugih tijela državne uprave za kapitalna ulaganja na svom području; • pomoć županijama, te općinama i gradovima s područja prve i druge skupine posebne državne skrbi; • neizravne pomoći županijama, te općinama i gradovima, a odnose se na povrat poreza građanima po godišnjoj prijavi s područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja, na teret prihoda državnog proračuna, umjesto na teret proračuna tih jedinica; • pomoć općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima u visini poreza na dobit, koji se ostvari na njihovom području. Povezano s povratima poreza na dohodak, kao i prethodnih godina, i u 2014. će se povrati po godišnjoj poreznoj prijavi obveznicima poreza s područja posebne državne skrbi i brdsko planinskih područja vratiti na teret prihoda, koji pripada državnom proračunu. U nastavku više će govora biti o pomoćima jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na području TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA posebne državne skrbi, te na brdsko-planinskim područjima koje će se doznačavati u 2014. godini iz državnog proračuna s pozicija Ministarstva inancija, a temeljem odredbi Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (dalje u tekstu: Zakon o izvršavanju).

2. Pomoći JLS na području posebne državne skrbi, te pomoći županijama Članak 37. Zakona o izvršavanju propisuje kriterije za utvrđivanje visine pomoći općinama i gradovima s područja posebne državne skrbi prve i druge skupine, te pomoći županijama.

2.1. Pomoći općinama i gradovima Raspored pomoći općinama i gradovima rezultat je primjene odredaba Zakona o područjima posebne državne skrbi (NN, br. 86/08, 57/11 i 51/13), odnosno klasi ikacija općina i gradova po skupinama iz navedenoga Zakona. Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći općinama i gradovima temeljem članka 37. Zakona o izvršavanju su sljedeći: 1) Broj stanovnika prema zadnjem popisu. Prilikom utvrđivanja visine pomoći za 2014. godinu korišteni su podaci o broju stanovnika prema popisu iz 2011. godine za 111 jedinica lokalne samouprave (50 jedinica lokalne samouprave prve skupine i 61 jedinica lokalne samouprave druge skupine). 2) Prosjek prihoda po stanovniku općina i gradova na razini države (državni prosjek) ostvaren 2012. godine. 3) Prosjek prihoda po stanovniku skupine područja posebne državne skrbi ostvaren 2012. godine. U izračun ulaze općine i gradovi prve skupine, općine i gradovi druge skupine, gradovi prve i druge skupine, koji imaju više od 30 000 stanovnika. 4) Prosjek prihoda po stanovniku pojedine općine ili grada ostvaren 2012. godine. 5) Broj stanovnika po jednom km2 na razini prve i druge skupine područja posebne državne skrbi (ovdje se radi o prosjeku skupine). 6) Broj stanovnika po jednom km2 pojedine općine i grada. 7) Udio rashoda za kapitalne programe ostvaren 2012. godine u ukupnim rashodima. 8) Racionalnost izvršenja funkcija sustava (broj zaposlenih i rashod po zaposlenome) ostvareni 2012. godine. 9) Rashodi za funkcije grada (samo za one gradove s manje od 30 000 stanovnika) ostvareni 2012. godine. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Dakle, Zakonom o izvršavanju propisani su kriteriji temeljem kojih se izračunava visina sredstava pomoći općinama i gradovima, odnosno raspored sredstava, budući da je ukupna visina pomoći ograničena Smjernicama Vlade Republike Hrvatske. Pri de iniranju kriterija za raspored sredstava koristi se model koji se sastoji od pet formula, odnosno postupaka. 1) Izračun sredstava za korekciju iskalnog kapaciteta Formula je postavljena tako da se općinama i gradovima koje imaju nizak iskalni kapacitet dodjeljuju dodatna sredstva. Iznos sredstava pomoći za korekciju iskalnog kapaciteta općina i gradova utvrđuje se na način, da se kod izračuna uključuje: • prosječni prihod po stanovniku za promatranu skupinu područja posebne državne skrbi (prvu ili drugu), • prosječni prihod po stanovniku svih općina i gradova na razini države (državni prosjek), • prihod po stanovniku promatrane općine, odnosno grada, • multiplikator skupine. U obzir se uzima odnos prosječnog prihoda po stanovniku općina i gradova na razini države i prosječnog prihoda po stanovniku skupine (prve, odnosno druge), • broj stanovnika promatrane općine ili grada. Ovdje se u obzir uzimaju stanovnici promatrane općine i grada, koji su u cijelosti na području posebne državne skrbi (prve i druge skupine) i stanovnici naselja onih jedinica, koje su djelomično na području posebne državne skrbi (prve i druge skupine), • faktor važnosti, ponder Ministarstva inancija nužan zbog ograničenog iznosa raspoloživih sredstava pomoći na godišnjoj razini. Dakle, općinama i gradivima nižeg iskalnog kapaciteta dodjeljuje se veći iznos sredstava u odnosu na općine i gradove višeg iskalnog kapaciteta. U ovoj formuli veliku ulogu imaju pokazatelji povezani s prihodima i brojem stanovnika. 2) Sredstva za poticanje kapitalnih ulaganja Temeljem pokazatelja ove formule ocjenjuju se kapitalna ulaganja u 2012. godini. Iznos sredstava za poticanje kapitalnih ulaganja općina i gradova utvrđuje se na način, da se kod izračuna uzima sljedeće: • prosječni prihod po stanovniku za promatranu skupinu (prvu ili drugu), 87

LOKALNA SAMOUPRAVA • prosječni prihod po stanovniku svih općina i gradova (državni prosjek), • prihod po stanovniku promatrane općine ili grada, • udio kapitalnih izdataka u ukupnim izdacima općine ili grada, • udio kapitalnih izdataka u primljenim pomoćima, • broj stanovnika promatrane općine ili grada. Ovdje se u obzir uzimaju stanovnici promatrane općine i grada, koji su u cijelosti na području posebne državne skrbi (prve i druge skupine) i stanovnici naselja onih jedinica koje su djelomično na području posebne državne skrbi (prve i druge skupine), • ponder Ministarstva inancija, • faktor važnosti, ponder Ministarstva inancija nužan zbog ograničenog iznosa raspoloživih sredstava pomoći na godišnjoj razini. Iznos sredstava pomoći koja će općina, odnosno grad dobiti u 2014. godini za poticanje kapitalnih ulaganja, proporcionalna su sredstvima kapitalnih ulaganja općine, odnosno grada u 2012. godini. Što znači, veća kapitalna ulaganja u 2012. godini rezultiraju većim iznosom pomoći za potrebe kapitalnih ulaganja u 2014. godini. 3) Sredstva za racionalizaciju rashoda za zaposlene Za izračun sredstava pomoći temeljem ove formule bitan je podatak o rashodima za zaposlene i broju zaposlenih prethodne poznate godine, odnosno 2012. Iznos sredstava za racionalizaciju rashoda za zaposlene općina i gradova utvrđuje se na način, da se u izračun uključuje: • prosječni rashod po zaposlenom (plaća i doprinosi) svih općina i gradova (državni prosjek), • mogući broj zaposlenih. Formulom je postavljeno – jedan zaposlenik na svakih 970 stanovnika. Ako općina ili grad ima manje od 970 stanovnika, ima pravo/trebala bi imati najmanje tri zaposlena, • rashod po zaposlenom u promatranoj općini ili gradu, • faktor korekcije (rashodi za zaposlene u promatranoj općini ili gradu u odnosu na državni prosjek), • faktor važnosti, ponder Ministarstva inancija nužan zbog ograničenog iznosa raspoloživih sredstava pomoći na godišnjoj razini. Cilj izračuna sredstava pomoći za racionalizaciju izdataka za zaposlene je pomoć onim općinama i gradovima, čiji su rashodi za zaposlene manji od 75% državnog prosjeka (svih općina i gradova). 88

4) Sredstva za pokriće funkcija grada s manje od 30 000 stanovnika za pokriće rashoda komunalnih i društvenih djelatnosti U vrijeme postavljanja ove formule nisu postojale zakonom propisane različite funkcije općina i gradova. Analiza Ministarstva inancija pokazala je da gradovi imaju dodatnih funkcija u odnosu na općine, te je stoga za gradove s manje od 30 000 stanovnika dodan poseban kriterij u svrhu izračuna sredstava pomoći za navedenu svrhu. Iznos sredstava za pokriće funkcija grada s manje od 30 000 stanovnika za pokriće rashoda komunalnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se na način, da se kod izračuna uzima sljedeće: • rashodi za funkcije grada po stanovniku, • prosječni rashodi za funkcije grada po stanovniku svih općina i gradova (državni prosjek), • prosječna veličina grada promatrane skupine područja posebne državne skrbi (s obzirom na broj stanovnika), • ukupan broj stanovnika promatranog grada, • koe icijent veličine grada, • ponder Ministarstva inancija, • faktor važnosti, ponder Ministarstva inancija nužan zbog ograničenog iznosa raspoloživih sredstava pomoći na godišnjoj razini. Cilj izračuna sredstava pomoći za pokriće rashoda komunalnih i društvenih djelatnosti grada s manje od 30 000 stanovnika je dostići razinu pružanja javnih usluga većih gradova. 5) Sredstva za pomoć zbog premalene gustoće naseljenosti Ovaj kriterij se primjenjuje za one općine i gradove s područja posebne državne skrbi (prve i druge skupine) kojima je broj stanovnika po km2 manji od prosječnog broja stanovnika po km2 općina i gradova promatrane skupine. Iznos sredstava pomoći zbog premalene gustoće naseljenosti utvrđuje se na način, da se kod izračuna uzima sljedeće: • broj stanovnika područja posebne državne skrbi po km2 promatrane općine ili grada (ukupan broj stanovnika prve i druge skupine), • prosječan broj stanovnika po km2 promatrane skupine općina i gradova (prve ili druge), • površina u km2 promatrane općine ili grada, • površina u km2 promatrane skupine općine i grada (prve ili druge), • faktor važnosti, ponder Ministarstva inancija nužan zbog ograničenog iznosa raspoloživih sredstava pomoći na godišnjoj razini. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Izračun pomoći temeljem ove formule omogućuje slabo naseljenim općinama i gradovima na području posebne državne skrbi prve i druge skupine dodjelu većeg iznosa pomoći.

