4-TRAVANJ 2014 TIM4PIN MAGAZINA by TIM4PIN

5. Koordinacija grado/načelnika rješenja za efikasnu samoupravu održava se 23. travnja 2014. godine s početkom u 11:00 sati u Hotelu Omorika, Crikvenica

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

GRAD CRIKVENICA

• Novine u izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu • Tromjesečni financijski izvještaji • Upravljanje rizicima • Ukidanje “dodatka za vjernost” • Proračunska ograničenja plaća • Izmjene u obračunu doprinosa

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

TIM4PIN MAGAZIN • travanj • 2014.

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

uz pokroviteljstvo Grada Crikvenice i gradonačelnika Damira Rukavine, te suorganizaciju Udruge Gradova.

Prijavnicu, kao i sve dodatne informacije o Koordinacija grado/načelnika te sadržaju predavanja možete pronaći na našoj web stranici www.spi.hr.

Na ovogodišnjoj Koordinaciji obrađivati će se trenutno aktualne teme sa kojima se susreću čelnici JLP(R)S u svom svakodnevnom radu: Ô Važnost likvidnosti JLS i mjere za poboljšanje naplate potraživanja Ô Aktualnosti u vodnom gospodarstvu s osvrtom na nova opskrbna područja Ô Međusobni odnosi RH-e i JLS kao tijela javne vlasti u svezi preklapanja prava vlasništva na javnim dobrima, kao i u svezi upravljanja općim dobrima Ô Upravljanje imovinom JLS u uvjetima nove Upute za procjenu vrijednosti nekretnina Ô GeoKOMIS projekt i mogućnosti povećanja naplate komunalne naknade za 30-60-100% Ô Međusobni odnosi izvršnog i predstavničkog tijela Ô Nadležnosti lokalne samouprave prema važećim propisima Ô Energetski pregled i prijedlog mjera za energetsku obnovu na primjeru Grada Krka

Sretan U ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

•

2014

r k s

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

organizira seminar

Petodnevna edukacija

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE

MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PROJEKATA IZ FONDOVA EU

„UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“

Zagreb, hotel Palace, 28. i 29. travnja, od 10.00 do 16.00 h U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnos ma i u različi m pravnim oblicima. Svi subjek primjenjuju propisani sustav računovodstva i financijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe financijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenos proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja financijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem fiskalne odgovornos čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurira svoja znanja nužna za dobro financijsko upravljanje, planiranje ak vnos , praćenju financijske efikasnos i zakonitos u kontekstu fiskalne odgovornos , sastavljanju i razumijevanju financijskih izvještaja i izradi proračunskih planskih dokumenata. Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i financijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, financijskim izvještavanjem, financijskim upravljanjem, fiskalnom odgovornošću i izradom financijskog plana/ proračuna. Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Ministarstva financija i akademske zajednice. Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materijale) Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

PROGRAM 1. dan – 28. travnja - ponedjeljak Ins tucionalni okvir sustava proračuna Obilježja i funkcije sustava proračuna, proračunski proces, zakonski okvir Osnove računovodstva Klasificiranje poslovnih događaja, odnos proračuna i proračunskih korisnika, riznica uređen sustav javnih financija Porezni položaj proračunskih subjekata (PD, PDV) Državna i interna revizija, FMC u javnom sektoru 2. dan – 29. travnja - utorak Klasifikacije, priznavanje i mjerenje rashoda pravila i primjeri Klasifikacije, priznavanje i mjerenje prihoda Priznavanje i mjerenje imovine i izvora– pravila i primjeri

Zagreb, hotel Palace, 29. travnja 2014. od 10.00 do 15.00 h Kada se govori o fondovima EU nameću se brojna pitanja o mogućnos ma financiranja projekata sredstvima EU, kao i vrs i kvalite financiranih projekata. Pitanja je puno, ali nema jednoznačnog odgovora. Mnogobrojni čimbenici direktno ili indirektno utječu na pripremu projektnih prijedloga, a kasnije i na samu kvalitetu provedbe projekata. Stoga vas pozivamo na jednodnevni seminar na kojem ćemo da presjek fondova EU dostupnih prijaviteljima iz Republike Hrvatske, te vas upozna s osnovama pripreme i provedbe projekata financiranih sredstvima EU. PROGRAM 1. Osnove EU - prezentacija i presjek dostupnih fondova EU - objava natječaja/poziva na dostavu projektnih prijedloga (gdje se objavljuju, kako ih pra i kada se javi ) - kriteriji prihvatljivos (prijavitelja, ak vnos i troškova) - vrste ugovora (bespovratna sredstva, usluge, radovi, oprema) 2. Priprema projektnih prijedloga - metodologija pripreme projekata (pristup logičke matrice) - planiranje proračuna - standardna dokumentacija (bespovratna sredstva) - proces odabira projekata za financiranje 3. Provedba projekata EU* - upravljanje projektom (opća pravila projektnog menadžmenta) - ugovorne obveze izvještavanja - pravila podugovaranja (principi javne nabave) 4. Odgovori na pitanja polaznika

Financijski izvještaji i izvještaji o izvršenju proračuna – načela, sadržaj i primjeri sastavljanja

* bespovratna sredstva (eng. grants)

Planiranje proračuna – metodologija i prak čni primjeri. Izrada financijskog plana proračunskih korisnika– metodologija i prak čni primjeri

Materijal: prezentacije predavača

Plaće i oporezivanje dohodaka Kolek vni ugovori Uplate: žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje 2340009-1110546815 (IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5), s pozivom na broj OIB-40, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Predavači: TIM4PIN savjetnici i suradnici Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 700,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača te kava u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 500,00 kn (uključuje PDV i kavu u pauzi, bez materijala). Mjesto održavanja: hotel Palace, Trg Josipa Jurja Strossmayera 10, Zagreb Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-66, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Ne propus te u svibnju!

Zagreb, hotel Palace, 19. – 23. svibnja 2014. Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova. Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća. PROGRAM EDUKACIJE: Modul 1: Osnove EU 8 radnih sa 16 radnih sa Modul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga Modul 3: Provedba 16 radnih sa EU projekata

19. svibnja 20. -21. svibnja

22. – 23. svibnja

Cijena petodnevne edukacije iznosi: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal, te kava u pauzi) Naknada za sudjelovanje za pojedine module iznosi: MODUL 1: 800,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). MODUL 2: 1600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). MODUL 3: 1600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). Sudionici po završetku dobivaju uvjerenje o pohađanju pojedinog modula edukacije. Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00. Prijave za sudjelovanje: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678 Detaljnije o samom programu pogledajte na internetskoj stranici www. m4pin.hr .

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitatelji! Sunčani i znatno duži dani, rascvjetane krošnje u vrtovima i prolaznici odjenu u svijetlije boje sigurni su znakovi da je proljeće i ove godine, na velika vrata ušlo u naše živote. I upravo na njih bismo trebali što više usmjerava našu pažnju kao relaksaciju od većine događanja i vijes kojima smo obasu s malih ekrana i novinskih natpisa. Nažalost glavnina je ovih vijes povezana s osobama koje zauzimaju istaknuta mjesta i uloge u našem poli čkom i gospodarskom životu. Neke vijes ipak nisu loše. Saznali smo tako da Hrvatska, prema podacima međunarodne kompanije iz Singapura koja je specijalizirana za prikupljanje informacija o superbogatašima u svijetu, za 2013. godinu ima 20 mul milijunaša više u odnosu na prethodnu godinu. I tako smo sada, s njih ukupno 280 čije bogatstvo premašuje 30 milijuna dolara, vodeći u regiji. Ohrabruje spoznaja da nije recesija baš sve jednako pogodila. Postavljam si eto, samo retoričko pitanje, ne bi li h 280 uspješnih ljudi koji dokazano znaju kako uspje , trebali i mogli učini više da se pokrenu naši uspavani gospodarski procesi bez čega nema potrebne zaposlenos , dostatnih javnih prihoda i primjerenih plaća? A zanima me i isplaćuju li oni svojim dugogodišnjim zaposlenicima „dodatak za vjernost“? U javnom sektoru, kao što znate, toga od početka travnja više nema. Neki su pogrešno mislili da je to samo prvoaprilska šala, a uskoro ćemo sazna što će nam donije i konačna rješenja u novom Zakonu o radu o kojemu se intenzivno pregovara između sindikalnih čelnika i Vlade. Vjerujemo da ćemo već u sljedećem broju časopisa donije iscrpne informacije o tome. U ovom smo broju ponovo nastojali raznolikošću tema obuhva relevantna stručna i zakonodavna područja koja su u fokusu vašega interesa i dnevnih potreba. Časopis otvaramo vrlo važnim pitanjem izvršavanja rebalansiranog državnog proračuna za 2014. godinu, a nismo zanemarili i uvijek aktualne računovodstvene teme. Svojim suges jama i prijedlozima, a pogotovo primjerima i prilozima iz prakse, puno biste nam pomogli u istraživanju pojedinih tema i obogaćivanju sadržaja časopisa. Ponavljam vam stoga više puta upućeni poziv na ak vnu suradnju s uredništvom. Do sljedećeg broja, srdačno vas pozdravljam i želim veseli Uskrs! Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

impressum

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora

Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Oblikovanje naslovnice i grafička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag. iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

3/2014. TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Uredništvo:

Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41 Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www. m4pin.hr E-pošta: centar@ m4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira interak vnu radionicu na temu

SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA (obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fiskalnoj odgovornos , izvješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma)

Zagreb, hotel Palace, 30. travnja 2014. godine, od 10.00 do 14.00 h Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na sljedeća pitanja: • tko nepravilnos uočava • tko o nepravilnos ma izvještava • kako se postupa s nepravilnos ma • koja je uloga osobe za nepravilnos . Odgovore na navedena pitanja dobit ćete na ovom usavršavanju jer će ključni dio radionice bi posvećen odgovorima na vaša pitanja i pojašnjenju konkretnih postupanja koja će vam u izravnom kontaktu da naši savjetnici i stručnjaci iz Ministarstva financija. Također bit će prezen rani i primjeri iz prakse kako bi se bolje razumjelo što su nepravilnos i kako postupa s is ma. Radi efikasnijeg odvijanja radionice, ukoliko imate specifičnih pitanja možete ih i unaprijed dostavi putem e-pošte na: pitajcentar@ m4pin.hr i centar@ m4pin.hr. Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepravilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos .

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

PROGRAM

Mjesto održavanja Hotel Palace Vrijeme održavanja 30. travnja 2014. godine Trajanje programa 10:00 – 14:00 Raspored predavanja I. Uvodno predavanje (10:00 – 10:30) U uvodnom predavanju naglasak će bi stavljen na razvijanje sustava upravljanja nepravilnos ma, definiranje nepravilnos , tko mora imenova osobu za nepravilnos , koja je uloga osoba za nepravilnos i tko može bi osoba za nepravilnos , podjela i klasifikacija nepravilnos . II. Kontrola izjava o fiskalnoj odgovornos (10:30 – 11:15) Tijekom predavanja bit će razjašnjene razlike između formalnih i suš nskih kontrola Izjava o fiskalnoj odgovornos koje obveznici dostavljaju nadležnim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ministarstvima, odnosno Ministarstvu financija. Također bit će dani i prak čni primjeri kako kontrole provodi te koje su najčešće pogreške prilikom provedbe kontrola. Stanka (11:15 – 11:30) III. Postupanje s uočenim/prijavljenim nepravilnos ma i obveze čelnika u sustavu upravljanja nepravilnos ma (11:30 – 12:45) Što kada se prijavi postojanje nepravilnos , tko je odgovoran za otklanjanje nepravilnos i postupanje po prijavi, koje su obveze čelnika u sustavu upravljanja nepravilnos ma, zašto je važno praćenje postupanja po poduze m mjerama samo su neka od pitanja na koja će te dobi odgovore u ovom dijelu radionice. IV. Popunjavanje obrazaca (12:45 – 13:10) ovom dijelu radionice pojasnit ćemo kako pravilno popuni obrasce koji se dostavljaju Ministarstvu financija (Podaci o prijavljenoj - uočenoj nepravilnos , Praćenje postupanja po poduze m mjerama, Izvješće o nepravilnos ma) te će bi navedene i najčešće pogreške prilikom popunjavanja obrazaca s posebnim osvrtom na razlike u odnosu na Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma V. Pitanja, odgovori i konzultacije (13:10 – 14:00) Pojašnjenje pitanja iz prakse i odgovori na pitanja polaznika radionice. Naknada za sudjelovanje po sudioniku za usavršavanje iznosi 400,00 kuna (uključen PDV). Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-34, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira seminar

AKTUALNOSTI U SUSTAVU JAVNE NABAVE Zagreb, hotel Palace, 5. svibnja 2014. od 10.00 do 15.00 h PROGRAM

9:30 – 10:30

Dokumentacija za nadmetanje • Što donose novi propisi iz području javne nabave u pripremi dokumentacije za nadmetanje • Kako pripremi dokumentaciju za nadmetanje, a ne prekrši Zakon • Razlozi isključenja i dokazi sposobnos , najčešće pogreške naručitelja i kako ih izbjeći • Objašnjenja i izmjene dokumentacije predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori

10:30 – 11:30

Ponuda • Što donose novi propisi iz području javne nabave u pripremi i načinu postupanja s ponudama • Kako pripremi valjanu ponudu • Koji su najčešći propus ponuditelja prilikom pripremanja ponuda i kako ih izbjeći • Koji su najčešći propus naručitelja u pregledu i ocjeni ponuda predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori Stanka

11:30 – 12:00 12:00 – 13:00

13:00 – 14:00

Nadzor i pravna zaš ta u sustavu javne nabave • Najčešće nepravilnos u postupanju naručitelja utvrđene u postupku nadzora • Aktualnos u pravnoj zaš u sustavu javne nabave predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori Kako upravlja nabavom do 200.000 kuna odnosno 500.000 kuna? • Odredbe Internog akta i ugovaranje - dobri i loši primjeri iz prakse • Javna nabava i sprječavanje sukoba interesa • Potencijalni sukobi interesa kod ugovaranja bagatelnih nabava i kako i izbjeći predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori

organizira seminar

IZOBRAZBU U PODRUČJU JAVNE NABAVE Zagreb, hotel Palace, 26.-31. svibanj (6 dana), s početkom u 8:30 sa Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu izobrazbe u području javne nabave. Redovito sudjelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodarstva i dobivanje cer fikata stručnos za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe. Cilj izobrazbe: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigura da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom postupku posjeduje važeći cer fikat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vješ na u području javne nabave. Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sa koji se provodi prema nastavnom „PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012). Datum održavanja: 26.-31. svibanj 2014. (6 dana/s početkom u 8:30 sa ) Broj polaznika: maksimalno 50 Nastavni materijal: • materijal s prezentacijama predavača, • materijal s propisima koji se mogu koris polaganja ispita, • knjiga Sustav javne nabave 2013./2014.

i prilikom

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV)

Predavači: istaknu stručnjaci i savjetnici iz područja javne nabave Nastavni materijal: materijal s prezentacijama predavača Mjesto održavanja: hotel Palace Naknada za sudjelovanje po sudioniku: • 750,00 (s uključenim PDV-om i nastavnim materijalom) • 1.000,00 kn (s uključenim PDV-om, nastavnim materijalom i knjigom „Sustav javne nabave 2013/2014“) Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

U prodaji drugo izdanje knjige! MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020 U koje će sektore EU najviše ulaga ? Koji su najvažniji fondovi i što financiraju? Kakvi će se projek financira ? Drugo izdanje knjige ‘EU poli ke i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i poli ke za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU financijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

POLITIKE FONDOVI

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike jela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržava , kako treba bi osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projek najpoželjniji.

2014 - 2020

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće bi potrebnije proniknu i razumje sustave financiranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoris mogućnos koje će se otvori članstvom u EU. To što će sredstva posta dostupna gotovo svim hrvatskim subjek ma ne znači da će ona automatski bi i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlas m), svima koji planiraju svoje projekte pripremi za financiranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele zna više.

TIKA OJ RGE RAZV ENE RALNI TVO S O RU

DAR RSTV OSTI SPO RIBA LATN

U koje sektore će EU najviše ulagati

D ENE

M IZA A TURPRIVREDIŠA

Koji su najvažniji fondovi i što financiraju

ŠTV

DRU

LJO

KOL

AO ŠTIT

Kakvi će se projekti financirati

ZAGREB 2013

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

Cijena izdanja: 350,00 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete sla e-poštom na: prijave@ m4pin.hr, faksom na broj: 01/5531-335 ili on-line: www. m4pin.hr Naziv: ______________________________________ Ime odgovorne osobe: __________________________ Adresa: _____________________________________ Kontakt telefon: _______________________________ Fax: ________________________________________ OIB: ________________________________________ IBAN: _______________________________________ E-pošta: _____________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 prijave@ m4pin.hr www. m4pin.hr

Narudžbenica broj ________

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Datum:   R. br. Opis 1. EU poli ke i fondovi 2014-2020   Napomena:

Cijena/kom

Komada

Ukupna cijena

350,00 (uključen PDV)

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisa : Model: IBAN: Svrha uplate:

OIB pravne osobe - 53 00 HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige EU poli ke i fondovi 2014-2020

_____________________________________ potpis i žig naručitelja

SADRŽAJ

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Hana Zoričić Iva Brkić Novine u izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu 7

Sabina Rebrović Poimanje bitnih izmjena ugovora o javnoj nabavi 43 RADNO PRAVO Vesna Šiklić Odak Osnaživanje položaja žena na hrvatskom tržištu rada 46

Nevenka Brkić Proračunska ograničenja plaća u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave 94 KOMUNALNO GOSPODARSTVO Desanka Sarvan Komunalni doprinos – novos i neka pitanja iz prakse 104

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

PLAĆE I NAKNADE

TIM4PIN INFO

Davor Kozina Upravljanje rizicima u javnom sektoru 10

Sanja Ro m Elektroničke prijave za vođenje ma čne evidencije HZMO-a 51

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Dražen Opalić Osvrt na izmjene i dopune Zakona o doprinosima 61

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 99 2. Naknade korisnika državnog proračuna 100 3. Plaće 102 4. Naknada plaće zbog bolovanja 107 5. Drugi dohodak 108 6. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka fizičkim osobama 111 7. Primjena JOPPD obrasca – obavijes Porezne uprave 112 8. Kamate 113 9. Ostale obavijes 114

Damir Juričić Utjecaj modela isporuke javnih građevina na javni dug i deficit 15 RAČUNOVODSTVO Mišljenja Ministarstva financija Računovodstvo PDV-a kod korisnika u sustavu državne riznice 19 Ivana Jakir-Bajo Priznavanje tečajnih razlika u računovodstvu proračuna 23 Ivana Jakir-Bajo Izmijenjeni financijski izvještaj neprofitnih organizacija za prvo tromjesečje 2014. godine 25 Ivana Jakir-Bajo Podsjetnik na predaju tromjesečnih financijskih izvještaja u sustavu proračuna 28

JAVNA NABAVA

Kris na Kosor Strukturirani dijalog – pla orma za uključivanje mladih u proces donošenja odluka 71 ŠKOLSTVO Ana Zorić Stupio na snagu Pravilnik o djelokrugu rada tajnika te administra vno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi 75 Fadila Bahović Ukidanje dodatka za vjernost u javnom sektoru 78 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Davor Vašiček Status i postupanje s financijskim rezultatom udruga 82 LOKALNA SAMOUPRAVA Desanka Sarvan Rješenje o komunalnom doprinosu 86

Ne propus te!

Mogućnos financiranja projekata iz fondova EU Zagreb, hotel Palace, 29. travnja 2014. od 10.00 do 15.00 h Kada se govori o fondovima EU nameću se brojna pitanja o mogućnos ma financiranja projekata sredstvima EU, kao i vrs i kvalite financiranih projekata. Pitanja je puno, ali nema jednoznačnog odgovora. Mnogobrojni čimbenici direktno ili indirektno utječu na pripremu projektnih prijedloga, a kasnije i na samu kvalitetu provedbe projekata. Stoga vas pozivamo na jednodnevni seminar na kojem ćemo da presjek fondova EU dostupnih prijaviteljima iz Republike Hrvatske, te vas upozna s osnovama pripreme i provedbe projekata financiranih sredstvima EU.

Ante Loboja Pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom norma vno rješenje i praksa 35

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Bernardica Rubčić Zakup i kupoprodaja poslovnog prostora u državnom vlasništvu 31

Mirjana Mahović Komljenović Porezni aspek najma ili zakupa kod fizičkih osoba 64

PRAVO

POREZI I DOPRINOSI

Sustav javne nabave 2013./2014. Knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. Redaktor: 'ůŽƌŝũĂ ZĂŐƵǎ͕ ŵĂŐ͘ ŽĞĐ͘ <ŶũŝŐĂ ũĞ ŶĂŵŝũĞŶũĞŶĂ ŽƐŽďĂŵĂ ŬŽũĞ ĂŬƟǀŶŽ ƐƵĚũĞůƵũƵ Ƶ ƉƌŝƉƌĞŵŝ ŝ ƉƌŽǀŽĜĞŶũƵ ƉŽƐƚƵƉĂŬĂ javne nabave. ͻ aƚŽ ŶĂŵ ĚŽŶŽƐĞ ŶŽǀĞ ŽĚƌĞĚďĞ ǌĂŬŽŶŽĚĂǀŶŽŐ ŽŬǀŝƌĂ Ƶ ƐƵƐƚĂǀƵ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͍ ͻ <ĂŬŽ ƉůĂŶŝƌĂƟ ũĂǀŶƵ ŶĂďĂǀƵ ŝ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ WůĂŶ ŶĂďĂǀĞ͍ ͻ <ĂŬŽ ƵƐŬůĂĚŝƟ ĮƐŬĂůŶƵ ŽĚŐŽǀŽƌŶŽƐƚ ŝ ũĂǀŶƵ ŶĂďĂǀƵ͍ ͻ <ĂŬŽ ŽƌŐĂŶŝǌŝƌĂƟ ŝŶƐƟƚƵĐŝũƵ ŶĂƌƵēŝƚĞůũĂ ŝ ƉŽǀĞđĂƟ ƌĂǌŝŶƵ ƐƚƌƵēŶŽƐƟ ĚũĞůĂƚŶŝŬĂ ŬŽũŝ

ƐƵĚũĞůƵũƵ Ƶ ƉƌŽĐĞƐƵ ŶĂďĂǀĞ ƐƵŬůĂĚŶŽ ŶŽǀŝŵ ƉƌŽƉŝƐŝŵĂ͍ ͻ <ĂŬŽ ŬŽŵƵŶŝĐŝƌĂƟ Ɛ ŐŽƐƉŽĚĂƌƐŬŝŵ ƐƵďũĞŬƟŵĂ͍ ͻ <ĂŬŽ ŬǀĂůŝƚĞƚŶŽ ŝǌƌĂĚŝƟ ĚŽŬƵŵĞŶƚĂĐŝũƵ ǌĂ ŶĂĚŵĞƚĂŶũĞ͕ ĞĮŬĂƐŶŽ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ ŝ ƉƌŽǀĞƐƟ ƉŽƐƚƵƉĂŬ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͕ ŶĂďĂǀŝƟ ŝ ǌĂĚŽǀŽůũŝƟ ƐƚǀĂƌŶĞ ƉŽƚƌĞďĞ ŶĂƌƵēŝƚĞůũĂ͕ ƉƌĂƟƟ ƌĞĂůŝǌĂĐŝũƵ ƵŐŽǀŽƌĂ͍ ͻ <ŽũĞ ƐƵ ŶŽǀĞ ŽĚƌĞĚŶŝĐĞ Ƶ ƉƌĂǀŶŽũ ǌĂƓƟƟ͍ KĚŐŽǀŽƌĞ ŶĂ ŶĂǀĞĚĞŶĂ ƉŝƚĂŶũĂ ƉƌŝƉƌĞŵŝůŝ ƐƵ ǌĂ ǀĂƐ ƐƚƌƵēŶũĂĐŝ ŬŽũŝ ƐƵ ƉŝƐĂůŝ ƉƌŽƉŝƐĞ ŝǌ ƉŽĚƌƵēũĂ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͕ ŬĂŽ ŝ ƐƚƌƵēŶũĂĐŝ ŬŽũŝ ƐƵ ƐǀĞ ƉŽƐƚƵƉŬĞ Ƶ ƉƌĂŬƐŝ ŝ ƉƌŽǀŽĚŝůŝ͘

Pop ust: 300 kn 2550 kn!

Popust: 300 kn ϮϱϬ ŬŶ͊

<ŶũŝŐĂ ũĞ ĂǎƵƌŝƌĂŶĂ ŶŽǀŝŵ ǌĂŬŽŶƐŬŝŵ ŝǌŵũĞŶĂŵĂ͊

ŝũĞŶĂ ŝǌĚĂŶũĂ͗ 250 kuna ;W s ƵŬůũƵēĞŶͿ EĂƌƵĚǎďĞ ŵŽǎĞƚĞ ƐůĂƟ ŵĂŝůͲŽŵ ŶĂ͗ ĐĞŶƚĂƌΛƟŵϰƉŝŶ͘Śƌ͕ ĨĂŬƐŽŵ ŶĂ ďƌŽũ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ ŝůŝ ŽŶͲůŝŶĞ͗ ǁǁǁ͘ƟŵϰƉŝŶ͘Śƌ͘

EĂǌŝǀ͗ TIM4PIN Ě͘Ž͘Ž͘ ǌĂ ƐĂǀũĞƚŽǀĂŶũĞ hůŝĐĂ ŐƌĂĚĂ sƵŬŽǀĂƌĂ ϮϯϳĂ ϭϬ ϬϬϬ ĂŐƌĞď ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϳϱϱ ĨĂǆ ŝ ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ ŵŽď͗ ϬϵϵͬϯϬϯϳͲϲϳϳ͕ ;ͲϲϳϴͿ ĐĞŶƚĂƌΛƟŵ4pin.hr ǁǁǁ͘Ɵŵ4pin.hr

/ŵĞ ŽĚŐŽǀŽƌŶĞ ŽƐŽďĞ͗

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

ĚƌĞƐĂ͗

<ŽŶƚĂŬƚ ƚĞůĞĨŽŶ͗ &Ăǆ͗ K/ ͗ / E͗ ͲŵĂŝů͗ ĂƚƵŵ͗ EĂƌƵĚǎďĞŶŝĐĂ ďƌŽũ ͗ RB KƉŝƐ ŝũĞŶĂ <ŽŵĂĚĂ ϭ͘

hŬƵƉŶĂ ĐŝũĞŶĂ

^ƵƐƚĂǀ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ ϮϬϭϯͬ͘ϮϬϭϰ͘ ϮϱϬ͕ϬϬ ;ƵŬůũƵēĞŶ W sͿ WƌŝůŝŬŽŵ ƉůĂđĂŶũĂ Ƶ ͚͚ƉŽǌŝǀ ŶĂ ďƌŽũ͛͛ ƵƉŝƐĂƟ͗ OIB pravne osobe - 54 Model: 00 IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013./2014.

UDK 336.2

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Novine u izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu Hana Zoričić * Iva Brkić ** S Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, 28. veljače 2014. godine stupile su na snagu i odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu. U nastavku se daje pregled izmijenjenih odredbi.

1. Uvod Promijenjene okolnos u razdoblju od izrade prvotnog proračuna za 2014. godinu do danas, zbog kojih se pristupilo izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu, odnose se na ulazak Republike Hrvatske u Proceduru prekomjernog deficita, kojom je uvjetovana promjena fiskalne poli ke u smjeru snažnije konsolidacije u srednjem roku.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 117,1 milijardu kuna, te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 130,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2014. godinu iznosit će 13,6 milijardi kuna ili 4,1 % bruto domaćeg proizvoda. Dakle, ovim izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2014. godinu proračunski manjak je smanjen s 17,5 milijardi kuna ili 5,2 % bruto domaćeg proizvoda na 13,6 milijardi kuna ili 4,1 % bruto domaćeg proizvoda.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

S Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, mijenjale su se i odredbe Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republi- Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike ke Hrvatske za 2014. godinu ukupni rashodi poveća- Hrvatske za 2014. godinu. Uz promjene koje su proizašle iz Računa zaduživanja, ključna novost su odredbe * koje se odnose na mjere za umanjenje prekomjernog Hana Zoričić, dipl. oec, Ministarstvo financija RH, Zagreb. ** Iva Brkić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb. deficita. Riječ je o propisivanju obveze uplate dijela do-

Mjere gospodarske poli ke koje je odlučila proves Vlada Republike Hrvatske rezul raju povećanjem prihodne strane proračuna za 5,8 milijardi kuna. Ove mjere odnose se na promjene u oporezivanju igara na sreću, promjene u koncesijskim ugovorima, u visini doprinosa za zdravstveno osiguranje te na odluke o povlačenju dijela dobi trgovačkih društava u vlasništvu države, odnosno viška prihoda agencija u državni proračun. Također, izmjenom Zakona o obveznim mirovinskim fondovima omogućuje se osiguranicima, čija su prava uređena posebnim propisima, da temeljem slobodnog izbora prebace sredstava s osobnog računa iz II. u I. mirovinski stup, jer se mirovina za navedene kategorije osiguranika obračunava i isplaćuje kao da nisu uključeni u II. mirovinski stup. Novim planom ukupni prihodi državnog proračuna iznose 117,1 milijardu kuna.

vaju se s 130,5 milijardi kuna na 130,7 milijardi kuna, odnosno za 103,3 milijuna kuna. Neto povećanje ukupnih rashoda, s jedne je strane rezultat smanjenja rashoda kod svih proračunskih korisnika za 3,6 milijardi kuna, ali i istodobnog povećanja rashoda za 3,7 milijardi kuna koje se alociralo na sanaciju zdravstvenih ustanova (3,2 milijarde kuna), sanaciju Studentskog centra Zagreb (31,0 milijuna kuna), nedostajuća sredstva za mirovine (232,6 milijuna kuna), naknade nezaposlenima (100,0 milijuna kuna), obaveze iz ranijih godina prema brodarima (100,0 milijuna kuna) i naknade za štete uzrokovane elementarnim nepogodama (20,0 milijuna kuna).

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

UDK 336.2

bi trgovačkih društava u vlasništvu RH i viška prihoda to pod is m uvje ma kao i ostali inves tori, vođena is m interesom. agencija u državni proračun.

2. Uplate dobi trgovačkih društava i prihoda agencija u državni proračun U kontekstu provođenja mjera za smanjenje deficita, a u sklopu ulaska Republike Hrvatske u Proceduru prekomjernog deficita (engl. Excessive deficit procedure), izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu propisuje se (u čl. 5.) obveza uplate dijela dobi , odnosno viška prihoda u državni proračun za: • trgovačka društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio • trgovačka društva od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima manjinski paket dionica ili manjinski udio • agencije, zavode i druge pravne osobe s javnim ovlas ma kojima je osnivač Republika Hrvatska, a koji nemaju status proračunskog korisnika.

Trgovačka društva i druge pravne osobe od Temeljem Zakona o upravljanju i raspolaganju imovi- posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima nom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13), Republika Hrvatska ima većinski (26) i manjinski Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o utvr- udio (6) đivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Navedeni popis obuhvaća 52 trgovačka društva i 7 pravnih osoba.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Trgovačka društava od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku su ona u kojima Republika Hrvatska kao dioničar ili udjeličar osim gospodarskih, ostvaruje i strateške ciljeve kao što su osiguranje zdravlja, neometana opskrba stanovništva i poslovnih subjekata itd. Navedenom Odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrđeno je 21 trgovačko društvo i 6 pravnih osoba od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.

Trgovačka društava od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku Trgovačka društva i druge pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku su ona u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio, a koja nisu infrastrukturna, energetska i sl., trebaju restrukturiranje, dokapitalizaciju, ili priva zaciju u cijelos ili u dijelu, a koja dosežu visoku dodanu vrijednost i dobit, te ona čije dionice ko raju na uređenom tržištu kapitala, a u kojima Republika Hrvatska ima ukupno vlasništvo manje od 50 %, te u njima Republika Hrvatska pokušava doseći primarno gospodarske ciljeve i to najčešće zajedno s drugim, tj. privatnim inves torima, i

UDK 336.2

Trgovačka društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima većinski/manjinski paket dionica ili većinski/ manjinski udio stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu postaju obvezna dio dobi nakon oporezivanja za 2013. godinu upla izravno u državni proračun, razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva. Članovi nadzornih odbora navedenih trgovačkih društava dužni su se zalaga za provedbu navedenih mjera, i to tako da ne utječe nega vno na poslovanje u trgovačkom društvu u kojem obnašaju dužnost člana nadzornog odbora. Odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava u državni proračun donijet će Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

po kojima se prepoznaju pojedine vrste prihoda. Uz šifre, na nalogu za plaćanje, radi prepoznavanja vrste prihoda i upla telja, ispunjavaju se podaci u poljima «model» i «poziv na broj odobrenja», na način koji propisuju prilozi spomenute Naredbe.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Budući da se prihodi uplaćuju tako da obveznik plaćanje obavlja temeljem naloga dobivenog od jela koje ga obvezuje na uplatu, mogući su slučajevi pogrešnih ili dvostrukih uplata. Primjerice, moguća je uplata većeg iznosa od onog koje je jelo naložilo ili je moguća uplata pogrešnom jelu. U takvim slučajevima nadležnom jelu ili Ministarstvu financija podnosi se zahtjev za povrat više ili pogrešno uplaćenih sredstava, uz koji se prilažu dokazi na temelju kojih se može utvrdi da se radi o pogrešnoj upla ili da su sredstva uplaćena u višem iznosu, odnosno dvostruko su uplaćena. Nakon zaprimanja zahtjeva, provjerava se njegova opravdanost (uvid u zahtjev i priloženu doTakođer, agencije, zavodi i druge pravne osobe s jav- kumentaciju i provjera uplate na račun državnog pronim ovlas ma kojima je osnivač Republika Hrvatska, računa). a koji nemaju status proračunskog korisnika, obvezni Ako se utvrdi da zahtjev jest opravdan, pogrešno ili su dio viška prihoda nad rashodima iskazan u računu više uplaćeni prihodi u državni proračun vraćaju se prihoda i rashoda na dan 31. prosinca 2013. upla upla teljima na teret h prihoda sukladno članku u državni proračun, te će se uplaćena sredstva tre - 15. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Repura kao prihod državnog proračuna. Iako Zakonom o blike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13). Do izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Držav- sada je rješenje o povratu pogrešno ili više uplaćenih nog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu prihoda u državni proračun donosilo isključivo Mininisu poimence navedene agencije i zavodi koji će bi starstvo financija. Izmjenama i dopunama Zakona o obvezni upla višak prihoda nad rashodima iskazan izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske na 31. prosinca 2013. u državni proračun, za pretpo- za 2014. godinu uvodi se nova odredba prema kojoj, stavi je da je riječ: o Hrvatskoj agenciji za poštu i uz Ministarstvo financija, rješenje o povratu donoelektroničke komunikacije – HAKOM, Hrvatskoj agen- si i Ministarstvo unutarnjih poslova za pogrešno ili ciji za nadzor financijskih usluga – HANFA, Hrvatskoj više uplaćene prihode od novčanih kazni i troškova energetskoj regulatornoj agenciji – HERA, Agenciji za postupka iz nadležnos Ministarstva unutarnjih poelektroničke medije, Agenciji za prostore ugrožene slova te Ministarstvo pravosuđa za pogrešno ili više eksplozivnom atmosferom – EX-AGENCIJA, Agenciji uplaćene prihode od sudskih pristojbi, novčanih kazni za civilno zrakoplovstvo; jer te iste imaju status agen- i troškova postupka iz nadležnos pravosudnih jela. cija koje je osnovala država, a nemaju status prora- Pro v rješenja navedenih jela nije dopuštena žalba, čunskih korisnika. Ipak treba pričeka donošenje Od- ali se može pokrenu upravni spor. luke o visini, načinu i rokovima uplate sredstva koju Prilikom rješavanja svakog od zahtjeva za povrat, prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Ministarstvo financija obvezno je pribavi očitovaZakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike nje o osnovanos zahtjeva za povrat od jela koje Hrvatske za 2014. godinu treba donije Vlada Repuje u konkretnom slučaju naložilo uplatu. Davanjem blike Hrvatske na prijedlog Ministarstva financija. ovlas Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu pravosuđa za donošenje rješenja o povratu 3. Povrat pogrešno uplaćenih ili više pogrešno ili više uplaćenih sredstava u državni prouplaćenih prihoda u državni proračun račun, procedura povrata, točnije vrijeme povrata Prihodi državnog proračuna koji se ostvaruju teme- pogrešno ili više uplaćenih sredstava upla teljima ljem zakona i drugih propisa uplaćuju se na jedinstve- se skraćuje, jer se radi o velikom broju predmeta, ni račun državnog proračuna. Naredba o načinu upla- posebice od stupanja na snagu Zakona o izmjenaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te ma i dopunama Prekršajnog zakona (NN, br. 39/13) prihoda za financiranje drugih javnih potreba (NN, br. kojim je omogućena prisilna naplata na novčanim 2/13, 68/13, 103/13 i 120/13) propisuje šifre prihoda sredstvima građana.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 657.21

Upravljanje rizicima u javnom sektoru Davor Kozina * Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija je u godišnjem planu rada za 2014. predvidjela i ažuriranje postojećih Smjernica za provedbu procesa upravljanja rizicima u poslovanju korisnika proračuna. Upravljanje rizicima omogućuje donošenje kvalitetnijih odluka, bolje predviđanje i op miziranje raspoloživih sredstava, bavljenje priorite ma te izbjegavanje budućih problema, koji se mogu pojavi prilikom realizacije postavljenih ciljeva. O trenutnom stupnju uspostave sustava upravljanja rizicima u sustavu proračuna i potrebnim preduvje ma za njegovu uspješnu provedbu autor iznosi više u ovo članku.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

1. Uvod

rizicima kod korisnika proračuna1 sukladno kojima se od korisnika proračuna očekuje da stvore organizaUpravljanje rizicima u javnom sektoru je u zakonsku cijske pretpostavke i kon nuirano upravljaju rizicima. regula vu uvedeno donošenjem Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru a) Stvaranje organizacijskih pretpostavki za upravljanje rizicima podrazumijeva: (NN 141/06). Rizicima koji su neizbježni u svakod• imenovanje osobe zadužene za koordinaciju aknevnom poslovanju korisnici proračuna bavili su se i vnos u uspostavi procesa upravljanja rizicima prije navedenog Zakona, ali je način upravljanja rizina razini korisnika proračuna cima više rezul rao kontrolnim ak vnos ma koje su • imenovanje osoba zaduženih za prikupljanje inbile usmjerene na osiguranje zakonitos i pravilnos , formacija o rizicima po pojedinim ustrojstvenim nego ak vnos ma usmjerenim na osiguranje realizajedinicama cije postavljenih ciljeva. • obvezu dokumen ranja podataka u vezi s utvrSukladno Zakonu o sustavu unutarnjih financijskih đenim rizicima kontrola u javnom sektoru, rizik je definiran kao mo• uspostavu modela izvješćivanja o rizicima. gućnost nastanka događaja, koji mogu nepovoljno utjeca na ostvarenje ciljeva. Rizici mogu nepovolj- b) Kon nuirano upravljanje rizicima podrazumijeva da čelnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica (npr. no utjeca na provedbu ciljeva korisnika proračuna, pomoćnici ministra, načelnici sektora, pročelnici njegove dionike, korisnike usluga i javnost. Stoga je upravnih odnosno gradskih odjela) na razini ustrojpotrebno jasno odredi kako takvim rizicima upravstvenih jedinica osiguraju uspostavu sustavnog lja . Osim promatranja rizika u nega vnom smislu, upravljanja rizicima tako da se: izgubljene mogućnos (prilike) također se smatraju • utvrde rizici povezani s ciljevima iz strateških rizikom, a najpozna ji takav primjer je mogućnost koplanova, opera vnih planova i poslovnih procerištenja fondova Europske unije. sa koji su u njihovoj nadležnos Ako prilikom planiranja ne promišljamo o potencijal• procijeni vjerojatnost nastanka rizika i njihovi nim događajima koji mogu stvara poteškoće u realiučinci zaciji ciljeva i ne razmotrimo moguće mjere za njihovo • utvrde načini postupanja s rizicima koji su nepriublažavanje, u budućnos će nam događaji predhvatljivi stavlja problem i tražit će od nas često brzu reakciju, • dokumen raju podaci o rizicima u registre rizika koja je uglavnom usmjerena na rješavanje posljedica. koje će priprema osobe zadužene za prikupljaUpravljajući rizicima nastojimo riješi uzrok mogunje podataka o utvrđenim rizicima i njihovo evićeg problema te izbjeći one financijske učinke koji će den ranje u registar rizika se nužno javi da bi sanirali problem. Kao pomoć u • osigura izvješćivanje o rizicima. uspostavi sustavnog načina upravljanja rizicima Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija Upravljanje rizicima odgovornost je upravljačke strukizradila je Smjernice za provedbu procesa upravljanja ture, odnosno čelnika korisnika proračuna i rukovodi*

Davor Kozina, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, SHJ.

Klasa: 043-01/09-01/1161; Urbroj: 513-10/01-1, rujan 2009.

UDK 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

telja na različi m razinama upravljanja. Rukovoditelji sukladno dodijeljenim ovlas ma i odgovornos ma, odgovorni su za ispunjavanje ciljeva u okviru svojih nadležnos , a me i za upravljanje rizicima. To podrazumijeva utvrđivanje najznačajnijih rizika i poduzimanje potrebnih mjera u cilju minimaliziranja najznačajnijih rizika.

2. Stanje uspostave sustava upravljanja rizicima Analiza godišnjih izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za 2012. godinu je pokazala da su korisnici proračuna imenovali osobe zadužene za koordinaciju ak vnos u uspostavi procesa upravljanja rizicima na razini ins tucije (najčešće su to pomoćnici ministra za financije, glavni tajnici u ministarstvima odnosno pročelnici za financije u županijama i gradovima). Također su imenovane osobe zadužene za prikupljanje informacija o rizicima po pojedinim ustrojstvenim jedinicama – koordinatori za rizike, koji, treba naglasi , nikako ne mogu zamijeni odgovornost rukovoditelja za utvrđivanje i upravljanje rizicima.

proračuna u izradi vlas te strategije upravljanja rizicima3. U navedenu strategiju korisnici proračuna integriraju i ustrojstvene jedinice koje su zadužene za upravljanje i provedbu programa EU te se tako dobivaju informacije o najznačajnijim rizicima, koji utječu na ostvarenje ciljeva korisnika proračuna neovisno o kojim izvorima financiranja se radi. Upravljanje rizicima sve više postaje sastavni dio procesa planiranja. Za korisnike proračuna na državnoj razini važno je istaknu da od 2011. godine upravljanje rizicima postaje sastavni dio izrade strateškog plana za trogodišnje razdoblje. Naime, Ministarstvo financija je u Uputama za izradu strateškog plana za razdoblje 2010. – 2012. obvezalo korisnike proračuna da prilikom izrade strateškog plana utvrde i procijene najznačajnije rizike povezane s načinima ostvarenja i realizacije posebnih ciljeva utvrđenih u strateškom planu.

Donesene su odluke o ustrojavanju registara rizika (na razini ins tucije odnosno na razini pojedinih uprava/upravnih odjela). Korisnici proračuna na državnoj razini u većoj mjeri utvrđuju rizike u odnosu na korisnike proračuna na lokalnoj razini, što je posljedica većeg stupnja razvoja strateškog planiranja na državnoj razini. Jačanjem koordiniranog pristupa razvoja financijskog upravljanja i kontrola između korisnika proračuna prve razine i proračunskih korisnika u sastavu sve je prisutnija praksa donošenja uputa o međusobnoj suradnji koja uređuje i područje upravljanja rizicima.

Upute za izradu strategije upravljanja rizicima (Klasa: 043-01/1101/780; Urbroj:513-10/11-1, studeni 2011.).

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

2 Obveznici donošenja strategije su središnja jela državne uprave razine razdjela, izvanproračunski korisnici državnog proračuna, županije i županijska središta, Grad Zagreb te veliki gradovi iznad 35 000 stanovnika.

Tako utvrđene rizike potrebno je upisa u registre rizika, utvrdi mjere za njihovo smanjivanje, odgovorne osobe i rokove postupanja. Kako bi se postupanje po Uputama za izradu strateškog plana za trogodišnje razdoblje povezano s rizicima više povezalo sa Smjernicama za provedbu procesa upravljanja rizicima kod korisnika proračuna, upravo će se u tom smislu i radi izmjene i dopune postojećih Smjernica. Isto tako Uredba o načelima za unutarnje ustrojstvo jela državne uprave (NN, br. 154/11 i 17/12) propisuje obvezu donošenja godišnjih planova rada, koji sadrži

U skladu s odredbama članka 11. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, veći broj korisnika proračuna2 donio je vlas tu strategiju upravljanja rizicima. Svrha strategije je opisa kako korisnik proračuna namjerava implemen ra upravljanje rizicima na jedan sustavan način, definirajući uloge i odgovornos , metodologiju procesa upravljanja rizicima, način upravljanja rizicima koji se odnose na povezane ins tucije, načine komunikacije o rizicima po različi m razinama unutar organizacijske strukture te izobrazbu. Središnja harmonizacijska jedinica pripremila je prijedlog strukture i sadržaja Strategije upravljanja rizicima kao pomoć korisnicima

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 657.21

podatke o ciljevima koji se planiraju ostvari i najzna- o realizaciji ciljeva i prisutnim rizicima takva nerazučajnijim rizicima koji mogu utjeca na realizaciju po- mijevanja su izbjegnuta. stavljenih ciljeva. Povezano s upravljanjem rizicima valja naglasi da i Premda za lokalnu razinu upravljanje rizicima nije unutarnji revizori sve više planiraju i provode revizije uređeno posebnim propisima, pretpostavka za uspo- uspostave procesa upravljanja rizicima na razini instavu djelotvornog upravljanja rizicima je jasno defi- s tucije. Važno je istaknu da prilikom izrade svojih niranje ciljeva u strateškim dokumen ma (županijske strateških i godišnjih planova unutarnja revizija surazvojne strategije, planovi razvojnih programa) te rađuje s upravljačkom strukturom radi određivanja njihovo povezivanje s programima u proračunu i go- sustava i procesa, koje je potrebno prioritetno revidišnjim programima rada ustrojstvenih jedinica. Zbog dira , a koji na sebe vežu određene rizike o kojima trenutnog stupnja razvoja strateškog planiranja na lo- imaju spoznaje upravljačka struktura i unutarnja rekalnoj razini, rizici se uglavnom razmatraju uz funk- vizija. Unutarnja revizija na taj način pruža potporu cioniranje poslovnih procesa. Ak potrebni za izradu upravljačkoj strukturi u procesu upravljanja rizicima, registra rizika i strategije upravljanja rizicima u gradu/ ali je upravljačka struktura ta koja je odgovorna za županiji su doneseni, ali ak vno upravljanje rizicima upravljanje rizicima. uglavnom nije uspostavljeno. Radi potrebe revidiranja, unutarnja revizija treba imaPojedini korisnici proračuna na lokalnoj razini imaju pravo pristupa registrima rizika kako bi mogla propraksu izrade godišnjih planova rada, koji uz ciljeve cijeni funkcioniranje cjelokupnog sustava unutarnjih poslovanja i rada svakog upravnog jela, sadrže po- kontrola, a bilo bi poželjno i sudjelovanje predstavnika kazatelje uspješnos , kao i najznačajnije rizike pove- unutarnje revizije na sastancima najviše upravljačke zane s ostvarenjima ciljeva. Također su kod pojedinih razine u vezi s upravljanjem rizicima. To je jamstvo da gradova i županija rizici dokumen rani u registru rizi- će se resursi unutarnje revizije usmjeri prema procjeka upravnog jela i registru rizika ins tucije. ni upravljanja najznačajnijim rizicima i da će unutarnja Sustav izvješćivanja o najznačajnijim rizicima i o po- revizija pruža potporu naporima rukovodstva u unaduze m mjerama uspostavljen je kod manjeg broja pređivanju okvira upravljanja rizicima. korisnika proračuna na državnoj i lokalnoj razini. Na lokalnoj razini još uvijek nije u dovoljnoj mjeri razvije- 3. Preduvje za djelotvorno upravljanje rizicima no proračunsko planiranje usmjereno na povezivanje strateških ciljeva županije/grada s proračunom, tako Kako bi korisnici proračuna mogli uspostavi djeloda se proračunski procesi planiranja uglavnom svode tvorno upravljanje rizicima koje će doista bi u funkna usklađivanje prihoda i rashoda, najčešće u kratciji donošenja odluka neophodno je izgradi dobro kom vremenskom razdoblju, što rezul ra s me da se kontrolno okruženje. Osnovni preduvjet za upravljau nedovoljnoj mjeri promišlja o rizicima, bilo na razini nje rizicima je postojanje međusobno povezanih ciljestrateških ciljeva, bilo na razini programa. va na svim razinama korisnika proračuna i razvijena Za uspješnu provedbu procesa upravljanja rizicima upravljačka odgovornost na svim razinama upravvažno je ima educirane rukovoditelje na svim razi- ljanja. Ključna područja u kojima rukovodstvo treba nama upravljanja. Upravljanje rizicima uvedeno je i utvrdi najznačajnije rizike i poduze radnje, kako bi kao izborni modul u organizaciji Središnje harmoni- upravljalo is ma i kontroliralo ih, dana su u nastavku. zacijske jedinice Ministarstva financija i Državne škole za javnu upravu te je za održavanje ove izobrazbe iskazan najveći interes korisnika proračuna, a sve je veća praksa održavanja izobrazbe kod samih korisnika proračuna. U praksi je prisutno nerazumijevanje pojedinih rukovoditelja i nedovoljna svijest da su oni odgovorni za ostvarenje ciljeva (rezultata) i ostvarenje postavljenih pokazatelja i rizika. Upravljanje rizicima još uvijek se shvaća kao jednokratna ak vnost, najčešće povezana s poslovnim procesima. U registar rizika pojedini rukovoditelji izbjegavaju naves prave rizike, jer smatraju da na taj način javno pokazuju svoje slabos . Kod onih korisnika proračuna, čiji čelnici na svojim kolegijima otvoreno raspravljaju s ostalim rukovoditeljima,

UDK 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Djelotvorno upravljanje rizicima ne može se uspostavi bez izgrađenog kontrolnog okruženja, što podrazumijeva povezanost strateških i opera vnih planova s financijskim planom te jasnu dodjelu ovlas i odgovornos za realizaciju ciljeva navedenih u planskim dokumen ma kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Za razvoj navedenoga ključnu ulogu imaju Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo uprave i Ministarstvo financija. Neophodna je pri tome njihova međusobna koordinacija kako bi se u konačnici osigurala usklađenost strateških dokumenata na svim razinama: državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, definirala jasna metodologija izrade sektorskih strategija na nacionalnoj razini kao i regionalnih strategija te povezali strateški ciljevi ministarstava, županija i gradova s programima u proračunu. S druge strane također je važno da se unutarnji revizori unutar svojih ins tucija kao i državni revizori prilikom obavljanja revizija usmjere na područja povezana s izgradnjom kontrolnog okruženja i davanje preporuka za njegov razvoj. Brojne strategije doživjele su neuspjeh i nisu bile realizirane u praksi, upravo zbog nepovezanos ciljeva iz strateških dokumenata i proračuna. Rizici koji mogu omes ostvarenje realizacije strateških ciljeva uglavnom se nisu utvrđivali, nije bilo traženja odgovornos za nerealizaciju ciljeva, nije bilo vrednovanja strateških dokumenata, osobe koje su bile uključene u izradu takvih dokumenata nisu prošle izobrazbu, a općenito upravljačke strukture bile su usmjerene na rješavanje posljedica umjesto na utvrđivanje i rješavanje uzroka nastalih problema. Zato je važno i prilikom izrade strateških dokumenata razmatra moguće rizike.

Razvijena upravljačka odgovornost znači da rukovoditelj koji je odgovoran za određeni cilj ima saznanja s kojim proračunskim sredstvima raspolaže kako bi mogao ostvari zadani cilj. Zato je važno interno planira i pra troškove po pojedinim ustrojstvenim jedinicama, što još nije slučaj kod svih korisnika proračuna na državnoj razini. Sve su to važni elemen i pretpostavke za djelotvorno upravljanje rizicima. Tek kada na svim razinama korisnika proračuna budu definirani jasni i mjerljivi ciljevi te odgovorne osobe, koje će ima na raspolaganju proračunska sredstva za njihovu realizaciju, a koje će u slučaju nerealiziranih ciljeva snosi posljedice (bilo da se radi o čelniku ili rukovoditeljima ustrojstvenih jedinica), upravljanje rizicima predstavljat će za rukovoditelja važan alat za donošenje odluka, a ne samo ispunjenje obveze koju traži Ministarstvo financija, Državni ured za reviziju ili unutarnja revizija. Države koje su usvojile projektni pristup izradi proračuna i tako dodijelile jasnu odgovornost pojedincu za pos zanje rezultata, imaju i više uspjeha u djelotvornom upravljanju rizicima. Ako je okruženje takvo da se ne traže rezulta (konkretni i mjerljivi, a ne općeni ciljevi), te ako odgovorna osoba koja ne ostvari zadane ciljeve ne odgovara za te propuste ili ne vraća sredstva koja nisu utrošena na pravi način, u takvim sustavima upravljanje rizicima ostaje samo na formalnoj uspostavi.

Upravljanje rizicima zato postaje važan alat uprav- S obzirom na to da su Smjernice za provedbu proceljačkoj strukturi, jer će djelotvorno upravljanje rizici- sa upravljanja rizicima kod korisnika proračuna izrama kao sastavni dio procesa planiranja i donošenja đene još 2009., neophodno ih je ažurira i pri tome

4. Zaključak

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Promjene zakonodavnog okvira, odluke o spajanju i razdvajanju ministarstava i drugih jela, ukidanje određenih ins tucija; javno-privatna partnerstva, dugoročni ugovori i dr. sadrže u sebi brojne rizike i važno ih je na vrijeme prepozna . Zato je potrebno uves obveznu izobrazbu ne samo za državne, lokalne i službenike u javnim službama, već i sve poli čke dužnosnike koji su odgovorni za donošenje odluka u jelima javne vlas .

Kao primjer dobre prakse utvrđivanja rizika u strateškim dokumen ma može se naves Strategija procjene učinaka propisa (NN, br. 146/12), Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske izradio je navedenu Strategiju i uz svoj Akcijski plan za provedbu mjera iz Strategije definirao ključne ciljeve, rizike i korek vne mjere za provedbu. Učinjen je značajan napredak u razvoju upravljačke odgovornos , što uključuje donošenje odluka o odgovornim osobama za ciljeve iz strateškog plana na razini ministarstava, te za upravljanje proračunskim sredstvima. Donošenjem Zakona o fiskalnoj odgovornos od čelnika korisnika proračuna traži se podnošenje Izjave o fiskalnoj odgovornos , kojom potvrđuju namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava i djelotvoran sustav financijskog upravljanja i kontrola.

odluka, čelniku korisnika proračuna da veću razinu sigurnos da je sustav financijskog upravljanja i kontrola djelotvoran i učinkovit te da su pravovremeno uočeni rizici i poduzete kontrolne ak vnos . Upitnik zah jeva od svih korisnika proračuna da pisanim procedurama urede područja visokog rizika, koji mogu doves do stvaranja neplaniranih rashoda i prekoračenja planiranih sredstava, a u praksi čelnici korisnika proračuna zah jevaju od svojih rukovoditelja da u dijelu za koji su nadležni fiskalno odgovaraju i potpišu takvu izjavu.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

uvaži donesenu novu regula vu (između ostaloga, Zakon o proračunu i njegove izmjene, Zakon o fiskalnoj odgovornos i njegove izmjene), uvođenje strateškog planiranja na državnoj i lokalnoj razini te iskustva korisnika proračuna u prak čnoj primjeni postojećih Smjernica. Potrebno je razmotri mehanizme, koji će olakša uvođenje sustavnog načina upravljanja rizicima kod korisnika proračuna i pojednostavi njegovu provedbu, kao što je izrada kataloga rizika, uvođenje izobrazbe iz područja upravljanja rizicima posebno prilagođenih čelnicima korisnika proračuna, rukovoditeljima ustrojstvenih jedinica te koordinatorima za rizike. Detaljna metodologija procesa upravljanja rizicima bit će namijenjena osobama, koje će se bavi koordinacijom procesa upravljanja rizicima i održavanjem radionica (brainstorminga), dok za rukovoditelje koji su odgovorni za upravljanje rizicima pristup treba bi jednostavniji s jasnom svrhom i njihovom ulogom u upravljanju rizicima. Također će se razmotri model obveznog održavanja sastanaka na kojima se rasprav-

UDK 657.21

lja o najznačajnijim rizicima, što je praksa kod ins tucija koje su uključene u upravljanje i provedbu programa i projekata EU-a. Kako bi upravljanje rizicima zaživjelo kod korisnika proračuna, uz izgrađeno kontrolno okruženje važno je ispuni sljedeće pretpostavke: • upravljanje rizicima podržano je od najviše upravljačke razine i od zaposlenika • svi zaposlenici su uključeni, svjesni su postojanja rizika u poslovanju i prate ih • upravljanje rizicima sastavni je dio strateškog i godišnjeg procesa planiranja • rizici i upravljanje rizicima razmatraju se prilikom: procjene strateških poli ka i odluka, sastanaka u vezi s izradom i odobrenjem proračuna/financijskog plana, procjene učinaka, planiranja i upravljanja projek ma te suradnje s ključnim partnerima korisnika proračuna • ažuriranje registara rizika redovito provodi više rukovodstvo.

NE PROPUSTITE U SVIBNJU! Petodnevna edukacija

„UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Zagreb, hotel Palace, 19. – 23. svibnja 2014. Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova.

Program edukacije: Modul 1: Osnove EU Modul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga Modul 3: Provedba EU projekata

8 radnih sa 16 radnih sa 16 radnih sa

19. svibnja 20. -21. svibnja 22. – 23. svibnja

Cijena petodnevne edukacije iznosi: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi) Naknada za sudjelovanje za pojedine module iznosi: MODUL 1: 800,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). MODUL 2: 1600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). MODUL 3: 1600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi).

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća.

Sudionici po završetku dobivaju uvjerenje o pohađanju pojedinog modula edukacije. 14

UDK 336.2

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Utjecaj modela isporuke javnih građevina na javni dug i deficit Damir Juričić * Budući da je danas Republika Hrvatska upravo u stanju prekomjernog javnog duga i deficita, pred javni menadžment nameće se zadatak koji u osnovi predstavlja povećanje volumena javnih inves cija uz istovremeno rela vno smanjenje javnog duga i deficita. Javni menadžment, stoga, opravdano postavlja pitanje: na koji način različi modeli isporuke javnih inves cija mogu utjeca na ostvarenje naprijed opisanog zadatka? U praksi postoji cijeli niz različi h alterna vnih modela isporuke javnih građevina te je njihovo poznavanje iznimno značajno u aktualnim okolnos ma.

1. Uvod Javni menedžment pored toga što je odgovoran za efikasnost isporuke javnih građevina i javnih usluga koje se posredstvom građevina isporučuju krajnjim korisnicima, odgovoran i za upravljanje javnim dugom i deficitom. S druge strane, porezni obveznici su, također, zainteresirani za efikasno upravljanje isporukom javnih inves cija zato što se troškovi javnih inves cija namiruju, između ostalog, i iz poreza koje oni uplaćuju.

Ovdje je važno skrenu pozornost da, osim direktnog zaduživanja koji u naravi predstavlja sklapanje ugovora o kreditu i prodaji javnih obveznica, u javni dug spada i cijeli niz raznih garancija, jamstava i ostali potencijalnih obveza javnog sektora, koji često puta znaju bi skriveni u pojedinim odredbama ugovora o isporuci javnih usluga. Njihovo tumačenje i evidenranje u poslovnim knjigama javnog jela može bi različito, često puta pod utjecajem oprečnih interesa poli ke i financijsko-računovodstvene struke. U smanjenju ovog rizika od velike koris može bi poznavanje, razumijevanje i ispravna primjena Eurostatovih preporuka u pogledu utjecaja različi h modela isporuke javnih inves cija na javni dug i deficit (Eurostat, 2013). Također, u cilju pos zanja većeg broja javnih inves cija pogodnih za financiranje iz strukturnih i inves cijskih fondova Europske unije (ESIF)1, od osobitog je značaja razumje principe kombiniranja h subvencija s različi m modelima isporuke javnih građevina. Možda je jedan od razloga smanjenog volumena javnih inves cija upravo nedovoljno poznavanje ovih mogućnos .

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Primjerice, sustav odvodnje otpadnih voda, širokopojasne telekomunikacijske mreže, urbanog transporta, zbrinjavanje krutog otpada, željeznice, riječnog, morskog i zračnog prometa i sl.

