3 broj ožujak by TIM4PIN

www.spi.hr

SPI/Registar nekretnina i SPI/GIS za sveobuhvatnu evidenciju imovine! SPI/Registar nekretnina predstavlja jedinstvenu i sveobuhvatnu evidenciju svih pojavnih oblika imovine u vlasništvu ili na upravljanju kako jedinica lokalne samouprave tako i svih drugih segmenata iz javnog sektora, a primjenljiv je i u privatnom sektoru. Spada u kategoriju pomoćnih analitičkih evidencija, te dobrim dijelom predstavlja i nadopunu na Evidenciju dugotrajne imovine. Kako bismo dobili moderan sustav za upravljanje imovinom, integriran u postojeći LC SPI sustav te da svojim rješenjima, načinom rada i potpunom prilagodbom korisničkim zahtjevima donese korisniku veću dobit od uloženog, razvili smo novu aplikaciju - SPI/Geografski informacijski sustav.

SPI/Geografski informacijski sustav je desktop GIS aplikacija za pregled i analizu integriranih podataka, poslovnih i prostornih, unutar SPI sustava, namijenjena JLP(R)S i komunalnim tvrtkama, kao proširenje postojećih poslovnih procesa i aplikacija, u cilju upravljanja integriranim podacima od značaja i na teritoriju JLP(R)S. Može se koristiti samostalno, kao preglednik prostornih podataka, ili integrirano sa ostalim aplikacijama LC SPI/KOMIS i LC SPI/Registar nekretnina. Aplikacije su rezultat višegodišnjeg vlastitog znanja i iskustva u radu s Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i prostornim informacijskim sustavima. Razvoj aplikacija je u potpunosti upravljan od strane Vas - naših postojećih i budućih korisnika.

TIM4PIN MAGAZIN • ožujak • 2013.

Integracija Jednostavnost Učinkovitost

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST â&#x20AC;&#x201C; popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a

Ĺ KOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAÄ&#x152;UNE, PRORAÄ&#x152;UNSKE I IZVANPRORAÄ&#x152;UNSKE KORISNIKE

Autori: Ivana MaletiÄ&#x2021;, Ivana Jakir-Bajo, Ana ZoriÄ&#x2021;, Danijela StepiÄ&#x2021; i Davor VaĹĄiÄ?ek

u Zagrebu, HOTEL PALACE,

FISKALNA ODGOVORNOST

) # $ # " ( " $ $ %$ ! ) - popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a Ivana MaletiÄ&#x2021;, Ivana Jakir Bajo, Ana ZoriÄ&#x2021;, Danijela StepiÄ&#x2021; i Davor VaĹĄiÄ?ek

$ " ( $ ) ( ( " ( $ !

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmonizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim naÄ?elima i praksom detaljno opisuju sadrĹžaj i znaÄ?enje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izvjeĹĄÄ&#x2021;a o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim revizorima za sastavljanje MiĹĄljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom. Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (ukljuÄ?en PDV) NarudĹžbe moĹžete slati na mail adresu centar@tim4pin.hr ili naruÄ?iti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678. TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

Naziv: ________________________________________ Ime odgovorne osobe: ________________________ Adresa: _______________________________________ OIB: __________________________________________ Ĺ˝iro-raÄ?un: ___________________________________ E-mail: _______________________________________

4. UtvrÄ&#x2018;ivanje rezultata, inancijski izvjeĹĄtaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN

25. i 26. oĹžujka od 10.00h-16.00h (pauza za ruÄ?ak od 12.00h-13.00h) II. dan ĹĄkole â&#x20AC;&#x201C; popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izvijeĹĄÄ&#x2021;ima Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proraÄ?unskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza veÄ&#x2021; i potreba svih koji u buduÄ&#x2021;nosti Ĺžele doÄ&#x2021;i do viĹĄe inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu â&#x20AC;&#x201C; put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova koriĹĄtenja je dobro ureÄ&#x2018;en sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja vaĹžno je razumjeti proraÄ?un i proraÄ?unske procese, a osobito primjenu Zakona o proraÄ?unu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu ĹĄkolu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omoguÄ&#x2021;iti da sigurno i toÄ?no odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadleĹžnih ministarstava, jedinica lokalne i podruÄ?ne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM Ĺ KOLE: I. DAN 1. Sustav proraÄ?una, proraÄ?unski procesi, odnosi nadleĹžnih proraÄ?una/ ministarstava i proraÄ?unskih korisnika, pravila upravljanja proraÄ?unskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proraÄ?unu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h) Pauza za ruÄ?ak (od 12.00h do 13.00h) 3. Speci iÄ?ni poslovni dogaÄ&#x2018;aji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)

1. Ĺ to je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo uÄ?inkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h) 2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti predmet, na koji naÄ?in testirati pojedina pitanja i posloĹžiti svu dokumentaciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h) 3. Odgovaranje na pitanja po podruÄ?jima iz upitnika: Planiranje, IzvrĹĄavanje, Javna nabava, RaÄ?unovodstvo, IzvjeĹĄtavanje (od 11.00h do 12.00h) Pauza za ruÄ?ak (od 12.00h do 13.00h) 3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po podruÄ?jima iz upitnika: Planiranje, IzvrĹĄavanje, Javna nabava, RaÄ?unovodstvo, IzvjeĹĄtavanje (od 13.00h do 15.00h) 4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti proraÄ?unskih korisnika (od 15.00h do 15.30h) 5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uoÄ?ava, tko izvjeĹĄtava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h) 6. Odgovori na pitanja i konzultacije PredavaÄ?i: Ivana MaletiÄ&#x2021; sa suradnicima iz nadleĹžnog ministarstva. Cijena ĹĄkole je 1.600,00 kuna s ukljuÄ?enim PDV-om i radnim materijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena ukljuÄ?uje ruÄ?ak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan ukljuÄ?uje: pisani materijal prezentacija predavaÄ?a, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvjeĹĄtaja o primjeni iskalnih pravila). Prijaviti se moĹžete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohaÄ&#x2018;anje ĹĄkole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po zavrĹĄetku. Uplate se izvrĹĄavaju na Ĺžiro-raÄ?un TIM4PIN broj: HR33 23400091110546815, poziv na broj model 00 OIB - 34 Prijave se mogu izvrĹĄiti i na telefone Centra: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: centar@tim4pin.hr Posjetite naĹĄu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

PRIJAVA ZA POHAÄ?ANJE Ĺ KOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA TIM4PIN

NarudĹžbenica broj ________

Voditeljica: Ivana MaletiÄ&#x2021;

Datum: R. br.

Opis

Cijena/kom

Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika

235,00 kuna

Komada

Ukupna cijena

NAPOMENA: Za naruÄ?enih 5 i viĹĄe komada knjige ostvaruje se popust od 20%. Prilikom plaÄ&#x2021;anja, u â&#x20AC;&#x153;poziv na brojâ&#x20AC;? upisati: OIB pravne osobe - 52 Model: 00 Ĺ˝iro raÄ?un: HR33 2340009-1110546815 Svrha uplate: Kupnja knjige Fiskalna odgovornost kontakt broj:

Naziv proraÄ?unskog, izvanproraÄ?unskog korisnika/jedinice lokalne i podruÄ?ne (regionalne) samouprave OIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji Ä&#x2021;e prisustvovati radionici) e-mail Kontakt telefon Prijavljujem se na (zaokruĹžiti)

A. B. C.

PRVI DAN DRUGI DAN OBA DANA Datum:

tel: fax:

TIM4PIN â&#x20AC;&#x201C; Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora organizira

potpis i Ĺžig naruÄ?itelja

Potpis:

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Prethodni mjesec bili smo preplavljeni nizom neugodnih, ali očekivanih vijesti. Smanjenje kreditnog rejtinga države, ocjene MMFa i preporuke za smanjenje javne potrošnje racionalizacijom mreže javnih zdravstenih ustanova i produljenjem radnog staža do 67 godina, nagađanja o visini negativne stope kretanja BDP-a, snižavanje razine plaća u javnim službama za (nedostatnih) 3%, najava vrlo ranog rebalansa državnoga proračuna, loš odaziv ili čak bijeg investitora ... Interakcija složene ukupne gospodarske situacije i bremenitog javnog sektora rezultira nepovoljnim društvenim ozračjem. Drugačije danas zaista i ne može biti. Predugi niz godina odgađana su bolna, ali nužna rješenja. Tome je svakako značajno pridonio i izborni ciklus na našoj političkoj sceni. Jer, nepopularne mjere nije zahvalno provoditi želimo li zadržati ili osvojiti vlast. Naklonost se stječe darovima i pohvalama, a ne oduzimanjem i kritikama. Sve parcijalne reforme našega javnog sektora koje su trebale rezultirati njegovom razvojem i e ikasnošću, rezultirale su njegovim rastom. Došlo je vrijeme da se krajnjim naporima i odricanjima nadoknadi izgubljeno vrijeme i javna potrošnja svede na održivu razinu. Na prihodnoj strani proračuna iskorištene su gotovo sve mogućnosti i kada je riječ o povećanju javnih prihoda, a pogotovo kada je riječ o novom, toliko puta nam dragog i spasonosnog zaduživanja. Što možemo i moramo poduzeti mi koji se bavimo uglavnom operativnim i stručnim radom? Mi koji nismo stratezi, neovisni ekonomisti i ekonomski analitičari kojima je “sve jasno, ali ih se ne sluša” možemo dati svoj mali doprinos da proklamirana načela dobrog inancijskog upravljanja u našim sredinama, dakle na mikrorazini, zaista zažive i postanu ustaljeni način ponašanja. Parafrazirana izreka kaže: “Bitka je dobivena tek kada pješadija kroči nogom na teritorij.“. Normativna “artiljerijska priprema” je u dobroj mjeri izvršena. Čitav niz zakona i provedbenih propisa donešeno je i usmjereno ka zajedničkom cilju - oblikovanju uređenog i svrsishodnog sustava javnih inancija. Napredna stručna rješenja razvijenih zemalja ugrađena su u našu zakonsku regulativu. Ostaje nam dosljedno i ustrajno inzistirati na njihovoj primjeni. Sadržajem našega časopisa i ovaj put želimo dati svoj doprinos. U ovom broju ponovo donosimo niz vrlo aktualnih napisa iz područja uspostavljanja iskalne odgovornosti i dobrog inancijskog upravljanja. U tom kontekstu obrađujemo i novine na području provođenje interne revizije i proračunskog nadzora u javnom sektoru. Aktualni trend uspostavljanja riznica na lokalnim razinama popratili smo uputama o računovodstvenim evidencijama na relaciji lokalni proračun-proračunski korisnik. Također, nastojali smo donijeti i stručno štivo o važnim poreznim pitanjima kao što je oporezivanje nekretnina i oporezivanje porezom na dohodak. Orijentirani na našu europsku budućnost, u časopis smo uvrstili i napise o važnim pitanjima i mogućnostima inancijskog sudjelovanja u EU fondovima. Posebni dio časopisa, kao i do sada posvećen je temama karakterističnim za pojedine grupacije proračunskih i nepro itnih subjekata. Nadamo se i vjerujemo da će i ovaj broj časopisa opravdati vaše pretplatničko povjerenje. Pišite nam, sugerirajte i komentirajte. Časopis postoji radi vas, a s vašim doprinosom on sigurno može postajati sve bolji. Pozdravljam vas s poštovanjem, Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41

Urednice: Maja Petričko, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678

OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR 33 23400091 110546815 (PBZ)

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag. oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan

Adresa uredništva: Vukovarska 237a, Zagreb

Oblikovanje naslovnice: Studio Tičić, d.o.o Zagreb

Za nakladnika: mr.sc. Ivana Maletić

Gra ička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara, d.o.o.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

www.tim4pin.hr E-mail: centar@tim4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ REVIZIJA

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Marijana Vuraić Kudeljan Tajana Vrban Osvrt na predloženi način oporezivanja nekretnina porezom na nekretnine ................. Ivana Jakir-Bajo Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna ........................ Danijela Stepić Novi Pravilnik za unutarnju reviziju korisnika proračuna (prijedlog) ........................

Slavica Malenica Nova uloga i pojam proračunskog nadzora.... 9

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Uputa MFIN uz sastavljanje i predaju Izjave o iskalnoj odgovornosti ......................................... Iva Brkić Provjere izjava o iskalnoj odgovornosti za 2011. godinu i uočene nepravilnosti .........

PLAĆE I NAKNADE Tomislav Mičetić Registar zaposlenih u javnom sektoru i centralizirani obračun plaća ..............................

Maja Petričko Primjena novog TKU u javnim službama .......

Vesna Šiklić Odak Pravo na dnevnicu za vrijeme službenog putovanja državnih i javnih službenika i namještenika te dužnosnika.................................

POREZI Mirjana Mahović Komljenović Porezna rješenja, propuštanje roka, ispravak i odustanak od prijave poreza na dohodak za 2012. godinu.................................

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Nevenka Brkić Financiranje decentraliziranih funkcija u 2013. godini................................................................

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 33

RAČUNOVODSTVO Ivana Dražić Lutilsky Značaj primjene računovodstva troškova u javnom sektoru ....................................................... Ivana Jakir-Bajo Evidentiranje namjenskih i vlastitih prihoda u sustavu riznice .......................................

Ana Markuz Programi pripreme projekata za inanciranje iz fondova EU .....................................

EU programi u nadležnosti Agencije za mobilnost i programe Europske unije ............

Anamaria Ester Galinec Financijski i računovodstveni aspekti Twinning light ugovora ............................................

JAVNA NABAVA Zoran Vuić Novi Zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave ..........................................

Renata Tomljenović Statistička izvješća o javnoj nabavi za 2012. .............................................................................

Marija Tufekčić Strateške odrednice Europske unije za razdoblje 2014.-2020. za obrazovanje i zdravstvo .......................................................................

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ EKONOMIKA

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

Marija Rajaković Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva putem pametne specijalizacije Republike Hrvatske ................... 103

SOCIJALNA SKRB Ivana Maletić Obveza povrata neutrošenih sredstava u državni proračun.....................................................

92 LOKALNA SAMOUPRAVA

ZDRAVSTVO Ljubica Đukanović Odluke o sanaciji zdravstvenih ustanova ......

Katarina Serdar Zakonodavne novine u sustavu mjesne samouprave .................................................................... 107 Dragica Kemeter Komunalni doprinos – pravna osnova i namjena ......................................................................... 113

ŠKOLSTVO Vesna Orlandini Evidentiranje knjiga i mobilnih telefona u školama.............................................................................

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Desanka Sarvan Pravna zaštita od postupanja pružatelja komunalnih i vodnih usluga ................................. 117

PREDŠKOLSKI ODGOJ Ivana Maletić Financiranje dječjih vrtića iz lokalnih proračuna ........................................................................

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina .................. 123

VATROGASTVO Ivana Maletić Sabina Rebrović Speci ičnosti inanciranja vatrogastva............

2. Naknade korisnika državnog proračuna.................................................................. 124 98

4. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom ............................................................... 127

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Davor Vašiček Viškovi i manjkovi prihoda udruga ..................

3. Plaće ............................................................................. 125

5. Drugi dohodak ................................................. 128 99

6. Ostale obavijesti ................................................... 129

UNAPRIJEDITE SVOJE ZNANJE! • ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE (str. 6.) • ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE (str. 8) • UPRAVLJAČKO I TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO U JAVNOM SEKTORU (str. 4)

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neproﬁtnog sektora najavljuje specijalističku edukaciju:

UPRAVLJAČKO I TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO U JAVNOM SEKTORU Proračunske reforme u RH pokreću promjene u pristupu upravljanju proračunskim sredstvima, stavljajući naglasak na povezivanje ciljeva i proračunskih sredstava. Pred upravljačku strukturu postavlja se odgovornost ne samo za visinu i vrstu troškova u odnosu na planirane iznose nego i za postignute rezultate, odnosno za realizaciju ciljeva iz planova i programa unutar ograničenih proračunskih sredstava. Pri tome je važno zadovoljiti standarde kvalitete u pružanju javnih usluga i rokove u kojima se očekuje njihova realizacija.

Program i način izvođenja edukacije Program edukacije predviđa 24 sata podijeljeno u dva modula. Prvi modul je 14 sati, drugi modul je 10 sati. Moguće je praćenje edukacije na razini modula. Tema

Vrijeme

I modul - 19. i 20. 3. 2013. (10,00 - 16,30)

II modul - 21. i 22. 3. 2013. (10,00 - 15,00) BSC model i njegova primjena u upravljanju proračunskim korisnikom

4 sata

Benchmarking u javnom sektoru

2 sata

Organizacijski i informacijski aspekti procesne orijentacije

2 sata

Studija slučaja

2 sata

Izvođači edukacije: Prof.dr.sc. Vesna Bosilj Vukšić, Dr.sc. Sanja Broz Tominac, Dr.sc. Verica Budimir, Martina Dragija, univ.spec.oec., Doc.dr.sc. Ivana Dražić Lutilsky, Mr.sc. Ivana Jakir-Bajo, Mr.sc. Ivana Maletić, Prof.dr.sc. Milena Peršić, Danijela Stepić, mag. oec. Prof.dr.sc. Vesna Vašiček, Prof.dr.sc. Davor Vašiček

Međuzavisnost inancijskog, upravljačkog i troškovnog računovodstva u javnom sektoru - obilježja proračunskog računovodstva -obilježja upravljačkog i troškovnog računovodstva - područja primjene upravljačkog računovodstva u javnom sektoru

4 sata

Interni obračun i izvještavanje po segmentima

2 sata

3.200,00kn (I modul – 2.000,00kn, II modul 1.200,00 kn)+PDV

Tradicionalne i suvremene metode obračuna troškova

4 sata

Polaznici dobivaju certi ikat o pohađanju specijalističke edukacije.

Mjesto i vrijeme vrijeme izvođenja:

Zagreb, 19.- 22. ožujak 2013. Naknada za sudjelovanje:

4 sata Troškovi kao instrument određivanja cijena javnih usluga - Speci ičnosti implementacije u sektoru zdravstva i visokog obrazovanja - Metoda ciljanih troškova

Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: centar@tim4pin.hr

Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr i prijavite se. 4

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

O KNJIZI EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020 U koje će sektore EU najviše ulagati? Koji su najvažniji fondovi i što inanciraju? Kakvi će se projekti inancirati?

POLITIKE FONDOVI 2014 - 2020 TIKA OJ RGE RAZV ENE ALNI VO

T ARSSTVO STI PODRIBAR LATNO

RUR

GOS

DJE ENE AM ŠTV DRU TURIZ REDA RIV LIŠA JOP POL A OKO

ZAŠ

TIT

U koje sektore će EU najviše ulagati

Koji su najvažniji fondovi i što financiraju

Upravo izlazi iz tiska jedinstvena publikacija koja daje odgovore na ova i mnoga druga pitanja. Knjiga ‘EU politike i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i politike za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU inancijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje. Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike tijela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržavati, kako treba biti osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projekti najpoželjniji.

Kakvi će se projekti financirati

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće biti potrebnije proniknuti i razumjeti sustave inanciranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoristiti mogućnosti koje će se otvoriti članstvom u EU. To što će sredstva postati dostupna gotovo svim hrvatskim subjektima ne znači da će ona automatski biti i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlastitim), svima koji planiraju svoje projekte pripremiti za inanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele znati više. ZAGREB 2013

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

Naziv: ________________________________________ ________________________________________ Ime odgovorne osobe: ________________________ Adresa: _______________________________________ OIB: __________________________________________ Žiro-račun: ___________________________________ E-mail: _______________________________________

Narudžbenica broj ________ Datum: Red. br.

Opis

Cijena/kom

EU politike i fondovi 2014-2020

350,00 kuna (uključen PDV)

Komada

Ukupna cijena

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%. PDV je uključen u cijenu. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: OIB pravne osobe - 53 Model: 00 Žiro račun: HR33 2340009-1110546815 Svrha uplate: EU politike i fondovi 2014-2020 kontakt broj: tel: fax: TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

potpis i žig naručitelja

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neproﬁtnog sektora najavljuje

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE Cilj programa:

Upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima,ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnostima i u različitim pravnim oblicima. Svi subjekti primjenjuju propisani sustav računovodstva i inancijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe inancijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenosti proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja inancijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem iskalne odgovornosti čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurirati svoja znanja nužna za dobro inancijsko upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti u kontekstu iskalne odgovornosti, sastavljanju i razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi proračunskih planskih dokumenata.

Trajanje programa: Cijena:

25 sati/3 dana/9,30-16,30h 3.000 kn (uključuje PDV i pisane materijale) Program škole:

1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4.

Obilježja i funkcije sustava proračuna Osnove uspostavljanja iskalne odgovornosti Financijsko upravljanje Osnovna obilježja i načela računovodstva – instrumenti i regulatorni okvir Priznavanje i mjerenje imovine Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda Povezanost među ekonomskim kategorijama Sadržaj i proces upravljanja, iskalna odgovornost, programi i aktivnosti proračunskih subjekata, izrada inancijskog plana – praktični primjeri 5. Planiranje proračuna – propisana metodologija i sustav klasi ikacija, planiranje novčanih tokova – praktični primjeri 6. Računovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashoda– praktični primjeri 7. Računovodstveno evidentiranje vrijednosnih papira, danih i primljenih zajmova, depozita, vlasničkih udjela– praktični primjeri 8. Računovodstveno evidentiranje prihoda iz proračuna, prihoda prema posebnim propisima, prihoda od imovine, vlastitih i ostalih prihoda– praktični primjeri 9. Računovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, rashoda za donacije i ostalih rashoda – praktični primjeri 10. Vlastiti izvori od osnivača, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilančni zapisi – praktični primjeri 11. Financijski izvještaji – načela i redoslijed sastavljanja. Račun prihoda/primitaka i rashoda/izdataka. Bilanca. P-VRIO. NT. Bilješke uz inancijske izvještaje. Povezanost inancijskog izvješćivanja i inancijskog plana/proračuna. Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja. Predavači: mr. sc. Ivana Maletić i dr. sc. Davor Vašiček sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i akademske zajednice Mjesto i vrijeme održavanja: Zagreb, Palace hotel, 22. - 24. 4. 2013. Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN broj: HR33 2340009-1110546815. Prijave: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line. 6

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237a, 10000 Zagreb www.tim4pin.hr // centar@tim4pin.hr // pitajcentar@tim4pin.hr tel: 01-553 1335, 099-303 7677, 099-303 7678 // tel/fax: 01-553 1755 Poštovani! Od početka 2013. godine ponuda stručne literature obogaćena je novim specijaliziranim časopisom za proračunski (javni) i nepro itni sektor pod nazivom TIM4PIN MAGAZIN, čiji je treći ovogodišnji broj pred vama. Inicijalno uredništvo i suradnički tim časopisa okupljeni su oko vama već dugi niz godina poznatih stručnjaka - mr. sc. Ivane Maletić i prof. dr. sc. Davora Vašičeka. Uz njih, uređivački, autorski i suradnički tim časopisa čini veliki broj naših eminentnih stručnjaka i znanstvenika koji će vam se predstavljati svojim prilozima u časopisu. Časopis je pokrenut kao glasilo Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora čiji skraćeni naziv je - TIM4PIN. Časopis je interdisciplinarnog karaktera što znači da će sadržavati široki spektar tema iz područja inancija i inancijskog upravljanja, računovodstva, revizije, poreza, ekonomike, prava, javne uprave, menadžmenta, informatike i drugih povezanih područja. Uz stalne rubrike časopis ćemo sustavno obogaćivati i posebnostima pojedinih djelatnosti. Časopisom želimo ostvariti međusobnu razmjenu informacija, savjeta, spoznaja i iskustava eksperata, praktičara i znanstvenika. Želimo ga razviti u jedinstveni i sveobuhvatni informacijski portal koji će predstavljati pouzdani vodič za primjenu općih i posebnih propisa, najbolju domaću i svjetsku praksu, aplikativna znanstvena dostignuća te široki spektar relevantnih informacija o poslovanju proračunskih i izvanproračunskih subjekata, javnih poduzeća i neproitnih organizacija. Pretplata za 2013. godinu s uračunatim PDV-om iznosi 1.100,00 kuna i uključuje: • 12 brojeva tiskanog TIM4PIN MAGAZIN-a • TIM4PIN Novosti - 5 povremenih međubrojeva časopisa (tiskano i/ili elektronsko izdanje po izboru pretplatnika) • Jednokratni popust od 300,00 kuna za bilo koju od radionica/seminara u organizaciji TIM4PIN-a • Besplatne savjete TIM4PIN-a tijekom godine. Pretplatiti se možete: - slanjem narudžbenice, s podacima danim u primjeru na str. 130 časopisa, na našu adresu: TIM4PIN, 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 237a ili na telefaks broj: 01/553 1755, - telefonom: 01/553 1335; 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678, - on line putem naše Internet stranice: www.tim4pin.hr - e-mailom na adresu: centar@tim4pin.hr Uplatu za pretplatu molimo da izvršite prema podacima u primjeru naloga danom na str. 130 časopisa. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neproﬁtnog sektora najavljuje

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE Cilj programa:

Upoznati i usavršiti polaznike sa ekonomskim i inancijskim kategorijama u poslovanju nepro itnih organizacija, računovodstvenim praćenjem poslovanja, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem i planiranjem Namjena škole: Računovođama nepro itnih organizacija, tajnicima, predsjednicima ili članovima uprave nepro itnih organizacija, računovodstvenim servisima U Republici Hrvatskoj djeluje oko 60.000 organizacija različitih pravnih oblika koje primjenjuju računovodstvo nepro itnih organizacija. Od toga, značajan broj ima obvezu vođenja dvojnog knjigovodstva i inancijskog izvještavanja. Vođenje poslovnih knjiga i izradu inancijskih izvještaja organizacije nerijetko povjeravaju knjigovodstvenim servisima. Osobe koje volonterski ili profesionalno vode poslovanje tih organizacija često su nedovoljno upoznate sa utjecajem računovodstvenih, inancijskih i poreznih propisa na poslovanje. Ova znanja neophodna su za upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti, razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi poreznih prijava. Trajanje škole: Cijena:

25 sati/ 3 dana/9,30-16,30 2.625,00 kn ( s uključenim PDV-om i literaturom)

Programski sadržaj: Obilježja, vrste i pravno-organizacijski oblici nepro itnih organizacija Financijsko upravljenje u nepro itnim organizacijama Osnovna obilježja i načela računovodstva nepro itnih organizacija – instrumenti i regulatorni okvir Priznavanje i mjerenje imovine nepro itne organizacije Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda nepro itne organizacije Povezanost među ekonomskim kategorijama Sadržaj i proces inancijskog upravljanja, programi i aktivnosti nepro itnih organizacija, izrada operativnog i inancijskog plana – praktični primjeri 8. Plan prihoda i rashoda prema ekonomskoj, funkcionalnoj i drugim klasi ikacijama, planiranje novčanih tokova – praktični primjeri 9. Računovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashoda– praktični primjeri 10. Računovodstveno evidentiranje recipročnih i nerecipročnih prihoda, prihoda prema posebnim propisima, prihoda od imovine i ostalih prihoda– praktični primjeri 11. Računovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, rashoda za donacije i ostalih rashoda – praktični primjeri 12. Vlastiti izvori od osnivača, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilančni zapisi – praktični primjeri 13. Financijski izvještaji – načela i redoslijed sastavljanja. Račun prihoda i rashoda. Bilanca. Bilješke uz inancijske izvještaje. Povezanost inancijskog izvješćivanja i inancijskog plana. 14. Porezni položaj nepro itnih organizacija – PDV, porez na dobit i porezni aspekti subjekata povezanih sa nepro itnim organizacijama

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja. Predavači: mr. sc. Ivana Maletić i dr. sc. Davor Vašiček sa ekspertnim suradnicima Mjesto i vrijeme održavanja: Zagreb, Palace hotel, 6. - 8. 5. 2013. Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN broj: HR33 2340009-1110546815. Prijave se mogu izvršiti i na telefone Centra: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/3037678 te na e-mail: centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line. 8

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Marijana Vuraić Kudeljan* Tajana Vrban**

UDK 336.2

Osvrt na predloženi način oporezivanja nekretnina porezom na nekretnine Na Internet stranicama Ministarstva inancija tijekom siječnja i veljače ove godine provodio se postupak savjetovanja o predloženom načinu oporezivanja nekretnina porezom na nekretnine. Prema iskaznom obrascu učinka u postupku savjetovanja, porez na nekretnine ne predstavlja novo porezno opterećenje s obzirom da bi uvođenje poreza pratilo istovremeno ukidanje postojećih javnih davanja na vlasništvo nekretnina: poreza na kuće za odmor i komunalne naknade. Koji su razlozi za zamjenu postojećih davanja porezom na nekretnine, što je predmet oporezivanja, tko se smatra poreznim obveznikom te ostale pojedinosti glede poreza na nekretnine, na način kako su iskazani u postupku savjetovanja, obrazlaže se u nastavku članka.

1. Porezi na imovinu - općenito Porezi na imovinu su sastavni dio poreznih sustava gotovo svih zemalja. Općenito gledajući, porezi na imovinu pripadaju u skupinu najstarijih poreznih oblika. Razvijali su se kroz povijest, različito od zemlje do zemlje, uvažavajući speci ičnosti okruženja u kojima su nastali. To je razlog da se ovaj porezni oblik razlikuje od zemlje do zemlje ovisno o tradicijskim, kulturološkim te drugim vrijednostima podneblja na kojem se primjenjuju. Ova raznolikost među uvedenim imovinskim porezima, koji slijede tradiciju i pravila ponašanja stanovništva, ne utječući na slobodu kretanja, vjerojatno je razlog što Europska unija ne postavlja posebne zahtjeve za harmonizacijom imovinskih poreza. Iako nema zahtijeva za usklađenjem na području oporezivanja imovine, postoji opći zahtjev prema kojem porezni sustavi moraju biti transparentni i pravedni. Pravednost poreznih sustava promatra se kroz visinu poreznog opterećenja, načelo plaćanja poreza te participiranja u podmirenju javnih potreba u skladu s ekonomskim mogućnostima. Ostva-

* **

Mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan, Porezna uprava Mr. sc. Tajana Vrban, Ministarstvo inancija

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

renje načela pravednosti te načela plaćanja poreza u skladu s ekonomskim mogućnostima cilj je svakog poreznog sustava. U oživljavanju već spomenutih načela porezni sustavi posežu za oporezivanjem potrošnje i rada, ali i za oporezivanjem imovine u vlasništvu pojedinaca. Uspoređujući pojavne oblike poreza na imovinu, vidljivo je da je porez na imovinu kao oblik oporezivanja ukupne imovine u vlasništvu pojedinca, danas uglavnom napušten. Posljednjih godina sustav oporezivanja ukupne imovine u vlasništvu pojedinaca napušten je u nizu europskih zemalja, a zadržan je još primjerice u poreznom sustavu Francuske. Za razliku od oporezivanja ukupne imovine, princip parcijalnog oporezivanja određenog poreznog oblika sastavni je dio svih poreznih sustava. U tom kontekstu valja posebno istaknuti oporezivanje vlasništva nekretnina. Oporezivanje vlasništva nekretnina, vrijednosnim porezom na nekretnine danas imaju u nekom obliku sve zemlje Europske unije. Prema dostupnim informacijama izuzetak od vrijednosnog oporezivanja nekretnina nailazimo primjerice u poreznom sustavu Malte koja ovaj porez ne utvrđuje kao vrijednosni. Uvažavajući niz razlika glede propisivanja predmeta oporezivanja, osoba koje se smatraju poreznim obveznicima, visine poreznih stopa, načina utvrđivanja vrijednosti te propisanih oslobođenja i olakšica vrijednosni porez na nekretnine bilježi i neka zajednička obilježja. Vrijednosni porez na nekretnine općenito se smatra naknadom za pružene lokalne usluge i dobra. Pružene lokalne usluge te proizašla kvaliteta života usko su povezane s vrijednošću nekretnina na području neke lokalne zajednice. Upravo radi neraskidive veze između pružene kvalitete života te proizašle vrijednosti nekretnina, proizlazi i logičan zahtjev da je vrijednost nekretnina porezna osnovica za plaćanje poreza radi participiranja u podmirenju javnih potreba lokalnog područja. Stoga vrijednosni porez na nekretnine u pravilu je prihod lokalne uprave. Uravnotežena politika između oporezivanja nekretnina te pružanja kvalitete života jamstvo je razvoja lokalne zajednice. 9

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI 3. Oporezivanje imovine u Republici Hrvatskoj Danas se u Republici Hrvatskoj primjenjuje nekoliko oblika poreza na imovinu od koji se neki ubiru na osnovu prometa, a neki na osnovu vlasništva: 1. porez na nasljedstva i darove, 2. posebni porez na promet upotrebljavanih osobnih automobila, ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova, 3. porez na dohodak od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, 4. porez na cestovna motorna vozila, 5. porez na plovila, dok se na nekretnine ubire: 1. porez na promet nekretnina, 2. porez na dohodak od imovine po osnovi otuđenja nekretnina, 3. porez na kuće za odmor, 4. komunalna naknada i 5. komunalni doprinos. Dakle, porezni sustav Republike Hrvatske poznaje oporezivanje imovine, ali ne kao oblik oporezivanja ukupne imovine, već u obliku oporezivanja pojedinih imovinskih oblika. Oporezivanjem su obuhvaćeni svi vidljivi imovinski oblici, uz izuzetak kamata na štednju (čiji učinak oporezivanja u vrijeme postojećih prinosa te in lacije ostaje upitan). Posebno zanimanje za pojedine imovinske poreze, u kontekstu uvođenja poreza na nekretnine pridaje se porezu na kuće za odmor te komunalnoj naknadi. Ova davanja u naravi imaju sva obilježja poreza na vlasništvo nekretnine, međutim, način njihova prikupljanja odstupa od temeljnih načela oporezivanja (načelo pravednosti te načelo plaćanja poreza prema ekonomskoj snazi). Porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici kuća za odmor prema odluci jedinica lokalne uprave (5-15 kn/m2), a plaća se ako se te nekretnine koriste povremeno ili sezonski. U praktičnoj primjeni najčešće plaćanju poreza na kuće za odmor podliježu samo građevine na obali i otocima te eventualno izvan gradskih sjedišta i to samo one u vlasništvu osoba koja nemaju prebivalište na tom području. Komunalna naknada naplaćuje se na vlasništvo određenih nekretnina. Obračunava se po četvornom metru (stambeni, poslovni i garažni prostor obračunavaju se po četvornom metru korisne površine, a građevno zemljište po četvornom metru stvarne površine), namjeni i zonama, što omogućuje predvidljiv priljev prihoda, ali je isti sustav statičan i 10

potpuno nevezan uz vrijednost nekretnina, relativno bogatstvo poreznih obveznika i njihovu sposobnost plaćanja naknade. Dodatno, kako se kod ubiranja komunalne naknade radi o naknadi, mogućnost korištenja prikupljenih sredstva ograničena je, čime je isključena motivacija za dostatnim prikupljanjem potrebnih sredstava. Primjenjujući komunalnu naknadu i porez na kuće za odmor na opisani način, proizlazi da sve nekretnine ne podliježu plaćanju poreza ili naknade, a i kada se davanje utvrđuje, ne poštuju se bitne odredbe o oporezivanju prema vrijednosti. Naime, komunalna naknada i porez na kuće za odmor određuju se, u bitnome, ovisno o dva elementa: površini i lokaciji, zanemarujući vrijednost nekretnine. Kako se ubiru ovisno o dva lako prativa parametra, njihovo ubiranje je jednostavno i egzaktno. Ipak, oba javna davanja u suštini predstavljaju i imaju sva obilježja poreza, koji tada kao takav, ne slijedi temeljno načelo oporezivanja – plaćanje prema gospodarskoj snazi, a sve s obzirom da se vrijednost ne uzima u obzir prilikom utvrđivanja visine naknade, odnosno poreza. Znači, moguće je da stan ili kuća iste površine plaća isti iznos utvrđene komunalne naknade zanemarujući radi li se o površini elitne kuće ili zapuštenog objekta. Sumirajući već rečeno, proizlazi da imamo parcijalne poreze na imovinu, ali oni su načinom svog ubiranja nepravedni, neizdašni te ne odražavaju plaćanje prema ekonomskoj snazi. Samim načinom takvog ubiranja nedovoljno participiraju u proračunu. Stoga se ovaj način obračuna smatra nepravedan i potrebno ga je transformirati, primjenom vrijednosnog kriterija, u plaćanje poreza prema vrijednosti nekretnine tako da imovina predstavlja odraz ekonomske snage pojedinca i bude pokazatelj sposobnosti za plaćanje javnih davanja. Transformacijom poreza na kuće za odmor i komunalne naknade u porez na nekretnine, prikupljena sredstva postaju opće upotrebljiva u sve svrhe potrebne za razvoj lokalne uprave.

3. Zašto porez na nekretnine u Republici Hrvatskoj? Analizirajući strukturu poreznih prihoda Republike Hrvatske, vidljivo je da uvedeni porezi na imovinu nemaju gotovo nikakav značaj. Prema ostvarenoj strukturi prihoda od poreza i doprinosa u 2011. godini proizlazi da 38,7% prihoda čine doprinosi (za osiguranja), 37,8% PDV, 11,2% posebni porezi i TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI trošarine, 7,3% porez na dobit, 1,3% porez na dohodak, dok udio poreza na imovinu iznosi svega 0,4%.

trebne su strukturne reforme. Stoga se kao cilj postavlja zahtjev da se dugoročno smanjenje poreznog opterećenja cijene rada i potrošnje, provodi postepenim prebacivanjem poreznog opterećenja s cijene rada na oporezivanje imovine. U tu svrhu izrađen je Nacrt iskaza o porezu na nekretnine na koji se tijekom siječnja i veljače ove godine proveo postupak savjetovanje s javnošću i zainteresiranom javnošću2.

4. Ciljevi i učinak poreza na nekretnine

Dakle, prihodi državnog proračuna ostvaruju se isključivo oporezivanjem rada i potrošnje. U državnim prihodima prihodi od imovine su neznatni, ne dosežu niti 1% prihoda proračuna. Prema ostvarenim prihodima, jedinica lokalne samouprave za 2011. godinu1, proizlazi učešće : porez i prirez na dohodak 49,5%, porez na robu i usluge 2,34%, pomoći 15,48%, komunalni doprinosi 4,80%, porez na imovinu 4%, komunalna naknada 9,74% i ostalo 14,13%.

Iz prikazanog je vidljivo da glavni izvor prihoda i na razini jedinica lokalne samouprave predstavlja porez i prirez na dohodak u gotovo 50% visine svih izvora prihoda. U prihodima lokalnih jedinica tek oko 14% ostvarenih prihoda mogu se pripisati oporezivanju imovine, dok se glavnina prihoda i ovdje ostvaruje kroz oporezivanje rada i potrošnje. Slijedom navedenog, razvidno je da je porezni sustav u Republici Hrvatskoj usmjeren na oporezivanje cijene rada što otežava razvoj gospodarstva i stvara ga nekonkurentnim, a gospodarska snaga pojedinca sagledava se isključivo kroz ostvareni dohodak. Za razliku od cijene rada, vlasništvo nad imovinom, bez obzira na svoju vidljivost i vrijednost, ne utječe na procjenu gospodarske snage glede ostvarivanja socijalnih i ostalih prava. U navedenom dijelu po1

Izvor: Ministarstvo inancija

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Dugoročni cilj uvođenja poreza na nekretnine jest rasterećenje cijene rada uz stvaranje poreznog sustava koji je stimulativan za investicije i poticaje. Međutim, smanjenje opterećenja rada provodilo bi se postupno u tri faze. Donošenjem Zakona o porezu na nekretnine provela bi se prva faza koja pretpostavlja uvođenje oporezivanja nekretnina porezom na nekretnine uz ukidanje komunalne naknade i poreza na kuće za odmor. Uvođenjem poreza na nekretnine stvorio bi se Fiskalni katastar u kojem bi se jedinstveno po vrijednosti upisale nekretnine. Primjenom sustava poreznih oslobođenja i poreznih olakšica, visina iznosa poreza na nekretnine, kod svih nekretnina u funkciji i korištenju, trebala bi zadržati postojeću razinu poreznog opterećenja koje se danas plaća kroz komunalnu naknadu i eventualno porez na kuće za odmor. Povećanje poreznog opterećenje u prvoj fazi primjene odrazilo bi se samo kod nekorištenih nekretnina koje nisu u funkciji. Druga faza provodila bi se daljnjim razvojem sustava oporezivanja nekretnina, kroz decentralizaciju i povećane usluge lokalne samouprave vidljive u poboljšanoj kvaliteti života pod parolom: lokalni porezi za lokalne potrebe. I naposljetku, u trećoj fazi smanjila bi se ili konačno ukinula suvišna i opterećujuća para iskalna davanja koja još dodatno opterećuju cijenu rada i potrošnje kao primjerice: prirez porezu na dohodak i spomenička renta. Provedba navedenih faza nije zavisna samo od uspješne provedbe zakona o porezu na nekretnine, već i od donošenja zakona kojim bi se uredila deTemeljem Zakona Zakon o procjeni učinaka propisa (NN, br. 90/11) stupio je na snagu 1. siječnja 2012., a njime se uređuje postupak procjene učinaka propisa, dokumenti za procjenu učinaka propisa, način godišnjeg planiranja normativnih aktivnosti, tijela nadležna za procjenu učinaka propisa, način savjetovanja s javnošću i zainteresiranom javnošću u tom postupku, obvezu stručnog osposobljavanja i usavršavanja vezano za procjenu učinaka i izradu propisa te druga pitanja s tim u vezi. 2

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI centralizacija vlasti i prijenos pojedinih funkcija s državne na lokalnu razinu, ali i o trenutku u kojem će jedinice lokalne samouprave biti sposobne samostalno upravljati svojim prihodima i na taj način osigurati zadovoljenje svih svojih potreba. Oporezivanjem nekretnina čiji prihodi jesu prihodi lokalne samouprave, stvoreni su temelji za decentralizaciju vlasti te prijenos pojedinih funkcija s državne na lokalnu razinu. Nadalje, jačanjem iskalnog kapaciteta jedinica lokalne samouprave, jedinice prikupljena sredstva ulažu u poboljšanje kvalitete života inanciranjem izgradnje infrastrukture. Stoga, uvođenjem oporezivanja vlasništva na nekretninama provela bi se zamjena postojećih davanja utvrđivanih prema površini i lokaciji: komunalne naknade i poreza na kuće za odmor u vrijednosni porez na nekretnine. Sustav poreza na nekretnine utemeljen na vrijednosnom oporezivanju u Republici Hrvatskoj dosegao bi razinu svjetskih standarda učinkovitosti i ravnopravnosti. Međutim, uvođenje vrijednosnog poreza na nekretnine donosi i niz pozitivnih indirektnih učinaka. Danas se u Republici Hrvatskoj suočavamo s nesređenim zemljišnim knjigama koje predstavljaju svojevrsnu kočnicu gospodarskog razvoja.

stambenog pitanja, bilo da se stambeno pitanje rješava kupnjom ili najmom nekretnine. Porez na nekretnine imao bi učinak i s aspekta socijalne politike, budući da se kod socijalnih davanja, uvođenjem vrijednosnog poreza na nekretnine stvaraju preduvjeti da se osim dohodovnog utvrđuje i imovinski cenzus. Naposljetku, temeljem gore navedenog, porez na nekretnine pokrenuo bi razvoj investicija.

5. Načela oporezivanja porezom na nekretnine Oporezivanjem nekretnina vrijednosnim porezom na nekretnine postignulo bi se načelo pravednosti u oporezivanju. Kako je već ranije u članku navedeno, načelo pravednosti poreznih sustava promatra se kroz visinu poreznih opterećenja. Primjenjujući komunalnu naknadu i porez na kuće za odmor, kako se danas određuju – prema površini i lokaciji, a zanemarujući vrijednost nekretnine, vidljivo je da se kod navedenih davanja ne poštuje načelo pravednosti u oporezivanju prema vrijednosti.

Bez sređenih zemljišnih knjiga ne odobravaju se krediti, ne mogu se dobiti građevinske dozvole, razna uvjerenja i slično. Ekonomija nesređenih područja pati zbog lošeg stanja i u zemljišnim knjigama.

Upravo bi se načelo pravednosti u oporezivanju postignulo plaćanjem poreza prema vrijednosti imovine, što znači da bi se na nekretninu veće vrijednosti uz primjenu iste porezne stope plaćao apsolutno veći iznos poreza. Zadovoljavanjem navedenog načela pravednosti kroz vrijednosni porez na nekretnine, elitna kuća ili zapušteni objekt više ne bi podlijegali istom iznosu javnog davanja.

Svako područje u kojemu se uspješno završi uknjižba, bilježi poboljšanje gospodarske situacije, jer sređeni imovinsko-pravni odnosi na nekretnini donose dobre gospodarske mogućnosti, odnosno investitorima znatno olakšavaju investicije. Jasno je da plaćanje poreza, prema pozitivnim zakonskim propisima, nije preduvjet za upis vlasništva na nekretnini, stoga se upravo uvođenjem poreza na nekretnine, kao jedinim od ciljeva smatra i sređivanje zemljišnoknjižnog stanja po pitanju vlasnika nekretnina.

Načelo plaćanja poreza u skladu s ekonomskom snagom, bilo bi drugo ostvareno načelo uvođenjem poreza na nekretnine. U hrvatski porezni sustav uvela bi se tako imovina kao pokazatelj ekonomske snage pojedinca, dakle više to ne bi predstavljao samo dohodak pojedinca. Uvođenje imovine kao odraza ekonomske snage i sposobnosti za plaćanje pojedinca, uz dohodak predstavljao bi svojevrsnu reformu poreznog sustava davanja što bi se u konačnici odrazilo i na proračun.

Nadalje, jedan od ciljeva uvođenja poreza na nekretnine jest poticanje legalizacije nekretnina, jer se ostvarenje poreznih olakšica veže uz zakonito izgrađene (legalizirane) nekretnine. Uvođenjem poreza na nekretnine predviđa se i sprječavanje sive ekonomije, jer se prijavom djelatnosti kao i ugovora o najmu nekretnine ostvaruju porezne olakšice po osnovi korištenja nekretnina za određene djelatnosti, odnosno za najam.

6. Uz nacrt iskaza o poreza na nekretnine

Uvođenjem poreza na nekretnine predviđa se i pokretanje tržišta stavljanjem nekretnina na tržište što će rezultirati jeftinijim i lakšim rješavanjem 12

6.1. Porezni obveznik Poreznim obveznikom se prema Nacrtu iskaza propisuje svaka izička i pravna osoba, koja je vlasnik nekretnine na dan 1. siječnja godine za koju se porez na nekretnine utvrđuje. Ako je kao vlasnik nekretnine upisana osoba koja više ne postoji ili je nepoznata, ili ne postoji ili nema upisanog vlasnika, porezni obveznik poreza na nekretnine bio bi stanar ili stvarni korisnik nekretnine. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Nadalje, poreznim obveznikom može se smatrati i posjednik ili nositelj prava građenja. Ako se iz svih okolnosti ne može utvrditi porezni obveznik, poreznim obveznikom bi se proglasila sama nekretnina, koja bi se zadužila porezom. Kako radi plaćanja poreza ne bi došlo do prevaljivanja poreza, u slučajevima koncesije ili leasinga, poreznim obveznikom bi se proglasio korisnik leasinga ili koncesije.

za gradnju. Stoga se predmetom oporezivanja ne bi smatralo ni poljoprivredno zemljište.

Ako više osoba ima nekretninu u svom vlasništvu, tako da svakoj pripada dio toga prava vlasništva, svaka od tih osoba smatrala bi se poreznim obveznikom poreza na nekretnine za svoj suvlasnički dio. Porez na nekretnine plaćali bi i strani državljani koji imaju pravo stjecanja vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj.

Porezna osnovica utvrđivala bi se na sljedeći način:

Država i lokalna samouprava se u Nacrtu iskaza ne razlikuju od ostatka poreznih obveznika. Naime, i njihova je obveza postupati poduzetnički te bi i oni podlijegali zakonskim odredbama, a prihod od poreza na nekretnine jedinica lokalne samouprave bio bi prihod državnog proračuna. Intencija je, slijedom navedenog, da se poreznim obveznikom proglasi osoba koja je stvarni korisnik te nekretnine, bez obzira koja osoba je nositelj pojedinog stvarnog prava (pravo vlasništva, pravo posjeda i slično). Proglašenjem poreznog obveznika kao osobe koja je stvarni korisnik omogućuje se i korištenje poreznih olakšica prema načinu stvarne upotrebe pojedine nekretnine.

6.2. Predmet oporezivanja Porezom na nekretnine cilj je obuhvatiti predmetom oporezivanja izgrađene i neizgrađene nekretnine unutar građevnog područja namijenjenog za gradnju te izgrađene nekretnine izvan tog područja. Međutim, kako se porezna osnovica utvrđuje kao vrijednost uz primjenu poreznih olakšica ovisno o načinu upotrebe, svakako je namjena de inirati nekretninu kao iskalnu nekretninu čija jedinstvena uporaba određuje i njezinu vrijednost. Stoga proizlazi da će se predmetom oporezivanja smatrati iskalna nekretnina koju čini katastarska čestica ili jedan njezin dio, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ili više povezanih katastarskih čestica koje bi zajedno činile istu gospodarsku cjelinu jedne uporabne namjene. Obuhvatom izgrađenih i neizgrađenih nekretnina unutar područja za gradnju uz izgrađene nekretnine izvan navedenog područja, proizlazi da predmetom oporezivanja neće biti neizgrađene nekretnine izvan područja TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

6.3. U kojoj visini bi se plaćao porez na nekretnine u Republici Hrvatskoj? Porezna stopa poreza na nekretnine prema nacrtu iskaza utvrđivala bi se u iznosu od 1,5% na iznos porezne osnovice, a umanjene za iznos zakonom propisanih poreznih olakšica. 70% Fiskalna vrijednost umanjuje se za 70% za sljedeće: 1. olakšice za trajno stanovanje (od 88% do 95% porezne osnovice) ili 2. olakšice za povremeno stanovanje (od 70% do 85% porezne osnovice) ili 3. olakšice za djelatnost (80%, 60%, 40% ili 20% ovisno o vrsti djelatnosti). Na nekretnine koje se ne koriste, koje nisu u funkciji, odnosno ne ulaze u jednu od tri navedene kategorije, za koje se može ostvariti porezna olakšica, plaćao bi se porez u iznosu od 1,5% utvrđene porezne osnovice. Porezna stopa bila bi 1,5% na 70% iskalne vrijednosti, što znači da se 30% iskalne vrijednosti ne bi oporezivalo, pa i onih nekretnina koje nisu u funkciji. Navedenih 30% koji bi se već u samom početku izuzimali od oporezivanja, predstavljali bi paušalno priznati trošak održavanja nekretnine koji smanjuje poreznu osnovicu. Fiskalna vrijednost, u pravilu, utvrđivala bi se postupkom masovne procjene nekretnina polazeći od parametara upisanih u Fiskalni katastar izraženih u ovisnosti od tržišnih kriterija. Stoga, iskalna vrijednost u pravilu predstavlja opće prihvaćenu, uprosječenu cijenu tipiziranih nekretnina. Fiskalnu vrijednost nekretnina utvrđivala bi Porezna uprava s obvezom da se ponovno utvrđivanje vrijednosti provodi najmanje jednom u pet godina. Jedinica lokalne samouprave kod koje je došlo do značajnijih promjena u kvaliteti života pa se očekuje i povećanje vrijednosti nekretnina, može zatražiti ponovnu procjenu iskalne vrijednosti, ali ne u razdoblju kraćem od tri godine od zadnje procjene.

6.4. Sustav poreznih oslobođenja Prema Nacrtu iskaza predložena oslobođenja možemo razvrstati u dvije kategorije: I. Institucijsko oslobođenje - odnosi se na: • diplomatska i konzularna predstavništva, • međunarodne organizacije, • Crveni križ; 13

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI II. Po tipu nekretnine - odnosi se na: • • • • • • • • • • • •

nekretnine na miniranom području, javna dobra, kulturna dobra, groblja, deponiji smeća, područje javnih zooloških vrtova, zemljišta zračne luke, zemljišta na kojem su spomen obilježja i spomen područja, zemljišta nacionalnih parkova, športskih objekata i pripadajućih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave, nekretnine koje se upotrebljavaju za djelatnost vatrogasnih službi, i vjerske objekte.

Smisao oslobođenja po tipu nekretnine je da se oslobode od oporezivanja nekretnine koje se smatraju općim i javnim dobrom, ali samo ako je u općoj upotrebi. Nacrtom iskaza je predviđeno da jedinica lokalne samouprave, uvažavajući posebnosti svog područja i ciljeve razvoja, može svojom odlukom donijeti socijalni program te u skladu s predloženim, određivati moguća oslobođenja od plaćanja poreza na nekretnine za umirovljenike, nezaposlene, branitelje i invalide, ovisno o dohodovnom i imovinskom cenzusu, i to samo za jednu nekretninu. Smisao predložene odredbe sadržana je u činjenici da prikupljeni prihod od poreza na nekretnine je prihod lokalne samouprave. Koliko neka lokalna samouprava može odustati od prikupljanja sredstava ne ugrožavajući svoje strateške ciljeve razvoja je upravo odluka koju mora donijeti sama jedinica lokalne samouprave. Stoga i mogućnost donošenja socijalnih programa svakako treba biti u isključivoj nadležnosti lokalne samouprave. O poreznom oslobođenju, odnosno o provedbi socijalnog programa, jedinice lokalne samouprave donose odluku, a porezni obveznik nakon dobivenog rješenja o razrezu poreza na nekretnine, u skladu s predloženim odredbama, podnosio bi zahtjev za oslobođenjem.

6.5. Sustav poreznih olakšica Kako je u članku već navedeno, prema nacrtu iskaza provodila bi se zamjena postojećih davanja komunalne naknade i poreza na kuće za odmor - utvrđivanih prema površini i lokaciji, u porez na nekretnine koji se utvrđuje prema vrijednosti nekretnine. Porezni obveznici vrijednijih nekretnina primjenjujući istu poreznu stopu i porezne olakšice, plaćali bi ap14

solutno više poreza, čime se ostvarilo načelo pravednosti. Kroz sustav poreznih olakšica omogućilo bi se da iznos utvrđenog poreza na nekretnine koje se koriste bilo za trajno stanovanje, povremeno stanovanje ili djelatnost bude u razini u danas važećeg iznosa komunalne naknade te eventualno poreza na kuće za odmor. Primjerice, iznos komunalne naknade koji se danas plaća za stan u Zagrebu od 110 m2, iskalne vrijednosti 1.867.870,00 kuna, iznosi 1.151,00 kunu, a iznos poreza na nekretnine uz primjenu stope od 1,5% na 70% iskalne vrijednosti te primjenu olakšica za trajno stanovanje u iznosu od 88% do 95% iznosio bi 980 do 2.354 kune. Nadalje, iznos komunalne naknade i poreza na kuće za odmor koji se danas plaća ukupno iznosi 1.678,00 kuna za vikendicu Prezida na otoku Viru površine 73m2 , iskalne vrijednosti 379.600,00 kuna, a porez na nekretninu uz primjenu olakšica za povremeno stanovanje u iznosu od 70% do 85% iznosio bi od 598,00 kuna do 1.195,00 kuna. U Tablici 1. slijedi pregled usporedbe komunalne naknade i poreza na nekretnine uz korištenje olakšica za trajno stanovanje, a prema odluci jedinica lokalne samouprave. Tablica 1. Usporedba komunalne naknade i poreza na nekretnine uz korištenje olakšica za trajno stanovanje

OPIS

Zadar Stan - Višnjik zona 63,51 m2 Zagreb stan Centar 110m2 Krapina stan54m2 Vodice stan48m2 Osijek - stan Divaltova - 66 m2

Porezna Iznos Porezna osnovica Kom. poreza na osnovica nakon Fiskalna nekretnine naknada - 70% olakšice vrijednost danas po stopi iskalne od 88% 1,5% vrijednosti do 95% 589.521 412.664 20.633 od 309 438 49.519 do 743

1.867.870

1.307.509

65.375 156.901

od 980 do 2.354

1.151

184.450

129.115

6.456 15.493

Od 96 do 232

97,65

410.865

287.606

14.380 34.513

Od 215 do 517

316

660.332

462.232

23.112 55.468

Od 347 do 832

462

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Tablica 2. Usporedba komunalne naknade i porez na nekretnine uz korištenje poreznih olakšica za povremeno stanovanje prema odluci lokalne samouprave Porezna Kom. Porezna osnovica Porez na naknada osnovica nakon nekretnine Fiskalna porez na - 70% OPIS olakšice – po stopi vrijednost kuće za iskalne 1,5% od 70% odmor vrijednosti do 85% 105.000 15.750 Od 236 222 Apartman 150.000 31.500 do 472 428 Lučica 650 uk. otok Vir 28,5 m2 265.720 39.858 Od 598 574 Vikendica 379.600 79.716 do 1.195 1.104 prezida 1.678 uk otok Vir 73m2 71.690 50.183 7.527 Od 112 70 Donja 15.055 do 225 468 Stubica – 538 uk vikendica 39m2 Apartman Split Bačvice 40m2

761.116

532.781

79.917 159.834

Od 1.198 do 2.397

336

Tablica 3. Usporedba komunalne naknade i poreza na nekretnine bez korištenja olakšica – treća nekretnina

OPIS

Fiskalna vrijednost

Apartman 1.012.000 Split 80 m2 Apartman 386.980 Rijeka, Bulevar osl. 55 m2 Apartman 607.500 Krk -54m2 Vodice 410.865 stan48m2 1.176.081 Zagreb stan Rudeš 103 m2

Porezna osnovica70% iskalne vrijednosti 708.400

270.886

Porez na Komunalna nekretnine po naknada stopi od 1,5% - danas 10.626

518

4.063

198

425.250

6.379

195

287.606

4.314

316

823.257

12.349

866

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Tablica 4. Usporedba porez na nekretnine ovisno o olakšici – učinak primjene sustava poreznih olakšica na istu nekretninu

OPIS

Stan u Zagrebu Pov.31, st.do 5 Stan u Zagrebu, pov. 89, star. 20g. Stan u Splitu. Gripe 80m2 Kuća Prvić Luka površine 105 m2 Kuća Rogoznica 169 m2

Vrijednost

419.829

738.000

Ostale NekretNekretnina stambene nina za Porezna za nekrettrajno osnovica povremeno nine stanovanje – 70% stanovanje– iznos – iznos vrijednost iznos poreza poreza poreza 293.880 Od 220 do 661-1.323 4.408 529

516.600

388 – 930 1.162-2.324

7.749

1.012.000 708.400

531 – 1.275

10.626

1.046.700 732.690

549-1.318 1.648-3.297 10.990

1.304.227 912.959

685-1.643 2.054-4.108 13.694

1.539 – 3.187

Dakle, prije primjene porezne stope, porezna osnovica poreza na nekretnine umanjuje se za poreznu olakšicu za trajno stanovanje ili poreznu olakšicu za povremeno stanovanje ili poreznu olakšicu za djelatnost. Porezna olakšica se ne primjenjuje za nekretnine koje se ne koriste ili nisu u funkciji ili nisu legalizirane. Kako bi za nekretnine u funkciji, porez bio što je moguće više približen sadašnjoj razini javnih davanja, Nacrtom iskaza određuje se raspon porezne olakšice, dok sam iznos olakšice svojom odlukom propisuje jedinica lokalne samouprave. Nadalje polazeći od porezne osnovice kao vrijednosti nekretnine, postiže se načelo pravednosti, jer bi vlasnici vrednijih nekretnina primjenjujući istu stopu i olakšicu, plaćali apsolutno više poreza. Za sve nekretnine koje ne služe, u smislu Nacrta iskaza, za trajno ili povremeno stanovanje ili se u njima ne obavlja djelatnost, porezna osnovica utvrđivala bi se bez olakšice, čime proizlazi da se taj višak nekretnina znatnije oporezuje. Ujedno kako bi se uvažio raspoloživi dohodak kućanstava, jedinice lokalne samouprave svojom odlukom mogu propisati socijalne programe, prema kojima se određeni porezni obveznici mogu osloboditi utvrđenog poreza ovisno o razini ostvarenog dohotka. 15

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Porezne olakšice za djelatnost prema Nacrtu iskaza umanjuju poreznu osnovicu poreza na nekretnine za: • 80% za nekretnine: o za industriju i proizvodnju, zdravstvenu skrb, obrazovanje, nepro itnih organizacija pod uvjetom da se u njima ne obavlja poduzetnička djelatnost; • 60% za nekretnine: o u zakupu, građevinarstvo, prijevoz i skladištenje, ugostiteljstvo; • 40% za nekretnine: o za trgovinu; • 20% za sve ostale nekretnine u kojima se obavlja djelatnost. Zahtjev za poreznu olakšicu podnosio bi prema Nacrtu iskaza porezni obveznik nadležnom tijelu – jedinici lokalne samouprave u roku od 30 dana od nastanka činjenice na temelju koje se može ostvariti pravo na poreznu olakšicu.

6.6. Što se smatra nekretninom za trajno stanovanje? Prema Nacrtu iskaza nekretninom za trajno stanovanje, kojom se ostvaruje najviša porezna olakšica, smatra se nekretnina u kojoj vlasnik trajno živi i u kojoj ima prijavljeno prebivalište, nekretnina u kojoj trajno žive djeca i roditelji vlasnika te nekretnine, nadalje nekretnina u kojima su prijavljeni i trajno stanuju zaštićeni najmoprimci, nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu, prijavljenog nadležnoj ispostavi Porezne uprave (ako je najmodavac izička osoba) te temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Porezna olakšica za trajno stanovanje može se ostvariti za nekretnine koje vlasniku služe za trajno stanovanje uz uvjet prijavljenog prebivališta. Olakšica po ovom osnovu je predviđena i za nekretnine u kojima trajno stanuju djeca ili roditelji vlasnika nekretnine. Nadalje, u ovu kategoriju olakšica ulaze i nekretnine u kojima su prijavljeni i trajno stanuju zaštićeni najmoprimci, nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu prijavljenog nadležnoj ispostavi Porezne uprave (ako je najmodavac izička osoba) te temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Primjerice, ukoliko izička osoba, vlasnik nekretnine ima u vlasništvu nekretninu u kojoj trajno živi i u kojoj ima prijavljeno prebivalište, ukoliko u vlasništvu ima i nekretninu u kojoj su prijavljeni i trajno stanuju zaštićeni najmoprimci i ukoliko

je vlasnik nekretnine u kojoj trajno stanuju i imaju prijavljeno prebivalište njegova punoljetna djeca (pod uvjetom da oni već po istoj osnovi ne koriste poreznu olakšicu), taj vlasnik ima pravo na porezne olakšice po osnovi korištenja nekretnina za trajno stanovanje za sve tri nekretnine koje ima u svom vlasništvu. Dakle, predmet olakšice je nekretnina. Smisao uvođenja porezne olakšice za trajno stanovanje je da se uz primjenu olakšice plaćanje poreza ne nekretnine maksimalno moguće približi iznosu koliko ta nekretnina danas plaća komunalnu naknadu.