2.2. Pomoći županijama Pomoći županijama odnose se na ulaganja u razvojne programe županija, općina i gradova na njihovom području. Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći županijama navedeni su u članku 38., stavku 3. Zakona o izvršavanju, a to su: 1) iskalni kapacitet županije i 2) gustoća naseljenosti. Zakonom o izvršavanju propisani su kriteriji temeljem kojih se izračunavaju sredstva pomoći županijama korištenjem modela, koji se sastoji od dvije formule, odnosno dva postupka: 1) Izračun sredstava za korekciju iskalnog kapaciteta Iznos sredstava pomoći za korekciju iskalnog kapaciteta utvrđuje se na način, da se kod izračuna uzima sljedeće: • broj stanovnika prema popisu iz 2011. godine, • prosjek prihoda županijskih proračuna za 2012. godinu po stanovniku na razini države (državni prosjek) i • prihodi županijskog proračuna za 2012. godinu po stanovniku županije, Ovom formulom stavljaju se u odnos izvorni prihodi županijskog proračuna za 2012. godinu po stanovniku promatrane županije s prosjekom prihoda po stanovniku za sve županije, odnosno na razini države (državni prosjek). Formula je postavljena na način, da se jedinicama čijih je 75% prosjeka ispod 75% prosjeka za sve županije dodjeljuje sredstva, kojima njihove prihode poravnava na razinu od 75% državnog prosjeka. 2) Izračun sredstava za gustoću naseljenosti Iznos sredstava pomoći za gustoću naseljenosti utvrđuje se na način da se kod izračuna uzima sljedeće: • broj stanovnika prema popisu iz 2011. godine, • broj stanovnika Republike Hrvatske (bez Grada Zagreba) po km2 površine Republike Hrvatske (državni prosjek) i • broj stanovnika pojedine županije po km2 površine županije. Ovom se formulom izračunavaju sredstva za gustoću naseljenosti, čime se županijama s manjom gustoćom naseljenosti dodjeljuju određena sredstva zbog povećanih troškova pružanja javnih usluga na području, koje je slabo naseljeno. Sredstva se dodjeljuju samo županijama, kojima je broj stanovnika po kilometru kvadratnom manji od prosječnog broja TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

stanovnika po kilometru kvadratnom za sve županije i čini konstantu, s obzirom na to da se bazira na površini županije i broju stanovnika (Popis 2011.). Člankom 37., stavkom 4. Zakona o izvršavanju, županija koja je temeljem navedenih formula dobila pomoći, dužna je najmanje 75% iznosa dobivene pomoći raspodijeliti na općine i gradove sa svoga područja, i to na one općine i gradove koji nisu izravno korisnici pomoći iz državnog proračuna. Županijska skupština je dužna donijeti kriterije za raspodjelu dijela svojih pomoći, u visini od najmanje 75%, općinama i gradovima koji nisu izravno korisnici pomoći iz državnog proračuna. Županijska skupština može donijeti svoje kriterije, a može koristiti kriterije koji su propisani istim člankom, stavkom 3. navedenoga Zakona. U svakom slučaju županijska skupština je dužna donijeti kriterije, a u roku 15 dana od donošenja, dostaviti ih Ministarstvu inancija. Na temelju kriterija koje je donijela županijska skupština, župan je dužan do 31. ožujka 2014. donijeti raspored sredstava na općine i gradove s područja svoje županije i dostaviti ga Ministarstvu inancija u roku 15 dana od donošenja.

2.3. Utvrđivanje konačnog iznosa pomoći Konačni iznos pomoći općini ili gradu, odnosno županiji utvrđuje se na način, da se zbroje iznosi dobiveni temeljem navedenih formula (pet za općine i gradove i dvije za županije) te se od tako dobivenog iznosa, uz uvažavanje ograničenih inancijskih mogućnosti, oduzme planirani iznos povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima poreza s područja posebne državne skrbi (prve, druge i treće skupine) te brdsko-planinskih područja, koji će u 2014. godini biti vraćen na teret prihoda državnog proračuna umjesto tih jedinica. Prema članku 36. Zakona o izvršavanju, povrati poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima poreza s područja posebne državne skrbi (prve, druge i treće skupine) te brdsko-planinskih područja isplaćivat će se, kao i prethodnih godina, umjesto iz općinskih, gradskih i županijskih proračuna, na teret Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu. Što znači da je u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2014. godinu, u razdjelu 025 Ministarstvo inancija, planiran iznos pomoći općinama i gradovima prve i druge skupine, te županijama kao razlika između sredstava izračunatih temeljem kriterija iz članka 37. navedenoga Zakona i procijenjenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi za 2013. godinu iz članka 36. Zakona. 89

LOKALNA SAMOUPRAVA 2.4. Korištenje, izvještavanje te obustava pomoći

3. Pomoći JLS na ime povrata prihoda od poreza na dobit

Općine i gradovi, izravni korisnici pomoći1 iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, mogu koristiti pomoći samo za inanciranje Rashoda za materijal i energiju (podskupina 322 Računskog plana proračuna) i za ulaganja u kapitalne programe – Rashodi za nabavu ne inancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).

U prethodnim razdobljima, uključivo i 2013. godinu, isplaćivana je pomoć iz državnog proračuna jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi i na brdsko-planinskim područjima u visini poreza na dobit, koji je ostvaren na tim područjima. Novost u Zakonu o izvršavanju, u odnosu na prethodna razdoblja, način je dodjele pomoći općinama i gradovima koja se nalaze na području posebne skrbi i brdsko-planinskim područjima, temeljem prihoda ostvarenih od poreza na dobit na njihovom području.

Županije svoj dio pomoći (u visini najviše 25%) mogu koristiti samo za ulaganja u kapitalne programe – rashode za nabavu ne inancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila osnovni račun – 42311). Općine i gradovi mogu koristiti pomoći samo za inanciranje rashoda za materijal i energiju, i za ulaganja u kapitalne programe – rashodi za nabavu ne inancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila osnovni račun – 42311). Općine i gradovi, korisnici pomoći koje im rasporedi županija (u visini najmanje 75%), dužni su izvještavati svoju županiju o korištenju pomoći, na način i u roku koji propiše županija. Ako županijska tijela ne donesu kriterije za raspodjelu i raspored sredstava općinama i gradovima s područja svoje županije (koji nisu izravni korisnici pomoći iz državnog proračuna za 2014. godinu), i ne dostave ih Ministarstvu inancija do Zakonom propisanoga roka, Ministarstvo inancija će županiji obustaviti doznaku pomoći iz državnog proračuna za 2014. godinu. Izravni korisnici pomoći nisu dužni Ministarstvu inancija dostavljati Pregled izvršenja rashoda od primljenih tekućih pomoći iz državnog proračuna (Obrazac: PIR). To je novina u Zakonu o izvršavanju za 2014. godinu u odnosu na prethodna razdoblja. Dakle, općine, gradovi i županije, izravni korisnici pomoći u 2014. godini nisu dužni tromjesečno izvještavati Ministarstvo inancija o utrošenim sredstvima. Međutim, Zakon o izvršavanju za 2014. godinu predviđa da će općine, gradovi i županije izgubiti pravo na pomoći u budućem razdoblju, ako se nadzorom nad provedbom navedenoga Zakona utvrdi da odobrena sredstva pomoći nisu namjenski korištena ili da su općine, gradovi i županije s tim sredstvima kupovale dionice ili udjele u trgovačkom društvu suprotno članku 64. Zakona o proračunu. Općine i gradovi koji su u cijelosti područje posebne državne skrbi prve skupine, općine i gradovi koji su u cijelosti područje posebne državne skrbi druge skupine, te gradovi koji su djelomično na području prve i druge skupine.

Člankom 38. ovoga Zakona, jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima isplaćivat će se pomoći iz državnog proračuna u visini poreza na dobit, koji se ostvaruje na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima na sljedeći način: • u iznosu od 100% poreznih prihoda, ako indeks razvijenosti jedinice lokalne samouprave ne prelazi 75% prosjeka Republike Hrvatske, • u iznosu od 75% poreznih prihoda, ako se indeks razvijenosti jedinice lokalne samouprave nalazi između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske, • u iznosu od 60% poreznih prihoda, ako se indeks razvijenosti jedinice lokalne samouprave nalazi između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske. • u iznosu od 40% poreznih prihoda, ako indeks razvijenosti jedinice lokalne samouprave prelazi 125% prosjeka Republike Hrvatske. Dakle, pomoći jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, na ime povrata prihoda od poreza na dobit, iz državnog proračuna, od 1. siječnja 2014. neće se tim jedinicama isplaćivati u cijelosti i bezuvjetno. Odredbe članka 38. Zakona o izvršavanju usklađene su s odredbama posebnih propisa, odnosno predložene su sukladno odredbama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN, br. 153/09), odredbama Uredbe o indeksu razvijenosti (NN, br. 63/10), te odredbama Odluke Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN, br. 89/10). Uz napomenu da je 2014. godina zapravo prijelazno razdoblje, jer je u pripremi novi Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, kao i nova Odluka Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Za očekivati je da će donošenje navedenih novih zakonskih i podzakonskih propisa u 2014. godini rezultirati izmjenama Zakona o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a možda i Zakona o izvršavanju za 2014. godinu. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Željka Tropina-Godec *

UDK 351.1

Rad na sjednicama predstavničkih tijela JLP(R)S Način rada predstavničkog tijela JLP(R)S uređuje se poslovnikom predstavničkog tijela, u skladu sa zakonom i statutom. Sama procedura sazivanja sjednice predstavničkog tijela, rokova za sazivanje, utvrđivanja dnevnog reda, podnošenja prijedloga, postupka glasovanja, vođenja zapisnika sa sjednica predstavničkog tijela i dr., navedena pitanja uređuju se aktima jedinice, statutom, odnosno poslovnikom o radu predstavničkog tijela. Slijedom brojnih upita, u članku autorica detaljnije obrađuje ovu problematiku.