Nedostatak tekućih javnih prihoda za namirenje troškova javnih inves cija najčešće se osigurava zaduživanjem. To, između ostalog, znači da se dio troškova današnjih javnih inves cija prenosi na porezne obveznike budućih generacija, što dodatno povećava odgovornost današnjeg javnog menedžmenta u vezi s efikasnos isporuke javnih građevina. U tom smislu, veći intenzitet javnih inves cija može utjeca na povećanje duga koji proizlazi iz osiguranja dovoljnih izvora financiranja javnih inves cija. Nadalje, povećanje javnog duga može uzrokova i povećanje njegove cijene izražene u kamatnoj stopi što, posljedično, dodatno povećava današnje i buduće javne rashode 2. Tradicionalni model dovodeći tako cijelu zajednicu u stanje mogućeg preKod tradicionalnog modela javno jelo se nalazi u komjernog javnog duga i deficita. ulozi inves tora. U toj ulozi ono naručuje javne raBudući da je danas Republika Hrvatska upravo u stanju dove na javnoj građevini i osigurava ukupne izvore fiprekomjernog javnog duga i deficita, pred javni me- nanciranja potrebne za namirenje ukupnih kapitalnih nedžment nameće se zadatak koji u osnovi predstavlja troškova. Ukupni izvori financiranja mogu se sastopovećanje volumena javnih inves cija uz istovremeno ja od vlas h i tuđih izvora. Vlas izvori najčešće rela vno smanjenje javnog duga i deficita. Javni me- predstavljaju izvore osigurane u tekućem proračunu nedžment, stoga, opravdano postavlja pitanje: na koji dok se tuđi izvori financiranja osiguravaju sklapanjem način različi modeli isporuke javnih inves cija mogu dugoročnih ugovora o kreditu (bilateralni poslovi) ili utjeca na ostvarenje naprijed opisanog zadatka? 1

Dr. sc. Damir Juričić, Agencija za javno-privatno partnerstvo, Zagreb. *

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

UDK 336.2

prodajom vrijednosnih papira, obveznica (mul lateralni poslovi), (Juričić, Veljković, 2001). Kod primjene tradicionalnog modela isporuke javnih inves cija javno jelo sklapa dva temeljna ugovora: ugovor o građenju i ugovor o kreditu. Iz ugovora o građenju proizlazi vlasništvo javnog jela nad javnom građevinom, a iz ugovora o kreditu proizlazi dug koji se postupno povećava u razdoblju građenja, dos že najveću (punu ili ugovornu) vrijednost po okončanju građenja i preuzimanjem građevine od strane naručitelja, te se u višegodišnjem razdoblju amor zacije kredita postupno smanjuje periodičnim vraćanjem glavnice. Utjecaj pojedinih faza na dug i deficit može se prikaza sljedećom tablicom: Tablica 1. Utjecaj pojedinih inves cijskih faza na javni dug i deficit Inves cijska faza

Izvor financiranja

Priprema i projek ranje Građenje Upravljanje i održavanje

Vlas izvori Tuđi izvori Vlas izvori

Utjecaj na dug i deficit Deficit Dug Dug i deficit

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Izvor: autor

Među m, ovdje je važno pozornost usmjeri na još jednu važnu posljedicu primjene tradicionalnog modela u kombinaciji s kriterijem najniže cijene (Juričić, Kušljić, 2013). Svaki ponuditelj zainteresiran za natjecanje ponaša se racionalno s temeljnim ciljem pobjede na natječaju. Da bi ovaj cilj ostvario mora ponudi najmanje troškove građenja. Budući da je naručitelj izradio projektnu dokumentaciju i konačno definirao sve parametre građevine4 ponuditelj će upravlja materijalima i logis kom tako da zadovoljenjem standarda ostvari najnižu cijenu komponen ukupne javne građevine.

Primjena tradicionalnog modela isporuke podrazumijeva da javno jelo projek ra javnu građevinu2. Ovi se poslovi obično financiraju iz tekućeg proračuna3, što utječe na deficit. Nakon projek ranja se priprema postupak nadmetanja za izbor najpovoljnijeg izvođača radova. Među m, ovdje se naziv najpovoljniji treba uze s rezervom zato što se u naravi radi o najje inijem izvođaču, izvođaču koji će u postupku natjecanja ponudi najmanje troškove građenja, jer se kao kriterij odabira najpovoljnijeg izvođača koris najčešće kriterij najniže cijene. Iako je i primjenom tradicionalnog modela mo- Najčešće je ta cijena u uskoj svezi i s kvalitetom ugraguće koris kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, u đenih komponen . Kada najpovoljniji ponuditelj postane i ugovorni izvođač, po okončanju građenja i izpraksi se najčešće koris , ipak, kriterij najniže cijene. U fazi građenja, kako je naprijed istaknuto, postupno vršenju ugovora izlazi iz posla ostavljajući građevinu se koris odobreni kredit tako da se isplaćuju tranše naručitelju na samostalno upravljanje i održavanje. To izvedenih radova. Ukupna vrijednost tranši jednaka je u naravi znači da sve opera vne troškove i troškove odobrenoj glavnici kredita. Razdoblje građenja pred- zamjene istrošenih materijala padaju na teret naručistavlja postupno povećanje javnog duga do njegove telju. Budući da je sustavom odabira izvođača postavljenih od naručitelja izvođač bio mo viran isključivo najveće vrijednos , koja je jednaka odobrenoj glavza najniže kapitalne troškove, ekonomski racionalno nici. Nakon što je izvođač izgradio i predao građeviponašanje izvođača5 neće bi usmjereno na ugradnju onih komponen , koje će utjeca na smanjenje ope2 Obično se poslovi projek ranja ugovaraju kao vanjska usluga ili outsource. Ovi se troškovi, kao dio ukupnih kapitalnih troškova javne inves cije još nazivaju i sunk costs. 3

nu naručitelju (javnom jelu – inves toru) započinje dugo razdoblje eksploatacije ili uporabe javne građevine. U tom razdoblju javni se dug postupno smanjuje sukladno dinamici amor zacije kredita, ali opera vni troškovi, kamate i troškovi zamjene istrošenih materijala povećavaju opera vne rashode koji, ovisno o agregatnoj vrijednos , povećavaju ujedno i deficit.

Tzv. ulazne karakteris ke javne građevine.

I najčešće ekonomski neracionalno ponašanje naručitelja.

UDK 336.2

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

ra vnih troškova. Dakle, ovi dodatni troškovi uslijed većih opera vnih troškova i češćih zamjena istrošenih materijala direktno utječu na povećanje opera vnih rashoda naručitelja, tj. na povećanje deficita.

ma naručitelja. Prema preporukama Eurostata (Eurostat, 2013), nužan uvjet za evidenciju projekta izvan poslovnih knjiga naručitelja9 je da naručitelj, pored rizika građenja, prenese najmanje jedan od dva sljedeća: 10 Za razliku od izvođača koji nakon izgradnje izlazi iz po- održavanja i/ili potražnje. Među m, nužan uvjet transla, kreditor je povezan s naručiteljem duže razdoblje, sfera rizika ne znači i izvanbilančnu evidenciju projekta. tj. onoliko koliko traje ugovor o kreditu. Među m, U praksi naručitelj ugovorom može prenije rizik grakod tradicionalnog modela kreditor ne procjenjuje đenja i održavanja, pa čak i financiranja, ali se mogu rizik kredi ranja na temelju rizika koji proizlaze iz sa- ugovori određena jamstva po nalogu naručitelja u mog projekta, već isključivo na temelju boniteta na- korist izvršitelja, koje će utjeca na povećanje javručitelja, odnosno njegovog proračuna. To znači da će nog duga. Također, za procjenu bilančnog tretmana naručitelj – korisnik kredita, plaća kredit bez obzira neposrednih (kredita) ili potencijalnih (jamstvo) obna to je li građevina zbog koje se zadužio u raspoloži- veza potrebno je osobito pozorno analizira raskidne vom stanju za isporuku javne usluge ili nije. ugovorne klauzule11. Utjecaj projektna na evidenciju Ako je projekt (javna usluga ili građevina) pogodna javnog duga i deficita kod primjene alterna vnih moza financiranje iz ESIF-a, dio troškova gradnje6 moći dela isporuke prikazan je u tablici 2.

će se subvencionira bespovratnim sredstvima ili fiTablica 2. Utjecaj projekta na evidenciju duga i deficita u nancijskim instrumen ma poput garancija i kredita. poslovnim knjigama naručitelja Iz ESIF-a se nikada ne subvencioniraju ukupni troškovi Izvor Bilančni građenja, tako da se nesubvencionirani dio kapitalnih Projektna faza/rizik financiranja tretman/utjecaj troškova mora financira tzv. domaćom komponentom koja se, kao i u slučaju nesubvencioniranog pro- Građenje, održavanje i Izvršitelj Deficit jekta, može sastoja iz vlas h i tuđih izvora financi- financiranje na strani izvršitelja ranja. Dio koji se odnosi na vlas te izvore utječe na Građenje i održavanje na strani izvršitelja, a financiranje na Naručitelj Dug povećanje deficita, a dio koji se odnosi na tuđe utječe strani naručitelja na povećanje javnog duga. Iz navedenog proizlazi da Građenje, održavanje, potražnja Ni dug ni primjena tradicionalnih modela isporuke javnih pro- i financiranje na strani izvršitelja Izvršitelj deficit jekata povećava javni dug zbog zaduživanja naručite- Raskidne klauzule/jamstva Izvor Bilančni lja, ali i povećavaju deficit zbog većih ukupnih životfinanciranja tretman/utjecaj nih troškova (Juričić, 2013), koji proizlaze iz smanjenje Garancija za minimalni promet/ Izvršitelj Dug prihode efikasnos njihovim upravljanjem. Fiksni dio naknade za raspoloživost Jamstvo za kredit izvršitelja Procjena vrijednos građevine u slučaju raskida

3. Alterna vni modeli isporuke U praksi postoji cijeli niz različi h alterna vnih modela isporuke javnih građevina. Uglavnom se temelje na dužoj prisutnos osnovnih sudionika u javnom projektu – naručitelja, izvršitelja i kreditora7. Općenito se može konsta ra da se modeli međusobno razlikuju po:

Izvršitelj Izvršitelj Izvršitelj

Fiksni dio dug, a varijabilni deficit Dug Deficit ako se radi o raspoloživos , odnosno ni dug ni deficit, ako se radi o koncesiji

Izvor: autor na temelju Eurostata (Eurostat, 2013).

Za razliku od tradicionalnog modela u kojem naručitelj preuzima sve rizike projekta8 kod alterna vnih modela se rizici dijele među sudionicima. Posljedično, ovisno o rizicima koje je naručitelj prenio na ostale sudionike, projekt će se različito eviden ra u poslovnim knjiga-

Na primjer, rizike građenja, financiranja, održavanja, upravljanja, potražnje i sl.

Često puta se rizik održavanja naziva i rizik raspoloživosti.

Tako na primjer, raskidne klauzule u Ugovoru o koncesiji Međunarodne zračne luke Zagreb odredbama članka 20.5.2. a), b) i c) predviđaju obvezu davatelja koncesije (naručitelja) isplate preostalog neotplaćenog dijela kredita u slučaju više sile, raskida ugovora zbog povrede davatelja koncesije i raskida ugovora zbog povrede koncesionara. Dakle, iako je ugovorom koncesionar preuzeo rizike građenja, održavanja, financiranja i potražnje, odredbe ovog članka tre rat će se kao obveze koje povećavaju javni dug (h p:// www.mppi.hr/UserDocsImages/Ugovor%20o%20koncesiji%20 za%20izgradnju%20i%20upravljanje%20Zracnom%20lukom%20 Zagreb%20izmedu%20Republike%20Hrvatske%20i%20Medunarodne%20zracne%20luke%20Zagreb%20d.d.%209-12_13.pdf). 11

Primjerice, razni oblici leasinga, ugovora o upravljanju, vanjskih usluga, javno-privatnog partnerstva, priva zacije i sl. 7

Tzv. oﬀ-balance sheet.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Tzv. prihvatljivi troškovi.

• rizicima koje svaka ugovorna strana (stakeholder) preuzima i • evidenciji javnog projekta u poslovnim knjigama naručitelja.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

UDK 336.2

jekta alociran na dugo razdoblje eksploatacije (primjerice, 20 i više godina). U tom smislu posjedovanje vješ na i znanja o upravljanju m troškovima (koji su kauzalno povezani s strukturom građenja) utječe na njihovu vrijednost. Kod primjene alterna vnih modela isporuke, iznos h troškova i njihovih rizika utjecat će i na deficit.

4. Umjesto zaključka

U uvje ma prekomjernog duga i deficita s jedne strane, i potrebe za javnim inves ranjem s druge, hrvatsko društvo se nalazi pred velikim izazovom u okviru kojega treba pronaći ravnotežu između inves ranja12 i smanjenja javnog duga i deficita. Ova ravnoteža u značajnoj će mjeri ovisi o odabiru op malnog U ostvarenju op mizacije transfera rizika komodela isporuke javnih građevina. Trebat će ris se princip da pojedini rizik preuzme onaj sudipronaći op malnu mjeru između modela isporuke, onik u projektu koji njima najbolje upravlja. Tada će raspodjele rizika, utjecaja na dug i deficit te korištenja i naknada za preuze rizik bi najmanja. Primjerice, domaćih i inozemnih subvencija. za razliku od projekta Međunarodne zračne luke Zagreb, rizik potražnje u vrlo sličnom projektu po kapi- LITERATURA talnoj vrijednos zračne luke u Kanadi (Governemnt of Nunavut, 2014), gdje rizik potražnje nije prenesen 1. European Commission, Eurostat (2013): Manual on Government Deficit and Debt – Implementa on on na izvršitelja nego je zadržan na strani naručitelja. Na ESA 10, Eurostat, Manuals and guidelines. taj način je projekt specificiran kao projekt temeljen 2. Juričić, D.; Velković, D. (2001): Financiranje kapitalna raspoloživos . nih projekata lokalnoga javnog sektora, Vitagraf Bez obzira na to radi li se o primjeni tradicionalnog d.o.o., Rijeka. ili alterna vnog modela isporuke javne građevine po- 3. Juričić, D. (2013): Prednos primjene modela javsredstvom koje će se isporučiva javne usluge, javna no-privatnog partnerstva, Tim4Pin, br. 9. jela trebaju vodi računa o dvije važne karakteri- 4. Juričić, D.; Kušljić, D. (2013): Principi organizacije i s ke projekta koje utječu na njegovu konačnu efikaupravljanja tržištem javno-privatnog partnerstva – snost, kao i na javni dug i deficit: pristup javnog sektora, Ekonomske ideje i praksa, br. 11. (i) projekt nema samo kapitalne troškove, nego uku5. Government of Nunavut (2014): Iqualuit Interna pne životne troškove i onal Airport Improvement Project, Project Report, (ii) svaki projekt je satkan od cijelog niza rizika koje January. treba uvijek iden ficira , kvan ficira i op malno alocira . Ovisno o vrs projekta udio kapitalnih troškova u ukupnim životnim troškovima iznosi od 20 % do 40 % (Juričić, 2013). To znači da je veći dio troškova pro-

Primjerice u projekte odvodnje, telekomunikacijskih mreža, transportne i socijalne infrastrukture, navodnjavanja i sl. 12

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

U tablici 2 su prikazane samo neke od kombinacija ovisnos preuzetog rizika i raskidnih klauzula o tretmanu javnog duga i deficita. Ako izvršitelj i preuzme rizike građenja, održavanja i financiranja, potrebno je ugovori raskidne klauzule tako da se zadrži početni izvanbilančni tretman. Među m, izvanbilančni tretman nije moguće ostvari samo na temelju želje naručitelja. Rizike nije moguće nametnu izvršitelju i kreditoru. Zbog toga ne bi trebao bi cilj naručitelja u svakom projektu prenes sve rizike projekta na izvršitelja. Dobra svjetska praksa i naučene lekcije iz brojnih dosadašnjih projekata upućuju da bi cilj trebao bi op malna raspodjela rizika projekta između svih sudionika u javnom projektu.

pitajcentar@ m4pin.hr

UDK 365.2 336.2

RAČUNOVODSTVO

Mišljenja Ministarstva financija

Računovodstvo PDV-a kod korisnika u sustavu državne riznice Ministarstvo financija – Državna riznica dana 10. ožujka 2014.godine, objavilo je detaljnu uputu o evidenranju poreza na dodanu vrijednost kod proračunskih korisnika državnog proračuna, obveznika poreza na dodanu vrijednost, koji posluju u sustavu državne riznice (Klasa: 400-06/14-01/106, Urbroj: 513-05-02-141). U nastavku objavljujemo u cijelos navedenu Uputu. Proračunski korisnici državnog proračuna mogu prikuplja prihode koji se klasificiraju u izvor: opći prihodi, vlas te prihode te namjenske prihode i primitke. Namjenski prihodi i primici proračuna utvrđeni člankom 48. Zakona o proračunu (NN, broj 87/08 i 136/12, dalje u tekstu: Zakon) jesu: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja te namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Članak 52. Zakona definira vlas te prihode kao prihode koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvje ma te koji se ne financiraju iz proračuna. Temeljem Zakona vlas prihodi te namjenski prihodi i primici mogu se izvršava do visine naplate, bez obzira na plan.

1. Vlas i namjenski prihodi u sustavu PDV-a 1.1. Evidencije kod proračunskog korisnika državnog proračuna

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

pitajcentar@ m4pin.hr

Proračunski korisnik državnog proračuna uključen u sustav državne riznice izdani račun eviden ra zaduženjem računa skupine 16 Potraživanja za prihode poslovanja za bruto iznos, uz odobrenje računa skupine 96 Obračuna prihodi poslovanja za osnovicu te osnovnog računa 23921 Obveze za porez na dodanu vrijednost kod obveznika PDV-a za iznos poreza na dodanu vrijednost. Naplatu izlaznog računa eviden ra zaduženjem računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun te odobrenjem računa skupine 16 Potraživanja za prihode poslovanja za bruto iznos. Istovremeno za iznos osnovice zadužuZakon propisuje da se navedeni prihodi i primici upla- je račun skupine 96 Obračuna prihodi poslovanja te ćuju u proračun, osim ako je zakonom o izvršavanju odobrava račun prihoda iz podskupine 661 Prihodi od državnog proračuna određeno izuzeće od obveze nji- prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga. hove uplate. Uplata ovih prihoda i primitaka u pro- Proračunski korisnik koji je u sustavu poreza na dodanu račun podrazumijeva dobro riješeno informa čko vrijednost ima pravo na odbitak pretporeza iz ulaznih praćenje naplate prihoda po vrstama, izvorima finan- računa koji su povezani s djelatnošću iz koje ostvaruje ciranja i obveznicima, sustav izvještavanja korisnika vlas te ili namjenske prihode. Primljeni ulazni račun za o naplaćenim namjenskim prihodima i primicima koji ima pravo na odbitak pretporeza proračunski koripo upla teljima, mogućnost izvršavanja rashoda iz snik eviden ra zaduženjem računa iz skupine 32 Matenaplaćenih namjenskih prihoda i primitaka na način rijalni rashodi ili razreda 4 Rashodi za nabavu nefinanutvrđen Zakonom te praćenje potrošnje po prihodu/ cijske imovine za iznos osnovice te računa 12421 Poprimitku, izvoru i korisniku. traživanje za pretporez kod obveznika PDV-a za iznos Ako ukupni obračuna iznos prihoda prelazi 230.000 PDV-a, uz odobrenje računa podskupine 232 Obveze kn u godini, proračunski korisnici postaju obveznici za materijalne rashode odnosno 24 Obveze za nabavu poreza na dodanu vrijednost. Eviden ranje obveza nefinancijske imovine za bruto iznos. Proračunski koriza porez na dodanu vrijednost i potraživanja za pret- snik ulazni račun eviden ra temeljem načela nastanka porez kod proračunskog korisnika ovisi o tomu je li događaja, bez obzira na to je li izlazni račun naplaćen. uključen u sustav riznice ili posluje preko svog računa. Naplata izlaznog računa preduvjet je za plaćanje ulaznog računa. Plaćeni ulazni račun eviden ra se zaduženjem računa iz podskupine 232 Obveze za materijalne rashode odnosno 24 Obveze za nabavu nefinancijske

RAČUNOVODSTVO

UDK 365.2 336.2

imovine te odobrenjem računa 16721 Potraživanja za • obračunao obvezu za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun plaćanje PDV-a u iznosu od za bruto iznos ulaznog računa. Po isteku obračunskog razdoblja proračunski korisnik radi obračun PDV-a. Temeljem Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, broj 114/10 i 31/11) prihodi se priznaju u trenutku kad su raspoloživi i mjerljivi dok se temeljem propisa o PDV-u obveza za PDV obračunava iz izdanih računa, a pretporez se priznaje iz zaprimljenih ulaznih računa. Obračun PDV-a se eviden ra zaduženjem računa 23921 Obveze za porez na dodanu vrijednost kod obveznika PDV-a za ukupan iznos zaračunat po svim izdanim izlaznim računima u obračunskom razdoblju te odobrenjem računa 12421 Potraživanje za pretporez kod obveznika PDV-a za ukupan iznos pretporeza u svim primljenim ulaznim računima u obračunskom razdoblju, a koji se temeljem propisa o porezu na dodanu vrijednost može prizna kao pretporez. Ako je obveza veća od pretporeza, za razliku se odobrava račun 23922 Obveze za porez na dodanu vrijednost po obračunu.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Plaćanje PDV-a eviden ra se zaduženjem računa 23922 Obveze za porez na dodanu vrijednost po obračunu te odobrenjem računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun.

Opis 1.Izdana IFA Obračun prihoda 2. Primljena UFA

Iznos 12.500 10.000 2.500 4.000 1.000 5.000 10.000

3. Naplaćeni prihod 8.000 4. Plaćanje UFE

5.000

5. Obračun PDV-a

2.500 1.000 1.500

6. Plaćanje PDV-a

1.500

1.500 kn

Duguje 16615

Konto Potražuje 96615 23921

32 12421 232 16721 16615 96615 66151 232 16721 23921 12421 23922 23922 16721

U navedenom primjeru nakon plaćanja obveze prema dobavljaču i obveze za PDV, na računu 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun ostao je saldo u iznosu od 3.500 kn. To je Iz naplaćenih vlas h i namjenskih prihoda (u bruto iznos koji korisniku ostaje raspoloživ za potrošnju. iznosu) proračunski korisnik treba pokri sve rashode koji se plaćaju iz h izvora (u bruto iznosu) te 1.2. Evidencije u državnoj riznici obvezu za PDV po obračunu. Naplaćeni vlas prihod proračunskog korisnika državna riznica eviden ra zaduženjem računa novčanih Primjer: sredstava i odobrenjem računa prihoda iz podskupiObveznik PDV-a je u obračunskom razdoblju ne 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga za bruto iznos. Po isteku obračunskog • izdao izlaznih računa razdoblja proračunski korisnik Ministarstvu financija, u iznosu od 12.500 kn Državnoj riznici, dostavlja nalog za preknjiženje priod čega je: osnovica 10.000 kn, PDV 2.500 kn hod-prihod te nalog za plaćanje. Nalog za preknjiže• primio ulaznih računa nje potpisuju kontrolor i ovjerovitelj proračunskog u iznosu od 5.000 kn korisnika. U redak s oznakom knjiženja: D (duguje) od čega je: osnovica 4.000 kn, PDV 1.000 kn upisuju se podaci o naplaćenom prihodu na teret kojeg se plaća obveza poreza na dodanu vrijednost, a • napla o prihode u redak s oznakom knjiženja: P (potražuje) upisuju se iznosu od 10.000 kn od čega je: osnovica 8.000 kn, PDV 2.000 kn podaci o porezu na dodanu vrijednost.

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

UDK 365.2 336.2

RAČUNOVODSTVO

Primjer popunjavanja Naloga za preknjiženje prihod-prihod:

U nalog za plaćanje u polja: IBAN pla telja i IBAN primatelja unosi se IBAN računa državnog proračuna HR1210010051863000160. U polje Pla telj upisuje se vrsta prihoda koja se tere (u navedenom primjeru: Prihodi od pruženih usluga) i naziv proračunskog korisnika koji plaća porez na dodanu vrijednost. U polje: model u navedenom primjeru upisuje se HR65, a u polje Poziv na broj pla telja upisuje se 7129-051-RKP (korisnika koji plaća PDV). U polje: Primatelj upisuje se: Državni proračun, Porez na dodanu vrijednost. U polje: model upisuje se HR68, a u polje Poziv na broj pla telja upisuje se vrsta prihoda poreza na dodanu vrijednost koja se plaća, npr. 1201-OIB (korisnika koji plaća PDV). Nalog za plaćanje potpisuju ovlašteni potpisnici Ministarstva financija. Uz navedeno, korisnik koji ima pravo na odbitak pretporeza, Ministarstvu financija, Državnoj riznici, dostavlja i nalog za preknjiženje rashod-prihod temeljm kojeg se rashodi obračunskog razdoblja svode na neto iznos na teret naplaćenog prihoda (koji je eviden ran u bruto iznosu).

Opis 1. Naplaćeni prihod

Iznos 10.000

2. Zahtjev za plaćanje

5.000

3. Plaćanje UFE

5.000 1.500

4. Plaćanje PDV-a 1.500 5. Svođenje rashoda na osnovicu

1.000

Konto Duguje Potražuje 11111 66151 32 232 232 11111 66151 11111 11111 6141 32 66151

1. Naplaćena IFA (10.000=8.000+2000)

Fina (platni promet) - bruto iznos

2. Primljena UFA (5.000=4.000+1.000)

Korisnik - zahtjev za plaćanje

3. Plaćanje UFE (5.000=4.000+1.000)

Riznica (platni promet)

4. Plaćanje PDV-a (1.500)

Fina - po nalogu korisnika koji mi odobravamo (platni promet)

5. Umanjenje prihoda i rashoda za pretporez (1.000)

Korisnik - temeljnica

Primjer popunjavanja Naloga za preknjiženje rashod-prihod: D/P D P P P P

Razdjel/ glava xxxxx xxxxx xxxxx xxxxx xxxxx

Ak vSt.izd/ Iznos nost/ Konto GK FP Regija Izvor pr (KN) projekt 661510000 6615 8888 999 31 1.000,00 Axxxxxx 32211 3221 xxxx 999 31 100,00 Axxxxxx 32231 3221 xxxx 999 31 300,00 Axxxxxx 32311 3221 xxxx 999 31 200,00 Axxxxxx 32311 3221 xxxx 999 31 400,00

Primjer: Obveznik PDV-a je u obračunskom razdoblju

Evidencije namjenskih prihoda koje ostvaruje proračunski korisnik u sustavu PDV-a provode se na is način kao i evidencije vlas h prihoda.

2. PDV iz općih prihoda

• obračunao obvezu za plaćanje PDV-a u iznosu od

Neki proračunski korisnici postali su obveznici PDV-a temeljem ostvarivanja prihoda koji se klasificiraju u

1.500 kn

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

• unio u SAP sustav državne riznice zahtjeva za plaćanje u iznosu od 5.000 kn od čega je: osnovica 4.000 kn, PDV 1.000 kn

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

8.000 kn, PDV 2.000 kn

• napla o prihode u iznosu od 10.000 kn od čega je: osnovica

U navedenom primjeru vidljivo je da se izvor 31 Vlas prihodi napunio naplaćenim prihodom u bruto iznosu (10.000 kn), a praznio se unosom zahtjeva za plaćanje (5.000 kn) i plaćanjem PDV-a (1.500). To znači da je korisniku ostao za potrošnju iznos od 3.500 kn. Knjiženje pod rednim brojem 5. ne utječe na raspoloživa sredstva korisnika jer za is iznos umanjuje i prihode i rashode.

RAČUNOVODSTVO

UDK 365.2 336.2

izvor: opći prihodi, a koje prikupljaju na račun državnog proračuna, a da pri tom nemaju pravo na odbitak pretporeza. U tom slučaju korisnik, u svom knjigovodstvu, provodi sljedeće evidencije: Opis 1.Izdana IFA Obračun prihoda 2. Primljena UFA 3. Naplaćeni prihod

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

12.500 10.000 2.500 5.000 5.000 10.000 8.000 2.000

Konto Duguje Potražuje 16526 23954 23921 32 232 16526 23954 16721 232 67111 23921 23922 23922 16721 23954

Ako je proračunski korisnik, u svojstvu naručitelja radova, krajnji korisnik ili nije obveznik PDV-a, tada izvođač na fakturi obračunava PDV (25%), kao i do sada te se račun u cijelos plaća izvođaču.

4. Prag stjecanja

Kada proračunski korisnik, koji nije obveznik PDV-a, kupuje dobro ili uslugu u drugoj članici EU, tada u pra2.500 5. Obračun PDV-a vilu plaća PDV u toj državi (prema fakturi prodavate2.500 lja). Ako proračunski korisnik prijeđe prag stjecanja 2.500 koji iznosi 77.000,00 kuna godišnje, mora se registri2.000 6. Plaćanje PDV-a ra u sustav PDV-a, kao tzv. mali porezni obveznik. 500 To znači da mu prodavatelj prilikom kupnje u članici Is događaji eviden raju se u državnoj riznici na slje- EU više neće zaračunava PDV (prodavatelj provjedeći način: rava status kupca na VIES sustavu), već sam mora obračuna PDV u Hrvatskoj. Pri tome nema pravo Opis Konto Duguje Potražuje na odbitak pretporeza, jer status malog poreznog 11111 10.000 1. Naplaćeni prihod obveznika ne znači bi u pravom smislu riječi obve65269 10.000 znik PDV-a (ne zaračunava PDV na svojim fakturama i 32 5.000 2. Zahtjev za plaćanje nema pravo na pretporez). U ovom, kao i u prethod232 5.000 nom slučaju, proračunski korisnik državnog proraču232 5.000 3. Plaćanje UFE na, koji posluje preko računa državnog proračuna, u 11111 5.000 SAP sustav državne riznice unosi zahtjev za plaćanje 65269 2.500 tereteći is rashod koji je terećen kod plaćanja osno11111 2.500 4. Plaćanje PDV-a vice dobavljaču. Sredstva prenosi na račun 15631 za Nalog za preknjiž. 11111 2.500 isplatu plaća, odnosno na račun 15632 za isplatu ma61411 2.500 terijalnih rashoda, ako korisnik ima takav račun. Nakon toga FINA-i dostavlja nalog za plaćanje PDV-a na 3. Prijenos porezne obveze teret navedenog računa. Prema novim propisima o PDV-u od. 1. srpnja 2013. izvođači građevinskih radova, pod određenim uvje ma, Ministarstva i državna jela na razini razdjela dužna ne obračunavaju PDV na vrijednost izvedenih radova su obavijes proračunske korisnike iz svoje nadleždrugim poduzetnicima, obveznicima PDV-a uz napome- nos o navedenom. nu na izdanom računu: Prijenos porezne obveze prema članku 75., stavku 3. i članku 79. Zakona o PDV-u. 4. Plaćanje UFE

Iznos

knjiženje. U ovom slučaju potrebno je u SAP sustav državne riznice unije zahtjev za plaćanje tereteći is rashod koji je terećen kod plaćanja osnovice dobavljaču. Sredstva treba prebaci na račun 15631 za isplatu plaća, odnosno na račun 15632 za isplatu materijalnih rashoda, ako korisnik ima takav račun. Nakon toga FINA-i dostavlja nalog za plaćanje PDV-a na teret navedenog računa.

5.000

Proračunski korisnik, u svojstvu naručitelja radova, koji nije krajni korisnik ili je obveznik PDV-a, u tom je slučaju obvezan obračuna PDV od 25 % i iskaza ga u poreznoj prijavi. Ako navedene usluge nabavlja u poslovne svrhe, ima pravo na pretporez te PDV ne plaća, nego samo obračunski iskazuje u prijavi PDV-a. U slučaju kad odbitak pretporeza nije dopušten, proračunski korisnik treba obračuna PDV i pla ga prilikom plaćanja obveze PDV-a. Ovaj dio obveze za PDV proračunski korisnik, koji posluje preko računa državnog proračuna, ne može pla nalogom za pre-

Pretplate na časopis TIM4PIN MAGAZIN za 2014. su u jeku

www.tim4pin.hr

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Priznavanje tečajnih razlika u računovodstvu proračuna Ivana Jakir-Bajo * Vrlo česta pitanja korisnika povezana su s načinom knjigovodstvenog eviden ranja tečajnih razlika. Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu propisani su računi računskog plana na kojima se iskazuju nega vne i pozi vne tečajne razlike, te utvrđuje kada nastaje tečajna razlika. Budući da se u sustavu proračuna primjenjuje modificirano načelo nastanka događaja, priznavanje prihoda i rashoda tečajnih razlika razlikuje se od priznavanja tečajnih razlika kod poduzetnika. Ključna razlika je u priznavanju samo realiziranih tečajnih razlika, što se detaljnije obrazlaže u članku. vne tečajne razlike i 34324 Razlike zbog primjene valutne klauzule. Člankom 70. Pravilnika propisano p je kako se pod prihodima od financijske imovine kategoriziraju i prihodi od pozi vnih tečaj tečajnih razlika, i razlika zbog primjene valutne klauzule. Ovi prihodi iskazuju se u okviru skupine 64 Prihodi od imovine, podskupine 641 Prihodi od financijske imovine, odjeljka 6415 Prihodi od pozi vnih tečajnih razlika primjene valuti razlika zbog zb na osnovnom računu ne klauzule, n pozi vnih tečajnih ra64151 Prihodi od p zlika i 64152 Valutna klauzula. Primjer:

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

centar@ m4pin.hr

Člankom 52. Pravilnika propisano je kako skupina ra- Na dan plaćanja obveza je iznosima čuna 34 – Financijski rashodi obuhvaća uz rashode za • 1.000 Eura kamate, bankarske usluge i usluge platnog prometa, i (tečaj 1 Euro =7,635155 kuna) 7.635,16 kuna nega vne tečajne razlike, i razlike zbog primjene vaNega vna tečajna razlika iznosi 34, 11 kuna lutne klauzule. Ovi rashodi iskazuju se u okviru podskupine 343 Ostali financijski rashodi, odjeljka 3432 Nega vne tečajne razlike i razlike zbog primjene vaAko želite prima naše obavijes , lutne klauzule, a na osnovnom računu 34321 Negapošaljite nam mail na:

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Obveza za prijevoz prema austrijskom prijevozniku „Muller Wagen“ iznosi na dan računa: • 1.000 Eura (tečaj 1 Euro = 7,601048 kuna) 7.601,05 kuna

Prema odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom pla planu (NN, br. 114/10 i 31/11 /11 – ispr.; dalje u tekstu: Pravilnik) tečajna razlika nastaje kada dođe do promjene u valutnom tečaju između među datuma transakcije i datuma tuma podmirenja stavki prooizašlih iz transakcije. Iako zakonodavac detaljno ne razrađuje način iskazivanja tečajnih razlika, Pravillnik ipak daje odgovor na pitanje jesu li tečajne razlike zlike prihod i rashod. Prema članku u 52. Pravilnika tečajna razlika eviden viden ra se kao prihod ili rashod. d. Nega vne tečajne razlike nastaju kod deviznih obveza, kada tečaj strane valute raste u odnosu na tečaj nastanka obveze, odnosno tečaj po kojem je obveza eviden rana u knjigovodstvu. Obrnuta je situacija nastanka nega vnih tečajnih razlika kod deviznih potraživanja, koje nastaju kada tečaj strane valute pada u odnosu na tečaj po kojem je potraživanje eviden rano u knjigovodstvu.

RAČUNOVODSTVO R. br.

OPIS

2. Račun 1. dobavljača Podmirenje obveze prema dobavljaču 2. Iskazana nega vna tečajna razlika

UDK 657.2

Iznos (euri)

Tečaj

Iznos (kune)

1.000

7,601048

7.601,05

7.601,05 34,11 1.000

7,635155

7.635,16

Račun Duguje Potražuje 6. 32319

7. 23231

23231 34321 11121

Obrazloženje: 1. Obveza prema dobavljaču iskazana je u kunama prema srednjem tečaju na dan računa. 2. Prilikom plaćanja obveze u inozemstvo, iznos u kunama potreban za plaćanje obveze od 1.000 Eura prema dobavljaču bio je za 34,11 kuna veći od iznosa u kunama na dan nastanka obveze prema dobavljaču. Stoga je taj iznos iskazan kao rashod tečajne razlike. Ono što je važno istaknu s obzirom na primjenu modificiranog načela nastanka događaja kod proračuna i proračunskih korisnika je priznavanje prihoda i rashoda tečajnih razlika isključivo kod realiziranih tečajnih razlika. Prihodi i rashodi tečajnih razlika priznaju se kao razlike između tečaja pri stvarnoj deviznoj transakciji, a uvijek u odnosu na početni tečaj. Početni tečaj predstavlja tečaj strane valute po kojem je devizno potraživanje ili obveza eviden rana u knjigovodstvu. Tako se primjerice kao rashod nega vne tečajne razlike u određenom obračunskom razdoblju, priznaje samo ona razlika, koja se odnosi na plaćene devizne iznose kao što je iskazano u gore navedenom primjeru.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Ako se u sustavu proračuna isključivo realizirane tečajne razlike iskazuju kao prihod i rashod, postavlja se pitanje što s obračunskim usklađivanjima salda deviznih stavki i nerealiziranim tečajnim razlikama.

Poduzetnici su dužni na kraju obračunskog razdoblja i na kraju godine devizne obveze i devizna potraživanja iskaza po srednjem tečaju strane valute važećem na posljednji dan obračunskog razdoblja, odnosno godine. Radi iskazivanja kunske protuvrijednos deviznih obveza i potraživanja prema srednjem tečaju, strane valute važeće na posljednji dan obračunskog razdoblja, odnosno godine, na računima obveza i potraživanja knjiži se razlika uslijed promjene tečaja na dan izvještavanja u odnosu na tečaj iskazan u knjigovodstvu. Ovakvo obračunsko usklađivanje kod poduzetnika se pra na računima pri-

hoda, odnosno rashoda. Među m, iako Pravilnikom za proračune i proračunske korisnike nije preciziran postupak obračunskog usklađivanja salda deviznih stavki, iz samog koncepta proračunskog sustava proizlazi (a i postojeća praksa ukazuje) da se ovako obračunsko usklađivanje ne treba pra preko računa prihoda i rashoda.

Ne propus te interak vnu radionicu na temu SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA (obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fiskalnoj odgovornos , izvješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma)

Zagreb, hotel Palace, 30. travnja 2014., od 10.00 do 14.00 h Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepravilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos . Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na sljedeća pitanja: • tko nepravilnos uočava • tko o nepravilnos ma izvještava • kako se postupa s nepravilnos ma

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Izmijenjeni financijski izvještaj neprofitnih organizacija za prvo tromjesečje 2014. godine Ivana Jakir-Bajo * Autorica u tekstu informira neprofitne organizacije o promjenama u sadržaju obrasca na kojem se podnosi tromjesečni financijski izvještaj – skraćeni račun prihoda i rashoda te podsjeća na rok njegove predaje – 22. travnja 2014.

Neprofitne organizacije dužne su poš va Uredbom propisani rok za dostavu financijskog izvještaja, jer FINA nakon navedenog roka neće zaprima financijske izvještaje. FINA-i je potrebno preda financijski izvještaj za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2014. godine i onda kada nema prihoda i rashoda u razdoblju izvještavanja pa svi stupci imaju vrijednost nula. Napominjemo da nepostojanje prihoda ne znači nužno i nepostojanje rashoda jer za vođenje računa otvorenih u bankama neprofitne organizacije primaju račune koje je, bez obzira na to jesu li plaćeni, potrebno proves u poslovnim knjigama i na financijskim izvještajima iskaza rashod.

Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka neprofitne organizacije sastavljaju skraćeni račun prihoda i rashoda, ali na novom obrascu. Skraćeni račun prihoda i rashoda sustavni je pregled prihoda i rashoda te je predviđen za potrebe sta s čkog i financijskog izvještavanja. Uz skraćeni račun prihoda i rashoda nije potrebno sastavlja bilješke jer je člankom 65., stavkom Skraćeni račun prihoda i rashoda čuva se do dana 5. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija predaje skraćenog računa prihoda i rashoda za prva (NN, br. 10/08, 7/09, 158/13 i 1/14) definirano da su tri mjeseca sljedeće godine (2015.). bilješke detaljnija razrada i dopuna podataka iz bilance i računa prihoda i rashoda. Podsjećamo da je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 158/13 i 1/14) stupila na snagu početkom 2014. godine kojom se između ostaloga mijenjao i računski plan. Zbog navedenoga, mijenja se i obrazac S-PR-RAS-NPF. Očekuje se da će Vlada RH na sjednici 3. travnja 2014. usvoji Uredbu o izmjenama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija. Novi Obrazac: S-PR-RAS-NPF moći će se pronaći na internetskim stranicama Financijske agencije i Ministarstva financija.

• • • •

stupac 1 – broj računa iz računskog plana stupac 2 – naziv računa stupac 3 – AOP oznaka stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine • stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine • stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u odnosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala). Neprofitne organizacije za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2014. popunjavaju sve stupce Obrasca: S-PR-RAS-NPF, uključujući stupac 4- ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine i stupac 5ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine.

Ovaj tromjesečni financijski izvještaj naziva se skraćeni račun prihoda i rashoda, jer svojim sadržajem Skraćeni račun prihoda i rashoda na Obrascu: S-PR- podsjeća na račun prihoda i rashoda kojeg neprofitRAS-NPF za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2014. ne organizacije sastavljaju na polugodištu i na kraju godine. Ipak, ovaj izvještaj znatno je kraći, jer ne obupredaje se FINA-i do 22. travnja 2014. godine. hvaća sve račune računskog plana na razini odjeljka * kao račun prihoda i rashoda. Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

1. Obveznici i rokovi predaje tromjesečnog financijskog izvještaja

U Obrascu: S-PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci:

Skraćeni račun prihoda i rashoda za prvo tromjesečje 2014. godine predaje se Financijskoj agenciji (FINA-i) za potrebe Ministarstva financija i Državnog zavoda za sta s ku u roku od 20 dana od isteka izvještajnog razdoblja, dakle 22. travnja 2014..

2. Sadržaj Obrasca: S-PR-RAS-NPF

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

Izmijenjeni Obrazac: S-PR-RAS-NPF može se podije- (izuzev podatka o ukupnim prihodima po posebnim propisima iz proračuna na AOP 019). Kako se u ovom li na če ri dijela. dijelu ne mogu uspostavi matema čke kontrole izI. Prvim dijelom Obrasca, od AOP 001 do AOP 016, među AOP oznaka, uspostavljen je kontrolni zbroj na obuhvaćeni su podaci o prihodima i rashodima na AOP 040 na kojem se treba iskaza ukupan zbroj podrugoj razini računskog plana – razini odjeljka. U dataka od AOP 017 do AOP 039. ovom dijelu Obrasca uspostavljene su kontrole na: • AOP 001 Prihodi koji je jednak zbroju od AOP 002 Tablica 2. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, II. dio do AOP 008 i Račun Ostvareno Ostvareno u Indeks • AOP 008 Rashodi koje je jednak zbroju od AOP 010 iz rač. DODATNI PODACI prethodne izvještajnom (5/4) do AOP 016. plana godine razdoblju Tablica 1. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, I. dio Račun iz rač. plana 1 3 31 32 33 34 35 36 37 4 41 42 43 44 45 46

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Ostvareno Ostvareno u Indeks prethodne izvještajnom (5/4) godine razdoblju 4 5 6

OPIS 2 PRIHODI (AOP 002 do 008) Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga Prihodi od članarina i članskih doprinosa Prihodi po posebnim propisima Prihodi od imovine Prihodi od donacija Ostali prihodi Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija RASHODI (AOP 010 do 016) Rashodi za radnike Materijalni rashodi Rashodi amor zacije Financijski rashodi Donacije Ostali rashodi Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija

001

3311

002

411

003

412

004

413 4211

005 006 007

4212 4213

008 009 010 011 012 013 014 015 016

Napomena: Posebno su označeni novi računi iz računskog plana: 37 Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija i 47 Rashodi u vezi s financiranjem povezanih neprofitnih organizacija kojim je dopunjen Obrazac: S-PR-RAS-NPF.

II. Drugi dio Obrasca obuhvaća dodatne podatke od AOP 017 do AOP 040. Kao i u Obrascu: PR-RASNPF, i ovdje se traže sta s čki podaci o prosječnom broju radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja i na osnovi sa rada. Ostali dodatni podaci obuhvaćaju uglavnom podatke o rashodima na trećoj (razini podskupine) ili četvrtoj razini računskog plana

422 423 424 4241 425 4257 426 4291 4292 4293 4431 4512 452 4623

Prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) Prosječan broj radnika na osnovi sa rada (cijeli broj) Prihodi po posebnim propisima iz proračuna Plaće Ostali rashodi za radnike Doprinosi na plaće Službena putovanja Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život Stručno usavršavanje radnika Naknade članovima u predstavničkim i izvršnim jelima, povjerenstavima i slično Naknade volonterima Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa Naknade za obavljanje ak vnos Rashodi za usluge Intelektualne i osobne usluge Rashodi za materijal i energiju Premije osiguranja Reprezentacija Članarine Bankarske usluge i usluge platnog prometa S pendije Kapitalne donacije Rashodi za ostala porezna davanja Kontrolni zbroj (AOP 017 do 039)

017

018 019 020 021 022 023 024 025 026 027 028 029 030 031 032 033 034 035 036 037 038 039 040

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

III. Sadržaj trećeg dijela Obrasca, od AOP 041 do AOP 046, ukazuje na činjenicu da je ovaj izvještaj izrađen i za potrebe Državnog zavoda za sta s ku kako bi zamijenio dosadašnji sta s čki Obrazac: TSI-N. U ovom dijelu od neprofitnih organizacija traži se iskazivanje vrijednos ostvarenih inves cija u novu dugotrajnu imovinu. Tablica 3. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, III. dio Račun Vrijednost ostvarenih iz rač. inves cija u novu AOP plana dugotrajnu imovinu 051 052 053 054 055 056

Građevinski objek u pripremi Postrojenja i oprema u pripremi Prijevozna sredstva u pripremi Višegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi Ostala nefinancijska imovina u pripremi

Ostvarena vrijednost u istom razdoblju Indeks prethodne tekuće (5/4) godine godine

041 042 043 044 045 046

osoba, odnosno inves cijska dobra koja još nisu bila predmet kupoprodaje između neposrednih korisnika h dobara. Vrijednost inves cija u novu dugotrajnu imovinu iskazuje se po kupovnim cijenama te obuhvaća sve transportne troškove, instalacijske troškove, kao i troškove prijenosa vlasništva (naknade bilježnicima, inžinjerima, pravnicima i sl.) i sve poreze koji se plaćaju na prijenos. U ostvarene inves cije u novu dugotrajnu imovinu uključuje se i rabljena oprema nabavljena isključivo u inozemstvu, jer izravno utječe na porast nacionalnog bogatstva u zemlji. Nabave se smatraju ostvarene u trenutku promjene vlasnika, a kod građevinskih radova nabava je definirana ugovorom po fazama gradnje, odnosno obračunskim situacijama. Inves cije u građevinske objekte obuhvaćaju ulaganja u nove građevine visokogradnje, niskogradnje, hidrogradnje i ulaganja u stambene objekte. Inves cije u novu ostalu materijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja u osnovno stado priplodne i radne stoke, pošumljavanja i dugogodišnje nasade te ulaganja u važnija poboljšanja zemljišta.

Cilj prikupljanja podataka od AOP 041 do AOP 046 je Ulaganja u novu nematerijalnu dugotrajnu imovinu mogućnost obračuna inves cija u dugotrajnu imovi- obuhvaćaju ulaganja kao što su ulaganja u rudarska nu u kraćim vremenskim razdobljiistraživanja, računalne programe, ma, odnosno tromjesečjima. Pri patente, prava, licence, književna i tome je važno naglasi da se u naumjetnička djela. vedene AOP oznake Obrasca: S-PRPodaci obuhvaćaju i nabavu dugoRAS-NPF ne unosi stanje dugotrajne trajne imovine financijskim lizinimovine na 31. ožujka 2014. godine gom. iskazano na bilančnim kon ma od U iskazane podatke ne uključuje se 051 Građevinski objek u pripremi do 056 Ostala nefinancijska imovina nabava zemljišta, jer se transakcije u pripremi. nabave i prodaje poništavaju na razini države. Prema obrazloženjima Državnog za-

Tablica 4. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, IV. dio Račun iz rač. plana

Opis stavke Stanje zaliha Kontrolni zbroj (AOP 041 do 047)

047 048

Stanje Stanje 1. na kraju Indeks siječnja izvještajnog (5/4) razdoblja

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Ostvarenim inves cijama u novu dugotrajnu imovinu smatraju se nabave od izvođača građevinskih radova, proizvođača opreme, ostvarena ulaganja u vlas toj režiji, nabavljena dugotrajna imovina bez naknade (humanitarne pomoći i darovi), nabave opreme u trgovini, te nabave imovine od privatnih

IV. Četvr dio Obrasca: S-PR-RAS- NPF pra bilančnu poziciju – stanje zaliha na dan 1. siječnja i na 31. ožujka 2014. godine. Budući da se od AOP 041 do AOP 047 ne mogu uspostavi matema čke i/ili logičke kontrole, na AOP 048 uspostavljen je kontrolni zbroj.

voda za sta s ku pod pojmom „Vrijednost ostvarenih inves cija u novu dugotrajnu imovinu“ obuhvaćaju se sve vrste ulaganja u novu imovinu, odnosno u nove kapacitete, kao i ulaganja za proširenje, rekonstrukciju i modernizaciju postojećih ili zamjenu zastarjelih, istrošenih ili slučajnom štetom uništenih kapaciteta. Ne obuhvaća se redovno i tekuće održavanje te popravci dugotrajne imovine.

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

Podsjetnik na predaju tromjesečnih financijskih izvještaja u sustavu proračuna Ivana Jakir-Bajo * Autorica u tekstu podsjeća na rokove sastavljanja i predaje tromjesečnih financijskih izvještaja proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji su, kao i sami obrasci na kojima se izvještaji podnose, ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodnu godinu - 10. travnja za proračune i proračunske korisnike, a za izvanproračunske korisnike - 22. travnja 2014.

1. Obveznici i obveza predaje tromjesečnih financijskih izvještaja u sustavu proračuna

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

područne (regionalne) samouprave 10. travnja 2014. • za izvanproračunske korisnike državnog proračuna i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i poObveznici predaje financijskih izvještaja za razdoblje dručne (regionalne) samouprave 22. travnja 2014. 1. siječnja do 31. ožujka 2014. jesu jedinice lokalne i Financijski izvještaji koji se sastavljaju za razdoblje od područne (regionalne) samouprave, proračunski kori1. siječnja do 31. ožujka 2014. jesu: snici i izvanproračunski korisnici. • Izvještaj o prihodima i rashodima korisnika proraPopis proračunskih i izvanproračunskih korisnika za čuna na Obrascu: S-PR-RAS 2014. godinu objavljen je 20. lipnja 2013. u Podaci• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdama iz Registra proračunskih i izvanproračunskih kocima na Obrascu: PR-RAS risnika za 2014. godinu (NN, br. 75/2013). Svaki ko• Izvještaj o novčanim jekovima na Obrascu: NT risnik objavljen je uz navođenje broja iz Registra (RKP • Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE broja) što dokazuje njegovu ins tucionalnu pripad• Bilješke. nost sektoru općeg proračuna, a na temelju financijskih izvještaja h korisnika sastavlja se konsolidirani Dakle, ove financijske izvještaje mogu preda isključivo proračunski i izvanproračunski korisnici državnog financijski izvještaj općeg proračuna. proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne Upravo zbog toga proračunski korisnici ne mogu pre(regionalne) samouprave objavljeni u Registru prorada financijske izvještaje bez RKP broja koji dokazuje čunskih i izvanproračunskih korisnika. njihovu pripadnost proračunskom sustavu odnosno FINA neće prihva njihove izvještaje.

Podsjećamo obveznike da predaju financijske izvještaje na vrijeme jer jedno od pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos traži da se odgovori jesu li se kod predaje financijskih izvještaja poš vali rokovi i način predaje utvrđen Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Rokovi predaje financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2014. jesu: • za proračune, proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici predaju FINA-i financijske izvještaje isključivo u elektroničkom obliku s Referentnom stranicom Izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Uz elektronički oblik Referentne stranice predaje se njen ispis ovjeren potpisom odgovorne osobe i pečatom.

vlasničkim udjelima, uz financijske izvještaje, sastavljaju obveznu Bilješku Izvještaj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o vlasničkim udjelima/neto imovini. Izvještaj se sastavlja za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka na Obrascu: UDJ i predaje do 10. travnja u elektroničkom obliku Ministarstvu financija na e-mail: stjepan.jusup@mfin.hr.

U nastavku daje se kratki pregled obveznika, obveza i rokovi predaje financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2014.

2. Utvrđivanje rezultata ostvarenog u tromjesečnom razdoblju 2014. godine

Obveznik Financijski izvještaji Rok Predaja PRORAČUNSKI Izvještaj o prihodima i rashodima 10. KORISNICI DRŽAVNOG korisnika proračuna (Obrazac: FINI travnja PRORAČUNA S-PR-RAS) PRORAČUNSKI KORISNICI JEDINICA Izvještaj o prihodima i rashodima 10. LOKALNE I PODRUČNE korisnika proračuna (Obrazac: travnja (REGIONALNE) S-PR-RAS) SAMOUPRAVE

FINI

ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE

FINI

Izvještaj o prihodima i rashodima 22. korisnika (Obrazac: S-PR-RAS) travnja

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: JEDINICE LOKALNE PR-RAS), I PODRUČNE 10. Izvještaj o novčanim jekovima (REGIONALNE) travnja (Obrazac: NT), SAMOUPRAVE Izvještaji o obvezama (Obrazac: OBVEZE) i Bilješke Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: IZVANPRORAČUNSKI PR-RAS), 22. KORISNICI DRŽAVNOG Izvještaj o novčanim jekovima travnja PRORAČUNA (Obrazac: NT), Izvještaji o obvezama (Obrazac: OBVEZE) i Bilješke

FINI

Proračunski korisnici i županijske uprave za ceste, odnosno obveznici sastavljanja Obrasca: S-PR-RAS ne trebaju utvrđiva rezultat za tromjesečno razdoblje. Za ostale na kraju izvještajnog razdoblja utvrđuje se rezultat ostvaren jekom razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka. Rezultat razdoblja utvrđuje se prenošenjem ukupnih rashoda i prihoda, primitaka i izdataka na račune podskupine 921 Utvrđivanje rezultata poslovanja. Dugovni saldo na računu 921 znači da je ostvaren manjak, a potražni višak. Za izvještajna razdoblja u jeku godine nije potrebno prenosi rezultate (salda sa računa podskupine 921) na račune podskupine 922 Višak/manjak prihoda na kojima je iskazan rezultat ostvaren u svim prethodnim razdobljima poslovanja. Utvrđivanje rezultata poslovanja

Na račun 92111 Obračun prihoda i rashoda poslovanja prenose se (preko računa rasporeda rashoda – 39111 i rasporeda prihoda – 69111) ukupni ostvareni prihodi i rashodi poslovanja te se utvrđuje rezultat Proračunski korisnici državnog proračuna i jedinica poslovanja ostvaren u tromjesečnom razdoblju. lokalne i područne (regionalne) samouprave, za prvo Račun R. Opis Iznos tromjesečje, predaju FINA-i Izvještaj o prihodima i ras- br. Duguje Potražuje hodima korisnika proračuna na Obrascu: S-PR-RAS, 1 2 3 4 5 koji je više sta s čke prirode. Županijske uprave za 1. Obračun rashoda i ceste, kao izvanproračunski korisnici županija, takoprihoda poslovanja đer dostavljaju Obrazac: S-PR-RAS. Izvanproračunski - obračun rashoda 400.000 92111 39111 korisnici nemaju obvezu dostave tromjesečnih finanposlovanja cijskih izvještaja Ministarstvu financija, tako da svoje - obračun prihoda 340.000 69111 92111 financijske izvještaje dostavljaju isključivo FINA-i. poslovanja FINI

60.000

92111

Proračun iz primjera, ostvario je manjak prihoda poslovanja od 60.000,00 kn. Utvrđivanje rezultata od nefinancijske imovine

Ukupno ostvareni prihodi od prodaje nefinancijske imovine (razred 7) i rashodi za nabavu nefinancijske imovine (razred 4) prenose se preko računa rasporePodsjećamo da jedinice lokalne i područne (regio- da prihoda (79111) i rashoda (49111) na račun 92121 nalne) samouprave u slučaju nastalih promjena u Obračun prihoda i rashoda od nefinancijske imovine.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

- manjak

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju FINA-i Obrazac: PR-RAS, Obrazac: NT i Obrazac: OBVEZE, a Ministarstvu financija za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka ne dostavljaju ni financijske izvještaje, ni bilješke. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i nadležna ministarstva ne konsolidiraju Obrasce: S-PR-RAS korisnika iz svoje nadležnos .

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

Ako je potražna strana na računu 92121 veća od dugovne znači da je jekom devetomjesečnog razdoblja ostvaren višak, odnosno da su prihodi od prodaje nefinancijske imovine veći od rashoda za nabavu nefinancijske imovine. Veća dugovna strana na računu 92121 znači veće rashode, odnosno ostvareni manjak. R. Opis br. 1 2 1. Obračun rashoda i prihoda od nefinancijske imovine - obračun rashoda od nefinancijske imovine - obračun prihoda od nefinancijske imovine - manjak

Iznos 3

Račun Duguje Potražuje 4 5

160.000 92121

49111

122.000 79111

92121

računa 92131 utvrđuje se rezultat od financijske imovine. Potražni saldo na računu 92131 znači da je ostvaren višak, a dugovni manjak primitaka od financijske imovine. R. br.

Opis

Iznos

Račun Duguje Potražuje 4 5

1 2 3 1. Utvrđivanje rezultata od financijske imovine - ukupni izdaci za financijsku 60.000 59111 imovinu i otplate zajmova - obračun primitaka od financijske imovine i 140.000 89111 zaduživanja - višak 80.000

51-55 92131 92131

Utvrđivanje rezultata od financijske imovine

Proračun je ostvario višak primitaka od financijske imovine i zaduživanja – potražni saldo na računu 92131.

Računi skupina 51 – 55 i 81 - 84 zatvaraju se na kraju godine. Odobravanjem računa rasporeda izdataka 59111 i zaduživanjem računa 92131 Obračun primitaka i izdataka od financijske imovine te zaduživanjem računa rasporeda primitaka 89111 i odobravanjem

Privremeni rezulta utvrđeni prenošenjem ukupnih prihoda i rashoda, primitaka i izdataka na račune podskupine 921 trebaju odgovara iznosima upisanim u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima.

40.000 92121

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Zagreb, hotel Palace, 28. i 29. travnja, od 10.00 do 16.00 h U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnos ma i u različi m pravnim oblicima. Svi subjek primjenjuju propisani sustav računovodstva i financijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe financijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenos proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja financijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem fiskalne odgovornos čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurira svoja znanja nužna za dobro financijsko upravljanje, planiranje ak vnos , praćenju financijske efikasnos i zakonitos u kontekstu fiskalne odgovornos , sastavljanju i razumijevanju financijskih izvještaja i izradi proračunskih planskih dokumenata. Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i financijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, financijskim izvještavanjem, financijskim upravljanjem, fiskalnom odgovornošću i izradom financijskog plana/proračuna. Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Ministarstva financija i akademske zajednice. Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

UDK 347.7

PRAVO

Zakup i kupoprodaja poslovnog prostora u državnom vlasništvu Bernardica Rubčić * Stjecanje, upravljanje, raspolaganje i korištenje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i JLP(R)S-a uređeno je velikim brojem propisa. Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske iz 2013. godine na potpuniji način uređeno je upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u odnosu na raniji propis. U ovom članku obrađuju se uvje i postupak davanja u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S), te kupoprodaja poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske i JLP(R)S-a sadašnjem zakupniku i sadašnjem korisniku.

1. Uvod Zakup poslovnog prostora, međusobna prava i obveze zakupodavca i zakupnika te kupoprodaja poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadašnjem zakupniku, odnosno korisniku, uređeni su Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN, br. 125/11). Sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (dalje u tekstu: Zakon) na snazi je i Uredba o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 137/12; dalje u tekstu: Uredba) kojom se propisuju uvje i postupak za kupoprodaju poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske sadašnjem zakupniku, odnosno sadašnjem korisniku. Prema navedenim propisima sve radnje u odnosu na imovinu Republike Hrvatske obavlja Agencija za upravljanje državnom imovinom, koja je prema Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13) prestala s radom 30. rujna 2013. Realno je očekiva usklađivanje Zakona i Uredbe s novonastalim promjenama.

Poslovnim prostorom smatra se poslovna zgrada, poslovna prostorija, garaža i garažno mjesto. Poslovna zgrada je zgrada namijenjena obavljanju poslovne

Bernardica Rubčić, dipl. iur., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

2. Pojam poslovnog prostora

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Treba istaknu da je Državni ured za upravljanje državnom imovinom temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske osnovao trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o., koje je počelo s radom početkom 2014. godine, pa je za pretpostavi da će dio poslova oko raspolaganja državnom imovinom Državni ured prenije na Državne nekretnine d.o.o.

Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ustrojen je Državni ured za upravljanje državnom imovinom kao središnje jelo za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom i koordinaciju upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u odnosu na središnja jela državne uprave i druga jela, odnosno pravne osobe osnovane posebnim zakonima, koji su imatelji, odnosno raspolažu imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske povjerila je Državnom uredu vršenje vlasničkih ovlas u odnosu na državnu imovinu, koja je predmet uređenja Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, osim one imovine za koju vlasnička prava vrši Centar za restrukturiranje i prodaju, te ako isto posebnim propisom nije povjereno drugom jelu. Centar za restrukturiranje i prodaju (dalje u tekstu: Centar) osnovan is m Zakonom upravlja dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima, čiji je imatelj Republika Hrvatska, a koja nisu utvrđena kao društva od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima, čiji su imatelji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za dionice i poslovne udjele u trgovačkim društvima koje je stekla u postupku sanacije i privazacije banaka, osim onih trgovačkih društava, čije je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim zakonom, te je zadužena za restrukturiranje trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, koje nisu od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

PRAVO

djelatnos , ako se preteži m dijelom koris u tu svrhu. Poslovnom prostorijom smatra se jedna ili više prostorija u poslovnoj ili stambenoj zgradi namijenjena obavljanju poslovne djelatnos koja, u pravilu, čini samostalnu uporabnu cjelinu i ima zaseban glavni ulaz. Garaža je prostor za smještaj vozila, a garažno mjesto je prostor za smještaj vozila u garaži.

