2 broj veljača by TIM4PIN

www.spi.hr

SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOST predstavlja Vam cjelovit i zaokružen proizvod koji sadrži integrirano informatičko rješenje i konzultantske usluge potrebne svakoj JLP(R)S i proračunskom korisniku, kako bi što uspješnije savladali izazove koji se pred njih postavljaju.

Uvjerite se i Vi u kvalitetu naših proizvoda i usluga!

TIM4PIN MAGAZIN • veljača • 2013.

Naša referentna lista govori za nas: 10 županija 72 grada 132 općine 360 proračunskih korisnika

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST â&#x20AC;&#x201C; popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvijeĹĄÄ&#x2021;a Autori: Ivana MaletiÄ&#x2021;, Ivana Jakir-Bajo, Ana ZoriÄ&#x2021;, Danijela StepiÄ&#x2021; i Davor VaĹĄiÄ?ek

FISKALNA ODGOVORNOST

) # $ # " ( " $ $ %$ ! ) - popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a Ivana MaletiÄ&#x2021;, Ivana Jakir Bajo, Ana ZoriÄ&#x2021;, Danijela StepiÄ&#x2021; i Davor VaĹĄiÄ?ek

$ " ( $ ) ( ( " ( $ !

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmonizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim naÄ?elima i praksom detaljno opisuju sadrĹžaj i znaÄ?enje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izvijeĹĄÄ&#x2021;a o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim revizorima za sastavljanje MiĹĄljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izvijeĹĄÄ&#x2021;a, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom. Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (ukljuÄ?en PDV) NarudĹžbe moĹžete slati na mail adresu centar@tim4pin.hr ili naruÄ?iti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678.

NarudĹžbenica broj ________

4. UtvrÄ&#x2018;ivanje rezultata, inancijski izvjeĹĄtaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN

Ĺ KOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAÄ&#x152;UNE, PRORAÄ&#x152;UNSKE I IZVANPRORAÄ&#x152;UNSKE KORISNIKE u Zagrebu, HOTEL PALACE, 28. veljaÄ?e i 1. oĹžujka od 10.00h-16.00h (pauza za ruÄ?ak od 12.00h-13.00h) II. dan ĹĄkole â&#x20AC;&#x201C; popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izvijeĹĄÄ&#x2021;ima Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proraÄ?unskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza veÄ&#x2021; i potreba svih koji u buduÄ&#x2021;nosti Ĺžele doÄ&#x2021;i do viĹĄe inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu â&#x20AC;&#x201C; put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova koriĹĄtenja je dobro ureÄ&#x2018;en sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja vaĹžno je razumjeti proraÄ?un i proraÄ?unske procese, a osobito primjenu Zakona o proraÄ?unu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu ĹĄkolu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omoguÄ&#x2021;iti da sigurno i toÄ?no odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadleĹžnih ministarstava, jedinica lokalne i podruÄ?ne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM Ĺ KOLE: I. DAN 1. Sustav proraÄ?una, proraÄ?unski procesi, odnosi nadleĹžnih proraÄ?una/ ministarstava i proraÄ?unskih korisnika, pravila upravljanja proraÄ?unskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proraÄ?unu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h) Pauza za ruÄ?ak (od 12.00h do 13.00h) 3. Speci iÄ?ni poslovni dogaÄ&#x2018;aji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)

1. Ĺ to je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo uÄ?inkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h) 2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti predmet, na koji naÄ?in testirati pojedina pitanja i posloĹžiti svu dokumentaciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h) 3. Odgovaranje na pitanja po podruÄ?jima iz upitnika: Planiranje, IzvrĹĄavanje, Javna nabava, RaÄ?unovodstvo, IzvjeĹĄtavanje (od 11.00h do 12.00h) Pauza za ruÄ?ak (od 12.00h do 13.00h) 3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po podruÄ?jima iz upitnika: Planiranje, IzvrĹĄavanje, Javna nabava, RaÄ?unovodstvo, IzvjeĹĄtavanje (od 13.00h do 15.00h) 4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti proraÄ?unskih korisnika (od 15.00h do 15.30h) 5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uoÄ?ava, tko izvjeĹĄtava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h) 6. Odgovori na pitanja i konzultacije PredavaÄ?i: Ivana MaletiÄ&#x2021; sa suradnicima iz nadleĹžnog ministarstva. Cijena ĹĄkole je 1.600,00 kuna s ukljuÄ?enim PDV-om i radnim materijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena ukljuÄ?uje ruÄ?ak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan ukljuÄ?uje: CD sa prezentacijama predavaÄ?a i knjigu Fiskalna odgovornost i inancijsko upravljanje â&#x20AC;&#x201C; priruÄ?nik za Ä?elnike na svim razinama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvijeĹĄÄ&#x2021;a uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvjeĹĄtaja o primjeni iskalnih pravila). Prijaviti se moĹžete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohaÄ&#x2018;anje ĹĄkole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po zavrĹĄetku. Uplate se izvrĹĄavaju na Ĺžiro-raÄ?un TIM4PIN broj: HR33 23400091110546815. Prijave se mogu izvrĹĄiti i na telefone Centra: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: centar@tim4pin.hr Posjetite naĹĄu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

PRIJAVA ZA POHAÄ?ANJE Ĺ KOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA TIM4PIN

Datum: Red. br.

Opis

Cijena/kom

Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika

235,00 kuna

Komada

Ukupna cijena

NAPOMENA: Za naruÄ?enih 5 i viĹĄe komada knjige ostvaruje se popust od 20%. Prilikom plaÄ&#x2021;anja, u â&#x20AC;&#x153;poziv na brojâ&#x20AC;? upisati: OIB pravne osobe - 51 Model: 00 Ĺ˝iro raÄ?un: HR33 2340009-1110546815 Svrha uplate: Kupnja knjige ďŹ n upravljanje i ďŹ skalna odg kontakt broj: tel: fax:

TIM4PIN â&#x20AC;&#x201C; Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora organizira

Voditeljica: Ivana MaletiÄ&#x2021; Naziv proraÄ?unskog, izvanproraÄ?unskog korisnika/jedinice lokalne i podruÄ?ne (regionalne) samouprave OIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji Ä&#x2021;e prisustvovati radionici) e-mail Kontakt telefon Prijavljujem se na (zaokruĹžiti)

A. B. C.

PRVI DAN DRUGI DAN OBA DANA Datum:

potpis i Ĺžig naruÄ?itelja

Potpis:

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Na samom početku izražavamo zahvalnost vama koji ste prepoznali naše nastojanje i entuzijazam da u ovim zahtjevnim vremenima uspješno pokrenemo ovaj novi specijalizirani stručni časopis za javni i nepro itni sektor. Svojim pretplatama na časopis ukazali ste nam povjerenje i obvezali nas kao uredništvo da budemo sve bolji. Mjesec veljača u računovodstvenim službama poznat je po intenzivnom radu na sastavljanju inancijkih izvještaja i poreznih prijava za prethodnu poslovnu godinu. U tom kontekstu sadržaj ovog broja časopisa znatno smo prilagodili upravo tim temama. Od prošle godine znatno opterećenje predstavlja i pripremanje Izjave o iskalnoj odgovornosti koja se temelji na popunjenom Upitniku i opsežnoj dokumentaciji o provedenim testiranjima. U ovu su aktivnost uključene i druge stručne službe, no praksa pokazuje da je najveći operativni teret ipak na računovodstvu što svakako valja u budućnosti mijenjati. U području poreznog sustava sve su brojniji proračunski i nepro itni subjekti koji su, osim u sustav PDV-a, uključeni i u sustav oporezivanja dobiti. Potonja porezna rješenja Porezne uprave u pravilu izazivaju neugodno iznenađenje poglavito kod korisnika proračuna kojima je stjecanje tzv. vlastitih prihoda okarakterizirano “gospodarskom djelatnošću čije neoporezivanje im omogućava stjecanje neopravdanih povlastica na tržištu”. U časopisu smo se osvrnuli i na ovu aktualnost te iznjeli svoje stavove u nadi da ćemo time doprinjeti da se ovo pitanje oporezivanja sustavnije i racionalnije regulira. Kao što smo i najavili, koncepciju časopisa temeljimo na dva osnovna dijela - opće teme i posebnosti po djelatnostima. U ovom smo broju obradili aktualna pitanja pojedinih djelatnosti u skladu s našim spoznajama i vašim upitima. I ubuduće od vas očekujemo aktivan doprinos u kreiranju sadržaja ovog dijela časopisa. Konkretne dileme, nejasnoće ili novi poslovni događaj ponukat će nas da ih istražimo i o njima pišemo. Pozivamo vas da se i aktivno kao autori uključite u stvaranje i obogaćivanje časopisa. Na tome vam se unaprijed zahvaljujemo i srdačno vas pozdravljamo! Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41

Urednice: Maja Petričko, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678

OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR 33 23400091 110546815 (PBZ)

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag. oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan

Adresa uredništva: Vukovarska 237a, Zagreb

Oblikovanje naslovnice: Studio Tičić, d.o.o Zagreb

Za nakladnika: mr.sc. Ivana Maletić

Gra ička priprema za tisak: Gordana Vinter

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

www.tim4pin.hr E-mail: centar@tim4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ AKTUALNOSTI I NOVI PROPISI Albina Rosandić Novi zakon o lokalnim izborima - izazov za izborne sudionike .......................................................

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Ivana Jakir-Bajo Ivana Maletić Napomene uz sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti za 2012. godinu ............................... Ivana Maletić Sastavljanje Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti i Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima .............................. Ana Zorić Sastavljanje i predaja Izvještaja o nepravilnostima za 2012. godinu ...................... Ivana Juras Anić Davor Kozina Razlika u obvezama pojedinih korisnika proračuna u provođenju aktivnosti u području inancijskog upravljanja i kontrola ... Nevenka Brkić Mogućnosti kratkoročnog i dugoročnog zaduživanja JLP(R)S te davanje jamstava i suglasnosti ......................................................................

Vesna Orlandini Sabina Rebrović Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji (Obrazac: RAS-funkcijski) ...........

Mladenka Karačić Bilješke uz inancijske izvještaje .......................

JAVNA NABAVA

Renata Tomljenović Plan javne nabave - objava i predmet nabave ...

REVIZIJA 25

Neven Šprlje Revizija projekata Europske unije ..................

Danijela Stepić Mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola ...............................................

PLAĆE I NAKNADE 36

Sanda Pipunić Vesna Šiklić Odak Maja Petričko Naknada troškova prijevoza dolaska na posao prema kolektivnim ugovorima za državne i javne službe ........................................

RAČUNOVODSTVO POREZI

Okružnica Ministarstva inancija Okružnica o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja u sustavu proračuna ....

Davor Vašiček Godišnji inancijski izvještaji nepro itnih organizacija za 2012. godinu................................

Ivana Maletić Ivana Jakir-Bajo Utvrđivanje rezultata na kraju godine u sustavu proračuna i proračunskih korisnika ..........................................................................

Mladenka Karačić Izvještaj o novčanim tijekovima (Obrazac: NT) ................................................................ Ivana Jakir-Bajo Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza ..................................... 2

Davor Vašiček Oporezivanje dobiti - novi izazov u poslovanju proračunskih korisnika? ........... 100 Ljubica Javor Posebnosti konačnog obračuna PDV-a za 2012. godinu kod proračunskih i nepro itnih subjekata ............................................ 105 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Željko Tufekčić MarijaTufekčić EU politike i fondovi 2014. - 2020. .................... 114

Lidija Pernar Europski semestar i mjere ekonomskog upravljanja kao odgovor na krizu...................... 119 TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA SOCIJALNA SKRB Ivana Maletić Obrazloženje inancijskog plana ustanova u socijalnoj skrbi ............................................................ 122 ZDRAVSTVO Davor Vašiček Sanacija zdravstvenih ustanova i računovodstveni sustav........................................... 125 ŠKOLSTVO Vesna Orlandini Iz poslovanja škola – česta pitanja i odgovori ............................................................................. 128

VATROGASTVO Ivana Jakir-Bajo Sabina Rebrović Korištenje vlastitih prihoda javnih vatrogasnih postrojbi ............................................... 134 KULTURA Boris Jurinić Strateško planiranje u kulturi – iskustva i izazovi ......................................................... 135 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ivana Maletić Danijela Stepić Financijsko upravljanje u nepro itnim organizacijama ................................................................ 138 LOKALNA SAMOUPRAVA

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Mirela Zagorac U pripremi je novi Pravilnik o korištenju vlastitih prihoda i donacija ustanova u znanosti ............................................................................ 129 PREDŠKOLSKI ODGOJ Ivana Jakir-Bajo Prihod od roditelja za su inanciranje cijena usluge dječjih vrtića ..................................................... 132 PRAVOSUĐE Ivana Maletić Uputa Ministarstva inancija o evidentiranju primljenih predujmova na depozitnim računima sudova ................................ 133

Andrija Vdović Implementacija sustava lokalne riznice na primjeru Grada Kutine ............................................... 144 KOMUNALNO GOSPODARSTVO Desanka Sarvan Komunalne vodne građevine kao javna dobra u javnoj uporabi ............................................... 151 TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina .................. 2. Naknade korisnika državnog proračuna .. 3. Plaće ............................................................................. 4. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom ............................................................... 5. Ostale obavijesti ...................................................

155 156 157 159 160

Ne propustite!

SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO GRADOVIMA

“FISKALNA ODGOVORNOST I NOVOSTI U PROPISIMA” Split 18.2., Šibenik 19.2., Zadar 20.2., Rijeka 21.2., Pula 22.2., Zagreb 25.2., Osijek 26.2., Bjelovar 27.2.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neproﬁtnog sektora najavljuje specijalističku edukaciju:

UPRAVLJAČKO I TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO U JAVNOM SEKTORU

Cilj i svrha programa edukacije « © « ǡ © Ǧ « Ǥ « Ǧ æ ǡ Ǧ « « Ǥ ā ā « Ǥ « « ǡ © ā « Ǧ ǡ « ¯ « Ǥ Ǧ æ ϐ ǡ ϐ æ Ǧ © Ǥ © ā « ϐ « « ǡ « ǡ ǡ ϐ ǡ ϐ ǡ « © ǡ © ϐ Ǧ æ© Ǥ « « Ǧ « ȋ ǡ ͳͳͶȀʹͲͳͲȌ ϐ æ Ǧ « « ȋ ǡ ͵ʹȀʹͲͳͳȌ « ȋ ͺ͹ȀͲͺȌ ¯ « « Ǥ « « ϐ Ǧ « 4

æ© Ǥ « ¯ ǡ « Ǧ © æ Ǥ © « æ© ǡ ϐ ǡ æ « « æ « Ǧ « Ǥ ϐ Ǧ « æ « « Ǥ « Ǧ Ǧ « « æǦ © ¯ « Ǧ Ǥ Ǧ « ¯ ϐ ǡ Ǧ « ǡ æ Ǧ « Ǥ ¯ « © © Ǧ æ « æ ǡ æ ǡ æ ǡ Ǧ © « Ǥ « æ « « Ǧ ā ϐ Ǧ « Ǥ

Sadržaj i na«in izvo¯enja edukacije ¯ ʹͶ Ǥ ͳͶ ǡ ͳͲ Ǥ © © Ǧ Ǥ TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Program edukacije

Izvo¯a«i edukacije:

Ͷ ¯ ϐ ǡ « æ « Ǧ ā « « Ǧ ā « æ « Ǧ « « «

Ǥ Ǥ Ǥ æ ©ǡ Ǥ Ǥ ǡ Ǥ Ǥ ǡ ǡ Ǥ Ǥ Ǥǡ Ǥ Ǥ Ǥ ā © ǡ Ǥ Ǥ Ǧ ǡ Ǥ Ǥ ©ǡ Ǥ Ǥ Ǥ æ ©ǡ ©ǡ Ǥ Ǥ Ǥ Ǥ Ǥ æ « ǡ Ǥ Ǥ Ǥ æ «

« æ

Literatura:

« æ

Ͷ æ ¯ - ϐ « - æ

Ǥ æ « ǡ Ǥ ā © ȋʹͲͳͳȌ « « ǡ « « Ǧ « æ Ǧ Ȁ æ « ǡ Ǣ ǡ ȋ ǤȌǤ ǣ Ǧ « ¯ ϐ « æ « ȋ ǣȀȀ Ǥ ϐ Ǥ Ȁ Ȁ Ǧ Ǧ Ǧ Ǧ Ǧ Ǧϐ Ǧ Ǧ Ǧ

¯ ǣ Ǧ ǡ ͳͻǤǦ ʹʹǤ ā ʹͲͳ͵Ǥ

ǣ ͵ǤʹͲͲǡͲͲ ȋ Ȃ ʹǤͲͲͲǡͲͲ ǡ

ͳǤʹͲͲǡͲͲ ȌΪ

ϐ ¯ Ǧ « Ǥ

Prijavnica

ǣ ǣ

Prijave æ ǣ ͲͳȀͷͷ͵ͳ͹ͷͷǡ ͲͳȀͷͷ͵ͳ͵͵ͷǡ ͲͻͻȀ͵Ͳ͵͹͸͹͹ǡ ͲͻͻȀ͵Ͳ͵͹͸͹ͺ Ǧ ǣ centar@tim4pin.hr æ www.tim4pin.hr Ǥ TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neproﬁtnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje najavljuje RADIONICE PO GRADOVIMA ZA PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE TE OPĆINE, GRADOVE I ŽUPANIJE FISKALNA ODGOVORNOST I NOVOSTI U PROPISIMA (OBVEZE PRORAČUNA, PRORAČUNSKIH I IZVANPRORAČUNSKIH KORISNIKA U SVEZI DAVANJA IZJAVE O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI I NOVOSTI U PRORAČUNSKIM PROPISIMA)

RASPORED RADIONICA: Split 18.2., Šibenik 19.2., Zadar 20.2., Rijeka 21.2., Pula 22.2., Zagreb 25.2., Osijek 26.2., Bjelovar 27.2., od 10h do 15.30h Rok predaje godišnjih inancijskih izvještaja je 15. veljače, a Izjave o iskalnoj odgovornosti i kompletiranju dokaza uz testiranje u Upitniku o iskalnoj odgovornosti te sastavljanje Upitnika je za 2012. 28. veljače 2013. Ove godine potrebno je uz Upitnik i Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastaviti i Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. U tijeku su i popisi, a česta su pitanja tko sudjeluje u obavljanju popisa te kako evidentirati inventurne razlike. Uz navedeno donesene su i Izmjene i dopune Zakona o proračunu te novi Temeljni kolektivni ugovor za javne službe. Upravo zbog brojnih aktualnosti i novosti TIM4PIN organizira ovu specijaliziranu radionicu sljedećeg sadržaja:

PROGRAM RADIONICE 1. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti za 2012.: a. Sadržaj predmeta, testiranje i odgovaranje na nova i izmijenjena pitanja (testiranje i dokumentiranje dokaza), b. Provjera ispravnosti sadržaja procedura stvaranja obveza i plaćanja računa, c. Sastavljanje Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti d. Sastavljanje Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima – PRVI PUT U 2013. ZA PLANOVE ZA 2011. e. Praktični aspekti davanja Izjave u slučaju primopredaje, bolovanja, odlaska u mirovinu 2. Otklanjanje slabosti i nepravilnosti: a. Kako realizirati planove otklanjanja slabosti i nepravilnosti? b. Što je trebalo biti riješeno tijekom 2012. godine? c. Što se može rješavati i duže razdoblje? Pauza od 12.00h do 12.30h 3. Izmjene i dopune Zakona o proračunu 4. Najčešće nepravilnosti i pogreške uočene revizijama, nadzorima i kontrolama 5. Praktični aspekti primjene Naputka o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika relativno je novi propis: Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima 6. Novi temeljni kolektivni ugovor za javne službe: izmijenjena prava, naknade troškova prijevoza i jubilarne nagrade, početak primjene u odnosu na granski kolektivni ugovor Odgovori na pitanja i konzultacije Materijal: Dva priručnika - Fiskalna odgovornost i inancijsko upravljanje: priručnik za čelnike na svim razinama i Fiskalna odgovornost – popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 800,00kn (uključuje PDV i dva priručnika navedena pod materijal). Naknada za drugog i više sudionika iz iste institucije bez materijala iznosi 400,00kn. Uplate naknade: žiro račun TIM4PIN d.o.o broj: 2340009-1110546815 s pozivom na OIB-31, model 00. Prijaviti se možete: - telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/553 1755 (fax), 01/553 1335, 099/ 303 7677, 099/303 7678, - putem e-mail: centar@tim4pin.hr - on-line: www.tim4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Vukovarska 237a, 10000 Zagreb www.tim4pin.hr // centar@tim4pin.hr // pitajcentar@tim4pin.hr tel: 01-553 1335, 099-303 7677, 099-303 7678 // tel/fax: 01-553 1755 Poštovani! Od početka 2013. godine ponuda stručne literature obogaćena je novim specijaliziranim časopisom za proračunski (javni) i nepro itni sektor pod nazivom TIM4PIN MAGAZIN čiji je drugi ovogodišnji broj pred vama. Inicijalno uredništvo i suradnički tim časopisa okupljeni su oko vama već dugi niz godina poznatih stručnjaka - mr. sc. Ivane Maletić i prof.dr. sc. Davora Vašičeka. Uz njih, uređivački, autorski i suradnički tim časopisa čini veliki broj naših eminentnih stručnjaka i znanstvenika koji će vam se predstavljati svojim prilozima u časopisu. Časopis je pokrenut kao glasilo Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora čiji skraćeni naziv je - TIM4PIN. Časopis je interdiciplinarnog karaktera što znači da će sadržavati široki spektar tema iz područja inancija i inancijskog upravljanja, računovodstva, revizije, poreza, ekonomike, prava, javne uprave, menadžmenta, informatike i drugih povezanih područja. Uz stalne rubrike časopis ćemo sustavno obogaćivati i posebnostima pojedinih djelatnosti. Časopisom želimo ostvariti međusobnu razmjena informacija, savjeta, spoznaja i iskustava eksperata, praktičara i znanstvenika. Želimo ga razviti u jedinstveni i sveobuhvatni informacijski portal koji će predstavljati pouzdani vodič za primjenu općih i posebnih propisa, najbolju domaću i svjetsku praksu, aplikativna znanstvena dostignuća te široki spektar relevantnih informacija o poslovanju proračunskih i izvanproračunskih subjekata, javnih poduzeća i neproitnih organizacija. Pretplata za 2013. godinu s uračunanim PDV-om iznosi 1.100,00 kuna i uključuje: • 12 brojeva tiskanog TIM4PIN MAGAZIN -a • TIM4PIN Novosti - 5 povremenih međubrojeva časopisa (tiskano i/ili elektronsko izdanje po izboru pretplatnika) • Jednokratni popust od 300,00 kuna za bilo koju od radionica/seminara u organizaciji TIM4PIN-a, • Besplatne savjete TIM4PIN-a tijekom godine. Pretplatiti se možete: - slanjem narudžbenice, s podacima danim u primjeru na poleđini, na našu adresu: TIM4PIN, 10000 Zagreb, Vukovarska 237a ili na telefaks broj: 01-553 1755, - telefonom: 01/553 1335; 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678, - on line putem naše Internet stranice : www.tim4pin.hr - e-mailom na adresu : centar@tim4pin.hr Uplatu za pretplatu molimo da izvršite prema podacima u primjeru naloga danom na poleđini. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Naziv: ________________________________________ ________________________________________ Ime odgovorne osobe: ________________________ Adresa: _______________________________________ OIB: __________________________________________

TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Vukovarska 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

Žiro-račun: ___________________________________

Narudžbenica broj ________

Datum: Red. br.

Opis

Godišnja pretplata na TIM4PIN MAGAZIN za 2013.

Broj pretplata

Jedinična cijena

Ukupno

1.100,00

NAPOMENE: Temeljem izvršene uplate za godišnju pretplatu ostvaruje se popust od 300,00 kuna na bilo koju radionicu ili seminar TIM4PIN-a. Ako se adresa primatelja časopisa razlikuje od gore navedene adrese molimo posebno napomenuti. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: Model: Žiro račun: Svrha uplate:

OIB pravne osobe 00 HR33 2340009-1110546815 Godišnja pretplata za TIM4PIN MAGAZIN

kontakt broj: tel.: fax:

_______________________________________ potpis i žig naručitelja

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

O KNJIZI EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020 U koje će sektore EU najviše ulagati? Koji su najvažniji fondovi i što inanciraju? Kakvi će se projekti inancirati? U veljači izlazi iz tiska jedinstvena publikacija koja daje odgovore na ova i mnoga druga pitanja. Knjiga ‘EU politike i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i politike za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU inancijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje. Dan je jednostavan i sažet prikaz EU izvora inanciranja fondova, programa, inicijativa te njihove osnovne karakteristike, ciljevi i prioriteti ulaganja za razdoblje 2014 – 2020. Pregled obuhvaća ERDF, ESF, Kohezijski fond, EARDF, EMFF, HORIZON 2020, COSME, ERASMUS FOR ALL, CREATIVE EUROPE te druge inancijske inicijative koje će biti na raspolaganju hrvatskom javnom sektoru, gospodarstvenicima, nevladinim udrugama i drugim korisnicima. Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike tijela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržavati, kako treba biti osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projekti najpoželjniji. U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće biti potrebnije proniknuti i razumjeti sustave inanciranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoristiti mogućnosti koje će se otvoriti članstvom u EU. To što će sredstva postati dostupna gotovo svim hrvatskim subjektima ne znači da će ona automatski biti i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlastitim), svima koji planiraju svoje projekte pripremiti za inanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele znati više.

Narudžbenica broj ________ Datum: Red. br.

Opis

Cijena/kom

Politike i fondovi 2014-2020

350,00 kuna

Komada

Ukupna cijena

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%. PDV je uključen u cijenu. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: OIB pravne osobe - 53 Model: 00 Žiro račun: HR33 2340009-1110546815 Svrha uplate: Kupnja knjige ﬁn upravljanje i ﬁskalna odg kontakt broj: tel: fax: TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

potpis i žig naručitelja

PISMO GLAVNOG UREDNIKA NAKLADNIK: TIM4PIN,10000 Zagreb, Vukovarska 237A http://www.tim4pin.hr e-mail: centar@tim4pin.hr; pitajcentar@tim4pin.h

Danijela StepiÄ&#x2021;, Ivana Jakir-Bajo, Ivana MaletiÄ&#x2021;, Marela KneĹževiÄ&#x2021;, Davor Kozina

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE PRIRUÄ&#x152;NIK ZA Ä&#x152;ELNIKE NA SVIM RAZINAMA

FISKALNA ODGOVORNOST

) # $ # " ( " $ $ %$ ! ) - popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a Ivana MaletiÄ&#x2021;, Ivana Jakir Bajo, Ana ZoriÄ&#x2021;, $ " ( $ ) ( ( " ( $ ! Danijela StepiÄ&#x2021; i Davor VaĹĄiÄ?ek

Uz knjigu pod rb. 2 narudĹžbenice dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izvijeĹĄÄ&#x2021;a, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom. NarudĹžbe moĹžete slati na mail adresu centar@tim4pin.hr ili naruÄ?iti pozivom na neki od telefona Centra: 01/553 1755, 01/553 1335, 099/303 7677, 099/303 7678. NarudĹžbenica broj ________ Datum: Red. br.

Opis

Cijena/kom

Fiskalna odgovornost i ďŹ nancijsko upravljanje

250,00 kuna

Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika

235,00 kuna

Komada

Ukupna cijena

potpis i Ĺžig naruÄ?itelja TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

AKTUALNOSTI / NOVI PROPISI Albina Rosandić *

UDK: 354.2

Novi zakon o lokalnim izborima - izazov za izborne sudionike Redovni lokalni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine. Tako će u svibnju ove godine biti održani lokalni izbori. U prosincu 2012. donesen je i objavljen novi Zakon o lokalnim izborima. Autorica u ovom tekstu daje pregled pojedinih odredbi Zakona o lokalnim izborima, s naglaskom na one odredbe koje su potencijalnim izbornim sudionicima na lokalnim izborima najzanimljivije u fazi priprema za lokalne izbore, podnošenja kandidatura, sudjelovanja na lokalnim izborima u sastavu pojedinih izbornih tijela, provedbe izborne promidžbe, aktivnog sudjelovanja na izborima na sam dan izbora u svojstvu promatrača, te mogućnosti podnošenja pravnih lijekova na odluke nadležnih tijela u postupku kandidiranja i izbora.

su speci ične za izbore za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike (čl. 88-102. Zakona); u četvrtom dijelu odredbe koje se odnose na zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkom i izvršnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 103-117. Zakona); te u petom dijelu odredbe koje se odnose na promatranje izbora, troškove izbora, zaštitu izbornog prava, prekršajne odredbe i prijelazne i završne odredbe (čl. 118-142. Zakona). Kroz ovaj rad dan je prikaz odredbi Zakona koje bi u najvećoj mjeri mogle zanimati izborne sudionike (političke stranke, nositelje kandidacijskih lista grupa birača i kandidate) i to kako bi se njima olakšalo sudjelovanje na lokalnim izborima.

1. Uvodne napomene

2. Održavanje izbora

Danom stupanja na snagu Zakona o lokalnim izborima (NN, br. 144/12, u daljnjem tekstu: Zakon) prestao je važiti Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba (NN, br. 109/07, 125/08, 24/11 i 150/11) i Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 33/01, 10/02, 155/02, 45/03, 43/04, 40/05, 44/05 i 109/07). Područje lokalnih izbora je sada regulirano jedinstvenim zakonom što će nadležnim tijelima uvelike olakšati provedbu lokalnih izbora, ali i pripreme izbornih sudionika za sudjelovanje na lokalnim izborima, te sudjelovanje na istima.

Redovni izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: izbori za članove predstavničkih tijela jedinica), te izbori za općinske načelnike, gradonačelnike i župane i njihove zamjenike održavaju se istodobno, treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine (čl. 7. st. 1. Zakona).

Zakon o lokalnim izborima podijeljen je na pet dijelova. U prvom dijelu nalaze se odredbe koje su zajedničke za izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbore za općinske načelnike, gradonačelnike i župane1; u drugom dijelu odredbe koje su speci ične za izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 75-87. Zakona ); u trećem dijelu odredbe koje *

Albina Rosandić, dipl. iur.

Riječ je o odredbama koje reguliraju biračko pravo, raspisivanje i održavanje izbora, kandidiranje, izbornu promidžbu, tijela za provedbu izbora, prava i obveze izbornih tijela, biračke odbore i biračka mjesta (čl. 1-74. Zakona).

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Zakonom je regulirano i održavanje prijevremenih izbora, kako za članove predstavničkih tijela jedinica (te općinske načelnike, gradonačelnike i župane, odnosno njihove zamjenike), tako i za zamjenike općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina (čl. 7. st. 2.-7. Zakona). Novina je u odnosu na dosadašnje zakonsko rješenje to da se prijevremeni izbori neće održati ako bi se trebali održati u onoj kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori, i to u mjesecima koji prethode redovnim izborima (čl. 7., st. 6 Zakona) Održavanje prijevremenih izbora u prvim mjesecima godine u kojoj se trebaju održati redovni izbori, dovelo bi do nepotrebnih troškova za jedinicu lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Imajući u vidu kratkoću mandata na taj način izabranih članova predstavničkog tijela, općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana, odnosno njihovih zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina, održavanje 11

AKTUALNOSTI / NOVI PROPISI lokalnih izbora samo nekoliko mjeseci prije redovnih izbora dovelo bi u pitanje svrhovitost tako provedenih izbora.

3. Biračko pravo i preduvjeti za kandidiranje Biračko pravo se ostvaruje neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Aktivno i pasivno biračko pravo regulirano je člankom 2. Zakona. Aktivno biračko pravo imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina života (birači) i to oni koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela izbori provode. Pasivno biračko pravo imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina života (birači) i to oni koji, na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, imaju prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo/izvršnu vlast izbori provode. Jedan od preduvjeta za ostvarenje pasivnog biračkog prava kod izbora za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika je činjenica da osoba koja želi ostvariti pasivno biračko pravo, na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode najmanje šest mjeseci. Posebnim zakonom je regulirano aktivno i pasivno biračko pravo državljana drugih država članica Europske unije na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave2. Zakonom o pravu državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 92/10) regulirano je ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava državljana drugih država članica Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne

Člankom 13. Zakona propisan je krug osoba koje se ne smiju kandidirati na lokalnim izborima, dok je člankom 14. Zakona propisana zabrana višestrukog kandidiranja. Na lokalnim izborima se tako ne smiju kandidirati policijski službenici, djelatne vojne osobe i službenici i namještenici u Oružanim snagama3. Nadalje, nitko se istovremeno ne može kandidirati za općinskog načelnika/gradonačelnika i za župana, a ta se odredba primjenjuje i za njihove zamjenike. U slučaju da se neka osoba kandidira za općinskog načelnika/gradonačelnika i za župana, odnosno za zamjenika općinskog načelnika/gradonačelnika i za zamjenika župana, tada će nadležno županijsko izborno povjerenstvo pozvati tog kandidata da se u roku od 24 sata od poziva očituje o tome koju kandidaturu prihvaća. U slučaju da se on o tome ne očituje, rješenjem će se poništiti kandidatura za općinskog načelnika/gradonačelnika, odnosno njihovog zamjenika. Člankom 28. Zakona propisana je i situacija kada je neki od kandidata dao očitovanje o prihvaćanju kandidature na više kandidacijskih lista za izbor istog predstavničkog tijela. U tom slučaju nadležno izborno povjerenstvo pozvat će tog kandidata da se u roku od 48 sati od isteka roka za kandidiranje očituje pri kojoj kandidaturi ostaje, te će pozvati predlagatelja liste s koje je kandidat odustao da listu dopuni drugim kandidatom u roku od 24 sata. U slučaju da lista ne bude dopunjena, riječ je o nepravovaljanoj kandidacijskoj listi koju će nadležno izborno povjerenstvo, primjenom čl. 22. st. 2., a u svezi čl. 18. st. 3. Zakona, rješenjem odbaciti. Člankom 78. Zakona propisane su koje su nespojive dužnosti s dužnošću člana predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, (regionalne) samouprave. Riječ je o zakonu koji stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Zakonom nije propisano aktivno i pasivno biračko pravo državljana drugih država članica Europske unije u izborima za općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te njihove zamjenike. Čl. 5. st. 3. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čl. 11. Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba bila je propisana zabrana kandidiranja samo za djelatne vojne osobe i službenike i namještenike u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Uvođenjem policijskih službenika u krug osoba koje se ne smiju kandidirati na lokalnim izborima, usklađuje se Zakon sa čl. 38. st. 1. Zakona o policiji (NN, br. 34/11 i 130/12) kojim je propisano da policijski službenik ne smije biti član političke stranke, politički djelovati u Ministarstvu, niti se kandidirati na državnim i lokalnim izborima. 3

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

AKTUALNOSTI / NOVI PROPISI a člankom 89. Zakona koje su nespojive dužnosti s dužnošću općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, te njihovih zamjenika. Tako oni ne mogu istovremeno obnašati i funkcije predsjednika, ministara, zamjenika i pomoćnika ministara, ravnatelja, dužnosnika koje imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor, imenuje Vlada Republike Hrvatske ili Predsjednik Republike Hrvatske; policijskih službenika, djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika u Oružanim snagama Republike Hrvatske; pročelnika, službenika i namještenika u upravnom odjelu ili službi iste jedinice; članova upravnih tijela trgovačkih društava u vlasništvu jedinice ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela te ravnatelji ustanova ili drugih nepro itnih pravnih osoba kojima je jedinica osnivač. Činjenica da je neka od dužnosti nespojiva s dužnošću člana predstavničkog tijela ne znači da se osoba koja obnaša tu dužnost ne smije kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice. Ukoliko se ta osoba kandidira i bude izabrana za člana predstavničkog tijela jedinice, dužna je do dana konstituiranja predstavničkog tijela o obnašanju nespojive dužnosti, odnosno prihvaćanju dužnosti člana predstavničkog tijela obavijestiti upravno tijelo jedinice nadležno za poslove predstavničkog tijela, a ako to ne učini, mandat mu prestaje po sili zakona (čl. 79. st. 1. i 3. Zakona). I ovdje, činjenica da je neka od dužnosti nespojiva s dužnošću općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika ne znači da se ta osoba ne smije kandidirati za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike. Ukoliko se ta osoba kandidira i bude izabrana, mora podnijeti ostavku na nespojivu dužnost u roku od osam dana od dana koji slijedi danu proglašenja konačnih rezultata izbora.

4. Kandidiranje Člankom 9. Zakona de iniran je pojam kandidiranja kao postupak predlaganja kandidacijskih lista i kandidata od strane ovlaštenih predlagatelja. Za izborne sudionike svakako je jedno od najvažnijih pitanja tko su ovlašteni predlagatelji kandidacijskih lista na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: kandidacijske liste), odnosno kandidata na izborima za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike (u daljnjem tekstu: kandidature). TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

U oba slučaja predlagači mogu biti političke stranke4 i birači5. Kao i u dosadašnjim zakonskim rješenjima, kada birači predlažu kandidacijske liste, odnosno kandidature, potrebno je prikupiti određen broj potpisa birača koji podupiru kandidacijsku listu / kandidaturu. Kada političke stranke predlažu kandidacijske liste, nisu dužne prikupljati potpise birača, dok su to dužne prije podnošenja kandidature za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike. Broj potpisa potreban za kandidiranje članova predstavničkih tijela propisan je člankom 11. Zakona, dok je broj potpisa potreban za kandidaturu općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika propisan člankom 12. Zakona. Predlagatelji kandidacijskih lista dužni su poštivati načelo ravnopravnosti spolova, sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova (Zakon o ravnopravnosti spolova, NN, br. 82/08). Člankom 15. stavkom 1. Zakona o ravnopravnosti spolova između ostalog je propisano da su političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji, prilikom utvrđivanja i predlaganja liste kandidata/kandidatkinja za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama u skladu sa člankom 12. toga Zakona, te s tim u vezi uvoditi posebne mjere s ciljem da zastupljenost muškaraca i žena na listama za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne bude osjetno neuravnotežena. Kada se govori o osjetnoj neuravnoteženosti, misli se na situaciju kada je udio jednog spola u tijelima javnog i političkog odlučivanja manja od 40% (čl. 12. st. 3. Zakona o ravnopravnosti spolova). Postupno povećanje uključivanja podzastupljenog spola na način da se postigne ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u Da bi politička stranka mogla predložiti kandidacijsku listu, odnosno kandidata, ona mora biti registrirana na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora. Političke stranke kandidacijske liste, odnosno kandidate, mogu predlagati samostalno ili jedna/više političkih stranaka zajedno. Političke stranke samostalno utvrđuju redoslijed kandidata na kandidacijskim listama i kandidate pri čemu su mjerodavne odredbe njihovih statuta, odnosno posebnih odluka donesenih na temelju statuta. U slučaju da političke stranke (jedna ili više njih) zajedno predlažu kandidacijske liste, odnosno kandidate, redoslijed navođenja političkih stranaka prilikom podnošenja kandidacijskih listi, odnosno kandidatura, temelji se na njihovom zajedničkom dogovoru (čl. 15. Zakona). 4

5 Zakon propisuje da su prilikom podnošenja kandidacijskih lista, odnosno kandidata, od strane birača, podnositelji kandidacijske liste grupe birača, odnosno kandidature kandidata grupe birača, prva tri potpisnika kandidacijske liste, odnosno kandidature, s time što kandidat ujedno može biti i podnositelj/potpisnik kandidacijske liste birača, odnosno kandidature (članak 16. Zakona).

AKTUALNOSTI / NOVI PROPISI tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, uključujući javne službe, mora se postići najkasnije prilikom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu Zakona o ravnopravnosti spolova (čl. 15. st. 2. u svezi čl. 12. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova). Sadržaj i oblik obrasca prijedloga kandidacijske liste i kandidature propisuje Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske obvezatnim uputama (čl. 20. st. 1. Zakona). Kao i u dosadašnjim zakonskim rješenjima, uz prijedlog kandidacijske liste i kandidature dostavlja se očitovanje o prihvaćanju kandidature svakog kandidata s kandidacijske liste odnosno kandidature, koje mora biti ovjereno kod javnog bilježnika ili nadležnog izbornog povjerenstva (čl. 17. st. 1. Zakona).6 Novina je u Zakonu da se na očitovanju o prihvaćanju kandidature za člana predstavničkog tijela jedinice navodi i izjava kandidata o nepostojanju zabrane kandidiranja iz članka 13. Zakona (čl. 17. st. 2. Zakona). Dakle, da je riječ o kandidatu koji nije policijski službenik, djelatna vojna osoba, te službenik i namještenik u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Na očitovanju o prihvaćanju kandidature za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika, osim izjave o nepostojanju zabrane kandidiranja iz članka 13. Zakona, potrebna je i izjava o činjenici potrebnog trajanja prebivališta na području jedinice u smislu članka 3. st. 2. Zakona (čl. 17. st. 3. Zakona). Dakle, pored izjave da je riječ o kandidatu koje nije policijski službenik, djelatna vojna osoba, te službenik i namještenik u Oružanim snagama Republike Hrvatske prilaže se i izjava da kandidat na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo provode izbori najmanje šest mjeseci. Novina je i to da se uz prijedlog kandidacijske liste i kandidature mora dostaviti i podatak o broju posebnog računa za inanciranje izborne promidžbe, datum otvaranja posebnog računa i naziv banke kod koje je račun otvoren6. Riječ je o ispunjenju obveze iz čl. 14. Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN, br. 24/11 i 61/11), kojim je, između ostalog, propisana obveza političkim strankama koje sudjeluju u lokalnim izborima, kandidatima za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika grada Zagreba, neovisno o tome jesu li predloženi od strane političkih stranaka ili birača, te nositeljima nezavisnih listi – tj. kandidacijskih listi grupe birača, na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, otvaranja posebnog računa za inanciranje izborne promidžbe najkasnije s danom podnošenja kandidature. Neotvaranje posebnog računa za inanciranje izborne promidžbe predstavlja prekršaj iz čl. 43. st. 1. al. 7. Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, za koji se mogu izreći novčane kazne propisane čl. 43. st. 2-4. toga Zakona.

Kako bi se izborni sudionici upozorili na važnost davanja točnih podataka u naprijed spomenutim izjavama, Zakon propisuje prekršajnu odgovornost kandidata za davanje netočnih podataka kako u izjavi o nepostojanju zapreke kandidiranja, tako i u izjavi o činjenici potrebnog trajanja prebivališta kandidata na području jedinice (čl. 134., st. 1., al. 1. Zakona). U pogledu sadržaja kandidacijske liste (čl. 18. Zakona), Zakonom je propisana obveza navođenja naziva kandidacijske liste i nositelja liste. Naziv kandidacijske liste je, kada tu listu predlaže politička stranka, odnosno dvije ili više političkih stranaka - puni naziv političke stranke, odnosno dviju ili više političkih stranaka, s time što će se u nazivu koristiti i kratice ako su političke stranke registrirale i skraćeni naziv stranke. Razlika od dosadašnjeg zakonskog rješenja je u nazivu kandidacijske liste kada tu listu predlažu birači. Sada je naziv te liste kandidacijska lista grupe birača. Za svakog od kandidata u prijedlogu navode se njegovi osobni podaci – ime i prezime, nacionalnost, prebivalište, datum rođenja, OIB i spol. U pogledu sadržaja kandidature, Zakonom je propisana obveza navođenja imena i prezimena kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika, kao i osobni podaci – ime i prezime, prebivalište, datum rođenja, OIB i spol. Nacionalna pripadnost kandidata navodi se u kandidaturi za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina (čl. 111. Zakona), odnosno pripadnika hrvatskog naroda (čl. 117. Zakona). U kandidaturi se navodi puni naziv političke stranke (jedne ili više njih) predlagatelja kandidata, dok se kada kandidata predlažu birači, navodi naziv kandidat grupe birača. Kandidacijske liste i kandidature moraju prispjeti nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 14 dana7 od stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora. Nadležno izborno povjerenstvo će, već pri zaprimanju kandidacijske liste, odnosno kandidature, provjeriti jesu li one podnesene u skladu s odredbama Zakona i obvezatnim uputama Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske. U slučaju da se utvrdi da podnijeta kandidatura nije u skladu sa Zakonom, pozvat će se podnositelj da u roku od 48 sati ispravi nedostatke ili čak i kraćem roku od 48 Prema do sada važećim zakonima koji su regulirali područje lokalnih izbora, rok za prispijeće kandidacijskih listi i kandidatura bio je 12 dana od stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora. 7

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

AKTUALNOSTI / NOVI PROPISI sati, ako rok za podnošenje kandidacijskih listi i kandidatura ističe za manje od 48 sati (čl. 21. Zakona). Člankom 22. Zakona propisano je postupanje nadležnog izbornog povjerenstva u slučaju pravovaljano podnijetih kandidacijskih lista i kandidatura, kada takve kandidacijske liste i kandidature prihvaća; u slučaju nepravodobno podnijetih kandidacijskih lista i kandidatura, kada ih odbacuje; i u slučaju nepravovaljanih kandidacijskih lista i kandidatura, kada takve kandidacijske liste i kandidature odbija8. Po utvrđivanju pravovaljanosti kandidacijskih lista, odnosno kandidatura, nadležno izborno povjerenstvo sastavlja zbirnu listu (čl. 23-25. Zakona), kao listu u koju se unose podaci o svim pravovaljanim kandidacijskim listama, odnosno kandidaturama. Nadležno izborno povjerenstvo je dužno u roku od 48 sati od isteka roka za kandidiranje objaviti u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja i tisku, na oglasnoj ploči i internetskim stranicama jedinice sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i zbirnu listu za izbor članova predstavničkog tijela jedinice, te zbirnu listu pravovaljano predloženih kandidatura za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika.

5. Izborna promidžba i tijela za provedbu izbora Za razliku od dosadašnjeg zakonskog rješenja, novim Zakonom o lokalnim izborima je detaljno regulirana izborna promidžba, njen sadržaj (čl. 32. Zakona), sudionici izborne promidžbe (čl. 33. Zakona), trajanje izborne promidžbe (čl. 35. st. 1. i 2. Zakona), izborna šutnja (čl. 35. st. 3. Zakona), način vođenja izborne promidžbe (čl. 37. Zakona), kao i obveze lokalnih medija u izbornoj promidžbi (čl. 38. Zakona). Zakonom nisu regulirani troškovi izborne promidžbe, već su oni regulirani Zakonom o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (u daljnjem tekstu: Zakon o inanciranju). Za naglasiti je da bez obzira na formalni početak izborne promidžbe s danom objave zbirne liste, svi troškovi koji su za izborne sudionike nastali prije toga dana, a sadržajno se odnose na izbornu promidžbu, moraju biti prikazani u inancijskim izvješćima koja su izborni sudionici dužni dostaviti Člankom 22. st. 3. Zakona propisano je da će pri utvrđivanju pravovaljanih kandidacijskih lista i kandidatura nadležno izborno povjerenstvo postupiti u korist zaštite kandidiranja, odnosno prava predlaganja kandidacijskih lista i kandidatura. Riječ je o odredbi koja nije bila sadržana u dosadašnjim zakonskim rješenjima, no nastala je kao posljedica dosadašnje prakse Ustavnog suda Republike Hrvatske.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

nadležnom izbornom povjerenstvu u smislu odredbe članka 24. st. 1. u svezi članka 24. st. 5. i članka 34. st. 1. Zakona o inanciranju. Odredbom članka 24. st. 1. u svezi članka 25. st. 5. Zakona o inanciranju propisana je obveza izbornim sudionicima dostave izvješća o primljenim donacijama za inanciranje izborne promidžbe i izvješća o troškovima (rashodima) izborne promidžbe i to prethodnog izvješća u roku od sedam dana prije održavanja izbora i konačnog izvješća u roku od 15 dana od dana objave konačnih službenih rezultata izbora. Odredbom članka 34. stavka 1. Zakona o inanciranju propisana je obveza izbornim sudionicima dostave inancijskog izvještaja o inanciranju izborne promidžbe s podacima o ostvarenim prihodima za inanciranje izborne promidžbe, izvorima inanciranja te o izvršenim rashodima za inanciranje izborne promidžbe, u roku od 30 dana od dana nakon održanih izbora9. Člankom 39. stavka 1. Zakona propisana su tijela za provedbu izbora – Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva i birački odbori. Ista tijela provodila su lokalne izbore i prije stupanja na snagu novog Zakona. Zakon, međutim, uvodi određene novine. Prva novina je ta da se gradska i općinska izborna povjerenstva mogu imenovati u istom stalnom sastavu za provedbu izbora u više gradova i općina, na prijedlog Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske (čl. 39. st. 3. Zakona). Iako to nije izričito propisano, za očekivati je da će se ova odredba primjenjivati kada je riječ o gradovima i općinama koje se nalaze na području iste županije i kada je riječ o manjim gradovima i općinama. U određenoj mjeri to može otežati rad izbornih povjerenstava s obzirom na povećanje opsega njihove nadležnosti stupanjem na snagu Zakona o inanciranju i pitanje je hoće li i u kojoj mjeri u praksi doći do realizacije te odredbe. Novina je i u sastavu stalnog sastava izbornog povjerenstva Grada Zagreba, te županijskih, gradskih 9 Kako se u praksi dešavalo da se dostava konačnog izvješća i inancijskog izvještaja o inanciranju izborne promidžbe vremenski preklapala, a riječ je o izvješćima koja se i sadržajno podudaraju, iz Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koji je u postupku donošenja pri Hrvatskom saboru, proizlazi da će izborni sudionici biti dužni dostavljati dvije vrste inancijskih izvješća – jedno u roku od sedam dana prije izbora i inancijski izvještaj o inanciranju izborne promidžbe u roku od 30 dana nakon održanih izbora.

AKTUALNOSTI / NOVI PROPISI i općinskih izbornih povjerenstava (u daljnjem tekstu: izborna povjerenstava), koja se u smislu odredbe članka 41. st. 2. i 3. Zakona sastoje od predsjednika, potpredsjednika i četiri člana od kojih se najmanje jedna trećina mijenja na svakim sljedećim izborima10. Do sada se stalni sastav izbornih povjerenstava za lokalne izbore sastojao od predsjednika i dva člana, te njihovih zamjenika i njihov sastav se nije morao mijenjati na svakim sljedećim lokalnim izborima11. Nadalje, novina se odnosi i na sastav proširenog sastava izbornih povjerenstava. Prošireni sastav izbornog povjerenstva čine tri predstavnika većinske političke stranke, odnosno političkih stranaka i tri dogovorno predložena predstavnika oporbenih političkih stranaka, a odnos ukupnog broja članova proširenog sastava ovisi o omjeru u kojem pojedina stranka sudjeluje u predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ako se istovremeno održavaju izbori za članove predstavničkog tijela jedinice lokalne i izbori za članove predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave, tada će dva od tri člana proširenog sastava predstavljati vladajuće političke grupacije iz predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a jedan od tri člana proširenog sastava predstavljat će većinske političke grupacije iz predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave i po istom ključu će se odrediti članovi oporbene političke grupacije. Razlika je u odnosu na dosadašnje zakonsko rješenje da se u slučaju istovremenog održavanja izbora za članove predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave i izbora za članove predstavničkog tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, pri određivanju proširenog sastava izbornog povjerenstva jedinice lokalne samouprave uzima u obzir ne samo stranački sastav predstavničkog tijela te jedinice, već i stranački sastav predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave.

osam članova biračkog odbora. I kod određivanja članova biračkih odbora, četiri člana određuje većinska politička stranka, odnosno političke stranke, a četiri člana oporbena politička stranka, odnosno stranke, sukladno stranačkom sastavu predstavničkog tijela pojedine jedinice, s time da se odnos ukupnog broja članova biračkih odbora unutar grupacija stranaka određuje sukladno omjeru u kojem pojedina stranka sudjeluje u predstavničkom tijelu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Ako se istovremeno održavaju izbori za članove predstavničkog tijela jedinice lokalne i izbori za članove predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave, dva od četiri člana predstavljat će većinske političke stranke, odnosno političke grupacije iz predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a dva od četiri člana predstavljat će oporbene političke grupacije iz predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave i po istom ključu će se odrediti članovi oporbene političke grupacije. I pri određivanju članova biračkih odbora, kao i pri određivanju proširenog sastava izbornih povjerenstava, razlika u odnosu na dosadašnje zakonsko rješenje je u tome da se u slučaju istovremenog održavanja izbora za članove predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave i izbora za članove predstavničkog tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, pri određivanju članova biračkih odbora iz redova političkih stranaka uzima u obzir ne samo stranački sastav predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, već i stranački sastav predstavničkog tijela JLP(R)S. Člancima 48., 51., 52. i 53. propisana su prava i obveze Državnog izbornog povjerenstva, županijskog izbornog povjerenstva i gradskog i općinskog izbornog povjerenstva.

Novine se donose i u pogledu sastava biračkih odbora. Broj članova biračkog odbora povećan je na, uz predsjednika i potpredsjednika, još Kako ista izborna povjerenstva u smislu odredbe čl. 39. st. 2. Zakona provode redovne i prijevremene izbore, odredba o mijenjanju jedne trećine članova stalnih sastava izbornih povjerenstava odnosi se na redovne lokalne izbore.

Čl. 31. st. 2. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čl. 42. Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

AKTUALNOSTI / NOVI PROPISI 6. Izbor članova predstavničkih tijela jedinica te općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika Članovi predstavničkih tijela jedinica biraju se razmjernim izbornim sustavom. U predstavničko tijelo jedinice bira se onaj broj članova koji je utvrđen člankom 28. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12). Broj članova predstavničkog tijela jedinice je u smislu odredbi Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi neparan, no Zakon o lokalnim izborima predviđa dvije iznimke kada broj članova predstavničkog tijela može biti i paran12. Općinski načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinskim izbornim sustavom. Istovremeno s izborom općinskih načelnika, gradonačelnika i župana biraju se i njihovi zamjenici (čl. 41. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi). Istovremeno s izborom općinskih načelnika, gradonačelnika i župana biraju se i njihovi zamjenici iz redova nacionalnih manjina, ako to pravo proizlazi iz odredbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i zakona kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 111. st. 1. Zakona, čl. 41.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi), ali i ako to pravo proizlazi iz statuta jedinice, neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice. Nadalje, istovremeno sa izborom općinskih načelnika, gradonačelnika i župana biraju se i njihovi zamjenici iz reda pripadnika hrvatskog naroda u onim jedinicama u kojima pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva. Na izbor zamjenika iz redova nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda, primjenjivat će se odredbe čl. 111.-117. Zakona. Za razliku od dosadašnjeg zakonskog rješenja kada se izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih Jedna je situacija propisana čl. 84. st. 4. i 5. Zakona. Ako su dvije ili više kandidacijskih lista dobile isti broj glasova primjenom pravila iz čl. 84. st. 1. i 2. Zakona, tada će mjesto u predstavničkom tijelu pripasti svakoj od tih lista, doći će do povećanja broja članova predstavničkog tijela i u tom slučaju broj članova može biti i paran. Druga je situacija propisana čl. 107. st. 6. Zakona, kada primjenom čl. 107. st. 2. Zakona i osiguravanja zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinice u skladu sa odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, odnosno odredbama statuta jedinice, dolazi do povećanja broja članova predstavničkog tijela i u tom slučaju broj članova može biti i paran.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

manjina, odnosno hrvatskog naroda, nije održavao istovremeno s redovnim lokalnim izborima, već je nadležno izborno povjerenstvo prilikom utvrđivanja rezultata glasovanja utvrđivalo i je li osigurana zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina, u predstavničkom tijelu jedinice, te izvršnoj vlasti, pa su se ukoliko zastupljenost nije bila osigurana, održavali dopunski izbori. Sada je Zakonom propisano da će se dopunski izbori za predstavnike nacionalnih manjina održati jedino ako zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinice nije osigurana primjenom odredbi čl. 107. Zakona. Dopunski izbori će se ipak morati održati i za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina ako na redovnim lokalnim izborima zastupljenost nacionalnih manjina ne bude osigurana, npr. ako ne bude istaknuta niti jedna kandidatura za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina. Isto pravilo vrijedi i kod izbora za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika hrvatskog naroda.

7. Pravo promatranja izbora i zaštita izbornog prava Odredbe o promatranju izbora su detaljne, kako u pogledu određivanja subjekata koji su ovlašteni promatrati lokalne izbore, načinu njihovog određivanja, subjektima ovlaštenim za izdavanje rješenja, odobrenja i službenih iskaznica za promatrače, prava i obveze promatrača u svim fazama izbornog postupka (čl. 118-125. Zakona). Pravo promatranja izbora Zakonom je dano širokom krugu subjekata, prije svega imajući u vidu izborne sudionike (političke stranke koje su predložile kandidacijsku listu, odnosno kandidata i birače koji su predložili kandidacijsku listu grupe birača, odnosno kandidata grupe birača), zatim nevladine udruge koje su registrirane u Republici Hrvatskoj kao udruge koje djeluju na području neovisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava, te međunarodne organizacije. Kada promatramo dosadašnja zakonska rješenja kada je u jednom zakonu odredba o promatračima bila štura i odnosila se samo na ovlaštenike promatranja izbornog postupka te navođenje jedne općenite odredbe o njihovim pravima i kada je detaljno utvrđivanje prava i obveza promatrača te način praćenja provedbe izbora, prepušteno obvezatnim uputama Državnog izbornog povjerenstva (čl. 38. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela JLP(R)S), 17

AKTUALNOSTI / NOVI PROPISI a u drugom zakonu su te odredbe bile detaljnije (čl. 69-81. Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba), rješenje iz novog Zakona je bliže ovom potonjem. Ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske. Zaštita izbornog prava osigurana je u dva stupnja. U prvom stupnju, zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili izbora nezadovoljna strana može podnijeti prigovor13. Ako je riječ o izborima za članove županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba, odnosno župane 13 U smislu čl. 128. st. 1. Zakona, prigovor za nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora za članove predstavničkih tijela mogu podnijeti političke stranke, nositelji kandidacijske liste birača, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori. U smislu čl. 128. St. 2. Zakona, prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora za članove predstavničkih tijela mogu podnijeti političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori.

i gradonačelnike Grada Zagreba, prigovor se podnosi Državnom izbornom povjerenstvu14. Ako je riječ o izborima za članove općinskog i gradskog vijeća, te općinske načelnike i gradonačelnike, prigovor se podnosi županijskom izbornom povjerenstvu15. U drugom stupnju, a povodom žalbe nezadovoljne strane, odluku donosi Ustavni sud Republike Hrvatske (čl. 131. Zakona). Rok za podnošenje prigovora je 48 sati računajući od isteka dana kada je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor. Rok za donošenje rješenja o prigovoru je 48 sati od dana kada je prigovor dostavljen, odnosno od kada je dostavljen izborni materijal na koji se prigovor odnosi. Rok za donošenje odluke povodom žalbe je 48 sati od primitka pobijanog rješenja.

Čl. 129. st. 1. Zakona – ova je odredba primjenjiva i za izbore za njihove zamjenike iz reda pripadnika nacionalnih manjina. 14

Čl. 129. st. 2. Zakona - ova je odredba primjenjiva i za izbore za njihove zamjenike iz reda pripadnika nacionalnih manjina.

Sustav informiranja građana t e - pisarnica t dinamično i jednostavno rješenje t online uvid u status predmeta t interakcija javne uprave i građana t pouzdanije upravljanje dokumentima Novi LC proizvod kojim kroz Web portal svaki građanin može u svakom trenutku, koristeći računalo i vlastiti PIN, saznati za sebe bitne informacije. Pristupom aplikaciji putem interneta svi zainteresirani građani moći će vidjeti u kojoj se fazi nalazi njihov predmet upućen u županijske, gradske ili općinske urede.

www.spi.hr 18

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Ivana Jakir-Bajo * Ivana Maletić **

UDK 657.21

Napomene uz sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti za 2012. godinu Proračunski i izvanproračunski korisnici imaju obvezu predati Izjavu o iskalnoj odgovornosti za 2012. do 28. veljače 2013. nadležnom ministarstvu odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, a ministarstva i ostala tijela državne uprave te općine, gradovi i županije do 2. travnja Ministarstvu inancija. Upitnik o iskalnoj odgovornosti se tijekom 2012. mijenjao te je važno pratiti upute Ministarstva inancija o tome kako se na nova ili izmijenjena pitanja odgovara. Čest je slučaj u praksi da se na pojedina pitanja pogrešno odgovara jer se ne razumije suština i obuhvat pitanja. Autorice u ovom tekstu podsjećaju na obvezu i obveznike predaje Izjave te ukazuju na pitanja koja se često u praksi pogrešno interpretiraju.

dinici lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno nadležnom ministarstvu Izjavu o iskalnoj odgovornosti zajedno s: • popunjenim Upitnikom o iskalnoj odgovornosti, • Planom otklanjanja slabosti i nepravilnosti i • Izvješćem o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine (dostavlja se prvi put u 2013.). Čelnici općina, gradova i županija te ministri i čelnici drugih državnih tijela navedenu dokumentaciju predaju do 31. ožujka 2013. Ministarstvu inancija. Općine i gradovi te proračunski i izvanproračunski korisnici (ŽUC-evi) koji nemaju obvezu ustrojavanja unutarnje revizije1 ne dostavljaju mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini.

1. Uvod Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 78/11 i 106/2012; dalje u tekstu: Uredba) koja je donesena na temelju Zakona o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) propisuje se izgled i sadržaj Izjave o iskalnoj odgovornosti, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave, način i rokovi izvještavanja Ministarstva inancija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja izjava, te oblik i sadržaj izvještaja o primjeni iskalnih pravila. Izjava o iskalnoj odgovornosti je godišnja izjava kojom čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u proračunu odnosno inancijskom planu. Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika obvezni su do 28. veljače 2013. predati nadležnoj jemr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija RH. mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora. *

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

2. Provjera predanih Izjava o iskalnoj odgovornosti Ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su provjeriti kod korisnika iz njihove nadležnosti da su zaista poštovana načela zakonitog, namjenskog i svrhovitog korištenja sredstava te da je uspostavljen i funkcionira učinkovit i djelotvoran sustav inancijskog upravljanja i kontrola. O uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su izvijestiti Ministarstvo inanPravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 35/08) de inirani su obveznici uspostave unutarnje revizije, a to su: ministarstva, središnji državni uredi, izvanproračunski zavodi, županije i županijska središta, Grad Zagreb i gradovi s više od 35.000 stanovnika. Uz navedene, obveznici ustrojavanja unutarnje revizije su i korisnici proračuna koji zapošljavaju više od 50 zaposlenih, a imaju godišnje rashode i izdatke veće od 30 milijuna kuna. Sukladno Akcijskom planu za daljnji razvoj sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru RH za razdoblje 2012.-2013. (www.m in.hr) u pripremi su izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna iz 2008. godine koje idu u smjeru dodatnog sužavanja, a ne proširivanja obveznika ustrojavanja unutarnje revizije, ali i u smjeru osnivanja centralizirane unutarnje revizije na razini osnivača za njihove proračunske korisnike. 1

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE cija. Ove provjere obavljaju se tijekom cijele 2012. za izjave predane za 2011. Isto će se provoditi i tijekom 2013. za izjave predane za 2012.

• na način da se za uzorak pitanja od proračunskih korisnika zatraži dostava sve dokumentacije temeljem koje je odgovoreno na pojedino pitanje.

Ministri, načelnici, gradonačelnici i župani pokreću, u skladu sa Zakonom o iskalnoj odgovornosti, postupak smjene čelnika proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji nisu predali Izjavu o iskalnoj odgovornosti.

Provjera provedbe aktivnosti iz Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima radit će se prvi put u 2013. prema aktivnostima navedenim u Planovima sastavljenim 2012. za otklanjanje slabosti i nepravilnosti uočenih za 2011. Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su odmah, a najkasnije u roku od sedam (7) radnih dana, o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama izvijestiti nadležne institucije odnosno Ministarstvo inancija sukladno Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju proračunskim sredstvima (dalje u tekstu: Naputak).

Postupak provjere sadržaja Izjave o iskalnoj odgovornosti Uredbom je propisan na sljedeći način: • Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za svakog obveznika (proračunskog i izvanproračunskog korisnika) provjeravaju formalni sadržaj Izjave i Upitnika koje im obveznici dostavljaju. • Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave tijekom proračunske godine provjeravaju za svakog obveznika Izjavu i Upitnik koje im obveznici dostavljaju, ali na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika. • Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave provjeravaju, na odabranom uzorku dostavljenih Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine, provedbu aktivnosti iz Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine koje im obveznici dostavljaju. Provjera formalnog sadržaja provodi se na način da se utvrdi jesu li: • predani svi propisani dokumenti (Izjava, popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti i Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima), • u izjavama čelnika navedena područja za koja je u Upitniku o iskalnoj odgovornosti utvrđeno da postoje slabosti i nepravilnosti te je li za utvrđene slabosti i nepravilnosti sastavljen Plan otklanjanja. Izjave čelnika mogu sadržavati i opise slabosti vezano uz područja koja u ovoj fazi nisu dio Upitnika, npr. upravljanje imovinom, korištenje namjenskih prihoda i slično, a za koja čelnik zna temeljem drugih izvora informacija. Provjere izjava i upitnika na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika mogu se provoditi: • na licu mjesta dolaskom kod proračunskog korisnika i pregledom dokumentacije prema referencama iz Predmeta odnosno dokumentacije kopirane i uložene u Predmetu i 20

Formiranje sadržaja Predmeta o iskalnoj odgovornosti Preslika dokumentacije koja se prilaže uz Izjavu i svi drugi dokumenti temeljem kojih se daje Izjava, dokumentiraju se u Predmetu o iskalnoj odgovornosti za određenu godinu. Predmet se ne dostavlja uz Izjavu već se čuva kod obveznika. Cilj je u što većoj mjeri izbjeći kopiranje dokumentacije koja se prilaže u Predmet te navoditi reference po kojima se jednostavno može ponoviti postupak popunjavanja Upitnika u slučaju kontrola. Uputno je sastaviti dokument u kojem je popisan sadržaj Predmeta o iskalnoj odgovornosti. Važna napomena je da se u Upitnik (koji se dostavlja nadležnim tijelima) ne upisuju reference u ovako sastavljen sadržaj predmeta (koji ostaje kod korisnika i važan je u slučaju kontrola). U Upitniku se samo daju odgovori na pitanja stavljanjem oznake X u polje odgovora koji može biti NIJE PRIMJENJIVO, DA, NE i DJELOMIČNO.

3. Testiranje i odgovaranje na nova i izmijenjena pitanja (testiranje i dokumentiranje dokaza) Planiranje U dijelu planiranja nema novih pitanja, ali je analizom odgovora na pitanja iz ovog dijela uočena, kao najčešća nepravilnost, odgovor DA na pitanje broj 7 o sadržaju obrazloženja uz inancijski plan. Rijetko koji proračunski korisnik ima sastavljeno obrazloženje sa svim elementima koji se zakonom o TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE proračunu traže zbog čega odgovor na ovo pitanje ne može biti DA, već NE. 7. Obrazloženje inancijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju. U skladu s člankom 30. Zakona o proračunu korisnici su dužni uz prijedlog inancijskog plana izraditi i dostaviti obrazloženje prijedloga inancijskog plana. Uvođenjem srednjoročnog iskalnog okvira na državnoj razini i programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje odgovornosti za rezultate provedbe programa (aktivnosti i projekata) od korisnika. Upravo zato obrazloženje postaje sve značajniji dio samog inancijskog plana na što ukazuje i pitanje iz Upitnika. Posebna se pažnja posvećuje postavljenim ciljevima i praćenju njihova ispunjavanja, što je dovelo do promjene u načinu izrade obrazloženja inancijskog plana proračunskih korisnika. Prilikom izrade obrazloženja naglasak je na ciljevima koji se programima namjeravaju postići i pokazateljima uspješnosti realizacije tih ciljeva. Obrazloženje nije mjesto u kojem se iznose neslaganja s utvrđenim limitima, niti se njima zahtijevaju dodatna sredstva. Obrazloženja su podloga za analiziranje rezultata (učinaka) i oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja te osnova za utvrđivanje odgovornosti. Isto tako su i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i ministarstva na pitanje 3 odnosno 4 često odgovarale s DA samo zato što su uputom utvrdila limite za inanciranje proračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti. Međutim, zaboravljaju da upute trebaju sadržavati i šifre i nazive zajedničkih programa te aktivnosti i projekata u skladu s kojima će korisnici izraditi svoj inancijski plan. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Ministarstvo inancija je Uputama za izradu prijedloga Državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2013. - 2015. obvezalo ministarstva da sastave posebnu uputu u kojoj će uz dodjelu limita za pojedine grupe proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti, poput sudova, muzeja, arhiva i slično utvrditi bar tri jedinstvena pokazatelja rezultata te šifre i nazive zajedničkih programa. Navedeno je nužno kako bi se izbjeglo da dva korisnika iz iste djelatnosti imaju različito de inirane pokazatelje rezultata jer se time onemogućuje kvalitetno praćenje uspješnosti istih. Dakle, sva ministarstva, općine, gradovi i županije koje nisu svojim korisnicima de inirale programe, ciljeve i pokazatelje rezultata na pitanje 3 odnosno 4 odgovaraju s NE.

Izvršavanje proračuna/ inancijskog plana Pitanje 20.: Poduzete su sve potrebne mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz nadležnosti i uplatu u proračun, mijenja se na način da se brišu riječi „i pravodobnu“ te se značajnije mijenja referenca. Iz dosadašnje reference: Dokaz o uplati 10% ukupno naplaćenih prihoda, a na uzorku od 10% nenaplaćenih potraživanja dokazi o poduzetim radnjama za naplatu (preslike odnosno reference odgovarajućih dopisa, opomena ...), briše se prvi dio testiranja - dokaz o uplati 10% ukupno naplaćenih potraživanja i testiranje se treba provesti na 10% nenaplaćenih potraživanja s tim da je naglašeno da je riječ o dospjelim potraživanjima. Uz navedeno se za ovih 10% nenaplaćenih potraživanja dodaje ograničenje „a najviše 100“ u smislu pojedinačnog broja potraživanja. Testiranje je najbolje provesti formirajući obrasce testiranja u koje se upisuju reference dokumenata uzetih u uzorak kako bi se kod provođenja kontrola postupak testiranja mogao ponoviti. Obrasci s upisanim referencama dokumenata uzetih u uzorak i provedenim postupkom testiranja ujedno su i dokaz koji se prilaže u Predmet uz odgovor na ovo pitanje. 21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE stavljenog po proračunskim klasi ikacijama s izvršenjem po proračunskim klasi ikacijama. U nastavku se daju primjeri obrazaca testiranja usporedbe plana s izvršenjem za proračunske korisnike.

Iza pitanja 22. dodaje se novo pitanje 23.: Sredstva su utrošena u skladu sa proračunom odnosno inancijskim planom. Ovo pitanje je novo i dodano je zbog učestalih upita o tome zašto se u Upitniku niti jednim pitanjem ne ispituje izravno, zakonito i namjensko korištenje sredstava u odnosu na plan. S obzirom da je Upitnik samo jedan od alata za davanje Izjave o iskalnoj odgovornosti, bez obzira na nedostatak ovakvog pitanja u Upitniku i za 2011. je u Izjavi trebalo istaknuti nepravilnost vezano uz trošenje sredstava u odnosnu na plan, ako se u praksi pojavila.

Obrasci testiranja izvršavanja inancijskog plana proračunskog korisnika U tablicu se upisuju planski podaci po podskupinama računskog plana. Plan je inancijski plan donesen do 31.12. U stupac Izmjene plana opisuju se povećanja/ smanjenja utvrđena rebalansom inancijskog plana donesenim od strane upravnog vijeća. Tekući plan je inancijski plan s uključenim izmjenama i dopunama (plan nakon rebalansa). Ako proračunski korisnik nije imao rebalansa nakon donošenja inancijskog plana odnosno tada nisu potrebni podaci o izmjenama plana i tekućem planu – dakle stupac 5 i 6 se brišu ili popunjavaju crticama.

Referenca uz ovo pitanje je izvještaj o izvršenju proračuna za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz kojeg se vidi da nije utrošeno više sredstva od odobrenih proračunom (osim za namjenske prihode i primitke de inirane člankom 48. Zakona o proračunu) te usporedba izvršenja i inancijskog plana iz koje se vidi da nije utrošeno više sredstva od odobrenih inancijskim planom (osim za namjenske prihode i primitke de inirane člankom 48. Zakona o proračunu) za proračunske i izvanproračunske korisnike.

Iako se izvršenje prati na razini osnovnog računa i detaljnije, dovoljno je da proračunski korisnici za potrebe ocjene usklađenosti izvršenja s inancijskim planom u stupac 7 upišu podatke o izvršenju na razini podskupine s obzirom da je plansko ograničenje zadano na toj razini.

Za razliku od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunskih korisnika, proračunskim korisnicima nije propisana obveza sastavljanja i predaje izvještaja o izvršenju inancijskog plana.

U izvještaju o izvršenju podaci o izvršenju mogu se dati i na razini odjeljka kako je to u polugodišnjem i godišnjem obračunu proračuna, s obzirom da navedeno za proračunske korisnike nije propisano o tome svaki korisnik može samostalno odlučiti.

Za potrebe testiranja ovog pitanja odnosno dokazivanja odgovora uz ovo pitanje proračunski korisnici će trebati usporediti inancijski plan s izvršenjem. Ovdje nije riječ o inancijskom izvještaju odnosno prijašnjem PR-RAS obrascu koji je sadržavao i stupac planirano, već o usporedbi plana sa-

S obzirom da izvršenje za izvještajno razdoblje za 2012. nije moguće imati prije kraja veljače 2013. što je i rok sastavljanja inancijskih izvještaja, a ujedno i rok sastavljanja Izjave o iskalnoj odgovornosti, dilema je bila hoće li se za testiranje odgovora na ovo

Obrazac 1: Testiranje izvršavanja inancijskog plana po ekonomskoj klasi ikaciji u kunama (bez lp.)

Podskupina iz Računskog plana

Opis

AOP oznaka

Plan

Izmjene plana

Tekući plan

Izvršenje za izvještajno razdoblje

indeks (7/6x100)

Obrazac 2: Testiranje izvršavanja inancijskog plana po programskoj i ekonomskoj klasi ikaciji Brojčana Naziv oznake oznaka programske programske klasi ikacije klasi ikacije 1

Broj Naziv podskupine podskupine Izvršenje iz računskog iz računskog prethodne godine plana plana 3

Plan

Izmjene plana

Tekući plan

Izvršenje za izvještajno razdoblje

Indeks (9/8*100)

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE pitanje koristiti obrasci sastavljeni prema podacima za 2011. godinu. Ministarstvo inancija je ipak odstupilo od pravila da se testiraju dokumenti nastali tijekom godine bez obzira na razdoblje na koje se odnose jer je ovo pitanje posebno osjetljivo te je izravno vezano uz utvrđivanje zakonitog i namjenskog trošenja sredstava za što čelnik potpisuje Izjavu. Stoga je logično da se testira razdoblje za koje se Izjava i daje, a ne godina prije tijekom koje čelnik koji daje Izjavu možda i nije bio na tom mjestu. Za odgovor na ovo pitanje dokaz je izvršenje proračuna/ inancijskog plana godine za koju se popunjava Upitnik. Dakle, za potrebe dokaza uz odgovor na ovo pitanje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pozvat će se na polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršavanju proračuna koje sastavljaju i dostavljaju u skladu s člancima 108.112. Zakona o proračunu. Pripremljen je i Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna čija se objava očekuje. Prema Zakonu o proračunu godišnji izvještaj o izvršenju proračuna dostavlja se poglavarstvu do 1. svibnja tekuće za prethodnu godinu, ali za potrebe sastavljanja i predaje Upitnika i Izjave za 2012. (predaja Ministarstvu inancija je do 31. ožujka 2013. za 2012.) JLP(R)S će ga trebati sastaviti ranije (tijekom ožujka 2013.). U pitanju 25. (dosadašnje 24.): Pratilo se i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija, pomoći, subvencija do krajnjeg korisnika te korištenje istih, za potpitanja 25.2. i 25.3. utvrđuju se iznosi iznad kojih se obavljaju kontrole na licu mjesta odnosno traže izvješća od krajnjih korisnika. Tako se pod 25.2. ispituje jesu li obavljene provjere na licu mjesta kod krajnjih korisnika na uzorku za pojedinačne isplate iznad 20.000,00 kuna. Važno je napomenuti da se temeljem svih isplaćenih donacija, subvencija i pomoći iznad 20.000,00 kuna formira uzorak. U ovoj fazi uzorak još uvijek nije de iniran Uredbom te ga svaki korisnik i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalno utvrđuje. Pod 25.3. uvodi se obveza dobivanja izvješća od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta za pojedinačne isplate iznad 10.000,00 kn. S obzirom da proračunski korisnici u pravilu ne daju subvencije, pomoći i donacije na ovo pitanje odgovaraju popunjavajući „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“, osim u slučaju da jesu tijekom TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

godine dali donaciju (ako su imali neko od transfernih davanja, onda je to najčešće donacija). S obzirom da je uglavnom riječ o malim iznosima donacija (ispod 20.000,00 kuna i 10.000,00 kuna) na podpitanja 25.2. i 25.3. odgovaraju s „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“, a za podpitanje 25.1. za odgovor DA moraju imati vjerodostojnu dokumentaciju: zamolbu/zahtjev i ugovor ili odluku čelnika ili drugog tijela u skladu s internim aktima.