1. Uvod Ustavom Republike Hrvatske (NN, br. 85/10 – pročišćeni tekst), odredbama članka 133., stavcima 1. i 2. je utvrđeno da se građanima jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela, koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava. Polazeći od navedenih ustavnih odredaba, u funkcioniranju lokalne i područne (regionalne) samouprave i njezine zaštite, poštivanje demokratskih pravila postupanja u predstavničkom tijelu temeljna je pretpostavka. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst) uređen je sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj. Navedenim Zakonom regulirana su između ostalog i pitanja koja se odnose na način rada predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, vezano s načinom rada predstavničkog tijela, ističe se da se sukladno odredbi Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (odredba čl. 33.) način rada predstavničkog tijela detaljnije uređuje poslovnikom predstavničkog tijela, u skladu sa zakonom i statutom. Slijedom navedenog, što se tiče same procedure sazivanja sjednice predstavničkog tijela, rokova za *

Željka Tropina-Godec, dipl. iur, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

sazivanje, utvrđivanja dnevnog reda, podnošenja prijedloga, postupka glasovanja, vođenja zapisnika sa sjednica predstavničkog tijela i dr., navedena pitanja uređuju se aktima jedinice, statutom, odnosno poslovnikom o radu predstavničkog tijela. Odluke predstavničkog tijela donose se sukladno odredbi članka 36. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojom je propisano da predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova, ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Statut jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Poslovnikom predstavničkog tijela mogu se odrediti druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

2. Sazivanje sjednica predstavničkog tijela - na zahtjev vijećnika Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, odredbom članka 34. propisano je da predsjednik predstavničkog tijela saziva sjednice predstavničkog tijela, predsjeda sjednicama i predstavlja to tijelo. Predsjednik predstavničkog tijela saziva sjednice predstavničkog tijela po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca. Sjednice predstavničkog tijela sazivaju se u pravilu pisanim putem, a zakon daje mogućnost da se sjednice sazovu i elektroničkim putem. U hitnim slučajevima sjednice se mogu sazvati i na drugi način, ako je to utvrđeno aktom jedinice tj. poslovnikom o radu predstavničkog tijela te u rokovima propisanim poslovnikom. Odredbom članka 34.a, stavka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da je predsjednik predstavničkog tijela dužan sazvati sjednicu predstavničkog tijela na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da, ako predsjednik predstavničkog tijela ne sazove sjednicu u roku iz stavka 1. ovoga članka, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela, tada će sjednicu sazvati općinski načelnik, gradonačelnik ili župan u roku od 8 dana. Sjednica 91

LOKALNA SAMOUPRAVA predstavničkog tijela sazvana sukladno navedenim odredbama mora se održati u roku od 15 dana od dana sazivanja. Člankom 34.a, stavkom 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da nakon proteka rokova iz stavka 2. članka (ako sjednicu ne sazove niti predsjednik predstavničkog tijela, niti općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan) sjednicu može sazvati (na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela) čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Slijedom prethodno navedenih članaka Zakona predsjednik predstavničkog tijela dužan je sazvati sjednicu u roku od 15 dana od primitka zahtjeva za sazivanje, a sama sjednica predstavničkog tijela treba se održati i rasprava provesti u roku od 15 dana o dana sazivanja. Treba naglasiti, ne samo da je predsjednik predstavničkog tijela dužan sazvati sjednicu povodom obrazloženog zahtjeva najmanje 1/3 članova predstavničkog tijela, već je potrebno provesti raspravu i odlučivanje o prijedlogu 1/3 vijećnika, odnosno o točkama, koje su oni predložili u svojstvu ovlaštenog predlagača u svom zahtjevu za sazivanje sjednice. Svrha i cilj navedenih odredbi Zakona (čl. 34.a), nije isključivo sazivanje sjednice, već je to prema mišljenju ovog Ministarstva i rasprava i odlučivanje o podnijetom prijedlogu, jer samo na takav način 1/3 vijećnika, koja je manjina u predstavničkom tijelu može ostvariti pravo da se o njenom prijedlogu raspravlja, a zakonom propisana većina vijećnika donijeti će nakon provedene rasprave odluku u formalno i materijalno pravnom smislu1. Međutim, ako predsjednik predstavničkog tijela ne sazove sjednicu u propisanom roku, tada će sjednicu sazvati općinski načelnik, gradonačelnik ili župan u roku od 8 dana, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela. Polazeći od navedenog, u slučaju kada predsjednik predstavničkog tijela ne sazove sjednicu predstavničkog tijela, sazivanje koje je zatražila zakonom propisana većina članova predstavničkog tijela, u zakonskom roku, tada se članovi predstavničkog tijela koji su inicirali sazivanje sjednice obraćaju izvršnom tijelu u jedinici. U konkretnom slučaju, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne saziva sjednicu predstav Izneseno pravno stajalište potvrdio je i Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci Broj: U-III-2678/2006 od 04. travnja 2007. godine.

ničkog tijela automatizmom već po traženju (najmanje jedne trećine) članova predstavničkog tijela, koji su ga obavijestili o činjenici da predsjednik predstavničkog tijela nije postupio povodom njihovog obrazloženog zahtjeva, odnosno koji su podnijeli obrazloženi zahtjev općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu za sazivanjem sjednice. Stoga, niti rok za sazivanje sjednice od strane izvršnog tijela ne počinje teći istekom roka u kojem je sjednicu trebao sazvati predsjednik predstavničkog tijela, već počinje teći od dostave obrazloženog zahtjeva za sazivanjem sjednice podnesenog od strane najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela.

Tek pošto je iscrpljen postupak sazivanja sjednice propisan Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (odredbe st. 1. i 2., čl. 34.a), odnosno da se sazivanje sjednice tražilo od predsjednika predstavničkog tijela, a potom i od izvršnog tijela u jedinici, a oni nisu postupili po zahtjevu vijećnika i sazvali sjednicu, ostvaruje se pretpostavka za sazivanje sjednice predstavničkog tijela od čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Isto tako, ističe se da sjednica sazvana protivno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, članka 34.a, odnosno ako nije poštivan postupak propisan tim člankom, smatra se nezakonitom, a doneseni akti ništavim.

3. Javnost rada na sjednicama i objava općih akata Temeljem Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (čl. 37.) rad predstavničkog tijela i sjednice predstavničkog tijela su javne. Nazočnost javnosti može se isključiti samo iznimno, u slučajevima predviđenim posebnim zakonima i općim aktom jedinice. Isto tako, na sjednicama predstavničkog tijela u pravilu se glasuje javno, ako predstavničko tijelo ne odluči da se, u skladu s poslovnikom ili drugim općim aktom, o nekom pitanju glasuje TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA tajno, budući da se poslovnikom o radu predstavničkog tijela uređuje praćenje rasprave i sudjelovanje u radu i odlučivanju predstavničkog tijela. Odredbom članka 73., stavak 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da predstavničko tijelo općine, grada i županije u svom samoupravnom djelokrugu donosi odluke i druge opće akte, u skladu sa svojim statutom. Nadalje, u istom članku, stavcima 2. i 3. određeno je da prije nego što stupi na snagu opći akt obavezno se objavljuje u službenom glasilu jedinice, a ako općina i grad nema svoje službeno glasilo, opći akt općine i grada objavljuje se u službenom glasilu županije. Sukladno stavku 4. istog članka Zakona, opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno se međutim, općim aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da na snagu stupa danom objave. Iz navedenog članka Zakona jasno proizlazi kada opći akti stupaju na snagu, te se ističe da isti ne mogu stupiti na snagu danom donošenja, već obavezno moraju biti prethodno objavljeni u službenom glasilu jedinice, a sve to sukladno zahtjevima vladavine prava i pravne sigurnosti pravnog poretka zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske2. Slijedom toga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju voditi računa o tome da opći akti ne mogu stupiti na snagu prije nego što budu objavljeni u službenom glasilu, već stupaju na snagu najranije osmi dan od dana objave ili u iznimnim okolnostima iz opravdanih razloga prvi dan od dana objave akta. Ovdje se ukazuje na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske od 23. siječnja 2013. godine (NN, br. 12/13) kojom se Ustavni sud očitovao glede stupanja na snagu zakona te propisa državnih tijela. Ustavni sud je zauzeo stav da je potrebno voditi računa o dva momenta: 1) trenutku objave propisa i 2) trenutku stupanja na snagu tih propisa, a što jasno proizlazi iz članka 90. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u „Narodnim novinama“, službenom glasilu Republike Hrvatske.“ Nadalje, u članku 90., stavku 3. Ustava propisano je da zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drugačije određeno. Temeljem navedenih ustavnih odredbi, Ustavni sud je utvrdio da iznimka glede stupanja na snagu – zbog osobito opravdanih razloga, ne može biti protumačena tako da derogira temeljno pravilo o računanju rokova na dane – osam dana od dana objave. Naime, najkraće dopušteno vakacijsko razdoblje u smislu članka 90., stavka 3. Ustava iznosi jedan dan. Navedeno znači, da svi zakoni za koje postoje osobito opravdani razlozi da stupe na snagu u najkraćem mogućem roku, mogu dakle, stupiti na snagu najranije prvi dan od dana njegove objave. O navedenom je potrebno voditi računa i u odnosu na opće akte jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Pozivom na prethodno navedenu odredbu članka 73. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Statut i drugi opći akti predstavničkog tijela jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave obvezno se objavljuju u službenom glasilu lokalne jedinice. Objava općih akata u službenom glasilu je uvjet za njihovo stupanje na snagu, ali ujedno i mogućnost svim zainteresiranim, a posebno građanima da se upoznaju sa sadržajem općeg akta, koji se može odnositi i na njihova prava i obveze koje ostvaruju u jedinici lokalne samouprave. Stoga, službeni glasnik u kojem se objavljuju opći akti koje donose tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinica treba učiniti dostupnim građanima ili dati na uvid na zahtjev građana ili zainteresiranih osoba. Poštivanje ovog pravila u interesu je ne samo građana, kako bi imali uvid u rad jedinice lokalne samouprave, nego i u interesu same jedinice, odnosno njezinih tijela i stručnih službi. Naime, na taj način lokalne jedinice svojim građanima pružaju informacije o onome što rade u okviru svojeg samoupravnog djelokruga. Time se pridonosi ostvarivanju načela transparentnosti u radu lokalne samouprave, čime se jača povjerenje građana i pridonosi izgradnji kvalitetne i učinkovite lokalne samouprave.