3. Zakup poslovnog prostora Poslovni prostor daje se u zakup javnim natječajem. Iznimno, može i bez javnog natječaja:

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

• ako ugovor o zakupu sklapaju međusobno Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako je to u interesu i cilju općega, gospodarskog i socijalnog napretka njezinih građana. S obzirom na to da Zakon nije propisao nikakva ograničenja u pogledu kombinacije ugovornih strana, za pretpostavi je da su moguće sve kombinacije • ako zakupnik koji u potpunos izvršava obveze iz ugovora o zakupu prihva sklapanje novog ugovora o zakupu na razdoblje ne duže od 5 godina, koje mu je ponudio zakupodavac najkasnije 60 dana prije isteka roka na koji je ugovor sklopljen.

UDK 347.7

proračunu i proračunu JLPRS, osim ako je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se fizička ili pravna osoba pridržava rokova plaćanja. U pro vnom ugovor je ništetan. Ugovor o zakupu mora bi sklopljen u pisanom obliku i solemniziran kod javnog bilježnika, u pro vnom je ništetan. Ako bi se sklopio ništetan ugovor svaka ugovorna strana dužna je vra drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno pro vi vraćanju, ima se da odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje. Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnos ugovora, ako ovaj nije znao ili prema okolnos ma nije morao zna za postojanje uzroka ništetnos (čl. 323. Zakona o obveznim odnosima). Prednost pri sklapanju ugovora o zakupu imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

3.2. Obveze i prava zakupodavca Zakupodavac je dužan: • preda poslovni prostor zakupniku u roku utvrđenom ugovorom • preda zakupniku poslovni prostor u stanju utvrđenom ugovorom ili prikladnom za obavljanje djelatnos predviđene ugovorom • na zahtjev zakupnika u primjerenom roku izvršipopravke na poslovnom prostoru, radi njegova održavanja u stanju u kojem ga je zakupodavac dužan održava .

Prema važećim propisima za imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske određivanje uvjeta i postupka natječaja, provođenje postupka i donošenje odluke o najpovoljnijoj ponudi bilo bi u nadležnos Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Na lokalnoj razini uvje i postupak natječaja određuju se u skladu s odlukom predstavničkog jela, a postupak Zakupodavac ima pravo: natječaja provodi i odluku o najpovoljnijoj odluci donosi čelnik JLPRS. Za pravne osobe u vlasništvu drža- • izvrši radove u svrhu uređenja prostora ili radi sniženja troškova energije i održavanja, ali je duve, odnosno JLPRS, za navedene poslove nadležna su žan najkasnije dva mjeseca prije početka radova o jela utvrđena ak ma te pravne osobe. Najpovoljnija tome pisano obavijes zakupnika je ona ponuda koja ispunjava uvjete iz natječaja i sa• raskinu ugovor, ako zakupnik bez njegove sugladrži najviši iznos zakupnine. snos čini preinake poslovnog prostora kojima se mijenja konstrukcija, raspored, površina, namjena 3.1. Ugovor o zakupu ili vanjski izgled poslovnog prostora, u tom slučaju Zakup se zasniva ugovorom o zakupu kojim se obveima pravo na naknadu štete. zuje zakupodavac preda zakupniku određeni poslovni prostor na korištenje, a zakupnik se obvezuje pla 3.3. Obveze i prava zakupnika mu za to određenu zakupninu. Republika Hrvatska, odnosno JLPRS ne može sklopi ugovor o zakupu po- Zakupnik je dužan: slovnog prostora s fizičkom ili pravnom osobom, koja • plaća ugovorenu zakupninu mjesečno unaprijed, i ima dospjelu nepodmirenu obvezu prema državnom to najkasnije do desetog u mjesecu

UDK 347.7

• plaća troškove korištenja zajedničkih uređaja i obavljanja zajedničkih usluga u zgradi u kojoj se nalazi poslovni prostor po njihovom dospijeću, ako nije drugačije ugovoreno • snosi troškove tekućeg održavanja poslovnog prostora (čišćenje, soboslikarski radovi, sitniji popravci na instalacijama i sl.) • o svom trošku vrši popravke oštećenja poslovnog prostora, koja je sam prouzročio ili su ih prouzročile osobe koje se koriste poslovnim prostorom zakupnika • nakon prestanka zakupa poslovni prostor preda zakupodavcu u stanju u kojem ga je primio, ako nije drugačije ugovoreno ili propisano Zakonom. Zakupnik ne smije:

PRAVO

• zakupnik ne pla dospjelu zakupninu u roku 15 dana od dana dostavljene pisane opomene zakupodavca • zakupodavac, zbog razloga za koje on nije odgovoran, ne može koris poslovni prostor u kojem je obavljao svoju djelatnost, pa zbog toga namjerava koris prostor koji drži zakupnik. Zakupnik može otkaza ugovor o zakupu u svako vrijeme, bez obzira na ugovoreno trajanje zakupa, ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je dao zakupnik ne dovede poslovni prostor u stanje u kojemu ga je dužan preda , odnosno održava . Svaka ugovorna strana može otkaza ugovor o zakupu poslovnog prostora u svako doba, ako druga ugovorna strana ne izvršava svoje obveze utvrđene ugovorom ili Zakonom. Ako dođe do spora između zakupodavca i zakupnika o međusobnim pravima i obvezama iz ugovora o zakupu, te za ispražnjenje poslovnog prostora nadležan je sud, a postupak je hitan.

• poslovni prostor da u podzakup, osim ako nije drugačije ugovoreno. Zakupniku koji je imao pri sklapanju ugovora o zakupu pravo prvenstva kao osoba iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji nije dopušteno da poslovni prostor u podzakup • bez izričite suglasnos zakupodavca čini preinake 4. Kupoprodaja poslovnog prostora poslovnog prostora kojima se mijenja konstrukcija, Kupoprodaja poslovnog prostora u vlasništvu Repuraspored, površina, namjena. Ako to čini zakupo- blike Hrvatske i JLP(R)S-a sadašnjem zakupniku i sadašnjem korisniku obavlja se prema Zakonu o zakupu davac ima pravo na naknadu štete. i kupoprodaji poslovnog prostora. Zakupnik ima pravo:

4.1. Prodaja poslovnog prostora sadašnjem zakupniku Poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske može se proda zakupniku poslovnog prostora koji ima sklopljen ugovor o zakupu i u poslovnom prostoru obavlja dopuštenu djelatnost, te prostor koris bez prekida najmanje 5 godina (sadašnji zakupnik), ako uredno izvršava obveze iz ugovora o zakupu, i to na temelju popisa poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje i u skladu s Uredbom o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Poslovni prostor u vlasništvu JLP(R)S-a može se proda sadašnjem zakupniku koji uredno izvršava sve obveze iz ugovora o zakupu i druge financijske obveze prema JLP(R)S-u, pod uvje ma iz Zakona i u skladu s odlukama nadležnih jela JLPRS-a na temelju popisa 3.4. Prestanak zakupa poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje. PoUgovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen na pis utvrđuje predstavničko jelo JLP(R)S-a na prijedodređeno vrijeme prestaje istekom vremena na koji log čelnika jedinice. je sklopljen, a ugovor sklopljen na neodređeno vrije- Iznimno, pravo na kupnju poslovnog prostora u vlame prestaje otkazom. Zakupodavac može otkaza sništvu Republike Hrvatske i JLP(R)S-a može ostvari ugovor o zakupu u svako doba, bez obzira na ugovozakupnik koji se nalazi u zakupnom odnosu s Repureno trajanje zakupa, ako: blikom Hrvatskom, odnosno JLPRS, u trajanju kraćem • zakupnik i poslije pisane opomene koris poslovni od 5 godina, ako je podmirio sve obveze iz ugovora o prostor suprotno odredbama ugovora ili mu nano- zakupu i druge financijske obveze prema JLP(R)S-u, a si znatniju štetu koji je:

• na teret zakupodavca izvrši popravke, ako za vrijeme trajanja zakupa nastane potreba da se na poslovnom prostoru radi njegova održavanja u stanju u kojem ga je zakupodavac dužan održava izvrše popravci koji padaju na teret zakupodavca, a zakupodavac u primjerenom roku po pisanoj obavijeszakupnika nije izvršio popravke. Zakupnik nema pravo na naknadu za izvršene radove i odgovara zakupodavcu za štetu, ako je sam izvršio popravke, a nije prethodno pisano obavijes o zakupodavca o potrebi popravka • raskinu ugovor o zakupu ili traži razmjerno sniženje zakupnine, ili na teret zakupodavca sam doves poslovni prostor u stanje utvrđeno ugovorom, ako to nije učinio zakupodavac nakon što ga je na to pozvao zakupnik.

PRAVO

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

• prije toga bio u zakupnom odnosu s JLPRS-om u ukupnom neprekinutom trajanju od najmanje 5 godina, ili • prije toga bio u zakupnom odnosu s jedinicom lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i Republikom Hrvatskom, u ukupnom neprekinutom trajanju od najmanje 5 godina, ili • kao nasljednik obrtnika nastavio vođenje obrta ili kao član obiteljskog domaćinstva preuzeo obrt, a bio je u zakupnom odnosu u ukupnom neprekinutom trajanju od najmanje 5 godina, u koje vrijeme se uračunava i vrijeme zakupa njegovih prednika, ili • morao napus poslovni prostor koji je koris o zbog povrata toga prostora u vlasništvo prijašnjem vlasniku, sukladno posebnom propisu, a do tada je bio u zakupu u neprekinutom trajanju od najmanje 5 godina.

UDK 347.7

ulaganja u preinake učinjene bez suglasnos zakupodavca, osim nužnih troškova, kao ni ulaganja koja je zakupodavac priznao u obliku smanjene zakupnine. Cijena poslovnog prostora, odnosno plaćanje može se ugovori odjednom ili obročnom otplatom, prema izboru kupca.

4.4. Ugovor o kupoprodaji

Zahtjev za kupnju poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske podnosi se Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, a na lokalnoj razini jelu nadležnom za raspolaganje imovinom. Odluku o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske donosi Državni ured za upravljanje državnom imovinom, a na lokalnoj razini predstavničko jelo ili čelnik jedinice, ovisno o vrijednos poslovnog prostora. Poslovni prostor ne može se proda osobi koja ima dospjelu nepodmirenu obvezu prema dr4.2. Prodaja poslovnog prostora sadašnjem žavnom proračunu, proračunu JLP(R)S-a osim, ako je korisniku odobrena odgoda plaćanja, pod uvjetom da se pridrPoslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske žava rokova plaćanja. može se proda i korisniku koji nema sklopljen ugo- Ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora mora bi vor o zakupu i koji obavlja u tom prostoru dopuštenu sastavljen u pisanom obliku i solemniziran kod javnog djelatnost, a pro v kojega se ne vodi postupak radi bilježnika. Ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora ispražnjenja i predaje poslovnog prostora, i koji taj u vlasništvu Republike Hrvatske sklapa Državni ured prostor koris bez prekida najmanje 5 godina (sadašza upravljanje državnom imovinom, a na lokalnoj ranji korisnik), i to na temelju popisa poslovnih prostora zini čelnik jedinice, u roku od 90 dana od donošenja koji su predmet kupoprodaje. Poslovni prostor u vlaodluke o kupoprodaji poslovnog prostora. sništvu JLP(R)S-a može se proda sadašnjem korisniku pod uvje ma i u postupku propisanom Zakonom, i 5. Zaključak u skladu s odlukama koje donosi predstavničko jelo jedinice, i to na temelju popisa poslovnih prostora S obzirom na širinu materije, koja se odnosi na drkoji su predmet kupoprodaje. žavnu imovinu, stjecanje, upravljanje, raspolaganje Iznimno, poslovni prostor u vlasništvu RH i JLP(R)S i korištenje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatmože se proda sadašnjem korisniku toga prostora, ske uređeno je velikim brojem propisa. Zakonom o koji u njemu obavlja dopuštenu djelatnost, a koji je taj upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu prostor nastavio koris na temelju ranije sklopljenog Republike Hrvatske iz 2013. godine na potpuniji naugovora o zakupu kojem je prestala valjanost. U tom čin uređeno je upravljanje i raspolaganje imovinom slučaju može se proda samo, ako je sadašnji korisnik u vlasništvu Republike Hrvatske u odnosu na raniza cijelo vrijeme korištenja toga prostora plaćao vla- ji propis. Zakonom su obuhvaćeni svi pojavni oblici sniku naknadu za korištenje i sve druge troškove koji imovine u vlasništvu Republike Hrvatske uključujući proizlaze iz korištenja toga prostora. Onom korisniku i poslovne prostore. koji nije plaćao može se proda pod uvjetom da tu Registar državne imovine će također objedini sve naknadu i troškove uključujući i zatezne kamate u ci- pojavne oblike državne imovine uključujući i one čije jelos podmiri prije sklapanja ugovora o kupoprodaji. je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim zakonom. S obzirom na to da učinkovito upravljanje i 4.3. Kupoprodajna cijena raspolaganje imovinom na državnoj i lokalnoj razini Poslovni prostor se prodaje po tržišnoj cijeni, a izni- po če razvoj gospodarstva i pridonosi boljoj kvalite mno, ako se prodaje sadašnjem zakupniku i sadaš- života građana, neophodno je da propisi koji uređunjem korisniku pod uvje ma iz Zakona tržišna cijena ju ovo područje omogućuju učinkovito upravljanje i se umanjuje za neamor zirana ulaganja koja su bila raspolaganje imovinom, pružaju pregledna i jasna od utjecaja na visinu tržišne vrijednos prostora, s pravila i kriterije, te propisuju ovlas i dužnos nosime da se visina ulaganja priznaje najviše do 30 % telja funkcija upravljanja i raspolaganja imovinom u tržišne vrijednos poslovnog prostora. Ne priznaju se vlasništvu Republike Hrvatske i JLP(R)S-a.

UDK 347.7

JAVNA NABAVA

Pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom - norma vno rješenje i praksa Ante Loboja * Pregovarački postupak javne nabave je postupak u kojem se naručitelj obraća gospodarskim subjek ma po vlas tom izboru i pregovara o uvje ma ugovora s jednim ili s više njih. Ovaj postupak naručitelji mogu provodi kao pregovarački postupak s prethodnom objavom poziva na nadmetanje ili pregovarački postupak bez prethodne objave, ovisno o tome koje se zakonske pretpostavke primjenjuju za njegovu provedbu. U članku se detaljno obrađuje pregovarački postupak s prethodnom objavom.

1. Uvod Od svih provedenih postupaka javne nabave obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13, dalje u tekstu: ZJN), na pregovarački postupak s prethodnom objavom odnosi se manje od 2 %. Javni naručitelji (državna jela, županije, gradovi, općine, pravne osobe, kao što su: ustanove, komunalna društva i sl.), manje ga koriste od sektorskih naručitelja (naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnos u području vodoopskrbe, energije, prijevoza i poštanskih usluga). Razlog tomu je jednim dijelom, što javni i sektorski naručitelji nisu u istoj pravnoj situaciji kada su u pitanju zakonske pretpostavke za provedbu ovog postupka javne nabave i mogućnost njegove primjene.

2. Kada se provodi pregovarački postupak s prethodnom objavom?

4) u slučaju usluga, između ostalog usluga iz Dodatka II. A kategorije 6. ZJN-a, i intelektualnih usluga (primjerice usluge koje uključuju projek ranje), pod uvjetom da je priroda usluga takva, da se specifikacije predmeta nabave ne mogu odredi s dovoljnom preciznošću, te stoga nije moguće sklapanje ugovora odabirom najpovoljnije ponude u uvje ma otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave. Sektorski naručitelji mogu uvijek (slobodno) provodi pregovarački postupak s prethodnom objavom, isto kao i otvoreni i ograničeni postupak. Dakle, oni nisu obvezni provjerava jesu li ispunjene određene zakonske pretpostavke za provedbu ovog postupka.

3. Nepravilna, neprihvatljiva i neprikladna ponuda

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

ZJN definira pojmove nepravilne, neprihvatljive i neJavni naručitelji mogu ovaj postupak provodi samo prikladne ponude, koji se koriste u smislu članaka od 26. do 28. za javne naručitelje, te pojma neprikladne u slučajevima, kada to ZJN izričito dopušta: ponude u smislu članka 117. ZJN-a za sektorske naru1) ako su u (prethodno) provedenom otvorenom ili čitelje: ograničenom postupku javne nabave ili u natjecateljskom dijalogu, sve dostavljene ponude za rado- 1) nepravilna ponuda je ponuda koja nije izrađena u skladu s dokumentacijom za nadmetanje, sadrži ve, robu ili usluge bile nepravilne ili neprihvatljive, odredbe koje naručitelj smatra štetnima ili za koje pod uvjetom da se izvorni uvje ugovora bitno ne naručitelj osnovano smatra da nisu rezultat tržišmijenjaju nog natjecanja (primjerice posljedica je nedopu2) ako su predmet nabave radovi, koji se izvode iskljuštenog sporazuma gospodarskih subjekata) čivo u svrhu istraživanja, pokusa ili razvoja, a ne s 2) neprihvatljiva ponuda je ponuda koja zbog formalciljem osiguranja profita ili pokrića troškova istražinih ili drugih objek vnih razloga ne može bi odavanja i razvoja brana, primjerice: zakašnjelo dostavljena ponuda, 3) u iznimnim slučajevima kada priroda radova, robe ponuda ponuditelja kod kojega su stečeni razlozi odnosno usluga ili rizici povezani s m onemoguza isključenje (kažnjavanost, neplaćeni porezi i doćuju prethodno cjelovito određivanje cijene prinosi, stečaj, likvidacija, i sl.), ponuda ponuditelja * koji nije dokazao svoju sposobnost u skladu s do Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske.

JAVNA NABAVA

kumentacijom za nadmetanje i odredbama ZJN-a, ponuda kojoj nedostaje jamstvo za ozbiljnost ponude, nedopuštena alterna vna ponuda, ponuda čija je cijena veća od osiguranih sredstava za nabavu, ponuda s neuobičajeno niskom cijenom i sl. 3) neprikladna ponuda je ponuda koja u cijelos ne odgovara potrebama naručitelja određenim u opisu predmeta nabave i tehničkim specifikacijama, odnosno ona kojom se nude roba, radovi ili usluge koje ne zadovoljavaju potrebe naručitelja u odnosu na traženi predmet nabave.

4. Provedba postupka u više faza Pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom može se provodi u više faza. U tom smislu naručitelj je obvezan u pozivu na nadmetanje i u dokumentaciji za nadmetanje naznači namjeru korištenja opcije odvijanja postupka u više faza, koje slijede jedna za drugom, da bi se smanjio broj inicijalnih ponuda temeljem kojih se vode pregovori između naručitelja i ponuditelja.

4.1. Poziv na nadmetanje

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Ovaj postupak započinje danom slanja poziva na nadmetanje u EOJN. Poziv na nadmetanje objavljuje se na standardnom obrascu 2 (za javne naručitelje), odnosno standardnom obrascu 5 (za sektorske naručitelje). Ako je potrebno za izradu zahtjeva za sudjelovanje, naručitelj stavlja na raspolaganje u EOJN-u i dodatnu dokumentaciju. U pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom mogu sudjelova svi zainteresirani gospodarski subjek . Prva faza je potpuno transparentna. U kasnijim fazama provedbe ovaj postupak nije potpuno transparentan, stoga se zakonske pretpostavke za njegovu primjenu, u slučajevima kada ga provode javni naručitelji, moraju strogo provjerava .

Teret dokaza o postojanju činjenica ili okolnos temeljem kojih je proveo pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom je na javnom naručitelju. Navedene okolnos ispituje DKOM u postupku pravne zaš te, ako žalitelj u žalbi upu na takve nepravilnos , ali i ostala jela koja obavljaju nadzor nad poslovanjem naručitelja (primjerice Ministarstvo gospodarstva kao središnje jelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave).

4.2. Smanjivanje broja sposobnih natjecatelja U pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom naručitelj može koris mogućnost smanjivanja broja sposobnih natjecatelja kojima će dostavi poziv na pregovaranje, pod uvjetom da na raspolaganju ima dovoljan broj sposobnih natjecate-

UDK 347.7

lja. Ako koris ovu mogućnost naručitelj je obvezan u pozivu na nadmetanje naves uvjete ili pravila koje namjerava primijeni za smanjivanje broja sposobnih natjecatelja te minimalan i, po potrebi, maksimalan broj sposobnih natjecatelja, koje namjerava pozva . Uvje ili pravila moraju bi objek vni i nediskriminirajući. Naručitelj može te uvjete ili pravila naves u odnosu na rela vni značaj koji im pridaje. Poziv na nadmetanje u ovom postupku sadrži podatak o broju natjecatelja kojima će se dostavi poziv na pregovaranje, s m da u slučaju dovoljnog broja sposobnih gospodarskih subjekata, broj natjecatelja koje će naručitelj pozva na pregovaranje ne smije bi manji od tri. Ako je broj sposobnih natjecatelja koji zadovoljavaju minimalne razine sposobnos veći od objavljenog broja natjecatelja koje namjerava pozva , naručitelj ih može pozva sve ili smanji broj sposobnih natjecatelja koje će pozva na temelju uvjeta ili pravila koje je naveo u pozivu na nadmetanje. U slučaju smanjenja, broj sposobnih natjecatelja koje će naručitelj pozva mora bi najmanje jednak minimalnom broju unaprijed utvrđenom u pozivu na nadmetanje. Razlozi za odabir natjecatelja navode se u zapisniku. Ako je broj sposobnih natjecatelja koji zadovoljavaju minimalne razine sposobnos manji od objavljenog broja, naručitelj može nastavi postupak pozivanjem sposobnih natjecatelja. Naručitelj ne smije pozva dodatne gospodarske subjekte ili natjecatelje, koji nisu dokazali sposobnost.

4.3. Razlozi isključenja i uvje sposobnos Naručitelj u pozivu na nadmetanje navodi razloge isključenja natjecatelja iz pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom (obvezni razlozi isključenja, te ostali razlozi isključenja, ako ih koris ) i dokumente kojima gospodarski subjekt dokazuje da ne postoje razlozi za njegovo isključenje. Također, naručitelj u pozivu na nadmetanje navodi uvjete sposobnos (pravna i poslovna sposobnost te financijske, tehničke i stručne sposobnos ), te dokumente kojima gospodarski subjekt dokazuje svoju sposobnost. Ako je odredio uvjete financijske te tehničke i stručne sposobnos , naručitelj određuje minimalne razine sposobnos , koja se zah jeva od gospodarskog subjekta. Ako je naručitelj od dana objave poziva na nadmetanje, dokumentaciju za nadmetanje i svu dodatnu dokumentaciju, koja se odnosi na postupak javne nabave neograničeno i u cijelos elektronički stavio na raspolaganje, razlozi isključenja i uvjesposobnos ne trebaju bi navedeni u pozivu na nadmetanje, nego je uputa na tu dokumentaciju dovoljna.

UDK 347.7

4.4. Zahtjev za sudjelovanje u postupku U prvoj fazi postupka, svi zainteresirani gospodarski subjek mogu dostavi zahtjev za sudjelovanje u pregovaračkom postupku javne nabave, u roku koji je naručitelj odredio u pozivu na nadmetanje. Zahtjevom gospodarski subjekt iskazuje svoju volju za sudjelovanjem u postupku. Kod nabave velike vrijednos , rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje iznosi najmanje 30 dana od dana slanja poziva na nadmetanje, dok kod nabave male vrijednos , rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje iznosi najmanje 20 dana od dana slanja poziva na nadmetanje u EOJN. Ako u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom zbog žurnos nije moguća primjena redovnih ili skraćenih rokova, naručitelj može odredi rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje, koji ne smije bi kraći od 15 dana, računajući od dana slanja poziva na nadmetanje. U tom slučaju naručitelj mora u pozivu na nadmetanje obrazloži razloge žurnos . Sa zahtjevom za sudjelovanje natjecatelji dostavljaju dokumente kojima dokazuju da ne postoje razlozi za njihovo isključenje iz postupka javne nabave te dokumente kojima dokazuju ispunjavanje uvjeta pravne i poslovne sposobnos , kao i minimalne razine financijske i tehničke i stručne sposobnos , ako je iste naručitelj odredio. Sve tražene dokumente natjecatelji mogu dostavi u neovjerenoj preslici.

4.5. Ocjena i zapisnik o ocjeni zahtjeva za sudjelovanje

Ovom odredbom pragma čno se pristupa navedenom problemu s ciljem da naručitelj može pozva gospodarske subjekte da se pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumen ma traženih sukladno člancima od 67. do 74. ZJN-a, uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloni . Kako bi olakšali ocjenu dostavljenih dokumenata, naručitelji mogu, ako smatraju potrebnim, zatraži od gospodarskih subjekata da pojasne dostavljene dokumente. Pojašnjenja se mogu zah jeva , primjerice kada dostavljeni dokazi sadrže nedosljedne ili kontradiktorne informacije, nisu jasni ili su iz njih izostavljene pojedinos . U postupku pregleda i ocjene ponuda, naručitelj može pozva ponuditelje da pojašnjenjem u vezi s dokumena ma traženim sukladno člancima od 67. do 74. ZJN-a uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloni . Pogreškama, nedostacima ili nejasnoćama smatraju se dokumen , koji jesu ili se čine nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili nedostaju. PITANJE: Može li naručitelj u prvom stupnju pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom, od natjecatelja traži da u zahtjevu za sudjelovanje dostave i jamstvo za ozbiljnost ponude? Sukladno odredbi članka 2., točke 20. ZJN-a pregovarački postupak javne nabave je postupak u kojem se naručitelj obraća gospodarskim subjek ma po vlas tom izboru i pregovara o uvje ma ugovora s jednim ili s više gospodarskih subjekata. Točkom 10. istoga članka propisano je da je natjecatelj gospodarski subjekt koji je voljan sudjelova u ograničenom postupku javne nabave, pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom ili natjecateljskom dijalogu i svoju je volju iskazao zahtjevom za sudjelovanje.

Naručitelj koji namjerava sklopi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom obvezan je objavi poziv na nadmetanje. U pozivu na nadmetanje naručitelj navodi svoje potrebe i zahtjeve u vezi s predme ma nabave, a koje definira u tom pozivu i/ili u dodatnoj dokumentaciji. Natjecateljima koji su pravodobno dostavili zahtjeve za sudjelovanje i zadovoljili uvjete koji se odnose na nepostojanje razloga isključenja iz postupka javne nabave, odnosno koji ispunjavaju postavljene uvjete sposobnos za izvršenje ugovora, u skladu s člancima od 67. do 74. ZJN-a, upućuje se poziv

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Pojašnjenje ili upotpunjavanje dostavljenih dokumenata – U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj može u primjerenom roku, pozva gospodarske subjekte da pojasne ili upotpune dokumente, koje su predali radi dokazivanja sposobnos . Članak 92. ZJN-a regulira pitanje pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata traženih sukladno člancima od 67. do 74. ZJN-a, te pojašnjenja pojedinih elemenata ponude, u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet

nabave, jekom postupka pregleda i ocjene ponuda. ZJN nastoji promovira jedan moderniji pristup javnoj nabavi, koji se razvija na razini EU, a koji se ogleda u smanjivanju administra vnih barijera i traženja velikog broja dokumenata, uz istodobno omogućavanje naručiteljima provjere stvarnih podataka o gospodarskim subjek ma, korištenjem javnih registara i sličnih metoda provjere.

Zahtjev za sudjelovanje otvara se nakon isteka roka za njegovu dostavu. Otvaranje zahtjeva za sudjelovanje nije javno. O ocjeni zahtjeva za sudjelovanje mora se sastavi zapisnik u koji se unose sve bitne okolnos . Natjecatelju se na zahtjev odobrava uvid u onaj dio zapisnika, koji se odnosi na njegov zahtjev za sudjelovanje, na što je potrebno pazi pri sastavljanju zapisnika. Zapisnik o ocjeni zahtjeva za sudjelovanje koje naručitelj izrađuje u ovom postupku izrađuje se u dva dijela. Sadržaj Zapisnika o ocjeni zahtjeva za sudjelovanje u pregovaračkom postupku s prethodnom objavom propisan je člankom 24. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN, br. 10/12, dalje u tekstu: Uredba).

JAVNA NABAVA

UDK 347.7

na pregovaranje u 2. stupnju pregovaračkog postupka vrijednos ili male vrijednos ) u odnosu na razloge javne nabave s prethodnom objavom. nedopus vos , koje je naručitelj naveo u odluci. Dokumentacija za nadmetanje može se izradi u dva dijela. Prvi dio dokumentacije je podloga za izradu zahtjeva za sudjelovanje, a izrađuje se u formi dodatne dokumentacije uz poziv na nadmetanje, u slučaju da poziv na nadmetanje ne sadrži dovoljno podataka za izradu zahtjeva za sudjelovanje. Drugi dio dokumentacije za nadmetanje je podloga za izradu ponude, inicijalne ponude ili konačne ponude, koji se dostavlja odabranim ili preostalim ponuditeljima s pozivom na dostavu ponude, na pregovaranje ili na sudjelovanje u dijalogu. Dakle, u prvom stupnju pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom natjecatelji ne podnose ponudu već zahtjev za sudjelovanje zajedno s traženim dokumen ma, kojima dokazuju da ne postoje razlozi za njihovo isključenje iz postupka javne nabave te da ispunjavaju uvjete sposobnos (pravne i poslovne te financijske odnosno tehničke i stručne, ako su traženi). U drugom stupnju, naručitelj odabranim natjecateljima istodobno šalje pisani poziv na pregovaranje. Tijekom pregovaranja naručitelj pregovara sa svakim ponuditeljem zasebno o bilo kojem dijelu inicijalne ponude, kako bi ih prilagodio zahtjevima navedenima u pozivu na nadmetanje, dokumentaciji za nadmetanje i dodatnoj dokumentaciji ako postoji, i kako bi dobio najbolju ponudu prema kriterijima za odabir ponude. Nakon zaključenja pregovora javni naručitelj istodobno i u pisanom obliku poziva preostalog ponuditelja ili ponuditelje na dostavu konačnih ponuda u razumnom roku. Stoga, naručitelj tek u ovoj fazi pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom može od ponuditelja traži dostavu jamstva za ozbiljnost ponude, sukladno odredbi članka 76., točki 1. ZJN-a.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

4.6. Odluka o nedopus vos sudjelovanja

Natjecateljima koji neće bi pozvani na pregovaranje naručitelj šalje odluku o nedopus vos sudjelovanja na dokaziv način (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava i sl.). Odluku o nedopus vos sudjelovanja donosi odgovorna osoba naručitelja, na temelju obrazloženog prijedloga kojeg sastavljaju ovlašteni predstavnici naručitelja i koja je sastavni dio zapisnika o ocjeni zahtjeva za sudjelovanje. Odluka o nedopus vos sudjelovanja mora sadržava razloge za nedopus vost sudjelovanja natjecatelja i dostavlja se svakom natjecatelju zasebno tako da nema uvid u podatke o ostalim natjecateljima. Nezadovoljni natjecatelj može uloži žalbu na odluku o nedopus vos sudjelovanja, u roku od deset, odnosno pet dana od primitka odluke, ovisno o procijenjenoj vrijednos predmeta nabave (nabava velike

Primjer iz prakse: Odluka o nedopus vos sudjelovanja Naručitelj __________________ (naziv i sjedište) ________________________________, OIB. __________ br. tel. _____________ br. telefaksa ______________ internet. adresa ___________ adresa e-pošte, u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom (br. poziva na nadmetanje objavljenog u EOJN RH ), na temelju odredbe članka 33., stavaka 6. i 7. ZJN-a (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13), donosi sljedeću: ODLUKU O NEDOPUSTIVOSTI SUDJELOVANJA U pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom (br. poziva na nadmetanje objavljenog u EOJN RH) _______________________ ______________ za nabavu ________u iznosu od __.__.__,00 kn, natjecatelju (naziv i sjedište) __ ___________________________________ _, ne dopušta se daljnje sudjelovanje u postupku javne nabave. Obrazloženje (razlozi za nedopus vost sudjelovanja) Pregledom i ocjenom pris glih dokaza o sposobnos natjecatelja (naziv i sjedište) ________________ dostavljenih uz pravodobno dostavljeni zahtjev za sudjelovanjem u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom, dana __________ 2014. godine, utvrđeno je sljedeće: • natjecatelj (naziv i sjedište) _______________ dostavio je (primjerice potvrdu Porezne uprave o stanju duga, stariju od 30 dana računajući od dana početka postupka javne nabave). Zbog svega navedenog ispunjeni su uvje za isključenje istog natjecatelja iz postupka javne nabave, te ocjenu istoga nesposobnim. Uputa o pravnom lijeku: Natjecatelj može uloži žalbu na Odluku o nedopus vos sudjelovanja u roku od 10/5 dana od dana primitka Odluke, sukladno članku 147., stavku 1., točki 3. ZJN-a (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13), u odnosu na razloge nedopus vos sudjelovanja. Žalba se izjavljuje u pisanom obliku Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Primjerak žalbe istodobno se predaje naručitelju na dokaziv način. Datum: _______________________ Potpis odgovorne osobe:

UDK 347.7

U primjerima koji slijede, DKOM je u žalbenom postupku odlučivao o osnovanos razloga za primjenu pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom, sukladno odredbama ZJN-a (NN, br. 110/07, 125/08). Zakonske pretpostavke za provedbu pregovaračkog postupka s prethodnom objavom u primjerima koji slijede iden čne su i u važećem ZJN-u. Primjer iz prakse 1: Javni naručitelj je u EOJN-u objavio poziv na nadmetanje u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom, broj N-02-V-135355-200709 za nabavu usluge izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta obnove ljetnikovca s projek ma unutarnjeg uređenja i vrta. U Odluci o početku predmetnog postupka javne nabave, kao zakonsku osnovu za provođenje postupka naručitelj je naveo članak 16., stavak 1., točku 3. ZJN-a (NN, br. 110/07, 125/08), ci rano: „ako su predmet nabave intelektualne usluge, kao što je usluga projek ranja...”. Naručitelj je donio Odluku o nedopus vos sudjelovanja, kojom natjecatelju nije dopušteno sudjelovanje u daljnjem postupku javne nabave. Na navedenu Odluku, žalitelj je žalbu izjavio DKOM-u. U žalbi žalitelj navodi, da je poziv na nadmetanje provan odredbama ZJN-a, posebice članku 16. istog. U konkretnom slučaju se radi o jednostavnoj građevini i poslovima povezanim s izradom projektne dokumentacije za koju se ne može reći da se primjenjuju uvje članka 16. ZJN-a.

JAVNA NABAVA

ZJN-a, čiji se opis predmeta nabave ne može odredi s dovoljnom preciznošću, pa ugovor nije moguće sklopi odabirom najpovoljnije ponude u otvorenom ili ograničenom postupku nabave. Dakle, da bi naručitelji mogli proves pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom u navedenom slučaju, mora se radi o predmetu nabave za koji naručitelj nije u mogućnos da dovoljno detaljan opis, na temelju kojeg bi subjek mogli dostavi usporedive ponude, kao primjerice, u otvorenom postupku nabave. Znači da u slučajevima primjene navedenog pregovaračkog postupka naručitelj u ovoj prvoj fazi postupka, dakle do donošenja odluke o nedopus vos sudjelovanja ili poziva za dostavu ponuda, ne može izradi dokumentaciju za nadmetanje sa svim sadržajem propisanim člankom 4. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN, br. 13/08, 4/09).

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Među m, naručitelj bi morao u prvoj fazi provedbe pregovaračkog postupka izradi dokumentaciju za nadmetanje, koja bi sadržavala sve elemente, koji su naručitelju pozna , te o kojima nema potrebe za pregovorima, dok bi se u kasnijim fazama provedbe pregovaračkog postupka definirali oni uvje nadmetanja, koji naručitelju nisu u ovoj prvoj fazi pozna , te zbog kojih i provodi pregovarački postupak nabave s prethodnom objavom za nabavu usluge, čiji se opis predmeta nabave ne može odredi s dovoljnom preciznošću. Budući da je DKOM utvrdio da naručitelj u fazi predmetnog pregovaračkog postupka koja je predmet DKOM je utvrdio da je žalba osnovana, navodeći da je ovog žalbenog postupka, nije izradio dokumentaciju naručitelj proveo predmetni postupak javne nabave za nadmetanje s podacima, koji su mu bili pozna , na osnovi članka 16., stavka 1., točke 3. ZJN-a. U objautvrđen je propust naručitelja. vi poziva na nadmetanje, kao kratak opis predmeta nabave naveo je izradu idejnog, glavnog i izvedbenog Primjer iz prakse 2: projekta obnove ljetnikovca s projek ma unutarnjeg Prema odredbi članka 16., stavka 1. ZJN-a (NN, br. uređenja i vrta, dok je kao CPV oznaku za predmet 110/07, 125/08) ugovor o javnim uslugama može se nabave naveo 74232000 – usluge tehničkog projeksklapa u pregovaračkom postupku javne nabave s ranja. Pregledom ostalih dostavljenih dokaza utvrprethodnom objavom. đeno je da u fazi postupka nabave, koja je predmet žalbenog postupka naručitelj nije izradio dokumen- Naručitelj se pozvao na članak 16. ZJN-a (nemoguće taciju za nadmetanje. Odredbama članka 16., stavka prethodno cjelovito određivanje cijene, navodeći da 1., točki 3. ZJN-a, propisano je da se ugovor o javnim nije bilo moguće precizno određivanje opisa preduslugama može sklapa u pregovaračkom postupku meta nabave). Pregovarački postupak javne nabave javne nabave s prethodnom objavom, ako su pred- s prethodnom objavom, omogućuje naručiteljima da met nabave intelektualne usluge, kao što je usluga provode postupak po drugačijim pravilima od onih projek ranja, i usluge iz kategorije 6 Dodatka II. A koja su predviđena za otvoreni postupak javne na-

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

JAVNA NABAVA

UDK 347.7

bave, te je njegova primjena ograničena na nekoliko adresi na kojoj je dokumentacija dostupna. Podaci o odabranim natjecateljima kojima je dokumentacija za točno specificiranih/određenih slučajeva. nadmetanje, stavljena na raspolaganje moraju se čuSlučajevi u kojima se takav postupak može koris va kao tajni do otvaranja konačnih ponuda. propisani su člankom 16., stavkom 1. ZJN-a, kada se radi o uslugama, što jest slučaj u predmetnom Ako je potrebno, za vrijeme roka za dostavu ponuda postupku, te su is fleksibilnije naravi, za razliku od natjecatelji mogu zah jeva objašnjenja i izmjene u otvorenog postupka javne nabave kod kojega su pra- vezi s dokumentacijom za nadmetanje, a naručitelj vila postupka rigidnija, da bi se ograničilo/onemogu- je dužan svim natjecateljima istodobno odgovori ne ćilo stvaranje prilika za prikrivanje diskriminatornih navodeći podatke o podnositelju zahtjeva. Pod uvjeradnji u postupcima. Odnosno, pregovarački postu- tom da je zahtjev dostavljen pravodobno, naručitelj pak ne pruža jednako jamstvo ostvarenja karakte- je obvezan odgovor dostavi najkasnije jekom šeris ka natjecanja, objek vnos i transparentnos , stog dana prije dana u kojem is če rok za dostavu poput otvorenog postupka, m više što omogućuje ponuda u postupku javne nabave velike vrijednos , pregovaranje sa samo jednim gospodarskim subjek- odnosno najkasnije jekom četvrtog dana prije dana u kojem is če rok za dostavu ponuda u postupku tom u konačnoj fazi. javne nabave male vrijednos . Zahtjev je pravodoNaručiteljev propust sastoji se u sljedećem: na naruban, ako je dostavljen naručitelju najkasnije jekom čitelju je teret dokazivanja okolnos koje opravdavaosmog dana prije dana u kojem is če rok za dostavu ju primjenu takve vrste postupka, da su se te okolponuda u postupku javne nabave velike vrijednos , nos zaista ispunile, da postoji osnova za primjenu odnosno najkasnije jekom šestog dana prije dana u is h. To se mora učini prilikom samog započinjanja kojem is če rok za dostavu ponuda u postupku javne postupka, kako bi se opravdalo odstupanje od pri- nabave male vrijednos . mjene otvorenog postupka javne nabave, odnosno prilikom odabira ove vrste postupka, dokumentaci- Ako naručitelj za vrijeme roka za dostavu ponuda ja mora sadržava odredbu o razlozima i uvje ma, mijenja dokumentaciju (izmjena dokumentacije za zašto je odabrana baš ta vrsta postupka, kako bi se nadmetanje), obvezan je osigura dostupnost izmjeopravdala primjena iste. Sve navedeno je potrebno na svim odabranim natjecateljima na is način kao i radi poš vanja i ostvarivanja svrhe načela svih postu- osnovnu dokumentaciju, te osigura da gospodarski paka javne nabave, a koja su naručitelji obvezni poš - subjek od primitka izmjene imaju najmanje 15 dana va u odnosu na sve gospodarske subjekte, sukladno za dostavu ponude u postupku javne nabave velike vrijednos , odnosno deset dana u postupku javne načlanku 6. ZJN-a. bave male vrijednos . 4.7. Drugi stupanj postupka Pregovori naručitelja i ponuditelja Natjecateljima koji su pravodobno dostavili zahtjeve za sudjelovanjem u postupku javne nabave te ispunili Tijek pregovora: tražene uvjete, naručitelj šalje pisani poziv na prego- • naručitelj pregovara sa svakim ponuditeljem zavaranje. Poziv se šalje istodobno svim odabranim nasebno o bilo kojem dijelu inicijalne ponude, kako tjecateljima u prvom stupnju postupka javne nabave. bi je prilagodio zahtjevima navedenim u pozivu na Poziv na pregovaranje sadrži: 1. podatak o objavljenadmetanje ili dokumentaciji za nadmetanje i kako nom pozivu na nadmetanje, 2. rok za dostavu inicibi odabrao najbolju ponudu prema kriteriju odabira jalne ponude, 3. adresu na koju se dostavlja ponuda, • naručitelj mora osigura jednaki tretman svim po4. jezik ponude, 5. naznaku o dokumen ma koji se nuditeljima, te posebno trebaju dodatno dostavi (u svrhu provjere dostav- • ne smije dava informacije na diskriminirajući naljenih izjava ili u svrhu nadopune informacija u vezi s čin i pogodova nekom od ponuditelja. uvje ma i dokazima financijske i/ili tehničke i stručne Naručitelj može predvidje da se pregovaranje odsposobnos , 6. kriterij za odabir ponude. vija u više faza, koje slijede jedna za drugom, da bi Pozivu na pregovaranje prilaže se dokumentacija za se smanjio broj inicijalnih ponuda o kojima se prenadmetanje i moguća dodatna dokumentacija (skice, govara. U pozivu na nadmetanje ili u dokumentaciji nacr , planovi, projek , studije i sl. dokumen , na te- za nadmetanje, mora naznači namjerava li koris melju kojih su izrađeni troškovnici u dokumentaciji za ovu opciju. U tom smislu, naručitelj u fazama smanadmetanje). Ako je ta dokumentacija neograničeno njuje broj inicijalnih ponuda primjenjujući kriterije za i u cijelos elektronički stavljena na raspolaganje (u odabir ponude navedene u pozivu na nadmetanje ili EOJN-u, na internetskim stranicama naručitelja, i sl.), dokumentaciji za nadmetanje. Nakon svake faze nadovoljno je da poziv sadrži obavijest o internetskoj ručitelj bez odgode šalje obavijest o isključenju ini-

UDK 347.7

JAVNA NABAVA

cijalne ponude onim ponuditeljima, čije se inicijalne odbije potpisa zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, ponude neće dalje razmatra . Obavijest o isključenju o tome se sastavlja bilješka koja se prilaže zapisniku. inicijalne ponude mora sadržava razloge isključenja. Nakon pregleda i ocjene ponuda valjane ponude ranBroj inicijalnih ponuda u posljednjoj fazi pregovaranja giraju se prema kriteriju za odabir ponude. mora bi dovoljan, da osigura is nsko natjecanje, pod uvjetom da postoji dovoljan broj inicijalnih ponuda ili sposobnih ponuditelja. Ako na osnovi smanjenja broja inicijalnih ponuda preostane samo jedan sposoban ponuditelj, u zaključnoj fazi pregovaračkog postupka dopušteno je pregovaranje samo s jednim ponuditeljem. Naručitelj je obvezan ponuditelja, odnosno ponuditelje koji sudjeluju u pregovaranju obavijes o zaključenju pregovora. Nakon zaključenja pregovora naručitelj istodobno i u pisanom obliku poziva preostalog ponuditelja ili ponuditelje na dostavu konačnih ponuda u razumnom roku. Nakon proteka roka za dostavu, ponuditelj ne smije mijenja konačnu ponudu. Naručitelj pregledava i ocjenjuje zaprimljene konačne ponude i donosi odluku o odabiru prema kriteriju za odabir ponude.

Primjer iz prakse: Je li naručitelj bio obvezan u postupku pregleda i ocjene ponuda isključi ponudu ponuditelja koji nije u ponudi dostavio dokumente kojima se dokazuje nepostojanje razloga za isključenje propisanih člankom 67. ZJN-a?

Sektorski naručitelj, XY d.d. objavio je u EOJN-u RH Poziv na nadmetanje u pregovaračkom postupku javne nabave prethodnom objavom, za predmet nabave: zamjena postrojenja za tretman slojne vode i instlacija filterskih jedinica. Zahtjeve za sudjelovanje dostavilo je šest natjecatelja, a naručitelj je ocijenio da su svi natjecatelji dokazali sposobnost, pa je svima upu o poziv na pregovaranje. Inicijalne ponude dostavila su dva ponuditelja, žalitelj i Društvo X d.o.o. Pregovori su provedeni u tri faze, nakon čega su po4.8. Javno otvaranje konačnih ponuda nuditelji pozvani da dostave konačne ponude. OdaU pregovaračkom postupku nabave s prethodnom brana je ponuda Društva X d.o.o. objavom obavlja se javno otvaranje konačnih ponuda, onako kako se to obavlja u otvorenom i ograničenom postupku javne nabave. Otvaranju ponuda smiju prisustvova , osim ovlaštenih predstavnika naručitelja i ovlašteni predstavnici ponuditelja koji su predali konačne ponude te druge osobe. Postupak javnog otvaranja ponuda propisan je člankom 18., a sadržaj zapisnika o javnom otvaranju ponuda člankom 22. Uredbe. Zapisnik potpisuju ovlašteni predstavnici naručitelja i ovlašteni predstavnici ponuditelja, koji su prisustvovali javnom otvaranju ponuda. Daljnji jek pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom, nakon otvaranja ponuda (pregled i ocjena ponuda, odluka o odabiru ili poništenju, dostava od- U žalbi na Odluku o odabiru žalitelj osporava valjaluke, i sl.), is je kao i u otvorenom ili ograničenom nost odabrane ponude. Navodi da je naručitelj bio postupku javne nabave. obvezan u postupku pregleda i ocjene ponuda isklju-

4.9. Pregled i ocjena konačnih ponuda

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Nakon javnog otvaranja konačnih ponuda naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude. O pregledu i ocjeni ponuda sastavlja se Zapisnik. Sadržaj Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda propisan je člankom 23. Uredbe. Postupak pregleda i ocjene ponuda obavljaju stručne osobe i/ili stručne službe naručitelja, te ako je potrebno, neovisne stručne osobe, na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije za nadmetanje. U postupku pregleda i ocjene ponuda mora sudjelova najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja koji posjeduje važeći cer fikat u području javne nabave. Zapisnik potpisuju osobe koje su izvršile pregled i ocjenu ponuda. Ako netko od ovlaštenih predstavnika naručitelja

či odabranog ponuditelja, jer is nije u ponudi dostavio dokumente kojima se dokazuje nepostojanje razloga za isključenje propisanih člankom 67. ZJN. Žalbeno jelo je je ovaj žalbeni navod žalitelja ocijenilo neosnovanim navodeći da naručitelj nije ni tražio od ponuditelja da dostave navedene dokaze. Naime, sukladno članku 133. ZJN-a sektorski naručitelji iz članka 6., stavka 1., točke 3. ZJN-a, nisu obvezni odredi obvezne razloge isključenja gospodarskih subjekata sukladno članku 67. ZJN. Osim toga, sukladno članku 33., stavku 2. ZJN-a, dokumente kojima se dokazuje nepostojanje obveznih razloga isključenja, gospodarski subjekt dostavlja sa zahtjevom za sudjelovanje u prvom stupnju pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom.

JAVNA NABAVA

UDK 347.7

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

4.9.1. Provjera ponuditelja

tom da je od dana objave poziva na nadmetanje dokumentacija za nadmetanje i sva dodatna dokuAko je ponuditelj dostavio neovjerene preslike zatramentacija, koja se odnosi na postupak javne nabaženih dokumenata u prvom stupnju pregovaračkog ve neograničeno i u cijelos elektronički stavljena postupka javne nabave, nakon rangiranja ponuda na raspolaganje prema kriteriju za odabir ponude prije odabira ponu3) primitka odluke o nedopus vos sudjelovanja u de, naručitelj može, ali nije obvezan, i u ovom postupodnosu na razloge nedopus vos sudjelovanja ku javne nabave od ponuditelja zatraži izvornike ili 4) primitka dokumentacije za nadmetanje i moguće ovjerene preslike (jednog ili više) dokumenata koji su dodatne dokumentacije u odnosu na sadržaj dodostavljeni u neovjerenoj preslici (provjera ponuditekumentacije za nadmetanje, ako ista nije od dana lja). Naručitelj također, nije obvezan zah jeva izvorobjave poziva na nadmetanje neograničeno i u cinike ili ovjerene preslike traženih dokumenata, ako su jelos elektronički stavljena na raspolaganje is već dostavljeni u drugom postupku javne nabave kod istog naručitelja i, ako njima ponuditelj dokazu- 5) primitka ili objave izmjene dokumentacije za nadmetanje u odnosu na sadržaj izmjene dokumentaje da i dalje ispunjava uvjete, koje je javni naručitelj cije odredio u postupku javne nabave. 6) otvaranja (konačnih) ponuda u odnosu na propu4.9.2. Odluka o odabiru štanje naručitelja da odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev za objašnjenjem ili izmjenom poNaručitelj na osnovi rezultata pregleda i ocjene povezanom s dokumentacijom za nadmetanje, te na nuda donosi odluku o odabiru. Odlukom o odabiru, postupak otvaranja (konačnih) ponuda odabire se najpovoljnija ponuda ponuditelja s kojim 7) primitka odluke o odabiru ili poništenju u odnosu će se sklopi ugovor o javnoj nabavi, odnosno najna postupak isključenja inicijalnih ponuda, rješepovoljnija ponuda jednog ili više gospodarskih subjenja, pregleda, ocjene i odabira (konačnih) ponuda kata s kojima će se sklopi okvirni sporazum. Odluka odnosno razloge poništenja. o odabiru temelji se na kriteriju za odabir ponude. Odluku o odabiru s preslikom zapisnika Žalitelj koji je propus o izjavi žalbu u o pregledu i ocjeni ponuda naručitelj je određenoj fazi pregovaračkog postupka obvezan, bez odgode, dostavi svakom javne nabave s prethodnom objavom ponuditelju odnosno svakom sudioninema pravo na žalbu u kasnijoj fazi ku u drugom stupnju pregovaračkog postupka za prethodnu fazu. postupka s prethodnom objavom na dokaziv način (dostavnica, povratni4.10. Rok mirovanja ca, izvješće o uspješnom slanju teNaručitelj je obvezan primijenilefaksom, elektronička isprava, rok mirovanja koji iznosi 15 dana objava u EOJN-u pri čemu se dokod nabave velike vrijednos , odnostava smatra obavljenom istekom sno deset dana kod nabave male vridana objave i sl.). jednos od dana dostave odluke o odabiru. Ako naručitelj nije dostavio odluku o Početak roka mirovanja računa se od prvoga sljedeodabiru svakom ponuditelju odnosno sudićeg dana, nakon dana dostave odluke o odabiru. Rok oniku, tada je to je razlog za oglašavanje odluke ništa- mirovanja ne primjenjuje se, ako je u drugom stupnju vom. Izvršnošću odluke o odabiru ili odluke o poni- pregovaračkog postupka s prethodnom objavom suštenju završava pregovarački postupak javne nabave djelovao samo jedan ponuditelj, čija je ponuda ujeds prethodnom objavom. no i odabrana.

4.9.3. Rokovi za izjavljivanje žalbe U pregovaračkom postupku s prethodnom objavom velike vrijednos žalba se izjavljuje u roku od deset dana, a u postupcima nabave male vrijednos u roku od pet dana, i to od dana:

4.11. Obavijest o sklopljenom ugovoru

Javni naručitelj je obvezan za svaki sklopljeni ugovor o javnoj nabavi, pa tako i za ugovor sklopljen u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom, posla na objavljivanje obavijest o skloplje1) objave poziva na nadmetanje u odnosu na sadržaj nom ugovoru najkasnije 48 dana (odnosno najkasnije poziva na nadmetanje i dodatne dokumentacije za dva mjeseca za sektorske naručitelje) od dana sklapanja ugovora. ZJN sankcionira kao prekršaj i naruizradu zahtjeva za sudjelovanje, ako postoji 2) objave poziva na nadmetanje u odnosu na sadržaj čitelja i odgovorne osobe naručitelja, ako navedenu poziva i dokumentacije za nadmetanje, pod uvje- obavijest ne pošalju na objavljivanje u EOJN RH.

UDK 347.7

JAVNA NABAVA

Poimanje bitnih izmjena ugovora o javnoj nabavi Sabina Rebrović * Brzom pripremom dokumentacije za nadmetanje, nepažnjom ponuditelja, nedovoljno opisan predmet nabave te neplanski izrađivan troškovnik, samo su neki od razloga zašto se za vrijeme trajanja ugovora o javnoj nabavi može javi potreba za njegovom izmjenom. Pitanja jesu li izmjene ugovora za vrijeme njegova trajanja bitne ili ne, često izazivaju nedoumice kod naručitelja. Razumijevanje razlike između bitne i nebitne izmjene je nužno zbog toga što je u članku 105. stavku 4. Zakona o javnoj nabavi izrijekom navedeno da se izmjene ugovora o javnoj nabavi za vrijeme njegova trajanja smatraju novim ugovorom za koji je javni naručitelj obvezan proves novi postupak javne nabave ako su te izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora. U ovom tekstu kronološki su navedene izmjene članka 105. te su također dani odgovori na neka od pitanja naših čitatelja kojima se pojašnjava navedena tema ka.

1. Uvod Prilikom određivanja bitnih i nebitnih izmjenama ugovora važno je najprije bi u toku s izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (dalje u tekstu: ZJN). ZJN je u kratkom vremenu doživio dvije sadržajno bitne izmjene i dopune, a nedavno je Ustavni sud Republike Hrvatske svojom Odlukom broj: U-I-1678/2013 od 19. prosinca 2013. (NN, br. 13/14) ukinuo članak 102. stavak 3. i članak 165. stavak 3. ZJN. Koji Zakon primjenjiva prilikom određivanja je li riječ o bitnim izmjenama ugovora ovisi o tome u kojem je periodu sklopljen ugovor o javnoj nabavi. Ako je primjerice sklopljen prema ZJN (NN, br. 90/11), prema njemu će se i određiva bitne i nebitne izmjene ugovora kod njegovog izvršenja. Razumijevanje što su bitne izmjene ugovora o javnoj nabavi, ali i kako se mijenjao ovaj članak važne su za davanje odgovora na pitanje broj 30. u Upitniku o fiskalnoj odgovornos 1.

b) Razdoblje 9. 7. 2013. – 9. 12. 2013. Zakonom o izmjenama i dopunama ZJN (NN, br. 83/13) koji je stupio na snagu 9. 7. 2013., jasnije je utvrđena granica bitnih i nebitnih izmjena. Članak 105. izmijenjen je u stavku 5. i glasi: Bitne izmjene ugovora o javnoj nabavi u smislu stavka 4. ovoga članka su izmjene koje: TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

1. uvode uvjete koji bi, da su bili određeni u osnovnom postupku javne nabave, omogućili sudjelovaa) Razdoblje 1. 1. 2012. – 8. 7. 2013. nje dodatnih ponuditelja uz one koji su sudjelovali ili različi h ponuditelja od onih koji su sudjelovali, U ZJN (NN, br. 90/11) člankom 105. stavkom 5. bilo ili odabir drugačije ponude od odabrane, ili je definirano: 2. znatno proširuju predmet ugovora na robu, radove Bitne izmjene ugovora o javnoj nabavi u smislu stavka ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovo4. ovoga članka su izmjene koje: rom, ili 3. mijenjaju ekonomsku ravnotežu u korist ponudi* Sabina Rebrović, mag. oec., Savjetnica u Centru za razvoj javnog telja na način koji nije bio predviđen u uvje ma i neprofitnog sektora TIM4PIN, Zagreb. osnovnog ugovora o javnoj nabavi, ili 1 Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (NN, br. 78/2011, 106/2012 i 4. mijenjaju ugovornu stranu odabranog ponuditelja. 130/2013)

2. Kronologija reguliranja bitnih izmjena ugovora

1. uvode uvjete koji bi, da su bili dio osnovnog postupka javne nabave, omogućili podnošenje drugačijih ponuda od onih koje su podnesene u osnovnom postupku, ili bi omogućili odabir drugačije ponude od ponude odabrane u osnovnom postupku, ili 2. znatno proširuju predmet nabave na robu, radove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom, ili 3. mijenjaju ekonomsku ravnotežu ugovora u korist ponuditelja na način koji nije bio predviđen u uvjema osnovnog ugovora o javnoj nabavi.

JAVNA NABAVA

UDK 347.7

Iza stavka 5. dodan je novi stavak 6. koji glasi:

Ugovor za izvođenje radova rekonstrukcije i prenamjene dijela zgrade učeničkog doma u dječji vr ć i jaslice Izmjene ugovora o javnoj nabavi neće se smatra s najpovoljnijim ponuditeljem. Radovi su u završnoj bitnim izmjenama ugovora u smislu stavka 4. ovoga fazi, odnosno kreće se u podopolagačke radove. Ugočlanka u sljedećim slučajevima: vorom su ugovorene podne lijepljene obloge (kaučuk) 1. mogućnost izmjene ugovora (opseg i priroda mo- kao Noraplan Signa akus c ili jednakovrijedne. gućih izmjena, uvje pod kojima izmjene mogu naBudući da su dogovarane neke izmjene troškovnika, sta ) bila je predviđena na jasan i nedvojben način odnosno zamjene podnih obloga od kaučuka koje u dokumentaciji za nadmetanje i ugovoru o javnoj su navedene u troškovniku koji je sastavni dio sklonabavi, pod uvjetom da to ne omogućava promjepljenog ugovora u podne obloge od PVC-a, je li monu pravne prirode ugovora o javnoj nabavi; guće izvrši takvu izmjenu ugovora i je li navedeno 2. ukupna vrijednost svih izmjena bez PDV-a manja je čista povreda ZJN? od 10% iznosa osnovnog ugovora o javnoj nabavi bez PDV-a, pod uvjetom da to ne mijenja pravnu Sukladno članku 105. ZJN (NN 90/11) ugovor o javnoj nabavi mora bi u skladu s uvje ma određenima u prirodu ugovora o javnoj nabavi; 3. do promjene ugovorne strane odabranog ponudi- dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. telja došlo je temeljem pravnog sljedništva koje je Ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi posljedica njegove statusne promjene pod uvje- u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji za tom da to nije izvršeno u cilju izbjegavanja primje- nadmetanje i odabranom ponudom. Obzirom da je u ne ovoga Zakona te da gospodarski subjekt koji dokumentaciji za nadmetanje (troškovniku), kako napostaje nova ugovorna strana zadovoljava sve uv- vodite, bilo propisano dostavljanje ponude za kaučuk, jete i zahtjeve koji su bili predviđeni u osnovnom te je ponuditelj i ponudio cijenu za navedenu stavku troškovnika, ugovor je sklopljen i nije moguće mijepostupku javne nabave. njanje podnih obloga kaučuka u podne PVC obloge. Dotadašnji stavak 6. postao je stavak 7. Navedeno bi značilo izmjenu ugovora, odnosno izvrc) Razdoblje od 10. 12. 2013. nadalje šenje ugovora ne bi bilo u skladu s dokumentacijom Zakonom o izmjenama i dopunama ZJN (NN, br. za nadmetanje i odabranom ponudom.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

143/13) stupio na snagu 10. 12. 2013., u članku 105. Napominjemo da je sukladno Zakonu o javnoj nabavi izmijenjen je stavak 7. i glasi: javni naručitelj obvezan kontrolira je li izvršenje ugoAko se prema ugovoru o građenju u skladu s običaji- vora o javnoj nabavi u skladu s uvje ma određenima ma i praksom u graditeljstvu ukupna cijena utvrđuje u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponukonačnim obračunom, neovisno o tome je li građenje dom. Nadalje sukladno članku 105. stavak 4. izmjene ugovoreno po sustavu »ključ u ruke« ili se ta cijena ugovora o javnoj nabavi za vrijeme njegova trajanja utvrđuje primjenom jediničnih cijena prema stvarno smatraju se novim ugovorom za koji je javni naruizvedenim radovima obračuna m u skladu s građe- čitelj obvezan proves novi postupak javne nabave vinskom knjigom, za slučaj da ukupan iznos prema ako su te izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog konačnom obračunu nije viši od 5 % od predvidive ci- ugovora i predstavljaju namjeru ugovornih strana da jene građenja utvrđene ugovorom te da je ugovorom ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora.

o građenju tako određeno, nije potrebno sklapanje Primjer 2. dodatka toga ugovora. Korisnik ima dilemu u vezi prihvaćanja računa na kojemu su namirnice tj. mladi krumpir čija cijena Iza stavka 7. dodan je stavak 8. koji glasi: nije definirana ugovorom o nabavi. Na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi se uz odredbe ovoga Naime, prilikom upita osoba za nabavu je procijeZakona na odgovarajući način primjenjuju odredbe njenu količinu i cijenu starog i mladog krumpira, stavila u prosječnu procijenjenu te zatražila cijenu Zakona o obveznim odnosima. za krumpir. Ponuđač s kojim je sklopljen ugovor, u Iako to nije izrijekom navedeno iz izmijenjenog člamjesecu lipnju podigao je cijenu krumpira uz obranaka 7. proizlazilo bi da je u svim drugim slučajevima zloženje da istu ne može fakturira s obzirom da se potrebno sklopi dodatak „osnovnom“ ugovoru. radi o mladom krumpiru.