Javna nabava U pitanju 29. (dosadašnje 28.): U zaključenim ugovorima ugovoreni su instrumenti osiguranja plaćanja i odredbe o ugovornoj kazni, smanjuje se obuhvat ugovora u kojima trebaju biti ugovoreni instrumenti osiguranja te novo pitanje glasi: U zaključenim ugovorima o nabavama velike vrijednosti ugovoreni su instrumenti za osiguranje urednog ispunjenja ugovornih obveza ili odredbe o ugovornoj kazni. Dodaje se novo pitanje 30.: Ugovori o javnoj nabavi zaključeni su u skladu s uvjetima određenim u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. Novi Zakon o javnoj nabavi (u članku 105.) po prvi put uvodi odredbe o izvršenju ugovora o javnoj nabavi. Iako je i do sada bilo propisano da ugovor o javnoj nabavi mora biti u skladu s uvjetima i zahtjevima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom, u novom se Zakonu ova obveza proširuje te se zahtjeva da se prilikom praćenja izvršenja pojedinog ugovora o javnoj nabavi postupa u skladu s uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje. Dosadašnje pitanje 31.: U zaključenim ugovorima o izvođenju radova ugovoreni su instrumenti kvalitete izvođenja radova i otklanjanja nedostataka u jamstvenom roku, briše se i zamjenjuje novim pitanjem 33.: Na internetskim stranicama (ili u službenom glasilu ili na oglasnoj ploči ili na drugi način) je dostupan popis gospodarskih subjekata s kojima je obveznik odnosno predstavnik naručitelja ili s njime povezane osobe u sukobu interesa u smislu propisa o javnoj nabavi. Odgovor na ovo pitanje dokazuje se navođenjem adrese internetske stranice ili broja službenog glasila odnosno druge oznake mjesta gdje je predmetni popis objavljen. Ovo novo pitanje u Upitniku povezano je s usklađivanjem odredaba Zakona o javnoj nabavi s odredbama propisa kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa. Pitanje 35. (dosadašnje 33.) mijenja se i glasi: U pripremi i provedbi postupaka javne nabave najmanje jedan ovlašteni predstavnik imao je važeći certi ikat u 23

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE području javne nabave u skladu s propisima o javnoj nabavi. Pitanje 38. (dosadašnje 36.) mijenja se i glasi: Naručitelj vodi registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma koji sadrži podatke u skladu s propisima o javnoj nabavi. Ovim je pitanjem zamijenjeno pitanje kojim se testiralo sastavljanje pojedinačnih izvješća o provedenim postupcima odnosno zabilješki o poništenju postupka. S obzirom da u novom Zakonu o javnoj nabavi ne postoji više takva obveza, pitanje je izmijenjeno s pitanjem o registru ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma.

Navedeno ne znači da se uz ostale ugovore, narudžbenice (dokumente najave obveze) ne trebaju referencom povezati ulazni računi, nego je samo uzorak za testiranje sužen. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici koji nemaju postupke javne nabave u uzorak uzimaju 1% svih računa kojima u skladu s procedurom stvaranja ugovornih obveza (iz pitanja br. 16) prethodi dokument najave obveze (narudžbenica, ugovor).

Računovodstvo

Za korisnike kod kojih samo nekoliko zaposlenika može trošiti sredstva, manji je broj stavki inancijskog plana koje se svakodnevno kontroliraju i prate, često su dokumenti najave obveze nepotrebno administriranje i u praksi se događalo da se kupnja obavi, a narudžbenice naknadno ispisuju prepisivanjem stavki s računa na narudžbenicu. S obzirom da to nije intencija pitanja proračunski korisnici mogu u proceduri stvaranja obveza utvrditi u kojim je situacijama dozvoljena kupnja bez prethodnog ispisivanja narudžbenice i drugih dokumenata najave obveze s tim da je osigurana provjera potrošnje u odnosu na inancijski plan.

Pitanje 49. (dosadašnje 47.): Zaprimljeni računi sadrže referencu na broj narudžbenice/ugovora temeljem kojeg su roba/usluge/radovi isporučeni, ostalo je isto, ali je izmijenjena referenca odnosno dokaz temeljem kojeg se de inira uzorak za odgovor na ovo pitanje i glasi: uzorak 1% svih računa po ugovorima sklopljenim temeljem postupaka javne nabave, a najviše 100.

Dosadašnje pitanje 52. koje je glasilo: Obavljena je kontrola usklađivanja analitičke evidencije i glavne knjige (odgovaraju obveznici primjene proračunskog računovodstva), brisano je iz Upitnika. Naravno, usklađivanja analitike i sintetike obvezni su dio inancijsko-računovodstvenih poslova, ali više neće biti potrebno prikupljati dokaze o obavljenim usklađivanjima.

U dijelu Javna nabava u Napomeni se posebno naglašava: Ako se u godini za koju se daje Izjava o iskalnoj odgovornosti nisu provodili postupci javne nabave, na sva pitanja iz ovog područja odgovara se „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“. Ako je provođenje postupaka javne nabave objedinjeno na razini osnivača, obveznik odgovara „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“.

JESTE LI SE PRETPLATILI NA NOVI SPECIJALIZIRANI ČASOPIS ZA FINANCIJSKO UPRAVLJANJE U JAVNOM I NEPROFITNOM SEKTORU?

PRETPLATOM NA ČASOPIS OSTVARUJETE PRAVO NA NIZ POGODNOSTI. ZATRAŽITE PONUDU NA PRETPLATU ILI POSJETITE

WWW.TIM4PIN.HR

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Ivana Maletić *

UDK: 657.21

Sastavljanje Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti i Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima Rok predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti i kompletiranja dokaza uz testiranje u Upitniku o iskalnoj odgovornosti te sastavljanje Upitnika za proračunske i izvanproračunske korisnike je 28. veljače 2013., a za jedinice lokalne i područne regionalne samouprave rok je 31. ožujka 2013. godine. Ove godine potrebno je po prvi put uz Upitnik i Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastaviti i Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Autorica u ovom tekstu ukazuje na povezanost između planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastavljenih za 2011. godinu i izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima za 2012. što prikazuje i na konkretnim primjerima.

1. Uvod S obzirom da se Upitnikom o iskalnoj odgovornosti podižu kriteriji i zahtjevi vezani uz sustav inancijskog upravljanja i kontrola u odnosu na uobičajenu praksu za očekivati je da će najveći broj Izjava o iskalnoj odgovornosti biti sastavljen u skladu s prilogom 1b iz Uredbe. U Izjave o iskalnoj odgovornosti sastavljene prema prologu 1b upisuju se područja i pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti na koja je odgovoreno djelomično potvrdno i negativno. Prilog 1b

proračunskog korisnika državnog proračuna/proračunskog korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave/izvanproračunskog korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave), izjavljujem da sam na temelju popunjenog Upitnika o iskalnoj odgovornosti iz područja planiranja, izvršavanja, javne nabave, računovodstva i izvještavanja, raspoloživih informacija, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije te vlastite procjene uočio slabosti i nepravilnosti u područjima (navesti područja i pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti na koja je odgovoreno djelomično potvrdno i negativno), a koje će biti otklonjene sukladno Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Izjavljujem da navedene slabosti i nepravilnosti ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te na učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u proračunu odnosno inancijskom planu. Slijedom navedenog potvrđujem: - zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, - učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom odnosno inancijskim planom utvrđenih sredstava.

IZJAVA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI1 ZA PRORAČUNSKU GODINU _________ Ja, (ime i prezime, titula i funkcija), čelnik (naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave/ proračunskog korisnika državnog proračuna/izvanMr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora

Obrazac Izjave o iskalnoj odgovornosti, koja se daje ako su uočene slabosti i nepravilnosti.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

(mjesto i datum izdavanja) Potpis čelnika (ime i prezime, titula i funkcija) Isto tako je za ta pitanja potrebno sastaviti Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti u skladu s propisanim oblikom i sadržajem (obrazac je dan u prilogu 3 Uredbe). 25

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE 2. Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti

3.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: [Opisati slabosti i nepravilnosti]

Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastoji se od planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti za svako područje iz Upitnika u kojem su uočene slabosti i nepravilnosti, a sadrži opis slabosti i nepravilnosti uočenih tijekom postupka popunjavanja Upitnika, akcijski plan s popisom aktivnosti koje je potrebno poduzeti za rješavanje slabosti i nepravilnosti, očekivani datum otklanjanja slabosti i nepravilnosti te podatke o odgovornim osobama za otklanjanje slabosti i nepravilnosti. Za svako područje iz Upitnika u kojem su uočene slabosti i nepravilnosti popunjava se posebni obrazac iz priloga 3 Uredbe. Prilog 3 Obveznik ___________________________________ PLAN OTKLANJANJA SLABOSTI I NEPRAVILNOSTI ZA PRORAČUNSKU GODINU _________ Naziv područja 1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: [Opisati slabosti i nepravilnosti] 1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti Očekivani datum Aktivnost Odgovorna osoba otklanjanja 1.2.1. [ime i prezime, funkcija, 1.2.2. ustrojstvena jedinica] 1.2.3. 2. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 2.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: [Opisati slabosti i nepravilnosti] 2.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti Očekivani datum Aktivnost Odgovorna osoba otklanjanja 2.2.1. [ime i prezime, funkcija, 2.2.2. ustrojstvena jedinica] 2.2.3. 3. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost:

3.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti Očekivani datum Aktivnost Odgovorna osoba otklanjanja 3.2.1. [ime i prezime, funkcija, 3.2.2. ustrojstvena jedinica] 3.2.3.

U slučaju da korisnik ima više od tri uočene slabosti i nepravilnosti, propisanom obrascu dodaje nove retke identičnog sadržaja s rednim brojevima: 4. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost; 4.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka; 4.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti … U nastavku se daje primjer popunjenog Obrasca Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti (za područje IZVRŠAVANJA) za 2011. godinu koji se trebao realizirati u 2012. godini. Daje se primjer za 2011. kako bi se pokazala veza s Izvješćem o otklonjenim slabostima i nepravilnostima u 2012. godini. Uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti za 2012. predaje se Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima za 2012. i novi Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastavljen za 2012. čiji se primjer daje na kraju ovog dijela. Obveznik ABC PLAN OTKLANJANJA SLABOSTI I NEPRAVILNOSTI ZA PRORAČUNSKU GODINU 2011. Naziv područja IZVRŠAVANJE PRORAČUNA/FINANCIJSKOG PLANA 1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 16. 1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Na pitanje br. 16. odgovoreno je s NE jer nemamo pisanu proceduru stvaranja ugovornih obveza. 1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Očekivani datum Aktivnost Odgovorna osoba otklanjanja TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE 1.2.1. Izrada pisane procedure (odgovorna osoba za ovu aktivnost u suradnji s ostalim zaposlenicima) 1.2.2. Donošenje procedure 1.2.3. Prezentacija procedure svim zaposlenima 1.2.4. Objava procedure na intranet stranicama

travanj 2012.

Miro Mirić tajnik

svibanj 2012. svibanj 2012.

Ana Anić, ravnateljica Tajnik i ravnateljica

svibanj 2012.

Tajnik

2. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 24.3. 2.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Na pitanje 24.3. odgovoreno je s NE. Tijekom 2012. dali smo 20 donacija i za to imamo vjerodostojne podloge za isplatu (odluke) koje se traže u pitanju 24.1., međutim nismo dobili izvješće krajnjih korisnika da su sredstva namjenski iskorištena. 2.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Očekivani datum Aktivnost Odgovorna osoba otklanjanja 2.2.1. U odluci o u 2012. Miro Mirić, tajnik dodjeli sredstava će se dodati članak kojim se od krajnjih korisnika traži potvrda o namjenskom korištenju sredstava donacija te u slučaju većih donacija preslike dokaza (o kupljenoj opremi/ izvedenim radovima i slično).

1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti: Očekivani datum Aktivnost Odgovorna osoba otklanjanja 1.2.1. Osigurat od 1. siječnja Klara Karić, će se analitičko 2012. voditeljica praćenje rashoda računovodstva na šestoj i sedmoj razini ekonomske klasi ikacije. Takvim analitičkim knjiženjima omogućit će se praćenje potrošnje po svim izvorima inanciranja. 1.2.2. Doradit će se travanj 2012. Klara Karić, računovodstvenovoditeljica informacijski računovodstva i sustav da omogući Miro Mirić, tajnik naprednije izvještavanje po izvorima inanciranja. 2. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 59. 2.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Nije uspostavljena evidencija svih ugovora. Dio ugovora čuva se kod ravnatelja škole, dio kod tajnika, a najveći broj u računovodstvu, ali nema objedinjenje evidencije. 2.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti: Očekivani datum Aktivnost Odgovorna osoba otklanjanja 2.2.1. U excelu će se veljača 2012. Miro Mirić, tajnik napraviti evidencija svih aktivnih ugovora.

Pravilnikom o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru člankom 6. (NN, br. 130/2011.) propisano je da svi proračunski korisnici osim središnjih tijela državne uprave i sve općine i gradovi ispod 35.000 stanovnika te županijske uprave za ceste donošenjem Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti ispunjavaju svoje obveze vezane uz aktivnosti na uspostavi i razvoju inancijskog upravljanja i kontrola. U Izvješću o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine navodi se jesu li aktivnosti iz Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti realizirane, daje se obrazloženje nerealiziranih ili djelomično realiziranih aktivnosti i utvrđuje se novi očekivani datum otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Za svako područje iz Upitnika u kojem su uočene slabosti i nepravilnosti i za koje je popunjen poseb27

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE ni obrazac Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti iz priloga 3. Uredbe, popunjava se posebni obrazac Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenim prethodne godine iz priloga 4. Uredbe.

3. Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima Najveći dio Izvješća popunjava se prepisujući podatke iz Planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti koji su se trebali realizirati tijekom 2012. godine, a sastavljeni su za 2011. U nastavku daje se primjer popunjenog Obrasca Izviješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima (za područje IZVRŠAVANJA) za 2012. godinu koje ukazuje na stanje realizacije Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastavljenog za 2011. godinu. Obveznik ABC IZVJEŠĆE O OTKLONJENIM SLABOSTIMA I NEPRAVILNOSTIMA ZA PRORAČUNSKU GODINU 2012. Naziv područja IZVRŠAVANJE PRORAČUNA/FINANCIJSKOG PLANA 1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 16. 1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Na pitanje br. 16. odgovoreno je s NE jer nemamo pisanu proceduru stvaranja ugovornih obveza. 1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti: Aktiv- Očekivani Odgovorna Realinost datum osoba zacija otklanjanja 1.2.1. 1.2.2. 1.2.3.

travanj 2012. svibanj 2012. svibanj 2012.

Miro Mirić, tajnik Ana Anić, ravnateljica Tajnik i ravnateljica

svibanj 2012. lipanj 2012. NE

Obrazloženje za nerealizirane/ djelomično realizirane aktivnosti

Novi očekivani datum otklanjanja

1.2.3. Zbog spriječenosti ravnateljice nije održana prezentacija procedure

ožujak 2013.

Tajnik listopad svibanj 2012. 2012. 2. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 24.3. novo 25.3. 2.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka:

1.2.4.

Na pitanje 24.3. odgovoreno je s NE. Tijekom 2012. dali smo 20 donacija i za to imamo vjerodostojne podloge za isplatu (odluke) koje se traže u pitanju 24.1., međutim nismo dobili izvješće krajnjih korisnika da su sredstva namjenski iskorištena. 2.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Aktiv- Očekivani Odgovorna Reali- Obrazloženje za Novi nost datum osoba zacija nerealizirane/ očekivani datum otkladjelomično otklanjanjanja realizirane aktivnosti nja 2.2.1. u 2012. Miro Mirić, DA (od tajnik ožujka 2012)

Primjer popunjenog Obrasca Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima (za područje RAČUNOVODSTVA) za 2012. godinu koje ukazuje na stanje realizacije Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastavljenog za 2011. daje se u nastavku. Obveznik ABC IZVJEŠĆE O OTKLONJENIM SLABOSTIMA I NEPRAVILNOSTIMA ZA PRORAČUNSKU GODINU 2012. Naziv područja RAČUNOVODSTVO 1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 58. novo 59. 1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Dan je djelomičan odgovor na pitanje br. 58. jer su samo za izvor inanciranja državni proračun i županijski proračun uspostavljene računovodstvene evidencije koje omogućuju praćenje sredstava, a ne i za ostale izvore. 1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti: Aktiv- Očekivani Odgovorna Reali- Obrazloženje za Novi nost datum osoba zacija nerea-lizirane/ očekivani otkladjelomično datum njanja realizirane otklaaktivnosti njanja lipanj 1.2.1. od 1. Klara Karić, 2012. siječnja voditeljica računovodstva Klara Karić, lipanj 1.2.2. 2012. voditeljica 2012. travanj računovodstva 2012. i Miro Mirić, tajnik 2. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 59. novo 60. 2.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Nije uspostavljena evidencija svih ugovora. Dio ugovora čuva se kod ravnatelja škole, dio kod tajnika, a najveći broj u računovodstvu, ali nema objedinjenje evidencije.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE 2.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti: Aktiv- Očekivani Odgovorna Reali- Obrazloženje za Novi nost datum osoba zacija nerea-lizirane/ očekivani otkladjelomično datum njanja realizirane otklaaktivnosti njanja 2.2.1. veljača Miro Mirić, NE Još traje do kraja 2012. tajnik popisivanje 2013. ugovora iz ranijih razdoblja s tim da se svi ugovori od 2011. nadalje evidentiraju u elektronskoj knjizi kod tajnika. Ugovori iz ranijih razdoblja po kojima su sve radnje završene ne popisuju se.

4. Primjer Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti za 2012. godinu Uz Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima u 2012. za slabosti i nepravilnosti uočene tijekom 2012. potrebno je sastaviti Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti u 2012. godini po kojem će se aktivnosti realizirati tijekom 2013. i sljedećih godina. Primjer popunjenog Obrasca Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti (za područje PLANIRANJE PRORAČUNA/FINANCIJSKOG PLANA) sastavljen za 2012. daje se u nastavku. Obveznik ABC PLAN OTKLANJANJA SLABOSTI I NEPRAVILNOSTI ZA PRORAČUNSKU GODINU 2012. Naziv područja PLANIRANJE PRORAČUNA/FINANCIJSKOG PLANA 1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 7. 1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Odgovor je NE jer obrazloženje inancijskog plana ne sadržava obrazložene programe i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz naše nadležnosti u prethodnoj godini. Napominjemo da od nadležnog ministarstva niti od nadležne lokalne jedinice nismo dobili upute o primjeni programske klasi ikacije s programima i pokazateljima temeljem kojih trebamo pratiti uspješnost realizacije programa. Poboljšanje obrazloženja uz inancijski plan napravit ćemo samostalno provodeći aktivnosti predviđene u nastavku, a polazeći od vlastitih potreba, što najvjerojatnije neće osigurati usporedivost s ostalim proračunskim korisnicima. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti: Očekivani datum Odgovorna Aktivnost otklanjanja osoba 1.2.1. Izrada analiza potrebnih lipanj 2013. Ana Anić, za povezivanje programa rada s ravnateljica inancijskim planom 1.2.2. Utvrđivanje ciljeva za listopad 2013. Ana Anić, svaki od programa i de iniranje ravnateljica pokazatelja mjerenja uspješnosti postizanja ciljeva 1.2.3. Sastavljanje obrazloženja studeni 2013. Ana Anić, s ovim elementima uz inancijski ravnateljica plan za 2014.-2016.

Primjer popunjenog Obrasca Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti (za područje RAČUNOVODSTVA) daje se u nastavku. Obveznik ABC PLAN OTKLANJANJA SLABOSTI I NEPRAVILNOSTI ZA PRORAČUNSKU GODINU 2012. Naziv područja RAČUNOVODSTVO 1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 55. 1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Dan je djelomičan odgovor na pitanje br. 55. jer smo jednu donaciju ne inancijske imovine od nenadležne općine pogrešno evidentirali kao prihod i rashod, a ne preko 915 1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti: Očekivani datum Aktivnost Odgovorna osoba otklanjanja 1.2.1. Osigurati dodatnu od 1. siječnja 2013. Klara Karić, kontrolu ispravnosti voditeljica evidentiranja donacija računovodstva 2. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 61. 2.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Nije uspostavljena cjelovita analitička evidencija ne inancijske imovine. 2.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti: Očekivani datum Aktivnost Odgovorna osoba otklanjanja 2.2.1. Uspostava cjelovite lipanj 2013. Klara Karić, analitičke evidencije voditeljica ne inancijske imovine računovodstva i Miro Mirić, tajnik

www.tim4pin.hr 29

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

͵Ͳ

TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Ana Zorić *

UDK 657.21

Sastavljanje i predaja Izvještaja o nepravilnostima za 2012. godinu Sustav upravljanja nepravilnostima do donošenja Naputka o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju proračunskim sredstvima u lipnju 2012. (NN, br. 70/12) nije bio sustavno de iniran i propisan. Trebat će vremena dok ovaj sustav u pravom smislu zaživi u praksi jer traži zadovoljavajuća znanja o nepravilnostima kod svih zaposlenika. Svi bi trebali znati prepoznati nepravilnost i izvijestiti o tome. Dosta je upita vezanih uz ulogu osoba zaduženih za nepravilnosti te način rada proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji nemaju osobe za nepravilnosti. Do 31. ožujka 2013. za 2012. osobe za nepravilnosti sastavljaju godišnje izvješće o nepravilnostima na obrascu Podaci o uočenoj/prijavljenoj nepravilnosti i predaju ga Ministarstvu inancija – Sektoru za proračunski nadzor i nadzor koncesija.

1. Uvod Zakon o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06) (dalje u tekstu: Zakon) je akt kojim se čelnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunskih korisnika na državnoj i lokalnoj razini obvezalo na uspostavu sustava unutarnjih inancijskih kontrola. Uspostava sustava inancijskog upravljanja i kontrola predstavlja između ostalog i način na koji čelnik može sprječavati rizik pojave nepravilnosti i prijevara. Neučinkovitost navedenog sustava može imati, a u velikom broju slučajeva za posljedicu ima nezakonitu i neučinkovitu potrošnju koja je uzrokovana nepravilnostima. Sam Zakon de inira nepravilnost na način da se nepravilnošću smatra nepridržavanje ili pogrešna primjena zakona i drugih propisa koja proizlazi iz radnji ili propusta korisnika proračuna, a koja ima ili bi mogla imati štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini ili obvezama. Radi boljeg razumijevanja ovoga pojma u Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilno*

Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo inancija RH

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

stima u upravljanju proračunskim sredstvima (dalje u tekstu: Naputak) nepravilnosti su klasi icirane na sljedeći način: • nepravilnost za koju nisu propisane prekršajne odredbe, • nepravilnost koja ima obilježje prekršaja i • sumnja na kazneno djelo.

2. Uloga i obveze čelnika u sustavu upravljanja nepravilnostima Nedvojbeno je kako je za sprječavanje nepravilnosti i poduzimanje radnji protiv nepravilnosti uvijek odgovoran čelnik. Ova njegova odgovornost proizlazi iz Zakona o proračunu (čl. 95.) i Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (čl. 36.). Kao i u dijelu prijenosa ovlasti na druge osobe za pojedine poslove iz područja javne nabave, planiranja, izvršavanja, računovodstvenog praćenja i izvještavanja, čelnik može za određene poslove i aktivnosti iz dijela sprječavanja nepravilnosti, a na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada, prenijeti ovlasti na druge osobe, međutim, prenošenje ovlasti i odgovornosti ne isključuje odgovornost čelnika. Odredbama Naputka uloga čelnika u sustavu upravljanja nepravilnostima detaljnije se de inira te je čelnik obvezan: • u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje postoji sumnja na kazneno djelo, predmet s dokazima u prilogu dostaviti na postupanje nadležnom državnom odvjetništvu, • u slučaju utvrđenih nepravilnosti koje imaju obilježje prekršaja, predmet s dokazima u prilogu dostaviti na postupanje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, radi podnošenja optužnog prijedloga nadležnom tijelu, • kada se utvrdi da su sredstva korištena suprotno zakonu ili proračunu, čelnik obveznika treba zahtijevati povrat proračunskih sredstava u proračun ili podnijeti zahtjev za obavljanje proračunskog nadzora radi donošenja rješenja o povratu sredstava u proračun, 31

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE • u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje nisu propisane kazne, naložiti mjere za otklanjanje nepravilnosti. Na ovaj se način, po prvi puta daje jasna uputa kako postupiti s određenom vrstom nepravilnosti. Naime, iako je i do sada Zakonom bilo propisano da će čelnik korisnika proračuna ili osoba zadužena za nepravilnosti, nakon primljene obavijesti o nepravilnosti ili sumnji na prijevaru, poduzeti potrebne mjere i o tome obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i nadležno tijelo za nepravilnosti i prijevare pri Ministarstvu inancija, te obavijestiti osobu koja je upozorila na nepravilnosti ili prijevaru. Često su se u praksi pojavljivale nedoumice kako postupati nakon zaprimanja obavijesti o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti, kome se i u kojim slučajevima prijavljuje takva nepravilnost. Posebice je dvojbeno bilo kako bi čelnik trebao postupiti u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje nisu propisane kazne. U takvim je slučajevima odgovornost za otklanjanje nepravilnosti na čelniku pa je on dužan naložiti mjere za otklanjanje nepravilnosti, ali i voditi računa jesu li te mjere zaista i implementirane kako se takve nepravilnosti ne bi više pojavljivale. Uz propisanu obvezu prijave sumnje na kazneno djelo državnom odvjetništvu i prekršaja proračunskom nadzoru u Ministarstvu inancija, propisana je i obveza praćenja daljnjih radnji i postupanja o predmetima prijavljenih nepravilnosti.

III. Praćenje tijeka postupka Datum Informacije o praćenju tijeka postupka*

dopisi upućeni nadležnim tijelima i primljeni od nadležnih tijela, izvješća, rješenja, uplate i sl. *

Važnost praćenja postupanja po uočenim nepravilnostima u ovom je sustavu iznimno bitna. Naime, samo praćenje postupanja po nepravilnostima omogućava čelniku stjecanje novih saznanja koja će mu u budućnosti dati ideje i usmjeriti ga kako prilagođavati, a po potrebi i mijenjati sustav unutarnjih inancijskih kontrola kako bi se takva postupanja izbjegla u budućnosti. Dakle, svi čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika imaju obvezu uspostaviti dobar sustav uočavanja, prijavljivanja i izvještavanja o postupanju po prijavljenim nepravilnostima. Nisu obvezni temeljem Uredbe i Naputka imenovati osobu za nepravilnosti. Ta obveza je propisana samo na razini nadležnih ministarstava i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali ako smatraju potrebnim radi organiziranja sustava upravljanja nepravilnostima u praksi čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika mogu imenovati osobu za nepravilnosti.1

Za potrebe praćenja propisan je poseban obrazac, koji je sastavni dio i prilog Naputka, a na kojem će čelnik polugodišnje i godišnje izvještavati osobu zaduženu za nepravilnosti u nadležnom ministarstvu, odnosno lokalnoj jedinici (ovisno u čijoj je nadležnosti). Za praćenje postupanja po svakoj pojedinoj prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti sastavlja se poseban obrazac koji se daje u nastavku.

Obrazac Praćenje postupanja po poduzetim mjerama proračunski i izvanproračunski korisnici imaju obvezu predati polugodišnje i godišnje3 osobi zaduženoj za nepravilnosti u nadležnom ministarstvu odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osoba zadužena za nepravilnosti temeljem tih izvještaja i zaprimljenih prijava nepravilnosti (na obrascu Podaci o uočenoj/prijavljenoj nepravilnosti) sastavlja polugodišnje (do 31. srpnja) i godišnje (do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu) izvješće o nepravilnostima za Ministarstvo inancija – Sektor za proračunski nadzor i nadzor koncesija.

PRAĆENJE POSTUPANJA PO PODUZETIM MJERAMA I. Podaci o obvezniku 1. Naziv obveznika 2. Odgovorna osoba – čelnik 3. Adresa i poštanski broj

Naputkom nije propisan rok za predaju Obrasca Praćenje postupanja po poduzetim mjerama, ali s obzirom da osobe zadužene za nepravilnosti temeljem tih obrazaca sastavljaju polugodišnji i godišnji izvještaj do 31. srpnja odnosno do 31. ožujka, proračunski i izvanproračunski korisnici bi svakako ovaj obrazac trebali predati minimalno dva tjedna ranije – do 15. srpnja odnosno do 15. ožujka osobi zaduženoj za nepravilnosti. 1

II. Podaci o predmetu 4. Oznaka pismena (Klasa, Ur. broj, brojčana oznaka ili sl.) 5. Datum primitka prijave/ uočavanja nepravilnosti

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Polugodišnja i godišnja izvješća o nepravilnostima koja sastavljaju osobe za nepravilnosti nisu Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima koja se sastavljaju prema Uredbi o iskalnoj odgovornosti uz Upitnik i Izjavu o iskalnoj odgovornosti oko čega je u praksi došlo do nedoumica. Izvješća o nepravilnostima sastavljaju se na posebnom obrascu propisanom Naputkom: Prilog 4 I. Podaci o obvezniku 1. Naziv obveznika 2. Odgovorna osoba – čelnik 3. Adresa i poštanski broj II. Podaci o osobi zaduženoj za nepravilnosti 4. Ime i prezime 5. Telefon 6. Fax 7. E-mail 8. Adresa i poštanski broj

IZVJEŠĆE O NEPRAVILNOSTIMA ZA RAZDOBLJE OD __.__.20__. DO __.__.20__. III. Podaci o nepravilnostima 1. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.) redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 1.1. Datum primitka prijave/ uočavanja nepravilnosti redni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 1.2. Kratki opis nepravilnosti redni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 1.3. Vrsta nepravilnosti redni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 1.4. Procjena iskalnog učinka redni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 1.5. Poduzete mjere redni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 1.5.1. 1.5.2. 1.5.3. 1.6. Praćenje postupanja po poduzetim mjerama točka III. iz Praćenja postupanja po poduzetim mjerama TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

[navesti dopise upućene nadležnim tijelima i primljene od nadležnih tijela, izvješća, rješenja, uplate i sl.] 1.6.1. 1.6.2. 1.6.3. 2. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.) redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 2.1. Datum primitka prijave/ uočavanja nepravilnosti redni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 2.2. Kratki opis nepravilnosti redni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 2.3. Vrsta nepravilnosti redni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 2.4. Procjena iskalnog učinka redni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 2.5. Poduzete mjere redni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 2.5.1. 2.5.2. 2.5.3. 2.6. Praćenje postupanja po poduzetim mjerama točka III. iz Praćenja postupanja po poduzetim mjerama [navesti dopise upućene nadležnim tijelima i primljene od nadležnih tijela, izvješća, rješenja, uplate i sl.] 2.6.1. 2.6.2. 2.6.3. 3. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.) redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 3.1. Datum primitka prijave/ uočavanja nepravilnosti redni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 3.2. Kratki opis nepravilnosti redni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 3.3. Vrsta nepravilnosti redni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 3.4. Procjena iskalnog učinka redni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE 3.5. Poduzete mjere redni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 3.5.1. 3.5.2. 3.5.3. 3.6. Praćenje postupanja po poduzetim mjerama točka III. iz Praćenja postupanja po poduzetim mjerama [navesti dopise upućene nadležnim tijelima i primljene od nadležnih tijela, izvješća, rješenja, uplate i sl.] 3.6.1. 3.6.2. 3.6.3. 4. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.) redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 4.1. Datum primitka prijave/ uočavanja nepravilnosti redni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 4.2. Kratki opis nepravilnosti redni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 4.3. Vrsta nepravilnosti redni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 4.4. Procjena iskalnog učinka redni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 4.5. Poduzete mjere redni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnosti 4.5.1. 4.5.2. 4.5.3. 4.6. Praćenje postupanja po poduzetim mjerama točka III. iz Praćenja postupanja po poduzetim mjerama [navesti dopise upućene nadležnim tijelima i primljene od nadležnih tijela, izvješća, rješenja, uplate i sl.] 4.6.1. 4.6.2. 4.6.3.

Dakle, u Izvješću se opisuje svaka nepravilnost posebno na način da se upisuje oznaka pismena (iz podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti), datum primitka, kratak opis, procjena iskalnog učinka, poduzete mjere i praćenje postupanja po poduzetim mjerama. 34

3. Obveza imenovanja, uloga i poslovi osoba za nepravilnosti Čelnici nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije te čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su imenovati osobu zaduženu za nepravilnosti. Svi proračunski i izvanproračunski korisnici te zaposlenici u samom tijelu odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave o uočenim nepravilnostima obavještavaju osobu za nepravilnosti za koju se pretpostavlja kako ima veći stupanj znanja kako o samim nepravilnostima tako i postupanju s istima. Osoba zadužena za nepravilnosti odgovorna je za: • zaprimanje obavijesti o nepravilnostima, • praćenje tijeka postupanja po utvrđenim nepravilnostima, • sastavljanje polugodišnjeg (do 31. srpnja tekuće godine za prvih šest mjeseci) i godišnjeg izvješća o nepravilnostima (do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu). Navedena izvješća dostavljaju se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor (Sektor za proračunski nadzor i nadzor koncesija) koja je referentna točka za praćenje postupanja po prijavljenim/uočenim nepravilnosti na području Republike Hrvatske, • suradnju s nadležnom ustrojstvenom jedinicom u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor i drugim nadležnim tijelima. Važna napomena je da prema odredbama članka 6. Naputka, proračunski korisnici (škole, vrtići, fakulteti, instituti, ustanove u zdravstvu, javne vatrogasne postrojbe, nacionalni parkovi i dr.) nemaju obvezu imenovanja osobe zadužene za nepravilnosti, ali oni su o prijavljenim/uočenim nepravilnostima dužni izvijestiti osobu zaduženu za nepravilnosti u nadležnom ministarstvu, odnosno nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odluka o imenovanju osobe zadužene za nepravilnosti dostavlja se Sektoru za proračunski nadzor i nadzor koncesija u Ministarstvu inancija te proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti. Podatke o osobi koja je zadužena za nepravilnosti, kao što su ime i prezime, kontakti i sl. potrebno je objaviti na internetskim stranicama i/ili oglasnoj ploči. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Bitno je istaknuti da je Ä?elnik obveznika odgovoran za sprjeÄ?avanje nepravilnosti i poduzimanje radnji protiv nepravilnosti i on moĹže na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i naÄ?inu rada prenijeti ovlasti na druge osobe, meÄ&#x2018;utim prenoĹĄenje ovlasti i odgovornosti ne iskljuÄ?uje odgovornost Ä?elnika obveznika. Odredbom Ä?lanka 8. Naputka propisano je da je osoba za nepravilnosti odgovorna za zaprimanje obavijesti o nepravilnostima, praÄ&#x2021;enje tijeka postupanja po utvrÄ&#x2018;enim nepravilnostima, sastavljanje polugodiĹĄnjeg i godiĹĄnjeg izvjeĹĄÄ&#x2021;a o nepravilnostima, suradnju s nadleĹžnom ustrojstvenom jedinicom u Ministarstvu inancija u Ä?ijem je djelokrugu proraÄ?unski nadzor i drugim nadleĹžnim tijelima. U praksi se postavlja pitanje provode li osobe zaduĹžene za nepravilnosti kontrole Izjave o iskalnoj odgovornosti. Kako je i prethodno opisano, odgovornosti osobe za nepravilnosti navedene su u Ä?lanku 8. Naputka te se o uoÄ?enim nepravilnostima po provedenim provjerama koje obavljaju odreÄ&#x2018;eni sluĹžbenici i/ili proÄ?elnici za odreÄ&#x2018;eni resor i inancije,

obavjeĹĄtava osoba zaduĹžena za nepravilnosti koja popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uoÄ?enoj nepravilnosti radi sastavljanja polugodiĹĄnjeg i godiĹĄnjeg izvjeĹĄÄ&#x2021;a o nepravilnostima. Kod imenovanja osoba zaduĹženih za nepravilnosti vaĹžno je znati da je Naputkom propisano da unutarnji revizor ne moĹže biti imenovan osobom zaduĹženom za nepravilnosti. TakoÄ&#x2018;er, zbog speci iÄ?ne uloge voditelja za inancijsko upravljanje i kontrole, osoba zaduĹžena za nepravilnosti i voditelj za inancijsko upravljanje i kontrole ne bi trebale biti ista osoba. Ä&#x152;elnici proraÄ?unskih i izvanproraÄ?unskih korisnika koji odluÄ?e imenovati osobu za nepravilnosti (iako nemaju zakonsku obvezu za to) tu osobu mogu zaduĹžiti za prikupljanje informacija o nepravilnostima od ostalih zaposlenika i popunjavanje obrazaca: Podaci o uoÄ?enoj/prijavljenoj nepravilnosti i PraÄ&#x2021;enje postupanja po poduzetim mjerama.

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST â&#x20AC;&#x201C; popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a Autori: Ivana MaletiÄ&#x2021;, Ivana Jakir-Bajo, Ana ZoriÄ&#x2021;, Danijela StepiÄ&#x2021; i Davor VaĹĄiÄ?ek

FISKALNA ODGOVORNOST

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmonizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim naÄ?elima i praksom detaljno opisuju sadrĹžaj i znaÄ?enje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izvjeĹĄÄ&#x2021;a o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim revizorima za sastavljanje MiĹĄljenja uz Izjavu.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Ivana Juras Anić* Davor Kozina**

UDK: 657.2

Razlika u obvezama pojedinih korisnika proračuna u provođenju aktivnosti u području inancijskog upravljanja i kontrola Česte su nedoumice općina, gradova ispod 35.000 stanovnika i proračunskih korisnika o tome trebaju li popisivati sve poslovne procese i pisati procedure za svaki od njih, povezivati aktivnosti i ciljeve iz planova rada s inancijskim planovima te strateškim planovima i ciljevima, utvrđivati rizike te općenito raditi na svim ostalim aktivnostima predviđenim sustavom inancijskog upravljanja i kontrola. Donošenjem Zakona o iskalnoj odgovornosti i Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila kojima se propisuje obveza samoocjene i samoprocjene sustava inancijskog upravljanja i kontrola kod svih proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika, izmijenjen je i Pravilnik o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru. Izmjenama ovog Pravilnika u studenom 2011. mijenjaju se zahtjevi prema svim proračunskim korisnicima, općinama i gradovima ispod 35.000 stanovnika i županijskim upravama za ceste na način da sve svoje obveze vezano uz uspostavljanje sustava inancijskog upravljanja i kontrola ispunjavaju popunjavanjem Upitnika o iskalnoj odgovornosti, donošenjem Planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima te Izjave o iskalnoj odgovornosti. O navedenom autori pišu detaljnije u ovom članku.

1. Uvod Pravilnik o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru (NN, br. 130/11) istaknuo je vezu inancijskog upravljanja i kontrola s proračunskim sustavom uvažavajući tri temeljna propisa koja uređuju područje inancijskog upravljanja i kontrola: Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12), Zakon o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06) i Zakon o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10).

* Ivana Juras Anić, dipl. iur., Ministarstvo inancija - Središnja harmonizacijska jedinica

Pravilnikom je: - istaknuta veza inancijskog upravljanja i kontrola s procesima proračunskog ciklusa, odnosno s procesima planiranja i izvršavanja proračuna, računovodstvom i izvještavanjem, uključujući i javnu nabavu što su ujedno i ključna područja za iskalnu odgovornost - uz odgovornost čelnika korisnika proračuna, naglašena i odgovornost čelnika unutarnjih ustrojstvenih jedinica za funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola - de inirana koordinacijska uloga ustrojstvenih jedinica za inancije i proračun - u području planiranja aktivnosti za uspostavu i razvoj inancijskog upravljanja i kontrola te godišnjeg izvješćivanja o inancijskom upravljanju i kontroli napravljena poveznica s Izjavom o iskalnoj odgovornosti, odnosno s Planovima otklanjanja slabosti i nepravilnosti - de iniran Metodološki okvir za provedbu inancijskog upravljanja i kontrola koji temeljeno na komponentama sustava inancijskog upravljanja i kontrola sadrži pregled aktivnosti, načina i postupaka koje obuhvaća inancijsko upravljanje i kontrole. Navedene karakteristike ovog Pravilnika odnose se na sve korisnike proračuna. Donošenjem Zakona o iskalnoj odgovornosti i Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11 i 106/12), svi korisnici proračuna u obvezi su ispuniti minimum standarda vezano uz sustav inancijskog upravljanja i kontrola kroz pet ključnih područja: planiranje proračuna/ inancijskog plana, izvršavanje proračuna/ inancijskog plana, javnu nabavu, računovodstvo i izvještavanje. Uvažavajući tu činjenicu, u Pravilniku o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola istaknute su i određene aktivnosti koje nisu u obvezi provoditi svi korisnici proračuna, a odnose se na način planiranja TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE i izvješćivanja o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola.

2. Planiranje aktivnosti za uspostavu i razvoj inancijskog upravljanja i kontrola Sukladno odredbama novog Pravilnika svi korisnici proračuna u obvezi su planirati aktivnosti na uspostavi i razvoju inancijskog upravljanja i kontrola, s time da se uzima u obzir izrada dva dokumenta:

Ovakvim de iniranjem sadržaja Plana nastojalo se dati šire značenje cijelom sustavu inancijskog upravljanja i kontrola nego što je to možda bilo percipirano i shvaćeno u ranijem periodu i potaknuti korisnike proračuna na cjelovito sagledavanje stanja u sustavu inancijskog upravljanja i kontrola na temelju analize različitih izvješća. Oni koji su obveznici izrade, Plan za tekuću godinu dostavljaju Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva inancija do 31. ožujka tekuće godine.

- Plan uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola te - Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti (prilog uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti).

Ove novosti u vezi planiranja aktivnosti na razvoju sustava inancijskog upravljanja i kontrola ne znače da manji korisnici proračuna više ne planiraju aktivnosti u razvoju ovog sustava.

S obzirom da korisnici proračuna – obveznici Zakona o iskalnoj odgovornosti trebaju svake godine donositi Planove otklanjanja slabosti i nepravilnosti te izvijestiti o realizaciji aktivnosti navedenih u Planu, novim Pravilnikom određeni su korisnici proračuna koji osim navedene obveze na temelju Zakona o iskalnoj odgovornosti i Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila izrađuju i dokument Plan uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola, a to su:

Prema odredbama članka 6. stavka 7. Pravilnika o provedbi inancijskog upravljanja i kontrole korisnici proračuna koji nisu obveznici izrade Plana uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola, planiranje aktivnosti na uspostavi i razvoju inancijskog upravljanja i kontrola provode donošenjem Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti koji se prilaže uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila.

– središnja tijela državne uprave (ministarstva i ostala tijela), – izvanproračunski korisnici državnog proračuna, – županije i Grad Zagreb, – županijska središta i – veliki gradovi iznad 35 000 stanovnika.

U ovu grupu korisnika proračuna ulaze primjerice, korisnici proračuna razine glava organizacijske klasi ikacije (agencije, centri i slično), gradovi ispod 35.000 stanovnika, sve općine, proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (škole, vrtići, zdravstvene ustanove, ustanove u kulturi, ustanove socijalne skrbi, javne vatrogasne postrojbe i slično).

Dakle, radi se o korisnicima proračuna (njih 80) koji su osim Izjave o iskalnoj odgovornosti u obvezi izraditi i dostaviti Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola. Isti su i obveznici uspostave unutarnje revizije.

Sukladno navedenoj Uredbi, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastoji se od planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti za svako područje iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti u kojem su uočene slabosti i nepravilnosti, a sadrži:

Plan uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola sadrži pregled aktivnosti koje se planiraju poduzeti u cilju rješavanja:

– opis slabosti i nepravilnosti uočenih tijekom postupka popunjavanja Upitnika, – akcijski plan s popisom aktivnosti koje je potrebno poduzeti za rješavanje slabosti i nepravilnosti, – očekivani datum otklanjanja slabosti i nepravilnosti te – odgovorne osobe za otklanjanje slabosti i nepravilnosti.

– uočenih nedostataka prilikom izrade Godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola, – nalaza i preporuka unutarnje revizije, – uočenih nedostataka prilikom izrade Izjave o iskalnoj odgovornosti, – nalaza i preporuka Državnog ureda za reviziju te – drugih mjera predviđenih za daljnji razvoj inancijskog upravljanja i kontrola. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastavlja se na obrascu koji je sastavni dio Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila. 37

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE U ovom trenutku manji korisnici proračuna, planirajući aktivnosti u razvoju ovog sustava nisu u obvezi donijeti oba dokumenta, ali je Uredbom jasno istaknuto da se Izjava o iskalnoj odgovornosti daje na temelju popunjenog Upitnika o iskalnoj odgovornosti, raspoloživih informacija, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije te vlastite procjene, što u konačnici traži od svih korisnika proračuna sveobuhvatnu analizu potrebnu za sagledavanje stanja u području sustava inancijskog upravljanja i kontrola i planiranje aktivnosti za poboljšanje sustava. Ovdje želimo istaknuti da to što manji proračunski korisnici više nemaju obvezu donošenja Plana uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola ne znači da oni više neće provoditi određene aktivnosti koje su navedene u nekadašnjim Planovima uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola odnosno izmjenama i dopunama tih Planova. Obrazloženje što to znači u praksi dajemo na primjeru jedne općine koja je na temelju Upitnika o iskalnoj odgovornosti zbog utvrđenih nedostataka izradila Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Temelj za određivanje prioritetnih aktivnosti za bolje upravljanje u općini predstavljat će Plan otklanjanja slabosti i nepravilnost kao i izvješće o provedenoj analizi s prijedlozima za poboljšanja u cilju razvoja inancijskog upravljanja i kontrola iz nekadašnjih Planova uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola (i njihovih izmjena i dopuna) te eventualne preporuke unutarnje revizije. S obzirom da općina više nije u obvezi izraditi Plan uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola, može donijeti odluku da se nekadašnji Plan i njegove izmjene stavljaju izvan snage, a da te dokumente sukladno novom Pravilniku o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola, zamjenjuje dokument Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti.

3. Izvješćivanje o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola Kao i u području planiranja aktivnosti na uspostavi i razvoju ovog sustava, u području izvješćivanja o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola dogodile su se određene promjene. Naime, donošenjem Zakona o iskalnoj odgovornosti putem Izjave o iskalnoj odgovornosti uveden je još jedan način izvješćivanja o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola. U tom smislu Pravilnikom je istaknuto da korisnici proračuna o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola izvješćuju na dva načina: – putem Godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK), – podnošenjem Izjave o iskalnoj odgovornosti sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave 38

o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila. Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola u obvezi su izraditi isti korisnici proračuna koji su navedeni kao obveznici izrade Plana uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola, a to su: – – – – –

središnja tijela državne uprave, izvanproračunski korisnici državnog proračuna, županije i Grad Zagreb, županijska središta, veliki gradovi iznad 35.000 stanovnika.

Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola dostavlja se Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva inancija do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu. Pravilnik je također uvažio činjenicu da je na temelju Zakona o iskalnoj odgovornosti uvedeno izvješćivanje o sustavu inancijskog upravljanja i kontrole putem Izjave o iskalnoj odgovornosti. Korisnici proračuna koji nisu obveznici izrade Godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola (primjerice, manji gradovi ispod 35.000 stanovnika, općine, proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dr.), izvješćuju o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola podnošenjem Izjave o iskalnoj odgovornosti sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila. Izjavom čelnik potvrđuje: • zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, • učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom, odnosno inancijskim planom utvrđenih sredstava. Izjava o iskalnoj odgovornosti daje se na temelju popunjenog Upitnika o iskalnoj odgovornosti, raspoloživih informacija, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije te vlastite procjene. Obveznici podnošenja Izjave o iskalnoj odgovornosti su: • državni proračun, • proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, • proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Dakle, u ovoj fazi razvoja sustava inancijskog upravljanja i kontrola putem Izjave o iskalnoj odgovornosti traži se od svih korisnika proračuna minimum koji moraju ispuniti u postignutom stupnju razvoja sustava inancijskog upravljanja i kontrola (putem Upitnika za iskalnu odgovornost) dok se od velikih korisnika proračuna traži izvješćivanje i putem Godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK) kako bi se sustav inancijskog upravljanja i kontrola procijenio i sa šireg aspekta, odnosno proanalizirao kroz sve njegove komponente, uključujući kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne aktivnosti, informacije i komunikacije, praćenje i procjenu. Međutim važno je da svi korisnici proračuna bez obzira jesu li veliki ili manji, shvate da provodeći samoprocjenu (bilo putem Upitnika za iskalnu odgovornost ili putem obrasca GI-FUIK) dobivaju informacije o slabostima u sustavu inancijskog upravljanja i kontrola te da otklanjanje uočenih nedostataka dovodi do poboljšanja sustava inancijskog upravljanja i kontrola.

4. Obveza imenovanja, uloga i poslovi osoba za inancijsko upravljanje i kontrole Pravilnikom o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru propisano je da koordinaciju aktivnosti vezanih za inancijsko upravljanje i kontrole operativno provodi ustrojstvena jedinica za inancije, što podrazumijeva: - pružanje savjeta i potpore čelniku korisnika proračuna o načinu uspostave, provedbe i razvoja inancijskog upravljanja i kontrole na razini korisnika proračuna; - pružanje savjeta i potpore čelnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica o načinu uspostave, provedbe i razvoja inancijskog upravljanja i kontrole u dijelu za koji su oni nadležni; TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

- pripremu i praćenje provedbe Plana uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola u skladu s uputama Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva inancija; - pripremu Godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola u skladu s Naputkom za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru; - koordinaciju izrade internih akata iz proračunskog ciklusa (pravilnika, naputaka, uputa, smjernica) kojima se razrađuju postupci, de iniraju nadležnosti i odgovornosti svih sudionika te uređuju kontrolne aktivnosti u procesu planiranja, programiranja, izrade i realizacije inancijskog plana te u procesu nabave i ugovaranja; - suradnju sa Središnjom harmonizacijskom jedinicom Ministarstva inancija. U odnosu na navedene koordinacijske aktivnosti, ustrojstvene jedinice za inancije kod manjih korisnika proračuna (općine, manji gradovi, agencije i drugi proračunski korisnici) nisu u obvezi pripremati i pratiti provedbu Plana uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola i Godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola. Važno je naglasiti da veći proračunski korisnici kao što su ministarstva, županije i veći gradovi trebaju svojim sustavom inancijskog upravljanja i kontrola obuhvatiti i odnose i način suradnje s proračunskim korisnicima koji su u njihovom sastavu. Pravilnikom za provedbu inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru se od ministarstava, odnosno središnjih tijela državne uprave razine razdjela te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave traži suradnja i koordinacija razvoja inancijskog upravljanja i kontrola s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima u svom sastavu u dijelu koji se odnosi na: • praćenje provedbe inancijskog upravljanja i kontrola kod proračunskih i izvanproračunskih korisnika u svom sastavu, • davanje uputa i smjernica proračunskim i izvanproračunskim korisnicima u svom sastavu u skladu s uputama Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva inancija, • koordinaciju izrade internih akata iz proračunskog ciklusa (planiranje, programiranje, izrada i realizacija inancijskih planova te nabava i ugovaranje) koji uređuju odnos s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima u svom sastavu. Pravilnikom o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru propisano je da se za voditelja za inancijsko upravljanje i kontrole imenuje osoba nadležna za inancije i proračun, odnosno osoba u čijoj je nadležnosti ustrojstvena jedinica za inancije i proračun. 39

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE To znači da ministarstva, izvanproračunski korisnici državnog proračuna, županije, gradovi, velike općine, zdravstvene ustanove, agencije i dr. kod kojih je ustrojstvena jedinica za inancije i proračun samostalna upravna organizacija, za voditelja imenuju pomoćnika ministra za inancije, pročelnika upravnog odjela za inancije, pročelnika gradskog odjela za inancije, pomoćnika ravnatelja za ekonomsko- inancijske poslove. Kada je ustrojstvena jedinica za inancije i proračun u sastavu neke druge ustrojstvene jedinice, čelnik korisnika proračuna može za voditelja inancijskog upravljanja i kontrole imenovati čelnika te ustrojstvene jedinice uz uvjet da osobu nadležnu za inancije i proračun imenuje za koordinatora za inancijsko upravljanje i kontrole. Primjerice, kod pojedinih ministarstava i državnih ureda gdje se sektor/služba za inancije nalazi u okviru Tajništva, za voditelja se imenuje Glavni tajnik, a za koordinatora načelnik sektora/voditelj službe za inancije. Proračunski korisnici (škole, vrtići, muzeji, knjižnice, javne vatrogasne postrojbe, centri za socijalnu skrb, općine s jedinstvenim upravnim odjelom i dr.) koji nemaju ustrojenu jedinicu za inancije i proračun, nisu u obvezi imenovati voditelja za inancijsko upravljanje i kontrole, odnosno odluku o imenovanju voditelja za inancijsko upravljanje i kontrole čelnik korisnika proračuna donosi prema vlastitoj procjeni. Uvažavajući speci ičnosti u poslovanju čelnik korisnika proračuna može imenovati i koordinatora za inancijsko upravljanje i kontrole. Koordinatore za inancijsko upravljanje i kontrole u obvezi su imenovati ministarstva i državni uredi koji imaju jedinicu za inancije i proračun (sektor/služba/odjel za inancije) ustrojenu unutar Glavnog tajništva. U ostalima slučajevima, ukoliko se imenuje koordinator za inancijsko upravljanje i kontrole, potrebno je takvu osobu odrediti unutar ustrojstvene jedinice za inancije i proračun. Preporuka je da to bude osoba koja poznaje proračunski ciklus i njegove faze od planiranja, izvršavanja, računovodstva i izvješćivanja kako bi mogla odraditi koordinacijske aktivnosti koje su navedene ranije u ovom članku. Važno je istaknuti da to što je osoba nadležna za inancije i proračun imenovana voditeljem za inancijsko upravljanje i kontrole, ne podrazumijeva isključivo njenu odgovornost za razvoj inancijskog upravljanja i kontrola. Upravo suprotno, nadležnosti za pojedine segmente inancijskog upravljanja i kontrola moraju biti na svim ili određenim rukovoditeljima, a uloga voditelja za inancijsko upravljanje i kontrole je da 40

se prilikom donošenja ili provođenja odluka/aktivnosti uzimaju u obzir i inancijski aspekti, odnosno proračunske mogućnosti i ograničenja. Skrećemo pozornost da čelnik korisnika proračuna može na temelju Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila, imenovati jednog ili više koordinatora za popunjavanje Upitnika i sastavljanje Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti te da to ne utječe na imenovanje osoba zaduženih za koordinaciju aktivnosti vezanih uz inancijsko upravljanje i kontrole.

5. Aktivnosti vezane uz upravljanje rizicima i dokumentiranje poslovnih procesa U praksi se također vrlo često postavlja i pitanje obveze korisnika proračuna u vezi uspostave procesa upravljanja rizicima. Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva inancija donijela je Smjernice za provedbu procesa upravljanja rizicima kod korisnika proračuna (rujan 2009.) te Upute za izradu strategije upravljanja rizicima (studeni 2011.). U ovoj fazi koordiniranog pristupa razvoja inancijskog upravljanja i kontrola s razvojem u proračunskom sustavu koji uvodi strateško planiranje za korisnike proračuna razine razdjela državnog proračuna sukladno Zakonu o proračunu, odnosno obvezu izrade županijskih razvojnih strategija sukladno Zakonu o regionalnom razvoju, obveznici izrade Strategije upravljanja rizicima su: – – – – –

središnja tijela državne uprave razine razdjela, izvanproračunski korisnici državnog proračuna, županije i Grad Zagreb, županijska središta, veliki gradovi iznad 35.000 stanovnika.

Ostali korisnici proračuna, nisu u obvezi donijeti strategiju upravljanja rizicima, niti uspostaviti poseban registar rizika, ali ono što se traži od svih korisnika proračuna je da upravljanje rizicima postane sastavni dio procesa planiranja i donošenja odluka. To znači da su u planskim dokumentima vidljivi ključni rizici vezani uz ostvarenje ciljeva organizacije i de inirani načini kako upravljati takvim rizicima, te da se u praksi zaista upravlja najznačajnijim rizicima, a ako se radi o manjim korisnicima proračuna, na zahtjev nadležnog korisnika proračuna o takvim ih je rizicima potrebno izvijestiti. Ovakav pristup upravljanju rizicima važan je i zbog mogućnosti povlačenja sredstava iz fondova Europske unije. Česta su pitanja vezana uz dokumentiranje poslovnih procesa. U ovoj fazi razvoja inancijskog upravljanja i kontrola primarno je urediti procese koji su ključni za inancijsko upravljanje i kontrole (proces TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE planiranja, izrade i realizacije inancijskog plana, procesa nabave i ugovaranja) te procese za koje se traže pisane procedure u Upitniku o iskalnoj odgovornosti (npr. procedura stvaranja ugovorenih obveza te procedura zaprimanja računa, njihove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima i pravovremenog plaćanja i proces plaćanja). Također je preporuka urediti i proces popisa imovine i naplate potraživanja. Neovisno o tome je li riječ o velikom ili malom proračunskom korisniku, svaka aktivnost koja ide u smjeru izrade internih akata ili procedura koja uređuje ključne proračunske procese predstavlja i realizaciju aktivnosti u vezi dokumentiranja poslovnih procesa.

6. Obveza imenovanja, uloga i poslovi osoba za nepravilnosti Na temelju odredbi Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru donesen je Naputak o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju proračunskim sredstvima (NN, br. 70/12, dalje u tekstu: Naputak). Naputak se odnosi na proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika i na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: obveznici). Naputkom se propisuju uvjeti i načini otkrivanja, postupanja i izvješćivanja o nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna (državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) te način i rokovi izvještavanja o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja izjava o iskalnoj odgovornosti sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i Izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11 i 106/12). Čelnici nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije te čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su imenovati osobu zaduženu za nepravilnosti. Važna napomena je da prema odredbama članka 6. Naputka, proračunski korisnici (škole, vrtići, fakulteti, instituti, ustanove u socijalnoj skrbi, ustanove u zdravstvu, u kulturi, javne vatrogasne postrojbe, nacionalni parkovi i dr.) nemaju obvezu imenovanja osobe zadužene za nepravilnosti, ali oni o prijavljenim/uočenim

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

nepravilnostima dužni su izvijestiti osobu zaduženu za nepravilnosti u nadležnom ministarstvu, odnosno nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odluka o imenovanju osobe zadužene za nepravilnosti dostavlja se Sektoru za proračunski nadzor i nadzor koncesija u Ministarstvu inancija te proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti. Podatke o osobi koja je zadužena za nepravilnosti, kao što su ime i prezime, kontakti i sl. potrebno je objaviti na internetskim stranicama i/ili oglasnoj ploči. Bitno je istaknuti da je čelnik obveznika odgovoran za sprječavanje nepravilnosti i poduzimanje radnji protiv nepravilnosti i on može na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada prenijeti ovlasti na druge osobe, međutim prenošenje ovlasti i odgovornosti ne isključuje odgovornost čelnika obveznika. Odredbom članka 8. Naputka propisano je da je osoba za nepravilnosti odgovorna za zaprimanje obavijesti o nepravilnostima, praćenje tijeka postupanja po utvrđenim nepravilnostima, sastavljanje polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o nepravilnostima; suradnju s nadležnom ustrojstvenom jedinicom u Ministarstvu inancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor i drugim nadležnim tijelima.

7. Zaključak Premda su u ovom tekstu navedene određene razlike u obvezama koje korisnici proračuna moraju ispuniti na području razvoja inancijskog upravljanja i kontrola, ističemo da inancijsko upravljanje i kontrole i dalje trebaju razvijati svi korisnici proračuna, što znači i ozbiljnije pristupanje izradi planskih dokumenata i njihovom povezivanju s proračunskim sredstvima, upravljanje najznačajnijim rizicima kako bi uspješno realizirali svoje ciljeve, uspostavu odgovarajućih kontrolnih mehanizma kao odgovor na najznačajnije rizike te uspostavu odgovarajućeg sustava informacija potrebnih za kvalitetno donošenje odluka. Takav razvoj inancijskog upravljanja i kontrola traži od svih korisnika proračuna promjenu iz tradicionalnog pristupa i načina upravljanja u proaktivan način upravljanja. Na taj način osigurat će se zakonita i učinkovita potrošnja proračunskih sredstava, iskalna odgovornost te spremnost za korištenje sredstava iz fondova Europske unije.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Nevenka Brkić*

UDK 336.3

Mogućnosti kratkoročnog i dugoročnog zaduživanja JLP(R)S te davanje jamstava i suglasnosti Odredbama članaka 86. - 94. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) propisano je zaduživanje, davanje jamstva i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba u njihovom većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i izvanproračunskih korisnika. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se zadužiti: dugoročno, uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira i kratkoročno, najduže 12 mjeseci, bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima novih kratkoročnih kredita ili zajmova. O navedenom autorica piše detaljnije u članku.

1. Zakonski okvir zaduživanja JLP(R)S te davanja jamstva i suglasnosti Zakonom o proračunu propisana su ograničenja kratkoročnog i dugoročnog zaduživanja za JLP(R)S, a Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12) regulirane su ovlasti Vlade prilikom donošenja odluke o davanju suglasnosti za dugoročno zaduženje JLP(R)S. Tako je člankom 17. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu propisano da Vlada može dati suglasnosti za zaduživanje JLP(R)S najviše do 2,5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iskazanih u inancijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. (Obrazac: PR - RAS u stupcu 7 pod oznakom AOP 001). Navedeno ograničenje ne odnosi se na: 1. JLP(R)S kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca 2012. godine, a nisu korištene u 2012. godini, * Nevenka Brkić, dipl. oec., Ministarstvo inancija, načelnica Službe za inanciranje JLP(R)S

2. jedinice lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi, 3. JLP(R)S koje se zadužuju za projekte koji se su inanciraju iz sredstava Europske unije, 4. projekte unapređenja energetske učinkovitosti u kojima sudjeluju JLP(R)S. Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje JLP(R)S koje je Vlada donijela do 31. prosinca 2012. godine, a koje se mogu koristiti od 1. siječnja 2013. godine ulaze u ograničenje od 2,5%. Na temelju članka 87., stavka 6. Zakona o proračunu, ministar inancija je donio Pravilnik o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti JLP(R)S (NN, br. 55/09 i 139/10, dalje u tekstu: Pravilnik). Pravilnikom se propisuje postupak davanja suglasnosti za zaduživanje JLP(R)S, obvezne stavke zahtjeva za davanje suglasnosti za zaduživanje, obvezni prilozi i dokumentacija, načini izvještavanja o zaduživanju, davanju suglasnosti za zaduživanje te davanju jamstava i suglasnosti. Odredbama Pravilnika propisano je: 1. davanje suglasnosti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje općine, grada ili županije uzimanjem kredita ili zajmova te izdavanjem vrijednosnih papira, u skladu s odredbama članaka 86. – 88. Zakona o proračunu, Zakona o tržištu kapitala i propisa donesenih na temelju toga Zakona te za davanje jamstva županije gradu ili općini u skladu s člankom 91. stavkom 1. Zakona o proračunu; 2. davanje suglasnosti ministra inancija općini, gradu i županiji za davanje jamstva pravnoj osobi u njezinu većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu i ustanovi čiji je ona osnivač, u skladu s člankom 91. stavkom 2. Zakona o proračunu te za davanje suglasnosti za zaduživanje i davanje jamstva izvanproračunskih korisnika proračuna JLP(R)S u skladu s člankom 94. Zakona o proračunu.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE 2. Dugoročno zaduživanje JLP(R)S Temeljem članka 87. Zakona o proračunu JLP(R)S može se dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se inancira iz njezina proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko tijelo, uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade Republike Hrvatske, a na prijedlog ministra inancija. Člankom 4. stavkom 1. Pravilnika propisano je da se pod pojmom investicije podrazumijevaju rashodi za nabavku ne inancijske imovine (osim prijevoznog sredstva u cestovnom prometu – osobnog automobila) koje JLP(R)S inancira iz svoga proračuna u skladu sa Zakonom o proračunu i člancima 19., 19.a i 20. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12). Važno je istaknuti da investicija za koju se općina, grad ili županija dugoročno zadužuje mora biti planirana u proračunu za proračunsku godinu za koju se traži suglasnost za zaduženje. Člankom 88. Zakona o proračunu propisani su uvjeti pod kojima se JLP(R)S može zaduživati. Jedan od uvjeta je da ukupna godišnja obveza JLP(R)S koja se zadužuje uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira može iznositi najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanjenih za prihode iz članka 88. stavka 4. Zakona o proračunu. Pod ostvarenim proračunskim prihodima u smislu Zakona o proračunu podrazumijevaju se ostvareni prihodi pojedine JLP(R)S umanjeni za prihode i primitke: 1. od domaćih i inozemnih pomoći i donacija, 2. iz posebnih ugovora: su inanciranje građana za mjesnu samoupravu, 3. ostvarene temeljem dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za inanciranje decentraliziranih funkcija. U opseg mogućeg zaduživanja JLP(R)S, odnosno u ukupne godišnje obveze uključuju se: 1. iznos godišnjeg anuiteta za novo zaduženje (bilo za zaduženje za vlastite potrebe, dana jamstva ili obveze na osnovi vrijednosnih papira), 2. iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za suglasnosti za zaduženje koje JLP(R)S daje: - pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu (samo novoosnovanim pravnim osobama i pravnim osobama koje su u prethodnoj godini iskazale gubitak), - ustanovi čiji je osnivač te TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

- suglasnosti za zaduživanje i davanje jamstva koje JLP(R)S daje svojim izvanproračunskim korisnicima, 3. iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za zaduženja, dana jamstva i obveze na osnovi vrijednosnih papira iz prethodnih godina, 4. dospjele obveze iz prethodnih godina. Zahtjev za zaduživanje podnosi se uz odgovarajuću dokumentaciju u skladu sa Zakonom o proračunu, Pravilnikom te Zakonom o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu u kojoj se traži suglasnost za zaduženje. Uz zahtjev je potrebno dostaviti cjelovitu dokumentacija propisanu člankom 10. Pravilnika, a to je: 1. Usvojeni plan proračuna za godinu u kojoj se zadužuju, u skladu s člankom 16. Zakona o proračunu. Opći dio plana proračuna, uz račun prihoda i rashoda, sadrži i račun inanciranja s planiranim iznosima primitaka od inancijske imovine i zaduživanja te s izdacima za inancijsku imovinu i otplatu zajmova. U posebnom dijelu plana proračuna trebaju biti razvidni rashodi za nabavu ne inancijske imovine za koju se županija, grad ili općina zadužuju. 2. Financijski plan projekta (investicije) na Obrascu FPP u kojem je navedena investicija za koju se zadužuju iskazani svi rashodi vezani uz investiciju koji će teretiti proračune sljedećih godina i izvori inanciranja za izvedbu investicije. 3. Odluka o izvršavanju proračuna JLP(R)S za proračunsku godinu u kojoj je utvrđen iznos novoga duga i/ili jamstva u tijeku proračunske godine te očekivani iznos ukupnoga duga na kraju proračunske godine. 4. Ugovor o su inanciranju ako neku investiciju inancira više subjekata. 5. Odluka predstavničkog tijela o zaduženju, davanju jamstva i suglasnosti. Odluka sadržava namjenu investicije i naziv kreditora/davatelja zajma u skladu s točkom 7. ovoga članka. 6. Odluka o odabiru ponude za nabavu inancijskih sredstava/zajma u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. 7. Prijedlog ugovora ili pismo namjere kreditora/ davatelja zajma s uvjetima kreditiranja te plan otplate sa svim nabrojenim uvjetima (iznos kredita/zajma, rok otplate, kamatna stopa, razdoblje počeka, sredstva osiguranja i drugi troškovi). 8. Ovjereni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za prethodnu godinu na Obrascu: PR - RAS, razina: 22, u skladu s Pravilnikom o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. 43

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE 9. Izračun iznosa ostvarenih prihoda poslovanja i prihoda od prodaje ne inancijske imovine iz Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS, razina: 22) za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj se zadužuju, umanjeni za prihode: - od domaćih i stranih pomoći i donacija, - iz posebnih ugovora: su inanciranje građana za mjesnu samoupravu te - ostvarene s osnove dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za inanciranje decentraliziranih funkcija. 10. Izvješće o otplati prethodnih zaduženja, danih jamstava i suglasnosti na Obrascu IZJS u trenutku podnošenja zahtjeva. 11. Stanje dospjelih a nepodmirenih obveza iz godina koje prethode godini u kojoj se zadužuju na dan podnošenja zahtjeva. 12. Zadnje konačno izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji inancijskih izvještaja i poslovanja. 13. Izjava načelnika, gradonačelnika ili župana da pod materijalnom i kaznenom odgovornošću jamči za ispravnost dokumentacije koja se podnosi uz zahtjev. Prije podnošenja zahtjeva za dobivanje suglasnosti za zaduživanje uzimanjem kredita/zajma, JLP(R)S, pravna osoba u njezinom većinskom izravnom i neizravnom vlasništvu, ustanova čiji je osnivač JLP(R)S i izvanproračunski korisnik proračuna JLP(R)S mora provesti postupak javne nabave, odnosno treba imati dokaz o provedenom postupku javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 90/11). Da bi se ugovor o pribavljenim sredstvima mogao realizirati uvjet je ishoditi suglasnost nadležnog tijela, odnosno Vlade Republike Hrvatske ili ministra inancija (ovisno o tome tko se zadužuje - JLP(R)S, pravna osoba u njezinu vlasništvu, ustanova čiji je ona osnivač ili izvanproračunski korisnik proračuna JLP(R)S).

3. Zaduživanje uzimanjem kredita za projekte koji se su inanciraju iz pretpristupnih programa i fondova Europske unije Na temelju članaka 87. i 88. Zakona o proračunu JLP(R)S može se zadužiti za investiciju koja se inancira iz njezina proračuna, ali godišnje obveze mogu iznositi najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini 44

koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanjeni za prihode iz članka 88. stavka 4. spomenutoga Zakona. Člankom 88. stavkom 5. Zakona o proračunu propisano je da se kontrola iskalnog ograničenja od gore spomenutih 20% ne odnosi na projekte koji se suinanciraju iz pretpristupnih programa i fondova Europske unije u kojima JLP(R)S sudjeluju. U navedenim slučajevima nije potrebna suglasnost Vlade za zaduženje. Stoga se JLP(R)S, za projekte koji se su inanciraju iz pretpristupnih programa i fondova Europske unije, mogu zadužiti uz suglasnost ministra inancija. Općina, grad ili županija je uz zahtjev za ishođenje suglasnosti za zaduženje za projekte koji se su inanciraju iz pretpristupnih programa i fondova Europske unije dužna podnijeti sve priloge i dokumentaciju propisanu člankom 10. Pravilnika. Na isti način postupa se i kod ishođenja suglasnosti za zaduženje za projekte iz područja unapređenja energetske učinkovitosti. Od 7. prosinca 2012. godine odnosno od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, JLP(R)S potiču se na aktivnije sudjelovanje u projektima iz područja unapređenja energetske učinkovitosti na način da se zaduživanje JLP(R)S za projekte iz ovog područja isključuje iz iznosa mogućeg godišnjeg zaduživanja jedinice odnosno 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se JLP(R)S zadužuje.

4. Zaduživanje kod međunarodnih inancijskih institucija Člankom 17. Pravilnika propisano je da je općina, grad ili županija obvezna ishoditi suglasnost ministra na odluku o davanju jamstva i suglasnosti za zaduživanje pravne osobe u njezinu većinskom vlasništvu kod međunarodne inancijske institucije. Pravilnikom je također propisano koje priloge i koju dokumentaciju podnose općine, gradovi ili županije čije se pravne osobe zadužuju kod međunarodnih inancijskih institucija. Dakle, općina, grad ili županija uz zahtjev za davanje suglasnosti za zaduženje kod međunarodne inancijske institucije podnosi obvezne priloge i dokumentaciju iz Pravilnika (čl. 10., st. 3., 5. i 7. – 13.). Ne dostavlja se odluka o odabiru ponude za nabavu inancijskih sredstava/zajma u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi jer se u ovom slučaju ne provodi javna nabava budući da je kreditor međunarodna inancijska institucija. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE 5. Re inanciranje i reprogram kredita ili zajma Odredbama članka 7. Pravilnika regulirano je pitanje re inanciranja postojećeg kredita ili zajma na način da općina, grad i županija može re inancirati ostatak duga po sljedećim uvjetima: da otplata kredita ili zajma za koji je dana suglasnost Vlade Republike Hrvatske ne istječe u proračunskoj godini u kojoj se traži re inanciranje, da je ukupan iznos duga manji od ostatka duga prema odluci o davanju suglasnosti Vlade Republike Hrvatske temeljem koje je sklopljen ugovor, da je ukupan godišnji anuitet u skladu s člankom 6. Pravilnika. Člankom 7.a Pravilnika propisano je da općina, grad ili županija može reprogramirati kredit ili zajam uz suglasnost svoga predstavničkog tijela. Dakle, općina, grad ili županija postojeći kredit ili zajam može reprogramirati bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske i bez suglasnosti ministra inancija. Pod reprogramom kredita ili zajma, u smislu Pravilnika, smatra se isključivo produljenje roka otplate kredita ili zajma uz nepromijenjene ostale uvjete. Ukoliko dođe do promjene ostalih uvjeta kredita ili zajma tada se radi o re inanciranju te je u tom slučaju potrebno ispoštovati zakonom i Pravilnikom propisan postupak zaduživanja. I ovdje je, kao i kod re inanciranja ostatka duga, općina, grad ili županija obvezna o učinjenom izvijestiti Ministarstvo inancija na način da dostavi dodatak ugovoru kojim se kredit ili zajam reprogramira, u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora.

6. Zaduživanje izdavanjem vrijednosnih papira i re inanciranje ostatka duga po izdanim vrijednosnim papirima Zaduživanje općine, grada ili županije izdavanjem vrijednosnih papira (uglavnom su to obveznice) provodi se u skladu s člankom 13. Pravilnika. Postupak zaduživanja izdavanjem vrijednosnih papira je isti kao u slučaju zaduživanja putem kredita ili zajmova. Zahtjev za suglasnost Vlade za zaduživanje izdavanjem vrijednosnih papira podnosi se Ministarstvu inancija na Obrascu ZJS - Zahtjev za davanje suglasnosti za zaduživanje/davanje jamstva/suglasnosti, koji je sastavni dio Pravilnika. Zahtjev podnosi čelnik JLP(R)S, odnosno načelnik, gradonačelnik ili župan. Temeljem odredbi članka 7. Pravilnika općina, grad ili županija može podnijeti zahtjev za davanje suTIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

glasnosti za re inanciranje ostatka duga po izdanim vrijednosnim papirima uzimanjem kredita kod banke ako ispunjava sljedeće uvjete: da rok otplate kredita kojim se re inancira ostatak duga nije duži od roka na koji su izdani vrijednosni papiri na čije je izdavanje Vlada Republike Hrvatske dala suglasnost. Primjerice, ako je općina, grad ili županija izdala obveznice na rok od deset godina to znači da rok otplate kredita kojim se reinancira ostatak duga po izdanim obveznicama ne može biti duži od deset godina. da je ukupan godišnji anuitet u skladu s člankom 6. Pravilnika. To znači da se u ukupnu godišnju obvezu općine, grada ili županije uključuje iznos godišnjeg anuiteta za novo zaduženje i iznos prosječnoga godišnjeg anuiteta za prethodna zaduženja, dana jamstva, obveze na osnovi vrijednosnih papira i suglasnosti za zaduženje iz članka 90. stavka 2. i suglasnosti iz članka 94. Zakona o proračunu te dospjele, a nepodmirene obveze iz prethodnih godina. Uz zahtjev za ishođenje suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, a na prijedlog ministra inancija, za davanje suglasnosti za re inanciranje ostatka duga po izdanim vrijednosnim papirima uzimanjem kredita kod banke općina, grad ili županija je dužna podnijeti sljedeće priloge i dokumentaciju iz članka 10. Pravilnika: 1. usvojeni plan proračuna za godinu u kojoj se zadužuju, u skladu s člankom 16. Zakona o proračunu, 2. odluku o izvršavanju proračuna JLP(R)S za proračunsku godinu u kojoj je utvrđen iznos novoga duga i/ili jamstva u tijeku proračunske godine te očekivani iznos ukupnoga duga na kraju proračunske godine, 3. odluku predstavničkog tijela o zaduženju uzimanjem kredita kod banke za re inanciranje ostatka duga po izdanim vrijednosnim papirima, 45

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE 4. odluku o odabiru ponude za nabavu inancijskih sredstava/zajma u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 110/07 i 125/08), 5. prijedlog ugovora ili pismo namjere kreditora/ davatelja zajma s uvjetima kreditiranja te plan otplate sa svim nabrojenim uvjetima (iznos kredita/zajma, rok otplate, kamatna stopa, razdoblje počeka, sredstva osiguranja i drugi troškovi), 6. ovjereni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za prethodnu godinu na Obrascu: PR-RAS, razina: 22, u skladu s Pravilnikom o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, 7. izračun iznosa ostvarenih prihoda poslovanja i prihoda od prodaje ne inancijske imovine iz Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS, razina: 22) za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj se zadužuju, umanjeni za prihode: – od domaćih i stranih pomoći i donacija, – iz posebnih ugovora: su inanciranje građana za mjesnu samoupravu te – ostvarene s osnove dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoi izravnanja za inanciranje decentraliziranih funkcija, 8. izvješće o otplati prethodnih zaduženja, danih jamstava i suglasnosti na Obrascu IZJS u trenutku podnošenja zahtjeva, 9. stanje dospjelih a nepodmirenih obveza iz godina koje prethode godini u kojoj se zadužuju na dan podnošenja zahtjeva, 10. zadnje konačno izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji inancijskih izvještaja i poslovanja, 11. izjavu načelnika, gradonačelnika ili župana da pod materijalnom i kaznenom odgovornošću jamči za ispravnost dokumentacije koja se podnosi uz zahtjev.

