2-VELJAČA 2014 TIM4PIN MAGAZIN by TIM4PIN

www.spi.hr

InformatiÄ?ko rjeĹĄenje u skladu sa Zakonom o cestama je

REGISTAR NERAZVRSTANIH CESTA

Zakonom o cestama (NN 81/11, 22/13, 54/13) i nedavnim novelama navedenog zakona u potpunosti je razvrstano ukupno 26.963,9 kilometara cesta u Republici Hrvatskoj, i to: 1.413 km autocesta, 6.867 km drĹžavnih cesta, 9.703 km Ĺžupanijskih cesta i 8.979 km lokalnih cesta.

Nerazvrstane ceste, koje su od najveÄ&#x2021;eg znaÄ?aja za jedinice lokalne samouprave, navedenim zakonom dane su na upravljanje jedinicama lokalne samouprave odnosno njihovim komunalnim poduzeÄ&#x2021;ima. Zakon istovremeno omoguÄ&#x2021;ava sreÄ&#x2018;ivanje stanja upisa u katastar i zemljiĹĄnu knjigu s ciljem upisa vlasniĹĄtva jedinica lokalne samouprave Ä?esticama nerazvrstanih cesta. Kako bi jedinice lokalne samouprave ĹĄto uÄ?inkovitije upravljale postupcima potrebnim za upis stvarnih prava nerazvrstanih cesta u sluĹžbene evidencije (katastar i zemljiĹĄnu knjigu), te uspjeĹĄno izvjeĹĄtavale o trenutnom stanju postupaka sreÄ&#x2018;ivanja upisa vlasniĹĄtva i konaÄ?nosti postupaka, u moguÄ&#x2021;nosti smo Vam ponuditi slijedeÄ&#x2021;a rjeĹĄenja:

aplikacije SPI/Registar nekretnina i SPI/Prostorni informacijski sustav konzultantske i savjetodavne usluge iz podruÄ?ja upravljanja imovinom, katastra i zemljiĹĄne knjige omoguÄ&#x2021;avamo suradnju s geo-partnernima - izvoÄ&#x2018;aÄ?ima potrebnih radova na sreÄ&#x2018;ivanju stanja upisa

SIGURAN PARTNER ZA BUDUÄ&#x2020;NOST

TIM4PIN MAGAZIN â&#x20AC;˘ veljaÄ?a â&#x20AC;˘ 2014.

â&#x20AC;˘ KonaÄ?ni obraÄ?un PDV-a za 2013. â&#x20AC;˘ Izjava o fiskalnoj odgovornos za 2013.

S obzirom na dinamičnost poslovanja većine naših korisnika kod kojih učenje i usvajanje novosti nikada ne prestaje,

Sustav javne nabave 2013./2014. Knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. Redaktor: 'ůŽƌŝũĂ ZĂŐƵǎ͕ ŵĂŐ͘ ŽĞĐ͘ <ŶũŝŐĂ ũĞ ŶĂŵŝũĞŶũĞŶĂ ŽƐŽďĂŵĂ ŬŽũĞ ĂŬƟǀŶŽ ƐƵĚũĞůƵũƵ Ƶ ƉƌŝƉƌĞŵŝ ŝ ƉƌŽǀŽĜĞŶũƵ ƉŽƐƚƵƉĂŬĂ javne nabave. ͻ aƚŽ ŶĂŵ ĚŽŶŽƐĞ ŶŽǀĞ ŽĚƌĞĚďĞ ǌĂŬŽŶŽĚĂǀŶŽŐ ŽŬǀŝƌĂ Ƶ ƐƵƐƚĂǀƵ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͍ ͻ <ĂŬŽ ƉůĂŶŝƌĂƟ ũĂǀŶƵ ŶĂďĂǀƵ ŝ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ WůĂŶ ŶĂďĂǀĞ͍ ͻ <ĂŬŽ ƵƐŬůĂĚŝƟ ĮƐŬĂůŶƵ ŽĚŐŽǀŽƌŶŽƐƚ ŝ ũĂǀŶƵ ŶĂďĂǀƵ͍ ͻ <ĂŬŽ ŽƌŐĂŶŝǌŝƌĂƟ ŝŶƐƟƚƵĐŝũƵ ŶĂƌƵēŝƚĞůũĂ ŝ ƉŽǀĞđĂƟ ƌĂǌŝŶƵ ƐƚƌƵēŶŽƐƟ ĚũĞůĂƚŶŝŬĂ ŬŽũŝ

Ožujak 2014.

ƐƵĚũĞůƵũƵ Ƶ ƉƌŽĐĞƐƵ ŶĂďĂǀĞ ƐƵŬůĂĚŶŽ ŶŽǀŝŵ ƉƌŽƉŝƐŝŵĂ͍ ͻ <ĂŬŽ ŬŽŵƵŶŝĐŝƌĂƟ Ɛ ŐŽƐƉŽĚĂƌƐŬŝŵ ƐƵďũĞŬƟŵĂ͍ ͻ <ĂŬŽ ŬǀĂůŝƚĞƚŶŽ ŝǌƌĂĚŝƟ ĚŽŬƵŵĞŶƚĂĐŝũƵ ǌĂ ŶĂĚŵĞƚĂŶũĞ͕ ĞĮŬĂƐŶŽ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ ŝ ƉƌŽǀĞƐƟ ƉŽƐƚƵƉĂŬ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͕ ŶĂďĂǀŝƟ ŝ ǌĂĚŽǀŽůũŝƟ ƐƚǀĂƌŶĞ ƉŽƚƌĞďĞ ŶĂƌƵēŝƚĞůũĂ͕ ƉƌĂƟƟ ƌĞĂůŝǌĂĐŝũƵ ƵŐŽǀŽƌĂ͍ ͻ <ŽũĞ ƐƵ ŶŽǀĞ ŽĚƌĞĚŶŝĐĞ Ƶ ƉƌĂǀŶŽũ ǌĂƓƟƟ͍ KĚŐŽǀŽƌĞ ŶĂ ŶĂǀĞĚĞŶĂ ƉŝƚĂŶũĂ ƉƌŝƉƌĞŵŝůŝ ƐƵ ǌĂ ǀĂƐ ƐƚƌƵēŶũĂĐŝ ŬŽũŝ ƐƵ ƉŝƐĂůŝ ƉƌŽƉŝƐĞ ŝǌ ƉŽĚƌƵēũĂ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͕ ŬĂŽ ŝ ƐƚƌƵēŶũĂĐŝ ŬŽũŝ ƐƵ ƐǀĞ ƉŽƐƚƵƉŬĞ Ƶ ƉƌĂŬƐŝ ŝ ƉƌŽǀŽĚŝůŝ͘

Pop ust: 3000 kn 250 kn! 25 n

Popust: 300 kn ϮϱϬ ŬŶ͊

<ŶũŝŐĂ ũĞ ĂǎƵƌŝƌĂŶĂ ŶŽǀŝŵ ǌĂŬŽŶƐŬŝŵ ŝǌŵũĞŶĂŵĂ͊

ŝũĞŶĂ ŝǌĚĂŶũĂ͗ 250 kuna ;W s ƵŬůũƵēĞŶͿ EĂƌƵĚǎďĞ ŵŽǎĞƚĞ ƐůĂƟ ŵĂŝůͲŽŵ ŶĂ͗ ĐĞŶƚĂƌΛƟŵϰƉŝŶ͘Śƌ͕ ĨĂŬƐŽŵ ŶĂ ďƌŽũ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ ŝůŝ ŽŶͲůŝŶĞ͗ ǁǁǁ͘ƟŵϰƉŝŶ͘Śƌ͘

EĂǌŝǀ͗ TIM4PIN Ě͘Ž͘Ž͘ ǌĂ ƐĂǀũĞƚŽǀĂŶũĞ hůŝĐĂ ŐƌĂĚĂ sƵŬŽǀĂƌĂ ϮϯϳĂ ϭϬ ϬϬϬ ĂŐƌĞď ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϳϱϱ ĨĂǆ ŝ ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ ŵŽď͗ ϬϵϵͬϯϬϯϳͲϲϳϳ͕ ;ͲϲϳϴͿ ĐĞŶƚĂƌΛƟŵ4pin.hr ǁǁǁ͘Ɵŵ4pin.hr

/ŵĞ ŽĚŐŽǀŽƌŶĞ ŽƐŽďĞ͗ ĚƌĞƐĂ͗ <ŽŶƚĂŬƚ ƚĞůĞĨŽŶ͗ &Ăǆ͗ K/ ͗ / E͗ ͲŵĂŝů͗ ĂƚƵŵ͗ EĂƌƵĚǎďĞŶŝĐĂ ďƌŽũ ͗ RB KƉŝƐ ŝũĞŶĂ <ŽŵĂĚĂ ϭ͘

Vam ovo proljeće i ljeto donosi slijedeće radionice napredne obuke:

hŬƵƉŶĂ ĐŝũĞŶĂ

^ƵƐƚĂǀ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ ϮϬϭϯͬ͘ϮϬϭϰ͘ ϮϱϬ͕ϬϬ ;ƵŬůũƵēĞŶ W sͿ WƌŝůŝŬŽŵ ƉůĂđĂŶũĂ Ƶ ͚͚ƉŽǌŝǀ ŶĂ ďƌŽũ͛͛ ƵƉŝƐĂƟ͗ OIB pravne osobe - 54 Model: 00

IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013./2014.

Godišnji izvještaj o Financijskom upravljanju i kontroli i Sastavljanje i predaja Izjave o fiskalnoj odgovornosti Datumi održavanja radionica su: 04. i 05.03.2014. u Hotelu Panorama u Zagrebu. Izrada godišnjeg obračuna proračuna Datumi održavanja radionica su: 10. i 11.03.2014. u LC edukativnom centru u Zagrebu, 13.03.2014. u LC edukativnom centru u Novigradu te 18.03.2014. u LC edukativnom centru u Splitu.

Travanj 2014. Ô

Vizualizacija poslovnih podataka u prostoru Datum održavanja radionice je: 15.04.2014. u Hotelu Panorama u Zagrebu.

Svibanj 2014. Ô Godišnji odmori kroz kadrovsku i obračun plaće Datumi održavanja radionica su: 19., 21., i 23.05.2014. u LC edukativnom centru u Zagrebu.

Lipanj 2014. Ô Praćenje naplate, izrada opomena i izrada ovrha Datumi održavanja radionica su: 19., 21., i 23.05.2014. u LC edukativnom centru u Zagrebu.

Više informacija o radionici, sadržaju i načinu prijave možete pronaći na www.spi.hr. VAŽNO! Broj sudionika na radionicama je ograničen, zato Vas pozivamo da se što prije prijavite i na taj način osigurate svoje mjesto na radionicama.

Financijski izvještaji za 2013. i novine u poslovanju neprofitnih organizacija u 2014. godini Zagreb, hotel Central, 19. veljače 2014. s početkom u 10 sa Pozivamo vas na seminar na kojem ćemo detaljno obradi aktualna pitanja sastavljanja financijskih izvještaja i poreznih prijava za 2013. godinu te vas upozna s brojnim novinama u zakonodavnom okviru poslovanja u 2014. godini. Vlada RH usvojila je 30. siječnja 2014. godine Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upu la ga u saborsku proceduru donošenja (prvo čitanje). Zakon donosi puno novina vezano uz sustav financijskog poslovanja, računovodstva, izvještavanja te nadzora nad financijskim poslovanjem neprofitnih organizacija. U međuvremenu su također stupile na snagu izmjene i dopune Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija koje valja uvaži u ustrojavanju računovodstva za novu poslovnu godinu. Predavači: TIM4PIN savjetnici i suradnici

Mjesto održavanja: hotel Central (Branimirova 3), Zagreb

Materijal: Novi priručnik “Računovodstvo i financijsko poslovanje neprofitnih organizacija” i prezentacije predavača

Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-43, model 00.

Naknada: 500,00 kn - s PDV-om bez uključenog priručnika 750,00 kn - s PDV-om i uključenim priručnikom 250,00 kn - dodatni primjerci priručnika (PDV uključen)

Prijave za sudjelovanje: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitatelji! Već smo u mjesecu veljači tekuće godine. Mjesec je to u kojemu nam se pruža prilika barem za trenutak usmjeri se na vedrije stvari koje on sa sobom donosi. „Kruha i igara“, stara je izreka koja sažeto obilježava neke od temeljnih ljudskih potreba. Upravo je mjesec veljača razdoblje u kojemu nam ne bi trebalo nedostaja „igara“. Prva od njih je 14. veljače – Valen novo. Dan je to u kojemu će se mnogi, a naročito mladi, više posve svojim ljubavima, a trgovine, restorani i cvjećarnice napokon bar nakratko poveća svoj promet. Toga ćemo dana vidje mnogo više cvijeća i veselih ukrasa u obliku srca, koje evo već i na našoj naslovnici najavljujemo. Druga je Fašnik. Maškarani će preuze simbolično ključeve nekih gradova, vesele i šarene povorke defilirat će ulicama, a grupice maskirane djece uveselit će nas koji put na kućnim vra ma. Obradujte ih malim darovima pa će dio njihove rados prijeći i na vas. No, mjesec veljača je i mjesec u kojemu se, naročito računovođe moraju intenzivno brinu i o „kruhu“, odnosno poslu. Uz tekuće poslove, približili su se i rokovi izrade i predavanja financijskih izvještaja, poreznih prijava i Izjave o fiskalnoj odgovornos . U ovom smo broju stoga pripremili niz priloga kojima je svrha pomoći vam u informiranju o novinama i podsjećanju na brojna računovodstvena i porezna pravila savladavanju obveza povezanih s tzv. „završnim računima“. Posebna je pozornost, uz financijske izvještaje za 2013. godinu, posvećena konačnom obračunu PDV-a koji se kao porezni oblik značajno proširio i na proračunski i neprofitni sektor, te godišnjoj prijavi poreza na dohodak, što je stvarna ili potencijalna obveza svih građana koji imaju privilegiju prima plaću i zarađiva . Zbog navedenih važnih i opsežnih računovodstvenih i poreznih tema, u ovom broju časopisa više su zastupljena stručna područja od općeg značaja, a manje posebnos , odnosno stručna pitanja pojedinih djelatnos . Nadamo se da ćete u časopisu i ovaj put pronaći korisno i zanimljivo š vo s kojim ćete uspješno „stavi točku“ na financijsku, računovodstvenu i poreznu 2013. godinu. Pozdrav s poštovanjem

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

impressum

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora Uredništvo:

Oblikovanje naslovnice: PromoArt Studio d.o.o.

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Grafička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tajnica uredništva: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog; Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag. iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41 Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www. m4pin.hr E-mail: centar@ m4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb Predsjednica Centra: mr. sc. Ivana Male ć Za nakladnika: Glorija Raguž, mag. oec. Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

PROGRAM 1. Novine koje donosi Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija - uspostava sustava financijskog upravljanja i kontrole - propisivanje sadržaja financijskih planova - uvođenje financijskog izvještavanje za sve neprofitne organizacije - obvezna revizija financijskih izvještaja - osnivanje trgovačkog društva za obavljanje gospodarske djelatnos - uvođenje nadzora nad cjelokupnim financijskim poslovanjem 2. Osvrt na izmjene i dopune Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija - promjene u računskom planu - mijenja se granica za jednokratni otpis dugotrajne nefinancijske materijalne imovine - podiže se granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje financijskih izvještaja - izmjene obrasca RNO i RNO-P 3. Financijski izvještaji za 2013. godinu - završna knjiženja i utvrđivanje rezultata - specifična knjiženja - raspodjela i korištenje viška prihoda - financijsko izvještavanje 4. Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu 5. Godišnja prijava poreza na dohodak za 2013. godinu 6. Odgovori na pitanja 2

Predavači: TIM4PIN savjetnici i suradnici

Materijal: Novi priručnik “Računovodstvo i financijsko poslovanje neprofitnih organizacija” i prezentacije predavača

Naknada: 500,00 kn - s PDV-om bez uključenog priručnika 750,00 kn - s PDV-om i uključenim priručnikom 250,00 kn - dodatni primjerci priručnika (PDV uključen)

Mjesto održavanja: hotel Central (Branimirova 3), Zagreb

Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-43, model 00.

Prijave za sudjelovanje: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

SADRŽAJ

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Vesna Šiklić-Odak Novi Prijedlog Zakona o radu 5 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Marela Knežević, Davor Kozina Plan uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola za 2014. 10 Hana Zoričić, Iva Brkić Uputa o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos za 2013. 15 Ana Zorić Sastavljanje i predaja Izvještaja o nepravilnos ma za 2012. godinu 19 RAČUNOVODSTVO Okružnica Ministarstva financija Okružnica o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna JLP(R)S za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine 24 Ivana Jakir-Bajo Izvještaj o novčanim jekovima Obrazac NT 29 Vesna Orlandini, Sabina Rebrović Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (Obrazac: RAS-funkcijski) 33

JAVNA NABAVA Sabina Rebrović Izmjena vrijednosnih pragova i objavljivanje 46 PLAĆE I NAKNADE Dražen Opalić JOPPD obrazac proračunskih i neprofitnih organizacija - neka aktualna pitanja 48 POREZI I DOPRINOSI Mirjana Mahović Komljenović Podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak građana za 2013. 53

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Okružnica Ministarstva financija Uputa za izradu i predaju financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine 100 Ivana Jakir-Bajo Utvrđivanje rezultata i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za 2013. godinu 103 Vesna Lendić Kasalo Novi Zakon o udrugama je pred usvajanjem 108

Ljubica Javor Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija 63

Ivana Jakir-Bajo Osvrt na Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija 112

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

LOKALNA SAMOUPRAVA

Nada Zrinušić Erasmus+: Mijenjamo živote, proširujemo vidike 83 JAVNA UPRAVA Gorana Roje Registar državne imovine je objavljen i što dalje? 87 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

SOCIJALNA SKRB

Ranko Filipović Kada organizator poslovnog skupa treba angažira turis čku agenciju? 43

Bernardica Rubčić Novos u sustavu socijalne skrbi 96

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 123 2. Naknade korisnika državnog proračuna 124 3. Plaće 126 4. Naknada plaće zbog bolovanja 129 5. Drugi dohodak 130 6. Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe 132 7. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja - obrazac JOPPD, primjena od 1. siječnja 2014. godine 134 8. Kamate 135 9. Računovodstvene informacije 136 10. Ostale obavijes 137

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

PRAVO

TIM4PIN INFO

Mladenka Karačić Bilješke uz financijske izvještaje proračunskih subjekata 40

Maja Butorac Specifična materijalna prava u znanos i visokom obrazovanju prema predloženom novom granskom kolek vnom ugovoru 91

Željka Tropina Godec Posljedice nedonošenja proračuna JLP(R)S-a 117

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

II. DAN - FIskalna odgovornost i inancijsko upravljanje

organizira

1. Što je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h) 2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti predmet, na koji način testirati pojedina pitanja i posložiti svu dokumentaciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h) 3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h) 4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h) 5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h) 6. Odgovori na pitanja i konzultacije Predavači: savjetnici TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Naknada iznosi 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i radnim materijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Naknada uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila). Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate: TIM4PIN d.o.o., IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5, poziv na broj OIB – 34, model 00 Prijave: prijave@tim4pin.hr i telefone: 01/5531-755 (tel), 01/5531-335 (fax i tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te Prijave on-line: www.tim4pin.hr

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, 20. i 21. ožujka 2014. od 10.00h-16.00h Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM ŠKOLE: I. DAN - Proračunski procesi, planiranje i računovodstvo 1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Speci ični poslovni događaji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h) 4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA TIM4PIN Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave OIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvovati radionici) e-mail Kontakt telefon Prijavljujem se na (zaokružiti)

A. B. C.

PRVI DAN DRUGI DAN OBA DANA Datum:

Potpis:

UDK 330.1

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Novi Prijedlog Zakona o radu Vesna Šiklić Odak * Vlada RH je prije nekoliko dana donijela novi Prijedlog Zakona o radu, te ga uputila u proceduru donošenja u Hrvatski sabor. Najvažnije izmjene utvrđene Prijedlogom u odnosu na važeći Zakon o radu odnose se na odredbe o organizaciji radnog vremena, instituta nepunog radnog vremena, organizacije rada na izdvojenom mjestu rada, ustupljenim radnicima zaposlenim u agencijama, smanjenju zakonske zaštite zaposlenja (izmjenom instituta prekidanja tijeka otkaznog roka, smanjenjem broja zaštićenih kategorija radnika od otkazivanja, izmjenom visine naknade štete u slučaju sudskog raskida radnog odnosa, pojednostavljenjem i ubrzanjem postupka kolektivnog viška radnika), te niz drugih izmjena radi usklađivanja s posebnim zakonima. U nastavku je dan pregled predloženih izmjena važećeg Zakona o radu.

1. Uvod

2. Izmjene u organizaciji radnog vremena

Zakon o radu (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) je najvažniji opći propis o radu i propisuje prava i obveze individualnih i kolek vnih radnih odnosa u Republici Hrvatskoj. Nakon što je donesen Zakon o radu (4. prosinca 2009. godine) do danas su se u tri navrata donosile njegove izmjene i dopune, uslijed usklađivanja s direk vama Europske unije, te radi pos zanja većeg gospodarskog rasta i smanjenja nega vnih kretanja na tržištu rada, kao što su pad zaposlenos i rast nezaposlenos . Među m, unatoč m izmjenama nega vna kretanja na tržištu rada i dalje su prisutna, pa je Vlada RH u cilju rasta gospodarstva i očuvanja postojećih radnih mjesta i otvaranja novih, po canja zapošljavanja i brže prilagodbe tržištu rada, dana 23. siječnja 2014. godine, na svojoj 138. sjednici usvojila Nacrt i donijela novi Prijedlog Zakona o radu, te ga upu la u proceduru donošenja u Hrvatski sabor.

2.1. Puno radno vrijeme i prekovremeni rad

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Prijedlogom novog Zakona o radu propisuje se obveza pisanog nalaganja prekovremenog rada, što prema važećem Zakonu nije propisano, odnosno sada je propisano da radnik na (usmeni) zahtjev poslodavca mora radi duže od punog odnosno nepunog radnog vremena. Naime, sada se predlaže da je u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na pisani zahtjev poslodavca je dužan radi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad). Iznimno, ako priroda prijeke potrebe onemogućuje poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je dužan pisano potvrdi u roku od sedam dana od dana kada je preNajvažnije izmjene utvrđene Prijedlogom u odno- kovremeni rad naložen. su na važeći Zakon o radu odnose se na odredbe Također se ograničavaju sa prekovremenog rada, i o organizaciji radnog vremena, ins tuta nepunog to kroz dva oblika ograničenja trajanja rada, odnoradnog vremena, organizacije rada na izdvojenom sno u odnosu na ukupno trajanje rada u tjednu, i to mjestu rada, ustupljenim radnicima zaposlenim u na pedeset šest sa rada u tjednu, te u odnosu na agencijama, smanjenju zakonske zaš te zaposlenja ukupan fond sa kojeg radnik može odradi u vre(izmjenom ins tuta prekidanja jeka otkaznog roka, smanjenjem broja zaš ćenih kategorija radnika od menskom razdoblju od uzastopna če ri mjeseca, i otkazivanja, izmjenom visine naknade štete u slučaju to na prosječno četrdeset osam sa tjedno. Prema sudskog raskida radnog odnosa, pojednostavljenjem važećem Zakonu o radu najduže trajanje punog radi ubrzanjem postupka kolek vnog viška radnika), te noga vremena (čl. 43., st. 2.) ne smije bi duže od 40 niz drugih izmjena radi usklađivanja s posebnim zako- sa tjedno. Predloženim izmjenama ne mijenja se nima. U nastavku je dan pregled predloženih izmjena navedena odredba, odnosno tjedno trajanje radnog vremena od 40 sa . Među m, dopušteni prekovrevažećeg Zakona o radu. meni sa povećavaju se s 8 na 16 sa , tako da se maksimalni 48 satni tjedan povećava na 56 satni ili čak 60 satni, ako se tako dogovore kolek vnim ugo* Vesna Šiklić Odak, dipl. iur, Zagreb. vorom.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Naime, prema sada važećem članku 45. Zakona o radu dopušta se rad dulji od punog radnog vremena odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad) u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe i to na zahtjev poslodavca, ali najviše do 8 sa tjedno, s me da prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije traja duže od sto osamdeset sa godišnje prema članku 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN br. 73/13).

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Novim prijedlogom Zakona o radu predlaže se da ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije bi duže od pedeset šest sa tjedno, a u razdoblju od če ri uzastopna mjeseca ne smije traja duže od prosječno četrdeset osam sa tjedno, te da prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije traja duže od sto osamdeset sa godišnje, osim ako je ugovoreno kolek vnim ugovorom, a u tom slučaju ne smije traja duže od dvjesto pedeset sa godišnje.

UDK 330.1

2.3. Raspored radnog vremena Prijedlogom novog Zakona o radu mijenja se važeći ins tut rasporeda radnog vremena, te se omogućuje nejednak raspored tjednog radnog vremena. S me se želi pos ći veća fleksibilnost u organizaciji radnog vremena. Kao i kod prekovremenog rada, rad radnika kojem je radno vrijeme nejednako raspoređeno po tjednima ograničen je na dva načina, tj. u odnosu na ukupno trajanje rada u tjednu, i to na 56 sa rada u tjednu, te u odnosu na ukupan fond sa kojeg radnik može odradi u vremenskom razdoblju od uzastopna če ri mjeseca, i to na prosječno četrdeset osam sa tjedno. Ujedno se ostavlja mogućnost da se fond sa rada u tjednu s pedeset šest, poveća na šezdeset sa , i to samo prema odredbama kolek vnog ugovora.

Prema važećem Zakonu o radu raspored dnevnog i tjednog radnog vremena može bi određen propisom, kolek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu. U slučaju da raspored radnog vremena 2.2. Nepuno radno vrijeme nije određen na navedeni način o njegovom rasporeU pogledu prava i obveza radnika koji rade u nepu- du odlučuje poslodavac pisanom odlukom. O rasponom radnom vremenu važeći Zakon o radu izjedna- redu radnog vremena ili promjeni rasporeda radnog vremena poslodavac mora čuje ih s radnicima koji rade obavijes radnika najmanje u punom radnom vremenu. tjedan dana unaprijed, osim Člankom 43., stavkom 8. Zau slučaju hitnog prekovremekona o radu propisano je da nog rada. ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno traOdredbom članka 46., stavka janje radnog odnosa s is m 3. Zakona o radu omogućeposlodavcem, razdoblja rada no je da kod poslodavca kod u nepunom radnom vremekojeg je to potrebno zbog nu smatrat će se radom u puprocesa rada organiziranog nom radnom vremenu. Ovo u smjenama, puno ili nepuje veoma važna odredba, s no radno vrijeme ne mora obzirom na to da ista daje bi raspoređeno jednako po radnicima s nepunim radnim tjednima, te se u tom slučaju vremenom jednaka prava u puno ili nepuno radno vrijepogledu ostalih prava iz radme utvrđuje kao prosječno nog odnosa, koje ovise o dutjedno radno vrijeme unutar žini trajanja radnog odnosa, razdoblja od če ri mjeseca. kao što je visina osnovice za otpremninu, godišnji od- Pri tome odstupanje od punog radnog vremena ne mor, dužina godišnjeg odmora i sl. smije iznosi više od dvadeset če ri sata mjesečno, a Navedena odredba predloženim izmjenama Zakona radnik može radi najviše četrdeset osam sa tjedno. o radu nije izmijenjena, ali je dodana odredba da se Ako je istekom razdoblja od če ri mjeseca prosječno plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna na- tjedno radno vrijeme bilo duže od punog, odnosno grada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) nepunog radnog vremena, rad duži od punog, odnoutvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom sno nepunog radnog vremena smatra se prekovrevremenu, osim ako kolek vnim ugovorom, pravilni- menim radom. Maloljetnom radniku se raspored pukom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređe- nog radnog vremena ne smije utvrdi duže od osam no. Predloženom izmjenom tog ins tuta dosljedno se sa dnevno. na isplatu svih materijalnih prava radnika primjenjuje Novim Prijedlogom Zakona o radu predlaže se da će načelo pro rata temporis. poslodavac pisanom odlukom uredi raspored rad-

UDK 330.1

nog vremena, ako taj raspored nije određen propisom, kolek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu. Raspored radnog vremena i razdoblje njegovog trajanja ne može bi kraće od mjesec dana ni duže od jedne godine. Nepuno radno vrijeme radnika ne mora bi raspoređeno jednako po tjednima odnosno mjesecima, te jekom jednog razdoblja može traja duže, a jekom drugog razdoblja kraće od punog odnosno nepunog radnog vremena, a jekom razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, raspored radnika se može promijeni samo za preostalo utvrđeno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena. Pri tome nejednako raspoređeno radno vrijeme radnika jekom utvrđenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena mora odgovara njegovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu. Ako i prije isteka utvrđenog razdoblja radnog vremena radno vrijeme radnika već odgovara njegovom ugovorenom punom odnosno nepunom radnom vremenu, poslodavac će tom radniku, za preostalo utvrđeno razdoblje radnog vremena naloži prekovremeni rad, ako ima potrebu za radom tog radnika. U slučaju razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, radnik u tjednu može radi najviše 56 sa , odnosno 60 sa u tjednu, ako je tako ugovoreno kolek vnim ugovorom, uključujući i prekovremeni rad, s m da u razdoblju od če ri uzastopna mjeseca, radnik ne smije radi duže od prosječno četrdeset osam sa tjedno, uključujući prekovremeni rad. Navedeno razdoblje može se kolek vnim ugovorom ugovori za razdoblje od šest mjeseci. Pri tome se razdoblja godišnjeg odmora i privremene spriječenos za rad ne uračunavaju u razdoblje od če ri mjeseca odnosno šest mjeseci. Poslodavac mora obavijes radnika o njegovom rasporedu ili promjeni njegovog rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

3. Izmjena ins tuta rada na izdvojenom mjestu rada

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

jevima, ala ma i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabavi , instalira i održava , uporabi vlas h strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s me, naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje posla, načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika. Navedeni se ugovor ne može sklopi za obavljanje poslova koji se obavljaju u skraćenom radnom vremenu te drugih poslova za koje je utvrđeno Zakonom o radu ili drugim zakonom. Radnik koji radi na izdvojenom mjestu rada u svim je pravima izjednačen s radnicima koji rade u prostorima poslodavca, pa tako njegova plaća ne smije bi utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama istog poslodavca radi na is m ili sličnim poslovima, a količina poslova i rokovi izvršenja poslova na izdvojenom mjestu rada ne smiju radnika onemogući u korištenju prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor. O svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada, poslodavac je dužan obavijes jelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada u roku od 15 dana od njegovog sklapanja. Nadalje, jedan od bitnih elemenata rada na izdvojenom mjestu rada je taj, da je poslodavac dužan osigura radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržava se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Prema važećem Zakona o radu rad na izdvojenom mjestu rada znači obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru, koji nije prostor poslodavca. Prema članku 15. zakona o radu ugovor o radu za obavljanje takvih poslova mora, pored uglavaka koje mora sadržava svaki ugovor o radu (čl. 13., st 1., podst. od 1. do 9. Zakona o radu), sadržava 4. Izmjena ins tuta privremenog i dodatne uglavke, koji proizlaze iz a pičnog oblika zapošljavanja rada i uvjeta toga rada, i to o: dnevnom, tjednom ili mjesečnom vremenu obvezne nazočnos radnika na Važećim Zakonom o radu propisan je ins tut privreradnom mjestu, rokovima, vremenu i načinu nadzo- menog zapošljavanja putem Agencija za privremeno ra rada i kvalitete obavljanja poslova radnika, stro- zapošljavanje kao poslodavca, koji na temelju ugovo-

Prijedlogom novog Zakona o radu mijenja se organizacija rada na izdvojenom mjestu rada, osobito u odnosu na obvezu prijavljivanja tog oblika rada inspekciji rada i vođenju evidencije o radnom vremenu. Naime, predloženom izmjenom briše se odredba članka 15., stavka 6. važećeg Zakona o radu koja propisuje da je poslodavac o svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada dužan obavijes jelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada u roku od petnaest dana od dana sklapanja ugovora. Također se predlaže brisanje odredbe članka 15., stavka 1. točaka 1. i 2. koje propisuju vrijeme obvezne nazočnos radnika na mjestu rada i rokove, vrijeme i način nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika. Umjesto toga kao dodatni uglavak takvog ugovora umjesto nazočnos propisuje se radno vrijeme radnika na izdvojenom mjestu rada. Ostale odredbe koje reguliraju ins tut rada na izdvojenom mjestu nisu mijenjane. Predloženom izmjenom pojednostavljuje se postojeća odredba o radu na izdvojenom mjestu.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

ra o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (dalje u tekstu: korisnik) za privremeno obavljanje poslova. Rad radnika posredovanjem agencija se temelji na trostranom odnosu: agencija – korisnik – radnik, pri čemu je agencija poslodavac. Odnos između agencije i korisnika se uređuje ugovorom o ustupanju radnika koji je temelj za rad radnika kod korisnika, a koji u slučaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvo, mora sadržava i posebne uglavke.

UDK 330.1

ugovora o radu radnicima koji koriste rodiljna i roditeljska prava, visina naknade štete u slučaju sudskog raskida radnog odnosa te postupak kolek vnog viška radnika.

5.1. Ins tut prekidanja jeka otkaznog roka Prema novom prijedlogu Zakona o radu, kao i do sada, otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, te za vrijeme privremene nesposobnos za rad jekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne boles , te vršenja dužnos građana u obrani.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Rad preko agencije za privremeno zapošljavanje se obavlja prema ugovoru o radu za privremeno obavljanje poslova, koji agencija skapa s radnikom, a koji može bi sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme. Člankom 28. Zakona propisano je ograničenje vremena ustupanja radnika, odnosno da agencija ne smije ustupa radnika korisniku za obavljanje is h poslova za neprekinuto razdoblje Među m, prema novom prijedlogu duže od jedne godine, a prekid kraotkazni rok ne teče za vrijeme prići od jednog mjeseca ne smatra se vremene nesposobnos za rad, ali prekidom razdoblja od jedne goradni odnos radnika koji je prije podine. U vrijeme kada radnik nije četka jeka otkaznog roka bio ili je ustupljen korisniku, radnik koji je u jekom otkaznog roka privremeno radnom odnosu u agenciji ima pravo nesposoban za rad, bez obzira na na naknadu plaće u visini utvrđenoj trajanje privremene nesposobnos člankom 87., stavkom 5. ovoga Zaza rad i pripadajućeg otkaznog roka kona, što znači da ako ovim ili druradnika, prestaje najkasnije istekom gim zakonom, drugim propisom, košest mjeseci od dana uručenja odlulek vnim ugovorom, pravilnikom o ke o otkazu ugovora o radu. Dakle, radu ili ugovorom o radu nije drukugovor o radu prestaje maksimalno čije određeno, radnik ima pravo na šest mjeseci nakon uručenja otkaza, naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu bez obzira na bolovanje. Također se predlaže da otkau prethodna tri mjeseca. zni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog Novim Prijedlogom Zakona o radu predlaže se da takvi dopusta, osim ako kolek vnim ugovorom, pravilniradnici, koji su do sada mogli bi privremeno zaposleni kom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

na maksimalni rok od godinu dana, mogu bi zaposleni na tri godine, s me da se prekid od dva mjeseca ne smatra prekidom tog razdoblja (sada jedan mjesec). Nadalje, predlaže se da u vrijeme kada radnik nije ustupljen korisniku, radnik koji je u radnom odnosu u agenciji ima pravo na plaću utvrđenu ugovorom o radu. Dakle, ugovorom o radu utvrđuju se obveze agencije prema radniku u razdoblju kada je ustupljen, odnosno razdoblju kada nije ustupljen korisniku te ovisno o uvje ma ugovora o radu, radnik kada nije ustupljen korisniku ostvaruje pravo na plaću u ugovorenoj visini.

5. Smanjenje indeksa zakonske zaš te zaposlenja Novim prijedlogom Zakona o radu smanjuje se indeks zakonske zaš te zaposlenja, i to ubrzanjem postupka otkazivanja te se mijenja ins tut prekidanja jeka otkaznog roka, smanjuje broj zaš ćenih kategorija radnika od otkazivanja, odnosno apsolutna zaš ta otkazivanja

5.2. Ins tut kolek vnog viška radnika Važećim Zakonom o radu predviđen je ins tut kolek vnog otkaza uz sudjelovanje radničkog vijeća i nadležne javne službe zapošljavanja u tom postupku u slučaju prestanka potrebe za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih se poslovno uvjetovanim otkazom otkazuju ugovori o radu najmanje petorici radnika. Člankom 121. ZOR-a u tom slučaju poslodavac ima obvezu izradi program zbrinjavanja viška radnika, te ne može proves otkazivanje radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika u roku od trideset dana od dana dostave programa nadležnoj javnoj službi zapošljavanja. Novim prijedlogom Zakona o radu ukida se obveza poslodavca da izrađuje program zbrinjavanja viška radnika, te se smanjuje trajanje procedure kolek vnog zbrinjavanja viška radnika tako, da se rok od trideset dana u kojem poslodavcu nije dopušteno otkaziva ugovore o radu radniku ne računa od dostave programa zbri-

UDK 330.1

njavanja viška radnika nadležnoj javnoj službi zapošljavanja, već od dana dostave obavijes o prestanku potrebe za radom radnika nadležnoj javnoj službi zapošljavanja. Također se omogućuje poslodavcu da otkaže ugovor o radu radniku zbog poslovno ili osobno uvjetovanih razloga bez obzira na okolnost može li ili ne radnika zaposli na drugim poslovima, odnosno neovisno o tome može li ili ne radnika obrazova ili osposobi za rad na nekim drugim poslovima.

5.3. Izmjena apsolutne zaš te otkazivanja ugovora o radu Odredba članka 71. važećeg Zakona o radu koja propisuje da za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu radi pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja h prava, poslodavac ne može otkaza ugovor o radu trudnici i osobi koja se koris nekim od spomenu h prava predstavlja apsolutnu zaš tu otkazivanja ugovora za te osobe. Među m, novim prijedlogom Zakona predlaže se da ugovor o radu za te osobe ipak može presta , i to smrću poslodavca fizičke osobe, prestankom obrta po sili zakona, brisanjem trgovca pojedinca iz registra ili danom završetka postupka likvidacije u skladu s posebnim propisima.

5.4. Naknada štete u slučaju sudskog raskida radnog odnosa

Novim prijedlogom Zakona o radu predlaže se propisivanje općeg zastarnog roka od pet godina za potraživanja iz radnog odnosa. Sada, prema važećem Zakonu o radu potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za tri godine.

8. Sudjelovanje radnika u odlučivanju Prema članku 150. Zakona o radu poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donije odluku o otkazu članu radničkog vijeća, kandidatu za člana radničkog vijeća, koji nije izabran te članu izbornog odbora u razdoblju od tri mjeseca nakon utvrđenja izbornih rezultata, radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnos , otkazu radniku osobi s invaliditetom, radniku starijem od šezdeset godina, predstavniku radnika u organu poslodavca. Ako se radničko vijeće u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskra suglasnos , smatra se da je suglasno s odlukom poslodavca. Ako radničko vijeće uskra suglasnost, poslodavac može u roku od petnaest dana od dana dostave izjave o uskrasuglasnos traži da tu suglasnost nadomjes sudska ili arbitražna odluka. Prijedlogom novog Zakona o radu nadopunjuje se navedena odredba Zakona propisivanjem obveznog arbitražnog postupka prije sudskog, te se mijenja odredba o suglasnos radničkog vijeća na otkaz ugovora o radu posebno zaš ćenih radnika. Naime, predlaže se da ako radničko vijeće uskra suglasnost, uskrata mora bi pisano obrazložena i da poslodavac može u roku od petnaest dana od dana dostave izjave o uskra suglasnos traži da tu suglasnost nadomjes arbitražna odluka. Arbitražu provodi arbitar kojeg s liste, koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće, odaberu strane u sporu odnosno koju odrede sporazumno.

Novim prijedlogom Zakona o radu predlažu se izmjene odredbe članka 269. Zakona o radu, kojim

7. Zastara potraživanja iz radnog odnosa

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

6. Izmjena uvjeta prava na štrajk

su propisani uvje i razlozi kada se sindika ili njihove udruge mogu pozva na štrajk i proves ga. Predloženim izmjenama usklađuju se prava sindikata na štrajk s Konačnim prijedlogom Zakona o reprezenta vnos udruga poslodavaca i sindikata, te se omogućuje pokretanje štrajka zbog neisplate plaće odmah po proteku dana dospijeća njene isplate. Prema sada važećoj odredbi sindika ili njihove udruge imaju pravo pozvase na štrajk zbog neisplate plaće, ako nisu isplaćene protekom roka od trideset dana od dana dospijeća.

Novim prijedlogom Zakona o radu smanjuju se kazne izrečene u sudskom sporu za poslodavce koji radnicima otkaze uručuju bez valjane pravne osnove sukladno odluci suda. Do sada je radnik od takvih poslodavaca u sudskom sporu mogao napla odštetu u iznosu od tri do osamnaest mjesečnih plaća sukladno članku 117., stavku 1. važećeg Zakona o radu, koji propisuje da ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastavi radni odnos, sud će na zahtjev radnika odredi dan prestanka radnog odnosa i dosudi mu naknadu štete u iznosu najmanje tri, a najviše osamnaest prosječnih mjesečnih plaća toga radnika isplaćenih u prethodna tri mjeseca, ovisno o trajanju radnoga odnosa, staros te obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Prema novom prijedlogu Zakona, predlaže se maksimalni iznos odštete od osam mjesečnih plaća.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 657.21

Plan uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola za 2014. Marela Knežević * Davor Kozina ** Plan uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola za 2014. izrađuje se prema Upu za izradu Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola od 4. ožujka 2013. (KLASA: 043-01/13-01/224, URBROJ: 513-10/13-1) koja je objavljena na web-stranici Ministarstva financija – h p://www.mfin.hr/hr/ planovi-razvoja-i-izvjescivanje. Korisnici proračuna koji nisu obveznici izrade Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola planiranje ak vnos provode donošenjem Plana otklanjanja slabos i nepravilnos koji se prilaže uz Izjavu o fiskalnoj odgovornos . Više o obveznicima i rokovima izrade, strukturi i sadržaju Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola donosimo u nastavku.

1. Uvod Prema odredbama članka 6., stavka 2. Pravilnika o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru (NN, br. 130/11) obveznici izrade Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola (dalje u tekstu: Plan) su sljedeći korisnici proračuna: • • • • •

središnja jela državne uprave izvanproračunski korisnici državnog proračuna županije i Grad Zagreb županijska središta veliki gradovi iznad 35.000 stanovnika.

Plan za 2014. obveznici izrade dužni su dostavi Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva financija do 31. ožujka 2014., na adresu Katančićeva 5, Zagreb i adresu e-pošte: iva.jurcevic@mfin.hr .

A. Izvješće o realizaciji ak vnos iz Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola za proteklu godinu B. Plan uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola za tekuću godinu. Plan priprema voditelj za financijsko upravljanje i kontrole u suradnji s čelnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica, a odobrava čelnik korisnika proračuna. Za potrebe izrade Plana potrebno je sagleda i analizira izvješća:

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Obrazac Plana je strukturiran tako da sadrži dva dijela:

Marela Knežević, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zareb.

Davor Kozina, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

• koja su rezultat samoprocjene sustava financijskog upravljanja i kontrola (Upitnik za samoprocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola – obrazac GI-FUIK, Upitnik o fiskalnoj odgovornos ) • koja su rezultat rada unutarnje revizije (prihvaćene, a neprovedene preporuke) • Državnog ureda za reviziju (neprovedene preporuke) i • Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske Unije (prihvaćene, a neprovedene preporuke). Ovakav pristup u izradi Plana znači cjelovito sagledavanje trenutnog stanja u sustavu financijskog upravljanja i kontrola i iniciranje provedbe ak vnos , koje su utvrđene i planirane za provedbu po prethodno spomenu m izvješćima i planovima djelovanja. U pripremu Plana treba uključi sve rukovoditelje, odnosno izrada ovog dokumenta nije isključivo zadaća voditelja za financijsko upravljanje i kontrole. Uključenost rukovoditelja u pripremu Plana nužna je, kako bi is na sveobuhvatan način obuhva o ak vnos koje će se poduzima , a isto tako da rukovoditelji shvate svoju ulogu u njegovoj realizaciji i odgovornost koju imaju za funkcioniranje financijskog upravljanja i kontrola u dijelu za koji su nadležni. Od korisnika proračuna, također se traži da prilikom planiranja ak vnos koje će poduze u cilju razvoja sustava iste povežu s pojedinim komponentama financijskog upravljanja i kontrola (kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne ak vnos , informacije i komunikacije, praćenje i procjena). U povezivanju ak vnos i komponen financijskog upravljanja i kontrola, korisnicima proračuna može

UDK 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

pomoći Metodološki okvir za provedbu financijskog nedostatka vremena većina mjera ostala neizvršena upravljanja i kontrola, koji je sadržan u dodatku Pra- ili djelomično izvršena. vilnika provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru. 3. Sadržaj i struktura Plana Također, u Prilogu broj 2 Upute, dana je i tablica u kojoj su pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos povezana s komponentama financijskog upravljanja i kontrola. Određene ak vnos mogu se poveza s više komponen financijskog upravljanja i kontrola, ali nije nužno da korisnici proračuna u potpunos iden ficiraju sve veze između planiranih ak vnos i komponen financijskog upravljanja i kontrola. Krajnja svrha ovog povezivanja je da korisnici proračuna lakše prepoznaju i povezuju komponente financijskog upravljanja i kontrola u njihovoj svakodnevnoj ak vnos i načinu poslovanja.

2. Izvješće o realizaciji ak vnos iz Plana za 2013. U ovom dijelu Obrasca daje se pregled odnosno status svih planiranih ak vnos , koje su bile navedene u Planu za proteklu godinu. Osim pregleda provedbe planiranih mjera navedenih u Planu za proteklu godinu, potrebno je naves i mjere/ak vnos koje nisu bile navedene u Planu, ali su realizirane jekom 2013. godine i doprinose razvoju sustava financijskog upravljanja i kontrola. Ako ak vnos nisu provedene ili su djelomično provedene potrebno je da obrazloženje. Neizvršene ili djelomično izvršene ak vnos potrebno je uze u obzir prilikom izrade Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola za 2014. godinu. Važno je istaknu da obveznici prilikom izrade Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola, a sukladno postavljenim priorite ma, trebaju realno planira mjere/ak vnos na unapređenju sustava financijskog upravljanja i kontrola, koje će se proves jekom godine, kako bi se u Izvješću o realizaciji ak vnos iz Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola izbjegla obrazloženja da je zbog

Plan se priprema na obrascu koji se nalazi u Prilogu broj 1 spomenu h Uputa. Obrazac je strukturiran tako da od korisnika proračuna zah jeva klasificiranje planiranih ak vnos po pojedinim područjima koja se detaljnije navode u nastavku.

3.1. Ak vnos u svezi s ciljem rješavanja uočenih nedostataka prilikom izrade GIFUIK Prilikom izrade Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola, korisnici proračuna provode analizu ovog sustava odgovarajući na pitanja iz obrasca GI-FUIK, a kojim se procjenjuje razvijenost pojedinih komponen unutarnjih kontrola (kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne ak vnos , informacije i komunikacije, praćenje i procjena). Svaki nega van odgovor ili djelomičan odgovor u obrascu GI-FUIK ukazuje na određene nedostatke i slabos , odnosno područja koja zah jevaju daljnja unapređenja u poslovanju. Na kraju obrasca GI-FUIK predviđen je prostor za unošenje prijedloga mjera koje se planiraju poduze radi otklanjanja uočenih slabos i nedostataka, odnosno za daljnji razvoj financijskog upravljanja i kontrola po komponentama. Navedene mjere treba uze u obzir prilikom izrade Plana, tako da se is ma dodijele rokovi i odgovorne osobe za njihovo provođenje.

3.2. Ak vnos u svezi s nalazom i preporukom unutarnje revizije

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Za potrebe izrade ovoga Plana, u dijelu u kojem se unose ak vnos koje se planiraju poduze radi rješavanja nalaza i preporuka unutarnje revizije, uzimaju se u obzir preporuke unutarnje revizije koje nisu provedene ili su djelomično provedene, a koje se planiraju proves u godini za koju se priprema Plan. Podaci o takvim preporukama (neprovedenim i/ili djelomično provedenim) sadržani su u obrascu Mišljenje unutarnje revizije o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana prethodne

Korisnici proračuna koji su obveznici izrade Plana, obveznici su ustrojavanja unutarnje revizije te prilikom planiranja ak vnos za razvoj ovog sustava trebaju uvaži preporuke unutarnje revizije, koje su usmjerene na poboljšanje sustava unutarnjih kontrola. Podsjećamo da se preporuke unutarnje revizije provode u skladu s rokovima definiranim u Planu djelovanja (Planu provedbe preporuka), koji se izrađuje nakon svake obavljene unutarnje revizije.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 657.21

godine, a koje se prilaže s Izjavom o fiskalnoj odgo- Upitnika o fiskalnoj odgovornos korisnici proračuna mogu planira određene ak vnos (koje ne moraju vornos . Prema podacima iz Objedinjenog godišnjeg izvješća bi navedene u Planu otklanjanja slabos i nepravilo sustavu unutarnjih financijskih kontrola za 2012. nos jer su na ta pitanja dani potvrdni odgovori), koje godinu, veliki postotak prihvaćenih preporuka unu- se odnose, primjerice, na dopunu određene procedutarnje revizije još nije bio proveden, a 50 % nepro- re ili na planirani broj obavljenih kontrola na licu mjevedenih preporuka odnosio se na preporuke kojima sta kod isplate donacija, pomoći, subvencija i drugih je istekao rok za provedbu. Zbog navedenoga, Vlada transfera krajnjim korisnicima za dane transfere i sl. Republike Hrvatske je 26. rujna 2013. donijela Zaklju- Takve ak vnos se također navode u ovom Planu usčak, kojim se zadužuju čelnici korisnika proračuna da postave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola. između ostaloga:

3.2. Ak vnos u svezi s nalazom i preporukom • osiguraju provedbu prihvaćenih preporuka unuDržavnog ureda za reviziju tarnje revizije u skladu s rokovima, kako je navedeno Korisnik proračuna u Plan će uvrs i ak vnos veu planovima djelovanja zane s rješavanjem nalaza i preporuka Državnog ure• za preporuke unutarnje revizije koje nisu provede- da za reviziju iz obavljenih revizija, te iste poveza s ne prema planu djelovanja utvrde razloge neprovo- komponentama financijskog upravljanja i kontrola. đenja i poduzmu ak vnos u svrhu njihove provedbe, odnosno ako iste nije moguće proves zbog određe- 3.3. Druge planske mjere nih okolnos , tada navedeno treba usuglasi na razi- Korisnici proračuna prilikom izrade ovog Plana treni čelnika korisnika proračuna i unutarnje revizije. baju uze u obzir i druge mjere čijom se proved-

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

bom unapređuje kvaliteta financijskog upravljanja i 3.1. Ak vnos u svezi s izradom Izjave o fiskalnoj kontrola, a koje nisu proizašle iz prethodno opisaodgovornos nih analiza. Primjerice, jedinice lokalne i područne U skladu s Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o (regionalne) samouprave koje planiraju uspostavi fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih sustav riznice ili ga proširi prema povezanim ins pravila (NN, br. 78/11), korisnik proračuna prilikom tucijama, korisnici proračuna koji uvode novi inforpopunjavanja Upitnika o fiskalnoj odgovornos pro- macijski sustav ili nadograđuju postojeći, izmjena cjenjuje sustav financijskog upravljanja i kontrola u organizacijske strukture ili programske klasifikacije pet ključnih područja: planiranje proračuna/financij- radi povezivanja strateških ciljeva s proračunom i skog plana, izvršavanje proračuna/financijskog plana, ustrojstvenim jedinicama i slično, navest će takve javna nabava, računovodstvo, izvješćivanje. Za uo- mjere pod ovom točkom u Planu uspostave i razvoja čene slabos i nepravilnos prilikom popunjavanja financijskog upravljanja i kontrola. Upitnika o fiskalnoj odgovornos , korisnici proračuna pripremaju Plan otklanjanja slabos i nepravilnos u kojem se navode podaci o ak vnos ma, koje se planiraju poduze za rješavanje slabos i nepravilnos , očekivani datumi otklanjanja slabos i nepravilnos te podaci o odgovornim osobama za otklanjanje slabos i nepravilnos .

Korisnici proračuna navest će i u ovom Planu ak vnos koje su naveli u Planu otklanjanja slabos i nepravilnos (s is m rokovima i odgovornim osobama koje su naveli u Planu otklanjanja slabos i nepravilnos ) samo što će još dodatno treba poveza takve ak vnos s komponentama financijskog upravljanja i kontrola. U ovom povezivanju korisnicima proračuna pomoći će tablica povezana s pitanjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos i komponen financijskog upravljanja i kontrola, koja se nalazi u Prilogu broj 2 Upute. Skrećemo pozornost da temeljem provedene samoprocjene financijskog upravljanja i kontrola putem

UDK 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Mogu se naves i ak vnos koje su usmjerene rješavanju nekih slabos ili nedostataka uočenih prilikom obavljanja nadzornih ak vnos , ak vnos koje su usmjerene rješavanju nalaza i preporuka Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA), što je relevantno za ins tucije koje su uključene u sustav upravljanja i provedbe programa EU, ak vnos koje su usmjerene na rješavanje najznačajnijih rizika u poslovanju, utvrđenih temeljem izvješća o rizicima i dr. Sastavni dio Upute je i Prilog broj 3 u kojem je sadržan ogledni primjer popunjenog Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola s primjerima ak vnos za svako od navedenih područja s ciljem, da korisnicima proračuna bude od pomoći prilikom klasificiranja planiranih ak vnos po pojedinim područjima.

4. Pregled mjera navedenih u Planovima za 2013. godinu

• izvješćivanje o najznačajnijim rizicima i ak vnos ma u upravljanju rizicima • donošenje strategije upravljanja rizicima. U kontrolnim ak vnos ma: • izrada internih procedura (stvaranje ugovornih obveza, zaprimanje računa, njihove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama i pravovremenog plaćanja, za proces izrade i realizacije strateškog i financijskog plana te izvješćivanje o pokazateljima rezultata i pokazateljima učinka za utrošena sredstva; za upravljanje imovinom; za naplatu vlas h prihoda; za nabavu i ugovaranje; za povrate neopravdano utrošenih ili pogrešno isplaćenih proračunskih sredstava i sl.) • povezivanje strateških ciljeva i ciljeva iz godišnjeg plana • izrada internih akata, kojima se detaljnije uređuje međusobna suradnja prve i druge razine proračunskih korisnika • praćenje i kontroliranje namjenskog isplaćivanja donacija, subvencija pomoći do krajnjih korisnika te korištenje is h (kontrole na licu mjesta).

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

U nastavku se daje pregled mjera koje su obveznici izrade Planova s državne i lokalne razine naveli u svojim Planovima za 2013. godinu. O provedbi h mjera U informacijama i komunikacijama: obveznici će izvijes u svojim Izvješćima o realizaci- • praćenje ostvarivanja rezultata programa/projekaji ak vnos iz Plana uspostave i razvoja financijskog ta/ak vnos kroz pokazatelje uspješnos upravljanja i kontrola za 2013. • izvješćivanje o najznačajnijim rizicima • integriranje informa čko-računovodstvenog sua) Neke od mjera planiranih za provedbu na državstava u sustav Državne riznice noj razini su: • izgradnja izvještajnog sustava s drugom razinom U kontrolnom okruženju: proračunskih korisnika • povezivanje strateških planskih dokumenata i pro- • ustrojavanje središnjeg registra ugovora • usklađivanje anali čkih evidencija i glavne knjige grama s opera vnim planovima • ak vnos vezane s ažuriranjem mape poslovnih • uređivanje i decentralizacija ovlas i odgovornos procesa i ak vnos vezane s dokumen ranjem za realizaciju dogovorenih ciljeva i upravljanje proključnih poslovnih procesa. računskim sredstvima • izrada godišnjih planova rada sukladno Uredbi o U praćenju i procjeni sustava: načelima za unutarnje ustrojstvo jela državne • organiziranje sustava praćenja preporuka unutaruprave njih revizora • uređivanje međusobne suradnje između prve i • praćenje funkcioniranja sustava financijskog druge razine proračunskih korisnika upravljanja i kontrola kod proračunskih korisnika • uspostava odgovarajućih linija izvješćivanja za poprovjerom sadržaja Izjave o fiskalnoj odgovornos trebe praćenja realizacije postavljenih ciljeva i osi Upitnika o fiskalnoj odgovornos za proračunsku tvarenih rezultata. godinu. U upravljanju rizicima: b) Neke od mjera planiranih za provedbu na lokal• imenovanje osobe za koordinaciju uspostave pronoj razini su: cesa upravljanja rizicima i koordinatora za rizike po U kontrolnom okruženju: ustrojstvenim jedinicama • izrada internih smjernica za upravljanje rizicima • povezivanje ciljeva iz strateških dokumenata s pro• dokumen ranje podataka o rizicima u registre rizika gramima u proračunu • organiziranje redovnih mjesečnih sastanaka ruko- • definiranje pokazatelja uspješnos po upravnim voditelja i koordinatora za rizike radi razmatranja odjelima na temelju kojih će se pra realizacija najznačajnijih rizika utvrđenih ciljeva, programa i projekata

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

• uključivanje čelnika proračunskih korisnika u sastavu na sastanke najviše razine rukovodstva • izrada godišnjeg plana rada • izrada internih uputa o standardima ponašanja zaposlenika (e čki kodeksi lokalnih i županijskih službenika) te imenovanje povjerenika za e ku • planiranje i evidencija edukacije zaposlenika • vođenje očevidnika izobrazbe po pojedinom zaposleniku. U upravljanju rizicima: • donošenje strategije upravljanja rizicima • imenovanje osoba za koordinaciju upravljanja rizicima na razini županije/grada i koordinatora za rizike te ustrojavanje registara rizika • integriranje procesa upravljanja rizicima u proces strateškog i opera vnog planiranja • razvijanje prakse izvješćivanja o najznačajnijim rizicima.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

U kontrolnim ak vnos ma:

• izrada internih akata/naputaka o procesu izrade i realizacije financijskog plana, procesu naplate vlas h prihoda, procesu upravljanja imovinom, o postupku ocjene fiskalnog učinka prijedloga akata, o načinu koordinacije i međusobne suradnje upravnih jela županije i njihovih proračunskih korisnika • izrada internih akata/naputaka za proces nabave i ugovaranja te nastavak stvaranja uvjeta za centralizaciju i objedinjavanje postupaka za sve ustanove, čiji je osnivač lokalna razina • izrada procedura korištenja sredstava proračuna za potrebe korisnika sredstava, čiji je osnivač županija (osim korisnika obuhvaćenih decentralizacijom) • izrada internih procedura kojima će se uredi ocjena i postupak odobravanja inves cijskih projekata • izrada internog akta kojim će se definira metodologija i kriteriji za dodjelu pomoći, donacija i subvencija (udrugama i sl.) • uvođenje kontrola na licu mjesta za isplaćene pomoći, donacije i subvencije (na bazi rizika) te izrada internih akata/naputaka za obavljanje kontrola na licu mjesta. U informacijama i komunikacijama: • • • •

povezivanje anali čkih evidencija i glavne knjige uvođenje evidencije svih ugovora uspostava (ili nadogradnja) sustava riznice uspostava sustava izvješćivanja o realizaciji programa.

U praćenju i procjeni sustava: • kvartalno izvješćivanje na kolegiju (župana/gradonačelnika) o provedbi preporuka unutarnje i vanjske revizije

UDK 657.21

• praćenje funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola kod proračunskih korisnika provjerom sadržaja Izjave o fiskalnoj odgovornos .

5. Završne napomene Podsjećamo da je odredbama članka 6., stavka 7. Pravilnika o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru propisano da korisnici proračuna, koji nisu obveznici izrade Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola (kao što su primjerice, agencije i centri koji su proračunski korisnici razine glava, gradovi ispod 35 000 stanovnika, općine, proračunski korisnici u sastavu JLP(R)S kao što su bolnice, škole, vr ći, muzeji i slično) planiranje ak vnos na uspostavi i razvoju financijskog upravljanja i kontrola provode donošenjem Plana otklanjanja slabos i nepravilnos , koji se prilaže uz Izjavu o fiskalnoj odgovornos sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila.

Uskoro u prodaji izdanje:

Primjena Zakona o proračunu! Ova publikacija daje osvrt na sadržaj, prak čne aspekte i provedbu odredbi Zakona o proračunu s posebnim naglaskom na promjene u Zakonu te službena tumačenja pojedinih odredbi Zakona. Upravo zbog utjecaja koje odredbe Zakona o proračunu imaju na primjenu proračunskih procesa na svim razinama, ova će publikacija, svojim prak čnim pristupom, olakša i pomoći svim proračunskim korisnicima, kao što su dječji vr ći, škole, javne vatrogasne postrojbe, muzeji, kazališta, arhivi, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, nacionalni parkovi i parkovi prirode, fakulte , ins tu , sudovi i ostali, kao i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te ministarstvima i drugim državnim jelima u lakšem razumijevanju obveza u procesu upravljanja proračunskim sredstvima. Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen) Predbilježbe za izdanje primamo na mail:

prijave@ m4pin.hr

UDK 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Uputa o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu Hana Zoričić * Iva Brkić ** Autorice u tekstu daju kratak osvrt na postupak predaje Izjave o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu, čija je obveza sastavljanja i predaje definirana Zakonom o fiskalnoj odgovornos , s naglasakom na specifičnos sastavljanja prilikom primopredaje dužnos i specifičnos u kontekstu izmjena zakonskih i podzakonskih akata, koji su stupili na snagu jekom 2013. godine.

1. Uvod

namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijMinistarstvo financija upu lo je 3. veljače 2013. svim skog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrministarstvima i ostalim razdjelima državnog proračuđenih u proračunu, odnosno financijskom planu. na, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima te svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samo- Zakonom o fiskalnoj odgovornos (NN, br. 139/10), uprave Uputu o sastavljanju i predaji Izjave o fiskal- koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011., uvedena je noj odgovornos za 2013. godinu. Uputa je raspolo- obveza sastavljanja i predaje Izjave za: živa na internetskim stranicama Ministarstva financija • čelnike jedinica lokalne i područne (regionalne) sa(www.mfin.hr/hr/izjava-o-fiskalnoj-odgovornos ). mouprave i • čelnike proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika (dalje u tekstu: čelnik).

2.2. Rokovi Postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave propisani su Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12 i 130/13). Rok predaje Izjave za 2013. godinu je:

S Izjavom se predaju: Upitnik o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu, Plan otklanjanja slabos i nepravilnos za 2013. godinu, Izvješće o otklonjenim slabos -

Hana Zoričić, dipl. oec, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

Iva Brkić, mag. oec, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

• 28. veljače 2014. za čelnike proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) sa2. Sastavljanje i predaja Izjave o fiskalnoj mouprave. odgovornos • 31. ožujka 2014. za ministre i čelnike drugih držav2.1. Obveznici nih jela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, te načelnike općina, gradonačelnike, odnosno Izjava o fiskalnoj odgovornos je godišnja izjava kožupane. jom čelnik potvrđuje da je u radu osigurao zakonito,

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Budući da je 2013. bila godina u kojoj su održani izbori za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, a u praksi se pokazalo da procedura sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Izjava) u slučajevima primopredaje dužnos nije dovoljno jasno obrazložena, u nastavku teksta detaljnije se objašnjava način sastavljanja cjelokupne dokumentacije povezane s Izjavom u slučaju primopredaje. Također, podsjeća se na izmjene zakonskih i podzakonskih akata koji su stupili na snagu jekom 2013. godine, a koji će utjeca na popunjavanje pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Upitnik), koji predstavlja jedan od temelja za sastavljanje Izjave.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 657.21

ma i nepravilnos ma te Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za područja, koja su bila revidirana u 2013. godini. Obrasci Izjave za 2013. godinu zajedno sa svim prilozima dostupni su na internetskim stranicama Ministarstva financija (www.mfin.hr/hr/izjava-o-fiskalnoj-odgovornos ). Važno je naglasi da razlika u roku predaje ne znači da čelnici svoju Izjavu temelje na izjavama čelnika proračunskih korisnika iz svoje nadležnos . Izjavu svaki čelnik daje za ins tuciju kojom direktno upravlja, a ne i 1. siječnja tekuće godine do datuma odlaska s mjesta za sve proračunske korisnike, te nema potrebe traži od proračunskih korisnika da predaju Izjavu ranije od odgovorne osobe, koja se zajedno s prilozima predaje čelniku i ulaže u Predmet o fiskalnoj odgovornos . roka propisanog Uredbom. Ipak, čelnici u nadležnim jelima imaju zakonsku obvezu provjere sadržaja Izjave koju su dostavili čelnici korisnika pod njihovom nadležnošću. Dakle, nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za svakog korisnika iz svoje nadležnos provjeravaju formalni sadržaj Izjave i Upitnika, a jekom proračunske godine za svakog korisnika na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika, provjeravaju Izjavu i Upitnik. Također, nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave provjeravaju, na odabranom uzorku dostavljenih izvješća o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine, provedbu ak vnos iz Izvješća o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine, koje im korisnici dostavljaju. Napominjemo da se, kao i prethodnih godina, Izjava može da i u slučaju uočenih slabos i nepravilnos , ako uočene slabos i nepravilnos ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te na učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom, odnosno financijskim planom, utvrđenih sredstava.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

3. Sastavljanje i predaja Izjave u slučaju promjene čelnika jekom 2013.

Sukladno članku 12. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, prilikom postupka primopredaje čelnici sastavljaju Izjavu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datuma prestanka obnašanja dužnos , koja se zajedno s prilozima predaje čelniku, koji preuzima dužnost i ulaže u Predmet o fiskalnoj odgovornos . Također, odgovorne osobe unutarnjih ustrojstvenih jedinica obveznika prilikom odlaska s mjesta odgovorne osobe unutarnje ustrojstvene jedinice obveznika i postupka primopredaje, ako to čelnik od njih zatraži, sastavljaju Izjavu za razdoblje od

U rujnu 2012. godine na snagu su stupile izmjene i dopune Uredbe te je, između ostaloga, pojašnjen način postupanja prilikom primopredaje, a povezano s obvezom davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos . Uredba o izmjeni i dopunama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (NN, br. 106/12) u članku 1. definira da se, ako je datum primopredaje raniji od 31. kolovoza, s Izjavom sastavljenom za razdoblje od 1. siječnja do datuma prestanka obnašanja dužnos – prilažu: 1. Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine za one slabos i nepravilnos , koje su prema Planu otklanjanja slabos i nepravilnos trebale bi otklonjene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja dužnos , te 2. prilozi sastavljeni za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine (Upitnik o fiskalnoj odgovornos , Plan otklanjanja slabos i nepravilnos i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini). Prema tome, u 2013. godini za razdoblje do primopredaje, ako je ista nastupila prije 31. kolovoza, nije bilo potrebno ponovo sastavlja Upitnik, već prilikom primopredaje priloži onaj sastavljen za prethodnu 2012. godinu. Također, Izjavu i priloge u trenutku primopredaje nije bilo potrebno dostavlja nadležnom ministarstvu, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, već su is trebali bi uloženi u Predmet o fiskalnoj odgovornos i predani novom čelniku. Dakle, u slučaju da je primopredaja nastupila prije 31. kolovoza, prilikom predaje Izjave za 2013. godinu, potrebno je dostavi dva obrasca Izjave, svaki čelnik za dio godine u kojem je obnašao dužnost. Također, dostavljaju se dva obrasca Izvješća o otklonjenim slabo-

UDK 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

s ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine, odnosno Izvješće čelnika koji je obnašao dužnost od 1. siječnja 2013. do datuma primopredaje za one slabos i nepravilnos , koje su prema Planu otklanjanja slabos i nepravilnos trebale bi otklonjene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja dužnos , te drugo Izvješće čelnika koji je obnašao dužnost od datuma primopredaje do 31. prosinca 2013.

kvim slučajevima potrebno je naknadno, za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca, odgovori na pitanja iz Upitnika, na koja je zbog specifičnih okolnos dan odgovor N/P – NIJE PRIMJENJIVO. Slijedom navedenog, obveznik s dvjema Izjavama dostavlja i dva Upitnika, s napomenom da u drugom odgovara samo na pitanja na koja nije bilo moguće odgovori u razdoblju za koje se sastavlja prvi Upitnik.

Među m, nije potrebno dostavi Upitnik za 2012. godinu, Plan otklanjanja slabos i nepravilnos , ni Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini, koji se nalaze u Predmetu o fiskalnoj odgovornos i bili su dio primopredajnog paketa. Nadalje, čelnik koji je dužnost obnašao od datuma primopredaje do 31. prosinca 2013. sastavlja Upitnik, odnosno tes ra poslovne događaje koji se odnose na čitavu godinu, uključujući i dio godine u kojem nije obnašao dužnost, jer njegov prethodnik nije tes rao poslovne događaje u 2013. godini, ni sastavljao Upitnik za 2013. godinu. Na ovaj način tes raju se svi poslovni događaji u 2013. godini.

Prilikom postupka primopredaje, u praksi se znalo događa , da čelnik koji napušta dužnost, novom čelniku odbije potpisa Izjavu za dio godine u kojem je obnašao dužnost. U tom slučaju, čelnik koji napušta dužnost pismenim putem izjavljuje da Izjavu ne želi potpisa , o čemu je potrebno obavijes nadležno ministarstvo, odnosno jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom dostave Izjave za 2013. S obzirom na to da je do sad jedina sankcija za nepotpisivanje Izjave predviđena Zakonom o fiskalnoj odgovornos bila poli čka odgovornost, a za čelnika koji odlazi takva sankcija više nema učinka, pristupilo se izmjenama Zakona o fiskalnoj odgovornos u ovom dijelu. Sukladno tome, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornos 1 uvodi se prekršajna odgovornost za čelnika, koji ne sastavi i ne dostavi Izjavu na način propisan Zakonom o fiskalnoj odgovornos i podzakonskim propisima, koji su doneseni na temelju istog.

4. Izmjene Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila u 2013. godini

1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornos donesen je na 12. sjednici Hrvatskog sabora 31. siječnja 2014.

Podsjećamo da su posljednjim izmjenama Uredbe promijenjena tri pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos i upravo je takav Upitnik jedan od temelja za davanje Izjave o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu. U području planiranja proračuna/financijskog plana izmijenjena su dva pitanja, i to pitanja 6. i 14., a u području izvještavanja izmijenjeno je pitanje 66.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

U slučaju da je primopredaja nastupila nakon 31. kolovoza 2013. svaki čelnik sastavlja Izjavu za dio godine u kojem je obnašao dužnost, odnosno dostavlja se Izjava čelnika koji je obnašao dužnost od 1. siječnja 2013. do datuma primopredaje i druga Izjava čelnika koji je obnašao dužnost od datuma primopredaje do 31. prosinca 2013. S dvjema Izjavama predaju se i dva Upitnika. Upravo zbog datuma primopredaje moglo se dogodi da je na dio pitanja iz Upitnika bilo potrebno odgovori s N/P – NIJE PRIMJENJIVO. U ta-

S obzirom na to da su 19. svibnja 2013. u Republici Hrvatskoj održani izbori za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike u određenim općinama, gradovima odnosno županijama došlo je do primopredaje dužnos . Zbog činjenice da je primopredaja u tom slučaju nastupila prije 31. kolovoza, važno je pridržava se prethodno navedene procedure prlikom sastavljanja i predaje Izjave za 2013.