3. Primjeri izmjena ugovora

Ugovor s dobavljačem nije raskinut, (ni će bi i to s obrazloženjem velikih troškova ponovnog postupPrimjer 1. ka, a narudžba mladog krumpira aktualna je samo Upit korisnika bio je vezan uz izvršenje ugovora o dva mjeseca) fakture dolaze na iznos koji nije dogojavnoj nabavi. Grad je kao javni naručitelj sklopio voren i ne stoji u ugovoru.

UDK 347.7

Uzimajući u obzir stavke članka 105. ZJN, jekom izvršenja ugovora u vašem slučaju ponuditelj je dužan dostavi naručeni krumpir sukladno cijenama koje je naveo u troškovniku svoje ponude. Krumpir je vrsta robe koja ima nepromjenjivu cijenu u nadmetanjima javne nabave tj. onu jediničnu cijenu koju ponudi ponuditelj u nadmetanju dužan je obračuna i za isporučenu robu jekom realizacije ugovora (cijenu ne može mijenja naviše ili niže). Sukladno ZJN vaša situacija smatrala bi se bitnim izmjenama ugovora o javnoj nabavi. Napominjemo da se na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima. Naveli ste da nemate namjeru raskinu ugovor, što bi ste sukladno prethodno navedenom bili dužni napravi ili proves novi postupak javne nabave. Naime, prilikom provođenja postupka, pripreme dokumentacije i opisa predmeta nabave naručitelj je dužan naves sve okolnos koje su značajne za izvršenje ugovora i dostavljanje ponude npr. u vašem slučaju mogli ste u dokumentaciji za nadmetanje naves da nabavljate krumpir za godinu dana koji podrazumijeva i stari i mladi (sezonski) krumpir, te sukladno navedenom opisu u troškovniku naves dvije stavke troškovnika u kojima ponuditelj iskazuje jediničnu cijenu za svaku stavku posebno. S druge strane greška je ponuditelja što jekom nadmetanja nije postavio upit, odnosno što nije zatražio objašnjenje dokumentacije vezno za vrstu krumpira koji nabavljate. Obzirom da ponuditelj očito nije postavio upit, što je njegov rizik kod dostavljene ponude, on je dužan obzirom na navedeno isporuči krumpir sukladno jediničnim cijenama u troškovniku. Ako ponuditelj nije u mogućnos isporuči krumpir po navedenim cijenama, vi biste mogli napla jamstvo za uredno izvršenje ugovora (bankarsku garanciju), ako ste isto naveli u ugovoru. Nadalje, mogli biste raskinu ugovor i svaki sljedeći put (svako sljedeće nadmetanje) navedenog ponuditelja isključi iz nadmetanja zbog profesionalnog propusta. U slučaju da odgovorna osoba vaše ins tucije ne želi raskinu ugovor, zatražite ovjeru računa od nje (odgovorne osobe), koja je u svakom slučaju odgovorna za zakonito poslovanje.

Činjenica jest da bez obzira kako dobro bio pripremljen i proveden postupak javne nabave prilikom izvršenja ugovora moguće je i nije neobično da dođe do određenih novih momenata koji i te kako mogu utjeca na izvršenje ugovora o javnoj nabavi. Dok je prije 2012. godine izvršenje ugovora definirala samo jedna odredba propisa kojima je bilo uređeno područje javne nabave („Na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima.“ NN, br. 110/07 i 125/08 čl. 167. ZJN) od 2012. godine ZJN dublje ulazi i u područje izvršenja samog ugovora o javnoj nabavi pa je cijeli jedan odjeljak (Odjeljak 10.) posvećen izvršenju ugovora o javnoj nabavi. Upravo na taj način sam Zakon uvažava činjenicu kako je moguće da jekom izvršenja ugovora dođe do promjena koje na is utječu pa je zbog toga zakonodavac odlučio normira takve situacije kako bi se izbjegle nejasnoće prilikom primjene u praksi. Ukoliko u praksi kao Naručitelj dođete u takvu situaciju nužno je prema trenutno važećem zakonu procijeni je li riječ o bitnim/nebitnim izmjenama tj. hoće li bi potrebno provodi novi postupak javne nabave. Pritom ponovno naglašavamo da ukupna vrijednost svih izmjena bez PDV-a ne smije nikako bi veća od 10 % iznosa osnovnog ugovora o javnoj nabavi bez PDV-a jer će u tom slučaju svakako radi o bitnim izmjenama ugovora koje se onda smatraju novim ugovorom za koji je javni naručitelj obvezan proves novi postupak javne nabave.

Možemo li od ponuditelja s kojim je sklopljen ugovor o nabavi do kraja 2013. godine zatraži da nam dostavi cijenu za čokoladni namaz od 2500 grama i možemo li prihva tu cijenu s obzirom da se radilo o postupku javne nabave. Je li to u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi?

4. Zaključno

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Prilikom sastavljanja Dokumentacije za nadmetanje na troškovniku je umjesto čokoladnog namaza od 2500 grama upisana čokoladni namaz od 250 grama (pogreška prilikom upisivanja u troškovnik, jedna nula nedostaje) te smo stoga za njega dobili i cijenu na troškovniku.

Uzimajući u obzir stavke članka 105. ZJN, posebno stavak 5. bitne izmjene ugovora, u vašem se slučaju vrlo vjerojatno ne radi o bitnim izmjenama jer znatno ne proširujete predmet nabave s obzirom da ste u očitom omaškom u Dokumentaciji za nadmetanje naveli pogrešnu gramažu jednog u nizu proizvoda koje ste ugovarali. Imajući na umu navedeni članak, zatražite od ponuditelja s kojim ste sklopili ugovor da vam dostavi cijenu za čokoladni namaz od 2500 grama te ukoliko ta cijena odgovara vašim potrebama, a prema uvje ma na tržištu i imate osigurana sredstva za izvršenje ugovora, možete je nabavi od istoga ponuditelja. Pritom imajte pisano obrazloženje za navedeni postupak u kojemu ćete se pozva i na članak 6. stavak 2. Zakona o javnoj nabavi prema kojemu naručitelj mora primjenjiva odredbe Zakona o javnoj nabavi na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. Raskidanje ugovora zbog navedenog nedostatka, odnosno omaške dovelo bi do neekonomičnog trošenja sredstava za javnu nabavu. Ovo će vam obrazloženje bi potrebno i za obrazloženje u Registru ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma u kojemu sukladno članku 21. stavku 3. točki 8. morate naves konačni iznos koji je naručitelj ispla o na temelju ugovora o javnoj nabavi te obrazloženje ukoliko je taj iznos veći od ugovorenog.

Primjer 3.

JAVNA NABAVA

RADNO PRAVO

UDK 357.7

Osnaživanje položaja žena na hrvatskom tržištu rada Vesna Šiklić Odak * Dosadašnji sta s čki pokazatelji pokazuju nepovoljan položaj žena na tržištu rada i veliki broj pritužbi na diskriminaciju zbog spola, što upućuje da je u Republici Hrvatskoj to najrašireniji oblik diskriminacije. Stoga je pitanje položaja žena na tržištu rada, njihova zaš ta i mogućnost jednakih ostvarivanja radnih prava jedno od bitnih pitanja za žene, a koje se mora uredi i poboljša odredbama Zakona o radu. Kao jedan od po caja na neizravnu diskriminaciju žena na tržištu rada je i najavljena promjena odredbi o trajanju radnog vremena i fleksibilizaciji radnog vremena. Više o različitm aspek ma ove problema ke i predloženim zakonskim riešenjima piše autorica ovoga članka.

1. Uvod

Pitanje položaja žena na tržištu rada prvi puta je regulirano u 2008. godini i to Zakonom o radu (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13), koji je tada bio glavni zakon koji je š o žene od diskriminacije na radnom mjestu. Pored toga Zakona pitanje diskriminacije žena na tržištu rada reguliraju i zakoni koji obuhvaćaju šire područje moguće diskriminacije, kao što je Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN, br. 85/08 i 112/12), te Zakon o ravnopravnos spolova (NN, br. 82/08). Dosadašnji sta s čki pokazatelji ukazuju na ionako nepovoljan položaj žena na tržištu rada i veliki broj pritužbi na diskriminaciju zbog spola (69 % čine pritužbe žena)1, što upućuje da je u Republici Hrvatskoj to najrašireniji oblik diskriminacije.

UN konvencija o otklanjanju svih oblika diskriminacije žena.

Diskriminaciju po tom pitanju utvrđuju i brojni međunarodni dokumen kao što su dokumen Ujedinje Vesna Šiklić Odak, dipl. iur, Zagreb. Vidi Izvještaj o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2012. godinu.

Vlada RH je dana 23. siječnja 2014. godine, na svojoj 138. sjednici usvojila Nacrt i donijela novi Prijedlog Zakona o radu, te ga upula u proceduru donošenja u Hrvatski sabor.

Posebno se is če težak položaj trudnica zaposlenih na određeno vrijeme, jer nema obveze zadržavanja radnice nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme, za razliku od žena zaposlenih na neodređeno vrijeme. Stoga bi se prijedlogom novog Zakonom o radu4 trebalo dodatno ograniči korištenje ovog ins tuta. Kao jedan od po caja na neizravnu diskriminaciju žena na tržištu rada je i najavljena promjena odredbi o trajanju radnog vremena (preraspodjela radnog vremena, ograničavanje najdužeg radnog vremena na 56 odnosno 60 sa tjedno), jer će žena teško moći uskladi obiteljski i poslovni život, te s druge strane same nega vne percepcije poslodavca o mogućnos raspolaganja radnicama na određenom radnom mjestu zbog obiteljskih obveza.

Opća deklaracija o ljudskim pravima, 1948; Konvencija Međunarodne organizacije rada (br, 111) o zabrani diskriminacije u zvanju i zapošljavanju, 1958: Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 1966 i druge konvencije koje se odnose na zabranu diskriminacija žena, osoba s invaliditetom, jednakih plaća i sl.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Zaš ta i promicanje ravnopravnos spolova temeljne su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Člankom 3. Ustava Republike Hrvatske (NN, br. 85/10 – pročišćeni tekst) propisano je, između ostalog, da su sloboda, jednakost i ravnopravnost spolova najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, dok se u odnosu na pravo na jednako zapošljavanje i rad svih građana Republike Hrvatske, člankom 44. Ustava propisuje da svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvje ma, sudjelova u obavljanju javnih poslova i bi primljen u javne službe, dok je člankom 55., stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske određeno da svako slobodno bira poziv i zaposlenje, i da je svakomu pod jednakim uvje ma dostupno svako radno mjesto i dužnost.

nih naroda2 i Međunarodne organizacije rada3, kojih je Republika Hrvatska stranka potpisnica i koji su u skladu s Ustavom dio pravnog poretka Republike Hrvatske i po pravnoj snazi su iznad zakona. Jedan od značajnijih ins tuta je ugovor o radu na određeno vrijeme, kojeg bi trebalo smanji i propisa ga samo kao iznimku pri zasnivanju radnog odnosa, s obzirom na to da is predstavlja prepreku jednakos prilika i dovodi do neizravne diskriminacije žena i daje mogućnost poslodavcima da iskorištavaju lošiji položaj žena na tržištu rada.

UDK 357.7

2. Ravnopravnost spolova i rodna segregacija Jednakost spolova pri zapošljavanju i radu pitanje je socijalne pravednos i ekonomske nužnos . Zakonodavac je dužan omogući jednake šanse ženama i muškarcima za što je potrebna ak vnija poli ka koja će omogući većem broju žena sudjelovanje na tržištu rada. Fleksibilnijim oblicima zapošljavanja, što se želi pos ći novim Zakonom o radu, može se uspostavi ravnoteža između rada i obitelji što bi zasigurno doprinijelo i demografskoj situaciji RH. Među m, za ak vnije zapošljavanje žena nužna je i primjena polike jednakih mogućnos koja će ukloni postojanje rodne segregacije i zaposlenost žena na slabije plaćenim radnim mjes ma te otvori prostor zapošljavanju žena koje uz jednake uvjete i mogućnos mogu doprinije tržištu rada.

RADNO PRAVO

3.1. Zabrana noćnog rada žena S obzirom na stav Europske unije da u industriji više ne postoje tako teški radni uvje zbog kojih je posebnu zaš tu potrebno pruža ženama i da pravo na zaš tu imaju jednako i žene i muškarci, te da suprotno postupanje predstavlja izravnu diskriminaciju koja muškarce dovodi u neravnopravan položaj, važećim Zakonom o radu utvrđena je zabrana noćnog rada trudnicama, ali samo, ako to trudnica sama zatraži i ako je ovlašteni liječnik utvrdio kako takav rad ugrožava njezin život i zdravlje, kao i život i zdravlja djeteta (čl. 49., st. 1. ZOR-a).

Zabrana nejednakog postupanja radničkog vijeća prema radnicima, članak 157., stavak 1. Zakona o radu

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Diskriminacija je zabranjena i u pogledu jednakos plaća prema članku 83. Zakona o radu, otkaza Ugovora o radu te prava članstva i djelovanja u udrugama radnika ili poslodavaca ili u bilo kojoj drugoj profesionalnoj organizaciji, uključujući povlas ce koje proizlaze iz toga članstva5.

Navedena odredba je minimalna i nedostatna kada govorimo o zaš žena na radu i to prvenstveno kada su u pitanju žene koje doje dijete, koja kategorija, nije obuhvaćena zabranom noćnog rada. U tom smislu ostaje dovoljno prostora da se novim Zakonom o radu poboljšaju zaš tne mjere noćnog rada žena te Iako je još 2006. godine donesen strateški dokument s druge strane uvedu mjere za poboljšanje sigurnos RH za uklanjanje diskriminacije žena i uspostavu rodi zdravlja trudnih radnica, te radnica koje su nedavno ne društvene jednakos provođenjem poli ke jednarodile ili doje na radnom mjestu. kih mogućnos , te se sada provodi aktualna Nacionalna poli ka za ravnopravnost spolova, za razdoblje 3.2. Zaš ta trudnice i žene koja doji dijete od 2011. do 2015. godine, još uvijek nisu ostvarene pretpostavke za poboljšanje zaposlenos žena i ukla- U odnosu na zaš tu trudnice, odnosno žene koja doji njanja diskriminacije žena na tržištu rada. Stoga je pi- dijete, poslodavac im, na njihov zahtjev, može ponutanje položaja žena na tržištu rada, njihova zaš ta i di sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjema za obavljanje drugih odgovarajućih poslova (čl. mogućnost jednakih ostvarivanja radnih prava jedno 68. ZOR-a). Ako navedene radnice rade na poslovima od bitnih pitanja za žene, što se mora uredi i poboljkoje ugrožavaju njihov ili život i zdravlje djeteta poša odredbama Zakona o radu. slodavac im je dužan ponudi sklapanje sporazuma kojim će se odredi obavljanje drugih odgovarajućih 3. Zaš ta žena prema Zakonu o radu poslova, a u pro vnom, ako poslodavac nije u mogućPrema članku 5., stavcima 4. i 5. Zakonu o radu u Re- nos tako postupi , imaju pravo na dopust s naknapublici Hrvatskoj zabranjena je izravna ili neizravna dom plaće. Navedeni sporazum za određeno vrijeme diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, uk- zamjenjuje odgovarajuće uglavke ugovora o radu, s ljučujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, me da navedeni sporazum ne smije ima za posljenapredovanju, profesionalnom usmjeravanju, struč- dicu smanjenje plaće radnice nom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima. Pri tome je poslodavac dužan zaš dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u do caj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnos s posebnim zakonima.

(1) U svom djelovanju radničko vijeće ne smije radnika ili određenu skupinu radnika povlašćiva , a ni stavlja u nepovoljniji položaj od drugih radnika.

RADNO PRAVO

UDK 357.7

3.3. Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

ju izvanrednog povećanja opsega rada, više sile i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, svojom izjavom može iskaza prihvaćanje odnosno neprihvaPrema odredbi članka 67. ZOR-a poslodavac ne smićanje takve radnikove namjere. je odbi zaposli ženu ni joj otkaza ugovor o radu zbog njezine trudnoće, ni joj smije ponudi skla- Zabrana otkaza panje izmijenjenog ugovora o radu, osim ako to ne zatraži sama radnica. Pri tome poslodavac ne smije Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljtraži bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći ni smije skog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom puupu drugu osobu da traži takve podatke, osim ako nog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vreradnica osobno zah jeva određeno pravo predviđe- menu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice no zakonom ili drugim propisom radi zaš te trudnica. ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od pet3.4. Korištenje rodiljnog i roditeljskog dopusta naest dana od prestanka trudnoće ili prestanka koIz Zakona o radu u jeku njegova usklađenja s pravrištenja h prava, poslodavac ne može otkaza ugonom stečevinom EU izdvojene su odredbe o rodiljvor o radu trudnici i osobi koja se koris nekim od nom dopustu te su iste, postale dio posebnog Zakona spomenu h prava. Otkaz je ništetan, ako je na dan o rodiljnim i roditeljskim potporama. Navedeni Zakon davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje razlikuje rodiljni i roditeljski dopust, pri čemu roditeljnaprijed navedenih okolnos ili ako radnik u roku od ski dopust postaje pravo oba roditelja, koji to pravo u petnaest dana od dostave otkaza obavijes poslotrajanju od 6 mjeseci (za prvo i drugo dijete), odnosno davca o postojanju h okolnos , te o tome dostavi 30 mjeseci (za blizance, treće i svako sljedeće dijete) odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog mogu iskoris do 8. godine djetetova života. Zakoovlaštenog jela. nom o radu propisuju se pretpostavke, pravila najave i korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta, zabrane Među m, te okolnos ne sprječavaju prestanak otkaza i određena prava, kao što je pravo na izvan- ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme, redni otkaz i pravo povratka na prethodne ili odgova- istekom vremena za koje je sklopljen taj ugovor (čl. 71. ZOR-a). Upravo je ins tut rada na određeno vrirajuće poslove. jeme u odnosu na žene najviše zloupotrebljavan, jer Pretpostavka rada u punom radnom vremenu su žene u najvećem postotku obuhvaćene radom na određeno vrijeme. Stoga bi novi Zakon o radu trebao Člankom 69. ZOR-a propisano je da, ako je za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim pruži veća jamstva dijelu radnica kako će njihov rad odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, na određeno vrijeme ipak posta rad na neodređeno razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog do- vrijeme.

pusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, smatrat će se radom u punom radnom vremenu. Ovo pitanje veoma je važno za žene kod ostvarivanja određenih materijalnih prava povezanih s godinama radnog staža, kao što je npr. pravo na isplatu jubilarne nagrade, pravo na uvećanje koeficijenta složenos poslova, prava na godišnji odmor i sl. Prema ZOR-u (čl. 70.) radnik koji jekom korištenja prava na rodiljne i roditeljske vremenske potpore sukladno posebnom zakonu, namjerava mijenja način korištenja tog prava ili namjerava ponovno uspostavi neiskorišteno pripadajuće pravo, dužan je o tome obavijes poslodavca sukladno posebnom zakonu, a poslodavac je dužan, sukladno posebnom zakonu, na tu pisanu obavijest, izda pisanu izjavu o svojoj suglasnos o iskazanoj radnikovoj namjeri, a u sluča-

Odredba članka 71. važećeg Zakona o radu, koja propisuje da za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja h prava, poslodavac ne može otkaza ugovor o radu trudnici i osobi koja se koris nekim od spomenu h prava, predstavlja apsolutnu zaš tu otkazivanja ugovora za te osobe. Među m, novim Prijedlogom zakona o radu6, kojeg je donijela Vlada RH dana 23. siječnja 2014. godine, na svojoj 138. sjednici, te ga upu la u proceduru donošenja u Hrvatski sabor predlaže se da ugovor o radu Vidi internetsku stranicu Vlada.hr.

UDK 357.7

RADNO PRAVO

za te osobe ipak može presta i to smrću poslodavca fizičke osobe, prestankom obrta po sili zakona, brisanjem trgovca pojedinca iz registra ili danom završetka postupka likvidacije u skladu s posebnim propisima. Otkaz ugovora o radu izvanrednim otkazom Radnica ili radnik koji koris pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do treće godine života djeteta sukladno posebnom propisu, može otkaza ugovor o radu izvanrednim otkazom. Ugovor o radu može se otkaza najkasnije 15 dana prije dana kada je radnik dužan vra na rad. Isto tako i trudnica može otkaza ugovor o radu izvanrednim otkazom (čl. 72. ZOR-a). Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove

45., stavku 6. ZOR-a: trudnica, roditelj s djetetom do tri godine staros , samohrani roditelj s djetetom do šest godina staros – mogu prekovremeno radi samo, ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile. I kod ins tuta preraspodijeljenog radnog vremena također ne postoji apsolutna zabrana, te u tom vidu organizacije radnog vremena: trudnicama, roditeljima s djecom do 3 godine staros te samohranim roditeljima s djetetom do 6 godina staros – is mogu radi samo, ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

mogle jedna drugu zamijeni u odnosu na posao U odnosu na ins tut prekovremenog rada, Zakonom koji obavljaju o radu nije propisana apsolutna zabrana prekovremenog rada trudnicama, roditeljima s djecom do 3 godi- • je rad koji jedna od njih obavlja slične naravi radu koji obavlja druga, a razlike između obavljenog pone staros te samohranim roditeljima s djecom do 6 sla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih, negodina staros , jer is mogu i za navedene kategorije maju značaja u odnosu na narav posla u cijelos bi određeni u slučaju više sile. Naime, prema članku

Nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta sukladno posebnom propisu, radnica ili radnik koji je koris o neko od h prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio Najavljenom fleksibilizacijom radnog vremena, odprije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba nosno novim pravilima o radnom vremenu (ograniza obavljanjem h poslova, poslodavac mu je dužan čavanje najdužeg radnog vremena na 56, odnosno ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje dru- 60 sa ) radi smanjenja opsega i troškova prekovregih odgovarajućih poslova, čiji uvje rada ne smiju menog rada krije se opasnost nejednakog postupabi nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obav- nja prema ženama u smislu prikrivenog prekovreljao prije korištenja toga prava. U slučaju prestanka menog rada, a samim me i manje plaćenog rada. korištenja navedenih prava poslodavac je dužan rad- Nepovoljnost za žene ogleda se i u činjenici da će nika ili radnicu vra na poslove na kojima su radili žene teško uskladi obiteljski i poslovni život s predprije korištenja h prava, u roku od mjesec dana od loženim radnim vremenom i nega vne odluke poslodana kada ga je radnik obavijes o o prestanku kori- davca pri zapošljavanju, te je nužno novim ZOR-om štenja h prava. Nakon povratka na rad radnici ima- ugradi odredbe o zabrani neizravne diskriminacije. ju i pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako je 3.6. Jednakost plaća žena i muškaraca došlo do promjene u tehnici ili načinu rada, kao i sve druge pogodnos koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta Zakon o radu propisuje da je poslodavac dužan isplajednaku plaću ženi i muškarcu za jednaki rad i rad rada na koje bi imali pravo (čl. 73. ZOR-a). jednake vrijednos . Jednaki rad i rad jednake vrijed3.5. Prekovremeni rad i preraspodjela radnog nos je ako dvije osobe različita spola: vremena • obavljaju is posao u is m ili sličnim uvje ma ili bi

RADNO PRAVO

ili se pojavljuju tako rijetko da ne utječu na narav posla u cijelos • je rad koji jedna od njih obavlja, jednake vrijednos kao rad koji obavlja druga, uzimajući u obzir kriterije kao što su stručna sprema, vješ ne, odgovornost, uvje u kojima se rad obavlja te je li rad fizičke naravi. Pri tome plaća obuhvaća osnovnu plaću i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolek vnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad. Odredba ugovora o radu, kolek vnog ugovora, pravilnika o radu ili drugoga pravnog akta pro vna jednakos plaće žena i muškarca je ništetna (čl. 83. ZOR-a).

4. Zakon o ravnopravnos spolova

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Pitanje žena na tržištu rada, pored Zakona o radu regulira i Zakon o ravnopravnos spolova, kojim se utvrđuju opće osnove za zaš tu i promicanje ravnopravnos spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, te definira i uređuje način zaš te od diskriminacije na temelju spola i stvaranja jednakih mogućnos za žene i muškarce. Zakonom se zabranjuje izravna i neizravna diskriminacija, uznemiravanje i spolno uznemiravanje, diskriminacija na temelju bračnog i obiteljskog statusa te diskriminacija na temelju spolne orijentacije. Stoga bi se najavljenim izmjenama ZOR-a trebalo vodi računa o posebnim odredbama toga Zakona, koji zabranjuje diskriminaciju žena na području rada.

UDK 357.7

nosno natječaju, mora bi jasno istaknuto da se za oglašeno radno mjesto mogu javi osobe oba spola. Iznimno, u natječaju ne mora bi istaknuto da se za oglašeno radno mjesto mogu javi osobe oba spola jedino u odnosu na određeni posao, kada je priroda posla takva da karakteris ke povezane s nekom od osnova diskriminacije iz toga Zakona predstavljaju stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla, pod uvjetom da je svrha koja se me želi pos ći opravdana. Nadalje, pri oglašavanju nije dozvoljeno koris izričaje koji uzrokuju ili bi mogli uzrokova diskriminaciju na temelju spola, bračnog i obiteljskog statusa i spolne orijentacije, a kod donošenja rješenja o rasporedu na radno mjesto i drugih rješenja o pravima i obvezama državnih službenika/ca koris se naziv radnog mjesta u muškom i ženskom rodu.

5. Umjesto zaključka Za veću prisutnost žena na tržištu rada neophodna je ak vnija poli ka koja bi omogućila većem broju žena da sudjeluju na tržištu rada, a koja bi istovremeno uspostavila ravnotežu između rada i obitelji. Takva ak vnija poli ka jednakih mogućnos može se i zakonski uredi , konkretno novim Zakonom o radu, posebno u pitanjima organizacije radnog vremena žena, njihovom fleksibilnijem zapošljavanju. Upravo u tom smjeru su i najavljene izmjene ZOR-a, posebno fleksibilizaciju rada u odnosu na nepuno odnosno skraćeno radno vrijeme, koja i te kako ide u korist žena i omogućuje im bolje usklađivanje obveza prema obitelji i prema radnom mjestu, te otvara mogućnost većeg zapošljavanja.

Naime, m Zakonom na području zapošljavanja i rada zabranjena je diskriminacija u javnom i privatnom U mnogim zemljama Europske unije žene najčešće koriste part- me zaposlenost s mogućnošću vraćanja sektoru, uključujući državna jela, i to u odnosu na: u punu zaposlenost, kako bi mogle uskladi sve svoje 1) uvjete za zapošljavanje, samozapošljavanje ili obaveze. I u RH žene najčešće biraju kraće radno vriobavljanje zanimanja, uključujući kriterije i uvjete za izbor kandidata/tkinja za radna mjesta, u bilo jeme nakon što zasnuju obitelj, kako bi mogle što više kojoj grani djelatnos i na svim razinama profesio- bi s djecom. Jedno od najpopularnijih oblika kraćeg radnog vremena u EU je podjela jednog posla na dvije nalne hijerarhije žene, odnosno job sharing (više izvršitelja na jednom 2) napredovanje na poslu 3) pristup svim vrstama i stupnjevima školovanja, radnom mjestu), u kojem poslu se same dogovaraju profesionalne orijentacije, stručnog usavršavanja i o zaradi, plaći i hoće li svaka od njih radi če ri sata dnevno, hoće li radi svaki drugi tjedan ili na neki osposobljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije 4) uvjete zaposlenja i rada, sva prava iz rada i na te- drugi način), te rad u kući odnosno teleworking. melju rada, uključujući jednakost plaća za jednaki S jedne strane postoji prednost h oblika zapošljavarad i rad jednake vrijednos nja jer ženama pruža mogućnost većeg zapošljavanja, 5) članstvo i djelovanje u udrugama radnika ili poslo- i to izvan tradicionalnih standardnih modela koji su davaca ili u bilo kojoj drugoj profesionalnoj orga- ograničavali mogućnos njihova zapošljavanja, dok s nizaciji, uključujući povlas ce koje proizlaze iz tog druge strane postoji opasnost njihove marginalizacije članstva na tržištu rada i ostvarivanje manjeg dohotka. Stoga 6) usklađivanje profesionalnog i privatnog života bi izmjene ZOR-a u pogledu stvarne fleksibilizacije 7) trudnoću, porod, roditeljstvo i sve oblike skrbništva. radnog vremena i uvođenja skraćenog radnog vreZakonom je također izričito propisano da prilikom mena kod više poslodavaca i te kako bile od značaja oglašavanja potrebe za zapošljavanjem u oglasu od- za položaj žena na tržištu rada.

UDK 330.5 336.21

PLAĆE I NAKNADE

Elektroničke prijave za vođenje ma čne evidencije HZMO-a Sanja Ro m * Od 1. siječnja 2014. ak viranjem novog sustava e-prijava, HZMO uslugom e-prijave registriranim korisnicima usluge, ponudio je niz novina i pogodnos u omogućavanju brze registracije korisnika usluge i podnošenja e-prijava Zavodu. Usluga e-prijave posebno dobiva na značaju jer od 1. travnja 2014. korištenje usluge e-prijave postaje obvezno za sve obveznike, koji zapošljavaju više od tri radnika, a rok predaje prijava za vođenje ma čne evidencije od 24 sata od 1. siječnja 2014. obvezuje sve obveznike uspostave prijava.

1. Uvod Stvaranjem potrebnih zakonskih preduvjeta, kao pravnih pretpostavki za pristupanje usluzi e-prijave, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod), na temelju odredaba Zakona o elektroničkom potpisu (NN, br. 10/02, 80/08. i 30/14), Zakona o elektroničkoj ispravi (NN, br. 150/05) te Pravilnika o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13. – dalje u tekstu: Pravilnik, u primjeni od 1. siječnja 2014.), omogućuje elektroničko poslovanje između Zavoda i korisnika njegovih usluga preko internetske stranice Zavoda www.mirovinsko.hr, pod Elektroničko poslovanje.

Za prilagodbu i usklađivanje s propisanom obvezom elektroničkog načina predaje prijava utvrđen je prijelazni rok od tri mjeseca počevši od 1. siječnja 2014., pa obveznici koji podliježu toj obvezi od 1. travnja 2014., ne mogu više predava prijave za vođenje ma čne evidencije u papirnatom obliku na šalterima Zavoda. Slijedom navedenog, usluga e-prijave namijenjena je sljedećim obveznicima:

• pravnim i fizičkim osobama za prijavu radnika • fizičkim osobama za prijavu sebe, kao obveznika i osiguranika (što je novina u odnosu na staru uslugu e-prijave kod koje je postojalo ograničenje, s obzirom na to da se e-prijava mogla uspostavi iskljuPočevši od 1. siječnja 2014. ak viran je novi sustav čivo za prijavu radnika kod fizičke osobe, a ne i za e-prijava, kojim usluga e-prijave omogućuje niz novih prijavu sebe kao osiguranika). pogodnos . Korisnik usluge e-prijave usluzi može priNovina je da od 1. siječnja 2014., usluga e-prijave stupi u bilo kojem trenutku otvaranjem adrese u inomogućuje uspostavljanje e-prijava i za pomorce, ternetskom pregledniku: h ps://lana.mirovinsko.hr. članove posade broda u međunarodnoj plovidbi iz Pristupanje usluzi e-prijave podrazumijeva brzu i sičlanka 16. ZOMO i članka 129. Pomorskog zakonika gurnu predaju elektroničkih prijava za vođenje ma č(NN, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/13 – dalje ne evidencije preko interneta, u sustav eMirovinsko, u tekstu: PZ). Člana posade broda u međunarodnoj 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, bez dolaska na plovidbi na obvezno mirovinsko osiguranje u Zavodu šalter Zavoda. može prijavi :

2. Komu je usluga e-prijave namijenjena?

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Od 1. travnja 2014. korištenje usluge e-prijave postaje obvezno za sve obveznike koji zapošljavaju više od tri radnika. Odredbom članka 14. Pravilnika propisano je da su obveznici pravne i fizičke osobe dužni uspostavlja prijave za vođenje ma čne evidencije u elektroničkom obliku (dalje u tekstu: e-prijava), ako su obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa po U postupku registracije za uspostavljanje prijava za osnovi rada za više od tri osiguranika. mirovinsko osiguranje elektroničkim putem za pomorce članove posade broda u međunarodnoj plovidbi potrebno je obra pozornost na posebnos * Sanja Ro m, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, pri popunjavanju podataka u Pristupnom listu i pri popunjavanju podataka u e-prijavama. Zagreb.

• poslodavac, brodar ili kompanija domaća pravna osoba (čl. 16., st. 1. ZOMO u vezi s čl. 129., st. 2. i st. 7. PZ-a) • nadležna lučka kapetanija ili agencija, ako je poslodavac, brodar ili kompanija strana pravna osoba (čl. 16., st. 1. ZOMO u vezi s čl. 129., st. 3. i st. 7. PZ-a).

PLAĆE I NAKNADE

3. Što usluga e-prijave omogućuje? S obzirom na propisanu obvezu obveznika doprinosa, pravnih i fizičkih osoba, sukladno odredbi članka 112. ZOMO-a o uspostavi odgovarajuće prijave za vođenje ma čne evidencije Zavodu, kako prijave o svom poslovanju: • prijavu o početku poslovanja ( skanica M-11P) – u roku 24 sata od dana početka poslovanja, odnosno na dan izvršnos rješenja o upisu u odgovarajući registar prijavu o prestanku poslovanja ( skanica M-12P) – u roku 24 sata od dana prestanka poslovanja, odnosno na dan izvršnos rješenja o brisanju iz odgovarajućeg registra • prijavu o promjeni poslovanja ( skanica M-13P) – u roku 24 sata od nastale promjene u poslovanju obveznika doprinosa; tako i prijave za osiguranika, radnika s kojim je (obveznik doprinosa – pravna ili fizička osoba) zaključio ugovor o radu: • prijavu o početku osiguranja za svakog novozaposlenog radnika ( skanica M-1P) – u roku 24 sata od dana početka zaposlenja • prijavu o prestanku osiguranja ( skanica M-2P) za svakog radnika kojem je prestao radni odnos – u roku 24 sata od dana prestanka zaposlenja • prijavu o promjeni jekom osiguranja ( skanica M-3P) za svakog radnika kod kojeg nastupi promjena jekom osiguranja – u roku 24 sata od dana nastale promjene • prijavu/promjenu o preračunatom trajanju staža na sezonskim poslovima ( skanica M-SEZ) – uspostavljaju obveznici pravne i fizičke osobe koji zapošljavaju radnike na sezonskim poslovima, za osiguranika koji je u razdoblju za koje se utvrđuje staž osiguranja, sukladno odredbi članka 27., stavka 5. ZOMO, radio na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren veći broj sa od punog radnog vremena.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Usluga e-prijave omogućuje predaju sljedećih elektroničkih prijava u sustav mirovinskog osiguranja:

• prijavu o početku osiguranja (obrazac eM-1P) • prijavu o prestanku osiguranja (obrazac eM-2P) • prijavu o promjeni jekom osiguranja (obrazac eM3P) • prijavu o početku poslovanja obveznika doprinosa (obrazac eM-11P) • prijavu o prestanku poslovanja obveznika doprinosa (obrazac eM-12P) • prijavu o promjeni podataka obveznika doprinosa (obrazac eM-13P) • prijavu-promjenu o preračunatom trajanju staža na sezonskim poslovima (obrazac eM-SEZ).

UDK 330.5 336.21

Sadržaj i izgled obrazaca e-prijava propisan je Pravilnikom, kao i potrebna dokumentacija, koja se obvezno prilaže uz prijavu. Uz svaku formu e-prijave omogućen je pristup popisu obvezne dokumentacije. Za razliku od starog sustava e-prijava više, primjerice, nije potrebno sla preslike radne knjižice i ugovora o radu. Važno je naglasi da rok predaje prijava za vođenje ma čne evidencije od 24 sata, nema prijelazni period i primjenjuje se od 1. siječnja 2014, kako za prijave koje obveznici podnose elektroničkim putem, tako i za prijave koje predaju na šalteru nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda. Jedina iznimka odnosi se na prijave koje uspostavlja poslodavac čije je sjedište izvan Republike Hrvatske u državi članici Europske unije, u tom slučaju rok iznosi 60 dana. Budući da ZOMO ne određuje pobliže računanje rokova, primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku (dalje u tekstu: ZUP). Prema ZUP-u, ako je rok u nedjelju, na blagdan ili drugi dan kada javno pravno jelo (odnosno Zavod) ne radi, tada rok istječe prvog sljedećeg radnog dana. Stoga obveznik koji zasnuje radni odnos s radnikom u subotu (ili u nedjelju ili na blagdan) uspostavlja prijavu u zakonom propisanom roku, ako je uspostavi do isteka prvog sljedećeg radnog dana, prema odredbi članka 81. ZUP-a. Rok za uspostavu prijave na mirovinsko osiguranje istječe krajem sljedećeg radnog dana Zavoda, u 24,00. Primjerice, ako je datum početka osiguranja (datum stjecanja svojstva osiguranika na prijavi M-1P) 5. veljače 2014., rok za podnošenje prijave istječe 6. veljače 2014., u ponoć. Novina koju usluga e-prijave omogućuje od 1. siječnja je da se e-prijave mogu podnije

UDK 330.5 336.21

(potpisa i posla ) i do sedam dana ranije Zavodu, kako bi se omogućilo korisnicima da ispune zakonsku obvezu uspostave prijava ma čne evidencije u roku 24 sata. Obrada tako primljenih prijava i rokovi počinju teći od dana osiguranog slučaja (dana stjecanja ili prestanka svojstva osiguranika, odnosno početka ili prestanka poslovanja).

kom na link generirat će se prijava s novim iden fikatorom, ali će povući sve podatke s odbijene prijave, tako da se oni ne moraju popunjava iznova. Važno je naglasi da će takva prijava sadržava i podatak o poveznici na izvornu prijavu koja je odbijena. Dovoljno je da korisnik samo izmijeni pogrešne podatke, potpiše i pošalje izmijenjenu prijavu. Poveznica na odbijenu prijavu dokaz je da je prijava predana u zakonskom roku. Uz mogućnost predaje elektronički potpisanih prijava putem Interneta u sustav mirovinskog osiguranja, usluga nudi i sljedeće: • pregled statusa poslanih elektroničkih prijava • pretraživanje arhive vlas h prijava • preuzimanje potvrda o zaprimljenim i obrađenim elektroničkim prijavama • preuzimanje datoteke s podacima o elektroničkoj prijavi i elektroničkim potpisima • pregled razloga ne zaprimanja poslanih elektroničkih prijava • verifikaciju potvrde obrađene elektroničke prijave QR kodom • validaciju datoteke s podacima o elektroničkoj prijavi i elektroničkim potpisima putem javno dostupnog validatora.

4. Kako posta korisnikom usluge e-prijave? E-prijave mogu podnosi svi obveznici (pravne i fizičke osobe za prijavu radnika i fizičke osobe za prijavu sebe kao obveznika i osiguranika):

Minimalni tehnički preduvje potrebni za korištenje usluge su:

• CPU Pen um 4, 2 GHz ili drugi CPU ekvivalentnih karakteris ka • 1 GB radne memorije (RAM) • Grafički prikaz 1024x768px • Opera vni sustav Windows XP SP2, preporučeno Windows 7 ili 8, GNU/Linux – distribucije Ubuntu, Linux Mint, Fedora, RHEL, CentOS i sl.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

• koji raspolažu odgovarajućom elektroničkom opremom i • kojima je dodijeljen kvalificirani poslovni cer fikat kojim se potvrđuje napredni elektronički potpis u skladu s odredbama Zakona o elektroničkom potpisu i koji su u Zavodu registrirani kao korisnici usluge podnošenja elektroničke prijave.

Nakon ispunjavanja, prijavu je potrebno potpisa naprednim elektroničkim potpisom koji jamči auten čnost, cjelovitost i izvornost, priskrbljuje i neporecivost zamjenjujući u cijelos vlastoručni potpis ili vlastoručni potpis i o sak pečata. Nakon potpisivanja i slanja e-prijavu je moguće opozva unutar 5 minuta od potpisivanja i slanja u sustav. Primjerice, ako poslodavac radnika-icu prijavljuje na osiguranje s datumom stjecanja svojstva osiguranika 25. siječnja 2014., prijavu može popuni , potpisa i posla 20. siječnja 2014. Tu će prijavu operateri u Zavodu moći obradi najranije 25. siječnja 2014. (na dan osiguranog slučaja) i bit će obrađena najkasnije u roku od tri dana. Budući da se obveznici susreću s problemom da u jednom danu moraju potpisa veliki broj prijava, novina je da ne moraju potpisiva svaku prijavu zasebno, već aplikacija omogućuje skupno potpisivanje prijava. Tako se u slučaju velikog broja prijava e-prijave mogu unaprijed pripremi i spremi za kasniju provedbu. Na dan kada ih korisnik usluge e-prijave želi posla u sustav, dovoljno je odabra željene prijave s pregleda prijava te odabra opciju skupnog potpisivanja. Odjednom se može odabra i potpisa do 100 prijava. Ako korisnik, primjerice, želi potpisa 300 prijava odjednom, može s liste nepotpisanih prijava tri puta odabra po 100 prijava i pokrenu akciju skupnog potpisivanja. S obzirom na rok za uspostavu prijava od 24 sata, prijava će u Zavodu od ovlaštenog radnika ma čne evidencije bi obrađena najkasnije u roku od tri dana od trenutka primanja u Zavodu. Važno je naglasi da se odmah nakon zaprimanja i isteka vremena za opoziv e-prijave, korisniku omogućuje generiranje elektronički potpisane potvrde u PDF obliku, koja potvrđuje da je izvršena zakonska obveza i prijava podnesena u roku od 24h, bez obzira na činjenicu što ju Zavod još nije obradio. U slučaju da je prijava poslana u sustav e-prijava u roku od 24 sata, ali je nakon tri dana u postupku obrade odbijena od ovlaštenog radnika ma čne evidencije Zavoda, što znači da obveznik mora uspostavi novu prijavu s ispravljenim podacima, novi sustav e-prijava omogućuje obveznicima slanje korekcije prijave. Kli-

PLAĆE I NAKNADE

Cer fikat kao osobna iskaznica u vlasništvu poslovnog subjekta iden ficira izdavatelja cer fikata, precizira vlasnika cer fikata, sadrži javni ključ1 vlasnika cer fikata i digitalno je potpisan od izdavatelja cerfikata. Izdavatelj cer fikata jamči da određeni javni ključ pripada upravo određenoj osobi. Nakon podnošenja zahtjeva za izdavanje cer fikata, izdavatelj cerfikata provjerava iden tet potpisnika-osobe koja Za uspješno korištenje usluge, potrebno je ispuni traži uslugu cer ficiranja, izrađuje njegov privatni2 i nekoliko preduvjeta: javni ključ, te mu dostavlja cer fikat i privatni ključ, • posjedovanje čip-kar ce (engl. Smart Card) ili dru- a potpisnik pri prvoj komunikaciji s primateljem kao gog medija za cer fikate (USB-token i sl.) FINA-e ili dokaz iden teta daje cer fikat, koji je zajedno s priposlovnih banaka, a koji sadrže digitalne cer fikate vatnim ključem pohranjen na smart-kar ci3 (FINA izdane od FINA RDC (registar digitalnih cer fikata) e-kar ci). • posjedovanje čitača čip-kar ce (ako su cer fika Zakon o elektroničkom potpisu propisuje da je kvapohranjeni na čip-kar ci) • instalacija potrebnih so verskih komponen za či- lificirani cer fikat svaka elektronička potvrda kojom tač čip-kar ce, USB-token ili dr. prema navodima davatelj usluga izdavanja kvalificiranih cer fikata potvrđuje napredni elektronički potpis. Preduvjet za proizvođača • računalo barem minimalno preporučene konfigu- korištenje usluge e-prijave je prethodno obavljena registracija, tj. prije prijave u sustav korisnik mora bi racije (tehnički preduvje ) registriran. Zato treba razlikova korisnike koji su već • registracija poslovnog subjekta. registrirani u staroj aplikacij, od onih koji tek trebaFINA je preko Registra digitalnih cer fikata jedini pru- ju posta registriranim korisnikom usluge. Važno je žatelj usluga cer ficiranja u RH. Potpisivanje prijava naglasi , što se če prijenosa ovlaštenja, za korisniu aplikaciji e-prijave obavlja se elektroničkim potpi- ke-ice stare aplikacije e-prijava prije 1. siječnja 2014. som. Za elektronički potpis koriste se kvalificirani nije potrebna ponovna registracija u novom sustavu. poslovni cer fika izdani od FINA-e, a mogu bi izdani korisniku/ci na čip-kar ci ili USB-s ku. Za naba- Korisnici e-prijava zadržavaju postojeća dodijeljevu cer fikata potrebno je FINA-i preda zahtjev za iz- na ovlaštenja i od 1. siječnja 2014. mogu, bez nove novi sustav e-prijava s postodavanje poslovnih digitalnih cer fikata. Ako korisnik/ registracije, koris korisnica želi koris FINA-in cer fikat u sklopu B2G jećim cer fikatom. Dovoljno je samo na početnom treba provjeri pruža li poslovna banka B2G uslugu, ekranu kliknu na gumb: Prijava. U pravilu, novi sujer neke poslovne banke (ZABA, RBA, PBZ) na svojim stav automatski dodjeljuje ovlaštenja istovjetna oničip-kar cama ili drugim medijima za pohranu cer fi- ma u starom sustavu, bez potrebe za unosom podakata pored cer fikata banke nude i opciju dodatnih taka. Među m, iz razloga što se u staroj aplikaciji nisu cer fikata FINA-e, koji se mogu koris i za uslugu bilježili podaci o OIB-ima i nazivima obveznika, u jede-prijave (B2G). Korisnik koji već ima FINA-ine cer fi- nom manjem broju slučajeva nije bilo moguće povekate koje koris u radu s drugim servisima (ePorezna, za podatke, pa novi sustav kod prijenosa ovlaštenja eREGOS i sl.) ne mora traži izdavanje novog cer fi- iznimno traži nadopunu nedostajućih podataka. Korisnički računi postojećih korisnika sustava e-prijakata, kako bi koris o uslugu e-prijave. va prenose se u novi sustav te se ne trebaju ponovo registrira . Novi korisnici popunjavanjem pristupnog 5. Registracija korisnika usluge e-prijave lista mogu otvori korisnički račun, te ga ovjerenog, Iden fikacija korisnika usluge bitna je okosnica zajedno s potrebnom dokumentacijom, preda na elektroničkog poslovanja. Ovlaštena osoba obveznišalter najbliže područne službe/ureda ili ispostave ka podnošenja elektroničke prijave, kao pošiljatelj, mora bi registrirani korisnik usluge, što znači da će Zavod primi e-prijave obveznika pod uvjetom da 1 Ključ u PKI (Infrastruktura javnog ključa – podržava implemenobveznik koji raspolaže odgovarajućom elektronič- taciju i rad sustava kriptografije javnog ključa temeljenog na cerkom opremom ima dodijeljen kvalificirani cer fikat fika ma tj. organizacija koja potvrđuje vjerodostojnost javnog ključa), javno dostupan i služi za provjeru digitalnog potpisa. kojim se potvrđuje napredni elektronički potpis (od 2 Ključ iz para ključeva, poznat samo korisniku (potpisniku), a koji davatelja usluga izdavanja kvalificiranog cer fikata, se koris za kreiranje elektroničkog potpisa, s odgovarajućim javza sada FINA-e kao ovlaštenog izdavatelja cer fika- nim ključem čini jedinstven par ključeva. ta), te koji je u Zavodu registriran kao korisnik usluge 3 Medij na kojem su pohranjeni javni i tajni privatni ključ, te cere-prijave. fikat kojim se iden ficira potpisnik i potvrđuje njegov iden tet.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

• Internet preglednik Microso Internet Explorer 8, Google Chrome, Firefox (samo na Linux OS), preporučeno zadnje verzije preglednika • Java programska podrška, verzija 7u1, preporučeno zadnja verzija • Preglednik PDF dokumenata Adobe Reader, verzija 8, preporučeno zadnja verzija.

UDK 330.5 336.21

Zavoda. Korisnik-ica usluge e-prijave može bi pravni zastupnik (direktor/ica, vlasnik/ica obrta, član/ica uprave i dr.) ili posrednik/ica ovlašten/a od poreznog obveznika (npr. knjigovodstveni servis). Registriranim korisnikom usluge može se posta na dva načina: 1) brzom registracijom – aplikacijom lana.mirovinsko – samo onda, ako ovlaštena osoba za zastupanje pravnog subjekta ili korisnik cer fikata posjeduje novi profil FINA-inog poslovnog cer fikata (koji se prepoznaje po tome što je izdan nakon 11. ožujka 2013. i sadrži OIB korisnika), u tom slučaju ne popunjavaju Pristupni list koji se predaje na šalteru Zavoda, već se aplikacijom generira elektronički pristupni list, ili 2) popunjavanjem, ispisom, ovjerom i predajom Pristupnog lista na šalteru Odjela ma čne evidencije najbliže područne službe, ureda ili ispostave Zavoda – obvezno kada: • obveznik posjeduje cer fikat izdan prije 11. ožujka 2013. (a nije već registriran starom aplikacijom) • kada se punomoć za korištenje usluge e-prijave predaje drugom obvezniku (knjigovodstveni servisi).

PLAĆE I NAKNADE

njavanju Pristupnog lista. Pristupnom listu može pristupi klikom na opciju: Pristupni list, na početnom ekranu. Obrazac za unos Pristupnog lista javno je dostupan, te za njegovo popunjavanje nije potreban pristup korištenjem digitalnog cer fikata. Popunjeni Pristupni list potrebno je ispisa , ovjeri i potpisa od osobe ovlaštene za zastupanje ili druge ovlaštene osobe poslovnog subjekta i preda ga na šalter najbliže ustrojstvene jedinice Zavoda (područne službe/ područnog ureda ili ispostave) radniku ma čne evidencije koji radi na poslovima registracije i obrade e-prijava. Obveznik može na zakonom predviđen način ovlas osobu koja posjeduje kvalificirani cer fikat da Zavodu u njegovo ime i za njegov račun uspostavlja i potpisuje naprednim elektroničkim potpisom e-prijave. Ako je poslovni subjekt koji se registrira za uspostavu e-prijava različit od obveznika uspostave prijava na mirovinsko osiguranje (npr. knjigovodstveni servis uspostavlja e-prijave za svoje klijente) nije moguća brza registracija u sustav e-prijave, već poslovni subjekt mora registraciju za uspostavu e-prijava obavi dolaskom na šalter Zavoda. U slučaju dodjele ovlaštenja korisniku cer fikata za druge poslovne subjekte, s Pristupnim listom na kojem se definiraju ovlaštenja za drugi pravni subjekt, obavezno se prilaže i punomoć kojom obveznik ovlašćuje korisnika cer fikata za uspostavu e-prijava. Punomoć ne mora bi ovjerena kod javnog bilježnika. Ako obveznik ima više poslovnih jedinica, poslovnice se mogu registrira na dva načina:

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Ako korisnik ne posjeduje novi profil cer fikata pa ne ja iz Pristupnog lista. Prava, obveze, uvje korištenja može izvrši brzu registraciju, mora pristupi popu- usluge opisani su u općim uvje ma korištenja usluge

Usluzi mogu pristupi samo korisnici koji imaju kvalificirani poslovni cer fikat. Kvalificirani poslovni cerfikat se izdaje pripadajućim osobama poslovnog subjekta, a osobni cer fika ne mogu se koris . Brzu registraciju moguće je proves samo za osobe koje imaju poslovni cer fikat koji je izdan za poslovni subjekt za kojeg se želi koris usluga (OIB obveznika iz • unosom Pristupnog lista - tako da se pri unosu Pristupnog lista može naves više obveznika, te se poslovnog cer fikata mora bi is OIB-u obveznika svaka poslovna jedinica može upisa s ma čnim za kojeg se vrši registracija). U tom slučaju sustav aubrojem na 12 mjesta, a da zadnja če ri mjesta odtomatski prepoznaje novi profil cer fikata i omogugovaraju podbroju poslovne jedinice koji dodjeljuje ćuje korisniku da na početnom ekranu izabere opciju: Državni zavod za sta s ku. Pristupni list je potrebBrza registracija. no ispisa , ovjeri i preda na šalter Zavoda, te Među m, ako je opcija brze registracije onemoguće- • internom aplikacijom – za obveznike čiji je ma čni na, to znači da korisnik nema novi profil cer fikata i broj unesen na osam mjesta i za koje korisnik ima registraciju mora izvrši klikom na opciju: Pristupni mogućnost upravljanja ovlaštenjima, poslovne jelist. Odabirom linka: Brza registracija, sustav autodinice mogu se upisa internom aplikacijom, pumatski povlači podatke iz cer fikata i puni dio potem modula: Upravljanje ovlaštenjima. dataka na formi za brzu registraciju, kao elektronički Registracija obveznika sadržajno omogućuje: pristupni list. Korisnik treba samo unije podatak o ma čnom broju, e-mail adresi i telefonu, te kliknu- • prijavu prava novom korisniku na: Nastavak. Na kraju, elektronički pristupni list • dodavanje ovlaštenja postojećem korisniku potrebno je potpisa naprednim elektroničkim pot- • opoziv prava pisom. U slučaju uspješnog potpisivanja, korisnik se • opoziv pojedinog ovlaštenja. automatski registrira i preusmjerava na glavni izbor- U svim slučajevima potrebno je ažurira Pristupni list nik sustava, koji mu omogućuje korištenje usluge. aplikacijom sustava; lana.mirovinsko, unosom ID bro-

PLAĆE I NAKNADE

UDK 330.5 336.21

i zaprimanja elektroničkih prijava u Odjelu ma čne evidencije područne službe/ureda. Ako radnik Zavoda utvrdi da nisu ispunjeni uvje za korištenje usluge, Pristupni list (s priloženom punomoći) vraća podnositelju s usmenim obrazloženjem. Kod zaprimanja PriPotpisivanjem Pristupnog lista od strane ovlaštene stupnog lista obvezno se provjerava jesu li podaci o osobe Zavoda i ažuriranjem ovlaštenja, osobe naveobveznicima za koje se traži registracija ispravno podene u točki 2. Pristupnog lista, ovisno o odabranoj punjeni, a posebno ma čni broj poslovnog subjekta opciji: koji mora bi popunjen na dvanaest znamenaka. • postaju u Zavodu registrirani korisnici usluge podAko poslovni subjekt za koji se obavlja registracija u nošenja elektroničke prijave svom sastavu ima poslovne jedinice i ima od Držav• registriranim korisnicima dodaju se nova ovlaštenja nog zavoda za sta s ku dodijeljen podbroj u MBPS-u, • opoziva im se pravo za korištenje usluge uneseni podaci moraju odgovara podacima koji su • opozivaju im se pojedina ovlaštenja registrirani u Zavodu u Bazi registra obveznika doprinosa (BP REGOB-a), jer se u pro vnom neće ispravno 5.1. Popunjavanje pristupnog lista dodijeli ovlaštenje za odgovarajući poslovni subjekt. S obzirom na učestala pitanja i nedoumice u praksi, Ako se ustanovi da su podaci u Pristupnom listu i a povezano s podacima iz Pristupnog lista, posebnu BPREGOB-a različi , podnositelja Pristupnog lista se pozornost treba skrenu na popunjavanje Pristupnog upozorava da prije registracije provede u nadležnoj lista, koji se u aplikaciji provodi kao slijed akcija koje službi Zavoda eviden ranje točnog podatka o podkorisnika vode do njegovog završnog generiranja. broju MBPS-a poslovnog subjekta iz Obavijes o razTako korisnik mora proći sljedeće korake: vrstavanju poslovnog subjekta DSZ-a podnošenjem prijave o promjeni podataka o poslovanju obveznika • unos obveznika ( skanica M-13P). • dodjelu/opoziv ovlaštenja e-prijave. Postupak prijave prava, dodavanja ovlaštenja postojećem korisniku, opoziva prava i opoziva ovlaštenja pokreće se predajom popunjenoga, potpisanoga i ovjerenog Pristupnog lista.

• unos mjesta i datuma Ako je ustanovljeno da je u Pristupnom listu eviden• pohranu dokumenta ran netočan podatak o MBPS-u obveznika ili poslov• ispis dokumenta i predaju na šalteru područne ne jedinice obveznika, podnositelja Pristupnog lista službe/ureda ili ispostave Zavoda. (obveznika ili knjigovodstveni servis) se obavještava Nakon što korisnik popuni sve potrebne podatke o o potrebi ponovnog popunjavanja Pristupnog lista s obvezniku, korak dodjele ovlaštenja omogućuje unos točnim podacima o MBPS-u i predaji u najbližu ustrojstvenu jedinicu Zavoda. Promjena ma čnog broja obkorisnika, koji će za navedenoga poslodavca ima mogućnost podnošenja prijava u sustavu, isto tako veznika MBPS-a, ako podaci o MBPS-u ne odgovaraju omogućuje unos korisnika kojemu se dodijeljena podacima u BP REGOBA a ili u Obavijes o razvrstavaovlaštenja ukidaju. Početni ekran omogućuje pretra- nju poslovnog subjekta DSZ-a moguća je aplikacijom. živanje korisnika u bazi cer fikata FINA-e tzv. javnog Mogući razlozi koji zah jevaju promjenu MBPS-a su:

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

imenika FINA cer fikata. Sustav za navedeno ime i • pogrešna registracija obveznika Pristupnim listom prezime pretražuje bazu poslovnih FINA-inih cer fi(obveznik je upisao MBPS samo na osam mjesta kata i nudi one koji odgovaraju zadanom kriteriju. bez pripadajućeg podbroja ili s pogrešnim podbrojem) Osobni cer fika ne mogu se koris . Obvezno je upisa ime i prezime. Nakon uspješne pretrage cer fi- • preneseno ovlaštenje MBPS-a samo na osam mjesta bez podbroja za stare korisnike. kata, korisniku preostaje samo unos potrebnih poda-

taka i odabir dodjele ili opoziva ovlaštenja, te odabir može li ovlaštena osoba upravlja daljnjim ovlaštenjima tj. dodjeljiva ih trećim osobama. Nakon unosa mjesta i datuma popunjavanja is će bi ispisani na generiranom pristupnom listu. Kako bi se dokument pohranio, od korisnika se traži upis sigurnosnog niza te se klikom na nastavak prethodno upisani podaci pristupnog lista pohranjuju u bazu podataka. Posljednji korak unosa pristupnog lista je generiranje u PDF obliku, a dostupan je zadnje uneseni pristupni list.