4. Zapisnik o tijeku događaja na sjednici predstavničkog tijela Za radnje i događaje na sjednicama predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, bitno je da budu evidentirani, te se stoga o tijeku događaja na sjednici predstavničkog tijela i radu sjednice sastavlja zapisnik3. Ističe se važnost zapisnika kao sredstava evidencije tijeka događaja radi situacija koje mogu nastupiti nakon sjednice npr. u postupku nadzora, postojanju nesuglasica, neslaganja, oprečnih stavova, radi utvrđivanja je li neki opći ili drugi akt ili odluka bio predmetom rasprave i odlučivanja na sjednici predstavničkog tijela, te je li akt donesen propisanom većinom glasova i sl. Zapisnik bi trebao sadržavati cijeli tijek događaja na sjednici predstavničkog tijela kao i druge relevantne činjenice: vrijeme (dan) i mjesto održavanja sjednice, kao i oznaku broja sjednice, dnevni red sjednice, imena prisutnih vijećnika, imena odsutnih vijećnika (s posebnom napomenom onih koji su svoj izostanak opravdali), odnosno utvrđenje kvoruma O zapisniku sa sjednica predstavničkih tijela JLP(R)S pisano je i u članku: Nadzor rada i akata predstavničkih tijela JLP(R)S, Tim4Pin Magazin, Broj 6/2013., str. 94. 3

LOKALNA SAMOUPRAVA (prozivkom, brojanjem), imena ostalih sudionika na sjednici te zapisničara. Također, bi trebalo navesti sve promjene u broju prisutnih i odsutnih vijećnika, ako se one dogode u tijeku sjednice. U zapisniku bi trebao biti naveden kratak tijek sjednice, odnosno aktualni sat (vijećnička pitanja), rasprava i prihvaćanje odnosno veri iciranje zapisnika sa prethodne sjednice, dnevni red, izjave osoba, prijedlozi, sve odluke (koje čine sastavni dio zapisnika i prilažu se zapisniku). Osim toga, bitan dio zapisnika je točan i jezgrovit tijek događaja na sjednici predstavničkog tijela po točkama dnevnog reda, s glasovanjem te rezultatima glasovanja (točan broj glasova: „za“, „protiv“ i „suzdržani“). Drugim riječima, kratak tijek sjednice obuhvaćao bi naziv pitanja i akata/odluka o kojima se raspravljalo i odlučivalo na sjednici (po točkama dnevnog reda), imena govornika sa sažetim prikazom njihova izlaganja, rezultat glasovanja o pojedinim pitanjima i aktima, kao i naziv svih odluka i drugih akata donesenih na sjednici. Naime, ako je zapisnik preštur, s navođenjem u zapisniku samo s koliko je glasova neka odluka prihvaćena, odnosno nije prihvaćena, tada iz njega nije moguće utvrditi tijek događaja, raspravu koja se vodila o pojedinom pitanju, dane prijedloge ili mišljenja pojedinih vijećnika, te se ne vidi što je odluci prethodilo.

Na samom kraju zapisnika trebao bi biti datum, potpis zapisničara (službenika koji vodi zapisnik) i predsjednika predstavničkog tijela te pečat tj. ovjera zapisnika. Sastavni dio zapisnika su i izglasani tekstovi odluka i drugih akata koji se prilažu zapisniku. Ističe se da način vođenja zapisnika nije propisan Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, niti uredbom ili drugim posebnim propisom. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (čl. 33.) utvrđeno je da se način rada predstavničkog tijela uređuje poslovnikom pred94

stavničkog tijela, u skladu sa Zakonom i statutom, a poslovnik se donosi većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Iz navedenog proizlazi da i način vođenja zapisnika uređuje svojim poslovnikom sama jedinica, odnosno njeno predstavničko tijelo u okvirima zakonskih propisa. Zapisnik mora biti uredno vođen, te se u njemu ne smije ništa mijenjati ili dodavati, osim kod veri ikacije zapisnika u pravilu na prvoj narednoj sjednici predstavničkog tijela. Naime, zapisnik je uz ostalu dokumentaciju svojevrstan dokaz u postupku nadzora rada predstavničkog tijela jedinice, na temelju njega vrši se rekonstrukcija događaja, utvrđuje kvorum, donošenje odluka potrebnim brojem glasova, utvrđuju nepravilnosti. Stoga, budući da se zapisnik koristi za utvrđivanje relevantnih činjenica u postupku nadzora, bitno je da je potpisan. U praksi se često javlja problem vezan s potpisivanjem zapisnika nakon održanja sjednice, te se u postupku nadzora središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, često dostavljaju nepotpisani zapisnici, na temelju kojih se ne mogu donijeti relevantne odluke, uz obrazloženje da još nisu veriicirani, jer nije održana naredna sjednica predstavničkog tijela. Naime, zapisnik se po okončanju sjednice predstavničkog tijela potpisuje od strane zapisničara koji je zapisnik vodio i od strane predsjednika predstavničkog tijela (bez da je isti veri iciran), što je svojevrsna potvrda da su se događaji na sjednici odvijali na način zabilježen u zapisniku. Međutim, navedeno ne isključuje mogućnost naknadne intervencije u zapisnik prilikom veri ikacije istoga na sljedećoj sjednici predstavničkog tijela. Navedeni zapisnik dostavlja se članovima predstavničkog tijela s pozivom i materijalima za slijedeću sjednicu, kako bi svi članovi predstavničkog tijela imali uvid u isti. Na početku sljedeće sjednice predstavničkog tijela trebao bi se usvajati zapisnik s prethodne sjednice, unijeti ispravke i dodatke ako ih ima, utvrditi konačan tekst zapisnika te bi nakon toga predstavničko tijelo trebalo veri icirati zapisnik. Slijedom toga, svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik s prethodne sjednice, o čijoj se osnovanosti na sjednici odlučuje u pravilu bez rasprave, te ako se primjedba prihvati u zapisniku se izvršava odgovarajuća izmjena. Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, kao i zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, usvaja se, odnosno veri icira. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Budući da je zapisnik sa sjednice predstavničkog tijela jedini pismeni trag/dokaz o tijeku sjednice, to njegove naknadne izmjene bez da o tome odlučuju članovi predstavničkog tijela na propisan način, može dovesti do pravne nesigurnosti. (Sjednice predstavničkog tijela mogu se i tonski snimati, ako je to predviđeno općim aktima jedinice). Nakon veri ikacije konačan tekst zapisnika se potpisuje i ovjerava pečatom jedinice nakon čega više ne bi bile moguće promjene u samom zapisniku. U vezi s navedenim, ističe se da Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne sadrži odredbe, koje bi predstavljale zapreku da se o zapisniku sa sjednice, raspravi te se isti usvoji ne na neposredno narednoj, već na kojoj od sljedećih sjednica predstavničkog tijela, ako za to postoji opravdani razlog (primjerice razlozi tehničke naravi, kratak razmak između sjednica i sl.). O navedenim pitanjima odlučuje samo predstavničko tijelo propisanom većinom glasova svojih članova. Navedene radnje vezane uz veri ikaciju zapisnika s prethodne sjednice bile bi evidentirane u zapisniku s naredne sjednice na kojoj se vrši veri ikacija, stoga ta dva zapisnika predstavljaju svojevrsnu cjelinu. U postupku nadzora za utvrđivanje relevantnih činjenica bitan je cijeli zapisnik sa sjednice ili sjednica predstavničkog tijela na kojima su se dogodile određene sporne radnje koje su predmet nadzora, radi utvrđivanja svih činjenica, te zapisnik sa prve naredne sjednice predstavničkog tijela.

5. Glasovanje na sjednici Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u odredbi članka 36. propisuje da predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova, ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Statut jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela, a poslovnikom predstavničkog tijela mogu se odrediti druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Dakle, da bi predstavničko tijelo moglo valjano odlučivati potrebno je, da je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela, tj. kvorum, a odluke se odnose većinom glasova prisutnih članova, osim u slučaju akata, odnosno odluka za koje je utvrđeno da se donose većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Slijedom toga, a sukladno članku 36. navedenog Zakona, kada osoba, odnosno član predstavničkog tijela bude nazočan na sjednici predstavničkog tijela on TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

se uračunava u ukupan broj članova predstavničkog tijela potreban za rad toga tijela tj. kvorum, cijelo vrijeme dok je prisutan na sjednici. Volja članova predstavničkog tijela, odnosno vijećnika izražava na sjednicama predstavničkog tijela, a očituje se glasovanjem: „za“, „protiv“ ili „suzdržan“ određenog prijedloga, odnosno odluke na samoj sjednici. Međutim, Zakon ne sadrži odredbe koje bi onemogućavale vijećniku da o nekom prijedlogu uopće ne izrazi svoju volju, odnosno da se ne izjasni niti „za“, „protiv“, a niti „suzdržan“. Stoga se član predstavničkog tijela može i neizjasniti o određenom prijedlogu ili odluci. Međutim, ako je nazočan na sjednici predstavničkog tijela uračunava se u ukupan broj članova tj. kvorum. Kako bi se jasno i bez dvojbe moglo utvrditi da li su odluke predstavničkog tijela donesene propisanim brojem glasova, potrebno je u zapisniku navesti točan broj članova predstavničkog tijela koji je glasovao „za“, osobito stoga što na sjednicama često postoji luktuacija vijećnika, te nisu svi cijelo vrijeme nazočni na sjednici. Upravo s obzirom na spomenutu luktuaciju vijećnika, potrebno je najprije navesti koliko je vijećnika nazočno na sjednici u trenutku glasovanja, a potom koliko je od nazočnih vijećnika glasovalo „za“. Stoga se još jedinom naglašava se da se volja članova predstavničkog tijela, odnosno vijećnika izražava na sjednicama predstavničkog tijela, a očituje se glasovanjem „za“, „protiv“ ili „suzdržan“ određenog prijedloga, odnosno odluke na samoj sjednici. Zaključno, ukazuje se da je za donošenje određene odluke bitno postojanje kvoruma, te koliko se članova predstavničkog tijela, odnosno vijećnika izjasnilo „za“ tu odluku (potrebna većina), pri čemu je manje važno koliko je glasova bilo „protiv“ ili „suzdržanih“. Poštivanjem navedenog osigurava se zakonitost rada predstavničkog tijela i pridonosi jačanju transparentnosti u njegovom radu, te je o istome potrebno voditi računa i u izradi zapisnika sa sjednica predstavničkog tijela jedinice.