Za sastavljanje i predaju Izjave za 2013. godinu važan je i izmijenjeni podzakonski akt donesen u 2013. godini. Radi se o Uredbi o izmjeni Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (NN, br. 130/13). Izmjene Zakona o proračunu iz 2012. godine rezul rale su potrebom usklađivanja podzakonskih propisa usko povezanih sa Zakonom o proračunu, između ostalih i Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

5. Sastavljanje Upitnika u kontekstu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi Još jedan zakonski akt koji je izmijenjen u 2013. godini, a utječe na sastavljanje i predaju Izjave je Zakon o javnoj nabavi. Hrvatski sabor je 22. studenoga 2013. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 143/13), koji je stupio na snagu 10. prosinca 2013. Između ostalog, ovim zakonskim izmjenama povećan je prag za procijenjenu vrijednost nabave, do kojeg ne postoji obveza primjene Zakona o javnoj nabavi. Vrijednosni prag se povećao sa 70.000 kuna na 200.000 kuna (bez PDV-a) za robe i usluge, odnosno 500.000 kuna (bez PDV-a) za radove; a pitanja nabave (procedure, način ugovaranja

UDK 657.21

i dr.) do h vrijednos uređuje naručitelj internim aktom. Budući da je jedno od područja koje obuhvaća Upitnik o fiskalnoj odgovornos područje javne nabave, u tom kontekstu ove izmjene i dopune utječu i na njegovo popunjavanje. S obzirom na to da su se postupci javne nabave preteži dio godine morali provodi prema Zakonu o javnoj nabavi, koji je bio na snazi do 9. prosinca 2013. prilikom davanja odgovora na pitanje 31. Za sve predmete javne nabave čija je procijenjena vrijednost veća od 70.000,00 kn provedeni su postupci javne nabave sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi tes raju se postupci javne nabave, koji su bili provedeni do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi.

seminar Financijski izvještaji za 2013. i novine u poslovanju neprofitnih organizacija u 2014. godini Zagreb, hotel Central, 19. veljače 2014. s početkom u 10 sa

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Pozivamo vas na seminar na kojem ćemo detaljno obradi teme:

• novina koje donosi Prijedlog • financijskih izvještaja za 2013. godinu zakona o financijskom poslovanju i • konačnog obračuna PDV-a za 2013. računovodstvu neprofitnih organizacija godinu • izmjena i dopuna Uredbe o • godišnje prijave poreza na dohodak računovodstvu neprofitnih organizacija za 2013. godinu Predavači: TIM4PIN savjetnici i suradnici Detaljan program seminara možete pogleda na stranici 2 Magazina.

UDK 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Sastavljanje i predaja Izvješća o nepravilnos ma za 2013. godinu Ana Zorić * Sustav upravljanja nepravilnos ma sustavno je uređen i dalje se razvija od donošenja Naputka o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju proračunskim sredstvima od lipnja 2012. (NN, br. 70/12). Ipak izvjesno je da će ipak treba vremena dok ovaj sustav u pravom smislu ne zaživi u praksi s obzirom na to da polazi od činjenice kako bi svi zaposleni trebali ima zadovoljavajuća znanja o nepravilnos ma. Drugim riječima svi bi trebali zna prepozna nepravilnost, ali i izvijes o tome. I jekom 2013. godine značajan broj upita odnosio se na ulogu osoba zaduženih za nepravilnos , te način rada proračunskih i izvanproračunskih korisnika, koji nemaju osobe za nepravilnos . Do 31. ožujka 2014. za 2013. osobe za nepravilnos sastavljaju godišnje izvješće o nepravilnos ma na obrascu Izvješće o nepravilnos ma za razdoblje od 1. 1. 2013. do 31. 12. 2013., i predaju ga Ministarstvu financija – Sektor za financijski i proračunski nadzor.

1. Uvod Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06; dalje u tekstu: Zakon) je akt kojim se čelnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunskih korisnika na državnoj i lokalnoj razini obvezalo na uspostavu sustava unutarnjih financijskih kontrola. Uspostava sustava financijskog upravljanja i kontrola predstavlja između ostalog i način na koji čelnik može sprječava rizik pojave nepravilnos i prijevara. Neučinkovitost navedenog sustava može ima , a u velikom broju slučajeva ima za posljedicu nezakonitu i neučinkovitu potrošnju, koja je uzrokovana nepravilnos ma.

• nepravilnos utvrđene u upravljanju proračunskim sredstvima • nepravilnos uočene jekom provjere sadržaja Izjave o fiskalnoj odgovornos .

2. Uloga i obveze čelnika u sustavu upravljanja nepravilnos ma Nedvojbeno je kako je za sprječavanje nepravilnos i poduzimanje radnji pro v nepravilnos uvijek odgovoran čelnik. Ova njegova odgovornost proizlazi iz Zakona o proračunu (čl. 95. – NN, br. 87/08 i 136/12) i Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (čl. 36.). Kao i u dijelu prijenosa ovlas na druge osobe za pojedine poslove iz područja javne nabave, planiranja, izvršavanja, računovodstvenog praćenja i izvještavanja, čelnik može za određene poslove i ak vnos iz dijela sprječavanja nepravilnos , a na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada, prenije ovlas na druge osobe. Među m, prenošenje ovlas i odgovornos ne isključuje odgovornost čelnika.

• nepravilnost za koju nisu propisane prekršajne Odredbama Naputka prvi se puta čelnika jasno upućuje kako postupa s određenom vrstom nepravilnoodredbe s i uloga čelnika u sustavu upravljanja nepravilnos * ma se detaljnije definira, te je čelnik obvezan: Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstavo obrane RH, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Radi boljeg razumijevanja ovoga pojma, iako je dana jednaka definicija u Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju proračunskim sredstvima (dalje u tekstu: Naputak), nepravilnos su klasificirane kako slijedi:

Možemo reći da je navedeno klasifikacija nepravilnos s obzirom na njihova obilježja. Druga vrsta podjele nepravilnos ovisi o nastanku, odnosno uočavanju nepravilnos pa ih tako možemo podijeli na:

Sam Zakon definira nepravilnost, tako da se nepravilnošću smatra nepridržavanje ili pogrešna primjena zakona i drugih propisa, koji proizlaze iz radnji ili propusta korisnika proračuna, a koja ima ili bi mogla ima štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povra ma, imovini ili obvezama.

• nepravilnost koja ima obilježje prekršaja i • sumnja na kazneno djelo.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

• u slučaju utvrđenih nepravilnos za koje postoji sumnja na kazneno djelo, predmet s dokazima u prilogu dostavi na postupanje nadležnom državnom odvjetništvu • u slučaju utvrđenih nepravilnos koje imaju obilježje prekršaja, predmet s dokazima u prilogu dostavi na postupanje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, radi podnošenja optužnog prijedloga nadležnom jelu • kada se utvrdi da su sredstva korištena suprotno zakonu ili proračunu, čelnik obveznika treba zah jeva povrat proračunskih sredstava u proračun ili podnije zahtjev za obavljanje proračunskog nadzora radi donošenja rješenja o povratu sredstava u proračun • u slučaju utvrđenih nepravilnos za koje nisu propisane kazne, naloži mjere za otklanjanje nepravilnos . I do donošenja Naputka Zakonom je bilo propisano da će čelnik korisnika proračuna ili osoba zadužena za nepravilnos , nakon primljene obavijes o nepravilnos ili sumnji na prijevaru, poduze potrebne mjere i o tome obavijes Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i nadležno jelo za nepravilnos i prijevare u Ministarstvu financija, te obavijes osobu koja je upozorila na nepravilnos ili prijevaru, često su se u praksi pojavljivale nedoumice kako postupa nakon zaprimanja obavijes o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , kome se i u kojim slučajevima prijavljuje takva nepravilnost.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Posebice je dvojbeno bilo kako bi čelnik trebao postupi u slučaju utvrđenih nepravilnos za koje nisu propisane kazne. U takvim je slučajevima odgovornost za otklanjanje nepravilnos na čelniku, pa je on dužan naloži mjere za otklanjanje nepravilnos , ali i vodi računa jesu li te mjere zaista i implemen rane, kako se takve nepravilnos ne bi više pojavljivale. Za svaku se prijavljenu, odnosno uočenu nepravilnost popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , koji je skan s Naputakom.

U tom obrascu čelnik navodi niz podataka (podatke o obvezniku, oznaku pismena o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.), datum primitka prijave/uočavanja nepravilnos , podatke o nepravilnos , poduzete mjere po prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , ostale informacije/ napomene u vezi s prijavom/uočavanjem nepravilnos , potpis čelnika obveznika, mjesto i datum), koji su relevantni i u vezi su s nepravilnos ma koja se prijavljuje, između ostalog i procjena fiskalnog učinka. Naravno ovaj se podatak ispunjava samo ako je takvu procjenu za konkretnu nepravilnost moguće da .

UDK 657.21

S propisanom obvezom prijave sumnje na kazneno djelo, državnom odvjetništvu i prekršaja proračunskom nadzoru u Ministarstvu financija propisana je i obveza praćenja daljnjih radnji i postupanja o predme ma prijavljenih nepravilnos . Za potrebe praćenja propisan je poseban obrazac, koji je sastavni dio i prilog Naputka, a na kojem će čelnik polugodišnje i godišnje izvještava osobu zaduženu za nepravilnos u nadležnom ministarstvu, odnosno lokalnoj jedinici (ovisno u čijoj je nadležnos ). Za praćenje postupanja po svakoj pojedinoj prijavljenoj/ uočenoj nepravilnos sastavlja se poseban obrazac, koji je dan u nastavku. PRAĆENJE POSTUPANJA PO PODUZETIM MJERAMA I. Podaci o obvezniku 1. Naziv obveznika 2. Odgovorna osoba – čelnik 3. Adresa i poštanski broj II. Podaci o predmetu 4. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.) 5. Datum primitka prijave/uočavanja nepravilnos III. Praćenje jeka postupka Datum Informacije o praćenju jeka postupka*

* dopisi upućeni nadležnim jelima i primljeni od nadležnih jela, izvješća, rješenja, uplate i sl.

Važnost praćenja postupanja po uočenim nepravilnos ma u ovom sustavu je iznimno bitna. Naime, samo praćenje postupanja po nepravilnos ma omogućuje čelniku stjecanje novih saznanja, koja će mu u buduće da ideje i usmjeri ga kako prilagođava , a po potrebi i mijenja sustav unutarnjih financijskih kontrola, kako bi se takva postupanja izbjegla u budućnos . Dakle, svi čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika imaju obvezu uspostavi dobar sustav uočavanja, prijavljivanja i izvještavanja o postupanju po prijavljenim nepravilnos ma, ali to ne znači da su obvezni temeljem Naputka imenova osobu za nepravilnos . Ta obveza je propisana samo na razini nadležnih ministarstava i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali ako smatraju potrebnim radi organiziranja sustava upravljanja nepravilnos ma u praksi

UDK 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika IZVJEŠĆE O NEPRAVILNOSTIMA mogu imenova osobu za nepravilnos . ZA RAZDOBLJE OD __.__.20__. DO __.__.20__. Obrazac Praćenje postupanja po poduze m mjerama proračunski i izvanproračunski korisnici imaju obvezu preda polugodišnje i godišnje osobi zaduženoj za nepravilnos u nadležnom ministarstvu, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osoba zadužena za nepravilnos temeljem h izvještaja i zaprimljenih prijava nepravilnos (na obrascu Podaci o uočenoj/prijavljenoj nepravilnos ) sastavlja polugodišnje (do 31. srpnja) i godišnje (do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu) izvješće o nepravilnos ma za Ministarstvo financija – Sektor za financijski i proračunski nadzor. Naputkom nije propisan rok za predaju Obrasca Praćenje postupanja po poduze m mjerama, ali s obzirom na to da osobe zadužene za nepravilnos temeljem h obrazaca sastavljaju polugodišnji i godišnji izvještaj do 31. srpnja odnosno do 31. ožujka, obrazac bi trebali posla osobi zaduženoj za nepravilnos minimalno dva tjedna ranije – do 15. srpnja odnosno do 15. ožujka. Polugodišnja i godišnja izvješća o nepravilnos ma koja sastavljaju osobe za nepravilnos , nisu Izvješća o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma, koja se sastavljaju prema Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (NN, br. 78/2011, 106/2012 i 130/13) uz Upitnik i Izjavu o fiskalnoj odgovornos , oko čega je u praksi došlo do nedoumica. Izvješća o nepravilnos ma sastavljaju se na posebnom obrascu propisanom Naputkom: Prilog 4. I. Podaci o obvezniku 1. Naziv obveznika 2. Odgovorna osoba – čelnik 3. Adresa i poštanski broj

2.6. Praćenje postupanja po poduze m mjerama točka III. iz Praćenja postupanja po poduze m mjerama

centar@ m4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite nam mail na:

1.6. Praćenje postupanja po poduze m mjerama točka III. iz Praćenja postupanja po poduze m mjerama [naves dopise upućene nadležnim jelima i primljene od nadležnih jela, izvješća, rješenja, uplate i sl.] 1.6.1. 1.6.2. 1.6.3. 2. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.) redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 2.1. Datum primitka prijave/ uočavanja nepravilnos redni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 2.2. Kratki opis nepravilnos redni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 2.3. Vrsta nepravilnos redni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 2.4. Procjena fiskalnog učinka redni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 2.5. Poduzete mjere redni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 2.5.1. 2.5.2. 2.5.3.

II. Podaci o osobi zaduženoj za nepravilnos 4. Ime i prezime 5. Telefon 6. Fax 7. E-pošta 8. Adresa i poštanski broj

III. Podaci o nepravilnos ma 1. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.) redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 1.1. Datum primitka prijave/ uočavanja nepravilnos redni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 1.2. Kratki opis nepravilnos redni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 1.3. Vrsta nepravilnos redni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 1.4. Procjena fiskalnog učinka redni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 1.5. Poduzete mjere redni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 1.5.1. 1.5.2. 1.5.3.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE [naves dopise upućene nadležnim jelima i primljene od nadležnih jela, izvješća, rješenja, uplate i sl.] 2.6.1. 2.6.2. 2.6.3. 3. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.) redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 3.1. Datum primitka prijave/ uočavanja nepravilnos redni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 3.2. Kratki opis nepravilnos redni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 3.3. Vrsta nepravilnos redni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 3.4. Procjena fiskalnog učinka redni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 3.5. Poduzete mjere redni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 3.5.1. 3.5.2. 3.5.3.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

3.6. Praćenje postupanja po poduze m mjerama točka III. iz Praćenja postupanja po poduze m mjerama [naves dopise upućene nadležnim jelima i primljene od nadležnih jela, izvješća, rješenja, uplate i sl.] 3.6.1. 3.6.2. 3.6.3.

4. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.) redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 4.1. Datum primitka prijave/ uočavanja nepravilnos redni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 4.2. Kratki opis nepravilnos redni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 4.3. Vrsta nepravilnos redni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 4.4. Procjena fiskalnog učinka redni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 4.5. Poduzete mjere redni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 4.5.1. 4.5.2. 4.5.3.

UDK 657.21

4.6. Praćenje postupanja po poduze m mjerama točka III. iz Praćenja postupanja po poduze m mjerama [naves dopise upućene nadležnim jelima i primljene od nadležnih jela, izvješća, rješenja, uplate i sl.] 4.6.1. 4.6.2. 4.6.3.

Dakle, u Izvješću se opisuje svaka nepravilnost posebno, tako da se upisuje oznaka pismena (iz podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos ), datum primitka, kratak opis, procjena fiskalnog učinka, poduzete mjere i praćenje postupanja po poduze m mjerama.

3. Obveza imenovanja, uloga i poslovi osoba za nepravilnos Čelnici nadležnih ministarstava i drugih državnih jela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, te čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su imenova osobu zaduženu za nepravilnos . Svi proračunski i izvanproračunski korisnici te zaposlenici u samom jelu, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave o uočenim nepravilnos ma obavještavaju osobu za nepravilnos , za koju se pretpostavlja kako ima veći stupanj znanja, kako o samim nepravilnos ma tako i postupanju s is ma. Osoba zadužena za nepravilnos odgovorna je za: • zaprimanje obavijes o nepravilnos ma • praćenje jeka postupanja po utvrđenim nepravilnos ma • sastavljanje polugodišnjeg izvješća (do 31. srpnja tekuće godine za prvih šest mjeseci) i godišnjeg izvješća o nepravilnos ma (do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu). (Navedena izvješća dostavljaju se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor (Sektor za financijski i proračunski nadzor), koja je referentna točka za praćenje postupanja po prijavljenim/uočenim nepravilnos na području Republike Hrvatske.) • suradnju sa Sektorom za financijski i proračunski nadzor kao nadležnom ustrojstvenom jedinicom u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor i drugim nadležnim jelima. Važna napomena je da prema odredbama članka 6. Naputka, proračunski korisnici (škole, vr ći, fakulte , ins tu , ustanove u zdravstvu, javne vatrogasne postrojbe, nacionalni parkovi i dr.) nemaju obvezu imenovanja osobe zadužene za nepravilnos , ali oni o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma dužni su izvijes osobu zaduženu za nepravilnos

UDK 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

u nadležnom ministarstvu, odnosno nadležnoj jedi- mjera naplate, ali i preuzimanja obveza po inves cijskim projek ma te u dijelu planiranja proračuna. Što nici lokalne i područne (regionalne) samouprave. se če samog uočavanja nepravilnos , primjećujemo Odluka o imenovanju osobe zadužene za nepravilno- da se ipak značajan broj nepravilnos uočava prilikom s dostavlja se Sektoru za proračunski nadzor i nadzor primjene članka 12. Naputka, odnosno kada nadležna koncesija u Ministarstvu financija te proračunskim i ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnos . Po- samouprave, odnosno Ministarstvo financija provjeradatke o osobi koja je zadužena za nepravilnos , kao što vaju sadržaj Izjave o fiskalnoj odgovornos i Upitnika su ime i prezime, kontak i sl. potrebno je objavi na o fiskalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Upitnik), koje internetskim stranicama i/ili oglasnoj ploči. im obveznici dostavljaju sukladno odredbama Uredbe Bitno je istaknu da je čelnik obveznika odgovoran za o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i sprječavanje nepravilnos i poduzimanje radnji pro v izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, što upućuje da je nepravilnos , i on može na temelju akata o unutarnjem potrebno dalje radi i jača sustav uočavanja nepraustrojstvu i načinu rada prenije ovlas na druge osobe. vilnos i radi na uspostavi ex ante kontrola, kako do Među m, prenošenje ovlas i odgovornos ne isključu- nepravilnos uopće ne bi došlo, odnosno kako bi ih se je odgovornost čelnika obveznika. Odredbom članka svelo na najmanju moguću mjeru. 8. Naputka propisano je da je osoba za nepravilnos odgovorna za zaprimanje obavijes o nepravilnos ma, praćenje jeka postupanja o utvrđenim nepravilnos ma, sastavljanje polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA nepravilnos ma; suradnju s nadležnom ustrojstvenom jedinicom u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I proračunski nadzor i drugim nadležnim jelima.

Ne propus te!

U praksi se postavlja pitanje provode li osobe zadužene za nepravilnos kontrole Izjave o fiskalnoj odgovornos . Kako je i prethodno opisano, odgovornos osobe za nepravilnos navedene su u članku 8. Naputka, te se o uočenim nepravilnos ma o provedenim provjerama koje obavljaju određeni službenici i/ili pročelnici za određeni resor i financije, obavještava osoba zadužena za nepravilnos , koja popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos radi sastavljanja polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o nepravilnos ma. Kod imenovanja osoba zaduženih za nepravilnos važno je zna da je Naputkom propisano da unutarnji revizor ne može bi imenovan osobom zaduženom za nepravilnos . Također, zbog specifične uloge voditelja za financijsko upravljanje i kontrole, osoba zadužena za nepravilnos i voditelj za financijsko upravljanje i kontrole ne bi trebale bi ista osoba.

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. •

•

Prvi dan škole bit će posvećen proračunu,

proračunskim procesima, zanimljivos ma u primjeni Zakona o proračunu i podzakonskih akata te klasificiranju i eviden ranju specifičnih poslovnih događaja i transakcija, sastavljanju financijskih izvještaja i utvrđivanju rezultata.

Drugi dan radit će se vrlo prak čno po pitanjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika.

Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu financijskog upravljanja. Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos ma i primjenu Naputka u praksi. Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju! Detaljan program radionice možete pogleda na zadnjoj stranici magazina.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Najčešće nepravilnos odnosile su se na nevjerodostojnu dokumentaciju. Također, značajan je broj nepravilnos u području javne nabave i poduzimanja

Zagreb, 20. i 21. ožujak 2014. 10.00h-16.00h

Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji odluče imenova osobu za nepravilnos (iako nemaju zakonsku obvezu za to) tu osobu mogu zaduži za prikupljanje informacija o nepravilnos ma od ostalih zaposlenika i popunjavanje obrazaca: Podaci o uočenoj/prijavljenoj nepravilnos i Praćenje postupanja po poduze m mjerama. Što se če primjene Naputka, po prvi su puta Godišnja izvješća dostavljena Sektoru za financijski i proračunski nadzor do 31. ožujka 2013. za 2012. godinu.

IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

RAČUNOVODSTVO

Okružnica Ministarstva financija Okružnica o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna JLP(R)S za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine U broju 1 TIM4PIN Magazina autorice Ivana Jakir-Bajo i Sabina Rebrović dale su u člancima „Godišnji financijski izvještaji za 2013. godinu“ te „Priznavanje prihoda i rashoda 2013. godine i povra u državni proračun“, sveobuhvatan pregled rokova, obveznika, načina utvrđivanje rezultata i sastavljanja financijskih izvještaja svih korisnika u sustavu proračuna. U međuvremenu je Ministarstvo financija na svojim internetskim stranicama objavilo Okružnicu o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine (Klasa: 400-06/13-011140; Urbroj: 513-05-02-14-4) od 21. siječnja 2014. godine, čiji se tekst daje u nastavku.

• za proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 17. veljače 2014. godine,

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA

Uz elektronički oblik Referentne stranice predaje se njen ispis ovjeren potpisom odgovorne osobe i pečatom.

Klasa: 400-06/13-01/140 Urbroj: 513-05-02-14-4 Zagreb, 21. siječnja 2014.

Za predaju financijskih izvještaja u elektroničkom obliku koriste se obrasci s ugrađenim kontrolama objavljeni na internetskim stranicama Ministarstva financija (www.mfin.hr→Državna riznica→Računovodstvo→Proračunsko računovodstvo).

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

OBVEZNICIMA PREDAJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA U SUSTAVU PRORAČUNA -svima-

• za proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 28. veljače 2014. godine, • za konsolidirane financijske izvještaje razdjela državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 31. ožujka 2014. godine. Financijski izvještaji za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine sukladno čl. 24. Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Narodne novine, br. 32/11) predaju se FINA-i isključivo u elektroničkom obliku.

Kod preuzimanja financijskih izvještaja zaposlenici FINA-e obavezno upisuju datum zaprimanja, ovjeravaju Predmet: Okružnica o predaji i konsolidaciji finan- i potpisuju Referentnu stranicu. cijskih izvještaja proračuna, proračunskih Financijske izvještaje mogu preda isključivo prorai izvanproračunskih korisnika državnog čunski i izvanproračunski korisnici državnog proraproračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica čuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regiolokalne i područne (regionalne) samou- nalne) samouprave objavljeni u Registru proračunprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. skih i izvanproračunskih korisnika i oni koji su nakon objave Podataka iz Registra uz suglasnost Ministarprosinca 2013. godine stva financija dobili RKP broj. I. Obveza i rokovi predaje godišnjih financijskih Napominjemo da svi oni koji nisu upisani u Registar izvještaja proračunskih i izvanproračunskih korisnika nisu Rokovi predaje financijskih izvještaja za razdoblje od proračunski korisnici i ne mogu vodi proračunsko računovodstvo. 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine jesu:

RAČUNOVODSTVO

II. Pregled financijskih izvještaja po skupinama obveznika za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine Obveznik

Financijski izvještaji

• Bilanca, • Izvještaj o prihodima i proračunski rashodima, primicima i izdacima, korisnici državnog • Izvještaj o promjenama u proračuna vrijednos i obujmu imovine i obveza i • Bilješke Konsolidirani izvještaji: • Bilanca, • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o promjenama u razdjeli vrijednos i obujmu imovine i obveza, • Izvještaj o rashodima po funkcijskoj klasifikaciji i • Bilješke • Bilanca, • Izvještaj o prihodima i proračunski rashodima, primicima i korisnici izdacima, proračuna • Izvještaj o promjenama u jedinica vrijednos i obujmu imovilokalne i ne i obveza, područne • Izvještaj o obvezama i (regionalne) • Bilješke samouprave

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Predaja razdjelu nadležnom područ-

nom uredu Državnog do 17. ureda za reviziju veljače područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS i Obrazac: P-VRIO) područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS , Obrazac: P-VRIO i Obrazac: RAS-funkcijski) do 31. ožujka

jedinici lokalne i

do 17. veljače

područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: P-VRIO) nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

Posebna napomena: HZZO, HZMO i HZZ ne sastavljaju Izvještaj o novčanim jekovima na obrascu NT, kao ni Izvještaj o obvezama na obrascu OBVEZE. Umjesto toga dostavljaju mjesečni Izvještaj o obvezama. III. Obvezna Bilješka – Izvještaj jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave o vlasničkim udjelima/neto imovini Obrazac: UDJ predaje se u elektroničkom obliku Ministarstvu financija do 28. veljače za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca prethodne godine na e-mail: stjepan.jusup@mfin.hr. Upute za popunjavanje obvezne Bilješke kao i Obrazac: UDJ objavljen je na internetskim stranicama Ministarstva financija (www.mfin.hr→Državna riznica→Računovodstvo→ Proračunsko računovodstvo). IV. Predaja financijskih izvještaja decentraliziranih proračunskih korisnika

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su procesom decentralizacije prešli s državne na lokalnu razinu financijske izvještaje za proračunsku godinu 2013. dostavljaju nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, Državnom uredu za reviziju, FINA-i, ali

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

• Bilanca, • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji, do 28. • Izvještaj o novčanim jeveljače kovima, • Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, • Izvještaj o obvezama i • Bilješke Konsolidirani izvještaji: područnom uredu • Bilanca, FINA-e (Obrazac: BIL, • Izvještaj o prihodima i Obrazac: PR-RAS, rashodima, primicima i Obrazac: RAS-funkcijski, izdacima, Obrazac: P-VRIO i Obra• Izvještaj o rashodima predo 31. zac: OBVEZE) ma funkcijskoj klasifikaciji, ožujka • Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, • Izvještaj o obvezama i • Bilješke

Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave, te vijeća nacionalnih manjina financijske izvještaje za proračunsku godinu 2013. ne dostavljaju FINA-i i Državnom uredu za reviziju, već isključivo nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za potrebe konsolidacije i kontrole.

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Rok predaje

• Bilanca, nadležnom područ• Izvještaj o prihodima i nom uredu Državnog rashodima, primicima i ureda za reviziju izdacima, područnom uredu izvanpro• Izvještaj o rashodima preFINA-e (Obrazac: BIL, računski ma funkcijskoj klasifikaciji, Obrazac: PR-RAS, do 28. korisnici • Izvještaj o novčanim jeObrazac: RAS-funkcijski, veljače državnog kovima, Obrazac: NT, Obrazac: proračuna • Izvještaj o promjenama u P-VRIO i Obrazac: OBvrijednos i obujmu imoviVEZE) ne i obveza, • Izvještaj o obvezama i • Bilješke • Bilanca, nadležnoj jedinici lokalne i područne (regioizvanpro• Izvještaj o prihodima i nalne) samouprave računski rashodima, primicima i korisnici nadležnom područizdacima, proračuna • Izvještaj o promjenama u nom uredu Državnog do 28. ureda za reviziju jedinica vrijednos i obujmu imoviveljače lokalne i ne i obveza, područnom uredu područne • Izvještaj o obvezama i FINA-e (Obrazac: BIL, (regionalne) • Bilješke Obrazac: PR-RAS, Obrasamouprave zac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

RAČUNOVODSTVO

i ministarstvu koje je za njih bilo nadležno prije pro- dima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o cesa decentralizacije. promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveJavne vatrogasne postrojbe dostavljaju financijske za i Izvještaj o obvezama. Pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima koris izvještaje i: dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima Ministarstvu unutarnjih poslova: Bilancu, Izvještaj o i izdacima s naznakom: «Izvor financiranja državni prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj proračun, vlas i ostali prihodi». o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveNadležni lokalni proračun pri konsolidaciji Izvještaja o za, Izvještaj o obvezama i Bilješke. prihodima i rashodima, primicima i izdacima konsoliNadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) sa- dira samo dio koji su centri za socijalnu skrb ostvarili mouprave konsolidiraju sve financijske izvještaje jav- iz lokalnog proračuna. Isto se odnosi i na Izvještaj o nih vatrogasnih postrojbi. obvezama. Osnovne i srednje škole dostavljaju financijske izvje- Nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) saštaje i: mouprave nema obvezu konsolidacije Bilance i IzvjeMinistarstvu znanos , obrazovanja i sporta: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Nadležni lokalni proračun konsolidira sve financijske izvještaje: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza i Izvještaj o obvezama. Kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima lokalna jedinica konsolidira cjelokupan Izvještaj izuzev dijela doznačenog iz nadležnog ministarstva.

štaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza.

Ustanove u zdravstvu (u vlasništvu županija) dostavljaju financijske izvještaje i: HZZO-u: dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor financiranja državni i proračun, vlas i ostali prihodi», Izvještaj o obvezama i Bilješke. HZZO za potrebe konsolidacije koris samo dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor financiranja državni proračun, vlas i ostali prihodi». HZZO prikuplja i Izvještaje o obvezama decentraliziranih ustanova u zdravstvu, ali ne u svrhu konsolidacije, već posebnih potreba Ministarstva financija.

Izvještaj o obvezama osnovnih i srednjih škola lokalna jedinica konsolidira tako da ne uključuje dio obveza za zaposlene financiran iz državnog proračuna. Te obveze u svojim evidencijama ima nadležno ministarstvo te će se konsolidacijom središnje i lokalne države Nadležni lokalni proračun konsolidira sljedeće finandobi ukupni podaci za opću državu. cijske izvještaje: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashoDomovi za starije i nemoćne dostavljaju financijske dima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u izvještaje i: vrijednos i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obMinistarstvu socijalne poli ke i mladih: Bilancu, Izvje- vezama. Kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primištaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Iz- cima i izdacima konsolidira samo dio koji je ustanova vještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine u zdravstvu dobila od nadležnog lokalnog proračuna. i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke. Ustanove u zdravstvu u procesu sanacije kojima su Nadležni lokalni proračun konsolidira sve godišnje fi- osnivači županije i nadalje će predava financijske izvjenancijske izvještaje domova za starije i nemoćne. štaje na gore opisani način, uz iznimku da će ove godine Centri za socijalnu skrb dostavljaju financijske izvje- financijske izvještaje dostavlja i Ministarstvu zdravlja. štaje i: Proces konsolidacije ostaje is kao i prethodne godiMinistarstvu socijalne poli ke i mladih: Bilancu, Izvje- ne. Navedeno je potrebno zbog osiguravanja jednoštaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, obraznos sta s čkih podatka i praćenje ustanova u dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima zdravstvu kroz usporedive vremenske serije. i izdacima s naznakom: «Izvor financiranja državni proračun, vlas i ostali prihodi», Izvještaj o obve- V. Priznavanje prihoda za razdoblje siječanj – prosinac 2013. godine zama, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza i Bilješke. a. Doznake sredstava 31. prosinca 2013. godine Ministarstvo socijalne poli ke i mladih konsolidira Zbog usklađenos evidencija proračuna i proračunsve financijske izvještaje: Bilancu, Izvještaj o priho- skih korisnika potrebno je da se kao prihodi 2013. go-

RAČUNOVODSTVO

dine priznaju sredstva koja proračuni uključivo s 31. Knjigovodstvene evidencije kod decentraliziranih prosincem 2013. godine doznače svojim proračun- korisnika: skim korisnicima, a ista su korisnicima zbog tehnike 2013. godina platnog prometa raspoloživa 2. siječnja 2014. godine. Uz priznavanje odgovarajućih prihoda iz proračuna, proračunski korisnici navedena sredstva u 2013. godini eviden raju kao ak vna vremenska razgraničenja. U 2014. godini temeljem primljenih dokumenata ins tucija ovlaštenih za platni promet razgraničenja se zatvaraju. b. Doznaka sredstava pomoći izravnanja iz državnog proračuna Preostala doznaka sredstava pomoći izravnanja iz državnog proračuna za 2013. godinu za financiranje minimalnog financijskog standarda utvrđenog temeljem Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu (Narodne novine, br. 29/13) isplaćena je početkom siječnja 2014. godine. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – nositelji decentraliziranih funkcija navedena će sredstva u računovodstvu proračuna iskaza kao prihod 2013. godine uz istovremeno eviden ranje rashoda koji se financiraju temeljem Uredbe za 2013. godinu. Centri za socijalnu skrb, domovi za stare i nemoćne osobe, zdravstvene ustanove, osnovne i srednje škole i javne vatrogasne postrojbe sredstva koja će ostvari od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za podmirenje obveza po rashodima koji se financiraju iz pomoći izravnanja također priznaju u prihode 2013. godine.

R. br.

Opis

1 2 1. Obveze prema dobavljačima 2. Potraživanja od JLP(R)S i prihod iz proračuna za financiranje redovne djelatnos korisnika proračuna

Račun Duguje Potražuje 4 5 32, 34, 4 …. 23, 24 12921 671

2014. godina 3. Primljena sredstva od JLP(R)S 4. Podmirenje obveza prema dobavljačima

11121 23, 24

12921 11121

c. Priznavanje prihoda proračunskih korisnika u sustavu riznice Analizom financijskih izvještaja proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključenih u sustave riznica utvrđeno je da neki od njih imaju iskazane samo prihode podskupine 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti korisnika proračuna, iako ostvaruju i prihode iz drugih izvora (od sufinanciranja cijene usluge i ostalih namjenskih prihoda te vlastitih prihoda).

Zakon o proračunu propisuje obveznu uplatu namjenskih i vlas h prihoda koje ostvaruju proračunski korisnici u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kako je riječ o prihodima proračunskih korisnika, is su obvezni eviden ra navedene prihode u svojoj glavnoj knjizi, na osnovnim računima računskog plana sukladno vrs izvorKnjiženje je prikazano u nastavku. no ostvarenih prihoda, a jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna je osigura knjigoKnjigovodstvene evidencije kod jedinica lokalne i vodstveni dokument na temelju koje korisnik provodi područne (regionalne) samouprave: navedena knjiženja ako se prihodi izravno uplaćuju na 2013. godina račun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Račun

Duguje Potražuje 1 2 4 5 1. Potraživanje od državnog proračuna 12921 6351 i prihod ostvaren iz sredstava pomoći izravnanja 2. Rashodi po strukturi dobivenoj od 32, 34, 4 … 23954 korisnika i obveza prema korisniku

2014. godina 11121

12921

23954

11121

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su podmirile obveze u 2013. godini iz izvora financiranja: opći prihodi i primici, a za pokriće kojih su iz državnog proračuna primile namjenske prihode u 2014. godini (primjerice za prijevoz učenika srednjih škola), mogu navedene prihode koris u 2014. godini za pokriće obveza iz izvora financiranja: opći prihodi i primici.

3. Primljena sredstva pomoći izravnanja 4. Izvršeno plaćanje korisnicima

d. Korištenje namjenskih prihoda doznačenih iz državog proračuna u 2014. godini za obveze nastale i podmirene u 2013. godini

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Opis

R. br.

RAČUNOVODSTVO

državnog proračuna do 31. prosinca 2013. godine podmiri svoje obveze za isporučenu robu i obava. Povra viškova od sredstava pomoći izravnanja u državni proračun – uputa za županije, Grad Za- ljene usluge iskazane u bilanci na dan 31. prosinca greb, gradove i općine koje financiraju decentra- 2013. godine. lizirane funkcije i njihove krajnje korisnike Sva preostala sredstva koja su doznačena iz proračuAko su županije, Grad Zagreb, gradovi i općine koje na, uključujući i sredstva ostvarena na tržištu (vlas financiraju decentralizirane funkcije, na godišnjoj ra- prihodi), a za koja nisu iskazane obveze u bilanci na zini, od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći dan 31. prosinca 2013. godine, potrebno je do 31. siječnja 2014. godine vra na račun Državnog proizravnanja, ostvarili više sredstava nego je: računa HR1210010051863000160 s modelom: 64 i • utvrđeno minimalnim standardom, odnosno pozivom na broj: 7196–RKP–2013. ostvare više sredstava nego što je stvoreno obveza po rashodima koji se financiraju na temelju odluka U bilanci na dan 31. prosinca 2013. godine korisnici državnog proračuna više doznačena sredstva u 2013. o minimalnim standardima za 2013. godinu godini, prije povrata u državnu riznicu, iskazuju kao višak sredstava trebaju vra do 17. veljače 2014. godine na račun Državnog proračuna stanje na računu 23954 – Ostale nespomenute obHR1210010051863000160, model 64, poziv na broj veze. Kod povrata h sredstava u proračun (u 2014. 7196 (Povrat neiskorištenih sredstava iz ranijih godi- godini) zatvara se račun obveza. VI. Povra sredstava u državni proračun

na)–42395–539150.

VII. Priznavanje rashoda kod novoosnovanih Povrat viška sredstava ne odnosi se na sredstva namiproračunskih korisnika jenjena za kapitalne projekte koji su planirani, a nisu Novoosnovani proračunski korisnici rashode iz članka izvršeni do kraja tekuće godine, te se višak h sredstava može prenije i izvršava u sljedećoj godini ako 51. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Narodne novine, br. 114/10 i 31/11) su ispunjeni sljedeći uvje : koji nastaju kon nuirano i obračunavaju se za kalen1. sredstva za projekte koji se prenose u visini bilanč- darska razdoblja jekom proračunske godine (u pravinih prava tekuće godine moraju osta na kraju lu mjesečno) kao što su: rashodi za zaposlene, komutekuće godine neizvršena ili izvršena u iznosu ma- nalne usluge, opskrba energen ma, telekomunikanjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela cijske usluge, najamnine i zakupnine, naknade za rad jekom tekuće godine, predstavničkih i izvršnih jela, naknade građanima i 2. preneseni projek mogu se izvršava u sljedećoj kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade i proračunskoj godini uz suglasnost nadležnog minislično, iskazuju razmjerno broju naplaćenih prihoda u starstva i Ministarstva financija. razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. Rashodi koji Obavijest o iznosu i datumu izvršenog povrata, kao i se ne uključuju u tekuće izvještajno razdoblje iskazuspecifikaciju po decentraliziranim funkcijama za koje ju se kao ak vna vremenska razgraničenja – rashodi je povrat izvršen, potrebno je dostavi na e-mail: budućih razdoblja. stjepan.jusup@mfin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

b. Povrat neutrošenih novčanih sredstava na jedinstveni račun državne riznice – uputa za korisnike državnog proračuna

Svi proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna dužni su iz sredstava doznačenih iz

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

POMOĆNIK MINISTRA I GLAVNI DRŽAVNI RIZNIČAR Miljenko Fičor

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Izvještaj o novčanim jekovima (Obrazac NT) Ivana Jakir-Bajo * Izvještaj o novčanim jekovima obvezne su sastavlja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunski korisnici državnog proračuna (Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Centar za restrukturiranje i prodaju, Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost). Ovaj financijski izvještaj dio je seta financijskih izvještaja kojeg navedena grupu obveznika sastavlja i predaje kvartalno, polugodišnje i godišnje. Rok za predaju godišnjeg izvještaja za 2013. godinu je 28. veljače 2014. godine, a autorica u ovom tekstu podsjeća na sadržaj i najčešće pogreške u popunjavanju ovog izvještaja.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

prenesenih obveza iz prethodnih razdoblja). Kod većine korisnika to nije slučaj, stoga se podaci iskazani u Za razliku od Izvještaja o prihodima i rashodima, priovim obrascima najčešće razlikuju. micima i izdacima koji pokazuje uspješnost poslovanja subjekta, Izvještajem o novčanim jekovima ocjenjuje Temelj za unos podataka u Obrascu NT i Obrascu PRse likvidnost, odnosno financijska situacija i financij- RAS je bruto bilanca. Iz bruto bilance se u Obrazac NT ski aspekt poslovanja. Ovaj izvještaj prikazuje ukupne unose podaci s dugovne strana računa obveza i odgovara na pitanje koje su obveze plaćene u izvještajnovčane priljeve i odljeve za promatrani period, i to: nom razdoblju. U Obrazac PR-RAS unose se podaci s • neto primitke i izdatke iz poslovnih ak vnos (tedugovne strane računa rashoda i odgovara na pitanje kućeg poslovanja) koji su rashodi nastali u izvještajnom razdoblju. • neto primitke i izdatke iz transakcija na nefinancijKako bi se u potpunos moglo udovolji ovakvom skoj imovini • neto primitke i izdatke transakcija na financijskoj pristupu preuzimanja podataka iz bruto bilance potrebno je prikaziva i sve rashode koji se izravno plaimovini i obvezama. ćaju iz blagajne preko računa obveza. Neto promjena na novčanom saldu rezultat je neto Kod popunjavanja Izvještaja o novčanim jekovima novca primljenog iz tri navedena izvora. često je pitanje u kojem dijelu i na kojoj AOP oznaci Izvještaj o novčanim jekovima sastavlja se na ObrasObrasca NT prikaza izdatke za rashode koji su nastali cu NT sa sljedećim podacima: i eviden rani u prethodnoj godini, a podmireni su u • stupac 1- broj računa iz računskog plana tekućoj. U Obrascu PR-RAS za prethodnu godinu su • stupac 2 - naziv računa rashodi bili iskazani na računima 3 i 4, a u Obrascu • stupac 3 - AOP oznaka NT za prethodnu godinu se ne iskazuju, jer nisu bili • stupac 4 - ostvareno u izvještajnom razdoblju teku- podmireni u toj, već sljedećoj godini. će godine. Treba li rashode iz prethodne godine plaćene u tekućoj iskaza na pozicijama izdataka povezanim s kon2. Sadržaj i popunjavanje Obrasca NT kretnim rashodima u Obrascu NT ili u dijelu ostalih Prilikom popunjavanja Izvještaja o novčanim jekovi- nespomenu h izdataka, gdje su kao veza s računma potrebno je vodi računa o podacima koji su re- skim planom navedeni bilančni računi razreda 1 i 2? levantni za unos u Obrazac NT. Događa se da korisnici unose iste podatke u Obrazac NT i Obrazac PR-RAS Iako se knjigovodstveno izdatak tekuće godine, koji je iako ova dva obrasca mogu bi jednaka, samo ako nastao podmirenjem obveza prethodne godine, evije stanje obveza za rashode poslovanja i za nabavu den ra na teret (dugovno) računa obveza, to ne znanefinancijske imovine u Bilanci jednako nuli (nema či da taj izdatak nije povezan s određenim rashodom. Napro v, on je posljedica potrošnje prethodne godine i stoga mora bi eviden ran u Obrascu NT na pozicijama * Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu financija RH, u vezi s vrstom rashoda po kojima je izdatak nastao. Zagreb.

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

Primici iz Obrasca NT eviden rani u okviru razreda 6 i 7 u pravilu trebaju bi jednaki prihodima u razredu 6 i 7 iskazanim u Obrascu PR-RAS, jer prihode priznajemo prema kriteriju mjerljivos i raspoloživos . Mjerljivi su kada se mogu vrijednosno iskaza , a raspoloživi kada su naplaćeni u razdoblju na koje se odnose. Izuzeci su:

sredstva na račun, navedeni iznos neće bi iskazan u Izvještaju o novčanim jekovima. Slijedeći istu logiku, i rashod za nabavu uredskog namještaja bit će sadržan u Obrascu PR-RAS, a ne i u Obrascu NT. Dane kapitalne pomoći inozemnim vladama i međunarodnim organizacijama te ins tucijama i jelima EU u dugotrajnoj nefinancijskoj imovini, dane donacije dugotrajne nefinancijske imovine i kapitalne pomoći kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama te trgovačkim društvima u dugotrajnoj nefinancijskoj imovini eviden raju se preko računa prihoda od prodaje dugotrajne imovine i rashoda poslovanja eviden raju se zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda poslovanja i odobravanjem prihoda od prodaje dugotrajne imovine na odgovarajućem računu razreda 7. Istovremeno odobrava se odgovarajući račun nefinancijske imovine u razredu 0, a zadužuje odgovarajući račun vlas h izvora u razredu 9.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

• uobičajene nenovčane transakcije kao kompenzacije, cesije, oprost koje se prikazuju u Obrascu PRRAS kao prihod, ali ne primitak u Obrascu NT zbog izostanka stvarnog novčanog jeka • donacije nefinancijske imovine ostvarene izvan sustava proračuna • sredstva pomoći izravnanja za prosinac 2013. godine doznačena jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2014. godini. Budući da će sukladno upu Ministarstva financija lokalne jedinice navedena sredstva iskaza kao prihod 2013. godine, ista su sadržana u Obrascu PR-RAS za raz- Primjer: doblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine, ali ne i u Obrascu NT za 2013. godinu, jer je do pri- Lokalna jedinica je u 2013. godini donirala računalo športskoj udruzi. ljeva došlo u 2014. godini.

Račun U nastavku daje se obrazloženje odstupanja između Red. Opis Iznos br. Duguje Potražuje Obrasca PR-RAS i Obrasca NT i u iskazivanju prihoda 1 2 3 4 5 od danih i primljenih donacija dugotrajne nefinancij1. Donacija računala 100.000 38215 72211 ske imovine u slučajevima kada nije riječ o prijenosi1a. športskoj udruzi 100.000 91111 02211 ma nefinancijske imovine između proračuna ili proračuna i proračunskih korisnika. Kapitalni prihod od 100.000,00 kn bit će iskazan u IzU skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom vještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdaciračunovodstvu i Računskom planu dobivena dugo- ma lokalne jedinice za razdoblje od 1. siječnja do 31. trajna nefinancijska imovina eviden ra se odobra- prosinca 2013. godine. Među m, kako nije ostvaren vanjem odgovarajućeg računa prihoda poslovanja i priljev sredstava, navedeni iznos neće bi iskazan u zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda za na- Izvještaju o novčanim jekovima za 2013. godinu. bavu dugotrajne nefinancijske imovine. Istovremeno Transakcije na financijskoj imovini i obvezama iskase za primljenu imovinu zadužuje odgovarajući račun zuju se po novčanom načelu i stoga su podaci u ranefinancijske imovine u razredu 0, a odobrava odgo- zredima 8 i 5 Obrasca NT i Obrasca PR-RAS u pravilu varajući račun vlas h izvora u razredu 9. jednaki (sva odstupanja od navedenog potrebno je objasni u Bilješkama). Uz podatke sa skupina računa Primjer: u razredima 8 i 5, potrebno je uze u obzir i izdatke/ Lokalna jedinica je u prosincu 2013. godine od podu- primitke povezane s transakcijama, koje se u trenutzeća «Saldo» d.o.o. dobila donaciju uredske opreme ku isplate ili uplate eviden raju samo na računima u vrijednos od 50.000,00 kn. potraživanja, odnosno obveza (u Obrascu NT su reci označeni nazivom ostali primici i ostali izdaci, a kao Račun Red. Opis Iznos veza s računskim planom navedeni su razredi 1 i 2). br. Duguje Potražuje 1 1. 1a.

2 Primljena donacija opreme

3 50.000 50.000

4 42212 02212

5 66323 91121

Prihod od kapitalnih donacija od trgovačkog društva u iznosu 50.000,00 kn bit će iskazan u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima lokalne jedinice za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine. Među m, kako nije došlo do priljeva

Najbolji primjer koji ukazuje u kojim slučajevima se popunjavaju podaci u recima ostalih primitaka i izdataka Obrasca NT su isplate za službena putovanja – po putnim nalozima. Dnevnice i putni troškovi uglavnom se isplaćuju u gotovom novcu temeljem obračunatog putnog naloga. Gotovina potrebna za isplatu putnih naloga podiže se sa žiroračuna i pohranjuje u blagajnu. Najčešće se po ispostavljenom

UDK 657.2

putnom nalogu iz blagajne isplaćuje akontacija u procijenjenom iznosu troškova, a po završetku službenog puta putni se nalog podnosi na obračun i pravdanje primljenih sredstava odnosno naplatu naknade učinjenih troškova. Isplate akontacija za službeno putovanje, s obzirom na to da ne predstavljaju rashod već potraživanje (od primatelja), eviden raju se kao promjene u financijskoj imovini. Knjiženje se sukladno tome provodi odobrenjem računa novčanih sredstava i zaduženjem računa potraživanja od zaposlenih za isplaćenu akontaciju.

RAČUNOVODSTVO

• izdacima za nabavu nefinancijske imovine u Obrascu NT i o rashodima za nabavu nefinancijske imovine u Obrascu PR-RAS, uz istovremeno iskazivanje podataka o obvezama za rashode poslovanja i za nabavu nefinancijske imovine (koje nisu na ak vnim vremenskim razgraničenjima) u Izvještaju o obvezama.

3. Kontrole unutar Obrasca NT U Izvještaju o novčanim jekovima pra se stanje novčanih sredstava na početku i na kraju razdoblja (AOP 228 i 229), dok se u dodatnim podacima Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima upisuje stanje novčanih sredstava na početku i na kraju, ali ne izvještajnog razdoblja nego tromjesečja (AOP 607 i 610). U Obrascu: NT uvijek se na AOP 228 iskazuje stanje novčanih sredstava na dan 1. siječnja, dok se u Obrascu PR-RAS na AOP 607 iskazuje stanje novčanih sredstava na dan početka tromjesečja (npr. 1. siječnja, 1. travnja, 1. srpnja, 1. listopada) za godinu. Upravo zbog ove razlike iznosi upisani na AOP 228 u Obrascu NT i AOP 607, u Obrascu PR-RAS nisu is . Iznosi upisani na AOP 229 u Obrascu NT i 610 u Obrascu PR-RAS trebaju bi is , jer se odnose na is dan – kraj izvještajnog razdoblja - 31. prosinac. Novčana sredstva na kraju razdoblja (AOP 229) moraju bi jednaka novčanim sredstva na početku razdoblja (AOP 228) uvećanim za ukupne neto primitke (AOP 226), odnosno novčanim sredstvima na početku razdoblja (AOP 228) umanjenim za ukupne neto izdatke (AOP 227) ovisno o tome jesu li korisnici imali iskazane ukupne neto primitke ili izdatke. AOP 226 > 0 → AOP 229 = AOP 228 + AOP 226

Može se dogodi da su gore spomenu izdaci iz Obrasca NT jednaki rashodima iz Obrasca PR-RAS, ali to ujedno znači i da su sve obveze po toj osnovi podmirene (ili da se radi o obvezama za kon nuirane rashode koji se zbog plana eviden raju na ak vnim vremenskim razgraničenjima te tek u sljedećem izvještajnom razdoblju priznaju u rashode – što treba naves u bilješkama). Podaci upisani u NT mogu se provjeri na sljedeći način: stanje obveza na početku izvještajnog razdoblja + ukupni rashodi - prizna rashodi iz prethodnih godina - stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja _________________________________ = iznos u NT

Ako dio obveza nije priznat kao rashod, nego je na ak vnim vremenskim razgraničenjima, tada se stanje obveza na kraju (u gore zadanoj formuli za provjeru AOP 227 > 0 → AOP 229 = AOP 228 – AOP 227 iznosa upisanog u NT) treba umanji za dio koji je Kontrola točnos obrasca Izvještaja o novčanim jena razgraničenjima ili se za taj iznos trebaju poveća kovima, izuzev one matema čke, može se proves i ukupni rashodi. usporedbom s Obrascem PR-RAS. Transakcije na financijskoj imovini i obvezama iskazuju se po novča- U Obrascu NT istovremeno ne mogu bi popunjene nom načelu i stoga su podaci u razredima 8 i 5 Obras- sljedeće AOP oznake: ca NT i Obrasca PR-RAS u pravilu jednaki (odstupanja • AOP 118 Neto primici iz poslovnih ak vnos i AOP od navedenog potrebno je objasni u bilješkama). 119 Neto izdaci iz poslovnih ak vnos • AOP 194 Neto primici iz transakcija na nefinancijJedna od najvećih pogreški pri sastavljanju Izvještaja skoj imovini i AOP 195 Neto izdaci iz transakcija na o novčanim jekovima je iskazivanje is h podataka nefinancijskoj imovini na: • AOP 224 Neto primici iz transakcija na financijskoj • izdacima poslovanja u Obrascu NT i o rashodima imovini i obvezama i AOP 225 Neto izdaci iz tranposlovanja u Obrascu PR-RAS, odnosno sakcija na nefinancijskoj imovini i obvezama te ILI

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

• AOP 226 Ukupni neto primici i AOP 227 Ukupni financiraju iz h prihoda. Oni će bi dio izvještaja o izneto izdaci. vršenju proračuna (izuzev ako nisu izuze odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od obveze uplate), kao i konsoli4. Sastavljanje Obrasca NT u sustavu diranog financijskog izvještaja jedinice (razina 23). riznica jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su uvele sustav rizničnog poslovanja i u svoj proračun uključile sve prihode proračunskih korisnika te im ugasili račune, u načelu su do 2012. godine sastavljale jedan financijski izvještaj. Financijski izvještaj razine 22 – proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijski izvještaj razine 23 – konsolidirani proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imali su jednak obuhvat i sadržavali jednake podatke. Navedeno bi bilo ispravno da je riječ o izvještaju o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali kako je riječ o financijskim izvještajima obuhvat nekonsolidiranog i konsolidiranog izvještaja treba bi različit, na što je upozorila i Državna revizija. Sukladno Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11) postoje razine financijskog izvještavanja, i to:

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

21 – proračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Razina 23 predstavlja konsolidirani financijski izvještaj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji sadržava sve prihode i sve rashode jedinice, ali i prihode i rashode proračunskih korisnika u njenoj nadležnos . Razina 23 dobije se konsolidacijom financijskih izvještaja razine 22 s financijskim izvještajima razine 21 i 31. Navedeni naputak o načinu izrade financijskih izvještaja i njihovom sadržaju dan je u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013.-2015. i Okružnici o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine. Naputak se nije ponavljao u Okružnici za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine jer je u dosadašnjoj primjeni gore navedenog bilo tehničkih poteškoća. Proces izrade financijskih izvještaja sukladno gore navedenoj Upu i Okružnici često zahtjeva dodatne tehničke pretpostavke i nije uvijek jednostavan.

31 – proračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji obavlja po- Financijske izvještaje: Izvještaj o prihodima i rasslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju hodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS i 22 – proračun jedinice lokalne i područne (regional- Izvještaj o obvezama na Obrascu OBVEZE moguće je izradi bez većih prepreka. Među m, kod ostalih ne) samouprave financijskih izvještaja (Bilanca na Obrascu: BIL, Iz23 – konsolidirani proračun jedinice lokalne i područvještaj o novčanom jek na Obrascu: NT i Izvještaj ne (regionalne) samouprave. o promjenama u vrijednos obujma imovine i obveRazinu 21 i 31 označavaju pojedinačni financijski iz- za na Obrascu: P-VRIO) mogu se javi problemi pri vještaji proračunskih korisnika u kojima su sadržani prepoznavanju evidencija koje se odnose na prorai svi prihodi te rashodi navedenog korisnika. Finan- čun od onih koji se odnose na proračunske korisnike. cijski izvještaji razine 21 i 31 moraju da informacije Promjenama u sustavu proračunskog računovodstva o cjelokupnom poslovanju proračunskog korisnika, i financijskog izvještavanja, koje se očekuju jekom bez obzira na to uplaćuju li korisnici svoje prihode, 2014. godine, is bi trebali bi otklonjeni. u cijelos ili djelomično, u nadležni proračun ili se njihove obveze u cijelos ili djelomično podmiruju s jedinstvenog računa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Razina 22 označava financijski izvještaj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji treba obuhva isključivo prihode i rashode same jedinice uz one rashode koje jedinica iz svojih prihoda financira proračunskom korisniku. Ovaj financijski izvještaj ne smije sadržava vlas te ili namjenske prihode proračunskih korisnika bez obzira na to što se oni uplaćuju u nadležni proračun, kao ni rashode korisnika koji se

www. m4pin.hr e-mail:

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (Obrazac: RAS-funkcijski) Vesna Orlandini * Sabina Rebrović ** Izvještaj o rashodima prema funkcijama jedan je od izvještaja, koji se sastavljaju i predaju za godišnje razdoblje. Ovaj izvještaj sastavljaju jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, razdjeli državnog proračuna i izvanproračunski korisnici državnog proračuna. Ostali proračunski i izvanproračunski korisnici (županijske uprave za ceste) nemaju obvezu sastavljanja Izvještaja o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji jer se na razini organizacije i djelatnos nastoji uspostavi direktna veza s funkcijskom klasifikacijom. Npr., ako se u kliničkom bolničkom centru obavlja djelomično i edukacija studenata, nije potrebno posebno funkcijski pra i izdvaja taj dio kao funkciju obrazovanja (visoko obrazovanje). Rashodi kliničkog bolničkog centra u cijelos se uključuju u funkciju zdravstva, zbog čega je dovoljan Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (na Obrascu PR-RAS) sastavljen za klinički bolnički centar. Kako su čes upi u vezi s detaljnijim pojašnjenjem sadržaja pojedinih podskupina funkcijske klasifikacije, a i s obzirom na skori rok predaje ovog izvještaja, autorice u ovom tekstu podsjećaju na njegov sadržaj.

1. Uvod

financijsku imovinu i obveze ne razvrstavaju funkcijski, a s me ni uključuju u ovaj Izvještaj.

Kako je osnovna svrha ovog Izvještaja uspoređivanje potrošnje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno država kada govorimo o međunarodnoj razini, nije potrebna velika preciznost u smislu da se svakom poslovnom događaju i transakciji

Vesna Orlandini, mag. oec., pomoćnica ministra, Ministarstvo obrane RH, Zagreb. ** Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN. *

2. Specifičnos u primjeni funkcijske klasifikacije

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Funkcijski se klasificiraju rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine, dok se izdaci za

Razdjeli državnog proračuna sastavljaju Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji kao dio kon- Temeljna kontrola podataka unesenih u Obrazac: solidiranih izvještaja (razina 12). Rok za sastavljanje i RAS-funkcijski je sljedeća: predaju ovog Izvještaje je 31. ožujka 2014. godine. zbroj rashoda po svakoj od funkcija Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ovaj Izvještaj sastavljaju za razinu 22 (nekonsolidi(AOP 001 + 018 + 024 + 031 + 071 + 078 + rani financijski izvještaji) i 23 (konsolidirani financijski + 085 + 103 + 110 + 125) izvještaji) te su im rokovi sastavljanja i predaje 28. vetreba odgovara iznosu na AOP 378 ljače 2014. godine za nekonsolidirane, odnosno 31. Ukupni rashodi u Obrascu: PR-RAS. ožujka 2014. godine za konsolidirane izvještaje. Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji Detalje u Izvještaju je teško prekontrolira osim ussastavlja se na Obrascu: RAS-funkcijski u koji se upi- poređujući ga s izvještajima ostalih jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave. Na temelju uočesuju sljedeći podaci: nih velikih odstupanja u iskazu potrošnje za pojedine • stupac 1 - broj računa iz funkcijske klasifikacije funkcije može se ispita radi li se o nepravilnos ma • stupac 2 - naziv računa u sastavljanju Izvještaja ili o stvarnom razlikovanju u • stupac 3 - AOP oznaka financiranju pojedinih funkcija. • stupac 4 - ostvareno u prethodnoj godini • stupac 5 - ostvareno u tekućoj godini.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

određuje šifra funkcije. Za ministarstva i jedinice lo- AOP 001 obuhvaća rashode za funkciju 01 Opće kalne i područne (regionalne) samouprave u fazi pla- javne usluge, koji se klasificiraju na: niranja postavlja se zahtjev da se ak vnos i projekdefiniraju tako da se povežu s jednom funkcijom. • 011 Izvršna i zakonodavna jela, financijske i fiskalne poslove te vanjske poslove koji obuhvaćaju rasOvo omogućuje da se preko programske klasifikacije hode: - praćenja (i planiranja) potrošnje po ak vnos ma i • ureda predsjednika, premijera, župana ili graprojek ma dobivaju informacije i o potrošnji (plan i donačelnika; rashode za osoblje u uredima te izvršenje) po funkcijama. Moguće je uspostavljanje rashode pomoćnih službi za potrebe izvršnih i i veze između organizacijske i funkcijske klasifikacizakonodavnih jela je, odnosno npr., vr ć može ima dvije ak vnos i • financijskih i fiskalnih poslova bilo u središnjem tri projekta koji će svi bi povezani s funkcijom 0911 proračunu ili u proračunima jedinica lokalne i rePredškolsko obrazovanje. gionalne samouprave te kod proračunskih koriDa bi se Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifisnika: rashodi upravljanja financijskim i fiskalnim kaciji dobro sastavio neophodno je zna sadržaj funkposlovima i organizacijskim jedinicama, upravcijske klasifikacije prema kojem se rashodi i razvrstavaljanja javnim dugom, vođenja porezne poli ke; ju. Npr., svi rashodi ureda gradonačelnika i pomoćnih rashodi upravljanja riznicom i ministarstvom službi klasificiraju se u funkciju 011, dok se rashodi financija, odjelom za proračun, računovodstveupravnih odjela (ako je jedinica lokalne i regionalne sanim i revizijskim odjelima, carinskim službama i mouprave tako organizirana) razvrstavaju u funkciju za slično koju je upravni odjel nadležan - školstvo, kultura, zdrav• upravljanja vanjskim poslovima: rashodi upravstvo i sl. Rashodi osnovnih škola klasificiraju se pod ljanja ministarstvom vanjskih poslova, diplofunkciju 091, s m da se rashodi prijevoza, hrane, smjematskim i konzularnim predstavništvima u inoštaja, medicinske i stomatološke njege te ostali rashozemstvu; rashodi knjižnica, čitaonica i sličnih di sličnih dopunskih usluga namijenjenih prvenstveno kulturnih ustanova i organizacija u inozemstvu; učenicima odnosno korisnicima usluga obrazovanja, redovite članarine i slična plaćanja međunarodklasificiraju pod 096 - Dodatne usluge u obrazovanju. nim organizacijama Mirovine za vojne osobe - šifra funkcije je 102, jer funk- • 012 Inozemna ekonomsku pomoć obuhvaća rashocija socijalne zaš te (10) uključuje i mirovine te se zato de u svezi s upravljanjem i razvojem suradnje sa rashodi za to prate odvojeno i ne klasificiraju pod funkzemljama u razvoju i zemljama u tranziciji; rashode ciju 021 Vojna obrana. Sufinanciranje stanarine domaprograma tehničke pomoći i s pendiranja, dane ćinstvima - dodjeljuje se šifra funkcije 106 Socijalna zapotpore ili zajmove zemljama u razvoju i u tranziciji š ta - stanovanje, a ne npr. 061 Razvoj stanovanja, jer i slično ova funkcija uključuje regulaciju gradnje, razvoj stan- • 013 Opće usluge odnose se na rashode organizacijdarda i upravljanje, a ne novčanu pomoć domaćinstviskih jedinica koje nisu povezane s nekom specifičma. Upravljanje javnim dugom - šifra funkcije je 0112 nom funkcijom, npr. Financijski i fiskalni poslovi, a ne npr. 017 Transakcije • razvoj i provedba općih kadrovskih poli ka - mepovezane s javnim dugom, jer ova kategorija uključuje toda klasifikacije i opisa radnih mjesta, napredoplaćanja kamata, osiguranja duga i sl. vanja, odabira kadrova; razvoj zakonskog okvira državne uprave i slično Izgradnja cesta - šifra je 0451 Cestovni promet, a ne • cjelokupno ekonomsko, socijalno planiranje i 0443 Građevinarstvo. Policijske škole u kojima se sta s ka stječe i opće obrazovanje kao dodatak specifičnim • rashodi organizacijskih jedinica za centralizirapolicijskim programima - šifra funkcije je 09 Obrano nabavljanje i opskrbljivanje; zapisi i arhive o zovanje, a ne 031 Usluge policije. Šifra 031 uključuje održavanju i upravljanju građevinskim objek ma policijske škole s isključivo policijskim programima. u vlasništvu države ili koje država koris ; centraRekonstrukcija ili izgradnja kanalizacijskog sustava lizirane informa čke službe i službe za obradu šifra 052 Upravljanje otpadnim vodama, jer ova skupodataka i slične službe i organizacijske jedinice pina ne uključuje samo pročišćavanje otpadnih voda, organizirane općenito, a ne uz konkretnu funkciju nego pokriva i funkcioniranje kanalizacijskog sustava. • 014 Osnovna istraživanja klasificiraju se rashodi eksperimentalnih istraživanja i teoretskih radova koji 3. Sadržaj Izvještaja o rashodima prema imaju za cilj stjecanje novih znanja, ali ne i primjefunkcijskoj klasifikaciji nu i korištenje U nastavku se daje pregled sadržaja Izvještaja kroz • podfunkcija 015 Istraživanje i razvoj općih javnih detaljnija pojašnjenja funkcijske klasifikacije. usluga obuhvaća rashode za istraživanja, koja ima-

UDK 657.2

ju za cilj rezultate primijeni u praksi - za razvoj općih javnih usluga. • 016 Ostale javne usluge odnosno javne usluge koje nisu drugdje svrstane obuhvaćaju rashode održavanja izbora, referenduma, registracije glasača i sl. • podfunkcija 017 Transakcije javnog duga obuhvaća rashode kamata, izdanih jamstava, davanje zajmova, ali ne i administra vne rashode upravljanja javnim dugom koji se funkcijski klasificiraju u 011, te • 018 Opće potpore - šifru funkcije 018 dobivaju one pomoći (rashodi na podskupini računa 363 Pomoći unutar opće države) proračunima i/ili izvanproračunskim fondovima, koje se ne daju za konkretnu namjenu (funkciju) nego općenito. AOP 018 obuhvaća rashode za funkciju 02 - Obrana, koji se klasificiraju na:

RAČUNOVODSTVO

• •

strojbi, dobrovoljnih vatrogasnih društava i ostalih ustanova za zaš tu od požara te rashodi za obuku i prevenciju od požara. Uključuju se i rashodi službi civilne zaš te 033 Sudove koji obuhvaćaju rashode svih sudova kao i državnog odvjetništva, ureda pučkog pravobranitelja i slično 034 Zatvore - uključuju se uz rashode zatvora (i zatvorskih farmi, radionica i slično) i rashodi popravnih domova za maloljetnike te bolnica za psihički oboljele osobe koje su počinile krivično djelo 035 Istraživanje i razvoj u području javnog reda i sigurnos i 036 Ostale rashode za javni red i sigurnost koji nisu drugdje klasificirani kao npr. rashodi pripreme i provedbe zakona i standarda za osiguranje javnog reda i sigurnos , izrada općih informacija i sta s čkih podataka o javnom redu i sigurnos i ostali neklasificirani rashodi u svezi s javnim redom i sigurnošću.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

• 021 Vojna obrana u koju se klasificiraju rashodi kopnenih, pomorskih i zračnih obrambenih snaga; rad komunikacijskih, transportnih, obavještajnih i ostalih službi u funkciji obrambenih snaga; uključuju se i rashodi terenskih bolnica, ali ne i bolnica u AOP 031 obuhvaća rashode za funkciju 04 - Ekobazama odnosno vojnih bolnica u kojima se mogu nomski poslovi, koji se klasificiraju na: liječi i civili (šifra funkcije za njih je 073) te vojnih • 041 Opće ekonomske, trgovačke i poslove vezane škola koje imaju širi program blizak civilnim školauz rad u koji obuhvaćaju rashode: ma (klasificiraju se pod 091, 092, 093 ili 094) • razvoja i organiziranja izvoza i uvoza; tržišta dio• 022 Civilna obrana uključuje rashode civilne obranica, roba i usluga; regulacija monopola i ostali ne i organiziranja vježbi u kojima sudjeluju civilne rashodi u svezi s organiziranjem trgovine i ulazains tucije i građani. Ne uključuju se rashodi službe ka na tržište civilne zaš te koji se klasificiraju pod 032 • nadzora bankarstva; funkcioniranja ins tucija • 023 Inozemna vojna pomoć – vojne pomoći inozekoje se bave paten ma, zaš tnim znakovima, mnim vladama i misije vojne pomoći pri međunaautorskim i sličnim pravima; rashodi hidroloških rodnim organizacijama ispi vanja, praćenja i prognoziranja vremena, • 024 Istraživanje i razvoj obrane i geodetskih istraživanja te obrazovanja i zaš te • 025 Ostali rashodi za obranu koji nisu drugdje svrpotrošača stani kao što su priprema i provedba zakonodav• funkcioniranja općih službi povezanih s razvostva povezanog s obranom, izrada općih informajem radnog zakonodavstva, rashodi nadzora i cija, tehničke dokumentacije i sta s čkih podataka utvrđivanja uvjeta rada, programa i planova za o području obrane i sl. smanjivanje stope nezaposlenos , po canja zapošljavanja određene skupine ljudi i sl. Naknade AOP 024 obuhvaća rashode za funkciju 03 - Javni (u novcu ili naravi) nezaposlenim osobama klasired i sigurnost, koji se klasificiraju na: ficiraju se pod 105 Nezaposlenost • 031 Usluge policije pod koje se klasificiraju rashodi funkcioniranja redovi h i pomoćnih policijskih snaga, lučke, pogranične i priobalne policije te drugih specijalnih policijskih snaga; rashodi regulacije i kontrole cestovnog prometa, sprječavanja krijumčarenja i kontrole ribolova; rad policijskih laboratorija, programi obuke policajaca, rashodi izdavanja dokumenata i slično. Ne uključuju se policijske škole i akademije u kojima se uz policijsku obuku stječe i opće obrazovanje (klasificiraju se u odgovarajuću podskupinu funkcije 09 - obrazovanje) • 032 Usluge protupožarne zaš te u koje se klasificiraju rashodi funkcioniranja javnih vatrogasnih po-

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

RAČUNOVODSTVO

• 042 Poljoprivredu, šumarstvo, ribolov i lov, u ovu podfunkciju uključuju se rashodi: • proširenja obradivog zemljišta, agrarnih reformi, praćenja i funkcioniranja poljoprivredne djelatnos te subvencije poljoprivrednicima. U ovu podskupinu klasificiraju se i rashodi izgradnje i funkcioniranja sustava navodnjavanja i odvodnjavanja te zaš te od poplava, i rashodi službi koje se bave kontrolom štetočina i usjeva • upravljanja šumarskim poslovima, nadzora eksploatacije šuma, radova na pošumljavanju, kontrola štetočina i boles • kontrole i upravljanja nad komercijalnim i sportskim lovom i ribolovom; rashodi zaš te i nadziranja izlova ribe i divljači, izdavanja dozvola i slično. • 043 Gorivo i energiju - obuhvaća rashode otkrivanja, razvoja i eksploatacije ugljena i ostalih kru h mineralnih goriva te na e i zemnog plina kao i rashode očuvanja i racionalnog korištenja rezervi nuklearnog materijala. Ne uključuju se rashodi odlaganja radioak vnog otpada koji se klasificiraju pod 051 - Upravljanje otpadom. Pod ovu šifru funkcije klasificiraju se i rashodi nadzora i funkcioniranja proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije te rashodi izgradnje i funkcioniranja sustava proizvodnje energije, pare i vruće vode • 044 Rudarstvo, proizvodnju i građevinarstvo kojima su obuhvaćeni rashodi pronalaženja, očuvanja, razvoja i racionalnog iskorištavanja mineralnih rezervi, a uključeni su i poslovi izdavanja dozvola i koncesija te inspekcija rudnika (o zadovoljavanju propisa o sigurnos ). Ovom šifrom funkcije obuhvaćeni su i rashodi razvoja, proširenja ili poboljšanja proizvodnje te veze s udrugama proizvođača i drugim organizacijama. Primjer rashoda koji se klasificiraju u ovu podskupinu jesu subvencije koje se daju proizvodnim poduzećima. Uključuju se i rashodi nadzora građevinske djelatnos , razvoja i uspostavljanja građevinskih standarda. Izgradnja stambenih objekata, kulturnih objekata, ulica, komunalija i ostalih građevinskih objekata određene namjene se klasificira pod funkciju kojoj pripadaju (stambeni objek pod 061 - razvoj stanovanja, kulturni objek pod 082 službe kulture itd.), a ne u 044 • 045 Promet koji obuhvaća rashode funkcioniranja, korištenja, izgradnje i održavanja sustava i objekata cestovnog prometa (ceste, mostovi, tuneli, parkirališta, gradske ceste, pješačke i biciklis čke staze i slično), prometa vodnim putovima (luke, kanali, pristaništa, mostovi, tuneli itd.), željezničkog (pruge, terminali, mostovi, nasipi itd.) i zračnog prometa (zračne luke, piste, terminali, kontrola leta itd.) te cjevovoda i ostalih prometnih sustava (uspinjača, žičara, skijaških li ova i slično). Obuhvaćeni su i

UDK 657.2

•

• •

rashodi nadzora i reguliranja korisnika u svakom od prometnih sustava (npr. izdavanje vozačkih dozvola i dozvola za vozila i plovila i slično) te poslovanja sustava (izdavanje dozvola za franšize, utvrđivanje voznog reda, cijene putničkih karata i slično). U ovu podfunkciju ne uključuju se rashodi kontrole cestovnog prometa (pripadaju funkciji 031 - usluge policije), subvencije proizvođačima cestovnih, željezničkih vozila, proizvođačima letjelica ili brodograditeljima (to je funkcija 0442 - proizvodnja), čišćenje ulica (klasificira se u 051 - gospodarenje otpadom), javna rasvjeta (064 - ulična rasvjeta), izgradnja površina koje smanjuju buku na urbanim autoputovima i željezničkim površinama (053 smanjenje zagađenja) 046 Komunikacije koje obuhvaćaju rashode u svezi s upravljanjem, funkcioniranjem, izgradnjom, proširenjem i održavanjem komunikacijskih sustava (poštanskih, telegrafskih, telefonskih, radijskih, satelitskih itd.). Subvencije komunikacijskim sustavima klasificiraju se u ovu podgrupu. Nisu uključena pomagala za radio i satelitsku navigaciju za vodeni i zračni promet (klasificiraju se pod 045 - promet) te sustavi radio i televizijskog emi ranja, koji se klasificiraju pod 083 - službe emi ranja i izdavanja 047 Ostale industrije u koje se uključuje nadzor i organiziranje veleprodaje i maloprodaje, pohranjivanja i uskladištavanja; kontrolu cijena (ali trgovaca, a ne proizvođača koja se klasificira pod 044); nadzor i reguliranje poslovanja hotela i restorana; funkcioniranje turis čke djelatnos - rashodi turis čkih zajednica i ureda, promo vnih kampanja te promicanja i razvoja turizma. 048 Istraživanje i razvoj ekonomskih poslova i 049 Ekonomske poslove koji nisu drugdje klasificirani.