6.7. Što se smatra nekretninom za povremeno stanovanje? Prema Nacrtu iskaza nekretninom za povremeno stanovanje smatrala bi se nekretnina koju vlasnik povremeno koristi za stanovanje, a kojima se osobito smatra kuća za odmor, apartman i slična nekretnina. Naslijeđena nekretnina, odnosno djedovina je nekretnina koja se može smatrati nekretninom za povremeno stanovanje te se po tom osnovu mogu ostvariti visoke porezne olakšice, zakonski propisane, koje se koriste za povremeno stanovanje. Nekretnine za povremeno stanovanje smatraju se i nekretnine koje građani iznajmljuju na temelju odobrenja za pružanje usluga u domaćinstvu te po toj osnovi plaćaju paušalni porez na dohodak od imovine za apartmane koje iznajmljuju kao iznajmljivači soba, postelja, apartmana. Građani koji se bave iznajmljivanjem apartmana i soba sukladno rješenju nadležnog ureda o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu te po toj osnovi plaćaju paušalni porez na dohodak od imovine ulaze u kategoriju poreznih olakšica koje se primjenjuju za povremeno stanovanje, neovisno o vremenskom roku od 6 mjeseci i neovisno o njihovom broju. Smisao uvođenja porezne olakšice za povremeno stanovanje je da se uz primjenu olakšice plaćanje poreza ne nekretnine maksimalno moguće približi iznosu koliko ta nekretnina danas plaća komunalnu naknadu i porez na kuće za odmor.

6.8. Fiskalni katastar Za uvođenje poreza na nekretnine potrebno je formirati Fiskalni katastar. Fiskalni katastar stvorio bi se presjekom niza baza podataka, kontrolirajući na taj način točnost upisanih podataka. Koordinacija između različitih baza podataka temelj je daljnje ažurnosti jednom stvorenog Fiskalnog katastra. O točnosti upisanih podataka ovisit će i točnost utvrđivanja iskalne vrijednosti.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

RAČUNOVODSTVO Ivana Jakir-Bajo∗

UDK 336.2-657.2

Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna Već duže vrijeme se očekuje donošenje Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (dalje u tekstu: Pravilnik) čiji je prijedlog sredinom 2012. godine dostavljen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na očitovanje. Pravilnik je usvojen i njegova objava slijedi ovih dana. Odredbe Pravilnika primjenjuju na izgled i sadržaj izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2012. godinu i izvještaja o izvršenju inancijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2012. godinu. O sadržaju Pravilnika i promjenama u odnosu na dosadašnju praksu izvještavanja autorica piše u ovom članku.

1. Uvod Ministar inancija potpisao je 22. veljače 2013. godine Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna, a njegova objava u Narodnim novinama očekuje se početkom ožujka 2013. godine. Odredbe ovog Pravilnika odnose se na državni proračun, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave1.

izvještaje o izvršenju prethodnih godina, što znači da same odredbe Pravilnika ne donose velike promjene u odnosu na dosadašnju praksu.

2. Sadržaj izvještaja o izvršenju proračuna JLP(R)S Zakonom o proračunu de iniran je sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna te rokovi sastavljanja i podnošenja načelniku, gradonačelniku, županu, odnosno predstavničkom tijelu. Osnovna svrha izvještavanja o izvršenju proračuna jest dati informacije o: • planiranim i ostvarenim godišnjim i polugodišnjim prihodima i rashodima, • primicima i izdacima iskazanim prema proračunskim klasi ikacijama, • izvršenim preraspodjelama u tijeku izvještajnog razdoblja, • stanju duga, • ostvarenju postavljenih planova, i • uspješnosti ispunjenja postavljenih ciljeva. Polugodišnji i godišnji izvještaji o izvršenju proračuna JLP(R)S sadrže:

Potrebno je istaknuti kako se Pravilnik temelji na članku 108. stavka 4. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12). Navedenim člankom propisan je sadržaj izvještaja o izvršenju prema kojem su JLP(R)S i izvanproračunski korisnici sastavljali

1. opći dio proračuna koji čini Račun prihoda i rashoda i Račun inanciranja na razini odjeljka ekonomske klasi ikacije, 2. posebni dio proračuna po organizacijskoj i programskoj klasi ikaciji te razini odjeljka ekonomske klasi ikacije, 3. izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala, 4. izvještaj o korištenju proračunske zalihe, 5. izvještaj o danim jamstvima i izdacima po jamstvima, te 6. obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka.

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija RH, Zagreb Izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su županijske uprave za ceste, a Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Agencija za upravljanje državnom imovinom te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izvanproračunski su korisnici državnog proračuna.

Sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna JLP(R)S ne uključuje obrazloženje makroekonomskih pokazatelja i de icit općeg proračuna. Ove izvještaje sastavlja isključivo držav ni proračun. U odnosu na dosadašnju praksu opći dio proračuna neznantno se mijenja i to u dijelu iskazivanja podataka izvornog i tekućeg plana.

Budući da se odredbe Pravilnika primjenjuju na izgled i sadržaj izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLP(R)S) za 2012. godinu i izvještaja o izvršenju inancijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2012. godinu, Pravilnik je dostavljen svim JLP(R)S i putem elektronske pošte.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

RAČUNOVODSTVO Opći dio proračuna i nadalje sadrži Račun prihoda i rashoda te Račun inanciranja s tim da je posebno istaknuto kako sažetak Računa prihoda i rashoda te Računa inanciranja sadrži i iznos raspoloživih sredstva iz prethodne godine. To je kategorija prenesenog manjka, odnosno viška s kojom su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i do sada uravnoteživale svoje proračune. Račun prihoda i rashoda iskazuje se u tablici sljedećeg sadržaja: A. Račun prihoda i rashoda BROJČANA IZVRŠENJE ZA IZVORNI TEKUĆI IZVRŠENJE ZA OZNAKA IZVJEŠTAJNO PLAN PLAN IZVJEŠTAJNO I NAZIV RAZDOBLJE RAZDOBLJE RAČUNA PRETHODNE PRIHODA I GODINE RASHODA

INDEKS IZVRŠENJA U ODNOSU NA IZVRŠENJE PRETHODNE GODINE

INDEKS IZVRŠENJA U ODNOSU NA TEKUĆI PLAN

Račun inanciranja iskazuje se u tablici sljedećeg sadržaja: B. Račun inanciranja BROJČANA IZVRŠENJE IZVORNI TEKUĆI OZNAKA ZA PLAN PLAN I NAZIV IZVJEŠTAJNO RAČUNA RAZDOBLJE PRIMITAKA I PRETHODNE IZDATAKA GODINE

IZVRŠENJE ZA IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE

INDEKS IZVRŠENJA U ODNOSU NA IZVRŠENJE PRETHODNE GODINE

INDEKS IZVRŠENJA U ODNOSU NA TEKUĆI PLAN

Uz tablicu B. Račun inanciranja daje se i analitički prikaz Računa inanciranja kao pregled ostvarenih primitaka i izvršenih izdataka po svakom pojedinačnom zajmu, kreditu i vrijednosnom papiru. Isječak iz takvog analitičkog prikaza uz Račun inanciranja državnog proračuna daje se tablicom u nastavku. 54

Izdaci za otplatu glavnice 1.901.024.933 primljenih kredita i zajmova 541 Otplata glavnice primljenih 1.042.554.608 kredita i zajmova od međunarodnih organizacija, institucija i tijela EU 5413 Otplata glavnice primljenih zajmova 1.037.450.714 od međunarodnih organizacija 541320200 Otplata glavnice – Projekt obnove 17.500.008 željezničkih lokomotiva EBRD 733 541320300 Otplata glavnice – Projekt 2.351.412 veletržnica EBRD 627

541320400 Otplata glavnice – Zajam za tržište kapitala IBRD-39990-HR 541320604 Otplata glavnice – Projekt u sektoru cesta IBRD-38690-HR 541320700 Otplata glavnice – Projekt hitne obnove prometa i razminiranja IBRD-41040-HR 541320800 Otplata glavnice – Projekt razvoja službi za potporu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava IBRD-39880-HR 541320900 Otplata glavnice – Projekt oporavka investicija Alpe Jadran banka-u stečaju IBRD-42490-HR

4.428.401 59.504.400 54.707.915

8.699.520

1.237.701

Proračun treba biti uravnotežen - ukupni prihodi i primici trebaju pokrivati ukupne rashode i izdatke. Za pravilno uravnoteženje proračuna uključuju se i viškovi/manjkovi preneseni iz prethodne(ih) godine(a). Preneseni rezultat iz prethodne godine također je potrebno iskazati kao izdvojenu kategoriju. C. Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina Višak/manjak prihoda iz prethodnih godina

U izvještajima o izvršenju proračuna koji su se do sada sastavljali pratila su se doznačena sredstva po proračunskim klasi ikacijama s tim da su u stupcima iskazivani podaci o tekućem planu (konačnom planu nakon poslijednih izmjena i dopuna s uključenim preraspodjelama) i izvršenju, a nisu uključivani podaci o izvornom planu i njegovim izmjenama. Podatak o tome kako je izvorni plan kojeg je donijelo predstavničko tijelo promijenjen preraspodjelama gradonačelnika, načelnika i župana važna je kategorija transparentnosti poslovanja izvršne vlasti. Izvorni plan je proračun, odnosno posljednje izmjene i dopune proračuna donesene od strane Hrvatskog sabora, odnosno predstavničkog tijela. Tekući plan je proračun, odnosno posljednje izmjene i dopune proračuna s uključenim naknadno izvršenim preraspodjelama. Tako primjerice, ako su tijekom 2012. godine bile dvije izmjene i dopune, posljednje se unose u stupac izvorni plan. Ako je nakon tih posljednjih izmjena i dopuna bilo preraspodjela načelnika, gradonačelnika i župana, na koje isti imaju pravo temeljem članka 46. Zakona o proračunu i kriterija navedenih u odluci o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, onda se u stupcu tekući plan iskazuju izmjene i dopune s navedenim preraspodjelama. Međutim, ako nakon izmjena i dopuna proračuna nije bilo preraspodjela, ne treba iskazivati stupac TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

RAČUNOVODSTVO tekućeg plana. Dakle, iznimno, ako od donošenja proračuna, odnosno posljednjih izmjena i dopuna proračuna nije bilo izvršenih preraspodjela, u A. Računu prihoda i rashoda i u B. Računu inanciranja ne iskazuje se stupac 4: tekući plan za proračunsku godinu na razini razreda, skupine i podskupine ekonomske klasi ikacije, a indeks izvršenja za izvještajno razdoblje iskazuje se u odnosu na izvorni plan za proračunsku godinu. Važna novina koju su donijele izmjene i dopune Zakona o proračunu je ukidanje mogućnosti da se odredbama zakona o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odredbama odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za pojedinu godinu odlučuju o preraspodjelama iznad 5%. JLP(R)S mogle su u svojim odlukama o izvršavanju proračuna za razdoblje 2013.-2015. godine utvrditi postotak do kojeg je moguća preraspodjela na proračunskim stavkama uz odobrenje gradonačelnika, načelnika i župana, dok od 1. siječnja 2014. godine to više neće biti moguće. Sve JLP(R)S će od iduće godine moći preraspodjeljivati sredstva na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci donesenoj od strane predstavničkog tijela koja se umanjuje, ako to načelnik, gradonačelnik, župan odobri. Načelnik, gradonačelnik, župan o preraspodjelama izvještava predstavničko tijelo u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna. Upravo zbog navedene odredbe, kao poseban stupac u izvještajima, prati se tekući plan u kojem su vidljive izvršene preraspodjele. Posebni dio proračuna sadrži tri izvještaja o izvršenju po proračunskim klasi ikacijama, organizacijskoj, ekonomskoj i programskoj. U odnosu na dosadašnju praksu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave novost su izvještaji po čistoj organizacijskoj klasi ikaciji i ekonomskoj, a u izvještaju po programskoj klasi ikaciji novost je isključivo uvođenje stupaca izvornog i tekućeg plana koji su objašnjeni prethodno. Međutim i ovdje se izišlo u susret malim JLP(R)S koje nemaju preraspodjela tijekom godine tako da iste, ako od donošenja proračuna, odnosno posljednjih izmjena i dopuna proračuna nisu imali izvršenih preraspodjela, u izvršenju po organizacijskoj, ekonomskoj i programskoj klasi ikaciji ne iskazuju stupac 3: tekući plan za proračunsku godinu, a indeks izvršenja za TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

izvještajno razdoblje iskazuje se u odnosu na izvorni plan za proračunsku godinu. Sadržaj Izvještaja o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala propisan je člankom 7. Pravilnika. Ovaj izvještaj treba dati pregled zaduživanja u izvještajnom razdoblju po vrsti instrumenata, valutnoj, kamatnoj i ročnoj strukturi. Izvještaj se daje u obliku obrazloženja koje može biti opisno, brojčano, s gra ičkim prikazima ili kombinacija navedenog. Ono što je važno napomenuti jest da godišnji izvještaj treba uključiti stanje obveza za vrijednosne papire, kredite i zajmove jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na početku i na kraju proračunske godine. Dakle, u godišnji izvještaj potrebno je uključiti i bilančne stavke duga. Člankom 8. Pravilnika kao obvezni izvještaj istaknut je i Izvještaj o korištenju proračunske zalihe koji sadrži podatke o donositelju odluke, odnosno rješenja o korištenju proračunske zalihe, namjeni korištenja po odluci, odnosno rješenju o korištenju proračunske zalihe te iznos i datum isplaćenih sredstva iz proračunske zalihe po odluci, odnosno rješenju o korištenju proračunske zalihe. Osim ovih podataka, izvještaj o korištenju proračunske zalihe može sadržavati i druge podatke. Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka dopunjuje podatke iz Računa prihoda i rashoda i Računa inanciranja na opisni, brojčani, gra ički ili kombinirani način posebice obrazlaganjem odstupanja izvršenja u odnosu na plan. Obrazloženje za proračunsku godinu sadrži i obrazloženje izvršenja programa iz posebnog dijela proračuna s ciljevima koji su ostvareni provedbom programa i pokazateljima uspješnosti realizacije tih ciljeva. Uvođenjem srednjoročnog iskalnog okvira i programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje odgovornosti za rezultate provedbe programa (aktivnosti i projekata). Upravo stoga, obrazloženje postaje sve značajniji dio samog proračuna i inancijskog plana na što ukazuje i pitanje iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koji je jedan od dokumenata na temelju kojeg se podnosi Izjava o iskalnoj odgovornosti. Kako bi obrazloženju izvršenja izvijestili o realizaciji ciljeva koje smo postavili na početku godine, uz sam dokument proračuna JLP(R)S, trebali su biti postavljeni pokazatelji čiji se primjer daje u nastavku. 19

RAČUNOVODSTVO Pokazatelji uspješnosti

De inicija

Jedinica

Su inanciranjem natjecanja Uključenost učenika i smotri poticati postojeće i OŠ i SŠ u natjecanja Broj učeuvođenje novih natjecateljskih i smotre znanja, nika disciplina s povećanim brojem vještina i sposobnosti korisnika Kroz povećanje stipendiranja Broja studenata postojećih i novih studenata de icitarnih zanimanja želi se pomoći zadovoljenju potreba tržišta rada Dostupnost Sveučilišne knjižnice Rijeka

Kroz noćni rad povećati dostupnost knjižnice korisnicima

Ciljana vrijednost 2012.

Ciljana vrijednost 2013.

Ciljana vrijednost 2014.

3.240

3.400

3.500

3.600

Broj studenata

Broj korisnika

5.450

5.700

6.000

6.500

Ako proračun nije sadržavao navedene pokazatelje, onda se u obrazloženju izvršenja opisuju rezultati koji su se postigli provedbom programa, odnosno važnijih aktivnosti i projekata unutar programa, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U nastavku se daje isječak iz obrazloženja izvršenja jednog Ministarstva. Sredstvima planiranim i utrošenim u okviru ovog projekta izrađen je aplikacijski program i izvršena edukacija korisnika (zaposlenici ureda državnih uprava u županijama) registra prijevoznika. Registar prijevoznika je nacionalna evidencija prijevoznika koju će u elektronskom obliku voditi Ministarstvo, a sadržavat će podatke o izdanim licencijama za unutarnji i međunarodni cestovni promet. Tijekom sljedeće proračunske godine predstoji zadnja faza uspostave Registra, tj. online spajanje županijskih ureda državne uprave na bazu u Ministarstvu.

3. Donošenje i objava izvještaja o izvršenju proračuna JLP(R)S Člankom 109. Zakona o proračunu propisano je da upravno tijelo za inancije dostavlja polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna JLP(R)S, koji se sastavlja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja tekuće proračunske godine, općinskom načelniku, gradonačelniku, županu do 5. rujna tekuće proračunske godine. Prema istom članku Zakona o proračunu obveza općinskog načelnika, gradonačelnika, župana je podnijeti ga predstavničkom tijelu na donošenje do 15. rujna tekuće proračunske godine. Navedene odredbe ponavljaju se člankom 15. Pravilnika. Rokovi sastavljanja i donošenja godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna JLP(R)S također su propisani Zakonom o proračunu i to člankom 110., a člankom 20

Polazna vrijednost

16. Pravilnika ponovo se navode radi dosljednosti prikaza. Upravno tijelo za inancije izrađuje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i dostavlja ga općinskom načelniku, gradonačelniku, županu do 1. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu. Općinski načelnik, gradonačelnik, župan podnosi predstavničkom tijelu na donošenje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu. Izmjenama i dopuna Zakona o proračunu navedeni rokovi se nisu mijenjali što znači da je obveza općinskog načelnika, gradonačelnika i župana do 1. lipnja 2013. godine podnijeti godišnji izvještaj o izvršenju proračuna JLP(R)S za 2012. godinu i to prema odredbama novog Pravilnika. Općinski načelnik, gradonačelnik, župan dostavlja Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju godišnji izvještaj o izvršenju proračuna JLP(R)S u roku od 15 dana nakon što ga donese njegovo predstavničko tijelo. Odredbe Pravilnika slijede promjene u obvezi dostave godišnjeg izvještaja o izvršenju propisane izmjenama i dopunama Zakona o proračunu u slučaju da predstavničko tijelo ne donese godišnji izvještaj o izvršenju proračuna JLP(R)S. Dopunama članka 112. Zakona o proračunu uređuje se dostava godišnjeg izvještaja Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju i kada predstavničko tijelo nije donijelo isti. Načelnik, gradonačelnik, župan ovim tijelima podnose godišnji izvještaj o izvršenju u roku od 60 dana od dana podnošenja predstavničkom tijelu. Ovaj je članak Zakona o proračunu stupio na snagu 7. prosinca 2012. godine što znači da će ga JLP(R)S prvi put primijeniti kod dostave godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice za 2012. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

RAČUNOVODSTVO godinu. I do sada su JLP(R)S objavljivale godišnji i polugodišnji izvještaj o izvršenju u službenom glasilu, ali isključivo opći i posebni dio izvještaja, iako to nije bilo, na takav način, navedeno u Zakonu o proračunu. Sada je i prema izmjenama i dopunama Zakona o proračunu i prema članku 19. Pravilnika potrebno polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna objaviti, u cijelosti, sa svim prilozima, na internetskim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U službenom glasilu i nadalje se objavljuju opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna JLP(R)S. Time se naglašava načelo transparentnosti, što je bitno zbog uvida javnosti i svih zainteresiranih u način trošenja proračunskih sredstava.

3. obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka. Člankom 111. Zakona o proračunu propisana je obveza podnošenja polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju inancijskog plana izvanproračunskog korisnika na suglasnost Hrvatskom saboru, odnosno predstavničkom tijelu. Županijske uprava za ceste dostavljaju županijama polugodišnji izvještaj o izvršenju inancijskog plana do 30. srpnja, a godišnji izvještaj o izvršenju inancijskog plana do 31. ožujka tekuće proračunske godine za prethodnu godinu. Župan podnosi navedene izvještaje predstavničkom tijelu na suglasnost zajedno s izvještajem o izvršenju proračuna županije.

Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju inancijskog plana izvaproračunskog korisnika sadrže:

Do sada su izvanproračunski korisnici državnog proračuna dostavljali, u načelu, svoje izvještaje o izvršenju isključivo Ministarstvu inancija. Pravilnik propisuje obvezu dostave polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju i nadležnom ministarstvu, dakle polugodišnji izvještaj o izvršenju inancijskog plana do 30. srpnja, a godišnji izvještaj o izvršenju inancijskog plana do 31. ožujka tekuće proračunske godine za prethodnu godinu.

1. opći dio inancijskog plana koji čini Račun prihoda i rashoda i Račun inanciranja na razini odjeljka ekonomske klasi ikacije, 2. posebni dio inancijskog plana po organizacijskoj i programskoj klasi ikaciji te razini odjeljka ekonomske klasi ikacije, te

Hrvatske ceste također dostavljaju i Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, Hrvatske vode Ministarstvu poljoprivrede, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, dok Agencija za upravljanje državnom imovinom Ministarstvu gospodarstva.

4. Izvještaj o izvršenju inancijskog plana izvanproračunskog korisnika

Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

͵Ͳ

TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Danijela Stepić *

UDK 657.21

Novi Pravilnik za unutarnju reviziju korisnika proračuna (prijedlog) Ministarstvo inancija pripremilo je prijedlog novog Pravilnika za unutarnju reviziju korisnika proračuna. Prijedlog Pravilnika objavljen je na web stranicama Ministarstva inancija www.m in.hr, a dopisom ministra inancija od 12. veljače 2013. god. upućen je na očitovanje korisnicima proračuna.

Postojeći kriteriji za ustrojavanje unutarnje revizije de inirani još 2008. god., pored ministarstava, županija i velikih gradova, na ustrojavanje unutarnje revizije obvezuju i manje korisnike proračuna (sve one koji imaju više od 50 zaposlenih i rashode i izdatke veće od 30.000.000,00 kn).

Više o razlozima donošenja novog Pravilnika, kao i o novostima i promjenama koje donosi pročitajte u nastavku.

U ovu kategoriju ulaze različite agencije, ustanove u socijali, kulturi, zdravstvu i sl., koji često nemaju dostatne kapacitete za ustrojavanje vlastitih jedinica za unutarnju reviziju. Ako i ustrojavaju jedinice za unutarnju reviziju, zapošljavaju jednog unutarnjeg revizora što dovodi do poteškoća u poštivanju revizijskih standarda i metodologije rada, jer se ne ispunjava jedno od temeljnih načela revizijske profesije, a to je timski rad, važan zbog osiguranja kompetentnosti revizijske profesije te kontrole kvalitete rada koju provode sami unutarnji revizori.

1. Razlozi donošenja novog Pravilnika za unutarnju reviziju korisnika proračuna Potreba za donošenjem novog Pravilnika za unutarnju reviziju korisnika proračuna, čijim će stupanjem na snagu prestati važiti Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna iz 2008. god.1, proizašla je iz potrebe rede iniranja postojećih kriterija za uspostavu unutarnje revizije, a u cilju racionalnije i učinkovitije uspostave unutarnje revizije u javnom sektoru. To je ujedno i jedna od temeljnih mjera iz Akcijskoga plana razvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje 2012. – 2013. godine2. Racionalna uspostava unutarnje revizije u javnom sektoru, pri tome podrazumijeva sljedeće: - revizijskim resursima pokriti što je moguće više proračunskih sredstava - izbjeći usitnjavanje revizijskih resursa (jedan revizor u instituciji) što dovodi do poteškoća u poštivanju revizijske metodologije i načina rada - uvažiti činjenicu da su institucije u javnom sektoru povezane kroz vlasništvo i/ili način inanciranja i u okviru te povezanosti tražiti logična rješenja za organizacijsko ustrojstvo unutarnje revizije, a uvažavajući prethodno navedeno. * Danijela Stepić, mag. oec., načelnica u Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva inancija 1

NN, br. 35/2008

Akcijski plan razvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje 2012.- 2013., usvojen je na sjednici Vlade Republike Hrvatske 02. kolovoza 2012. 2

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Navedeni korisnici proračuna predstavljaju drugu i treću razinu korisnika proračuna, tj. glave u razdjelima resornih ministarstava, odnosno proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, postojeći kriteriji za uspostavu unutarnje revizije, ne uzimaju u obzir činjenicu povezanosti ministarstava i njihovih agencija, te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika. Posljedica toga je da su korisnici proračuna druge i treće razine, u pravilu ti koji iniciraju sklapanje sporazuma o obavljanju unutarnje revizije, umjesto da je situacija obrnuta, odnosno da resorna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave funkcijom unutarnje revizije zahvate i proračunske korisnike u svom sastavu, koji su u funkciji realizacije postavljenih ciljeva na razini cijelih resora te troše značajna proračunska sredstava iz ukupno konsolidiranih proračuna na razini razdjela, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U praksi je također primjećeno da ukoliko su ustrojene jedinice za unutarnju reviziju kod korisnika proračuna druge i treće razine, iste nedovoljno ili čak uopće ne surađuju s jedinicama za unutarnju reviziju resornih ministarstava, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. 23

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Nedovoljna suradnja još je više izražena između jedinica za unutarnju reviziju ustrojenih unutar trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države i jedinica za unutarnju reviziju u ministarstavima, koja su nadležna za ta ista trgovačka društva. Ukratko, korisnici proračuna druge i treće razine nemaju dovoljno kapaciteta da ustroje vlastite jedinice za unutarnju reviziju, a njihova resorna ministarstva, odnosno nadležni proračuni funkcijom svoje unutarnje revizije ne zahvaćaju i proračunske korisnike u sastavu. Kada se ovome pridoda i činjenica nedovoljne suradnje između jedinica za unutarnju reviziju korisnika proračuna druge i treće razine i nadležnih proračuna, onda se može lako zaključiti da je značajan dio proračunskih sredstava, ali i rizična područja poslovanja u javnom sektoru nezahvaćeno revizijskom aktivnošću. Stoga se u izradi novog Pravilnika za unutarnju reviziju korisnika proračuna posebna pozornost posvetila sagledavanju svih navedenih poteškoća i pronalaženju rješenja za njihovo rješavanje. Novi Pravilnik osim kriterija i načina uspostave unutarnje revizije uređuje i još jedno područje koje se pokazalo važno za razvoj revizijske profesije, a to je suradnja unutarnje revizije u javom sektoru.

2. Promjene i novosti koje donosi novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna Obveznici ustrojavanja jedinice za unutarnju reviziju Ministarstva, županije, Grad Zagreb, gradovi s više od 35.000 stanovnika, županijska središta s više od 50 zaposlenih, izvanproračunski korisnici državnog proračuna koji zapošljavaju više od 50 zaposlenika i imaju godišnje rashode i izdatke veće od 80.000.000,00 kn te državna tijela razine razdjela koja zapošljavaju više od 50 zaposlenika i imaju godišnje rashode i izdatke veće od 80.000.000,00 kn izuzev Hrvatskog sabora, Ureda Predsjednika Republike Hrvatske, Državnog ureda za reviziju te tajnih službi, kao i do sada obveznici su uspostave jedinice za unutarnju reviziju izravno odgovorne čelniku korisnika proračuna. Međutim, novost je da se jedinica za unutarnju reviziju ustrojena na razini ministarstva u skladu s prijedlogom novog Pravilnika obvezuje obavljati unutarnju reviziju i u korisnicima proračuna razine glava organizacijske klasi ikacije koji sukladno odredbama novog Pravilnika ne ispunjavaju kriterije za ustrojavanje vlastite jedinice za unu24

tarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unutarnju reviziju. Na isti se način, jedinica za unutarnju reviziju ustrojena na razini županije ili grada obvezuje obavljati unutarnju reviziju i u proračunskim i izvanproračunskim korisnicima proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji ne ispunjavaju kriterije za ustrojavanje vlastite jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unutarnju reviziju. Važno je naglasiti da je korisnicima proračuna razine glava organizacijske klasi ikacije te proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čije je područje poslovanja visokorizično, dana mogućnost da iako nisu u obvezi uspostaviti jedinicu za unutarnju reviziju, istu mogu ustrojiti, ali uz prethodnu suglasnost ministra inancija. Također, navedeni korisnici proračuna obvezuju se uz prijedlog ustrojavanja vlasitite jedinice za unutarnju reviziju dostaviti i prethodnu suglasnost nadležnog ministra, župana ili gradonačelnika. Prijedlogom Pravilnika de inirano je i na koji se način određuje viskorizično poslovanje, odnosno de inirani su kriteriji koji se trebaju uzeti u razmatranje, a uključuju sljedeće: visina proračunskih sredstava, vrijednost i značaj poslovnih transakcija, broj zaposlenih, organizacijsko i teritorijalno ustrojstvo, uloga u sustavu upravljanja fondovima Europske unije i druge speci ičnosti ovisno o području poslovanja. Na ovaj je način dana mogućnost primjerice agencijama u sustavu upravljanja EU fondovima, kao što su Središnja agencija za inanciranje i ugovaranje programa i projekata EU, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, Agencija za regionalni razvoj i sl. da ustroje, odnosno da zadrže ustrojene jedinice za unutarnju reviziju zbog uloge koju imaju u sustavu upravljanja EU fondovima te vrijednosti i značaja poslovnih transakcija koje se provode unutar navedenih institucija. Također i neka državna tijela razine glava organizacijske klasi ikacije, primjerice Državna geodetska uprava zbog organizacijskog i teritorijalnog ustrojstva (20 područnih ureda) i velikog broja zaposlenih da ustroje, odnosno da zadrže ustrojenu jedinicu za unutarnju reviziju. Prijedlogom Pravilnika također se uređuje da je voditelj jedinice za unutarnju reviziju ustrojene kod korisnika proračuna razine glave organizacijske klasi ikacije, odnosno kod proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) u obvezi surađivati s jediTIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI nicom za unutarnju reviziju nadležnog ministarstva odnosno s jedinicom za unutarnju reviziju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ta suradnja odnosi se na sljedeće:

Ukoliko se ustroji jedinica za unutarnju reviziju na razini sastavnice sveučilišta ista je u skladu s prijedlogom Pravilnika u obvezi surađivati s jedinicom za unutarnju reviziju ustrojenom na sveučilištu i to u smislu:

- koordinaciju izrade strateških i godišnjih planova obavljanja unutarnje revizije - sudjelovanje u obavljanju unutarnje revizije iz strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije nadležnog ministarstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave - obavljanje horizontalnih i vertikalnih revizija.

- koordinacije izrade strateških i godišnjih planova obavljanja unutarnje revizije - sudjelovanja u obavljanju unutarnje revizije iz strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije sveučilišta - obavljanja horizontalnih i vertikalnih revizija

Novosti za sveučilišta i ustanove u zdravstvu Prijedlog novog Pravilnika obvezuje na uspostavu unutarnje revizije i sljedeće korisnike proračuna: a) sveučilišta b) korisnike proračuna u sustavu zdravstva koji zapošljavaju više od 50 zaposlenih, a imaju godišnje rashode i izdatke veće od 80.000.000,00 kuna. Novost je da se navedeni korisnici proračuna obvezuju na uspostavu unutarnje revizije na jedan od sljedećih načina: - ustrojavanjem vlastite jedinice za unutarnju reviziju ili - ustrojavanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju na prijedlog više korisnika proračuna iz skupine a), odnosno iz skupine b). Prijedlog o načinu uspostavljanja unutarnje revizije navedeni korisnici proračuna podnose nadležnom ministru odnosno županu ili gradonačelniku koji donosi odluku o načinu uspostavljanja, uz prethodnu suglasnost ministra inancija. Novost je i da se jedinica za unutarnju reviziju ili zajednička jedinica za unutarnju reviziju ustrojena na sveučilištu obvezuje obavljati unutarnju reviziju i za sastavnice sveučilišta. Važno je naglasiti da je i sastavnicama sveučilišta, premda nisu u obvezi uspostaviti jedinicu za unutarnju reviziju, dana mogućnost da mogu uspostaviti vlastitu jedinicu za unutarnju reviziju, ako je njihovo područje poslovanja visokorizično. Kriteriji za određivanje visokorizičnog poslovanja uključuju iste parametre kao što je već prethodno navedeno. Sastavnice sveučilišta ukoliko uspostavljaju vlastitu jedinicu za unutarnju reviziju trebaju imati suglasnost ministra inancija, s time da se obvezuju da uz prijedlog ustrojavanja vlasitite jedinicu za unutarnju reviziju dostave i prethodnu suglasnost nadležnog ministra. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Sveučilišta i ustanove u zdravstvu izdvojene su u okviru prijedloga novog Pravilnika kao obveznici uspostave unutarnje revizije ustrojavanjem vlastite jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unutarnju reviziju jer je riječ o velikim sustavima (znanost i zdravstvo), a opravdanost za ustrojavanje jedinica za unutarnju reviziju proizlazi iz činjenice da navedeni sustavi još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri integrirani, te je u ovoj fazi razvoja gotovo nemoguće očekivati da se aktivnost unutarnje revizije može osigurati samo s razine nadležnog ministarstva. Za očekivati je, osobito kod korisnika proračuna u sustavu zdravstva ustrojavanje zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju. Navedeno je prihvaćeno kao najoptimalnija mogućnost i tijekom razgovora održanih za vrijeme sastanaka s predstavnicima zdravstvenih ustanova koji su prethodili izradi prijedloga Pravilnika, a modaliteti ustrojavanja zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju zasigurno su nešto što tek predstoji razvijati u javnom sektoru.

Minimalno 3 unutarnja revizora u jedinici za unutarnju reviziju! Novost koju donosi prijedlog novog Pravilnika za unutarnju reviziju jest ta da jedinica za unutarnju reviziju mora imati najmanje 3 unutarnja revizora, uključujući voditelja jedinice za unutarnju reviziju. Navedeno je nužan preduvjet da se izbjegne usitnjavanje revizijskih resursa. Također, prijedlogom Pravilnika određuje se da potreban broj unutarnjih revizora iznad propisanog minimuma utvrđuje svaki korisnik proračuna aktom o unutarnjem redu, vodeći računa o djelokrugu rada, broju proračunskih i izvanproračunskih korisnika u nadležnosti, poslovnim procesima i postavljenim ciljevima, o sredstvima kojima raspolaže te o broju zaposlenih. Budući da se proširuje opseg rada jedinicama za unutarnju reviziju u ministarstvima, županijama i gradovima, bit će potrebno osigurati i adekvatan broj radnih mjesta unutarnjih revizora kod navedenih korisnika proračuna. 25

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Uspostavljanje unutarnje revizije imenovanjem unutarnjeg revizora – iznimke! U cilju da se izbjegne usitnjavanje revizorskih resursa, jedan revizor u instituciji, prijedlogom novog Pravilnika mogućnost ustrojavanja unutarnje revizije imenovanjem unutarnjeg revizora daje tek manjem broju korisnika proračuna. Preciznije mogućnost da uspostave unutarnju reviziju imenovanjem unutarnjeg revizora izravno odgovornog čelniku korisnika proračuna imaju: • Hrvatski sabor, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Državni ured za reviziju i tajne službe • županijska središta koja imaju manje od 50 zaposlenih • manji gradovi, koji zapošljavaju više od 50 zaposlenih i čiji su godišnji rashodi i izdaci, uključujući rashode i izdatke njihovih proračunskih korisnika i trgovačkih društava u njihovom vlasništvu, zbrojno veći od 80.000.000,00 kuna (rashodi i izdaci trgovačkih društava se pribrajaju razmjerno udjelu u društvu). Navedeni korisnici proračuna imaju mogućnost uspostave i vlastitih jedinica za unutarnju reviziju. Županijska središta s manje od 50 zaposlenih te manji gradovi koji zapošljavaju više od 50 zaposlenih i čiji su godišnji rashodi i izdaci, uključujući rashode i izdatke njihovih proračunskih korisnika i trgovačkih društava u njihovom vlasništvu, zbrojno veći od 80.000.000,00 kuna (rashodi i izdaci trgovačkih društava se pribrajaju razmjerno udjelu u društvu) imaju i mogućnost ustrojavanja unutarnje revizije sklapanjem sporazuma ili ustrojavanjem zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju. Odluku o načinu ustrojavanja donose čelnici gore navedenih korisnika proračuna prema vlastitoj procjeni opravdanosti. Novost je to da se prijedlogom novog Pravilnika, unutarnja revizija uspostavljena u Hrvatskom saboru obvezuju se obavljati unutarnju reviziju kod korisnika proračuna razine glava organizacijske klasiikacije iz nadležnosti Hrvatskoga sabora.

Horizontalne i vertikalne revizije Praksa provođenja horizontalnih i vertiklanih revizija uvedena je još 2009. god. Strategijom razvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru RH za razdoblje 2009.-2011. god., i pokazala se kao dobar način učinkovitog korištenje revizorskih resursa. 26

Horizontalne revizije provode se u cilju procjene sustava unutarnjih kontrola u istovrsnim procesima koji se provode kod dva ili više korisnika proračuna, ili u zajedničkim programima, projektima, aktivnostima. Rezultat horizontalnih revizija je opći pregled kontrolnih mehanizama uspostavljenih u istovrsnim procesima, razmjena informacija o sustavima kontrola te multipliciranje učinaka revizorskih preporuka njihovom realizacijom u više institucija. Primjer horizontalne revizije može biti revizija procesa subvencija u koje su primjerice uključeni unutarnji revizori iz Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva pomorstva, prometa i veza te Ministarstva gospodarstva. Vertikalne revizije provode se u cilju procjene sustava unutarnjih kontrola u procesima ili zajedničkim programima, projektima, aktivnostima koji se provode između dva ili više korisnika proračuna međusobno povezanih kroz vlasništvo i/ili način inanciranja. U provođenje vertikalnih revizija uključeni su unutarnji revizori iz korisnika proračuna međusobno povezanih kroz vlasništvo i/ili način inanciranja, uključujući i unutarnje revizore iz trgovačkih društava u nadležnosti korisnika proračuna s kojima je ostvarena povezanost kroz isplaćene donacije, pomoći, subvencije i druge transfere. Rezultat provođenja vertikalne revizije je opći pregled kontrolnih mehanizama uspostavljenih na svim razinama poslovnog procesa/programa/projekta koji se provodi između više korisnika proračuna međusobno vezanih kroz vlasništvo i/ili način inanciranja. Primjer vertikalne revizije može biti revizija procesa centralne nabave u sustavu zdravstva u koju su uključeni primjerice unutarnji revizori iz Ministarstva zdravlja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te kliničkih bolničkih centara i kliničkih bolnica. U dosadašnjem razdoblju, horizontalne i vertikalne revizije provodile su se temeljem Zaključaka Vlade RH, a na prijedlog Vijeća za unutarnje inancijske kontrole u javnom sektoru. Prijedlog novog Pravilnika daje mogućnost da se horizontalne i vertikalne revizije mogu provoditi na prijedlog ministra inancija ili resornog ministra nadležnog za određeni proces ili program/projekt/aktivnost. Prijedlogom Pravilnika također je predviđeno da se sporazumom između korisnika proračuna uključenih u provođenje takvih revizija detaljnije urede pitanja kao što su: provođenje takvih revizija, ciljevi i opseg revizija, način koordinacije aktivnosti na njihovom provođenju, dostava revizorskih izvješća i druga pitanja koja se smatraju potrebnim urediti. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI 3. Prijelazno razdoblje za prilagodu na nove kriterije

stveno uvažavajući postojeće kapacitete stručno ovlaštenih unutarnjih revizora u javnom sektoru.

S obzirom na promjene koje donosi novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna kroz prijelazne i završne odredbe regulirani su rokovi za prilagodbu, odnosno potrebna usklađenja s novim kriterijima.

4. Zaključak

Proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji nisu obvezni uspostaviti jedinicu za unutarnju reviziju ili imenovati unutarnjeg revizora prema kriterijima novog Pravilnika, a na dan stupanja na snagu imaju ustrojenu jedinicu za unutarnju reviziju ili imenovanog unutarnjeg revizora, u obvezi su do 31. prosinca 2014. god. uskladiti način uspostavljanja unutarnje revizije s kriterijima propisanim novim Pravilnikom. U međuvremenu, voditelji jedinica za unutarnju reviziju, odnosno imenovani unutarnji revizori kod korisnika proračuna druge i treće razine u obvezi su surađivati s jedinicom za unutarnju reviziju nadležnog ministarstva, županije, odnosno grada. Gradovi koji na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika imaju uspostavljenu unutarnju reviziju, a imaju manje od 50 zaposlenih, uz uvjet da su im godišnji rashodi i izdaci, uključujući rashode i izdatke njihovih proračunskih korisnika i trgovačkih društava u njihovom vlasništvu, zbrojno veći od 80.000.000,00 kuna (rashodi i izdaci trgovačkih društava se pribrajaju razmjerno udjelu u društvu), zadržavaju uspostavljenu unutarnju reviziju. Minimalan broj unutarnjih revizora u jedinicama za unutarnju reviziju korisnici proračuna koji su obveznici uspostave jedinica za unutarnju reviziju u obvezi su ispuniti do konca 2015. godine. Drugim riječima, svi koji imaju ustrojenu jedinicu za unutarnju reviziju ili se odluče na njeno ustrojavanje u skladu s odredbama novog Pravilnika u obvezi su do konca 2015. godine osigurati minimalno 3 unutarnja revizora, uključujući voditelja jedinice za unutarnju reviziju. Isto se odnosi i na zajedničke jedinice za unutarnju reviziju. Popunjavanje sistematiziranih radnih mjesta u jedinicama za unutarnju reviziju odnosno zajedničkim unutarnjim jedinicama ustrojenim sukladno odredbama novog Pravilnika mora se provesti, prven-

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Razvoj inancijskog upravljanja i kontrola posljednjih nekoliko godina u smjeru većeg povezivanja prve i druge/treće razine korisnika proračuna, stvorio je preduvjete za veće i bolje mogućnosti organizacijskog ustrojstva unutarnje revizije u javnom sektoru. U skladu s time, a uzimajući u obzir potrebu da se revizijskom aktivnošću zahvati što je moguće više proračunskih sredstava, a maksimalno iskoriste postojeći kapaciteti unutarnje revizije pripremljen je prijedlog novog Pravilnika za unutarnju reviziju korisnika proračuna. Jedna od najvećih novosti koju donosi prijedlog novog Pravilnika jest ta da se jedinica za unutarnju reviziju uspostavljena u ministarstvu, županiji, gradu obvezuje obavljati i unutarnje revizije u korisnicima proračuna iz nadležnosti ministarstva, odnosno županije/grada koji ne ispunjavaju uvjete za ustrojavanje vlastitih jedinica za unutarnju reviziju ili zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju. Ovdje je važno podsjetiti na ulogu i funkciju unutarnje revizije, kako bi se izbjeglo pogrešno interpretiranje ovakvog pristupa, a koji može imati za posljedicu da korisnici proračuna s druge i treće razine dožive unutarnju reviziju kao kontrolu od strane nadležnih proračuna ili još gore kao svojevrsnu inspekciju ili da nadležni proračuni ovaj pristup shvate kao njihovu nadzornu ili inspekcijsku ulogu nad proračunskim korisnicima u sustavu. Naime, unutarnja revizija nije ni kontrola ni inspekcija. Za razliku od inspekcije koja ima ulogu kazniti, odnosno sankcionirati počinitelje nepravilnosti i odgovorne za propuste, unutarnja revizija ima uloga procijeniti sustave kontrola, ne istraživati pojedine transakcije i tražiti krivce, već procijeniti sustave kontrola i dati preporuke za njihovo unapređenje. Unutarnja revizija savjetodavna je aktivnost u funkciji procjene sustava kontrola i davanja preporuka za unapređenja i poboljšanja. Novi kriteriji i načini uspostavljanja unutarnje revizije pripremljeni su na načelu prema kojem je ova savjetodavna funkcija dostupna što većem broju korisnika proračuna, a da se istovremeno najoptimalnije organiziraju njeni resursi uvažavajući poštivanje standarda i metodologije rada.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Uputa Ministarstva inancija uz sastavljanje i predaju Izjave o iskalnoj odgovornosti Ministarstvo inancija je uoči sastavljanja i predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti za 2012. poslalo Uputu svim proračunima te proračunskim i izvanproračunskim korisnicima. Uputom se podsjeća na rokove sastavljanja i predaje te se detaljnije de inira kako se na neka od pitanja iz Upitnika odgovara. U nastavku se daje cjelovita Uputa. KLASA: 400-06/13-01/90 URBROJ: 513-05-02/13-1 Zagreb, 18. veljače 2013. Ministarstvima i ostalim razdjelima državnog proračuna Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave Svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima PREDMET: Sastavljanje i predaja Izjave o iskalnoj odgovornosti za 2012. godinu - uputa, daje se Sukladno Zakonu o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) uvedena je obveza sastavljanja i predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Izjava) kojom čelnici svih razina, od ministara, ravnatelja, općinskih načelnika, gradonačelnika do župana, svake godine za prethodnu proračunsku godinu, za razdoblje u kojem su obnašali dužnost, potvrđuju zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava. Izjave o iskalnoj odgovornosti sastavljale su se po prvi puta za 2011. godinu i predavale u 2012. godini. Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11) koja je donesena na temelju Zakona o iskalnoj odgovornosti propisuje se izgled, sadržaj, postupak, rokovi sastavljanja i predaje Izjave, način i rokovi izvještavanja Ministarstva inancija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja izjava. U rujnu 2012. godine stupile su na snagu i izmjene i dopune Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 106/12) kojima se 28

pobliže utvrđuje način davanja Izjave prilikom primopredaje u tijeku proračunske godine te mijenja obrazac Upitnika o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Upitnik). Ovaj Upitnik, ujedno raspoloživ i na internetskoj stranici Ministarstva inancija www.m in.hr/hr/izjava-o- iskalnoj-odgovornosti, koristi se pri sastavljanju Izjave za 2012. godinu. U Upitniku se ne popunjava stupac Referenca, već su u njemu dane upute koja je vrsta dokaza podloga za davanje odgovora na pitanje. Čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna do 28. veljače 2013. godine za 2012. godinu dostavlja nadležnom ministarstvu Izjavu, popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima 2011. godine (ovo Izvješće sastavlja se i predaje uz Izjavu po prvi puta) i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u 2012. godini. Čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do 28. veljače 2013. godine za 2012. godinu dostavlja načelniku općine, gradonačelniku odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Izjavu, popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima 2011. godine (ovo Izvješće sastavlja se i predaje uz Izjavu po prvi puta) i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u 2012. godini. Ministri i čelnici drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije do 2. travnja 2013. godine za 2012. godinu Ministarstvu inancija dostavljaju za ministarstvo odnosno državno tijelo Izjavu, popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima 2011. godine (ovo Izvješće sastavlja se i predaje uz Izjavu po prvi puta) i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u 2012. godini. Načelnici općina, gradonačelnici odnosno župani do 2. travnja 2013. godine za 2012. godinu dostavTIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE ljaju Ministarstvu inancija za općinu, grad odnosno županiju Izjavu, popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima 2011. godine (ovo Izvješće sastavlja se i predaje uz Izjavu po prvi puta) i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u 2012. godini. Čelnici obveznika koji su izravno odgovorni Hrvatskom saboru uz godišnje izvješće o radu dostavljaju Hrvatskom saboru za 2012. godinu Izjavu, popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima 2011. godine (ovo Izvješće sastavlja se i predaje uz Izjavu po prvi puta) i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u 2012. godini. U nastavku daju se pojašnjenja pojedinih pitanja iz Upitnika. PLANIRANJE 1. Strateški plan je sastavljen i objavljen na web-stranicama (odgovaraju ministarstva i druga tijelo državne uprave na razini razdjela organizacijske klasi ikacije). 2. Programi iz inancijskog plana povezani su s ciljevima iz strateškog plana (odgovaraju ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasi ikacije). Za potrebe popunjavanja Upitnika za 2012. godinu testira se sastavljanje i objava strateškog plana za razdoblje 2013.-2015., kao i povezivanje strateškog plana za razdoblje 2013. – 2015. i inancijskog plana za isto razdoblja. 3. Ministarstvo je nakon primitka uputa za izradu prijedloga državnog proračuna od Ministarstva inancija izradilo i dostavilo upute s limitima proračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti (odgovaraju ministarstva koja u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike). 4. Usklađeni prijedlog inancijskog plana ministarstva sastavljen je temeljem prikupljenih i objedinjenih prijedloga inancijskih planova proračunskih korisnika (odgovaraju ministarstva koja u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike). Kod sastavljanja Izjave za 2012. godinu sagledavat će se sadržaj uputa za izradu prijedloga inancijskog plana za razdoblje 2013.-2015. te procedura izrade usklađenog inancijskog plana za 2013. i projekcija za 2014. i 2015. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

5. Financijski plan proračunskog korisnika državnog proračuna sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasiikacijama i obrazloženje prijedloga inancijskog plana. Dokaz o obavljenom testiranju ovog pitanja predstavlja za proračunske korisnike državnog proračuna prve razine organizacijske klasi ikacije broj Narodnih novina u kojem je objavljen Državni proračun Republike Hrvatske za 2013. i projekcije za 2014. i 2015. jer su svi prihodi i primici, rashodi i izdaci ovih korisnika obuhvaćeni ovim dokumentom. Proračunski korisnici državnog proračuna druge i treće razine organizacijske klasi ikacije, kojima svi prihodi i primici, rashodi i izdaci nisu obuhvaćeni Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2013. i projekcijama za 2014. i 2015., kao dokaz za pozitivan odgovor na ovo pitanje, u Predmet prilažu presliku inancijskog plana za razdoblje 2013.-2015. i akt (odluku ili zaključak) sa sjednice upravnog vijeća ili nekog drugog upravljačkog tijela da je takav inancijski plan donesen do 31. prosinca 2012. (umjesto preslike može i referenca). 6. Financijski plan izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasi ikacijama i obrazloženje prijedloga inancijskog plana. Dokaz o obavljenom testiranju ovoga pitanja predstavlja za izvanproračunske korisnike državnog proračuna broj Narodnih novina u kojem su objavljeni inancijski planovi izvanproračunskih korisnika za 2013. i projekcije za 2014. i 2015. uz Državni proračun Republike Hrvatske za 2013. i projekcije za 2014. i 2015. te link na web stranicu na kojoj je objavljen inancijski plan s obrazloženjem. IZVRŠAVANJE 16. Procedura stvaranja ugovornih obveza jasno je de inirana i dostupna svim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima. Obveznici koji su proceduru stvaranja obveza donijeli tijekom 2012. godine na ovo pitanje odgovaraju s „DA“ samo ako je procedura donesena do 30. lipnja 2012. godine jer u tom slučaju prevladava poslovanje po proceduri tijekom godine. Ako je procedura formalno usvojena nakon 30. lipnja 2012. godine odgovor na ovo pitanje je „NE“ s tim da se u 29

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti pokaže da je nedostatak riješen i procedura donesena do kraja godine. 23. Sredstva su utrošena u skladu sa proračunom odnosno inancijskim planom. U ovom pitanju odstupa se od uobičajenog pravila za popunjavanje Upitnika, a to je da se testiraju dokumenti nastali tijekom godine bez obzira na razdoblje na koje se odnose jer bi to u ovom slučaju značilo da čelnik daje Izjavu za 2012. godinu, a zakonito i namjensko korištenje sredstava testira i potvrđuje za 2011. godinu. Stoga se testira razdoblje za koje se Izjava i daje, a ne godina prije. 24. Isplata sredstava temeljila se na vjerodostojnoj dokumentaciji. Sustav inancijskog upravljanja i kontrola na ovom pitanju testira se na način da se odabere nasumice po svakoj vrsti rashoda najmanje pet isplata te pregledaju jesu li u podlozi svake od odabrane isplate vjerodostojni računovodstveni dokumenti. Testiranje je potrebno provesti koristeći Tablicu Testiranja uz pitanje 24. koja je izmjenama Uredbe postala sastavni dio Upitnika i objavljena je u Narodnim novinama. Tablica se ne predaje uz Izjavu, već prilaže u Predmet. RAČUNOVODSTVO 49. Zaprimljeni računi sadrže referencu na broj narudžbenice/ugovora temeljem kojeg su roba/usluge/radovi isporučeni.

tanjem želi istaknuti važnost uvođenja kontrole potrošnje u odnosu na plan temeljem dokumenata iniciranja nabave. Promjena reference uzima u obzir speci ičnosti malih korisnika kod kojih je ta kontrola relativno jednostavna. U praksi se događalo da korisnici poput škola, dječjih vrtića i slično nakon obavljene kupnje, naknadno ispisuju narudžbenice, prepisivanjem stavki s računa na narudžbenicu. S obzirom da to nije namjera pitanja 49., proračunski korisnici mogu u proceduri stvaranja obveza utvrditi u kojim je situacijama dozvoljena kupnja bez prethodnog ispisivanja narudžbenice i drugih dokumenata najave obveze s tim da je obvezno osigurati provjeru potrošnje u odnosu na inancijski plan. Zbog svega navedenoga se pri davanju odgovora testiraju računi izdani temeljem postupaka javne nabave. Dakle, referenca na ugovor na računu izričito je potrebna za ugovore sklopljene u postupcima javne nabave. Međutim, kako se Izjavom za 2011. godinu testirao uzorak do 1% svih računa, a najviše 100, veliki broj korisnika, koji nemaju postupke javne nabave, uspostavio je sustav temeljem pisane procedure stvaranja ugovornih obveza u kojem računima prethodi dokument najave obveze (narudžbenica, ugovor). Upravo zbog osnovne svrhe ovoga pitanja, a to je uređen sustav upravljanja inancijama, u kojem se sredstva troše zakonito i namjenski, obveznici testiraju pitanje br. 49. na uzorku do 1% svih računa, a najviše 100, za koje po proceduri stvaranja ugovornih obveza trebaju imati dokumente najave obveze. S poštovanjem,

Izmjenom i dopunama Uredbe promijenjena je referenca odnosno dokaz za odgovor na ovo pitanje temeljem kojeg se de inira uzorak koji predstavlja 1% svih računa po ugovorima sklopljenim temeljem postupaka javne nabave, a najviše 100. Ovim se pi-

POMOĆNIK MINISTRA I GLAVNI DRŽAVNI RIZNIČAR Miljenko Fičor

JESTE LI SE PRETPLATILI NA NOVI SPECIJALIZIRANI ČASOPIS ZA FINANCIJSKO UPRAVLJANJE U JAVNOM I NEPROFITNOM SEKTORU?

PRETPLATOM NA ČASOPIS OSTVARUJETE PRAVO NA NIZ POGODNOSTI. ZATRAŽITE PONUDU NA PRETPLATU ILI POSJETITE

WWW.TIM4PIN.HR 30

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Iva Brkić*

UDK 657.21

Provjere izjava o iskalnoj odgovornosti za 2011. godinu i uočene nepravilnosti Sukladno Zakonu o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) uvedena je obveza sastavljanja i predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Izjava) kojom čelnici svih razina, od ministara, ravnatelja, općinskih načelnika, gradonačelnika do župana, svake godine za prethodnu proračunsku godinu, za razdoblje u kojem su obnašali dužnost, potvrđuju zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava. Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11; dalje u tekstu: Uredba) koja je donesena na temelju Zakona o iskalnoj odgovornosti propisuje se izgled i sadržaj Izjave o iskalnoj odgovornosti, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave, način i rokovi izvještavanja Ministarstva inancija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja izjava te oblik i sadržaj izvještaja o primjeni iskalnih pravila. Ono što je posebno naglašeno zakonodavnim okvirom jest obveza nadležnih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ministarstava za provjerom sadržaja izjave koju su dostavili čelnici korisnika pod njihovom nadležnošću. Ove provjere izjava za 2011. godinu mogle su se obavljati tijekom cijele 2012. godine. Ministarstvo inancija također radi provjere, ali izjava općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i ministara. Postupak provjere sadržaja Izjave o iskalnoj odgovornosti propisan je člankom 13. Uredbe. Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za svakog obveznika provjeravaju formalni sadržaj Izjave i Upitnika o iskalnoj odgovornosti koje su im obveznici dostavili, a na odabranom uzorku pitanja i vjerodostojnost odgovora iz Upitnika. Iduće godine nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bit će obvezne provjeravati, na odabranom uzorku dostavljenih Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine, i pro*

Iva Brkić, mag. oec., Ministarstvo inancija

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

vedbu aktivnosti iz Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima u 2012. godini. Provjera formalnog sadržaja provodi se utvrđivanjem: • potpunosti predane dokumentacije, odnosno je li predana Izjava, popunjeni Upitnik i Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, ako je dostavljena Izjava 1b kojom se potvrđuje postojanje slabosti i nepravilnosti koje ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava, i • ispravnosti načina na koji je popunjen Upitnik, ponajprije u dijelu provjere odgovora NIJE PRIMJENJIVO na pitanja za koja je sigurno da korisnici moraju odgovoriti s DA, NE ili DJELOMIČNO. Nakon provjere formalnog sadržaja, pristupa se suštinskoj provjeri Izjave i Upitnika, koja najvećim dijelom obuhvaća provjeru vjerodostojnosti odgovora na pitanja iz Upitnika. Provjere na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika mogu se provoditi: • na licu mjesta, dolaskom kod proračunskog korisnika i pregledom dokumentacije prema referencama iz Predmeta o iskalnoj odgovornosti, odnosno dokumentacije kopirane i uložene u Predmetu • na način da se za uzorak pitanja iz Upitnika zatraži od proračunskih korisnika dostava dokumentacije temeljem koje je odgovoreno na pojedino pitanje. Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su odmah, a najkasnije u roku od sedam radnih dana, o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama izvijestiti nadležne institucije, odnosno Ministarstvo inancija sukladno Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju proračunskim sredstvima (NN, br. 70/12; u nastavku: Naputak). Naputkom se uređuju način i rokovi izvještavanja o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja izjava sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i Izvještaja 31

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE o primjeni iskalnih pravila. Međutim, kako se ovaj Naputak donosi na temelju odredbi Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06) njime se propisuju, ne samo postupanja s uočenim nepravilnostima iz izjava, već i druge nepravilnosti u upravljanju sredstvima državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ne proizlaze iz upitnika i sadržaja izjava. Ministarstvo inancija provelo je kontrolu formalnog sadržaja dobivenih izjava. Izuzev jednog ministarstva i jednog korisnika razine razdjela, sva ostala ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasi ikacije dostavili su Izjavu za 2011. godinu. Izjavu 1a koja se daje kad nisu uočene slabosti i nepravilnosti dostavilo je 13 razdjela, a Izjavu 1b dostavilo je 9 razdjela i time potvrdilo postojanje slabosti i nepravilnosti, ali koje ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava. Od ukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Izjavu za 2011. godinu dostavilo je Ministarstvu inancija 570 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Dakle, Izjavu za 2011. godinu nije dostavilo 6 općina. Od njih je zatraženo da pisanim putem potvrde kako Izjavu nisu sastavili i predali budući da ne mogu potvrditi zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u 2011. godini. O svemu je obaviješten Državni ured za reviziju, a Sektoru za proračunski nadzor i nadzor koncesija Ministarstva inancija predan je zahtjev za obavljanje proračunskog nadzora onih lokalnih jedinica koje nisu dostavili Izjavu. Od ukupno dostavljenih izjava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, samo je 20 općina, gradova i županija dostavilo obrazac Izjave 1a, a 550 općina, gradova i županija dostavilo je Izjavu 1b te time potvrdilo postojanje slabosti i nepravilnosti. Ministarstvo inancija je na temelju uzorka izvršilo i suštinske kontrole odgovora na pitanja iz Upitnika. Od općina, gradova i županija zatraženi su dokazi za neka od sljedećih pitanja: 32

3. Upravno tijelo nadležno za inancije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je nakon primitka uputa za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstva inancija izradilo upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s limitima i dostavilo ih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 11. Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uputio je prijedlog proračuna i projekcija predstavničkom tijelu na donošenje u zakonom predviđenom roku. 16. Procedura stvaranja ugovornih obveza jasno je de inirana i dostupna svim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima. 22. Ministarstvo, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pratila je korištenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda koje ostvaruju proračunski korisnici iz svoje nadležnosti koji su izuzeti od uplate u proračun. 24.3. Postoji izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta. 56. Povjerenstvo za popis obavilo je popis cjelokupne imovine i obveza, sastavilo izvještaj temeljem popisnih lista i predalo ga je čelniku. 59. Uspostavljena je evidencija svih ugovora. Utvrđeno je da su pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na gore navedena pitanja odgovorile pozitivno iako su deteljnijim uvidom u dokumentaciju uočeni propusti zbog kojeg su bili obvezni odgovoriti negativno, te isto unijeti u Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Najčešće uočene nepravilnosti vezane su uz pitanje 11. Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uputio je prijedlog proračuna i projekcija predstavničkom tijelu na donošenje u zakonom predviđenom roku. Nije poštivan rok utvrđen Zakonom o proračunu, a pojedine su jedinice kao dokaz potvrdnog odgovora dostavile preslike odnosno reference dopisa uz upućen proračun za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu, a ne kako su trebale, prijedloga proračuna za 2012. i projekcija za 2013. i 2014. Uočene su i nepravilnosti vezane uz odgovore na pitanje 59. Uspostavljena je evidencija svih ugovora, gdje su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave potvrdno odgovorile i u slučajevima kada nisu ustrojile cjelovitu evidencija svih ugovora, već samo evidenciju ugovora o javnoj nabavi. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Nevenka Brkić∗

UDK 336.2

Financiranje decentraliziranih funkcija u 2013. godini Obavljanjem tzv. decentraliziranih funkcija nastaju rashodi koji su posebnim zakonima za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo preneseni na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S). Financiraju se iz dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Dodatni udio u porezu na dohodak propisan je člankom 45. Zakona o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08 i 25/12). Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske, a doznačuju se JLP(R)S, nositeljima inanciranja preuzetih decentraliziranih funkcija, za inanciranje decentraliziranih funkcija kada prihodi ostvareni iz dodatnog udjela poreza na dohodak nisu dovoljni za inanciranje minimalnih inancijskih standarda. Prijedlozi odluka o minimalnim inancijskim standardima za pojedinu decentraliziranu funkciju i Prijedlog uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije JLP(R)S za 2013. godinu upućeni su Vladi Republike Hrvatske na donošenje. Njihova objava u Narodnim novinama očekuje se početkom ožujka.

1. Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije JLP(R)S za 2013. godinu i odluke o minimalnim standardima Temeljem članka 45.a stavka 2. Zakona o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08 i 25/12), Vlada Republike Hrvatske donosi Uredbu o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu (dalje u tekstu: Uredba). Bilančna prava su sredstva potrebna za osiguravanje minimalnih inancijskih standarda utvrđenih *

Nevenka Brkić, mag. oec, Ministarstvo inancija RH, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

odlukama Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima za svaku decentraliziranu funkciju pojedinačno. Bilančna prava županije, Grada Zagreba, grada i općine potrebna za inanciranje preuzete decentralizirane funkcije propisana su sljedećim odlukama: • bilančna prava grada, županije i Grada Zagreba za osnovno školstvo za 2013. godinu utvrđena su Odlukom Vlade Republike Hrvatske o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za inanciranje minimalnog inancijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2013. godini • bilančna prava županije i Grada Zagreba za srednje školstvo za 2013. godinu utvrđena su Odlukom Vlade Republike Hrvatske o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za inanciranje minimalnog inancijskog standarda javnih potreba srednjih škola i učeničkih domova u 2013. godini • bilančna prava županije i Grada Zagreba za 2013. godinu utvrđena su Odlukom Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima materijalnih i inancijskih rashoda centara za socijalnu skrb i pomoći za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju na drva u 2013. godini • bilančna prava županije i Grada Zagreba za 2013. godinu utvrđena su Odlukom Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe u 2013. godini • bilančna prava županije i Grada Zagreba za inanciranje zdravstvenih ustanova na području županije i Grada Zagreba za 2013. godinu utvrđena su Odlukom Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2013. godini • bilančna prava općine, grada i Grada Zagreba za inanciranje javnih vatrogasnih postrojbi za 2013. godinu utvrđena su Odlukom Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirano inanciranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2013. godini. 33

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Uredbom se utvrđuje način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije JLP(R)S za određenu godinu iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a prema posebnim zakonima i navedenim odlukama o kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog inancijskog standarda javnih potreba u djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva. Ukupan iznos bilančnih prava, odnosno sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih inancijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija raspoređuje se na ukupno 87 JLP(R)S koje su nositelji decentraliziranih funkcija, a to su: 20 županija, 62 grada (32 grada osnovno školstvo i vatrogastvo, 2 grada samo osnovno školstvo i 28 gradova samo vatrogastvo) i pet općina. Ako se pridodaju suosnivači javnih vatrogasnih postrojbi (13 gradova i 83 općine), tada ima ukupno 183 jedinice koje su preuzele decentralizirane funkcije. Ukupan broj jedinica koje su preuzele jednu ili više decentraliziranih funkcija u 2013. godini prikazan je po jedinicama i funkcijama u Tablici 1. Tablica 1. Ukupan broj JLP(R)S koje inanciraju decentralizirane funkcije u 2013. godini Funkcije Jedinice ŽUPANIJE

SociZdravjalna stvo skrb

SredOsnovUkupan nje Vatrono školbroj školgastvo stvo jedinica stvo

GRADOVI

32 2

OPĆINE

161

183

Izvor: Odluke o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirano inanciranje minimalnog inancijskog standarda u djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva u 2013. godini

Ukupan iznos bilančnih prava za inanciranje decentraliziranih funkcija u 2013. godini planirana su u iznosu 2,2 milijarde kuna, odnosno oko 7,8 postotnih bodova manje u odnosu na plan iz 2012. godine. Planirana sredstva se odnose na ukupno 183 JLP(R)S koje su preuzele decentralizirane funkcije u 2013. godini. Iznos sredstava za inanciranje minimalnih inancijskih standarda (bilančnih prava) gradova koji su preuzeli decentraliziranu funkciju osnovnog škol34

stva i gradova i općina koji su preuzeli inanciranje javnih vatrogasnih postrojbi (radi se o 75 grada i 88 općina) iznosi oko 679,4 milijuna kuna (uključivo Grad Zagreb, s iznosom od oko 153,9 milijuna kuna), dok je ostatak sredstava u iznosu od oko 1,5 milijardi kuna planiran za rashode decentraliziranih funkcija na razini 20 županija.

