3-OŽUJAK 2014 TIM4PIN MAGAZINA by TIM4PIN

www.spi.hr

Informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o cestama je

REGISTAR NERAZVRSTANIH CESTA

Nerazvrstane ceste, koje su od najvećeg značaja za jedinice lokalne samouprave, navedenim zakonom dane su na upravljanje jedinicama lokalne samouprave odnosno njihovim komunalnim poduzećima. Zakon istovremeno omogućava sređivanje stanja upisa u katastar i zemljišnu knjigu s ciljem upisa vlasništva jedinica lokalne samouprave česticama nerazvrstanih cesta.

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

Zakonom o cestama (NN 81/11, 22/13, 54/13) i nedavnim novelama navedenog zakona u potpunosti je razvrstano ukupno 26.963,9 kilometara cesta u Republici Hrvatskoj, i to: 1.413 km autocesta, 6.867 km državnih cesta, 9.703 km županijskih cesta i 8.979 km lokalnih cesta.

TIM4PIN MAGAZIN • ožujak • 2014.

Komunalni doprinos

Konsolidacija financijskih izvještaja

Kako bi jedinice lokalne samouprave što učinkovitije upravljale postupcima potrebnim za upis stvarnih prava nerazvrstanih cesta u službene evidencije (katastar i zemljišnu knjigu), te uspješno izvještavale o trenutnom stanju postupaka sređivanja upisa vlasništva i konačnosti postupaka, u mogućnosti smo Vam ponuditi slijedeća rješenja:

PDV i lokalni porezi

PRIMJENA ZAKONA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Zaduživanje jedinica lokalne samouprave

Pravo građenja

Poništenje postupka javne nabave

aplikacije SPI/Registar nekretnina i SPI/Prostorni informacijski sustav konzultantske i savjetodavne usluge iz područja upravljanja imovinom, katastra i zemljišne knjige omogućavamo suradnju s geo-partnernima - izvođačima potrebnih radova na sređivanju stanja upisa

SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOST

JOPPD obrazac

ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

•

2013

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

Sustav javne nabave 2013./2014. Knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. Redaktor: 'ůŽƌŝũĂ ZĂŐƵǎ͕ ŵĂŐ͘ ŽĞĐ͘ <ŶũŝŐĂ ũĞ ŶĂŵŝũĞŶũĞŶĂ ŽƐŽďĂŵĂ ŬŽũĞ ĂŬƟǀŶŽ ƐƵĚũĞůƵũƵ Ƶ ƉƌŝƉƌĞŵŝ ŝ ƉƌŽǀŽĜĞŶũƵ ƉŽƐƚƵƉĂŬĂ javne nabave. ͻ aƚŽ ŶĂŵ ĚŽŶŽƐĞ ŶŽǀĞ ŽĚƌĞĚďĞ ǌĂŬŽŶŽĚĂǀŶŽŐ ŽŬǀŝƌĂ Ƶ ƐƵƐƚĂǀƵ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͍ ͻ <ĂŬŽ ƉůĂŶŝƌĂƟ ũĂǀŶƵ ŶĂďĂǀƵ ŝ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ WůĂŶ ŶĂďĂǀĞ͍ ͻ <ĂŬŽ ƵƐŬůĂĚŝƟ ĮƐŬĂůŶƵ ŽĚŐŽǀŽƌŶŽƐƚ ŝ ũĂǀŶƵ ŶĂďĂǀƵ͍ ͻ <ĂŬŽ ŽƌŐĂŶŝǌŝƌĂƟ ŝŶƐƟƚƵĐŝũƵ ŶĂƌƵēŝƚĞůũĂ ŝ ƉŽǀĞđĂƟ ƌĂǌŝŶƵ ƐƚƌƵēŶŽƐƟ ĚũĞůĂƚŶŝŬĂ ŬŽũŝ

ƐƵĚũĞůƵũƵ Ƶ ƉƌŽĐĞƐƵ ŶĂďĂǀĞ ƐƵŬůĂĚŶŽ ŶŽǀŝŵ ƉƌŽƉŝƐŝŵĂ͍ ͻ <ĂŬŽ ŬŽŵƵŶŝĐŝƌĂƟ Ɛ ŐŽƐƉŽĚĂƌƐŬŝŵ ƐƵďũĞŬƟŵĂ͍ ͻ <ĂŬŽ ŬǀĂůŝƚĞƚŶŽ ŝǌƌĂĚŝƟ ĚŽŬƵŵĞŶƚĂĐŝũƵ ǌĂ ŶĂĚŵĞƚĂŶũĞ͕ ĞĮŬĂƐŶŽ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ ŝ ƉƌŽǀĞƐƟ ƉŽƐƚƵƉĂŬ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͕ ŶĂďĂǀŝƟ ŝ ǌĂĚŽǀŽůũŝƟ ƐƚǀĂƌŶĞ ƉŽƚƌĞďĞ ŶĂƌƵēŝƚĞůũĂ͕ ƉƌĂƟƟ ƌĞĂůŝǌĂĐŝũƵ ƵŐŽǀŽƌĂ͍ ͻ <ŽũĞ ƐƵ ŶŽǀĞ ŽĚƌĞĚŶŝĐĞ Ƶ ƉƌĂǀŶŽũ ǌĂƓƟƟ͍ KĚŐŽǀŽƌĞ ŶĂ ŶĂǀĞĚĞŶĂ ƉŝƚĂŶũĂ ƉƌŝƉƌĞŵŝůŝ ƐƵ ǌĂ ǀĂƐ ƐƚƌƵēŶũĂĐŝ ŬŽũŝ ƐƵ ƉŝƐĂůŝ ƉƌŽƉŝƐĞ ŝǌ ƉŽĚƌƵēũĂ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͕ ŬĂŽ ŝ ƐƚƌƵēŶũĂĐŝ ŬŽũŝ ƐƵ ƐǀĞ ƉŽƐƚƵƉŬĞ Ƶ ƉƌĂŬƐŝ ŝ ƉƌŽǀŽĚŝůŝ͘

Pop ust: 3000 kn 250 kn! 25 n

Popust: 300 kn ϮϱϬ ŬŶ͊

<ŶũŝŐĂ ũĞ ĂǎƵƌŝƌĂŶĂ ŶŽǀŝŵ ǌĂŬŽŶƐŬŝŵ ŝǌŵũĞŶĂŵĂ͊

ŝũĞŶĂ ŝǌĚĂŶũĂ͗ 250 kuna ;W s ƵŬůũƵēĞŶͿ EĂƌƵĚǎďĞ ŵŽǎĞƚĞ ƐůĂƟ ŵĂŝůͲŽŵ ŶĂ͗ ĐĞŶƚĂƌΛƟŵϰƉŝŶ͘Śƌ͕ ĨĂŬƐŽŵ ŶĂ ďƌŽũ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ ŝůŝ ŽŶͲůŝŶĞ͗ ǁǁǁ͘ƟŵϰƉŝŶ͘Śƌ͘

EĂǌŝǀ͗ TIM4PIN Ě͘Ž͘Ž͘ ǌĂ ƐĂǀũĞƚŽǀĂŶũĞ hůŝĐĂ ŐƌĂĚĂ sƵŬŽǀĂƌĂ ϮϯϳĂ ϭϬ ϬϬϬ ĂŐƌĞď ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϳϱϱ ĨĂǆ ŝ ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ ŵŽď͗ ϬϵϵͬϯϬϯϳͲϲϳϳ͕ ;ͲϲϳϴͿ ĐĞŶƚĂƌΛƟŵ4pin.hr ǁǁǁ͘Ɵŵ4pin.hr

/ŵĞ ŽĚŐŽǀŽƌŶĞ ŽƐŽďĞ͗ ĚƌĞƐĂ͗ <ŽŶƚĂŬƚ ƚĞůĞĨŽŶ͗ &Ăǆ͗ K/ ͗ / E͗ ͲŵĂŝů͗ ĂƚƵŵ͗ EĂƌƵĚǎďĞŶŝĐĂ ďƌŽũ ͗ RB KƉŝƐ ŝũĞŶĂ <ŽŵĂĚĂ ϭ͘

hŬƵƉŶĂ ĐŝũĞŶĂ

^ƵƐƚĂǀ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ ϮϬϭϯͬ͘ϮϬϭϰ͘ ϮϱϬ͕ϬϬ ;ƵŬůũƵēĞŶ W sͿ WƌŝůŝŬŽŵ ƉůĂđĂŶũĂ Ƶ ͚͚ƉŽǌŝǀ ŶĂ ďƌŽũ͛͛ ƵƉŝƐĂƟ͗ OIB pravne osobe - 54 Model: 00

IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013./2014.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

II. DAN - FIskalna odgovornost i financijsko upravljanje

organizira

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, hotel Arcotel, 20. i 21. ožujka 2014. od 10.00h-16.00h Uspostavi dobar sustav financijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnos žele doći do više financijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav financijskog upravljanja. Za sustav financijskog upravljanja važno je razumje proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora je kroz ovu školu da konkretan i detaljan pregled svih komponen dobrog sustava financijskog upravljanja te Vam omogući da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva financija.

I. DAN - Proračunski procesi, planiranje i računovodstvo 1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Specifični poslovni događaji (klasifikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h) 4. Utvrđivanje rezultata, financijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

1. Što je sustav financijskog upravljanja i kako potvrdi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h) 2. Sastavljanje Izjave o fiskalnoj odgovornos : kako pripremi predmet, na koji način tes ra pojedina pitanja i posloži svu dokumentaciju uz Upitnik o fiskalnoj odgovornos (od 10.30h do 11.00h) 3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h) 4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o fiskalnoj odgovornos proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h) 5. Upravljanje nepravilnos ma, tko nepravilnos uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma (od 15.30h do 16.00h) 6. Odgovori na pitanja i konzultacije Predavači: savjetnici TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Naknada iznosi 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i radnim materijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Naknada uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci tes ranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o fiskalnoj odgovornos , Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila). Prijavi se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate: TIM4PIN d.o.o., IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5, poziv na broj OIB – 34, model 00 Prijave: prijave@ m4pin.hr i telefone: 01/5531-755 (tel), 01/5531-335 (fax i tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te Prijave on-line: www. m4pin.hr

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA TIM4PIN Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave OIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvova radionici) e-mail Kontakt telefon Prijavljujem se na (zaokruži )

A. B. C.

PRVI DAN DRUGI DAN OBA DANA Datum: Potpis:

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! U trenutku zaključenja ovoga broja, Vlada Republike Hrvatske upu la je u saborsku proceduru prijedlog rebalansa Državnog proračuna za 2014. godinu. Rebalansi proračuna sami po sebi nisu nešto što bismo smatrali novošću jer se u našoj proračunskoj praksi oni gotovo redovito, pa i višestruko donose, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Nestabilno ekonomsko okruženje i neispunjavanje očekivanih (željenih) projekcija i prognoza glavni su razlozi za ovakvu situaciju, no razlozi često leže i u činjenici da poduzete mjere ušteda ili ostvarivanja javnih prihoda ne daju planirane rezultate. Aktualni rebalans Državnog proračuna čini se ipak drugačiji od brojnih prethodnih. Prema njegovim najavama, opsegu i restrik vnom sadržaju čine se opravdanima ocjene da tek sada „prave reforme počinju“. Konkretna i teška zadaća impera vnog i velikog smanjivanja proračunskog deficita najavljena je i na prihodnoj i na rashodnoj strani proračuna. Prema izjavama Ministra financija: “Prihodi državnog proračuna povećavaju za 3,98 milijardi kuna na 117,1 milijardu kuna, dok se rashodi povećavaju za oko 100 milijuna kuna na 130,7 milijardi kuna. Tako se deficit državnog proračuna smanjuje za gotovo 4 milijarde kuna, na 13,58 milijardi kuna, ili 4,1 % BDP-a. Dodaju li se tom i defici izvanproračunskih korisnika i lokalne države, manjak proračuna opće države bio bi na razini 15,1 milijardu kuna, ili 4,5 % BDP-a.“. Rebalans proračuna rađen je uz smanjenu projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini od 0,2 % (ranija projekcija bila je 1,3 %). Na rashodnoj strani Vlada planira uštede ukidanjem isplate uvećanja plaća državnih i javnih službenika i namještenika, a 750 milijuna kuna režu se materijalni rashodi, za 300 milijuna kuna financijski rashodi, a za 170 milijuna kuna troškovi u zdravstvu, dok se subvencije režu za 700 milijuna kuna. Opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje povećava se s 13 na 15 % što bi trebalo poveća proračunske prihode u 2014. godinu za 1,6 milijardi kuna. Također, predloženo je povećanje trošarina na duhan i cigarete, oporezivanje svih dobitaka od igara na sreću te mjere za povećanje prihoda od koncesija, djelomično povlačenje dobi iz trgovačkih društava u državnom vlasništvu u proračun te prebacivanje kumuliranih sredstava iz drugog u prvi mirovinski stup osiguranika koji imaju benificirani radni staž. Iz navedenog je razvidno da će ove promijene značajno „dotaknu “ sve sudionike proračunskog procesa. I one koji proračun pune, a još više one koji ga „prazne“. Svatko od nas može se prepozna u nekom segmentu predloženih mjera. O stvarnim uštedama i odricanjima predugo smo samo slušali, a često i smatrali da se one ipak ču nekoga drugoga tko je preraspodjeli javnih prihoda sudjelovao s „većom žlicom“. Kumulirani pokušaji i pogreške, neodlučnos i nedorečenos upravljanja u zadnjih dvadesetak godina, niz nesretnih okolnos i globalna kriza rezul raju ovime s čime se danas, ali i sutra moramo nosi . Nadajmo se da vrijedi ona izreka da je i „korak natrag dobar, ako njime hvatamo zalet za bolji skok“. U tom uvjerenju i nadi srdačno vas pozdravljamo!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

impressum

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora Uredništvo:

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog; Kris na Kosor, mag.ing.oecoing. Oblikovanje naslovnice i grafička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tajnica uredništva: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag. iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41 Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www. m4pin.hr E-mail: centar@ m4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb Predsjednica Centra: mr. sc. Ivana Male ć Za nakladnika: Glorija Raguž, mag. oec. Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

U prodaji drugo izdanje knjige! MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020 U koje će sektore EU najviše ulaga ? Koji su najvažniji fondovi i što financiraju? Kakvi će se projek financira ? Drugo izdanje knjige ‘EU poli ke i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i poli ke za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU financijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

POLITIKE FONDOVI

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike jela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržava , kako treba bi osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projek najpoželjniji.

2014 - 2020

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće bi potrebnije proniknu i razumje sustave financiranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoris mogućnos koje će se otvori članstvom u EU. To što će sredstva posta dostupna gotovo svim hrvatskim subjek ma ne znači da će ona automatski bi i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlas m), svima koji planiraju svoje projekte pripremi za financiranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele zna više.

TIKA OJ RGE RAZV ENE RALNI TVO S O RU

DAR RSTV OSTI SPO RIBA LATN

U koje sektore će EU najviše ulagati

D ENE

M IZA A TURPRIVREDIŠA

Koji su najvažniji fondovi i što financiraju

ŠTV

DRU

LJO

KOL

AO ŠTIT

Kakvi će se projekti financirati

ZAGREB 2013

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

Cijena izdanja: 350,00 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete sla e-poštom na: prijave@ m4pin.hr, faksom na broj 01/5531-335 ili on-line: www. m4pin.hr Naziv: ______________________________________ Ime odgovorne osobe: __________________________ Adresa: _____________________________________ Kontakt telefon: _______________________________ Fax: ________________________________________ OIB: ________________________________________ IBAN: _______________________________________ E-mail: ______________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 prijave@ m4pin.hr www. m4pin.hr

Narudžbenica broj ________

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Datum:   R. br. Opis 1. EU poli ke i fondovi 2014-2020   Napomena:

Cijena/kom

Komada

Ukupna cijena

350,00 (uključen PDV)

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisa : Model: IBAN: Svrha uplate:

OIB pravne osobe - 53 00 HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige EU poli ke i fondovi 2014-2020

_____________________________________ potpis i žig naručitelja

SADRŽAJ

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Dražen Opalić Nova Uredba o osnovici i načinu plaćanja doprinosa i primicima uz plaću 5 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Ana Zorić Utjecaj izmjena i dopuna Zakona o fiskalnoj odgovornos na općine, gradove i županije 8 Hana Zoričić Iva Brkić Neka pitanja i odgovori povezani s ispunjavanjem upitnika o fiskalnoj odgovornos 11 RAČUNOVODSTVO Ivana Jakir-Bajo Konsolidacija financijskih izvještaja u sustavu proračuna 15 Gorana Roje Harmonizacija računovodstvenih standarda za javni sektor u EU 21

PLAĆE I NAKNADE

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

JOPPD obrazac – neka pitanja i odgovori 51

Desanka Sarvan Komunalni doprinos – novos i neka pitanja iz prakse 104

POREZI I DOPRINOSI

TIM4PIN INFO

Mišljenja Ministarstva financija Porezne uprave Porez na dodanu vrijednost u jedinicama lokalne samouprave 56

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 112 2. Naknade korisnika državnog proračuna 113 3. Plaće 116 4. Naknada plaće zbog bolovanja 120 5. Drugi dohodak 121 6. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka fizičkim osobama 123 7. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja - obrazac JOPPD, primjena od 1. siječnja 2014. godine 125 8. Kamate 126 9. Ostale obavijes 127

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Nada Zrinušić Erasmus+: Mobilnost i strateška partnerstva u području predškolskog i općeg odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi 70 JAVNA UPRAVA Nina Ban Glasnović Osnivanje prava građenja i prava služnos na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske 73 ZDRAVSTVO

REVIZIJA Davor Kozina Danijela Stepić Mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola 25 JAVNA NABAVA

Vesna Šiklić Odak Rad na izdvojenom mjestu ili rad na daljinu 44

LOKALNA SAMOUPRAVA Mirjana Mahović Komljenović Vrste lokalnih poreza koje mogu uves gradovi i općine 89 Nevenka Brkić Mogućnos zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2014. godini 98

za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike Zagreb, hotel Arcotel, 20. i 21. ožujak Detaljan program možete pogledati na zadnjoj stranici magazina.

RADNO PRAVO

Fadila Bahović Pravo zaposlenika osnovnih i srednjih škola na godišnji odmor i naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora 82

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Glorija Raguž Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo odredbe Zakona o javnoj nabavi 41

ŠKOLSTVO

škola financijskog upravljanja

Zoran Vuić Razlozi poništenja postupaka javne nabave 35

Dragica Šimić Neka iskustva upravljanja troškovima bolnice 77

HRVATSKO DRUŠTVO FARMACEUTSKIH TENIČARA CROATIAN ASSOCIATION OF PHARMACEUTICAL TECHNICIANS

FARMACEUTSKI TEHNIČAR STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TENIČARA HRVATSKE

U TIJEKU SU UPLATE ČLANARINA ZA 2014. Zagreb, Capraška 1, e. pošta: urednistvo@hdft.hr

UDK 330.5

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Nova Uredba o osnovici i načinu plaćanja doprinosa i primicima uz plaću Dražen Opalić Vlada Republike Hrvatske, na 144. sjednici održanoj 5. ožujka 2014. godine, donijela je Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa. Uredba će se objavi u sljedećem broju Narodnih novina, a stupa na snagu osam dana od dana objave.

1. Uvod

• propisana je obveza isplate plaće na račun (onemogućena je isplata plaće u gotovu novcu) Uredba o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema • dana je ovlast Poreznoj upravi za objavu liste poplaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnoslodavaca koji ne isplaćuju plaće, te je vici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa • uveden Obrazac JOPPD. (NN, br. 49/12; dalje u tekstu: Uredba) stupila je na snagu 1. svibnja 2012. Odredbama Uredbe propisani su obvezni elemen „poziva na broj zaduženja“ pri ispunjavanju naloga za isplatu plaće za sve poslodavce, a služi kako bi se moglo kvalitetno i sustavno pra isplata plaće odnosno uplata doprinosa. Također, Uredbom su definirani poslodavci koji ne uplaćuju doprinose te su uvedena određena ograničenja za takve poslodavce te je propisana obveza bankama o odbijanju naloga za isplatu plaće ukoliko poslodavci koji ne uplaćuje doprinose istovremeno nisu predali i naloge za uplatu doprinosa ili se is ne mogu u cijelos proves te izvješćivanje Porezne uprave o svim provedenim i neprovedenim (odbijenim) nalozima za isplatu plaće.

Kako je nadzor zakonitos postupanja poreznih obveznika jedna od bitnih zadaća Porezne uprave i nadalje postoji potreba za predmetnom Uredbom, uz određena usklađenja s navedenim promjenama, i to zbog slijedećih razloga:

Osim navedene Uredbe, jekom 2013. godine i početkom 2014. godine, u svrhu onemogućavanja isplata plaće bez uplate doprinosa, prethodnog nadzora ispravnos obračuna plaće kao i nadzora isplaćuje li se plaća uopće Cilj Uredbe je osiguranje bolje naplate doprinosa za obvezna osiguranja odnosno osiguranje praćenja * Dražen Opalić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH - Porezna jesu li istodobno s nalozima za isplatu plaće od strane uprava, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

• Uredbom je propisana posebna oznaka koju je poslodavac dužan upisa pri ispunjavanju naloga za plaćanje za isplatu plaće te je propisana obveza bankama o dostavi podataka o svim provedenim i neprovedenim (odbijenim) nalozima za plaćanje za isplatu plaće. Ova odredba je i nadalje vrlo bitna iz razloga što će se temeljem zaprimljenih podataka od banaka i podataka s podnesenih Obrazaca JOPPD moći nedvosmisleno utvrdi pravovremenost uplate javnih davanja kao i samu činjenicu je li poslodavac stvarno ispla o plaću i to bez provođenja posebnog postupka nadzora poslovanja što sam postupak čini vrlo efikasnim i ekonomičnim • predviđeno je propisivanje mjere osiguranja pro v poslodavaca koji pokušaju ispla plaću bez uplate doprinosa kao i pro v poslodavaca koji nisu predali izvješća na kojima su prikazane obveze za sve svoje radnike čime je Poreznoj upravi omogućeno brzo, jednostavno i neodgodivo postupanje pro v takvih poslodavaca.

Uredba se od dana donošenja pa do danas pokazala kao učinkovi alat za ograničavanje namjere poslodavaca koji bi željeli ispla plaću bez uplate doprinosa a kojima bi banke odbile proves naloge za plaćanje za isplatu plaće ukoliko nisu plaćeni i doprinosi prema m plaćama te bi Porezna uprava, u tome slučaju, u što kraćem roku, pro v takvih poslodavaca provela mjeru osiguranja i ostale zakonom propisane mjere.

2. Razlozi izmjena i dopuna Uredbe

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

UDK 330.5

poslodavca odnosno ispla telja predani i nalozi za plaćanje doprinosa.

3. Sadržaj izmjena i dopuna Uredbe PROMJENA DEFINICIJE POSLODAVCA KOJI NE UPLAĆUJE DOPRINOSE

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Kako je od 1. siječnja 2014. uveden novi Obrazac JOPPD koji je, između ostaloga, zamijenio i Obrazac ID, a koji je bio polazište za određivanje poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose promijenjena je definicija poslodavca koji ne uplaćuju doprinose i to na način da se poslodavcima koji ne uplaćuju doprinose sada smatraju poslodavci:

• koji najkasnije na posljednji dan prethodnog mjeseca Poreznoj upravi nisu putem obrasca „Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja - Obrazac JOPPD“ za svakog pojedinog osiguranika s osnove radnog odnosa i/ili osiguranika s osnove radnog odnosa - izaslanog radnika kod tog poslodavca dostavili podatak o mjesečnoj obvezi doprinosa dospjeloj u tom mjesecu ili podatak o činjenici da u tom mjesecu ne postoji obveza doprinosa zbog korištenja prava iz socijalnih osiguranja • koji su najkasnije na posljednji dan prethodnog mjeseca prikazali isplatu plaće, osim isplate zaostale plaće, i/ili mjesečnu obvezu doprinosa dospjelu u tom mjesecu za osiguranika s osnove radnog odnosa i/ili osiguranika s osnove radnog odnosa – izaslanog radnika u Obrascu JOPPD, a u službenim evidencijama Porezne uprave imaju eviden rane dospjele, a neplaćene obveze po pojedinoj brojčanoj oznaci vrste doprinosa za osiguranike s osnove radnog odnosa i/ ili osiguranike s osnove radnog odnosa - izaslanog radnika kod tog poslodavca u iznosu ukupne obveze doprinosa iskazane u tom mjesecu na Obrascima JOPPD za navedene osiguranike i više“.

nosa - izaslanog radnika kod tog poslodavca u iznosu ukupne obveze doprinosa iskazane u tom mjesecu na Obrascima JOPPD za navedene osiguranike i više“.

Kao što je vidljivo iz nove definicije, osim samog usklađivanja s novim Obrascem JOPPD, pooštren je kriterij za određivanje poslodavca koji ne uplaćuju doprinose na način da je dosadašnjom Uredbom bilo propisano da se takvim poslodavcem smatra poslodavac koji ima eviden rane dospjele, a neplaćene obveze po pojedinoj brojčanoj oznaci vrste prihoda doprinosa za obvezna osiguranja u iznosu zadnja dva zaduženja i više, a sada se takav poslodavac određuje ukoliko ima evidenrane dospjele, a neplaćene obveze po pojedinoj brojčanoj oznaci vrste doprinosa za osiguranike s osnove radnog odnosa i/ili osiguranike s osnove radnog od-

67 - broj modela

PROMIJENJEN JE ROK DOSTAVE LISTA POSLODAVACA KOJI NE UPLAĆUJU DOPRINOSE Dosadašnjim tekstom Uredbe Porezna uprava dostavlja, putem FINE, svim bankama podatke o poslodavcima koji ne uplaćuju doprinose i to 1. u mjesecu prema podacima iskazanim na Obrascima ID u prethodna dva mjeseca, a ovim izmjenama i dopunama Porezna uprava dostavlja podatke do 20. u mjesecu za protekli mjesec. I nadalje ostaje odredba da ukoliko poslodavac podmiri dug u cijelos ili podnese propisane Obrasce JOPPD za sve svoje radnike može bi izuzet s liste, ali samo putem zahtjeva samog poslodavca. Zahtjev se podnosi nadležnoj ispostavi prema prebivalištu/sjedišta poslodavca. POPUNJAVANJE NALOGA ZA ISPLATU PLAĆE Na nalozima za plaćanje za isplatu plaće propisana je nova oznaka koja se obvezno upisuje u polje „poziv na broj pla telja“ i to: 67 OIB – GG0001 DO GG 365/366-X gdje je: OIB - obveznika plaćanja javnih davanja GG001 do GG365/366 - Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana obveza doprinosa prema plaći koja se isplaćuje, ili godina i redni broj mjeseca za koji se isplaćuje plaća za koje je obveza doprinosa eviden rana na uplatnim računima koji su bili na snazi do 31. prosinca 2013. godine X - Podatak o plaći: 0 - isplata plaće

UDK 330.5

1 - isplata prvog dijela plaće 2 - isplata drugog dijela plaće 3 - isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 4 - isplata plaće koje ne podliježe upla doprinosa na osnovicu 5 - isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja postupka sve do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka 6 - isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i upla doprinosa na osnovicu 7 - isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate plaće - još nije odlučeno. Važno je napomenu da se elemen naloga (67 OIB – GG0001 do GG 365/366-X) obvezno upisuju na nalog za prijenos (bezgotovinsko plaćanje) i onog dijela plaće kojeg poslodavac pri isplate plaće obustavlja iz plaće i doznačuje trećim osobama u postupku ovrhe ili na zahtjev odnosno uz suglasnost samog radnika radi ispunjenja njegovih ugovornih obveza kao i kod isplate neoporezivih primitaka ukoliko se taj primitak iskazuje u istom retku s plaćom u Obrascu JOPPD. Također je vrlo bitno napomenu da se obveza upisivanja navedenih elemenata naloga odnosi NA SVE POSLODAVCE osim korisnike proračuna koji plaće isplaćuju preko jedinstvenog računa državnog proračuna.

4. Rekapitulacija

škola financijskog upravljanja ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, hotel Arcotel, 20. i 21. ožujak 10.00h-16.00h

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji žele i trebaju znati više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Detaljan program možete pogledati na zadnjoj stranici magazina.

Pred Vama je jedinstvena publikacija koja obrazlaže novi zakonodavni i ins tucionalni okvir javne nabave, prak čnu primjenu javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, te nove postulate koje Europska unija postavlja pred sudionike sustava općenito. Publikacija je primarno namijenjena osobama koje sudjeluju ili će sudjelova svakodnevno u procesu javne nabave od planiranja, preko pripreme i provođenja postupaka, te ugovaranja i realizacije nabave. S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, ins tucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju učini kako bi se prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvari zaš tu prava u sustavu javne nabave kroz prikaz prakse Državne komisije za kontrolu javne nabave i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeni prilikom izjavljivanja žalbe u sustavu javne nabave. Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen) JE IGA IM KNJ NOV A N A R I M R I A ŽU KO N S K ZA M A! A N E J IZM

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

• Svi poslodavci imaju obvezu upisivanje u polje elementa naloga poziva na broj pla telja” na nalozima za plaćanje za isplatu plaće: 67 OIB – GG0001 do GG 365/366i eventualno propisane šifre opisa plaćanja koje mogu propisa banke (ili udruge banaka). • Banka će odbi naloge za isplatu plaće poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose ukoliko istovremeno nisu podnije nalozi za uplatu doprinosa. • U slučaju odbijanja naloga, Porezna uprava će poduze mjere osiguranja pro v podnositelja odbijenog naloga.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 657.21

Utjecaj izmjena i dopuna Zakona o fiskalnoj odgovornos na općine, gradove i županije Ana Zorić * Autorica u nastavku teksta daje poseban osvrt na utjecaj Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornos na općine, gradove i županije. Pojašnjava se proširenje primjene Zakona i na trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i što će se smatra kršenjem Zakona o fiskalnoj odgovornos . Navedene novine će nedvojbeno ima veliki utjecaj na sustav fiskalne odgovornos u cjelini, te na daljnje jačanje svijes o potrebi zakonitog namjenskog i svrhovitog trošenja proračunskih sredstava i nužnost uređivanja sustava financijskog upravljanja i kontrola, kako bi što učinkovi je i djelotvornije funkcionirao u okviru sredstava utvrđenih proračunom.

1. Uvod

2. Proširenje obuhvata Zakona o fiskalnoj odgovornos na trgovačka društva Nakon iznimno sveobuhvatne i široke javne rasprave,

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

te nakon dva čitanja u Hrvatskom saboru, na sjednici 31. siječnja 2014. Donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Izmjene i dopune). Ove Izmjene i dopune objavljene su u Narodnim novinama, broj 19 iz 2014. godine, a stupile su na snagu 20. veljače 2014. Izmjene i dopune su u samo 15 članaka ipak znatno izmijenile originalni Zakon o fiskalnoj odgovornos (NN, br. 139/10).

U prvom je redu važno naglasi da su Izmjenama i dopunama u naš pravni sustav prenesene odredbe Direk ve Vijeća 2011/85/EU1 od 8. studenoga 2011., o zahtjevima za proračunske okvire država članica. U tom je smislu dosadašnje fiskalno pravilo zamijenjeno novim, a koje omogućuje određeno protucikličko djelovanje fiskalne poli ke tj. po canje gospodarskog rasta u recesijskim uvje ma i obratno, a u isto vrijeme je usklađeno s okvirom za upravljanje ekonomskom poli kom u Europskoj uniji. Među m, sve su to promjene koje su indirektno povezane s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. U nastavku navodino i primjer: Ništa manje značajne novine uvedene su u sustav davanja Izjave, a s me povezano izmijenjene su odredbe za kršenje Zakona o fiskalnoj odgovornos . Uvedena je prekršajna odgovornost za čelnike, ujedno i obveznike davanja Izjava, o čemu detaljnije pročitajte u nastavku. *

Jedna od bitnijih novina je značajno proširenje obuhvata obveznika predaje Izjave o fiskalnoj odgovornos . Do sada su se odredbe Zakona o fiskalnoj odgovornos odnosile na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, koji se vodi sukladno Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Napominjemo da je i u ovom dijelu bilo dvojbi tko je čiji proračunski korisnik. Najjednostavnije je to provjeri na stranicama Ministarstva financija, gdje se nalazi popis proračunskih korisnika državnog proračuna i popis proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo obrane RH, Zagreb. SL L 306, 23. 11. 2011.

GRAD BUJE – BUIE DJEČJI VRTIĆ „BUJE“ TALIJANSKI DJEČJI VRTIĆ „MRVICA“ PUČKO OTVORENO UČILIŠTE BUJE – UNIVERSITA POPOLARE APERTA DI BUIE

Iz navedenog proizlazi da Grad Buje ima tri proračunska korisnika, čiji su čelnici dužni upravo navedenom Gradu dostavi svoje izjave, dok Grad Buje svoju Izja-

UDK 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

vu dostavlja Ministarstvu financija. Tijekom godine nadležna je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna formalno i suš nski kontrolira dostavljene Izjave. Izmjenama i dopunama, u dijelu obveze sastavljanja i predaje Izjave, obuhvat je proširen i na trgovačka društva i druge pravne osobe u vlasništvu države, ali i u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izjava se, podsjećamo daje na temelju Upitnika o fiskalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Upitnik) koji su obveznici davanja Izjave dužni prethodno popuni , te na temelju raspoloživih informacija, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije i vlas te procjene, što je utvrđeno u Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12 i 130/13). Upitnik obuhvaća pitanja iz područja planiranja, izvršavanja, javne nabave, računovodstva i izvješćivanja na temelju propisanoga zakonodavnog okvira, što znači da je podložan izmjenama kako se mijenjaju propisi iz različi h područja značajnih za sama pitanja iz Upitnika. Na temelju pitanja iz Upitnika provodi se samoprocjena rada sustava po navedenim područjima s ciljem utvrđivanja koriste li se sredstva zakonito, namjenski i svrhovito, te funkcionira li sustav financijskog upravljanja i kontrola učinkovito i djelotvorno. Sam Upitnik upućuje na načine tes ranja za navedena područja kojima se procjenjuje do koje se mjere postupa u skladu s propisanim zakonodavnim okvirom. Upitnik je do sada izmijenjen dva puta, i to zadnji put 5. studenoga 2013. godine, jer je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 24. listopada 2013. donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, koja je objavljena u Narodnim novinama br. 130 iz 2013. godine. Predmetnom su Uredbom izmijenjena tri pitanja iz Upitnika i upravo je ta zadnja izmijenjena inačica Upitnika jedan od temelja za davanje Izjave o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu2.

Također, u slučaju da jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nema u vlasništvu trgovačko društvo, ni je osnivač druge pravne osobe, o tome se jedinica također mora očitova . Potrebno je Ministarstvu financija dostavi dopis s navodom da jedinica u svom vlasništvu nema trgovačkih društava ni je osnivač drugih pravnih osoba. Povezano s navedenim dopisom nije potrebno dostavlja podatke o trgovačkim društvima, koja su u vlasništvu primjerice dijelom grada, a dijelom ustanove koja je proračunski korisnik državnog proračuna. Također, nije potrebno dostavlja podatke o trgovačkim društvima koja su dijelom u vlasništvu države, a dijelom u vlasništvu grada. Zbog stupanja na snagu Izmjena i dopuna i proširenja obuhvata Zakona o fiskalnoj odgovornos , Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila bit će izmijenjena u mnogo značajnijem obimu. Za očekiva je da će u Upitnik bi dodana nova pitanja koja će se odnosi isključivo na trgovačka društva i druge pravne osobe, uzimajući u obzir specifičnos u njihovom poslovanju. U ovom je kontekstu potrebno doda i da Upitnik temeljem kojeg se Izjava daje, ne tes ra samo procese i procedure koji se temelje isključivo na primjeni propisa kojima su uređeni proračunski procesi i područje javne nabave, već se tes ra i učinkovito funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u cjelini. Predviđeno je da će trgovačka društva i druge pravne osobe u vlasništvu općina, gradova i županija prvi put sastavlja Izjavu za 2014. godinu.

U samim je Izmjenama i dopunama, u članku 7., utvrđeno da čelnik trgovačkog društva u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač jedna ili više općina, gradova ili županija dostavlja Izjavu, radi provjere njezina sadržaja, jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ima većinsko vlasništvo. Ako u vlasništvu s jednakim omjerom sudjeluju dvije ili više jedinica lokalne i po-

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

2 Za daljnja, detaljna pojašnjenja izmjena Upitnika o fiskalnoj odgovornos vidi Newsle er 3/2013 Izmjene upitnika o fiskalnoj odgovornos h p://www. m4pin.hr/Materijali/Novos /Newsle er_ 3_2013.pdf .

U slučaju da je trgovačko društvo u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno da je osnivač druge pravne osobe više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, podatak o vlasništvu dostavlja ona jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ima većinsko vlasništvo zajedno s nazivom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja sudjeluje u vlasništvu. Osim navedenog, ako u vlasništvu sudjeluje više jedinica s jednakim omjerom vlasništva, podatak o vlasništvu dostavlja samo jedna od jedinica, ali su se prethodno jedinice dužne dogovori koja od njih će to učini .

Važno je napomenu da su određena trgovačka društva (primjerice Hrvatske ceste d.o.o. – kao izvanproračunski korisnik) bila i sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornos iz 2010. godine, obveznici sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornos za 2011. i 2012. godinu, ali i 2013. godinu. To znači da su trgovačka društva bila i do sada u mogućnos popuni Upitnik i temeljem njega sastavi Izjavu o fiskalnoj odgovornos . Kako bi Ministarstvo financija dobilo sveobuhvatan pregled i bolji uvid u trgovačka društva u vlasništvu općina, gradova i županija, dopisom od 17. veljače 2014. (KLASA:305-01/14-01/03, URBROJ:513-05-02/14-1) za-

tražilo se da sve jedinice u roku od 90 dana dostave popis svih trgovačkih društava u vlasništvu općina, gradova i županija, odnosno popis drugih pravnih osoba kojima je osnivač jedinica.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

dručne (regionalne) samouprave, Izjava se radi provjere njezina sadržaja dostavlja svim m jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tako će primjerice trgovačko društvo za komunalnu djelatnost, koje je u vlasništvu dviju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u omjeru jedinica A 50 %, jedinica B 50 % Izjavu radi provjere njenog sadržaja dostavlja i jedinici A i jedinici B.

UDK 657.21

odredbi Zakona, a ona predstavljala još jednu komponentu osobne odgovornos svakog od čelnika za dobro uspostavljanje sustava financijskog upravljanja, koji je preduvjet zakonitog i učinkovitog korištenja javnog novca. Kako se općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba, te njihovi zamjenici izabiru na neposrednim izborima, sukladno posebnom zakonu, odredbe Zakona koje se odnose na poli čku odgovornost bile su neprovedive u praksi, bez da su se izmijenili propisi kojima je uređeno imenovanje, odnosno izbor čelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Kako je i ranije navedeno, nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne samo da prikupljaju Izjave, već su jekom godine, kao što se do sada činilo za proračunske korisnike, dužne provjeraKako navedene izmjene i dopune nisu nikad proveva sadržaj dostavljenih izjava, i to: • za svakog obveznika potrebno je provjeri formal- dene, a u međuvremenu je pred Ustavnim sudom ni sadržaj Izjave i Upitnika (jesu li dostavili Izjavu, Republike Hrvatske pokrenut i postupak za ocjenu suUpitnik i druge priloge, je li sve ispravno pospunje- glasnos Zakona s Ustavom Republike Hrvatske zbog neprovedivos ove odredbe u praksi, nedvojbeno je no i sl.) • za svakog obveznika potrebno je suš nski provje- bilo kako je Zakon o fiskalnoj odgovornos u tom dijelu ri dostavljene Izjave i priloge, te na odabranom bilo potrebno izmijeni . Upravo zbog toga se odreduzorku pitanja iz Upitnika provjeri dokumentaciju be o poli čkoj odgovornos zamijenjene prekršajnom odgovornošću, koja je u skladu s propisima koji se odtemeljem koje su is popunjeni i dani. nose na prekršaje općenito, a imajući u vidu težinu i Nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) sa- posljedice koje nastaju činjenjem navedenih prekršaja. mouprave bit će također dužne provjeri , na odabra- Predviđeno je da se novčanom kaznom od 5.000,00 nom uzorku dostavljenih izvješća o otklonjenim slabo- kuna do 25.000,00 kuna kazni za prekršaj čelnik: s ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine, provedbe ak vnos iz izvješća o otklonjenim slabos - • ako ne sastavi i dostavi Izjavu o fiskalnoj odgovornos i ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine, a koja im svi obveznici dostavljaju kao prilog s izjavama. • ako Ministarstvo financija, nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouKako su se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniprave ili druga nadležna jela prilikom provjere ju, otvorile mogućnos za korištenje sredstava iz fonsadržaja Izjave o fiskalnoj odgovornos uoče da je dova Europske unije, očekuje se da će upravo naprijed dokumentacija temeljem koje se daje Izjava o finavedena trgovačka društva i druge pravne osobe bi skalnoj odgovornos nevjerodostojna. najveći potencijalni korisnici h sredstava. S obzirom na obveze koje se moraju ispuni prije i pri- U praksi će to znači da, ako se u provjeri izjava o fiskallikom korištenja fondova Europske unije, od potenci- noj odgovornos , odnosno upitnika o fiskalnoj odgojalnih korisnika sredstava iz fondova EU zah jeva se iz- vornos utvrdi kako su na neka od pitanja dani potvrdgrađen i transparentan sustav financijskog upravljanja ni ili djelomično potvrdni odgovori, a trebali su bi dani i kontrola usklađen sa sustavom fiskalne odgovornos . primjerice nega vni odgovori ili, ako se utvrdi kako se Također, uvođenjem obveze dostavljanja Izjave nadlež- dani odgovori ne mogu potkrijepi dokazima, odnosno noj jedinici lokalne i područne (regionalne) samoupra- dokumen ma na temelju kojih su dani potvrdni ili djeve s razine ove grupe korisnika jačaju se linije odgo- lomični odgovori, ostvareno je biće prekršaja, i poduvornos prema nadležnom županu, gradonačelniku i zet će se mjere uslijed kojih će bi pokrenut prekršajni načelniku. Izjave trgovačkih društava i drugih pravnih postupak. Zbog toga će bi potrebno dokumentaciju iz koje je vidljivo ostvarenje bića prekršaja dostavi Miosoba na takav način ujedno postaju i instrumen procjene kvalitete funkcioniranja sustava unutarnjih nistarstvu financija, koje pokreće prekršajni postupak.

kontrola koje je uspostavio čelnik trgovačkog društva Naime, optužni prijedlog pro v počinitelja prekršaja saili druge pravne osobe, a kako bi u radu osigurao zako- stavlja u ime Ministarstva financija inspektor proračunskog nadzora, koji će u postupku nadzora utvrdi radnje nito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava. kojima je ostvaren prekršaj i podnijet će ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave. Prekršajni postupak 3. Prekršajna odgovornost čelnika za u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne povredu odredaba Zakona o fiskalnoj uprave. Na ovaj način stavlja se naglasak na vjerodostojodgovornos nost danih Izjava o fiskalnoj odgovornos , odnosno na Zakon o fiskalnoj odgovornos iz 2010. godine utvr- jačanje sustava odgovornos prilikom postupka davađivao je poli čku odgovornost čelnika za povredu nja, ali i kontrola izjava o fiskalnoj odgovornos .

UDK 336.2 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Neka pitanja i odgovori povezani s ispunjavanjem upitnika o fiskalnoj odgovornos Hana Zoričić * Iva Brkić ** Kako se bliže rokovi predaje Izjave o fiskalnoj odgovornos za ministre i ostale čelnike razdjela državnog proračuna, kao i za načelnike općina, gradonačelnike odnosno župane, javljaju se i brojna pitanja povezana s popunjavanjem Upitnika o fiskalnoj odgovornos . Na internetskim stranicama Ministarstva financija dostupna je Uputa o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu (h p://www.mfin. hr/hr/izjava-o-fiskalnoj-odgovornos ), koja je od pomoći svim obveznicima sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornos . S obzirom na to da sve specifičnos nije moguće obuhva navedenom Uputom, u tekstu autorice daju pregled najčešćih pitanja obveznika i odgovora na njih.

1. Obveznici sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornos

2. Područje izvršavanja proračuna iz upitnika o fiskalnoj odgovornos

Imamo mjesne odbore koji su proračunski korisnici Grada, jer su pravne osobe sa svojim žiroračunima. Za odvijanje svojih programskih ak vnos izrađuju svoj financijski plan, kojim mogu ima na raspolaganju sredstva koja im se transferom sa žiroračuna Grada prebacuju na njihove žiroračune. Također, mogu ostvariva donacije, no to je vrlo rijedak slučaj i obično se radi o manjim iznosima. Jesu li mjesni odbori obvezni sastavlja Izjavu o fiskalnoj odgovornos i popratnu dokumentaciju?

Upitnik o fiskalnoj odgovornos obuhvaća trinaest pitanja iz područja izvršavanja proračuna. Pojedina pitanja sastoje se i od podpitanja, temeljem kojih se ocjenjuje funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u praksi. Na neka od pitanja u ovom dijelu nije moguće odgovori s „NIJE PRIMJENJIVO – N/P“, dok na neka nije moguć djelomičan odgovor.

PITANJE 24. UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI – Isplata sredstava temeljila se na vjerodostojnoj dokumentaciji. Ovdje se smatra tes ranjem po kon ma u tablici Dodatak 1 uz pitanje 24., gdje nije navedena dokumentacija ni uzorak za tes ranje. Primjerice, konto

Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb. Iva Brkić, mag. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i državni proračun, donosi se na trećoj razini ekonomske klasifikacije po programima i ak vnos ma/projek ma, a izvještaj o izvršenju se donosi na četvrtoj razini. Prilikom tes ranja pitanja 23. Upitnika o fiskalnoj odgovornos bitno je da se izvršenje pra tako da se vidi je li se pridržavalo planirane treće razine; svakako s Zakonom o proračunu propisane izuzetke u slučaju namjenskih i vlas h prihoda.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Na kojoj razini je potrebno obavi tes ranja pitanja 23.?

Ako su mjesni odbori pravne osobe i imaju svoj račun, dužni su nadležnoj jedinici preda Izjavu o fiskalnoj odgovornos i ispunjen Upitnik o fiskalnoj odgovornos , jer su sukladno Zakonu o proračunu definirani kao proračunski korisnici. Okružnicom o sastavljanju i predaji financijskih izvještaja oslobođeni su predaje financijskih izvještaja FINA-i i Državnom uredu za reviziju, ali moraju sastavi financijske izvještaje i preda ih nadležnoj jedinici koja onda to uključuje u svoj izvještaj. Neke jedinice ne otvaraju račune mjesnim odborima, već is posluju unutar jedinice i iskazuju se posebnim proračunskim ak vnos ma. Takvi ne trebaju (i ne mogu) sastavlja financijske izvještaje. Budući da to ovdje nije slučaj, navedeni mjesni odbori bi trebali preda Izjavu, Upitnik i Plan otklanjanja slabos i nepravilnos .

PITANJE 23. UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI – Sredstva su utrošena u skladu s proračunom odnosno financijskim planom.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 336.2 657.21

32354 - licence, konto - 32395 usluge čišćenja, pra- pet isplata određeno je kao uzorak samo za 24. pinja i slično? Koje dokaze je potrebno ima da bi mo- tanje iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos . Za skupine gli odgovori potvrdno na 24. pitanje? konta 381 i 382 postupa se na is način. Kao dodatak pitanju 24. objavljena je Tablica Dodatak 1 – tes ranja u vezi s pitanjem 24., koje je sastavni dio Upitnika o fiskalnoj odgovornos te je, kao i Upitnik, dostupna na internetskim stranicama Ministarstva financija. U tablici se u stupcu: Vjerodostojna dokumentacija, navode isprave koje se tes raju i na kojoj razini ekonomske klasifikacije se provodi tes ranje. Kao dokazi uz pitanje 24. prilažu se ugovori, narudžbenice, odnosno ulazni računi dobavljača. Po svakoj navedenoj vrs rashoda treba odabra najmanje pet isplata, te pregleda jesu li u podlozi svake od odabrane isplate vjerodostojni računovodstveni dokumen . U tablici je također naveden uzorak za tes ranje, način tes ranja te odgovor o pojedinom tes ranju. Posljednji stupac predviđen je za upis reference na tes rane dokumente. Ako je tes ranje predviđeno na četvrtoj razini, potrebno je odabra pet pojedinačnih isplata o nekim od osnovnih računa. Isječak iz tablice uz pitanje 24.: Tablica: Tes ranja uz pitanje 24.

PITANJE 25. UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI – Pra lo se i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija, pomoći, subvencija do krajnjeg korisnika te korištenje is h. Što se smatra testnim uzorkom u pitanju 25. iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos ? U testni uzorak uzima se 5 % ukupnog broja svih transfera (donacija, pomoći, subvencija i drugih transfera), s me da se ne smiju uzima samo male i po iznosima beznačajne isplate ove vrste, već ukupna vrijednost transfera u uzorku mora bi minimalno 5 % ukupne vrijednos svih danih transfera. Primjerice, ako je unutar godine isplaćeno 100 donacija, pomoći, subvencija i drugih transfera, tada je potrebno proves tes ranje na njih pet, a da je pritom zadovoljen i drugi uvjet koji zah jeva da h pet transfera predstavljaju minimalno 5 % ukupne vrijednos svih transfera. Ako drugi uvjet nije zadovoljen, potrebno je tes ranje na većem broju transfera, čija vrijednost prelazi 5 % njihove ukupne vrijednos . PITANJE 25.2 i 25.3 UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI – Obavljene su provjere na licu mjesta kod krajnjih korisnika na uzorku za pojedinačne isplate iznad 20.000,00 kn i 25.3. Postoji izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta za pojedinačne isplate iznad 10.000,00 kn.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Molim vas da mi pojasnite što podrazumijeva dokaz u pitanjima 25.2 i 25.3 iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos .

Odgovorom na pitanje 24., i pripadajućom tablicom iz Dodatka 1 potvrđuje se da su sve isplate izvršene temeljem vjerodostojne dokumentacije, uključujući i donacije, pomoći, subvencije. Na koji način se vrši tes ranje prije odgovora na ovo pitanje? U pitanju 24. generalno se tes ra jesu li se isplate temeljile na vjerodostojnoj dokumentaciji. To znači da se tes ra jesu li se isplate za skupine konta od 35 do 37 temeljile na, primjerice, ugovoru i to tako da se nasumično odabere i provjeri najmanje pet isplata, te navede referenca (broj, klasu i sl.) ugovora. Tes ranje

Od obveznika se potpitanjem 25.2. očekuje da, u skladu s pravilima dobrog financijskog upravljanja, obavlja provjere na licu mjesta kod krajnjih korisnika, ali na odabranom uzorku isplata samo iznad 20.000.00 kuna. Ovim provjerama se kod krajnjeg korisnika kontrolira jesu li odobrena sredstva namjenski i zakonito korištena, npr.: je li kupljena predviđena oprema i koris li se; je li izgrađeno planirano postrojenje, odgovara li dimenzijama, kvalitetom ugrađenih materijala postrojenju za čiju su izgradnju sredstva dana; provodi li se edukacija čija je priprema i početak financiran

UDK 336.2 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

iz donacije; je li zasađen višegodišnji nasad, koji se prema odluci financirao subvencijom? Kao dokaz provedenih kontrola na licu mjesta u Predmet o fiskalnoj odgovornos se dokumen ra preslika, odnosno referenca dokaza o izvršenoj kontroli, primjerice zapisnik, službena bilješka i sl.

sno ugovora koje su podloga za isplate, iako je sasvim jasno da podloga za isplatu treba postoja za sve takve isplate. U slučaju da obvezniku odgovara ili da postoji malo takvih transfera, preporuka je tes ra sve, ali minimum koji se tes ra je propisani uzorak. • jesu li obavljene provjere na licu mjesta kod krajA što se če potpitanja 25.3. očekuje se da jedinice njih korisnika na uzorku za pojedinačne isplate koji daju donacije, pomoći, subvencije i kapitalne poiznad 20.000,00 kn. Na ovaj način propisana je obmoći od krajnjih korisnika h sredstava zah jevaju veza provjera na licu mjesta za pojedinačne isplate izviješće o utrošku sredstava/realizaciji projekta. U iznad 20.000,00 kuna. Nije potrebno vrši provjere pravilu bi takvo izviješće trebalo uvijek postoja , ali na licu mjesta za sve isplate iznad 20.000,00 kuna, u svakom slučaju bi trebalo postoja za pojedinačne već je potrebno dokaza da se izvršila provjera na isplate u iznosu od 10.000.00 kuna ili većem. Izvijeuzorku, koji je odabran. Korisnici koji su odabrani šće bi trebalo sadržava opisni i financijski dio. U opikao uzorak dužni su dostavi izvješća što se provjesnom dijelu se popisuju i opisuju provedene ak vnorava potpitanjem koje slijedi. s te pos gnu rezulta , i uspoređuju s planiranim • postoji li izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku ak vnos ma i rezulta ma projekta. sredstava/realizaciji projekta za pojedinačne isplate iznad 10.000,00 kn – provjerava se na 5 % ukuU financijskom dijelu daje se pregled planiranih pripnog broja svih transfera iznad 10.000,00 kuna, hoda i rashoda financiranog projekta/ak vnos , te jesu li dostavljena izvješća. Ovim pitanjem utvrrealiziranih prihoda i rashoda. Kao podloga daju se đuje se obveza da, ako je pojedinačni transfer veći dokazi za realizirane prihode i rashode – izvodi račuod 10.000,00 kuna, krajnji korisnik mora dostavi na, ugovori, fakture, obračuni. Naravno da će izgled, izvješće o utrošku sredstava iz kojega se vidi da su ali i sadržaj izvješća u svakom slučaju ovisi o namjeni sredstva utrošena za namjenu za koju su dana. za koju su predmetna sredstva dana, ali i o drugim faktorima, pa će u nekim slučajevima ista bi rela3. Područje javne nabave iz upitnika o vno jednostavna, dok će u drugim slučajevima bi opsežnija i popraćena s više dokumentacije. Nesporfiskalnoj odgovornos no je da u svim slučajevima, kada se radi o isplatama Upitnik o fiskalnoj odgovornos obuhvaća dvanaest iznad 10.000.00 kuna, takvo izvješće odnosno pisani pitanje iz područja javne nabave. U ovom području trag mora postoja . svi mogući odgovori su prihvatljivi („DA“, „NE“, „NIJE U pitanju 25.2. o obavljenim provjerama na licu PRIMJENJIVO – N/P“, i „DJELOMIČNO“). U 2013. gomjesta kod krajnjih korisnika (primatelja donacija, pomoći i subvencija), spominje se pojam uzorak. Odnosi li se taj uzorak na 5 % ukupnog broja svih transfera i minimalno 5 % ukupne vrijednos svih transfera, odnosno moraju li se na tom uzorku obavi kontrole na licu mjesta kod krajnjeg korisnika?

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

• jesu li za 5 % transfera iz uzorka dostupne preslike, odnosno reference odluka, odno-

Pitanje 25. dodatno provjerava je li se pra lo i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija, pomoći, subvencija do krajnjeg korisnika, te korištenje is h. Znači, ovim pitanjem se kontrolira namjensko trošenje proračunskih sredstava, odnosno kontrolira se jesu li krajnji korisnici utrošili sredstva za namjenu za koju su ta sredstva dana (inače se sukladno članku 59. Zakona o proračunu, mora traži povrat sredstava u proračun). Pri tome se kao uzorak uzima 5 % ukupnog broja svih transfera i minimalno 5 % ukupne vrijednos svih transfera i potpitanjima se tes ra:

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

odgovore „DA“, „NE“ moguće je da i odgovor „DJELOMIČNO“, ali s obrazloženjem. Također, ako se pojedino pitanje ne odnosi na obveznika sastavljanja Izjave o fiskalnoj odgovornos , njegov će odgovor S obzirom na to da je ipak postojao jedan postupak, bi „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“. potrebno je odgovori na pitanja s područja javne na- PITANJE 51. UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVORbave, a kao uzorak uze taj jedan postupak, odnosno NOSTI – Za svaki račun obavljena je matema čka jedan sklopljeni ugovor. U Predmetu o fiskalnoj odgo- kontrola ispravnos iznosa koji je zaračunan, što vornos navodi se referenca tj. klasa ili druga oznaku je naznačeno na računu. pod kojom je postupak vođen i nakon toga sklopljen ugovor, dakle nije potrebno ni prilaga kopiju. Važno Na pitanje 51. u 2012. godini dali smo odgovor “DJELOMIČNO” i nepravilnost uvrs li u Plan otklanjanja je ipak na pitanja o području javne nabave odgovori pa i u slučaju samo jednog postupka, jer je i u tom jed- slabos i nepravilnos s rokom otklanjanja do kranom postupku bilo važno vodi računa o zakonitom, ja 2013. godine. Nepravilnost je ispravljena u rujnu namjenskom i svrhovitom utrošku sredstva. 2013. Moramo li u navedenom slučaju odgovori „DA“, „NE“ ili „DJELOMIČNO“. Ako je odgovor „DJEPITANJE 30. UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVORLOMIČNO“, kako nepravilnost uvrs u Plan otklaNOSTI – Ugovori o javnoj nabavi zaključeni su u njanja slabos i nepravilnos ? skladu s uvje ma određenim u dokumentaciji za S obzirom na to da je nepravilnost otklonjena tek u nadmetanje i odabranom ponudom. Molim Vas objašnjenje uzorka za tes ranje kod da- rujnu 2013. godine, neosporivo je da je veći dio godine postupno na način, koji nije bio u skladu sa stanvanja odgovora na pitanje 30. dardima koje zahtjeva ovo pitanje. Isto tako, logično Prilikom davanja odgovora na pitanja iz područja jav- je da će u uzorku za tes ranje bi i računi nad kojima ne nabave u Upitniku o fiskalnoj odgovornos is se nije obavljena matema čka kontrola ispravnos iznodokazuju na uzorku od 5 % ugovora, objava, prove- sa, stoga je potrebno na ovo pitanje da nega van ili denih postupaka javne nabave. Tako je i navedeno u djelomičan odgovor, ovisno o ishodu tes ranja. Meobrascima Upitnika o fiskalnoj odgovornos , koji je đu m, kako je nepravilnost otklonjena jekom 2013. kao prilog Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fi- godine, u obrazloženju i u Planu otklanjanja slabos skalnoj odgovornos i Izvještaja o primjeni fiskalnih i nepravilnos potrebno je upravo to i naves , dakle pravila objavljen u Narodnim novinama, a koji možeda je nepravilnost otklonjena u rujnu 2013. godine, a te naći i na sljedećoj web adresi: h p://www.mfin.hr/ stupce u kojima se navode osobe odgovorne za otklahr/izjava-o-fiskalnoj-odgovornos . njanje nepravilnos i rokove ostavi prazne. Preporuka je bila, a bit će i ubuduće, da se uz 5 % ugovora, objava, provedenih postupaka javne naba- PITANJE 60. UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVORve tes ranjem obuhvate nabave, čije vrijednos čine NOSTI – Uspostavljena je evidencija svih Ugovora. najmanje 5 % ukupne vrijednos svih javnih nabava u Tijekom 2013. godine sklopili smo ugovore o stručodređenoj godini, kako bi se dobila što realnija slika nom usavršavanju službenika. Molim Vas pojašnjeo području javne nabave u određenoj ins tuciji čiji je nje pojma: evidencija ugovora u pitanju 60. Je li riječ čelnik dužan da Izjavu o fiskalnoj odgovornos . Ta- o ugovorima po kojima je izvršeno plaćanje u 2013. kođer, ako je u protekloj godini postojao mali broj jav- ili svim ugovorima, pa i primjerice onih aneksa kojinih nabava, primjerice pet, preporuka je tes ra sve ma se uređuju pojedina prava povezana sa studiraprovedene postupke i sklopljene ugovore, iako se for- njem pojedinog službenika? ma zadovoljava tes ranjem samo jednog postupka. Potrebno je sastavi evidenciju svih ugovora tako da Među m, kako su to još uvijek samo preporuke, a ne se ugovori zaprimaju, pripremaju i čuvaju na jednom obveze, znači da za sada može proves tes ranje 5 % mjestu. Trebalo bi uspostavi jedinstvenu evidenciju ugovora, objava, provedenih postupaka javne nabasvih ugovora po područjima (radni odnosi, dobavljači, ve i to će bi u skladu s propisima kojima je uređeno korisnici usluga itd.). Za potvrdan odgovor na pitanje sastavljanje i predaja Izjave o fiskalnoj odgovornos . 60. dovoljno je ima tablicu u kojoj je popis svih ugovora s oznakama, odnosno brojevima. Za ovo pitanje 4. Područje računovodstva iz upitnika o bitno je ima na umu da se sastavlja evidencija svih fiskalnoj odgovornos ak vnih ugovora u 2013. godini, dakle eviden raju se Upitnik o fiskalnoj odgovornos obuhvaća 20 pi- ugovori temeljem kojih su ili izvršena plaćanja ili koji tanja iz područja računovodstva. U ovom dijelu uz su temelj obveza u 2013. godini.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

dini imali smo samo jedan slučaj javne nabavu (za električnu energiju). Popunjavamo li u tom slučaju pitanja povezana s javnom nabavom, odnosno je li dovoljno kao referencu priloži taj jedan ugovor?

UDK 336.2 657.21

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Konsolidacija financijskih izvještaja u sustavu proračuna Ivana Jakir-Bajo * Konsolidirani financijski izvještaji u sustavu proračuna su izvještaji u kojima su podaci, za više međusobno povezanih proračuna i/ili proračunskih korisnika (grupa), prezen raju kao da se radi o jedinstvenom subjektu. Krajnji cilj konsolidacije u sustavu proračuna je dobi informacije o općoj državi i/ili općem proračunu kao cjelini. Ministarstvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave bliži se rok za predaju konsolidiranih financijskih izvještaja za 2013. godinu. Autorica se u tekstu osvrće na zakonodavni okvir, ins tucionalni obuhvat i metodologiju konsolidacije financijskih izvještaja za 2013. godinu.

1. Uvod Obveza konsolidacije financijskih izvještaja u sustavu proračuna proizlazi iz odredbi Zakona o proračunu (NN, br. 87/09 i 136/12), dok se Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11) detaljnije definiraju obveznici, izvještaji i rokovi konsolidacije. U skladu sa člankom 26. Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu i Okružnicom o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. (objavljenoj na internetskoj stranici Ministarstva financija), ministarstva/razdjeli, općine, gradovi i županije konsolidirane financijske izvještaje za proračunsku godinu 2013. dostavljaju Financijskoj agenciji (dalje u tekstu: FINA) do 31. ožujka 2014.

• jedinstveni računski plan koji je zadan (u propisanom dijelu – do razine osnovnih računa) i ne može se samostalno mijenja , ali se otvaranjem anali čkih računa može upotpuni za potrebe detaljnijeg praćenja pojedinih poslovnih događaja i transakcija • računovodstvena metodologija koju svi subjek unutar opće države moraju jednako primijeni , i • jedinstvene računovodstvene poli ke i anali čki okvir financijskog izvještavanja. Procesi konsolidacije te priprema i predaja konsolidiranih financijskih izvještaja, propisani su Zakonom o proračunu i Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Temelji donošenja odredbi Zakona i Pravilnika povezanih s konsolidacijom jesu:

2. Zakonodavni okvir

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

2 Odbor za javni sektor (Public Sector Commi ee) u sklopu Međunarodne organizacije računovođa (Interna onal Federa on of Accountants – IFAC) radi, između ostalog, na razvoju standarda za javni sektor koji se mogu pronaći na internet stranicama Zajednice: h p:/www.ifac.org.

Da bi se svi subjek opće države/općeg proračuna (prema odredbama Zakona o proračunu) mogli poveza i konsolidacijom kroz izvještajni sustav da informacije o poslovnim događajima u općem proračunu kao cjelini propisani su:

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

ESA se uspostavlja 1996. godine Uredbom Vijeća (EZ) o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa (ESA 95) u Zajednici (Council Regula on (EC) No 2223/96 of 25 June 1996 on the European system of na onal and regional accounts in the Community (Official Journal L 310 of 30.11.1996)); ESA 95 Manual on government deficit and debt, first edi on 2000, second edi on 2002.

• zahtjevi za izvještavanjem koje postavlja EUROSTAT, kao nadležno jelo za sta s ku Europske zajednice, u okviru Europskog sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA 95)1 i Osnovne pretpostavke procesa konsolidacije, čiji će • međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor – osobito standard 6 (IPSAS 6), koji obrađurezultat bi kvalitetne i usporedive informacije jesu: je konsolidirane financijske izvještaje i računovod1. zakonski okvir kojim se definira jedinstveni sadržaj stvo subjekata koji ulaze u konsolidaciju2. podataka i način njihova prezen ranja 2. dobro utvrđen obuhvat (tko su proračunski korisni- Uspoređujući temeljne pretpostavke konsolidacije financijskih izvještaja u sustavu proračuna i računoci i na kojoj se razini konsolidiraju) 3. propisana metodologija

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

vodstva poduzetnika zaključujemo da su osnovna na- hovoj nadležnos sastavljaju se na is datum – 30. čela konsolidacije u osnovi ista ili vrlo slična u svim lipnja i 31. prosinca, te prezen raju u isto vrijeme. Računovodstvena metodologija je jedinstveno proračunovodstvenim sustavima. Zakon o računovodstvu (NN, br. 109/07 i 54/13), u pisana Pravilnikom o proračunskom računovodstvu članku 16., definira konsolidirane godišnje financijske i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11), kako za izvještaje kao financijske izvještaje grupe poduzetni- proračune, tako i za njihove korisnike. Time se osiguka u kojoj određeni poduzetnik (ma čno društvo) ima rava konsolidacija financijskih izvještaja sastavljenih nad jednim ili više poduzetnika (ovisno društvo) pravo korištenjem jednakih računovodstvenih poli ka za upravljanja financijskim i poslovnim poli kama, tako jednake transakcija i poslovne događaje. da od njih ostvaruje koris (kontrola), a prikazani su kao jedinstveni. Detaljni uvje i pravila konsolidacije ne propisuju se odredbama Zakona o računovodstvu, već Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja (NN, br. 30/08, 4/09, 58/11 i 140/11; dalje u tekstu: HSFI), a za velike poduzetnike i poduzetnike, čije su dionice ili dužnički vrijednosni papiri uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Konsolidacija financijskih izvještaja obuhvaćena je HSFI 2. Ovaj Standard u skladu je s MRS 27, MRS 28, MRS 31, MRS 24, MSFI 3 i IV. i VII. Direk vom Europske unije. Iako su isključivo poduzetnici, a ne i proračunski korisnici obveznici primjene HSFI 2, u nastavku izdvajamo neke od pretpostavki konsolidacije navedenih u Standardu 2 koje se koncepcijski mogu primijeni i na sustav proračuna:

• Financijski izvještaji ma ce i njenih ovisnih društava, ulagatelja i pridruženog poduzetnika te pothvatnika i zajednički kontroliranog poduzetnika, koji se koriste u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja moraju se pripremi na is izvještajni datum. • Konsolidirani financijski izvještaji trebaju se sastavlja korištenjem jednakih računovodstvenih poli ka za jednake transakcije i druge poslovne događaje u sličnim okolnos ma. • Konsolidacijske metode primjenjuju se dosljedno iz jedne financijske godine na drugu. • Imovina, obveze, prihodi i rashodi društava koja su uključena u konsolidaciju potrebno je u potpunos obuhva u konsolidiranoj bilanci. U sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja, poduzetnik konsolidira financijske izvještaje ma ce i njenih ovisnih poduzetnika stavku po stavku, dodavanjem zajedno is h stavaka imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda. • Unutargrupna salda i transakcije, uključujući prihode, rashode i dividende, eliminiraju se u cijelos . Dakle, financijski izvještaji ma ce i njenih ovisnih društava, odnosno u sustavu proračuna ministarstva/ jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskih te izvanproračunskih korisnika u nji-

Kon nuitet, odnosno dosljednost u primjeni metoda konsolidacije podrazumijeva da se prezen ranje financijskih izvještaja svih proračunskih i izvanproračunskih korisnika ministarstva/jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave provodi dosljedno. To je važno za praćenje konsolidiranih podataka u vremenskim serijama, što osiguravaju odredbe Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu i Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu.

3. Ins tucionalni obuhvat Povezano s obuhvatom konsolidiranih financijskih izvještaja, is je riješen odredbama Zakona o proračunu, odnosno Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Obuhvat sustava proračuna određen je člankom 2. Zakona o proračunu, u kojem se navodi da se odredbe Zakona u cijelos odnose na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Proračunski korisnici su državna jela, ustanove, vijeća manjinske samouprave, proračunski fondovi i mjesna samouprava, čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu. Odredbe Zakona o proračunu djelomično se odnose na izvanproračunske korisnike, odnosno na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, a koji se s obzirom na izvor financiranja uključuju u opći proračun. Ove definicije (proračunskih i izvanproračunskih korisnika) ne rješavaju problem konačnog utvrđivanja je li ili nije određeni subjekt unutar općeg proračuna, odnosno je li ili nije proračunski korisnik. Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te o načinu vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09) utvrđuje se koji subjek se smatraju proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna, a koji proračunskim i izvan-

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

proračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika olakšava ministarstvima i lokalnim jedinicama u odluci, koje sve subjekte konsolidira te istodobno osigurava dosljednost obuhvata koja je neophodna u sta s čkim analizama. Podaci iz Registra objavljuju se svaku godinu. Popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu objavljen je u Narodnim novinama, broj 75/13 u Podacima iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu. Svaki korisnik objavljen je uz navođenje broja iz Registra (RKP broja) što dokazuje njegovu ins tucionalnu pripadnost sektoru općeg proračuna, a na temelju financijski izvještaji h korisnika sastavlja se konsolidirani financijski izvještaj općeg proračuna. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna i nadalje su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Centar za restrukturiranje i prodaju, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost. Izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su županijske uprave za ceste.

4. Metodologija konsolidacije

Financijski izvještaji izvanproračunskih korisnika državnog proračuna

Financijski izvještaji proračunskih korisnika državnog proračuna

Financijski izvještaji proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne)

konsolidacija

nadležnost: razdjeli*

nadležnost: JLP(R)S

Konsolidirani financijski izvještaji razdjela

Financijski izvještaji izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne

Konsolidirani financijski izvještaji JLP(R)S

konsolidacija

nadležnost: MIN FIN

Konsolidirani financijski izvještaj središnjeg proračuna

Konsolidirani financijski izvještaju JLPR(S) i njihovih izvanproračunskih korisnika

konsolidacija nadležnost: MIN FIN Konsolidirani financijski izvještaj općeg proračuna

1) konsolidirane financijske izvještaje ministarstava i drugih dr-

Slika 1. Proces konsolidacije financijskih izvještaja

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Ministarstvo financija temeljem konsolidiranih financijskih izvještaja, koje u njeno ime i za njen račun od obveznika prikuplja FINA, konsolidira:

Na svakoj razini konsolidacije u bilješkama dane su informacija o provedenim eliminacijama. Ustrojeni Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika omogućuje veću i ažurniju kontrolu dostave financijskih izvještaja, te osigurava evidenciju o tome čiji su sve financijski izvještaji konsolidirani u okviru konsolidiranog financijskog izvještaja.