AOP 071 obuhvaća rashode za funkciju 05 - Zaš ta okoliša, koji se klasificiraju na: • 051 Upravljanje otpadom koji uključuju rashode prikupljanja, obrade i deponiranja otpada. Prikupljanje otpada odnosi se na čišćenje ulica, putova, trgova, parkova i ostalih javnih površina te općenito prikupljanje svih vrsta otpada • 052 Upravljanje otpadnim vodama koje obuhvaća pročišćavanje otpadnih voda te funkcioniranje kanalizacijskog sustava koje uključuje izgradnju i obnovu sustava kolektora, cjevovoda, kanala i pumpi za odvodnju otpadnih voda iz domaćinstava i drugih izvora • 053 Smanjenje zagađenja koje obuhvaća rashode ak vnos u svezi s: očuvanjem čistoće zraka i klime, tla i podzemnih voda, smanjenjem buke i vibracija te zaš tom od radijacije

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

• 066 Rashode povezane sa stanovanjem i komunalnom pogodnos , koji nisu drugdje klasificirani. AOP 085 obuhvaća rashode za funkciju 07 - Zdravstvo, koji se klasificiraju na:

• 054 Zaš tu bioraznolikos i okoliša koji obuhvaćaju rashode ak vnos u svezi s očuvanjem biološke raznolikos i krajolika • 055 Istraživanje i razvoj zaš te okoliša i • 056 Poslove i usluge zaš te okoliša koji nisu drugdje klasificirani poput poslova pripreme i provedbe zakona i standarda u vezi s pružanjem usluga i obavljanjem poslova zaš te okoliša, poslova definiranja strategije, planova i ciljeva zaš te okoliša i sl. AOP 078 obuhvaća rashode za funkciju 06 - Usluge unapređenja stanovanja i zajednice, koji se klasificiraju na:

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

• 061 Razvoj stanovanja, ova podfunkcija uključuje ak vnos razvoja stanogradnje te postavljanja stambenih standarda; izgradnju, obnovu i kupovinu stambenih prostora i objekata za određene skupine stanovništva. Ne uključuju se naknade domaćinstvima (u novcu ili naravi) u pokrivanju troškova stanovanja (to se klasificira pod 106 – stanovanje) • 062 Razvoj zajednice koja, kao podfunkcija, uključuje rashode provedbe zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta te propisa o izgradnji kao i planove rekonstrukcije i izgradnje stambenih, komunalnih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, odgojnih, rekreacijskih i drugih građevinskih objekata zajednice. Ne uključuje se stvarna izgradnja objekata, jer se rashodi klasificiraju pod funkciAOP 103 obuhvaća rashode za funkciju 08 - Rekreju kojoj objekt po svojoj namjeni pripada acija, kultura i religija, koji se klasificiraju na: • 063 Opskrbu vodom - to je podfunkcija koja obuhvaća nadzor i reguliranje opskrbe pitkom vodom • 081 Službe rekreacije i sporta uključuju rashode pružanja sportskih i rekreacijskih usluga te nadzora uključujući kontrolu čistoće vode, cijene i količine i funkcioniranja sportskih i rekreacijskih objekata • 064 Javnu rasvjetu koja obuhvaća upravljanje po(parkova, plaža, kampova, javnih kupališta, bazeslovima javne rasvjete te rashode za postavljanje, na). Uključuju se i rashodi za objekte za smještaj održavanje i općenito funkcioniranje javne rasvjete gledatelja te donacije za podršku movima ili in• 065 Istraživanje i razvoj stanovanja i komunalnih dividualnim natjecateljima. U ovu podskupinu se pogodnos te

• 071 Medicinski proizvodi, pribor i oprema - podfunkcija koja uključuje lijekove, proteze i ostale medicinske proizvode, uređaje i opremu koje nabavljaju pojedinci i domaćinstva uz recept ili bez njega, a preko ljekarni, drogerija ili dobavljača medicinske opreme. Proizvodi te vrste koje liječnici ili prateće medicinsko osoblje daju pacijen ma u bolnicama uključeni su u bolničke usluge (073) • 072 Službe za vanjske pacijente je podskupina funkcije koja obuhvaća rashode za medicinske, stomatološke i prateće medicinske usluge koje se pružaju pacijen ma kod kuće, u objek ma za individualno ili grupno savjetovanje, dispanzerima, ambulantama i slično • 073 Bolničke službe, ova podskupina obuhvaća smještaj pacijenata u bolnici i dnevnu njegu. Uključeni su rashodi usluga općih i specijaliziranih bolnica, usluga medicinskih centara, rodilišta, domova za njegu, usluga vojnih bolnica, usluga ustanova za starije osobe u kojima je medicinsko praćenje i njega najviše zastupljeno te usluge centara za rehabilitaciju. Ne uključuju se rashodi ustanova za hendikepirane osobe i rehabilitacijske centre u kojima se pruža dugoročna pomoć (klasificiraju se pod 1012 - invaliditet), te umirovljeničke domove (102 - starost) kao ni naknade za bolovanje koje se klasificiraju pod 1011 – bolest • 074 Službe javnog zdravstva - obuhvaća pružanje usluga javnog zdravstva kao npr. rashode zavoda za transfuziju krvi, rashodi otkrivanja boles , prevencije (cijepljenja, imunizacije), prikupljanja epidemioloških podataka te rashodi ak vnos planiranja obitelji i slično • 075 Istraživanje i razvoj zdravstva, te • 076 Poslovi i usluge zdravstva koji nisu drugdje svrstani kao npr. rashodi uspostavljanja i praćenja provođenja strategije zdravstva; pripreme i provedbe zakona i standarda pružanja zdravstvenih usluga i slično.

RAČUNOVODSTVO

•

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

•

• •

ne uključuju rashodi zooloških i botaničkih vrtova, akvarija i sličnih ustanova koji se klasificiraju pod 082 - službe kulture, kao ni sportski i rekreacijski objek povezani s obrazovnim ins tucijama (npr. školska sportska dvorana), koji se klasificiraju unutar skupine 09 - obrazovanje 082 Službe kulture obuhvaćaju rashode funkcioniranja ili podrške funkcioniranju ustanovama koje pružaju kulturne usluge - knjižnice, muzeji, umjetničke galerije, kazališta, izložbeni prostori, spomenici, povijesne kuće i arheološka nalazišta, zoološki i botanički vrtovi, akvariji itd. Uključeni su i rashodi proizvodnje, funkcioniranja ili podrške funkcioniranju kulturnih događaja - koncer , predstave, fes vali i slično. Obuhvaćaju se i nacionalne, regionalne i lokalne proslave, koje nisu namijenjene isključivo privlačenju turista (te se klasificiraju pod 0473 - turizam) te donacije umjetnicima, piscima ili organizacijama koje promiču kulturne ak vnos . Kulturne priredbe čija je svrha predstavljanje Hrvatske izvan nacionalnih granica klasificiraju se pod 0113 - vanjski poslovi, a izrada kulturnog materijala za emi ranje pod 083 – službe emi ranja i izdavanja 083 Službe emi ranja i izdavanja obuhvaćaju rashode funkcioniranja usluga emi ranja i izdavanja te upravljanja poslovima pružanja h usluga. Pod ovu funkciju uključuju se subvencije za izgradnju i stjecanje objekata za televizijsko i radio emi ranje, za izdavanje novina i knjiga i sl. Ne uključuju se državni skarski uredi i proizvodni pogoni, koji se klasificiraju pod 0133 - ostale opće usluge, te pružanje obrazovanja putem radija ili televizije, što je funkcija 09 - obrazovanje 084 Religijske i druge službe zajednice uključuju rashode za funkcioniranje, održavanje i popravak objekata za religijske i druge službe zajednice; plaćanje svećenstva, donacije vjerskim zajednicama, sindika ma, poli čkim strankama i sl. 085 Istraživanje i razvoj rekreacije, kulture i religije te 086 Rashodi za rekreaciju, kulturu i religiju koji nisu drugdje svrstani kao npr., priprema i provedba zakona i standarda za pružanje rekreacijskih i kulturnih usluga; upravljanje i praćenje programa i planova za promociju sporta, kulture i religije i slično.

UDK 657.2

AOP 110 obuhvaća rashode za funkciju 09 - Obrazovanje, koji se klasificiraju na: • 091 Predškolsko i osnovno obrazovanje koje uz temeljnu funkciju uključuje i programe opismenjivanja osoba starih za osnovnu školu, ali ne uključuje dodatne usluge u obrazovanju, koje se klasificiraju pod 096 - dodatne usluge u obrazovanju • 092 Srednjoškolsko obrazovanje obuhvaća i izvanškolsko srednje obrazovanje za odrasle i mlade. U niže srednjoškolsko obrazovanje uključuju se trogodišnji, a u više četverogodišnji programi • 093 Poslije srednjoškolsko, ali ne visoko obrazovanje uključuje i usluge izvanškolskog obrazovanja za mlade i odrasle • 094 Visoku naobrazbu • 095 Obrazovanje koje se ne može definira po stupnju obuhvaća obrazovne programe uglavnom za odrasle za koje nije potrebna prethodna obuka • 096 Dodatne usluge u obrazovanju obuhvaćaju rashode prijevoza, hrane, smještaja, medicinske i stomatološke njege te ostale rashode sličnih dopunskih usluga namijenjenih prvenstveno za učenike odnosno korisnike usluga obrazovanja. Ne uključuju se rashodi za usluge praćenja zdravlja i prevencije u školi (te usluge se klasificiraju pod 074 - službe javnog zdravstva), kao ni s pendije, donacije i stalna novčana pripomoć za namirivanje rashoda dodatnih usluga koji se klasificiraju na podskupinu obrazovanja u kojoj je korisnik koji naknadu dobiva (091, 092, 093, 094 ili 095) • 097 Istraživanje i razvoj obrazovanja te

UDK 657.2

• 098 Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svrstane obuhvaćaju pripremu i provedbu zakona i standarda u vezi s obrazovanjem, formuliranjem i upravljanjem cjelokupnim obrazovnim planovima, ciljevima, strategijom i ostalo. AOP 125 obuhvaća rashode za funkciju 10 - Socijalna zaš ta, koji se klasificiraju na:

na o v ge: m Pro a knji n a cije

kunčen) 0 25 lju k

Vu (PD

ovim n a n ! urira jenama ž a izm ga je Knji onskim zak Knjiga je namijenjena osobama koje ak vno sudjeluju u pripremi i provođenju postupaka javne nabave. Daje odgovore na pitanja: • Što nam donose nove odredbe zakonodavnog okvira u sustavu javne nabave? • Kako planira javnu nabavu i pripremi Plan nabave? • Kako uskladi fiskalnu odgovornost i javnu nabavu? • Kako organizira ins tuciju naručitelja i poveća razinu stručnos djelatnika koji sudjeluju u procesu nabave sukladno novim propisima? • Kako komunicira s gospodarskim subjek ma? • Kako kvalitetno izradi dokumentaciju za nadmetanje, efikasno pripremi i proves postupak javne nabave, nabavi i zadovolji stvarne potrebe naručitelja, pra realizaciju ugovora? • Koje su nove odrednice u pravnoj zaš ? Knjiga je ažurirana novim zakonskim izmjenama!

centar@ m4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite nam mail na:

• 101 Bolest i invaliditet uključuje naknade plaća za vrijeme bolovanja, naknade poslodavca za bolovanje iznad 90 dana i ostale različite isplate za pomoć osobama koje privremeno nisu u mogućnos radi; naknade u novcu ili naravi osobama koje imaju mentalno ili fizičko oštećenje, invalidske mirovine, naknade za njegu, smještaj i hranu osoba s trajnim oštećenjima u odgovarajućim ustanovama i sl. • 102 Starost obuhvaća novčane naknade i naknade u naravi starijim sobama kao npr., mirovine, smještaj i hrana starijih osoba u specijaliziranim ustanovama i sl. • 103 Sljednici, ova podskupina obuhvaća pružanje socijalne zaš te u novcu ili naravi osobama, koje su nadživjele preminulu osobu (npr. djeca, supružnik, unuci i druga rodbina). Primjeri su plaćanje troškova pogreba, obiteljska mirovina i sl. • 104 Obitelj i djeca - ovdje se klasificira pružanje pomoći domaćinstvima s maloljetnom djecom (npr. dječji doplatak), porodiljske naknade, oprema za novorođenčad, smještaj i hrana jekom cijelog dana za djecu predškolskog uzrasta, trajni smještaj i hrana djece (siro šta, domovi) • 105 Nezaposlenost obuhvaća novčane ili u naturi pomoći osobama sposobnim i spremnim za rad, ali koje ne mogu pronaći odgovarajuće zaposlenje - naknade za nezaposlene, naknade za prijevremenu mirovinu osobama koje su o šle u mirovinu prije navršavanja standardne dobi zbog nezaposlenos , prekvalifikacija i strukovna obuka osoba bez posla i slično • 106 Stanovanje obuhvaća pomoći domaćinstvima za pokrivanje troškova stanovanja (dodjela socijalnih stanova, sufinanciranje stanarine i slično) • 107 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim programima obuhvaća pomoći (novčane ili u naturi) osobama s niskim primanjima, imigran ma, izbjeglicama, alkoholičarima, ovisnicima o drogi, žrtvama kriminalnog nasilja itd. • 108 Istraživanje i razvoj socijalne zaš te i • 109 Ak vnos socijalne zaš te koje nisu drugdje svrstane - priprema i provedba zakona i standarda u vezi s pružanjem socijalne zaš te, formuliranje i upravljanje programima, planovima i ciljevima socijalne zaš te i slično. U ovu podskupinu uključuje se pružanje socijalne zaš te, bilo u novcu ili naravi, žrtvama požara, poplava, potresa i drugih prirodnih katastrofa te rashodi nabave i pohranjivanja hrane, opreme i drugih zaliha za hitno korištenje u slučaju prirodnih katastrofa.

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

Bilješke uz financijske izvještaje proračunskih subjekata Mladenka Karačić * Bilješke su sastavni dio financijskih izvještaja na koji se najčešće zaboravlja. Neke Bilješke su Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11) propisane kao obvezne. Godišnji financijski izvještaji koji ne sadrže Bilješke nepotpuni su i to je jedna od čes h nepravilnos na koju upozoravaju revizori. Državni ured za reviziju posebno je upozorio na obvezu uspostave izvanbilančne evidencije sudskih sporova u jeku, koje je također potrebno objasni u Bilješkama. Upravo zato, uoči sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, autorica ukazuje na sadržaj i način pisanja Bilješki.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

1. Uvod

zajmova i financijskih najmova (leasing) u tablici 1. Dani zajmovi i primljene otplate, tablici 2. Primljeni kredi i zajmovi te otplate i tablici 3. Primljeni robni zajmovi i financijski najmovi 2. pregled dospjelih kamata na kredite i zajmove u tablici 4. Dospjele kamate na kredite i zajmove 3. pregled ostalih ugovornih odnosa i slično koji uz ispunjenje određenih uvjeta, mogu posta obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu koji su u jeku i slično).

Bilješke uz financijske izvještaje detaljna su razrada i dopuna podataka iz ostalih financijskih izvještaja te u suš ni i ne predstavljaju financijski izvještaj već objašnjenje i dopunu podataka iz izvještaja. Prema članku 15. Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (dalje u tekstu: Pravilnik) Bilješke mogu bi opisne, brojčane ili kombinirane, ovisno o tome što se u njima pojašnjava. Bilješke se predaju nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju zajedno s ostalim godišnjim financij- Tablice obveznih bilješki uz Bilancu sastavni su dio Pravilnika. Za proračune i proračunske korisnike koji skim izvještajima. ne popune tablice propisanih Bilješki smatrat će se Prilikom sastavljanja Bilješki potrebno je: kao da nisu predali obvezni godišnji financijski izvje• svaku bilješku označi rednim brojem i poveza s štaj. Tablice propisanih Bilješki dostupne su na web određenom AOP oznakom odgovarajućeg izvještaja stranici Ministarstva financija www.mfin.hr. • pazi kako bilješke ne bi bile isključivo prijepis Iznimno, jedinice lokalne i područne (regionalne) podataka iz financijskih izvještaja, već objašnje- samouprave tablice obveznih Bilješki predaju do nja većih odstupanja (u Izvještaju o prihodima i 28. veljače 2014. godine u elektroničkom obliku Mirashodima, primicima i izdacima - odstupanja nistarstvu financija na adresu: renata.marije c@ u odnosu na prethodnu godinu, u Bilanci velike mfin.hr. promjene u stanjima na početku godine i na kraju Sporovi na sudu se javljaju u praksi gotovo kod svih godine) obveznika (proračuna, proračunskih i izvanproračun• objasni izvanbilančne zapise i drugo. skih korisnika) i pritom se najčešće zaboravlja sastaU nastavku daje se primjer obveznih Bilješki uz Bilan- vi Pravilnikom zadana obvezna Bilješka. Vezano uz cu, ali i ukazuje na potrebu objašnjavanja izvanbilanč- Bilješke o sudskim sporovima u jeku, ukazujemo na nih zapisa. dopis Ministarstva financija od 19. prosinca 2013. godine (KLASA: 400-06/13-01/484; URBROJ: 5132. Obvezne Bilješke 05-02/13-2) upućenog svim ministarstvima i ostalim razdjelima državnog proračuna o praćenju potencijalČlankom 16. Pravilnika propisane su obvezne Bilješke nih obveza po sudskim sporovima. uz Bilancu i to su: 1. pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i Ministarstvo financija dopisom ukazuje kako minikratkoročnih kredita i zajmova te posebno robnih starstva, odnosno proračunski korisnici, koji su stranke u postupku, ne prate potencijalne obveze po osnovi pokrenu h sudskih postupaka na odgovarajući * način, a temeljem Izvješća o obavljenoj reviziji Godiš Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

njeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu Državnog ureda za reviziju i sastanka s predstavnicima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ministarstva pravosuđa na temu „Praćenje potencijalnih obveza po sudskim sporovima“. Navedeno predstavlja značajan rizik na rashodovnoj strani državnog proračuna budući da nije poznat ukupni iznos potencijalnih obveza, ni se može prepozna iz čije su nadležnos pojedine potencijalne obveze. Radi kvalitetnog i ažurnog praćenja sudskih sporova ministarstva, odnosno proračunski korisnici trebaju ustroji ili posebnu organizacijsku jedinicu (samo ministarstva s velikim brojem sudskih sporova) ili odredi osobu koja će bi zadužena za praćenje sporova u jeku u kojima su is tuženici ili tužitelji. To je u skladu sa Zakonom o državnom odvjetništvu (NN, br. 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13) kojim je propisano kako su državna jela koja zastupa državno odvjetništvo dužna imenova koordinatora za suradnju s državnim odvjetništvima te pravodobno dostavlja očitovanja o činjeničnim navodima tužbe ili prijedloga, dokazne prijedloge, dokumentaciju kojom raspolažu te mišljenje jela o osnovanos zahtjeva u postupcima pred sudovima, upravnim i drugim jelima. U dopisu Ministarstva financija stoji kako je o imenovanju odgovorne osobe, ako nije ustrojena organizacijska jedinica, bilo potrebno obavijes Državnu riznicu Ministarstva financija do 31. prosinca

2013. godine koja će potom obavijest o istome dostavi građansko-upravnom odjelu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. U cilju praćenja potencijalnih obveza, ministarstva odnosno proračunski korisnici obvezni su uspostavi izvanbilančnu evidenciju sudskih sporova u jeku, sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11). Anali čke podatke sudskih sporova u jeku koje ministarstva, odnosno proračunski korisnici vode u svojim izvanbilančnim evidencijama sa stanjem na 31. prosinac 2013. godine bili su obvezni dostavi do 31. siječnja 2014. godine Državnoj riznici Ministarstva financija, koja će potencijalne obveze pra agregirano. Navedene izvanbilančne evidencije potrebno je u idućim godinama ažurira polugodišnje sa stanjem na dan 30. lipanj i 31. prosinac. Iako se navedeni dopis Ministarstva financija odnosi na korisnike državnog proračuna razine razdjela organizacijske klasifikacije, on istodobno ukazuje na obvezu svih korisnika, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i regionalnoj razini, uključujući i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za praćenjem obveza po sudskim sporovima u jeku, njihovoj izvanbilančnoj evidenciji i obrazlaganje is h u Bilješkama. U nastavku daje se primjer popunjenih obveznih Bilješki uz Bilancu.

Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine Bilješke uz Bilancu 1. Tablica danih zajmova i primljenih otplata Naziv pravne osobe A1. Tuzemni kratkoročni zajmovi Općina B

Revalorizacija/ Stanje zajma Primljene Dani zajmovi u Stanje zajma tečajne razlike u 1. 1. otplate glavnice tekućoj godini 31. 12. tekućoj godini

Datum izdavanja i dospijeća zajma

0 -

14.2.2013. – 19.12.2013. -

1.100.000 400.000 -

350.000 150.000 100.000

300.000 500.000 120.000

750.000 400.000 150.000 400.000 120.000

Građanima za razvoj gospodarstva

750.000

680.000

750.000

820.000

21.10.2011. – 21.10. 2016. 13.12.2010. – 18.1.2015. 15.3.2013. – 30.6.2014. 18.6.2012. – 17.9.2016. 21.12.2012. – 30.8. 2015. 28.3.2009. i 12.4.2012. – 15.7.2014. i 16.9. 2018.

UKUPNO POD A2. B1. Inozemni kratkoročni zajmovi

2.250.000

1.280.000

1.670.000

2.540.000

UKUPNO POD A1. A2. Tuzemni dugoročni zajmovi Grad C Društvo D Općina A Opća bolnica Poduzeće ABC

UKUPNO POD B2.

UKUPNO POD B1. B2. Inozemni dugoročni zajmovi

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

100.000 100.000

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

2. Tablica primljenih kredita, zajmova i otplata Naziv pravne osobe A1. Tuzemni kratkoročni kredi i zajmovi UKUPNO POD A1. A2. Tuzemni dugoročni kredi i zajmovi Grad S Županija Z Banka Y Banka D Poduzeće Alfa Županija A Banka C UKUPNO POD A2. B1. Inozemni kratkoročni zajmovi

Stanje zajma 1. 1.

Otplate glavnice

Revalorizacija/ Primljeni zajmovi u Stanje zajma tečajne razlike u tekućoj godini 31. 12. tekućoj godini -

1.200.000 500.000 720.000 350.000 550.000 240.000 1.450.000 530.000 280.000 75.000 500.000 4.200.000 2.195.000

UKUPNO POD B1. B2. Inozemni dugoročni zajmovi UKUPNO POD B2.

1.750.000 530.000 2.280.000

Datum primanja i dospijeća zajma

700.000 370.000 310.000 920.000 205.000 1.250.000 530.000 4.285.000

1.2.2012.-31.12.2016. 20.12.2010.- 21.9.2014. 21.4.2011.-23.8.2013. 1.8.2010. – 1.9.2015. 16.7.2009. -16.7. 2016. 18.2.2010. -19.5. 2016. 20.12.2010.- 12.5.2014. -

3. Tablica primljenih robnih kredita i financijskih najmova Naziv pravne osobe A1. Primljeni robni kredi Poduzeće X UKUPNO POD A1. A2. Financijski najmovi

Opis vrste kredita i aranžmana

Stanje 1.1.

Stanje 31.12.

kupnja uredskog namještaja na 36. mjeseci -

75.000 75.000

UKUPNO POD A2.

4. Tablica dospjelih kamata na kredite i zajmove Kamate dospjele u tekućoj godini 3

Kamate plaćene u tekućoj godini 4

Stanje 31.12. (2+3-4) 5

378.000 378.000

150.000 150.000

Opis

Stanje 1.1.

1 A. Kamate po primljenim kredi ma i zajmovima A1. po tuzemnim kredi ma i zajmovima A2. po inozemnim kredi ma i zajmovima UKUPNO POD A B. Kamate po danim zajmovima B1. po tuzemnim zajmovima B2. po inozemnim zajmovima UKUPNO POD B

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Napomena uz sastavljanje bilješki uz Bilancu: U tablici danih zajmovi i primljenih otplata ne upisuju se podaci o protes ranim jamstvima koji se po plaćanju eviden raju kao dani zajmovi, već samo podaci o danim zajmovima. Podaci vezani uz jamstva daju se u dodatnim podacima u Obrascu BIL (AOP 203 do AOP 209). S obzirom na navedeno iznosi iskazani u Obrascu PR-RAS na računima danih zajmova mogu bi veći od iznosa koji se anali čki iskazuju u Bilješci. Među m, kada im se dodaju podaci o protes ranim jamstvima iz dodatnih podataka Bilance, iznosi se moraju slaga .

Sporovi na sudu: Na sudu je u jeku spor s HEP-om koji nas tuži i tvrdi da dugujemo plaćanje utroška električne energije za javnu rasvjetu u razdoblju od 2002. – 2005. Iznos koji HEP potražuje (bez kamata i sudskih troškova) je 225.000,00 kn. Navedeno je iskazano u izvanbilančnim evidencijama.

3. Ostale bilješke U Bilješkama uz Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima potrebno je naves razloge zbog kojih je došlo do većih (iznad 10%) odstupanja od ostvarenja u izvještajnom razdoblju prethodne godine. Najčešće se ta odstupanja javljaju kod namjenskih prihoda i s njima povezaih rashoda kao primjerice do-

nacija koje se ne pojavljuju iz godine u godinu. Isto tako kada je u Izvještaju iskazana vrsta rashoda koje uobičajeno nema, potrebno je Bilješkom objasni razloge njena nastanka. U Bilješkama uz Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza obvezno se: • daje pregled otpisanih potraživanja s obrazloženjem • daje pregled otpisanih obveza (dugova) s obrazloženjem • objašnjavaju značajnije promjene u vrijednos i obujmu imovine i obveza. Detaljnije o ovom Izvještaju i uzrocima promjena u vrijednos i obujmu imovine i obveza pročitajte u br. 1 TIM4PIN MAGAZINA.

UDK 347.2

PRAVO

Kada organizator poslovnog skupa treba angažira turis čku agenciju? Ranko Filipović * Ustanove i neprofitne organizacije nerijetko u obavljanju svojih djelatnos organiziraju različite seminare, konferencije i druge vrste stručnih, znanstvenih, humanitarnih i drugih skupova. Kombinacije su različite. Od paket-aranžmana sa smještajem do samih uplata ko zacije, a sve ostalo u vlas tom aranžmanu i sl. U okviru ovih ak vnos , mnoge spadaju u područje usluga u turizmu kojima se, sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu mogu bavi za to registrirane pravne osobe, poglavito radi li se o tzv. paket-aranžmanima. Precizno određenje prava i obveza organizatora s obzirom na opseg i vrstu organizacijskih ak vnos nedovoljno je poznato široj stručnoj javnos , te smo pojašnjenja potražili od Hrvatske udrge profesionalaca kongresnog turizam, koju predstavljamo u uvodu članka.

1. Uvod

Sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu (i tumačenju Pravne službe Ministarstva turizma, što objavljujmo na kraju članka), usluga ko zacije smatra se paket-aranžmanom koji sukladno direk vi 112 EU mogu pruža isključivo turis čke agencije. Također, sukladno Zakonu o zaš potrošača turis čke agencije svojim osiguranjima i jamstvima, kao i mogućnošću podnošenja prigovora, jamče klijentu zaš tu njegovih prava.

Uobičajena svjetska praksa je da se za programe kongresnog turizma angažiraju agencije koje su specijali-

Više o Udruzi vidje na: www.hupkt.hr.

3. Stručna razina

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Ranko Filipović, dopredsjednik Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma, Zagreb.

Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma osnovana je 2011. godine radi zaš te i unapređenja struke poslovnog turizma: od edukacije do zastupanja stručnih stavova pri nadležnim državnim jelima i ins tucijama. Jedan od ciljeva Udruge jest i osvješćivanje potencijalnih klijenata i stručne javnos kako bi ovaj vrlo zahtjevni oblik turizma polučio zadovoljavajuće rezultate, ne samo u financijskom smislu, nego Zakon o pružanju usluga u turizmu definira paketi u cjelokupnom dojmu koji Hrvatska ostavlja među -aranžman kao: kongresnim sudionicima, koji mahom dolaze iz cijelog • unaprijed utvrđenu kombinaciju od najmanje dvije svijeta, mnogo putuju i imaju zavidno obrazovanje1. pojedinačne turis čke ili ugos teljske usluge, koje čine cjelinu U osvješćivanju javnos udruga vidi veliku mogućnost • pružaju se u vremenu dužem od 24 sata suradnje, kako sa srodnim strukovnim jelima, tako i • prodaju se po ukupnoj unaprijed utvrđenoj (paus akademskom zajednicom, gospodarstvom, a osobišalnoj) cijeni kao cjelina. to medijima. Danas se gotovo svi upuštaju u organizaciju ovakvih poslovnih skupova, bez odgovarajućeg Ako zadovoljava gore navedene odrednice paketstručnog znanja ili ispunjavanja zakonom propisanih aranžmana, ko zacija za kongres smatra se paketuvjeta, nanoseći tako štetu ugledu domaćina skupa, -aranžmanom koji može pruža samo turis čka samoj des naciji i struci u cjelini. Postoji nekoliko ra- agencija. zina ovoga problema, a u nastavku se osvrćemo na Ukratko – za pružanje bilo koje turis čke ili ugos teljdvije osnovne. ske usluge potrebno je ishodi rješenje nadležnog jela državne uprave. Za pružanje usluga paket-aranžmana 2. Pravna razina kongresnog turizma (u ovom slučaju prikupljanja ko zacija) obavezno je Kongresni turizam obuhvaća, između ostalih, i turis- angažira turis čku agenciju. Sve izvan toga je kršečko-ugos teljske usluge jer koris njihove resurse. nje zakona i propisa. Vidje stav MINT na kraju članka.

PRAVO

UDK 347.2

zirane za ovakve vrste poslova. Za organizaciju kongresa to su PCO (Professional Congress Organizer), a za insen ve i event-programe su to DMC (Des na on Management Company). Tko je PCO, odnosno DMC? Danas se u Hrvatskoj ovi nazivi koriste proizvoljno i vrlo ekstenzivno, jer zakonodavac nije propisao uvjete za njihovo korištenje, iako je Zakon o pružanju usluga u turizmu u članku 54. predvidio da Ministar turizma može takve uvjete propisa pravilnikom. Među m, do toga još nije došlo, iako se radi na izmjeni Zakona.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Europska praksa je poprilično raznolika – od zemalja gdje je regulacija minimalna do onih zemalja s visoko reguliranom poslovnom praksom. Mi u Hrvatskoj imamo situaciju djelomičnog reguliranja, što omogućuje rad u sivoj zoni. Svakako se zalažemo za to da se izbjegnu nesporazumi, pa smatramo da treba zakonsku regula vu prives kraju (bilo izmjenama zakona bilo donošenjem podzakonskih akata) ili je treba sves na minimum.

Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma daje svoj doprinos u ovom procesu, jer će se rezulta odrazi na njezine članove. U tom smislu, zajedno s ostalim udrugama iz turis čkog sektora,kao i s nadležnim organizacijama, pokrenuta je inicija va da se što prije donesu jasna pravila poslovanja u kongresnom turizmu koja će svi u struci poš va . I što je najvažnije, takva jasna pravila bit će jamstvo našim klijen ma i svim organizatorima kongresnih i incen ve događanja, da će dobi profesionalnu uslugu utemeljenu kako na zakonu, tako i na pravilima struke.

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

4. Primjer ak vnos u organizaciji poslovnih skupova Ak vnost Određivanje termina ak vnos , uvođenje u godišnji plan rada Organizatora (stručno društvo, udruga, komora, organizacija i sl.) Izbor profesionalne turis čke agencije Izrada i potpisivanje ugovora o poslovnoj suradnji s izabranom turis čkom agencijom Izrada proračuna skupa i načina njegovog financiranja Izrada web-stranice, plakata, programa i ostalih marke nških materijala Organizacija i evidencija smješaja sudionika Registracija i izrada računa uplaćenih ko zacija Izrada ponuda i računa za izložbeni prostor, satelitski simpozij, sponzorstvo, objave reklama i sl. Najam prostora za rad poslovnog skupa Najam tehničke opreme za radni dio skupa Ugovaranje ugos teljskih usluga (koktel dobrodošlice, doručak, ručak, večera, svečana večera, pauza za kavu) Organizacija društvenog i zabavnog programa Autorski honorari i putni troškovi predavača i/ili organizatora Izrada završnog izvještaja i financijski obračun skupa Osjenčano polje označava glavnog nositelja pojedine ak vnos

Odgovoran Odgovorna Napomena Organizator Agencija

da da

muđusobna koordinacija

da da muđusobna koordinacija

muđusobna koordinacija

muđusobna koordinacija muđusobna koordinacija

UDK 347.2

PRAVO

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO TURZMA KLASA: 023-01/11-02/11 URBROJ: 529-04-11-02 Zagreb, 4. studenoga 2011. HUPKT - Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma e-mail: info@cmpa.eu

licima turis čke ponude: seoskom, zdravstvenom, kulturnom wellness kongresnom, za mlade, pustolovnom, lovnom, športskom, golf-turtemu, športskom ili rekreacijskom ribolovu na moru, ronilačkom turizmu, športskom ribolovu na slatkim vodama kao dodatna djelatnost u uzgoju morskih i slatkovodnih riba, rakova i školjaka i dr a moeu ih pruža pravne ili fizičke osobe iz članka 3. stavka 1. tog Zakona, ako m Zakonom nije drugačije popisano, a stavkom 3. tog članka propisano je da je za pružanje turis čkih usluga iz stavka 1. tog članka pravna ili fizička osoba dužna ishodi rješenje o odobrenju za pružanje h turis čkih usluga nadležnog ureda prema mjestu pružanja usluga.

Člankom 3. stavkom 1. cit. Zakona propisano je da usluge u turizmu mogu pruža trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvPredmet: Ko zacija za kongres jete za pružanje turis čkih usluga propisane m Zako- mišljenje, daje se nom i propisima donesenim na temelju toga Zakona U svezi s vašim upitom da li bi se ko zacija za kon- ako m Zakonom i posebnim propisima nije drugačije gres mogla (i trebala) smatra paket aranžmanom određeno. sukladno članku 5. Zakona o pružanju usluga u turiz- Iz navedenog proizlazi da turis čke usluge iz članka mu (“Narodne novine”, broj 68/07 i 88/10) navodimo 54. stavka 1. cit. Zakona pa tako i pružanje usluga u sljedeće: kongresnom turizmu, mogu osim turis čke agencije Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 2. Zakona o pružanju usluga u turizmu (“Narodne novine” , broj 68/07 i 88/10) propisano je da turis čka agencija može pruža uslugu organiziranja kongresa, a stavkom 2. toga članka propisano je da usluge iz stavka 1. podstavka 1. do 9. toga članka može pruža samo turis čka agencija, ako m Zakonom ili drugim propisima nije drugačije propisano.

pruža i pravne i fizičke osobe iz članka 3. stavka 1. to pružanje h turis čkih usluga nadležnoga Zakona, uz ishođenje rješenja o odobrenju za ureda prema mjestu pružanja usluga.

Među m, ukoliko bi se u kongresnom turizmu pružale i usluge koje može pruža samo turis čka agencija, pa tako i usluge koje navodite u dopisu, posredovanje ugos teljskih usluga, organiziranje i provedba izleta, poČlankom 54. stavkom 1. cit. Zakona propisano je da sredovanje usluga prijevoza, smatramo da bi se u tom se turis čke usluge mogu pruža i u posebnim ob- slučaju radilo o pružanju usluga turis čke agencije.

jcen a t i p

www.tim4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Pretplate na časopis TIM4PIN MAGAZIN za 2014. su u jeku

n 4pi .hr

@ m r a t

JAVNA NABAVA

UDK 657.2

Izmjena vrijednosnih pragova i objavljivanje Sabina Rebrović * Autorica u ovom tekstu pojašnjava za koje je nabave dovoljno objavljivanje u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, a koje je potrebno obvezno objavljiva i u Službenom oglasniku javne nabave. Također, Europska komisija 13. prosinca 2013. godine donijela je Uredbu komisije (br. 1336/2013) kojom su povećani europski pragovi, te 14. prosinca 2013. godine Komunikaciju komisije, kojom su utvrđeni europski pragovi preračuna u kune. Više o novinama koje su stupile na snagu početkom ove godine pročitajte u nastavku.

1. Objavljivanje u EOJN-u i Službenom listu EU Sukladno Zakonu o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13, dalje u tekstu: ZJN) svi postupci javne nabave za nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 200.000 kn za robe i usluge, odnosno 500.000 kn za radove, obvezno se objavljuju u EOJN-u, prilikom čega se mora koris nomenklatura iz Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV). Danom pristupanja RH EU, objave javne nabave velike vrijednos obvezno se objavljuju i u Službenom listu Europske unije, dok se nabave male vrijednos proizvoljno mogu objavi i u Službenom listu EU-a.

• objave smiju sadržava samo one podatke, koje sadrže osnovne objave i u njima se mora naves datum slanja osnovne objave javne nabave. Naručitelj mora bi u mogućnos dokaza datum slanja objava javne nabave na objavljivanje. Sastavljanje i slanje objava javne nabave na objavljivanje u Službenom listu EU-a obavlja se isključivo putem EOJN-a. Dan slanja objave u EOJN smatra se danom slanja objave na objavljivanje u Službenom listu EU-a. Objava u Službenom listu EU-a dodatno se ne naplaćuje, a ona se najkasnije u Službenom listu objavi najkasnije pet dana od dana slanja na objavu.

Poziv na nadmetanje objavljuje se u potpunos na hrvatskom jeziku. Verzija objave na hrvatskom je• ne smiju bi objavljene u EOJN-U RH prije datuma ziku je vjerodostojan tekst, dok se sažetak važnih elemenata svakog poziva objavljuje na ostalim služslanja Službenom listu EU • objavljene u EOJN-u RH ne smiju sadržava dru- benim jezicima EU-a. ge podatke osim onih sadržanih u objavi poslanoj Da bi naručitelji bili sigurni kada moraju izvrši objavu Službenom listu EU-a ili objavljenih na internet- u Službenom listu EU-a, potrebno je ima u vidu člaskom profilu naručitelja (kupca) nak 18. ZJN-a, koji određuje procijenjenu vrijednost • moraju sadržava datum slanja objave Službenom nabave i način određivanja procijenjene vrijednos listu EU-a ili datum objave na internetskom profilu nabave, te pra mogućnost korekcije vrijednosnih naručitelja (kupca). pragova od Europske komisije. Pravila objavljivanja,

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Također, od 1. srpnja 2013. objave javne nabave:

Da bi omogućio bolji protok informacija do svih zainteresiranih skupina, ZJN propisuje i dodatnu mogućnost objavljivanja u drugim medijima, sku ili na neki drugi način, a ne samo u EOJN-u. Uvje za takvu objavu su:

kojih su se dužni pridržava javni naručitelji, propisana su člancima 55. – 60. ZJN-a, pravila za sektorske naručitelje člancima 122. – 127. ZJN-a, dok su objave obvezne za objavu i od strane javnih i sektorskih naručitelja navedene člankom 55., stavkom 1. te člankom 122., stavkom 1. ZJN-a. • nakon dana slanja objave javne nabave u Službeni list EU-a i EOJN-u RH, naručitelj može slobodno objavi podatke iz te objave u ostalom sku, dru- 2. Vrijednosni pragovi gim medijima ili na drugi način Vrijednos europskih pragova propisala je Vlada RH Uredbom o objavama javne nabave (NN, br. 10/12). Do dana pristupanja RH EU naručitelji su procijenje* Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i ne iznose nabave, kao i sve iznose iz propisa o javnoj neprofitnog sektora TIM4PIN, Zagreb. nabavi, koji su bili izraženi u eurima preračunavali u

UDK 657.2

JAVNA NABAVA

kunsku protuvrijednost, i to na temelju srednjeg teča- 3) Sektorske naručitelje su: ja HNB-a važećeg na dan u kojem je naručitelj započi• 414.000 EUR – za ugovore o javnoj nabavi robe, njao postupak javne nabave. ugovore o javnim uslugama i natječaje • 5.186.000 EUR – za ugovore o javnim radovima. Od 1. srpnja 2013. godine, odnosno od dana pristu-

panja RH EU za naručitelje su primjenjivane vrijed- 4) Koncesionare javnih radova, koji nisu naručitelji u nos europskih pragova preračunate u njihove odsmislu ZJN-a su: govarajuće vrijednos u kunama prema objavi EK-a • 5.186.000 EUR – za ugovore o radovima. u Službenom listu EU-a. EK je navedenu objavu tj. 5) Naručitelje koji primjenjuju Uredbu o javnoj nainformaciju o vrijednos ma objavila pod nazivom: bavi za potrebe obrane i sigurnos su: Corresponding values from 1 July 2013 in Croa an • 414.000 EUR – za ugovore o javnoj nabavi robe i kuna of the thresholds of Direc ves 2004/17/EC, ugovore o javnim uslugama 2004/18/EC and 2009/81/EC of the European Parlia• 5.186.000 EUR – za ugovore o javnim radovima. ment and of the Council (Text with EEA relevance) Nove vrijednos europskih pragova iz gore nave(2012/C 382/01). dene Uredbe preračunate u kune, objavljene su 14. Nadalje, Europska komisija donijela je Uredbu Ko- prosinca 2013. godine u Komunikaciji Komisije, stumisije (EU) br. 1336/2013 od 13. prosinca 2013. o pile su na snagu 1. siječnja 2014. godine i navedene izmjeni direk va 2004/17/EZ, 2004/18/EZ i 2009/81/ su u tablici koja slijedi. Vrijednos europskih pragoEZ Europskog parlamenta i Vijeća, u vezi s pragovima va navedeni su u iznosu bez PDV-a. primjene za postupke dodjele ugovora (SL. BR. L-335 Vrijednost Nove vrijednos Nove od 14. prosinca 2013.), kojom se mijenjaju vrijednos u EUR do u EUR od vrijednos europskih pragova (nabava velike vrijednos ). Ova Uredba stupila je na snagu 1. siječnja 2014. godine, u cijelos je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Promijenjene vrijednos europskih pragova koji se primjenjuju na:

u KUNAMA 602.336 1.008.913 1.558.544 3.117.089 7.529.200 39.046.431

Pred Vama je jedinstvena publikacija koja obrazlaže novi zakonodavni i ins tucionalni okvir javne nabave, prak čnu primjenu javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, te nove postulate koje Europska unija postavlja pred sudionike sustava općenito. Publikacija je primarno namijenjena osobama koje sudjeluju ili će sudjelova svakodnevno u procesu javne nabave od planiranja, preko pripreme i provođenja postupaka, te ugovaranja i realizacije nabave. S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, ins tucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju učini kako bi se prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvari zaš tu prava u sustavu javne nabave kroz prikaz prakse Državne komisije za kontrolu javne nabave i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeni prilikom izjavljivanja žalbe u sustavu javne nabave. Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen) JE IGA KNJ VIM A NO IR AN KIM R U AŽ ONS Z AK M A! JENA IZM

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

2) Subjekte koji nisu naručitelji u smislu ZJN-a su: • 5.186.000 EUR – za ugovore o javnim radovima iz članka 7., stavka 1., alineje 1. ZJN-a • 207.000 EUR – za ugovore o javnim uslugama iz članka 7., stavka 1., alineje 2. ZJN-a.

01. 01. 2014. 80.000 134.000 207.000 414.000 1.000.000 5.186.000

1) Javne naručitelje su: • 134.000 EUR – za ugovore o javnoj nabavi robe i ugovore o javnim uslugama koje sklapaju te natječaje, koje provode državna jela RH iz članka 5., stavka 1., točke 1. ZJN-a • 207.000 EUR – za ugovore o javnoj nabavi robe i ugovore o javnim uslugama koje sklapaju, te natječaje koje provode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 5., stavka 1., točke 2. ZJN-a i pravne osobe iz članka 5., stavka 1., točke 3. ZJN-a • 207.000 EUR – za ugovore o javnim uslugama koje sklapaju, te natječaje koje provode svi javni naručitelji za usluge istraživanja i razvoja iz kategorije 8. Dodatka II. A ZJN-a, te telekomunikacijske usluge iz kategorije 5. Dodatka II. A ZJN-a, čije su pozicije u CPV-u ekvivalentne brojevima nomenklature CPC 7524, 7525 i 7526 i/ili za usluge iz Dodatka II. B ZJN-a • 5.186.000 EUR – za ugovore o javnim radovima i koncesije za javne radove.

31. 12. 2013. 80.000 130.000 200.000 400.000 1.000.000 5.000.000

PLAĆE I NAKNADE

UDK 330.5

JOPPD obrazac proračunskih i neprofitnih organizacija – neka aktualna pitanja Dražen Opalić *

1. Uvod

2. Obveznici ispostavljanja obrasca JOPPD

Od prvoga siječnja 2014. godine na snazi je Obrazac JOPPD kojim su svi ispla telji dužni izvještava Poreznu upravu i Središnji registar osiguranika (REGOS) o svim oporezivim i većini neoporezivih primitaka. Puni naziv obrasca JOPPD je: Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, a skraćeni naziv JOPPD nastao je ne samo kao kra ca sadržaja, već i kako bi se naglasilo da se radi o jedinstvenom obrascu na kojem će se objedinjava više različi h podataka. Obrazac JOPPD će zamijeni sljedeće sada važeće obrasce:

Obveznici ispostavljanja obrasca JOPPD su ispla telji svih vrsta dohodaka za koje je propisima o porezu na dohodak propisana obveza obračunavanja i plaćanja poreza po odbitku. To su sljedeće pravne i fizičke osobe odnosno organizacije:

• ispla telji plaća • ispla telji mirovina • ispla telji dohotka od imovinskih prava • ispla telji dohotka od kapitala • ispla telji dohotka od osiguranja • ispla telji drugog dohotka • mjesečno izvješće o dohotku od nesamostalnog • sve osobe koje u vezi s obračunavanjem i plaćarada – ID njem poreza na dohodak imaju obveze ispla telja • mjesečno izvješće o drugom dohotku – IDD (npr. fizička osoba koja primi dohodak iz inozem• mjesečno odnosno tromjesečno izvješće o dopristva i dr.). nosima za osobe osigurane u posebnim okolnos Obveznici ispostavljanja obrasca JOPPD su svi subjekma – IDD-1 koji su prema propisima o obveznim doprinosima • godišnje izvješće o drugom dohotku, dohotku od određeni kao obveznici obračunavanja, odnosno obkapitala, dohotku od osiguranja i dohotku od imoveznici plaćanja doprinosa. To su (primjerice): vinskih prava – ID-1 i • poslodavci za radnike koje zapošljavaju • obrazac R-Sm. • jela državne i lokalne vlas za članove predstavNovi obrazac JOPPD djelomično zamjenjuje funkciju ničkih jela koji u profesionalnom statusu obavljaobrasca IP. Naime, poslodavci će i dalje bi obvezni ju izabrane odnosno imenovane dužnos vodi podatke o dohotku od nesamostalnog rada • pravne i fizičke osobe koje provode stručno ospou obrascu IP, samo ga više neće dostavlja Poreznoj sobljavanje fizičkih osoba upravi. Poslodavci i drugi ispla telji plaća i ispla telji • ispla telji drugog dohotka mirovina će i dalje bi obvezni radniku odnosno pri• svi drugi obveznici obračunavanja odnosno plaćamatelju dohotka od nesamostalnog rada do 31. siječnja doprinosa za obvezna osiguranja. nja uruči IP kar cu za prethodnu godinu.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Uvođenje jedinstvenog obrasca za izvještavanje o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja dugo je najavljivano i njegova primjena započela je s nastupom 2014. Unatoč brojnim i temelji m pripremama, početak primjene ovog izvješća još uvijek obiluje nizom pitanja i dvojbi. U članku su dani odgovori na neka učestala pitanja sastavljanja JOPPD obrasca u proračunskim i neprofitnim organizacijama.

* Dražen Opalić, dipl. oec., Ministarstvo financija – porezna uprava, Zagreb.

Obveznici ispostavljanja obrasca JOPPD su subjekkoji ne isplaćuju primitke fizičkim osobama, ali su prema Zakonu o doprinosima određeni obveznicima obračunavanja, odnosno obveznicima plaćanja dopri-

UDK 330.5

nosa. U slučaju kad obveznik ispostavljanja obrasca nije i obveznik plaćanja doprinosa, na obrascu JOPPD će se navodi podaci o oba poslovna subjekta: o obvezniku obračunavanja i o obvezniku plaćanja (npr. za posebne doprinose za učenike na naukovanju i stručnoj praksi koje obračunava škola, a obveznik plaćanja je nadležno ministarstvo). Obveznici ispostavljanja obrasca JOPPD su i subjek koji isplaćuju neoporezive primitke fizičkim osobama, neovisno o pravnoj osnovi ostvarivanja h primitaka. Tako su poslodavci dužni navodi podatke o isplaćenim iznosima naknada troškova, nagrada, potpora i otpremnina, jedinice lokalne samouprave podatke o potporama dodijeljenim obiteljima slabijeg imovinskog stanja za podmirivanje troškova ogrijeva i o potporama koje isplaćuju umirovljenicima i drugim osobama, sindika će ispostavlja podatke o sindikalnim potporama koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine itd.

PLAĆE I NAKNADE

Za dohodak ostvaren izravno iz inozemstva, primatelji dohotka će ispostavlja obrazac na dan dospijeća obveze plaćanja poreza i doprinosa, tj. u roku od osam dana od ostvarivanja primitka. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će za redovne mirovine iskaziva podatke na dan isplate, a za mirovine ili razlike mirovina, koje se odnose na više mjeseci do posljednjeg dana u mjesecu u kojem su isplaćene. Iznimka je određena i za neoporezive primitke. Ispla telji neoporezivih primitaka mogu podatke o isplaćenim neoporezivim iznosima dostavlja : na dnevnoj ili na mjesečnoj osnovi.

Kad se podaci dostavljaju na mjesečnoj osnovi, iskazivat će se na obrascu koji će se sastavlja najkasnije s datumom zadnjeg dana mjeseca u kojem su obavljene isplate neoporezivih primitaka. Pri tome je samo za primitke koji su u ukupno isplaćenom iznosu neoporezivi, dozvoljeno iskaziva ih jednom mjesečno, a primitak koji je u dijelu neoporeziv, a u dijelu isplaćeNeprofitne organizacije koje nemaju zaposlenih i nog iznosa oporeziv porezom na dohodak, obvezno koje možda ne isplaćuju primitke po osnovi drugog se iskazuje na dnevno ažurnom obrascu JOPPD. dohotka, već samo isplaćuju neoporezive primitke Dohodak od kapitala po osnovi dividendi i udjela u po osnovi službenih putovanja svojih članova, ta- dobi će se također iskaziva u dnevnom obrascu, na kođer su obveznici izvještavanja. Tako će se npr. po dan isplate primitka. Pravilo dnevnog iskazivanja priprimateljima posebno iskaziva podaci o isplaćenim mitka primjenjuje se i za primitke po osnovi dividendi naknadama troškova službenih putovanja osobama i udjela u dobi koji se isplaćuju u okviru radničkog koje nisu zaposlenici ispla telja, a nadoknađuju im se dioničarstva i primitke, koji su iskorišteni za povećatroškovi službenih putovanja, te posebno o iznosima nje temeljnog kapitala kao i neoporezive dividende ili plaćenima za smještaj i prijevoz za službena putova- udjeli u dobi , iako se na te primitke ne plaća porez nja osoba koje nisu zaposlenici ispla telja, a primaju na dohodak od kapitala. naknadu za obavljeni posao.

Ustanove obrazovanja i drugi ispla telji dužne su iskaziva podatke o svotama dodijeljenih neoporezivih nagrada učenicima i studen ma u okviru obrazovnih sustava i organiziranih školskih i sveučilišnih natjecanja, športske organizacije o isplaćenim iznosima športskih s pendija i naknada športašima amaterima i dr.

3. Rokovi i način dostavljanja obrasca JOPPD

Godišnje izvješće dužni su dostavlja ispla telji primitaka od osiguranja stvari, odgovornos , života i imovine zbirno godišnje izvješće za sve isplate (a koje se ne smatraju odštetom odnosno naknadom štete) u jeku poreznog razdoblja, po istoj osnovi, po pojedinoj fizičkoj osobi i to najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Obrazac JOPPD tre-

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Primici po osnovi plaće, drugog dohotka, dohotka od imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka iskazivat će se po načelu datuma isplate odnosno datuma dospijeća obveze plaćanja propisanih javnih davanja. U odnosu na osnovno pravilo iskazivanja podataka prema datumu isplate primitka, propisano je nekoliko izuzetaka, a su izuzeci povezani s rokovima plaćanja poreza na dohodak odnosno obveznih doprinosa. Poslodavci u djelatnos poljoprivrede će podatke o primicima radnika, koji kod njih rade na povremenim i privremenim poslovima prema Zakonu o po canju zapošljavanja, iskaziva do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je obavljena isplata.

PLAĆE I NAKNADE

ba dostavi Poreznoj upravi do kraja dana u kojem je obavljena isplata određenog primitka ili dospjela obveza plaćanja poreza na dohodak i/ili doprinosa, a najkasnije sljedećeg dana. Za neoporezive primitke je obveznicima ispostavljanja obrasca JOPPD omogućen izbor između: dostavljanja podataka na dan isplate primitka ili dostavljanja podataka na obrascu za zadnji dan mjeseca u kojem je primitak isplaćen. U ovom drugom slučaju, kad se podaci dostavljaju na obrascu koji se označava zadnjim danom mjeseca u kojem su neoporezivi primici isplaćeni, obrazac treba dostavi do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec. Obrazac se mora dostavi u elektroničkom obliku. Iznimno je predviđena mogućnost dostavljanja obrasca u papirnatom obliku (za do tri osobe), ali se ta iznimka ne odnosi na ispla telje koji su u Financijskoj agenciji pribavili elektronički cer fikat.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

4. Prijelazno razdoblje

UDK 330.5

za dospijeva u trenutku isplate) poslodavac je dužan podnije Obrazac JOPPD u kojemu će prikaza isplatu takve plaće (to će bit čest slučaj kod isplate plaće po sudskim presudama).

5. Posebnos proračunskih i neprofitnih organizacija 5.1. Isplate neoporezivih primitaka osobama koje nisu zaposlenici Neoporezivi primici koje isplaćuju proračunski korisnici i neprofitne organizacije osobama, koji nisu njihovi zaposlenici, mogu se grupira u dvije glavne grupe: I. grupa – primici o kojima se mora izvješćiva pod posebnom oznakom neoporezivog primitka do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec isplate prema vrstama u ukupnom iznosu po pojedinom OIB-u, kao što su:

• s pendije Prema prijelaznim odredbama Pravilnika o izmjena- • državne nagrade ustanovljene propisima koje doma i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (iznosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, mjene koje su objavljene u NN, br. 79/13.) poslodavci nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) i ispla telji drugog dohotka, dohotka od imovinskih samouprave propisane statutom h jedinica i novprava, dohotka od kapitala i dohotka od osiguranja čane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim obvezni su Poreznoj upravi dostavi : igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europskim prvenstvima 1) obrazac ID, obrazac IDD i obrazac IDD-1 za prosinac planirane za te namjene u državnom proračunu 2013. – do 15. siječnja 2014. godine Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne 2) obrasce IP i obrasce ID-1 za 2013. godinu – do 31. i područne (regionalne) samouprave siječnja 2014. godine. • doplatak za djecu i novčani primici za opremu noPodaci o plaći za prosinac 2013. godine iskaziva će vorođenog djeteta i primici po osnovi potpora za se u obrascu JOPPD, ako se plaća za prosinac isplaćunovorođenče, odnosno potpora za opremu noje u siječnju 2014. godine ili kasnije. Ako se plaća za vorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice prosinac 2013. ispla u istom mjesecu, tj. u prosincu lokalne i područne (regionalne) samouprave, na 2013. godine, podaci će bi iskazani u obrascu R-Sm i temelju svojih općih akata i za koje su sredstva plau obrascu ID za prosinac 2013. godine. Troškovi služnirana u proračunima h jedinica benoga putovanja, ako je konačan obračun putnih • potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članonaloga izvršen do 31. prosinca 2013., a do toga datuva obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih ma nije izvršena isplata radniku, neće se iskaziva u hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te primici Obrascu JOPPD bez obzira kada će bi stvarna isplata osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina toga troška. Svi ispravci zaduženja koja su iskazana na • potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuObrascima, koji su bili na snazi do 31. prosinca 2013. ju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) rade se na m obrascima, a uplate/povra vrše se sa samouprave na temelju svojih općih akata, te pravuplatnih računa na kojima su bila i zaduženja. ne i fizičke osobe Ako se isplaćuje zaostala plaća prema kojima su za- • nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada i naukovanja, do propisanog iznosa duženi doprinosi na uplatnim računima, koji su bili na snazi do 31. prosinca 2013. na Obrascu JOPPD • nagrade učenicima i studen ma osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziraiskazuje se samo zaduženje za porez na dohodak i prinim školskim i sveučilišnim natjecanjima rez porezu na dohodak. Ako se isplaćuje plaća, bez obzira za koje razdoblje, prema kojoj se poslodavac • nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima, do nije zadužio do 31. prosinca 2013. godine za obvezu propisanih iznosa doprinosa (a ni ni poreza iz razloga što obveza pore-

UDK 330.5

• sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata (osim potpora članovima sindikata povodom blagdana od sindikata iz sredstava sindikalne članarine u novcu ili naravi, te pomoći članovima sindikata kod podmirenja troškova organizacije sindikalnih sportskih igara iz sredstava sindikalne članarine, koje sindika organiziraju jednom godišnje za svoje članove koje se ne iskazuju u Obrascu JOPPD) • primici po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba, koje isplaćuju neprofitne organizacije, a do propisanog iznosa • primici koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije po jelima akredi ranim u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj za provedbu ak vnos mobilnos u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja II. grupa – ostali oblici potpora, neoporezivih primitaka/primitaka, koji se ne smatraju dohotkom koje proračunski korisnici i neprofitne organizacije o kojima se mora izvješćiva pod oznakom 07 – socijalne potpore Zakonom o porezu na dohodak propisano je da se dohotkom ne smatraju socijalne potpore. Kako se pod socijalnom potporom smatra sve ono što određeno jelo javne vlas ili jelo s javnim ovlas ma daje ili isplaćuje, a te se isplate odnosno davanja temelje ili na Zakonu o socijalnoj skrbi ili na drugom posebnom propisu, odlučeno je da se Obrascem JOPPD prikazuju samo oni primici, koji se isplaćuju/subvencioniraju temeljem odluke/rješenja ili sličnog akta proračunskog korisnika, a taj akt je donesen zbog lošeg imovinskog/socijalnog statusa korisnika pomoći.

nog statusa korisnika pomoći, dužni su iskaza u ukupnom iznosu (ako se isplaćuju potpore po više osnova potrebno je prikaza zbrojeni iznos za sve isplate u jednom mjesecu prema istom načinu plaćanja – u novcu, naravi ili ako se subvencionir npr. ljetovanje djece iz socijalno ugroženih obitelji ili izdajete vaučere/kupone za nabavu hrane i sl., onda se to posebno iskazuje pod načinom isplate – ostala bezgotovinska plaćanja), i to na sljedeće OIB-ove: a) OIB korisnika prava – OIB one osobe kojemu je utvrđeno određeno pravo (npr. OIB maloljetnog djeteta kojemu je utvrđeno pravo, bez obzira što se isplata izvršava na tekući račun roditelja) b) OIB predstavnik kućanstva – ako se neko pravo isplaćuje/omogućuje temeljem prethodno utvrđenog prava koje utvrđuju centri za socijalnu skrb, a to je pravo temeljem zbroja udjela za svakog člana kućanstva. Tko je obveznik podnošenja obrasca JOPPD za primitke po osnovi socijalnih potpora?

Na čiji OIB će se prikaziva primici po osnovi socijal- 5.2. Dnevnice i troškovi na službenom putovanju nih potpora? Odredbama Pravilnika o porezu na dohodak propisaO primicima koje proračunski korisnici isplaćuju/ no je da ispla telji neoporezivih primitaka podnose subvencioniraju temeljem odluke/rješenja ili sličnog Poreznoj upravi Obrazac JOPPD najkasnije do petnaakta, a taj akt je donesen zbog lošeg imovnog/socijal- estog dana u mjesecu za primitak koji je ostvaren,

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

a) Ako proračunski korisnik izravno korisniku prava isplaćuje/daje/omogućuje određeno pravo u tome slučaju Obrazac JOPPD podnosi proračunski korisnik pod svojim OIB-om b) Ako proračunski korisnik subvencionira određenu komunalnu/komercijalnu uslugu/ (djelomično ili u cijelos ) npr. cijenu prijevozne karte, ekonomsku cijenu vr ća/domova umirovljenika, trošak struje, plina, nabavu knjiga, ekonomsku cijenu školske prehrane i sl., obrazac JOPPD podnosi proračunski korisnik pod svojim OIB-om c) Ako proračunski korisnik osnuju ustanovu ili je izabere na javnom natječaju radi obavljanja djelatnos pomoći socijalno ugroženim skupina (npr. osnuje se pučka kuhinja ili se putem javnog natječaja izabere poslovni subjekt radi obavljanja poslova vezanih uz pučku kuhinju) u tom slučaju Obrazac JOPPD za usluge/primitke koje pruža/isplaćuje podnosi ta ustanova pod svojim OIB-om d) Ako proračunski korisnik u cijelos , određenoj ustanovi, udruzi ili drugom pravnom subjektu prepus isplatu/dodjelu određenog prava bez obzira na izvor sredstava za realizaciju (državni proračun ili proračun jedinica lokalne/područne samouprave), u tom slučaju Obrazac JOPPD za usluge/primitke koje pruža/isplaćuje podnosi ta ustanova pod svojim OIB-om (Crveni križ ili slično).

Isplate/subvencije koje proračunski korisnici isplaćuju/omogućuju svima koji zadovoljavaju određene uvjete, a za takve isplate nije predviđena posebna oznaka iz I. grupe, kako je opisano u ovome članku ne prikazuju se na obrascu JOPPD (npr. subvencioniranje cijene prijevozne karte ili subvencioniranje cijene udžbenika za sve učenike bez obzira na njihov socijalni status, kao i subvencioniranje cijene vr ća ili prijevozne karte umirovljenicima koje također ne ovisi o njihovom socijalnom statusu, već se subvencioniranje radi temeljem dohotka obitelji/pojedinca, koji je viši od socijalnog cenzura, isplata novčanih naknada zatvorenicima za njihov rad, subvencioniranje cijene školske kuhinje svim učenicima i slično).

PLAĆE I NAKNADE

odnosno isplaćen u prethodnom mjesecu, i to zbirno izvješće za sve isplate u jeku jednog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom poreznom obvezniku, odnosno fizičkoj osobi, osim ako primici nisu iskazani pojedinačno na izvješću na dan isplate, s m da primici isplaćeni za službena putovanja u svrhe za koje je isplaćen predujam iskazuju se na Obrascu JOPPD prema konačnom obračunu h primitaka, i to bez obzira na način podmirenja troška.

Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 160/13) određen je prijelazni rok do 31. prosinca 2014., na način da će se trošak putnih naloga koji se prikazuje u Obrascu JOPPD do 31. 12. 2014., bi samo: • ukupan iznos dnevnice i • trošak noćenja i trošak puta ( prijevozna karta i/ili trošak cestarine),

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

koji su podmireni/plaćeni gotovim novcem od radnika – bez obzira plaća li se iz akontacije ili vlas h sredstava radnika) koji je upućen na službeni put i koji se pravda putnim nalogom.

Nakon 1. 1. 2015. is troškovi iskaziva će se do 15. u mjesecu protekom mjeseca u koji je izvršen konačni obračun bez obzira na način podmirenja troška. Kao što je vidljivo, za potrebe izvješćivanja Obrascem JOPPD, iskazuju se isključivo navedeni troškovi (dnevnice, trošak puta i noćenja) a ne i ostali troškovi koji su u vezi s putom, kao trošak parkinga, goriva i sl. Do 15. u mjesecu pod jednim OIB-om primatelja podnosi se ukupan iznos troška u jednom iznosu bez obzira koliko je puta primatelj bio na službenom putu, i to pod oznakom 17. iz priloga 4. Obrasca JOPPD i oznakom isplate 1 ili 4, odnosno oznakom isplate 0. Ako do 15. dana u mjesecu, kada je izvršen konačni obračun putnog naloga, trošak službenog puta nije isplaćen/refundiran radniku, upisuje se ukupan obračunani trošak putovanja putu i to pod oznakom 17. iz priloga 4. Obrasca JOPPD i oznakom isplate 0 (oznaka da nije bilo isplate). Kod naknadnog namirenja obve-

UDK 330.5

ze poslodavci su dužni ispravkom Obrasca JOPPD prikaza način isplate, i to opet do 15 dana u mjesecu koji slijedi mjesecu isplate/namirenja troška službenog puta.

5.3. Odgovori na neka učestala pitanja • primicima po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje isplaćuju neprofitne organizacije, a do propisanog iznosa izvještava onaj proračunski korisnik na čiji teret se financira službeni put • za svoje zaposlenike proračunski korisnici dužni su podnosi Obrazac JOPPD kao podnositelji izvješća bez obzira što se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna (npr. škole podnose JOPPD za svoje zaposlenike, bez obzira što se sredstva za njihove plaće osiguravaju na pozicijama Ministarstva obrazovanja) • ako se sredstva za isplatu plaće osiguravaju iz različi h izvora (npr. dio plaće osigurava resorno ministarstvo, a dio plaće jedinica lokalne samouprave), a plaća se isplaćuje u jednome danu u Obrascu JOPPD, potrebno je takvu plaću prikaza kao jedinstveni iznos u tome danu kada se i isplaćuju • datum na dan stranice A predstavlja datum isplate plaće, odnosno obveze poreza i doprinosa te ako na taj dan nije i eviden rana uplata zaračunavaju se zakonske zatezne kamate zbog nepravovremene uplate dospjelih javnih davanja • ključ za povezivanje uplata i zaduženja je oznaka izvješća, tako da je potrebno dobro pazi pri plaćanju da je kao treća oznaka u pozivu na broj odobrenja upisana ispravna oznaka izvješća.

škola financijskog upravljanja ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, 20. i 21. ožujak 2014. 10.00h-16.00h Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji žele i trebaju znati više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Detaljan program možete pogledati na zadnjoj stranici magazina.

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

Podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak građana za 2013. Mirjana Mahović Komljenović * Utvrđivanje i plaćanje poreza na dohodak u RH uređeno je Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak. Prema m odredbama su fizičke osobe koje ostvaruju dohodak jekom poreznog razdoblja, dužne plaćapredujam poreza, dok se konačan obračun poreza na dohodak utvrđuje na kraju godine podnošenjem godišnje porezne prijave. Ista se za 2013. podnosi najkasnije do 28. veljače 2014., i to ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu fizičke osobe. Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak propisano je koji su porezni obveznici obvezni podnije godišnju poreznu prijavu, a koji to nisu obvezni, ali je mogu podnije radi korištenja određenih poreznih olakšica i prava, o čemu je detaljno pisano u našem časopisu br. 1. iz ove godine. U ovom članku će se na primjeru sastavljanja prijave poreza na dohodak građana pokaza kako se utvrđuje godišnji porez na dohodak i prirez za 2013., te ostvaruje povrat više plaćenog poreza ili utvrđuje razlika za uplatu.

1. Uvod

Porezne stope za godišnji obračun poreza na dohodak za 2013.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Godišnja prijava poreza na dohodak za 2013. sastavlja se i podnosi do 28. veljače 2014. prema odredbama Stope poreza na Godišnja porezna osnovica u kn članaka od 39. do 43. Zakona o porezu na dohodak dohodak (NN, br. 177/04 – 148/13; dalje u tekstu: Zakon), član- 12 % do 26.400,00 cima od 81. do 89. Pravilnika o porezu na dohodak 25 % od 26.400,00 do 105.600,00 (na razliku od 79.200,00) (NN, br. 95/05 do 160/13; dalje u tekstu: Pravilnik) te iznad 105.600,00 Upute Ministarstva financija Kl. 410-01/13-01/4414, 40 % Ur. broj: 513-07-21-01/13-1 od 31. prosinca 2013., koja se svake godine donosi radi jedinstvenog postu- Utvrđenu godišnju svotu poreza na dohodak, potrebno je poveća i za svotu prireza, ako je odlukom panja u primjeni zakonskih propisa. grada ili općine prema prebivalištu ili uobičajenom Porezni obveznici koji su obvezni podnije godišnju boravištu poreznog obveznika, propisano plaćanje poreznu prijavu za 2013. u poreznoj prijavi iskazuju prireza poreza na dohodak. Posebno se is če da su samo dohodak za koji je propisana obveza podno- porezni obveznici koji dobrovoljno podnose godišnju šenja porezne prijave i dohodak od nesamostalnog poreznu prijavu radi ostvarivanja prava na ukupan rada, ali ne i ostale oblike dohotka. Među m, ako iznos godišnjeg osobnog odbitka, ravnomjernog goporezni obveznik uz dohodak za koji obvezno pod- dišnjeg oporezivanja i izravnanja porezne osnovice, nosi godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesa- povećanih osobnih odbitaka, ako imaju prebivalište i mostalnog rada, iskaže iz nekih razloga i dohodak borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko iz ostalih izvora, tada je u godišnjoj prijavi obvezan planinskim područjima te korištenja neoporezivog iskaza ukupno ostvareni dohodak u poreznom raz- iznosa dividende i udjela u dobi , obvezni u godišnjoj doblju po svim izvorima, osim dohotka za koji se go- poreznoj prijavi iskaza ukupno ostvareni dohodak u dišnja porezna prijava ne može podnije te dohotka 2013. iz svih izvora. koji ne podliježe oporezivanju. Stoga je prije podnošenja porezne prijave, uputno naGodišnji obračunu poreza za 2013. utvrđuje se pri- pravi simulaciju godišnjeg obračuna i utvrdi stvarmjenom tri stope poreza na dohodak na visinu pore- nu obvezu poreza i prireza, kako se po konačnom zne osnovice od tri porezna razreda, i to: obračunu poreza na dohodak za 2013. uz primjenu progresivnog oporezivanja i triju poreznih stopa (12 %, 25 % i 40 %), umjesto očekivanog povrata prepla* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Porezna uprava, ćenog poreza, ne bi utvrdila razlika za dodatnu uplatu poreza i prireza. Zagreb.

POREZI I DOPRINOSI

2. Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza Prema članku 37., stavku 1. Zakona, porez na dohodak za koji se podnosi godišnja porezna prijava obračunava se godišnje, pri čemu se godišnja osnovica poreza na dohodak u pravilu utvrđuje kao ukupan iznos dohotka ostvaren prema svim izvorima dohotka, od čega se odbija osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka te dobiva porezna osnovica, na sljedeći način: Dohodak od nesamostalnog rada (plaće, mirovine) + dohodak od samostalne djelatnos obrta, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva (umanjen za propisana umanjenja i preneseni gubitak),

UDK 336.2

U pravilu, povrat više plaćenog poreza obavlja se na tekući ili žiroračun kojeg porezni obveznici imaju otvoren kod poslovnih banaka, a koji su iskazali pod točkom 1.8. na obrascu DOH, te se u tom slučaju se ne plaća provizija. Broj računa iskazuje se prema IBAN konstrukciji koja se od 1. lipnja 2013. obvezno koris za izvršavanje svih platnih transakcija. Ali iznimno, Porezna uprava će povrat preplaćenog poreza i prireza izvrši i gotovinski, tako da se uz rješenje o godišnjem porezu na dohodak i prirezu na dohodak za 2013. dostavi i nalog za povrat, pa će porezni obveznici (građani) povrat ostvari podnošenjem naloga ovlaštenoj organizaciji za platni promet, uz plaćanje odgovarajuće naknade (provizije) toj organizaciji.