2. Obveze korisnika pomoći izravnanja Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine dužni su sredstva ostvarena za decentralizirane funkcije doznačivati krajnjim korisnicima (ustanovama) čije su inanciranje preuzeli. Sredstva se doznačuju u skladu s obvezama, prema dinamici i planu prioriteta utvrđenim u proračunu korisnika pomoći izravnanja. Iznimno, radi osiguranja namjenskoga korištenja sredstava ostvarenih za decentralizirane funkcije, Ministarstvo inancija može sredstva državnog proračuna, s pozicije pomoći izravnanja, doznačivati izravno krajnjim korisnicima. Korisnici pomoći izravnanja sredstva ostvarena za decentralizirane funkcije mogu koristiti isključivo za namjene utvrđene u odlukama o minimalnim standardima. U slučaju nenamjenskog korištenja sredstava ostvarenih za decentralizirane funkcije ministarstva nadležna za školstvo, socijalnu skrb i zdravstvo te nadležno tijelo državne uprave za vatrogastvo dostavljaju Ministarstvu inancija raspored sredstava po krajnjim korisnicima, a u skladu s odlukama Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima i u skladu s Uredbom. U skladu s navedenim Ministarstvo inancija će sredstva državnog proračuna u tom slučaju, s pozicije pomoći izravnanja, doznačivati izravno krajnjim korisnicima. Na temelju odluka i Uredbe Vlade Republike Hrvatske korisnici pomoći izravnanja donose vlastite odluke o kriterijima i mjerilima te načinu inanciranja preuzetih decentraliziranih funkcija, kako slijedi: • osnovnog i srednjeg školstva • centara za socijalnu skrb i pomoći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva te domova za starije i nemoćne osobe • zdravstvenih ustanova • redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi. Navedene vlastite odluke donose se na godišnjoj razini do visine iznosa bilančnih prava, odnosno do visine sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE inancijskih standarda za svaku pojedinačnu decentraliziranu funkciju.

3. Raspored sredstava za osiguranje minimalnih inancijskih standarda Korisnici pomoći izravnanja na temelju vlastitih odluka (propisane čl. 7. st. 3. Uredbe) utvrđuju raspored sredstava po krajnjim korisnicima te prioritete kapitalnih ulaganja (osim za javne vatrogasne postrojbe). • Osnovno i srednje školstvo Materijalne i inancijske rashode te rashode za tekuće i investicijsko održavanje osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova, Grad Zagreb i gradovi planiraju i troše u visini koja osigurava njihov minimalni inancijski standard. Rashode za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini osnovnih i srednjih škola županije, Grad Zagreb i gradovi planiraju i troše na osnovi Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini za 2013. godinu u kojem se planiraju kapitalni projekti osnovnog i srednjeg školstva koji će se realizirati tijekom 2013. godine.

Plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini donosi nadležno tijelo nositelja inanciranja (županije, Grada Zagreba i gradova) najkasnije do 15. svibnja 2013. godine. Izmjene i dopune Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini, koje donosi nadležno tijelo nositelja inanciranja (županije, Grada Zagreba i gradova), provode se tijekom proračunske godine TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini sadržava samo ulaganja u kapitalne projekte koji se odnose na izgradnju i opremanje novih građevina kao i nadogradnju, rekonstrukciju i opremanje postojećih građevina. Plan sadržava škole na koje se odnose ulaganja, vrstu i opseg ulaganja, ukupno planirani iznos potreban za realizaciju svih ulaganja obuhvaćenih projektom od početka do kraja projekta i planirani iznos u 2013. godini. • Socijalna skrb Županija, odnosno Grad Zagreb osigurava sredstva za materijalne i inancijske rashode centara za socijalnu skrb koji imaju sjedište na njihovu području. Ta su sredstva županije, odnosno Grad Zagreb dužni rasporediti centrima za socijalnu skrb. Županija, odnosno Grad Zagreb osigurava sredstva za pomoć za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju na drva u iznosu od 950,00 kuna po korisniku pomoći. Ta su sredstva županije, odnosno Grad Zagreb dužni rasporediti jedinicama lokalne samouprave na svome području. Županija, odnosno Grad Zagreb za domove za starije i nemoćne osobe koji imaju sjedište na njihovu području, a na koje su prenijeta osnivačka prava, osiguravaju sredstva za obavljanje djelatnosti doma u visini razlike između ukupnih rashoda i ostvarenih prihoda za posebne namjene doma. Ta su sredstva županije, odnosno Grad Zagreb dužni rasporediti domovima za starije i nemoćne osobe kojih su osnivači. Ako dom za starije i nemoćne osobe ostvari prihod za posebne namjene u iznosu manjem od procijenjenog, jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb osigurava razliku između ukupno ostvarenih prihoda i ukupno utvrđenih rashoda (bilančnih prava). Ako dom za starije i nemoćne osobe ostvari prihod za posebne namjene u iznosu većem od procijenjenog, smanjuje se razlika između ukupno utvrđenih rashoda (bilančnih prava) i ukupno ostvarenih prihoda za posebne namjene, koje osigurava jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb. • Zdravstvo Županije, odnosno Grad Zagreb utvrđuju popis prioriteta za raspored dodijeljenih sredstava između zdravstvenih ustanova na svom području te taj popis dostavljaju na suglasnost Ministarstvu zdravlja. Po dobivenoj suglasnosti Ministarstva zdravlja županije, odnosno Grad Zagreb donose 35

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE odluke o rasporedu sredstava između zdravstvenih ustanova na svom području. Ukoliko se u popis prioriteta uvrste obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, županije, odnosno Grad Zagreb dužni su sukladno članku 44. stavku 5. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) prioritetno osigurati sredstva u okviru dodijeljene visine te o istome izvijestiti Ministarstvo zdravlja uz dostavu dokumentacije.

4. Udruživanje sredstava u djelatnosti školstva Korisnik pomoći izravnanja (županija, odnosno Grad Zagreb – osnivač ustanove) može udružiti sredstva u djelatnosti školstva za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i za dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini na temelju vlastite odluke i u skladu s odlukama Vlade Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima u osnovnom i srednjem školstvu (u skladu s točkom X. Odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za inanciranje minimalnog inancijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2013. godini i s točkom X. Odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za inanciranje minimalnog inancijskog standarda javnih potreba srednjeg školstva i učeničkih domova u 2013. godini) do razine iznosa bilančnih prava za tu namjenu, uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstva inancija, a sve u skladu s člankom 7. stavkom 4. Uredbe Vlade Republike Hrvatske. Nadležna tijela županija, Grada Zagreba i gradova (nositelja inanciranja škola - osnovnih i srednjih) dužni su svoje zahtjeve za suglasnosti za udruživanje sredstava za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i sredstava za dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini u osnovnom i srednjem školstvu dostaviti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstvu inancija najkasnije do 30. lipnja 2013. godine.

5. Preraspodjela i promjena utvrđenih bilančnih prava Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine mogu sredstva ostvarena od dodatnog udjela u porezu na dohodak i sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije, odnosno ukupna bilančna prava (osim za inanciranje redovite djelatnosti javne vatrogasne postrojbe) preraspodijeliti po krajnjim korisnicima unutar pojedine djelatnosti, a u skladu s odlukama Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima. 36

Prije izmjene vlastitih odluka (propisanih čl. 7. st. 2. Uredbe) kojima se uređuje preraspodjela sredstava, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine obvezni su o tome izvijestiti krajnje korisnike mjesec dana prije izmjene odluka. Nadležno ministarstvo ili nadležno tijelo državne uprave dužno je pratiti izvršenje odluka i Uredbe Vlade Republike Hrvatske i po potrebi Vladi Republike Hrvatske predložiti njihove izmjene i dopune. Nositelji inanciranja zahtjev za preraspodjelu, izmjene i dopune utvrđenih bilančnih prava podnose ministarstvu nadležnom za određenu decentraliziranu funkciju najkasnije do 30. lipnja 2013. godine. Nadležno ministarstvo ili nadležno tijelo državne uprave je dužno predložene izmjene i dopune dostaviti na mišljenje Ministarstvu inancija najkasnije do 31. kolovoza 2013. godine, a predložene izmjene i dopune utvrđenih bilančnih prava, uz pribavljena mišljenja na te izmjene i dopune (od Ministarstva inancija i drugih tijela propisanih odredbama Poslovnika Vlade Republike Hrvatske), nadležno ministarstvo ili nadležno tijelo državne uprave dužno je uputiti Vladi Republike Hrvatske najkasnije do 30. rujna 2013. godine.

6. Izračun i doznaka pomoći izravnanja Izračun iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u 2013. godini obavlja Ministarstvo inancija u suradnji s resornim ministarstvom ili nadležnim tijelom državne uprave po korisnicima pomoći izravnanja. Od mjesečnog iznosa bilančnih prava odbija se iznos ostvarenog poreza na dohodak iz dodatnog udjela poreza na dohodak za decentraliziranu funkciju za prethodni mjesec, a nedostajući iznos sredstava do mjesečne obveze podmiruje se iz pomoći izravnanja. Izračunati iznos pomoći izravnanja doznačuje se ovisno o vrsti rashoda (ovisno o tome radi li se o rashodima poslovanja, rashodima za nabavu proizvedene dugotrajne imovine ili o rashodima za dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini). Pomoći izravnanja za rashode poslovanja za decentraliziranu funkciju osnovnog i srednjeg školstva te vatrogastva doznačit će se akontativno, temeljem mjesečnog obračuna za prethodni mjesec usklađenog s akontacijom za tekući mjesec. Pomoći izravnanja za rashode za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini izvršavaju se na temelju dokumentacije županije, Grada Zagreba i grada o TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE provedenom postupku u skladu sa zakonom, te na temelju ovjerenih računa o nabavi roba i/ili ovjerenih (privremenih ili okončanih) situacija za izvršene radove koji su dospjeli ili dospijevaju u mjesecu za koji se podnosi zahtjev za doznaku sredstava, a koji se dostavljaju resornom ministarstvu ili nadležnom tijelu državne uprave do 10-og u mjesecu za tekući mjesec. Resorno ministarstvo ili nadležno tijelo državne uprave, nakon provedene provjere, objedinjene zahtjeve na razini županija i gradova dostavlja Ministarstvu inancija do 15-og u mjesecu za tekući mjesec. Pomoći izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva Ministarstvo inancija doznačit će do 15-og u mjesecu, a za ostale funkcije u razdoblju od 20-og do 30-og u mjesecu za tekući mjesec.

7. Dostava mjesečnog izvještaja o stvarnim rashodima Dostava mjesečnog izvještaja krajnjih korisnika (ustanova) nadležnom upravnom odjelu županije, Grada Zagreba, grada i općine o stvarno nastalim rashodima decentraliziranih funkcija za protekli mjesec, kao uvjet za doznaku sredstava za tekući mjesec, propisana je člankom 11. Uredbe. Ako županija, Grad Zagreb, grad i općina nisu propisali drugačije: • doznaka sredstava za rashode poslovanja izvršava se na temelju mjesečnog izvještaja ustanove o stvarno nastalim rashodima za protekli mjesec (na četvrtoj razini Računskog plana), koji potpisuju odgovorne osobe (računovođa i ravnatelj), a dostavlja se nadležnom upravnom odjelu najkasnije do 10-og u tekućem mjesecu za protekli mjesec • doznaka sredstava za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini izvršava se na temelju dokumentacije o provedenom postupku u skladu sa zakonom te na temelju ovjerenih računa o nabavi robe i/ili ovjerenih privremenih ili okončanih situacija za izvršene radove koji su dospjeli ili dospijevaju na plaćanje u mjesecu, a dostavljaju se nadležnom upravnom odjelu • doznaka sredstava za rashode poslovanja domova za starije i nemoćne osobe (rashodi za zaposlene, materijalni rashodi, inancijski rashodi) izvršava se na temelju mjesečnog izvještaja ustanove o stvarno nastalim rashodima za protekli mjesec (na četvrtoj razini Računskog plana) i ostvarenih prihoda za posebne namjene za protekli mjesec (na četvrtoj razini Računskog TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

plana), koji potpisuju odgovorne osobe, a dostavlja se nadležnom upravnom odjelu najkasnije do 10-og u tekućem mjesecu za protekli mjesec. Ako krajnji korisnik (ustanova) ne dostavi mjesečni izvještaj nadležnom upravnom odjelu u propisanom roku i na propisani način, ustanovi će se privremeno obustaviti doznaka sredstava.

8. Nadzor nad korištenjem sredstava za decentralizirane funkcije Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine dužni su nadzirati zakonitost rada upravnih tijela koja obavljaju poslove decentraliziranih funkcija i krajnjih korisnika te zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava propisnih Uredbom (čl. 12. Uredbe). Ministarstvo inancija i ministarstva nadležna za školstvo, socijalnu skrb i zdravstvo, te nadležno tijelo državne uprave za vatrogastvo nadziru zakonitost postupanja i zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava propisnih Uredbom. Kontrolu ostvarivanja prihoda, sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih inancijskih standarda (bilančnih prava) obavlja ministarstvo inancija, a kontrolu izvršavanja rashoda obavlja nadležno ministarstvo, odnosno nadležno tijelo državne uprave. Ako županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, koje su preuzele decentralizirane funkcije, ne dostave izvještaj o utrošenim sredstvima resornom ministarstvu ili nadležnom tijelu državne uprave na način i u roku kako je to propisano u odlukama i Uredbi Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo inancija će na zahtjev resornog ministarstva ili nadležnog tijela državne uprave privremeno obustaviti doznaku pomoći izravnanja. Nadležno ministarstvo ili nadležno tijelo državne uprave dužno je izraditi konsolidirani izvještaj o korištenju sredstava doznačenih za inanciranje decentraliziranih funkcija u 2013. godini i dostaviti ga Ministarstvu inancija najkasnije do 30. travnja 2014. godine.

9. Izvještavanje o utrošenim sredstvima Člankom 10. stavkom 1. Uredbe propisano je da su županije, Grad Zagreb, gradovi i općine dužni izvještavati resorno ministarstvo ili nadležno tijelo državne uprave o utrošenim sredstvima krajnjih korisnika (ustanova) u roku i na način propisan u odlukama Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima. 37

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Zajedničko za sve odluke je to da su, sukladno Pravilniku o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11), u svim odlukama o minimalnim inancijskim standardima za 2013. godinu propisani jedinstveni rokovi izvještavanja. Temeljem odredbi odluka o minimalnim inancijskim standardima, Grad Zagreb, gradovi i općine dužni su resornim ministarstvima i nadležnom tijelu državne uprave izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. dostaviti u roku od 20 dana po isteku izvještajnog razdoblja, a izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. dužni su dostaviti do 31. ožujka 2014. Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine su, za svaku preuzetu decentraliziranu funkciju, dužni izvještavati resorno ministarstvo ili nadležno tijelo državne uprave o utrošenim sredstvima krajnjih korisnika (ustanova), u roku i na način kako je propisano odlukama o minimalnim inancijskim standardima, na obrascima koji su sastavni dio odluka i to kako slijedi: • točkom VI. Odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za inanciranje minimalnog inancijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2013. godini propisano je da su županije, Grad Zagreb i gradovi dužni svoj izvještaj dostaviti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta na obrascu OŠ-DECIZVJEŠĆE (na ovom obrascu županije, Grad Zagreb i gradovi daju izvještaj o ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima za decentraliziranu funkciju osnovnog školstva, a najviše do ukupno bilančnih prava), koji je sastavni dio navedene Odluke • točkom VI. Odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za inanciranje minimalnog inancijskog standarda javnih potreba srednjih škola i učeničkih domova u 2013. godini propisano je da su županije i Grad Zagreb dužni svoj izvještaj dostaviti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta na obrascu SŠ-DEC-IZVJEŠĆE (na ovom obrascu županije i Grad Zagreb daju izvještaj o ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima za decentraliziranu funkciju srednjeg školstva i učeničkih domova, a najviše do ukupno bilančnih prava), koji je sastavni dio ove Odluke • točkom VII. Odluke o minimalnim inancijskim standardima materijalnih i inancijskih rashoda centara za socijalnu skrb i pomoći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva u 2013. godini propisano je da su županije, od38

nosno Grad Zagreb dužni svoj izvještaj dostaviti Ministarstvu socijalne politike i mladih na obrascima S-1 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima centara za socijalnu skrb (županije, odnosno Grad Zagreb dužni su sredstva planirana za materijalne i inancijske rashode centara za socijalnu skrb rasporediti centrima za socijalnu skrb, a sredstva planirana na ime pomoći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva dužni su rasporediti jedinicama lokalne samouprave na svom području, najviše do ukupno bilančnih prava) i S-3 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (na ovom obrascu županije, odnosno Grad Zagreb daju izvještaj (obračun) o ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima centara za socijalnu skrb, najviše do ukupno bilančnih prava), koji su sastavni dio navedene Odluke • točkom X. Odluke o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe u 2013. godini propisano je da su županije, odnosno Grad Zagreb dužni svoj izvještaj dostaviti Ministarstvu socijalne politike i mladih na obrascima S-2 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima domova za starije i nemoćne osobe (županije, odnosno Grad Zagreb dužni su sredstva planirana za rashode domova za starije i nemoćne osobe rasporediti domovima za starije i nemoćne osobe čiji su osnivači, a najviše do ukupno bilančnih prava) i S-3 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (na ovom obrascu županije, odnosno Grad Zagreb daju izvještaj (obračun) o ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima domova za starije i nemoćne osobe čiji su osnivači, a najviše do ukupno bilančnih prava), koji su sastavni dio navedene Odluke • točkom XIII. Odluke o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2013. godini propisano je da su županije, odnosno Grad Zagreb dužni svoj izvještaj dostaviti Ministarstvu zdravlja na obrascima Z-1 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima zdravstvenih ustanova (županije, odnosno Grad Zagreb dužni su sredstva planirana za rashode zdravstvenih ustanova rasporediti između zdravstvenih ustanova na svom području, a najviše do ukupno bilančnih prava) i Z-2 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (na ovom obrascu županije, odnosno Grad Zagreb daju izvještaj (obračun) o ostvarenim TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE prihodima i izvršenim rashodima zdravstvenih ustanova na svom području, a najviše do ukupno bilančnih prava), koji su sastavni dio Odluke • točkom XI. Odluke o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirano inanciranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2013. godini propisano je da su jedinice lokalne samouprave dužne svoj izvještaj dostaviti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje na obrascima JVP DEC-IZVJEŠĆE (Obrazac 1) (na ovom obrascu nositelji inanciranju javnih vatrogasnih postrojbi daju izvještaj o ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima u okviru iznosa bilančnih prava za decentraliziranu funkciju vatrogastva) i JVP - inanciranje izvan minimalnog standarda (Obrazac 2) (na ovom obrascu nositelji inanciranju javnih vatrogasnih postrojbi daju izvještaj o ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima iznad iznosa bilančnih prava, odnosno iznad minimalnog inancijskog standarda za decentraliziranu funkciju vatrogastva), koji su sastavni dio navedene Odluke. Nadležna ministarstva i Državna uprava za zaštitu i spašavanje su dužni dostavljene izvještaje prekontrolirati, utvrditi njihovu točnost te na temelju istih izraditi konsolidirani izvještaj o korištenju sredstava doznačenih za inanciranje decentraliziranih funkcija i dostaviti ga Ministarstvu inancija najkasnije do 30. travnja 2014. godine.

10. Postupanje s neutrošenim sredstvima Uredbom Vlade Republike Hrvatske za 2013. godinu propisano je da su korisnici pomoći izravnanja dužni sredstva potrebna za osiguranje minimalnih inancijskih standarda za pojedine decentralizirane funkcije koristiti za namjene utvrđene u odlukama o minimalnim inancijskim standardima. Uredbom je također propisan i način postupanja s viškovima (neutrošenim sredstvima) iz prethodne godine. Što znači, ako županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, koji inanciraju decentralizirane funkcije, od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja u 2013. godini ostvare više sredstava nego što je to utvrđeno minimalnim inancijskim standardom, odnosno ako ostvare više sredstava nego što je stvoreno obveza po rashodima koji se inanciraju na temelju odluka o minimalnim inancijskim standardima za 2013. godinu, višak sredstava dužni su najkasnije do 15. veljače 2014. godine vratiti na račun državnog proračuna Republike Hrvatske (čl. 8. st. 1. Uredbe). TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Sukladno članku 55. stavku 3. Zakona o proračunu (NN, br. 87/2008 i 136/2012) ako aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine nisu izvršena do visine utvrđene proračunom, mogu se u toj visini izvršavati u sljedećoj godini na način i pod uvjetima propisanima zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanu proračuna. U skladu s navedenim, člankom 8. Uredbe propisano je da se kapitalni projekti, u slučaju kada nisu izvršeni do kraja tekuće godine, mogu prenijeti i izvršavati u sljedećoj godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti. Što znači da se povrat viška sredstava, propisan stavkom 1. članka 8. Uredbe, ne odnosi na sredstva namijenjena za kapitalne projekte koji su planirani, a nisu izvršeni do kraja 2013. godine, te se višak tih sredstava može prenijeti i izvršavati u 2014. godini ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: • sredstva za projekte koji se prenose u visini bilančnih prava tekuće godine moraju ostati na kraju tekuće godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom tekuće godine • preneseni projekti mogu se izvršavati u sljedećoj proračunskoj godini uz suglasnost nadležnog ministarstva i Ministarstva inancija. Ministarstvo inancija na konkretne zahtjeve o prijenosu sredstva (neizvršenih ili izvršenih u iznosu manjem od planiranog) koja županije, Grad Zagreb i gradovi, temeljem odluka Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima planiraju u svom proračunu za realizaciju određenog projekta, daje mogućnost prijenosa sredstava iz tekuće godine u sljedeću, s tim da to bude u skladu s odredbama Uredbe i uz suglasnost nadležnog ministarstva. Županije, Grad Zagreb i gradovi (nositelji inanciranja preuzetih decentraliziranih funkcija) dužni su donijeti plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini, u roku koji je propisan odlukom o minimalnim inancijskim standardima, i dostaviti ga na suglasnost ministarstvu nadležnom za određenu decentraliziranu funkciju. Budući da nadležna ministarstva imaju uvid i daju suglasnost na plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na neinancijskoj imovini, imaju odlučujuću ulogu u davanju suglasnosti na prijenos sredstava koja su u tekućoj godini ostala neizvršena ili su izvršena u iznosu manjem od planiranog u sljedeću godinu. 39

RAČUNOVODSTVO Ivana Dražić Lutilsky*

UDK 657.2

Značaj primjene računovodstva troškova u javnom sektoru Pred hrvatski javni sektor se postavljaju brojni zahtjevi s ciljem boljeg upravljanja, odnosno sa svrhom poboljšanja upravljačkog procesa. Poboljšanje upravljanja javnim sektorom najčešće se očituje putem administracijske provedbe što znači učinkovitije i jeftinije djelovanje državne administracije, bolju raspodjelu javnih dobara, odnosno uz manje porezno opterećenje građana bolje upravljanje prikupljenim javnim prihodima. U kontekstu intenzivnih aktivnosti na uspostavljanju iskalne odgovornosti i boljeg inancijskog upravljanja Ministarstvo inancija objavilo je početkom prošle godine na svojoj web stranici Smjernice za troškovno i upravljačko računovodstvo (http://www.m in.hr/hr/regulativa-i-propisi-vezani-uz- inancijsko-upravljanje-i-kontrole). Autorica u nastavku naglašava opću važnost praćenja troškova i korištenja računovodstvenih informacija o troškovima u javnom sektoru. Program sustavne edukacije o primjeni troškovnog računovodstva u kontekstu uspostavljanja sustava dobrog inancijskog upravljanja u hrvatskom javnom sektoru objavljujemona str. 4 ovog broja časopisa.

1. Uvod Cilj javnog sektora je učinkovitije, djelotvornije i e ikasnije upravljanje javnim prihodima, podizanje svijesti odgovornosti proračunskih korisnika i njihovih zaposlenika prema korisnicima njihovih usluga, te ujedno umjesto mjerenja inputa postaje važno mjerenje i kontrola outputa. Takvi procesi mijenjaju cjelokupnu ilozo iju računovodstvenog sustava javnog sektora. Informacije dobivene iz inancijskih izvještaja su osnovni izvor informacija u donošenju odluka i premda zadovoljavaju ciljeve eksternog izvještavanja nisu dovoljan izvor informacija u procesu odlučivanja. U tom slučaju informacije trebaju proizaći iz internih inancijskih izvještaja koji će sadržavati i informacije o troškovima. Boljim korištenjem informacija koje pruža računovodstvo troškova, posebice u dijelu primjene metoda obračuna troškova, a koje se danas nedovoljno koristi u proračunskom sektoru, značajno bi se podigla * Doc. dr. sc. Ivana Dražić Lutilsky, Ekonomski Fakultet Zagreb, e-mail: idrazic@efzg.hr

kvaliteta računovodstvenih informacija kao podloga za donošenje odluka u javnom menadžmentu, a što bi se izravno odrazilo na učinkovitost i uspješnost u pružanju usluga u zadovoljavanju javnih i zajedničkih potreba. Sadašnja iskustva i praksa u našoj zemlji kao i nizu drugih zemalja pokazuju da je opseg primjene instrumentarija računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva u javnom sektoru vrlo mali.

2. Mogućnosti primjene računovodstva troškova u javnom sektoru Osim svoje povijesne uloge koja se očituje u utvrđivanju vrijednosti zaliha ili nekih drugih oblika imovine za potrebe inancijskog računovodstva, računovodstvo troškova u javnom sektoru ima više osnov nih upravljačkih funkcija. To su1: • • • • • •

planiranje kontrola i smanjenje troškova, utvrđivanje cijena i naknada mjerenje rezultata poslovanja, ocjena programa različitosti izbora ekonomskih odluka.

Podatke o troškovima moguće je koristiti u sljedećim područjima2: • Budžetiranje i kontrola troškova. Informacije o troškovima programa mogu biti upotrijebljene kao baza za procjenu budućih troškova u pripremi proračuna. Kada se proračuni odobre i izvrše informacija o troškovima može se iskoristi za pripremu sljedećeg proračuna. • Procjena učinaka i evaluacija programa. Mjerenje troškova je sastavni dio procjene učinkovitosti i djelotvornosti programa. • Određivanje isplata, taksi i korisničkih naknada. Određivanje cijena koje državne jedinice naplaćuju za pružanje usluga (npr. izdavanje putovnica, registracija poduzeća) je djelomično 1 IFAC-PSC STUDY 12: Perspectives on Cost Accounting for Government, IFAC Public Sector Committee, September 2000, www. ifac.org ; službena stranica posjećena 28. 11. 2005. godine. 2 Vašiček, V.: Stanje i pravci primjene računovodstva troškova u javnom sektoru– RIF-ova Riznica, HZRiFD 04/2006., Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

RAČUNOVODSTVO političko pitanje, ali kvalitetna procjena punih troškova pruženih usluga neophodna je za usporedbu i evaluaciju različitih opcija u pogledu poslovnih politika. - Ispitivanje tržišta. Ispitivanje tržišta zahtijeva usporedbu troškova roba i usluga pruženih od strane proračunskih korisnika sa istim takvima pruženima od strane privatnog sektora. Očito je da su ciljevi i zadaci računovodstva troškova evoluirali. U svojim prvim fazama računovodstvo troškova smatrano je tehnikom rasporeda troškova na mjesta troškova te koje je više referirano samo kao problem računovođa. Danas se računovodstvo troškova u javnom sektoru bavi načinom kako informacije koje se dobivaju računovodstvenom obradom troškova prezentirati i oblikovati prema potrebama menadžera kako bi ih isti iskoristili u upravljanju procesima u javnom sektoru. Za uporabu i implementaciju troškova u javnom sektoru raspoložive su brojne mogućnosti utvrđivanja, raščlambe i obuhvaćanja troškova. To su npr. obuhvaćanja i praćenja troškova po3:

Koncept ukupnih troškova se koristi kod planiranja i to s ciljem kontrole troškova i smanjenja istih, a takve informacije se često dobivaju iz uporabe potpune obračunske osnove. Koncept ukupnih troškova se, također, često koristi i povezuje s mjerenjem uspješnosti i evaluacijom programa, ali se u te svrhe prikazuju i kontrolabilni troškovi, odnosno oni na koje menadžeri prilikom mjerenja uspješnosti programa mogu utjecati i za njih su odgovorni. Granični (marginalni) troškovi (fokusiraju se na varijabilne troškove i kako će se troškovi outputa ili aktivnosti mijenjati ako se određena produktivnost povećava ili smanjuje) korisni su kada se donosi odluka o razini usluge, identi iciranju dodatnih kapaciteta ili kada se de iniraju troškovi izvanrednih aktivnosti. Diferencijalni i inkrementalni troškovi su od izuzetne važnosti u donošenju odluke o napravi ili kupi, odnosno donošenju odluke da jedinice javnog sektora same pružaju (napravi) određene usluge ili koriste (kupi) neke druge poslovne subjekte u tu svrhu i to upravo s ciljem izbjegavanja dodatnih troškova.

a) prirodnoj vrsti ili pojavnom obliku (troškovi amortizacije, troškovi rada, troškovi materijala, troškovi energije, troškovi tuđih usluga i ostalo) b) mjestima njihova nastanka i/ili mogućnosti njihova obuhvaćanja po nositeljima troška (direktni i indirektni troškovi) c) reagiranju na stupanj zaposlenosti ( iksni i varijabilni troškovi) d) mogućnosti dodjeljivanja segmentima (kontrolabilni i nekontrolabilni troškovi; osnovni i oportunitetni troškovi) e) načinu njihova predviđanja i pouzdanosti primjene (normalni, normativni, čvrsti planski, leksibilni planski, standardni troškovi) f) posebnim zahtjevima (troškovi aktivnosti i/ ili procesa; ciljni troškovi; troškovi kvalitete; troškovi okoliša) i drugo.

Oportunitetni troškovi (troškovi propuštenih mogućnosti) se baziraju na vrijednosti koja se mora uložiti da bi se dobio određeni rezultat. Pod tim konceptom troškovi poput amortizacije su u potpunosti zanemareni. Koncept oportunitetnih troškova uspoređuje sadašnju novčanu vrijednost investicije kod primjerice investiranja u opremu ili zgradu sa sadašnjom vrijednošću budućih očekivanih diskontiranih novčanih tokova. Ugovoreni troškovi se koriste za određivanje cijena pojedinih usluga, programa i naknada na pojedine sklopljene ugovore pogotovo s dobavljačima. Kvaliteta i točnost informacije o troškovima itekako ovisi o konceptima troškova u procesima javnog sektora. Također je važno pravilno odrediti nositelje troškova i pravilno ih evaluirati, klasi icirati relevantne troškove, ali i primijeniti metodu obračuna troškova na nositelje troškova.

Ciljevi računovodstva troškova određuju koji koncepti troškova će se koristiti. Potpuna obračunska osnova je prihvatljiva kod određivanja vrijednosti zaliha i dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine u bilanci prema konceptu ukupnih troškova. Tako su neki drugi koncepti troškova prihvatljivi u nekim drugim postavljenim ciljevima menadžmenta sa svrhom donošenja poslovnih odluka.

Nositelji troškova su jedinice čiji troškovi se upravo trebaju izmjeriti. Nositelji troškova također mogu biti različiti vladini programi, outputi različitih programa u obliku usluga, ali i dobivene koristi od pojedinih programa. Iako su ovako de inirani nositelji troškova ključni za menadžment u procesu donošenja odluka, dodatni nositelji troškova mogu biti identi icirani sa svrhom dobivanja informacija npr. visine troškova na pojedinim aktivnostima unutar programa ili visine troškova na dugoročnim projektima. Za interne potrebe, također, relevantna su i mjesta troškova koja sudjeluju u procesima, aktivnostima i programima.

Dražić Lutilsky, I. (2006): Informacije o troškovima u funkciji upravljanja javnim sektorom, Doktorska disertacija obranjena na Ekonomskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

RAČUNOVODSTVO Zahtjevi kod određivanja nositelja troškova su sljedeći 4: - koji su zadaci i ciljevi računovodstva troškova i nositelja troškova - koje odluke se mogu donijeti temeljene na informacijama o troškovima - koja je frekvencija željene informacije i troškova koji ih pružaju. Kao što postoji izbor pri odabiru i de iniranju nositelja troškova, tako postoji izbor pri klasi ikaciji troškova, što opet naravno ovisi o različitim ciljevima dobivenih informacija o troškovima kroz računovodstvo troškova. Za raspored troškova na nositelje važna je troškovna klasi ikacija. Tako je važno razlučiti iksne od varijabilnih troškova, direktne od indirektnih, diferencijalne od inkrementalnih i kontrolabilne od nekontrolabilnih. Važno je odrediti i marginalne troškove, a to se postiže jedino tako da se odredi iksni i varijabilni trošak. Izabrani koncept troškova je dobar ako odgovara postavljenim ciljevima obračuna troškova koji se stavljaju u kontekst vizije, misije i svrhe djelovanja proračunskog korisnika.

2.1. Planiranje i kontrola troškova u javnom sektoru Planiranje i kontrola kao mehanizmi proračunskih procesa imaju važnu ulogu u funkcioniranju javnog sektora. Između ostalih razloga očituje se i transparentnost rezultata kao i potrebe za preusmjeravanjem i alociranjem resursa na veliki broj pojedinačnih aktivnosti, čiji ciljevi su važni i često nepro itno orijentirani. Proračuni se mogu sastavljati temeljem novčane osnove i obračunske osnove. Naravno da je sastavljanje temeljem novčane osnove jednostavnije i preglednije, međutim takav način zahtijeva više uloženog vremena i truda u povezivanju dobivenih informacija između proračuna na novčanoj osnovi i informacija o troškovima dobivenih obračunskom osnovom. Kada se proračun sastavlja temeljem obračunske osnove, onda takav način podrazumijeva korisnost troškova programa i aktivnosti koji su se dogodili u prošlosti kao polaznu veličinu za procjenjivanje budućih troškova i sastavljanje budućih proračuna. Kada bi se u potpunosti usvojila obračunska osnova, odnosno koncept nastanka poslovnog događaja tada bi prošli troškovi bili u potpunosti usporedivi s planovima odnosno proračunima u svrhu kontrole. IFAC-PSC STUDY 12: Perspectives on Cost Accounting for Government, IFAC Public Sector Committee, September 2000, www. ifac.org 4

Kako u privatnom tako i u javnom sektoru, informacije o troškovima imaju značajnu ulogu u procesu smanjivanja i kontrole troškova. Prema tome pravovaljane i pravovremene informacije o troškovima mogu doprinijeti u5: • usporedbi troškova s mogućim koristima pojedinih programa i aktivnosti zbog kojih će biti moguće ustanoviti korisne i nekorisne aktivnosti, temeljem kojih će se donositi odluke o smanjenju ili ukidanju aktivnosti i programa koji nisu učinkoviti • usporedbi troškova i njihovih promjena kroz određeno vremensko razdoblje, identi iciranju uzroka za takvo ponašanje troškova te poduzimanju različitih koraka sa svrhom poboljšanja e ikasnosti • identi ikaciji i smanjivanju viškova troškova kapaciteta te • usporedbi troškova sa sličnim benchmark aktivnostima, pronalaženju uzroka i različitosti u troškovima te revidiranju i poboljšanju procesa. Obuhvaćanje troškova i njihovo planiranje te kontrola može se iskazivati kroz modi icirani proračun u smislu internog izvještavanja, ali i nekim drugim oblicima nestandardiziranih inancijskih izvještaja. Način obuhvaćanja troškova u internom izvještavanju treba biti u funkciji osiguranja informacijske osnovice za menadžere svih hijerarhijskih razina, u procesu donošenja ekonomskih i neekonomskih poslovnih odluka. Stoga se interni izvještaji trebaju prilagoditi speci ičnim zahtjevima internih korisnika, ovisno o tome koriste li se ove informacije u sustavu planiranja, obračuna ili kontrole. Način obuhvaćanja, ali i iskazivanja troškova treba biti osnovom za pripremu i interpretaciju informacija u računovodstvu, što zahtijeva da se njegovu de iniranju pristupi s izraženim stavom da je potrebno6: 1. jasno de inirati tekuće i povremene informacijske zahtjeve internih korisnika na različitim hijerarhijskim razinama odlučivanja, koje imaju utjecaja na strukturu iskazanih troškova 2. realno procijeniti kadrovske i tehničke mogućnosti računovodstvene službe da udovolji stalnim i povremenim informacijskim zahtjevima korisnika, poštujući načelo ekonomičnosti 5 IFAC-PSC STUDY 12: Perspectives on Cost Accounting for Government, IFAC Public Sector Committee, September 2000, www. ifac.org 6 Prilagođeno prema Peršić, M., Janković, S.: Menadžersko računovodstvo hotela, HZRIFD, Zagreb, 2006. godina, str. 376.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

RAČUNOVODSTVO 3. de inirati organizacijske pretpostavke za udovoljavanjem stvarnim zahtjevima izabranog sustava i metodama obračuna za tekuće izvješćivanje o relevantnim kategorijama troškova, sukladno metodologiji utvrđivanja parcijalnih rezultata 4. osigurati usporedivost iskazanih troškova u okviru iste djelatnosti, na internom, nacionalnom i međunarodnom planu. Kako bi se udovoljilo ovim zahtjevima, potrebno je de inirati temeljne vrste troškova, te postaviti sustav njihova prepoznavanja, prikupljanja, praćenja, evidentiranja, klasiiciranja i analiziranja, što predstavlja integralni dio računovodstvenog, ali i ukupnog informacijskog sustava, podržanog računalnom tehnologijom. Informacije o troškovima mogu se koristiti u svrhu njihove kontrole i smanjenja. Moguće je usporediti ostvarene troškove po više osnova7: s planiranim troškovima programa (aktivnosti), sa standardnim troškovima, s troškovima sličnog programa (aktivnosti), uspoređivati troškove kroz vrijeme. Cilj je utvrditi razlike, odstupanja u troškovima, revidirati ih i poduzeti odgovarajuće mjere. Činjenica je da je upravljanje troškovima za ove svrhe nerazvijeno i ne koristi se u dovoljnoj mjeri pri utvrđivanju proračunske potrošnje po korisnicima. Standardizacija troškova za iste ili srodne usluge, tj. priznavanje troškova do određenog iznosa za svaku pojedinu uslugu je praksa koja je djelomično prisutna kod proračunskih korisnika, a pogotovo u Republici Hrvatskoj8.

2.2. Troškovi kao instrument određivanja cijena usluga u javnom sektoru Troškovi su važan element u procesu donošenja odluka kod određivanja cijena ili naknada za pružene usluge ili kupljena dobra od proračunskih korisnika. Informacije o troškovima su bitne i onda kada se usluge ili roba pružaju po cijeni nižoj od s njima povezanim troškovima i kada je to čisto političko pitanje– socijalna odluka, a da ne govorimo da je informacija o troškovima itekako važna ako je cijena tih dobara i usluga određena temeljem kriterija i kretanja na tržištu9. Vašiček, V.: Stanje i pravci primjene računovodstva troškova u javnom sektoru– RIF-ova Riznica, HZRiFD 04/2006., Zagreb.

Korištenje računovodstva troškova nužno je kada proračunski korisnici moraju utvrditi cijenu svoje usluge kako bi ih naplatili iz proračuna ili od korisnika usluge. Kanada primjerice ima praksu nadoknade troškova kojoj je inicijativa da državne jedinice primjene postupke i procedure povrata nadoknade troškova iz proračuna, što ih stimulira za obračun punih troškova pruženih roba ili usluga. U Republici Hrvatskoj praksa utvrđivanja naknada za pružene usluge uobičajeno je političko pitanje i određeni iznosi naknada ili taksi više imaju političko i socijalno nego ekonomsko obilježje10.

2.3. Pokazatelji ocjene uspješnosti izvršenja programa Uspješnost javnog sektora u cjelini mjeri se stupnjem zadovoljenja općih i zajedničkih potreba pojedinaca i zajednice, dok se kod privatnog sektora uspješnost mjeri visinom ostvarene dobiti. Mjerenje uspješnosti javnog sektora je teže upravo zbog te pretpostavke i uspješnost treba mjeriti prema dijelovima i ostvarenim programima javnog sektora. Da bi određeni programi izvršavali ciljeve i ostvarivali kvalitetu i e ikasnost, državna uprava će morati smanjivati troškove tih programa uz istovremeno poboljšanje svojih usluga. Kada se troškovi kombiniraju s mjerama učinkovitosti, dobije se odličan evaluacijski proces koji može ocijeniti11: 1. usluge i to na način da se mjere različiti resursi odnosno troškovi kao inputi korišteni s ciljem pružanja usluge 2. postignuće usluga kao mjeru stupnja zadovoljenja efekta te usluge i

Ibidem.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Ibidem.

Prilagođeno prema Peršić, M., Janković, S.: Menadžersko računovodstvo hotela, HZRIFD, Zagreb, 2006. godina, str. 377. 11

RAČUNOVODSTVO 3. povezanost između uloženog i postignutog u procesu pružanja usluga i to kao npr. određivanje jediničnog troška odnosno troška po jedinici usluge. U Republici Hrvatskoj prihvaćeno je planiranje po programima koje prikazuje troškove primarno prema utvrđenim programima i nositeljima programa, a tek sekundarno prema vrstama rashoda. Proračun po programima bavi se očekivanim rezultatima aktivnosti i projekata koji se provode. Problemi potpune implementacije planiranja po programima su u činjenici da je potrebno za svaki program odgovoriti na pitanje što je cilj programa, koliko će koštati postizanje tog cilja, tko su korisnici programa i kako će se mjeriti uspješnost programa. Zahtjevi postavljeni pri izradi programskog proračuna su potpuno drugačiji od dosadašnjih i nositelji izrade proračuna moraju dati odgovore na navedena pitanja što često nije lako. Korištenja računovodstva troškova u ocjeni programa pomaže u odluci o autorizaciji programa, nastavku ili prekidu programa, te o njegovim izmjenama. Odsustvo podataka o troškovima programa otežava izbor između konkurentnih programa. Mjerenje poslovanja proračunskih korisnika može biti povezano s ocjenjivanjem programa koje te jedinice provode (ako se usvaja proračun po programima). Mjerenje troškova inputa ili vrijednosti outputa je jednostavnije nego mjerenje rezultata, tj. uspješnosti pružanja usluge u smislu kvalitete i zadovoljstva korisnika primljenom uslugom. Primjerice, moguće je izračunati trošak outputa, ali nije do kraja mjerljivo kako će taj output utjecati na krajnji rezultat pružene usluge12. Na temelju odluka o ukupnim troškovima pružene usluge moguće je donositi strateške odluke tipa da li je bolje rješenje uslugu pružati putem proračunskih korisnika javnog sektora ili je privatizirati?

3. Zaključna razmatranja Uspjeh većine reformi javnog sektora ovisi o uspješnom javnom menadžmentu. Ključne pretpostavke uspješnog djelovanja javnog menadžmenta Vašiček, V.: Stanje i pravci primjene računovodstva troškova u javnom sektoru – RIF-ova Riznica, HZRiFD 04/2006., Zagreb.

su uvođenje računovodstvenog koncepta nastanka događaja u javni sektor te upravljanje na temelju rezultata koji je moguće postići usavršavanjem računovodstvenih sustava, poglavito uvođenjem instrumenata računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva te poboljšanjem inancijskog izvještavanja u javnom sektoru. Djelotvorno upravljanje državnim jedinicama zahtijeva uvođenje brojnih tehnika i metoda računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva od strane menadžmenta, ali također i njihovu integraciju u širi aspekt informacijskih tehnologija i inancijskog upravljanja. Interna i eksterna kontrola djelotvornosti i učinkovitosti moći će se provesti tek nakon primjene brojnih tehnika i metoda računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva u aktivnostima i procesima državnih jedinica odnosno javnog sektora.

Literatura: 1. Allen, R., Tommasi, D., (2001): Managing Public Expenditure, A Reference Book for Transition Countries, OECD, SIGMA Programme. 2. Barzelay, M., (2001): The New Public Management, Improving Research and Policy Dialogue, University of California. 3. Dražić Lutilsky, I. (2006): Informacije o troškovima u funkciji upravljanja javnim sektorom, Doktorska disertacija obranjena na Ekonomskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 4. Hughes, O., O`Nill, D., (2005): The limits of new public management: Re lection on the Kennett «revolution» in Victoria [online]. International Public Management Review. Available from: [http://www.inpuma.research/papers/sydney/hughesoneill.html] 5. PSC STUDY 12: Perspectives on Cost Accounting for Government, IFAC Public Sector Committee, September 2000, www.ifac.org ; službena stranica posjećena 28. 11. 2005. godine. 6. Vašiček, V., (2006): Stanje i pravci primjene računovodstva troškova u javnom sektoru– RIF-ova Riznica, HZRiFD 04/2006., Zagreb. 7. Vašiček, V., Dražić Lutilsky I., Perčević H., (2006): Mogućnosti primjene metoda obračuna troškova u javnom sektoru,. Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 8. Peršić, M., Janković, S. (2006): Menadžersko računovodstvo hotela, HZRIFD, Zagreb, 2006. godina.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

RAČUNOVODSTVO Ivana Jakir-Bajo∗

UDK 657.2

Evidentiranje namjenskih i vlastitih prihoda u sustavu riznice Proces implementacije sustava lokalnih riznica u Republici Hrvatskoj sve se više intenzivira. Pritom ne postoji uni icirano informatičko rješenje i procesi koji se provode pri iskazivanju i praćenju proračunskih procesa u različitim jedinicama. S druge strane učinci primjene različitih informatičkih rješenja moraju rezultirati jednakim i pravilnim informacijama utemeljenim na računovodstvenim propisima. Stoga se u članku daje uputa o pravilnom postupanju u priznavanju i evidentiranju namjenskih i vlastitih prihoda proračunskih korisnika uključenih u sustav riznice.

1. Uvod Namjenski prihodi i primici jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu JLP(R)S, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Člankom 48. Zakona o proračunu (NN, br. 87/2008 i 136/2012) propisana je obveza uplate namjenskih prihoda i primitaka koje ostvare proračunski korisnici državnog proračuna u državni proračun, a proračunski korisnici JLP(R)S u proračun iz kojega se inanciraju. Nadalje, članak 52. Zakona o proračunu utvrđuje obvezu uplate vlastitih prihoda proračunskih korisnika u nadležni proračun. Vlastiti prihodi jesu prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne inanciraju iz proračuna. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna JLP(R)S moguće je propisati izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda u proračun, ako nisu stvoreni informacijski preduvjeti za praćenje prihoda korisnika i izvršavanje rashoda iz tih izvora.

ski prihodi i primici te vlastiti prihodi proračunskih korisnika uplaćivani u nadležni proračun JLP(R)S osim onih koji su izuzeti od obveze uplate temeljem odluke o izvršavanju proračuna JLP(R)S. Bez obzira na obvezu uplate namjenskih i vlastitih prihoda u proračun, člankom 47. Zakona o proračunu propisano je da su proračunski korisnici dužni pratiti naplatu svih svojih prihoda, kako namjenskih, tako i svih ostalih, koji proizlaze iz njihovog djelokruga rada.

2. Namjenski prihodi u sustavu riznice Sukladno Zakonu o proračunu, proračunski korisnici državnog proračuna i proračuna JLP(R)S imaju pravo korištenja namjenskih prihoda do visine njihove uplate u proračun. To znači da namjenski prihodi trenutkom uplate na račun proračuna trebaju biti raspoloživi proračunskim korisnicima. Ako su korisnicima zatvoreni računi te je uspostavljen jedinstveni račun, JLP(R)S ima obvezu dostavljati korisnicima izvještaje o naplati prihoda temeljem kojih korisnik evidentira izvorni prihod i potraživanje iz proračuna. Proračunski korisnici evidentiraju potraživanja za uplaćene namjenske prihode na jedinstveni račun riznice na osnovni račun 16721 - Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun. Iz uplaćenih namjenskih prihoda inanciraju se rashodi korisnika, planirani u proračunu. Njihovim podmirenjem od strane riznice, evidenti-

Vezano uz navedeno skrećemo pažnju JLP(R)S na pitanje 21. iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti, na temelju kojeg će načelnici, gradonačelnici i župani popunjavati i Izjavu o iskalnoj odgovornosti. Po navedenom pitanju utvrđuje se jesu li svi namjen-

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija RH, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

RAČUNOVODSTVO ra se zaduženje računa obveza i odobrenje računa potraživanja iz proračuna. U slučaju da proračunski korisnik ne potroši namjenske prihode uplaćene u proračun do kraja proračunske godine, Zakon o proračunu predviđa mogućnost prijenosa istih u iduću proračunsku godinu. Red. Račun Opis Br. Duguje Potražuje 1 2 4 5 Evidencije kod proračunskih korisnika uključenih u sustave riznica Obračun i naplata prihoda (Knjiženja u nastavku pod rednim brojem 1. i 2. koriste se samo kada postoji stvarna osnova za iskazivanje i praćenje potraživanja za obračunate prihode npr. izdani računi i sl.) 1. Potraživanja za obračunate 16 96 prihode 2. Obavijest proračuna o uplaćenim 96 16 namjenskim prihodima 16721 6 2a. Evidentiranje uplaćenih namjenskih prihoda (prema vrsti) i potraživanja iz proračuna za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun Obračun i plaćanje rashoda 3. Primljen je račun dobavljača 32 232 4. Primljena je obavijest iz riznice 232 16721 da je račun plaćen Evidencije u proračunu 1. Uplaćen namjenski prihod na 1111 6 jedinstveni račun riznice 2. Podmirenje obveze za rashode 32 1111 korisnika

3. Vlastiti prihodi u sustavu riznice Člankom 52. Zakona o proračunu propisana je obveza uplate prihoda koje proračunski korisnici državnog proračuna ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima (661 - Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga) u proračun. Ako su korisnicima zatvoreni računi te je uspostavljen jedinstveni račun, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima obvezu dostavljati korisnicima izvještaje o naplati vlastitih prihoda temeljem kojih korisnik evidentira izvorni prihod i potraživanje iz proračuna. Proračunski korisnici evidentiraju potraživanja za uplaćene vlastite prihode na jedinstveni račun riznice na osnovnom računu 16721 - Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u pro46

račun. Iz uplaćenih vlastitih prihoda podmiruju se obveze korisnika što se evidentira zaduženjem računa obveza i odobrenjem računa potraživanja iz proračuna. Od 1. siječnja 2013. godine uplaćeni, a manje planirani vlastiti prihodi mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, do visine uplaćenih odnosno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanirane vlastite prihode također je omogućeno njihovo korištenje prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva inancija (za proračunske korisnike državnog proračuna), odnosno upravnog tijela za inancije (za proračunske korisnike JLP(R)S). Vlastiti prihodi koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini ne prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu. Dakle, kad su naplaćeni vlastiti prihodi veći od stvorenih obveza, na kraju godine korisnik će iskazati višak prihoda. Početkom iduće godine zatvara potraživanje iz proračuna na teret viška prihoda. Red. Račun Opis Br. Duguje Potražuje 1 2 4 5 Evidencije kod proračunskih korisnika uključenih u sustave riznica Obračun i naplata vlastitih prihoda 1. Obračun prihoda od prodaje 1661 9661 proizvoda i robe te pruženih usluga na temelju izdanog računa 2. Obavijest proračuna o 9661 1661 naplaćenim vlastitim prihodima 3. Potraživanje iz proračuna za 16721 661 naplaćene vlastite prihode Obračun i plaćanje rashoda 4. Primljen je račun 32 232 5. Primljena je obavijest iz riznice o 232 16721 podmirenom računu Evidencije u proračunu 1. Uplaćen vlastiti prihod 1111 661 proračunskog korisnika na jedinstveni račun riznice 2. Podmirenje obveze za rashode 32 1111 korisnika

Zakon o proračunu omogućio je određivanje izuzeća od obveze uplate vlastitih prihoda u nadležni proračun, i to odlukom o izvršavanju proračuna budući da, kako je već istaknuto, jedinica treba stvoriti informacijske preduvjete za praćenje uplate vlastitih prihoda svojih korisnika i izvršavanje rashoda iz tih izvora. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

RAČUNOVODSTVO Pojedine JLP(R)S su svojim odlukama o izvršavanju proračuna obvezale korisnike na uplatu dijela vlastitih prihoda u lokalni proračun. U takvim slučajevima proračunski korisnik naplatu vlastitih prihoda evidentira zaduženjem računa novčanih sredstava uz odobrenje računa vlastitih prihoda u visini koja mu odlukom pripada. Istodobno evidentira obvezu (na osnovnom računu 23954) za uplatu dijela vlastitih prihoda u lokalni proračun. Lokalni proračun evidentira prihod uplaćen od korisnika po osnovi naplaćenih potraživanja od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga, na odgovarajućem osnovnom računu u okvi-

ru podskupine 661 - Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga, kako bi u konsolidiranom inancijskom izvještaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i korisnika bio iskazan ukupan prihod od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga kojeg je ostvario korisnik na tržištu. Treba istaknuti da ovakvo uređenje načina uplate vlastitih prihoda korisnika u proračun nije u duhu odredbi Zakona o proračunu, niti slijedi logiku računskog plana, zato naglašavamo da se radi o isključivo prijelaznom rješenju ka uvođenju cjelovite uplate vlastitih prihoda korisnika u proračun JLP(R)S.

Sustav informiranja građana t e - pisarnica t dinamično i jednostavno rješenje t online uvid u status predmeta t interakcija javne uprave i građana t pouzdanije upravljanje dokumentima Novi LC proizvod kojim kroz Web portal svaki građanin može u svakom trenutku, koristeći računalo i vlastiti PIN, saznati za sebe bitne informacije. Pristupom aplikaciji putem interneta svi zainteresirani građani moći će vidjeti u kojoj se fazi nalazi njihov predmet upućen u županijske, gradske ili općinske urede.

www.spi.hr

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

JAVNA NABAVA Zoran Vuić *

UDK 347.7

Novi Zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je samostalno i neovisno državno tijelo koje je nadležno za rješavanje žalbi vezanih za postupke javne nabave, postupke davanja koncesija i postupke odabira privatnog partnera u projektima javnoprivatnog partnerstva. Novim Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 18/2013) ponešto je drugačije uređen njezin status, nadležnost i druga pitanja vezana za njezin rad pri čemu se naglašava samostalnost i neovisnost toga tijela. Zakon sadrži odredbe koje su u skladu s Direktivom 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktive Vijeća 89/665//EEZ i 92/13/ EEZ vezano uz poboljšanu učinkovitost postupaka pravne zaštite u vezi sa sklapanjem ugovora o javnoj nabavi (SL 335, 20.12.2007.). Danom stupanja na snagu novog Zakona prestaje važiti Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave iz 2010. godine.

1. Nadležnost Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Državna komisija odlučuje u tri područja sustava javne nabave. To su: 1. postupci javne nabave (koji se provode sukladno Zakonu o javnoj nabavi (NN, br. 90/2011) 2. postupci odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva i 3. postupci davanja koncesija. Državna komisija u žalbenom postupku odlučuje o: - zakonitostima postupaka, radnji, propuštanja radnji i odluka donesenih u postupcima javne nabave, davanja koncesija i odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva - zakonitostima ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma sklopljenih bez provedbe postupaka javne nabave - drugim zahtjevima koje su u žalbenim postupcima ovlaštene postaviti stranke.

Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, Zagreb

Uz navedene nadležnosti Državna komisija podnosi optužne prijedloge za prekršaje propisane Zakonom i drugim propisima koji uređuju područje javne nabave. Člankom 20. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave propisani su prekršaji za koje Državna komisija podnosi optužne prijedloge i novčane kazne za iste prekršaje: - novčanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako postupa suprotno odredbama članka 6. ovoga Zakona. - novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se izička osoba, odgovorna osoba u pravnoj osobi, odgovorna osoba u državnom tijelu i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za prekršaj iz stavka 1. članka 20. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Sukladno time ovaj prekršaj je na sljedeći način vezan uz odredbe članka 6. Zakona koje propisuju zabranu utjecaja na rad i odlučivanje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave: - zabranjen je pokušaj utjecaja, kao i utjecaj na donošenje odluka Državne komisije - zabranjena je svaka uporaba javnih ovlasti, sredstava javnog priopćavanja, kao i javno istupanje radi utjecaja na tijek žalbenog postupka i odlučivanje Državne komisije. Prekršajni postupak se ne može pokrenuti nakon proteka tri godine od dana počinjenja prekršaja, a apsolutna zastara nastupa kada protekne dvostruko vrijeme od dana počinjenja prekršaja. Novi Zakon sadrži i nove odredbe koje rješavaju situacije u kojima Državna komisija provodi postupke javne nabave za nabavu predmeta nabave za svoje potrebe. U postupcima javne nabave u kojima je Državna komisija naručitelj nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Tužba ima odgodni učinak u onim slučajevima u kojima žalba sukladno Zakonu o javnoj nabavi sprječava nastavak postupka javne nabave ili nastanak ugovora o javnoj nabavi, odnosno okvirnog sporazuma. Dakle, u tom slučaju TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

JAVNA NABAVA nema nadležnosti Državne komisije za rješavanje žalbe u vezi s postupcima javne nabave koje provodi Državna komisija.

2. Unutarnje ustrojstvo Državne komisije Unutarnje ustrojstvo, organizacija, način rada i druga pitanja od značaja za rad Državne komisije uređuju se Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije koju donosi Vlada Republike Hrvatske, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Donošenje iste Uredbe je novina, jer do sada važeći Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave je propisivao da se unutarnje ustrojstvo uređuje Statutom Državne komisije koji se donosi većinom glasova svih članova Državne komisije, a potvrđuje ga Hrvatski sabor. U pogledu sastava vijeća Državne komisije, novi Zakon o Državnoj komisiji donosi bitne izmjene s obzirom na broj članova. U skladu s tim, umjesto dosadašnjih pet članova, Državna komisija imati će devet članova od kojih je jedan predsjednik, a dva su zamjenici predsjednika. Na taj način dolazi do značajnog povećanja broja članova Državne komisije, a razlozi su prije svega očekivano povećanje opsega posla Državne komisije i potreba za što kraćim rokom donošenja odluka, kako bi pravna zaštita bila brza i učinkovita, čemu bi povećani broj članova svakako trebao pridonijeti. Naime, danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, postupci javne nabave koji se provode u sklopu projekata inanciranih iz fondova Europske unije, podliježu primjeni nacionalnog zakonodavstva o javnoj nabavi, stoga će i o žalbama u takvim postupcima javne nabave odlučivati Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, što bi moglo predstavljati značajno povećanje opsega posla Državne komisije. Također, novina je da će umjesto jednog zamjenika kao do sada, Državna komisija imati dva zamjenika predsjednika Državne komisije. Predsjednik Državne komisije ima značajne ovlasti u odnosu na rad Državne komisije. Predsjednik Državne komisije zastupa, predstavlja, rukovodi i odgovoran je za rad Državne komisije. U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika Državne komisije, zamjenjuje ga zamjenik predsjednika kojega odredi sam predsjednik. Predsjednika, zamjenike predsjednika i ostale članove Državne komisije imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske na razdoblje od pet godina s mogućnošću još jednog imenovanja. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Odluka o imenovanju objavljuje se u Narodnim novinama. Vlada Republike Hrvatske dužna je najmanje 60 dana prije isteka mandata člana Državne komisije predložiti Hrvatskom saboru razrješenje člana Državne komisije kojemu ističe mandat i imenovanje novoga, odnosno reizbor člana Državne komisije. Za imenovanje članova Državne komisije, novi Zakon propisuje sljedeće uvjete: - Članovima Državne komisije mogu biti imenovani državljani Republike Hrvatske. - Predsjednik Državne komisije mora imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravnog smjera, položen pravosudni ispit, te najmanje deset godina rada u struci nakon položenog pravosudnog ispita od čega najmanje tri u području javne nabave, a još najmanje četiri člana Državne komisije moraju imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravnog smjera, te najmanje deset godina rada u struci od čega najmanje tri u području javne nabave. - Ostali članovi Državne komisije moraju imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravnog, ekonomskog, prirodnog ili tehničkog smjera, te najmanje deset godina rada u struci od čega najmanje tri u području javne nabave. Pored navedenih uvjeta za imenovanje članova Državne komisije, novi Zakon propisuje zapreke za imenovanje. Članom Državne komisije, sukladno time ne može biti imenovana osoba: - koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo - protiv koje se vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti. Nadalje, osoba koja je član Državne komisije ne smije: - samostalno obavljati gospodarsku, profesionalnu ili drugu djelatnost, imati više od 0,5% dionica, odnosno udjela u vlasništvu trgovačkog društva, biti član uprave, član nadzornog odbora i drugih tijela nekog poslovnog subjekta - biti član političke stranke za vrijeme trajanja mandata - biti član bilo kojeg oblika interesnog udruženja koje bi moglo rezultirati sukobom interesa. Uz navedene zapreke za imenovanje i obavljanje dužnosti člana Državne komisije, član Državne komisije mora čuvati svoj ugled, nepristranost i neovisnost u odlučivanju, kao i ugled, samostalnost i neovisnost Državne komisije. Član Državne komisije u pravilu obavlja svoju dužnost do isteka mandata od pet godina na koji je imeno49

JAVNA NABAVA van. Međutim, Zakon o Državnoj komisiji propisuje razloge iz kojih Hrvatski sabor može razriješiti člana Državne komisije prije isteka mandata, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, u slučajevima kada: 1. razrješenje zahtijeva član 2. prestanu postojati uvjeti za imenovanje iz članka 9. Zakona 3. nastanu zapreke za imenovanje iz članka 10. Zakona 4. trajno izgubi poslovnu sposobnost 5. bez opravdanog razloga ne obavlja poslove člana Državne komisije 6. nezakonito, nepravodobno ili nedovoljno stručno obavlja svoju dužnost 7. naruši svoj ugled, nepristranost i neovisnost u odlučivanju, kao i ugled, samostalnost i neovisnost Državne komisije. Predsjednik Državne komisije obvezan je odmah nakon saznanja o postojanju razloga za razrješenje člana Državne komisije, a zamjenik predsjednika Državne komisije obvezan je odmah nakon saznanja o postojanju razloga za razrješenje predsjednika Državne komisije izvijestiti o tome Vladu Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru prijedlog za razrješenje člana Državne komisije prije isteka mandata i prijedlog za imenovanje novog člana. Vlada Republike Hrvatske može imenovati vršitelja dužnosti do imenovanja člana od strane Hrvatskog sabora, koji mora ispunjavati propisane uvjete za imenovanje. U pogledu imenovanja članova Državne komisije, bitne su prijelazne i završne odredbe novoga Zakona, prema kojima članovi Državne komisije imenovani po odredbama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 117/2003) i Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 21/2010) nastavljaju obavljati poslove do isteka mandata ili do ispunjenja uvjeta iz članka 12. Zakona, koji propisuje razloge razrješenja članova Državne komisije prije isteka mandata. S obzirom na povećanje broja članova Državne komisije s pet na devet članova, Vlada Republike Hrvatske predložit će u roku 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona Hrvatskom saboru imenovanje članova Državne Komisije do punog sastava, dakle do broja od ukupno devet članova. U odnosu na radnike Državne komisije koji rade u stručnim službama dolazi do bitne promjene prema kojoj radnici zatečeni u radnom odnosu u Državnoj komisiji danom stupanja na snagu Zakona postaju državni službenici, odnosno namještenici. 50

Sredstva za rad Državne komisije osiguravaju se iz državnog proračuna, a obuhvaćaju: sredstva za plaće, sredstva za troškove vještačenja, sredstva za materijalne rashode i sredstva za kapitalna ulaganja u infrastrukturu i tehničku opremu. Kao novina može se uočiti posebno stavljeni naglasak na sredstva za troškove vještačenja. Za vrijeme trajanja mandata, predsjednik, zamjenik i članovi Državne komisije imaju pravo na plaću za čiji izračun koe icijente utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uz propisano ograničenje prema kojemu utvrđeni koe icijent ne može biti viši od koe icijenta pomoćnika ministra. Republika Hrvatska odgovara za štetu koja stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom Državne komisije, u kojem slučaju Republika Hrvatska može od članova Državne komisije zatražiti naknadu isplaćene odštete samo onda kada je u postupku sukladno zakonu utvrđeno da je član štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.