Ministarstva i druga državna jela na razini razdjela konsolidiraju financijske izvještaje proračunskih korisnika koji su, prema organizacijskoj klasifikaciji, u njihovoj nadležnos i svoj financijski izvještaj te sastavljaju konsolidirani financijski izvještaj koji dostavljaju FINA-i. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave konsolidira financijske izvještaje proračunskih korisnika iz svoje nadležnos i svoj financijski izvještaj te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj, koji također dostavlja FINA-i. Konsolidirani financijski izvještaji ne dostavljaju se Ministarstvu financija ni Državnom uredu za reviziju.

žavnih jela i financijski izvještaj državnog proračuna, te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj državnog proračuna 2) konsolidirani financijski izvještaj državnog proračuna i financijske izvještaje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj središnjeg proračuna 3) konsolidirane financijske izvještaje proračuna svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijske izvještaje svih izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te ih iskazuje u konsolidiranom financijskom izvještaju lokalnih jedinica i njihovih izvanproračunskih korisnika 4) konsolidirani financijski izvještaj središnjeg proračuna i konsolidirane financijske izvještaje lokalnih jedinica i njihovih izvanproračunskih korisnika, te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj općeg proračuna.

prve razi

* Ministarstva i druga jela državne uprave prve razine organizacijske klasifikacije.

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

Kako bi se konsolidiranim financijskim izvještajima Tablica 3.: Obveznici i pregled konsolidiranih financijskih izvještaja vidjelo kolika je sredstva i iz kojih izvora dobila grupa kao cjelina, te pra la ukupna potrošnja grupe poObveznik Financijski izvještaji Predaja trebno je pri konsolidaciji primijeni dva temeljna Ministarstva i Konsolidirane izvještaje: područnom uredu postupka. Prvi, zbrajanje jednakih pozicija financijskih izvještaja nadležne jedinice i jedinica u njenom sastavu, kao da se radi o jednom računovodstvenom subjektu. Drugi, eliminiranje unutargrupnih transakcija i poslovnih događaja, kako se ne bi udvostručili potraživanja/obveze, prihodi/primici i rashodi/izdaci na razini grupe. Slika 2. Temeljni postupci u konsolidaciji financijskih izvještaja izvori prihoda i primitaka prihodi/primici ministarstvo/razdjel ili jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave unutargrupni rashodi/izdaci unutargrupni prihodi/primici proračunski i izvanproračunski korisnici rashodi/izdaci

druga državna Bilanca, Izvještaj o jela na razini prihodima i rashodima, razdjela primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o rashodima po funkcijskoj klasifikaciji i Bilješke Jedinice Konsolidirane izvještaje: lokalne i Bilanca, Izvještaj o područne prihodima i rashodima, (regionalne) primicima i izdacima, samouprave Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke

FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PRRAS , Obrazac: RASfunkcijski, Obrazac: P-VRIO)

područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PRRAS, Obrazac: RASfunkcijski, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

Ustanove u zdravstvu (u vlasništvu županija) dostavile su HZZO-u sljedeće financijske izvještaje – dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor financiranja središnji proračun, vlas i ostali prihodi», Izvještaj o obvezama i Bilješke. HZZO za potrebe konsolidacije koris samo dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor financiranja središnji proračun, vlas i ostali prihodi». HZZO prikuplja i Izvještaje o obvezama decentraliziranih ustanova u zdravstvu, ali ne u svrhu konsolidacije, već posebnih potreba Ministarstva financija.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Iz prikaza je razvidno da bi se u konsolidiranom financijskom izvještaju, kada se ne bi eliminirale unutargrupne transakcije, dobili udvostručeni prihodi/primici i rashodi/izdaci. Dakle, u postupku konsolidacije eliminiraju se prihodi koje su proračunski korisnici dobili od svog razdjela, odnosno ministarstva ili nadležnog proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, jer su is eviden rani kod razdjela. Ako Nadležni proračun jedinice lokalne i područne (regije proračunski korisnik ostvario sredstva iz drugih onalne) samouprave konsolidira sve financijske izvjeizvora tada se taj iznos prilikom konsolidacije zbraja. štaje, s me da kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima konsolidira samo dio koji je 5. Konsolidirani financijski izvještaji za ustanova u zdravstvu dobila od nadležnog proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. 2013. godinu

Za ustanove u zdravstvu u procesu sanacije kojima su osnivači županije proces konsolidacije ostaje is kao i prethodne godine. Navedeno je potrebno zbog osiguravanja jednoobraznos sta s čkih podatka i praćenje ustanova u zdravstvu prema usporedivim vremenskim serijama. U nastavku daje se opis postupka konsolidacije po vrstama financijskih izvještaja. Primjena jedinstvene računovodstvene metoJedinice lokalne i regionalne samouprave konsolidologije i posebno klasificiranje poslovnih događaj diraju financijske izvještaje proračunskih korisnika za i transakcija na propisani način važni su preduvje koje su nadležne, i financijski izvještaj proračuna te kvalitetne konsolidacije. ih iskazuju konsolidiranim financijskim izvještajem, koji dostavljaju područnom uredu FINA-e do 31. Budući da proračunski korisnici nemaju obvezu sastavljanja Izvještaja o novčanim tokovima, taj se izvještaj ni ožujka 2014.

Ministarstva i druga državna jela na razini razdjela konsolidiraju financijske izvještaje proračunskih korisnika koji su prema organizacijskoj klasifikaciji proračuna u njihovu sastavu i svoj financijski izvještaj, te ih iskazuju konsolidiranim financijskim izvještajem, koji dostavljaju područnom uredu FINA-e do 31. ožujka 2014.

UDK 657.2

ne pojavljuje u setu konsolidiranih izvještaja, koji se sastavljaju na prvoj razini konsolidacije. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne sastavljaju konsolidirani Izvještaj o novčanim tokovima. Za razliku od Izvještaja o novčanim tokovima, Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji sastavlja se za ukupnu (konsolidiranu) potrošnju, iako ga proračunski korisnici ne trebaju sastavlja . Proračunski korisnik se kao organizacijska cjelina povezuje s određenom funkcijom (osnovne škole – funkcija osnovnoškolskog obrazovanja, bolnice – funkcija zdravstvo i sl.), te se tako podaci o njihovim ukupnim rashodima klasificiranim ekonomski (rashodi poslovanja i za nabavu nefinancijske imovine) razvrstavaju funkcijski.

5.1. Konsolidirana Bilanca U konsolidiranoj Bilanci iskazuje se stanje imovine, obveza i vlas h izvora promatrajući proračunske korisnike i ministarstvo ili drugo državno jelo na razini razdjela/jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijem su sastavu kao cjelinu. Imovina

RAČUNOVODSTVO

sredstva vra u proračun ili privremeno zadrža uz iskazivanje obveze za više primljena sredstva. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su dale uputu proračunskim korisnicima da evidenraju obvezu povrata u proračun (na računu 23954 Ostale nespomenute obveze) za nepotrošena sredstva trebaju pri konsolidaciji te obveze eliminira . Proračunski korisnici u bilješkama trebaju naves koji se iznos od ukupnog iskazanog na skupini 239 Ostale tekuće obveze odnosi na te obveze.

5.2. Konsolidirani PR-RAS U konsolidiranom Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima iskazuju se ukupni prihodi i rashodi (primici i izdaci) grupe po pojedinim računima, odnosno pozicijama Izvještaja. U postupku konsolidacije eliminiraju se prihodi koje su proračunski korisnici dobili od ministarstva ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (podskupina 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika) jer su is , ali po stvarnim izvorima, eviden rani kod nadležnog ministarstva ili drugog državnog jela na razini razdjela/proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ako je neki od proračunskih korisnika ostvario prihode iz drugih izvora kao primjerice donaciju, prihod od obavljanja poslova vlas te djelatnos , sufinanciranje cijene usluge i sl., izuzev prihoda koji se ostvaruju od ministarstva ili drugog državnog jela na razini razdjela ili lokalnog proračun, prihodi se u konsolidaciji zbrajaju i povećavaju ukupne prihode grupe kao cjeline. Na strani rashoda, ministarstva ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju eviden rane rashode proračunskih korisnika koje oni financiraju. U procesu konsolidacije ukupni rashodi U skladu s ci ranom odredbom, ministarstva i jedini- povećavaju se za onaj dio, koji proračunski korisnici ce lokalne i područne (regionalne) samouprave tre- financiraju iz drugih izvora. baju pazi da imovinu, koju su nabavili za proračunU sustavu postavljeske korisnike u trenutku prenošenja isknjiže iz Glavne nom tako da nadležknjige, kako se u konsolidiranoj Bilanci ne bi iskazala ni proračun u svom udvostručena vrijednost. Isto tako proračunski kori- planu mora uključi snici ne iskazuju rashode za nabavu te imovine, jer su konkretne rashode oni već iskazani kod ministarstva ili drugog državnog svojih proračunskih jela na razini razdjela/jedinice lokalne i područne korisnika koje finan(regionalne) samouprave. cira, osobito je važno

Budući da na računima nefinancijske imovine – razred 0 proračunski korisnici eviden raju i prate stanje vlas te imovine konsolidacija je jednostavna i svodi se na zbrajanje iznosa po pojedinim pozicijama. Za kvalitetnu konsolidaciju nefinancijske imovine važna je pravilna primjena i članka 57., stavka 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, koji glasi: »(3) Međusobni prijenosi nefinancijske imovine proračuna i proračunskih korisnika eviden raju se preko promjena u obujmu imovine.«

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Obveze se najvećim dijelom pri konsolidaciji zbrajaju. Ipak, ima međusobnih obveza koje se eliminiraju. Tako je primjerice u članku 58. Pravilnika o proračunskom računovodstvu propisano, da je proračunski korisnik dužan, ako se pojavi odstupanje između namjenski primljenih i stvarno utrošenih sredstava, u skladu s uputom proračuna iz kojeg se financira, neutrošena

planira i pra rashode organizacijski, odnosno po pojedinom korisniku. Jedino tako se pravilno mogu konsolidira financijski izvještaji. Iz Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima svakog od proračunskih korisnika eliminiraju se rashodi koje proračun, već ima eviden rane kao rashode koje je financirao za svakog od proračunskih korisnika, a zbrajaju se preostali rashodi proračunskih korisnika financirani iz drugih izvora.

Obveze

RAČUNOVODSTVO

Pomoći Člankom 54., stavkom 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu propisano je da se sredstva namijenjena proračunskim korisnicima drugih proračuna prenose kao pomoći proračunu, čiji su proračunski korisnici kojima su sredstva namijenjena. Navedeno znatno olakšava nadležnim proračunima konsolidaciju i praćenje ukupne potrošnje njihovih proračunskih korisnika. Rashodi proračunskih subjekata iskazani u različi m razdobljima Još jedan problem, koji se pojavio u praksi, a povezan je s rashodima koji su proračunskim korisnicima nastali u tekućoj godini, a u nadležnom proračunu nisu planirani kao rashodi tekuće godine, jer se plaćaju u sljedećoj godini. Ovaj problem je uobičajen u svim sustavima u kojima je računovodstvo predvodnica prelaska na načelo nastanka događaja jer je plan, u prijelaznom razdoblju i dalje postavljen na novčanoj osnovi. Često, da bi se pomirili različi pristupi plana i računovodstva, te me i evidencije nadležnog proračuna i proračunskih korisnika, rashode nastale u tekućoj godini za koje zahtjevi za plaćanje ulaze u sljedeću godinu, te se u nadležnom proračunu eviden raju kao rashodi sljedeće godine, proračunski korisnici eviden raju kao obveze (na računima razreda 2).

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Istovremeno ne iskazuju rashode na računima razreda 3 i 4, koji su ujedno i planski razredi, nego ak vna vremenska razgraničenja (19111 Rashodi budućih razdoblja). Ovakav pristup računovodstveno nije prihvatljiv, jer se iskrivljuje slika o potrošnji proračunskih korisnika. Ispravno je realno iskaza rashode, a neusuglašenost u evidencijama proračunskih korisnika i nadležnog proračuna treba ima u vidu prilikom konsolidacije.

UDK 657.2

Nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je istodobno i odgovorna za konsolidaciju zajedničkog proračunskog korisnika, na prihodnoj strani eviden ra na osnovnim računima odjeljka 6331 Tekuće pomoći iz proračuna ili 6332 Kapitalne pomoći iz proračuna, a na rashodovnoj strani rashode po vrstama, koji se proračunskom korisniku financiraju.

5.3. Konsolidacija P-VRIO Kao što se pri konsolidaciji Bilanci, imovina i obveze uglavnom zbrajaju, tako se i posebni utjecaji na imovinu i obveze koji nisu rezultat ak vnos , odnosno transakcija konsolidiraju zbrajanjem. Ako ministarstvo ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima u svom Izvještaju o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza na jednoj od pozicija iskazano smanjenje imovine, a proračunski korisnik povećanje te iste imovine, u konsolidiranom izvještaju se u pravilu iskazuje i jedno i drugo (jer ukazuju na različite događaje koji su imali specifične utjecaje na imovinu i/ili obveze). Do eliminacije iznosa u ovom izvještaju dolazi u slučaju prijenosa nefinancijske imovine, kada primjerice jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prenosi nefinancijsku imovinu na svog proračunskog korisnika. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave eviden ra smanjenje imovine preko podskupine 915, što se iskazuje i u Obrascu: P-VRIO, a korisnik na is način eviden ra povećanje imovine, te to i iskazuje u Obrascu: P-VRIO. Pri konsolidaciji navedeni događaji se eliminiraju, odnosno u konsolidiranom Obrascu: P-VRIO se ne iskazuje, ni smanjenje, ni povećanje imovine.

5.4. Bilješke uz konsolidirane izvještaje

Konsolidacija korisnika financiranih iz više izvora (proračuna)

U Bilješkama uz konsolidirane godišnje financijske izvještaje, potrebno je:

U ovakvim slučajevima obveza konsolidacije je na jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj je nadležnos proračunski korisnik. Pitanje nadležnos rješava se Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika, čiji se podaci svake godine objavljuju za sljedeću godinu. Jedinice koje nisu nadležne za proračunskog korisnik, sredstva trebaju uplaćiva, ne izravno proračunskom korisniku, već u proračun nadležne jedinice. Ta sredstva se u proračunu nenadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju klasificira i računovodstveno eviden ra na osnovnim računima unutar odjeljaka 3631 Tekuće pomoći unutar općeg proračuna ili 3632 Kapitalne pomoći unutar općeg proračuna.

• naves proračunske korisnike obuhvaćene konsolidacijom • naves unutargrupne transakcije, koje su u izvještajima eliminirane • ostvareni višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju, odnosno manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju u poslovanju grupe prikaza strukturno – po proračunskim korisnicima • za odstupanja na nekoj od pozicija do kojih je došlo posebno pod utjecajem jednog ili nekoliko proračunskih korisnika, naves tog/te proračunske korisnike i strukturu navedene pozicije iz njegovog/ njegovih izvještaja.

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Harmonizacija računovodstvenih standarda za javni sektor u EU Gorana Roje * Razvoj Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS) perspek va je zemalja članica EU. Kao referentna osnova za razvoj EPSAS-a posluži će postojeći Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor (IPSAS). Republiku Hrvatsku također čeka dogradnja državnog računovodstvenog sustava u pravcu primjene postojećih IPSAS i prilagodbe budućim EPSAS. Dinamiku buduće transformacije državnog računovodstva u Hrvatskoj treba sagledava u kontekstu trasirane buduće primjene IPSAS (a s me i usvajanja obračunske osnove u sustavu državnog računovodstva) za sve obveznike Zakona o proračunu, te u kontekstu trendova u razvoju državnog računovodstva na međunarodnoj razini, a s obzirom na punopravno članstvo RH u Europskoj uniji. U ovom tekstu autorica nastoji približi čitateljima aktualnos iz područja državnog računovodstva na europskoj stručnoj sceni, a povezano s prijedlogom razvoja harmoniziranih računovodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj uniji te daljnje dogradnje i razvoja IPSAS-a.

1. Europski računovodstveni standardi za javni sektor (EPSAS) U nastavku za provedeno istraživanje Eurostat-a o primjerenos i prikladnos primjene Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (IPSAS)1, Europska komisija je u ožujku 2013. godine objavila dokument pod nazivom Izvješće Europske komisije za Europsko vijeće i Europski parlament2. U Izvješću se, između ostalog, is če:

Europski računovodstveni standardi za javni sektor će se temelji na implementaciji obračunske osnove u državnom računovodstvu, ali i budže ranju (proračunu), odnosno i u procesu pripreme i izvršavanja proračuna, a kao referentna osnova za izradu EPSAS-a posluži će sadašnji IPSAS. Riječ je dakle o nastavku procesa harmonizacije računovodstvenih osnova na kojima se zasniva proračun pojedine zemlje članice EU. Rezultat započe h procesa trebala bi bi usklađenost ciljeva financijskog izvješćivanja s prihvaćenim proračunom, a isto je moguće samo pod uvjetom da se proračun i računovodstveni sustav temelje na istoj računovodstvenoj osnovi.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

• visoka usuglašenost u pogledu potrebe usklađivanja računovodstvenih pravila temeljenih na obračunskoj osnovi u svim zemljama članicama EU, kao i pos zanja veće harmonizacije primijenjenih računovodstvenih osnova u financijskim izvješćima, prora- 2. IPSAS kao osnova za razvoj EPSAS čunskim izvješćima i izvješćima za sta s čke svrhe • potreba usmjeravanja daljnjeg razvoja državnog Razvoj EPSAS-a potaknut je: računovodstva prema izradi usklađenih računo- • mišljenjem da u današnje vrijeme kada države člavodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj nice jamče za javni dug pojedinih zemalja članica, uniji – tzv. EPSAS. nije prihvatljivo temelji proračun na isključivo novčanoj osnovi • stajalištem da je potrebno jača usporedivost pro* Mr. sc. Gorana Roje, nezavisna ekonomis ca, Zagreb. 1 računa zemalja članica, odnosno po ca reformu European Commission, Eurostat, Directorate D Government Finance Sta s cs (GFS), Unit D-4: GFS quality management and gosustava budže ranja (proces planiranja i izvršavanja vernment accoun ng (2012): Public consulta on - Assessment of proračuna) prema usvajanju obračunske osnove, a u the suitability of the Interna onal Public Sector Accoun ng Stancilju jačanja fiskalne transparentnos Unije, i dards for the Member States: Summary of responses, 12/2012. http://epp.Eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/D4_2012/ • činjenicom da su odredbe IPSAS-a više orijen rane EN/D4_2012-EN.PDF. prema reformi financijskog izvješćivanja subjekata 2 European Commission (2013): Report to the European Council u sektoru opće države, a manje prema reformi izand the European Parliament, ožujak, 2013. Izvješće je dostupno vješćivanja o proračunu, odnosno prema budže na mrežnim stranicama: h p://www.epsas.eu/documents/1_EN_ ranju. ACT_part1_v5.pdf.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

RAČUNOVODSTVO

U Izvješću Europske komisije zaključeno je da, u cjeli- • U ovom trenutku, nedovoljan je broj predstavni, IPSAS zasigurno predstavljaju prikladan referentni nika EU zakonodavnih jela za područje drokvir i pogodnu osnovu za budući razvoj harmonizižavnog računovodstva u Odboru za postojeranih računovodstvenih standarda za javni sektor u će IPSAS-e. Tijekom 2012., upravljački okvir Europskoj uniji. Među m, Europska komisija također IPSAS-a bio je revidiran kako bi se sagledala i rijezaključuje da je proces primjene i usvajanja IPSAS u šila pojedina pitanja od interesa za dionike. Svaka zemljama članicama EU otežan i složen te da je stoga reforma treba osigura daljnje jačanje neovisnos potrebno ustraja na daljem razvoju (dopunama i izprocesa donošenja standarda sve dok se u tom mjenama) odredbi IPSAS-a. procesu specifična pitanja u javnom sektoru rješavaju na učinkovit način. Osim toga, Odbor za IPSAS Kao glavne dileme u primjeni IPSAS-a na kojima bi vatrenutno ne raspolaže sa dovoljno resursa kojima ljalo poradi prije nego li se pristupi razvoju EPSAS-a, bi se osigurala potrebno brzina i fleksibilnost u Europska komisija u Izvješću is če sljedeće: izradi novih standarda i smjernica za rješavanje go• Trenutno, IPSAS ne adresiraju dovoljno precizno rućih pitanja fiskalnih izazova, posebno u kriznim računovodstvenu praksu, pri čemu se prvenstveno vremenima. misli na činjenicu da smjernice određenih standarda nude mogućnost izbora alterna vnih računo- 3. Daljni koraci u razvoju EPSAS-a vodstvenih postupaka, što predstavlja ograničenje 5 usklađivanja praksi, kako na nacionalnom nivou 3.1. Izvješće Europske komisije tako i na nivou Unije. U Izvješću Europske komisije definirani su i daljni • Postojeći paket IPSAS-a nije potpun i dovršen te koraci u pripremi prijedloga prvog seta europskih je potrebna daljnja razrada i nadopuna smjernica standarda. Kao referentni okvir i pogodnu osnovu standarda koji uređuju računovodstveni tretman za budući razvoj harmoniziranih računovodstvenih transakcija poput poreza i socijalnih davanja3. U Iz- standarda za javni sektor u Europskoj uniji, postojeći vješću Europske komisije se is če da standardi tre- IPSAS klasificirat će se u tri skupine: nutno ne uzimaju u potpunos u obzir specifične • standardi koji se mogu usvoji , jer zah jevaju tek potrebe, značajke i interese izvješćivanja u sektoru manje prilagodbe smjernica države, pa se nalaže daljna razrada odredbi stan• standardi koje je potrebno većim dijelom doradidarda, prvenstveno u pogledu njihovog obuhvata /prilagodi u svrhu usvajanja i njihove prak čne primjene. Kao glavni problem • standardi koje je nužno u bitnome izmjeni ili zanameće se kapacitet IPSAS u rješavanju problema mijeni novim prijedlogom standarda. konsolidacije računa na temelju definicijskog određenja i obuhvata opće države kao osnovnog načela Prema Izvješću, očekuje se da će države članice čiji subjek sektora opće države koji svoje financijsko izfiskalnog nadzora u Uniji. • Odbor za IPSAS radi na razvijanju publikacije Kon- vješćivanje temelje na punoj primjeni načela nastancepcijski okvir za financijsko izvješćivanje za jedinice ka događaja, bi pozvane podnije plan usvajanja javnog sektora4. Do danas su izdana če ri poglavlja standarda za sve podsektore opće države. Pri upravkoncepcijskog okvira, drugi su u izradi i njihov do- ljanju procesom izrade EPSAS-a Europska će komisija vršetak se očekuje krajem 2014. godine. Budući da djelomično slijedi smjernice modela koji je korišten se Koncepcijski okvir drži podlogom za daljnji razvoj pri upravljanju procesom izrade Međunarodnih stanIPSAS-a, očekuje se da će se smjernice pojedinih darda financijskog izvještavanja (MSFI6), uvažavajući standarda mora ažurira nakon što se dovrši rad pritom specifičnos javnog sektora. na tekućem projektu izrade Koncepcijskog okvira. Također, u strukturiranju EPSAS-a nastojat će se izbje Porezi i transferi su trenutno predmet MRSJS 23, Prihodi od nerazmjenskih transakcija (engl. IPSAS 23, Revenue from non-exchange transac ons), a socijalna davanja su dijelom uređena odredbamaMRSJS 19, Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina (engl. IPSAS 19, Provisions, Con ngent Liabili es and Con ngent Assets), a dijelom Nacrtom standarda 34, Socijalna davanja: objavljivanje novčanih transfera fizičkim osobama i kućanstvima (engl. ED (Exposure dra ) 34, Social Benefits: Disclosure of Cash Transfers to Individuals or Households) i Savjetodavne studije, Socijalna davanja: Ključna pitanja u priznavanju i mjerenju ( engl. Consulta on Paper, Social Benefits: Key Issues in Recogni on and Measurement). 3

Engl. Conceptual Framework for General Purpose Financial Repor ng by Public Sector En es (Chapters 1-4). 4

UDK 657.2

ći veća odstupanja u odnosu na smjernice IPSAS-a (osim u slučaju potrebe dorade ili suš nske izmjene postojećih smjernica IPSAS) kao u odnosu na smjernice MSFI. Budući da se javna poduzeća i trgovačka društva u državnom vlasništvu u finanijskom izvješćivanja vode u skladu sa smjernicama Međunarodnim

European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament, ožujak, 2013. Izvješće je dostupno na mrežnim stranicama: h p://www.epsas.eu/documents/1_EN_ ACT_part1_v5.pdf.

Engl. Interna onal financial repor ng standards (IFRS).

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

ljeni stavovi svih relevantnih čimbenika u svezi s prijedlogom razvoja harmoniziranih računovodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj uniji – EPSAS, te daljnje dogradnje i razvoja IPSAS-a. Također je istaknut važan doprinos Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor u razvoju budućih europskih standarda, pri čemu su is prihvaćeni kao polazna osnova, ali je naglašena i njihova neprikladnost u dijelu nepotpunos , nedovršenos , kon nuiranih i čes h promjena standarda, nedovoljnog prepoznavanja specifičnos javnog sektora. Istaknu su i prijedlozi kako proves projekt izrade, usvajanja i primjene EPSAS-a u svim zemljama članicama EU u budućim razdobljima, i to u formiranju:

standardima financijskog izvještavanja (MSFI) ili u skladu s nacionalnim računovodstvenim standardima za privatni sektor. Također, pri izradi EPSAS-a minimizirat će se različitos u odnosu na Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA7). Usvajanje EPSAS-a srednjoročni je proces koji će se odvija fazno i postupno, i koji će se prvenstveno fokusira na one računovodstvene kategorije koje zah jevaju što skoriju harmonizaciju, a to su prihodi i rashodi (porezi, socijalne naknade, obveze i financijska imovina). Komisija će, u suradnji s državama članicama, pristupi izradi nacrta temeljnih Europskih računovodstvenih načela za javni sektor kao i izradi nacrta regulatornog okvira, a za očekiva je da će primjena budućih EPSAS-a bi limi rana za male subjekte (jedinice) javnog sektora.

• odbora EPSAS-a koji bi činili predstavnici svih zemalja članica, a koji bi imali mandat odlučiva o prijedlogu sadržaja standarda i prihvaćanju njihove primjene od strane zemlje članice • radna skupine koja bi izradila tekst EPSAS-a, te u perspek vi radna grupa koja bi tumačila EPSAS-e i davala uputu za njihovu primjenu. Pitanje upravljanja procesom izrade Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor sastavnica je, ranije u tekstu, spomenutog Izvješća Europske komisije. Ponukani novos ma u razvoju EPSAS-a, Europska federacija računovođa9 organizirala je u siječnju ove godine okrugli stol pod nazivom: Prema upravljanju: razvoj EPSAS-a (2014)10. Riječ je o stručnom skupu na kojem je sudjelovalo više od 100 predstavnika iz više država članica EU i na kojem su, u okviru panel rasprava, predstavljeni stavovi relevantnih čimbenika (predstavnika Međunarodne federacije računovođa11, OECD-a, Eurostat-a) u svezi s prijedlogom razvoja harmoniziranih računovodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj Uniji i načela upravljanja procesom izrade Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor.

European Commission Eurostat Conference „Towards implemen ng European Public Sector Accoun ng Standards“. Program konferencije i kratki popratni materijali dostupni su na internetskoj 8

FEE (Fédéra on des Experts-comptables Européens – Federa on of European Accountants).

FEE (Fédéra on des Experts-comptables Européens – Federa on of European Accountants) Public Sector Roundtable, 22 January 2014, Brussels: Going for Governance: EU standard-se ng for public sector accoun ng: h p://www.fee.be/index.php?op on=com_ content&view=ar cle&id=1371&Itemid=106&lang=en.

IFAC(Interna onal Federa on of accountants).

European System of Accounts.

stranici: h p://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/conferences/introduc on/2013/epsas.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

tema međunarodnih stručnih skupova. U organizaciji Europske komisije, dana 29. – 30. svibnja 2013. godine u Briselu je održana Eurostat-ova konferencija: Prema primjeni Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor8. Na konferenciji su predstav-

Kako bi se osigurao odgovarajući stupanj primjene budućih standarda na nacionalnoj razini, sadržaj svakog pojedinog standarda temeljit će se na obračunskoj računovodstvenoj osnovi, dvojnom knjigovodstvu, međunarodno usklađenom financijskom Na skupu je istaknuta važnost provođenja reformi izvješćivanju i na konzistentnos s ESA načelima. javnog sektora u Europi, jer se reformama osigurava 3.2. EPSAS – česta tema međunarodnih stučnih veća transparentnost i odgovornost u javnom sektoskupova ru, kao i veći stupanj pouzdanos fiskalne sta s ke, Razvoj računovodstvenih standarda za javni sektor u uključujući i veći stupanj usporedivos sta s čkog Europskoj uniji (EPSAS) u posljednje je vrijeme česta računovodstva i financijskog računovodstva. Tako-

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

đer, na skupu je pos gnuta visoka usuglašenost u pose različitos u odnosu na Europski sustav naciogledu potrebe usklađivanja računovodstvenih pravila nalnih i regionalnih računa. Sva odstupanja moraju bi detaljno pojašnjena. temeljenih na obračunskoj osnovi u svim zemljama članicama EU, kao i pos zanja veće usuglašenos pri- • Razvoj harmoniziranog računovodstva javnog sektora na obračunskoj osnovi nužan je za fiskalnu mijenjenih osnova između financijskih izvješća, prokonsolidaciju i dobro upravljanje javnim sektorom. računskih izvješća i izvješća za sta s čke svrhe. • Očekuje se da će Europska komisija blisko surađiRazvoj EPSAS-a razumijeva se kao proces harmoniva sa Odborom za IPSAS. zacije računovodstvenih osnova na kojima se zasniva proračun pojedine zemlje članice EU, a rezultat zapo- Europski računovodstveni standardi za javni sektor če h procesa trebala bi bi usklađenost ciljeva finan- nisu sta s čki standardi, već je riječ o razvijanju i uscijskog izvješćivanja s prihvaćenim proračunom, što postavi čvrstog alata za financijsko izvješćivanje i rad je moguće samo pod uvjetom da se proračun i raču- javnog menadžmenta. novodstveni sustav temelje na istoj računovodstvenoj osnovi. Kao važniji generalni zaključci tog skupa 4. Zaključno is ču se sljedeći: Proces usvajanja i primjene IPSAS-a, te izrade EPSAS-a • postoji snažna poli čka volja država članica za izradu EPSAS-a • zajednički cilj razvijanja EPSAS-a trebao bi bi u jačanju fiskalne transparentnos među državama članicama EU • usvajanje opće prihvaćenih, jedinstvenih i koherentnih računovodstvenih standarda, i visoko kvalitetnog financijskog izvješćivanja koje pridonosi boljoj transparentnos , pridonjelo bi i povećanju financijske stabilnos , pružajući potpuniji i usporediv prikaz financijskog položaja i uspješnos nacionalnih vlada i veći stupanj njihove međunarodne prihvaćenos i legi miteta • važni dionici (stručnjaci koji sudjeluju u izradi standarda, korisnici, inves tori, revizori, sta s čari, akademska zajednica) trebaju doprinije s tehničkim aspek ma razvoja EPSAS-a u okviru oformljavanja tzv. tehničkih savjetodavnih grupa.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

U okviru rasprave o najpogodnijem modelu upravljanja izradom i primjenom EPSAS-a istaknuto je sljedeće:

• Iako Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (IPSASB12) trenutno ne raspolaže s dovoljno resursa, kojima bi se osigurala potrebno brzina i fleksibilnost u izradi novih standarda i smjernica za rješavanje gorućih pitanja fiskalnih izazova. Te se drži da je bolje angažiranjem ljudskih, financijskih i svih drugih resursa dodatno ojača postojeći upravljački model Odbora za IPSAS-a, nego oformi novu sličnu upravljačku strukturu za nadzor nad razvijanjem EPSAS-a. • U strukturiranju EPSAS-a nastoja će se izbjeći veća odstupanja u odnosu na smjernice IPSAS-a (osim u slučaju potrebe dorade ili suš nske izmjene postojećih smjernica IPSAS-a), kao u odnosu na smjernice MSFI. Također, pri izradi EPSAS-a minimizirat će Engl. Interna onal public sector accoun ng standards Board.

otvara niz pitanja u svezi s operacionalizacijom u tekstu iznje h prijedloga za daljnji razvoj standarda. Otvaraju se pitanja: u kojoj će mjeri i kako će postojeći IPSAS zapravo posluži kao osnova za razvoj novih EPSAS-a, koje je standarde potrebno mijenja , nadogradi i prilagodi , u kojem vremenskom roku i uz kolike izdatke, koji je najpogodniji model upravljanja izradom i primjenom EPSAS-a. Spomenute dileme zasigurno će bi tema i budućih međunarodnih stručnih skupova i predmet budućih dokumenata međunarodnih računovodstvenih jela.

Literatura • European Commission, Eurostat, Directorate D Government Finance Sta s cs (GFS), Unit D-4: GFS quality management and government accoun ng (2012): Public consulta on - Assessment of the suitability of the Interna onal Public Sector Accounng Standards for the Member States: Summary of responses, 12/2012. h p://epp.Eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/D4_2012/EN/D4_2012EN.PDF. • European Commission (2013): Report from the Commission to the Council and the European Parliament. Towards implemen ng harmonised public sector accoun ng standards in Member States., ožujak, 2013. h p://www.epsas.eu/documents/1_ EN_ACT_part1_v5.pdf. • Eurostat Conference: Towards implemen ng European Public Sector Accoun ng Standards, Brussels 29-30 May 2013 (h p://epp.eurostat. ec.europa.eu/portal/page/portal/conferences/introduc on/2013/epsas) • FEE Public Sector Roundtable, 22 January 2014, Brussels.(http://www.fee.be/index.php?option=com_content&view=article&id=1371&Itemid=106&lang=en). • Zakon o proračunu (NN, br. 87/08; 136/12).

UDK 657.21

REVIZIJA

Mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola Davor Kozina * Danijela Stepić ** S Izjavom o fiskalnoj odgovornos , čelnici korisnika proračuna koji imaju uspostavljenu unutarnju reviziju predaju i Mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola. Više o pripremi i sastavljanju Mišljenja unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola pročitajte u nastavku.

1. Uvod

Davor Kozina, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb. Danijela Stepić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

1 Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 35/08) definirani su obveznici uspostave unutarnje revizije, a to su: ministarstva, središnji državni uredi, izvanproračunski zavodi, županije i županijska središta, Grad Zagreb i gradovi s više od 35 000 stanovnika. Uz navedene, obveznici ustrojavanja unutarnje revizije navedenim Pravilnikom bili su i korisnici proračuna koji zapošljavaju više od 50 zaposlenih, a imaju godišnje rashode i izdatke veće od 30 milijuna kuna.

Primjeri unutarnjih revizija koje se provode po pojedinim područjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos sadržani su u sljedećoj tablici:

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

S obzirom na to da su područja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos – planiranje proračuna/financijskog plana, izvršavanje proračuna/financijskog plana, javna nabava, računovodstvo, izvještavanje najznačajnija područja u sustavu financijskog upravljanja i kontrola, upravo su to i područja koja su najčešće zahvaćena revizijskim ak vnos ma. Prema podacima iz Objedinjenog godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2012. godinu2 od ukupno 435 obavljenih Čelnik korisnika proračuna izvješćima unutarnje reunutarnjih revizija, njih 308 (87 %) odnosi se na podvizije dobiva dodatne, neovisne informacije o tome ručja iz Izjave o fiskalnoj odgovornos .

Za davanje Izjave o fiskalnoj odgovornos čelnici pored Upitnika o fiskalnoj odgovornos (kojeg popunjavaju rukovoditelji i koji predstavlja svojevrsnu samoprocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola) na raspolaganju imaju i mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u godini za koju se podnosi Izjava o fiskalnoj odgovornos . Navedeno je svojstveno za korisnike proračuna koji su obveznici uspostave unutarnje revizije i koji su unutarnju reviziju uspostavili1. Is čemo da je 1. kolovoza 2013. na snagu stupio novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 96/13), čija je svrha uredi racionalno korištenje unutarnje revizije jačanjem jedinica za unutarnju reviziju na razini ministarstava/županija/većih gradova, koje će obavlja unutarnju reviziju i u korisnicima proračuna iz nadležnos ministarstva/županije/grada, osim u onim korisnicima iz nadležnos koji će ima ustrojenu vlas tu jedinicu za unutarnju reviziju, što je detaljnije uređeno navedenim Pravilnikom.

kako funkcioniraju sustavi unutarnjih kontrola u revidiranim područjima, kako rukovoditelji na koje je prenio ovlas i odgovornos ostvaruju ciljeve i rezultate, i kako upravljaju proračunskim sredstvima za koje su nadležni te koje se preporuke daju u cilju poboljšanja poslovanja. Mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola daje se za područja za koja su prikupljeni dokazi obavljenim unutarnjim revizijama u godini za koju se podnosi Izjava o fiskalnoj odgovornos i praćenja provedbe danih preporuka, uključujući i preporuke iz ranijeg razdoblja provedene u godini za koju se podnosi Izjava o fiskalnoj odgovornos .

Izvor: Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2012. godinu, www.mfin.hr.

REVIZIJA

UDK 657.21

Tablica: Primjeri unutarnjih revizija po područjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos Područja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos Planiranje proračuna/ financijskog plana Izvršavanje proračuna/ financijskog plana

Primjeri unutarnjih revizija

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

• revizija planiranja proračunskih prihoda • revizija procesa izrade financijskog plana • revizija programa iz područja socijalnih davanja, kapitalnih ulaganja, subvencija i sl. • revizija realizacije naplate prihoda (svih ili po raznim osnovama) • revizija korištenja decentraliziranih sredstava u zdravstvu, školstvu, kulturi i sl. • revizija procesa sufinanciranja troškova stanovanja socijalno ugroženih građana • revizija tekućeg i inves cijskog održavanja zgrada i sl. • revizija obračuna i isplate plaća, naknada • revizija procesa nadzora nad korištenjem dodijeljenih sredstava za kapitalne pomoći, za s pendije i sl. Javna nabava • revizija postupaka provođenja javne nabave Računovodstvo • revizija procesa evidencije zajmova, depozita, kredita, jamstava i ostalih obveza • revizija eviden ranja imovine i postupka popisa (inventure) • revizija evidencije prihoda • revizija procesa postupanja s računovodstvenom dokumentacijom Izvješćivanje • revizija izvješćivanja o proračunskim rashodima • revizija procesa izrade financijskih izvješća

Važno je naglasi da unutarnji revizori osim što provode unutarnje revizije u područjima koja su izravno povezana s područjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos , provode i revizije u drugim područjima poslovanja, koja na prvi pogled ne moraju ima vidljivu vezu s područjima iz fiskalne odgovornos . Međum, nalazi i preporuke sadržane u takvim revizijskim izvješćima također se trebaju uze u obzir prilikom formuliranja i izražavanja mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola. Primjerice, revizija Upravljanja ljudskim potencijalima iako na prvi pogled, po samom nazivu ne ukazuje na izravnu vezu s nekim od područja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos može sadržava nalaze koji ukazuju primjerice, na nesređene evidencije o provedenim stručnim izobrazbama, nepostojanje kriterija na osnovu kojih se utvrđuje pravo za stručnu izobrazbu zaposlenika, nejasno definirana prava i obveze zaposlenika prema ins tuciji nakon provedenog stručnog usavršavanja, nesređene evidencije potraživanja od zaposlenika i sl. Takve nalaze i dane preporuke za njihovo rješavanje potrebno je sagleda u kontekstu utjecaja primjerice, na kvalitetu planiranja i izvršavanja proračuna/financijskog plana u dijelu rashoda za stručno usavršavanje zaposlenika,

računovodstvenih evidencija, popisa imovine u dijelu popisa potraživanja od zaposlenika i sl.

2. Podloga za izradu Mišljenja unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola temelji se na: • obavljenim unutarnjim revizijama u godini za koju se podnosi Izjava o fiskalnoj odgovornos za koje se navode: naziv revizije i datum konačnog izvještaja, sažetak stručnog mišljenja, pozi vni nalazi (ako ih je bilo), utvrđene slabos , preporuke za unapređenja i status provedbe preporuka • podacima o preporukama iz ranijih razdoblja provedenih u godini za koju se podnosi Izjava o fiskalnoj odgovornos . Važno je naglasi da se mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola ne odnosi na cijeli sustav financijskog upravljanja i kontrola, već samo na poslovne procese, funkcije, ak vnos ili organizacijski dio koje su bile revidirane jekom godine i povezuje se s funkcioniranjem sustava financijskog upravljanja i kontrola u m područjima poslovanja. Mišljenje o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja izvodi se na temelju pojedinačnih revizija, odnosno sažimanjem više revizijskih izvješća i mišljenja izraženih na razini pojedinačnih revizija. Budući da se radi o sažimanju i interpretaciji više pojedinačnih revizija od kojih su neke završene i nekoliko mjeseci prije izražavanja mišljenja o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola za potrebe sastavljanja Izjave o fiskalnoj odgovornos , posebnu pozornost unutarnji revizori trebaju posve praćenju provedbe preporuka, tj. koje su korek vne ak vnos poduzete od strane rukovodstva u cilju rješavanja utvrđenih slabos i nedostataka. Ovdje je važno naglasi da je odgovornost za provedbu preporuka na rukovoditeljima, a ne unutarnjim revizorima. Stoga, svi rukovoditelji čije su ustrojstvene jedinice i područja ak vnos za koje su nadležni bile revidirane jekom godine trebaju se pobrinu da se preporuke sadržane u Planovima djelovanja, odnosno Akcijskim planovima za provedbu preporuka koji se izrađuju nakon svake obavljene unutarnje revizije, provode u skladu s definiranim rokovima. S me u vezi, prema podacima iz Objedinjenog godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola za 2012. godinu, veliki je postotak prihvaćenih preporuka unutarnje revizije, koji još nije proveden, a 50 % neprovedenih preporuka odnosi se na preporuke kojima je istekao rok za provedbu.

UDK 657.21

REVIZIJA

Zbog navedenoga, Vlada Republike Hrvatske je 26. osigurava minimiziranje potencijalnih rizika, čime dorujna 2013. donijela Zaključak kojim se zadužuju čel- prinosi ostvarivanju postavljenih poslovnih ciljeva. nici korisnika proračuna da između ostaloga: Zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke, podrazu• osiguraju provedbu prihvaćenih preporuka unutar- mijeva da je rukovodstvo uspostavilo sustav unutarnje revizije u skladu s rokovima, kako je navedeno njih kontrola; među m, revizori su jekom obavljanja u planovima djelovanja revizije uočili određene segmente koje je potrebno • za preporuke unutarnje revizije koje nisu provedene poboljša . prema planu djelovanja utvrde razloge neprovođeNezadovoljavajuće – nega vno s detaljnim pregledom nja i poduzmu ak vnos u svrhu njihove provedbe nedostataka, podrazumijeva da sustav unutarnjih konodnosno, ako iste nije moguće proves zbog odretrola ima dosta slabos . U navedenoj situaciji revizori će đenih okolnos , navedeno treba usuglasi na razini da stručno revizorsko mišljenje da je sustav unutarnjih čelnika korisnika proračuna i unutarnje revizije. kontrola nezadovoljavajući te naves nedostatke i njihoRevizijski nalazi do kojih dolazi unutarnja revizija mo- ve posljedice na poslovanje korisnika proračuna. raju se zasniva na dokazima, a preporuke koje daju Formuliranje i izražavanje mišljenja unutarnjih revizounutarnji revizori trebaju bi realne i provedive. U ra o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i postupku provođenja unutarnje revizije izuzetno je kontrola za revidirana područja koristeći samo opće važno usuglašavanje nacrta revizijskog izvješća s reviformulacije (zadovoljavajuće – pozi vno, zadovodiranim subjektom upravo s ciljem da se utvrdi jesu li ljavajuće uz stanovite nedostatke, nezadovoljavajuuzeta u obzir sva potrebna saznanja, dokumentacija i će-nega vno) bez detaljnijih informacija nedovoljno informacije kojima se potkrepljuju revizijski nalazi, te jesu li preporuke realne, odnosno provedive. Prilikom precizno odražava stvarno utvrđeno stanje i nalaze izražavanja mišljenja unutarnjih revizora o funkcioni- do kojih je revizor došao, odnosno koja su poboljranju sustava financijskog upravljanja i kontrola za re- šanja nastala zahvaljujući provedbi revizijskih previdirana područja uzima se u obzir i status provedbe poruka. Radi ispravne interpretacije i razumijevanja danih preporuka. Ako neke od preporuka koje su tre- mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava bale bi provedene do davanja Izjave o fiskalnoj od- financijskog upravljanja i kontrola od strane čelnika govornos još uvijek nisu provedene ne znači nužno i rukovoditelja od iznimne je važnos precizno i jada čelnik ne može da Izjavu o fiskalnoj odgovornos ; sno naves informacije koje potkrepljuju kategoriju među m, neprovedene preporuke moraju se uključi- stručnog revizorskog mišljenja koje se izražava. u Plan otklanjanja slabos i nepravilnos . U nastavku se daje još nekoliko savjeta za izražavanje mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju sustava fi3. Izražavanje Mišljenja unutarnje revizije nancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja:

o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola

• način na koji se podaci sažimlju za mišljenje treba bi pažljiv i precizan • istaknu da se mišljenje temelji na n-broju revizija s naznakom područja u kojima su provedene • jasno, jezgrovito ukaza na kontrole koje funkcioniraju i slabos u sustavu • jasnoća se može poboljša izbjegavanjem tehničkog jezika te pružanjem ključnih informacija • cilj je da svaka misao bude smislena, ali sažeta.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Način iznošenja stručnog revizorskog mišljenja opisuju Međunarodni standardi za stručnu provedbu unutarnje revizije (Standardi: 2400 – Priopćavanje rezultata, 2450 – Sveobuhvatna mišljenja). Na temelju Međunarodnih standarda za stručnu provedbu unutarnje revizije pripremljen je i Priručnik za unutarnje revizore ver. 4.0 od studenog 2010.3 u kojem se detaljnije objašnjavaju kategorije stručnog revizorskog Prilikom izražavanja mišljenja unutarnje revizije o mišljenja, koje se daje na razini pojedinačne revizije. funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i konTri su kategorije stručnog revizorskog mišljenja: trola treba uze u obzir: • zadovoljavajuće – pozi vno • da ono predstavlja sažetak stručnih revizorskih mi• zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke šljenja iz pojedinačnih revizija obavljenih jekom • nezadovoljavajuće – nega vno s detaljnim preglegodine dom nedostataka. • pozi vne nalaze, odnosno ključne kontrole koje funkcioniraju Zadovoljavajuće – pozi vno, kategorija je stručnog revizorskog mišljenja koje podrazumijeva da je sustav • ključne nalaze, odnosno utvrđene slabos unutarnjih kontrola uspostavljen na visokoj razini koja • preporuke koje su dane za poboljšanja u sustavima kontrola i status njihove provedbe ( jesu li prove3 dene ili ne) Priručnik za unutarnje revizore ver 4.0 www.mfin.hr.

REVIZIJA

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Primjeri Mišljenja unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja iz kojih nije jasno razvidno što konkretno funkcionira, a što ne i što je potrebno učini , dani su u nastavku.

UDK 657.21

Primjer: Popunjeni obrazac Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za Grad X Obveznik: Grad X

• „Sustav financijskog upravljanja i kontrola je diMIŠLJENJE UNUTARNJIH REVIZORA jelom uspostavljen, funkcionira, među m neke je dijelove potrebno poboljša u skladu s načelima O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA PODRUČJA KOJA SU BILA REVIDIRANA U dobrog financijskog upravljanja.” • „Potrebno je i dalje nastavi na ak vnos ma im2013. GODINI plementacije sustava financijskog upravljanja i I. MIŠLJENJE O FUNKCIONIRANJU SUSTAVA FINANkontrola, jačanjem svijes o potrebama, koris ma i CIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA REVIDIposljedicama koje ispravno funkcioniranje ovakvog RANA PODRUČJA4 sustava ima na korisnike proračuna, upotpunjujući sustav upravljanja i kontrola suvremenim načini- Mišljenje o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola temelji se na dvije provedene revizije ma, tehnikama, propisanim metodologijom.” • „Dovrši opis i popis poslovnih procesa, utvrdi ri- iz područja: zične procese, izradi registar rizika, utvrdi jesu li • izvršavanja ugovora o nabavi roba, radova i usluga kontrole zadovoljavajuće.” • namjenskog korištenja sredstava za osnovnu i programsku djelatnost ustanove • „Treba i dalje intenzivno radi na ustanovljavanju procedura za pojedine procese i programe, a kon- te provedenih preporuka iz ranijih razdoblja, a koje su dovele do poboljšanja sustava financijskog upravljanja trole se trebaju dosljedno primjenjiva .” i kontrola u području: U nastavku se daju primjeri izraženih Mišljenja unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava financij- • reguliranja radnog vremena u upravnim jelima-prekovremenog rada skog upravljanja i kontrola za revidirana područja u kojima se konkretnije navode slabos u sustavu i • pravnog prometa zemljištem. Sustav financijskog upravljanja i kontrola za revidirana što je potrebno učini . • „Da bi se povećali gradski prihodi neophodno je područja je zadovoljavajući uz stanovite nedostatke. ažurira bazu obveznika, jer činjenica je da još uvi- Sustav financijskog upravljanja i kontrola je zadovoljajek dio obveznika na terenu nije obuhvaćen (kuće vajući u dijelu planiranja i usvajanja planskih dokumeza odmor, komunalna naknada), obavijes građa- nata, provođenja pojačanih prethodnih kontrola prije potpisa ugovora, razdvajanja funkcija između različi h ne da su dužni prijavi svoje obveze prema gradu, nositelja dužnos u procesu plaćanja i uvođenja supra naplatu i dosljedno u skladu sa zakonima stavnog obuhvata podataka i dokumenata za sve ugopoduzima mjere naplate. Na taj način osigurat će vore i narudžbenice putem Integralnog poslovnog inse dodatna sredstava u proračunu i osigura do- formacijskog sustava. Povezano s izvještavanjem ugrasljednost u primjeni zakonskih odredbi i gradskih đene unutarnje kontrole osiguravaju izvješćivanjee odluka.” sukladno zakonskoj regula vi. • Sustav unutarnjih financijskih kontrola nije u pot- Uočene slabos u postojećim unutarnjim kontrolama punos u skladu s načelima dobrog financijskog ispravit će se cjelovitom provedbom preporuka u vezi upravljanja i potrebno je planira likvidnost prora- s razvojem funkcije planiranja povezivanjem Godišnjih čuna u skladu s mjesečnim planovima za izvršavanje planova i programa s Financijskim planom, donošeproračuna i novčanim jekovima proračuna. Po- njem pisanih procedura u vezi s naplatom potraživanja trebno je definira sustav dvostrukog potpisa kod te donošenjem procedure postupanja u javnoj nabavi, izdavanja naloga za prijenos sredstava i naloga za kako bi u praksi bilo osigurano jednoobrazno postupaplaćanje (osoba koja sastavlja nalog za plaćanje, na- nje sukladno Zakonu o javnoj nabavi, a posebno u dijelu nabava ispod 70.000,00 kn, te jasno utvrđene ovlas i logodavatelj, pročelnik upravnog odjela za financije) odgovornos za pojedine ak vnos u procesu nabave. radi raspodjele ovlas i odgovornos u procesu.“

4. Primjeri popunjenih obrazaca U nastavku se daju primjeri popunjenih obrazaca Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za grad i bolnicu.

Mišljenje o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola daje se za područja za koja su prikupljeni dokazi na osnovi obavljenih unutarnjih revizija u prethodnoj proračunskoj godini i praćenja provedbe danih preporuka, uključujući i preporuke iz ranijeg razdoblja provedene u prethodnoj proračunskoj godini. 4

UDK 657.21

REVIZIJA

II. PODACI O OBAVLJENIM UNUTARNJIM REVIZIJAMA U 2013. GODINI5 RB

Unutarnja revizija

Stručno mišljenje

Revizija procesa Zadovoljavajuće uz stanovite izvršavanja nedostatke ugovora o nabavi radova i usluga (xx.xx. 2013.)

Pozi vni nalazi • U Odjelu za financije, obavlja se prethodna kontrola ispravnos ugovora i postupaka javne nabave koji su prethodili za ugovore koje potpisuje gradonačelnik (ugovori iznad 100.000 kn). • Svi ugovori, narudžbenice i s njima povezana financijska dokumentacija unosi se u jedinstveni informacijski sustav. • Poštuje se načelo razdvajanja dužnos kod izvršavanja plaćanja – funkcije ovjere, verifikacije, knjiženja i plaćanja obveza podijeljene su između različi h osoba.

Zadovoljavajuće Revizija uz stanovite namjenskog nedostatke korištenja sredstava za osnovnu i programsku djelatnost vr ća (xx.xx.2013.)

• Mjerila za naplatu usluga vr ća utvrđena su sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe. • Uz financijski plan vr ći imaju izrađen i godišnji program rada te plan nabave. • Sve isplate od strane Grada prema vr ćima temelje se na pisanoj dokumentaciji, sukladno internim ak ma, odnosno ugovoru o korištenju proračunskih sredstava. • Podatke o planiranim i doznačenim sredstvima pra Odjel za predškolski i školski odgoj u excel tablici i u jedinstvenom informacijskom sustavu. • Vr ći mjesečno dostavljaju izvješće o ostvarenju svih prihoda i izdataka te rashoda i izdataka u odnosu na plan te podatke o broju prisutne djece. Izrađuju i druga sta s čka izvješća te izvješća s područja poreza, doprinosa i javne nabave.

Utvrđene slabos

Preporuke za unapređenje

Status provedbe preporuka

1. Uredi postupak praćenja realizacije ugovora 1. Provedba u na način da osoba odgovorna za praćenje jeku. ugovora putem standardiziranog obrasca izjave/potvrde/kontrolne liste, utvrdi da je ugovor realiziran u cijelos sukladno vrijednos ugovora i ugovornom troškovniku, odnosno da su nastupila eventualna odstupanja, te je li u 2. Nije osigurana cjelovita postupku realizacije ugovora bilo profesionalnog evidencija instrumenata osiguranja plaćanja ni kontrola propusta dobavljača. adekvatnos primljenih instrumenata osiguranja 2 Uredi obvezu dokumen ranja ugovorenih 2. Provedena. instrumenata osiguranja plaćanja postojećim plaćanja. jedinstvenim informacijskim sustavom i 3. Nije osigurana odgovarajuća osigura kontrolu njihove adekvatnos . podjela dužnos u svezi 3. Osigura podjelu dužnos nad ak vnos ma 3. Provedena. s planiranjem nabave, planiranja nabave, provođenja postupka nabave provođenja postupka javne nabave, ugovaranja i praćenja i praćenja izvršenja ugovora. izvršavanja ugovora.

1. Nedostatne kontrole kod praćenja realizacije ugovora, što dovodi u nekim slučajevima do odstupanja realizacije u odnosu na ugovoreno.

1. Opera vne planove, godišnji plana rada i plan nabave nije moguće poveza s financijskim planom. Godišnji program rada nije strukturiran na način da sadrži financijske iznose za pojedine dijelove programa. Također ne sadrži ciljeve ni pokazatelje uspješnos .

1. Razvija funkciju planiranja u vr ćima, 1. Provedba u posebno iz aspekta povezivanja Godišnjeg jeku. plana/ programa rada s Financijskim planom na način da se osigura sveobuhvatno planiranje, te stvore veze ishodišta i pokazatelja na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa i ak vnos sa vrijednosno iskazanim veličinama u financijskom planu.

2. Mjere naplate potraživanja nisu dokumen rane i formalno regulirane. Ovlast ovjere ulaznih računa faksimilom zakonskog zastupnika nije formalno prenesena na osobe koji obavljaju likvidaciju računa.

2.Donije pisanu proceduru kojom će se utvrdi mjere naplate potraživanja. Formalno prenije ovlast ovjere ulaznih računa i zahtjeva za doznakama iz proračuna sa odgovorne osobe, odnosno s ravnatelja/ice na osobu/e koje će temeljem ovlas ovjerava .

3. Postupanja, ovlas i odgovornos u procesu nabave nisu regulirana internim ak ma, uslijed čega za određene transakcije nedostaje odgovarajući revizorski trag, a također praksa pokazuje nejednaka postupanja u nabavi

3. Propisa postupanja u javnoj nabavi za vr će, 3. Provedba u jeku. kako bi u praksi bilo osigurano jednoobrazno postupanje sukladno Zakonu o javnoj nabavi, a posebno u dijelu nabava ispod 70.000 kn, te jasno utvrdi ovlas i odgovornos za pojedine ak vnos u procesu nabave, te osigura sustav praćenja izvršavanja ugovora iz javne nabave i narudžbenica.

2. Provedba u jeku.

III. PODACI O PREPORUKAMA UNUTARNJE REVIZIJE IZ RANIJIH RAZDOBLJA PROVEDENIMA U PRORAČUNSKOJ GODINI 2013. RB

Unutarnja revizija

Revizija pravnog prometa zemljištem (xx. xx.2011.)

Mjesto i datum:_________________

1. U travnju 2013. godine pokrenut je projekt fokusiran na unapređenje poslovnih procesa u vezi s objedinjenim upravljanjem imovinom Grada, koji je obuhva o i gospodarenje zemljištem. Projekt je realiziran, a korištenje IS postupno se uvodi dinamikom koju određuje pojedini Odjel. Radi se na razvoju i uvođenju u rad novih funkcionalnos aplikacijskog sustava “evidencija zemljišta”. Uvođenje u rad planira se do kraja godine, nakon čega je u planu nadogradnja u vezi s programskim generiranjem faktura zaduženja prema kupcima.

Podaci se navode za svaku obavljenu unutarnju reviziju u prethodnoj godini za koju se podnosi mišljenje.

________________________________ [potpis voditelja jedinice za unutarnju reviziju/ unutarnjeg revizora]

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Revizija prekovremenog rada (xx.xx. 2012.)

Provedene preporuke u proračunskoj godini 1. Gradonačelnik je donio Odluku o radnom vremenu u upravnim jelima Grada (objavljeno u ). 2. Izrađen je Naputak o radnom vremenu u upravnim jelima Grada A – prekovremeni rad (11. srpnja 2013.)

REVIZIJA

UDK 657.21

Primjer: Popunjeni obrazac Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za Bolnicu X Obveznik: Bolnica X MIŠLJENJE UNUTARNJIH REVIZORA O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA PODRUČJA KOJA SU BILA REVIDIRANA U 2013. GODINI I. MIŠLJENJE O FUNKCIONIRANJU SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA REVIDIRANA PODRUČJA6 Mišljenje o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola daje se na temelju provedene revizije u području nabave i potrošnje lijekova i potrošnog medicinskog materijala. Sustav unutarnjih kontrola u revidiranom području je zadovoljavajuće-pozi vno. U svim segmen ma ovog procesa uspostavljene su kontrole kojima je osigurano racionalno i zakonito raspolaganje sredstvima s ciljem osiguranja redovite i kvalitetne opskrbe bolnice lijekovima i potrošnim medicinskim materijalom. Osigurana je dostupnost i ažurnost informacija o potrošnji i promjenama u potrošnji u svim organizacijskim dijelovima bolnice-odjeli, ambulante, dijagnos čke jedinice – kao i o trenutnoj veličini zaliha lijekova i potrošnog medicinskog materijala u naturalnim i financijskim pokazateljima, što je rezultat visokog stupnja informa zacije. Na temelju provedenih javnih nadmetanja sklopljen je okvirni sporazum za opskrbu lijekovima i ugovori o javnoj nabavi za potrošni medicinski materijal. Postupak nabave proveden je u skladu s Zakonom o javnoj nabavi. Sredstva za nabavu osigurana su financijskim planom, a potrošnja se pra mjesečno na razini bolnice i pojedinih jedinica.

II. PODACI O OBAVLJENIM UNUTARNJIM REVIZIJAMA U 2013. GODINI7 RB Unutarnja revizija 1.

Stručno mišljenje

Pozi vni nalazi

Preporuke za unapređenje

Utvrđene slabos

Revizija nabave i Zadovoljavajuće- • Sredstva za izdatke za lijekove i potrošni medicinski materijal osigurana su potrošnje lijekova pozi vno u financijskom planu. i potrošnog • Plan nabave usuglašen je s financijskim planom medicinskog • Nabava se obavlja sukladno Zakonu o javnoj nabavi materijala. • Kvalitetno pripremljena dokumentacijom za nadmetanje – detaljan opis (xx.xx.2013) predmeta nabave • Ugovorena je sigurna i kvalitetna opskrba • Uspostavljene su kontrole izvršenja ugovora, količina, kvaliteta, rokovi isporuke, rokovi plaćanja i cijena • Utvrđeni su limi potrošnje na razini bolnice/odjela • Uspostavljeno je izdavanje lijekova iz ljekarne na ime pacijenta • Utvrđena je op malna veličina zaliha u ljekarni, te minimalne i maksimalne zalihe pojedinih lijekova • Cijeli proces je visoko informa ziran • Osigurana je vjerodostojnost knjigovodstvenih isprava • Poslovne promjene uredno se eviden raju u poslovnim knjigama • Mjesečno se usklađuju anali čke evidencije i glavna knjiga • Ugovoreno je zbrinjavanje iskorištenih lijekova i potrošnog medicinskog materijala, odnosno njihove ambalaže sukladno propisima

1. Na početku godine povećana je potrošnja potrošnog medicinskog materijala iznad planiranog.

1. Analizira uzroke povećane potrošnje i poduze ak vnos za dovođenje potrošnje u realne okvire.

Status provedbe preporuka 1. Provedena.

III. PODACI O PREPORUKAMA UNUTARNJE REVIZIJE IZ RANIJIH RAZDOBLJA PROVEDENIMA U PRORAČUNSKOJ GODINI ________ TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

RB Unutarnja revizija 1. [naziv revizije i datum konačnog izvještaja]

Provedene preporuke u proračunskoj godini [naves provedene preporuke u proračunskoj godini]

Mjesto i datum:

________________________ potpis voditelja jedinice za unutarnju reviziju/ unutarnjeg revizora]

UDK 657.21

REVIZIJA

Primjer: Popunjeni obrazac Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za Županiju Y Obveznik: Županija Y MIŠLJENJE UNUTARNJIH REVIZORA O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA PODRUČJA KOJA SU BILA REVIDIRANA U 2013. GODINI I. MIŠLJENJE O FUNKCIONIRANJU SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA REVIDIRANA PODRUČJA8 Mišljenje o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola daje se na temelju če ri provedene revizije iz područja: - upravljanja imovinom i obvezama ustanova - namjenskog trošenja decentraliziranih sredstava - eviden ranja i upravljanja zajmovima, depozi ma, kredi ma, jamstvima. Mišljenje unutarnje revizije o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola za revidirane procese je zadovoljavajuće. Is čemo da iako su jekom obavljanja revizija utvrđene slabos i nedostaci, izvršavanjem preporuka is su otklonjeni. Sustav financijskog upravljanja i kontrola zadovoljavajući je u pogledu primjene važećih zakonskih i podzakonskih propisa, postojanja dijela pisanih procedura te organizaciji poslovnih knjiga (glavne knjige, dnevnika, pomoćnih knjiga te uspostava sustava lokalne riznice) i načina eviden ranja imovine, pisanoj komunikaciji između upravnog odjela nadležnog za obrazovanje i škola (upute, obrazloženja, okružnice, preporuke za provođenje i sl. ). Uspostavljena je također anali čka evidencija kredita, jamstava, depozita i ostalih obaveza. U jeku je izrada internih procedura za blagajničko poslovanje te internih procedura vezanih uz evidenciju zajmova, kredita, jamstava i depozita.

II. PODACI O OBAVLJENIM UNUTARNJIM REVIZIJAMA U 2013. GODINI9 RB

Unutarnja revizija

Revizija procesa upravljanja imovinom i obvezama ustanova temeljem osnivačkih prava županije (xx. xx.2013.)

Zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke

Pozi vni nalazi

Preporuke za unapređenje

Status provedbe preporuka 1. Provedba preporuka je u jeku.

1. Ne postoji pisana interna procedura za blagajničko poslovanje, a s obzirom na visinu gotovinskog platnog prometa to predstavlja visoki rizik i potencijalne štete zbog neiskazivanja uplata u blagajnu ili pak simulacije isplata iz blagajne temeljem nevjerodostojnih dokumenata.

1. Izradi pisanu internu proceduru za blagajničko poslovanje te po mogućnos organizira gotovinski platni promet kroz centralnu blagajnu.

2. Velik dio poslova obavlja se ručno, unatoč tome što postoji informa čka oprema i dva zaposlena informa čara. Zbog ručne obrade značajan dio poslova vezanih uz evidenciju knjigovodstvenih isprava i izradu izvješća se duplicira što usporava proces i stvara prostor za pogreške.

2. Informa zira poslovanje u skladu s mogućnos ma, gdje god 2. Provedena. je moguće koris informa čke alate (npr. formule u excelu) kako bi se mogućnos grešaka svele na minimum.

1.Neunificiranost i nejednoobraznost u dijelu priznavanja prava za naknadu prijevoza na posao i s posla što ostavlja prostor za različitu primjenu odredaba zakonskih i podzakonskih akata te ima za posljedicu nezadovoljstvo službenika srednjih škola i različite financijske učinke ovisno što se priznaje - cijena dnevne karte vlaka/autobusa, cijena mjesečne karte, troškovi osobnog vozila i sl.

1. Kroz pisanu okružnicu srednjim školama preporuči izradu unificirane i jednoobrazne metodologije priznavanja prava za naknadu prijevoza na posao i s posla .

1. Provedena.

Podaci se navode za svaku obavljenu unutarnju reviziju u prethodnoj godini za koju se podnosi mišljenje.

8 Mišljenje o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola daje se za područja za koja su prikupljeni dokazi na osnovi obavljenih unutarnjih revizija u prethodnoj proračunskoj godini i praćenja provedbe danih preporuka, uključujući i preporuke iz ranijeg razdoblja provedene u prethodnoj proračunskoj godini.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

• Donesen je Plan nabave koji je usklađen s Financijskim planom. • Ustrojena je Evidencija postupaka javne nabave. • Internim pisanim procedurama regulirano je područje malih nabava (nabava ispod 70.000,00 kn vrijednos ). Zadovolja- • Uspostavljen je vajuće uz sustav riznice. stanovite • Postoje pisane nedostatke upute za iskazivanje potreba prilikom izrade proračuna. • Postoje upute za obradu zahtjeva za isplatu sredstava putem riznice.

Utvrđene slabos

Revizija rashoda srednjoškolskog obrazovanjamaterijalni troškovi zaposlenika (xx. xx.2013.)

Stručno mišljenje

REVIZIJA 3.

Revizija procesa upravljanja zajmovima, depozi ma, kredi ma, jamstvima (xx. xx.2013.)

UDK 657.21 Zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke.

• U Upravnom odjelu za gospodarstvo i financije ustrojena je i vodi se propisana evidencija zajmova, depozita, kredita i jamstava u okviru Glavne knjige te pomoćne knjige - Knjiga javnog duga.

1. Nedostaje detaljnija evidencija zajmova, depozita, kredita i jamstava po ročnos , partnerima, projek ma, rizičnos , instrumen ma osiguranja u ostalim upravnim odjelima.

1. Izradi interni akt o obavezi vođenja pisanih evidencija zajmova, kredita, jamstava, suglasnos i ostalih obveza po ročnos , partnerima, projek ma, rizičnos , osiguranju u svim upravnim jelima Županije sukladno pojavnim oblicima (obaveza uz postojeću centraliziranu evidenciju).

2. Nisu ugovoreni instrumen osiguranja županijskog učešća u obvezi s osnova kredita, jamstava i sl.

2. U proces nastanka obaveza s osnova kredita, zajmova, 2. Provedena. jamstava, suglasnos i depozita za treće osobe, ugradi i klauzule osiguranja županijskog učešća u obavezi te da se za iste vode pisane evidencije po vrstama, rizičnos i dospjelos . Zaduži odgovornu osobu za kon nuirano praćenja ak vne obaveze.

3. Ustroj evidencije rizičnih i ak viranih jamstava, depozita, suglasnos , kredita i ostalih obaveza s jasno definiranim stanjem svakog slučaja, ak vnos ma koje su poduzete te koje se još mogu poduze . Isto je potrebno regulira kroz pisani akt s definiranim načinom, rokovima, vrstama i situacijama vođenja takve evidencije, zaduženjima službenika za pojedine ak vnos . Zadovolja- • Postoje interne 1. Neusklađene pomoćne evidencije i knjiga 1. Izvrši točnu i potpunu evidenciju dugotrajne imovine po Revizija procesa vrs , količini i vrijednos te takvo stanje iskaza u poslovnim upravljanja imovinom vajuće uz procedure, odnosno dugotrajne imovine s Glavnom knjigom. knjigama. škole te utvrđivanje stanovite unificirani obrasci nedostatke za unos podataka 2. Nije izvršena potpuna inventarizacija odgovornos za 2. Zaprimljenu imovinu eviden ra u poslovnim knjigama i imovine prilikom preuzimanja od strane nastale obveze škole u materijalne označi inventarskim brojevima. Ministarstva. (xx.xx.2013.) evidencije. 3. Nije ustrojena evidencija rizičnih i ak viranih jamstava, depozita, kredita i ostalih obveza.

1. Provedba preporuka je u jeku.

3. Provedena.

1. Provedena.

2. Provedena.

III. PODACI O PREPORUKAMA UNUTARNJE REVIZIJE IZ RANIJIH RAZDOBLJA PROVEDENIMA U PRORAČUNSKOJ GODINI 2013. RB 1. 2. 3.

Unutarnja revizija

Mjesto i datum:

Provedene preporukeu proračunskoj godini

________________________ potpis voditelja jedinice za unutarnju reviziju/ unutarnjeg revizora]

Primjer: Popunjeni obrazac Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za Ministarstvo X Obveznik: Ministarstvo X MIŠLJENJE UNUTARNJIH REVIZORA O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA PODRUČJA KOJA SU BILA REVIDIRANA U 2013. GODINI

Mišljenje unutarnje revizije temelji se na če ri revizije provedene u 2013. godini te preporukama iz ranijih razdoblja provedenim u 2013. godini iz sljedećih područja: - javne nabave - sufinanciranja nacionalne strukturne potpore - raspolaganja imovinom ministarstva - provedbe projekata iz IPA programa. Sustav financijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja je zadovoljavajući uz stanovite nedostatke. Sustav financijskog upravljanja i kontrola je zadovoljavajući u dijelu koji se odnosi na usklađenost s važećim zakonskim i podzakonskim propisima; jasnu raspodjelu ovlas i odgovornos ; jasno definirane kriterije za provedbu postupka javne nabave; provođenje redovnog popisa imovine, provođenje projekata u sklopu IPA programa sukladno propisanoj proceduri. Praćenje i poboljšanje sustava zah jeva cjelovito provođenje preporuka vezanih uz postupanje u raspolaganju imovinom, ujednačeno postupanje ustrojstvenih jedinica kod iskazivanja potreba za postupke javne nabave putem narudžbenica, eviden ranja istovrsnih nabava putem narudžbenica, uvođenje prakse izvješćivanje o provedenim javnim nabavama, osiguranje dostatnog broj djelatnika koji rade na procesu sufinanciranja, doradu postojećih kriterija za odabir korisnika kod kojih će izvrši kontrola prije isplate sufinanciranog dijela u strukturnim potporama, standardizirano izvješćivanje nakon provedbe natječaja strukturnih potpora.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

I. MIŠLJENJE O FUNKCIONIRANJU SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA ZA REVIDIRANA PODRUČJA10

UDK 657.21

REVIZIJA

II. PODACI O OBAVLJENIM UNUTARNJIM REVIZIJAMA U 2013. GODINI11 RB 1.

Unutarnja revizija

Stručno mišljenje

Revizija procesa nabave (xx.xx.2013)

Zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke

Pozi vni nalazi • Odabrani postupak javne nabave provodi se sukladno definiranim ak vnos ma, rokovima i propisanoj dokumentaciji za nadmetanje. • Evidencije o provedenim javnim nabavama su ustrojene, ažurne i sveobuhvatne. • Izrađuje se propisano Izvješće o provedenim javnim nabavama

Revizija procesa sufinanciranja nacionalne strukturne potpore u x (xx.xx.2013)

Zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke

• Mjere nacionalne strukturne potpore koje će se sufinancira u skladu s postojećim regulatornim okvirom te su jasno definirani kriteriji u svrhu objave natječaja. • Sredstava potrebna za sufinanciranje mjera nacionalne strukturne potpore osigurana su u proračunu. • Izrađuje se sveobuhvatno Izvješća o provedbi sufinanciranja mjera strukturne potpore.