6. Prava i dužnosti članova predstavničkih tijela – vijećnička pitanja Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, člankom 31., stavkom 3., propisano je da se prava i dužnosti članova predstavničkog tijela utvrđuju zakonom, statutom jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i poslovnikom predstavničkog tijela. Slijedom toga, prava članova predstavničkog tijela na postavljanje pitanja o radu 95

LOKALNA SAMOUPRAVA predstavničkog i izvršnog tijela podrobnije se uređuju općim aktima jedinice, što znači da navedeno pitanje spada u samoupravni djelokrug jedinice. Također, odredbom članka 35.a, stavak 1. Zakona jamči se pravo članovima predstavničkih tijela da mogu općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu postavljati pitanja o njegovu radu. Temeljem navedenog, pitanja vezana uz prava i dužnosti članova predstavničkih tijela su pitanja čije uređenje Zakon prepušta statutima odnosno poslovnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pa je to pitanje koje spada u samoupravni djelokrug na što ukazuju i zakonske odredbe. U nastavku, važno je napomenuti da o postavljanju vijećničkih pitanja i davanju odgovora na ista, iako je riječ o odredbama koje spadaju u samoupravni djelokrug jedinice, tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave trebaju osigurati ostvarivanje prava i obveza članova predstav-

ničkih tijela izabranih od strane građana koja su im zajamčena općim aktima jedinice, te im omogućiti nesmetano i djelotvorno obavljanje dužnosti na koju su izabrani, između ostalog pravovremenim davanjem odgovora na vijećnička pitanja, sudjelovanjem u radu predstavničkog tijela te uvidom u relevantnu dokumentaciju, a u cilju ostvarivanja interesa konkretne jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Međutim, iako je nesporno da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju osigurati ostvarivanje prava i obveza članova predstavničkih tijela koja su im zajamčena općim aktima jedinice, jednako se treba voditi računa o karakteru podataka koji se iznose, kao i o eventualnoj zaštiti istih. U nastavku iznesenoga, ako je riječ o raspolaganju podacima koji se odnose na povjerljivu dokumentaciju, poznato je da se isti reguliraju posebnim propisima.

U prodaji je knjiga

Sustav javne nabave 2013./2014.! Redaktor: Glorija Raguž

Pred Vama je jedinstvena publikacija koja obrazlaže novi zakonodavni i institucionalni okvir javne nabave, praktičnu primjenu javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, te nove postulate koje Europska unija postavlja pred sudionike sustava općenito. Publikacija je primarno namijenjena osobama koje sudjeluju ili će sudjelovati svakodnevno u procesu javne nabave od planiranja, preko pripreme i provođenja postupaka, te ugovaranja i realizacije nabave. S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, institucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju učiniti kako bi se prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvariti zaštitu prava u sustavu javne nabave kroz prikaz prakse Državne komisije za kontrolu javne nabave i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeniti prilikom izjavljivanja žalbe u sustavu javne nabave. Cijena izdanja: 300,00 kn (PDV uključen)

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. br. I. 1.

Vrsta isplate

u visini stvarnih izdataka

Troškovi noćenja na službenom putovanju

Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

II.

Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

Prigodne nagrade (božićnica, naknade sveukupno 2.500,00 za godišnji odmor i sl.) kn godišnje

IV.

POTPORE

samo u naravi (do 400,00 kn godišnje)

2.500,00 kn godišnje

U slučaju smrti zaposlenika

7.500,00 kn

u visini stvarnih izdataka

U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte 2,00 kn po prijeđenom kilometru

Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

2.500,00 kn godišnje

Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

3.326,00 kn

Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

7..

Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

Darovanje za zdravstvene potrebe4

Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

NAGRADE ZAPOSLENICIMA

Za navršenih: – 10 godina radnog staža – 15 godina radnog staža – 20 godina radnog staža – 25 godina radnog staža – 30 godina radnog staža – 35 godina radnog staža – 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

Pomorski dodatak

250,00 kn dnevno

Naknada za odvojeni život

1.600,00 kn mjesečno

Dnevnice u inozemstvu

do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06; primjena od 18. siječnja 2006.) do propisanog iznosa (objavljeno u Dodatku uz časopis broj 9/2013.)

Dnevni troškovi - per diem

Dar djetetu do 15 godina starosti Dar posloprimcu

Zbog invalidnosti zaposlenika

8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 600,00 kn godišnje

DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT 170,00 kn dnevno Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) 170,00 kn dnevno Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne bolesti

Dopuštena isplata

NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom putovanju

III. OTPREMNINE I DAROVI 1.

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu)

8.000,00 kn

Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

VI.

STIPENDIJE

Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

1.600,00 kn mjesečno

Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća

4.000,00 kn mjesečno

Stipendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

Stipendije na javnim natječajima koje u ukupnom iznosu isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i isplate druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja

Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.

Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima. 4

Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kuna mjesečno.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

TIM4PIN INFO VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA 1.

2. 3.

Sportske stipendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima

1.600,00 kn mjesečno

Nagrade za sportska ostvarenja

20.000,00 kn godišnje

1.600,00 kn mjesečno

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA 1.

Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika

50.000,00 kn godišnje

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada

1.600,00 kn mjesečno

Napomene: Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak). Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama, koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 16. Pravilnika o porezu na dohodak. IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama, koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati: • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 5., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak). • Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama, koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz, glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 20. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br. 139/12.) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. 98

Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u 2013. godini. Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. godini, prema dodacima kolektivnih ugovora Materijalno pravo

Državni službenici i namještenici 150,00 kn

Dnevnica za službeni put u zemlji Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji Neće se isplatiti odmor Božićnica Neće se isplatiti Osnovica za isplatu 500,00 kn* jubilarne nagrade

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn 150,00 kn Neće se isplatiti Neće se isplatiti 500,00 kn

* ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine.

2.2. Jubilarna nagrada Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada za službenike i namještenike u državnim i javnim službama Godine neprekidne službe/rada Državni službenici u državnim i namještenici tijelima i jedinicama lokalne i Ugovoreno do od pravo područne 31. 7. 1. 8. (regionalne) 2013. 2013. samouprave osnovica: osnovica: 900,00 500,00 kn kn 5 1 osnovica 500,00 10 1,25 1.125,00 625,00 osnovice 15 1,5 osnovice 750,00 20 1,75 1.575,00 875,00 osnovice 25 2 osnovice 1.000,00 30 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,00 35 3 osnovice 1.500,00 40 4 osnovice 3.600,00 2.000,00 45 5 osnovica 4.500,00 2.500,00

Službenici i namještenici u javnim službama 2013. osnovica: 500,00 kn 500,00 625,00 750,00 875,00 1.000,00 1.250,00 1.500,00 2.000,00 2.500,00

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

TIM4PIN INFO 2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada: Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak (za boravak na terenu duže od 30 dana) Naknada za odvojeni život od obitelji

Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru

Najviša mjesečna osnovica Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.202,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate. Najviša godišnja osnovica Najviša godišnja osnovica iznosi 566.424,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup.

150,00 kn dnevno

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće

1.000,00 mjesečno

Tablica 5. Doprinosi iz plaće

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 79/13), poslodavac može neoporezivo isplatiti dnevnice za službeni put u inozemstvo do propisanih iznosa. Pregled neoporezivih svota dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo odnosi se na sve prave i izičke osobe, proračunske korisnike i nepro itne organizacije, odnosno sve osobe, koje ostvaruju pravo na nadoknadu dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo, a objavljen je u Dodatku uz broj 9/2013.

3. Plaće 3.1. Doprinosi 3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2013. godini Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može biti manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013. godine iznosi 2.984,78 kn. Najniža mjesečna osnovica Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračunati na iznos najniže mjesečne osnovice koja za 2013. godinu iznosi TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

2.753,45 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2013. godinu; NN, br. 132/12.)

Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje • I. stup • II. stup

20% 15% 5%

3.1.3. Stope doprinosa na plaću Tablica 6. Doprinosi na plaću • • •

Doprinosi na plaću za zdravstveno osiguranje 13% za zaštitu zdravlja na radu 0,5% (ili 1,6 + 0,1%)* za zapošljavanje i doprinos za poticanje zapošljavanja osoba 1,7% (ili 1,6 + s invaliditetom 0,2%)*

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika, plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom, poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%. Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika, kojima 99

TIM4PIN INFO se staž računa s povećanim trajanjem prema stopama prikazanim u tablici 7. Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

4,86% 7,84% 11,28% 17,58%

Stope doprinosa za radnike u I. stupu 3,61% 5,83% 8,39% 13,07%

Stope doprinosa za radnike u II. stupu 1,25% 2,01% 2,89% 4,51%

3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu Posebni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu plaća se samo za putovanja u inozemstvo, a ne i države članice EU. Tablica 8. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu za cijeli mjesec Osnovica za obračun doprinosa u 2013. godini Stopa Iznos doprinosa

2.753,45 kn 20% 550,69 kn

3.1.5. Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu posebnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu

Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

Broj dana u mjesecu 28 30 31 98,34 91,78 88,82 19,67 18,36 17,76

• Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10% na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20%.

3.1.6. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08., 144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima). Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i 120/12), poslodavci koji zaposle: a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu, b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom).

3.2. Osobni odbici Tablica 10. Pregled osobnih odbitaka

Osobni odbitak

Faktor osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka Mjesečno od 1.3.

Osnovni osobni odbitak

1,00

2.200

Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50

1.100

Prvo dijete

0,50

1.100

Drugo dijete

0,70

1.540

poziv na broj HR68 8443 – OIB pravne osobe

Treće dijete

1,00

2.200

Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike evidentira se na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec do početka primjene obrasca JOPPD, od 1. siječnja 2014.

Četvrto dijete

1,40

3.080

Peto dijete

1,90

4.180

Šesto dijete

2,50

5.500

Sedmo dijete

3,20

7.040

Napomena: Od 1. siječnja 2014. godine:

Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske HR1210010051863000160

poziv na broj: HR68 8508 – OIB isplatitelja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) 100

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. 0,30

660

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

TIM4PIN INFO Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Umirovljenici područja posebne državne skrbi

Područje posebne državne skrbi

1,00

2.200

Visina mirovine, a najviše 3.400 (najmanja 2.200)

I. skupina

3.840

II. skupina

3.200

III. skupina

2.400

Brdsko-planinska područja

2.400

Napomene: Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje. Kod mjesečnog obračuna plaće za osobe s prebivalištem na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskom području primjenjuje se osnovni osobni odbitak, a povećani osobni odbici propisani za navedena područja ostvaruju se podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak.