7. Kratkoročno zaduživanje JLP(R)S Zakon o proračunu iz 2009. godine nije ograničavao mogućnost privremenog kratkoročnog zaduživanja, ali nije niti podrobnije regulirao pitanja uvjeta i načina kratkoročnog zaduživanja što je dovelo do različitih postupanja kod JLP(R)S. JLP(R)S, odnosno njen čelnik odgovoran je za planiranje i izvršavanje proračuna, prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti te preuzimanje obveza i njihovo pravovremeno plaćanje sukladno dospijećima. Kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnosti i plaćanja obveza po dospijeću temelj je upravljanja inancijskim tokovi46

ma i gotovinom te dobrog gospodarenja prihodima i rashodima. Novim člankom 86.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu koji se primjenjuje od 1. siječnja 2013. godine propisuju se način i uvjeti pod kojima se JLP(R)S smije kratkoročno zaduživati. JLP(R)S može se kratkoročno zadužiti najduže do 12 mjeseci bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova i to isključivo za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza. Za kratkoročno zaduživanje nije potrebna suglasnost Ministarstva inancija. U dijelu uspostavljanja sustava pravovremenog plaćanja i pažljivog gospodarenja novčanim sredstvima najvažnije su funkcije inancijskog planiranja i upravljanja gotovinom. JLP(R)S procjenjuju novčane priljeve i odljeve te ovisno o odnosu priljeva i dospjelih obveza za plaćanje mogu upravljati raspoloživim viškovima sredstava u skladu s odredbama članka 62. Zakona o proračunu ili privremeno, a najduže unutar dvanaest mjeseci, kratkoročno se zaduživati u skladu sa svojim općim aktima. Kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnosti i plaćanja obveza po dospijeću ne ograničava se već je upravo temelj upravljanja inancijskim tokovima i gotovinom te dobrog gospodarenja prihodima i rashodima. Na takav se način uspješno mogu premostiti negativne razlike koje su posljedica različite dinamike ispunjavanja obveza i prikupljanja te uplate prihoda u proračun JLP(R)S. Kratkoročno zaduživanje do najviše dvanaest mjeseci dakle nije ograničeno međutim, ne smije se niti na koji način reprogramirati da postane dugoročno, odnosno da se realizacija i povrat produži na više od dvanaest mjeseci, jer bi se u tom slučaju radilo o dugoročnom zaduživanju za koje je jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebna suglasnost Vlade Republike Hrvatske koju može dobiti samo ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o proračunu.

centar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO / OKRUŽNICA MINISTARSTVA FINANCIJA UDK: 657.3

Okružnica o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja u sustavu proračuna Ministarstvo inancija tijekom godine redovito objavljuje okružnice uoči sastavljanja inancijskih izvještaja. Tako je uz obvezu sastavljanja i predaje godišnjih inancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika objavilo na svojoj Internet stranici Okružnicu o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja koja sadrži i speci ične upute vezano uz priznavanje prihoda i rashoda, povrate sredstava u državnu riznicu i evidentiranje primljenih predujmova na depozitnim računima sudova. U nastavku se objavljuje sadržaj Okružnice u cijelosti1, a detaljniju razradu sadržaja i sastavljanje pojedinih izvještaja koji su sastavni dio godišnjih inancijskih izvještaja dajemo u posebnim člancima u ovoj rubrici. OKRUŽNICA O PREDAJI I KONSOLIDACIJI FINAN CIJSKIH IZVJEŠTAJA U SUSTAVU PRORAČUNA Predmet: Okružnica o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012.

I. Obveza i rokovi predaje godišnjih inancijskih izvještaja Rokovi predaje inancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. jesu: • za proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 15. veljače 2013. • za proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 28. veljače 2013. Klasa: 400-06/12-01/163, Ur. broj: 513-05-02/13-5, Zagreb, 25. siječnja 2013. Dostupno na: http://www.m in.hr/hr/upute-za-sastavljanje- inancijskih-izvjestaja-proracuna-i-proracunskih-korisnika-2012.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

• za konsolidirane inancijske izvještaje razdjela državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 2. travnja 2013. Financijski izvještaji za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. sukladno čl. 24. Pravilnika o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11) predaju se FINA-i isključivo u elektroničkom obliku. Uz elektronički oblik Referentne stranice predaje se njen ispis ovjeren potpisom odgovorne osobe i pečatom. Za predaju inancijskih izvještaja u elektroničkom obliku koriste se obrasci s ugrađenim kontrolama objavljeni na internetskim stranicama Ministarstva inancija (www.m in.hr→Državna riznica→ Računovodstvo→Proračunsko računovodstvo). Kod preuzimanja inancijskih izvještaja zaposlenici FINA-e obavezno upisuju datum zaprimanja, ovjeravaju i potpisuju Referentnu stranicu. Financijske izvještaje mogu predati isključivo proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 59/11) i oni koji su nakon objave Podataka iz Registra uz suglasnost Ministarstva inancija dobili RKP broj. Napominjemo da svi oni koji nisu upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika nisu proračunski korisnici i ne mogu voditi proračunsko računovodstvo.

www.tim4pin.hr 47

RAČUNOVODSTVO / OKRUŽNICA MINISTARSTVA FINANCIJA II. Pregled inancijskih izvještaja po skupinama obveznika za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. Obveznik

Financijski izvještaji

• • proračunski korisnici • državnog proračuna •

razdjeli

Bilanca, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Bilješke

Konsolidirani izvještaji: • Bilanca, • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, • Izvještaj o rashodima po funkcijskoj klasi ikaciji i • Bilješke

proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

• • • • •

Bilanca, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• • • • • • •

Bilanca, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji, Izvještaj o novčanim tijekovima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Konsolidirani izvještaji: • Bilanca, • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji, • Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, • Izvještaj o obvezama i • Bilješke

izvanproračunski korisnici državnog proračuna

izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

• • • • • • •

• • • • •

Bilanca, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke

Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave te vijeća nacionalnih manjina inancijske izvještaje za proračunsku godinu 2012. ne dostavljaju FINA-i i Državnom uredu za reviziju, već isključivo nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za potrebe konsolidacije i kontrole. 48

Rok predaje

Predaja

do 15. veljače

 razdjelu  nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju  područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS i Obrazac: P-VRIO)

do 2. travnja

do 15. veljače

do 28. veljače

do 2. travnja

do 28. veljače

 područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS , Obrazac: P-VRIO i Obrazac: RAS-funkcijski)

 jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici  nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju  područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: P-VRIO)  nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju  područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RASfunkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)  područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RASfunkcijski, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

 nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju  područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RASfunkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)  nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave  nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju  područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

Posebna napomena: HZZO, HZMO i HZZ ne sastavljaju Izvještaj o novčanim tijekovima na obrascu NT, kao niti Izvještaj o obvezama na obrascu OBVEZE. Umjesto toga dostavljaju mjesečni Izvještaj o obvezama.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO / OKRUŽNICA MINISTARSTVA FINANCIJA III. Sastavljanje inancijskih izvještaja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Financijski izvještaj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba razlikovati od izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sukladno Pravilniku o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu postoje razine inancijskog izvještavanja i to: 21 – proračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, 31 – proračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji obavlja poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju, 22 – proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, 23 – konsolidirani proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Razinu 21 i 31 označavaju pojedinačni inancijski izvještaji proračunskih korisnika u kojima su sadržani i svi prihodi te rashodi navedenog korisnika. Financijski izvještaji razine 21 i 31 moraju dati informacije o cjelokupnom poslovanju proračunskog korisnika, bez obzira uplaćuju li proračunski korisnici u cijelosti ili djelomično prihode iz svoje nadležnosti u proračun ili se njihove obveze u cijelosti ili djelomično podmiruju s jedinstvenog računa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Razina 22 označava inancijski izvještaj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji treba obuhvatiti isključivo prihode i rashode same jedinice uz one rashode koje jedinica iz svojih prihoda inancira proračunskom korisniku. Ovaj inancijski izvještaj ne smije sadržavati vlastite ili namjenske prihode proračunskih korisnika bez obzira uplaćuju li se oni ili ne u nadležni lokalni proračun, kao niti rashode korisnika koji se inanciraju iz tih prihoda. Navedeni prihodi i rashodi bit će sadržani u konsolidiranom inancijskom izvještaju jedinice (razina 23). Razina 23 predstavlja konsolidirani inancijski izvještaj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji sadržava sve prihode i sve rashode jedinice, ali i prihode i rashode proračunskih korisnika u njenoj nadležnosti. Razina 23 dobije se na način da se konsolidiraju inancijski izvještaji razine 22 s inancijskim izvještajima razine 21 i 31. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

IV. Posebne napomene uz popunjavanje Obrasca: PR-RAS Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici u Obrascu PR-RAS ne mogu imati popunjene podatke o prihodima od: • • • • •

Poreza na dobit (AOP 012), Poreza na dodanu vrijednost (AOP 025), Posebnih poreza i trošarina (AOP 027), Carina i carinskih pristojbi (AOP 033), Doprinosa (AOP 039).

V. Obvezna Bilješka - Izvještaj jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave o vlasničkim udjelima/ neto imovini Obrazac UDJ predaje se u elektroničkom obliku Ministarstvu inancija do 28. veljače za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca prethodne godine na e-mail: stjepan.jusup@m in.hr. Upute za popunjavanje obvezne Bilješke kao i Obrazac UDJ objavljen je na internetskim stranicama Ministarstva inancija (www.m in.hr→Državna riznica→ Računovodstvo→ Proračunsko računovodstvo).

VI. Predaja inancijskih izvještaja decentraliziranih proračunskih korisnika Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su procesom decentralizacije prešli s državne na lokalnu razinu inancijske izvještaje za proračunsku godinu 2012. dostavljaju nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, Državnom uredu za reviziju, FINA-i, ali i ministarstvu koje je za njih bilo nadležno prije procesa decentralizacije. Javne vatrogasne postrojbe inancijske izvještaje dostavljaju i Ministarstvu unutarnjih poslova (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). 49

RAČUNOVODSTVO / OKRUŽNICA MINISTARSTVA FINANCIJA Nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave konsolidiraju sve inancijske izvještaje javnih vatrogasnih postrojbi. Osnovne i srednje škole inancijske izvještaje dostavljaju i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležni lokalni proračun konsolidira sve inancijske izvještaje (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Izvještaj o obvezama). Kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima lokalna jedinica konsolidira cjelokupan Izvještaj izuzev dijela doznačenog iz nadležnog ministarstva. Izvještaj o obvezama osnovnih i srednjih škola lokalna jedinica konsolidira tako da ne uključuje dio obveza za zaposlene inanciran iz državnog proračuna. Te obveze u svojim evidencijama ima nadležno ministarstvo te će se konsolidacijom središnje i lokalne države dobiti ukupni podaci za opću državu. Domovi za starije i nemoćne inancijske izvještaje dostavljaju i Ministarstvu socijalne politike i mladih (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležni lokalni proračun konsolidira sve godišnje inancijske izvještaje domova za starije i nemoćne. Centri za socijalnu skrb inancijske izvještaje dostavljaju i Ministarstvu socijalne politike i mladih (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor inanciranja državni proračun, vlastiti i ostali prihodi, Izvještaj o obvezama, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Bilješke). Ministarstvo socijalne politike i mladih konsolidira sve inancijske izvještaje: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Izvještaj o obvezama. Pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima koristi dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor inanciranja državni proračun, vlastiti i ostali prihodi. Nadležni lokalni proračun pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima kon50

solidira samo dio koji su centri za socijalnu skrb ostvarili iz lokalnog proračuna. Isto se odnosi i na Izvještaj o obvezama. Nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nema obvezu konsolidacije Bilance i Izvještaja o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza. Ustanove u zdravstvu (u vlasništvu županija) inancijske izvještaje dostavljaju i HZZO-u: dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor inanciranja državni proračun, vlastiti i ostali prihodi, Izvještaj o obvezama i Bilješke. HZZO za potrebe konsolidacije koristi samo dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor inanciranja državni proračun, vlastiti i ostali prihodi. HZZO prikuplja i Izvještaje o obvezama decentraliziranih ustanova u zdravstvu, ali ne u svrhu konsolidacije, već posebnih potreba Ministarstva inancija. Nadležni lokalni proračun konsolidira sljedeće inancijske izvještaje: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama. Kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima konsolidira samo dio koji je ustanova u zdravstvu dobila od nadležnog lokalnog proračuna.

VII. Priznavanje prihoda za razdoblje siječanj - prosinac 2012. a. Doznake sredstava 31. prosinca 2012. Zbog usklađenosti evidencija proračuna i proračunskih korisnika potrebno je kao prihode 2012. priznati sredstva koja proračuni uključivo s 31. prosincem 2012. doznače svojim proračunskim korisnicima, a ista su korisnicima zbog tehnike platnog prometa raspoloživa 2. siječnja 2013. Uz priznavanje odgovarajućih prihoda iz proračuna, proračunski korisnici navedena sredstva u 2012. evidentiraju kao aktivna vremenska razgraničenja. U 2013. temeljem primljenih dokumenata institucija ovlaštenih za platni promet razgraničenja se zatvaraju. b. Doznaka sredstava pomoći izravnanja iz državnog proračuna Preostala doznaka sredstava pomoći izravnanja iz državnog proračuna za 2012. za inanciranje minimalnog inancijskog standarda utvrđenog temeljem Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO / OKRUŽNICA MINISTARSTVA FINANCIJA područne (regionalne) samouprave za 2012. (NN, br. 52/12) isplaćena je u prvoj polovini siječnja 2013.

c. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – nositelji decentraliziranih funkcija navedena će sredstva u računovodstvu proračuna iskazati kao prihod 2012. uz istovremeno evidentiranje rashoda koji se inanciraju temeljem Uredbe za 2012. Centri za socijalnu skrb, domovi za stare i nemoćne osobe, zdravstvene ustanove, osnovne i srednje škole i javne vatrogasne postrojbe sredstva koja će ostvariti od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za podmirenje obveza po rashodima koji se inanciraju iz pomoći izravnanja također priznaju u prihode 2012.

Temeljem Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. te relevantnih zakona jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: poslodavac) mogu primiti nezaposlene osobe na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Osoba uključena u stručno osposobljavanje za rad ne prima plaću već joj poslodavac uplaćuje obvezne doprinose za I. i II. stup mirovinskog osiguranja prema Zakonu o doprinosima tako da osoba ostvaruje radni staž.

Knjigovodstvene evidencije kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2012. godina Red. br. 1 1.

Opis 2 Potraživanje od državnog proračuna i prihod ostvaren iz sredstava pomoći izravnanja Rashodi po strukturi dobivenoj od korisnika i obveza prema korisniku

Račun Duguje 3

Potražuje 4

12921

6351

32, 34, 4 …

23954

11121

12921

23954

11121

2013. godina 3. 4.

Primljena sredstva pomoći izravnanja Izvršeno plaćanje korisnicima

Knjigovodstvene evidencije kod decentraliziranih korisnika, 2012. godina Red. br.

Opis

1 1.

2 Obveze prema dobavljačima

Potraživanja od JLP(R)S i prihod iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti korisnika proračuna

Račun Duguje Potražuje 3 4 32, 34, 4 23, 24 …. 12921 671

2013. godina 3. 4.

Primljena sredstva od JLP(R)S Podmirenje obveza prema dobavljačima

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

11121

12921

23, 24

11121

Hrvatski zavod za zapošljavanje poslodavcu doznačuje ukupni iznos sredstava za pokriće doprinosa za dvanaest mjeseci. Ova doznaka evidentira se na osnovnom računu 65268 Ostali prihodi za posebne namjene kao prihod 2012. u iznosu koji pokriva doprinose iskazane na rashodima u 2012., dok se preostala sredstva iz kojih će se podmiriti doprinosi za 2013. iskazuju na vremenskim razgraničenjima na osnovnom računu 29221 i priznaju kao prihod u 2013. Uplatu obveznih doprinosa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (kao poslodavci) evidentiraju na osnovnom računu 32412 Naknade ostalih troškova. d. Priznavanje prihoda proračunskih korisnika u sustavu riznice Analizom inancijskih izvještaja proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključenih u sustave riznica utvrđeno je da neki od njih imaju iskazane samo prihode podskupine 671 Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti korisnika proračuna, iako ostvaruju i prihode iz drugih izvora (od su inanciranja cijene usluge i ostalih namjenskih prihoda te vlastitih prihoda). Zakon o proračunu propisuje obveznu uplatu namjenskih i vlastitih prihoda koje ostvaruju proračunski korisnici u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kako je riječ o prihodima proračunskih korisnika, isti su obvezni evidentirati navedene prihode u svojoj glavnoj knjizi, na osnovnim računima računskog plana sukladno vrsti izvorno ostvarenih prihoda, a jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna je osigurati knjigovodstveni dokument na temelju 51

RAČUNOVODSTVO / OKRUŽNICA MINISTARSTVA FINANCIJA koje korisnik provodi navedena knjiženja ako se prihodi izravno uplaćuju na račun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

VIII. Povrati sredstava u državni proračun a. Povrati viškova od sredstava pomoći izravnanja u državni proračun – uputa za županije, Grad Zagreb, gradove i općine koje inanciraju decentralizirane funkcije i njihove krajnje korisnike Ako su županije, Grad Zagreb, gradovi i općine koje inanciraju decentralizirane funkcije, na godišnjoj razini, od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja, ostvarili više sredstava nego je utvrđeno minimalnim standardom, odnosno više sredstava nego što je stvoreno obveza po rashodima koji se inanciraju na temelju odluka o minimalnim standardima za 2012. višak sredstava trebaju vratiti do 15. veljače 2013. na račun Državnog proračuna 1001005-1863000160, model 64, poziv na broj 7196 (Povrat neiskorištenih sredstava iz ranijih godina)–42395–539150. Povrat viška sredstava ne odnosi se na sredstva namijenjena za kapitalne projekte koji su planirani, a nisu izvršeni do kraja tekuće godine, te se višak tih sredstava može prenijeti i izvršavati u sljedećoj godini ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. sredstva za projekte koji se prenose u visini bilančnih prava tekuće godine moraju ostati na kraju tekuće godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom tekuće godine i 2. preneseni projekti mogu se izvršavati u sljedećoj proračunskoj godini uz suglasnost nadležnog ministarstva i Ministarstva inancija. Obavijest o iznosu i datumu izvršenog povrata, kao i speci ikaciju po decentraliziranim funkcijama za koje je povrat izvršen, potrebno je dostaviti na email: stjepan.jusup@m in.hr. b. Povrat neutrošenih novčanih sredstava na jedinstveni račun državne riznice – uputa za korisnike državnog proračuna Svi proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna dužni su iz sredstava doznačenih iz državnog proračuna do 31. prosinca 2012. podmiriti svoje obveze za isporučenu robu i obavljene usluge iskazane u bilanci na dan 31. prosinca 2012.

Sva preostala sredstva koja su doznačena iz proračuna, uključujući i sredstva ostvarena na tržištu (vlastiti prihodi), a za koja nisu iskazane obveze u bilanci na dan 31. prosinca 2012., potrebno je do 31. siječnja 2013. vratiti na račun Državnog proračuna 1001005-1863000160 s modelom: 64 i pozivom na broj: 7196-RKP-2012. U bilanci na dan 31. prosinca 2012. korisnici državnog proračuna više doznačena sredstva u 2012., prije povrata u državnu riznicu, iskazuju kao stanje na računu 23954 Ostale nespomenute obveze. Kod povrata tih sredstava u proračun (u 2013.) zatvara se račun obveza.

IX. Priznavanje rashoda kod novoosnovanih proračunskih korisnika Novoosnovani proračunski korisnici rashode iz članka 51. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11) koji nastaju kontinuirano i obračunavaju se za kalendarska razdoblja tijekom proračunske godine (u pravilu mjesečno) kao što su: rashodi za zaposlene, komunalne usluge, opskrba energentima, telekomunikacijske usluge, najamnine i zakupnine, naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade i slično, iskazuju razmjerno broju naplaćenih prihoda u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. Rashodi koji se ne uključuju u tekuće izvještajno razdoblje iskazuju se kao aktivna vremenska razgraničenja – rashodi budućih razdoblja.

X. Evidentiranje primljenih predujmova na depozitnim računima sudova Analizom inancijskih izvještaja utvrđeno je da sudovi sredstva stranaka uplaćena na posebne račune depozita pogrešno evidentiraju u izvanbilančnoj evidenciji. Sredstva predujmljena od stranaka potrebno je iskazati na bilančnim računima primljenih predujmova na osnovnom računu 23951. Kada se sredstva vraćaju stranci, uz evidenciju odljeva s računa, evidentira se zatvaranje obveze po primljenim predujmovima. POMOĆNIK MINISTRA I GLAVNI DRŽAVNI RIZNIČAR Miljenko Fičor

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO Davor Vašiček *

UDK: 657.2

Godišnji inancijski izvještaji nepro itnih organizacija za 2012. godinu Nepro itne organizacije za 2012. sastavljaju Bilancu na Obrascu: BIL-NPF, Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i Bilješke. Kako tijekom 2012. godine nije bilo izmjena i dopuna Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09), Obrasci su identični onima koji su se predavali za 2011. godinu. Financijski izvještaji se predaju u elektronskom i papirnatom obliku Državnom uredu za reviziju i instituciji ovlaštenoj za obradu podataka – FINA-i za potrebe Ministarstva inancija i Državnog zavoda za statistiku do 28. veljače 2013. godine. Autori u tekstu podsjećaju na obvezni sadržaj godišnjih inancijskih izvještaja te obvezu i obveznike njihova podnošenja.

1. Obveznici, rokovi i sadržaj godišnjih inancijskih izvještaja Obveznici izrade i predaje godišnjih inancijskih izvještaja za nepro itne organizacije jesu: udruge i njihovi savezi, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikati, vjerske i druge zajednice, sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/pro ita i za koje iz posebnih propisa proizlazi da su nepro itne organizacije. Sindikati, političke stranke i druge nepro itne organizacije s organizacijskim dijelovima (podružnicama) koji nemaju pravnu osobnost (svoj matični broj) podnose inancijske izvještaje za 2012. godinu na razini pravne osobe. Poslovanje podružnica bez pravne osobnosti i matice mora biti obuhvaćeno jednim izvještajem, stoga organizacijski dijelovi (podružnice) bez pravne osobnosti ne podnose izvještaje FINA-i. Nepro itne organizacije sastavljaju i predaju inancijske izvještaje za 2012. godinu na razini pravne osobe s uključenim podacima o poslovanju njenih organizacijskih dijelova. * prof. dr. sc. Davor Vašiček, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Financijski izvještaj koji nepro itne organizacije trebaju sastaviti i predati za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine jesu: - Bilanca na Obrascu: BIL-NPF, - Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i - Bilješke. Financijski izvještaji se predaju: - Državnom uredu za reviziju: Bilancu na Obrascu: BIL-NPF, Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i Bilješke te - FINI (za potrebe Ministarstva inancija i Državnog zavoda za statistiku): Bilancu na Obrascu: BILNPF i Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF. FINI se ne predaju Bilješke. Rok za predaju godišnjih inancijskih izvještaja za nepro itne organizacije je 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja, odnosno 28. veljače 2013. godine. Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija propisano je da se godišnji inancijski izvještaj predaju FINA-i u elektronskom i papirnatom obliku. Obrasci za elektronsku predaju godišnjih inancijskih izvještaja objavljeni su na Internet stranicama Ministarstva inancija (www.m in.hr→Državna riznica→Državno računovodstvo) i FINA-e. Obrasci u elektronskom obliku imaju ugrađene matematičke i logičke kontrole koje se aktiviraju u slučaju pogreške kod popunjavanja obrasca. Zaglavlje inancijskih izvještaja popunjava se samo na jednom mjestu i to na Referentnoj stranici koja se izlistava i predaje FINA-i s potpisom zakonskog predstavnika i pečatom, uz elektronsku verziju obrazaca. Ako nepro itne organizacije iznimno FINA-i predaju inancijski izvještaj samo u papirnatom obliku, koriste obrasce Narodnih novina. Za razliku od obrazaca koji se popunjavaju u elektronskom obliku, kod popunjavanja obrazaca Narodnih novina pogreške se uočavaju naknadno odnosno po pozivu djelatnika FINE. 53

RAČUNOVODSTVO Sukladno članku 66. Uredbe o nepro itnim organizacijama nepro itne organizacije čuvaju inancijske izvještaje sastavljene za poslovnu godinu trajno i u izvorniku.

2. Bilanca Bilanca se sastavlja na Obrascu: BIL-NPF sljedećeg izgleda: -

stupac 1 - broj računa iz računskog plana; stupac 2 - naziv računa; stupac 3 - AOP oznaka; stupac 4 - stanje 1. siječnja godine za koju se sastavlja izvještaj, odnosno na dan početka poslovanja u toku godine; - stupac 5 - stanje 31. prosinca godine za koju se sastavlja izvještaj, odnosno na dan prestanka poslovanja; - stupac 6 - indeks promjene stanja (upisuje se cijeli broj bez decimala). Za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine popunjavaju se svi stupci Obrasca: BILNPF. U Bilancu se unose podaci iz glavne knjige i ne smiju se razlikovati. Iznosi se upisuju u kunama bez lipa, a ako nema evidentiranih iznosa upisuje se crtica.

Kontrole Obrasca: BIL-NPF U elektronske obrasce ugrađen je sustav kontrola kako bi se dobili što ispravniji i vjerodostojniji izvještaji. Riječ je prvenstveno o matematičkim kontrolama, primjerice: zbroj svih pod AOP oznaka mora dati zbrojnu AOP oznaku i slično. Matematičke kontrole nadopunjene su i logičkim kontrolama koje proizlaze iz načina evidencija. Ključna kontrola Obrasca: BIL-NPF koja ukazuje na ispravnost i ažurnost provedenih knjiženja u glavnoj knjizi, a koje su podloga unosu podataka u Bilancu jest: AOP 001 Imovina = AOP 145 Obveze i vlastiti izvori Nadalje, u dijelu iskazivanja rezultata važno je istaknuti da u Obrascu: BIL-NPF nepro itna organizacija ne može istovremeno iskazati višak prihoda na AOP 199 i manjak prihoda na AOP 200. Na ove dvije AOP oznake iskazani su viškovi i manjkovi koji su rezultat prebijanja rezultata poslovanja tekuće godine s prenesenim rezultatom (viškom ili manjkom) iz prethodnih godina. 54

Isječak iz Obrasca: BIL-NPF Račun iz OPIS rač. plana 1 2 5 Vlastiti izvori (AOP 196+199-200) 51 Vlastiti izvori (AOP 197+198) 511 Vlastiti izvori 512 Revalorizacijska rezerva 5221 Višak prihoda 5222 Manjak prihoda

Stanje 1. Stanje 31. siječnja prosinca 4 5

AOP 3 195 196 197 198 199 200

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF Račun iz rač. plana 1

5221 5222

OPIS

AOP

2 VIŠAK PRIHODA (AOP 001-125) MANJAK PRIHODA (AOP 125-001) Višak prihoda - preneseni Manjak prihoda - preneseni Višak prihoda raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP 126+128-127129) Manjak prihoda raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP 127+129-126128)

3 126

Ostvareno Ostvareno prethodtekuće ne godine razdoblje 4 5

127 128 129 130

131

Jedna od važnih kontrola ispravnosti inancijskih izvještaja, kako Obrasca: BIL-NPF, tako i Obrasca: PR-RAS-NPF, koja ukazuje i na njihovu povezanost, također je u dijelu iskazivanja rezultata poslovanja. Ako je nepro itna organizacija iskazala višak prihoda na AOP 199 Obrasca: BIL-NPF kao konačan rezultat svog poslovanja na dan 31. prosinca 2012. godine, tada isti taj rezultat mora imati iskazan na AOP 130 Obrasca: PR-RAS-NPF. Odnosno u slučaju poslovanja s manjkom, AOP 200 Obrasca: BIL-NPF mora odgovarati manjku prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju iskazanog na AOP 131 Obrasca: PR-RASNPF. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO Dakle, ključne kontrole između Obrasca: BIL-NPF i Obrasca: PR-RAS-NPF jesu: AOP 199 Obrasca : BIL-NPF = AOP 130 Obrasca : PR-RAS-NPF AOP 200 Obrasca : BIL-NPF = AOP 131 Obrasca : PR-RAS-NPF Sljedeća kontrola ispravnosti obrazaca vezana je na iskazivanje stanja novčanih sredstava. Stanje iskazano na skupini 11 Novac u banci i blagajni AOP 075 Obrasca: BIL-NPF treba odgovarati AOP 135 Stanju novčanih sredstava na kraju razdoblja Obrasca: PR-RAS-NPF.

3. Izvještaj o prihodima i rashodima Izvještaj o prihodima i rashodima sustavni je pregled prihoda i rashoda, te inancijskog rezultata za poslovnu godinu. U Obrazac: PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci: – – – –

stupac 1 – broj računa iz računskog plana; stupac 2 – naziv računa; stupac 3 – AOP oznaka; stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine; – stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine; – stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u odnosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala). Prva dva stupca obrasca popunjena su temeljem propisane ekonomske klasi ikacije – Računskog plana nepro itnih organizacija. Treći stupac jest oznaka koju obrasci također imaju unaprijed popunjenu, a koja je potrebna radi automatske obrade podataka te kratica naziva stupca 3 upravo to i znači - AOP oznaka U stupac 4. upisuju se podaci o ostvarenim prihodima i rashodima te rezultatima tijekom istog razdoblja – prethodne godine. U stupac 5. upisuju se podaci iz glavne knjige o ostvarenim prihodima i nastalim rashodima tijekom razdoblja 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine. U stupac 6. upisuje se indeks promijene ostvareno u odnosu na ostvareno za prethodnu godinu – upisuje se cijeli broj bez decimala.

Podaci u dijelu „Dodatni podaci“ Od AOP 132 do AOP 145 u Obrascu: PR-RAS-NPF upisuju se dodatni podaci. Dodatni podaci mogu se TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

po svom sadržaju i namjeni grupirati u četiri dijela. U prvom dijelu, od AOP 132 do AOP 135 prati se stanje novčanih sredstava na početku godine, ukupni priljevi i odljevi s računa i blagajni te stanje novčanih sredstava na kraju godine. Drugi dio dodatnih podataka u potpunosti je za statističke potrebe i obuhvaća AOP 136 i AOP 137 na kojima je potrebno iskazati prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem godine i na osnovi sati rada. Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF DODATNI PODACI Stanje novčanih sredstava na 11 početku godine 11Ukupni priljevi na novčane račune dugovno i blagajne 11Ukupni odljevi s novčanih računa potražno i blagajni Stanje novčanih sredstava na kraju 11 godine (AOP 132+133-134) Prosječan broj zaposlenih na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) Prosječan broj zaposlenih na osnovi sati rada (cijeli broj)

132 133 134 135 136 137

Sadržaj trećeg dijela dodatnih podataka, od AOP 138 do AOP 145, u cijelosti ukazuje na činjenicu da je ovaj dio izvještaja izrađen i za potrebe Državnog zavoda za statistiku. U ovom dijelu od nepro itnih organizacija traži se iskazivanje vrijednosti ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu. Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF

1 051 052 053 054

055

056

Ostvarena Ostvarena Vrijednost ostvavrijednost vrijednost renih investicija u u istom u istom Indeks AOP novu dugotrajnu razdoblju razdoblju (5/4*100) imovinu prethodne tekuće godine godine 2 3 4 5 Građevinski objekti 138 u pripremi Postrojenje i op139 rema u pripremi Prijevozna sred140 stva u pripremi Višegodišnji nasadi 141 i osnovno stado u pripremi Ostala nemateri142 jalna proizvedena imovina u pripremi Ostala ne inan143 cijska imovina u pripremi

RAČUNOVODSTVO Cilj prikupljanja podataka od AOP 138 do AOP 143 je mogućnost obračuna investicija u dugotrajnu imovinu u kraćim vremenskim razdobljima odnosno tromjesečjima. Pri tome je važno naglasiti da se u navedene AOP oznake Obrasca: PR-RAS-NPF ne unosi stanje dugotrajne imovine na 31. prosinca 2010. godine iskazano na bilančnim kontima od 051 Građevinski objekti u pripremi do 056 Ostala ne inancijska imovina u pripremi.

cijskim leasingom. U iskazane podatke ne uključuje se nabava zemljišta jer se transakcije nabave i prodaje poništavaju na razini države.

Prema obrazloženjima Državnog zavoda za statistiku pod pojmom Vrijednost ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju se sve vrste ulaganja u novu imovinu, odnosno u nove kapacitete, kao i ulaganja za proširenje, rekonstrukciju i modernizaciju postojećih ili zamjenu zastarjelih, istrošenih ili slučajnom štetom uništenih kapaciteta. Ne obuhvaća se redovno i tekuće održavanje te popravci dugotrajne imovine.

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF

Ostvarenim investicijama u novu dugotrajnu imovinu smatraju se nabavke od izvođača građevinskih radova, proizvođača opreme, ostvarena ulaganja u vlastitoj režiji, nabavljena dugotrajna imovina bez naknade (humanitarne pomoći i darovi), nabavke opreme u trgovini, te nabavke imovine od privatnih osoba, odnosno investicijska dobra koja još nisu bila predmet kupoprodaje između neposrednih korisnika tih dobara.

4. Bilješke

Vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu iskazuje se po kupovnim cijenama tj. obuhvaća sve transportne troškove, instalacijske troškove, kao i troškove prijenosa vlasništva (naknade bilježnicima, inženjerima, pravnicima i sl.) i sve poreze koji se plaćaju na prijenos. U ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu uključuje se i rabljena oprema nabavljena isključivo u inozemstvu budući da izravno utječe na porast nacionalnog bogatstva u zemlji. Nabavke se smatraju ostvarene u trenutku promjene vlasnika, a kod građevinskih radova nabavka je de inirana ugovorom po fazama gradnje, odnosno obračunskim situacijama. Investicije u građevinske objekte obuhvaćaju ulaganja u nove građevine visokogradnje, niskogradnje, hidrogradnje i ulaganja u stambene objekte. Investicije u novu ostalu materijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja u osnovno stado priplodne i radne stoke, pošumljavanja i dugogodišnje nasade, te ulaganja u važnija poboljšanja zemljišta. Ulaganja u novu nematerijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja kao što su ulaganja u rudarska istraživanja, računalne programe, patente, prava, licence, književna i umjetnička djela. Podaci obuhvaćaju i nabavku dugotrajne imovine inan56

Četvrti dio Obrasca prati bilančnu poziciju - stanje zaliha na dan 1. siječnja i na 31. prosinca 2012. godine. Budući da se od AOP 138 do AOP 144 ne mogu uspostaviti matematičke i/ili logičke kontrole, na AOP 145 uspostavljen je kontrolni zbroj.

Račun iz rač. plana

Stanje Stanje 1. na kraju Indeks AOP siječnja izvještajnog (5/4*100) razdoblja 144

Stanje zaliha Kontrolni zbroj (AOP 136 do 144) 145

Bilješke uz inancijske izvještaje su detaljnija razrada i dopuna podataka iz bilance i računa prihoda i rashoda. Bilješke mogu biti opisne, brojčane ili kombinirane. Označavaju se rednim brojevima s pozivom na AOP oznaku izvještaja na koju se odnose. Obvezne Bilješke uz Bilancu jesu: - pregled ostalih ugovornih odnosa i slično koji, uz ispunjenje određenih uvjeta, mogu postati obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu koji su u tijeku …); - pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoročnih kredita i zajmova te posebno robnih kredita i inancijskih najmova (leasing).

5. Utvrđivanje rezultata Na kraju poslovne godine utvrđuje se rezultat poslovanja na računima skupine 52 Rezultat poslovanja i obavljaju zaključna knjiženja međusobnim zatvaranjem računa rashoda i prihoda na skupinama računa razreda 3 Prihoda i 4 Rashoda. Prije sastavljanja temeljnice i utvrđivanja ukupnih rashoda i prihoda koji se prenose na račun 5211 Obračun prihoda i rashoda valja prethodno provjeriti jesu li pravilno iskazani rashodi i prihodi, pojedinačno i po razinama. Utvrđivanje rezultata u nepro itnom računovodstvu obavlja se kroz nekoliko faza: 1. utvrđivanje i iskazivanje prihoda i rashoda obračunskog razdoblja; 2. usporedba ostvarenih prihoda i rashoda (obračun prihoda i rashoda); TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO 3. prijenos utvrđene razlike prihoda i rashoda na višak/manjak. Primjer: Nepro itna organizacija je u poslovnoj godini ostvarila: Rashodi (skupina 41-46) 500.000,00 kn

1. Utvrđivanje i iskazivanje prihoda i rashoda za 2012. godinu Na kraj poslovne godine svi računi u razredima 3 i 4 se zatvaraju. U nastavku se daje primjer zatvaranja računa razreda 3 i 4. 3911 Raspored prihoda S0 300.000 S0 izravnanje 300.000

300.000 (1) (2) 300.000

(1) 300.000 300.000

300.000 300.000 5211 Obračun prihoda i rashoda

S0 500.000

(2) 500.000 300.000 (2) 500.000 S0 izravnanje

4 Rashodi

200.000 (3)

4911 Raspored rashoda

S0 500.000

(1) 500.000 500.000 S izravnanje

500.000 (2)

500.000 500.000

4 Rashodi

522 Manjak

S0 500.000

(3) 200.000

2. Usporedba ostvarenih prihoda i rashoda (obračun prihoda i rashoda) Za ukupan iznos rashoda odobrava se račun rasporeda rashoda u skupini 49 i zadužuju račun TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Red. br. 1 1.

Prihodi (skupina 31-36) 300.000,00 kn

3 Prihodi

5211-Obračun prihoda i rashoda. Za ukupan iznos prihoda zadužuje se račun rasporeda prihoda u skupini 39 i odobrava račun 5211-Obračun prihoda i rashoda. Račun Duguje Potražuje 4 5

Opis

Iznos

2 Obračun rashoda i prihoda - ukupni rashodi

500.000

4911

4 1-46

- obračun rashoda - ukupni prihodi - obračun prihoda - manjak

500.000 300.000 300.000 200.000

5211 31-36 39111 5211

4911 3911 5211

Dakle, na račun 5211 Obračun prihoda i rashoda prenose se (preko računa rasporeda rashoda - 4911 i rasporeda prihoda - 3911) ukupni ostvareni prihodi i rashodi te se utvrđuje rezultat poslovanja ostvaren u tekućoj godini. Nepro itna organizacija u primjeru ostvarila je u poslovnoj godini manjak prihoda od 200.000,00 na što ukazuje i dugovni saldo na odjeljku 5211. 3. Prijenos utvrđene razlike prihoda i rashoda na višak/manjak Rezultat se utvrđuje prenošenjem stanja s računa obračuna prihoda i primitaka 5211 na račune podskupine 522 Višak/manjak prihoda. Ako je potražna strana na računu 5211 Obračun prihoda i rashoda veća od dugovne za utvrđenu razliku zadužuje se račun obračuna prihoda i rashoda i odobrava odgovarajući račun viška prihoda u skupini 52, odnosno račun 5221. Ako je dugovna strana na računu 5211 Obračun prihoda i rashoda veća od potražne za utvrđenu razliku odobrava se račun obračuna prihoda i rashoda i zadužuje račun manjka prihoda u skupini 52, odnosno račun 5222. Red. Opis Iznos br. 1 2 3 1. Prijenos obračuna prihoda i rashoda - prijenos manjka 200.000 prihoda poslovanja

Račun Duguje Potražuje 4 5

5222

5211

Preneseni višak prihoda iz 2011. godine mogao se, ako mu nije određena namjena, koristiti za pokriće rashoda tekuće 2012. godine. Rashodi 2012. godine knjiže se uobičajeno, a preneseni višak prihoda nije potrebno ponovo iskazivati kroz prihode tekuće godine. Dakle, višak 2011. godine ne 57

RAČUNOVODSTVO iskazuje se ponovo kroz prihode tekuće – 2012. godine. Ostvareni manjak tekuće godine prebit će se sa viškom prihoda prethodnih razdoblja kao što je utvrđeno člankom 63. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija: „Saldo na kraju godine na podskupini 522 utvrđuje se prebijanjem računa viška i manjka“.

1. redni broj, 2. broj i datum knjigovodstvene isprave na temelju koje se unosi podatak u knjigu prihoda i rashoda, 3. naziv knjigovodstvene isprave koja je osnova za knjiženje, 4. opis poslovne promjene, 5. iznos prihoda i rashoda.

Troškovi tekućeg razdoblja ne smiju se direktno knjižiti na teret viška prihoda prethodnih godina. Kod zaključivanja godine, na računu 5211 Obračun prihoda i rashoda sučeljavaju se prihodi i rashodi tekuće godine, a stanje se prenosi na račune podskupine 522 Višak/manjak prihoda na kojem se, u ovom slučaju, nalazi i preneseni saldo viška iz prethodnih godina kojim će se pokriti troškovi tekućeg razdoblja.

U Knjigu blagajne se kronološkim redom unose podaci o izvršenim gotovinskim uplatama i isplatama. Knjiga blagajne sadrži najmanje sljedeće podatke:

6. Oslobođenje od obveze sastavljanja inancijskih izvještaja Člankom 71. propisano je da nepro itna organizacija čija je vrijednost imovine prema podacima za proteklu kalendarsku godinu manja od 100.000,00 kuna i godišnji prihod prema podacima za proteklu kalendarsku godinu manji od 100.000,00 kuna nije obvezna sastavljati i predavati inancijske izvještaje te primjenjivati računski plan prema odredbama Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija. To primjerice znači: Primjer 1. 2. 3. 4.

Vrijednost Godišnji Obveznik sastavljanja imovine prihod i predaje inancijskih (u kn) (u kn) izvještaja 120.000,00 200.000,00 DA 110.000,00 90.000,00 DA 50.000,00 110.000,00 DA 80.000,00 99.000,00 NE

S obzirom na visinu prihoda i vrijednost imovine, ovom odredbom omogućuje se navedenim neproitnim organizacijama, racionalizacija poslovanja u dijelu vođenja knjigovodstvenih evidencija. Odluku o drugačijoj organizaciji knjigovodstva i načinu izvještavanja donosi osnivač i o tome je obvezan izvijestiti Državni ured za reviziju i Ministarstvo inancija. Nepro itna organizacija koja zadovoljava gore istaknute kriterije dužna je voditi najmanje Knjigu blagajne i Knjigu prihoda i rashoda primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela.

1. redni broj, 2. datum i broj knjigovodstvene isprave, 3. opis, 4. uplaćeni ili isplaćeni iznos. Izmjenama i dopunama Uredbe u 2009. godini s ciljem osiguranja kontinuiteta u praćenju poslovanja nepro itnih organizacija povećava se vremenski period u kojem se razmatraju vrijednosti imovine i godišnjih prihoda na temelju kojih se utvrđuje obveza vođenja dvojnog knjigovodstva i sastavljanja te predaje inancijskih izvještaja propisanih Uredbom. Ako je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 100.000,00 kuna na razini godine i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od 100.000,00 kuna na razini godine, nepro itna organizacija nije u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i sastavljanja te predaje inancijskih izvještaja. Važna napomena: Nepro itne organizacije osnovane nakon 1. siječnja 2009. godine dužne su voditi dvojno knjigovodstvo i sastavljati te predavati inancijske izvještaje sljedeće tri godine neovisno o visini prihoda i imovine. Nepro itne organizacije koje udovoljavaju novim kriterijima i nisu obvezne voditi dvojno knjigovodstvo te sastavljati i predavati inancijske izvještaje o tome ne obavještavaju Državni ured za reviziju, već isključivo Ministarstvo inancija i to putem Obrasca: RNO.

centar@tim4pin.hr

Knjiga prihoda i rashoda sadrži najmanje sljedeće podatke: 58

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO Ivana Maletić * Ivana Jakir-Bajo **

UDK: 657.2

Utvrđivanje rezultata na kraju godine u sustavu proračuna i proračunskih korisnika Postupak utvrđivanja i raspodjele rezultata na kraju godine propisan je člankom 84. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 87/08 i 114/10). Na kraju godine računi razreda 3, 4, 5, 6, 7 i 8 se zatvaraju, a preko računa rasporeda (skupine 39, 49, 59, 69, 79 i 89) ukupni rashodi i prihodi, izdaci i primici se prenose na račune podskupine 921 Utvrđivanje rezultata poslovanja. Nakon obračuna prihoda i rashoda, primitaka i izdataka na kraju proračunske godine utvrđuje se ostvareni višak/manjak prihoda, odnosno primitaka na računima podskupine 922 Višak/manjak prihoda. Postupak utvrđivanja rezultata obuhvaća tri osnovna koraka: zatvaranje računa razreda 3, 4, 5, 6, 7 i 8, prebijanja računa viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama i korigiranje rezultata za iznose kapitalnih prijenosa sredstava. O navedenom autorice detaljnije pišu u tekstu u nastavku.

II. korak u procesu utvrđivanja rezultata: Prebijanje računa viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama Rezultat se utvrđuje prenošenjem stanja s računa obračuna prihoda i primitaka, rashoda i izdatka 9211, 9212 i 9213 na račune podskupine 922 Višak/manjak prihoda. Člankom 84. Pravilnika o proračunskom računovodstvu propisano je da se saldo na kraju godine na podskupini 922 utvrđuje prebijanjem računa viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama i izvorima inanciranja (višak prihoda poslovanja i manjak prihoda poslovanja, višak prihoda od ne inancijske imovine i manjak prihoda od ne inancijske imovine, višak primitaka od inancijske imovine i manjak primitaka od inancijske imovine) na razini osnovnog računa.

I. korak u procesu utvrđivanja rezultata Na kraju godine računi razreda 3, 4, 5, 6, 7 i 8 se zatvaraju, a preko računa rasporeda (skupine 39, 49, 59, 69, 79 i 89) ukupni rashodi i prihodi, izdaci i primici se prenose na račune podskupine 921 Utvrđivanje rezultata poslovanja i to: 9211 Obračun prihoda i rashoda poslovanja, 9212 Obračun prihoda i rashoda od ne inancijske imovine i 9213 Obračun primitaka i izdataka od inancijske imovine. Primjer: Zatvaranje računa razreda 3 Rashodi poslovanja

mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora. ** mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija. *

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO III. korak u procesu utvrđivanja rezultata: Korekcija rezultata

manjka prihoda od ne inancijske imovine, a odobrava račun viška ili manjka prihoda poslovanja.

Za iznose koji su bili evidentirani tijekom godine na računima kapitalnih prijenosa sredstava, a to su: 63121 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU, 63122 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada izvan EU, 63221 Kapitalne pomoći od međunarodnih organizacija, 63241 Kapitalne pomoći od institucije i tijela EU, 6332 Kapitalne pomoći iz proračuna, 6334 Kapitalne pomoći od proračunskih korisnika temeljem prijenosa sredstava EU, 6342 Kapitalne pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna, 6352 Kapitalne pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, 6632 Kapitalne donacije te 67121 Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine, a koji su utrošeni za nabavu dugotrajne ne inancijske imovine zadužuje se račun viška ili manjka prihoda poslovanja, a odobrava račun viška ili manjka prihoda od ne inancijske imovine.

Važno je istaknuti da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12) mijenjao upravo navedeni članak 70., na način da se sredstva od prodaje i zamjene ne inancijske imovine države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i od naknade štete s osnova osiguranja koriste za kapitalne rashode države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja.

Novo u procesu korekcije rezultata od 2012. je da se osim u slučaju ostvarenja prihoda poslovanja koji se koriste za rashode za nabavu ne inancijske imovine korekcija rezultata predviđa i u slučaju ostvarenja prihoda od prodaje ne inancijske imovine i njihova korištenja za kapitalne rashode koji se ekonomski klasi iciraju u rashode poslovanja (razred 3). To je omogućeno i Zakonom o proračunu koji u članku 70. kaže da se sredstva od prodaje i zamjene ne inancijske dugotrajne imovine države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i od nadoknade štete s osnove osiguranja koriste samo za kapitalne rashode. Pod kapitalnim rashodima podrazumijevaju se: • rashodi za nabavu ne inancijske imovine (razred 4), • rashodi za održavanje ne inancijske imovine (3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja), • kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, ali isključivo za nabavu ne inancijske imovine (38612 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru i 38622 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima izvan javnog sektora), • dodatna ulaganja u ne inancijsku imovinu (45 Rashodi za dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini) i • ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava (532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru i 534 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora). Dakle, u procesu korekcije rezultata za iznose prihoda od ne inancijske imovine koji su tijekom godine utrošeni za inanciranje rashoda poslovanja koji pripadaju kategoriji kapitalnih rashoda koje smo gore de inirali, također se zadužuje račun viška ili 60

Dakle, u odnosu na dosadašnju praksu, mogućnost korištenja prihoda od prodaje i zamjene ne inancijske imovine te od nadoknade štete proširila se i na mogućnost korištenja istih za otplate glavnice. Međutim, navedene zakonske promjene stupaju na snagu 1. siječnja 2013. godine, a korisnici korekcije rade s datumom 31. prosinca 2012., tako da se korekcije za 2012. godinu rade kao što su se radile i za 2011. godinu, ne primjenjujući izmijenjene odredbe članka 70. Zakona o proračunu. Iako Pravilnikom o proračunskom računovodstvu nije posebno naglašeno, iz odredbi Zakona o proračunu, proizlazi da se proces korekcije provodi i za iznose prihoda od ne inancijske imovine koji su tijekom godine utrošeni za inanciranje izdataka za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava (532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru i 534 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora) koji pripadaju kategoriji kapitalnih rashoda. Treba naglasiti da je Zakonom o proračunu utvrđeno da isključivo država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu ulagati u dionice ili udjele u trgovačkim društvima ako su za kupnju osigurana sredstva u proračunu i ako se s time štiti javni interes, odnosno interes jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, ovo se pravilo ne odnosi na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su korisnici pomoći za područja posebne državne skrbi iz državnog proračuna. Kako članak 84. Pravilnika o proračunskom računovodstvu propisuje da se na kraju godine saldo na podskupini 922 utvrđuje prebijanjem računa viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama (višak prihoda poslovanja i manjak prihoda poslovanja, višak prihoda od ne inancijske imovine i manjak prihoda od ne inancijske imovine, višak primitaka od inancijske imovine i manjak primitaka od inancijske imovine), na razini osnovnog računa, u Obrascu: BIL nije moguće istovremeno iskazati i višak i manjak prihoda unutar istih kategorija. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO Mladenka Karačić *

UDK: 657.2

Izvještaj o novčanim tijekovima (Obrazac: NT) Izvještaj o novčanim tijekovima obvezne su sastavljati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunski korisnici državnog proračuna (Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Agencija za upravljanje državnom imovinom, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost). Ovaj inancijski izvještaj dio je seta inancijskih izvještaja kojeg navedena grupa obveznika sastavlja i predaje kvartalno, polugodišnje i godišnje. Rok za predaju godišnjeg izvještaja za 2012. je 28. veljače 2013. te autorica u ovom tekstu podsjeća na sadržaj i najčešće pogreške u popunjavanju ovog izvještaja.

1. Uvod Za razliku od Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima koji pokazuje uspješnost poslovanja subjekta, Izvještajem o novčanim tijekovima ocjenjuje se likvidnost, odnosno inancijska situacija i inancijski aspekt poslovanja. Ovaj izvještaj prikazuje ukupne novčane priljeve i odljeve za promatrani period i to: - neto primitke i izdatke iz poslovnih aktivnosti (tekućeg poslovanja), - neto primitke i izdatke iz transakcija na ne inancijskoj imovini, - neto primitke i izdatke transakcija na inancijskoj imovini i obvezama. Neto promjena na novčanom saldu rezultat je neto novca primljenog iz tri navedena izvora. Izvještaj o novčanim tijekovima sastavlja se na Obrascu: NT sa sljedećim podacima: -

stupac 1- broj računa iz računskog plana; stupac 2 - naziv računa; stupac 3 - AOP oznaka; stupac 4 - ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine.

2. Sadržaj i popunjavanje Obrasca: NT Prilikom popunjavanja Izvještaja o novčanim tijekovima potrebno je voditi računa o podacima koji su *

Mladenka Karačić, mag. oec., Ministarstvo inancija RH

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

relevantni za unos u Obrazac: NT. Događa se da korisnici unose iste podatke u Obrazac: NT i Obrazac: PR-RAS iako ova dva obrasca mogu biti identična isključivo ako je stanje obveza za rashode poslovanja i za nabavu ne inancijske imovine u Bilanci jednako nuli (nema prenesenih obveza iz prethodnih razdoblja). Kod većine korisnika to nije slučaj, stoga se podaci iskazani u ovim obrascima najčešće razlikuju. Temelj za unos podataka u Obrascu: NT i Obrascu: PRRAS je bruto bilanca iz koje se u Obrazac: NT unose podaci s dugovne strana računa obveza i odgovara na pitanje: koje su obveze plaćene u izvještajnom razdoblju, dok se u PR-RAS unose podaci sa dugovne strane računa rashoda i odgovara na pitanje: koji su rashodi nastali (primljene fakture) u izvještajnom razdoblju. Kako bi se u potpunosti moglo udovoljiti ovakvom pristupu preuzimanja podataka iz bruto bilance potrebno je prikazivati i sve rashode koji se izravno plaćaju iz blagajne preko obveza. Kod popunjavanja Izvještaja o novčanim tijekovima često je pitanje u kojem dijelu i na kojoj AOP oznaci Obrasca: NT prikazati izdatke za rashode koji su nastali i evidentirani u prethodnoj godini, a podmireni su u tekućoj. U Obrascu PR-RAS za prethodnu godinu ti su rashodi bili iskazani na računima 3 i 4, a u Obrascu: NT za prethodnu godinu se ne iskazuju jer nisu bili podmireni u toj, već sljedećoj godini. Treba li rashode iz prethodne godine plaćene u tekućoj iskazati na pozicijama izdataka vezanih uz konkretne rashode u Obrascu: NT ili u dijelu ostalih nespomenutih izdataka gdje su kao veza s računskim planom navedeni bilančni računi razreda 1 i 2? Iako se knjigovodstveno izdatak tekuće godine, koji je nastao podmirenjem obveza prethodne godine, evidentira na teret (dugovno) računa obveza, to ne znači da taj izdatak nije vezan uz određeni rashod. Naprotiv, on je posljedica potrošnje prethodne godine i stoga mora biti evidentiran u Obrascu NT na pozicijama vezanim uz vrstu rashoda po kojima je izdatak nastao. Primici iz Obrasca: NT evidentirani u okviru razreda 6 i 7 u pravilu trebaju biti jednaki prihodima u razredu 6 i 7 iskazanim u Obrascu: PR-RAS jer prihode priznajemo prema kriteriju mjerljivosti i raspoloživosti. Mjerljivi su kada se mogu vrijed61

RAČUNOVODSTVO nosno iskazati, a raspoloživi kada su naplaćeni u razdoblju na koje se odnose. Izuzeci su: - uobičajene nenovčane transakcije kao kompenzacije, cesije, oprost koje se prikazuju u Obrascu: PR-RAS kao prihod, ali ne primitak u Obrascu: NT zbog izostanka stvarnog novčanog tijeka; - donacije ne inancijske imovine ostvarene izvan sustava proračuna i - sredstva pomoći izravnanja za prosinac 2012. godine doznačena jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2013. godini. Budući da će sukladno uputi Ministarstva inancija lokalne jedinice navedena sredstva iskazati kao prihod 2012. godine, ista su sadržana u Obrascu: PR-RAS za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012., ali ne i u Obrascu NT za 2012. godinu jer je do priljeva došlo u 2013. godini. U nastavku daje se obrazloženje odstupanja između Obrasca: PR-RAS i Obrasca: NT i u iskazivanju prihoda od danih i primljenih donacija dugotrajne ne inancijske imovine u slučajevima kada nije riječ o prijenosima ne inancijske imovine između proračuna ili proračuna i proračunskih korisnika. U skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu dobivena dugotrajna ne inancijska imovina evidentira se odobravanjem odgovarajućeg računa prihoda poslovanja i zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda za nabavu dugotrajne ne inancijske imovine. Istovremeno se za primljenu imovinu zadužuje odgovarajući račun ne inancijske imovine u razredu 0, a odobrava odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9. Primjer: Lokalna jedinica je u prosincu 2012. godine od poduzeća Saldo d.o.o. dobila donaciju uredske opreme u vrijednosti od 50.000,00 kn. Red. br.

Opis

Iznos

1 1. 1a.

2 Primljena donacija opreme

3 50.000 50.000

Račun Duguje Potražuje 4 5 42212 66323 02212 91121

Prihod od kapitalnih donacija od trgovačkog društva u iznosu 50.000,00 kn bit će iskazan u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima lokalne jedinice za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine. Međutim, kako nije došlo do priljeva sredstava na račun, navedeni iznos neće biti iskazan u Izvještaju o novčanim tijekovima. Slijedeći istu logiku, i rashod za nabavu uredskog namještaja bit će sadržan u Obrascu: PR-RAS, a ne i u Obrascu: NT. 62

Dane kapitalne pomoći inozemnim vladama i međunarodnim organizacijama te institucijama i tijelima EU u dugotrajnoj ne inancijskoj imovini, dane donacije dugotrajne ne inancijske imovine i kapitalne pomoći kreditnim i ostalim inancijskim institucijama te trgovačkim društvima u dugotrajnoj ne inancijskoj imovini evidentiraju se preko računa prihoda od prodaje dugotrajne imovine i rashoda poslovanja evidentiraju se zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda poslovanja i odobravanjem prihoda od prodaje dugotrajne imovine na odgovarajućem računu razreda 7. Istovremeno odobrava se odgovarajući račun ne inancijske imovine u razredu 0, a zadužuje odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9. Primjer: Lokalna jedinica je u 2012. godini donirala računalo športskoj udruzi. Red. br.

Opis

1 2 1. Donacija računala 1a. športskoj udruzi

Iznos 3 100.000 100.000

Račun Duguje 4 38215 91111

Potražuje 5 72211 02211

Kapitalni prihod od 100.000,00 kn bit će iskazan u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima lokalne jedinice za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine. Međutim, kako nije ostvaren priljev sredstava, navedeni iznos neće biti iskazan u Izvještaju o novčanim tijekovima za 2012. godinu. Transakcije na inancijskoj imovini i obvezama iskazuju se po novčanom načelu i stoga su podaci u razredima 8 i 5 Obrasca: NT i Obrasca PR-RAS u pravilu jednaki (sva odstupanja od navedenog potrebno je objasniti u Bilješkama). Uz podatke sa skupina računa u razredima 8 i 5 potrebno je uzeti u obzir i izdatke/primitke vezane uz transakcije koje se u trenutku isplate ili uplate evidentiraju samo na računima potraživanja, odnosno obveza (u Obrascu: NT su ti reci označeni nazivom ostali primici i ostali izdaci, a kao veza s računskim planom navedeni su razredi 1 i 2). Najbolji primjer koji ukazuje u kojim slučajevima se popunjavaju podaci u recima ostalih primitaka i izdataka Obrasca: NT jesu isplate za službena putovanja – po putnim nalozima. Dnevnice i putni troškovi uglavnom se isplaćuju u gotovom novcu temeljem obračunatog putnog naloga. Gotovina potrebna za isplatu putnih naloga podiže se sa žiro-računa i pohranjuje u blagajnu. Najčešće se po ispostavljenom putnom nalogu iz blagajne isplaćuje akontacija u procijenjenom iznosu troškova, a po TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO završetku službenog puta putni se nalog podnosi na obračun i pravdanje primljenih sredstava odnosno naplatu naknade učinjenih troškova. Isplate akontacija za službeno putovanje, s obzirom da ne predstavljaju rashod već potraživanje (od primatelja), evidentiraju se samo kao promjene u inancijskoj imovini (novac se transformira u potraživanje). Knjiženje se sukladno tome provodi tako da se odobrava račun novčanih sredstava, a zadužuje račun potraživanja od zaposlenih za isplaćenu akontaciju.

3. Kontrole unutar Obrasca: NT U Izvještaju o novčanim tijekovima prati se stanje novčanih sredstava na početku i kraju razdoblja (AOP 228 i 229), dok se u dodatnim podacima Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima upisuje stanje novčanih sredstava na početku i kraju, ali ne izvještajnog razdoblja nego tromjesečja (AOP 607 i 610). U Obrascu: NT se uvijek na AOP 228 iskazuje stanje novčanih sredstava na dan 1. siječnja, dok se u Obrascu: PR-RAS na AOP 607 iskazuje stanje novčanih sredstava na dan početka tromjesečja (npr. 1. siječnja, 1. travnja, 1. srpnja, 1. listopada) za godinu. Upravo zbog ove razlike iznosi upisani na AOP 228 u Obrascu: NT i AOP 607 u Obrascu: PR-RAS nisu isti. Iznosi upisani na AOP 229 u Obrascu: NT i 610 u Obrascu: PR-RAS trebaju biti isti jer se odnose na isti dan – kraj izvještajnog razdoblja, 31. prosinac.

Jedna od najvećih pogreški pri sastavljanju Izvještaja o novčanim tijekovima je iskazivanje istih podataka: - izdacima poslovanja u NT-u i o rashodima poslovanja u PR-RAS-u, odnosno - izdacima za nabavu ne inancijske imovine u NT-u i o rashodima za nabavu ne inancijske imovine u PR-RAS-u, uz istovremeno iskazivanje podataka o obvezama za rashode poslovanja i za nabavu ne inancijske imovine (koje nisu na aktivnim vremenskim razgraničenjima) u Izvještaju o obvezama. Može se dogoditi da su gore spomenuti izdaci iz Obrasca: NT jednaki rashodima iz Obrasca: PR-RAS, ali to ujedno znači i da su sve obveze po toj osnovi podmirene (ili da se radi o obvezama za kontinuirane rashode koji se zbog plana evidentiraju na aktivnim vremenskim razgraničenjima i tek u sljedećem izvještajnom razdoblju priznaju u rashode – što treba navesti u bilješkama). Podaci upisani u NT mogu se provjeriti na sljedeći način: stanje obveza na početku izvještajnog razdoblja + ukupni rashodi - priznati rashodi iz prethodnih godina - stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja = iznos u NT

Novčana sredstva na kraju razdoblja (AOP 229) moraju biti jednaka novčanim sredstva na početku razdoblja (AOP 228) uvećanim za ukupne neto primitke (AOP 226), odnosno novčanim sredstvima na početku razdoblja (AOP 228) umanjenim za ukupne neto izdatke (AOP 227) ovisno o tome jesu li korisnici imali iskazane ukupne neto primitke ili izdatke.

Ako dio obveza nije priznat kao rashod, nego je na aktivnim vremenskim razgraničenjima, tada se stanje obveza na kraju (u gore zadanoj formuli za provjeru iznosa upisanog u NT) treba umanjiti za dio koji je na razgraničenjima ili se za taj iznos trebaju povećati ukupni rashodi.

AOP 226 > 0 → AOP 229 = AOP 228 + AOP 226

U Obrascu: NT istovremeno ne mogu biti popunjene sljedeće AOP oznake:

ILI AOP 227 > 0 → AOP 229 = AOP 228 – AOP 227 Kontrola točnosti obrasca Izvještaja o novčanim tijekovima, izuzev one matematičke, može se provesti i usporedbom s Obrascem: PR-RAS. Transakcije na inancijskoj imovini i obvezama iskazuju se po novčanom načelu i stoga su podaci u razredima 8 i 5 Obrasca: NT i Obrasca: PR-RAS u pravilu jednaki (odstupanja od navedenog potrebno je objasniti u bilješkama).

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

- AOP 118 Neto primici iz poslovnih aktivnosti i AOP 119 Neto izdaci iz poslovnih aktivnosti; - AOP 194 Neto primici iz transakcija na ne inancijskoj imovini i AOP 195 Neto izdaci iz transakcija na ne inancijskoj imovini; - AOP 224 Neto primici iz transakcija na inancijskoj imovini i obvezama i AOP 225 Neto izdaci iz transakcija na ne inancijskoj imovini i obvezama te - AOP 226 Ukupni neto primici i AOP 227 Ukupni neto izdaci.

RAČUNOVODSTVO Ivana Jakir-Bajo *

UDK UDK: 657.2

Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza Kao dio inancijskih izvještaja za proračunsku godinu sastavlja se i Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, na Obrascu: P-VRIO. Ovaj Izvještaj sastavljaju svi obveznici inancijskog izvještavanja u sustavu proračuna, kako bi se podaci iz Bilance i Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima mogli potpuno povezati u informacije o poslovnim događajima. Promjene u vrijednosti (revalorizaciji) i promjene u obujmu imovine i obveza jesu događaji koji utječu na neto vrijednost (razliku između imovine i obveza), a nisu rezultat aktivnosti, odnosno transakcija. Evidentiraju se na odgovarajućim računima imovine i obveza, a u korist ili na teret računa u podskupini 915 Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza. Autori u nastavku ukazuju na speci ičnosti i sadržaj ovog Izvještaja.

1. Uvod Prema čl. 82. Pravilnika o proračunskom računovodstvu, promjene u obujmu najčešće su rezultat početka priznavanja odnosno prestanka priznavanja imovine i drugih promjena u količini i kvaliteti već priznate imovine. Druge promjene u obujmu nastaju zbog: • izvanrednih događaja (kao što su potresi, poplave, požari i slično, otpisi potraživanja, nepredviđeno zastarijevanje i/ili propadanje imovine), • nepredviđenih šteta (znatni gubitci inventara zbog požara, krađe i slično) i • prirodnog prirasta. Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza obuhvaća, što je i samim nazivom izvještaja istaknuto, i promjene u vrijednosti (revalorizaciji). Promjene u vrijednosti su najčešće rezultat in lacije ili promjena u tržišnoj vrijednosti imovine, odnosno obveza. Međutim, u praksi znatno su učestaliji neki drugi poslovni događaji koji utječu na neto vrijednost (razliku između imovine i obveza), a nisu rezultat aktivnosti, odnosno transakcija. Više o njima u nastavku.

mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija RH

2. Događaji koji utječu na promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza Poslovni događaji i transakcije koji mijenjaju strukturu bilance, ali ne i neto vrijednost (razliku između imovine i obveza) klasi iciraju se u razredu 4 Rashodi za nabavu ne inancijske imovine i razredu 7 Prihodi od prodaje ne inancijske imovine, te razredu 5 Izdaci za inancijsku imovinu i otplate zajmova i razredu 8 Primici od inancijske imovine i zaduživanja. Prihodi i rashodi poslovanja (transakcije klasi icirane u razredima 3 i 6) smanjuju, odnosno povećaju neto vrijednost: • prihodi kao povećanje inancijske imovine i • rashodi kao povećanje obveza ili smanjenje inancijske imovine. Stanja iskazana u Bilanci na početku nekog razdoblja mijenjaju se ovisno o poslovnim događajima i transakcijama vezanim uz pojedine vrste imovine i obveza nastalim u toku godine, primjerice: • kupnjom automobila početno stanje na računu 02311 Osobni automobili se povećava, a na računu novčanih sredstava se smanjuje ili • primitkom zajma povećava se stanje na skupini 26 Obveze za kredite i zajmove, kao i stanje novčanih sredstava itd. Međutim, stanje iskazano na početku u odnosu na ono na kraju razdoblja može se promijeniti i zbog posebnih događaja (koji nisu prodaja, kupnja, zaduživanje, davanje zajma i sl.), čiji efekt je ne samo promjena stanja na pojedinoj vrsti imovine ili obveza, nego promjena neto vrijednosti. Da bi se dobila potpuna slika o tome zašto i kako su se promijenila stanja iskazana u bilanci sa stanjem na dan 31.12. u odnosu na ona iskazana na dan 1.1., potrebno je uzeti u obzir i ove promjene, što je prikazano na Slici 1. Revalorizacija, kao posljedica in lacije ili promjena u tržišnoj vrijednosti imovine i obveza, primjer je promjene u vrijednosti imovine i obveza. Događaje koji rezultiraju promjenama obujma mogu se prema vrsti klasi icirati u tri skupine: TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO Slika 1. Promjene bilančnih stavaka

U praksi se događa da i neki objekti s dugim razdobljem izgradnje (građevinski objekti u pripremi) prestanu imati ekonomsko opravdanje prije svog dovršavanja ili puštanja u pogon. U takvim slučajevima imamo negativne promjene u obujmu imovine.

2.2. Promjene u količini ili kvaliteti imovine • događaji koji uključuju priznavanje ili nepriznavanje postojeće imovine, • sve promjene u količini (i kvaliteti) imovine i • promjene u samoj klasi ikaciji imovine.

2.1. Priznavanje ili nepriznavanje imovine Da bi se imovina priznala imovinom, nad njom moraju postojati vlasnička prava i mora biti u stanju donositi ekonomske koristi. Ako neka imovina, za koju se zna da postoji, ali nije klasi icirana kao imovina, postane imovina, bilo zbog promjene u cijenama, tehnologiji ili zbog nekog drugog događaja, evidentira se promjena u obujmu na podskupini 915, kako bi se priznala vrijednost imovine. Međutim, može se dogoditi i suprotno. Nekad će biti potrebno otpisati imovinu iz bilance, jer više nije u stanju pružati ekonomske koristi ili zbog gubitka prava vlasništva nad tom imovinom. Nekoliko događaja može utjecati na priznavanje neproizvedene imovine koja se nalazi u prirodi. Opći ekonomski razvoj u obližnjim područjima ili gradnja autoceste može transformirati zemljište iz divljine ili pustopoljine u ono na kojem se vlasnička prava mogu provesti, a zemljište se može ekonomski iskoristiti. Objekti mogu steći novu ekonomsku vrijednost zbog posebnog arheološkog, povijesnog ili kulturnog značaja koji im se pripisuje. Time postaju povijesni spomenici. Njihova sadašnja vrijednost (kao objekta) može već biti u cijelosti otpisana, ali nakon dobivanja statusa povijesnog spomenika ponovo stječu novu. Neka ne inancijska imovina može se rashodovati, a njena knjigovodstvena vrijednost otpisati prije isteka korisnog vijeka upotrebe jer je izgubila svoju funkcionalnu vrijednost. To se događa zbog brzih promjena u tehnologijama i u tom slučaju je najčešće riječ o otpisu opreme, instrumenata te uređaja. Kod proračunskih korisnika to se najčešće događa u institutima, znanstvenim institucijama te zdravstvenim ustanovama s visoko so isticiranom tehnologijom. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Promjene u obujmu mogu biti i rezultat promjena u količini ili kvaliteti postojeće imovine, ali i otkrivanja, stvaranja ili uništavanja imovine. Potresi, nevrijeme, izlijevanja toksičnih tvari i sl., događaji su koji mogu izazvati djelomično ili potpuno uništenje imovine. Te se promjene evidentiraju preko podskupine 915 kako bi smanjili vrijednost oštećene imovine ili potpuno otpisali uništenu imovina. Premda je uslijed katastrofalnog gubitka proizvedena imovina najsklonija oštećenjima ili uništenju, neproizvedena imovina i inancijska imovina također su podložne oštećenjima ili uništenju. Mnoga materijalna neproizvedena imovina, poput šuma, povećat će se (u količini) sama po sebi ili pak smanjiti. Nematerijalna imovina (patenti, koncesije) uobičajeno ima konačnu trajnost. Npr., patentna zaštita za neki izum obično prestaje nakon određenog broja godina ili se vrijednost izuma može smanjiti zbog novijih izuma. Slično tome, ugovor o koncesiji prestaje nakon određenog razdoblja. Ispravak vrijednosti nematerijalne imovine mjeri ta smanjenja u vrijednosti, a evidentira se preko podskupine 915. Količina zemlje obično je iksna. Međutim, u nekim slučajevima zemlja se može stvoriti isušivanjem mora ili rijeke, korištenjem nasipa ili ostalih morskih barijera. Takvo bi se stvaranje priznalo kao ostala promjena u količini. Iako se ukupna količina resursa ispod površine zemlje ne povećava, samo otkriveni resursi (nafta, zemni plin, drago kamenje i ostala rudna bogatstva) mogu se evidentirati kao imovina. Tako se otkrivanje novog ležišta koje je komercijalno iskoristivo, evidentira kao ostala promjena u količini i iskazuje na podskupini 915. Međutim, može se dogoditi da JLP(R)S dobije određenu imovinu u svrhu naplate svojih potraživanja od strane dužnika. Ugovorni sporazumi između dužnika i vjerovnika određuju ovaj način ostvari65

RAČUNOVODSTVO vanja prava te se ovaj događaj smatra transakcijom i ne predstavlja promjenu u obujmu imovine. Općenito govoreći, razlike u kvaliteti odražavaju se i na različite vrijednosti imovine. Do takvih promjena može doći zbog promjene u upotrebi imovine, štete iz okoliša, nepredviđenog starenja ili duljeg trajanja dugotrajne imovine od očekivanog. Promjena u određenoj upotrebi imovine može predstavljati i promjenu u kvaliteti imovine, što se odražava na promjenu u njenoj vrijednosti. Primjerice prenamjena obrađene zemlje u zemljište za izgradnju može povećati ili smanjiti njenu vrijednost. Povećanje u vrijednosti postojećeg objekta ili zemljišta koje je određeno kao povijesni spomenik zbog svojeg posebnog arheološkog, povijesnog ili kulturnog značaja također bi se tretiralo kao promjena u kvaliteti. Nepredviđena pogoršanja dugotrajne imovine zbog utjecaja iz okoliša, kao što je utjecaj na karoseriju vozila, predstavljaju još jednu vrstu smanjenja kvalitete. Poboljšana tehnologija ugrađena u nove modele dugotrajne imovine ili novi proizvodni proces može uzrokovati zastarijevanje po stopi većoj od dozvoljene. Smanjenja vrijednosti dugotrajne imovine zbog navedenih razloga evidentiraju se također na podskupini 915. Suprotno tome, dugotrajna imovina može trajati dulje nego što se to očekivalo. Kada se ustanovi povećana upotrebljivost, povećava se vrijednost imovine.

2.3. Promjene u klasi ikaciji imovine Tijekom vremena može doći do reklasi ikacije postojeće imovine i obveza iz jedne kategorije u drugu, uslijed promjene svrhe za koju se imovina koristi. Promjene u klasi ikaciji evidentiraju se kao promjena u obujmu, s istom vrijednošću za oba upisa. Ako promjena u upotrebi također znači promjenu u njenoj vrijednosti, to se također evidentira preko podskupine 915, ali se ne smatra posljedicom promjene u klasi ikaciji imovine već promjenom u količini, odnosno vrijednosti imovine. Stambeni objekt može promijeniti svoju namjenu u uredski objekt ili obrnuto. Pozitivna promjena u jednoj kategoriji imovine se izravnava s negativnom promjenom u drugoj kategoriji imovine. Korištenje zemlje može se promijeniti, tako da se od poljoprivrednog zemljišta dobije građevinsko zemljište. To utječe na promjene u obujmu imovine. Dakle, izuzev onih izvanrednih i rijetkih događaja propisanih čl. 82. Pravilnika o proračunskom računovodstvu, postoje i oni koji se evidentiraju u Obrascu: P-VRIO, a koji su znatno učestaliji: 66

• rashodovanje dugotrajne ne inancijske imovine čija je knjigovodstvena vrijednost različita od nule, • viškovi i objektivni manjkovi dugotrajne ne inancijske imovine, viškovi i objektivni manjkovi sitnog inventara, • donacije i ostali prijenosi dugotrajne ne inancijske imovine u sustavu proračuna.

3. Popunjavanje Obrasca: P-VRIO U Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, koji se sastavlja na Obrascu: PVRIO, unose se podaci o događajima koji nisu rezultat transakcija, a utjecali su na promjene u stavkama Bilance. Dakle, u Obrascu: P-VRIO iskazuju se sve promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, koje su utjecale na smanjenje ili povećanje imovine i obveza, a nisu direktna posljedica transakcija iskazanih u prihodima i rashodima. Obrazac: P-VRIO sljedećeg je sadržaja: • • • •

stupac 1 - broj računa iz računskog plana, stupac 2 - naziv računa, stupac 3 - AOP oznaka, stupac 4 - ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine – povećanje i • stupac 5 - ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine – smanjenje. Pojedinačni događaji unose se u Obrazac: P-VRIO kao smanjenje ili povećanje u vrijednosti i obujmu imovine ili obveza (nikako istovremeno i jedno i drugo). Promjene u vrijednosti i obujmu evidentiraju se na odgovarajućim računima imovine ili obveza, u korist ili na teret računa u podskupini 915. Svaka promjena se s računa podskupine 915 također prenosi u korist ili na teret vlastitih izvora, tako da na kraju obračunskog razdoblja račun podskupine 915 nema stanja. To je izazvalo dvojbe kod korisnika te su pojedini jedan te isti događaj evidentirali istovremeno i kao iznos povećanja i smanjenja. U Obrascu: P-VRIO jedan poslovni događaj ili transakcija iskazuje se, ovisno o efektu koji ima na imovinu/obveze, ili u stupcu 4 - kao iznos povećanja ili u stupcu 5 - kao iznos smanjenja (nikako i jedno i drugo). TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO Primjer 1. Grad je kupio 10 računala u ukupnoj vrijednosti od 100.000 (10.000 kn/ računalu). Navedena računala proslijedio je svom proračunskom korisniku.

91511 91512

Tablica: Evidencije kod grada Red. br. 1 1. 1.a 2.

2.a

Opis

Račun

Iznos

2 Nabava računala Evidentiranje imovine Prijenos imovine proračunskom korisniku preko promjena u obujmu imovine Terećenje vlastitih izvora

Duguje Potražuje 4 5 42211 24221 02211 91111

3 100.000 100.000

100.000

9151202

02211

100.000

91111

9151202

Tablica: Evidencije kod proračunskog korisnika Red. Opis br. 1 2 1. Dobiveno 10 računala 2. Prijenos na vlastite izvore

3 100.000

Račun Duguje Potražuje 4 5 02211 9151202

100.000

9151202

Iznos

91111

Pri evidenciji ovog poslovnog događaja grad nakon što proslijedi nabavljenu opremu svom proračunskom korisniku, isknjižava imovinu (preko računa 915) jer će se u protivnom u konsolidiranoj bilanci pojaviti udvostručena vrijednost imovine. Proračunski korisnik evidentira dobivenu imovinu u razredu 0, istovremeno odobravajući račun podskupine 915, ne iskazujući rashod za nabavu opreme. Rashod je iskazan u razredu 4 kod grada (koji je opremu nabavio). Navedeni poslovni događaj prikazuje smanjenje u obujmu imovine grada (kako je i prikazano pod AOP 021 u Izvještaju o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza grada, u Tablici u nastavku). Kod korisnika ovaj poslovni događaj prikazuje povećanje imovine. Tablica: Isječak iz P-VRIO grada Račun iz Računskog plana 1 9151

OPIS 2 Promjene u vrijednosti i obujmu imovine (AOP 002+018)

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

AOP oznaka 3 001

Iznos povećanja 4

Iznos smanjenja 5 100.000

Promjene u vrijednosti (revalorizacija) imovine (AOP 003+010) Promjene u obujmu imovine (AOP 019+026) Promjene u obujmu ne inancijske imovine (AOP 020 do 025) Neproizvedena dugotrajna imovina Proizvedena dugotrajna imovina

002 018

100.000

019

100.000

020 021

100.000

Tablica: Isječak iz P-VRIO proračunskog korisnika Račun iz Računskog plana 1 9151

91511

91512

OPIS 2 Promjene u vrijednosti i obujmu imovine (AOP 002+018) Promjene u vrijednosti (revalorizacija) imovine (AOP 003+010)

Promjene u obujmu imovine (AOP 019+026) Promjene u obujmu ne inancijske imovine (AOP 020do 025) Neproizvedena dugotrajna imovina Proizvedena dugotrajna imovina

Iznos povećanja 4

001

100.000

AOP oznaka

Iznos smanjenja 5

002

018

100.000

019

100.000

020 021

100.000

Kod izrade konsolidiranog Izvještaja o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, grad na AOP 021 ne iskazuje nikakvu promjenu. U konsolidaciji se kod prijenosa ne inancijske imovine između proračuna i proračunskih korisnika iznos povećanja imovine iskazan kod korisnika i iznos smanjenja kod proračuna eliminiraju. U tom slučaju u konsolidiranom Obrascu: P-VRIO ne iskazuje se niti smanjenje niti povećanje imovine. 67

RAČUNOVODSTVO U Obrascu: P-VRIO za različite poslovne događaje i transakcije istovremeno mogu biti popunjeni stupac 4 - Iznos povećanja i stupac 5 - Iznos smanjenja na istoj AOP oznaci. Primjer 2. Popisno povjerenstvo Knjižnice Ivana Brlić-Mažuranić utvrdilo je višak knjiga u knjižnici od 2.500 kuna i manjak uredskog namještaja - radnog stola. Nabavna vrijednost radnog stola iznosila je 2.000 kuna, a ispravak vrijednosti 800 kuna. Riječ je o tzv. objektivnom manjku nastalom zbog nepravilne evidencije dugotrajne imovine prethodnih godina. Zakonski predstavnik donio je odluku na temelju koje je potrebno provesti knjiženje. Tablica: Evidentiranje promjena u obujmu Red. br.