Ako se podaci o MBPS-u iz Pristupnog lista ne slažu s podacima iz BP REGOB-a, od obveznika se zah jeva provjera i uspostava prijave o promjeni poslovanja (M-13P) s ispravnim MBPS-om u podbroju radi ispravne evidencije podataka o obveznicima u BP REGOB-a, te ispravne registracije ovlaštenja korisnicima cer fikata za pojedine poslovne subjekte. Što se če postupka popunjavanja Pristupnog lista, kod unosa podataka o obvezniku treba podatke unije na sljedeći način:

Ispisani i ovjereni pristupni list zaprima ovlašteni rad- Naziv obveznika – unosi se naziv obveznika doprinonik Zavoda, referent koji radi na poslovima obrade sa (pravne osobe, podružnice, fizičke osobe ili drugog

UDK 330.5 336.21

PLAĆE I NAKNADE

podnositelja prijave). Pod nazivom obveznika dopri- 5) Za obveznika koji ima poslovne jedinice moguće je MBPS unije samo na osam mjesta bez unosa nosa podrazumijeva se naziv tvrtke (pravne ili fizičke znamenki za podbroj i naknadno upisa podbrojeosobe). Ako pravna osoba ima osnovane podružnice, ve poslovnih jedinica internom aplikacijom putem tada se unosi i naziv podružnice. Za osiguranike/ice modula: Upravljanje ovlaštenjima, pod uvjetom samostalne obveznike doprinosa za mirovinsko osida je u pristupnom listu korisnik odabrao opciju guranje, uz naziv tvrtke – djelatnos , unosi se preziupravljanje ovlaštenjima, (npr. ako se prvo želi regime i ime osiguranika/ice. strira ovlaštenje za poslovni subjekt, a naknadno Ma čni broj poslovnog subjekta/MBG obveznika/ za poslovne jedinice u sastavu poslovnog subjekta Sistemski porezni broj obveznika – ovisno o vrs obobveznika bez dolaska na šalter Zavoda). veznika za koje se obavlja registracija upisuje se odMa čni broj građana obveznika doprinosa upisuje se govarajući podatak: za: Ma čni broj poslovnog subjekta (broj iz Obavijes Državnog zavoda za sta s ku o razvrstavanju poslov- • fizičke osobe samostalne obveznike doprinosa kojima se ne dodjeljuje MBPS nog subjekta prema NKD-u) upisuje se za: • radnike zaposlene kod fizičke osobe samostalnog • obveznike pravne osobe obveznika doprinosa za koje se uspostavlja prijava • obveznike fizičke osobe samostalne obveznike dopod zasebnim registarskim brojem (npr. za radnike prinosa, obrtnike i druge samostalne profesionalzaposlene kod odvjetnika). U navedenom slučaju ne djelatnos ako im je dodijeljen MBPS. se u pristupnom listu u obilježje obveznik posebno popunjavaju podaci za samostalnog obveznika MBPS sadrži osam znamenaka za broj i če ri znamens njegovim MBPS-om i posebno podaci s njegovim ke za podbroj. Ako MBPS obveznika sadrži sedam MBG-om za radnike. Navedeno se ne odnosi na mjesta, potrebno je broj upisa s vodećom nulom. radnike zaposlene kod obrtnika, jer se za radnike MBPS obrtnika počinje s vodećom znamenkom 9, a ovlaštenje registrira prema podacima obrtnika. samostalnih profesionalnih djelatnos s vodećom znamenkom 8. Sistemski broj/porezni broj dodijeljen od Porezne

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

1) Ako obveznik nema u svom sastavu dijelove po- uprave koji sadrži trinaest znamenaka upisuje se za: slovnog subjekta moguće je: • strana predstavništva iz zemalja izvan članica Eu• MBPS upisa na dvanaest mjesta , odnosno upiropske unije, veleposlanstva i za strane poslodavce sa osam znamenaka za broj, a u nastavku če ri iz zemalja članica Europske unije. Važno je naglasi niš ce za podbroj MBPS-a (npr. 003839960000) da se iz unesenog ma čnog broj obveznika u pristuili pnom listu izvodi ovlaštenje fizičkoj osobi korisniku • MBPS upisa na osam mjesta bez podbroja (npr. poslovnog cer fikata za uspostavljanje e-prijava 0038996). U tom slučaju aplikacija će u prikazu za obveznike navedene u pristupnom listu i nije ga broja obveznika prikaza če ri niš ce u podbroju. moguće mijenja u aplikacijama za popunjavanje e-prijava. U slučaju pogrešnog unosa potrebno je 2) Ako obveznik u svom sastavu ima dijelove poslovponovno popuni pristupni list s ispravnim podatnog subjekta potrebno je MBPS upisa na dvanaest kom ma čnog broja obveznika i preda ga na šalmjesta, odnosno upisa osam znamenaka za broj, ter područne službe/ureda ili ispostave. a u nastavku če ri znamenke za podbroj MBPS-a koji je dodijelio Državni zavod za sta s ku, a koji se OIB obveznika: unosi se osobni iden fikacijski broj nalazi u dodatku Obavijes DZS-a o razvrstavanju obveznika doprinosa za kojeg se obavlja registracija dijelova poslovnog subjekta (npr. 003839960001, za uspostavljanje e-prijava na mirovinsko osiguranje. 003839960021 i sl.). Mogućnost unosa prijava za pomorce: odabire se 3) Ako se pri unosu podataka u pristupnom listu re- samo ako je za unesenog obveznika potrebno omogistrira više obveznika poslovnih jedinica, za svaki gući unos prijava za pomorce članove posade broda dio poslovne jedinice potrebno je unije njegov u međunarodnoj plovidbi (u pravilu se radi o lučkim ma čni broj s pripadajućim podbrojem na dvana- kapetanijama ili brodarima). est mjesta (osam znamenaka za broj, a u nastavku Unos korisnika ( fizičke osobe koja ima cer fikat): U če ri znamenke za podbroj) i u obilježje naziv uniaplikaciju se unose podaci o korisniku fizičkoj osobi je točan naziv dijela poslovnog subjekta. koja ima cer fikat i koja će za navedenog obveznika 4) Ako se registracija obavlja samo za jednu poslovnu (poslovni subjekt, obrtnika, pomorca ili fizičku osobu jedinicu potrebno je upisa MBPS s pripadajućim samostalnog obveznika) ima mogućnost podnošepodbrojem poslovne jedinice (npr. 003839960011). nja e-prijava u sustav, isto tako se unose podaci o

PLAĆE I NAKNADE

korisniku kojemu se dodijeljena ovlaštenja ukidaju. Početni ekran unosom imena i prezimena omogućuje pretraživanje korisnika u bazi cer fikata FINA-e tzv. javnog imenika FINA-inih cer fikata. Sustav za navedeno ime i prezime pretražuje Bazu poslovnih FINA-inih cer fikata i nudi one koji odgovaraju zadanom kriteriju. Odabir mogućnos upravljanja ovlaštenjima korisniku ovisi o izboru samog korisnika i moguće je da više korisnika iz Pristupnog lista imaju odabranu mogućnost upravljanja ovlaštenjima. Upravljanje ovlaštenjima omogućuje korisniku da drugoj osobi koja ima cer fikat u aplikaciji, dodjeli ili opozove ovlaštenje za uspostavu e-prijava bez potrebe dolaska na šalter Zavoda.

6. Korištenje usluge e-prijave

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Zakonom o elektroničkoj ispravi, kao posljednjem u nizu propisa koji uređuju elektroničko poslovanje, propisano je da elektronička isprava ima istu pravnu snagu kao i isprava na papiru, ako se njena uporaba i promet provode u skladu s is m zakonom, te da se u postupcima pred jelima javne vlas i arbitražama kao dokaz mogu koris i elektroničke isprave. Stoga svaka fizička i pravna osoba koja u skladu s is m zakonom svojom izričito očitovanom voljom prihvaća uporabu i promet elektroničkih isprava za svoje potrebe i za potrebe poslovnih i drugih odnosa s drugima, ne može odbaci elektroničku ispravu samo zbog toga što je sačinjena u elektroničkom obliku.

UDK 330.5 336.21

kojima se utvrđuje izvor (stvaratelj), vjerodostojnost sadržaja, te dokazuje postojanost sadržaja u vremenu”. Slijedom navedenog, elektronička isprava treba omogući da uredno elektronički potpisana isprava ostaje trajno čitljiva, prepoznatljivog potpisa i sadržaja upravo onakvog kakav je bio u trenutku potpisa, uz onemogućavanje naknadnih izmjena sadržaja. Stoga je prihvaćanje elektroničke isprave u elektroničkom poslovanju prije svega utemeljeno na postojanju kumula va: • tehničke ispravnos dokumenta • sadržajne nepromjenljivos (u vremenu) • vjerodostojnos izvora i stvaratelja. Zakonom je također određeno da se uporaba elektroničkih isprava smatra pravovaljanom, ako elektronička isprava: • sadrži podatke o stvaratelju, pošiljatelju i primatelju, te podatke o vremenu otpreme i prijama • sadrži is unutarnji i vanjski obrazac u cijelom dokumentacijskom ciklusu, koji je oblikovan pri njenoj izradi i koji mora osta nepromijenjen u bilo kojim radnjama u postupcima njene otpreme i uporabe • da je u bilo kojem trenutku dostupna i čitljiva ovlaštenim fizičkim i pravnim osobama. Korištenje usluge e-prijave od registriranog korisnika usluge podrazumijeva:

• preuzimanje praznog obrasca e-prijave u PDF formatu5 Iz navedenog proizlazi da propisno sastavljena elek- • slanje elektronički potpisane e-prijave naprednim elektroničkim potpisom, s obveznom dokutronička isprava ima istu pravnu snagu kao i isprava mentacijom, u digitalnom obliku, putem WEB-a u na papiru. Među m, mogućnost korištenja takve sustav e-prijave (popunjene u skladu s Uputama za isprave nije automatska, već svaka pravna i fizička popunjavanje i šifrarnicima – dostupnim odabirom osoba osoba, kao obveznik podnošenja e-prijava, trepostojećih linkova), prvi puta ili u slučaju odbijanja ba prihva uporabu i promet elektroničkih isprava. kao korekcije prijave Za sve auten ficirane sudionike kao korisnike usluge e-prijave to pretpostavlja prihvaćanje poli ke upora- • ako nije ispunjen uvjet verifikacije, preuzimanje obavijes o pogrešci aplikacijom: Pregled statusa be elektroničkog potpisa4, odnosno svih definiranih prijava (obavijest o razlozima zbog kojih e-prijava obveza pri korištenju usluge. Is zakon definira eleknije primljena u uslugu = odbačena e-prijava) troničku ispravu kao: “jednoznačno povezan cjelovit • pregled statusa poslane e-prijave – omogućuje skup podatka koji su elektronički oblikovani (izrađeni korisniku usluge e-prijave da odabirom linka za pomoću računala i drugih elektroničkih uređaja), popregled statusa prijava u svakom trenutku ima inslani, primljeni ili sačuvani na elektroničkom, magnetformaciju o statusu u kojem se nalazi e-prijava, od nom, op čkom ili drugom mediju, i koji sadrži svojstva trenutka slanja do preuzimanja rezultata obrade Skup pravila kojima se određuju tehnički, tehnološki i proceduralni zahtjevi izrade i verificiranja elektroničkog potpisa, a po kojima se može odredi valjanost potpisa. 4

Portable Document Format – format datoteke koji je razvila tvrtka Adobe Systems.

UDK 330.5 336.21

• pregled razloga nezaprimanja poslane e-prijave nakon obrade i kontrole obrasca e-prijave od strane ovlaštene osobe Zavoda (putem WEB-a u PDF formatu, potpisane elektroničkim potpisom usluge e-prijave = odbijena e-prijava) • pretraživanje arhive vlas h prijava (modul: moja arhiva) • preuzimanje zaprimljenog obrasca e-prijave i potvrda o zaprimljenim i obrađenim e-prijavama – omogućuje korisniku da obrađene e-prijave, potpisane naprednim elektroničkim potpisom primatelja, s generiranom potvrdom, pohrani u vlas to računalo • verifikaciju obrađene prijave – korisniku (osiguraniku) omogućuje provjeru vjerodostojnos dobivene potvrde od strane obveznika (poslodavca).

PLAĆE I NAKNADE

ki potpis prije procesiranja transakcije, za sada tu ulogu ima FINA) neposredno nakon kreiranja naprednog elektroničkog potpisa ili kasnije, da bi ustanovio valjanost istog potpisa i njegovu usklađenost s važećom poli kom uporabe elektroničkog potpisa.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Slijedom navedenog, primljena e-prijava je ona koja je potpisana naprednim elektroničkim potpisom pošiljatelja i primljena u uslugu e-prijave nakon uspješno obavljenog postupka verifikacije potpisa pošiljatelja, a zaprimljena e-prijava je ona koja je potpisana naprednim elektroničkim potpisom pošiljatelja i primatelja nakon uspješne verifikacije potpisa primatelja. Smatra se da je e-prijava primljena u Zavodu kada je verificiran napredni elektronički potpis ovlaštene osobe obveznika, a primitak e-prijave Zavod potvrđuje na e-prijavi. Ovlaštena osoba obveznika, Prijava poslana od ovlaštene osobe obveznika podno- potpisivanjem e-prijava naprednim elektroničkim šenja e-prijava – pošiljatelja u uslugu e-prijave pod- potpisom potvrđuje i odgovorna je za istovjetnost priložene dokumentacije u elektroničkom obliku s liježe verifikaciji koja obuhvaća: provjeru valjanos cer fikata potpisnika, provjeru integriteta potpisanih izvornom dokumentacijom. podataka, odnosno provjeru da sadržaj obrasca i pri- Smatra se da je e-prijava obrađena u Zavodu kada je ložena dokumentacija nisu mijenjani nakon potpisa, verificiran potpis osobe Zavoda, koja je ovlaštena za te provjeru potpisa i ovlaštenja pošiljatelja za korište- obradu e-prijave, te da je e-prijava, koja je primljena nje usluge. Ako navedene provjere kumula vno re- od ovlaštene osobe u nadležnoj ustrojstvenoj jedizul raju pozi vno, tj. ako su ispunjeni uvje verifika- nici Zavoda (radnika koji radi na poslovima obrade i cije, usluga prima e-prijavu koja čeka daljnju obradu i zaprimanja elektroničkih prijava za vođenje ma čne inicira proces izrade potvrde o prijamu (PDF obrazac evidencije Zavoda), zaprimljena u Zavodu kada je potpisan elektroničkim potpisom usluge), te se u pri- verificiran potpis ovlaštene osobe Zavoda. Zavod je javu serverski upisuje datum i vrijeme prijama i iden- obvezan e-prijavu obradi najkasnije u roku od tri fikator obrasca (IDobr)6. Među m, ako navedene dana od datuma kada je e-prijava primljena u Zavoprovjere ne rezul raju pozi vno, usluga obavještava du, u smislu članka 19., stavka 1. Pravilnika. pošiljatelja o razlozima zbog kojih prijava nije primljeAko je e-prijava u Zavodu primljena u dane blagdana na u uslugu. ili na dan kad Zavod ne radi ili ako obradu primljene Posebnost virtualne, elektroničke komunikacije je e-prijave nije moguće obavi zbog drugih opravdanih upravo u naprednom elektroničkom potpisu, koji razloga, tada se navedeni rok računa od prvog sljemora ispunjava osnovne funkcije: dećeg radnog dana Zavoda, odnosno od dana kad su • auten čnost – utvrđivanje iden teta osobe koja je nestali razlozi koji onemogućuju obradu primljene e-prijave. potpisala dokument • integritet – utvrđivanje da isprava nije mijenjana Zavod će odbi e-prijavu i obavijes obveznika o nakon potpisivanja razlozima odbijanja e-prijave, ako ovlaštena osoba • nepovratnost, neporecivost – onemogućavanje Zavoda jekom postupka obrade e-prijave utvrdi da: naknadnog poricanja potpisa. • obveznik nije Zavodu dostavio svu potrebnu dokuVažan trenutak koji, ako završi pozi vno, rezul ra primentaciju, odnosno dokumentaciju odgovarajuću mitkom, odnosno zaprimanjem e-prijave u Zavodu je za uporabu, ili da je postupak provjere, odnosno verifikacije naprednog • podatak u e-prijavi neispravno popunjen ili netočan. elektroničkog potpisa, a pod kojim se podrazumijeva proces koji provodi ovjerovitelj (povjerljiva treća stra- Za točnost podataka dostavljenih i preuze h u Zavona u sustavu elektroničkog poslovanja koja prema du putem e-prijave odgovoran je obveznik koji priugovoru s primateljem verificira i ovjerava elektronič- mjenom elektroničkih sredstava popunjava e-prijavu i potpisuje ju naprednim elektroničkim potpisom. Obveznik može na zakonom utvrđen način ovlas 6 Idobr – iden fikator obrasca – dodjeljuje se sistemski pri ulasku osobu koja posjeduje kvalificirani cer fikat da Zavodu obrasca e-prijave u sustav e-prijave, koji na jedinstven način idenu njegovo ime i za njegov račun uspostavlja i potpisuficira poslanu e-prijavu.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

PLAĆE I NAKNADE

UDK 330.5 336.21

je naprednim elektroničkim potpisom e-prijave (slučaj Kod svih prijava koje su odbijene stupac sa statusom knjigovodstvenog servisa). Kvalificirani cer fikat nave- označen je crvenom bojom. dene osobe može sadržava tvrtku obveznika ili tvrtku 1) Ako je prijava prihvaćena – (obrađena i prihvaćena): neke treće osobe – poslovnog subjekta. • dobiva ikonu da je obrađena Važno je naglasi , s obzirom na rok od 24 sata za us• mogućnost preuzimanja potvrde o obradi i pripostavu e-prijave, ako ovlaštena osoba Zavoda odbihvaćanju na kojoj se nalaze svi podaci prijave je e-prijavu, a obveznik otkloni nedostatke i Zavodu • mogućnost izvoza podataka za validaciju. dostavi novu prijavu (korekciju prijave) u zakonom Kod svih prijava koje su prihvaćene stupac sa stapropisanom roku, kao datum primanja prijave u Zatusom označen je zelenom bojom. Sve uklonjene privodu računa se datum primanja odbijene e-prijave. jave moguće je filtrira i vra na pregled klikom na Pregled prijava korisniku omogućuje uvid u sve kre- odgovarajuću ikonu. irane prijave bilo da se radi o statusu potpisanih i poslanih prijava ili prijavama spremljenim za kasniju 7. Zaključak provedbu. Pregled se sastoji se od sedam kar ca (taPočevši od 1. siječnja 2014. ak viranjem novog sustabova). Klikom na kar cu/naziv/vrstu obrasca otvara va e-prijava, Zavod uslugom e-prijave registriranim se tablični prikaz s osnovnim podacima o prijavama. korisnicima usluge nudi niz novina i pogodnos : pruPoslane (zaprimljene) i obrađene (prihvaćene i od- žanje usluge novim kategorijama obveznika, odnosno bijene) prijave starije od 30 dana dostupne su mo- osiguranika (fizičkim osobama za prijavu sebe kao obdulom: Moja arhiva. Klikom na odgovarajuću ikonu veznika i osiguranika, te pomorcima, članovima posaotvara se modul: Moja arhiva. Sve podatke u pregle- de broda u međunarodnoj plovidbi), omogućavanje du prijava moguće je precizno filtrira prema određe- brze registracije korisnika usluge, podnošenja e-prijanoj vrs podatka klikom na ikonu (povećalo). Klikom va Zavodu i do sedam dana ranije od dana osiguranog na određenu ikonu izvršava se sljedeća akcija: slučaja u cilju olakšavanja ispunjavanja zakonske obveze uspostave prijava ma čne evidencije u roku 24 • prikazuju se samo obrađene, prihvaćene prijave sata, a koje se u Zavodu obrađuju najkasnije u roku • prikazuju se samo odbijene prijave od tri dana od trenutka primanja, omogućavanjem • prikazuju se sve nepotpisane prijave korisniku generiranja elektronički potpisane potvr• prikazuju se sve uklonjene prijave • otvara se novi prozor s ručnim odabirom filtra (mo- de u PDF obliku odmah nakon zaprimanja e-prijave, gućnost kombiniranja više filtara u jedan), kao i po- kao potvrde o izvršenju zakonske obveze podnošeništavanje svih prethodno odabranih filtara. Pored nja u roku od 24h, bez obzira na činjenicu što još nije ikone za filtriranje prikaza prijava nalazi se ikona obrađena, omogućavanje opoziva e-prijave unutar 5 za grupno potpisivanje. Moguće akcije prema sta- minuta od potpisivanja i slanja u sustav, omogućavanjem pripreme e-prijava unaprijed i spremanja za katusima prijava, su: sniju provedbu, kao i skupnog potpisivanja e-prijava, 1) Ako je prijava nepotpisana moguće ju je: slanja korekcije prijave (u slučaju odbijanja) kojoj se • ažurira generira novi iden fikator bez potrebe popunjava• potpisa nja nove prijave, minimiziranjem unosa podataka o • ukloni prijavu s pregleda prijava. obveznicima, odnosno osiguranicima za koje su odre2) Ako je prijava primljena (primljena na obradu ) đeni podaci s prijava već pohranjeni u sustavu itd. moguće je: Osim toga, usluga e-prijave dodatno dobiva na zna• preuze dokument s podacima koji su poslani na čaju jer od 1. travnja 2014. korištenje usluge e-prijave obradu postaje obvezno za sve obveznike, koji zapošljavaju • opozva prijavu u kratkom periodu (5 minuta). više od tri radnika, a rok predaje prijava za vođenje 3) Ako je prijava odbijena (obrađena no nije prihva- ma čne evidencije od 24 sata od 1. siječnja 2014. ćena, jer je uočen problem) moguće je: obvezuje sve obveznike uspostave prijava, neovisno • napravi korekciju prijave (kreira novi obrazac podnose li ih elektronički ili predaju na šalteru nadkoji je popunjen is m podacima kao odbijena ležne ustrojstvene jedinice Zavoda, s iznimkom obprijava i koji sadrži iden fikator odbijene prijave) veznika sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, a iz • pregleda razloge odbijanja prijave (pregled po- države članice Europske unije, jer ih tada obvezuje grešaka prijave) rok od 60 dana. • preuze potvrdu o obradi i odbijanju na kojoj se nalaze svi podaci prijave • ukloni prijavu s pregleda prijava.

pitajcentar@ m4pin.hr

UDK 336.2

PLAĆE I NAKNADE

Osvrt na izmjene i dopune Zakona o doprinosima Dražen Opalić * U Narodnim novinama broj 41/14 od 31. ožujka 2014. godine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima. Zakon je donesen po hitnom postupku, a stupio je na snagu dan nakon objave u Narodnim novinama, odnosno 1. travnja 2014. Godine, i to zbog: povećanja opće stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 % na 15 %, usklađenja odredbi Zakona o doprinosima s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenos , usklađenja odredbi Zakona o doprinosima s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, te radi ostalih izmjena i dopuna. U nastavku se daje pregled novos .

1. Primjena stope doprinosa za zdravstveno osiguranje od 15 %

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

mitke – iznimno, kada se isplaćuju ostali primici uz plaću koji se mogu pripisa određenoj godini (kao što su primjerice ugovoreni bonusi za uspješan rad Kao što je u uvodniku već spomenuto opća stopa dou m godinama), za obračun doprinosa za zdravprinosa za zdravstveno osiguranje povećana je s 13 stveno osiguranje primjenjuje se, sukladno odred% na 15 %. Razdoblje primjene stope od 15 % uređebi članka 218.b stavka 3. Pravilnika o doprinosima, no je člankom 25. Zakona o izmjenama i dopunama stope koje su vrijedile na dan 31. prosinca te goZakona o doprinosima, tako da se ista primjenjuje za dine (za 2012. i 2013. stopa od 13 %, za razdoblje utvrđivanje obveza doprinosa koje su nastale za staž od 2003., do 2011. godine po stopi od 15 % a za u osiguranju nakon 31. ožujka 2014. godine, osim za razdoblje prije 31. 12. 2002. po ukupnoj stopi doosiguranike koji su sami obveznici plaćanja doprinoprinosa iz i na osnovice od 16 %) sa iz članka 238., stavka 3. Zakona o doprinosima. • kada se obveza doprinosa obračunava prema priOdredbom istog članka propisano je da se za obvemitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak isplaze doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje ćenom nakon 31. ožujka 2014. godine – iznimno, drugi dohodak kada je dužničko – vjerovnički odnos, ako je između ispla telja i primatelja primitka na temelju kojeg je nastala obveza isplate, nastao do ugovoren datum isplate primitka od kojega se 31. ožujka 2014. godine primjenjuju odredbe Zakona utvrđuje drugi dohodak, u razdoblju od 1. svibnja o doprinosima (NN, br. 84/2008, 152/2008, 94/2009, 2012. do 31. ožujka 2014. Godine, primjenjuje se 18/2011, 22/2012, 144/2012 i 148/2013). stopa za obračun doprinosa za zdravstveno osiguU skladu s navedenom odredbom i u skladu s odredranje od 13 % bama članka 218.a do 218.f Pravilnika o doprino- • kada se obveza doprinosa utvrđuje prema mjesečsima (NN, br. 2/09, 9/09 – ispravak, 97/09, 25/11, noj osnovici, koja je propisana kao umnožak iznosa 61/12, 86/13) ovim putem podsjećamo da se stopa prosječne plaće i propisanog koeficijenta, i to za od 15 % za zdravstveno osiguranje primjenjuje u razdoblje osiguranja u travnju 2014. i u mjesecima slučajevima: koji slijede nakon travnja 2014. • kada se obveza doprinosa utvrđuje prema mjeseč• kada se obveza doprinosa obračunava prema mjenoj osnovici rješenjem Porezne uprave osiguranicisečnoj osnovici – plaći za rad u mjesecu travnju ma koji su sami obveznici doprinosa za osobno osi2014. i mjesecima koji slijede nakon travnja 2014. guranje, i to za razdoblje osiguranja u travnju (ova • kada se obveza doprinosa obračunava prema ostaobveza dospijeva 15. svibnja 2014.) i u mjesecima lim primicima uz plaću koji se ne mogu pripisa koji slijede nakon travnja 2014. – iznimno, osiguraodređenom razdoblju u osiguranju (npr. oporezive nicima koji su sami obveznici plaćanja doprinosa, a otpremnine) isplaćenima nakon 31. ožujka 2014., to im je svojstvo utvrđeno za razdoblje koje pretneovisno o tomu kada je stečeno pravo na te prihodi godini u kojoj je pokrenut postupak za utvrđivanje svojstva osiguranika, doprinosi se obračuna* Dražen Opalić, dipl. oec, Ministarstvo financija – Središnji ured vaju prema osnovici te prema vrstama doprinosa i porezne uprave, Zagreb.

PLAĆE I NAKNADE

UDK 336.2

nim osobama sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju, obveza doprinosa proširena je i na određeni krug osoba koje su prema odredbama tog Zakona uvedene u krug obvezno osiguranih osoba. Osim navedenoga, izmijenjena je i točka 49., članka 7. Zakona o doprinosima, koja uređuje pojam umirovljenika. Sukladno m izmjenama umirovljenikom se smatra fizička osoba koja je stekla pravo iz obveznoga mirovinskog osiguranja od tuzemnog ispla telja mirovine ili inozemnog ispla telja mirovine sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju na: starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, obiteljsku mirovinu, privremenu invalidsku mirovinu, invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnos ili invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos pod uvjetom da nije zaposlena ili ne obavlja samostalnu djelatnost. Korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposob2. Obvezno osiguranje za slučaj nos , a koji je zaposlen ili obavlja samostalnu djelatnezaposlenos nost ne smatra se umirovljenikom u smislu odredbi Dana 1. siječnja 2014. godine na snagu je stupio Za- Zakona o doprinosima. kon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenos , 3.1. Rad umirovljenika te je odredbama tog Zakona, kao jedna od novos , Odredbom novog Zakona o mirovinskom osiguranju uvedeno obvezno osiguranje za slučaj nezaposlenos kao novost je uvedeno mogućnost rada umirovljenika za osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i koje nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu do polosu po toj osnovi obvezno osigurane prema propisi- vice punog radnog vremena, a da se takvom umirovma o mirovinskom osiguranju. S obzirom na to da se ljeniku ne obustavi pravo na isplatu mirovine. Kako se prava od osiguranja za slučaj nezaposlenos utvrđuju odredbe Zakona o doprinosima, u dijelu koji se odnosi temeljem uplaćenih doprinosa, bilo je potrebno na- na obvezu doprinosa za osiguranike po osnovi radnog vedenim osiguranicima propisa obvezu doprinosa, odnosa, osiguranike po osnovi korisnika mirovine po kako bi mogli ostvari ta prava na način i u opsegu propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatkako je to propisano odredbama Zakona o posredo- ske i osiguranike po osnovi primitaka od kojih se utvrvanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezapo- đuje drugi dohodak nisu mijenjale, obveze doprinosa, slenos . prema primicima od nesamostalnog rada, mirovine i stopama za obračun važećima za godinu u kojoj je postupak pokrenut • kada obvezu doprinosa za osobno osiguranje utvrđuje sam obveznik doprinosa prema propisanoj mjesečnoj osnovici, i to za razdoblje osiguranja u travnju 2014. i u mjesecima koji slijede nakon travnja 2014. – ova odredba se odnosi na osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dobit i koji doprinose obračunavaju prema poduzetničkoj plaći ili osnovici – umnošku iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,1 • Kod obračuna doprinosa za zdravstveno osiguranje prema godišnjoj osnovici za 2014. godinu obvezniku doprinosa s osnove druge djelatnos , primijeni će se ponderirana stopa za obračun doprinosa prema razdoblju druge djelatnos unutar 2014. godine, sukladno članku 218.f Pravilnika o doprinosima.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

3. Usklađivanje Zakona o doprinosima i Zakona o mirovinskom osiguranju

Dana 1. siječnja 2014. godine na snagu je stupio i Zakon o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13), čime je prestao važi dotadašnji Zakon o mirovinskom osiguranju. Odredbe novog Zakona o mirovinskom osiguranju kojima se uređuje pitanje obvezno osiguranih osoba su djelomično izmijenjene ili dopunjene te se u odnosu na prethodni Zakon u pravilu nalaze u novim člancima, pa je odredbe članka 9., stavka 1. i članka 10., stavka 1. Zakona o doprinosima u kojima se navode jedinstveni nazivi obveznih osiguranja bilo potrebno u cijelos izmijeni radi usklađenja uskladi s novim Zakonom o mirovinskom osiguranju. Usklađivanjem jedinstvenih naziva osiguranja u Zakonu o doprinosima s odredbama o obvezno osigura-

možebitno ostvarenog drugog dohotka bit će sljedeći:

• obveze iz rada: poslodavac koji zapošljava umirovljenika nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu do polovice punog radnog vremena dužan je za tu osobu, prema isplaćenom plaći, obračuna i upla sve doprinose kao i za ostale radnike, na način propisan odredbama članaka 19. do 26. Zakona o doprinosima • obveze prema mirovini: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dužan je, iz mirovine, ako je mirovina viša od prosječne mjesečne plaće, obračuna , obustavi i upla dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 3 % • obveze prema drugom dohotku: ako umirovljenik koji radi do polovice radnog vremena sukladno članku 37., stavku 6. Zakona o mirovinskom osiguranju istovremeno ostvari primitke od kojih

UDK 336.2

PLAĆE I NAKNADE

se utvrđuje drugi dohodak, taj je primitak oslobođen obveze doprinosa sukladno odredbi članka 209., stavka 1., točke 15. Zakona o doprinosima.

4. Ostale izmjene i dopune Dodani su novi članci 24.a i 25.a kojima se na novi način uređuje dospijeće obveze doprinosa prema plaći i ostalim primicima uz plaću što ju isplaćuju poslodavci sa sjedištem ili mjestom rada u Europskoj uniji (dalje u tekstu: EU poslodavci), pa prema navedenim odredbama: • doprinosi obračunani prema plaći što je isplaćuje EU poslodavac dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od dana isplate plaće • doprinosi obračunani prema plaći ili dijelu plaće koju EU poslodavac nije ispla o do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec • doprinosi obračunani prema plaći ili dijelu plaće koju EU poslodavac daje u naravi ili u korištenju prava dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od posljednjeg dana mjeseca u kojemu je izvršeno davanje odnosno korištenje prava, ali najkasnije u roku od osam dana od posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec • doprinosi obračunani prema ostalim primicima, što ih isplaćuje EU poslodavac dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od dana isplate h primitaka • doprinosi obračunani prema ostalim primicima koje EU poslodavac daje u naravi ili u korištenju prava dospijevaju na naplatu u roku od osam dana od posljednjeg dana mjeseca u kojemu je izvršeno davanje, odnosno korištenje prava.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Također dodana je odredba prema kojoj se poduzetnička plaća isplaćena nakon posljednjeg dana mjeseca u kojem je dospjela za isplatu, smatra osnovicom mjeseca, koji prethodi mjesecu u kojemu je isplata izvršena.

U prethodnom broju časopisa u članku: JOPPD Obrazac – neka pitanja i odgovori, str. 53., na pitanje broj 4: šifra za rodiljni dopust i komplikacije u trudnoći potkrala se greška u uredničkoj obradi odgovora na pitanje te u nastavku objavljujemo ispravan odgovor koji glasi: Poslodavac je dužan iskaziva podatke za sve svoje radnike za sve mjeseca u osiguranju dok god je radnik prijavljen u obveznom mirovinskom osiguranju kod toga poslodavca temeljem radnog odnosa. U slučaju kada radnik koris određeno pravo iz obveznog osiguranja temeljem kojega poslodavac nema obveze isplate plaće ni obračuna javnih davanja temeljem radnog odnosa tada je isto tako poslodavac dužan putem Obrasca JOPPD izvijes Poreznu upravu o toj činjenici. U konkretnom slučaju, poslodavac je dužan do 15. u mjesecu protekom mjeseca korištenja prava na rodiljni/roditeljski dopust dostavi Obrazac JOPPD na kojoj će iskaza korištenje prava na sljedeći način (na B strani Obrasca JOPPD): • pod 2. upisuje se šifra općine/grada prebivališta/ boravišta radnika (podatak s Obrasca PK) • pod 3. Upisuje se „0000“ • pod 4 i 5. Upisuje se OIB i ime i prezime radnika • pod 6.1. upisuje se oznaka korištenja prava: „5203“ - rodiljni dopust, „5204“ – roditeljski dopust, „5207“- bolovanje uslijed komplikacija u trudnoći • pod 6.2. upisuje se „0000“ • pod 7.1. i 7.2. upisuje se „0“ • pod 8 upisuje se oznaka „1“, „2“, „3“ ili „4“ • pod 9. Upisuje se „0“; pod 10. upisuju se sa rada koji nisu odrađeni (prema satnici radnog vremena) radi korištenja prava u izvještajnom mjesecu • pod 10.1. i 10.2. upisuje se razdoblje korištenja prava u izvještajnom mjesecu (cijeli ili dio mjeseca); od 11. do 17. upisuje se ili „0“ ili „0,00“. Ispričavamo se čitateljima i autoru.

Izmijenjen je i rok dospijeća doprinosa za osiguranika koji sebi ne isplaćuje poduzetničku plaću, pa se doprinosi više ne obračunavaju i ne dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, već do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Ova odredba primjenjuje se za razdoblje osiguranja od 1. travnja 2014. godine. Navedeno znači da će osiguranici koji sebi ne isplaćuju poduzetničku plaću doprinose za mjesec ožujak bi dužni obračuna i upla do 15. travnja, dok će doprinose za mjesec travanj bit dužni obračuna i upla do 31. svibnja 2014. godine.

ISPRAVAK

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

Porezni aspek najma ili zakupa kod fizičkih osoba Mirjana Mahović Komljenović * Najamnine koje ostvaruju fizičke osobe – građani iznajmljivanjem poslovnog ili stambenog prostora, prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, smatraju se primicima od imovine i imovinskih prava. Iznajmljivanje nekretnina i pokretnina najčešće nije djelatnost fizičkih osoba – građana, već se obveza plaćanja poreza na dohodak utvrđuje prema rješenju nadležne ispostave Porezne uprave. Među m, ako građanin ostvari primitak od najma ili zakupa nekretnina i pokretnina u prethodnoj kalendarskoj godini u svo većoj od 230.000,00 kn, postaje obveznik poreza na dodanu vrijednost, a tada je od 1. siječnja iduće godine dužan utvrđiva dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost prema podacima iz poslovnih knjiga, a može i podnije vlas zahtjev za plaćanje poreza na dobit umjesto poreza na dohodak. Premda ova problemaka nije izravno povezana s poslovanjem pravnih osoba, računovođe i financijski djelatnici profesionalno trebaju bi upozna i s ovim poreznim aspek ma, što im cjelovito omogućuje ovaj članak.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Iznajmljivanje poslovnog ili skladišnog prostora te najam stana, garaže ili neke druge pokretnine koja je u vlasništvu ili suvlasništvu fizičke osoba – građana, oporezuje se prema odredbama članka 27. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 148/13) te članka 40. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 73/13), pri čemu se ostvarena najamnina prema izvoru primitka smatra dohotkom od imovine i imovinskih prava. No, obveznik plaćanja poreza na dohodak po osnovi primitaka od najma ili zakupa, može umjesto poreza na dohodak plaća i porez na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04 do 148/13), ako je prema vlas tom zahtjevu Porezna uprava rješenjem odobrila promjenu načina oporezivana. Rješenje kojim se usvaja zahtjev obvezuje poreznog obveznika na primjenu sljedećih pet kalendarskih godina. Nadalje, obveznici poreza na dohodak od imovine i poreza na dobit po osnovi najma i zakupa poslovnog prostora i pokretnina, obvezni su obračunava i plaća PDV prema odredbama Zakona o PDV-u (NN, br. 73/13 – 153/13), ako je u prethodnoj kalendarskoj godini vrijednost ukupnih godišnjih oporezivih isporuka bila veća od 230.000,00 kn, kada su se dužni prijavi nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine. U tom slučaju obvezni su vodi poslovne knjige prema odredbama Zakonom o PDV-u, Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo financija – porezna uprava, PU Zagreb.

te u zakonskim rokovima podnosi propisane obrasce i porezne prijave.

2. Pravno određenje najma ili zakupa Pravno određenje davanja u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, sadržano je u Zakonu o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 do 125/11), gdje je člankom 519. propisano da se ugovorom o zakupu obvezuje zakupodavac preda zakupniku određenu stvar na korištenje, a ovaj se obvezuje plaća mu za to određenu zakupninu. Članak 534. propisuje da je Zakupnik dužan plaća zakupninu u rokovima određenim ugovorom ili zakonom, a u nedostatku ugovora i zakona, kako je uobičajeno u mjestu gdje je stvar predana zakupniku. Ako nije drukčije ugovoreno ili u mjestu predaje stvari uobičajeno, zakupnina se plaća polugodišnje kad je stvar dana u zakup za jednu ili više godina, a ako je dana za kraće vrijeme, onda nakon isteka toga vremena. Prema odredbi članka 574. Ugovor o najmu sklopljen je na određeno vrijeme ili mu trajanje određeno zakonom prestaje istekom toga vremena. Ako nakon proteka ugovorom određenog vremena najmoprimac nastavi rabi stvar, a najmodavac se tomu ne pro vi, smatra se da je trajanje ugovora produljeno na neodređeno vrijeme pod is m uvje ma. Među m, člankom 575. propisano je da se Ugovor o najmu nekretnine sklopljen na određeno vrijeme smatra prešutno obnovljenim na isto vrijeme trajanja, ako ni jedna ugovorna strana, najmanje trideset dana prije isteka ugovorenog vremena, ne obavijes u pisanom obliku drugu stranu da ne namjerava sklopi ugovor na određeno vrijeme za daljnje raz-

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

doblje. Ako jedna strana želi sklopi ugovor o najmu za daljnje razdoblje, ali uz određene izmjene njegova sadržaja, dužna je o tome obavijes drugu stranu u roku i na način iz stavka 1. ovoga članka, a ako druga strana ne prihva ponudu u roku od petnaest dana od primitka obavijes , smatrat će se da ne želi sklopiugovor za daljnje razdoblje.

4. Vrste poreza koje se plaćaju za najam ili zakup

podnosi se na propisanom Obrascu RPO, pri čemu se podaci o dohotku od imovine i imovinskih prava upisuju na prilogu B, koji je njegov sastavni dio. Ako najmodavac prema sklopljenom ugovoru o najmu, ne prijavi najam ili zakup u propisanom roku ili ga prijavi u roku, ali u nerealnom iznosu, sukladno članku 28. Zakona o porezu na dohodak, Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrdi tržišnu cijenu najamnine ovisno o mjestu u kojem se nalazi nekretnina što se daje u najam.

Prema tome, porez na dohodak od imovine, plaća se u slučaju kada se dohodak ostvaren iznajmljivanjem nekretnina utvrđuje kao razlika između ostvarenih primitaka od najma ili zakupa i izdataka koji se priznaju u visini 30 % od ugovorene ili od Porezne uprave procijenjene najamnine ili zakupnine, bez priznavanja osobnog odbitka koji se može iskoris tek na temelju podnesene godišnje porezne prijave. Porez na dohodak od imovine obračunava se iz primitaka od najma ili zakupa poslovnih prostora i pokretnina uz paušalno priznavanje troškova, ako porezni obveznik nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, jer je vrijednost njegovih ukupnih godišnjih oporezivih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini bila manja od 230.000,00 kn. Iako je prema odredbama Zakona o PDV-u, najam stambenih prostorija što se koriste za stanovanje oslobođen plaćanja PDV-a, PDV se plaća po stopi od 25 %, ako se stambene prostorije koriste u poslovne svrhe.

Iz primitaka ostvarenih po osnovi najma ili zakupa nekretnina i pokretnina, porezni obveznik može plaća sljedeće vrste poreza:

1) porez na dohodak od imovine 2) porez na dohodak od imovine kao porez na doho3. Prijava u registar poreznih obveznika dak od samostalne djelatnos – obrta 3) prirez poreza na dohodak Prema odredbi članka 62. Zakona o porezu na doho4) porez na dobit dak, a radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici su dužni prijavi na- 5) porez na dodanu vrijednost jam ili zakup nekretnina i pokretnina, bez obzira na njihovu veličinu, količinu ili broj: nadležnoj ispostavi 4.1. Porez na dohodak od imovine uz priznavanje paušalnih izdataka Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, i to u roku od 8 dana od dana po- Prema odredbama članka 27. Zakona o porezu na dočetka iznajmljivanja ili davanja u zakup nekretnine hodak, dohotkom od imovine i imovinskih prava smai pokretnine. Za svrhe oporezivanja nekretninama tra se razlika između ostvarenih primitka po osnovi se smatraju zemljišta (građevinska i poljoprivredna), najamnine ili zakupnine i izdataka koji su poreznom građevinske i stambene obvezniku u poreznom razzgrade kao i njihovi dijelodoblju nastali u svezi s m vi, poslovne i druge zgrade, primicima. Kod dohotka od dok se pokretninama smaimovine na temelju najma traju strojevi, vozila, ploviili zakupa pokretnina i nela, zrakoplovi, namještaj i kretnina priznaju se pauslične pokretne stvari. šalni izdaci u visini 30 % od ostvarene najamnine ili Prijava u registar obvezakupnine. znika poreza na dohodak

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Propisana stopa poreza na dohodak od imovine iznosi 12 %, a utvrđeni porez uvećava se i za stopu prireza, ako je is propisan odlukom grada ili općine prema prebivalištu poreznog obveznika. Tijekom godine a za ostvareni dohodak od iznajmljivanja nekretnina,

Nadležna ispostava porezne uprave procjenjuje najamninu ili zakupninu i u slučaju kada porezni obveznik svoju nekretninu daje bez naknade na korištenje drugoj osobi ili svom trgovačkom društvu, pri čemu se postupak procjene porezne osnovice provodi prema odredbama članka 82. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08 do 73/13). Pri utvrđivanju porezne osnovice procjenom, Porezna uprava se koris : raspoloživom poslovnom dokumentacijom, podacima i činjenicama o ostvarenim primicima, usporedbom iskazanih primitka s primicima drugih poreznih obveznika, koje ostvaruju na istoj ili sličnoj lokaciji kao i podataka utvrđenih očevidom ili poreznim nadzorom.

POREZI I DOPRINOSI

porezni obveznici su dužni plaća mjesečni predujam poreza na dohodak od imovine, i to prema rješenju nadležne ispostave Porezne uprave. Svota poreza na dohodak utvrđena rješenjem Porezne uprave, dospijeva za naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, a doneseno rješenja je na snazi sve do njegove izmjene, odnosno do utvrđivanja novog predujma. Primjer: građanin s prebivalištem u gradu Zagrebu, prema sklopljenom ugovoru o zakupu, od 1. 1. 2014. iznajmljuje poslovni prostor u Samoboru za 1.000,00 kn mjesečno, odnosno godišnja najamnina iznosi 12.000,00 kn. Građanin nije obveznik PDV-a, jer je vrijednost njegovih ukupnih isporuka dobara i obavljenih usluga u 2013. bila manja od 230.000,00 kn. Porezna osnovica i mjesečni predujmovi poreza na dohodak od imovine utvrđeni su poreznim rješenjem prema podacima iz ugovora o zakupu, i to:

UDK 336.2

hodak od samostalne djelatnos , dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak, što najčešće znači da se u Obrascu DOH iskazuje ukupno veći dohodak za porezno razdoblje ali i utvrđuje veća porezna obveza.

4.2. Porez na dohodak od imovine kao porez na dohodak od samostalne djelatnos Porezni obveznik utvrđuje dohodak od najma i zakupa nekretnina i pokretnina na temelju podataka iz poslovnih knjiga propisanih za samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, a prema odredbama članaka od 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak, u sljedećim slučajevima: • ako je naknada od najma ili zakupa nekretnina i pokretnina u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od 230.000,00 kn, ili • ako je naknada od najma ili zakupa nekretnina i pokretnina u prethodnoj kalendarskoj godini bila manja od 230.000,00 kn, ali porezni obveznik želi prema vlas tom zahtjevu dohodak od najma ili zakupa nekretnina i pokretnina utvrđiva na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.

• ostvarena najamnina umanjuje se za 30 % porezno prizna h izdataka, a koji mjesečno iznose 300,00 kn ili godišnje 3.600,00 kn, pri čemu ostvareni dohodak na koji se plaća porez i prirez iznosi 700,00 kn mjesečno ili 8.400,00 kn godišnje. Mjesečni predujam poreza na dohodak plaća se u iznosu od Kada se plaća porez na dohodak od samostalne dje84,00 a što uvećano za stopu prireza od 18 % za latnos , porezni obveznik je obvezan upisa se u nadGrad Zagreb iznosi 99,12 kn. ležnoj ispostavi Porezne uprave u Registar obveznika poreza na dohodak te vodi poslovne knjige i druge R. Mjesečna Godišnja evidencije, pri čemu ostvaruje sva prava i obveze probr. 1. Najamnina 1.000,00 12.000,00 pisane za samostalnu obrtničku djelatnost. Ostvareni 2. 30 % porezno prizna h izdataka 300,00 3.600,00 dohodak od davanja u zakup ili najam nekretnina i 3. ostvareni dohodak (1-2) 700,00 8.400,00 pokretnina, utvrđuje se kao razlika između ostvare4. porez na dohodak od imovine 12 % 84,00 1.008,00 nih primitka i stvarno nastalih porezno dopus vih iz5. prirez poreza na dohodak (18 %) 15,12 181,44 dataka prema podacima iz poslovnih knjiga i eviden6. Mjesečni predujam poreza na 99,12 1.189,44 cija, a uvažavajući načelo blagajne.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

dohodak (4+5)

Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od imovine uz priznavanje paušalnih izdataka i kojima su predujmovi poreza na dohodak prema rješenju Porezne uprave utvrđeni u skladu sa zakonskim odredbama, nisu obvezni podnije godišnju poreznu prijavu, jer se tako utvrđeni porez na dohodak od imovine smatra konačno plaćenom poreznom obvezom, ali pod uvjetom da nisu obvezni podnije poreznu prijavu po osnovi ostalih izvora dohodaka za koje se godišnja porezna prijava mora obvezno podnije . Među m, takvi porezni obveznici mogu dobrovoljno podnije godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja prava na neiskorištene osobne odbitke odnosno korištenja prava na godišnje izravnanje porezne osnovice. Porezni obveznici koji dobrovoljno podnose godišnju poreznu prijavu, obvezni su u prijavi iskaza ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju prema svim izvorima dohotka, to jest dohodak od nesamostalnog rada, do-

4.2.1 Vođenje propisanih poslovnih knjiga Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, propisane poslovne knjige koje su obvezni vodi porezni obveznici koji utvrđuju dohodak od imovine kao porez na dohodak od samostalne djelatnos su: • Knjiga primitaka i izdataka – Obrazac KPI, u kojoj se iskazuju svi naplaćeni poslovni primici te plaćeni porezno dopušteni izdaci u gotovini, na žiroračunu ili u naravi, koji su ostvareni u kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju • Knjiga prometa – Obrazac KPR, u kojoj se na kraju radnog dana a najkasnije prije početka idućeg radnog dana upisuju samo primici ostvareni u gotovu novcu i čekovima građana. Evidencije o dnevnom gotovinskom prometu moraju se vodi na mjestu na kojem se primici ostvaruju te u svakom trenutku moraju bi dostupne poreznom jelu za potrebe inspekcijskog nadzora

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

zakupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knji- Svi obveznici poreza na dohodak kojima se dohodak od imovine utvrđuje na način propisan za samostalnu ženje ostvarenog prometa u poslovnim knjigama.

• Popis dugotrajne imovine – Obrazac DI, koja se • Prema članku 38. Pravilnika o porezu na dohodak, račun poreznog obveznika koji nije u sustavu PDV-a, vodi u slobodnim listovima, a u kojoj se iskazuju sve mora najmanje sadržava podatke: o izdavatelju rastvari i prava (inves cijska dobra), čija je pojedičuna (ime i prezime, OIB, adresa prebivališta ili boranačna nabavna vrijednost veća od 3.500,00 kn i vivišta), nadnevak izdavanja računa, broj računa, naziv jek trajanja dulji od godine dana. Popis dugotrajne usluge, jediničnu cijenu i ukupna iznos računa te ostaimovine služi poreznim obveznicima za utvrđivanje le podatke prema propisima o fiskalizaciji. izdataka otpisa (amor zacije) dugotrajne imovine kojom se obavlja djelatnost, a koja se otpisuje po • Prema članku 79. Zakona o PDV-u, račun obveznika poreza na dohodak koji je u sustavu PDV-a, amor zacijskom vijeku i stopama propisanim članmora najmanje sadržava podatke: ime i prezime, kom 12. Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04 adresa i OIB građana (poduzetnika), koji je obavio do 148/13). Obrazac DI porezni obveznici počinju usluge, mjesto i nadnevak izdavanja računa, broj vodi na početku obavljanja samostane djelatnoračuna, ime i prezime ili naziv, adresa i OIB podus , a vodi se neprekidno za svu nabavljenu dugozetnika kome su obavljene usluge, vrsta i količina trajnu imovinu sve do prodaje, darovanja ili drugog obavljenih usluga, nadnevak isporuke obavljenih načina otuđenja ili likvidacije djelatnos usluga, iznos naknade obavljenih usluga razvrsta• Evidencija o tražbinama i obvezama – Obrazac TO, nih po poreznoj stopi, iznos poreza razvrstan po u kojoj se eviden raju svi ispostavljeni i primljeni poreznoj stopi, te zbrojni iznos naknade i poreza. računi, osim onih naplaćenih i plaćenih u gotovini. Ako je porezni obveznik u sustavu PDV-a, tada je du- Obveznici fiskalizacije koji naplaćuju isporučena dožan vodi i Knjigu ulaznih i izlaznih računa za PDV, ali bra ili obavljene usluge novčanicama i kovanicama ne mora vodi Evidenciju o tražbinama i obvezama. što se smatraju platežnim sredstvom, kreditnim i deNadalje, porezni obveznik nije dužan vodi ni knjigu bitnim kar cama, čekom ili drugim sličnim načinima prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom pro- plaćanja, osim izravnog plaćanja na račun, obvezni su metu osigurava u knjizi Primitka i izdataka ili u dru- na računu naves i sljedeće elemente: vrijeme izdagim evidencijama propisanim zakonom, te ako se te vanja računa (sat i minuta), oznaku operatera (osoevidencije vode na mjestu gdje se gotovinski primici be) na naplatnom uređaju, oznaku načina plaćanja računa – novčanice, kar ca, ček, transakcijski račun, i ostvaruju. ostalo, pri čemu se broj računa prema Zakonu o fiskalizaciji sastoji od tri dijela: 4.2.2. Primici, izdaci i izdavanje računa Pri utvrđivanju dohotka od imovine prema podacima • Numeričkog broja računa koji kreće od broja 1 do broja N u jeku godine iz poslovnih knjiga, primicima se smatraju sve primljene naknade za najam ili zakup nekretnina i pokretnina, • Oznake poslovnog prostora i dok se izdacima smatraju svi odljevi dobara poreznog • Oznake naplatnog uređaja. obveznika jekom poreznog razdoblja koji su nastali radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primita- 4.2.3. Mjesečni predujam i obveza podnošenja godišnje porezne prijave ka, a izravno su povezani s obavljanjem djelatnos . Izdacima se ne smatraju izdaci što se ne mogu jasno od- Tijekom godine porezni obveznici koji utvrđuju dovoji od osobnih izdataka, kao ni izdaci koji su uzroko- hodak od imovine na način propisan za samostalnu vani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu djelatnost, dužni su plaća predujam poreza na donastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka. hodak, koji se plaća mjesečno do kraja mjeseca za I primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela bla- prethodni mjesec. Predujmovi se uplaćuju na račun gajne, što znači da je primitak ostvaren tek nakon poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak graprimljenih uplata, odnosno kada je naplaćen, dok je da ili općine prema prebivalištu ili uobičajenom boraizdatak nastao tek kada je došlo do plaćanja i odlje- vištu poreznog obveznika, a prema rješenju nadležne va sredstava. Prema članku 8. Pravilnika o porezu na ispostave Porezne uprave, koje rješenje je na snazi dohodak, ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni sve do izmjene odnosno do utvrđivanja novog predujma. Ali, porezni obveznik koji počinje iznajmljiva u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđiva na način propisan za primitke i izdatke u novcu. Za nekretnine i pokretnine, a dohodak utvrđuje na način svaku obavljenu uslugu najma ili zakupa, porezni ob- propisan za samostalnu djelatnost, nije obvezan plaveznik je obvezan ispostavi račun, i to u najmanje 2 ća predujmove poreza na dohodak sve do podnošeprimjerka od kojih se jedan uručuje najmoprimcu ili nja prve godišnje porezne prijave.

POREZI I DOPRINOSI

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

djelatnost na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, prema članku 39. Zakona o porezu na dohodak, obvezni su podnije godišnju poreznu prijavu. Među m, u godišnjoj poreznoj prijavi koju obvezno podnose, dužni su iskaza samo dohodak za koji postoji obveza podnošenja godišnje porezne prijave i dohodak od nesamostalnog rada. Ako uz dohodak za koji se obvezno podnosi godišnja porezna prijava i dohodak od nesamostalnog rada, porezni obveznik iskaže i bilo koji dohodak iz ostalih izvora, tada je u prijavi obvezan iskaza ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a sukladno odredbi članka 39., stavka 5. Zakona o porezu na dohodak.

UDK 336.2

za iduću kalendarsku godinu, nakon čega porezni obveznik dobiva rješenje Porezne uprave da je obveznik plaćanja poreza na dobit, a koje rješenje ga obvezuje na primjenu sljedećih 5 godina, sukladno odredbi članka 29., stavka 4. Zakona o porezu na dobit. Samo u opravdanim slučajevima, Porezna uprava može odobri i kraći rok prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno. Među m iznimno, fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak isključivo od imovine i imovinskih prava, nisu obveznici plaćanja poreza na dobit po sili zakona, iako utvrđuju dohodak prema poslovnim knjigama koje vode kao obrtnici i s njima izjednačene osobe. Navedeno je propisano uputom MF o postupanju pri prijelazu obveznika poreza na dohodak na porez na dobit, Kl: 410-10/05-01/72 od 15. prosinca 2005.

Ako porezni obveznici ne podnesu poreznu prijavu ili je podnesu s nepotpunim ili netočnim podacima, Porezna uprava će porez na dohodak utvrdi procjenom. Za nepodnošenje porezne prijave u roku, člankom 207. OPZ-a, propisana je visoka novčana kazna Na temelju navedenog proizlazi da će obveznikom plaćanja poreza na dobit umjesto poreza na dohodak, najod 5.000,00 do 500.000,00 kn. češće posta porezni obveznik, koji ostvaruje prihode po osnovi najma ili zakupa nekretnina i pokretnina, a 4.3. Prirez poreza na dohodak koji je temeljem vlas te odluke zatražio od nadležne isNeovisno od toga plaća li se porez na dohodak od imo- postave Porezne uprave promjenu načina oporezivanja. vine uz priznavanje paušalnih izdataka ili se dohodak od imovine utvrđuje na način propisan za samostalnu dje- 4.4.1. Poslovne knjige i mjesečni predujam latnost na temelju podataka iz poslovnih knjiga, prirez poreza poreza na dohodak plaća se, ako porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od najma, ima prebivalište ili uobiča- Ako se za ostvarene primitke od najma i zakup nekretjeno boravište na području na kojem je odlukom grada nina i pokretnih stvari plaća porez na dobit, od propiili općine propisana obveza plaćanja prireza. Porezni ob- sanih poslovnih knjiga porezni obveznici su dužni voveznik je dužan upla prirez porezu na dohodak prema di : dnevnik, glavnu knjigu i pomoćne knjige. Dobit se rješenju Porezne uprave u istom roku i na iste uplatne utvrđuje po fakturiranom načelu i prema računovodračune na koje se uplaćuje i porez na dohodak po osnovi stvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, a koja se uvećava i umanjuje najma ili zakupa nekretnina i pokretnina. prema odredbama Zakona o porezu na dobit, pri čemu se porez na dobit plaća po jedinstvenoj stopi od 20 %. 4.4. Porez na dobit Obveznikom plaćanja poreza na dobit fizička osoba Kao i obveznici poreza na dohodak i obveznici poreza na dobit dužni su jekom poreznog razdoblja plaća mjemože posta u dva slučaja, i to: sečni predujam poreza na dobit, i to do kraja mjeseca za • ako podnese zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne prethodni mjesec. Visina mjesečnog predujma izračunauprave u kojem traži da želi umjesto poreza na do- va se tako da se porezna obveza za prethodno porezno hodak plaća porez na dobit, ili razdoblje utvrđena u godišnjoj poreznoj prijavi koja se • po sili zakona kada postaje obveznikom plaćanja podnosi na PD obrascu (odmah po završetku kalendarporeza na dobit zbog prekoračenja uvjeta propisa- ske godine kao poreznog razdoblja a najkasnije do 30. nih za oporezivanje dobi prema odredbama Zako- travnja tekuće za prošlu godinu), podijeli s brojem mjena o porezu na dobit. seci poslovanja istog razdoblja. Novi porezni obveznici, Fizička osoba postaje obveznik plaćanja poreza na do- koji počinju obavlja djelatnost, ne plaćaju predujam bit po sili zakona, ako prekorači određene uvjete, od- poreza na dobit na početku obavljanja djelatnos , a sve nosno ako ostvari ukupan primitak veći od 2,00 mil. do podnošenja prve godišnje porezne prijave. kn, dohodak veći od 400.000,00 kn, ima dugotrajnu Primjer: imovinu u vrijednos većoj od 2,00 mil. kn ili prosječno zapošljava više od 15 radnika, pri čemu propisani Ostvarena dobit od zakupa poslovnog prostora za uvje nisu kumula vni nego pojedinačni. Pismeni za- 2013., a prema PD Obrascu, koji se dostavio nadležhtjev u kojem se traži promjena načina oporezivanja, noj ispostavi Porezne uprave najkasnije do kraja travdostavlja se ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće nja 2014. za prošlu godinu iznosi 38.400,00 kn. Po-

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

rez na dobit po stopi od 20 % utvrđen je u iznosu od 4.5.1. Propisane poslovne knjige 7.680,00 kn, a mjesečni predujam poreza na dobit za Obveznik PDV-a koji daje u zakup ili najam svoje ne2014. iznosi 640,00 kn (7.680,00 kn : 12 mj.). kretnine ili pokretnine u poslovne svrhe, dužan je voMeđu m, porezni obveznik može jekom kalendar- di poslovne knjige i evidencije propisane Zakonom ske godine kao poreznog razdoblja, podnije zahtjev o PDV-u, a to su: nadležnoj Poreznoj upravi za smanjenjem visine mje• knjiga izdanih (izlaznih) računa J Obrazac I-RA za sečnog predujma poreza na dobit, koji je utvrđen preisporuke dobara i usluga ma ostvarenoj dobi i dostavljenom PD Obrascu za • knjiga primljenih (ulaznih) računa J Obrazac U-RA prošlu godinu. U zahtjevu je potrebno naves razloza primljena dobra i usluge, te ge zbog kojih se traži smanjenje predujma te priloži • posebne evidencije o stjecanjima dobara iz drugih knjigovodstvene izvještaje (bilancu, račun dobi i gudržava članica, primljenim i obavljenim uslugama iz bitka), na temelju kojih će ispostava Porezne uprave i u druge države članice, kao i treće zemlje. donije rješenje, kojim se prihvaća ili odbija zahtjev poreznog obveznika kojim se traži promjena visine Osim spomenu h poslovnih knjiga, obveznici PDV-a vode i poslovne knjige propisane odredbama Zakona o utvrđenog mjesečnog predujma poreza na dobit. porezu na dohodak ili Zakona o porezu na dobit, ovisno da li u svom poslovanju primjenjuju načelo fakturirane 4.5. Porez na dodanu vrijednost realizacije ili načelo blagajne. Osnovicom PDV-a kod najPorez na dodanu vrijednost plaćaju građani, koji iznajma i zakupa nekretnine i pokretnine na koju se plaća mljuju i daju u zakup nekretnine i pokretne stvari, ako PDV je naknada za iznajmljivanje odnosno ugovorena su postali obveznici PDV-a, i to: najamnina ili zakupnina. Ako se nekretnine i pokretnine • po sili zakona kada su obveznici PDV-a od 1. siječ- daju u najam i zakup bez naknade, osnovica poreza na nja tekuće godine, ako im je vrijednost ukupnih dodanu vrijednost utvrđuje se procjenom, prema tržišgodišnjih oporezivih isporuka dobara i obavljenih noj vrijednos usluge u trenutku obavljene usluge. usluga u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća Na ostvarenu naknadu od najma nekretnina i pokretod 230.000,00 kn, ili nina plaća se PDV po stopi od 25 %, osim na naknade • dobrovoljno na temelju vlas tog zahtjeva kojim od najma stambenih prostorija koje se koriste za staporezni obveznik traži da želi bi obveznik PDV-a novanje, što je oslobođeno plaćanja PDV-a. Porezni (neovisno o ostvarenoj visini isporuke dobara i obveznik mora za svako obračunsko razdoblje sam usluga u prethodnom razdoblju). utvrdi obvezu PDV-a, te je iskaza u prijavi poreza Ako je zakupodavac obveznik PDV-a, tada je obve- na dodanu vrijednost na PDV Obrascu, a ista se podzan dohodak od najma utvrđiva na način propisan nosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema preza samostalnu obrtničku djelatnost, pri čemu se bivalištu ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe, osim plaćanja poreza na dohodak ili dobit, na pri- odnosno prema sjedištu poreznog obveznika za pravhod ostvaren od zakupa ili najam nekretnina i pone osobe. Osim obveze za plaćanje PDV-a, porezni obveznik ima pravo i na odbitak pretporeza. kretnina plaća i PDV. Od obveze plaćanja PDV-a prema članku 40., stavku PDV utvrđen u poreznoj prijavi plaća se do posljed1., točka l Zakona o PDV-u, oslobođen je najam stam- njeg dana u mjesecu po proteku mjesečnog ili tromjebenog prostora, koji se koris za stanovanje, osim sečnog obračunskog razdoblja sve dok je vrijednost najma stanova, soba i postelja putnicima i turis ma, usluga od najma uključujući i PDV u prethodnoj kagdje se stambene prostorije koriste za iznajmljivanje lendarskoj godini manja od 800.000,00 kn. No, neou turis čke svrhe radi povremenog boravka gos ju. visno od toga jesu li obveznici plaćanja poreza na doNo, ako je stambeni prostor iznajmljen poduzetniku hodak ili dobit, po isteku godine porezni obveznici su u poslovne svrhe, i na najam takvih stambenih pro- obvezni podnije konačan obračun PDV-a na PDV-K storija plaća se PDV po općoj stopi od 25 %. Svi ob- obrascu, koji se dostavlja Poreznoj upravi do kraja veveznici PDV-a dužni su se prijavi nadležnoj ispostavi ljače tekuće za proteklu kalendarsku godinu. Porezne uprave radi upisa u registar obveznika PDV-a te podnije Obrazac P-PDV, i to najkasnije do 15. si- 4.5.2. Obračun PDV-a u obračunskom razdoblju ječnja tekuće godine. Od 1. siječnja tekuće godine, Ako je porezni obveznik po osnovi iznajmljivanja neporezni obveznici su dužni vodi sve poslovne knjige kretnina i pokretnina obveznik plaćanja poreza na propisane Zakonom o PDV-u, Zakonom o porezu na dohodak, tada izdaje račune s oznakom R-2. Obračun dohodak ili Zakonom o porezu na dobit, i obvezni su PDV-a obavlja se prema primljenim i naplaćenim nau zakonskim rokovima – mjesečno ili tromjesečno te knadama za izdane račune po obavljenim uslugama godišnje, podnosi propisane PDV Obrasce. u obračunskom razdoblju, dok se iskazani pretporez

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

po ulaznim računima za primljene isporuke dobara i usluga, iskazuje u obračunskom razdoblju u kojem su primljeni računi plaćeni X načelo bagajne. Ako je porezni obveznik po osnovi iznajmljivanja nekretnina i pokretnina obveznik plaćanja poreza na dobit, tada na izdane račune više nije u obvezi stavlja oznaku R-1. Obračun PDV-a obavlja se prema svim izdanim računima za obavljene usluge u obračunskom razdoblju, dok se iskazani pretporez po ulaznim računima priznaje u obračunskom razdoblju u kojem su ulazni računi za kupljena dobra i usluge primljeni Xobračunsko načelo.