3. Vijeća Državne komisije i stručne službe S obzirom na unutarnje ustrojstvo Državne komisije bitno je naglasiti da Državna komisija u žalbenim postupcima donosi odluke na sjednicama vijeća. Bitna novina koju donosi novi Zakon je ustrojavanje triju vijeća koja se sastoje od po tri člana. Svakim pojedinim vijećem predsjedava predsjednik Državne komisije, odnosno jedan od zamjenika predsjednika. Ostali članovi Državne komisije članovi su vijeća i izmjenjuju se u radu vijeća, a u svakom vijeću mora biti najmanje jedan član sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem pravnog smjera. Članovi vijeća izmjenjuju se u radu vijeća. Predsjednik Državne komisije može po potrebi odlučiti da se odluke u složenijim žalbenim predmetima donose na sjednicama ad hoc vijeća s većim brojem članova od broja tri, a koji u tom slučaju mora biti neparan (5,7,9). Uz navedeno, predsjednik Državne komisije vodi računa o dinamici održavanja sjednica vijeća, sastavu vijeća te koordinira rad vijeća. Ostala pitanja bitna za rad vijeća, a koja propisuje Zakon su sljedeća: - odluke se donose većinom glasova članova vijeća, a članovi ne mogu biti suzdržani od glasovanja - usmena rasprava se može održati u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi i Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

JAVNA NABAVA - na sjednicu vijeća mogu biti pozvani stručnjaci iz pojedinog pravnog ili drugog stručnog područja - uvodni dio odluke Državne komisije obvezno sadrži i navod članova vijeća koje je donijelo odluku - Državna komisija može tijekom žalbenog postupka zatražiti od središnjih tijela državne uprave tumačenje pojedinih odredbi zakona i drugih propisa iz njihova djelokruga, a koja su od značaja za odlučivanje u konkretnom slučaju. Stručne i opće poslove za potrebe Državne komisije obavljaju stručne službe Državne komisije, odnosno državni službenici i namještenici u tim službama, čiji se broj s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadataka, stručnih uvjeta, ovlasti i odgovornosti, te druga pitanja, utvrđuje Pravilnikom o unutarnjem redu Državne komisije. Stručni poslovi koji se tiču žalbenih predmeta u prvom redu obuhvaćaju prikupljanje podataka i dokaza radi utvrđivanja procesnih pretpostavki kod izjavljivanja žalbi te činjeničnog stanja u vezi sa žalbenim predmetom, izvještavanje vijeća o utvrđenim činjenicama i okolnostima u žalbenom predmetu, izradu odluka donesenih na sjednicama vijeća i pripremu godišnjeg izvješća o radu Državne komisije. Pravilnik o unutarnjem redu Državne komisije donosi predsjednik Državne komisije.

4. Ujednačavanje postupanja i prakse državne komisije Novi Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave sadrži potpuno nove odredbe koje uređuju problematiku ujednačavanja postupanja državne komisije s praksom iste. Riječ je o odredbama koje za cilj imaju povećanje pravne sigurnosti u području javne nabave. Navedene odredbe propisuju da ukoliko predsjednik Državne komisije uoči u radu vijeća: - nejednako postupanje - postupanje protivno propisima te odredbama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije ili - odstupanje od ustaljene prakse predsjednik Državne komisije sazvat će sjednicu Državne komisije na kojoj će se razmotriti sporna pitanja s ciljem ujednačavanja postupanja s praksom. U slučaju kada član Državne komisije uoči navedene okolnosti, o tome obaviještava predsjednika Državne komisije. Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici Državne komisije većinom glasova svih članova Državne komisije obvezno je za sva vijeća i članove Državne komisije. U skladu s time, sva vijeća i svi članovi TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Državne komisije obvezni su pridržavati se usvojenih pravnih shvaćanja prilikom donošenja budućih odluka vijeća, odnosno ne bi smjeli odstupati od prihvaćenih pravnih shvaćanja. Sljedeća novina koju donosi Zakon odnosi se na situacije u kojima u određenom žalbenom predmetu vijeće donese odluku koja odstupa od pravnog shvaćanja ili ustaljene prakse Državne komisije. U tom slučaju predsjednik Državne komisije može odrediti da se prolongira dostava odluke Državne komisije kako bi se razlike između pravnih shvaćanja i ustaljene prakse raspravile na sjednici Državne komisije. Ako u tom slučaju sjednica zauzme pravno shvaćanje protivno donesenoj odluci, vijeće koje je donijelo odluku dužno je o predmetu ponovno odlučivati pridržavajući se pravnog shvaćanja prihvaćenog na sjednici Državne komisije. Kod odlukama u kojima Državna komisija odstupa od pravnog shvaćanja ili ustaljene prakse potrebno je dodatno obrazložiti razloge takvih odluka.

5. Izvješće Hrvatskom Saboru o radu Državne komisije Državna komisija za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru. Pritom, novi Zakon propisuje kako je Državna komisija obvezna: - jednom godišnje, a najkasnije do 30. lipnja za prethodnu kalendarsku godinu podnijeti Hrvatskom saboru izvješće o svom radu - na zahtjev Hrvatskog sabora izvješće podnijeti i za razdoblje kraće od godine dana. Sastavni dio godišnjeg izvješća su podaci i analize o žalbenim predmetima u postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva. Bitna novina koju propisuje novi Zakon je ta, da je Državna komisija dužna najmanje dva puta godišnje na svojim internetskim stranicama objaviti informacije o najčešćim razlozima iznošenja žalbi i najčešće utvrđenim nepravilnostima u žalbenim postupcima. Navedeno objavljivanje informacija trebalo bi pomoći svim sudionicima u postupcima javne nabave, naručiteljima kako ne bi počinili, odnosno kako bi bili u mogućnosti spriječiti moguće nepravilnosti u postupcima javne nabave koje su razvidne iz objavljenih informacija Državne komisije, te ponuditeljima kao mogućim žaliteljima, da u slučaju uočenih nepravilnosti na koje se ukazuje u objavljenim informacijama, izjave žalbu. Navedena odredba također bi trebala pridonijeti pravnoj sigurnosti svih sudionika u postupcima javne nabave. 51

JAVNA NABAVA Renata Tomljenović*

UDK: 347.2

Statistička izvješća o javnoj nabavi za 2012. Javni naručitelji (među njima svi proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici) su i nadalje obvezni do 31. ožujka svake godine tijelu nadležnom za sustav javne nabave, a to je u Republici Hrvatskoj Uprava za sustav javne nabave u Ministarstvu gospodarstva, dostaviti izvješća o javnoj nabavi za prethodnu godinu, u skladu sa člankom 181. Zakona o javnoj nabavi. Novina je da središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave do kraja svake tekuće godine na svojim internetskim stranicama objavljuje Uputu o sadržaju i načinu dostavljanja izvješća o javnoj nabavi za prethodnu godinu. U skladu s propisima izvješća se generiraju kroz Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske (EOJN), te naručitelji ne dostavljaju Upravi za sustav javne nabave posebno izvješće o sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi u prethodnoj godini. Autorica u ovom tekstu ukazuje na obvezu unosa podataka u EOJN i generiranja izvješća.

1. Uvod Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, dalje u tekstu: Zakon) u članku 181. stavku 2. propisuje da su naručitelj obvezni do 31. ožujka svake godine izraditi izvješća o javnoj nabavi za prethodnu godinu. Člankom 56. stavkom 1. Zakona propisano je da se sve objave javne nabave za nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 70.000,00 kn obvezno objavljuju u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (EOJN). Objave javne nabave objavljuju se na standardnim obrascima propisanim Uredbom o objavama javne nabave (NN, br. 10/12). Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji objave javne nabave velike vrijednosti obvezno će se objavljivati i u Službenom listu Europske unije.

2. Podaci o javnim nabavama Sukladno članku 60. stavku 1. Zakona, javni naručitelj je u EOJN-u obvezan za svaki sklopljeni ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, primjenom standardnih obrazaca, poslati na objavljivanje obavijest o sklopljenom ugovoru o javnim radovima, ugovoru o javnoj nabavi robe, ugovoru o javnim usluga-

Renata Tomljenović, dipl. oec.

ma, o sklopljenom sporazumu, o svakom rezultatu natječaja, najkasnije 48 dana od dana sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma odnosno dana zaključenja natječaja. Sektorski naručitelj je obvezan poslati na objavljivanje obavijest o sklopljenom ugovoru najkasnije dva mjeseca od dana sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma (čl. 125. st. 1. Zakona) za svaki pojedini ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum. Člankom 4. stavkom 2. Uredbe o objavama javne nabave, propisani su standardni obrasci za objave o javnoj nabavi, posebno za javne naručitelje (propisani čl. 5. st. 1. Zakona) i posebno za sektorske naručitelje (čl. 6. Zakona). Stoga, i javni i sektorski naručitelji moraju izraditi i dostaviti izvješće o javnoj nabavi za prethodnu godinu putem Elektroničkog oglasnika javne nabave do 31. ožujka. Informacija o pojedinom predmetnom postupku javne nabave upotpunjuje se objavljivanjem obavijesti o sklopljenim ugovorima u kojem se javno objavljuju podaci o gospodarskom subjektu s kojim je sklopljen ugovor ili okvirni sporazum, kao i iznos tog ugovora ili okvirnog sporazuma, te se i na ovaj način poštuje načelo transparentnosti javne nabave. Transparentnosti javne nabave pridonosi i, na internetskim stranicama, obveza objave plana nabave za javne naručitelje (čl. 20. st. 4. Zakona) i obveza objave registra ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma za sve naručitelje (čl. 21. st. 2. Zakona). Postupanje protivno odredbama članka 60. i članka 125. Zakona sankcionirano je kao prekršaj u članku 182. stavku 1. točki 9. Zakona koji propisuje da će se novčanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kn kazniti za prekršaj pravna osoba ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako ne pošalje na objavljivanje obavijest o sklopljenom ugovoru ili obavijest o rezultatima natječaja. Stoga su upravo objave o sklopljenim ugovorima/okvirnim sporazumima ili o rezultatima natječaja dio statističkih podataka o provedenoj javnoj nabavi za prethodnu godinu. Zakon (stupio je na snagu 1. siječnja 2012. godine) u članku 186. propisuje da se postupci javne nabave pokrenuti do stupanja na snagu ovog Zakona u kojima nisu sklopljeni ugovori o javnoj nabavi ili okvirni TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

JAVNA NABAVA sporazumi, ili u povodu kojih se vode sudski ili drugi postupci, dovršavaju prema odredbama Zakona o javnoj nabavi koji je na snazi u vrijeme započinjanja postupka javne nabave, te su naručitelji do 31. prosinca 2012. godine bili obvezni na internetskoj stranici https://oglasnik-jn.nn.hr (stari EOJN) objaviti sve obavijesti o sklopljenim ugovorima koji su bili sklopljeni temeljem prethodnog Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 110/07 i 1235/08). Naručitelji su obvezni generirati sve obavijesti o sklopljenim ugovorima u starom EOJN-u. Iz navedenog razloga, statističko će izvješće za 2012. godinu sadržavati i podatke koji se odnose na postupke javne nabave u kojima su sklopljeni ugovori i okvirni sporazumi te rezultati natječaja po prethodnom Zakonu o javnoj nabavi.

nokratnu registraciju u sustav EOJN-a te unijeti podatak o ukupnom iznosu nabavljenih radova, robe ili usluga u 2012. godini.

Izvješće o javnoj nabavi za 2012. godinu za postupke javne nabave po starom i novom Zakonu, naručitelji su obvezni izraditi do 31. ožujka 2013. godine. Izvješće o javnoj nabavi za 2012. godinu po novom Zakonu naručitelji izrađuju putem EOJN-a na https://eojn.nn.hr generiranjem svih podataka objavljenih tijekom 2012. godine.

Naručitelji nabavljaju robu, radove i usluge čija je vrijednost manja od 70.000,00 kn i putem narudžbenica ili u slobodnoj prodaji (za novac iz blagajne naručitelja i za isto se dobiva račun). Sve te iznose treba zbrojiti prema vrsti predmeta nabave – roba, radovi ili usluge te unijeti u izvješće.

Statistički modul Izvješća u EOJN imaju svi korisnici s korisničkom ulogom Administratora naručitelja. Nakon prijave u sustav EOJN-a pomoću korisničkog imena i lozinke, pojavljuje se rubrika Izvješća koja ima dvije opcije: Unos statistike i Ispis statistike, a detaljna uputa o korištenju ovog statističkog modula proslijeđena je svim korisnicima EOJN-a, a nalazi se i na internetskoj stranici EOJN-a.

Ukoliko i zbroj pojedinačnih nabava po vrsti predmeta nabave (radovi, roba, usluge) prelazi 70.000,00 kn, naručitelje to ne treba zabrinjavati. Bitno je da je procijenjena vrijednost istog predmeta nabave manja od 70.000,00 kn bez PDV-a.

3. Podaci o bagatelnim nabavama i okvirnim sporazumima U statističko izvješće u EOJN ručno se unose i spremaju podaci o: a) nabavama čija je procijenjena vrijednost do 70.000,00 kn (bagatelna nabava) i

Što sve ulazi u bagatelnu nabavu? Jesu li to samo predmeti nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kn, a manja od 70.000,00 kn za koje se u plan nabave obvezno unose podaci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave, ili su to sve nabave putem narudžbenica? U bagatelnu nabavu ulaze sve nabave čija je procijenjena vrijednost manja od 70.000,00 kn, dakle to je zbroj svih ispostavljenih faktura (računa) po narudžbenicama ili ugovorima odvojeno za robu, radove ili usluge čija je vrijednost bez PDVa manja od 70.000,00 kn.

Podaci o objavljenim ugovorima i okvirnim sporazumima, kao što je naprijed navedeno, automatski se generiraju. Evidentiraju se svi ugovori, dakle ne broj objava, već ugovora/okvirnog sporazuma s PDV-om iz obrasca Obavijest o sklopljenim ugovorima jer je to podatak koji je obvezan. Kada se završi unos podataka, potrebno je zaključati podatke o statistici kako bi se kreirao datum kada su navedeni podaci uneseni u EOJN.

dok se podaci o objavljenim ugovorima i okvirnim sporazumima, te rezultatima natječaja automatski generiraju.

Podaci o nabavama procijenjene vrijednosti do 70.000,00 kn i ugovorima sklopljenim temeljem okvirnih sporazuma, moći će se unositi kroz statistički modul EOJN-a zaključno s 31. ožujka 2013. godine. Nakon navedenog datuma, podaci se više neće moći unositi jer će modul Unos statistike biti zaključan.

Dakle, za podatke o nabavi koji se ručno unose u statistički modul, odgovorni su sami naručitelji. Naručitelji koji do sada nisu provodili postupke javne nabave male ili velike vrijednosti, a u prethodnoj su godini imali samo bagatelne nabave, dakle nabave čija je procijenjena vrijednost manja od 70.000,00 kn, obvezni su izvršiti jed-

Obzirom da se na objavu sklopljenog ugovora primjenjuje pravilo da nema naknadne intervencije u objavama (zbog poštivanja svih načela javne nabave), ako vrijednosti u obavijestima o sklopljenim ugovorima iz bilo kojeg razloga nisu bile točno unesene, može doći do odstupanja u izvješću. U takvim slučajevima, kada se objave iz tehničkih razloga više

b) ugovorima sklopljenim temeljem okvirnih sporazuma,

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

JAVNA NABAVA ne mogu ispraviti (primjerice pogrešan obrazac – obavijest o rezultatima natječaja umjesto obavijest o sklopljenim ugovorima, ili pogrešan naziv ugovora - za uredski materijal u postupku za nabavu goriva, ili je pogrešno upisan iznos ugovora) iznimno je omogućeno naknadno slanje podataka u obliku bilješke naručitelja koja se dostavlja na sljedeću adresu: Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave Ulica grada Vukovara 78 10 000 Zagreb.

Od primjene Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 110/07 i 125/08) kojim je uvedena obveza objave sklopljenih ugovora o javnoj nabavi u EOJN, detaljnije se prati javna nabava prema predmetu nabave. Gra ikon 2: Vrijednost javne nabave prema predmetu nabave u razdoblju od 2008. do 2011. godine

Dakle, s obzirom na zakonsku regulativu o generiranju statističkih izvješća kroz EOJN, naručitelji ne dostavljaju Upravi za sustav javne nabave posebno izvješće o sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi u prethodnoj godini, već samo, ukoliko su nepravilno ispunili standardizirane obrasce, naručitelji o tome Upravi dostavljaju bilješku.

4. Godišnja statistička izvješća

Izvor: Statističko izvješće o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave

Na temelju objavljenih podataka izrađuju se godišnja statistička izvješća ukupne javne nabave u Republici Hrvatskoj. S obzirom da su za podatke o nabavi odgovorni sami naručitelji, u toj su mjeri vjerodostojni i statistički podaci ukupne javne nabave.

Od 2008. godine, kroz statističke module, prati se i vrijednost ukupne bagatelne nabave.

Obveza izrade godišnjih statističkih izvješća započela je stupanjem na snagu Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 117/01 i 92/05), podaci su dostupni od 2007. Uspoređivanjem dobivenih podataka ukupne javne nabave za 2007., 2008., 2009., 2010. i 2011. mogu se vidjeti i određena kretanja u gospodarstvu.

Gra ikon 3: Vrijednost bagatelne nabave prema predmetu nabave u razdoblju od 2008. do 2011. godine

Uspoređujući ukupnu vrijednost javne nabave obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi u periodu od 2007. do 2011. godine, razvidno je da ukupna vrijednost javne nabave u Republici Hrvatskoj bilježi pad. Gra ikon 1: Vrijednost ukupne javne nabave u razdoblju od 2007. do 2011. godine

Izvor: Statističko izvješće o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave

Važno: nakon 31. ožujka 2013. godine, modul Unos statistike u EOJN-u biti će zaključan te se podaci više neće moći unositi. Očekuje se da će Statističko izvješće o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu biti izrađeno u prvoj polovici 2013. godine. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

REVIZIJA Slavica Malenica ∗

UDK 657.2

Nova uloga i pojam proračunskog nadzora Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12), koji je, osim odredbi propisanih člankom 44., stupio na snagu 7. prosinca 2012. godine, izmijenjene su i dopunjene odredbe koje reguliraju proračunski nadzor. Proračunski nadzor se de inira kao inspekcijski nadzor kojim se ispituje prvenstveno zakonitost, svrhovitost i pravodobnost naplate i korištenja proračunskih sredstava. Važnost nadzora zakonitog i pravilnog poslovanja sve je naglašenija posebno ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju te je i broj osoba u Sektoru za proračunski nadzor i nadzor koncesija značajno povećan. Autorica u ovom tekstu piše detaljnije o novoj ulozi proračunskog nadzora.

1. Uvod Uvodno valja napomenuti da odredbe koje se odnose na inicijativu temeljem koje će biti obavljen proračunski nadzor ostaju nepromijenjene, kao i odredbe koje se odnose na način obavljanja proračunskog nadzora, obveze sudjelovanja subjekta nadzora u postupku nadzora i odredbe koje propisuju posebne ovlasti osoba koje obavljaju proračunski nadzor tj. inspektora proračunskog nadzora. Važno je istaći da će se proračunski nadzor i nadalje obavljati po predstavkama građana, zahtjevima središnjih tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba iz kojih proizlazi sumnja na nepravilnost ili prijevaru, te po nalogu ministra inancija. Subjekti kod kojih će se obaviti proračunski nadzor i nadalje ostaju proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici, kao i pravne i izičke osobe kojima su po različitim osnovama doznačena sredstva iz državnog proračuna. Promjenama odredbi koje se odnose na obuhvat i postupak proračunskog nadzora pristupilo se prije svega radi potpunijeg de iniranja postupka proračunskog nadzora te usklađivanja njegovog obuhvata sa uobičajenom praksom prilikom obav* Slavica Malenica, mag. oec., načelnica Sektora za proračunski nadzor i nadzor koncesija, Ministarstvo inancija

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

ljanja proračunskog nadzora. Dodatni razlog zbog kojega se pristupilo navedenim izmjenama i dopunama proizlazi iz iskustava u dosadašnjem obavljanju proračunskog nadzora te primjedbi koje su dostavljali neki od subjekata nadzora u pogledu njegovog obuhvata što se detaljnije pojašnjava u nastavku.

2. Proračunski nadzor kao inspekcijski nadzor Zbog naprijed navedenih razloga izmijenjena je točka 50. članka 3. Zakona o proračunu te je proračunski nadzor sada de iniran kao inspekcijski nadzor zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava; pravodobnosti i potpunosti naplate prihoda i primitaka iz nadležnosti proračunskih korisnika i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te kao inspekcijski nadzor pridržavanja i primjene zakona i drugih propisa koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini ili obvezama. Ovakvim de iniranjem proračunskog nadzora naglašeno je da se radi o inspekcijskom nadzoru, što podrazumijeva posebne ovlasti inspektora u postupku utvrđivanja zakonitosti korištenja proračunskih sredstava, poduzimanja propisanih mjera za naplatu prihoda iz nadležnosti proračunskih korisnika i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i prilikom utvrđivanja postupaju li subjekti nadzora u skladu sa zakonima i drugim propisima koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini i obvezama. Ovakvom regulativom napravljena je uvjetno nazvana poveznica sa Zakonom o sustavu državne uprave (NN, br. 150/11), koji sadržava posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru, a kojima je naglašeno da se inspekcijskim nadzorom provodi izravan uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih pravnih i izičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. Osobito je važna odredba sukladno kojoj inspektori imaju pravo, u skladu sa zakonom i drugim propisi55

REVIZIJA ma, pregledati poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih osoba; saslušati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba, kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora, što je na sličan način propisano u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu.

3. Povrat sredstava u proračun

4. Podnošenje optužnog prijedloga Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu u poglavlju koji se odnosi na proračunski nadzor izmijenjena je dosadašnja de inicija proračunskog nadzora prema kojoj je proračunski nadzor postupak nadziranja zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava kojim se nalažu mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.

Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu dopunjen je i članak 59. Zakona o proračunu kojim su propisane odredbe koje se odnose na povrat sredstava u proračun. Ovim člankom i nadalje je propisana obveza proračunskog korisnika da odmah zahtjeva povrat sredstava u proračun, ako naknadno utvrdi da je isplata iz proračuna izvršena nezakonito i/ili neopravdano.

Ovakvo de iniranje proračunskog nadzora bilo je u mnogočemu manjkavo pa su takvu manjkavu de iniciju koristili i subjekti nadzora u svojim primjedbama, navodeći da inspektori proračunskog nadzora mogu samo obavljati inspekcijski nadzor u pogledu zakonitosti i namjenskog korištenja proračunskog nadzora, što zasigurno nije bilo točno, niti logično, ali je ipak nametnulo potrebu izmjene ove odredbe.

Također je i nadalje propisano da inspektor proračunskog nadzora donosi rješenje o povratu sredstava u proračun, ako u postupku proračunskog nadzora utvrdi da su sredstva korištena suprotno zakonu ili proračunu. Dopunjena je odredba prema kojoj inspektor proračunskog nadzora donosi rješenje o povratu sredstava u proračun, ako se proračunskim nadzorom utvrdi da proračunska sredstva, za koje je posebnim propisom utvrđena obveza uplate u državni proračun, nisu uplaćena u državni proračun ili su uplaćena u manjem iznosu od propisanog.

Nedvojbeno je iz prekršajnih odredbi Zakona o proračunu da su inspektori proračunskog nadzora ovlašteni podnijeti optužni prijedlog radi prekršaja i kada proračunski korisnici i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne poduzimaju mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda iz svoje nadležnosti ili kada proračunski korisnici preuzimaju obveze iznad visine utvrđene proračunom, odnosno obveze koje terete proračun sljedećih godina bez propisanih suglasnosti ili kada se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuju bez propisanih suglasnosti, što sve govori u prilog činjenici da je obuhvat proračunskog nadzora i do sada bio znatno širi nego je de iniran odredbom koja je važila do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu.

Ove odredbe imaju osobit značaj s obzirom da omogućuju učinkovitu i brzu uplatu u proračun kako proračunskih sredstava koja su korištena suprotno zakonu ili proračunu, tako i proračunskih sredstava koju obveznici uplate nisu uplatili u državni proračun, iako su to bili dužni učiniti sukladno posebnim propisima. Ostala je nepromijenjena odredba koja propisuje da protiv rješenja o povratu koje donosi inspektor proračunskog nadzora žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. Kako pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje rješenja, čim rješenje postane izvršno tj. njegovom dostavom obvezniku uplate počinje teći rok za povrat sredstva u proračun koji se kreće od 8 do 15 dana od dana primitka rješenja. Navedeno rješenje predstavlja upravni akt, koji sukladno odredbama Ovršnog zakona (NN, br. 112/12) predstavlja ovršnu ispravu, s obzirom da je člankom 23. navedenoga Zakona propisano uz ostalo da ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku, ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno, predstavlja ovršnu ispravu. 56

Stoga se nametnula potreba da ranija de inicija proračunskog nadzora kroz donesene izmjene i dopune Zakona o proračunu znatno podrobnije de inira proračunski nadzor na način da je uzela u obzir stvarni djelokrug proračunskog nadzora, kako se zaista u praksi i provodio, stoga je kako je naprijed navedeno de iniran kao inspekcijski nadzor sa svim ovlastima i odgovornostima koje imaju inspektori. Nadalje de inicija je proširena te uz nadzor zakonitosti i namjenskog korištenja proračunskih sredstava obuhvaća i inspekcijski nadzor pravodobnosti i potpunosti naplate prihoda i primitaka iz nadležnosti proračunskih korisnika i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Važno je također istaći iznimnu važnost dopune prema kojoj proračunski nadzor predstavlja inspekcijski nadzor pridržavanja i primjene zakona TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

REVIZIJA i drugih propisa koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini i obvezama.

5. Utvrđivanje nepravilnosti i poduzimanje mjera Iako se proračunski nadzor i do sada obavljao na način da je inspektor utvrđivao na koji je način postupanje protivno određenom zakonu ili propisu utjecalo na nezakonito korištenje proračunskih sredstva. S obzirom da gotovo svi zakoni i uredbe koje donosi Vlada RH, a za koje se iskazuje inancijski učinak na proračun, imaju inancijski učinak na proračun, proizlazi da se nepravilna primjena zakona i propisa odražava na korištenje proračunskih sredstva protivno zakonu, što u konačnici može nanijeti štetu bilo državnom, bilo proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Poznato je da Obrazac standardne metodologije za procjenu iskalnog učinka predstavlja obrazac, kojega je predlagatelj dužan izraditi prilikom izrade prijedloga uredbi, drugih propisa i akata planiranja (projekata, planova, programa, strategija, politika i dr.) koje donosi Vlada Republike Hrvatske te prijedloga zakona i akata planiranja koje Vlada predlaže na donošenje Hrvatskom saboru. Stoga je svrha proračunskog nadzora utvrditi u kojoj mjeri je ne primjena ili nepravilna primjena utjecala na korištenje proračunskih sredstava i koji inancijski učinak je imala. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu dopunjena je i odredba članka 115. stavka 2. na način da uz dosadašnju regulativu prema kojoj proračunski nadzor obuhvaća nadzor računovodstvenih, inancijskih i ostalih poslovnih dokumenata subjekata nadzora, proračunski nadzor uz navedeno obuhvaća i pregled poslovnih prostorija, zgrada, predmeta, robe i drugih stvari u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. Ova dopuna ima velik značaj s obzirom da nije dovoljno da inspektor proračunskog nadzora izvrši izravan uvid u inancijsku i računovodstvenu dokumentaciju, ugovore, odluke, privremene i okončane situacije, račune, otpremnice i drugu dokumentaciju, već je neophodno na licu mjesta utvrditi je li određena oprema preuzeta i instalirana, te je li ona u funkciji; odgovara li tehnička dokumentacija odgovara dokumentaciji za nadmetanje, je li isporučena oprema u skladu s ugovorom u pogledu tehničkih karakteristika, cijene i količine. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Nadalje, potrebno je utvrditi jesu li u zaključenim ugovorima ugovoreni instrumenti osiguranja plaćanja i odredbe o ugovornoj kazni, te jesu li kod ugovora o izvođenju radova ugovoreni instrumenti kojima se jamči kvaliteta izvedenih radova, odnosno je li ugovoreno jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku. Kod isporuke složenih postrojenja i opreme ili izvođenja građevinskih radova, ako inspektor nije u mogućnosti utvrditi sve relevantne činjenice može se angažirati vještak određene struke. Ova mogućnost se koristi u slučajevima kada postoji sumnja na kazneno djelo, a ugovoreno je izvođenje radova i instaliranje postrojenja, dok je utvrđivanje cijene povezano sa vrlo složenom formulom, a cilj je da se nedvojbeno i točno utvrde činjenice. U članku 115. stavku 3. Zakona o proračunu također je izmjenama i dopunama navedenoga Zakona izvršena manja dopuna te je propisano da Ministarstvo inancija obavlja proračunski nadzor proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačkih društava te drugih pravnih i izičkih osoba koje dobivaju sredstva iz proračuna i inancijskih planova izvanproračunskih korisnika kao i nadzor korištenja kreditnih sredstava s osnove jamstva države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, u postupcima proračunskog nadzora sve se više nameće potreba da se prati tijek novca do krajnjeg korisnika. Ovome u prilog ide činjenica da su vrlo česte nepravilnosti i nezakonitosti utvrđene kada su ministarstva i druga središnja tijela državne uprave po određenim programima doznačila sredstva jedinicama lokane i područne (regionalne) samouprave, a one dalje trgovačkim društvima na svom području. U takvim slučajevima, često niti nadležna ministarstva, niti lokalne jedinice ne prate je li krajnji korisnik utrošio sredstva u svrhu zbog kojih su ista doznačena. Iskustva obavljenih proračunskih nadzora ukazuju da su se nadležna ministarstva zadovoljila izvješćem jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave o korištenju tih sredstava, a u nekim slučajevima su izostala i takva izvješća. Dodatni nedostatak je što dostavljena izvješća nisu sadržavala vjerodostojnu dokumentaciju u privitku koja bi trebala poslužiti kao dokaz da su proračunska sredstva korištena u skladu s namjenom utvrđenom određenim programom. 57

REVIZIJA U određenim slučajevima traženo je da nadležna ministarstva na licu mjesta utvrde kako su trošena proračunska sredstva s obzirom da su određenoj jedinci lokalne samouprave doznačena po različitim programima, ali ponekad i istim ili sličnim programima proračunska sredstva putem više ministarstva, međutim rezultati su izostali jer je samo jedno ministarstvo provelo kontrolu na licu mjesta, konstatiralo određene činjenice i dostavilo na daljnje postupanje ustrojstvenoj jedinici nadležnoj za proračunski nadzor. U odnosu na mjere koje poduzima inspektor proračunskog nadzora propisane su odredbe prema kojima inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj, sastavlja u ime Ministarstva inancija optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave, koji vodi prekršajni postupak u prvom stupnju, dok se žalba dostavlja Visokom prekršajnom sudu. U pogledu zastare propisano je da se prekršajni progon ne može pokrenuti nakon isteka tri godine od počinjenja prekršaja. Na pravila vođenja prekršajnog postupka, žalbeni postupak i izvanredne pravne lijekove primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona, dok se u pogledu prisilne naplate pravomoćno izrečene novčane kazne u prekršajnom postupku primjenjuju odredbe Općeg poreznog zakona. Naravno da je i nadalje propisana odredba prema kojoj inspektor proračunskog nadzora podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu ako u postupku nadzora utvrdi radnje za koje postoji osnovana sumnja o učinjenom kaznenom djelu. Vezano uz navedeno valja istaći da je uspostavljena vrlo dobra suradnja s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i nadležnim državnim odvjetništvima, da je veći broj nadzora obavljen temeljem zahtjeva nadležnih državnih odvjetništava ili su zapisnici o obavljenom proračunskom nadzoru zbog sumnje na kazneno djelo dostavljeni na postupanje nadležnim državnim odvjetništvima. Ovakav način rada i postupanja u skladu je i sa zahtjevima Europske komisije i SIGME, sukladno kojima bi se proračunski nadzor najvećim dijelom trebao baviti slučajevima u kojima se radi o značajnim zlouporabama proračunskih sredstva i u kojima postoji sumnja na kazneno djelo ili koruptivne radnje. Važne odrednice odnose se i na obveze sudjelovanja subjekta nadzora u postupku nadzora sukladno kojima je odgovorna osoba subjekta nadzora ili od nje ovlaštena osoba dužna sudjelovati u postupku 58

nadzora i na zahtjev inspektora proračunskog nadzora dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju te omogućiti nesmetano obavljanje proračunskog nadzora uz osiguranje odgovarajućih uvjeta rada. U postupcima proračunskog nadzora, poglavito kada se obavljaju analizom inancijsko računovodstvene dokumentacije, dakle ne izravnim nadzor kod subjekta nadzora, sve više se ukazuje potreba podnošenja optužnog prijedloga radi prekršaja, ako odgovorna osoba proračuna ili proračunskog korisnika ne da na uvid zatraženu dokumentaciju ili ne omogući nesmetano obavljanje proračunskog nadzora. Za navedeni prekršaj propisana je novčana kazna u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kojom će se kazniti za prekršaj odgovorna osoba proračuna i proračunskog korisnika. I nadalje se primjenjuju odredbe koje reguliraju posebne ovlasti osoba koje obavljaju proračunski nadzor, kojima je regulirano da su ovlaštene osobe proračunskog nadzora inspektori proračunskog nadzora Ministarstva inancija, kao i obveza inspektora proračunskog nadzora prema kojoj je dužan čuvati poslovnu i profesionalnu tajnu i klasi icirane podatke za koje sazna tijekom obavljanja nadzora i drugih poslova iz svoje nadležnosti u skladu s utvrđenim stupnjem tajnosti.

6. Zaključak Zaključno valja istaći da su izmjene i dopune Zakona o proračunu koje su obuhvatile poglavlje o proračunskom nadzoru uvjetovale i donošenje novog Pravilnika o proračunskom nadzoru koji je pripremljen te bi uskoro trebao ići u propisanu proceduru. Pravilnikom će dodatno biti razrađene odredbe Zakona o izmjenama Zakona o proračunu te će deinirati proračunski nadzor sveobuhvatno na način kako je regulirano Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, potpunije će regulirati inspekcijski nadzor trgovačkih društava, pravnih osoba osnovanih po posebnim propisima, nepro itnih organizacija te drugih pravnih i izičkih osoba kojima su doznačena sredstva iz proračuna i inancijskih planova izvanproračunskih korisnika kao i pravnih osoba kojima su dana jamstva države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, detaljno će speci icirati obuhvat proračunskog nadzora, dopuniti će ciljeve proračunskog nadzora, detaljnije nego do sada propisati djelokrug i sadržaj proračunskog nadzora i druge odredbe koje će u značajnoj mjeri upotpuniti i poboljšati zakonsku regulativu u ovom području. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

PLAĆE I NAKNADE Tomislav Mičetić *

UDK 336.2

Registar zaposlenih u javnom sektoru i centralizirani obračun plaća Veću učinkovitost javne uprave je danas moguće ostvariti kroz informatizaciju poslovnih procesa te integraciju postojećih računalnih mreža i baza podataka jedinica državne uprave i javnih ustanova kroz osiguranje jedinstvenog korištenja, održavanja, razvoja i inanciranja ICT sustava. Registar zaposlenih u javnom sektoru je jedan od velikih projekata integracije na kojem se radi od 2011. god. donošenjem Zakona o registru zaposlenih u javnom sektoru te je i dalje strateški cilj Ministarstva uprave. Registar zaposlenih u javnom sektoru je skup podataka o zaposlenima u javnom sektoru koji se vodi radi uspostave kvalitetnog i učinkovitog sustava upravljanja ljudskim potencijalima i centraliziranog obračuna plaća. Implementacija sustava centralnog obračuna plaća upravo je započela te nas autor u ovom tekstu upoznaje s daljnjim planovima i koracima uvođenja.

1. Uvod - Kratka povijest Vlada Republike Hrvatske je utvrdila mjeru izrade registra zaposlenika javnog sektora s rokom provedbe do 31. ožujka 2011. godine, a ta se mjera još uvijek provodi s ciljem osiguranja svih potrebnih uvjeta za korištenje Registra kao relevantnog izvora podataka o zaposlenima u državnim tijelima i javnim službama, odnosno uspostave svih funkcionalnosti potrebnih za vođenje osobnih očevidnika zaposlenih te centralizirani obračun plaća. Prikupljanje i obrada podataka o službenicima i namještenicima u javnim službama nisu do tada bili regulirani posebnim zakonom, što je bilo nužno temeljem članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka. Stoga se donijela nova pravna osnova za prikupljanje i obradu podataka odnosno Zakon o Registru zaposlenih u javnom sektoru (u daljnjem tekstu: Registar), te je istim Zakonom na jedinstven način uređeno prikupljanje i obrada podataka o svim zaposlenima u državnoj službi i javnim službama. Odlukom Vlade RH od 10. lipnja 2010. godine (NN, br. 83/2010), uspostava i vođenje informacijskog sustava Registra zaposlenih u javnom sektoru povjerena je Financijskoj agenciji, odnosno izvršitelju obrade podataka.

Tomislav Mičetić, glavni tajnik Ministarstva uprave

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

2. Zakonski propisi Zakonom o Registru svako državno tijelo i javna služba (u nastavku: javnopravna tijela) vode podatke o zaposlenima u svom tijelu, a Ministarstvo uprave vodi Registar za potrebe Vlade Republike Hrvatske i javnopravnih tijela (kao voditelji zbirke podataka u smislu članka 2. stavka 1. točke 4. Zakona o zaštiti osobnih podataka). S obzirom da su u javnopravnim tijelima imenovani i državni dužnosnici, podatke o državnim dužnosnicima vode javnopravna tijela u kojima su imenovani na dužnost. Ministarstvo pravosuđa je voditelj podataka o pravosudnim dužnosnicima, s obzirom da navedeno Ministarstvo obavlja poslove pravosudne uprave sukladno odredbama Zakona o sudovima (NN, br. 150/2005, 16/2007, 113/2008, 153/2009, 116/2010 i 122/2010 - pročišćeni tekst, 27/11,57/11, 130/11) i Zakona o državnom odvjetništvu (NN, br. 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11). Svako javnopravno tijelo je korisnik podataka o zaposlenima u tom tijelu, Ministarstvo uprave i Ministarstvo inancija za sve zaposlene u javnom sektoru, te druga središnja tijela državne uprave za zaposlene u javnim službama nad kojima obavljaju nadzor. Ovo je posebno važno u smislu provedbe članka 10. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, br. 27/01, 39/09) koji nalaže da upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona provode ministarstva nadležna za pojedinu javnu službu i Ministarstvo inancija. Registar omogućuje nadležnim ministarstvima bolju i učinkovitiju kontrolu zakonitosti uvjeta za raspored, koe icijenata i drugih prava iz kolektivnih ugovora koje ostvaruju zaposleni u njihovom razdjelu. Podaci iz Registra predstavljaju klasi icirane podatke koji se označavaju sukladno propisima koji uređuju područje informacijske sigurnosti, a svaki službenik i namještenik ima pravo uvida u podatke koji se na njega odnose. O davanju podataka iz Registra odlučuju čelnici javnopravnih tijela u kojima se podaci vode. Pri davanju podataka dužni su se pridržavati odredbi posebnih propisa, kao što su Zakon o zaštiti osobnih podataka, Zakon o pravu na pristup informacijama (NN, br. 172/2003, 44/2010, 37/11 i 77/11) i Zakon o tajnosti podataka (NN, br. 79/2007 i 86/12). 59

PLAĆE I NAKNADE

S obzirom da je sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka potrebno utvrditi vrstu podataka koji se prikupljaju i obrađuju, način prikupljanja i obrade podataka, svrhu obrade podataka, tko sve ima pravo pristupa podacima, kako se i u kojem vremenskom periodu čuvaju podaci, koje mjere se poduzimaju za zaštitu podataka u tehničkom smislu. Navedena pitanja utvrđena su Uredbom o sadržaju, načinu prikupljanja i obrade te mjerama zaštite podataka u registru zaposlenih u javnom sektoru (NN, br. 55/11) (dalje u tekstu: Uredba). Uredbom su de inirane vrste podataka koji će se voditi u Registru, dok se sadržaj tih podataka zbog opsežnosti utvrđuje u tablici u Prilogu 1. Uredbe. Ukratko to su sljedeće vrste podataka: 1. podaci o državnom tijelu ili javnoj službi 2. podaci o unutarnjim ustrojstvima državnog tijela ili javne službe 3. podaci o radnim mjestima 4. podaci o zaposlenima 5. podaci potrebni za obračun plaća. Radi osiguravanja točnih i potpunih podataka u Registru, Uredba obvezuje sve osobe da se prvi unos podataka o zaposlenom u Registar provodi najkasnije u roku 8 dana od dana početka rada zaposlenog, a promjene podataka odmah po saznanju za iste ili po zaprimanju dokumentacije iz koje su promjene vidljive. Ovo je posebno važno kod institucija koje se pripremaju za Centralni obračun plaća jer se obračun plaća naslanja na sve upisane, no također i nove podatke iz Registra.

3. Pravo pristupa podacima Uredba utvrđuje ovlasti za unos podataka i pravo pristupa podacima. Čelnik svakog državnog tijelo i javna služba imenuje jednu ili više osoba ovlaštenih za pristup i rad na informacijskom sustavu Registra. Čelnik utvrđuje njihova prava na pristup i rad na sustavu, ovisno o pravilniku o unutarnjem redu. 60

U ovom trenutku postoje tri vrste osoba/funkcija: za kadrovske poslove, za obračun plaća te za evidencije. Kod manjih institucija evidencije prisutnosti upisuju osobe koje su imenovane za kadrovske poslove. Pristup podacima ostvaruje se korištenjem kartice s digitalnim certi ikatom (SMART kartica ili USB token). Digitalni certi ikat je skup podataka u elektroničkom obliku koji predstavlja svojevrsni elektronički identitet korisnika kojim se osobu može jedinstveno identi icirati; izdanom od izvršitelja obrade podataka temeljem odobrenja za pristup odnosno ovlaštenja čelnika. SMART kartica ili pametna kartica je mobilni nosač osobnih podataka koja ima i funkcije automatske obrade podataka te predstavlja osobu i izdana je na ime, odnosno predstavlja digitalni potpis. Osobe ovlaštene u sustavu imaju pristup sustavu i prava rada osigurana putem digitalnih certi ikata u svom dijelu sustava te odgovaraju za unos istih. Važno je napomenuti da je posudba kartica ili davanje lozinke drugoj osobi kazneno djelo. Izvršitelj obrade podataka (FINA) uz razvoj sustava i podršku korisnicima, redovito ažurira i objavljuje detaljan priručnik za rad u sustavu koji se nalazi na: http://www. ina.hr/Default.aspx?sec=1479.

4. Trenutno stanje sustava i planovi Prema najnovijim izvješćima dosad su u sustav uneseni podaci za oko 227.000 zaposlenika. S obzirom da su za Centralizirani obračun plaća potrebni i dodatni podaci, isti se ili unose ili uvoze direktno iz postojećih u novi sustav u elektroničkom obliku putem propisanih formata. Važno je za napomenuti da su podaci u Registru strukturirani vrlo analitički, zbog čega je obzirom na različitost aplikacija iz kojih se prenose te podatke potrebno prethodno kvalitetno pripremiti, te nakon migracije provjeriti sve podatke u sustavu Registra. Novitet u sustavu, koji osigurava ostvarenje ciljeva Registra su centralni šifrarnici. Šifrarnici sadrže niz podataka koje korisnici ne mogu mijenjati, a vezani su za sve važeće propise. To su npr. popisi radnih mjesta s propisanim koeicijentima i uvjetima prema važećim uredbama o radnim mjestima i koe icijentima složenosti poslova kao i npr. svi parametri iz važećih kolektivnih ugovora. Centralni obračun plaća (COP) je implementiran u svim ministarstvima osim u Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu obrane, koji su speci ični u smislu tajnosti određenih podataka te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u dijelu koji se odnosi na plaće zaposlenih u diplomatskoj mreži. I navedeni korisnici intenzivno rade na doradi aplikacije, migraciji podataka, testiranju i ulasku u sustav. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

PLAĆE I NAKNADE Paralelno s prvim obračunima plaća ministarstava u novom sustavu, sva državna tijela pripremaju se za ulazak u sustav na način da unose ili ažuriraju već postojeće podatke u kadrovskom dijelu. Sva ova tijela su obaviještena pisanim putem o podacima koje je potrebno unijeti prije ulaska u sustav Centraliziranog obračuna plaća, a koji su neophodni za obračun plaća. Sustav COP-a se u potpunosti oslanja na podatke koje unose kadrovske službe tako da u bliskoj budućnosti neće više biti potrebna pisana komunikacija između službi za kadrovske i inancijske poslove, odnosno podloga za isplate biti će unos podataka od strane osoba zaduženih za kadrovske poslove. Prije ulaska pojedine grupe institucija u sustav COPa, Ministarstvo uprave zajedno s nadležnim resornim ministarstvima provjerava utemeljenost dodavanja ili izmjena vrijednosti u šifrarnicima (primjerice radnih mjesta i koe icijenata) te ih nakon toga putem zahtjeva dostavlja izvršitelju obrade podataka (FINA), koji ih implementira u centralne šifrarnike. Do kraja godine planira se u sustav COPa uključiti tijela iz razdjela Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kao i tijela iz razdjela Ministarstva pravosuđa, a u 2014. god. uključiti preostala tijela. Plan uvođenja podložan je izmjenama ovisno o opsegu prilagodbi sustava koje će trebati napraviti za određene grupe institucija, kao i o kvaliteti provedenih testova od strane samih korisnika u tijelima, o čemu će najviše ovisiti dinamika ulaska novih institucija u sustav COP-a. Uvođenje tijela radi se na način da se uvode tijela prema sličnim sustavima koe icijenata i kolektivnih ugovora (osnovno i srednje školstvo, pravosuđe, znanost, javne službe, kultura, itd.). Registar će omogućiti kompletan uvid u sve podatke za obračun plaća, a jedna od njih je evidencija prisutnosti. Npr. čelnik, ili osoba ovlaštena za te poslove u instituciji, odobrava prekovremene, a osoba zadužena za unos u Registar unosi samo te podatke u sustav. Dakle, neće se moći isplaćivati prekovremeni samo temeljem dulje prisutnosti u uredu, niti će se moći isplaćivati samo temeljem iktivnog odobrenja. Time će sustav kontrola biti ojačan. Također, sustav donosi ograničenja u smislu maksimalnog broja prekovremenih u mjesecu i godini, a u skladu sa zakonskim propisima.

5. Zaključak Registar ima više ciljeva, a ključan cilj je uspostava veće zakonitosti i iskalne odgovornosti u rasporedu zaposlenih te obračunu plaća, a postepeno i TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

drugih naknada i dodataka koje se isplaćuju. Cilj je također uspostaviti centralnu bazu svih parametara i šifrarnika, kao i povezati se s drugim matičnim registrima (npr. MUP-adrese, Porezna uprava, HZZO, HZMO, Regos i drugi), odnosno smanjiti količinu papirologije u sustavu. Ministarstvo uprave intenzivno radi i na novom prijedlogu Uredbe o Registru koji uključuje sve promjene u sustavu, a novitet je također da FINA prije ulaska u COP pruža izobrazbu za rad na sustavu (s autentičnim podacima) svim osobama iz inancija koje će raditi na navedenom sustavu. Cilj je također osigurati detaljan uvid u sve statističke i inancijske podatke u cilju boljeg donošenja odluka za uređenje sustava plaća i kolektivnih ugovora kao i boljeg upravljanja ljudskim potencijalima u okviru pojedinih sektora. Iz svega navedenog, planiraju se uštede u procesima upravljanja ljudskim potencijalima kroz smanjenje/preraspodjelu službenika koji rade na tim poslovima, u smanjenoj potrebi za softverskim rješenjima te u smanjenoj potrošnji papira i medija koji su bili nositelji informacija u navedenim procesima. Pritom, ovakav sustav će naravno znatno smanjiti prostor za zlouporabu proračunskih sredstava što je ključno za iskalnu odgovornost, imajući na umu kako rashodi za zaposlene iznose 20,7 milijardi kuna u Državnom proračunu za 2013. god.



01/5531 755 01/5531 335 099/3037 677 099/3037 678

www.tim4pin.hr 61

PLAĆE I NAKNADE Maja Petričko*

UDK 330.1

Primjena novog TKU-a u javnim službama U prethodnim brojevima časopisa obrađivana je vrlo aktualna tema primjene novog Temeljnog kolektivnog ugovora u javnim službama koji se primjenjuje od 12. prosinca 2012. Istog dana potpisan je i Dodatak I kojim je privremeno smanjena visina dnevnica te osnovice za isplatu jubilarnih nagrada, a potpuno zabranjena isplata regresa u 2013. godini te božićnice u 2012. i 2013. godini. S obzirom da su istovremeno ostali na snazi granski kolektivni ugovori za pojedine djelatnosti javnih službi i nisu se do današnjeg dana uskladili, česta su pitanja i nedoumice proračunskih korisnika na koji način primjenjivati pojedine odredbe i obračunavati prava. Navedeno se dodatno komplicira zbog različitih stavova nadležnih ministarstava te činjenice da je Povjerenstvo za tumačenje TKU-a tek od 30. siječnja počelo s objavom tumačenja odredbi TKU-a i još nije odgovorilo na sve nedoumice koje se javljaju u praksi. Prema tumačenju 1/67 od 30. siječnja koje se odnosi na prijevoz, te tumačenju 11/69 od 28. veljače, kojim se upućuje na horizontalnu primjenu prava iz drugih granskih ugovora, moguće je da će se pri određivanju materijalnih prava zaposlenicima u javnim službama koristiti horizontalna primjena prava iz drugih granskih ugovora. Iz navedenog proizlazi da je moguće da dnevnice budu za sve javne službe određene u visini od 170,00 kn, a jubilarne nagrade u visini osnovice od 1.800,00 kn.

1. Jubilarne nagrade Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi de inira da o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindikati javnih službi pregovaraju svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto.

* Maja Petričko, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN.

Obzirom da je potpisan novi TKU između Vlade i sindikata, isti se smatra dogovorom te se osnovica za isplatu jubilarnih nagrada smanjuje na 500,00 kn. Navedeno je potvrđeno Uputom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta osnovnim školama, srednjim školama i učeničkim domovima1 poslanoj 7. siječnja 2013. godine. Ustanove socijalne skrbi su od nadležnog ministarstva dobile Uputu putem elektronske pošte kojom se nalaže postupanje u skladu s odredbama TKU-a i Dodatka I, odnosno da se pri isplati jubilarnih nagrada primjenjuje osnovica od 500,00 kn. Ustanove u zdravstvu su primile od svojeg nadležnog ministarstva usmenu uputu da je osnovica za isplatu jubilarnih nagrada 1.800,00 kn. Kako Ministarstvo zdravlja nije poslalo pismenu uputu, mišljenja smo da se za osnovicu za isplatu jubilarnih nagrada koristi smanjena osnovica, odnosno iznos od 500,00 kn te se potom može jednostavnije zaposlenicima isplatiti razlika nakon što se dobije pismeno de inirano kako bi zdravstvo trebalo postupati po pitanju isplate jubilarnih nagrada. Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje te Granski Kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz državnog proračuna ne sadrže odredbe koje uređuju pravo isplate jubilarnih nagrada što znači da je ovo pravo za njih uređeno isključivo TKU-om, odnosno drugim granskim ugovorom zbog horizontalne primjene prava, ako je drugim granskim ugovorom to pravo povoljnije utvrđeno. Naime, tumačenjem broj 11/69, Povjerenstvo se izjasnilo 28. veljače da se ovakav način primjene prava koristi i po pitanju drugih prava, a ne samo po pitanju naknade troškova prijevoza, odnosno da se visina osnovice za isplatu jubilarnih nagrada za sve djelatnosti određuje iz onog granskog kolektivnog ugovora koji najpovoljnije de inira to pravo. Iz tumačenja Povjerenstva proizlazi da bi se upit trebao uputiti komisiji za tumačenje granskog kolektivnog ugovora kojim je to pravo različito uređeno. Upit i odgovor Povjerenstva su kako slijedi:

Klasa: 402-01/13-01/00002, Urbroj: 533-18-13-0001. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

PLAĆE I NAKNADE Upit: Koliko iznosi osnovica za isplatu jubilarne nagrade u 2013. godini? Odgovor: Sukladno članku 4. Dodatka I TKU-a (NN, br. 141/12) propisana je osnovica za isplatu jubilarne nagrade u 2013. godini u iznosu od 500,00 kuna. Međutim, kako je sukladno članku 6. Dodatka I TKU-a (NN, br. 141/12), u vezi s člankom 7. stavkom 3. Zakona o radu (NN, br. 149/09, 61/11 i 82/12), zaposlenicima u javnim službama priznato pravo na utuživost povoljnijeg prava, upućujemo da se u slučaju dvojbenosti obrate za tumačenje komisiji za tumačenje granskog kolektivnog ugovora, kojim je to pravo različito uređeno. S obzirom da se Povjerenstvo za tumačenje TKUa ogradilo od odgovora, potrebno je poslati upit komisiji za tumačenje granskog kolektivnog ugovora koja bi trebala uputiti na ispravan postupak.

2.Dnevnice za službena putovanja u zemlji Sukladno odredbama Dodatka I (čl. 3.), visina dnevnica za službena putovanja u Republici Hrvatskoj od stupanja na snagu novog TKU-a (dakle od 12. prosinca 2012.) iznosi 150,00 kuna. Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, br. 66/11) po pitanju dnevnica uređuje da se ista isplaćuje na način kako je uređeno za državna tijela (st. 3., čl. 30.). Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike se mijenjao 2. kolovoza 2012. godine čime je dnevnica smanjena svim državnim službenicima na 150,00 kn – no ne i zaposlenicima osnovnoškolskih ustanova jer je povoljniji izvor ovoga prava proizlazio iz, tada važećeg, TKUa iz 2010. godine. Otkazivanjem prethodnog TKU-a te donošenjem novog TKU-a i Dodatka I 12. prosinca, dnevnica se smanjuje i u ovom ugovoru tako da osnovnoškolske ustanove od 12. prosinca trebaju isplaćivati dnevnicu u visini od 150,00 kn. Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 7/11) visina dnevnice određena je iznosom od 170,00 kuna (čl. 28., st. 2) pa se taj iznos i isplaćuje zaposlenicima u srednjoškolskim ustanovama sve dok se ne uskladi granski kolektivni ugovor s TKU-om. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi pravo dnevnica uređuju na način da se dnevnica isplaćuje kako je to uređeno TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

TKU-om, dakle uređuju da se dnevnica isplaćuje iznosom od 150,00 kn. Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje te Granski Kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz državnog proračuna ne de iniraju visinu dnevnice pa se stoga primjenjuju odredbe TKU-a, odnosno dnevnice se isplaćuju u visini od 150,00 kn. Analogno s prethodno navedenom novom praksom kod određivanja najpovoljnijeg prava, objašnjenom za jubilarne nagrade, proizlazi da bi se i kod određivanja visine dnevnica za sve djelatnosti trebala primjenjivati visina dnevnice koja je uređena na najpovoljniji način obzirom na sve granske kolektivne ugovore. Najpovoljnije pravo proizlazi iz Kolektivnog ugovora za srednjoškolske ustanove koji de inira visinu dnevnice od 170,00 kn. S obzirom na najnovije tumačenje Povjerenstva za tumačenje odredbi TKU-a za početak primjene isplate dnevnice u visini od 170,00 kuna potrebno je dobiti tumačenje komisije za tumačenje granskog kolektivnog ugovora.

3. Naknada za trošak prijevoza Naknade za trošak prijevoza novim TKU-om uređuju se na potpuno drugačiji način u odnosu na dosadašnji TKU s tim da je u prijelaznim i završnim odredbama de inirano da se ta nova rješenja primjenjuju od 1. siječnja 2013. godine. Kako se nije dogodilo obvezno usklađenje granskih kolektivnih ugovora s TKU-om, odnosno kako još uvijek u granskim kolektivnim ugovorima postoje odredbe o prijevozu, a iste su za zaposlenike povoljnije od odredbi koje su propisane člankom 67. TKU-a, primjenjuju se odredbe granskih ugovora u svezi naknada prijevoza.

Kolektivni ugovori za osnovnoškolske ustanove, srednjoškolske ustanove, za socijalnu skrb i za zdravstvo uređuju naknadu za troškove prijevoza na posao i s posla te se do izmjena i usklađenja s TKU-om primjenjuju dosadašnje odredbe. Navedeno je potvrđeno Uputom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta poslanoj osnovnim školama, sre63

PLAĆE I NAKNADE dnjim školama te učeničkim domovima 28. prosinca 2012. godine Naknada troškova prijevoza na posao i s posla zaposlenika osnovnih i srednjih škola2. Znanost i kultura u svojim granskim ugovorima ne uređuju pravo naknade troškova prijevoza te su stoga postupali sukladno TKU-u koji nalaže da se pravo iz članka 67. primjenjuje od 1. siječnja 2013. godine. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je poslalo Uputu za postupanje prilikom primjene članka 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) 14. siječnja 2013. godine javnim sveučilištima, javnim veleučilištima, javnim visokim školama te javnim znanstvenim institutima3 kojom jasno upućuju na primjenu članka 67. novog TKU-a. Suprotno od prethodno navedenog nalaže Povjerenstvo za tumačenje TKU-a odgovorom na upit iz djelatnosti kulture od 5. veljače 2013.: Upit: Primjenom kojeg kolektivnog ugovora će se zaposlenicima u ustanovama kulture koje se inanciraju iz državnog proračuna isplaćivati prijevoz uzimajući u obzir Dodatak I TKU-a (NN, br. 141/12) kojim je ugovoreno da će se materijalna prava sadržana u TKU-u (NN, br. 141/12), a koja sadržajno nisu dio nekog granskog kolektivnog ugovora priznati i onim službenicima i namještenicima u javnim službama na koje se ne primjenjuju granski kolektivni ugovori koja sadrže ta materijalna prava? Odgovor: Zaposlenici u ustanovama kulture koje se inanciraju iz državnog proračuna ostvaruju pravo na naknadu za trošak prijevoza temeljem odredbi članka 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12, nastavno: TKU). Međutim, sukladno članku 6. Dodatka I TKU-a (NN, br. 141/12) u vezi s člankom 7. stavkom 3. Zakona o radu (NN, br. 149/09, 61/11 i 82/12), ako je za njih to povoljnije, isti imaju pravo na naknadu za trošak prijevoza kako je to regulirano granskim kolektivnim ugovorima za javne službe. Dodatno napominjemo, da se sukladno članku 6. Dodatka I TKU-a (NN, br. 141/12) u djelatnostima u kojima pravo na naknadu za trošak prijevoza nije regulirano, primjenjuje pravo iz drugih granskih kolektivnih ugovora za javne službe u djelatnostima u kojima je regulirano pravo na naknadu za trošak prijevoza.

Temeljem objavljenog mišljenja Povjerenstva za tumačenje TKU-a, djelatnost znanosti i djelatnost kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna, ne primjenjuju odredbe novog TKU-a, kako je bilo upućeno prije nego li je Tumačenje objavljeno, već primjenjuju odredbe najpovoljnijeg granskog kolektivnog ugovora. U prethodno iznesenom Tumačenju Povjerenstvo nije utvrdilo koji je granski ugovor najpovoljniji, ali prema Tumačenju br. 11/69, proizlazi da je potrebno poslati upit komisiji za tumačenje granskih kolektivnih ugovora radi upućivanja na najpovoljniji granski kolektivni ugovor.

4. TKU novine 4.1. Plaćeni dopust (čl. 44.) Kao što je bilo de inirano starim TKU-om, zaposlenik ima pravo ostvariti najviše 10 dana plaćenog dopusta na ime različitih slučajeva (npr. sklapanje braka 5 dana, rođenje djeteta 5 dana, smrt supružnika, djeteta, roditelja 5 dana itd.). Kao i u starom TKU-u, novi TKU omogućuje ostvarivanje više od 10 dana plaćenog dopusta na ime smrtnih slučajeva. Razlika je u tome što novi TKU omogućuje prekoračenje 10 dana plaćenog dopusta ne samo kod smrtnih slučajeva, već i u slučajevima darivanja krvi. Zaposlenik za svako darivanje krvi ima pravo na plaćeni dopust od 2 radna dana, neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je po drugim osnovama koristio.

4.2. Staž kod istog poslodavca (čl. 49.) Isto kao i u starom TKU-u, novi TKU de inira da se kao staž kod istog poslodavca smatra neprekinuti staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca. Iznimno od prethodnog, kod izračuna otpremnine zaposleniku koji je prethodno već imao isplatu otpremnine pri prestanku radnog odnosa, u osnovicu za isplatu otpremnine neće ući ono razdoblje za koje je otpremninu već ostvario.

4.3. Pravo na pomoć za rođenje djeteta (st. 1., čl. 63.) Pravo na pomoć za rođenje djeteta je novo pravo. Za svako rođenje djeteta, zaposlenik u javnoj službi ostvaruje pravo na isplatu 50% proračunske osnovice (proračunska osnovica nije se mijenjala i iznosi 3.326,00 kn, odnosno pola proračunske osnovice iznosi 1.663,00 kn).

4.4. Izmjena troškova liječenja (st. 4., čl. 63.) 2

Klasa: 402-01/12-01/00001, Urbroj: 533-18-12-0036.

Klasa: 121-05/13-01/00001, Urbroj: 533-20-13-0001.