Opis

Račun Duguje Potražuje 4 5

Iznos

1 1.

2 Uknjiženje knjiga preko promjena u obujmu imovine 1.a Povećanje vlastitih izvora 2. Razduženje manjka radnog stola preko promjena u obujmu imovine: ispravak vrijednosti nabavna vrijednost 2.a Smanjenje vlastitih izvora

2.500 02411 2.500 9151202

9151202 91111

1.200 9151202 800 02922 2.000 1.200 91111

02212 9151202

Tablica: Isječak iz P-VRIO Knjižnice Ivana BrlićMažuranić Račun iz Računskog plana 1 9151 91511

91512

OPIS 2 Promjene u vrijednosti i obujmu imovine (AOP 002+018) Promjene u vrijednosti (revalorizacija) imovine (AOP 003+010) Promjene u vrijednosti (revalorizacija) ne inancijske imovine (AOP 004 do 009) ... Promjene u vrijednosti (revalorizacija) inancijske imovine (AOP 011 do 017) ... Promjene u obujmu imovine (AOP 019+026) Promjene u obujmu ne inancijske imovine (AOP 020 do 025)

AOP oznaka 3 001

Iznos povećanja 4 2.500

Iznos smanjenja 5

Neproizvedena dugotrajna imovina Proizvedena dugotrajna imovina Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti

010 ... 018 019

2.500 2.500

1.200 1.200

2.500

1.200

022

U nastavku, daje se isječak iz konsolidiranog Izvještaja o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza Grada, čiji su proračunski korisnici javna vatrogasna postrojba i Knjižnica Ivana Brlić-Mažuranić. Iskazani iznosi smanjenja i povećanja imovine u pojedinačnim Obrascima P-VRIO u konsolidaciji se zbrajaju, osim ako je riječ o prijenosima ne inancijske imovine između proračuna i proračunskih korisnika kada se iznos povećanja iskazan kod korisnika i iznos smanjenja kod proračuna eliminiraju (kako je pokazano u Primjeru 1.). Tablica: Isječak iz konsolidiranog P-VRIO Grada Račun iz Računskog plana 1 9151 91511

91512

003 ...

021

Ovdje je bitno napomenuti da proračunski korisnik ne prebija iznose iskazane na istoj AOP oznaci, već ih iskazuje i na strani povećanja i na strani smanjenja jer je riječ o dva različita poslovna događaja s različitim utjecajem na imovinu.

1.200

002

020

AOP oznaka

OPIS 2 Promjene u vrijednosti i obujmu imovine (AOP 002+018) Promjene u vrijednosti (revalorizacija) imovine (AOP 003+010) ... Promjene u obujmu imovine (AOP 019+026) Promjene u obujmu ne inancijske imovine (AOP 020 do 025) Neproizvedena dugotrajna imovina Proizvedena dugotrajna imovina ... Promjene u obujmu inancijske imovine (AOP 027 do 033) ... Potraživanja za prihode poslovanja ...

3 001

Iznos povećanja 4

Iznos smanjenja 5

2.500 51.200

002 ... 018 019

2.500

1.200

2.500

1.200

020 021 ... 026 ...

50.000

032

50.000

...

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO Vesna Orlandini * Sabina Rebrović **

UDK: 657.2

Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji (Obrazac: RAS-funkcijski) Izvještaj o rashodima prema funkcijama jedan je od izvještaja koji se sastavljaju i predaju za godišnje razdoblje. Ovaj izvještaj sastavljaju jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, razdjeli državnog proračuna i izvanproračunski korisnici državnog proračuna. Ostali proračunski i izvanproračunski korisnici (županijske uprave za ceste) nemaju obvezu sastavljanja Izvještaja o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji jer se na razini organizacije i djelatnosti nastoji uspostaviti direktna veza s funkcijskom klasi ikacijom. Npr. ako se u bolnici obavlja djelomično i edukacija studenata nije potrebno posebno funkcijski pratiti i izdvajati taj dio kao funkciju obrazovanja (visoko obrazovanje) nego se rashodi bolnice u cjelini uključuju u funkciju zdravstva zbog čega je dovoljan izvještaj o prihodima i rashodima (na PR-RAS obrascu) sastavljen za bolnicu. Česti su upiti vezano uz detaljnije pojašnjenje sadržaja pojedinih podskupina funkcijske klasi ikacije te s obzirom na rokove predaje ovog izvještaja do 28. veljače odnosno 2. travnja, autorice u ovom tekstu podsjećaju na njegov sadržaj.

1. Uvod Razdjeli državnog proračuna sastavljaju Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji kao dio konsolidiranih izvještaja (razina 12) te je rok za sastavljanje i predaju 2. travanj. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ovaj Izvještaj sastavljaju za razinu 22 (nekonsolidirani inancijski izvještaji) i 23 (konsolidirani inancijski izvještaji) te su im rokovi sastavljanja i predaje 28. veljače za nekonsolidirane odnosno 2. travanj za konsolidirane izvještaje. Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji sastavlja se na Obrascu: RAS-funkcijski u koji se upisuju sljedeći podaci: Vesna Orlandini, mag. oec., pomoćnica ministra, Ministarstvo obrane RH ** Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora *

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

- stupac 1 - broj računa iz funkcijske klasi ikacije; - stupac 2 - naziv računa; - stupac 3 - AOP oznaka; - stupac 4 - ostvareno u prethodnoj godini; - stupac 5 - ostvareno u tekućoj godini. Funkcijski se klasi iciraju rashodi poslovanja i rashodi za nabavu ne inancijske imovine, dok se izdaci za inancijsku imovinu i obveze ne razvrstavaju funkcijski, a time niti uključuju u ovaj Izvještaj. Temeljna kontrola podataka unesenih u Obrazac: RAS-funkcijski je sljedeća: zbroj rashoda po svakoj od funkcija (AOP 001 + 018 + 024 + 031 + 071 + 078 + 085 + + 103 + 110 + 125) treba odgovarati iznosu na AOP 378 Ukupni rashodi u Obrascu: PR-RAS. Detalje u Izvještaju je teško prekontrolirati osim uspoređujući ga s izvještajima ostalih jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave te se na temelju uočenih velikih odstupanja u iskazu potrošnje za pojedine funkcije može ispitati radi li se o nepravilnostima u sastavljanju izvještaja ili o stvarnom razlikovanju u inanciranju pojedinih funkcija.

2. Speci ičnosti u primjeni funkcijske klasi ikacije Kako je osnovna svrha ovog izvještaja uspoređivanje potrošnje lokalnih jedinica odnosno država kada govorimo o međunarodnoj razini, nije potrebna velika preciznost u smislu da se svakom poslovnom događaju i transakciji određuje šifra funkcije. Za ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u fazi planiranja postavlja se zahtjev da se aktivnosti i projekti de iniraju na način da se vežu uz jednu funkciju. Ovo omogućuje da se preko programske klasi ikacije - praćenja (i planiranja) potrošnje po aktivnostima i projektima dobivaju informacije i o potrošnji (plan i izvršenje) po funkcijama. Moguće je uspostavljanje i veze između organizacijske i funkcijske klasi ikacije odnosno 69

RAČUNOVODSTVO vrtić npr. može imati dvije aktivnosti i tri projekta koji će svi biti vezani uz funkciju 0911 Predškolsko obrazovanje. Da bi se Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji dobro sastavio neophodno je znati sadržaj funkcijske klasi ikacije prema kojem se rashodi i razvrstavaju. Npr. svi rashodi ureda gradonačelnika i pomoćnih službi klasi iciraju se u funkciju 011, dok se rashodi upravnih odjela (ako je jedinica lokalne i regionalne samouprave tako organizirana) razvrstavaju u funkciju za koju je upravni odjel nadležan - školstvo, kultura, zdravstvo … Rashodi osnovnih škola klasi iciraju se pod funkciju 091 s tim da se rashodi prijevoza, hrane, smještaja, medicinske i stomatološke njege te ostali rashodi sličnih dopunskih usluga namijenjenih prvenstveno učenicima odnosno korisnicima usluga obrazovanja, klasi iciraju pod 096 - Dodatne usluge u obrazovanju. Mirovine za vojne osobe - šifra funkcije je 102 jer funkcija socijalne zaštite (10) uključuje i mirovine te se zato rashodi za to prate odvojeno i ne klasi iciraju pod funkciju 021 Vojna obrana. Su inanciranje stanarine domaćinstvima - dodjeljuje se šifra funkcije 106 Socijalna zaštita - stanovanje, a ne npr. 061 Razvoj stanovanja jer ova funkcija uključuje regulaciju gradnje, razvoj standarda i upravljanje, a ne novčanu pomoć domaćinstvima. Upravljanje javnim dugom - šifra funkcije je 0112 Financijski i iskalni poslovi, a ne npr. 017 Transakcije vezane uz javni dug jer ova kategorija uključuje plaćanja kamata, osiguranja duga i sl. Izgradnja cesta - šifra je 0451 Cestovni promet, a ne 0443 Građevinarstvo. Policijske škole u kojima se stječe i opće obrazovanje kao dodatak speci ičnim policijskim programima - šifra funkcije je 09 Obrazovanje, a ne 031 Usluge policije. Šifra 031 uključuje policijske škole s isključivo policijskim programima. Rekonstrukcija ili izgradnja kanalizacijskog sustava - šifra 052 Upravljanje otpadnim vodama jer ova skupina ne uključuje samo pročišćavanje otpadnih voda nego pokriva i funkcioniranje kanalizacijskog sustava.

3. Sadržaj Izvještaja o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji U nastavku daje se pregled sadržaja Izvještaja kroz detaljnije pojašnjenje funkcijske klasi ikacije. AOP 001 obuhvaća rashode za funkciju 01 Opće javne usluge, koji se klasi iciraju na: • 011 Izvršna i zakonodavna tijela, inancijske i iskalne poslove te vanjske poslove koji obuhvaćaju rashode: 70

•

• ureda predsjednika, premijera, župana ili gradonačelnika; rashode za osoblje u uredima te rashode pomoćnih službi za potrebe izvršnih i zakonodavnih tijela; • inancijskih i iskalnih poslova bilo u središnjem proračunu ili u proračunima jedinica lokalne i regionalne samouprave te kod proračunskih korisnika: rashodi upravljanja inancijskim i iskalnim poslovima i organizacijskim jedinicama, upravljanja javnim dugom, vođenja porezne politike; rashodi upravljanja riznicom i ministarstvom inancija, odjelom za proračun, računovodstvenim i revizijskim odjelima, carinskim službama i slično; • upravljanja vanjskim poslovima: rashodi upravljanja ministarstvom vanjskih poslova, diplomatskim i konzularnim predstavništvima u inozemstvu; rashodi knjižnica, čitaonica i sličnih kulturnih ustanova i organizacija u inozemstvu; redovite članarine i slična plaćanja međunarodnim organizacijama; 012 Inozemna ekonomsku pomoć obuhvaća rashode u svezi s upravljanjem i razvojem suradnje sa zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji; rashode programa tehničke pomoći i stipendiranja, dane potpore ili zajmove zemljama u razvoju i u tranziciji i slično; 013 Opće usluge odnose se na rashode organizacijskih jedinica koje nisu povezane s nekom speci ičnom funkcijom, npr. • razvoj i provedba općih kadrovskih politika metoda klasi ikacije i opisa radnih mjesta, napredovanja, odabira kadrova; razvoj zakonskog okvira državne uprave i slično; • cjelokupno ekonomsko, socijalno planiranje i statistika; • rashodi organizacijskih jedinica za centralizirano nabavljanje i opskrbljivanje; zapisi i arhive o održavanju i upravljanju građevinskim objektima u vlasništvu države ili koje država koristi; centralizirane informatičke službe i službe za obradu podataka i slične službe i organizacijske jedinice organizirane općenito, a ne uz konkretnu funkciju; pod 014 Osnovna istraživanja klasi iciraju se rashodi eksperimentalnih istraživanja i teoretskih radova koji imaju za cilj stjecanje novih znanja, ali ne i primjenu i korištenje; podfunkcija 015 Istraživanje i razvoj općih javnih usluga obuhvaća rashode za istraživanja koja imaju za cilj rezultate primijeniti u praksi - za razvoj općih javnih usluga; 016 Ostale javne usluge odnosno javne usluge koje nisu drugdje svrstane obuhvaćaju rashoTIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO de održavanja izbora, referenduma, registracije glasača i slično; • podfunkcija 017 Transakcije javnog duga obuhvaća rashode kamata, izdanih jamstava, davanje zajmova, ali ne i administrativne rashode upravljanja javnim dugom koji se funkcijski klasiiciraju u 011, te • 018 Opće potpore - šifru funkcije 018 dobivaju one pomoći (rashodi na podskupini računa 363 Pomoći unutar opće države) proračunima i/ili izvanproračunskim fondovima koje se ne daju za konkretnu namjenu (funkciju) nego općenito. AOP 018 obuhvaća rashode za funkciju 02 - Obrana, koji se klasi iciraju na: • 021 Vojna obrana u koju se klasi iciraju rashodi kopnenih, pomorskih i zračnih obrambenih snaga; rad komunikacijskih, transportnih, obavještajnih i ostalih službi u funkciji obrambenih snaga; uključuju se i rashodi terenskih bolnica, ali ne i bolnica u bazama odnosno vojnih bolnica u kojima se mogu liječiti i civili (šifra funkcije za njih je 073) te vojnih škola koje imaju širi program blizak civilnim školama (klasi iciraju se pod 091, 092, 093 ili 094); • 022 Civilna obrana uključuje rashode civilne obrane i organiziranja vježbi u kojima sudjeluju civilne institucije i građani. Ne uključuju se rashodi službe civilne zaštite koji se klasi iciraju pod 032; • 023 Inozemna vojna pomoć - vojne pomoći inozemnim vladama i misije vojne pomoći pri međunarodnim organizacijama; • 024 Istraživanje i razvoj obrane i • 025 Ostali rashodi za obranu koji nisu drugdje svrstani kao što su priprema i provedba zakonodavstva povezanog s obranom, izrada općih informacija, tehničke dokumentacije i statističkih podataka o području obrane i slično. AOP 024 obuhvaća rashode za funkciju 03 - Javni red i sigurnost, koji se klasi iciraju na:

• 032 Usluge protupožarne zaštite u koje se klasi iciraju rashodi funkcioniranja javnih vatrogasnih postrojbi, dobrovoljnih vatrogasnih društava i ostalih ustanova za zaštitu od požara te rashodi za obuku i prevenciju od požara. Uključuju se i rashodi službi civilne zaštite; • 033 Sudove koji obuhvaćaju rashode svih sudova kao i državnog odvjetništva, ureda pučkog pravobranitelja i slično; • 034 Zatvore - uključuju se uz rashode zatvora (i zatvorskih farmi, radionica i slično) i rashodi popravnih domova za maloljetnike te bolnica za psihički oboljele osobe koje su počinile krivično djelo; • 035 Istraživanje i razvoj u području javnog reda i sigurnosti i • 036 Ostale rashode za javni red i sigurnost koji nisu drugdje klasi icirani kao npr. rashodi pripreme i provedbe zakona i standarda za osiguranje javnog reda i sigurnosti, izrada općih informacija i statističkih podataka o javnom redu i sigurnosti i ostali neklasi icirani rashodi u svezi s javnim redom i sigurnošću. AOP 031 obuhvaća rashode za funkciju 04 - Ekonomski poslovi, koji se klasi iciraju na: • 041 Opće ekonomske, trgovačke i poslove vezane uz rad koji obuhvaćaju rashode: • razvoja i organiziranja izvoza i uvoza; tržišta dionica, roba i usluga; regulacija monopola i ostali rashodi u svezi s organiziranjem trgovine i ulazaka na tržište; • nadzora bankarstva; funkcioniranja institucija koje se bave patentima, zaštitnim znakovima, autorskim i sličnim pravima; rashodi hidroloških ispitivanja, praćenja i prognoziranja vremena, geodetskih istraživanja te obrazovanja i zaštite potrošača; • funkcioniranja općih službi vezanih uz razvoj radnog zakonodavstva, rashodi nadzora i utvrđivanja uvjeta rada, programa i planova

• 031 Usluge policije pod koje se klasi iciraju rashodi funkcioniranja redovitih i pomoćnih policijskih snaga, lučke, pogranične i priobalne policije te drugih specijalnih policijskih snaga; rashodi regulacije i kontrole cestovnog prometa, sprječavanja krijumčarenja i kontrole ribolova; rad policijskih laboratorija, programi obuke policajaca, rashodi izdavanja dokumenata i slično. Ne uključuju se policijske škole i akademije u kojima se uz policijsku obuku stječe i opće obrazovanje (klasi iciraju se u odgovarajuću podskupinu funkcije 09 - obrazovanje); TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO

•

za smanjivanje stope nezaposlenosti, poticanja zapošljavanja određene skupine ljudi i slično. Naknade (u novcu ili naravi) nezaposlenim osobama klasi iciraju se pod 105 Nezaposlenost; 042 Poljoprivredu, šumarstvo, ribolov i lov, u ovu podfunkciju uključuju se rashodi: • proširenja obradivog zemljišta, agrarnih reformi, praćenja i funkcioniranja poljoprivredne djelatnosti te subvencije poljoprivrednicima. U ovu podskupinu klasi iciraju se i rashodi izgradnje i funkcioniranja sustava navodnjavanja i odvodnjavanja te zaštite od poplava, i rashodi službi koje se bave kontrolom štetočina i usjeva; • upravljanja šumarskim poslovima, nadzora eksploatacije šuma, radova na pošumljavanju, kontrola štetočina i bolesti; • kontrole i upravljanja nad komercijalnim i sportskim lovom i ribolovom; rashodi zaštite i nadziranja izlova ribe i divljači, izdavanja dozvola i slično; 043 Gorivo i energija - obuhvaća rashode otkrivanja, razvoja i eksploatacije ugljena i ostalih krutih mineralnih goriva te nafte i zemnog plina kao i rashode očuvanja i racionalnog korištenja rezervi nuklearnog materijala. Ne uključuju se rashodi odlaganja radioaktivnog otpada koji se klasi iciraju pod 051 - Upravljanje otpadom. Pod ovu šifru funkcije klasi iciraju se i rashodi nadzora i funkcioniranja proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije te rashodi izgradnje i funkcioniranja sustava proizvodnje energije, pare i vruće vode; 044 Rudarstvo, proizvodnja i građevinarstvo kojima su obuhvaćeni rashodi pronalaženja, očuvanja, razvoja i racionalnog iskorištavanja mineralnih rezervi, a uključeni su i poslovi izdavanja dozvola i koncesija te inspekcija rudnika (o zadovoljavanju propisa o sigurnosti). Ovom šifrom funkcije obuhvaćeni su i rashodi razvoja, proširenja ili poboljšanja proizvodnje te veze s udrugama proizvođača i drugim organizacijama. Primjer rashoda koji se klasi iciraju u ovu podskupinu jesu subvencije koje se daju proizvodnim poduzećima. Uključuju se i rashodi nadzora građevinske djelatnosti, razvoja i uspostavljanja građevinskih standarda. Izgradnja stambenih objekata, kulturnih objekata, ulica, komunalija i ostalih građevinskih objekata određene namjene se klasi icira pod funkciju kojoj pripadaju (stambeni objekti pod 061 - razvoj stanovanja, kulturni objekti pod 082 - službe kulture itd.), a ne u 044; 045 Promet koji obuhvaća rashode funkcioniranja, korištenja, izgradnje i održavanja sustava i objekata cestovnog prometa (ceste, mostovi, tuneli, parkirališta, gradske ceste, pješačke

•

• •

i biciklističke staze i slično), prometa vodnim putovima (luke, kanali, pristaništa, mostovi, tuneli itd.), željezničkog (pruge, terminali, mostovi, nasipi itd.) i zračnog prometa (zračne luke, piste, terminali, kontrola leta itd.) te cjevovoda i ostalih prometnih sustava (uspinjača, žičara, skijaških liftova i slično). Obuhvaćeni su i rashodi nadzora i reguliranja korisnika u svakom od prometnih sustava (npr. izdavanje vozačkih dozvola i dozvola za vozila i plovila i slično) te poslovanja sustava (izdavanje dozvola za franšize, utvrđivanje voznog reda, cijene putničkih karata i slično). U ovu podfunkciju ne uključuju se rashodi kontrole cestovnog prometa (pripadaju funkciji 031 - usluge policije), subvencije proizvođačima cestovnih, željezničkih vozila, proizvođačima letjelica ili brodograditeljima (to je funkcija 0442 - proizvodnja), čišćenje ulica (klasi icira se u 051 - gospodarenje otpadom), javna rasvjeta (064 - ulična rasvjeta), izgradnja površina koje smanjuju buku na urbanim autoputovima i željezničkim površinama (053 - smanjenje zagađenja); 046 Komunikacije koje obuhvaćaju rashode u svezi s upravljanjem, funkcioniranjem, izgradnjom, proširenjem i održavanjem komunikacijskih sustava (poštanskih, telegrafskih, telefonskih, radijskih, satelitskih itd.). Subvencije komunikacijskim sustavima klasi iciraju se u ovu podgrupu. Nisu uključena pomagala za radio i satelitsku navigaciju za vodeni i zračni promet (klasi iciraju se pod 045 - promet) te sustavi radio i televizijskog emitiranja koji se klasi iciraju pod 083 - službe emitiranja i izdavanja; 047 Ostale industrije u koje se uključuje nadzor i organiziranje veleprodaje i maloprodaje, pohranjivanja i uskladištavanja; kontrolu cijena (ali trgovaca, a ne proizvođača koja se klasi icira pod 044); nadzor i reguliranje poslovanja hotela i restorana; funkcioniranje turističke djelatnosti - rashodi turističkih zajednica i ureda, promotivnih kampanja te promicanja i razvoja turizma; 048 Istraživanje i razvoj ekonomskih poslova i 049 Ekonomske poslove koji nisu drugdje klasi icirani.

AOP 071 obuhvaća rashode za funkciju 05 Zaštita okoliša, koji se klasi iciraju na: • 051 Upravljanje otpadom koji uključuju rashode prikupljanja, obrade i deponiranja otpada. Prikupljanje otpada odnosi se na čišćenje ulica, putova, trgova, parkova i ostalih javnih površina te općenito prikupljanje svih vrsta otpada; • 052 Upravljanje otpadnim vodama koje obuhvaća pročišćavanje otpadnih voda te funkcioniranje TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO kanalizacijskog sustava koje uključuje izgradnju i obnovu sustava kolektora, cjevovoda, kanala i pumpi za odvodnju otpadnih voda iz domaćinstava i drugih izvora;

• 063 Opskrbu vodom - to je podfunkcija koja obuhvaća nadzor i reguliranje opskrbe pitkom vodom uključujući kontrolu čistoće vode, cijene i količine; • 064 Javnu rasvjetu koja obuhvaća upravljanje poslovima javne rasvjete te rashode za postavljanje, održavanje i općenito funkcioniranje javne rasvjete; • 065 Istraživanje i razvoj stanovanja i komunalnih pogodnosti te • 066 - Rashode vezane za stanovanje i komunalne pogodnosti koji nisu drugdje klasi icirani. AOP 085 obuhvaća rashode za funkciju 07 - Zdravstvo, koji se klasi iciraju na:

• 053 Smanjenje zagađenja koje obuhvaća rashode aktivnosti u svezi s: očuvanjem čistoće zraka i klime, tla i podzemnih voda, smanjenjem buke i vibracija te zaštitom od radijacije; • 054 Zaštitu bioraznolikosti i okoliša koji obuhvaćaju rashode aktivnosti u svezi s očuvanjem biološke raznolikosti i krajolika; • 055 Istraživanje i razvoj zaštite okoliša i • 056 Poslove i usluge zaštite okoliša koji nisu drugdje klasi icirani poput poslova pripreme i provedbe zakona i standarda u svezi s pružanjem usluga i obavljanjem poslova zaštite okoliša, poslova de iniranja strategije, planova i ciljeva zaštite okoliša i slično. AOP 078 obuhvaća rashode za funkciju 06 - Usluge unapređenja stanovanja i zajednice, koji se klasi iciraju na: • 061 Razvoj stanovanja, ova podfunkcija uključuje aktivnosti razvoja stanogradnje te postavljanja stambenih standarda; izgradnju, obnovu i kupovinu stambenih prostora i objekata za određene skupine stanovništva. Ne uključuju se naknade domaćinstvima (u novcu ili naravi) u pokrivanju troškova stanovanja (to se klasi icira pod 106 stanovanje); • 062 Razvoj zajednice koja, kao podfunkcija, uključuje rashode provedbe zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta te propisa o izgradnji kao i planove rekonstrukcije i izgradnje stambenih, komunalnih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, odgojnih, rekreacijskih i drugih građevinskih objekata zajednice. Ne uključuje se stvarna izgradnja objekata jer se ti rashodi klasi iciraju pod funkciju kojoj objekt po svojoj namjeni pripada; TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

• 071 Medicinski proizvodi, pribor i oprema - podfunkcija koja uključuje lijekove, proteze i ostale medicinske proizvode, uređaje i opremu koje nabavljaju pojedinci i domaćinstva uz recept ili bez njega, a preko ljekarni, drogerija ili dobavljača medicinske opreme. Proizvodi te vrste koje liječnici ili prateće medicinsko osoblje daju pacijentima u bolnicama uključeni su u bolničke usluge (073); • 072 Službe za vanjske pacijente je podskupina funkcije koja obuhvaća rashode za medicinske, stomatološke i prateće medicinske usluge koje se pružaju pacijentima kod kuće, u objektima za individualno ili grupno savjetovanje, dispanzerima, ambulantama i slično; • 073 Bolničke službe, ova podskupina obuhvaća smještaj pacijenata u bolnici i dnevnu njegu. Uključeni su rashodi usluga općih i specijaliziranih bolnica, usluga medicinskih centara, rodilišta, domova za njegu, usluga vojnih bolnica, usluga ustanova za starije osobe u kojima je medicinsko praćenje i njega najviše zastupljeno te usluge centara za rehabilitaciju. Ne uključuju se rashodi ustanova za hendikepirane osobe i rehabilitacijske centre u kojima se pruža dugoročna pomoć (klasiiciraju se pod 1012 - invaliditet) te umirovljeničke domove (102 - starost) kao ni naknade za bolovanje koje se klasi iciraju pod 1011 - bolest; • 074 Službe javnog zdravstva - obuhvaća pružanje usluga javnog zdravstva kao npr. rashode zavoda za transfuziju krvi, rashodi otkrivanja bolesti, prevencije (cijepljenja, imunizacije), prikupljanja epidemioloških podataka te rashodi aktivnosti planiranja obitelji i slično; • 075 Istraživanje i razvoj zdravstva, te • 076 Poslovi i usluge zdravstva koji nisu drugdje svrstani kao npr. rashodi uspostavljanja i praćenja provođenja strategije zdravstva; pripreme i provedbe zakona i standarda pružanja zdravstvenih usluga i slično. 73

RAČUNOVODSTVO AOP 103 obuhvaća rashode za funkciju 08 Rekreacija, kultura i religija, koji se klasi iciraju na: • 081 Službe rekreacije i sporta uključuju rashode pružanja sportskih i rekreacijskih usluga te nadzora i funkcioniranja sportskih i rekreacijskih objekata (parkova, plaža, kampova, javnih kupališta, bazena). Uključuju se i rashodi za objekte za smještaj gledatelja te donacije za podršku timovima ili individualnim natjecateljima. U ovu podskupinu se ne uključuju rashodi zooloških i botaničkih vrtova, akvarija i sličnih ustanova koji se klasi iciraju pod 082 - službe kulture, kao niti sportski i rekreacijski objekti povezani s obrazovnim institucijama (npr. školska sportska dvorana) koji se klasi iciraju unutar skupine 09 - obrazovanje; • 082 Službe kulture obuhvaćaju rashode funkcioniranja ili podrške funkcioniranju ustanovama koje pružaju kulturne usluge - knjižnice, muzeji, umjetničke galerije, kazališta, izložbeni prostori, spomenici, povijesne kuće i arheološka nalazišta, zoološki i botanički vrtovi, akvariji itd. Uključeni su i rashodi proizvodnje, funkcioniranja ili podrške funkcioniranju kulturnih događaja - koncerti, predstave, festivali i slično. Obuhvaćaju se i nacionalne, regionalne i lokalne proslave koje nisu namijenjene isključivo privlačenju turista (te se klasi iciraju pod 0473 - turizam) te donacije umjetnicima, piscima ili organizacijama koje promiču kulturne aktivnosti. Kulturne priredbe čija je svrha predstavljanje Hrvatske izvan nacionalnih granica klasi iciraju se pod 0113 - vanjski poslovi, a izrada kulturnog materijala za emitiranje pod 083 - službe emitiranja i izdavanja; • 083 Službe emitiranja i izdavanja obuhvaćaju rashode funkcioniranja usluga emitiranja i izdavanja te upravljanja poslovima pružanja tih usluga. Pod ovu funkciju uključuju se subvencije za izgradnju i stjecanje objekata za televizijsko i radio emitiranje, za izdavanje novina i knjiga i slično. Ne uključuju se državni tiskarski uredi i proizvodni pogoni koji se klasi iciraju pod 0133 - ostale opće usluge, te pružanje obrazovanja putem radija ili televizije što je funkcija 09 - obrazovanje; • 084 Religijske i druge službe zajednice uključuju rashode za funkcioniranje, održavanje i popravak objekata za religijske i druge službe zajednice; plaćanje svećenstva, donacije vjerskim zajednicama, sindikatima, političkim strankama i slično; • 085 Istraživanje i razvoj rekreacije, kulture i religije te 74

• 086 Rashodi za rekreaciju, kulturu i religiju koji nisu drugdje svrstani kao npr. priprema i provedba zakona i standarda za pružanje rekreacijskih i kulturnih usluga; upravljanje i praćenje programa i planova za promociju sporta, kulture i religije i slično. AOP 110 obuhvaća rashode za funkciju 09 - Obrazovanje, koji se klasi iciraju na: • 091 Predškolsko i osnovno obrazovanje koje uz temeljnu funkciju uključuje i programe opismenjivanja osoba starih za osnovnu školu, ali ne uključuje dodatne usluge u obrazovanju koje se klasi iciraju pod 096 - dodatne usluge u obrazovanju; • 092 Srednjoškolsko obrazovanje obuhvaća i izvanškolsko srednje obrazovanje za odrasle i mlade. U niže srednjoškolsko obrazovanje uključuju se trogodišnji, a u više četverogodišnji programi;

• 093 Poslije srednjoškolsko, ali ne visoko obrazovanje uključuje i usluge izvanškolskog obrazovanja za mlade i odrasle; • 094 Visoku naobrazbu; • 095 Obrazovanje koje se ne može de inirati po stupnju obuhvaća obrazovne programe uglavnom za odrasle za koje nije potrebna prethodna obuka; • 096 Dodatne usluge u obrazovanju obuhvaćaju rashode prijevoza, hrane, smještaja, medicinske i stomatološke njege te ostale rashode sličnih dopunskih usluga namijenjenih prvenstveno za učenike odnosno korisnike usluga obrazovanja. Ne uključuju se rashodi za usluge praćenja zdravlja i prevencije u školi (te usluge se klasi iciraju pod 074 –službe javnog zdravstva) kao niti stipendije, donacije i stalna novčana pripomoć za namirivanje rashoda dodatnih usluga koji se klasi iciraju na podskupinu obrazovanja u kojoj je TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO korisnik koji naknadu dobiva (091, 092, 093, 094 ili 095); • 097 Istraživanje i razvoj obrazovanja te • 098 Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svrstane obuhvaćaju pripremu i provedbu zakona i standarda u svezi s obrazovanjem, formuliranje i upravljanje cjelokupnim obrazovnim planovima, ciljevima, strategijom i ostalo.

•

AOP 125 obuhvaća rashode za funkciju 10 - Socijalna zaštita, koji se klasi iciraju na: • 101 Bolest i invaliditet uključuje naknade plaća za vrijeme bolovanja, naknade poslodavca za bolovanje iznad 90 dana i ostale različite isplate za pomoć osobama koje privremeno nisu u mogućnosti raditi; naknade u novcu ili naravi osobama koje imaju mentalno ili izičko oštećenje, invalidske mirovine, naknade za njegu, smještaj i hranu osoba s trajnim oštećenjima u odgovarajućim ustanovama i slično; • 102 Starost obuhvaća novčane naknade i naknade u naravi starijim sobama kao npr. mirovine, smještaj i hrana starijih osoba u specijaliziranim ustanovama i slično; • 103 Sljednici, ova podskupina obuhvaća pružanje socijalne zaštite u novcu ili naravi osobama koje su nadživjele preminulu osobu (npr. djeca, supružnik, unuci i druga rodbina). Primjeri su plaćanje troškova pogreba, obiteljska mirovina i slično; • 104 Obitelj i djeca - ovdje se klasi icira pružanje pomoći domaćinstvima s maloljetnom djecom

• •

(npr. dječji doplatak), porodiljske naknade, oprema za novorođenčad, smještaj i hrana tijekom cijelog dana za djecu predškolskog uzrasta, trajni smještaj i hrana djece (sirotišta, domovi); 105 Nezaposlenost obuhvaća novčane ili u naturi pomoći osobama sposobnim i spremnim za rad, ali koje ne mogu pronaći odgovarajuće zaposlenje - naknade za nezaposlene, naknade za prijevremenu mirovinu osobama koje su otišle u mirovinu prije navršavanja standardne dobi zbog nezaposlenosti, prekvali ikacija i strukovna obuka osoba bez posla i slično; 106 Stanovanje obuhvaća pomoći domaćinstvima za pokrivanje troškova stanovanja (dodjela socijalnih stanova, su inanciranje stanarine i slično); 107 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim programima obuhvaća pomoći (novčane ili u naturi) osobama s niskim primanjima, imigrantima, izbjeglicama, alkoholičarima, ovisnicima o drogi, žrtvama kriminalnog nasilja itd; 108 Istraživanje i razvoj socijalne zaštite i 109 Aktivnosti socijalne zaštite koje nisu drugdje svrstane - priprema i provedba zakona i standarda u svezi s pružanjem socijalne zaštite, formuliranje i upravljanje programima, planovima i ciljevima socijalne zaštite i slično. U ovu podskupinu uključuje se pružanje socijalne zaštite, bilo u novcu ili naravi, žrtvama požara, poplava, potresa i drugih prirodnih katastrofa te rashodi nabavki i pohranjivanja hrane, opreme i drugih zaliha za hitno korištenje u slučaju prirodnih katastrofa.

SAVJETI ZA PRETPLATNIKE:

e-mail: pitajcentar@tim4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO Mladenka Karačić *

UDK: 657.2

Bilješke uz inancijske izvještaje Bilješke su sastavni dio inancijskih izvještaja na koji se najčešće zaboravlja. Neke bilješke su Pravilnikom o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu propisane kao obvezne. Godišnji inancijski izvještaji koji ne sadrže bilješke nepotpuni su i to je jedna od čestih nepravilnosti na koju upozoravaju revizori. Upravo zato, uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja, autorice ukazuju na propisane bilješke i način pisanja bilješki te njihov sadržaj.

1. Uvod Bilješke uz inancijske izvještaje detaljna su razrada i dopuna podataka iz ostalih inancijskih izvještaja te u suštini i ne predstavljaju inancijski izvještaj već objašnjenje i dopunu podataka iz izvještaja. Prema članku 15. Pravilnika o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu Bilješke mogu biti opisne, brojčane ili kombinirane, ovisno o tome što se u njima pojašnjava. Prilikom sastavljanja Bilješki potrebno je: • svaku bilješku označiti rednim brojem i povezati s određenom AOP oznakom odgovarajućeg izvještaja; • paziti kako bilješke ne bi bile prijepis podataka iz izvještaja već objašnjenja većih odstupanja (u Računu prihoda i izdataka – odstupanja plana u odnosu na ostvarenje i obratno, u Bilanci velike promjene u stanjima na početku godine i na kraju godine); • objasniti izvanbilančne zapise i drugo.

2. Pravilnikom propisane bilješke Člankom 16. propisane su obvezne Bilješke uz Bilancu i to su: 1. Pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoročnih kredita i zajmova te posebno robnih zajmova i inancijskih najmova (leasing) u tablici Mladenka Karačić, mag. oec., voditeljica u Ministarstvu inancija. *

1. Dani zajmovi i primljene otplate, tablici 2. Primljeni krediti i zajmovi te otplate i tablici 3. Primljeni robni zajmovi i inancijski najmovi. 2. Pregled dospjelih kamata na kredite i zajmove u tablici 4. Dospjele kamate na kredite i zajmove. 3. Pregled ostalih ugovornih odnosa i slično koji uz ispunjenje određenih uvjeta, mogu postati obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu koji su u tijeku i slično). Tablice obveznih bilješki uz Bilancu sastavni su dio Pravilnika. Tablice uz obvezne Bilješke predaju se Ministarstvu inancija u elektroničkom obliku na adresu: ana.bozic@m in.hr. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uz inancijske izvještaje za proračunsku godinu sastavljaju obveznu Bilješku Izvještaj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o vlasničkim udjelima/neto imovini u elektroničkom obliku na Obrascu UDJ. Obrazac UDJ predaje se u elektroničkom obliku Ministarstvu financija najkasnije do 28. veljače 2013. za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2012. Sve JLP(R)S koje imaju kredite i zajmove popunjavaju obvezne Bilješke. Sporovi na sudu se javljaju u praksi gotovo kod svih (proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika) i pritom se najčešće zaboravlja sastaviti Pravilnikom zadana obvezna Bilješka. O tome je važno pripaziti kako revizija te različite kontrole ne bi nalazile ovu vrstu nepravilnosti kod inancijskih izvještaja. Za proračune i proračunske korisnike koji ne popune tablice propisanih bilješki smatrat će se kao da nisu predali obvezni godišnji inancijski izvještaj. Tablice propisanih bilješki dostupne su na web stranici Ministarstva inancija www.m in.hr . U nastavku se daje primjer popunjenih bilješki uz Bilancu.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

RAČUNOVODSTVO Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine Bilješke uz Bilancu Na sudu je u tijeku spor s HEP-om koji nas tuži i tvrdi da dugujemo plaćanje utroška električne energije za javnu rasvjetu u razdoblju od 2002 – 2005. Iznos koji potražuje (bez kamata i sudskih troškova) je 225.000kn. 1. Tablica danih zajmova i primljenih otplata Naziv pravne osobe

Stanje zajma 1. 1.

Primljene Dani zajmovi otplate u tekućoj glavnice godini

A1. Tuzemni kratkoročni zajmovi Općina B UKUPNO POD A1. A2. Tuzemni dugoročni zajmovi Grad C Društvo D Općina A Opća bolnica Poduzeće ABC Građanima za razvoj gospodarstva

UKUPNO POD A2. B1. Inozemni kratkoročni zajmovi

1.100.000 400.000 750.000

Stanje zajma 31. 12.

Revalorizacija/ tečajne razlike u tekućoj godini

Datum izdavanja i dospijeća zajma

100.000 100.000

0 -

14.2.2012. – 19.12.2012. -

350.000 150.000 100.000

300.000 500.000 120.000 750.000

750.000 400.000 150.000 400.000 120.000 820.000

21.10.2011. – 21.10. 2016. 13.12.2010. – 18.1.2015. 15.3.2012. – 30.6.2013. 18.6.2012. – 17.9.2016. 21.12.2012. – 30.8. 2015. 28.3.2009. i 12.4.2012. – 15.7. 2014. i 16.9. 2018.

1.670.000 2.540.000

680.000

2.250.000 1.280.000 -

UKUPNO POD B1. B2. Inozemni dugoročni zajmovi

UKUPNO POD B2.

2. Tablica primljenih zajmova i otplata Naziv pravne osobe

Stanje zajma 1. 1.

Primljeni Stanje Revalorizacija/ zajmovi u zajma 31. tečajne razlike u tekućoj godini 12. tekućoj godini

Otplate glavnice

Datum primanja i dospijeća zajma

A1. Tuzemni kratkoročni zajmovi UKUPNO POD A1. A2. Tuzemni dugoročni zajmovi Grad S Županija Z Banka Y Banka D Poduzeće Alfa Županija A Banka C UKUPNO POD A2. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

1.200.000 500.000 720.000 350.000 550.000 240.000 1.450.000 530.000 280.000 75.000 500.000 4.200.000 2.195.000

700.000 370.000 310.000 920.000 205.000 1.750.000 1.250.000 530.000 530.000 2.280.000 4.285.000

1.2.2012.-31.12.2016. 20.12. 2010.-21.9.2014. 21.4.2011.-23.8.2013. 1.8.2010. – 1.9.2015. 16.7.2009. – 16.7. 2016. 18.2.2010. – 19.5. 2016. 20.12.2010. – 12.5.2014. -

RAČUNOVODSTVO B1. Inozemni kratkoročni zajmovi -

UKUPNO POD B1. B2. Inozemni dugoročni zajmovi

UKUPNO POD B2.

3. Tablica primljenih robnih kredita i inancijskih najmova Naziv pravne osobe A1. Primljeni robni krediti Poduzeće X

Opis vrste kredita i aranžmana

Stanje 1.1.

Stanje 31.12.

kupnja uredskog namještaja na 36. mjeseci -

75.000

UKUPNO POD A1. A2. Financijski najmovi

UKUPNO POD A2.

4. Tablica dospjelih kamata na zajmove

Opis

1 A. Kamate po primljenim zajmovima A1. po tuzemnim zajmovima A2. po inozemnim zajmovima UKUPNO POD A B. Kamate po danim zajmovima B1. po tuzemnim zajmovima B2. po inozemnim zajmovima UKUPNO POD B

Kamate Kamate plaćene Stanje dospjele u 1.1. u tekućoj tekućoj godini godini 2 3 4

378.000 378.000 -

378.000 378.000

150.000 150.000 -

150.000 150.000

Stanje 31.12. (2+3-4)

Napomena uz sastavljanje bilješki uz Bilancu: u tablici danih zajmovi i primljenih otplata ne upisuju se podaci o protestiranim jamstvima koji se po plaćanju evidentiraju kao dani zajmovi već samo podaci o danim zajmovima. Podaci vezani uz jamstva daju se u dodatnim podacima u Obrascu BIL (AOP 203 do AOP 209). S obzirom na navedeno iznosi iskazani u PRRAS na računima danih zajmova mogu biti veći od iznosa koji se analitički iskazuju u bilješci. Međutim, kada im se dodaju podaci o protestiranim jamstvima iz dodatnih podataka Bilance iznosi se moraju slagati.

3. Ostale bilješke U Bilješkama uz Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima potrebno je navesti razloge zbog kojih je došlo do većih (iznad 10 %) odstupanja od ostvarenja u izvještajnom razdoblju prethodne godine. Najčešće se to javlja kod namjenskih prihoda, a s obzirom da se namjenski prihodi mogu koristiti neovisno o planu obrazloženje u Bilješci je jednostavno – navodi se da je odstupanje u skladu s člankom 50. Zakona o proračunu.

Isto tako kada se pojavljuju iznosi na rashodima kojih uobičajeno nema, potrebno je bilješkom objasniti razloge njihova nastanka.

378.000 -

Uz Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza potrebno je bilješkom objasniti nastalu promjenu izraženu u samom Izvještaju.

378.000

U Bilješkama uz Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza obvezno se:

150.000 150.000

• daje pregled otpisanih potraživanja s opisom razloga; • daje pregled otpisanih obveza (dugova) s opisom razloga i • objašnjavaju značajnije promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza. Detaljnije o ovom izvještaju i uzrocima promjena u vrijednosti i obujmu imovine i obveza možete pročitati u ovom broju časopisa. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

JAVNA NABAVA Renata Tomljenović *

UDK: 347.2

Plan javne nabave - objava i predmet nabave Prema Zakonu o javnoj nabavi svi javni naručitelji (dakle proračunski i izvanproračunski korisnici, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove i trgovačka društva u vlasništvu države i/ ili JLP(R)S) obvezno objavljuju plan nabave na internetskoj stranici u roku od 60 dana od dana donošenja proračuna odnosno inancijskog plana. Svi su većinom inancijske planove i proračune donosili tijekom prosinca te se tijekom veljače očekuje i objava najvećeg dijela planova nabave. S obzirom na česte nedoumice i pitanja proračuna i proračunskih korisnika vezano uz utvrđivanje predmeta nabave i razinu detalja koje plan nabave treba sadržavati autorica u ovom tekstu obrađuje navedenu problematiku.

1. Sadržaj i objava plana nabave Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/1, dalje u tekstu: Zakon) u članku 20. stavku 1. propisuje da naručitelj donosi plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu koji sadrži najmanje podatke o predmetu nabave, evidencijskom broju nabave, procijenjenoj vrijednosti nabave ako je poznata, vrsti postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B Zakona, sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, planiranom početku postupka te o planiranom trajanju ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma. U plan nabave unose se i podaci o predmetima nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kn, a manja od 70.000,00 kuna, ali se za iste unosi samo podatak o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave, dok ostale kolone plana nabave ostaju prazne. Javni naručitelji obvezno objavljuju plan nabave na internetskoj stranici u roku od 60 dana od dana donošenja proračuna odnosno inancijskog plana na kojoj mora biti dostupan najmanje do 30. lipnja sljedeće godine. Javni naručitelj dužan je središnjem tijelu državne uprave, nadležnom za sustav javne nabave (Uprava za sustav javne nabave) dostaviti podatke o internetskim stranicama na kojima je objavljen plan nabave te mu dostaviti i svaku kasniju izmjenu tih podataka. Sektorski naručitelji nemaju obvezu objave plana nabave na internetskoj stranici. *

Renata Tomljenović, dipl. oec., Institut za turizam, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Ukoliko javni naručitelj nema svoju internetsku stranicu, plan nabave i sve njegove kasnije izmjene i dopune dostavlja u elektroničkom obliku Upravi za sustav javne nabave koja će ga objaviti na svojoj internetskoj stranici. Zakon, u članku 182., stavku 1., točki 3., neobjavljivanje plana nabave na internetskoj stranici ili nedostavljanje plana nabave u elektroničkom obliku Upravi za sustav javne nabave određuje kao prekršaj. Donošenje plana nabave također više nije uvjet za početak postupka javne nabave, ali je i dalje važan dokument kojim naručitelj stavlja na raspolaganje popis svojih potreba za nabavom u pojedinom razdoblju. Dakle, ako naručitelj nije u svom planu nabave naveo neki predmet nabave a postoji potreba za istim, smije započeti postupak javne nabave ali je u obvezi naknadno učiniti izmjenu ili dopunu plana nabave. U plan nabave unose se samo oni predmeti nabave i postupci javne nabave koji se planiraju provesti u godini za koju se plan nabave donosi. Dakle, u plan nabave za 2013. godinu unose se postupci javne nabave koji se ove godine planiraju provesti. Ugovori koji su rezultat prijašnjih postupaka javne nabave ne unose se u plan nabave, ali su oni bitni za planiranje proračuna ili inancijskog plana. Za kvalitetno planiranje nabave naručitelji bi trebali poznavati tržište budući da dobra odluka ovisi o kvaliteti prikupljenih informacija i podataka koji su pojavom interneta opće dostupni. Kao što je navedeno plan nabave, između ostalog, sadrži podatak o predmetu nabave i vrsti postupka javne nabave.

2. Određivanje predmeta nabave Česta nedoumica kod sastavljanja plana nabave jest određivanje predmeta nabave. On se određuje na način da predstavlja njegovu tehničku, tehnološku, oblikovnu, funkcionalnu i/ ili drugu cjelinu a može ga se podijeliti na grupe na temelju objektivnih kriterija, kao npr. prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja. 79

JAVNA NABAVA Naručitelji često griješe kada se za određivanje predmeta nabave koriste brojčanim oznakama Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV) na razini kategorije (zadnje tri znamenke su nule). Tekst koji se nalazi uz brojčanu oznaku je tekst koji ukratko (jednom ili više riječi) opisuje brojčanu oznaku CPV-a. Brojčana oznaka iz Jedinstvenog rječnika javne nabave obvezno se koristi samo u objavama postupaka javne nabave.

Školska kuhinja Često se postavlja pitanje jesu li škole, kao obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, obvezne za nabavu prehrambenih namirnica za školsku kuhinju koju većim dijelom inanciraju roditelji, provesti postupak javne nabave. Roditelji većim dijelom podmiruju prehrambene namirnice, ali za pripremu toplog obroka u školskoj kuhinji osim prehrambenih namirnica potrebna je i struja, plin, voda, posuđe, kuhinjski namještaj i pribor, radnici u kuhinji itd., a koje škola podmiruje sredstvima koje dobiva iz proračuna osnivača. Zbog naprijed navedenog škole trebaju za nabavu prehrambenih namirnica za školsku kuhinju provesti postupak javne nabave (ako vrijednost predmeta nabave prelazi 70.000 kuna) sukladno Zakonu, a prehrambene namirnice kao predmet nabave odrediti sukladno odredbi članka 79. Zakona. Prehrambeni proizvodi za školsku kuhinju mogu se odrediti kao sljedeći predmeti nabave: meso i mesne prerađevine, riba, mlijeko i mliječni proizvodi, kruh i krušni proizvodi, svježe voće, svježe povrće, konzervirano voće i povrće te ostale namirnice za potrebe školske kuhinje. Nadalje, meso i mesne prerađevine mogu se podijeliti na sljedeće grupe: junetina i teletina, svinjetina, piletina i puretina, mesne prerađevine. Mlijeko i mliječni proizvodi mogu se podijeliti na grupe: mlijeko (sve % masnoće i mlijeko u prahu) i mliječni proizvodi (sve vrste sira uključujući svježi sir, sirne namaze, vrhnje, jogurt, kiselo mlijeko itd.). Konzervirano voće i povrće može se podijeliti na grupe: konzervirano voće i konzervirano povrće. Kruh i krušni proizvodi mogu se podijeliti na grupe: kruh, krušne mrvice, kolači (burek, peciva, pogačice, klipići i ostalo). Zakon, u članku 70., stavku 4. propisuje da ako je javni naručitelj dopustio podnošenje ponuda po gru80

pama, ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklapa se posebno za svaku grupu predmeta nabave. Ako je ponuda istog ponuditelja odabrana u više grupa, javni naručitelj može s tim ponuditeljem sklopiti jedan ugovor ili okvirni sporazuma za sve te grupe. Kako je člankom 79., stavkom 2. Zakona, propisano da naručitelj može podijeliti predmet nabave na grupe na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja, često se postavlja pitanje moraju li se u planu nabave navesti grupe predmeta nabave. Ukoliko naručitelj prilikom sastavljanja plana nabave unaprijed zna da će predmet nabave podijeliti na grupe, bilo bi uputno da se već u planu nabave unesu. Naime, člankom 18., stavkom 6. Zakona propisano je da ako je predmet nabave podijeljen na više grupa, za određivanje je li neka nabava velike ili male vrijednosti, kao procijenjena vrijednost nabave uzima se ukupna procijenjena vrijednost svih tih grupa predmeta nabave. Na odvojenu nabavu pojedine grupe predmeta nabave primjenjuju se ona pravila koja vrijede za ukupnu procijenjenu vrijednost predmeta. Navođenje procijenjene vrijednosti grupe predmeta nabave uputno je i stoga što je naručitelj obvezan u objavi javne nabave navesti procijenjenu vrijednost nabave svake pojedine grupe u Prilogu B Poziva na nadmetanje. Ostale namirnice za potrebe školske kuhinje ulje, ocat, sol, šećer, brašno, sve vrste tjestenina, riža, razni začini, kakao itd.) zbog svojih različitih svojstava teže je podijeliti na grupe te ih je potrebno nabaviti kao cjelovit predmet nabave.

Telekomunikacijske usluge Zakonom o elektroničkim komunikacijama (NN, br. 78/08 i 90/11) u članku 41., stavku 8., propisano je da operator komunikacijskih usluga ne može uvjetovati krajnjem korisniku uslugu sklapanja TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

JAVNA NABAVA pretplatničkog ugovora za javnu komunikacijsku uslugu, uključujući i priključak na javnu komunikacijsku mrežu, sklapanjem pretplatničkog ugovora za koju drugu javnu komunikacijsku uslugu ili kupnjom pretplatničke terminalne opreme. Stoga se telekomunikacijske usluge ( iksna, mobilna telefonija, Internet) mogu nabaviti kao jedan predmet nabave podijeljen na grupe, ali neće se pogriješiti ako se usluge iksne telefonije, usluge mobilne telefonije te usluge interneta odrede kao poseban predmet nabave.

Ostali materijalni rashodi Nadalje, posebni su predmeti nabave: nabava informatičke opreme, nabava računalnih programa, održavanje programa i nadogradnja računalnih programa. Uredska oprema, uredski materijal, materijal i sredstva za čišćenje, materijal i sredstva za higijenu, radna odjeća, zdravstvene usluge, opskrba električnom energijom, toplinska energija i goriva također su posebni predmeti nabave.

Održavanje Kada naručitelj planira da će u ovoj kalendarskoj godini oličiti hodnike i neke prostorije (primjerice škola planira oličiti hodnike i učionice prvog razreda) u plan nabave se kao predmet nabave navodi ličenje. Radi li se o izmjeni stolarije (primjerice: u školi nekoliko učionica) radi se o jednom predmetu nabave: izmjena stolarije. Isto tako pojedinačni predmeti nabave mogu biti izmjena ograde, popravak krova, popravak fasade, održavanje kotlovnice itd.

Predmeti nabave izuzeti od primjene Zakona Često pitanje je unose li se u plan nabave predmeti nabave koji su izuzeti od primjene Zakona? Izuzeća od primjene Zakona ne unose se u plan nabave. Članak 10., stavak 1., točka 3. Zakona propisuje da se Zakon ne primjenjuje na ugovore o javnim uslugama koje javni naručitelj sklapa s javnim naručiteljem ili udruženjem naručitelja koji tu uslugu pruža na temelju isključivog prava utemeljenog na objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom aktu koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Člankom 196. Zakona o vodama (NN, br. 153/09 i 130/11) propisano je da se djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju kao javna služba te da je djelatnost javne vodoopskrbe od interesa za jedinice lokalne samouprave na uslužnom području. Članak 201. istog Zakona propisuje da djelatnost jaTIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

vne vodoopskrbe obavljaju javni isporučitelji usluge, a člankom 202. propisano je da javni isporučitelj ne može obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Stoga ukoliko je neka pravna osoba osnovana od strane jedinice lokalne samouprave za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe u skladu s odredbama Zakona o vodama, sukladno članku 5., stavku 1., točki 3. Zakona o javnoj nabavi ona je javni naručitelj, odnosno javni isporučitelj vodnih usluga te se za nabavu vode, temeljem članka 10., stavka 1., točke 3. Zakona o javnoj nabavi isti ne mora primjenjivati. Institut izuzeća primjenjuje se i na nabavu distribucije električne energije (tzv. mrežarina ) s obzirom da je sukladno članku 3. Zakona o tržištu električne energije (NN, br. 177/04, 76/07, 152/08, 14/11 i 59/12) distribucija električne energije regulirana energetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga koju obavlja Operator distribucijskog sustava. HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. posjeduje isključivo pravo na obavljanje regulirane djelatnosti organiziranja tržišta električne energije kao javne usluge. Napominjemo da je ovdje riječ o korištenju mreže, a ne o opskrbi električnom energijom za što se provodi postupak javne nabave.

Evidencijski broj nabave Evidencijski broj nabave je podatak koji se odmah unosi u plan nabave. To je jednostavno broj pridodan predmetu i postupku nabave bez obzira u kojem se trenutku planira početak postupka javne nabave.

Procijenjena vrijednost nabave Izračun procijenjene vrijednosti nabave pojedinog predmeta nabave temelji se na ukupnom iznosu bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na godišnjoj razini. Kod predmeta nabave koji su nam potrebni za redovito poslovanje i ponavljaju se iz godine u godinu u pravilu procijenjenu vrijednost vežemo uz količine potrošene u prethodnom razdoblju, vodeći pri tom računa da pojedini naručitelji u određenom vremenskom periodu ne rade punim kapacitetom (školski praznici, godišnji odmori) pri čemu mogu biti i određena odstupanja. Međutim stvarna procijenjena vrijednost valjano mora biti određena u trenutku kada naručitelj započinje postupak javne nabave.

Vremenski okvir provođenja postupka javne nabave Vrlo je važno i da naručitelji prilikom određivanja vremenskog okvira provođenja postupka javne 81

JAVNA NABAVA nabave i njegovog navođenja u plan nabave, vode računa o svim rizicima koji se mogu pojaviti tijekom provođenja postupka javne nabave, kako bi pravovremeno sklopili ugovor te da predmet nabave bude pravovremeno isporučen. Dakle, kod uobičajenih, redovitih nabava, potrebno je voditi računa o datumu isteka prethodnog ugovora kako bi kontinuitet isporuke predmeta nabave bio osiguran.

3. Primjer plana nabave Naručitelji često griješe kada plan nabave usko povezuju sa svojim proračunom ili inancijskim planom, čvrsto se držeći broja i naziva konta u kontom planu. Isto tako, vrlo su česti primjeri predetaljnog navođenja stavaka jednog predmeta nabave. Pojedinačne stavke predmeta nabave mogu biti podloga za izradu plana nabave i određivanja procijenjene vrijednosti nabave, mogu se nalaziti u internom dokumentu naručitelja te njima nije potrebno opterećivati sam plan nabave. Slijedi primjer plana nabave koji ne sadrži sve podatke određene člankom 20., stavkom 1. Zakona: nema podatak o evidencijskom broju nabave, nema podatak je li riječ o sklapanju ugovora ili okvirnog sporazuma, nema podatak o planiranom početku postupka javne nabave niti podatak o planiranom trajanju ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma. U koloni koja bi trebala imati Podatak o

vrsti postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B Zakona, ne navode se članci Zakona: npr. članak 129. koji propisuje redovne rokove u ograničenom i pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom ili članak 5. koji propisuje tko su javni naručitelji. Nadalje, navodeći u planu nabave kao predmet nabave: namirnice procijenjene vrijednosti 509.404,00kn nameće se zaključak da će naručitelj provesti jedan postupak javne nabave za sve vrste namirnica te da će sklopiti okvirni sporazum. Okvirni sporazum nije postupak javne nabave, Naručitelj je ovdje trebao upisati otvoreni postupak javne nabave. Naručitelj je potom namirnice podijelio na zasebne stavke, ali nije razvidno planira li za njih pojedinačno provesti postupak javne nabave. Ukoliko pak naručitelj ima namjeru nabaviti namirnice prema niže navedenim podacima i pojedinačno provesti postupak javne nabave onda je u planu nabave trebao navesti samo te predmete nabave. Tako je za predmet nabave mlijeko i mliječni proizvodi naručitelj naveo: mlijeko – procijenjena vrijednost 52.000,00kn i mliječni proizvodi procijenjene vrijednosti 32.740,00kn iz čega proizlazi da je procijenjena vrijednost predmeta nabave mlijeko i mliječni proizvodi 84.740,00kn, za što je Naručitelj u obvezi provesti postupak javne nabave.

PLAN NABAVE ZA 2013. GODINU Red. br.

Pozicija Plana

1. 1.1 1.2 2. 2.1 2.1.2 2.1.3 2.2 2.3 2.3.1 2.3.2 2.3.3 2.3.4 3. 3.1.1.

3211 32111 32113 3212 32211

3.1.2

32214

3222

Financijski plan za 2013. g. 45.300 20.000 25.300 100.000 63.356 28.612 20.000 14.744 36.644 9.000 9.000 8.000 10.644 636.755 65.000 40.924

Predmet nabave

Službena putovanja Seminari, savjetovanja i simpoziji Stručno usavršavanje zaposlenika Uredski materijal i ostali mat. rashodi Uredski materijal Papir za fotokopiranje Potrošni materijal Literatura Mat. i sred. za čišćenje i održavanje Papirnata galanterija Sredstva za održavanje čistoće Službena radna i zaš. odjeća Ost.mat.za potrebe red. poslovanja Namirnice Mlijeko Mliječni proizvodi Mlinarski proizvodi 85.000 Kruh 78.416 Peciva

Procijenjena Planirana vrijednost vrijednost (bez PDV-a) (s PDV-om)

Postupak i način nabave

20.000 usluge IIB 25.300 Usluge IIB 50.684 22.889 16.000 11.795 29.315 7.200 7.200 6.400 8.515 509.404 52.000 32.740

63356 28.612 20.000 14.744 36.644 9.000 9.000 8.000 10.644 636.755 65.000 40.924

68.000 62.732

85.000 78.416

Otvoreni

čl. 129 Otvoreni

čl. 129 čl. 129 Okvirni

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

JAVNA NABAVA Red. br.

Pozicija Plana

3.1.3 3.1.4 3.1.5 4. 3223 4.1 32231

4.2 4.3 5. 5.1 5.2 5.3 6. 6.1 7. 8. 9. 10. 11.

32232 32234 3231 32311 32312 32313 3232

3293 3299

Financijski plan Predmet nabave za 2013. g. 76.912 Svježe voće i povrće 67.744 Meso 72.523 Mesni proizvodi

Procijenjena Planirana Postupak i vrijednost vrijednost način (bez PDV-a) (s PDV-om) nabave 61.529 76.912 54.195 67.744 58.018 72.523

76.516 Ostali prehrambeni proizvodi 571.257 Energija 95.777 Struja Operater Opskrba 475.480 6.500 22.194 12.194 8.000 2.000 10.731 10.731 5.366 3.202 521 521 87.500,00

Plin Motorni benzin Usluge telefona, pošte i prijevoza Usluga telefona Usluga interneta Poštarina Usluge tek. i investicijskog održavanja Soboslikarki i ličilački radovi Čavli, vijci, matice, željezo, brave, cilindri Reprezentacija Ostali nespomenuti rashodi Sipina, zemlja, izrada ključeva, oblj.prozora Izmjena dijela stolarije

61.212 457.005 76.621 40.000 36.621

76.516 571.257 95.777 otvoreno 50.000 45.777

380.384 5.200 17.755 9.755 6.400 1.600 8.584 8.584 4.292 2.561 416 416 70.000

475.480 6.500 22.194 12.194 8.000 2.000 10.731 10.731 5.366 3.202 521 521 87.500

čl. 5 čl. 129 otvoreno čl. 5 otvoreno

Primjer plana nabave s podacima koji su dovoljni da se na transparentan način stavi javnosti na raspolaganje popis svih potreba za nabavom pojedinog naručitelja u određenom razdoblju. R. br.

Predmet nabave

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 10.

Sredstva za čišćenje Električna energija - opskrba Gorivo - lož ulje Popravak krova Izmjena školske ograde Ličenje Meso i mesne prerađevine Mlijeko i mliječne prerađevine Kruh i krušni proizvodi Ostale namirnice Uredski materijal

EV broj 1/EV 2/EV 3/EV 4/EV

5/EV 6/EV

Procijenjena vrijednost 95.000,00 777.000,00 650.000,00 120.000,00 25.900,00 32.000,00 58.000,00 65.000,00 25.000,00 160.000,00 80.000,00

Ugovor ili OS

Planirani Planirano početak trajanje ug. Napomena postupka ili OS

Otvoreni postupak otvoreni postupak otvoreni postupak otvoreni postupak

ugovor OS OS ugovor

2.mj. 3. mj. 4.mj. 5. mj.

otvoreni postupak Otvoreni postupak

OS 5.mj ugovor 5. mj.

Vrsta postupka

1.g. 2g 2g 2 mj.

2 g. 1. g

pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

REVIZIJA Neven Šprlje *

UDK: 657.21

Revizija projekata Europske unije Jedan od osnovnih uvjeta za povlačenje sredstava i provedbu projekata je uspostava odgovarajućih sustava upravljanja i kontrola za provedbu pojedine IPA komponente, a koji moraju biti usklađeni sa zahtjevima Europske Unije. Stoga je uspostava odgovarajućih sustava upravljanja i kontrola za provedbu programa IPA te njihovo učinkovito funkcioniranje od presudne važnosti za iskorištavanje sredstava namijenjenih Republici Hrvatskoj te ostvarivanje ciljeva utvrđenih u programskim dokumentima. Skoro pristupanje Republike Hrvatske članstvu EU, kada će Hrvatskoj biti na raspolaganju višestruko značajnija sredstva iz fondova EU, naglašavaju aktualnost ove teme.

1. Uvod Republika Hrvatska je kao buduća zemlja članica Europske Unije, stekla pravo sudjelovanja u pretpristupnim fondovima EU, odnosno pravo korištenja inancijskih sredstava kroz programe i projekte inancirane ili su inancirane iz proračuna Europske Unije. Jedna od pretpostavki uspješnog i djelotvornog korištenja pretpristupnih fondova EU je i učinkovit sustav inancijskog upravljanja i kontrola unutar nacionalnih struktura zaduženih za njihovu provedbu. Jedan od glavnih čimbenika za provedbu programa Europske Unije je Tijelo za reviziju (eng. Audit Authority). Ulogu Tijela za reviziju u Republici Hrvatskoj ima Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske Unije (dalje u tekstu: ARPA), koja je osnovana uredbom Vlade Republike Hrvatske od 20. lipnja 2008. godine. ARPA je osnovana kao javna ustanova, a djelatnost joj je revizija i ovjeravanje usklađenosti provedbe programa Europske Unije u kojima su upravljanje i odgovornost preneseni na Republiku Hrvatsku.

2. Uloga tijela za reviziju EU programa ARPA je osnovana za obavljanje sljedećih funkcija: - tijelo za reviziju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) sukladno Uredbi Vlade Republike * Neven Šprlje, mag. oec., ravnatelj Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske Unije

Hrvatske o opsegu i sadržaju odgovornosti te ovlasti tijela nadležnih za upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoći (NN, br. 29/12 i 117/12); - tijelo za reviziju strukturnih instrumenata EU (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond) sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za korištenje strukturnih instrumenata Europske Unije u Republici Hrvatskoj (NN, br. 78/12.); - tijelo za reviziju Operativnog programa za ribarstvo sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o imenovanju provedbenih tijela za upravljanje i kontrolu provedbe Operativnog programa za ribarstvo (NN, br. 38/2010.); - tijelo za reviziju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske Unije za poljoprivredu i ruralni razvoj (koju je Vlada Republike Hrvatske usvojila u studenom 2009.). ARPA je osnovana kao samostalna agencija. Djelatnost joj je revizija i ovjeravanje usklađenosti provedbe programa Europske Unije u kojima su upravljanje i odgovornost preneseni na Republiku Hrvatsku. To je važno naglasiti jer je, u skladu s navedenim, ARPA kao tijelo za reviziju programa IPA odgovorna za potvrđivanje učinkovitog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrola za one komponente i programe za koje su upravljanje i odgovornost preneseni na Republiku Hrvatsku. ARPA je organizacijski i funkcionalno neovisna od svih ostalih sudionika u sustavima upravljanja i kontrola, što znači da nema odgovornosti vezane za upravljanje i provedbu programa niti za potvrđivanje (certi iciranje) izdataka prema Europskoj komisiji. Što se tiče izvještavanja, u skladu s IPA regulativom, sve planove, izvještaje i mišljenja koje sastavlja u skladu sa svojim funkcijama i odgovornostima, dostavlja Europskoj komisiji, Dužnosniku nadležnom za akreditaciju i Nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje. ARPA obavlja funkciju tijela za reviziju programa IPA u skladu s IPA regulativom i međunarodnim revizijskim standardima, te uzimajući u obzir smjernice Europske komisije. Za obavljanje svoje funkcije ARPA je izradila Priručnik za reviziju, koji detaljno opisuje revizijski proces te revizijski pristup i metoTIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

REVIZIJA dologiju rada, kao i različite revizijske postupke koje primjenjuje u svakodnevnom radu.

3. Revizijske aktivnosti Revizijske aktivnosti za sve komponente uključuju revizije sustava (ispitivanje procedura i testiranje kontrola) i revizije operacija (testiranje zakonitosti i pravilnosti izdataka) koje imaju za cilj potvrđivanje: • učinkovitog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrola te • pouzdanost računovodstvenih podataka koji se dostavljaju Europskoj komisiji. Stoga je glavni cilj revizija steći razumno uvjerenje da su sustavi upravljanja i kontrola usklađeni sa zahtjevima IPA regulative i da su funkcionirali učinkovito, te da su izdaci prijavljeni Europskoj komisiji nastali u skladu sa svim primjenjivim pravilima. Ukupno revizijsko uvjerenje potrebno za izražavanje godišnjih revizijskih mišljenja temelji se na rezultatima revizija sustava i procjeni pouzdanosti sustava upravljanja i kontrola u kombinaciji s rezultatima revizija operacija odnosno izdataka. Revizijama sustava se ispituju procedure i učinkovitost predviđenih kontrola, te se u konačnici utvrđuje stupanj pouzdanosti sustava upravljanja i kontrola. Određivanje pouzdanosti sustava temelji se na kvantitativnom ocjenjivanju svih ključnih elemenata nekog sustava (svih tijela/institucija koja čine određeni sustav i funkcija koje obavljaju, te akreditacijskih kriterija). Ipak, za donošenje konačnog zaključka o funkcioniranju sustava nisu dovoljne samo revizije sustava, već se moraju provoditi i revizije operacija (izdataka), kojima je osnovni cilj provjeriti jesu li izdaci koji su prijavljeni Europskoj komisiji zakoniti i pravilni, odnosno jesu li izdaci nastali u skladu sa svim EU i nacionalnim zakonskim i drugim propisima te ugovorenim uvjetima. Ove dvije vrste revizija su međusobno usko povezane jer o uvjerenju, koje je dobiveno provedbom revizija sustava, ovisi opseg odnosno broj operacija koje će se obuhvatiti revizijom operacija. Konačni zaključak o funkcioniranju sustava se donosi na temelju rezultata obje vrste revizija (revizija sustava i revizija operacija).

nicama, revizija sustava u osnovi znači testiranje kontrola (test of controls) u svim tijelima koja čine pojedini sustav. Revizor provodi testove kontrola „kako bi dobio dovoljno odgovarajućih dokaza o postojanju i operativnoj učinkovitosti sustava unutarnjih kontrola. Prema tome, testovi kontrola su revizijski postupci kojima se nastoji utvrditi postoji li odgovarajući sustav unutarnjih kontrola i ocijeniti koliko učinkovito taj sustav funkcionira u sprječavanju ili otkrivanju značajnih pogrešaka“. Može se ustvrditi da testovi kontrole „sadrže postupke usmjerene na procjenu učinkovitosti oblika i rada unutarnje kontrole. Kada su testovi kontrole usmjereni na oblikovanje, revizor razmatra je li kontrola osmišljena tako da može spriječiti ili otkriti značajne pogreške. Testovima kontrole usmjerenim na učinkovitost rada kontrole ispituje se kako se kontrola provodi u stvarnosti, dosljednost u njezinoj primjeni i tko ju je provodio“. Revizija sustava odnosno testiranje ključnih kontrola omogućava revizoru donošenje zaključaka o usklađenosti s ključnim zahtjevima navedenim u regulativi. Neusklađenost s ključnim zahtjevima i kriterijima implicira rizik da će nepravilni izdaci biti prijavljeni Europskoj komisiji, te će doći do prekomjerne odnosno neopravdane isplate sredstava iz proračuna Europske Unije.

3.2. Revizija operacija Kako bi se izrazilo mišljenje o učinkovitom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrola za komponente IPA programa, potrebno je provesti i revizije operacija, koje obuhvaćaju detaljna dokazna testiranja (test of details/substantive tests) operacija na razini krajnjeg korisnika. Dokazni testovi se „izvršavaju kako bi se otkrile značajne pogreške, tj. pogreške u iznosima“. Prema tome, dok se „testovi kontrole usmjeravaju na pronalaženje pogrešaka u primjeni kontrole, dokazni testovi poslovnih događaja se bave pogreškama u iznosima“. Revizije operacija se također obavljaju prema metodologiji i smjernicama Europske komisije. S obzirom na povezanost revizija sustava i revizija operacija, ove smjernice se prirodno nastavljaju na smjernice dane za ocjenu sustava upravljanja i kontrola. U sk-

3.1. Revizija sustava Revizija sustava obavlja se prema metodologiji i smjernicama Europske komisije.1 U skladu sa smjerEuropean Commission (DG Regional Policy, DG Employment, Social Affairs and Equal Opportunities) (2008) Guidance docu-

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

ment on a common methodology for the assessment of management and control systems in Member States (2007–2013 programming period) (COCOF 08/0019/01-EN), inal version of 06/06/2008. Dostupno na http://www.interact-eu.net/downloads/3590/CO COF%2520common%2520methodology%2520compliance%2 520assessment%252006.06.2008.pdf (23.05.2012.)

REVIZIJA ladu s IPA regulativom, ciljevi revizije operacija su utvrditi: • zadovoljava li operacija kriterije odabira za operativni program, provodi li se u skladu s odlukom o odobrenju te ispunjava li sve uvjete vezane uz njenu funkcionalnost i ciljeve koje treba ostvariti, • odgovaraju li prijavljeni izdaci računovodstvenim podacima i pratećoj dokumentaciji, • jesu li izdaci koji se prijavljuju Europskoj komisiji nastali u skladu s pravilima Europske Unije i nacionalnim pravilima, • jesu li sredstva doznačena krajnjim korisnicima na vrijeme i u odgovarajućem iznosu te • je li osiguran odgovarajući revizijski trag. Pojednostavljeno rečeno, revizijom operacija provjerava se jesu li svi izdaci zakoniti i pravilni odnosno jesu li nastali u skladu sa svim zakonskim i drugim propisima i pravilima Europske Unije i Republike Hrvatske te zaključenim ugovorima. To primjerice obuhvaća provjere jesu li operacija i krajnji korisnici odabrani u skladu s utvrđenim kriterijima, jesu li postupci javne nabave provedeni u skladu s pravilima, jesu li izdaci prihvatljivi, jesu li plaćanja obavljena u skladu s ugovorom, a transakcije evidentirane u poslovnim knjigama, te jesu li osigurana sredstva nacionalnog su inanciranja. Također, uključuje i provjeru postoji li operacija zaista i izički (npr. radovi izvedeni, robe isporučene, usluge obavljene) te je li ispunila sve ciljeve zbog koje je pokrenuta. Zbog toga, neizostavni dio revizije operacija predstavljaju kontrole na terenu (eng. on the spot control) gdje se pojedina operacija stvarno i izvodi. Dakle, s obzirom na ciljeve, revizija operacija ima određene karakteristike inancijske revizije, tehničke revizije i revizije učinkovitosti. Kod provedbe revizije operacija, ključno pitanje je pitanje revizijskog pristupa za odabir operacija koje će biti obuhvaćene revizijom. Naime, s obzirom na velik broj operacija putem kojih se provodi pojedina komponenta odnosno program, za svaku komponentu se zasebno utvrđuje metodologija odabira operacija. Revizije operacija se provode nad operacijama za koje su izdaci prijavljeni Europskoj komisiji u referentnoj godini (razdoblje od 01/10 godine N do 30/09 godine N+1). Za odabir operacija koje će se revidirati u određenom razdoblju, za svaku komponentu/program je utvrđena zasebna metodologija za odabir operacija. Pri tom je važno naglasiti da se za razliku od revizije sustava, gdje se tijela/funkcije/procesi/ kriteriji koji će biti obuhvaćeni revizijom utvrđuju 86

na temelju procjene rizika, operacije ne odabiru na temelju procjene rizika, nego na temelju metodologije prikladne za određenu komponentu/program. Pri utvrđivanju metodologije, za svaki program se u obzir uzimaju njegove najznačajnije karakteristike, primjerice broj i vrsta operacija kojom se provodi neki program. Na primjer, u operativnom programu Zaštita okoliša (komponenta III IPA programa) prevladavaju veliki infrastrukturni projekti, dok istodobno u operativnom programu Regionalna konkurentnost (također komponenta III IPA programa) i operativnom programu Razvoj ljudskih potencijala (komponenta IV IPA programa) prevladavaju operacije koje se odnose na dodjelu bespovratnih sredstava (grant sheme). Nakon što se upoznaju karakteristike određenog programa, u skladu sa smjernicama Europske komisije se odabire odgovarajuća metodologija. Osnovno je utvrditi hoće li se koristiti statističko ili nestatističko uzorkovanje. Za statističko uzorkovanje je odlučujući broj jedinica (operacije/projekti/zahtjevi za plaćanjem) u uzorku, te se u skladu sa smjernicama, statističko uzorkovanje preporuča u slučajevima kad u uzorku ima više od 800 jedinica. U suprotnom se predlaže korištenje neke od prihvatljivih nestatističkih metoda. Ipak, i u jednom i u drugom slučaju se pri uzorkovanju, odnosno odabiru broja operacija koje će se revidirati trebaju u obzir uzeti rezultati revizije sustava i uvjerenje koje je dobiveno iz testiranja sustava. Također, u slučaju odabira nestatističke metode uzorkovanja, obvezno je primijeniti jednu od prihvatljivih metoda slučajnog odabira.