5. Uplatni računi Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. godini (NN, br. 17/14), koja se za svaku kalendarsku godinu kao porezno razdoblje donosi posebno, propisani su računi na koje se uplaćuju prihodi proračuna, obvezni doprinosi te prihodi za financiranje drugih javnih potreba. Radi standardiziranja obrazaca platnog prometa unutar EU, od 1. lipnja 2013. za provođenje svih platnih transakcija (nacionalnih i međunarodnih) kreditne ins tucije (HNB i poslovne banke), koriste transakcijske račune u IBAN konstrukciji te standardizirane naloge za plaćanje – Obrasce HUB-3 i HUB-3A. Stoga je i u Naredbi o uplatnim računima za 2014. sa svakim račununom proračuna, koji je otvoren na državnoj razini, na razini županija odnosno gradova ili općina, upisan i broj računa po IBAN konstrukciji, koji sadrži oznaku naše zemlje HR, a preko kojeg računa se mogu provodi platne transakcije. Na standardiziranim nalozima za uplatu na Obrascima HUB-3 i HUB 3A, kojeg koriste pravne i fizičke osobe te građani kada podmiruju javne prihode, upisuje se jedinstveni broj modela HR68, a u nastavku polja brojčana oznaka vrste prihoda, koji se uplaćuje, te OIB dodijeljen od Ministarstva financija.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

U nastavku je dan tabelarni pregled uplatnih računa po IBAN konstrukciji i modelu uplate, te brojčane oznake vrste prihoda za plaćanje zakonskih obveza po osnovi ostvarenih primitaka od najma ili zakupa nekretnina i pokretnina

Model Uplatni račun po IBAN uplate i konstrukciji – grada ili brojčana Dospijeće uplate Vrsta poreza općine prema prebivalištu oznaka poreza poreznog obveznika vrste prihoda Predujam Do kraja mjeseca poreza i za tekući mjesec prireza na prema rješenju PU dohodak od HR68 uz 30 % paušalno Za Grad Samobor najamnine 1503 prizna h troškova HR7510010051738012004 i zakupnine OIB od svote najamnine po rješenju ili procjene Porezne najamnine od uprave Porezne uprave

Stopa poreza

12 % + propisana stopa prireza prema prebivalištu ili uobičajenom poreznog obveznika

Model Uplatni račun po IBAN uplate i konstrukciji – grada ili brojčana Vrsta poreza općine prema prebivalištu oznaka poreznog obveznika vrste prihoda

Dospijeće uplate poreza

Stopa poreza

HR68 1430 OIB

Do kraja mjeseca za prethodni mjesec po rješenju PU (koje je na Za Grad Zagreb snazi do izmjene) HR1110010051713312009 o utvrđivanju mjesečnih predujmova prema podacima iz poslovnih knjiga

12 %, 25 % i 40 % (ovisno o visini porezne osnovice) + propisana stopa prireza prema prebivalištu ili uobičajenom poreznog obveznika

Predujam poreza na dobit

HR68 1651 OIB

Do kraja mjeseca za prethodni mjesec u visini 1/12 porezne Za Grad Velika Gorica obveze utvrđene HR0910010051754116065 po PD obrascu, a prema podacima iz poslovnih knjiga.

20 %

PDV

HR68 1201 OIB

Do posljednjeg dana u mjesecu po proteku mjesečnog Državni proračun HR1210010051863000160 ili tromjesečnog obračunskog razdoblja.

25 %

Predujam poreza i prireza na dohodak od najamnine i zakupnine kao samostalna obrtnička djelatnos

6. Zaključak Na ostvarene primitke od najma ili zakupa nekretnina i pokretnih stvari plaća se porez na dohodak od imovine ili porez na dohodak ili dobit od samostalne djelatnos te PDV, ako je porezni obveznik upisan u Registar obveznika PDV-a, a radi prekoračenja granične vrijednos prometa ili temeljem vlas te želje. Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine izdavanjem u zakup ili najam nekretnina i pokretnina, a obveznik je PDV-a, obvezan je utvrđiva dohodak na način propisan za samostalnu obrtničku djelatnost na temelju poslovnih knjiga i evidencija, pri čemu može izabra plaćanje poreza na dobit umjesto poreza na dohodak. Predujam poreza na dohodak od imovine uz paušalno priznavanje izdataka, plaća se do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, dok se predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnos kao i predujma poreza na dobit od najamnine, plaća do posljednjeg dana u mjesecu za protekli mjesec. Obveznici poreza na dohodak kojima se dohodak od imovine utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, obvezni su podnije godišnju poreznu prijavu, u kojoj su dužni iskaza samo dohodak za koji postoji obveza podnošenja godišnje porezne prijave i dohodak od nesamostalnog rada. Ako uz dohodak za koji se obvezno podnosi godišnja porezna prijava i dohodak od nesamostalnog rada, porezni obveznik iskaže i bilo koji dohodak iz ostalih izvora, tada je u prijavi obvezan iskaza ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju.

UDK 332.1

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Strukturirani dijalog – pla orma za uključivanje mladih u proces donošenja odluka Kris na Kosor * Iako područje mladih nije dio pravne stečevine Europske unije i kao takvo Republici Hrvatskoj nije bilo uvjet jekom usklađivanja u pretpristupnom razdoblju, izuzetno je važno. Za pos zanje ciljeva u području mladih EU predlaže Otvorenu metodu koordinacije, što podrazumijeva da države uče jedna od druge uspoređujući inicija ve, što im omogućuje da usvoje najbolju praksu i koordiniraju nacionalne poli ke koje su usmjerene prema zajedničkim ciljevima postavljenima na razini Unije. Preporuka Europske komisije je da mladi budu koji će kreira poli ke za mlade, te da se ak vno uključe u proces donošenja odluka i poli ka u vezi s mladima. Udruge mladih važan su dionik i nositelji ak vnos unutar procesa strukturiranog dijaloga. U novoj financijskoj perspek vi za sve ak vnos u sklopu strukturiranog dijaloga EU je izdvojila značajna financijska sredstva u novom Programu Unije Erasmus+. Autorica u članku piše detaljnije o sastavnicama strukturiranog dijaloga na razinama EU i RH, kao i mogućnos ma financiranja.

1. Uvod Strukturirani dijalog predstavlja važan dio Europske strategije za mlade: Ulaganje i osnaživanje (engl. EU Youth Strategy: Inves ng and Empowering) i služi kao pla orma za kon nuirano zajedničko promišljanje o priorite ma, implementaciji te praćenju europske suradnje na području mladih. Dijalog uključuje konzultacije s mladima i organizacijama mladih na svim razinama zemalja članica, te se njime pokušava prevlada manjak komunikacije koji postoji između građana i ins tucija EU. Strukturirani dijalog o određenoj temi provodi se 18 mjeseci1 u vidu seminara, radionica, konferencija, okruglih stolova i sl., tj. toliko bi trebao traja jedan ciklus strukturiranog dijaloga na određenu temu.

mladih (u RH – savje mladih), organizacija mladih, osoba ak vnih u radu s mladima, mladih iz različi h skupina te istraživača mladih. Strukturirani dijalog s mladima naglašava važnost provođenja konzultacija u suradnji s mladima, koje bi poslužile kao forum za kon nuirano reflek ranje o priorite ma, implementaciji i evaluaciji europske suradnje u području mladih.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Obnovljeni okvir za europsku suradnju na području mladih (2010. – 2018.) Vijeća EU definira uvjete provođenja strukturiranog dijaloga, pri čemu se naglašava važnost stvaranje strukture u okviru koje bi se provodio strukturirani dijalog. Pri tome se misli na osnivanje nacionalne radne skupine sastavljene od predstavnika ministarstava zaduženih za mlade, nacionalnih vijeća mladih, lokalnih i regionalnih vijeRezolucijom Vijeća Europe2 2009. dogovoreno je da ća mladih, organizacija mladih, onih koji su ak vni u strukturirani dijalog treba bi implemen ran konzulradu s mladima, mladih ljudi i istraživača mladih. tacijama na više razina, te se na nacionalnoj razini to odnosi na uključivanju mladih na lokalnoj, regional- Za koordiniranje procesa strukturiranog dijaloga na noj i nacionalnoj razini formiranjem manjih nacio- europskoj razini odgovoran je europski Upravni odnalnih radnih skupina, koje bi se trebale sastoja od bor za strukturirani dijalog, koji se sastoji od predpredstavnika ministarstava nadležnih za mlade, na- stavnika ministarstava zaduženih za mlade iz tri drcionalnih vijeća mladih, lokalnih i regionalnih vijeća žave koje predsjedavaju EU jekom jednog ciklusa dijaloga (18 mjeseci), nacionalnih vijeća mladih i nacionalnih agencija programa Erasmus + (unutar kojeg * Kris na Kosor, mag. ing. oecoing, TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje se financira ključna ak vnost Podrška reformi poli1 Teme i priorite vezani su uz 18 – mjesečno predsjedavanje Euka), kao i predstavnika Europske komisije i Europropskom unijom. 2 h p://youth-partnership.coe.int/youth-partnership/news/a a- skog foruma mladih. Pritom je Europski forum mladih predsjedatelj europskog Upravnog odbora. chments/Renewed_framework_European-coopera on.pdf.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Europska praksa provođenja strukturiranog dijaloga sastoji se u sljedećem: organiziranje sastanaka s mladima (direktne konzultacije s mladima o prioritetnim pitanjima), prikupljanje postojećeg znanja i dobre prakse te prikupljanjem informacija temeljem upitnika kreiranog od strane Europske komisije.

UDK 332.1

na kvalitetu života mladih i njihovo sudjelovanje u svim djelatnos ma b) odbor za obrazovanje, znanost i kulturu 5. Krovna nacionalna organizacija udruga mladih 6. Udruge i klubovi mladih iz svih hrvatskih županija, općina i gradova.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

U Hrvatskoj je 2011. i 2012. godine Nacionalno vijeće Dionici procesa strukturiranog dijaloga i njihove mladih provelo strukturirani dijalog na temu nezauloge (EU) su3: poslenos mladih. Detaljnije o procesu i rezulta ma, 1. Europska komisija – upravlja procesom, daje po- možete vidje na web-stranici: h p://www.mmh.hr/ vratne informacije te izvještava o njegovim rezul- files/ckfinder/files/MMH_tko_se_boji_web.pdf ta ma. Primjeri dobre prakse iz dosadašnjih procesa struk2. Države članice utvrđuju sudionike europskih konfe- turiranog dijaloga su prak čki poli ke za mlade koje rencija za mlade u suradnji s nacionalnim vijećima se temelje na dokazima (evidence based policy) tj. mladih, te informiraju o provođenju strukturiranog praksi. To je također i preporuka Obnovljenog okvira dijaloga na nacionalnoj razini. za europsku suradnju u području mladih, koji navodi 3. Europski forum mladih ima ulogu krovne organi- da je pri kreiranju poli ka za mlade nužno poznavazacije mladih u Europi, predstavljajući mlade ljude životne uvjete, vrijednos i stavove mladih žena i na neformalnim forumima i konferencijama orga- muškaraca, i to dostupnim istraživanjima iz područja niziranim od strane Predsjedništva EU, Europske mladih. komisije, Europskog parlamenta te predstavnika Cilj strukturiranog dijaloga je da se kroz savjetovamladih. 4. Nacionalna vijeća mladih implemen raju struktu- nju s mladim ljudima o temama koje su od važnos rirani dijalog među udrugama mladih na lokalnoj, za mlade, osigura da njihove preporuke i mišljenja nađu svoje mjesto u nacionalnim i europskim poliregionalnoj i nacionalnoj razini. kama za mlade, a sve u svrhu poboljšanja kvalite5. Nacionalne agencije imaju potpornu ulogu imte života i unaprjeđenja položaja mladih u nekom plemen rajući ključnu ak vnost podrška reforpodručju. Proces se opisuje kao strukturirani, jer mi poli ka, unutar novog jedinstvenog programa ERASMUS+, pružanjem savjeta i informacija prija- su teme i vrijeme savjetovanja s mladim ljudima viteljima na natječaj programa te praćenjem pro- unaprijed dogovoreni: jekom godine održavaju se cesa provedbe strukturiranog dijaloga i disemina- redovita događanja u kojima mladi mogu iznosi svoja mišljenja o dogovorenim temama u dijalogu cijom rezultata. s drugim mladima i predstavnicima hrvatskih i euSastavnice u procesu strukturiranog dijaloga u Hr- ropskih ins tucija. vatskoj: U nastavku je predstavljen trenutni zakonodavni i 1. Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske kao međuresorno, stručno i savjetodavno jelo Vlade RH. Stručni poslovi za Savjet obavljaju se u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnos , a sredstava za rad Savjeta osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske 2. Lokalni, odnosno regionalni (područni) savje mladih, organizirani pri županijama, gradovima i općinama 3. Agencija za mobilnost i programe EU 4. Radna jela Hrvatskog sabora: a) Odbor za obitelj, mladež i šport, u čijem se djelokrugu nalaze poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja poli ke, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnos ma čnoga radnog jela u područjima koja se odnose Strukturirani dijalog s mladima u Republici Hrvatskoj, 2012. (Agencija za mobilnost i programe EU). 3

ins tucionalni okvir poli ka za mlade, te mehanizmi kojima se mogu uključi u proces donošenja odluka, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini.

2. Zakonodavni i ins tucionalni okvir za mlade u RH Mladi su društvena skupina koju u Republici Hrvatskoj, prema Nacionalnom programu djelovanja za mlade, čine svi građani Republike Hrvatske u dobi od 15 do 29 godina. Razdoblje koherentnijeg sustava donošenja poli ka za mlade u Hrvatskoj povezuje se donošenjem Nacionalnog programa djelovanja za mlade, 2003. – 2008., čiji je slijednik Nacionalni program za mlade 2009. – 2013., koji je trenutno temeljni strateški dokument u području poli ke za mlade. Obuhvaća različite mjere i akcije u okviru tematskih područja, koje imaju za cilj unaprijedi položaj i poboljša kvalitetu

UDK 332.1

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

života mladih. Osim u ovim dokumen ma odrednice npr. nije poznata ni definicija većine ovlaštenih predlapoli ka za mlade nalazimo i u općim strategijama ra- gatelja kandidata za članove savjeta mladih. zvoja, koje se odnose na podizanje kvalitete života, Također su smanjene obveze jedinica lokalne i poobrazovanja i zapošljavanja. dručne (regionalne) samouprave prema savje ma Nevladine organizacije imaju važnu ulogu u po canju i mladih, ne postoje sankcije za one jedinice lokalne pripremi mladih osoba za ak vno sudjelovanje i kreira- i područne (regionalne) samouprave koje ne osnuju nje poli ka za mlade. Što se če ak vnog sudjelovanja savjete mladih u za to predviđenom roku, te ne pomladih, one su u Hrvatskoj uključene u proces donoše- stoji obveza da iste reagiraju na inicija vu za osnivanja odluka, uglavnom kao članovi savjeta mladih, udru- nje savjeta mladih od organiziranih oblika djelovanja ga mladih, vijeća mladih i parlamenata mladih. mladih u lokalnoj zajednici. Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada RH) je 6. rujna 2012. donijela odluku o osnivanju Savjeta za mlade, koji je međuresorno savjetodavno jelo Vlade RH i čija je zadaća da: • pra rad ministarstava i drugih jela državne uprave u provedbi, praćenju i vrednovanju poli ka za mlade, te s m daje mišljenja i preporuke • pra razvoj udruga mladih, daje preporuke za razvoj poli ka za mlade na lokalnoj, područnoj (regionalnoj), nacionalnoj i europskoj razini te • reagira na događaje u društvu koji su od značaja za mlade. Važno je naglasi da je Savjet za mlade Vlade RH međuresorno jelo kojeg čine predstavnici jela državne uprave i organizacija civilnoga društva i prvi put je osnovano 2003. godine, te nije povezano sa Savje ma mladih koji su savjetodavna jela županija, gradova i općina, regulirana Zakonom o savje ma mladih donesenim 2007. godine.

www.mspm.hr.

• definiranje organiziranja mladih (npr. krovne udruge mladih, udruga mladih i za mlade na lokalnoj i nacionalnoj razini, neformalnih inicija va i sl.) • definiranje rada s mladima kao i priznavanje statusa osoba koje se s m bave • određivanje održivog i kon nuiranog načina financiranja organiziranog sektora mladih podrškom njihovih programa i projekata • uređivanje sustava kon nuirane provedbe istraživanja o mladima kao dodatnog instrumenta provjere efikasnos poli ka za mlade • definiranje odnosa i načina suradnje između nadležnih jela državne uprave, ali i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s predstavnicima sektora organiziranih mladih4.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Ministarstvo socijalne poli ke i mladih je u 2013. godini pristupilo izradi novog Zakona o savje ma mladih. Nakon izmjena i dopuna, konačan prijedlog Zakona o savje ma mladih Vlada RH je donijela u prosincu 2013., te se čeka njegovo usvajanje. Udruge i nevladine organizacije su mišljenja da se prvo trebao donije Zakon o mladima, kojim bi se definirali pojmovi poput udruga mladih i udruga za mlade, jer dolazi do nejasnoća s obzirom na to da je većina pojmova unutar Zakona ostavljena bez dodatne definicije i obrazloženja. Tako

Zakon o mladima u Republici Hrvatskoj još nije donesen, iako je sukladno Strateškom planu Ministarstva socijalne poli ke i mladih za razdoblje 2013. – 2015., u siječnju 2013. osnovana stručna radna skupina za izradu nacrta prijedloga Zakona o mladima. U stručnu radnu skupinu imenovani su predstavnici Ministarstva socijalne poli ke i mladih, Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva uprave, Ureda za udruge Vlade RH te predstavnici nekoliko udruga mladih. Nakon što radna skupina donese prijedlog Zakona, trebalo bi započe s javnim konzultacijama o navedenom prijedlogu. Ono što je poznato je, da bi se Zakon trebao bavi sljedećim pitanjima:

Nakon nacionalne razine, ak vnije se promišljalo o lokalnim poli kama za mlade, što je dovelo do prethodno spomenutog Zakona o savje ma mladih iz 2007., kojim se svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) i samouprave nalaže osnivanje savjeta mladih, savjetodavnih jela sastavljenih od mladih u dobi od 15 do 29 godina. Zakonom se pobliže uređuje osnivanje, sastav, izbor i mandat članova, djelokrug i način rada, te financiranje savjeta mladih. Mandat od dvije godine propisan Zakonom podrazumijeva ak vni rad savjeta mladih, kako bi se unaprijedio položaj mladih u zajednicama savjetovanjem, informiranjem i ak vnim uključivanjem u razvoj lokalne poli ke za mlade.

Udruge su više puta iskazale nezadovoljstvo zbog nemogućnos potpune realizacije Zakona o savje ma mladih, odnosno zbog činjenice da još uvijek nisu ustrojeni svi savje mladih na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Navodi se i problem nedostatnih materijalnih i financijskih sredstava za funkcioniranja rada savjeta, kao i nedovoljna uključenost mladih u rad županijske skupš ne, te činjenica da još nije donesen Zakon o mladima, kojim bi se razjasnila terminologija u okviru poli ke za mlade. Iako postavlja se pitanje je li zaista nužno donosi nove zakone ili izmijeni i nadopuni postojeće.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

UDK 332.1

Uzimajući u obzir trenutno stanje te potrebu da se mladi i udruge mladih ak vno uključe, ali i da ih nositelji vlas prepoznaju kao važne aktere, pri kreiranju poli ka kojih se ču mladih, u nastavku je predstavljena ključna ak vnost unutar novog Programa Unije Erasmus+, u sklopu kojega se mogu financira sve one ak vnos koje su dio strukturiranog dijaloga ili su povezane s is m.

Neprofitne organizacije, udruge, nevladine organizacije, europske nevladine organiza2. Tko može cije, lokalne jedinice. Organizacije koje susudjelova ? djeluju mogu bi iz programskih ili susjednih partnerskih zemalja, ali prijavitelj mora bi iz programske zemlje. Međunarodne ak vnos uključuju barem 2 2.1. Međunarodne/ organizacije iz dvije različite države, od kojih Nacionalne je jedna iz programske zemlje. Nacionalne ak vnos ak vnos uključuju jednu organizaciju iz programske zemlje. Mladi u dobi od 13 do 30 godina (najmanje 3. Dobna granica 30 sudionika treba bi uključeno u projekt)

3. Financiranje ak vnos strukturiranog dijaloga kroz Erasmus+ Da bi se pos gli zacrtani strateški ciljevi unutar navedenih područja, države članice imaju na raspolaganju različite financijske instrumente. Pa se tako ak vnos u vezi sa strukturiranim dijalogom financiraju u sklopu ključne ak vnos 3 – Podrška reformi poli ka, koja je dio jedinstvenog Programa Unije pod novim nazivom Erasmus+ koji zamjenjuje sedam postojećih programa u području obrazovanja i osposobljavanja mladih. Ključna ak vnost 3 – Podrška reformi poli ka (5 %) promiče razmjenu znanja, u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih, potrebnog za razvoj poli ka temeljenih na podacima i praćenju poli ka u okviru strategije Europa 2020. Moguće je financira buduće inicija ve za jačanje razvoja inova vnih javnih poli ka, kao i instrumente europskih poli ka u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Is če se po canje suradnje s međunarodnim organizacijama, dijalog dionika, promidžba poli ka i programa Erasmus+. Ostalih 3 % namijenjeno je tehničkoj pomoći agenciji koja je odgovorna za provođenje programa. Detaljniji prikaz prihvatljivih ak vnos i troškova unutar treće prihvatljive ak vnos , nalazi se u tablici 1.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Tablica 1. Ključna ak vnost 3: Podrška reformi poli ka

KA 3 PODRŠKA REFORMI POLITIKA Strukturirani dijalog: sastanci mladih i donositelja odluka u području mladih; Sudje1. Prihvatljive lovanje mladih u demokratskom životu; ak vnos Ak vnos koje po ču rasprave o temama određenim strukturiranim dijalogom Nacionalni i transnacionalni sastanci i seminari u vezi s temom strukturiranog dijaloga ili EU strategije za mlade; Ak vnos koje služe kao priprema za konferencije u sklopu procesa strukturiranog dijaloga; Ak vnos 1.1. Formalno povezane s Europskim tjednom mladih; Konprihvatljive zultacije s mladima povezane sa sudjelovaak vnos njem u demokratskom životu; Ak vnos koje povezuju mlade i donositelje odluka/stručnjake, vezani uz temu sudjelovanja mladih u demokratskom životu; Događaji koji simuliraju funkcioniranje demokratskih ins tucija

4. Trajanje projekta od 3 mjeseca do 3 godine 5. Financiranje Maksimalno financiranje je 5000 EUR 5.1. Putni troškovi 20 - 830 EUR/sudioniku (ovisno o kilometraži) Ak vnos organizacije koordinatora (prija5.2. Troškovi vitelja): 35 EUR/sudioniku/danu za ak vnoorganizacije s u Hrvatskoj 5.2. Troškovi za 100 % prihvatljivih troškova pod uvjetom da posebne potrebe/ je zatraženo u prijavnom obrascu Iznimni troškovi 6. Rokovi za 30. travnja 2014., 12 h; 1. listopada 2014., dostavu projektne 12 h dokumentacije

Kada je riječ o programu Erasmus+ Agencija za mobilnost i EU programe5 obavlja ulogu izvršne agencije, te je odgovorna za pripremu i objavu natječaja za financiranje, evaluaciju i predselekciju prijavljenih projekata, pripremu i potpisivanje ugovora, praćenja projekata, komunikaciju i obavještavanje prijavljenih korisnika. NOVOST! Svi potencijalni prijavitelji europskih programa, pa tako i ERASMUS +, moraju se registrira na URF registracijskom portalu6 (engl. Unique Registra on Facility) s ciljem registracije ustanove i ažuriranja podataka ustanove, s obzirom na to da se u ovoj financijskoj perspek vi projektna dokumentacija neće sla poštom, već elektronski. Nakon elektronske registracije prijavitelju se dodjeljuje PIC broj, koji se šalje na e-mail adresu kontakt osobe navedene pri registraciji. Unosom PIC broja u aplikacijski obrazac za pojedinu ključnu ak vnost unutar programa povlače se svi podaci navedeni pri registraciji na URF portalu, što uvelike skraćuje vrijeme prijave. Prijavitelji su obvezni jekom registracije, odnosno najkasnije do trenutka podnošenja prijave za program Erasmus+, doda dokumente o pravnoj osobi7 te iden fikacijskoj ustanovi.8 h p://www.mobilnost.hr/

h p://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1390399419_URF_prirucnik.pdf.

h p://ec.europa.eu/budget/library/contracts_grants/info_contracts/legal_en es/legEnt_public_hr.pdf. 7

h p://ec.europa.eu/budget/library/contracts_grants/info_contracts/financial_id/fich_sign_ba_gb_hr.pdf. 8

UDK 371

ŠKOLSTVO

Stupio na snagu Pravilnik o djelokrugu rada tajnika te administra vno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi Ana Zorić * U tekstu autorica daje kratak pregled Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te administra vno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi, a koji je stupio na snagu 29. ožujka 2014. godine.

na mjesta tajnika i voditelja računovodstva osnovnih škola u odnosu na radna mjesta tajnika i voditelja računovodstva srednjih škola različito su uređena.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

U nastavku dajemo kratak pregled odredaba Pravilnika, koji je izazvao velik broj reakcija od sredine veljače 1. Uvod kada je Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta U Narodnim novinama broj 40 iz 2014. godine od 28. otvorilo javnu raspravu koja je trajala do 9. ožujka ožujka 2014. objavljen je Pravilnik o djelokrugu rada 2014. godine. tajnika te administra vno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi (u dalj- 2. Tajnici njem tekstu: Pravilnik). Pravilnik je stupio na snagu Sukladno Pravilniku osnovna škola ima tajnika koji bi 29. ožujka 2014., a donesen je na temelju članaka trebao obavlja : 102. i 103. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj • norma vno-pravne poslove (izrađuje norma vne i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 akte, ugovore, rješenja i odluke te pra i provodi – ispr., 90/11, 16/12, 86/2012 i 94/13) u kojima je propise) utvrđeno da će ministar znanos , obrazovanja i spor• kadrovske poslove (obavlja poslove vezane za zata propisa djelokrug rada tajnika, kao i administrasnivanje i prestanak radnog odnosa, vodi evidenvno-tehničke i pomoćne poslovi koji se obavljaju u cije radnika, vrši prijave i odjave radnika i članova osnovnoj školi, ali i popis poslova, broj izvršitelja i konjihovih obitelji nadležnima službama mirovinskog ličinu radnog vremena na m poslovima. Pravilnik o i zdravstvenog osiguranja, izrađuje rješenja o kodjelokrugu rada tajnika te administra vno-tehničkim rištenju godišnjeg odmora radnika i o tome vodi i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u srednjoškontrolu, vodi ostale evidencije radnika) kolskoj ustanovi (NN, br. 4/11) stupio je na snagu 12. • opće i administra vno-anali čke poslove (radi sa siječnja 2012., a u prijelaznim i završnim odredbama strankama, surađuje s jelima upravljanja i radnim dan je dug period prilagodbe kriterijima navedenim jelima škole te s nadležnim ministarstvima, urediu odredbama. Naime, srednjoškolske ustanove dužne ma državne uprave, jedinicama lokalne i područne su uskladi broj izvršitelja s odredbama Pravilnika o (regionalne) samouprave te Gradskim uredom za djelokrugu rada tajnika te administra vno-tehničkim obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u srednjoš• sudjelova u pripremi sjednica i vodi dokumentakolskoj ustanovi najkasnije do kraja 2017. godine. Za ciju školskog odbora razliku od toga, u članku 8. Pravilnika za osnovne ško• vodi evidenciju o radnom vremenu administra vle izrijekom je navedeno kako su osnovne škole dužne no-tehničkih i pomoćnih radnika uskladi svoje opće akte s odredbama Pravilnika naj• obavlja i dodatne poslove koji proizlaze iz prokasnije do 31. kolovoza 2014. godine. Isto tako radgrama, projekata i ak vnos koji se financiraju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) * Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo obrane RH, Zagreb. samouprave

ŠKOLSTVO

UDK 371

• obavlja i ostale administra vne poslove koji proproračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) izlaze iz godišnjeg plana i programa rada škole i samouprave drugih propisa. • obavlja i ostale računovodstvene, financijske i knjigovodstvene poslove koji proizlaze iz godišnjega Uz sve navedene poslove, tajnik mora obavlja poplana i programa rada škole i drugih propisa. slove administra vnog referenta, ako osnovna škola

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

nema zaposlenog referenta tj., ako nema više od 800 učenika s obzirom na to da je upravo navedeni broj učenika kriterij za zapošljavanje administarstvnog ili računovodstvenog referenta. Iz odredaba Pravilnika vidljivo je da se zapošljavanje administra vno-tehničkog osoblja povezuje isključivo s brojem učenika, te gotovo uopće ili u manjem dijelu ovisi o složenos poslova koji se obavljaju.

Također, ako osnovna škola nema zaposlenog računovodstvenog referenta, voditelj računovodstva obavlja i njegove poslove.

4. Računovodstveni i administra vni referent

U članku 4. Pravilnika navodi se koje je uvjete potrebno ispuni da bi osnovna škola mogla zaposli administra vnog ili računovodstvenog referenta u punom 3. Voditelj računovodstva radnom vremenu. Uvjet je isključivo broj učenika, pa Voditelja računovodstva osnovne škole: tako osnovna škola s više od 800 učenika može za• organizira i vodi računovodstvene i knjigovodstve- posli jednog administra vnog ili računovodstvenog referenta. ne poslove u osnovnoj školi • u suradnji s ravnateljem, izrađuje prijedlog financij- Računovodstveni referent: skog plana po programima i izvorima financiranja • obračunava isplate i naknade plaća u skladu s pote pra njihovo izvršavanje sebnim propisima • vodi poslovne knjige u skladu s propisima • obračunava isplate po ugovorima o djelu vanjskim • kontrolira obračune i isplate putnih naloga suradnicima • sastavlja godišnje i periodične financijske te sta• obračunava isplate članovima povjerenstava s čke izvještaje • priprema opera vna izvješća i analize za školski • eviden ra i izrađuje ulazne i izlazne fakture odbor i ravnatelja škole te za jedinice lokalne i po- • radi blagajničke poslove te obavlja ostale poslove koji proizlaze iz godišnjega plana i programa rada dručne (regionalne) samouprave škole i drugih propisa. • priprema godišnji popis imovine, obveza i potraživanja, knjiži inventurne razlike i otpis vrijednos Administra vni referent: • surađuje s nadležnim ministarstvima, uredima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (re- • vodi evidenciju podataka o učenicima i priprema različite potvrde na temelju h evidencija gionalne) samouprave, službama mirovinskog i • obavlja poslove u vezi s obradom podataka u elekzdravstvenog osiguranja, poreznim uredima troničkim ma cama • usklađuje stanja s poslovnim partnerima • obavlja poslove vezane uz uspostavu i razvoj susta- • arhivira podatke o učenicima i radnicima • ažurira podatke o radnicima va financijskog upravljanja i kontrole (FMC) • obavlja i dodatne računovodstvene, financijske i • izdaje javne isprave knjigovodstvene poslove koji proizlaze iz progra- • obavlja poslove u vezi s unosom podataka o radnicima u elektroničkim ma cama (eMa ca, CARNet, ma, projekata i ak vnos , koji se financiraju iz Registar zaposlenih u javnim službama) • priprema podatke vu vezi s vanjskim vrednovanjem • prima, razvrstava, urudžbira, otprema i arhivira poštu te • obavlja i druge poslove koji proizlaze iz godišnjeg plana i programa rada škole i drugih propisa.

5. Pomoćni poslovi Osnovna škola može zaposli spremača/spremačicu za obavljanje poslova održavanja i čišćenja školskog prostora i opreme u punome radnom vremenu, ako škola ima 600 m² unutarnjeg prostora. Ipak, dana je iznimka, i to u slučaju da škola ima 450 m² unutar-

UDK 371

ŠKOLSTVO

njeg prostora, a za grijanje koris pojedinačne peći na kruta goriva ili loživo ulje ili se radi o školi za učenike s većim teškoćama u razvoju. Ako je unutarnji prostor škole za 25 % manji, odnosno veći od 600 ili 450 m² broj spremačica, odnosno količina radnoga vremena određuje se u odgovarajućem omjeru. Dana je i definicija poslova održavanja i čišćenja pa se pod me smatra: čišćenje i održavanje prilaza i ulaza u školu, školskih učionica, kabineta, radionica, sanitarnih čvorova, hodnika, stubišta, spavaonica, blagovaonice, školske sportske dvorane i drugih prostorija škole te školskog bazena i vanjskog okoliša te čišćenje i održavanje vrata, namještaja, sagova, prozorskih i ostalih stakala. Prema potrebi spremač/spremačica obavlja i poslove dežurstva i dostavljača te druge poslove, koji proizlaze iz godišnjega plana i programa rada škole. Što se če domara/ložača/školskog majstora osnovna škola ga može zaposli u punome radnom vremenu, ako škola ima do 3.000 m² unutarnjeg prostora. Ako osnovna škola ima više od 3.000 m² unutarnjeg prostora, područne razredne odjele i posebne kotlovnice ima pravo zaposli i drugog domara/ ložača/školskog majstora s odgovarajućom količinom radnoga vremena, ali samo uz suglasnost Ministarstva. Iznimka je dana i u ovom slučaju pa tako u školi za učenike s većim teškoćama u razvoju domar/ložač/školski majstor obavlja poslove u punome radnom vremenu, ako škola ima 2.000 m² unutarnjeg prostora. Djelokrug poslova domara/ložača/školskog majstora opisan je u članku 6., stavku 4. Pravilnika pa je tako navedeno da on rukovodi i brine o radu

kotlovnica, toplinskih stanica i drugih uređaja grijanja, obavlja popravke, održava prilaz i ulaz u školu, poslove održavanja objekta škole i njezina okoliša, obavlja poslove dežurstva te druge poslove koji proizlaze iz godišnjeg plana i programa rada osnovne škole. Također, navedeno je i da u osnovnoj školi koja posjeduje vlas to vozilo, koje se koris za prijevoz učenika, poslove vozača može obavlja domar/ložač/školski majstor, ako mu se puno radno vrijeme umanji razmjerno vremenu provedenom na poslovima vozača. Kuharica u osnovnoj školi obavlja poslove u punom radnom vremenu, ako priprema najmanje 70 objeda u obliku toplog obroka, odnosno, ako priprema najmanje 270 mliječnih obroka dnevno. Pritom ako je broj obroka za 25 % veći, odnosno manji od prethodno navedenih brojeva obroka, broj kuharica, odnosno količina radnoga vremena utvrđuje se u odgovarajućem omjeru. Uz poslove pripreme obroka i podjele obroka, zadaće i poslovi kuharice su i planiranje, preuzimanje namirnica, čišćenja i održavanja kuhinje te ostali poslovi koji proizlaze iz godišnjeg plana i programa rada škole i drugih propisa.

6. Zaključno U mjesecima koji slijede, a prije 31. kolovoza 2014. kao krajnjeg roka do kada su osnovne škole dužne uskladi svoje opće akte s odredbama Pravilnika, pred svim je osnovnim školama ozbiljna zadaća. Zbog toga ćemo u sljedećim brojevima našeg časopisa prakako se is primjenjuje u praksi te kako Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta u budućnos vidi ulogu nenastavnog osoblja u osnovnim školama na koje se predmetni Pravilnik odnosi.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

ŠKOLSTVO

UDK 330.5 331.2

Ukidanje dodatka za vjernost u javnom sektoru Fadila Bahović * Zaposlenici u javnom sektoru (državnoj i javnim službama) s 20 i više godina radnog staža ostvaruju pravo na uvećanje plaće za 4 %, 8 % ili 10 %. Ovo je uvećanje plaće ugovoreno granskim kolek vnim ugovorima u javnom sektoru, a u žargonu se naziva dodatkom za vjernost. Uz to, 1. travnja 2014. godine stupio je na snagu i Zakon o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža tj. uskra prava na „dodatak za vjernost“ što će se odrazi na plaće za mjesec travanj i kod onih subjekata kojima granski kolek vni ugovori nisu istekli. U praksi su se pojavile određene dileme o trenutku primjene odnosno datumu prestanka ovih prava s obzirom da se datumi istjecanja važenja granskih kolek vnih ugovora u pojedinim segmen ma javnog sektora različi 1. Može se zaključi da ovo pravo prestaje ili istekom granskom kolek vnog ugovora, odnosno najkasnije stupanjem na snagu Zakona ako granski kolek vni ugovori nisu istekli do 01.04.2014. Ovim se člankom detaljnije govori o navedenom pravu s posebnim osvrtom na utjecaj koji će primjena Zakona ima na plaće zaposlenih u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja.

1. Uvod1 Zakon o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (dalje u tekstu: Zakon o uskra ) objavljen je 31. ožujka 2014. godine u Narodnim novinama, broj 41, a stupio je na snagu 1. travnja 2014. godine. Zakonom se ukida dodatak na plaću koji se u žargonu naziva dodatak za vjernost, a zapravo je riječ o uvećanju plaće od 4 %, 8 % ili 10 % za zaposlenike s 20 i više godina radnog staža. Pravo na ovo uvećanje ostvarivali su zaposlenici javnog sektora tj. zaposlenici u državnim i javnim službama, sukladno njihovim granskim kolek vnim ugovorima.

nim ugovorima za pojedine segmente javnog sektora. Naime, u nekim segmen ma javnog sektora pravo do sada su ostvarivali zaposlenici s 20 i više godina radnog staža, pod uvjetom da su is stekli u djelatnos u kojoj rade, dok su u drugim segmen ma javnog sektora zaposlenici ostvarivali isto pravo na temelju svog ukupnog radnog staža neovisno o tome gdje su is stekli. Tako je, primjerice, za službenike u državnoj službi, znanos i visokom obrazovanju, zdravstvu i kulturi relevantan bio radni staž ostvaren u djelatnos u kojoj rade, dok su zaposlenici u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja, te socijalnoj skrbi ostvarivali navedeno pravo temeljem ukupnog radnog staža.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

2. Dosadašnja primjena dodatka za vjernost u državnim i javnim službama

I to nije jedina razlika. Navedeno se uvećanje do sada na različite načine obračunavalo u različi m segmenma javnog sektora, što je u konačnici utjecalo i na Pravo na uvećanje plaće od 4 %, 8 % ili 10 % nije na različite iznose plaća. Posljedica je to različi h granpotpuno iden čan način regulirano granskim kolek v- skih kolek vnih ugovora, odnosno različitog načina na koje je ovo pravo utvrđeno granskim kolek vnim * Fadila Bahović, dipl. oec., Ministarstvo znanos , obrazovanja i ugovorima u javnom sektoru. Tako je, primjerice, u sporta, Zagreb. zdravstvu ovo uvećanje ugovoreno kao dodatak na 1 Prema Upu MZOS-a KLASA: 120-08/14-01/00032, URBROJ: 533- osnovnu bruto plaću, pa se tako i obračunavalo, dok 20-14-0004 od 25. ožujka 2014. na visokim učiliš ma ovi dodaci se se u djelatnos osnovnog i srednjeg obrazovanja raukidaju od 28. 3. 2014., što bi rezul ralo složenim obračunom plaće već za ožujak (3 dana ožujka bez dodatka?!). Obrazloženje iz Upute dilo o uvećanju koeficijenta složenos poslova radje: Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 27. prosinca 2013. godine nog mjesta propisanog Uredbom o nazivima radnih (NN, br. 159/13.) otkazan je granski Kolek vni ugovor za znanost i vi- mjesta i koeficijen ma složenos poslova u javnim soko obrazovanje (NN 142/10.) s otkaznim rokom od 3 mjeseca, koji službama (NN, br. 25/13, 72/13, 151/13 i 9/14; dalje u is če dana 27. ožujka 2014. godine. S obzirom na navedeno, dana tekstu: Uredba), čime ovo uvećanje zapravo sadržaj28. ožujka 2014, godine prestaju važi i prava zaposlenika koja su do sada bila utvrdena navedenim granskim kolek vnim ugovorom. no čini osnovnu bruto plaću. Jedno od h prava je i pravo zaposlenika s 20 i više godina radnog staž na tzv. dodatak za vjernost odnosno pravo na uvećanje plaće za 4 %, 8 % Ili 10 %, ovisno o godinama radnog staža...

Postavlja se pitanje koji su zaposlenici prošli bolje? Jesu li to oni u zdravstvu – kojima je 4 %, 8 % ili 10 % do-

UDK 330.5 331.2

datak na osnovnu bruto plaću ili oni u obrazovanju – kojima je 4 %, 8 % ili 10 % sadržano u osnovnoj bruto plaći? Bolje su prošli zaposlenici u obrazovanju kojima je dodatak za vjernost sadržan u osnovnoj bruto plaći (koja je zbog toga i veća za 4 %, 8 % ili 10 %) zato što će i svi eventualni dodaci na plaću vrijedi više u apsolutnom iznosu, jer se obračunavaju na veću osnovnu bruto plaću. Primjerice, dodatak na plaću za prekovremeni rad, dvokratni rad, rad u smjenama, za posebne uvjete rada i drugi dodaci na koje pojedini zaposlenici ostvaruju pravo, vrijedit će više, jer se obračunavaju na veću osnovnu plaću. Ovime se, dakako, ne želi reći da zaposlenici u obrazovanju imaju veću plaću od zaposlenika u zdravstvu, već samo da zaposlenici u obrazovanju imaju na povoljniji način ugovoren dodatak za vjernost u odnosu na zaposlenike u zdravstvu.

ŠKOLSTVO

Budući da je ovo pravo za zaposlenike u javnom sektoru ugovoreno kolek vnim ugovorima od kojih su neki otkazani, ali se i dalje primjenjuju zbog trajanja otkaznog roka od tri mjeseca, isto je bilo potrebno uskra zakonom.

Što se pojavljuje kao otvoreno pitanje? To su odredbe nedavno zaključenih dodataka kolek vnim ugovorima u javnom sektoru. Odredbom članka 9. Dodatka II. Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 150/13) i odredbom članka 10. Dodatka II. Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13), Vlada RH se obvezala da u provedbi reforme plaća državnih i javnih službi donošenjem Zakona o plaćama u državnim i javnim službama, te izmjenama Uredbi o koeficijen ma složenos poslova u državnim i javnim službama, neće bi smanjivanja mase Dodatak za vjernost je već dugi niz godina otvoreno pi- plaća u 2014. godini. tanje. Iako se ovo pravo privremeno ukida zbog teške Kako navedenu odredbu tumači : otvara li mogućgospodarske situacije, rasta deficita i javnog duga te nost smanjivanja mase plaća u jednom segmentu daljnjeg produbljivanja fiskalne neravnoteže, stručna javnih službi s istovremenim povećanjem mase plaća je javnost o tomu pitanju već i prije bila podijeljena. u drugom, predstavlja li zaš tu od smanjivanja mase Zagovornici ovog uvećanja plaće govore kako se radi o nagrađivanju onih zaposlenika koji vjerno, dugi niz plaća do koje bi moglo doći isključivo donošenjem godina rade u određenoj djelatnos , kojoj daju i do- Zakona o plaćama u državnim i javnim službama te prinos svojim znanjem i iskustvom stečenim u toj dje- navedenim Uredbama ili ona predstavlja zaš tu od latnos , pa otuda i naziv dodatak za vjernost. S druge smanjenja mase plaća i u slučajevima kada bi do smastrane, pro vnici ovoga uvećanja plaće navode kako njenja mase plaća moglo doći izmjenom kolek vnih je radni staž zaposlenika već ionako vrednovan tako ugovora – čini se nejasno. da se za svaku godinu radnog staža plaća zaposleniku U nastavku teksta detaljnije će se govori o navedeuvećava za 0,5 %, te se uz dodatno uvećanje od 4 %, nom pravu za zaposlenike u sustavu obrazovanja (os8 % ili 10 % radni staž zapravo dvostruko vrednuje i novnim i srednjim školama) i o tome kako se njegovo plaća po istoj pravnoj osnovi. ukidanje odražava na proces obračuna plaće zaposlePo njima ovo uvećanje onemogućuje pomlađivanje su- nika školskih ustanova. stava, jer mo vira starije zaposlenike da rade što duže tj. i nakon ispunjenja uvjeta za odlazak u redovnu starosnu mirovinu (naravno, ako je to posebnim zakonom dozvoljeno), te dovodi do diskriminacije između zaposlenika s manje godina radnog staža (manje od 20) i zaposlenika s više godina radnog staža (više od 20). Zakonom se pravo na dodatak za vjernost privremeno uskraćuje, i to za razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca 2014. godine.

3. Učinci ukidanja dodatka za vjernost na plaće zaposlenih u obrazovanju

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Pored toga, navedeno se pravo prvobitno temeljilo samo na radnom stažu ostvarenom u djelatnos

Pravo na uvećanje plaće za 4 %, 8 % ili 10 % temeljem radnog staža nije novo pravo za zaposlenike osnovnih i srednjih škola. Ono postoji već dugi niz godina, a u zadnjih je 10-ak godina doživjelo određene izmjene, ali uvijek u korist zaposlenika školskih ustanova. Tako su primjerice, prema granskim kolek vnim ugovorima za zaposlenike osnovnih i srednjih škola iz 2002. godine, pravo na uvećanje plaće za 4 %, 8 % ili 10 % prvobitno ostvarivali samo učitelji, profesori, odgajatelji, stručni suradnici i ravnatelji, da bi se jekom zadnjih deset godina, kao rezultat kolek vnog pregovaranja, ono proširilo na sve zaposlenike. Do stupanja na snagu Zakona o uskra , svi zaposlenici u sustavu obrazovanja s više od 20 godina radnog staža ostvarivali su ovo pravo, bez obzira na svoje radno mjesto u školi.

ŠKOLSTVO

UDK 330.5 331.2

osnovnog, srednjeg, višeg i visokoškolskog sustava Tablica 2. Koeficijen složenos ćanje od 4%, 8%, 10% obrazovanja, da bi se jekom godina ono proširilo i počelo ostvariva ovisno o ukupnim godinama radKoeficijent Radni nog staža bez obzira na to gdje je is ostvaren. To je složenos Naziv radnog staž svakako povoljnija odredba za one zaposlenike, koji poslova mjesta zaposleprema nisu cijeli svoj radni vijek proveli u prosvje ili općeninika Uredbi* to u javnom sektoru. U segmentu obrazovanja, do sada je pravo na uvećanje plaće za 4 %, 8 % ili 10 % bilo ugovoreno granskim kolek vnim ugovorima za zaposlenike osnovnih i srednjih škola: Kolek vnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, br. 66/11; dalje u tekstu: GKU za OŠ) i Kolek vnim ugovorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 7/11; dalje u tekstu: GKU za SŠ) se koeficijen složenos poslova radnog mjesta uvećavaju za navedene postotke (4 %, 8 % ili 10 %) ovisno o godinama radnog staža, i to:

1. učitelj, VSS, ravnatelj osnovne škole s 851 i više učenika, VSS tajnik, VSS kuhar, SSS

poslova korigirani za uve-

2. 1,280

Uvećanje Uvećani koeficijent ovisno o složenos poslova godinama zbog odredbe radnog GKU-a** staža (kol. 2 + kol. 4.) 3. 4. 5. 20 godina 4% 1,331

2,076

30 godina

2,242

1,212 0,776

11 godina 16 godina

0% 0%

1,212 0,776

* Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u javnim službama. ** Kolek vni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (GKU za OŠ) i Kolek vni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (GKU za SŠ).

Tablica 1. Postoci uvećanja koeficijenta složenos poslova radnog mjesta ovisno o ukupnim godinama radnog staža

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Iz tablice broj 2 vidljivo je kako tajnik škole i kuhar ne ostvaruju pravo na uvećanje koeficijenta za 4 %, 8 % ili 10 % prema navedenim odredbama granskih za radni staž od 20 do 29 godina 4% kolek vnih ugovora, jer imaju manje od 20 godina za radni staž od 30 do 34 godina 8% radnog staža, pa je zato njihov koeficijent za obračun za radni staž od 35 i više godina 10 % osnovne plaće ostao nepromijenjen tj. jednak je koeZbog ovih odredbi granskih kolek vnih ugovora za ficijentu koji je propisan Uredbom. zaposlenike u sustavu obrazovanja, koeficijent slože- Postavlja se pitanje kako će se ukidanje tzv. dodatka nos poslova za, primjerice, radno mjesto učitelja ne za vjernost odrazi na plaće zaposlenih u obrazovaiznosi 1,280 (kako je to propisano Uredbom o nazivi- nju? Tko će primjenom Zakona o uskra najviše doma radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslo- bi , a tko izgubi ? Naravno, najviše će izgubi zapova u javnim službama), već se uvećava za 4 % i iznosi slenici s 35 i više godina radnog staža. Oni su do sada 1,331, kada učitelj ima 20 – 29 godina radnog staža. primali plaću veću za 10 % na ime dodatka za vjernost.

Iz ovog je primjera vidljivo kako odredba kolek vnog ugovora mijenja koeficijent složenos poslova radnog mjesta propisan drugim izvorom prava – Uredbom Vlade RH.

Zaposlenici s manje od 20 godina radnog staža neće izgubi ništa, jer ni do sada nisu ostvarivali pravo na dodatak za vjernost – primjena Zakona o uskra neće se odrazi na njihove plaće.

Važno je napomenu da se 4 %, 8 % ili 10 % nije smatrao dodatkom na plaću za zaposlene u obrazovanju, već se radilo o uvećanju koeficijenta složenos poslova radnog mjesta. Iako se u konačnici radi o povećanju plaće, važno je razlikova dodatke na plaću od uvećanja koeficijenta složenos poslova radnog mjesta. Naime, dodaci na plaću se obračunavaju na osnovnu bruto plaću (poput dodatka za smjenski rad, dvokratni rad, prekovremeni rad i drugo), dok se 4 %, 8 % ili 10 % uvećava sâm koeficijent složenos poslova radnog mjesta i sadržajno čini osnovnu bruto plaću.

Prikažimo utjecaj najavljene promjene na primjeru radnog mjesta učitelja, kao najbrojnijeg radnog mjesta u školama. Uzmimo za primjer učitelja s visokom stručnom spremom (VSS), 32 godine radnog staža, koji živi i radi u Osijeku (plaća prirez porezu na dohodak po stopi 13 %) i koris poreznu olakšicu za 1 dijete. Razlika između njegove bruto i neto plaće sada i nakon ukidanja dodatka za vjernost bila bi sljedeća:

Utjecaj navedenih odredbi granskih kolek vnih ugovora na koeficijente složenos poslova za zaposlenike u školskim ustanovama prikazat će se na primjeru nekoliko radnih mjesta:

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite nam mail na:

centar@ m4pin.hr

UDK 330.5 331.2

ŠKOLSTVO

Tablica 3. Usporedba bruto i neto plaće prije i nakon ukidanja dodatka za vjernost – primjer Stavke

Koeficijent radnog mjesta učitelja (VSS) propisan Uredbom Godine radnog staža Dodatak za vjernost Koeficijent složenos poslova uvećan za dodatak za vjernost Osnovica za obračun plaće u javnim službama Umnožak koeficijenta i osnovice Uvećanje za radni staž (0,5 % x 32 = 16 %) Osnovna bruto plaća Dodatak na plaću od 13,72 % po Sporazumu o dodacima na plaću u obrazovanju i znanos * Ukupna bruto plaća Neto plaća

Plaća prije Plaća nakon ukidanja dodatka ukidanja dodatka za vjernost za vjernost 1. 2. 1,280 1,280 32 godine

32 godine

8% 1,382

1,280

5.108,84

7.060,42

6.539,32

1.129,67

1.046,29

8.190,09

7.585,61

Prvo, pri obračunu plaće uzet je u obzir i dodatak na plaću od 13,72 %, jer svi zaposlenici u sustavu obrazovanja ostvaruju pravo na ovaj dodatak neovisno o svom radnom mjestu, godinama staža, radu na određeno ili neodređeno radno vrijeme. Pravo na ovaj dodatak zaposlenici školskih ustanova stječu samim zaključivanjem ugovora o radu i stoga bi obračun plaće zaposlenika bio nerealno prikazan bez obračuna ovog dodatka. Drugo, u tablici je primjer obračuna plaće bez drugih mogućih dodataka na koje zaposlenici u sustavu obrazovanja imaju pravo sukladno kolek vnim ugovorima poput, primjerice, dodatka za prekovremeni rad (naravno, ako je is ostvaren), smjenski rad, dvokratni rad i druge dodatke. Iako su granski kolek vni ugovori u segmentu obrazovanja otkazani, Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama – TKU, još uvijek je na snazi pa zaposlenici i dalje ostvaruju pravo na dodatke na plaću utvrđene TKU-om.

Polazeći od pretpostavke da je učitelj iz konkretnog primjera ostvario pravo i na neke od mogućih doda1.123,68 1.040,75 taka na plaću, i njegova bi plaća bila veća, pa bi s m i razlika između plaće obračunate prije ukidanja tzv. 9.313,77 8.626,36 dodatka za vjernost i nakon njegova ukidanja – bila 6.601,53 6.206,96 veća. Obračun plaće prikazan u tablici 3. treba shva * Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanos od 25. samo kao ogledni primjer obračuna plaće i pojedistudenog 2006. godine. nih stavaka prije i nakon ukidanja dodatka za vjernost Iz gornje je tablice vidljiv utjecaj ukidanja tzv. dodat- (utjecaj različi h koeficijenata složenos poslova na ka za vjernost na bruto i neto plaću učitelja koji je obračun plaće), te prikaz razlike u plaći koji je rezultat uzet kao primjer. Dodatno treba pojasni dvije stvari. te promjene.

Ne propus te! IZOBRAZBA U PODRUČJU JAVNE NABAVE Zagreb, 26.-31. svibnja (6 dana), s početkom u 8:30 sa Pozivamo zainteresirane osobe da sudjeluju u Programu izobrazbe u području javne nabave. Redovito sudjelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodarstva i dobivanje cer fikata stručnos za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe.

Broj polaznika: maksimalno 50

i prilikom polaganja ispita.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV)

Nastavni materijal: • materijal s prezentacijama predavača, • materijal s propisima koji se može koris

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sa koji se provodi prema nastavnom „PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012).

Cilj izobrazbe: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigura da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom postupku posjeduje važeći cer fikat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vješ na u području javne nabave.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

UDK 657.2

Status i postupanje s financijskim rezultatom udruga Davor Vašiček * Financijski rezultat udruga predstavlja razliku ukupnih prihoda i ukupnih rashoda utvrđenih godišnjim obračunom na koncu poslovne godine. Pozi vni financijski rezultat – višak prihoda, ne podliježe raspodjeli osim kod udruga, koje su obveznice poreza na dobit. U tom se slučaju rezultat raspodjeljuje na dio koji se odnosi na obvezu poreza na dobit i dio koji, kao neto višak prihoda, ostaje na raspolaganju udruzi za daljnje poslovanje sukladno internim ak ma. U pogledu manjka prihoda kao nega vne razlike prihoda i rashoda, ne postoje izravna zakonska obveze njegova pokrića od strane osnivača. Među m, uzrokuje li iskazani manjak nelikvidnost ili insolventnost udruge, valja ima na umu da se i na udruge odnose propisi o stečaju i likvidaciji. Pritom udruga odgovara za obveze svojom cjelokupnom imovinom, a osnivači do visine svojih članskih uloga. U postupku internog reguliranja financijskog poslovanja, obično u kontekstu rasprava i usvajanja financijskih izvještaja ili planiranja budućih ak vnos udruga, poželjno je, a ponekad i potrebno donije odluke o namjeni i uporabi raspoloživih viškova, odnosno o načinu pokrića manjka u budućim razdobljima

1. Financijski rezultat utvrđen godišnjim obračunom

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Financijski rezultat poslovne godine kao obračunska kategorija utvrđuje se u postupku izrade financijskih izvještaja za poslovnu godinu. Knjigovodstveni postupak propisan je Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija i provodi se tako da se prihodi eviden rani na računima u razredu 3 (preko tehničkog računa 3911 – raspored prihoda) prenose se na potražnu stranu računa 5211 – obračun prihoda i rashoda, a ukupni rashodi eviden rani u razredu 4 (preko tehničkog računa 4911 – raspored rashoda) prenose se na dugovnu stranu računa 5211 – obračun prihoda i rashoda. Utvrđena razlika na računu 5211 predstavlja višak ili manjak prihoda poslovne godine i kao takav se prenosi na bilančni račun 5221 (višak) ili 5222 (manjak). Na m su računima iskazani viškovi ili manjkovi prethodnih godina, te oni prijenosom kumuliraju ili prebijaju.

sje da se višak prihoda udruge, neovisno od koje djelatnos potječe, ni u kojemu slučaju ne može rasporedi članovima udruge i trećim osobama. Ovo je posebno značajno istaknu u slučajevima kada udruga obavlja i određene poduzetničke djelatnos . Podsje mo da je u članak 5. Zakona o udrugama (NN, br. 88/01, 12/02) propisano da:

(1) Udruga može od osnutka obavlja djelatnos kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom. (2) Uz djelatnos iz stavka 1. ovoga članka, udruga može obavlja djelatnost kojom se stječe prihod, sukladno zakonu. (3) Udruga je samostalna u ostvarivanju svojih ciljeva utvrđenih statutom. (4) Djelatnos iz stavka 1. i 2. ovoga članka udruga ne smije obavlja radi stjecanja dobi za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavlja nju djelatnos udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno statutu udruge koris isključivo za obavlja 2. Namjena i uporaba viška prihoda nje i unapređenje djelatnos udruge, kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom. Višak prihoda udruga u pravilu služi za financiranje poslovanja u sljedećoj godini ili dužim vremenskim Pod određenim okolnos ma, a na temelju rješenja razdobljima. Pritom njegova namjena može, ali ne porezne uprave, udruge kao i druge neprofitne ormora bi striktno određena. Namjena viška prihoda ganizacije koje se bave gospodarskom djelatnošću, a je u pravilu određena, ako oni potječu od namjenskih neoporezivanje te djelatnos ocijenjeno je kao neopprihoda ili konkretnu namjenu svojim odlukama in- ravdano stjecanje povlas ca na tržištu, uključene su terno definiraju jela udruge (npr. za neki razvojni u sustav oporezivanja dobi koju ostvare tom djelatprojekt, za inves cije, za donacije i sl.). Važno je pod- nošću. Udruge obveznice poreza na dobit, prilikom utvrđivanja financijskog rezultata ili nakon toga, duž* Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci. ne su sukladno Zakonu o porezu na dobit, proves

UDK 657.2

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

primarnu raspodjelu viška prihoda (dobi ), odnosno utvrdi pripadajući iznos poreza na dobit. Postupak se provodi na PD obrascu u sklopu sastavljanja konačnog obračuna poreza na dobit (za 2013. rok je 30. travanj 2014. g.).