Preporuke za unapređenje

1. Raspoloživost proračunskih sredstava za realizaciju zahtjeva za nabavu provjerava se u Službi za nabavu i Službi za financije, odnosno zahtjev se ovjerava od strane obje službe, među m nije dokumen rano koja osoba obavlja tu provjeru te njena funkcija.

1. Obrazac Zahtjev za nabavu treba nadopuni na način da se naznači funkcija te ime i prezime osobe koja je zadužena za kontrolu raspoloživos proračunskih sredstava za realizaciju Zahtjeva za nabavu i od strane Službe za nabavu i od strane Službe za financije

2. Revizijom je utvrđeno da su izvršene dvije odvojene javne nabave za istu vrstu usluge jekom 2013. godine, s me da je jedna svrstana u javne nabave malih vrijednos , a druga u javnu nabavu velikih vrijednos . Obje su provedene kao otvoreni postupak javne nabave, ali su odabrani različi ponuditelji kao izvršioci te je sa njima potpisan i ugovor o isporuci usluge.

2. Prilikom izrade Godišnjeg plana javne nabave potrebno je poboljša komunikaciju između Službe za nabavu kao nositelja izrade plana nabave i Ustrojstvenih jedinica kao korisnika javne nabave i to u smislu pravovremenog planiranja pojedine nabave i pravovremenog određivanja potrebne količine.

2. Provedeno.

3. Izdavanje narudžbenica nije bilo u potpunos 3. Ojača kontrole ukupnog financijskog iznosa u skladu sa važećom zakonskom regula vom jer izdanih narudžbenica za istovjetnu javnu nabavu, a ne je veći broj pojedinačno izdanih narudžbenica čiji samo kontrolu iznosa pojedinačne narudžbenice. ukupan zbroj premašuje 70.000,00 kn bez PDV.

3. Provedeno.

4. Ustrojstvene jedinice ne postupaju ujednačeno kod iskazivanja potreba za postupke javne nabave putem narudžbenice. Postoje primjeri izdanih narudžbenica za koje nema Zahtjeva za izdavanje narudžbenice. Utvrđeno je ne postupanje u skladu s pravilom da se kod javne nabave putem narudžbenice za vrijednos iznad 20.000,00 kn prilaže barem jedna ponuda.

4. Izradi naputak o provedbi potrebnih radnji od strane Ustrojstvene jedinice, a u svrhu izdavanja narudžbenice, što uključuje obavezno popunjavanje Zahtjeva za izdavanje narudžbenice, a za sve nabave veće vrijednos (npr. iznad 20.000,00 kn) uz Zahtjev za izdavanje narudžbenice priloži najmanje jednu ponudu. Po izradi naputka u pisanom obliku is dostavi svim Ustrojstvenim jedinicama na postupanje.

4. Provedba u tijeku.

5. Nije uspostavljeno sustav internog izvješćivanja o provedenoj javnoj nabavi u pisanom obliku već se podaci o provedenoj javnoj nabavi po potrebi daju u usmenom obliku. 1. Nedostatan broj djelatnika koji rade na procesu sufinanciranja dovodi u pitanje provedbu svih definiranih zadaća u planiranim rokovima te adekvatne kontrole. Također nedostaju sustavne i kon nuirane edukacije za te poslove.

5. Uspostavi sustav internog izvješćivanja za javnu nabavu u pisanom obliku, propisa što takva izvješća trebaju sadržava , u kojem roku se izrađuju i za koja razdoblja te koje ustrojstvene jedinice u tome sudjeluju. 1. Preraspodjelom poslova i/ili službenika unutar Uprave x pokuša riješi problem nepopunjenih radnih mjesta ili promjenom Uredbe i Pravilnika izvrši novu sistema zaciju radnih mjesta s jasno definiranim opisom novih zaduženja. Osigura sustavnu i kon nuiranu edukaciju službenika povezanu s procesom sufinanciranja mjera nacionalne strukturne potpore.

5. Provedba u tijeku.

2. Ne postoji sveobuhvatna analiza stvarnih potreba u svrhu odabira mjera nacionalne strukturne potpore, koje se sufinanciraju jekom godine.

2. Izradi detaljniju analizu stvarnih potreba koja bi između ostalog trebala sadržava trenutno stanje u sektoru, ciljeve koji se žele pos ći u budućnos te mjere nacionalne strukturne potpore koje je potrebno sufinancira u svrhu pos zanja cilja.

2. Provedba u tijeku.

3. Jedini kriterij za odabir Zahtjeva za isplatu za koje će se proves kontrola na licu mjesta prije isplate sufinanciranog dijela je visina Zahtjeva za isplatu, što nije dovoljno za reprezenta vni uzorak.

3. U svrhu odabira reprezenta vnog uzorka od 3. Provedba najmanje 10% korisnika kod kojih će se izvrši kontrola u tijeku. prije isplate sufinanciranog dijela potrebno je dodatno razradi kriterije kako bi uzorak pokrio cjelokupnu populaciju.

4. Nije uspostavljen sustav naknadnih kontrola na terenu nakon isplaćenih Zahtjeva.

4. Izradi detaljan plan naknadnih kontrola (inspekcijskog nadzora) temeljeno na zakonu o strukturnoj potpori. U provedbi naknadnih kontrola koordinira ak vnos između Sektora za strukturne i tržišne mjere i Sektora inspekcije u svrhu što učinkovi je provedbe svih zakonski utemeljenih mehanizama kontrole, a s ciljem smanjivanja rizika pojave nepravilnos u provedbi strukturnih mjera.

4. Provedba u tijeku.

5. Tijelo za plaćanje, nakon provedenih plaćanja ne dostavlja Izvješće o ispla prema Upravi x, nadležnoj za provedbu sufinanciranja, te ona ne može pra izvršenje iste. Podatke vezano za isplatu sufinanciranog dijela mjere nadležna Uprava x dobiva na neformalni način.

5. Tijelo za plaćanje pisanim putem obaveza na dostavljanje Izvješća po ispla dijela ili cjelokupne mjere strukturne potpore. Dinamika izvješćivanja treba pra dinamiku isplate. U tu svrhu potrebno je ažurira Sporazum o međusobnoj suradnji.

5. Provedba u tijeku.

1. Provedba u tijeku.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Podaci se navode za svaku obavljenu unutarnju reviziju u prethodnoj godini za koju se podnosi mišljenje.

Status provedbe preporuka 1. Provedba u tijeku.

Utvrđene slabos

REVIZIJA 3.

Revizija provedbe projekata u jeku iz programa IPA (xx. xx.2013)

Zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke

• Uspostavljeno je i vodi se anali čko eviden ranje imovine putem kar ca zaduženja koje sadrže naziv predmeta, ustrojstvenu jedinica, inventarni broj, datum nabave, dobavljač, konto, lokacija, broj sobe te zaduženu osobu. Podaci u evidencije unose se temeljem zadužnice, zapisnika ili otpremnice. • Popis imovine i obveza provodi se na kraju svake poslovne godine sa stanjem na dan 31.12. • Ministar donosi Odluku o popisu i imenuje Povjerenstvo za popis. • Povjerenstvo za popis izrađuje detaljan plan izvršenja popisa. • Popis imovine i obveza započinje pravovremeno tako da je završen u predviđenom roku. •Nakon obavljenog popisa Povjerenstvo sastavlja Izviješće. • Za predmete veće vrijednos za koje se predlaže rashodovanje (npr. informa čka oprema) u računovodstvo se dostavlja potvrda da se više ne mogu popravi , tj. postoji pisani trag o tome.

• Verifikaciju plaćanja obavljaju kompetentne osobe i postojeće unutarnje kontrole u ovom dijelu procesa su zadovoljavajuće. • JPP provodi kontrolu na terenu sukladno procedurama za svu nabavljenu opremu i na svim lokacijama. Provedba kontrole na licu mjesta planira se na temelju objek vnih kriterija i koordinira se između različi h ins tucija uključenih u njenu provedbu, te iste provode kompetentne i neovisne osobe. • Svi relevantni dokazi su prikupljeni i adekvatno dokumen rani i izvješćivanje o rezulta ma kontrole na licu mjesta je odgovarajuće.

1. Propisa jasna zaduženja prilikom primopredaje imovine 1. Provedena. 1. Nepravovremeno dostavljanje potpisanih otpremnica, te činjenica da je za vođenje anali čkih i propisa rokove i način dostave potpisanih otpremnica evidencija zadužena samo jedna djelatnica u računovodstvo. Posla pismenu uputu ustrojstvenim povećava rizik neažurnog vođenja is h. jedinicama u kojima ih se obvezuje na žurnost slanja otpremnica u računovodstvo. 2. Ustrojstvene jedinice ministarstva nemaju praksu 2. Kod izrade planova za nabavu nove robe uzima u obzir 2. Provedeno. radi usporedbu naručene i zaprimljene imovine realizacija planova iz prethodnih razdoblja u svrhu realnog te stoga nema cjelovite podloge za daljnje nabave prikazivanja potrebe za novom vrstom robe. određene vrste robe. 3. Interno zaduživanje imovine koja je zaprimljena i podijeljena u Zagrebu je dokumen rano (zadužnica, zapisnik o primopredaji), a zaprimanje imovine u ispostavama/ područnim uredima ministarstva je dokumen rano samo otpremnicom dobavljača, kao što je i slučaj kod zaprimanja namještaja bez obzira gdje se isporučuje.

3. Provedba u 3. Potrebno je prema istom modelu, koji bi bio jednak za jeku. sve vrste imovine, dokumen ra zaprimanje imovine na svim lokacijama gdje posluje ins tucija x. U tu svrhu treba uves obrazac istovjetan za sve vrste imovine – s is m osnovnim elemen ma i pod is m nazivom.

4. Postojeća Uputa u vezi primopredaje dužnos odnosi se primopredaju dužnos općenito i u njoj nisu jasno definirani koraci provođenja primopredaje imovine kod promjene statusa zaposlenika.

4. Propisa proceduru razduživanja imovine uzimajući u obzir sve promjene statusa djelatnika(promjena prostorije, promjena ustrojstvene jedinice, odlazak iz ins tucije). Potrebno je jasno definira ak vnos , zadužene djelatnike i rokove u postupku i obrasce koji će koris .

4. Provedena.

5. Sadašnja praksa rashodovanja imovine jednom godišnje dovodi do povećanog opsega poslova kod provođenja godišnjeg popisa imovine i obveza što može utjeca na produženje njegovog trajanja.

5. Uves postupak provođenja rashodovanja prema potrebi jekom godine te propisa korake u njegovom provođenju, osobe zadužene za provođenje, rokove provedbe te obrasce koji će se koris . Upozna sve ustrojstvene jedinice s me i obveza ih na primjenu istog.

5. Provedba u jeku.

6.Rashodovana imovina ostaje u prostorijama i svake se godine ručno dodaje na popisne liste jer se ne prikazuje u popisnim listama što dovodi do neusklađenos stvarnog i knjigovodstvenog stanja.

6. Rashodovanu imovinu koja je u upotrebi, eviden ra u vanbilančnim evidencijama kako bi se ručno eviden ranje imovine smanjilo na najmanju moguću mjeru prilikom provođenja popisa imovine i obveza.

6. Provedena.

1. Neusklađenost procedure vezane uz mjesečno planiranje u računovodstvu.

1.Izmjena PIU Opera onal Guide ver. 5.2, poglavlje E - Finan- 1. Provedena. cial management, vezanih uz dužnost izrađivanja mjesečnog financijskog plana i njegovog prosljeđivanja u Državnu riznicu.

2. Nepridržavanje procedure u dijelu korištenja važećih kontrolnih lista (Annex E01: Check list Invoice/Request for payment control by PIU/SPO), te neusklađenost procedure u PIU Opera onal Guide ver. 5.2 i procedure računovodstva ins tucije x koje se temelje na dokumentaciji Ministarstva financija – Državne riznice, a vezane su slanje originala Zahtjeva za rezervacijom sredstava nacionalnog sufinanciranja i Zahtjeva za plaćanjem u Državnu riznicu.

2. Pokretanje postupka izmjene PIU Opera onal Guide ver. 2. Provedena. 5.2 prema SAFU, s ciljem da se kontrolna lista Annex E01: Check list Invoice/Request for payment control by PIU/ SPO upotpuni pitanjima koja nedostaju, ili da se u ver. 5.2 PIU Opera onal Guide uključi kontrolna lista iz prethodne verzije 5.1 PIU Opera onal Guide budući da je potpunija i relevantnija za korištenje.

3. Nepridržavanje procedure u dijelu nepostojanja financijskog dosjea za svaki ugovor zasebno.

3. Predlaže se Službi za financijske poslove formiranje financijskog dosjea (financial file) za svaki pojedini ugovor za IPA I projekte kojima je korisnik ins tucija x. Predmetni Financial file treba sadržava sve relevantne dokumente za navedeni ugovor. Dosje treba bi pregledan, označen i numeriran kako je prikazano primjerom u PIU Opera onal Guide ver. 5.2.

3. Provedena.

4. Kod kontrole na licu mjesta ne poštuju propisani rokovi.

4. Predlaže se pokretanje ak vnos nadopune PIU Opera onal Guide ver. 5.2 prema SAFU s ciljem da se omogući produživanje definiranih rokova provođenja kontrole na licu mjesta od strane JPP/VP u iznimnim slučajevima kada je to nužno zbog specifičnos ugovora.

4. Provedena.

III. PODACI O PREPORUKAMA UNUTARNJE REVIZIJE IZ RANIJIH RAZDOBLJA PROVEDENIMA U PRORAČUNSKOJ GODINI 2013. RB 1.

Unutarnja revizija Revizija Pretpristupnog programa IPA (xx.xx.2012.)

Provedene preporuke u proračunskoj godini 1. Sukladno Priručniku ver. 1.0, poglavlju B, točci 3.4.1, usklađena je analiza radne opterećenos s Godišnjim planom ak vnos . 2. S ciljem poboljšanja opera vne učinkovitos , popunjeno je radno mjesto u UD, sukladno sistema ziranim radnim mjes ma u Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu 3. Sukladno proceduri iz Priručnika ver. 1.0. eviden raju se početne edukacije novozaposlenih službenika popunjavanjem pripadajuće kontrolne liste (Induc on training check list) . 4. Imenovana je osoba zadužena za nepravilnos . 5. Održavaju se redovi interni sastanci Upravne direkcije sukladno proceduri iz Priručnika. Vodi se zapisnik sa sastanaka. 6. Sa ciljem efikasnijeg praćenja provedbe IPA programa te slijeđenja procedura definiranih Priručnikom, izrađuju se redovita Kvartalna izvješća o praćenju IPA programa koja će se prezen ra Odboru za praćenje provedbe IPA programa. 7. Djelatnik Službe za financije sudjeluje na edukacijama vezanim za sustav EU fondova.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Revizija procesa raspolaganja imovinom u ins tuciji x (xx.xx.2013)

UDK 657.21

Mjesto i datum:

________________________ potpis voditelja jedinice za unutarnju reviziju/ unutarnjeg revizora]

UDK 347.7

JAVNA NABAVA

Razlozi poništenja postupaka javne nabave Zoran Vuić * U praksi su česta poništenja postupaka javne nabave. Postupak može bi poništen odlukom Državne komisije, ali i odlukom naručitelja. Poništenje postupka javne nabave odlukom naručitelja je dopušteno ako su ispunjeni uvje za poništenje propisani člankom 100. Zakona o javnoj nabavi. Ako naručitelj u odluci o poništenju uopće ne obrazloži ili nedovoljno i neobjek vno obrazloži postojanje razloga poništenja postupka javne nabave, izlaže se mogućnos izjavljivanja žalbe na odluku o poništenju.

1. Uvod

b) postanu poznate okolnos zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drugačijeg poziva na nadmetanje Postupke javne nabave naručitelji provode s ciljem nai/ili dokumentacije za nadmetanje da su bile pobave robe, radova ili usluga, donošenjem odluke o odaznate prije. biru i sklapanjem ugovora o javnoj nabavi ili okvirnim sporazumima. Među m, u praksi su česta poništenja Dakle, naručitelj nije obvezan poniš postupak javpostupaka javne nabave. Postupak javne nabave može ne nabave iz navedenih razloga. Važno je da naručibi poništen odlukom Državne komisije za kontrolu telji prilikom procjene navedenih razloga postupaju postupaka javne nabave (dalje u tekstu: Državna komi- objek vno, vodeći računa o posljedicama do kojih sija), ali može bi poništen i odlukom naručitelja, ako dovodi poništenje postupka javne nabave. Zakon naručitelj ocijeni da postoji jedan od razloga poništenja taksa vno ne propisuje koje su to okolnos , stoga propisan člankom 100. Zakona o javnoj nabavi (dalje u naručitelji moraju sami ocijeni na objek van način tekstu: Zakon). Zakon propisuje da iz pojedinih razlo- postoje li takve okolnos u konkretnom slučaju. U ga naručitelj može, dok je iz drugih propisanih razloga odluci o poništenju postupka javne nabave sukladno naručitelj obvezan poniš postupak javne nabave. U članku 101., stavku 2., točki 3. Zakona, naručitelj je odluci o poništenju naručitelj mora obrazloži razloge obvezan obrazloži razloge poništenja iz članka 100. poništenja postupka javne nabave. Zakona. U slučajevima kada naručitelj poniš postupak javne nabave pozivajući se na jedan od razloga za poništenje propisan člankom 100. Zakona, gospodarski subjek imaju pravo izjavi žalbu pro v odluke o poništenju postupka javne nabave. Ako gospodarski subjek u žalbenom postupku dokažu da je naručitelj pro vno odredbama Zakona poniš o postupak javne nabave, Državna komisija svojom odlukom može poniš odluku o poništenju postupka javne nabave.

a) postanu poznate okolnos zbog kojih ne bi došlo Postupci u kojima u prvom stupnju sudjeluju natjecado pokretanja postupka javne nabave da su bile telji koji dostavljaju zahtjeve za sudjelovanje su: poznate prije • Ograničeni postupak javne nabave – članak 32., stavak 2. Zakona propisuje da natjecateljima koji * su pravodobno dostavili zahtjeve za sudjelovanje Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

a) nije dostavljen nijedan zahtjev za sudjelovanje Naručitelj može poniš postupak javne nabave pri- b) nema ni jednog sposobnog natjecatelja. je isteka roka za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudje- Navedeni razlozi poništenja postupka javne nabave lovanje, ako: odnose se na dvostupanjske postupke javne nabave.

2. Poništenje postupaka prije isteka roka za dostavu ponuda

Poništenje postupka javne nabave se događa u fazi postupka javne nabave prije isteka roka za dostavu ponuda ili zah jeva za sudjelovanje. Zakon propisuje rokove za dostavu ponuda, odnosno rokove za dostavu zahtjeva za sudjelovanje u postupcima u kojima natjecatelji podnose zahtjev. Stoga, naručitelji moraju vodi računa o propisanim rokovima, ako namjeravaju poniš postupak javne nabave iz navedenih razloga. Naručitelj je obvezan poniš ograničeni postupak, pregovarački postupak s prethodnom objavom ili natjecateljski dijalog, ako:

JAVNA NABAVA

i zadovoljili tražene uvjete u skladu s člancima od 67. do 74. Zakona, daje se uz uvažavanje odredaba članka 35. Zakona, mogućnost sudjelovanja u drugom stupnju ograničenog postupka javne nabave. • Pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom – članak 33., stavak 2. Zakona propisuje da natjecateljima koji su pravodobno dostavili zahtjeve za sudjelovanje i zadovoljili tražene uvjete u skladu s člancima od 67. do 74. Zakona, daje se uz uvažavanje odredaba članka 35. Zakona, mogućnost sudjelovanja u drugom stupnju pregovaračkog postupka. • Natjecateljski dijalog – članak 34., stavak 2. Zakona propisuje da natjecateljima koji su pravodobno dostavili zahtjeve za sudjelovanje i zadovoljili tražene uvjete u skladu s člancima od 67. do 74. Zakona, daje se uz uvažavanje odredaba članka 35. Zakona, mogućnost sudjelovanja u drugom stupnju natjecateljskog dijaloga. Naručitelji moraju donije odluku o poništenju, ako nakon objave poziva na nadmetanje ni jedan gospodarski subjekt ne dostavi zahtjev za sudjelovanje u postupku javne nabave ili ako je jedan ili više gospodarskih subjekata dostavio zahtjev, ali ne zadovoljava tražene uvjete povezane s razlozima isključenja i uvje ma sposobnos , sukladno člancima od 67. do 74. Zakona. Navedeno treba smatra razlogom za poništenje kada nema ni jednog sposobnog natjecatelja.

3. Poništenje postupka nakon isteka roka za dostavu ponuda Naručitelj može (nije obvezan) nakon isteka roka za dostavu ponude poniš postupak javne nabave, ako:

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

a) je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih sredstava za nabavu.

U vezi s osiguranim sredstavima za nabavu, Zakon ne sadrži odredbe koje bi definirale i detaljnije određivale o kojim se sredstvima radi. Zakon sadrži odredbe koje propisuju način određivanja procijenjene vrijednos nabave, ali procijenjena vrijednost ne mora bi jednaka osiguranim sredstvima za nabavu. Naručitelji mogu započe postupak javne nabave iako u trenutku započinjanja postupka nemaju osigurana sredstva. Ako je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih sredstava za nabavu, naručitelj može donije odluku o poništenju. Naručitelj bi,

UDK 347.7

u eventualnom žalbenom postupku pro v odluke o poništenju, trebao moći dokaza da nema dovoljna osigurana sredstva u visini cijene najpovoljnije valjane ponude. Iako Zakon ne propisuje stroga ograničenja u vezi s osiguranim sredstvima, te propisuje da naručitelj može poniš postupak javne nabave zbog ovog razloga, naručitelji moraju ima u vidu i odredbe drugih propisa, koji nameću ograničenja trošenja financijskih sredstava naručitelja. Posebno treba upozori na odredbe članka 44. Zakona o proračunu, koji propisuje preuzimanje obveza na teret proračuna, ci rano: „ 1) Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuze obveze na teret državnog proračuna tekuće godine samo za namjene i do visine utvrđene državnim proračunom ako su za to ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni uvje , osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. 2) Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuze obveze po ugovorima koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama, uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra financija. 3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuze obveze po ugovorima koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama, uz suglasnost ministra financija, do iznosa ukupne obveze po ugovoru utvrđenog zakonom o izvršavanju državnog proračuna. 4) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na obveze povezane sa zaduživanjem države i s upravljanjem državnim dugom te na obveze preuzete na temelju međunarodnih sporazuma i projekata sufinanciranih iz sredstava Europske unije. 5) Plaćanja koja proizlaze iz obveza preuze h u skladu s ovim člankom proračunski korisnici državnog proračuna moraju kao obvezu uključi u financijski plan u godini u kojoj obveza dospijeva.

UDK 347.7

JAVNA NABAVA

6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način Naručitelj je odluku o odabiru donio dana 30. studeprimjenjuju na jedinice lokalne i područne (regio- nog 2012. godine. Na odluku o odabiru je izjavljena žalba, a rješenjem od 12. veljače 2013. godine poninalne) samouprave.“ štena je odluka o odabiru, jer odabrana ponuda nije U nastavku je naveden primjer rješenja Državne komisije kojim je žalba odbijena, u slučaju kada je sukladna Zakonu te dokumentaciji za nadmetanje. žalitelj žalbu izjavio osporavajući zakonitost odluke Naručitelju je rješenjem naloženo da donese odluku o poništenju koju je naručitelj donio smatrajući da o odabiru (kako to tvrdi žalitelj). Poništenjem odluke nema osigurana sredstva za nabavu. Državna komi- o odabiru, i jer su utvrđeni propus naručitelja u zapisija je ocijenila da ja naručitelj donio odluku o po- sniku o pregledu i ocjeni ponuda, naručitelj je dužan ništenju sukladno Zakonu, odnosno da je postojao donije novu odluku utemeljenu na Zakonu.

Naime, svaki postupak javne nabave završava odlukom kako je to propisano člankom 103. Zakona. Sam žalitelj u žalbi navodi da je naručitelj dužan u trenutku donošenja odluke o odabiru ima sredstva na raspolaganju potrebna za ispunjenje ugovorne obveze, u pro vnom ne smije donije odluku o odabiru. Dakle, među strankama je nesporno da, ako nema sredstava, tada naručitelj donosi odluku o poništenju postupka javne nabave. U predmetnom postupku naručitelj je donio odluku o poništenju pozivajući se na odredbe članka 100., stavka 3., točke 1. Zakona i obrazložio razloge poništenja. Članak 100., stavak 3., točka 1. Zakona određuje da naručitelj može nakon isteka roka za dostavu ponude poniš postupak javU žalbenom postupku je, uvidom u zapisnik te odluku ne nabave, ako je cijena najpovoljnije ponude veća o poništenju od 01. srpnja 2013. godine, utvrđeno da od osiguranih sredstava za nabavu. je naručitelj kao razlog poništenja naveo članak 100., Također, u smislu članka 101., stavka 2., točke 3. Zastavak 3., točku 1. Zakona, jer je cijena najpovoljnije kona, u odluci o poništenju naručitelj navodi obraponude veća od osiguranih sredstava za nabavu. Na- zloženje razloga poništenja iz članka 100. Zakona. Iz dalje, naručitelj navodi da je u 2012. godini pokrenuo dokumentacije postupka javne nabave proizlazi da postupak za predmetnu nabavu i procijenio vrijed- naručitelj nije mogao postupak završi u 2012. godini nost nabave na iznos od 3.400.000,00 kuna i rezervi- zbog dugotrajnos te iskoris sredstva predviđerao sredstva za nabavu za 2012. godinu u vrijednos na za nabavu u toj godini, već je predmetni postu1.700.000,00 kuna te za 2013. godinu 1.700.000,00 pak javne nabave prenesen u novu financijsku 2013. kuna. Temeljem ponovnog pregleda i ocjene ponuda godinu. Time su i ograničena sredstva predviđena za najpovoljnija ponuda je ponuda ponuditelja Y u izno- predmetni postupak na predviđenih 1.700.000,00 su 2.837.300,00 kuna. Naručitelj navodi da u Planu kuna za 2013. godinu. S obzirom na to da su zbog duinves cija za 2013. godinu nisu osigurana sredstva za gotrajnos postupka ograničena sredstva predviđerealizaciju predmetne nabave u dovoljnom opsegu te na za predmetni postupak javne nabave, izmijenjene naručitelj poništava postupak javne nabave. su kondicije samog postupka.

razlog poništenja propisan člankom 100., stavkom 3., točkom 1. Zakona. U predmetnom postupku dostavljeno je šest ponuda te je naručitelj odlukom o odabiru od 30. studenog 2012. godine kao najpovoljniju ponudu odabrao ponudu ponuditelja X. Na navedenu odluku o odabiru žalbu je 19. prosinca 2012. godine izjavio žalitelj Y. Postupajući po predmetnoj žalbi Državna komisija je rješenjem od 12. veljače 2013. godine poniš la odluku o odabiru te predmet vra la naručitelju na ponovnu analizu i odlučivanje. Postupajući po navedenom rješenju naručitelj je dana 01. srpnja 2013. godine donio odluku o poništenju postupka javne nabave. Na odluku o poništenju žalbu je izjavio žalitelj Y.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Žalitelj u žalbi također navodi kako je naručitelj dužan u trenutku donošenja odluke o odabiru ima na raspolaganju sredstva potrebna za ispunjenje njegove ugovorne obveze u pro vnom ne smije donije odluku o odabiru. Dakle, i sam žalitelj tvrdi da naručitelj ne smije donije odluku o odabiru ako nema sredstava potrebnih za ispunjenje ugovorne obveze. Također, žalitelj neosnovano zaključuje da je naručitelj nakon što je donijeto rješenje o poništenju odluke o odabiru, te predmet vra o naručitelju na daljnje postupanje, obvezan donije novu odluku o odabiru, kojom odabire ponudu žalitelja. Naručitelj nakon primitka odluke Državne komisije obvezan je proves

U članku 101., stavku 1. Zakona određeno je da, ako postoje razlozi za poništenje postupka javne nabave iz članka 100. Zakona, naručitelj bez odgode donosi odluku o poništenju postupka javne nabave, te stoga nije u pravu žalitelj kada u žalbi is če da se naručitelj neosnovano poziva na članak 101. Zakona, kada donosi odluku o poništenju postupka javne nabave, jer upravo navedena odredba nalaže donošenje odluke o poništenju ukoliko postoje razlozi za istu. Naručitelj je predmetni postupak javne nabave započeo 03. listopada 2012. godine te su sredstva za provedbu predmetnog postupka javne nabave rezervirana za 2012. godinu u iznosu kako je prethodno navedeno.

JAVNA NABAVA

postupak javne nabave uvažavajući pravno stajalište Državne komisije iznijeto u rješenju, te prema rezultama tako provedenog postupka donije odluku. Stav Državne komisije iznijet u odluci ne implicira obvezu odabira bilo koje ponude, pa tako ni žaliteljeve u konkretnom slučaju. Stoga je žalba žalitelja neosnovana. b) nije dobio unaprijed određen broj sposobnih gospodarskih subjekata i/ili valjanih ponuda za sklapanje okvirnog sporazuma. Zakon u članku 38. sadrži odredbe o okvirnom sporazumu. Članak 38., stavak 3. propisuje da naručitelj može sklopi okvirni sporazum s jednim ili više gospodarskih subjekata. Ako naručitelj namjerava sklopi okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata, tada u pozivu na nadmetanje i dokumentaciji za nadmetanje navodi broj gospodarskih subjekata koje će bi strane okvirnog sporazuma. Okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata sklapa se s najmanje tri gospodarska subjekta. Ako naručitelj ne dobije unaprijed određen broj sposobnih gospodarskih subjekata i/ili valjanih ponuda koje zadovoljavaju kriterije za odabir ponude, naručitelj smije sklopi okvirni sporazum s manjim brojem sposobnih gospodarskih subjekata, odnosno i s jednim.

UDK 347.7

u takvoj situaciji is ponuditelj možda neće prihva da postoje razlozi poništenja postupka javne nabave koje je naveo naručitelj, jer smatra da bi trebala bi donesena odluka o odabiru njegove ponude. U nastavku se navodi primjer razloga poništenja za koji je naručitelj smatrao da se radi o okolnos zbog koje ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave, da je bila poznata prije. U predmetnom slučaju je Državna komisija rješenjem odbila žalbu na odluku o poništenju postupka javne nabave smatrajući da su razlozi za poništenje postupka javne nabave propisani člankom 100., stavkom 4., točkom 1. Zakona u predmetnom slučaju postojali, odnosno da je naručitelj dokazao njihovo postojanje.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Na Odluku o odabiru žalbu je izjavio žalitelj Y. Postupajući po predmetnoj žalbi Državna komisija je rješenjem poniš la odluku o odabiru te je naručitelj trebao izvrši ponovni pregled i ocjenu ponuda. U ponovljenom postupku naručitelj je donio odluku o poništenju postupka javne nabave. Na odluku o poništenju je žalbu izjavio žalitelj Y. Žalitelj u žalbi navodi da je naručitelj postupajući po rješenju Državne komisije izvršio ponovni pregled i analizu ponuda te donio odluku o poništenju postupka pozivom na člaNa temelju propisanog razloga za poništenje postup- nak 100., stavak 4., točka 1. Zakona, jer su postale poka javne nabave i odredbe članka 38., stavka 3. Za- znate okolnos zbog kojih ne bi došlo do pokretanja kona, može se zaključi da naručitelj u slučaju kada postupka javne nabave, da su bile poznate prije. je namjeravao sklopi okvirni sporazum s više gos- Žalitelj smatra da ne postoje nikakve nove okolnos podarskih subjekata, npr. tri, a dobije dvije ili jednu ili razlozi temeljem kojih bi moglo doći do poništenja ponudu, može sklopi okvirni sporazum s gospodar- postupka, a razloge na koje se poziva naručitelj ničime skim subjek ma, koji su predali ponude ili poniš nije dokazao. Navodi da dugotrajnost postupka, repostupak javne nabave temeljem članka 100., stavka strukturiranje i reorganizacija poslovnih procesa nisu 3., točke 2. Zakona. činjenice koje obrazlažu članak 100., stavak 4., točka 1.

Naručitelj je obvezan nakon isteka roka za dostavu Zakona, naručitelj je trebao reagira u razdoblju kako je definirano člankom 100. Zakona, no umjesto da je ponude poniš postupak javne nabave, ako: donio odluku o poništenju on donosi odluku o odabiru, a) postanu poznate okolnos zbog kojih ne bi došlo što znači da se postupak javne nabave provodi. Žalitelj do pokretanja postupka javne nabave da su bile navodi da je naručitelj završio če ri postupka javne napoznate prije. bave istog predmeta nabave koja su objavljena kada i U praksi se naručitelji često pozivaju na takve okol- predmetni postupak javne nabave koji je naručitelj ponos i temeljem članka 100., stavka 4., točke 1. niš o, te nije jasno kako na iste nije utjecala činjenica poništavaju postupke javne nabave. U takvim slu- restrukturiranja i reorganizacje naručitelja, odnosno čajevima, ako naručitelj nije dovoljno jasno i argu- izmjena Zakona o cestama. men rano dokazao postojanje navedenih okolnos , velika je vjerojatnost da će ponuditelji izjavi žalbu na odluku o poništenju. Naime, postupak javne nabave je u fazi nakon isteka roka za dostavu ponuda, ponude su predane i ponuditelji očekuju da će naručitelj izvrši pregled i ocjenu ponuda, te donije odluku o odabiru. Ponuditelj čija je ponuda najpovoljnija i koja ispunjava ostale propisane uvjete iz dokumentacije za nadmetanje sukladno Zakonu, očekuje odabir svoje ponude i sklapanje ugovora o javnoj nabavi. Dakle,

U žalbenom postupku uvidom u zapisnik o poništenju otvorenog postupka javne nabave od 29. kolovoza 2013. godine te odluke o poništenju postupka javne nabave od 11. rujna 2013. godine, utvrđeno je da je naručitelj obrazložio kako je predmetni postupak javne nabave pokrenut 28. prosinca 2012. godine te da je odluka o odabiru donijeta 05. ožujka te je istu 31. svibnja 2013. godine Državna komisija poniš la. Postupajući po rješenju Državne komisije naručitelj je utvrdio da je jekom dugotrajne provedbe postupka

UDK 347.7

JAVNA NABAVA

4., točka 1. Zakona propisuje da je naručitelj obvezan nakon isteka roka za dostavu ponuda poniš postupak javne nabave, ako postanu poznate okolnos zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave da su bile poznate prije. U jeku provedbe predmetnog postupka javne nabave nedvojbeno su nastupile okolnos koje utječu na sam postupak nabave, odnosno naručitelj je temeljem izmjena Zakona o cestama, objavljenog 07. svibnja 2013. godine u Narodnim novinama, proveo restruktuiranje i reorganizaciju društva te prenio dio poslova na tvrtke kćeri, s čime je predmetni postupak za naručitelja postao bespredmetan. Državna komisija smatra da su se u konkretnom slučaju ispunili razlozi predviđeni člankom 100., stavkom 4., točkom 1. Zakona; odnosno da su nakon isteka roka za dostavu ponuda postale poznate okolnos zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave da su bile poznate prije, te je Državna komisija je pozvala naručitelja da u smislu žalbeni navod neosnovan. članka 101., stavka 2., točke 3. te članka 143., stavka 1. i stavka 3. Zakona dostavi obrazloženje za primjenu b) Postanu poznate okolnos zbog kojih bi došlo do članka 100. stavka 4. točke 1. Zakona (s obzirom na krosadržajno bitno drugačijeg poziva na nadmetanje nologiju predmetnog postupka javne nabave), odnoi/ili dokumentacije za nadmetanje, da su bile posno da se očituje na navod žalitelja da je završio če ri znate prije. postupka javne nabave istog predmeta nabave donošenjem odluke o odabiru, a koji postupci javne nabave Ovaj razlog za poništenje postupka javne nabave odnosi se na okolnos koje da su bile poznate nasu javno objavljeni kao i predmetni postupak javne naručitelju prije, dovele bi do toga da naručitelj ne bi bave, odnosno završeni su u razdoblju reorganizacije dokumentaciju za nadmetanje izradio sa sadržajem društva te izmjene Zakona o cestama na koje okolnos temeljem kojeg provodi predmetni postupak javne se naručitelj poziva kao novonastale temeljem kojih je nabave, nego bi dokumentacija sadržavala neke nove poniš o predmetni postupak javne nabave. odredbe ili bi se pojedine odredbe brisale ili u većoj ili Naručitelj je u pisanom odgovoru obrazložio da su od- manjoj mjeri izmjenile. Primjena ovog razloga u prakluke u dva postupka donesene 19. veljače 2013. godi- si ovisi o svim okolnos ma konkretnog slučaja. Razlog ne te neis nito žalitelj tvrdi da su navedeni postupci poništenja je povezan s dokumentacijom za nadmezavršeni u vrijeme reorganizacije društva, a taj postu- tanje u fazi postupka javne nabave nakon otvaranja pak je završen 15. travnja 2013. godine. U preostala ponuda, dakle, kada su već prošli svi rokovi u kojima dva postupka odluke su donesene 23. travnja 2013. gospodarski subjek mogu zah jeva izmjene i pogodine, dakle, par dana po završenoj reorganizaciji. jašnjenja dokumentacije za nadmetanje te rokovi za Među m naručitelj je poštujući osnovna načela javne izjavljivanje žalbe na dokumentaciju za nadmetanje. nabave dovršio predmetne postupke i donio odluke o odabiru. Također je i u predmetnom postupku donio c) Nije pris gla nijedna ponuda. odluku o odabiru, među m izjavljena je žalba te je Navedeni razlog poništenja postupaka javne nabave nova odluka o odabiru po rješenju Državne komisije odnosi se na situaciju kada je postupak javne nabave donesena 31. svibnja 2013. godine. Naručitelj navodi u fazi nakon isteka roka za dostavu ponuda, a u poda je odlučio poniš postupak javne nabave uslijed stupku javne nabave nije pris gla ni jedna ponuda. novonastalih okolnos , kako je utvrdio odlukom o poništenju postupka javne nabave. d) Nakon isključenja ponuditelja i/ili odbijanja ponuda ne preostane nijedna valjana ponuda. U smislu Zakona naručitelj završava postupak javne

javne nabave došlo do restruktuiranja i reorganizacije poslovnih procesa naručitelja te sukladno izmjenama Zakona o cestama, naručitelj će ubrzo izdvoji iz svog poslovnog procesa i poslove izvanrednog održavanja kojima pripada i predmet nabave ovog postupka javne nabave te sukladno članku 100. stavak 4. točka 1. Zakona poništava postupak javne nabave. Člankom 100. stavkom 4. točkom 1. Zakona određeno je da je naručitelj obvezan nakon isteka roka za dostavu ponuda poniš postupak javne nabave, ako postanu poznate okolnos zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave, da su bile poznate prije. Članak 101., stavci 1. i 2. Zakona određuje da ako postoje razlozi za poništenje postupka javne nabave iz članka 100. Zakona, naručitelj bez odgode donosi odluku o poništenju te u odluci o poništenju naručitelj navodi između ostalog i obrazloženje razloga poništenja.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Is razlog poništenja postupka javne nabave se primjenjuje kada je u postupku javne nabave naručitelj zaprimio jednu ili više ponuda u roku za dostavu ponuda, ali kod ponuditelja postoje razlozi isključenja propisani člankom 67. ili člankom 68. Zakona, odnosno postoji jedan od razloga odbijanja ponuda pro-

nabave donošenjem odluke o odabiru, dok su člankom 100. Zakona taksa vno određeni razlozi zbog kojih postupak javne nabave može ili mora završi donošenjem odluke o poništenju postupka javne nabave. Naručitelj je u smislu članka 101. Zakona obvezan navedene razloge obrazloži . Članak 100., stavak

JAVNA NABAVA

UDK 347.7

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

pisan člankom 93. Zakona. Ako razlozi isključenja i/ili • ako nije pris gla nijedna ponuda (nakon isteka odbijanja ponuda postoje u odnosu na sve zaprimljeroka za dostavu ponuda). ne ponude/ponuditelje, tada je naručitelj obvezan 2) Naručitelj odluku o poništenju bez odgode dostavponiš postupak javne nabave, jer nije u mogućnolja natjecateljima, koji su dostavili zahtjev za sudjes donije odluku o odabiru. lovanje, ako nema ni jednog sposobnog natjecatelja u ograničenom postupku, pregovaračkom 4. Odluka o poništenju postupka postupku s prethodnom objavom ili natjecateljNaručitelj poništava postupak javne nabave: skom dijalogu. 3) Naručitelj odluku o poništenju bez odgode (nakon • za cjelokupan predmet nabave ili isteka roka za dostavu ponude) dostavlja svim po• za pojedinu grupu predmeta nabave – ako se razlonuditeljima, ako: zi poništenja odnose na pojedinu grupu predmeta • postanu poznate okolnos zbog kojih ne bi došlo nabave. do pokretanja postupka javne nabave da su bile Odluka o poništenju sadrži sljedeće podatke: poznate prije • postanu poznate okolnos zbog kojih bi došlo 1) podatke o naručitelju do sadržajno bitno drugačijeg poziva na nadme2) predmet nabave ili grupu predmeta nabave za koje tanje i/ili dokumentacije za nadmetanje da su se donosi odluka o poništenju bile poznate prije. 3) obrazloženje razloga poništenja iz članka 100. Za4) Naručitelj odluku o poništenju s preslikom zapisnikona ka o pregledu i ocjeni ponuda bez odgode (nakon 4) rok u kojem će pokrenu novi postupak za is ili isteka roka za dostavu ponuda) dostavlja svim posličan predmet nabave, ako je primjenjivo nuditeljima, ako: 5) rok mirovanja sukladno članku 98. Zakona, ako je • je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguraprimjenjivo nih sredstava za nabavu 6) uputu o pravnom lijeku, ako je primjenjivo • nije dobio unaprijed određen broj sposobnih 7) datum donošenja i potpis odgovorne osobe. gospodarskih subjekata i/ili valjanih ponuda za Iz propisanog sadržaja odluke o poništenju (točka 3.), sklapanje okvirnog sporazuma vidljivo je da naručitelj mora naves obrazloženje ra• nakon isključenja ponuditelja i/ili odbijanja pozloga poništenja iz članka 100. Zakona. Naručitelji se nuda ne preostane nijedna valjana ponuda. u praksi u odlukama o poništenju često samo pozivaju na jedan od propisanih razloga poništenja, ali ga U slučajevima kada je obvezan dostavi odluku o u bi ne obrazlažu što može izazva nedoumicu kod poništenju, naručitelj je mora dostavi na dokaziv gospodarskih subjekata i sumnju u postojanje razloga način. Dokazi o dostavi su: dostavnica, povratnica, poništenja koje Zakon propisuje i dozvoljava. Stoga, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička naručitelji moraju ima u vidu obvezu obrazlaganja isprava, objava u Elektroničkom oglasniku javne narazloga poništenja, kako bi na transparentan način bave Republike Hrvatske, pri čemu se dostava smatra uvjerili gospodarske subjekte koji su sudjelovali u po- obavljenom istekom dana objave i sl. (drugi dokazivi stupku javne nabave da su razlozi poništenja na Zako- načini dostave odluke o poništenju). nu utemeljeni i da su stvarno postojali.

1) Naručitelj odluku o poništenju bez odgode (prije isteka roka za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje), dostavlja gospodarskim subjek ma koji su preuzeli dokumentaciju za nadmetanje, ako: • postanu poznate okolnos zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave da su bile poznate prije • postanu poznate okolnos zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drugačijeg poziva na nadmetanje i/ili dokumentacije za nadmetanje da su bile poznate prije • ako nije dostavljen nijedan zahtjev za sudjelovanje u ograničenom, pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom ili natjecateljskom dijalogu

5. Zaključno

Poništenje postupka javne nabave odlukom naručitelja je dopušteno i sukladno Zakonu o javnoj nabavi, samo ako su ispunjeni uvje za poništenje postupka javne nabave propisani člankom 100. Zakona. Ako naručitelj u odluci o poništenju uopće ne obrazloži ili nedovoljno i neobjek vno obrazloži postojanje razloga poništenja postupka javne nabave, izlaže se mogućnos izjavljivanja žalbe na odluku o poništenju. U slučaju da Državna komisija utvrdi da su razlozi poništenja propisani Zakonom u konkretnom slučaju postojali, odbi će žalbu. Među m, ako utvrdi da razlozi poništenja nisu postojali ili da je naručitelj poniš o postupak javne nabave iz razloga koji Zakon ne propisuje, poniš će odluku o poništenju postupka javne nabave.

UDK 347.7

JAVNA NABAVA

Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo odredbe Zakona o javnoj nabavi Glorija Raguž * Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo je se sljedeće odredbe Zakona o javnoj nabavi: • članak 102. stavak 3., ci rano: „Ponuditelji ne smiju kopira , umnaža , reproducira , fotografira ili snima podatke iz ponuda drugih ponuditelja. Ponuditelji smiju samo ručno bilježi podatke iz ponuda drugih ponuditelja.“ i • članak 165. stavak 3., ci rano: „Svaka stranka ovlaštena je izvrši uvid u spis predmeta osim onog dijela koji je u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima označen tajnim. Stranke ne smiju kopira , umnaža, reproducira i fotografira podatke iz ponuda drugih ponuditelja i ostale dokumentacije spisa. Stranke smiju samo ručno bilježi podatke iz spisa predmeta.“ Ustavni sud RH na sjednici održanoj 19. prosinca 2013. donio je Odluku kojom se ukidaju članak 102., stavak 3. i članak 165. stavak 3. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13, dalje u tekstu: ZJN). Ova Odluka je objavljena 3. veljače 2014. godine u Narodnim novinama (NN, br. 13/14).

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

be ograničavaju samo način bilježenja podataka, ali u potpunos dopuštaju ručno bilježenje podataka. Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnoNaime, sukladno ZJN-u gospodarskom subjektu je s s Ustavom članka 102., stavka 3. i članka 165., stavomogućeno ručno bilježenje podataka koliko god ono ka 3. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) Ustavtrajalo, jer rok za bilježenje podataka nije određen. nom sudu RH podnesen je 2. kolovoza 2011. godine. U prijedlogu (prigovoru) predlagatelja navedeno je da odredbe članka 102., stavak 3. i članka 165., stavka 2. Ocjena Ustavnog suda 3. ZJN-a nerazmjerno ograničavaju pravo na žalbu u Ustavni sud RH, između ostalog u obrazloženju svoje postupku javne nabave. Naime, zakonodavac je izrije- Odluke, navodi da u žalbenom postupku svaka strankom zabranio sljedeće načine prikupljanja podataka ka je dužna iznije sve činjenice na kojima temelji iz ponuda (spisa predmeta): kopiranje, umnožavanje, svoje zahtjeve, te predloži dokaze kojima se te činjereproduciranje, fotografiranje ili snimanje itd. nice utvrđuju (članak 143. ZJN-a). Bez prava na uvid u spis predmeta (odnosno sve Načela i pravna priroda žalbenog postupka – Osim njegove dijelove) stranke ne posjeduju cjelinu infor- na načelima javne nabave žalbeni postupak temelji se macija temeljem tek kojih mogu odlučiva o podu- i na načelima zakonitos , učinkovitos , ekonomičnozimanju radnji u postupku kojeg su dio i sl. Ako se s i kontradiktornos postupka. Sukladno odredbaotežava pristup informacijama u spisu predmeta to ma članka 139., stavka 2. ZJN-a, žalbeni postupak koji onda znači da se otežava i korištenje pravom na žalse vodi prema odredbama ZJN-a je upravni postupak. bu čije korištenje pa i izgledi za uvažavanje presudno ovise o relevantnim informacijama sadržanim u spisu Opća pravila upravnog postupka – Ustavni sud RH u predmeta. Na navedeni prigovor očitovala se Vlada obrazloženju dalje navodi da su opća pravila upravRH. Sukladno očitovanju Vlade RH sporne odredbe nog postupka uređena Zakonom o općem upravnom ne ograničavaju načelo prava na žalbu iz članka 18. postupku (NN, br. 47/09, dalje u tekstu: ZUP), koji u Ustava RH, pa ni posredno, kako to navodi predlaga- članku 3., stavku 1. izrijekom propisuje da se nijedtelj, jer ne ograničavaju bilježenje podataka. Odred- no pitanje upravnog postupka ne može uredi posebnim zakonima tako da bude pro vno temeljnim * odredbama i svrsi ZUP-a. Glorija Raguž, mag. oec., direktorica TIM4PIN d.o.o., Zagreb.

JAVNA NABAVA

UDK 347.77

nja razgledavanja spisa u žalbenom stadiju postupaka javne nabave od onog propisanog ZUP-om ne smije bi suprotno temeljnim odredbama i svrsi upravnog postupka (čl. 84., st. 1. ZUP-a). Osim toga, mora bi takvo da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvariva svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaš ćene interese. To u konkretnom slučaju znači da strankama u žalbenom stadiju postupaka javne nabave mora bi omogućeno da na jednostavan i djelotvoran način, u skladu s temeljnim načelima ZUP-a, dođu do potrebnih podataka, jer imaju obvezu u žalbi iznije sve činjenice na Kad se spis predmeta vodi u elektroničkom obliku, kojima temelje svoje zahtjeve, te predloži dokaze, javnopravno jelo dužno je osigura tehničke uvjete kojima se te činjenice utvrđuju (čl. 143., st. 1. ZJN-a). za njegovo razgledanje. Javnopravno jelo može osi- Osporeni članak 102., stavak 3. i članak 165., stavak 3. gura dostupnost spisa elektroničkim putem, ako su ZJN-a dopuštaju da u žalbenom stadiju postupaka javne osigurani uvje za zaš tu privatnos stranke. U slu- nabave, u kojem bi se trebala primjenjiva pravila upravčaju odbijanja zahtjeva za razgledavanje i umnožava- nog postupka, ponuditelji samo ručno bilježe podatke iz nje spisa donosi se rješenje. ponuda drugih ponuditelja odnosno iz spisa predmeta, Ostvarivanje Ustavom zajamčenih prava – za ocje- a zabranjuje im se da kopiraju, umnažaju, reproduciranu o osnovanos prijedloga predlagatelja relevantan ju, fotografiraju ili snimaju podatke iz ponuda drugih je i članak 81. Zakona o sustavu državne uprave (NN, ponuditelja odnosno iz ostale dokumentacije. To znači br. 150/11) koji uređuje temeljne obveze jela držav- da osporene odredbe ZJN-a bitno odstupaju od općeg ne uprave i (u njihovu prenesenom djelokrugu) jela pravila da stranke u upravnim postupcima imaju pravo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o svom trošku umnoži akte iz spisa (čl. 84., st. 1. ZUP-a). i drugih pravnih osoba koje na temelju zakona ima- Zbog navedenog je ponuditeljima otežana mogućnost ju javne ovlas , kad je riječ o njihovu odnosu prema da svoje pravo na žalbu ostvare na jednostavan i djegrađanima i drugim strankama. Naime, jela državne lotvoran način. U toj mjeri osporene zakonske odredbe uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustroji tako da predstavljaju ograničenja prava na djelotvornu žalbu u građani i pravne osobe mogu na jednostavan i dje- postupcima javne nabave. lotvoran način ostvariva svoja Ustavom zajamčena Pravo na žalbu zajamčeno je člankom 18., stavkom 1. prava i zakonom zaš ćene interese te ispunjava svo- Ustava, koji glasi, ci rano: „ Jamči se pravo na žalbu je građanske dužnos . pro v pojedinačnih pravnih akata donesenih u po-

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Sukladno članku 84. ZUP-a stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijes se o jeku postupka i razgleda spis predmeta te o svom trošku umnoži akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih jela, nacrta rješenja i drugih akata, koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnos ili ako je to pro vno interesu stranke ili trećih osoba. Razgledavanje spisa obavlja se u službenim prostorijama javnopravnog jela kod kojeg se vodi postupak. U opravdanim slučajevima spisi se mogu razgleda u službenim prostorijama drugoga javnopravnog jela.

Sukladno navedenom, uz obvezu poštovanja načela iz stupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštečlanka 139., stavka 1. ZJN-a, drugačije uređenje pita- nim jelom.“ Ograničenja djelotvornog prava na žalbu propisana člankom 102., stavkom 3. i člankom 165., stavkom 3. ZJN-a (tj. svođenje tog prava na ručno bilježenje podataka iz ponuda drugih ponuditelja odnosno druge dokumentacije stranaka u postupcima javne nabave) posebno su vidljiva u situacijama kad je dokumentacija opsežna i sadržajno složena (što je pravilo). Često je premrežena i tablicama te mnoštvom brojčanih podataka. Tomu se treba doda da je zakonodavac u člancima od 146. do 153. ZJN-a propisao iznimno kratke rokove za podnošenje žalbe: u postupku velike vrijednos žalba se izjavljuje u roku deset dana, a u postupku male vrijednos u roku od pet dana.

UDK 347.7

Ustavni sud dalje u obrazloženju svoje Odluke navodi da članak 16. Ustava propisuje, ci rano: „ Slobode i prava mogu se ograniči samo zakonom da bi se zaš la sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora bi razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.“ Ustavni sud RH dalje navodi da u Prijedlogu zakona o javnoj nabavi, s Konačnim prijedlogom zakona, PZE br. 865, klasa: 330-01/11-02/10, urbroj: 5030120-111 od 7. srpnja 2011. (dalje u tekstu: Prijedlog ZJN-a), Vlada kao predlagateljica ZJN-a nije obrazložila cilj koji se želio pos ći osporenim zakonskim mjerama sadržanima u članku 102., stavku 3. i članku 165., stavku 3. ZJN-a. U Prijedlogu ZJN-a sadržan je i poseban prilog pod nazivom: Usporedni prikaz podudaranja odredbi (nacrta) prijedloga propisa s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim ak ma Vijeća Europe. U navedenom prikazu pored odredbi spornih članaka u rubrici pod nazivom: Usklađenost odredbe (nacrta) prijedloga propisa s odredbom propisa EU/ pravnog akta VE, navedeno je da u pravu EU-a i Vijeća Europe o tome da ponuditelji smiju samo ručno bilježi podatke iz ponuda drugih ponuditelja: „nema odgovarajuće odredbe“.

vna : o m ge Pro a knji n cije na ) u k 250 uključen V (PD

na novim a r i r u ž a e Knjiga j im izmjenama! zakonsk Knjiga je namijenjena osobama koje ak vno sudjeluju u pripremi i provođenju postupaka javne nabave.

Daje odgovore na pitanja: • Što nam donose nove odredbe zakonodavnog okvira u sustavu javne nabave? • Kako planira javnu nabavu i pripremi Plan nabave? • Kako uskladi fiskalnu odgovornost i javnu nabavu? • Kako organizira ins tuciju naručitelja i poveća razinu stručnos djelatnika koji sudjeluju u procesu nabave sukladno novim propisima? • Kako komunicira s gospodarskim subjek ma? • Kako kvalitetno izradi dokumentaciju za nadmetanje, efikasno pripremi i proves postupak javne nabave, nabavi i zadovolji stvarne potrebe naručitelja, pra realizaciju ugovora? • Koje su nove odrednice u pravnoj zaš ?

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Prema obrazloženju Ustavnog suda RH, u situaciji kad su rokovi za žalbu iznimno kratki (pet odnosno deset dana), a o „tehničkim uvje ma“ pod kojima se mogu pribavlja podaci relevantni za žalbu ovisi i djelotvor-

nost tog pravnog sredstva, takva se opravdanja pokazuju paušalnima i nategnu ma. Konačno, Ustavni sud RH zaključno utvrđuje da ograničenja (mjere) propisana člankom 102., stavkom 3. i člankom 165. stavkom 3. ZJN-a nemaju razumno i objek vno opravdanje. Stoga se cilj h mjera ne može smatra legi mnim, te je Ustavni sud RH ukinuo sporne odredbe ZJN-a.

Uvažavajući sve prethodne navode, a polazeći od činjenice da je riječ o žalbenom stadiju postupaka javne nabave na koji se primjenjuju pravila upravnog postupka. Ustavni sud RH je utvrdio da se ciljevi članka 102., stavka 3. i članka 165., stavka 3. ZJN-a, koji dopuštaju da ponuditelji samo ručno bilježe podatke iz ponuda drugih ponuditelja odnosno iz spisa predmeta, a zabranjuje im se da ih barem kopiraju i umnažaju (na kojem je temeljnom pravilu ustrojen upravni postupak) ne mogu smatra legi mnim. Sukladno obrazloženju Ustavnog suda RH, da se cilj osporenih zakonskih mjera ne može smatra legi mnim, neizravno je potvrdila sama Vlada RH kad je u svom očitovanju te mjere pokušala opravda tvrdnjama da je riječ o „tehničkim ograničenjima“ koja se odnose samo „na način bilježenja navedenih podataka“ pa „ni na koji način ne utječu na opseg ni sadržaj saznanja koja je stranka stekla uvidom u spis predmeta“. Ili na drugom mjestu, da osporene odredbe ograničavaju „samo način bilježenja podataka“, ali u potpunos dopuštaju ručno bilježenje podataka, pri čemu je gospodarskom subjektu koji se namjerava žali omogućeno „ručno bilježenje podataka koliko god ono trajalo, jer rok za bilježenje podataka nije određen“.

JAVNA NABAVA

RADNO PRAVO

UDK 347.2

Rad na izdvojenom mjestu ili rad na daljinu Vesna Šiklić Odak * Rad na daljinu i poslodavcima i radnicima pruža niz prednos u smislu ušteda, racionalnijeg korištenja vremena, a radom na daljinu u Europskoj uniji omogućuje se i jedna od če ri temeljne slobode tj. kolanje radne snage. Radi uvida u predstojeće izmjene odredbi Zakona o radu u članku se daje pregled osnovnih obilježja rada na daljinu, sukladno međunarodnoj praksi i važećim odredbama Zakona o radu na izdvojenom mjestu rada. Također je dan i pregled Uredbe o mogućnos rada državnog službenika na izdvojenom mjestu i rada s nepunim radnim vremenom.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Ins tut rada na izdvojenom mjestu ili rada na daljinu (telework) jedan je od a pičnih oblika rada koji omogućuje radnicima obavljanje cijelog posla ili znatnog djela posla s mjesta koji je fizički odijeljen od lokacije svog poslodavca i koji koriste informacijsku tehnologiju kao glavni alat svog rada i komunikacije. Iako je rad na daljinu dosta složen i kompleksan oblik rada, posebno stoga što su nejasne granice između vremena rada i slobodnog vremena, is omogućuje poslodavcima uštede na infrastrukturi u njegovom uredu na radnom mjestu (prostor, grijanje/hlađenje, struja, telefon, troškovi prijevoza i sl.) i povećanje produk vnos radnika i njegovog radnog zadovoljstva s obzirom na stvaranje ravnoteže između privatnog života i rada.

Veliki doprinos u uspostavi ins tuta i zaš prava radnika na daljinu učinilo je Europsko vijeće koje je u okviru Europske strategije zapošljavanja iniciralo donošenje Okvirnog sporazuma o radu na daljinu koji su socijalni partneri1 potpisali 2002. godine. Socijalni partneri prepoznali su rad na daljinu kao način na koji poduzeća i organizacije javne uprave mogu modernizira organizaciju posla i kao način na koji radnici mogu uskladi poslovni i društveni život, koji im daje veću autonomiju u ispunjavanju njihovih zadaća. Okvirnim sporazumom o radu na daljinu is če se da kako bi Europa dobila najviše koris od informacijskog društva, mora po ca ovaj novi oblik organizacije rada tako da fleksibilnost i sigurnost idu zajedno, kvaliteta radnih mjesta bude poboljšana te da se poboljšaju mogućnos za osobe s invaliditetom na tržištu rada. Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Ministarstvo uprave. Udruženje poslodavačkih i industrijskih konfederacija Europe (UNICE), Europska udruga obrta i MSP-a (UEAPME), Europski centar poduzeća u javnom vlasništvu ili od općeg gospodarskog interesa (CEEP) i Europska konfederacija sindikata (ETUC). *

U Republici Hrvatskoj rad na daljinu poima se kao rad na izdvojenom mjestu rada (tzv. rad kod kuće) te je prvi puta ugrađen u Zakon o radu (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) 2003. godine, i to Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN, br. 114/03) u postupku usklađivanja s Konvencijom br. 177 te Preporukom br. 184 Međunarodne organizacije rada iz 1996. o radu kod kuće i Smjernicom Vijeća 91/533/ EEC od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijes radnika o uvje ma koji se primjenjuju na ugovor ili na radni odnos. Nakon te godine odredbe o radu na izdvojenom mjestu rada nisu se u bitnome mijenjale (osim numeracije članaka 2009. godine). Među m, ins tut rada na izdvojenom mjestu rada nije se u dovoljnoj mjeri koris o, te kao takav nije ispunio očekivanja u smislu smanjenja nezaposlenos i primjene fleksibilnijeg oblika rada. Stoga su i najavljene izmjene Zakona o radu2, kojim bi se između ostalog, izmijenile i upotpunile odredbe o organizaciji rada na izdvojenom mjestu rada na koji način bi se pos gla veća fleksibilnost rada i smanjenje troškova poslovanja poslodavca, a samim me pos glo i otvaranje novih radnih mjesta i povećanje zaposlenos . Upravo stoga, a radi boljeg uvida u predstojeće izmjene odredbi Zakona o radu u nastavku je dan pregled osnovnih karakteris ka rada na daljinu sukladno međunarodnoj praksi i važećim odredbama Zakona o radu na izdvojenom mjestu rada. Također je dan i pregled Uredbe o mogućnos rada državnog službenika na izdvojenom mjestu i rada s nepunim radnim vremenom (NN, br. 33/06), koju je donijela Vlada Republike Hrvatske 22. ožujka 2006. godine uslijed potrebe reguliranja novih oblika rada za državne služ-

Vidi Internetsku stranicu Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o radu, rasprava.mrms.hr. 2

UDK 347.2

RADNO PRAVO

benike koji se pojavljuju u praksi, a u cilju otvaranja novih radnih mjesta te povećanja zaposlenos u državnim jelima.

3. Pravila rada na daljinu prema okvirnom sporazumu

2. Definicija rada na daljinu

Ins tut rada na daljinu ima dobrovoljan karakter uključujući radnika i poslodavca. To znači da se radnik prema ponuđenom opisu poslova može zaposli na rad na daljinu ili može naknadno radi na daljinu na dobrovoljnoj osnovi. Prema Okvirnom sporazumu o radu na daljinu u oba ta slučaja, poslodavac radniku na daljinu daje odgovarajuće pisane obavijes u skladu s direk vom Vijeća 91/533/EEZ, što uključuje informacije o važećim kolek vnim ugovorima, opis posla koji će se obavlja itd. Posebnos rada na daljinu uobičajeno zah jevaju dodatne pisane informacije o pitanjima poput odjela poduzeća u kojemu radnik na daljinu radi, njegovog/njezinog izravnog nadređenog ili druge osobe kojima se može obra s pitanjima profesionalne ili osobne prirode, način izvještavanja i sl.

Postoje različite definicije rada na daljinu koje stvaraju problem u shvaćanju tog ins tuta, posebno u odnosnu na sam naziv tog oblika rada (rad na daljinu, rad kod kuće, rad na izdvojenom mjestu rada), mjesto rada ili lokaciju (kod kuće, poseban ured ili se može obavlja putem mobitela), vrstu rada (s obzirom na tehnologiju koja je u upotrebi), kao i u odnosu na vremenski okvir tog rada (djelomično ili cijelo vrijeme). Radi lakšeg poimanja ins tuta rada na daljinu bitno je razlikova tri komponente, i to: da je mjesto rada (lokacija) fizički različita od lokacije poslodavca; da se u radu koris informacijska tehnologija i komunikacija (osobna računala, elektronička pošta, telefaks i telefon) i da je radnik komunikacijski povezan s poslodavcem. Pri tome treba naglasi da se pravni status radnika na daljinu isključivo odnosi na radnike koji svoj posao obavljaju temeljem zasnovanog radnog odnosa s poslodavcem, a ne odnosi se na kategorije samozapošljavanja.

3.1. Dobrovoljni karakter

Međunarodne definicije rada na daljinu: Prema Okvirnom sporazumu o radu na daljinu, rad na daljinu je oblik organizacije i/ili izvođenja rada uz uporabu informacijske tehnologije, u okviru ugovora o radu/radnom odnosu, u kojemu se posao koji bi se mogao obavlja u prostorima poslodavca redovito obavlja izvan h prostora. Međunarodna organizacija rada definira rad na daljinu kao oblik rada koji se obavlja na mjestu različitom od središnjeg ureda ili proizvodnih pogona poslodavca, me odvajajući radnika od osobnog kontakta sa suradnicima koji svoj posao obavljaju na navedenim lokacijama poslodavca i pri tom se koriste nove tehnologije koje omogućuju ovakvu separaciju olakšavajući komunikaciju.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Konvencija br. 177 o radu kod kuće MOR-a iz 1996. definira rad na daljinu kao onaj rad koji se obavlja od osobe koja se navodi kao radnik kod kuće, a obavlja se u njegovom/njezinom domu ili na drugom mjestu prema njegovom/njezinom izboru, osim u radnom prostoru poslodavca, i to u svrhu dobivanja naknade za rad koji rezul ra određenim proizvodom ili uslugom određenom od poslodavca, bez obzira na to tko osigurava opremu, materijal ili druga proizvodna sredstva, pod uvjetom da se ne radi o osobi koja posjeduje određeni stupanj autonomije u radu i ekonomske neovisnos zbog čega bi je se moglo smatra autonomnim radnikom prema državnim zakonima, propisima ili sudskim odlukama.

Ako rad na daljinu nije uključen u ponuđeni originalni opis poslova, a poslodavac ponudi rad na daljinu, radnik tu ponudu može prihva ili odbi . Isto tako, ako radnik izrazi želju da radi na daljinu, poslodavac taj zahtjev može prihva ili odbi . Budući da samo mijenja način izvođenja poslova, prelazak na rad na daljinu sam po sebi ne utječe na radni status radnika na daljinu. Također, radnikovo odbijanje da prijeđe na rad na daljinu samo po sebi ne predstavlja osnovu za prekidanje radnog odnosa ili mijenjanje uvjeta zaposlenja toga radnika. Ako rad na daljinu nije sadržan u originalnom opisu poslova, odluka o prelasku na rad na daljinu može se promijeni individualnim i/ili kolek vnim ugovorom. Promjena može znači povratak na rad u poslodavčevim prostorima na zahtjev radnika ili poslodavca. Načine provedbe

RADNO PRAVO

ove promjene utvrđuju se individualnim i/ili kolekvnim ugovorima.

4. Rad na daljinu prema hrvatskim propisima

3.2. Oprema

4.1. Zakon o radu

Sva pitanja u vezi s opremom, odgovornos i troškovima moraju bi jasno definirana prije početka rada na daljinu. Općenito je pravilo da je poslodavac odgovoran za osiguravanje, instalaciju i održavanje opreme potrebne za redovit rad na daljinu, osim u slučaju da radnik na daljinu koris svoju opremu. Ako se rad na daljinu obavlja redovito, poslodavac plaća naknadu ili pokriva troškove izravno nastale zbog obavljanja posla, posebice one koji se odnose na komunikaciju. Poslodavac radniku na daljinu mora osigura odgovarajuću tehničku potporu. U skladu s državnim zakonima i kolek vnim ugovorima, poslodavac je odgovoran za troškove gubitka i štete na opremi i podacima koje radnik na daljinu koris , a radnik na daljinu mora se dobro brinu za opremu koja mu/joj je dana na raspolaganje.

Ins tut rada na daljinu, kao što je u uvodnom dijelu naznačeno, Zakon o radu definira kao rad na izdvojenom mjestu rada. Prema članku 15. Zakona o radu, rad na izdvojenom mjestu rada znači obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru, koji nije prostor poslodavca. Ugovor o radu za obavljanje takvih poslova mora, pored uglavaka koje mora sadržava svaki ugovor o radu (čl. 13., st. 1., podst. od 1. do 9. Zakona o radu), sadržava i dodatne uglavke, koji proizlaze iz a pičnog oblika rada i uvjeta toga rada, i to o: dnevnom, tjednom ili mjesečnom vremenu obvezne nazočnos radnika na radnom mjestu, rokovima, vremenu i načinu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika, strojevima, ala ma i opremi za obavljanje poslova, koje je poslodavac dužan nabavi , instalira i održava, uporabi vlas h strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s me, naknadi drugih troškova radniku povezanih s obavljanjem posla, načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

3.3. Zaš ta zdravlja i sigurnost na radu

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Poslodavac je dužan primjenjiva pravila za zaš tu zdravlja i sigurnost na radu radnika na daljinu u skladu s Direk vom 89/391 i važećim, iz nje proizašlim, direk vama, nacionalnim zakonodavstvom i kolekvnim ugovorima. Isto tako poslodavac je dužan izvijes radnika na daljinu o poli ci poduzeća o zaš zdravlja i sigurnos na radu, posebice o zahtjevima povezanim s opremom sa zaslonom. Radnik na daljinu dužan je ispravno provodi poli ke sigurnos na radu. Da bi potvrdili ispravnu provedbu važećih propisa zaš te zdravlja i sigurnos na radu, poslodavac, predstavnici radnika i/ili nadležne vlas imaju pravo pristupa mjestu obavljanja rada na daljinu, u okviru državnoga zakonodavstva i kolek vnih ugovora. Ako radnik na daljinu radi u svome domu, pravo pristupa uvjetovano je prethodnom obavijes i suglasnos radnika. Radnik na daljinu ima pravo zah jeva inspekcijske posjete.

UDK 347.2

3.4. Organizacija rada U okviru važećeg zakonodavstva, kolek vnih ugovora i pravila poduzeća, radnik na daljinu sam upravlja organizacijom svoga radnoga vremena. Količina posla i norme kvalitete obavljanja posla radnika na daljinu jednake su onima postavljenima usporedivim radnicima, koji posao obavljaju u prostorima poslodavca. Poslodavac je dužan osigura provedbu mjera kojima se sprječava izoliranje radnika na daljinu od ostatka radne zajednice u poduzeću, poput pružanja prilika za redovite susrete s kolegama ili osiguravanja pristupa informacijama u poduzeću.