Kao što je de inirano u starom TKU-u, novi TKU de inira da je naknadu pokrića troškova liječenja moguće TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

PLAĆE I NAKNADE ostvariti najviše u iznosu jedne proračunske osnovice tijekom jedne godine. Mogućnost korištenja ovog prava je proširena. Navedeno pravo moguće je ostvariti radi pokrića troškova lijekova i medicinskih pomagala, ali i radi nabavke lijekova, koji su prema preporuci nadležnog liječnika specijaliste po pravilima medicinske struke prijeko potrebiti i ne-

nadomjestivi. Prema novim odredbama TKU-u, zaposlenik u javnoj službi može ovo pravo koristiti za svoje potrebe, ali i za potrebe supružnika te djeteta. Pravo je ostvarivo ukoliko troškovi nisu odobreni od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), odnosno ukoliko HZZO učestvuje u pokriću troškova liječenja učešćem od 0%.

OBAVIJEST: Konstituirajuća sjednica zajedničkog Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) održana je 30. siječnja 2013. godine. Predsjedanje Povjerenstvom na razdoblje od šest mjeseci preuzela je Vlada Republike Hrvatske. Na prvoj sjednici, pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, g. Marko Krištof imenovan je predsjednikom Povjerenstva, dok je zamjenikom predsjednika imenovan predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata, g. Ivica Babić. Povjerenstvo se sastoji od šest članova imenovanih od strana potpisnica TKU-a, pri čemu svaka strana imenuje po tri osobe. Članovi Povjerenstva su: • od strane Vlade Republike Hrvatske: g. Marko Krištof (zamjena gđa Silvana Čolak), gđa Ljubica Đukanović (zamjena gđa Marija Pečanac) i g. Saša Zelenika (zamjena gđa Gabrijela Herceg Sarajlić) • od strane Sindikata potpisnica TKU: g. Dražen Managić (zamjena g. Domagoj Rebić), g. Krešimir Rožman (zamjena g. Antun Guljaš) i g. Ivica Babić (zamjena gđa Jadranka Ivezić). U slučaju kada se članovi Povjerenstva ne mogu složiti oko tumačenja odredbi TKU-a za službenike i namještenike u javnim službama, tumačenje će povjeriti neutralnom stručnjaku. Sva tumačenja Povjerenstva dostupna su na Internetskoj stranici Ministarstva rada i mirovinskoga sustava (http://www.mrms.hr/topics/temeljni-kolektivni-ugovor-za-sluzbenike-i-namjestenike-u-javnim-sluzbama/). Svoje upite vezane uz odredbe TKU možete uputiti Povjerenstvu za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, koje čine predstavnici resornog Ministarstva i sindikata potpisnika TKU-a, kako je navedeno. Svoje upite možete poslati na adresu: jasenka.zmirak@mrms. hr, uz naznaku “Upit za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama”.

JESTE LI SE PRETPLATILI NA NOVI SPECIJALIZIRANI ČASOPIS ZA FINANCIJSKO UPRAVLJANJE U JAVNOM I NEPROFITNOM SEKTORU?

PRETPLATOM NA ČASOPIS OSTVARUJETE PRAVO NA NIZ POGODNOSTI. ZATRAŽITE PONUDU NA PRETPLATU ILI POSJETITE

WWW.TIM4PIN.HR TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

PLAĆE I NAKNADE Vesna Šiklić Odak*

UDK: 330.1

Pravo na dnevnicu za vrijeme službenog putovanja državnih i javnih službenika i namještenika te dužnosnika Materijalna prava državnih službenika i namještenika na službenom putovanju, između ostalog i pravo na isplatu dnevnice za vrijeme službenog putovanja, utvrđena su člankom 55. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 89/12; u daljnjem tekstu: KU) koji je zaključen dana 2. kolovoza 2012. godine između Vlade Republike Hrvatske kao poslodavca i sindikata državnih službi na vrijeme od četiri godine te istog dana sklopljenom Dodatku I KU (NN, br. 89/12). Obzirom da KU obvezuje njegove potpisnike, te kako se sukladno članka 3. odredbe u vezi ostvarivanja navedenih prava primjenjuju neposredno (osim u slučajevima kada su ta prava za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom), službenicima i namještenicima zajamčeno je ostvarenje prava, kao što su puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje, za vrijeme službenog putovanja pod uvjetima propisanim člankom 55. KU. Prava javnih službenika na službenom putovanju i pravo na dnevnicu utvrđena su člankom 64. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12; u daljnjem tekstu: TKU), koji je zaključen 12. prosinca 2012. godine između Vlade RH i šest sindikata javnih službi, te istog dana sklopljenom Dodatku I TKU (NN, br. 141/12). U odnosu na službena putovanja državnih dužnosnika, sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, materijalna prava za vrijeme njihovog službenog putovanja nisu uređena KU (na njih se ne primjenjuje taj Kolektivni ugovor) te u odnosu na ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima, primjenjuje se Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena ko* Vesna Šiklić Odak, dipl. iur, načelnica Sektora za politički sustav i ljudska prava, Ministarstvo uprave.

lektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 17. listopada 2012. godine.

2. Što se podrazumijeva pod službenim putovanjem? Za ostvarenje materijalnih prava na službenom putu potrebno je ispuniti određene uvjete, a jedan od prvih uvjeta je da je službenik, odnosno dužnosnik upućen na službeno putovanje. Pri tome treba odrediti što se podrazumijeva pod službenim putem. Pod službenim putem podrazumijeva se upućivanje službenika i namještenika ili dužnosnika iz mjesta njegovog stalnog rada u drugo mjesto, koje je različito od mjesta njegova stalnog rada i različito od njegova prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta, radi obavljanja po nalogu za službeno putovanje određenih poslova koji su samo dio poslova njegova radnog mjesta, a u svezi su s djelatnošću poslodavca. Također se svi troškovi nastali na službenom putovanju sumiraju na putnom nalogu. Nalog za službeno putovanje mora obavezno sadržavati: datum izdavanja te broj putnog naloga, ime i prezime osobe koja putuje, naziv poslova koje ta osoba obavlja, cilj putovanja, naziv države i mjesta u koji putuje, dan polaska i povratka, vrstu prijevoza koji će koristiti, napomenu je li osiguran besplatni smještaj ili prehrana, uvjete obračunavanja dnevnica za službeni put (obračun svih troškova puta i likvidaciju obračuna), kratko izvješće sa putovanja i potpis i pečat ovlaštene osobe. Sve isplate predujmova za službena putovanja ili isplate dnevnica vrše se u gotovini ili na tekući račun osobe koja se upućuje na službeni put, a isplate su moguće u kunama ili stranoj valuti. U praksi postoje dvojbe oko određivanja pojma službenog putovanja, obzirom na udaljenost mjesta rada i mjesta prebivališta službenika i namještenika ili dužnosnika i mjesta na koje je upućen na rad. Naime, stavak 3., članak 13. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

PLAĆE I NAKNADE 02/09-ispravak, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12) propisano je da se neoporezivim primitkom smatraju dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu koja se isplaćuju za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/ uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti je najmanje 30 kilometara. U odnosu na službeno putovanje službenika i namještenika, obzirom da člankom 55. KU nije propisana minimalna udaljenost od mjesta rada i mjesta prebivališta službenika i namještenika i mjesta na koji je upućen na rad te kako se odredbe KU primjenjuju neposredno (osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima) službenik ili namještenik koji je od strane poslodavca upućen na službeno putovanje u drugo mjesto ima pravo na dnevnicu neovisno o udaljenosti tog mjesta od mjesta njegova stalnog rada. Međutim, u odnosu na službeno putovanje državnih dužnosnika, sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika situacija je drugačija, obzirom da se na njih ne primjenjuje KU, već Odluka Vlade RH o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima. Prema toj Odluci određuje se visina dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visina naknada koje se prema propisima mogu isplaćivati državnim dužnosnicima, sucima i drugim pravosudnim dužnosnicima te ostalim zaposlenicima koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima. Iz toga proizlazi da se kod njihovog upućivanja na službeno putovanje primjenjuje kriterij udaljenosti od najmanje 30 kilometara od mjesta rada ili prebivališta (ili uobičajenog boravišta), propisan Pravilnikom o porezu na dohodak.

3. Službeno putovanje i pravo na dnevnicu državnih službenika i namještenika Prema članku 55. KU, kada je službenik ili namještenik upućen na službeno putovanje, ima pravo na punu naknadu prijevoznih troškova, dnevnice i naknadu punog iznosa hotelskog računa za spavanje. Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj iznosi najmanje 170,00 kuna, a za službena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se inanciraju iz sredstava Državnog proračuna (NN, br. 8/6). Međutim, prema članku 3. Dodatka I. KU, visina dnevnice za službena putovanja u Hrvatskoj iz stavka 2., članka 55. KU iznosi 150 kn u 2012. i 2013. godini. U odnosu na ostala materijalna prava određeno je da ukoliko je službeniku i namješteniku osiguran odgovarajući smještaj u čvrstom objektu, nema pravo na naknadu hotelskog računa za spavanje. Pri tome treba naglasiti da se pod odgovarajućim smještajem u čvrstom objektu može smatrati samo smještaj u zidanom ili drvenom stambenom objektu, koji ispunjava tehničke uvjete za stanovanje (voda, struja, sanitarije, namještaj nužan za smještaj službenika i namještenika, po potrebi grijanje, odnosno hlađenje, zaštita od buke i dr.). Također, službenik i namještenik upućen od strane poslodavca na školovanje, edukaciju, seminar i slično ima pravo na punu dnevnicu i ostala prava iz članka 55. KU za cijelo vrijeme trajanja izobrazbe. Ukoliko službenik i namještenik koristi svoje vlastito prijevozno sredstvo, čije korištenje nije odobreno, ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene karte putnim nalogom odobrenog prijevoznog sredstva. Službeniku i namješteniku mora se izdati nalog za službeno putovanje najmanje 24 sata prije putovanja, u kojem mora biti naznačeno odobreno prijevozno sredstvo.

3.1. Umanjenje visine dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu Dnevnica je naknada za pokriće troškova prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je službenik ili namještenik upućen na službeni put. Prema KU (st. 3., čl. 55.) propisano je da se službeniku i namješteniku isplaćuje 60% dnevnice, ukoliko je osigurana odgovarajuća dnevna prehrana (za razliku od članka 55. ranijeg KU, prema kojem se u tom slučaju iznos dnevnice umanjivao za 50%). Pri tome treba istaknuti da se pod odgovarajućom dnevnom prehranom za službeno putovanje koje je trajalo do 12 sati podrazumijeva da je službeniku ili namješteniku osiguran barem jedan topli obrok, a za službeno putovanje koje je trajalo preko 12 sati podrazumijeva se da su službeniku ili namješteniku osigurana tri obroka, od kojih barem jedan mora biti topli obrok. Visina dnevnice također ovisi i o trajanju službenog puta, pa je tako propisano u KU (st. 8., čl. 55.) da 67

PLAĆE I NAKNADE službenik i namještenik ima pravo na pola dnevnice ukoliko službeno putovanje traje između 8 i 12 sati, a ukoliko službeno putovanje traje između 12 i 24 sata, ostvaruje pravo na punu dnevnicu. Koliko se, obzirom na trajanje službenog putovanja, umanjuje visina dnevnice u slučaju kada je službeniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana? Dakle, jednostavnom računicom, a obzirom na umanjenje dnevnice iz stavka 3. članka 55. KU za 60% (kada je osigurana odgovarajuća prehrana) proizlazi da u slučaju kada je službeno putovanje trajalo između 12 i 24 sata, službenik ili namještenik kojem je državno tijelo osiguralo odgovarajuću dnevnu prehranu na službenom putu, ima pravo na 40% iznosa dnevnice, a ako je službeno putovanje trajalo više od 8, a manje od 12 sati, službenik ili namještenik kojem je državno tijelo osiguralo odgovarajuću dnevnu prehranu na službenom putu, ima pravo na 20% iznosa dnevnice (st. 2., čl. 55. KU). Za službeni put koji je trajao kraće od 8 sati, službenik ili namještenik nema pravo na dnevnicu, odnosno dio dnevnice, neovisno o tome da li mu je državno tijelo osiguralo odgovarajuću dnevnu prehranu na službenom putu.

3.2. Umanjenje visine dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo Odredbama KU uređeno je i pitanje visine i umanjenja visine dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo. Prema stavku 2., članku 55. KU, za službena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/6). Umanjenje dnevnice iz (ako je službeniku i namješteniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana) odnosi se na sve dnevnice iz stavka 2. istoga članka, dakle i na dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj i na dnevnice za službena putovanja u inozemstvu. Naime, umanjenje dnevnice za službena putovanja u inozemstvo nije propisano ni odlukom Vlade ni Uredbom. Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna utvrđuje samo visinu dnevnice, a Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (NN, br. 50/92 i 73/93) prestala je važiti u odnosu na državne službenike i namještenike stupanjem na snagu Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih 68

dužnosti (NN, br. 74/94, 86/94 i 7/95), kada je prestao važiti i Zakon o upravi iz 1978. godine, na temelju koje je ta Uredba bila donesena (čl. 192. Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti: Početkom primjene ovoga Zakona u odnosu na državne službenike i namještenike prestaju vrijediti odredbe Zakona o upravi (NN, br. 16/78, 50/78, 29/85, 48/85, 17/86, 41/90, 47/90 i 53/91), kojima se ureduju radni odnosi u organima uprave i na temelju njih donijeti propisi).

4. Službeno putovanje i pravo na dnevnicu službenika i namještenika u javnim službama Prema članku 64. TKU, službenik i namještenik kada je upućen na službeno putovanje u zemlji, ima pravo na punu naknadu troškova prijevoza, dnevnicu i naknadu punog iznosa troškova smještaja, sukladno Uredbi Vlade Republike Hrvatske. Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj iznosi 170,00 kuna po danu. Međutim, kao i za državne službenike, člankom 3. Dodatka I TKU za službenike i namještenike u javnim službama utvrđeno je da će visina dnevnice u 2012. i 2013. godini iznositi 150,00 kuna.

4.1. Umanjenje visine dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu U odnosu na trajanje službenog putovanja, zaposlenik u javnoj službi ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati, a pola dnevnice ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati. Ako zaposlenik ima plaćen smještaj tj. spavanje i prehranu, pripada mu 30% dnevnice.

4.2. Umanjenje visine dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo Prema članku 64. TKU, dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kao što to pripada zaposlenima u državnoj upravi, što znači na isti način kao i državnim službenicima i namještenicima temeljem njihovog kolektivnog ugovora.

5. Službeno putovanje i pravo na dnevnicu državnih dužnosnika, sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

PLAĆE I NAKNADE Vlada RH odredila je proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima iz stavka 2., članka 2. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a kojima se ti troškovi priznaju u materijalne troškove, visinu dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visinu naknada koje se prema propisima mogu isplaćivati državnim dužnosnicima, sucima i drugim pravosudnim dužnosnicima te ostalim zaposlenima koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima. Radi usklađivanja visine dnevnice u zemlji, Vlada RH je navedenom Odlukom odredila da dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 150,00 kuna te da se troškovi noćenja, prema priloženom računu, priznaju u punom iznosu.

5.1. Umanjenje visine dnevnice za službeno putovanje dužnosnika u tuzemstvu Navedenom Odlukom nisu propisana umanjenja dnevnice, kao što je to kolektivnim ugovorom uređeno za državne službenike i namještenike, pa se postavlja pitanje: Koji propisi se primjenjuju na pitanje umanjenja dnevnica za vrijeme službenog putovanja dužnosnika u zemlji? Kao odgovor na to pitanje može se reći da se primjenjuju propisi koji reguliraju pravo na naknade za ostale korisnike državnog proračuna. Međutim, konkretan i jedinstven propis koji bi regulirao to pitanje ne postoji, ali neovisno o tome, obzirom da je dnevnica naknada koja služi za pokriće troškova prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je osoba upućena na službeni put, iznos dnevnice za vrijeme službenog puta dužnosnika u tuzemstvu trebala bi se umanjivati pod istim uvjetima i na način kao i za državne službenike i namještenike.

5.2. Umanjenje visine dnevnice za službeno putovanje dužnosnika u inozemstvo Drugo je pitanje umanjenja visine dnevnice za službeno putovanje dužnosnika u inozemstvo. Za službena putovanja dužnosnika u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna. Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove, ne primjenjuje se samo u odnosu na državne službenike i namještenike, ali se primjenjuje na dužnosnike i ostale korisnike državnog proračuna. Prema odredbi članka 4. Uredbe, izdaci za službena putovanja u inozemstvo obuhvaćaju izdatke za smještaj, hranu i prijevoz, a prema odredbi članka 5. Uredbe, izdatak za prehranu i osobni prijevoz u mjestu na službenom putovanju u inozemstvu (gradski prijevoz) obračunava se dnevnicom. Sukladno člankom 6. Uredbe, ako je na službenom putovanju u inozemstvu osigurana besplatna prehrana, dnevnica se umanjuje za 80%. Pod osiguranim besplatnom prehranom razumijeva se da izdatak za prehranu ne snosi osoba na službenom putu. Također se, sukladno članku 13. Uredbe, umanjuje dnevnica za 80% ako su u cijenu karte za putovanje brodom uračunati i troškovi za hranu i ako su u cijenu avionske karte, zbog prekida putovanja, uračunati troškovi za prehranu. Obzirom na trajanje službenog putovanja u inozemstvu iznos dnevnice utvrđen Odlukom obračunava se sukladno članku 9. Uredbe, na način da se jedna dnevnica obračunava za svaka 24 sata provedena na službenom putovanju u inozemstvu, a i za ostatak vremena duži od 12 sati. Za ostatak vremena od osam do 12 sati, obračunava se pola dnevnice. Za izdatke za službeno putovanje koje traje duže od 12 sati obračunava se jedna dnevnica, a za službeno putovanje koje traje duže od osam sati pola dnevnice.

SAVJETI ZA PRETPLATNIKE:



 01/5531 755, 01/5531 335, 099/3037 677, 099/3037 678 TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

POREZI I DOPRINOSI Mirjana Mahović Komljenović *

UDK 336.2

Porezna rješenja, propuštanje roka, ispravak i odustanak od prijave poreza na dohodak za 2012. godinu Rok za podnošenje prijave poreza na dohodak za 2012. godinu istekao je 28. veljače 2013. godine. Poreznim obveznicima koji su prijavu podnijeli kroz određeno vrijeme stići će privremena porezna rješanja na koja se mogu žaliti, no to ne odgađa njihovo izvršenje. Po isteku navedenog roka svi koji su iz neopravdanih razloga propustili izvršiti svoju obvezu podliježu prekršajnim sankcijama. U određenim okolnostima prijava se može podnijeti i naknadno, a također od nje se može i odustati. Detaljnije o svim aspektima autorica piše u ovom članku.

1. Uvod Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 144/12; dalje Zakon), te njegovog provedbenog propisa Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 61/12; dalje Pravilnik), pri čemu je porezni obveznik svaka izička soba koja ostvaruje dohodak, i to po osnovi: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugog dohotka. Konačni obračun poreza na dohodak utvrđuje se na temelju godišnje porezne prijave koju su porezni obveznici dužni podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema mjestu prebivališta ili boravišta. Odredbama čl. 39. Zakona, propisano je da godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik, ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari: • dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) kod dvaju ili više poslodavaca istodobno • dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja te poljoprivrede i šumarstva od kojih se dohodak utvrđuje temeljem propisanih poslovnih knjiga i evidencija • dohodak izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu plaćeni u tuzemstvu ili su plaćeni u manjem izno-

* Mr. sc. Mirjana Mahović-Komljenović, Ministarstvo inancija, Porezna uprava, Samobor

su od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona o porezu na dohodak • drugi dohodak odnosno primitke po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, autorskih naknada, primitaka trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, tumača, prevoditelja i sl., ako su temeljem vlastitog zahtjeva upisani u RPO registar pri Poreznoj upravi, i vode poslovne knjige propisane za obrtničku djelatnost te tijekom godine plaćaju akontacije poreza na dohodak. Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi i porezni obveznik, ako Porezna uprava zahtijeva da se naknadno plati porez na dohodak kao i u slučaju ako poslodavac, isplatitelj primitaka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez. Međutim, porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti poreznu prijavu, mogli su istu podnijeti dobrovoljno po osnovi ostvarenog dohotka, a radi ostvarivanja prava na godišnje korištenje osobnog odbitka, ravnomjerno godišnje oporezivanje, odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice, kao i korištenja neoporezivog iznosa dividende i udjela u dobiti, koje se u svoti od 12.000,00 kn može jedino iskoristiti podnošenjem DOH obrasca. Ako porezni obveznik mora podnijeti godišnju poreznu prijavu, obvezan je u istoj iskazati dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada – plaću/mirovinu, (osim dohotka od nesamostalnog rada koji ostvare rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, a koji dohodak prema posebnom zakonu ne podliježe oporezivanju). Međutim, ako porezni obveznik uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, iskaže i dohodak iz ostalih izvora, tada mora u poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju, osim dohotka za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti kao i dohotka koji ne podliježe oporezivanju, a sukladno odredbi članka 85. točke 2. Pravilnika. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

POREZI I DOPRINOSI Također i porezni obveznik koji dobrovoljno podnosi godišnju poreznu prijavu, kako bi ostvario svoja prava, bio je obvezan u poreznoj prijavi iskazati ukupan dohodak ostvaren u poreznom razdoblju po svim izvorima dohotka. Iz navedenog proizlazi kako je utvrđivanje i podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak za 2012. godinu za svakog poreznog obveznika speci ično. Kako se za neke vrste dohodaka plaćeni predujmovi tijekom godine smatraju i konačnim oporezivanjem, tako je prije dobrovoljnog podnošenja porezne prijave, kada se u prijavi mora iskazati ukupan dohodak ostvaren u poreznom razdoblju, potrebno napraviti izračun, isplati li se poreznom obvezniku podnijeti poreznu prijavu ili ne. Svim obveznicima poreza na dohodak koji su bili obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, ali je nisu podnijeli, ili su podaci u podnesenoj poreznoj prijavu nepotpuni ili netočni, nadležna ispostava Porezne uprave će porez na dohodak utvrditi procjenom. Godišnja porezna prijava podnosi se na Obrascu DOH, propisanog oblika i sadržaja, a krajnji rok za podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2012. godinu bio je 28.2.2013. god. Na temelju podnesene godišnje porezne prijave te drugih činjenica utvrđenih u poreznom postupku, a prema odredbama članka 89. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08, 18/11 i 78/12; dalje OPZ), porezna obveza se izičkoj osobi utvrđuje poreznim rješenjem ili privremenim poreznim rješenjem.

2. Donošenje privremenog poreznog rješenja Ako se rješenje donosi na temelju podataka iskazanih u poreznoj prijavi poreznog obveznika, a u slučaju da porezno tijelo nije prethodno provelo postupak provjere činjenica bitnih za donošenje tog rješenja, nadležno porezno tijelo donosi privremeno porezno rješenje. U pogledu pravnih lijekova i izvršenja, privremeno porezno rješenje mora biti kao takvo i označeno, a isto se smatra samostalnim rješenjem, protiv kojeg porezni obveznik može izjaviti žalbu nadležnom drugostupanjskom poreznom tijelu uz iste uvjete i u roku propisanom za izjavljivanje žalbe, jednako kao i protiv poreznog rješenja. Razlika između privremenog poreznog rješenja i poreznog rješenja je u tome što izjavljena žalba poreznog obveznika protiv privremenog poreznog rješenja ne odgađa izvršenje istog. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Posebno se naglašava da izdavanje privremenog poreznog rješenja ne znači da Porezna uprava ne može obaviti i naknadnu provjeru vjerodostojnosti i točnosti podataka iskazanih u poreznoj prijavi. Izreka poreznog rješenja osobito sadržava vrstu poreza, poreznu osnovicu, poreznu stopu te iznos utvrđenog poreza, razdoblje oporezivanja, nalog za uplatu poreza, rok za uplatu te uvjete. Međutim, ako se naknadnom provjerom istinitosti podataka iskazanih u poreznoj prijavi poreznog obveznika utvrdi da postoji osnova za izmjenu porezne obveze utvrđene privremenim poreznim rješenjem, Porezna uprava će donijeti novo porezno rješenje kojim će ukinuti privremeno porezno rješenje. Odredbom članka 89. stavka 5. OPZ-a, propisano je da u slučaju ako Porezna uprava ne donese porezno rješenje kojim se zamjenjuje privremeno porezno rješenje, porezna obveza utvrđena privremenim rješenjem smatra se konačnom utvrđenom poreznom obvezom, nakon isteka tri godine od dana donošenja privremenog poreznog rješenja. Iz navedenog proizlazi da se privremeno porezno rješenje može zamijeniti poreznim rješenjem sve do isteka zastarnog roka za pravo na utvrđivanje porezne obveze, odnosno do proteka roka potrebnog za relativnu zastaru prava na utvrđivanje poreza. Primjerice, ako je do 28. veljače 2013. porezni obveznik podnio prijavu poreza na dohodak za 2012., a u rujnu 2013. će primiti od nadležne ispostave Porezne uprave privremeno porezno rješenje na temelju podataka iskazanih u poreznoj prijavi, zastara prava na utvrđivanje poreza na dohodak za 2012. počinje teći s 1. siječnjem 2014. te zastarijeva istekom tri godine od dana kada je zastara počela teći. Međutim, ako u međuvremenu Porezna uprava ne poduzme službene radnje usmjerene na utvrđivanje poreza, a kojima bi prekinula zastaru (dostavljajući obavijest poreznom obvezniku o namjeri provođenja postupka nadzora i provjere činjenica bitnih za oporezivanje ili slično), zastara prava na utvrđivanje poreza će nastupiti 1. siječnja 2017., odnosno protekom roka od tri godine potrebnog za relativnu zastaru. Nakon prekida, zastarni rok počinje ponovo teći. Jednako tako zastara se prekida i svakom radnjom poreznog obveznika dostavljenom na znanje poreznom tijelu radi ostvarivanja prava na povrat poreza naplaćenog bez pravne osnove ili u slučaju većeg plaćenog poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni nego što je utvrđena obveza. 71

POREZI I DOPRINOSI Temeljem navedenog proizlazi kako naknadnu provjera podataka iskazanih u poreznoj prijavi i dostavu novog poreznog rješenja, kojim se zamjenjuje privremeno porezno rješenje, Porezna uprava mora obaviti prije nego što nastupi relativna zastara prava na utvrđivanje poreza.

3. Donošenje poreznog rješenja Po okončanju postupka oporezivanja i provjere svih činjenica i okolnosti koje su od važnosti za donošenje pravilnog i na osnovi Zakona zasnovanog rješenja, nadležna ispostava Porezne uprave donosi porezno rješenje, kojim se zamjenjuje privremeno porezno rješenje i konačno utvrđuje porezna obveza, i to najkasnije u roku od tri godine od dana dostave privremenog poreznog rješenja poreznom obvezniku. Međutim, ako porezno tijelo u roku od tri godine ne donese porezno rješenje kojim se zamjenjuje privremeno porezno rješenje, porezna obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem smatrat će se i konačno utvrđenom poreznom obvezom. Sukladno odredbi članka 85. OPZ-a, porezno rješenje donosi se u slučajevima kada Porezna uprava nije prihvatila podatke koje je porezni obveznik iskazao u svojoj poreznoj prijavi, već je dohodak utvrdila na temelju drugih podataka s kojima raspolaže, odnosno na temelju činjenica utvrđenih u dokaznom postupku, a primjenom materijalnog prava. U tom slučaju, konačnost rješenja utvrđuje se u roku od 30 dana od donesenog poreznog rješenja na koje porezni obveznik nije uložio žalbu, odnosno od dana dostave drugostupanjskog rješenja, ako je izjavljena žalba na porezno rješenje. Sukladno tome, kada porezno tijelo provodi postupak provjere činjenica bitnih za oporezivanje, kojima se mijenjaju iskazani podaci u poreznoj prijavi, tada se godišnji porez na dohodak utvrđuje poreznim rješenjem. Žalba poreznog obveznika podnesena protiv poreznog rješenja odgađa izvršenje istog sve dok se žalba ne riješi. Prema članku 86. OPZ-a, porezno rješenje koje se donosi na temelju obrade godišnje porezne prijave, mora se dostaviti poreznom obvezniku čim je to moguće, a najkasnije u roku od godine dana nakon isteka roka za podnošenje godišnje porezne prijave. Iz navedenog proizlazi kako se sve podnesene porezne prijave za 2012. moraju obraditi i veri icirati u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, čim je to prije moguće, ali ne kasnije od 28. veljače 2014., kada ističe rok od godinu dana od roka propisanog za predaju godišnje porezne prijave. 72

4. Razlika između privremenog poreznog rješenja i poreznog rješenja Glavna razlika između privremenog poreznog rješenja i poreznog rješenja je u pravnom učinku žalbe. Naime, ako je porezni obveznik izjavio žalbu na privremeno porezno rješenje koje je ispostava Porezne uprave donijela na temelju podataka koje je porezni obveznik sam iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi, takva žalba ne odgađa izvršenje pobijenog poreznog akta. Međutim, ako porezni obveznik izjavi žalbu na porezno rješenje, takva žalba odgađa izvršenje pobijenog poreznog akta sve do donošenja rješenja o žalbi. Prema tome, iz navedenog se može zaključiti da u slučajevima kada ispostava Porezne uprave donošenje rješenja za 2012. temelji na podacima koje je porezni obveznik sam iskazao u poreznoj prijavi prema kojoj je utvrđena porezna obveza, tada se poreznom obvezniku izdaje privremeno porezno rješenje. Privremeno porezno rješenje kao takvo mora biti posebno i označeno, pri čemu privremenost takvog rješenja traje sve do isteka zastarnog roka za pravo na utvrđivanje porezne obveze, odnosno tri godine od dana donošenja, kada nastupa relativna zastara prava na utvrđivanje porezne obveze. Međutim, privremenost poreznog rješenja daje mogućnost ispostavi Porezne uprave da u navedenom roku od tri godine može provjeriti činjenice bitne za utvrđivanje poreza, te ako se utvrde nove činjenice iz kojih proizlazi veća porezna obveza u odnosu na poreznu obvezu koja je iskazana u poreznoj prijavi, ispostava Porezne uprave će donijeti porezno rješenje kojim će se konačno utvrditi porezna obveza te ukinuti privremeno porezno rješenje. No, ako ispostava Porezne uprave u roku od tri godine ne donese porezno rješenje kojim se zamjenjuje privremeno porezno rješenje, porezna obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem, smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom.

5. Propuštanje roka za prijavu Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga koji su neovisni o njegovoj volji kao što su boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila, ili sl., propusti predati poreznu prijavu u zakonskom roku, može nadležnoj ispostavi Porezne uprave, a sukladno članku 84. OPZ-a podnijeti zahtjev za povrat na prijašnje stanje. Zahtjev se podnosi u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je doveo do propuštanja zakonskog roka. Kao npr. u slučaju ako je porezni obveznik koji je obvezan podnijeti poreznu prijaTIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

POREZI I DOPRINOSI vu bio na bolničkom liječenju od 15. veljače do 19. ožujka, zbog čega nije predao poreznu prijavu do kraja veljače, može do 27. ožujka 2013. istodobno podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i poreznu prijavu, koja kao prilog mora sadržavati i odgovarajuću medicinsku dokumentaciju. Međutim, zahtjev za povrat u prijašnje stanje ne može se podnijeti po isteku roka od tri mjeseca od dana propuštanja roka, što znači najkasnije do 31.5.2013. za porezne prijave iz 2012., osim ako je propuštanje i tog roka bilo uzrokovano višom silom. O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje ispostava Porezne uprave odlučuje zaključkom. Protiv poreznih obveznika od kojih su zaprimljene porezne prijave izvan roka, a nema opravdanja za kašnjenje, službenik nadležne ispostave Porezne uprave dužan je pokrenuti prijavu o počinjenom prekršaju. Minimalna novčana kazna za počinitelja prekršaja - izičku osobu koja ne podnese poreznu prijavu u roku, ne može biti propisana u iznosu manjem od 5.000,00 kn. Svim poreznim obveznicima koji su trebali podnijeti poreznu prijavu za 2012., a istu nisu predali do 28.2.2013. nadležna ispostava Porezne uprave će uputiti pisani poziv za dostavu porezne prijave. U slučaju kada porezni obveznik ne dostavi poreznu prijavu ni nakon poziva, Porezna uprava će poreznu osnovicu utvrditi procjenom, pri čemu je potrebno sastaviti zapisnik, a u poreznom rješenju posebno obrazložiti tijek i način utvrđivanja porezne osnovice. Vrlo često, a radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, ispostava Porezne uprave uputiti će zahtjev službi nadzora za provedbu vanjske kontrole poslovanja nad poreznim obveznikom, a sukladno članku 207. stavku 1. točki 18. OPZ-a podnijet će i prijavu za vođenje prekršajnog postupka. Institut procjene porezne osnovice utvrđen je člankom 82. OPZ-a, a porezno tijelo ima diskreciono pravo izabrati jedan od propisanih načina procjene.

6. Povrat preplaćenog poreza i plaćanje godišnjeg poreza na dohodak Ako se nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak utvrdi razlika za povrat poreza po poreznoj prijavi, tada se poreznom obvezniku vraća više plaćeni porez. Ali iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, više plaćeni porez i prirez vraća se na njihov zahtjev koji se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. U slučaju ako ne podnesu takav zahtjev, više plaćeni porez i prirez priznat će se TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

kao akontacija za izmirenje obveza za tekuću 2013. godinu. Sukladno članku 113. stavku 6. OPZ-a, povrat preplaćenog poreza može se izvršiti samo ako porezni obveznik nema dospjelih, a neplaćenih poreza ili drugih javnih davanja koje naplaćuje Porezna uprava. Kada postoje nepodmirene obveze na računima držav nog, županijskih ili gradskih i općinskih proračuna te obveznih doprinosa o kojima Porezna uprava vodi analitičke evidencije, referenti će u ispostavi Porezne uprave virmanskim nalogom sa računa 1619 – porez i prirez na dohodak po godišnjoj prijavi, prenijeti dio razlike (ili razliku za povrat u cijelosti) na račune gdje su evidentirani dugovi. Samo se ostatak razlike za povrat može vratiti obrtniku na njegov žiro račun, ako je podnio pisani zahtjev za povrat sredstava po obradi godišnje porezne prijave. Ako nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak te umanjenja za uplaćene predujmove, preostalu utvrđenu razliku poreza za uplatu, porezni obveznik je dužan platiti u roku od petnaest dana od dana kada je rješenje o porezu i prirezu postalo konačno. Razlika poreza na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi utvrđena rješenjem Porezne uprave, uplaćuje se na račun prihoda državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna – Porez i prirez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi, a u skladu s Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba za 2013. Ako se porez na dohodak ne plati u propisanom roku, na utvrđenu obvezu poreza obračunavaju se kamate po stopi od 12% godišnje, sukladno članku 116. OPZ-a, članku 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08).

7. Ispravak porezne prijave Ako porezni obveznik uoči da je porezna prijava koju je podnio netočna ili nepotpuna te zbog toga 73

POREZI I DOPRINOSI može doći do više ili manje plaćenog poreza, može izvršiti ispravak porezne prijave, a pravo na ispravak prijave ima i univerzalni pravni sljednik te ona osoba koja zastupa poreznog obveznika ili univerzalnog pravnog sljednika. Prema članku 66. stavku 3. OPZ-a, ispravak porezne prijave može se obaviti najkasnije u roku od 12 mjeseci od isteka roka za podnošenje prijave. Međutim, ako se prije isteka roka pokrene postupak poreznog nadzora, ispravak prijave porezni obveznik može izvršiti najkasnije do dostave obavijesti o početku provođenja inspekcijskog nadzora. Iznimno, ispravak porezne prijave ne može se obaviti nakon što je doneseno porezno rješenje, neovisno o vremenu koje je proteklo od isteka roka za podnošenje prijave. Za ispravak porezne prijave, porezni obveznik mora priložiti obrazložen pisani zahtjev, te uz njega priložiti knjigovodstvenu dokumentaciju, kako bi Porezna uprava mogla provjeriti razloge za ispravak porezne prijave kao i pismenu tvrdnju poreznog obveznika kako je prethodno predana prijava nepotpuna ili netočna, zbog čega se zahtijeva njen ispravak. Ako bi ispravak porezne prijave zbog otkrivenih pogrešaka pri njenom sastavljanju, koje su rezultat nekih objektivnih i subjektivnih okolnosti, doveo do velikih promjena u iznosu utvrđenog poreza, tada Porezna uprava pokreće postupak poreznog nadzora radi detaljnije provjere točnosti i vjerodostojnosti podataka i knjigovodstvene dokumentacije, na osnovu koje porezni obveznik temelji svoj zahtjev za ispravkom prijave. Međutim, i neovisno o tome u kojoj se visini mijenja svota utvrđenog poreza (na manje ili više), Porezna uprava ima diskrecijsko pravo i može pokrenuti postupak poreznog nadzora i u svim drugim

slučajevima kada ocijeni da postoji potreba za provjerom vjerodostojnosti knjigovodstvene dokumentacije na osnovu koje porezni obveznik zahtijeva ispravak porezne prijave, ili ako sumnja da je kod poreznog obveznika počinjeno kazneno djelo ili porezni prekršaj. Prema tome, ako je porezni obveznik otkrio pogreške pri sastavljanju porezne prijave za 2012., radi čega je ista nepotpuna ili netočna, a zbog čega može doći do više ili manje plaćenog poreza, može izvršiti ispravak porezne prijave najkasnije do 28. veljače 2014. ili najkasnije do dostave obavijesti o početku poreznog nadzora. No, neovisno o vremenu koje je proteklo od isteka roka za podnošenje prijave, porezni obveznik ne može obaviti ispravak porezne prijave, nakon što je Porezna uprava utvrdila konačan rezultat poslovanja izdavanjem poreznog rješenja.

7. Odustanak od porezne prijave Odredbom članka 65. OPZ-a propisana je zakonska mogućnost za odustanak od porezne prijave onih poreznih obveznika koji su dobrovoljno podnijeli poreznu prijavu, a koju prema Zakonu nisu bili dužni podnijeti. Za odustanak od porezne prijave, porezni obveznik podnosi pisani zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave i to u propisanom roku od 30 dana od dana njezina podnošenja. Na temelju zahtjeva poreznog obveznika za odustanak od porezne prijave, nadležna ispostava Porezne uprave će donijeti rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja godišnjeg poreza i prireza. Propisana mogućnost za odustanak od podnošenja godišnje porezne prijave ne odnosi se na izičke osobe za koje je odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak izričito propisana obveza podnošenja njihovih poreznih prijava.

pitajcentar@tim4pin.hr 74

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Marija Tufekčić*

UDK 332.1

Strateške odrednice Europske unije za razdoblje 2014.-2020. za obrazovanje i zdravstvo U prethodnim brojevima časopisa pisali smo o pojedinim politikama i strategijama Europske unije za novo programsko razdoblje 2014.-2020. godine. S obzirom na aktualnost ovih tema, te s obzirom na činjenicu da su u Hrvatskoj programski dokumenti koji će određivati prioritetna područja ulaganja do 2020. godine tek u izradi, smatramo korisnim nastaviti obrađivati ovu temu.Za postizanje ciljeva i prioriteta europske krovne strategije Europe 2020, a to su pametan, održiv i uključiv rast, doprinos društvenih djelatnosti od presudne je važnosti. U ovom broju autorica obrađuje područja obrazovanja i zdravstva kao iznimno važne sektore.

1. Obrazovanje i EU fondovi 2014.-2020. Obrazovanje i obuka (pod ovim se pojmom podrazumijeva stjecanje određenih znanja, vještina i motivacije), odnosno investicije u ljudske potencijale ključne su za razvoj i rast europskog gospodarstva. Modernizacija obrazovnog sustava, sustava edukacije i obuke značajno će pomoći Europskoj uniji da postane pametno, održivo i uključivo gospodarstvo. Od ukupno sedam europskih inicijativa istaknutih u temeljnoj europskoj strategiji pet ih izravno ovisi o sustavu obrazovanja, edukacije i obuke. U brojnim EU dokumentima istaknuta je potreba povećanja EU izdvajanja i pomoći obrazovnom sustavu i sustavu obuke kako bi se povećale sposobnosti i vještine građana. Ova ulaganja bi im pomogla u uspješnom sudjelovanju na tržištu rada, posebice nezaposlenim mladim ljudima koji bilježe visoke stope nezaposlenosti u brojnim zemljama članicama. Obrazovanje i obuka su danas, u kontekstu aktualne gospodarske i inancijske krize, važniji nego ikada do sada za razvoj kreativnosti, inovacija, novih tehnologija, produktivnosti i rasta. Jednako tako, ocjenjuje se da je potencijal ljudskog kapitala u Europskoj uniji u značajnoj mjeri neiskorišten. * Mr. sc. Marija Tufekčić, Plavi Partner d.o.o., marija.tufekcic@ plavipartner.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Potrebno je učiniti više da bi se osiguralo da obrazovni sustav pruži znanja i vještine potrebne za sve veću globaliziranost tržišta rada, pomogne mladim ljudima te pruži potrebno cjeloživotno obrazovanje za sve. Uloga obrazovanja i obuke za nezaposlene putem raznih treninga i mentorstva je posebno važna. Također, još uvijek postoji značajna obrazovna nejednakost među spolovima te stoga treba posebnu pozornost posvetiti ovom problemu.

Strategija Obrazovanje i obuka 2020 (Education and Training 2020) Europska je unija donijela strateški okvir za Europsku suradnju u obrazovanju i obuci do 2020. godine, pod nazivom Education and Trainig (dalje u tekstu: ET 2020). Obrazovanje i obuka imaju ključnu ulogu u postizanju mnogih društveno – ekonomskih, demografskih, tehnoloških i ciljeva u zaštiti okoliša. Ulaganja u ljudski kapital kroz obrazovanje i obuku ključna su komponenta za postizanje visokih razina održivog i na znanju zasnovanog rasta i zapošljavanja. Zbog opisane važnosti sektora obrazovanja osnovni će cilj europske suradnje do 2020. godine biti potpora daljnjem razvoju sustava obrazovanja i obuke u zemljama članicama kako bi se osigurala: • osobna, društvena i profesionalna ispunjenost građana i • održiv ekonomski napredak i zaposlenost uz promicanje demokratskih vrijednosti, socijalne kohezije, aktivnosti građana i međukulturalni dijalog. ET 2020 ističe četiri ključna strateška cilja koja Europa u području obrazovanja do 2020. godine treba postići: 1. potpuno zaživljavanje cjeloživotnog obrazovanja i mobilnosti u obrazovanju 2. povećanje kvalitete obrazovanja i obuke 3. promicanje jednakosti, društvene kohezije i aktivnosti građana 4. poticanje i jačanje kreativnosti i inovacija, uključujući poduzetništvo, na svim razinama obrazovanja i obuke. 75

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Ovo su ujedno i područja na kojima intenzivno treba raditi, te usmjeriti značajne napore i sredstva u postizanje ovih ciljeva. Ovi će se ciljevi provlačiti kroz brojne druge EU politike poput kohezijske, ruralne, poljoprivredne, ribarske, zaštite okoliša, odnosno gotovo svih EU politika. Osim ovih općih i širokih ciljeva dokumentom su, kao i strategijom Europe 2020, određeni i vrlo konkretni i mjerljivi ciljevi koje se želi postići do 2020. godine. Ti ciljevi su: • sudjelovanje odraslih u cjeloživotnom obrazovanju od minimalno 15% • udio mladih koji posjeduju samo osnovne obrazovne vještine (čitanje i pisanje) svesti na najviše 15% • povećanje udjela visoko obrazovanih ljudi na 40% • stopu ranog napuštanja obrazovnog sustava svesti na najviše 10% • sudjelovanje u predškolskom obrazovanju djece starosti između 4 godine starosti i polaska u školu podići na 95%. Europska će unija ciljeve i prioritete de inirane u području obrazovanja i obuke pomagati i poticati putem raznih fondova, programa i inancijskih inicijativa. U nastavku se daje pregled najvažnijih izvora inanciranja.

Erasmus for All Dosadašnji EU programi u području obrazovanja i obuke polučili su značajne sustavne rezultate. Međunarodna suradnja u visokom obrazovanju pokazuje da je EU postala svjetska referenca i inspiracija za reforme visokog obrazovanja, posebice u području inovativnih pristupa razvoju kurikuluma i transparentnosti. U području neformalnog obrazovanja pomoć EU-a imala je značajan učinak na osobni obrazovni i profesionalni razvoj te je inspirirala brojne inicijative u području neformalnog obrazovanja. Međutim, dosadašnja složenost različitih programa te brojnost različitih mjera i aktivnosti ukazuju na potrebu postojanja jednostavnije i fokusiranije pomoći i programa. Kao primjer možemo uzeti program Lifelong Learning Programme koji ima šest potprograma, više od 50 ciljeva te više od 60 aktivnosti. Slična prekomplicirana struktura i procedura je i kod drugih programa. Poučena dosadašnjim iskustvom Europska je unija predvidjela jedinstveni program Erasmus for All koji će pomagati i inancirati obrazovanje, obuku, mlade i sport. Programom će se riješiti slabosti 76

dosadašnjih programa i povećati sinergija s drugim EU fondovima. Financijska omotnica za program Erasmus for All za razdoblje 2014.-2020. godine iznosi 17,3 milijardi eura. Od ovog se iznosa za aktivnosti iz područja obrazovanja, obuke i mladih planira utrošiti 16,7 milijardi eura i dijeli se prema postocima između tri aktivnosti na način: • Osobna mobilnost u učenju 65% • Suradnja na inovacijama i dobroj praksi 26% • Potpora za reforme politike 4%. Za aktivnosti inicijative Jean Monnet planira se iznos od 318 milijuna eura, za aktivnost sporta 239 milijuna eura, dok će se iz drugih izvora dodatno osigurati ukupno 1,8 milijardi eura.

Europski fond za regionalni razvoj ERDF Ulaganje u socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu jedna je od osnovnih aktivnosti Europskog fonda za regionalni razvoj (dalje u tekstu: EFDF). Dakle, ulaganja u obrazovanje, vještine i cjeloživotno obrazovanje putem ulaganja u obrazovnu infrastrukturu te infrastrukturu za obuku i treninge, seminare itd. prihvatljivi su projekti ulaganja koji podupire ERDF. Ulaganja u izgradnju, obnovu, rekonstrukciju i opremanje obrazovnih institucija poput predškolskih ustanova, osnovnoškolskih, srednjoškolskih i fakultetskih objekata, predavaonica, knjižnica, laboratorija, kampusa, sportskih objekata, studentskih i đačkih domova, ICT i druge opreme prihvatljiva su ulaganja. Jednako tako prihvatljiva su ulaganja koja kod postojećih objekata povećavaju energetsku učinkovitost, prelazak na obnovljive izvore energije, štite okoliš i sl.

Europski socijalni fond - ESF Jedan od ciljeva Europskog socijalnog fonda (dalje u tekstu: ESF) je ulaganje u ljudski kapital te slijedom toga i ulaganje u razvoj i kvalitetu obrazovanja te pristup obrazovanju. ESF ulaže u projekte koji smanjuju rano napuštanje obrazovanja, promiču jednakost u dostupnosti kvalitete u predškolskom, osnovno i srednjoškolskom obrazovanju, poboljšanje kvalitete i učinkovitosti fakultetskog obrazovanja, poboljšanje kompetencija nastavnika/profesora i akademskog osoblja, povećanje kvalitete općeg i strukovnog obrazovanja, poticanje suradnje između institucija nadležnih za obrazovanje i cjeloživotno učenje, poticanje studenata na stjecanje postdiTIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI plomskih zvanja, potiče cjeloživotno obrazovanje, stjecanje znanja i vještina potrebnih za uspješno uključivanje u tržište rada itd.

2. Zdravstvo i EU fondovi 2014.-2020. Europska unija zdravlje ne promatra samo kao vrijednost za sebe, već kao i pokretača gospodarskog rasta. Samo zdrava populacija može postići svoj puni ekonomski potencijal. Zdravstveni sektor je jedan od onih koji je u najvećoj mjeri vođen inovacijama i visoko kvali iciranim djelatnicima. Istraživanje i razvoj povezani sa zdravstvom imaju potencijal povećati GDP za 0,3%. Zdravstveni sektor jedan je od najvećih sektora u EU. Naime, ovaj sustav zapošljava oko 10% europske radne snage i čini oko 10% GDP-a EU-a te iznad prosječno zapošljava visokoobrazovani kadar. Financijska kriza dodatno je naglasila potrebu poboljšanja troškovne učinkovitosti zdravstva. Zemlje članice su pod pritiskom boriti se za pružanje što kvalitetnije zdravstvene usluge uz poštivanje zadanih proračunskih ograničenja. U tom kontekstu, pomoć zemljama članicama u naporima da poboljšaju održivost zdravstvenih sustava ključna je za njihovu mogućnost pružanja visokokvalitetne zdravstvene usluge svim građanima sada i u budućnosti. Europska je komisija za razdoblje 2014.-2020. predložila program Zdravlje za rast (Health for growth). Program jača i naglašava vezu između ekonomskog rasta i zdrave populacije, a usmjeren je aktivnostima s jasnom EU dodanom vrijednošću u skladu s ciljevima EU-a i strategijom Europe 2020. Ovaj program pomaže pronaći i primijeniti inovativna rješenja za poboljšanje kvalitete, učinkovitosti i održivosti zdravstvenog sustava, a stavlja naglasak na ljudski kapital i razmjenu dobre prakse. Opći cilj Programa je pomoći zemljama članicama u postizanju četiriju ciljeva: 1. Razvoj i postizanje inovativnog i održivog zdravstvenog sustava 2. Poboljšanje pristupa boljem i sigurnijem zdravstvenom sustavu za građane 3. Promocija zdravlja i prevencija bolesti 4. Zaštita europskih građana od prekograničnih oboljenja i prijetnji (bolesti ne staju na granici). Ovi ciljevi prije svega od zemalja članica zahtijevaju poduzimanje mjera i aktivnosti na nacionalnoj razini. Zadatak zdravstvene politike EU-a je nadopuniti i podržati ove aktivnosti te potaknuti suradnju među zemljama članicama. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Ovaj program osigurava mogućnost izgradnje i jačanja mehanizama suradnje i koordinacije procesa između zemalja članica da bi se identi icirali zajednički alati i najbolja praksa te postigla sinergija. Na ovaj bi se način dodala europska dodana vrijednost i postigla ekonomija obujma što pomaže reformama u zahtjevnim uvjetima.

Ciljevi i aktivnosti programa Zdravlje za rast Gore navedeni opći ciljevi Programa provode se putem posebnih ciljeva (označeno brojevima) i aktivnosti kojima će se ciljevi ostvariti (označeno slovima): 1) Razvoj zajedničkih alata i mehanizama na EU razini za rješavanje nedostatka resursa, ljudskih i inancijskih, te kako bi se olakšalo zaživljavanje inovacija u zdravstvu s ciljem postizanja inovativnih i održivih zdravstvenih sustava. a. Promocija inovacija u zdravstvu i e-zdravlja putem povećanja interoperabilnosti aplikacija ezdravlja b. Potpora održivosti radne snage u zdravstvu kroz bolje planiranje upošljavanja i umirovljenja c. Stručna pomoć zemlji članici u provedbi reforme d. Pomoć u aktivnostima na provođenju EU regulative posebice u području medicinskih uređaja i e-zdravstva e. Potpora Europskom inovativnom partnerstvu i inicijativi aktivno i zdravo starenje – pilot projekt 2) Povećati pristup zdravstvenim uposlenicima medicinskoj ekspertizi/stručnosti i informacijama putem posebnih uvjeta i izvan nacionalnih granica te razvijanje zajedničkih rješenja i smjernica za poboljšanje kvalitete zdravstva i sigurnosti pacijenata, a sve kako bi se postigao kvalitetniji i sigurniji zdravstveni sustav za građane. a. Uspostava akreditacije i podrška Europske referentne mreže b. Aktivnosti potpore na rijetkim bolestima uključujući i kreiranje Europske referentne mreže, informacija i registara zasnovanih na zajedničkim kriterijima za akreditaciju c. Jačanje suradnje na sigurnosti pacijenata i kvaliteti zdravstvene zaštite putem povećane informiranosti pacijenata, razmjene najbolje prakse te razvoja smjernica, potpora aktivnostima na kroničnim bolestima d. Razvoj smjernica za poboljšanje razumnog korištenja antimikrobnih lijekova i smanjenje prakse koja povećava antimikrobnu otpornost e. Jačanje zdravstvenog sustava znanja te doprinos evidentiranju temelja za donošenje odluka 77

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 3) Identi icirati, promicati i širiti preuzimanje i zaživljavanje dokazano dobre prakse u učinkovitoj prevenciji rizičnih faktora poput pušenja, alkohola, debljine, HIV-a, itd. Poseban je fokus na prekograničnoj suradnji i djelovanju u smjeru prevencije oboljenja i promidžbe zdravlja. a. Razmjena najbolje prakse u ključnim zdravstvenim problemima, kao što je prevencija pušenja, alkohola i pretilosti b. Potpora prevenciji kroničnih oboljenja uključujući rak, šireći znanja i najbolju praksu i razvoj zajedničkih aktivnosti c. Zahtijevane aktivnosti koje doprinose EU regulativi u području duhanskih proizvoda i promidžbe 4) Razviti zajedničke pristupe i demonstrirati njihovu vrijednost u boljoj pripremljenosti i koordinaciji u zdravstveno hitnim slučajevima posebice u zaštiti ljudi od prekograničnih prijetnji zdravlju. a. Jačati pripravnost i spremnost na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju b. Poboljšati sposobnost procjene rizika kroz osiguranje dodatnih kapaciteta za znanstvena istraživanja te mapiranje postojećih procjena c. Jačati administrativne kapacitete za borbu protiv prijetnji zdravlju putem zajedničkih pristupa cijepljenju; razvoj smjernica i mehanizama zajedničke nabave zdravstvenih protumjera.

Prihvatljivost projekata i korisnika, te izvori inanciranja Financijska alokacija za program Zdravlje za rast iznosi 446 milijuna eura za razdoblje 2014. - 2020. godine.

Ulaganja u zdravstveni sustav pridonose pametnom, održivom i uključivom rastu. Pametnom rastu pridonose projekti poput e-zdravstva, telemedicine, zdravstvo okrenuto pacijentu, inovacije u zdravstvu, nove tehnologije i procesi itd. Ovakva kretanja i projekti u zdravstvu stvaraju potražnju za inovacijama i novim tehnologijama te time vuku gospodarstvo prema naprijed. Uključivom rastu pridonose projekti u području zdravog starenja, promidžba prevencije i suzbijanja epidemija i drugih načina oboljenja, projekti obrazovanja radne snage u zdravstvu, snaženje njihovih znanja i vještina, transformacija zdravstvenog sektora u smjeru učinkovitog korištenja resursa itd. Slijedom toga, ulaganja u zdravstvenom sektoru koja pridonose pametnom, održivom i uključivom rastu, pridonose povećanju standarda i kvalitete života zajednice, prihvatljiva su za inanciranje putem EU fondova, ERDF-a, ESF-a, EARDF-a, ali i programa zajednice koji pokrivaju određena tematska područja poput inovacija (Horizon 2020) ili obrazovanja (Erasmus for All). Ulaganja se mogu odnositi na izgradnju, obnovu i opremanje zdravstvene infrastrukture i zdravstvenih objekata poput domova zdravlja i bolnica, zahvate na objektima koji pridonose energetskoj učinkovitosti ili zaštiti okoliša, projekte poboljšanja kvalitete usluga u zdravstvu, poput e-zdravstva, inovacija, projekta u telemedicini, koji povećavaju učinkovitost korištenja resursa, projekti obrazovanja te jačanja znanja i vještina u zdravstvu.

Program dodjeljuje bespovratna sredstva pomoći državnom sektoru, tijelima javnog sektora prije svega istraživačkim i zdravstvenim institucijama, sveučilištima, fakultetima i sl.

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

Program Zdravlje za rast, kako je razvidno, odnosi se uglavnom na važna zajednička pitanja i politike u području zdravstva, suradnju zemalja članica u raznim područjima zdravstva i zdravstvene zaštite, razmjeni znanja i najbolje prakse itd. Treba naglasiti da ovo nije program predviđen za ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu i opremanje zdravstvenih ustanova i sustava. Međutim, infrastrukturni projekti u području zdravstva prihvatljivi su za inanciranje iz instrumenata kohezijske politike; naime, projekti ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu prepoznati su kao važni za regionalni razvoj i konkurentnost. 78

POLITIKE FONDOVI 2014 - 2020 TIKA OJ RGE RAZV ENE RALNI TVO

ARSSTVO STI PODRIBAR LATNO

GOS

DRU

JE ED

M IZA A TUR RIVRED A

Š TV

LIŠ JOP POL A OKO TIT ZAŠ

ZAGREB 2013

U koje sektore će EU najviše ulagati

Koji su najvažniji fondovi i što financiraju Kakvi će se projekti financirati

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Ana Markuz ∗

UDK 332.1

Programi pripreme projekata za inanciranje iz fondova EU Republika Hrvatska će od 1. srpnja 2013. postati članica Europske unije i kao zemlja članica sudjelovat će u zajedničkim europskim politikama te ostvarivati značajnu inancijsku pomoć. Sredstva EU fondova koriste se za projekte te ih je važno pripremiti u što većem broju. S ciljem navedenog pokrenuti su programi inanciranja pripreme projekata o čemu autorica piše detaljnije u nastavku. U prvom dijelu teksta daje se osvrt na obuhvat i sadržaj programa u 2012. god., a u drugom dijelu na natječaje koji su upravo u tijeku za inanciranje projekata u 2013. god.

1. Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za inanciranje iz fondova Europske unije u 2012. godini Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (dalje u tekstu: MRRFEU) u cilju stvaranja zalihe kvalitetnih projekata i jačanja apsorpcijskih kapaciteta regionalne i lokalne razine za korištenje EU sredstava u 2012. godini donosi Program pripreme i provedbe razvojnih projekta prihvatljivih za inanciranje iz fondova Europske unije. Program je osmišljen kao potpora razvojnim projektima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su prihvatljivi za prijavu na natječaje u okviru operativnih programa, koji se već provode, ili je njihova provedba planirana, a inanciraju se iz fondova Europske unije (za sada kroz IPA program, a uskoro i iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske unije). Program uključuje sljedeće potprograme: 1. Priprema regionalnih razvojnih projekata Modul l Tehnička pomoć za pripremu projekata Modul ll Su inanciranje izrade projektne dokumentacije 2. Priprema lokalnih projekata na potpomognutim područjima 3. Su inanciranje provedbe projekata inanciranih iz fondova Europske unije * Ana Markuz, mag. oec, načelnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

4. Priprema nacionalnih strateških projekata 5. Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije. Program se inancira iz sredstava Državnog proračuna, a za provedbu istog u 2012. godini bilo je osigurano 30 milijuna kuna, a u 2013. godini za provedbu Programa osigurano je 45 milijuna kuna s projekcijom uvećanja tog iznosa i u narednim proračunskim godinama. POTPROGRAM I Priprema regionalnih razvojnih projekata Modul l Tehnička pomoć za pripremu projekata Cilj ovog potprograma je pridonijeti jačanju sposobnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih prihvatljivih korisnika za prijavu regionalnih razvojnih projekata na natječaje u okviru operativnih programa koji će se inancirati u okviru strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske unije po ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju. Time Ministarstvo pomaže cjelovito jačanje sposobnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a onda i Republike Hrvatske u cjelini, za djelotvornije korištenje sredstava iz fondova i programa EU. U okviru potprograma odabrana su 32 projekta: 20 javne, turističke i kulturne infrastrukture i 12 javne, poslovne infrastrukture, a nositeljima kojih Ministarstvo osigurava tehničku pomoć u pripremi projekta te su inanciranje izrade projektne dokumentacije. Tehnička pomoć za pripremu projekata uključuje slijedeće pro ile stručnjaka za: - razradu investicijskog ciklusa - razradu projekta - izradu studije izvedivosti i analizu troškova i koristi - državne potpore, i - koordinaciju tehničke pomoći. Ukupna vrijednost ugovorene tehničke pomoći u 2012. godini iznosi cca 3,5 milijuna kuna. 79

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Prema procjeni stručnjaka, procijenjena vrijednost infrastrukturnih investicija u okviru ovih projekata iznosi preko 500 milijuna eura dok procijenjena vrijednost izrade njihove projektne dokumentacije do razine glavnog projekta iznosi preko 17 milijuna eura. Dio troškova izrade projektne dokumentacije inancirati će se iz proračunskih sredstva te sredstava strukturnih fondova EU. Samo u okviru Operativnog programa regionalne konkurentnosti osigurano je 10 milijuna eura za te namjene, koji će biti dostupni RH nakon ulaska u EU već u okviru ove inancijske perspektive (2007.-2013.).

Na temelju Odluke o odabiru projekata u 2012. godini, odabrana su ukupno 64 projektna prijedloga za su inanciranje izrade projektne dokumentacije te su s odabranim korisnicima u studenome 2012. godine zaključeni ugovori o su inanciranju. Od ukupnog broja odabranih korisnika, 63 su jedinice lokalne samouprave i jedno javno pravno tijelo u većinskom vlasništvu JLS-a. Odabrani projekti obuhvaćaju izradu projektne dokumentacije iz područja razvoja poslovne, turističke i kulturne infrastrukture, razvoja i upravljanja ljudskim resursima, energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i očuvanja zaštićenih područja.