+ dohodak od imovine i imovinskih prava + dohodak od kapitala + dohodak od osiguranja + drugi dohodak = ukupan dohodak - Osobni odbitak iz članka 36. Zakona i/ili članka 54. Zakona kao neoporezivi dio dohotka = porezna osnovica. Na tako utvrđeni iznos porezne osnovice:

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Godišnji porez na dohodak obračunava se po stopi od 12 % od godišnje porezne osnovice do visine 26.400,00 kn, po stopi od 25 % na dio porezne osnovice iznad 26.400,00 kn do 105.600,00 kn te po stopi od 40 % na dio porezne osnovice iznad 105.600,00 kn, pri čemu se obračunani iznos godišnjeg poreza na dohodak treba uveća i za stopu prireza, i to kod poreznih obveznika koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u gradu ili općini, koji su u svojim odlukama propisali takvu obvezu. Od utvrđenog iznosa godišnjeg poreza za 2013. odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza jekom poreznog razdoblja po svim izvorima dohotka, te utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza.

Posebno se napominje da se prema članku 113., stavku 6. OPZ-a, povrat preplaćenog poreza može vra poreznom obvezniku sa ili bez pismenog zahtjeva, samo ako porezni obveznik nema istodobno dospjele a neplaćene druge poreze ili druga javna davanja, čiju anali čku evidenciju i naplatu obavlja Porezna uprava, kao što su: porez na promet nekretnina, porez na nasljedstva i darove, porez na kuće za odmor, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada, novčane kazne, PDV, porez na cestovna motorna vozila i dr.

Prema tome, više plaćeni porez na dohodak i prirez koji je utvrđen podnošenjem godišnje porezne prijave za 2013., Porezna uprava neće vra , ako porezni 2.1. Povrat preplaćenog poreza na dohodak obveznik ima dospjelih a neplaćenih javnih davanja Ako je porezni obveznik jekom poreznog razdoblja koje naplaćuje. za 2013., pla o veći predujam od poreza na dohodak 2.2. Blokada dohotka ispla telja od utvrđenog rješenjem Porezne uprave, više plaćeni nesamostalnog rada porez vraća se poreznom obvezniku bez posebnog pismenog zahtjeva, ili se uračunava u predujam za idu- Kako bi porezni obveznik mogao ostvari pravo na poće razdoblje sve dok se ne iskoris preplaćeni iznos. vrat više plaćenog poreza i prireza na dohodak od neNo iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju samostalnog rada po podnesenoj godišnjoj poreznoj dohodak od obrtničke djelatnos prema člancima od prijavi, njegov poslodavac, odnosno ispla telj dohot19. do 24. Zakona, više plaćeni porez vraća se samo ka od nesamostalnog rada ne smije na računu 1406 na njihov pismeni zahtjev, što ga je obrtnik dužan – ima iskazan dug. Naime, prije početka sistemskih podnije u roku od 15 dana od dana dostave rješenja obrada godišnjih poreznih prijava, ovlašteni službenici u ispostavi Porezne uprave obavljaju blokadu posloo utvrđenom porezu za 2013. godinu.

UDK 336.2

davca – ispla telja dohotka od nesamostalnog rada, ako nije plaćen porez i prirez na dohodak za 2013. Blokadom poslodavca onemogućuje se obrada godišnjih poreznih prijava za sve njihove zaposlene radnike, sve dok poslodavci jekom tekuće godine ne podmire dug kao zaostalu obvezu iz prošle godine. Blokada ispla telja dohotka od nesamostalnog rada, obavlja se isključivo, ako postoji dospjeli dug na računu 1406 – porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada za 2013., bez obzira na neplaćene dugove koji su eviden rani na tom računu iz prethodnih godina (za 2012., 2011. i ranije godine), kao i zbog dugova koji su eviden rani po drugim osnovama (primjerice PDV, porez na promet nekretnina, doprinosi za obvezna osiguranja i sl), o kojima analičku evidenciju vodi Porezna uprava.

POREZI I DOPRINOSI

za podmirenje njegovih osobnih potreba i potreba njegove djece i drugih uzdržavanih članova obitelji. Prema članku 36. Zakona, te članku 51. Pravilnika, osnovni osobni odbitak utvrđen je u svo od 2.200,00 kn (faktor 1,0), što na godišnjoj razini za 2013. iznosi 26.400,00 kn. Osnovni osobni odbitak uvijek se priznaje za 12 mjeseci u godini bez obzira na to što se godišnji obračun obavlja i za dio godine, ako je porezni obveznik započeo ili prestao ostvariva dohodak jekom poreznog razdoblja.

Porezni obveznici koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima utvrđenim posebnim zakonima, uvećani osnovni osobni odbici priznaju se isključivo kod podnošenja godišnje porezne prijave za 2013, dok se pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak Iznimno, blokada poslodavca se ne obavlja kod onih od nesamostalnog rada jekom poreznog razdoblja, poslodavaca nad kojima je otvoren postupak stečaja priznaju osobni odbici, kao i ostalim fizičkim osobama ili sanacije ili je zaključen ugovor o nagodbi prema Za- prema članku 36., stavcima 1. i 2. Zakona. konu o napla dospjelih nenaplaćenih poreza, carina, Osobni odbitak umirovljenika za ostvarenu mirovidoprinosa i državnih jamstava; budući da je odredba- nu na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa ma članka 69., stavka 2. Pravilnika propisano da rad- za MO i na temelju prijašnjih uplata premija osiguranik može pod propisanim uvje ma i na temelju pod- nja za dokup dijela mirovine na teret poslodavaca, te nesene godišnje porezne prijave zah jeva povrat kod ostvarene mirovinske rente na temelju prijašnjih obračunanog i obustavljenog poreza na dohodak, uplata sredstava na teret poslodavca, priznaje se u kojeg poslodavac nije upla o. visini mirovine i mirovinske rente ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 2.200,00 kn, a najviše do 2.3. Plaćanje godišnjeg poreza na dohodak 3.400,00 kn mjesečno, što za 2013. iznosi najmanje Ako se nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na doho- 26.400,00 kn a najviše 40.800,00 kn. dak za 2013. utvrdi razlika poreza i prireza za uplatu, Osnovni osobni odbitak poreznog obveznika (što ukutvrđeni porez na dohodak po godišnjoj poreznoj priljučuje i umirovljenika), uvećava se za uzdržavane člajavi mora se pla u roku od 15 dana, od dana dostave nove uže obitelji, djecu, te za invalidnost, ako postoji, rješenja poreznom obvezniku. Dužni iznos poreza poprema propisanim faktorima, pri čemu se stečena rezni obveznik može upla kod ovlaštene organizaciprava po pojedinim faktorima zbrajaju. je za platni promet nalogom za uplatu, koji se dostavlja uz rješenjem o utvrđenom godišnjem porezu. Ali obveFaktori osobnog odbitka i godišnji iznos odbitka za 2013. znici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, obvezni su iznos Iznos odbitka Uzdržavani članovi obitelji poreza i prireza za uplatu, pla preko računa kod baFaktor Godišnji za i djeca Mjesečni naka na kojima vode svoja novčana sredstva. 2013. 2.200,00 1.100,00 1.100,00 1.540,00 2.200,00 3.080,00 4.180,00 5.500,00 7.040,00

26.400,00 13.200,00 13.200,00 18.480,00 26.400,00 36.960,00 50.160,00 66.000,00 84.480,00

0,30 1,00

660,00 7.920,00 2.200,00 26.400,00

Svim obveznicima poreza na dohodak pripada pravo na neoporezivi dio dohotka – osnovni osobni odbitak

1,00 0,50 0,50 0,70 1,00 1,40 1,90 2,50 3,20

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

3. Utvrđivanje osobnog odbitka ili neoporezivog dijela dohotka na godišnjoj razini

osnovni osobni odbitak uzdržavani član uže obitelji prvo dijete drugo dijete treće dijete četvrto dijete peto dijete šesto dijete sedmo dijete za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,80, 0,90 itd djelomična invalidnost 100 % invalidnost

Na nepravodobnu uplatu poreza na dohodak i prireza po rješenju koje je postalo konačno, obračunavaju se zatezne kamate po godišnjoj stopi od 12%, a prema članku 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 do 125/11), članku 116. OPZ-a, te članku 3. Zakona o kamatama (NN, br. 94/04).

POREZI I DOPRINOSI

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

U godišnjoj poreznoj prijavi, porezni obveznik može poveća osnovni osobni odbitak na ime uzdržavanja djece i članova uže obitelji, ali samo ako se oni u poreznom razdoblju mogu smatra uzdržavnim članovima. Naime, prema odredbi članka 36., stavka 4. Zakona i članka 53., stavka 1. Pravilnika, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 11.000,00 kn.

UDK 336.2

osobe s invaliditetom koriste faktor 0,30 osnovnog osobnog odbitka. Pravo na povećanje osobnog odbitka po osnovi invalidnos ili tjelesnog oštećenja, može se prizna djetetu ili poreznom obvezniku, koji uzdržava dijete na temelju vjerodostojnih isprava nadležnih jela prema posebnim propisima. Stoga, porezni obveznik ima pravo na uvećani osnovni osobni odbitak (faktor 0,3 ili faktor 1,0) i za dijete koje ima teže smetnje u razvoju, zbog čega roditelj može koris pravo na dječji dodatak, pravo na dopust do sedme godine života djeteta te pravo na rad na pola radnog vremena do petnaeste godine života djeteta. Među m, priznavanje povećanog osobnog odbitka po faktoru 0,3 od osnovnog osobnog odbitka i priznavanje osobnog odbitka po faktoru 1,0 od osnovnog osobnog odbitka, međusobno se isključuju.

Iznimno, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, u iznos od 11.000,00 kn ne uzimaju se u obzir ostvareni primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novorođenče, odnosno primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smr roditelja. Prema 3.2. Raspodjela osobnog odbitka tome, korisnici obiteljskih mirovina mogu se smatra Dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obiuzdržavanim članovima neovisno od visine mirovine. telji i djecu, može se preraspodijeli po godišnjoj poreznoj prijavi. Prema članku 55. Pravilnika, ako oba 3.1. Tko su djeca, drugi uzdržavani članovi bračna druga ostvaruju dohodak i uzdržavaju članoobitelji te invalidne osobe ve uže obitelji, osobni odbitak za uzdržavane članove Prema članku 53., stavcima 5 i 6. Pravilnika, djecom uže obitelji u načelu se dijeli na jednake dijelove, ali se se smatraju djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji, može utvrdi i drugačija raspodjela, kada je uz godišpoočimi i pomajke uzdržavaju, kao i djeca nakon zavr- nju poreznu prijavu potrebno priloži izjavu o omjeru šetka redovnog školovanja i sve do prvog zapošljava- (postotku) raspodjele osobnog odbitka, te ime i prezinja, ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošlja- me i OIB osobe za koju se osobni odbitak dijeli. vanje. Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom Iznimno, ako se osobe ne mogu dogovori o raspoodnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema djeli dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove posebnim propisima. Ako radni odnos prestane, dije- uže obitelji i uzdržavanu djecu, a jedan od uzdržate se dalje smatra uzdržavanim članom uže obitelji za vatelja traži preraspodjelu osobnog odbitka, tada se kojeg porezni obveznik ima pravo na osobni odbitak. osobni odbitak dijeli na jednake dijelove. Drugim uzdržavani članovi uže obitelji smatra se – U tom slučaju raspodjelu osobnog odbitka izvršit će bračni drug poreznog obveznika, roditelji poreznog Porezna uprava na način: obveznika i roditelji njegova bračnog druga te preci i potomci u izravnoj liniji, a i bivši bračni drugovi za koje • ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u jeku poreznog razdoblja – za oba porezna obveznika izvrporezni obveznik plaća alimentaciju, te punoljetne šit će izmjenu porezne kar ce – Obrasca PK, koja će osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom se dostavi poreznim obveznicima, odnosno njihoprema posebnom zakonu. Osobni odbitak za bračne vim poslodavcima ili ispla teljima plaće i mirovine drugove može se koris samo u bračnoj zajednici. • ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po Osobe s invaliditetom smatraju se fizičke osobe ili uzpodnesenim godišnjim poreznim prijavama – tada državani članovi njegove uže obitelji i uzdržavana djeće se po podnesenim godišnjim poreznim prijaca, kojima je rješenjem utvrđeno tjelesno oštećenje vama za oba porezna obveznika izvršit raspodjela ili invalidnost, a prema propisima o mirovinskom osiosobnog odbitka. guranju, zaš vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju ili drugim propisima. Fak- 4. Propuštanje roka za podnošenje tor 1,00 osnovnog osobnog odbitka za poreznog obporezne prijave i podnošenje zahtjeva veznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako za povrat u prijašnje stanje dijete, mogu koris osobe kojima je rješenjem na temelju posebnih propisa utvrđena 100 % invalid- Porezni obveznici koji su obvezni ili žele podnije gonost, ili koji radi invalidnos imaju, na temelju poseb- dišnju poreznu prijavu za 2013., obvezni su je podninih propisa pravo na tuđu pomoć i njegu, dok ostale je po isteku godine, a najkasnije do 28. veljače 2014.

UDK 336.2

Među m, ako porezni obveznik iz opravdanih razloga koji su neovisni o njegovoj volji kao što su boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila ili sl., propus preda poreznu prijavu u zakonskom roku, može nadležnoj ispostavi Porezne uprave, a sukladno članku 84. OPZ-a podnije zahtjev za povrat u prijašnje stanje. Zahtjev se podnosi u roku od 8 dana od dana kada je prestao razlog, koji je doveo do propuštanja zakonskog roka. Tako npr., ako je porezni obveznik bio na bolničkom liječenju od 15. veljače do 19. ožujka, zbog čega nije predao poreznu prijavu do kraja veljače, može do 27. ožujka 2014. istodobno podnije zahtjev za povrat u prijašnje stanje, te poreznu prijavu koja kao prilog mora sadržava i odgovarajuću medicinsku dokumentaciju.

POREZI I DOPRINOSI

zbog čega se zah jeva njen ispravak. Ako bi ispravak porezne prijave zbog otkrivenih pogrešaka pri njenom sastavljanju, koje su rezultat nekih objek vnih i subjek vnih okolnos , doveo do velikih promjena u iznosu utvrđenog poreza, tada će Porezna uprava pokrenu postupak poreznog nadzora radi detaljnije provjere točnos i vjerodostojnos podataka i knjigovodstvene dokumentacije, na osnovu koje porezni obveznik temelji svoj zahtjev za ispravkom prijave.

4.2. Mogućnost odustanka od porezne prijave

Kada je porezni obveznik uočio da je porezna prijava koju je podnio netočna ili nepotpuna, te zbog toga može doći do više ili manje plaćenog poreza, može izvrši ispravak porezne prijave, a pravo na ispravak prijave ima i univerzalni pravni slijednik, te ona osoba koja zastupa poreznog obveznika ili univerzalnog pravnog slijednika. Prema članku 66., stavku 3. OPZ-a, ispravak porezne prijave može se obavi najkasnije u roku od 12 mjeseci od isteka roka za podnošenje prijave. Među m, ako se prije isteka roka pokrene postupak poreznog nadzora, ispravak prijave porezni obveznik može izvrši najkasnije do dostave obavijes o početku provođenja inspekcijskog nadzora. Iznimno, ispravak porezne prijave ne može se obavi nakon što je doneseno porezno rješenje, neovisno o vremenu koje je proteklo od isteka roka za podnošenje prijave.

Odredbom članka 65. OPZ-a propisana je zakonska mogućnost za odustankom od porezne prijave onih poreznih obveznika, koji su dobrovoljno podnijeli poreznu prijavu a koju prema Zakonu nisu bili dužni podnije . Za odustanak od porezne prijave, porezni obveznik podnosi pisani zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave, i to u propisanom roku od 30 dana od dana njezina podnošenja. Na temelju zahtjeva poreznog obveznika za odustankom od porezne prijave, nadležna ispostava Porezna uprava će donije rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja godišnjeg poreza i prireza.

Za ispravak porezne prijave, porezni obveznik mora priloži obrazložen pisani zahtjev, te s njim priložiknjigovodstvenu dokumentaciju, kako bi Porezna uprava mogla provjeri razloge za ispravkom porezne prijave, kao i pismenu tvrdnju poreznog obveznika da je prethodno predana prijava nepotpuna ili netočna,

Prema tome, ako je porezni obveznik podnio godišnju poreznu prijavu dobrovoljno, može od podnesene porezne prijave i odusta , ako u roku od 30 dana od dana podnošenja prijave podnese zahtjev za njenim odustankom. To primjerice znači da porezni obveznik – građanin, koji je predao godišnju poreznu prijavu za 2013. u Poreznu upravu 28. veljače 2014., ima mogućnost podnije zahtjev za odustankom od iste, ali samo do 28. ožujka 2014. kada is če rok od 30 dana od dana njenog podnošenja. Među m, propisana mogućnost za odustankom od podnošenja godišnje porezne prija-

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

4.1. Pravo na ispravak predane porezne prijave

Ali, zahtjev za povrat u prijašnje stanje ne može se podnije po isteku roka od 3 mjeseca od dana propuštanja roka, što znači najkasnije do 2. lipnja 2014. za porezne prijave iz 2013., osim ako je propuštanje i tog roka bilo uzrokovano višom silom. O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje ispostava Porezne uprave odlučuje zaključkom.

Pro v poreznih obveznika od kojih su zaprimljene porezne prijave izvan roka, a nema opravdanja za kašnjenje, službenik nadležne ispostave Porezne uprave dužan je pokrenu prijavu o počinjenom prekršaju. Minimalna novčana kazna za počinitelja prekršaja – fizičku osobu, koja ne podnese poreznu prijavu u roku, ne može bi propisana u iznosu manjem od 5.000,00 kn.

Među m, i neovisno o tome u kojoj se visini mijenja svota utvrđenog poreza (na manje ili više), Porezna uprava ima diskrecijsko pravo i može pokrenu postupak poreznog nadzora, i u svim drugim slučajevima kada ocijeni da postoji potreba za provjerom vjerodostojnos knjigovodstvene dokumentacije na osnovu koje porezni obveznik zah jeva ispravak porezne prijave, ili ako sumnja da je kod poreznog obveznika počinjeno kazneno djelo ili porezni prekršaj. Prema tome, ako je porezni obveznik otkrio pogreške pri sastavljanju porezne prijave za 2013., zbog čega je ista nepotpuna ili netočna, a zbog čega može doći do više ili manje plaćenog poreza, može izvrši ispravak porezne prijave najkasnije do 28. veljače 2015. ili najkasnije do dostave obavijes o početku poreznog nadzora. No, neovisno o vremenu koje je proteklo od isteka roka za podnošenje prijave, porezni obveznik ne može obavi ispravak porezne prijave, nakon što je Porezna uprava utvrdila konačan rezultat poslovanja izdavanjem poreznog rješenja.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

ve ne odnosi se na fizičke osobe koje obavljaju samo- • Dohodak od imovine - za vlas iznajmljeni stan u stalnu obrtničku djelatnost, kao i duge djelatnos koje Zagrebu, pri čemu je ostvarivao mjesečne primitke se oporezuju kao obrtničke, jer je odredbama Zakona u svo od 1.000,00 kn, što na godišnjoj razini iznosi i Pravilnika o porezu na dohodak izričito propisana ob12.000,00 kn, a za koje je prema rješenju Porezne veza podnošenja njihovih poreznih prijava. uprave uz priznavanje 30% paušalnih izdataka, plao predujam poreza na dohodak od imovine po stopi od 12% u iznosu od 1.189,44 kn. 5. Primjer obveznog podnošenja prijave

poreza na dohodak za 2013.

Porezni obvezni – profesor koji ima prebivalište u gradu Zagrebu te uzdržava suprugu i jedno dijete, jekom 2013. je ostvario slijedeće oblike dohotka:

R. br. 1. 2. 3. 4.

Opis

godišnja zakupnina 30% paušalno prizna izdaci dohodak = porezna osnovica porez na dohodak od imovine - stopa 12% 5. prirez porezu na dohodak - stopa 18% 6. ukupno porez i prirez

Iznos u kn 12.000,00 3.600,00 8.400,00 1.008,00

• dohodak od nesamostalnog rada (plaću) – za ugovoreni radni odnos kod dva poslodavca istodob181,44 1.189,44 no i to na fakultetu na puno radno vrijeme, te u školi stranih jezika s nepunim radnim vremenom. • Dohodak od kapitala – budući je dioničko drušFakultet kao prvi poslodavac, kod kojeg profesor tvo profesoru 20.08.2013. ispla lo dividendu iz ima poreznu kar cu i koris osobne odbitke prema ostvarene dobi u 2012. u svo od 10.000,00 kn, Obrascu PK (faktor 2,0 = 1,00 osnovni osobni odbite istovremeno s isplatom dividende obračunalo i tak + 0,5 za uzdržavanu suprugu + 0,5 za dijete), je upla lo predujam poreza na dohodak po odbitku na Izvješću o plaći, doprinosima, porezu na dohopo stopi od 12%, što uvećano za 18% prireza iznosi dak i prirezu - Obrascu IP (s iden fikatorom 1), za 1.416,00 kn, radi čega je na njegov žiro račun upla2013. iskazao slijedeće podatke: ćena svota od 8.584,00 kn. R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Opis (podaci o plaći, porezu i prirezu) isplaćena plaća uplaćeni doprinosi za MO dohodak osobni odbitak porezna osnovica (3-4) uplaćen porez i prirez (10.024,00 +1.804,00)

Iznos u kn 116.600,00 23.320,00 93.280,00 44.000,00 49.280,00 11.828,32

Sa primjenom od 1. ožujka 2012. dohotkom od kapitala smatraju se i primici od dividendi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu u iznosu od 12.000,00 kn godišnje, pri čemu se neoporezivi dio primitka do 12.000,00 kn godišnje priznaje samo na temelju godišnje porezne prijave.

• Drugi dohodak po osnovi ugovora o djelu - za rad u upravnom vijeću kulturno umjetničkog društva „LIŠkola stranih jezika je kao drugi poslodavac na ObrasCITAR“, u ukupnom iznosu od 6.000,00 kn iz kojeg je cu IP (s iden fikatorom 2), za 2013. iskazala slijedeće ispla telj obračunao, obustavio i upla o doprinose podatke: za MO u iznosu od 1.200,00 kn te predujam poreza i R. Podaci o plaći porezu i prirezu Iznos u kn prireza na dohodak u iznosu od 1.416,00 kn.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

br. 1. 2. 3. 4. 5. 6.

isplaćena plaća uplaćeni doprinosi za MO dohodak osobni odbitak porezna osnovica (3-4) uplaćen porez i prirez

60.000,00 12.000,00 48.000,00 48.000,00 8.568,00

Naknada po osnovi ugovora o djelu je razlika između svakog pojedinačnog primitka umanjenog za propisane doprinose za MO, čiji se predujam poreza na dohodak utvrđuje kao porez po odbitku po stopi od 25% bez priznavanja 30% paušalno prizna h izdataka (jer se ne radi o autorskoj naknadi) i bez priznavanja osobnog odbitka. Napominje se da uz godišnju poreznu prijavu za 2013. porezni obveznik više nije obvezan priloži Obrazac IP Porezni obveznik je za 2013. obvezan podnije po– izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i pri- reznu prijavu radi ostvarenog dohotka od nesarezu, a kojeg mu je poslodavac za potrebe sastavljanja mostalnog rada kod dva poslodavca istodobno. U godišnje porezne prijave i nadalje dužan dostavi naj- prijavi je obvezan iskaza samo dohodak od nesakasnije do 31. siječnja 2014. za prethodnu godinu. mostalnog rada u ukupnom iznosu od 141.280,00 kn, • Dohodak po osnovi autorskog honorara - za predavanja na stručnim skupovima te za članke u stručnim časopisima u iznosu od 19.000,00 kn od kojih su ispla telji uz priznavanje 30% paušalnih izdataka, obračunali i upla li porez na dohodak po stopi od 25 % te prirez po stopi od 18%, što sveukupno iznosi 3.923,50 kn.

po kojoj osnovi utvrđuje godišnju obvezu poreza na dohodak i prireza, neovisno od toga što je ostvario i druge dohotke na koje je jekom godine uplaćen predujam poreza po stopi od 25 % (za autorski honorar i ugovor o djelu) te predujam poreza po stopi od 12 % na dohodak od imovine i imovinskih prava, te po istoj stopi i porez po odbitku na isplaćenu dividendu.

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

Utvrđena razlika poreza i prireza po godišnjoj poreznoj prijavi za 2013. iznosi 1.655,52 kn, a da je u prijavi iskazao i sve druge ostvarene dohotke, utvrđena razlika za uplatu poreza zbog kumuliranja ostvarenih dohodaka po svim izvorima te oporezivanja is h po

poreznoj stopi od 25 % i dijela dohotka po stopi od 40 %, bila bi još veća i iznosila bi 3.188,34 kn. U nastavku je popunjena porezna prijava za dohodak koji je dužan iskaza .

Obrazac DOH

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED ZAGREB ISPOSTAVA CENTAR PRIJAVA POREZA NA DOHODAK ZA 2013. GODINU 1. OPĆI PODACI 1.1. IME I PREZIME / IME RODITELJA IVAN MARIĆ / JOSIP 1.2. ADRESA: (mjesto, ulica i kućni broj) 10 000 Zagreb, Gundulićeva 5 1.3. OIB: 11111111112 1.4. UMIROVLJENIK (zaokruži ): DA / NE Razdoblje: 1.5. PPDS i dr. pod.1 (zaokruži područje): P1 P2 P3 P4 1.6. PROMJENA PREBIVALIŠTA/UOBIČAJENOG BORAVIŠTA TIJEKOM GODINE R. br. Razdoblje Država 1. od do 2. od do 3. od do 1.7. INVALIDI I HRVATSKI RATNI VOJNI INVALIDI IZ DOMOVINSKOG RATA (HRVI) R. br.

Razdoblje invalidnos

HRVI DA / NE

Telefon : 6377-338 od Mjesto

do Ulica i kućni broj

oznaka invalidnos 2 (zaokruži )

1. od do 31. 2. od do O 1.8. BROJ RAČUNA: 2403009-1150000253 OTVOREN U (NAZIV I SJEDIŠTE): Zagrebačka banka, Zagreb 1.9. PODACI O OPUNOMOĆENIKU / POREZNOM SAVJETNIKU 1.9.1. NAZIV / IME I PREZIME: IVANA Ban 1.9.2. ADRESA SJEDIŠTA / PREBIVALIŠTA / BORAVIŠTA: Varaždin, Vidovečka 2A 1.9.3. OIB: 55555555556

I I

I* I*

PPDS i dr. pod.

postotak invalidnos (ispunjava HRVI)

2. PODACI O UZDRŽAVANIM ČLANOVIMA UŽE OBITELJI R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

IME I PREZIME/SRODSTVO ANA MARIĆ, supruga MARIJA MARIĆ, kći

OIB 55555555556 77777777778

PPDS I DRUGA PODRUČJA (P1, P2, P3, P4) -

INVALID (I ili I*) NE NE

RAZDOBLJE KORIŠTENJA OD / DO 1.1.13-31.12.13. 1.1.13.-31.12.13.

OSOBNI ODBITAK DIJELI SE S OSOBOM POSTOTAK OSOBNOG OIB ODBITKA

IZNOS

4.1. DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA 4.2. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI 4.3. DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA 4.4. DOHODAK OD KAPITALA 4.5. DOHODAK OD OSIGURANJA 4.6. DRUGI DOHODAK 4.7. INOZEMNI DOHODAK

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

4. PODACI O DOHOTKU I PLAĆENOM PREDUJMU POREZA I PRIREZA (u kunama i lipama)

3. PODACI O UVEĆANJU OSOBNOG ODBITKA ZA 3.1. PLAĆENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU 3.2. DANA DAROVANJA 3.3. UKUPNO (3.1. + 3.2.)

PPDS – područje posebne državne skrbi: P1 – prva skupina; P2 – druga skupina; P3 – treća skupina; P4 – brdsko-planinska područja.

Oznaka invalidnos : I* - 100% invalidnost ili pravo na tuđu pomoć i njegu zbog invalidnos .

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

4.1. DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAĆA I MIROVINA) 4.1.1. PLAĆA (prema obrascima IP) OIB R. br. UKUPNI IZNOS PRIMITKA POSLODAVCA / ISPLATITELJA 1 2 3 1. 77777777778 116.600,00 2. 88888888889 60.000,00 3. 4. 5. 6.

OBVEZNI DOPRINOSI IZ PLAĆE 4

4.1.2. MIROVINA (prema obrascima IP / potvrdama ispla telja) R. br.

OIB ISPLATITELJA

1 1. 2. 3. 4. 5. UKUPNO 4.1.2.

RAZDOBLJE OSTVARIVANJA

UKUPNI IZNOS MIROVINE

DOHODAK 5 (3-4) 93.280,00 48.000,00

23.320,00 12.000,00

OBVEZNI DOPRINOSI IZ MIROVINE 5

UPLAĆENI POREZ I PRIREZ 6 11.828,32 8.568,00

141.280,00

20.396,32

DOHODAK

UPLAĆENI POREZ I PRIREZ

6 (4 - 5)

7 -

4.1.3. UKUPNO DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ ( 4.1.1. + 4.1.2.)

141.280,00

20.396,32

4.1.4. OSTVARENI DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAĆE I/ILI MIROVINE) NA KOJI SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK PREMA STUPNJU INVALIDNOSTI HRVI UDIO (4.1.4. stup. 3 / sveukupni dohodak pod R. br. STUPANJ INVALIDNOSTI HRVI IZNOS DOHOTKA 5.) u postotku 1 2 3 4 1. 2.

DIO SD 5. SVEUKUPNO DOHODAK, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (u kunama i lipama)

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

(4.1.3. + 4.2.3. stup. 7 + 4.3.1. + 4.4.5. + 4.5.1. + 4.6.9. + 4.7.1.)

DOHODAK 141.280,00

6. PODACI O OLAKŠICAMA, OSLOBOĐENJIMA I POTICAJIMA R. br. OPIS 1 2 1. NEOPOREZIVI PRIMICI UMJETNIKA (čl. 24., st. 2. Pravilnika) 2. NEOPOREZIVI DIO UMJETNIČKOG HONORARA (čl. 46., st. 5. Pravilnika) 3. POREZNO PRIZNATI IZDACI REPREZENTACIJE (čl. 22., st. 1., toč. 1. Zakona) 4. RAZLIKA OSOBNOG ODBITKA (čl. 36., st. 1. i 2. Zakona u odnosu na čl. 54. Zakona) 5. UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICU HRVI (čl. 53., st. 1. Zakona) UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICE NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI I DRUGIM PODRUČJIMA 6. (čl. 55. Zakona) 7. POPIS PRILOŽENIH ISPRAVA 1. 2. 3. 4. 5. 6.

UPLAĆENI POREZ I PRIREZ 20.396,32

IZNOS (u kunama i lipama) 3

VIII. NAPOMENE POREZNOG OBVEZNIKA / OPUNOMOĆENIKA / POREZNOG SAVJETNIKA Tijekom cijele 2013. uzdržavao sam suprugu i jedno djete, koji nisu ostvarili primitke veće od 11.000,00 kn.

ZA ISTINITOST I VJERODOSTOJNOST PODATAKA JAMČIM VLASTITIM POTPISOM ___________________________________________ NADNEVAK |2|8| |0|2| |2|0|14| IVAN MARIĆ (popis poreznog obveznika /opunomoćenika / poreznog savjetnika

UDK 336.2

PRILOG UPO

POREZI I DOPRINOSI (u kunama i lipama)

9. UTVRĐIVANJE POREZA I PRIREZA ZA 2013. GODINU 1. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA POREZNOG OBVEZNIKA I UZDRŽAVANE ČLANOVE OSOBNI UKUPNI FAKTOR IZNOS OSOBNOG ODBITKA NA PODRUČJIMA POSEBNE IZNOS NA PPDS I DRUGIM IZNOS OSOBNOG IZVAN ODBITAK DRŽAVNE SKRBI I DRUGIM PODRUČJIMA MJESEČNOG ODBITKA IZVAN PODRUČJIMA PPDS I UMIROMJESEC OSOBNOG PPDS I DRUGIH DRUGIH VLJENIKA P 1 P 2 P3 i P4 P 1 (3.840,00) P 2 (3.200,00) P.3 ,P4 (2.400,00) ODBITKA PODRUČJA PODRUČJA DO 3.200,00 6 (st. 2 x 1.800,00 I –II mj, 1 2 3 4 5 7 (3 x 3.840,00) 8 (4 x 3.200,00) 9 (5 x 2.400,00) 10 11 (6+7+8+9+10) 2 x 2.200,00 od III mj) I. 2,0 2.200,00 4.400,00 II. 2,0 2.200,00 4.400,00 III. 2,0 2.200,00 4.400,00 IV. 2,0 2.200,00 4.400,00 V. 2,0 2.200,00 4.400,00 VI. 2,0 2.200,00 4.400,00 VII. 2,0 2.200,00 4.400,00 VIII. 2,0 2.200,00 4.400,00 IX. 2,0 2.200,00 4.400,00 X. 2,0 2.200,00 4.400,00 XI. 2,0 2.200,00 4.400,00 XII. 2,0 2.200,00 4.400,00 UKUPNO 9.1. 52.800,00 9.2 IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA PLAĆENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU, I DANA DAROVANJA (pod 3. 3.) 9.3. UKUPNO GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK ( 9.1. + 9.2.) 52.800,00 9.4. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE 9.4.1. UKUPNI GODIŠNJI DOHODAK (pod 5.) 141.280,00 9.4.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (pod 9.3.) < ili = 9.4.1. 52.800,00 9.4.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.1. – 9.4.2.) 88.480,00 9.5. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA 9.5.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.3.) 9.5.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 26.400,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 12 % 9.5.3. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 26.400,00 DO 105.600,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 25 % (NA IDUĆIH 79.200,00 kn) 9.5.4. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 105.600,00 ZA PRIMJENU STOPE 40 % 9.5.5. . GODIŠNJI POREZ PO STOPI 12 % (9.5.2. x 12 %) 9.5.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 25 % (9.5.3 x 25 %) 9.5.7 GODIŠNJI POREZ PO STOPI 40 % (9.5.4. x 40 %) 9.5.8. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (9.5.5. + 9.5.6. + 9.5.7) 9.5.9. GODIŠNJI PRIREZ (9.5.8. x stopa prireza) 18 %

88.480,00 26.400,00 62.080,00 3.168,00 15.520,00 18.688,00 3.363,84

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

9.6. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA 9.6.1.GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.5.8 + 9.5.9.) 22.051,84 9.6.2. PROSJEČNA POREZNA STOPA (9.6.1./ 5 *100) 15,61 % 9.6.3. DOHODAK IZ INOZEMSTVA IZUZET OD OPOREZIVANJA 9.6.4. UKUPNI OPOREZIVI DOHODAK (ukupni dohodak pod 5. – dohodak iz inoz. pod 9.6.3.) 141.280,00 9.6.5. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.2 * 9.6.4) 22.051,84 9.6.6. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS PRVE SKUPINE I GRADA VUKOVARA 9.6.7. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS DRUGE SKUPINE 2 9.6.8. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS TREĆE SKUPINE I BRDSKOPLANINSKA PODRUČJA 3 9.6.9. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (9.6.6. + 9.6.7. + 9.6. 8.) 9.6.10. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI 4 9.6.11. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.5-9.6.9.-9.6.10.) 22.051,84 9.6.12. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.) 20.396,32 9.6.13. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 4.7.1. stup 6) 9.6.14. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI (= ili < 9.6.13.) 9.6.15. UKUPNO UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (9.6.12. + 9.6.14.) 20.396,32 9.6.16. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (9.6.11. – 9.6.15.) 1.655,52 9.6.17. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (9.6.15. – 9.6.11.) 1 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [ (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. grada Vukovara i prve skupine)] * 100 %. 2 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [ (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. druge skupine)] * 75 %. 3 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [ (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. treće skupine i brdsko-planinska područja )] * 25 %. 4 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.661. = [ (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.1.4.)] * postotak invalidnos . Ako se stupanj invalidnos mijenja jekom godine, umanjenje godišnje obveze poreza i prireza izračunava se posebno za pojedini stupanj invalidnos te se dobiveni iznosi zbrajaju i upisuju.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

Da se porezni obveznik odlučio iskaza i druge ostvarene dohotke, morao bi ih prijavi sve i tada bi porezna obveza bila utvrđena: 9.4. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE 9.4.1. UKUPNI GODIŠNJI DOHODAK (pod 5.) 9.4.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (pod 9..3.) < ili = 9.4.1. 9.4.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.1. – 9.4.2.)

141.280,00 52.800,00 88.480,00

9.5. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA 9.5.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.3.) 9.5.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 26.400,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 12% 9.5.3. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 26.400,00 DO 105.600,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 25% (NA IDUĆIH 79.200,00 kn) 9.5.4. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 105.600,00 ZA PRIMJENU STOPE 40% 9.5.5. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 12% (9.5.2. x 12%) 9.5.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 25 % (9.5.3 x 25%) 9.5.7. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 40% (9.5.4.. x 40%) 9.5.8. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (9.5.5. + 9.5.6.. + 9.5.7) 9.5.9. GODIŠNJI PRIREZ (9.5.8.. x stopa prireza) 18%

6. Zaključne napomene

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Prijava poreza na dohodak za 2013. podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika do kraja veljače 2014., na Obrascu DOH, u kojem je u odnosu na prošlu godinu, izmijenjen prilog UPO pomoću kojeg se utvrđuje konačna porezna obveza. Poreznu prijavu obvezni su podnije porezni obveznici ako su u poreznom razdoblju ostvarili dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca istodobno, dohodak od samostalne djelatnos koji se utvrđuje temeljem poslovnih knjiga i evidencija, te za dohodak kojeg je rezident ostvario izravno iz inozemstva pri čemu su predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka u tuzemstvu plaćeni u manjem iznosu od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama tuzemnog Zakona, osim ako u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja RH izuzima taj dohodak od oporezivanja.

Kada je porezni obveznik dužan podnije poreznu prijavu, u istoj je obvezan iskaza uz dohodak po osnovi kojeg poreznu prijavu obvezno podnosi, i dohodak od nesamostalnog rada, ali ne i druge vrste dohodaka, kod kojih se plaćeni predujmovi jekom godine smatraju konačnim oporezivanjem. Prije dobrovoljnog podnošenja porezne prijave, kada se u prijavi mora iskaza ukupan dohodak ostvaren u poreznom razdoblju, potrebno je napravi izračun, ispla li se poreznom obvezniku podnije poreznu prijavu ili ne, kao se umjesto očekivane razlike za povrat poreza, ne bi utvrdila razlika poreza za dodatnu uplatu. Ako porezni obveznik dobrovoljno podnese godišnju poreznu prijavu do kraja veljače 2014., a naknadno utvrdi da u istoj nije iskazao sve oporezive dohotke

88.480,00 26.400,00 62.080,00 3.168,00 15.520,00 18.688,00 3.363,84

koje je ostvario u 2013. radi čega će se po godišnjem obračunu utvrdi razlika za uplatu poreza umjesto očekivanog povrata, tada ima mogućnost, sukladno odredbama članka 65. OPZ-a, odusta od podnošenja prijave. Za odustanak od porezne prijave, porezni obveznik je obvezan pismenim podneskom obavijes nadležnu ispostavu Porezne uprave i to u roku od 30 dana od dana kada je poreznu prijavu predao. To znači da porezni obveznik koji je poreznu prijavu za 2013. dobrovoljno predao u Poreznu upravu dana 28. 2. 2014., od iste može odusta samo do 28. 3. 2014.

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu kod proračunskih i neprofitnih organizacija Ljubica Javor * Podnošenje godišnjeg obračuna PDV-a za 2013. godinu zakonska je obveza svih poreznih obveznika, koji su upisani u Registar obveznika PDV-a. Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu je specifičan, jer se od 1. 7. 2013. godine, tj. od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, u znatnoj mjeri promijenio način oporezivanja transakcija, prije svega onih koje se obavljaju na području Europske unije, pa u konačnom obračunu za 2013. godinu, treba ‘’pomiri ’’ ta dva različita načina oporezivanja h transakcija. Konačni obračun za 2013. g podnosi se do 28. 2. 2014. Uobičajeno je da Porezna uprava za sastavljanje konačnog obračuna PDV-a (dalje u tekstu: PDV-K) svake godine izdaje posebnu uputu. Ove godine je to posebno potrebno, zbog činjenice da se polovicom godine, iz temelja promijenio sustav ubiranja PDV-a. Do dana pisanja ovog članka nije objavljena Uputa Porezne uprave za sastavljanju konačnog obračuna PDV-a za 2013. godinu.

1. O konačnom obračunu PDV-a 1.1. Obveza podnošenja PDV-K

Mr. sc. Ljubica Javor, ovlaštena porezna savjetnica, Javorović, Idžojć i partneri, ovlašteni porezni savjetnici, Zagreb.

1.2. Obveznici podnošenja konačnog obračuna PDV-a Konačni obračun PDV-a podnose svi porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a u Poreznoj upravi. Konačni obračun podnose i porezni obveznici nad kojima se provodi postupak likvidacije ili stečaja. Ovi porezni obveznici i u jeku likvidacije ili stečaja zadržavaju status poreznih obveznika.

Tijekom 2013. godine, primjenjivale su se odredbe dva Zakona o PDV-u. Do 30.06. 2013. primjenjivao se stari Zakona o PDV-u. Od 01.07.2013. godine, na snazi je novi Zakon o PDV-u, kojim je propisano ubiranje PDV-a na isporuke dobara i usluga koje se obavljaju u uvje ma jedinstvenog europskog tržišta. Te isporuke se u velikoj mjeri oporezuju na način koji je različit od onog, na koji je ubiranje PDV funkcioniralo dok Hrvatska nije bila članica Europske unije.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Do 30. 06. 2013. godine na snazi je bio Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 47/95 do 136/12 – dalje: stari Zakona o PDV-u) i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 149/09 do 146/12 - dalje u tekstu: stari Pravilnik o PDV-u). Obveza sastavljanja konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost (u nastavku:

Obveza sastavljanja konačnog obračuna PDV-a, propisana je odredbom čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u i čl. 178. Pravilnika o PDV-u.

Tijekom godine u obračunskim razdobljima porezni obveznik utvrđuje i plaća PDV na ukupno ostvarene isporuke. To znači da plaćanje PDV-a u obračunskim razdobljima nije predujam, nego stvarna obveza, pri čemu bi u idealnim slučajevima konačna, odnosno godišnja obveza PDV-a bila jednaka zbroju obveza iskazanih u mjesečnim ili tromjesečnim poreznim prijavama, te godišnje obračunavanje ne bi bilo ni potrebno. Među m, u poslovanju poreznog obveznika postoje različi razlozi zbog kojih dolazi do propuštanja nekih radnji, pogrešaka, netočne primjene propisa i slično, koje se otkrivaju nakon isteka kalendarske i obračunske godine, kada se provodi popis imovine i druge radnje u svrhu sastavljanja računovodstvenih izvješća. Pri tome se uočavaju i određeni propus u svezi obračunavanja PDV-a, koji se ispravljaju podnošenjem konačnog obračuna za kalendarsku godinu, kao porezno razdoblje.

PDV), propisana je čl. 18. starog Zakona o PDV-u i čl. 121. do 127. starog Pravilnika o PDV-u. Od 01. 07. 2013. godine na snazi je novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13 i 148/13 – dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13, 85/13-ispravak i 160/13 – dalje u tekstu: Pravilnik o PDV-u).

POREZI I DOPRINOSI

Prema odredbi članka 85. stavka 3. Zakona o PDV-u, prijavu PDV-a, obvezna je podnije i osoba koja je obvezna pla PDV umjesto poreznog obveznika koji nema sjedište u Republici Hrvatsko, za m pravna osoba koja nije obveznik PDV-a, ali je obvezna pla PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije, kao i osoba koja je registrirana za potrebe PDV-a i stječe novo prijevozno sredstvo, te porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om, a koji unutar Europske unije stječe dobra koja podliježu trošarinama. Međum, ove osobe ne podnose godišnji obračun PDV-a.

1.3. Porezna prijava – obrazac PDV-K za 2013. Porezna prijava za 2013. godinu predaje se na obrascu PDV-K obrascu, koji je propisan i sastavni je dio Pravilnika o PDV-u, koji je objavljen u Narodnim novinama broj 79/13. Pravilnik o PDV-u, se u međuvremenu promijenio. Izmjene su objavljene u Narodnim novinama broj 160/13. Tim izmjenama su izmijenjeni i obrasci PDV i PDV-K. Među m, oni se primjenjuju za obračunska razdoblja u 2014. godini, odnosno za konačni obračun PDV-a za 2014. godinu.

UDK 336.2

gura sve podatke potrebne za obračunavanje i plaćanje PDV-a. U svezi s novim načinom ubiranja PDV-a od 01. 07. 2013. godine, prema odredbi članka 83. Zakona o PDV-u, mora u svom knjigovodstvu ima i dokumentaciju kojom dokazuje da su ispunjeni uvje za primjenu poreznog oslobođenja za isporuke dobara, poreznim obveznicima u druge države članice. Također mora vodi posebnu evidenciju o dobrima koja je otpremio ili prevezao ili je to učinila neka druga osoba u njegovo ime, iz Hrvatske, u druge države članice radi obavljanja usluga procjene h dobara ili rada na m dobrima ili njihovog privremenog korištenja u smislu odredbe članka 7., stavka 6., točki d), e) i f) Zakona o PDV-u. Odredbom članka 83., stavka 4. Zakona o PDV-u, propisano je da porezni obveznici koji zalihe iskazuju po prodajnim cijenama s uračuna m PDV-om, moraju osigura i podatke o uračunatom PDV-u, te podatke o poreznim osnovicama razvrstanim po poreznim stopama.

Kao i do 30.06.2013. godine, odredbama čl. 164. i 165. Pravilnika o PDV-u, propisana je obveza vođenja knjige izdanih računa (Knjiga I-RA) i knjige ulaznih računa (Knjiga U-RA), koje su temelj za popunjavanje porezne prijave. Novost je da od 01.07.2013. godine, Obrasci prijave PDV-a za obračunska razdoblja (mje- više nema posebnih evidencija za primljene i izdane sečna ili tromjesečna), te obrazac porezne prijave za račune za predujmove, već se oni iskazuju u redovkonačni obračun PDV-a su gotovo iden čni, osim što nim knjigama I-RA i U-RA. obrazac za konačni obračun - PDV-K ima dodatnu toč- U ove evidencije se ne upisuju podaci o stjecanjima ku VIII. koja sadrži ostale podatke. dobara iz drugih država članica, primljenim uslugama

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

1.4. Rok za podnošenje PDV-K

Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu, podnosi se u skladu s odredbama članka 85. stavaka 7. i 8. Zakona o PDV-u. Za razliku od prethodnih godina, i obveznici koji PDV plaćaju prema obavljenim isporukama i obveznici koji PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama, prema odredbi članka 85. stavak 7. Zakona o PDV-u, imaju is rok za predaju konačnog obračuna, a to je kraj veljače 2014. godine, odnosno 28. 2. 2014. godine. Među m, kao i do sada porezni obveznici ne moraju čeka zadnji dan rok za predaju konačnog obračuna PDV-a, već ga mogu preda i ranije. U slučaju kada porezni obveznik prestaje s obavljanjem djelatnos , primjerice na dan 31. 12. 2013., rok za predaju konačnog obračuna propisan je člankom 85., stavkom 7. Zakona o PDV-u i on je također dva mjeseca po prestanku poslovanja tj. do 28. 2. 2014. godine i to bez obzira na koji način je porezni obveznik utvrđivao obvezu PDV-a.

1.5. Porezne evidencije za sastavljanje PDV-K

iz drugih država članica i trećih zemalja za koje je hrvatski porezni obveznik-primatelj obvezan obračuna i pla hrvatski PDV temeljem prijenosa porezne obveze, ali i za dobra za koja je hrvatski primatelj obvezan pla PDV, temeljem prijenosa porezne obveze, kao što je npr. preprodavatelj električne energije, plina ili grijanja, primatelj isporuke u okviru trostranog posla na kojeg je prešla porezna obveza, primatelj isporuke dobara koja se instaliraju u Hrvatskoj od strane isporučitelja iz druge države članice, te podaci o uvozu. Radi osiguranja ovih podataka je poreznim obveznicima dana odredbom članka 163., stavka 4. Pravilnika o PDV, mogućnost da sami osmisle i ustroje evidenciju u kojoj će osigurava potrebne podatke o naprijed navedenim transakcijama. Osim podataka iz navedenih knjiga, za utvrđivanje porezne obveze i pretporeza, potrebno je ima i slijedeće podatke koji se uzimaju iz drugih pomoćnih evidencija:

• podatke o plaćenom PDV-u pri uvozu Da bi porezni obveznik uredno ispunjavao svoje pore- • podatke o povratu poreza za izvezena dobra u okvizne obveze, sastavio porezne prijave, uključujući i koru putničkog prometa koji se osiguravaju u PDV-F načni obračun PDV-a, mora u svom knjigovodstvu osievidenciji propisanoj Pravilnikom o PDV-u.

UDK 336.2

• podatke o oporezivanju isporuka dobara koje podliježu oporezivanju marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske i an kne predmete za koje je su propisane evidencije PP-MI i PP-MU • podatke o ostvarenoj marži putničkih agencija – sadržaj evidencije nije propisan, već ga sam porezni obveznik mora kreira , da bi osigurao sve potrebne podatke

POREZI I DOPRINOSI

profitne organizacije kao javna jela. Prema odredbi članka 11. starog Zakona o PDV-u, odnosno članka 39. Zakona o PDV-u, koji je snazi od 1. 7. 2013. godine, čitav jedan niz isporuka i usluga koje obave ustanove iz djelatnos zdravstva, odgoja i obrazovanja, kulture, športa, tjelesne kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, i dr. djelatnos , oslobođen je PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza.

2. Specifičnos konačnog obračuna PDV-a One su uz male razlike koje se odnose na terminologiju, gotovo iden čne s dosadašnjim poreznim osloza proračunske i neprofitne organizacije bođenjima propisanim u članku 11. Zakona o PDV-u, Konačni obračun PDV-a podnose svi porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a u Poreznoj upravi. Obveznici PDV-a jesu i tzv. proračunski korisnici tj. osobe, koje vode računovodstvo prema propisima o proračunskom računovodstvu, kao i neprofitne organizacije koje vode računovodstvo prema propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija, ako su ispunili uvjete propisane člankom 90., stavkom 1. Zakona o PDV-u. Prema odredbi članka 90., stavka 1. Zakona o PDV-u, i proračunski korisnici, kao i neprofitne organizacije bili su obveznici PDV-a u 2013. godini, ako su u prethodnoj kalendarskoj godini (2012.) imali vrijednost oporezivih isporuka, u vrijednos većoj od 230.000,00 kuna ili eventualno, ako su imali oporezivih isporuka u vrijednos manjoj od navedenog iznosa, ali su sami od Porezne uprave zatražili da budu porezni obveznici.

Oni su tada porezni obveznici i moraju se ponaša kao svi drugi porezni obveznici tj. moraju izdava propisane računa s posebno iskazanim PDV-om, vodi porezne evidencije, predava mjesečne ili eventualno tromjesečne porezne prijave, te podnije konačni obračun PDV-a za kalendarsku godinu. Budući da oni u isto obično vrijeme obavljaju i oslobođene i oporezive isporuke, postoje neke specifičnos i to najviše oko podjele i ispravka pretporeza o kojima trebaju posebno vodi računa.

1. U članku 39., stavku 1., točkama b), c) d) i e) Zakona o PDV-u, propisano je oslobođenje od PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza za usluge: bolničke i medicinske njege i s me usko povezane djelatnos koje obavljaju jela s javnim ovlas ma ili koje, u uvje ma koji su u socijalnom smislu slični uvje ma koji se primjenjuju na jela s javnim ovlas ma, obavljaju bolnice, centri za liječenje ili medicinsku dijagnos ku i druge priznate ustanove slične prirode; obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomoćnim medicinskim zanimanjima; isporuke ljudskih organa, krvi i majčina mlijeka; usluge što ih obavljaju dentalni tehničari, te isporuka zubnih/protetskih nadomjestaka koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine. 2. U članku 39., stavku 1. točki g) Zakona o PDV-u, propisano je oslobođenje za usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, uključujući one što ih obavljaju i isporučuju domovi za starije i nemoćne osobe, ustanove, jela s javnim ovlas ma ili druge osobe slične prirode. 3. U članku 39., stavku 1., točki h) Zakona o PDV-u, propisano je oslobođenje za usluge i isporuke dobara povezane sa zaš tom djece i mladeži što ih obavljaju ustanove, jela s javnim ovlas ma ili druge osobe slične prirode. 4. U članku 39., stavku 1., točki i) Zakona o PDV-u, propisano je porezno oslobođenje za obrazovanje djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s me usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju jela s javnim ovlas ma ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve, a točkom j) nastava što

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Porezni obveznik prema članku 6. Zakona o PDV, je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat te djelatnos . Iz ovog određenja poreznog obveznika, proizlazi da su i ustanove i druge organizacije kojima nije cilj stjecanje dobi , u smislu odredbi Zakona o PDV-u, obveznici PDV-a, ako obavljaju isporuke dobara i usluga, koje su predmet oporezivanja. Hrvatski Zakon o PDV-u, oslobađa od PDV-a određene isporuke koje obave proračunski korisnici i određene ne-

Porezna oslobođenja propisana odredbom članka 39. Zakona o PDV-u, odnose se na slijedeće isporuke dobara i usluga od javnog interesa, koje obavljaju ustanove:

2.1. Oslobođenja propisana u članku 39. i 40. Zakona o PDV-u koja se odnose na isporuke proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija

koji je bio na snazi do 30. lipnja 2013. godine. Radi se o poreznim oslobođenjima bez prava na odbitak pretporeza.

POREZI I DOPRINOSI

je privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje. 5. U članku 39., stavku 1., točki n) Zakona o PDV-u, propisano je porezno oslobođenje za usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, jela s javnim ovlas ma ili druge pravne osobe u kulturi. Osim ustanova, navedenih u točkama 1-5., čije su isporuke oslobođene PDV-a, postoji još i čitav niz neprofitnih organizacija kao npr. udruge, udruženja, klubovi humanitarne organizacije i slično, koje obavljaju isporuke uz naknadu. Prema definiciji poreznog obveznika i ove organizacije mogu bi obveznici PDV-a. Neke od isporuka koje obavljaju su oslobođene PDV-a, dok druge nisu, pa se u nastavku, posebno obrađuju njihove isporuke koje su oslobođene PDV-a. Zakonom o PDV-u, nije propisan jedinstveni kriterij koji bi neprofitne organizacije automatski isključio iz kruga poreznih obveznika. Iako cilj ovih organizacija nije stjecanje dobi , odnosno profita, ta činjenica kod odlučivanja je li pojedina neprofitna organizacija ili udruga obveznik PDV-a ili ne, uopće ne igra nikakvu ulogu. Potrebno je razgraničenje između socijalnih, odnosno humanitarnih ak vnos ili ak vnos od općeg javnog interesa od komercijalnih djelatnos koje ove organizacije i udruge obavljaju. Mo v ostvarivanja profita nije odlučujući, da bi neprofitna organizacija bila obveznik PDV-a ili da bi bila isključena iz kruga poreznih obveznika.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Iz definicije poreznog obveznika, kao bilo koje osobe koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, proizlazi da i neprofitne organizacije spadaju u krug poreznih obveznika, ako obavljaju isporuke koje su predmet oporezivanja. Neke neprofitne organizacije koje obavljaju isporuke dobara i usluga s kojima sudjeluju na tržištu, obavljaju isporuke za koje je propisano oslobođenje od PDV-a.

Isto tako, samo plaćanje članarine od strane članova neke neprofitne organizacije npr. neke udruge, ne čini neku udrugu poreznim obveznikom, ako plaćena članarina ne daje članovima društva ili udruge neke prednos i pogodnos pred drugim osobama, osim sudjelovanja u radu udruge. Među m, ako udruga svojim članovima, u zamjenu za članarinu obavlja neke isporuke kao što su npr. isporuke časopisa, savje ili informacije, radi se o isporukama koje su predmet oporezivanja, a da li će bi obračunat PDV, ovisi o tome je li isporučitelj obavio oporezivih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini više od 230.000,00 kuna. Za neke od isporuka propisana su porezna oslobođenja, bez prava na odbitak pretporeza i vrijednost h isporuka ne ulazi u iznos od 230.000,00 kuna.

UDK 336.2

Odredbama članka 39. Zakona o PDV-u, propisana su slijedeća porezna oslobođenja, koja se odnose na ostale neprofitne organizacije, koje nisu ustanove: 1. U članku 39., stavku 1., točki f) Zakona o PDV-u, propisano je da su oslobođene usluge, što ih za svoje članove obavljaju udruženja osoba koja obavljaju djelatnos oslobođene PDV-a ili za koje nisu porezni obveznici, ako su te usluge namijenjene neposredno za obavljanje njihove djelatnos , uz uvjet da ta udruženja od svojih članova za obavljene usluge zah jevaju samo nadoknadu njihova dijela ukupnih troškova i da takvo oslobođenje ne dovodi do narušavanja načela tržišnog natjecanja. 2. U članku 39., stavku 1., točki k) Zakona o PDV-u, propisano je porezno oslobođenje za usluge ustupanje osoblja vjerskih ili filozofskih ins tucija u svrhe propisane točkama b), g), h) i i) članka 39. Zakona o PDV-u, kojima je cilj duhovna skrb. 3. U članku 39., stavku 1., točki l) Zakona o PDV-u, propisano je porezno oslobođenje za usluge i s njima usko povezane isporuke dobara koje neprofitne pravne osobe čiji su ciljevi poli čke, sindikalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi obavljaju svojim članovima u njihovom zajedničkom interesu, u zamjenu za članarinu utvrđenu u skladu s pravilima h osoba, pod uvjetom da to oslobođenje neće naruši načela tržišnog natjecanja, 4. U članku 39., stavku 1., točki o) Zakona o PDV-u, propisano je porezno oslobođenja za usluge i isporuke dobara koje obavljaju pravne osobe čije su djelatnos oslobođene PDV-a u skladu s odredbama točaka b), g), h), i), l), m) i n) članka 39. Zakona o PDV-u, u vezi s događanjima organiziranima za prikupljanje sredstava isključivo u njihovu korist, pod uvjetom da oslobođenje neće naruši načela tržišnog natjecanja, 5. U članku 39., stavku 1., točki m) Zakona o PDV-u, propisano je porezno oslobođenje za usluge usko povezane uz sport ili tjelesno odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe, osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Ovo porezno oslobođenje se primjenjuje od 1. 7. 2013. godine. Odredbom članka 39. stavka 3. Zakona o PDV-u, propisano je da su PDV-a oslobođene isporuke dobara i usluga iz članka 39., stavka 1., točke b), g), h), i), j), m) i n) Zakona o PDV-u, ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlas , pod uvjetom da navedene osobe ne teže ostvarivanju dobi , te ako se dobit ipak ostvari, da se ne raspodjeljuje, nego se koris za nastavak ili poboljšanje obavljanja uslugu. Radi se o poreznim oslobođenjima za usluge koje obavljaju javna jela iz područja zdravstva, socijalne

UDK 336.2

skrbi, zaš te djece i mladeži, obrazovanja, športa i kulture, a prema odredbi članka 39., stavka 3. Zakona o PDV-u, oslobođenje se može primijeni i ako te usluge obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlas , ako ne teže ostvarivanju dobi ili ako ostvarenu dobit koriste za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluge. Iz ove odredbe Zakona o PDV-u, proizlazi da navedene osobe na koje su prenijete javne ovlas , iako ostvaruju dobit, mogu primjenjiva porezno oslobođenje.

POREZI I DOPRINOSI

2.3. Sastavljanje konačnog obračuna PDV-a U konačni obračun uključuju se podaci o obračunanom i plaćenom PDV-u jekom godine i podaci se ne bi smjeli, osim iznimno, bitno razlikova od zbroja podataka iz mjesečnih odnosno tromjesečnih poreznih prijava. Za konačan obračun PDV-a za 2013. godinu, je karakteris čno to što se on podnosi na obrascu koji je propisan Pravilnikom o PDV-u, objavljenim u Narodnim novinama broj 79/13, koji je na snazi od 1. 7. 2013. godine, a u njemu se moraju iskaza i podaci o isporukama obavljenim od 1. 1. do 30. 6. 2013. godine, koji su iskazani u poreznim prijavama za to razdoblje, čiji je sadržaj i bit u velikoj mjeri, različit od onoga, nakon 1. 7. 2013. godine. Prema odredbama Zakona i Pravilnika o PDV-u, porezni obveznici pravne osobe (tj. oni koji PDV plaćaju prema obavljenim isporukama, a ne prema naplaćenoj /plaćenoj naknadi) sastavljaju konačni obračun PDV-a kako slijedi:

nom obračunu. To zapravo nije bilo moguće, ni prema propisima koji su bili na snazi do 30. 6. 2013. godine, ali je Porezna uputa to tumačila na način, da se računi uključuju u konačni obračun PDV-a.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

U nastavku se navode neke specifičnos o kojima proračunski korisnici i neprofitne organizacije kao obveznici PDV-a, prilikom sastavljanja konačnog obračuna PDV-a trebaju vodi računa.

Odredbom članka 64. Pravilnika o PDV-u, propisano je da obveznici poreza na dobit prema posebnim propisima, koji obavljaju isporuke iz članka 39., stavak 3. Zakona o PDV-u, ne mogu primjenjiva oslobođenje iz navedenog članka. Temeljem ove odredbe, bi se dalo zaključi da nema nikakve razlike, radi li se o osobama na koje su prenijete javne ovlas , a ostvaruju dobit, ili se radi o osobama na koje nisu prenijete 2.3.1. Porezni obveznici javne ovlas , a također ostvaruju dobit. Među m, Ministarstvo financija - Porezna uprava, U podatke o obavljenim isporukama na red. broju I. i je dalo mišljenje – pismo Klasa: 410-19/13-01/302; II. obrasca PDV-K , uključuju se svi računi za obavljene Ur. broj: 513-07-21-01/13-2 od 12. srpnja 2013. go- isporuke dobra i usluga, izdani do 31. 12. 2013. godidine, iz kojeg proizlazi da su PDV-a oslobođene i dane. Ako su računi izdani u 2014. godini, a odnose se lje sve ustanove, uključujući i privatne, neovisno o na isporuke dobara i obavljene usluge u 2013. gotome jesu li obveznici poreza na dobit ili ne, te neo- dini, treba ih uključi u obračun za XII./13. S druge strane, ako su takvi računi primljeni do dana podnovisno o tome dijele li ostvarenu dobit ili ne. šenja porezne prijave za obračunsko razdoblje tj. do Iz naprijed navedenog mišljenja proizlazi da trgovačka 20. siječnja 2013. godine, oni se uključuju u obračun društva koja obavljaju djelatnos navedene u članku PDV-a, odnosno pretporeza za XII./13, odnosno u 39., stavku 1., točki b), g), h), i), j), m) i n) Zakona o obračun za X.-XII./13, ako se radi o poreznim obvePDV-u, ne mogu primijeni porezno oslobođenje, te znicima koji PDV prijavu podnose tromjesečno. proizlazi da se u svezi s ovom problema kom nije Na taj način će oni bi uključeni i u konačni obračun ništa promijenilo u odnosu na oslobođenja koja su za 2013. godinu. bila propisana odredbama Zakona o PDV-u, koji je Ako se račun za isporuku obavljenu u 2013. godini, bio na snazi do 30. lipnja 2013. godine. primi nakon 20. siječnja 2014. godine, tj. nakon roka za podnošenje PDV prijave za XII./13 ili za razdoblje 2.2. Odbitak pretporeza X.-XII./13, prema dosadašnjim tumačenjima Porezne Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza uprave, računi su se uključivali u konačni obračun samo za inpute koji su vezani za njegovu oporezivu PDV-a. Na taj način su porezni obveznici morali čeka gospodarsku djelatnost. Proračunski korisnici i ne- do trenutka podnošenja konačnog obračuna PDV-a, profitne organizacije kao obveznici PDV-a su specifič- da bi ostvarili svoje pravo na pretporez. ni. Oni obavljaju oslobođene isporuke za koje nemaju pravo na odbitak ulaznog poreza, kao i oporezive Prema odredbama članka 167. Direk ve 2006/112/ EZ i članka 57. Zakona o PDV-u, pravo na pretporez isporuke za koje imaju pravo na odbitak pretporeza. nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna Isto tako kod neprofitnih organizacija može postoja PDV-a, a pravo na pretporez prema članku 60. Zakona slučaj da obavljaju dijelom negospodarsku, a dijelom o PDV-u, porezni obveznik ima u obračunskom razgospodarsku djelatnost, pa će i zbog toga mora dijedoblju u kojem je primio isporuku i ima račun. Prema li ulazni porez, jer pravo na odbitak pretporeza imaju m odredbama, ne može se od poreznog obveznika za oporezivu gospodarsku djelatnost. zah jeva da pravo na pretporez iskazuje u konač-

POREZI I DOPRINOSI

U podatke o obračunanom pretporezu sadržanom u primljenim računima na red. broju III. Obrasca PDV-K, uključuju se i svi ulazni računi (uključujući i one s oznakom R-2) koji nisu bili obuhvaćeni mjesečnim, odnosno tromjesečnim poreznim prijavama za razdoblja do kraja 2013. godine.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

U svezi s primljenim računima s oznakom R-2 treba reći slijedeće. Porezni obveznik koji plaća PDV prema primljenim odnosno naplaćenim naknadama, prema odredbi članka 139., stavka 3. Zakona o PDV-u, na računu mora naves klauzulu ‘’obračun prema naplaćenoj naknadi’’, a prema odredbi članka 197., stavka 4. Pravilnika o PDV-u, porezni obveznik koji PDV obračunava prema naplaćenim naknadama, mora na računu naves oznaku R-2. Oznaka R-2 je bila propisana kao obveza na računu koji su izdavali obveznici koji su PDV plaćali prema naplaćenim naknadama, a svrha te oznake je bila da se računi na taj način prepoznaju od strane primatelja, jer je za porezne obveznike koji su porez plaćali prema obavljenim isporukama, bilo propisano da su pretporez po primljenom računu s oznakom R-2 (od obveznika koji PDV plaća prema naplaćenim naknadama), mogli odbi tek kad su pla li taj račun dobavljaču.

Takve odredbe više nema i ne može je bi , jer je ne predviđa ni Direk va 2006/112/EZ. To znači da porezni obveznici koji porez plaćaju prema obavljenim isporukama, od 1. 7. 2013. godine, pretporez po računima s oznakom R-2, koje prime od obveznika koji PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama, mogu odbi kad su ispunjeni uvje za odbitak pretporeza iz članka 60. Zakona o PDV-u, a to je primljena isporuka i odgovarajući račun. Više nije uvjet za odbitak pretporeza, da taj račun dobavljaču bude i plaćen. To se primjenjuje na račune s oznakom R-2, koji su izdani i primljeni nakon 1. 7. 2013. godine. Ako se radi o računima s oznakom R-2 koji su izdani prije 1. 7. 2013. godine, porezni obveznik koji PDV obračunava prema obavljenim isporukama, pretporez može odbitek kad pla taj račun. Na taj način se o tom pitanju očitovala Porezne uprava u svom pismu Klasa: 41019/13-01/533; Ur. broj: 513-07-21-01/13-2 od 14. 10. 2013. godine.

UDK 336.2

U skladu s ranijim uputama Porezne uprave u svezi s iskazivanjem podataka u obrascima porezne prijave, koji su se podnosili za razdoblje I.-VI./13, pod red. brojem I.1. trebalo je iskaziva i podatke o isporukama tzv. starih nekretnina, tj. nekretnina koje su sagrađene, isporučene ili plaćene prije 1. siječnja 1998., kao i isporuke zemljišta1. U novom obrascu PDV, ni nema rednog broja u koji bi se mogle iskaziva ove isporuke, pa za razdoblje od VII.-XII./13 to nije trebalo iskaziva . Među m, ako je porezni obveznik to iskazao u prijavama za razdoblje od I.-VI./13, to može iskaza na red. broju I. 10. Obrasca PDV-K, tek toliko da se podaci o ukupnim isporukama za 2013. godinu slažu.

2.4. Popunjavanje PDV-K za 2013. Podaci u obrascu PDV-K svrstani su u osam osnovnih točaka označenih rimskim brojevima, koje su raščlanjene na pojedine podbrojeve. Obrazac PDV-K popunjava se prema odredbama članaka 178. – 181. Pravilnika o PDV-u. I. Transakcije koje ne podliježu oporezivanju i oslobođene Prema odredbi čl. 178. Pravilnika o PDV-u, u Obrascu PDV-K pod točkom I. iskazuju se podaci o obavljenim transakcijama, kako slijedi: 1. pod točkom I.1. iskazuju se podaci iz stupca 7 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga u tuzemstvu kod kojih dolazi do prijenosa porezne obveze na poreznog obveznika primatelja isporuke, odnosno za koje je porezni obveznik primatelj isporuke obvezan pla PDV u skladu s člankom 75., stavkom 3. Zakona o PDV-u. U članku 75., stavku 3. Zakona o PDV-u, to je propisano za građevinske usluge, isporuke otpadnog materijala i još neke isporuke. Porezni obveznik koji ima te isporuke, ne obračunava PDV, već ta obveza prelazi na poreznog obveznika-primatelja isporuke. Malo je vjerojatno da će proračunski korisnici i neprofitne organizacije imaiskazan podatak na ovom rednom broju.

2. pod točkom I.2. iskazuju se podaci iz stupca 8 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno 2.3.2. Prolazne stavke – podaci se ne unose u upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara iz obrazac PDV-K članka 13., stavka 3. i 4. Zakona, koja preveze ili otProlazne stavke, u smislu članka 33., stavka 3. Zakona premi porezni obveznik isporučitelj ili druga osoba za o PDV-u, su iznosi koje porezni obveznik zaračuna ili njegov račun iz Republike Hrvatske u drugu državu primi u ime i za račun druge osobe i one ne predstav- članicu u kojoj je nastala obveza za obračun PDV-a, ljaju naknadu za obavljene isporuke. U tom smislu, one nisu porezno značajne stavke i ne iskazuju se ni 1 Stav je autorice da se podaci nisu trebali iskaziva u prijavi u poreznim evidencijama, a onda ni u obrascu pore- PDV-a, ni u obrascu PDV-K, jer se radi o isporukama koje nisu predzne prijave, ni u PDV-K obrascu. met oporezivanja PDV-om, već porezom na promet nekretnina.

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

jer je porezni obveznik isporučitelj prešao tzv. prag isporuke koji je propisala ta država članica ili je odustao od praga isporuke u toj državi članici. Radi se o tzv. isporukama na daljinu. Podatak na ovom red. broju mogli bi ima npr. porezni obveznici – proračunski korisnici i neprofitne organizacije, ako su poštom ili dostavom prodavali dobra naručiteljima – krajnjim potrošačima u druge države članice, kao npr. knjige, časopise, novine, CD, DVD i sl., i pri tome su prešli tzv. prag isporuke koji su propisale države članice iz kojih su krajnji potrošači (u pravilu veći od 35 000 €) ili su odustali od tog praga.

gama u svezi s nekretninama, koje se nalaze u drugoj državi članici ili trećoj zemlji. Mjesto oporezivanja h usluga je tamo gdje se nekretnina nalazi i ako je obavi hrvatski porezni obveznik, neće zaračuna hrvatski PDV. Na ovom red. broju se trebaju iskaza i podaci o tzv. B2B uslugama obavljenim poreznim obveznicima, koji imaju sjedište u trećim zemljama. Na njih također porezna obveza prelazi temeljem odredbe članka 196. Direk ve 2006/112/EZ. To je npr. slučaj, ako porezni obveznik-proračunski korisnik ili neprofitna organizacija obavi konzultantsku uslugu poreznom obvezniku iz treće zemlje.

3. pod točkom I.3. iskazuju se podaci iz stupca 9 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama dobara unutar Europske unije iz članka 41., stavka 1. Zakona o PDV-u, odnosno podaci o oslobođenim isporukama dobara poreznim obveznicima registriranima za potrebe PDV-a u drugim državama članicama. Podatak na ovom rednom broju mogu ima porezni obveznici-proračunski korisnici i neprofitne organizacije, koji su obavljali isporuke dobara poreznim obveznicima u druge države članice. Te isporuke su u Hrvatskoj oslobođene PDV-a, a oporezuju se kao stjecanje dobara u državama članicama, u kojima je završila isporuka h dobara.