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

(financiranje) rashoda u narednoj poslovnoj godini. To znači da će se višak prihoda zadrža na bilančnoj poziciji 5221 – Višak prihoda - preneseni, sve do utvrđivanja rezultata sljedeće poslovne godine, kada će bi sučeljen s novim financiskim rezultatom. Bude li taj rezultat pozi van, preneseni višak će se kumulira Utvrđena porezna obveza tere t će iskazani bruto (uveća ). Ostvari li neprofitna organizacija nega van višak prihoda utvrđen opisanim postupkom sučelja- rezultat, manjak prihoda pokrit će se prenesenim višvanja ukupnih prihoda i rashoda na računu 5211, od- kom iz prethodnih godina. To znači da su prenesenim nosno preneseni rezultat na račun u podskupini 522. viškovima prihoda zaista i financirani rashodi tekućeg razdoblja. Primjer 1. Dakle o budućoj namjeni viška prihoda iskazanog na Udruga je ostvarila višak prihoda nad rashodima u računu 5221 nakon oporezivanja, mogu odlučiva 2013. godini u iznosu od 100.000,00 kn. Za dio djelatnadležna jela udruge. Odrede li jela neku posebnu nos udruga je obveznik poreza na dobit, te je u ponamjenu višku ili dijelu viška prihoda, to će u knjigostupku utvrđivanja porezne obveze na PD obrascu iska- vodstvu znači da je saldo na računu 5221 potrebno zala obvezu poreza na dobit u iznosu od 15.000,00 kn. raščlani prema strukturi viška utvrđenoj odlukom. Primjerice, osnivač može odluči da se višak namjenski Knjiženje: rasporedi na dio za buduće inves cije, tekuću rezervu i za pokretanje nove programske ak vnos . Iznose iz R. Opis Iznos Duguje Potražuje b. odluke tada valja sa sinte čkog računa viška prihoda So. Bruto višak prihoda 100.000,00 5221 preknjiži na za to slobodo otvorene anali čke račune, npr. 52211 – Višak prihoda za inves cije, 52212 – Višak 1. Porez na dobit prihoda za rezerve, 52213 – Višak prihoda za ak vnost. (iz PD obrasca za 15.000,00 5221 2491 2012.) 52214 – Višak prihoda za donacije, 52215 – Višak priKnjiženje je trebalo u pravilu proves u sklopu izrade hoda za s pendiranje studenata, itd.). financijskih izvještaja za 2013. godinu, ako je udruga U slučaju da se dio ostvarenog viška prihoda odnosi utvrdila konačnu obvezu poreza na dobit u roku sa- na već izvršena ili namjeravana inves ranja u dugostavljanja i prezen ranja financijskih izvještaja (28. 2. trajnu imovinu, koja se ne amor zira (zemljišta, baš 2014.), no moguće ga je proves i u 2014. godini s na, umjetnička djela, muzejska i arhivska građa trajne obzirom na to da je rok za utvrđivanje obveze poreza vrijednos ) potrebno ga je rasporedi u vlas te izvona dobit znatno duži (30. 4. 2014.). Ova knjiženja ne re (podskupina 511), jer je prema karekteru ulaganja utječu na sam financijski rezultat 2013. godine, već iskazani višak trajno uložen, pa ga treba tako i bilančno na njegovu raspodjelu. Stoga je u postupku odlučiva- pra . Napominjemo da osnivač, odnosno upravno nja o rasporedu rezultata bitno uvaži ovu činjenicu. jelo može, ali i ne mora, odlukom utvrdi namjenu Udruga dakle stvarno raspolaže samo korištenja viška, primjerice za reneto viškom prihoda nakon oporezivazerve, kupnju nekretnine ili drugu nja, što u primjeru iznosi 85.000,00 kn, namjenu. Osim toga donošenje tate će o njegovoj namjeni odlučiva samo kve odluke interne je naravi. na toj razini. U slučaju da osnivač ne želi naRaspoređivanje viška prihoda udruga mjenski predodredi strukturu provodi se isključivo prema internim viška prihoda za buduću tekuću statutarnim pravilima i nije obvezujuće potrošnju, samo formalno donošeprema posebnim propisima (osim navenje odluke o rasporedu viška nije dene zabrane stjecanja dobi za svoje potrebno. Tzn., ako se ne donese članove ili treće osobe, dakle raspodjeposebna odluka o rasporedu viška le viška prihoda/dobi članovima i treprihoda, to podrazumijeva da će ćim osobama). iskazani višak, kao opći izvor financiranja, služi za pokriće rashoda Višak prihoda tekuće godine primarobavljanja planirane djelatnos u no služi za pokriće manjkova prihoda iz budućem razdoblju. Odluka dakle prethodnih godina, ako su oni iskazani ima interni karakter i služi samo u bilanci. Ako višku prihoda nije odreprovođenju buduće poslovne pođena namjena, što je najčešći slučaj, on će se automa zmom koris za pokriće li ke udruge. Pretpostavimo slje-

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

UDK 657.2

dećim primjerom da udruga ipak želi interno odredi namjenu ostvarenih viškova (ujedno da i ovlaštenje/ zadaću za postupanje osobama koje opera vno vode poslovanje udruge). Primjer fakulta vne odluke o uporabi viška prihoda: Udruga je u 2013. godini ostvarila višak prihoda (nakon oporezivanja) u iznosu 125.000,00 Kn. U toku 2013. godine udruga je nabavila imovinu koja ima trajnu vrijednost (ne amor zira se): umjetničku sliku vrijednu 10.000,00 kn te izvorne narodne nošnje vrijedne 4.000,00 kn. Skupš na donosi odluku o namjeni viška i njegovoj uporabi u 2014. godini. Udruga „BAŠTINA“ Vukovarska 7 PAKRAC Na temelju čl. ___ Statuta Udruge „Baš na“ iz Pakraca, Vukovarska 7, Izvršni odbor na sjednici održanoj 28. veljače 2014. godine donosi ODLUKU O RASPOREDU I NAMJENI VIŠKA PRIHODA Temeljem relevantnih činjenica uključenih u usvojene financijske izvještaje, te plana ak vnos u 2014. godini, višak prihoda iskazan u bilanci na dan 1. 1. 2014. godine u iznosu 125.000,00 kn raspoređuje se: • iznos od 14.000,00 kn u trajne izvore vlasništva s obzirom na to da je opredmećen u nabavljenoj trajnoj imovini koja se ne amor zira

Razvidno je da se odluka o utvrđivanju namjene knjiži samo u okviru raščlanjenog računa viška prihoda 5221. Ovakva odluka ne stvara udruzi nikakve eksterne obveze, te se kao takva naravno može i promijeni na is način i po postupku kojim je donešena, ako se u poslovanju bitno promijene okolnos . U svezi s prijenosom dijela viška u izvore vlasništva, postupak se odnosi na ostvareni višak prihoda poslovanja, koji je uložen u nefinancijsku dugotrajnu imovinu (zemljišta, baš ne, umjetnička djela, muzejska i arhivska građa trajne vrijednos ), koja se ne amor zira. S obzirom na to da kod ovakve imovine nema ekonomskog trošenja, u budućnos neće bi ni evidenran trošak amor zacije, koji će utjeca na ostvareni rezultat poslovanja u budućnos . U ovakvom slučaju primjereno je da se dio utvrđenog viška prihoda, uložen u nabavu dugotrajne imovine, koja se ne amorzira rasporedi u trajne izvore vlasništva, tj. vlas te izvore u podskupinu 511.

3. Manjak prihoda udruge

Ostvareni manjak prihoda udruge primarno se i izravno pokriva prenešenim akumuliranim viškovima iz prethodnih razdoblja. Naravno, ako su oni ostvareni u prethodnim godinama. Knjigovodstveno se ovaj postupak, • iznos od 24.000,00 kn za s pendiranje 1 studen- sukladno članku 63. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, provodi prebijanjem iskazanih stanja ta prema odluci Skupš ne na računima viškova i manjkova u podskupini 522. Ovo • ostatak viška u iznosu od 77.000,00 služit kao pokriće manjka ekonomski je logičano i provodi se de opći izvor za financiranje redovnog poslovanja. facto bez ikakve formalne odluke, premda se u Uredbi Predsjednik IO Udruge o računovodstvu navodi da o načinu pokrića manjka prihoda iskazanog na računu 5222 – Manjak prihoda Računovodstveno eviden ranje utvrđivanja namjene poslovanja odlučuje osnivač. prema primjeru odluke provodi se na sljedeći način: Navedenu odredbu valja razumijeva suš nski, da-

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

• iznos od 10.000,00 kn za buduću nabavu dugotrajne imovine – računala i prezentacijske tehnike,

Knjiženje: R. Opis Iznos Duguje Potražuje b. So. Raspoloživi višak prihoda 125.000,00 5221 1.

Prijenos u izvore vlasništva 1a. Dio viška za inves cije

14.000,00

5221

5111

10.000,00

5221

52211

1b. Dio viška za s pendije

24.000,00

5221

52215

kle u dijelu pokrića manjka koji nije pokriven izravnim prebijanjem s prethodno ostvarenim viškovima. Dakle, tek kada preneseni viškovi nisu dovoljni ili su viškovi izričito namjenskog karaktera, nadležno jelo udruge može odluči o pokriću iskazanog manjka, ako u tom smislu zaista namjerava poduze konkretne ak vnos . Načini pokrića mogu bi : • povećanim prihodima iz ak vnos sljedećih razdoblja

UDK 657.2

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

čaju porezna obveza umanjuje višak prihoda od gos• smanjenim rashodima (uštedama) • dodatnim uplatama osnivača za pokriće manjka podarske djelatnos , a s me uvećava zapravo ukupno iskazani manjak kako to prikazujemo u sljedećem (npr. povišenim članarinama, donacijama i sl.). Valja napomenu da nema zakonske obveze donoše- primjeru. nja formalne odluke o pokriću manjka, kao ni pokrića iskazanog manjka prihoda. Dok je neprofitna organizacija solventna i likvidna, dakle uredno izmiruje svoje financijske obveze prema okruženju, njena uspješnost poslovanja je interna stvar njenog menadžmenta i osnivača. No, uzrokuje li iskazani manjak nelikvidnost ili insolventnost udruge, valja ima na umu da se i na udruge odnose propisi o stečaju i likvidaciji. Pritom udruga odgovara za obveze svojom cjelokupnom imovinom, a osnivači do visine svojih članskih uloga.

Primjer 2. Udruga je ostvarila ukupni manjak prihoda u 2013. godini u iznosu od 100.000,00 kn. Manjak je rezultat većih rashoda redovne djelatnos u iznosu od 200.000,00 kn i viška prihoda od gospodarske djelatnos u iznosu od 100.000,00 kn. Za gospodarsku djelatnost udruga je obveznik poreza na dobit, te je u postupku utvrđivanja porezne obveze na PD-obrascu iskazala obvezu poreza na dobit u iznosu od 20.000,00 kn.

Valja također napomenu i realnu mogućnost da je Knjiženje: udruga obveznik poreza na dobit i u slučaju iskaziR. vanja ukupnog manjka prihoda. To će se dogodi u Opis b. slučajevima kada je udruga ostvarila oporezivi višak prihoda (dobit) u svojim gospodarskim djelatnos ma, So. Manjak prihoda ali integralni financijski rezultat je ipak nega van, jer 1. Porez na dobit (iz PD obrasca za 2013.) su manjkovi rashodi redovne djelatnos . U tom slu-

Iznos

Duguje Potražuje

100.000,00

5222

20.000,00

5222

2491

www.spi.hr

Vam donosi informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o cestama

REGISTAR NERAZVRSTANIH CESTA

Nerazvrstane ceste, koje su od najvećeg značaja za jedinice lokalne samouprave, navedenim zakonom dane su na upravljanje jedinicama lokalne samouprave odnosno njihovim komunalnim poduzećima. Zakon istovremeno omogućava sređivanje stanja upisa u katastar i zemljišnu knjigu s ciljem upisa vlasništva jedinica lokalne samouprave česticama nerazvrstanih cesta.

1. aplikacije SPI/Registar nekretnina i SPI/Prostorni informacijski sustav 2. konzultantske i savjetodavne usluge iz područja upravljanja imovinom, katastra i zemljišne knjige 3. omogućavamo suradnju s geo-partnernima - izvođačima potrebnih radova na sređivanju stanja upisa

LIBUSOFT CICOM d.o.o. - Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / info@spi.hr LC poslovnice: LC Dalmacija - 021/314-265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra- 052/757-021; LC Primorje - 051/614-040

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

1.413 km autocesta, 6.867 km državnih cesta, 9.703 km županijskih cesta i 8.979 km lokalnih cesta.

Kako bi jedinice lokalne samouprave što učinkovitije upravljale postupcima potrebnim za upis stvarnih prava nerazvrstanih cesta u službene evidencije (katastar i zemljišnu knjigu), te uspješno izvještavale o trenutnom stanju postupaka sređivanja upisa vlasništva i konačnosti postupaka, u mogućnosti smo Vam ponuditi slijedeća rješenja:

Zakonom o cestama (NN 81/11, 22/13, 54/13) i nedavnim novelama navedenog zakona u potpunosti je razvrstano ukupno 26.963,9 kilometara cesta u Republici Hrvatskoj, i to:

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 336.2

Rješenje o komunalnom doprinosu Desanka Sarvan * Komunalni doprinos predstavlja javno davanje kojim vlasnik građevinske čes ce, odnosno drugog objekta sudjeluje u troškovima izgradnje i korištenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za koje ne postoji mogućnost individualnog priključka novoizgrađene građevine. Obveznik komunalnog doprinosa ovlašten je zah jeva razmjerni povrat plaćenih sredstava, ako JLS ne ispuni obvezu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture određenih rješenjem o komunalnom doprinosu u kalendarskoj godini za koju je doneseno rješenje o komunalnom doprinosu. O ovim i drugim važnim pitanjima piše autorica u ovom članku.

3. Rješenje o visini komunalnog doprinosa

Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula.

Jelčić, Lončarić-Horvat, Šimović, Arbu na: “Financijsko pravo i financijska znanost”, str. 466 – 467, Narodne novine, 2002. godine.

5. javne površine, 6. nerazvrstane ceste, 7. groblja i krematorije. Popis objekata i uređaja čija se izgradnja financira iz komunalnog doprinosa izmijenjen je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 70/97), komunalni doprinos plaća se za financiranja gradnje: 1 javnih površina, 2. nerazvrstanih cesta, 3. groblja i krematorija i 4. javne rasvjete tj. za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture za koju ne postoji individualni priključak pojedinog korisnika tj. vlasnika građevinskog zemljišta (kao što je kod objekata i uređaja infrastrukture za opskrbu vodom za piće, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, opskrbu plinom, opskrbu toplinskom energijom), već troškove izgradnje is h po načelu solidarnos podmiruju svi vlasnici građevinskog zemljišta, koji imaju koris od izgradnje navedenih objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Doprinosi su jedan od financijskih instrumenata kojima se prikupljaju javni prihodI. Iako financijska teorija do danas nije točno utvrdila koje to osobine mora ima jedan financijski instrument da bi se uvrs o među doprinose, te nema opće prihvaćene definicije doprinosa, smatramo da je odlučna značajka doprinosa pravo obveznika plaćanja doprinosa na uzvratnu uslugu od primatelja doprinosa. Da bi ispunjavao karakteris ke doprinosa, javni prihod mora ispunjava sljedeće pretpostavke: a) postojanje stvarne ili moguće (pretpostavljene) neposredne koris , koju određeni krug korisnika ima od ak vnos države i drugih javnopravnih jela, b) visina iznosa doprinosa ovisi o troškovima koje država ima kad obavlja određene ak vnos ili o vrijednos neposredne koris koju imaju obveznici doprinosa od usluga države i drugih javnopravnih jela, c) doprinosi imaju obvezan Definicija komunalnog doprinosa određena je u cijekarakter, te d) obveza plaćanja doprinosa nije inicira- los tek Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o na zahtjevom obveznika1. komunalnom gospodarstvu (NN, br. 82/04) i određuje komunalne doprinose kao novčana javna davanja 2. Komunalni doprinos koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN, br. uređaja komunalne infrastrukture – javnih površina, 36/95 – primjenjuje se od 8. kolovoza 1995. godine – nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija i javne radalje u tekstu: ZKG/95), financijsko sudjelovanje inve- svjete. Komunalni doprinos je prihod jedinice lokalne s tora drugih objekata u izgradnji objekata i uređaja samouprave – sredstvima komunalnog doprinosa fikomunalne infrastrukture pravno je uređeno putem nancira se i pribavljanje zemljišta na kojem se grade ins tuta komunalnog doprinosa. Prema ZKG/95 ko- navedeni objek i uređaji komunalne infrastrukture munalni doprinos plaćao se za građenje objekta i ure- rušenje postojećih objekata i uređaja, premještanje đaja komunalne infrastrukture za: 1. opskrbu pitkom postojećih nadzemnih i podzemnih instalacija, te ravodom, 2. odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, dovi na sanaciji tog zemljišta. 3. opskrbu plinom, 4. opskrbu toplinskom energijom,

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

1. Uvod

Prema aktualnom Zakonu o Komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04,

UDK 336.2

LOKALNA SAMOUPRAVA

38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12, 94/13 i 153/13 – dalje u tekstu: ZKG) komunalni doprinos plaća vlasnik građevne čes ce na kojoj se gradi građevina, odnosno inves tor. Plaćanjem komunalnog doprinosa vlasnik građevne čes ce, odnosno inves tor sudjeluje u podmirenju troškova izgradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture utvrđenih Programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje donosi predstavničko jelo JLS za svaku kalendarsku godinu, koji obvezatno sadrži opis poslova s procjenom troškova za gradnju objekata i uređaja, te za nabavu opreme i iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora financiranja djelatnos .

vezni sadržaj izreke rješenja o visini komunalnog doprinosa obuhvaća: a) iznos sredstava komunalnog doprinosa koji je obveznik dužan pla , b) način i rokove plaćanja komunalnog doprinosa, c) prikaz načina obračuna komunalnog doprinosa za građevinu koja se gradi, d) popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje će JLS izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture3, e) obvezu JLS o razmjernom povratu sredstava u odnosu na izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta) prema navedenom Programu i ostvareni priliv sredstava komunalnog doprinosa u proračunu JLS-a (st. 3., čl. 32. ZKG-a).

Rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno jelo JLS-a nadležno za komunalno gospodarstvo, na temelju odluke o komunalnom doprinosu iz članka 31., stavka 3. ZKG-a, u postupku pokrenutom po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnos . Pokretanje postupka utvrđivanja visine komunalnog doprinosa nastupa dostavom građevinske dozvole bez glavnog projekta od strane upravnog jela graditeljstva na znanje upravnom jelu jedinice lokalne samouprave, nadležnom za utvrđivanje komunalnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa. Sukladno odredbi članka 122. Zakona o gradnji (NN, br. 153/13), komunalni doprinos se plaća nakon izvršnos građevinske dozvole.

3.1. Obveza vlasnika građevinskog zemljišta (inves tora)

Rješenje o komunalnom doprinosu je osobit upravni akt – to je dvostrano-obvezno rješenje i ono sadrži kako obvezu obveznika na plaćanje komunalnog doprinosa, tako i obvezu JLS-a za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te obvezu razmjernog povrata sredstava komunalnog doprinosa obvezniku, kada ne ispuni svoju obvezu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u cijelos .

2 Prema odredbi članka 133. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09), rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se nakon što postane izvršno. Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, dostavom rješenja stranci ako žalba nije dopuštena, dostavom rješenja stranci ako žalba nema odgodni učinak, dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija, danom odricanja stranke od prava na žalbu te dostavom stranci rješenja o obustavi postupka u povodu žalbe. Drugostupanjsko rješenje kojim se rješava upravna stvar postaje izvršno dostavom stranci. Kad je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvrši u ostavljenom roku, rješenje postaje izvršno istekom tog roka.

Ovaj je popis često u Programima izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture JLS-a za kalendarsku godinu vrlo opsežan i detaljan, pa se postavlja pitanje je li doista potrebno u izrijeci rješenja o komunalnom doprinosu naves popis svih objekata i uređaja komunalne infrastrukture, koje je JLS planirala izgradi s m Programom. Smatramo, da u izreci rješenja o komunalnom doprinosu nije potrebno naves sve objekte i uređaje komunalne infrastrukture, koje je JLS planirala izgradi prema tom Programu, već isključivo popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture koja se financira iz komunalnog doprinosa (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta), kao i da u rješenju o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa nije potrebno navodi iznose planiranih sredstava za izgradnju pojedinog objekta i uređaja komunalne infrastrukture.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Sadržaj izreke rješenja o visini komunalnog doprinosa propisan je zakonom, a rješenje koje ne sadrži zakonom propisane obvezne elemente je ništavo2. Ob-

Obveznik komunalnog doprinosa je vlasnik građevinske čes ce, odnosno inves tor gradnje drugog objekta i njegova je obveza plaćanje novčanog iznosa namijenjenog za izgradnju i korištenja objekata infrastrukture (javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija i javne rasvjete). Iznos obveze komunalnog doprinosa izračunava se na temelju odluke predstavničkog jela JLS-a o komunalnom doprinosu, kojom se obvezno utvrđuju elemen za izračun komunalnog doprinosa: a) područja zone u gradu, odnosno općini, ovisno o pogodnos položaja određenog područja i stupnju opremljenos objek ma i uređajima komunalne infrastrukture, b) jedinična vrijednost komunalnog doprinosa po vrs objekata i uređaja komunalne infrastrukture i po pojedinim zonama, određena u kunama po m3 građevine, c) način i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa, d) opći uvjei razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima može odobri djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa, te e) izvori sredstava iz kojih će se namiri iznos za slučaj potpunog ili

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 336.2

djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalnog zapremina, odnosno zbroj zapremina pojedinih dijedoprinosa. lova građevine koji su zatvoreni tj. omeđeni s vanjske Utrošak prikupljenih sredstava od komunalnog dopri- strane, uvećano za zapreminu dijelova te građevine nosa JLS planira temeljem Program gradnje objekata koji nisu zatvoreni, ali su natkriveni i omeđeni prema i uređaja komunalne infrastrukture za svaku kalen- van, a čija zapremina se izračunava na način određen m Pravilnikom. Obujam se izračunava prema podadarsku godinu, kojeg predstavničko jelo JLS donosi cima (kotama) iz projektne dokumentacije na osnovi temeljem Programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru i potreba uređenja zemljišta u skladu s po- koje se donosi akt na temelju kojeg se može gradi stavkama dokumenata prostornog uređenja kao i u građevina. skladu s Planom razvojnih programa, koji se donose na temelju posebnih propisa. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture JLS-a za kalendarsku godinu obvezatno sadrži: a) opis poslova s procjenom troškova za gradnju objekata i uređaja, te za nabavu opreme, b) iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora financiranja djelatnos . Izvršno jelo JLS dužno je do kraja ožujka svake godine podnije predstavničkom jelu JLS-a izvješće o izvršenju tog Programa za prethodnu kalendarsku godinu.

3.2. Izračun visine komunalnog doprinosa

Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevine, koja se gradi određuje se za pojedine zone u gradu, odnosno općini. Ta je vrijednost najviša za prvu zonu i ne može bi viša od 10 % prosječnih troškova gradnje m3 etalonske građevine u Republici Hrvatskoj4. Iznimno, za otvorene bazene, otvorena igrališta i druge otvorene građevine komunalni se doprinos obračunava po m2 tlocrtne površine te građevine, pri čemu je jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun njezine površine po m2 izražena u kunama jednaka jediničnoj vrijednos komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevina u toj zoni. Prema stavku 1., članka 2. Pravilnika o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN,br. 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12) obujam građevine za obračun komunalnog doprinosa utvrđuje se u m3 (prostornim metrima) kao stvarna

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obujmom, odnosno po m3 (prostornom metru) građevine koja se gradi na građevnoj čes ci, a kod građevine koja se uklanja zbog građenja nove građevine ili kada se postojeća građevina dograđuje ili nadograđuje, komunalni se doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu. Podatke o obujmu zgrade za izračun komunalnog doprinosa dostavlja nadležnom jelu uprave JLS jelo uprave nadležno za izdavanje građevinske dozvole, uz dostavu građevinske dozvole.

Prema Podatku o prosječnim troškovima gradnje m3 etalonske građevine u Republici Hrvatskoj iznose 1.382,86 kuna po prostornom metru (NN, br. 59/10). 4

Posebnim zakonima i podzakonskim ak ma propisana su izuzeća od obveze plaćanja komunalnog doprinosa.

Prvo, stavkom 6., članka 31. ZKG-a načelno je propisano da JLS ne plaća komunalni doprinos kada je inves tor gradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 30., stavka 1. toga Zakona (tj. za izgradnju objekata i uređaja javnih površina, nerazvrstanih cesta, javne rasvjete i groblja i krematorija5). Drugo, Zakonom o prostornom uređenju (NN, br. 153/13) propisana je mogućnost prijeboja vrijednos komunalnog doprinosa kada je inves tor komunalne infrastrukture jedna ili više osoba čijem zemljištu ili građevini služi infrastruktura, te neplaćanje komunalnog doprinosa u slučaju kada osoba s JLS-om ili trgovačkim društvom koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost sklopi ugovor o financiranju izgradnje objekta ili uređaja komunalne infrastrukture koji se prema posebnom zakonu financira iz komunalnog doprinosa. Tako u slučaju kada izgradnji komunalne infrastrukture pristupaju jedna ili više osoba čijem zemljištu ili građevini služi infrastruktura, JLS ili trgovačko društvo koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost može da suglasnost samo osobi, odnosno osobama koje se ugovorom obvežu komunalnu, infrastrukturu planiranu prostornim planom izgradi vlas m sredstvima u određenom roku i istu preda u vlasništvo JLS ili trgovačkom društvom koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost. Ta suglasnost može se da i za građenje komunalne infrastrukture koja svojom trasom i kapacitetom premašuje potrebe zemljišta, odnosno građevine inves tora. V. J. Bienenfeld, B. Gagro, Š. Kasabašić, D. Mrduljaš, A. Račan i D. Sarvan: „Komunalna naknada, komunalni doprinos i gradnja“ – D. Sarvan: „Komunalni doprinos – dvojbe u primjeni Zakona o komunalnom gospodarstvu u praksi“ – „Novi Informator“, Zagreb 2006. godine, str. 103. Radi se o objek ma i uređajima komunalne infrastrukture u vlasništvu JLS To su: a) javne površine (javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta i javne prometne površine), b) nerazvrstane ceste (površine koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa, te cestovno zemljište uz nerazvrstane ceste), c) groblja i krematoriji (prostori i zgrade za obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika), d) objek i uređaji javne rasvjete (objek i uređaji javne rasvjete za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta). 5

UDK 336.2

Treće, stavkom 4. članka 42. Zakona o cestama (NN, br. 84/11, 22/13, 54/13 i 148/13) propisan je još jedan izuzetak od obveze plaćanja komunalnog doprinosa – prema toj odredbi, u slučaju građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta ne plaća se komunalni doprinos6.

Peto, komunalni doprinos ne plaća se za dijelove građevina koji se ne uračunavaju u obujam građevine – obujam građevine ne uračunavaju se produktovodi, odnosno podzemni i nadzemni vodovi i instalacije (kablovi, kanali, cijevi i sl.) namijenjene prijenosu struje,

Članak 1. Pravilnika o izmjeni Pravilnika o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN, br. 55/12).

U smislu Zakona o cestama (NN, br. 84/11), javne ceste su ceste razvrstane kao javne ceste sukladno tom Zakonu, koje svatko može slobodno koris na način i pod uvje ma određenim m Zakonom i drugim propisima, a obuhvaćaju: a) autoceste, b) državne ceste, c) županijske ceste i d) lokalne ceste.

Upravni sud Republike Hrvatske je i prije izmjene navedenog Pravilnika (koja je izvršena 2012. godine) u odnosu na plaćanje komunalnog doprinosa za podzemne instalacije u presudi broj Us-4/06, od 4. lipnja 2009., zaključio kako se za obračun komunalnog doprinosa ne obračunava obujam konstrukcije plinovoda koji je kao građevina u cjelini ukopan u tlo, ci rano: “Sukladno odredbi čl. 31., st. 11. Zakona o komunalnom gospodarstvu, donesen je Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (“Narodne novine”, br. 23/00) na koji Pravilnik se tuženo jelo u obrazloženju osporenog rješenja i poziva. Naime, točno je da je magistralni plinovod građevina kakvu ima u vidu odredba čl. 86. Zakona o gradnji (“Narodne novine”, br. 175/03 i 100/04) za koju građevinsku dozvolu izdaje nadležno ministarstvo. Među m, odredbom čl. 5. al. 6. naprijed navedenog Pravilnika, na koju osnovano tužitelj u tužbi upire, propisano je da se u obujam građevine ne uračunava konstrukcija građevine ispod gornje kote površine poda prema tlu, odnosno ispod završne obloge poda visinski najniže razine zatvorenog dijela građevine. Alinejom 8. navedenog čl. 5. Pravilnika propisano je da se u obujam građevine ne uračunavaju temelji, odnosno temeljna konstrukcija. Slijedom navedenog, kada se radi o građevini koja se u cjelini nalazi ispod površine zemlje odnosno građevini čija je konstrukcija ispod gornje kote površine poda prema tlu, odnosno ispod završne obloge poda visinski najniže razine zatvorenog dijela građevine, tada se imajući u vidu naprijed navedene odredbe Zakona i Pravilnika u njihovoj međusobnoj povezanos , dade zaključi da se za magistralni plinovod, koji je kao

Četvrto, prema stavku 1. članka 22. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN, br. 86/12 i 143/13) komunalni doprinos ne plaća se za ozakonjenje pomoćne zgrade, pod kojim pojmom se smatra pomoćna zgradu u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m².

na e, plina, vode i otpadnih voda, elektroničkih komunikacijskih signala i druge infrastrukturne namjene, te solarni kolektori i drugi uređaji zgrade predviđeni za povećanje energetske učinkovitos (podredak 14. i 15. članka 5. Pravilnika)7. Obujam spremnika za na u i druge tekućine s pokrovom, čija visina se mijenja za obračun komunalnog doprinosa utvrđuje se u m³ (prostornim metrima) kao stvarna zapremina spremnika do visine jednog metra od gornje kote njegova dna.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Međusobna prava i obveze u vezi s uvje ma građenja komunalne infrastrukture JLS-a, odnosno trgovačko društvo i inves tor komunalne infrastrukture uređuju ugovorom, kojim se može ugovori : a) povrat dijela sredstava utrošenih za izgradnju komunalne infrastrukture ili b) djelomično prebijanje s obvezom plaćanja komunalnog doprinosa. Osoba koja s JLS sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta u vezi s financiranjem izgradnje objekta ili uređaja komunalne infrastrukture koji se prema posebnom zakonu financira iz komunalnog doprinosa ne plaća taj doprinos do iznosa troškova uređenja zemljišta kojeg plaća na temelju ugovora (čl. 169. ZPU). Iz navedene odredbe jasno proizlazi kako se izuzetak od plaćanja komunalnog doprinosa primjenjuje samo onda kada je privatna osoba financirala izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, koji se financiraju iz komunalnog doprinosa (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta), ali ne kada je financirala izgradnju i duge komunalne infrastrukture.

LOKALNA SAMOUPRAVA

građevina u cjelini ukopan u tlo na određenu dubinu, za obračun komunalnog doprinosa ne obračunava obujam konstrukcije građevine kao i temelja odnosno temeljne konstrukcije kako je to izričito navedeno čl. 5. al. 6. i 8. Pravilnika.”

3.3. Obveza JLS Obaveza JLS-a prema rješenju o komunalnom doprinosu je izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema popisu objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za kalendarsku godinu u kojoj je doneseno rješenje o komunalnom doprinosu8. Taj je popis obvezan dio rješenja o komunalnom doprinosu.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Među m, u neposrednoj primjeni ZKG-a, primijećeno je da su rješenja o komunalnom doprinosu koja donose nadležna jela JLS manjkava u dijelu koji se odnosi na popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture, koje će JLS izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Naime, vrlo često se u rješenju samo navodi predmetni Program, a da se pri tome pobliže ne odrede objek i uređaji komunalne infrastrukture koji će se prema istome izgradi na ime plaćenog komunalnog doprinosa. Obično je opravdanje usmjereno na činjenicu da je taj Program tekstualno obiman te da bespotrebno tekstualno opterećuje sam akt rješenja i znatno poskupljuje izradbu rješenja.

Stoga je Ministarstvo zaš te okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dopisom Klasa: 365-05/1101/15, Urbroj: 531-04-11-1 od 26. svibnja 2011. godine mišljenjem koje je upućeno velikim gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj upozorilo na pojavu manjkavos sadržaja rješenja o komunalnom doprinosu koja donose nadležna prvostupanjska jela JLS-a, te naglasilo: „… da se rješenjem moraju konkrezira objek i uređaji komunalne infrastrukture koje će JLS izgradi iz sredstava komunalnog doprinosa a to mora bi u skladu sa Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Popis konkretnih objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji će se iz ostvarenog priliva sredstava izgradi vezan je za obvezu JLS o razmjernom povratu sredstava u odnosu na realiziranu izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture navedene u rješenju….”

UDK 336.2

utvrđivanju visine komunalnog doprinosa mora bi konkretna, kako bi se moglo utvrdi koji su objek i uređaji komunalne infrastrukture za čiju je izgradnju JLS preuzela obvezu, doista i izgrađeni, te jesu li se stekli uvje za povrat razmjernog dijela komunalnog doprinosa u slučajevima kada JLS nije obvezu u cijelos ispunila. Tako je Upravni sud Republike Hrvatske u presudi Us-7248/2002 od 30. studenog 2006. godine istaknuo kako u rješenju o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa nije dovoljno naves samo općenito objekte komunalne infrastrukture, koji se financiraju iz komunalnog doprinosa, već je potrebno naves konkretne objekte koji će se izgradi iz tog doprinosa u određenom razdoblju, ci rano: „U konkretnom slučaju, iz točke 4. izreke pobijanog prvostupanjskog rješenja proizlazilo je da se obveza plaćanja komunalnog doprinosa odnosi na izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 22., stavaka 1. i 4. ci ranog Zakona, što znači da je samo općenito navedeno da se rečena sredstva koriste za uređenje javnih površina, izgradnju nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija te javnu rasvjetu, ali nije konkretno navedeno o kojim je objek ma u Gradu S. riječ. Iz točke 5. izreke istog rješenja moglo bi se zaključi da se radi o objek ma i uređajima iz Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i koji program je osnova za izračun iznosa u kojem inves tor sudjeluje u plaćanju komunalnog doprinosa. Među m, da bi se odredila visina obveze inves tora, treba naves koji se objek i u kom roku planiraju gradi .“.

Nedostatak navođenja popisa objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture JLS-a za kalendarsku godinu bio je u više slučaja razlog poništenju rješenja o komunalnom doprinosu u postupku pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. Tako prema presudi Upravnog suda Republike Hrvatske, Us7248/2002 od 30. studenog 2006. godine (iz obrazloženja), ci rano: „…Iz točke 4. izreke prvostupanjskog rješenja proizlazi da se obveza plaćanja komunalnog doprinosa odnosi na izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 22., stavaka 1. i 4. ci ranog Zakona, što znači da je samo općenito navedeno da se rečena sredstva koriste za uređenje javnih površina, izgradnju nerazvrstanih cesta, groblja i kreObveza JLS u odnosu na izgradnju objekata i uređa- matorija te javnu rasvjetu, ali nije konkretno navedeja komunalne infrastrukture navedena u rješenju o no o kojim je objek ma u Gradu S. riječ. Iz točke 5. izreke istog rješenja moglo bi se zaključi da se radi o objek ma i uređajima iz Programa gradnje objekata 8 Prema članku 40a ZKG-a, novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 i uređaja komunalne infrastrukture i koji program je do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u JLS osnova za izračun iznosa u kojem inves tor sudjelu(načelnik, odnosno gradonačelnik), koja utroši sredstva komunalje u plaćanju komunalnog doprinosa. Među m, da nog doprinosa pro vno njihovoj namjeni.

UDK 336.2

bi se odredila visina obveze inves tora, treba naves koji se objek i u kom roku planiraju gradi . Stoga u ponovljenom postupku tuženo jelo treba na temelju članka 7. Zakona o općem upravnom postupku (“Narodne novine”, broj 53/91) utvrdi pravo stanje stvari i u tom cilju mora utvrdi sve činjenice koje su od važnos za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, odnosno treba naves koji objek i u kojem roku će se gradi iz sredstava komunalnog doprinosa.“. Isto, prema presudi Upravnog suda Republike Hrvatske, Us-1320/1999-5 (iz obrazloženja), stoji: „… Stoga smatra i Sud da je osnovano postupilo tuženo jelo kada je donijelo rješenje kojim je oglasilo rješenje prvostupanjskog jela ništavim od 15. svibnja 1996. Nije bilo dovoljno naves u prvostupanjskom rješenju samo da se radi o objek ma i uređajima prema programu mjera za unapređenje stanja u prostoru, jer na taj način nije konkretno određeno radi li se o objek ma ili uređajima komunalne infrastrukture koji se odnose na uređenje građevinskog zemljišta predmetnog objekta ni koji su to objek , kako to osnovano navodi tuženo jelo u obrazloženju pobijanog rješenja. Sud smatra da prvostupanjsko rješenje ne sadrži sve potrebne elemente iz članka 24. Zakona o komunalnom gospodarstvu, jer to iz točke 3. Odluke prvostupanjskog rješenja ne proizlazi, već se samo navodi da je općina U. dužna u roku od tri godine od dana uplate komunalnog doprinosa osigura inves toru – vlasniku mogućnost priključka na komunalnu infrastrukturu prema programu mjera za unapređenje stanja u prostoru općine U., a u provnom je dužna povra uplaćeni iznos komunalnog doprinosa sa zateznom kamatom. Na ovakav način prvostupanjsko jelo nije konkre ziralo objekt i uređaje a što je trebalo jer se radi o izdavanju rješenja o komunalnom doprinosu za financiranje građenja objekta i uređaja komunalne infrastrukture.“

LOKALNA SAMOUPRAVA

ci ranim odredbama Zakona, prema kojima vlasnik građevne čes ce sudjeluje u podmirenju troškova izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture utvrđenih Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te prema kojima rješenje o komunalnom doprinosu obvezatno mora sadržava i popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje će JLS izgradi u skladu s Programom.“ Postavlja se pitanje kako naknadne izmjene Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture izvršene u jeku kalendarske godine mogu utjeca na obvezu JLS-a utvrđenu rješenjem o komunalnom doprinosu, utoliko što se izmjenama Programa popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture mijenja, obično isključenjem izgradnje pojedinih objekata i uređaja iz tog Programa. Naime, smatramo kada je obveza JLS utvrđena rješenjem o komunalnom doprinosu koje je steklo svojstvo pravomoćnos , naknadna izmjena Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u jeku kalendarske godine nema utjecaja na obvezu JLS-a na izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, koja je navedena u pravomoćnom rješenju o komunalnom doprinosu, jer odredbama Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09) nema procesne mogućnos izmjene tog rješenja zbog naknadne izmjene Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

4. Rješenje o razmjernom povratu komunalnog doprinosa

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

U neposrednoj provedbi ZKG-a postavljeno je pitanje kako će se izvrši povrat plaćenih sredstava komunalnog doprinosa u slučaju kada JLS ne izvrši svoju obvezu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, za koju je obvezano rješenjem o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa, te je li za donošenje akta na Isto mišljenje potvrđeno je u presudi Upravnog suda temelju kojega je JLS obvezna izvrši razmjerni povrat Republike Hrvatske Us-10518/2008-4 (iz obrazlože- plaćenih novčanih sredstava s osnova komunalnog donja), stoji: „… Nisu od utjecaja na drugačije rješavanje prinosa nadležno jelo uprave ili sud. ove upravne stvari prigovori tužitelja koji se odnose na objekte komunalne infrastrukture čija je izgradnja Upravni sud Republike Hrvatske je u presudi Broj: Usplanirana iz iznosa predmetnog komunalnog doprino- 10465/2009-4 od 22. veljače 2012. godine istakao sa. Naime, prvostupanjskim rješenjem određeno je da kako iz odredbi ZKG-a proizlazi da rješenje o komupredmetni iznos komunalnog doprinosa plaćaju tuži- nalnom doprinosu izvršava upravno jelo koje ga telji za korištenje i građenje objekata i uređaja komu- je i donijelo, koje stoga mora utvrdi je li rješenje nalne infrastrukture prema Programu gradnje obje- o komunalnom doprinosu izvršeno od strane tužikata i uređaja komunalne infrastrukture na području telja i od strane JLS-a, i u kojoj mjeri, te u skladu s me donije odgovarajuće rješenje. Sud je zaključio Grada U. za 2008. godinu (Službene novine Grada U. br. 13/07.). Prvostupanjsko rješenje također sadrži kako iz navedenih odredbi ZKG proizlazi da rješenje o popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture, razmjernom povratu komunalnog doprinosa donosi čija je izgradnja planirana iz navedenog komunal- upravno jelo koje je donijelo rješenje o komunalnog doprinosa, a koji je iden čan popisu sadržanom nom doprinosu, a ne sud: (iz obrazloženja), ci rano: u navedenom Programu. Iz navedenog je razvidno „ Iz podataka spisa proizlazi da je tužitelju rješenjem kako je prvostupanjsko rješenje u skladu s naprijed Grada M. L., Upravnog odjela za komunalni sustav

LOKALNA SAMOUPRAVA

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

klasa: UP/I-350-06/05-01/73, urbroj: 2213/01-03-053 od 11. listopada 2005. godine određeno je plaćanje komunalnog doprinosa za izgradnju stambenog objekta na k.č. 1100 k.o. Ć., u iznosu od 161.275,67 kn. Točkom 5. izreke toga rješenja navedeno je da se Grad M. L. obvezuje u roku od jedne godine računajući od dana uplate iznosa, izves uređenje javnih površina u naselju Ć. sukladno Programu za unapređenje stanja u prostoru Grada M. L. za razdoblje od 2004. – 2005. (Službene novine br. 34/03). U točki 6. je navedeno da će se u slučaju ako Grad M. L. ne izvrši obvezu iz točke 5., izvrši povrat uplaćenih sredstava Prema članku 32. stavak 3. točka 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04. i 178/04.) rješenje o komunalnom doprinosu obvezno sadrži iznos sredstava komunalnog doprinosa kojeg je obveznik dužan pla , način i rokove plaćanja komunalnog doprinosa, prikaz načina obračuna komunalnog doprinosa za građevinu koja se gradi, popis i rok izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, obvezu povrata sredstava ako JLS ne izvrši svoju obvezu. Izvršno rješenje o komunalnom doprinosu izvršava upravno jelo iz stavka 2. ovoga članka (upravno jelo JLS nadležno za komunalno gospodarstvo) u postupku i na način određen propisima o prisilnoj napla poreza na dohodak odnosno dobit (stavak 7.). Sud je zaključio kako iz navedenih odredbi ZKG proizlazi da rješenje o komunalnom doprinosu izvršava upravno jelo koje ga je i donijelo, u konkretnom slučaju to je Upravni odjel za komunalni sustav Grada M. L., a ne sud, kako je to pogrešno navelo tuženo jelo, a prigovori tužitelja su osnovani. Upravno jelo, naime, mora utvrdi je li navedeno rješenje o komunalnom doprinosu izvršeno od strane tužitelja i od strane Općine M. L. i u kojoj mjeri, te u skladu s me donije odgovarajuće rješenje.“

Slijedom navedenog, obveznik zahtjev za povrat razmjernog dijela komunalnog doprinosa zbog neizvršenja obveze JLS-a podnosi upravnom jelu JLS, koje je donijelo rješenje o komunalnom doprinosu. Smatramo da taj zahtjev obveznik može podnije u roku od 5 godina (opći rok zastare prema članku 225. Zakona o obveznim odnosima – NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) od dana saznanja za neizvršenje obveze JLS, tj. od prvog sljedećeg dana kalendarske godine u kojoj je obveza JLS trebala bi izvršena. U odnosu na pitanje povrata komunalnog doprinosa u slučaju kada JLS izvrši obvezu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, ali nakon roka određenog rješenjem o komunalnom doprinosu, prema presudi Upravnog suda Hrvatske Broj: Us-1320/1999-5 zaključuje se kako to nije razlog za razmjerni povrat komunalnog doprinosa, jer je JLS ipak svoju obvezu izvršila – sud is če kako: „ …Prema odredbi članka 32. stavka 3. točke 5. Zakona o komu-

UDK 336.2

nalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj 26/03 – pročišćeni tekst) rješenje o komunalnom doprinosu obvezatno sadrži obvezu povrata sredstava ako JLS ne izvrši svoju obvezu. Točkom 4. stavka 3. istog članka Zakona određeno je da rješenje o komunalnom doprinosu obvezatno sadrži popis i rok izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Iz navedene odredbe proizlazi obveza JLS da izvrši povrat plaćenog komunalnog doprinosa ukoliko ne izvrši svoju obvezu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture određenih rješenjem o komunalnom doprinosu. Kako je u konkretnom slučaju Grad P., iako sa zakašnjenjem, izvršio svoju obvezu prema ocjeni ovog Suda upravna jela osnovano su odbila zahtjev tužitelja.“

4.1. Utvrđivanje razmjernog dijela komunalnog doprinosa Obveza JLS-a o razmjernom povratu sredstava komunalnog doprinosa utvrđuje se u odnosu na: a) izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz popisa objekata i uređaja komunalne infrastrukture koju je jedinica lokalne samouprave planirala izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te b) i ostvareni priliv sredstava (toč. 4. i 5., stavka 3., članka 32. ZKG-a). Kako su za utvrđivanje visine obveze jedinice lokalne samouprave o razmjernom povratu sredstava propisana dva kriterija, to je konkretan izračun vrlo teško utvrdi , a kako za takvo što nema upravno-sudske prakse, smatramo kako postupanje jela uprave JLS u vezi s utvrđivanjem razmjernog dijela povrata sredstava plaćenog komunalnog doprinosa može bi sljedeće: a) Primjerice, kada je izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture s popisa objekata i uređaja komunalne infrastrukture, koju je JLS planirala izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture (ostvarenje Programa u odnosu na objekte i uređaje komunalne infrastrukture koji se financiraju iz komunalnog doprinosa) 40 % od planiranoga, a priliv sredstava od komunalnog doprinosa u kalendarskoj godini 60 % od planiranog, uvažavajući oba propisana kriterija, mogli bi smatra da se obvezniku komunalnog doprinosa vraćaju sredstva u iznosu od 20 % od plaćenog komunalnog doprinosa. b) Primjerice, kada je izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz popisa objekata i uređaja komunalne infrastrukture koju je planirala JLS izgradi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture (ostvarenje Programa u odnosu na objekte i uređaje komunalne infrastrukture koji se financiraju iz komunalnog doprinosa) 60 % od planiranoga, a priliv sredstava od komunalnog doprinosa u kalendarskoj godini 60 %

UDK 336.2

LOKALNA SAMOUPRAVA

od planiranog, uvažavajući oba propisana kriterija, lo dopuni zaključenjem upravnog ugovora – ugovora mogli bi smatra da se obvezniku komunalnog do- o izvršenju prava i obveza utvrđenih u rješenju kojim je prinosa ne vraćaju sredstva komunalnog doprinosa. riješena upravna stvar, kojeg je moguće zaključi ako je zakonom propisano sklapanje takvog ugovora (st. 5. Rješenje o komunalnom doprinosu i 1., čl. 150. ZUP-a), kada bi za ocjenu zakonitos sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora bilo upravni ugovor nadležno jelo koje vrši nadzor nad prvostupanjskim U neposrednoj provedbi ZKG-a je zamijećeno kako jelom, a prvostupanjski upravni sud (toč. 4., st. 2., čl. 12. se JLS na različite načine snalaze, kako ne bi izvršile Zakona o upravnim sporovima – NN, br. 20/10 i 143/12). obvezu povrata razmjernog dijela plaćenog komuTo bi osiguravalo bolju zaš tu pravnih interesa strananalnog doprinosa i koriste sve moguće procesne moka u slučaju neizvršavanja obveza JLS-a glede izgradnje gućnos za odugovlačenje upravnog postupka po objekata i uređaja komunalne infrastrukture sukladno zahtjevu stranaka za povrat komunalnog doprinosa, Programu izgradnje iste infrastrukture JLS-a, koji je načesto puta i određivanjem posebnih uvjeta za povrat veden u rješenju o visini komunalnog doprinosa. komunalnog doprinosa u općim ak ma tj. odluci o visini komunalnog doprinosa9. Primjerice: a) određi- Naime, prema članku 154. ZUP-a, zbog neispunjavanja ugovornih obveza javnopravnog jela iz upravnog vanjem prekluzivnog roka u kojem se mora podnije zahtjev povrat komunalnog doprinosa u općem aktu ugovora stranka može izjavi prigovor, kojim se može (odluci o komunalnom doprinosu)10, b) određivanjem traži i naknada štete nastale neispunjavanjem ugou rješenju o visini komunalnog doprinosa kako je ob- vora. Kako se prigovor izjavljuje i predaje jelu koje veza JLS za izgradnju objekata i uređaja komunalne na temelju zakona obavlja nadzor nad javnopravnim jelom s kojim je stranka sklopila upravni ugovor (tj. infrastrukture odnosi na Program izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture važeći na dan 31. drugostupanjskom jelu uprave), koje o prigovoru prosinca tekuće godine ( u slučaju da Program na koji odlučuje rješenjem pro v kojeg se može pokrenu su se prvotno pozvali u rješenju bude jekom godine upravni spor, na taj način osiguralo bi se brže poviše puta mijenjan), c) jednostavnim paušalnim odbi- stupanje po prigovoru i onemogućilo odugovlačenje jela uprave prvog stupnja o donošenju odluke o razjanjem vraćanja komunalnog doprinosa, te d) korištemjernom povratu sredstava komunalnog doprinosa njem ins tuta šutnje uprave. bilo neosnovanim odbijanjem zahtjeva ili korištenjem Pa ipak, potrebno je naglasi kako obveza razmjernog povrata plaćenog komunalnog doprinosa u slučaju pravnog ins tuta šutnje uprave. neispunjenja obveza od strane JLS postoji i ne može se izbjegava . Zaključno valja upozori kako kamate na potraživanje s osnova razmjernog dijela komunalnog doprinosa kojega JLS mora vra obvezniku komunalnog doprinosa, jer nije izvršila obveze prema rješenju o utvrđivanju komunalnog doprinosa, teku od dana podnošenja zahtjeva za povrat komunalnog doprinosa, te je odugovlačenje postupka stoga na štetu same JLS prema stavku 5. članka 116. OPZ-a.

6. Umjesto zaključka

Tako je, primjerice Općina F. u Odluci o komunalnom doprinosu Općine F. („Službene novine Istarske županije“ broj 16/10) propisala: „Zahtjev za povrat razmjernog dijela plaćenog komunalnog doprinosa stranka može podnije do isteka kalendarske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je stranka pla la komunalni doprinos povrat čijeg razmjernog dijela traži.“ 10

Zaš ta prava obveznika komunalnog doprinosa na povrat razmjernog dijela plaćenih novčanih sredstava po toj osnovi ostvarila bi se brže, jednostavnije i objek vnije kada bi nakon donošenja rješenja o komunalnom doprinosu uslijedilo zaključenje upravnog ugovora, o čijem bi eventualnom djelomičnom ili potpunom neizvršenju po prigovoru obveznika odlučivalo jelo, koje obavlja upravni nadzor nad jelom uprave JLS-a, koje je donijelo rješenje o komunalnom doprinosu, odnosno upravni sud.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

samo jedno rješenje o povratu plaćenog komunalnog doprinosa, dok se mnogobrojni upravni predme posljednjih godina u drugostupanjskom postupku pri nadležnom jelu uprave u Istarskoj županiji odnose upravo na žalbe izjavljene pro v rješenja o odbijanju povrata komunalnog doprinosa zbog neispunjenja obveza JLS na izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema rješenjima o utvrđivanju visine komunalnog doprinosa.

Komunalni doprinos predstavlja javno davanje kojim vlasnik građevinske čes ce, odnosno drugog objekta učestvuje u troškovima izgradnje i korištenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta) za koje ne postoji mogućnost individualnog priključka novoizgrađene građevine. Obveznik komunalnog dopriMoguće je de lege ferenda razmišlja o tome kako bi nosa ovlašten je zah jeva razmjerni povrat plaćenih dopunom ZKG rješenje o komunalnom doprinosu valja- sredstava, ako JLS ne ispuni obvezu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture određenih rješenjem o komunalnom doprinosu u kalendarskoj godini, za ko9 U višegodišnjoj praksi autorica članka imala je priliku vidje joj je doneseno rješenje o komunalnom doprinosu.

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 336.2

Proračunska ograničenja plaća u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave Nevenka Brkić * Autorica u tekstu na vrlo aktualnim i specifičnim primjerima iz prakse te temeljem danih mišljenja Ministarstva financija pojašnjava primjenu Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s aspekta proračunskih ograničenja.

1. Uvod

• za prihode iz posebnih ugovora (sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu) te Zbog potrebe da se plaće u lokalnoj i područnoj (re• za prihode ostvarene s osnove dodatnog udjela u gionalnoj) samoupravi urede zakonom na jedinstven porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financinačin, početkom ožujka 2010. godine stupio je na ranje decentraliziranih funkcija1. snagu Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 28/10, dalje u tekstu: Pod masom sredstava za plaće zaposlenih u jediniZakon). Zakonom su propisana mjerila za određivanje cama lokalne i područne (regionalne) samouprave plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih podrazumijeva se bruto plaća zaposlenih iskazana na načelnika te njihovih zamjenika (lokalnih dužnosni- podskupini računa 311 - Plaće (Bruto) i podskupini ka), kao i plaća službenika i namještenika u upravnim računa 313 - Doprinosi na plaće sukladno Pravilniku odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regi- o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11). onalne) samouprave.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Proračunska ograničenja plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđena su člancima 14., 15. i 16. Zakona. Člankom 14. Zakona ograničena je masa sredstava za plaće s obzirom na visinu ostvarenih prihoda poslovanja, a u člancima 15. i 16. Zakona temeljem visine ostvarenih pomoćima iz državnog proračuna, s razdjela Ministarstva financija, ograničavaju se plaće u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

2. Ograničenje mase sredstava za plaće zaposlenih Masa sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave propisana je člankom 14. Zakona i ovisi o prihodima poslovanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno ne smije iznosi više od 20 % prihoda poslovanja ostvarenih u prethodnoj godini umanjenih za prihode:

Nakon utvrđivanja što sve ulazi u kategoriju mase plaća, treba definira i sam pojam zaposlenika u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave temeljem odredaba Zakona. Zaposlenicima u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u smislu Zakona podrazumijevaju se župan, gradonačelnik, općinski načelnik i njihovi zamjenici u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji dužnost obavljaju profesionalno te službenici i namještenici u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zaposlenicima u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u smislu Zakona ne podrazumijevaju se zaposlenici ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ni zaposlenici Ove prihode, temeljem članka 45. i 45.a Zakona o financi-

• od domaćih i stranih pomoći i donacija, osim po- ranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moći za preuzete državne službenike na temelju (NN, br. 117/93, 69/97, 33/00., 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08 i 25/12) ostvaposebnog zakona *

Nevenka Brkić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb

ruju samo one jedinice koje su preuzele decentraliziranu funkciju (jednu ili više njih) iz djelatnos osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva.

UDK 336.2

pravnih osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, primjerice zaposlenici u ustanovama u kulturi, ustanovama u zdravstvu, dječjim vr ćima, školama, trgovačkim društvima i slično.

LOKALNA SAMOUPRAVA

kona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12). Među m, Zakonom nije jasno navedeno ulaze li plaće za preuzete djelatnike u masu sredstava za plaće zaposlenih u jedinici. U konkretnom slučaju radi se o sredstvima kojima je posebnim zakonom određena namjena. S obzirom na to da su navedena sredstava namjenska i da jedinice nisu bile u obvezi osigura sredstva za plaće preuzeh službenika u svom proračunu, ta sredstva ne ulaze u masu sredstava za plaće zaposlenih u m jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ako bi se ta sredstva uračunavala u masu sredstava za plaće, a s obzirom na to da ostaju u prihodima poslovanja kako je to propisano Zakonom, tada bi samo 20 % h sredstava bilo iskorišteno u posebnoj zakonom propisanom namjeni. Među m, da ne bi bilo zabune treba naglasi sljedeće:

Zbog specifičnih i konkretnih slučajeva u praksi, koji su se pojavili nakon stupanja na snagu Zakona, zaposlenicima u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u smislu Zakona ne smatraju se projekt menadžer i zaposlenici u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su zaposleni isključivo za provedbu određenog projekta koji se sufinancira iz sredstava Europske unije, u ograničenom vremenskom trajanju, primjerice od nekoliko godina jer se za provedbu tog projekta sredstva za plaće h zaposlenika osiguravaju iz sredstava Europske unije, a ne iz proračuna jedinice u kojoj su privremeno zaposleni. U smislu članka 14. Zakona, to znači da se sredstva • ako grad, odnosno županija isplaćuje veće plaće m za isplatu plaća h zaposlenika ne uključuju u masu is m zaposlenicima, razliku više isplaćenih sredstava sredstava za plaće. S druge strane, sredstva uplaćena ime plaća h zaposlenika za koju grad, odnosno na u proračun jedinice lokalne i područne (regionalžupanija nije dobila sredstva u vidu pomoći iz drne) samouprave za isplatu plaća h zaposlenika odužavnog proračuna, grad, odnosno županija sredstva zimaju se od prihoda poslovanja jedinice, zajedno s mora uključi u masu sredstava za plaće ostalim pomoćima u skladu sa člankom 14. Zakona. • isto tako, za plaću svakog novog zaposlenog na m poslovima, koje grad, odnosno županija nije Dakle, masa sredstava za plaće zaposlenih u jedinici preuzela iz ureda državne uprave u županijama i za lokalne i područne (regionalne) samouprave, temekoje joj nisu osigurana sredstva za plaće u vidu poljem članka 14. Zakona, ne smije iznosi više od 20 % moći iz državnog proračuna, grad, odnosno župaprihoda poslovanja jedinice ostvarenih u prethodnoj nija je dužna osigura iz sredstava svog proračuna godini, umanjenih za Zakonom propisane prihode. i ta sredstva mora uključi u masu plaća iz članka Ako je u jedinici lokalne i područne (regionalne) sa14. Zakona. mouprave udio mase sredstava za plaće zaposlenih veći od 20 % navedenih prihoda, jedinica je dužna poduze mjere kojima će masu sredstava za plaće sves u Zakonom propisane okvire, primjerice smanji plaće zaposlenih ili smanji broj zaposlenih ili i jedno i drugo.

Zakonom je propisano da u prihodima poslovanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarenih u prethodnoj godini ostaju pomoći koje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobije za preuzete državne službenike na temelju Za-

Temeljem članka 342. Zakona o prostornom uređenju i gradnji od 1. siječnja 2008. županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija [ukupno 44 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave] preuzeli su službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda državne uprave u županijama koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje. Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija preuzeli su

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

2.1. Plaće preuze h državnih službenika na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji

Ovim Zakonom nije riješeno pitanje kako će plaću osigura one jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje nemaju dovoljno financijskih sredstava za izvršavanje svojih zakonom propisanih funkcija i ne mogu funkcionira bez pomoći iz državnog proračuna. Te jedinice imaju vrlo male prihode poslovanja, stoga im iznos za isplatu i minimalnih plaća za zaposlene ima veliki udio u prihodima poslovanja.

Među m, u međuvremenu je Hrvatski sabor na sjednici 6. prosinca 2013. donio nove zakone – Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji. Navedeni zakoni objavljeni su u Narodnim novinama broj 153 od 18. prosinca 2013., a primjenjuju se od 1. siječnja 2014. Danom stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju prestao je važi Zakon o prostornom uređenju i gradnji u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje, a danom stupanja na snagu Zakona o gradnji prestao je važi Zakon o prostornom uređenju i gradnji u dijelu koji se odnosi na gradnju. Odredbama navedenih zakona sredstva za plaće službenika koje je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave preuzela sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji2 više se ne osiguravaju u

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 336.2

državnom proračunu Republike Hrvatske. To znači da • osobe koje su dužnost obavljale profesionalno gradovi, odnosno županije sredstva za plaće službenimanje od šest mjeseci prije prestanka obavljanja ka koje su preuzeli iz ureda državne uprave, za obavljadužnos , po prestanku profesionalnog obavljanja nje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvodužnos ostvaruju prava na naknadu plaće i staž la te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata osiguranja za vrijeme od onoliko mjeseci po preprostornog uređenja i građenje, od 1. siječnja 2014. ne stanku profesionalnog obavljanja dužnos koliko dobivaju iz državnog proračuna u vidu pomoći nego su dužnost obavljali profesionalno i to u visini proih moraju osigura u svom proračunu. sječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnos . 2.2. Plaće lokalnih dužnosnika nakon prestanka To znači da jedinice lokalne i područne (regionalne) dužnos samouprave svojim dužnosnicima, određeno vrijeTemeljem odredaba Zakona o lokalnoj i područ- me po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos , noj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, a najduže šest mjeseci, plaćaju mirovinsko i zdrav106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, stveno osiguranje te da is za navedeno razdoblje 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst) lokalni dužnosnici ostvaruju pravo na naknadu plaće, odnosno plaću. imaju pravo odluči hoće li dužnost na koju su iza- Sredstva isplaćena za naknadu plaće, koju lokalni brani obavlja profesionalno ili volonterski. Za vrije- dužnosnici ostvaruju po prestanku profesionalnog me profesionalnog obavljanja dužnos , na koju su obavljanja dužnos , ulaze u masu sredstava za plaće lokalni dužnosnici izabrani na neposrednim izborima, zaposlenih u jedinici lokalne i područne (regionalne) ostvaruju pravo na plaću, a sredstva isplaćena u tu samouprave u kojoj navedena prava ostvaruju. svrhu ulaze u masu sredstava za plaće zaposlenih u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave 2.3. Drugi slučajevi iz prakse u kojoj su zasnovali radni odnos. Hrvstki sabor je u srpnju 2012. donio još jedan zakon Odredbama članka 90.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da lokalni dužnosnici koji su svoju dužnost obavljali profesionalno određeno vrijeme nakon prestanka dužnos ostvaruju pravo na plaću, kao i druga prava iz rada, na teret jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj su obnašali dužnost. Navedenim odredbama zakona propisano je sljedeće:

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

• osobe koje su dužnost obavljale profesionalno posljednjih šest mjeseci prije prestanka obavljanja dužnos , po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od šest mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme posljednjih šest mjeseci prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnos

propisane obveze, svatko sa svojega područja, u skladu s odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst) kojim se uređuje samoupravni djelokrug h jedinica. Člankom 343. Zakona o prostornom uređenju i gradnji županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija koji obavljaju poslove izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje bili su dužni osigura materijalno-tehničke, organizacijske i financijske uvjete, osim za plaće službenika. Is m člankom Zakona propisano je da se sredstva za plaće službenika koje preuzimaju županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija osiguravaju u državnom proračunu u istom iznosu koji je bio osiguran u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2007. i da se ta sredstva u vidu pomoći ustupaju jedinicama koje su preuzele navedene poslove.