3.3. Stope poreza na dohodak Tablica 11. Pregled stopa poreza na dohodak Stopa 12% 25% 40%

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 79.200 kn (razlika od 6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800) 26.400 do 105.600) Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

Tablica 12. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz i na plaće i naknade plaće R. br. 1

Vrste dohotka

2 Plaće za redovni i 1. prekovremeni rad 2. Plaće HRVI² Plaća upuće3. nih na rad u inozemstvo

DopriUku- Posebni nosi iz Doprinosi na plaću za pno dopriPorez plaće za dopr. nos za i Mirovin. Osn. Zaštitu Zapona zdr. prirez osigura- zdr. na šlj. plaću osig. nje osig. radu 3 4 5 6 7 8=5+6+7 9 da

20%

13% 0,50% 1,70%¹ 15,20%

20%

13% O,50%

1,70% 15,20%

20%

13% 0,50%

1,70% 15.20%

10%³

Plaće – prvo 4. zapošljavanje⁴ Plaće u str. međun. org. 5. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vri6. jeme bolovanja na teret poslodavca Naknade plaće za 7. bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore 8. iznad propisanih iznosa radnicima Neplaćeni 9. dopust Naknade, potpore i nagrade do 10. propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje 11. radnog odnosa (bez staža osiguranja) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja 12. radnog odnosa (s evidentiranim stažom osiguranja)

20%

13% 0,50%

1,70% 15,20%

20%

13% 0,50%

1,70% 15,20%

20%

20% na osnovicu⁵

20% na 13% osnovicu⁵

0,5%

13,50% na osnovicu⁵

13% 0,50%

1,70% 15,20%

_________________________________________________ ¹Obveza uplate i visina doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.2. ²Obračunati porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti. ³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.3. ⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.4. ⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2013. godinu iznosi 2.753,45 kn.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

www.tim4pin.hr 101

TIM4PIN INFO 3.4. Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada zaposlenika (iz Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini; NN, br. 2/2013. i 68/13.). Od 1. lipnja 2013. obvezno je korištenje IBAN kontrukcije računa za platne transakcije, pa tako i pri uplati poreza, obveznih doprinosa te ostalih javnih davanja. Tablica 13. Uplatni računi i poziv na broj za doprinose i porez od nesamostalnog rada do 31. 12. 2013. Broj i naziv uplatnog računa/IBAN Poziv na broj konstrukcija računa Doprinos za obvezno HR1210010051863000160 HR68 zdravstveno Državni proračun RH 8400-OIB-oznaka osiguranje R-Sm (može i ne mora -4 znamenke) Doprinos za HR1210010051863000160 HR68 zdravstveno Državni proračun RH 8559-OIBosiguranje zaštite oznaka R-Sm (može i ne mora zdravlja na radu - 4 znamenke) Doprinos za HR1210010051863000160 HR68 mirovinsko Državni proračun RH 8109-OIB-oznaka osiguranje – na R-Sm temelju generacijske (4 znamenke) solidarnosti Dodatni doprinos HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8150-OIB-oznaka za mirovinsko R-Sm osiguranje - za osiguranike, kojima (4 znamenke) se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za HR7610010051700036001 HR68 mirovinsko Doprinos za mirovinsko 2003-OIB-oznaka osiguranje temeljem osiguranje na R-Sm individualne temelju individualne (4 znamenke) kapitalizirane kapitalizirane štednje štednje Dodatni doprinos HR7610010051700035001 HR68 za mirovinsko Doprinos za mirovinsko 2020-OIB-oznaka osiguranje temeljem osiguranje na R-Sm kapitalizirane temelju individualne (4 znamenke) štednje – za kapitalizirane štednje osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Naziv doprinosa/ poreza

102

Doprinos za zapošljavanje

HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8702-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora - 4 znamenke) Poseban doprinos za HR1210010051863000160 HR68 zapošljavanje osoba Državni proračun RH 8729-OIB-oznaka s invaliditetom R-Sm (može i ne mora - 4 znamenke) Porez i prirez Račun grada/općine HR68 na dohodak od prema prebivalištu 1406-OIB-oznaka nesamostalnog rada posloprimca, npr. za R-Sm (može i ne Zagreb: mora HR1110010051713312009 - 4 znamenke)

3.5. Nove oznake vrste prihoda za uplatu javnih davanja nakon 1. siječnja 2014. godine U Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba (NN, br. 120/13) propisane su vrste prihoda za uplatu poreza i doprinosa. Od 1. siječnja 2014. godine u pozivu na broj primatelja umjesto OIB-a primatelja ( izičke osobe) upisivat će se OIB isplatitelja, bez obzira na to o kojoj je vrsti dohotka riječ. Također, s obzirom na to da od 1. siječnja 2014. godine u uporabi više neće biti obrazac R-Sm, u pozivu na broj primatelja više se neće moći upisivati oznaka (broj) R-Sm obrasca, nego oznaka izvješća obrasca JOPPD. Tablica 14. Uplatni računi i poziv na broj za doprinose i porez od nesamostalnog rada od 1. siječnja 2014. godine Naziv doprinosa/ poreza Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu

Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnosti

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN Poziv na broj¹ konstrukcija računa HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8486-OIB isplatitelja doprinosaoznaka izvješća JOPPD (GGXXX)² HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8630-OIB isplatitelja doprinosaoznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8168-OIB isplatitelja doprinosaoznaka izvješća JOPPD (GGXXX) TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

TIM4PIN INFO Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje - za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8192-OIB isplatitelja doprinosaoznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

HR7610010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za zapošljavanje

Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

HR68 2283-OIB isplatitelja doprinosaoznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR7610010051700035001 HR68 Doprinos za mirovinsko 2321-OIB osiguranje na temelju isplatitelja individualne kapitalizirane doprinosaštednje oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8753-OIB isplatitelja doprinosaoznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8761-OIB isplatitelja doprinosaoznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Račun grada/općine³ HR68 prema prebivalištu 1880-OIB posloprimca, npr. za isplatitelja Zagreb: dohotka-oznaka HR1110010051713312009 izvješća JOPPD (GGXXX)

_________________________________________________

¹Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o uplati doprinosa ili poreza: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB isplatitelja doprinosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD. ²Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom broju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračunati i uplaćeni doprinosi. Npr, ako se obrazac JOPPD podnosi 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će biti 14015. ³IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. (NN, br. 2/13).

3.6. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2013. godinu Tablica 15. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama Bruto Propis osnovica Državni 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za službenici i obračun plaće za državne namještenici službenike i namještenike (NN, br. 40/09.) Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.) Državni 4.491,236 kn Odluka o visini osnovice dužnosnici za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine Suci i drugi 4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za nositelji obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih pravosudnih dužnosnika (NN, dužnosti br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine

3.7. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći. Do 31. svibnja 2013. godine minimalna plaća utvrđivala se prema Zakonu o minimalnoj plaći objavljenom u Narodnim novinama, br. 67/08. Novi Zakon o minimalnoj plaći objavljen je u Narodnim novinama, br. 39/13. Tablica 16. Iznos minimalne plaće za razdoblje Bruto iznos za puno radno od 1.6.2011. od 1.6.2012. od 1.6.2013. vrijeme do 31.5.2012. do 31.5.2013. do31.12.2013. Iznos minimalne 2.814,00 2.814,00 2.984,78 plaće Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanja Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13.), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08. – ispr., 34/11. i 54/13.) u tablici 16. dajemo pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i isplatiteljima kada su zadovoljeni uvjeti prethodnog osiguranja.

centar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

103

TIM4PIN INFO Tablica 17. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i isplatiteljima r. b.

Slučajevi bolovanja

1. Privremena nesposobnost za rad zbog bolesti – od 43. dana odnosno od 8. dana za invalide rada

Osnovica za naknadu Visina Isplaćene Isplaćuje/ naknade kod Isplaćena barem na teret jedna ili niti isplata prema dvije ili stupcu 4 jedna plaća više plaća 3 4 5 6 Prosječna Isplaćuje isplaćena poslodavac plaća u na teret prethodnih HZZO-a 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

70%/80%¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

70%/80%/od osnovice, ne više od 4.257,28

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

100% od osnovice, ne više od 4.257,28

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti – od prvog dana

Prosječna Isplaćuje isplaćena poslodavac plaća u na teret prethodnih HZZO-a 6 mj.

5. Kada je radnik određen za pratitelja bolesnika 6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana 7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana

Prosječna Isplaćuje isplaćena poslodavac plaća u na teret prethodnih HZZO-a 6 mj.

Isplaćuje HZZO na svoj teret

8. Rodiljni dopust, do 6 mjeseci djetetova Isplaćuje života² – od prvog HZZO na dana svoj teret

104

9. Roditeljski dopust: od 6 mjeseci do 1 godine Roditeljski dopust: Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete 10. Roditeljski dopust: Od 1. godine do iskorištenosti (30 mjeseci) 11. Prenatalni pregled (slobodan dan)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

Isplaćuje HZZO na teret proračuna Poslodavac na svoj teret

100% osnovice, ali ne više od 80% proračunske osnovice =2.660,80 50% proračunske osnovice = 1.663,00

Ne više od 50% proračunske osnovice = 1.663,00

Redovna plaća

100%

¹Naknada u visini od 80% isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci ²Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci neprekidno, naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od: Najniža osnovica: 2.753,45

Najniža osnovica: 2.753,45

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

100% od osnovice, bez ograničenja

70% od osnovice, ne više od 4.257,28

100% od osnovice, ne više od 4.257,28

70% - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja 80% - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci 50% zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine Ako nije ispunjen uvjet: 25% proračunske osnovice (831,50) za sve vrijeme trajanja bolovanja

5. Drugi dohodak Druge dohotke možemo podijeliti u nekoliko skupina:

100% od osnovice, ne više od 4.257,28

100% od osnovice, bez ograničenja

1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika. 3. Primitke sportaša i novinara. 4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 5. Primitke koje ostvaruju učenici i studenti putem studentskih i učeničkih udruga.