4. Utvrđene nepravilnosti Ranije je već spomenuto da neizostavni dio revizije operacija predstavljaju kontrole na terenu, gdje se pojedina operacija stvarno i izvodi. Kontrole na terenu se provode kako bi se provjerilo stvarno stanje i napredovanje projekta, zatim jesu li usluge/radovi/oprema isporučeni u skladu s ugovorom, te jesu li poštivana pravila vezana za kriterij promidžbe i vidljivosti. Upravo je kroz kontrole na terenu najveća vjerojatnost susretanja s nepravilnostima i/ili prijevarama. Tako su na primjer najčešće nepravilnosti koje su se odnosile na nabavu opreme, a utvrđene su tijekom kontrola na terenu, bile sljedeće: - isporučena oprema nije u skladu s ugovorom, odnosno ne odgovara tehničkim speci ikacijama, - isporučena oprema nije iz prihvatljivih zemalja, TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

REVIZIJA - isporučena je korištena (second hand) oprema, - nabavljeno je previše opreme, odnosno oprema se ne koristi. Vezano za izvođenje radova najčešće utvrđene nepravilnosti bile su sljedeće: - radovi nisu izvedeni, a naplaćeni su, - radovi su fakturirani prije nego su izvedeni, - trošak nastao prije zaključenja ugovora. Nalazi vezani za izvršenje usluga najčešće se odnose na: - ispunjavanje evidencije odrađenih sati (time sheet), - nedostatak prateće dokumentacije (računi, karte za avion, vlak i slično), - revizijski trag. Tijekom revizija operacija i revizija godišnjih računa i izjave o izdacima u razdoblju 2008 – 2012., iako su

utvrđene određene nepravilnosti, bitno je istaknuti da nisu utvrđeni značajniji nepravilni izdaci, već samo manji iznosi koji sa stajališta revizije nisu značajni. Također, vrijednosno značajniji izdaci odnosili su se na dane predujmove, a tu je rizik od nepravilnih izdataka znatno manji nego kad se radi o plaćanjima tijekom provedbe ili konačnim plaćanjima. Naime, kod revidiranja operacija za koje su plaćeni samo predujmovi, glavni rizik je da ugovori nisu zaključeni u skladu s propisanim postupcima javne nabave. Kršenje postupaka javne nabave predstavlja nepravilnost, a njen značaj se razmatra od slučaja do slučaja. Nakon razmatranja svakog pojedinačnog slučaja poduzimaju se određene aktivnosti, ako je potrebno. S obzirom da se komponente I – IV provode prema decentraliziranom sustavu s prethodnim (ex-ante) kontrolama, ovaj rizik je znatno umanjen jer je Delegacija Europske Unije značajan korektivni faktor.

RADIONICE ZA ŽUPANIJE, OPĆINE, GRADOVE I PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE PO GRADOVIMA U VELJAČI 2013. RASPORED RADIONICA: Split 18.2., Šibenik 19.2., Zadar 20.2., Rijeka 21.2., Pula 22.2., Zagreb 25.2., Osijek 26.2., Bjelovar 27.2.

TEMA RADIONICA JE: Obveze proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i novosti u proračunskim propisima. Osvrt na najčešće nepravilnosti koje su uočili Ministarstvo inancija i Državni ured za reviziju te kako ih izbjeći. Novi Temeljni kolektivni ugovor. Detaljan program radionica objavljen je u časopisu i na internet stranici www.tim4pin.hr Materijal: Fiskalna odgovornost i inancijsko upravljanje: priručnik za čelnike na svim razinama i Fiskalna odgovornost – popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izviješća Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 800,00kn (uključuje PDV i dva priručnika navedena pod materijal). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala iznosi 400,00kn. Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/553 1755, 01/553 1335, 099/303 7677, 099/303 7678 te na e-mail: centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr i prijavite se. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

REVIZIJA Danijela Stepić *

UDK: 657.21

Mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola Mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola sastavni je dio dokumentacije koja se uz Izjavu predaje nadležnom ministarstvu/jedinici lokalne i područne regionalne samouprave odnosno Ministarstvu inancija. Međutim ovo mišljenje prilažu samo oni korisnici i JLP(R)S koje imaju obvezu uspostave unutarnje revizije u skladu s Pravilnikom o unutarnjoj reviziju. Autorica, uoči sastavljanja i predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti, u ovom tekstu ukazuje na sadržaj i važnost mišljenja unutarnjih revizora kod obveznika koji imaju ustrojenu unutarnju reviziju.

1. Uvod Za davanje Izjave o iskalnoj odgovornosti čelnici pored Upitnika o iskalnoj odgovornosti (kojeg popunjavaju rukovoditelji i koji predstavlja svojevrsnu samoprocjenu sustava inancijskog upravljanja i kontrola) na raspolaganju imaju i mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u godini za koju se podnosi Izjava o iskalnoj odgovornosti. Navedeno je svojstveno za korisnike proračuna koji su obveznici uspostave unutarnje revizije i koji su unutarnju reviziju uspostavili. Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 35/08) de inirani su obveznici uspostave unutarnje revizije, a to su: ministarstva, središnji državni uredi, izvanproračunski zavodi, županije i županijska središta, grad Zagreb i gradovi s više od 35.000 stanovnika. Uz navedene, obveznici ustrojavanja unutarnje revizije su i korisnici proračuna koji zapošljavaju više od 50 zaposlenih, a imaju godišnje rashode i izdatke veće od 30 milijuna kuna. Sukladno Akcijskom planu za daljnji razvoj sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru RH za razdoblje 2012.-2013. (www.m in.hr) u pripremi su izmjene i dopune Pravilnika o unutranjoj reviziji korisnika proračuna iz 2008. godine. * Danijela Stepić, mag. oec., načelnica u Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva inancija

Čelnik korisnika proračuna kroz izvješća unutarnje revizije dobiva dodatne, neovisne informacije o tome kako funkcioniraju sustavi unutarnjih kontrola u revidiranim područjima, kako rukovoditelji na koje je prenio ovlasti i odgovornosti ostvaruju ciljeve i rezultate i kako upravljaju proračunskim sredstvima za koje su nadležni te koje se preporuke daju u cilju poboljšanja poslovanja. Mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola daje se za područja za koja su prikupljeni dokazi putem obavljenih unutarnjih revizija u godini za koju se podnosi Izjava o iskalnoj odgovornosti i praćenja provedbe danih preporuka, uključujući i preporuke iz ranijeg razdoblja provedene u godini za koju se podnosi Izjava o iskalnoj odgovornosti. S obzirom da su područja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti – planiranje proračuna/ inancijskog plana, izvršavanje proračuna/ inancijskog plana, javna nabava, računovodstvo, izvještavanje najznačajnija područja u sustavu inancijskog upravljanja i kontrola, upravo su to i područja koja su najčešće zahvaćena revizijskim aktivnostima. Važno je naglasiti da unutarnji revizori, osim što provode unutarnje revizije u područjima koja su direktno vezana uz područja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti, provode i revizije u drugim područjima poslovanja koja na prvi pogled ne moraju imati direktno vidljivu vezu s područjima iz iskalne odgovornosti, međutim nalazi i preporuke sadržane u takvim revizijskim izvješćima također se trebaju uzeti u obzir prilikom formuliranja i izražavanja mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola. Primjerice, revizija Upravljanja ljudskim potencijalima iako na prvi pogled po samom nazivu ne ukazuje na direktnu vezu s nekim od područja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti može sadržavati nalaze koji ukazuju primjerice na nesređene evidencije o provedenim stručnim izobrazbama, nepostojanje kriterija na osnovu kojih se utvrđuje pravo za stručnu TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

REVIZIJA izobrazbu zaposlenika, nejasno de inirana prava i obveze zaposlenika prema instituciji nakon provedenog stručnog usavršavanja, nesređene evidencije potraživanja od zaposlenika i slično. Takve nalaze i date preporuke za njihovo rješavanje potrebno je sagledati u kontekstu utjecaja primjerice na kvalitetu planiranja i izvršavanja proračuna/ inancijskog plana u dijelu rashoda za stručno usavršavanje zaposlenika, računovodstvenih evidencija, popisa imovine u dijelu popisa potraživanja od zaposlenika i sl.

2. Podloga za izradu Mišljenja unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola temelji se na: • obavljenim unutarnjim revizijama u godini za koju se podnosi Izjava o iskalnoj odgovornosti za koje se navode: naziv revizije i datum konačnog izvještaja, sažetak stručnog mišljenja, pozitivni nalazi (ukoliko ih je bilo), utvrđene slabosti, preporuke za unapređenja i status provedbe preporuka te • podacima o preporukama iz ranijih razdoblja provedenih u godini za koju se podnosi Izjava o iskalnoj odgovornosti. Važno je naglasiti da se mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola ne odnosi na cijeli sustav inancijskog upravljanja i kontrola, već samo na poslovne procese, funkcije, aktivnosti ili organizacijski dio koje su bile revidirane tijekom godine i veže se uz funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u tim područjima poslovanja. Mišljenje o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja izvodi se na temelju pojedinačnih revizija, odnosno sažimanjem više revizijskih izvješća i mišljenja izraženih na razini pojedinačnih revizija. Budući da se radi o sažimanju i interpretaciji više pojedinačnih revizija od kojih su neke završene i nekoliko mjeseci prije izražavanja mišljenja o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola za potrebe sastavljanja Izjave o iskalnoj odgovornosti, posebnu pozornost unutarnji revizori trebaju posvetiti praćenju provedbe preporuka, tj. koje su korektivne aktivnosti poduzete od strane rukovodstva da se utvrđene slabosti i nedostaci uklone, odnosno riješe. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Ovdje je važno naglasiti da je odgovornost za provedbu preporuka na rukovoditeljima, a ne unutarnjim revizorima. Stoga, svi rukovoditelji čije su ustrojstvene jedinice i područja aktivnosti za koje su nadležni bile revidirane tijekom godine trebaju se pobrinuti da se preporuke sadržane u Planovima djelovanja, odnosno Akcijskim planovima za provedbu preporuka koji se izrađuju nakon svake obavljene unutarnje revizije, provode u skladu s de iniranim rokovima. Revizijski nalazi do kojih dolazi unutarnja revizija moraju se zasnivati na dokazima, a preporuke koje daju unutarnji revizori trebaju biti realne i provedive. U postupku provođenja unutarnje revizije izuzetno je važno usuglašavanje nacrta revizijskog izvješća s revidiranim subjektom upravo s ciljem da se utvrdi jesu li uzeta u obzir sva potrebna saznanja, dokumentacija i informacije kojima se potkrepljuju revizijski nalazi te jesu li preporuke realne, odnosno provedive. Prilikom izražavanja mišljenja unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja uzima se u obzir i status provedbe danih preporuka. Ukoliko neke od preporuka koje su trebale biti provedene do davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti još uvijek nisu provedene, ne znači nužno da čelnik ne može dati Izjavu o iskalnoj odgovornosti, međutim neprovedene preporuke moraju se uključiti u Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti.

3. Izražavanje Mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola Način iznošenja stručnog revizorskog mišljenja opisuju Međunarodni standardi za stručnu provedbu unutarnje revizije (Standardi: 2400 – Priopćavanje rezultata, 2450 - Sveobuhvatna mišljenja). Temeljeno na Međunarodnim standardima za stručnu provedbu unutarnje revizije pripremljen je i Priručnik za unutarnje revizore ver. 4.0 iz studenog 2010. godine1 u kojem se detaljnije objašnjavaju kategorije stručnog revizorskog mišljenja koje se daje na razini pojedinačne revizije. Tri su kategorije stručnog revizorskog mišljenja: • zadovoljavajuće – pozitivno; • zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke te • nezadovoljavajuće – negativno s detaljnim pregledom nedostataka. 1

Priručnik za unutarnje revizore ver 4.0 www.m in.hr.

REVIZIJA Zadovoljavajuće – pozitivno, kategorija je stručnog revizorskog mišljenja koje podrazumijeva da je sustav unutarnjih kontrola uspostavljen na visokoj razini koja osigurava minimiziranje potencijalnih rizika, čime doprinosi ostvarivanju postavljenih poslovnih ciljeva. Zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke, podrazumijeva da je rukovodstvo uspostavilo sustav unutarnjih kontrola, međutim revizori su tijekom obavljanja revizije uočili određene segmente koje je potrebno poboljšati. Nezadovoljavajuće – negativno s detaljnim pregledom nedostataka, podrazumijeva da sustav unutarnjih kontrola ima dosta slabosti. U navedenoj situaciji revizori će dati stručno revizorsko mišljenje da je sustav unutarnjih kontrola nezadovoljavajući te navesti nedostatke i njihove posljedice na poslovanje korisnika proračuna. Formuliranje i izražavanje mišljenja unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja koristeći samo opće formulacije (zadovoljavajuće – pozitivno, zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke, nezadovoljavajuće-negativno) bez detaljnijih informacija nedovoljno precizno odražava stvarno utvrđeno stanje i nalaze do kojih je revizor došao, odnosno koja su poboljšanja nastala zahvaljući provedbi revizijskih preporuka. Radi ispravne interpretacije i razumijevanja mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola od strane čelnika i rukovoditelja od iznimne je važnosti precizno i jasno navesti informacije koje potkrepljuju kategoriju stručnog revizorskog mišljenja koje se izražava. Navode se još nekoliko savjeta za izražavanje mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja:

• pozitivne nalaze, odnosno ključne kontrole koje funkcioniraju, • ključne nalaze, odnosno utvrđene slabosti, • preporuke koje su dane za poboljašnja u sustavima kontrola i status njihove provedbe (jesu li provedene ili ne). Primjeri Mišljenja unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja iz kojih nije jasno razvidno što konkretno funkcionira, a što ne i što je potrebno učiniti. • „Sustav inancijskog upravljanja i kontrola je dijelom uspostavljen, funkcionira, međutim neke je dijelove potrebno poboljšati u skladu s načelima dobrog inancijskog upravljanja.” • „Potrebno je i dalje nastaviti na aktivnostima implementacije sustava inancijskog upravljanja i kontrola, jačanjem svijesti o potrebama, koristima i posljedicama koje ispravno funkcioniranje ovakvog sustava ima na korisnike proračuna, upotpunjujući sustav upravljanja i kontrola suvremenim načinima, tehnikama, propisanom metodologijom.” • „Dovršiti opis i popis poslovnih procesa, utvrditi rizične procese, izraditi registar rizika, utvrditi jesu li kontrole zadovoljavajuće.” • „Treba i dalje intenzivno raditi na ustanovljavanju procedura za pojedine procese i programe, a kontrole se trebaju dosljedno primjenjivati.” Primjeri Mišljenja unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja koji konkretnije ukazuje što nedovoljno funkcionira i što je potrebno učiniti.

Prilikom izražavanja mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola treba uzeti u obzir:

• „Da bi se povećali gradski prihodi neophodno je ažurirati bazu obveznika, jer činjenica je da još uvijek dio obveznika na terenu nije obuhvaćen (kuće za odmor, komunalna naknada), obavijestiti građane da su dužni prijaviti svoje obveze prema gradu, pratiti naplatu i dosljedno u skladu sa zakonima poduzimati mjere naplate. Na taj način osigurat će se dodatna sredstava u proračunu i osigurati dosljednost u primjeni zakonskih odredbi i gradskih odluka.” • „Sustav unutarnjih inancijskih kontrola nije u potpunosti u skladu s načelima dobrog inancijskog upravljanja i potrebno je planirati likvidnost proračuna u skladu s mjesečnim planovima za izvršavanje proračuna i novčanim tijekovima proračuna. Potrebno je de inirati sustav dvostrukog potpisa kod izdavanja naloga za prijenos sredstava i naloga za plaćanje (osoba koja sastavlja nalog za plaćanje, nalogodavatelj, pročelnik upravnog odjela za inancije) radi raspodjele ovlasti i odgovornosti u procesu.”

• da ono predstavlja sažetak stručnih revizorskih mišljenja iz pojedinačnih revizija obavljenih tijekom godine,

U nastavku se daje primjer popunjenog obrasca Mišljenja unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola u bolnici.

• način na koji se podaci sažimlju za mišljenje treba biti pažljiv i precizan, • istaknuti da se mišljenje temelji na n-broju revizija s naznakom područja u kojima su provedene, • jasno, jezgrovito ukazati na kontrole koje funkcioniraju i slabosti u sustavu, • jasnoća se može poboljšati izbjegavanjem tehničkog jezika te pružanjem ključnih informacija, • cilj je da svaka misao bude smislena, ali sažeta.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

REVIZIJA Primjer: Popunjeni obrazac Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za Bolnicu X Obveznik: Bolnica X MIŠLJENJE UNUTARNJIH REVIZORA O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA PODRUČJA KOJA SU BILA REVIDIRANA U 2012. GODINI I. MIŠLJENJE O FUNKCIONIRANJU SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA REVIDIRANA PODRUČJA 2 Mišljenje o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola daje se na temelju provedene revizije u području nabave i potrošnje lijekova i potrošnog medicinskog materijala. Sustav unutarnjih kontrola u revidiranom području je zadovoljavajuće-pozitivno. U svim segmentima ovog procesa uspostavljene su kontrole kojima je osigurano racionalno i zakonito raspolaganje sredstvima s ciljem osiguranja redovite i kvalitetne opskrbe bolnice lijekovima i potrošnim medicinskim materijalom. Osigurana je dostupnost i ažurnost informacija o potrošnji i promjenama u potrošnji u svim organizacijskim dijelovima bolnice-odjeli, ambulante, dijagnostičke jedinice- kao i o trenutnoj veličini zaliha lijekova i potrošnog medicinskog materijala u naturalnim i inancijskim pokazateljima, što je rezultat visokog stupnja informatizacije. Na temelju provedenih javnih nadmetanja sklopljen je okvirni sporazum za opskrbu lijekovima i ugovori o javnoj nabavi za potrošni medicinski materijal. Postupak nabave proveden je u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. Sredstva za nabavu osigurana su inancijskim planom, a potrošnja se prati mjesečno na razini bolnice i pojedinih jedinica.

II. PODACI O OBAVLJENIM UNUTARNJIM REVIZIJAMA U 2012. GODINI3 RB

Unutarnja revizija

Stručno mišljenje

Pozitivni nalazi

1. Revizija nabave Zadovoljavajuće • Sredstva za izdatke za lijekove i potrošni medicinski materijal osigurana su u inancijskom planu. - pozitivno • Plan nabave usuglašen je s inancijskim planom. i potrošnje • Nabava se obavlja sukladno Zakonu o javnoj nabavi. lijekova i • Kvalitetno pripremljena dokumentacija za nadmetanje -detaljan opis predmeta nabave. potrošnog • Ugovorena je sigurna i kvalitetna opskrba. medicinskog • Uspostavljene su kontrole izvršenja ugovora, količina, kvaliteta, rokovi isporuke, rokovi plaćanja materijala. i cijena. (xx.xx.2012) • Utvrđeni su limiti potrošnje na razini bolnice/odjela. • Uspostavljeno je izdavanje lijekova iz ljekarne na ime pacijenta. • Utvrđena je optimalna veličina zaliha u ljekarni, te minimalne i maksimalne zalihe pojedinih lijekova. • Cijeli proces je visoko informatiziran. • Osigurana je vjerodostojnost knjigovodstvenih isprava. • Poslovne promjene uredno se evidentiraju u poslovnim knjigama. • Mjesečno se usklađuju analitičke evidencije i glavna knjiga. • Ugovoreno je zbrinjavanje iskorištenih lijekova i potrošnog medicinskog materijala, odnosno njihove ambalaže sukladno propisima.

Utvrđene slabosti

Preporuke za unapređenje

1. Na početku godine povećana je potrošnja potrošnog medicinskog materijala iznad planiranog.

l. Analizirati uzroke povećane potrošnje i poduzeti aktivnosti za dovođenje potrošnje u realne okvire.

Status provedbe preporuka 1. Provedena.

III. PODACI O PREPORUKAMA UNUTARNJE REVIZIJE IZ RANIJIH RAZDOBLJA PROVEDENIMA U PRORAČUNSKOJ GODINI RB 1.

Unutarnja revizija [naziv revizije i datum konačnog izvještaja]

Provedene preporuke u proračunskoj godini [navesti provedene preporuke u proračunskoj godini]

2. Mjesto i datum:

________________________ [potpis voditelja jedinice za unutarnju reviziju/unutarnjeg revizora]

Mišljenje o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola daje se za područja za koja su prikupljeni dokazi na osnovi obavljenih unutarnjih revizija u prethodnoj proračunskoj godini (u godini za koju se podnosi Izjava o iskalnoj odgovornosti) i praćenja provedbe danih preporuka, uključujući i preporuke iz ranijeg razdoblja provedene u prethodnoj proračunskoj godini.

Podaci se navode za svaku obavljenu unutarnju reviziju u prethodnoj godini za koju se podnosi mišljenje.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

PLAĆE I NAKNADE Sanda Pipunić * Vesna Šiklić Odak ** Maja Petričko ***

UDK 330.1

Naknada troškova prijevoza dolaska na posao prema kolektivnim ugovorima za državne i javne službe Vlada Republike Hrvatske i sedam sindikata1 ovlaštenih za zastupanje zaposlenih u državnoj službi zaključili su 2. kolovoza 2012. godine novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike2 (u daljnjem tekstu: KU). KU je zaključen na vrijeme od četiri godine, a primjenjuje se od dana zaključivanja. KU je bio temelj za donošenje novog Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (u daljnjem tekstu: TKU) koji je potpisan 12. prosinca 2012. (NN, br. 141/12) od strane 6 od 11 sindikata3, a danom potpisa je stupio na snagu. Temeljem Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (NN, br. 82/12), TKU se primjenjuje na sve javne službe na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama4. Autorice u članku navode koje su to razlike, a koje su Sanda Pipunić, dipl. iur., načelnica Sektora za službenički sustav, Ministarstvo uprave. *

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., načelnica Sektora za politički sustav i ljudska prava, Ministarstvo uprave.

Maja Petričko, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN.

***

Sindikat policije Hrvatske, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova, Carinski sindikat Hrvatske, Sindikat Porezne uprave Hrvatske, Sindikat pravosudne policije Hrvatske i Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama.

Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN, br. 89/12).

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ugovor je potpisao u ime Vlade Republike Hrvatske dok su u ime sindikata ugovor potpisali Spomenka Avberšek u ime Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, Ljubica Pilić u ime Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, Jadranka Ivezić u ime Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Ivica Babić u ime Hrvatskog liječničkog sindikata, Antun Guljaš u ime Nezavisnog sindikata zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju te Boris Pleša u ime Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

Unatoč tome što je TKU potpisan od strane šest od 11 sindikata, isti se primjenjuje za sve javne službe.

dodirne točke između KU i TKU te na koja područja je potrebno obratiti pažnju pri interpretaciji istih. KU i TKU vrlo su slični u svojim odredbama, a oba ugovora usmjerena su na reduciranje troškova kako bi se smanjio pritisak na Državni proračun.

1. Uvod U odnosu na prethodni KU, novim KU značajno su izmijenjene odredbe o pravu državnih službenika i namještenika na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla. Navedeno pravo jedino je pravo koje je trajno izmijenjeno za čitavo razdoblje dok je KU na snazi, dok su druge promjene u okviru novčanih prava tek privremene. Isto se odnosi i na TKU za javne službe. Navedene izmjene rezultat su nastojanja ugovornih strana da se materijalna prava državnih službenika i namještenika te javnih službi koje se inanciraju iz državnog proračuna temeljem Zakona o plaćama u javnim službama usklade s inancijskim mogućnostima Državnog proračuna. Osnovna je intencija da se državnim službenicima i namještenicima i zaposlenima u javnim službama naknade stvarni troškovi prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla te da naknada troškova prijevoza nije i ne smije biti samo puki dodatak na plaću. Pravo na naknadu troškova prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla uređeno je u članku 59. KU te u članku 67. TKU. Iako se radi o opširnom članku (članak s 19 stavaka), postoji niz nedoumica i praktičnih pitanja vezanih uz njegovu primjenu te je za očekivati brojne upite Komisiji za tumačenje odredaba Kolektivnog ugovora. Zbog obvezne primjene za radnika povoljnijeg prava, kako je to uređeno čl. 7. st. 3. Zakona o radu (NN, br. 149/09) ustanove i druge organizacije javnih službi koje obvezuju i TKU i granski kolektivni ugovor određene djelatnosti, moraju pri utvrđivanju prava radnika na naknadu troškova prijevoza, osigurati pravo koje je za radnika povoljnije. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

PLAĆE I NAKNADE 2. Mjesni prijevoz Pod mjesnim prijevozom podrazumijeva se prijevoz u mjestu rada, odnosno mjestu stanovanja državnog službenika i namještenika i zaposlenika u javnoj službi (dalje u tekstu koristi se izraz zaposlenika). Mjesni javni prijevoz je javni prijevoz organiziran u mjestu rada, odnosno mjestu stanovanja zaposlenika (HŽ, autobusne ili tramvajske linije na lokalnoj razini). Zaposlenik koji ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno manje od 2 km od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja, nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada. Navedeno ograničenje od 2 km ne odnosi se na zaposlenike s tjelesnim oštećenjima donjih ekstremiteta utvrđenim općim propisima (utvrđeno rješenje HZMO). Kod TKU, ograničenje se ne odnosi i na slijepe osobe, pored osoba s tjelesnim ograničenjima donjih ekstremiteta. Prema tome, zaposlenik koji ima više od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja, ima pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada. Pri tome, nije odlučno koristi li službenik organizirani javni prijevoz za dolazak na posao ili dolazi na posao automobilom ili drugim prijevoznim sredstvom. Visina naknade troškova mjesnog prijevoza ovisi o slijedećem: • je li u mjestu rada, odnosno mjestu stanovanja organiziran javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redoviti dolazak na posao i povratak s posla te • o visini za poslodavca najpovoljnijeg troška mjesnog javnog prijevoza. Naknada troškova mjesnog prijevoza isplaćuje se prema sljedećim pravilima: 1. Zaposleniku se nadoknađuju troškovi mjesnog javnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla u visini za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza koji mu omogućava redoviti dolazak na posao i povratak s posla (čl. 59. st. 1. KU, čl. 67., st. 1. TKU). Tako npr. zaposleniku koji stanuje i radi u Zagrebu i koristi mjesni javni prijevoz za dolazak na posao, poslodavac će kupiti godišnju kartu za ZET, jer je poslodavcu to najpovoljniji trošak javnog prijevoza. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

2. Zaposlenik koji za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi mjesni javni prijevoz, iako taj prijevoz omogućava redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova prijevoza isplaćuje se u visini 75% mjesečne karte mjesnog javnog prijevoza (čl. 59. st. 2. KU, čl. 67., st. 2 TKU). Tako npr. zaposleniku koji stanuje i radi u Zagrebu i ne koristi mjesni javni prijevoz za dolazak na posao, poslodavac će isplatiti naknadu u visini od 270,00 kn (mjesečna karta za ZET od 360,00 kn umanjena za 25%). Visina naknade iz članka 59. stavka 2. KU, odnosno članka 67., st. 2. TKU, utvrđuje se prema cijeni mjesečne karte umanjene za 25%, a ako nema mjesečne karte, tada u visini dnevne karte, odnosno ako nema dnevne, u visini povratne ili pojedinačne karte. Zaposlenik koji radi u našoj ustanovi odbio je organizirani mjesni prijevoz pa mu stoga isplaćujemo 75% troškova mjesnog prijevoza. Međutim, mi znamo da zaposlenik ne ide na posao automobilom (za koji mu isplaćujemo naknadu). Na koji zakonski akt da se pozovemo pri odluci za uskratom ovog materijalnog prava? Ne možete uskratiti zaposleniku isplatu naknada troškova prijevoza ukoliko ostvaruje uvjete za isti. KU određuje da ukoliko zaposlenik odbije javni prijevoz, obavezna je isplata 75% iznosa mjesečne karte javnog mjesnog prijevoza. Prema čl. 59, st. 2., zaposleniku koji za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi mjesni javni prijevoz, a taj prijevoz omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova prijevoza isplaćuje se na način da se mjesečna naknada sukladno odredbama ovoga članka umanjuje za 25%. Dakle, način njegovog dolaska na posao i odlazak s posla u slučaju da odbija javni prijevoz nije upitan. 3. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redoviti dolazak na posao i povratak s posla, zaposleniku se nadoknađuju troškovi prijevoza u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem postoji organizirani mjesni javni prijevoz (čl. 59. st. 3. KU). Članak 67, st. 3 TKU za javne utvrđuje isto kao i KU, uz dodatak da se također može isplaćivati zaposleniku po prijeđenom kilometru, u slučaju da je to za poslodavca povoljnije. Dakle, u slučaju kod TKU, poslodavac provjerava je li mu povoljnije isplatiti naknadu za mjesečnu kartu za javni prijevoz ili je ipak povoljnije isplaćivati naknadu po prijeđenom km te se opredjeljuje na povoljniju soluciju. 93

PLAĆE I NAKNADE Iz odredbe čl. 59. st. 3. KU, proizlazi da se za osobe koje stanuju i rade u mjestu u kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz, naknada određuje u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem postoji organizirani mjesni javni prijevoz, bez umanjenja za 25%. Tako npr. službeniku koji stanuje i radi u Ivanić Gradu, u kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz, poslodavac će isplatiti naknadu u visini cijene mjesečne karte mjesnog javnog prijevoza u Dugom Selu (kao najbližeg mjesta s organiziranim mjesnim javnim prijevozom), bez umanjenja za 25%.

Usklađenje nejednakosti eventualno je moguće ostvariti jedino putem dodataka Kolektivnim ugovorima (kasno je da se putem promjena odredbi Kolektivnih ugovora usklade nejednakosti jer bi to značilo da se mijenjaju ugovorne odredbe). Spadamo u sektor visokog obrazovanja. Je li moguće kombinirati različite vrste mjesnog prijevoza (vlak, tramvaj, autobus)? Zaposlenik se na početku godine izjašnjava koju vrstu prijevoza želi koristiti tijekom cijele godine. Ukoliko se odluči na mjesni prijevoz, utvrđuje se koji mu sve oblici mjesnog prijevoza omogućuju redovit dolazak na posao i odlazak s posla. Slijedeći kriterij je povoljnost prijevoza s aspekta poslodavca. Nikako nije moguće kombinirati različite vrste prijevoza budući da to za poslodavca nije najpovoljniji trošak javnog prijevoza koji zaposleniku omogućuje redoviti dolazak na posao i odlazak s posla. Navedeno potvrđuje Uputa za postupanje prilikom primjene članka 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama5 (NN, br. 141/12). Uputu je poslalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta svim javnim sveučilištima, javnim veleučilištima, javnim visokim školama, javnim znanstvenim institutima, 14. siječnja 2013. Za vaš slučaj navodi: sukladno stavku 1. navedenog članka zaposlenicima koji koriste mjesni javni prijevoz Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET) u Gradu Zagrebu, odnosno organizirani mjesni javni prijevoz u drugim gradovima, priznaju se troškovi za poslodavca najpovoljnijeg organiziranog mjesnog javnog prijevoza. Na području Grada Zagreba nije moguće priznati troškove mjesnog javnog prijevoza u kombinaciji ZET – Hrvatske željeznice budući da to za poslodavca nije najpovoljniji trošak javnog prijevoza koji zaposleniku omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla.

TKU za javne službe za istu situaciju propisuje nepovoljnije uvjete za zaposlenika. Propisuje da se naknada određuje u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem postoji organizirani mjesni javni prijevoz ili po prijeđenom kilometru, ako je to za poslodavca povoljnije. Drugim riječima, ukoliko se utvrdi (prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba, čl. 67., st. 13. TKU) da zaposlenik koji odbija organizirani mjesni prijevoz, prema prijeđenim kilometrima za putovanje na posao i s posla ostvaruje mjesečnu naknadu troškova prijevoza veću nego li je novčana naknada za mjesnu kartu, poslodavac će se odlučiti na povoljniju varijantu za njega te isplatiti zaposleniku manju naknadu, odnosno isplatiti mu novčani iznos u visini mjesečne karte organiziranog javnog mjesnog prijevoza. Dakle, primjenom odredbi KU, za službenika koji stanuje i radi u Dugom Selu, naknada će se isplaćivati u visini mjesečne karte mjesnog javnog prijevoza umanjene za 25% (čl. 59., st. 2. KU, čl. 67., st. 2. TKU), dok kod službenika koji stanuje i radi u Ivanić Gradu, naknada troškova prijevoza isplaćivat će se u visini pune cijene mjesečne karte javnog prijevoza u Dugom Selu (čl. 59., st.3. KU, čl. 67, st. 3. TKU). To znači da zaposlenik koji ima mogućnost izbora vrste prijevoza između javnog prijevoza ili automobila (ili bilo kojeg drugog prijevoznog sredstva), a odbija javni, naknada troškova prijevoza mu se umanjuje za 25% od iznosa cijene mjesečne karte, dok zaposlenik koji nema organiziran javni prijevoz, a također putuje automobilom ili drugim prijevoznim sredstvom, dobiva 100% iznosa mjesne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je isti organiziran. Navedena nejednakost u opsegu prava može se pravdati činjenicom da zaposlenik koji ima organiziran mjesni javni prijevoz može birati između korištenja istog i drugog načina dolaska na posao, a zaposlenik koji nema organiziran mora sam organizirati svoj dolazak na posao. 94

3. Međumjesni prijevoz Pod međumjesnim prijevozom podrazumijeva se prijevoz od mjesta stanovanja, koje je različito od mjesta rada, do mjesta rada zaposlenika. Međumjesni javni prijevoz je javni prijevoz organiziran od mjesta stanovanja, koje je različito od mjesta rada, do mjesta rada zaposlenika. Pod mjestom stanovanja podrazumijeva se mjesto iz kojeg zaposlenik redovito dolazi na posao i s posla, odnosno mjesto u kojem mu je prebivalište ili boravište. U slučaju da zaposlenik ima u različitim mjestima prijavljeno prebivalište i boravište, pravo na naknadu troškova 5

Klasa: 121-05/13/00001, Ur. broj: 533-20-13-0001. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

PLAĆE I NAKNADE prijevoza utvrđuje se prema adresi s koje službenik i namještenik redovito dolazi na posao i s posla. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj rješava dileme po pitanju je li mjesto stanovanja različito od mjesta rada, odnosno postoje li u konkretnom slučaju i mjesni i međumjesni prijevoz ili samo mjesni prijevoz6. Pri tome su moguća dva pristupa: a) pod istim mjestom podrazumijevati područje iste jedinice lokalne samouprave (sva naselja na području te općine ili grada), b) pod zasebnim mjestom podrazumijevati svako naselje za koje je u Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj izrijekom navedeno da ulazi u sastav (iste ili druge) jedinice lokalne samouprave. Oba pristupa imaju razloge za i protiv, a koji će pristup prevladati, ovisi o tumačenju Komisije za tumačenje odredaba ovog KU. Zajednička komisija za tumačenje prethodnog KU u svojim je tumačenjima imala pristup naveden pod b). Tako npr. s obzirom da je u Zakonu navedeno da u sastav Grada Virovitice ulazi 10 naselja, između ostalih, Čemernica i Virovitica, smatra se da je naselje (mjesto) Čemernica različito od naselja (mjesta) Virovitica, s tim da oba navedena naselja ulaze u sastav iste jedinice lokalne samouprave - Grada Virovitice. Stoga službenik kojem je mjesto stanovanja Čemernica, a mjesto rada Virovitica, ima pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza. Zaposleniku koji stanuje u jednom, a radi u drugom mjestu udaljenom do 100 km, visina naknade za međumjesni prijevoz određuje se ovisno o tome postoji li na toj relaciji organiziran javni prijevoz ili ne. Ako na toj relaciji postoji organizirani javni prijevoz, tada ovisno o tome koristi li ga službenik i namještenik za dolazak na posao ili na posao dolazi automobilom ili drugim prijevoznim sredstvom te Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj(NN, br. 86/06, 125/06 – ispravak, 16/07 – ispravak, 95/08 – Odluka USRH, 46/10 – ispravak i 145/10).

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

što je u tom slučaju poslodavcu povoljnije – naknaditi troškove u visini karte organiziranog javnog prijevoza ili isplatiti naknadu po prijeđenom kilometru. Za naknadu troškova međumjesnog prijevoza u članku 59. KU i članku 67. TKU propisana su sljedeća pravila: 1. Zaposleniku se nadoknađuju troškovi međumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla međumjesnim javnim prijevozom koji mu omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada. Stvarno korištenje međumjesnog javnog prijevoza mora se dokumentirati (st. 5 i st. 11. KU; st. 5 i st. 11. TKU). Redoviti dolazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran na način da vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka radnog vremena zaposlenika te vrijeme čekanja od završetak radnog vremena do polaska redovite linije prema mjestu stanovanja zaposlenika ne prelazi 45 minuta, u slučaju potrebe za presjedanjem vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duže od 30 minuta (st. 18 KU; st. 18. TKU). Ako na istoj relaciji prometuje više prijevoznika, zaposleniku u državnoj (ili javnoj) službi koji stvarno koristi mjesni i međumjesni javni prijevoz nadoknađuju se troškovi prijevoza na posao i s posla (međumjesnim, odnosno mjesnim javnim prijevozom) u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne karte onog prijevoznika koji je najpovoljniji za poslodavca (pod uvjetom da vozni red tog prijevoznika omogućuje redovit dolazak na posao i povratak s posla). 2. Zaposleniku se nadoknađuju troškovi mjesnog i međumjesnog prijevoza prema prijeđenom kilometru (u visini 0,75 kn po prijeđenom kilometru) u dva slučaja, odnosno: - ako nije organiziran međumjesni prijevoz ili - ako zaposlenik (kojem organizirani međumjesni prijevoz omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla) umjesto mjesnog i međumjesnog prijevoza koristi osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo, a to je poslodavcu povoljnije (st. 6. KU; st. 6. TKU). Ako zaposlenik dolazi na posao automobilom i traži da mu se za međumjesni prijevoz isplaćuje naknada po prijeđenom kilometru iz članka 59., st. 6. KU (čl. 95

PLAĆE I NAKNADE 67, st. 6 TKU), odnosno 0,75 kn/km, odnosno ne želi da mu se plaća karta za organizirani prijevoz, a to je nepovoljnije za poslodavca, naknada troškova prijevoza isplatit će mu se u visini cijene karte najpovoljnijeg organiziranog javnog prijevoza. Najčešće nedoumice u praksi javljaju se u slučajevima kada je za poslodavca povoljnije kupiti mjesečnu kartu javnog prijevoznika u međumjesnom prijevozu, a kada zaposlenik odbija koristiti javni prijevoz te želi koristiti osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo. Pojedine ustanove pronašle su praktično rješenje: odlučile su od tih zaposlenika prikupljati dokaze o prijeđenim kilometrima na posao i s posla te im refundirati trošak do visine mjesečne karte, a ne za cjelokupnu relaciju koju prelaze kako to onda ne bi ispunilo uvjet da je povoljnije za poslodavca. Kako TKU u tom dijelu nije dorečen, odnosno u tom dijelu odredbi propisuje isključivo dvije mogućnosti – ili isplatu od 0,75 kn/km ili isplatu troška mjesečne karte, ne možemo reći je li navedena praksa u skladu s odredbama TKU dok se ne dobiju mišljenja Komisije za tumačenja odredbi TKU. Korisnik smo državnog proračuna i za nas vrijede pravila određena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Imamo zaposlenika koji u svom mjestu stanovanja ima uređen javni mjesni prijevoz koji mu omogućava redoviti dolazak na posao i odlazak s posla,no on ga odbija i time ostvaruje pravo isplate 0,75 kn po prijeđenom km. Međutim, mi znamo da on ne ide automobilom (na ime čega dobiva naknadu) već ide biciklom. Na koji zakon da se pozovemo kako bismo uskratili isplatu našem zaposleniku koji zapravo ne koristi automobil? Dužni ste isplatiti Vašem zaposleniku naknadu za trošak prijevoza. Bez obzira što on ne ide automobilom na posao. Prijevoznim sredstvom u smislu odredbe članka 67., stavka 6. TKU smatra se svako vozilo iz članka 2. stavka 1. točke 28. Zakona o sigurnosti prometa na cestama7, odnosno svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda. Prema tome, pod drugim prijevoznim sredstvom smatra se i bicikl.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN, br. 67/08, 48/10 i 74/11).

Naša ustanova iz Zagreba je zaposlila djelatnika iz Siska. Zaposlenik treba putovati na posao 80 km u jednom smjeru. Isplaćujemo li mu naknadu prijevoza na posao i s posla od 0,65 ili 0,75 kn/km? S obzirom da je udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada manja od 100 km, obračunava se naknada u iznosu od 0,75 kn/km. Napominjemo da pravo na isplatu ove naknade od 0,75kn/km ima onaj zaposlenik koji je ispunio ostale uvjete iz članka 67, stavka 6, a to su da nema organiziran međumjesni javni prijevoz koji mu omogućava redovit dolazak na posao ili odlazak s posla ili ukoliko ima organiziran međumjesni prijevoz i želi koristiti automobil, poslodavac mu isplaćuje naknadu od 0,75 kn/km jedino ako je ta opcija za poslodavca povoljnija. U slučaju da je cijena organiziranog javnog mjesnog prijevoza povoljnija za poslodavca, isplaćuje mu se naknada u visini stvarnih troškova prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte. Naknadu od 0,65 kn/km isplaćujete jedino ako zaposlenim ima od mjesta stanovanja do mjesta rada više od 100 km, posebnom odlukom nadležnog ministarstva. 3. U slučaju udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom, utvrđuje se u visini 0,65 kn po prijeđenom kilometru, posebnom odlukom nadležnog ministra (čl. 59. st. 8. KU; čl. 67., st. 8. TKU). Dakle, u slučaju udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza mjesnog i međumjesnog (prijevoz od adrese stanovanja do adrese rada) isplaćivat će se isključivo prema prijeđenoj kilometraži, a ne prema stvarnim troškovima cijene karte mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. KU utvrđuje da ukoliko se promjena visine naknade za službenike i namještenike kojima se naknada određuje prema prijeđenom kilometru, ovisi o kretanju cijene benzina MB Eurosuper BS 95. Ako se najviša maloprodajna cijena MB Eurosuper BS 95, prema podacima Ministarstva gospodarstva, promijeni za više od 20% od dana stupanja na snagu KU (02. kolovoza 2012.), ugovorne strane se obvezuju u roku od 30 dana korigirati visinu naknade troškova prijevoza po prijeđenom kilometru. Kod TKU za javne, ukoliko se cijena navedenog promjeni za 15% ili više od dana stupanja na snagu ovog ugovora (12. prosinca 2012.), naknada troškova prijevoza po prijeđenom kilometru uvećat će se za iznos TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

PLAĆE I NAKNADE povećanja cijene benzina u odgovarajućem postotku od prvog dana sljedećeg mjeseca. Koji dokaz nam zaposlenici moraju dostaviti kako bismo im isplaćivali naknadu za trošak prijevoza? Je li isti dokaz za one zaposlenike koji koriste i za one koji ne koriste javni prijevoz? Zaposlenici koji koriste javni prijevoz vam svaki mjesec dostavljaju mjesečnu, odnosno pojedinačnu kartu. Oni koji imaju godišnju kartu, jednom je dostavljaju. Zaposlenici koji ne koriste javni prijevoz već idu osobnim automobilom dostavljaju formular s prijeđenim kilometrima, osim u situaciji kada se zaposleniku isplaćuje 75% iznosa karte za javni mjesni prijevoz – oni ne moraju donositi nikakav dokaz već samo izjavu na početku godine da se opredjeljuju za takvu vrstu mjesnog prijevoza (što i svi drugi zaposlenici moraju dati).

4. Kumuliranje naknade troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza Kumuliranje naknade troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza moguće je u slučaju ako zaposlenik stvarno koristi i jedan i drugi prijevoz, naravno uz uvjet da u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada prelazi udaljenost veću od 2 km. Ako zaposlenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini zbroja troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza sukladno odredbama članka 59. KU (čl. 67. TKU), osim u slučaju kada mjesni javni prijevoz obuhvaća i međumjesni prijevoz (tzv. prijevozne zone). Imamo zaposlenicu koja stanuje u Zaprešiću, a putuje na posao do Zagreba. Stoga, ostvaruje uvjete za međumjesni, ali ostvaruje uvjete i za mjesni prijevoz u Zagrebu. Pošto se radi o kombinaciji međumjesnog i mjesnog prijevoza, na koji način da joj obračunavamo naknadu za prijevoz? Vaša zaposlenica spada pod tzv. prijevozne zone kako ZET prometuje i na području mjesta stanovanja i mjesta rada djelatnice. S aspekta poslodavca, vama je najpovoljnije da svojoj djelatnici kupite kartu za ZET te nije dopušteno da se trošak karte zbraja (odnosno da u ovoj situaciji kupujete jedan pokaz za međumjesni, a drugi za mjesni prijevoz). Mišljenja smo da nije moguće kumuliranje naknade troškova mjesnog javnog prijevoza i naknade međumjesnog prijevoza po prijeđenoj kilometraži, jer korištenje osobnog automobila ili drugog prijeTIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

voznog sredstva podrazumijeva ukupnu relaciju od adrese stanovanja do adrese rada.

5. Postupak ostvarenja prava na naknadu troškova prijevoza 1. Poslodavac zaposleniku koji koristi javni prijevoz kupuje mjesečnu ili godišnju kartu ili mu nadoknađuje stvarne troškove prijevoza, prema predočenim računima, odnosno kupljenim prijevoznim kartama, o čemu se zaposlenik mora izjasniti na početku godine. Ako zaposlenik koji koristi javni prijevoz ne priloži kartu ili račun o kupljenoj karti, neće mu se isplatiti naknada. Mišljenja smo da zbog promijenjenih okolnosti zaposlenik tijekom kalendarske godine može promijeniti način dolaska na posao i odlaska s posla, ali je o istome dužan unaprijed obavijestiti poslodavca. 2. Službenik i namještenik koji koristi osobni automobil za dolazak na posao sukladno članku 59. stavku 6. i 8. KU8, naknadu troška prijevoza ostvaruje predajom ispunjenog i potpisanog formulara9 na kojem evidentira stvarne dolaske na posao osobnim automobilom i drugim prijevoznim sredstvom te prijeđene kilometre za dolazak na posao i povratak s posla u prošlom mjesecu, do 3. dana u mjesecu, osim u slučaju spriječenosti, kada ga predaje naknadno, nakon prestanka razloga spriječenosti.

Odredba članka 59. stavka 6. KU glasi: Ako nije organiziran međumjesni prijevoz, odnosno ako službenik i namještenik kojem organizirani međumjesni prijevoz omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla umjesto mjesnog i međumjesnog prijevoza koristi osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo, poslodavac službeniku i namješteniku može, ako mu je to povoljnije, isplatiti naknadu u visini od 0,75 kn po prijeđenom kilometru. Odredba članka 59. stavka 8. KU glasi: U slučaju udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom, utvrđuje se u visini 0,65 kn po prijeđenom kilometru, posebnom odlukom nadležnog ministra. 8

9 Izvješće o prijeđenoj udaljenosti pri dolasku na posao i odlasku s posla.

PLAĆE I NAKNADE speci ičan pa se pretpostavlja da će se isti odrediti i za zaposlenike u javnim službama). U ovom prijelaznom periodu dok ga još nemaju, javne službe koriste formular namijenjen za državne službenike i namještenike ili se snalaze praktičnim rješenjima – primjer jedno od takvih dan je u nastavku.

U _______, dne _____ 20 __ g. __________________ (potpis ovlaštene osobe)

Vaši prijedlozi i primjedbe: OBRAZAC Izvješće o prijeđenoj udaljenosti pri dolasku na posao i odlasku s posla Ime i prezime službenika/namještenika: _____________ Adresa rada: ________________________________________ Adresa stanovanja: __________________________________

Datum

Broj prijeđenih kilometara pri dolasku

Broj prijeđenih kilometara pri odlasku

U _________, dne _______ 20__ godine ____________________ (potpis ovlaštene osobe) Izvješće o prijeđenim kilometrima zaposlenika pri odlasku na posao i dolasku s posla Ime i prezime zaposlenika _____________________

Prijevozno sredstvo

Potpis

Mjesec i godina ___________ Adresa stanovanja _____ km pri dolasku na posao __ km Adresa rada __________ km pri odlasku s posla ____ km

1+2

UKUPNO:

Za točnost i istinitost podataka iz ovog izvješća službenik i namještenik jamči potpisom pod punom krivičnom i materijalnom odgovornosti DATUM PODNOŠENJA IZVJEŠĆA: ____________________ Na ime naknade troška prijevoza potražujem: _________kn

TKU nije propisao formular kojeg zaposlenici ispunjavaju i predaju kao što je slučaj kod KU (Izvješće o prijeđenoj udaljenosti pri dolasku na posao i odlasku s posla). Za očekivati je da će se pri iznošenju tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje i praćenje primjene Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama de inirati i formular kojeg će zaposlenici ispunjavati kao izjavu o vrsti prijevoza za čitavu godinu ili će se Komisija izjasniti smiju li zaposlenici u javnim službama koristiti formular kojeg ispunjavaju državni službenici i namještenici (koji nije 98

Datum

Dan

1.1.2013. 2.1.2013. 3.1.2013. 4.1.2013. 5.1.2013. 6.1.2013. 7.1.2013. 8.1.2013. 9.1.2013. 10.1.2013. 11.1.2013. 12.1.2013. 13.1.2013. 14.1.2013. 15.1.2013. 16.1.2013. 17.1.2013. 18.1.2013. 19.1.2013. 20.1.2013. 21.1.2013. 22.1.2013. 23.1.2013. 24.1.2013. 25.1.2013. 26.1.2013. 27.1.2013. 28.1.2013. 29.1.2013. 30.1.2013. 31.1.2013. ∑

utorak srijeda četvrtak petak subota nedjelja ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak subota nedjelja ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak subota nedjelja ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak subota nedjelja ponedjeljak utorak srijeda četvrtak

Dolazak Odlazak Ukupno na posao s posla prijeđeni Potpis (km) (km) km

Za istinitost navedenih podataka iz Izvješća o prijeđenim kilometrima zaposlenika pri odlasku na posao i dolasku s posla garantiram svojim potpisom pod punom krivičnom i materijalnom odgovornosti DATUM PODNOŠENJA IZVJEŠĆA: ____________________ Na ime naknade troška prijevoza potražujem: _________kn

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

PLAĆE I NAKNADE Ako zaposlenik koji se izjasnio da će koristiti osobni automobil i rješenjem mu je utvrđeno pravo na naknadu troškova dolaska na posao i odlaska s posla automobilom, ne preda ispunjen i potpisan formular, neće mu se isplatiti naknada troškova prijevoza. 3. Udaljenost između adrese stanovanja i adrese rada utvrđuje se prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba (dostupno na: http://map.hak.hr), - u slučaju iz članka 59. stavka 4. KU, a članka 67., stavka 4. TKU (utvrđivanje udaljenosti od najmanje 2 km kod mjesnog prijevoza), kao najkraća ruta uz korekciju za uređene pješačke nathodnike i pothodnike, - u slučaju iz stavka članka 59., stavaka 6. i 8. KU, a članka 67., st. 6. i 8. TKU (utvrđivanje udaljenosti međumjesnog prijevoza kada se zaposleniku isplaćuje naknada troškova prijevoza prema prijeđenom kilometru), kao najkraća ruta bez naplate sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom). Korekcije udaljenosti od adrese stanovanja do adrese rada iz odredbe članka 59. stavka 13. KU, za uređene pješačke nathodnike i pothodnike potrebno je izvršiti na način utvrđen sporazumom službenika i poslodavca (uz pomoć Google Maps ili drugog pomoćnog planera putovanja), a ako nije moguć sporazum, korekcije će se izvršiti stvarnom izmjerom na terenu.

6. Opća pravila za naknadu troškova prijevoza 1. Naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla neće se isplatiti za dane -

godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta, privremene spriječenosti za rad i za druge dane kada službenik i namještenik nije u obvezi dolaska na posao.

U vezi s navedenim ograničenjem, postavlja se pitanje tehnike izračunavanja iznosa mjesečne naknade za dane dolaska na posao rada u slučaju kada

troškovi nadoknađuju u visini cijene mjesečne karte (u punom iznosu ili umanjene za 25%), a zaposlenik nije radio cijeli mjesec. Mišljenja smo da se umanjena mjesečna naknada treba obračunati razmjerno broju dana dolaska na posao i to na način da se puna mjesečna naknada podijeli s brojem radnih dana u kalendarskom mjesecu te dobiveni iznos pomnoži s brojem dana koje je zaposlenik radio. Npr. ako službenik u Zagrebu ostvaruje pravo na mjesečnu naknadu za mjesni prijevoz u iznosu od 270 kuna, a u određenom mjesecu je od ukupno 22 radna dana radio 12 dana, naknada za taj mjesec obračunava se na sljedeći način: (270 kn : 22) x 12 i iznosi 147,27 kn. Umanjenje naknade troškova prijevoza za dane izostanka s posla ne odnosi se na slučaj kupnje godišnje ili mjesečne karte. 2. Pravo na troškove prijevoza nema onaj zaposlenik koji za redoviti dolazak na posao i odlazak s posla može koristiti prijevoz organiziran od strane poslodavca. 3. KU propisuje isplatu naknade troškova prijevoza najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. TKU propisuje obveznu isplatu naknade do 15. u mjesecu za tekući mjesec u slučaju da se zaposleniku isplaćuje naknada za javni prijevoz. Ukoliko se radi o naknadi prijevoza za zaposlenika koji putuje automobilom ili drugim prijevoznim sredstvom, njemu se isplaćuje do 15. u mjesecu za tekući mjesec akontacija od 50% troškova prijevoza, a ostatak mu se isplaćuje do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. S obzirom da se prema prethodnom Kolektivnom ugovoru naknada troškova prijevoza isplaćivala unaprijed i to na plaći za prethodni mjesec, prelaskom na novi način isplate naknade troškova prijevoza (unatrag, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec), službenicima i namještenicima u ovoj kalendarskoj godini jedan mjesec neće biti isplaćena naknada troškova prijevoza. Isto se odnosi i na javne službe s tom razlikom da se od nekadašnje isplate unaprijed prelazi na isplatu do 15. u tekućem mjesecu za taj mjesec.

pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

POREZI I DOPRINOSI Davor Vašiček

UDK 336.2

Oporezivanje dobiti - novi izazov u poslovanju proračunskih korisnika? S formalnim uporištem u Zakonu o porezu na dobit (NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12) i Pravilniku o porezu na dobit (NN, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12), izvjestan broj proračunskih korisnika na inicijativu porezne uprave je postao obveznikom obračunavanja i plaćanja poreza na dobit. Rješenja porezne uprave u pravilu su izazivale konsternaciju i na njih su uložene žalbe, no jednako tako te su žalbe mahom odbijene u drugostupanjskom poreznom postupku. Za polemiziranje o opravdanosti i racionalnosti primjene ovog diskrecionog prava poreznih vlasti potrebno je proanalizirati pojedinačne slučajeve proračunskih korisnika, strukturu i opseg njihovih tzv. vlastitih prihoda, troškove koji su s njima povezani, stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, a potom utemeljeno ocijeniti inancijske i druge implikacije oporezivanja. Činjenica je međutim da ovakav pristup poreznih vlasti predstavlja novi i vrlo rijedak primjer u međunarodnim razmjerima. Posljedično, primjena poreznih rješenja u računovodstvenim službama i poreznoj administraciji otvaraju niz dodatnih obveza, poslova i nedoumica. U članku se stoga, kao prilog problematiziranju ove tematike i preispitivanju opravdanosti poreznog pristupa, naglašavaju neki aspekti oporezivanja vlastitih prihoda i teškoće računovodstvene prilagodbe proračunskih subjekata statusu obveznika poreza na dobit. Pokrenute su vrlo argumentirane inicijative prema Poreznoj upravi, osobito od strane ustanova u znanosti i zdravstvu, da se proračunski korisnici u cijelosti isključe iz sustava oporezivanja dobiti te ćemo vas o ishodu istih informirati u sljedećem broju časopisa.

1. Uvod Člankom 2. st. 1. Zakona o porezu na dobit propisano je da je obveznik poreza na dobit trgovačko društvo i druga pravna i izička osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. U istom članku (st. 5. i 6.) navedene su osobe koje nisu obveznici poreza Prof. dr. sc. Davor Vašiček, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

100

na dobit osim ako obavljaju gospodarsku djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do neopravdanih povlastica na tržištu. To su: tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i Hrvatska narodna banka, državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije. Načelno dakle, proračunski korisnici nisu subjekti koji se mogu osnovati i djelovati s ciljem ostvarivanja dobiti. Kao takvi nisu poduzetnici, pa niti nisu obveznici poreza na dobit. Proračunski subjekti su nepro itne ustanove koje u svojim aktima o osnivanju nemaju istaknut cilj ostvarivanje dobiti nego samo prihoda radi inanciranja svoje nepro itne djelatnosti. Ipak, ako prihode stječu razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavljaju djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti (samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi). Stoga, ako obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, porezna uprava na vlastitu će inicijativu ili na prijedlog drugih osoba ili na prijedlog samih navedenih osoba rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost. Rješenje o statusu poreznog obveznika donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu proračunskog subjekta. Rješenje ne može imati retroaktivnu primjenu, a žalba na rješenje ne odgađa njegovu primjenu. Kako je sudionicima na tržištu zakonom zajamčena ravnopravnost, to posljedično znači da se i na proračunske subjekte, sudionike u tržišnoj utakmici ima primjeniti isti formalno-pravni, odnosno u ovom slučaju porezno pravni okvir. Suštinsko je pitanje koliko je ovakav pristup inancijski opravdan, odnosno kolike će troškove izazvati kod obveznika primjene i kod same porezne administracije. Također, kakav će inancijski učinak polučiti u najčešćim slučajevima kada se prihodi na tržištu TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

POREZI I DOPRINOSI ostvaruju upravo s ciljem racionalnog korištenja državnih resursa (imovine, zaposlenika, opreme), a s primarnim ciljem namicanja nedostajućih sredstava iz proračuna. I na koncu, kriterij stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu vrlo je upitan u pojedinim slučajevima kada se prihodi ostvaruju u djelatnostima za koje uopće ne postoji uređeno tržište te se u tom smislu i ne mogu smatrati tržišnim djelatnostima. Upravo ovaj kriterij stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu koji se navodi u rješenjima Porezne uprave predmet je prijepora u brojnim situacijama kada proračunski korisnici kao specijalizirani državni subjekti pružaju vrlo speci ične usluge kojima zapravo ne konkuriraju poduzetnicima. Tu možemo navesti brojne primjere kao što su specijalističke laboratorijske analize (primjerice vode, zraka, DNA, …), subspecijalistička vještačenja, fakultetska mišljenja, specijalizirani znanstveno-stručni skupovi i ekspertize, iznajmljivanje specijalizirane opreme i nekretnina gradovima čime se ostvaruje javni interes (primjerice atletske staze, sportska igrališta, ...). Argumentacije u žalbama proračunskih korisnika o korištenju vlastitih prihoda u svrhu unaprjeđenja temeljne djelatnosti (npr. znanstveno istraživačkog, nastavnog, zdravstvenog i drugog potencijala) i pokrića nedostajućih proračunskih sredstava koja nisu osigurana iz osnovnih izvora, Porezna uprava ne smatra relevantnima za oporezivanje dobiti jer spadaju u područje raspodjele, a ne stjecanja dobiti.

2. Vlastiti prihodi proračunskih subjekata Podsjetimo da je pitanje prihoda koje proračunski korisnici ostvaruju na tržištu, način njihova korištenja i ostalo s tim u svezi korištenja vlastitih prihoda u razdoblju 1998.-2008. godine bilo uređeno Pravilnikom o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (NN, br. 146/98). Poslovi vlastite djelatnosti dijelili su se na osnovne poslove i ostale poslove. Osnovni poslovi vlastite djelatnosti jesu poslovi unutar osnovne djelatnosti, za koju je ustrojen proračunski korisnik i koje može obavljati bez suglasnosti nadležnog ministarstva. Ostali poslovi vlastite djelatnosti jesu poslovi ostalih djelatnosti koje proračunski korisnik obavlja izvan okvira osnovne djelatnosti i za njihovo obavljanje bio je dužan pribaviti suglasnost nadležnog ministarstva. Stupanjem na snagu ovoga općeg Pravilnika koji je vrijedio za sve korisnike proračuna ukinuti su slični pravilnici koji su se odnosili na pojedine djelatnosti u sustavu proračuna kao što je npr. Pravilnik o TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

mjerama i načinu korištenja prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstveno istraživačkih instituta ostvarenih na tržištu od obavljanja svoje djelatnosti (NN, br. 103/95). Temeljem navedenog Pravilnika svi proračunski korisnici bili su dužni izdvajati i uplaćivati u proračun 40% ostvarenih prihoda od tzv. ostalih poslova vlastite djelatnosti. Pravilnik je prestao važiti od 01.01.2009., odnosno stupanjem na snagu Zakona o proračunu iz 2008. godine (NN, br. 87/08) kojime je uvedena opća obveza uplate vlastitih prihoda proračunskih korisnika u proračun iz kojega se inanciraju. Time nije ukinuto pravo proračunskih korisnika na trošenje ovih prihoda, no u tom je kontekstu važno spomenuti i da se vlastiti prihodi od 2008. god. ne smatraju namjenskim prihodima što znači da pravo na njihovo trošenje korisnicima prestaje istekom proračunske godine (dakle neutrošena sredstva ne prenose se u sljedeću proračunsku godinu). Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012.god. (NN, br. 136/12) ova opća obveza nije promijenjena. Kako bi se ublažile posljedice ovakovog pristupa na racionalno korištenje ostvarenih vlastitih prihoda, izmijenjenim čl. 52. Zakona o proračunu, dodatno je prošireno pravo raspolaganja vlastitim prihodima uplaćenima u proračun. Uplaćeni, a manje planirani vlastiti prihodi mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, a do visine uplaćenih sredstava odnosno uplaćeni, a neplanirani vlastiti prihodi mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva inancija, odnosno upravnog tijela za inancije. Uz ove načelne odredbe Zakona o proračunu, od tada se iznimke i druga pitanja ostvarivanja i korištenja vlastitih prihoda proračunskih korisnika konkretno reguliraju i godišnjim zakonima/odlukama o izvršenju državnog/gradskog/županijskog/ općinskog proračuna. Tako u najnovijem Zakonu o izvršenju Državnog proračuna za 2013.godinu (NN, br. 139/12) ova su pitanja, kao i niz prethodnih godina, uređena u glavi VI. Korištenje vlastitih prihoda tj. člancima. Članak 39. (1) Obveze uplate vlastitih prihoda ne odnose se na: znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, nacionalne parkove, parkove prirode, Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatski hidrografski institut. 101

POREZI I DOPRINOSI (2) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje prihoda iz stavka 1. ovoga članka. Članak 40. (1) Vlastitim prihodima korisnici podmiruju rashode nastale obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima na temelju kojih su vlastiti prihodi i ostvareni. (2) Ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje rashoda iz stavka 1. ovoga članka, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelatnosti. (3) Nadležna ministarstva mogu u suglasnosti s Ministarstvom inancija donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda iz ovoga članka. Iznimke od potpune ili djelomične uplate vlastitih prihoda u proračun mogu svojim odlukama o izvršenju proračuna donijeti i jedinice lokalne odnosno područne samoprave.

3. Uključivanje u sustav PDV-a i oporezivanje dobiti Sve učestalije uključivanje proračunskih korisnika u sustav oporezivanja dobiti može se promatrati u širem kontekstu poreznih reformi, a svakako i u relaciji s promjena u sustavu oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (dalje: PDV). Naime, od 2010. godine, promjenom načela oporezivanja u Zakonu o PDV-u značajan broj proračunskih korisnika u različitim djelatnostima uključen je u sustav PDVa po osnovi pružanja oporezivih isporuka dobara i usluga. Do tada, temeljem institucionalnog pristupa primjenjenog kroz Pravilnik o PDV-u, sve pa i gospodarske isporuke dobara i usluga subjekata iz čl. 11. Zakona, oslobođenih od PDV-a imale su isti porezni status. Dakle bile su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza zaračunan u ulaznim računima. S obzirom da se PDV, kao oblik poreza na promet proizvoda i usluga, primjenjuje na područje razmjene dobara i usluga na tržištu, to znači da su od 2010. godine, njime zahvaćene samo isporuke proračunskih subjekata koje su po svojemu karakteru tržišno usmjerene. Sama ova činjenica, posljedično upućuje na to da proračunski subjekti u dijelu svojih djelatnosti sudjeluju na tržištu dobara i usluga te time obavljaju neki, često vrlo speci ični, oblik gospodarske ili kvazigospodarske djelatnosti što implicitno stvara podlogu i za razmatranje oporezivanja ostvarene dobiti u ovim djelatnostima. Cjelovitiji uvid u opseg i razinu tzv. vlastitih prihoda porezna uprava sustavno dobiva iz izvještaja o obračunanoj obvezi PDV-a (PDV, PDV-K) koje su 102

obveznici dužni redovito dostavljati koncem poreznog razdoblja i kumulativno na kraju godine. Nerijetko proces uključivanja u sustav poreza na dobit započinje zahtjevom obveznicima PDV-a za dostavom informacija relevantnih za oporezivanje. To su u pravilu propisane knjige o izlaznim računima (IRA) na kojima se temelje izvješća o obračunanom PDV-u te analitičke knjigovodstvene kartice prihoda. Iz navedenih se knjiga i evidencija stječe detaljan uvid u vrijednost i strukturu PDV-om oporezivih, ali i neoporezivih isporuka proračunskih korisnika. Vrijednost i struktura PDV-om oporezivih isporuka inicijalna je informacija o opsegu gospodarske djelatnosti te se na njoj temelji daljnje razmatranje obvezivanja korisnika na obračunavanje poreza na dobit. Pritom se između PDV-om oporezivih isporuka i prihoda od gospodarske djelatnosti za oporezivanje porezom na dobit ne može staviti znak jednakosti. Porezna uprava dakle može, a u praksi to i čini, rješenje za oporezivanje gospodarske djelatnosti donijeti za sve ili se ograničiti samo na dio djelatnosti čije su isporuke oporezive PDV-om.

4. Računovodstvo i utvrđivanje porezne osnovice Radi utvrđivanja porezne osnovice iz čl. 5. Zakona o porezu na dobit, porezni obveznik mora voditi poslovne knjige prema propisima o računovodstvu za poduzetnike, odnosno prema Zakonu o računovodstvu (NN, br. 109/07). Zakonom o računovodstvu propisano je da se poduzetničko računovodstvo temelji na načelu nastanka događaja i primjeni Međunarodnih računovodstvenih standarda, odnosno ovisno o veličini poduzetnika, Hr vatskih standarda inancijskog izvještavanja i Međunarodnih standarda inancijskog izvještavanja. U svrhu ispunjavanja zakonske obveze utvrđivanja porezne osnovice, proračunski subjekti obveznici poreza na dobit, dužni su uz primjenu načela i pravila primjene proračunskog računovodstva, za praćenje svojih oporezivih djelatnosti organizirati i knjigovodstvene evidencije na poduzetničkim načelima. Razlike između između proračunskog i poduzet ničkog računovodstva odražavaju vrlo različitu prirodu ovih pravnih osoba te se mogu podijeliti na formalne i suštinske. Formalne razlike u osnovi se sastoje u: a) primjeni računskog plana (u proračunskom računovodstvu je on detaljno propisan čak do 5. razine računa, dok poduzetnici samostalno kreiraju svoj računski plan prema svojim potrebama), TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

POREZI I DOPRINOSI b) sustavu inancijskog izvještavanja (u proračunskom računovodstvu oblik i sadržaj inancijskih izvještaja detaljno je propisan i prilagođen primjeni brojnih proračunskih klasi ikacija, dok su inancijski izvještaji poduzetnika sadržajno propisani samo s minimumom agregiranih elemenata). Suštinske razlike proizlaze iz primjene modi iciranog računovodstvenog načela nastanka događaja u sustavu proračuna, dok poduzetnici dobitaši primjenjuju načelo nastanka događaja u potpunosti. Upravo te razlike u priznavanju nekih elemenata uspješnosti (prihoda i rashoda) prepreka su potpune mjerodavnosti proračunskih računovodstvenih evidencija (poslovnih knjiga) za svrhu utvrđivanja osnovice poreza na dobit. U nastavku se navode temeljne razlike s potrebnim usklađenjima u praćenju gospodarske djelatnosti radi mjerodavnosti proračunskog računovodstva za utvrđivanje osnovice poreza na dobit. ZA SVRHE OPOREZIVANJA DOBITI Dugotrajna Kapitalizacija 100% rashod Identi icirati imovinu imovina troškova u trenutku kojom se ostvaruje dobit. stjecanja nabave Amortizacija DA -trošak NE-ispravak Ispravak vrijednosti prema vrijednosti imovine koja služi gospodarske djelatnosti obračunu u na teret priznavati kao porezni korisnom izvora vijeku uporabe vlasništva rashod (amortizaciju). Trošak Prema 100% trošak Za gospodarsku kratkotrajne stvarnom u trenutku djelatnost priznavati imovine trošenju nabave trošak do razine stvarnih utrošaka (primjer u zdravstvu, proizvodnji i trgovini). Priznavanje U trenutku U trenutku Nenaplaćene prihode prihoda isporuke naplate (podsk.96) uključiti u ukupan prihod godine. Rashodi Prema Prema Osim izravnih troškova poslovanja nastanku nastanku priznavati i dio neizravnih troškova gosp. djelatnosti. Donacije Prihod/rashod Promjene Donacije koje se odnose dugotrajne izvora-VRIO na gospodarsku djelatnost priznavati u imovine (prihod/ prihode/rashode. rashod) Porez na Predmet Na teret Knjiženje će se dobit raspodjele viška/ provoditi u sljedećoj bruto dobiti manjka godini na teret prihoda rezultata prethodnih god. (podsk. 922) zbog bitno različitih rokova izvještavanja i utvrđivanja dobiti. ELEMENT

PODUZETNICI PRORAČUN

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Navedene razlike u osnovnim računovodstvenim načelima i pravilima priznavanja elemenata inancijskih izvještaja upućuju na zaključak da u okviru propisanog proračunskog računovodstva nije moguće racionalno organizirati računovodstveni podsustav koji bi udovoljio obvezi iz Zakona o porezu na dobit. Osim toga i računovodstveni sustav proračuna detaljno je normiran Zakonom o proračunu i podzakonskim aktima (Pravilnikom o računovodstvu i računskom planu proračuna) te ne omogućava kreativan pristup. Posljedično proizlazi da proračunski subjekti koji su uključeni u sustav oporezivanja dobiti moraju: 1. nastaviti voditi svoje integralno računovodstvo za praćenje svojih ukupnih djelatnosti (dosljedno prema propisima o proračunskom računovodstvu), 2. ustrojiti zaseban računovodstveni podsustav za svrhe praćenja gospodarske djelatnosti koja se oporezuje porezom na dobit. Ovaj podsustav je zapravo paralelno knjigovodstvo u kojemu će se pratiti samo imovina i poslovni događaji u gospodarskoj djelatnosti. Pritom će se informacije i podatci preuzimati iz proračunskog računovodstva, računovodstveno obrađivati (priznavati) prema načelima poduzetničkog računovodstva i tako omogućiti utvrđivanje osnovice poreza na dobit.

5. Amortizacija i priznavanje indirektnih troškova gospodarske djelatnosti U posljednje vrijeme veći broj proračunskih korisnika poreznim je rješenjem uključen u sustav oporezivanja dobiti po osnovi iznajmljivanja svojih nekretnina. To je okarakterizirano gospodarstvenom djelatnošću koja se obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja gospodarstveno procjenjivih koristi. U navedenim djelatnostima značajan trošak koji se sučeljava ostvarenim prihodima od iznajmljivanja je trošak amortizacije. Kada je riječ o amortizaciji kao porezno priznatom rashodu, nedvojbeno je da porezni obveznik ima pravo priznati i ovaj trošak (u cijelosti kao izravni ili alikvotni dio kao neizravni) sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit. To znači da u poreznom razdoblju može primjeniti maksimalno porezno dopustive stope amortizacije, odnosno da je dužan usporediti odstupaju li primjenjene stope amortizacije (ispravka vrijednosti) od maksimalno porezno dopuštenih1. Trošenje dugotrajne imoviPrema Zakonu o porezu na dobit godišnje amortizacijske stope utvrđuju se prema amortizacijskom vijeku za svrhe oporezivanja, za pojedine su grupe dugotrajne imovine: 1) za gra1

103

POREZI I DOPRINOSI ne u sustavu proračuna ne iskazuje se u knjigovodstvu kao trošak amortizacije nego kao ispravak vrijednosti (umanjanje) vlastitih izvora s obzirom da proračunsko računovodstvo ne dozvoljava kapitalizaciju troška stjecanja dugotrajne imovine već iskazivanje ukupnog troška u trenutku stjecanja. Ovu knjigovodstvenu činjenicu, kao rezultat primjene Zakon o proračunu ne smatramo relevantnom u postupku priznavanja poreznih rashoda po osnovu amortizacije. Kao što je i navedeno, obveznik poreza na dobit dužan je za porezne potrebe primjenjivati poduzetnička računovodstvena načela, što podrazumijeva i iskazivanje utrošenih resursa prema načelu nastanka događaja, odnosno temeljno pravilo sučeljavanja prihoda i rashoda. Drugim riječima, iskazani ispravak vrijednosti također je izraz utroška resursa (dugotrajne imovine) u svrhu ostvarivanja oporezive dobiti, poglavito ako se radi o dobiti od iznajmljivanja te imovine, te se kao takav ima i uvažiti u postupku utvrđivanja. Proračunski subjekti, kao obveznici poreza na dobit, imaju pravo i obvezu štititi svoj kapital - vlastite izvore. Za tu svrhu u izdvojenom knjigovodstvu za svrhe oporezivanja dobiti potrebno je sačiniti početnu bilancu koja će u aktivi sadržavati dugotrajnu imovinu koja služi obavljajnu gospodarske djelatnosti. Za ovu imovinu, utvrđivat će se i iskazivati trošak amortizacije koji će se nadoknađivati iz prihoda odnosno umanjivat će računovodstvenu dobit gospodarske djelatnosti kao polaznu veličinu za utvrđivanje osnovice poreza na dobit. Poduzetnička računovodstvena načela nalažu kontinuirano sučeljavanje prihoda i s njima povezanih đevinske objekte i brodove veće od 1000 BRT, (20 godina), 5%, 2) za osnovno stado, osobne automobile (5 godina), 20%, 3) za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne automobile, te za mehanizaciju (4 godine), 25%, 4) za računala, računalnu opremu i programe, mobilne telefone i opremu za računalne mreže (2 godine), 50%, 5) za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina), 10%. Navedene godišnje amortizacijske stope mogu se podvostručiti.

104

rashoda. To znači da su i proračunski subjekti kao obveznici poreza na dobit dužni pratiti i iskazivati ne samo prihode od oporezive djelatnosti, već i s njima sve povezane izravne i neizravne rashode. Izravni rashodi priznavat će se temeljem izvornih knjigovodstvenih isprava, dok neizravne rashode (opći troškovi funkcioniranja proračunskog subjekta, uprava, administracija, održavanje, zajednički režijski troškovi, amortizacija imovine koja služi i za redovnu i za gospodarsku djelatnost) treba priznati kao rashode oporezive djelatnosti prema određenim ključevima utvrđenima internim aktom u srazmjeru u kojemu se oni odnose na oporezivu djelatnost. Pritom ne postoje jedinstveni kriteriji za sve djelatnosti niti organizacije. Priznavanje ovih rashoda temelji se na argumentiranoj procjeni poreznog obveznika, a priznavanje ove procjene realnom i relevantnom za svrhe oporezivanja izvršit će porezna uprava u postupku nadzora. Ovdje treba podsjetiti da je poreznim propisima utvrđena metodologija (ključ) za aproksimativno priznavanje pretporeza na one primljene isporuke koje istodobno služe oporezivoj i neoporezivoj djelatnosti proračunskih korisnika – obveznika PDV-a. U tu se svrhu utvrđuju koe icijenti kao odnos vrijednosti oporezivih i sveukupnih isporuka obveznika. Čini se nužnim da porezna uprava i u dijelu priznavanja indirektnih rashoda oporezive gospodarske djelatnosti utvrdi određena uni icirana pravila koja će se jednostavno primjeniti pri samom knjiženju u izdvojenom knjigovodstvu ili još racionalnije u samom PD obrascu pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit.

www.tim4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

POREZI I DOPRINOSI Ljubica Javor *

UDK 336.2

Posebnosti konačnog obračuna PDV-a za 2012. godinu kod proračunskih i nepro itnih subjekata Izmjenama sustava oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (PDV) od početka 2010. godine znatan broj proračunskih i nepro itnih subjekata uključen je u ovaj porezni sustav. Jedna od brojnih obveza koje proizlaze iz takvog poreznog statusa je sastavljanje konačnog (kumulativnog) obračuna PDV-a za prethodnu poslovnu godinu (dalje u tekstu: PDVK). Krajni rok za podnošenje PDV-K za 2012.godinu od strane pravnih osoba je 30. travnja 2013. godine. Radi se o zahtjevnoj obvezi kojom se zaokružuje godišnje porezno razdoblje i stoga Ministarstvo inancija – Porezna uprava, svake godine objavljuje svoju detaljnu uputu o svim obveznim postupcima. Do objave ovog članka, Uputa Porezne uprave za sastavljanje konačnog obračuna PDV-a za 2012. godinu članka nije objavljena, no njeno se objavljivanje može uskoro očekivati. Zbog opsežnosti teme, u nastavku se objavljuje urednički skraćeni tekst autorice kojim se naglašavaju posebnosti proračunskih i nepro itnih subjekata u svezi poreznog statusa i sastavljanja PDV-K za 2012. godinu.

slučajevima konačna, odnosno godišnja obveza PDVa, bila jednaka zbroju obveza iskazanih u mjesečnim ili tromjesečnim poreznim prijavama te godišnje obračunavanje ne bi bilo niti potrebno. Međutim, u poslovanju obveznika postoje različiti razlozi zbog kojih dolazi do propuštanja nekih radnji, pogrešaka, netočne primjene propisa i slično, koje se otkrivaju nakon isteka kalendarske i obračunske godine kada se provodi popis imovine i druge radnje u svrhu sastavljanja računovodstvenih izvješća. Pri tome se uočavaju i određeni propusti u svezi obračunavanja PDV-a, koji se ispravljaju podnošenjem konačnog obračuna za kalendarsku godinu.