čija primjena utječe na masu sredstava za plaće zaposlenih u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Radi se o Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN, br. 86/12 i 143/13) koji je stupio na snagu početkom kolovoza 2012. Odredbama navedenoga Zakona propisana je naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Člankom 31. istoga Zakona propisano je da je 20 % sredstva naknade prihod proračuna jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čije upravno jelo donosi rješenje o izvedenom stanju te da se ta sredstva koriste namjenski za rad h upravnih jela.

U praksi se pokazalo kako su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su preuzele poslove propisane Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, zbog povećanog obujma posla i kratkoće vremena za obavljanje tog posla, prisiljene na dodatno zapošljavanje na određeno vrijeme. Stoga su zatražile da sredstva za plaće novozaposlenih na određeno vrijeme koji rade na provedbi navedenog Zakona ne ulaze u masu sredstava za plaće, odnosno da su sredstva isplaćena za plaće h zaposlenika izuzeta od ograničenja koje je propisano člankom 14. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. U konkretnom slučaju radi se o zaposlenicima koji su zaposleni na određeno vrijeme, odnosno do okončanja legalizacije, isključivo radi provedbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Stoga sredstva za isplatu plaća h zaposlenika ne ulaze u

UDK 336.2

masu sredstava za plaće jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ni u prihode poslovanja te jedinice kod izračuna mase sredstava za plaće. To znači da sredstva isplaćena za plaće navedenih zaposlenika nisu u masi plaća jedinice, a isto tako ta sredstva uplaćena u proračun te jedinice oduzimaju se od prihoda poslovanja, zajedno s pomoćima u skladu sa člankom 14. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Samo na taj način sredstva uplaćena u proračun jedinice na ime zakonom propisane naknade, mogu se u cijelos utroši namjenski. S obzirom na to da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju mogućnost dodatnog zapošljavanja na određeno vrijeme radi provedbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, sredstva isplaćena za prekovremeni rad zaposlenika koji rade na provedbi Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ulaze u ograničenje koje je propisano člankom 14. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

LOKALNA SAMOUPRAVA

ci i namještenici za natprosječne rezultate u radu mogu ostvari dodatak za uspješnost na radu, ako su u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj rade osigurana sredstva za tu namjenu. Župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik pravilnikom utvrđuje kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodataka za uspješnost na radu. Kao obvezan kriterij mora se uze u obzir ocjena kojom je službenik, odnosno namještenik ocijenjen. Zakonom je propisano da dodatak za uspješnost na radu može iznosi godišnje najviše tri plaće službenika ili namještenika koji ostvaruje navedeni dodatak. Odredbama Zakona je također propisano da službenik, odnosno namještenik ne može dodatak za uspješnost na radu ostvariva kao stalni dodatak uz plaću (čl. 13. Zakona).

U masu sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, temeljem odredaba Zakona, ne uključuju se ostali rashodi Isto vrijedi i u slučaju kada jedinica lokalne i područ- za zaposlene. ne (regionalne) samouprave ima zaposlenike u stalnom radnom odnosu, ili privremeno zaposlene, koji 3. Pomoći iz državnog proračuna kao rade na provedbi projekata koji se sufinanciraju iz ograničenje plaće sredstava Europske unije. Sredstva namijenjena za te projekte, zajedno sa sredstvima za plaće zaposlenika Ograničenja propisana člancima 15. i 16. Zakona odkoji rade na provedbi h projekata, ne ulaze u priho- nose se na jedinice lokalne i područne (regionalne) de poslovanja jedinice, ni ulaze u masu sredstava za samouprave koje su kao krajnji korisnici u prethodplaće zaposlenika u toj jedinici. Među m, isključivo noj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna, onih zaposlenika koji rade na navedenim projek - razdjela Ministarstva financija. Pod pomoćima iz drma i maksimalno do iznosa koji jedinica dobiva iz žavnog proračuna, Razdjela 025 Ministarstvo financisredstava Europske unije za plaće h zaposlenika. ja, Glave 02506 Ministarstvo financija – ostali izdaci To znači da se sredstva isplaćena za plaće navedenih države, podrazumijevaju se pomoći u sklopu Prograzaposlenika ne uključuju u masu plaća jedinice, a isto ma 2205 Pomoći lokalnoj i područnoj (regionalnoj) tako sredstva iz Europske unije uplaćena u proračun samoupravi (pomoći županijama te općinama i grate jedinice oduzimaju se od prihoda poslovanja, za- dovima prve i druge skupine na područjima posebjedno s pomoćima u skladu sa člankom 14. Zakona. ne državne skrbi) i Pomoći područjima od posebnog U slučaju da jedinica m is m zaposlenicima isplaćuje državnog interesa.

3.1. Utjecaj pomoći iz državnog proračuna na plaću župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna, s razdjela Ministarstva financija, osim pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija, pomoći Europske unije i pomoći za preuzete državne službenike na 2.4. Dodatak za uspješnost na radu temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (koSukladno osiguranim proračunskim sredstvima, župan, jih od 1. siječnja 2014. više nema), te u kojima iznos 3 gradonačelnik, odnosno općinski načelnik može odre- tekućih pomoći prelazi 10 % prihoda poslovanja jedi masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu (nadprosječne rezultate u radu) zaposlenicima u pojedi- 3 Sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računnim upravnim odjelima i službama. To znači da službeni- skom planu tekuće pomoći su: tekuće pomoći od inozemnih vlada,

veći iznos sredstava za plaće nego što dobije sredstava iz Europske unije, razliku više isplaćenih sredstava na ime plaća h zaposlenika koji rade na provedbi projekata koji se financiraju/sufinanciraju iz sredstava Europske unije jedinica je dužna uključi u masu sredstava za plaće. Isplatu plaća svojih zaposlenika iz sredstava svog proračuna, bez obzira na kojim poslovima zaposlenici rade, jedinica je dužna temeljem članka 14. Zakona ta sredstva uključi u masu sredstava za plaća.

LOKALNA SAMOUPRAVA

dinice, plaća župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika može se ispla najviše u iznosu plaće utvrđenom u članku 4. Zakona umanjenom za 20 % (čl. 15. Zakona). One jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima je iznos tekućih pomoći manji od 10 % prihoda poslovanja plaću župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika mogu odredi najviše u apsolutnom iznosu iz članka 4. Zakona.

3.2. Utjecaj pomoći iz državnog proračuna na plaću Člankom 16. Zakona propisano je da u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 15. Zakona, u kojima iznos tekućih pomoći prelazi 10 % prihoda poslovanja jedinice, osnovica za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama ne smije bi veća od osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika. Osim navedenoga, u m jedinicama koeficijen za obračun plaće službenika i namještenika ne smiju bi veći od koeficijenata složenos poslova radnih mjesta s odgovarajućim nazivima u državnoj službi, a koeficijent za obračun plaće pročelnika upravnog odjela ili službe ne smije bi veći od koeficijenta složenos poslova načelnika sektora ili službe u državnoj službi.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Ovdje je potrebno pojasni što je sektor, a što služba u državnoj službi. Sektor u državnoj službi je ustrojstvena jedinica koja je na višoj razini od službe. Na čelu ustrojstvene jedinice sektor je načelnik/ca, a na čelu ustrojstvene jedinice služba je voditelj/ica.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09) utvrđena je osnovica za obračun plaće za državne službenike i namještenike u visini od 5.108,84 kuna. Koeficijen za izračun plaće državnih službenika i namještenika propisani su Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u državnoj službi (NN, br. 37/01, 38/01 – ispravak, 71/01, 89/01, 112/01, 7/02 - ispravak, 17/03, 197/2003, 21/04, 25/04 – ispravak, 66/05, 131/05, 11/07, 47/07, 109/07, 58/08, 32/09, 140/09, 21/10, 38/10, 77/10, 113/10, 22/11, 142/11, 31/12, 49/12, 60/12, 78/12, 82/12, 100/12, 124/12, 140/12, 16/13, 25/13, 52/13, 96/13, 126/13 i 2/14). Koeficijent tekuće pomoći od međunarodnih organizacija, tekuće pomoći iz proračuna (državnog, županijskog, gradskog ili općinskog) i tekuće pomoći od ostalih subjekata unutar opće države (izvanproračunskih korisnika), a prihode poslovanja jedinice, prema istom Pravilniku čine: prihodi od poreza, pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države, prihodi od imovine, prihodi od administra vnih pristojbi i po posebnim propisima te ostali prihodi.

UDK 336.2

načelnika sektora/službe (sada voditelja službe) u vrijeme donošenja i stupanja na snagu Zakona iznosio je 2,50. Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u državnoj službi koja je objavljena u Narodnim novinama broj 31/12, a u primjeni je od 14. ožujka 2012., izmijenjeni su nazivi radnih mjesta i određeni su novi koeficijen složenos poslova u državnoj službi. Odredbama navedene Uredbe koeficijent voditelja službe određen je u visini 2,2. Uredbom o izmjenama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u državnoj službi objavljenoj u Narodnim novinama broj 25/13, a koja je na snazi od 1. ožujka 2013., propisani su jedinstveni nazivi radnih mjesta na kojima se upravlja pojedinim ustrojstvenim jedinicama u državnim jelima (položaji) i koeficijen složenos poslova koji su umanjeni za 3 % u odnosu na prethodnu Uredbu. Temeljem navedenih izmjena Uredbe koeficijent složenos poslova u državnoj službi za voditelja službe smanjen je s 2,2 na 2,134. Ograničenja plaća koja su propisana odredbama članaka 15. i 16. Zakona moraju se pridržava samo one jedinice u kojima iznos tekućih pomoći prelazi 10 % prihoda poslovanja jedinice. One jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima je iznos tekućih pomoći manji od 10 % prihoda poslovanja mogu ima koeficijente za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama veće od koeficijenata složenos poslova radnih mjesta s odgovarajućim nazivima u državnoj službi, a koeficijent za obračun plaće pročelnika upravnog odjela ili službe može bi veći od koeficijenta složenos poslova voditelja službe u državnoj službi. Odredbe članaka 15. i 16. Zakona stavljaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave slabijeg fiskalnog kapaciteta u nepovoljniji položaj u odnosu na jedinice boljeg fiskalnog kapaciteta. Radi se naime o tome da ima jedinica koje su rela vno dobrog fiskalnog kapaciteta, ali su na području posebne državne skrbi i korisnici su pomoći iz državnog proračuna. S obzirom na rela vno dobar fiskalni kapacitet, pomoći koje ta jedinica prima iz državnog proračuna mogu iznosi manje od 10 % prihoda poslovanja te jedinice. Stoga se plaće zaposlenih ne moraju sves u okvire Zakonom propisanih limita, iako te pomoći mogu u apsolutnom iznosu bi milijunskih vrijednos . I obrnuto, kod jedinice slabijeg fiskalnog kapaciteta koja prima pomoći u znatno manjim apsolutnim iznosima, udio dobivenih pomoći u prihodima poslovanja može bi veći od 10 % zbog niskih prihoda poslovanja. Plaće zaposlenih u ovom slučaju moraju se sves u okvire Zakonom propisanih ograničenja.

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. Vrsta isplate br. I. NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom 1. putovanju Troškovi noćenja na službenom 2. putovanju 3.

4. II. 1.

Dopuštena isplata

u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka Troškovi prijevoza na posao i s prema cijeni mjesečne posla (mjesni i međumjesni) odnosno pojedinačne prijevozne karte Uporaba privatnog automobila u 2,00 kn po prijeđenom poslovne svrhe kilometru DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, 170,00 kn dnevno preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km) Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od 170,00 kn dnevno sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

Terenski dodatak u inozemstvu

250,00 kn dnevno

4. 5.

Pomorski dodatak Naknada za odvojeni život

Dnevnice u inozemstvu

250,00 kn dnevno 1.600,00 kn mjesečno do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.) do propisanog iznosa (objavljeno u Časopisu br. 3)

Dnevni troškovi - per diem

2.500,00 kn godišnje

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju 2. djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu) Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i 3. fizičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata U slučaju smr člana uže obitelji 4. zaposlenika Zbog bolovanja zaposlenika duljeg 5. od 90 dana Potpora za novorođeno dijete do 6. visine proračunske osnovice1 Djeci poginulih boraca 7. Domovinskog rata2 8. Darovanje za zdravstvene potrebe3 Premije dobrovoljnog mirovinskog 9. osiguranja4 Sredstva koja se fizičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU putem jela akredi ranih⁵ 10. u skladu s pravilima EU u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

8.000,00 kn

Za navršenih: • 10 godina radnog staža • 15 godina radnog staža • 20 godina radnog staža • 25 godina radnog staža • 30 godina radnog staža • 35 godina radnog staža • 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

VI. STIPENDIJE S pendije (učenicima srednjih 1. škola i redovnim studen ma)

2.500,00 kn godišnje

7.500,00 kn

u ukupnom iznosu isplate

3.000,00 kn 2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

ukupan iznos primitaka⁶

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

1.600,00 kn mjesečno

Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.

5 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla do 500,00 kn mjesečno.

u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo

Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

6.400,00 kn 8.000,00 kn za invalide rada

Zbog invalidnos zaposlenika

8.000,00 kn

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

600,00 kn godišnje 400,00 kn

III. OTPREMNINE I DAROVI 1.

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku 3. navršenu godinu rada kod toga poslodavca) 4. Dar djetetu do 15 godina staros 5. Dar radniku u naravi (godišnje) Prigodne nagrade (božićnica, 4. naknade za godišnji odmor i sl.) IV. POTPORE

TIM4PIN INFO 2.

S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća

4.000,00 kn mjesečno

S pendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje u ukupnom iznosu 4. djeluju u skladu s posebnim isplate propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju 1. 1.600,00 kn mjesečno sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno 2. prema posebnim propisima 3.

Nagrade za sportska ostvarenja

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA Primici učenika i studenata za rad 1. preko ovlaštenih posrednika Nagrade učenicima za vrijeme 2. prak čnog rada

20.000,00 kn godišnje

50.000,00 kn godišnje 1.600,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslodavac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

100

tom da račun za noćenje i prijevoz glase na neprofitnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

1.3. Način isplate • S pendije i sportske s pendije mogu se ispla osim na žiroračun i na tekući ili štedni račun, ali ne u gotovini. • Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada mogu se ispla u gotovu novcu.

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13.) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privremeno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (donesen za razdoblje do 12. 12. 2016.), odnosno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (donesen za razdoblje do 01. 08. 2016.). Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolekvnog ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13).

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavPrivremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice ku 20. Pravilnika o porezu na dohodak. (pravo definirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za Iznimka su neprofitne organizacije i proračunski ko- godišnji odmor (pravo definirano čl. 50. KU, čl. 60. risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro- TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolekfitne organizacije i proračunski korisnici mogu neopovnim ugovorima (10. 12. 2013.) pa sve dok su is rezivo isplaćiva : kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplaprijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja tu jubilarnih nagrada te terenski dodatak. Dnevnice osobnog automobila u službene svrhe, ako obav- (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne- reno u čl. 62., st. 2. u KU te u čl. 69., st. 2. u TKU) te samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak. dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se • Troškove noćenja i prijevoza na službenom puto- obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a vanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje- u tri uzastopna tromjesječja i pada deficita ispod 3 %.

TIM4PIN INFO

Mišljenja smo da Dodatak II TKU-a obvezno primje- 2.2. Jubilarna nagrada njuju samo djelatnos čiji su sindika potpisnici istog Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada za službenike i namje(socijalna skrb i zdravstvo). štenike u državnim i javnim službama Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazovanje. Odluka je službeno objavljena u Narodnim novinama 30. prosinca 2013. godine. Tijekom otkaznog roka, koji je trajao tri mjeseca od dana stupanja ove Odluke na snagu, a Odluka je stupila na snagu 27. prosinca 2013., primjenjivala su se sva pravna pravila na is način i u istom opsegu kao i prije nego li je otkazivanje nastupilo. Otkazni rok za sva tri kolek vna ugovora istekao je nakon tri mjeseca trajanja otkaznog roka, odnosno 27. ožujka 2014. te je u primjeni Temeljni kolek vi ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, sve dok se ne definiraju novi granski kolek vni ugovori. Posebno is čemo da više nema pravnog uporišta za isplatu dnevnica u visini od 170,00 kn (što je do sada bio izvor granski kolek vni ugovor za srednje škole i što smo savjetovali svima da primjenjuju radi mogućnos horizontalne primjene pravnih pravila, prema službenim tumačenjima Povjerenstva za tumačenje TKU-a). Stoga, dnevnice se isplaćuju u iznosu od 150,00 kn za sve djelatnos javne službe. Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora Materijalno pravo

Državni službenici i namještenici 150,00 kn

Dnevnica za službeni put u zemlji Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji odmor Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne 500,00 kn** nagrade

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn* 150,00 kn Neće se ispla Neće se ispla 500,00 kn***

Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine.

*** Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.3. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po

osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41 od 31.3.2014.) privremeno se, u razdoblju 1. 4. 2014. – 31. 12. 2014., uskraćuje pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolekvnim ugovorima za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %.

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada:

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

**Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se te počinje važi osnovica definirana kolek vnim ugovorima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i deficitom manjim od 3 %, što je definirano dodacima II. kolek vnih ugovora.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

* Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama čiji sindika nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

* Dnevnice u visini od 150,00 kn isplaćivaju se u svim djelatnos ma nakon isteka otkaznog roka granskog KU za srednje škole (GKU je istekao 27. ožujka 2014.) koji je bio zakonsko uporište za isplate dnevnica u visini od 170,00 kn za sve djelatnos javnih službi (prema mogućnos horizontalne prmjene pravnih pravila KU-a drugih djelatnos ).

Godine Službenici i neprekidne Državni službenici i namještenici službe/rada namještenici u javnim u državnim službama* jelima i Ugovoreno do 31. 7. 1. 8. 2013. 12. 12. 2012. jedinicama – 1. 8. – 12. 12. pravo 2013. lokalne i 2016. 2016.** područne osnovica: osnovica: osnovica: (regionalne) 900,00 kn 500,00 kn 500,00 kn samouprave 5 1 osnovica 500,00 500,00 10 1,25 osnovice 1.125,00 625,00 625,00 15 1,5 osnovice 750,00 750,00 20 1,75 osnovice 1.575,00 875,00 875,00 25 2 osnovice - 1.000,00 1.000,00 30 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,00 1.250,00 35 3 osnovice - 1.500,00 1.500,00 40 4 osnovice 3.600,00 2.000,00 2.000,00 45 5 osnovica 4.500,00 2.500,00 2.500,00

101

TIM4PIN INFO Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak Naknada za odvojeni život od obitelji Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna

102

Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru

koje je odredila Europska komisija, mogu se koris ako putovanja uključuju noćenje u inozemstvu.

Dnevnice (per diem) navedene su na internetskoj stranici Europske komisije: h p://ec.europa.eu/ europeaid/work/procedures/implementation/per_ diems/index_en.htm, i svote per-diem mijenjaju se nekoliko puta godišnje, pa je preporuka da poslodavac prije isplate provjeri je li došlo do izmjena.

Per diem iznos obuhvaća neoporezivi iznos sredstava za pokriće svih troškova na službenom putu: smještaja, prehrane, mjesnog prijevoza i slične izdatke. Kako 500,00 kn mjesečno trošak prijevoza nije uključen u svotu per-diema, smatramo da poslodavac može s neoporezivom svotom per diema ispla i trošak prijevoza do mjesta, gdje 2.5. Odlukom o visini dnevnice za službeno puto- je radnik upućen na službeni put. vanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz To znači da radnik koji je, na primjer, bio na službesredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skla- nom putovanju u Francuskoj, a troškovi toga putodu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika vanja se nadoknađuju iz proračuna Europske unije, o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13) pro- ostvaruje pravo na isplatu dnevnog iznosa od 245 pisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put EUR-a. Taj iznos pokriva i trošak smještaja, i dnevnicu u inozemstvom (tablica s iznosima prema državama (tj. trošak prehrane i prijevoza u mjestu, koje je osoba upućena na službeno putovanje). Kada bi troškoodredišta objavljena je u časopisu broj 3). vi službenog putovanja tere li sredstva poslodavca, Napominjemo da Odluka o visini dnevnice za služ- radnik bi ostvario pravo na nadoknadu stvarnih trošbeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne kova noćenja (prema priloženom računu) i pravo na dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te isplatu dnevnice u iznosu od 70 EUR-a. ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek- Prijevozni troškovi do mjesta i od mjesta odredišta vnim ugovorima (NN, br. 117/12), kao i Odluka o se u jednom i drugom slučaju nadoknađuju u visini visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo stvarno nastalih troškova prijevoza. za korisnike, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN br. 8/06), sukladno prijelaznim i 3. Plaće završnim odredbama Zakona o izvršavanju Držav- 3.1. Doprinosi nog proračuna za 2014. godinu (NN, br. 152/13) ostaju na snazi sve dok Vlada RH ne donese odlu- 3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini ke na temelju članka 17. Zakona o izvršavanju. Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj 2.6. Dnevnice – per diem plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Poseban porezni status od 5. srpnja 2013. godine Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. imaju troškovi službenog putovanja, koji se radnicima 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn. isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja Najniža mjesečna osnovica poslova njihovih radnih mjesta. Prema odredbama članka 13., stavka 12. Pravilnika o porezu na doho- Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) dak, ako se troškovi službenog putovanja radnicima manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada isplaćuju iz proračuna Europske unije, oporezivanju doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne ne podliježe ukupno isplaćeni dnevni iznos troškova osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa – per diem. na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13). Takvi troškova dnevnica – per diem mogu se neoporezivo ispla osobama koje obavljaju zadatke prema na- Najviša mjesečna osnovica logu poslodavca, koji je sklopio ugovor s ins tucijama Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn. EU o obavljanju određenih ak vnos , odnosno može se neoporezivo ispla zaposlenicima angažiranim po Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnoEU projektu. Prema propisanoj proceduri EU, per diem vice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osigu150,00 kn dnevno 1.000,00 mjesečno

TIM4PIN INFO

ranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate. Najviša godišnja osnovica Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće Tablica 7. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje

20 %

• I. stup

15 %

• II. stup

3.1.3. Stope doprinosa na plaću Tablica 8. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću • Za zdravstveno osiguranje • Za zaš tu zdravlja na radu • Za zapošljavanje i doprinos za po canje zapošljavanja 1,7 % osoba s invaliditetom*

13 % 0,5 % (ili 1,6 + 0,1 %)

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.) koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13) do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

(ili 1,6 + 0,2 %)

* od 1. 4. 2014. godine primjenjuje se stopa od 15 %. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, NN, br. 41/14.)

1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13).

1,6 %

0,2 %

1,7 %

1,6 %

0,1 % (ili 0,2 %)

1,7 %

posebna novčana naknada koja se utvrđuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi

¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integravnih i zaš tnih radionica.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se Tablica 9. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i po- staž računa s povećanim trajanjem, upla i povećasebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s inva- ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 8. liditetom nakon 1. siječnja 2014. godine Obveznici uplate – poslodavci

1,6 %

0,1 %

Ukupna stopa doprinosa 4,86 % 7,84 % 11,28 % 17,58 %

Stope doprinosa Stope doprinosa za radnike u I. za radnike u II. stupu stupu 3,61 % 1,25 % 5,83 % 2,01 % 8,39 % 2,89 % 13,07 % 4,51 %

3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka za sve osobe upućene na službeni put u inozemstvo, osim u države članice Europske unije (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08 – 148/13).

1,6 %

Za 12 mj. staža priznaje se 14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

1,7 %

Tablica 10. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

koji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine) koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05) koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida

Posebni doprinos Doprinos za po canje zapoza zapošljavanja osoba s šljavanje invaliditetom

103

TIM4PIN INFO Tablica 11. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini Stopa Iznos doprinosa

2.779,35 kn 20 % 555,87 kn

3.1.5. Tablica 12. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu Broj dana u mjesecu 28

Dnevna osnovica u kn

99,26

92,65

89,66

Dnevna obveza u kn

19,85

18,53

17,93

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske HR1210010051863000160 poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) • Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

3.1.6. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 148/13), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima).

104

3.2. Osobni odbici Tablica 13. Pregled osobnih odbitaka Osobni odbitak

Faktor osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka mjesečno 2.200 1.100

Osnovni osobni odbitak 1,00 Uzdržavani član 0,50 (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,00 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100 % invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Osobni odbitak Visina mirovine, umirovljenika najviše 3.400 I. skupina 3.200,00 Potpomognuta područja¹

II. skupina

2.700,00

područje Grada Vukovara

3.200,00

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju 3.3. Stope poreza na dohodak od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, Tablica 14. Pregled stopa poreza na dohodak doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljaVisina porezne osnovice vanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditeStopa Mjesečno Godišnje tom): a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

12% 25%

40%

do 2.200 kn 6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800) Iznad 8.800 kn

do 26.400 kn 79.200 kn (razlika od 26.400 do 105.600) Iznad 105.600 kn

pitajcentar@ m4pin.hr

TIM4PIN INFO Tablica 15. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz plaće i na plaće te naknade plaće

R. br.

Vrste dohotka

2 Plaće za redovni i 1. prekovremeni rad 2. Plaće HRVI³

Posebni doprinos za zdr. osig.

20 % na osnovi- 13 % cu⁵

0,5 %

13,50 % na osnovicu⁶

¹ Od 1. 4. 2014. primjenjuje se stopa od 15 %. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, NN br. 41/14.)

² Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3.

20 %

1,70 13 % 0,50 % 15,20 % %²

20 %

13 % O,50 %

1,70 15,20 % %

20 %

13 % 0,50 %

1,70 15.20 % %

10 %⁴

⁵ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6.

⁶ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

20 %

13 % 0,50 %

1,70 15,20 % %

1,70 13 % 0,50 % 15,20 % %

Stopa prireza

20 %

20 % na osnovicu⁵

13 % 0,50 %

1,70 15,20 % %

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite nam mail na:

centar@ m4pin.hr

0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20 % Stopa poreza 12 % 25 % 40 % 1,420455 1,666667 2,083333 1,422394 1,672241 2,097315 1,424339 1,677852 2,111486 1,426289 1,683502 2,125850 1,428245 1,689189 2,140411 1,430206 1,694915 2,155172 1,432172 1,700680 2,170139 1,432665 1,702128 2,173913 1,433158 1,703578 2,177700 1,434144 1,706485 2,185315 1,435132 1,709402 2,192982 1,436121 1,712329 2,200704 1,438104 1,718213 2,216312 1,440092 1.724138 2,232143 1,444085 1,736111 2,264493 1,446090 1,742160 2,281022 1,450116 1,754386 2,314815 1,456198 1,773050 2,367424

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

20 %

⁴ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4.

Tablica 16. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto plaće u bruto bez utjecaja osobnog odbitka

³ Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnos .

Plaća upuće3. nih na rad u inozemstvo Plaće – prvo 4. zapošljavanje⁵ Plaće u str. međun. org. 5. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme 6. bolovanja na teret poslodavca Naknade plaće za 7. bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore 8. iznad propisanih iznosa radnicima Neplaćeni 9. dopust Naknade, potpore i nagrade do 10. propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje 11. radnog odnosa (bez staža osiguranja)

Doprinosi iz Doprinosi na plaću za plaće Ukupno Porez i za dopr. na prirez Miroplaću Osn. Zaš tu vin. Zazdr. na osigurapošlj. osig.¹ radu nje 3 4 5 6 7 8=5+6+7

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja 12. radnog odnosa (s eviden ranim stažom osiguranja)

105

TIM4PIN INFO

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću Tablica 17. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada Naziv doprinosa/poreza Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnos Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za zapošljavanje

106

Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj¹ računa HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)² HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8630-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8168-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8192-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR7610010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje HR7610010051700035001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2283-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR68 2321-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8753-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8761-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Račun grada/općine³ HR68 prema prebivalištu 1880-OIB ispla telja dohotka-oznaka posloprimca, npr. za izvješća JOPPD Zagreb: HR1110010051713312009 (GGXXX)

¹Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili poreza: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja doprinosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD.

²Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom broju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podnosi 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015. ³IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. (NN, br. 2/13). NAPOMENA: Stari pozivi na broj ostaju ak vni i u 2014. godini, ako se vrši uplata prema obvezama zaduženima starim obrascima (ID, IDD, itd.).

Tablica 18. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja prema Uredbi o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa (NN, br. 49/12, 31/14) Oznaka

Opis oznake Na snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X 67

broj modela

OIB

OIB obveznika plaćanja javnih davanja

MMGG

MM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaća GG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće

2 – isplata drugog dijela plaće 3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II.stup 4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu Primjenjuje se od 15. ožujka 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-X OIB OIB obveznika plaćanja svih davanja GG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana obveza doprinosa prema plaći koja se isplaćuje 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće 2 – isplata drugog dijela plaće

3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup 4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu 5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu) 6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu 7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno

TIM4PIN INFO

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu Tablica 19. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama Bruto osnovica Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn

Javne službe

5.108,84 kn

4.491,236 kn Državni dužnosnici 4.221,762 kn

4.727,615 kn Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos 4.443,958 kn

Propis Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine do 31. ožujka 2014. godine Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 25/13), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine do 31. ožujka 2014. godine Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

3.6. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu.

Bruto iznos za puno radno vrijeme

58/11.

60/12.

51/13.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. 3.017,61 156/13.

Osnovica za naknadu Isplaćene Isplaćena R. Isplaćuje/na Slučajevi bolovanja barem jedna ili b. teret dvije ili više ni jedna plaća plaća 1 2 3 4 5 1. Privremena Prosječna Isplaćuje nesposobnost za rad isplaćena Najniža poslodavac zbog boles – od 43. plaća u osnovica: na teret prethodnih 2.753,45 dana, odnosno od 8. HZZO-a 6 mj. dana za invalide rada Isplaćuje Prosječna 2. Njega oboljelog Najniža supružnika ili djeteta poslodavac isplaćena plaća u osnovica: starijeg od tri godine – na teret prethodnih 2.779,35 od prvog dana HZZO-a 6 mj. 3. Za njegu oboljelog Isplaćuje Prosječna djeteta do tri godine poslodavac isplaćena Najniža života – od prvog na teret plaća u osnovica: dana HZZO-a prethodnih 2.779,35 6 mj. 4. Privremena Prosječna Isplaćuje nesposobnost za rad isplaćena Najniža poslodavac zbog ozljede na radu ili plaća u osnovica: na teret profesionalne boles – prethodnih 2.779,35 HZZO-a od prvog dana 6 mj. 5. Kada je radnik Prosječna Isplaćuje određen za pra telja isplaćena Najniža poslodavac bolesnika plaća u osnovica: na teret prethodnih 2.779,35 HZZO-a 6 mj. 6. Izoliran kao kliconoša Prosječna ili zbog pojave zaraze, Isplaćuje isplaćena Najniža nesposoban za rad zbog transplantacije HZZO na svoj plaća u osnovica: organa u korist druge teret prethodnih 2.779,35 osobe – od prvog 6 mj. dana 7. Komplikacije u Prosječna vezi s trudnoćom Isplaćuje isplaćena Najniža i porođajem – od HZZO na svoj plaća u osnovica: prvog dana teret prethodnih 2.779,35 6 mj. 8. Rodiljni dopust, do Prosječna 6 mjeseci djetetova Isplaćuje isplaćena života² – od prvog HZZO na svoj plaća u dana teret prethodnih 6 mj.

Visina naknade kod isplata prema stupcu 4 6 70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28 70% / 80 % / od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, bez ograničenja 70 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, bez ograničenja

Iznos minimalne plaće Objavljeno u NN, br.

za razdoblje od 1. 6. od 1. 6. od 1. 6. 2011. 2012. 2013. do do 31. 5. do 31. 5. 31. 12. 2012. 2013. 2013. 2.814,00 2.814,00 2.984,78

Tablica 21. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Tablica 20. Iznos minimalne plaće

Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 – ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 21. dajemo pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja.

Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014., odnosno za plaću koja se odnosi na mjesec siječanj 2014. (isplata u veljači) i sve ostale plaće koje se odnose na 2014. godinu.

4. Naknada plaće zbog bolovanja

107

TIM4PIN INFO 9. Roditeljski dopust: od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

Roditeljski dopust: Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete 10. Roditeljski dopust: Isplaćuje Od 1. godine do HZZO iskorištenos (30 na teret mjeseci) proračuna 11. Prenatalni pregled (slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice =2.660,80

lu, za članstvo u nadzornom odboru, naknada članovima skupš na, primitaka sudskih vještaka i sl. Za navedene primitke se isplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup: 15 % i 5 %) te za zdravstveno osiguranje (13 %). Porezna stopa je 25 % s pripadajućim prirezom općine ili grada.

50 % proračunske osnovice = 1.663,00

Tablica 22. Primjer isplate drugog dohotka prema ugovoru o djelu

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

Redovna plaća

100 %

¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci. ² Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci neprekidno naknada plaće iznosi 50 % proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od: 70 % - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

OPIS

IZNOS

Bruto dohodak Doprinos za mirovinsko osiguranje (15 % + 5 %) Porezna osnovica/dohodak (1 – 2) Porez na dohodak 25 % Prirez (npr. za Zagreb 18 %) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak za isplatu (1 – 6) Doprinos za zdravstveno osiguranje (13 %* na bruto dohodak) Ukupan trošak (1 + 8)

10.000,00 2.000,00 8.000,00 2.000,00 360,00 2.360,00 7.640,00 1.300,00 11.300,00

* od 1. 4. 2014. primjenjuje se stopa od 15 %

5.2. Autorski honorari i honorari umjetnika

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Autorski honorari mogu se isplaćiva isključivo, ako se 80 % - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 radi o autorskom djelu. Autorsko djelo je regulirano mjeseci. Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, 50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka br. 144/12) kojim su definirani predme autorskog djela, a između ostalog, to su: glazbena djela, dram18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine. ska i dramsko-glazbena djela, koreografska djela, djela Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – likovne umjetnos , fotografska i audiovizualna djela, najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prejezična djela, računalni programi, kartografska djela te kidima u posljednje dvije godine. prikazi znanstvene ili tehničke prirode i dr. Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice Kod ove vrste dohotka, osnovica poreza na dohodak (831,50) za sve vrijeme trajanja bolovanja. smanjuje se za 30 % paušalnih izdataka, dok se doprinosi za mirovinsko osiguranje te za zdravstveno osi5. Drugi dohodak guranje ne plaćaju, ali postoji obveza plaćanja poreza Druge dohotke možemo podijeli u nekoliko skupina: na dohodak od 25 %, te prireza grada ili općine.

108

1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna Tablica 23. Primjer isplate autorskog honorara osiguranja. 2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika. R. OPIS br. 3. Primitke sportaša i novinara. 4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za 1. Bruto dohodak / honorar 2. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) obvezna osiguranja. 5. Primitke koje ostvaruju učenici i studen preko 3. Porezna osnovica (1 – 2) 4. Porez na dohodak 25 % studentskih i učeničkih udruga. Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

5. 6. 7.

Prirez (npr. za Zagreb 18 %) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6)

IZNOS 10.000,00 3.000,00 7.000,00 1.750,00 315,00 2.065,00 7.935,00

Bruto iznos naknade za umjetničko autorsko djelo umanjuje se za 25 % neoporezivih primitaka temeljem potvrde o članstvu u strukovnoj umjetničkoj Dohodak na koji se plaćaju doprinosi za obvezna osi- organizaciji (sukladno odredbama Zakona o pravima guranja obično se isplaćuju na temelju ugovora o dje- samostalnih umjetnika i po canju umjetničkog stva-

5.1. Primici na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osguranja

TIM4PIN INFO

ralaštva, NN, br. 43/96 i 44/96 – ispr.), te za 30 % pau- • Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih šalnih izdataka. Na tako utvrđenu osnovicu obračuumjetnika Hrvatske (suvremeni balet), Zagreb nava se porez od 25 % i pripadajući prirez. • Udruga profesionalnih plesnih umjetnika Puls (suvremeni balet), Zagreb Tablica 24. Primjer obračuna umjetničkog autorskog hono- • Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnirara ka, Zagreb • Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Zagreb R. OPIS IZNOS br. 1. Bruto dohodak / honorar 10.000,00 2. Neoporeziv dio umjetničkog autorskog honorara 2.500,00 (25 % bruto dohotka) 3. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 3.000,00 4. Porezna osnovica (1 – 2 – 3) 4.500,00 5. Porez na dohodak 25 % 1.125,00 6. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 202,50 7. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (5 + 6) 1.327,50 8. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 - 7) 8.672,50

5.3. Primici sportaša i novinara Profesionalnim sportašima i novinarima kojima je navedena osnovna djelatnost, dohodak se isplaćuje na različit način od sportaša i novinara amatera. Prvima se priznaje 30 % izdataka, doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje nisu obvezni plaća , dok su u obvezi plaćanja poreza na dohodak od 25 % i prireza.

Popis ovlaštenih strukovnih umjetničkih udruga i Tablica 25. Dohodak profesionalnog sportaša ovlaštenih agencija: • • • • • • • • • • • • • • • • • •

•

IZNOS

Bruto dohodak Paušalni izdaci (30 % bruto) Porezna osnovica (1 – 2) Porez na dohodak 25 % Prirez (npr., za Zagreb 18 % ) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6)

10.000,00 3.000,00 7.000,00 1.750,00 315,00 2.065,00 7.935,00

Sportaši i novinari amateri su obvezni plaća doprinose za mirovinsko osiguranje 20 %, doprinos za zdravstveno osiguranje 13 % (15 % od 1. 4. 2014.), porez 25 % i prirez, bez priznavanja paušalnih izdataka.

5.4. Ostali primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja Primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja su primici poput drugog dohotka umirovljenika, pomoći obitelji u slučaju smr radnika iznad neoporezivog iznosa, s pendije iznad neoporezivih iznosa, naknada sportskim sucima itd. Na ove primitke se ne plaćaju doprinosi, ali podliježu oporezivanju porezom na dohodak od 25 %, bez mogućnos priznavanja osobnog odbitka. Tablica 26. Drugi dohodak umirovljenika R. br. 1. 2. 3. 4. 5.

OPIS

IZNOS

Bruto dohodak Porez na dohodak 25 % Prirez (npr., za Zagreb 18 %) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak za isplatu (1 – 6)

10.000,00 2.500,00 450,00 2.950,00 7.050,00

• • • •

OPIS

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

• •

R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

•

Hrvatsko društvo filmskih djelatnika, Zagreb Hrvatska udruga filmskih snimatelja, Zagreb Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Zagreb Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, Zagreb Hrvatska glazbena unija, Zagreb Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb Društvo hrvatskih književnika, Zagreb Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb Hrvatsko društvo kazališnih kri čara i teatrologa, Zagreb Hrvatsko društvo filmskih kri čara, Zagreb Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, Dubrovnik Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, Rijeka Hrvatska Udruga likovnih umjetnika Split, Split Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika Zadar, Zadar Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja, Čakovec Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, Varaždin Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnika, Zagreb Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb Hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb

109

TIM4PIN INFO

5.5. Primici koje ostvaruju učenici i studen preko studentskih i učeničkih udruga U ovom slučaju plaća se samo porez i prirez na iznos iznad 50.000,00 kuna. Obveznik obračunavanja, plaćanja i izvješćivanja je studentska ili učenička udruga. Tablica 27. Drugi dohodak učenika/studenta koji ostaruje primitak veći od 50.000,00 kuna godišnje R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

OPIS

IZNOS

Bruto dohodak – godišnje Paušalni izdaci (do 50.000,00 kn dohotka) Porezna osnovica (1 – 2) Porez na dohodak 25 % Prirez (npr., za Zagreb 18 %) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak za isplatu (1 – 6)

57.000,00 50.000,00 7.000,00 1.750,00 315,00 2.065,00 7.935,00

4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

1,689189 1,694915 1,700680 1,706485 1,703578 1,706485 1,709422 1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

1,351351 1,355932 1,360544 1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

1,222494 1,225115 1,227747 1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

1,132503 1,133948 1,135396 1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13 %, odnosno 15 % od 1. 4. 2014.

Ispla telj drugog dohotka od 1. siječnja 2014. godine ** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr sastavlja i Poreznoj upravi dostavlja izvješće o obra- radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr. čunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, te *** Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije o doprinosima za obvezna osiguranja, na obrascu JO- (navedene u Dodatku s brojem 9/2013.). PPD-u. Obrazac se dostavlja Poreznoj upravi na dan 5.7. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na isplate drugog dohotka, a najkasnije sljedeći dan. drugi dohodak Za isplaćeni drugi dohodak ispla telj je obvezan primateljima do 31. siječnja za prethodnu godinu izda Potvr- Tablica 29. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za doprinose, poreza i prireza na drugi dohodak du o isplaćenim primicima po osnovu drugog dohotka. Ako fizička osoba ostvari primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak izravno iz inozemstva, obvezu utvrđivanja i plaćanja doprinosa, poreza i prireza na dohodak (ovisno o vrs drugog dohotka) ima sam primatelj toga primitka u roku od osam dana od dana naplate primitka. Fizička osoba koja primi dohodak izravno iz inozemstva dužna je preda Poreznoj upravi obrazac JOPPD na dan uplate poreza i prireza (doprinosa), a najkasnije sljedeći dan.

5.6. Koeficijen za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Tablica 28. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

110

Drugi dohodak Drugi za koji ne Autorski dohodak* postoji obveza honorar Doprinos za Stopa doprinosa** Paušalni MIO -20 % prireza Paušalni izdaci - ne izdaci -30 % Stopa Doprinos za MIO Stopa poreza poreza - ne -25 % 25 % Stopa poreza 25 % 1 2 3 4 0,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,00 1,672241 1,337793 1,214698 2,00 1,677852 1,342282 1,217285 3,00 1,683502 1,346801 1,219884

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge*** Neoporezivi dio -25 % Paušalni izdaci - 30 % Stopa poreza – 25 % 5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062

Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj računa HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8540-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR761001005170003601 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka Za sve vrste isplate Prema Naredbi o načinu drugog dohotka uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13, podnaslov 3.1.) Porez i prirez

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Poziv na broj HR 68 1945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

TIM4PIN INFO

6. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka fizičkim osobama Člankom 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13.), propisano je koji se primici fizičkim osobama:

Naknade sportašima amaterima, do 1.600,00 kn mjesečno Primici od dividendi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu, do 12.000,00 kn godišnje

Primici od nesamostalnog rada (plaća), primici od ka• obvezno moraju ispla na žiroračun pitala i primici od osiguranja od 5. srpnja 2013. godi• mogu ispla na tekući ili štedni račun (ali se ne ne, ne mogu se više isplaćiva u gotovu novcu, već se mogu ispla u gotovu novcu), te moraju ispla na tekući ili žiroračun fizičke osobe. • koji se primici mogu ispla i u gotovu novcu. Neoporezivi iznosi s pendija za redovno školovanje Tablica 30. Primici koji se obvezno isplaćuju na žiroračun i studiranje, neoporezivi iznosi sportskih s pendija i naknada sportašima amaterima te neoporezivi iznosi Primici koji se ne smatraju Oporezivi primici naknada za rad učenika i studenata preko ovlaštenih dohotkom posrednika mogu se od 5. srpnja 2013. godine ispla1. Primici od samostalne djelatnos (tj. primici, koji Primitak po osnovi ćiva na tekući račun. Ovi su se primici do tada obvese isplaćuju obrtnicima, osobama koje obavljaju darovanja za zdravstvene zno morali isplaćiva na žiroračun fizičkih osoba. djelatnost slobodnih zanimanja i poljoprivrenici- potrebe ma koji su obveznici poreza na dohodak) 2. Drugi dohodak (osim iznimaka u tablici br. 32.) 3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Tablica 32. Primici koji se mogu ispla

Tablica 31. Primici koji se mogu ispla na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu ispla u gotovu novcu) Primici koji se ne smatraju dohotkom 1. Primici po osnovi Primici od otuđenja nesamostalnog rada financijske imovine, (plaća), osim mirovina, ako to nije djelatnost koje se mogu ispla fizičke osobe u gotovu novcu 2. Primici od kapitala Naknada za otkup sekundarnih sirovina koji se smatraju osobnom imovinom iznad 1.600,00 kn mjesečno po pojedinom ispla telju 3. Primici od osiguranja Oporezivi primici

Neoporezivi primici Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posrednika, do 50.000,00 kn godišnje

S pendije učenicima i studen ma, koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, do 1.600.00 kn mjesečno 3.

Mirovine

Primici od kamata na Naknada razlike plaće za vrijeme štednju i kamata po vojne službe u Oružanim snagama vrijednosnim papirima RH i naknada plaće pripadnicima civilne zaš te Nagrade koje se Obiteljske mirovine Naknada plaće za vrijeme isplaćuju nereziden- koje djeca ostvaruju privremene nesposobnos za ma za sudjelovanje nakon smr roditelja rad, koja se isplaćuje na teret na sportskim, po posebnim sredstava obveznih osiguranja umjetničkim i drugim propisima (npr., bolovanje na teret HZZO-a natjecanjima u RH, i proračuna, rodiljne, roditeljske i ako se do završetka posvojiteljske naknade) natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu (drugi dohodak) Primici koje ostvaruju Državne nagrade i na- Nagrade učenicima za vrijeme djeca do navršene grade jedinica lokalne i prak čnog rada i naukovanja do punoljetnos , područne (regionalne) iznosa od 1.600,00 kn mjesečno odnosno do samouprave te novčazavršetka redovnog ne nagrade za osvoješkolovanja, uz uvjet nu medalju na olimpijda ovi primici ne skim i paraolimpijskim prelaze 11.000,00 kn igrama, odnosno za godišnje kod jednog osvojenu medalju na ispla telja (drugi svjetskim i europskim dohodak) prvenstvima Naknade za rad u Izravne uplate premija Nagrade učenicima i studen ma svezi s izborom na osiguranja za dokup osvojene na natjecanjima u temelju posebnog za- dijela doživotne miro- okviru obrazovnog sustava i kona, do 1.600,00 kn vine i uplate sredstava na organiziranim školskim i po održanom izboru u okviru programa sveučilišnim natjecanjima (drugi dohodak) mirovinske rente Primici koji se isplaćuju Naknade štete zbog posljedica u skladu s posebnim nesreće na radu koja se s propisima ispunjavanjem propisanih uvjeta, isplaćuje neoporezivo Nasljedstva i darovi Naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kaznenopopravnim ustanovama

Neoporezivi primici

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

S pendije do 4.000,00 kn mjesečno, ako se dodjeljuju studen ma izabranim na javnim natječajima za izvrsna pos gnuća u znanju i ocjenama na sveučilištu S pendije studen ma izabranim na javnim natječajima, kojima mogu pristupi svi studen pod jednakim uvje ma, za redovno školovanje na visokim učiliš ma koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije registrirane u RH za odgojno obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (prijevoza, smještaja, troškova prehrane, knjiga i ostalog, osim troškova školarine, koji se isplaćuju na račun visokog učilišta) Sportske s pendije, do 1.600,00 kn mjesečno

Primici koji se ne smatraju dohotkom

Oporezivi primici

u gotovu novcu

111

TIM4PIN INFO 7.

9. 10. 11.

Potpore zbog uništenja Primici radnika i osoba koje obavljaju i oštećenja imovine samostalnu djelatnost po osnovi zbog radnih događaja naknada, nagrada i potpora, a koji se uz ispunjavanje utvrđenih uvjeta, do propisanih iznosa mogu ispla neoporezivo: troškovi službenog putovanja, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknada za dolazak na posao i odlazak s posla, otpremnine zbog otkaza ugovora o radu, otpremnine za odlazak u mirovinu, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknada za odvojeni život od obitelji, potpore zbog invalidnos , u slučaju smr radnika ili člana obitelji radnika, u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana, u slučaju rođenja djeteta, jubilarne nagrade, dar djetetu do 15 godina staros , božićnica, regres za godišnji odmor) Primici od otuđenja osobne imovine (osim naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom ispla telju – mora se ispla na tekući račun) Odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću Primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima Novčani dodaci uz mirovinu te potpore djeci u slučaju smr roditelja, koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Primici koji se mogu ispla u gotovu novcu fizičkim osobama (tablica 32.), ako se isplaćuju iz proračuna, od 1. siječnja 2015. godine obvezno će se isplaćiva na račun kod banke

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

7. Primjena JOPPD obrasca – obavijes Porezne uprave 7.1. Na internetskim stranicama Porezne uprave 19.

112

• obveznika podnošenja podataka – pravnu osobu za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kn, ako ne dostavi podatke iz članka 5. ovoga Zakona na Obrascu JOPPD u rokovima podnošenja, koji su propisani posebnim propisom • obveznika podnošenja podataka – fizičku osobu za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kn, ako ne dostavi podatke iz članka 5. ovoga Zakona na Obrascu JOPPD u rokovima podnošenja, koji su propisani posebnim propisom • odgovornu osobu u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kn. Rokovi podnošenja Obrasca JOPPD propisani su člankom 76. Pravilnika o porezu na dohodak na sljedeći način: • na dan isplate primitka ili na dan nastanka obveze obračuna i uplate doprinosa • za dohodak iz inozemstva u roku 8 dana od dana naplate primitka • do posljednjeg dana u mjesecu za dohodak u naravi, mirovine koje isplaćuje HZMO, za sezonski rad, sukladno posebnom propisu • do 15. tog u mjesecu za neoporezive primitke isplaćene u prethodnom mjesecu • do kraja veljače za prethodnu kalendarsku godinu ispla telji primitaka od osiguranja stvari, odgovornos , života i imovine. Osim toga, Porezna uprava je putem obavijes KLASA: 410-01/14-01/692, URBROJ: 513-07-21-01/14-1 izvijes la podnositelje JOPPD-a u vezi s pravovremens podnošenja Obrasca JOPPD, kao i o nužnos ispravaka upozoravajućih poruka, koje se javljaju kod zaprimanja Obrasca JOPPD, a kako slijedi: • ako Obrazac JOPPD nije zadovoljio restrik vne kontrole is se odbija, te je podnositelj dužan u roku od 24 sata od trenutka – kada je sustavom ePorezne i elektroničkom poštom (čiju je adresu naveo na A strani Obrasca JOPPD) obaviješten da je podnije Obrazac pogrešan – dostavi novi ispravan Obrazac • ako je podnositelj zaprimio upozoravajuće greške, dužan je bez odgode izvrši usklađenje podataka u svojim evidencijama te je dužan, u roku od 24 sata od trenutka zaprimanja obavijes od Porezne uprave, izvrši ispravak obračuna i Obrasca JOPPD (uplamožebitnu razliku poreza i prireza), i/ili uskladi evidencije s nadležnom Poreznom upravom odnosno Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje.

3. 2014. godine objavljena je Obavijest podnositeljima Obrasca JOPPD, kojom Porezna uprava upozorava obveznike da će nakon ovoga upozorenja pro v obveznika podnošenja koji opetovano krše zakonske odredbe u vezi s pravovremenos izvješćivanja, odnosno u vezi 7.2. Porezna uprava objavila je na svojim internets pravovremenos ispravaka pogrešaka (restrik vnih skim stranicama 29. 3. 2014. godine obavijest podi upozoravajućih), proves zakonom propisane mjere. nositeljima Obrasca JOPPD da će od 1. svibnja 2014. Zakonom o prikupljanju, obradi, povezivanju, korište- godine upozoravajuće poruke vezane uz šifru općine/ nju i razmjeni podataka o primicima i javnim dava- podatke o visini osobnog odbitka odnosno na status njima po osiguranicima (NN, br. 157/13) propisane u obveznom mirovinskom osiguranju kod prikazivasu prekršajne odredbe prema kojima će Ministarstvo nja obveza prema dohotku od nesamostalnog rada, posta restrik vne odnosno da se takvi podaci više financija, Porezna uprava kazni :

TIM4PIN INFO

neće zaprima već će se obrasci s navedenim greškama odbija kao neispravni.

¹ Prema čl. 3., t. 16. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi poslovne transakcije su transakcije između poduzetnika ili između poduzetnika i osoba javnog prava (u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze), koje rezul raju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu nadoknadu.

Svi podnositelji Obrasca JOPPD koji su imali navedene greške, moraju, ukoliko još nisu, što hitnije ispravi grešku i to - ili ispravkom podataka na Obrascu JO- ² Za poslovne transakcije između poduzetnika moguće je ugovori drugačiju kamatnu stopu, ali ne veću od stope zakonskih kamata, PPD i/ili promjenom podataka na Obrascu PK (zahtjev koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora (od 1. 1. 2014. kamatna za promjenu podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne stopa iznosi 12,35 %, do 31. 12. 2013. godine iznosila je 12,40 %). uprave prema prebivalištu radnika) i/ili usklađenjem prijavno-odjavnih podataka u nadležnoj područnoj Tablica 35. Pregled oporezivos kamata službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Porezni tretman Zajmoda- Zajmopri-

8. Kamate Tablica 33. Stope zakonskih zateznih kamata od 11. 9. 1996. do 29. 6. 2013. Razdoblje 11. 9. 1996. – 30. 6. 2002. 1. 7. 2002. – 31. 12. 2007.

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Subjek

Godišnja stopa 18 %

Svi subjek 15 % Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba javnog prava

17 %¹

Ostali odnosi

14 %

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba javnog prava

15 %²

Ostali odnosi

12 %

vatelj

matelj

Poduzetnik

Rezident

Rezident – povezano društvo

Propis Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 76/96) Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02 i 153/04) Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11) Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12, 1/13 i 83/13)

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje. ² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Nerezident – povezano društvo

Rezident

Poduzetnik

Fizička osoba

Zaposlenik

Rezident

Subjek

Godišnja stopa

Propis

min. 3 % godišnje ispod 3 % godišnje

min. 3 % godišnje Zaposlenik i ispod 3 % vlasnik godišnje

Fizička osoba

Dohodak -

kamata koja je dohodak se ostvarena je ne utvrđuje prihod dohodak u naravi – plaća kamata koja je dohodak se ostvarena je ne utvrđuje prihod dohodak u naravi – plaća kamata je dohodak se prihod ne utvrđuje skrivena ispla- izuzimanje – ta dobi dohodak od kapitala

Poduzetnik beskamatno kamata je pri- nema dozna rashod hotka s kamatom dohodak od kapitala

01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678

telefoni:

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Građanin ili Rezident vlasnik

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Poslovne transakcije¹ koje su (NN, br. 108/12, 144/12 i sklopljene nakon 30. 6. 2013. ili 81/13) i objava HNB-a o visini poslovne transakcije u kojima 12,35 %² prosječne kamatne stope na isporuka robe i/ili pružanje usluga stanje kredita odobrenih na nastupaju nakon 30. 6. 2013. razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačod 30. 6. kim društvima (NN, br. 86/13) 2013. Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osobe javnog prava, koji nisu poslovne transakcije i poslovne Zakon o obveznim odnosima i 15 % transakcije između h osoba u eskontna stopa HNB-a kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupilo prije 30. 6. 2013. Zakon o obveznim odnosima i Ostali odnosi 12 % eskontna stopa HNB-a

Dobit

beskamatno tržišna kamata minimalni prihod s kamatom prizna rashod beskamatno minimalni pris kamatom hod rezidenta ispod 7 % ili kamata 7 % godišnje iznad 7 % beskamatno minimalni rasS kamatom hod rezidenta ispod ili iznad kamata 7 % godišnje 7%

min. 3 % Vlasnik koji godišnje nije zapo- ispod 3 % slenik godišnje

Tablica 34. Stope zakonskih zateznih kamata od 30. 6. 2013. Razdoblje

Kamata

113

TIM4PIN INFO

9. Ostale obavijes

Tablica 37. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini

Tablica 36. Stope prireza i uplatni računi za gradove i općine, koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine¹ Grad/ Općina

Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

Pakrac

HR8310010051731812008

Zadar

HR1110010051752012002

Perušić

HR5310010051732312001

Daruvar

HR6110010051706712005

Pazin

HR7910010051732112004

Benkovac HR3110010051701712001 Antunovac HR8410010051700212009 Hrvatska HR7210010051715012000 Kostajnica Ilok

HR4110010051715412004

Sve Lovreč

HR6810010051743112002

Škabrnja

HR5710010051744512007

Sve Ilija

HR3810010051743812009

TIM4PIN MAGAZIN 4/2014.

Vladisavci HR0710010051759712002

114

Šifra Stopa Nova Pri- Objava grada / prireza stopa mjena u NN, općine prije prireod br. za promjene za JOPPD 1. 4. 10 % 37/14. 03182 2014. 1. 7. 12 % 10 % 20/14. 05027 2014. 1. 2. 8% 5/14. 03239 2014. 18. 1. 10 % 3/14. 00671 2014. 1. 2. 5% 9% 2/14. 03212 2014. 1. 1. 5% 1/14. 00175 2014. 1. 1. 5% 10 % 149/13. 00027 2014. 1. 1. 4% 6% 147/13. 01503 2014. 1. 1. 5% 10 % 136/13. 01546 2014. 1. 1. 1% 5% 136/13. 04316 2014. 1. 1. 10 % 155/13. 04456 2014. 1. 10. 10 % 113/13. 04383 2013. 1. 1. 10 % 118/13. 05797 2013.

Sveta Nedjelja (Labin)

HR5210010051743212006

Lukač

HR6010010051724512008

Slavonski Brod

HR4910010051739612002

Žminj

HR6910010051753112005

10 %

Dubrovnik HR7310010051709812006

15 %

1. 9. 107/13. 04324 2013.

1. 8. 84/13. 2013. 1. 8. 12 % 96/13. 2013. 8. 1. 5% 9/13. 2013. 1 .1. 10 % 147/12. 2013. 8%

¹ Ažurirano s NN-om, br. 37/14. od 24. ožujka 2014.

02453 03964 05312 00981

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 176 168

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 168 176 184 160 184

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 38. Blagdan u travnju 2014.

Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN, br. 33/96 – 130/11) blagdan u travnju ove godine je: 21. travnja (ponedjeljak)

Uskršnji ponedjeljak

Tablica 39. Rokovi za podnošenje obrazaca u travnju 2014. godine za proračune, proračunske korisnike, JLP(R)S-e i neprofitne organizacije Obrasci

Obrazac JOPPD

PDV za mjesečne obveznike Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S) Mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna Konsolidirani mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela Tromjesečni financijski izvještaj proračuna i proračunskih korisnika Tromjesečni financijski izvještaj izvanproračunskih korisnika Skraćeni račun prihoda i rashoda za neprofitne organizacije (S-PR-RASNPF)

Rokovi • na dan isplate primitka ili sljedeći dan • u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva • do 30. travnja 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi do 22. travnja 2014. za ožujak 2014. do 22. travnja 2014. za ožujak 2014. do 10. travnja 2014. do 15. travnja 2014. do 10. travnja 2014. za I. tromjesečje 2014. do 22. travnja 2014. za I. tromjesečje 2014. do 22. travnja 2014. za I. tromjesečje 2014.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

organizira seminar

Petodnevna edukacija

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE

MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PROJEKATA IZ FONDOVA EU

„UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“

Financijski izvještaji i izvještaji o izvršenju proračuna – načela, sadržaj i primjeri sastavljanja

* bespovratna sredstva (eng. grants)

Planiranje proračuna – metodologija i prak čni primjeri. Izrada financijskog plana proračunskih korisnika– metodologija i prak čni primjeri

Materijal: prezentacije predavača

Ne propus te u svibnju!

19. svibnja 20. -21. svibnja

22. – 23. svibnja

5. Koordinacija grado/načelnika rješenja za efikasnu samoupravu održava se 23. travnja 2014. godine s početkom u 11:00 sati u Hotelu Omorika, Crikvenica

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

GRAD CRIKVENICA

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

TIM4PIN MAGAZIN • travanj • 2014.

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

uz pokroviteljstvo Grada Crikvenice i gradonačelnika Damira Rukavine, te suorganizaciju Udruge Gradova.

Prijavnicu, kao i sve dodatne informacije o Koordinacija grado/načelnika te sadržaju predavanja možete pronaći na našoj web stranici www.spi.hr.

Sretan U ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

•

2014

r k s