Navedeni se ugovor ne može sklopi za obavljanje poslova koji se obavljaju u skraćenom radnom vremenu, te drugih poslova za koje je utvrđeno Zakonom o radu ili drugim zakonom. Bitno je spomenu da se na taj ugovor uglavnom ne primjenjuju odredbe Zakona o radu o rasporedu radnog vremena, skraćenom radnom vremenu, prekovremenom radu, preraspodijeli radnog vremena, noćnom radu i stanci. Radnik koji radi na izdvojenom mjestu rada u svim je pravima izjednačen s radnicima koji rade u prostorima poslodavca, pa tako ni njegova plaća ne smije bi utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama istog poslodavca radi na is m ili sličnim poslovima, a količina poslova i rokovi izvršenja poslova na izdvojenom mjestu rada ne smiju radnika onemogući u korištenju prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor. O svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada, poslodavac je dužan obavijes jelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada u roku od 15 dana od njegovog sklapanja. Nadalje, jedan od bitnih elemenata rada na izdvojenom mjestu rada je taj da je poslodavac dužan osigura radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržava se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.

UDK 347.2

RADNO PRAVO

Također je bitno napomenu da se Prijedlogom novog Zakona o radu3, kojeg je donijela Vlada RH dana 23. siječnja 2014. godine, na svojoj 138. sjednici te ga upu la u proceduru donošenja u Hrvatski sabor, mijenja organizacija rada na izdvojenom mjestu rada, osobito u odnosu na obvezu prijavljivanja tog oblika rada inspekciji rada i vođenju evidencije o radnom vremenu. Naime, predloženom izmjenom briše se odredba članka 15., stavka 6. važećeg Zakona o radu koja propisuje da je poslodavac o svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada dužan obavijes jelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada u roku od petnaest dana od dana sklapanja ugovora. Također se predlaže brisanje odredbe članka 15., stavak 1., točke 1. i 2., što propisuje vrijeme obvezne nazočnos radnika na mjestu rada i rokove, vrijeme i način nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika. Umjesto toga kao dodatni uglavak takvog ugovora umjesto nazočnos propisuje se radno vrijeme radnika na izdvojenom mjestu rada. Ostale odredbe koje reguliraju ins tut rada na izdvojenom mjestu nisu mijenjane. Predloženom izmjenom pojednostavljuje se postojeća odredba o radu na izdvojenom mjestu, a izmjenom organizacije rada na izdvojenom mjestu rada pos gla bi se veća fleksibilnost rada, a samim me pos glo bi se i povećanje zaposlenos .

4.2. Zakon o zaš

na radu3

Kad govorimo o posebnom zakonu prvenstveno se to odnosi na Zakon o zaš na radu (NN, br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 , 75/09 i 143/12), koji propisuje da je poslodavac svim radnicima, pa tako i radnicima na izdvojenom mjestu rada obvezan osigura sigurne uvjete rada. U cilju usklađivanja s pravnom stečevinom EU i poboljšanja norma vne regula ve na području zaš te na radu u Hrvatskom saboru sada je u postupku donošenje novog Zakona o zaš na radu, a koji Prijedlog je Vlada RH usvojila na svojoj 138. sjednici dana 23. siječnja 2014. godine4.

Pri obavljanju inspekcijskog nadzora na izdvojenom mjestu rada, nadležni inspektor je ovlašten obavi nadzor o zaš života i zdravlja drugih osoba koje borave u neposrednoj blizini toga mjesta rada. Također je potrebno naglasi da se sukladno članku 34., stavku 3. Zakona o zaš na radu na izdvojenom mjestu rada ne mogu obavlja poslovi s posebnim uvje ma rada. Poslovi s posebnim uvje ma rada prema Zakonu o zaš na radu Članak 34. (1) Poslovi s posebnim uvje ma rada prema odredbama ovoga Zakona su poslovi koje mogu obavlja samo zaposlenici koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi života, spola, stručnih sposobnos , zdravstvenoga, tjelesnog ili psihičkog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje) te psihofizioloških i psihičkih sposobnos (u daljnjem tekstu: psihička sposobnost). (2) Poslodavac ne smije rasporedi radnika na poslove s posebnim uvje ma rada ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete. (3) Na izdvojenim mjes ma rada u smislu odredaba Zakona o radu ne mogu se obavlja poslovi s posebnim uvje ma rada. (4) Ministar nadležan za rad u suglasnos s ministrom zdravstva propisa će poslove s posebnim uvje ma rada, način, sadržaj i rokove provjere sposobnos radnika za rad na m poslovima.

Vidi: Internetsku stranicu www. vlada.hr.

Članak 90., stavak 3. Prijedloga Zakona o radu

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Vidi: Internetsku stranicu www.vlada.hr.

Novim Prijedlogom Zakona o zaš na radu u odnosu na ovlas inspektora zaš te na radu propisuje se da je nadležni inspektor, pored nadzora rada na izdvojenom mjestu, ovlašten obavi nadzor o zaš života i zdravlja drugih osoba, koje borave u neposrednoj blizini tog mjesta rada.

Člankom 75.a, stavkom 1. Zakona o zaš na radu propisano je da se poglavlje Zakona u pogledu isprava i evidencija odnosi i na rad na izdvojenom mjestu rada pa je tako propisana obveza čuvanja isprava o ispravnos instalacija (plinskih, električnih), isprava o ispi vanju strojeva i uređaja s povećanim opasnos ma (plinski bojleri) i obveza vođenje evidencija (o osposobljenos radnika za rad na siguran način, o ispi vanju plinskog bojlera, o eventualnim ozljedama na radu).

Inspekcijski nadzor nad primjenom propisa zaš te na radu na izdvojenim mjes ma rada, odnosno rada kod kuće, sukladno odredbi članka 102., stavka 8. Zakona o zaš na radu, obavljaju inspektori rada za zaš tu na radu, kojima radi obavljanja nadzora mora bi omogućen ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjes ma rada. Inspektor će zabrani obavljanje poslova: ako se ne omogući ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjes ma rada; ako se ne izvrši izvršno rješenje inspektora i ako se poslovi ne obavljaju sukladno propisima zaš te na radu.

RADNO PRAVO

Dakle, poslodavac je i radnicima na izdvojenom mjestu rada obvezan osigura sigurne uvjete rada prema Zakonu o zaš na radu. Pored toga, s obzirom na uvjete rada na izdvojenom mjestu poslodavac je dužan sukladno članku 69., stavku 2. Zakona o zaš na radu izabra i imenova povjerenika zaš te na radu, koji bi trebali zbog udaljenos , odnosno izdvojenos s m radnicima ostvari vezu, kako bi uz njihovu pomoć bili dobro obaviješteni o svojim pravima te obvezama poslodavca u vezi sa zaš tom na radu i sigurnim radnim uvje ma. Novim Prijedlogom Zakona o zaš na radu, mijenjaju se sada važeće odredbe Zakona te se propisuju obveze poslodavca u vezi s poslovima s posebnim uvjema rada, ali i dalje ostaje zabrana da se na izdvojenim mjes ma rada u smislu općeg propisa o radu, ne mogu se obavlja poslovi s posebnim uvje ma rada.

UDK 347.2

4.3. Zakon o državnim službenicima i Uredba o mogućnos rada na izdvojenom mjestu i rada s nepunim radnim vremenom Polazeći od odrednica Europske unije u pravcu reforme javne uprave, osnovnih zahtjeva unapređenja rada državne uprave, zahtjeva za fleksibilnost rada u državnoj upravi, pozi vnih iskustava rada na daljinu u državnim upravama zemalja članica Europske unije Vlada Republike Hrvatske sukladno odredbama članka 23., stavka 4. Zakona o državnim službenicima (NN, br. 92/05,107/08, 34/11, 34/12, 94/12, 37/13 i 38/13), na sjednici održanoj 22. ožujka 2006. godine donijela je Uredbu o mogućnos rada državnog službenika na izdvojenom mjestu i rada s nepunim radnim vremenom.

Poslovi s posebnim uvje ma rada prema Prijedlogu Zakona o zaš na radu Članak 36. (1) Poslodavac ne smije dopus obavljanje poslova s posebnim uvje ma rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom iz stavka 6. ovoga članka, odnosno posebnim propisom za te poslove. (2) Osobu s kojom namjerava sklopi ugovor o radu za obavljanje poslova s posebnim uvje ma rada, poslodavac upućuje na pregled specijalis medicine rada, uputnicom koja sadrži podatke o naravi ili vrs poslova i drugim okolnos ma od utjecaja na ocjenu njezine sposobnos za obavljanje h poslova i mogućeg utjecaja štetnos s radnog mjesta na zdravlje radnika.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

(3) Poslodavac je obvezan radnika koji obavlja poslove s posebnim uvje ma rada ponovno upu na pregled nakon proteka roka utvrđenog propisom iz stavka 6. ovoga članka, ili kada to ocijeni specijalist medicine rada.

(4) Poslodavac ne smije dozvoli radniku da obavlja poslove s posebnim uvje ma rada, ako ga ponovno ne upu na pregled u roku u kojem je to bio obvezan učini , ili ako radnik odbije pristupi pregledu na koji ga je upu o. (5) Na izdvojenim mjes ma rada u smislu općeg propisa o radu, ne mogu se obavlja poslovi s posebnim uvje ma rada. (6) Ministar nadležan za zdravlje, uz suglasnost ministra, pravilnikom propisuje poslove s posebnim uvje ma rada i uvjete koje moraju ispunjavaradnici koji obavljaju te poslove.

Potrebu uvođenja ins tuta rada kao što je rad na izdvojenom mjestu odnosno potrebu zakonskog reguliranja novih oblika rada koji su se pojavili u praksi, a u cilju otvaranja novih radnih mjesta te povećanja zaposlenos , uočena je još 1995. godine kada je Zakonom o državnim službenicima propisana iznimka od dužnos prisutnos na radnom mjestu te je propisana mogućnost rada na izdvojenom mjestu (rad na daljinu), koju mogućnost i uvjete propisuje Vlada RH uredbom.

4.3.1. Rad državnog službenika na izdvojenom mjestu Rad na daljinu odnosno rad na izdvojenom mjestu je a pični oblik rada u državnoj službi koji omogućuje državnom službeniku povezivanje osobnih, obiteljskih i radnih obveza. I kod državnih službenika, kao i u Zakonu o radu, određenje pojma rad na daljinu u sebi sadrži prvenstveno mogućnost rada izvan mjesta rada u jelu državne uprave, pretežno kod kuće,

UDK 347.2

RADNO PRAVO

uz primjenu informacijske tehnologije (računala, programa i računalnih podataka, telekomunikacijskog sklopa). S obzirom na to da se takav rad obavlja na mjestu koje može bi i znatno prostorno udaljeno od sjedišta državnog jela, radom na daljinu omogućilo se otvaranje radnih mjesta u malim sredinama i na otocima.

organizacijski i tehnički uvje za obavljanje posla, te da državnom službeniku moraju bi osigurani zdravi uvje rada, bez izlaganja okolnos ma koje bi mogle ugrozi njegovo zdravlje i sigurnost. Stoga se državnom službeniku koji na izdvojenom mjestu želi obavlja poslove ne može odobri rad na izdvojenom mjestu, ako to mjesto nema sigurne uvjete rada i osiTakav oblik rada naročito je pogodan za zapošljava- gurane organizacijske i tehničke uvjete. nje osoba s invaliditetom, te žena i drugih osoba koji- Pri tome nije od utjecaja da li državni službenik na izma upravo ovaj ins tut rada omogućuje povezivanje dvojenom mjestu koris vlas tu opremu za rad ili mu osobnih i obiteljskih obveza i rada. S druge strane inje potrebnu opremu osiguralo državno jelo. Suklads tutom rada na izdvojenom mjestu pored povećanja no tome Uredbom je propisano da se državnom služzaposlenos smanjuju se troškovi Vlade Republike beniku može odobri rad na izdvojenom mjestu, ako Hrvatske kao poslodavca, jer ne snosi na pr. troško- su osigurani potrebni organizacijski i tehnički uvje u ve prijevoza, a moguć je izostanak troškova uređenja kojima će moći obavlja zadatke u skladu s načelima i poslovnog prostora i nabave računala i sl. Uredbom standardima rada koji se zah jevaju u državnoj službi. su propisane pretpostavke i uvje pod kojima državni službenik može radi na izdvojenom mjestu rada, po- 4.3.5. Rješenje o odobrenju za rad na izdvojenom mjestu slovi koji se mogu obavlja na izdvojenom mjestu te osiguranje potrebnih sredstava za obavljanje poslova Kako se o rasporedu na radno mjesto te o drugim na izdvojenom mjestu. pravima i obvezama državnog službenika sukladno

4.3.2. Pretpostavke za odobrenje rada na izdvojenom mjestu Da bi državni službenik mogao obavlja poslove na izdvojenom mjestu potrebno je da čelnik jela pravilnikom o unutarnjem redu utvrdi koji se poslovi mogu obavlja na izdvojenom mjestu rada i da rješenjem odobri službeniku rad na izdvojenom mjestu.

4.3.3. Utvrđivanje poslova koji se mogu obavlja na izdvojenom mjestu

Prema Uredbi državno jelo u pravilu osigurava potrebnu opremu za rad na izdvojenom mjestu. Što znači u pravilu? To znači da je državno jelo dužno osigura potrebnu opremu za rad na izdvojenom mjestu. Među m nije u obvezi u slučaju da državni službenik posjeduje vlas tu opremu za rad na izdvojenom mjestu i izrazi želju za korištenjem te opreme. Kako je sukladno članku 9., stavku 1. Zakona o državnim službenicima državno jelo dužno državnom službeniku osigura organizacijske i tehničke uvjete za obavlja-

Odredbom članka 9. Zakona o državnim službenicima utvrđeno je kao temeljno pravo državnih službenika – pravo na rad u prikladnim uvje ma, odnosno da državnom službeniku moraju bi osigurani potrebni

4.3.6. Sredstva za rad na izdvojenom mjestu

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

4.3.4. Uvje za rad na izdvojenom mjestu

S obzirom na to da državni službenik na izdvojenom mjestu radi izvan državnog jela, a u svrhu kontrole obavljenih poslova na izdvojenom mjestu i dogovora o rokovima i načinu izvršenja poslova, neophodno je rješenjem regulira način komunikacije. Pod m se podrazumijeva da se rješenjem čelnika jela utvrdi vrijeme obvezne nazočnos državnog službenika na izdvojenom mjestu, kao i način na koji državni službenik mora bi dostupan čelniku jela i kada fizički nije nazočan na izdvojenom mjestu.

Prema Uredbi na izdvojenom mjestu mogu se obavlja samo oni poslovi koje državni službenik može obavlja samostalno. S obzirom na specifičnost poslova koji se obavljaju u državnim jelima Uredbom je propisano da čelnik državnog jela pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje koji se poslovi mogu obavlja na izdvojenom mjestu. Pri utvrđivanju h poslova čelnik državnog jela mora vodi računa o vrs poslova koji se mogu obavlja na izdvojenom mjestu, jer su to najčešće jednostavni poslovi, unosi podataka u računalo, poslovi povezani s izradom projekta i sl., koji državnom službeniku omogućuju samostalni rad. Stoga je Uredbom propisano da se na izdvojenom mjestu ne mogu obavlja poslovi koji obuhvaćaju rad sa strankama ili rad sa povjerljivim dokumen ma.

članku 63. Zakona o državnim službenicima odlučuje rješenjem čelnika jela (odlučivanje je upravna stvar), to je Uredbom propisano da čelnik državnog jela rješenjem odobrava državnom službeniku rad na izdvojenom mjestu. Rješenjem se utvrđuju poslovi koje će državni službenik obavlja na izdvojenom mjestu i način komunikacije s državnim jelom. Dakle pored poslova koje državni službenik obavlja na izdvojenom mjestu, rješenjem se utvrđuju i druga prava i obveze kao što je i način komunikacije s državnim jelom.

RADNO PRAVO

nje zadataka, to je članak 7., stavak 2. Uredbe propisano da je državno jelo dužno državnom službeniku nadoknadi troškove nastale u obavljanju poslova na izdvojenom mjestu. Dakle, neovisno o tome je li službenik koris vlas tu opremu ili opremu koje mu je osiguralo državno jelo, državnom službeniku koji radi na izdvojenom mjestu nadoknađuju se svi troškovi nastali u obavljanju poslova.

5. Umjesto zaključka S obzirom na to da je zakonska regulacija ins tuta rada na daljinu (rada na izdvojenom mjestu rada) novijeg vijeka, za sada u Republici Hrvatskoj ne postoji sudska praksa koja bi bila pokazatelj kvalitete važećih zakonskih rješenja. Među m, već sada je vidljivo da je neophodno ins tut rada na daljinu norma vno doradi i poboljša , odnosno donije izmjene i dopune sadašnjih zakonskih rješenja. Naime, veliki pomak u smjeru rada na daljinu bio bi da radnik ne mora samo radi izvan ureda, nego da može naizmjenično, prema vlas tom nahođenju dolazi na posao u sjedište poslodavca ili da obavlja rad na lokacijama po svom izboru, naravno uz dopuštenje poslodavca.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Radi pune obaviještenos i mo viranos također bi poslodavac trebao takvom radniku nametnu obvezu dolaska na određene radne sastanke, osim osobama kojima je taj dolazak onemogućen iz medicinskih razloga, te posebno za takve osobe poboljša komunikaciju zbog osjećaja zajedništva i pripadnos među radnicima, što se gubi kod rada na daljinu. Također je potrebno naglasi da uslijed ubrzanog razvoja informa ke i komunikacijske tehnologije (mul medija, računalne mreže, internet) mnogi ljude širom svijeta rade na daljinu. Prema procjeni Specijalizirane agencije UN5, Međunarodne organizacije rada, ILO danas na svijetu više od deset milijuna ljudi radi na daljinu i radni dan započinju kod kuće, pred monitorima svojih računala.

Dakle pozi vne strane, kako za poslodavca tako i za radnika na daljinu uvelike nadmašuju eventualne probleme takvog rada, posebice imajući u vidu da se takvim radom općenito poboljšava marke ng, smanjuju se troškovi poslodavca, u javnom se sektoru poboljšava kakvoća usluga, prevladavaju se vremenske zone, mo vira se radnika (rad u vlas tom domu). Nadalje, rad na daljinu je fleksibilniji, jer poslodavcima pruža mogućnost biranja između većeg broja potencijalnih radnika i pruža im znatne uštede u sve većim troškovima kupnje ili iznajmljivanja, te održavanja poslovnog prostora, kao i u troškovima javnog prijevoza do radnog mjesta i sl. Na kraju je potrebno reći da se Interna onal Labour Organiza on, ILO (h p://www.ilo.org).

UDK 347.2

radom na daljinu u Europskoj uniji omogućuje i jedna od če ri temeljne slobode tj. kolanje radne snage (uz slobodno kolanje roba, kapitala i usluga), a da na taj način radnik, konkretno u Republici Hrvatskoj ne mora fizički napus stvarno mjesto svog prebivališta ili boravka.

HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRAVNIKA U GOSPODARSTVU poziva sve pravnike u gospodarstvu i upravi, suce, odvjetnike, javne biljeænike, steËajne upravitelje, te poduzetnike na

tradicionalni proljetni

52. SUSRET PRAVNIKA Opatija, 14. do 16. svibnja 2014., Grand hotel 4 opatijska cvijeta Ko zacija za sudjelovanje na savjetovanju, 1997,50 kn (uključen PDV), obuhvaća Zbornik referata, konzultacije i odgovore na pitanja.

Informacije i prijave za savjetovanje: Zagreb, Križanićeva 16/IV, telefon i faks: (01) 46 14 890 mob: 098 927 2871 E-mail: pravnici.u.gospodarstvu@hi.t-com.hr www.pravniciugospodarstvu.hr

UDK 330.5

PLAĆE I NAKNADE

JOPPD obrazac – neka pitanja i odgovori * U prošlom broju TIM4PIN Magazina, pojasnili smo temeljne kategorije i postupke sastavljanja JOPPD obrasca – obveznike ispostavljanja JOPPD obrasca, rokove i način dostave, eviden ranje isplata neoporezivih primitaka osobama koje nisu zaposlenici, te dnevnice i troškove na službenom putovanju. Svakodnevno i dalje primamo vaše upite na temu popunjavanja JOPPD obrasca, te stoga u tekstu objavljujemo izabrana učestalija pitanja i odgovore za koje smatramo da će koris obveznicima u daljnjem radu.

1) Pitanje: subvencioniranje Jedinica lokalne samouprave (temeljem Odluke o socijalnoj skrbi ili drugog akta) subvencionira cijenu prijevozne karte, stanovanja i pričuve, učeničke marende, ručka u produženom boravku, troškove el. energije i stanovanja, ekonomsku cijenu vr ća, te iste podmiruje temeljem računa izdanih od pravnih osoba. Unose li se te subvencije u obrazac JOPPD kao neoporezivi primitak (šifra 7), s oznakom načina isplate (šifra 3) u mjesecu u kojem je račun plaćen toj pravnoj osobi? Ako dijete ostvari pravo na subvenciju školske marende, upisujemo li OIB djeteta u obrazac JOPPD ili OIB roditelja? Obrazac JOPPD podnosi se kada je račun podmiren pravnoj osobi (prikazuje se taj mjesec –po načelu blagajne) i oznaka je 3. Ako dijete ostvari pravo na subvenciju školske marende, u obrazac se upisuje OIB djeteta, zato što je to pravo djeteta, a ne roditelja (uvijek se upisuje OIB onoga tko ostvaruje pravo). 2) Pitanje: doprinosi za volontere Škola obračunava i ispunjava virmane županiji. Za prošli mjesec nije napravljen obračun volontera ni obrazac JOPPD. Kako napravi obračun, odnosno JOPPD, da se vide uplaćeni doprinosi za 12/2013 i za 01/2014, i koje oznake stavi u obrazac?

Kod broja računa (računa po IBAN konstrukciji državnog proračuna) sve ostaje kao što je i do 31. 12. 2013.; u polje »model« upisuje se broj modela »HR68« kao i do sada, a promjena je u tome što se u polje »poziv na broj primatelja« osim prvog i drugog podatka (prvi podatak brojčana oznaka vrste doprinosa – 4 znamenke uključujući kontrolni broj, drugi podatak OIB podnositelja) uvodi i treća oznaka izvješća, koja se sastoji od 5 znamenki od kojih su na prva dva mjesta oznaka godine (zadnje dvije znamenke godine), a na sljedeća tri mjesta nalazi se podatak o rednom broju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi – oznaka izvješća JOPPD, prema kojoj se formiralo zaduženje. Primjer OPIS: POSLODAVAC „FRANJO“, d.o.o., Zagreb, Savska 122, OIB: 29411747395 ima 3 osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa: 1) JOSIP JOSIĆ, IZ ZAGREBA, TOŠINA 12, OIB: 07136325240 • s osobom je sklopljen ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa temeljem odredbi Zakona o radu, a osoba ne zadovoljava uvjete za oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu.

2283 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju 2) IVAN IVIĆ, IZ VELIKE GORICE, MRACLIN 12, OIB: 57457976060 individualne kapitalizirane štednje temeljem radnog • s osobom je sklopljen ugovor o stručnom osodnosa posobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa temeljem odredbi Zakona o po canju zapošlja* Odabrala i uredila: Sabina Rebrović, mag. oec, savjetnica u Cenvanja, a osoba zadovoljava uvjete za oslobođetru za razvoj TIM4PIN; odgovorio: Dražen Opalić, dipl. oec., Mininje od plaćanja doprinosa na osnovicu. starstvo financija RH - Porezna uprava, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

8168 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos temeljem radnog odnosa

8630 Doprinos za zaš tu zdravlja na radu na temeljem radnog odnosa.

Što se če obveze za 12. mjesec 2013., doprinosi dospijevaju do 15. 1. 2014., a za 1. 2. 2014. do 15.2 2014. U nastavku je dan primjer obračuna. Uplatni račun je:

8486 Doprinos za zdravstveno osiguranje temeljem radnog odnosa

PLAĆE I NAKNADE

3) MARKO MARKIĆ, IZ ZAGREBA, CVJETNO 12, OIB: 23123123121 • s osobom je sklopljen ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa temeljem odredbi Zakona o po canju zapošljavanja, a osoba ne zadovoljava uvjete za oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu. Tijek postupka:

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

• obračunavanje doprinosa za mjesec lipanj • 15. srpanj 2014. predaja naloga banci za plaćanje doprinosa • 15. srpanj 2014. predaja obrasca JOPPD za obračunane i isplaćene doprinose PU – ispostavi Trešnjevka.

UDK 330.5 RADNIK OPIS

JOSIP JOSIĆ

IVAN IVIĆ

MARKO MARKIĆ

UKUPNO

1 I. OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA 1. za mirovinsko osiguranje (20/15) 2. za mir. osiguranje na temelju ind. kapit. štednje (5 %) 3. za zdravstveno osiguranje (13 %) 4. za zaš tu zdr. na radu (0,5 %)

2.753,45

413,02

1.239,05

137,67

413,02

357,95

0,00

357,95

715,9

13,77

0,00

13,77

27,53

UDK 330.5

3) Pitanje: ugovor o djelu sa zaposlenikom Vr ć je sklopio ugovor o djelu s radnicom vr ća za kraći program Likovne igraonice, koji se održava izvan redovnog radnog vremena vr ća. Budući da je stjecatelj primitka zaposlenik ins tucije – šifru 0201 ili šifru primitka/obveze doprinosa 0402, koju šifru koris u JOPPD obrascu? Sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, primici od nesamostalnog rada (plaća) su svi primici koje poslodavac odnosno ispla telj primitka od nesamostalnog rada (plaće) u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14., stavka 1. i članka 14., stavka 3. Zakona, po osnovi obavljenog rada prema stavcima 1. i 2. ovoga članka, neovisno o tome pod kojim su nazivom ili drugim ugovornim odnosom ugovoreni i isplaćeni. Iznimno primicima od nesamostalnog rada (plaćom) ne smatraju se primici po osnovi autorskih naknada, koje poslodavci i ispla telji h primitaka isplaćuju svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14., stavka 1. i članka 14., stavka 3. Zakona, pod uvjetom da se autorske naknade isplaćuju na temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih između poslodavca/ ispla telja primitaka od nesamostalnog rada (plaće) i h osoba za autorsko djelo, i drugim uvje ma u skladu s propisima koji uređuju autorska i srodna prava.

PLAĆE I NAKNADE

unutar obveznog osiguranja/korištenja prava po osnovi za koju je izvršen obračun. Pod 9 na istoj strani obrasca upisuje se jedna od šifri: oznaka 1 – ako je osoba prijavljena na puno radno vrijeme; oznaka 2 – ako je prijavljena na nepuno radno vrijeme; oznaka 0 – ako ne postoji radno vrijeme; i oznaka 3 – ako osoba radi polovicu radnog vremena, radi njege djeteta s teškoćama u razvoju. 5) Pitanje: isplate za prijevoz na posao Jednom dijelu djelatnika ins tucija za međugradski prijevoz uplaćuju novac mjesečno na račun, a drugim djelatnicima koji imaju mjesečnu godišnju kartu ZET-a plaća po mjesečnom računu prijevozniku. Je li potrebno upisivanje djelatnika u JOPPD obrazac za plaćanje po ZET-ovom računu, i u kojem roku je potrebno preda obrazac? Na JOPPD obrascu se treba iskaza prijevoz i za djelatnike koji za prijevoz dobivaju kartu ZET-a. Prijevoz se iskazuje u posebnom retku i u stupac 15.1. oznaka neoporezivog primitka upisuje se šifra 19, ako se radi o naknadi prijevoza naposao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom iz priloga 4. Kao način isplate iz priloga 5 upisuje se oznaka 3 – ostale bezgotovinske isplate na račune sukladno posebnim propisima. JOPPD obrazac predaje se zajedno s isplatom plaće ili najkasnije sljedeći dan.

Sukladno gore navedenom, svi se primici koje vr ć 6) Pitanje: službena putovanja isplaćuje svojoj radnici moraju tre ra kao dohodak Što se sve unosi u JOPPD obrazac osim dnevnica, a od nesamostalnog rada, ako se ne radi o autorskom če se službenih putovanja: prikazuju li se i parkirne djelu, a ne može svojim radnicima obračunava i karte, avionske i željezničke karte, računi hotela, upoisplaćiva drugi dohodak temeljem ugovora o djelu. raba privatnog vozila u službene svrhe? 4) Pitanje: šifra za rodiljni dopust i komplikacije u trudnoći

Trošak putnih naloga koji se prikazuje u Obrascu JOPPD do 31. 12. 2014. je:

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Na strani B Obrasca JOPPD pod 8 – oznaka prvog/za- Pošto će te usluge konzumira u budućnos , a traže dnjeg dana u mjesecu u obveznom osiguranju po toj refundaciju odmah, smije li im ustanova refundira osnovi, upisuje se: oznaka 3 – ako je to ostali mjesec sredstva i kako to prikaza u JOPPD-u?

Budući da ins tucija ne isplaćuje nikakvu naknadu, upi- 1. ukupan iznos dnevnice suju li se zaposlenice na rodiljnom dopustu i komplikaci- 2. trošak noćenja 3. trošak puta i to samo prijevozna karta i/ili trošak jama u trudnoći u JOPPD obrazac, i pod kojom šifrom? cestarine, Na novom JOPPD obrascu od 1. 1. 2014. iskazuju se osim oporezivih dohodaka i neoporezivi primici koji koji je plaćen gotovim novcem od radnika (bez obzine podliježu oporezivanju, a u svrhu prikupljanja po- ra na to plaća li se iz akontacije ili vlas h sredstava dataka o ukupno ostvarenim primicima po pojedi- radnika), koji je upućen na službeni put i koji se pravnom poreznom obvezniku. To su osobito primici iz da putnim nalogom. Nakon 1. 1. 2015. is troškovi članka 9. i 10., te članka 15., stavaka 2. i 3. Zakona o iskazivat će se do 15. u mjesecu protekom mjeseca u kojem je izvršen konačni obračun, bez obzira na način porezu na dohodak. podmirenja troška. Pod 15.1. – oznakom neoporezivog primitka, upisuje se šifra (oznaka) 12 – naknada plaće za vrijeme privre- 7) Pitanje: predujmovi za troškove službenog puta mene nezaposlenos i spriječenos za rad isplaćena Zaposlenici prije putovanja otprilike 2 ili 3 mjeseca na teret sredstava obveznih osiguranja, a prema član- kupuju aviokarte zbog nižih cijena i isto tako plaćaku 10., točke 3. Zakona o porezu na dohodak. ju hotelski smještaj, te traže refundaciju sredstava.

PLAĆE I NAKNADE

Je li moguće ispla zaposlenima akontaciju u visini h sredstava ili treba po povratku sa službenog puta obračuna i ispla sve po putnom nalogu, bez obzira na to što su to sami pla li puno ranije? Ovaj se primitak ne iskazuje u obrascu JOPPD prije konačnog obračuna. Nije jedino jasno kako prikaza taj primitak ako se put ne realizira, odnosno ako dođe do prekida radnog odnosa. U tom slučaju takav primitak tre rao bi se kao plaća (odnosno ostali primitak isplaćen s plaćom). Predlažemo da se u trenutku kupnje te karte (pretpostavlja se da je točan datum puta poznat), a s obzirom na to da se karta kupuje ranije, otvori putni nalog s datumom u budućnos , ispla akontacija za podmirenje troškova puta te nakon puta obračuna putni nalog. Ako je put odgođen, putni nalog se stornira te se potražuje povrat sredstava.

UDK 330.5

u JOPPD obrascu, s obzirom na to da ih nema u svojoj bazi podataka, jer to nisu vanjski suradnici? U ovom slučaju su škole obveznici dostavljanja Obrasca JOPPD za dnevnice, a Agencija za smještaj. Agencija bi trebala vodi evidenciju zato što se ipak radi o trošku Agencije, a ako nema h podataka, morat će ih traži od škola. Drugi način je da se promijeni praksa, te da odnos Agencije i škole, što se če troškova noćenja bude istovjetan troškovima dnevnica. 11) Pitanje: visina dnevnice u posebnim slučajevima Članak 75., stavak 7. Kolek vnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi uređuje pravo radnika koji je upućen na službeno putovanje s korisnicima. Ako put traje najmanje 8 sa , bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj, isplaćuje se iznos pune dnevnice.

Radnik je na takvom službenom putu proveo 9 sa i zahtjeva isplatu pune dnevnice prema gore navedeNa službeni put djelatnice su išle autom ravnatelja in- nom članku. Kako to prikaza u JOPPD obrascu? s tucije. Kako dnevnice i putne troškove isplaćuju u gotovini, trebaju li se prikaza u JOPPD obrascu, smije Pola dnevnice može se ispla neoporezivo, jer je u li se ravnatelju prikaza putni trošak (2 kune po ki- skladu s poreznim propisima (službeni put u trajanju lometru) iako njega nema na putnom nalogu već je od 8 do 12 sa – pola dnevnice), a druga polovica dnevnice je u poreznom smislu plaća i treba obračunaznačeno da su djelatnice koris le njegov auto? na sve zakonom propisane doprinose i poreze kao Da, dnevnice se prikazuju pod šifrom 17, a korištenje na plaću. Tada se isplata vrši putem COP-a (centralprivatnog automobila u službene svrhe pod šifrom 18 nog obračuna plaća), izvještavanje putem JOPPD-a iz priloga 4 Obrasca JOPPD. Budući da putni nalog glasi (s me da se is dan ispla i neoporezivi i oporezivi na osobu koja je išla na put, a ne na ravnatelja, 2 kune dio, a JOPPD najkasnije sljedeći dan o tome izvijes ), po kilometru moraju se prikaza na OIB-u te osobe a ukupno isplaćena sredstva terete poziciju 32111 (poslije se ta osoba i ravnatelj mogu razračuna ). Dnevnice. 8) Pitanje: dnevnice i putni trošak

9) Pitanje: plaćanja kar com, mobitelom i sl.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Kako postupi i unosi li se u JOPPD: ako je cestarina za sanitetsko vozilo plaćena Ina-kar com, bon za mobitel koji se koris u poslovne svrhe, parking plaćen mobitelom kao i parking za službeno vozilo plaćen gotovinom?

12) Pitanje: natjecanja i smotre učenika Škola ima dosta učenika koji idu na razna natjecanja. Do sada su im bile isplaćivane dnevnice za put, jer neka natjecanja traju više od 12 sa . Također, školu polaze učenici koji sudjeluju u projek ma Agencije za mobilnost EU i putuju u druge zemlje već prema potrebi sudjelovanja na određenom projektu. Na koji način sva primanja (pa i dnevnice) prikaza u obrascu JOPPD, kako u obrazac unije učenike a koji nisu zaposlenici škole – nisu zaposlenici uopće. Smije li im se uopće isplaćiva pokriće troškova puta?

Cestarina za sanitetsko vozilo plaćena Ina-kar com – ne unosi se do 1. 1. 2015. (a neće ni nakon 1. 1. 2015., ako ta cestarina nije dio putnog naloga). Bon za mobitel koji se koris za poslovne svrhe – ne unosi se u Obrazac JOPPD. Parking plaćen mobitelom kao i parking za službeno vozilo plaćen gotovinom – ne Sukladno članku 10., točke 20. Zakona o porezu na unosi se u Obrazac JOPPD. dohodak, porez na dohodak ne plaća se na primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondo10) Pitanje: natjecanja i smotre učenika va i programa Europske unije jelima akredi ranim Agencija organizira državna natjecanja i smotre za u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hručenika osnovnih i srednjih škola i njihove mentore. vatskoj za provedbu ak vnos mobilnos u okviru Pritom im Agencija plaća troškove smještaja. Men- programa i fondova Europske unije, a u svrhu obrazotorima koji vode učenika, škole izdaju putni nalog vanja i stručnog usavršavanja, u skladu s financijskom i isplaćuju dnevnice, a Agencija im potom refundira uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa troškove. S obzirom na to da navedenim mentorima (takav neoporezivi primitak u Obrascu JOPPD prikaAgencija plaća smještaj, na koji način to prikaza zujete pod oznakom 31).

UDK 330.5

PLAĆE I NAKNADE

Također, u skladu s člankom 10., točkom 11. Zakona o porezu na dohodak, oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 13., stavka 2., točaka 1., 2., 5., 13. i 14., te stavka 12. Pravilnika o porezu na dohodak isplaćene po osnovi službenih putovanja fizičkim osobama, koje u neprofitnim i proračunskim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona (takav neoporezivi primitak u Obrascu JOPPD prikazujete pod oznakom 27). 13) Pitanje: isplata džeparca Dom socijalne skrbi prima na smještaj korisnike temeljem rješenja Centara za socijalnu skrb. U svakom Rješenju o smještaju korisnika regulirano je pravo na isplatu pomoći za osobne potrebe korisnika ili tzv. džeparac (100,00kn). Navedeni džeparac Dom isplaćuje korisnicima sa svog žiroračuna po primitku sredstava, koja korisnici ostvaruju na tri različita načina: 1. iz vlas te mirovine (koja dolazi na žiroračun Doma, te kojom se podmiruje trošak smještaja, a 100,00 kuna iz mirovine isplaćuje korisniku kao pomoć za osobne potrebe)

2. na teret nadležnog Ministarstva socijalne poli ke i mladih (također sredstva dolaze na žiroračun Doma, te se isplaćuju korisnicima) ili 3. obveznici uzdržavanja uplaćuju sredstva za osobne potrebe na žiroračun Doma, te se ista isplaćuju korisnicima. Je li u navedenim slučajevima Dom obveznik podnošenja JOPPD obrasca za isplatu pomoći za osobne potrebe korisnika ili je to nadležni centar za socijalnu skrb? 1. Primitak iz vlas te mirovine (koja dolazi na žiroračun Doma, te kojom se podmiruje trošak smještaja, a 100,00 kuna iz mirovine isplaćuje korisniku kao pomoć za osobne potrebe) ne prikazuje se na obrascu JOPPD, zato što se radi o mirovini koju je iskazao HZMO na Obrascu JOPPD. 2. Na teret nadležnog Ministarstva socijalne poli ke i mladih (također sredstva dolaze na žiroračun Doma, te se isplaćuju korisnicima) prikazuju se na obrascu, i to prikazuje onaj tko isplaćuje (to je konkretno Dom na OIB korisnika). 3. Obveznici uzdržavanja uplaćuju sredstva za osobne potrebe na žiroračun Doma, te se ista isplaćuju korisnicima. Ova sredstva ne prikazuju se na obrascu JOPPD, zato što se radi ili o vlas m sredstvima ili sredstvima koja su uplaćena od srodnika.

S obzirom na dinamičnost poslovanja većine naših korisnika kod kojih učenje i usvajanje novosti nikada ne prestaje,

Vam donosi radionicu napredne obuke

Izrada godišnjeg obračuna proračuna

t t t

10. i 11.03.2014. godine u Zagrebu, 13.03.2014. godine u Novigradu, 18.03.2014. godine u Splitu.

Planirano trajanje radionica je od 09:30 do 14:30 sati.

t t t t

Uvod - aktualnosti u proračunu i novosti u aplikaciji računovodstvo proračuna; Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna; Knjigovodstvene pripreme za izradu izvještaja; Izrada izvještaja o izvršenju općeg dijela proračuna (Račun prihoda i rashoda, Račun financiranja); Izrada izvještaja o izvršenju posebnog dijela proračuna (Izvršenje po organizacijskoj klasifikaciji, Izvršenje po ekonomskoj klasifikaciji, Izvršenje po programskoj klasifikaciji).

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Datumi održavanja radionica su:

Program rada radionice napredne obuke:

Kako bismo pomogli našim korisnicima kod uspješnog sastavljanja izvještaja o izvršenju proračuna prema Pravilniku o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna („Narodne novine“ broj 24/13), pripremili smo radionicu napredne obuke - Izrada godišnjeg obračuna proračuna.

Više informacija o radionici, sadržaju i načinu prijave možete pronaći na www.spi.hr. 55

POREZI I DOPRINOSI

Mišljenja Ministarstva financija Porezne uprave Porez na dodanu vrijednost u jedinicama lokalne samouprave U nastavku u cijelos objavljujemo vrlo korisne i opsežne upute te odgovore na brojna pitanja u svezi s uključivanjem poreznog statusa JLP(R)S u sustav poreza na dodanu vrijednost. Tekst u nastavku dostavljen je udruzi gradova, udruzi općina, te svim područno nadležnim jedinicama porezne uprave pod službenom oznakom KLASA: 410-19/13-01/312 , URBROJ: 513-07-21-01/14-27 od 31. siječnja 2014. godine, a od velike je važnos da o njemu budu informirane i sve JLP(R)S. Stoga smo se odlučili i na ovaj način omogući čitateljima da se upoznaju s njegovim sadržajem.

1. Uvodno o poreznom statusu i postupanju1 Poštovani,

mjerice najam poslovnog prostora, obavljanje informa čkih usluga i sl.), i isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a (primjerice najam stambenih prostorija, obavljanje financijske usluge i sl.).

S obzirom na upis jela državne vlas , jela državne uprave, jela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te drugih jela s javnim ovlas ma (dalje u tekstu: jela) u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV) zaprimili smo niz pitanja u vezi s obvezom obračuna PDV-a.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Nadalje, djelatnošću iskorištavanja materijalne i nematerijalne imovine koja podliježe oporezivanju PDVom ne smatra se iskorištavanje javnih dobara, kao što su primjerice javne površine, ceste, pomorsko dobro, javna rasvjeta i slično, kao ni davanje prava služnos , građenja i slično, na m javnim dobrima.Također, napominje se da se PDV ne obračunava na prihode U vezi s obračunom PDV-a na isporuke koje obavlja- koje jela ostvare po osnovi poreza i drugih javnih ju jela načelno se napominje da jela neovisno o davanja, što proizlaze iz korištenja materijalne i netome jesu li upisana u registar obveznika PDV-a ne materijalne imovine. obračunavaju PDV na isporuke koje obavljaju u okvi- Tijela upisana u registar obveznika PDV-a imaju pravo ru svoje ovlas , odnosno na isporuke koje spadaju u od PDV-a koji su obvezna pla , odbi iznos PDV-a djelokrug rada jela prema posebnim propisima. Sve (pretporez) koji su obvezni pla ili su ga pla li u ostale isporuke koje jela obavljaju, a koje ne spa- tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge, koje su im daju u njihove ovlas , odnosno djelokrug rada jela drugi porezni obveznici obavili za potrebe njihovih prema posebnim propisima načelno se smatraju gos- oporezivih transakcija.Prema tomu, jela upisana u podarskom djelatnošću koja podliježe oporezivanju registar obveznika PDV-a mogu odbi kao pretporez PDV-om. ukupni PDV sadržan u računima koji se odnose samo

U gospodarsku djelatnost poreznog obveznika ulaze osnovne i sporedne djelatnos . U sporedne djelatnos ubraja se sve ono što se obavlja uz osnovnu djelatnost, pri čemu nije bitna trajnost h djelatnos . Prema tome, ako je jelo upisano u registar obveznika PDV-a s osnove obavljanja djelatnos iskorištavanja materijalne i nematerijalne imovine, i uz tu djelatnos obavlja i neke druge gospodarske djelatnos u manjem obujmu, jelo je obvezno i na gospodarske djelatnos , koje obavlja u manjem obujmu, obračuna PDV.

na oporezivu djelatnost. PDV sadržan u računima koji se isključivo odnose na isporuke koje jela obavljaju u okviru svoje ovlas , odnosno na isporuke koje spadaju u djelokrug rada jela prema posebnim propisima, ne može se uopće odbi .

Među m PDV sadržan u računima koji se odnose dijelom na gospodarsku djelatnost, koja podliježe oporezivanju PDV-om, a dijelom na isporuke u okviru ovlas jela ili djelokruga rada jela, mogu se odbi samo u dijelu koji se odnosi na gospodarsku djelatnost koja podliježe oporezivanju PDV-om. U tom slučaju jela Tijela koja su upisana u registar obveznika PDV-a, moraju sukladno članku 137., stavku 3. Pravilnika o mogu obavlja isporuke koje podliježu oporezivanju porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13, 85/13 i PDV-om, odnosno isporuke oporezive PDV-om (pri- 160/39; dalje u tekstu: Pravilnik) odredi udjel korištenja u neposlovne svrhe, odnosno pretporez trebaju podijeli prema svrsi uporabe na: dio koje se može 1 Op. ur.: Numeričko strukturiranje i podnaslov dodalo je urednišodbi i na dio koji se ne može odbi . tvo. Izvorni ci rani tekst ga ne sadrži.

POREZI I DOPRINOSI

U vezi s utvrđivanjem udjela korištenja, napominje se da je kao ključ moguće za svaku zgradu koris omjer korištenja poslovnih prostora (prema metrima kvadratnim) za obavljanje djelatnos , koja podliježe oporezivanju i isporuka u okviru ovlas i djelokruga rada, koje ne podliježu oporezivanju. Jednako tako, ovisno o tome što je jelu jednostavnije i prihvatljivije, ključ se ne mora nužno utvrđiva za svaku zgradu posebno, nego za sve zgrade ukupno, ali odluku o tome na koji će način utvrđiva omjer korištenje treba donije svako jelo.

koji imaju pravo na odbitak PDV-a u cijelos , napominje se da poreznu osnovicu čini ugovorena naknada.

Tijela u pojedinim slučajevima svoje poslovne prostore daju bez naknade ili uz minimalnu naknadu u zakup svojim proračunskim korisnicima, osobama kojima su osnivači, korisnicima drugih proračuna ili drugim osobama. Načelno, poreznu osnovicu pri isporuci dobara ili usluga čini naknada koju je isporučitelj primio ili treba primi od kupca ili neke druge osobe.

2. Odgovori na pitanja2

Ako jelo daje uz minimalnu naknadu (primjerice 1,00 kuna) u zakup poslovni prostor korisnicima drugih proračuna, ili osobama s kojima ne postoje veze na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva, tada poreznu osnovicu za zakup prostora čini ugovorena naknada. Također se is če, da upis u registar obveznika PDV-a ne znači ujedno i dodjelu PDV iden fikacijskog broja. Naime, PDV iden fikacijski broj potreban je, kako bi porezni obveznici, odnosno jela mogla Nadalje napominje se da jela koja u okviru gospo- obavlja transakcije s Europskom unijom. darske djelatnos obavljaju isporuke oporezive PDV- Stoga, ako je jelo upisano u registar obveznika om i isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a, PDV-a i nema dodijeljen PDV iden fikacijski broj, a ostvaruju pravo na odbitak pretporeza koji se odnosi namjerava obavlja transakcije s Europskom unijom na isporuke oporezive PDV-om. Prema tome, u sluča- (nabavlja dobra od poreznih obveznika iz drugih drju da se određeni računi (primjerice režijski troškovi) žava članica, prima ili obavlja usluge) obvezno je odnose dijelom na isporuke oporezive PDV-om, od- nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnije Zahtjev nosno na one za koje nije isključeno pravo na odbitak za registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV) pretporeza, a dijelom na oslobođene isporuke, jelo radi dodjele PDV iden fikacijskog broja prije prve naiznos PDV-a koji može odbi izračunava primjenom bave dobara, odnosno obavljanja ili primanja usluga formule iz članka 62., stavka 2. Zakona o porezu na od poreznih obveznika iz drugih država članica. dodanu vrijednost (NN, br. 73/13, 99/13 – Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 – Rješenje USRH; dalje u tek- S obzirom na navedeno u nastavku navodimo dostavljena pitanja i odgovore u vezi s is m. stu: Zakon).

1. Treba li PDV obračuna na Ugovore o pravu puta? Ako se radi o davanju prava puta, odnosno prava služnos na javnom dobru, tada se radi o usluzi koja ne podliježe oporezivanju PDV-om. Među m, ako se ne radi o javnom dobru napominje se da je prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakona propisano da se PDV plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu, koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Stoga, ako jelo daje u zakup bez naknade poslovni prostor za koji pri nabavi ili izgradnji nije koris lo pravo na odbitak pretporeza u cijelos ili djelomično, odnosno, ako koris te poslovne prostore u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnos u okviru svoje ovlas , tada se ne radi o isporukama uz naknadu, Obavijanjem usluga koje podliježu oporezivanju PDV-om smatra se i suzdržavanje od neke radnje ili trpljenje neke koje podliježu oporezivanju PDV-om. radnje. Prema tome davanje prava puta, odnosno prava Ako jelo daje u zakup poslovni prostor pri čemu je služnos predstavlja obavljanje usluge trpljenja radnje, zakupnina minimalna, napominjemo da utvrđivanje koja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga, ako je poporezne osnovice za obračun PDV-a ovisi o tome daje rezni obveznik koji je obavlja upisan u registar obveznika li se prostor u zakup povezanim osobama ili trećim PDV-a, tada je obvezan obračuna PDV na tu uslugu. osobama. Naime, ako jelo daje uz minimalnu naknadu (primjerice 1,00 kuna) u zakup poslovni prostor 2. Treba li PDV obračuna na Ugovor o pristupu i svojim proračunskim i izvanproračunskim korisnicikorištenju elektroničke komunikacije i infrastrikma, kao i drugim osobama kojima je osnivač, a koji ture (EKI)? nemaju pravo na odbitak PDV-a u cijelos , tada poreBitno je istaknu da ako EKI predstavlja javno dobro, znu osnovicu za obračun PDV-a čini tržišna vrijednost tada pravo pristupa, odnosno korištenja EKI-jem ne sukladno članku 33., stavku 9. Zakona. U slučaju da jelo daje, uz minimalnu naknadu, u zakup poslovni prostor svojim proračunskim i izvanproračunskim ko- 2 Op. ur.: Numeričko strukturiranje i podnaslov dodalo je urednišrisnicima, kao i drugim osobama kojima je osnivač, tvo. Izvorni ci rani tekst ga ne sadrži.

POREZI I DOPRINOSI

podliježe oporezivanju PDV-om. Ako EKI nije javno dobro, napominjemo da ugovor o pristupu EKI dijeli sudbinu ugovora o pravu puta, s obzirom na to da se davanjem prava pristupa obavlja usluga trpljenja, koja je oporeziva PDV-om. Prema tome, davanje prava pristupa EKI-jem predstavlja obavljanje usluge trpljenja radnje, koja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga, ako je porezni obveznik koji je obavlja upisan u registar obveznika PDV-a, tada je obvezan obračuna PDV na tu uslugu. Među m, što se če davanja EKI-ja na korištenje, napominjemo da je potrebno utvrdi je li posebnim propisima propisano da je davanje na korištenje EKI-ja u djelokrugu rada jela. Stoga, u slučaj da je posebnim propisom propisano da je davanje na korištenje EKIjem u djelokrugu rada jela, tada se na takve usluge ne obračunava PDV neovisno o tome je li jelo upisano u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je davanje na korištenje EKI-ja u djelokrugu rada jela, tada je jelo obvezno na takvu uslugu obračuna PDV.

no da je davanje u zakup plinske mreže u djelokrugu rada jela, tada je jelo obvezno na takvu uslugu obračuna PDV. 5. Kakav status u vezi s PDV-om ima zakup zemljišta unutar granica građevinskog područja, koje je dano u zakup u poljoprivredne svrhe, odnosno je li presudna namjena korištenja zemljišta (u poljoprivredne svrhe) ili status zemljišta (unutar ili izvan granica građevinskog područja)? Građevinsko područje se sukladno članku 42. Zakona o prostornom uređenju (NN, br. 153/13) određuje prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba radi razgraničenja izgrađenih dijelova h naselja i površina predviđenih za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva, kao i drugih djelatnos koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planira izvan građevinskih područja.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

3. Treba li PDV obračunava na zakup građevinskog zemljišta u svrhu deponiranja građevinskog materijala?

U odgovoru KLASA: 410-19/13-01/312, URBROJ: 51307-21-01/13-13 od 6. prosinca 2013. navedeno je da se u iznos 230.000,00 kuna na ubraja zakup poljoprivrednog zemljišta neovisno o tome radi li se o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta ili poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu jela, s obzirom na to da se radi o korištenju općih ili drugih dobara za koje je određeno da su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku. Napominje se da je člankom 4. Zakona o poljopriS obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o za- vrednom zemljištu (NN, br. 39/13) propisano da kakupu građevinskog zemljišta, koje nije u istom prav- tastarske čes ce zemljišta unutar granice građevinnom statusu kao poljoprivredno zemljište za koje je skog područja površine veće od 1000 m2 i katastarske određeno da je od interesa za Republiku Hrvatsku, čes ce zemljišta izvan granice građevinskog područja napominjemo da se na zakup građevinskog zemljišta planirane dokumen ma prostornog uređenja za izgradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske obračunava PDV. uprave označene kao poljoprivredna kultura, a koje 4. Treba li PDV obračuna na zakup plinske mreže? nisu privedene namjene, moraju se održava pogodU slučaju da se plinska mreža smatra javnim dobrom, nim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu kotada davanje u zakup plinske mreže ne podliježe opo- ris do izvršnos akta kojim se odobrava građenje, rezivanju PDV-om. Među m, ako se plinska mreža odnosno do primitka potvrde glavnog projekta. ne smatra javnim dobrom, tada je potrebno utvrdi je li posebnim propisom propisano da je davanje u zakup plinske mreže u djelokrugu rada jela. Ako je posebnim propisom propisano da je davanje u zakup plinske mreže u djelokrugu rada jela, tada se na takve usluge ne obračunava PDV, neovisno o tome je li jelo upisano u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisa-

Nadalje, člankom 14. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano je da se neizgrađeno građevinsko zemljište u vlasništvu države, koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište daje u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivredne namjene, te se takvo zemljište ne može koris za podizanje trajnih nasada i izgradnju objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje.

POREZI I DOPRINOSI

S obzirom na odredbe posebnih propisa kojima je dopušteno da se unutar građevinskog područja može obavlja poljoprivredna proizvodnja, te da se i neizgrađeno građevinsko zemljište koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište može da u zakup za poljoprivredne namjene, napominjemo da se na zakup zemljišta unutar građevinskog područja za poljoprivredne svrhe ne obračunava PDV.

obveznik koji djeluje kao takav. Stoga, ako grad prodaje pokretnine temeljem kupoprodajnog ugovora, obvezan je na njih obračuna PDV, ako je upisan u registar obveznika PDV-a. U slučaju da kupoprodajni ugovor sadrži sve elemente računa propisane člankom 79. Zakona, grad nije obvezan izdava poseban račun, s obzirom na to da se računom smatra svaka isprava prema kojoj porezni obveznik ili osoba kojoj Naime, građevinsko zemljište koje je po uporabnom on naloži zaračunava obavljenu isporuku, bez obzira svojstvu poljoprivredno zemljište na kojem se obavlja na to kako se ta isprava naziva u poslovnom prometu. poljoprivredna proizvodnja može se smatra poljo- Ako Grad za stečenu ugos teljsku opremu ima račun ili privrednim zemljištem, koje je od interesa za Repu- neku drugu ispravu koja sadrži sve podatke propisane bliku Hrvatsku. Stoga kada jela daju u najam takva člankom 79. Zakona, tada Grad može PDV sadržan u računu ili nekoj drugoj ispravi odbi kao pretporez, uz zemljišta nisu obvezna obračuna PDV. ispunjenje uvjeta propisanih člancima 58. i 60. Zakona. 6. Kako postupi s poslovnim prostorima koji su dani u zakup za jednu kunu po metru kvadrat- 8. Treba li kod postojećeg ugovora o zakupu poslovnom udrugama ili neprofitnim organizacijama nih prostora, sklapa dodatak tom ugovorua, (ugovorom i odlukom Gradskog vijeća)? kojim bi se izmijenila ugovorna odredba o visini zakupnine, s obzirom na to da se na zakupninu Prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakona, PDV se plaod 1. siječnja 2014. obračunava PDV; ili je dovoljća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge no na mjesečnom računu plaćenom za zakupniu tuzemstvu uz naknadu, koje obavi porezni obveznik ne doda i naznači i iznos PDV-a, koji zakupnik koji djeluje kao takav. Poreznom osnovicom pri isporumora pla na utvrđeni iznos zakupnine? ci dobara i usluga sukladno članku 33., stavku 1. Zakona smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primi od kupca ili neke druge osobe za te isporuke, uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga.

Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primi od kupca ili neke druge osobe za te isporuke, uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga, pri čemu PDV ne čini dio naknade. U vezi s navedenim napominjemo da Zakonom nisu propisane odredbe o obvezi sklapanja dodatka ugovora u pogledu s odredbom o visini zakupnine. Ugovorni odnosi i obveza sklapanja dodatka ugovora propisani su posebnim propisima posebice Zakonom o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11), čije tumačenje nije u nadležnos Porezne uprave.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Prema tome osnovicu za obračun PDV-a čini naknada koju jelo prima za zakup poslovnog prostora. U vezi s navedenim napominjemo da se tržišna vrijednost u slučaju, ako je naknada niža ili viša od tržišne vrijednos sukladno članku 30., stavku 9. Zakona utvrđuje za isporuke dobara i obavljanje usluga osobama, koje ne mogu odbi pretporez, a koje su u obiteljskim i drugim bliskim vezama s poreznim obveznikom, te u slučaju postojanja financijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodavca i zaposlenika kao i članova njihovih obi- 9. Mora li grad zaračuna PDV na prodaju rabljenih telji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva. osobnih vozila (službena vozila grada), koja se ne smatraju novim osobnim vozilima? 7. Mora li grad obračuna PDV na prodaju pokretnina (ugos teljske opreme) temeljem kupopro- Iz članka 40., stavka 2. Zakona proizlazi da su od dajnog ugovora sklopljenog u 2014. godini i za PDV-a oslobođene isporuke dobara za čije stjecanje obavljenu prodaju temeljem kupoprodajnog iii nabavu, odnosno uporabu nije bio moguć odbitak ugovora izda račun? Grad je predmetne pokret- pretporeza prema članku 61., stavku 1. Zakona. Nanine stekao u 2014. na ime duga za neplaćenu za- ime, člankom 61., stavkom 1. Zakona propisano je kupninu, neplaćenu naknadu za korištenje javne da porezni obveznik, između ostalog, ne može odbi površine i neplaćene troškove tekućeg održava- pretporez za nabavu i najam plovila namijenjenih za nja poslovnog prostora, a koji su nastali i dospjeli razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih u 2013. godini. dobara i usluga u vezi s m dobrima. Prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakona, PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene Prema tome, grad prilikom nabave osobnog autousluge u tuzemstvu uz naknadu, koje obavi porezni mobila za vlas te potrebe nije ni mogao koris

POREZI I DOPRINOSI

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

pravo na odbitak pretporeza. Stoga, prilikom prodaje rabljenog osobnog automobila grad nije obvezan obračuna PDV, neovisno o tome kome ga prodaje. U tom slučaju kupac rabljenog osobnog automobila obvezan je pla posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila po stopi 5 % sukladno članku 26. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (NN, br. 15/13 i 108/13).

usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik, koji djeluje kao takav.

Isporukom dobara uz naknadu smatra se sukladno članku 7., stavku 3. Zakona korištenje dobara, koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe, osim za potrebe obavljanja djelatnos poreznog obveznika, a za ta je 10. Obračunava li se PDV na davanje grobnog mjedobra ili njihove dijelove u cijelos ili djelomično odsta na korištenje i na prodaju grobnice s oprebijen pretporez. mom? Obavljanjem usluga uz naknadu smatra se prema Uprava groblja sukladno članku 13., stavku 1. Zakona članku 8., stavku 3. Zakona korištenje dobara, koja o grobljima (NN, br. 19/98 i 50/13) daje grobno mječine dio poslovne imovine poreznog obveznika za sto na korištenje na neodređeno vrijeme uz naknadu, njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njete o tome donosi rješenje. Prema članku 15., stavku govih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za 5. Zakona o grobljima oprema i uređaj groba izgrapotrebe obavljanja njegove djelatnos , za koja je u đeni na grobnom mjestu smatraju se nekretninom. cijelos ili djelomično odbijen pretporez. Prema odredbama navedenog Zakona pod opremom i uređajem groba podrazumijeva se nadgrobna ploča, Stoga, ako jelo daje bez naknade na korištenje poslovne prostore za koje nije koris lo pravo na odbitak nadgrobni spomenik i znaci, ograda i sl. pretporeza, odnosno koris te poslovne prostore u U smislu tumačenja predmeta oporezivanja, nekretdruge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnos , ninom se sukladno članku 4. Zakona o porezu na pro- tada se ne radi o isporukama uz naknadu koje podlimet nekretnina (NN, br. 69/97, 153/02, 22/11 i 26/00 ježu oporezivanju PDV-om, neovisno o tome kome se – Odluka USRH), smatra i oprema i uređaj groba iz- taj poslovni prostor daje u zakup. Također, napominje građeni na grobnom mjestu. Prema tome, ako se s se da u slučaju, da jelo bez naknade daje na korišteustupanjem grobnog mjesta prodaje ili na drugi način nje poslovne prostore za koje je koris lo pravo na odprenosi vlasništvo opreme, odnosno uređaja groba, bitak pretporeza, tada se radi o isporuci uz naknadu korisnik grobnog mjesta dužan je na te nekretnine koja podliježe PDV-u. (opremu i uređaj groba) pla porez na promet nekretnina. Stoga, kada grad isporučuje opremu i ure- 12. U zgradi Gradske vijećnice nalaze se uredi druđaj groba ne obračunava PDV, s obzirom na to da se gih ins tucija (Ured državne uprave, Državna radi o isporuci koja podliježe oporezivanju porezom geodetska uprava, Općinski sud i slično) s kojina promet nekretnina. ma Grad ima zaključene sporazume o pokriću materijalnih troškova (struja, plin, komunalne Kada jelo daje grobno mjesto na korištenje na neusluge, plaću čistačica itd.), ovisno o kvadraturi određeno vrijeme u skladu s posebnim propisima koju koriste. Prostori u zgradi ne mogu se da o grobljima, za što naplaćuju naknadu, napominjena natječaj jer postojeće ins tucije imaju pravo mo da se radi o usluzi koja ne podliježe oporezivaosta u toj zgradi još od 90- h, kada su svi bili nju PDV-om, s obzirom na to da je u djelokrugu rada u Skupš ni općine, pa se zato ne ubire naknada jela, neovisno o tome je li jelo upisano u registar za korištenje h prostora, već samo par cipaciobveznika PDV-a. Među m, ako bi grobno mjesto na ja zajedničkih troškova u određenom postotku. korištenje davalo komunalno društvo, tada takva naNapominje se da se troškovi ne mogu zasebno knada podliježe oporezivanju PDV-om. odvoji zbog toga što ne postoje zasebna brojila. U vezi s navedenim, postavlja se pitanje 11. Obračunava li se PDV na davanje na korištenje obračunava li se na refundaciju materijalnih poslovnih prostora bez naknade, kada jelo potroškova PDV? slovne prostore daje na korištenje vlas m proračunskim korisnicima, proračunskim korisnici- Prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakona, PDV se ma drugih proračuna, koji obavljaju djelatnos plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene od općeg, javnog interesa; te što u tom slučaju usluge u tuzemstvu, uz naknadu koje obavi porezni čini poreznu osnovicu? obveznik koji djeluje kao takav. U skladu s navedenim, Prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakon,a PDV se a s obzirom na to da prefakturiranje materijalnih trošplaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene kova predstavlja način prevaljivanja troškova, u tom

POREZI I DOPRINOSI

slučaju su zapravo nadoknada učinjenih izdataka, i podliježu oporezivanju PDV-om, ako je Grad upisan u registar obveznika PDV-a. Napominje se da za sve režijske troškove koji se odnose na takve poslovne prostore, jelo ima pravo na odbitak PDV-a koji im je zaračunan na ulaznim računima.

ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Primateljima usluga smatraju se osobe koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski. Za svrhe oporezivanja neprofitnim pravnim osobama smatraju se ustanove, jela državne uprave, predstavnička i izvršna jela državne, vlas i jedinica i jela lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugi. Prema tome, kada Grad daje na korištenje uz naknadu, sportske objekte klubovima koji se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski, radi se o usluzi koja je oslobođena plaćanja PDV-a prema članku 39., stavku 1. točki m) Zakona.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Ako je Grad upisan u registar obveznika PDV-a: napominje se da će u prijavi PDV-a s oporezivim isporukama iskaziva i usluge koje su temeljem članka 39., stavka 1. točke m) Zakona, oslobođene PDV-a. U vezi s pitanjem o tome može li grad preda sportske objekte na upravljanje Zajednici sportskih udruga Grada, ne možemo se očitova s obzirom na to da Porezna 13. U vlasništvu Grada nalaze se i sportski objek uprava nije nadležna za tumačenje odredbi Zakona o kojima Grad upravlja, svlačionice po naseljima sportu (NN, br. 71/06, 150/08, 124/10, 86/12 i 94/13). i igrališta. Kako su do sada klubovi s područja Grada koris li te objekte bez naknade, a tro- 14. Rashodi proračuna priznaju se prema fakturiranim uslugama, a prihodi prema naplaćenim. šak održavanja i režija snosio je Grad, ulaskom Kako je s obvezom za PDV i pretporezom? Obrau registar obveznika PDV-a nije više moguće čunavaju li se oba prema fakturiranom ili komkorištenje prostora bez obveze obračunavanja binirano? PDV-a. Zanima nas je li moguće prema Zakonu o sportu preda sportske objekte na upravljanje Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a za ispoZajednici sportskih udruga Grada ili nekom tre- ruke dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu propićem? Možemo li da sportske objekte na uprav- sani su odredbom članka 30. Zakona, te odredbama ljanje bez naknade, s m da ne postoji obveza članaka od 36. do 40. Pravilnika o porezu na dodaobračunavanja PDV-a, jer bi ta osoba snosila nu vrijednost (NN, br. 79/13, 85/13 i 160/13; dalje u sve troškove održavanja (redovno održavanje, tekstu: Pravilnik). Oporezivi događaj je događaj na režije i sl.) i vršila naplatu prihoda za korištenje temelju kojega su ispunjeni pravni uvje potrebni prostora. za nastanak obveze obračuna PDV-a, a obveza obraU ovom slučaju primjenjuje se odgovor dan na pita- čuna PDV-a nastaje u trenutku kada Porezna uprava nje pod brojem 11. Naime, prema odredbi članka 4., temeljem odredbi Zakona ima pravo potraživa PDV stavka 1. Zakona, PDV se plaća na isporuke svih vrsta od osobe koja ga je obvezna pla , iako je vrijeme dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz nakna- plaćanja PDV-a odgođeno. du koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Prema tome oporezivi događaj nastaje kada su doStoga, ako grad daje bez naknade na korištenje po- bra isporučena ili usluge obavljene, pri čemu obveza slovne prostore za koje nije koris lo pravo na odbitak obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi dopretporeza, odnosno koris te poslovne prostore u gađaj, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnos , PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljena tada se ne radi o isporukama uz naknadu koje podli- isporuka dobara ili usluga. ježu oporezivanju PDV-om, neovisno o tome kome se S obzirom na to da je uz nastanak obveze obračuna taj poslovni prostor daje u zakup. PDV-a povezan i odbitak pretporeza napominjemo da U slučaju kada bi grad za davanje na korištenje sport- porezni obveznik može uz ispunjenje uvjeta propisaskih objekata naplaćivao naknadu., napominjemo nih člancima od 58. do 62. Zakona, odbi pretporez da su plaćanja PDV-a oslobođene prema članku 39., u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a. Prestavku 1. točki m) Zakona usluge usko povezane sa ma članku 58., stavku 1. Zakona porezni obveznik ima sportom ili tjelesnim odgojem, što ih obavljaju nepro- pravo od PDV-a, koji je obvezan pla , odbi iznos fitne pravne osobe, osobama koje se bave sportom PDV-a (pretporez) koji je obvezan pla iii ga je pla o

POREZI I DOPRINOSI

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge, koje su mu u treće zemlje, o primljenim isporukama na koje se drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih primjenjuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu oporezivih transakcija. te o PDV-u plaćenom pri uvozu, porezni obveznik – uvoznik mora vodi posebnu evidenciju. U vezi s naBitno je istaknu da porezni obveznik za isporuke koje su mu obavljene u tuzemstvu ostvaruje pravo na od- vedenim, skrećemo pažnju na činjenicu da porezni bitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je obveznici, u konkretnom slučaju jela, nisu obvezna primljeno dobro ili izvršena usluga i primljen račun sa vodi posebne evidencije, ako su na drugi način u svim podacima iz članka 79. Zakona. Ako porezni obve- mogućnos osigura potrebne podatke koji omoguznik ima račun za primljena dobra ili obavljene usluge ćuju ispravno i pravodobno obračunavanje i plaćanje do roka za podnošenje prijave PDV-a, tada ima pravo PDV-a. na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je primio dobro ili mu je obavljena usluga. Ako 16. Ako grad postane poreznim obveznikom za PDV, primjenjuje li se na njega prijenos porezne obporezni obveznik nema račun za primljena dobra iii veze u graditeljstvu? Iskazuje li se u PDV obrasobavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a, cu obveza i plaćanje prijenosa porezne obveze u tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obragraditeljstvu? čunskom razdoblju u kojem je primio račun. S obzirom na navedeno, jelima obveza obračuna Prijenos porezne obveze propisan člankom 75., stavPDV-a nastaje u trenutku kada je obavljena isporukom 3. Zakona, odnosi se na sve porezne obveznike ka dobara ili usluga, a pravo na odbitak pretporeza koji su upisani u registar obveznika PDV-a u Republici ostvaruju sukladno članku 133. Pravilnika, odnosno u Hrvatskoj. Stoga, ako je grad upisan u registar obveobračunskom razdoblju u kojem je primljeno dobro znika PDV-a na njega se primjenjuje prijenos porezne ili izvršena usluga i primljen račun sa svim podacima obveze, što znači da će grad bi obvezan obračuna iz članka 79. Zakona. Napominjemo, da iznimno samo PDV-a primjerice na primljenu građevinsku uslugu. U poreznim obveznicima koji su obveznici poreza na prijavi PDV-a primljene isporuke u Republici Hrvatdohodak, obveza obračuna PDV-a nastaje prema pri- skoj za koje PDV obračuna primatelj usluge, iskazuju mljenim (naplaćenim) naknadama, a pravo na odbi- se pod rednim brojem 11.4. Pravo na pretporez od tak pretporeza ostvaruju na način propisan člankom primljenih isporuka u Republici Hrvatskoj za koje PDV 133. Pravilnika, i uz uvjet da su dobavljaču pla li pri- obračunava primatelj iskazuju se pod rednim brojem mljenu isporuku. III.4. prijave PDV-a. Napominje se da grad u prijavi PDV-a iskazuje samo pretporez, koji može odbi su15. Vode Ii se podaci za obračun PDV-a odvojeno od kladno članku 58. Zakona. poslovnih knjiga U-RA i l-RA, u „duplim” knjigama; ili je dovoljno u jedinstvenim knjigama osi- 17. Prikazuje li se u PDV obrascu najam stanova gura mogućnost izdvajanja podataka potreb(oslobođen plaćanja PDV-a – a nije naveden kao nih za obračun PDV-a? gospodarska djelatnost grada). Je li PDV-a oslobođena samo zaš ćena najamnina ili i slobodno Člankom 83. Zakona propisana je obveza vođenja ugovorena? knjigovodstva za potrebe obračuna PDV-a. Sukladno

navedenom članku porezni obveznik mora, između ostalog, u svom knjigovodstvu osigura potrebne podatke koji omogućuju ispravno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a. Porezni obveznik mora osigura podatke o obvezi PDV-a za uplatu i upla PDV-a, te o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj napla .

Porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a, obvezni su u prijavi PDV-a iskaza sve obavljene isporuke koje podliježu PDV-u, neovisno o tome jesu li isporuke oporezive PDV-om ili su oslobođene PDV-a. Najam stambenih prostorija oslobođen je plaćanja PDV-a prema članku 40., stavku 1., točki I) Zakona. U vezi s zaš ćenim najamninama napominje se Napominjemo da je člankom 163. Pravilnika propisa- da su one kao takve u djelokrugu rada grada, te se ne no da radi osiguravanja podataka o izdanim i primlje- smatraju gospodarskom djelatnošću koja je oporezinim računima i PDV-u sadržanom u m računima, va PDV-om, pa se ni ne upisuju u prijavu PDV-a. porezni obveznik mora vodi posebne evidencije – Napominje se da se isporuke koje su u Republici HrKnjigu izdanih (izlaznih) računa (Obrazac l-RA) i Knjigu vatskoj oslobođene PDV-a, iskazuju u prijavi PDV-a primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA). pod rednim brojem 1.8. Stoga će grad slobodno ugo-

Jednako tako radi osiguravanja podataka o stjeca- voreni najam stambenih prostorija iskaziva pod rednjima dobara iz drugih država članica, primljenim nim broj 1.8, dok zaš ćene najamnine uopće neće i obavljenim uslugama u druge države članice kao i iskaziva u prijavi PDV-a.

POREZI I DOPRINOSI

18. Ako je grad za zakup poslovnog prostora za mjesec siječanj prije 15. siječnja, fakturirao zakup bez PDV-a, a za m se prijavio u sustav PDV-a, dužan je račun ispravi i posla novi s obračuna m PDV-om. Na temelju koje isprave grad može dokaza zakupcima da su dužni prihva nove račune i upla razliku, odnosno, PDV? Napominjemo da su prava i obveze između grada kao zakupodavca i zakupoprimca uređeni ugovornim odnosnom, a Porezna uprava nije nadležna za tumačenje ugovornih odnosa. Is če se da se u konkretnom slučaju neovisno o tome što je račun izdan prije upisa u registar obveznika PDV-a, PDV treba obračuna , pri čemu poreznu osnovicu za obračun PDV-a čini ukupna naknada. S m u vezi potrebno je ispravi izdani račun, i ispravljeni račun posla zakupoprimcu, a sadržaj računa treba bi u skladu s odredbom članka 79. Zakona.

mo da se ne radi o naknadi za obavljanje isporuka već o javnom davanju, pa jedinice lokalne samouprave nisu obvezne obračuna PDV na javna davanja, koja im pripadaju temeljem odredbi Zakona o financiranju vodnog gospodarstva. 20. Grad zajedno s naplatom komunalne naknade naplaćuje i naknadu za uređenje voda na ime i za račun Hrvatskih voda. Gradu za taj posao pripada 5 % naplaćenog iznosa i za taj posao Hrvatskim vodama ispostavlja fakturu. Obračun i naplata u interesu je RH, sukladno Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva. Radi li se o oporezivom poslu? Ako da, obračunava li se PDV na naknadu ili unutar zakonom propisanih 5 %? Je li refundacija poštanskih i materijalnih troškova naknade za uređenje voda (ugovorna obveza) oporeziva isporuka? Uzima li se naplata naknade za uređenje vode i taj prihod kao element za utvrđivanje statusa poreznog obveznika od 230.000 kuna?

19. Hrvatske vode obračunavaju i naplaćuju vodni doprinos, a 8 % tog doprinosa pripada lokalnom proračunu, na čijem području je doprinos Člankom 17. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva propisano je da na nekretnine na koje se obranaplaćen. Radi li se o oporezivom iznosu? čunava i naplaćuje komunalna naknada prema propiČlankom 12. Zakona o financiranju vodnog gospodar- sima o komunalnom gospodarstvu, jedinice lokalne stva (NN, br. 153/09, 90/11 i 56/13) propisano je da samouprave, uz tu naknadu, naplaćuju i naknadu za jedinicama lokalne samouprave pripada 8 % vodno- uređenje voda. Jedinica lokalne samouprave dostavga doprinosa naplaćenoga na njihovom području, a lja obveznicima i rješenje o obračunu naknade za ureHrvatske vode su u obvezi jednom mjesečno dozna- đenje voda, te naplaćuje naknadu za uređenje voda čava taj iznos proračunima jedinica lokalne samo- uplatnicama za komunalnu naknadu, uz koje zasebno uprave. Navedena sredstva koriste se za građenje i iskazuje iznos, obračunske elemente i način obračuna rekonstrukciju građevina oborinske odvodnje u vla- naknade za uređenje voda. sništvu jedinica lokalne samouprave. Vodne naknade Jedinica lokalne samouprave doznačuje naplaćene u koje se ubraja i vodni doprinos su javna davanja. iznose naknade za uređenje voda jednom tjedno na uplatne račune Hrvatskih voda. Za te poslove jedinici lokalne samouprave pripada naknada od 5% na iznos Hrvatskim vodama uplaćene naknade za uređenje voda. S obzirom na to da je temeljem Zakona o financiranju vodnog gospodarstva propisano da je naplata naknade za uređenje voda u djelokrugu rada jedinica lokalne samouprave, smatramo da pripadajuća naknada ne podliježe oporezivanju PDV-om.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Sukladno navedenom 8 % vodnog doprinosa teme- Ako su cijevi kabelske kanalizacije javno dobro, tada ljem Zakona o financiranju vodnog gospodarstva pri- usluga pristupa, odnosno korištenja slobodnog propada jedinicama lokalne samouprave, stoga smatra- stora u cijevima izgrađene kabelske ne podliježe opo-

21. Grad ima s telekom operaterom sklopljene ugovore o pristupu i korištenju slobodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske kanalizacije, gdje je Grad infrastrukturni operator, te ima sva prava i obveze u vezi s korištenjem, održavanjem, razvojem i upravljanjem sustavom kabelske kanalizacije. Je li grad obveznik PDV-a za ovu djelatnost?

POREZI I DOPRINOSI

rezivanju PDV-om. Ako se cijevi kabelske kanalizacije 23. Temeljem odluka iz ranijih godina priznata su zane smatraju javnim dobrom, tada ugovor o pristupu kupnicima ulaganja u poslovne prostore, i to pricijevima izgrađene kabelske kanalizacije dijeli sudbijebojima s mjesečnom zakupninom do konačne nu ugovora o pravu puta, s obzirom na to da se daisplate. U trenutku obračuna visine prizna h vanjem prava pristupa obavlja usluga trpljenja, koja ulaganja, u obzir su uze samo određeni radovi, je oporeziva PDV-om. Prema tome davanje prava i to bez PDV-a. Obračunava li se PDV na zakup pristupa kabelskoj kanalizaciji predstavlja obavijanje u m slučajevima? Ako je zakupnina umanjena usluge trpljenja radnje, koja podliježe oporezivanju za 50 % obračunava li se PDV na ukupan iznos PDV-om. Stoga, ako je porezni obveznik koji je obavlja zakupnine ili na umanjeni iznos nakon odbitka upisan u registar obveznika PDV-a, obvezan je obraoslobađanja? Na koji način će se ubuduće vršičuna PDV na tu uslugu. prijeboj ulaganja s ugovorenom zakupninom koja će bi uvećana za PDV? Među m, što se če davanja na korištenje slobodnog

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

prostora u cijevima izgrađene kabelske kanalizacije, napominjemo da je potrebno utvrdi je li posebnim propisima propisano da je takva usluga u djelokrugu rada jela. Stoga, u slučaju da je posebnim propisom propisano da je davanje slobodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske kanalizacije u djelokrugu rada jela, tada se na takve usluge ne obračunava PDV neovisno o tome je li jelo upisano u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je davanje na korištenje slobodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske kanalizacije u djelokrugu rada jela, tada je jelo obvezno na takvu uslugu obračuna PDV.

Člankom 15. Pravilnika propisano je da, ako pri isporuci naknada nije novčana, već je u isporuci u obliku drugog dobra ili obavljenoj usluzi, radi se o razmjeni. Pri razmjeni, isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, kod svakog isporučitelja. Prema tome, ako bi zakupoprimac ulagao u poslovni prostor u visini mjesečne zakupnine, tada se obavljena usluga ulaganja smatra naknadom za uslugu davanja poslovnog prostora u zakup. Kako kod razmjene dobara isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, porezni obveznik zakupodavac, u konkretnom slučaju jedinica lokalne samouprave upisana u registar obveznika PDV-a, obvezna je na uslugu davanja u zakup poslovnog prostora obračuna PDV. Ako je zakupoprimac 22. Gradska ustanova koja je u sustavu gradske ri- obveznik PDV-a, tada je obvezan na obavljenu uslugu znice upravlja sportskim objektom u kojem se ulaganja u poslovni prostor obračuna PDV. nalaze sportske dvorane koje se povremeno daju u zakup na nekoliko sa sportskim klubo- 23. Treba li grad na izlaznom računu za prodaju povima i drugim oblicima organiziranja u sportu slovnog prostora, stana koji je izgrađen nakon i rekreaciji. Do sada se za korištenje dvorana 31. 12. 1997. godine, zaračuna PDV, a grad kao naplaćivao simboličan iznos – protuvrijednost stjecatelj te novosagrađene nekretnine nije moprosječnog troška energenata i drugih povezagao odbi zaračunani PDV kao pretporez u vrinih troškova za razdoblje korištenja. Treba li se jeme kad je kupovao predmetnu nekretninu? takva ustanova upisa u registar poreznih obProdaja poslovnog prostora za čiju nabavu porezni veznika i naplaćiva PDV na takav najam? obveznik nije koris o pravo na odbitak pretporeza Plaćanja PDV-a oslobođene su prema članku 39., ne podliježe oporezivanju PDV-om nego porezom na stavku 1. točki m) Zakona, usluge usko povezane sa promet nekretnina sukladno članku 5., stavku 3. Zasportom ili tjelesnim odgojem, što ih obavljaju ne- kona o porezu na promet nekretnina (NN, br. 69/97, profitne pravne osobe, osobe koje se bave sportom 153/02, 26/00 i 22/11). ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Primateljima usluga smatraju se osobe koje se sportom ili tjelesnim odgo- 24. Treba li grad zaračuna PDV: jem bave profesionalno ili amaterski. a) na izlaznom računu poduzetniku, za naknadu za Prema tome, kada gradska ustanova daje na korištenje pravo građenja za izgradnju proizvodnog objekta sportske objekte klubovima, koji se sportom ili tjele- energane, izgradnju zgrada (doma umirovljenika, snim odgojem bave profesionalno ili amaterski, radi hotela, poliklinike, ambulante i dijagnos ke)? se o usluzi koja je oslobođena plaćanja PDV-a prema članku 39. stavku 1. točki m) Zakona. Prema tome, ako b) na izlaznom računu trgovačkom društvu u vlaje gradska ustanova neprofitna pravna osoba i obavlja sništvu grada za plaćanje provizije za izdano jamsamo usluge davanja u zakup sportskog objekta oso- stvo grada prema HBOR-u (za kredit koji dobiva bama koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave pro- predmetno trgovačko društvo)? fesionalno ili amaterski, tada nije obvezna za tu djelat- Ako se pravo građenja daje na javnom dobru, radi nost upisa se u registar obveznika PDV-a. se o usluzi koja ne podliježe oporezivanju PDV-om.

POREZI I DOPRINOSI

Među m, ako se pravo građenja ne daje na javnom dobru, tada usluga prava građenja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga, ako je porezni obveznik koji je obavlja upisan u registar obveznika PDV-a, obvezan je obračuna PDV na tu uslugu. Usluge prikupljanja podataka, izrade analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnos korisnika kredita koje nisu povezane s davanjem i upravljanjem kredi ma ili s ugovaranjem, odnosno izdavanjem garancija ili drugih jamstava za kredite, nisu oslobođene plaćanja PDV sukladno članku 40., stavku 1. Zakona i članku 66. Pravilnika. Sukladno navedenom, provizija za izdano jamstvo grada prema HBOR-u također nije oslobođena PDV-a, pa je porezni obveznik koji je obavlja obvezan na takvu uslugu obračuna PDV.

trgovačka društva koja bi bila u stopostonom vlasništvu grada nije porezno pitanje, stoga odgovor na to pitanje nije u nadležnos Porezne uprave. 26. Pod kojim uvje ma grad, koji je podnio zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a jer je prethodne godine ostvario od zakupa (poslovnog prostora i mjesnih domova) više od 230.000,00 kuna, može izaći iz registra obveznika PDV-a? Porezni obveznik koji je po sili zakona bio obvezan upisa se u registar obveznika PDV-a, o činjenici da je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario promet manji od iznosa 230.000,00 kuna i da ne želi i dalje bi upisan u registar obveznika PDV-a, podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave pisani zahtjev do 15. siječnja tekuće godine. Prema tome, grad koji je 1. siječnja 2014. godine upisan u registar obveznika PDV-a, jer je u 2013. od obavljanja gospodarske djelatnos ostvario više od 230.000,00 kuna, može do 15. siječnja 2015. godine podnije zahtjev za izlazak iz registra obveznika PDV-a s 1. siječnjem 2015.: ako u 2014. godini od obavljanja gospodarske djelatnos ostvari isporuke u iznosu manjem od 230.000,00 kuna.

25. Grad sukladno članku 30., stavku 2. Zakona o vlasništvu želi vlasnička ovlaštenja, i to poslove upravljanja, korištenja i raspolaganja (za mjesne društvene domove, a i ostale poslovne prostore koji su u vlasništvu grada), odlukom prenije na trgovačko društvo, koje je u 100 % vlasništvu grada i registrirano je za poslove upravljanja zgradama. Trgovačko društvo bi izdavalo račune, prihod od zakupa uplaćivao bi se na račun trgovačkog društvu i njemu bi pripa- 27. Kada korisnicima poslovnog prostora prefakdao, Trgovačko društvo bi imalo istovremeno i turiramo troškove struje, vode, čišćenja i sl. reobvezu održava predmetne prostore. Bi li tažijske troškove, obračunavamo li PDV na neto kva odluka bila u suprotnos sa Zakonom? iznos ili iznos računa s PDV? Odnosno, što je osnovica i po kojoj stopi (npr. zaprimimo ulazni Iz članka 8., stavka 1. Pravilnika proizlazi da se račun za utrošak vode, djelomično sa stopom isporukom dobara omogućuje prijenos praPDV 13 %, a dijelom bez obračunatog PDV-a)? va raspolaganja materijalnom imovinom osobi Mogu li se sve te usluge zaračuna na jednom koja m dobrima može raspolaga kao vlaračunu ili se svaka usluga zaračunava posebsnik. Omogućavanje raspolaganja dobrima no pojedinačno? Može li se prosječan mjeje pretežito činjenične naravi i obično je, ali sečni trošak režija ugradi u iznos zakupa? ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih

Poreznu osnovicu prilikom prefakturiranja režijskih troškova čini ukupni trošak koji je grad imao za navedene režijske troškove, pri čemu napominjemo da iznos PDV-a koji grad može kod režijskih troškova odbi kao pretporez nije trošak grada. Napominje se da se sukladno odredbama Zakona, u cijenu zakupa poslovnog prostora mogu uključi i režijski troškovi, s obzirom na to da se radi o pratećim uslugama usko povezanim s glavnom uslugom zakupa, te se

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Stoga, ako porezni obveznik prenosi pravo raspolaganja nekretninama za koje je koris o pravo na odbitak pretporeza na drugog poreznog obveznika, radi se o isporuci na koju treba obračuna PDV. Među m, ako porezni obveznik, u konkretnom slučaju grad, nije prilikom nabave nekretnina koris o pravo na odbitak pretporeza, tada ni prilikom prijenosa prava raspolaganja nad m nekretninama ne mora obračuna PDV. Napominje se da pitanje o tome može li grad izvrši prijenos vlasničkih ovlaštenja s gradova na

Prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. U skladu s navedenim, a s obzirom na to da prefakturiranje materijalnih troškova predstavlja način prevaljivanja troškova, u tom slučaju su zapravo nadoknada učinjenih izdataka, i podliježu oporezivanju PDV-om.

prava u imovinsko pravnom smislu. Pri tome je mjerodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarnog vlasništva nad dobrom. Prema tome, prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom osobi koja s m dobrima može raspolaga kao vlasnik podliježe oporezivanju PDV-om.

POREZI I DOPRINOSI

na ukupnu naknadu za obavljenu uslugu obračunava PDV po stopi od 25 %.

Sukladno odredbama Zakona i Pravilnika oporezivi događaj nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene, pri čemu obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga. Prema tome, ako je isporuka električne energije obavljena u siječnju, poreznom obvezniku obveza obračuna PDV-a nastaje u siječnju i iskazuje se u priČinjenica da se primjerice struja i voda koriste na pojavi PDV-a za siječanj, neovisno o datumu izdavanja morskom dobru za koje je dana koncesija ili na javnoj računa. površini nemaju utjecaja na obvezu obračuna PDV-a. Stoga isporuka struje i vode, odnosno prefakturiranje S obzirom na navedeno napominjemo da bi porezni režijskih troškova za utrošak struje i vode na pomor- obveznik, u konkretnom slučaju grad koji obavlja isskom dobru, odnosno na javnim površinama podlije- poruku električne energije, trebao s operaterom ugožu oporezivanju PDV-om. Ako su navedeni troškovi vori da se obračun isporučene električne energije u sadržani u naknadi za koncesiju, tada ne podliježu prethodnom mjesecu obavi u najkraćem mogućem oporezivanju PDV-om, jer jela koncesije daju u okvi- roku po proteku tog mjeseca. U vezi s navedenim napominjemo da je porezni obveznik, u konkretnom ru svoje ovlas odnosno djelokruga rada. slučaju grad, obvezan prijavu PDV-a dostavi nadlež29. Grad daje zgradu u najam i zakup, a prema ugo- noj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 20. dana vorima o najmu i zakupu, najmoprimac i zaku- u mjesecu, koji slijedi po završetku obračunskog razpnik dužni su plaća režijske troškove i čišćenje doblja za koje se prijava podnosi. zajedničkih dijelova zgrade. Grad prefakturira troškove zakupcima (pravnim osobama) i naj- 31. Od 1. 1. 2014. godine grad je obveznik PDV-a za obavljanje djelatnos iskorištavanja materijalmoprimcima (fizičke osobe). Račun za čišćenje ne ili nematerijalne imovine, odnosno za zakup ne sadrži PDV. Treba li prilikom prefakturiranja poslovnih i drugih prostora i refundacije režijobračuna PDV i treba li ga fakturira i fizičkim skih troškova za te iste prostore. Grad temeosobama koje su u najmu stanova? ljem ugovora o izgradnji, održavanju i ostalim Ako grad zaračunava (prefakturira) zakupnicima i uslugama za postrojenje sunčane elektrane na najmoprimcima uslugu čišćenja zajedničkih dijelova zgradi sklopljenog između grada kao korisnika i zgrade, obvezan je na navedenu uslugu obračuna Tvrtke d.o.o. kao davatelja usluge, izdaje račun PDV, neovisno o tome što mu porezni obveznik koji je Tvrtki d.o.o. za svaki kWh proizvedene električobavio uslugu čišćenja nije zaračunao PDV. Napomine energije od dana stjecanja statusa povlaštenje se da usluge čišćenja sukladno članku 73., stavku nog proizvođača energije, odnosno od ožujka 4. Pravilnika mogu bi oslobođene PDV-a samo, ako 2013. godine. Od ožujka 2013. godine, kada je su uključene u iznos naknade za najam stambenog izdan prvi račun, do kraja godine izdani su raprostora koji je oslobođen plaćanja PDV-a, s obzirom čuni u sveukupnom iznosu od cca 16.000 kuna. na to da se radi o pratećim uslugama usko povezanim S obzirom da je člankom 6., stavkom 5. Zakona s glavnom uslugom najma. propisano da se PDV ne obračunava u slučaju da se obavljaju djelatnos iz Dodatka I. u zanema30. Grad je obvezan u jeku mjeseca izda račun za rivom opsegu, a u koje se pod točkom 2. ubraja isporuku izvršenu u tom mjesecu, ali isporuku isporuka vode, plina, električne energije i grija(prodaju električne energije) zaračunava tek po nja, postavljeno je pitanje: treba li prilikom izprimitku obračuna od operatera (HROTE-a). Ispodavanja računa za proizvedenu električnu enerruku zaračunava HROTE-u u sljedećem mjesecu giju, obračuna PDV? za protekli mjesec (za razdoblje npr. 1. 1. 2014. – 1. 2. 2014.). S obzirom na navedeno postavljeno U gospodarsku djelatnost poreznog obveznika suje pitanje jesu li u prijestupu, ako račun izdaju po kladno članku 6. Pravilnika ulaze osnovne i sporedne primitku obračuna koji je u pravilu do 15. sljede- djelatnos . U sporedne djelatnos ubraja se sve ono ćeg mjeseca za protekli mjesec? Napominje se što se obavlja uz osnovnu djelatnost, pri čemu nije da im, prije nego zaprime obračun (proizvodnje bitna trajnost h djelatnos . Prema tome, ako po-

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

28. Kad se trgovačkom društvu prefakturira utrošak struje i vode za priključke koji se nalaze na pomorskom dobru, i koje to društvo koris u sklopu djelatnos za koju je dobio koncesiju, je li to oslobođeno obveze obračuna PDV-a, s obzirom na status pomorskog dobra? Isto pitanje postavlja se i u slučaju odražavanja manifestacija na javnim površinama?

električne energije), nisu pozna parametri na temelju kojih mogu izda račun.

POREZI I DOPRINOSI

rezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a, u konkretnom slučaju grad, obavlja isporuku električne energije, tada i isporuka električne energije podliježe oporezivanju PDV-om, s obzirom na to da je ona dio ukupne gospodarske djelatnos koju on obavlja.

Prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. S obzirom na to da u konkretnom slučaju grad naplaćuje informa čke usluge koje obavlja trgovačkom društvu, smatramo da se radi o 32. Informa čka služba grada pruža Informa čke us- isporuci koja podliježe oporezivanju PDV-om. luge ili daje na korištenje informa čku infrastrukturu komunalnom ili trgovačkom društvu koje 34. U kontekstu činjenice da se dio gradskih računanije u njegovu 100 % vlasništvu ili ustanovi kojoj je la, informa čke opreme i so vera koris za prugrad osnivač. Ugovor o pružanju usluge nije skložanje usluga vanjskim subjek ma, kako odredi pljen, a usluga se ne naplaćuje. Što je s PDV-om? faktor za izračun odbitka pretporeza za ulazne fakture koje se ču nabave h računala, opreme Prema odredbi članka 4., stavka 1. Zakona, PDV se i so vera? Može li grad po ulaznim računima za plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene isporučena dobra i usluge – koji se odnose djeusluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni lomično na oporezive isporuke (zakup poslovnih obveznik koji djeluje kao takav. Isporukom dobara uz prostora), a djelomično na isporuke koje spadaju naknadu smatra se sukladno članku 7., stavku 3. Zau djelokrug rada grada – koris pretporez po kona korištenje dobara, koja čine dio poslovne imoizračunatom koeficijentu ili ključu? Kako se može vine poreznog obveznika za njegove privatne potreizračuna koeficijent (konkretno što ulazi u brojbe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako nik, a što u nazivnik) ili ključ za svaki takav zaraspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u jednički ulazni račun? Tko određuje ili nalaže po druge svrhe, osim za potrebe obavljanja djelatnos kojem ključu će se dijeli pretporez? poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelos ili djelomično odbijen pretporez. Odredbom članka 137. Pravilnika propisano je da, ako se isporučeno dobro ili usluga koris u poslovne i neposlovne svrhe, a moguće je odredi udjel korištenja u neposlovne svrhe, pretporez se mora podijeli prema svrsi uporabe na dio koji se može i na dio koji se ne može odbi . Ovaj način razgraničenja provodi se ako se radi o nekretninama, a osobito o pokretnim dobrima koja se u gospodarskom prometu količinski određuju po broju, mjeri ili težini te kod korištenja usluga.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

33. Informa čka služba grada pruža informa čke usluge ili daje na korištenje infrastrukturu trgovačkom društvu koje u njegovo ime i za njegov račun obavlja određene poslove. Usluga se naplaćuje temeljem mjesečnih faktura i godišnjeg ugovora sklopljenog između grada i trgovačkog društva. Je li izlazni račun u sustavu PDV-a?

U postupku poreznog nadzora utvrđuje se je li porezni obveznik ispravno koris o pravo na odbitak pretporeza. Izračun pretporeza temeljem formule iz članka 62., stavka 2. Zakona (prorata) primjenjuje se, ako porezni obveznik koris dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomično za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama Zakona i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza. Porezni obveznik u tom slučaju može odbi samo onaj dio pretporeza, koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza.

Obavljanjem usluga uz naknadu smatra se prema članku 8., stavku 3. Zakona korištenje dobara, koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe, osim za potrebe obavljanja njegove djelatnos , za koja je u cijelos ili djelomično odbijen pretporez. Stoga, ako grad daje bez naknade na korištenje informa čku infrastrukturu, za koju nije koris o pravo na odbitak pretporeza, tada se ne radi o isporukama uz naknadu koje podliježu oporezivanju PDV-om.

Prema tome, porezni obveznik treba sam odrediomjer korištenja računala, informa čke opreme i so vera, ili druge opreme za obavljanje oporezivih usluga, te tako utvrdi i iznos pretporeza koji može odbi . Napominje se da se omjer korištenja ne utvrđuje posebno za primjerice računala, informa čku opremu i slično, već se u jednom iznosu može utvrdi za svu opremu i imovinu, koju porezni obveznik koris za obavljanje oporezivih isporuka.

POREZI I DOPRINOSI

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Stoga, ako grad ne obavija isporuke koje su oslobonisu građevinska, ali postavlja se pitanje ulaze li i koje sve isporuke ne podliježu oporezivanju? đene PDV-a, tada se na njega ne odnosi utvrđivanje prava na odbitak pretporeza na način propisan član- Napominje se da je u članku 164., točkama 8. i 10. kom 62., stavkom 2. Zakona, već pravo na odbitak Pravilnika detaljno propisano što se sve upisuje pod pretporeza utvrđuje na način propisan člankom 137., rednim brojem 1.8 i 1.10. prijave PDV-a. stavcima 3. i 4. Pravilnika. 38. Kad vlas pogon koji je organizacijska jedini35. Ako iz tehničkih razloga grad nije u mogućnos ca u okviru grada (nije pravna osoba) naplatnim ispostavi račun za zakup za dio siječnja do neuređajima naplaćuje upotrebu tuševa na gradkog dana u veljači, je li moguće ispostavi jedan skoj plaži, smatra li se to oporezivom uslugom? račun za zakupnine s PDV-om za razdoblje 21. 1. 2014. – 28. 2. 2014. godine, u veljači 2014. godi- Što se če naplate upotrebe tuševa na gradskoj plaži, ne s obzirom na to da račun obuhvaća zakupni- napominjemo da je potrebno utvrdi je li posebnim propisima propisano da je naplata uporabe tuševa u nu za dio siječnja i cijelu veljaču? djelokrugu rada grada. Ako u slučaju da je posebnim Usluge su sukladno članku 36., stavku 4. Pravilnika propisom propisano, da je davanje na uporabu tušeobavljene u trenutku završetka njihovog korištenja. va u djelokrugu rada grada, tada se na takve usluge Ako se usluga obavlja stalno (kon nuirano) u više ne obračunava PDV, neovisno o tome je li grad upisan obračunskih razdoblja, obveza obračuna PDV-a na- u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, staje po proteku svakog obračunskog razdoblja, bez ako posebnim propisom nije propisano da je davanje obzira na to je li usluga zaračunana ili nije. Prema na uporabu tuševa u djelokrugu rada grada, tada je tome, poreznom obvezniku koji obavlja kon nuirane grad obvezan na takvu uslugu obračuna PDV. usluge obveza obračuna PDV-a nastaje po proteku svakog obračunskog razdoblja, neovisno o tome je li 39. Veliki broj poslovnih prostora koji se trenutno izdao račun ili nije. nalaze u imovini grada koriste korisnici bez sklopljenog ugovora o zakupu, takozvani bespravni Stoga, gradu obveza obračuna PDV-a nastaje u siječnju korisnici. Takvi korisnici se zadužuju za naknadu za zakup u siječnju, a u veljači za zakup za veljaču, nepo osnovi korištenja poslovnog prostora. Meovisno o tome što nije bio u mogućnos izda račun. đu m, naplata naknade za korištenje prostora U vezi s izdavanjem računa, napominje se da je zbog je vrlo neizvjesna i grad istu najčešće ne uspije ispravnos knjigovodstvenih isprava grad obvezan za uprihodi . svako obračunsko razdoblje izda zaseban račun. U vezi s postavljenim pitanjem napominje se da se 36. Ako je zbog prodora vode u poslovni prostor is PDV plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljebio zatvoren dio mjeseca, kako umanji iznos ne usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni zakupnine po izdanom računu s PDV-om? obveznik koji djeluje kao takav. Također, is čemo da Iz odredbe članka 33. Zakona proizlazi, ako se pore- rok plaćanja, odgoda plaćanja ili kredi ranje ne utjezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, ra- ču na nastanak obveze obračuna PDV-a. Stoga činjezliči h vrsta popusta ili nemogućnos naplate, tada nica hoće li porezni obveznik napla ili ne obavljenu porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio isporuku predstavlja rizik poslovanja.

uslugu može ispravi iznos PDV-a, ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza, i o tome pisano izvijes isporučitelja.

Napominjemo da rješavanje problema s bespravnim korisnicima nije u domeni poreznih propisa, stoga bi se jedinica lokalne samouprave trebala u vezi s navedenim obra nadležnim ins tucijama.

Prema tome, kako bi grad umanjio zakupninu, odno- 40. Treba li jedinice lokalne samouprave obračunasno poreznu osnovicu i obračunani PDV po izdanom va PDV za uslugu naplate parkiranja koja obavračunu, jer je zbog prodora vode poslovni prostor bio lja vlas pogon (jedinstveni upravni odjel)? zatvoren dio mjeseca, potreban mu je pisani dokaz da je i zakupoprimac ispravio odbitak pretporeza te- Napominjemo da se za potrebe Zakona vlas m pogonom smatra komunalno društvo ili druga pravna meljem prvotno izdanog računa za zakupninu. osoba, koju je za obavljanje navedene djelatnos 37. Što konkretno kod jedinica lokalne samouprave osnovala jedinica lokalne samouprave. S obzirom na ulazi u transakcije koje ne podliježu oporezivanju to da u konkretnom slučaju uslugu naplate parkiranja i koje su oslobođene. Sigurni su da ulazi npr. na- obavlja jedinstveni upravni odjel koji je dio jedinice jam stambenih prostorija, isporuke zemljišta koja lokalne samouprave, a ne posebno komunalno druš-

POREZI I DOPRINOSI

tvo, na uslugu naplate parkiranja, ako je u djelokrugu rada jela ne obračunava se PDV, neovisno o tome je li jedinica lokalne samouprave upisana u registar obveznika PDV-a ili nije. 41. Na rješenju o ovrsi putem javnog bilježnika utvrđena je javnobilježnička nagrada, troškovi pošte i ovršnos na koje se obračunava PDV. Može li grad koris pretporez po ispostavljenom računu javnog bilježnika i u kojem iznosu, ako se rješenje odnosi na oporezivu djelatnost? Što u slučaju kada se rješenje o ovrsi odnosi na najam stana koji je oslobođen PDV-a? Ako grad račun što mu ga je ispostavio javni bilježnik u potpunos može pripisa oporezivoj djelatnos koju obavlja, tada može odbi ukupni pretporez sadržan u tom računu. U slučaju da se račun ne može u cijelos pripisa oporezivoj djelatnos , već se dijelom odnosi i na djelatnos koje grad obavlja u okviru svoje ovlas ili koje su prema posebnom propisu u djelokrugu rada grada, tada grad iznos pretporeza koji može odbi treba izračuna na način propisan člankom 137., stavcima 3. i 4. Pravilnika. Ako se račun javnog bilježnika odnosi na djelatnost koja je oslobođena PDV-a, kao što je primjerice najam stambenih prostorija, tada grad ne može odbi pretporez sadržan na računu sukladno članku 58., stavku 4. Zakona.

ugovora o sufinanciranju programa (tekuće donacije u novcu). Dio sportskih objekata (objek u vlasništvu grada kojima gospodare sportske udruge) do sada se davao na gospodarenje sportskim udrugama temeljem godišnjih ugovora o gospodarenju. Ugovorom o gospodarenju se grad obvezuje sudjelova u troškovima redovnog održavanja objekta (ne u punom potrebnom iznosu). Udruga se obvezuje sportske prostore koris za provedbu svojih sportskih ak vnos , dakle onih za koje je Gradsko vijeće utvrdilo da predstavljaju i javne potrebe u sportu. Ako objekt raspolaže poslovnim prostorima, grad ugovorom obvezuje udrugu koja gospodari sportskim objektom, da prihode ostvarene od poslovnog prostora temeljem Zakona o udrugama ulaže u svoju sportsku djelatnost i u sufinanciranje troškova redovnog održavanja objekta. Državna revizija nije do sada imala primjedbi na ovaj modus gospodarenja sportskim objek ma. U konkretnom slučaju nadalje se navodi da se radi o davanju na korištenje sportskih objekata bez plaćanja naknade od strane sportske udruge koja gospodari sportskim objektom. Zaključuje se neimenovani ugovor, dakle ne ugovor o zakupu i ne provodi se natječaj. U pravilu sportskim objek ma gospodare sportske udruge koje su na is ma zatečene pri formiranju grada kao jedinice lokalne samouprave. U pojedinim slučajevima radi se o udrugama kojima je grad dodijelio pravo korištenja temeljem odgovarajućeg zaključka u proteklom razdoblju, u skladu s propisima RH. U konkretnom slučaju, u cijelos se može primijeni odgovor dan na pitanje pod brojem 13., s obzirom na to da se radi o davanju na korištenje sportskih objekata bez naknade.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

43. Jedinica lokalne samouprave ima u vlasništvu velik broj sportskih objekata, na kojima se provode sportski programi za javne potrebe od strane sportskih udruga, a te programe je usvojilo Gradsko vijeće, koji sufinancira iz proračunskih sredstava temeljem odgovarajućeg

42. Pod iskorištavanjem materijalne i nematerijalne imovine u smislu oporezivanja ne smatra se iskorištavanje javnih dobara (javne površine, ceste, pomorsko dobro i slično), stoga se postavlja pitanje obračunava li se PDV na naknadu za postavu reklama na stupovima javne rasvjete? Ukazuje se na činjenicu da stupovi javne rasvjete predstavljaju objekte i uređaje komunalne infrastrukture i da se nalaze isključivo na 44. Obračunavaju li PDV jedinice lokalne samouprave – općine i gradovi, na naknadu za zbrinjavajavnim površinama. Ako je grad obvezan obranje otpada drugim jedinicama lokalne uprave? čuna PDV, može li odbija pretporez za sve troškove povezane s održavanjem i gradnjom Zbrinjavanje otpada spada u djelokrug rada jedinice takve infrastrukture? lokalne samouprave sukladno Zakonu o komunalAko se stupovi javne rasvjete sukladno posebnim nom gospodarstvu. S obzirom na navedeno jedinica propisima mogu smatra javnim dobrom, tada grad lokalne samouprave neovisno o tome je li upisana u nije obvezan obračuna PDV na naknadu davanje registar obveznika PDV-a, neće na naknadu za zbrinjavanje otpada koju zaračunava drugim jedinicama prostora za postavu reklama, a samim me nema ni lokalne samouprave obračuna PDV. pravo na odbitak pretporeza sadržanog u računima za njihovo održavanje i gradnju.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

UDK 332.1

Erasmus+: Mobilnost i strateška partnerstva u području predškolskog i općeg odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi Nada Zrinušić * 1. Uvod Erasmus+ novi je jedinstveni program Europske unije, koji u financijskoj perspek vi 2014 – 2020 povezuje sedam programa iz prethodne sedmogodišnje financijske perspek ve usmjerene na sektor obrazovanja u svim njegovim segmen ma, na osposobljavanje i mlade. Njihovim povezivanjem smanjuju se nepotrebna preklapanja, te stvaraju preduvje za značajniji sustavni učinak u područjima o kojima ovisi napredak i budući gospodarski rast cijelog europskog prostora. Jedan od razloga stvaranja jedinstvenog programa svakako je olakšavanje pristupa financijskim sredstvima što širem krugu zainteresiranih ustanova i organizacija, koja će im u jednostavnijim procedurama od dosadašnjih omogući brže ostvarivanje postavljenih ciljeva. Novi je program podijeljen na nekoliko ključnih ak vnos , kojima će se moći financira različi projek unutar posebnih područja.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

2. Financiranje u području predškolskog i općeg odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi U prethodnoj financijskoj perspek vi projek u području predškolskog i općeg odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi financirani su programom Comenius. Hrvatskoj je na raspolaganju bilo ukupno 4,6 milijuna eura za period od 2009. do 2013. Alokacija je postupno povećavana za svaku narednu godinu. Prema podacima Agencije za mobilnost i programe Europske unije, dodijeljena su sredstva ugovorena u stopostotnom iznosu, provedeno je preko 700 pro Nada Zrinušić, voditeljica službe u Sektoru za poslove Nacionalnog fonda, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

jekata u kojima je sudjelovalo više od 4 000 sudionika. Program Erasmus+ nastavlja ak vnos Comenius programa u ovom području i usmjeren je, prije svega na smanjenje rizika ranog napuštanja školovanja, razvoju visokokvalitetnih programa u ranom odgoju i obrazovanju i razvoju nastavničke profesije. Ključna ak vnost 1 – Mobilnost u svrhu učenja za pojedince, namijenjena je zaposlenicima odgojno-obrazovnih ustanova zbog usavršavanja znanja, vješ na i kompetencija potrebnih za obavljanje stručnog rada u svojim ma čnim ustanovama, a nadovezuje se na Comenius ak vnos stručnog usavršavanja. U 2014. godini za njeno je provođenje u Hrvatskoj osigurano 314.090,00 eura. Mobilnost se ostvaruje podučavanjem u inozemstvu u partnerskoj ustanovi ili profesionalnim usavršavanjem na strukturiranim tečajevima i sličnim događanjima, a moguće je financira i stručnu praksu u inozemstvu. Za navedene ak vnos mogu se prijavi ustanove koje pružaju opće, strukovno i tehničko obrazovanje na svim razinama (predškolsko, školsko i srednjoškolsko obrazovanje), u skladu s potrebama ustanova i planovima mobilnos . Prije odlaska u partnersku ustanovu, za svaku mobilnost provodi se odgovarajuća selekcija i priprema sudionika, a rezulta mobilnos moraju bi prizna . Pojedinci se ne mogu samostalno prijavljiva , nego prijavu obavlja ustanova u kojoj su zaposleni. Prilikom ocjene prijave vrednuju se relevantnost projekta, kvaliteta prijave i način provedbe, učinak na strateški razvoj ustanove u budućnos i diseminacija. Projekt može traja od jedne do dvije godine, a pojedine ak vnos unutar njega od dva dana do dva mjeseca. Prijava se odobrava ili odbija kao cjelina, nije moguće odobri samo jedan njezin dio. Za financiranje su prihvatljivi troškovi puta, ovisno o kilome-

UDK 332.1

traži, troškovi organizacije, troškovi života, troškovi ko zacije i troškovi osoba s posebnim potrebama. Visina pojedinih troškova uglavnom je unaprijed definirana po metodi jediničnog troška, ovisno o zemlji i trajanju mobilnos , kao i o broju sudionika na tečajevima. Ustanova primatelj ne dobiva nikakvu potporu za troškove organizacije. Nakon potpisivanja ugovora, projekt mobilnos može se podijeli na tri podjednako važne osnovne faze: pripremu, provedbu i ak vnos nakon završetka mobilnos . Priprema obuhvaća prak čnu pripremu, odabir sudionika, uređenje odnosa s partnerskom ustanovom (partnerski ugovor), te jezičnu i kulturološku pripremu sudionika. Nakon provedene mobilnos slijedi evaluacija, formalno priznavanje rezultata provedene ak vnos i diseminacija.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

napuštaju osnovno obrazovanje s 14 % na manje od 10 %. Prihvatljivi su projek razvoja vješ na i kompetencija od najranije životne dobi, te projek koji utječu na profesionalni razvoj učitelja i jačanje njihovih kompetencija u suvremenom društvu. Umjesto nacionalnih prioriteta, zacrtani su europski ciljevi, kojima se ujednačavaju sustavi predškolskog i općeg odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi u različi m zemljama. Strateška partnerstva unutar školskog obrazovanja mogu se podijeli na: • partnerstva koja uključuju samo škole i u njima ne sudjeluju organizacije koje nisu definirane kao škole • partnerstva koja ne uključuju samo škole, nego i druge organizacije, ali je predmet partnerstva isključivo povezan s školskim obrazovanjem • partnerstva koja promiču suradnju između jela lokalne/regionalne vlas s ulogom u obrazovanju, koja moraju uključi iz svake zemlje najmanje jednu školu i jednu lokalnu organizaciju koja je ak vna u drugim područjima obrazovanja, usavršavanja i mladih ili na tržištu rada.

Priznavanje i vrednovanje ishoda učenja ostvaruje se dokumentom pod nazivom Europass mobilnost, kojim korisnici dokazuju stečene vješ ne i kvalifikacije na jasan i usporediv način diljem Europe. Europass mobilnost izdaje Nacionalni Europass centar svakom sudioniku u projek ma mobilnos , neovisno o dobi Osim strateških partnerstava unutar školskog obrai obrazovanju, a popunjavaju ga ustanova primatelj i zovanja, moguća su i međusektorska partnerstva u ustanova pošiljatelj (partneri u projektu mobilnos ). kojima ne sudjeluju samo škole nego i organizacije iz drugih sektora. Erasmus+: Vremenski okvir provođenja ak vnos unutar Ključne ak vnos 1- Mobilnost u svrhu učenja za pojedince Rok za predaju prijave 17. ožujka 2014. Obavijest o rezulta ma i 4 mjeseca od roka za predaju potpisivanje ugovora prijave Najraniji početak ak vnos 1. srpnja 2014. Plaćanje predujma (80 %) 30 dana od potpisivanja ugovora od strane nacionalne agencije (Agencije za mobilnost i programe EU) Završno plaćanje (20 %) 60 dana od zaprimanja završnog izvješća

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Potencijalni učinci projekta na sudionike ak vnos i organizacije koje sudjeluju u projektu, izvan organizacije i na osobe koje su sudjelovale na projektu na lokalnoj/ regionalnoj/nacionalnoj/europskoj razini moraju bi jasno razrađene. Održivost projekta i nakon njegova završetka te dostupnost materijala također se uzimaju u obzir. Jedna organizacija može prijavi više različi h projekata, ali sastav partnera ne smije bi is . Sredstva mogu bi dodijeljena već započetom projektu jedino, kao postoji opravdana potreba za započinjanje ak vnos prije potpisivanja ugovora. Prihvatljivi trošAk vnost doprinosi jednom od glavnih ciljeva Strategi- kovi ne smiju nasta prije datuma podnošenja prijave. je Europa 2020 – smanjenju postotka učenika koji rano Ako korisnik započne provođenje projekta prije potpi-

Ključnom ak vnos 2 – Strateška partnerstva, u području općeg obrazovanja moguće je financira projekte koji se odnose na školsko obrazovanje, osposobljavanje i rad s mladima. U 2014. godini za njeno je provođenje u Hrvatskoj osigurano 1.023.853,00 eura. A po če se suradnja škola i ostalih organizacija na projek ma od zajedničkog interesa, ali i suradnja između ustanova iz različi h područja obrazovanja, kako bi se lakše ostvarili ciljevi i potrebe organizacija koje sudjeluju u projektu. Potencijalni prijavitelji su ustanove koje pružaju opće, strukovno i tehničko obrazovanje na svim razinama (predškolsko, školsko i srednjoškolsko obrazovanje), lokalne/regionalne vlas s ulogom u obrazovanju, knjižnice, istraživački centri, udruge, nevladine organizacije, javna/privatna poduzeća, komore, sindika i dr.

U načelu, u strateškom partnerstvu sudjeluju najmanje tri partnera iz različi h programskih zemalja, ali je moguće sudjelovanje i samo dva partnera u slučaju strateških partnerstava, koja uključuju samo škole, kao i u strateškim partnerstvima koja promiču suradnju između jela lokalne/regionalne vlas s ulogom u obrazovanju. Kod ocjene projektnih prijedloga u obzir se uzimaju relevantnost projekta, kvaliteta izrade projekta i provedba, kvaliteta projektnog ma i suradnja, učinak i diseminacija. Provodi se temeljita procjena njihovog sadržaja, s naglaskom na planiranim ak vnos ma i očekivanim rezulta ma. Prijava mora bi usklađena s ciljevima i priorite ma ključne ak vnos , s jasno definiranim posebnim ciljevima primjenjivim na sve partnerske organizacije i ciljane skupine.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

UDK 332.1

sivanja ugovora ili potpisane Odluke o dodjeli financijske potpore, to radi na vlas rizik!

5. Prihvatljivi troškovi u strateškim partnerstvima

3. Modeli financiranja projekata strateškog partnerstva

Potpora po pojedinom projektu ograničena je na 150 suća eura godišnje, a prihvatljivi su troškovi upravljanja i provedbe projekata (planiranje, financiranje, koordinacija i komunikacija između partnera), projektne ak vnos , promocija i informiranje i diseminacija, Koordinator i ostali partneri ostvaruju pravo na mjesečni paušalni iznos za upravljanje i provedbu projekta. Moguće je financira i troškove puta i životne troškove povezane sa sudjelovanjem na transnacionalnim projektnim sastancima, koje organizira jedan od partnera, a u svrhu provedbe i koordinacije strateškog partnerstva.

Projek strateškog partnerstva traju od dvije do tri godine, a mogu se provodi modelom jednostranog financiranja ili modelom podijeljenog financiranja. Kod jednostranog financiranja prijavni obrazac popunjava jedan prijavitelj (jedna organizacija ili ustanova), nacionalna agencija iz zemlje prijavitelja financira cijeli projekt, ugovor se potpisuje samo s organizacijom koja je podnijela projektnu prijavu, a prijavitelj koordinira provedbu projekta s ostalim partnerima, te jedini podnosi završno izvješće. Model podijeljenog financiranja koris se kod strateških partnerstava koja uključuju samo škole, nacionalna agencija svake pojedine organizacije prijavitelja financira dio projekta partnera iz ma čne zemlje, ugovor potpisuje svaki partner sa svojom nacionalnom agencijom i na kraju projekta svi partneri podnose završna izvješća.

Troškovi izrade intelektualnih rezultata (pedagoški materijali, analize, studije, školski kurikulum, IT ala ) prihvatljivi su isključivo za zaposlenike škole. S obzirom na to da su troškovi osoblja za voditelje projekta i nenastavno osoblje već pokriveni unutar ak vnos Upravljanje i provedba projekta, kako bi se izbjeglo potencijalno preklapanje, prijavitelji moraju opravda p troškova i ukupan broj prijavljenog osoblja u odnosu na svaki predloženi rezultat.

4. Prihvatljive ak vnos unutar strateškog partnerstva Troškovi povezani s organizacijom nacionalnih i tranPrihvatljive ak vnos koje se mogu financira strateškim partnerstvima mogu se podijeli na: • kratkoročna usavršavanja osoblja i učenika • dugoročne mobilnos učenika • dugoročnu razmjenu osoblja u svrhu podučavanja ili obuke u partnerskoj ustanovi.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Kratkoročna usavršavanja osoblja i učenika obuhvaćaju zajedničke radionice osoblja iz različi h partnerskih zemalja ili zajedničke projektne radove grupa učenika organiziranih između škola iz različi h partnerskih zemalja neovisno o dobi učenika, u trajanju od pet dana do dva mjeseca.

Dugoročne mobilnos učenika traju od dva mjeseca do godinu dana, a u ak vnos sudjeluju učenici s navršenih 14 godina ili stariji, upisani u školu koja sudjeluje u partnerstvu. Ova ak vnost zamjenjuje dosadašnju Comenius ak vnost pod nazivom Individualna mobilnost učenika, a usmjerena je na jačanje suradnje između škola u skladu s ciljevima partnerstva, profesionalni i osobni razvoj učenika s naglašenom europskom dimenzijom. Poželjna je recipročna razmjena učenika, ali nije obavezna. Učenici su uglavnom smješteni u obiteljima, ali to nije uvjet.

snacionalnih konferencija i seminara s ciljem diseminacije realiziranih intelektualnih rezultata su prihvatljivi za financiranje, samo ako su direktno vezani s intelektualnim rezulta ma realiziranima projektom. Projek koji nisu dobili sredstva za realizaciju intelektualnih rezultata ne mogu dobi ni sredstva za potporu događanja s mul plicirajućim učinkom. Stvarni troškovi namijenjeni za nabavu roba i usluga prihvatljivi su u slučaju kad ne mogu bi osigurani od partnerskih organizacija. Troškovi sudionika s posebnim potrebama prihvatljivi su i unutar strateškog partnerstva. Erasmus+: Vremenski okvir provođenja ak vnos unutar Ključne ak vnos 2 – Strateška partnerstva Rok za predaju prijave 30. travnja 2014. strateškog partnerstva Obavijest o rezulta ma 4 mjeseca od roka za predaju prijave Potpisivanje ugovora 5 mjeseci od roka za predaju prijave Najraniji početak ak vnos 1. rujna 2014. Plaćanje predujma (80 %) 30 dana od potpisivanja ugovora od strane nacionalne agencije Završno plaćanje (20 %) 60 dana od zaprimanja završnog izvješća

Dugoročna razmjena osoblja u svrhu podučavanja ili obuke u partnerskoj ustanovi također može traja od dva mjeseca do godinu dana, a obuhvaća poduča- Izvor podataka: vanje u partnerskoj ustanovi, te rad u školi ili nekoj h p://www.mobilnost.hr/index.php?id=784 drugoj relevantnoj ustanovi, ili pak sudjelovanje na h p://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1387793276_AMPEU_Poziv_ podnosenje_prijedloga_ERA+2014.pdf strukturiranim tečajevima ili seminarima.

UDK 347.2

JAVNA UPRAVA

Osnivanje prava građenja i prava služnos na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske Nina Ban Glasnović * Vlada Republike Hrvatske je nizom propisa jekom 2013., koji se odnose na raspolaganje i upravljanje nekretninama i drugom državnom imovinom te na inves cijske projekte poduzela mjere s ciljem bolje iskorištenos nekretnina u državnom vlasništvu. Jedna od novina je i pokretanje inves cijskih turis čkih projekata na državnom zemljištu. Pravo građenja i pravo služnos na državnim nekretninama pretpostavka su pokretanja i realizacije ovih projekata.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

što su vjetroelektrane, sunčane elektrane, postrojenja na bioplin, postrojenja na biomasu i dr., te infrastrukTemeljem Zakona o upravljanju i raspolaganju imoviturnih objekata u vezi s radom postrojenja, i posebna nom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13 – naknada koju je nositelj projekta dužan plaća . dalje u tekstu: Zakon), doneseno je više podzakonskih akata, kojima se pojašnjavaju pojedina pitanja u vezi s 2. Osnivanje prava građenja upravljanjem i raspolaganjem imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Također su propisani i pojedini Pravo građenja na građevinskom zemljištu u vlasnišoblici raspolaganja s nekretninama u vlasništvu Re- tvu Republike Hrvatske može se osnova radi grapublike Hrvatske, između ostalog, osnivanje prava đenja komercijalnih, smještajnih, infrastrukturnih i drugih građevina, za koje je, sukladno propisima koji građenja i prava služnos . uređuju prostorno uređenje i gradnju, formirana graUredba o osnivanju prava građenja i prava služnos đevna čes ca. Odluku o osnivanju prava građenja dona nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske nosi nadležno jelo sukladno odredbama članka 54. (NN, br. 78/11) nije rješavala imovinskopravne odnoZakona, a ovisno o tržišnoj vrijednos nekretnine, to se za izgradnju, odnosno za osnivanje prava građenja je predstojnik Državnog ureda odnosno Povjerenstvo i prava služnos u svrhu izgradnje postrojenja obnovza raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republiljivih izvora energije i kogeneracije. S obzirom na to ke Hrvatske, kojeg odlukom imenuje Vlada Republike da se radi o specifičnim građevinama, za izgradnju Hrvatske. takvih objekata, odnosno način osnivanja prava građenja i prava služnos , kao i ostale kriterije, Zakonom Pravo građenja na nekretninama u vlasništvu Repuje propisano da će se uredi Uredbom. Zato je Vlada blike Hrvatske osniva se javnim prikupljanjem poRepublike Hrvatske na 138. sjednici održanoj 23. si- nuda. Iznimno se pravo građenja na nekretninama ječnja 2014., donijela Uredbu o osnivanju prava gra- u vlasništvu Republike Hrvatske može osnova i neđenja i prava služnos na nekretninama u vlasništvu posrednom pogodbom, ali samo u slučajevima kada je to propisano Zakonom i drugim propisima. Sadržaj Republike Hrvatske. javnog poziva za javno prikupljanje te dokumentacija Ovom Uredbom propisuju se načini i uvje osnivanja koja će se zatraži od ponuditelja za dostavu, detaljprava građenja i prava služnos na nekretninama u no su opisani i navedeni u člancima 6. i 7. Uredbe. vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja DržavJavni poziv za javno prikupljanje ponuda za osnivanje ni ured za upravljanje državnom imovinom (dalje u prava građenja objavljivat će se u jednom od visokotekstu: Državni ured), kao i načini i uvje za osnivanje ražnih dnevnih listova, u lokalnom listu i na interprava građenja i prava služnos na nekretninama u netskim stranicama Državnog ureda i Hrvatske gosvlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje popodarske komore. strojenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije kao Također, jelo nadležno, sukladno odredbama članka * Nina Ban Glasnović, dipl. iur., savjetnica u glavnom tajništvu Vlade RH. 54. Zakona, za inves cijske projekte za koje ocijeni

JAVNA UPRAVA

potrebnim i opravdanim, može odredi da se javni poziv za javno prikupljanje ponuda objavi i u jednom ili više visoko ražnih inozemnih listova. Treba napomenu da rok za podnošenje ponude povodom javnog poziva počinje teći od dana objave javnog poziva u dnevnom listu, što će se naznači u oglasima koji se objavljuju u listovima i na internetskim stranicama. Osobe koje imaju namjeru sudjelova u postupku javnog prikupljanja ponuda za osnivanje prava građenja dužne su upla jamčevinu, i to u iznosu od 10 %, 5 % ili 2 % ovisno o iznosu utvrđene početne naknade za pravo građenja. Uplaćena jamčevina će se uračuna u naknadu za osnovano pravo građenja samo odabranom najpovoljnijem ponuditelju, a ostalim ponuditeljima Državni ured će vra jamčevinu u roku od 15 dana od donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. Predstojnik Državnog ureda će iz redova državnih službenika Državnog ureda imenova Povjerenstvo za provedbu javnog prikupljanja ponuda u vezi s osnivanjem prava građenja.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

U tom Povjerenstvu, po ocjenjenoj potrebi, mogu se imenova i druge osobe, odnosno predstavnici drugih jela nadležnih s obzirom na svrhu projekta za koji se predlaže osnivanje prava građenja. Povjerenstvo obavlja poslove javnog prikupljanja ponuda i otvaranja ponuda, sastavlja zapisnik o otvaranju ponuda, te prijedlog odluke o najpovoljnijem ponuditelju dostavlja predstojniku Državnog ureda, koji će odluči o prijedlogu ili dostavi prijedlog i dokumentaciju nadležnom jelu sukladno odredbama članka 54. Zakona.

To isto nadležno jelo utvrđuje kriterije za osnivanje prava građenja na pojedinoj nekretnini, njihovo rangiranje i bodovanje (vrednovanje). Kriteriji za ocjenu ponude mogu bi :

UDK 347.2

natječaja, uključivo kriterije za ocjenu ponude navedene u javnom pozivu za javno prikupljanje ponuda i ponudi najviši iznos naknade. U slučaju odustanka prvog najpovoljnijeg ponuditelja, najpovoljnijim ponuditeljem smatra se sljedeći najpovoljniji ponuditelj uz uvjet da prihva najviši iznos naknade prvog ponuditelja. U slučaju da nitko ne dostavi ponudu u postupku javnog poziva za javno prikupljanje ponuda, ili ponuditelji ne ponude ni početnu cijenu, Državni ured će još jedanput ponovi javni poziv za javno prikupljanje ponuda s istom početnom cijenom. Ako se ni po sljedećem javnom pozivu za javno prikupljanje ponuda ne osnuje pravo građenja, predstojnik Državnog ureda će o neuspjelom javnom pozivu za javno prikupljanje ponuda obavijes Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. U tom slučaju Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske može donije odluku o sniženju početne cijene ili o osnivanju prava građenja neposrednom pogodbom u korist podnositelja zahtjeva. Ugovor o osnivanju prava građenja s najpovoljnijim ponuditeljem u ime Republike Hrvatske sklopit će predstojnik Državnog ureda, osim ako odlukom gore navedenog nadležnog jela nije drukčije određeno, u roku od 30 dana od pribavljenog pozi vnog mišljenja nadležnog državnog odvjetništva. Navedeni ugovor mora bi sklopljen kao ovršna isprava, sukladno odredbama Ovršnog zakona i Zakona o javnom bilježništvu. Pravo građenja osniva se na rok koji ne može bi dulji od 99 godina. Prije isteka navedenog roka nositelj prava građenja može prenije osnovano pravo građenja na drugu osobu samo s pisanom suglasnošću osnivača prava građenja, i ako osoba na koju se prenosi pravo građenja ispunjava sve uvjete koje je ispunjavao i dosadašnji nositelj prava građenja. Sa zahtjevom za prijenos prava građenja na drugu osobu, nositelj osnovanoga prava građenja mora dostavi Državnom uredu, uvjerenje o bonitetu i ovjerenu izjavu stjecatelja osnovanog prava građenja, kojom preuzima sva prava i obveze iz osnovnoga ugovora o osnivanju prava građenja.

• značaj programa ulaganja u odnosu na prioritete države odnosno sektora • doprinos projekta razvoju lokalne sredine • iznos ulaganja i novostvorena vrijednost projekta • broj novozaposlenih, poš vanje održivos (pametnog razvoja), ekološki standardi, uvođenje brendova, uvođenje novih tehnologija, inovacije, bonitet i reference inves tora, te • drugi kriteriji ovisno o pojedinom projektu. Suglasnost o prijenosu osnovanoga prava građenja Najpovoljnijim ponuditeljem za osnivanje prava gra- na drugu osobu donosi Vlada Republike Hrvatske, Pođenja smatra se ponuditelj koji ispuni sve uvjete vjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu

UDK 347.2

JAVNA UPRAVA

ugovor, pa će osnivač prava građenja ima pravo, ako utvrdi da nositelj prava građenja više ne ispunjava te uvjete, raskinu ugovor. Ove odredbe proizlaze i iz Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11), koji propisuje, ako je neka obveza dužniStjecatelj osnovanog prava građenja osim što mora ka bitan sastojak ugovora te ako dužnik povrijedi tu upisa prijenos osnovanog prava građenja u zemljiš- ugovornu obvezu, tada se ugovor raskida po samom nu knjigu nadležnog suda, također odgovara i za onaj Zakonu. iznos naknade koji dotadašnji nositelj prava građenja nije pla o o dospijeću. Što se če naknade za osnova- 3. Osnivanje prava služnos no pravo građenja, Uredba razlikuje: Osnivanje prava služnos na nekretninama u vlasniš• naknadu koja prelazi ukupni iznos od 100.000,00 tvu Republike Hrvatske provodi se izravnim pregovorima, a osniva ga Državni ured u skladu s prostornim kuna i • naknadu čiji ukupni iznos ne prelazi iznos od planom ili aktom za provedbu prostornog plana, izdanim temeljem posebnih propisa kojima se uređuju 100.000,00 kuna za osnovano pravo građenja. prostorno uređenje i gradnja. Svakako treba napomeNaknada za osnovano pravo građenja koja prelazi nu da način određivanja naknade za osnivanje prava gore navedeni iznos, plaća se u jednakim godišnjim građenja, te način određivanja umanjenja tržišne vriobrocima, uz kamatu u visini eskontne stope Hrvat- jednos nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ske narodne banke, te se prvi obrok mora upla u uslijed osnivanja prava služnos , utvrđuje se na način roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ugovo- propisan Uredbom o metodama procjene tržišne vrira o osnivanju prava građenja, a svaki sljedeći obrok jednos , naknade za osnivanje prava građenja i nadospijeva na naplatu na dan koji po broju i mjesecu knade za osnivanje prava služnos na nekretninama odgovara danu dospijeća prvog obroka. Ugovorom o u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 127/13). osnivanju prava građenja uredit će se broj rata i odreNaknada za osnovano pravo služnos plaća se jeddi rok u kojemu nositelj prava građenja mora izvrši nokratno, i to u roku 30 dana od dana stupanja na uplatu zadnje rate naknade, a plan otplate naknade za osnovano pravo građenja je sastavni dio ugovora. snagu ugovora o osnivanju prava služnos , ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Naknada za osnovano pravo građenja, čiji ukupni iznos ne prelazi iznos od 100.000,00 kuna, plaća se 4. Izgradnja postrojenja obnovljivih izvora jednokratno, u roku od 30 dana od dana stupanja na energije i kogeneracije snagu ugovora o osnivanju prava građenja. Ugovor o osnivanju prava građenja mora sadržava i odredbu Nositelji prava građenja i prava služnos za izgradnju da nakon isteka roka na koje je osnovano pravo gra- postrojenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije đenja, Republici Hrvatskoj prelazi pravo vlasništva na mogu bi pravne i fizičke osobe (inves tor) u korist nekretnini, slobodnoj od bilo kakvih tereta, osoba i kojih se pravo građenja i pravo služnos osniva, a stvari, bez obveze naknade tržišne vrijednos iste no- koje su upisane ili će bi upisane u Registar projekata sitelju prava građenja. i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energiTakođer mora bi ugovoreno da izgradnja u rokovi- je i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (dalje u ma, koji se utvrde ugovorom i koji moraju bi fiksni, tekstu: Registar OIEKPP) kao nositelj projekta. Pravo predstavlja bitan sastojak ugovora, odnosno da se građenja i pravo služnos na nekretninama u vlasnišugovor smatra raskinu m po sili zakona, ako se iz- tvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje postrojegradnja ne izvrši u ugovorenim rokovima, bez obveze nja obnovljivih izvora energije i kogeneracije, te inosnivača prava građenja da nositelju prava građenja frastrukturnih građevina neposredno u vezi s radom naknadi vrijednost radova do raskida ugovora o osni- postrojenja, osniva se neposrednom pogodbom s invanju prava građenja. Ugovor će se također raskinu- ves torom – nositeljem projekta, koji je prema krite, ako nad nositeljem prava građenja bude otvoren rijima i uvje ma natječaja provedenog po posebnom stečajni postupak ili bilo koji drugi postupak, s ciljem propisu izabran od nadležnog jela kao najpovoljniji prestanka njegovog pravnog subjek viteta ili ovršni ponuditelj. postupak u kojem je kao predmet ovrhe navedeno Pravo građenja u gore navedenu svrhu osniva se na pravo građenja. rok, koji će se odredi ugovorom ovisno o roku trajaRepublike Hrvatske, odnosno predstojnik Državnog ureda, ovisno o Zakonom propisanoj ovlas raspolaganja nekretninom. Ako nositelj prava građenja prenese osnovano pravo građenja na drugu osobu bez navedene suglasnos , tada se ugovor raskida.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Bitnim sastojkom navedenog ugovora smatra se ispu- nja postrojenja obnovljivog izvora energije, a koji ne njavanje uvjeta iz ponude, temeljem kojih je sklopljen može bi dulji od 30 godina.

JAVNA UPRAVA

Prijenos osnovanog prava građenja u svrhu izgradnje postrojenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije te infrastrukturnih građevina neposredno u vezi s radom postrojenja, dužnos stjecatelja toga prava i suglasnost o prijenosu istog, na is način je regulirano kao i kod osnivanja prava građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

poručila da namjerava učini velike promjene – popisivanje i reorganizaciju te brže i kvalitetnije raspolaganje državnom imovinom, osobito nekretninama, što bi trebalo doprinije boljoj iskorištenos nekretnina u državnom vlasništvu, a s me i donije koris ne samo državi kao vlasniku, nego i svim poslovnim subjek ma te u konačnici i svim građanima.

Osim naknade za osnivanje prava građenja i naknade za umanjenje tržišne vrijednos nekretnina uslijed osnivanja prava služnos , inves tori – nositelji projekta u čiju se korist vrše navedena raspolaganja dužni su Republici Hrvatskoj, plaća iznos od 1,5 % od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog prodajom električne energije, prema financijskom rezultatu na kraju svake poslovne godine. Inves tor je naknadu dužan pla najkasnije do 30. svibnja tekuće godine za prošlu kalendarsku godinu, i to prema financijskim izvještajima koje je dužan sastavi i dostavi Državnom uredu. U svrhu plaćanja spomenute naknade, Državni ured će s inves torom sklopi ugovor o naknadi, koji će sukladno odredbama Ovršnog zakona i Zakona o javnom bilježništvu, ima snagu ovršne isprave.

Jedna od novina je i pokretanje inves cijskih turis čkih projekata na državnom zemljištu što bi trebalo da pozi van učinak na inves cijsku klimu i na pokretanje inves cija na neiskorištenom državnom zemljištu, a posebno onih koje bi se trebale realizira u turis čkom sektoru.

5. Realizacija turis čkih projekata Osnivanje prava građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske radi realizacije turis čkih projekata provodi se na prijedlog nadležnog ministarstva, a odluku o osnivanju prava građenja donosi nadležno jelo, sukladno odredbama članka 54. Zakona. Naknada za osnivanje prava građenja u ovu svrhu, plaća se u iznosu koji ne može bi niži od:

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

• 1,5 % od ukupnog prihoda objekta kao profitnog centra za hotele i turis čka naselja • 6 % od ukupnog prihoda objekta kao profitnog centra za kampove, te • 1,5 % od ukupnog prihoda objekta kao profitnog centra za golf igrališta.

UDK 347.2

Kao mjerodavni podatak o visini ukupnog prihoda za obračun navedenih naknada uzima se utvrđeni iznos od visine ukupnog prihoda objekta kao profitnog centra iz ovjerenog izviješća ovlaštenog revizora za prethodnu godinu, a koje je društvo dužno redovito godišnje dostavlja Državnom uredu. Navedene naknade društvo je dužno pla najkasnije do 30. svibnja tekuće godine za prošlu kalendarsku godinu.

6. Zaključak Vlada Republike Hrvatske je donošenjem cijelog niza novih propisa jekom 2013., koji se odnose na raspolaganje i upravljanje nekretninama i drugom državnom imovinom te na inves cijske projekte, jasno

Ne propus te! ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, hotel ARCOTEL, 20. i 21. ožujak 10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h) Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. •

•

Prvi dan škole bit će posvećen proračunu,

proračunskim procesima, zanimljivos ma u primjeni Zakona o proračunu i podzakonskih akata te klasificiranju i eviden ranju specifičnih poslovnih događaja i transakcija, sastavljanju financijskih izvještaja i utvrđivanju rezultata.

Drugi dan radit će se vrlo prak

čno po pitanjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika.

Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu financijskog upravljanja. Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos ma i primjenu Naputka u praksi. Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju! Detaljan program radionice možete pogleda na zadnjoj stranici magazina.

UDK 657.2

ZDRAVSTVO

Neka iskustva upravljanja troškovima bolnice Dragica Šimić * U članku su prikazana iskustva autorice u upravljanju troškovima u specifičnom i složenom sustavu zdravstvene ustanove. Posebno je istaknut značaj korištenja informacijskih tehnologija u formiranju različi h izvješća, kojima se osiguravaju informacije potrebne radi uvida u troškove zdravstvene ustanove u cjelini i u svim organizacijskim dijelovima. Ukazano je i na mogućnos kon nuiranog prijenosa podataka iz knjigovodstava u izvješća, što omogućuje dobivanje informacija jekom obrade podataka u knjigovodstvima, za m razne anali čke prikaze i usporedbe s čime se pridonosi da podatci budu aktualni, a informacije pravovremene i sveobuhvatne.

1. Uvod U poduzetničkom sektoru koriste se razne metode upravljanja troškovima s ciljem povećanja dobi . Pojam upravljanje troškovima znači ostvarivanje ciljeva poslovanja s op malnim troškovima. To podrazumijeva različite načine planiranja, predviđanja, kontrole troškova i analize koje ukazuju na ponašanje troškova u određenim uvje ma poslovanja, uzroke odstupanja i slično. Uspostavljanjem troškovnog i upravljačkog računovodstva u javnom sektoru doprinosi se racionalnom korištenju proračunskih sredstava.

Informacijske tehnologije koje koriste zdravstvene ustanove potpora su osiguranju potrebnih informacija koje se koriste u upravljanju troškovima. Zbog 2. Upravljačke informacije o troškovima organizacijske složenos zdravstvenih ustanova suCiljevi upravljanja troškovima su zadržavanje troško- vremeni informacijski sustavi neophodni su kako bi va u prihvatljivim granicama, odnosno racionalizaci- se osigurale pravovremene i cjelovite informacije o troškovima. Osnove za utvrđivanje op malne veličine troškova su iskustvo zdravstvene ustanove o visi* ni troškova potrebnih za ostvarenje određenog op Dragica Šimić, dipl. oec., Županijska bolnica Požega, Požega.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Za kvalitetno upravljanje kod proračunskih korisnika posebno mjesto imaju razni interni izvještaji sastavljeni temeljem računovodstvenih informacija, odnosno uspostavljanje troškovnog i upravljačkog računovodstva. Primjer za to su različite metode upravljanja troškovima koje su razvile zdravstvene ustanove, jer su u zadanim okvirima utvrđenih cijena svojih usluga, odnosno limita, morale utvrdi op malne troškove kojima će ostvari očekivani opseg i kvalitetu usluga. Metode upravljanja troškovima koje primjenjuju poduzetnici mogu se na neki način primjeni i na upravljanje troškovima u zdravstvenim ustanovama, naravno prilagođene specifičnos ma pružanja zdravstvenih usluga.

Upravljanje troškovima u zdravstvenim ustanovama značajno je zbog rastućih troškova koji su u vezi sa stalnim razvojem djelatnos i zbog ograničenih sredstava za financiranje zdravstvenih potreba. Specifičnos upravljanja troškovima u zdravstvenim ustanovama proizlaze iz naravi zdravstvene djelatnos u kojoj smanjivanje troškova može ugrozi kvalitetu i opseg zdravstvenih usluga. Zbog toga je upravljanje troškovima u zdravstvenim ustanovama usmjereno najvećim dijelom na pos zanje određene razine informacija koje omogućuju analize troškova i procjenjivanje op malnih troškova potrebnih da bi se ostvario određeni opseg i kvaliteta usluga. Spoznaje o op malnim troškovima zdravstvene ustanove u cjelini i pojedinih djelatnos , koji su potrebni za pos zanje ciljeva poslovanja trebaju bi sastavnim dijelom dobrog upravljanja.

ja troškova. Upravljanje troškovima treba zadovolji potrebe korisnika za određenom razinom zdravstvenih usluga u okvirima raspoloživih sredstava, što je utjecalo na uspostavljanje računovodstva troškova kao sastavnim dijelom upravljačkog računovodstva. Financijsko računovodstvo osigurava informacije za eksterne korisnike i utvrđeno je propisima. Kod proračunskih korisnika to je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu te Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Ono obuhvaća vođenje propisanih računovodstvenih evidencija i sastavljanje propisanih izvješća o poslovanju.