Integralni tekst ovoga članka o primjeni PDV-a kod proračunskih i nepro itnih subjekata te općim pitanjima sastavljanja PDV-K raspoloživ je čitateljima na našoj internet stranici: www.tim4pin.hr

2. Evidencije i podaci potrebni za sastavljanje PDV-K

1. Uvod Obveza sastavljanja konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV), propisana je u članku 18. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 47/95 do 136/12, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) i u člancima 121. do 127. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 149/09 i 146/12, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u). Tijekom godine, u obračunskim razdobljima, porezni obveznik utvrđuje i plaća PDV na ukupno ostvarene stvarne isporuke. To znači da plaćanje PDV-a u obračunskim razdobljima nije predujam, nego stvarna obveza, pri čemu bi u idealnim mr. sc. Ljubica Javor, ovlaštena porezna savjetnica, Javorović, Idžojtić & partneri, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Proračunski korisnici i nepro itne organizacije, kao pravne osobe, sukladno Zakonu o PDV-u (čl. 18., st. 2.) moraju predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave konačni obračun PDV-a do kraja travnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu, odnosno za 2012. godinu, do 30. travnja 2013. godine.

Temeljne evidencije iz kojih se uzimaju podaci za sastavljanje konačnog obračuna jesu knjige I-RA i URA i to za isporuke i za primljene predujmove (čl. 159. do 165. Pravilnika o PDV-u). Knjige I-RA i U-RA zaključuju se krajem svake obračunske godine, nakon što se evidentiraju sve obavljene i primljene isporuke dobara i usluga koje se odnose na konačni obračun. Podsjećamo da od 1. siječnja 2010. godine, zbog promjene oporezivanja isporuka koje predstavljaju tzv. vlastitu potrošnju, koja se sada smatraju redovnim isporukama i iskazuju u Knjizi I-RA za isporuke, više nije potrebno voditi evidencije – Knjige U-RA i I-RA za vlastitu potrošnju. Izuzetak su porezni obveznici, koji su sredstva za osobni prijevoz nabavili do 31. prosinca 2009. godine, a koji i dalje moraju obračunavati PDV na vlastitu potrošnju na neamortizirani dio tih sredstava, do isteka amortizacijskog vijeka, odnosno do trenutka prodaje, otuđenja na drugi način 105

POREZI I DOPRINOSI ili uništenja tih sredstava (čl. 36. Zakona o PDV-u). Međutim, ne moraju za to voditi posebnu knjigu, već te podatke iskazuju u redovnoj knjizi I-RA ( čl. 161., st. 2., t. 4. Pravilnika o PDV-u). Osim podataka iz navedenih knjiga, proračunski korisnici, kao i nepro itne organizacije koji su obveznici PDV-a, za utvrđivanje porezne obveze i pretporeza, moraju imati i podatke koji se uzimaju iz drugih pomoćnih evidencija, kao što je npr. evidencija o plaćenom porezu pri uvozu, kao i podaci o plaćenom porezu po odredbi Zakona o PDV-u (čl. 19., st. 2.), na usluge koje su strani poduzetnici obavili domaćem poduzetniku, a koje se prema odredbama o mjestu oporezivanja, oporezuju u tuzemstvu.

3. Porezna prijava – obrazac PDV-K Porezna prijava za 2012. godinu predaje se na izmijenjenom obrascu PDV-K koji je propisan i koji je sastavni dio Pravilnika o PDV-u (NN, br. 29/12). Obrasci prijave PDV-a za obračunska razdoblja (mjesečna ili tromjesečna) te obrazac porezne prijave za konačni obračun PDV-a su gotovo identični, osim što obrazac za konačni obračun - PDV-K ima dodatnu točku VII. koja sadrži ostale podatke. Na tom rednom broju se iskazuju ostali podaci o PDV-u o promjenama značajnim za utvrđivanje konačne porezne obveze. U konačni obračun uključuju se podaci o obračunatom i plaćenom PDV-u tijekom godine, i podaci se ne bi smjeli, osim iznimno, bitno razlikovati od zbroja podataka iz mjesečnih odnosno tromjesečnih poreznih prijava. Nastavno se navode neke speci ičnosti o kojima proračunski korisnici i nepro itne organizacije kao obveznici PDV-a, prilikom sastavljanja konačnog obračuna PDV-a trebaju voditi računa.

3.1. Računi i plaćanja u 2013. godini koji ulaze u PDV-K za 2012. godinu U podatke o oporezivim isporukama na redom broju II. Obrasca PDV-K, uključuju se svi računi s oznakom R-1 izdani do 31. prosinca 2012. godine. Ako su računi izdani u 2013. godini za isporuke dobara i obavljene usluge u 2012. godini, oni se također uključuju u konačni obračun. U podatke o obračunatom pretporezu sadržanom u primljenim računima na rednom broju III. Obrasca PDV-K uključuju se i ulazni računi s oznakom R-1, koji nisu bili obuhvaćeni mjesečnim, odnosno tromjesečnim poreznim prijavama za razdoblja 106

do kraja prosinca 2012. godine, a koji su primljeni u 2013. godini do podnošenja konačnog obračuna PDV-a. Isto tako, u Obrazac PDV-K uključuju se i ulazni računi s oznakom R-2, po kojima je zaračunata obavljena isporuka dobra ili usluga u 2012. godini, ako su plaćeni do roka za podnošenje konačnog obračuna u 2013. godini tj. do kraja mjeseca travnja 2013. godine.

3.2. Popunjavanje obrasca PDV-K Podaci u obrascu PDV-K svrstani su u sedam osnovnih točaka (I-VII) označenih rimskim brojevima, koje su raščlanjene na pojedine podbrojeve. Točka I. – u ovoj točki, iskazuju se ukupni podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga u poreznom razdoblju koje ne podliježu oporezivanju (točka I.1.), isporukama koje su oslobođene oporezivanja (točka I.2.2.1. do 1.2.2.4.) i isporukama koje su oporezive po stopi od 0% (točka I.3.). U okviru ove točke u podtočki I.2.2.3. iskazuju se podaci o vrijednosti isporuka u tuzemstvu koje su oslobođene poreza, bez prava na odbitak pretporeza (čl. 11. i 11.a Zakona o PDV-u) što je karakteristično upravo za proračunske, a dijelom i nepro itne subjekte obveznika PDV-a. Naime, većina isporuka koje oni obavljaju su isporuke od javnog interesa te su oslobođene PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza. U ovoj točki iskazivat će podatke o isporukama koje su oslobođene PDV-a, a to su isporuke za koje su izdali račune, kao i vrijednosti proračunskih sredstava primljenih od nadležnih ministarstava za namjene kao što su plaće, pokriće materijalnih troškova, sredstva za određene programe i sl., za koja formalno ne ispostavljaju račune. Iako formalno ne ispostavljaju račune, radi se o naknadama za obavljene isporuke, a te isporuke su oslobođene PDV-a. Točka II. - u ovoj točki iskazuju se podaci o ukupnoj vrijednosti obavljenih oporezivih isporuka i iznosu PDV-a. U okviru ove točke posebno se iskazuju isporuke oporezive po pojedinim poreznim stopama i u PDV-K se mogu pojaviti isporuke oporezive po stopama od 10%, 23% i 25%, ali i iznimno po stopi od 22%, za isporuke koje su obavljene prije 01.08. 2009. godine. Točka III. - u ovoj točki iskazuju se ukupni podaci o pravu na pretporez koje se ostvaruje prema tri temelja: pretporez sadržan u primljenim računima za isporuke koje su poreznom obvezniku – primatelju isporuke obavili tuzemni dobavljači, porez koji su porezni obveznici platili pri uvozu TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

POREZI I DOPRINOSI i porez koji su porezni obveznici platili za usluge koje su im obavili poduzetnici sa sjedištem u inozemstvu, a za koje je mjesto oporezivanja u tuzemstvu. Podaci se uzimaju iz knjige U-RA i posebnih evidencija o PDV-u plaćenih po čl.19. st.2. Zakona o PDV-u i porezu plaćenom pri uvozu. Točke III.1.-3. - u ovim se točkama iskazuju podaci o poreznim osnovicama i iznosu pretporeza obračunatog po stopama od 10% , 22%, 23% i 25% u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su isporučitelji ispostavili račune prema članku 15. stavku 3. Zakona o PDV-u, po kojima se može odbiti pretporez. Podaci se upisuju iz odgovarajućih stupaca 7, 8 i 9 (osnovica) i stupca 12,13 i 14 (pretporez) Knjiga ulaznih računa za isporuke i Knjige ulaznih računa za dane predujmove. U slučaju kada se radi o obvezniku koji pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u obrascu PDV-K iskazuje samo pripadajući dio porezne osnovice iz stupaca 7, 8 i 9, Knjige ulaznih računa. Podaci koji se odnose na pretporez po stopi od 22%, mogu se pojaviti samo u izuzetnim slučajevima, kad je porezni obveznik naknadno primio neki račun za isporuke koje su mu obavljene prije 31. srpnja 2009. godine ili je zaboravio evidentirati neki račun s iskazanim porezom od 22%. Važno je napomenuti da u točkama III.1., III.2. i III.3. treba iskazati i pretporez po računima koji su primljeni nakon 31. siječnja 2013. godine, ako se odnose na isporuke iz 2012. godine, ako su kasnije primljeni računi za te isporuke, kao i pretporez po plaćenim računima R-2 za isporuke obavljene u 2012. godini te ako su računi plaćeni dobavljačima do dana podnošenja konačnog obračuna tj. do 30. travnja 2013. godine. Točka III.4. - u ovoj točki iskazuju se podaci o pretporezu plaćenom pri uvozu i moraju se temeljiti na uvoznim carinskim deklaracijama i ispravama o uplati poreza plaćenog do 31. prosinca 2012. godine. U ovoj točki se ne iskazuje porez plaćen u roku za podnošenje konačnog obračuna za uvoz obavljen u 2012. godini. Taj se pretporez iskazuje u poreznoj prijavi za obračunsko razdoblje tekuće godine u kojem je porez pri uvozu plaćen. U ovoj točki podaci u konačnom obračunu bit će kumulativ podataka po obračunima iz obračunskih razdoblja. Pri primitku konačne prijave PDV-a, uplata poreza pri uvozu obvezno se provjerava putem informacijskih sustava Carinske i Porezne uprave te se kao pretporez priznaje iznos koji je u Poreznoj upravi dostavljen od strane Carinske uprave kao iznos uplaćen do 31. prosinca 2012. godine. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Naravno da to neće biti moguće kod poreznih obveznika koji uz oporezive isporuke obavljaju i oslobođene isporuke za koje nemaju pravo na odbitak pretporeza. Oni će na ovom rednom broju iskazati samo onaj dio pretporeza koji mogu odbiti tj. onaj dio pretporeza koji se odnosi na oporezive isporuke. U obrascu porezne prijave PDV-K nije posebno predviđeno iskazivanje plaćenog poreza pri uvozu po različitim stopama, već se sav plaćeni porez iskazuje na ovom rednom broju u jednom iznosu. Stoga, ako je porezni obveznik plaćao porez pri uvozu po različitim stopama, iznos porezne obveze iskazan na ovom rednom broju, neće odgovarati umnošku porezne osnovice i porezne stope. Točka III.5.–7. - u ovim se točkama iskazuju podaci o plaćenom porezu na usluge oporezive po stopama od 10%, 22%, 23% i 25%, koje je tuzemnom poduzetniku obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu, na koje se prema odredbi članka 19. stavka 2. Zakona o PDV-u, porez plaća u tuzemstvu. U ovim točkama bit će prikazani kumulativni podaci o pretporezu iskazani u obračunskim razdobljima. Porez koji je plaćen u 2013. godini, a odnosi se na račune koji će biti računovodstveno iskazani u 2012. godini, ne iskazuju se u konačnom obračunu za 2012. godinu. Porez plaćen po tim računima u 2013. godini bit će iskazan kao pretporez u poreznoj prijavi za obračunsko razdoblje u 2013. godini, tj. u onom obračunskom razdoblju u kojem je taj porez plaćen. Naravno, da i u ovom slučaju, kao kod uvoza dobara, kod onih poreznih obveznika koji obavljaju oporezive isporuke i isporuke koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, na ovim rednim brojevima će biti kao pretporez iskazan samo onaj dio PDV-a koji se odnosi na oporezive isporuke i za koji porezni obveznik ima pravo odbitka.

4. Podjela pretporeza Proračunski korisnici kao i nepro itne organizacije, budući da uglavnom obavljaju oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, a manjim dijelom oporezive isporuke za koje imaju pravo na odbitak pretporeza, u skladu s odredbom članka 20., stavka 6. Zakona o PDV-u, moraju ulazni porez podijeliti na dio koji mogu odbiti, jer se odnosi na oporezive isporuke i dio koji ne mogu odbiti, jer se odnosi na isporuke koje su oslobođene PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza. Postupak podjele pretporeza detaljnije je propisan odredbama članka 146. i 147. Pravilnika o PDV-u. Odredbom članka 146. stavka 18. Pravilnika o PDV-u, propisano je pojednostavljene prema kojem, podjelu pretporeza ne moraju 107

POREZI I DOPRINOSI obavljati poduzetnici koji obavljaju najmanje 98% oporezivih isporuka. Njima je dopušten stopostotni odbitak pretporeza. Porezni obveznik najprije ulazni pretporez po pojedinim računima pripisuje oporezivoj ili oslobođenoj djelatnosti. Pretporez po ulaznim računima koji ne može izravno pripisati pojedinoj djelatnosti, mora podijeliti. Podjela se obavlja temeljem slijedeće formule, odnosno izračuna razmjernog dijela pretporeza, temeljem tzv. pro rata, propisana u članku 146. stavak 4. Pravilnika o PDV-u: oporezive isporuke (bez PDV-a) -------------------------------------------- = % ukupne isporuke (bez PDV-a) U izračun ne ulaze vrijednosti isporuka koje za poreznog obveznika predstavljaju povremene isporuke. To su: vrijednost isporuka gospodarskih dobara koja je porezni obveznik koristio za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti, vrijednost isporuka koje se odnose na povremene isporuke nekretnina i vrijednost isporuka koje se odnose na povremene inancijske transakcije navedene u članku 11.a stavku 1., točke b do g. Povremenom isporukom nekretnine smatra se isporuka nekretnine u kojoj je porezni obveznik obavljao djelatnost ili ako isporuka nekretnina nije uobičajena djelatnost koju porezni obveznik obavlja. Navedene isporuke se isključuju i iz brojnika i iz nazivnika. Kada je riječ o povremenim inancijskim transakcijama, one se isključuju samo iz nazivnika, jer nisu ni sadržane u brojniku. Cilj isključivanja povremenih isporuka je osigurati da pravo poreznog obveznika na odbitak pretporeza, ne bude pod utjecajem njegovih sporadičnih isporuka već samo isporuka odnosno prometa koji se odnosi na kontinuirane aktivnosti. Kako bi izračunao dopuštenu stopu odbitka pretporeza, porezni obveznik u brojniku uzima ukupnu vrijednost godišnjih isporuka bez PDV-a, za koje je dopušten odbitak pretporeza. To znači da u brojnik uz isporuke na koje je zaračunat PDV, uključuje i isporuke koje su oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza1. Tu spadaju izvoz, isporuke u slobodne zone, isporuke diplomatskim i konzularnim predstavništvima, međunarodnim organizacijama i oružanim snagama drugih država članica NATO saveza i civilnom osoblju koje ih prati, isporuke dobara i usluga u svezi s međunarodnim prijevozom, isporuke koje se oporezuju

108

U brojnik se ne uključuju prolazne stavke iz članka 54., stavka 9. Pravilnika o PDV-u, kao niti tzv. isporuke dobara male vrijednosti tj. isporuke do 80,00 kn vrijednosti iz članka 3. stavka 5. Zakona o PDV-u, zatim isporuke nekretnina sagrađenih, plaćenih ili isporučenih prije 01.01.1998. godine, kao ni isporuke zemljišta, jer su to isporuke koje nisu predmet oporezivanja PDV-om. U nazivnik se uključuje ukupna vrijednost godišnjih isporuka tj. isporuke za koje je dopušten odbitak pretporeza i koje su uključene u brojnik, te iznos oslobođenih isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza, a to su isporuke navedene u članku 11. i 11.a Zakona o PDV-u, kao i isporuke iz članka 11.b Zakona o PDV-u. Porezna uprava je u Uputi za 2011. godinu, pojasnila da se u nazivnik uključuju i prihodi od prodaje državnih biljega i poštanskih maraka, prihodi ostvareni trgovanjem u svezi sa stranom valutom, te prihodi ostvareni od transakcija u svezi dionica, udjelima u trgovačkim društvima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima. Kad se radi o prihodima ostvarenim trgovanjem u vezi sa stranom valutom, u nazivnik se uključuje ukupan neto pozitivni rezultat (tečajna razlika) ostvaren takvim transakcijama kroz razdoblje oporezivanja, te se u nazivnik ne uključuju ukupni negativni rezultati tog trgovanja. Prema Uputi, porezni obveznik isti princip primjenjuje i kod transakcija s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima. Prema navedenoj Uputi, prihodi od tečajnih razlika nastali pri svođenju bilance na srednji tečaj HNBa, ne predstavljaju isporuke i ne uključuju se u nazivnik, zatim prihodi od držanja dionica i udjela u trgovačkim društvima kao ni prihodi nastali promjenom tečaja od deponiranih stranih valuta na deviznom računu kod poslovne banke, kao niti prihodi od kamata po a-vista i oročenim depozitima. Postotak pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na godišnjoj razini i zaokružuje se najviše do sljedećeg cijelog broja. Tijekom 2012. godine, porezni obveznici su odbijali pretporez akontacijski temeljem izračuna stope na temelju isporuka iz 2011. godine, tj. konačnog obračuna za 2011. godinu. Sada taj odpo stopi od 0% te isporuke obavljene inozemnim poduzetnicima, koje se prema odredbama o mjestu oporezivanja, ne oporezuju u Hrvatskoj, kao i isporuke dobara i usluga obavljene bez naknade, a koje se prema odredbama članka 3., stavka 5. te članka 4. stavka 4. Zakona o PDV-u, smatraju isporukama obavljenim uz naknadu TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

POREZI I DOPRINOSI bitak moraju uskladiti i primijeniti na podjelu pretporeza u konačnom obračunu PDV-a. Sama ta podjela i izračunati postotak neće biti vidljivi u obrascu PDV-K, jer se u njemu iskazuju samo podaci o pravu na odbitak pretporeza tj. osnovica i iznos poreza koji se može odbiti, ali porezni obveznik mora imati taj obračun i na zahtjev poreznih tijela, pokazati odnosno dokazati na koji je način izračunao taj postotak. Iznos dijela poreza koji se može odbiti iskazuje se u poreznoj evidenciji – Knjizi U-RA. Porezni obveznik je tijekom godine knjižio ulazne račune i pretporez po tim računima dijelio je primjenom postotka utvrđenog na temelju prometa iz 2011. godine. Kada konačno utvrdi postotak pretporeza koji može odbiti, načelno bi trebao korigirati odbitak pretporeza po svakom računu u poreznoj evidenciji. Iz navedene Upute, proizlazi da porezni obveznik eventualnu razliku do stvarnog odbitka pretporeza iskazuje na rednom broju III. obrasca PDV-K (sada su to točke od 1. do 7.), što je i razumljivo, a nema nikakvog očitovanja je li obvezan i u poreznim evidencijama po svakom računu obaviti tu korekciju. Budući da nema izričitih odredbi o tome, mišljenja smo da je dostatna korekcija na temelju izračuna stvarnog odbitka pretporeza samo u obrascu PDV-K, uz odgovarajuća knjiženja, a da se ne traži i korekcija pretporeza po svakom računu u knjizi U-RA. Korekcija odbitka pretporeza može biti na više ili na manje. Ako temeljem izračuna i usklađenja odbitka pretporeza, proizađe da porezni obveznik ima veće pravo na odbitak pretporeza, tada će mu taj iznos predstavljati prihod, a u suprotnom se radi o rashodu. Postavlja se pitanje što je s korekcijom odbitka pretporeza po konačnom obračunu, ako se radi o nabavi gospodarskih dobara tijekom 2012. godine, kad je pretporez odbijen po jednoj stopi (utvrđenom na temelju isporuka u 2011. godini), a izračunom za 2012. godinu je taj postotak utvrđen u drugom iznosu. Treba li tada korigirati nabavnu vrijednost gospodarskih dobara ili ne? Odgovor na ovo pitanje je sadržan u odredbi članka 146., stavka 9. Pravilnika o PDV-u, prema kojoj iznos odbitka pretporeza koji se usklađuje u konačnom obračunu PDV-a, ne utječe na visinu troška nabave, odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovine poduzetnika. Konačni postotak odbitka pretporeza koji porezni obveznik utvrdi za 2012. godinu, primjenjuje se i na pretporez, odnosno porez plaćen pri uvozu, kao i na plaćeni porez na usluge inozemnih poduzetnika temeljem odredbe članka 19., stavka 2. Zakona o PDV-u. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Kada porezni obveznik utvrdi konačnu stopu odbitka pretporeza za 2012. godinu, ta stopa primjenjuje se kod podjele pretporeza tijekom 2013. godine. Tijekom 2013. godine, dok ne utvrdi konačnu stopu odbitka za 2012. godinu, može za podjelu koristiti stopu utvrđenu po konačnom obračunu za 2011. godinu. Porezni obveznik koji PDV plaća mjesečno može za prva tri mjeseca u 2013. godini, primjenjivati stopu koju je primjenjivao tijekom 2012. godine, a u poreznoj prijavi za mjesec travanj mora primijeniti stopu izračunatu na temelju konačnih podataka za 2012. godinu. Porezni obveznik koji porez plaća tromjesečno, za prvo obračunsko razdoblje 2013. godine, mora primijeniti konačnu stopu izračunatu za 2012. godinu. Primjer: Podjela pretporeza kod proračunskog korisnika – škole Škola je u 2012. godini ostvarila slijedeće prihode: - doznačena sredstva za plaće i materijalne troškove

1.500.000,00 kn

- prihodi od najma sportske dvorane

200.000,00 kn

- prihodi od prodaje hrane učenicima

50.000,00 kn

- prihodi od prodaje hrane drugoj školi

80.000,00 kn

- prihod od donacije za nabavu sportske opreme

50.000,00 kn ______________ 1.880.000,00 kn

Izračun koe icijenta: oporezive isporuke (bez PDV-a) 200.000,00 kn -------------------------------- = ---------------------% = 10,64 ukupne isporuke 1.830.000,00 kn (bez PDV-a) Postotak se zaokružuje na sljedeći cijeli broj i u ovom slučaju iznosi 11%. Oporezive isporuke iznose 200.000,00 kn i odnose se na najam sportske dvorane. Prodaja hrane učenicima i drugoj školi je isporuka obavljena uz naknadu, ali je temeljem odredbe članka 71. stavka 3. Pravilnika o PDV-u, oslobođena PDV-a, kao i naknada za plaće i materijalne troškove doznačena iz proračuna. Prihod od donacije nije naknada za obavljenu uslugu i ne uzima se u obzir kod izračuna stope za odbitak pretporeza. 109

POREZI I DOPRINOSI U 2012. godini škola je primila ulazne račune, koje je pripisala slijedećim isporukama, s obzirom na mogućnost odbitka pretporeza: 1. računi za dobra i usluge za djelatnost koja je oslobođena PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza, po kojima pretporez iznosi 120.000,00 kn 2. računi za dobra i usluge koji se odnose isključivo na oporezivu djelatnost i za koje je moguć odbitak pretporeza u cijelosti u iznosu od 4.500,00 kn (od toga 500,00 kn po stopi od 23%, a 4.000,00 po stopi od 25% i 3. računi za dobra i usluge koji se ne mogu pripisati izravno niti oslobođenoj, niti oporezivoj djelatnosti, po kojima pretporez iznosi 25.000,00 kn (od toga 5.000,00 po stopi od 23% i 20.000,00 po stopi od 25%). Na pretporez po računima za dobra i usluge koji se ne mogu pripisati izravno niti oslobođenoj, niti oporezivoj djelatnosti po konačnom izračunu stope prava na odbitak, proizlazi da se može odbiti 11% pretporeza, što iznosi 2.750,00 kn, što znači da će u PDV-K iskazati za 1% veće pravo na pretporez, što iznosi 275,00 kn, jer je tijekom razdoblja I-XII iskazao 2.500,00 kn pretporeza ili 10% od iznosa navedenog u točki 3. Tijekom 2012. godine, porezni obveznik je temeljem računa za dobra i usluge koji se ne mogu pripisati izravno niti oporezivoj, niti oslobođenoj djelatnosti odbio 10%, iz čega proizlazi da u obrascu PDV-K, mora korigirati (povećati) odbitak pretporeza za 1%, prema izračunatom postotku prava na odbitak pretporeza po konačnom obračunu. •

Posebnost nepro itnih organizacija

Kod nepro itnih organizacija se može raditi o slučaju da one obavljaju jedan dio nepoduzetničke djelatnosti, a drugi dio poduzetničke, i u okviru te poduzetničke djelatnosti, može se raditi o oporezivim ili oslobođenim isporukama. U tom slučaju najprije postoji obveza podjele pretporeza, zbog činjenice da nepro itna organizacija obavlja nepoduzetničku i poduzetničku djelatnost, a pravo na odbitak pretporeza načelno postoji samo za poduzetničku djelatnost. U propisima o PDV-u, nema odredbi o podjeli pretporeza, osim odredbe u članku 133., stavka 9. Pravilnika o PDV-u, kojom je propisano, ako se isporučeno dobro ili usluga koristi u poduzetničke i nepoduzetničke svrhe, a moguće je odrediti udjel korištenja u nepoduzetničke svrhe, pretporez se mora podijeliti prema svrsi upotrebe na dio koji se može odbiti i dio koji se ne može odbiti. Ovaj način razgraničenja se provodi osobito kod isporuka pokretnih dobara koja se u gospodar110

skom prometu količinski određuju po broju, mjeri ili težini te kod korištenja usluga. U propisima nema nikakvih detaljnijih odredbi kako napraviti tu podjelu. Kako npr. podijeliti troškove najamnine za poslovni prostor u kojem se obavlja i nepoduzetnička i poduzetnička djelatnost ili troškove grijanja, vode i slično? Možda ima ulaznih isporuka koje se mogu pripisati izravno jednoj ili drugoj djelatnosti, ali sasvim sigurno postoje ulazni troškovi koje nije prema nekim izičkim pokazateljima moguće podijeliti prema svrsi upotrebe i tada, te troškove treba podijeliti na temelju procjene, izračunom stope podjele pretporeza na sličan način koji je propisan za podjelu pretporeza u članku 146., stavku 4. Pravilnika o PDV-u, uzimajući u obzir vrijednost oporezivih isporuka, u odnosu na ukupne prihode2. U nedostataku bilo kakvih preciznih uputa od strane Porezne uprave, to bi bio jedan od načina podjele pretporeza, u slučaju kad se radi o nepoduzetničkoj i poduzetničkoj djelatnosti. Ako nepro itna organizacija - porezni obveznik obavlja oslobođene i oporezive isporuke, nakon te prve podjele, kad se dođe do iznosa PDV-a koji se može odbiti, potrebna je ponovna podjela i to u smislu odredbe članka 146. Pravilnika o PDV-u.

5. Ispravci pretporeza Točka III.8. - u ovoj točki iskazuju se ispravci pretporeza koji je odbijen pri kupnji dugotrajne imovine - opreme i nekretnina, a tijekom 2012. godine je došlo do prenamjene kupljenih gospodarskih dobara, odnosno do izmjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza, u odnosu na godinu nabave, kada je u skladu s odredbom članka 20., stavka 5. Zakona o PDV-u i članka 142. do 146., Pravilnika o PDV-u, porezni obveznik obvezan ispraviti pretporez. Zbog promjene visine oporezivih isporuka od 85.000,00 kn na 230.000,00 kn koje poduzetnika čini poreznim obveznikom u smislu odredbe članka 22., stavka 1. Zakona o PDV-u, u grupi proračunskih korisnika i nepro itnih organizacija, vjerojatno je i znatan broj onih koji od 01. siječnja 2013. godine, prestaju biti porezni obveznici, tj. tražili su do 15.01.2013. godine, brisanje iz registra obveznika PDV-a. Oni i dalje ostaju poduzetnici u smislu odredbi Zakona o PDV-u, ali više nisu obveznici PDV-a. Oni su obvezni u skladu s odredbom članka 20., stavka 5. Zakona o PDV-u, napraviti ispravak odbitka pretporeza, ako su nabavili neku opremu ili nekretninu, a

U prihodima su prihodi od nepoduzetničke djelatnosti – npr. donacije, pomoći i sl. te prihodi od poduzetničke djelatnosti.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

POREZI I DOPRINOSI nisu ih koristili propisani broj godina3 za obavljanje poduzetničke djelatnosti. Postupak ispravka pretporeza utvrđuje se pojedinačno za svako gospodarsko dobro za koje u slučaju da su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza, nije protekao propisani rok od 5, odnosno 10 godina od obračunskog razdoblja u kojem su se dobra počela koristiti. Propisano je pojednostavljenje, pa nije potrebno ispraviti pretporez ako ispravak ne prelazi 2.000,00 kn po dobru. Porezni obveznik mora posebno izračunati iznos poreza za svako pojedinačno gospodarsko dobro i taj obračun priložiti uz poreznu prijavu i dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave. U obrascu PDV-K, ispravak pretporeza se navodi u jednom iznosu. Ako porezni obveznik prema priloženom obračunu iskazuje obvezu PDV-a koju je dužan namiriti državnom proračunu na rednom broju III.8. Obrasca PDV, odnosno PDV-K, bit će iskazan podatak o iznosu pretporeza s predznakom minus (-), a u slučaju kad potražuje PDV od državnog proračuna, tada u obrascu PDV, odnosno PDV-K, iznos ispravka iskazuje s predznakom plus (+). Uz obrazac PDV-K nije potrebno prilagati obračun ispravka pretporeza, ako je ispravak pretporeza obavljen tijekom godine, jer je on trebao tada biti priložen uz poreznu prijavu (obrazac PDV) za obračunsko razdoblje u kojem je ispravak obavljen. Ispravak pretporeza se provodi na način i po formuli propisanoj u članku 143., stavku 7. Pravilnika o PDV-u. Kako su ustanove do 31.12.2009. godine uglavnom obavljale u cijelosti oslobođene isporuke, bez prava na odbitak pretporeza, obveza ispravka se eventualno može pojaviti za opremu ili nekretnine koje su nabavljene poslije 01.01.2010. godine i to u slučaju kada se radilo o opremi ili nekretninama koje su se u cijelosti mogle pripisati oporezivim isporukama, pa je bio moguć stopostotni odbitak pretporeza. Rjeđi je slučaj da su iste te ustanove nabavile opremu ili nekretnine koje su služile i oslobođenim i oporezivim isporukama, pa da je eventualno bio korišten samo određeni (manji) dio prava na odbitak pretporeza, pa će kod izračuna obveze poći od iznosa pretporeza kojeg su odbile pri nabavi. Oni će tada morati napraviti ispravak pretporeza u svezi s predmetima opreme i nekretninama koje su nabavili, uz odbitak pretporeza, a nisu ih propisani broj godina koristili za obavljanje oporezivih isporuka. Taj ispravak se provodi odjednom za cijelo preostalo razdoblje do isteka roka od 5, odnosno 10 godina za nekretnine. 3

5 godina za opremu, odnosno 10 godina za nekretnine.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Češći slučaj kod proračunskih korisnika i neproitnih organizacija je sljedeći: ako poduzetnici koji u isto vrijeme obavljaju oslobođene i oporezive isporuke, bit će slučaj da moraju korigirati odbitak pretporeza (čl. 144., st. 3. Pravilnika o PDV-u). Tom odredbom je propisano da se promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza, smatra i promjena postotka iz članka 146., stavka 7. Pravilnika o PDV-u (tj. dio pretporeza koji se može odbiti i koji porezni obveznik koji obavlja oporezive i oslobođene isporuke, izračunava na način propisan u članku 146. Pravilnika o PDV-u). Prema odredbi članka 144. stavka 6. Pravilnika o PDV-u, taj ispravak pretporeza obavlja se godišnje i to 1/5 ili 1/10 razlike pretporeza koja je nastala zbog promjene stope utvrđene za odbitak pretporeza za gospodarska dobra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka, u odnosu na početnu godinu korištenja. Primjer: Ispravak pretporeza Proračunski korisnik je u I/2009. godine nabavio kompjutorski sustav u vrijednosti od 100.000,00 kn plus 22.000,00 kn PDV-a. Budući da je u to vrijeme obavljalo isključivo oslobođene isporuke, nije koristio odbitak pretporeza. U 2010. godini je počeo obavljati uz oslobođene i oporezive isporuke u omjeru 85:15. U 2011. godini, društvo je nastavilo obavljati oslobođene i oporezive isporuke u omjeru 85:15, a u 2012. godini taj je omjer promijenjen u 90:10. Razdoblje za ispravak pretporeza za nabavljenu opremu je 5 godina i traje do 2013. godine. U 2009. godini, porezni obveznik je obavljao u cijelosti oslobođene isporuke i nije imao pravo na odbitak pretporeza. U 2010., 2011. i 2012. godini ti odnosi su izmijenjeni i navedenu opremu je koristio djelomično za obavljanje oslobođenih, a djelomično za obavljanje oporezivih isporuka. Došlo je do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza u smislu odredbe članka 144., stavka 3. Pravilnika o PDV-u i porezni obveznik je morao ispraviti dio pretporeza. Izračun dijela pretporeza koji treba obaviti, obavlja se kako je prikazano tablicom 1. Tablica 1: Izračun dijela pretporeza Godina 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Oslobođene 100% 85% 85% 90% 90%

Oporezive 15% 15% 10% 10%

111

POREZI I DOPRINOSI Ukupan odbitak pretporeza za nabavljenu opremu bio je 22.000,00 kn. Godišnji iznos pretporeza koji se odnosi na svaku od 5 godina u kojoj se promatra je li došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza iznosi 4.400,00 kn. U konačnom obračunu PDV-a za 2010. i 2011. godinu, porezni obveznik je morao obaviti ispravak pretporeza za 1/5 razlike između pretporeza koji nije odbijen pri nabavi, a odnosio se na 2010. i 2011. godinu i iznosa koji porezni obveznik smije odbiti u 2010. i 2011. godini, jer je u 2010. godini počeo uz oslobođene, obavljati i oporezive isporuke, kao i u 2011. godini, te je ostvario pravo na pretporez u visini od 15%. Do iznosa te razlike se može doći na dva načina: • Ukupan iznos neodbijenog pretporeza, tj. 22.000,00 kn se pomnoži sa stopom isporuka od 15% za koje se ima pravo na odbitak pretporeza i dobije se ukupan iznos pretporeza koji se može odbiti, 3.300,00 kn. Taj iznos se dijeli s 5 da se dobije dio koji se odnosi na godinu za koju je obavljen ispravak i on iznosi po 660,00 kn za 2010. i 2011. godinu. • Drugi način je da se iznos pretporeza koji otpada na svaku od 5 godina, 4.400,00 kn pomnoži sa stopom isporuka od 15% za koje se ima pravo na odbitak pretporeza i dobije se iznos od 660,00 kn te je taj iznos ispravak pretporeza obavljen za 2010. i 2011. godinu. U ovom slučaju, porezni obveznik je taj iznos knjižio u korist prihoda, jer se radi o povećanju prava na odbitak pretporeza. Na isti način će porezni obveznik izračunati iznos pretporeza koji mora ispraviti za 2012. godinu. Ukupan iznos odbijenog pretporeza od 22.000,00 kn se pomnoži sa stopom isporuka, za koje se nema pravo na odbitak pretporeza – za 2012. godinu je to 10%. U izračunu se dobije ukupan iznos pretporeza koji se može odbiti u iznosu od 2.200,00 kn. Taj iznos se dijeli s 5 da se dobije dio koji se odnosi na godinu za koju se obavlja ispravak, tj. 2012. godinu i on iznosi 440,00 kn. Drugim riječima, ako primijenimo drugi način obračuna, iznos pretporeza koji otpada na svaku od 5 godina, tj. 4.400,00 kn pomnožimo sa stopom isporuka, za koje se ima pravo na odbitak pretporeza, a za 2012. godinu iznosi 10%, dobije se

112

iznos od 440,00 kn i taj iznos je ispravak pretporeza za 2012. godinu. Iznos od 440,00 kn je iznos PDV-a na nabavljeno gospodarsko dobro, koji je porezni obveznik u 2012. godini koristio za obavljanje oporezivih i oslobođenih isporuka, a budući da pri nabavi 2009. godine, nije uopće koristio odbitak pretporeza, sada mora napraviti ispravak pretporeza, jer je došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza, u odnosu na godinu nabave. Taj iznos iskazuje na rednim brojem III.8. obrasca PDV-K s predznakom minus (+). Na taj način porezni obveznik, u ovom slučaju, povećava svoje pravo na pretporez, što za rezultat ima smanjenje obveze za uplatu PDV-a, ako se radi o poreznom obvezniku koji ima iskazanu veću obvezu poreza na obavljene isporuke od prava na pretporez, odnosno veće pravo na povrat poreza, ako se radi o poreznom obvezniku koji ima iskazano veće pravo na pretporez od obveze poreza na obavljene isporuke. Prema odredbi članka 145. Pravilnika o PDV-u, ispravak pretporeza iz članka 144. stavka 6. Pravilnika o PDV-u, se ne provodi, ako razlika pretporeza ne prelazi 500,00 kn. Budući da je u primjeru ta razlika 440,00 kn, ispravak se za ovu opremu ne provodi. Isti postupak ispravka pretporeza, porezni obveznik će morati provesti i za slijedeću, tj. 2013. godinu, jer prema primjeru i u toj godini obavlja oslobođene i oporezive isporuke, a godini kada je dobro stavljeno u uporabu, 2009. godine, obavljao je samo oslobođene isporuke, pa je došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza. Iz odredbi članka 142. do 144., Pravilnika o PDV-u, proizlazi da se obveza ispravka pretporeza odnosi samo na dugotrajnu imovinu s izičkim obilježjima, a ne i na dugotrajnu nematerijalnu imovinu, kao što su licence, odnosno prava prikazivanja i emitiranja programa. Primjer obrasca PDV-K U nastavku se daje primjer popunjene str.1 obrasca PDV-K, a koriste se podaci iz primjera navedenog u ovom članku.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

POREZI I DOPRINOSI Obrazac PDV-K POREZNI OBVEZNIK (NAZIV/IME I PREZIME I ADRESA: MJESTO, ULICA I BROJ) Osnovna škola, Zagreb, Ulica javora 11 BROJČANA OZNAKA (ŠIFRA) DJELATNOSTI PREMA NACIONALNOJ KLASIFIKACIJI 3218732

PRIJAVA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST ZA RAZDOBLJE

OIB 87231452113 OPIS

OBRAČUN POREZA U OBAVLJENIM ISPORUKAMA DOBARA I USLUGA U OBRAČUNSKOM RAZDOBLJU ISPORUKE – UKUPNO (I. + II.) (+/-) I. I. ISPORUKE KOJE NE PODLIJEŽU OPOREZIVANJU, KOJE SU OSLOBOĐENE I PO STOPI OD 0% - UKUPNO (1.+2.+3.) (+/-) 1. KOJE NE PODLIJEŽU OPOREZIVANJU (čl. 2. u svezi s čl. 5. i čl. 8. st. 7. Zakona) (+/-) 2. OSLOBOĐENE POREZA – UKUPNO (2.1.+2.2.+2.3.+2.4.) (+/-) 2.1. IZVOZNE – s pravom na odbitak pretporeza (čl. 13. st. 1. toč. 1. i čl. 14. Zakona ) (+/-) 2.2. ISPORUKE DOBARA – za koje nije bio moguć odbitak pretporeza (čl.11.b. Zakona) (+/-) 2.3. TUZEMNE – bez prava na odbitak pretporeza (čl. 11. i čl. 11.a Zakona) (+/-) 2.4. OSTALE – s pravom na odbitak pretporeza (čl. 13. st. 1. toč. 2., čl. 13.a i čl.13.b.Zakona) (+/-) 3. ISPORUKE PO STOPI OD 0% (čl. 10.a. Zakona) (+/-) II. OPOREZIVE ISPORUKE – UKUPNO (1.+2.+3.+4.) (+/-) 1. ZA KOJE SU IZDANI RAČUNI I NEZARAČUNANE (čl. 2. st. 1. toč. 1a. i 1b., čl. 3. st. 5., čl. 4. st. 4., čl. 7. st. 1. i 4. i čl. 15. st. 8. Zakona) po stopi od 10% (+/-) 2. ZA KOJE SU IZDANI RAČUNI I NEZARAČUNANE (čl. 2., čl. 7. st. 1. i 4. i čl. 15. st. 8. Zakona) po stopi od 22% i 23% (+/-) 3. ZA KOJE SU IZDANI RAČUNI I NEZARAČUNANE (čl. 2. st. 1. toč. 1a. i 1b., čl. 3. st. 5., čl. 4. st. 4., čl. 7. st. 1. i 4., čl. 15. st. 8., čl. 22.a i čl. 22.c Zakona) po stopi od 25% (+/-) 4. NAKNADNO OSLOBOĐENJE IZVOZA U OKVIRU OSOBNOG PUTNIČKOG PROMETA (čl. 13. st. 1. toč. 4. Zakona) (+/-) III. OBRAČUNANI PRETPOREZ U PRIMLJENIM ISPORUKAMA DOBARA I USLUGA – UKUPNO (1.+2.+3.+4.+ 5.+6.+7.+8.) (+/-) 1. PRETPOREZ U PRIMLJENIM RAČUNIMA (čl. 20. st. 1., 9., 10. i 11. Zakona) po stopi od 10% (+/-) 2. PRETPOREZ U PRIMLJENIM RAČUNIMA (čl. 20. st. 1., 9. i 10. Zakona) po stopi od 22% i 23% (+/-) 3. PRETPOREZ U PRIMLJENIM RAČUNIMA (čl. 20. st. 1., 9., 10., 11. i 12. Zakona) po stopi od 25% (+/-) 4. PLAĆENI PRETPOREZ PRI UVOZU (čl. 20. st. 2. odnosno čl. 7. st. 5. Zakona) (+/-) 5. PLAĆENI PRETPOREZ NA USLUGE INOZEMNIH PODUZETNIKA (čl. 19. st. 2. Zakona) po stopi od 10% (+/-) 6. PLAĆENI PRETPOREZ NA USLUGE INOZEMNIH PODUZETNIKA (čl. 19. st. 2. Zakona) po stopi od 22% i 23% (+/-) 7. PLAĆENI PRETPOREZ NA USLUGE INOZEMNIH PODUZETNIKA (čl. 19. st. 2. Zakona) po stopi od 25% (+/-) 8. ISPRAVCI PRETPOREZA (čl. 20. st. 5. Zakona) (+/-) IV. UKUPNA POREZNA OBVEZA ZA POREZNO RAZDOBLJE: ZA UPLATU (II. - III.) ILI ZA POVRAT (III. - II.) X X X X X V. UPLAĆENO DO DANA PODNOŠENJA OVE PRIJAVE X X X X X VI. UKUPNO RAZLIKA: ZA UPLATU / ZA POVRAT X X X X X

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

NADLEŽNA ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE

OD 01. 01 DO 31.12 GOD. 2012. VRIJEDNOST ISPORUKE IZNOS POREZA (iznos u knma i lipama) (u knma i lipama) 1.830.000,00

XXXXX

1.630.000,00

XXXXX

------

XXXXX

---------------1.630.000,00 ----------200.000,00

XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX 49.200,00

------

-----

40.000,00

9.200,00

160.000,00

40.000,00

------

-------

29.365,20

7.250,00

------

4.565,20

1.050,00

24.800,00

6.200,00

-----------

------------

------

-------

XXXXX

------41.950,00 42.225,00 275,00

113

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Željko Tufekčić * MarijaTufekčić **

UDK: 332.1-336.2

EU politike i fondovi 2014. - 2020. Europska unija se nalazi pred novim sedmogodišnjim programskim razdobljem koje počinje 2014., a završava 2020. godine. Za novo programsko razdoblje pripremljeni su strateški i programski dokumenti koji usmjeravaju razvoj Europske unije te de iniraju njene ciljeve i prioritete u tom razdoblju. Fondovi Europske unije su instrument ostvarivanja strateških ciljeva i prioriteta jer bi se sredstvima fondova trebali inancirati projekti koji doprinose ostvarenju strateških ciljeva. EU strateški dokumenti te propisi vezani uz fondove obvezuju sve zemlje članice Unije pa tako i Hrvatsku kao buduću članicu od 1. srpnja 2013. Strategije, ciljevi, prioriteti, mjere, fondovi, fondovska regulativa, nacionalni strateški referentni okvir, operativni programi i drugi dokumenti stvaraju okvir u kojem se odvija inanciranje razvojnih projekata svih korisnika EU fondova. Autori u tekstu u nastavku prezentiraju dio knjige koju su upravo izdali. Daju pregled sadržaja strateškog okvira EU za razdoblje 20142020 s kojim bi svi u Republici Hrvatskoj koji žele iskoristiti priliku koju EU fondovi donose trebali biti upoznati.

1. Uvod Želja za razumijevanjem strateških dokumenata i njihovih odrednica može završiti u frustraciji od šume dokumenata i propisa pisanih pomalo zahtijevnim EU žargonom. Međutim, postoje bar tri dobra razloga zašto je bitno poznavati EU strateške dokumente i njihove odrednice: 1. daju smjer budućeg razvoja EU gospodarstva i društva, 2. de iniraju prioritete i područja za sva buduća ulaganja, 3. svako ulaganje inancirano iz EU fondova morat će biti u skladu s EU ciljevima i prioritetima ili projekt neće moći ostvariti EU pomoć. Nadalje, samo osobe koje imaju strateški pogled na razvoj, koje doista razumiju kontekst događanja, poziciju i namjeru Europske unije, prioritete i smjer * **

Željko Tufekčić, mag. oec., Plavi partner d.o.o. mr. sc. Marija Tufekčić, Plavi Partner d.o.o.

114

razvoja po pojedinim sektorima (regionalni razvoj, poljoprivreda, energetika, turizam, malo i srednje poduzetništvo itd.) mogu adekvatno promišljati strateški razvoj svog prostora, svoje institucije ili svog poduzeća. Prilagoditi i usmjeriti vlastiti razvoj globalnim kretanjima te ga staviti u kontekst EU ciljeva i prioriteta od ključnog je značaja za uspjeh.

2. Strategija Europe 2020 ili gdje EU želi biti 2020.? Europska komisija pripremila je strategiju razvoja Europske unije za iduće programsko i inancijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine pod nazivom Europe 2020 Strategija za pametan, održiv i uključiv rast. Strategija Europe 2020 temeljni je planski dokument Europske unije kojim se de iniraju prioriteti i ciljevi djelovanja i razvoja Europske unije u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Prioriteti de inirani ovom strategijom moraju se dalje preslikavati u druge EU horizontalne i sektorske te nacionalne i regionalne programske dokumente zemalja članica. Ciljeve i prioritete de inirane u europskim i nacionalnim strategijama podupiru EU fondovi (strukturni, kohezijski, poljoprivredni itd.) te razni inancijski programi koje provodi Europska komisija izravno (tzv. Programi Zajednice). Europe 2020 de inira tri osnovna prioriteta Unije za razdoblje 2014. - 2020.: 1. Pametan rast - rast i razvoj gospodarstva zasnovanog na znanju i inovacijama; 2. Održiv rast - poticat će se e ikasna upotreba resursa, ekološki prihvatljivo i konkurentno gospodarstvo; 3. Uključiv rast - gospodarstvo visoke zaposlenosti koje će pružati društvenu i prostornu koheziju. Pametan rast znači jačanje znanja i inovacija kao motora budućeg gospodarskog rasta. Navedeno zahtijeva poboljšanje kvalitete obrazovanja, jačanje istraživanja, promoviranje inovacija i transfera znanja u EU, punu upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija i osiguravanje da inovativne ideje postanu proizvodi i usluge koje generiraju TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI rast i zapošljavanje. Da bi se potaknuo pametan rast potrebno je povećati ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) na 3% GDP-a. Osim apsolutnog iznosa ulaganja potrebno je posebnu pozornost posvetiti učincima i načinima trošenja sredstava za R&D te poboljšati uvjete privatnim ulaganjima u R&D. Također je potrebno poboljšati sustav obrazovanja (u 20 najbolje ocijenjenih svjetskih sveučilišta samo su 2 iz Europe), na 40% povećati broj mladih koji stječu fakultetsku diplomu te na 10% smanjiti broj mladih koji prerano napuštaju školu. Potrebno je jačati digitalne tehnologije i digitalno društvo. Globalna potražnja za informacijskim i komunikacijskim tehnologijama procijenjena je na oko 2.000 milijardi USD dok svega jedna četvrtina dolazi od europskih poduzeća. Slijedom prioriteta pametnog rasta i postavljenih ciljeva potrebno je poduzimati mjere i politike na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini. Održivi rast znači razvoj učinkovitog (resursi, sirovine), održivog i konkurentnog gospodarstva. Europa mora jačati konkurentnost, boriti se protiv klimatskih promjena vodeći računa o zaštiti okoliša smanjujući zagađenja i povećavajući e ikasnost upotrebe resursa i energije, poticati razvoj i upotrebu obnovljivih izvora energije. Procjenjuje se da integracija europskog energetskog tržišta može donijeti dodatnih oko 0,8% rasta GDP-a.

Europski prioriteti pretočeni su u određeni broj mjerljivih ciljeva koje se želi postići krajem programskog razdoblja odnosno 2020. godine, a to su: • zaposlenost populacije između 20. i 64. godine na razini od 75%, uključujući veću zastupljenost žena i starijih radnika, • ulaganje u istraživanje i razvoj na razini od 3% EU GDP-a, • postignuće klimatsko/energetskog cilja 20/20/20 (smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20%, povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora za 20%, povećanje energetske učinkovitosti za 20%), • postotak ranog napuštanja školovanja ispod 10%, te minimalno 40% mlade generacije s diplomom (sa sadašnjih 15% odnosno 31%) te • 20 milijuna manje ljudi izloženih riziku siromaštva. Sve politike koje se vode na razini Europske unije te u zemljama članicama podređene su ostvarivanju prioriteta i ciljeva strategije Europe 2020. Navedeno se prije svega odnosi na kohezijsku i zajedničku poljoprivrednu politiku kao inancijski najznačajnije zajedničke politike, ali i na energetsku i industrijsku politiku, politiku za malo i srednje poduzetništvo, promet, turizam, ribarstvo itd. Slijedom toga, pored temeljne strategije Europe 2020, Europska je unija za iduće programsko razdoblje pripremila i nove sektorske strategije i politike koje ju trebaju podržati. U nastavku se daje sažetak nekih od njih koje će imati značajan utjecaj na usmjerenje i razvoj hrvatskog gospodarstva i društva u razdoblju 2014. - 2020.

3. Kohezijska politika Kohezijska politika je politika solidarnosti kojom se želi postići ujednačeni razvoj svih EU regija. Ona je najuže povezana sa ciljevima europske strategije Europe 2020 i upravo je to politika koja najviše treba pridonijeti ostvarenju tih ciljeva - pametnom, održivom i uključivom rastu.

Uključivi rast znači osnaživanje ljudi kroz visoku zaposlenost, investiranje u znanja i vještine, borbu protiv siromaštva, modernizaciju tržišta rada, trening, obuku, sustav socijalne zaštite, pomoć ljudima u prilagođavanju promjenama itd. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Kohezijska politika treba i može pokrenuti razvojne potencijale Europske unije u smjeru pametnog rasta u svim regijama. Upravo je ona ključna za ostvarivanje prioriteta i inicijative Inovativna Unija zacrtanog u Strategiji te za konkretnu implementaciju ovog prioriteta na terenu. Kohezijska politika to može postići tako da poboljšava uvjete i potiče inovacije, obrazovanje, potičući istraživanje i razvoj, investicije zasnovane na znanju te aktivnosti koje rezultiraju visokom dodanom vrijednošću. Jednako tako kohezijska politika značajno treba pridonijeti i održivom rastu pomažući i potičući investicije i projekte koji dotiču energetsko, klimatsko i 115

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI područje te zaštitu okoliša. Nova europska inicijativa koja potiče učinkovito korištenje resursa naglašava značaj snažnije upotrebe fondova za regionalni razvoj (strukturni i Kohezijski) u ovom važnom području za budući europski razvoj. Korištenje europskih fondova dodatno će potaknuti i nacionalna javna sredstva, ali i privatna ulaganja u ovo područje. Kohezijska je politika konstantno su inancirala projekte vodoopskrbe, odvodnje i gospodarenja otpadom pomažući regijama postići ciljeve zacrtane direktivama za ova područja. Sada se dodatno naglašava potreba učinkovitog korištenja resursa, energetska učinkovitost, smanjenje negativnih učinaka na klimu smanjenom emisijom stakleničkih plinova, prilagodba klimatskim promjenama, smanjenje negativnog učinka na okoliš u svim područjima ljudskog djelovanja, poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora itd. Uključivi rast je cilj koji će biti prioritet kohezijske politike pa tako i inanciranja putem njenih instrumenata. S tim u vezi poticat će se i inancirati projekti ulaganja u ljudski kapital, obrazovni sustav i programe, programe obuke, cjeloživotno obrazovanje, snaženje znanja i vještina ljudi, posebice mladih kako bi se čim lakše integrirali u tržište rada odnosno kako bi se olakšalo njihovo zapošljavanje. Programi modernizacije tržišta rada, restrukturiranja i prekvali ikacije, diversi ikacija djelatnosti u gospodarstvu. Također, inancirat će se projekti u zdravstvu, održivost socijalnog sustava, borba protiv socijalne isključenosti i siromaštva. Ovisno o razvijenosti regije ovisi i visina ukupnih raspoloživih sredstava, visina su inanciranja itd. Najznačajniji dio sredstava izdvojen je za slabije razvijene regije (ispod 75% prosjeka GDP-a EU 27) u kojoj su kategoriji i hrvatske regije, koje imaju i najviše postotke EU su inanciranja. Razina razvoja hrvatskih regija omogućava korištenje europskih fondova i ulaganje EU pomoći u široki raspon aktivnosti i projekata. Očekuje se da će, s obzirom na razinu razvijenosti, značajna sredstva biti uložena u komunalnu i socijalnu infrastrukturu, prometnu infrastrukturu i zaštitu okoliša, programe obrazovanja i obuke, poticanje zapošljavanja, poticanje gospodarstva i podizanje kvalitete života zajednice. Preporuka je, također, slijediti EU prioritete i pripremati projekte koji jačaju gospodarstvo i zapošljavanje posebice kroz pomoć malim i srednjim poduzetnicima, potiču inovacije i inovativne pristupe na svim razinama, nove tehnologije, brigu o okolišu i klimatskim promjenama te štede resurse i energiju. 116

Poželjni projekti regionalne i lokalne države su oni koji potiču i pomažu poduzetnicima u takvim projektima, projekti jačanja znanja i vještina, poticanja zapošljavanja ljudi, posebice s aspekta zapošljavanja rizičnih kategorija stanovništva (mladi, žene, stariji), koji će pomoći njihovoj većoj društvenoj uključenosti i zaposlenosti. Strateški pristup planiranju lokalnog razvoja te partnerski odnos sa svim zainteresiranim stranama (gospodarstvo, znanost, obrazovanje, nevladine udruge, građani) nešto je što će se, od strane europskih fondova, posebno vrednovati i nagrađivati tijekom ocjenjivanje kvalitete projekata.

Također, gospodarstvenici, obrazovni i znanstveni sektor, nevladine udruge te drugi segmenti društva upravo u politici regionalnog razvoja i njenim fondovima trebaju tražiti mogućnost vlastitog rasta i razvoja te inanciranja vlastitih projekata. U razdoblju 2014. - 2020. kohezijska politika raspolaže s 376 milijardi eura. Ova su sredstva raspoređena u Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond te novi inancijski instrument Connecting Europe Facility koji je namijenjen inanciranju značajnih projekata u području prometne infrastrukture i zaštite okoliša. Republici Hrvatskoj će iz sredstava kohezijske politike u razdoblju 2014. - 2020. na raspolaganju biti prosječno 1,2 milijarde eura godišnje. Valja naglasiti da je u okviru ERDF-a kao najizdašnijeg EU fonda propisana obveza da se minimalno 50% u slabije razvijenim regijama (80% u razvijenim regijama) sredstava mora uložiti u projekte koji potiču inovacije, malo i srednje poduzetništvo te projekte obnovljive energije i energetske učinkovitosti. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 4. Zajednička poljoprivredna politika 2014. - 2020. Zajednička poljoprivredna politika jedna je od najznačajnijih politika Europske unije. Navedeno je vidljivo i iz iznosa sredstava namijenjenih provedbi ove politike. Europski poljoprivredni garancijski fond (EAGF) koji inancira prvi stup Zajedničke poljoprivrede politike raspolaže s 282 milijarde eura i inancira izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima kao i mjere za reguliranje poljoprivrednog tržišta kao što su intervencije i povrat izvoznih carina. Drugi fond ili drugi stup Zajedničke poljoprivredne politike je Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF) koji će sa 89,9 milijarde eura pomagati razvoj ruralnih krajeva u zemljama članicama. Ukupno će u razdoblju 2014. - 2020. Zajednička poljoprivredna politika raspolagati s 372 milijarde eura. Osnovne odrednice ZPP-a su stabilna i održiva poljoprivredna proizvodnja, proizvodnja hrane, zaštita okoliša ruralnih prostora te njihov razvoj i integracija. Razvoj i održivost poljoprivredne proizvodnje, proizvodnja hrane, razvoj ruralnih područja i hrvatskog sela velika su mogućnost i potreba hrvatskog gospodarstva, poljoprivrede i ruralnih prostora. Iznos izravnih plaćanja za hrvatske poljoprivrednike iz EAGF-a iznosit će oko 380 milijuna eura godišnje dok će za projekte ruralnog razvoja iz EARDF-a na raspolaganju biti oko 350 milijuna eura (bez nacionalnog su inanciranja). Ovo su vrlo značajni iznosi koje treba iskoristiti na način da se postignu ciljevi poljoprivredne politike i razvoj ruralnih prostora te unaprijedi njihova konkurentnost. Stoga je važno da lokalna i regionalna razina države, poljoprivredni proizvođači te gospodarski i drugi sektori na ruralnim prostorima u svojem planiranju razvoja i pripreme projekata računa i na ova sredstva za vlastite projekte. Na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj državi je i dodatna obveza da promiče mogućnosti koje nude ovi fondovi poljoprivrednicima, gospodarstvu i društvu u cjelini.

5. Energetska politika 2014. - 2020. Energetski je sektor svakako taj koji će u nadolazećem vremenu imati presudnu ulogu i utjecaj na europsko gospodarstvo i društvo u cjelini. U ovom se sektoru očekuju najznačajnije investicije u dolazećim desetljećima - od ulaganja u proizvodnju električne energije, izgradnju i obnovu energetske infrastrukture, prijenosne i distributivne mreže do značajnih ulaganja u području potrošnje energije koja bi trebala pridonijeti energetskoj učinkovitosti. Dva su područja energetske politike posebno važna za staTIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

bilnost i održivost europskog energetskog sektora te doprinos ovog sektora drugim granama gospodarstva. To su energetska učinkovitost i obnovljiva energija. Ovo je evidentno iz prioriteta i ciljeva gotovo svih europskih strateških i programskih dokumenata koji posebno ističu energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Ti su prioriteti i ciljevi kroz fondovsku regulativu pretočeni u prihvatljive, očekivane i poželjne projekte za inanciranje iz EU fondova. Dakle, projekti koji doprinose energetskoj učinkovitosti i projekti ulaganja u obnovljivu energiju, uz inovacije i poticanje malih i srednjih poduzetnika, projekti su od najvećeg EU prioriteta. ERDF regulativom propisana je obveza ulaganja minimalno 50% sredstava toga fonda u ova četiri prioriteta. Ovo će se pravilo odnositi i na Hrvatsku.

6. Turizam Turizam je značajna gospodarska aktivnost sa širokim pozitivnim utjecajem na ekonomski rast i zapošljavanje u Europi. Turizam doprinosi socijalnoj i gospodarskoj integraciji, posebice ruralnih i planinskih krajeva te obalnih područja i otoka. U turističkom sektoru u Europi posluje oko 1,8 milijuna poduzeća, uglavnom malih i srednjih poduzetnika, koji zapošljavaju oko 5,2% ukupne radne snage (oko 9,7 milijuna zaposlenih sa značajnim udjelom mladih ljudi). Globalna gospodarska i inancijska kriza značajno je pogodila sve sektore pa tako i turistički. Turistička potražnja značajno se mijenja na način da se putuje u bliže destinacije, ostaje se kraće i troši se manje. S druge strane, kao i kod drugih gospodarskih grana u Europi, tako se i turistički sektor bori s globalnom konkurencijom. Osim navedenog, postoji još niz drugih faktora koji utječu na potrebu prilagođavanja turističkog sektora. To su prije svega starenje stanovništva, ICT tehnologije, klimatske promjene, pritisak na bioraznolikost itd. Turistički je sektor suočen je, dakle, s brojim izazovima, ali jednako tako nudi i brojne nove mogućnosti. Europa mora ponuditi održiv i visokokvalitetan turistički proizvod temeljen na europskim komparativnim prednostima, a to su raznolikost krajolika i izvanredno kulturno bogatstvo. Europa je turistička destinacija broj jedan u svijetu s gotovo 400 milijuna turističkih dolazaka što je oko 40% ukupnih svjetskih dolazaka. Turistički dolasci generiraju oko 266 milijardi eura prihoda od čega 75 milijardi od turista koji dolaze izvan EU. Osnovni cilj europske turističke politike je stimuliranje 117

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI U proteklom je razdoblju uočeno (od strane zemalja članica, ali i same Komisije) da su propisane i zahtijevane procedure za pripremu i provedbu projekata često vrlo komplicirane, dugotrajne i skupe. Sve ovo otežava i usporava provedbu projekata, a samim tim i realizaciju brojnih potrebnih ulaganja, povlačenje raspoloživih sredstava zemalja članica te u konačnici ugrožava postizanje zacrtanih europskih ciljeva.

konkurentnosti europskog turističkog sektora. Budući je u dugom roku konkurentnost usko vezana uz održivost, aspekt održivosti je vrlo naglašen u strateškim europskim dokumentima vezanim za turizam. Turistički sektor, dakle, mora biti konkurentan, održiv, moderan i socijalno odgovoran. Republika Hrvatska kao turistička zemlja i značajna destinacija ima ogroman potencijal za daljnji razvoj turizma i unapređenje turističke ponude.

Osim toga, procjenjuje se da bi učinak fondova i općenito EU politika i sredstava mogao biti puno veći ukoliko ih se međusobno bolje koordinira na način da se izbjegnu međusobna preklapanja, postigne maksimalna sinergija te ih se u potpunosti stavi u funkciju postizanja ekonomskih i drugih ciljeva strategije Europe 2020. Stoga je Europska komisija za iduće programsko razdoblje pripremila novu regulativu i nova pravila za EU fondove koji zbog jednostavnije procedure i međusobne sinergije trebaju doprinijeti boljoj apsorpciji EU fondova u svim zemljama članicama.

Ono što je važno jest da se ciljevi europske turističke politike za razdoblje 2014. - 2020. uglavnom poklapaju s izazovima i ciljevima hrvatskog turizma (širenje raspona i kvalitete usluge, razvoj novih proizvoda, dodatnih sadržaja, produženje sezone itd.). Slijedom toga, potrebe hrvatskog turističkog sektora trebale bi se dobro uklopiti u europske prioritete i prihvatljiva ulaganja. Europski su fondovi jedan od ključnih instrumenata putem kojih Republika Hrvatska na cijelom svom prostoru može iskoristiti svoje turističke potencijale i komparativne prednosti u sektoru turizma.

7. Zaključak Strateški ciljevi i prioriteti Europske unije u određenom programskom razdoblju te ciljevi i prioriteti pojedinih sektorskih politika ostvaruju se i inanciraju putem europskih fondova, programa, inicijativa i drugih inancijskih instrumenata. Europski su fondovi alat u rukama Europske komisije i zemalja članica pomoću kojeg nastoje podupirati određene prioritete i ostvariti zacrtane ciljeve. Europski fondovi funkcioniraju po jasno određenim i strogim pravilima. Njihovo je funkcioniranje uređeno propisima koji, između ostalog, uređuju njihovu nadležnost, djelokrug, prioritete, aktivnosti, udjele inanciranja, ali i prava i obveze zemalja članica i regija u programskom i provedbenom smislu, sustav provedbe projekata, nadzor na provedbom, sustave izvještavanja itd. 118

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Lidija Pernar *

UDK: 332.1

Europski semestar i mjere ekonomskog upravljanja kao odgovor na krizu Namjera ovog teksta je dati pregled nastanka Europskog semestra i olakšati snalaženje u ponekad kompliciranim strategijama, instrumentima i mjerama Europske unije (dalje u tekstu: EU). Obuhvaćena su razdoblja prije krize i razvoja, te mjere usvojene kao odgovor na krizu, s posebnim naglaskom na Europski semestar. O nekim aspektima novog ekonomskog upravljanja i mjera (jačanje institucija, EU mehanizmi potpore i sl.) u ovom tekstu se ne raspravlja.

1. Uvodni osvrt na Smjernice ekonomske politike Ugovor o Europskoj uniji iz 1993., poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta, predstavlja ključni trenutak u povijesti europskih integracija. Dodavanjem dvaju novih područja (pravosuđe i unutarnji poslovi te zajedničke vanjske i sigurnosne politike) na postojeće Europske zajednice, uspostavljena su tzv. tri stupa EU, koja je time postala nova politička struktura. Nadalje, ugovorom iz Maastrichta stvorila se pretpostavka za novu ekonomsku i monetarnu uniju, što je na kraju dovelo do usvajanja jedinstvene europske valute. Euro je prvi put uveden za elektroničke transakcije (1999.), a kasnije za sve vrste plaćanja (2002.), kada je ujedno i zamijenio nacionalne valute u 12 zemalja EU. Danas se euro koristi u 17 zemalja članica EU i nekim drugim zemljama sa statusom posebnih područja. Ugovor je također predstavljao prvi sustav za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica EU - Široke smjernice ekonomske politike (The 2003 Broad Economic Policy Guidelines, dalje u tekstu: BEPGs). Ugovorom su Širokim smjernicama dodijeljena dva opća cilja: • člankom 98. zemlje članice su pozvane da koordiniraju svoje gospodarske politike u kontekstu Širokih smjernica radi postizanja ciljeva Zajednice; • članak 99., stavak 4. povezuje BEPGs s Europskom monetarnom unijom (dalje u tekstu: EMU) navodeći da se preporuka za korektivne mjere može izdati kada ekonomske politike predstavljaju rizik odno*

Mr. sc. Lidija Pernar, Središnji ured Državne revizije, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

sno ugrožavaju pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije. Vijeće Europske unije je, dakle, usvojilo Široke smjernice kao referentni dokument upravljanja po-našanjem čitavog niza ekonomskih politika u državama članicama EU, koji se poziva na održavanje stabilnosti cijena, zdrave javne inancije i mjere za porast zapošljavanja. S vremenom su se smjernice razvijale na način da su se usvajale speci ične preporuke za pojedine zemlje članice. Ponovnim pokretanjem Lisabonske strategije u ožujku 2005., Široke smjernice gospodarske politike su ugrađene u novi set Integriranih smjernica za rast i zapošljavanje (International Growth Strategies, dalje u tekstu: IGS), kombinirajući ih sa smjernicama za politike zapošljavanja1

2. Pakt o stabilnosti i rastu Godine 1997. zemlje eurozone usvojile su sporazum poznat kao Pakt o stabilnosti i rastu (Stability and Growth Pact, dalje u tekstu: SGP), čiji je cilj bio da provede proračunsku i iskalnu disciplinu i promatra kriterije konvergencije iz Maastrichta (IA proračunskog de icita u BDP-u ne prelazi 3%, nacionalnog duga u BDP-u obrok ne prelazi 60%). Pokretačka snaga ovog aranžmana je bila Njemačka koja je time željela izbjeći in laciju i osigurati se od kršenja pravila u zemljama euro zone. Pakt o stabilnosti i rastu se stoga sastojao od preventivnih i korektivnih mjera koje su trebale osigurati poštivanje dogovorenih pravila. Preventivne mjere bile su zamišljene kao rano upozoravanje država članica, a bilo je moguće i da Komisija izravno daje savjete o politikama. Postupak pokretanja korektivnih mjera omogućuje pojava prekomjernog de icita ako države članice ne ispunjavaju dogovorene uvjete. U tom slučaju Komisija Vijeću Europske unije predlaže odgovarajuće mjere za davanje preporuka državi članici da poduzme korektivne mjere unutar određenog vremenskog okvira. Nepridržavanje mjera rezultira sankcijama. Pakt o stabilnosti i rastu je doživio prvi test 2003., kada je nekoliko zemalja Europske unije ušlo u 1 Više informacija o IGS može se pronaći u dijelu Lisabonske strategije

119

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI razdoblje recesije. Budući da su Francuska i Njemačka prag de icita od 3% prešle u više navrata, Komisija je preporučila da se objema zemljama nametnu sankcije, ali Vijeće je prijedlog odbilo i odobrilo tim zemljama poček uz preporuku da de icit drže pod kontrolom. To je bio ozbiljan udarac vjerodostojnosti Pakta o stabilnosti i rastu, te je izazvao napetost između velikih i malih zemalja u kojima se pravila primjenjuju puno strože. Nakon toga je pokrenuta rasprava između zagovaratelja izvornih pravila i država članica koje su zagovarale leksibilniju interpretaciju, što je 2005. rezultiralo revizijom SPG-a i omekšavanjem pravila.

3. Lisabonska strategija i Integrirane smjernice za rast i zapošljavanje Lisabonska strategija uvedena je 2000. kao plan EU da postane najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo u svijetu temeljeno na znanju, sposobno da održivi ekonomski rast, s više kvalitetnijih radnih mjesta i većom socijalnom kohezijom, do 2010. To je u EU bila prva strategija rasta, ali nažalost nije bila uspješna iz razloga kao što su problematični prioriteti i provedba, što je rezultiralo ograničenom potporom zainteresiranih strana. Kao što je već istaknuto u dijelu o Širokim smjernicama ekonomske politike, srednjoročna revizija (2005.) pokazala je da je napredak EU bio vrlo ograničen, te se Europsko vijeće odlučilo na svoju reviziju. Promjene su dotakle osobito institucionalne aspekte strategije, s ciljem da se proces usmjeri na koordinaciju ekonomske politike. Prema ovoj obnovljenoj strategiji (Strategija za rast i zapošljavanje), uveden je trogodišnji ciklus za praćenje i procjenu ishoda. Ovaj novi dokument je Integriran u smjernice za rast i zapošljavanje. IGS sadrži sveobuhvatnu strategiju makroekonomskih politika (6 smjernica), mikroekonomskih politika (10 smjernica) i politika zapošljavanja (8 smjernica) za države članice. Prvi set IGS-a usvojen je za razdoblje 2005. – 2008., a drugi za 2008.- 2010. Države članice ugrađuju IGS u svoje nacionalne planove djelovanja pod nazivom Programi nacionalnih reformi (National Reform Programmes, dalje u tekstu: NRPs), koji slijede isti višegodišnji ciklus. U NRP-ovima države članice određuju svoje prioritetne reforme i ocjene za postignuti napredak. Komisija ocjenjuje napredak svake godine, te izdaje preporuke u skladu s kojima države članice ažuriraju višegodišnje programe.

4. EU odgovor na krizu i nove smjernice ekonomskog upravljanja Globalna kriza koja je počela 2008. je pokazala međuovisnost gospodarstava Europske unije, pose120

bice u eurozoni. Došlo je do porasta javnog duga, kao posljedica transfera privatnog duga države (uštede bankarskog sustava), pada poreznih prihoda (veće nezaposlenosti) i povećane javne potrošnje. Kritične su postale i slabosti u europskoj monetarnoj uniji i strukturni problemi u zemljama eurozone (nedostatak konkurentnosti). Neposredan odgovor EU bio je početak Europskog programa gospodarskog oporavka (2008.), kratkoročni instrument koji je pomogao u ublažavanju šoka od gospodarskog usporavanja. Ovaj koordinirani pristup uključivao je akcije kao što su: poticanje potražnje ili pomoći najviše pogođenima gospodarskim usporavanjem. Plan je također pomogao pripremiti Europu da bude konkurentna, s gledišta budućeg rasta i predložio je da se iskoristi teška situacija kako bi se ubrzao razvoj gospodarstva s više brige za okoliš. Tijekom krize (u 2010.) je također usvojena strategija Europa 2020, s planom izlaska iz krize i poticanja rasta u sljedećem desetljeću. Da bi to postigla, EU je identi icirala pet ključnih ciljeva: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i energiju, obrazovanje, siromaštvo i socijalna isključenost - s određenim kriterijima za mjerenje njihovog ostvarivanja (oni su dalje prilagođavani situaciji u pojedinim državama članicama). Posljednji set IGS usvojen je za razdoblje 2010. – 2014. (poznat i kao Europa 2020 - Integrirane smjernice). Smjernice su prikazane kao dva različita dokumenta, ali međusobno povezana sljedećim pravnim instrumentima: • Preporukom Vijeća o općim smjernicama za gospodarsku politiku država članica i Unije – I. dio Europe 2020 - Integrirane smjernice (prema članku 121. Treaty on the Functioning of the EU, dalje u tekstu: TFEU) i • Odlukom Vijeća o smjernicama za politike zapošljavanja država članica – II. dio Europe 2020 - Integrirane smjernice (prema članku 148. TFEU). Broj smjernica smanjen je s 24 na 10 (6 u BEPGs i 4 Smjernice o politikama zapošljavanja), s ciljem da se stavi veći naglasak na učinkovitost. Smjernice su: • • • •

osiguranje kvalitete i održivosti javnih inancija, makroekonomska neravnoteža, smanjenje nejednakosti u eurozoni, optimiziranje podrške za istraživanje, razvoj i inovacije, jačanje znanja i oslobađanje potencijala digitalne ekonomije, • poboljšanje učinkovitosti resursa i smanjenje emisije stakleničkih plinova, TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI • poboljšanje poslovnog i potrošačkog okoliša i modernizacija industrijske osnove, • povećanje sudjelovanja na tržištu rada i smanjenje strukturne nezaposlenosti, • razvoj kvali icirane radne snage - reagiranje na potrebe tržišta rada, promicanje kvalitete poslova i cjeloživotno učenje, • poboljšanje izvedbe sustava obrazovanja i obuke na svim razinama i • povećanje sudjelovanja u visokom obrazovanju te promicanje borbe protiv siromaštva. Prvi dio IGS - BEPG – usvojen je od strane Vijeća Europske unije u srpnju 2010., drugi dio (Smjernice za politiku zapošljavanja) u listopadu 2010., a u istom mjesecu su usvojene i kao zajednički dokument .

5. Novi okvir ekonomskog upravljanja i strategija Europa 2020 Odnos između Europe 2020 i Pakta o stabilnosti i rastu je primjer bliske koordinacije. Novi okvir ekonomskog upravljanja uključuje kako stare tako i nove mjere i politike. U ožujku 2010. osnovana je Radna skupina Europskog vijeća za ekonomsko upravljanje, čiji je cilj bio utvrditi i predložiti mjere za poboljšanje proračunske discipline i rezolucije okvira krize. Šest mjeseci kasnije radna skupina je Europskom vijeću predstavila završno izvješće u kojem je de inirano 5 glavnih stupova za: • veću iskalnu disciplinu, • širi ekonomski nadzor (novi mehanizam, pomoću kojeg su stručnjaci pozvali na godišnji ekonomski nadzor kako bi se obuhvatile makroekonomske neravnoteže i pitanje konkurentnosti), • dublje i šire koordinacije - Europski semestar, • opći okvir za upravljanje krizom i • jače institucije (EU i države članice su odgovorne za poboljšanje gospodarskog upravljanja i kao takve trebaju institucije koje će osigurati takve uloge. Na nacionalnoj razini to su ustanove za pružanje neovisnih analiza, procjena i prognoza). U skladu s navedenim preporukama Europske komisije, zakonodavni okvir paketa od šest mjera (tzv. six pack) koji je predstavljen 29. rujna 2010., dao je daljnju potporu politici stabilizacije i rasta. Četiri propisa su izravno utjecala na Pakt, s ciljem daljnjeg jačanja. Riječ je o sljedećih šest regulatornih akata: • Uredba o izmjenama i dopunama zakona koji podupiru preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu (Uredba 1466/97),

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

• Uredba o izmjenama i dopunama zakona koji podupiru korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu (Uredba 1467/97), • Uredba o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u eurozoni, • Nova Direktiva o uvjetima za proračunski okvir država članica, • Nova Uredba o prevenciji i korekciji makroekonomskih neravnoteža, te • Uredba o provedbi mjera za ispravljanje prekomjerne makroekonomske neravnoteže u eurozoni. Europski parlament je o ovom paketu raspravljao u lipnju 2011., inzistirajući na jačanju izvornog prijedloga Komisije. Opći stav parlamenta mogao se sažeti kao više transparentnosti, jača automatska upozorenja i kazne, kao i nove kazne, no neki zastupnici Europskog parlamenta su i dalje bili skeptični. Nije bilo konačnog glasovanja, kako bi se omogućilo daljnje pregovaranje s državama članicama. Na kraju kolovoza 2011. Europski parlament i Europska središnja banka razgovarali su o pitanjima gospodarskog upravljanja. Tom su prilikom zemlje članice pozvane da provode navedeni paket, međutim, unatoč intervenciji Europske središnje banke, neki zastupnici Europskog parlamenta su, kao i neke države članice, i dalje ostali skeptični.