Temeljem Odluke ministra o projektima kojima se odobrava inanciranje projektne dokumentacije KLASA: 400-02/12-01/1, URBROJ: 538-05-1/0192-13-102 od 07. veljače 2013. godine, potpisivanje prvih ugovora za su inanciranje izrade projektne dokumentacije očekuje se krajem veljače 2013. godine. POTPROGRAM II Potprogram Priprema lokalnih projekata na potpomognutim područjima. Cilj ovog potprograma je pridonijeti bržem društveno-gospodarskom razvoju najslabije razvijenih područja Republike Hrvatske, pružanjem inancijske pomoći u izradi projektne dokumentacije za lokalne razvojne projekte utemeljene na strateškim razvojnim dokumentima, a prihvatljive za inanciranje iz fondova i programa Europske unije. Potprogram je namijenjen isključivo lokalnim projektima i predviđa su inanciranje projektne dokumentacije za JLS na području I. i II. skupine razvijenosti, a za one projekte koji su prihvatljivi za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru natječaja koji se inanciranju iz IPA programa - komponente II., III. C i IV., odnosno budućih natječaja u okviru planiranih operativnih programa iz strukturnih fondova Europske unije. Ovaj je potprogram unio novost u sustavu provedbe programa, kroz decentralizirani sustav provedbe i razine odlučivanja. Potprogram se provodi u suradnji s regionalnim razvojnim agencijama koje provode postupak objave poziva za iskaz interesa, zaprimanja projektnih prijedloga, otvaranja i administrativne provjere i evaluacije te sastavljaju liste prvenstva i rezervne liste projektnih prijedloga za su inanciranje izrade projektne dokumentacije. Županijsko partnersko vijeće potom potvrđuje listu prvenstva i sastavlja rezervnu listu. 80

Ukupna procijenjena vrijednost izrade projektne dokumentacije iznosi cca 14 milijuna kuna, od čega udio su inanciranja MRRFEU iznosi cca 11 milijuna kuna, a projektna dokumentacija treba biti izrađena najkasnije do 31.12.2013. godine. Intencija je da se izrađena projektna dokumentacija su inancirana sredstvima Ministarstva 2014. godine i nadalje kandidira na programe i fondove EU. Program u 2012. godini je uz stvaranje zalihe dobrih projekata imao i za cilj pilotiranje pojedinih potprograma kao i uspostavu novog, drugačijeg, posebnog sustava upravljanja provedbenim ciklusom kroz decentralizirani sustav, u kojemu je potrebno stvoriti jaki institucionalni okvir i kapacitete na lokalnoj i regionalnoj razini. POTPROGRAM III Su inanciranje provedbe projekata inanciranih iz EU fondova Cilj ovog potprograma je pomoći korisnicima koji imaju problema u su inanciranju provedbe projekata za koje su im dodijeljena EU sredstva (kroz komponente II, III C te IV), a u cilju povećanja apsorpcije sredstava koja su na raspolaganju RH u pretpristupnom razdoblju. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Pomoć se dodjeljuje za su inanciranje provedbe razvojnih projekata kojima su dodijeljena bespovratna sredstava u okviru natječaja koji se inanciraju iz IPA programa – komponente II, III C- prvi prioritet i IV. Pomoć u su inanciranju mogu dobiti korisnici koji su sklopili ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava te su započeli s provedbom projekta. Na temelju ugovora o su inanciranju od 27. lipnja 2012., odobrena su Gradu Vodice sredstva iz Programa IPA, Komponente III C, za projekt Dovršetak Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću, a Grad Vodice bio je obvezan su inancirati projekt u iznosu od 26,52% vrijednosti projekta. Zbog nemogućnosti osiguranja obveznog iznosa su inanciranja, sklopljenim Ugovorom s gradom Vodice, Ministarstvo je u cilju privođenja projekta kraju preuzelo na sebe obvezu Grada Vodica o su inanciranju predmetnog projekta u iznosu do 2.000.000,00 kuna. Isplata odobrenih sredstva izvršena je u cijelosti u 2012. godini. POTPROGRAM IV Priprema nacionalnih strateških projekata nije se provodila u 2012. godini, a u 2013. godini će biti zamijenjena novim potprogramom: Potpora u identi ikaciji projektnih ideja prihvatljivih za inanciranje iz fondova Europske unije za inancijsko razdoblje 2014.-2020. godine. Cilj ovog potprograma1 je identi ikacija postojećih i generiranje novih projektnih ideja koje će biti moguće inancirati iz fondova Europske unije u inancijskom razdoblju od 2014.-2020. godine. Svrha potprograma je jačanje institucionalnih kapaciteta za prepoznavanje projektnih ideja te stvaranje zalihe kvalitetnih projektnih ideja, kako od regionalnog tako i lokalnog značaja. Dovoljan broj kvalitetnih projektnih ideja ujedno predstavlja i preduvjet za učinkovitu provedbu potprograma 1: Priprema regionalnih razvojnih projekata, te jednim dijelom i potprograma 2: Priprema lokalnih razvojnih projekata na potpomognutim područjima, a u konačnici za što učinkovitiju apsorpciju sredstava iz EU fondova. Korisnici ovog potprograma su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te institucije koje obnašaju funkciju regionalnih koordinatora22. Postojećom projektnom idejom u kontekstu ovog potprograma smatra se ona projektna ideja koja do sada nije prijavljena na natječaj za korištenje EU fondova te za koju nije izrađena nikakva projektno/tehnička dokumentacija.

Regionalni koordinatori upisani u Upisnik upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Provedba Potprograma bit će organizirana u 2 modula: M

1: Projektne radionice

M 2: Individualni rad s korisnicima na generiranju i identi ikaciji projektnih ideja. Aktivnosti u okviru spomenutih modula ovog potprograma će se provoditi uz podršku tehničke pomoći. Postupak nabave za angažiranje stručnjaka tehničke pomoći provodi Ministarstvo. POTPROGRAM V Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije Cilj ovog potprograma je ojačati ljudske potencijale u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i regionalnim razvojnim agencijama za bolju pripremu i provedbu razvojnih projekata prihvatljivih za inanciranje iz pretpristupnih fondova Europske unije te strukturnih, kao i iz Kohezijskog fonda. Kroz ovaj potprogram se mogu inancirati troškovi edukativnih aktivnosti, odnosno stjecanja speci ičnih znanja vezanih uz pripremu i provedbu projekata inanciranih iz fondova Europske unije. U 2012. godini potpisan je 21 ugovor sa regionalnim razvojnim agencijama te su odobrena inancijska sredstva za provedbu edukativnih aktivnosti za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije u iznosu od 890.562,50 kuna. Na temelju pristiglih izvješća o provedenim edukativnim aktivnostima utvrđeno je da je inanciranim sredstvima Ministarstva educirano oko 1.150 polaznika.

2. Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za inanciranje iz fondova Europske unije u 2013. godini U pripremi je donošenje Programa pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za inanciranje iz fondova Europske unije u 2013. godini. Na temelju stečenih iskustava i naučenih lekcija tijekom provedbe Programa u 2012. godini stručne službe Ministarstva doradile su i izmijenile pojedine sastavnice Programa za 2013. godinu. Program je osmišljen kao potpora razvojnim projektima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su prihvatljivi za prijavu na natječaje drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI koji će se inancirati u okviru strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske unije po ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju. Program uključuje sljedeće potprograme: 1. Priprema regionalnih razvojnih projekata Modul l Tehnička pomoć za pripremu projekata Modul ll Su inanciranje izrade projektne dokumentacije 2. Priprema lokalnih projekata na potpomognutim područjima 3. Su inanciranje provedbe projekata inanciranih iz fondova Europske unije 4. Potpora u identi ikaciji projektnih ideja prihvatljivih za inanciranje iz fondova Europske unije za inancijsko razdoblje 2014.-2020. godine (novi potprogram) 5. Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije Aktivnosti vezane za Program u nadolazećem razdoblju: Potprogram I Priprema regionalnih razvojnih projekata Dana 01.02.2013. godine na službenim stranicama Ministarstva, www.mrrfeu.hr, objavljen je Javni poziv za dostavu projektnih ideja regionalnih razvojnih projekata. Prijave se prihvaćaju do 15. travnja 2013. godine. Svrha javnog poziva je prikupljanje regionalnih razvojnih projekata – projektnih ideja utemeljenih na regionalnim i nacionalnim strateškim dokumentima, koje su prihvatljive za inanciranje u okviru budućih strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske unije, s ciljem poticanja razvoja cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske, a osobito slabije razvijenih županija. Prihvatljivi prijavitelji su: - jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave - javna tijela te s njima izjednačena tijela (fondovi, agencije, ustanove, itd.) koje je osnovala središnja država ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave uključujući ustanove za istraživanje i razvoj, ustanove za osposobljavanje i obrazovanje, lokalne i regionalne razvojne agencije, institucije za zaštitu prirodne i kulturne baštine, ustanove zdravstvene zaštite i sl. - trgovačka društva u većinskom javnom vlasništvu i s nepro itnim statusom kao što su lokalne i regionalne razvojne agencije 82

- komunalna poduzeća u vlasništvu lokalne i područne (regionalne) samouprave - turističke zajednice - gospodarske i obrtničke komore te klasteri registrirani kao nepro itne pravne osobe. Potprogram II Priprema lokalnih projekata na potpomognutim područjima Poziv za iskaz interesa objavljen je 22. veljače 2012. godine na službenim stranicama regionalnih razvojnih agencija. U prvom tjednu objave Poziva uslijedila je promidžba Potprograma, a regionalni koordinatori su proveli informativne radionice za potencijalne prijavitelje. Ovim pozivom su kao prijavitelji obuhvaćeni JLS I. i II. skupine prema indeksu razvijenosti i javno pravna tijela u većinskom vlasništvu JLS-a I. i II. skupine (obuhvaća prijavitelje iz 18 županija izuzev, Istarske, Primorsko-goranske i Grada Zagreba). Prihvatljivi projektni prijedlozi lokalnih razvojnih projekata obuhvaćaju ulaganja u infrastrukturu iz područja razvoja javne poslovne, turističke i kulturne infrastrukture, energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i očuvanja zaštićenih područja, a koji doprinose ostvarenju tematskih ciljeva EU za razdoblje 2014. -2020. godine. Krajnji rok za podnošenje prijava je 22. ožujka 2013. godine. Potprogram V Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije U pripremi je objava Poziva za iskaz interesa za 2013. godinu. Objavu poziva očekuje se početkom ožujka 2013. godine na službenim stranicama Ministarstva, a pozivom su kao prihvatljivi prijavitelji obuhvaćeni samo certi icirani regionalni koordinatori. Regionalni koordinatori dostavljaju Ministarstvu prijedlog prihvatljivih područja edukativnih aktivnosti te prijedlog predavača koji će navedene edukativne aktivnosti provoditi, a koje se odnose na stjecanje speci ičnih znanja vezanih uz pripremu i provedbu projekata inanciranih iz fondova Europske unije. Prihvatljiva područja edukativnih djelatnosti određuje Ministarstvo u Pozivu za iskaz interesa. Sve informacije vezane uz cjelokupni Program, kao i slične programe koji se provode u MRRFEU, dostupne su na službenim stranicama Ministarstva www. mrrfeu.hr, a za Potprogram II i na stranicama regionalnih razvojnih agencija. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI ???????

UDK:332.1-336.2

EU programi u nadležnosti Agencije za mobilnost i programe Europske unije Dva najveća europska obrazovna programa u nadležnosti Agencije za mobilnost i programe Europske unije ušla su u posljednju godinu provedbe – donosimo pregled programa i rokove za prijavu projekata.

1. Program za cjeloživotno učenje i program Mladi na djelu Od osnivanja u listopadu 2007. godine osnovna zadaća Agencije za mobilnost i programe Europske unije je provedba dvaju najvećih programa Europske unije u području formalnoga, neformalnoga i informalnog učenja – Programa za cjeloživotno učenje i programa Mladi na djelu - u Republici Hrvatskoj. Agencija je također zadužena za promidžbu, provedbu i savjetovanje o brojnim drugim međunarodnim programima i inicijativama iz područja obrazovanja, znanosti i mladih. Ti su programi potpora razvoju cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja (predškolski odgoj i obrazovanje, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih), razvoju sustava znanosti te mladeškog djelovanja. Programi koje provodi Agencija ponajprije su usmjereni na mobilnost u svrhu učenja, što podrazumijeva provođenje određenog razdoblja života na mjestu različitom od mjesta boravka radi stjecanja novih znanja, vještina, iskustava i kvali ikacija. Agencija svake godine raspisuje natječaje za sudjelovanje građana Republike Hrvatske u Programu za cjeloživotno učenje i programu Mladi na djelu te u nizu drugih obrazovnih i znanstvenih programa. Navedeni natječaji pružaju znatne mogućnosti za međunarodnu suradnju i mobilnost svih sudionika sustava obrazovanja i znanosti. Posebna je pozornost pridana mobilnosti nastavnoga i nenastavnog osoblja, razmjeni iskustava i primjera dobre prakse te uspostavljanju prekogranične suradnje. Tijekom provedbe programa Unije vodi se briga o uključivanju nacionalnih prioriteta u prioritete pojedinog programa kako bi se osigurala sinergija među ciljevima programa na europskoj i nacionalnoj razini. Nacionalne prioritete de iniraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstvo socijalne politike i mladih u suradnji sa sudionicima. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Agencija za mobilnost i programe Europske unije središnja je točka odnosno polazište za informiranje o međunarodnim mogućnostima na području formalnoga i neformalnog učenja. To podrazumijeva intenzivne promotivne i informativne aktivnosti kako bi svi građani Republike Hrvatske bili svjesni mogućnosti i koristi koje im pruža međunarodna dimenzija učenja. Agencija ulaže u obrazovanje i usavršavanje građana Republike Hrvatske, u osuvremenjivanje i unapređenje sustava obrazovanja, znanosti i rada s mladima te u njihovu internacionalizaciju, i to provedbom programa i ostalih aktivnosti navedenih u nastavku:

Programi • Program za cjeloživotno učenje (Lifelong Learning Programme – LLP) • Program Mladi na djelu (Youth in Action – YiA) • Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (Seventh Framework Programme for Research and Technological Development – FP7) – potprogram Suradnja (teme Energija i Okoliš) i potprogram Ljudi (Marie Curie stipendije) • Euraxess (mobilnost istraživača u Europi) • Srednjoeuropski program sveučilišne razmjene (CEEPUS) • Bilateralni program akademske mobilnosti Erasmus Mundus (uspostavljanje međunarodnih združenih diplomskih i doktorskih studija) • Tempus (modernizacija sustava visokog obrazovanja)

Inicijative i mreže • Europass inicijativa (skup dokumenata koji olakšavaju mobilnost i potiču cjeloživotno učenje) • Eurodesk mreža (informacije o mogućnostima za mlade u Europi i politikama za mlade na europskoj razini) • Euroguidance mreža (potpora savjetnicima u profesionalnom usmjeravanju)

Nacionalne skupine • Hrvatska stručna skupina za Bolonjski proces • Radna skupina stručnjaka za ECVET (Europski sustav kreditnih bodova u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju) 83

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 2. Program za cjeloživotno učenje Program za cjeloživotno učenje sastoji se od četiri sektorska potprograma: Comenius (predškolski odgoj i školsko obrazovanje), Erasmus (visokoškolsko obrazovanje), Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje i osposobljavanje) i Grundtvig (obrazovanje odraslih), te dva komplementarna programa: Transverzalni program (suradnja i inovacije u području cjeloživotnog učenja unutar Europske unije, učenje stranih jezika, razvoj inovativnih informatičkih i komunikacijskih tehnologija, širenje i korištenje rezultata programa) i Jean Monnet (podupiranje institucija koje se bave europskim integracijama). Program za cjeloživotno učenje uspostavljen je odlukom Europskog parlamenta i Vijeća EU (br.1720/2006/EC) 2006. godine, a nastavlja se na prijašnju generaciju obrazovnih programa Socrates i Leonardo da Vinci (1985. - 2006.). Cilj programa za cjeloživotno učenje jest stvoriti napredno društvo znanja, održivi ekonomski razvoj, veći broj kvalitetnijih poslova te jaču društvenu koheziju u Europskoj uniji. Program potiče suradnju obrazovnih institucija širom Europe, mobilnost sudionika obrazovnog procesa, razvijanja tolerancije i multikulturalnosti, a istovremeno i priprema sudionike za uspješno sudjelovanje na europskom tržištu rada. Program pokriva razdoblje od 2007. do 2013. godine, a za njegovu provedbu predviđen je proračun od 6,9 milijardi eura. U programu sudjeluje 27 država članica EU: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Republika Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litvanija, Luxemburg, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Nizozemska, Velika Britanija, države članice EFTA-e (Island, Lichtenstein, Norveška, Švicarska) i Turska kao država kandidatkinja.

Struktura Programa za cjeloživotno učenje Aktivnosti Programa za cjeloživotno učenje mogu biti centralizirane ili decentralizirane. Centralizirane aktivnosti (multilateralni projekti, tematske mreže i prateće mjere, kao i Transverzalni program i Jean Monnet program) u nadležnosti su Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) sa sjedištem u Bruxellesu, a za decentralizirane aktivnosti (mobilnost i partnerstva) nadležna je Agencija za mobilnost i programe Europske unije sa sjedištem u Zagrebu. 84

Tko može sudjelovati i kome je Program za cjeloživotno učenje namijenjen Program je namijenjen svim osobama uključenim u proces obrazovanja na svim razinama, od predškolskog odgoja do visokoškolskog obrazovanja (učenici, studenti, odgajatelji, nastavnici, profesori, administrativno osoblje u vrtićima, škole, sveučilišta i druge visokoškolske institucije), kao i osobama već prisutnim na tržištu rada, koji su zaposleni u različitim poduzećima, javnim i privatnim ustanovama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, a bave se nekom vrstom formalnog ili neformalnog obrazovanja. U programu se može sudjelovati predlaganjem projekata koji su rezultat suradnje obrazovnih institucija, poduzeća i udruga iz Hrvatske s onima iz inozemstva. Institucije iz Hrvatske se prijavljuju svojim projektnim prijedlozima na raspisani natječaj, a pojedinci preko svoje institucije, osim u slučaju prijave studenata viših godina studija nastavnog usmjerenja za aktivnosti stažiranja u inozemstvu. Poziv na natječaj za Program za cjeloživotno učenje za 2013. godinu dostupan je na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost i programe Europske unije, kao i Vodič za Program za cjeloživotno učenje za 2013. godinu te Nacionalna pravila za 2013. godinu: http://www.mobilnost.hr/nio. php?n=147.

Pregled rokova za Natječaj Programa za cjeloživotno učenje za 2013. godinu POTPROGRAM COMENIUS ERASMUS

AKTIVNOST Stručno usavršavanje Erasmus potvrda konzorciju za stručne prakse Intenzivni programi (IP) Mobilnost studenata i osoblja

LEONARDO DA VINCI GRUNDTVIG

Stručno usavršavanje Posjeti i razmjene Asistenti Volonterski projekti za starije

TRANSVERZALNI Studijski posjeti PROGRAM

ROK ZA PRIJAVU 30.4.2013. 17.9.2013. 08.3.2013. 08.3.2013. 08.3.2013. rokovi su bili tijekom veljače 30.4.2013. 17.9.2013. 30.4.2013. 17.9.2013. 28.3.2013. 28.3.2013. 28.3.2013. 15.10.2013.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Primjer dobre prakse programa za cjeloživotno učenje Potprogram Leonardo da Vinci - stručna praksa učenika Naziv prijavitelja: Gospodarska škola iz Čakovca Mjesto održavanja aktivnosti: Dobrovnik, Slovenija Trajanje projekta: 1. lipnja 2011. – 24. listopada 2012. god. U sklopu projekta mobilnosti Leonardo da Vinci 32 učenika poljoprivrednih zanimanja Gospodarske škole iz Čakovca su tijekom dva tjedna obavila stručnu praksu u poduzeću Ocean Orchids u Dobrovniku u Sloveniji. Tijekom prakse upoznali su nove tehnologije u proizvodnji cvijeća i bili aktivno uključeni u proizvodne faze sađenja i pakiranja orhideja. Budući da učenici naše škole nemaju prilike na poljoprivrednom dobru stjecati praktično iskustvo u proizvodnji cvijeća uz najnovije tehnologije, okrenuli smo se prema Sloveniji i najvećem proizvođaču orhideja u ovom dijelu Europe. Osnovni je cilj našeg projekta bio povećanje stručnih – teoretskih i praktičnih znanja o stakleničkoj proizvodnji cvijeća, a ostali su ciljevi uključivali razvijanje samostalnosti učenika pri obavljanju stručne prakse, upoznavanje gospodarskih, kulturnih i geografskih obilježja Pomurja i slovenskog jezika, objasnio je voditelj projekta g. Vladimir Šoštarić razloge zbog kojih se njegova škola uključila u projekt. Učenici su najprije bili upoznati s cjelokupnim postrojenjem, tehnološkim procesima u proizvodnji orhideja, uvjetima proizvodnje, tropskim vrtom i prodajom. Potom su bili aktivno uključeni u proizvodne faze sađenja, razmicanja, kolčenja i pakiranja

orhideja. U slobodno su vrijeme učenici uživali i u kulturnim aktivnostima poput posjeta Bukovniškom jezeru, izletištu Otok ljubezni na Muri te kupanju u Moravskim Toplicama. Najveća vrijednost našeg projekta leži u uspostavljenoj odličnoj suradnji s našim partnerom. Planiramo i buduće zajedničke projekte što je od velike važnosti za stjecanje novih kompetencija naših učenika što će, vjerujem, pridonijeti njihovoj lakšoj zapošljivosti na tržištu rada. Zadovoljstvo učenika stručnom praksom svakako je najvažnije iskustvo, rekao je voditelj projekta. Svim budućim prijaviteljima želim uputiti poruku ohrabrenja. Upustite se u pripremanje i ostvarivanje projekata Programa za cjeloživotno učenje. U Nacionalnoj agenciji imate jakog partnera, a mogućnosti koje Program nudi su velike. Osoba za kontakt: Vladimir Šoštarić Gospodarska škola Čakovec, V. Nazora 38 Čakovec vladimir.sostaric@optinet.hr www.ss-gospodarska-ck.skole.hr

3. Program Mladi na djelu Mladi na djelu najveći je program Europske unije namijenjen mladima od 13 do 30 godina (ovisno o aktivnostima) i organizacijama mladih na području neformalnog obrazovanja. Program teži poticanju osjećaja aktivnoga europskoga građanstva, solidarnosti i tolerancije među mladim Europljanima te uključivanju mladih u stvaranje budućnosti Europske unije. Program Mladi na djelu mladim ljudima nudi brojne mogućnosti za stjecanje znanja, vještina i sposobnosti, promiče mobilnost mladih u Europskoj uniji i izvan njezinih granica te omogućuje međunarodni dijalog u kojem potiče aktivno sudjelovanje mladih. Ovaj je program glavni instrument za neformalno i informalno učenje (učenje tijekom svakidašnjih aktivnosti, učenje uz rad, samostalno učenje, učenje druženjem, čitanjem, volontiranjem i sl.) mladih s europskom dimenzijom. Aktivnosti neformalnoga i informalnog učenja iz programa Mladi na djelu nadopuna su formalnom obrazovanju i sustavu osposobljavanja. Glavni je prioritet programa Mladi na djelu aktivno sudjelovanje mladih u svakidašnjem životu, a sveobuhvatni je cilj potaknuti mlade da budu aktivni građani Europe. Europska unija želi osigurati pristup programu za sve mlade ljude, uključujući i one s manje mogućnosti

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI u odnosu na svoje vršnjake (zbog ekonomskih, socijalnih, zdravstvenih, geografskih i drugih razloga), stoga je program Mladi na djelu otvoren svim mladima. Ciljevi programa Mladi na djelu • promicanje aktivnoga građanstva mladih • razvijanje solidarnosti i promicanje tolerancije među mladima • poticanje uzajamnog razumijevanja među mladima iz različitih zemalja • razvijanje kvalitetnih sustava potpore aktivnostima i organizacijama mladih • promicanje europske suradnje u području mladih Prioriteti programa Mladi na djelu • • • •

europsko građanstvo aktivno sudjelovanje mladih u društvu kulturna različitost uključivanje mladih s manje mogućnosti

i prioritetima za prijavu i provedbu projekata programa Mladi na djelu u Republici Hrvatskoj. Sve prijave, osim onih za Akciju 2 (Europska volonterska služba), podnose se putem e-obrasca. Pritom, sve prijave moraju biti dostavljene sukladno roku za prijavu, redovnom poštom ili kurirskom službom (na koverti je potrebno naznačiti za koji rok se podnosi prijava) kao i elektronskom poštom, uz naznaku roka (R1, R2 ili R3) za koji se podnosi prijava u predmetu elektronske pošte. Programski vodič za program Mladi na djelu može se preuzeti na stranicama Agencije za mobilnost i programe Europske unije, kao i Nacionalne smjernice i prioriteti za prijavu i provedbu projekata programa Mladi na djelu u Republici Hrvatskoj (Poziv na Natječaj za 2013. godinu) te svi ostali relevantni dokumenti, uključujući i prijavne obrasce: http:// www.mobilnost.hr/index.php?id=563.

Uz ova četiri stalna prioriteta, postoje i godišnji prioriteti programa Mladi na djelu koje utvrđuje Europska komisija, a objavljeni su na mrežnim stranicama Agencije.

Rokovi za prijavu projekata unutar programa Mladi na djelu

S ukupnim proračunom od 885 milijuna eura za sedmogodišnje razdoblje (2007. – 2013. god.), program Mladi na djelu omogućuje provedbu različitih aktivnosti namijenjenih mladima i osobama koje rade s mladima, i to s pomoću pet akcija.

1. veljače - za projekte koji počinju između 1. svibnja i 31. listopada 2013. godine

U 2013. godini prijavitelji iz Hrvatske mogu prijaviti projekte Agenciji na jednom od sljedeća 3 roka:

1. svibnja - za projekte koji počinju između 1. kolovoza 2013. i 31. siječnja 2014. godine

Akcija 1 MLADI ZA EUROPU

razmjene mladih, inicijative mladih i demokratski projekti mladih

1. listopada - za projekte koji počinju između 1. siječnja i 30. lipnja 2014. godine

Akcija 2 EUROPSKA VOLONTERSKA SLUŽBA

volonterske aktivnosti u inozemstvu za dobrobit lokalnih zajednica

Primjer dobre prakse programa mladi na djelu

Akcija 3 MLADI U SVIJETU

razmjene mladih te aktivnosti osposobljavanja i umrežavanja sa susjednim partnerskim zemljama Europske unije i ostalim zemljama svijeta različite mjere podrške organizacijama i osobama aktivnim u radu s mladima

Akcija 4 SUSTAVI PODRŠKE MLADIMA

Potpora europskoj suradnji u području mladih – nacionalni sastanak mladih i osoba odgovornih za politiku za mlade Naziv projekta: Informacija – motivacija - akcija Naziv prijavitelja: Grad Zagreb Trajanje projekta: 1. rujna 2011. – 15. veljače 2012. Mjesto održavanja aktivnosti: Zagreb, Hrvatska

Akcija 5 potpora suradnji u razvoju politike EUROPSKA SURADNJA za mlade na europskoj razini U SEKTORU MLADIH

Prijave na Natječaj za program Mladi na djelu Da bi prijave na Natječaj za 2013. godinu bile valjane, moraju biti ispunjene i poslane u skladu s pravilima Programskog vodiča te Nacionalnim smjernicama 86

U studenome 2011. u okviru projekta Informacija – motivacija – akcija sastali su se mladi s predstavnicima gradskih upravnih tijela, ministarstava i drugih institucija koji neposredno, na lokalnoj ili nacionalnoj razini, sudjeluju u oblikovanju života mladih u Zagrebu ili u Hrvatskoj. Temeljni cilj projekta bio je razvoj dijaloga i aktivne suradnje između mladih i osoba odgovornih za poTIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Mislimo da bi strukturirani dijalog između osoba koje donose politike za mlade, i samih mladih, kao i konzultacije s mladima trebale postati stalnim prioritetom pri promišljanju i donošenju svih odluka koje se tiču mladih, i u lokalnoj, i u nacionalnoj zajednici. Ovakav model konzultacija na najizravniji i najlakši način omogućuje obostrano učenje te je dugoročno koristan i za mlade, i za one koji se bave problematikom mladih u okviru svojih nadležnosti, dodaje Iva.

litiku prema mladima u Gradu Zagrebu sa svrhom poticanja mladih na aktivno sudjelovanje u životu lokalne zajednice. U neposrednoj interakciji koja se temeljila na metodama neformalnog učenja mladi su neposredno progovorili o svojim problemima, potrebama i željama te razgovarajući s osobama odgovornima za politiku za mlade zajedno de inirali prijedloge konkretnih mjera buduće politike za mlade. Tijekom projekta stručnjaci i donositelji odluka dobili su također priliku podijeliti svoja iskustva rada s mladima te unaprijediti svoje razumijevanje potreba mladih ljudi u zajednici. Poseban je naglasak stavljen na važnost pravilnoga i pravodobnog informiranja i savjetovanja mladih o njihovim pravima i mogućnostima aktivnog sudjelovanja u životu lokalne zajednice.

Sastanak je dokazao da su mladi spremni ne samo za oblikovanje nove lokalne strategije već i za oblikovanje novoga, željenog društva koje će se temeljiti na vladavini prava i etičkim vrijednostima koje postoje u europskim strategijama za mlade. Predstavnici mladih svojim su sudjelovanjem na sastanku jasno dali do znanja koliko su zainteresirani. Osoba za kontakt Iva Milardović Štimac Trg Stjepana Radića 1 Zagreb iva.milardovic-stimac@zagreb.hr www.zagreb.hr

Iva je istaknula speci ičnosti projekta: Tijekom projekta nezaobilazna je ravnopravna komunikacija mladih i donositelja odluka. Ono što je posebice zanimljivo jest da su mladi bili pozvani da i nakon provedbe projekta ostanu konzultanti lokalne zajednice u izradi konačnog koncepta lokalne strategije za mlade! U vrlo kratkom roku uspjeli su prikupiti vrlo kvalitetne podatke i aktualne prijedloge mladih o unapređenju kvalitete njihova života.

Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Anamaria Ester Galinec*

UDK 657.4

Financijski i računovodstveni aspekti Twinning light ugovora Nakon dobro pripremljenog projekta preduvjet realizaciji EU sredstava je njegova provedba u skladu sa pravilima dobrog inancijskog upravljanja te točne i kvalitetne računovodstvene evidencije koje su temelj revizorskog traga o čemu je pisano u broju 1 ovog časopisa. Autorica u ovom tekstu daje primjer planiranja i računovodstvenog praćenja EU projekta osvrćući se na izmjene u inanciranju u slučaju razlika između plana i realizacije.

1. Financiranje i dinamika plaćanja kod Twinning light ugovora Twinning projekti se, u načelu, ugovaraju za stručne i konzultantske usluge pri čemu prijenos speci ičnih znanja i iskustva ugovaratelja zahtjeva uzajamnu suradnju sa korisnikom (institucijom). Sam naziv Twinnig (blizanac) ukazuje na to da se ugovor potpisuje sa istom institucijom u državi članici EU koja poslove iz ugovora obavlja u toj državi te može izravno prenijeti iskustva i znanja. Twinning light ugovor zaključuje se kada trajanje provedbe projekta nije dulje od šest mjeseci ili kada je iznos bespovratnih sredstava kojima se inancira projekt do 250.000,00 eura. S obzirom da Twinning light ugovor, u odnosu na druge ugovore, ima manju inancijsku vrijednost i kratko trajanje, plaćanje dobavljaču se provodi kroz predujam (80%) i konačno plaćanje (20%) te ne obavezuje na međuplaćanje. Radi lakše analize inancijskih i računovodstvenih aspekata twinning light ugovora pretpostavit ćemo da je ugovorom, kojim se utvrđuje inanciranje i dinamika plaćanja, vrijednost projekta procijenjena na iznos od 200.000,00 eura od čega 90% inancira IPA, a 10% inancira korisnik.

mr. sc. Anamarija Ester Galinec, voditeljica Odjela u direkciji računovodstva HNB. Stavovi izneseni u ovom članku osobni su stavovi autorice i ne predstavljaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlena, niti je na bilo koji način obvezuju. *

Stvarna vrijednost projekta utvrđuje se po konačnom izvještaju prema čijoj vrijednosti se usklađuju vrijednosti omjera inanciranja. Tako stvarna vrijednost projekta može biti veća od najviše procijenjenog iznosa od 200.000,00 eura, ali u tom slučaju IPA sudjeluje u inanciranju u visini od 90% najviše procijenjenog iznosa, a korisnik inancira razliku do stvarne vrijednosti projekta. U slučaju da je stvarna vrijednost projekta manja od procijenjene, omjeri inanciranja se ne mijenjaju, ali je potrebno uskladiti preostalu inancijsku obvezu s već danim predujmovima. Dinamika plaćanja određuje da se plaćanje izvrši u dvije faze na način da se po potpisu ugovora predujmi 80% procijenjene vrijednosti ugovora, a preostalih 20% plaća se po odobrenju konačnog izvještaja kojim se potvrđuje završetak projekta. Prilikom svakog plaćanja poštuje se ugovoreni omjer inanciranja. Provedbeno tijelo (institucija koja je potpisala ugovor) je odgovorno da u skladu sa ugovorom kontrolira račune i izvršava plaćanje dok korisnik sredstava ovjerava plaćanje. Tako provedbeno tijelo poziva korisnika da uplati 10% od 80% predujma što, u ovom primjeru, iznosi 16.000,00 eura, a preostalih 144.000,00 eura inancira se iz sredstava predpristupnih fondova. Na podračun provedbenog tijela najprije se uplaćuju sredstva iz lokalnih izvora i to u kunskoj protuvrijednosti traženog iznosa, a potom i EU novčana sredstva. Prikupljena sredstva provedbeno tijelo doznačuje inozemnom dobavljaču u eurima. U ovom primjeru razmatrat ćemo situaciju kada je stvarna vrijednost projekta manja od procijenjene te iznosi 150.000,00 eura, što će dovesti do povrata sredstva korisniku. Kako je ugovoreno, 90% inancira IPA, a 10% inancira korisnik, što znači da korisnik sudjeluje u inanciranju u iznosu od 15.000,00 eura, a budući da je već po predujmu korisnik uplatio iznos od 16.000,00 eura, ostaje razlika od 1.000,00 eura koju provedbeno tijelo u kunskoj protuvrijednosti mora vratiti korisniku. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 2. Računovodstvene evidencije

Tablica 1. Financiranje ugovora Vrijednost ugovora

Financiranje ugovora IPA 90% Korisnik 10%

procijenjena vrijednost

200.000,00 180.000,00

20.000,00

stvarna vrijednost

150.000,00 135.000,00

15.000,00

Speci ičnost računovodstvenih evidencija u sustavu provedbe EU fondova nalaže da se posebno evidentiraju i prate pomoći EU, radi e ikasne provedbe revizije. Na takav način evidentirani podaci također omogućuju i praćenje učinkovitosti provedbe projekta te moguću realokaciju sredstava na uspješnije projekte. U cilju bolje kontrole i praćenja projekta, u računovodstvenom sustavu dodjeljuje se posebna šifrarska oznaka svakom projektu koja se pridružuje prilikom evidentiranja poslovnog događaja.

Tablica 2. Procijenjena vrijednost 200.000,00 eura Dinamika plaćanja IPA 90% predujam 80% 160.000,00 144.000,00 konačno plaćanje 20% ukupno

40.000,00

Korisnik 10% 16.000,00

36.000,00

4.000,00

200.000,00 180.000,00

20.000,00

Tablica 3. Stvarna vrijednost ugovora 150.000,00 EUR Dinamika plaćanja IPA 90% Korisnik 10% predujam 80% 120.000,00 108.000,00 12.000,00 konačno plaćanje 20% ukupno

30.000,00

27.000,00

3.000,00

150.000,00 135.000,00

15.000,00

Tablica 4. Razlika za povrat, u eurima ukupna vrijednost umanjena za predujmljeni iznos

-10.000,00

-9.000,00

-1.000,00

Planirana sredstva su inanciranja moraju biti osigurana inancijskim planom korisnika projekta. Visina planiranih sredstava jednaka je procijenjenoj vrijednosti ugovora (Tablica 1) i ne povećava se za iznos PDV-a budući da je čl. 102 Pravilnika o PDV-u (NN, br. 149/09) utvrđeno porezno oslobođenje za isporuke dobara i obavljene usluge u tuzemstvu kao i uvoz dobara kada je to utvrđeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku. Iznos od 16.000,00 eura, čija je kunska protuvrijednost na dan plaćanja 118.400,00 kn i čini predujam, sučeljava se sa stvarno nastalom inancijskom obvezom po okončanju projekta za korisnika koja iznosi 15.000,00 eura. Tako je dobivena razlika od 1.000,00 eura, čija se kunska protuvrijednost na dan plaćanja mora vratiti korisniku budući da je stvarna inancijska obveza manja od procijenjene, odnosno, da je predujmljeni iznos manji od konačne inancijske obveze (Tablica 2 i 3). TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Pretpostavit ćemo da se projekt nije realizirao u istoj kalendarskoj godini već da je započeo početkom 2012. godine, a konačno izvješće odobreno je početkom 2013. godine. Korisnik je, prema zahtjevu za plaćanje predujma izvršio plaćanje prema provedbenom tijelu u iznosu od 118.400,00 kn što predstavlja kunsku protuvrijednost od 16.000,00 eura na dan plaćanja. Plaćanje predujma evidentira se na način da se zaduži račun Dani predujmovi, a odobri Žiro-račun. Predujam se neće zatvarati dok se ne okonča projekt, a kako će se u našem primjeru konačno izvješće odobriti naredne godine, stanje predujma prenosi se u iduću poslovnu godinu. Kako provođenje Twinning light projekta podrazumijeva usku suradnju među institucijama, često zaposlenici institucije korisnika kroz nekoliko razdoblja, prilikom provedbe projekta, posjećuju instituciju ugovaratelja i partnera. Prilikom takvih stručnih posjeta troškovi dnevnica, opravdani su trošak i pokriveni su samim ugovorom, a visina dnevnica, koja se iskazuje i isplaćuje u eurima, različita je ovisno o zemlji u kojoj se boravi. Iznos za pokriće dnevnica, ugovaratelj doznačuje na račun institucije ili je daje zaposlenicima institucije korisnika prilikom posjete. Uplata ili primitak iznosa u eurima za pokriće troškova dnevnica (Per Diem) odnosi se na smještaj, hranu i gradsku vožnju. Budući da su troškovi dnevnica uključeni u vrijednost ugovora i opravdani su trošak, oni se priznaju u trenutku nastanka, odnosno prilikom obračuna putnog naloga, a kao protustavka ne priznaje se prihod nego se evidentira obveza za primljeni devizni predujam i to u originalnoj valuti, eurima. Tako evidentirani predujam zatvara se tek po konačnom obračunu završetkom projekta1. Drugi slučaj je da partnerska institucija plaća troškove po putnim nalozima direktno zaposlenicima korisnika te da se prihodi i rashodi za navedeno ne vode preko korisnika. Tada korisnik naravno niti ne evidentira navedene prihode i rashode. 1

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Primjer. Ukupan iznos koji je primljen od ugovaratelja na ime dnevnica iznosi 3.488,00 eura. Troškovi dnevnica evidentiraju se u kunskoj protuvrijednosti u trenutku obračuna putnog naloga, odnosno, evidentiraju se po svakom zaposleniku institucije korisnika. Tako je na računu Troškovi dnevnica evidentirana ukupna vrijednost od 26.160,00 kn (duguje), a iznos od 3.488,00 eura evidentiran je na računu Primljeni predujmovi (potražuje). Ako pretpostavimo da je sa opisanim i evidentiranim poslovnim događajima završila poslovna godina, saldo na računima Dani predujmovi i Primljeni predujmovi, a koji se odnosi na započeti projekt, prenosi se kao početno stanje naredne poslovne godine. Tablica 5. Evidentiranje danog predujma kod korisnika - 2012. godina R. br.

Opis

Iznos

Račun Duguje Potražuje 4 5

plaćanje predujma (kunska dani 118.400,00 kn žiro-račun protuvrijednost od predujmovi 16.000,00 eura)

Prema konačnom obračunu ukupna vrijednost projekta iznosi 150.000,00 eura što na dan zahtjeva za povrat više uplaćenih sredstava kojeg provedbeno tijelo upućuje ugovaratelju, a po odobrenju projekta temeljem revizijske potvrde projekta, iznosi 1.125.000,00 kn. Financiranje projekta dijeli se na udjele u kojima IPA sudjeluje sa 90% što iznosi 135.000,00 eura čija je kunska protuvrijednost 1.012.500,00 kn i evidentira se kao prihod IPA projekta, a institucija korisnik sudjeluje u visini od 10% stvarne vrijednosti projekta, što iznosi 15.000,00 eura, odnosno, 112.500,00 kn. Taj se iznos kuna ne evidentira, ali sučeljavanjem prihoda i troškova, koji su u ovom primjeru evidentirani kroz dvije poslovne godine, dolazimo do iznosa od 112.500,00 kn. Budući da je iznos plaćenog predujma u visini od 160.000,00 eura od strane provedbenog tijela veći od stvarno nastale obveze u iznosu od 150.000,00 eura, iznos od 10.000,00 eura predstavlja obvezu ugovaratelja koju mora podmiriti u roku od 45 dana. Kako je udio institucije korisnika u ukupnom predujmu 10% i iznosi 1.000,00 eura, provedbeno tijelo je obvezno izvršiti povrat instituciji u kunskoj pro-

Tablica 6. Evidentiranje primljenog iznosa za pokriće troškova dnevnica - primitak zaposlenika kod korisnika - 2012. godina R. br. 1 1.

Opis 2 zaposlenik institucije korisnika primio iznos od 872,00 eura za Per Diem (1EUR=7,5)

Iznos 3 6.540,00 kn

Račun Duguje Potražuje 4 5 dnevnice

Iznos 6

primljeni 872,00 eura predujmovi

Račun Duguje Potražuje 7 8 dnevnice

primljeni predujmovi

Tablica 7. Evidentiranje primljenog iznosa za pokriće troškova dnevnica - uplata na devizni račun institucije kod korisnika - 2012. godina R. br. 1 1.

Opis

2 3 Institucija korisnik primila uplatu na devizni račun u iznosu od 872,00 eura za 6.540,00 kn Per Diem (1 euro=7,5)

isplata zaposleniku kao predujam po 2. putnom nalogu

3..

Iznos

obračun po putnom nalogu 872,00 EUR za Per Diem (1 euro=7,5)

Duguje 4

Račun Potražuje 5

devizni račun

devizna 6.540,00 kn akontacija zaposleniku 6.540,00 kn

dnevnice

Iznos 6

primljeni 872,00 eura predujmovi Isplata s blagajne - devizna efektiva

Duguje 7

Račun Potražuje 8

devizni račun

primljeni predujmovi

devizna 872,00 eura akontacija zaposleniku

devizna akontacija 872,00 eura zaposleniku

dnevnice

isplata s blagajne - devizna efektiva devizna akontacija zaposleniku

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI tuvrijednosti na dan plaćanja, što u našem primjeru iznosi 7.490,00 kn, a po primljenoj uplati od ugovaratelja. Vrijednost projekta evidentira se kao obveza za primljenu uslugu u iznosu stvarne vrijednosti projekta u originalnog valuti, odnosno, u iznosu od 150.000,00 eura. Dio te obveze odnosi se na dnevnice i iznosi 3.488,00 eura, dok preostali iznos čini vrijednost konzultantskih usluga. Kako je korisnik već dobio iznos za pokriće troškova dnevnica, sada se taj, ranije evidentirani primljeni predujam zatvara, i priznaje se trošak konzultantskih usluga koji se evidentira u kunama. S druge strane, ranije dani predujmovi se također zatvaraju budući da umanjuju stvarnu obvezu za primljenu uslugu. Kako je predujam isplaćen i evidentiran u kunama, a umanjuje obvezu za primljenu uslugu evidentiranu u eurima, nastaje tečajna razlika.

Stanje danih predujmova, nakon smanjenja radi povrata, iznosi 110.910,00 kn, odnosno, 15.000,00 eura. Prema tečaju na dan evidentiranja konačnog obračuna kunska protuvrijednost od 15.000,00 eura iznosi 112.500,00 kn. Razlika između iznosa kuna koji je evidentiran kao predujam i iznosa kuna koji se evidentira po konačnom obračunu u iznosu od 1.590,00 kn čini pozitivnu tečajnu razliku. Za iznos od 135.000,00 eura umanjuje se obveza za primljenu uslugu, a njegova kunska protuvrijednost od 1.012.500,00 kn evidentira se kao prihod - pomoći EU.

www.tim4pin.hr

Tablica 8. Evidentiranje konačnog obračuna kod korisnika - 2013. godina R. br.

Opis

Iznos

primljena uplata od provedbenog tijela

Račun Duguje Potražuje 4 5

7.490,00 kn žiro račun

1.125.000,00 kn 2.

konačni obračun (1 euro=7,5%)

26.160,00 kn 1.098.840,00 kn

zatvaranje danog predujma (15.000,00 eura * 7,5=112.500,00 kn) prihod EU

Iznos 6

dani predujmovi

1.000,00 eura

obveze za primljenu uslugu - IPA

150.000,00 eura

Račun Duguje Potražuje 7 8 žiro račun

obveze za primljenu uslugu - IPA

primljeni predujmovi

3.488,00 eura

primljeni predujmovi

konzultantska usluga

146.512,00 eura

konzultantska usluga

15.000,00 eura

obveze za primljenu uslugu - IPA

obveze za 110.910,00 kn primljenu uslugu - IPA 1.590,00 kn obveze za 1.012.500,00 kn primljenu uslugu - IPA

dani predujmovi

tečaja razlika pomoći EU

obveze za 135.000,00 eura primljenu uslugu - IPA

pomoći EU

pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

SOCIJALNA SKRB Ivana Maletić*

UDK 336.2

Obveza povrata neutrošenih sredstava u državni proračun Ministarstvo inancija je u okružnici uz godišnje inancijske izvještaje dalo uputu za korisnike državnog proračuna o obvezi povrata neutrošenih novčanih sredstava na jedinstveni račun državne riznice. Prema toj uputi svi proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna dužni su iz sredstava doznačenih iz državnog proračuna do 31. prosinca 2012. podmiriti svoje obveze za isporučenu robu i obavljene usluge iskazane u bilanci na dan 31. prosinca 2012. Nedoumica ustanova u sustavu socijalne skrbi na državnoj razini bila je vezana uz obvezu povrata u državni proračun neutrošenih vlastitih i namjenskih prihoda. Uputom Ministarstva navedeno je sljedeće: Sva preostala sredstva koja su doznačena iz proračuna, uključujući i sredstva ostvarena na tržištu (vlastiti prihodi), a za koja nisu iskazane obveze u bilanci na dan 31. prosinca 2012., potrebno je do 31. siječnja 2013. vratiti na račun Državnog proračuna 1001005-1863000160 s modelom: 64 i pozivom na broj: 7196-RKP-2012. U bilanci na dan 31. prosinca 2012. korisnici državnog proračuna više doznačena sredstva u 2012., prije povrata u državnu riznicu, iskazuju kao stanje na računu 23954 - Ostale nespomenute obveze. Kod povrata tih sredstava u proračun (u 2013.) zatvara se račun obveza. Za centre za socijalnu skrb, rehabilitaciju, odgoj i obrazovanje, domove za djecu i mladež, domove za psihički bolesne odrasle osobe i ostale ustanove u socijalnoj skrbi koje su prema registru korisnika proračuna raspoređene unutar Ministarstva socijalne politike i mladih, Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. (NN, br. 024/2012) de inirano je da su oslobođene uplate donacija, pomoći i vlastitih prihoda u državni proračun (isto je de inirano i za 2013.). Dakle prihode koje ustanove u socijalnoj skrbi ostvare od iznajmljivanja prostora i opreme koje klasi iciMr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora *

raju i evidentiraju kao prihode od pružanja usluga na računu 66151 odnosno vlastite prihode, nemaju obvezu uplatiti u proračun. Isto tako npr. domovi za psihički bolesne osobe za potrebe korisnika smještenih u njima imaju ugostiteljske usluge u smisli kuhanja kave, prodaje sokova i sl. Cijene se formiraju na razini troškova nabave. Ostvareni prihod klasi icira se kao prihod od pružanja usluga na računu 66151 te nema obveze uplate u državni proračun. Ustanova se bavi uzgojem svinja ili sadnjom povrća u sklopu radne terapije i radne okupacije štićenika. Proizvode koristi za prehranu korisnika, a preostale viškove proizvoda proda. Ostvareni prihodi klasi iciraju se kao prihodi od prodanih proizvoda na računu 66141 te se ne uplaćuju u proračun. Za razliku od ovih prihoda prihodi od participacija odnosno uplate obveznika za troškove smještaja koje ustanove u socijalnoj skrbi evidentiraju na računu 65264 - Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično uplaćuju se u državni proračun. Prema citiranoj Uputi Ministarstva inancija ustanove u socijalnoj skrbi imaju obvezu vratiti neutrošena sredstva koja su im doznačena iz proračuna, a to mogu biti opći prihodi i primici ili vraćeni namjenski prihodi. Kako vlastite prihode, donacije i pomoći nemaju obvezu uplatiti u državni proračun ta sredstva im se niti ne doznačuju iz državnog proračuna te nema obveze povrata neutrošenih sredstava iz tih izvora. Ustanove u socijalnoj skrbi koje nisu do 31. siječnja vratile neutrošena namjenska sredstva (osim donacija i pomoći) u državni proračun to moraju učiniti što prije prema gore navedenoj uputi za uplatu. Ako nisu evidentirale obvezu i stornirale prihod za neutrošeni iznos na kraju 2012., povrat neutrošenih sredstava u 2013. evidentira se zaduživanjem odgovarajućeg računa rezultata poslovanja i odobravanjem računa novčanih sredstava: 922/11121.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

ZDRAVSTVO Ljubica Đukanović∗

UDK 336.64

Odluke o sanaciji zdravstvenih ustanova Zakonom o sanaciji javnih ustanova (NN, br. 136/12, u nastavku: Zakon o sanaciji) propisan je postupak sanacije javnih ustanova osnovanih od strane RH, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih osnivača. Primarna intencija Zakona je sanacija javnih zdravstvenih ustanova, no kao pravni okvir primjenjiv je i na druge javne ustanove izuzev onih kod kojih je ovo pitanje uređeno posebnim propisima (kao npr. Studentski centri). Postupak sanacije zdravstvenih ustanova mora se provesti kada njihov osnivač ne može pokriti nastale gubitke ili ispunjavati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima. O ovim temama pisano je i u prethodna dva broja časopisa, a u nastavku autorica daje kraći osvrt na sam institut odluka o sanaciji. Konkretnije o samim postupcima provođenja pisat će se po donošenju relevantnih Vladinih odluka i naputaka.

1. Uvod Zakonom o sanaciji javnih ustanova (NN, br. 136/12, u nastavku: Zakon o sanaciji) propisan je postupak sanacije javnih ustanova osnovanih od strane RH, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih osnivača. Zakon se primjenjuje i na sanaciju javnih zdravstvenih ustanova. Postupak sanacije zdravstvenih ustanova provest će se kada njihov osnivač ne može pokriti nastale gubitke ili ispunjavati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima. Sanaciju je potrebno provesti radi postizanja inancijske stabilnosti zdravstvenih ustanova i jačanja ekonomske odgovornosti u njihovom upravljanju, što implicira i povećanje kvalitete i e ikasnosti u pružanju zdravstvenih usluga. Ako je osnivač zdravstvene ustanove jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugi osnivači, postupak sanacije pokreće svojom odlukom osnivač zdravstvene ustanove. Odlukom osnivač poziva Vladu da provede sanaciju ustanove u njegovom vlasništvu. Odluka osnivača obvezno sadrži: • popis vjerovnika sa stanjem nepodmirenih obveza, na posljednji dan u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem se donosi odluka * Ljubica Đukanović, mag. iur., pomoćnica ministra, Ministarstvo zdravlja RH

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

• razloge zbog kojih osnivač ne može pokriti nastale gubitke ili ispunjavati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima • zahtjev kojim se poziva Vlada da donese odluku o sanaciji • izjavu osnivača kojom se odriče svih osnivačkih prava tijekom provedbe sanacije i dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke o završetku sanacije. Odluku osnivača donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dostavlja je Ministarstvu zdravlja, koje predlaže Vladi donošenje odluke o sanaciji zdravstvene ustanove ako je poziv na sanaciju opravdan. Kako je Ministarstvo zdravlja zaprimilo odluke osnivača kojima se predlaže Vladi donošenje odluka o sanaciji zdravstvenih ustanova, u pripremi su prijedlozi navedenih odluka, kako za ustanove u zdravstvu na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tako i za državne ustanove koje posluju s gubicima i ne mogu ispunjavati inancijske obveze u zakonom propisanim rokovima.

2. Sadržaj odluka o sanaciji zdravstvenih ustanova Odluka o sanaciji zdravstvene ustanove koju donosi Vlada obvezno sadrži: • način provođenja sanacije • odredbu kojom se utvrđuje da stupanjem na snagu odluke o sanaciji i dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke o završetku sanacije prestaju ovlasti tijela upravljanja zdravstvenom ustanovom i miruju sva prava osnivača • imenovanje sanacijskog upravitelja i sanacijskog vijeća, njihova prava, obveze i ovlaštenja sukladno posebnom propisu i Zakonu o sanaciji. Tom odlukom ujedno se uređuje postupak i način provođenja sanacije zdravstvene ustanove. Nadalje, odluka o sanaciji sadrži i odredbe iz kojih je razvidno da se postupak sanacije provodi radi nemogućnosti pokrivanja nastalog gubitka i ispunjavanja novčanih obveza u zakonom utvrđenim rokovima, a u cilju postizanja inancijske stabilnosti i jačanja odgovornosti u upravljanju te povećanja kvalitete i e ikasnosti u obavljanju djelatnosti. 93

ZDRAVSTVO nacijsko vijeće i Ministarstvo zdravlja provode Program sanacije u roku od 12 mjeseci od dana donošenja programa sanacije.

Pored toga što se odlukom propisuje postupak i način sanacije značajno je da postupak sanacije obvezno uključuje: • analizu i utvrđivanje uzroka nastalog gubitka i nemogućnosti ispunjavanja novčanih obveza u zakonom utvrđenim rokovima, koja između ostalog obuhvaća analize: • troškova koji proizlaze iz prava zaposlenika i pacijenata na koje zdravstvena ustanova ne može utjecati • troškova kojim je zdravstvena ustanova mogla upravljati • ugovorenih cijena usluga i limita dodijeljenih od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te ostalih prihoda zdravstvene ustanove • pregovore s vjerovnicima • svođenje rokova ispunjavanja novčanih obveza u zakonom utvrđene rokove • podmirivanje obveza • otpis potraživanja • izradu i provođenje Programa sanacije kojim se utvrđuju mjere reorganizacije i racionalizacije poslovanja zdravstvene ustanove kojima će se osigurati stabilnost poslovanja i onemogućiti stvaranja novih gubitaka. Značajno je da u postupak sanacije ulaze obveze i potraživanja utvrđena na 31. 12. 2012. godine. Isto tako odlukom o sanaciji potrebno je propisati da će se obveze zdravstvene ustanove podmiriti na teret sredstava državnog proračuna nakon što Ministarstvo zdravlja dostavi Ministarstvu inancija analizu i utvrđivanje uzroka nastalog gubitka, kao i razloge nemogućnosti ispunjavanja novčanih obveza i nakon provedenih pregovora s vjerovnicima. Podmirenjem obveza zdravstvene ustanove iz Državnog proračuna, zdravstvenoj ustanovi prestaje potraživanje prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Knjigovodstveni postupak uredit će se detaljnom uputom Ministarstva inancija. Sukladno Zakonu o sanaciji, ministar zdravlja obvezan je donijeti naputak o metodologiji izrade i provođenju programa sanacije zdravstvene ustanove u roku od 10 dana od stupanja na snagu Odluke o sanaciji. Sanacijsko vijeće zdravstvene ustanove imati će obvezu izraditi prijedlog programa sanacije u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke o sanaciji, a na temelju naputka ministra zdravlja. Radi ostvarenja ciljeva sanacije Ministarstvo zdravlja obvezno je, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Odluke o sanaciji, a na temelju prijedloga programa sanacije donijeti program sanacije zdravstvene ustanove. Sanacijski upravitelj, sa94

Prava, obveze i ovlaštenja sanacijskog upravitelja i sanacijskog vijeća propisana su i primjenjuju se na odgovarajući način sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i važećem statutu zdravstvene ustanove. Sanacijski upravitelj za svoj rad je odgovoran sanacijskom vijeću, ministru zdravlja i Vladi. Odluka o sanaciji zdravstvene ustanove stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, a dostavlja se predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ministarstvu zdravlja. Odluka o sanaciji zdravstvene ustanove se upisuje u registar nadležnog trgovačkog suda.

3. Umjesto zaključka Ciljevi sanacije zdravstvene ustanove su kratkoročni i dugoročni. Kratkoročne ciljeve potrebno je ostvariti unutar tri do šest mjeseci, a među najvažnijima su: uravnotežiti prihode i rashode, provoditi ugovorenu zdravstvenu zaštitu u utvrđenom opsegu i propisanoj kvaliteti, uspostaviti sustav uravnoteženosti proračuna zdravstvene ustanove i ljudskih resursa. Nešto dugoročnije ciljeve potrebno je ostvariti u roku od šest do devet mjeseci kako bi postupak sanacije bio završen u roku od dvanaest mjeseci od dana donošenja odluke o sanaciji. Ostvarivanjem dugoročnih ciljeva, a to je provođenje mjera reorganizacija i otklanjanje uzroka koji su doveli do kumuliranja gubitaka i nepodmirivanja obveza u propisanim rokovima, ostvarili bi se trajni preduvjeti uravnoteženosti proračuna zdravstvene ustanove.

centar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

ŠKOLSTVO Vesna Orlandini*

UDK 657.2

Evidentiranje knjiga i mobilnih telefona u školama Česti su upiti škola i drugih subjekata o knjigovodstvenom evidentiranju dugotrajne imovine male vrijednost. Najčešće se radi o knjigama za školske knjižnice i mobilne telefone. Radi se o imovini čija nabavna vrijednost je niska, ali imaju obilježja dugotrajne imovine. U nastavku dajemo primjere knjiženja i priznavanja ove imovine s obzirom na njihova funkcionalna obilježja i predviđene postupke u Pravilmiku o računovodstvu i računskom planu.

1. Nabava knjiga za školsku knjižnicu Sukladno članku 26. stavku 4. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu knjige koje knjižnice posjeduju i izlažu s ciljem pružanja usluga stanovništvu, u primjeru škola prvenstveno školskoj djeci, smatraju se proizvedenom dugotrajnom imovinom i evidentiraju se u okviru odjeljka 0241 Knjige u knjižnicama. Imovina se sukladno članku 19. stavku 1. Pravilnika početno iskazuje po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti), odnosno po procijenjenoj vrijednosti. Trošak nabave, odnosno nabavnu vrijednost ne inancijske imovine čini kupovna cijena uvećana za carine, nepovratne poreze na promet, troškove prijevoza i sve druge troškove koji se mogu izravno dodati troškovima nabave i osposobljavanja za početak uporabe. Primjer 1. Škola je kupila za svoju školsku knjižnicu 10 knjiga čija je pojedinačna vrijednost 60 kuna. Dobavljač je na računu odobrio popust od 5%. Knjiženje: Red. br. 1 1. 2.

Opis

Iznos

2 Nabava knjiga Evidentiranje imovine i izvora

3 570 570

Račun Duguje Potražuje 4 5 42411 24241 02411 91111

* Vesna Orlandini, mag. oec., pomoćnica ministra, Ministarstvo obrane RH TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

U slučaju škole kojoj je odobren popust na prodajnu cijenu, treba istaknuti da kupovna cijena nije prodajna cijena, već ona cijena koja se po računu treba platiti. Prema tome, škola evidentira knjige po prodajnoj cijeni umanjenoj za popust od 5%. Vrijednost dugotrajne imovine ispravlja se po prosječnim godišnjim stopama linearnom metodom. Izuzetak su knjige u knjižnicama čija se vrijednosti u pravilu ne ispravlja. Navedeno je utvrđeno člankom 20. stavkom 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu te se primjenjuje i na prirodna bogatstva, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti, te plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti. Sastavni dio popisa stopa ispravka vrijednosti dugotrajne imovine je i stopa od 20% po kojoj se ispravlja vrijednosti knjiga u knjižnici u očekivanom vijeku uporabe od 5 godina. To ne znači da su škole obvezne ispravljati vrijednost knjiga u školskim knjižnicama, ali one koje se odluče na to primjenjuju stopu od 20%.

2. Nabava telefonskih uređaja Sukladno čl. 19. st. 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu prag razvrstavanja dugotrajne imovine u tzv «sitni inventar» povišen je na 3.500 kn. Takva dugotrajna imovina može se, ali ne mora jednokratno otpisivati: članak 19. (2) Dugotrajna imovina je inancijska i ne inancijska imovina čiji je vijek uporabe duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik. Dugotrajna imovina čiji je pojedinačni trošak nabave (nabavna vrijednost) niži od 3.500,00 kuna može se otpisati jednokratno, stavljanjem u upotrebu uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe. Ovakva odredba omogućava računovođama da na temelju svoje prosudbe, a slijedeći logiku jedinstvenog razvrstavanja dugotrajne imovine istog pojavnog oblika, odrede koju će imovinu jednokratno 95

ŠKOLSTVO otpisati, a koju će pratiti u okviru dugotrajne imovine i postupno otpisivati u korisnom vijeku uporabe.

riječ je o predmetu koji se ne potroši stavljanjem u uporabu, klasi iciran je kao sitni inventar.

Primjer 2. Škola je s mobilnim operaterom sklopila ugovor o 2-godišnjoj pretplati čime je za 1 kunu dobila mobilni telefon prodajne cijene 999 kuna.

Škola je odlučila mobilni telefon klasi icirati kao sitni inventar i odmah ga jednokratno otpisati (knjiženje br. 3 primjera 2).

Knjiženje:

Primjer 3: Kako knjižiti sitni inventar koje je nadležno ministarstvo kupilo i proslijedilo školama?

Red. Opis br. 1 2 1. Nabava mobilnog telefona 2. Evidentiranje imovine i izvora 3. Ispravak vrijednosti sitnog inventara u uporabi

Iznos 3 1

Račun Duguje Potražuje 4 5 32251 23225

04211

91111

04921

Kao i u prvom primjeru, imovina, odnosno mobilni telefon iskazan je po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti) koji je iznosio 1 kn. Budući da je pojedinačna vrijednost mobilnog telefona manja od 3.500 kn, a

Knjiženje: Red. br. 1 1. 2.

Opis 2 Primljen sitni inventar iz nadležnog ministarstva Jednokratan otpis sitnog inventara

Račun Duguje Potražuje 3 4 04211 91512 91512 91111 91111 04921

Prema članku 57. stavka 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu međusobni prijenosi ne inancijske imovine proračuna i proračunskih korisnika evidentiraju se preko promjena u obujmu imovine.

JESTE LI SE PRETPLATILI NA NOVI SPECIJALIZIRANI ČASOPIS ZA FINANCIJSKO UPRAVLJANJE U JAVNOM I NEPROFITNOM SEKTORU?