ZDRAVSTVO

sega i razine usluga i temeljem toga procjene troškova u budućim razdobljima, a to je pak vrlo blisko metodi ciljnih troškova kod upravljanja troškovima kod poduzetnika. U praksi troškovi se procjenjuju na razini zdravstvene ustanove i pojedinih njezinih dijelova.

3. Procjena i planiranje troškova Polazište za planiranje troškova koji se mogu očekiva u budućim razdobljima je kretanje troškova u proteklim vremenskim razdobljima. Planski troškovi su mjerilo kontrole troškova. Troškovi se planiraju na razini godine – mjesečno te tromjesečno, na razini zdravstvene ustanove – pojedinih organizacijskih dijelova i značajnijih pojedinačnih troškova. Kon nuirano se jekom godine analiziraju odstupanja od planiranog troška te obavljaju izmjene u planu, s obzirom na promjene uvjeta poslovanja. Tijekom vremena stvaraju se spoznaje o op malnim, odnosno standardnim troškovima koji se ponavljaju u is m uvje ma poslovanja. Informacijski sustav treba omogući kon nuirano praćenje troškova jekom promatranog razdoblja poslovanja i usporedbe s planom te s is m razdobljima protekle godine.

UDK 657.2

cijelog promatranog razdoblja poslovne promjene se iz knjigovodstvenih evidencija prenose u različita izvješća prilagođena potrebama za dobivanjem informacija, koje se koriste kao pomoć u upravljanju troškovima.

4. Informacije i izvješća za upravljanje troškovima Za ustanovu u cjelini uobičajeno se prate troškovi u financijskom planu, tj. kon nuirano se pra kretanja troškova i analiza odstupanja od plana i usporedbe s visinom troškova u is m razdobljima protekle godine. Za organizacijske dijelove prate se troškovi koji su karakteris čni za određenu djelatnost i na koju voditelji djelatnos mogu utjeca i usporedbe s visinom h troškova u istom razdoblju protekle godine. Nadalje, za ustanovu značajne su detaljne procjene kretanja određenog troška u budućnos , analize odstupanja i različite usporedbe ostvarenog od planiranog, informacije o realizaciji ugovora o nabavi za sukcesivne isporuke jekom godine, kon nuirano praćenje stanja zaliha i dr.

U nastavku se prikazuju primjeri različi h izvješća U zdravstvenim ustanovama se planiranje i izvje- koja služe upravljanju troškovima: štavanje obavlja na razini ustanove, što je zakonska Primjer 1. Pokazatelji kretanja troškova u određeodredba (Zakon o zdravstvenoj zaš ), i na razini ornom razdoblju za ustanovu u cjelini* ganizacijskih dijelova ustanove što se označava kao dobra praksa radi stjecanja uvida u kretanja u svim Planirani Ostvareni Troškovi troškovi troškovi u bitnim dijelovima ustanove. U upravljanju troškovima istog Naziv određenog određenom Index Index posebno su značajna izvješća o kretanju troškova u razdoblja troška razdoblja razdoblju 4/2 4/3 organizacijskim dijelovima koje pojedini rukovoditelji protekle tekuće tekuće mogu kontrolira , odnosno na čiju veličinu oni svojim godine godine godine odlukama u cjelini ili djelomično mogu utjeca . 1 xxxxxxx xxxxxxx xxxxxxx

*Informacijski sustav omogućuje prijenos podataka iz knjigovodstva u izvješće.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Primjer 2. Pokazatelji kretanja troškova organizacijske jedinice Odjel, ambulanta, služba u određenom razdoblju*

Mjesto troška: Naziv troška

Informacijske tehnologije omogućile su cjelovito i brzo dobivanje informacija. Informacijski sustavi omogućavaju izradu različi h izvješća koja osiguravaju sustavno praćenje ostvarenja planiranog na razini ustanove i organizacijskih dijelova i usporedbe s troškovima u is m razdobljima protekle godine. Tijekom

1 Xxxxxxx Xxxxxxx Xxxxxxx

Troškovi istog razdoblja protekle godine 2

Ostvareni troškovi u određenom razdoblju tekuće godine 3

Index 3/2 4

* Informacijski sustav omogućuje prijenos podataka iz knjigovodstva u izvješće.

UDK 657.2

ZDRAVSTVO

Primjer 3. Pokazatelji kretanja troškova organizacij- Potrošni medicinski materijal – poliklinika skih jedinica kumula vno * Naziv organizacijske jedinice 1 Mjesto troška xxxx Mjesto troška xxxx Djelatnost yy Mjesto troška xxx Mjesto troška xxx Djelatnost xy Zdravstvene djelatnos ukupno Mjesto troška xxx Mjesto troška xxx Mjesto troška xxx Uslužne djelatnos ukupno Mjesto troška xxx Mjesto troška xxx Mjesto troška xxx Administra vne djelatnos ukupno Ustanova ukupno

Troškovi istog razdoblja protekle godine 2

Ostvareni troškovi u određenom Index Struktura razdoblju 3/2 % učešća tekuće godine 3 4 5

Naziv organizacijske jedinice

Procjene kretanja određenog troška u budućnos bitna je kod troškova, čija je veličina značajna u poslovanju i na koju pojedini rukovoditelji mogu utjeca svojim odlukama.

6 (2x5)

** Očekivani broj slučajeva liječenja u određenom razdoblju procijenjen je na temelju kapaciteta odjela i očekivanoj prosječnoj dužini liječenja.

Analogno ovome izvješću sastavljaju se i izvješća za ostale grupe značajnijih troškova, koji se izravno mogu alocira na mjesta i troška i djelatnos . To su

*Očekivani utrošak po slučaju liječenja u određenom razdoblju procijenjen je na temelju potrošnje u proteklim razdobljima.

U ovom izvješću prikazuje se kretanje troškova koji su usko povezani s opsegom i razinom pruženih zdravstvenih usluga. Na kretanje ovih troškova specifičnos zdravstvene djelatnos utječu najviše te je stoga i upravljanje m troškovima vrlo složeno. Zbog toga ove informacije treba osigura da bi se imale spoznaje o njihovoj veličini i kretanju i mogli analizira čimbenici koji na njih utječu. To mogu bi čimbenici u vezi s liječenjem određenih zdravstvenih stanja, koja se nisu mogla predvidje , kretanje cijena lijekova ili potrošnih medicinskih materijala, utjecaj načina nabave na cijene i sl.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

RazliUtrošeni ka u materijal odnou odre- su na đenom planirazdoblju rano

Planirani Očekivatrošak Ostvareni broj potrošnog no sluslučajeva medičajeva u liječenja cinskog određeu određe- materijala nom raznom raz- u određedoblju doblju** nom razdoblju 3 4 (2x3) 5

1 Mjesto troška xxxx • lijekovi • posebno skupi lijekovi • potrošni medicinski materijal Mjesto troška xxxxx • lijekovi • posebno skupi lijekovi • potrošni medicinski materijal Djelatnost xxxxx • lijekovi • posebno skupi lijekovi • potrošni medicinski materijal

Ostvareni Trošak trošak u u istom određenom razdoblju razdoblju Indeks 3/2 protekle tekuće godine godine 2 3 4

* Informacijski sustav omogućuje prijenos podataka iz knjigovodstva u izvješće.

Potrošni medicinski materijal – stacionar

1 xxxxxx xxxxxx xxxxxx

Utrošeni potrošni medicinski Index materijal u 3/2 određenom razdoblju 3 4

Primjer 5. Izvješća za analiziranje kretanja specifičnih troškova

Primjer 4. Procjene kretanja određenog troška

Naziv odjela

Očekivani utrošak potrošnog medicinskog materijala u određenom razdoblju * 2

*Očekivani utrošak potrošnog medicinskog materijala procijenjen je na temelju potrošnje u proteklom razdoblju.

* Informacijski sustav omogućuje prijenos podataka iz knjigovodstva u izvješće.

Očekivani utrošak po slučaju liječenja u određenom razdoblju* 2

Naziv ambulante, dijagnos čke jedinice, operacijske sale 1 xxxxxxx xxxxxxx xxxxxxx

ZDRAVSTVO

npr. troškovi koji su u vezi s veličinom prostora i općenito veličinom zdravstvene ustanove. Tu spadaju i npr. trošak hrane, troškovi energija i sl. S obzirom na to da oni nisu direktno povezani s opsegom pruženih usluga, ustanova mora ima iskustvene standarde za te troškove. Ovaj izvještaj daje informacije o eventualnim odstupanjima od standardnih troškova, kao i utjecaj kretanja cijena na njihovu veličinu. Primjer 6. Realizacija ugovora o nabavi za sukcesivne isporuke jekom godine Značajan utjecaj na veličinu troškova ima uredno provođenje javne nabave, a u vezi s me i praćenje realizacije sklopljenih ugovora. Kreiranje izvješća kojima se pra kretanje realizacije ugovora o nabavi prema ugovorenim količinama, cijeni i vrijednos omogućuje praćenje i analizu potrošnje i promjena u potrošnji u pojedinim nabavama i ujedno je i podloga za izradu specifikacija o budućim nabavama. Ugovor: Dobavljač: Naziv ar kla XXXXXX XXXXXX XXXXXX

UGOVORENO UTROŠENO * Količina Cijena Vrijednost Količina Cijena Vrijednost

* Informacijski sustav omogućuje prijenos podataka iz materijalnog knjigovodstva u izvješće.

Primjer 7. Stanje zaliha

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Potpora upravljanju u zdravstvenim ustanovama su i različita izvješća koja se kreiraju s ciljem dobivanja informacija o stanju zaliha, odnosno procjena op malne veličine zalihe pojedinih materijala i usporedbe sa stanjem zaliha na is dan protekle godine. S m u vezi je i određivanje op malne veličine zaliha pojedinih

UDK 657.2

ar kala. Veličina zaliha, posebno u većim sustavima, utječe na likvidnost, a zastarjele zalihe i na povećanje rashoda. Stanje zaliha na dan: Stanje Stanje Procijenjena zalihe zalihe op malna Indeks Indeks na dan na dan veličina 4/2 4/3 prošle tekuće zaliha godine godine 2 3 4 5 6

Zalihe 1 Zalihe lijekova Zalihe potrošnog medicinskog materijala u ljekarni Zalihe potrošnog medicinskog materijala na odjelima Zalihe materijala za čišćenje Zalihe uredskog materijala Zalihe ukupno

5. Analize okolnos i uzroka odstupanja od predviđenih troškova Iz podataka u prethodnim tablicama može se dobi dovoljno informacija potrebnih za analizu odstupanja od očekivanih troškova. Svako odstupanje od očekivane potrošnje predmet je detaljne analize i traženja uzroka povećane potrošnje. Primjer za to je kada se utvrdi prema tablici 3.2. da potrošnja potrošnog medicinskog materijala u nekoj od organizacijskih jedinica, odnosno mjesta troška, odstupa od očekivane. Tada je moguće napravi uvid u potrošnju po ar klima, te utvrdi na kojem je ar klu došlo do veće potrošnje kao i utvrdi opseg pruženih usluga koje su utjecale na potrošnju pojedinih materijala i sl. Korištenje modernih informacijskih sustava uz koje treba kreira različita izvješća jedna su od pretpostavki za organiziranje upravljačkog računovodstva u zdravstvenim ustanovama. Specifičnost upravljanja u sustavu zdravstva je u tome, da se osigura što ekonomičnije trošenje raspoloživog

UDK 657.2

ZDRAVSTVO

novca u okvirima specifičnos zdravstvene djelatnos i realno velikih i rastućih potreba za zdravstvenim uslugama. Veliki broj mjesta troškova u zdravstvenim ustanovama često je otežavalo sustavno praćenje kretanja troškova i njihovo usmjeravanje op malnoj potrošnji.

stava, odnosno razvoj je brži od mogućnos financiranja. Ovi troškovi znače razvoj djelatnos i njihovo ograničavanje u dužem vremenskom razdoblju može utjeca na razvoj djelatnos . Među m, čitav niz drugih troškova može se kontrolira i njima upravlja . To su troškovi koji nisu neposredno povezani s pružanjem zdravstvenih usluga. Kvalitetno upravljanje m Informacijski sustavi omogućuju visoku razinu infortroškovima zbog njihove racionalizacije i pos zanja macija koje su pretpostavka kvalitetnom upravljanju op malne veličine otvorit će prostor za financiranje troškovima. O tome koliko će se ovi sustavi koris troškova, koji su neposredno povezani i utječu na ovisi o sposobnos rukovodstva da kreira različita izkvalitetu zdravstvenih usluga. vješća i osigura protok informacija u ustanovi koja će omogući svim sudionicima u upravljanju troškovima 6. Zaključak da utječu na pos zanje ciljeva poslovanja, pružanje usluga racionalnim korištenjem raspoloživih sredsta- Zdravstvene ustanove su proračunski korisnici koji va, odnosno pos zanje op malne veličine troškova posluju na način koji je vrlo sličan poslovanju poduza pružanje zdravstvenih usluga određenog opsega zetnika i razvile su različite metode upravljanja troši razine. U zdravstvenim ustanovama veliki utjecaj kovima koje su pak slične metodama koje u upravna upravljanje troškovima imaju obilježja djelatnos , ljanju troškovima primjenjuju poduzetnici. Zbog koju karakteriziraju kon nuirano uvođenje suvreme- specifične organizacije zdravstvenih ustanova koje karakterizira puno mjesta i nositelja troškova, puno nih metoda liječenja, novih lijekova i tehnologija. linija upravljanja, koje mogu utjeca na troškove, To utječe i na mogućnos upravljanja troškovima, potrebna je kvalitetna informacijska podrška da bi odnosno to na neki način ograničava upravljanje se dobile pravovremene informacije, koje se koriste troškovima u zdravstvenim ustanovama za razliku od u upravljanju troškovima. Uz informacijsku podršku upravljanja troškovima kod ostalih korisnika prora- rukovodstvo zdravstvenih ustanova treba bi kreator čuna. Npr., mogućnos procjene izdataka za lijekove različi h izvješća kojima će osigura potrebne inforustanove u cjelini i pojedinih organizacijskih dijelova, macije, njihovu pravovremenost i svrsishodnost. vrlo su ograničene i uglavnom na ovoj stavci dolazi do najvećih odstupanja. Planiranje izdataka za lijeko- Specifičnos zdravstvenih ustanova zbog naravi djeve uglavnom je u funkciji analiziranja i iden ficiranja latnos ne bi trebale bi prepreka za razvoj upravljaččimbenika, koji su utjecali na promjene u potrošnji kog računovodstva i osiguranja informacijske osnove pojedinih lijekova ili grupa lijekova, odnosno utjecaja koja je potpora za kvalitetno upravljanje troškovima. U upravljanju troškovima u zdravstvenim ustanovama uvođenja novih lijekova, promjena cijena lijekova ili važno je ima spoznaje o čimbenicima koji su utjecali liječenja određenih zdravstvenih stanja. Iden fikacija na određene troškove i jesu li oni realni, potrebni i u čimbenika koji su utjecali na potrošnju je prvi korak u funkciji pružanja usluga određene kvalitete, a ne nužupravljanju troškovima i spoznaje o njima imaju utjeno i pod svaku cijenu teži smanjenju troškova. To se caja na buduća kretanja troškova. posebno odnosi na troškove koji su u funkciji razvoja Detaljnim analizama definirat će se realni uzroci po- medicinske struke. Stavljanje ostalih troškova koji su trošnje što može utjeca na kretanje troška u buduć- značajni u poslovanju zdravstvenih ustanova pod konnos . Troškovi održavanja opreme, nabave tehnološki trolu otvorit će i novi prostor u proračunu za troškove, naprednije opreme uvijek su iznad raspoloživih sred- koji su neposredno povezani s pružanjem usluga.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

ŠKOLSTVO

UDK 358.2

Pravo zaposlenika osnovnih i srednjih škola na godišnji odmor i naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora Fadila Bahović * Zaposlenici osnovnih i srednjih škola ostvaruju pravo na godišnji odmor sukladno odredbama Zakona o radu (dalje u tekstu: ZOR), važećih kolek vnih ugovora i drugih izvora prava. S obzirom da je obrazovanje specifično po tome što značajan broj zaposlenika radi u nepunom radnom vremenu u jednoj ili više školskih ustanova te s obzirom na česte promjene ugovorenog radnog vremena zaposlenika, ponekad i radnog mjesta kod istog poslodavca, ovim se člankom nastoje da odgovori na neka pitanja školskih ustanova vezana uz pravo njihovih zaposlenika na godišnji odmor i način obračuna naknade plaće za godišnji odmor.

1. Uvod Radnik1, prema ZOR-u (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12, 73/13; čl. 55.), ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje če ri tjedna. Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog navedenom odredbom ZOR-a te broj radnih dana koji se uračunavanju u godišnji odmor radnika, utvrđuje se kolek vnim ugovorom (dalje u tekstu: KU), pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

b) prema složenos poslova • radna mjesta I. vrste zvanja • radna mjesta II. vrste zvanja • radna mjesta III. vrste zvanja U djelatnos obrazovanja postoje dva granska kolek• ostali poslovi vna ugovora (dalje u tekstu: GKU): Kolek vni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, c) prema dužini radnog staža • od 5 do 10 godina radnog staža br. 66/11) te Kolek vni ugovor za zaposlenike u sred• od 10 do 15 godina radnog staža njoškolskim ustanovama (NN, br. 7/11) koji na vrlo sli• od 15 do 20 godina radnog staža čan, iako ne potpuno iden čan način, uređuju pitanje • od 20 do 25 godina radnog staža prava zaposlenika na dodatne dane godišnjeg odmo• od 25 do 30 godina radnog staža ra. Tako se, primjerice, trajanje godišnjeg odmora za • od 30 do 35 godina radnog staža zaposlenike osnovnih škola utvrđuje na način da se • 35 i više godina radnog staža na minimalnih 18 radnih dana dodaju dani godišnjeg odmora prema nekoliko zasebnih kriterija: d) prema posebnim socijalnim uvje ma • roditelju, posvojitelju ili staratelju s a) prema uvje ma rada jednim maloljetnim djetetom • rad na poslovima s posebnim uvje ma • roditelju, posvojitelju ili staratelju rada 2 dana djeteta s teškoćama u razvoju • roditelju, posvojitelju ili staratelju * Fadila Bahović, dipl. oec., Ministarstvo znanos , obrazovanja i za svako daljnje maloljetno dijete sporta, Zagreb. 1 • osobi s invaliditetom Radnik, zaposlenik, djelatnik.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

2. Trajanje godišnjeg odmora za zaposlenike školskih ustanova

• rad u smjenama, dvokratni rad, redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom • za poslove razrednika • za rad u više nastavnih predmeta • za rad s učenicima s teškoćama u razvoju • za rad u dvije škole

2 dana 1 dan 1 dan 2 dana 1 dan 4 dana 3 dana 2 dana 1 dan 2 dana 3 dana 4 dana 5 dana 6 dana 7 dana 8 dana

2 dana 3 dana 1 dan 2 dana

UDK 358.2

• samohranom roditelju ili staratelju • sudioniku Domovinskog rata e) prema doprinosu na radu • ako ostvaruje izvrsne rezultate rada • ako je vrlo uspješan • ako je uspješan

ŠKOLSTVO

1 dan 1 dan 3 dana 2 dana 1 dan

Iz gore nabrojanih kriterija vidljiv je cijeli niz mogućnos za ostvarivanje prava zaposlenika osnovnih škola na dodatne dane godišnjih odmora. Uz male razlike slična je situacija i kod zaposlenika srednjih škola; razlike su vezane uz radni staž i osobe s invaliditetom kod kojih je na nešto drukčiji način uređeno pitanje prava na dodatne dane godišnjih odmora u odnosu na zaposlenike osnovnih škola. No, ono što je zajedničko i za zaposlenike osnovnih i za zaposlenike srednjih škola jest maksimalan broj dana godišnjeg odmora, a to je ukupno 30 radnih dana. Dakle, ako bi zaposlenik temeljem nabrojanih kriterija imao pravo na kumula vno više od 30 radnih dana, on to ne bi mogao ostvari , jer je utvrđena gornja granica tj. maksimalan broj dana godišnjeg odmora po svim kriterijima.

ju se dani tjednog odmora te blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom. Također, razdoblje privremene nesposobnos za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

2.2. Rok stjecanja prava na godišnji odmor Rok za stjecanje prava radnika na godišnji odmor nije definiran KU-ima već isključivo ZOR-om (čl. 58.) prema kojemu radnik, koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Posebno valja napomenu da se pod navedenim prekidom rada ne smatra privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnos građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada.

2.3. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora

ZOR-om su propisani slučajevi kada zaposlenik ne ostvaruje pravo na puni godišnji odmor već na tzv. razmjerni dio godišnjeg odmora (čl. 59.) pa je tako utvrđeno pravo zaposlenika na jednu dvanaes nu Nasuprot tome, ako bi zaposlenik temeljem pret- godišnjeg odmora za svakih navršenih mjesec dana hodno nabrojanih kriterija za ostvarivanje prava na rada, u slučaju: dodatne dane godišnjeg odmora imao manje od čeri tjedna, tada bi koris o povoljnije pravo utvrđeno • kada zaposlenik, u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nije radio minimalno šest mjeZOR-om; dakle imao bi pravo na godišnji odmor u traseci neprekidno pa zbog toga nije ni stekao pravo janju od najmanje če ri tjedna. na puni godišnji odmor Važno! GKU-i u djelatnos obrazovanja su otkazani, • kada radni odnos zaposlenika prestane prije no što no otkazni rok još nije službeno počeo jer još nije je odradio šest mjeseci neprekidno uslijedila objava otkaza u službenom glasilu Narod- • kada radni odnos zaposlenika prestane prije 1. srpnih novina. Nakon što se službeno otkažu, uslijedit nja. Ovdje treba napomenu da se ova odredba će otkazni rok od tri mjeseca za koje će vrijeme ne odnosi na zaposlenike u javnim službama, jer pravila definirana otkazanim KU-ima vrijedi i prije njihovim TKU-om (čl. 43.) predviđeno da zapomjenjiva se u istom opsegu i na is način kao što slenici koji odlaze u mirovinu prije 1. srpnja imaju je to sada dok su is na snazi. Prestankom njihova pravo na puni godišnji odmor. Dakle, za razliku od važenja, zaposlenici u obrazovanju izgubili bi pravo zaposlenika u realnom sektoru, koji stječu pravo na na dodatne dane godišnjeg odmora propisane GKUrazmjerni dio godišnjeg odmora kada odlaze u miima (osim naravno, ako se do isteka otkaznog roka rovinu prije 1. srpnja, zaposleni u javnim službama ne zaključe novi GKU-i s is m kriterijima za ostvasu u nešto povoljnijem položaju, jer u tom slučaju rivanje prava na dodatne dane godišnjeg odmora). stječu pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.

3. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

TKU-om (čl. 40.) definirano je pravo zaposlenika da koris godišnji odmor u dva ili više dijela, u dogovoru s poslodavcem. Slično propisuje i ZOR (čl. 62.) prema kojemu radnik -koji koris godišnji odmor u dijelovima - mora jekom kalendarske godine za koju 2.1. Dani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoris najmaDani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor jednako nje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom su utvrđeni i ZOR-om (čl. 56.) i TKU-om (čl. 39.) Pri da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju duutvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunava- žem od dva tjedna.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12; dalje u tekstu: TKU) utvrđuje samo minimalni (18) i maksimalni broj dana godišnjeg odmora (30), ali ne utvrđuje kriterije za ostvarivanje prava na dodatne dane godišnjeg odmora kao što to utvrđuju GKU-i za pojedinu djelatnost javne službe.

ŠKOLSTVO

Važno je napomenu : zaposlenik može koris godišnji odmor u dijelovima pod uvjetom da u kalendarskoj godini za koju je ostvario pravo na godišnji odmor iskoris najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Dakle, ne postoji nikakva prepreka da zaposlenik školske ustanove koris godišnji odmor u više dijelova, ako se tako dogovore zaposlenik i poslodavac i, naravno, ako to ne utječe na nesmetano odvijanje poslovnih procesa u školi.

UDK 358.2

3.2. Raspored korištenja godišnjeg odmora Često se u školskim ustanovama postavlja pitanje kada zaposlenici škola mogu koris godišnji odmor, a posebice se to pitanje javlja pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora za nastavno osoblje. U tom smislu treba naglasi odredbu sadržanu u GKU-ima prema kojoj se godišnji odmor zaposlenika u školskim ustanovama u pravilu podudara sa zimskim, proljetnim i ljetnim odmorom učenika što je sasvim razumljivo, jer je nastavni proces isključivo i vezan uz rad s učenicima.

Također je TKU-om utvrđeno i pravo zaposlenika da koris dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijes svog poslodavca Također, do pogrešnog tumačenja odredbi o rasporedu korištenja godišnjeg odmora dolazi i kada pojedini najmanje dva dana ranije. zaposlenici smatraju da im njihovi poslodavci – školske ustanove – trebaju omogući korištenje godiš3.1. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću njeg odmora isključivo u skladu s njihovim željama. kalendarsku godinu No, to nije sasvim točno, jer se pri određivanju vreUkoliko zaposlenik koris godišnji odmor u dijelovima, mena korištenja godišnjeg odmora trebaju uze u obtada može prenije neiskorišteni dio godišnjeg odmo- zir ne samo želje i potrebe zaposlenika već i potrebe ra iz tekuće godine u narednu kalendarsku godinu, ali organizacije rada tj. nesmetanog odvijanja poslovnih mora bi ispunjen prethodno navedeni uvjet utvrđen procesa u školskoj ustanovi o čemu poslodavac mora ZOR-om, a to je da je u tekućoj godini zaposlenik isko- vodi računa. Stoga i ZOR (čl. 64., st. 3.) i TKU (čl. 41.) ris o najmanje dva tjedna godišnjeg odmora u nepre- govore da se pri određivanju vremena korištenja gokidnom trajanju. Dakle, moguć je prijenos samo onog dišnjeg odmora trebaju uze u obzir oba kriterija. dijela godišnjeg odmora dužeg od dva tjedna. Taj preneseni dio godišnjeg odmora zaposlenik može iskori- Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg ods najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Ukoliko ga mora poslodavac (školska ustanova) je dužan vodi računa o potrebama i željama zaposlenika, ali i o podo tada ne iskoris , gubi pravo na is . trebama organizacije rada; prije svega nesmetanog Postoje iznimke kada se zaposleniku omogućuje da odvijanja nastave. i bez prethodnog uvjeta prenese godišnji odmor - u cijelos ili dio - u narednu kalendarsku godinu, a to su Uvažavajući oba kriterija, poslodavac utvrđuje rassituacije kada zaposlenik nije koris o godišnji odmor pored korištenja godišnjeg odmora u skladu s KU, u kalendarskoj godini u kojoj je stečen (ili ga je samo pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ZOR-om i to djelomično iskoris o) zbog boles ili korištenja pra- najkasnije do 30. lipnja tekuće godine te o rasporeva na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust. U du obavještava zaposlenike. m iznimnim slučajevima zaposlenik može iskoris Zaposleniku koji radi u nepunom radnom vremenu u svoj preostali dio godišnjeg odmora ili godišnji odmor dvije ili više škola, a njegovi poslodavci ne pos gnu u cijelos najkasnije do 30. lipnja iduće godine. sporazum o zaposlenikovom istodobnom korištenju godišnjeg odmora, poslodavci su dužni omogući korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu (čl. 64. ZOR). Ovom su odredbom zaš ćeni zaposlenici koji rade u nepunom radnom vremenu u dvije ili više škola u slučaju kada se škole ne mogu dogovori oko istovremenog korištenja godišnjeg odmora zaposlenika.

3.3. Odluka o korištenju godišnjeg odmora Zaposlenika se mora najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijes o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja. Poslodavac – školska ustanova to čini na način da na

UDK 358.2

ŠKOLSTVO

temelju plana rasporeda godišnjeg odmora dostavlja prosječna plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca zaposleniku odluku o korištenju godišnjeg odmora prije mjeseca korištenja godišnjeg odmora. Naime, poznata je činjenica da zaposlenici školskih ustanova, najkasnije 15 dana prije početka korištenja istog. s obzirom na prirodu posla, u najvećoj mjeri koriste godišnji odmor u srpnju i kolovozu kada nema nastave. 4. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg Također, veliki broj zaposlenika, prije svega nastavnog odmora – kako je obračuna ? osoblja, u tri mjeseca koja prethode mjesecu korišteZOR-om (čl. 60.) je utvrđeno pravo svakog zaposleni- nja godišnjeg odmora (travnju, svibnju i dijelu lipnja) ka na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg ostvaruju veće plaće od redovnih. Razlog tome su razni odmora u visini određenoj KU-om, pravilnikom o dodaci na plaću koji su usko vezani uz nastavni proces: radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njego- dodaci zbog mogućeg prekovremenog rada (zbog npr. ve prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjese- zamjene kolega nastavnika na bolovanju), smjenskog ca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja rada, dvokratnog rada, rada u posebnim uvje ma rada predstavljaju naknadu za rad). i drugo. Upravo će zbog dodataka na plaću, na koje učiTKU-om utvrđeno je da se zaposleniku, za vrijeme ko- telj (ili nastavnik) ima pravo jekom nastavne godine, rištenja godišnjeg odmora, naknada plaće isplaćuje u ostvarena plaća učitelja bi veća od njegove redovne visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. plaće pa će za učitelja bi povoljnije izračuna naknadu plaće za godišnji odmor uzimajući u obzir ostvarene Dakle, uvažavajući odredbe ZOR-a i odredbe TKU-a, plaće u travnju, svibnju i lipnju nego izračuna naknanaknada plaće zaposlenika za vrijeme korištenja godu plaće za godišnji odmor koju bi on dobio da je u dišnjeg odmora (dalje u tekstu: naknada plaće za gosrpnju radio (srpanj je mjesec u kojemu se ne održadišnji odmor) može se računa na dva načina: kao va nastava pa ni nastavno osoblje u tom razdoblju ne prosječna mjesečna plaća koju je zaposlenik ostvario ostvaruje dodatke na plaću po toj osnovi). u tri mjeseca koja prethode mjesecu korištenja godišnjeg odmora ili kao redovna mjesečna plaća koju bi Pojasnimo to na konkretnom primjeru. Pretpostavizaposlenik i inače ostvario u mjesecu korištenja go- mo da je redovna plaća učitelja zaposlenog u punom radnom vremenu 6.900,00 kuna. Učitelj je jekom dišnjeg odmora da je radio. travnja, svibnja i prve polovice lipnja imao prekoU takvoj situaciji, u kojoj postoji više mogućnos za vremene sate. Zbog toga je učiteljeva plaća bila neobračun naknade plaće za godišnji odmor, postavlja što veća od redovne pa je tako za travanj iznosila se pitanje kako onda istu izračuna . 7.300,00 kn, za svibanj 7.400,00 a za lipanj 7.200,00 Svakako treba uze u obzir odredbu ZOR-a (čl. 7., st. 3.) kuna. Učitelj koris 10 dana godišnjeg odmora u srpkoja govori o primjeni povoljnijeg prava za zaposle- nju 2014. godine što znači da dio srpnja radi (pa za nika, ako je pojedino njegovo pravo drukčije uređeno taj dio ostvaruje pravo na plaću), a dio srpnja je na različi m izvorima prava – u ovom je slučaju pravo za- godišnjem odmoru (pa za taj dio ostvaruje pravo na poslenika drukčije uređeno KU-om u odnosu na ZOR. naknadu plaće za godišnji odmor). Izračun naknade To znači da se, radi usporedbe povoljnijeg prava, na- plaće za godišnji odmor ovog učitelja, prema odredknada plaće za godišnji odmor zaposleniku treba izra- bama ZOR-a, bio bi sljedeći: čuna na oba načina, a ispla njega povoljniji.

mu na način koji je za Tablica 1. Izračun naknade plaće za godišnji odmor prema

1. 40 sa

Prosječna Mjeplaća sečni u razdoblju fond travanjsa u lipanj srpnju (2+3+4)/3

PLAĆE

travanj 2.

svibanj 3.

lipanj 4.

7.300,00 7.400,00 7.200,00

7.300,00

184

Bruto Naknada cijena plaće sata za dane rada godišnjeg (5/6 ) odmora 7.

39,67 3.173,60

Za značajan broj zaposlenika u osnovnim i srednjim U gornjoj je tablici posebno važno pojasni sljedeće: školama, posebice za nastavno osoblje, u većini će slučajeva bi povoljniji način izračuna naknade pla- • prema ZOR-u prosječna plaća se izračunava za tri mjeseca koja prethode mjesecu korištenja godišće za godišnji odmor prema odredbama ZOR-a, tj. kao

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Tjedno radno vrijeme

Važno je napomenu da su dva načina izračuna naknade plaće za godišnji odmor za zaposlenike školskih ustanova: prema odredbama ZOR-a (prosječna plaća ostvarena u tri mjeseca koja prethode mjesecu korištenja godišnjeg odmora) ili prema odredbama KU-a (plaća koju bi zaposlenik ostvario da je radio u redovnom radnom vremenu). Pri izboru načina obračuna naknade plaće za godišnji odmor primjenjuje se povoljnije pravo za zaposlenika (čl. 7., st. 3. ZOR).

odredbama ZOR-a – učitelj je zaposlen u punom radnom vremenu

ŠKOLSTVO

UDK 358.2

njeg odmora. Budući da učitelj iz ovog primjera koris godišnji odmor u srpnju, prosječna je plaća (stupac 5. u tablici 1.) izračunata na način da je zbrojena plaća za travanj, svibanj i lipanj te je tako dobiveni zbroj podijeljen s tri. Budući da je učitelj dio mjeseca bio na godišnjem odmoru (10 dana), a dio mjeseca je radio (13 dana), naknada plaće se ne računa za cijeli mjesec već samo za dio – onaj dio koji je zaposlenik proveo na godišnjem odmoru. U tom slučaju, potrebno je prethodno izračuna bruto cijenu sata rada (stupac 7.), koja se računa na način da se prosječna plaća ostvarena u prethodna tri mjeseca (stupac 5.) podijeli mjesečnim fondom sa u mjesecu korištenja godišnjeg odmora (stupac 6.). Srpanj 2014. godine ima 23 radna dana pa stoga mjesečni fond sa rada za učitelja koji radi u punom radnom vremenu iznosi 184 sata (23 dana x 8 sa ) • naknada plaće za 10 dana godišnjeg odmora u srpnju iznosi 3.173,60 kuna, a izračunava se umnoškom bruto cijene sata rada (stupac 7.) i broja sa provedenih na godišnjem odmoru što u konkretnom slučaju iznosi 80 sa (10 dana x 8 sa = 80 sa ). Za preostale dane mjeseca srpnja kada je radio, učitelj će dobi plaću, a ne naknadu plaće.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Pretpostavimo da učitelj, čiju smo naknadu plaće za godišnji odmor prikazali u tablici 1., ne radi u punom već u nepunom radnom vremenu i to 24 sata tjedno. Metodologija izračuna njegove naknade bila bi iden čna kao i kod učitelja zaposlenog u punom radnom vremenu uz jednu korekciju – korekciju radnog vremena. Tablica 3. Izračun naknade plaće za godišnji odmor prema odredbama ZOR-a, u slučaju kada je učitelj zaposlen u nepunom radnom vremenu Tjedno radno vrijeme

Tablica 2. Izračun naknade plaće za godišnji odmor prema odredbama kolek vnih ugovora (TKU i GKU u obrazovanju), u slučaju kada je učitelj zaposlen u punom radnom vremenu

travanj svibanj lipanj 1. 2. 3. 4. 24 4.380,00 4.440,00 4.320,00 sata

1. 40 sa

Budući da je obrazovanje, kao segment javne službe, specifično po tome što značajan broj zaposlenika radi u nepunom radnom vremenu, bilo kod jednog ili više poslodavaca, postavlja se pitanje kako izračuna naknadu plaće za godišnji odmor za zaposlenike u nepunom radnom vremenu?

Usporedimo koliko bi iznosila naknada plaće za godišnji odmor učitelju iz ovog primjera kada bi se ista računala prema odredbama KU-a tj. kao redovna plaća da je učitelj u srpnju radio u redovnom radnom vremenu.

Bruto Tjedno Mjesečni Naknada plaće za PLAĆA za cijena sata radno fond sa dane godišnjeg srpanj rada vrijeme u srpnju odmora (2/3)

Važno je napomenu da je ostvarena plaća isto što i zarađena plaća; dakle, pod pojmom ostvarene plaće u travnju podrazumijeva se zarađena plaća u travnju (isplaćena u svibnju), a prosječna plaća ostvarena u tri mjeseca koja prethode mjesecu korištenja godišnjeg odmora dijeli se s mjesečnim fondom sa mjeseca u kojemu se koris godišnji odmor, a ne s prosječnim fondom sa mjeseci u kojima je ista zarađena.

2. 6.900,00

3. 184

4. 37,50

5. 3.000,00

Iz gornje je tablice vidljivo da bi učitelj za 10 dana godišnjeg odmora u srpnju dobio naknadu plaće za godišnji odmor u visini 3.000,00 kuna (37,50 kn x 80 sa ), što je manje u odnosu na izračun prema ZOR-u. Razlog tome je to što je njegova redovna plaća manja u odnosu na plaće koje je ostvario u travnju, svibnju i lipnju tj. u tri mjeseca koja prethode mjesecu korištenja godišnjeg odmora. Dakle, za učitelja u ovom primjeru povoljnije je računa naknadu plaće za godišnji odmor prema odredbama ZOR-a pa će mu njegov poslodavac, školska ustanova, ispla povoljniju naknadu.

PLAĆE

Prosječna Mjeplaća sečni u razdoblju fond travanj-lisa u panj (2+3+ srpnju 4)/3 5. 4.380,00

Bruto cijena sata rada (5/6)

Naknada plaće za dane godišnjeg odmora

110,4 39,67 1.904,16

U gornjoj je tablici važno naglasi sljedeće: • korekcija radnog vremena izvršena je na način da se ugovoreno radno vrijeme učitelja (24 sata tjedno) stavlja u odnos s punim radnim vremenom zaposlenika (40 sa tjedno) i na taj je način dobiven postotak radnog vremena učitelja koji radi u nepunom radnom vremenu (24 / 40 = 60 %). Is se postotak primjenjuje na mjesečni fond sa u mjesecu srpnju, koji za učitelja u nepunom radnom vremenu u konkretnom primjeru neće iznosi 184 sata već 110,4 sa (184 sata x 60 % = 110,4 sa ) pa se i njegova prosječna plaća (stupac 5. tablice 3.) treba podijeli s m, korigiranim mjesečnim fondom sa (stupac 6. tablice 3.) da bi se dobila bruto cijena sata rada • bruto cijena sata rada učitelja ne ovisi o količini radnog vremena pa je ona ista i za učitelja zaposlenog u punom radnom vremenu (stupac 7. tablice 1.) i za učitelja zaposlenog u nepunom radnom vremenu (stupac 7. tablice 3.), uz pretpostavku da

UDK 358.2

učitelji imaju istu stručnu spremu i godine radnog staža • naknada plaće za godišnji odmor učitelja iz ovog primjera, koji je zaposlen u nepunom radnom vremenu, izračunata je na jednak način kao i za učitelja zaposlenog u punom radnom vremenu (bruto cijena sata rada množi se brojem sa provedenih na godišnjem odmoru), s tom razlikom da se i broj sa godišnjeg odmora treba korigira za % radnog vremena (60 %). Tako će se učitelju zaposlenom u nepunom radnom vremenu, koji je u srpnju bio 10 dana na godišnjem odmoru, računa da je na istom proveo 48 sa (10 dana x 8 sa x 60 %) za razliku od učitelja zaposlenog u punom radnom vremenu kojemu će se za 10 dana godišnjeg odmora računa kao da je na istom proveo 80 sa (10 dana x 8 sa ). Dnevno radno vrijeme učitelja zaposlenog u punom radnom vremenu iznosi 8 sa dok dnevno radno vrijeme učitelja zaposlenog u nepunom radnom vremenu (24 sata tjedno) iznosi 4,8 sa .

4.1. Obračun naknade plaće za godišnji odmor kada zaposlenik promijeni ugovorenu količinu radnog vremena U školama postoji ono što ne postoji ni u jednom drugom segmentu javnih službi u tolikoj mjeri, a to je rad u nepunom radnom vremenu. Značajan broj zaposlenika u školskim ustanovama radi u nepunom radnom vremenu. Svako radno vrijeme kraće od punog 40-satnog radnog tjedna smatra se nepunim radnim vremenom. Zaposlenici koji rade u nepunom radnom vremenu u stalnoj su potrazi za dopunom satnice do punog radnog vremena, a kako se najčešće radi o nastavnom osoblju, često se u praksi događa da se upravo postojeći zaposlenici školske ustanove koji rade u nepunom radnom vremenu angažiraju kao zamjene za kolege na bolovanju; školskoj je ustanovi to prak čno rješenje, jer se radi o postojećem zaposleniku škole s kojim se zaključuje aneks ugovora o radu na način da se povećava njegovo ugovoreno radno vrijeme za određeno razdoblje – do povratka drugog učitelja s bolovanja.

ŠKOLSTVO

radio u punom radnom vremenu tj. 40 sa tjedno. Poslodavac, školska ustanova, je s učiteljem zaključila aneks Ugovora o radu zbog navedene promjene radnog vremena. Učitelj se u srpnju, kada koris godišnji odmor, ponovo vra o na nepuno radno vrijeme, jer se njegov kolega, kojeg je mijenjao, vra o s bolovanja. Dakle, od travnja do srpnja radno vrijeme učitelja iznosilo je 40 sa , a u srpnju ponovo 24 sata tjedno. Postavlja se pitanje kako učitelju izračuna naknadu plaće za godišnji odmor: ostvaruje li on pravo na naknadu za puno ili nepuno radno vrijeme i koji bi izračun za njega bio povoljniji? Naknada plaće za godišnji odmor isplaćuje se razmjerno ugovorenom radnom vremenu u trenutku korištenja godišnjeg odmora. Prethodno navedena situacija u praksi često zbunjuje školske ustanove. Dvojba proizlazi iz činjenice da je učitelj radio u punom radnom vremenu upravo u onim mjesecima u kojima se ostvarene (zarađene) plaće uzimaju u obzir za izračun prosječne plaće (travanj, svibanj i lipanj) prema odredbama ZOR-u pa se pogrešno zaključuje da zbog toga učitelju pripada i naknada plaće za godišnji odmor za puno radno vrijeme. Među m, to nije tako, jer zaposleniku pripada naknada plaće za njegovo ugovoreno radno vrijeme u mjesecu kada koris godišnji odmor. Ako je zaposleniku smanjeno radno vrijeme u mjesecu korištenja godišnjeg odmora iz bilo kojeg razloga, is će dobi naknadu plaće za godišnji odmor za radno vrijeme ugovoreno u mjesecu korištenja godišnjeg odmora bez obzira kakvo je bilo njegovo radno vrijeme u prethodna tri mjeseca.

no), privremeno je jekom travnja, svibnja i lipnja, Moguća je situacija da je učitelj u tri mjeseca koja zbog zamjene drugog učitelja koji je na bolovanju, prethode mjesecu korištenja godišnjeg odmora imao

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

U takvoj se situaciji postavlja pitanje kako obračuna naknadu plaće za godišnji odmor učitelju čije se ugovoreno radno vrijeme promijenilo. Izuzetno je važno i u kojem je mjesecu došlo do promjene radnog vremena. Niz je mogućih situacija u praksi, no bez obzira na situaciju treba naglasi da se zaposleniku isplaćuje naknada plaće za godišnji odmor razmjerno ugovorenom radnom vremenu u trenutku korištenja go4.2. Obračun naknade plaće za godišnji odmor dišnjeg odmora. kada zaposlenik promijeni i količinu radnog Primjerice, učitelj, čije ugovoreno radno vrijeme od vremena i radno mjesto početka školske godine iznosi 24 sata tjedno (nepu-

Takvo je i tumačenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava koje u svom dopisu (KLASA: 110-01/1301/221, Urbroj: 524-03-01-01/2-13-2) naglašava važnost ugovorene količine radnog vremena u mjesecu korištenja godišnjeg odmora, što je potpuno razumljivo, jer zaposlenik dobiva naknadu plaće za vrijeme kada koris godišnji odmor, a ne za vrijeme kada je stekao pravo na is . U navedenom dopisu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava navodi kako se za određivanje visine naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora uzima u obzir radnikova prosječna plaća ostvarena u tri mjeseca koja prethode mjesecu korištenja godišnjeg odmora, ali radnik istu ostvaruje u skladu s njegovim ugovorenim radnim vremenom u trenutku korištenja godišnjeg odmora.

ŠKOLSTVO

drukčiju ugovorenu količinu radnog vremena od one u srpnju te ujedno i drukčije radno mjesto. Primjer iz škole: učiteljica, koja je inače zaposlena u školi u nepunom radnom vremenu, radila je jekom travnja, svibnja i lipnja u punom radnom vremenu na radnom mjestu ravnateljice (v.d. ravnateljice), a u srpnju, mjesecu kada je koris la godišnji odmor, ponovno se vra la na radno mjesto učiteljice u nepunom radnom vremenu. Dakle, u njenom su se slučaju između srpnja (mjeseca kada koris godišnji odmor) i prethodna tri mjeseca (čije se plaće kod izračuna naknade plaće za godišnji odmor uzimaju u obzir za izračun prosječne plaće) promijenila dva čimbenika: i količina radnog vremena i visina plaće tj. radno mjesto. Učiteljica je tražila da joj se ispla naknada plaće za godišnji odmor kojeg je koris la u srpnju kao da i dalje radi u punom radnom vremenu na radnom mjestu ravnateljice, smatrajući da je tu naknadu zaradila u mjesecima kada je radila u punom radnom vremenu na bolje plaćenom radnom mjestu.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

nji odmor, isplaćuje naknada za neiskorišteni godišnji odmor. No, je li to doista u skladu s navedenom odredbom Zakon? Iako autor ovog članka nije ni nadležan ni pozvan tumači odredbe ZOR-a, čini se kako je intencija navedene odredbe bila da se zaposleniku, koji iz nekih objek vnih razloga ili više sile nije mogao koris godišnji odmor dok je još bio u radnom odnosu, kompenzira kroz isplatu naknade kako is ne bi bio u nepovoljnijem položaju u odnosu na druge zaposlenike. U školi je to najčešće primjer učitelja zaposlenog na određeno vrijeme,uobičajeno do kraja nastavne godine, koji zbog nesmetanog odvijanja nastavnog procesa i zaključivanja ocjena učenicima čiji je rad pra o jekom cijele godine, nije mogao iskoris godišnji odmor za vrijeme trajanja radnog odnosa. Isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor u takvom se slučaju čini opravdana i u skladu s navedenom odredbom ZOR-a.

Među m, u školama se često puta događa da se naknada za neiskorišteni godišnji odmor isplaćuje zaposleniku koji odlazi u mirovinu. Odlazak zaposlenika u mirovinu nije iznenadna situacija već je to podatak koji se zna barem godinu dana unaprijed što ostavlja dovoljno vremena zaposleniku da iskoris svoj godišnji odmor, a s druge strane i dovoljno vremena poslodavcu da organizira nesmetano odvijanje posla tj. da S obzirom da je učiteljica u mjesecu korištenja godiš- provede natječajnu proceduru za zapošljavanje nove njeg odmora promijenila ne samo ugovorenu količinu osobe na tom radnom mjestu. radnog vremena već i radno mjesto, postavlja se pita- Dakle, zaposlenik je mogao iskoris svoj godišnji odnje ima li pravo na naknadu plaće za godišnji odmor mor prije odlaska u mirovinu, ali svojom odlukom on temeljem prosječne plaće ostvarene u posljednja tri to nije h o učini . Često se puta iza takve odluke skrimjeseca (kada je još bila na radnom mjestu ravna- vaju financijski razlozi tj. isplata naknade zaposleniku teljice pa joj je i plaća tj. bruto cijena sata rada bila za neiskorišteni godišnji odmor čime ta naknada gubi veća) ili bi se naknada trebala izračuna temeljem svoj izvorni smisao i sadržajno mijenja svoj kaplaće radnog mjesta ugovorenog u trenutku korište- rakter – ona postaje neka vrsta otpremnine nja godišnjeg odmora (radnog mjesta učiteljice gdje zaposleniku koji odlazi u mirovinu, a ostvaruje manju plaću, s manjom bruto cijenom sata koji po važećim odredbama TKU-a rada pa slijedom toga ostvaruje i manju naknadu). Do već ostvaruje pravo na otpremnitumačenja nadležnog Ministarstva rada i mirovinskog nu za odlazak u mirovinu u visini tri sustava, mišljenja sam kako se za izračun naknade proračunske osnovice (9.978,00 plaće za godišnji odmor treba uze u obzir prosječna kn neto). plaća zaposlenice u prethodna tri mjeseca dok je ista S m u vezi, treba podsje na radila na radnom mjestu ravnateljice. odredbu članka 57. ZOR-a koja govori o ništetnos odricanja zaposle4.3. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor nika od prava na godišnji odmor pa U slučaju prestanka ugovora o radu, zaposlenik - koji navodi kako je ništetan sporazum o nije iskoris o godišnji odmor u cijelos - ostvaruje odricanju od prava na godišnji odmor, odnopravo na naknadu umjesto korištenja godišnjeg odsno o ispla naknade umjesto korištenja godišnjeg mora (čl. 61. ZOR-a). Naknada se određuje razmjerno odmora. Stoga sam mišljenja kako su zaposlenici koji broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora. odlaze u mirovinu obvezni iskoris svoje pravo na U školskim se ustanovama prethodna odredba ZOR-a godišnji odmor prije odlaska u mirovinu te kako isplaponekad pogrešno tumači pa se i zaposleniku koji od- ta naknade za neiskorišteni godišnji odmor u tom slulazi u mirovinu, a prethodno nije iskoris o svoj godiš- čaju ne bi bila u skladu sa ZOR-om. Među m, ugovoreno radno vrijeme učiteljice se promijenilo u srpnju, mjesecu kada koris godišnji odmor, te joj se, sukladno prethodno navedenom tumačenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava, naknada plaće i isplaćuje razmjerno njenom ugovorenom radnom vremenu u trenutku korištenja godišnjeg odmora, dakle, za nepuno radno vrijeme (24 sata tjedno).

UDK 358.2

UDK 336.2

LOKALNA SAMOUPRAVA

Vrste lokalnih poreza koje mogu uves gradovi i općine Mirjana Mahović Komljenović * Izvori sredstava te način financiranja poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine i grada, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređeni su Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema spomenutom Zakonu za obavljanje poslova iz svog djelokruga, jedinice stječu prihode iz vlas h izvora, od sudjelovanja u raspodjeli zajedničkih poreza te od dotacija iz državnog i županijskog proračuna. Radi utvrđivanja poreza na kuće za odmor i donošenja rješenja za 2014. kao jednog od vrste lokalnih poreza što ga mogu uves gradovi ili općine, pravne i fizičke osobe kod kojih je u odnosu na postojeće evidencije Porezne uprave došlo do promjene stanja glede podataka mjerodavnih za utvrđivanje poreza (promjena broja četvornih metara korisne površine, promjena adrese i sl.), te pravne i fizičke osobe koje su postale novim obveznicima tog poreza, dužne su nadležnom poreznom jelu do 31. ožujka 2014. dostavi promijenjene podatke o vlasništvu kuća za odmor.

1. Uvod Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93 do 26/07 Odluka USR, i 73/08 te 25/12; dalje u tekstu: Zakon o financiranju), propisane su dvije skupine lokalnih poreza, koje mogu svojim vlas m odlukama propisiva županije, odnosno općine ili gradovi, i to su: 1) županijski porezi: • porez na nasljedstva i darove • porez na cestovna motorna vozila • porez na plovila te • porez na automate za zabavne igre, te 2) općinski ili gradski porezi: • prirez poreza na dohodak • porez na potrošnju • porez na tvrtku ili naziv • porez na korištenje javnih površina te • porez na kuće za odmor.

Primjer Odluke kojom je Grad Sveta Nedelja poslove utvrđivanja, eviden ranja, nadzora, naplate i ovrhe

Isto tako, u slučaju kada je županija, grad ili općina željela opozva odluku kojom su poslovi lokalnih poreza bili prenije u nadležnost Porezne uprave, izmjena odluke također je morala bi donesena najkasnije do 31. prosinca tekuće godine, te dostavljena Središnjem uredu MF na suglasnost.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Ministarstvo financija – porezna uprava, PU Zagreb.

Ako su neke županije, gradovi ili općine koje su same obavljale poslove eviden ranja, utvrđivanja, nadzora i naplate lokalnih poreza, željele svojom odlukom te poslove prenije na Poreznu upravu, odluka o tome trebala je bi donesena najkasnije do 31. prosinca tekuće za iduću godinu, i obvezno se morala dostavi Središnjem uredu Ministarstva financija na suglasnost. Navedeno znači da se za utvrđivanje poreza za 2014. Odluka morala donije do 31. prosinca 2013., kada je i morala bi dostavljena na suglasnost Središnjem uredu Ministarstva financija.

Od svih navedenih vrsta općinskih odnosno gradskih poreza, porezni obveznici plaćaju mjesečno jekom poslovne godine po propisanim poreznim stopama, jedino prirez porezu na dohodak te porez na potrošnju, dok se za ostale lokalne poreze, i to: kuće za odmor, porez na tvrtku ili naziv te porez na korištenje javnih površina, porezna obveza utvrđuje periodički, pri čemu se porez plaća jednom godišnje donošenjem rješenja od nadležnog jela jedinica lokalne i područne (regionalna) samouprave ili nadležne ispostave Porezne uprave.

Naime, s primjenom od 1. siječnja 2002., a prema načelnoj Suglasnos danoj na neodređeno vrijeme, koju je donio ministar financija, a koja je još uvijek u primjeni, Porezna uprava može obavlja poslove utvrđivanja, eviden ranja, nadzora, naplate i ovrhe županijskih, općinskih ili gradskih poreza, ako je predstavničko jelo jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave – općina ili grad, svojom odlukom prenijela na Poreznu upravu u cijelos poslove utvrđivanja i naplate svih ili samo pojedinih lokalnih poreza. Za obavljene poslove Poreznoj upravi pripada naknada u iznosu od 5 % od ukupno naplaćenih prihoda, a što se uplaćuje na račun državnog proračuna.

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 336.2

za porez na tvrtku i porez na potrošnju, prenijela na gornja granica poreza propisana Zakonom o financiMF, Poreznu upravu, ispostavu Samobor, dok ostale ranju, dok njihovu stvarnu visinu utvrđuje općina ili grad svojom odlukom, koja ne može bi veća od Zalokalne poreze utvrđuju u vlas toj nadležnos . konom propisane gornje granice. Pri tome, osim osloRH bođenja i olakšica od plaćanja poreza što su utvrđena Zagrebačka županija Zakonom o financiranju, općine i gradovi mogu u svoGrad Sveta Nedelja jim odlukama propisiva i druge olakšice od plaćanja Gradonačelnik lokalnih poreza, a zbog socijalnih ili nekih drugih gosSveta Nedelja 15. 12. 2013. podarstvenih razloga. MF – Porezna uprava Područnu ured Zagreb Ispostava Samobor Trg kralja Tomislava 5

Prema tome, o odluci svake pojedine općine ili grada ovisi koje će lokalne poreze propisa , te po kojoj stopi i u kojoj svo će se oni plaća , način obračuna i plaćanje kao i oslobođenja od plaćanja poreza za pojedine kategorije poreznih obveznika, uzimajući u obzir posebnos pojedinog područja.

Predmet: O D L U K A Gradonačelnik Grada Svete Nedelje, na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09 i 150/11) te članka 55. Statuta Grada Sveta Nedelja (Glasnik Grada Sveta Nedelja 09/09 i 10/11) dana 15. 12. 2013. donio je sljedeću ODLUKU Točka 1. Temeljem Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93 do 26/07 - Odluka USRH, 73/08. i 25/12), Grad Sveta Nedelja poslove utvrđivanja, eviden ranja, nadzora, naplate i ovrhe radi naplate poreza na tvrtku (šifra konta 1732) i poreza na potrošnju (šifra poreza 1708) za 2014. prenosi na MF, Poreznu upravu, Područni ured Zagreb, Ispostavu Samobor, Trg kralja Tomislava 5.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Točka 2.

Ovlašćuje se nadležna organizacija platnog prometa zadužena za naplatu javnih prihoda da naknadu u iznosu od 5 % od ukupno naplaćenih prihoda koja pripada Poreznoj upravi za obavljanje poslova utvrđivanja i naplate poreza na tvrtku Grada Svete Nedelje, obračuna i upla u državni proračun do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec. Točka 3. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja. Gradonačelnik Ivan Ivić

2. Način utvrđivanja lokalnih poreza Porezni obveznici – trgovačka društva i druge pravne osobe, fizičke osobe koje obavljaju registriranu obrtničku djelatnost te građani, obveznici su plaćanja navedenih lokalnih poreza po stopi i u svo , čija je

Utvrđivanje, nadzor, naplatu i ovrhu lokalnih poreza, Porezna uprava će obavi : • na osnovi podataka o poreznim obveznicima (pravnim i fizičkim osobama, koje obavljaju gospodarsku djelatnost te građanima) s kojima raspolaže u vlas tom registru informacijskog sustava • podataka o vlasništvu nad određenom imovinom koje su sami porezni obveznici dužni dostavi prema odredbama Zakona o financiranju, i to podnošenjem porezne prijave do 31. ožujka za tekuću godinu • podataka koje su Poreznoj upravi dužne dostavi nadležne županijske, općinske ili gradske službe • podnošenjem propisanih Obrazaca, koje su temeljem mjesečnih obračuna dužni dostavlja porezni obveznici • podataka koje su porezni obveznici dužni dostavi prema odredbama članka 58. OPZ-a (NN, br. 147/08 do 73/13). Naime, navedenom zakonskom odredbom propisano je da je porezni obveznik dužan poreznom jelu u roku od 30 dana od dana nastanka, prijavi sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze, a naročito osnutak, premještaj i prestanak trgovačkog društva, radionice ili stalne poslovne jedinice ili početak obavljanja gospodarske djelatnos , odnosno promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta, te druge činjenice čije je prijavljivanje važno za njegovo poslovanje, kao i pravilno utvrđivanje porezne obveze. Porez na tvrtku ili naziv, porez na kuće za odmor te porez na korištenje javnih površina su godišnji porezi koji se utvrđuju periodički, odnosno u tekućoj godini za tu godinu te za koje Porezna uprava donosi porezno rješenje, dok su prirez porezu na dohodak i porez na potrošnju vrste poreza koji se utvrđuju mjesečno putem unosa podataka iz propisanih obrazaca, koje su porezni obveznici dužni u zakonom propisanim rokovima dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne upra-

UDK 336.2

LOKALNA SAMOUPRAVA

ve prema sjedištu za pravne osobe, te prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe.

3. Utvrđivanje prireza porezu na dohodak Sukladno članku 30. a Zakona o financiranju, općine ili gradovi mogu obveznicima poreza na dohodak sa svog područja, propisa plaćanje prireza porezu na dohodak po stopama ovisno o broju stanovnika, i to: • općine po stopi do 10 %

•

• gradovi ispod 30.000 stanovnika po stopi do 12 % • gradovi iznad 30.000 stanovnika po stopi do 15 % • Grad Zagreb po stopi do 30 %.

• Spomenu m odredbama Zakona, predviđena je mogućnost uvođenja prireza porezu na dohodak (ali ne i obveza) za sve jedinice lokalne samouprave, pri čemu • poseban status ima Grad Zagreb. Među m, Zakonom o financiranju nisu propisani rokovi povezani s vremenskim početkom uvođenja prireza, što znači da općine odnosno gradovi mogu uves prirez pore- • zu na dohodak kao svoje vlas te izvore prihoda, ne samo na početku poreznog razdoblja, već i jekom kalendarske godine, ovisno o visini sredstava koja se moraju osigura u proračunu za pokriće javnih po- • treba za čije je financiranje općina ili grad zadužena. Prirez porezu na dohodak plaća se po stopi koju utvrdi općina ili grad svojom odlukom, a koja ne može bi veća od Zakonom propisanih stopa, a pripada općini • ili gradu na području kojih je prebivalište ili uobičajeno boravište obveznika plaćanja prireza (posloprimca odnosno primatelja dohotka). Po donošenju Odluke o visini prireza porezu na dohodak, koja se objavljuje • u općinskom ili gradskom Službenom glasniku, svaka općina ili grad obvezna je Odluku o prirezu dostavi i Ministarstvu financija u roku od 8 dana od dana donošenja, a koja se nakon toga objavljuje u Narodnim novinama kao službenom glasniku za RH.

Općine ili gradovi najčešće donose odluku da se pri- 3.2. Obveznik i osnovica prireza porezu na rez porezu na dohodak utvrđuje i obračunava prema dohodak različi m izvorima dohotka, i to na: Budući da se pri utvrđivanju prireza porezu na doho• predujam poreza na dohotka od nesamostalnog dak primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dohorada (plaća i mirovina) – svi oblici dohotka kojeg dak, obveznik plaćanja prireza porezu na dohodak je posloprimac ostvaruje u svezi s prijašnjim, sadaš- svaka fizička osoba koja ostvaruje dohodak u RH, a

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

3.1. Izvori dohotka za obračun prireza

Osim navedenih, općine i gradovi mogu u svojim odlukama propisa i druge oblike dohotka na koje će porezni obveznici plaća prirez, a sukladno odredbama Zakonu o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 144/12).

Za razliku od ostalih vrsta lokalnih poreza, čiji se poslovi mogu, ali i ne moraju prenije u nadležnost Porezne uprave, sve poslove u svezi s utvrđivanjem, eviden ranjem, nadzorom, naplatom te ovrhom prireza porezu na dohodak obvezno obavlja nadležna ispostava Porezne uprave.

njim ili budućim radom po osnovi zasnivanja radnog odnosa s poslodavcem, a temeljem zaključenog ugovora o radu, za kojeg je u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. (NN, br. 17/14; dalje u tekstu: Naredba o uplatnim računima), od 1. siječnja 2014. propisana nova brojčana oznaka vrste poreza – 1880 i 1899 predujam poreza na dohotka od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnos , od slobodnih zanimanja te dohodak od poljoprivrede i šumarstva, ako se dohodak utvrđuje temeljem propisanih poslovnih knjiga kao i u paušalnom iznosu – brojčana oznaka vrste poreza 1430 i 1449 predujam poreza po odbitku na dohodak od dividendi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu – brojčana oznaka vrste poreza 1910 Predujam poreza i prireza na dohodak po osnovi životnog osiguranja s obilježjem štednje i predujam poreza i prireza na dohodak po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja – 1937 porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi koja se podnosi na Obrascu DOH do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu – brojčana oznaka vrste poreza 1619 predujam poreza na dohodak od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina, koji se plaća mjesečno prema rješenju Porezne uprave – brojčana oznaka vrste poreza 1503 predujam poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma i organiziranja kampova, koji se utvrđuje paušalno – brojčana oznaka vrste poreza 1511 predujam poreza na dohodak od primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, i to za sve vrste drugog dohotka po osnovi: autorskih naknada isplaćenih prema posebnom Zakonu, djelatnos trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, prevoditelja, tumača i sl., djelatnos članova skupš na i nadzornih odbora upravnih vijeća, članova povjerenstva i sl., a koji se iskazuje s jedinstvenom brojčanom oznakom vrste poreza 1945.

LOKALNA SAMOUPRAVA

obveznik je plaćanja poreza na dohodak. Osnovica prireza porezu na dohodak je utvrđeni iznos poreza na dohodak, koji se plaća po stopi koju utvrdi grad ili općina u svojoj odluci, a pripada gradu ili općini na području kojih je prebivalište ili uobičajeno boravište obveznika prireza.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Člankom 38., stavcima od 1. do 3. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08 do 73/13), propisano je da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, pri čemu boravak u stanu nije obvezan. No, ako porezni obveznik u RH ima u vlasništvu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava, odlazi na rad ili obavlja djelatnost.

UDK 336.2

utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreza. Slijedom navedenog, ako obveznik poreza na dohodak ima prebivalište u Šibeniku, a uobičajeno boravište u Zagrebu, gdje je i zaposlen, gdje su mu životni interesi i obitelj (supruga i djeca koji rade i idu u školu u Zagrebu – do kojih činjenica se došlo u provedenom postupku nadzora) obvezan je pla prirez porezu na dohodak za Grad Zagreb prema mjestu svog uobičajenog boravišta, što znači po stopi od 18 % prema Odluci o gradskim porezima i prirezu poreza na dohodak (NN, br. 87/01 i 103/01 – ispr.).

Podaci o obračunanom i uplaćenom prirezu porezu na dohodak na plaće, mirovine i druge dohotke od nesamostalnog rada, unose se u kar cu poreza na dohodak od nesamostalnog rada – Obrazac IP kojeg su poslodavci odnosno ispla telji plaća i mirovina obvezni vodi za poreznog obveznika u kalendarskoj Uobičajenim boravištem, a prema odredbama čla- godini kao poreznom razdoblju, a ista se dostavlja na 38., stavak 4. OPZ-a smatra se stalan ili vremenski nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja siječnja povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u tekuće godine za prethodnu godinu. jednoj ili dvije kalendarske godine, odnosno mjesto u kojem se porezni obveznik zadržava pod okolnos ma Primjer: na temelju kojih se može zaključi da u tome mjestu i Pri upla prireza porezu na dohodak koja se obavlja na tom području ne boravi smo privremeno. Za odre- sukladno Naredbi o uplatnim računima, ako primađivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni telj – fizička osoba ostvari dohodak od nesamostalnog rada za kojeg je općinskom ili gradskom odlukom prekidi boravka, koji ne traju dulje od jedne godine. propisana obveza plaćanja prireza, a is ima prebivaOsim u odredbama OPZ-a, pojmovi prebivališta i lište ili uobičajeno boravište u Gradu Splitu, ispla telj boravišta uređeni su i odredbama članka 10. Zako- dohotka obvezan je porez i prirez porezu na dohodak na o prebivalištu i boravištu građana (NN, br. 53/91, upla prema prebivalištu posloprimca na: 26/93, 29/94 do 11/00; Odluka USRH), prema kojem su građani dužni MUP-u (kao nadležnom jelu koje • uplatni račun Grada Splita po IBAN konstrukciji HR2710010051740912004 koristeći jedinstveni vodi propisane evidencije i izdaje potvrde o prebivalimodel uplate 68, brojčanu oznaku vrste prihoda štu, boravištu i promjeni adrese stanovanja), prijavi 1880, a u nastavku polja osobni iden fikacijski broj uobičajeno boravište u mjestu u kojem namjeravaju – OIB od 11 znamenaka, kojeg je dodijelilo Miniboravi duže od 30 dana, najkasnije u roku od 8 dana starstvo financija Porezna uprava, te oznaku izvješod dana dolaska u mjesto uobičajenog boravišta. ća novog Obrasca JOPPD (GGXXX). U smislu odredbi navedenog Zakona o prebivalištu i boravištu građana, uobičajenim boravištem sma- 3.3. Utvrđivanje poreza i prireza prema Obrascu tra se mjesto u kojem građanin trajnije boravi, bez PK namjere da se u tom mjestu naseli, dok se pod privremenim boravištem smatra mjesto u kojem se gra- Člankom 46. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. đanin zadržava do 30 dana. Iz navedenih zakonskih 177/04 do 144/12) propisano je vođenje porezne odredbi proizlazi da odredbe OPZ-a različito propisuju kar ce – Obrasca PK, pri čemu na temelju podataka utvrđivanje uobičajenog boravišta poreznog obvezni- iskazanih iz tog Obrasca, poslodavac i ispla telj plaće ka u odnosu na odredbe Zakona o prebivalištu i bora- utvrđuje osobni odbitak radnika, te obračunava previštu građana kojeg primjenjuje MUP, stoga činjenica dujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i da MUP izdaje potvrdu boravka za radnika, nikako ne prirez porezu na dohodak, a prema mjestu njegova može bi dostatna za ocjenu o mjestu njegova uobi- prebivališta ili uobičajenog boravišta. čajenog boravišta u smislu odredbi članka 38., stavak Prema članku 146., stavku 3. Zakona o porezu na 4. OPZ-a. dohodak, radnik i fizička osoba koji ostvaruje plaću, Stoga se u postupku poreznog nadzora kojeg provo- obvezan je svaku promjenu koja utječe na osobni di porezno jelo, moraju obavi provjere odlučnih odbitak u svezi s uzdržavanim članovima uže obitečinjenica koje imaju utjecaj na zakonito i pravilno lji i djece, kao i promjenu prebivališta ili uobičajenog

UDK 336.2

boravišta, prijavi ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu i dostavi vjerodostojne isprave u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

LOKALNA SAMOUPRAVA

Promet ostvaren obavljanjem ugos teljske djelat- • ugos teljske usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelinos , osim plaćanja poreza na dodanu vrijednost ma ili objek ma slične namjene, uključujući smjeoporezuje se i općinskim ili gradskim porezom na

Sve promjene koje utječu na pravilno utvrđivanje i usmjeravanje poreza na dohodak i prireza, nadležna ispostava Porezne uprave upisuje u Obrazac PK pod II.2. Opis promjena, a sukladno članku 67., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 79/13). U praksi se često događa da su podaci o adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta, a koju je na obrascu PK upisala nadležna ispostava Porezne uprave, netočni ili nepotpuni, zbog čega je općina ili grad u svom proračunu dobila manji porez, jer se is U svojim odlukama, stopu poreza na potrošnju općipogrešno usmjerio. Postavlja se pitanje kakva je odgovornost poslodav- na ili grad može propisa u visini do najviše 3 % od ca i ispla telja dohotka od nesamostalnog rada u osnovice na koju se plaća porez na potrošnju, što je postupku oporezivanje plaće, te tko je odgovoran većina općina ili gradova u svojim odlukama i propiza pravilno utvrđivanje i usmjeravanje obračunatog sala. Rokovi plaćanja poreza na potrošnju te obrapredujma poreza na dohodak od nesamostalnog čunska razdoblja različito su propisani u odlukama pojedinih gradova ili općina. Stoga se predlaže da se rada i prireza porezu na dohodak? plaćanje poreza na potrošnju veže za rokove predaOdgovor na pitanje sadržan je u članku 70., stavak 3. je prijave PDV-a, te da se porez na potrošnju plaća Pravilnika o porezu na dohodak, kojim je propisano da mjesečno, do posljednjeg dana u tekućem mjesecu za poslodavac i ispla telj plaće nije odgovoran za krivu prethodni mjesec, neovisno o tome radi li se o mjeuplatu poreza i prireza iz plaće, ako zbog netočnih ili sečnim ili tromjesečnim obveznicima PDV-a, a kako je nepotpunih podataka o osobnom odbitku i adresi pre- to propisano Odlukom Grada Zagreba (NN, br. 87/01 bivališta ili uobičajenog boravišta, koje je na Obrascu i 103/01 – ispr.) PK upisana nadležna ispostava Porezne uprave, obračuna i upla manji porez ili porez pogrešno usmjeri. Poslove eviden ranja, nadzora nad obračunavanjem, Među m, ako poslodavac i ispla telj plaće, prema vla- naplatu te ovrhu radi naplate poreza na potrošnju, s m saznanjima ili iz drugih okolnos , uoči netočno obavlja nadležno jelo za utvrđivanje poreza, a to su iskazane podatke na Obrascu PK, obvezan je o tome jedinice područne (regionalne) ili lokalne samoupraizvijes radnika ili osobu koja ostvaruje primitke, te ve ili ispostave Porezne uprave, ali isključivo za one zatraži da radnik netočno iskazane podatke izmijeni gradove i općine koje su svojom Odlukom temeljem sklopljenog ugovora, navedene poslove prenijele u putem nadležne ispostave Porezne uprave. nadležnost Porezne uprave. Ako radnik ili osoba koja ostvaruje primitke ne dostavi poslodavcu izmijenjeni Obrazac PK, o uočenim 4.1. Osnovica poreza na potrošnju netočnim podacima, poslodavac je obvezan pisanim Prema članku 32. Zakona o financiranju, osnovica putem izvijes nadležnu ispostavu Porezne uprave poreza na potrošnju je prodajna vrijednost pića (bez prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreuključenog poreza na dodanu vrijednost), koje se znog obveznika, koja će u okviru svoje službe nadproda u ugos teljskim objek ma. Porez na potrošzora proves postupak utvrđivanja svih činjenica, nju kojeg svojim odlukama mogu propisiva općine koje su bitne za oporezivanje. Prema tome, nadležna i gradovi u visini do najviše 3 %, plaća se na promet ispostava Porezne uprave dužna je obavi provjeru pića i to alkoholnog i bezalkoholnog, dok se na ostasvih činjenica bitnih za oporezivanje, a što uključuje li promet ostvaren pripremanjem hrane i napitaka u i provjeru podatka o prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika, ako su is od utjecaja na zakonito i ugos teljskim objek ma, plaća samo PDV. pravilno vođenje poreznog postupka. Izmjenama Zakona o PDV-u koji se primjenjuje od 1. siječnja 2014. (NN, br. 73/13 do 148/13), stopa PDV-a od 13 % primjenjuje se na: 4. Porez na potrošnju

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

potrošnju. Obveznici plaćanja poreza na potrošnju su sve pravne osobe – ugos teljska trgovačka društva te fizičke osobe – ugos telji obrtnici, koji obavljaju ugos teljsku djelatnost pružanjem ugos teljskih usluga te pripremanjem i posluživanjem pića i napitaka u ugos teljskim objek ma. Sukladno članku 31. Zakona o financiranju, porez na potrošnju plaća se na potrošnju alkoholnih pića kojima se smatraju prirodna i specijalna vina, vinjak, rakija i žestoka pića, te na potrošnju piva i bezalkoholnih pića, što se prodaju u ugos teljskim objek ma. Bezalkoholnim pićima smatraju se prirodni voćni sokovi (juice) kao i sva osvježavajuća gazirana bezalkoholna pića te mineralne i gazirane vode, osim kave i čaja.