6. Zaključak Odgovor Europske unije na krizu i potrebe ekonomskog upravljanja može se svesti na tri glavna elementa: • jačanje zajedničkog gospodarskog programa s boljim EU-nadzorom putem kombiniranja postojećih i novih mjera (ciljevi u Europi 2020, Euro Plus Pakt, SGP ili Europski semestar); • čuvanje stabilnosti eurozone pomoću europskog stabilizacijskog mehanizma (predstavljen u 2013.) i privremenih prethodnih mehanizama (ESFS i sl.); te • oporavak inancijskog sektora uz pomoć novih pravila u rješavanju problema, kako bi se osiguralo da se sve inancijske aktivnosti pravilno reguliraju i nadziru. Za podršku i jačanje ekonomskog upravljanja, Komisija je predložila paket zakonskih mjera koje je usvojilo Vijeće Europske unije u ožujku 2011. Rasprave u Europskom parlamentu o zakonodavstvu odnosno o zakonskom reguliranju traju i dalje, a ishod kojih će se vidjeti u skoroj budućnosti.

121

SOCIJALNA SKRB Ivana Maletić *

UDK: 336.2

Obrazloženje inancijskog plana ustanova u socijalnoj skrbi Ustanove u socijalnoj skrbi su u velikom broju na pitanje broj 7. iz upitnika o iskalnoj odgovornosti za 2011. odgovorile sa DA uzimajući u obzir samo činjenicu da su sastavile obrazloženje uz inancijski plan ne polazeći suštinski od sadržaja koje to obrazloženje mora imati da bi se na ovo pitanje zaista moglo odgovoriti sa DA. Pitanje u cijelosti citira odredbu članka 30. Zakona o proračunu: 7. Obrazloženje inancijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju. U nastavku daje se primjer kako bi obrazloženje inancijskog plana trebalo izgledati da bi ustanove u socijalnoj skrbi zaista mogle odgovoriti sa DA na ovo pitanje. OBRAZLOŽENJE FINANCIJSKOG PLANA ZA RAZDOBLJE 2013.-2015. 1. UVOD – sažetak djelokruga rada ustanove u socijalnoj skrbi (primjer centra) Napomena: U uvodnom dijelu obrazloženja predstavlja se korisnik. Opisuju se najznačajniji poslovi i zadaci, obrazlaže se opravdanost prijedloga inancijskog plana s obzirom na ukupno predloženi iznos rashoda, odstupanja plana u odnosu na prethodne godine i naglašavaju speci ičnosti (primjerice promjene u organizaciji – statusne promjene, promjene u broju zaposlenih i sl.). * mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora.

122

2. OBRAZLOŽENJE PROGRAMA (AKTIVNOSTI I PROJEKATA) Napomena: U drugom dijelu obrazloženja opisuje se svaki program, navodi zakonska osnova i utvrđuju ciljevi njegove provedbe te pokazatelji uspješnosti kojima će se mjeriti ostvarenje tih ciljeva. Opis programa Financijskim planom sredstva su planirana za provođenje programa ... (primjer: šifra programa 1111 Redovni program socijalne skrbi) Ovaj program provodit će se kroz sljedeće aktivnosti i projekte: Primjer: • A111111 Aktivnost: Savjetovanje i pomaganje pojedincu • A111112 Aktivnost: Savjetovanje i pomaganje obitelji • A111113 Aktivnost: Posebni programi • K111114 Projekt: Dodatna ulaganja i opremanje centra Napomena: U ovom dijelu potrebno je opisati svaku aktivnost i projekt te navesti koliko je sredstava predviđeno za provođenje svake od aktivnosti i projekta u 2013. godini i projekcije za 2014. i 2015. Kako su prethodne godine usvojene projekcije, u ovom dijelu obrazlažu se po programima (aktivnostima i projektima) ključna odstupanja u planiranim iznosima u odnosu na usvojene projekcije. Dodatno se navodi ako je riječ o novom projektu kojeg se uvodi u 2013. godini. Zakonske i druge pravne osnove Napomena: Navodi se postojeća zakonska osnova za provođenje programa. Djelatnost socijalne skrbi ostvaruje se u skladu s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (NN, br. 33/12) i Zakona o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08). Upute za izradu proračuna Ministarsta inancija 2013.-2015. iz 2012. godine i dopis Ministarstva socijalne politike i mladih, (Klasa: Ur. broj:) od 2012. godine. Upute za izradu proračuna grada ABC 20132015 iz 2012. godine. TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

SOCIJALNA SKRB Godišnji plan i program rada za proračunsku godinu 2013. kojim je utvrđeno.

koji je cilj ove usluge? koji su željeni rezultati? kako kreirati uslugu da se ostvare ti rezultati?

Usklađeni ciljevi, strategije i programi s dokumentima dugoročnog razvoja

Pokazatelji uspješnosti predstavljaju podlogu za mjerenje učinkovitosti provedbe programa. Dobri pokazatelji trebaju biti:

Napomena: Ustanove u socijalnoj skrbi obavljaju djelatnost na temelju godišnjeg plana rada koji se donosi za proračunsku godinu. Vertikalna usklađivanja ciljeva i programa Ministarstva socijalne skrbi i mladih odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s ciljevima i programima ustanova u socijalnoj skrbi još nisu provedena, zato se u obrazloženju inancijskog plana ne navodi ovaj dio. Isto se može primijeniti i na veliki dio ostalih proračunskih korisnika. Ciljevi provedbe programa u trogodišnjem razdoblju i pokazatelji uspješnosti kojima će se mjeriti ostvarenje tih ciljeva Napomena: Važan dio obrazloženja predstavlja deiniranje ciljeva provedbe programa. Obrazloženje cilja mora odgovoriti na sljedeća pitanja: - što se ovim programom želi postići, - kako se nastoje realizirati programi i - tko je korisnik ili primatelj usluge. I nadalje će nam prioritet biti provedba usluga socijalne skrbi. Nastojat ćemo i u naredne tri godine podići kvalitetu usluga na što višu razinu, i to stalnim i kvalitetnim usavršavanjem zaposlenika te podizanjem materijalnih i drugih uvjeta, prema našim mogućnostima, na viši standard. Cilj nam je do 2014. uvesti novu dodatnu aktivnost zbrinjavanja djece. Poticat će se kvalitetna komunikacija na relacijama djelatnici-korisnici, djelatnici međusobno kroz zajedničke aktivnosti i druženja što treba doprinijeti poboljšanju organizacijske klime. Pokazatelji uspješnosti (samo neki od primjera koje centri mogu koristiti): Pokazatelji uspješnosti trebaju biti integrirani u proces pripreme proračuna. Stoga se u članku 30. Zakona o proračunu obvezuju svi korisnici na upotrebu i razvoj pokazatelja uspješnosti koje je potrebno navesti u obrazloženju inancijskog plana. Integrirani pokazatelji mogu utjecati na rezultate pregovora upravnog odjela za inancije i proračunskih korisnika oko osiguranja dodatnih sredstava. Uz niz koristi koje može donijeti upotreba pokazatelja uspješnosti u procesu planiranja proračuna, jedna od najznačajnijih je poboljšano upravljanje, odnosno gospodarenje resursima. Pokazatelji naglašavaju programe koji nisu dobri i potiču proračunske institucije da se upitaju: je li ova usluga neophodna? TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

• • • • •

speci ični – da zaista mjere ono što treba mjeriti, mjerljivi – u pogledu kvalitete i/ili količine, dostupni – u okviru prihvatljivih troškova, relevantni – u odnosu na de inirani cilj i vremenski određeni – da se de inirani ciljevi izvrše u zadanom vremenskom roku.

Dakle, glavna karakteristika pokazatelja uspješnosti je mjerljivost stoga ih je potrebno brojčano iskazati ili jasno i nedvosmisleno izraziti. Isti će omogućiti korisniku praćenje i izvještavanje o napretku i ostvarenju zadanih programa. PolaCiljana Ciljana Ciljana PokaIzvor Jedi- zna vrijed- vrijed- vrijedzatelj De inicija podanica vrijednost nost nost rezultata taka nost (2013.) (2014.) (2015.) Povećanje Pojačanim broja nad- nadzorom zora nad želi se posto20 centar 35 50 60 udomipovećati tak teljskim kvaliteta obiteljima skrbi

U obrazloženju inancijskog plana koriste se dvije vrste pokazatelja: pokazatelj učinka (outcome) i pokazatelj rezultata (output). Pokazatelj učinka treba dati informaciju o učinkovitosti, dugoročnim rezultatima te društvenim promjenama koje se postižu ostvarenjem cilja. Jedan od takvih pokazatelja je primjerice postizanje višeg stupnja pismenosti. Ovakve pokazatelje je teže utvrditi zato su za početak dani primjeri za utvrđivanje pokazatelja rezultata. Ovi pokazatelji odnose se na proizvedena dobra i usluge unutar aktivnosti/projekta i orijentirani su prema konkretnom rezultatu. 3. ISHODIŠTE I POKAZATELJI NA KOJIMA SE ZASNIVAJU IZRAČUNI I OCJENE POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE PROGRAMA Napomena: U ovom dijelu obrazloženja potrebno je između ostaloga pokazati koliko je planirano ostvariti prihoda iz svakog od raspoloživih izvora inanciranja. Primjer: Planirano je da će se: − iz državnog proračuna u 2013. ostvariti — kn prihoda, u 2014. — i 2015. —, − iz županijskog proračuna u 2013. ostvariti — kn prihoda, u 2014. — i 2015. —, 123

SOCIJALNA SKRB − na tržištu od — u 2013. ostvarit će — kn, u 2014. — i 2015. —, − od donacija u 2013. ostvarit će — kn, u 2014. — i 2015. —, − od prodaje ne inancijske imovine u 2013. ostvarit će — kn, u 2014. — i 2015. —, − višak prenesen iz 2012. u 2013. — Prihodima iz županijskog proračuna predviđeno je inanciranje: − rashoda za projekte XXXX u iznosu od — 2013., — 2014. i — 2015. Prihodima iz gradskog proračuna predviđeno je inanciranje: − rashoda za zaposlene… − materijalnih rashoda.... − rashoda za nabavu ne inancijske imovine.... Napomena: U okviru procjene potrebnih sredstava navodi se ishodište i pokazatelji na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje aktivnosti/projekata. Važno je naglasiti da korisnici daju projekcije i obrazloženje kretanja ključnih varijabli za izračun potrebnih sredstava primjerice centri: broj zaposlenih, broj korisnika, broj obitelji i sl. 4. IZVJEŠTAJ O POSTIGNUTIM CILJEVIMA I REZULTATIMA PROGRAMA TEMELJENIM NA POKAZATELJIMA USPJEŠNOSTI U PRETHODNOJ GODINI Napomena: U ovom dijelu navode se programi (aktivnosti i projekti) koji su se provodili i još se provode, izvršenje tih aktivnosti i projekata do dana sastavljanja obrazloženja, rezultati aktivnosti za koje je pod točkom 2. istaknuto da će se mjeriti i slično. Primjer isječka iz ovog Izvještaja: U 2012. u sklopu savjetovanja i pomaganja pojedincu provedeno je XX usluga, a ukupan broj XX usluga, što je za XX posto više od godine prije. Tijekom godine u centru je organizirano XX dodatnih savjetovanja (opisati kojih). Zaposlenici su se stručno usavršavali na seminarima i drugim oblicima nadogradnje u što je, ili će biti do kraja godine utrošeno oko 55.000 kn. Ustanove u socijalnoj skrbi na ovo pitanje ne mogu odgovarati s NIJE PRIMJENJIVO - N/P ili DJELOMIČNO prilikom popunjavanja Upitnika za 2012. godinu. Za potvrdan odgovor trebaju u Predmet priložiti presliku (ili referencu) izrađenog obrazloženja inancijskog plana za razdoblje 2013.-2015. koje je usvojeno do 31. prosinca 2012. godine (umjesto preslike može i referenca akta). 124

S obzirom da će najveći broj ustanova u socijalnoj skrbi odgovoriti sa NE, na ovo pitanje važno je napomenuti da se pritom mogu pozvati i na objektivne razloge. Naime prvi korak u dobrom strukturiranju inancijskog plana i izvršenja počinje od nadležnog ministarstva koje je obvezno svojim korisnicima propisati programsku klasi ikaciju te odrediti ciljeve i de inirati pokazatelje mjerenja uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva. Zbog navedenog plan otklanjanja navedenog nedostatka može biti sastavljen na sljedeći način: PLAN OTKLANJANJA SLABOSTI I NEPRAVILNOSTI ZA PRORAČUNSKU GODINU 2012. Naziv područja PLANIRANJE PRORAČUNA/FINANCIJSKOG PLANA 1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: 7. 1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Odgovor je NE jer obrazloženje inancijskog plana ne sadržava obrazložene programe i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz naše nadležnosti u prethodnoj godini. Napominjemo da od nadležnog ministarstva niti od nadležne lokalne jedinice nismo dobili upute o primjeni programske klasi ikacije sa programima i pokazateljima temeljem kojih trebamo pratiti uspješnost realizacije programa. Poboljšanje obrazloženja uz inancijski plan napravit ćemo samostalno provodeći aktivnosti predviđene u nastavku, a polazeći od vlastitih potreba, što najvjerojatnije neće osigurati usporedivost sa ostalim proračunskim korisnicima. 1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti Očekivani Odgovorna Aktivnost datum osoba otklanjanja 1.2.1. Izrada analiza Franka Zorić, lipanj 2013. potrebnih za povezivanje ravnateljica programa rada sa inancijskim planom 1.2.2. Utvrđivanje ciljeva listopad 2013. Franka Zorić, za svaki od programa i ravnateljica de iniranje pokazatelja mjerenja uspješnosti postizanja ciljeva 1.2.3. Sastavljanje studeni 2013. Franka Zorić, obrazloženja s ovim ravnateljica elementima uz inancijski plan za 2014.-2016.

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

ZDRAVSTVO Davor Vašiček *

UDK 657.2

Sanacija zdravstvenih ustanova i računovodstveni sustav Potkraj prošle godine Sabor je usvojio Zakon o sanaciji javnih ustanova (NN 136/12) koji će se primjenjivati uglavnom na javne zdravstvene ustanove čije je funkcioniranje ugroženo nagomilanim gubicima i neizmirenim inancijskim obvezama. Prisutna ili prijeteća nelikvidnost i insolventnost te negativni inancijski rezultati poslovanja svakako su signal za “intervenciju države” jer se radi o njenoj vitalnoj funkciji te time i obvezi da sustav zdravstvene zaštite u svim segmentima održi funkcionalnim. Sama inancijska sanacija i smjene uprave dugoročno neće riješiti probleme u hrvatskom sustavu javnog zdravstva što je dokazano i već ranije provođenim inancijskim sanacijama1. Nedvojbeno, brze promjene u sustavu zdravstva i posebnosti hrvatske proračunske i zakonodavne realnosti zahtjevaju strukturne promjene u djelovanju i inanciranju, ali i stručnjake koji razumiju procese u zdravstvu te imaju znanja potrebna za e ikasno upravljanje zdravstvenim ustanovama u složenim okolnostima. Ne ulazeći u analize pojedinih slučajeva zdravstvenih ustanova koje je potrebno sanirati te objektivne i subjektivne uzroke situacija u kojima se nalaze, u ovom se napisu ukazuje na posebnosti inancijskog položaja javnih zdravstvenih ustanova kao “netipičnih” proračunskih korisnika. Namjera je skrenuti pažnju “evaluatorima” inancijskog neuspjeha i budućim sanacijskim tijelima na neke aspekte i činjenice primjene inancijskog i obračunskog sustava u javnom zdravstvu te njegovom mogućem utjecaju na generiranje i iskazivanje gubitaka u prošlosti i budućnost. Na ove čimbenike menadžment javnih zdravstvenih ustanova nije imao utjecaj niti će ga ubuduće, u postojećim zakonskim okvirima, imati.

* prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Npr. Vlada Republike Hrvatske je 2006.g. donijela je Odluku o davanju suglasnosti direktoru HZZO-a za otpis potraživanja (pokriće gubitka) prema bolničkim zdravstvenim ustanovama koje nisu izvršile isporuke zdravstvenih usluga do ugovorenog maksimalnog iznosa sredstva za bolničku zdravstvenu zaštitu i to u iznosu od 209.393.109,60 kuna.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

1. Uvod Opseg i standardi izvršenja funkcije javnog zdravstva ovise o nizu čimbenika pri čemu su inancijske mogućnosti države svakako presudne. Vrlo pojednostavljeno može se reći da država, sukladno prioritetima, a primjereno inancijskim mogućnostima, određuje svoju inancijsku razinu potrošnje koja se odnosi na funkciju zdravstvene zaštite. Taj dio potrošnje predstavlja javne rashode za koje je država dužna osigurati i primjerene izvore inanciranja u okviru svojih ukupnih prihoda i primitaka. Daljnji korak je distribucija tih prihoda na pojedine oblike zdravstvene zaštite te na subjekte koji je izravno provode. I prihodna i rashodna strana vrlo su kompleksne, posebice u uvjetima rastućih potreba i ograničenih mogućnosti. Tome svjedoče i brojne reforme u sustavu zdravstva kojima se pokušava optimalizirati djelovanje ovog vrlo složenog i osjetljivog sustava. Jedna od značajnih reformi u inanciranju sustava datira još od početka 2002. godine kada je Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) promijenjen status izvanproračunskog fonda te je postao dio središnjeg proračuna. Doprinosi za zdravstveno osiguranje koji su se do tada uplaćivali na račun HZZO-a uplaćuju se na račun riznice (središnjeg proračuna), ali i dalje s obzirom na zakonsko uređenje zdravstvenog sustava zadržavaju obilježje doprinosa i prate se odvojeno od ostalih javnih prihoda. Ovakav inancijski sustav od samog je početka predmetom brojnih stručnih polemika, no i dalje je u funkciji2. Ustanove u zdravstvu se dominantno inanciraju iz doprinosa te se ponašaju u skladu sa propisanim i ugovorenim standardima (opseg i razina pružanje usluga, formiranje cijena…) utvrđenim na razini središnje države. Prema de inicijama međunarodnih statističkih sustava javne zdravstvene ustanove su klasični oblik proračunskog korisnika odnosno pravnog subjekta koji se nalazi u sektoru opće države. Navedeni sta2 Vladinom Uredbom odgođen je izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz državne riznice do 1. siječnja 2014. godine, a zdravstveni doprinosi i ostali prihodi obveznoga zdravstvenog osiguranja i nadalje će se uplaćivati u državni proračun i to do 31. prosinca 2013. godine, a od 1. siječnja 2014. godine u korist računa HZZO-a.

125

ZDRAVSTVO tus zdravstvenih ustanova od 2002. godine iziskuje i primjenu uni iciranog proračunskog računovodstva i inancijskog izvještavanja. Posebnost sustava zdravstva je u tome što se proračunski korisnici u toj djelatnosti ne inanciraju po pojedinim vrstama rashoda usvojenog inancijskog plana, nego kao „kvazi poduzetnik“ na temelju stvarnog opsega izvršenih usluga, a po cijenama i u okvirima ugovora sa HZZO-om odnosno državom koja preko njih građanima pruža zdravstvene usluge. Ove posebnosti poslovanja zdravstvenih ustanova u kontekstu primjene proračunskog računovodstva iziskuju uvažavanje pri sagledavanju stvarnih inancijskih pokazatelja poslovanja. Važno je istaknuti i speci ični položaj menadžmenta u javnom zdravstvu. Njegovo djelovanje višestruko je ograničeno. Prije svega svojim djelovanjem menadžeri ne mogu utjecati na opseg pružanja zdravstvenih usluga. U nekim područjima potražnja zdravstvenih usluga niža je od raspoloživih kapaciteta što uzrokuje gubitke zbog visokih iksnih troškova. U drugim sredinama potražnja za zdravstvenim uslugama veća je od raspoloživih kapaciteta, odnosno razine ugovorenih usluga koje je HZZO obvezan platiti. Premašivanje isporuka izravno se negativno odražava na inancijski rezultat ustanove. Također, ključno pitanje je i formiranje cijena zdravstvenih usluga u čemu zdravstveni menadžeri nemaju kompetencija. Zaključno, menadžeri tek djelomično mogu utjecati na prihodnu stranu ustanova. Rashodna strana poslovanja značajno je de inirana standardima pružanja zdravstvenih usluga, instaliranim kapacitetima i ugovornom razinom plaća na koju tek u manjoj mjeri mogu utjecati. Proizlazi da glavni uzroci lošeg inancijskog stanja u zdravstvu prvenstveno proizlaze iz sustavnih rješenja i organiziranja i funkcioniranja javne zdravstvene zaštite, a tek potom iz djelovanja menadžmenta na razinama zdravstvenih ustanova kao izvršitelja u de iniranim uvjetima poslovanja.

2. Računovodstveni sustav u javnom zdravstvu Sukladno važećim propisima aktualni računovodstveni informacijski sustav opće države i njenih strukturnih elemenata, pa time i javno zdravstvenih ustanova, temelji se na speci ičnom prilagođenom konceptu nastanka događaja i primjeni načela povijesnog troška u mjerenju bilančnih pozicija. Primjena ovoga koncepta u javnom zdravstvu znači slijedeće: 126

- Prihodi se ne priznaju na temelju izvršenih isporuka usluga tijekom izvještajnog razdoblja već tek na temelju priljeva novca i novčanih ekvivalenata (prema naplati). - Troškovi nabave ne inancijske dugotrajne imovine ne kapitaliziraju se te se i ne amortiziraju u korisnom vijeku upotrebe već se u cijelosti iskazuju kao rashodi razdoblja u kojemu je stjecanje imovine izvršeno. - Troškovi poslovanja (plaće, energije, usluge drugih i sl.), uključujući i utroške kratkotrajne imovine (materijala, hrane, lijekova i dr.) iskazuju se kao rashodi izvještajnog razdoblja u kojemu su nastali, neovisno o plaćanju. - ne iskazuju prihodi i rashodi uslijed promjena vrijednosti (revalorizacija) ne inancijske imovine i obveza, - namjenski primici kapitalnih potpora od osnivača (države i JLPRS) za inanciranje investicijskih aktivnosti ne predstavljaju dokapitalizaciju niti se vremenski razgraničavaju, nego se priznaju u ukupan prihod izvještajnog razdoblje u kojemu su ostvareni, - ne inancijska imovina primljena bez naknade (donacije) iskazuje se kao izravno povećanje izvora vlasništva, a ne kao kapitalni prihod. Iz osnovnih obilježja računovodstvenog sustava razvidna je nemogućnost izravnog sučeljavanja prihoda i s njima povezanih rashoda što je temeljna pretpostavka iskazivanja realnog inancijskog rezultata. Naime, rashodi nastali u funkciji ostvarivanja prihoda tijekom izvještajnog razdoblja priznaju se odmah po nastanku, dok je za priznavanje prihoda uvijet da potraživanja budu i naplaćena. Ekonomski tijek poslovanja ovime je stavljen u izravnu ovisnost o inancijskom tijeku. To inancijsku uspješnost i likvidnost javne zdravstvene ustanove stavlja u izravnu ovisnost o likvidnosti „dominantnog kupca“ zdravstvenih usluga, odnosno HZZO-a, i osnivača koji u okvirima procesa decentralizacije inancira određene rashoda. Pritom, zdravstvene su ustanove lišene i internog izvora inanciranja u obliku obračunate amortizacije. Već samom kvalitativnom analizom moguće je ustvrditi da aktualni računovodstveni model i sustav inancijskog izvještavanja javnih zdravstvenih ustanova nije u mogućnosti: 1. osigurati potpuno pouzdanu informacijsku podlogu potrebnu za donošenje ekonomskih odluka na mikro razini, te ekonomskih, socijalnih i političkih odluka na makro razini. 2. osigurati informaciju koja će omogućiti učinkovitu kontrolu raspolaganja javnim dobrima i pomoći razvoj inancijskog menadžmenta uvođenjem standarda odgovornosti. TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

ZDRAVSTVO Posebnosti poslovanja zdravstvenih ustanova u kontekstu primjene općeg modela proračunskog računovodstva uzrokuju određene manjkavosti pri sagledavanju stvarnih inancijskih pokazatelja poslovanja i izvještavanju o izvršavanju planskih ograničenja. U tom smislu propisani izvještajni sustav za eksterne korisnike, potrebno je prilagoditi za potrebe upravljanja i harmonizirati na razini svih komparabilnih subjekata. Uvažavajući posebnosti djelatnosti zdravstva prisutna je potreba za izgradnjom kvalitetnijeg računovodstvenog informacijskog sustava, a time i zasebnog podsustava inancijskog izvještavanja u odnosu na opći model državnog računovodstva.

3. Zaključak Zaključno o aktualnom sustavu inancijskog izvještavanja zdravstvenih ustanova može se reći da je složen zbog svoje formalne opsežnosti, česte periodike, kratkih rokova, ali i zbog činjenice da su zdravstvene ustanove speci ičan poslovni subjekt u javnom sektoru. Ova speci ičnost proizlazi iz činjenice da se radi o jedinoj djelatnosti koja se iz sustava proračuna inancira na temelju ugovornog odnosa o stvarnom izvršenju svojih usluga. Za potrebe objektivne ocjene uspješnosti poslovanja, to upućuje na nužnost sučeljavanja prihoda s rashodima nastalima za njihovo ostvarivanje. Pritom je nužno da se ove temeljne ekonomske kategorije priznaju i mjere na istim računovodstvenim načelima, konkretno na načelima nastanka događaja, a ne kao sada da se, prihodi se priznaju po novčanom načelu, a rashodi u trenutka njihova nastanka, dakle neovisno o plaćanju obveza povezanih s njima. Ovo nužno ima za posljedicu da svako odgađanje naplate prihoda rezultira nepovoljnim inancijskim rezultatom. Radi ispravljanja ovog nedostatka, za stvarno sagledavanje inancijskog rezultata potrebno je u kreirati izvještajni sustav koji će uključiti i obračunate (ostva-

rene) prihode koji još nisu naplaćeni, ali je njihova naplata u budućnosti izvjesna. Za utvrđivanje inancijskog rezultata nužno je nadalje pravilno obuhvatiti elemente koji ga čine. Operativni rezultat poslovanja čini razlika između prihoda i rashoda poslovanja, a ukupni rezultat formira se uključivanjem prihoda i rashoda od ne inancijske imovine. Zbog činjenice da se investicijski rashodi iskazuju u cijelosti u trenutku nabave dugotrajne imovine, ukupan rezultat nije dovoljno relevantno mjerilo za ocjenu uspješnosti poslovanja. Primici i izdaci inancijske imovine nastali u postupku inanciranja poslovanja (zaduživanje, otplate zajmova i sl.) nisu elementi uspješnosti što se nerijetko ne uvažava. Oni izravno ne utječu na inancijski rezultat. Njihovo prezentiranje u inancijskim izvještajima o poslovanju zastupljeno je u računovodstvenom sustavu opće države iz razloga postizanja univerzalnosti računovodstvenih evidencija i za praćenje izvršavanja proračuna. Ostali računovodstveni sustavi ne sadrže ovakvu vrstu praćenje ni izvještavanja o inancijskim transakcijama, već se takve promjene prate u okviru bilančnih pozicija kao povećanje ili smanjenje zaduženosti, a prikazuju u izvještaju o novčanom toku. Također, u svezi razvijenosti primjene računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva neosporno je da se ono u ograničenoj mjeri i s ograničenim informacijskim učinkom primjenjuje u djelatnosti javnog zdravstva. Njegovu primjenu i razvijenost može se promatrati primarno kroz praćenje ukupne razine troškova te strukture troškova po prirodnim vrstama i mjestima troškova. Praćenju ukupne razine troškova pridaje se posebna pozornost u kontekstu ugovorom ograničenih ukupnih inancijskih sredstava za ugovorene obveze izvršenja određene količine usluga. Praćenje troškova po nositeljima troškova nije razvijeno, a isto tako niti mjerenje uspješnosti pruženih usluga. Primjene tehnika i metoda inancijske analize poslovanja na niskoj je razini.

SAVJETI ZA PRETPLATNIKE:

e-mail: pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

127

ŠKOLSTVO Vesna Orlandini *

UDK: 657.2

Iz poslovanja škola – česta pitanja i odgovori 1. Mora li uplata učenika za prehranu u školskoj kuhinji biti izvršena putem žiroračuna (uplatnicama) ili može i uplatom putem blagajne u školi? Učenici za prehranu u školskoj kuhinji mogu izvršavati uplate uplatnicom na račun škole, ali i izravnom uplatom u blagajnu škole. Škola koja nema potrebu zadržavati gotov novac u blagajni između dva radna dana (ima i takvih koji uopće ne posluju s gotovinom, pa čak i sve putne troškove doznačuju zaposleniku na tekući), ne treba donositi odluku o blagajničkom maksimumu. Ako škola ima potrebu za zadržavanjem gotovog novca u blagajni preko noći, tada mora donijeti odluku o blagajničkom maksimumu. Česta su pitanja škola vezano uz blagajnički maksimum koji je propisan Zakonom o iskalizaciji (NN, br. 133/12). S obzirom da škole nisu u sustavu poreza na dobit nisu niti obveznici iskalizacije te se navedene odredbe o blagajničkom maksimumu ne odnose na njih. Kako zakonska rješenja vezano uz blagajnički maksimum mogu pomoći u utvrđivanju prihvatljivih iznosa maksimuma u odlukama koje škole donose napominjemo da je u Zakonu o iskalizaciji blagajnički maksimum propisan u rasponu od 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna ovisno o veličini subjekta. 2. Škola ima učeničku zadrugu čije radove prodaje na sajmu. Prihod od prodaje uplaćen je za humanitarne svrhe. Kako evidentirati uplatu? Da li je prihod od prodaje radova učeničke zadruge vlastiti prihod? Prihod koji je škola ostvarila preko učeničke zadruge prodajom radova na sajmu vlastiti je prihod škole koji se evidentira u okviru odjeljka 6614 Prihodi od prodaje proizvoda i robe na osnovnom računu 66141 Prihodi od prodaje proizvoda. Prihod ostvaren od prodaje uplaćen je za humanitarne svrhe i evidentira se kao rashod donacije u okviru podskupine računa 381 Tekuće donacije ili 382 Kapitalna donacija ovisno o namjeni. Ako namjena nije speci icirana, škola evidentira donaciju na odgovarajućem osnovnom računu tekućih donacija. 3. Gdje knjižiti prihod od prodaje starog papira kojeg djeca sakupljaju? Prihod od prodaje starog papira kojeg djeca sakupe knjiži se na osnovnom računu 68311 Ostali prihodi. 4. Gdje knjižiti uplatu ponavljača stručnih ispita? Troškovi prvog polaganja stručnog ispita za pripravnike podmiruju se iz državnog proračuna, a u slučaju * Vesna Orlandini, mag. oec., pomoćnica ministra, Ministarstvo obrane RH

128

ponovnog ispita ponavljač temeljem Pravilnika o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu, troškove polaganja snosi sam. Pravilnikom je jasno utvrđeno da mentor koji radi s pripravnikom ima pravo na naknadu za rad, isto kao i predsjednik i članovi ispitnog povjerenstva za obavljanje poslova u svezi stručnoga ispita. Budući da je obveza plaćanja stručnog ispita za ponavljače utvrđena posebnim propisom, kao i namjena uprihodovanih sredstava, uplate se evidentiraju u okviru podskupine računa 652 Prihodi po posebnim propisima, odjeljka 6526 Ostali nespomenuti prihodi na osnovnom računu i 65268 Ostali prihodi za posebne namjene. 5. Na kojem se kontu knjiže isplate plaća vanjskim suradnicima? Naime, uz redovne nastavnike, nastavu mogu održavati i vanjski suradnici ili zamjene s kojima je sklopljen ugovor o djelu. Pri isplati plaća na virmanima upisujemo konta isplate plaća, a u knjigovodstvu je to ugovor o djelu, intelektualna usluga ili nešto treće? Bez obzira na način na koji je određen rashod, bilo to ugovori o djelu vanjskim suradnicima ili neki drugi rashod, planiran u nadležnom ministarstvu ili proračunu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, škole provode računovodstvene evidencije sukladno odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, te u ovom slučaju evidentiraju rashod na 32372 Ugovori o djelu. 6. Tko potpisuje kartice glavne knjige i dnevnik? Treba li svaku karticu pojedinačno pečatiti i potpisivati? Sukladno odredbama čl. 10. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10.) dnevnik i glavna knjiga zaključuju se na kraju proračunske godine i čuvaju najmanje jedanaest godina. Ako se poslovne knjige vode kao elektronički zapis, glavna knjiga se mora nakon zaključivanja na kraju proračunske godine potpisati elektroničkim potpisom sukladno propisu koji uređuje elektronički potpis, zaštititi na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova i da se može u svakom trenutku otisnuti na papir. U suprotnom se glavna knjiga ispisuje i uvezuje u roku od 120 dana od isteka proračunske godine na koju se odnosi, a osoba ovlaštena za zastupanje proračuna i proračunskog korisnika mora je potpisati. Dakle, osoba ovlaštena za zastupanje škole je ravnatelj i on potpisuje nakon ispisa i uveza glavne knjige posljednju stranicu. TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

VISOKO OBRAZOVANJE Mirela Zagorac *

UDK:378.1

U pripremi je novi Pravilnik o korištenju vlastitih prihoda i donacija ustanova u znanosti U broju 1. TIM4PIN MAGAZINA pisali smo o problematici izvora inanciranja i klasi ikaciji prihoda ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. U tom tekstu je istaknuta obveza koju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ima vezano uz nadzor ostvarivanja i trošenja namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda ustanova u znanosti koje su njegovi proračunski korisnici. Autorica nas u ovom tekstu kroz najavu novog Pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda i donacija javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta upoznaje s aktivnostima koje se u Ministarstvu poduzimaju s ciljem praćenja ostvarivanja i trošenja ovih prihoda korisnika.

1. Uvod Odredbama članka 107. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09 i 63/11, u daljnjem tekstu: ZZDVO) propisano je da se javna visoka učilišta i javni znanstveni instituti (u daljnjem tekstu: visoka učilišta i instituti) između ostalog inanciraju i iz vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od školarina, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, nakladničke i drugih djelatnosti i donacija. Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstvenoistraživačkih instituta ostvarenih na tržištu od obavljanja svoje djelatnosti (NN, br. 103/95), koji je uređivao prihode visokih učilišta i instituta ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostalih djelatnosti, način korištenja tih prihoda i druga područja u svezi s time, prestao je važiti 1. siječnja 1999. godine s početkom primjene Pravilnika o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (NN, br. 146/98). Tijekom 1999. godine s istim su usklađeni i Pravilnik o osnovama inanciranja visoke naobrazbe na javnim visokim učilištima (NN, br. 25/96 i 28/99) i Pravilnik o osnovama i* Mirela Zagorac, dipl. iur., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

nanciranja znanstvenoistraživačkih instituta (NN, br. 38/97 i 28/99). Donošenjem novog Zakona o proračunu (NN, br. 87/08) prestao je važiti Pravilnik o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti iz 1998. godine, a time i obveza izvještavanja. Temeljem članka 38. i 40. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12), nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom inancija donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda i donacija za koje namjena nije utvrđena. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) izradilo je prijedlog novog Pravilnika koji propisuje jedinstvene kriterije za njihovu raspodjelu i korištenje te obvezu izvještavanja resornog ministarstva o ostvarenim vlastitim prihodima i donacijama. Odredbe Pravilnika ne odnose se na sredstva državnog proračuna koja sukladno odredbama ZZDVO doznačuje Ministarstvo. Ovim Pravilnikom o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda i donacija javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta (u daljnjem tekstu: Pravilnik) predlaže se jedinstveno praćenje odnosno korištenje i raspodjela vlastitih prihoda za visoka učilišta i institute dok se internim aktima može odrediti njihova detaljnija raspodjela. Intencija je da se ovi prihodi prvenstveno koriste za unapređenje djelatnosti odnosno za kapitalna ulaganja i razvojne projekte ili programe za unapređenje djelatnosti.

2. Vlastiti prihodi Prema Pravilniku o proračunskim klasi ikacijama (NN, br. 26/10) proračunske klasi ikacije su organizacijska, programska, funkcijska, ekonomska i lokacijska klasi ikacija te izvori inanciranja. Izvore inanciranja čine skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i utvrđene namjene. Prihode i primitke potrebno je planirati, rasporediti i iskazati prema izvorima iz kojih potječu. Također, rashode i izdatke potrebno je 129

VISOKO OBRAZOVANJE planirati, izvršavati i računovodstveno pratiti prema izvorima inanciranja. Vlastiti prihodi su dio proračunske klasi ikacije prema izvorima inanciranja i de inirani su kao prihodi koje visoka učilišta i instituti ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje poslove mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg proračuna. Visoka učilišta i instituti ostvaruju vlastite prihode od programa usavršavanja i osposobljavanja, znanstvenih, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata i ekspertiza, nakladničke djelatnosti, iznajmljivanja prostora i opreme te ostalih poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima.

2.1. Prihodi od studijskih programa i programa usavršavanja i osposobljavanja Za studijske programe ustrojene i vrednovane sukladno odredbama ZZDVO te Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN, br. 145/09) polaznici mogu, u cijelosti ili djelomično, sudjelovati u troškovima njihovog izvođenja (participirati u troškovima studija) sukladno općim aktima visokog učilišta. Ovi prihodi iskazuju se na računu 65264-Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično u okviru prihoda po posebnim propisima. Iako se radi o namjenskim, a ne vlastitim prihodima, zbog istog načina korištenja i raspodjele, prema Pravilniku prate se zajedno s prihodima ostvarenim od programa usavršavanja i osposobljavanja. Visoka učilišta mogu izvoditi i različite programe usavršavanja i osposobljavanja, imajući u vidu koncept cjeloživotnog obrazovanja. Troškove izvođenja takvih programa u pravilu u cijelosti podmiruju polaznici. Pravilnik predviđa da su navedeni prihodi prvenstveno namijenjeni za podmirenje rashoda u svezi s izvođenjem studijskog programa odnosno programa usavršavanja i osposobljavanja, a mogu se izdvajati i za kapitalna ulaganja i razvojne programe, sukladno općim aktima visokog učilišta. Visoko učilište obvezno je najmanje 40 posto vlastitih prihoda usmjeriti za unapređenje djelatnosti visokog učilišta, a najviše 40 posto vlastitih prihoda može namijeniti za povećanje redovne plaće zaposlenika za rad izvan normirane redovne nastavne djelatnosti te za isplatu naknada za rad vanjskim suradnicima. 130

2.2. Znanstvena, istraživačka, umjetnička i stručna djelatnost Visoko učilište odnosno institut može ugovarati i izvoditi znanstvene, istraživačke, umjetničke i stručne projekte, elaborate i ekspertize te obavljanjem tih djelatnosti ostvarivati vlastite prihode. Ostvareni vlastiti prihodi ponajprije su namijenjeni za podmirenje izravnih troškova nastalih obavljanjem tih djelatnosti (putovanja i dnevnice, redoviti troškovi, nabavka opreme i dr.) koji se u cijelosti moraju pokriti iz ostvarenog vlastitog prihoda s time da je obvezno najmanje 10 posto ostvarenih prihoda usmjeriti za unapređenje djelatnosti, sukladno općim aktima visokog učilišta odnosno instituta. Višak vlastitih prihoda može se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelatnosti, za kapitalna ulaganja i razvojne programe te za plaćanje osoba koje su sudjelovale u obavljanju djelatnosti (zaposlenici, vanjski suradnici), sukladno općim aktima visokog učilišta i instituta.

2.3. Nakladnička djelatnost Visoka učilišta i instituti mogu biti registrirani za obavljanje nakladničke djelatnosti te temeljem istog ostvarivati vlastite prihode. Ostvareni prihodi ponajprije su namijenjeni podmirenju troškova nakladničke djelatnosti dok se raspodjela eventualnog viška vlastitih prihoda može urediti ugovorima o autorskom djelu.

2.4. Iznajmljivanje prostora i opreme Visoka učilišta i instituti mogu iznajmiti dio prostora koji nije neophodan za nesmetano obavljanje osnovne djelatnosti. Cjelokupni iznos vlastitih prihoda ostvarenih iznajmljivanjem prostora i opreTIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

VISOKO OBRAZOVANJE me, umanjen za troškove nastale u svezi s iznajmljivanjem, koristi se za unapređenje osnovne djelatnosti visokog učilišta odnosno instituta.

2.5. Ostali poslovi na tržištu i u tržišnim uvjetima Cjelokupni iznos vlastitih prihoda ostvarenih od ostalih poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, umanjen za troškove nastale u svezi s obavljanjem tih poslova, koristi se za unapređenje osnovne djelatnosti visokog učilišta odnosno instituta.

3. Donacije Ukupno ostvareni prihodi od donacija koje visoka učilišta i instituti ostvare od izičkih osoba, neproitnih organizacija, trgovačkih društava i od ostalih subjekata izvan općeg proračuna za koje ugovorom nije utvrđena njihova namjena koriste se za unapređenje osnovne djelatnosti visokog učilišta odnosno instituta. Ovi prihodi iskazuju se u okviru skupine 663- Donacije od pravnih i izičkih osoba izvan opće države.

4. Nadzor i izvješćivanje Prihode što ih ostvare obavljanjem vlastite djelatnosti, visoka učilišta i instituti nisu u obvezi uplaćivati u državni proračun jer je na temelju Zakona o proračunu i Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2013. godinu propisano da se obveza uplata vlastitih i namjenskih prihoda ne odnosi, između ostalog, na znanost i visoko obrazovanje. Istim propisima utvrđeno je i da Ministarstvo nadzire ostvarenje i trošenje ovih prihoda što se provjerava i u Upitniku o iskalnoj odgovornosti koji je temeljem Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11) dužan ispuniti čelnik Ministarstva1. Kako bi se osiguralo izvješćivanje po izvorima inanciranja de iniranih Pravilnikom i vrsti rashoda, od korisnika će se tražiti ostvarenje prihoda i rashoda prema Izvještaju PR-RAS-VPID koji sadrži sljedeće: − − − −

stupac 1 – broj računa iz računskog plana, stupac 2 – naziv, stupac 3 – AOP oznaka, stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine,

Pitanje br. 22 glasi: Ministarstvo odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pratila je korištenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda koje ostvaruju proračunski korisnici iz svoje nadležnosti koji su izuzeti od uplate u proračun.

− stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine, − stupac 6 – indeks ostvarenja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (upisuje se cijeli broj bez decimala), − stupac 7 – ostvareno od participacija u troškovima studija (školarina), − stupac 8 – ostvareno od programa usavršavanja i osposobljavanja, − stupac 9a – ostvareno od znanstvenih, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata i ekspertiza od subjekata izvan općeg proračuna2, − stupac 9b – ostvareno od znanstvenih, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata i ekspertiza od subjekata unutar općeg proračuna, − stupac 10 – ostvareno od nakladničke djelatnosti, − stupac 11 – ostvareno od iznajmljivanja prostora i opreme, − stupac 12 – ostvareno od ostalih poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, − stupac 13 – ostvareno od donacija i − stupac 14 – ostvareno od pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države Ukupno ostvareni vlastiti prihodi u stupcima 8 do 12 odgovaraju iznosu ostvarenih vlastitih prihoda iskazanom u stupcu 5 na računima 66141- Prihodi od prodanih proizvoda, 66142- Prihodi od prodaje robe i 66151- Prihodi od pruženih usluga. Zbog obveze praćenja svih namjenskih prihoda visokih učilišta i instituta, potrebno je u stupcu 14 iskazati prihode i rashode iz izvora inanciranja pomoći. Riječ je o prihodima koje visoka učilišta i instituti ostvaruju od inozemnih vlada, međunarodnih organizacija, drugih proračuna i od ostalih subjekata unutar općeg proračuna koji se iskazuju u okviru skupine 63- Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države. Navedeni izvještaj je samo prošireni Obrazac PRRAS u kojem su dodani stupci prema vrstama vlastitih i namjenskih prihoda iz Pravilnika. Dostava izvještaja Ministarstvu predviđena Pravilnikom je u rokovima za predaju Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac PR-RAS) prema Pravilniku o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11).

TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

Opći proračun je središnji proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 2

131

PREDŠKOLSKI ODGOJ Ivana Jakir-Bajo *

UDK: 657.2

Prihod od roditelja za su inanciranje cijena usluge dječjih vrtića Analizom inancijskih izvještaja dječjih vrtića u nadležnosti pojedinih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeno je da dio njih u inancijskim izvještajima imaju iskazane samo prihode podskupine 671 Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti korisnika proračuna, iako ostvaruju i prihode iz drugih izvora, ponajprije od roditelja za su inanciranja cijene usluge dječjeg vrtića. Slična situacija, ali na rashodovnoj strani, uočena je i prije nekoliko godina, kada se u samim počecima ustrojavanja riznica i podmirivanja računa korisnika s jedinstvenog računa lokalne jedinice događalo da jedinica ne izvijesti dječji vrtić o nastalim i podmirenim rashodima, te slijedom toga pojedini rashodi, kao primjerice za električnu energiju, uopće nisu bili iskazani u inancijskim izvještajima dječjih vrtića. Stoga već nekoliko godina uzastopno u uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ministarstvo inancija naglašava kako proračunski korisnik u inancijskom planu treba iskazati sve svoje prihode i rashode bez obzira na moguće uplate dijela prihoda korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili podmirivanje dijela rashoda korisnika izravno s računa proračuna. Nadalje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu obveze korisnika podmirivati izravno dobavljačima. Međutim, to istovremeno iziskuje dobar sustav informiranja i razmjene dokumentacije između proračuna i kori-

mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija

snika. Bez obzira na način podmirivanja rashoda to su još uvijek rashodi korisnika i kao takvi moraju biti iskazani u inancijskim planovima korisnika, a kasnije i u njegovim knjigovodstvenim evidencijama te inancijskim izvještajima. Bez obzira na već ranije dostavljene upute, dijelu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave još uvijek nije potpuno jasno da, iako Zakon o proračunu propisuje obvezu uplate namjenskih i vlastitih prihoda korisnika u proračun i nadalje je riječ o prihodima korisnika, i kao takvi trebaju biti iskazani u glavnoj knjizi i inancijskim izvještajima korisnika. Konkretno, na primjeru dječjih vrtića, to znači da su prihodi od su inanciranja roditelja - prihodi dječjih vrtića koji ih evidentiraju u svojim glavnim knjigama, na osnovnom računu 65264, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su osigurati knjigovodstvene dokumente na temelju kojih dječji vrtići provode navedena knjiženja ako se prihodi izravno uplaćuju na račun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. O navedenom, Ministarstvo inancija dalo je posebnu uputu u Okružnici o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine. Okružnica (Klasa: 400-06/1201/163; Ur. broj: 513-05-02/13-5) od 25. siječnja 2013. godine koja je objavljena na internetskim stranicama Ministarstva inancija (http://www.m in. hr/hr/proracunsko-racunovodstvo) uz okružnice iz prethodnih godina i u cijelosti je objavljena u ovom broju časopisa.

JESTE LI SE PRETPLATILI NA NOVI SPECIJALIZIRANI ČASOPIS ZA FINANCIJSKO UPRAVLJANJE U JAVNOM I NEPROFITNOM SEKTORU?

PRETPLATOM NA ČASOPIS OSTVARUJETE PRAVO NA NIZ POGODNOSTI. ZATRAŽITE PONUDU NA PRETPLATU ILI POSJETITE WWW.TIM4PIN.HR 132

TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

PRAVOSUĐE Ivana Maletić *

UDK: 657.2

Uputa Ministarstva inancija o evidentiranju primljenih predujmova na depozitnim računima sudova U promo broju TIM4PIN MAGAZINA mr. sc. Ivana Jakir Bajo pisala je o speci ičnim knjigovodstvenim evidencijama kod sudova i državnih odvjetništava. Poseban osvrt dan je na evidencije primljenih predujmova. U točki X. Okružnice o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012., čiji je sadržaj u cijelosti dan u ovom broju časopisa, sudovi se obvezuju da sredstva predujmljena od stranaka iskažu na bilančnim računima primljenih predujmova na osnovnom računu 23951. Kada se sredstva vraćaju stranci, uz evidenciju odljeva s računa, evidentira se zatvaranje obveze po primljenim predujmovima kako je prikazano u tablici u nastavku.

tih sredstava koji se trenutno vode na posebnom računu. Sredstva se na poseban račun uplaćuju temeljem različitih poslovnih događaja i transakcija: jamčevine, depoziti, predujmovi, odvojena sredstva, kamate i slično. Veći dio uplata i isplata vezan je uz pojedine predmete koje vode suci te računovodstvo u pravilu ne dobiva pravovremene i cjelovite informacije i podloge za evidentiranje u Glavnoj knjizi.

Tablica: Knjiženje Red. Opis br. 1 2 1. Predujmljena sredstva stranke 2. Vraćanje sredstava predujma stranci

Račun Duguje Potražuje 3 4 11121 23951 23951 11121

Nedvojbeno je da se navedena sredstva trebaju voditi bilančno, ali problem koji se javlja u praksi sudova je praćenje i evidentiranje vraćanja i korištenja

* mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora

TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

U praksi ima dosta primjera različitih pristupa u iskazivanju korištenja sredstava depozita. Nelogično je npr. da se korištenje sredstava depozita za isplate zaposlenicima suda – sucima za obavljanje očevida, evidentiraju na način da se sredstva depozita iskažu kao prihod u visini nastalog rashoda, dok se ista sredstva ne evidentiraju kao prihod i rashod ako je riječ o isplatama vanjskim stručnjacima. Zbog navedenog neophodno je donošenje detaljnije upute nadležnog ministarstva i Ministarstva inancija koja će biti poslana sudovima i temeljem koje će se omogućiti jednoobrazna, točna i vjerodostojna evidencija poslovnih događaja i transakcija vezanih uz naplatu i trošenje navedenih sredstva.

133

VATROGASTVO Ivana Jakir-Bajo * Sabina Rebrović **

UDK: 657.2

Korištenje vlastitih prihoda javnih vatrogasnih postrojbi Prema odredbama Zakona o proračunu, vlastiti prihodi su prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne inanciraju iz proračuna. Zakon o proračunu ne de inira način korištenja vlastitih prihoda. On je za proračunske korisnike državnog proračuna utvrđen čl. 40. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12). Navedenom odredbom propisano je da se ostvarenim vlastitim prihodima ponajprije podmiruju rashodi nastali obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima na temelju kojih su vlastiti prihodi i ostvareni, a ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje ovih rashoda, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelatnosti. Međutim, odredbe članka 40. Zakona o izvršavanju odnose se isključivo na proračunske korisnike državnog proračuna i primjenjuju ga oni korisnici kojima nadležno ministarstvo nije posebnim propisom detaljnije utvrdilo način korištenja vlastitih prihoda. Dakle, ovo se ne odnosi na javne vatrogasne postrojbe kao proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kriteriji korištenja vlastitih prihoda za javne vatrogasne postrojbe propisani su odredbama Zakona o vatrogastvu (NN, br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 174/04 i 38/09 i 80/10). Javne vatrogasne postrojbe mogu ostvarivati vlastite prihode ako se time ne ugrožava obavljanje vatrogasne djelatnosti i ako se vlastita djelatnost obavlja u manjem opsegu. Sredstva koja javne vatrogasne postrojbe ostvare vlastitom djelatnošću, sukladno članku 48. stavku 1. Zakona o vatrogastvu, mogu se koristiti samo za materijalne troškove, investicijsku izgradnju, nabavu opreme i za vatrogasnu intervenciju. To znači da se prihodi od održavanja vozila, prijevoza i ispumpavanja vode, pranja prometnica, usluga autoljestava, servisiranja vatrogasnih aparata i sl. ne mogu koristiti za druge namjene, primjerice za isplatu nagrada zaposlenicima i slično. Javne vatrogasne postrojbe također ostvaruju vlastite prihode temeljem obavljanja vatrogasnih intervencija u susjednim općinama koje nemaju osnovana dobrovoljna vatrogasna društva. U takvim slučajevima bitno je da javne vatrogasne postrojbe zaključe ugovore s tim općinama temeljem kojih se obavljaju intervencije. mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora *

134

Vlastite prihode i njihovu potrošnju potrebno je planski i računovodstveno pratiti u okviru posebnog izvora inanciranja. Do 1. siječnja 2009. godine odnosno stupanja na snagu novog Zakona o proračunu, na snazi su bile odredbe Pravilnika o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (NN, br. 146/98). Ovim Pravilnikom bili su uređeni prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju na tržištu, način njihova korištenja i ostalo s tim u svezi. Pravilnik je omogućavao državnom proračunu da traži od proračunskih korisnika državnog proračuna uplatu 40% ostvarenih prihoda od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti u državni proračun. I jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave propisivale su odlukama o izvršavanju proračuna obvezu uplate dijela vlastitih prihoda korisnika iz svoje nadležnosti u lokalni proračun. Takav način postupanja bio je popraćen i odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu na način da se uplata dijela vlastitih prihoda u lokalni proračun evidentirala na dugovnoj strani računa 66131 - Prihodi od vlastite djelatnosti uplaćeni u proračun. Međutim, stupanjem na snagu Zakona o proračunu, 1. siječnja 2009. godine prestao je važiti navedeni Pravilnik o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti i u cijelosti se promijenio način praćenja vlastitih prihoda korisnika na državnoj i lokalnoj razini. Zakonom o proračunu propisana je obveza uplate svih prihoda koje proračunski korisnici ostvare od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima u nadležni proračun. Sukladno navedenom, proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dakle i javne vatrogasne postrojne dužne su uplaćivati vlastite prihode u proračun nadležne jedinice gdje se isti planiraju kao izvor inanciranja - vlastiti prihodi. Iz ovog se izvora trebaju inancirati rashodi javne vatrogasne postrojbe. Računski plan prilagođen je ovakvom načinu praćenja vlastitih prihoda te kao protustavku uplati vlastitih prihoda u lokalni proračun predviđa evidentiranje potraživanja od proračuna. Javna vatrogasna postrojba može biti izuzeta od uplate vlastitih prihoda u nadležni lokalni proračun budući da jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave treba stvoriti informacijske preduvjete za praćenje uplate vlastitih prihoda svojih korisnika i izvršavanje rashoda iz tih izvora. Takvo izuzeće mora biti istaknuto odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

KULTURA Boris Jurinić *

UDK:657.2

Strateško planiranje u kulturi – iskustva i izazovi Ministarstvo kulture kao i sva ostala ministarstva ima obvezu de inirati programe, ciljeve i pokazatelje mjerenja uspješnosti postizanja ciljeva svojim proračunskim korisnicima. Podloga za to svakako trebaju biti strateški dokumenti poput strategije razvoja kulture u Republici Hrvatskoj i strateškog plana Ministarstva kulture. U ovom tekstu autor opisuje razvoj strateškog planiranja u sustavu kulture te ukazuje na područja koja je potrebno razviti u ministarstvu i kod proračunskih korisnika.

1. Razvoj strateškog planiranja u kulturi Tradicija istraživanja i planiranja kulturnog razvitka u Hrvatskoj veže se uz Zavod za kulturu, zamišljen početkom 1970-ih kao znanstvena ustanova za interdisciplinarna istraživanja sa znanstvenim kabinetima za sociologiju i kulturnu politiku, ekonomiku kulture, tehnologiju, prostor i organizaciju rada, pravo i zakonodavstvo te metodologiju planiranja kulture (Telegram, travanj 1972.). Iako bogata bibliogra ija nedvojbeno svjedoči o značajnom pomaku na području razvojnih istraživanja, informacijsko-dokumentacijske djelatnosti i djelatnosti planiranja, u kulturi Hrvatske ozbiljna evaluacija još uvijek nije učinjena. Za strateško planiranje u kulturi temelj je rad na projektu Kulturna politika Republike Hrvatske (u daljnjem tekst: RH). Nacionalni izvještaj u sklopu Europskoga programa vrednovanja nacionalnih kulturnih politika Vijeća Europe u razdoblju od 1996. do 1998., izradio je ekspertni tim od dvadesetak stručnjaka pod vodstvom prof. dr. sc. Vjerana Katunarića. To je bio nezaobilazan dokument za sve buduće analitičko-planske aktivnosti u kulturi Hrvatske, koji je proglašen jednim od najboljih nacionalnih izvještaja Europskoga programa vrednovanja kulturnih politika. Posebna vrijednost bila je njegova vanjska evaluacija koju su europski stručnjaci rezimirali u izvještaju naslovljenom Hrvatska kulturna politika – Od prepreka do mostova.

* Boris Jurinić, dipl. polit., voditelj Službe za strateško planiranje i analitiku, Ministarstvo kulture

TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

Tri godine kasnije, ekspertni tim pod vodstvom prof. dr. sc. Vjerana Katunarića izradio je na temelju Nacionalnog izvještaja novi dokument, Strategiju kulturnog razvitka u sklopu projekta Vlade RH - Hrvatska u 21. stoljeću. Bio je to ujedno jedini dugoročan strateški dokument u kulturi u samostalnoj Hrvatskoj o kojem će raspravljati i koji će prihvatiti Hrvatski sabor, 2002. godine. Za strateško planiranje u kulturi bio je važan i obrazovni program Organizacijski razvoj i stateško planiranje u kulturnim ustanovama i organizacijama grada Zagreba pod vodstvom dr. sc. Sanjina Dragojevića, organiziran u sklopu rada na gradskoj kulturnoj strategiji od 2004. do 2006. godine. No, prekretnica se dogodila donošenjem Zakona o proračunu 2008. godine, koji je svim tijelima državne uprave, stoga i Ministarstvu kulture, propisao obvezu izrade trogodišnjih strateških planova. Upute Ministarstva inancija i radionice za izradu strateških planova već su u prvom ciklusu 2009. godine jasno odredile vrstu i doseg dokumenta koji se očekuje za potrebe proračunskog planiranja. Traženi dokument trebao je biti poveznica postojećih strateških dokumenata i proračuna koja uzima u obzir postavljene ciljeve, ali i promjene u okruženju. Bez uporišta u napuštenoj Strategiji kulturnog razvitka iz 2002. godine i uz znatne organizacijske poteškoće, kao i nerazumijevanje te ograničene kapacitete, Ministarstvo kulture izradilo je 2009. godine na temelju Uputa Ministarstva inancija svoj prvi strateški plan za razdoblje od 2010. do 2012. godine. Bilo je to drugo veliko iskustvo za strateško planiranje u kulturi Republike Hrvatske.

2. Strateški planovi ustanova u kulturi Koje su razlike i ograničenja sadržana u tim iskustvima odnosno dokumentima? Strategija kulturnog razvitka iz 2002. godine, dokument je dugoročnog razvoja usmjeren na cjelinu nacionalne kulture i kulturne politike, a Strateški plan Ministarstva kulture iz 2009. godine, koji se svake godine ažurira je srednjoročni planski dokument s naglaskom na vezu strateških ciljeva i aktivnosti s proračunom. Ograničenja prvog dokumenta sadržana su u odsutnosti srednjoročne i kratkoročne operacionaliza135

KULTURA cije i poveznice s proračunskim aktivnostima, a po svemu sudeći ista su i dovela do njegova napuštanja u razdoblju od 2004. do 2011. godine. Ograničenja Strateškog plana Ministarstva kulture očituju se ponajprije u odsutnosti dugoročno promišljene i utemeljene vizije, misije te općih i posebnih ciljeva iz kojih proizlaze načini ostvarivanja povezani s proračunskim programima i aktivnostima. Stoga u Programu Vlade RH za razdoblje 2011. ̶ 2015. godine, kao prioritetno za kulturu navodi se izrada temeljnog strateškog dokumenta kulturnoga razvoja, pri čemu će se krenuti od pitanja inanciranja i legislative, investicijskih prioriteta i organizacijskih modela, do problema edukacije u kulturi, regionalne prisutnosti, kulturnoga menadžmenta i intersektorske suradnje. U svemu tome, važno je poimanje kulture kao razvojne djelatnosti i njezinih gospodarskih potencijala. Na prvoj radionici strateškog planiranja u organizaciji Ministarstva kulture, Strateško planiranje u kulturi i lokalna samouprava, održanoj u Zagrebu u Muzeju Mimara, 3 travnja 2012. godine, istaknuto je da nije ideja da Ministarstvo napiše apstraktnu strategiju na stotinu stranica i smjernice, već da to polazi od aktera u kulturi i institucija kako bi se iz toga izrodile gradske i regionalne strategije i konačno sveobuhvatna karta kulture na razini Hrvatske. Pri opredjeljenju za takav strateški pristup otvorila se dvojba: provesti sveobuhvatnu edukaciju u cijelom javnokulturnom lancu i strogo formalizirati svu proceduru (promjenom Temeljnog zakona o inanciranju javnih potreba u kulturi, Zakona o kulturnim vijećima te brojnih podzakonskih akata uz izradu detaljnih uputa za strateške planove kulturnih ustanova i organizacija) i proces strateškog planiranja započeti tek vezano za Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH za 2014. (tj. u 2013. godini) ili krenuti odmah, tj. u 2012. godini na Poziv za 2013. godinu sa svim rizicima koje nose kratki rokovi za kvalitetnu pripremu procesa? Ministarstvo kulture odlučilo je odmah, u travnju 2012. godine uputiti obavijest svim javnim kulturnim ustanovama u RH, bez obzira na osnivača, o Dopuni uvjeta za prijavljivanje programa na Poziv za 136

2013. godinu, koja se odnosila na obvezu prilaganja strateškog plana ustanove uz prijavu na natječaj. U obavijesti je najavljena i izmjena Pravilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi (NN, br. 137/08, 57/09, 62/09). Izmjena Pravilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi, uključivala je još jedan strateški važan novi moment – uvođenje višegodišnjeg (trogodišnjeg) inanciranja programa i projekata javnih potreba u kulturi. Zbog toga je kulturnim ustanovama upućena i druga obavijest u srpnju 2012. godine, u kojoj je navedeno da su svi zainteresirani za prijavu trogodišnjih programa/ projekata javnih potreba u kulturi, bez obzira na status, dužni u prilozima dostaviti strateški plan. Ako se kulturna ustanova ili organizacija javlja na natječaj samo s prijedlogom jednogodišnjeg programa, Pravilnik je obvezu prilaganja strateškog plana ograničio na javne ustanove i druge pravne osobe kojima je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska (NN, br. 69/12., čl. 5.).

3. Evaluacija strateških planova ustanova u kulturi Ministarstvu kulture otvorila se i dvojba vezana za osmišljavanje i normiranje metodologije za izradu strateških planova ustanova i organizacija u kulturi, a potom i za njihovu evaluaciju. Predloženi obrazac s osnovnim elementima strateškog plana za apliciranje na javni poziv s preporučenom literaturom upućivao je na to da se Ministarstvo opredijelilo za otvoreni pristup u izradi strateškog plana iz najmanje tri razloga: (1) zbog njegove naravi, raznolikosti kulturnih i umjetničkih područja, te činjenici da sektoru kulture općenito je primjerena otvorenost; (2) riječ je o prvim eksperimentalnim koracima jedne nove prakse hrvatskog javno kulturnog poslovanja i (3) kada je posrijedi strateško planiranje u kulturi, svi u lancu javnokulturnog natječajnog postupka u fazi su stjecanja prvih iskustava, počevši od onih koji natječaje raspisuju, na svim javnim razinama, preko onih koji apliciraju do onih koji bi ih trebali evaluirati. Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi RH za 2013. godinu bio je otvoren od 1. srpnja do 1. rujTIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

KULTURA na 2012. godine. Strateške planove izradilo je svih pedesetak kulturnih ustanova kojih je osnivač ili suosnivač RH (državni arhivi, knjižnice, muzeji, restauratorsko-konzervatorske, kazališne, glazbeno-scenske i druge ustanove). Na poseban zahtjev, višegodišnje planove izradilo je i svih 19 konzervatorskih odjela u sastavu Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarsva kulture. To su učinile i sve strukovne udruge u kulturi koje apliciraju za programe redovne djelatnosti, njih 33. Pribroje li se strateški planovi predlagača trogodišnjih programa (svih statusa) te onih koji nisu bili u obvezi, Ministarstvo kulture ukupno je zaprimilo oko 200 strateških planova, zavidnu inicijalnu kolekciju koja je otvorila posve nova pitanja, prije svega tko će i kako evaluirati strateške planove. Slijedom prijedloga obrasca za izradu strateškog plana kulturne ustanove i organizacije, izrađen je i prijedlog evaluacijskog obrasca sa sustavom ocjenjivanja. Budući da je zakonski određena zadaća kulturnih vijeća, razmatranje i predlaganje programa javnih potreba u kulturi i evaluacija strateških planova pokazala se njihovom logičnom obvezom. No, prva iskustva evaluacije strateških planova otvorila su i niz konceptualnih, metodoloških i organizacijskih pitanja, ali i pitanje educiranosti samih evaluatora. Iz dosadašnjeg iskustva Ministarstva kulture razvidno je da je za razvoj i izgradnju sustava strateškog planiranja u kulturi nužno djelovati usporedno na nekoliko razina: metodološkoj, normativnoj, edukacijskoj i organizacijskoj. Kao prioritete zadaće postavlja se: • osigurati optimalne uvjete za kontinuirano institucionalno samousavršavanje na državnoj razini (Ministarstvo kulture), • osigurati sustavnu potporu proračunskim korisnicima u razdjelu Ministarstva kulture kao integralnom dijelu planiranja Ministarstva, • poticati i sustavno podupirati jedinice lokalne samouprave, obveznice osnivanja kulturnih vijeća na izradu i provedbu strateških planova,

• podupirati i poticati sve značajnije institucionalne subjekte u kulturi (ustanove, udruge, kulturne poduzetnike) na strateško planiranje i • osigurati umjetnicima, kulturnim djelatnicima i administratorima te široj kulturnoj javnosti edukacijske programe i otvoreno informacijsko, dokumentacijsko i komunikacijsko (referalno) središte za cjelinu problematike strateškog planiranja u kulturi Republike Hrvatske. Za bolju organizaciju na području strateškog planiranja u kulturi kao nužni koraci postavljaju se: • osnivanje suradničke mreže (koordinacije) za strateško planiranje u kulturi: županijskih i gradskih koordinatora (iznad 30 tisuća stanovnika) – obveznika osnivanja kulturnih vijeća, • suradnja s novoustrojenom Službom za strateško planiranje i analitiku Ministarstva kulture uz njezino optimalno ekipiranje, • organizacija istraživanja strategija kulturnih ustanova na državnoj, županijskoj i gradskoj razini te strategija izvaninstitucionalne kulture. • analiza rezultata istraživanja strateških planova jedinica lokalne samouprave (ankete Ministarstva kulture), • izrada usuglašenih uputa za strateško planiranje kulturnih ustanova i organizacija, • usuglašavanje plana i programa ciklusa edukativnih radionica te razrada modela decentralizirane organizacije edukativnih i online radionica te • pokretanje portala za strateško planiranje i kulturnu politiku. Jedan od prioriteta u području kulture svakako je izrada i donošenje nacionalne Strategije razvoja kulture, do 2020. godine. U tom smislu odluka je donesena, prijedlog organizacije, strukture dokumenta s terminskim planom izrađen a rok izvršenja utvrđen – prva polovica 2013. godine. Bit će to prva kulturna strategija Republike Hrvatske u Europskoj uniji i za Europsku uniju – strategija za očuvanje i razvoj jednog novog europskog kulturnog identiteta u strateškom okviru europske kulturne raznolikosti.

SAVJETI ZA PRETPLATNIKE:



 01/5531 755, 01/5531 335, 099/3037 677, 099/3037 678 TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

137

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ivana Maletić *

UDK: 657.21

Danijela Stepić **

Financijsko upravljanje u nepro itnim organizacijama Mehanizmi vanjskih i unutarnjih revizija, nadzora i kontrola trebali bi pomagati u otkrivanju nepravilnosti, slabosti, nedostatka u radu te poboljšanju i unaprjeđenju rada nepro itnih organizacija. Kako su ti mehanizmi rijetko zastupljeni i slabo razvijeni u sektoru nepro itnih organizacija jedan od važnih mehanizama osiguranja dobrog inancijskog upravljanja odnosno zakonitog, namjenskog i učinkovitog korištenja sredstava trebala bi biti samoprocjena i samoocjena poslovanja temeljem koje bi nepro itne organizacije same uočile nedostatke u poslovanju te donosile planove poboljšanja rada. Navedeno za sada nije zakonska obveza, ali je sigurno dobra praksa koju bi u što većem broju trebalo uvoditi u svakodnevno poslovanje nepro itnih organizacija. Autorice u nastavku ukazuju na elemente dobrog sustava inancijskog upravljanja i osnovna pitanja temeljem kojih se ocjenjuje njegovo funkcioniranje u praksi nepro itnih organizacija.

1. Uvod U svijetu se sve više u nepro itni sektor počinju uvoditi principi poslovnog upravljanja i poduzetničkog načina razmišljanja. Uspješnim radom koji daje vidljive i konkretne rezultate nepro itni sektor privlači sve više donatora te postaje sve veći. Trgovačka društva i ostale pro itne pravne osobe zajedno sa državom, građanima i kućanstvima podupiru rad nepro itnih organizacija, ali su u tome sve selektivniji i traže one koji zaista društvu donose dodanu vrijednost te s čijom se misijom i vizijom mogu poistovjetiti. To je jedan od razloga zašto nepro itne organizacije počinju razvijati svoj poslovni identitet u smislu jasnog isticanja svrhe svog djelovanja, de iniranjem misije i postavljanjem jasne vizije i konkretnih ciljeva i rezultata rada. Drugi razlog vezan je uz zahtjeve članova nepro itnih organizacija, upravljača i nadzornih odbora koji žele vidjeti konkretno

mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora ** Danijela Stepić, mag. oec., načelnica u Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva inancija *

138

opisane aktivnosti na kojima se tijekom godine radilo te rezultate koji su postignuti. Financijski izvještaji su važni radi utvrđivanja inancijskog položaja nepro itne organizacije, ali oni su za ovaj sektor najmanje zanimljivi i sve više je naglasak na izvještajima o radu te rezultatima izvođenja pojedinih programa. Naravno, kao i u svim ostalim sektorima (općeg proračuna – proračuni i proračunski korisnici, trgovačkih društava, inancijskih institucija) tako je i u sektoru nepro itnih organizacija važno osigurati zakonito, namjensko i učinkovito korištenje sredstava. Pred kraj 2010. Hrvatski sabor donio je Zakon o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10; dalje u tekstu: Zakon) kao jednu od ključnih mjera Programa gospodarskog oporavka kojom su uvedena iskalna pravila u okviru kojih Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada) utvrđuje i provodi svoju iskalnu politiku, a čije je jedno od obilježja smanjivanje državne potrošnje. Treba istaknuti da se u izmijenjenim gospodarskim okolnostima s naglaskom na potrebu za jakom iskalnom konsolidacijom, uvođenje jasnih pravila iskalne odgovornosti i upravljanja proračunskim rezultatom postavlja kao imperativ. Česta su pitanja nepro itnih organizacija jesu li one obveznice primjene navedenoga Zakona. Odredbe Zakona odnose se na državni proračun i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna, proračunske i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji se vodi sukladno Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09). U Podacima iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2012. (NN, br. 59/11) objavljeni su svi proračunski i izvanproračunski korisnici na koje se odnose odredbe ovoga Zakona uz navođenje broja TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA iz Registra korisnika proračuna (RKP broja) što dokazuje njegovu institucionalnu pripadnost sektoru opće države. Iz priloženoga je razvidno da se odredbe ove Uredbe ne odnose na nepro itne organizacije, ali primjerice Hrvatska turistička zajednica, turističke zajednice, Hrvatska obrtnička komora, udruženja obrtnika i obrt ničke komore, Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici, Hrvatska gorska služba spašavanja i slične nepro itne organizacije, s obzirom na način osnivanja i način inanciranja dužne su prihode koje ostvaruju iz proračuna odnosno temeljem posebnih zakona koristiti u skladu s načelima dobrog inancijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Popunjavanje Upitnika iz Uredbe o iskalnoj odgovornosti bi im, kao proces samoprocjene sustava inancijskog upravljanja, moglo pomoći.

2. Općenito o inancijskom upravljanju i kontrolama De inicija Financijsko upravljanje i kontrole de inira se kao sveobuhvatan sustav unutarnjih kontrola koji uspostavljaju i za koji su odgovorni čelnici institucija, a kojim se, upravljajući rizicima, osigurava razumna sigurnost da će se u ostvarivanju ciljeva proračunska i druga sredstva koristiti pravilno, etično, ekonomično, učinkovito i djelotvorno. To znači u skladu sa zakonima i drugim propisima, štiteći sredstva od gubitka, zlouporabe i štete. Jednostavnije rečeno, inancijsko upravljanje i kontrole može se de inirati kao sustav kojim se inancijski učinci poslovanja usmjeravaju i kontroliraju tako da podupiru realizaciju ciljeva.

Obuhvat Financijsko upravljanje i kontrole obuhvaća sve poslovne transakcije, a posebice one koje su vezane uz: • • • •

prihode/primitke, rashode/izdatke, natječajne procedure i ugovaranje, povrate neopravdanih i nezakonito utrošenih inancijskih sredstava, • imovinu i obveze. U pozadini svake odluke, svake aktivnosti i svega što se događa u poslovanju su inancijski učinci, samo je pitanje jesu li oni vidljivi izravno ili neizravno, prije ili kasnije. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Sustav inancijskog upravljanja i kontrola obuhvaća cjelokupno poslovanje i prožima cijelu organizacijsku strukturu, međutim u fokusu inancijskog upravljanja i kontrola je upravljanje prihodima, rashodima, imovinom, obvezama, natječajnim procedurama i ugovaranjem te način povrata neopravdano i nezakonito utrošenih proračunskih sredstava. Razlog tome je što su upravo u tim područjima (stanju prihoda, rashoda, imovine, obveza potpisanih ugovora, a potom stavljenih u realizaciju) vidljive krajnje posljedice inancijskih učinaka poslovanja, odnosno poduzetih ili nepoduzetih aktivnosti, realiziranih odluka, provedenih investicijskih projekata i slično. Stoga su osobito važna područja za inancijsko upravljanje i kontrole područja vezana uz planiranje i izvršavanje inancijskog plana, računovodstvo, izvještavanje i javnu nabavu.

Svrha Svrha inancijskog upravljanja i kontrola je osigurati: • obavljanje poslovanja na pravilan, etičan, ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način, • usklađenost poslovanja sa zakonima, propisima, politikama, planovima i postupcima, • zaštitu imovine i drugih resursa od gubitaka uzrokovanih lošim upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem, te od nepravilnosti i prijevara, • jačanje odgovornosti za uspješno ostvarivanje postavljenih ciljeva, • pravodobno inancijsko izvještavanje i praćenje rezultata poslovanja.

Temeljna obilježja kvalitetnih sustava inancijskog upravljanja i kontrola a) upravljanje po načelu vrijednost za novac Kvalitetni sustavi inancijskog upravljanja i kontrola uspostavljeni su onda kada ključne osobe koje rukovode institucijom i organiziraju poslovanje upravljaju inancijskim sredstvima po načelu vrijednost za novac. Upravljanje po načelu vrijednost za novac podrazumijeva da se u pružanju usluga svojim korisnicima i drugim aktivnostima kojima se institucije bave zadovolje standardi kvalitete i da se to učini na ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način, odnosno potroši što je moguće manje inancijskih sredstava, a pruži kvalitetna usluga. 139

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA To znači da oni koji upravljaju institucijom i organiziraju poslovanje postavljaju si niz pitanja i traže odgovore kao primjerice:

Paralelno s razvojem linija ovlasti i odgovornosti unutar organizacijske strukture treba razvijati i sustav izvještavanja.

• što se dobiva za uložena inancijska sredstva, • može li se pružiti ista usluga, a potrošiti manje inancijskih sredstava, • kako pružiti uslugu najviše moguće razine kvalitete koristeći novčana sredstva koja su u danom trenutku na raspolaganju, • koliko koštaju usluge, aktivnosti, procesi i što uzrokuje troškove, • kako nova ulaganja utječu na troškove, a kako na prihode, • kako promjene u načinu korištenja usluga ili promjene u načinu organizacije poslovanja utječu na troškove, a kako na prihode, • koje su promjene u poslovanju izgledne u srednjoročnom razdoblju • koji su troškovi alternativnih načina pružanja usluga ili organiziranja poslovanja, te ostala slična pitanja.

Upravljačka struktura na višim razinama treba imati pravovremene informacije o tome ostvaruje li rukovodstvo na nižim razinama ono što se od njega očekuje, je li to u skladu s dogovorenim pravilima poslovanja i koliko je u tome uspješno.

Upravljanje po načelu vrijednost za novac nije jednostavno primijeniti u praksi zbog nekoliko razloga. Prije svega, primjena ovog načela u praksi često zahtijeva promjenu u načinu i pristupu upravljanja u javnom sektoru, jer je uhodano administriranje potrebno mijenjati aktivnim upravljanjem. Takav pristup upravljanju predstavlja velik izazov za upravljačku strukturu jer zahtijeva postavljanje jasnih ciljeva poslovanja i njihovu realizaciju na načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. U tu svrhu potrebno je mijenjati praksu nezainteresiranosti i/ili nemogućnosti da se skupe i neučinkovite, ali uhodane aktivnosti i procesi promijene jer ne doprinose realizaciji postavljenih ciljeva, a troše značajna inancijska sredstva. Drugim riječima, za provedbu takvih aktivnosti i procesa ulažu se inancijska sredstva, a povratno se ne dobiva najbolja vrijednost. b) razvijena upravljačka odgovornost Karakteristika kvalitetnih sustava inancijskog upravljanja je razvijena upravljačka odgovornost na svim razinama upravljanja. Oni koji upravljaju i organiziraju poslovanje moraju biti svjesni da upravljanjem, odnosno donošenjem odluka impliciraju inancijske učinke, vidljive prije ili kasnije i da su za njih odgovorni, a time onda i odgovorni za inancijsko upravljanje i kontrole. Linije ovlasti i odgovornosti moraju biti čvrsto uspostavljene, jasno de inirane, transparentne i dosljedno primijenjene. 140

c) sustavni pristup i pogled na kontrole Upravljanje po načelu vrijednost za novac s razvijenom upravljačkom odgovornošću na svim razinama upravljanja zahtijeva adekvatne sustave unutarnjih inancijskih kontrola. Postavljajući metodologiju za inancijsko upravljanje, odredbama Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru1 de inirane su komponente unutarnjih kontrola putem kojih se provodi inancijsko upravljanje i kontrole. To nas dovodi do treće važne karakteristike kvalitetnih sustava inancijskog upravljanja i kontrola, a to je sustavni pristup i pogled na kontrole, u kojem klasične kontrolne aktivnosti predstavljaju tek jednu od komponenata inancijskog upravljanja i kontrola. Sustavi inancijskog upravljanja i kontrola temelje se na pet međusobno povezanih komponenti unutarnjih kontrola2, koje uključuju: a) kontrolno okruženje, b) upravljanje rizicima, c) kontrolne aktivnosti, d) informacije i komunikacije, e) praćenje i procjenu sustava. Provođenje inancijskog upravljanja i kontrola temeljeno na navedenim komponentama zahtijeva razumijevanje njihova značenja i međusobne povezanosti kao i sinergijskog učinka na kvalitetu inancijskog upravljanja kada uspostavljeni sustav kontrola funkcionira. Primjerice, da bismo uspostavili adekvatne kontrolne aktivnosti, potrebno je prije svega sagledati okruženje u kojem se kontrole postavljaju te analizirati kakvo je to okruženje.