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

TIM4PIN INFO 5.1. Koe icijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Tablica 18. Pregled koe icijenata za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Drugi dohodak za Drugi koji ne postoji dohodak* obveza Doprinos doprinosa** za MIOStopa Paušalni 20% prireza izdaci-ne Stopa Doprinos za poreza MIO-ne 25% Stopa poreza 25% 1 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

2 1,666667 1,672241 1,677852 1,683502 1,689189 1,694915 1,700680 1,706485 1,703578 1,706485 1,709422 1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

3 1,333333 1,337793 1,342282 1,346801 1,351351 1,355932 1,360544 1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

Autorski honorar Paušalni izdaci 30% Stopa poreza 25%

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge*** Neoporezivi dio - 25% Paušalni izdaci - 30% Stopa poreza 25%

4 1,212121 1,214698 1,217285 1,219884 1,222494 1,225115 1,227747 1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062 1,132503 1,133948 1,135396 1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.), isplatitelj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13%.

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR68 8290-OIB - oznaka R-Sm (4 znamenke)

HR761001005170003601 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2194-OIB - oznaka R-Sm (4 znamenke)

Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka Članovi skupština, nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća, povjerenstava i komisija Suci, porotnici Članovi predstavničkih i izvršnih tijela državne i lokalne vlasti, koji tu dužnost ne obavljaju profesionalno Autorske naknade Umjetničke autorske naknade Primici sportaša, koji po toj osnovi nisu osigurani (amateri) Primici sportaša, koji su osigurani po toj osnovi Nagrade sportskim sucima i delegatima prema posebnim kriterijima Primici akvizitera, trgovačkih putnika i agenata Primici sudskih vještaka, tumača, prevoditelja (osim za umjetničko djelo), turističkih radnika, konzultanata Primici novinara, koji nisu osigurani po toj osnovi (osim autorskih naknada) Primici novinara, koji su osigurani po toj osnovi (osim autoskih naknada) Naknade za rad učenika i studenata preko ovlaštenih posrednika iznad 50.000,00 kn godišnje Naknade za praktični rad studenata i učenika Stipendije iznad 1.600,00 kn Primici u naravi za osobe, koje nisu u radnom odnosu Porez i prirez

Poziv na broj** HR68 1457 – OIB HR68 1457 – OIB HR68 1813 – OIB

HR68 1465 – OIB HR68 1830 – OIB HR68 1813 – OIB HR68 1848 – OIB HR68 1813 – OIB HR68 1813 – OIB HR68 1813 – OIB HR68 1813 – OIB HR68 1848 – OIB HR68 1821 – OIB HR68 1821 – OIB HR68 1821 – OIB HR68 1821 – OIB

* Upisuje se OIB isplatitelja

** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smrti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

** Upisuje se OIB primatelja

*** Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije (navedene u Dodatku uz broj 9/2013.)

5.3. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak od 1. siječnja 2014. godine

5.2. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak u 2013. godini Tablica 19. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak u 2013. godini Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija računa HR1210010051863000160 Državni proračun RH

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Poziv na broj* HR68 8664-OIB - oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

Tablica 20. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak od 1. siječnja 2014. godine Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija računa HR1210010051863000160 Državni proračun RH

Poziv na broj HR68 8540-OIB isplatitelja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

105

TIM4PIN INFO Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Porez i prirez Za sve vrste isplate drugog dohotka

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR761001005170003601 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa, te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13, podnaslov 3.1.)

HR68 8176-OIB isplatitelja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Indonezija

HR68 2291-OIB isplatitelja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Island Italija

Poziv na broj HR 68 1945-OIB isplatitelja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

5.4. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Tablica 21. Pregled ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje primjenjuje Republika Hrvatska Broj NN, Predmet Međunarodni ugovora ugovori Dohodak i Albanija 13/95 imovina Armenija Dohodak 13/09 Dohodak i Austrija 3/01 imovina Dohodak i Belgija 6/03 imovina Dohodak i Bjelorusija 3/04 imovina Bosna i Dohodak i 2/05 Hercegovina imovina Dohodak i Bugarska 3/98 imovina Dohodak i Češka 8/99, 6/12 imovina

Datum primjene

Autorska Kamata naknada Stopa (%) Stopa (%)

01. 01. 1998.

01. 01. 2011.

01. 01. 2002.

01. 01. 2005.

01. 01. 2006.

01. 01. 1999.

01. 01. 2000.

0 52 154 5

Danska

Dohodak

12/08

01. 01. 2010.

51 103 10

Estonija

Dohodak

01. 01. 2005.

Finska

Dohodak i imovina

8/03 Preuzet od SFRJ, NN, br. 53/91 7/04

08. 10. 1991.

01. 01. 2006.

18/97

01. 01. 1999.

Čile

Dohodak

10/04

Francuska Grčka

106

Dohodak Dohodak i imovina

01. 01. 2005.

Irska

Izrael

Dohodak i imovina

Jordan Dohodak Južnoafrička Dohodak Republika Dohodak i Kanada imovina Katar Dohodak Kina Dohodak Dohodak i Koreja imovina Dohodak i Kuvajt imovina Latvija Dohodak Litva

Od Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koje je sklopila Republika Hratska u primjeni su:

Država

Iran

Dohodak Dohodak i imovina Dohodak i imovina Dohodak Dohodak

Dohodak Dohodak i Mađarska imovina Dohodak i Makedonija imovina Malezija Dohodak Malta Dohodak Maroko Dohodak Mauricijus Dohodak

13/09

01. 01. 2013.

10/04

01. 01. 2009.

16/03

01. 01. 2004.

03/11 10/00

01. 01. 2012. 01. 01. 2010.

10 5

11/06

01. 01. 2007.

11/05

01. 01. 2007.

10 10 55 104 10

17/97

01. 01. 1998.

12/99

01. 01. 2000.

1/09 3/01

01. 01. 2013. 01. 01. 2002.

10 10

0 10

7/06

01. 01. 2007.

15/02

01. 01. 2004.

3/01

01. 01. 2002.

3/01

01. 01. 2002.

11/97

01. 01. 1999.

13/95

01. 01. 1997.

6/03 7/99 1/09, 4/09 10/03

01. 01. 2005. 01. 01. 2000. 01. 01. 2013. 01. 01. 2004.

10 0 10 0

Moldova

Dohodak i imovina

3/06

01. 01. 2007.

Nizozemska

Dohodak i imovina

3/01

01. 01. 2002.

Njemačka

Dohodak i imovina

9/06

01. 01. 2007.

Norveška

Dohodak i imovina

Oman

Dohodak

Poljska

Preuzet od SFRJ, NN, br.. 53/91 09/11

08. 10. 1991.

01. 01. 2012.

Dohodak i imovina

13/95

01. 01. 1997.

Rumunjska

Dohodak i imovina

11/96

01. 01. 1997.

Rusija

Dohodak i imovina

11/96

01. 01. 1998.

San Marino

Dohodak

10/05

01. 01. 2006.

Sirija

Dohodak

12/08

01. 01. 2010.

Slovačka

Dohodak i imovina

11/96

01. 01. 1997.

8/05

01. 01. 2006.

3/03

01. 01. 2005.

3/06

01. 01. 2007.

Slovenija Srbija Španjolska

Dohodak i imovina Dohodak i imovina Dohodak i imovina

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

TIM4PIN INFO 6.3. Način dostavljanja JOPPD obrasca

Švedska

Dohodak i imovina

Preuzet od SFRJ, NN, br. 53/91

08. 10. 1991.

Švicarska

Dohodak i imovina

8/99

01. 01. 2000.

Turska

Dohodak

5/99

01. 01. 2001.

Ukrajina

Dohodak i imovina

11/97

01. 01. 2000.

Velika Britanija

Dohodak i imovina

Preuzet od SFRJ, NN, br. 53/91

08. 10. 1991.

5% bruto svote naknada za korištenja ili za pravo korištenja bilo kakve industrijske, komercijalne ili znanstvene opreme. 2 5% bruto svote kamata ostvarenih od zajmova koje odobre banke i osiguravajuća društva. 3 10% bruto svote naknade u svim ostalim slučajevima. 4 15% bruto svote kamata u svim drugim slučajevima. 5 kad su kamate nastale u državi ugovornici i isplaćene na svaki zajam bilo koje vrste koji je odobrila banka druge države ugovornice. 1

6. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja - obrazac JOPPD, primjena od 1. siječnja 2014. godine Obrazac JOPPD zamjenjuje sljedeće obrasce – Obrazac ID, Obrazac ID-1 Obrazac IDD, Obrazac IDD-1, Obrazac IP i R-Sm.

6.1. Obveznici koji su dužni primjenjivati JOPPD obrazac

Obrazac JOPPD dostavlja se u elektroničkom obliku putem usluge e-Porezna. Iznimno obrazac u papirnatom obliku dostavlja isplatitelj primitka, obveznik obračunavanja doprinosa ili sam porezni obveznik koji će iskazati podatak za 3 ili manje izičkih osoba i uz uvjet da nije prema drugom propisu obvezan koristiti sustav e-Porezna, (npr. obveznici PDV-a).

7. Kamate Tablica 22. Stope zakonskih zateznih kamata od 11. 09. 1996. do 29. 06. 2013. Razdoblje

Subjekti

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Godišnja stopa 18%

Svi subjekti 1. 7. 2002. – 31. 12. 2007.

15%

Trgovački ugovori i ugovori 1. 1. 2008. – između trgovaca i osoba javnog 30. 6. 2011. prava

17%¹

Ostali odnosi

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Propis Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 76/96) Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02 i 153/04) Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11)

14%

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba javnog prava

15%²

Ostali odnosi

12%

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12, 1/13 i 83/13,)

Obveznici dostavljanja Obrasca JOPPD-a su isplatitelji primitka (oporezivog od kojeg se utvrđuje dohodak ili neoporezivog), sami obveznici poreza na dohodak te obveznici obračunavanja doprinosa.

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovoriti stopu zatezne kamate, ali najviše do 21% godišnje.

6.2. Rokovi dostave JOPPD obrasca

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovoriti stopu zatezne kamate, ali najviše do 18% godišnje.