6. pd točkom I.6. iskazuju se podaci iz stupca 12 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara iz članka 13., stavka 10. Zakona, koja se sastavljaju ili postavljaju u drugoj državi članici u kojoj nastaje obveza za obračun PDV-a.

usluga za koje je primatelj iz druge države članice ili treće zemlje obvezan obračuna i pla PDV u skladu s člankom 194. Direk ve Vijeća 2006/112/EZ, te podaci o obavljenim uslugama za koje prema člancima od 19. do 25. Zakona, propisano posebno mjesto obavljanja uslugu. To je npr. slučaj, ako se radi o uslu-

Porezni obveznici – proračunski korisnici i neprofitne organizacije će na ovaj redni broj uključi i i podatke iz PDV prijava za razdoblje od I.-VI./13, iskazane na red.broju I.2.2. i I.2.3. – isporuke iz članka 11.b i članaka 11. i 11.a starog Zakona o PDV-u, za koje nije bio dopušten odbitak pretporeza.

Malo je vjerojatno da će proračunski korisnici i neprofitne organizacije ima podatak na ovom red. broju.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

7. pod točkom I.7. iskazuju se podaci iz stupca 13 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama novih prijevoznih sredstava u druge države članice Europske 4. podtočkom I.4. iskazuju se podaci iz stupca 10 Knji- unije u smislu članka 41., stavka 1., točke b) Zakona. ge izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno Malo je vjerojatno da će proračunski korisnici i neproupisuju se podaci o obavljenim uslugama iz članka fitne organizacije ima podatak na ovom red. broju. 17., stavka 1. Zakona o PDV-u, za koje je primatelj iz 8. pod točkom I.8. iskazuju se podaci iz stupca 14 druge države članice Europske unije obvezan obračuKnjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odna i pla PDV u svojoj državi članici u skladu s člannosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama u kom 196. Direk ve Vijeća 2006/112/EZ. tuzemstvu, koje su oslobođene PDV-a, bez prava na Proračunski korisnik ili neprofitna organizacija upisa- odbitak pretporeza prema člancima 39., 40. i 114. ni u registar obveznika PDV-a, će na ovom rednom Zakona o PDV-u. broju ima podatak, ako su obavili neku uslugu poPorezni obveznici - proračunski korisnici i neprofitne reznom obvezniku iz druge države članice, a radi se o organizacije, koje obavljaju oslobođene isporuke bez uslugama koje se oporezuju prema temeljnom praviprava na odbitak pretporez, o kojima je pisano u točlu za tzv. B2B usluge, a one se prema odredbi članka ki III.2.1. ovoga članka, ima će iskazan podatak na 17., stavka 1. Zakona o PDV-u, oporezuju prema sjeovom red. broju. dištu poreznog obveznika primatelja. Ako npr. obavi konzultantsku uslugu, poreznom obvezniku iz druge Radi se uglavnom o poreznim oslobođenjima bez pradržave članice, na tu uslugu neće obračuna hrvatski va na odbitak pretporeza za određene djelatnos od PDV, jer je mjesto oporezivanja te usluge u državi iz javnog interesa (čl. 39. Zakona o PDV-u), ostalim oslobođenjima (čl. 40. Zakona o PDV-u – npr. financijske koje je porezni obveznik – primatelj usluge. usluge, najam stanova za stanovanje i dr.), a malo je 5. pod točkom I.5. iskazuju se podaci iz stupca 11 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno vjerojatno da će ima podatak o oslobođenjima za upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i inves cijsko zlato (čl. 114.).

POREZI I DOPRINOSI

9. pod točkom I.9. iskazuju se podaci iz stupca 15 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenom izvozu dobara u treće zemlje, te obavljene usluge prijevoza i sve druge otpremne usluge u vezi s izvozom dobara, koje su prema odredbama članka 45., stavka 1. Zakona, oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Na ovom rednom broju bi će uključeni i podaci iz PDV prijava za razdoblje od I.-VI./13 iskazani na rednom broju I.2.1. – izvozne isporuke s pravom na odbitak pretporeza iz članaka 13. i 14. starog Zakona o PDV-u.

UDK 336.2

denciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Pod red. brojem II.3. iskazuju se i podaci o eventualnim ranijim isporukama oporezivim po stopama 22 % i 23 %. U okviru točaka II. 1. do II.3. iskazuju se i podaci o izuzimanju dobara i usluga oporezivih po stopi od 5 %, 10 % i 25 % za nepoduzetničke svrhe, koji se prema odredbama članka 7., stavka 3. i članka 8. stavaka 3. i 4. Zakona o PDV-u, koji se, iako su dani bez naknade, smatraju isporukama uz naknadu i podliježu oporezivanju PDV-om, ako je pri njihovoj nabavi porez bio odbijen u cijelos ili djelomično. To mogu bi isporuke obavljene bez naknade zaposlenicima, članovima trgovačkih društava i njihovih obitelji, izuzimanja za privatne potrebe poduzetnika - fizičkih osoba i članova njihovih obitelji, kao i ostala izuzimanja u nepoduzetničke svrhe.

10. pod točkom I.10. iskazuju se podaci iz stupca 16 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama iz članaka 43., 46., 47., 48., 49., 51., 52., 53. i 56. Zakona, koje su oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Ovdje treba napomenu da se na ovom red. broju Radi se o poreznim oslobođenjima za određene ispo- iskazuju i obveze PDV-a za porezno nepriznate manjkove dobara za koje se ne tere odgovorna osoba, ruke izjednačene s izvoznim isporukama. oporezivih po stopi od 5 %, 10 % i 15 %, jer se oni Na ovom rednom broju bi će uključeni i podaci također smatraju izuzimanjem dobara u nepoduzetiz PDV prijava za razdoblje od I.-VI./13 iskazani na ničke svrhe (članak 26. Pravilnika o PDV-u). rednom broju I.2.4. – ostale oslobođene isporuke s pravom na odbitak pretporeza iz članka 13., stavka Pod ovom točkom iskazuju se i podaci o naknadnim 1., točke 2., te članaka 13.a i 13.b. starog Zakona ispravcima porezne osnovice i porezne obveze. o PDV-u, kao i isporuke oporezive po stopi od 0 % Na red. br. II.1. do II.3. Obrasca PDV-K dodaju se i koje su bile iskazane u obrascima poreznih prijava podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga, za razdoblje od I.-VI./13 na red. broju I.3., te isporu- iskazani u prijavama PDV-a za razdoblje od I.-VI./13 ke iskazane na I.1. PDV prijava za razdoblje I.-VI./13. na rednim brojevima II.1. do II.3. po stopama 5 %, 10 % i 25 %. II. Oporezive isporuke Prema odredbi članka 179. Pravilnika o PDV-u, u 4. pod točkom II.4. iskazuje se vrijednost primljenih isporuka u tuzemstvu i pripadajućeg PDV-a kod koObrascu PDV-K pod točkom II. iskazuju se podaci o jih je došlo do prijenosa porezne obveze na poreznog ukupno obavljenim oporezivim transakcijama (poreobveznika - primatelja isporuke, pa je primatelj obznim osnovicama) i iznosima PDV-a, kako slijedi: vezan prema članku 75. stavku 3. Zakona, obraču1. pod točkom II.1. do II.3. upisuju se podaci o svim na i pla PDV. Najčešće će se radi o građevinobavljenim isporukama, uključujući i isporuke dobara skim uslugama. Ako je npr. neki porezni obveznik i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje do- građevinar obavio građevinske usluge poreznom bara i usluga) iz članka 7., stavka 3. i članka 8., stavka obvezniku – proračunskom korisniku, ili neprofitnoj 3. Zakona, te nezaračunanim isporukama, oporezivim organizaciji, na njih prelazi porezna obveza i oni je po stopi 5 %, 10 % i 25 %. Pod ovom točkom iskazuju moraju iskaza na ovom rednom broju.Porezni obse podaci po svim izdanim računima, bez obzira jesu li veznici trebaju vodi računa da se primljeni računi od isporuke obavljene ili nisu. Podaci koji se ovdje upisu- tuzemnih poreznih obveznika, temeljem kojih poreju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupa- zna obveza po članku 75., stavku 3. Zakona o PDV-u, ca 17, odnosno 18 Knjige izdanih (izlaznih) računa za prelazi na primatelja isporuke, ne iskazuju u knjizi isporuke iz članka 4., stavka 1., točaka 1. i 3. Zakona, U-RA, a nije propisana obveza da se vode u posebnoj oporezive po stopi od 5 %, iz stupaca 19, odnosno 20 evidenciji iz članka 163., stavka 4. Pravilnika o PDV-u. Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke oporezive Među m, po m ulaznim računima, porezni obveznik po stopi od 10 %, te iz stupaca 21 i 22 Knjige izdanih na kojeg je prešla porezna obveza, mora u obrascu (izlaznih) računa za isporuke oporezive po stopi od PDV na ovom rednom broju iskaza poreznu obvezu. 25 %, kao i podaci o nezaračunanim isporukama za Treba dakle vodi računa da to ne propus . Najbolje koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju bi bilo u okviru U-RA otvori jedan posebni stupac za urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u ove račune i vodi računa da se po m računima iskasvome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evi- že porezna obveza. Pri tome, porezni obveznici koji

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

obavljaju oporezive isporuke, moraju vodi računa kom 75., stavkom 2. Zakona. Radi se o uslugama koje da taj iznos iskazuju i kao pretporez, na odgovaraju- se oporezuju po temeljenom pravilu za tzv. B2B usluge koje obave porezni obveznici iz trećih zemalja, te ćem broju PDV-K obrasca. 5. pod točkom II.5. –II.7. upisuje se vrijednost steče- o uslugama za koje se mjesto oporezivanja utvrđuje nih dobara unutar Europske unije iz članka 4., stavka po posebnim pravilima iz članaka 19-25. Zakona, ako 1., točke 2., članka 7., stavaka 3. i 4. i članka 9., stav- ih obave porezni obveznici iz države članica ili trećih ka 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz zemalja. Iako je u članku 179. Pravilnika o PDV-u, nadrugih država članica što ga porezni obveznik obraču- vedeno da se na ovaj redni broj unosi samo podatak na po stopi 5 %, 10 % i 25 %. Porezni obveznici – pro- o uslugama za koje je primatelj obvezan obračuna računski korisnici na ovom red. broju iskazuju vri- PDV, treba zapravo na ovom red. broju iskaza i dobra, jednost primljenih isporuka dobara od poreznih ob- jer temeljem odredbe članka 75., stavka 2. Zakona o veznika iz drugih država članica i iznose PDV-a, na to PDV-u, porezna obveza prelazi na primatelja i za dobra, npr. za dobra koja u Hrvatskoj za naručitelja – hrvatstjecanje. Podatak s red. br. II.5. do II.7. o vrijednos stjecanja treba odgovara podatku iz prijave poreza skog poreznog obveznika postavlja porezni obveznik na stjecanje – Obrazac PDV-S, koju podnosi porezni koji u Hrvatskoj nema sjedište. Mjesto isporuke h doobveznik. Podaci s red.br. II.5.-7. o iskazanom pore- bara je u Hrvatskoj, što znači da temeljem članka 75., zu na stjecanje dobara trebali bi odgovara podat- stavka 2. Zakona o PDV-u, porezna obveza prelazi na ku na red.br. III.3. – pretporez na stjecanje, naravno hrvatskog poreznog obveznika – primatelja dobara. uz uvjet da porezni obveznik ima pravo na ukupni odbitak pretporeza na stjecanje. Kako proračunski korisnici uglavnom obavljaju i oporezive i oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, imaju pravo na odbitak pretporeza, samo za oporezive isporuke, to će podataka na III.3. bi različit od podatka na II.5-7.

13. pod točkom II.13. upisuju se podaci o naknadnim oslobođenjima izvoza u okviru osobnog putničkog prometa (čl. 45., st. 2. Zakona).

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Podatak koji se unosi na ovaj red. broj uzima se iz evidencije PDV-F koju je porezni obveznik jekom 2013. godine, do 30. 6. 2013. godine morao vodi u skladu s odredbama članka 95. starog Pravilnika o PDV-u, 8. pod točkom II.8. -10. upisuje se vrijednost primlje- odnosno od 1. 7. 2013. godine, po odredbama članka ne usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po sto- 111. Pravilnika o PDV-u. pama 5 %, 10 % i 25 %, koji porezni obveznik primatelj Izvozom dobara od 01.07.2013. godine, koji je oslousluge treba obračuna i pla u skladu s odredba- bođen PDV-a, smatra se i izvoz dobara koja u osobnoj ma članka 75., stavka 1., točke 6. Zakona.Radi se o prtljazi iznose putnici koji nemaju prebivalište ili uoobvezama PDV-a na usluge koje je hrvatskom pore- bičajeno boravište na području Europske unije, izvan znom obvezniku obavio porezni obveznik iz druge dr- područja Europske unije. žave članice, a mjesto oporezivanja te usluge je prema temeljnom pravilu za tzv. B2B usluge, tamo gdje Takvo oslobođenje je bilo propisano i do 30. lipnja je sjedište porzenog obveznika-primatelja usluge, što 2013. godine, a razlika je u tome što se od 1. srpnja znači da je hrvatski porezni obveznik, obvezan zara- 2013. godine, izvozom dobara smatra izvoz izvan Eučuna PDV i iskaza obvezu za tu uslugu. Ako npr. ropske unije, i što je sada uvjet da putnik nema prebiporeznom obvezniku - proračunskom korisniku ili valište ili uobičajeno boravište na području Europske neprofitnoj organizaciji, konzultantsku uslugu oba- unije. vi porezni obveznik iz Austrije, mjesto oporezivanja Podatak na ovom red. broju bi trebao bi s predte usluge je u Hrvatskoj, gdje je sjedište poreznog znakom minus (-). Među m, to nije navedeno ni u obveznika-primatelja usluge i on mora zaračuna obrazloženju, ni u samom obrascu PDV-K. Radi se hrvatski PDV i iskaza ga na red. br. II.10. o povratu PDV za dobra izvezena u okviru putničPodatak na red. br. 8. do 10. obrasca PDV-K, tre- kog prometa, za koje je iskazana obveza PDV-a kod bao bi odgovara podacima na red. br. 14 obrazaca prodaje h dobara na red. br. II.1.do II.3. Nakon što putnik dostavi propisane dokumente da su dobra PDV-S za razdoblje VII.-XII./13. napus la područje Europske unije, porezni obve11. pod točkom II.11. i II.12. upisuje se vrijednost is- znik-prodavatelj im vraća iznos PDV-a, i taj vraćeni poruka koje poreznom obvezniku obavi porezni obve- iznos iskazuje na ovom broju i on umanjuje njegove znik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveze PDV-a, pa mora bi s predznakom (-). obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), a za koju je porezni Na ovom red. broju bi će iskazan i iznos povrata obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan obraču- PDV-a strancima, koji je u prijavama PDV-a za razna i pla PDV, po stopi 10 % i 25 % u skladu s član- doblje od I.-VI./13 bio iskazan na red. broju II.4.

POREZI I DOPRINOSI

14. pod točkom II.14. upisuju se podaci o vrijednos uvezenih dobara i obračunanom PDV-u pri uvozu u smislu članka 76., stavka 8. Zakona. Odredbom članka 76., stavka 8. Zakona, je propisano da će poreznom obvezniku bi dopušteno da PDV pri uvozu ne pla pri carinjenju, nego da ga iskaže u obrascu PDV. Za sada to nije moguće, jer se prema odredbi članka 140., stavka 2. Zakona o PDV-u, treba donije Pravilnik, kojim će bi detaljnije propisan postupak u svezi s m načinom podmirenja obveze PDV-a kod uvoza. Taj Pravilnik, još uvijek nije donijet, a nema ni naznaka kada bi to moglo bi . Vjerojatno zakonodavac oklijeva iz razloga što mu je povoljnije da porezni obveznik upla taj PDV, pa proračun ta sredstva određeno vrijeme koris i u likvidnom smislu ima od toga koris . Prema tome, u poreznim prijavama za razdoblje od VII. do XII./13, podatak nije mogao bi iskazan, pa tako neće bi ni u PDV–K obrascu.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

III. Pretporez u primljenim isporukama

UDK 336.2

o vrijednos primljene isporuke i pretporezu što ga je porezni obveznik primatelj isporuke obračunao temeljem članka 75., stavka 3. Zakona. Najčešće se radi o građevinskim uslugama. Porezni obveznik – proračunski korisnik ili neprofitna organizacija na koje je prešla porezna obveza za primljene građevinske usluge od drugog poreznog obveznika, iskazuju tu obvezu na red. br. II.4. Podatak na ovom rednom broju trebao bi bi jednak podatku na red. br. II.4., ako se primljena građevinska usluga odnosi na oporezivu djelatnost. Ako se odnosi na oslobođenu djelatnost, tada nije dopušten odbitak pretporeza i neće bi iskazan pretporez na ovom broju. Ako temeljem primljene usluge, porezni obveznik ima pravo na djelomični odbitak pretporeza, tada će na ovom rednom broju bi iskazan iznos PDV-a na koji ima pravo, a koji je izračunan temeljem primjene tzv. pro rata stope.

III.3. Pretporez od stjecanja dobara unutar EU – na Prema odredbi članka 180. Pravilnika o PDV-u, u ovom red. br. upisuju se podaci iz članka 58., stavka obrascu PDV-K pod točkom III. iskazuje se ukupna vri3. Zakona, odnosno podaci o vrijednos stečenih dojednost primljenih isporuka i obračunani pretporez u bara unutar Europske unije i iznosu PDV-a, što ga je primljenim isporukama, kako slijedi: porezni obveznik primatelj obračunao na takvo stjeIII.1. Pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu canje dobara. – pod ovim red. br. upisuju se podaci o pretporezu saPodatak na ovom red. broju trebao bi bi jednak držanom u primljenim računima od drugih poreznih podatku na red. br. II.5- II.7 Obrasca PDV-K, ako su obveznika za koje su izdani računi prema člancima stečena dobra nabavljena za oporezivu djelatnost 79. i 80. Zakona, po kojima se može odbi pretpoporeznog obveznika. Ako se odnosi na oslobođenu rez, odnosno upisuju se podaci iz članka 58., stavka djelatnost, tada nije dopušten odbitak pretporeza i 1. Zakona. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju neće bi iskazan pretporez na ovom broju. Ako se zbroj stupaca 6, 7 i 8 (osnovica) i zbroj stupaca 11, 13 stečena dobra koriste i za oporezivu i oslobođenu i 15 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za djelatnost, porezni obveznik ima pravo na djelorazdoblje oporezivanja. mični odbitak pretporeza, tada će na ovom rednom Porezni obveznici – proračunski korisnici i nepro- broju bi iskazan iznos PDV-a na koji ima pravo, a fitne organizacije moraju dijeli ulazni pretporez, koji je izračunan temeljem primjene tzv. pro rata zbog toga što u pravilu obavljaju oporezive isporuke stope. za koje imaju pravo na odbitak pretporeza i oslobođene isporuke dobara i usluga, bez prava na odbitak III.4. Pretporez od primljenih usluga iz EU – na ovom pretporeza. U tom slučaju na ovom red. broju, bit red. br. upisuju se podaci iz članka 58., stavka 2. Zaće iskazan razmjerni dio porezne osnovice, odnosno kona, odnosno podaci o vrijednos primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i pretporeza iz navedenih stupaca knjige U-RA. o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba Isto će bi i s pretporezom na red. brojevima III.2. obračuna u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom do III. 6. gdje se također iskazuju podaci o pravu na 6. Zakona. pretporez. Za razdoblje od 1. 7. do 31. 12. 2013. godine, podaU obrascima PDV koji su se podnosili za razdoblje tak će bi jednak podatku iskazanom kao obveza na I-VI/13, podaci o pretporezu su bile razvrstani po red. br. II.8-II.10. Obrasca PDV, ako porezni obveporeznim stopama i to na red. brojevima III.1. do znik za te usluge ima pravo na odbitak pretporeza u III.3., pa te podatke treba doda i iskaza u PDV-K cjelini. Ako je primljena usluga korištena u cijelos obrascu na red. broju III.1. za oslobođene isporuke, neće bi iskazano pravo na III.2. Pretporez od primljenih isporuka u RH za koje odbitak pretporeza, a ako je porezni obveznik priPDV obračunava primatelja (tuzemni prijenos po- mljenu uslugu koris o i za jednu i drugu djelatnost, rezne obveze) - pod ovim red. br. upisuju se podaci tada će na ovom red. broju bi iskazan PDV, na koji

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

2 Press Releases –IP/08/887 od 5. 5. 2008.- dostupno h p:// europa.eu/rapid/pressReleases

Komisija u predsudskom postupku traži obrazloženje od države članice, a ukoliko nije zadovoljna argumen ma da ne postoji povreda europskog prava odnosno ako država članica ne uskladi svoje nacionalno zakonodavstvo s odredbama europskog prava, podiže tužbu pred Sudom Europske unije – Vodič kroz informacije o Europskoj uniji – na www. entereurope.hr

Tako je npr. pro v Španjolske2 koja je u svom Zakonu o PDV-u, imala odredbu da se pretporez na uvoz

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

već samo da je naveden u carinskom dokumentu.

ima pravo, a koji je izračunat temeljem primjene dobara može odbi kad porezni obveznik pla PDV tzv. pro rate. i da ima odgovarajući dokaz da je porez pri uvozu Komisija pokrenula tzv. infrigement III.5. Pretporez od primljenih isporuka dobara i plaćen, Europska 3 procedure , tj. postupak pro v kršenja prava Zajedusluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH – na nice, odnosno naložila joj je da uskladi svoj Zakon o ovom red. br. upisuju se podaci iz članka 58., stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednos primljenih PDV-u, s odredbama Direk ve 2006/112/EEZ, što je dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju Španjolska i učinila, i proces je zaključen 25. 6. 2009. sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa godine. sjedištem u državama članicama Europske unije i u Na ovom rednom broju iskazuje se i podatak o prettrećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni porezu plaćenom pri uvozu dobara iskazanom na obveznik primatelj treba obračuna u skladu s član- red. br. III.4. obrazaca PDV koji su se podnosili za kom 75., stavkom 2. Zakona. razdoblje od I-VI/13. Na ovom red. broju će bi kao pravo na pretporez iskazan i PDV za razdoblje od I.-VI./13 koji je bio iska- 3.5. Podjela pretporeza zan na red. br. III.5. do III.7. obrasca PDV, koji je pla- Proračunski korisnici kao porezni obveznici koji najčećen temeljem odredbi članka 19., stavka 2. Zakona o šće obavljaju tzv. mješovite isporuke tj. oporezive za PDV-u, ako se odnosi na oporezive isporuke, odnokoje je dopušten odbitak pretporeza i oslobođene iz sno dio pretporeza izračunat temeljem pro rate. članka 39. i 40. Zakona o PDV-u, za koje nije dopušten Isto tako tu će bi iskazan i porez, ili dio poreza za koji je odbitak pretporeza, moraju dijeli ulazni pretporez. obveza po članku 19., stavku 2. starog Zakona o PDV-u, nastala do 30. 6. 2103. godine, a obveza je plaćena na Podjela pretporeza propisana je odredbama članka 62. Zakona o PDV-u i odredbe o podjeli su iden čne s poseban uplatni račun nakon 1. 7. 2013. godine. odredbama o podjeli pretporeza koje su se primjenjiIII. 6. Pretporez pri uvozu – na ovom red. broju upisu- vale do 30. 6. 2013. godine. ju se podaci o vrijednos uvezenih dobara i obračunanom iznosu PDV-a, koji porezni obveznik može odbi u Porezni obveznici koji obavljaju oporezive i osloboskladu s člankom 58., stavkom 2. Zakona. Kao pretpo- đene isporuke dobara i usluga, bez prava na odbitak rez pri uvozu iskazuje se PDV zaračunat u JCD. Nije više pretporeza, u skladu s člankom 62. Zakona o PDV-u, obvezno da uplata PDV-a, bude eviden rana na uplat- moraju ulazni porez podijeli na dio koji mogu odbi , nom računu do kraja obračunskog razdoblja, odnosno jer se odnosi na oporezive isporuke i dio koji ne mogu u ovom slučaju do kraja 2013. godine, za koju se pod- odbi , jer se odnosi na isporuke koje su oslobođene nosi porezna prijava. Prema odredbi članka 60., stavka PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Postupak 1., točke c) Zakona o PDV-u, PDV se može odbi kao podjele pretporeza detaljnije je propisan odredbama pretporez, kad porezni obveznik za uvezena dobra ima članaka od 137. do 138. Pravilnika o PDV-u. Za razliJCD u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara, ku od ranijih godina, kada je podjela pretporeza bila te u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji treba pla ili je rijedak slučaj, od 2010. godine je to gotovo uobičaomogućeno njegovo uračunavanje. Uvjet da je omo- jen postupak kod većeg broja poreznih obveznika. gućeno ‘’uračunavanje’’ PDV-a kod uvoza, odnosi se na Pravilnikom o PDV-u propisano je (čl. 138., st. 13.) mogućnost propisanu odredbom članka 76., stavka 8. pojednostavljene prema kojem, podjelu pretporeza Zakona o PDV-u, prema kojoj će porezni obveznik moći ne moraju obavlja porezni obvzenici koji obavljaju obvezu PDV-a, iskaza obračunski u prijavi PDV-a, a najmanje 98 % oporezivih isporuka. Njima je dopučija je primjena odgođena do donošenja posebnog šten 100 % odbitak pretporeza. Pravilnika o tome. Iako porezne vlas navodno ne odobravaju pravo na odbitak pretporeza pri uvozu dok on Porezni obveznik, kao prvo, ulazni pretporez po postvarno nije uplaćen na propisani uplatni račun, takvo jedinim računima pripisuje oporezivoj ili oslobođenoj postupanje je suprotno odredbi članka 60., stavka 1., djelatnos . Pretporez po ulaznim računima koji ne može izravno pripisa pojedinoj djelatnos , mora točke c) Zakona o PDV-u. Iz ove odredbe proizlazi da za odbitak pretporeza pri podijeli . Podjela se obavlja temeljem sljedeće foruvozu više nije nužno da taj porez i bude fizički plaćen, mule, odnosno izračuna razmjernog dijela pretpore-

POREZI I DOPRINOSI

za, temeljem tzv. pro rata stope koja je propisana člankom 62., stavkom 2. Zakona o PDV-u: oporezive isporuke (bez PDV-a) ------------------------------------------- = % ukupne isporuke (bez PDV-a)

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

U izračun prema odredbi članka 62., stavka 3. Zakona o PDV-u ne ulaze vrijednos isporuka koje za poreznog obveznika predstavljaju povremene isporuke. To su:

UDK 336.2

ne isporuke, isporuke dobra u druge države članice) • isporuke dobara i usluga u svezi s međunarodnim prijevozom • isporuke koje se prema odredbama o mjestu oporezivanja ne oporezuju u RH • isporuke dobara i usluga obavljene bez naknade, a koje se prema članku 7., stavku 3. i članku 8., stavku 3. Zakona o PDV-u, smatraju isporukama obavljenim uz naknadu.

• vrijednost isporuka gospodarskih dobara koja je • u brojnik se ne uključuju: porezni obveznik koris o za obavljanje svoje gos• prolazne stavke podarske djelatnos • tzv. isporuke dobara male vrijednos tj. isporu• vrijednost isporuka koje se odnose na povremene ke do 160,00 kn vrijednos isporuke nekretnina • isporuke nekretnina sagrađenih, plaćenih ili is• vrijednost isporuka koje se odnose na povremene poručenih prije 1. 1. 1998. (to su isporuke koje financijske transakcije (čl 40 st. 1. t. b) do g) Zakonisu predmet oporezivanja PDV-om) na o PDV-u. • isporuke zemljišta (to su isporuke koje nisu predPovremenom isporukom nekretnine smatra se ispomet oporezivanja PDV-om). ruka nekretnine u kojoj je porezni obveznik obavljao djelatnost ili ako isporuka nekretnina nije uobičajena • U nazivnik se uključuje: • ukupna vrijednost godišnjih isporuka za koje je djelatnost koju porezni obveznik obavlja. dopušten odbitak pretporeza i koje su uključene Kada je riječ o povremenim financijskim transakciu brojnik, te jama, one se isključuju samo iz nazivnika, jer nisu ni • iznos oslobođenih isporuka za koje nije dopusadržane u brojniku. Cilj isključivanja prodaje kapišten odbitak pretporeza, a to su isporuke navetalnih dobara i nekretnina te financijskih usluga koje dene u člancima 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u, se obavljaju kao sporedna djelatnost je osigura da pravo poreznog obveznika na odbitak pretporeza, u Porezna uprava je ranijim Uputama za sastavljanje slučaju kada on obavlja oporezive i oslobođene ispo- PDV-K obrasca, pojasnila da se u nazivnik uključuju i ruke dobara i usluga, ne bude pod utjecajem njegovih prihodi od prodaje državnih biljega i poštanskih masporednih odnosno povremenih isporuka, jer bi to raka, prihodi ostvareni trgovanjem u svezi sa stramoglo utjeca na neutralnost PDV-a. Kod izračuna % nom valutom, te prihodi ostvareni od transakcija u odbitka pretporeza treba uključi samo vrijednost svezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društviisporuka, odnosno prometa koji se odnosi na norma, obveznicama i dr. vrijednosnim papirima. Kada malne ak vnos poreznog obveznika. Naime, što bi se radi o prihodima ostvarenim trgovanjem u vezi se dogodilo kada bi se uključili npr. i podaci o prome- sa stranom valutom, u nazivnik se uključuje ukupan tu poslovne zgrade poreznog obveznika čija je vrijed- neto pozi vni rezultat (tečajna razlika) ostvarena tanost velika? Dobio bi se iskrivljeni % prava na odbitak kvim transakcijama kroz razdoblje oporezivanja, te se pretporeza koji ne bi odražavao pravo stanje stvari u nazivnik ne uključuju ukupni nega vni rezulta tog i načelo PDV-a, prema kojem porezni obveznik ima trgovanja. Prema Upu , porezni obveznik is princip pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima u primjenjuje i kod transakcija s dionicama, udjelima onolikoj mjeri u kojoj se oni odnose na njegovu opo- u trgovačkim društvima, obveznicama i dr. vrijednorezivu djelatnost. Metode podjele pretporeza moraju snim papirima. Prihodi od tečajnih razlika nastali pri osigura da ta podjela odražava upravu tu ekonom- svođenju bilance na srednji tečaj HNB-a ne predsku povezanost pretporeza iskazanog u ulaznim raču- stavljaju isporuke i ne uključuju se u nazivnik, zanima koji su povezani s oporezivim isporukama koje m prihodi od držanja dionica i udjela u trgovačkim je obavio porezni obveznik. društvima, kao ni prihodi nastali promjenom tečaja Kako bi izračunao dopušteni % odbitka pretporeza, od deponiranih stranih valuta na deviznom računu kod poslovne banke, kao ni prihodi od kamata po porezni obveznik u brojnik uzima sljedeće podatke: • ukupnu vrijednost godišnjih isporuka (bez PDV-a) a-vista i oročenim depozi ma. Nadamo se da će to i dalje osta tako, jer se u propisima o oslobođenju za koje je dopušten odbitak pretporeza, a to su: h usluga nije ništa promijenilo. • isporuke na koje je zaračunat PDV • isporuke koje su oslobođene PDV-a s pravom na Postotak pretporeza koji se može odbi utvrđuje se odbitak pretporeza (izvoz i s izvozom izjednače- na godišnjoj razini i zaokružuje se najviše do slijede-

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

ćeg cijelog broja. Ako je npr. postotak pretporeza, Kada porezni obveznik utvrdi konačni % odbitka koji se može odbi izračunat u iznosu od 11,2 %, on pretporeza za 2013. godinu, tako utvrđeni primjenjuje kod podjele pretporeza jekom 2014. godine. se zaokružuje na 12 %. Tijekom 2014. godine, dok ne utvrdi konačni % odbitka za 2013., može za podjelu koris % utvrđen po konačnom obračunu za 2012. Porezni obveznik koji PDV plaća mjesečno može za samo za prvi mjesec u 2014. primjenjiva % koji je primjenjivao jekom 2013., a u poreznoj prijavi za mjesec veljaču već mora primijeni % izračunat na temelju konačnih podataka za 2013. godinu, kako je propisano člankom 138., stavkom 8. Pravilnika o PDV-u. Porezni obveznik koji porez plaća tromjesečno, mora već za prvo obračunsko razdoblje (tromjesečje) 2014. godine, primijeni konačni % izračunat za 2013. godinu, kako je propisaIznos dijela poreza koji se može odbi iskazuje se u no člankom 138., stavkom 8. Pravilnika o PDV-u. poreznoj evidenciji – Knjizi U-RA. Porezni obveznik je jekom godine knjižio ulazne račune i pretporez 3.5.1. Podjela pretporeza za proračunske korisnike po m računima dijelio primjenom postotka utvri neprofitne organizacije đenog na temelju prometa iz 2012. Kada konačno utvrdi postotak pretporeza koji može odbi za 2013. Sama ta podjela i izračuna postotak neće bi vidljivi godinu, načelno bi trebao korigira odbitak pretpo- u obrascu PDV-K, jer se u njemu iskazuju samo podareza po svakom računu u poreznoj evidenciji. Među- ci o pravu na odbitak pretporeza tj. osnovica i iznos m, iz Upute koju je Porezna uprava dala za konačni poreza koji se može odbi , ali porezni obveznik mora obračun PDV-a za 2012. godinu, proizlazi da porezni ima taj obračun i na zahtjev poreznih jela, pokaobveznik eventualnu razliku do stvarnog odbitka za odnosno dokaza na koji je način izračunao taj pretporeza iskazuje na red. broju III. obrasca PDV-K, postotak. Konačni postotak odbitka pretporeza koji a ne treba mijenja podatke po svakom pojedinom porezni obveznik utvrdi za 2013. godinu, primjenjuje ulaznom računu u poreznoj evidenciji, već to može se na i pretporez, odnosno porez plaćen pri uvozu, napravi s konačnim zbrojem u poreznoj evidenciji i kao i na plaćeni porez na usluge inozemnih poduzetonda taj podatak iskazuje na red. brojevima III.1. do nika temeljem odredbe članka 19., stavak 2. starog Zakona o PDV-u, kao i na usluge temeljem prijenosa III.6. obrasca PDV-K. porezne obveze. Korekcija odbitka pretporeza može bi na više ili manje. Ako temeljem izračuna i usklađenja odbitka pret- Primjer 1. podjela pretporeza kod zdravstvene ustaporeza, proizađe da porezni obveznik ima veće pravo nove na odbitak pretporeza, tada mu taj iznos predstavlja smanjenje troška, u suprotnom se radi o povećanju Zdravstvena ustanova je u 2013. godini ostvarila sljedeće prihode: troška. 3.000.000,00 kn Postavlja se pitanje što je s korekcijom odbitka pret- - prihodi od usluga liječenja poreza po konačnom obračunu, ako se radi o naba- - prihodi od zdravstvenih usluga koje nisu usluge liječenja 100.000,00kn vi gospodarskih dobara jekom 2013., kada je pret(utvrđivanje očinstva, uvjerenja porez odbijen po jednom % (utvrđenom na temelju o sposobnos nošenja oružja, isporuka 2012.), a izračunom za 2013. godinu taj je uvjerenja o sposobnos upravljanja postotak utvrđen u drugom iznosu. Treba li tada korimotornim vozilima) gira nabavnu vrijednost gospodarskih dobara ili ne? Odgovor na ovo pitanje je sadržan u odredbi članka - prihodi od najma poslovnog prostora 200.000,00kn 138., stavka 5. Pravilnika o PDV-u, prema kojoj iznos - prihodi od donacija 500.000,00kn ______________ odbitka pretporeza koji se usklađuje u konačnom Ukupno: 3.800.000,00 kn obračunu PDV-a, ne utječe na visinu troška nabave odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu oporezive isporuke (bez PDV-a) 300.000,00 ------------------------------------- = ----------------------% = 9.09 dugotrajne imovine poduzetnika. ukupne isporuke (bez PDV-a) 3.300.000,00 Konačni postotak odbitka pretporeza koji porezni obveznik utvrdi za 2013. primjenjuje se i na pretporez Postotak se zaokružuje na slijedeći cijeli broj i u ovom slučaju iznosi 10 %. plaćen pri uvozu, kao i na sav ostali pretporez.

Tijekom 2013. porezni obveznici su odbijali pretporez temeljem izračuna % na temelju isporuka iz 2012. godine, tj. konačnog obračuna za 2012. Sada taj odbitak moraju uskladi i primijeni ga na podjelu pretporeza u konačnom obračunu PDV-a za 2013. godinu. Sama ta podjela i izračuna postotak nisu vidljivi u obrascu PDV-K, jer se u njemu iskazuju samo podaci o pravu na odbitak pretporeza (osnovica i iznos poreza koji se može odbi ), ali porezni obveznik mora ima taj obračun i na zahtjev poreznih jela dokaza na koji je način izračunao taj postotak.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

veznik bio obvezan ispravi pretporez u skladu s čl. 20. st. 5. starog Zakona o PDV-u i člancima 142. - 146. starog Pravilnika o PDV-u za razdoblje od I.-VI./13, odnosno za razdoblje od VII.-XII./2013. godine, prema odredbama članka 64. Zakona o PDV-u, odnosno Kod neprofitnih organizacija se može radi o slučaju članka 140. Pravilnika o PDV-u, koji se primjenjuju od da one obavljaju djelomično negospodarsku, a dje- 1. 7. 2013. godine. lomično poslovnu, odnosno gospodarsku djelatnost. Ako porezni obveznik ima podatak na ovom rednom Negospodarska se odnosi npr. na statutom utvrđene broju, obvezan je uz prijavu PDV-a priloži obračun zadatke neke udruge, za koje ne naplaćuje posebno iz kojega je vidljiv ukupan pretporez, iskorišteno (nenaknade od članstva, iako članovi plaćaju članarinu. iskorišteno) pravo na odbitak pretporeza i iznos smaOsim toga, obavlja i određene isporuke za koje na- njenja (povećanja) pretporeza. Ako porezni obveznik plaćuje naknade i temeljem h isporuka može bi prema obračunu iskaže obvezu PDV-a u obrascu na obveznik PDV-a. ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom U tom slučaju za udrugu kao neprofitnu organizaciju minus (-). Kad se radi o pravu na povrat dijela pretpopostoji obveza podjele pretporeza, zbog činjenice da reza tada se u obrascu na ovom rednom broju iskazuobavlja negospodarsku i gospodarsku djelatnost, a je podatak s predznakom plus (+).

Oporezive isporuke iznose 300.000,00 kn i odnose se na najam poslovnog prostora i prihode od zdravstvenih usluga koje nisu usluge liječenja. Prihod od donacije nije naknada za obavljenu isporuku i ne uzima se u obzir kod izračuna % za odbitak pretporeza.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

pravo na odbitak pretporeza načelno postoji samo za gospodarsku djelatnost. U propisima o PDV-u, nema odredbi o podjeli pretporeza u tom slučaju, osim odredbe u članku 137., stavak 2. Pravilnika o PDV-u, kojom je propisano, ako se isporučeno dobro ili usluga koris u poslovne i neposlovne svrhe, pretporez se mora podijeli prema svrsi uporabe na dio koji se može odbi i na dio koji se ne može odbi . Taj način podjele se provodi, ako se radi o nekretninama, a osobito o pokretnim dobrima, koja se u gospodarskom prometu količinski određuju po broju, mjeri ili težini, te kod korištenja usluga.

Ispravak odbitka pretporeza u svezi s gospodarskim dobrima je obvezan, kao i do sada, kad se u svezi nekog gospodarskog dobra u roku od 5 godina, odnosno 10 godina, ako se radi o nekretninama, uključujući kalendarsku godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno, promijene uvje , koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza. Ako se to dogodi, tada je porezni obveznik za razdoblje nakon promjene, obvezan obavi ispravak pretporeza. Novost u odnosu na odredbe koje su bile na snazi do 30. 6. 2013. godine je u tome, što se taj ispravak više ne obavlja odjednom za cijelo razdoblje od promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza do kraja razdoblja za ispravak pretporeza, već se taj ispravak obavlja godišnje u visini 1/ 5 ili 1/10 iznosa PDV-a koji je bio zaračunat na isporuku određenog gospodarskog dobra. Ispravak se obavlja u konačnom obračunu PDV-a.

U propisima nema nikakvih detaljnijih odredbi kako napravi tu podjelu. Kako npr. podijeli troškove najamnine za poslovni prostor u kojem se obavlja i poslovna i neposlovna djelatnost ili troškove grijanja, vode i sl.? Možda ima ulaznih isporuka koje se mogu pripisa izravno jednoj ili drugoj djelatnos , ali sasvim sigurno postoje ulazni troškovi koje nije prema nekim fizičkim pokazateljima moguće podijeli prema svrsi upotrebe. Gospodarskim dobrima smatraju se ona dobra koja prema računovodstvenim propisima spadaju u dugoAko taj is porezni obveznik - neprofitna organizacija trajnu imovinu poreznog obveznika (čl. 64. st. 3. Zau okviru svoje gospodarske djelatnos , obavlja opo- kona o PDV-u). Prema računovodstvenim propisima, rezive isporuke za koje ima pravo na odbitak pret- dugotrajna imovina poduzeća može bi materijalna poreza i oslobođene isporuke, bez prava na odbitak i nematerijalna. U Zakonu i Pravilniku o PDV-u zakopretporeza, nakon te prve podjele, kad se dođe do nodavac nije izričito precizirao da se obveza ispraviznosa PDV-a, koji se može odbi , potrebna je ponov- ka pretporeza odnosi i na dugotrajnu nematerijalnu na podjela i to u smislu odredbe članka 146. Pravilni- imovinu, iako Direk va 2006/112/EU, daje državama ka o PDV-u. članicama mogućnost da propišu obvezu ispravka III.7. Ispravak odbitka pretporeza – na ovom red. br. pretporeza i za dugotrajnu nematerijalnu imovinu. upisuju se podaci o ispravcima odbitka pretporeza iz Prema tome, ispravak pretporeza se ne obavlja za članaka 63., 64. i 65. Zakona. Radi se o ispravku pret- dugotrajnu materijalnu imovinu. poreza u svezi s nabavom gospodarskih dobra - opreme i nekretnina, a jekom 2013. godine je došlo do Prema odredbama Zakona o PDV-u, koji je bio snaprenamjene kupljenih gospodarskih dobara, odnosno zi do kraja lipnja 2013. godine, ispravak pretporeza do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretpo- se obavljao tako da se u određenim slučajevima taj reza, u odnosu na godinu nabave, kada je porezni ob- ispravak provodio odjednom, i to u slučajevima kad

UDK 336.2

je porezni obveznik u cijelos mijenjao način oporezivanja, a u određenim slučajevima godišnje i to kad se radilo o promjeni % odbitka pretporeza, u slučaju kad porezni obveznik obavlja oporezive i oslobođene isporuke, pa dijeli pretporez. Također je propisano pojednostavljenje, kao i do sada, pa se tako ne obavlja ispravak pretporeza, ako je iznos pretporeza koji bi se trebao ispravi manji od 1.000,00 kuna po jednom gospodarskom dobru, dok je to ranije bilo 2.000,00 kuna.

POREZI I DOPRINOSI

Godišnji ispravak pretporeza iznosi 5.000,00 kuna. U drugoj godini tj. 2013. godine su se promijenili uvje za odbitak pretporeza i porezni obveznik ima pravo svake godine do isteka roka od 5 godina tj. do 2016. godine, na nega vni ispravak pretporeza u iznosu od 1/5. Ako tu opremu koris sve do 2016. godine, svake će godine, počevši od 2013. godine, pa do 2016. godine, tj. za 4 godine, iskaza ispravak pretporeza u visini 1/5 odnosno 5.000,00 kuna, koji iskazuje s predznakom ‘’-’’ na red. br. III.7. Obrasca PDV-K. Na taj način će naknadno državnom proračunu ‘’vra ’’ ranije priznato pravo na pretporez, i to kroz 4 godine u kojima predmetnu opremu koris za obavljanje oslobođenih isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza.

Ispravak pretporeza za gospodarska dobra za koja nije isteklo razdoblje od 5, odnosno 10 godina od godine nabave, zbog promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza, mora će proves ustanove u Ovaj ispravak pretporeza (1/5) iskaza će svake godikulturi, koje su do 30. 6. 2013. godine, bile obveznici ne u razdoblju od 2013. do 2016. godine u konačnom PDV-a, a to su prestale bi 01. 7. 2013. godine. obračunu PDV-a. Usluge u kulturi i s njima povezane isporuke doba- Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporera javnih usluga u kulturi ili drugih organizacija koje za, prema odredbi članka 140., stavka 7. Pravilnika o djeluju u javnom interesu, bile su prema odredbama PDV-u, smatra se i promjena postotka iz članka 62., članka 11., stavka 1., točke m) starog Zakona o PDV-u, stavka 4. Zakona o PDV-u, utvrđenog za odbitak pretoslobođene PDV-a. poreza, u slučaju kad se gospodarska dobra koriste za Takvo oslobođenje je propisano i odredbama Za- obavljanje oporezivih i oslobođenih isporuka dobakona o PDV-u, koji je na snazi od 1. 7. 2013. godine. ra. Iako je % iz članka 62., stavka 4. Zakona o PDV-u, Među m, do 30. 6. 2013. godine, ustanove u kulturi tzv. pro rata, koja predstavlja utvrđeno pravo odbitsu se prema odredbi članka 74., stavka 5. starog Pra- ka pretporeza u slučaju kad porezni obveznik obavlja vilnika o PDV-u, mogle odluči da će s isporukama iz oporezive i oslobođene isporuke, bez prava na odbitak članka 11., stavka 1., točke m) starog Zakona o PDV-u, pretporeza, za sve ulazne isporuke, odnosno pretporez u m isporukama koji se ne može pripisa u cijelos postupa kao s oporezivim isporukama. oporezivim ili oslobođenim isporukama, pa se ta poTakva mogućost više ne postoji, jer je Republika Hr- djela obavlja putem ovako utvrđenog %. vatska morala uskladi svoje propise o PDV-u s euBudući da se taj % izračunava temeljem odnosa oporopskom direk vom o PDV-u (Direk va 2006/112/ rezivih i ukupnih isporuka, on nam ujedno daje i podaEZ), što znači da su od 1. 7. 2013. godine, isporuke katak o tome u kojem se omjeru ili % određena oprema zališta, ali i ostalih ustanova u kulturi koje su koris le ili nekretnina, za koju nije protekao rok za ispravak mogućnost opcije za oporezivanje iz članka 74. stavak pretporeza, koris za oporezive isporuke, a u kojem 5. starog Pravilnika o PDV-u, od 1. 7. 2013. godine, za oslobođene i ako je za tu opremu u odnosu na gooslobođene PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza. dinu nabave, u kasnijim godinama došlo do promjene udjela korištenja za oporezive ili oslobođene isporuke, također postoji obveza ispravka pretporeza.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Primjer 3: Zdravstvena ustanova je u 2013. godini nabavila kompjutorski sustav u vrijednos od 1.000.000,00 kuna plus 250.000,00 kuna PDV-a. Budući da je u to vrijeme obavljala oslobođene isporuke (90 %) za koje nije imala pravo na odbitak pretporeza i oporezive isporuke (10 %) za koje je imala pravo na U ovom slučaju je došlo do promjene uvjeta mjero- odbitak pretporeza, koris la je 10 % prava na odbidavnih za odbitak pretporeza, kako je to propisano tak pretporeza. U 2013. godini je obavljala isporuke u odredbom članka 140., stavka 6. Pravilnika o PDV-u. omjeru 85 % (oslobođene) i 15 % (oporezive). Razdoblje u kojem se promatra je li došlo do promje- Razdoblje za ispravak pretporeza za nabavljenu oprene uvjeta za odbitak pretporeza je 5 godina i ono tra- mu je 5 godina i traje od 2012. do 2016. godine. U je do 2016. godine, a ispravak pretporeza se obavlja u 2012. godini, porezni obveznik je obavljao oslobođevisini od 1/5 godišnje. ne (90 %) i oporezive isporuke (10 %) i imao je pravo

Primjer 2: Kazalište koje je bilo registrirano kao obveznik PDV-a, jer se opredijelilo da oporezuje svoje usluge, je nabavilo opremu u vrijednos od 100.000,00 kuna plus 25.000,00 PDV-a u 2012. godini. Odbilo je pri nabavi PDV u cijelos , jer mu je oprema služila za oporezivu djelatnost. Od 1. 7. 2013. godini, tu opremu koris za obavljanje oslobođenih isporuka, za koje nema pravo na odbitak pretporeza.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

na odbitak pretporeza u visini od 10 % iznosa. U 2013. godini odnosi su izmijenjeni i navedenu opremu je koris o u omjeru 85 % za obavljanje oslobođenih, a 15 % za obavljanje oporezivih isporuka. Došlo je do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza u smislu odredbe članka 140., stavka 7. Pravilnika o PDV-u, i porezni obveznik mora ispravi pretporez.

3.6. Ispravak odbitka pretporeza kod isporuke gospodarskih dobara

2. Drugi način je da se iznos pretporeza koji otpada na svaku od 5 godina (50.000,00,00 kuna) pomnoži s % razlike za koje se povećalo pravo na odbitak pretporeza u 2013. godini u odnosu na godinu nabave (2012.), a to je 5 % i dobije se iznos od 2.500,00 kuna i taj iznos je ispravak pretporeza koji treba obavi za 2013. godinu.

Među m, kako se prema odredbama propisa o PDV-u, koji su bili na snazi do 30. 6. 2013. godine, ispravak odbitka pretporeza mogao obavi i jekom godine i tada se trebao priloži uz poreznu prijavu (obrazac PDV) za obračunsko razdoblje u kojem je ispravak obavljen. To bi bili slučajevi, ako se radi o poreznim obveznicima koji su jekom prve polovine

Odredbom članka 65. Zakona o PDV-u, propisano je, ako porezni obveznik unutar razdoblja za ispravak pretporeza (5 godina, odnosno 10 godina za nekretnine), isporučuje tj. prodaje gospodarsko dobro, smatra se da je gospodarsko dobro korišteno za gospodarsku Izračun dijela pretporeza koji treba obavi , obavlja se djelatnost do isteka razdoblja za ispravak pretporeza. na slijedeći način. Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelos opoOslobođene Oporezive rezivom, ako je isporuka oporeziva. 2012 90 % 10 % Primjer 4: Neprofitna udruga je u 2012. godini na2013 85 % 15 % bavila opremu u vrijednos od 100.000,00 kuna plus Ukupan odbitak pretporeza za nabavljenu opremu u 25.000,00 PDV-a. U 2012. udruga nije bila upisana 2012. godini je bio 25.000,00 kuna tj. 10 % od PDV-a u registar obveznika PDV-a, jer je njena vrijednost zaračunatog na opremu. Godišnji iznos pretporeza oporezivih isporuka u prethodnoj godini (2011. godikoji se odnosi na svaku od 5 godina u kojoj se prona) bila 75.000,00 kuna. Nije imala pravo na odbitak matra je li došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za pretporeza za tu opremu. Udruga je upisana u regiodbitak pretporeza iznosi 50.000,00 kuna. star obveznika PDV-a od 01.01.2013. godine, jer je u U 2013. godini je došlo do promjene uvjeta mjero- prethodnoj (2012.) imala oporezivih isporuka u iznodavnih za odbitak pretporeza, jer su odnosi oporezi- su od 235.000,00 kuna. U listopadu 2013. godine je navedenu opremu prodala. Isporuka opreme u 2013. vih i oslobođenih isporuka izmijenili. godini, kad je udruga postala porezni obveznik je opoU konačnom obračunu PDV-a za 2013. godinu, pore- reziva. zni obveznik mora obavi ispravak pretporeza za 1/5 razlike između pretporeza koji je odbijen pri nabavi, Razdoblje za ispravak pretporeza za navedenu oprea odnosi se na 2013. godinu i iznosa koji je porezni mu je 5 godina, računajući i godinu nabave tj. 2012. obveznik odbio u 2013. godini, jer su se u 2013. godini godinu i ono is če 2016. godine. Budući da je u drupromijenili odnosi oslobođenih i oporezivih isporuka, goj godini razdoblja za ispravak tj. 2013. nastupila promjena uvjeta, a isporuka je oporeziva, smatra se u odnosu na 2012. godinu, kao godinu nabave. je porezni obveznik u cijelom preostalom razdoblju Do iznosa te razlike se može doći na dva načina. tj. 4 godine, obavlja oporezivu djelatnost i ima pra1. Ukupan iznos pretporeza u godini nabave vo na ispravak pretporeza tj. priznaje mu se pravo (250.000,00 kuna) se podijeli s 5 da se dobije godiš- na pretporez za 4 godine, što u ovom slučaju iznosi nji iznos PDV-a koji iznosi 50.000,00 kuna. U godi- 20.000,00 kuna i prema odredbi članka 65. stavak 2. ni nabave je mogao bi odbijen u visini od 10 % tj. Zakona o PDV-u, taj ispravak se obavlja odjednom. 5.000,00 kuna, dok 90 % ili 45.000,00 kuna nije moTa odredba je logična i sasvim u duhu PDV-a, odnosno glo bi odbijeno. U 2013. godini se može odbi (15 %) njegove neutralnos za poreznog obveznika, jer poreod pretporeza koji otpada na tu godinu, tj. 7.500,00 zni obveznik sada obavlja oporezive isporuke i treba kuna (50.000,00 x 15 %). Budući da je prema odnosibi rasterećen PDV-a u cijelos . Da je ta dobra i korima obavljanja oporezivih i oslobođenih usluga u gos o za obavljanje oporezive djelatnos , imao bi, kao u dini nabave, moglo bi odbijeno 5.000,00 kuna, a za prethodnom primjeru, pravo na ispravak 1/5 pretpore2013. godinu, zbog promjene uvjeta mjerodavnih za za godišnje u razdoblju od 2013. do 2016. godine, kada odbitak pretporeza je to 7.500,00 kuna, radi se o potu opremu koris za obavljanje oporezive djelatnos . zi vnoj razlici ispravka pretporeza od 2.500,00 kuna, o povećanju prava na odbitak pretporeza i porezni Uz obrazac PDV-K je potrebno priloži obračun isobveznik taj iznos treba iskaza s pozi vnim predzna- pravka pretporeza, ako se ispravak obavlja u konačnom obračunu. kom u obrascu PDV-K za 2013. godinu.

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

2013. godine u cijelos prešli s obavljanja oporezivih Primjer 5: Zdravstvena ustanova je u razdoblju I.isporuka na obavljanje isključivo oslobođenih isporu- VII./2013. godini imala sljedeće transakcije: ka i obrnuto. No, to su vjerojatno rijetki slučajevi. 1. obavila je usluge liječenja u iznosu od 1.500.000,00 kn (iskazano na I.2.3. PDV obrasca za razdoblje I. Tada će na broju III.7. PDV-K obrasca bi potrebno –VI. - u PDV-K se iskazuje na I.8.) doda i podatak o ispravku pretporeza koji je obavljen u razdoblju od I.-VI./2013. godine i iskazan u PDV 2. obavila je oporezive zdravstvene usluge u vrijednos od 50.000,00 kuna plus 12.500,00 PDV po stopi obrascima za ta razdoblja na red. broju III.8. od 25 % i najam poslovnog prostora u vrijednos U Obrascu PDV-K, pod točkom IV. iskazuje se podatak od 100.000,00 plus 25.000,00 PDV-a (iskazano na o poreznoj obvezi obračunskog razdoblja za uplatu ili II.3. obrasca PDV za I.-VI. – u PDV-K se iskazuje taza povrat. Ako je porez po obavljenim isporukama pod kođer na II.3. zajedno s isporukama obavljenim u II. veći od iznosa pretporeza u primljenim isporukama razdoblju od VII.-XII./2013.) iz točke III. ovoga obrasca iskazuje se obveza za uplatu i obrnuto, ako je iznos pretporeza pod III. veći od iznosa U isto vrijeme je primila slijedeće ulazne račune: obveze pod II. iskazuje se pravo na povrat PDV-a. 3. Dobra oporeziva po stopi od 25 % u vrijednos od 1.000.000,00 kuna plus 250.000,00 PDV-a. Budući U Obrascu PDV-K, pod točkom V. iskazuju se podaci o da joj služe za oporezivu i oslobođenu djelatnost, neuplaćenom PDV-u do dana podnošenja prijave PDV-a ima pravo odbi pretporez samo u visini 10% i on po prethodnom obračunu odnosno o pretpla PDV-a iznosi 25.000,00 kuna (pretporez je iskazan na red. (poreznom kreditu) iz ranijeg obračunskog razdoblja. br. III.3. obrasca PDV za I.-VI. – u PDV-K se iskazuje U Obrascu PDV-K, pod točkom VI. iskazuju se podana red. br. III.1., zajedno s pretporezom na koje poreci o ukupnoj razlici PDV-a za uplatu odnosno povrat. zni obveznik ima pravo u razdoblju od VII.-XII./2013). Ova razlika rezultat je obračuna PDV-a za obračunsko 4. Uvezena je oprema za laboratorij u vrijednos od razdoblje i prenesene obveze odnosno preplate (kre300.000,00 kuna na koje je plaćen PDV obračudita) iz prethodne prijave. nat po stopi od 25 % u iznosu od 75.000,00 kuna. Budući da oprema služi za obavljanje oporezivih i U obrascu PDV-K, pod točkom VII. iskazuje se podaoslobođenih isporuka, porezni obveznik ima pravo tak o godišnjem razmjernom odbitku pretporeza u %. na odbitak pretporeza po pro ra od 10% tj. može U Obrascu PDV-K, pod točkom VIII. – iskazuju se ostaodbi 7.500,00 PDV-a (pretporez je iskazan na red. li podaci o promjenama značajnim za utvrđivanje kobr. III.4. obrasca PDV za I.-VI. – u PDV-K se iskazuje načne obveze PDV-a, i to podaci o: na red. br. III.6. zajedno s pretporezom za uvoz dobara obavljen u razdoblju od VII.-XII./2013. • ispravku pretporeza • otuđenju ili stjecanju gospodarske cjeline Zdravstvena ustanova je u razdoblju VII.-XII./2013 • početku i prestanku obavljanja djelatnos ako je raz- imala sljedeće transakcije: doblje oporezivanja kraće od kalendarske godine • osnovica za obračun vlas te potrošnje za osobna 1. Obavila je zdravstvene usluge oslobođene PDV-a u iznosu od 1.500.000,00 kuna (iskazuje se na red. vozila nabavljena do 31. 12. 2009. broju I.8. obrasca PDV-K) Podaci koji se iskazuju u točki VIII. su zapravo pomoć- 2. Obavila je oporezive zdravstvene usluge u vrijedni podaci o nekim karakteris čnim poduzetničkim nos od 50.000,00 kune na koje je zaračunala djelatnos ma poreznog obveznika, kao što je npr. na12.500,00 kn PDV-a, te usluge iznajmljivanja pobava dugotrajne imovine što može poreznim vlas ma slovnog prostora u vrijednos od 100.000,00 kuna ukaziva na neke obveze poreznog obveznika koje na koje je zaračunala 25.000,00 PDV-a (iskazuje se nisu vidljive iz redovnih mjesečnih ili tromjesečnih na red. broju II.3. obrasca PDV-K). poreznih prijava. Iz sadržaja podataka pod točkom VIII. proizlazi da su to podaci koji bi Poreznoj upravi U istom razdoblju je primila sljedeće račune: trebali služi kao neki podsjetnik da je porezni obve- 1. Primila je račune od poreznih obveznika iz Hrvatznik u određenoj kalendarskoj godini imao pojedine ske u vrijednos od 1.300.000,00 kuna za isporuke isporuke dobara koja su se oporezivala na poseban oporezive po stopi od 25 % u kojima je iskazna PDV način (npr. otuđenje gospodarske cjeline), odnosno u iznosu od 280.000,00 kuna. Primljene isporuke se da je nabavljao i prodavao gospodarska dobara kod odnose na oslobođene i oporezive isporuke. Porezni kojih u slučaju promjene uvjeta mjerodavnih za odobveznik ima pravo na odbitak pretporeza, temebitak pretporeza, dolazi do ispravka odbitka pretpoljem izračunate pro rate od 10 %. Iznos pretporereza, a koje podatke Porezna uprava mora pra 5 za na koji ima pravo (10 %) u iznosu od 32.500,00 odnosno 10 godina kad se radi o nekretninama. kuna iskazuje se na red. br. III.1. obrasca PDV-K.

POREZI I DOPRINOSI

2. Primila je račun od građevinske tvrtke za popravak prozora na zgradi bolnice u iznosu od 100.000,00 kuna s naznakom da se radi o prijenosu porezne obveze po članku 75., stavku 3. Zakona o PDV-u. Po ovom računu porezni obveznik na II.2. iskazuje poreznu obvezu u iznosu od 25.000,00 kuna. Odbitak pretporeza u visini od 10 % (pro rata) iskazuje na red. br. III.2. i on iznosi 2.500,00 kuna. 3. Primila je račun za nabavu dobara od poreznog obveznika iz druge države članice u protuvrijednos od 100.000,00 kuna. Obvezu na ovo stjecanje dobara iskazuje na red.br. II.7. Obrasca PDV-K. Odbitak pretporeza u visini od 10 % (pro rata) iskazuje na red. br. III.3. 4. Primila je račun od poreznog obveznika iz Njemačke za konzultantske usluge u protuvrijednos od 100.000,00 kuna. Po ovom računu treba iskaza obvezu na red. br. II.10. obrasca PDV-K. Odbitak pretporeza u visini od 10 % (pro rata) iskazuje na red. br. III.4. u iznosu od 2.500,00 kuna. 5. Uvezla je opreme u protuvrijednos od 200.000,00 kuna na koje je plaćen PDV u iznosu od 25.000,00 kuna. Odbitak poreza plaćenog pri uvozu u visini od 10 % (pro rata) iskazuje na red. br. III.6. Obrasca PDV-K. Svi ulazni računi odnose se na tzv. mješovite isporuke tj. i oporezive i oslobođene, te je pretporez moguće odbi samo u onom dijelu, koji se odnosi na oporezive isporuke. Obrazac PDV-K za ustanovu iz ovoga primjera prikazujemo na kraju članka.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

3.7. Razlike po konačnom obračunu

U idealnim slučajevima podaci u PDV-K bit će zbroj podataka iz prijava po obračunskim razdobljima. Međum, konačni obračun je propisan zbog vjerojatnos da je jekom godine došlo do određenih propusta koje u konačnoj prijavi treba ispravi . Razlike koje će se pojavi u konačnom obračunu bit će ispravci, više ili manje prijavljene porezne obveze jekom godine, nastale zbog raznih razloga, kao što su manjkavos u ispravama koje prate isporuke dobara i obavljanje usluga, neusklađene evidencije itd., kao i razlike koje će se pojavi po provedenom godišnjem popisu imovine. Ako se po isteku kalendarske godine 2013. godine, a u roku za podnošenje konačnog obračuna, naknadno smanjuje ili povećava porezna obveza zbog smanjena ili povećanja porezne osnovice (naknadni popus ili nemogućnost naplate, prema članku 33., stavku 7. Zakona o PDV-u), te promjene se iskazuju u razdoblju u kojemu su se stekli uvje za smanjenje porezne obveze, a ne u konačnom obračunu. U tom slučaju radi se o promjeni porezne obveze koja se temelji na ranijim isporukama, ali se naknadno utvrđuje, odnosno mijenja.

UDK 336.2

3.8. Nastanak porezne obveze za razlike po PDV-K Nastanak porezne obveze propisan je odredbom čl. 30. Zakona o PDV-u. Za slučajeve iz članka 7., stavka 3. i članka 8., stavka 3. Zakona o PDV-u, porezna obveza nastaje kada je nastao oporezivi događaj. Prema odredbi članka 26. Pravilnika o PDV-u, manjkovi dobara za koje se ne tere odgovorna osoba, smatraju se izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i predmet su oporezivanja, U pravilu, za manjak dobara koji je utvrđen po popisu nije moguće odredi u kojemu je razdoblju nastao. Ono što je poznato to je da je nastao jekom obračunskog razdoblja, a najkasnije do 31. 12. obračunske godine. Prema tome i porezna obveza nastaje najkasnije u posljednjem obračunskom razdoblju godine za koju je obavljen popis i utvrđen manjak dobara. Porezni obveznici kojima su podaci o manjkovima pozna do roka za podnošenje prijave za zadnje obračunsko razdoblje 2013. godine (PDV XII./13 ili X.-XII./13), dakle do 20. 1. 2014. godine, uključi će poreznu obvezu za manjkove dobara u tu prijavu. No, porezni obveznici u pravilu neće do tog datuma ima podatke o manjkovima dobara. Zbog toga će poreznu obvezu po manjkovima uključi u PDV-K, što znači da i obveza plaćanja dospijeva do datuma propisanih za predaju konačnog obračuna. Porezni obveznici moraju bi svjesni da, ako zloupotrijebe ins tut konačnog obračuna na način da svjesno iskazuju manji promet u prijavama jekom poreznog razdoblja, da se izlažu prekršaju po članku 131., stavku 1., točki 1. Zakona o PDV-u. Obveza za uplatu razlike iskazane po konačnom obračunu nastaje u roku za predaju PDV-K obrasca. Prema odredbi članka 76., stavka 2. Zakona o PDV-u, razliku PDV-a po konačnom obračunu, porezni obveznik mora pla u roku iz članka 85., stavka 7. Zakona o PDV-u, tj. u roku za podnošenje PDV-K obrasca. Rok za podnošenje konačnog obračuna PDV-a za 2013. godinu je 28. 2. 2014. godine i to za sve porezne obveznike, bez obzira na koji način utvrđuju poreznu obvezu tj. utvrđuju li obvezu PDV-a temeljem obavljenih isporuka ili prema naplaćenim naknadama. Ako je jekom izrade konačnog obračuna PDV-a utvrđeno, da je jekom godine propušteno obračuna i pla PDV po određenoj isporuci, za koje je moguće utvrdi u kojem obračunskom razdoblju je nastala ta porezna obveza, tada je porezni obveznik dužan obračuna i upla i zateznu kamatu, i to za razdoblje od roka u kojem je obveza trebala bi plaćena do dana kada je obveza plaćena. Iznos obračuna h zateznih kamata ne unosi se u obrazac PDV-K.

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

3.9. Kazna za nepodnošenje konačnog obračuna PDV-a

obveznik, ako ne podnese ili ne podnese u propisanom roku konačni obračun PDV-a. Isto tako, kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kn i Prema odredbi članka 131., stavka 1. točke 12. Zako- osoba kod poreznog obveznika, odgovorna za obavna o PDV-u, novčanom kaznom za prekršaj u iznosu ljanje h poslova, kako je to propisano odredbom od 2.000,00 do 500.000,00 kn, kaznit će se porezni članka 121., stavka 2. Zakona o PDV-u. Obrazac PDV-K za ustanovu iz ovoga primjera bi će popunjen na slijedeći način: POREZNI OBVEZNIK (naziv/ime i prezime i adresa: mjesto, ulica i broj)

POREZNI ZASTUPNIK (naziv/ ime i prezime i adresa: mjesto, ulica i broj)

NADLEŽNA ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE

Ustanova ‘’Z’’ PDV IDENTIFIKACIJSKI BROJ / OIB OPIS OBRAČUN PDV-a U OBAVLJENIM TRANSAKCIJAMA DOBARA I USLUGA – UKUPNO (I. + II.) I. TRANSAKCIJE KOJE NE PODLIJEŽU OPOREZIVANJU I OSLOBOĐENE - UKUPNO (1.+2.+3.+4.+5.+6.+7.+8.+9.+10.) 1. ISPORUKE U RH ZA KOJE PDV OBRAČUNAVA PRIMATELJ (tuzemni prijenos porezne obveze) 2. ISPORUKE DOBARA OBAVLJENE U DRUGIM DRŽAVAMA ČLANICAMA 3. ISPORUKE DOBARA UNUTAR EU 4. OBAVLJENE USLUGE UNUTAR EU 5. OBAVLJENE USLUGE OSOBAMA BEZ SJEDIŠTA U RH 6. SASTAVLJANJE I POSTAVLJANJE DOBARA U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI EU 7. ISPORUKE NOVIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA U EU 8. TUZEMNE ISPORUKE 9. IZVOZNE ISPORUKE 10. OSTALA OSLOBOĐENJA II. OPOREZIVE TRANSAKCIJE – UKUPNO (1.+2.+3.+4.+5.+6.+7. +8.+9.+10.+11.+12.+13.+14.)

POREZNA OSNOVICA (iznos u kunama i lipama) 3.600.000,00 3.000.000,00

PDV PO STOPI 5%, 10% i 25% (iznos u kunama i lipama) XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX

600.000,00

XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX 150.000,00

300.000,00 100.000,00

75.000,00 25.000,00

100.000,00

25.000,00

100.000,00

25.000,00

3.000.000,00

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

1. ISPORUKE DOBARA I USLUGA U RH PO STOPI 5% 2. ISPORUKE DOBARA I USLUGA U RH PO STOPI 10% 3. ISPORUKE DOBARA I USLUGA U RH PO STOPI 25% 4. PRIMLJENE ISPORUKE U RH ZA KOJE PDV OBRAČUNAVA PRIMATELJ (tuzemni prijenos porezne obveze) 5. STJECANJE DOBARA UNUTAR EU PO STOPI 5% 6. STJECANJE DOBARA UNUTAR EU PO STOPI 10% 7. STJECANJE DOBARA UNUTAR EU PO STOPI 25% 8. PRIMLJENE USLUGE IZ EU PO STOPI 5% 9. PRIMLJENE USLUGE IZ EU PO STOPI 10% 10. PRIMLJENE USLUGE IZ EU PO STOPI 25% 11. PRIMLJENE ISPORUKE DOBARA I USLUGA OD POREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RH PO STOPI 10% 12. PRIMLJENE ISPORUKE DOBARA I USLUGA OD POREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RH PO STOPI 25% 13. NAKNADNO OSLOBOĐENJE IZVOZA U OKVIRU OSOBNOG PUTNIČKOG PROMETA

PRIJAVA PDV-a ZA RAZDOBLJE PDV IDENTIFIKACIJSKI BROJ POREZNOG ZASTUPNIKA / OIB OD | 0 | 1 | | 0 | 1| DO | 3 | 1 | |_1_|__2| GOD. 2013

POREZI I DOPRINOSI 14. OBRAČUNANI PDV PRI UVOZU III. OBRAČUNANI PRETPOREZ - UKUPNO (1.+2.+3.+4.+5.+6.+7.) 1. PRETPOREZ OD PRIMLJENIH ISPORUKA U TUZEMSTVU 2. PRETPOREZ OD PRIMLJENIH ISPORUKA U RH ZA KOJE PDV OBRAČUNAVA PRIMATELJ (tuzemni prijenos porezne obveze)

UDK 336.2

1.480.000,00

77.500,00

1.400.000,00 10.000,00

57.500,00 2.500,00

3. PRETPOREZ OD STJECANJA DOBARA UNUTAR EU

10.000,00

2.500,00

4. PRETPOREZ OD PRIMLJENIH USLUGA IZ EU 5. PRETPOREZ OD PRIMLJENIH ISPORUKE DOBARA I USLUGA OD POREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RH 6. PRETPOREZ PRI UVOZU 7. ISPRAVCI PRETPOREZA IV. OBVEZA PDV-a U OBRAČUNSKOM RAZDOBLJU: ZA UPLATU (II. - III.) ILI ZA POVRAT (III. - II.) V. PO PRETHODNOM OBRAČUNU: NEUPLAĆENI PDV DO DANA PODNOŠENJA OVE PRIJAVE – VIŠE UPLAĆENO – POREZNI KREDIT

10.000,00

2.500,00

50.000,00 XXXXX

12.500,00

XXXXX

72.500,00

XXXXX

VI. UKUPNO RAZLIKA: ZA UPLATU/ZA POVRAT

XXXXX

VII. IZNOS GODIŠNJEG RAZMJERNOG ODBITKA PRETPOREZA (%)

10%

72.500,00

seminar Financijski izvještaji za 2013. i novine u poslovanju neprofitnih organizacija u 2014. godini Zagreb, hotel Central, 19. veljače 2014. s početkom u 10 sa

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Pozivamo vas na seminar na kojem ćemo detaljno obradi teme:

UDK 332.1

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Erasmus+: Mijenjamo živote, proširujemo vidike Nada Zrinušić * Novi program Unije Erasmus+ obuhvaća sve dosadašnje europske i međunarodne programe i inicija ve Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, te zamjenjuje sedam postojećih programa: Program za cjeloživotno učenje (s njegovim potprogramima Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius i Grundtvig), Mladi na djelu te pet programa međunarodne suradnje (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i program suradnje s industrijaliziranim državama i teritorijima). Program također po prvi put uvodi i podršku u području sporta. Autorica u članku detaljnije piše o tome što nam donosi novi program, o ključnim ak vnos ma i strukturi programa te kome je namijenjen.