PRETPLATOM NA ČASOPIS OSTVARUJETE PRAVO NA NIZ POGODNOSTI. ZATRAŽITE PONUDU NA PRETPLATU ILI POSJETITE

WWW.TIM4PIN.HR

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

PREDŠKOLSKI ODGOJ Ivana Maletić*

UDK 657.2

Financiranje dječjih vrtića iz lokalnih proračuna Proračuni mogu doznačavati sredstva dječjim vrtićima mjesečno, tjedno, dnevno… ovisno o razvijenosti inancijsko-informacijskog sustava i povezanosti s proračunskim korisnicima. Kako je Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 87/08, u daljnjem tekstu: Pravilnik o proračunskom računovodstvu) propisano (čl. 58.) da se za sredstva prenesena proračunskim korisnicima u proračunu trebaju evidentirati odgovarajući rashodi za čije se pokriće sredstva prenose jasno je da rashodi koje su dječji vrtići imali i is inancirali iz prenesenih sredstava trebaju odgovarati rashodima evidentiranim u proračunu. Upravo zato je važno usklađivanje evidencija između proračuna i proračunskih korisnika. Neke jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na osnovu zahtjeva za plaćanje dječjih vrtića, plaćaju dobavljače i ostale obveze vrtića te dječji vrtići na temelju obavijesti o izvršenim plaćanjima u njihovo ime zatvaraju obveze i evidentiraju primitak prihoda iz proračuna (to su osnove funkcioniranja sustava inanciranja organiziranog u riznici). U ovom slučaju evidencije kod proračuna i dječjih vrtića iste su i nema potrebe za naknadnim usklađivanjem. Potreba za usklađivanjem se javlja kada se sredstva prenose direktno na račune dječjih vrtića u jednoj svoti (utvrđenoj najčešće prema mjesečnom inancijskom planu). Na kraju razdoblja za koje su sredstva dobivena vrtić treba izvijestiti proračun o potrošnji kako bi se i u proračunu evidentirali isti rashodi. Kod sustava u kojima se prenosi novac proračunskim korisnicima javlja se još jedan problem - evidencije kod proračuna i praćenje korisnika se temelji na novčanom tijeku, a ne na nastanku događaja što je osnova računovodstvenih evidencija proračunskih korisnika. Zbog navedenog se može dogoditi da na kraju izvještajnog razdoblja (mjesečno, tromjesečno) proračunski korisnici imaju istovremeno iskazana neutrošena sredstva (obvezu povrata u proračun) i manjak prihoda u odnosu na ukupno nastalu potrošnju. Rješenje koje bi značilo stvarno usklađivanje evidencija kod proračuna i proračunskih korisnika zahtjeva povezivanje korisnika i nadležnog proračuna u jedin* Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

stveni informacijski sustav u kojem bi se nastali rashodi korisnika odmah evidentirali i kao obveze i rashodi proračuna. Proračun bi u tom slučaju plaćao obveze korisnika prema dospijeću odnosno i dalje bi moglo dolaziti do prijenosa sredstava, ali bi taj prijenos za proračun značio zatvaranje obveza (prema vrstama rashoda) i povratnom informacijom od korisnika bi se uskladile evidencije o podmirenim obvezama. Vezano uz odnose s nadležnim proračunom te inanciranje i evidentiranje poslovnih događaja i transakcija zanimljivo pitanje postavili su dječji vrtići koji funkcioniraju u sustavu riznice. Opremanje vrtića provedeno je krajem 2011. godine. Postupak javne nabave i potpisivanje ugovora s dobavljačem proveo je nadležni grad. Oprema (namještaj i krupna didaktika) je dostavljena vrtićima i uredno preuzeta na način da su prilikom primopredaje i preuzimanja opreme bili nazočni predstavnici gradskog ureda, dobavljača i vrtića, provedene su suštinske kontrole te je sastavljen i potpisan zapisnik. S aspekta iskalne odgovornosti ovo je dobar primjer kako nadležni grad treba prekontrolirati da je dobavljač ispunio ugovornu obvezu. Navedeno se moglo provesti i dostavom ugovora dječjim vrtićima koji su prilikom isporuke samostalno mogli potvrditi gradu da su primili ugovorenu opremu što je bitan preduvjet za plaćanje dobavljaču. Dječji vrtići nisu tijekom 2011. dobili potrebnu dokumentaciju za evidentiranje nabavljene opreme (ugovor, račun, temeljnicu iz grada u kojoj je de inirana vrsta i vrijednost opreme te činjenica da je grad prenosi vrtićima na upravljanje) zbog čega je jedino bilo moguće opremu voditi vanbilančno. Grad je poslao temeljnice za evidentiranje opreme u 2012. prema kojima se vrtićima daje uputa da evidentiraju 422/671, 0/911. Ova uputa nije u skladu s Pravilnikom o proračunskom računovodstvu jer je člankom 57. stavkom 3. de inirano da se međusobni prijenosi ne inancijske imovine proračuna i proračunskih korisnika evidentiraju preko promjena u obujmu. Dakle, opremu koju je nabavio grad, po dobivenoj temeljnici, dječji vrtići trebaju evidentirati na 0/911 preko 915. 97

VATROGASTVO Ivana Maletić* Sabina Rebrović**

UDK 657.2

Speci ičnosti inanciranja vatrogastva Sektor za vatrogastvo je ustrojstvena jedinica Državne uprave za zaštitu i spašavanje kojim rukovodi načelnik - glavni vatrogasni zapovjednik. Glavne zadaće Sektora su praćenje stanja organiziranosti i operativne spremnosti vatrogastva i poduzimanje mjera i radnji vezanih za poboljšanje ustroja i učinkovitosti vatrogastva. Sektor za vatrogastvo i područni uredi za zaštitu i spašavanja obavljaju upravni inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona i podzakonskih akata. Sektor je nositelj pripreme sudionika vatrogastva za složenije događaje te upravlja i koordinira djelovanje pri složenijim vatrogasnim intervencijama.

Hrvatske vatrogasne zajednice i Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje požara.

Hrvatska vatrogasna zajednica, kao krovna vatrogasna organizacija objedinjava sve vatrogasne organizacije i postrojbe na području Hrvatske. U Republici Hrvatskoj djeluje 65 (od 66 registriranih) profesionalnih javnih vatrogasnih postrojbi. U javnim vatrogasnim postrojbama uposlen je 2351 vatrogasac. Profesionalne javne vatrogasne postrojbe imaju status pravne osobe (upisom u sudski registar), a osnivaju se sukladno Zakonu o ustanovama kao javne ustanove jedinice lokalne samouprave. Javne vatrogasne postrojbe osniva poglavarstvo općine, grada ili Grada Zagreba sukladno svojim planovima zaštite od požara.

Javne vatrogasne postrojbe ostvaruju vlastite prihode najčešće od održavanje vozila, prijevoza i ispumpavanje vode, pranja prometnica, usluga autoljestava, servisiranja vatrogasnih aparata i sl.

Javne vatrogasne postrojbe, vatrogasne zajednice, dobrovoljna vatrogasna društva i profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu inanciraju se iz proračuna općine, grada ili Grada Zagreba. U proračunu županija osiguravaju se sredstva za inanciranje djelatnosti vatrogasnih zajednica županija i sredstva za troškove intervencije vatrogasnih postrojbi koje interveniraju po nalogu županijskog vatrogasnog zapovjednika. U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za inanciranje intervencijskih vatrogasnih postrojbi te sredstva za troškove intervencije vatrogasnih postrojbi koje interveniraju po nalogu glavnoga vatrogasnog zapovjednika. U državnom proračunu osiguravaju se i sredstva za inanciranje djelatnosti Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora. ** Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora. *

Navedeni načini inanciranja de inirani su Zakonom o vatrogastvu (NN, br. 139/04 – pročišćeni tekst, 174/04, 38/09 i 80/10, dalje u tekstu: Zakon) te javne vatrogasne postrojbe kada dobiju sredstva iz nenadležnog proračuna (državnog, općinskog, gradskog ili županijskog) evidentiraju prihode od pomoći na odgovarajućem računu podskupine 633 Pomoći iz proračuna.

Ovi prihodi klasi iciraju se kao prihodi od pružanja usluga i evidentiraju na računu 66151 - Prihodi od pruženih usluga. Javne vatrogasne postrojbe mogu ostvarivati vlastite prihode ako se time ne ugrožava obavljanje vatrogasne djelatnosti i ako se one obavljaju u manjem opsegu. Zakon o proračunu ne de inira namjenu i načine korištenja vlastitih prihoda, ali za javne vatrogasne postrojbe navedeno je utvrđeno Zakonom o vatrogastvu: Sredstva koja javne vatrogasne postrojbe ostvare vlastitom djelatnošću, sukladno stavku 1., članku 48. Zakona o vatrogastvu, mogu koristiti samo za materijalne troškove, investicijsku izgradnju i nabavu opreme i za vatrogasnu intervenciju. Činjenica je da pojedine javne vatrogasne postrojbe za obavljanje djelatnosti kojima ostvaruju vlastite prihode moraju osigurati i dodatnog zaposlenika (npr. za servisiranje vatrogasnih aparata) te bi svakako navedenu odredbu o namjeni korištenja vlastitih prihoda trebalo preispitati. Uobičajeno se za ove prihode utvrđuje postotak koji se koristi za pokriće rashoda nastalih temeljem obavljanja posla, a nakon toga ostali rashodi koji su prihvatljivi za inanciranje. Ovako postavljenom odredbom javnim vatrogasnim postrojbama se onemogućuje obavljanje vlastite djelatnosti koja je osobito u ovom području opravdana i društveno korisna. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Davor Vašiček *

UDK 657.2

Viškovi i manjkovi prihoda udruga Financijski rezultat udruga predstavlja razliku ukupnih prihoda i ukupnih rashoda utvrđenih godišnjim obračunom na koncu poslovne godine. Pozitivni inancijski rezultat - višak prihoda, ne podliježe raspodjeli osim kod udruga koje su obveznice poreza na dobit. U tom se slučaju rezultat raspodjeljuje na dio koji se odnosi na obvezu poreza na dobit i dio koji, kao neto višak prihoda, ostaje na raspolaganju udruzi za daljnje poslovanje sukladno internim aktima. U pogledu manjka prihoda kao negativne razlike prihoda i rashoda, ne postoje zakonske obveze njegova izravnog pokrića od strane osnivača. Uzrokuje li iskazani manjak nelikvidnost ili insolventnost udruge, valja imati na umu da se i na udruge također odnose propisi o stečaju i likvidaciji. Pritom udruga odgovara za obveze svojom cjelokupnom imovinom, a osnivači do visine svojih članskih uloga. U postupku internog reguliranja inancijskog poslovanja, obično u kontekstu rasprava i usvajanja inancijskih izvještaja ili planiranja budućih aktivnosti udruga, poželjno je, a ponekad i potrebno donijeti odluke o namjeni i uporabi raspoloživih viškova, odnosno o načinu pokrića manjka u budućim razdobljima.

1. Financijski rezultat utvrđen godišnjim obračunom Financijski rezultat poslovne godine kao obračunska kategorija utvrđuje se u postupku izrade inancijskih izvještaja za poslovnu godinu. Knjigovodstveni postupak propisan je Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija i provodi se tako da se prihodi evidentirani na računima u razredu 3 (preko tehničkog računa 3911-raspored prihoda) prenose se na potražnu stranu računa 5211-obračun prihoda i rashoda, a ukupni rashodi evidentirani u razredu 4 (preko tehničkog računa 4911-raspored rashoda) prenose se na dugovnu stranu računa 5211-obračun prihoda i rashoda. Utvrđena razlika na računu 5211 predstavlja višak ili manjak prihoda poslovne godine i kao takav se prenosi na bilančni račun 5221 (višak) ili 5222 (manjak). Na tim su računima iskazani viškovi ili manjkovi prethodnih godina te oni prijenosom kumuliraju ili se prebijaju. * Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomki fakultet Sveučilišta u Rijeci

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

2. Namjena i uporaba viška prihoda Višak prihoda udruga u pravilu služi za inanciranje poslovanja u sljedećoj godini ili dužim vremenskim razdobljima. Pritom, njegova namjena može, ali i ne mora biti određena. Namjena viška prihoda je u pravilu određena ako on potječe od namjenskih prihoda ili tijela udruge konkretnu namjenu svojih odluka interno de iniraju (npr. za neki razvojni projekt, za investicije, za donacije i sl.). Važno je podsjetiti da se višak prihoda udruge, neovisno od koje djelatnosti potječe, ni u kojemu slučaju ne može rasporediti članovima udruge i trećim osobama. Ovo je posebno značajno istaknuti u slučajevima kada udruga obavlja i određene poduzetničke djelatnosti. Podsjetimo da je u članku 5 Zakona o udrugama (NN, br. 88/01, 12/02) propisano da: (1) Udruga može od osnutka obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom. (2) Uz djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, udruga može obavljati djelatnost kojom se stječe prihod, sukladno zakonu. (3) Udruga je samostalna u ostvarivanju svojih ciljeva utvrđenih statutom. (4) Djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka udruga ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavljanju djelatnosti udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za obavljanje i unaprjeđenje djelatnosti udruge, kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom. Pod određenim okolnostima, a na temelju rješenja porezne uprave, udruge kao i druge nepro itne organizacije koje se bave gospodarskom djelatnošću, a neoporezivanje te djelatnosti ocijenjeno je kao neopravdano stjecanje povlastica na tržištu, uključene su u sustav oporezivanja dobiti koju ostvare tom djelatnošću. Udruge obveznice poreza na dobit, prilikom utvrđivanja inancijskog rezultata ili nakon toga, dužne su sukladno Zakonu o porezu na dobit, provesti primarnu raspodjelu viška prihoda (dobiti), odnosno utvrditi pripadajući iznos poreza na dobit. Postupak se provodi na PD obrascu u sklopu sastavljanja konačnog obračuna poreza na dobit (za 2012. godinu rok je 30. travanj 2013. god.). 99

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Utvrđena porezna obveza teretiti će iskazani bruto višak prihoda utvrđen opisanim postupkom sučeljavanja ukupnih prihoda i rashoda na računu 5211, odnosno preneseni rezultat na račun u podskupini 522. Primjer 1. Udruga je ostvarila višak prihoda nad rashodima u 2012. godini u iznosu od 200.000,00 kn. Za dio djelatnosti udruga je obveznik poreza na dobit te je u postupku utvrđivanja porezne obveze na PD obrascu iskazala obvezu poreza na dobit u iznosu od 25.000,00 kn. Knjiženje: Rb. Opis So. Bruto višak prihoda 1.

Porez na dobit (iz PD obrasca za 2012.)

Iznos Duguje Potražuje 200.000,00 5221 25.000,00

5221

2491

Knjiženje će se u pravilu provesti u sklopu izrade inancijskih izvještaja za 2012. godinu u slučaju da je udruga utvrdila konačnu obvezu poreza na dobit u roku sastavljanja i prezentiranja inancijskih izvještaja (28. 02. 2013. god.), no moguće ga je provesti i u 2013. godini, s obzirom da je rok za utvrđivanje obveze poreza na dobit znatno duži (30. 04. 2013. god.). Ova knjiženja ne utječu na sam inancijski rezultat 2012. godine, već na njegovu raspodjelu. Stoga je u postupku odlučivanja o rasporedu rezultata bitno uvažiti ovu činjenicu. Udruga dakle stvarno raspolaže samo neto viškom prihoda nakon oporezivanja, što u primjeru iznosi 175.000,00 kn te će o njegovoj namjeni odlučivati samo na toj razini. Raspoređivanje viška prihoda udruga provodi se isključivo prema internim statutarnim pravilima i nije obvezujuće prema posebnim propisima (osim navedene zabrane stjecanja dobiti za vlastite članove ili treće osobe, dakle raspodjele viška prihoda/dobiti članovima i trećim osobama). Višak prihoda tekuće godine primarno služi za pokriće manjkova prihoda iz prethodnih godina, ako su oni iskazani u bilanci. Ako višku prihoda nije određena namjena, što je najčešći slučaj, on će se automatizmom koristiti za pokriće ( inanciranje) rashoda u narednoj poslovnoj godini. To znači da će se višak prihoda zadržati na bilančnoj poziciji 5221 – Višak prihoda (preneseni), sve do utvrđivanja rezultata sljedeće poslovne godine, kada će biti sučeljen s novim inancijskim rezultatom. Bude li taj rezultat pozitivan, preneseni višak će se kumulirati (uvećati). Ostvari li nepro itna organizacija negativan rezultat, manjak prihoda pokrit će se prenesenim viškom iz prethodnih godina. To znači da su 100

prenesenim viškovima prihoda zaista i inancirani rashodi tekućeg razdoblja. Dakle, o budućoj namjeni viška prihoda iskazanog na računu 5221 nakon oporezivanja, mogu odlučivati nadležna tijela udruge. Odrede li tijela neku posebnu namjenu višku ili dijelu viška prihoda, to će u knjigovodstvu značiti da je saldo na računu 5221 potrebno raščlaniti prema strukturi viška utvrđenoj odlukom. Primjerice, osnivač može odlučiti da se višak namjenski rasporedi na dio za buduće investicije, tekuću rezervu i za pokretanje nove programske aktivnosti. Iznose iz odluke tada valja sa sintetičkog računa viška prihoda preknjižiti na za to slobodno otvorene analitičke račune, npr. 52211 - Višak prihoda za investicije, 52212 - Višak prihoda za rezerve, 52213 - Višak prihoda za aktivnost. 52214 – Višak prihoda za donacije, 52215 – Višak prihoda za stipendiranje studenata, itd.). U slučaju da se dio ostvarenog viška prihoda odnosi na već izvršena ili namjeravana investiranja u dugotrajnu imovinu koja se ne amortizira (zemljišta, baština, umjetnička djela, muzejska i arhivska građa trajne vrijednosti) potrebno ga je rasporediti u vlastite izvore (podskupina 511), jer je prema karekteru ulaganja iskazani višak trajno uložen pa ga treba tako i bilančno pratiti. Napominjemo da osnivač, odnosno upravno tijelo može, ali i ne mora, odlukom utvrditi namjenu korištenja viška, primjerice za rezerve, kupnju nekretnine ili drugu namjenu. Osim toga donošenje takve odluke interne je naravi. U slučaju da osnivač ne želi namjenski predodrediti strukturu viška prihoda za buduću tekuću potrošnju, samo formalno donošenje odluke o rasporedu viška nije potrebno. U slučaju da se ne donese posebna odluka o rasporedu viška prihoda, to podrazumijeva da će iskazani višak, kao opći izvor inanciranja, služiti za pokriće rashoda obavljanja planirane djelatnosti u budućem razdoblju. Odluka dakle ima interni karakter i služi samo provođenju buduće poslovne politike udruge. Pretpostavimo sljedećim primjerom da udruga ipak želi interno odrediti namjenu ostvarenih viškova (ujedno dati i ovlaštenje/zadaću za postupanje osobama koje operativno vode poslovanje udruge). Primjer fakultativne odluke o uporabi viška prihoda: Udruga je u 2012. godini ostvarila višak prihoda (nakon oporezivanja) u iznosu 225.000,00 kn. U toku 2012. godine udruga je nabavila imovinu koja ima TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA trajnu vrijednost (ne amortizira se): umjetničku sliku vrijednu 8.000,00 kn te izvorne narodne nošnje vrijedne 24.000,00 kn. Skupština donosi odluku o namjeni viška i njegovoj uporabi u 2013. godini.

Udruga „TIM 4 BOLJE SUTRA“ Vukovarska 37 Zagreb Na temelju čl. ___ Statuta Udruge „TIM 4 BOLJE SUTRA“ iz Zagreba, Vukovarska 37, Izvršni odbor na sjednici održanoj 28. veljače 2013. godine donosi ODLUKU O RASPOREDU I NAMJENI VIŠKA PRIHODA Temeljem relevantnih činjenica uključenih u usvojene inancijske izvještaje, te plana aktivnosti u 2013. godini, višak prihoda iskazan u bilanci na dan 01. O1. 2013. godine u iznosu 225.000,00 kn raspoređuje se: • iznos od 32.000,00 kn u trajne izvore vlasništva s obzirom da je opredmećen u nabavljenoj trajnoj imovini • iznos od 40.000,00 kn za buduću nabavu dugotrajne imovine – računala i prezentacijske tehnike • iznos od 10.000,00 Kn za donaciju Zakladi „Ana Rukavina“ • iznos od 24.000,00 kn za stipendiranje 1 studenta prema odluci Skupštine • ostatak viška u iznosu od 119.00,00 služiti će kao opći izvor za inanciranje redovnog poslovanja. Predsjednik IO Udruge Računovodstveno evidentiranje utvrđivanja namjene prema primjeru odluke provodi se na sljedeći način: Knjiženje: Rb. Opis Iznos Duguje Potražuje So.. Raspoloživi višak 225.000,00 5221 prihoda 1. Prijenos u izvore 32.000,00 5221 5111 vlasništva 1a. Dio viška za 40.000,00 5221 52211 investicije 1b. Dio viška za donacije 10.000,00 5221 52214 1c. Dio viška za stipendije

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

24.000,00

5221

52215

Razvidno je da se odluka o utvrđivanju namjene knjiži samo u okviru rašlanjenog računa viška prihoda 5221. Ovakva odluka ne stvara udruzi nikakve eksterne obveze te se kao takva naravno može i promijeniti na isti način i po postupku kojim je donešena, ako se u poslovanju bitno promijene okolnosti. U svezi prijenosa dijela viška u izvore vlasništva, postupak se odnosi na ostvareni višak prihoda poslovanja koji je uložen u ne inancijsku dugotrajnu imovinu (zemljišta, baštine, umjetnička djela, muzejska i arhivska građa trajne vrijednosti), koja se ne amortizira. S obzirom da kod ovakve imovine nema ekonomskog trošenja, u konačnici neće biti ni evidentiran trošak amortizacije koji će utjecati na ostvareni rezultat poslovanja u budućnosti. U ovakvom slučaju primjereno je da se dio utvrđenog viška prihoda, uložen u nabavu dugotrajne imovine koja se ne amortizira, rasporedi u trajne izvore vlasništva, tj. vlastite izvore u podskupinu 511.

3. Manjak prihoda udruge Ostvareni manjak prihoda udruge primarno se i izravno pokriva prenešenim akumuliranim viškovima iz prethodnih razdoblja. Naravno, ako su oni ostvareni u prethodnim godinama. Knjigovodstveno se ovaj postupak, sukladno čl. 63. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija, provodi prebijanjem iskazanih stanja na računima viškova i manjkova u podskupini 522. Ovo pokriće manjka ekonomski je logičan i provodi se de facto bez ikakve formalne odluke premda se u Uredbi o računovodstvu navodi da o načinu pokrića manjka prihoda iskazanog na računu 5222 - Manjak prihoda poslovanja odlučuje osnivač. Navedenu odredbu valja razumijevati suštinski, dakle u dijelu pokrića manjka koji nije pokriven izravnim prebijanjem s prethodno ostvarenim viškovima. Dakle, tek kada preneseni viškovi nisu dovoljni ili su viškovi izričito namjenskog karaktera, nadležno tijelo udruge može odlučiti o pokriću iskazanog manjka, ako u tom smislu zaista namjerava poduzeti konkretne aktivnosti. Načini pokrića mogu biti: • povećanim prihodima iz aktivnosti sljedećih razdoblja • smanjenim rashodima (uštedama) • dodatnim uplatama osnivača za pokriće manjka (npr. povišenim članarinama, donacijama i sl.). Valja napomenuti da nema zakonske obveze donošenja formalne odluke o pokriću manjka, kao 101

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA niti pokrića iskazanog manjka prihoda. Dok je nepro itna organizacija solventna i likvidna, dakle uredno izmiruje svoje inancijske obveze prema okruženju, njena uspješnost poslovanja je interna stvar njenog menadžmenta i osnivača. No, uzrokuje li iskazani manjak nelikvidnost ili insolventnost udruge, valja imati na umu da se i na udruge odnose propisi o stečaju i likvidaciji. Pritom udruga odgovara za obveze svojom cjelokupnom imovinom, a osnivači do visine svojih članskih uloga. Valja također napomenuti i realnu mogućnost da je udruga obveznik poreza na dobit i u slučaju iskazivanja ukupnog manjka prihoda. To će se dogoditi kada je udruga ostvarila oporezivi višak prihoda (dobit) u svojim gospodarskim djelatnostima, ali integralni inancijski rezultat je ipak negativan, jer su manjkavi rashodi redovne djelatnosti. U tom slučaju, porezna obveza umanjuje višak prihoda od gospodarske djelatnosti, a time uvećava zapravo uvećava

ukupno iskazani manjak, kako to prikazujemo u sljedećem primjeru. Primjer 2. Udruga je ostvarila ukupni manjak prihoda u 2012. godini u iznosu od 300.000,00 kn. Manjak je rezultat većih rashoda redovne djelatnosti u iznosu od 500.000,00 kn i viška prihoda od gospodarske djelatnosti u iznosu od 200.00,00 kn. Za gospodarsku djelatnost udruga je obveznik poreza na dobit te je u postupku utvrđivanja porezne obveze na PD obrascu iskazala obvezu poreza na dobit u iznosu od 25.000,00 kn. Knjiženje: Rb. Opis So. Manjak prihoda 1.

Porez na dobit (iz PD obrasca za 2012.)

Iznos Duguje Potražuje 300.000,00 5222 25.000,00

5222

2491

Predmet pokrića je naravno ukupno kumulirani gubitak iskazan u bilanci.

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neproﬁtnog sektora najavljuje

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE Cilj programa:

25 sati/ 3 dana/9,30-16,30 2.625,00 kn ( s uključenim PDV-om i literaturom)

Prijave se mogu izvršiti i na telefone Centra: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line. 102

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

EKONOMIKA Marija Rajaković*

UDK 354.2

Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva putem pametne specijalizacije Republike Hrvatske Ulaskom u članstvo Europske Unije 1. srpnja 2013. godine trebao bi se ostvariti najvažniji cilj Republike Hrvatske nakon njenog osamostaljenja. Republika Hrvatska ulazi u Europsku uniju u trenutku globalne inancijske krize, u trenutku kada se ona suočava s velikim ekonomskim izazovima koji od nje zahtijevaju ambicioznu ekonomsku politiku primijenjenu 21. stoljeću. U tom kontekstu izrađena je strategija Europske unije - Europe 2020 koja se temelji na pametnom, održivom i uključivom rastu i koja je osnova za korištenje strukturnih instrumenata Kohezijske politike Europske unije. Priljev sredstava iz EU fondova često se navodi kao najveća prednost integriranja Republike Hrvatske u Europsku uniju, iako će Hrvatska, poput drugih novih zemalja članica, najviše koristi imati od novog pristupa vođenju nacionalne razvojne politike čiji je cilj osigurati veću djelotvornost, učinkovitost i transparentnost trošenja javnih investicijskih sredstava (bilo da se radi o nacionalnim ili EU sredstvima). Autorica u ovom tekstu ukazuje na važnost razvijanja i usvajanja novih načina povezivanja i utvrđivanja ciljeva i prioriteta s ciljem postizanja regionalne konkurentnosti i gospodarskog rasta i razvoja.

1. Uvod Korištenje fondova Europske unije podrazumijeva ispunjavanje niza uvjeta vezanih uz sposobnost korištenja inancijskih sredstava na pravilan i za regionalni razvoj djelotvoran način. Vlada Republike Hrvatske intenzivno provodi sustavnu i operativnu provedbu politika i mjera za pripremu Hrvatske za ulazak u Europsku uniju. Veliki dio tih politika i mjera odnosi se na povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i uključuje industrijsku i inovacijsku politiku. Industrijska i inovacijska politika u nadležnosti su zemalja članica, koje svoje programe i mjere u tim područjima oblikuju sukladno zajedničkim načelima

Mr. sc. Marija Rajaković, načelnica u Ministarstvu gospodarstva

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

i preporukama EU-a. Te politike uključuju mjere jačanja poduzetništva i inovativnosti, poboljšanja poslovnog okruženja, poticanja investicija i razvitka industrijske proizvodnje. Njihov je glavni cilj poticanje konkurentnosti gospodarstva i jačanje inovativnog potencijala i tehnološkog razvitka poslovnog sektora putem povezivanja sa sveučilištima i istraživačkim centrima radi komercijalizacije znanstvenih dostignuća. Takvo povezivanje znanosti i gospodarstva temelj je postizanja inovativne Unije, u kojoj inovativne ideje treba transferirati u proizvode i usluge, generirajući ekonomski rast i zapošljavanje. Važnost znanosti i istraživanja za gospodarski razvoj Unije potvrđena je u strategiji Europe 2020. Strategija je postavila cilj dosezanja razine ulaganja od 3% BDP-a za istraživanje i razvoj od čega bi dvije trećine dolazile iz privatnog sektora. Republika Hrvatska je tijekom pristupnih pregovora u svojim strateškim dokumentima usvojila temeljna načela industrijske i inovacijske politike. Članstvo u Europskoj uniji trebalo bi potaknuti daljnji razvitak poduzetništva i osnaživanje industrijske politike temeljem strateškog jačanja i restruk turiranja pojedinih industrijskih sektora s naglaskom na povećanje udjela proizvodnje i usluga temeljenih na inovacijama, znanju i modernim tehnologijama. U okviru industrijske strategije nužno je izraditi i promovirati sektorske strategije razvoja sukladno načelima i smjernicama Europske unije, fokusirane na razvitak poticajnog okvira za razvoj poduzetništva, poboljšanje poslovnog okruženja te razvitak i korištenje znanja u razvoju novih proizvoda i usluga.

2. Trokut znanja Prema izvještaju o globalnoj konkurentnosti iz 2012. osnovni problemi Republike Hrvatske koncentrirani su u područjima poslovnog okruženja, osobito neumreženosti javnog, privatnog i znanstvenoistraživačkog sektora, tržišta proizvoda i usluga te regulative tržišta rada. Uočeni su znatni nedostaci u razvijenosti poslovne so isticiranosti, posebice inovativnosti, suradnje gospodarstva sa znanstveno103

EKONOMIKA istraživačkim sektorom kao i apsorpcije i razvitka tehnologije. Inovacije

Indeks globalne konkurentnosti 120

Institucije

Sof isticiranost poslovanja

Inf rastruktura

60 30

Makroekonomsko okružje

Veliþina tržišta 0

Zdravstvo i osnovno obrazovanje

Tehnološka opremljenost Razvoj f inancijskog tržišta Ef ikasnost tržišta rada Hrvatska

Više obrazovanje i usavršavanje Ef ikasnost tržišta roba CEE

Republika Hrvatska prema svim pokazateljima tehnološki je nisko razvijena zemlja u čijem gospodarstvu postoje samo četiri gospodarska sektora: inancije, energetika, farmaceutika i telekomunikacije koji ostvaruju veću dodanu vrijednost od 30 tisuća eura po zaposlenom. Ključni čimbenici u podizanju dodane vrijednosti, povećanju produktivnosti i e ikasnosti i povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva su ulaganja u znanje, istraživanje, tehnološki razvoj i komercijalizaciju inovacija i primjenu novih tehnologija. Prema podacima EUROSTAT-a, Hrvatska u znanost i istraživanja ulaže 0,75% svojeg BDP-a, što je u usporedbi s novim državama članicama vrlo dobro, ali je još uvijek ispod prosječne razine Europske unije (2%) i daleko od europskog cilja (3%). Sadašnja struktura nacionalnih ulaganja u znanost i istraživanje u Hrvatskoj nije dugoročno održiva niti je u skladu s europskim napucima prema kojima bi tek trećina ulaganja trebala biti iz javnog sektora. U Hrvatskoj 47,6% sredstava za istraživanje i razvoj izdvaja državna i lokalna uprava, 33,8% su vlastita sredstva, 8,5% se dobiva od privatnih i javnih poduzeća, a 9,9% su sredstva iz inozemstva. Kako bi se povećao održivi rast i konkurentnost Republike Hrvatske nakon ulaska u EU trebati će se

104

što bolje i učinkovitije iskoristiti strukturni instrumenti Kohezijske politike kao i Programi Zajednice. Naglasak će biti potrebno staviti na povezivanje institucija visokog obrazovanja, istraživačkih centara i poslovne zajednice, kako bi u područjima u kojima se uočava potreba došlo do integracije tzv. trokuta znanja (Triple Hellix) te se pokušala premostiti tzv. dolina smrti u lancu vrijednosti za I&R, koji dovodi do komercijalizacije inovacija.

Europski most s tri stupa za prolaz preko doline smrti U cilju jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva identi icirane su osnovne mjere koje će potaknuti razvoj i povećati konkurentnost Republike Hrvatske i pripremiti ju za učinkovito korištenje strukturnih instrumenata Kohezijske politike EU u području jačanja konkurentnosti gospodarstva i ravnomjernog razvoja hrvatskih regija: • izrada strateškog i zakonodavnog okvira za jačanje konkurentnosti gospodarstva • pametna specijalizacija Republike Hrvatske • umrežavanje javnog, poslovnog i znanstvenoistraživačkog sektora i razvoj klastera konkurentnosti • jačanje regionalne infrastrukture • poboljšanje poslovne klime • jačanje izvrsnosti industrije putem primjene inovacija i novih tehnologija. U okviru izrade strateškog okvira za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva krenulo se s izradom niza strateških dokumenata koji uzimaju u obzir nacionalne interese RH, ali i strateške smjernice Europske unije.

3. Strategija pametne specijalizacije U ožujku 2013. godine krenuti će se s izradom Strategije pametne specijalizacije koja će utvrditi ciljane niše unutar prioritetnih sektora u Republici Hrvatskoj i identi icirati jedinstvene karakteristike i komparativne prednosti Republike Hrvatske, kako bi se usmjerila ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i komercijalizaciju inovacija i primjenu novih tehnologija te na najbolji način iskoristile mogućnosti koje pružaju EU fondovi. Pametna specijalizacija podrazumijeva identi ikaciju jedinstvenih obilježja i potencijala svake zemlje i regije, uz isticanje konkurentskih prednosti te okupljanje regionalnih dionika i sredstava oko vizije budućnosti TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

EKONOMIKA utemeljene na izvrsnosti. Ona također uključuje i jačanje nacionalnog i regionalnih inovacijskih sustava, identi ikaciju i razvoj sektorskih tehnoloških platformi, povećavanje razmjene znanja te širenje prednosti inovacija kroz cjelokupno gospodarstvo. Strategija pametne specijalizacije je preduvjet za korištenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) za investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Iz tog razloga nacionalne i regionalne vlasti diljem Europe izraditi će strategije pametne specijalizacije kako bi se Strukturni fondovi mogli učinkovitije iskoristiti, a sinergija između različitih europskih, nacionalnih i regionalnih politika te javnih i privatnih ulaganja pojačala. Prilikom izrade Strategije pametne specijalizacije potrebno je uključiti što širi krug ljudi i institucija bilo da se radi o predstavnicima javnog, znanstveno-istraživačkog, poslovnog ili civilnog sektora (tzv. Quadriple hellix). Iz tog razloga u Republici Hrvatskoj oformljene su Leadership grupe za prioritetne sektore koje će sudjelovati u izradi Strategije pametne specijalizacije.

Kao prvi korak u izradi Strategije pametne specijalizacije, na osnovi provedene analize hrvatskog gospodarstva, kao rezultat detaljnog mapiranja postojećih sektora u Republici Hrvatskoj, sukladno 3 stars metodologiji Europske komisije, te na osnovi iskazanog interesa područne (regionalne) samouprave za razvoj određenih sektora, identi icirani su prioritetni sektori za razvoj Republike Hrvatske1. Daljnji cilj je u okviru Strategije pametne specijalizacije utvrditi niše u prioritetnim sektorima u kojima Republika Hrvatska može biti konkurentna na EU i globalnom tržištu, i u kojima može postići veću dodanu vrijednost po zaposlenom. Kako bi se povećala konkurentnost utvrđenih prioritetnih sektora u Republici Hrvatskoj prepoznat je značaj horizontalnih sektora kao što su bio-tehnologija, nano-tehnologija, mikro i nano elektronika i fotonika, napredni materijali i tehnologije. Oni bi u budućnosti trebali jačati konkurentnost tradicionalne industrije putem primjene inovacija i nove tehnologije. Osim utvrđivanja konkurentnih gospodarskih niša u Republici Hrvatskoj, Strategija pametne specijalizacije za cilj ima fokusiranje dostupnih izvora inanciranja na ključne nacionalne/regionalne prioritete koji mogu doprinijeti iskorištavanju komparativnih prednosti, jačanju izvrsnosti industrije i atraktivnosti pojedinog područja u Republici Hrvatskoj za poticanje investicija. Nastavno na iskustvo Europske unije koje pokazuje kako je najbolji instrument za pametnu specijalizaciju uspostava klastera konkurentnosti za sektore koji imaju potencijal biti konkurentni na globalnom tržištu, Republika Hrvatska započela je aktivnosti u tom pravcu.

Proces izrade Strategije pametne specijalizacije sastoji se od 6 koraka: 1. Analiza nacionalnih/regionalnih potencijala za inovacije 2. Upravljanje – partnerstvo svih dionika 3. Vizija razvoja 4. Utvrđivanje ciljeva i prioriteta 5. De iniranje miksa politika i akcijskog plana 6. Uspostava sustava monitoringa i evaluacije TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Republika Hrvatska ima speci ični teritorijalni kapital kojim se razlikuje od drugih zemalja Europske unije i koji je osnova za njezin razvoj i privlačenje investicija. Politika razvoja klastera pomoći će Republici Hrvatskoj da iskoristi svoj teritorijalni kapital i na taj način poveća svoju konkurentnost u odnosu na druge EU zemlje. Klasteri konkurentnosti koristiti će se kao instrumenti za podizanje sektorske i regionalne konkurentnosti, učinkovito korištenje EU fondova i Programa EU, internacionalizaciju i među-sektorsko umrežavanje, lobiranje, promoPrehrambeno-prerađivačka industrija, Drvno-prerađivačka industrija, Automobilska industrija, Maritimna industrija (brodogradnja i mala brodogradnja), Obrambena industrija, Kreativna industrija, ICT industrija, Tekstilna industrija i proizvodnja kože i obuće, Građevinska industrija, Zdravstvena industrija (farmaceutika i proizvodnja medicinske opreme), Kemijska industrija, Proizvodnja električnih i mehaničkih strojeva i opreme. 1

105

EKONOMIKA ciju i brendiranje sektora te instrumenti za ciljano privlačenje investicija i stvaranje nove dodane vrijednosti na razini sektora.

povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i omogućavanje ravnomjernog razvoja Republike Hrvatske.

Osim pametne sektorske specijalizacije Republike Hrvatske i razvoja klastera konkurentnosti kao glavnog instrumenta za sektorsku specijalizaciju potrebno je provesti i pametnu regionalnu specijalizaciju. Pri tom treba voditi brigu o razvijenosti određenog područja i tipologiji pojedine regije u Republici Hrvatskoj.

Kako bi se pratila provedba Strategije pametne specijalizacije potrebno je postaviti učinkoviti sustav praćenja i evaluacije na nacionalnoj i regionalnoj razini te utvrditi pokazatelje uspješnosti.

4. Regionalna konkurentnost Republika Hrvatska podijeljena je, sukladno NUTS klasi ikaciji, na dvije NUTS 2 regije: Kontinentalnu Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku. I Kontinentalna i Jadranska Hrvatska ispod su prosjeka razvijenosti Europske unije i imaju karakteristike proizvodnih regija. Kako bi se postigla njihova pametna specijalizacija potrebno je identi icirati i implementirati miks politika namijenjenih jačanju konkurentnosti proizvodnih regija s naglaskom na razvoj regionalne infrastrukture, poboljšanje poslovne klime, identi ikaciju i popunjavanje praznina u sektorskim lancima vrijednosti, internacionalizaciju poslovanja, razvoj novih inancijskih mehanizama, primjenu socijalne inovacije.

Aktivnosti koje provodi Vlada Republike Hrvatske kao pripremu za korištenje EU fondova u skladu su sa stajalištem Europske komisije vezano uz buduće korištenje strukturnih instrumenata Kohezijske politike EU u Republici Hrvatskoj. Komisija je svoje stajalište za Republiku Hrvatsku radila imajući u vidu europsku strategiju za poticanje pametnog, održivog i inkluzivnog rasta - Europa 2020 i identi icirajući glavne izazove s kojima je Hrvatska suočena, uspoređujući kako ona danas stoji u odnosu na ciljeve iz strategije Europa 2020. Europska Komisija je izdvojila četiri tematske cjeline na koje bi Hrvatska trebala usmjeriti glavninu europskih sredstava koji će joj biti dostupni unutar sljedećeg sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja: jačanje konkurentnosti gospodarstva; poticanje zapošljavanja, poboljšanje obrazovnog sustava i smanjenje siromaštva; očuvanje okoliša i prirodnih resursa te jačanje administrativnih kapaciteta i veću uključenost civilnog sektora. U okviru tematske cjeline jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva naglasak je stavljen na jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija, jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, promociju održivog prometa i uklanjanja barijera u ključnim mrežnim infrastrukturama i poboljšanje pristupa i upotrebe informatičko-komunikacijske tehnologije.

S obzirom da će uskoro biti potrebno revidirati postojeću Strategiju regionalnog razvoja RH koja vrijedi do kraja 2013. godine, kao i postojeće županijske razvojne strategije kao temeljne strateške dokumente na razini područne (regionalne) samouprave, bitno je u njihovo revidiranje uključiti princip pametne specijalizacije i utjecati na pojedine dijelove tzv. Šešira regionalne konkurentnosti kako bi se povećala atraktivnost i konkurentnost hrvatskih regija. Strategija pametne specijalizacije Republike Hr vatske trebala bi na kraju biti spoj sektorskog i regionalnog pristupa specijalizaciji i dati odgovor na pitanje koji je to najoptimalniji miks politika potreban za 106

Strategijom pametne specijalizacije Republika Hrvatska će identi icirati sektorske niše i regionalna područja gdje će ciljanim usmjeravanjem EU fondova omogućiti jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i ravnomjerni regionalni razvoj. Na kraju je potrebno naglasiti da je u cilju jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i provedbe Strategije pametne specijalizacije potrebna stalna komunikacija i učinkovita koordinacija svih resornih tijela državne uprave, regionalne i lokalne samouprave, ali i partnera iz poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora i civilnog društva, jer se samo zajedničkim naporom i suradnjom može postići povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, povećanje priljeva investicija, smanjenje nezaposlenosti i poboljšanje standarda života hrvatskih građana što je na kraju svima osnovni cilj i zadatak. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Katarina Serdar*

UDK UDK 352.1

Zakonodavne novine u sustavu mjesne samouprave Mjesna samouprava jedan je od oblika organizacije i integracije građana koji žive u određenoj lokalnoj zajednici. Mjesna samouprava sastavni je dio ideje lokalne samouprave te je u pravilu predviđena propisima koji reguliraju ustrojstvo lokalne samouprave. Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz prosinca prošle godine novelirane su odredbe koje uređuje institut mjesne samouprave te se u ovom tekstu prikazuju novine u sustavu uređenja mjesne samouprave u Republici Hrvatskoj.

1. Uvod Lokalna samouprava ključan je element u političkom sustavu europskih liberalnih demokracija. To je razina vlasti najbliža građanima koja im omogućava da sudjeluju u upravljanju javnim poslovima. Odnos građana i lokalne samouprave je neprekinuti ciklus koji započinje i završava s građanima – s jedne strane građani su inicijatori i predlagatelji razvoja lokalne zajednice, a s druge strane krajnji korisnici usluga koje im pruža lokalna uprava. Povjeravanjem svojeg glasa na lokalnim izborima građani daju povjerenje članovima predstavničkog tijela te nositelju izvršnih ovlasti da u njihovo ime i za njihov račun vode lokalnu zajednicu. Istovremeno građani očekuju da usluge koje im pruža lokalna samouprava, a riječ je o vrlo širokom spektru javnih usluga (odgoj i obrazovanje, socijalna skrb, zdravstvena zaštita, uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalni poslovi, održavanje javnih cesta i sl.) budu pružene brzo i e ikasno. Participacija građana u javnim poslovima vrijednost je suvremenih demokracija. Pravo građana da sudjeluju u političkom životu srž je ideje demokracije te stoga svoje stvarno oživotvorenje doživljava na lokalnoj razini. No postoji još jedna razina, mikrorazina - to je mjesna samouprava koja bi trebala građanima biti još bliža i jednostavnija od lokalne samouprave. Na mjesnoj razini moguć je veći aktivizam i samoorganiziranje građana, a upravo su mjesne potrebe one koje oblikuju lokalne potrebe. * Katarina Serdar, dipl. iur., Ministarstvo uprave, Sektor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Mjesna samouprava jedan je od oblika organizacije i integracije građana koji žive u određenoj lokalnoj zajednici. Mjesna samouprava sastavni je dio ideje lokalne samouprave te je u pravilu predviđena propisima koji reguliraju ustrojstvo lokalne samouprave. Riječ je o institutu kojim se dodatno jača participacija građana u obavljanju društvenih poslova na lokalnoj razini. Temeljni okvir mjesne samouprave u Republici Hrvatskoj de iniran je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi1. Posljednjim izmjenama tog Zakona iz prosinca 2012. godine2 intervenirano je u odredbe kojima je regulirana mjesna samouprava te se u ovom tekstu prikazuju te novine.

2. Mjesna samouprava Suština instituta lokalne samouprave je ostvarivanje prava građana da sudjeluju u upravljanju jav nim poslovima na lokalnoj razini. Lokalna samouprava može bolje od središnje države prepoznati potrebe i interese lokalnog stanovništva te je u tom smislu lokalnim jedinicama povjereno obavljanje određenih poslova s ciljem neposrednog zadovoljenja potreba članova lokalne zajednice i zaštite njihovih interesa. Mjesna samouprava u tom sustavu predstavlja mikroteritorijalnu razinu još bližu građanima. Mjesni odbor je najčešći i najlakši način organiziranja građana na lokalnoj razini koji im pruža mogućnost utjecaja na rad lokalnih tijela u svrhu poboljšanja uvjeta i načina života u sredini u kojoj žive. Prijedlozima i inicijativama mjesni odbori mogu pomoći u prepoznavanju neposrednih komunalnih, infrastrukturnih, kulturnih i drugih problema.

2.1. Pravni okvir Institut mjesne samouprave uveden je u hrvatski pravni poredak Zakonom o lokalnoj samoupravi

NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 - pročišćeni tekst 1

2 Hrvatski je sabor 14. prosinca 2012. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 144 od 21. prosinca 2012. godine te je na snagu stupio dana 29. prosinca 2012. godine.

107

LOKALNA SAMOUPRAVA i upravi iz 1992. godine3, no preteča tog instituta nešto je starija. Korijeni mjesne samouprave mogu se tražiti u ranijem institutu mjesne zajednice. Treba međutim istaknuti da se radi o institutima koji su egzistirali u različitim političko-pravnim sistemima, slijedom čega se unatoč nekim praktičkim sličnostima, ipak radi o institutima koji se razlikuju u bitnim stavkama (nadležnost, inanciranje i dr.). Pravni okvir mjesne samouprave u Republici Hrvatskoj čine: • Ustav Republike Hrvatske4 • Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi • Opći akti predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske. Ustavom je propisano da se građanima jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, pravo koje se ostvaruje preko lokalnih, odnosno (područnih) regionalnih predstavničkih tijela čije članove građani, tj. birači biraju neposredno. Ustavom su utvrđene jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) i jedinice područne (regionalne) samouprave (županije) te je određen temeljni samoupravni djelokrug jedinica. Za općine i gradove to su poslovi iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslovi koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, tehničku kulturu, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, a za županije poslovi od područnog (regionalnog) značenja i to osobito poslovi koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Također, Ustavom je propisano da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. Što se tiče mjesne samouprave, Ustavom Republike Hrvatske propisano je da se u naselju ili dijelu naselja mogu u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne samouNN, br. 90/92, 94/93, 117/93, 5/97, 17/99, 128/99, 51/00 i 105/00

NN, br. 85/10 – pročišćeni tekst

108

prave. Slijedom navedenog, reguliranje organizacijskih oblika mjesne samouprave, kao i njezinih ovlasti i postupanja prepušteno je Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (dalje u tekstu: ZLP(R)S). Glava VII. ZLP(R)S-a posvećena je mjesnoj samoupravi. S obzirom da sva pitanja vezana uz mjesnu samoupravu spadaju u samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave, ZLP(R)S postavlja okvir i utvrđuje osnovna načela i polazišta unutar kojih trebaju biti razrađena pitanja vezana uz mjesnu samoupravu, a koja sukladno zakonu, uređuju jedinice općim aktom, odnosno statutom.

2.2. Osnivanje mjesnih odbora Dva su oblika mjesne samouprave: mjesni odbori i gradski kotarevi, odnosno četvrti. Prema ZLP(R)S za osnivanje gradskih kotareva, odnosno četvrti, bitna su gradska obilježja područja jedinice lokalne samouprave, budući da se ti oblici mjesne samouprave mogu osnovati samo u gradu, dok se mjesni odbori osnivaju za područje (gradskih, odnosno seoskih) naselja na teritoriju jedinice lokalne samouprave. Osnivanje oblika mjesnih odbora u nadležnosti je lokalne jedinice ovisno o inicijativi građana. Jedinice lokalne samouprave samostalno svojim statutom osnivaju mjesne odbore i druge oblike mjesne samouprave, vodeći računa o mjesnim prilikama i potrebama građana. Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora mogu dati građani i njihove organizacije i udruženja te druga tijela određena u statutu općine, odnosno grada. Statutom općine, odnosno grada, u skladu sa zakonom, uređuje se postupak davanja inicijative i podnošenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, djelokrug i ovlasti tijela mjesnog odbora, utvrđivanje programa rada mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora, način inanciranja njihove djelatnosti, obavljanje administrativnih i drugih poslova za njihove potrebe te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje njihovih prava i obveza utvrđenih zakonom, statutom i drugim općim aktom predstavničkog tijela. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o svom radu u skladu sa statutom, inancijski plan i godišnji obračun te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom. Statutom općine, odnosno grada može se mjesnom odboru povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga općine ili grada, koja su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana na području mjesnog odbora. Sredstva za obavljanje tih poslova osiguravaju se u proračunu općine, odnosno grada. Vijeće mjesnog odbora, u skladu sa statutom, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značaja, može sazivati mjesne zborove građana. Mjesni zbor građana saziva se za dio područja mjesnog odbora koji čini određenu cjelinu (dio naselja, stambeni blok i sl.). Mjesni zbor građana vodi predsjednik mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog odbora kojeg odredi vijeće. U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. Gradski kotar, odnosno gradska četvrt je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana. Djelokrug ovlasti i tijela gradskih kotareva, odnosno gradskih četvrti uređuju se statutom grada shodno odredbama ZLP(R)S-a koje se odnose na mjesnu samoupravu u mjesnim odborima.

2.3. Mjesni izbori Tijela mjesnog odbora su: vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Kao što je prethodno istaknuto, sva pitanja vezana za mjesnu samoupravu pripadaju djelokrugu samouprave – općine i gradovi sva bitna pitanja u pogledu mjesne samouprave uređuju statutom i svojim općima aktima. U tom smislu i pitanje regulacije mjesnih izbora u djelokrugu je lokalnih jedinica. Izmjenama ZLP(R)Sa sada je u zakonski tekst ugrađena obveza jedinica lokalne samouprave da statutom, odnosno drugim općim aktom urede sva pitanja vezana uz izbore i obavljanje dužnosti članova vijeća mjesnog odbora. Neizvršavanje obveze reguliranja određenih pitanja kada je donositelj propisa to dužan učiniti temeljem zakona, predstavlja nezakonitost i neustavnost tog propisa5.

Odluka Ustavnog suda RH (Broj U-II-81/2000)

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. Novinu predstavlja propisivanje pasivnog biračkog prava – za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran građanin koji ima biračko pravo i prebivalište na području mjesnog odbora čije se vijeće bira. Također, revidirana je odredba kojom se propisuje način izbora članova vijeća mjesnih odbora. Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, razmjernim izbornim sustavom. Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje četiri godine. Postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora uređuje predstavničko tijelo općim aktom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave6.

2.3.1. Raspisivanje mjesnih izbora Obilježja mjesnih odbora nisu istovjetna karakteristikama lokalnih jedinica pa se tako postupak izbora za članove vijeća mjesnih odbora ne provodi na potpuno isti način kao i izbori za članove općinskih i gradskih vijeća. Istovjetna primjena nije moguća, već mora biti analogna, odnosno odgovarajuća. Odgovarajuće primijeniti zakon znači primijeniti zakon ne doslovno i u svim detaljima, već na speci ičan način i samo u pitanjima gdje je to objektivno moguće, vodeći pri tome računa o temeljnim odredbama i duhu propisa koji se odgovarajuće primjenjuje. U nekim jedinicama se u analognoj primjeni otišlo toliko daleko da su se imenovali povjerenici za mjesni odbor koji je raspušten ili se nije uspio konstituirati. Ministarstvo uprave je u takvim situacijama zauzelo stav da nema osnove za primjenom instituta povjerenika Vlade Republike Hrvatske koji se imenuje u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u izvanrednim situacijama i to privremeno do prestanka situacije zbog koje je i imenovan, na razini mjesne samouprave7. Budući da u nemalom broju lokalnih jedinica mjesni izbori nisu bili uredno raspisivani (najčešće pod izlikom nedostatnih inancijskih sredstava), u ZLP(R)S-u sada je izrijekom propisano da je jedinica lokalne samouprave, koja ima osnovane mjesne odbore, dužna provoditi izbore za članove vijeća mjesnih odbora. Upravo zbog problema neraspisivanja mjesnih izbora, odluka koja je bila u nadležnosti 6 Izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređen je Zakonom o lokalnim izborima (NN, br. 144/12). 7 KLASA: 023-01/11-01/134, URBROJ: 515-02-03-01/1-11-02 od 7. lipnja 2011. godine

109

LOKALNA SAMOUPRAVA izvršnog tijela, tj. općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika koji je kao pojedinac mogao samovoljno odlučiti ne raspisati izbore, sada je povjerena predstavničkom tijelu kao kolegijalnom tijelu.

2.3.2. Istovremeno održavanje lokalnih i mjesnih izbora Do sada istovremeno održavanje lokalnih i mjesnih izbora nije bilo moguće. Takav stav zauzeo je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojem Rješenju broj: U-VIIA/2542/2009 od 25. svibnja 2009. godine8. Ustavni sud ukazao je da je postojanje konstituiranih predstavničkih i drugih tijela grada, odnosno općine te uredan i nesmetan rad njih i njihovih radnih tijela pretpostavka za provedbu mjesnih izbora. Budući da je uobičajena praksa jedinica lokalne samouprave bila da kao drugostupanjsko tijelo, koje je rješavalo po žalbama na rješenje o prigovoru zbog nepravilnosti u provedbi izbora, predvide neko radno tijelo općinskog, odnosno gradskog vijeća, bilo je neophodno da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave u vrijeme održavanja mjesnih izbora bude konstituirano. U protivnome se stvarala situacija u kojoj za zaštitu izbornog prava u izbornim sporovima vezanim uz mjesne izbore nije postojalo drugostupanjsko tijelo. Stoga je Ustavni sud ukazao na neprihvatljivost istodobnog održavanja i lokalnih i mjesnih izbora, to jest izbora članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i izbora članova vijeća mjesnih odbora i/ili gradskih četvrti tih istih jedinica lokalne samouprave. Uvažavajući obrazloženje nemalog broja lokalnih jedinica da je istovremeno održavanje lokalnih i mjesnih izbora u interesu i samih jedinica, osobito imajući u vidu troškove izbora, a i u interesu građana s obzirom na općenito problem slabog odaziva birača na izbore, Zakonom je regulirano pitanje drugostupanjske zaštite u izbornim sporovima. Propisano je da prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova vijeća mjesnih odbora rješava nadležno izborno povjerenstvo, utvrđeno općim aktom predstavničkog tijela, dok protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva podnositelj prigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem, ima pravo žalbe nadležnom uredu državne uprave, odnosno nadležnom gradskom uredu u Gradu Zagrebu. Propisana je dakle, nadležnost ureda državne uprave, odnosno gradskog ureda u Gradu Zagrebu za zaštitu izbornog prava u drugom stupnju, tj. za rješa8

NN, br. 62/09

110

vanje o žalbama protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva. Na taj način osigurana je zaštita izbornog prava na mjesnim izborima u drugom stupnju te u tom smislu u odnosu na Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske od 25. svibnja 2009. godine, više nema prepreke istovremenom održavanju lokalnih i mjesnih izbora. Međutim, Ministarstvo uprave je u svojem mišljenju od 31. siječnja 2013. godine9 ukazalo jedinicama lokalne samouprave na određene činjenice o kojima je potrebno voditi računa u slučaju istovremenog održavanja navedenih izbora. U prvom redu treba voditi računa o vremenu, odnosno rokovima za raspisivanje mjesnih izbora. S obzirom da je sada općinsko, odnosno gradsko vijeće ovlašteno za raspisivanje mjesnih izbora, potrebno je kod planiranja istovremenog održavanja mjesnih i lokalnih izbora voditi računa o trenutku raspisivanja mjesnih izbora imajući u vidu trenutak prestanka mandata članovima predstavničkog tijela slijedom odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju redovnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica. Pri tome je također potrebno voditi računa i o propisanim rokovima koji protječu od raspisivanja do održavanja mjesnih izbora. Nadalje, računa treba voditi i o tijelima za provedbu izbora. Tijela za provedbu lokalnih izbora propisana su Zakonom o lokalnim izborima, dok su tijela za provedbu izbora za članove vijeća mjesnih odbora dužne propisati same jedinice svojim općim aktom. Ministarstvo uprave mišljenja je da nema prepreke da ista tijela budu nadležna za provedbu i lokalnih i mjesnih izbora, ako je općim aktom jedinice tako propisano. Međutim, nema prepreke ni da jedinica svojim općim aktima propiše i druga tijela za provedbu mjesnih izbora, dakle tijela čiji je sastav drugačiji u odnosu na tijela za provedbu lokalnih izbora. U tom slučaju istovremeno će s jedne strane lokalne izbore provoditi tijela čiji je sastav i djelokrug propisan i utvrđen Zakonom o lokalnim izborima (općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo te birački odbori), dok će s druge strane mjesne izbore provoditi tijela čiji je sastav i djelokrug uređen općim aktima lokalne jedinice. Dakle, paralelno će postojati dvostruka tijela za provedbu istovremenih lokalnih i mjesnih izbora o čemu treba voditi računa. Budući da zakonom nije propisana nemogućnost istovremenog održavanja lokalnih i mjesnih izbora, nema zapreke da se oni istovremeno održe. Međutim, neophodno je da jedinica lokalne samou9

KLASA: 023-01/13-01/58, URBROJ: 515-02-02/1-13-01 TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA prave osigura njihovu zakonitu provedbu. U tom smislu u obzir treba uzeti činjenicu da se različitim propisima uređuje raspisivanje i provedba lokalnih i mjesnih izbora, kao i zaštita izbornog prava na tim izborima. O navedenome treba voditi računa zato što za posljedicu može imati određene proceduralne poteškoće u provedbi samih izbora. Potrebno je naglasiti da mogućnost istovremenog održavanja navedenih izbora ne znači da se oni i moraju održati u isto vrijeme. Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje četiri godine te je stoga istovremeno održavanje izbora stvar odluke konkretne lokalne jedinice koja mora biti donesena u skladu sa zakonom i općim aktima jedinice, uvažavajući sve relevantne okolnosti konkretnog slučaja, ujedno vodeći pri tome računa o mandatu članova vijeća mjesnih odbora izabranih na neposrednim izborima.

2.3.3. Izbor predsjednika vijeća mjesnog odbora i pitanje nespojivosti Ranije je ZLP(R)S-om bilo propisano da se predsjednik vijeća mjesnog odbora bira tajnim glasovanjem. Smatrajući da nema razloga za tajnošću kada se ni predsjednici predstavničkih tijela tako ne biraju, a praksa je pokazala da su se u nekim mjesnim odborima, uz suglasnost svih članova vijeća, predsjednici birali javnim glasovanjem, Zakonom je propisano da vijeće mjesnog odbora iz svoga sastava većinom glasova svih članova bira predsjednika vijeća na vrijeme od četiri godine. Predsjednik vijeća mjesnog odbora, u skladu sa statutom, predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovara vijeću mjesnog odbora. Ovom prilikom se napominje da je Zakonom o policiji10 propisano da policijski službenik ne smije biti član političke stranke, politički djelovati u Ministarstvu, niti se kandidirati na državnim i lokalnim izborima (čl. 38. st. 1). Primjenom te odredbe postavilo se pitanje značenja lokalnih izbora, odnosno mogu li se mjesni izbori smatrati lokalnim izborima budući da su se u nekoliko slučajeva policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova kandidirali za članove vijeća mjesnog odbora na mjesnim izborima11. Eventualna dilema, kasnije je 10

NN, br. 34/11

Općine i gradovi su jedinice lokalne samouprave. Tijela jedinica lokalne samouprave su predstavničko tijelo (općinsko ili gradsko vijeće) te izvršno tijelo (općinski načelnik ili gradonačelnik). Izbore za navedena tijela raspisuje Vlada Republike Hrvatske. S druge strane izbori za članove vijeća mjesnih odbora regulirani su statutom i općim aktima jedinice. Slijedom istaknutog mjesni izbori tj. izbori za članove vijeća mjesnih odbora nisu lokalni izbori u smislu izbora tijela jedinice lokalne samouprave, tj. izbora članova predstavničkog tijela

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

razriješena i Zakonom o lokalnim izborima kojim je de inirano što se smatra lokalnim izborima - izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika (čl. 1. st. 1.). Dodatno se napominje, s obzirom da sva pitanja vezana uz mjesnu samoupravu pripadaju u samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave, ako bi predstavničko tijelo određene lokalne jedinice bilo stava da bi inkorporiranje instituta nespojivosti u opće akte jedinice pridonijelo nepristranosti u radu, poštivanju zakonitosti i razvoju mjesne i lokalne samouprave, statutom jedinice bilo bi moguće propisati da članovi vijeća mjesnih odbora ne mogu istovremeno biti policijski službenici, kao i propisati neke druge dužnosti nespojive s dužnošću člana vijeća mjesnog odbora (npr. član predstavničkog tijela lokalne jedinice i sl.).

2.4. Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja općinski načelnik, odnosno gradonačelnik. U provođenju nadzora općinskom načelniku, odnosno gradonačelniku na raspolaganju stoji mogućnost raspuštanja vijeća mjesnog odbora. Raspuštanje je prema Zakonu moguće u sljedećim slučajevima: • ako vijeće mjesnog odbora učestalo krši statut jedinice • ako vijeće mjesnog odbora učestalo krši pravila mjesnog odbora ili • ne izvršava povjerene mu poslove.

3. Umjesto zaključka Potrebe građana trebaju biti zadovoljene ponajprije djelovanjem lokalnih tijela, ukoliko ona reagiraju pravovremeno i kvalitetno. Građani očekuju da lokalne vlasti djeluju u skladu s općim i zajedničkim, a ne pojedinačnim interesima, da su lokalni dužnosnici lojalni svojoj zajednici, odgovorni i savjesni, otvoreni i transparentni u svojem radu. Tome može pridonijeti i pružanje mogućnosti građanima da sudjeluju u procesu donošenja odluka koje su od značaja za njihov svakodnevni život.

te izbora općinskog načelnika, gradonačelnika i njihovih zamjenika; mišljenje Ministarstva uprave KLASA: 013-01/11/67, URBROJ: 515-02-03-01/1-11-02 od 27. rujna 2011.

111

LOKALNA SAMOUPRAVA Građanima na raspolaganju stoje različiti oblici sudjelovanja, međutim činjenica je da se tim mogućnostima ne koriste dovoljno, odnosno uopće ni ne koriste. Razlog tome možda leži u nerazvijenosti građanske inicijative, ali možda i spoznaja da je utjecaj građana na proces odlučivanja marginalnog karaktera. Značajke oblika neposrednog sudjelovanja su neobvezatnost i savjetodavni karakter. Ni osnivanje mjesnih odbora nije obligatorno. Osnovna pretpostavka mjesnog odbora je dobrovoljna suradnja građana u de iniranju i rješavanju zajedničkih problema te zadovoljenju zajedničkih potreba. Mjesni odbor predmnijeva da građani djeluju na kooperativan način. Stoga osnivanje mjesnog odbora na području jednog ili više naselja i izbor članova vijeća mjesnog odbora nije rješenje lokalnih problema samo po sebi. Potrebno je da mjesni odbori stvarno funkcioniraju kao oblik neposrednog i demokratskog sudjelovanja građana. Stvarnost je nešto drugačija. U praksi je utjecaj mjesnih odbora u procesu odlučivanja marginalnog značaja.

Nerelevantnost mjesnih odbora čini mjesnu samoupravu neatraktivnom. Mjesna samouprava djeluje volonterski, neformalno i povremeno, nema vlastite izvore prihoda, kao ni vlastiti administrativni aparat. Potencijal koji pruža mjesna samouprava nije iskorišten. Pored toga utjecaj političkih stranaka doseže i do te mikrorazine te su nerijetke situacije međusobnog nerazumijevanja i nekooperacije mjesnih odbora i lokalnih tijela upravo zbog faktora stranačke nesuradnje. Na taj način suština mjesne samouprave gubi svoj smisao. Mjesna samouprava treba biti prepoznata kao sredstvo koje će pridonijeti aktivnijoj participaciji građana tako da građani budu angažiraniji u obavljanju javnih poslova, ali istovremeno s druge strane mjesna samouprava treba biti prepoznata i kao korektivni element koji bi pridonio jačanju sustava nadzora u obavljanju poslova lokalne samouprave. Taj teret poimanja značaja mjesne samouprave leži na građanima i lokalnim jedinicama.