Oporezivi primici (plaće, mirovine, drugi dohodak, dohodak od kapitala, osiguranja i imovinskih prava) Obrazac JOPPD obveznici dostavljaju Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili najkasnije sljedeći dan odnosno na dan nastanka obveze obračuna i uplate doprinosa ako nema isplate primitka, odnosno na dan kada se ti doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima. Neoporezivi primici (prijevozni troškovi, prehrano, smještaj, dnevnice, terenski dodatak i sl.) - Obrazac JOPPD obveznici dostavljaju Poreznoj upravi do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Napomena: Na obrascu JOPPD izvješćuje se već o plaći za prosinac 2013., koja se isplaćuje nakon 1. siječnja 2014. godine. TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pratiti na internetskim stranicama:

www.tim4pin.hr 107

TIM4PIN INFO Tablica 23. Stope zakonskih zateznih kamata od 30. 06. 2013. Razdoblje

Godišnja stopa

Subjekti

Poslovne transakcije¹ koje su sklopljene nakon 30. 6. 2013. ili poslovne transakcije u kojima isporuka robe i/ili pružanje usluga nastupaju nakon 30. 6. 2013. od 30.6.2013.

Propis

Zakon o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12., 144/12. i 81/13.) i objava HNB-a o visini 12,40%² prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana ne inancijskim trgovačkim društvima (NN, br. 86/13.)

15%

Ostali odnosi

12%

Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

Tablica 24. Pregled oporezivosti kamata Kamata

Porezni tretman Dobit Dohodak

Poduzetnik Poduzetnik Beskamatno Rezident

Rezident S kamatom

Rezident

Rezident – povezano društvo

Beskamatno S kamatom ispod 7% ili iznad 7% Beskamatno

Nerezident – povezano društvo

108

Rezident

S kamatom ispod ili iznad 7%

Rezident

Zaposlenik i vlasnik

Vlasnik koji nije zaposlenik

Min. 3% godišnje Ispod 3% godišnje Min. 3% godišnje Ispod 3% godišnje Min. 3% godišnje Ispod 3% godišnje

Dohodak se ne utvrđuje Dohodak u naravi – plaća Kamata koja Dohodak se je ostvarena je ne utvrđuje prihod Dohodak u naravi – plaća Kamata je Dohodak se prihod ne utvrđuje Skrivena Izuzimanje – isplata dobiti dohodak od kapitala

Poduzetnik Beskamatno

Građanin ili vlasnik

Kamata koja je ostvarena je prihod

Rezident

S kamatom

Kamata je priznati rashod

Nema dohotka Dohodak od kapitala

8. Računovodstvene informacije

²Za poslovne transakcije između poduzetnika moguće je ugovoriti drugačiju kamatnu stopu, ali ne veću od stope zakonskih kamata, koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora (trenutno 12,40%).

Zajmoprimatelj

Fizička osoba

Zaposlenik

Fizička osoba

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osobe javnog prava, koji nisu poslovne transakcije i poslovne transakcije između tih osoba u kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupilo prije 30.6.2013.

¹Prema čl. 3., t. 16. Zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi poslovne transakcije su transakcije između poduzetnika ili između poduzetnika i osoba javnog prava (u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze), koje rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu nadoknadu.

Zajmodavatelj

Poduzetnik

Tržišna kamata minimalni prihod Priznati rashod Minimalni prihod rezidenta kamata 7% godišnje Minimalni rashod rezidenta kamata 7% godišnje

Tablica 25. Stope ispravka vrijednosti dugotrajne imovine proračuna i proračunskih korisnika te nepro itnih organizacija Red. Vijek Godišnja Naziv sredstva ili skupine sredstva br trajanja stopa (%) 1 2 3 4 I GRAĐEVINSKI OBJEKTI 1. Stambeni i poslovni objekti od betona, metala, kamena i opeke 80 1,25 od drveta i ostalog materijala 20 5 2. Ceste, željeznice i slični prometni objekti 25 4 3. ostali građevinski objekti 20 5 II POSTROJENJA I OPREMA 1. Uredska oprema i namještaj računala i računalna oprema 4 25 uredski namještaj 8 12,5 ostala uredska oprema 5 20 2. Komunikacijska oprema 5 20 komunikacijski uređaji 5 20 pokretni komunikacijski uređaji 2 50 3. Oprema za održavanje i zaštitu 5 20 4. Medicinska i laboratorijska oprema 5 20 5. Instrumenti, uređaji i strojevi 8 12,5 precizni i optički instrumenti 5 20 mjerni i kontrolni uređaji: – mehanički 8 12,5 – elektronički 5 20 6. Sportska i glazbena oprema 5 20 Uređaji, strojevi i oprema za ostale 7. 5 20 namjene

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

TIM4PIN INFO III 1.

2. 3. 4. IV V VI 1. 2. 3. VII

PRIJEVOZNA SREDSTVA Prijevozna sredstva u cestovnom prometu osobni automobili i vozila hitne pomoći Prijevozna sredstva u željezničkom prometu Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu brodovi veći od 1000 brt Prijevozna sredstva u zračnom prometu KNJIGE Knjige u knjižnicama VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA Istraživanje rudnih bogatstava Ulaganja u računalne programe Ostala nematerijalna proizvedena imovina NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA IMOVINA patenti, koncesije, licence, pravo korištenja tuđih sredstava, višegodišnji zakup i slično

VIII Vojna ne inancijska oprema

12,5

9. Ostale obavijesti

12,5

Tablica 26. Prosječne plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske

20 10

5 10

5 5

20 20

10 4

10 25

prema trajanju iz ugovora Prema stopama iz Odluke iz članka 59., stavka 4. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11)

Stope ispravka vrijednosti dugotrajne imovine propisane su: • za proračun i proračunske korisnike Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11). Istim Pravilnikom propisana je mogućnost jednokratnog otpisa za dugotrajnu imovinu, čiji je trošak nabave niži od 3.500,00 kuna. • za nepro itne organizacije Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09).

TIM4PIN MAGAZIN 12/2013.

Navedenom Uredbom propisana je mogućnost jednokratnog otpisa za dugotrajnu imovinu, čiji je trošak nabave niži od 2.000,00 kuna

Razdoblje siječanj – kolovoz 2012. siječanj – prosinac 2012. travanj – lipanj 2013. svibanj – srpanj 2013. lipanj – kolovoz 2013. lipanj 2013. srpanj 2013. kolovoz 2013. rujan 2013.

Prosječna plaća bruto neto 7.867,00 5.464,00 7.875,00 5.478,00 7.951,00 5.515,00 7.962,00 5.523,00 7.918,00 5.500,00 7.899,00 5.486,00 7.922,00 5.504,00 7.933,00 5.512,00 7.796,00 5.428,00

Tablica 27. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 184 160

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 176 168 184 168 176

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 28. Blagdani u prosincu 2013. Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN, br. 33/96. – 130/11.), blagdani u prosincu ove godine su: 25. prosinca (srijeda) 26. prosinca (četvrtak)

Božić Prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan

109

TIM4PIN INFO

RASPORED RADIONICA I SEMINARA PROSINAC

18.12.2013. Kako izraditi interni akt za nabave do 200.000 i 500.000 kuna?

SIJEČANJ

16. i 17. 01. 2014. Škola financijskog upravljanja

17. 01. 2014. Seminar: Financijski izvještaji i porezne prijave za 2013.

20. – 25. 01. Program izobrazbe u području javne nabave

28. 01. 2014. Nabava građevinskih radova; projektantske usluge i usluge stručnog nadzora; održavanje objekata (nabava građevinsko-obrtničkih radova i usluga); pravna zaštita u sustavu javne nabave

29. 01. 2014. Kako uspješno provesti postupak i pripremiti dokumentaciju za nadmetanje sukladno Zakonu o javnoj nabavi i praksi Državne komisije za nabavu: uredskog materijala, električne energije, poštanskih usluga; izvršenje ugovora o javnoj nabavi po okvirnim sporazumima

Uskoro u prodaji izdanje:

PRIMJENA ZAKONA O PRORAČUNU! Ova publikacija daje osvrt na sadržaj, praktične aspekte i provedbu odredbi Zakona o proračunu s posebnim naglaskom na promjene u Zakonu te službena tumačenja pojedinih odredbi Zakona. Upravo zbog utjecaja koje odredbe Zakona o proračunu imaju na primjenu proračunskih procesa na svim razinama, ova će publikacija, svojim praktičnim pristupom, olakšati i pomoći svim proračunskim korisnicima, kao što su dječji vrtići, škole, javne vatrogasne postrojbe, muzeji, kazališta, arhivi, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, nacionalni parkovi i parkovi prirode, fakulteti, instituti, sudovi i ostali, kao i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te ministarstvima i drugim državnim tijelima u lakšem razumijevanju obveza u procesu upravljanja proračunskim sredstvima. Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen) Predbilježbe za izdanje primamo na mail: prijave@tim4pin.hr 110

TIM4PIN TIM4PIN MAGAZIN MAGAZIN 12/2013. 12/2013.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

U prodaji knjiga

organizira

SUSTAV JAVNE NABAVE 2013./2014.!

Zagreb, hotel International, 16. i 17. 1. 2014.

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 prijave@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

Datum:   Cijena/kom R. br. Opis 1. Sustav javne nabave 2013/2014 300,00 (uključen PDV)

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA TIM4PIN

Narudžbenica broj ________

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: Model: IBAN: Svrha uplate:

II. DAN

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

redaktor: Glorija Raguž, dipl. oec.

4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

Komada

Ukupna cijena

OIB pravne osobe - 54 00   HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013/2014 _______________________________________ potpis i žig naručitelja

1) 16. siječnja, Zagreb, hotel International 2) 17. siječnja, Zagreb, hotel Panorama A. PRVI DAN B. DRUGI DAN C. OBA DANA Datum: Potpis:

www.spi.hr

Sustav izvjeĹĄtavanja Porezne uprave JOPPD â&#x20AC;&#x201C; novi zakonski obrazac IzvjeĹĄÄ&#x2021;e o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja

TIM4PIN MAGAZIN â&#x20AC;˘ prosinac â&#x20AC;˘ 2013.

Novi obrazac bi trebao zamijeniti dosadaĹĄnje obrasce ID, IDD, IDD-1, ID-1, IP i R-Sm.

! ! ! " #$ & "

'! &