1. Uvod Pod zajedničkim sloganom: Mijenjamo živote, proširujemo vidike, od 1. siječnja 2014. godine s provedbom je započeo Erasmus+, objedinjeni Program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Za njegovu je provedbu u idućih sedam godina (razdoblje: 2014. – 2020.) iz proračuna Europske unije osigurano 14,7 milijardi eura. Ova sredstva će se uloži u modernizaciju obrazovnih sustava, uvođenje novih načina učenja, povećanje mobilnos i stvaranje široke mreže obrazovanih i kvalificiranih pojedinaca, s čime će se značajno poveća inova vnost i konkurentnost europske ekonomije. U neku od ak vnos novog programa bit će uključeno više od 4 milijuna osoba iz različi h europskih zemalja.

Erasmus+ ambiciozniji je od svih prijašnjih programa, strateški je daleko bolje osmišljen, a istovremeno je zadržao temeljne ciljeve poboljšanja vješ na i povećanja zapošljivos , te modernizacije obrazovnog sustava i sustava osposobljavanja. Jedinstvenim programom izbjegava se dupliciranje ili fragmentacija pojedinih ak vnos , te se stvara pla orma za primjenu jedinstvenih, jednostavnijih pravila i postupaka primjene.

* Nada Zrinušić, mag. pol., voditeljica službe u Sektoru za poslove Nacionalnog fonda, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

Iskustva stečena jekom proteklih godina u provedbi obrazovnih programa i programa osposobljavanja primijenjena su na novonastalu situaciju socijalno-ekonomske krize te su uzeta u obzir prilikom pripreme programa Erasmus+. Po prvi puta pod zajedničkim imenom obuhvaćeni su svi europski i međunarodni programi, kao i inicija ve Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Erasmus+ će poboljšanjem vješ na kao što su znanje stranih jezika, komunikacijskih vješ na, snalažljivos , života i rada s ljudima različi h narodnos i kultura značajno pridonije smanjenju nezaposlenos mladih. Suradnjom obrazovnih ustanova i organizacija s poduzećima potaknut će se stjecanje odgovarajućeg znanja za lakše zapošljavanje.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

U našoj su zemlji u proteklim godinama mnoge obrazovne ins tucije sudjelovale u Programu za cjeloživotno učenje po potprogramima Erasmusa, Comeniusa, Grundtviga i Leonardo da Vincija, ili pak u programu Mladi na dijelu. Ak vno se sudjelovalo i u programima međunarodne suradnje (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink te Program za suradnju s

2. Što nam donosi Erasmus+?

Ulaganja u obrazovanje i mladost provodila su se i u ranijim financijskim sedmogodišnjim perspek vama Europske unije, u različi m programima osposobljavanja koji su uspješno zaživjeli u velikom broju zemalja, bile one članice Europske unije, države pristupnice, kandidatkinje i države potencijalne kandidatkinje u okviru pretpristupne strategije, zemlje EFTA-e/ EGP-a, zemlje obuhvaćene Europskom poli kom susjedstva, koje su potpisale bilateralni sporazum ili partnerske zemlje.

industrijaliziranim zemljama). No, svijet se ubrzano mijenja, broj nezaposlenih mladih osoba u Europskoj uniji dras čno raste, dok istovremeno u nekim zemljama nedostaje zaposlenika sa specifičnim znanjima i vješ nama. Na europskom tržištu rada raste broj poslova za koje je potreban visoki stupanj stručnos , te je jedan od glavnih ciljeva nove strategije Europa 2020. podići udio visokoškolskog obrazovanja među mladim stanovništvom.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Među najznačajnijim novim elemen ma is ču se program kreditnih jamstava, koji omogućuje studen ma magistarskih studija financiranje cjelovitog studija u inozemstvu, tzv. savezi znanja (partnerstva među visokoškolskim ustanovama i poduzećima kojima se po če krea vnost, inova vnost i poduzetništvo u novim nastavnim planovma i mogućnos ma učenja), partnerstva pružatelja strukovnog obrazovanja i pružatelja osposobljavanja kako bi se povećala zapošljivost i smanjile razlike u vješ nama, povećanje mobilnos prema trećim zemljama. Erasmus + usmjeren je i na povećanje fleksibilnos učenja, pa uz klasične oblike mobilnos (primjerice odlaska na Erasmus sveučilište) podupire učenje na daljinu ili izvanredni studij upotrebom razvijenih informacijskih tehnologija.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Svi eduka vni materijali, dokumen i ostali mediji nastali jekom provedbe pojedinih projekata moraju nakon završetka projekta bi javno dostupni u elektroničkom obliku, kako bi što većem broju zainteresiranih bilo omogućeno učenje, podučavanje i osposobljavanje na temelju već nastalih materijala. Koliko se u novoj financijskoj perspek vi povećalo ulaganje u ova područja pokazuje i podatak da su sredstva namijenjena Erasmus+ programu 40 % veća od ukupnih sredstava svih prethodnih programa u financijskoj perspek vi 2007. – 2013.

UDK 332.1

s . Po prvi puta predviđena je i potpora u području sporta, prvenstveno usmjerena na borbu pro v namještanja rezultata i dopinga, te davanje potpore transnacionalnim projek ma amaterskog sporta čiji je cilj promicanje dobrog upravljanja, socijalne uključenos , dvojnih karijera i tjelesne ak vnos za sve, kao i suzbijanje rasizma i netolerancije. Ak vnos u Programu Erasmus+: Ključna ak vnost 1 Ključna ak vnost 2 Ključna ak vnost 3 Mobilnost u Suradnja za inovacije Podrška reformi svrhu učenja za i razmjenu dobre poli ka pojedince prakse Jean Monnet Sport

Ključna ak vnost 1 – Mobilnost u svrhu učenja za pojedince po če mobilnost pojedinaca, učenika, studenata, vježbenika, mladih i volontera, te djelatnika u odgoju, obrazovanju i području mladih iz javnih ustanova i organizacija civilnog društva. Obuhvaća također financiranje združenih diplomskih studija i davanje jamstva za zajmove studen ma diplomskih studija, a podupire i velika događanja u okviru europske volonterske službe.

Ključna ak vnost 2 – Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse poče stvaranje strateških partnerstava, udruživanja znanja i udruživanja sektorskih vješ na. Sredstva se mogu koris i za projekte izgradnje i jačanja Hrvatska će u ovoj i idukapaciteta mladih, koji ćoj godini na raspolagapružaju podršku suradnji s partnerskim zemljama. nju ima nešto više od 11 Unutar ove ak vnos fimilijuna eura godišnje, a nanciraju se i IT pla orme, od 2016. godine financijkao što su e-Twinning, Euska omotnica se značajno povećava, što daje dodatni po caj svim obrazovnim ropean Pla orm for Adult learning – EPALE i Europeins tucijama da već sada krenu s pripremom što an Youth Portal. većeg broja kvalitetnih projektnih prijedloga, kako Ključna ak vnost 3 – Podrška reformi poli ka probi se sredstva maksimalno iskoris la. Erasmus+ na- miče razmjenu znanja, u području obrazovanja, osmijenjen je studen ma, nastavnicima, vježbenicima, posobljavanja i mladih, potrebnog za razvoj poli ka volonterima, vođama mladih i osobama uključenima temeljenih na podacima i praćenje poli ka u okviru u amaterske sportove. Po ču se partnerstva među strategije Europa 2020. Moguće je financira buduobrazovnim ustanovama, organizacijama mladih, po- će inicija ve za jačanje razvoja inova vnih javnih duzećima, lokalnim i regionalnim jelima i nevladinim poli ka, kao i instrumente europskih poli ka u poorganizacijama. dručju obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Is če

Sredstva se mogu koris i za potporu reformama u se po canje suradnje s međunarodnim organizacijaobrazovanju i osposobljavanju, kao i za promoviranje ma, dijalog dionika, promidžba poli ka i programa inova vnos i poduzetništva te povećanje zapošljivo- Erasmus+.

UDK 332.1

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Krajem siječnja pokrenut je niz informa vnih ak vnos nacionalne agencije: održan je niz radionica i seminara za potencijalne korisnike, podijeljenih na pet glavnih područja (Strukovno obrazovanje i osposobljavanje, Mladi, Opće obrazovanje odraslih, Predškolski i opći odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi, Visoko obrazovanje), kako bi im se olakšala priprema i što prije stvorila baza kvalitetnih projektnih Akcije u području sporta – omogućuju davanje pot- prijedloga. U pripremi su i dodatne informa vne akvnos , pa će svi zainteresirani dobi relevantne i pore zajedničkim partnerstvima i financiranje amapravovremene informacije. terskih europskih sportskih događaja. Rokovi za podnošenje prijava: Ak vnos Jean Monnet – podržavaju akademske module, katedre i centre izvrsnos kojima se po ču i razvijaju obrazovni sadržaji, podučavanje, nastava i istraživanja u vezi s europskim integracijama. Financiraju se mreže i projek usmjereni na po canje rasprava s akademskom zajednicom o europskim poli kama, a sredstva se mogu dobi i za ak vnos u vezi s studijima EU-a i pitanjima EU-a.

3. Kako do sredstava iz programa Erasmus+?

U Službenom listu Europske unije broj C362/4 od 12. prosinca 2013. godine objavljen je prvi Poziv na dostavu projektnih prijedloga za sredstva iz programa Erasmus+. Na njega se mogu prijavi sva javna i privatna jela koja djeluju u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, kao i skupine mladih koje su ak vne u radu s mladima, ali ne nužno u okviru organizacija mladih. Ključni kriteriji za dodjelu sredstava su značaj projekta, kvaliteta izrade i provedbe projekta, učinak i diseminacija. Detaljne upute o oblicima sudjelovanja, primjeni ključnih kriterija dodjele na određene ak vnos i načinu podnošenja prijave objavljeni su u Vodiču kroz program Erasmus+, koji čini sastavni dio Poziva na dostavu projektnih prijedloga za sredstva iz programa Erasmus+. Vodič je trenutno objavljen samo na engleskom jeziku, ali u dogledno vrijeme bit će dostupan i na hrvatskom, kao jednom od službenih jezika Europske unije.

30. 04. 2014. 01. 10. 2014. 27. 03. 2014. 03. 04. 2014. 30. 04. 2014. 01. 10. 2014. 03. 04. 2014. 03. 04. 2014. 02. 09. 2014. 30. 04. 2014. 01. 10. 2014. 26. 03. 2014. 15. 05. 2014. 14. 03. 2014. 15. 05. 2014.

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite nam mail na:

centar@ m4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Prijavu za dodjelu financijske potpore podnose ustanove ili organizacije, te neformalne skupine mladih, dok samostalno prijavljivanje pojedinaca nije moguće. Elektronički prijavni obrasci u trenutku pripreme članka još nisu bili dostupni na web-stranici Agencije za mobilnost i programe EU, ali su se mogli pronaći predlošci obrazaca, koji su mogli pomoći u osmišljavanju i pripremi projektnih prijedloga i prije objave elektroničkih prijavnih obrazaca.

17. 03. 2014.

Agencija za mobilnost i programe Europske unije, kao nacionalna agencija akredi rana za provođenje ak vnos iz EU programa u području obrazovanja i osposobljavanja, na svojim je internetskim stranicama (h p:// www.mobilnost.hr) objavila poziv svim zainteresiranim ustanovama i organizacijama da podnesu svoje prijave elektronički: Agenciji za mobilnost i programe Europske unije u slučaju apliciranja za sredstva koja će bi dodijeljena decentralizirano; ili Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu poli ku i kulturu (The Educa on, Audiovisual and Culture Execu ve Agency – EACEA), ako je provedba ak vnos centralizirana.

Mobilnost pojedinaca u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih (svi) Mobilnost pojedinaca samo u području mladih Ključna ak vnost 1 Mobilnost pojedinaca samo u području mladih Združeni diplomski studij Velika događanja u okviru Europske volonterske službe Strateška partnerstva u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih (svi) Strateška partnerstva samo u Ključna području mladih ak vnost 2 Udruživanja znanja/sektorskih vješ na Jačanje kapaciteta u području mladih Ključna Sastanci mladih osoba i donositelja ak vnost 3 odluka u području mladih Katedre, moduli, centri izvrsnos , Jean potpora ustanovama i udruženjima, Monnet mreže, projek Zajednička partnerstva u području sporta Sport Neprofitni europski sportski događaji

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

UDK 332.1

U prodaji drugo izdanje knjige! MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020

U koje će sektore EU najviše ulaga ? Koji su najvažniji fondovi i što financiraju? Kakvi će se projek financira ? Drugo izdanje knjige ‘EU poli ke i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i poli ke za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU financijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

POLITIKE FONDOVI

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike jela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržava , kako treba bi osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projek najpoželjniji.

2014 - 2020

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće bi potrebnije proniknu i razumje sustave financiranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoris mogućnos koje će se otvori članstvom u EU. To što će sredstva posta dostupna gotovo svim hrvatskim subjek ma ne znači da će ona automatski bi i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlas m), svima koji planiraju svoje projekte pripremi za financiranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele zna više.

TIKA OJ RGE RAZV ENE RALNI TVO U S

R VO I ODA ARST NOST OSP RIB ELAT R

NE TVE

DRU

M IZA A TURPRIVREDIŠA

O OLJ

ITA AŠT

Koji su najvažniji fondovi i što financiraju

L OKO

Kakvi će se projekti financirati

ZAGREB 2013

U koje sektore će EU najviše ulagati

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

Cijena izdanja: 350,00 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete sla e-poštom na: prijave@ m4pin.hr, faksom na broj 01/5531-335 ili on-line: www. m4pin.hr Naziv: ______________________________________ Ime odgovorne osobe: __________________________ Adresa: _____________________________________ Kontakt telefon: _______________________________ Fax: ________________________________________ OIB: ________________________________________ IBAN: _______________________________________ E-mail: ______________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 prijave@ m4pin.hr www. m4pin.hr

Narudžbenica broj ________

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Datum:   R. br. Opis 1. EU poli ke i fondovi 2014-2020   Napomena:

Cijena/kom

Komada

Ukupna cijena

350,00 (uključen PDV)

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisa : Model: IBAN: Svrha uplate:

OIB pravne osobe - 53 00   HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige EU poli ke i fondovi 2014-2020 _____________________________________ potpis i žig naručitelja

UDK 351.1

JAVNA UPRAVA

Registar državne imovine je objavljen i što dalje? Gorana Roje * Sredinom siječnja ove godine na mrežnim stranicama Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom po prvi puta javno je omogućen pristup Središnjem registru državne imovine. Sadržaj i oblik Središnjeg registra objavljen je u skladu sa smjernicama postojeće Uredbe o Registru (NN, br. 55/11), a njegovom javnom dostupnošću norma vno su zadovoljene dvije odredbe Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13) – o početku rada Središnjeg registra (čl. 79. Zakona) i načelu javnos u vođenju Središnjeg registra (čl. 5. Zakona).

1. Nužnost sveobuhvatne evidencije državne imovine Donošenje odluka o uporabi državne imovine moralo bi se zasniva na prikupljanim i obrađenim pravodobnim i vjerodostojnim podacima o cjelokupnoj imovini i s njome povezanim obvezama. Ishodišno pitanje učinkovitog upravljanja imovinom sveobuhvatni je kvan ta vni i kvalita vni popis, odnosno registar čija bi funkcionalna uspostava trebala omogući sljedeće:

ran sadržaj oblik i način vođenja Središnjeg registra i proračunskim propisima. O tome svjedoče sljedeće različite definicije i odredbe navedenih propisa: (1) „Registar je popis imovine u obliku dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima, i nekretnina čiji je imatelj, odnosno vlasnik Republika Hrvatska, odnosno zavodi i druge pravne osobe kojih je osnivač Republika Hrvatska“ (Uredba o Registru državne imovine – NN, br. 55/11).

Mr. sc. Gorana Roje, nezavisna ekonomis ca, Zagreb.

Proces popisivanja državne imovine u RH traje već gotovo dva desetljeća. Obveza objave Središnjeg re-

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

državne imovine

• uvid u opseg i strukturu imovine • kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju (2) „Registar državne imovine je središnji registar državne imovine koji objedinjuje sve pojavne oblike imovinom i nadzor nad stanjem imovine imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.“ (Zakon o • praćenje koris i učinaka upravljanja imovinom. upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu ReUnatoč povremenim pokušajima objedinjavanja evipublike Hrvatske – NN, br. 94/13). dencije o cjelokupnoj državnoj imovini, sveobuhvatan registar državne imovine, koji bi bio precizna (3) „Središnji registar sadrži popis državne imovisveobuhvatna evidencija državne imovine i s njome ne u obliku: dionica i poslovnih udjela u trgovačkim povezanih obveza, u Hrvatskoj još ne postoji, a po- društvima; nekretnina, uključujući i nekretnine čije sebno je nepotun popis nefinancijske imovine. Posto- je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim zaji nekoliko registara koji obuhvaćaju određene oblike konom, a čiji je imatelj odnosno vlasnik Republika državne imovine, kao npr. Središnji registar državne Hrvatska, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač imovine, Registar koncesija, Registar poljoprivrednog Republika Hrvatska; koncesija, kulturnih dobara, poljoprivrednog i šumskog zemljišta“ (Zakon o upravljazemljišta, Registar kulturne baš ne. nju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Nepotpunost evidencije državne imovine u RH po- Hrvatske – NN, br. 94/13). sljedica je: (4) „Imovina države i jedinica lokalne i područne (re• višegodišnje nedosljedne zakonske regula ve, s gionalne) samouprave, prema ovome Zakonu, jest fipomoću koje su se često, ponekad i bezuvjetno, nancijska i nefinancijska imovina u vlasništvu države dodjeljivala prava raspolaganja određenom jav- i jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupranom imovinom mnogobrojnim korisnicima ve.“ (Zakon o proračunu – NN, br. 87/08, 136/12). • različitog obuhvata (i definicijskog određenja) državne imovine u propisima koji uređuju područje 2. Značaj objave Središnjeg registra upravljanja imovinom i u skladu s kojima je defini-

JAVNA UPRAVA

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

gistra prvi je put uspostavljena tek u prosincu 2010. godine, proglašenjem trenutno nevažećeg Zakona o upravljanju državnom imovinom (NN, br. 145/10. i 70/12.), a nedavno javno objavljen Središnji registar je formalno-pravno ustrojen Uredbom o Registru državne imovine (NN, br. 55/11.), koja je još uvijek na snazi.

UDK 351.1

de financijskih izvještaja, i to u smislu propisa koji uređuju državni proračun, što zahtjeva klasifikaciju i vrijednosni iskaz podataka o imovini iz Središnjeg registra prema rasporedu računa iz Računskog plana za proračunsko računovodstvo. Sveobuhvatni popis državne imovine nužno je razvi u popis imovine koja će bi priznata, procijenjena i eviden rana na temelju međunarodno prihvatljivih Sukladno novom Zakona o upravljanju i raspolaganju kriterija, dobre prakse i relevantnih proračunskih imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, Središnji reklasifikacija, koje se univerzalno primjenjuju u gistar državne imovine uspostavlja i vodi Državni ured postupku financijskog izvještavanja u sustavu za upravljanje državnom imovinom, a objavljuje se na proračuna, u cilju je objedinjavanja evidencija o mrežnim stranicama Državnog ureda. Uvidom u javno imovini u Glavnoj knjizi Državne riznice. objavljen Središnji registar i zakonodavni okvir relevan• Za potpunu funkcionalnu uspostavu objavljetan za provođenje sveobuhvatnog popisa i sustavno nog Središnjeg registra kao registra, koji objeeviden ranje državne imovine, može se istaknu : dinjuje sve pojavne oblike imovine u vlasništvu • Prema članku 79. Zakona o upravljanju i raspolaRepublike Hrvatske (kakvog ga definira Zakon), ganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, a nužno je u što skorijem roku pristupi primjeni do početka rada nedavno javno objavljenog Središjedinstvene metodologije obuhvata, eviden ranjeg registra, sva jela državne uprave, trgovačka nja, procjenjivanja i priznavanja imovine od svih društva i pravne osobe s javnim ovlas ma, a koja državnih jela, trgovačkih društava i pravnih na bilo koji način upravljaju i raspolažu imovinom u osoba s javnim ovlas ma, koja na bilo koji način vlasništvu Republike Hrvatske, te ustanove kojima upravljaju i raspolažu imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, te ustanova kojima je jedan od je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili Vlada osnivača Republika Hrvatska ili Vlada Republike Republike Hrvatske bila su dužna dostavi u SreHrvatske. Smjernice za dišnji registar sve popostupanje sadržane su u datke iz svojih registara obvezujućem Naputku o i službenih evidencija vrs , načinu prikupljanja i u skladu s propisima, sadržaju podataka i inforkoji uređuju područje macija o državnoj imovini upravljanja državnom za potreba vođenja Regiimovinom, odnosno stra državne imovine i saprema pojavnim oblicistavljanje Bilance državne ma imovine i kategoriji imovine i Upu o priznapodataka o imovini, koji vanju, mjerenju i eviden su utvrđeni Uredbom o ranju imovine u vlasništvu Registru državne imoviRepublike Hrvatske, koje ne (NN, br. 55/11.), koja je Ministarstvo financija je još uvijek na snazi. Javno dostupni Središnji registar, dakle, predstavdonijelo i upu lo svim relevantnim čimbenicima lja jednokratnu objavu svih dostavljenih podataupravljanja državnom imovinom. ka izravno poslanih od samih obveznika Registra do dana njegove javne objave. 3. Središnji registar i državna bilanca • Iako je Zakonom o upravljanju i raspolaganju imoSustav državne riznice i Glavna knjiga Državne riznivinom u vlasništvu Republike Hrvatske definirano ce već dugo vremena funkcioniraju bez cjelovi h inpreko 30 pojavnih oblika državne imovine, trenutna verzija javno objavljenog Središnjeg registra nije formacija o ukupnoj imovini u vlasništvu Republike potpuna, i sastoji se samo od popisa vlasničkih Hrvatske, koje bi osigurale izradu konsolidirane biudjela u trgovačkim društvima i popisa nekretni- lance države, na što redovito ukazuje i Državni ured za reviziju u svojim izvješćima o obavljenoj reviziji na podijeljenih u nekoliko kategorija. • Državni ured za upravljanje državnom imovinom je, godišnjih izvještaja o izvršenju Državnog proračuna. sukladno članku 63. Zakona o upravljanju i raspo- Državni ured za upravljanje državnom imovinom je, laganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, sukladno članku 63. Zakona o upravljanju i raspolagadužan na zahtjev Ministarstva financija iz Registra nju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, dužan dostavi podatke o državnoj imovini u svrhu izra- na zahtjev Ministarstva financija iz Registra dostavi

UDK 351.1

podatke o državnoj imovini u svrhu izrade financijskih izvještaja i bilance države. Ministarstvo financija RH, zainteresirano za izradu jedinstvenog registra državne imovine pristupilo je izradi jedinstvene metodologije obuhvata, evidenranja, procjenjivanja i priznavanja imovine. Svojim je aktom dostavilo na postupanje specijaliziranim ins tucijama utemeljenim za upravljanje državnom imovinom, Državnom uredu za upravljanje državnom imovino i Centru za postupanje i prodaju: Naputak o vrs , načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potreba vođenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine. Također, svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog i lokalnih proračuna te svim drugim korisnicima državne imovine dostavljena je obvezujuća: Uputa o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Podsjećamo na osnovni sadržaj i svrhu ovih akata Ministarstva financija.

3.1. Osnovne smjernice Naputka

JAVNA UPRAVA

o po ovlaštenom procjenitelju – tržišna vrijednost o evidencijska vrijednost jedne novčane jedinice. • Sukladno potrebama efikasnijeg upravljanja imovinom u Središnji registar doda i podatke o ocjeni funkcionalnos i fizičkom stanju imovine, te o načinu korištenja imovine. • Temeljem navedenoga kreira i svim vlasnicima i korisnicima državne imovine dostavi novi prošireni obrazac za unos podataka u Središnji registar. S obzirom na najavu izrade nove Uredbe o Registru i novog proširenog obrasca za unos podataka o imovini u Registar, za očekiva je da će Državni ured za upravljanje državnom imovinom, u čijoj je nadležnos vođenje Središnjeg registra, s vremenom pristupi izmjeni strukture Središnjeg registra, u smislu da se is nadopuni: • novim kategorijama i novim oblicima imovine s ciljem da u konačnici obuhva sve postojeće oblike imovine • dodatnim podacima u svrhu ažuriranja/sastavljanja bilance državne imovine (opisni i financijski podaci) • dodatnim podacima za potrebe upravljanja i raspolaganja državnom imovinom (podaci o ocjeni funkcionalnos i fizičkom stanju imovine, te o načinu korištenja imovine), sve u skladu sa smjernicama u prethodno pojašnjenom Naputku i Upu .

Prema Naputku o vrs , načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potreba vođenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine, a s ciljem usklađivanja propisa kojima se uređuje pitanje upravljanja državnom imovinom i proračunskih propisa, a s me i pitanje obuhvata cjelokupne državne, Državni ured za upravljanje državnom imovinom je dužan: 3.1. Osnovne smjernice Upute

Sukladno Upu , Državni proračun i proračuni JLP(R) S-a, te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici, kao i drugi vlasnici i/ili korisnici državne imovine dužni su sa stanjem na dan 31. prosinca svake godine proves sveobuhvatni popis državne imovine kojom raspolažu/upravljaju, a neovisno o pravnoj osnovi korištenja te imovine (knjižno vlasništvo, izvanknjižno vlasništvo, druga pravna osnova korištenja, bez dokumen rane pravne osnove) i neovisno o svom pravnom statusu. Pri tome su se državni proračun i pro-

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Uputom o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske definirani su obveznici njene primjene i obuhvat imovine, naglašena je potreba usklađivanja knjigovodstvenog stanja i evidencije imovine, definirana su načela iskazivanja vrijednos imovine i postupci procjene vrijednos do sada neeviden rane imovine. Obveznici primjene ove Upute su proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna, proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S), te ostali korisnici državne imovine.

• Nefinancijsku imovinu u Središnjem registru klasificira prema rasporedu osnovnih računa iz Računskog plana. • Financijsku imovinu iz Središnjeg registra reklasificira prema osnovnim računima u Računskom planu proračuna. • U svrhu korištenja podataka iz Središnjeg registra za ažuriranje/sastavljanje bilance državne imovine, te za potrebe upravljanja imovinom, propisane podatke u Središnjem registru nadopuni podacima o: broju iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika broju računa iz računskog plana (na razni osnovnog računa) za svaku imovinsku čes cu vrijednos imovine po bruto principu (nabavna i otpisana vrijednost) za svaku jedinicu svakog pojavnog oblika imovine, sukladno klasifikaciji iz Računskog plana s oznakom načina utvrđivanja vrijednos : o knjigovodstvena vrijednost – revalorizirani trošak nabave o interna procjena – evidencijska (aproksimavna) vrijednost

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

JAVNA UPRAVA

UDK 351.1

računi JLP(R)S-a, te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici dužni pridržava članka 15. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11), dok se trgovačka društva i pravne osobe s javnim ovlas ma kao i ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili Vlada Republike Hrvatske pridržavaju odredbi propisa, koji uređuju računovodstveni sustav sukladno njihovom pravnom statusu.

imovine, a dužni su je proves u okviru redovnog postupka ažuriranja poslovnih knjiga i osiguranja realnos svojih financijskih izvještaja. Sukladno Upu , postupak procjene vrijednos do sada neeviden rane imovine provodit će se:

Na temelju provedenog popisa i konsta ranog stvarnog stanja potrebno je uskladi /ustroji anali čke evidencije i/ili pomoćne poslovne knjige o svim pojavnim oblicima imovine, i to tako da anali čke evidencije i pomoćne knjige o pojavnim oblicima imovine moraju sadržava najmanje podatke i informacije propisane još uvijek važećom Uredbom o Registru državne imovine (NN, br. 55/11), a oblik obrasca za unos podataka u Središnji registar, odnosno anali čke kar ce s podacima i informacijama propisanim važećom Uredbom o Registru državne imovine utvrdit će Državni ured za upravljanje državnom imovinom.

4. Zaključak

• internom procjenom • po ovlaštenom procjenitelju • u iznosu pojedinačne vrijednos od jedne kune2.

Prvu javnu objavu Registra svakako valja pozdravi . Važan je to, no tek prvi korak u uspostavljanju učinkovi jeg upravljanja državnim resursima, koji prema brojnim analizama i procjenama imaju daleko veći ekonomski i financijski potencijal. Potpunu funkcionalnost javno dostupnog Registra dakle tek predstoji ostvari . S obzirom na najavu izrade nove Uredbe o Registru i novog proširenog obrasca za unos podataka o imovini u Registar, trenutnu verziju Središnjeg registra potrebno je promatra kao ishodište i po caj za provođenje sveobuhvatnog (kvan ta vnog i kvalita vnog) popisa državne imovine i osiguravanje cjeSvi pojavni oblici državne imovine, pojedinačno i lovitog uvida u opseg i strukturu imovine, raspolagazbirno, moraju se iskaza vrijednosno: nje imovinom te praćenju koris i učinaka upravljanja • Sukladno članku 104. Zakona o proračunu pro- imovinom. cjena vrijednos imovine, temeljno se provodi po računovodstvenom načelu nastanka događaja uz Literatura: primjenu metode povijesnog troška. To znači da će • Naputak o vrs , načinu prikupljanja i sadržaju pose prilikom iskazivanja imovinskih čes ca u analidataka i informacija o državnoj imovini za potrečkim evidencijama i zbirno u glavnoj knjizi evidenba vođenja Registra državne imovine i sastavljanje rana imovina prikaza po raspoloživim knjigovodBilance državne imovine (Ministarstvo financija stvenim vrijednos ma o revaloriziranom trošku RH, KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05nabave (nabavna vrijednost i ispravak vrijednos ). 02/13-7) • Imovinske čes ce koje do sada nisu bile eviden - • Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računrane u poslovnim knjigama priznat će se sukladno skom planu (NN, br. 114/10 i 31/11) načelima Međunarodnih računovodstvenih stan• Središnji registar državne imovine (dostupan na darda za javni sektor i međunarodno prihvaćenoj h p://podaci.duudi.hr/) dobroj praksi ovisno o prikladnos za pojedini pojavni oblik imovine (vrednovanje na temelju proci- • Uputa o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (Ministarstvo jenjene vrijednos imovine (trošak zamjene); vredfinancija RH, KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: novanje na osnovi očekivanih prihoda od uporabe; 513-05-02/13-7) tržišno vrednovanje prema pojavnim obilježjima sličnoj imovini (usporedna metoda) i simbolično • Uredba o Registru državne imovine (NN, br. 55/11) eviden ranje po jednoj novčanoj jedinici)1. • Zakon o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12) Postupak procjene vrijednos do sada neeviden- • Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13) rane imovine obveza je svih vlasnika/korisnika 1 Pristup i metodologija vrednovanja ovisi o tome može li se imovina vrednova prema tržišnom principu ili ne. Ako ne može, tada se vrijednost državne imovine utvrđuje na osnovu procijenjenih troškova zamjene uvažavajući i stupanj otpisanos (amor ziranos ), na osnovu troškova alterna vne uporabe ili jednom novčanom jedinicom.

Procjena vrijednost imovine po metodi jedne kune provodi će se za onu imovinsku čes cu čiju vrijednost zbog njezinih specifičnih obilježja nije opravdano, ni moguće procijenjiva . Radi se isključivo o specifičnim vrstama imovine koja spada u kategoriju kulturno-povijesne baš ne, neotuđivih prirodnih bogatstava, nekih infrastrukturnih objekata i sl.

UDK 330.1

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Specifična materijalna prava u znanos i visokom obrazovanju prema predloženom novom GKU Maja Butorac * Za Kolek vni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN, br. 142/10; dalje u tekstu: GKU), koji je zaključen 22. listopada 2010. godine između Vlade Republike Hrvatske te Nezavisnog sindikata znanos i visokog obrazovanja, najavljeno je 27. prosinca 2013. godine otkazivanje Odlukom Vlade RH (Odluka je donesena na sjednici održanoj 30. kolovoza 2012. godine), a zbog bitno promijenjenih gospodarskih okolnos . Odlukom se pokreću pregovori o sklapanju izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje i imenuje pregovarački odbor Vlade Republike Hrvatske. Slijedom toga, Nezavisnom sindikatu znanos i visokog obrazovanja, koji je utvrđen kao reprezenta van za kolek vno pregovaranje radi sklapanja granskog kolek vnog ugovora za zaposlene u znanstvenim ustanovama, odnosno ustanovama iz sustava visokog obrazovanja upućen je Prijedlog izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (dalje u tekstu: Prijedlog), te su započe pregovori o navedenome. Pregovori nisu bili uspješni jer je Vlada Republike Hrvatske oprečnog stajališta od Sindikata, da sva prava koja su već ugovorena za sve javne službe u Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12; dalje u tekstu: TKU) ne mogu bi predmet pregovora u kolek vnom ugovoru djelatnos , te da se u GKU ne definiraju stavke koje su specificirane Zakonom o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju i odgovarajuće podzakonske akte. Ujedno, u pregovorima nije pos gnut ni dogovor oko odredbi KU koje se odnose na: poslove zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju i veličini nastavnih grupa, troškove poslijediplomskih doktorskih studija te sigurnos na radu, i poslove s izvorima opasnos . Kako se gospodarska situacija u razdoblju od sklapanja KU do danas znatno pogoršala, u odnosu na tadašnja očekivanja, te kako domaće gospodarstvo još uvijek nije prevladalo nega vne trendove, a s Pregovaračkim odborom Sindikata nije usuglašeno smanjenje pojedinih prava ugovorenih navedenim KU, pristupilo se otkazivanju Kolek vnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (NN, br. 142/10). U trenutku izdavanja časopisa Odluka Vlade o otkazivanju GKU-a još nije objavljena u Narodnim novinama pa me još nije stupila na snagu. Stoga, otkazni rok od tri mjeseca (čl. 4., st. 5. GKU-a) otkazanog GKU-a nije još stupio na snagu, već će stupi danom objave Odluke u Narodnim novinama. Dakle, pravna pravila definirana GKU-om još uvijek se primjenjuju u opsegu i na način kao što su se primjenjivala i do sada. U ovom članku autorica je predočila najvažnije izmjene u GKU prema Prijedlogu Vlade.

1. Uvod

Odnosi se na javne znanstvene ins tute, javne ustanove visokog obrazovanja i druge javne ustanove u tom području na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama.

GKU-om se uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenih u javnim znanstvenim ins tu ma, javnim ustanovama visokog obrazovanja i drugim javnim ustanovama u tom području na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama. Zaključuje se na če ri godine, a postupak sklapanja novog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je zaključen, s m da se može pisa- Prema Prijedlogu Vlade, više ne postoji mogućnost no otkaza u slučaju bitno promijenjenih gospodar- sklapanja posebnih KU ustanova1 za specifična pitanja koja nisu obuhvaćena GKU-om i TKU-om. skih okolnos s otkaznim rokom od tri mjeseca.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Što se če pravnog važenja (čl. 5. GKU-a), odredbe GKU-a primjenjuju se neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za zaposlenike u ustanovama koje primjenjuju GKU povoljnije uređena ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili zakonom, primjenjuje se za radnika povoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije određeno.

Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje. *

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Odredbe u vezi s zasnivanjem radnog odnosa (čl. 9. otkazanog GKU-a) brisane su jer je isto definirano TKU-om. Prema TKU, radi potreba za zasnivanjem radnog odnosa raspisuje se javni natječaj, a oglašava na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno na oglasnim pločama ustanova i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te u Narodnim novinama. Poslodavac je u obvezi na is način i u istom roku obavijes sve kandidate o rezulta ma natječaja, a rok prijave za natječaj teče od dana objave natječaja u Narodnim novinama.

UDK 330.1

ustanovama u sustavu odgoja i obrazovanja te sustavu znanstvene djelatnos i visokog obrazovanja na sljedeći način3: • od 20 do 29 godina radnog staža za 4 % • od 30 do 34 godina radnog staža za 8 % • od 35 i više godina radnog staža za 10 %. Članak koji se odnosi na uvećanje vrijednos koeficijenata složenos poslova (čl. 15. GKU) iden čno je definiran TKU-om kojeg će zaposlenici u znanos i visokom obrazovanju primjenjiva nakon otkazivanja GKU-a te će stoga primjenjiva odredbe vezane uz navedeno područje na is način kao i do sada, ako se Prijedlog usvoji.

2. Materijalna prava radnika Važan dio GKU-a jest dio koji se odnosi na materijalna prava radnika te se upravo oko ovog dijela vode polemike, naročito radi brisanja članaka 13. i 14., koji se odnose na naknadu za troškove doktorata i magisterija te dodatak za akademski stupanj. Brisanjem navedenih članaka nestaju odredbe koje su omogućavale zaposlenicima u suradničkom, stručnom i nastavnom zvanju i na radnom mjestu, da ostvare pravo na naknadu za izradu i opremu doktorata znanos u jednokratnom neto iznosu od 6.000,00 kuna, te izradu i opremu magisterija znanos u jednokratnom neto iznosu od 4.000,00 kuna (čl. 13. GKU-a). Također, prema Prijedlogu Vlade, briše se i članak 14. koji se odnosi na dodatak na plaću na ime akademskog stupnja prema kojem se osnovna plaća zaposlenika uvećavala za slučajeve2:

Pravo na sistematski pregled je također ukinuto, a primjenjivat će se tri mjeseca nakon što se GKU formalno ukine. Nakon što istekne otkazni rok GKU-a, izvor za ostvarivanje ovog prava bit će TKU koji ga definira na sljedeći način: svi zaposlenici do 50 godina staros svake tri godine, a zaposlenici iznad 50 godina staros svake dvije godine imaju pravo na sistematski pregled u vrijednos od 500,00 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano putem ministarstva nadležnog za zdravstvo, a koje će se obavlja u zdravstvenim ustanovama iz mreže javne zdravstvene službe, u pravilu prema mjestu rada.

Odredba o dodatku za akademski stupanj, ukinuta prema Prijedlogu Vlade u novom GKU, definirana je TKU-om (čl. 54., st. 2.) na iden čan način te će stoga zaposlenici u znanos i visokom obrazovanju, nakon što se GKU ukine, ostvari potpuno isto pravo definirano člankom 14. otkazanog GKU koje se odnose na dodatak za akademski stupanj. Pravo na naknadu za troškove doktorata i magisterija nije definirano TKU-om te ga stoga zaposlenici u znanos i visokom obrazovanju više ne ostvaruju.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

• 8 % ako zaposlenik ima akademski stupanj magistra znanos • 15 % ako zaposlenik ima akademski stupanj doktora znanos .

Članak koji se odnosi na uvećanje vrijednos koeficijenata složenos poslova (čl. 15. GKU) te na sistematski pregled (čl. 16. GKU) također se ukidaju. Otkazanim GKU-om definirano je da pravo na postotno uvećanje vrijednos koeficijenta složenos poslova radnog mjesta imaju svi zaposlenici, a ovisno o ukupnom broju godina radnog staža ostvarenog u

2 Dodaci se obračunavaju na način da se is dodaju na osnovnu bruto plaću zaposlenika.

Prijedlogom je brisana odredba o kontroli dinamike odlazaka na sistematski pregled te o pregledima koji su uključeni u is (prema otkazanom GKU, dinamiku obveznih sistematskih pregleda planira i Pravo na postotno uvećanje vrijednos koeficijenta složenos poslova radnog mjesta se međusobno ne kumulira.

UDK 330.1

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

kontrolira poslodavac, tako da svake godine prema također odnose na članak 19., te na članak 21. i 29., abecednom redoslijedu odredi trećinu zaposlenika uočava se bitna razlika: do 50 godina staros , odnosno polovinu zaposlenika • ne postoje poslovi koji čine temelj za obračun iznad 50 godina staros radi odlaska na pregled u toj osnovne plaće5 tekućoj godini4). • ne postoji mogućnost obavljanja određenih poslova prema procijeni koliko je to potrebno prePoslovi u okviru 40-satnog radog vremena definima okolnos ma i pravilima na visokom učilištu rani člankom 19. otkazanog GKU-a, izmijenjeni su i za njih više ne postoji mogućnost posebnog prema Prijedlogu Vlade. U okviru 40-satnog radnog vrednovanja6: terenska nastava, konzultacivremena kao poslovi zaposlenika u znanstveno-naje, mentorstva, korekcije programa, pregled stavnom zvanju (na odgovarajući način, odnosi se i na programa, seminarskih radova, mentorstvo asistente i više asistente, odnosno na zaposlenike u diplomskih radova i dnevnika prakse, ispi , suradničkom zvanju; na poslove zaposlenika u znankolokviji, priprema, usavršavanje u nastavnim stvenom zvanju; te na poslove zaposlenika u nastavvješ nama, rad u fakultetskom vijeću, rad u fanom zvanju), ako se Prijedlog GKU-a usvoji, bit će: kultetskim povjerenstvima • svi oblici izvođenja preddiplomske, diplomske i • a prema člancima 21. i 29., ostali poslovi, kao postdiplomske nastave, uključujući predavanja, što su dežurstva na prijemnim ispi ma, izrada vježbe i seminare, mentorski rad i sudjelovanje u satnice i sl., posebno su se plaćali prema stvarraznim komisijama i povjerenstvima povezano s nim sa ma rada, u visini cijene radnog sata zame (obrane i ocjene doktorskih, magistarskih i poslenika, kojega se m poslovima zadužuje, no završnih radova, komisije za znanstvena i nastavna to je novim Prijedlogom ukinuto. napredovanja), izrada vodiča i godišnjaka studija, te recenzije studijskih programa, izrada i kontrola pismenih ispita i slično • svi oblici znanstveno-istraživačkog rada, uključujući pisanje i objavu članaka, znanstvenih i stručnih radova i sličnih tekstova, poglavlja u znanstvenim knjigama, udžbenika, priručnika, izradu zbirke zadataka, druge zbirke te pisani radovi koji nastaju kao rezultat rada na znanstveno-istraživačkom projektu. U nesamostalni rad bi trebale spada i recenzije članaka, znanstvenih i stručnih radova, poglavlja u znanstvenim knjigama i priručnika. Rezulta navedenih djelatnos su i uvjet za napredovanje u znanstveno-nastavnim zvanjima te se posljedično honoriraju i napredovanjem i s me povezani rast koeficijenata za plaću.

Važno!!! Mišljenja smo da i dalje suradnička zvanja i radna mjesta asistenata i viših asistenata imaju pravo na naknadu troškova studija prema Zakonu o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju (NN, br. 139/13). Među m, zapošljavanje, potom i plaćanje troškova studija asistenata i poslijedoktoranada ovisi o tome ostvaruje li ustanova vlas te prihode ili je sredstva za plaće i troškove studija asistenata i poslijedoktoranada potrebno osigurau državnom proračunu. Ako ma čna ustanova nije u stanju financira asistenta ili poslijedoktoranda, obveza osiguravanja sredstava se prebacuje na ministarstvo, koje u tom slučaju određuje hoće li se zapošljavanje i troškovi studija dopus ili ne.

Prema starom GKU to su bili: preddiplomska, diplomska i postdiplomska nastava – predavanja, vježbe, seminari.

Također je za njih postojala mogućnost drukčijeg rješenja u kolekvnim ugovorima na razini ustanove ili ugovorima o radu.

Za žene obvezan sistematski liječnički pregled između ostalog uključuje i ginekološki pregled, Papa-test i pregled dojki, a za muškarce pregled prostate, u skladu s liječničkim standardima, odnosno prema popisu sadržaja sistematskog pregleda Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Prema Prijedlogu GKU-a, brisane su odredbe koje su š le prava znanstvenih novaka (čl. 43. – 45.), jer je navedeno definirano Zakonom o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju. Njime, osobu koja je završila sveučilišni diplomski studij, znanstveni ins tut može izabra u zvanje asistenta, te s njom zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme, u trajanju od pet godina na suradničkom radnom mjestu asistenta, s m da je asistent dužan upisa poslijediplomski sveučilišni studij. Osobu koja je završila poslijediplomski Uspoređujući nove odredbe GKU-a prema Prijedlogu sa starim odredbama otkazanog GKU-a, a koje se sveučilišni studij, znanstvena organizacija može na temelju javnog natječaja izabra u zvanje poslijedokto-

I dalje zaposlenici u znanstveno-nastavnom zvanju, znanstvenom zvanju, nastavnom zvanju te asisten i viši asisten (odnosno zaposlenici u suradničkom zvanju) mogu obavlja i znanstveni i stručni rad za tržište, koji se obavlja u okviru fakulteta i sredstvima fakulteta te se oni i dalje dodatno plaćaju prema zasebnom ugovoru na način određen člankom 11. GKU-a, samo (prema Prijedlogu Vlade za novi GKU) sukladno provedbenom propisu kojeg donosi ministar.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

UDK 330.1

randa te s njom zaključi ugovor o radu na određeno gućnost korištenja fotokopirnog stroja i kompjutora vrijeme, u trajanju od najviše če ri godine na surad- • pristup ustanovi i najnužnije uvjete nakon isteka ničkom radnome mjestu poslijedoktoranda. Na tražeredovnog radnog vremena ustanove prema posebnje voditelja znanstvenog ili tehnologijskog projekta, nom odobrenju. znanstvena organizacija može zaposli asistenta ili poOdredbe o sigurnos na radu su brisane, no gotoslijedoktoranda za rad na projektu na teret sredstava vo iden čne se nalaze u TKU, te je stoga TKU izvor projekta i na rok koliko traje znanstveni projekt. za ostvarivanje h prava. Iako, zaposlenici više neće Bitna novina koju donosi Prijedlog novog GKU-a moći ostvariva pravo na isplatu prosječne plaće odnosi se na sljedeće: pri pohađanju poslijedi- isplaćene u posljednja tri mjeseca, ako zaposlenik koji plomskih doktorskih studija na ustanovi s kojom u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnos naosoba nije zaključila ugovor o radu, tj. ne nalazi se pus svoje mjesto službe, odnosno radno mjesto ili u sustavu ma čnog sveučilišta, (definirano član- opasno područje8. kom 22. Prijedloga), ostvaruje se pravo na naknadu Odredbe o dodacima na plaću za poslove s posebtroškova školarine u iznosu do najviše 5.000,00 kn nim uvje ma rada9 su se izmijenile (osim dio GKU-a). za jedan semestar, odnosno troškovi se više ne po- Zaposlenicima za koje se temeljem Procjene opasnokrivaju u cijelos za ovu namjenu. s 10 i popisa radnih mjesta iz članka 58., stavka 3. O pitanju odobravanja dopusta zaposlenicima, koji se usavršavaju u inozemstvu na ime poslijediplomskog i poslijedoktorskog studija, zaposlenicima se može odobri dopust, s me da više neće bi ograničenja do če ri godine radi pohađanja poslijediplomskih studija, odnosno do dvije godine radi poslijedoktorskog usavršavanja. I dalje, zaposlenici koji se usavršavaju u inozemstvu ostvaruju pravo na plaćeni dopust u trajanju od jedne godine.

• oprema koja omogućuje zadovoljavajuće istraživačke i nastavne rezultate u skladu s očekivanjima društva • sredstva potrebna za eksperimente u količini i vrs koja omogućuje valjano i priznato istraživanje • uređena nastavna dvorana (dovoljno topla, prozračna, čista ploča i katedra, nastavnički stolac, platno i uređaj za projekciju, voda, spužva i kreda) • stručni časopisi vezani uz nastavni predmet odnosno znanstveno područje, kako domaći tako i inozemni • pomoć demonstratora pri vježbama, odnosno tehničkog osoblja pri laboratorijskim vježbama • korištenje kompjutora i elektroničke komunikacije • telefonske i telefaks veze jekom cijelog dana, a prema posebnom odobrenju i izvan uobičajenog radnog vremena • zaš tne radne kute • deset listova papira po predmetnom studentu i mo-

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Treći dio GKU-a koji se odnosi na radne uvjete i pripadajući članak 36. Uvje za rad, brisani su Prijedlogom i više GKU nije izvor ovog prava. GKU-om su zaposlenicima ukinu uvje za rad, koje je osiguravala ustanova sukladno svojim mogućnos ma7:

Prema neslužbenom stavu Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta, navedena prava rezultat su pregovora sindikata i poslodavaca te nisu propisana zakonom.

ovoga ugovora utvrdi da rade u posebnim uvje ma rada, pripada smanjen dodatak na plaću u visini 4 % 10 % osnovice (prema otkazanom GKU dodatak je bio od 7 % - 15 %). Zaposlenici imaju pravo na sljedeće dodatke za rad na poslovima s posebnim uvje ma rada (čl. 57.)11:

• 10 % ako više od 50 % radnog vremena rade na poslovima s posebnim uvje ma rada • 8 % ako više od 25 %, a manje od 50 % radnog vremena rade na poslovima s posebnim uvje ma rada • 6 % ako više od 10 %, a manje od 25 % radnog vremena rade na poslovima s posebnim uvje ma rada • 4 % ako na poslovima s posebnim uvje ma rada rade manje od 10 % radnog vremena. Na temelju procjene opasnos za svaku ustanovu će se izradi popis radnih mjesta s posebnim uvje ma rada, te popis zaposlenika koji rade na m poslovima, a koji popis obvezno mora sadržava vrije Otkazanim GKU-om definira se da zaposlenik koji se nađe u takvoj situaciji nikako ne smije bi stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog svog postupka u odnosu na druge zaposlenike i mora uživa zaš tu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izloži se opasnos radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine. Ako se nađe u bilo kojem slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnos , zaposlenik je dužan obavijes poslodavca i Sindikat. 8

Poslovi s posebnim uvje ma rada su poslovi radnih mjesta na kojima zaposlenicima koji ih obavljaju preteži dio svakog radnog dana, zbog njihove naravi, težine i okolnos u kojima se obavljaju, prije opasnost od ugrožavanja života, profesionalne boles ili znatnog narušavanja zdravlja, koje se ne može izbjeći primjenom propisanih mjera zaš te na radu i ostalih mjera sukladno posebnim propisima (čl. 55. predloženog GKU-a).

U skladu s odredbama Zakona o zaš će se izradi Procjena opasnos .

na radu na svakoj ustanovi

11 Dodatak se prestaje isplaćiva ako se prilikom revizije Procjene opasnos utvrdi da je primjenom odgovarajućih mjera zaš te na radu otklonjen preostali rizik.

UDK 330.1

me izloženos preostalom riziku nakon primjene osnovnih i posebnih pravila zaš te na radu. Popis koji treba učini poslodavac ili ovlaštenik poslodavca za zaš tu na radu i sindikalni povjerenik, prema Prijedlogu novog GKU-a, potrebno je dostavi Ministarstvu u roku od 15 dana od dana izrade zajedno s dokazom da je na ustanovi izrađena Procjena opasnos . Popis se podnosi na verifikaciju mu neutralnih stručnjaka, koji će profesionalno i neovisno obavlja verifikaciju popisa radnih mjesta s posebnim uvje ma rada, kako bi se objek vno procijenili zdravstveni rizici. Deve dio ugovora, Prava, obveze i ovlas sindikata i sindikalnih povjerenika, u cijelos je brisan (čl. 61. – čl. 69.) jer je navedeno definirano TKU-om. Ovime, ukinuta je obveza da Ministarstvo zatraži mišljenje Sindikata prije donošenja i predlaganja donošenja propisa koji utječu na radnopravni, socijalni, profesionalni i materijalni položaj zaposlenika i djelatnos .

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Po pitanju štrajka, i dalje vrijedi da za vrijeme važenja GKU-a sindikat neće štrajka zbog pitanja koja su GKU-om riješena i koja se uredno izvršavaju, što ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja. Brisano je, odnosno omogućuje se štrajk za pitanja koja će se rješava dodacima GKU-u, kolek vnim ugovorom ustanove, za pitanja koja će se rješava nekim općim, odnosno nacionalnim kolek vnim ugovorom, za pitanja koja su predmet posebnog ugovora s Vladom Republike Hrvatske o visini osnovice i za druga pitanja za koja je dopušten štrajk, a koja nisu u domeni kolek vnih ugovora. Također, ukinuto je vremensko ograničenje za štrajk koje je izricalo da, zbog spora oko dopune GKU-a, Sindikat može štrajka tek nakon proteka jednog mjeseca od trenutka podnošenja prijedloga, a zbog spora oko izmjene tek nakon tri mjeseca. Poslovi koji se ne smiju prekida , a koji su definirani člankom 83.GKU-a, definirani su TKU-om (čl. 16.) te je stoga ovaj članak u GKU brisan.

škola financijskog upravljanja za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike Zagreb, 20. i 21. ožujak 2014. 10.00h-16.00h Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave koji žele i trebaju zna više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima.

Predavači: TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje PDV, ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Detaljan program možete pogleda na zadnjoj stranici magazina.

SOCIJALNA SKRB

UDK 347.2

Novos u sustavu socijalne skrbi Bernardica Rubčić * Od 1. siječnja 2014. godine na snazi je novi Zakon o socijalnoj skrbi (NN, br. 157/13) osim odredbe, koja propisuje utvrđivanje cijene za pružanje usluga domova socijalne skrbi i centara za pružanje usluga u zajednici, kojima je osnivač Republika Hrvatska. Ta odredba stupa na snagu stupanjem na snagu odluke ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi o utvrđivanju cijena socijalnih usluga koje pružaju navedene ustanove. U članku je dan saže prikaz novos koje donosi novi Zakon o socijalnoj skrbi.

1. Prava u sustavu socijalne skrbi

Zakona do donošenja odluke Vlade Republike Hrvatske osnovica na temelju koje se izračunava iznos zaPrava u sustavu socijalne skrbi su: zajamčena minijamčene minimalne naknade za 2014. godinu iznosi malna naknada, naknada za troškove stanovanja, pra800,00 kuna. vo na troškove ogrjeva, naknada za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratne naknade, naknade u Zakonom je ograničena visina zajamčene minimalne vezi s obrazovanjem, osobna invalidnina, doplatak za naknade za kućanstvo i ne može bi veći od bruto pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Vlada njegovatelja, naknada do zaposlenja te socijalne us- Republike Hrvatske će odlukom utvrdi visinu osnovice i za druga prava u sustavu socijalne skrbi, a do luge. njezina donošenja za 2014. visina osnovice je utvrđe1.1. Zajamčena minimalna naknada na u iznosu 500 kuna.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Zakonom je uveden ins tut zajamčene minimalne naknade kao novog oblika novčane naknade koja objedinjuje če ri dosadašnje naknade (produženu novčanu naknadu koja je do sada bila uređena Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenos (NN, br. 80/08, 121/10, 25/12, 118/12 i 12/13 – pročišćeni tekst), pomoć za uzdržavanje koja je bila uređena Zakonom o socijalnoj skrbi, te prava na opskrbnine koje su uređene Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 - pročišćeni tekst i 33/13) i Zakonom o zaš vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 33/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01 i 103/03).

Prema dosadašnjem Zakonu o socijalnoj skrbi (NN, br. 33/12, 46/13 i 49/13) visina pomoći za uzdržavanje utvrđivala se u određenom postotku od osnovice koju je određivala Vlada Republike Hrvatske u odnosu na liniju siromaštva. Prema zadnjoj važećoj Odluci o osnovici za ostvarivanje prava po osnovi socijalne skrbi (NN, br. 112/13) osnovica je iznosila 500,00 kuna. Određivanje visine osnovice nije bilo vezano uz praćenje troškova života, prosječnu plaću, najnižu mirovinu ili neku drugu odgovarajuću veličinu, koja bi uvjetovala promjenu visine osnovice. Iako se Zakonu navodilo da osnovicu određuje Vlada Republike Hrvatske u odnosu na odgovarajući postotak linije siromaštva (22,5 %), taj bi kriterij trebao proizlazi iz definicije socijalne skrbi kao djelatnos kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba. Pritom je riječ o potrebama koje ove osobe, zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih razloga, ne mogu zadovolji same ili uz pomoć članova obitelji.

Zajamčena minimalna naknada je pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva, koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Vlada Republike Hrvatske će svake godine, sukladno raspoloživim sredstvima, odlukom odredi visinu osnovice za utvrđivanje zajamčene minimalne naknade temeljem koje će se, sukladno postocima 1.2. Imovinski cenzus za ostvarivanje prava na utvrđenim predloženim zakonom utvrđiva iznosi zazajamčenu minimalnu naknadu jamčene minimalne naknade za samca, odnosno za Zakonom je jasno definiran imovinski cenzus, odnokućanstvo. Prema prijelaznim i završnim odredbama sno definirana je imovina u vlasništvu korisnika i članova kućanstva, koja je zapreka za ostvarivanje prava * na zajamčenu minimalnu naknadu. Nema pravo na Bernardica Rubčić, dipl. iur., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

UDK 347.2

SOCIJALNA SKRB

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Prema službenim podacima Ministarstva socijalne 2. Postupak za priznavanje prava iz poli ke i mladih na dan 31. prosinca 2012. godine u sustava socijalne skrbi Republici Hrvatskoj je bilo 110.794 korisnika pomoći za uzdržavanje, a od toga 49.256 radno sposobnih O priznavanju prava u sustavu socijalne skrbi na zanezaposlenih korisnika pomoći za uzdržavanje. Ovi jamčenu minimalnu naknadu, naknadu za osobne podaci pokazuju da dosadašnji Zakon o socijalnoj skr- potrebe korisnika smještaja, jednokratnu naknadu,

zajamčenu minimalnu naknadu samac ili kućanstvo, bi nije po cao primatelje pomoći za uzdržavanje na pronalaženje povremenih zaposlenja, jer je to podraako: zumijevalo smanjenje iznosa ili obustavu prava. • ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koris za stanovanje, a koji može otuđi- Ova nega vna praksa se novim Zakonom pokušava ili iznajmi i s me osigura sredstva za podmi- promijeni na više načina: renje osnovnih životnih potreba, poslovni prostor • Radno sposobnom ili djelomično radno sposobkoji ne koris za obavljanje registrirane djelatnos nom samcu ili članu kućanstva pravo na zajamčete vrijedne pokretnine (plovila, umjetnička djela i nu minimalnu naknadu, odnosno pripadajući udio sl.) u zajamčenoj minimalnoj naknadi priznaje se naj• je u razdoblju od tri godine prije podnošenja zaduže do dvije godine, te taj korisnik nema pravo htjeva prodao ili darovao imovinu, odrekao se prapodnije novi zahtjev za priznavanje prava na zava na nasljeđivanje ili ustupio svoj nasljedni dio, jamčenu minimalnu naknadu u sljedeća 3 mjeseca ako je od iznosa ostvarenog prodajom ili iznosa nakon mjeseca u kojem je pravo prestalo. koji odgovara visini osnovice za plaćanje poreza • Ako radno sposobni ili djelomično radno sposobna promet darovane imovine ili nasljednog dijela ni samac ili član kućanstva koji je korisnik zajamkojega se odrekao ili ustupio mogao osigura uzčene minimalne naknade odbije ponuđeni posao, državanje u iznosu zajamčene minimalne naknade osposobljavanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i nakon podnošenja zahtjeva za priznavanje prava ili samovoljno otkaže ugovor o radu, ukida mu se • je vlasnik imovine koju bi mogao koris ili proda pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba i s me kućanstvu se zajamčena minimalna naknada umaosigura sredstva u iznosu zajamčene minimalne njuje za pripadajući udio toga člana, te taj korisnik naknade propisane ovim Zakonom za osobno uznema pravo podnije novi zahtjev u sljedećih šest državanje ili uzdržavanje članova kućanstva mjeseci nakon mjeseca u kojem je pravo ukinuto, • je vlasnik osobnog vozila, osim osobnog vozila koje odnosno u kojemu je pravo umanjeno. služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika • Radno sposobnom ili djelomično radno sposobprava po osnovi invaliditeta, starije i nemoćne tešnom samcu ili članu kućanstva ukida se pravo na ko pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno pripadaradnika centra za socijalnu skrb osobno vozilo nužjući udio u zajamčenoj minimalnoj naknadi, ako se no radi prometne izoliranos ne odazove pozivu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za sudjelovanje u • koris osobno vozilo u vlasništvu druge pravne ili radovima za opće dobro bez naknade, te taj korifizičke osobe snik ne može podnije novi zahtjev u sljedećih šest • je samac sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtmjeseci nakon mjeseca u kojem je pravo ukinuto, nom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja odnosno u kojemu je pravo umanjeno. • radno sposobni samac nije eviden ran kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje, a nisu ispunjeni uvje iz članka 24., stavka 2. 1.4. Ostala prava Zakona ili U pogledu ostalih prava značajno je naglasi da su • može osigura uzdržavanje po drugoj osnovi. iz Zakona izdvojene potpore za školske udžbenike Novost je i bolji položaj samohranih roditelja kojima koje bi trebale bi uređene propisima iz nadležnos Zakon priznaje pravo na zajamčenu minimalnu na- Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta sukladknadu u visini 100 % osnovice koju utvrđuje Vlada Re- no Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 26. rujna publike Hrvatske, dok se drugim korisnicima, odraslim 2013. Također Zakon ne predviđa pravo na inkluzivni članovima kućanstva udio u zajamčenoj minimalnoj dodatak koje je bilo propisano prijašnjim Zakonom o naknadi kućanstva priznaje u iznosu od 60 % osnovice. socijalnoj skrbi, a predstavljao je novčanu potporu namijenjenu osobama s invaliditetom radi stvaranja uvjeta za izjednačavanje mogućnos za njihovo uklju1.3. Mjere za po canje zapošljavanja korisnika čivanje u svakodnevni život. zajamčene minimalne naknade

SOCIJALNA SKRB

UDK 347.2

propisa ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Ovime će se pos ći transparentan i pravedan način ugovaranja socijalnih usluga, jer će svi pružatelji socijalnih usluga u mreži cijenu usluga formira temeljem jedinstvene metodologije za izračun cijene usluge, koja će bi jasno definirana provedbenim propisom, O priznavanju prava na naknadu za troškove stanova- a svi pružatelji usluga imat će jednaku mogućnost prinja odlučuje rješenjem jedinica lokalne samouprave i stupa mreži socijalnih usluga. Grad Zagreb. Pro v rješenja jedinice lokalne samou- Zakonom je definirano i pitanje javno-privatnog prave može se izjavi žalba jedinici područne (regio- partnerstva u sustavu socijalne skrbi. Predmet javnalne) samouprave, a pro v rješenja Grada Zagreba, no-privatnog partnerstva može bi izgradnja, rekonMinistarstvu socijalne poli ke i mladih. O priznava- strukcija, sanacija odnosno dogradnja te održavanje nju prava na naknadu za troškove ogrjeva odlučuje građevine javne namjene u svrhu pružanja socijalnih jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad usluga iz okvira nadležnos javnog partnera. Javna Zagreb, sukladno odredbama ovoga Zakona. Pro v jela kao ugovaratelji projekata javno-privatnog parrješenja jedinice područne (regionalne) samouprave tnerstva, mogu bi Ministarstvo socijalne poli ke odnosno Grada Zagreba može se izjavi žalba Mini- i mladih te jedinice lokalne i područne (regionalne) starstvu socijalne poli ke i mladih. samouprave. naknade u vezi s obrazovanjem, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknadu do zaposlenja i socijalne usluge odlučuje centar za socijalnu skrb rješenjem. Pro v rješenja centra može se izjavi žalba Ministarstvu socijalne poli ke i mladih.

Novost je uvođenje nesuspenzivnog učinka žalbe s čime se omogućuje da korisnici kod priznavanja prava ostvaruju isplatu naknade i prije pravomoćnos odluke, dok se s druge strane sprječavaju isplate kod utvrđenja prestanka prava na naknadu za vrijeme vođenje postupka po žalbi, a nakon okončanja postupka isplaćuje se naknada onima kojima doista i pripada.

3. Pružanje socijalnih usluga

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Socijalne usluge mogu se pruža u mreži i izvan mreže socijalnih usluga. Socijalne usluge u mreži pružaju ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska te pravne osobe, obrtnici i druge fizičke osobe s kojima je Ministarstvo sklopilo ugovor o pružanju socijalnih usluga, osim ako Zakonom o socijalnoj skrbi ili posebnim propisom nije drugačije određeno. Strane pravne i fizičke osobe mogu pruža socijalne usluge u mreži pod uvje ma propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi. Socijalne usluge izvan mreže obavljaju pravne osobe, obrtnici i druge fizičke osobe koje su pribavile rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga u skladu s Zakonom o socijalnoj skrbi i posebnim propisom.

Za pružanje usluga u mreži socijalnih usluga Ministarstvo provodi postupak pregovaranja i sklapanja ugovora o pružanju socijalnih usluga u mreži. U postupku pregovaranja, Ministarstvo s ocijenjenim pružateljima usluga pregovara o vrs , količini i cijeni usluge, počevši od najviše ocijenjenog pružatelja usluga. Po završetku postupka pregovaranja, Ministarstvo socijalne poli ke i mladih sklopit će ugovor o pružanju socijalnih usluga s najpovoljnijim pružateljima usluga sukladno iskazanim potrebama u mreži.

Kako bi se omogućila primjena modela javno-privatnog partnerstva u ovom području, a da se pritom pos gne onaj ključni kriterij primjene modela javno-privatnog partnerstva, koji za cilj ima pos zanje pozi vne vrijednos za proračunski novac zakonom su utvrđene obveze javnih partnera u smislu usklađenja ukupnih rashoda za pružanje socijalnih usluga u onom dijelu u kojem se te usluge pružaju ugovorima o javno-privatnom partnerstvu. Radi pos zanja maksimalne društveno-ekonomske i fiskalne učinkovitos i održivos , Zakonom se predviđa izrada programa primjene modela javno-privatnog partnerstva u području socijalne skrbi. Na prijedlog Ministarstva, Vlada Republike Hrvatske će odlukom usvoji program primjene modela javno-privatnog partnerstva kojim će se uredi postupak, uvje i načela iden fikacije i provedbe projekata javno-privatnog partnerstva u području socijalne skrbi i sva druga pitanja u vezi s takvim projek ma. Ako se jekom izrade programa utvrdi opravdanost, is m će se analizira i drugi alterna vni modeli financiranja i razvoja sustava pružanja socijalnih usluga.

4. Povrat isplaćenih iznosa i naknada štete 4.1. Povrat isplaćenih iznosa

S obzirom na probleme koji su se pojavili u praksi Zakonom su jasnije definirane odredbe o naknadi štete od nasljednika korisnika, odnosno daroprimca u slučaju smr korisnika, kojem su u cijelos ili dijelom isplaćivani iznosi iz sredstava državnog proračuna, kao i odredbe o povratu sredstava od korisnika koji je na temelju neis ni h ili netočnih podataka, ostvario Način i uvjete sklapanja ugovora o pružanju socijalnih primanje na koje nije imao pravo. Republika Hrvatska usluga u mreži te provedbu ugovora pravilnikom će ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime prava

UDK 347.2

SOCIJALNA SKRB

na zajamčenu minimalnu naknadu i prava na uslugu ostvarenog iznosa novčane naknade, troška usluge ili naknade štete, uvažavajući njegovo imovinsko stanje smještaja ili boravka u slučaju smr korisnika. Novost je da se na temelju pravomoćnog rješenja o i socijalni položaj uz mogućnost odgode najduže za priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu razdoblje od tri godine. Centar za socijalnu skrb može i uslugu smještaja ili boravka, vrši upis zabilježbe traž- na prijedlog korisnika, odnosno obveznika povrata bine u zemljišnim knjigama na nekretninama u vla- isplaćenog iznosa odluči da se njegov dug po osnosništvu odraslog korisnika u korist Republike Hrvat- vi povrata isplaćenog iznosa, odnosno naknade štete ske, na prijedlog nadležnog državnog odvjetništva. djelomično ili u cijelos otpiše, uvažavajući njegovo Zabilježba se briše kada se izvrši naplata potraživanja imovinsko stanje i socijalni položaj. na imovini korisnika ili otpiše dug.

U slučaju smr korisnika zajamčene minimalne naknade ili usluge smještaja ili boravka, kojem su u cijelos ili dijelom isplaćivani iznosi iz sredstava državnog proračuna, Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava od njegovih nasljednika do visine vrijednos naslijeđene imovine. Ako is darovanjem otuđi svoju imovinu, Republika Hrvatska ima pravo od daroprimca na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava. Republika Hrvatska neće podići tužbu radi povrata h iznosa, ako bi ostvarivanjem tražbine nasljednici i članovi njegove obitelji, te daroprimac i članovi njegove obitelji ostali bez imovine, odnosno prihoda potrebnog za podmirenje osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba.

4.2. Naknada štete

Ako dug korisnika, obveznika povrata isplaćenog iznosa, odnosno naknade štete koji se otpisuje iznosi 10.000,00 kuna ili više, centar za socijalnu skrb može na prijedlog korisnika, odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa odluči da se dug djelomično ili u cijelos otpiše, samo uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Pružatelj usluge koji je ostvario nepripadajuću naknadu za uslugu koju nije pružio korisniku, dužan je nadoknadi štetu korisniku ili Republici Hrvatskoj, ako je korisniku priznato pravo na socijalnu uslugu rješenjem centra za socijalnu skrb. U slučaju kada korisnik nije izvršio povrat neosnovano primljene novčane naknade ili u slučaju kada pružatelj usluge nije izvršio povrat nepripadajuće naknade za uslugu koju nije pružio, Republika Hrvatska podnosi tužbu radi naknade štete nadležnom državnom odvjetništvu, na temelju dokumentacije koju dostavlja centar za socijalnu skrb.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

nom odvjetništvu, na temelju dokumentacije koju Uzimajući u obzir novos koje novi Zakon o socijaldostavlja centar za socijalnu skrb. noj skrbi donosi, a sukladno trenutnim financijskim mogućnos ma proračuna, ostvareni su preduvje 4.3. Otpis dugova za poboljšanje učinkovitos , transparentnos , inCentar za socijalnu skrb može s korisnikom, odno- formacijske i stručne osnove sustava socijalne skrbi sno s obveznikom povrata isplaćenog iznosa sklopi- i socijalnih pomoći, podizanje razine obaviještenos nagodbu o načinu i vremenu povrata neosnovano korisnika i društva o socijalnim pravima.

Korisnik koji je na temelju rješenja centra za socijalnu skrb ostvario pravo u sustavu socijalne skrbi, dužan je 5. Zaključak nadoknadi štetu koja je nastala s me što je: Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog • na temelju neis ni h ili netočnih podataka za koje interesa za Republiku Hrvatsku, čiji je cilj pružanje je znao ili morao zna da su neis ni , odnosno ne- pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobatočni ili na drugi način neosnovani, ostvario pravo iz ma u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnos sustava socijalne skrbi na koje nije imao pravo ili ga ma, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba je ostvario u većem opsegu nego što mu pripada • pravo iz sustava socijalne skrbi ostvario zbog toga i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu što nije prijavio promjenu koja utječe na prestanak unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisniili opseg prava, a znao je ili je morao zna za tu ka u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog ak vnog uključivanja u drušpromjenu. Centar za socijalnu skrb kada utvrdi da je nastala tvo. Rashodi za socijalne naknade najveća su stavka šteta, poziva korisnika da u određenom roku nado- ukupnih rashoda državnog proračuna, stoga postoji knadi nastalu štetu. Ako šteta ne bude nadoknađena stalna težnja za pos zanjem što kvalitetnijih rješenja, u određenom roku, Republika Hrvatska ovlaštena je te su česte intervencije u propise koji uređuju sustav podnije tužbu radi naknade štete nadležnom držav- socijalne skrbi.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Okružnica Ministarstva financija Uputa za izradu i predaju financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine Uputa za izradu i predaju financijskih izvještaja neprofitnih organizacija (Klasa: 400-06/13-01/139; Urbroj: 513-05-02/14-4) objavljena je 22. siječnja 2014. godine na internetskim stranicama Ministarstva financija, konkretnije na: h p://www.mfin.hr/hr/ upute-za-sastavljanje-financijskih-izvjestaja-neprofitnih-organizacija. Ista se daje u nastavku ovog teksta. Ovom Uputom podsjeća se na obveznike izrade i predaje godišnjih financijskih izvještaja, način i rokove predaje godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija, popunjavanje zaglavlja financijskih izvještaja te obrazaca: BIL-NPF i PR-RAS-NPF. Uputom se daju i napomene u vezi s vođenjem računovodstva sindikata i ostalih neprofitnih organizacija koje u svom sastavu imaju podružnice, ali i podsjetnik neprofitnim organizacijama koje do danas nisu ispunile obvezu upisa u Registar neprofitnih organizacija da su dužne to odmah učini . Nadalje, Uputom se između ostalog ukazuje i na izmjene i dopune Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA DRŽAVNA RIZNICA Klasa: 400-06/13-01/139 Urbroj: 513-05-02/14-4

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Zagreb, 22. siječnja 2014.

100

udruge i njihovi savezi, strane udruge, zaklade, fondacije, ustanove, poli čke stranke, komore, sindika , udruge poslodavaca, umjetničke organizacije, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobi/profita, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije i koje su upisane u Registru neprofitnih organizacija. Sindika , poli čke stranke i druge neprofitne organizacije s organizacijskim dijelovima (podružnicama) koji nemaju pravnu osobnost (svoj ma čni broj i OIB) podnose jedan financijski izvještaj na razini pravne osobe. Poslovanje podružnica bez pravne osobnos i ma ce mora bi obuhvaćeno jednim financijskim izvještajem. Stoga, organizacijski dijelovi (podružnice) bez pravne osobnos ne podnose godišnje financijske izvještaje FINA-i. Prema čl. 71. Uredbe godišnje financijske izvještaje za 2013. nisu obvezne sastavlja ni predava neprofitne organizacije: • čija je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 100.000,00 kn na razini godine i • godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od 100.000,00 kn na razini godine. Detaljne Upute o primjeni članka 71. Uredbe nalaze se na internetskoj stranici Ministarstva financija (www. mfin.hr→ Državna riznica→ Računovodstvo→ Neprofitno računovodstvo→ Uputa o primjeni članka 71. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija).

Napomena: Neprofitne organizacije osnovane nakon 1. siječnja 2009. (što znači i one osnovane jekom 2010., 2011., 2012. i 2013.) dužne su vodi dvojno knjigovodstvo i sastavlja te predava financijske izPredmet: Uputa za izradu i predaju financijskih iz- vještaje sljedeće tri godine, neovisno o visini prihoda vještaja neprofitnih organizacija za raz- i imovine. doblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. II. IZMJENE I DOPUNE UREDBE O RAČUNOVODSTVU NEPROFITNIH I. OBVEZNICI IZRADE I PREDAJE GODIŠNJIH ORGANIZACIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA - svima -

Sukladno čl. 2. st. 1. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija („Narodne novine“, br. 10/08, 7/09, 158/13 i 1/14) obveznici izrade i predaje financijskih izvještaja jesu:

Vlada Republike Hrvatske usvojila je na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija („Narodne novine“, br. 158/13).

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Ovim Izmjenama i dopunama Uredbe koja je stupila na snagu 1. siječnja 2014. mijenja se računski plan, podiže granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje financijskih izvještaja i podiže granica za jednokratni otpis dugotrajne nefinancijske materijalne imovine.

Državnom uredu za reviziju potrebno je dostavi ovjerene papirnate obrasce iz „Narodnih novina“ ili ovjerene izliste obrazaca (uz Referentnu stranicu) koji se nalaze na stranicama FINA-e i Ministarstva financija u elektroničkom obliku.

FINA-i je potrebno preda financijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. i onda Među m, navedene izmjene nisu relevantne za sastavljanje i predaju financijskih izvještaja neprofit- kada nema prihoda i rashoda u razdoblju izvještavanih organizacija za 2013. Financijski izvještaji za raz- nja pa sve kolone imaju vrijednost 0. doblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. predaju se Neprofitne organizacije koje sukladno Uredbi nisu na važećim Obrascima BIL-NPF (Bilanca) i PR-RAS-NPF obveznici predaje financijskih izvještaja ali su donijele (Izvještaj o prihodima i rashodima) propisanim Ured- odluku o njihovoj predaji, imaju obvezu iste predava bom iz 2008. odnosno 2009. godine. za sva propisana razdoblja predaje, a ne samo godiš-

III. NAČIN I ROKOVI PREDAJE GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

nji financijski izvještaj.

Napominjemo da nepostojanje prihoda ne znači nužno i nepostojanje rashoda jer za vođenje računa Za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. preotvorenih u bankama neprofitne organizacije primadaju se sljedeći financijski izvještaji: ju račune koje je, bez obzira jesu li plaćeni, potrebno • Bilanca na Obrascu: BIL-NPF, proves u poslovnim knjigama i na financijskim izvje• Račun prihoda i rashoda na Obrascu: PR-RAS-NPF i štajima iskaza rashod. • Bilješke. IV. POPUNJAVANJE ZAGLAVLJA FINANCIJSKIH Rok za predaju financijskih izvještaja za razdoblje: 1. IZVJEŠTAJA siječnja do 31. prosinca 2013. je Prema odredbama Zakona o osobnom iden fika• 3. ožujka 2014. cijskom broju („Narodne novine“, br. 60/08) OIB se Neprofitne organizacije dužne su poš va Uredbom počeo primjenjiva od 1. siječnja 2010. kao stalna propisani rok za dostavu financijskih izvještaja (čl. 70. oznaka svake pravne osobe i potrebno ga je upisa u st. 1. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organiza- zaglavlje financijskih izvještaja za 2013. cija) jer FINA nakon navedenog roka (3. ožujka 2014.) Na financijske izvještaje potrebno je upisa i RNO neće zaprima financijske izvještaje. broj dodijeljen od Ministarstva financija prilikom Financijski izvještaji predaju se:

upisa neprofitne organizacije u Registar neprofitnih organizacija.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

• FINA-i (ins tuciji ovlaštenoj za obradu podataka za potrebe Ministarstva financija i Državnog zavoda za RNO broj može se pronaći na internetskoj stranici Mista s ku) - Obrazac: BIL-NPF; Obrazac: PR-RAS-NPF, nistarstva financija (www.mfin.hr – Državna riznica – • Državnom uredu za reviziju - Obrazac: BIL-NPF; Računovodstvo – Neprofitno računovodstvo). Obrazac: PR-RAS-NPF; Bilješke V. NAPOMENE UZ POPUNJAVANJE OBRAZACA: Financijske izvještaje na propisanim obrascima moBIL-NPF I PR-RAS-NPF guće je preda : Na zahtjev Državnog ureda za reviziju napominjemo • u elektroničkom obliku s ugrađenim kontrolama da Obrazac: BIL-NPF mora bi u potpunos uravnokoji se može pronaći na internetskim stranicama težen što znači da ne smije postoja nikakva razlika u FINA-e i Ministarstva financija (www.mfin.hr → iskazanim vrijednos ma ak ve i pasive jer i najmanja Državna riznica→ Računovodstvo→ Neprofitno ra- razlika pri objedinjavanju podataka dovodi do većih čunovodstvo→ Financijski izvještaji za neprofitne neuravnoteženos . organizacije s ugrađenim kontrolama), ili U obrascu: BIL-NPF ne mogu istodobno bi popunjeni • putem papirna h obrazaca. podaci na: Uz elektroničku verziju obrasca predaje se i ispis Referentne stranice ovjeren potpisom osobe ovlaštene • AOP 199 Višak prihoda i AOP 200 Manjak prihoda za zastupanje i pečatom. Zbog pogrešaka koje su mo- Popunjavaju se svi stupci Obrasca: PR-RAS-NPF, daguće pri ručnom unosu podataka iz papirna h obra- kle stupac 4 Ostvareno prethodne godine i stupac 5 zaca u bazu FINA-e, preporuka je predava izvještaj u Ostvareno jekom razdoblja od 1. siječnja do 31. proelektroničkom obliku. sinca 2013.

101

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Stupac 4. Ostvareno prethodne godine ne popunjavaju neprofitne organizacije koje su osnovane jekom 2013. i pravne osobe koje su jekom 2013. prešle iz proračunskog na računovodstvo neprofitnih organizacija.

da je poslovanje i središnjice i organizacijskih jedinica vidljivo u jednoj glavnoj knjizi odnosno na razini neprofitne pravne osobe. Način na koji organizacijske jedinice dostavljaju podatke za evidencije u jedinstvenoj glavnoj knjizi, određuje se statutom i drugim Napominjemo da se FINA-i ne mogu preda financij- internim propisima neprofitnih pravnih osoba (sindiski izvještaji za 2012. nego ih neprofitna organizacija kata i dr.). čuva u svojoj arhivi. Iz navedenog proizlazi kako organizacijske jedinice ne U obrascu: PR-RAS-NPF ne mogu istodobno bi po- mogu samostalno sastavlja i predava financijske izvještaje za eksterno izvještavanje. punjeni podaci na AOP-ima:

Gore navedeno primjenjuje se i u slučaju kada organizacijske jedinice neprofitnih pravnih osoba (sindikalne podružnice, ogranci i sl.) imaju svoj transakcijski račun (žiro-račun). Podatke za knjigovodstvene evidencije osiguravaju po nastanku poslovnog događaja na način kako je to uređeno u internim ak ma neprofitne pravne osobe. Financijski izvještaji sastavljaju se Manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem i predaju isključivo za neprofitnu organizaciju u cjelini razdoblju. (središnjicu i organizacijske dijelove). • AOP 126 Višak prihoda poslovanja i AOP 127 Manjak prihoda poslovanja, • AOP 128 Višak prihoda – preneseni i AOP 129 Manjak prihoda – preneseni, • AOP 130 Višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju i AOP 131

U dijelu dodatnih podataka Obrasca: PR-RAS-NPF (od VII. UPIS U REGISTAR NEPROFITNIH ORGANIZACIJA AOP 138 do AOP 143) traži se iskazivanje vrijednos Sve neprofitne organizacije koje do danas nisu ispuostvarenih inves cija u novu dugotrajnu imovinu. nile obvezu upisa u Registar neprofitnih organizacija VI. NAPOMENA UZ VOĐENJE RAČUNOVODSTVA dužne su to učini odmah. SINDIKATI I OSTALE NEPROFITNE ORGANIZACI- Na internetskoj stranici Ministarstva financija nalazi JE KOJE U SVOM SASTAVU IMAJU PODRUŽNICE se Obrazac: RNO i potrebne upute za ispunjenje na(OGRANKE) vedene obveze. U financijskim izvještajima neprofitnih organizacija koje u svom sastavu imaju organizacijske jedinice koje nemaju pravnu osobnost (npr. sindika , podružnice i sl.) uočene su određene nepravilnos vezane uz vođenje računovodstva i predaje financijskih izvještaja.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Napomena: Ministarstvo financija ne izdaje izvadak iz Registra neprofitnih organizacija već je kao dokaz o upisu neprofitne organizacije u Registar dovoljno ispisa stranicu s podacima dobivenim nakon pretrage Registra na internetskoj stranici Ministarstva financija (www.mfin.hr – Državna riznica – Računovodstvo Obveza je neprofitne pravne osobe da u financijskim – Neprofitno računovodstvo). izvještajima iskaže objedinjene podatke za cjelovitu neprofitnu organizaciju u cijelos uzimajući u obzir POMOĆNIK MINISTRA I i središnjicu i organizacijske jedinice. Ovaj izvještaj GLAVNI DRŽAVNI RIZNIČAR mora obuhva podatke iz jedinstvene glavne knjige, Miljenko Fičor a organizacija računovodstva ustrojava se na način

102

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

www. m4pin.hr

UDK 657.2

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Utvrđivanje rezultata i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za 2013. godinu Ivana Jakir-Bajo * U br. 1. TIM4PIN MAGAZINA, u članku Pripreme za sastavljanje i predaju godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za 2013. godinu, podsje li smo neprofitne organizacije na rok i obvezu sastavljanja i predaje financijskih izvještaja, te dali odgovore na specifična pitanja u vezi s primjenom kriterija za utvrđivanje obveze sastavljanja i predaje financijskih izvještaja za 2013. godinu. Uputa Ministarstva financija za izradu i predaju financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine objavljena je u svom izvornom tekstu u ovom broju. Autorica u ovom članku ulazi u sadržaj financijskih izvještaja i način utvrđivanja rezultata za 2013. godinu.

1. Uvod Financijski izvještaj koji neprofitne organizacije trebaju sastavi i preda za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine su: Bilanca na Obrascu: BIL-NPF, Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i Bilješke. Financijski izvještaji se predaju do 3. ožujka 2014. godine: • Državnom uredu za reviziju: Bilancu na Obrascu: BIL, Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i Bilješke te • Financijskoj agenciji – FINA-i (za potrebe Ministarstva financija i Državnog zavoda za sta s ku): Bilancu na Obrascu: BIL i Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF. FINA-i se ne predaju Bilješke.

Na kraju poslovne godine utvrđuje se rezultat poslovanja na računima skupine 52 Rezultat poslovanja i obavljaju zaključna knjiženja međusobnim zatvaranjem računa rashoda i prihoda na skupinama računa razreda 3 Prihoda i 4 Rashoda. Prije sastavljanja temeljnice i utvrđivanja ukupnih rashoda i prihoda koji se prenose na račun 5211 Obračun prihoda i rashoda, valja prethodno provjeri jesu li pravilno iskazani rashodi i prihodi, pojedinačno i po razinama. Utvrđivanje rezultata u neprofitnom računovodstvu obavlja se u nekoliko faza:

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu financija RH, Zagreb.

2. Utvrđivanje rezultata za 2013. godinu

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Ovom Uredbom koja je stupila na snagu 1. siječnja 2014. godine mijenja se računski plan, podiže granica za jednokratni otpis dugotrajne nefinancijske materijalne imovine i granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje financijskih izvještaja. Među m, navedene informacije nisu relevantne za sastavljanje i predaju financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2013. godinu, budući da se financijski izvještaji za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine predaju na obrascima koji su sastavni dio Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija iz 2008., odnosno 2009. godine (NN, br. 10/08 i 7/09), a koji se nisu mijenjali u odnosu na prethodnu godinu.

Izgled i sadržaj financijskih izvještaja koji se predaju za 2013. godinu nije se mijenjao u odnosu na prethodnu godinu. Bilanca se sastavlja na Obrascu: BIL-NPF, koji je jednak Obrascu: BIL-NPF, što su neprofitne organizacije predavale na kraju 2012. godine, a Izvještaj o prihodima i rashodima za 2013. godinu na Obrascu: PR-RAS-NPF, koji se primjenjivao na polugodištu 2013. godine i ne razlikuje od onoga koji se predavao za 2012. godinu. Vlada Republike Hrvatske usvojila je na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o računovod-

stvu neprofitnih organizacija, koja je objavljena u Narodnim novinama broj 158/13.

103

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

1) utvrđivanje i iskazivanje prihoda i rashoda obračunskog razdoblja 2) usporedba ostvarenih prihoda i rashoda (obračun prihoda i rashoda) 3) prijenos utvrđene razlike prihoda i rashoda na višak/manjak. Primjer: Neprofitna organizacija je u poslovnoj godini ostvarila: Rashodi (skupina 41 - 46) 500.000,00 kn

UDK 657.2

Dakle, na račun 5211 Obračun prihoda i rashoda prenose se (preko računa rasporeda rashoda - 4911 i rasporeda prihoda - 3911) ukupni ostvareni prihodi i rashodi, te se utvrđuje rezultat poslovanja ostvaren u tekućoj godini. Neprofitna organizacija u primjeru, ostvarila je u poslovnoj godini manjak prihoda od 200.000,00 na što ukazuje i dugovni saldo na odjeljku 5211. 3) Prijenos utvrđene razlike prihoda i rashoda na višak/manjak

Prihodi (skupina 31 - 36) 300.000,00 kn

Rezultat se utvrđuje prenošenjem stanja s računa 1) Utvrđivanje i iskazivanje prihoda i rashoda za obračuna prihoda i primitaka 5211 na račune podskupine 522 Višak/manjak prihoda. Ako je potražna stra2013. godinu na na računu 5211 Obračun prihoda i rashoda veća Na kraj poslovne godine svi računi u razredima 3 i 4 od dugovne za utvrđenu razliku, zadužuje se račun se zatvaraju. U nastavku je dan primjer zatvaranja ra- obračuna prihoda i rashoda i odobrava odgovarajučuna razreda 3 i 4. ći račun viška prihoda u skupini 52, odnosno račun 5221. 3 Prihodi 3911 Raspored prihoda Ako je dugovna strana na računu 5211 Obračun pri300.000 (1) hoda i rashoda veća od potražne za utvrđenu razliku S0 300.000 0 odobrava se račun obračuna prihoda i rashoda i zaS izravnanja 300.000 (2) 300.000 dužuje račun manjka prihoda u skupini 52, odnosno (1) 300.000 300.000 300.000 300.000 račun 5222. 5211 Obračun prihoda i rashoda 300.000 (2) 4 Rashodi

4911 Raspored rashoda

S0 500.000 500.000 S0 izravnanja

(1) 500.000

500.000 500.000 (1)

500.000 (2)

500.000 500.000 5211 Obračun prihoda i rashoda (2) 500.000

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

2) Usporedba ostvarenih prihoda i rashoda (obračun prihoda i rashoda)

104

Za ukupan iznos rashoda odobrava se račun rasporeda rashoda u skupini 49 i zadužuju račun 5211-Obračun prihoda i rashoda. Za ukupan iznos prihoda zadužuje se račun rasporeda prihoda u skupini 39 i odobrava račun 5211-Obračun prihoda i rashoda. R. br.

Opis

1 2 1. Obračun rashoda i prihoda - ukupni rashodi - obračun rashoda - ukupni prihodi - obračun prihoda - manjak

Iznos 3

Račun Duguje Potražuje 4 5

500.000 4911 500.000 5211 300.000 31-36 300.000 39111 200.000 5211

4 1-46 4911 3911 5211

R. br.

Opis

1 2 1. Prijenos obračuna prihoda i rashoda - prijenos manjka prihoda poslovanja

Iznos 3

200.000

Račun Duguje Potražuje 4 5

5222

5211

Preneseni višak prihoda iz 2012. godine mogao se, ako mu nije određena namjena, koris za pokriće rashoda tekuće 2013. godine. Rashodi 2013. godine knjiže se uobičajeno – primjenom načela nastanka poslovnog događaja, a preneseni višak prihoda nije potrebno ponovo iskaziva u prihodima od tekuće godine. Dakle, višak 2012. godine ne iskazuje se ponovo u prihodima od tekuće – 2013. godine. Ostvareni manjak tekuće godine prebit će se s viškom prihoda prethodnih razdoblja, kao što je utvrđeno člankom 63. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, da se saldo na kraju godine na podskupini 522 utvrđuje prebijanjem računa viška i manjka. Troškovi tekućeg razdoblja ne smiju se direktno knjiži na teret viška prihoda prethodnih godina. Kod zaključivanja godine, na računu 5211 Obračun prihoda i rashoda sučeljavaju se prihodi i rashodi tekuće godine, a stanje se prenosi na račune podskupine 522 Višak/manjak prihoda na kojem se, u ovom slučaju, nalaze i preneseni saldo viška iz prethodnih godina kojim će se pokri troškovi tekućeg razdoblja.

UDK 657.2

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

3. Bilanca

199 i manjak prihoda na AOP 200. Na ove dvije AOP oznake iskazani su viškovi i manjkovi, koji su rezultat Bilanca je sustavni pregled imovine, obveza i vlas h prebijanja rezultata poslovanja tekuće godine s preizvora, na određeni datum. Dakle, u bilanci s jedne nesenim rezultatom (viškom ili manjkom) iz prethodstrane pra mo imovinu (AOP 001), a s druge strane nih godina. obveze i vlas te izvore (AOP 145). Osnovno obilježje Bilance je bilančna ravnoteža prema kojoj ukupna Isječak iz Obrasca: BIL-NPF imovina mora bi jednaka, odnosno uravnotežena s ukupnim obvezama i vlas m izvorima. Imovina su resursi koje neprofitna organizacija kontrolira kao rezultat prošlih događaja i od kojih se očekuju buduće koris u obavljanju djelatnos . Pra se po vrs , trajnos i funkciji u obavljanju djelatnos , a u neprofit- Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF nom sustavu temeljno se klasificira na: nefinancijsku imovinu – razred 0 i financijsku imovinu – razred 1. Obveze su neizmirena dugovanja proizašla iz prošlih događaja, za čije namirenje se očekuje odljev resursa. Vlas izvori su ostatak imovine nakon odbitka svih obveza. Imovina i obveze iskazuju se po računovodstvenom načelu nastanka događaja, a tuđa imovina pra se u izvanbilančnoj evidenciji. Bilanca se sastavlja na Obrascu: BIL-NPF sljedećeg izgleda: • • • • • •

Jedna od važnih kontrola ispravnos financijskih izvještaja, kako Obrasca: BIL-NPF, tako i Obrasca: PRRAS-NPF, koja ukazuje i na njihovu povezanost, također je u dijelu iskazivanja rezultata poslovanja. Ako je neprofitna organizacija iskazala višak prihoda na AOP 199 Obrasca: BIL-NPF kao konačan rezultat svog postupac 1 - broj računa iz računskog plana slovanja na dan 31. prosinca 2013. godine, tada is stupac 2 - naziv računa taj rezultat mora bi iskazan na AOP 130 Obrasca: PRstupac 3 - AOP oznaka RAS-NPF. Odnosno u slučaju poslovanja s manjkom, stupac 4 - stanje 1. siječnja godine za koju se sa- AOP 200 Obrasca: BIL-NPF mora odgovara manjku stavlja izvještaj, odnosno na dan početka poslova- prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju iskazanog nja u toku godine na AOP 131 Obrasca: PR-RAS-NPF. stupac 5 - stanje 31. prosinca godine za koju se saDakle, ključne kontrole između Obrasca: BIL-NPF i stavlja izvještaj, odnosno na dan prestanka posloObrasca: PR-RAS-NPF su: vanja stupac 6 - indeks promjene stanja (upisuje se cijeli AOP 199 Obrasca: BIL-NPF = AOP 130 Obrasca: PR-RAS-NPF broj bez decimala).

4. Izvještaj o prihodima i rashodima Izvještaj o prihodima i rashodima sustavni je pregled prihoda i rashoda, te financijskog rezultata za poslovnu godinu. U Obrazac: PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci:

izvori

stupac 1 – broj računa iz računskog plana stupac 2 – naziv računa stupac 3 – AOP oznaka stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine

• • Nadalje, u dijelu iskazivanja rezultata važno je ista- • knu da u Obrascu: BIL-NPF neprofitna organizacija • ne može istovremeno iskaza višak prihoda na AOP AOP 001 Imovina = AOP 145 Obveze i vlas

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

ma, primjerice: zbroj svih podAOP oznaka mora da zbrojnu AOP oznaku i slično. Matema čke kontrole nadopunjene su i logičkim kontrolama, koje proizlaze iz načina evidencija. Ključna kontrola Obrasca: BIL-NPF koja ukazuje na ispravnost i ažurnost provedenih knjiženja u glavnoj knjizi, a koje su podloga unosu podataka u Bilancu jest:

Za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godi- AOP 200 Obrasca:BIL-NPF= AOP 131 Obrasca: ne popunjavaju se svi stupci Obrasca: BIL-NPF-a. U PR-RAS-NPF bilancu se unose podaci iz glavne knjige i ne smiju se Sljedeće kontrola ispravnos obrazaca u vezi je s razlikova . Iznosi se upisuju u kunama bez lipa, a ako iskazivanjem stanja novčanih sredstava. Stanje iskanema eviden ranih iznosa upisuje se cr ca. zano na skupini 11 Novac u banci i blagajni AOP 075 Kontrole Obrasca: BIL-NPF Obrasca: BIL-NPF treba odgovara AOP 135 Stanju U elektroničke obrasce ugrađen je sustav kontro- novčanih sredstava na kraju razdoblja Obrasca: PRla. Riječ je prvenstveno o matema čkim kontrola- RAS-NPF.

105

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

UDK 657.2

• stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju te- prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem godine i na osnovi sa rada. kuće godine • stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u odnosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF bez decimala). DODATNI PODACI Prva dva stupca obrasca popunjena su temeljem propisane ekonomske klasifikacije – Računskog plana neprofitnih organizacija. Treći stupac je oznaka koju obrasci također imaju unaprijed popunjenu, a koja je potrebna radi automatske obrade podataka te kra ca naziva stupca 3, upravo to i znači - AOP oznaka. U stupac 4. upisuju se podaci o ostvarenim prihodima i rashodima te rezulta ma jekom istog razdoblja – prethodne godine. U stupac 5. upisuju se podaci iz glavne knjige o ostvarenim prihodima i nastalim rashodima jekom razdoblja od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine. U stupac 6. upisuje se indeks promijene ostvareno u odnosu na ostvareno za prethodnu godinu – upisuje se cijeli broj bez decimala. Dakle, popunjavaju se svi stupci Obrasca: PR-RAS-NPF, stupac 4 Ostvareno prethodne godine i stupac 5 Ostvareno jekom razdoblja od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine. Stupac 4. Ostvareno prethodne godine ne popunjavaju neprofitne organizacije koje su osnovane jekom 2013. godine i pravne osobe koje su jekom 2013. godine prešle iz proračunskog na računovodstvo neprofitnih organizacija.

11 11-dugovno 11-potražno

Stanje novčanih sredstava na početku godine Ukupni priljevi na novčane račune i blagajne Ukupni odljevi s novčanih računa i blagajni Stanje novčanih sredstava na kraju godine (AOP 132 + 133 - 134) Prosječan broj zaposlenih na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) Prosječan broj zaposlenih na osnovi sa rada (cijeli broj)

132 133 134

135

136

137

Sadržaj trećeg dijela dodatnih podataka, od AOP 138 do AOP 145, u cijelos ukazuje na činjenicu da je ovaj dio izvještaja izrađen i za potrebe Državnog zavoda za sta s ku. U ovom dijelu od neprofitnih organizacija traži se iskazivanje vrijednos ostvarenih inves cija u novu dugotrajnu imovinu.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

U obrascu: PR-RAS-NPF ne mogu istodobno bi po- Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF punjeni podaci na AOP-ima:

106

• AOP 126 Višak prihoda poslovanja i AOP 127 Manjak prihoda poslovanja • AOP 128 Višak prihoda – preneseni i AOP 129 Manjak prihoda – preneseni • AOP 130 Višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljeCilj prikupljanja podataka od AOP 138 do AOP 143 je dećem razdoblju i AOP 131. mogućnost obračuna inves cija u dugotrajnu imoviManjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem nu u kraćim vremenskim razdobljima, odnosno tromjesečjima. Pri tome je važno naglasi da se u narazdoblju. vedene AOP oznake Obrasca: PR-RAS-NPF ne unosi Podaci u dijelu «Dodatni podaci» stanje dugotrajne imovine na 31. prosinca 2013., Od AOP 132 do AOP 145 u Obrascu: PR-RAS-NPF upi- iskazano na bilančnim kon ma od 051 Građevinski suju se dodatni podaci. Dodatni podaci mogu se po objek u pripremi, do 056 Ostala nefinancijska imosvom sadržaju i namjeni grupira u če ri dijela. vina u pripremi. U prvom dijelu, od AOP 132 do AOP 135 pra se stanje novčanih sredstava na početku godine, ukupni priljevi i odljevi s računa i blagajni, te stanje novčanih sredstava na kraju godine. Drugi dio dodatnih podataka u potpunos je za sta s čke potrebe i obuhvaća AOP 136 i AOP 137 na kojima je potrebno iskaza

Prema obrazloženjima Državnog zavoda za sta s ku pod pojmom Vrijednost ostvarenih inves cija u novu dugotrajnu imovinu, obuhvaćaju se sve vrste ulaganja u novu imovinu, odnosno u nove kapacitete, kao i ulaganja za proširenje, rekonstrukciju i modernizaciju postojećih ili zamjenu zastarjelih, istrošenih ili

UDK 657.2

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

slučajnom štetom uništenih kapaciteta. Ne obuhvaća kombinirane. Označavaju se rednim brojevima s pozise redovno i tekuće održavanje te popravci dugotraj- vom na AOP oznaku izvještaja na koju se odnose. ne imovine. Obvezne Bilješke uz Bilancu jesu: Ostvarenim inves cijama u novu dugotrajnu imovinu • pregled ostalih ugovornih odnosa i sl., koji s ispusmatraju se nabave od izvođača građevinskih radova, njenjem određenih uvjeta mogu posta obveza ili proizvođača opreme, ostvarena ulaganja u vlas toj imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na režiji, nabavljena dugotrajna imovina bez naknade sudu koji su u jeku itd.) (humanitarne pomoći i darovi), nabave opreme u • pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i krattrgovini, te nabave imovine od privatnih osoba, odkoročnih kredita i zajmova, te posebno robnih krenosno inves cijska dobra koja još nisu bila predmet dita i financijskih najmova (leasing). kupoprodaje između neposrednih korisnika h dobara. Vrijednost inves cija u novu dugotrajnu imovinu iskazuje se po kupovnim cijenama tj. obuhvaća sve transportne troškove, instalacijske troškove, kao i troškove prijenosa vlasništva (naknade bilježnicima, inženjerima, pravnicima i sl.) i sve poreze koji se plaćaju na prijenos.

seminar

U ostvarene inves cije u novu dugotrajnu imovinu uključuje se i rabljena oprema nabavljena isključivo u inozemstvu, budući da izravno utječe na porast nacionalnog bogatstva u zemlji. Nabave se smatraju ostvarenim u trenutku promjene vlasnika, a kod građevinskih radova nabava je definirana ugovorom po fazama gradnje, odnosno obračunskim situacijama. Inves cije u građevinske objekte obuhvaćaju ulaganja u nove građevine visokogradnje, niskogradnje, hidrogradnje i ulaganja u stambene objekte.

Financijski izvještaji za 2013. i novine u poslovanju neprofitnih organizacija u 2014. godini

Inves cije u novu ostalu materijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja u osnovno stado priplodne i radne stoke, pošumljavanja i dugogodišnje nasade, te ulaganja u važnija poboljšanja zemljišta. Ulaganja u novu nematerijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja, kao što su ulaganja u rudarska istraživanja, računalne programe, patente, prava, licence, književna i umjetnička djela. Podaci obuhvaćaju i nabavu dugotrajne imovine financijskim leasingom.

Zagreb, hotel Central, 19. veljače 2014. s početkom u 10 sa

Bilješke su, uz financijske izvještaje, detaljnija razrada i dopuna podataka iz Bilance i Izvještaja o prihodima i rashodima. Bilješke mogu bi opisne, brojčane ili

• financijskih izvještaja za 2013. godinu • konačnog obračuna PDV-a za 2013. godinu • godišnje prijave poreza na dohodak za 2013. godinu Predavači: TIM4PIN savjetnici i suradnici Detaljan program seminara možete pogleda na stranici 2 Magazina.

4. Bilješke

• izmjena i dopuna Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF

• novina koje donosi Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija

U iskazane podatke ne uključuje se nabava zemljišta, jer se transakcije nabave i prodaje poništavaju na razini države. Četvr dio Obrasca pra bilančnu poziciju – stanje zaliha na dan 1. siječnja i na dan 31. prosinca 2013. godine. Budući da se od AOP 138 do AOP 144 ne mogu uspostavi matema čke ni/ili logičke kontrole, na AOP 145 uspostavljen je kontrolni zbroj.

Pozivamo vas na seminar na kojem ćemo detaljno obradi teme:

107

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

UDK 347.3

Novi Zakon o udrugama je pred usvajanjem Vesna Lendić Kasalo * S ciljem osiguravanja učinkovitog djelovanja udruga sa svojstvom pravne osobe te stvaranja preduvjeta za djelotvorno financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj, Vlada Republike Hrvatske je 3. listopada 2013. upu la u saborsku proceduru Prijedlog Zakona o udrugama. U trenutku objave ovoga teksta Prijedlog Zakona je već raspravljen i očekuje se njegovo skoro usvajanje. Javna rasprava o novinama odvijala se od konca prošle godine i predloženi tekst trebao bi predstavlja konsenzus svih zainteresiranih strana. U članku autorica predstavlja osnovne elemente Zakona i intencije novih zakonskih rješenja.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

1. Uvod Kada je u prosincu 2012. započela javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o udrugama u Registru udruga bilo je upisano ukupno 47.667 udruga, a početkom listopada 2013. bilo ih je već preko 50.000. To je također dobar pokazatelj da se radi o iznimno dinamičnom području kojemu je norma vni okvir star više od jednog desetljeća, te ga je potrebno doradi . Tijekom primjene Zakona o udrugama (NN, br. 88/01, 11/02) prisutne su brojne poteškoće koje se mogu saže kao nedovoljno jasne odredbe o: upravljanju udrugom i jelima udruge, udruživanju udruga u saveze, članstvu, skupš ni, poš vanju načela demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova kod unutarnjeg ustroja udruge, stjecanju i raspodjeli imovine, obavljanja gospodarskih djelatnos , neprecizne odredbe o nadzoru te odveć složen postupak likvidacije i brisanja udruga iz Registra udruga. Nabrojane poteškoće nerijetko u praksi dovode do različi h tumačenja i neujednačene primjene odredbi Zakona. Ilustra van je i podatak da je samo 21.500 udruga upisanih u Registar neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financija (u koji su se dužne upisa sve registrirane udruge), te da samo oko 12.500 udruga obveznica predaje financijskog izvješća. Iz ovih podatala razvidno je da postoji veliki raskorak između broja registriranih i stvarno ak vnih udruga. Isto tako, još uvijek nisu dovoljno razrađeni uvje dodjele financijskih podrški udrugama iz javnih izvora, te postoje različi standardi u postupanju kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini pa me i mogućnos različi h zloporaba u korištenju sredstava iz javnih izvora namijenjenih za provođenje programa i projekata od interesa Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., zamjenica ravnatelja Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge

108

za opće dobro. Veća transparentnost rada udruga kad koriste sredstva iz javnih izvora, nužna je radi jačanja povjerenja građana i javnos u svrhovitost izravnog i neizravnog financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro, ali i radi omogućavanja članovima udruga i zainteresiranoj javnos , da se redovito upoznaju s temeljnim ak ma, djelatnos ma i rezulta ma rada udruga te provode nadzor u područjima od njihova interesa. Ograničeni opseg podataka u Registru udruga kao i nedostupnost podataka iz financijskih izvještaja udruga o financijskom poslovanju udruga, prepreka je približavanju rada udruga široj javnos . Kao dodatni problem u praksi pokazala se i neodgovarajuća klasifikacija udruga u Registru udruga prema području njihovih ciljeva i djelatnos , jer se udruge u Registru udruga razvrstavaju prema vrlo proizvoljno utvrđenim skupinama i podskupinama djelatnos , na što same udruge nemaju nikakvog utjecaja i što često onemogućuje udruge u zagovaranju svih prava i interesa zbog kojih su osnovane.

2. Opsežno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću Prijedlog novog Zakona o udrugama pripremljen je uzimajući u obzir rezultate inicijalne javne rasprave o izazovima u provedbi i dosadašnjim učincima provedbe Zakona o udrugama (održanoj još 6. ožujka 2012.), te opsežnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Savjetovanje je obuhvaćalo jednomjesečnu internetsku javnu raspravu (kojoj se sa svojim konkretnim komentarima i prijedlozima odazvalo pedesetak udruga, pet sindikalnih središnjica, pet građana i če ri ureda državne uprave), javno savjetovanje, te desetak tematskih rasprava s pojedinim jelima državne i javne uprave. Svi komentari i prijedlozi pažljivo su razmotreni, brojni su i prihvaćeni, a svi neprihvaće-

UDK 347.3

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

ni komentari detaljno su obrazloženi. Svi prijedlozi i na i imovinska prava, te maloljetnih osoba članova komentari javno su dostupni na internetskoj stranici udruge. Osim toga, udruge su dužne autonomno uredi i način sazivanja sjednica skupš ne, pa i u slučaju Ministarstva uprave. isteka mandata osoba ovlaštenih za zastupanje i jela upravljanja udruge, 3. Najvažnije promjene u Zakonu o

udrugama

Jasnije su propisane odredbe o nazivu udruge, kao i Prijedlogom novog Zakona o udrugama jasnije se uvje pod kojima se u naziv udruge može unije ime uređuje osnivanje, pravni položaj, djelovanje, regi- ili dio imena fizičke osobe, što važećim Zakonom nije stracija, financiranje, imovina, odgovornost, statusne propisano. promjene, nadzor, prestanak postojanja udruge sa Strane udruge upisuju se u Upisnik predstavništava svojstvom pravne osobe, te djelovanje predstavništa- stranih udruga koji vode uredi državne uprave u žuva stranih udruga u Republici Hrvatskoj. Navodimo paniji odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove opće uprave (dalje u tekstu: nadležni urenajvažnije izmjene u odnosu na važeći Zakon. di), prema sjedištu strane udruge. Po prvi puta utvrđena su načela Prema važećem Zakonu, strane djelovanja udruge (načelo neo- ...izričito je navedeno da udruge se upisuju u Registar stravisnos , javnos , demokratskog udruga može osnova nih udruga u Republici Hrvatskoj, ustroja, neprofitnos i načelo slo- trgovačko društvo radi kojeg vodi Ministarstvo uprave. bodnog sudjelovanja u javnom žiobavljanja gospodarskih Novim se zakonom omogućava votu). ostvarivanje pravne zaš te dvostupanjskim rješavanjem ovih Sukladno međunarodnim konven- djelatnos ... upravnih stvari, tako da se propicijama propisano je da osnivač udruge može bi i punoljetna osoba lišena poslovne suje pravo na žalbu pro v prvostupanjskih rješenja sposobnos u poduzimanju radnji koje se odnose na nadležnih ureda o upisu ili upisu promjena strane osobna i imovinska prava, te maloljetna osoba s navr- udruge u navedeni Upisnik, a o kojoj odlučuje Minišenih 14 godina, ali po Zakonu propisanom postupku. starstvo uprave. U trenutku osnivanja udruge minimalno jedan osnivač Poseban naglasak je stavljen na javnost i veći opmora ima potpunu poslovnu sposobnost, a osoba seg podataka upisanih u Registar udruga i Upisnik ovlaštena za zastupanje udruge može bi samo osoba predstavništava stranih udruga. Tako bi sukladno sa potpunom poslovnom sposobnošću. ovom zakonu, svi podaci upisani u te registre i staProširen je obvezni sadržaj statuta s ciljem olakšavanja rada jela upravljanja i veće transparentnos rada udruga. S m u vezi, utvrđeno je da statut, pored onoga što je propisano važećim Zakonom sadrži i odredbe o područjima djelovanja sukladno ciljevima, gospodarske djelatnos sukladno zakonu, ako ih obavlja, načinu osiguranja javnos djelovanja udruge, odredbe o sazivanju skupš ne u slučaju isteka mandata, te odredbe o izboru i opozivu likvidatora, a koje su nužne radi mogućnos provedbe odredbi ovog Zakona u vezi s prestankom rada udruge.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Odredbe o imovini i financijskom poslovanju udruge temeljito su dorađene u pogledu definiranja što čini imovinu, pod kojim uvje ma udruga može obavlja gospodarske djelatnos , ali i jači nadzor ako udruga obavlja gospodarske djelatnos . Iako je to bilo moguće i do sada, izričito je navedeno da udruga može osnova trgovačko društvo radi obavljanja gospodarskih djelatnos , u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih statutom, a uzajamne odnose uređuju ugovorom. Ako trgovačko društvo ostvari višak prihoda nad rashodima, ono se mora

Jasnije su propisane odredbe u vezi s upravljanjem udrugom, te jelima udruge, posebno u odnosu na skupš nu (sastav, nadležnost i održavanje sjednica), koje se primjenjuju samo ako statutom udruge nije drukčije propisano (supsidijarna primjena) te je utvrđena i ovlast osobe ovlaštene za zastupanje udruge. Slijedom toga, naglašena je autonomnost udruge da statutom uređuje način izbora i mandata predstavnika u skupš ni udruge, ako skupš nu ne čine svi članovi udruge, kao i način sudjelovanja u radu skupš ne udruge punoljetnih osoba lišenih poslovne sposobnos u poduzimanju radnji, koje se odnose na osob-

tut udruge bili javni, sukladno posebnim propisima i javno dostupni na internetskoj stranici Ministarstva uprave. Imajući u vidu da se uskoro očekuju i izmjene u propisima kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija predviđeno je da u Registru udruga poveznicama na Registar neprofitnih organizacija javno budu dostupna i izvješća o financijskom poslovanju udruge s propisanom dokumentacijom, što bi uvelike trebalo olakša financiranje udruga iz javnih izvora i pridonije transparentnos njihova djelovanja za opće dobro.

109

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

UDK 347.3

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

koris isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih postojanja udruge. U slučaju kada skupš na udruge statutom udruge. donese odluku o prestanku udruge, likvidator udruge Prijedlogom Zakona uređeno je financiranje progra- dužan je nadležnom uredu podnije zahtjev za upis ma i projekata od interesa za opće dobro iz javnih prestanka djelovanja udruge u roku od osam dana od izvora (državnog i proračuna jedinica lokalne i podana donošenja odluke. S obzirom na to da je pradručne (regionalne) samouprave i fondova Europ- vomoćna odluka suda o ukidanju udruge navedena u ske unije), koje provode udruge. Kriterije, mjerila i ovom članku kao jedan od razloga prestanka udruge, postupke financiranja programa i projekata od in- u ovom Zakonu nije predviđeno poglavlje o zabrani teresa za opće dobro koje provode udruge pobliže djelovanja udruge kao što je to slučaj u važećem Zaće bi uređeni Uredbom koju donosi Vlada, na pri- konu. Naime, postojanje odredaba o zabrani udruge jedlog Ureda za udruge u roku od 90 dana od dana imalo je svoj smisao prilikom donošenja važećeg Zastupanja na snagu Zakona. Donošenjem Uredbe kona o udrugama, jer u vrijeme njegova donošenja prestat će važi Kodeks pozi vne prakse, standarda još nije bio donesen Zakon o odgovornos pravnih i mjerila za ostvarivanje financijske potpore progra- osoba za kaznena djela. Nakon donošenja Zakona o odgovornos pravnih osoba za kaznena djela, odredmima i projek ma udruga (NN, br. 16/08). be o zabrani udruge izgubile su svoj smisao te postale Pored odredbi o odgovornos za obveze udruge, izlišne. Osim toga, sa stajališta načela proporcionalpropisane su i odredbe o odgovornos osoba ovla- nos bilo bi izuzetno teško opravda zabranu udruge štenih za zastupanje udruge i članova udruge za šte- zbog nekog nezakonitog djelovanja koja ujedno ne tu učinjenu u udruzi ili udruge prema trećim osoba- predstavlja neko kazneno djelo za koje se, prema Zama tako da odgovaraju sukladno općim propisima o konu o odgovornos pravnih osoba za kaznena djela, odgovornos za štetu. može izreći sankcija ukidanja pravne osobe. Prijedlogom Zakona uređena su i pitanja statusnih promjena, odnosno promjena pravnog položaja udruge izvršenog na osnovu odluke nadležnog jela u skladu sa statutom i ovim zakonom, pri čemu se misli na pripajanje, spajanje i podjelu udruge. Uvođenjem statusnih promjena kao novog poglavlja u Zakon o udrugama odgovara se na stvarne probleme i situacije u kojima se udruge nalaze u svakodnevnoj praksi. Ujedno se statusne promjene is ču i kao dodatni razlog za prestanak postojanja udruge

110

Prijedlogom Zakona dodatno se preciziraju nadležnos za obavljanje nadzora nad radom udruge. I dalje se primarni nadzor povjerava članovima udruge, te ostalim zainteresiranim pravnim i fizičkim osobama, upravni nadzor Ministarstvu uprave, inspekcijski nadzor nad radom udruge nadležnim uredima. Detaljno se propisuje opseg i postupak inspekcijskog nadzora nad radom udruge, a posebno se propisuje i inspekcijski nadzor nad obavljanjem djelatnos udruge nadležnim ministarstvima, odnosno drugim jelima državne uprave, a Ministarstvu financija nadzor nad financijskim poslovanjem udruga i podnošenjem pro- Novina je da će pod uvje ma propisanim ovim zakonom, udruga moći presta postoja po skraćepisanih financijskih izvješća. nom postupku, u kojem se neće mora provodi Odredbama o prestanku postojanja udruge nastoji se postupak likvidacije, a za moguće obveze udruge riješi postupanje nadležnih ureda u slučajevima kad bit će solidarno odgovorni članovi upravnog (izvršnastupi neki od razloga za prestanak postojanja udrunog) jela, temeljem dane izjave pred javnim bilježge. Sukladno zahtjevima iz prethodne javne rasprave, nikom, pet godina od dana brisanja udruge iz Regiprijedlogom Zakona nastojalo se riješi postupanje stra udruga. nadležnih ureda u slučajevima kad nastupi neki od razloga za prestanak postojanja udruge, kao i uvjete Novina u Prijedlogu zakona o udrugama je i ins tut raspolaganja imovinom udruge u slučaju prestanka likvidatora, kojega Zakon definira kao osobu koju je

UDK 347.3

imenovalo nadležno jelo udruge, koja zastupa udrugu u postupku likvidacije i koja je upisana u Registar udruga, odnosno kao osobu koja je ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupka likvidacije i brisanja udruge iz Registra udruga. Pritom se is če da likvidator ne mora bi član udruge. Zakon to izričito ne navodi, ali likvidator može bi i pravna osoba. Zakon je predvidio i niz prekršajnih odredbi s kaznama koje se kreću od 2.000,00 do 10.000,00 kuna za udrugu, odnosno 1.000,00 do 5.000,00 kuna za fizičku osobu. U prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona o udrugama, utvrđena je obveza udruga da u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, usklade svoje statute sa Zakonom, a za one koje to ne učine nadležni ured će po službenoj dužnos brisa udrugu iz registra udruga, uz prethodnu javnu objavu poziva eventualnim vjerovnicima da prijave svoje tražbine u roku od 30 dana od dana objave javnog poziva.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

de udruge u Republici Hrvatskoj i osigura jasan okvir za obavljanje gospodarskih djelatnos odnosno socijalnog poduzetništva. Novim odredbama o prestanku postojanja, likvidaciji i brisanju omogućit će se lakše brisanje udruga iz Registra, a me će se javnos da točniji uvid u stvarnu brojnost i ak vnost udruga te općenito dinamiku osnivanja i prestanka postojanja udruga u Hrvatskoj.

ga je Knji novim ana im r i r u až konsk za ma! a n e izmj

4. Očekivani učinci novoga Zakona Očekuje se da bi usvajanjem Zakona o udrugama u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske bili učinjeni bitni pomaci u norma vnom okviru za djelovanje udruga u Republici Hrvatskoj. Prije svega, osigurat će se veća transparentnost i javnost djelovanja udruga, a me i veći prostor za jačanje povjerenja građana u rad udruga, kao najbrojnijih aktera organiziranog civilnog društva te sve važnijih čimbenika društvenog i gospodarskog života u Hrvatskoj. Većom transparentnos rada i dostupnos javnos , stvorit će se i preduvjet da primarni nadzor nad radom udruga obavljaju sami članovi, ali i zainteresirane fizičke i pravne osobe, te šira javnost.

Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen)

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Preciznijim definiranjem odredbi vezanih uz imovinu, obavljanje gospodarskih djelatnos i financiranje udruga spriječit će se moguće zloporabe udruga, odnosno onemogući oni koji za svoje poslovne potrebe zloupotrebljavaju pravni status udruge, ali će se stvori podloga za djelotvornije financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provo-

S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, ins tucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju učini kako bi se prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvari zaš tu prava u sustavu javne nabave kroz prikaz prakse Državne komisije za kontrolu javne nabave i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeni prilikom izjavljivanja žalbe u sustavu javne nabave.

Niz otvorenih pitanja u ovom području, kao što je primjerice klasifikacija udruga prema ciljevima njihova osnivanja i djelovanja, ujednačeno postupanje nadležnih ureda u vođenju Registra, opseg podataka koji se javno objavljuju i sl., riješit će se pravilnikom o Registru udruga i Upisniku predstavništava stranih udruga koji bi ministar nadležan za poslove opće uprave trebao donije u roku od 30 dana od dana stupanja Zakona na snagu.

111

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

UDK 336.2 657.2

Osvrt na Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija Ivana Jakir-Bajo * O novom načinu reguliranja računovodstva i dijela financijskog poslovanja neprofitnih organizacija već se duže vrijeme raspravlja u stručnoj javnos . Vlada RH usvojila je 30. siječnja 2014. godine Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upu la ga u saborsku proceduru donošenja (prvo čitanje). Autorica u tekstu daje pregled ključnih odredbi Prijedloga zakona.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Računovodstvo ustanova, udruga i ostalih neprofitnih organizacija propisano je Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 10/08, 7/09 i 158/13; dalje u tekstu: Uredba). Odredbe ove Uredbe uređuju područje: knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, organizacije knjigovodstva, obavljanje popisa imovine i obveza, načela iskazivanja imovine, obveza, vlas h izvora, prihoda i rashoda, sadržaj i primjenu računskog plana, financijsko izvještavanje i druga područja koja se odnose na računovodstvo neprofitnih organizacija.

112

cije, ali prilagođeno izvorima financiranja, visini prihoda i vrijednos imovine. Nadalje, Akcijskim planom za provedbu inicija ve Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj 2012.-2013. zatraženo je da se kroz novi Zakon o računovodstvu neprofitnih organizacija uvede obveza javne objave financijskih izvještaja neprofitnih organizacija.

Vlada RH usvojila je 30. siječnja 2014. godine Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upu la ga u saborsku proceduru donošenja (predviđena su dva čitanja). U nastavku teksta daje se osvrt na ključne odredbe navedenog Prijedloga. Višegodišnjom primjenom Uredbe uočena je potreba za uspostavljanjem zakonodavnog okvira kojim bi se propisao sustav dobrog financijskog upravljanja i kon- 2. Obveznici primjene trola, ne samo u dijelu računovodstva, već planiranja Odredbe Zakona u najvećem dijelu odnose se one nei programiranja, izrade financijskih planova i njihovog profitne organizacije koje su trenutno obveznici priizvršavanja te izvještavanja. Nadalje, Uredba nije ade- mjene Uredbe o računovodstvu neprofitnih organikvatno odgovorila na zahtjeve za primjenom načela zacija. Dakle, obveznici primjene Zakona jesu domaće javnos i transparentnos , posebice u dijelu finan- i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, fundacije, cijskog izvještavanja. Nacionalna strategija stvaranja ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindika , po cajnog okruženja za razvoj civilnog društva od vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe ko2011.-2016., predvidjela je izradu Zakona o računo- jima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje vodstvu neprofitnih organizacija kojim će se uredi dobi , za koje iz posebnih propisa proizlazi da su nei pitanja transparentnog uvida u trošenje sredstava profitnog karaktera. Osim navedenih neprofitnih oriz javnih izvora dodijeljenih organizacijama civilnoga ganizacija odredbe ovoga Zakona koje se odnose na društva kao neprofitnim organizacijama. Strategija je vođenje poslovnih knjiga i upis u Registar neprofittakođer predvidjela unapređenje sta s čkog praće- nih organizacija primjenjuju se na poli čke stranke. nja organizacija civilnog društva uvođenjem obveza Financijsko poslovanje, izvještavanje i nadzor poli čdostave financijskih izvještaja za neprofitne organiza- kih stranaka uređen je Zakonom o financiranju poličkih ak vnos i izborne promidžbe (NN, br. 24/11, * 61/11 i 27/13). Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb

UDK 336.2 657.2

Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na poduzetnike na koje se primjenjuju odredbe Zakona o računovodstvu, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao ni na proračunske korisnike upisane u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a koji financijsko poslovanje i računovodstvo vode u skladu sa Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12). Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju na ustanove kojima su osnivači fizičke osobe. Kako ni jednim računovodstvenim propisom nije izričito naznačeno koje računovodstvo vode ovakve ustanove (kao što su „privatni“ dječji vr ći, zdravstvene ustanove, škole i domovi za starije i nemoćne i dr.) one su tek na temelju činjenice da se prema poreznim propisima smatraju poduzetnicima i obveznicima poreza na dobit, primjenjivale Zakon o računovodstvu koji regulira računovodstvo poduzetnika odnosno obveznika poreza na dobit.

3. Primjena načela dobrog financijskog upravljanja i kontrola

organizacija uzimajući u obzir visinu prihoda, vrijednost imovine i pravni oblik neprofitne organizacije. Neprofitne organizacije zanima na koji će način provodi navedenu samoprocjenu. Može se reći da će se koris sličan model koji je uveden za proračune i proračunske korisnike kroz obvezu sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornos kojom čelnik potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u proračunu odnosno financijskom planu. U ovom procesu davanje Izjave, ključni instrument na temelju kojeg se Izjava i daje je Upitnik o fiskalnoj odgovornos . Upitnik obuhvaća pitanja iz područja planiranja, izvršavanja, računovodstva, javne nabave i izvještavanja koja služe čelniku za što objek vniju procjenu kvalitete uspostavljenog sustava financijskog upravljanja i kontrola u ovim procesima. Zakonom se uvodi se obveza izrade financijskih planova za neprofitne organizacije koje su obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva. Planiranje je osnova svakog dugoročnog djelovanja i temelj za uspješno poslovanje neprofitne organizacije. Rezultat svakog procesa planiranja je plan. Aktualnom Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija nije utvrđena obveza donošenja financijskih planova, stoga su tu obvezu neprofitne organizacije najčešće uređivale statutom i drugim propisima kojima se uređuje njihov ustroj te djelovanje. Među m, zbog važnos koje proces planiranja ima u poslovanju neprofitnih organizacija, Zakonom se propisuje obveza izrade financijskih planova koji se sastoje od plana prihoda i rashoda, plana zaduživanja i otplata te obrazloženja financijskog plana. Financijski plan podnosi se na usvajanje najvišem jelu neprofitne organizacije. Zakonski predstavnik odgovoran je za zakonito i pravilno izvršavanje financijskog plana. Ministar financija pravilnikom propisuje metodologiju i rokove izrade financijskog plana te način i uvjete izvršavanja financijskog plana.

Prema načinu knjiženja poslovnih promjena, načelima na kojima se temelje, cilju koji se želi ostvari i poslovnim knjigama koje se vode, dva su temeljna sustava knjigovodstva: jednostavno i dvojno knjigovodstvo. Pri vođenju jednostavnog knjigovodstva, u poslovnim knjigama se iskazuju poslovne promjene tek kada nastanu prome gotovog novca te prihodi i rashodi prema novčanom načelu. Novčano računovodstveno načelo znači da se učinci transakcija i ostalih događaja priznaju ne kada nastanu, već kada se primi ili ispla novac i/ili novčani ekvivalent. Osnov-

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

4. Računovodstvo

Poslovanje neprofitne organizacije treba se temelji na načelu dobrog financijskog upravljanja i kontrola te načelu javnos i transparentnos . Financijsko upravljanje i kontrole može se definira kao sustav kojim su financijski aspek poslovanja neprofitne organizacije usmjereni i kontrolirani tako da podupiru realizaciju ciljeva organizacije. Primjereni sustavi financijskog upravljanja i kontrola uspostavljeni su onda kada upravljačka struktura planira i organizira poslovanje na način da se pruža razumna sigurnost da uspješno upravlja rizicima i da se u realizaciji ciljeva sredstva, uključujući i sredstva članstva, koriste pravilno, e čno, ekonomično, učinkovito i djelotvorno. Dakle, financijsko upravljanje i kontrole odnosi se na upravljačku odgovornost u planiranju, programiranju, izradi financijskih planova i njihovoj realizaciji, računovodstvu i izvješćivanju kako bi se pos gli postavljeni ciljevi i osigurala zaš ta resursa od gubitaka, neadekvatnog korištenja i prijevara. Financijsko upravljanje i kontrole obuhvaća sve aspekte vezane uz prihode/primitke, rashode/izdatke, imovinu i obveze. Sustavi financijskog upravljanja i kontrola temelje se na pet međusobno povezanih komponen unutarnjih kontrola, koje uključuju: kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne ak vnos , informacije i komunikacije te praćenje i procjenu sustava. Za neprofitne organizacije koja su obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva uvodi se obveza provođenja samoprocjene učinkovitog i djelotvornog funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola. Zakonom je predviđeno da ministar financija pravilnikom utvrđuje način provođenja samoprocjene funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola neprofitnih

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

113

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

no obilježje dvojnoga knjigovodstva jest da se svaku poslovnu promjenu obvezno eviden ra usporedo na dva različita računa iz računskog plana, a na kojima uzrokuje promjene suprotne prirode. Dvojno knjigovodstvo omogućava automatsku kontrolu budući da je iznos proknjižen na dugovnoj strani računa jednak iznosu proknjiženom na potražnoj strani. Prema čl. 71. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, vodi dvojno knjigovodstvo, ni sastavlja financijske izvještaje nisu obvezne neprofitne organizacije čija je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 100.000,00 kuna na razini godine i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od 100.000,00 kuna na razini godine.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje financijskih izvještaja podiže se sa 100.000,00 kuna na 230.000,00 kuna. Tako neprofitna organizacija čija je imovina u prethodne tri godine uzastopno imala vrijednost manju od 230.000,00 kuna, a godišnji je prihod ostvaren u istom razdoblju iznosio manje od 230.000,00 kuna te ako su prošle najmanje tri godine od osnivanja, neće bi u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i primjene računovodstvenog načela nastanka događaja te predaje financijskih izvještaja. su. Neprofitna organizacija koja zadovoljava navedene kriterije dužna je vodi najmanje knjigu blagajne, knjigu primitaka i izdataka, knjigu ulaznih računa, knjigu izlaznih računa i popis dugotrajne nefinancijske imovine primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela. Do sada su obveznici primjene jednostavnog knjigovodstva vodili knjigu blagajne i knjigu primitaka i izdataka.

114

Prihodi i rashodi u sustavu dvojnog knjigovodstva priznaju se uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja. Primjena ovog računovodstvenog načela nastavak je dosadašnjeg postupanja koje je utvrđeno Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacije. Računovodstveno načelo nastanka događaja znači da se učinci transakcija i ostalih događaja priznaju kada nastanu. Zakon, kao i Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija definira recipročne i nerecipročne prihode uzimajući u obzir specifičnos financiranja neprofitnih organizacija putem članarina, donacija, pomoći i sl. Recipročni prihodi (prihodi na temelju isporučenih dobara i usluga) priznaju se u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmjeri neovisno o napla , dok se nerecipročni prihodi (donacije, članarine, pomoći, doprinosi i ostali slični prihodi) priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) najkasnije do trenutka predočavanja financijskih izvještaja za isto razdoblje. Donacije povezane s izvršenjem ugovorenih programa

UDK 336.2 657.2

(projekata i ak vnos ) priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa (projekata i ak vnos ), donacije povezane s nefinancijskom imovinom koja se amor zira priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjerno troškovima uporabe nefinancijske imovine u razdoblju korištenja. Način priznavanja rashoda također se ne mijenja u odnosu na dosadašnje postupanje. Rashodi se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju, a rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske imovine u trenutku stvarnog utroška, odnosno prodaje. Troškovi nabave dugotrajne imovine se kapitaliziraju, a u rashode priznaju jekom korisnog vijeka uporabe. Dakle, rashod u vezi s nabavom dugotrajne nefinancijske imovine iskazuje se prema sustavnom trošenju vrijednos nabavljene imovine.

5. Financijsko izvještavanje Zbog potrebe da se sta s čkim podacima obuhva cijeli neprofitni sektor, uvodi se obveza dostave financijskih izvještaja svim neprofitnim organizacijama, ali prilagođeno visini prihoda i vrijednos imovine. Kao što je već prethodno istaknuto, dio neprofitnih organizacija i nadalje će moći vodi jednostavno knjigovodstvo, ali će ima obvezu sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, skraćenog sadržaja u odnosu na neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo i koje će i nadalje bi obveznici tromjesečnog izvještavanja. Financijski izvještaji i nadalje će se podnosi Ministarstvu financija. Ministarstvo financija može ovlas drugu ins tuciju za zaprimanje i obradu financijskih izvještaja. Tako je u 2013. godini za poslove prikupljanja i obrade financijskih izvještaja Ministarstvo financija ovlas lo Financijsku agenciju (FINA). Neprofitne organizacije sastavljaju i podnose financijske izvještaje na razini pravne osobe s uključenim podacima o poslovanju njenih organizacijskih dijelova. Navedena odredba unesena je u Zakon iz uputa Ministarstva financija upućenih neprofitnim organizacijama koje u svom sastavu imaju organizacijske jedinice koje nemaju pravnu osobnost, a u čijim su financijskim izvještajima u počecima primjene Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (2008. i 2009. godina) uočene nepravilnos vezane uz vođenje računovodstva i predaje financijskih izvještaja. Obveza je neprofitne pravne osobe da u financijskim izvještajima iskaže objedinjene podatke za neprofitnu organizaciju u cijelos uzimajući u obzir i središnjicu i organizacijske jedinice. Ovakav izvještaj mora obuhva podatke iz

UDK 336.2 657.2

jedinstvene glavne knjige, a organizacija računovodstva ustrojava se na način da je poslovanje i središnjice i organizacijskih jedinica vidljivo u jednoj glavnoj knjizi, odnosno na razini neprofitne pravne osobe. Način na koji organizacijske jedinice dostavljaju podatke za evidencije u jedinstvenoj glavnoj knjizi određuje se statutom i drugim internim propisima neprofitnih pravnih osoba. Iz navedenog proizlazi kako organizacijske jedinice ne mogu samostalno sastavlja i predava financijske izvještaje za eksterno izvještavanje. Ovo se primjenjuje isključivo u slučaju kada organizacijske jedinice neprofitnih pravnih osoba imaju svoj transakcijski račun (žiro račun). Podatke za knjigovodstvene evidencije osiguravaju po nastanku poslovnog događaja na način kako je to uređeno u internim ak ma neprofitne pravne osobe. Financijski izvještaji sastavljaju se i predaju isključivo za neprofitnu organizaciju u cjelini (središnjicu i organizacijske dijelove).

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

cije nisu obveznici poreza na dobit. Zakon o porezu na dobit pretpostavlja da navedene osobe ostvaruju određene prihode, a zbog svoje općekorisne svrhe su oslobođeni plaćanja poreza na dobit, sve dok obavljaju onu djelatnost za koji su temeljno oslobođeni plaćanja porez na dobit. Naime, takve pravne osobe redovito pretpostavljaju udruživanje više osoba radi ostvarivanja nekih društveno korisnih interesa.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

U praksi se često događaju slučajevi da takve pravne osobe mogu obavlja i druge djelatnos koje se temeljno smatraju oporezivim (ugos teljstvo, najam prostora, prodaja proizvoda, pružanje usluga…). Stoga je Zakonom o porezu na dobit propisano još od samih početaka, ako osobe koje načelno nisu obveznici poreza na dobit, obavljaju gospodarstvenu djelatnost pri čemu bi neoporezivanje te djelatnos dovelo do stjecanja neopravdanih povlas ca na tržištu, Porezna uprava će na vlas tu inicija vu ili na prijedlog drugih poreznih obveNeprofitna organizacija koja jekom poslovne go- znika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrdi dine nije imala poslovnih događaja, ni u poslov- da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu nim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, djelatnost. Rješenje o statusu poreznog obveznika dodužna je u rokovima propisanim za financijsko iznosi nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu vještavanje Ministarstvu financija dostavi izjavu pravne osobe. Pri procjeni gospodarstvene djelatnoo neak vnos za prethodnu poslovnu godinu. Ovo s utvrđuje se obavlja li se gospodarstvena djelatnost je nova obveza za neprofitne organizacije i ona do samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobi ili drugih gospodarstveno procjenjivih koris . Dakle, ako načelno sada nije bila uređena Uredbom. neprofitna pravna osoba obavlja djelatnost koju uobiPredviđeno je da ministar financija pravilnikom o fičajeno obavljaju poduzetnici, bilo bi diskriminirajuće ne nancijskom izvještavanju i Registru neprofitnih orgaoporeziva takvu djelatnost i smatralo bi se da stječu nizacija propisuje oblik i sadržaj financijskih izvještaja neopravdane povlas ce na tržištu. i izjave o neak vnos , razdoblja za koja se sastavljaju, Zakon u bitnome ne donosi nikakvu novost vezanu za obvezu i rokove njihova podnošenja. oporezivanje određene gospodarstvene djelatnos . Uvođenje načela javnos i transparentnos očituje Novost koju predviđa ovaj Zakon je vrijednosno (fise između ostaloga i kroz obvezu javne objave financijsko) ograničavanje opsega obavljanja gosponancijskih izvještaja svih neprofitnih organizacija darske djelatnos pod okriljem neprofitne organizakroz Registar neprofitnih organizacija kojeg vodi cije. Zakon nalaže da neprofitne organizacija za intenMinistarstvo financija. Dakle, javna objava financijzivnije i opsežnije obavljanje gospodarske djelatnos skih izvještaja neće predstavlja dodatno financijsko na tržištu ubuduće realiziraju neizravno putem svojeopterećenje za neprofitne organizacije. Ovo načelo ga trgovačkog društva kojega bi za tu svrhu osnovale. očituje se i kroz obvezu objave revizorskog izvješća o Ovakva praksa prisutna je u mnogim neprofitnim orobavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja (za ganizacijama već dugi niz godina jer ove organizacije, neprofitne organizacije s ukupnih prihodom iznad 10 sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, mogu nemilijuna kuna), odnosno o uvidu u financijske izvještasmetano bi osnivačima trgovačkih društava. Zakoje za prethodnu godinu (za neprofitne organizacije s nom se utvrđuje iznos od 230.000,00 kuna prihoda ukupnim prihodom iznad 3 milijuna kuna). ostvarenih jekom jedne godine kao granica za koju je i iznad koje je za obavljanje gospodarske djelat6. Gospodarska djelatnost nos potrebno osnova trgovačko društvo ili drugi Uzimajući u obzir općekorisnu svrhu za društvenu za- oblik udruživanja koji nije neprofitni. Zakonom su jednicu te potrebu razvoja civilnog društva, Zakonom propisane i iznimke za neprofitne organizacije koje o porezu na dobit, propisano je da pravne osoba kao obavljaju gospodarsku djelatnost pružanja usluga najšto su udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatro- ma i zakupa, koje će kao i neprofitne organizacije koje gasna društva, zajednice tehničke kulture, turis čke od obavljanja gospodarske djelatnos jekom jedne zajednice, vjerske zajednice, sindika , komore, sport- godine ostvare manje od 230.000,00 kuna prihoda, a ski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i funda- temeljem rješenja Porezne uprave postanu obveznici

115

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

plaćanja poreza na dobit, za cjelokupno financijsko poslovanje vodi neprofitno računovodstvo, dok će za gospodarsku djelatnost, a za potrebe utvrđivanja porezne obveze vodi odvojene porezne i knjigovodstvene evidencije sukladno posebnim propisima.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

7. Registar neprofitnih organizacija

116

Već je 2008. godine, odnosno jekom prve godine primjene nove Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija uočena potreba za većom i ažurnijom kontrolom dostave financijskih izvještaja neprofitnih organizacija Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju za što je bilo potrebno osigura cjelovite podatke o obveznicima primjene neprofitnog računovodstva. S m ciljem razmišljalo se i o povezivanju postojećih ma čnih registara (Registra udruga, Registra zaklada, Registra pri trgovačkom sudu i ostalih ma čnih registara). Uz informa čku i cjenovnu zahtjevnost takvoga projekta, ključni argument zbog kojeg se odlučilo na ustrojavanje novog registra, pod nazivom Registar neprofitnih organizacija (u daljnjem tekstu: Registar), leži u činjenici da postojeći registri ne sadrže elemente dostatne za praćenje financijskih podataka neprofitnih organizacija na razini sektora, kao cjeline. Ustrojavanje i obveza upisa neprofitnih organizacija u sam Registar propisana je prvim izmjenama i dopunama Uredbe u 2009. godini. Za upis je potrebno ispuni Obrazac: RNO dostupan na stranicama Ministarstva financija. Prilikom upisa, Ministarstvo financija dodjeljuje RNO broj bez kojeg nije moguća predaja financijskih izvještaja ako je neprofitna organizacija obveznik predaje izvještaja prema kriterijima iz Uredbe. U slučaju promjene podataka unesenih u Registar, što uključuje i obvezu sastavljanja i predaje financijskih izvještaja, izvještava se Ministarstvo financija na Obrascu: RNO-P. Obveznici upisa u Registar neprofitnih organizacija istovjetni su obveznicima primjene Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija. Podružnice sindikata, poli čkih stranaka i drugih neprofitnih organizacija koje nemaju pravnu osobnost nisu obveznici upisa u Registar jer se upis obavlja na razini pravne osobe. Najveći broj neprofitnih organizacija upisivale su se prilikom osnivanja u odgovarajući ma čni registar, a i ubuduće će to bi tako. Ovim Zakonom Registar će se i dalje nastavi vodi , među m imat će proširenu funkcionalnost na način da će financijski izvještaji koje neprofitne organizacije dostavljaju bi javno dostupni putem Registra. Neprofitne organizacije koje su već upisane u Registar neprofitnih organizacija, stupanjem na snagu ovoga Zakona neće ima obvezu dostavljanja prijave za ponovni upis u Registar neprofitnih organizacija. Međum, neprofitne organizacije osnovane prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a koje nisu upisane u Registar neprofitnih organizacija, bit će dužne u roku 60 dana

UDK 336.2 657.2

od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostavi Ministarstvu financija prijavu za upis u Registar neprofitnih organizacija. Također i one neprofitne organizacije upisane u Registar neprofitnih organizacija prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a koje nisu obveznici primjene ovoga Zakona, bit će dužni u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnije prijavu za brisanje iz Registra neprofitnih organizacija.

8. Prekršajne odredbe i nadzor nad financijskim poslovanjem Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija nisu mogle izravno bi propisane prekršajne i kaznene odredbe. Među m, s obzirom da je dosadašnja praksa u provođenju Uredbe ukazala na potrebu njihova uvođenja, novim zakonskim rješenjima sustavno će se uredi i pitanje prekršaja i kazni, poglavito u slučajevima ako neprofitna organizacija: • ne provodi samoprocjenu funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola sukladno propisima, • financijske planove ne izrađuje i ne izvršava u skladu s odredbama propisa, • ne dostavi izvještaje o potrošnji proračunskih sredstava nadležnim jelima na njihov zahtjev, • poslovne knjige ne vodi sukladno propisima, • knjigovodstvene isprave i postupanja s njima nisu u skladu s odredbama propisa, • prihode i rashode, imovinu i obveze ne iskazuje na propisani način, • financijske izvještaje ne sastavi i ne dostavi u predviđenim rokovima i obliku, • revizorska izvješća ne objavi sukladno propisima, • za gospodarsku djelatnost, od čijeg je obavljanja ostvarila iznos od 230.000,00 kuna prihoda na godišnjoj razini (izuzev od najma i zakupa), ne osnuje trgovačko društvo ili neki drugi obliku udruživanja koji nije neprofitni temeljem odredbi propisa, • ne upiše se u Registar neprofitnih organizacija i ne izvijes o nastalim promjenama podataka sukladno odredbama propisa, • ne omogući nadzor ovlaštenim osobama i ne otkloni utvrđene nepravilnos te o navedenom ne obavijes Ministarstvo financija sukladno propisima. Nadalje, Zakonom se ovlašćuje Ministarstvo financija obavlja nadzor neprofitnih organizacija u dijelu financijskog poslovanja, računovodstvenih poslova i predaje financijskih izvještaja. Novost je da financijski nadzor (a pri tome se ne misli na porezni nadzor) obuhvaća nadzor nad zakoni m pribavljanjem financijskih sredstava iz javnih, ali i drugih izvora, upravljanjem financijskim sredstvima te utvrđivanjem koriste li se sredstva za ostvarivanje ciljeva zbog kojih je osnovana neprofitna organizacija.

UDK 347.2

LOKALNA SAMOUPRAVA

Posljedice nedonošenja proračuna JLP(R)S-a Željka Tropina Godec * Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koje su objavljene u Narodnim novinama broj 144, a stupile su na snagu dana 29. prosinca 2012. godine, uveden je ins tut istovremenog raspuštanja predstavničkog jela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika u slučaju nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju. Više o ovim novinama piše autorica u članku.

1. Uvod

Željka Tropina Godec, dipl. iur., Zagreb.

Uz ins tut raspuštanja predstavničkog jela uređen vežećim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, njegovim izmjenama i dopunama iz 2012. godine uveden je novi ins tut istovremenog raspuštanja predstavničkog jela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, kojim se nastojalo doprinije usuglašavanju poli čke volje dvaju jela u najvažnijim pitanjima od interesa za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao što je donošenje pro-

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

U periodu nakon navedenih zakonodavnih promjena, u mandatu nakon lokalnih izbora provedenih od 2009. do 2013., kao osobito problema čan se pokazao postupak predlaganja i donošenja proračuna lokalnih jedinica. Tijekom če ri godine mandata, od 2009. – 2013. godine raspušteno je ukupno 18 predstavničkih jela zbog nedonošenja proračuna (dok je u če ri godine mandata sveukupno raspušteno 20

predstavničkih jela) iz čega se nameće zaključak da je većina raspuštanja bila upravo zbog nedonošenja Uz ins tut raspuštanja predstavničkog jela koji je proračuna. bio uređen i dosad važećim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, U prvoj godini mandata 2009. godine nije raspušteno 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, ni jedno predstavničko jelo. U 2010. godini raspu144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst), izmjenama i do- šteno je jedno predstavničko jelo zbog nedonošenja punama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) proračuna. U sljedeće dvije godine raspušteno je 12 samoupravi koje su objavljene u Narodnim novinama predstavničkih jela, i to sva zbog nedonošenja probroj 144, a stupile na snagu dana 29. prosinca 2012. računa (u 2011. godini 4 i u 2012. godini 8 predstavgodine, uveden je ins tut istovremenog raspušta- ničkih jela), s me da je u dvije jedinice kumula vno nja predstavničkog jela i razrješenja općinskog na- bio ispunjen i uvjet nedonošenja odluka u razdoblju čelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog duljem od tri mjeseca te uvjet učestalog donošenja zamjenika koji predstavlja novinu u zakonodavstvu, nezakoni h općih akata i učestalih, težih povreda kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regional- zakona. U zadnjoj godini mandata, odnosno 2013. godine zbog nedonošenja proračuna raspušteno je 5 ne) samouprave. predstavničkih jela. Slijedom navedenog ins tuta istovremenog raspuštanja predstavničkog i razrješenja izvršnog jela Slijedom navedenog, glavni problem koji dovodi do redefinirani su razlozi za raspuštanje samog pred- raspuštanja predstavničkih jela je nemogućnost stavničkog jela tako da nedonošenje proračuna, pos zanja konsenzusa između predstavničkog i izvršodnosno odluke o privremenom financiranju postaje nog jela, predstavničkog kao donositelja proračuna razlog za istovremeno raspuštanje i razrješenje. Zako- i izvršnog kao jedinog ovlaštenog predlagatelja pronodavne promjene iz 2007. i 2008., kojima je uveden računa, oko pitanja proračuna, stavki proračuna, planeposredan izbor izvršnog jela u jedinicama lokalne niranih prihoda i rashoda te samog donošenja istog, i područne (regionalne) samouprave utjecale su na što je ukazalo na neadekvatno riješen problem odprimjenu ins tuta raspuštanja predstavničkog jela, nosa neposredno izabranih izvršnih jela (općinskih ali ne s očekivanim učinkom – smanjenjem broja ras- načelnika, gradonačelnika i župana) s predstavničkim jelom. puštanja.

117

LOKALNA SAMOUPRAVA

računa, te pos ći jačanje odgovornos obaju jela jedinice u slučaju nepos zanja dogovora kod donošenja proračuna jedinice, odnosno nemogućnos pos zanja suradnje predstavničkog i izvršnog jela.

2. Donošenje proračuna JLP(R)S-a U dijelu financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odredbe važećeg Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nisu bile uklađene sa Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12), a ujedno su bile i nedorečene u dijelu postupka koji je prethodio donošenju proračuna i odluke o privremenom financiranju, stoga su navedena pitanja dorađena izmjenama i dopunama Zakona iz 2012. godine. Novom odredbom članka 69. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da proračun, koji je temeljni financijski akt svake jedinice, donosi predstavničko jelo u skladu s posebnim zakonom, odnosno Zakonom o proračunu, a općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan je jedini ovlašteni predlagatelj koji predlaže predstavničkom jelu donošenje proračunu, što nije bilo utvrđeno dosadašnjim odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te je posljednjim izmjenama usklađeno sa Zakonom o proračunu, koji je navedenu odredbu sadržavao od ranije.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Podneseni prijedlog proračuna općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može povući i nakon glasovanja o amandmanima, a prije glasovanja o proračunu u cjelini. Ovakvo uređenje proizašlo je iz prakse, jer se nerijetko događalo da je prijedlog proračuna podnesen od općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana kao jedinog ovlaštenog predlagatelja, predstavničko jelo amandmanima u znatnoj mjeri izmijenilo, i to tako da ga općinski načelnik, gra-

118

UDK 347.2

donačelnik, odnosno župan, koji je ujedno odgovoran i za njegovo izvršenje, nije bio u mogućnos izvrši . Navedenim člankom 69. također je propisano, da se proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavlja Ministarstvu financija kao nadležnom središnjem jelu državne uprave u skladu s posebnim zakonom. Odredbom članka 36. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da predstavničko jelo donosi odluke većinom glasova, ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog jela. Statut jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog jela. Sukladno članku 69. navedenog Zakona temeljni financijski akt jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je proračun, koji donosi predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s posebnim zakonom. Sukladno članku 70., stavku 1. Zakona, proračun za narednu računsku godinu donosi se prije početka godine za koju se donosi. Temeljem navedenog članka 70., ako se proračun za narednu računsku godinu ne može donije prije početka godine za koju se donosi, tada se vodi privremeno financiranje, i to najduže za razdoblje od 3 mjeseca. Odluku o privremenom financiranju donosi predstavničko jelo u skladu sa zakonom i svojim poslovnikom. Is če se da se kod donošenja proračuna radi o specifičnoj situaciji, budući da je za donošenje proračuna propisan rok, odnosno proračun za narednu računsku godinu treba se donije prije početka godine za koju se donosi, u pro vnom ako u zakonom određenom roku ne bude donesen proračun ni odluka o privremenom financiranju, Vlada Republike Hrvatske će istodobno raspus predstavničko jelo i razriješi općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisan je rok za donošenje proračuna, kao i način postupanja u slučaju nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju, te u primjeni zakona nema iznimaka i zakon se primjenjuje jednako za sve, ako nastupe okolnos propisane zakonom. Napominje se da su predmetne odredbe prisilne naravi, te se iste ne mogu proizvoljno tumači i primjenjiva . Glede donošenja odredbe o privremenom financiranju odredbom članka 70. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, propisano je da odluku o privremenom financiranju donosi predstavničko jelo u skladu sa zakonom i svojim poslovnikom. Ta-

UDK 347.2

kođer, je popisano da odluku o privremenom financiranju, koja je akt tehničke naravi, čije su odrednice propisane posebnim zakonom, može predloži svaki ovlašteni predlagatelj općeg akta, sukladno odredbama poslovnika predstavničkog jela, a ne samo općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, što je opet u interesu jedinice te se stvara prostor da se u roku od tri mjeseca za koje razdoblje se donosi odluka o privremenom financiranju pos gne konsenzus između predstavničkog i izvršnog jela te donese proračun i me izbjegne raspuštanje predstavničkog jela i istovremeno razrješenje izvršnog jela. Isto tako omogućuje se da odluku o privremenom financiranju predloži svaki ovlašteni predlagatelj koji je i inače temeljem akata jedinice ovlašten predlaga opće akte, s čime se izbjegava mogućnost da donošenje odluke o privremenom financiranu i njeno predlaganje ovisi o volji jedne osobe, odnosno izvršnog jela. Odluka o privremenom financiranju dostavlja se Ministarsvu financija u roku od 15 dana od dana donošenja. Ministarstvo financija, odnosno drugo zakonom određeno jelo, nadzire zakonitost materijalnog i financijskog poslovanja jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave. Ako se prije početka naredne godine ne donese ni odluka o privremenom financiranju, tada se financiranje obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih izdataka u skladu s posebnim zakonom.

LOKALNA SAMOUPRAVA

pravu Vlada Republike Hrvatske istodobno raspus predstavničko jelo i razriješi općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima, ako u zakonom određenom roku ne bude donesen proračun, odnosno odluka o privremenom financiranju, te će imenova povjerenika Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnos predstavničkog i izvršnog jela, i raspisa prijevremene izbore sukladno posebnom zakonu. Rješenje Vlade Republike Hrvatske o istodobnom raspuštanju predstavničkog jela i razrješenju izvršnog jela stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama. Stupanjem na snagu rješenja prestaje mandat članovima predstavničkog jela jedinice i mandat izvršnog jela i njegovog zamjenika, koji je izabran zajedno s njim. Pro v predmetnog rješenja predsjednik raspuštenog predstavničkog jela i razriješeni općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan imaju pravo podnije tužbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od objave rješenja. Postupak rješavanja po tužbi pro v rješenja Vlade Republike Hrvatske je hitne naravi.

Dodanim novim člankom 85.a Zakona propisano je Ovdje se is če da međuovisnost predstavničkog i izda će se na prijedlog središnjeg jela državne uprave vršnog jela proizlazi iz njihove osnovne uloge u jedinadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samou- nici. Naime, izvršno jelo priprema prijedloge općih

Temeljem Zakona o lokalnim izborima (NN, br. 144/12), odredbom članka 8., mandat članova predstavničkih jela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave izabranih na redovnim izborima traje do stupanja na snagu odluke Vlade Repbulike Hrvatske o raspuštanju predstavničkih jela, sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava. U skladu s istom odredbom, mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koje je Vlada razriješila istovremeno kada je i raspus la predstavničko jelo u toj jedinici, traje do stupanja na snagu odluke Vlade o raspuštanju predstavničkog jela i razrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2012. godine uveden je novi ins tut istovremenog raspuštanja predstavničkog jela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, koji je izabran zajedno s njim, u slučaju nedonošenja proračuna ni odluke o privremenom financiranju. Navedeni novi ins tut prvi puta primjenjen je nakon lokalnih izbora održanih u svibnju 2013. godine, tj. prvi puta ove godine te su u prvoj godini mandata nakon lokalnih izbora istovremeno raspuštena predstavnička jela i razriješena izvršna jela u 7 jedinica lokalne samouprave (3 grada i 4 općine) rješenjima Vlade Republike Hrvatske donesenim na sjednici održanoj dana 23. siječnja 2014. godine.

3. Ins tut istovremenog raspuštanja predstavničkog jela i razrješenja izvršnog jela JLP(R)S-a – zbog nedonošenja proračuna

Visoki upravni sud Republike Hrvatske dužan je odluči o tužbi u roku od 30 dana od primitka tužbe te svoju odluku bez odgađanja dostavi Vladi Republike Hrvatske, predsjedniku raspuštenog predstavničkog jela i razriješenom općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu, a odluka Visokog upravnog suda objavljuje se u Narodnim novinama. Ako je Visoki upravni sud tužbu odbacio ili odbio, Vlada će raspisa prijevremene izbore za predstavničko jelo i općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u roku od 90 dana od dana objave odluke Visokog upravnog suda u Narodnim novinama.

119

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

LOKALNA SAMOUPRAVA

120

UDK 347.2

ve ne donese statut u roku od 60 dana od dana akata koje donosi predstavničko jelo, te izvršno kons tuiranja jelo izvršava ili osigurava izvršavanje h općih akata. Slijedom toga, u situaciji kada je onemogućena su- 3) ako predstavničko jelo učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog radnja predstavničkog i izvršnog jela, istovremenim učestalih, težih povreda zakona i drugih propisa odlaskom s dužnos obaju jela (u slučaju nedonošenja proračuna ili odluke o privremenom financiranju) 4) ako predstavničko jelo iz bilo kojih razloga trajno ostane bez broja članova potrebnih za rad i donointencija je bila pos ći jačanje odgovornos obaju šenje odluka jela za svoje postupanje u obavljanju poslova iz sa5) ako predstavničko jelo ne može donosi odluke iz moupravnog djelokruga jedinice. svog djelokruga dulje od 3 mjeseca Dosadašnjom regulacijom po kojoj je nedonošenje 6) ako predstavničko jelo ne raspiše referendum iz proračuna, odnosno odluke o privremenom financičlanka 24., stavka 5. i članka 40.b Zakona o lokalnoj ranju predstavljalo razlog za raspuštanje predstavniči područnoj (regionalnoj) samoupravi. kog jela, predstavničko jelo moglo je bi dovedeno u situaciju raspuštanja slijedom poslova propisanih za Naime, članak 24., stavak 5. Zakona odnosi se na loizvršno jelo koje priprema prijedloge općih akata pa kalni referendum, čije raspisivanje je predložilo 20 % tako i proračuna, te je izvršno jelo svojim postupa- od ukupnog broja birača u jedinici, a u članku 40.b njem moglo direktno ili indirektno utjeca na raspu- radi se o raspisivanju referenduma za opoziv općinštanje predstavničkog jela, slijedom čega navedena skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njim na situacija nije bila adekvatno riješena. prijedlog 20 % ukupnog broja birača u jedinici lokalOvakvim rješenjem doprinosi se usuglašavanju volje u ne, odnosno područne (regionalne) samouprave. najvažnijim pitanjima od interesa za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, te posljedice za Slijedom navedenog, razlozi za raspuštanje prednedonošenje proračuna ni odluke o privremenom stavničkog jela redefinirani su, te su brisani razlozi financiranju snose oba jela, budući da Vlada Repu- za raspuštanje koji su se odnosili na donošenje problike Hrvatske, na prijedlog središnjeg jela državne računa i prostornog plana jedinice. Temeljem novog uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) ins tuta istovremenog raspuštanja predstavničkog jela i razrješenja izvršnog jela redefiniran je razlog samoupravu u spomenutom slučaju istovremeno rasza raspuštanje samog predstavničkog jela, tako da pušta predstavničko i razrješava izvršno jelo. nedonošenje proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju postaje razlog za istovremeno 4. Raspuštanje predstavničkog jela raspuštanje i razrješenje. Raspuštanje predstavničkog jela krajnja je posljedica, odnosno najteža sankcija za kršenje Zakona, u slu- Osim navedenog redefiniranja, utvrđen je novi razlog čaju nezakonitog rada i donošenja nezakoni h akata za raspuštanje predstavničkog jela te se predstavpredstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regi- ničko jelo raspušta, ako ne raspiše referendum na onalne) samouprave. U tom slučaju Vlada može ras- prijedlog 20 % od ukupnog broja birača u jedinici, s pus predstavničko jelo, imenova povjerenika i u obzirom na to da se zakonom propisuje obligatornost roku od 90 dana raspisa nove izbore. Predstavničko raspisivanja referenduma u slučaju kada to predloži jelo raspušta se rješenjem koje donosi Vlada Repu- 20 % birača, pod uvjetom da je prijedlog ispravan, blike Hrvatske na prijedlog središnjeg jela državne odnosno podnesen od potrebnog broja birača i da je uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) referendumsko pitanje sukladno zakonu. samoupravu, a članovima predstavničkog jela man- Rješenje Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju dat prestaje njegovim raspuštanjem. predstavničkog jela stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama. Predsjednik raspuštenog predstavničkog jela ima pravno na sudsku zaš tu, odnosno može pro v rješenja Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju, podnije tužbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske u roku 8 dana od objave rješenja. Postupak rješavanja po tužbi pro v rješenja 1) ako predstavničko jelo donese odluku ili drugi akt Vlade Republike Hrvatske je hitne naravi. kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjeloviVisoki upravni sud Republike Hrvatske odlučuje o tost Republike Hrvatske 2) ako predstavničko jelo novoustrojene jedinice lo- tužbi u roku od 30 dana od dana primitka tužbe, te kalne, odnosno područne (regionalne) samoupra- presudu bez odgađanja dostavlja Vladi Republike Razlozi za raspuštanje predstavničkog jela taksa vno su navedeni u članku 84. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, i obligatorne su prirode. Predstavničko jelo raspušta se zbog sljedećih razloga:

UDK 347.2

LOKALNA SAMOUPRAVA

Hrvatske i predsjedniku raspuštenog predstavničkog jela, a odluka Visokog upravnog suda objavljuje se u Narodnim novinama. Ako je tužba odbačena ili odbijena, tada će Vlada raspisa prijevremene izbore za predstavničko jelo u roku od 90 dana od dana objave odluke Visokog upravnog suda u Narodnim novinama.

5. Imenovanje povjerenika – prava i dužnos povjerenika Rješenje o imenovanju povjerenika Vlade u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi Vlada Republike Hrvatske. Razlozi zbog kojih će Vlada Republike Hrvatske imenova povjerenika Vlade u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave izrijekom su određeni Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi: 1) kada raspus njezino predstavničko jelo 2) kada se u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne održe, u skladu sa zakonom, izbori za novo predstavničko jelo 3) kada se predstavničko jelo ne kons tuira sukladno odredbama posebnog zakona 4) kada prestane mandat općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu i njihovom zamjeniku u slučaju iz članka 40.c, stavka 1. (odluka o opozivu izvršnog jela donesena na referendumu o opzivu) i članka 40.d, stavka 1., 5. i 6. Zakona (slučajevi prestanka mandata izvršnog jela) 5) kada Vlada istodobno raspus predstavničko jelo i razriješi općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana sukladno odredbama Zakona.

Sukladno navedenom povjerenik je osoba koja treba upravlja jedinicom do uspostave njenih redovnih jela, te u tom razdoblju, u okviru zakonskih ovlas , osigura redovno i osnovno funkcioniranje poslova u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, kako bi se osigurao određeni kon nuitet u poslovima koji se odnose prije svega na građane i pravne osobe, te spriječili zastoji u funkcioniranju jedinice. S obzirom na privremenost i kratkoću funkcije povjerenika, njegove su ovlas ograničene, te proizlazi da se ograničenja odnose prvenstveno na donošenje naj-

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Također, imenovanje povjerenika Vlade Republike Hrvatske u slučaju kada istovremeno raspus predstavničko jelo i razriješi općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana utvrđeno je i odredbom članka 86., stavka 1., točke 5. Zakona. U tom slučaju povjerenik Vlade obavljat će poslove iz nadležnos predstavničkog jela i poslove iz nadležnos izvršnog jela, odnosno općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, u skladu sa spomenutom odredbom članka 85.b Zakona.

Temeljem odredbe članka 86., stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, dužnost je povjerenika osigura ostvarivanje prava i obveza građana i pravnih osoba u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave do uspostave njezinih jela. Znači, za vrijeme obnašanja funkcije, osnovna je dužnost povjerenika osigura ostvarivanje prava i obveza građana i pravnih osoba u jedinici do uspostave njezinih jela, odnosno predstavničkog jela i izvršnih jela.

Kako je prethodno navedeno, rješenje o imenovanju povjerenika donosi Vlada Republike Hrvatske. Rješenje o imenovanju povjerenika stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, što znači da povjerenik počinje s obnašanjem dužnos danom objave rješenja. Slijedom odredbe članka 85.b Zakona, Vlada Republike Hrvatske će u slučaju istovremenog raspuštanja predstavničkog jela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana imenova povjerenika za obavljanje poslova iz nadležnos predstavničkog i izvršnog jela, te će raspisa prijevremene izbore.

Temeljem rješenja o imenovanju povjerenika, povjerenik Vlade Republike Hrvatske za svoj rad odgovara Vladi Republike Hrvatske te izvješće o svom radu podnosi Vladi putem središnjeg jela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, odnosno Ministarstva uprave. Povjerenik započinje s obnašanjem dužnos stupanjem na snagu rješenja o imenovanju povjerenika, a navedeno rješenje stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama. Visinu naknade za rad povjerenika određuje Vlada temeljem mjerila za naknadu za rad određenih posebnom uredbom, a sredstva za rad povjerenika Vlade Republike Hrvatske osiguravaju se u proračunu jedinice.

121

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

LOKALNA SAMOUPRAVA

122

UDK 347.2

važnijih akata – općih akata jedinice te raspolaganje snici ne smiju povećava broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca prethodne godine, te ne smiju imovinom i materijalnim sredstvima jedinice. pruzima nove financijske obveze u tom razdoblju. Zakonom je izrijekom propisano da povjerenik ne može donosi proračun ni raspolaga imovinom je- Iz navedenog je vidljivo da su sama odluka o privredinice, osim iznimno, ako je to nužno radi izvršenja menom financiranju kao financijski akt, kao i njen ranije preuze h obveza ili dovršenja ranije započe h sadržaj propisani Zakonom o proračunu, primjenom poslova. Člankom 88. Zakona o lokalnoj i područnoj kojeg se vrši i nadzor nad primjenom u djelokrugu Mi(regionalnoj) samoupravi propisano je da povjerenik nistarstva financija1. Slijedom prethodno navedenomože donosi ili mijenja opće akte jedinice lokalne, ga, u jedinicama u kojima je istovremeno raspušteno odnosno područne (regionalne) samouprave samo, predstavničko jelo i razriješeno izvršno jelo zbog ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugog nedonošenja proračuna, proračune h jedinica će propisa ili usklađivanja sa zakonom ili drugim propi- donije novoizabrano predstavničko jelo (na prijedlog novoizabranog izvršnog jela), a financiranje u m som. jedinicama, do donošenja proračuna, obavljat će se Nadalje je propisano da povjerenik ne može donona temelju odluke o privremenom financiranju koju si ili mijenja proračun jedinice i ne može raspola- je, sukladno članku 88. Zakona o lokalnoj i područnoj ga njezinom imovinom, osim ako je to nužno radi (regionalnoj) samoupravi ovlašten donije povjerenik izvršenja ranije preuze h obveza ili dovršenja ranije Vlade Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zazapoče h poslova. Temeljem Zakonske odredbe (čl. kona o proračunu, a financiranje se vrši na temelju 88., st. 3.), ako u jedinici nije donijet proračun kao i proračuna iz prethodne godine, i to najkasnije do prou slučaju kada je donijeta odluka o privremenom fi- teka roka od 90 dana od dana kons tuiranja novoizananciranju, financiranje se vrši temeljem proračuna branog predstavničkog jela. iz prethodne godine, a najkasnije do proteka roka od 90 dana od dana kons tuiranja novoizabranog pred- Na temelju članka 89. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ovlast povjerenika za obavstavničkog jela. ljanje poslova iz djelokruga predstavničkog jela preNovim stavkom 4., članka 88. koji je dodan Zakonom staje danom kons tuiranja predstavničkog jela, a o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područ- ovlast za obavljanje poslova izvršnoga jela prestaje noj (regionalnoj) samoupravi iz 2012. godine, propi- prvim radnim danom koji slijedi danu objave konačsano je da ako u jedinici lokalne i područne (regio- nih rezultata izbora općinskog načelnika, gradonačelnalne) samouprave nije donesen proračun ni odluka nika, odnosno župana. o privremenom financiranju, povjerenik će donije odluku o privremenom financiranju u skladu s po- 6. Raspisivanje prijevremenih izbora sebnim zakonom, a financiranje se vrši sukladno Završno se is če da će se u slučaju istovremenog rasstavku 3. toga članka. puštanja predstavničkog jela i razrješenja izvršnog Poseban zakon kojim se uređuju pitanja privremenog jela zbog nedonošenja proračuna, raspisa prijefinanciranja jedinica lokalne i područne (regionalne) vremeni izbori za novo predstavničko i izvršno jelo samouprave je Zakon o proračunu. Člankom 42. Za- sukladno posebnom zakonu, odnosno Zakonu o lokona o proračunu propisano je da, ako predstavničko kalnim izborima. Prijevremene izbore raspisuje Vlajelo ne donese proračun prije početka proračunske da Republike Hrvatske posebnom odlukom kojom se godine, privremeno se, na osnovi odluke o privre- utvrđuje točan datum održavanja izbora menom financiranju, nastavlja financiranje poslova, funkcija i programa jela jedinica lokalne samoupra- Prijevremeni izbori za članove predstavničkog jela i za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno ve i drugih korisnika proračuna u visini koja je neopžupana u slučaju istovremenog raspuštanja predstavhodna za njihovo obavljanje i izvršavanje, te prava ničkog jela i razrješenja izvršnog jela održavaju se primatelja sredstava proračuna utvrđena zakonima i istodobno, u roku od 90 dana od istovremenog rasdrugim propisima donesenim na temelju zakona. puštanja predstavničkog jela i razrješenja općinskog U odluci o privremenom financiranju treba utvrdi da načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Ako bi se privremeno financiranje obavlja razmjerno rasho- se prijevremeni izbori trebali održa u kalendarskoj dima izvršenim u istom razdoblju prethodne godine, godini u kojoj se održavaju redovni izbori, a prije njia najviše do ¼ ukupno izvršenih rashoda bez izdataka. hovog održavanja, u toj se jedinici prijevremeni izbori Privremeno financiranje obavlja se najduže za prva tri neće održa . mjeseca proračunske godine. U razdoblju privremenog financiranja financiraju se is programi, a kori- 1 Mišljenje Ministarstva uprave od 4. veljače 2013. godine.

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. Vrsta isplate br. I. NAKNADE 1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju 2. Troškovi noćenja na službenom putovanju 3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

Dopuštena isplata

u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte Uporaba privatnog automobila u 2,00 kn po prijeđenom poslovne svrhe kilometru DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne 170,00 kn dnevno isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km) 170,00 kn dnevno Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

4. 5. 6.

Pomorski dodatak Naknada za odvojeni život Dnevnice u inozemstvu

4. II. 1.

Dnevni troškovi - per diem

8.000,00 kn

600,00 kn godišnje 400,00 kn 2.500,00 kn godišnje

2.500,00 kn godišnje 7.500,00 kn

u ukupnom iznosu isplate

3.000,00 kn 2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

1.600,00 kn mjesečno 4.000,00 kn mjesečno u ukupnom iznosu isplate

Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.

5 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla do 500,00 kn mjesečno.

u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo

Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

6.400,00 kn 8.000,00 kn za invalide rada

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca) 4. Dar djetetu do 15 godina staros 5. Dar radniku u naravi (godišnje) 4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) IV. POTPORE 1. Zbog invalidnos zaposlenika 2. U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu) 3. Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fizičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata 4. U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika 5. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1 7. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2 8. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3 9. Darovanje za zdravstvene potrebe4 10. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5 V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA 1. Za navršenih: • 10 godina radnog staža • 15 godina radnog staža • 20 godina radnog staža • 25 godina radnog staža • 30 godina radnog staža • 35 godina radnog staža • 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina VI. STIPENDIJE 1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća 3. S pendije iz proračuna EU

III. OTPREMNINE I DAROVI 1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 2. Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

250,00 kn dnevno 1.600,00 kn mjesečno do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.) do propisanog iznosa (objavljeno u Dodatku uz broj 9/2013.)

123

TIM4PIN INFO 4.

S pendije na javnim natječajima u ukupnom iznosu koje isplaćuju zaklade, fondacije, isplate ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA 1. Sportske s pendije, koje se 1.600,00 kn mjesečno prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje 2. Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno prema posebnim propisima 3. Nagrade za sportska ostvarenja 20.000,00 kn godišnje VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA 1. Primici učenika i studenata za rad 50.000,00 kn godišnje preko ovlaštenih posrednika 2. Nagrade učenicima za vrijeme 1.600,00 kn mjesečno prak čnog rada

1.1. Isplate zaposlenicima Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslodavac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak.

124

● Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada mogu se ispla u gotovu novcu. ● O načinu isplate oporezivih i neoporezivih primitaka fizičkim osobama, sukladno izmjenama članka 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 79/13), detaljnije smo pisali u Dodatku uz broj 9/13., str. 58. – 60.

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13.) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privremeno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (donesen za razdoblje do 12. 12. 2016.), odnosno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (donesen za razdoblje do 01. 08. 2016.). Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolekvnog ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13).

Iznimka su neprofitne organizacije i proračunski korisnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro- Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice fitne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo- (pravo definirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za rezivo isplaćiva : godišnji odmor (pravo definirano čl. 50. KU, čl. 60. • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II kolekvnim ugovorima (10. 12. 2013.) pa sve dok su is prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplaostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne- tu jubilarnih nagrada te terenski dodatak. Dnevnice samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU te u čl. 64., st. 2. u 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u čl. 62., st. 2. u KU te u čl. 69., st. 2. u TKU) te 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak. • Troškove noćenja i prijevoza na službenom puto- terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU te vanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje- u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro- dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a fitnu organizaciju ili proračunskog korisnika. u tri uzastopna tromjesječja i pada deficita ispod 3%. 1.3. Način isplate Mišljenja smo da je u javnim službama dozvoljeno ● S pendije i sportske s pendije mogu se ispla osim isplaćiva dnevnice u visini od 170,00 kn sve dok ne na žiroračun i na tekući ili štedni račun, ali ne u gotovini. završi otkazni rok granskog kolek vnog ugovora za

TIM4PIN INFO

srednje škole (detaljnije opisano u članku Materijalna 2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno puprava za službenike i namještenike u državnoj i jav- tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnonim službama, br. 1./2014. TIM4PIN MAGAZINA). snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog Tablica 2 Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim dodacima kolek vnih ugovora ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljeDržavni Službenici i deći iznosi naknada: Materijalno pravo službenici i namještenici u namještenici Dnevnica za službeni put u 150,00 kn zemlji Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji odmor Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne 500,00 kn** nagrade

javnim službama 150,00 kn* 150,00 kn Neće se ispla Neće se ispla 500,00 kn***

* Dnevnice u visini od 150,00 kn isplaćivat će se nakon isteka otkaznog roka GKU-a za srednje škole dok je visina dnevnice 170,00 kn primjenjiva u svim javnim službama (više vidje u članku Materijalna prava za službenike i namještenike u državnoj i javnim službama, br. 1./2014. TIM4PIN MAGAZINA). **

Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. Godine.

Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

***

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak Naknada za odvojeni život od obitelji Naknada za odvojeni život kad je osiguran smještaj na teret proračuna

Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru 150,00 kn dnevno 1.000,00 mjesečno 500,00 kn mjesečno

2.2. Jubilarna nagrada

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada za službenike i namje- putovanje u inozemstvo za korisnike, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. štenike u državnim i javnim službama 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom Godine Službenici i 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 neprekidne Državni službenici i namještenici – 79/13), poslodavac može neoporezivo isplatiti službe/rada u javnim namještenici dnevnice za službeni put u inozemstvo do propisau državnim službama* jelima i 01. 08. 12. 12. 2012. nih iznosa.

5 10 15 20 25 30 35 40 45

1 osnovica 1,25 osnovice 1,5 osnovice 1,75 osnovice 2 osnovice 2,5 osnovice 3 osnovice 4 osnovice 5 osnovica

do 31. 07. 2013. – 01. 2013. 08. 2016.

– 12. 12. 2016.**

osnovica: osnovica: 900,00 kn 500,00 kn

osnovica: 500,00 kn

1.125,00 1.575,00 2.250,00 3.600,00 4.500,00

500,00 625,00 750,00 875,00 1.000,00 1.250,00 1.500,00 2.000,00 2.500,00

Mišljenja smo da če ri sindikata (od šest koji su potpisali TKU), koji nisu potpisali Dodatak II, ne primjenjuju odredbe Dodatka II kojim je smanjena osnovica na 500,00 kn (više u članku Materijalna prava za službenike i namještenike u državnoj i javnim službama) već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

Napominjemo da Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolekvnim ugovorima (NN, br. 117/12), kao i Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN br. 8/06), sukladno prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu (NN, br. 152/13) ostaju

Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se te počinje važi osnovica definirana kolek vnim ugovorima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i deficitom manjim od 3%, što je definirano dodacima II kolek vnih ugovora.

Pregled neoporezivih svota dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo odnosi se na sve prave i fizičke osobe, proračunske korisnike i neprofitne organizacije, odnosno sve osobe, koje ostvaruju pravo na nadoknadu dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo, a objavljen je u Dodatku s brojem 9/2013.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Ugovoreno pravo

jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

125

TIM4PIN INFO

na snazi sve dok Vlada RH ne donese odluke na te- Tablica 7. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invamelju članka 17. Zakona o izvršavanju. liditetom nakon 1. siječnja 2014. godine

3. Plaće 3.1. Doprinosi 3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn. Najniža mjesečna osnovica Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13). Najviša mjesečna osnovica Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate. Najviša godišnja osnovica Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Tablica 5. Doprinosi iz plaće

126

Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje • I. stup • II. stup

20 % 15 % 5%

3.1.3. Stope doprinosa na plaću Tablica 6. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću • Za zdravstveno osiguranje • Za zaš tu zdravlja na radu • Za zapošljavanje i doprinos za po canje zapošljavanja osoba s 1,7 % invaliditetom*

13 % 0,5 % (ili 1,6 + 0,1 %) (ili 1,6 + 0,2 %)

* 1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13).

Obveznici uplate – poslodavci

koji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine) koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05) koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.) koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13) do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

Doprinos za zapošljavanje

Posebni doprinos za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom

1,7 %

1,6 %

0,1 %

1,6 %

0,1 %

1,6 %

0,2 %

1,7 %

1,6 %

0,1 % (ili 0,2 %)

1,7 %

posebna novčana naknada koja se utvrđuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi

¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integravnih i zaš tnih radionica.

TIM4PIN INFO

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i povećani doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 8. Tablica 8. Staž osiguranja s povećanim trajanjem Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

4,86 % 7,84 % 11,28 % 17,58 %

Stope doprinosa za radnike u I. stupu 3,61 % 5,83 % 8,39 % 13,07 %

Stope doprinosa za radnike u II. stupu 1,25 % 2,01 % 2,89 % 4,51 %

3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobu u ispod navedenoj situaciji, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom): a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

3.2. Osobni odbici

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te Tablica 11. Pregled osobnih odbitaka u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog Faktor Osobni odbitak osobnog dohotka za sve osobe upućene na službeni put u inoodbitka zemstvo, osim u države članice Europske unije (čl. 1,00 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08. – 148/13.). Osnovni osobni odbitak Tablica 9. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini Stopa Iznos doprinosa

2.779,35 kn 20 % 555,87 kn

3.1.5. Tablica 10. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

Broj dana u mjesecu 28 30 31 99,26 92,65 89,66 19,85 18,53 17,93

3.1.6. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

² Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 148/13), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima).

¹ Odredbe o olakšicama na području od posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima iz članka 54. i 55. Zakona o porezu na dohodak (NN, br 177/04 – 148/13) te članka 28. a) Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04 – 148/13) primjenjuju se pri podnošenju poreznih prijava za 2013. godinu.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

• Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

Uzdržavani član (supružnici, 0,50 roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,00 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100 % invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Osobni odbitak umirovljenika Visina mirovine, najviše 3.400 I. skupina 3.840,00 Područje posebne državne II. skupina 3.200,00 skrbi (za 2013. godinu)¹ III. skupina 2.400,00 Brdsko-planinska područja (za 2.400,00 2013. godinu)¹ I. skupina 3.200,00 II. skupina 2.700,00 Potpomognuta područja² područje Grada 3.200,00 Vukovara

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske HR1210010051863000160 poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Svota osobnog odbitka mjesečno 2.200 1.100

127

TIM4PIN INFO

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

3.3. Stope poreza na dohodak Tablica 12. Pregled stopa poreza na dohodak Stopa 12% 25% 40%

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 6.600 kn (razlika od 2.200 do 79.200 kn (razlika od 8.800) 26.400 do 105.600) Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

Tablica 13. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz i na plaće i naknade plaće

R. br.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

128

Vrste dohotka

2 Plaće za redovni i 1. prekovremeni rad 2. Plaće HRVI² Plaća upuće3. nih na rad u inozemstvo Plaće – prvo 4. zapošljavanje⁴ Plaće u str. međun. org. 5. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme 6. bolovanja na teret poslodavca Naknade plaće za 7. bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore 8. iznad propisanih iznosa radnicima

Doprinosi iz Porez plaće za i priMirovin. rez osiguranje 3 4

Posebni Ukupno dopridopr. na nos Osn. Zaš tu Zapo- plaću za zdr. zdr. na osig. šlj. osig. radu 9 5 6 7 8=5+6+7 Doprinosi na plaću za

1,70 %¹

Neplaćeni dopust Naknade, potpore i nagrade do 10. propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje 11. radnog odnosa (bez staža osiguranja) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja 12. radnog odnosa (s eviden ranim stažom osiguranja) 9.

20 % na osnovicu⁵

20 % na osnovi- 13 % 0,5 % cu⁵

13,50 % na osnovicu⁵

¹ Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3. ² Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnos .

20 %

13 % 0,50 %

15,20 %

20 %

13 % O,50 % 1,70 % 15,20 %

⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6.

20 %

13 % 0,50 % 1,70 % 15.20 %

10 %³

⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

20 %

13 % 0,50 % 1,70 % 15,20 %

20 %

13 % 0,50 % 1,70 % 15,20 %

20 %

13 % 0,50 % 1,70 % 15,20 %

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4.

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću od 1. siječnja 2014. U Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba (NN, br. 120/13.) propisane su vrste prihoda za uplatu poreza i doprinosa. Od 1. siječnja 2014. godine u pozivu na broj primatelja umjesto OIB-a primatelja (fizičke osobe) upisuje se OIB ispla telja, bez obzira na to o kojoj je vrs dohotka riječ. Također, s obzirom na to da od 1. siječnja 2014. godine u uporabi više nije obrazac R-Sm, u pozivu na broj primatelja upisuje se oznaka izvješća obrasca JOPPD.

Svoje upite šaljite na: pitajcentar@tim4pin.hr

TIM4PIN INFO Tablica 14. Uplatni računi i poziv na broj za doprinose i porez od nesamostalnog rada Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj¹ računa Doprinos za obvezno HR1210010051863000160 HR68 zdravstveno osiguranje Državni proračun RH 8486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)² HR1210010051863000160 HR68 Doprinos za zdravstveno osiguranje Državni proračun RH 8630-OIB ispla telja zaš te zdravlja na radu doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Doprinos za mirovinsko HR1210010051863000160 HR68 osiguranje – na Državni proračun RH 8168-OIB ispla telja temelju generacijske doprinosa-oznaka solidarnos izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Dodatni doprinos za 8192-OIB ispla telja mirovinsko osiguranje Državni proračun RH – za osiguranike, kojima doprinosa-oznaka se staž mirovinskog izvješća JOPPD (GGXXX) osiguranja računa s povećanim trajanjem Naziv doprinosa/ poreza

HR7610010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Dodatni doprinos HR7610010051700035001 za mirovinsko Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem osiguranje na temelju kapitalizirane štednje – individualne kapitalizirane za osiguranike, kojima štednje se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za HR1210010051863000160 zapošljavanje Državni proračun RH

Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom

HR68 2321-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

¹ Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili poreza: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja doprinosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD.

³ IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. (NN, br. 2/13).

Državni službenici i namještenici

Bruto Propis osnovica 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09.)

Javne službe

5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.) Državni 4.491,236 kn Odluka o visini osnovice za obračun dužnosnici plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine Suci i drugi 4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih nositelji pravosudnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. dužnos godine

3.5. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN., br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014., odnosno za plaću koja se odnosi na mjesec siječanj 2014. (isplata u veljači) i sve ostale plaće koje se odnose na 2014. godinu. Tablica 16. Iznos minimalne plaće Bruto iznos za puno radno vrijeme Iznos minimalne plaće Objavljeno u NN, br.

za razdoblje od 1. 6. od 1. 6. od 1. 6. od 2011. 2012. 2013. do 1.1.2014. do 31. 5. do 31. 5. 31. 12. do 2012. 2013. 2013. 31.12.2014. 2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61 58/11.

60/12.

51/13.

156/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanja Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 – ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 16. dajemo pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja.

² Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom broju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podnosi 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015.

Tablica 15. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

HR68 8753-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8761-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Račun grada/općine³ prema HR68 prebivalištu posloprimca, 1880-OIB ispla telja npr. za Zagreb: dohotka-oznaka izvješća HR1110010051713312009 JOPPD (GGXXX)

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu

Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

HR68 2283-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Napomena: Stari pozivi na broj ostaju ak vni i u 2014. Godini, ako se vrši uplata prema obvezama zaduženima starim obrascima (ID, IDD, itd.).

129

TIM4PIN INFO Tablica 17. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Osnovica za naknadu Isplaćena R. Slučajevi bolovanja Isplaćuje/na Isplaćene jedna ili barem dvije ni jedna b. teret ili više plaća plaća 1 2 3 4 5 1. Privremena Isplaćuje Prosječna Najniža nesposobnost za rad poslodavac isplaćena osnovica: zbog boles – od 43. na teret plaća u 2.753,45 dana, odnosno od 8. HZZO-a prethodnih dana za invalide rada 6 mj. 2. Njega oboljelog Isplaćuje Prosječna Najniža supružnika ili djeteta poslodavac isplaćena osnovica: starijeg od tri godine – na teret plaća u 2.779,35 od prvog dana HZZO-a prethodnih 6 mj. 3. Za njegu oboljelog Isplaćuje Prosječna Najniža djeteta do tri godine poslodavac isplaćena osnovica: života – od prvog dana na teret plaća u 2.779,35 HZZO-a prethodnih 6 mj. 4. Privremena Isplaćuje Prosječna Najniža nesposobnost za rad poslodavac isplaćena osnovica: zbog ozljede na radu ili na teret plaća u 2.779,35 profesionalne boles – HZZO-a prethodnih od prvog dana 6 mj. 5. Kada je radnik određen Isplaćuje Prosječna Najniža za pra telja bolesnika poslodavac isplaćena osnovica: na teret plaća u 2.779,35 HZZO-a prethodnih 6 mj. Prosječna Najniža 6. Izoliran kao kliconoša Isplaćuje osnovica: ili zbog pojave zaraze, HZZO na svoj isplaćena teret plaća u 2.779,35 nesposoban za rad zbog transplantacije prethodnih organa u korist druge 6 mj. osobe – od prvog dana 7. Komplikacije u Isplaćuje Prosječna Najniža vezi s trudnoćom i HZZO na svoj isplaćena osnovica: porođajem – od prvog teret plaća u 2.779,35 dana prethodnih 6 mj. 8. Rodiljni dopust, do Isplaćuje Prosječna 6 mjeseci djetetova HZZO na svoj isplaćena života² – od prvog dana teret plaća u prethodnih 6 mj. 9. Roditeljski dopust: Isplaćuje od 6 mjeseci do 1 HZZO godine na teret proračuna

130

Roditeljski dopust: Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete 10. Roditeljski dopust: Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

11. Prenatalni pregled (slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća

Visina naknade kod isplata prema stupcu 4 6 70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28 70% / 80 % / od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, bez ograničenja 70 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, bez ograničenja 100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice =2.660,80 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od: 70 % - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja. 80 % - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci. 50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine. Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodak Druge dohotke možemo podijeli u nekoliko skupina: 1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika. 3. Primitke sportaša i novinara. 4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 5. Primitke koje ostvaruju učenici i studen putem studentskih i učeničkih udruga. Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

5.1. Primici na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osguranja Dohodak na koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja obično se isplaćuju na temelju ugovora o djelu, za članstvo u nadzornom odboru, naknada članovima skupš na, primitaka sudskih vještaka i sl. Za navedene primitke se isplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup: 15 % i 5 %) te za zdravstveno osiguranje (13 %). Porezna stopa je 25 % s pripadajućim prirezom općine ili grada. Tablica 18. Primjer isplate drugog dohotka prema ugovoru o djelu

¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci.

R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

² Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci neprekidno naknada plaće iznosi 50 % proračunske osnovice.

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00 100 %

OPIS

IZNOS

Bruto dohodak 10.000,00 Doprinos za mirovinsko osiguranje (15 % + 5 %) 2.000,00 Porezna osnovica/dohodak (1 – 2) 8.000,00 Porez na dohodak 25 % 2.000,00 Prirez (npr. za Zagreb 18 %) 360,00 Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.360,00 Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.640,00 Doprinos za zdravstveno osiguranje (13 % na 1.300,00 bruto dohodak) Ukupan trošak (1 + 8) 11.300,00

TIM4PIN INFO

5.2. Autorski honorari i honorari umjetnika

Prvima se priznaje 30% izdataka, doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje nisu obvezni plaća , dok su Autorski honorari mogu se isplaćiva isključivo, ako se u obvezi plaćanja poreza na dohodak od 25% i prireza. radi o autorskom djelu. Autorsko djelo je regulirano Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, Tablica 21. Dohodak profesionalnog sportaša br. 144/12) kojim su definirani predme autorskog R. OPIS IZNOS djela, a između ostalog, to su: glazbena djela, dram- br. ska i dramsko-glazbena djela, koreografska djela, djela 1. Bruto dohodak 10.000,00 3.000,00 likovne umjetnos , fotografska i audiovizualna djela, 2. Paušalni izdaci (30 % bruto) 7.000,00 jezična djela, računalni programi, kartografska djela te 3. Porezna osnovica (1 – 2) 4. Porez na dohodak 25 % 1.750,00 prikazi znanstvene ili tehničke prirode i dr. 5. 6. 7.

Prirez (npr., za Zagreb 18 % ) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6)

315,00 2.065,00 7.935,00

Kod ove vrste dohotka, osnovica poreza na dohodak smanjuje se za 30 % paušalnih izdataka, dok se doprinosi za mirovinsko osiguranje te za zdravstveno osi- Sportaši i novinari amateri su obvezni plaća dopriguranje ne plaćaju, ali postoji obveza plaćanja poreza nose za mirovinsko osiguranje 20 %, z zdravstveno na dohodak od 25 %, te prireza grada ili općine. osiguranje 13 %, za porez u iznosu od 25 % i prirez, a paušalni izdaci im se ne priznaju.

Tablica 19. Primjer isplate autorskog honorara R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

OPIS Bruto dohodak / honorar Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) Porezna osnovica (1 – 2) Porez na dohodak 25 % Prirez (npr. za Zagreb 18 %) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6)

IZNOS 10.000,00 3.000,00 7.000,00 1.750,00 315,00 2.065,00 7.935,00

5.4. Ostali primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja Primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja su primici poput drugog dohotka umirovljenika, pomoći obitelji u slučaju smr radnika iznad neoporezivog iznosa, s pendije iznad neoporezivih iznosa, naknada sportskim sucima itd.

Na ove primitke se ne plaćaju doprinosi, ali podliježu oporezivanju porezom na dohodak od 25 %, bez moBruto iznos naknade za umjetničko autorsko djelo gućnos priznavanja osobnog odbitka. umanjuje se za 25 % neoporezivih primitaka temeljem potvrde o članstvu u strukovnoj umjetničkoj Tablica 22. Drugi dohodak umirovljenika organizaciji (sukladno odredbama Zakona o pravima samostalnih umjetnika i po canju umjetničkog stva- R. OPIS IZNOS br. ralaštva, NN, br. 43/96 i 44/96 – ispr.) te za 30 % pau- 1. Bruto dohodak 10.000,00 šalnih izdataka. Na tako utvrđenu osnovicu obraču- 2. Porez na dohodak 25 % 2.500,00 nava se porez od 25 % i pripadajući prirez. 3. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 450,00 Tablica 20. Primjer obračuna umjetničkog autorskog honorara

5.5. Primici koje ostvaruju učenici i studen putem studentskih i učeničkih udruga U ovom slučaju plaća se samo porez i prirez na iznos iznad 50.000,00 kuna. Obveznik obračunavanja, plaćanja i izvješćivanja je studentska ili učenička udruga. Tablica 23. Drugi dohodak učenika/studenta koji ostaruje primitak veći od 50.000,00 kuna godišnje R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

OPIS Bruto dohodak – godišnje Paušalni izdaci (do 50.000,00 kn dohotka) Porezna osnovica (1 – 2) Porez na dohodak 25 % Prirez (npr., za Zagreb 18 %) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak za isplatu (1 – 6)

IZNOS 57.000,00 50.000,00 7.000,00 1.750,00 315,00 2.065,00 7.935,00

Profesionalnim sportašima i novinarima kojima je navedeno osnovna djelatnost, dohodak se isplaćuje na različit način od sportaša i novinara amaterima.

2.950,00 7.050,00

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

5.3. Primici sportaša i novinara

Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak za isplatu (1 – 6)

R. OPIS IZNOS br. 1. Bruto dohodak / honorar 10.000,00 2. Neoporeziv dio umjetničkog autorskog honorara 2.500,00 (25 % bruto dohotka) 3. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 3.000,00 4. Porezna osnovica (1 – 2 – 3) 4.500,00 5. Porez na dohodak 25 % 1.125,00 6. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 202,50 7. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (5 + 6) 1.327,50 8. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 - 7) 8.672,50

4. 5.

131

TIM4PIN INFO

Ispla telj drugog dohotka od 1. siječnja 2014. godine 5.7. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na sastavlja i Poreznoj upravi dostavlja izvješće o obradrugi dohodak od 1. siječnja 2014. godine čunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, Tablica 25. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za dote o doprinosima za obvezna osiguranja, na obrascu prinose, poreza i prireza na drugi dohodak od 1. JOPPD. Obrazac se dostavlja Poreznoj upravi na dan siječnja 2014. godine isplate drugog dohotka, a najkasnije sljedeći dan. Za isplaćeni drugi dohodak ispla telj je obvezan primateljima do 31. siječnja za prethodnu godinu izda Potvrdu o isplaćenim primicima po osnovu drugog dohotka. Ako fizička osoba ostvari primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak izravno iz inozemstva, obvezu utvrđivanja i plaćanja doprinosa, poreza i prireza na dohodak (ovisno o vrs drugog dohotka) ima sam primatelj toga primitka u roku od osam dana od dana naplate primitka. Fizička osoba koja primi dohodak izravno iz inozemstva dužna je preda Poreznoj upravi obrazac JOPPD na dan uplate poreza i prireza (doprinosa), a najkasnije sljedeći dan.

5.6. Koeficijen za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Tablica 24. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Drugi dohodak* Stopa Doprinos za prireza MIO -20 % Stopa poreza 25 %

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

1 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

3 1,333333 1,337793 1,342282 1,346801 1,351351 1,355932 1,360544 1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

4 1,212121 1,214698 1,217285 1,219884 1,222494 1,225115 1,227747 1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge*** Neoporezivi dio -25 % Paušalni izdaci - 30 % Stopa poreza – 25 % 5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062 1,132503 1,133948 1,135396 1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13 %.

6. Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe 6.1. Primici na kojima se provodi ovrha Prema odredbama Ovršnog zakona ovrha se provodi na sljedećim primicima: • plaća Drugi primici: • • • • • •

naknade plaće naknada za skraćeno radno vrijeme naknada zbog umanjenja plaće mirovina plaće vojnih osoba primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i • drugo stalno novčano primanje civilnih i vojnih osoba, osim na primanjima iz stavaka 5. i 6., članka 173. Ovršnog zakona.

Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije (navedene u Dodatku s brojem 9/2013.).

***

132

2 1,666667 1,672241 1,677852 1,683502 1,689189 1,694915 1,700680 1,706485 1,703578 1,706485 1,709422 1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

Drugi dohodak Autorski za koji ne postoji honorar obveza doprinosa** Paušalni Paušalni izdaci - ne izdaci -30 % Doprinos za MIO - ne Stopa poreza Stopa poreza 25 % -25 %

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj računa Doprinos za zdrav- HR1210010051863000160 HR68 stveno osiguranja Državni proračun RH 8540-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Doprinos za miro- HR1210010051863000160 HR68 vinsko osiguranje Državni proračun RH 8176-OIB ispla telja na temelju genedoprinosa-oznaka racijske solidarizvješća JOPPD nos (GGXXX) Doprinos za miro- HR761001005170003601 HR68 vinsko osiguranje Doprinos za mirovinsko 2291-OIB ispla telja na temelju indivi- osiguranje na temelju doprinosa-oznaka dualne kapitalizi- individualne kapitalizirane izvješća JOPPD rane štednje štednje (GGXXX) Račun grada/općine prema Porez i prirez prebivalištu primatelja Poziv na broj dohotka Za sve vrste isplate Prema Naredbi o načinu HR 68 drugog dohotka uplaćivanja prihoda prora- 1945-OIB ispla telja čuna, obveznih doprinosa poreza-oznaka te prihoda za financiranje izvješća JOPPD drugih javnih potreba u (GGXXX) 2013. godini (NN, br. 2/13., podnaslov 3.1.) Doprinosi

6.2. Izuzimanja od ovrhe prema članu 172. Ovršnog zakona Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

TIM4PIN INFO

• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja • primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju • primanja po osnovi socijalne skrbi • primanja po osnovi privremene nezaposlenos • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno • primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i studen ma • primanja po osnovi odličja i priznanja • rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno • ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

6.4. Ograničenje ovrhe prema članku 173. Ovršnog zakona

od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja • naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja • naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvrđenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osiguranje • novčane naknade na ime povrata troškova za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavoda za zdravstveno osiguranje.

U slučaju provedbe ovrhe na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.507,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, odnosno iznos od 2.753,00 kn. Ako se provodi ovrha na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.507,00 kn, a ovrha se provodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.376,75 kn.

Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaš ćen u ovršnom postupku nad plaćom Ovršni zakon (NN, br. 112/12 i 25/13) definira provođenje ovrhe nad plaćom, kad je riječ o ovrsi nad plaćom, zbog nepravodobnog plaćanja temeljem dužničko-vjerovničkog odnosa.

Iznos do kojeg poslodavac može ovrši plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na prosječnu neto plaću u RH, te o predmetu ovrhe (čl. 173. Ovršnog zakona). U članku 173., stavku 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12.) prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj definirana je kao prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom, u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrdiDržavni zavod za sta s ku i objavi je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako 6.3. Izuzimanja od ovrhe na temelju Zakona utvrđeni iznos prosječne plaće u RH primjenjuje se u o obveznom zdravstvenom osiguranju sljedećoj godini. U Narodnim novinama, br. 138/13, (posebni propis) taj je podatak objavljen i iznosi 5.507,00 kn, te se Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, primjenjuje u 2014. godini. br. 80/13), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., definira sljedeća izuzeća • Ograničenja ovrhe, kada je plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.507,00 kn od ovrhe: • naknada plaće za vrijeme privremene nesposob- U slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili nos , odnosno spriječenos za rad, zbog korište- veća od prosječne neto plaće, koja iznosi 5.507,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od neprivileginja zdravstvene zaš te • novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja ranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici toga iznosa, odnosno 3.671,33 kn.

Ako ovršenik prima plaću, koja je manja od 5.507,00 kn, od ovrhe su izuze iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika. U slučaju kada radnik prima plaću, koja je niža od prosjeka u RH, tada mu se od ovrhe izuzima iznos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika. Npr., neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kn. U ovom slučaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaš ćen od ovrhe.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

U slučaju kada se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u našem primjeru

133

Primanja i naknade koje su izuzete od ovrhe, sukladno članku 212., stavku 3. Ovršnog zakona, uplaćuju se na poseban (zaš ćeni) račun radnika. Ako radnik nema otvoren takav račun, onda se uplata obavlja na njegov redovan račun, s čime dolazi u opasnost, da mu sredstva budu ovršena, ako bude u blokadi te se preporučuje otvaranje zaš ćenog računa.

• Ograničenje ovrhe kad je plaća ovršenika manja od 5.507,00 kn

TIM4PIN INFO

bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kn mogao bi uplaćen na zaš ćeni račun. Ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos, koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.376,75 kn.

obliku dostavlja ispla telj primitka, obveznik obračunavanja doprinosa ili sam porezni obveznik, koji će iskaza podatak za 3 ili manje fizičkih osoba i uz uvjet da nije prema drugom propisu obvezan koris sustav e-Porezna (npr., obveznici PDV-a).

Za razliku od Ovršnog zakona, Opći porezni zakon koji se primjenjuje u slučaju ovrhe na plaću, kada radnik kao ovršenik nije pravodobno podmirivao svoje dospjele obveze po osnovi javnih davanja, definira se da u postupku ovrhe ne mogu plijeni sljedeće ovršenikove tražbine: po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u RH, utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći. Prema tome, ako radnik prima neto plaću, primjerice u svo od 6.800,00 kn, tada mu se prema Općem poreznom zakonu može plijeni ukupno 3.782,39 kn (6.800,00 – 3.017,61).

U Narodnim novinama, broj 160/13 od 31. 12. 2013. godine objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, koji se usklađuje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 125/13. i 148/13.). Is čemo da su, između ostalog, izmjene i dopune Pravilnika povezane i s Obrascem JOPPD-om.

7. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – obrazac JOPPD, primjena od 1. siječnja 2014. godine Obrazac JOPPD zamjenjuje sljedeće obrasce – Obrazac ID, Obrazac ID-1 Obrazac IDD, Obrazac IDD-1, Obrazac IP i R-Sm.

7.1. Obveznici koji su dužni primjenjiva JOPPD obrazac Obveznici dostavljanja Obrasca JOPPD-a su ispla telji oporezivog primitka (oporezivog, od kojeg se utvrđuje dohodak ili neoporezivog), sami obveznici poreza na dohodak te obveznici obračunavanja doprinosa.

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

7.2. Rokovi dostave JOPPD obrasca

134

Oporezivi primici (plaće, mirovine, drugi dohodak, dohodak od kapitala, osiguranja i imovinskih prava) – Obrazac JOPPD obveznici dostavljaju Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili najkasnije sljedeći dan, odnosno na dan nastanka obveze obračuna i uplate doprinosa, ako nema isplate primitka, odnosno na dan kada se doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima.

7.4. Novos iz navedenog Pravilnika koje se odnose na Obrazac JOPPD ● Propisano je da se do 31. 12. 2014. neće iskaziva primici, odnosno naknade troškova za službena putovanja u vezi s prijevozom i noćenjem, ako računi o m obavljenim uslugama glase na ispla telja i plaćaju se izravno s računa ispla telja. Trošak putnih naloga, koji se prikazuje u Obrascu JOPPD do 31. 12. 2014. je ukupan iznos dnevnica, noćenja, troška puta i to samo prijevozna karta i/ili trošak cestarine koji je plaćen gotovim novcem od radnika (bez obzira plaća li se iz akontacije ili vlas h sredstava radnika), koji je upućen na službeni put i koji se pravda putnim nalogom. Do 15. u mjesecu pod jednim OIB-om primatelja podnosi se ukupan iznos troška u jednom iznosu bez obzira na to koliko je puta primatelj bio na službenom putu, i to pod oznakom 17 iz priloga 4. Obrasca JOPPD i oznakom isplate 1 ili 4 odnosno oznakom isplate 0, ako do toga datuma trošak službenog puta nije isplaćen/refundiran radniku. Kod naknadnog namirenja obveze poslodavci su dužni ispravkom Obrasca JOPPD prikaza način isplate. Korištenje oznake 39. iz priloga 4. privremeno nije omogućeno. Nakon 1. 1. 2015. is troškovi iskazivat će se do 15. u mjesecu protekom mjeseca u kojem je izvršen konačni obračun bez obzira na način podmirenja troška. ● Izmijenjeni su prilozi, kako slijedi: Prilog 1. Podnositelj izvješća – dodane su nove šifre 11, 12 i 13

Neoporezivi primici (prijevozni troškovi, troškovi prePrilog 3. Primici/obveze doprinosa – dodane su nove hrane, smještaj, dnevnice, terenski dodatak i sl.) – šifre 0025 i 0026 za otpremnine, 0027 i 0028 za boObrazac JOPPD obveznici dostavljaju Poreznoj upravi nuse i nagrade menadžmentu, 0045 i 0046 za obrado 15. u mjesecu za prethodni mjesec. čun doprinosa kad nema isplate plaće, npr. neplaćeni dopust, 0083, 0084, 0085 i 0086 za osobe zaposlene 7.3. Način dostavljanja JOPPD obrasca kod poslodavca u inozemstvu ili u diplomatsko-konObrazac JOPPD dostavlja se u elektroničkom obliku zularnom uredu, 4034, 4035, 4036 i 4037 za isplate uslugom e-Porezna. Iznimno, obrazac u papirnatom drugog dohotka nereziden ma.

TIM4PIN INFO

Prilog 4. Neoporezivi primici / primici koji se ne sma- Tablica 27. Stope zakonskih zateznih kamata od 30. 06. 2013. traju dohotkom, dodane su nove šifre 39-51. Godišnja Također su dodane posebne šifre za naknadu bolovanja i refundaciju naknade bolovanja (šifra 12 i 40)

Razdoblje

● Nova izuzeća od podnošenja obrasca odnose se na: potpore članovima sindikata, primitke od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga te primitke od kamata po vrijednosnim papirima.

Tablica 26. Stope zakonskih zateznih kamata od 11. 09. 1996. do 29. 06. 2013. Razdoblje

Subjek

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Godišnja stopa 18 %

Svi subjek 1. 7. 2002. – 31. 12. 2007.

15 %

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba javnog prava 1. 1. 2008. – 30. 6. 2011. Ostali odnosi Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba 1. 7. 2011. – javnog prava 29. 6. 2013. Ostali odnosi

17 %¹

14 %

15 %²

12 %

Propis Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 76/96) Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02 i 153/04) Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11) Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11)i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12, 1/13 i 83/13)

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite nam mail na:

Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

12 %

Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

¹ Prema čl. 3., t. 16. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi poslovne transakcije su transakcije između poduzetnika ili između poduzetnika i osoba javnog prava (u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze), koje rezul raju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu nadoknadu. ² Za poslovne transakcije između poduzetnika moguće je ugovori drugačiju kamatnu stopu, ali ne veću od stope zakonskih kamata, koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora (od 1. 1. 2014. kamatna stopa iznosi 12,35 %, do 31.12. 2013. godine iznosila je 12,40 %).

Tablica 28. Pregled oporezivos kamata Zajmodavatelj

Zajmoprimatelj

Poduzetnik

Rezident

Rezident – povezano društvo

Nerezident – povezano društvo

Rezident

Kamata

Porezni tretman Dobit Dohodak

beskamatno tržišna kamata minimalni prihod s kamatom prizna rashod beskamatno minimalni pris kamatom hod rezidenta ispod 7 % ili kamata 7 % godišnje iznad 7 % beskamatno minimalni rasS kamatom hod rezidenta ispod ili iznad kamata 7 % godišnje 7%

centar@ m4pin.hr

15 %

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12, 144/12 i 81/13) i objava HNB-a o visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima (NN, br. 86/13)

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.

Trgovački ugovori i ugovori između od 30. 6. trgovaca i osobe 2013. javnog prava, koji nisu poslovne transakcije i poslovne transakcije između h osoba u kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupilo prije 30. 6. 2013. Ostali odnosi

Propis

stopa

Poslovne transakcije¹ koje su sklopljene nakon 30. 6. 2013. ili poslovne transakcije u 12,35 %² kojima isporuka robe i/ili pružanje usluga nastupaju nakon 30. 6. 2013.

Prilog 5. Način isplate / izvršenja obveze, dodana je šifra 7 – isplate obročnim plaćanjem.

8. Kamate

Subjek

135

TIM4PIN INFO Poduzetnik

Fizička osoba

Zaposlenik

Rezident

7. min. 3 % godišnje ispod 3 % godišnje

min. 3 % godišnje Zaposlenik i ispod 3 % vlasnik godišnje min. 3 % Vlasnik koji godišnje nije zapo- ispod 3 % slenik godišnje

Fizička osoba

Poduzetnik

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

Građanin ili Rezident vlasnik

136

kamata koja je dohodak se ostvarena je ne utvrđuje prihod dohodak u naravi – plaća kamata koja je dohodak se ostvarena je ne utvrđuje prihod dohodak u naravi – plaća kamata je dohodak se prihod ne utvrđuje skrivena ispla- izuzimanje – ta dobi dohodak od kapitala

III. 1.

2. 3.

4. IV. V.

beskamatno kamata je pri- nema dozna rashod hotka s kamatom dohodak od kapitala

VI. 1. 2.

9. Računovodstvene informacije

Tablica 29. Stope ispravka vrijednos dugotrajne imovine proračuna i proračunskih korisnika te neprofitnih organizacija

VII.

R. Naziv sredstva ili skupine Vijek Godišnja stopa br. sredstva trajanja (%) 1 2 3 4 I. GRAĐEVINSKI OBJEKTI 1. stambeni i poslovni objek od betona, metala, kamena i 80 1,25 opeke od drveta i ostalog materijala 20 5 ceste, željeznice i slični 2. 25 4 prometni objek 3. ostali građevinski objek 20 5 II. POSTROJENJA I OPREMA 1. Uredska oprema i namještaj računala i računalna oprema 4 25 uredski namještaj 8 12,5 ostala uredska oprema 5 20 2. Komunikacijska oprema 5 20 komunikacijski uređaji 5 20 pokretni komunikacijski uređaji 2 50 3. Oprema za održavanje i zaš tu 5 20 Medicinska i laboratorijska 4. 5 20 oprema 5. Instrumen , uređaji i strojevi 8 12,5 precizni i op čki instrumen 5 20 mjerni i kontrolni uređaji: – mehanički 8 12,5 – elektronički 5 20 6. Sportska i glazbena oprema 5 20

VIII.

Uređaji, strojevi i oprema za 5 20 ostale namjene PRIJEVOZNA SREDSTVA Prijevozna sredstva u 8 12,5 cestovnom prometu osobni automobili i vozila hitne 5 20 pomoći Prijevozna sredstva u 8 12,5 željezničkom prometu Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom 8 12,5 prometu brodovi veći od 1000 brt 20 5 Prijevozna sredstva u zračnom 10 10 prometu KNJIGE Knjige u knjižnicama 5 20 VIŠEGODIŠNJI NASADI I 5 20 OSNOVNO STADO NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA Istraživanje rudnih bogatstava 10 10 Ulaganja u računalne programe 4 25 Ostala nematerijalna 4 25 proizvedena imovina NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA IMOVINA paten , koncesije, licence, pravo korištenja tuđih prema trajanju iz ugovora sredstava, višegodišnji zakup i slično Prema stopama iz Odluke iz članka 59., stavka 4. Pravilnika Vojna nefinancijska oprema o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, 114/10 i 31/11)

Stope ispravka vrijednos dugotrajne imovine propisane su: • Za proračun i proračunske korisnike Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11). Is m Pravilnikom propisana je mogućnost jednokratnog otpisa za dugotrajnu imovinu, čiji je trošak nabave niži od 3.500,00 kuna. • Za neprofitne organizacije Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 158/13) koja se primjenjuje od 1. siječnja 2014. godine. Navedenom Uredbom propisana je mogućnost jednokratnog otpisa za dugotrajnu imovinu, čiji je trošak nabave niži od 3.500,00 kuna. Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09), koja je bila na snazi do 31. 12. 2013. godine, jednokratno se mogla otpisa dugotrajna imovina u vrijednos do 2.000,00 kuna.

TIM4PIN INFO

10. Ostale obavijes

Tablica 32. Blagdani i neradni dani u 2014. godini

Tablica 30. Stope prireza i uplatni računi za gradove i općine koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine¹

Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN, br. 33/96 – 130/11), blagdani u 2014. godini su:

Stopa Nova prireza PriGrad/ Uplatni račun za porez i stopa prije mjena Općina prirez na dohodak prirepromjeod za ne 1. 2. Perušić HR5310010051732312001 8% 2014. 18. 1. Daruvar HR6110010051706712005 10 % 2014. 1. 2. Pazin HR7910010051732112004 5 % 9% 2014. 1. 1. Benkovac HR3110010051701712001 5% 2014. 1. 1. Antunovac HR8410010051700212009 5 % 10 % 2014. Hrvatska 1. 1. HR7210010051715012000 4 % 6% 2014. Kostajnica 1. 1. Ilok HR4110010051715412004 5 % 10 % 2014. Sve 1. 1. HR6810010051743112002 1 % 5% Lovreč 2014. 1. 1. Škabrnja HR5710010051744512007 10 % 2014. 1. 10. Sve Ilija HR3810010051743812009 10 % 2013. 1. 1. Vladisavci HR0710010051759712002 10 % 2013. Sveta 1. 9. Nedjelja HR5210010051743212006 3 % 6% 2013. (Labin) 1. 8. Lukač HR6010010051724512008 8% 2013. Slavonski 1. 8. HR4910010051739612002 8 % 12 % Brod 2013. 8. 1. Žminj HR6910010051753112005 10 5% 2013. 1 .1. Dubrovnik HR7310010051709812006 15 % 10 % 2013.

Šifra Objava grada / u NN, općine za br. JOPPD 5/14.

03239

3/14.

00671

2/14.

03212

1/14.

00175

149/13.

00027

147/13.

01503

136/13.

01546

136/13.

04316

155/13.

04456

113/13.

04383

118/13.

05797

107/13.

04324

84/13.

02453

96/13.

03964

9/13.

05312

147/12.

00981

¹ Ažurirano s NN-om, br. 11/14. od 29. siječnja 2014.

184 160 168 176 176 168

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 168 176 184 160 184

Obrasci

Obrazac JOPPD

Podaci o porezno prizna m premijama osiguranja (Poreznoj upravi) PDV za mjesečne obveznike

Rokovi • na dan isplate primitka ili sljedeći dan • u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva • do 28. veljače 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi do 28. veljače 2014. za 2013. do 20. veljače 2014. za siječanj 2014. do 20. veljače 2014. za siječanj 2014.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S) PDV-K (za obveznike PDV u 2013. do 20. veljače 2014. za 2013. godini) Mjesečni izvještaj o obvezama korisnika do 10. veljače 2014. za siječanj2014. državnog proračuna Konsolidirani mjesečni izvještaj o do 17. veljače 2014. za siječanj obvezama korisnika državnog proračuna 2014. – razdjela Godišnji financijski izvještaji proračunskih korisnika državnog do 17. veljače 2014. za 2013. proračuna i proračunskih korisnika JLP(R)S Godišnji financijski izvještaji proračuna do 28. veljače 2014. za 2013. JLP(R)S i izvanproračunskih korisnika Izjava o fiskalnoj odgovornos (čelnici proračunskih i izvanproračunskih do 28. veljače 2014. za 2013. korisnika JLP(R)S i državnog proračuna ministarstva) Temeljni financijski izvještaji: bilanca, račun prihoda i rashoda, bilješke do 3. ožujka 2014. za 2013. (neprofitne organizacije)

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 33. Rokovi za podnošenje obrazaca u veljači 2014. godine za proračune, proračunske korisnike, JLP(R)S i neprofitne organizacije

TIM4PIN MAGAZIN 2/2014.

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

Nova godina Bogojavljanje ili Sveta tri kralja Uskrs Uskršnji ponedjeljak Praznik rada Tijelovo Dan an fašis čke borbe Dan državnos Dan domovinske zahvalnos Velika Gospa Dan neovisnos Dan svih sve h Božić Sve Stjepan

Tablica 31. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini

1. siječnja (srijeda) 6. siječnja (ponedjeljak) 20. travnja (nedjelja) 21. travnja (ponedjeljak) 1. svibnja (četvrtak) 19. lipnja (četvrtak) 22. lipnja (nedjelja) 25. lipnja (srijeda) 5. kolovoza (utorak) 15. kolovoza (petak) 8. listopada (srijeda) 1. studenog (subota) 25. prosinca (četvrtak) 26. prosinca (petak)

137

Pop ust: 300 kn 2550 kn!

Popust: 300 kn ϮϱϬ ŬŶ͊

<ŶũŝŐĂ ũĞ ĂǎƵƌŝƌĂŶĂ ŶŽǀŝŵ ǌĂŬŽŶƐŬŝŵ ŝǌŵũĞŶĂŵĂ͊

hŬƵƉŶĂ ĐŝũĞŶĂ

IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013./2014.

S obzirom na dinamičnost poslovanja većine naših korisnika kod kojih učenje i usvajanje novosti nikada ne prestaje,

Ožujak 2014.

Pop ust: 3000 kn 250 kn! 25 n

Popust: 300 kn ϮϱϬ ŬŶ͊

<ŶũŝŐĂ ũĞ ĂǎƵƌŝƌĂŶĂ ŶŽǀŝŵ ǌĂŬŽŶƐŬŝŵ ŝǌŵũĞŶĂŵĂ͊

Vam ovo proljeće i ljeto donosi slijedeće radionice napredne obuke:

hŬƵƉŶĂ ĐŝũĞŶĂ

IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013./2014.

Travanj 2014. Ô

Vizualizacija poslovnih podataka u prostoru Datum održavanja radionice je: 15.04.2014. u Hotelu Panorama u Zagrebu.

Svibanj 2014. Ô Godišnji odmori kroz kadrovsku i obračun plaće Datumi održavanja radionica su: 19., 21., i 23.05.2014. u LC edukativnom centru u Zagrebu.

Lipanj 2014. Ô Praćenje naplate, izrada opomena i izrada ovrha Datumi održavanja radionica su: 19., 21., i 23.05.2014. u LC edukativnom centru u Zagrebu.

Mjesto održavanja: hotel Central (Branimirova 3), Zagreb

Materijal: Novi priručnik “Računovodstvo i financijsko poslovanje neprofitnih organizacija” i prezentacije predavača

Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-43, model 00.

Naknada: 500,00 kn - s PDV-om bez uključenog priručnika 750,00 kn - s PDV-om i uključenim priručnikom 250,00 kn - dodatni primjerci priručnika (PDV uključen)

Prijave za sudjelovanje: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

www.spi.hr

InformatiÄ?ko rjeĹĄenje u skladu sa Zakonom o cestama je

REGISTAR NERAZVRSTANIH CESTA

SIGURAN PARTNER ZA BUDUÄ&#x2020;NOST

TIM4PIN MAGAZIN â&#x20AC;˘ veljaÄ?a â&#x20AC;˘ 2014.

â&#x20AC;˘ KonaÄ?ni obraÄ?un PDV-a za 2013. â&#x20AC;˘ Izjava o fiskalnoj odgovornos za 2013.