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neproﬁtnog sektora najavljuje

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA

ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE Cilj programa:

Trajanje programa: Cijena:

25 sati/3 dana/9,30-16,30h 3.000 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

Prijave: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line. 112

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Dragica Kemeter *

UDK 347.2

Komunalni doprinos – pravna osnova i namjena (1. dio) Pravno uređenje komunalnog doprinosa temeljeno je na Ustavu RH te čitavom nizu propisa, koji taj važan prihod lokalne jedinice prepuštaju daljnjem uređenju općim aktima jedinica lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS). Sredstva komunalnog doprinosa zasebno se evidentiraju za područje mjesnih odbora te su namijenjena za inanciranje građenja i korištenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture na onim područjima s kojih su naplaćena. Predstavnička tijela JLS u tom smislu dobivaju važnu ulogu u određivanju iznosa komunalnog doprinosa kao novčanog davanja. Decentralizacija, kao velika želja JLS, ovdje je prisutna, ali nedostatno pa je tako svrha sredstava komunalnog doprinosa propisana i iz tih se sredstava (uz koncesije, proračun i druge naknade predviđene posebnim zakonima) plaća građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu. Upotreba sredstava komunalnog doprinosa strogo je namjenska. U slučajevima oslobođenja od plaćanja nekih korisnika mora se navesti odakle će se nadoknaditi iznosi predviđeni za oslobođenja. U JLS i dalje je prisutan trend pada prihoda od komunalnog doprinosa. To znači da pada i inanciranje građenja i korištenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu. U ovom članku objavljujemo prvi dio rada autorice u kojemu se detaljnije predstavlja i kritički osvrće na pravnu osnovu komunalnog doprinosa, a u sljedećem broju objavit ćemo širu elaboraciju rješenja o komunalnom doprinosu kao upravnog akta.

1. Pravo na naplatu komunalnog doprinosa Zakonska osnova naplate komunalnog doprinosa sastoji se od niza propisa. U nastavku su oni sažeto predstavljeni uz kritički osvrt. Ustav RH (NN RH, br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 proč. tekst, 55/01 - ispr., 76/10, 85/10-proč. tekst ) * Mr. sc. Dragica Kemeter, mag. iur., Pročelnica Uprave Grada Čakovca

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

člankom 135. određuje da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, zaštitu potrošača, zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša i drugo. Ovi su poslovi uređeni zakonom, a pritom treba voditi računa da se dodijele tijelima koja su najbliže građanima, vodeći računa o širini i prirodi poslova te o učinkovitosti i ekonomičnosti. Stoga je uređenje komunalnog doprinosa, a posebno način plaćanja, prepušten JLS kao upravi koja je najbliža građanima. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN RH, br. 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12) navodi da su jedinice lokalne i regionalne samouprave (općine, gradovi i županije), samostalne u odlučivanju o poslovima iz svog samoupravnog djelokruga, sukladno Ustavu Republike Hrvatske i tom Zakonu. U samoupravnom djelokrugu JLS (općine i gradovi) obavljaju poslove lokalnog značenja u kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji kao takvi nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni u nadležnost državnim tijelima, a to su posebno poslovi koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, zaštitu potrošača, zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša, promet na svom području i drugo. Što se tiče velikih gradova koji se smatraju jedinicama lokalne samouprave kao gospodarska, inancijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika, kao i gradovi koji su sjedišta županija, u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojim se neposredno ostvaruju potrebe građana i to osobito poslove koji se osim gore navedenih odnose i na održavanje javnih cesta, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja i dr. Osim navedenog, Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi predviđa da se posebnim zakonima određuju poslovi čije obavljanje moraju organizirati, a to znači i prikupiti i rasporediti potrošnju prikupljenih sredstava upravo veliki gradovi. U tom 113

LOKALNA SAMOUPRAVA smislu, Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi razlikuje javne poslove iz vlastitog, samoupravnog, izvornog djelokruga (lokalne jedinice imaju slobodnu opću regulaciju, inanciraju se u načelu iz vlastitih sredstava), kao i poslove državne uprave koji su im predani, odnosno povjereni na obavljanje (odgovornost je na tijelima središnje države, regulaciju vrše središnja tijela, a JLS su produžena ruka države, njih inancira središnja država). Prikupljanje komunalnog doprinosa spada u poslove iz samoupravnog djelokruga JLS te su one odgovorne za njegovo organiziranje. Sredstvima komunalnog doprinosa pružaju se javne usluge koje služe općim interesima i namijenjene su korisnicima - građanima. Sredstva komunalnog doprinosa moraju se trošiti unutar JLS, strogo namjenski. Međutim, je li stvarno tako? Da li je u tom dijelu lokalna samouprava u službi svojih građana i zakona? Krajnji korisnik javne usluge (građanin), u ovom slučaju izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu, želi sve kvalitetniju uslugu. Ta, kao i druge javne usluge, sve više gube karakter javnosti, jer se sve više nepristranost, poštenje i pravednost pretvaraju u pro it. Takav tržišni pristup isključuje građane s nižim prihodima. Mora postojati odgovornost prema građanima - korisnicima, koji prema JLS mogu postupiti ovisno od toga je li im isporučitelj izdao rješenje (zaštitu prava traže putem nadležnih drugostupanjskih tijela u županijama, odnosno po Zakonu o upravnom sporu) ili su s isporučiteljem sklopili ugovor (zaštitu traže u parnici pred sudom). Stoga građani moraju znati što moraju platiti kod gradnje objekata, odnosno što će se inancirati uplatom komunalnog doprinosa. Zakon o inanciranju jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave - ZFJLPS (NN RH, br. 117/93, 92/94, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01-ispr., 150/02, 147/03, 132/06, 26/07- Odluka USRH, 73/08, 25/12) uređuje izvore sredstava i inanciranje poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine, grada u granicama zakona koji posebno uređuju pojedina pitanja, ako ovaj zakon ne određuje drugačije. Zakon navodi da između ostalog vlastite izvore sredstava općina i gradova čini i komunalni doprinos koji predstavlja jedan od važnijih prihoda proračuna lokalne samouprave. Međutim, taj je prihod u velikom opadanju. Sredstva prikupljena od komunalnog doprinosa više nisu dovoljna da bi se izgradili objekti i uređaji komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu (pa čak niti u kombinaciji s naknadom za koncesiju, proračunskim sredstvima i sred114

stvima predviđenim posebnim zakonom). Stoga JLS traže načine za svoje inanciranje (najteži oblik su nova kreditna zaduženja koje banke nemilosrdno prate visokim kamatama). Tu su i varijante u kojima imućniji građani – korisnici, u ovom slučaju investitori, sami inanciraju komunalnu infrastrukturu. I u ovom je slučaju pristup građanima slabije imovinske moći onemogućen. Naime, obveznik komunalnog doprinosa može uz suglasnost JLS i sam snositi troškove gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za nerazvrstane ceste te da mu se ti troškovi priznaju u iznos komunalnoga doprinosa, pod uvjetima utvrđenim pisanim ugovorom s JLS. Da bi se proveo Prijedlog mjera i smjernica za izradu državnog proračuna za 2012., od 26. siječnja 2012. donesen je Zakon o izmjenama ZFJLPS (NN, br. 25/12). Zakon je trebao doprinijeti većim prihodima lokalne samouprave, ali lokalne samouprave i tu nisu ispunila očekivanja. Zakonske odredbe smanjuju prihode od poreza na dohodak, te prihode na poziciji za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, pa se prijedlogom izmjena ZFJLPS predlaže drugačija raspodjela poreza na dohodak na način da se lokalnoj (i regionalnoj) samoupravi povećava udio u porezu na dohodak na teret pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, a sredstva koja će nedostajati na toj poziciji osigurat će se iz drugih prihoda državnog proračuna. Tako se primjerice udio lokalne samouprave u porezu na dohodak s 55% povećava na 56,5%, ali zato udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije pada sa 17,5 na 15,5%. Upitno je hoće li se ta razlika u budućnosti osiguravati iz državnog proračuna?! Zakon osim što konačno vodi usklađenju sa Zakonom o proračunu, vodi i usklađenju sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Naglašava se nadzor Ministarstva inancija nad zakonitošću korištenja proračunskih sredstava lokalne samouprave i njezinih proračunskih (državna tijela, ustanove, vijeća manjinske samouprave, proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu) i izvanproračunskih korisnika (izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno lokalna samouprava ima odlučujući utjecaj na upravljanje).

2. Komunalni doprinos i Zakon o komunalnom gospodarstvu Primjena Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN RH, br. 36/95, 109/95-Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03-proč. tekst, 82/04, 110/04Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12 - u daljnjem tekstu: ZKG) i dalje je TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA problematična pa tako i u dijelu koji se odnosi na komunalni doprinos, jer ZKG nije usklađen sa ostalim zakonodavstvom. Moglo bi se reći da su ga zakoni koji reguliraju pojedine dijelove komunalnog gospodarstva odavno nadrasli.

2.1. Komunalni doprinos kao javno davanje po ZKG-u Komunalni doprinos je novčano javno davanje koje se plaća za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu. Komunalni doprinos plaća vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevina, odnosno investitor. Sredstvima komunalnog doprinosa inancira se i pribavljanje zemljišta na kojem se grade objekti i uređaji komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu, rušenje postojećih objekata i uređaja, premještanje postojećih nadzemnih i podzemnih instalacija, te radovi na sanaciji tog zemljišta. Tako prikupljena sredstva više nisu dovoljna za sva navedena inanciranja. Sada pak nije vrijeme za podizanje cijena komunalnog doprinosa, jer se traži da on bude što niži iz dva važna razloga. U prvom redu žele se privući investitori na način da se traži da komunalnu infrastrukturu inanciraju jedinice lokalne samouprave. Kao drugo, opet smo pred izborima i to lokalnima pa nije popularno podizati cijenu komunalnog doprinosa.

2.2. Komunalni doprinos i potreba uređenja javnih površina Komunalni doprinos koristi se za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, stoga bi izmjenom važećeg ZKG-a trebalo urediti da ukoliko drugačije nije utvrđeno posebnim propisima, javne površine budu javna dobra u općoj uporabi, u vlasništvu JLS na čijem se području nalaze. Kao takve ne bi ih se moglo otuđiti iz vlasništva JLS, niti bi se na njima mogla stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela JLS. Dio jav ne površine dao bi se u zakup ili na korištenje prema posebnim propisima i aktima JLS, ako se time ne ometa odvijanje prometa, sigurnost kretanja pješaka i održavanje javne površine. Javna površina postaje javno dobro u općoj uporabi pravomočnošću uporabne dozvole, odnosno izdavanjem drugog akta, temeljem kojeg je dozvoljena uporaba građevine sukladno posebnom propisu. Javna površina upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo JLS. U slučaju da je trajno prestala potreba korištenja javne površine ili njezinoga dijela može joj se ukinuti status TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

javnog dobra u općoj uporabi, a nekretnina kojoj prestaje taj status ostaje u JLS. Odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi javne površine ili njezinog dijela donosi predstavničko tijelo JLS. Ta se odluka dostavlja nadležnom sudu radi provedbe brisanja statusa javnog dobra u općoj uporabi u zemljišnoj knjizi. Sve su to nužni, ali i veći izdaci za JLS.

2.3. Komunalni doprinos i nerazvrstane ceste Komunalni doprinos koristi se za izgradnju objekata i uređaja za nerazvrstane ceste koje se i dalje smatraju komunalnom djelatnošću, iako su posebno uređene Zakonom o cestama (NN RH, br. 84/11), a njima se bave javni isporučitelji sukladno posebnim zakonima. Zakon o cestama člankom 141. propisuje prestanak važenja članka 3. stavka 8. ZKG-a te nerazvrstane ceste uređuje u glavi VIII. Prema Zakonu o cestama, javna cesta kao javno dobro u općoj upotrebi, koje je izvan pravnog prometa i na kojem se ne može stjecati pravo vlasništva, niti druga stvarna prava osim prava služnosti i prava građenja radi izgradnje komunalnih, vodnih i sl. građevina, razvrstavaju se u autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. Županijske i lokalne ceste (njihovog područja) sada se daju na upravljanje velikim gradovima i gradovima sjedištima županija (građenje i održavanje kako je opisano Zakonom). One prestaju biti javne i postaju nerazvrstane ceste, posebno određene kao gradske ceste, a sredstva za građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstanih cesta, osiguravaju se iz: - proračuna jedinice lokalne samouprave - komunalne naknade i komunalnog doprinosa - naknade za osnivanje prava služnosti, prava građenja, prava zakupa na nerazvrstanoj cesti - dijelom iz godišnje naknade iz članka 86. Zakona proporcionalno udjelu duljine županijskih i lokalnih cesta Zakona, razvrstanih prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste (NN RH, br. 122/08, 13/09, 104/09, 123/09, 17/10) - dijelom iz naknade za inanciranje građenja i održavanja javnih cesta iz članka 86. Zakona, u prosječnom godišnjem iznosu utrošenom za održavanje državnih, županijskih i lokalnih cesta u prethodne 4 godine, proporcionalno udjelu duljine državnih, županijskih i lokalnih cesta iz članka 98. Zakona, razvrstanih prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste. S obzirom da sada jedinica lokalne samouprave sama uređuje opseg, vrstu i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem, pojaviti će se poteškoće u inanciranju s obzirom na ionako nedo115

LOKALNA SAMOUPRAVA statna sredstva jedinica lokalne samouprave. Prevladava mišljenje da bi komunalna djelatnost održavanja nerazvrstanih cesta morala i nadalje ostati dio komunalnih djelatnosti iz sljedećih razloga: - Zakon o cestama ne sadrži odredbe o načinu održavanja nerazvrstanih cesta već isključivo rješava pitanje njihovog statusa - novi Zakon o cestama štoviše sadrži odredbu da se “upravljanje, održavanje i građenje nerazvrstanih cesta obavlja sukladno propisima kojima je uređeno komunalno gospodarstvo, a kao izvor inanciranja održavanja i gradnje nerazvrstanih cesta predviđa se i nadalje komunalna naknada i komunalni doprinos - održavanje i gradnja nerazvrstanih cesta jedna je od temeljnih djelatnosti komunalnog gospodarstva i čini dio cjelovitog sustava komunalne infrastrukture na području jedinice lokalne samouprave - postojeća de inicija nerazvrstanih cesta obuhvaća sve površine koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, prema tome i pješačke staze, putevi i stubišta spadaju u nerazvrstane ceste.

2.4. Komunalni doprinos i inanciranja groblja Iz komunalnog doprinosa prema ZKG-u inancira se i građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za groblja i krematorije. S obzirom na smanjenje sredstava komunalnog doprinosa kao prihoda JLS sve su veći problemi u inanciranju te komunalne djelatnosti. Tako teret inanciranja i ovoga puta sve više pada na građane, kroz druge oblike davanja.

2.5. Komunalni doprinos i javna rasvjete Sredstva komunalnog doprinosa koriste se i za inanciranje javne rasvjete. ZKG pod pojmom javne rasvjete misli na upravljanje, održavanje objekata i uređaja javne rasvjete, uključivo podmirivanje troškova električne energije za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta. Javna rasvjeta kao komunalna djelatnost nije posebno uređena. Na nju se primjenjuje Zakon o energiji. Javna rasvjeta obuhvaća potrošnju električne energije za osvjetljavanje ulica, trgova, cesta, spomenika, povijesnih objekata i uređaja za prometnu signalizaciju. Kako i tu nedostaju sredstva JLS uvode maksimalnu štednju bilo gašenjem svake druge svjetiljke ili pak uvođenjem energetski učinkovite rasvjete. Potrošači kojima se smatraju svi korisnici električne energije koji je preuzimaju iz elektroenergetskog sustava Hrvatske elektroprivrede, nezadovoljni su, jer su naviknuti na 116

veći standard. Takvo snalaženje JLS nužno je radi rasterećenja njihovih proračuna.

3. Komunalni doprinos određuje predstavničko tijelo JLS Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom doprinosu kojom se obvezno utvrđuju područja zone u gradu, odnosno općini, ovisno o pogodnosti položaja određenog područja i stupnju opremljenosti objektima i uređajima komunalne infrastrukture, jedinična vrijednost komunalnog doprinosa po vrsti objekata i uređaja komunalne infrastrukture i po pojedinim zonama određena u kunama po m3 građevine, način i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa, opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima može odobriti djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa. Odlukama predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave u posljednje vrijeme odredbe o komunalnom doprinosu sve se više prilagođavaju zahtjevima poduzetnika.

4. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Predstavničko tijelo JLS u skladu s postavkama dokumenata prostornog uređenja kao i u skladu s Planom razvojnih programa koji se donose na temelju posebnih propisa, donosi Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za svaku kalendarsku godinu, uz donošenje proračuna, a koji obvezatno sadrži: opis poslova s procjenom troškova za gradnju objekata i uređaja, te za nabavu opreme, kao i iskaz inancijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora inanciranja djelatnosti. Bilo bi potrebno podzakonskim aktom utvrditi minimum komunalnog standarda održavanja komunalne infrastrukture na području JLS te sukladno tome, u svakoj jedinici planirati potrebna sredstva. Izvršno tijelo JLS dužno je do kraja ožujka svake godine podnijeti predstavničkom tijelu izvješće o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Izvješće o izvršenju tog Programa, vezano je za Godišnje izvješće o izvršenju Proračuna za proteklu godinu te se u ovom slučaju radi o potrebi usklađenja ZKG-a sa Zakonom o proračunu (NN RH, br. 87/08, 136/12). Najbolji način je propisati ZKG-om da izvršno tijelo JLS ima obvezu do 1. lipnja tekuće godine podnijeti predstavničkom tijelu JLS izvješće o izvršenju navedenog Programa, za prethodnu kalendarsku godinu. Programi gradnje sadrže sve manje investicijskih zahvata zbog pomanjkanja sredstava. /nastavak u sljedećem broju: Rješenje o komunalnom doprinosu/ TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Desanka Sarvan*

UDK 347.7

Pravna zaštita od postupanja pružatelja komunalnih i vodnih usluga Pružateljima javnih usluga zakonom su propisane obveze kojih su se dužni pridržavati. Uskrata pružanja ili neodgovarajuće pružanje javnih usluga razlog su da korisnici mogu uložiti prigovor i pokrenuti upravni spor kao mjere pravne zaštite svojih prava. U članku autorica detaljnije obrazlaže institut prigovora i nadležnosti za njegovo razmatranja i postupanje.

1. Uvod Značaj komunalnih i vodnih usluga kao javnih usluga za funkcioniranje svakodnevnog života stanovništva i gospodarstva zahtjeva posebno pravno uređenje. Međusobni odnos korisnika javnih usluga i pružatelja javnih usluga, je pravni odnos građanskopravne, a ne upravnopravne naravi. Naime, pružatelj javnih usluga je de facto prodavatelj javnih usluga (javno trgovačko društvo, javna ustanova, služba jedinica lokalne samouprave, pravna ili izička osoba - koncesionar), a korisnik je kupac tih usluga. No, s jedne strane, zbog očigledno neravnopravnog položaja obiju stranaka u tom ugovornom odnosu, do kojega obično dolazi na temelju ponuđenih uvjeta ugovora pružatelja javnih usluga, na koje korisnik može malo ili nikako utjecati1, a koji se pretežno zaključuju po pristupanju (adhezioni ugovori), te s druge strane, zbog izuzetnog značaja javnih usluga za stanovništvo i gospodarstvo, korisnicima javnih usluga kao očito slabijoj strani u tom ugovornom odnosu, potrebno je osigurati posebnu pravnu zaštitu. Korisnike komunalnih i vodnih usluga potrebno je zaštititi od postupanja, odnosno propuštanja postupanja isporučitelja javnih usluga koje imaju učinak na prava, obveze ili pravne interese izičkih i pravnih osoba. Prema novom Zakonu o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09 – u daljnjem tekstu, ta se pravna zaštita ostvaruje podnošenjem prigovora protiv poduzimanja ili propuštanja radnji pružatelja2 * 1

Desanka Sarvan, mag. iur., Županija Istarska, Pula Tzv. oktroirani ugovori.

U pojedinim zakonskim tekstovima pravne i izičke osobe koje obavljaju javne usluge nazivaju se isporučitelji usluga. Kako je u članku 157. ZUP-a naveden izraz pružatelji usluga, ovaj izraz rabimo u nastavku teksta.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

javnih usluga koje imaju učinak na prava, obveze ili pravne interese izičkih i pravnih osoba, a o kojima se ne rješava u upravnom postupku.

2. Javne usluge De lege lata javnim uslugama smatraju se u smislu Zakona o zaštiti potrošača (NN, br. 79/07 i 125/07ispr. 79/09 i 89/2009 - ispravak – u daljnjem tekstu: ZZP): distribucija električne energije, opskrba električnom energijom, distribucija plina, opskrba plinom, distribucija toplinske energije, opskrba toplinskom energijom, opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika u javnom prometu, poštanske usluge, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslova i javne telekomunikacijske usluge3. Od navedenih javnih usluga, u komunalne usluge spadaju: prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika i obavljanje dimnjačarskih poslova4,5. Usluge opskrbe pitkom vodom i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda koje su bile određene kao komunalne djelatnosti prema točkama 1. i 2. stavka 1. članka 3. ZKG-a, nakon stupanja na snagu Zakona o vodama (NN, br. 153/09 – stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine - u daljnjem tekstu ZV), de inirane su kao usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te

Stavak 1. članka 24. ZZP.

Komunalne djelatnosti u smislu Zakona o komunalnom gospodarstvu ( NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000 59/01, 26/03 – proč. tekst i 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09 i 153/09 – u daljnjem tekstu: ZKG) su: prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo te održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika. 4

5 Komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba (stavak 1. članak 2. ZKG).

117

KOMUNALNO GOSPODARSTVO kao vodne usluge6,7. Smatramo da se vodne usluge i dalje mogu smatrati komunalnim uslugama, samo što uvjeti i način njihovog obavljanja nisu propisani ZKG-om, već posebnim zakonom (lex specialis) i to upravo ZV-om/098. Naime, nadležnost za obavljanje ovih djelatnosti i dalje ostaje pri JLS, jer je člankom 196. ZV-a/09 propisano da se a) djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju kao javna služba, b) da su iste djelatnosti od interesa za JLS na uslužnom području, te c) da su JLS dužne osigurati obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te da JLS imaju u djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje ovlasti i obveze propisane ZV-om/09. Pojam javnih usluga povezuje se s obavljanjem usluga u smislu javne službe. Tako je stavkom 1. članka 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000 59/01, 26/03 – proč. tekst i 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 84/11- v. članak 141. Zakona o cestama i 90/11 – v. članak 118. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji i 144/12 - u daljnjem tekstu ZKG) propisano da se komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba (stavak 1. članak 2. ZKG), a člankom 196. ZV-a propisano je da se djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju kao javna služba. To podrazumijeva posebne uvjete i način obavljanja ovih usluga, koji proizlaze iz njihovih osobitosti i izuzetne važnosti za građane i gospodarstvo. U pravnoj literaturi navodi se kako je komunalne usluge moguće općenito odrediti kao gospodarske usluge od interesa za izičke i pravne osobe na razini lokalne zajednice u kojoj svakodnevno žive i rade, te kojima se neposredno ostvaruju svakodnevne potrebe građana u naseljima9. Komunalne Točka 30. i točkom 94. članka 2. Zakona o vodama (NN, br. 153/09). Prema stavku 1. članka 258. ZV-a, na dan stupanja na snagu ZV-a prestaju važiti odredbe članka 3., 4., 5., 11., 12., 13., 14., 15., 19., 20., osim stavka 3, članka 21., 30., 34., 35., 36., 37., 38., 39., 40., 40.a, 41., 44. i 45. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04, 178/04, 38/09 i 79/09) u dijelu koji se odnosi na komunalnu djelatnost opskrbe pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda.

Djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju se kao javna služba (članak 196. ZV-a).

Napominjemo da je navedeno isključivo mišljenje autorice, te dopuštamo i suprotno, pa stoga u nastavku teksta navodimo izraz komunalne i vodne usluge.

Ž. Pavić, o.c. str.120. „… komunalne službe koje zadovoljavaju interese građana u okviru njihove najuže lokalne zajednice u kojoj svakodnevno žive i rade.“

118

usluge obuhvaćaju isporuku usluga izičkim i pravnim osobama na razini lokalne zajednice, pri čemu isporučitelj ima posebne obveze prema korisnicima usluga, te ujedno i relativno monopolistički položaj jedinog isporučitelja pojedinih usluga na lokalnom tržištu (tzv. prirodni monopol). Ove uslužne djelatnosti stoga ne potpadaju pod zakone slobodnog tržišta, jer se njihova svrha, zbog njihovog izuzetnog društvenog značaja ne može ostvariti isključivo primjenom tržišnih zakonitosti. U obavljanju komunalnih usluga mora se voditi računa o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti, s jedne strane, ali i o ostvarenju javnog interesa, utjelovljenog u svakoj javnoj službi s druge strane. Obavljanje komunalnih usluga ne može se razmatrati isključivo sa stajališta poduzetničkih i tržišnih sloboda10.

Za komunalni sektor navodi se da subjekti koji obavljaju djelatnosti ne djeluju u normalnim tržišnim okolnostima zbog zatvorene prirode njihovih tržišta (monopol ili oligopol), ili zbog posebnih ili ekskluzivnih prava koja im dodijele državna tijela. Pravni ili tehnički monopol ograničava (ili čak onemogućuje) konkurenciju. S druge strane, cijena i kvaliteta usluga koje oni nude vrlo su važni za društvo i ekonomiju. U komunalni sektor spadaju aktivnosti kada se usluge pružaju putem ustaljene tehničke mreže čije postojanje ograničava konkurenciju te stoga u praksi, čak i kada nema legalnog monopola, malo je vjerojatno da će se drugi subjekt pojaviti na tržištu, 11

Iz obrazloženja rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U - I - 2777/2004 od 8. studenoga 2005. godine (NN, br. 138/05). Sud smatra “da su JLS ovlaštene autonomno odlučiti, u skladu s ustavnim i zakonskim ovlastima, kome će povjeriti obavljanje ... komunalne djelatnosti u skladu s člankom 4. stavkom 1. ZOKG-a, vodeći pri tome računa o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti, s jedne strane, ali i o ostvarenju javnog interesa, utjelovljenog u svakoj javnoj službi, s druge strane. Komunalna djelatnost ... ne može se razmatrati isključivo sa stajališta poduzetničkih i tržišnih sloboda u smislu članka 49. Ustava ....” 10

Directive 2004/17/EC of the European Parliament and of the Council of 31 March 2004 coordinating the procurement procedures of entities operating in the water, energy, transport and postal services sectors (30.04.2004). 11

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO kao i u slučaju kada je ograničen broj subjekata koji imaju ovlast za obavljanje određene usluge.

4. Obveze pružatelja komunalnih i vodnih usluga

U pravu EZ-a, javne službe dijele se na gospodarske i negospodarske službe od općeg interesa. Pojam gospodarska služba od općeg interesa obuhvaća svaku gospodarsku djelatnost koja je u posebnom društvenom interesu. Osnovna načela obavljanja službi od općeg interesa su: a) načelo supsidijarnosti koje treba omogućiti organizaciju i djelovanje službi od općeg interesa na razini koja je najbliža građanima, b) postizanje ciljeva službi od općeg interesa u okviru jedinstvenog tržišta, c) službe od općeg interesa trebaju doprinijeti postizanju kohezije kroz koncept univerzalne službe, d) osiguravanje visoke kakvoće i sigurnosti u obavljanju službi, e) zaštita prava korisnika i potrošača, f) praćenje i vrednovanje obavljanja službi radi osiguranja kvalitete, g) poštivanje različitosti službi od općeg interesa, h) transparentnost u pogledu oblikovanja i provedbe javnih politika koje se tiču službi od općeg interesa, te i) jačanje pravne sigurnosti u pogledu službi od općeg interesa12.

Isporučitelji komunalnih i vodnih usluga imaju posebne obveze u obavljanju javnih usluga. Tako prema stavku 2. članka 2. ZKG-a, isporučitelji komunalnih usluga moraju: a) osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, b) osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, c) osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja, te d) osigurati javnost rada.

3. Pružatelji komunalnih i vodnih usluga De lege lata pružatelji komunalnih usluga mogu biti: a) trgovačko društvo koje osniva JLS, b) javna ustanova koju osniva JLS, c) služba – vlastiti pogon koju osniva JLS, d) pravna i izička osoba na temelju ugovora o koncesiji, te e) pravna i izička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova13. Javni isporučitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje je trgovačko društvo ili ustanova u kojem udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu, odnosno osnivačko pravo imaju isključivo JLS. Javni isporučitelj vodne usluge ne može obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje, odnosno djelatnosti iz članka 125. stavka 3. ZV14,15. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions of 12 May 2004. White Paper on services of general interest (COM 2004 374 inal).

Stavak 1. članka 4. ZKG.

Članak 202. ZV.

Prema članku 171.ZV koncesija za javne usluge i javne radove ne daje se za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i djelatnosti javne odvodnje. Iznimno: a) pravna osoba može koncesijom steći pravo pružanja javne usluge pročišćavanja otpadnih voda i/ili pravo izvođenje ili projektiranja i izvođenja radova u djelatnosti pročišćavanja otpadnih voda i b) pravna ili izička osoba može koncesijom steći pravo pružanja javne usluge čišćenja septičkih i sabirnih jama. Osim toga, pravna ili izička osoba može koncesijom steći pravo pružanja usluge javnoga navodnjavanja i/ili pravo izvođenja ili projektiranja i izvođenja radova u djelatnosti javnoga navodnjavanja.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Člankom 197. ZV-a propisane su obveze javnih isporučitelja vodnih usluga: a) vodne usluge se pružaju pod nediskriminacijskim uvjetima i socijalno prihvatljivim uvjetima, b) djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju se učinkovito, ekonomično i svrhovito, c) djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju se tako da se osigura njihov održivi razvitak i stalno povećanje kakvoće vodnih usluga, d) komunalne vodne građevine održavaju se trajno u stanju funkcionalne sposobnosti, e) cijene vodnih usluga određuju se prema načelima punoga povrata troškova, kako je utvrđeno zakonom kojim se uređuje inanciranje vodnog gospodarstva, socijalne prihvatljivosti cijene vode i zaštite od monopola, f) cijena vodnih usluga ne može pokrivati troškove neekonomičnog poslovanja isporučitelja vodnih usluga, g) javnost mora biti upoznata s bitnim informacijama o pružanju vodnih usluga. Za isporučitelje javnih usluga ZZP propisuje sljedeće obveze:16 • obveza održavanja kvalitete javne usluge u skladu s zakonom, posebnim propisima i pravilima struke17 • pružanje usluge vodeći računa o sigurnosti, redovitosti i kvaliteti javne usluge te da je ona ravnopravno pristupačna svim potrošačima18 (načelo nediskriminatornosti) • prodaja potrošačima javnih usluga mora biti obračunata primjenom cijena utvrđenih posebnim propisima, a kada to priroda javne usluge dopušta, mora biti obračunata prema potrošnji 16 U smislu ZZP-a javnim uslugama smatraju se distribucija električne energije, opskrba električnom energijom, distribucija plina, opskrba plinom, distribucija toplinske energije, opskrba toplinskom energijom, opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika u javnom prometu, poštanske usluge, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslova i javne telekomunikacijske usluge. 17

Članak 27. ZZP.

Stavak 1. članak 28. ZZP.

119

KOMUNALNO GOSPODARSTVO • potrošaču mora biti unaprijed omogućeno upoznavanje sa svim uvjetima korištenja javnih usluga i te uvjete je potrebno javno objaviti u medijima. • tijela koja odlučuju o pravima i obvezama potrošača javnih usluga, moraju osnovati savjetodavna tijela u koja će biti uključeni predstavnici udruga potrošača, a odluke će donositi nakon mišljenja savjetodavnog tijela, na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način (načelo javnosti) • isporučitelj je dužan osnovati povjerenstvo za reklamacije potrošača, u kojem trebaju biti zastupljeni predstavnici udruga za zaštitu potrošača, koje mora pismenim putem odgovoriti potrošačima na zaprimljene reklamacije u roku od 30 dana od dana zaprimanja reklamacije19 • mora omogućiti potrošačima priključak na distribucijsku mrežu i uporabu priključka i mreže te pružanje usluga u skladu s posebnim propisima, koncesijskim ugovorima ili općim aktima JLS na čijem području se usluga pruža, pod nediskriminirajućim, unaprijed poznatim i ugovorenim uvjetima20.

5. Neopravdana uskrata isporuke komunalnih i vodnih usluga Najčešća povreda prava korisnika javnih usluga od strane pružatelja tih usluga jest neopravdana uskrata isporuke javne usluge. Ovu mjeru isporučitelji komunalnih i vodnih usluga često primjenjuju kako bi disciplinirali korisnike tih usluga koji uslugu ne plaćaju. Naime, nepodmirena dugovanja komunalnih i vodnih usluga zastarijevaju u roku od jedne godine, te ako nadležna služba isporučitelja usluge nije pokrenula postupak pred sudom za naplatu potraživanja, može doći do zastare duga21. Radi tako kratkog roka zastare, isporučitelji javnih usluga 19

Članak 24. ZZP

Članak 25. ZZP.

Prema članku 232. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/08 i 41/08), zastarijevaju za jednu godinu: 1) tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu; za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, u slučaju da je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva, 2) tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika, 3) tražbina pošte, telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, 4) tražbina pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena. Zastara teče, iako su isporuke ili usluge produljene. Tražbina naknada za javne usluge, kao i za sve troškove kućanstava koji se plaćaju u stalnim mjesečnim ili kvartalnim iznosima, zastarijeva za jednu godinu (stavak 10. članka 24. ZZP).

120

često pribjegavaju jednostavnom isključenju isporuke usluge, kada je korisnik dužan platiti ukupan iznos duga bez mogućnosti isticanja prigovora zastare, u cilju ponovne mogućnosti korištenja javne usluge. Pojedine JLS takvo su postupanje čak i propisale aktima predstavničkog tijela (odlukama), no prema ocjeni zakonitosti jednog takvog općeg akta, Ustavni sud Republike Hrvatske takvo je postupanje ocijenio protivno Ustavu i zakonu. Odlukom Broj: U-II1711/2002 od 11. srpnja 2007. godine (objavljeno u NN, br. 86/2007), Ustavnog suda pokrenut je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom, te je ukinut članak 5. Odluke o načinu plaćanja komunalnih usluga (List O. broj 72/00), koji je glasio: Ako korisnik neredovito plaća komunalne usluge i zakasni s plaćanjem više od 30 dana, Komunalac će takvom korisniku dostaviti opomenu pred isključenje vode zbog neplaćanja dugovanja. Korisniku koji u roku od 8 dana prijema opomene ne plati svoje dospjelo dugovanje Komunalac će isključiti vodu na način da će skinuti vodomjer na mjernom mjestu korisnika. Komunalac će korisnika ponovno priključiti na vodovodnu mrežu nakon podmirenja cjelokupnog dospjelog dugovanja kao i troškova skidanja i postavljanja vodomjera. Sud je u obrazloženju naveo kako takvo postupanje Komunalca d.o.o. iz Opatije ima posebno značenje i važnost ako se ima u vidu da je Komunalac d.o.o. iz Opatije odredio isključenje opskrbe pitkom vodom na mjernom mjestu korisnika u slučaju da »korisnik neredovito plaća komunalne usluge«. Takvo stajalište isporučitelja usluge opskrbe pitkom vodom, na temelju kojega se samovoljno povezuju i prisilno naplaćuju različite obveze korisnika komunalnih usluga, također se ne bi moglo ocijeniti ustavnopravno prihvatljivim. Prema ocjeni Ustavnog suda, u članku 5. Odluke pravna sigurnost objektivnog pravnog poretka je izostala, jer Zakon niti u jednoj odredbi nije propisao ovlaštenje pravne osobe koja obavlja komunalnu djelatnost (isporučitelja usluge opskrbe pitkom vodom) da autonomno uredi i odredi prisilnu naplatu dospjelih, a nepodmirenih dugovanja korisnika opskrbe pitkom vodom putem skidanja vodomjera na mjernom mjestu korisnika. U obrazloženju odluke, Ustavni sud napominje da u većini stambenih zgrada, pa tako i u predlagateljevoj stambenoj zgradi postoji samo jedan vodomjer za cijelu zgradu, a ne i za posebni dio zgrade (stan). Člankom 26.a Zakona, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2000. godine (NN, br. 128 od 30. studenog 1999. godine), propisano je da priključenje na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom treba izvesti na način da svaki posebni dio zgrade koji predstavlja samostalnu TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO uporabnu cjelinu, odnosno svaki pojedinačni potrošač ima ugrađen poseban uređaj za mjerenje potrošnje. Stoga zbog skidanja vodomjera i isključivanja vode u višestambenoj zgradi trpe i korisnici koji uredno plaćaju opskrbu pitkom vodom. Iz sadržaja navedenih odredbi Zakona proizlazi da se komunalne djelatnosti, a time i opskrba pitkom vodom mora obavljati na svrhovit, trajni i kvalitetan način. Da bi se udovoljilo tim zahtjevima korisnici komunalnih usluga moraju na propisani način i u određenim rokovima izvršavati svoju obvezu, odnosno platiti cijenu isporučene komunalne usluge, znajući za posljedice koje je za neizvršavanje obveze propisao objektivni pravni poredak. U konkretnom slučaju naplata dospjelih, a neplaćenih potraživanja za isporučenu pitku vodu treba se ostvarivati u parničnom i ovršnom postupku, na temelju i u skladu s odredbama mjerodavnih zakona koji čine objektivni pravni poredak Republike Hrvatske. Stoga je stajalište Ustavnog suda da donositelj Odluke uređivanjem normativnog sadržaja članka 5. Odluke nije mogao autonomno, bez zakonskog ovlaštenja urediti uvjete za prisilno isključenje vode kada korisnik ne plati cijenu za izvršenu uslugu, odnosno potrošenu pitku vodu. ZZP dozvoljava uskratu javnih usluga samo pod sljedećim uvjetima: a) ako se račun pružatelja javne usluge osporava bilo u kojem sudskom ili izvansudskom postupku, a potrošač uredno podmiruje sve sljedeće nesporne račune, trgovac – pružatelj javne usluge ne smije potrošaču obustaviti pružanje usluge do okončanja navedenoga sudskog ili izvansudskog postupka, b) ako je pružatelj javne usluge obustavio pružanje usluge prije nego što je od nadležnog tijela ili osobe obaviješten o pokrenutom postupku, dužan je ponovo započeti i nastaviti pružati uslugu potrošaču do okončanja sudskog ili izvansudskog postupka c) ta se obveza odnosi i na slučaj kada pružatelj javne usluge pokrene postupak prisilne naplate protiv potrošača, time da se TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

sudskim ili izvansudskim postupkom smatra svaki postupak predviđen važećim propisima, kao i svaki postupak predviđen općim uvjetima ili drugim pravilima pružatelja javne usluge22. Ograničenja ili obustave isporuke vodnih usluga propisane ZV-om pretpostavljaju da isporučitelj vodne usluge može iz opravdanih razloga, sukladno općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga, ograničiti, odnosno obustaviti korisnicima isporuku vodnih usluga23. ZKG određuje prekršaj isporučitelja komunalne usluge, odnosno osoba koja obavlja komunalnu djelatnost ili druga pravna i izička osoba ako bez opravdanih razloga prestane isporučivati komunalnu uslugu ili obustavi isporuku komunalne usluge korisniku koji je plaća24. Stoga se postavlja pitanje što se mogu smatrati opravdanim razlozima za obustavljanje isporuke komunalnih usluga korisnicima. Smatramo da bi to bilo u slučaju: a) više sile te b) u slučajevima koje propisuje članak 26. ZZP-a, kao posebni zakon (lex specialis)25 .

6. Prigovor korisnika javnih usluga Pod postupanjem pružatelja javnih usluga smatra se poduzimanje ili propuštanje radnji pružatelja javnih usluga koje imaju učinak na prava, obveze ili pravne interese izičkih i pravnih osoba, a o kojima se ne rješava u upravnom postupku. Po prigovoru korisnika javnih usluga nadležno javnopravno tijelo dužno je ispitati navode korisnika javnih usluga te poduzeti mjere iz svoje nadležnosti po pravu nadzora. Nadležno tijelo dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana izjavljivanja prigovora, obavijestiti korisnika usluga u pisanom obliku o mjerama koje je u povodu prigovora poduzelo. Ako korisnik usluga nije zadovoljan poduzetim mje22

Članak 26. ZZP.

Članak 216. ZV.

Točka 2. stavak 1. članak 40. ZKG.

U svakom slučaju, bilo bi svrsishodno u tom smislu dopuniti aktualni ZKG, te izrijekom navesti ove slučajeve, kao što je , primjerice prema točki 4. stavka 1. članka 30. Zakona o distribuciji plina (NN, br. 40/07, 152/08, 83/09), propisano da operater ima pravo ograničiti ili prekinuti ugovorenu distribuciju plina: a) u slučaju izravne ugroženosti života i zdravlja ljudi ili imovine te radi otklanjanja takvih opasnosti, b) u slučaju kriznog stanja i radi sprečavanja nastanka kriznog stanja, c) radi planiranog održavanja ili rekonstrukcije distribucijskog sustava, d) radi otklanjanja kvarova na distribucijskom sustavu, e) kada uređaji priključeni na distribucijski sustav preuzimaju plin na način koji bi mogao ugroziti život i zdravlje ljudi ili imovinu, f) u slučaju neovlaštene potrošnje i neovlaštene distribucije plina, g) u slučajevima kad se korisnik ne pridržava svojih ugovornih obveza, u skladu s općim uvjetima za opskrbu prirodnim plinom. 25

121

KOMUNALNO GOSPODARSTVO rama ili u propisanom roku nije obaviješten o poduzetim mjerama, može pokrenuti upravni spor26. Za postupanje po prigovoru značajno je razmotriti sljedeće: a) prigovor se može izjaviti sve dok radnja ili propuštanje radnje pružatelja javnih usluga traje, te b) prigovor se može podnijeti tijelu nadležnom za provedbu nadzora nad obavljanjem tih javnih usluga.

6.1. Trajanje radnje ili propuštanja radnje pružatelja javnih usluga Korisnik javne usluge mora podnijeti prigovor protiv poduzimanja ili propuštanja radnji pružatelja javnih usluga dok ta radnja ili propuštanje traje. Primjerice, u slučajevima uskrate javne usluge za koju korisnik javne usluge smatra da je neopravdana, ili, primjerice, u slučaju pružanja javne usluge koja nije sukladna propisanim standardima kvalitete, korisnik javne usluge mora podnijeti prigovor dok takve činjenice postoje. Smatramo (u smislu odredbe stavka 3. članka 157. ZUP-a) da u slučaju kada naknadno (nakon podnošenje prigovora) nastupi činjenica osiguravanja javne usluge ili usluge odgovarajućeg standarda (tj. prestanak nezakonite radnje ili propuštanja pružatelja javnih usluga), ta činjenica ne utječe na tijek upravnog postupka koji je pokrenut prigovorom korisnika javnih usluga. U tom slučaju, smatramo da korisnik javnih usluga ima pravni interes prigovorom zatražiti ne samo prestanak sporne radnje ili propuštanja radnje pružatelja javnih usluga, već i utvrđenje da je do takvih radnji ili propuštanja došlo, iako su kasnije otklonjene, jer korisnik usluga po istoj osnovi može ostvarivati pravo na naknadu štete ili postavljati druge imovinsko-pravne zahtjeve prema pružatelju javnih usluga( primjerice, razmjerno smanjenje cijene javne usluge i sl.).

6.2. Nadležnost tijela uprave za odlučivanje o prigovoru U odnosu na komunalne i vodne usluge, postavlja se pitanje koje je tijelo nadležno za postupanje po prigovoru korisnika usluga, odnosno koje je tijelo nadležno za provedbu nadzora nad obavljanjem tih javnih usluga. Smatramo da je nadležno tijelo za odlučivanje po prigovoru korisnika protiv pružatelja komunalnih i vodnih usluga Državni inspektorat, Članak 158. Zakona o općem upravnom postupku ( NN, br. 47/09- u daljnjem tekstu: ZUP).

122

odnosno nadležna inspekcija prema posebnom propisu (ZV), no moguće je da su to i druga upravna tijela, na što će odgovor dati upravno-sudska praksa. Naime, ZUP ne određuje za nadležno tijelo za rješavanje po prigovoru ono tijelo uprave koje obavlja inspekcijski nadzor nad pružateljem javne usluge, ali smatramo da odredbe posebnih zakona upućuju na tu vrstu nadzora nad pružateljima komunalnih i vodnih usluga. Naime, prema članku 142. ZZP-a, nadzor nad provođenjem toga Zakona obavljaju nadležni inspektori ministarstava i Državnog inspektorata, u skladu s ovlastima utvrđenim zakonom. Jednako tako, prema stavku 2. članka 39. ZKG-a, inspekcijski nadzor nad provedbom ZKG-a obavljaju gospodarski inspektori Državnog inspektorata, osim ako tim Zakonom nije drukčije određeno27,28. Prema članku 224. ZV-a inspekcijski nadzor se provodi i nad isporučiteljima vodnih usluga u pružanju vodnih usluga, a inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ZV-a i propisa donesenih na temelju ZV-a provodi inspekcija ustrojena u Ministarstvu (državna vodopravna inspekcija), osim ako ZV-om nije drukčije određeno. I kod nadzora pružatelja vodnih usluga nalazimo nadležnost Državnog inspektorata kada se obavlja nadzor prema ZZP-u.

7. Umjesto zaključka Smatramo da prigovor kao relativno novo pravno sredstvo (koje je uređeno novim ZUP-om), a koje je na dispoziciji korisnika javnih usluga radi zaštite njihovih prava, odnosno pravnih interesa od (ne)postupanja pružatelja javnih usluga, doprinosi jednostavnijem i bržem rješavanju slučajeva nezakonitog postupanja pružatelja javnih usluga prema korisnicima tih usluga u komunalnom i vodnom gospodarstvu, ali u konačnici i utječe na spriječavanje takvog postupanja i bolju zaštitu korisnika tih usluga.

Prema članku 39. ZKG-a, nadzor zakonitosti rada nad provedbom tog Zakona provodi Vlada Republike Hrvatske i nadležno ministarstvo.

28 Prema stavku 1. članku 2. Zakona o državnom inspektoratu (NN, br. 116/08 i 123/08), Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove koji se odnose na nadzor obavljanja poslova i provedbu propisa o: trgovini i uslugama, radu i zaštiti na radu, elektroenergetici, rudarstvu, opremi pod tlakom i dr.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12 i 144/12) i Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12) određeni su neoporezivi iznosi kao primici koji se ne smatraju plaćom samo ako se isplaćuju zaposlenicima, odnosno stipendije redovnim studentima i učenicima. Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. br. I. 1.

do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN br. 8/06, primjena od 18. siječnja 2006. OTPREMNINE I DAROVI

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu)

Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne bolesti

Dar djetetu do 15 godina starosti

Dar posloprimcu

Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.)

IV. u visini stvarnih izdataka

Troškovi noćenja na službenom putovanju

Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

8.000,00 kn 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 600,00 kn godišnje samo u naravi (do 400,00 kn godišnje) sveukupno 2.500,00 kn godišnje

POTPORE

Zbog invalidnosti zaposlenika

U slučaju smrti zaposlenika

7.500,00 kn

u visini stvarnih izdataka

U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte 2,00 kn po prijeđenom kilometru

Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

7..

Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

Darovanje za zdravstvene potrebe4

Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

II.

DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT 170,00 kn dnevno Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) 170,00 kn dnevno Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

Pomorski dodatak

Naknada za odvojeni život

Dnevnice u inozemstvu

III.

Dopuštena isplata

NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom putovanju

Vrsta isplate

250,00 kn dnevno 1.600,00 kn mjesečno

V. 1.

2.500,00 kn godišnje

2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

NAGRADE ZAPOSLENICIMA Za navršenih: – 10 godina radnog staža – 15 godina radnog staža – 20 godina radnog staža – 25 godina radnog staža – 30 godina radnog staža – 35 godina radnog staža – 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu ( NN, br. 139/12).

Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak). 2

Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.

Sukladno čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.

Sukladno čl. 9. t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kuna mjesečno.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

123

TIM4PIN INFO VI.

STIPENDIJE

Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

1.600,00 kn mjesečno

Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća

4.000,00 kn mjesečno

Stipendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu Stipendije na javnim natječajima koje isplate isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA 1.600,00 kn mjesečno Sportske stipendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno prema posebnim propisima

VII. 1.

2. 3.

Nagrade za sportska ostvarenja

VIII.

u ukupnom iznosu isplate

20.000,00 kn godišnje

PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika

50.000,00 kn godišnje

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada

1.600,00 kn mjesečno

NAPOMENE: • Iako se radi o neoporezivim iznosima, stipendije, sportske stipendije, nagrade za sportska ostvarenja obvezno se isplaćuju na žiro – račun primatelja. Izuzete su nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada koje se mogu isplatiti u gotovini. • Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak). • Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema čl. 44. st. 16. Pravilnika o porezu na dohodak. • IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati: - Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema čl. 10. t. 11. Zakona o porezu na dohodak i čl. 5. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak). 124

- Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog korisnika

2. Naknade korisnika državnog proračuna • Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Na temelju članka 20. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br.139/12) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. • Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12 i Dodatku I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 89/12) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u 2013. godini. Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. godini prema dodacima kolektivnih ugovora Materijalno pravo Dnevnica za službeni put u zemlji Terenski dodatak Regres za godišnji odmor Božićnica Osnovica za isplatu jubilarne nagrade

Državni službenici i namještenici 150,00 kn

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn

150,00 kn Neće se isplatiti

Neće se isplatiti 900,00 kn

Neće se isplatiti 500,00 kn

Kod državnih službenika i namještenika Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru u članku 5. je, osim smanjenja osnovice za isplatu jubilarnih nagrada s 1.800,00 kuna na 900,00 kuna, de inirano je da se službenicima i namještenicima koji će u 2013. godini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

TIM4PIN INFO Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2013. godini prema dodacima kolektivnih ugovora Godine neprekidne službe/rada u državnim tijelima Ugovoreno i jedinicama pravo lokalne i područne (regionalne) samouprave 5 1 osnovica 10

Službenici i Državni namještenici službenici i u javnim namještenici službama Osnovica: Osnovica: 900,00 kn 500,00 kuna

1,25 osnovice

500,00

1.125,00

625,00

1,5 osnovice

750,00

1,75 osnovice

1.575,00

875,00

2 osnovice

1.000,00

2,5 osnovice

2.250,00

1.250,00

3 osnovice

1.500,00

4 osnovice

3.600,00

2.000,00

5 osnovica

4.500,00

2.500,00

• Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slijedeći iznosi naknada:

Tablica 6. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću - za zdravstveno osiguranje 13% - za zaštitu zdravlja na radu 0,5% - za zapošljavanje i doprinos (ili 1,6 + 0,1%)* za poticanje zapošljavanja 1,7% (ili 1,6 + 0,2%)* osoba s invaliditetom

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%. Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopama prikazanim u tablici 5. Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak

Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru 150,00 kn dnevno

3. Plaće Tablica 5. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće - za mirovinsko osiguranje - I. stup - II. stup TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

20% 15% 5%

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

4,86% 7,84% 11,28% 17,58%

Stope Stope doprinosa za doprinosa za radnike u I. radnike u II. stupu stupu 3,61% 1,25% 5,83% 2,01% 8,39% 2,89% 13,07% 4,51%

• Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu u 2013. godini Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu plaćaju poslodavci za osobe koje se upućuju na službeni put u inozemstvo u sve zemlje, neovisno o tome ima li Hrvatska s njima sklopljen ugovor ili ne. Sukladno članku 188. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08 do 22/12), ovaj doprinos se obračunava prema stopi od 20% na osnovicu od 2.753,42 kn mjesečno za put obavljen nakon 1. siječnja 2013. godine. Ako se doprinos plaća za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se za svaki dan proveden na 125

TIM4PIN INFO službenom putu plaća iznos razmjerno broju dana u mjesecu.

Tablica 9. Osobni odbici

Tablica 8. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu dodatnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu

Osobni odbitak

Broj dana u mjesecu Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

98,34

91,78

88,82

19,67

18,36

17,76

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu se plaća do 15. dana u tekućem mjesecu za obavljena službena putovanja u prethodnom mjesecu. Ovaj doprinos uplaćuje se na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske 1001005-1863000160 poziv na broj 68 8443 – OIB pravne osobe Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike se evidentira na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD. • Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću - Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08.144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (članak 20. stavak 2. Zakona) - Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i 120/12), poslodavci koji zaposle: a) nezaposlenu osobu koja ima više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu, b) dugotrajno nezaposlenu osobu koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom). 126

Svota osobnog Faktor odbitka osobnog odbitka Mjesečno od 1.3. 1,00 2.200 0,50 1.100

Osnovni osobni odbitak Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,0 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8, 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100% invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Umirovljenici područja - Visina mirovine, posebne državne skrbi a najviše 3.400 (najmanja 2.200) I. skupina 3.840 Područje posebne državne II. skupina 3.200 skrbi III. skupina 2.400 Brdsko-planinska područja 2.400

Tablica 10. Stope poreza na dohodak Stope poreza na dohodak 12% 25% 40%

Mjesečna porezna osnovica do 2.200,00 kn iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn (tj. daljnjih 6.600,00 kn) iznad 8.800,00 kn

• Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći (NN, br. 67/08.). Od 1. lipnja 2012. do 31. svibnja 2013., prema objavi Državnog zavoda za statistiku (NN, br. 60/12.), minimalna plaća iznosi 2.814,00 kuna. • Osnovice za izračun plaća za korisnike državnog proračuna i javne službe za 2013. godinu - za državne službenike i namještenike osnovica je utvrđena u iznosu od 5.108,84 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike, NN, br. 40/09.) TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

TIM4PIN INFO - za javne službe osnovica je utvrđena u iznosu od 5.108,84 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama, NN, br. 40/09.) - za državne dužnosnike osnovica je utvrđena u iznosu od 4.630,14 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika, NN, br. 83/09.) - za suce i druge nositelje pravosudnih dužnosti osnovica je utvrđena u iznosu od 4.873,83 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, NN, br. 40/09.) • Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada zaposlenika – za pravne osobe Tablica 11. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada za pravne osobe Naziv doprinosa/poreza Doprinos za zdravstveno osiguranja

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu

Doprinos za mirovinsko osiguranje (I stup)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje - za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu (II stup)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

Broj i naziv uplatnog računa 10010051863000160 Državni proračun Republike Hrvatske

Poziv na broj

Doprinos za zapošljavanje na plaće zaposlenih

10010051863000160 Državni proračun Republike Hrvatske

Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invalidnošću

10010051863000160 Državni proračun Republike Hrvatske

Porez i prirez na dohodak od Račun grada/općine nesamostalnog rada prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb: 10010051713312009

68 8702-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke) 68 8729-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke) 68 1406-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

4. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom

68 8400-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke) 100100568 1863000160 8559-OIBDržavni proračun oznaka R-Sm Republike Hrvatske (može i ne mora4 znamenke) 100100568 1863000160 8109-OIBDržavni proračun oznaka R-Sm (4 Republike Hrvatske znamenke) 68 10010051863000160 8150-OIBDržavni proračun oznaka R-Sm (4 Republike Hrvatske znamenke)

Ovršni zakon (NN, br. 112/12) de inira provođenje ovrhe na plaći kad je riječ o ovrsi na plaći zbog nepravodobnog plaćanja temeljem vjerovničkodužničkog odnosa.

10010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 10010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

U NN, br. 128/12 taj je podatak objavljen i iznosi 5.464,00 kn te se primjenjuje u 2013. godini

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

68 2003-OIBoznaka R-Sm (4 znamenke)

68 2020-OIBoznaka R-Sm (4 znamenke)

Iznos do kojeg poslodavac može ovršiti plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na prosječnu neto plaću u RH te o predmetu ovrhe (članak 173. Ovršnog zakona). U članku 173. Stavku 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12) prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj de inirana je kao prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos prosječne plaće u RH primjenjuje se u slijedećoj godini.

• ograničenja ovrhe kad je plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.464,00 kn - u slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili veća od prosječne neto plaće koja iznosi 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 toga iznosa, odnosno 3.642,66 kn - u slučaju provedbe ovrhe na plaći koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, odnosno iznos od 2.732,00 kn. 127

TIM4PIN INFO - ako se provodi ovrha na plaći koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.366,00 kn. • ograničenje ovrhe kada je plaća ovršenika manja od 5.464,00 kn Ako ovršenik prima plaću koja je manja od 5.464,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika.

• Obrazac IDD mjesečno izvješće do 15. u mjesecu za protekli mjesec, • Obrazac ID-1 do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu. Tablica 12. Koe icijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka

Drugi dohodak* Doprinos za MIO-Stopa 20% prireza Stopa poreza 25%

- u slučaju kada radnik prima plaću koja je niža od prosjeka u RH, tada mu se od ovrhe izuzima iznos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika. Npr, neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kuna. U ovom slučaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaštićen od ovrhe. - u slučaju kada se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u prethodnom primjeru bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kuna mogao biti uplaćen na zaštićeni račun. - ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.366,00 kuna.

1 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

Napomena: U Narodnim novinama, br. 6/13, objavljen je Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Ministarstvo inancija objavilo je tumačenje primjene članka 26. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (www.m in.hr/hr/ovrha-na-novcanimsredstvima).

5. Drugi dohodak Drugi dohodak može se podijeliti u nekoliko skupina: 1. Primitci na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, 2. Autorski honorari, uključujući honorare umjetnika, 3. Primitci sportaša i novinara, 4. Ostali primitci na koje se NE plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, 5. Primitci koji ostvaruju učenici i studenti putem studentskih i učeničkih udruga. Isplatitelj drugog dohotka sastavlja i predaje Poreznoj upravi slijedeća izvješća o obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te o doprinosima za obvezna osiguranja: 128

2 1,666667 1,672241 1,677852 1,683502 1,689189 1,694915 1,700680 1,706485 1,703578 1,706485 1,709422 1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

Drugi dohodak za koji ne postoji obveza doprinosa** Paušalni izdaci- ne Doprinos za MIO-ne Stopa poreza 25% 3 1,333333 1,337793 1,342282 1,346801 1,351351 1,355932 1,360544 1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

Umjetnički autorski honorar Autorski uz potvrdu honorar ovlaštene Paušalni udruge*** izdaciNeoporezivi dio30% 25% Stopa Paušalni izdaciporeza30% 25% Stopa poreza-25% 4 1,212121 1,214698 1,217285 1,219884 1,222494 1,225115 1,227747 1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062 1,132503 1,133948 1,135396 1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.) isplatitelj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13%. ** drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smrti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr. *** Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije: • Hrvatsko društvo ilmskih djelatnika, Zagreb • Hrvatska udruga ilmskih snimatelja, Zagreb • Društvo hrvatskih ilmskih redatelja, Zagreb • Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb • Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, Zagreb • Hrvatska glazbena unija, Zagreb • Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb *

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

TIM4PIN INFO • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

• • •

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb Društvo hrvatskih književnika, Zagreb Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Zagreb Hrvatsko društvo ilmskih kritičara, Zagreb Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, Dubrovnik Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, Rijeka Hrvatska Udruga likovnih umjetnika Split, Split Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika Zadar, Zadar Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja, Čakovec Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, Varaždin Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnika, Zagreb Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb Hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih umjetnika Hrvatske (suvremeni balet), Zagreb Udruga profesionalnih plesnih umjetnika „Puls“ (suvremeni balet), Zagreb Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika, Zagreb Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Zagreb

6. Ostale obavijesti Tablica 13. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 184 160

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 176 168 184 168 176

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Tablica 14. Blagdani (neradni dani) u Republici Hrvatskoj u 2013. godini 1. siječnja 6. siječnja

Nova godina 25. lipnja Bogojavljanje 5. kolovoza ili Sveta tri kralja

Dan državnosti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja 15. kolovoza Velika Gospa 8. listopada Dan neovisnosti

31. ožujka Uskrs 1. travnja Uskrsni ponedjeljak 1. svibnja Praznik rada 1. studenoga Svi sveti 30. svibnja Tijelovo 25. prosinca Božić 22. lipnja Dan 26. prosinca prvi dan po Božiću, antifašističke Sveti Stjepan borbe

Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja i građani islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te građani židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi u te dane. Ako koji od navedenih dana blagdana pada u nedjelju, blagdan, odnosno neradni dan se ne prenosi na idući dan. Za navedene neradne dane radnici imaju pravo na naknadu plaće. Tablica 15. Stope zateznih kamata i eskontna stopa KAMATE I RAZDOBLJE PRIMJENE ESKONTNA STOPA od 11.04.2000. do 22.10.2002. od 23.10.2002. do 30.12.2007. od 31.12.2007. do 22.06.2011. od 23.06.2011. ZATEZNA KAMATA od 01.07.2002. do 02.11.2004. 0d 03.11.2004. do 31.12.2007. Zatezna kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i na odnose iz ugovora između trgovaca i osoba javnog prava* od 01.01.2008. do 30.06.2011. od 01.07.2011. Zatezne kamate u ostalim odnosima od 01.01.2008. do 30.06.2011. od 01.07.2011.

STOPA 5,9% 4,5% 9,0% 7,0%

15% 15%

OBJAVA NN, br. 39/00 NN, br. 12/02 NN, br. 132/07, 75/08, 01/09, 76/09, 01/10, 82/10 i 01/11 NN, br. 66/11, 01/12, 73/12,1/13 NN, br. 72/02 NN, br.153/04 čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08)

17% 15% čl. 29. Zakona o obveznim odnosima 14% 12%

* Prema čl. 26. st. 6. Zakona o obveznim odnosima, osobama javnog prava smatraju se osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava. 129

TIM4PIN INFO Naziv: ________________________________________ ________________________________________ Ime odgovorne osobe: ________________________ Adresa: _______________________________________ OIB: __________________________________________

Žiro-račun: ___________________________________

Narudžbenica broj ________

Datum: Red. br.

Opis

Godišnja pretplata na TIM4PIN MAGAZIN za 2013.

Broj pretplata

Jedinična cijena

Ukupno

1.100,00

NAPOMENE: Temeljem izvršene uplate za godišnju pretplatu ostvaruje se popust od 300,00 kuna na bilo koju radionicu ili seminar TIM4PIN-a. Ako se adresa primatelja časopisa razlikuje od gore navedene adrese molimo posebno napomenuti. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: Model: Žiro račun: Svrha uplate:

OIB pravne osobe 00 HR33 2340009-1110546815 Godišnja pretplata za TIM4PIN MAGAZIN

kontakt broj: tel.: fax:

_______________________________________ potpis i žig naručitelja

130

TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST â&#x20AC;&#x201C; popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a

Ĺ KOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAÄ&#x152;UNE, PRORAÄ&#x152;UNSKE I IZVANPRORAÄ&#x152;UNSKE KORISNIKE

Autori: Ivana MaletiÄ&#x2021;, Ivana Jakir-Bajo, Ana ZoriÄ&#x2021;, Danijela StepiÄ&#x2021; i Davor VaĹĄiÄ?ek

u Zagrebu, HOTEL PALACE,

FISKALNA ODGOVORNOST

$ " ( $ ) ( ( " ( $ !

4. UtvrÄ&#x2018;ivanje rezultata, inancijski izvjeĹĄtaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN

PRIJAVA ZA POHAÄ?ANJE Ĺ KOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA TIM4PIN

NarudĹžbenica broj ________

Voditeljica: Ivana MaletiÄ&#x2021;

Datum: R. br.

Opis

Cijena/kom

Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika

235,00 kuna

Komada

Ukupna cijena

A. B. C.

PRVI DAN DRUGI DAN OBA DANA Datum:

tel: fax:

TIM4PIN â&#x20AC;&#x201C; Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora organizira

potpis i Ĺžig naruÄ?itelja

Potpis:

www.spi.hr

TIM4PIN MAGAZIN • ožujak • 2013.

Integracija Jednostavnost Učinkovitost