NN, br. 141/06

Komponente su utvrđene u skladu s INTOSAI smjernicama za standarde unutarnje kontrole za javni sektor, a temelje se na COSO modelu za unutarnju kontrolu (Committe of Sponsoring Organisations of the Treadway Commission) 2

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Kontrolno okruženje čine osobni i profesionalni integritet, etične vrijednosti zaposlenika i njihova kompetentnost te načini rukovođenja i stilovi upravljanja.

dvostrukog potpisa; pravila koja osiguravaju zaštitu imovine i informacija; postupci potpunog, točnog, pravilnog i ažurnog evidentiranja svih poslovnih transakcija; pravila dokumentiranja i slično.

Sagledavajući kontrolno okruženje, treba razmotriti i je li misija organizacije jasno određena, postoji li vizija poslovanja i planski pristup poslovanju, što uključuje, postavljene ciljeve sadržane u strateškim i drugim planskim dokumentima, i slično.

Važna komponenta sustava unutarnjih kontrola jest i ona koja se odnosi na sustav informacija i komunikacija s obzirom na važnost poslovnih informacija za funkcije upravljanja i kontrole.

Sagledavajući kontrolno okruženje, važno je analizirati i organizacijsku strukturu, uključujući način podjele ovlasti i odgovornosti te linije izvještavanja, postojanje prakse pisanih pravila i procedura, politike upravljanja ljudskim potencijalima i slično. Kvalitetan sustav inancijskog upravljanja i kontrole uzima u obzir sve prethodno navedene elemente iz kontrolnog okruženja i sagledava njihov utjecaj. Ono što je također karakteristično za kvalitetne sustave inancijskog upravljanja i kontrola je i razvijen proces upravljanja rizicima. Naime, okruženje koje ima razvijen planski pristup poslovanju, gdje je jasno postavljena vizija poslovanja i de inirani strateški i operativni ciljevi zahtijeva i utvrđivanje rizika koji mogu biti prijetnja realizaciji postavljenih ciljeva i poduzimanje mjera kako bi se spriječilo aktiviranje rizika, odnosno minimizirali njihovi učinci. Upravljanje rizicima treba sagledati kao cjelokupan proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika, uzimajući u obzir ciljeve korisnika proračuna, te poduzimanje potrebnih radnji, posebice kroz sustav inancijskog upravljanja i kontrola. Važno je istaknuti da upravljanje rizicima treba postati sastavni dio procesa planiranja i donošenja odluka. Profesionalizacija procesa upravljanja rizicima ogleda se prije svega u dokumentiranju informacija o rizicima, njihovoj vrsti, vjerojatnosti nastanka i procjeni učinaka, uvođenju sustavnog izvješćivanja o rizicima, izradi strategija upravljanja rizicima i slično. Sagledavajući kontrolno okruženje u kojemu je potrebno uspostaviti kontrolne aktivnosti, uzimajući pri tome u obzir rizike koji potencijalno prijete realizaciji ciljeva, osigurava se sustavni pristup uspostavi kontrolnih aktivnosti. Kontrolne aktivnosti predstavljaju pisana pravila, postupke i mjere koje se uspostavljaju radi ostvarenja ciljeva smanjenjem rizika na prihvatljivu razinu. Kao primjeri kontrolnih aktivnosti mogu se navesti: razdvajanje dužnosti u dijelu davanja ovlasti za pripremu, obradu, evidentiranje i plaćanje; sustav TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Budući da je kvaliteta donesenih odluka upravljačke strukture u izravnoj vezi s kvalitetom informacija na temelju kojih se te odluke donose, informacije moraju biti odgovarajuće, ažurne, točne i dostupne. Navedeno iziskuje učinkovitu komunikaciju na svim razinama u organizaciji, izgradnju prikladnog upravljačkog sustava informacija te uspostavu i razvoj učinkovitog, pravodobnog i pouzdanog sustava izvješćivanja. Uloga računovodstvenih sustava u ovoj komponenti osobito je značajna. Jednom uspostavljen sustav inancijskog upravljanja i kontrola zahtijeva kontinuirano praćenje. Praćenje i procjena sustava inancijskog upravljanja i kontrola obavlja se u svrhu procjenjivanja njegova odgovarajućeg funkcioniranja i osiguranja pravodobnog ažuriranja. Praćenje i procjena sustava obavlja se stalnim praćenjem, samoprocjenom i unutarnjom revizijom.

3. Postupak samoprocjene sustava inancijskog upravljanja Analiza i samoprocjena funkcioniranja sustava inancijskog upravljanja i kontrola te korištenja sredstava najjednostavnije se provodi testiranjem poslovnih događaja i transakcija te dokumenata temeljem unaprijed sastavljenog upitnika. Upitnik u širem smislu bi trebao obuhvaćati sve elemente opisane u dijelu 2.1.1., a u užem smislu osnovna područja za koja su nepro itnim organizacijama deinirana pravila bilo zakonom ili statutom i drugim unutarnjim aktima. Ta područja su ujedno i predmet revizija i nadzora, a to su: planiranje, izvršavanje, javna nabava, računovodstvo i izvještavanje. Temeljem pitanja iz Upitnika provodi se samoprocjena procesa, procedura i kontrola po navedenim područjima cilj koje je potvrda da se sredstva koriste zakonito, namjenski i svrhovito te da sustav inancijskog upravljanja i kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno. U procesu pripreme inancijskog plana može se ispitivati (ovisno o odredbama statuta i/ili drugih unutarnjih akata, s obzirom da nema drugih zakonskih zahtjeva postavljenih nepro itnim organizacijama): 141

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 1. sadrži li inancijski plan prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje (dužina ovisi o odredbama statuta odnosno drugih akata nepro itne organizacije), razvrstane prema programima/projektima i vrstama rashoda, te obrazloženje prijedloga inancijskog plana, 2. sadrži li obrazloženje inancijskog plana sažetak djelokruga rada nepro itne organizacije, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju,

8. je li propisana procedura zaprimanja računa, njihove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima i pravovremenog plaćanja te 9. čuvaju li se i arhiviraju svi ugovori sukladno propisima. U području javne nabave ispituje se: 1. jesu li za sve predmete javne nabave čija je procijenjena vrijednost veća od 70.000,00 kuna i koji se inanciraju iz sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili državnog proračuna provedeni postupci javne nabave sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi,

3. je li inancijski plan usvojen u predviđenim rokovima na tijelu de iniranom statutom ili drugim unutarnjim aktom i

2. jesu li za provedene postupke javne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave objavljene odgovarajuće objave sukladno Zakonu o javnoj nabavi,

4. jesu li tijekom godine pravovremeno predlagane izmjene i dopune inancijskog plana.

3. jesu li u zaključenim ugovorima o izvođenju radova ugovoreni instrumenti kvalitete izvođenja radova i otklanjanja nedostataka u jamstvenom roku,

U procesu izvršavanja inancijskog plana ispituje se sljedeće: 1. je li procedura stvaranja ugovornih obveza jasno de inirana i dostupna svim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima, 2. jesu li se obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama preuzimale isključivo uz suglasnost tijela de iniranog statutom ili drugim unutarnjim aktom, 3. preuzimaju li se obveze po investicijskim projektima isključivo ako su predviđene u inancijskom planu i po provedenom stručnom vrednovanju i ocjeni opravdanosti te učinkovitosti investicijskog projekta, 4. jesu li poduzete sve potrebne mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz nadležnosti, 5. temelji li se isplata sredstava na vjerodostojnoj dokumentaciji, 6. jesu li svi nastali rashodi u okvirima zadanim inancijskim planom, 7. jesu li prilikom isporuke robe/obavljanja usluga/ izvođenja radova obavljene sve potrebne provjere: je li roba isporučena/usluga obavljena/radovi izvedeni na način utvrđen ugovorom, u skladu sa vremenskim rokovima iz ugovora, u skladu sa zahtjevima količine i kvalitete iz ugovora, na lokacijama koje su navedene u ugovoru, prema opisu iz ugovora, sukladno nacrtima, analizama, modelima, uzorcima iz ugovora, je li roba instalirana i u upotrebi, 142

4. je li donesen plan javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, 5. jesu li u pripremi tehničke speci ikacije sudjelovale osobe različite od ovlaštenih predstavnika naručitelja koje ocjenjuju ponude, 6. jesu li ovlašteni predstavnici naručitelja koji daju prijedlog za odluku o odabiru bile osobe različite od osoba koje prate provedbu ugovora te 7. čuva li se sva dokumentacija o svakom postupku javne nabave najmanje četiri godine od završetka postupka javne nabave. U procesu računovodstva ispituje se sljedeće: 1. jesu li rashodi evidentirani u glavnoj knjizi na temelju nastanka poslovnog događaja (obveze) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju, 2. jesu li narudžbenice valjano ispunjene na način da se vidi tko je nabavu inicirao, tko je nabavu odobrio, koja vrsta roba/usluga/ radova se nabavlja uz detaljnu speci ikaciju jedinica mjere, količina, jediničnih cijena te ukupnih cijena, 3. je li u potpisanim ugovorima s dobavljačima/pružateljima usluga/izvršiteljima radova detaljno utvrđena vrsta robe/usluga/radova koji se nabavljaju, 4. je li iz primke, otpremnice i drugog odgovarajućeg dokumenta potpisanog od skladištara ili druge osobe zadužene za zaprimanje robe i dobavljača vidljivo da je prilikom preuzimanja robe utvrđena količina, stanje i kvaliteta zaprimljene robe, TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 5. postoji li izvještaj o obavljenoj usluzi odnosno druga vrsta pisanog odobrenja ili dokumentacije kojom se potvrđuje izvršenje usluge, 6. postoji li o izvedenim radovima, sukladno de iniranoj proceduri odobrenja radova, privremena odnosno konačna obračunska situacija, koju odobrava osoba odnosno tijelo koje nadzire i odobrava radove, 7. jesu li na zaprimljenim računima navedeni svi zakonski elementi računa: mjesto izdavanja, broj i nadnevak, ime (naziv), adresa i osobni identi ikacijski broj poduzetnika, koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja), ime (naziv), adresa i osobni identi ikacijski broj obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca), količina i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrsta i količina obavljenih usluga, nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga, iznos naknade (cijene) isporučenih dobara ili obavljenih usluga, razvrstan po poreznoj stopi, iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi i zbrojni iznos naknade i poreza,

se odnose pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) najkasnije do trenutka predočavanja inancijskih izvještaja za isto razdoblje, donacije povezane s izvršenjem ugovorenih programa (projekata i aktivnosti) su priznate u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa (projekata i aktivnosti), donacije povezane s ne inancijskom imovinom koja se amortizira su priznate u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjerno troškovima uporabe ne inancijske imovine u razdoblju korištenja, 13. je li povjerenstva za popis osnovao čelnik proračuna/proračunskog korisnika, je li odredio datum obavljanja popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanje izvještaja s priloženim popisnim listama, 14. je li povjerenstvo za popis obavilo popis cjelokupne imovine i obveza, sastavilo izvještaj temeljem popisnih lista i predalo ga čelniku,

8. sadrže li računi detaljnu speci ikaciju roba/usluga/radova koje odgovaraju opisu i speci ikaciji roba/usluga/radova de iniranih narudžbenicom odnosno ugovorom,

15. čuvaju li se poslovne knjige i računovodstvene isprave sukladno rokovima utvrđenima Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu,

9. je li za svaki račun obavljena matematička kontrola ispravnosti iznosa koji je zaračunan što je naznačeno na računu,

16. jesu li uspostavljene računovodstvene evidencije omogućile praćenje korištenja sredstva po izvorima inanciranja i programima (projektima/aktivnostima),

10. je li provjereno postojanje potpisa, žiga ili druge oznake kojom se može potvrditi da je račun odobren za evidentiranje, 11. jesu li provjerom suštine računa i dokumentacije obavljenih usluga, radova odnosno nabave robe računu dodijeljene oznake potrebne za evidentiranje u glavnoj knjizi, 12. jesu li prihodi evidentirani u glavnoj knjizi uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja; recipročni prihodi (prihodi na temelju isporučenih dobara i usluga) su priznati u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmjeriti neovisno o naplati, nerecipročni prihodi (donacije, članarine, pomoći, doprinosi i ostali slični prihodi) su priznati u izvještajnom razdoblju na koje

17. je li uspostavljena evidencija svih ugovora i 18. vodi li se analitička evidencija dugotrajne, neinancijske imovine i usklađena je s glavnom knjigom. I na kraju u procesu izvještavanja ispituje se: 1. jesu li se kod predaje inancijskih izvještaja poštivali rokovi i način predaje utvrđeni Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija? Da bi se moglo procijeniti postupa li se i do koje mjere u skladu s propisanim zakonodavnim okvirom, provode se testiranja na uzorku dokumenata (poslovnih događaja i transakcija) po pitanjima. Testiranja se mogu provoditi tijekom cijele godine.

pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

143

LOKALNA SAMOUPRAVA Andrija Vdović *

UDK: 338.64

Implementacija sustava lokalne riznice na primjeru Grada Kutine Sustav lokalne riznice pretpostavlja uplaćivanje svih prihoda proračunskih korisnika u lokalni proračun i podmirenje svih obveza proračunskih korisnika s jedinstvenog računa riznice čime se povoljno utječe na kvalitetu procesa izvršavanja proračuna i značajno doprinosi povećanju likvidnosti proračuna. Istovremeno sustav ne oduzima samostalnost proračunskom korisniku i uz korištenje proračunskih klasi ikacija omogućava jasno raspoznavanje prihoda i rashoda proračunskog korisnika u okviru lokalnog proračuna. Izvršavanje proračuna kroz sustav lokalne riznice osigurava ažurnije evidencije iz kojih se sintetiziraju podaci koji su temelj za poboljšanje procesa planiranja, odnosno za uspješniju alokaciju sredstava i izbor programa, kao i za poboljšanje procesa pripreme proračuna. Sam način izvršavanja proračuna u sustavu lokalne riznice značajno doprinosi povećanju nadzora i kontrole trošenja proračunskih sredstava. Kroz prezentaciju implementacije lokalne riznice na primjeru riznice Grada Kutine u nastavku teksta ukazuje se na moguće načine ustrojavanja riznice koji, u ovom slučaju, pretpostavlja i zasebnu ustrojstvenu jedinicu i centralizaciju obavljanja računovodstvenih poslova lokalnog proračuna i njegovih proračunskih korisnika.

1. Uvod Implementacija svakog novog sustava dugotrajan je i postupan proces koji obuhvaća mnogo subjekata i čimbenika od kojih se traži dosljednost, upornost i upućenost u problematiku1. Implementacija lokalne riznice u Gradu Kutini započela je u drugoj polovici 2004. godine. Izvršna vlast u gradu bila je iznimno motivirana za uvođenje promjena u poslovanju. Promjena zakonske regulative, odnosno usvajanje Zakona o proračunu iz 2003. godine kojim je propisano uplaćivanje vlastitih prihoda proračunskih korisnika u lokalni proračun * Andrija Vdovic, dipl. oec., voditelj službe gradske riznice grada Kutine. 1 Vašiček, V. (1997) Računovodstveno-informacijski sustav kao podrška izvršavanju ciljeva proračuna. Doktorska disertacija. Zagreb: Ekonomski fakultet str. 68.

144

i postojanje jednog računa za sva plaćanja dala je lokalnim jedinicama snažan poticaj za razvoj sustava riznice. Uz to izvršna vlast Grada Kutine bila je izuzetno nezadovoljna radom administracije. Tome je svakako pridonijelo i loše izvješće Državne revizije o poslovanju Grada u 2003. godini. Navedeno je i iniciralo ideju o formiranju Službe gradske riznice u kojoj će se centralizirati obavljanje računovodstvenih poslova. Sljedeći bitan motiv za uvođenje sustava lokalne riznice bila je želja za boljom kontrolom rashoda proračunskih korisnika. Odlučeno je da osnovne škole, iako proračunski korisnici, zbog dvojnog načina inanciranje, neće biti dio lokalne riznice te da u sustav riznice može ući samo tadašnjih pet proračunskih korisnika Grada Kutine. To su bili: Športski centar, Pučko otvoreno učilište, Dječji vrtić, Muzej Moslavine i Javna vatrogasna postrojba. U postupku implementacije aktivno su sudjelovali zaposlenici informatičke kuće koja je osigurala programsku podršku za sustav lokalne riznice, zaposlenici i menadžment Grada Kutine i proračunskih korisnika Grada. Sustav lokalne riznice uspostavljen je i riznica je kao Služba gradske riznice započela s radom 1. siječnja 2005. godine.

2. Preduvjeti uspostave sustava lokalne riznice Grada Kutine Prvi službeni korak uspostave sustava gradske riznice bio je donošenje Odluke o sustavu glavne knjige riznice Grada Kutine te načinu vođenja jedinstvenog računa riznice2. Tom je odlukom utvrđeno da proračun Grada ima samo jedan račun za sva plaćanja. Isto tako su utvrđene ovlasti i obveze pojedinih sudionika u sustavu, kao i same poslovne procedure. Donesena je i Odluka o izvršenju proračuna Grada Kutine za 2005. godinu u kojoj je propisana pripadnost svih prihoda proračunskih korisnika proračunu Grada. Za dobro funkcioniranje složenog sustava kao što je sustav lokalne riznice, izuzev postojeće zakonodavne infrastrukture potrebno je osigurati kvalitetne orgaSlužbene novine Grada Kutine (2004) Odluka o sustavu glavne knjige riznice grada Kutine, te načinu vođenja jedinstvenog računa riznice. Kutina: Službene novine Grada Kutine (13/04). 2

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA nizacijske, tehnološke i kadrovske preduvjete 3. Organizacijski preduvjeti Uspostavljanje sustava lokalne riznice pretpostavlja sasvim nov pogled na odvijanje proračunskog procesa i značajno uključivanje proračunskih korisnika u sam proces. Zbog toga je bilo potrebno izvršiti promjene u organizacijskoj strukturi Grada te staviti naglasak na odvijanje proračunskog procesa i suradnju svih čimbenika bez obzira na organizacijsku pripadnost pojedinom upravnom odjelu ili proračunskom korisniku. Organizacijska struktura Grada Kutine prije uspostave sustava lokalne riznice prikazana je na slici 1. Slika 1: Organizacijska struktura Grada Kutine prije uvođenja riznice Gradonaþelnik

Ured Gradonaþelnika

UO za financije

UO za društvene djelatnosti

UO za gospodarstvo

vodi računovodstvo, sastavlja sve propisane inancijske izvještaje te izrađuje sve vrste menadžerskih izvješća koja korisnici de iniraju kao potrebna. Organizacijski preduvjeti podrazumijevaju i dobro razrađenu organizaciju proračunskog procesa, odnosno dobro razrađen lokalni proračun koji sadrži prihode i rashode proračunskih korisnika klasi icirane prema svim propisanim proračunskim klasi ikacijama. Sukladno tome proračun Grada za 2005. godinu sadržavao je sve prihode i rashode proračunskih korisnika koji su ušli u sustav gradske riznice. De inirani su izvori inanciranja koji su omogućavali jasno prepoznavanje vlastitih prihoda proračunskih korisnika u sklopu konsolidiranog proračuna Grada, a rashodi proračunskih korisnika bili su jasno vidljivi u proračunu Grada. Isto tako precizno su propisani načini uplate pojedinih prihoda proračunskih korisnika na jedinstveni račun riznice kako bi se ti prihodi mogli povezati sa korisnikom kojem pripadaju.

Tehnološki preduvjeti UO za komunalni sustav

UO za prostorno ureÿenje

Proraþunski korisnici

Izvor: Sistematizacija autora

Formalno, prema organizacijskoj strukturi Grada Kutine, nadležnost za kontrolu poslovanja proračunskih korisnika imao je Upravni odjel za društvene djelatnosti. U stvarnosti dijelom proračunskog procesa koji se odnosio na proračunske korisnike nije upravljao nitko.

Osiguravanje tehnoloških uvjeta za rad sustava pretpostavljalo je ulaganje inancijskih sredstava u nabavku opreme i programa. Nabavljena su računala za djelatnike riznice i novi server. Uložena su sredstva i u nabavku aplikacija kao gotovog programskog rješenja. Procijenjeno je da je isplativije zakupiti Web server na kojem će se izvršavati aplikacija te su na taj način ušteđena određena novčana sredstva. Proračunski korisnici su imali kvalitetno riješen pristup internetu te se za taj dio sustava nisu morala izdvajati dodatna sredstva.

Kadrovski preduvjeti

Služba gradske riznice osniva se unutar Upravnog odjela za inancije, ali je bilo potrebno od samog početka naglasak staviti na odvijanje poslovnih procesa. Konkretno to znači da iako formalno za svoj rad odgovaraju pročelniku za inancije zaposlenici gradske riznice zajedno sa zaposlenicima Upravnog odjela za društvene djelatnosti i ravnateljima proračunskih korisnika aktivno sudjeluju u proračunskom procesu. Isto tako, zbog speci ičnosti centraliziranog obavljanja računovodstvenih poslova za sve proračunske korisnike, Gradska riznica odgovorna je i ravnateljima proračunskih korisnika za čije potrebe

Stvaranje kadrovskih preduvjeta za uspostavljanje sustava lokalne riznice iznimno je važno. Poznato je da će sustav biti dobar koliko i njegova najslabija komponenta, odnosno nije dovoljno samo uložiti u najkvalitetniju informatičku opremu i očekivati rezultate, nego je nužno educirati kadrove koji koriste navedenu opremu kako bi se u cijelosti iskoristile sve prednosti koje ona pruža4. Odluka da se sustav gradske riznice uspostavi na način da se centralizira obavljanje poslova bila je uvjetovana analizom kadrovskih potencijala Grada i proračunskih korisnika koja je provedena u sklopu analize opravdanosti uvođenja gradske riznice. Analizom su utvrđene sljedeće činjenice.

Sikirić, A. M., Vašiček, D. (2012) Implementacija sustava lokalne riznice – primjer grada Crikvenice. Riznica (3), str. 41.

4 Sikirić, A. M., Vašiček, D. (2012) Implementacija sustava lokalne riznice – primjer grada Crikvenice. Riznica (3), str. 40.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

145

LOKALNA SAMOUPRAVA Grad Kutina imao je 40 zaposlenika koji su bili raspoređeni u upravne odjele na sljedeći način: • Ured Gradonačelnika - 9 • Upravni odjel za inancije - 6 (od toga na poslovima računovodstva 3) • Upravni odjel za društvene djelatnosti - 2 • Upravni odjel za gospodarstvo - 6 • Upravni odjel za komunalni sustav - 10 • Upravni odjel za prostorno planiranje - 7 Istovremeno u računovodstvima proračunskih korisnika bilo je zaposleno 13 zaposlenika: • • • • •

Športski centar - 4 Pučko otvoreno učilište - 3 Dječji vrtić - 3 Muzej Moslavine - 2 Javna vatrogasna postrojba - 1

Ukupni rashodi proračuna Grada Kutine za 2003. godinu iznosili su 70.326.647,52 kuna, a njihova raspodjela prema organizacijskoj klasi ikaciji vidljiva je na gra ikonu 1. Gra ikon 1: Postotni udio rashoda proračuna Grada Kutine u 2003. godini prema organizacijskoj klasi ikaciji 6% 3%

Uvođenje sustava riznice pretpostavlja povećanje opsega radnih zadaća, stoga je zaključeno da će za obavljanje tih zadaća biti nužno dodatno zapošljavanje. Kako je analizom utvrđen i višak zaposlenih u računovodstvima proračunskih korisnika, odlučeno je da se pri zapošljavanju u gradsku riznicu iskoristi potencijal iz računovodstava proračunskih korisnika jer se na taj način ukupna sredstva koja iz proračuna Grada izdvajaju za plaće ne bi povećala. Takav način odabira kadrova dodatno je naglasio potrebu stvaranja kadrovskih preduvjeta za uspostavljanje sustava. Ljudski potencijal, odnosno zapošljavanje stručnog kadra naglašeno je od strane konzultanata kao ključni čimbenik čitavog procesa. Nije bilo realno za očekivati da će Grad moći koristiti usluge stručnjaka za ljudske potencijale, jer za to nije bilo sredstava, ali nemogućnost provedbe bilo koje vrste regrutiranja ili selekcije novih zaposlenika predstavljala je ozbiljan problem. Sustav riznice je speci ičan sustav i u tom trenutku gotovo potpuno nov i neprimijenjen u jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Način obavljanja standardnih računovodstvenih poslova temeljito se mijenja.

Ured gradonaþelnika 9%

13%

Upravni odjel za financije Upravni odjel za društvene djelatnosti Upravni odjel za gospodarstvo

21% 48%

Upravni odjel za komunalni sustav Upravni odjel za prostorno planiranje

Izvor: Interni dokument grada Kutine: Analiza opravdanosti uvođenja gradske riznice (2004.), str. 11

Uočeno je da je gotovo 50% proračunskih rashoda u nadležnosti Upravnog odjela za društvene djelatnosti, a da taj Upravni odjel ima samo 2 zaposlenika. Isto tako je ukazano na paradoksalnu situaciju da u Upravnom odjelu za inancije samo 3 zaposlenika rade na računovodstvenim poslovima, dok u računovodstvima 5 proračunskih korisnika radi čak 13 zaposlenika ili u prosjeku 2,6 zaposlenika po proračunskom korisniku. Analiza je ukazala da Upravni odjel za inancije, a osobito Upravni odjel za društvene djelatnosti imaju manjak zaposlenika, što je i dovelo do problema u poslovanju. 146

Moglo se pretpostaviti da će zaposlenici koji će biti premješteni u Službu gradske riznice već posjedovati određena znanja iz područja računovodstva, ali sustavi u kojima su do tada radili bili su znatno jednostavniji. Premda se njihov rad odvijao u okvirima proračunskog računovodstva i podlijegao istoj zakonskoj regulativi, radi povećanog opsega posla za pretpostaviti je bilo da će se pojaviti određeni problemi u prilagodbi. Isto tako u razdoblju implementacije novog sustava zaposlenici proračunskih korisnika završavali su i poslove za proračunske korisnike za koje su radili. Drugim riječima radili su istovremeno u dva sustava. Nadalje, zaposlenici proračunskih korisnika radili su u znatno jednostavnijim računovodstvenim programima te je bilo razumno pretpostaviti da će im rad u novom računovodstvenom programu Grada predstavljati izazov. Isto tako prelazak na sustav riznice zahtijevao je određene promjene u samom programu, tako TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA da je bilo za pretpostaviti da će i zaposlenici koji su radili u Upravnom odjelu za inancije imati poteškoća s prilagodbom. Uvažavajući navedene probleme, podizanje razine znanja zaposlenika Službe gradske riznice označeno je glavnim preduvjetom implementacije sustava riznice. Osmišljen je program obrazovanja djelatnika koji se sastojao od dva koraka:

obrazovanja povjereno je konzultantskom poduzeću uz zahtjev da ga prilagodi potrebama gradske riznice. Tako realiziran program obrazovanja omogućio je zaposlenicima da steknu sva potrebna znanja za rad u sustavu te su na taj način uspostavljeni zadovoljavajući kadrovski preduvjeti za uspostavu sustava lokalne riznice.

1. provođenje intervjua s upitnikom sa budućim zaposlenicima riznice te 2. osmišljavanje programa obrazovanja. Zašto intervju s upitnikom? Iako se možda na prvi pogled čini da provođenje intervjua nema preveliku svrhu, s obzirom da je unaprijed određeno koji će zaposlenici činiti Službu gradske riznice, bilo je bitno provesti razgovore sa svim budućim zaposlenicima. S obzirom da je znanje zaposlenika identi icirano kao ključ uspjeha riznice, podaci o početnom znanju zaposlenika bili su bitni za osmišljavanje speci ičnog programa obrazovanja. Odlučeno je da se znanje zaposlenika ne ispituje putem dodatnih testova. Jasno da bi jedan uni iciran test dao zasigurno kvalitetnije podatke o znanju budućih zaposlenika, no uzimajući u obzir činjenicu da su zaposlenici već bili prilično uznemireni zbog premještaja na nova radna mjesta, kao i činjenicu da ljudi nisu previše skloni testiranjima, jedan oblik intervjua uz upitnik kojim će raditi samoprocjenu svog znanja (naravno anonimno, da se ne stvara nepotrebni pritisak), nametnuo se kao najbolje rješenje. Od zaposlenika se tražilo da ocjene svoje poznavanje zakonskih propisa i znanje rada na računalu. Osmišljavanje programa obrazovanja temeljilo se na podacima iz intervjua i upitnika. Svi zaposlenici su već radili na računovodstvenim poslovima te su iskazali dozu samopouzdanja u poznavanje stručne zakonske regulative. Zaposlenici proračunskih korisnika ocijenili su da ne posjeduju dovoljna znanja zakonskih propisa koji de iniraju proračunske procese, kao ni opća znanja o poslovanju lokalne uprave. Svoja informatička znanja zaposlenici su ocijenili dosta skromno. Ograničena sredstva za provođenje programa obrazovanja bila su predviđena u proračunu za 2004. godinu. Zakonske propise koji de iniraju područje računovodstva zaposlenici su već poznavali. Procijenjeno je da je upoznavanje zaposlenika s općim propisima koji de iniraju rad gradske uprave moguće provesti u toku prve godine rada. Po isteku prve godine novi zaposlenici bili su obvezni položiti državni stručni ispit kojim se ta znanja ispituju. Kao prioritet postavljeno je stjecanje informatičkih znanja. Osmišljavanje programa TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

3. Način provođenja proračunskih procesa u sustavu lokalne riznice grada Kutine Nakon svih provedenih pripremnih radnji gradska riznica započela je s radom 1. siječnja 2005. godine. Sustav lokalne riznice znatno je izmijenio odvijanje proračunskih procesa. To je prvenstveno došlo do izražaja u fazi izvršavanja proračuna s obzirom da se proračun za 2005. godinu od početka izvršavao kroz sustav riznice. Odlučeno je da neće biti prijelaznog razdoblja i da će se cjelokupno poslovanje odvijati preko jedinstvenog računa riznice. Računi proračunskih korisnika ostali su otvoreni još neko vrijeme kako bi se na njima prikupljali prihodi proračunskih korisnika iz prijašnjih razdoblja, na primjer uplate roditelja za su inanciranje dječjeg vrtića za 2004. godinu. Dotadašnja praksa dostavljanja sredstava proračunskim korisnicima u vidu mjesečnih doznaka je završena. Sva plaćanja dobavljača vršila su se isključivo preko jedinstvenog računa riznice. Kako su bili ispunjeni svi tehnološki i organizacijski preduvjeti, sve zahtjeve za sredstvima proračunski korisnici su postavljali putem interneta. Način izvršavanja proračuna temeljito je izmijenjen. Kako bi postavio zahtjev za sredstvima, zaposlenik proračunskog korisnika se prvo putem interneta prijavljuje i identi icira u sustav E-lokalne riznice. Prijava mu omogućuje uvid u dio proračuna koji se odnosi na proračunskog korisnika i podatke o realizaciji prema pozicijama proračuna. Nakon prijave, 147

LOKALNA SAMOUPRAVA omogućeno je postavljanje zahtjeva za sredstvima. Svi dobavljači koji potražuju sredstva iz proračuna Grada Kutine evidentiraju se u informacijskom sustavu Grada, a proračunskom korisniku su dostupni putem interneta. Ukoliko proračunski korisnik nabavi robu ili usluge od dobavljača koji nije evidentiran u sustavu, on nije vidljiv u aplikaciji E-lokalna riznica te stoga proračunski korisnik putem e-maila šalje zahtjev gradskoj riznici da unese novog dobavljača u sustav. Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke o dobavljaču (naziv, matični broj, osobni identi ikacijski broj, broj žiro računa) da bi ga zaposlenik gradske riznice mogao unijeti u sustav i uvesti u aplikaciju E-lokalna riznica. Na taj način podatak se unosi samo jednom, a dostupan je svim proračunskim korisnicima. Zahtjev za plaćanje određenog rashoda proračunski korisnik postavlja na način da u aplikaciji E-lokalna riznica odabere dobavljača čiji račun želi platiti i veže ga uz poziciju proračuna. Zaposlenik proračunskog korisnika odabire primatelja, odnosno svog dobavljača i poziciju proračuna te uz nju automatski povlači i sve proračunske klasi ikacije te pozicije koje su unesene prilikom izrade proračuna. Na ovaj način zaposleniku preostaje samo unijeti podatke sa samog računa kao što su dospijeće, svrha, poziv na broj i iznos čime se pro-

ces unosa bitno ubrzava i značajno se smanjuje mogućnost pogreške. Na pojedinom zahtjevu za sredstvima zaposlenik proračunskog korisnika može unijeti neograničen broj računa svojih dobavljača. Nakon što je unio sve dobavljače, zaposlenik šalje zahtjev na obradu. U prilogu zahtjeva dostavljaju se skenirani računi koji su sadržani u zahtjevu. Tako postavljeni zahtjev dolazi na provjeru ovlaštenom ovjerovitelju. Odlukom o sustavu glavne knjige riznice Grada Kutine te načinu vođenja jedinstvenog računa riznice utvrđeno je da su ovlašteni ovjerovitelji pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti i stručni suradnik za društvene djelatnosti. Aplikacija automatski daje podatak ovjerovitelju o raspoloživosti planiranih sredstava za izvršenje rashoda i ako zahtjev prelazi iznos raspoloživih sredstava predlaže da se zahtjev odbije. Uz to ovjerovitelj provjerava je li postavljeni zahtjev u skladu sa pozicijama proračuna sa kojih se traže sredstva. Ovjerovitelj ima uvid i u same račune tako da može provjeriti i sadržaj te zakonitost samih dokumenata. Ukoliko su svi uvjeti zadovoljeni ovjerovitelj ovjerava zahtjev i odobrava plaćanje.

Na ovaj način postiže se pravovremena kontrola nadležnog razdjela nad proračunskim korisnikom budući da ovjerovitelj može odbiti stavku zahtjeva ukoliko smatra da nije u skladu sa usvojenim proračunom ili zakonskim propisima. Ovjeravanje zahtjeva ima Slika 2: Zahtjev za plaćanje proračunskog korisnika za posljedicu i automatsko evidentiranje rashoda u analitičkoj evidenciji proračuna Grada. Speci ičnost centraliziranog obavljanja računovodstvenih poslova zahtijevala je i modiikaciju koncepta E-lokalne riznice pa sustav omogućuje i automatsko evidentiranje rashoda i u analitičkoj evidenciji proračunskog korisnika. To znatno ubrzava procese računovodstvenog evidentiranja i izvješćivanja.

Izvor: aplikacija E-lokalna riznica proračunskog korisnika

148

Za razliku od dotadašnje prak se kada je izvješće o utrošenim sredstvima proračunski korisnik dostavljao kvartalno, sada je podatak o svakom rashodu dostupan trenutno. Zahvaljujući takvoj raspoloživosti podataka zaposlenici gradske riznice u najkraćem roku mogu proveTIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA sti evidenciju u glavnoj knjizi proračuna, kao i u glavnoj knjizi proračunskog korisnika. Korisnost je bila uočljiva već kod sastavljanja prvih konsolidiranih inancijskih izvješća za polugodište 2005. godine. Svi podaci su već postojali u sustavu i izvješće je izrađeno gotovo automatizmom. Ažurnost u evidentiranju svih prihoda i rashoda omogućila je i dodatnu kontrolu proračunskih korisnika. Jedna od temeljnih zadaća gradske riznice je praćenje dinamike ostvarivanja prihoda proračunskih korisnika. To je posebno došlo do izražaja u 2005. godini kao prvoj godini rada sustava. Prihodi proračunskih korisnika planirani su u proračunu za 2005. godinu prema procjenama ravnatelja proračunskih korisnika. U prvim mjesecima uočeno je da su prihodi pojedinih proračunskih korisnika podcijenjeni te da se ostvaruju iznad plana. U prijašnjim godinama bi takvo postupanje omogućilo proračunskim korisnicima da povuku iz gradskog proračuna više sredstava, a da višak ostvarenog vlastitog prihoda potroše prema vlastitim željama. Takva vrsta kontrole poboljšala je i proračunski proces u fazi planiranja. U 2005. godini u postupku izmjena i dopuna proračuna proračunski korisnici su imali obvezu realno prikazati vlastiti prihod. Uloga gradske riznice u fazi planiranja proračuna došla je do potpunog izražaja već kod planiranja proračuna za 2006. godinu. Analiza dotadašnje prakse pokazala je da Upravni odjel za inancije, niti Upravni odjel za društvene djelatnosti nije analizirao inancijske planove proračunskih korisnika. Zaposlenici koji su bili formalno zaduženi za obavljanje tih zadaća izjavili su da proračunski korisnici svake godine traže povećanje sredstava iz lokalnog proračuna, ali da se njihovi zahtjevi obično odbijaju ili usvajaju manjim dijelom. Smatrali su da je detaljnija analiza prihoda i rashoda inancijskih planova proračunskih korisnika zadaća Upravnog odjela za društvene djelatnosti kao proračunskim korisnicima formalno nadređenog odjela. Zaposlenici Upravnog odjela za društvene djelatnosti izjavili su kako ne smatraju da je to njihova zadaća te da je ionako ne bi mogli provoditi zbog manjka zaposlenika. Odluku o opravdanosti zahtjeva proračunskih korisnika za povećanjem sredstava donosili su na osnovi vlastitog iskustva pročelnik za inancije i pročelnik za društvene djelatnosti. Uvođenjem gradske riznice ta je praksa u potpunosti promijenjena. Uputa za izradu proračuna bila je temeljena na ažurnim podacima i proračunski korisnici su dobili jasno TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

određene limite planiranja vlastitih inancijskih planova. Proces usklađivanja prijedloga inancijskih planova korisnika proveden je u suradnji između gradske riznice, Upravnog odjela za društvene djelatnosti i proračunskih korisnika. Organizirano je nekoliko zajedničkih sastanaka svih ravnatelja proračunskih korisnika sa pročelnicima Upravnog odjela za inancije i Upravnog odjela za društvene djelatnosti. Gradska riznica pripremila je podatke o vlastitim prihodima svih proračunskih korisnika, kao i ukupne podatke o gradskom proračunu. U samoj pripremi sastanaka zaposlenici gradske riznice aktivno su surađivali sa ravnateljima proračunskih korisnika, kao i sa Upravnim odjelom za društvene djelatnosti. Ravnatelji su dobili cjelovitu sliku proračuna i svog poslovanja. Bilo je vidljivo da nitko nema povlašten tretman, te se na taj način znatno povećalo povjerenje u sam proces. To je u kasnijim godinama rezultiralo činjenicom da je u potpunosti izostalo nerealno planiranje prihoda proračunskih korisnika.

4. Učinci implementacije sustava riznice u Gradu Kutini Iako je u početku iziskivalo ulaganje u nabavku opreme i edukaciju zaposlenika, te zahtijevalo znatne organizacijske napore, uvođenje sustava riznice rezultiralo je višestrukim pozitivnim učincima. Možemo ih podijeliti prema kriteriju inancijske mjerljivosti. Učinci koji su inancijski mjerljivi: 1. smanjenje troškova platnog prometa - umjesto troškova vođenja više računa proračunskih korisnika sada postoji samo trošak jedinstvenog računa riznice; 2. smanjenje troškova kamata - svi prihodi su uplaćeni u proračun Grada pa ne postoji mogućnost da proračunski korisnik ili gradski proračun plaća kamate, dok na računu drugog proračunskog korisnika stoje sredstva; 3. smanjenje troškova uredskog materijala - automatizacijom procesa i korištenjem interneta znatno se smanjila papirologija. Iako ni inancijski mjerljivi učinci nisu zanemarivi za sam proračun Grada i proračunski proces, znatno su važniji postignuti učinci koji se ne mogu izravno inancijski izmjeriti, a to su: • povećana kontrola prihoda i rashoda proračunskih korisnika, • poboljšana suradnja odjela gradske uprave i proračunskih korisnika i općenito povećanje povjerenja u sustav, 149

LOKALNA SAMOUPRAVA • mogućnost usmjeravanja novca koji je zahvaljujući povećanoj kontroli ostao u proračunu za realizaciju drugih projekata Grada i proračunskih korisnika, • ažurnost u evidentiranju poslovnih događaja, • automatska konsolidacija proračuna, • automatizacija poslovnih procesa i izbjegavanje višestrukog unosa istih podataka, • kao rezultat ažurnosti i automatizacije znatno kvalitetniji inancijski izvještaji, • mogućnost pripreme menadžerskih izvješća za sve korisnike u sustavu, • poboljšana suradnja između odjela gradske uprave, • opće povećanje kvalitete usluga gradske uprave i • povećana razina transparentnosti proračuna čime se omogućuje aktivnije sudjelovanje ostalih čimbenika u proračunskom procesu. Uvođenjem modela lokalne riznice koji pretpostavlja centralizaciju računovodstvenih poslova postiže se još jedan učinak koji je inancijski vrlo mjerljiv i zbog svoje važnosti zaslužuje da ga se posebno istakne. To je učinak smanjenja broja zaposlenih u cjelokupnom sustavu. Automatizacija procesa i centralizacija poslovanja smanjuju potrebu za zaposlenicima. Ukupan broj zaposlenih čije se plaće osiguravaju iz proračuna Grada smanjio se za četiri. Prosječna bruto plaća tih zaposlenika iznosila je 80.000,00 kuna godišnje. Nije teško izračunati da je promjena u organizaciji poslovanja donijela godišnju inancijsku uštedu od 320.000,00 kuna, što nikako nije zanemarivo. Ovome treba dodati činjenicu da daljnji rad u sustavu povećava razinu znanja i iskustva zaposlenika te su uz konstantno ulaganje u obrazovanje moguće i daljnje uštede. Krajem 2011. godine dvije zaposlenice gradske riznice otišle su u mirovinu, no to nije rezultiralo novim zapošljavanjem, već je posao raspoređen na preostale zaposlenike. Najveći otpor uvođenju sustava gradske riznice pružali su ravnatelji proračunskih korisnika, navodeći kao glavni razlog strah od gubitka inan-

cijske samostalnosti. Taj strah je neopravdan budući da odluku o prihodima i rashodima proračunskog korisnika i u sustavu riznice isključivo donosi ravnatelj proračunskog korisnika. Naravno da nemogućnost donošenja protuzakonitih odluka ili realizacije rashoda za koje ne postoje osigurani izvori inanciranja ne može biti ozbiljan argument. Uz sve to treba istaknuti da sustav riznice donosi i određene koristi za proračunskog korisnika od kojih je svakako najvažnija sigurnost izvršenja obveza. Trenutni nedostatak likvidnosti proračunskog korisnika u sustavu lokalne riznice ne rezultira nemogućnošću ispunjavanja obveza, pošto se njegove obveze ispunjavaju s jedinstvenog računa riznice. Ostale koristi koje su ostvarili proračunski korisnici u sustavu gradske riznice su: • smanjenje troškova održavanja informatičke opreme i izostanak troškova održavanja računovodstvenog programa, • preusmjeravanje tako ušteđenih sredstava u vlastite programe, • bolja povezanost i komunikacija sa gradskom administracijom te • olakšan postupak planiranja. Valja naglasiti da je sustav riznice olakšao ispunjavanje obveza vezanih za pravila odgovornog iskalnog ponašanja koja propisuje Zakon o iskalnoj odgovornosti, kako za Grad, tako i za proračunske korisnike. Poštivanje tih pravila se po prvi put testiralo početkom 2012. godine za proračunsku 2011. godinu kroz davanje Izjave o iskalnoj odgovornosti. Ispunjavanje Izjave za gradonačelnika Grada Kutine, kao i za ravnatelje proračunskih korisnika koji su u sustavu gradske riznice bilo je znatno olakšano budući da je sustav gradske riznice projektiran na način da se proračunski proces provodi uz poštivanje svih zakonskih propisa. U praksi je to značilo da su na velik dio pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti gradonačelnik i ravnatelji mogli odgovoriti potvrdno upravo zahvaljujući implementiranom sustavu gradske riznice.

SAVJETI ZA PRETPLATNIKE:



 01/5531 755, 01/5531 335, 099/3037 677, 099/3037 678 150

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Desanka Sarvan *

UDK UDK: 347.2

Komunalne vodne građevine kao javna dobra u javnoj uporabi U kontekstu objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao objekata i uređaja kojima se obavljaju komunalne djelatnosti, značajno je razmotriti pravno pitanje posebnog pravnog statusa komunalnih vodnih građevina kao građevina kojima se obavljaju najznačajnije komunalne djelatnosti za građane i gospodarstvo u JLS – djelatnosti javna vodoopskrba i javna odvodnja. Ovo proizlazi i iz činjenice da su vodne usluge (javna vodoopskrba i javna odvodnja) izdvojene iz sektora komunalnog gospodarstva u sektor vodnog gospodarstva stupanjem na snagu Zakona o vodama. U cilju pravne zaštite komunalnih vodnih građevina koje su namijenjene za obavljanje vodnih usluga, sukladno pravnim sustavima europskih zemalja, određen je njihov poseban pravni status javnog dobra u javnoj uporabi, koje je u ograničenom pravnom prometu.

1. Uvod Nekretnine koje čine komunalnu infrastrukturu zaslužuju poseban pravni status zbog njihove zaštite u pravnom prometu, u cilju osiguranja kontinuiteta obavljanja komunalnih djelatnosti korisnicima komunalnih usluga. Naime, komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba, te su jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu. JLS) te pravne i izičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne: a) osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, b) osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, c) osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti po načelima održivog razvoja, te d) osigurati javnost rada. Objekte i uređaje komunalne infrastrukture možemo de inirati kao objekte i uređaje kojima se obavljaju komunalne djelatnosti iz stavka 1. članka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000, 59/01, 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12, u daljnjem tekstu: ZKG). To su: a) objekti i uređaji za opskrbu pitkom vodom

(objekti i uređaji za zahvaćanje, pročišćavanje i isporuku vode za piće), b) objekti i uređaji za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (objekti i uređaji za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, odvodnju atmosferskih voda, te zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama), c) objekti i uređaji za prijevoz putnika u javnom prometu (autobusni kolodvori, autobusna stajališta), d) objekti i uređaji za održavanje čistoće, e) odlagališta komunalnog otpada, f) javne površine (javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta i javne prometne površine), g) nerazvrstane ceste (površine koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa, te cestovno zemljište uz nerazvrstane ceste), h) tržnice na malo (prostori i zgrade izgrađene na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojima se u skladu sa tržnim redom pružaju usluge obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima), i) groblja i krematoriji (prostori i zgrade za obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika), j) objekti i uređaji javne rasvjete (objekti i uređaji javne rasvjete za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta). Značajno je razmotriti pravno pitanje posebnog pravnog statusa komunalnih vodnih građevina kao građevina kojima se obavljaju najznačajnije komunalne djelatnosti za građane i gospodarstvo u JLS – djelatnosti javna vodoopskrba i javna odvodnja.

2. Pretvorba prava korištenja društvenog vlasništva nad komunalnom infrastrukturom Pravni status objekata i uređaja komunalne infrastrukture - groblja i krematorija, javne rasvjete i nerazvrstanih cesta uređen je posebnim zakonima1. Pretvorba prava korištenja društvenog vlasništva drugih objekata i uređaja komunalne infrastrukture (uključujući i objekte i uređaje komunalne inZakon o grobljima (NN, br. 19/98, čl. 2.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 70/97, čl. 11), Zakon o cestama (NN, br. 84/11, čl. 101.). 1

Desanka Sarvan, mag. iur., Županija Istarska, Pula

TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

151

KOMUNALNO GOSPODARSTVO frastrukture za opskrbu vodom za piće i odvodnju otpadnih voda2) provedena je odredbom članka 31. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, u daljnjem test: ZKG), na način da su jedinice lokalne samouprave na dan stupanja na snagu tog zakona postale vlasnici društvenog kapitala pravnih osoba koje su registrirane za obavljanje komunalnih djelatnosti3,te dionica dioničkih društava koja su izvršila pretvorbu društvenog vlasništva prema posebnom zakonu4,5. Tako su objekti i uređaji komunalne infrastrukture koji su bili društveni kapital pravnih osoba registriranih za obavljanje komunalnih djelatnosti, koje na dan stupanja na snagu ZKG-a tj. 8. lipnja 1995. godine nisu izvršile pretvorbu društvenog vlasništva, tim danom postali zajedničko vlasništvo JLS organiziranih na području bivše općine prema sjedištu društva. Suprotno tome, objekti i uređaji komunalne infrastrukture koji su bili uneseni kapital poduzeća koja su na dan stupanja na snagu ZKG-a izvršila pretvorbu društvenog vlasništva postali su vlasništvo su tih pravnih osoba, čije su dionice su preuzele JLS.

darstva u sektor vodnog gospodarstva stupanjem na snagu Zakona o vodama (NN, br. 153/09, stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine, 63/11 i 130/11, u daljnjem tekstu: ZV) i Zakon o inanciranju vodnog gospodarstva (NN, br. 153/09, stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine, u daljnjem tekstu: ZFVG). Prema ZV vodne usluge i obavljaju se kao javna služba. Obavljanje vodnih usluga u djelokrugu je JLS. Ove djelatnosti su od interesa za JLS na uslužnom području, a JLS su dužne osigurati obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. JLS imaju u djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje ovlasti i obveze propisane ZV.

Vodne usluge (javna vodoopskrba i javna odvodnja6) izdvojene su iz sektora komunalnog gospo-

Komunalne vodne građevine su: a) građevine za javnu vodoopskrbu – akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža, te b) građevine za javnu odvodnju – kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, mješoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, uključujući sekundarnu mrežu (ZV, čl. 22., st.1. t. 2.).

Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, st. 1, t. 1 i 2, te st. 2. i 3.).

4. Komunalne vodne građevine - javna dobra

3. Vodne usluge i komunalne vodne građevine

Tj. pravnih osoba – komunalnih poduzeća, koje na dan stupanja na snagu ZKG/95, nisu izvršila pretvorbu društvenog vlasništva.

Zakon o pretvorbi i organiziranju poduzeća u komunalnim djelatnostima i djelatnostima uređenja naselja i prostora, prijevoza putnika u gradskom i prigradskom prometu i djelatnosti uređenja i održavanja tržnica na malo (NN, br. 91/92, 14/93 i 70/93 – stupio na snagu 31. prosinca 1992. godine).

Tj. dionica komunalnih poduzeća koje su na dan stupanja na snagu ZKG izvršila pretvorbu društvenog vlasništva prijenosom dionica Hrvatskom fondu za privatizaciju, odnosno poduzeća koja su organizirana kao javna poduzeća u vlasništvu Grada Zagreba, odnosno općine, na čijem je području sjedište poduzeća.

Točke 28, 29 i 94. članka 3. ZV. Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Javna odvodnja je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovođenja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i izravnoga ili neizravnoga ispuštanja u površinske vode, obrade mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne odvodnje te upravljanje tim građevinama; javna odvodnja uključuje i crpljenje i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama. Javna vodoopskrba je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenih ljudskoj potrošnji i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika ili do drugoga isporučitelja vodne usluge, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne vodoopskrbe te upravljanje tim građevinama.

152

U cilju pravne zaštite komunalnih vodnih građevina koje su namijenjene za obavljanje vodnih usluga, sukladno pravnim sustavima europskih zemalja, određen je njihov poseban pravni status javnog dobra u javnoj uporabi, koje je u ograničenom pravnom prometu7. Komunalne vodne građevine su jav7 Art. 143. Codice dell’ambiente Repubblica Italia (Dlgs 152/2006) G.U. 14.04.2006 – „Vodovodi, kanalizacijski vodovi, uređaji za pročišćavanje i drugi objekti infrastrukture javnog vlasništva, do mjerne točke ili priključka, javno su dobro u smislu članka 833. i sljedećih civilnog zakonika, neotuđivi su, osim pod uvjetima propisanim zakonom.“ C. 2 Art. 822. Codice civile Repubblica Italia (Regio Decreto 16 marzo 1942, n. 262) aggiornato al D.Lgs. 18 giugno 2012, n. 91 (società quotate), al D.L. 22 giugno 2012, n. 83 (cd. Decreto Sviluppo) e alla L. 28 giugno 2012, n. 92 (riforma del Lavoro), disponibile a www.altalex. com) „… Isto, javna su dobra … vodovodi…“ Isto, člen 3. i 4. Zakona o stavbnih zemljiščih Ur.l. RS, št. 44/1997 Ur.l. RS, št. 98/1999 Odl.US: U-I-308/97, 1/2000 Odl.US: U-I39/97, 67/2002-ZV-1, 110/2002-ZUreP-1 (8/2003 popr.) „ Javna infrastruktura su objekti i mreže, koje su neposredno namijenjeni obavljanju gospodarskih javnih službi na području komunalnoga i vodnoga gospodarstva, zaštite okoliša, energetike, prometa i veza te drugi objekti, ako je tako odlučeno zakonom. Javna infra-

TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO na dobra u javnoj uporabi, i u vlasništvu su javnoga isporučitelja vodne usluge ili JLS.

4.1. Komunalne vodne građevine kao javno dobro u javnoj uporabi u vlasništvu JLS Primarno su javna dobra u javnoj uporabi de inirana kao stvari u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene neposrednom izvršavanju prava i dužnosti Republike Hrvatske, njezinih tijela i ustanova i koje rabe u skladu s tom namjenom ona tijela i ustanove kojima ih je dalo na upravljanje tijelo nadležno za određivanje namjene, ako ih to tijelo nije zadržalo u svojoj neposrednoj uporabi8. Stoga je bilo dvojbeno mogu li JLS biti vlasnici javnog dobra u javnoj uporabi, glede onih javnih dobara u javnoj uporabi koja su značajna za JLS i lokalnog su karaktera. Ova se dvojba dugo vremena odnosila na nerazvrstane ceste o kojima vodi brigu i njima upravlja JLS, te je bilo mišljenja da nerazvrstane ceste, unatoč njihovom lokalnom značaju, jesu javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. Konačno je Zakonom o cestama (NN, br. 84/11, stupio na snagu 27. srpnja 2011. godine) pravni status nerazvrstanih cesta određen kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu JLS na čijem se području nalazi9. Ovakvo pravno određenje nerazvrstanih cesta sukladno je stavku 8. članka 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12), kojim je određeno da će se pravo vlasništva JLS i jedinica područne (regionalne) samouprave na odgovarajući način primjenjivati pravila o vlasništvu Republike Hrvatske, ako nije što drugo određeno zakonom, niti proizlazi iz naravi tih osoba. Isto vrijedi i za pravo vlasništva ustanova, te s njima izjednačenih pravnih osoba. Slijedom navedenog, status javnog dobra u javnoj uporabi u vlasništvu JLS komunalnih vodnih građevina sukladan je općim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima o javnim dobrima u javnoj uporabi.

struktura su i komunalni objekti, kojih je uporaba pod jednakim uvjetima namijenjena svima, kao što su ulice, tržnice, igrališta, parkirališta, kupališta, parkovi, zelene, rekreacijske površine i slično. Objekti javne infrastrukture i zemljišta, na kojima su izgrađeni, su građeno javno dobro. Na građenom javnom dobru nije moguće imati vlasnička prava.“ Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, st. 3., čl. 35.).

Zakon o cestama (NN, br. 84/11, st. 1., čl. 101.).

TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

4.2. Komunalne vodne građevine kao javno dobro u javnoj uporabi u vlasništvu javnog isporučitelja vodnih usluga Postavlja se pitanje je li moguće da vlasnik komunalne vodne građevine kao javnog dobra u javnoj uporabi bude trgovačko društvo (isporučitelj vodnih usluga) kao pravna osoba privatnog prava. Kako ZV obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje povjerava isključivo javnom isporučitelju vodnih usluga kojem udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu, odnosno osnivačko pravo imaju isključivo JLS. U tom smislu, javni isporučitelj vodnih usluga više ne može biti vlastiti pogon, trgovačko društvo u vlasništvu države, odnosno županije, niti izička ili pravna osoba na temelju koncesije, čime je u cijelosti isključena mogućnost privatizacije obavljanja vodnih usluga (osim naprijed navedenih koje je izuzetno dozvoljeno obavljati temeljem koncesije), te se vodne usluge povjeravaju na obavljanje isključivo javnom sektoru10, 11. Javni isporučitelj mora ispunjavati sljedeće uvjete: a) javni isporučitelj vodne usluge ne može obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje, odnosno ustupljene djelatnosti gradnje i/ili održavanja građevina oborinske odvodnje s javnih površina i iz građevina koje se na njih imaju priključiti, u građevinskim područjima, te b) stekne li treća osoba poslovni udio, dionice ili osnivačka prava u javnom isporučitelju vodnih usluga ili ako javni isporučitelj vodne usluge obavlja ili je u sudskom registru registriran za obavljanje djelatnosti protivno navedenom, prestaje mu pravni status javnoga isporučitelja vodnih usluga i pravo obavljanja djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje12. Slijedom navedenog, može se zaključiti da je javni isporučitelj vodnih usluga prema uvjetima propisaIznimno JLS mogu drugim pravnim, odnosno izičkim osobama dati koncesiju prava pružanja javne usluge pročišćavanja otpadnih voda i/ili pravo izvođenje ili projektiranja i izvođenja radova u djelatnosti pročišćavanja otpadnih voda i pravo pružanja javne usluge čišćenja septičkih i sabirnih jama. 10

11 Stavak 3. članak 171. ZV Koncesija za javne usluge i javne radove ne daje se za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Nadalje, prema stavku 3. članak 171. ZV pravna ili izička osoba može koncesijom steći pravo pružanja usluge javnoga navodnjavanja i/ili pravo izvođenja ili projektiranja i izvođenja radova u djelatnosti javnoga navodnjavanja.. Na temelju odredbi ZV ne daje se koncesija za javne usluge, niti za javne radove koji uključuju gospodarsko korištenje voda iz članka 163. stavka 1. točke 1. i 2. ZoV tj. koncesije za korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije i koncesije za korištenje vodne snage za pogon uređaja, osim proizvodnje električne energije. 12

Članak 201. i 202. ZV.

153

KOMUNALNO GOSPODARSTVO nim ZV pravna osoba javnog prava, te stoga može biti titular vlasništva javnog dobra u javnoj uporabi.

5. Ograničenja u pravnom prometu komunalnih vodnih građevina Ograničenja u pravnom prometu komunalnih vodnih građevina su: a) komunalne vodne građevine ne mogu se opteretiti založnim pravom, niti mogu biti predmetom ovrhe, b) komunalne vodne građevine mogu biti u prometu samo između javnog isporučitelja i JLS, c) komunalne vodne građevine u vlasništvu javnog isporučitelja vodne usluge ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu te se u slučaju stečaja ili likvidacije javnog isporučitelja vodne usluge izlučuju u vlasništvo JLS, koja je njihov udjeličar, dioničar ili osnivač13,14. U navedenom slučaju JLS kao osnivači javnog isporučitelja vodnih usluga - trgovačkog društva ili javne ustanove koja obavlja djelatnost vodnih usluga, solidarno odgovaraju za obveze tih pravnih osoba15. Naime, ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno članovi16.

6. Proglašenje postanka i prestanka javnog dobra komunalnih vodnih građevina Prema stavku 5. članka 23. Zakona o zemljišnim knjigama (NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10) za javna dobra u općoj i u javnoj uporabi upisat će se kao vlasnik Republika Hrvatska, ako njihov vlasnik nije jedinica lokalne uprave ili samouprave, te će se naznačiti tijelo ili ustanova kojoj su dana na upravljanje, odnosno tijelo koje njima neposredno upravlja. Za vodne građevine kao javno dobro u javnoj uporabi u vlasništvu JLS ili javnog isporučitelja vodnih uslu-

ga, postavlja se pitanje temeljem kojeg akta će se u zemljišnim knjigama izvršiti upis javnog dobra u javnoj uporabi. Naime, postojeće komunalne vodne građevine u zemljišnim knjigama upisane su: a) kao vlasništvo JLS, ili b) kao vlasništvo isporučitelja vodnih usluga17. Stjecanje i prestanak svojstva javnog dobra u javnoj uporabi za određenu nekretninu pretpostavlja donošenje akta tijela državne vlasti18. Tako je, primjerice za upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige člankom 102. i 103. Zakona o cestama (NN, br. 84/11) propisano da nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu. Ukidanje statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstanoj cesti moguće je kada trajno prestane potreba korištenja nerazvrstane ceste ili njezinog dijela, a nekretnina kojoj prestaje taj status ostaje u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste ili njezinog dijela donosi predstavničko tijelo JLS, te se ista dostavlja nadležnom sudu radi provedbe brisanja statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste u zemljišnoj knjizi19,20. Stoga, kako bi se namjera pravne zaštite komunalnih vodnih građevina, stavljanjem istih u poseban pravni režim javnog dobra u javnoj uporabi u vlasništvu JLS ili javnog isporučitelja vodnih usluga doista i ostvarila, smatramo da je potrebno de lege ferenda propisati postupak i isprave potrebne za upis tog pravnog statusa u zemljišnim knjigama. Pored toga, moguće je da su u zemljišnim knjigama komunalne vodne građevine upisane kao društveno vlasništvo sa pravom korištenja bivših općina ili komunalnih radnih organizacija, ili komunalnih društvenih poduzeća.

18 13

Članak 200. ZV.

Članak 202. ZV. Javni isporučitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje je trgovačko društvo ili ustanova u kojem udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu, odnosno osnivačko pravo imaju isključivo jedinice lokalne samouprave. Javni isporučitelj vodne usluge ne može obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje, odnosno djelatnosti iz članka 125. stavka 3. ZV. Stekne li treća osoba poslovni udio, dionice ili osnivačka prava u javnom isporučitelju vodnih usluga ili ako javni isporučitelj vodne usluge obavlja ili je u sudskom registru registriran za obavljanje djelatnosti protivno navedenom, prestaje mu pravni status javnoga isporučitelja vodnih usluga i pravo obavljati djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. 14

Stavak 4. Stečajnog zakona (NN, br. 44/96, 161/98 – Zakon o bankama, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 117/08 - Zakon o kreditnim institucijama, 116/10, 25/12 i 133/12)

Ova se odredba ne odnosi na dionička društva.

154

I. Borković, „Upravno pravo“, NN, Zagreb 2002., str. 596.

Prema članku 5. Zakona o stavbnih zemljiščih Ur.l. RS, št. 44/1997 Ur.l. RS, št. 98/1999 Odl.US: U-I-308/97, 1/2000 Odl. US: U-I-39/97, 67/2002-ZV-1, 110/2002-ZUreP-1 (8/2003 popr.), 110/2002-ZGO-1: „… nekretnina… dobiva status izgrađenog javnog dobra lokalnog ili državnog značaja odlukom koju, na temelju rješenja nadležnog tijela općine ili Vlade Republike Slovenije izdaje općinska uprava ili nadležno ministarstvo. Status javnog dobra oduzima se nekretnini na temelju odluke nadležnoga tijela općine ili vlade, koja je taj status dodijelila… Izgrađeno javno dobro u zemljišnim knjigama upisuje se ili briše na temelju navedene odluke.“

Art. 823. i 289. Codice civile Repubblica Italia - stvari koje su javna dobra (demanio dello Stato) neotuđive su i ne mogu biti predmetom prava trećih, osim na način i u granicama propisanim posebnim zakonom. Prelazak javnih dobara (demanio dello Stato) u „običnu“ imovinu Države (patrimonio dello Stato) mora biti određen aktom upravne vlasti, koji se objavljuje u službenom glasilu Republike Italije. Ova pravila odnose se i na dobra općina i provincija, time da se akt objavljuje u lokalnom službenom glasilu.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2012.

TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12. i 144/12.) i Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. – ispravak 146/09, 123/10., 137/11. i 61/12.) određeni su neoporezivi iznosi kao primici koji se ne smatraju plaćom samo ako se isplaćuju zaposlenicima, odnosno stipendije redovnim studentima i učenicima. Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. br. I.

Dopuštena isplata (u kunama)

NAKNADE

Dnevnice u inozemstvu

III.

do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 8/06., primjena od 18. siječnja 2006.

OTPREMNINE I DAROVI

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu)

Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne bolesti

Dar djetetu do 15 godina starosti

Dar posloprimcu

samo u naravi (do 400,00 kn godišnje)

Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.)

sveukupno 2.500,00 kn godišnje

IV.

8.000,00 kn 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 600,00 kn godišnje

POTPORE

Prijevozni troškovi na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

Zbog invalidnosti zaposlenika

Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

U slučaju smrti zaposlenika

7.500,00 kn

3.000,00 kn

Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

7..

Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

Darovanje za zdravstvene potrebe4

Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte 2,00 kn po prijeđenom kilometru

Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

II.

DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT 170,00 kn dnevno Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) 170,00 kn dnevno Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

Pomorski dodatak

Naknada za odvojeni život

Vrsta isplate

250,00 kn dnevno 1.600,00 kn mjesečno

V. 1.

2.500,00 kn godišnje

2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

NAGRADE ZAPOSLENICIMA Za navršenih: – 10 godina radnog staža – 15 godina radnog staža – 20 godina radnog staža – 25 godina radnog staža – 30 godina radnog staža – 35 godina radnog staža – 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12).

Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak). 2

Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.

Sukladno čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.

Sukladno čl. 9. t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kuna mjesečno.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

155

TIM4PIN INFO VI.

STIPENDIJE

Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

1.600,00 kn mjesečno

Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća

4.000,00 kn mjesečno

Stipendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu Stipendije na javnim natječajima koje isplate isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA 1.600,00 kn mjesečno Sportske stipendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno prema posebnim propisima

VII. 1.

2. 3.

Nagrade za sportska ostvarenja

u ukupnom iznosu isplate

20.000,00 kn godišnje

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA 1. Primici učenika i studenata za rad 50.000,00 kn godišnje preko ovlaštenih posrednika 2.

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada

1.600,00 kn mjesečno

NAPOMENE: • Iako se radi o neoporezivim iznosima, stipendije, sportske stipendije, nagrade za sportska ostvarenja obvezno se isplaćuju na žiro – račun primatelja. Izuzete su nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada koje se mogu isplatiti u gotovini. • Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak). • Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema čl. 44. st. 16. Pravilnika o porezu na dohodak. • IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati: - Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema čl. 10. t. 11. Zakona o porezu na dohodak i čl. 5. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak). 156

- Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog korisnika

2. Naknade korisnika državnog proračuna • Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Na temelju članka 20. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br.139/12.) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. • Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12. i Dodatku I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br.89/12.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u 2013. godini. Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. godini prema dodacima kolektivnih ugovora Materijalno pravo Dnevnica za službeni put u zemlji Terenski dodatak Regres za godišnji odmor Božićnica Osnovica za isplatu jubilarne nagrade

Državni službenici i namještenici 150,00 kn

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn

150,00 kn Neće se isplatiti

Neće se isplatiti 900,00 kn

Neće se isplatiti 500,00 kn

Kod državnih službenika i namještenika Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru u članku 5. je, osim smanjenja osnovice za isplatu jubilarnih nagrada s 1.800,00 kuna na 900,00 kuna, de inirano je da se službenicima i namještenicima koji će u 2013. godini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

TIM4PIN INFO Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2013. godini prema dodacima kolektivnih ugovora Godine neprekidne službe/rada u državnim tijelima Ugovoreno i jedinicama pravo lokalne i područne (regionalne) samouprave 5 1 osnovica 10

Službenici i Državni namještenici službenici i u javnim namještenici službama Osnovica: Osnovica: 900,00 kn 500,00 kuna

1,25 osnovice

500,00

1.125,00

625,00

1,5 osnovice

750,00

1,75 osnovice

1.575,00

875,00

2 osnovice

1.000,00

2,5 osnovice

2.250,00

1.250,00

3 osnovice

1.500,00

4 osnovice

3.600,00

2.000,00

5 osnovica

4.500,00

2.500,00

• Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slijedeći iznosi naknada: Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak

Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru 150,00 kn dnevno

3. Plaće Tablica 5. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće - za mirovinsko osiguranje - I. stup - II. stup TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

20% 15% 5%

Tablica 6. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću - za zdravstveno osiguranje 13% - za zaštitu zdravlja na radu 0,5% - za zapošljavanje i doprinos (ili 1,6 + 0,1%)* za poticanje zapošljavanja 1,7% (ili 1,6 + 0,2%)* osoba s invaliditetom

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%. Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopama prikazanim u tablici 5. Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

4,86% 7,84% 11,28% 17,58%

Stope Stope doprinosa za doprinosa za radnike u I. radnike u II. stupu stupu 3,61% 1,25% 5,83% 2,01% 8,39% 2,89% 13,07% 4,51%

• Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu u 2013. godini Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu plaćaju poslodavci za osobe koje se upućuju na službeni put u inozemstvo u sve zemlje, neovisno o tome imali Hrvatska s njima sklopljen ugovor ili ne. Sukladno članku 188. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08. do 22/12.), ovaj doprinos se obračunava prema stopi od 20% na osnovicu od 2.753,42 kn mjesečno za put obavljen nakon 1. siječnja 2013. godine. Ako se doprinos plaća za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se za svaki dan proveden na 157

TIM4PIN INFO službenom putu plaća iznos razmjerno broju dana u mjesecu.

Tablica 9. Osobni odbici

Tablica 8. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu dodatnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu

Osobni odbitak

Broj dana u mjesecu Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

98,34

91,78

88,82

19,67

18,36

17,76

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu se plaća do 15. dana u tekućem mjesecu za obavljena službena putovanja u prethodnom mjesecu. Ovaj doprinos uplaćuje se na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske 1001005-1863000160 poziv na broj 68 8443 – OIB pravne osobe Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike se evidentira na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD. • Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću - Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08.144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (članak 20. stavak 2. Zakona) - Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i 120/12), poslodavci koji zaposle: a) nezaposlenu osobu koja ima više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu, b) dugotrajno nezaposlenu osobu koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom). 158

Svota osobnog Faktor odbitka osobnog odbitka Mjesečno od 1.3. 1,00 2.200 0,50 1.100

Osnovni osobni odbitak Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,0 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8, 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100% invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Umirovljenici područja - Visina mirovine, posebne državne skrbi a najviše 3.400 (najmanja 2.200) I. skupina 3.840 Područje posebne državne II. skupina 3.200 skrbi III. skupina 2.400 Brdsko-planinska područja 2.400

Tablica 10. Stope poreza na dohodak Stope poreza na dohodak 12% 25% 40%

Mjesečna porezna osnovica do 2.200,00 kn iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn (tj. daljnjih 6.600,00 kn) iznad 8.800,00 kn

• Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći (NN, br. 67/08.). Od 1. lipnja 2012. do 31. svibnja 2013., prema objavi Državnog zavoda za statistiku (NN, br. 60/12.), minimalna plaća iznosi 2.814,00 kuna. • Osnovice za izračun plaća za korisnike državnog proračuna i javne službe za 2013. godinu - za državne službenike i namještenike osnovica je utvrđena u iznosu od 5.108,84 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike, NN, br. 40/09.) TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

TIM4PIN INFO - za javne službe osnovica je utvrđena u iznosu od 5.108,84 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama, NN, br. 40/09.) - za državne dužnosnike osnovica je utvrđena u iznosu od 4.630,14 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika, NN, br. 83/09.) - za suce i druge nositelje pravosudnih dužnosti osnovica je utvrđena u iznosu od 4.873,83 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, NN, br. 40/09.) • Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada zaposlenika – za pravne osobe Tablica 11. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada za pravne osobe Naziv doprinosa/poreza Doprinos za zdravstveno osiguranja

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu

Doprinos za mirovinsko osiguranje (I stup)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje - za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu (II stup)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

Broj i naziv uplatnog računa 10010051863000160 Državni proračun Republike Hrvatske

Poziv na broj

Doprinos za zapošljavanje na plaće zaposlenih

10010051863000160 Državni proračun Republike Hrvatske

Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invalidnošću

10010051863000160 Državni proračun Republike Hrvatske

Porez i prirez na dohodak od Račun grada/općine nesamostalnog rada prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb: 10010051713312009

68 8702-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke) 68 8729-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke) 68 1406-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

4. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom

68 8400-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke) 100100568 1863000160 8559-OIBDržavni proračun oznaka R-Sm Republike Hrvatske (može i ne mora4 znamenke) 100100568 1863000160 8109-OIBDržavni proračun oznaka R-Sm (4 Republike Hrvatske znamenke) 68 10010051863000160 8150-OIBDržavni proračun oznaka R-Sm (4 Republike Hrvatske znamenke)

Ovršni zakon (NN, br. 112/12.) de inira provođenje ovrhe na plaći kad je riječ o ovrsi na plaći zbog nepravodobnog plaćanja temeljem vjerovničkodužničkog odnosa.

10010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 10010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

U NN, br. 128/12. taj je podatak objavljen i iznosi 5.464,00 kn te se primjenjuje u 2013. godini

TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

68 2003-OIBoznaka R-Sm (4 znamenke)

68 2020-OIBoznaka R-Sm (4 znamenke)

Iznos do kojeg poslodavac može ovršiti plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na prosječnu neto plaću u RH te o predmetu ovrhe (članak 173. Ovršnog zakona). U članku 173. Stavku 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12.) prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj de inirana je kao „prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine.“ Tako utvrđeni iznos prosječne plaće u RH primjenjuje se u slijedećoj godini.

• ograničenja ovrhe kad je plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.464,00 kn - u slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili veća od prosječne neto plaće koja iznosi 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 toga iznosa, odnosno 3.642,66 kn - u slučaju provedbe ovrhe na plaći koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, odnosno iznos od 2.732,00 kn. 159

TIM4PIN INFO - ako se provodi ovrha na plaći koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.366,00 kn. • ograničenje ovrhe kad je plaća ovršenika manja od 5.464,00 kn Ako ovršenik prima plaću koja je manja od 5.464,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika. - u slučaju kada radnik prima plaću koja je niža od prosjeka u RH, tada mu se od ovrhe izuzima iznos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika. Npr, neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kuna. U ovom slučaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaštićen od ovrhe. - u slučaju kada se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u našem primjeru bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kuna mogao biti uplaćen na zaštićeni račun. - ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.366,00 kuna. Napomena: U NN, br. 6/13. objavljen je Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.

5. Ostale obavijesti Tablica 12. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 184 160

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 176 168 184 168 176

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 13. Blagdani (neradni dani) u Republici Hrvatskoj u 2013. godini 1. siječnja 6. siječnja

160

Nova godina 25. lipnja Bogojavljanje 5. kolovoza ili Sveta tri kralja

Dan državnosti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

31. ožujka Uskrs 1. travnja Uskrsni ponedjeljak 1. svibnja Praznik rada 30. svibnja Tijelovo 22. lipnja Dan antifašističke borbe

15. kolovoza Velika Gospa 8. listopada Dan neovisnosti 1. studenoga Svi sveti 25. prosinca Božić 26. prosinca prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan

Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja i građani islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te građani židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi u te dane. Ako koji od navedenih dana blagdana pada u nedjelju, blagdan, odnosno neradni dan se ne prenosi na idući dan. Za navedene neradne dane radnici imaju pravo na naknadu plaće. Tablica 14. Stope zateznih kamata i eskontna stopa KAMATE I RAZDOBLJE STOPA OBJAVA PRIMJENE ESKONTNA STOPA od 11.04.2000. do 5,9% NN, br. 39/00 22.10.2002. od 23.10.2002. do 30.12.2007. 4,5% NN, br. 12/02 od 31.12.2007. do 22.06.2011. 9,0% NN, br. 132/07, 75/08, 01/09, 76/09, 01/10, 82/10 i 01/11 od 23.06.2011. 7,0% NN, br. 66/11, 01/12, 73/12,1/13 ZATEZNA KAMATA od 01.07.2002. do 02.11.2004. 15% NN, br. 72/02 0d 03.11.2004. do 31.12.2007. 15% NN, br.153/04 Zatezna kamata na odnose čl. 29. Zakona o iz trgovačkih ugovora i na obveznim odnosima odnose iz ugovora između (NN, br. 35/05 i trgovaca i osoba javnog 41/08) prava* od 01.01.2008. do 17% 30.06.2011. od 01.07.2011. 15% Zatezne kamate u ostalim čl. 29. Zakona o odnosima obveznim odnosima od 01.01.2008. do 14% 30.06.2011. od 01.07.2011. 12%

* Prema čl. 26. st. 6. Zakona o obveznim odnosima, osobama javnog prava smatraju se osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava. TIM4PIN MAGAZIN 2/2013.

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST

$ " ( $ ) ( ( " ( $ !

NarudĹžbenica broj ________

4. UtvrÄ&#x2018;ivanje rezultata, inancijski izvjeĹĄtaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN

PRIJAVA ZA POHAÄ?ANJE Ĺ KOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA TIM4PIN

Datum: Red. br.

Opis

Cijena/kom

Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika

235,00 kuna

Komada

Ukupna cijena

TIM4PIN â&#x20AC;&#x201C; Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora organizira

A. B. C.

PRVI DAN DRUGI DAN OBA DANA Datum:

potpis i Ĺžig naruÄ?itelja

Potpis:

www.spi.hr

Uvjerite se i Vi u kvalitetu naših proizvoda i usluga!

TIM4PIN MAGAZIN • veljača • 2013.

Naša referentna lista govori za nas: 10 županija 72 grada 132 općine 360 proračunskih korisnika