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 336.2

štaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjes ma određenim za kampiranje te smještaj u plovnim objek ma naučkog turizma, kao i na • ugos teljske usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugos teljskim objek ma te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u m objek ma.

je preračunana stopa po kojoj će se iz ukupne prodajne cijene izračuna porez na potrošnju 2,586 %, a preračunana stopa poreza na dodanu vrijednost koja se primjenjuje na ukupnu prodajnu cijenu 11,2069%; odnosno:

Stopa PDV-a od 13 % može se primijeni na ugos teljske usluge koje se pružaju u ugos teljskim objek ma sukladno Zakonu o ugos teljskoj djelatnos (NN, br. 138/06 do 80/13). Ali ako se ugos teljska usluga pruža u objek ma, koji se sukladno posebnim propisima ne smatraju ugos teljskim objek ma, tada ista podliježe oporezivanju po stopi od PDV-a od 25 %.

• preračunana stopa za porez na dodanu vrijednost = 13 x 100 = 1 300 = 11,2069 % (3 + 13) +100 116

4.2. Izračun preračunanih stopa poreza na potrošnju i PDV-a iz prodajne cijene

® Ugos

telji koji su obveznici PDV-a

• preračunana stopa za porez na potrošnju = 3 x 100 = 300 = 2,5862 % (3 + 13) + 100 116

Ako je stopa poreza na potrošnju propisana u visini od 3 %, i ako se obračunava na poreznu osnovicu u koju nije uključen porez na dodanu vrijednost, tada je preračunana stopa po kojoj će se iz ukupne prodajne cijene izračuna porez na potrošnju 2,34 %, a preračunana stopa poreza na dodanu vrijednost koja se primjenjuje na ukupnu prodajnu cijenu 19,53 %; odnosno:

• preračunana stopa za porez na potrošnju Za izračun poreza na potrošnju i poreza na dodanu = 3 x 100 = 300 = 2,34 % vrijednost iz ostvarenog prometa, u čijem su iznosu (3 + 25) + 100 128 sadržana oba poreza, potrebno je isključi svaki porez zasebno, primjenom preračunanih poreznih sto- • preračunana stopa za porez na dodanu vrijednost = 25 x 100 = 2.500 = 19,53 % pa, i to na sljedeći način: (3 + 25) +100 128 stopa (porez na potrošnju ® Ugos telji koji nisu obveznici PDV-a ili PDV) x 100 preračunana stopa = ------------------------------------ Ako ugos telj nije obveznik PDV-a (zbog oporezivih zbroj obiju stopa (PDV-a i isporuka na godišnjoj razini ispod 230.000,00 kn) poreza na potrošnju) + 100 tada se porez na potrošnju iz ukupno ostvarenog prometa izračunava po preračunanoj stopi od 2,9126 %, Prema navedenoj formuli od 1. siječnja 2014. ugos koristeći formulu: telji primjenjuju sljedeće preračunane stope PDV-a i poreza na potrošnju: 100 x porez na potrošnju = preračunana 100 x 3 = 2,9126 % Stopa Vrsta Preračunana stopa poreza na = PDV-a Porez na Preračunana 100 + porez na potrošnju 100+3 ugos teljske stopa poreza potrošnju od 1. 1. potrošnju stopa PDV-a

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

usluge

hrana, kava i napici (čaj, kava s mlijekom, kakao), voda bezalkoholna pića, prirodan i specijalna vina i pivo alkoholna pića (konak, vinjak, likeri, rakija i dr. žestoka pića)

2014. 13 %

na potrošnju

nema

9,0909 %

nema

13 %

11,2069 %

2,5862 %

25 %

19,53 %

2,34 %

4.3. Obveza vođenja Obrasca PP-MI-PO Za ispravno utvrđivanje poreza na potrošnju, obrtnici i pravne osobe koji obavljaju ugos teljsku djelatnost, obvezni su sastavi : Mjesečno izvješće o obračunu i upla poreza na potrošnju za razdoblje od ___ do___ na Obrascu PP-MI-PO. Spomenu Obrazac dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja mjeseca za protekli mjesec. Obveza mjesečnog dostavljanja Obrasca odnosi se i na one ugos telje koji su tromjesečni obveznici plaćanja PDV-a, a koji taj status mogu zadrža sve dok im je oporeziv promet na godišnjoj razini manji od 800.000,00 kn.

Ako je stopa poreza na potrošnju propisana u visini Kako bi se sastavio propisani PP-MI-PO Obrazac, obod 3 %, i ako se obračunava na poreznu osnovicu u veznici ugos teljske djelatnos moraju vodi materikoju nije uključen porez na dodanu vrijednost, tada jalnu evidenciju o:

UDK 336.2

• ostvarenom prometu po vrstama alkoholnih i bezalkoholnih pića, odnosno posebno za vino, žestoka alkoholna pića, pivo te bezalkoholna pića (prirodni voćni sokovi te mineralne i gazirane vode) na koji se plaća porez na potrošnju, te • ostalom ostvarenom prometu u ugos teljskom objektu (hrana, kava, napici i sl.) na koji se ne obračunava i ne plaća porez na potrošnju.

5. Porez na tvrtku ili naziv

LOKALNA SAMOUPRAVA

U slučaju kada porezni obveznik – fizička osoba ima sjedište obrta registrirano u općini, koja istovremeno nije i općina prebivališta vlasnika obrta, tada će rješenje o razrezu poreza na tvrtku ili naziv, donije nadležno jelo za utvrđivanje poreza prema sjedištu obrta fizičke osobe. Porez na tvrtku ili naziv plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, kojim je utvrđen godišnji porez na tvrtku ili naziv. Ako se tvrtka upiše u registar jekom godine, plaća se razmjerni dio poreza na tvrtku ili naziv. Obveznik poreza na tvrtku dužan je tvrtku ili naziv, svaku promjenu imena tvrtke ili naziva, kao i sve druge promjene što utječu na visinu poreza, prijavi nadležnom jelu za utvrđivanje poreza (općini ili gradu odnosno nadležnoj ispostavi Poreze uprave), u roku od 30 dana od upisa u registar odnosno od nastale promjene.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Prema odredbi članka 42. Zakona o financiranju, porez na tvrtku ili naziv, plaćaju pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak i registrirani su za obavljanje djelatnos . Tvrtka ili naziv je ime pravne ili fizičke osobe pod kojim trgovačko društvo ili obrt posluje i sudjeluje u pravnom prometu. Pravne i fizičke osobe mogu upotrebljava i skraćeni naziv tvrtke, ali samo u obliku i sadržaju kako 6. Porez na korištenje javnih površina je to upisano u sudski odnosno obrtni registar. Prema odredbi članka 43. Zakona o financiranju, poPrema odredbi članka 21. Zakona o trgovačkim druš- rez na korištenje javnih površina plaća se u visini, na tvima (NN, br. 111/93 do 137/09), ako je uz tvrtku ili način i pod uvje ma koje propišu grad odnosno općiskraćeni naziv tvrtke u sudski registar upisana i tvrtka ili na u svojim odlukama, a obveznici plaćanja su pravne skraćeni naziv tvrtke, u prijevodu na strani jezik i pismo, i fizičke osobe koje koriste javne površine. Zakonom tvrtku ili skraćeni naziv tvrtke na stranom jeziku i pismu, o financiranju nije određeno što se smatra javnom trgovačko društvo može upotrebljava samo zajedno s površinom, već je prepušteno općinama i gradovima da u svojim odlukama propišu visinu, način i uvjete tvrtkom na hrvatskom jeziku i la ničnom pismu. plaćanja poreza na korištenje javnih površina. Tako je Tvrtka ili skraćeni naziv tvrtke mora se na prikladan i Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95 način istaknu na poslovnim prostorijama trgovač- do 79/09) obvezao jedinice lokalne samouprave na kog društva, odnosno na ulazu u sjedište obrta i iz- donošenje odluke o komunalnom redu i održavanju dvojenog pogona ili na mjestu gdje se obavlja obrt, javnih površina. ako se radi o obr ma za koje nije potreban prostor. Pri postojanju više ulaza u poslovnu prostoriju, tvrtku Sukladno članku 3., stavku 9. Spomenutog Zakona, je potrebno istaknu na svakom od ulaza. Ako obve- pod održavanjem javnih površina podrazumijeva se znik poreza na tvrtku u svom sastavu ima poslovne održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, jedinice (prodavaonice, pogone, radionice, prodajna pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, mjesta), obveznik je poreza na tvrtku za svaku po- parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina slovnu jedinicu, a utvrđeni porez prihod je općine ili osim javnih cesta. Iz navedenog proizlazi da korištegrada na čijem se području nalazi poslovna jedinica. nje spomenu h javnih površina za određene potrebe od strane pravnih ili fizičkih osoba, podliježe obvezi plaćanja poreza u visini propisanoj odlukom grada 5.1. Visina i plaćanje poreza na tvrtku1 odnosno općine. Porez na tvrtku ili naziv plaća se u godišnjoj svo koju u svojoj Odluci propisuje grad ili općina, a is ne Ako su gradovi i općine u svojim odlukama propisamože iznosi više od 2.000,00 kn po svakoj istaknutoj li obvezu plaćanja poreza na korištenje javnih potvrtki ili nazivu. Ako više osoba ostvaruje dohodak za- vršina, porez se obično obračunava na iznos ugojedničkim obavljanjem samostalne djelatnos , plaća vorene naknade, koja se plaća za korištenje javnih se samo jedan porez na tvrtku za kojeg se poreznim površina. Utvrđeni iznos poreza pravne i fizičke rješenjem zadužuje nositelj zajedničke djelatnost. Po- osobe dužne su pla u roku od 15 dana od dorez na tvrtku uplaćuje se korištenjem brojčane ozna- stave rješenja, a is se uplaćuje u korist računa za ke vrste prihoda 1732, a prihod je grada ili općine, na redovno poslovanje proračuna grada/općine, gdje području koje je sjedište odnosno prebivalište obve- se koriste javne površine. Na nalozima za plaćanje pravne i fizičke osobe upisuju jedinstveni model znika tog poreza. uplate 68, brojčanu oznaku vrste prihoda 1740 te OIB kao porezni broj. 1 Više o porezu na tvrtku pisano je u našem časopisu br. 10/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 336.2

7. Porez na kuće za odmor

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

kućom za odmor, tada je svaki od njih porezni obveznik za dio kuće što je ima u vlasništvu i svaki osobno Sukladno članku 35. Zakona o financiranju, obveznici dobiva rješenje o razrezu poreza. plaćanja poreza na kuće za odmor su pravne i fizičke osobe – građani, koji su vlasnici kuća za odmor, pod 7.1. Što se ne smatra kućom za odmor? kojom se podrazumijeva svaka zgrada, dio zgrade ili stan, ako se koris povremeno ili sezonski. Koris li Kućom za odmor ne smatraju se, pa se na njih i ne se zgrada ili stan povremeno ili sezonski, određuje plaća porez, gospodarske zgrade koje služe isključivo se prema stvarnom prebivalištu vlasnika. Privreme- za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog no prijavljivanje boravišta, ne oslobađa vlasnika od pribora, a to su klije , ribarske kuće te druge građeobveze plaćanja poreza na kuće za odmor, već je po- vine koje se podižu na kratko vrijeme i upotrebljatrebno dokaza i drugim sredstvima da se u navede- vaju privremeno. Pri određivanju poreza na kuće za odmor, često su prisutne dvojbe oko utvrđivanja noj kući uis nu i živi. razlike između klije i kuće za odmor. Ali, za njihovo Naime, oko razrješenja dvojbe postoji li obveza pla- razlikovanje nije bitna površina kao ni uređenost ili ćanja poreza na kuće za odmor na kojoj vlasnici ima- opremljenost zgrade, već činjenica koris li se zgrada ju prijavljeno prebivalište, očitovalo se Ministarstvo povremeno za odmor i oporavak ili ne. financija u svojem mišljenjima u kojima se poziva na Pod pojmom klije , podrazumijeva se takva zgrada u presude Upravnog suda, kao što je i presuda broj vlasništvu građana, koja se ne može koris za odmor Us-8701/2003 od 8. ožujka 2007., prema kojoj samo ili oporavak, nego služi isključivo kao gospodarski objekt uvjerenje o prebivalištu nije relevantan dokaz o činjenamijenjen poljoprivrednoj proizvodnji, preradi i čuvanici da se kuća za odmor koris za stalno stanovanje, nju voća i povrća s posebnim prostorom za odlaganje već je potrebno dokaza da se u kući za odmor uis - i čuvanje oruđa i alata, pa se na nju ne plaća porez na nu i živi. U tu svrhu nadležna ispostava Porezne upra- kuće za odmor. Ako se neka zgrada koris i kao gospove može koris sva dokazna sredstva kako bi utvrdi- darski objekt i kao zgrada za odmor, porez se utvrđuje la plaćaju li se jekom godine samo paušalni režijski samo za onaj dio zgrade koji se koris za odmor. troškovi ili su režijski troškovi povećani jekom cijele godine, a za utrošak električne energije, vode, odvoza 7.2. Podnošenje prijave o imovini smeća, telefona, gdje su zaposleni vlasnici, odnosno mogućnost putovanja na posao i s posla, ako stvarno Svi obveznici poreza na kuće za odmor dužni su nadstanjuju u kući za odmor u kojoj su prijavljeni, gdje se ležnom poreznom jelu do 31. ožujka 2014. za 2014. godinu za koju se utvrđuje porez, dostavi prijaprimaju poštanske pošiljke i slično. vu s podacima o kući za odmor, i to: mjesto gdje se objekat nalazi te korisnu površinu u m2. Budući da se Prema tome, prebivalište se u poreznom smislu porez na kuće za odmor utvrđuje jednom godišnje prosuđuje različito od kriterija prema Zakonu o predonošenjem rješenja, a nadležno porezno jelo već bivalištu i boravištu građana (NN, br. 53/91 – 11/00 raspolaže s bazom podataka o obveznicima kuća za Odluka USRH), radi čega prijavljeno prebivalište na odmor, poreznu prijavu s traženim podacima obvezni adresi gdje se nalazi kuća za odmor ne oslobađa vlasu podnije samo oni porezni obveznici kod kojih je snika od obveze plaćanja poreza na kuće za odmor, u odnosu na postojeće evidencije Porezne uprave ako u spomenutoj kući za odmor stalno ne žive, za došlo do promjene stanja glede korisne površine ili što nadležno porezno jelo može koris određena promjene vlasništva, novi obveznici kuća za odmor, dokazna sredstva. te oni obveznici koji su promijenili adresu.

Ako pravna ili fizička osoba – građanin, posjeduje dvije kuće ili dva stana, od kojih jednu koris za stanovanje u mjestu gdje ima stalno prebivalište, a u drugom mjestu ima kuću ili stan koji se koris povremeno jekom godine, tada se ta druga kuća smatra kućom za odmor i podliježe plaćanju poreza na kuće za odmor. Plaćanju poreza na kuće za odmor podliježu i sve naslijeđene kuće, kao i kuće koje su možda izgrađene bez građevinske dozvole, ako se koriste povremeno ili sezonski. Ako je kuća za odmor u izgradnji, porez se plaća samo na korisnu površinu dijela kuće, koja se može koris . Postoje li dva ili više suvlasnika nad

7.3. Utvrđivanje korisne površine na koju se plaća porez Porez na kuće za odmor plaća se od 5,00 kn do 15,00 kn po četvornom metru korisne površine, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznim obveznicima. Korisnom površinom smatraju se samo stambene površine koje služe za odmor, dok se sve drugo što ne služi za stanovanje kao što su podrumi, skloništa, stubišta, balkoni, lođe, nepokrivene terase, tavanski prostori, garaže, ne smatra korisnom površinom i na to se ne plaća porez na kuće za odmor.

UDK 336.2

Jedinice lokalne samouprave mogu u svojim odlukama o gradskim i općinskim porezima, propisa i način utvrđivanja korisne površine kuće za odmor. No, izračunavanje i tumačenje korisne površine stana ili druge samostalne prostorije, propisano je i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96 do 153/09), prema kojim odredbama pojam korisna površina podrazumijeva ukupnu podnu površinu stana ili druge samostalne prostorije, umanjenu za širinu zidova koji je prekidaju. Prema ci ranim odredbama Zakona, kućom za odmor se smatra svaka zgrada koja je dovršena toliko da se može koris povremeno ili sezonski, što minimalno podrazumijeva da je na objektu postavljena vanjska stolarija te da postoji sanitarni čvor. Povezano s postupakom utvrđivanja korisne površine kuće za odmor, koji u svojim odlukama mogu propisa gradovi i općine, Ministarstvo financija je izdalo mišljenje pod brojem; Kl: 410-15/09-01/3, Ur. br: 51307-21-01/10-2 od 8. siječnja 2010. iz kojeg se navodi jedan dio, ci rano: “Porez na kuće za odmor utvrđuje se po četvornom metru korisne površine kuće za odmor. Odredbama Zakona o vlasništvu i drugim pravima propisana je definicija korisne površine stana ili druge samostalne prostorije. Postupak utvrđivanja korisne površine stambene ili druge prostorije u RH provodi se primjenom hrvatske norme HRN U:C2.100. te HRN ISO 9836:2002. Jedinice lokalne samouprave mogu svojim odlukama o gradskim i općinskim porezima, kojim određuju uvođenje poreza na kuće za odmor, propisa i način utvrđivanja korisne površine kuće za odmor. Slijedom prethodno navedenog, odlukom o gradskim porezima kojom se određuje uvođenje poreza na kuće za odmor, grad može propisa utvrđivanje korisne površine kuće za odmor primjenom hrvatske norme HRN U.C2.100, odnosno na način na koji se utvrđuje korisna površina pri obračunu komunalne naknade.”

Vrsta poreza porez na tvrtku ili naziv porez na potrošnju porez na korištenje javnih površina prirez poreza na dohodak porez na kuće za odmor

Obveznici Račun po IBAN konstrukciji uplate Zakon utvrđena za redovno poslovanje pravne i fizičke visina poreza proračuna grada/općine osobe, građani Grad Samobor 68 1732-OIB do 2.000,00 kn HR1625000091838000004 Grad Varaždin HR5823600001847200008 Grad Rijeka HR3324020061837300005

1708-OIB

do 3%

1740-OIB

odluka grada/ općine

Grad Makarska 68 HR41239000118524900000

1880-OIB

Grad Opa ja HR572360001830200000

1716-OIB

općine do 10 % gradovi do 12 % i do 15 % Grad Zagreb do 18 % od 5 do 15 kn/ m2

9. Zaključak Općinski i gradski porezi su jedan od vlas h izvora prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čija je gornja granica poreza propisana Zakonom o financiranju, dok stvarnu visinu poreza utvrđuje grad ili općina svojom odlukom. Osim oslobođenja od plaćanja poreza propisanog Zakonom o financiranju, općine i gradovi mogu u svojim odlukama propisa i druge olakšice, uzimajući u obzir posebnos svog područja. Na osnovi vlas h obračuna, te mjesečnog dostavljanja propisanih obrazaca u kojima porezni obveznici sami prijavljuju nastanak porezne obveze, porezni obveznici mjesečno jekom godine plaćaju prirez porezu na dohodak te porez na potrošnju, dok se za ostale vrste lokalnih poreza, porezna obveza utvrđuje periodički, odnosno jednom godišnje temeljem rješenja koje donosi nadležno jelo grada ili općine ili nadležna ispostava Porezne uprave.

Poslove u svezi s utvrđivanjem svih ili samo nekih oblika lokalnih poreza, njihovim eviden ranjem, obvezom plaćanja u propisanom roku te ovrhom, obično obavlja nadležna ispostava Porezna uprave, ako je temeljem načelne Suglasnos , vlas tom odlukom općina ili grad prenijela navedene poslove u nadležnost Porezne uprave.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Osim prireza porezu na dohodak koji se smatra zajedničkim porezom i dijeli između države, općine/grada i županije), svi ostali spomenu lokalni porezi su vlas izvori prihoda grada ili općine, i uplaćuju se u korist računa za redovno poslovanje proračuna grada/ općine. Uplatni računi posebno su navedeni u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014., pri čemu se podaci o vrstama poreza označavaju brojčanim oznakama ili šiframa pojedinih poreznih oblika.

Na standardiziranim nalozima za uplatu na Obrascima HUB -3 i HUB-3A, pravne i fizičke osobe te građani, upisuju jedinstveni broj modela 68, a u nastavku polja brojčanu oznaka vrste prihoda koji se uplaćuje, te OIB dodijeljen od Ministarstva financija. U nastavku se daje pregled naloga za uplatu za pojedine vrste lokalnih poreza, s brojevima računa za redovno poslovanje za neke gradove.

8. Uplatni računi

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 336.2

Mogućnos zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2014. godini Nevenka Brkić * Odredbama članaka 86. – 94. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) propisano je zaduživanje, davanje jamstva i suglasnos jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba u njihovom većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu, i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i izvanproračunskih korisnika. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se zaduži : dugoročno, uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira i kratkoročno, najduže 12 mjeseci, bez mogućnos daljnjeg reprogramiranja ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kredi ma ili zajmovima novih kratkoročnih kredita ili zajmova. O navedenom autorica piše detaljnije u članku.

1. Zakonski okvir zaduživanja

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Zakonom o proračunu propisana su ograničenja kratkoročnog i dugoročnog zaduživanja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13) regulirane su ovlas Vlade prilikom donošenja odluke o davanju suglasnos za dugoročno zaduženje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tako je člankom 18. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu propisano da Vlada može da suglasnos za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do 2,5 % ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, iskazanih u financijskom izvješću o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. (Obrazac: PR - RAS u stupcu 7 pod oznakom AOP 001).

Navedeno ograničenje ne odnosi se na:

3. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se zadužuju za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije. 4. Projekte unapređenja energetske učinkovitos u kojima sudjeluju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na temelju članka 87., stavka 6. Zakona o proračunu, ministar financija je donio Pravilnik o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnos jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 55/09 i 139/10; dalje u tekstu: Pravilnik). Pravilnikom se propisuje postupak davanja suglasnos za zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obvezni sastojci zahtjeva za davanje suglasnos za zaduživanje, obvezni prilozi i dokumentacija, načini izvještavanja o zaduživanju, davanju suglasnos za zaduživanje te davanju jamstava i suglasnos . Odredbama Pravilnika propisano je:

1. Davanje suglasnos Vlade Republike Hrvatske za 1. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprazaduživanje općine, grada ili županije uzimanjem ve kojima je Vlada dala suglasnos do 31. prosinca kredita ili zajmova, te izdavanjem vrijednosnih pa2013. godine, a nisu korištene u 2013. godini. Te pira za davanje jamstva županije gradu ili općini. suglasnos ulaze u kvotu dodijeljenu za 2013., a ne 2. Davanje suglasnos ministra financija općini, gradu 2014. godinu. i županiji za davanje jamstva pravnoj osobi u nje2. Jedinice lokalne samouprave na područjima posebzinu većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu ne državne skrbi. i ustanovi, čiji je ona osnivač; te za davanje suglasnos za zaduživanje i davanje jamstva izvanproračunskim korisnicima proračuna jedinica lokalne i * Nevenka Brkić, dipl. oec., Ministarstvo financija, voditeljica Službe područne (regionalne) samouprave. za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

UDK 336.2

2. Dugoročno zaduživanje Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se dugoročno zaduži samo za inves ciju, koja se financira iz njezina proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko jelo s prethodno dobivenom suglasnošću Vlade Republike Hrvatske, a na prijedlog ministra financija. Pod pojmom inves cije podrazumijevaju se rashodi za nabavu nefinancijske imovine (osim prijevoznog sredstva u cestovnom prometu – osobnog automobila), koje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave financira iz svoga proračuna u skladu sa Zakonom o proračunu, i člancima 19., 19.a i 20. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst).

LOKALNA SAMOUPRAVA

• ustanovi, čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 3. Iznos prosječnoga godišnjeg anuiteta iz prethodnih godina za kredite, zajmove, obveze na osnovi vrijednosnih papira i danih zajmova. 4. Dospjele obveze iz godina koje prethode godini u kojoj se zadužuju, i to na dan podnošenja zahtjeva.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Izuzetak od primjene navedenih ograničenja za zaduživanje napravljena je za projekte, koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije i projekte iz područja unapređenja energetske učinkovitos . Zahtjev za zaduživanje podnosi se – uz odgovarajuću dokumentaciju u skladu sa Zakonom o proračunu, Pravilnikom te Zakonom o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske – za godinu u kojoj se traži suglasnost Važno je istaknu da inves cija za koju se općina, za zaduženje. Sa zahtjevom je potrebno dostavi cjegrad ili županija dugoročno zadužuje mora bi plani- lovitu dokumentaciju, a to je: rana u proračunu za proračunsku godinu za koju se 1. Usvojeni plan proračuna za godinu u kojoj se zadutraži suglasnost za zaduženje. Člankom 88. Zakona o žuju. Opći dio plana proračuna, uz račun prihoda proračunu propisani su uvje pod kojima se jedinica i rashoda, sadrži i račun financiranja s planiranim lokalne i područne (regionalne) samouprave može zaiznosima primitaka od financijske imovine i zadužiduživa . Jedan od uvjeta je da ukupna godišnja obvanja, te s izdacima za financijsku imovinu i otplatu veza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouzajmova. U posebnom dijelu plana proračuna treprave, koja se zadužuje uzimanjem kredita, zajmova i baju bi razvidni rashodi za nabavu nefinancijske izdavanjem vrijednosnih papira može iznosi najviše imovine za koju se županija, grad ili općina zadužudo 20 % ostvarenih prihoda u godini, koja prethodi ju. godini u kojoj se zadužuje, umanjenih za prihode: 2. Financijski plan projekta (inves cije) na Obrascu 1. od domaćih i inozemnih pomoći i donacija FPP u kojem je navedena inves cija za koju se za2. iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za dužuju, iskazani su svi rashodi povezani s inves mjesnu samoupravu cijom koja će tere proračune sljedećih godina, i 3. ostvarene temeljem dodatnog udjela u porezu na izvori financiranja za izvedbu inves cije. dohodak i pomoći izravnanja za financiranje de- 3. Odluka o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i centraliziranih funkcija. područne (regionalne) samouprave za proračunsku godinu u kojoj je utvrđen iznos novoga duga U opseg mogućeg zaduživanja jedinica lokalne i poi/ili jamstva u jeku proračunske godine, te očedručne (regionalne) samouprave, odnosno u ukupne kivani iznos ukupnoga duga na kraju proračunske godišnje obveze uključuju se: godine. 1. Iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za novo zadu4. Ugovor o sufinanciranju, ako neku inves ciju finanženje bilo za kredite, zajmove ili za obveze na oscira više subjekata ili, ako se projekt sufinancira iz novi izdanih vrijednosnih papira i danih jamstava. sredstava Europske unije. 2. Iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za suglasnos 5. Odluka predstavničkog jela o zaduženju, davanju dane pravnim osobama i ustanovama, a radi se o: jamstva i suglasnos . Odluka sadržava namjenu in• pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili ves cije i naziv kreditora/davatelja zajma u skladu suvlasništvu jedinice lokalne i područne (regios točkom 7. ovoga članka. nalne) samouprave, koje su u godišnjim financij6. Odluka o odabiru ponude za nabavu financijskih skim izvještajima iskazale gubitak za godinu koja sredstava/zajma u skladu sa Zakonom o javnoj naprethodi godini u kojoj se zadužuju bavi. • pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili su7. Prijedlog ugovora ili pismo namjere kreditora/davlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalvatelja zajma s uvje ma kredi ranja, te plan otplane) samouprave, koje se zadužuju u razdoblju te sa svim nabrojenim uvje ma (iznos kredita/zajod dvije godine od dana upisa u sudski registar, ma, rok otplate, kamatna stopa, razdoblje počeka, odnosno novoosnovane pravne osobe jedinice sredstva osiguranja i drugi troškovi). lokalne i područne (regionalne) samouprave

LOKALNA SAMOUPRAVA

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

8. Ovjereni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za prethodnu godinu na Obrascu: PR - RAS, razina: 22, u skladu s Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. 9. Izračun iznosa ostvarenih prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine iz Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS, razina: 22) za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca godine, koja prethodi godini u kojoj se zadužuju, umanjeni za prihode: • od domaćih i stranih pomoći i donacija • iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu te • ostvarene s osnove dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija. 10. Izvješće o otpla prethodnih zaduženja, danih jamstava i suglasnos na Obrascu IZJS - Izvješće o zaduženju/jamstvu*1/suglasnos *2 u trenutku podnošenja zahtjeva. 11. Stanje dospjelih a nepodmirenih obveza iz godina, koje prethode godini u kojoj se zadužuju na dan podnošenja zahtjeva. 12. Zadnje konačno izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja. 13. Izjava načelnika, gradonačelnika ili župana da pod materijalnom i kaznenom odgovornošću jamči za ispravnost dokumentacije, koja se podnosi sa zahtjevom.

100

Prije podnošenja zahtjeva za dobivanje suglasnos za zaduživanje uzimanjem kredita/zajma, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravna osoba u njezinom većinskom izravnom i neizravnom vlasništvu, ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mora proves postupak javne nabave, odnosno treba ima dokaz o provedenom postupku javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13). Da bi se ugovor o pribavljenim sredstvima mogao realizira , nužno je ishodi suglasnost nadležnog jela, odnosno Vlade Republike Hrvatske ili ministra financija (ovisno o tome tko

UDK 336.2

se zadužuje – jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravna osoba u njezinu vlasništvu, ustanova čiji je ona osnivač ili izvanproračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave).

3. Zaduživanje uzimanjem kredita za projekte koji se sufinanciraju iz fondova Europske unije Temeljem članaka 87. i 88. Zakona o proračunu, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se zaduži za inves ciju koja se financira iz njezina proračuna, ali godišnje obveze mogu iznosi najviše do 20 % ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanjenu za prihode iz članka 88., stavka 4. spomenutoga Zakona. Člankom 88., stavkom 5. Zakona o proračunu propisano je da se kontrola fiskalnog ograničenja od navedenih 20 % ne odnosi na projekte koji se sufinanciraju iz fondova Europske unije, u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sudjeluju. U navedenim slučajevima nije potrebna suglasnost Vlade za zaduženje. Stoga se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za projekte koji se sufinanciraju iz fondova Europske unije, mogu zaduži uz suglasnost ministra financija. Općina, grad ili županija je sa zahtjevom za ishođenje suglasnos za zaduženje za projekte koji se sufinanciraju iz fondova Europske unije, dužna podnije sve priloge i dokumentaciju propisanu člankom 10. Pravilnika. Na is način postupa se i kod ishođenja suglasnos za zaduženje za projekte iz područja unapređenja energetske učinkovitos . Od 7. prosinca 2012. godine, odnosno od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave po ču se na ak vnije sudjelovanje u projek ma iz područja unapređenja energetske učinkovitos , tako da se zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte iz ovog područja isključuje iz iznosa mogućeg godišnjeg zaduživanja jedinice, odnosno 20 % ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuje.

4. Zaduživanje kod međunarodnih financijskih ins tucija Člankom 17. Pravilnika propisano je da je općina, grad ili županija obvezna ishodi suglasnost ministra na odluku o davanju jamstva i suglasnos za zaduživa-

UDK 336.2

LOKALNA SAMOUPRAVA

nje pravne osobe u njezinu većinskom vlasništvu kod živanja izdavanjem vrijednosnih papira je is kao u slučaju zaduživanja kredi ma ili zajmovima. Zahtjev međunarodne financijske ins tucije. za suglasnost Vlade za zaduživanje izdavanjem vrijedPravilnikom je također propisano koje priloge i koju nosnih papira podnosi se Ministarstvu financija na dokumentaciju podnose općine, gradovi ili županije, Obrascu ZJS – Zahtjev za davanje suglasnos za zadučije se pravne osobe zadužuju kod međunarodnih fiživanje/davanje jamstva/suglasnos , koji je sastavni nancijskih ins tucija. Dakle, općina, grad ili županija dio Pravilnika. Zahtjev podnosi čelnik jedinice lokalne sa zahtjevom za davanje suglasnos za zaduženje kod i područne (regionalne) samouprave, odnosno načelmeđunarodne financijske ins tucije podnosi obvezne nik, gradonačelnik ili župan. priloge i dokumentaciju iz Pravilnika (čl. 10., t. 3., 5. i 7. – 13.). Ne dostavlja se odluka o odabiru ponude Temeljem odredbi članka 7. Pravilnika općina, grad ili za nabavu financijskih sredstava/zajma u skladu sa županija može podnije zahtjev za davanje suglasnoZakonom o javnoj nabavi, jer se u ovom slučaju ne s za refinanciranje ostatka duga po izdanim vrijedprovodi javna nabava, budući da je kreditor međuna- nosnim papirima uzimanjem kredita kod banke, ako ispunjava sljedeće uvjete: rodna financijska ins tucija.

5. Refinanciranje i reprogram kredita ili zajma Pravilnikom je regulirano i pitanje refinanciranja postojećeg kredita ili zajma po sljedećim uvje ma: • da otplata kredita ili zajma za koji je dana suglasnost Vlade Republike Hrvatske ne istječe u proračunskoj godini u kojoj se traži refinanciranje • da je ukupan iznos duga manji od ostatka duga prema odluci o davanju suglasnos Vlade Republike Hrvatske temeljem koje je sklopljen ugovor • da je ukupan godišnji anuitet u skladu s dozvoljenim iznosom ukupne godišnje obveze u okviru koje je moguće zaduživanje.

• da rok otplate kredita kojim se refinancira ostatak duga nije duži od roka na koji su izdani vrijednosni papiri na čije je izdavanje Vlada Republike Hrvatske dala suglasnost. (Primjerice, ako je općina, grad ili županija izdala obveznice na rok od deset godina to znači da rok otplate kredita kojim se refinancira ostatak duga po izdanim obveznicama ne može bi duži od deset godina.) • da je ukupan godišnji anuitet u skladu s člankom 6. Pravilnika. To znači da se u ukupnu godišnju obvezu općine, grada ili županije uključuje iznos godišnjeg anuiteta za novo zaduženje i iznos prosječnoga godišnjeg anuiteta za prethodna zaduženja, dana jamstva, obveze na osnovi vrijednosnih papira i suglasnos za zaduženje iz članka 90. stavka 2. i suglasnos iz članka 94. Zakona o proračunu te dospjele, a nepodmirene obveze iz prethodnih godina.

Općina, grad ili županija može reprogramira kredit ili zajam uz suglasnost svoga predstavničkog jela. Dakle, općina, grad ili županija postojeći kredit ili za- Sa zahtjevom za ishođenje suglasnos Vlade Republijam može reprogramira bez suglasnos Vlade Re- ke Hrvatske, a na prijedlog ministra financija, za dapublike Hrvatske i bez suglasnos ministra financija. vanje suglasnos za refinanciranje ostatka duga po izPod reprogramom kredita ili zajma, u smislu Pravil- danim vrijednosnim papirima uzimanjem kredita kod nika, smatra se isključivo produljenje roka otplate banke – općina, grad ili županija, dužna je podnije kredita ili zajma uz nepromijenjene ostale uvjete. sljedeće priloge i dokumentaciju:

Zaduživanje općine, grada ili županije izdavanjem vrijednosnih papira (uglavnom su to obveznice) provodi se u skladu s člankom 13. Pravilnika. Postupak zadu-

6. Zaduživanje i refinanciranje u svezi vrijednosnih papirima

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

I ovdje je, kao i kod refinanciranja ostatka duga, općina, grad ili županija obvezna o učinjenom izvijes Ministarstvo financija, tako da dostavi dodatak ugovoru kojim se kredit ili zajam reprogramira, u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora.

1. Usvojeni plan proračuna za godinu u kojoj se zadužuju. 3. Odluku o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za proračunsku godinu u kojoj je utvrđen iznos novoga duga i/ili jamstva u jeku proračunske godine, te očekivani iznos ukupnoga duga na kraju proračunske godine. 5. Odluku predstavničkog jela o zaduženju uzimanjem kredita kod banke za refinanciranje ostatka duga po izdanim vrijednosnim papirima. 6. Odluku o odabiru ponude za nabavu financijskih sredstava/zajma u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13). 7. Prijedlog ugovora ili pismo namjere kreditora/ davatelja zajma s uvje ma kredi ranja te plan ot-

Ako dođe do promjene ostalih uvjeta kredita ili zajma, tada se radi o refinanciranju, pa je u tom slučaju potrebno poš va zakonom i Pravilnikom propisan postupak zaduživanja.

101

LOKALNA SAMOUPRAVA

10.

11. 12. 13.

plate sa svim nabrojenim uvje ma (iznos kredita/ zajma, rok otplate, kamatna stopa, razdoblje počeka, sredstva osiguranja i drugi troškovi). Ovjereni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za prethodnu godinu na Obrascu: PR-RAS, razina: 22, u skladu s Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Izračun iznosa ostvarenih prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine iz Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS, razina: 22) za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca godine, koja prethodi godini u kojoj se zadužuju, umanjeni za prihode: • od domaćih i stranih pomoći i donacija • iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu • ostvarene po osnovi dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija. Izvješće o otpla prethodnih zaduženja, danih jamstava i suglasnos na Obrascu IZJS - Izvješće o zaduženju/jamstvu*1/suglasnos *2 u trenutku podnošenja zahtjeva. Stanje dospjelih a nepodmirenih obveza iz godina koje prethode godini u kojoj se zadužuju na dan podnošenja zahtjeva. Zadnje konačno izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja. Izjavu načelnika, gradonačelnika ili župana da pod materijalnom i kaznenom odgovornošću jamči za ispravnost dokumentacije koja se podnosi sa zahtjevom.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

7. Kratkoročno zaduživanje

102

Zakon o proračunu iz 2009. godine nije ograničavao mogućnost privremenog kratkoročnog zaduživanja, ali nije ni podrobnije regulirao pitanja uvjeta i načina kratkoročnog zaduživanja, što je dovelo do različi h postupanja kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njen čelnik odgovoran je za planiranje i izvršavanje proračuna, prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležnos , te preuzimanje obveza i njihovo pravovremeno plaćanje sukladno dospijećima.

UDK 336.2

postojećih obveza po kratkoročnim kredi ma ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova, i to isključivo za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza. Za kratkoročno zaduživanje nije potrebna suglasnost Ministarstva financija. U dijelu uspostavljanja sustava pravovremenog plaćanja i pažljivog gospodarenja novčanim sredstvima najvažnije su funkcije financijskog planiranja i upravljanja gotovinom. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave procjenjuju novčane priljeve i odljeve, te ovisno o odnosu priljeva i dospjelih obveza za plaćanje mogu upravlja raspoloživim viškovima sredstava u skladu s odredbama članka 62. Zakona o proračunu ili privremeno, a najduže unutar dvanaest mjeseci, kratkoročno se zaduživa u skladu sa svojim općim ak ma. Kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnos i plaćanja obveza po dospijeću ne ograničava se, već je upravo temelj upravljanja financijskim tokovima i gotovinom te dobrog gospodarenja prihodima i rashodima. Na takav se način uspješno mogu premos nega vne razlike koje su posljedica različite dinamike ispunjavanja obveza i prikupljanja, te uplate prihoda u proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Dakle, kratkoročno zaduživanje, do najviše dvanaest mjeseci, nije ograničeno. Među m, ne smije se ni na koji način reprogramira da postane dugoročno, odnosno da se realizacija i povrat produži na više od dvanaest mjeseci. U tom bi se slučaju radilo o dugoročnom zaduživanju, za koje je jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebna suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Pitanje koje je često upućeno Ministarstvu financija, a povezano je s kratkoročnim zaduživanjem, glasi: „Je li donošenje odluke o kratkoročnom zaduživanju u nadležnos predstavničkog ili izvršnog jela?“ Kako je već prethodno istaknuto, člankom 95. Zakona o proračunu propisana je odgovornost čelnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za planiranje i izvršavanje proračuna, prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležnos te preuzimanje obveza i njihovo pravovremeno plaćanje sukladno dospijećima, pa je me i odgovoran te može donosi odluku za kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnos i plaćanja obveza po dospijeću. Kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi premošćivanja jaza (održavanja likvidnos ) i plaćanja obveza po dospijeću temelj je upravljanja financijskim tokovima i gotovinom, te dobrog gospodarenja prihodima i rashodima.

Novim člankom 86.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, koji je u primjeni od 1. siječnja 2013. godine, propisuju se način i uvje pod kojima se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave smije kratkoročno zaduživa . Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se kratkoročno zaduži najduže do 12 mjeseci bez Treba, među m, vodi računa o odredbama Zakomogućnos daljnjeg reprogramiranja ili zatvaranja na o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi,

UDK 336.2

koji je u nadležnos Ministarstva uprave, a naročito na njegove zadnje izmjene i dopune (NN, br. 144/12). Odredbama predmetnog Zakona propisuje se općinskom načelniku, gradonačelniku i županu ograničenje raspolaganja ostalom imovinom. Člankom 48., stavkom 2. propisano je ograničenje čelniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (općinskom načelniku, gradonačelniku i županu), tako da može odlučiva o visini pojedinačne vrijednos do najviše 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini, koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom. Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kuna, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može odlučiva najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučiva najviše do 70.000,00 kuna. Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina, te raspolaganje ostalom imovinom mora bi planirano u proračunu jedinice i provedeno u skladu sa zakonom. Is m člankom, stavkom 3. propisano je da o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od navedenih iznosa odlučuje predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odgovor na pitanje u čijoj je nadležnos donošenje odluke o kratkoročnom zaduživanju ovisi dakle o visini iznosa sredstava za koji se općina, grad ili županija zadužuje. U svakom slučaju treba vodi računa o odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakona o javnoj nabavi.

8. Izvještavanje o zaduživanju

zahtjeva za dobivanje suglasnos za zaduženje, za dobivanje suglasnos na dana jamstva, odnosno za dobivanje suglasnos na dane suglasnos . Is se s dopisom i ostalom dokumentacijom dostavlja Ministarstvu financija.

Ne propus te! ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, hotel Arcotel, 20. i 21. ožujak 10.00h-16.00h Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. •

Prvi dan škole bit će posvećen proračunu, proračunskim procesima, zanimljivos ma u primjeni Zakona o proračunu i podzakonskih akata te klasificiranju i eviden ranju specifičnih poslovnih događaja i transakcija, sastavljanju financijskih izvještaja i utvrđivanju rezultata.

•

Drugi dan radit će se vrlo prak čno po pitanjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika.

Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju! Detaljan program radionice možete pogleda na zadnjoj stranici magazina.

Prvi je ZJS - Zahtjev za davanje suglasnos za zaduživanje/ davanje jamstva/suglasnos i služi isključivo za podnošenje

Obvezno je također u navedenom Obrascu/Izvješću posebno istaknu , ako se radi o zaduživanju za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije i o zaduživanju za projekte iz područja unapređenja energetske učinkovitos , jer se is moraju eviden ra , ali ne ulaze u zakonom propisano ograničenje od 20 % ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se jedinica zadužuje.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Obrazac IZJS – Izvješće o zaduženju/jamstvu*1/suglasnos *2 je drugi obrazac propisan Pravilnikom, a služi isključivo za izvješćivanje o otpla već ak vnih zaduženja, jamstava odnosno danih suglasnos 1. U nave-

denom Obrascu/Izvješću je važno naves suglasnos , koje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daje svojim pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu iz članka 90. i članka 94. Zakona o proračunu, i na sve prethodno dane suglasnos .

Općina, grad ili županija nema zakonsku obvezu izvješćiva Ministarstvo financija o kratkoročnom zaduživanju. Nakon dobivene/dane suglasnos o dugoročnom zaduživanju općina, grad ili županija je obvezna dostavi Ministarstvu financija ugovor o zaduživanju u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora. Osim navedenoga, općina, grad ili županija na Obrascu IZJS – Izvješće o zaduženju/jamstvu*1/suglasnos *2 izvješćuje Ministarstvo financija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje, o otpla duga na temelju ugovora o zaduživanju, do konačne otplate duga, za sva zaduženja, jamstva i dane suglasnos .

LOKALNA SAMOUPRAVA

103

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

UDK 347.2

Komunalni doprinos – novos i neka pitanja iz prakse Desanka Sarvan * Mnoga se pitanja u svezi s pravnim ins tutom komunalnog doprinosa pojavljuju pred jelima uprave u neposrednoj provedbi propisa. Neka je riješila upravnosudska praksa, a za pojedina pitanja bilo bi korisno dopuni Zakon o komunalnom gospodarstvu kako bi se izbjegli sporovi i troškovi u praksi. To se poglavito odnosi na pitanje mogućnos povrata plaćenih sredstava komunalnog doprinosa u određenim slučajevima. U članku autorica daje kri čki osvrt na zakonski okvir i aktualnu praksu.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Novi Zakon o prostornom uređenju (NN, br. 153 /13 – u daljnjem tekstu ZPU) i novi Zakon o gradnji (NN, br. 153 /13 – dalje u tekstu: ZG) koji su stupili na snagu 1. siječnja 2014. godine donijeli su značajne novos u odnosu na pravni ins tut komunalnog doprinosa, na koje je potrebno ukaza u cilju prilagodbe postupanja jela uprave JLS u provedbi navedenih zakona.

104

objekata i uređaja javnih površina, nerazvrstanih cesta, javne rasvjete i groblja i krematorija3).

Drugo, ZPU određuje mogućnost prijeboja vrijednos komunalnog doprinosa kada je inves tor komunalne infrastrukture jedna ili više osoba čijem zemljištu ili građevini služi infrastruktura, te neplaćanje komunalnog doprinosa u slučaju kada osoba s JLS ili trgovačkim društvom koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost sklopi ugovor o financiranju izgradnje objekta ili uređaja komunalne infrastrukture koji se Doprinosi su novčana davanja koja se plaćaju za ko- prema posebnom zakonu financira iz komunalnog dorištenje određenih usluga ili ostvarivanja prava1. Ko- prinosa. munalni doprinosi su novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja Tako u slučaju kada izgradnji komunalne infrastrukkomunalne infrastrukture javnih površina, nerazvr- ture pristupaju jedna ili više osoba čijem zemljištu ili stanih cesta, groblja i krematorija i javne rasvjete. Ko- građevini služi infrastruktura, JLS ili trgovačko društvo koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost munalni doprinos je prihod proračuna JLS2. može da suglasnost samo osobi, odnosno osobama koje se ugovorom obvežu komunalnu, infrastrukturu 2. Prijeboj i izuzeci od plaćanja planiranu prostornim planom izgradi vlas m sredkomunalnog doprinosa stvima u određenom roku i istu preda u vlasništvo Posebnim zakonima i podzakonskim ak ma propisa- JLS ili trgovačkom društvom koje obavlja odgovarajuna su izuzeća od obveze plaćanja komunalnog dopri- ću komunalnu djelatnost. Ta suglasnost može se da i za građenje komunalne infrastrukture koja svojom nosa. trasom i kapacitetom premašuje potrebe zemljišta, Prvo, stavkom 6., članka 31. ZKG načelno je propisano da JLS ne plaća komunalni doprinos kada je inves tor gradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture 3 V. J. Bienenfeld, B.Gagro, Š.Kasabašić, D. Mrduljaš, A.Račan i iz članka 30., stavka 1. toga Zakona (tj. za izgradnju D.Sarvan: „Komunalna naknada, komunalni doprinos i gradnja“ – D. *

Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula.

Doprinosi su novčana davanja koja se plaćaju za korištenje određenih usluga ili ostvarivanja prava (st.. 6. čl. 2. Općeg poreznog zakona - NN, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13 – dalje u tekstu: OPZ)

2 Stavak 1 I 2. Članka 31. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000 59/01, 26/03 – proč. tekst i 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09 i 79/09, 153/09, 49/11, 84/11 i 90/11, 144/12, 19/13 94/13 i 153/13- dalje u tekstu: ZKG)

Sarvan: „Komunalni doprinos – dvojbe u primjeni Zakona o komunalnom gospodarstvu u praksi“ – „Novi Informator“, Zagreb 2006. godine, str. 103. Radi se o objek ma i uređajima komunalne infrastrukture u vlasništvu JLS To su: a) javne površine (javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta i javne prometne površine), b) nerazvrstane ceste ( površine koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa, te cestovno zemljište uz nerazvrstane ceste), c) groblja i krematoriji (prostori i zgrade za obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika), d) objek i uređaji javne rasvjete (objek i uređaji javne rasvjete za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta).

UDK 347.2

odnosno građevine inves tora. Međusobna prava i obveze u pogledu uvjeta građenja komunalne infrastrukture JLS-a, odnosno trgovačko društvo i inves tor komunalne infrastrukture uređuju ugovorom, kojim se može ugovori : a) povrat dijela sredstava utrošenih za izgradnju komunalne infrastrukture ili b) djelomično prebijanje s obvezom plaćanja komunalnog doprinosa. Osoba koja s JLS-om sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta u pogledu financiranja izgradnje objekta ili uređaja komunalne infrastrukture koji se prema posebnom zakonu financira iz komunalnog doprinosa ne plaća taj doprinos do iznosa troškova uređenja zemljišta kojeg plaća na temelju ugovora (čl. 169. ZPU). Iz navedene odredbe jasno proizlazi kako se izuzetak od plaćanja komunalnog doprinosa primjenjuje samo onda kada je privatna osoba financirala izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji se financiraju iz komunalnog doprinosa (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta), ali ne kada je financirala izgradnju i duge komunalne infrastrukture. Treće, stavkom 4., članka 42. Zakona o cestama (NN, br. 84/11) propisan je još jedan izuzetak od obveze plaćanja komunalnog doprinosa - prema toj odredbi, u slučaju građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta ne plaća se komunalni doprinos.4 Četvrto, prema stavku 1., članka 22. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN, br. 86/12 i 143/13) komunalni doprinos ne plaća se za ozakonjenje pomoćne zgrade, pod kojim pojmom se smatra pomoćna zgradu u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m².

Upravni sud Republike Hrvatske je i prije izmjene Pravilnika u presudi broj Us-4/06, od 4. lipnja. 2009. Zaključio kako se za obračun komunalnog doprinosa ne obračunava obujam konstrukcije plinovoda koji je kao građevina u cjelini ukopan u tlo. “Sukladno odredbi čl. 31. st. 11. Zakona o komunalnom gospodarstvu, donesen je Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN, br. 23/00) na koji Pravilnik se tuženo jelo u obrazloženju osporenog rješenja i poziva. Naime, točno je da je magistralni plinovod građevina kakvu ima u vidu odredba čl. 86. Zakona o gradnji (NN, br. 175/03 i 100/04) za koju građevinsku dozvolu izdaje nadležno ministarstvo. Među m, odredbom članka 5. alineje 6. naprijed navedenog Pravilnika, na koju osnovano tužitelj u tužbi upire, propisano je da se u obujam građevine ne uračunava konstrukcija građevine ispod gornje kote površine poda prema tlu, odnosno ispod završne obloge poda visinski najniže razine zatvorenog dijela građevine. Alinejom 8. navedenog članka 5. Pravilnika propisano je da se u obujam građevine ne uračunavaju temelji, odnosno temeljna konstrukcija. Slijedom navedenog, kada se radi o građevini koja se u cjelini nalazi ispod površine zemlje odnosno građevini čija je konstrukcija ispod gornje kote površine poda prema tlu, odnosno ispod završne obloge poda visinski najniže razine zatvorenog dijela građevine, tada se imajući u vidu naprijed navedene odredbe Zakona i Pravilnika u njihovoj međusobnoj povezanos , dade zaključi da se za magistralni plinovod, koji je kao građevina u cjelini ukopan u tlo na određenu dubinu, za obračun komunalnog doprinosa ne obračunava obujam konstrukcije građevine kao i temelja odnosno temeljne konstrukcije kako je to izričito navedeno člankom 5. alineja 6. i 8. Pravilnika.”

ZG propisan je novi postupak za pokretanje postupka utvrđivanja visine komunalnog doprinosa – uprav-

3. Rješenje o visini komunalnog doprinosa

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

4 U smislu Zakona o cestama (NN, br. 84/11), javne ceste su ceste razvrstane kao javne ceste sukladno tom Zakonu, koje svatko može slobodno koris na način i pod uvje ma određenim m Zakonom i drugim propisima, a obuhvaćaju: a) autoceste, b) državne ceste, c) županijske ceste i d) lokalne ceste.

utvrđuje se u m3 (prostornim metrima) kao stvarna zapremina odnosno zbroj zapremina pojedinih dijelova građevine koji su zatvoreni tj. omeđeni s vanjske strane, uvećano za zapreminu dijelova te građevine koji nisu zatvoreni, ali su natkriveni i omeđeni prema van, a čija zapremina se izračunava na način određen m Pravilnikom . U obujam građevine ne uračunavaju se produktovodi, odnosno podzemni i nadzemni vodovi i instalacije (kablovi, kanali, cijevi i sl.) namijenjene prijenosu struje, na e, plina, vode i otpadnih voda, elektroničkih komunikacijskih signala i druge infrastrukturne namjene, te solarni kolektori i drugi uređaji zgrade predviđeni za povećanje energetske učinkovitos (podredak 14. i 15. članka 5. Pravilnika).

Peto, komunalni doprinos ne plaća se za dijelove građevina koji se ne uračunavaju u obujam građevine. Prema članku 9. Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u projek ma zgrada (NN, br. 90/10, 111/10, 55/12) obujam zgrade u projek ma i snimkama zgrada obračunava se u skladu s posebnim propisom kojim je određen način utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa. Prema stavku 1. članka 2. Pravilnika o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN, br. 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12) obujam građevine za obračun komunalnog doprinosa

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

105

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

UDK 347.2

no jelo graditeljstva dostavlja građevinsku dozvolu bez glavnog projekta na znanje: 1. upravnom jelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za stručne poslove prostornog uređenja 2. upravnom jelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za utvrđivanje komunalnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa 3. jelu nadležnom za utvrđivanje vodnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa. Sukladno odredbi članka 122. ZG komunalni doprinos se plaća nakon izvršnos građevinske dozvole. Rješenje o komunalnom doprinosu je osobit upravni akt – to je dvostranoobvezno rješenje i ono sadrži kako obvezu obveznika na plaćanje komunalnog doprinosa, tako i obvezu JLS za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te obvezu razmjernog povrata sredstava komunalnog doprinosa obvezniku kada ne ispuni svoju obvezu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u cijelos .

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

sredstava u odnosu na izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta) prema navedenom Programu i ostvareni priliv sredstava komunalnog doprinosa u proračunu JLS (st. 3. Sadržaj izreke rješenja o visini komunalnog dopri- čl. 32. ZKG-a). nosa propisan je zakonom, a rješenje koje ne sadrži U tom smislu je Ministarstvo zaš te okoliša, prozakonom propisane obvezne elemente je ništavo5. stornog uređenja i graditeljstva dopisom Klasa: 365Obvezni sadržaj izreke rješenja o visini komunalnog 05/11-01/15, Urbroj: 531-04-11-1 od 26. svibnja 2011. doprinosa obuhvaća: a) iznos sredstava komunalnog godine upućenim velikim gradovima i županijama u doprinosa koji je obveznik dužan pla , b) način i Republici Hrvatskoj upozorilo na pojavu manjkavos rokove plaćanja komunalnog doprinosa, c) prikaz sadržaja rješenja o komunalnom doprinosu koja donačina obračuna komunalnog doprinosa za građevi- nose nadležna prvostupanjska jela JLS. Ministarstvo nu koja se gradi, d) popis objekata i uređaja komu- upozorava „…da se rješenjem moraju konkre zira nalne infrastrukture koje će JLS izgradi u skladu s objek i uređaji komunalne infrastrukture koje će Programom gradnje objekata i uređaja komunalne JLS izgradi iz sredstava komunalnog doprinosa a infrastrukture,6 e) obvezu JLS o razmjernom povratu to mora bi u skladu sa Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Popis konkretnih objekata i uređaja komunalne infrastruktu5 Prema odredbi članka 133. Zakona o općem upravnom postupku re koji će se iz ostvarenog priliva sredstava izgradi (NN, br. 47/09), rješenje doneseno u upravnom postupku izvršavezan je za obvezu JLS o razmjernom povratu sredva se nakon što postane izvršno. Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, dostavom stava u odnosu na realiziranu izgrađenost objekarješenja stranci ako žalba nije dopuštena, dostavom rješenja stran- ta i uređaja komunalne infrastrukture navedene u ci ako žalba nema odgodni učinak, dostavom stranci rješenja kojim rješenju….” se žalba odbacuje ili odbija, danom odricanja stranke od prava na

106

žalbu te dostavom stranci rješenja o obustavi postupka u povodu žalbe. Drugostupanjsko rješenje kojim se rješava upravna stvar postaje izvršno dostavom stranci. Kad je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvrši u ostavljenom roku, rješenje postaje izvršno istekom tog roka. Ovaj je popis često u Programima izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture JLS za kalendarsku godinu vrlo obiman i detaljan, pa se postavlja pitanje da li je dosita potrebno u izreci rješenja o komunalnom doprinosu naves popis svih objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje je planirala izgradi JLS m Programom. Smatramo, da u izreci rješenja o komunalnom doprinosu nije potrebno naves sve objekte i uređaje komunalne infrastrukture koje je JLS planirala izgradi prema tom Programu, već isključivo popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture koja se financira iz komunalnog doprinosa (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta), kao i da u rješenju o 6

Obveza JLS u odnosu na izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture navedena u rješenju o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa mora bi konkretna, kako bi se moglo utvrdi koji su objek i uređaji komunalne infrastrukture za čiju je izgradnju JLS preuzela obvezu, doista i izgrađeni, te jesu li se stekli uvje za povrat razmjernog dijela komunalnog doprinosa u slučajevima kada JLS nije obvezu u cijelos ispunila. Tako je Upravni sud Republike Hrvatske utvrđivanju visine komunalnog doprinosa nije potrebno navodi iznose planiranih sredstava za izgradnju pojedinog objekta i uređaja komunalne infrastrukture.

UDK 347.2

je u presudi Us-7248/2002 od 30. studenog 2006. godine istakao kako u rješenju o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa nije dovoljno naves samo općenito objekte komunalne infrastrukture koji se financiraju iz komunalnog doprinosa već je potrebno naves konkretne objekte koji će se izgradi iz tog doprinosa u određenom razdoblju. „ U konkretnom slučaju, iz točke 4. izreke pobijanog prvostupanjskog rješenja proizlazilo je da se obveza plaćanja komunalnog doprinosa odnosi na izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 22., stavaka 1. i 4. ci ranog Zakona, što znači da je samo općenito navedeno da se rečena sredstva koriste za uređenje javnih površina, izgradnju nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija te javnu rasvjetu, ali nije konkretno navedeno o kojim je objek ma u Gradu S. riječ. Iz točke 5. izreke istog rješenja moglo bi se zaključi da se radi o objek ma i uređajima iz Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i koji program je osnova za izračun iznosa u kojem inves tor sudjeluje u plaćanju komunalnog doprinosa. Među m, da bi se odredila visina obveze inves tora, treba naves koji se objek i u kom roku planiraju gradi .“

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Isto, prema odluci Upravnog suda Republike Hrvatske, Us-1320/1999-5 (iz obrazloženja) „… Člankom 267. stavkom 1. točkom 5. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da ništavim se proglašava rješenje koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavos . Navedenom odredbom članka 24. stavkom 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ br. 36/95), izričito je propisana ništavost rješenja jer ne sadrži obvezne elemente propisane u stavku 2. ovog članka. U stavku 2. navedenog članka propisano je da rješenje iz stavka 1. ovog članka sadrži osobito između ostalog rok izgradnje komunalnog objekta ili uređaja. Prema tome, ako je propisan rok izgradnje komunalnog objekta onda se mora zna kojeg objekta ili uređaja, da bi se moglo utvrdi stanje u kojem je objekt ili uređaj izgrađen ili nije u određenom roku, što pak traži točka 3. navedenog članka zakona. Stoga smatra i Sud da je osnovano postupilo tuženo jelo kada je donijelo rješenje kojim je oglasilo rješenje prvostupanjskog jela ništavim od 15.svibnja 1996. Nije bilo dovoljno naves u prvostupanjskom rješenju samo da se radi o objek ma i uređajima prema programu mjera za unapređenje stanja u prostoru jer na taj način nije konkretno određeno radi li se o objek ma ili uređajima komunalne infrastrukture koji se odnose na uređenje građevinskog zemljišta predmetnog objekta ni koji su to objek , kako to osnovano navodi tuženo jelo u obrazloženju pobijanog rješenja.

nja): „…Nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari prigovori tužitelja koji se odnose na objekte komunalne infrastrukture čija je izgradnja planirana iz iznosa predmetnog komunalnog doprinosa. Naime, prvostupanjskim rješenjem određeno je da predmetni iznos komunalnog doprinosa plaćaju tužitelji za korištenje i građenje objekata i uređaja komu-

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Stoga u ponovljenom postupku tuženo jelo treba na temelju članka 7. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 53/91) utvrdi pravo stanje stvari i u tom cilju mora utvrdi sve činjenice koje su od važnos za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, odnosno treba naves koji objek i u kojem roku će se gradi iz sredstava komunalnog doprinosa.»

Tako rema odluci Upravnog suda Republike Hrvatske, Us-7248/2002 od 30. studenog 2006. godine (iz obrazloženja) „… Odredbom članka 24. stavak 3. točka 4. i stavak 5. ci ranog Zakona, propisano je da rješenje o komunalnom doprinosu, između ostalog, sadrži popis i rok izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Ništavo je rješenje koje ne sadrži ove ob- Iz ovih razloga se prigovori iz tužbe tužitelja ukazuju vezne elemente propisane stavkom 3. ovoga članka. neosnovanim te Sud smatra da prvostupanjsko rjeIz točke 4. izreke prvostupanjskog rješenja proizlazi šenje ne sadrži sve potrebne elemente iz članka 24. da se obveza plaćanja komunalnog doprinosa odno- Zakona o komunalnom gospodarstvu, budući da to iz si na izgradnju objekata i uređaja komunalne infra- točke 3. Odluke prvostupanjskog rješenja ne proizlastrukture iz članka 22., stavaka 1. i 4. ci ranog Za- zi, već se samo navodi da je općina U. dužna u roku kona, što znači da je samo općenito navedeno da se od tri godine od dana uplate komunalnog doprinosa rečena sredstva koriste za uređenje javnih površina, osigura inves toru – vlasniku mogućnost priključka izgradnju nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija na komunalnu infrastrukturu prema programu mjera te javnu rasvjetu, ali nije konkretno navedeno o kojim za unapređenje stanja u prostoru općine U., a u provnom je dužna povra uplaćeni iznos komunalnog je objek ma u Gradu S. riječ. Iz točke 5. izreke istog rješenja moglo bi se zaključi da se radi o objek ma doprinosa sa zateznom kamatom. Na ovakav način i uređajima iz Programa gradnje objekata i uređaja prvostupanjsko jelo nije konkre ziralo objekt i urekomunalne infrastrukture i koji program je osnova za đaje, što je trebalo jer se radi o izdavanju rješenja izračun iznosa u kojem inves tor sudjeluje u plaćanju o komunalnom doprinosu za financiranje građenja komunalnog doprinosa. Među m, da bi se odredila objekta i uređaja komunalne infrastrukture.“ visina obveze inves tora, treba naves koji se objek Isto mišljenje potvrđeno je u presudi Upravnog suda i u kom roku planiraju gradi . Republike Hrvatske Us-10518/2008-4 (iz obrazlože-

107

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

nalne infrastrukture prema Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada U. za 2008. godinu (Službene novine Grada U. br. 13/07.). Prvostupanjsko rješenje također sadrži popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture čija je izgradnja planirana iz navedenog komunalnog doprinosa, a koji je iden čan popisu sadržanom u navedenom Programu. Iz navedenog je razvidno kako je prvostupanjsko rješenje u skladu s naprijed ci ranim odredbama Zakona, prema kojima vlasnik građevne čes ce sudjeluje u podmirenju troškova izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture utvrđenih Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te prema kojima rješenje o komunalnom doprinosu obvezatno mora sadržava i popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje će JLS izgradi u skladu s Programom.“

4. Rješenje o razmjernom povratu komunalnog doprinosa

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

U neposrednoj provedbi ZKG postavljeno je pitanje kako će se izvrši povrat plaćenih sredstava komunalnog doprinosa u slučaju kada JLS ne izvrši svoju obvezu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za koju je obvezano rješenjem o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa, te je li za donošenje akta na temelju kojega je JLS obvezna izvrši razmjerni povrat plaćenih novčanih sredstava na osnovi komunalnog doprinosa, nadležno jelo uprave ili sud.

108

Upravni sud Republike Hrvatske je u presudi Broj: Us10465/2009-4 od 22. veljače 2012. godine istakao kako iz odredbi ZKG-a proizlazi da rješenje o komunalnom doprinosu izvršava upravno jelo koje ga je i donijelo, koje stoga mora utvrdi je li rješenje o komunalnom doprinosu izvršeno od tužitelja i od JLS-a i u kojoj mjeri, te u skladu s me donije odgovarajuće rješenje. Sud je zaključio kako iz navedenih odredbi ZKG-a proizlazi da rješenje o razmjernom povratu komunalnog doprinosa donosi upravno jelo koje je donijelo rješenje o komunalnom doprinosu, a ne sud: (iz obrazloženja): „ Iz podataka spisa proizlazi da je tužitelju rješenjem Grada M. L., Upravnog odjela za komunalni sustav klasa: UP/I-350-06/05-01/73, urbroj: 2213/01-03-05-3 od 11. listopada 2005. godine određeno je plaćanje komunalnog doprinosa za izgradnju stambenog objekta na k.č. 1100 k.o. Ć., u iznosu od 161.275,67 kn. Točkom 5. izreke toga rješenja navedeno je da se Grad M. L. obvezuje u roku od jedne godine računajući od dana uplate iznosa, izves uređenje javnih površina u naselju Ć. sukladno Programu za unapređenje stanja u prostoru Grada M. L. za razdoblje od 2004.-2005. (Službene novine br. 34/03). U

UDK 347.2

točki 6. je navedeno da će se u slučaju ako Grad M. L. ne izvrši obvezu iz točke 5., izvrši povrat uplaćenih sredstava Prema članku 32., stavku 3., točki 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 26/03.-pročišćeni tekst, 82/04. i 178/04.) rješenje o komunalnom doprinosu obvezno sadrži iznos sredstava komunalnog doprinosa kojeg je obveznik dužan pla , način i rokove plaćanja komunalnog doprinosa, prikaz načina obračuna komunalnog doprinosa za građevinu koja se gradi, popis i rok izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, obvezu povrata sredstava, ako JLS ne izvrši svoju obvezu. Izvršno rješenje o komunalnom doprinosu izvršava upravno jelo iz stavka 2. ovoga članka (upravno jelo JLS nadležno za komunalno gospodarstvo) u postupku i na način određen propisima o prisilnoj napla poreza na dohodak odnosno dobit (st. 7.). Sud je zaključio kako iz navedenih odredbi ZKG proizlazi da rješenje o komunalnom doprinosu izvršava upravno jelo koje ga je i donijelo, u konkretnom slučaju to je Upravni odjel za komunalni sustav Grada M. L., a ne sud, kako je to pogrešno navelo tuženo jelo, a prigovori tužitelja su osnovani. Upravno jelo, naime, mora utvrdi je li navedeno rješenje o komunalnom doprinosu izvršeno od strane tužitelja i od strane Općine M. L. i u kojoj mjeri, te u skladu s me donije odgovarajuće rješenje.“ U praksi je zamijećeno kako se JLS na različite načine snalaze kako ne bi izvršile obvezu povrata razmjernog dijela plaćenog komunalnog doprinosa i koriste sve moguće procesne mogućnos za odugovlačenje upravnog postupka po zahtjevu stranaka za povrat komunalnog doprinosa, često puta i određivanjem posebnih uvjeta za povrat komunalnog doprinosa u općim ak ma tj. odluci o visini komunalnog doprinosa7. Primjerice: a) određivanjem prekluzivnog roka u kojem se mora podnije zahtjev povrat komunalnog doprinosa u općem aktu (odluci o komunalnom doprinosu), b) određivanjem u rješenju o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa kako se njihova obveza na izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture odnosi na Program izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture važeći na dan 31. prosinca tekuće godine (u slučaju da Program na koji su se prvotno pozvali u rješenju bude jekom godine više puta mijenjan), te c) jednostavnim paušalnim odbijanjem vraćanja komunalnog doprinosa, te d) U višegodišnjoj praksi autorica članka imala je priliku vidje samo jedno rješenje o povratu plaćenog komunalnog doprinosa, dok se mnogobrojni upravni predme posljednjih godina u drugostupanjskom postupku pri nadležnom jelu uprave u Istarskoj županiji odnose upravo na žalbe izjavljene pro v rješenja o odbijanju povrata komunalnog doprinosa zbog neispunjenja obveza JLS na izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema rješenjima o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa.

UDK 347.2

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

korištenjem ins tuta šutnje uprave. Pa ipak, potreb- a) Primjerice, kada je izgrađenost objekata i uređaja no je naglasi istaći kako obveza razmjernog povrata komunalne infrastrukture iz popisa objekata i ureplaćenog komunalnog doprinosa postoji i ne može se đaja komunalne infrastrukture koju je JLS planirala izbjegava . Zaključno valja upozori kako kamate na izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i potraživanje na osnovi komunalnog doprinosa kojeuređaja komunalne infrastrukture (ostvarenje Proga JLS mora vra obvezniku komunalnog doprinosa, grama u odnosu na objekte i uređaje komunalne jer nije izvršila obveze prema rješenju o utvrđivanju infrastrukture koji se financiraju iz komunalnog dokomunalnog doprinosa, teku od dana podnošenja zaprinosa) 40% od planiranoga, a priliv sredstava od htjeva za povrat komunalnog doprinosa, te je odugokomunalnog doprinosa u kalendarskoj godini 60% vlačenje postupka stoga na štetu same JLS8. od planiranog, uvažavajući oba propisana kriterija, mogli bi smatra da se obvezniku komunalnog doU odnosu na pitanje povrata komunalnog dopriprinosa vraćaju sredstva u iznosu od 20% od plaćenosa u slučaju kada JLS izvrši obvezu izgradnje nog komunalnog doprinosa. objekata i uređaja komunalne infrastrukture, ali b) Primjerice, kada je izgrađenost objekata i uređaja nakon roka određenog rješenjem o komunalnom komunalne infrastrukture iz popisa objekata i uredoprinosu, prema presudi Upravnog suda Hrvatđaja komunalne infrastrukture koju je planirala JLS ske Broj: Us-1320/1999-5 zaključuje se kako to nije izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i razlog za razmjerni povrat komunalnog doprinouređaja komunalne infrastrukture (ostvarenje Prosa, jer je JLS ipak svoju obvezu izvršila – sud is če grama u odnosu na objekte i uređaje komunalne kako „ …Prema odredbi članka 32. stavka 3. točke infrastrukture koji se financiraju iz komunalnog do5. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne prinosa) 60% od planiranoga, a priliv sredstava od novine, broj 26/03 – pročišćeni tekst) rješenje o komunalnog doprinosa u kalendarskoj godini 60% komunalnom doprinosu obvezatno sadrži obvezu od planiranog, uvažavajući oba propisana kriterija, povrata sredstava, ako JLS ne izvrši svoju obvezu. mogli bi smatra da se obvezniku komunalnog doTočkom 4. stavka 3. istog članka Zakona određeno prinosa ne vraćaju sredstva komunalnog doprinosa. je da rješenje o komunalnom doprinosu obvezatno sadrži popis i rok izgradnje objekata i uređaja 5. Umjesto zaključka komunalne infrastrukture. Iz navedene odredbe Brojna su pitanja u svezi s pravnim ins tutom koproizlazi obveza JLS da izvrši povrat plaćenog komunalnog doprinosa koja se pojavljuju pred jelima munalnog doprinosa ukoliko ne izvrši svoju obvezu uprave u neposrednoj provedbi zakona, koja traže de izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastruklege ferenda detaljniju razradu – na pojedina pitanja ture određenih rješenjem o komunalnom doprinoodgovorila je upravnosudska praksa, a za pojedina pisu. Kako je u konkretnom slučaju Grad P., iako sa tanja bilo bi korisno dopuni ZKG kako bi se izbjegli zakašnjenjem, izvršio svoju obvezu prema ocjeni sporovi i troškovi u praksi. To se poglavito odnosi na ovog Suda upravna jela osnovano su odbila zapitanje mogućnos povrata plaćenih sredstava kohtjev tužitelja.“ munalnog doprinosa u slučaju odustanka inves tora Obveza JLS o razmjernom povratu sredstava komu- od gradnje, kada istekne rok važenja građevinske donalnog doprinosa utvrđuje se u odnosu na: a) izgra- zvole, a inves tor ne pristupi početku gradnje građeđenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture vine za koju je pla o komunalni doprinos.

za 2014. su u jeku

www.tim4pin.hr

Stavak 5., članka 116. OPZ-a.

TIM4PIN MAGAZIN

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Kako su za utvrđivanje visine obveze jedinice lokalne samouprave o razmjernom povratu sredstava propisana dva kriterija, to je konkretan izračun vrlo teško utvrdi , a kako za takvo što nema upravno-sudske prakse, smatramo kako postupanje jela uprave JLS glede utvrđivanja razmjernog dijela povrata sredstava plaćenog komunalnog doprinosa može bi sljedeće:

Pretplate na časopis

iz popisa objekata i uređaja komunalne infrastrukture koju je jedinica lokalne samouprave planirala izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te b) i ostvareni priliv sredstava (toč. 4. i 5., st. 3., čl. 32. ZKG-a).

109

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Primjer 1: Rješenje o visini komunalnog doprinosa

REPUBLIKAHRVATSKA ŽUPANIJA ___________ Grad ________ Upravni odjel za komunalno gospodarstvo Klasa:UP/IUrbroj: 2167/03-06-14-7 _______, 4. ožujka 2014. godine Upravni odjel za komunalno gospodarstvo Grada ___________, na osnovi članka 3. Odluke o ustroju upravnih jela Grada _______, (“Službene novine Grada ______ broj 5/13) i članka 12. Odluke o visini komunalnog doprinosa Grada______ (“Službene novine Grada ______ broj 3/12), u predmetu utvrđivanja visine komunalnog doprinosa, Marić Mari iz ________, Zadarska ulica 7, donio je RJEŠENJE 1. Marić Mari iz ______, Zadarska ulica 7, utvrđuje se komunalni doprinos za rekonstrukciju postojećeg objekta na k.č.zgr 456/19 u KO Mlini, za obujma 100 m3, u iznosu od _____ kn / m3/, što ukupno iznosi _______ kn. 2. Obveznik je dužan upla iznos od 30 % komunalnog doprinosa navedenog u točki 1. ovog rješenja, odnosno _________kn u roku od petnaest dana od dana izvršnos građevinske dozvole Klasa_________________-, Ur broj:_______________ od ____________, te preostali iznos u dvadeset jednakih mjesečnih obroka od ______ kn, koji dospijevaju svakog 15-og dana u mjesecu, sve na žiro račun Grada ____ broj: ______________________, OIB ___________sa naznakom: komunalni doprinos. U slučaju nepravovremenog plaćanja zaračuna će se zakonska zatezna kamata koja se plaća za neplaćene javne prihode. 3. Iznos komunalnog doprinosa iz točke 1. ovog rješenja plaća se za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture sadržane u Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada _________ za 2014. godinu (Službene novine Grada ____ br 2/14) i to: - za nerazvrstane ceste ________kn, - za javne površine ________kn, - za javnu rasvjetu ________kn, - za groblje ________ kn.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

4. Grad _________ obvezuje se izgradi objekte i uređaje komunalne infrastrukture prema Programu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada _______ za 2014. godinu (“Službene novine Grada __________” br 2/14), i to:

110

- NERAZVRSTANE CESTE: Izgradnja prometnice priključka za stambeno naselje “Zlatna dolina” planirane vrijednos 800.000,00 kn, rok za izgradnju je 2014. godina. Dio potrebnih sredstava za izgradnju navedene prometnice, u iznosu od 350.000,00 kuna iz sredstava komunalnog doprinosa, a ostatak iz prihoda od prodaje zemljišta u vlasništvu Grada ________, - JAVNE POVRŠINE: Izgradnja parkirališta u naselju “ Zlatna dolina”, sukladno DPU “Zlatna dolina”, planirane vrijednos 3. 800.000,00 kn, rok za izgradnju je 2014. godina u cjelos iz sredstava komunalnog doprinosa, Izgradnja dječjeg igrališta u naselju “ Zlatna dolina”, sukladno DPU “Zlatna dolina”, planirane vrijednos 1. 300.000,00 kn, rok za izgradnju je 2014. godina u cjelos iz sredstava komunalnog doprinosa, - GROBLJA: Izrada projektne dokumentacije za dogradnja i rekonstrukciju groblja u naselju Mali mlun, u vrijednos od 240.000,00, sa rokom izrade 2014. godina, - JAVNA RASVJETA: Izrada projektne dokumentacije javne rasvjete na prometnici - priključku za stambeno naselje “Zlatna dolina”. Javna rasvjeta planira se izves eko-

UDK 347.2 loškom rasvjetom. Visine stupova su 6 m, te svjetlosni izvori SAP-T 150. Planirana vrijednost projekta je 15.000,00 kn iz sredstava komunalnog doprinosa, rok izrade projekta – 2014. godina. 5. Ukoliko Grad _________ ne izvrši obvezu izgradnje objekata I uređaja iz točke 4. ovog rješenja, izvrši će razmjerni povrat sredstava plaćenog komunalnog doprinosa u odnosu na izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture sukladno Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada _________ za 2014. godinu (Službene novine Grada ____ br. 2/14) i ostvareni priliv sredstava komunalnog doprinosa. o b r a z l o ž e n j e: Upravni odjel za gradnju i prostorno uređenje ___________ županije dostavio je dana 3. Veljače 2014. godine ovom Upravnom odjelu građevinsku dozvolu Klasa_________________-, Urbroj:_________________ od ______________, za rekonstrukciju postojećeg objekta na k.č.zgr 456/19 u KO Mlini, obujma od 100 m3, inves tora Marić Mari iz ______, Zadarska ulica 7, sa podacima potrebnim za izračun visine komunalnog doprinosa. Obveza plaćanja komunalnog doprinosa određena je stavkom 3. članka 31. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov. br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09 i 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/ 13 i 153/13 ). Visina komunalnog doprinosa utvrđena je Odlukom o visini komunalnog doprinosa (“Službene novine Grada ___________br. 3/12). Slijedom odredbe članka 4. stavak 4. alineja 5. Odluke o visini komunalnog doprinosa Grada______ (“Službene novine Grada ______ broj 3/12), određena je jedinična visina komunalnog doprinosa za objekte i uređaje komunalne infrastrukture, kako slijedi: - za nerazvrstane ceste ________kn/m3, - za javne površine ________kn/m3, - za groblje ________ kn/m3 - za javnu rasvjetu ________kn/m3. Stoga je komunalni doprinos utvrđen u ukupnom iznosu od u iznosu od _____ kn / m3/, što ukupno iznosi _______ kn, za 100 m3, za koliko se rekonstrukcijom povećava obujam objekta u odnosu na postojeći objekt na k.č.zgr 456/19 u KO Mlini. Sukladno odredbi članka 122. Zakona o gradnji (Nar. nov. br. 153/13) komunalni doprinos se plaća nakon izvršnos građevinske dozvole, te je stoga određena obveza plaćanja prvog obroka komunalnog doprinosa u iznosu od _________kn u roku od petnaest dana od dana izvršnos građevinske dozvole Klasa_____________, Urbroj:_________________ od ______________,, te preostali iznos u dvadeset jednakih mjesečnih obroka od ______ kn, koji dospijevaju svakog 15 –tog dana u mjesecu.. Uputa o pravnom lijeku: Pro v ovog rješenja može se izjavi žalba Upravnom odjelu za opću upravu Županije ____________, a putem ovog Upravnog odjela. u roku od 15 dana od dana dostave istoga rješenja. Žalba se podnosi neposredno pisarnici ovog Upravnog odjela ili putem pošte preporučeno, a može se izjavi i usmeno na zapisnik kod ovog upravnog jela. Uz žalbu je potrebno priloži 50,00 kn upravne pristojbe, sukladno Tbr. 3. Zakona o upravnim pristojbama (Nar. nov. br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13 i 80/13). Dostavi : 1. Marić Mara, _____, Zadarska ulica 7. 2. računovodstvo – ovdje, 3. pismohrana

Službena osoba: (ime i prezime, potpis i pečat) Ovo je rješenje postalo izvršno prema t. 1.st. 2. članka 133. ZUP-a dana ___________ godine službena osoba:

(ime i prezime, potpis i pečat)

UDK 347.2

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Primjer 2: Rješenje o razmjernom povratu sredsta- U provedenom postupku utvrđeno je kako doista objek i uređaji komunalne infrastrukture koje je naveo podnositelj zahtjeva nisu izgrađeni, ali da se u va komunalnog doprinosa

REPUBLIKAHRVATSKA ŽUPANIJA ___________ Grad ________ Upravni odjel za komunalno gospodarstvo Klasa:UP/IUrbroj: 2167/03-06-00-7 _______, 4. ožujka 2013. godine Upravni odjel za komunalno gospodarstvo Grada ___________, na osnovi članka 3. Odluke o ustrojstvu upravnih jela Grada _______, (“Službene novine Grada ______ broj 5/09) i članka 12. Odluke o visini komunalnog doprinosa Grada______ (“Službene novine Grada ______ broj 3/12), u predmetu razmjernog povrata komunalnog doprinosa po zahtjevu stranke Jurić Jure iz ________, Riječka ulica 24, donio je RJEŠENJE

odnosu na zahtjev za povrat komunalnog doprinosa, sukladno točki 5. stavka 3. članka 32. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov. br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12 i 94/13), zbog neispunjenja obveze Grada _____ za izgradnju is h sukladno navedenom Programu ima uze u obzir samo obveza izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje se financira iz sredstava komunalnog doprinosa, (tj. za objekte i uređaje javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije i javnu rasvjetu) a koji su objek i uređaji navedeni u točki 4. izreke rješenja o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa za navedenog obveznika, ali ne i za objekte i uređaje koji se financiraju iz drugih izvora financiranja (tj. za objekte i uređaji za odvodnju otpadnih voda).

U 2010. godini Grad _______ ostvario je u proračunu prihod od 1.000.000,00 kn od komunalnog doprinosa, te je, sukladno Izvješću o izvršenju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2010. godinu koje je podneseno gradonačelniku 31. veljače 2011. godine utvrđeno da je od h sredstava za izgradnju objekata i uređaja čija se izgradnje financira iz komunalnog doprinosa tj. za izgradnju javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija, te javne rasvjete utrošeno 800.000,00 kn, iz čega proizlazi da je odnos priliva i utroška sredstava komunalnog doprinosa 80%, tj. da je 20% od ostvarenih sredstava po osnovi komunalnog doprinosa nije utrošeno.

1. Odobrava se razmjerni povrat komunalnog doprinosa Jurić Jure iz U tom smislu, osnovan je zahtjev stranke Jurić Jure iz ________, Riječka ________, Riječka ulica 24, uplaćenog za izgradnju građevine na k.č.br. ulica 24, za povrat razmjernog dijela komunalnog doprinosa, prema u uprav4567/24 u KO Mlini u iznosu od 6. 891, 20 kn. nom postupku utvrđenom omjeru između priliva sredstava i njihovog neutro2. Razmjerni povrat plaćenog komunalnog doprinosa izvrši će šenom dijelu za 2010. godinu tj. u iznosu od 20% od plaćenog komunalnog se uplatom iznosa iz točke 1. ovog rješenja na tekući račun kod Zagrebačka doprinosa tj. iznosa od 34. 456,00 kn, što iznosi 6. 891, 20 kn, te je stoga Banke broj:____________ na ime Jurić Jure iz ________, Riječka ulica 24, riješeno kao u izreci ovog rješenja. OIB__________, u roku od 15 dana od izvršnos ovog rješenja. Uputa o pravnom lijeku: o b r a z l o ž e n j e: Pro v ovog rješenja može se izjavi žalba Upravnom odjelu za opću upravu Jurić Jure iz ________, Riječka ulica 24, podnio je zahtjev za povrat razmjer- Županije ____________ putem ovog Upravnog odjela. u roku od 15 dana nog dijela komunalnog doprinosa uplaćenog za izgradnju građevine na k.č.br. od dana dostave istoga rješenja. 4567/24 u KO Mlini, zbog neizvršenja obveze Grada_________ u izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema Programu gradnje obje- Žalba se podnosi neposredno pisarnici ovog upravnog odjela ili putem pokata i uređaja Grada _________ za 2010. godinu, jer u istoj godini, a ni do šte preporučeno, a može se izjavi i usmeno na zapisnik kod ovog upravnog danas nisu izgrađeni objek i uređaji komunalne infrastrukture iz točke 1, 2. i 7. odjela. istoga Programa, konkretno nerazvrstana cesta - pristupni put za naselje Mul Uz žalbu je potrebno priloži 50,00 kn upravne pristojbe, sukladno Tbr. 3. te javna rasvjeta u istom naselju, kao ni sustav za odvodnju otpadnih voda. Zakona o upravnim pristojbama (Nar. nov. br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, U provedenom postupku utvrđeno je kako je rješenjem Upravnog odjela 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, za komunalno gospodarstvo Grada ___________ Klasa: UP/I-363-03/11- 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 01/86, Urbroj: 2105/05-07/05-11-19 od 7. siječnja 2010. godine, utvrđena 112/12, 19/13 i 80/13). Dostavi : 1. Jurić Jure, ________, Riječka ulica 24. 2. računovodstvo – ovdje, 3. pismohrana

Ovo je rješenje postalo izvršno prema t. 1.st. 2. članka 133. ZUP-a dana ___________ godine (ime i prezime, potpis i pečat)

na internetskim stranicama:

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra

Službena osoba:

(ime i prezime, potpis i pečat)

obveza plaćanja komunalnog doprinosa za izgradnju stambene zgrade na k.č. br. 1000/1,obujma 365 m3 inves tora Jurić Jure iz ________, Riječka ulica 24, u iznosu od 34. 456,00 kn. Is m rješenjem Grad ______ obvezao se izgradi objekte i uređaja komunalne infrastrukture prema Programu gradnje objekata i uređaja Grada _________ za 2010. godinu, koji su navedeni u točki 3. istoga rješenja o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa, kao i na povrat razmjernog dijela ukupno uplaćenih sredstava komunalnog doprinosa kao ne izvrši svoju obvezu izgradnje navedenih objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Stranka je svoju obvezu plaćanja u cijelos izvršila dana 24. veljače 2010. godine.

111

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. Vrsta isplate br. I. NAKNADE 1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju 2. Troškovi noćenja na službenom putovanju 3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte Uporaba privatnog automobila u 2,00 kn po prijeđenom poslovne svrhe kilometru DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne 170,00 kn dnevno isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km) Terenski dodatak u zemlji 170,00 kn dnevno (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

4. 5.

Pomorski dodatak Naknada za odvojeni život

250,00 kn dnevno 1.600,00 kn mjesečno

Dnevnice u inozemstvu

Dnevni troškovi - per diem

do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.) do propisanog iznosa (točka 2.4., tablica 6.)

III. 1.

OTPREMNINE I DAROVI Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

4. II. 1.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

112

Dopuštena isplata

4. 5. 4. IV. 1. 2.

4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

V. 1.

8.000,00 kn 6.400,00 kn 8.000,00 kn za invalide rada

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca) Dar djetetu do 15 godina staros Dar radniku u naravi (godišnje) Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) POTPORE Zbog invalidnos zaposlenika U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu) Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fizičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1 Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2 Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3 Darovanje za zdravstvene potrebe4 Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5 Sredstva koja se fizičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU putem jela akredi ranih⁶ u skladu s pravilima EU u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja NAGRADE ZAPOSLENICIMA Za navršenih: • 10 godina radnog staža • 15 godina radnog staža • 20 godina radnog staža • 25 godina radnog staža • 30 godina radnog staža • 35 godina radnog staža • 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

8.000,00 kn

600,00 kn godišnje 400,00 kn 2.500,00 kn godišnje

2.500,00 kn godišnje 7.500,00 kn

u ukupnom iznosu isplate

3.000,00 kn 2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

ukupan iznos primitaka⁷

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak). 2

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.

Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.

5 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla do 500,00 kn mjesečno.

u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo

TIM4PIN INFO VI. 1.

STIPENDIJE S pendije (učenicima srednjih 1.600,00 kn mjesečno škola i redovnim studen ma) 2. S pendija koja se dodjeljuje 4.000,00 kn mjesečno studen ma za izvrsna pos gnuća 3. S pendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate 4. S pendije na javnim natječajima u ukupnom iznosu koje isplaćuju zaklade, fondacije, isplate ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA 1. Sportske s pendije, koje se prema 1.600,00 kn mjesečno posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje 2. Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno prema posebnim propisima 3. Nagrade za sportska ostvarenja 20.000,00 kn godišnje VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA 1. Primici učenika i studenata za rad 50.000,00 kn godišnje preko ovlaštenih posrednika 2. Nagrade učenicima za vrijeme 1.600,00 kn mjesečno prak čnog rada

1.1. Isplate zaposlenicima Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslodavac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

tom da račun za noćenje i prijevoz glase na neprofitnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

1.3. Način isplate • S pendije i sportske s pendije mogu se ispla osim na žiroračun i na tekući ili štedni račun, ali ne u gotovini. • Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada mogu se ispla u gotovu novcu.

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13.) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privremeno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (donesen za razdoblje do 12. 12. 2016.), odnosno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (donesen za razdoblje do 01. 08. 2016.). Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolekvnog ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13).

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavPrivremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice ku 20. Pravilnika o porezu na dohodak. (pravo definirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za Iznimka su neprofitne organizacije i proračunski ko- godišnji odmor (pravo definirano čl. 50. KU, čl. 60. risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro- TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolekfitne organizacije i proračunski korisnici mogu neopovnim ugovorima (10. 12. 2013.) pa sve dok su is rezivo isplaćiva : kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplaprijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja tu jubilarnih nagrada te terenski dodatak. Dnevnice osobnog automobila u službene svrhe, ako obav- (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne- reno u čl. 62., st. 2. u KU te u čl. 69., st. 2. u TKU) te samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak. • Troškove noćenja i prijevoza na službenom puto- obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a vanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje- u tri uzastopna tromjesječja i pada deficita ispod 3 %.

113

TIM4PIN INFO

Mišljenja smo da je u javnim službama dozvoljeno rima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna troisplaćiva dnevnice u visini od 170,00 kn sve dok mjesječja i deficitom manjim od 3 %, što je definirano dodacima II. ne završi otkazni rok granskog kolek vnog ugovora kolek vnih ugovora. za srednje škole (detaljnije opisano u članku: Mate2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno purijalna prava za službenike i namještenike u državnoj tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnoi javnim službama, br. 1./2014. TIM4PIN MAGAZINA). snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim dodacima kolek vnih ugovora ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisniciDržavni Službenici i ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljeMaterijalno pravo službenici i namještenici u deći iznosi naknada: namještenici javnim službama Dnevnica za službeni put u 150,00 kn zemlji Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji odmor Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne 500,00 kn** nagrade

150,00 kn* 150,00 kn Neće se ispla Neće se ispla 500,00 kn***

Dnevnice u visini od 150,00 kn isplaćivat će se nakon isteka otkaznog roka GKU-a za srednje škole, dok je visina dnevnice 170,00 kn primjenjiva u svim javnim službama (više vidje u članku: Materijalna prava za službenike i namještenike u državnoj i javnim službama, br. 1./2014. TIM4PIN MAGAZINA).

Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine.

Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

***

2.2. Jubilarna nagrada Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada za službenike i namještenike u državnim i javnim službama

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Godine neprekidne službe/rada u državnim jelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave 5 10 15 20 25 30 35 40 45

Ugovoreno pravo

osnovica: osnovica: 900,00 kn 500,00 kn 1 osnovica 1,25 osnovice 1,5 osnovice 1,75 osnovice 2 osnovice 2,5 osnovice 3 osnovice 4 osnovice 5 osnovica

1.125,00 1.575,00 2.250,00 3.600,00 4.500,00

500,00 625,00 750,00 875,00 1.000,00 1.250,00 1.500,00 2.000,00 2.500,00

osnovica: 500,00 kn 500,00 625,00 750,00 875,00 1.000,00 1.250,00 1.500,00 2.000,00 2.500,00

Mišljenja smo da če ri sindikata (od šest koji su potpisali TKU), koji nisu potpisali Dodatak II., ne primjenjuju odredbe Dodatka II. kojim je smanjena osnovica na 500,00 kn (više u članku Materijalna prava za službenike i namještenike u državnoj i javnim službama) već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se te počinje važi osnovica definirana kolek vnim ugovo-

114

Službenici i namještenici u javnim službama* 1. 8. 2013. 12. 12. 2012. do 31. 7. – 1. 8. – 12. 12. 2013. 2016. 2016.** Državni službenici i namještenici

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak Naknada za odvojeni život od obitelji Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna

Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru 150,00 kn dnevno 1.000,00 mjesečno 500,00 kn mjesečno

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13) dnevnice za službeni put u inozemstvo poslodavci mogu na teret svojih sredstava neoporezivo ispla u sljedećim iznosima: Tablica 5. Neoporezivi iznosi dnevnica za službeni put u inozemstvo Naziv države Islamska država Afganistan Republika Albanija Alžirska Narodna Demokratska Republika Kneževina Andora Republika Angola

Iznos Naziv države dnevnice 35,00 USD Republika Koreja

Iznos dnevnice 70,00 USD

35,00 EUR Republika Kuba 40,00 USD Država Kuvajt

35,00 USD 70,00 USD

70,00 USD Republika Latvija 35,00 USD Libanonska Republika 50,00 USD Republika Liberija

40,00 EUR 35,00 USD

Argen nska Republika Republika Armenija 50,00 USD Socijalis čka Narodna Libijska Arapska Džamahirija

40,00 USD 40,00 USD

TIM4PIN INFO

Azerbajdžanska Republika Kraljevina Belgija Republika Bjelorusija Republika Bolivija Savezna Republika Brazil Bosna i Hercegovina Republika Bugarska Republika Cipar Češka Republika Republika Čile Kraljevina Danska Arapska Republika Egipat Republika Estonija Savezna Demokratska Republika E opija Republika Filipini Republika Finska Francuska Republika Republika Gruzija Helenska Republika (Grčka) Republika Indija

85,00 USD Republika Litva 70,00 EUR Veliko Vojvodstvo Luksemburg 50,00 USD Republika Madžarska 70,00 EUR Republika Makedonija 50,00 USD Malezija 40,00 USD Republika Malta 40,00 USD Sjedinjene Meksičke Države 30,00 EUR Republika Moldavija 40,00 EUR Kneževina Monako 60,00 EUR Republika Mozambik 50,00 EUR Kraljevina Nizozemska 40,00 USD Kraljevina Norveška 70,00 EUR Novi Zeland 40,00 USD Savezna Republika Njemačka 40,00 EUR Islamska Republika Pakistan 35,00 USD Republika Peru

40,00 EUR 80,00 EUR 50,00 EUR 30,00 EUR 40,00 USD 60,00 EUR 35,00 USD 40,00 USD 70,00 EUR 35,00 USD 70,00 EUR 80,00 EUR 70,00 USD 70,00 EUR 40,00 USD 35,00 USD

40,00 USD Republika Panama 70,00 EUR Republika Poljska 70,00 EUR Portugalska Republika 50,00 USD Rumunjska 60,00 EUR Ruska Federacija

50,00 USD 40,00 EUR 60,00 EUR

40,00 USD Kraljevina Saudijska Arabija 40,00 USD Republika Senegal

50,00 USD 35,00 USD 85,00 USD 50,00 USD 95,00 USD

70,00 EUR

50,00 EUR 50,00 USD 50,00 USD 70,00 EUR

50,00 USD 35,00 USD

Poseban porezni status od 5. srpnja 2013. godine imaju troškovi službenog putovanja, koji se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta. Prema odredbama članka 13., stavka 12. Pravilnika o porezu na dohodak, ako se troškovi službenog putovanja radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije, oporezivanju ne podliježe ukupno isplaćeni dnevni iznos troškova – per diem. Takvi troškova dnevnica – per diem mogu se neoporezivo ispla osobama koje obavljaju zadatke prema nalogu poslodavca, koji je sklopio ugovor s ins tucijama EU o obavljanju određenih ak vnos , odnosno može se neoporezivo ispla zaposlenicima angažiranim po EU projektu. Prema propisanoj proceduri EU, per diem koje je odredila Europska komisija, mogu se koris , ako putovanja uključuju noćenje u inozemstvu. Dnevnice (per diem) navedene su na internetskoj stranici Europske komisije: h p://ec.europa.eu/ europeaid/work/procedures/implementation/per_ diems/index_en.htm, i svote per-diem mijenjaju se nekoliko puta godišnje, pa je preporuka da poslodavac prije isplate provjeri je li došlo do izmjena.

@ m r a t

80,00 EUR

95,00 USD Republika Turska

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

80,00 EUR

35,00 USD 50,00 USD

50,00 USD Ukrajina 40,00 USD Republika Uzbekistan 35,00 USD Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske Demokratska 40,00 USD Ujedinjeni Arapski Narodna Republika Emira Koreja Sve druge države

50,00 USD

50,00 EUR 50,00 EUR 30,00 EUR 35,00 USD 60,00 EUR

50,00 USD Republika Tadžikistan 35,00 USD Republika Tunis 50,00 USD Turkmenistan

4pin.hr

Republika Indonezija Islamska Republika 60,00 USD Republika Singapur Iran Republika Irak 60,00 USD Sirijska Arapska Republika Irska 70,00 EUR Sjedinjene Američke Države Republika Island 80,00 EUR Slovačka Republika Država Izrael 70,00 USD Republika Slovenija Jamajka 35,00 USD Srbija i Crna Gora Japan 85,00 USD Republika Sudan Republika Jemen 35,00 USD Kraljevina Španjolska Hašemitska 35,00 USD Švicarska Kraljevina Jordan Konfederacija 50,00 USD Kraljevina Švedska Južnoafrička Republika Kanada 85,00 USD Talijanska Republika

40,00 EUR 50,00 USD

Republika Kazahstan Republika Kenija Narodna Republika Kina Narodna Republika Kina, Hong Kong Kirgiska Republika Republika Kolumbija Republika Kongo

jcen a t i p

Australija Republika Austrija

115

TIM4PIN INFO Tablica 6. Neoporezivi iznosi dnevnih troškova – per diem za članice EU i za druge zemlje Članice EU* Austrija Belgija Bugarska Cipar Češka Danska Estonija Finska Francuska Grčka Hrvatska Irska Italija Latvija Litva Luksemburg Mađarska Malta Nizozemska Njemačka Poljska Portugal Rumunjska Slovačka Slovenija Španjolska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo

Iznos u eurima 225 232 227 238 230 270 181 244 245 222 180 254 230 211 183 237 222 205 263 208 217 204 222 205 180 212 257 276

Ostale zemlje Australija Bosna i Hercegovina Canada Crna Gora Indija Irak Iran Island Japan Makedonija (FYROM) Malezija Maroko Meksiko Monako Nizozemski An li Norveška Novi Zeland Pakistan Paragvaj Peru Ruska Federacija Saudijska Arabija Srbija Švicarska Tajland Turska Turska Istambul Ujedinjene Američke Države (SAD)

Iznos u eurima 259 130 287 143 153 275 114 309 256 171 179 179 237 268 236 260 268 152 194 174 364 344 158 301 171 142 230 279

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

* Izvor: European Commission: h p://ec.europa.eu/europeaid/ work/procedures/implementation/per_diems/documents/update_december_2012.pdf.

116

Per diem iznos obuhvaća neoporezivi iznos sredstava za pokriće svih troškova na službenom putu: smještaja, prehrane, mjesnog prijevoza i slične izdatke. Kako trošak prijevoza nije uključen u svotu per-diema, smatramo da poslodavac može s neoporezivom svotom per diema ispla i trošak prijevoza do mjesta gdje je radnik upućen na službeni put.

Prijevozni troškovi do mjesta i od mjesta odredišta se u jednom i drugom slučaju nadoknađuju u visini stvarno nastalih troškova prijevoza. Napominjemo da Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolekvnim ugovorima (NN, br. 117/12), kao i Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN br. 8/06), sukladno prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu (NN, br. 152/13) ostaju na snazi sve dok Vlada RH ne donese odluke na temelju članka 17. Zakona o izvršavanju.

3. Plaće 3.1. Doprinosi 3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn. Najniža mjesečna osnovica Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13). Najviša mjesečna osnovica Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn.

Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, To znači da radnik koji je, na primjer, bio na službe- naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinnom putovanju u Francuskoj, a troškovi toga puto- sko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan vanja se nadoknađuju iz proračuna Europske unije, bruto iznos isplate. ostvaruje pravo na isplatu dnevnog iznosa od 245 Najviša godišnja osnovica EUR-a. Taj iznos pokriva i trošak smještaja, i dnevnicu (tj. trošak prehrane i prijevoza u mjestu, koje je oso- Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i ba upućena na službeno putovanje). Kada bi troško- primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguvi službenog putovanja tere li sredstva poslodavca, ranje za I. stup. radnik bi ostvario pravo na nadoknadu stvarnih troškova noćenja (prema priloženom računu) i pravo na isplatu dnevnice u iznosu od 70 EUR-a.

www. m4pin.hr

TIM4PIN INFO

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće

do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

Tablica 7. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje • I. stup • II. stup

20 % 15 % 5%

3.1.1. Stope doprinosa na plaću Tablica 8. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću • Za zdravstveno osiguranje • Za zaš tu zdravlja na radu • Za zapošljavanje i doprinos za po canje zapošljavanja 1,7 % osoba s invaliditetom*

13 % 0,5 % (ili 1,6 + 0,1 %) (ili 1,6 + 0,2 %)

* 1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13).

1,6 %

0,1 % (ili 0,2 %)

1,7 %

posebna novčana naknada koja se utvrđuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi

¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integravnih i zaš tnih radionica.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i povećaTablica 9. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i poni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću sebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaradnika, prema stopama prikazanim u tablici 8. liditetom nakon 1. siječnja 2014. godine

Obveznici uplate – poslodavci

1,7 %

1,6 %

Tablica 10. Staž osiguranja s povećanim trajanjem Za 12 mj. staža priznaje se 14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

Ukupna stopa doprinosa 4,86 % 7,84 % 11,28 % 17,58 %

Stope doprinosa Stope doprinosa za radnike u I. za radnike u II. stupu stupu 3,61 % 1,25 % 5,83 % 2,01 % 8,39 % 2,89 % 13,07 % 4,51 %

0,1 %

3.1.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

0,1 %

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka za sve osobe upućene na službeni put u inozemstvo, osim u države članice Europske unije (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08. – 148/13.). Tablica 11. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec

0,2 %

Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini Stopa Iznos doprinosa

2.779,35 kn 20 % 555,87 kn

3.1.4. Tablica 12. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

Broj dana u mjesecu 28 30 31 99,26 92,65 89,66 19,85 18,53 17,93

1,7 %

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

1,6 %

koji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine) koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05) koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.) koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13)

Posebni doprinos Doprinos za po canje zapoza zapošljavanja osoba s šljavanje invaliditetom

117

TIM4PIN INFO

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske HR1210010051863000160 poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) • Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

3.1.5. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 148/13), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima). Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom):

Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100 % invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Osobni odbitak umirovljenika

0,30

660

1,00

2.200

Visina mirovine, najviše 3.400 3.840,00 3.200,00 2.400,00 2.400,00

I. skupina Područje posebne državne skrbi (za II. skupina 2013. godinu)¹ III. skupina Brdsko-planinska područja (za 2013. godinu)¹ I. skupina II. skupina Potpomognuta područja² područje Grada Vukovara

3.200,00 2.700,00 3.200,00

¹ Odredbe o olakšicama na području od posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima iz članka 54. i 55. Zakona o porezu na dohodak (NN, br 177/04 – 148/13) te članka 28. a) Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04 – 148/13) primjenjuju se pri podnošenju poreznih prijava za 2013. godinu. ² Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o 3.2. Stope poreza na dohodak Tablica 14. Pregled stopa poreza na dohodak radu b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaVisina porezne osnovice Stopa poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije godiMjesečno Godišnje ne i zapošljava se temeljem ugovora o radu. 12% do 2.200 kn do 26.400 kn

3.2. Osobni odbici

25%

Tablica 13. Pregled osobnih odbitaka

40%

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Osobni odbitak

118

Faktor osobnog odbitka 1,00 0,50

Svota osobnog odbitka mjesečno 2.200 1.100

Osnovni osobni odbitak Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,00 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.

6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800) Iznad 8.800 kn

79.200 kn (razlika od 26.400 do 105.600) Iznad 105.600 kn

škola financijskog upravljanja ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, hotel Arcotel, 20. i 21. ožujak 10.00h-16.00h Detaljan program možete pogledati na zadnjoj stranici magazina.

TIM4PIN INFO Tablica 15. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz plaće i na plaće te naknade plaće

R. br.

Vrste dohotka

Plaće za redovni i 1. prekovremeni rad Plaće HRVI² 2.

Posebni Ukupno dopridopr. na nos Osn. Zaš tu Za- plaću za zdr. zdr. na pošlj. osig. osig. radu 9 5 6 7 8=5+6+7

Doprinosi na plaću za

20 % na osnovi- 13 % 0,5 % cu⁵

13,50 % na osnovicu⁵

¹ Obveza uplate i visina doprinosa za po

canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3. ² Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnos .

20 %

13 % 0,50 %

1,70 15,20 % %¹

20 %

13 % O,50 %

1,70 15,20 % %

⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6.

20 %

13 % 0,50 %

1,70 15.20 % %

10 %³

⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

20 %

13 % 0,50 %

1,70 15,20 % %

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4.

3.3. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću Tablica 16. Uplatni računi i poziv na broj za doprinose i porez od nesamostalnog rada Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj¹ računa Doprinos za obvezno HR1210010051863000160 HR68 zdravstveno osiguranje Državni proračun RH 8486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)² HR1210010051863000160 HR68 Doprinos za 8630-OIB ispla telja zdravstveno osiguranje Državni proračun RH zaš te zdravlja na radu doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Doprinos za mirovinsko HR1210010051863000160 HR68 osiguranje – na Državni proračun RH 8168-OIB ispla telja temelju generacijske doprinosa-oznaka solidarnos izvješća JOPPD (GGXXX) Dodatni doprinos za HR1210010051863000160 HR68 mirovinsko osiguranje – Državni proračun RH 8192-OIB ispla telja za osiguranike, kojima doprinosa-oznaka se staž mirovinskog izvješća JOPPD (GGXXX) osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za mirovinsko HR7610010051700036001 HR68 2283-OIB ispla telja osiguranje temeljem Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju doprinosa-oznaka individualne kapitalizirane štednje individualne kapitalizirane izvješća JOPPD (GGXXX) štednje Dodatni doprinos HR7610010051700035001 HR68 za mirovinsko Doprinos za mirovinsko 2321-OIB ispla telja osiguranje temeljem osiguranje na temelju doprinosa-oznaka kapitalizirane štednje – individualne kapitalizirane izvješća JOPPD (GGXXX) za osiguranike, kojima štednje se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Naziv doprinosa/ poreza

13 % 0,50 %

1,70 15,20 % %

20 %

20 % na osnovicu⁵

13 % 0,50 %

1,70 15,20 % %

20 %

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Plaća upuće3. nih na rad u inozemstvo Plaće – prvo 4. zapošljavanje⁴ Plaće u str. međun. org. 5. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme 6. bolovanja na teret poslodavca Naknade plaće za 7. bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore 8. iznad propisanih iznosa radnicima Neplaćeni 9. dopust Naknade, potpore i nagrade do 10. propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje 11. radnog odnosa (bez staža osiguranja)

Doprinosi iz Porez plaće za i Mirovin. prirez osiguranje 3 4

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog 12. odnosa (s eviden ranim stažom osiguranja)

119

TIM4PIN INFO Doprinos za zapošljavanje Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8753-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8761-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Račun grada/općine³ HR68 prema prebivalištu 1880-OIB ispla telja posloprimca, npr. za dohotka-oznaka Zagreb: izvješća JOPPD (GGXXX) HR1110010051713312009

¹ Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili poreza: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja doprinosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD. ² Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom broju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podnosi 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015. ³ IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. (NN, br. 2/13). Napomena: Stari pozivi na broj ostaju ak vni i u 2014. godini, ako se vrši uplata prema obvezama zaduženima starim obrascima (ID, IDD, itd.).

3.4. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu Tablica 17. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Državni službenici i namještenici Javne službe

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Državni dužnosnici

120

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

Bruto Propis osnovica 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09.) 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.) 4.491,236 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine 4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine

3.5. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN., br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014., odnosno za plaću koja se

odnosi na mjesec siječanj 2014. (isplata u veljači) i sve ostale plaće koje se odnose na 2014. godinu. Tablica 18. Iznos minimalne plaće Bruto iznos za puno radno vrijeme Iznos minimalne plaće Objavljeno u NN, br.

za razdoblje od 1. 6. od 1. 6. od 1. 6. od 2011. 2012. 2013. do 1.1.2014. do 31. 5. do 31. 5. 31. 12. do 2012. 2013. 2013. 31.12.2014. 2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61 58/11.

60/12.

51/13.

156/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanja Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 – ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 16. dajemo pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja. Tablica 19. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima Osnovica za naknadu Isplaćena R. Slučajevi bolovanja Isplaćuje/na Isplaćene jedna ili barem dvije ni jedna b. teret ili više plaća plaća 1 2 3 4 5 1. Privremena Isplaćuje Prosječna Najniža nesposobnost za rad poslodavac isplaćena osnovica: zbog boles – od 43. na teret plaća u 2.753,45 dana, odnosno od 8. HZZO-a prethodnih dana za invalide rada 6 mj. 2. Njega oboljelog Isplaćuje Prosječna Najniža supružnika ili djeteta poslodavac isplaćena osnovica: starijeg od tri godine – na teret plaća u 2.779,35 od prvog dana HZZO-a prethodnih 6 mj. Najniža 3. Za njegu oboljelog Isplaćuje Prosječna osnovica: djeteta do tri godine poslodavac isplaćena plaća u 2.779,35 života – od prvog dana na teret prethodnih HZZO-a 6 mj. 4. Privremena Isplaćuje Prosječna Najniža nesposobnost za rad poslodavac isplaćena osnovica: zbog ozljede na radu ili na teret plaća u 2.779,35 profesionalne boles – HZZO-a prethodnih od prvog dana 6 mj. 5. Kada je radnik određen Isplaćuje Prosječna Najniža za pra telja bolesnika poslodavac isplaćena osnovica: na teret plaća u 2.779,35 HZZO-a prethodnih 6 mj. 6. Izoliran kao kliconoša Isplaćuje Prosječna Najniža ili zbog pojave zaraze, HZZO na svoj isplaćena osnovica: nesposoban za rad teret plaća u 2.779,35 zbog transplantacije prethodnih organa u korist druge 6 mj. osobe – od prvog dana Isplaćuje Prosječna Najniža 7. Komplikacije u HZZO na svoj isplaćena osnovica: vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog teret plaća u 2.779,35 dana prethodnih 6 mj.

Visina naknade kod isplata prema stupcu 4 6 70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28 70% / 80 % / od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, bez ograničenja 70 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

TIM4PIN INFO 8. Rodiljni dopust, do Isplaćuje Prosječna 6 mjeseci djetetova HZZO na svoj isplaćena života² – od prvog dana teret plaća u prethodnih 6 mj. 9. Roditeljski dopust: Isplaćuje od 6 mjeseci do 1 HZZO godine na teret proračuna

100 % od osnovice, bez ograničenja

100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice =2.660,80 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

Roditeljski dopust: Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete 10. Roditeljski dopust: Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

11. Prenatalni pregled (slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00 100 %

¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci. ² Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci neprekidno naknada plaće iznosi 50 % proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od: 70 % - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja. 80 % - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci. 50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine. Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.

lu, za članstvo u nadzornom odboru, naknada članovima skupš na, primitaka sudskih vještaka i sl. Za navedene primitke se isplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup: 15 % i 5 %) te za zdravstveno osiguranje (13 %). Porezna stopa je 25 % s pripadajućim prirezom općine ili grada. Tablica 20. Primjer isplate drugog dohotka prema ugovoru o djelu R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Opis

Iznos

Bruto dohodak 10.000,00 Doprinos za mirovinsko osiguranje (15 % + 5 %) 2.000,00 Porezna osnovica/dohodak (1 – 2) 8.000,00 Porez na dohodak 25 % 2.000,00 Prirez (npr. za Zagreb 18 %) 360,00 Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.360,00 Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.640,00 Doprinos za zdravstveno osiguranje (13 % na 1.300,00 bruto dohodak) Ukupan trošak (1 + 8) 11.300,00

5.2. Autorski honorari i honorari umjetnika Autorski honorari mogu se isplaćiva isključivo, ako se radi o autorskom djelu. Autorsko djelo je regulirano Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 144/12) kojim su definirani predme autorskog djela, a između ostalog, to su: glazbena djela, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska djela, djela likovne umjetnos , fotografska i audiovizualna djela, jezična djela, računalni programi, kartografska djela te prikazi znanstvene ili tehničke prirode i dr.

Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice Kod ove vrste dohotka, osnovica poreza na dohodak smanjuje se za 30 % paušalnih izdataka, dok se dopri(831,50) za sve vrijeme trajanja bolovanja. nosi za mirovinsko osiguranje te za zdravstveno osiguranje ne plaćaju, ali postoji obveza plaćanja poreza 5. Drugi dohodak na dohodak od 25 %, te prireza grada ili općine. Druge dohotke možemo podijeli u nekoliko skupina:

6. 7.

Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6)

10.000,00 3.000,00 7.000,00 1.750,00 315,00 2.065,00 7.935,00

Bruto iznos naknade za umjetničko autorsko djelo umanjuje se za 25 % neoporezivih primitaka temeljem potvrde o članstvu u strukovnoj umjetničkoj Dohodak na koji se plaćaju doprinosi za obvezna osi- organizaciji (sukladno odredbama Zakona o pravima guranja obično se isplaćuju na temelju ugovora o dje- samostalnih umjetnika i po canju umjetničkog stva-

5.1. Primici na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osguranja

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

Iznos

1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna Tablica 21. Primjer isplate autorskog honorara osiguranja. R. Opis 2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika. br. 3. Primitke sportaša i novinara. 1. Bruto dohodak / honorar 4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za 2. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) obvezna osiguranja. 3. Porezna osnovica (1 – 2) 5. Primitke koje ostvaruju učenici i studen preko 4. Porez na dohodak 25 % 5. Prirez (npr. za Zagreb 18 %) studentskih i učeničkih udruga.

121

TIM4PIN INFO

ralaštva, NN, br. 43/96 i 44/96 – ispr.), te za 30 % pau- Tablica 24. Drugi dohodak umirovljenika šalnih izdataka. Na tako utvrđenu osnovicu obraču- R. Opis nava se porez od 25 % i pripadajući prirez. br. Tablica 22. Primjer obračuna umjetničkog autorskog honorara R. Opis Iznos br. 1. Bruto dohodak / honorar 10.000,00 2. Neoporeziv dio umjetničkog autorskog honorara 2.500,00 (25 % bruto dohotka) 3. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 3.000,00 4. Porezna osnovica (1 – 2 – 3) 4.500,00 5. Porez na dohodak 25 % 1.125,00 6. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 202,50 7. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (5 + 6) 1.327,50 8. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 - 7) 8.672,50

5.3. Primici sportaša i novinara Profesionalnim sportašima i novinarima kojima je navedena osnovna djelatnost, dohodak se isplaćuje na različit način od sportaša i novinara amatera. Prvima se priznaje 30 % izdataka, doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje nisu obvezni plaća , dok su u obvezi plaćanja poreza na dohodak od 25 % i prireza. Tablica 23. Dohodak profesionalnog sportaša

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

122

Opis Bruto dohodak Paušalni izdaci (30 % bruto) Porezna osnovica (1 – 2) Porez na dohodak 25 % Prirez (npr., za Zagreb 18 % ) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6)

Iznos 10.000,00 3.000,00 7.000,00 1.750,00 315,00 2.065,00 7.935,00

Sportaši i novinari amateri su obvezni plaća doprinose za mirovinsko osiguranje 20 %, doprinos za zdravstveno osiguranje 13 %, porez 25 % i prirez, bez priznavanja paušalnih izdataka.

5.4. Ostali primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja Primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja su primici poput drugog dohotka umirovljenika, pomoći obitelji u slučaju smr radnika iznad neoporezivog iznosa, s pendije iznad neoporezivih iznosa, naknada sportskim sucima itd. Na ove primitke se ne plaćaju doprinosi, ali podliježu oporezivanju porezom na dohodak od 25 %, bez mogućnos priznavanja osobnog odbitka.

1. 2. 3. 4. 5.

Bruto dohodak Porez na dohodak 25 % Prirez (npr., za Zagreb 18 %) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak za isplatu (1 – 6)

Iznos 10.000,00 2.500,00 450,00 2.950,00 7.050,00

5.5. Primici koje ostvaruju učenici i studen preko studentskih i učeničkih udruga U ovom slučaju plaća se samo porez i prirez na iznos iznad 50.000,00 kuna. Obveznik obračunavanja, plaćanja i izvješćivanja je studentska ili učenička udruga. Tablica 25. Drugi dohodak učenika/studenta koji ostaruje primitak veći od 50.000,00 kuna godišnje R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Opis Bruto dohodak – godišnje Paušalni izdaci (do 50.000,00 kn dohotka) Porezna osnovica (1 – 2) Porez na dohodak 25 % Prirez (npr., za Zagreb 18 %) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak za isplatu (1 – 6)

Iznos 57.000,00 50.000,00 7.000,00 1.750,00 315,00 2.065,00 7.935,00

Ispla telj drugog dohotka od 1. siječnja 2014. godine sastavlja i Poreznoj upravi dostavlja izvješće o obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, te o doprinosima za obvezna osiguranja, na obrascu JOPPD-u. Obrazac se dostavlja Poreznoj upravi na dan isplate drugog dohotka, a najkasnije sljedeći dan. Za isplaćeni drugi dohodak ispla telj je obvezan primateljima do 31. siječnja za prethodnu godinu izda Potvrdu o isplaćenim primicima po osnovu drugog dohotka. Ako fizička osoba ostvari primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak izravno iz inozemstva, obvezu utvrđivanja i plaćanja doprinosa, poreza i prireza na dohodak (ovisno o vrs drugog dohotka) ima sam primatelj toga primitka u roku od osam dana od dana naplate primitka. Fizička osoba koja primi dohodak izravno iz inozemstva dužna je preda Poreznoj upravi obrazac JOPPD na dan uplate poreza i prireza (doprinosa), a najkasnije sljedeći dan.

centar@ m4pin.hr

TIM4PIN INFO

5.6. Koeficijen za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka Tablica 26. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka Drugi dohodak Drugi za koji ne Autorski dohodak* postoji obveza honorar Doprinos za Stopa doprinosa** Paušalni MIO -20 % prireza Paušalni izdaci - ne izdaci -30 % Stopa Doprinos za MIO Stopa poreza poreza - ne -25 % 25 % Stopa poreza 25 % 1 2 3 4 0,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,00 1,672241 1,337793 1,214698 2,00 1,677852 1,342282 1,217285 3,00 1,683502 1,346801 1,219884 4,00 1,689189 1,351351 1,222494 5,00 1,694915 1,355932 1,225115 6,00 1,700680 1,360544 1,227747 6,25 1,706485 1,361702 1,228407 6,50 1,703578 1,362862 1,229067 7,00 1,706485 1,365188 1,230391 7,50 1,709422 1,367521 1,231717 8,00 1,712329 1,369863 1,233046 9,00 1,718213 1,374570 1,235712 10,00 1,724138 1,379310 1,238390 12,00 1,736111 1,388889 1,243781 13,00 1,742160 1,393728 1,246494 15,00 1,754386 1,403509 1,251956 18,00 1,773050 1,418440 1,260239

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge*** Neoporezivi dio -25 % Paušalni izdaci - 30 % Stopa poreza – 25 % 5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062 1,132503 1,133948 1,135396 1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13 %.

Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije (navedene u Dodatku s brojem 9/2013.).

***

5.7. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak Tablica 27. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za doprinose, poreza i prireza na drugi dohodak

Porez i prirez

Poziv na broj HR 68 1945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka fizičkim osobama Člankom 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13.), propisano je koji se primici fizičkim osobama: • obvezno moraju ispla na žiroračun • mogu ispla na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu ispla u gotovu novcu), te • koji se primici mogu ispla i u gotovu novcu. Tablica 28. Primici koji se obvezno isplaćuju na žiroračun Oporezivi primici 1. Primici od samostalne djelatnos (tj. primici, koji se isplaćuju obrtnicima, osobama koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i poljoprivrenicima koji su obveznici poreza na dohodak) 2. Drugi dohodak (osim iznimaka u tablici br. 20.) 3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Primici koji se ne smatraju dohotkom Primitak po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

www. m4pin.hr

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka Za sve vrste isplate Prema Naredbi o načinu drugog dohotka uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13., podnaslov 3.1.)

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Doprinos za zdravstveno osiguranja

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj računa HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8540-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

HR761001005170003601 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

Doprinosi

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

123

TIM4PIN INFO Tablica 29. Primici koji se mogu ispla na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu ispla u gotovu novcu) Primici koji se ne Oporezivi primici smatraju dohotkom 1. Primici po osnovi Primici od otuđenja nesamostalnog financijske imovine, rada (plaća), osim ako to nije djelatnost mirovina, koje se fizičke osobe mogu ispla u gotovu novcu 2. Primici od kapitala Naknada za otkup sekundarnih sirovina koji se smatraju osobnom imovinom iznad 1.600,00 kn mjesečno po pojedinom ispla telju 3. Primici od osiguranja

5. 6.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

124

Tablica 30. Primici koji se mogu ispla

Primici koji se ne Neoporezivi primici smatraju dohotkom Mirovine Primici od kamata na Naknada razlike plaće za vrijeme štednju i kamata po vojne službe u Oružanim snagama vrijednosnim papirima RH i naknada plaće pripadnicima civilne zaš te Nagrade koje se Obiteljske mirovine Naknada plaće za vrijeme privreisplaćuju nereziden - koje djeca ostvaruju mene nesposobnos za rad, koja ma za sudjelovanje na nakon smr roditelja se isplaćuje na teret sredstava sportskim, umjetnič- po posebnim proobveznih osiguranja (npr., bolovakim i drugim natjeca- pisima nje na teret HZZO-a i proračuna, njima u RH, ako se do rodiljne, roditeljske i posvojiteljzavršetka natjecanja ske naknade) ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu (drugi dohodak) Primici koje ostvaruju Državne nagrade i na- Nagrade učenicima za vrijeme djeca do navršene grade jedinica lokalne i prak čnog rada i naukovanja do punoljetnos , odnosno područne (regionalne) iznosa od 1.600,00 kn mjesečno do završetka redovnog samouprave te novčaškolovanja, uz uvjet da ne nagrade za osvojeovi primici ne prelaze nu medalju na olimpij11.000,00 kn godišnje skim i paraolimpijskim kod jednog ispla telja igrama, odnosno za osvojenu medalju na (drugi dohodak) svjetskim i europskim prvenstvima Naknade za rad u svezi Izravne uplate premija Nagrade učenicima i studen ma s izborom na temelju osiguranja za dokup osvojene na natjecanjima u okviru posebnog zakona, do dijela doživotne miro- obrazovnog sustava i na organi1.600,00 kn po odrvine i uplate sredstava ziranim školskim i sveučilišnim žanom izboru (drugi u okviru programa natjecanjima dohodak) mirovinske rente Primici koji se isplaću- Naknade štete zbog posljedica ju u skladu s posebnim nesreće na radu koja se s ispunjapropisima vanjem propisanih uvjeta, isplaćuje neoporezivo Nasljedstva i darovi Naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama Potpore zbog uniPrimici radnika i osoba koje obavštenja i oštećenja ljaju samostalnu djelatnost po osimovine zbog radnih novi naknada, nagrada i potpora, događaja a koji se uz ispunjavanje utvrđenih uvjeta, do propisanih iznosa mogu ispla neoporezivo: troškovi službenog putovanja, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknada za dolazak na posao i odlazak s posla, otpremnine zbog otkaza ugovora o radu, otpremnine za odlazak u mirovinu, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknada za odvojeni život od obitelji, potpore zbog invalidnos , u slučaju smr radnika ili člana obitelji radnika, u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana, u slučaju rođenja djeteta, jubilarne nagrade, dar djetetu do 15 godina staros , božićnica, regres za godišnji odmor) Oporezivi primici

Neoporezivi primici Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posrednika, do 50.000,00 kn godišnje

S pendije učenicima i studen ma, koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, do 1.600.00 kn mjesečno

S pendije do 4.000,00 kn mjesečno, ako se dodjeljuju studen ma izabranim na javnim natječajima za izvrsna pos gnuća u znanju i ocjenama na sveučilištu S pendije studen ma izabranim na javnim natječajima, kojima mogu pristupi svi studen pod jednakim uvje ma, za redovno školovanje na visokim učiliš ma koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije registrirane u RH za odgojno obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (prijevoza, smještaja, troškova prehrane, knjiga i ostalog, osim troškova školarine, koji se isplaćuju na račun visokog učilišta) Sportske s pendije, do 1.600,00 kn mjesečno Naknade sportašima amaterima, do 1.600,00 kn mjesečno Primici od dividendi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu, do 12.000,00 kn godišnje

Primici od nesamostalnog rada (plaća), primici od kapitala i primici od osiguranja od 5. srpnja 2013. godine, ne mogu se više isplaćiva u gotovu novcu, već se moraju ispla na tekući ili žiroračun fizičke osobe. Neoporezivi iznosi s pendija za redovno školovanje i studiranje, neoporezivi iznosi sportskih s pendija i naknada sportašima amaterima te neoporezivi iznosi naknada za rad učenika i studenata preko ovlaštenih posrednika mogu se od 5. srpnja 2013. godine isplaćiva na tekući račun. Ovi su se primici do tada obvezno morali isplaćiva na žiroračun fizičkih osoba.

6. 7.

u gotovu novcu

TIM4PIN INFO 8.

9. 10. 11.

Primici od otuđenja osobne imovine (osim naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom ispla telju – mora se ispla na tekući račun) Odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću Primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima Novčani dodaci uz mirovinu te potpore djeci u slučaju smr roditelja, koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Primici koji se mogu ispla u gotovu novcu fizičkim osobama (tablica 30.), ako se isplaćuju iz proračuna, od 1. siječnja 2015. godine obvezno će se isplaćiva na račun kod banke

7. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – obrazac JOPPD, primjena od 1. siječnja 2014. godine Obrazac JOPPD zamjenjuje sljedeće obrasce – Obrazac ID, Obrazac ID-1 Obrazac IDD, Obrazac IDD-1, Obrazac IP i R-Sm.

7.1. Obveznici koji su dužni primjenjiva JOPPD obrazac Obveznici dostavljanja Obrasca JOPPD-a su ispla telji oporezivog primitka (oporezivog, od kojeg se utvrđuje dohodak ili neoporezivog), sami obveznici poreza na dohodak te obveznici obračunavanja doprinosa.

7.2. Rokovi dostave JOPPD obrasca

U Narodnim novinama, broj 160/13 od 31. 12. 2013. godine objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, koji se usklađuje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 125/13. i 148/13.). Is čemo da su, između ostalog, izmjene i dopune Pravilnika povezane i s Obrascem JOPPD-om.

7.4. Novos iz navedenog Pravilnika, koje se odnose na Obrazac JOPPD • Propisano je da se do 31. 12. 2014. neće iskaziva primici, odnosno naknade troškova za službena putovanja u vezi s prijevozom i noćenjem, ako računi o m obavljenim uslugama glase na ispla telja i plaćaju se izravno s računa ispla telja. Trošak putnih naloga, koji se prikazuje u Obrascu JOPPD do 31. 12. 2014. je ukupan iznos dnevnica, noćenja, troška puta, i to samo prijevozna karta i/ili trošak cestarine koji je plaćen gotovim novcem od radnika (bez obzira na to plaća li se iz akontacije ili vlas h sredstava radnika), koji je upućen na službeni put i koji se pravda putnim nalogom. Do 15. u mjesecu pod jednim OIB-om primatelja podnosi se ukupan iznos troška u jednom iznosu bez obzira na to koliko je puta primatelj bio na službenom putu, i to pod oznakom 17 iz priloga 4. Obrasca JOPPD-a i oznakom isplate 1 ili 4, odnosno oznakom isplate 0, ako do toga datuma trošak službenog puta nije isplaćen/refundiran radniku. Kod naknadnog namirenja obveze poslodavci su dužni ispravkom Obrasca JOPPD-a prikaza način isplate. Korištenje oznake 39. iz priloga 4. privremeno nije omogućeno. Nakon 1. 1. 2015. isti troškovi iskazivat će se do 15. u mjesecu protekom mjeseca u kojem je izvršen konačni obračun bez obzira na način podmirenja troška. • Izmijenjeni su prilozi, kako slijedi:

Prilog 3. Primici/obveze doprinosa – dodane su nove šifre 0025 i 0026 za otpremnine, 0027 i 0028 za bo-

Prilog 1. Podnositelj izvješća – dodane su nove šifre 11, 12 i 13

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Neoporezivi primici (prijevozni troškovi, troškovi prehrane, smještaj, dnevnice, terenski dodatak i sl.) – Obrazac JOPPD obveznici dostavljaju Poreznoj upravi do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Obrazac JOPPD dostavlja se u elektroničkom obliku uslugom e-Porezna. Iznimno, obrazac u papirnatom obliku dostavlja ispla telj primitka, obveznik obračunavanja doprinosa ili sam porezni obveznik, koji će iskaza podatak za 3 ili manje fizičkih osoba, i uz uvjet da nije prema drugom propisu obvezan koris sustav e-Porezna (npr., obveznici PDV-a).

Oporezivi primici (plaće, mirovine, drugi dohodak, dohodak od kapitala, osiguranja i imovinskih prava) – Obrazac JOPPD obveznici dostavljaju Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili najkasnije sljedeći dan, odnosno na dan nastanka obveze obračuna i uplate doprinosa, ako nema isplate primitka, odnosno na dan kada se doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima.

7.3. Način dostavljanja JOPPD obrasca

125

TIM4PIN INFO

nuse i nagrade menadžmentu, 0045 i 0046 za obra- Tablica 32. Stope zakonskih zateznih kamata od 30. 6. 2013. čun doprinosa kad nema isplate plaće, npr. neplaćeni Godišnja Subjek Propis dopust, 0083, 0084, 0085 i 0086 za osobe zaposlene Razdoblje stopa kod poslodavca u inozemstvu ili u diplomatsko-konZakon o zularnom uredu, 4034, 4035, 4036 i 4037 za isplate financijskom poslovanju i drugog dohotka nereziden ma. Prilog 4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom, dodane su nove šifre 39-51.

Poslovne transakcije¹ koje su sklopljene nakon 30. 6. 2013. ili poslovne transakcije u kojima isporuka robe i/ili pružanje usluga nastupaju nakon 30. 6. 2013.

Također su dodane posebne šifre za naknadu bolovanja i refundaciju naknade bolovanja (šifra 12 i 40). Prilog 5. Način isplate/izvršenja obveze, dodana je šifra 7 – isplate obročnim plaćanjem. • Nova izuzeća od podnošenja obrasca odnose se na: potpore članovima sindikata, primitke od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe na žiroračunu, tekućem i deviznom računu, koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga te primitke od kamata po vrijednosnim papirima.

od 30. 6. 2013.

8. Kamate Tablica 31. Stope zakonskih zateznih kamata od 11. 9. 1996. do 29. 6. 2013. Razdoblje

Subjek

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Godišnja stopa

Propis

18 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 76/96)

15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02 i 153/04)

Svi subjek 1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba 1. 1. 2008. – javnog prava 30. 6. 2011.

14 %

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

Ostali odnosi

17 %¹

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba 1. 7. 2011. – javnog prava 29. 6. 2013. Ostali odnosi

15 %²

12 %

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11) Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11)i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12, 1/13 i 83/13)

126

Ostali odnosi

15 %

Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

12 %

Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

¹ Prema čl. 3., t. 16. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi poslovne transakcije su transakcije između poduzetnika ili između poduzetnika i osoba javnog prava (u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze), koje rezul raju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu nadoknadu. ² Za poslovne transakcije između poduzetnika moguće je ugovori drugačiju kamatnu stopu, ali ne veću od stope zakonskih kamata, koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora (od 1. 1. 2014. kamatna stopa iznosi 12,35 %, do 31.12. 2013. godine iznosila je 12,40 %).

Tablica 33. Pregled oporezivos kamata Zajmodavatelj

Zajmoprimatelj

Poduzetnik

Rezident

Rezident – povezano društvo

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje. ² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osobe javnog prava, koji nisu poslovne transakcije i poslovne transakcije između h osoba u kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupilo prije 30. 6. 2013.

predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12, 144/12 i 81/13) i objava HNB-a o visini 12,35 %² prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima (NN, br. 86/13)

Kamata

Porezni tretman Dobit Dohodak

beskamatno tržišna kamata minimalni prihod s kamatom prizna rashod beskamatno minimalni pris kamatom hod rezidenta ispod 7 % ili kamata 7 % godišnje iznad 7 %

TIM4PIN INFO Nerezident – povezano društvo

Rezident

Poduzetnik

Fizička osoba

Zaposlenik

Rezident

beskamatno S kamatom ispod ili iznad 7%

min. 3 % godišnje ispod 3 % godišnje

min. 3 % godišnje Zaposlenik i ispod 3 % vlasnik godišnje min. 3 % Vlasnik koji godišnje nije zapo- ispod 3 % slenik godišnje

Fizička osoba

minimalni rashod rezidenta kamata 7 % godišnje

kamata koja je dohodak se ostvarena je ne utvrđuje prihod dohodak u naravi – plaća kamata koja je dohodak se ostvarena je ne utvrđuje prihod dohodak u naravi – plaća kamata je dohodak se prihod ne utvrđuje skrivena ispla- izuzimanje – ta dobi dohodak od kapitala

Poduzetnik

Građanin ili Rezident vlasnik

beskamatno kamata je pri- nema dozna rashod hotka s kamatom dohodak od kapitala

9. Ostale obavijes Tablica 34. Stope prireza i uplatni računi za gradove i općine, koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine¹ Grad/ Općina

Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

HR5310010051732312001

Daruvar

HR6110010051706712005

Pazin

HR7910010051732112004

Benkovac

HR3110010051701712001

Antunovac

HR8410010051700212009

Hrvatska Kostajnica

HR7210010051715012000

Ilok

HR4110010051715412004

Sve Lovreč

HR6810010051743112002

Škabrnja

HR5710010051744512007

Sve Ilija

HR3810010051743812009

05027

5/14.

03239

3/14.

00671

2/14.

03212

1/14.

00175

149/13.

00027

147/13.

01503

136/13.

01546

136/13.

04316

155/13.

04456

113/13.

04383

HR5210010051743212006

Lukač

HR6010010051724512008

Slavonski Brod

HR4910010051739612002

Žminj

HR6910010051753112005

10 %

Dubrovnik

HR7310010051709812006

15 %

1. 1. 118/13. 2013.

05797

1. 9. 107/13. 2013.

04324

1. 8. 84/13. 2013. 1. 8. 12 % 96/13. 2013. 8. 1. 5% 9/13. 2013. 1 .1. 10 % 147/12. 2013. 8%

02453 03964 05312 00981

¹ Ažurirano s NN-om, br. 20/14. od 14. veljače 2014.

Tablica 35. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 176 168

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 168 176 184 160 184

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 36. Rokovi za podnošenje obrazaca u ožujku 2014. godine za proračune, proračunske korisnike, JLP(R)S-e i neprofitne organizacije Obrasci

Obrazac JOPPD

PDV za mjesečne obveznike Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

Rokovi • na dan isplate primitka ili sljedeći dan • u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva • do 31. ožujka 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi do 20. ožujka 2014. za veljaču 2014. do 20. ožujka 2014. za veljaču 2014. .

Mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna Konsolidirani mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela Konsolidirani godišnji financijski izvještaji razdjela državnog proračuna i proračuna JLP(R)S Izjava o fiskalnoj odgovornos (ministri i čelnici dr. državnih jela te načelnici općina, gradonačelnici i župani) Temeljni financijski izvještaji: bilanca, račun prihoda i rashoda, bilješke (neprofitne organizacije) Sta s čki pregled o sklopljenim ugovorima javne nabave za 2013.

do 10. ožujka 2014. za veljaču 2014. do 15. ožujka 2014. za veljaču 2014. do 31. ožujka 2014. za 2013.

do 31. ožujka 2014. za 2013.

do 3. ožujka 2014. za 2013. do 31. ožujka 2014. za 2013.

Perušić

20/14.

Sveta Nedjelja (Labin)

10 %

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014.

HR1110010051752012002

Šifra Objava grada / u NN, općine br. za JOPPD

HR0710010051759712002

Zadar

Nova Stopa priPristopa reza prije mjena prirepromjene od za 1.7. 12% 10% 2014. 1. 2. 8% 2014. 18. 1. 10 % 2014. 1. 2. 5% 9% 2014. 1. 1. 5% 2014. 1. 1. 5% 10 % 2014. 1. 1. 4% 6% 2014. 1. 1. 5% 10 % 2014. 1. 1. 1% 5% 2014. 1. 1. 10 % 2014. 1. 10. 10 % 2013.

Vladisavci

127

SveuËilišna tiskara

d.o.o.

HR 10000 Zagreb, Trg m. Tita 14 tel.: 385(01) 45 64 430, 45 64 428 • fax: 45 64 427 IBAN: HR8423600001101237045, SWIFT: ZABAHR2X porezni broj: 3572048 • OIB: 72172033323 e-mail: info@sveucilisnatiskara.hr • sveucilisna@net.hr http://www.sveucilisnatiskara.hr

graﬁč

ka re ip pr

•

a it

ln ak is it

45 godina

omputer to •c

duga tradicija izrade knjiga, monograﬁja, časopisa, brošura, mapa, prospekata, kalendara, letaka, plakata ...

te la

•

fs of

ak tis et

•

r do

• Apple • Adobe CS6 okruženje • Xerox digitalni tisak • • Hewlett-Packard • Computer to Plate • Creo Preps • • Epson • Heidelberg ... •

Pop ust: 3000 kn 250 kn! 25 n

Popust: 300 kn ϮϱϬ ŬŶ͊

<ŶũŝŐĂ ũĞ ĂǎƵƌŝƌĂŶĂ ŶŽǀŝŵ ǌĂŬŽŶƐŬŝŵ ŝǌŵũĞŶĂŵĂ͊

hŬƵƉŶĂ ĐŝũĞŶĂ

IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013./2014.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

II. DAN - FIskalna odgovornost i financijsko upravljanje

organizira

A. B. C.

PRVI DAN DRUGI DAN OBA DANA Datum: Potpis:

www.spi.hr

Informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o cestama je

REGISTAR NERAZVRSTANIH CESTA

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

TIM4PIN MAGAZIN • ožujak • 2014.

Komunalni doprinos

Konsolidacija financijskih izvještaja

PDV i lokalni porezi

PRIMJENA ZAKONA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Zaduživanje jedinica lokalne samouprave

Pravo građenja

Poništenje postupka javne nabave

SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOST

JOPPD obrazac

ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

•

2013

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA