5-SVIBANJ 2014 TIM4PIN MAGAZINA by TIM4PIN

www.spi.hr

Informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o cestama je

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

Nerazvrstane ceste, koje su od najvećeg značaja za jedinice lokalne samouprave, navedenim zakonom dane su na upravljanje jedinicama lokalne samouprave odnosno njihovim komunalnim poduzećima. Zakon istovremeno omogućava sređivanje stanja upisa u katastar i zemljišnu knjigu s ciljem upisa vlasništva jedinica lokalne samouprave česticama nerazvrstanih cesta.

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

Zakonom o cestama (NN 81/11, 22/13, 54/13) i nedavnim novelama navedenog zakona u potpunosti je razvrstano ukupno 26.963,9 kilometara cesta u Republici Hrvatskoj, i to: 1.413 km autocesta, 6.867 km državnih cesta, 9.703 km županijskih cesta i 8.979 km lokalnih cesta.

TIM4PIN MAGAZIN • svibanj • 2014.

REGISTAR NERAZVRSTANIH CESTA

Kako bi jedinice lokalne samouprave što učinkovitije upravljale postupcima potrebnim za upis stvarnih prava nerazvrstanih cesta u službene evidencije (katastar i zemljišnu knjigu), te uspješno izvještavale o trenutnom stanju postupaka sređivanja upisa vlasništva i konačnosti postupaka, u mogućnosti smo Vam ponuditi slijedeća rješenja:

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

• Dodatne mjere fiskalne konsolidacije • EU fondovi vs. JPP - dilema koje nema • Dokup mirovine • Radna mjesta i koeficijen u školstvu • Upravljačko računovodstvo i interna revizija u zdravstvu • Porez na nasljedstva i darove

aplikacije SPI/Registar nekretnina i SPI/Prostorni informacijski sustav konzultantske i savjetodavne usluge iz područja upravljanja imovinom, katastra i zemljišne knjige omogućavamo suradnju s geo-partnernima - izvođačima potrebnih radova na sređivanju stanja upisa

ISSN 1848-7610

SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOST 9

771848 761002

BROJ

•

2014

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira Petodnevnu edukaciju

„UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Zagreb, hotel Palace, 19. – 23. svibnja 2014. Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova. Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća. Program edukacije: Modul 1: Osnove EU Modul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga Modul 3: Provedba EU projekata

8 radnih sa 16 radnih sa 16 radnih sa

19. svibnja 20. -21. svibnja 22. – 23. svibnja

Cijena petodnevne edukacije: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi) Naknada za sudjelovanje za pojedine module iznosi: MODUL 1: 800,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). MODUL 2: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). MODUL 3: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). Sudionici po završetku dobivaju uvjerenje o pohađanju pojedinog modula edukacije. Modul 1 OSNOVE EU – upoznavanje polaznika s dostupnim fondovima EU Trajanje 8 radnih sa (1 radni dan) – osnove EU Kratki U okviru ovog modula bi će pokrivene slijedeće teme: opis - Prezentacija i presjek dostupnih fondova EU - Sustavi provedbe fondova EU - Pregled jela i ins tucija nadležnih za praćenje i provedbu programa EU - Objava natječaja/poziva na dostavu projektnih prijedloga (gdje se objavljuju, kako ih pra i kada se javi ) - Kriteriji prihvatljivos projekata i prijavitelja - Vrste ugovora - Partnerski princip u provedbi fondova EU - Potrebni opera vni i financijski kapacite Metode - Interak vni pristup predavača i polaznika u manjim grupama - Posebno pripremljeni materijali (prezentacije, primjeri iz prakse)

Modul 2 BESPOVRATNA SREDSTVA - PRIPREMA PROJEKTNIH PRIJEDLOGA – Upravljanje projektnim ciklusom (PCM) Trajanje 16 radnih sa (uobičajeno puna 2 radna dana) – osnove PCM-a Kratki Polaznici se upoznaju s metodologijom pripreme projekata za pozive na dostavu opis projektnih prijedloga gdje se detaljno obrađuje svaki dio procesa prijave projekta, od osmišljavanja ideje do razrade ak vnos , vremenskog planiranja, izrade logičke matrice i pripreme proračuna. Dodatne mogućnos : - polaznici započinju izradu vlas tog projektnog prijedloga uz nadzor i savjete predavača - detaljno se prolazi kroz metodologiju i proces ocjenjivanja i odabira projekata (na programskoj razini) - prezentacija iskustava i pozi vnih primjera iz prakse (kako to izgleda u stvarnos ) Dan 1 1. Uvod u projektni menadžment 2. Predstavljanje standardnog prijavnog obrasca (eng. Applica on form) – grant scheme 3. Projektni prijedlog: - Svrha projekta ( Definicija svrhe projekta, usklađivanje očekivanja na projektu) - Ciljevi (opći i specifični) - Relevantnost projekta za određeni poziv - Opis ak vnos i rezultata (povezivanje s logičkom matricom) - Metodologija i pokazatelji rezultata projekta - Trajanje i indika vni plan ak vnos 1. Održivost 4. Logička matrica – izrada logičke matrice i povezivanje sa prijavnim obrascem Dan 2 - Proračun (budget projekta) – detaljno se prolazi kroz pravila budže ranja za sve skupine troškova (ljudski resursi, putovanja, troškovi opreme, ostali troškovi (seminari, publikacije, prijevodi, radovi itd.) - Analiza primjera loših proračuna - Izrada prijedloga proračuna za projekt Metode - Interak vni pristup predavača i polaznika u manjim grupama - Posebno pripremljeni materijali (prezentacije, radni materijali, primjeri) Modul 3 BESPOVRATNA SREDSTVA - PROVEDBA EU PROJEKATA Trajanje 16 radnih sa (uobičajeno puna 2 radna dana) – osnove provedbe projekata Kratki Polaznici se upoznaju s pravilima provedbe projekata u okviru EU bespovratnih opis sredstava koja počivaju na PRAG procedurama (Prac cal Guide to contract procedures for EU external ac ons) i sklopljenim Ugovorima u bespovratnim sredstvima. Dodatne mogućnos : - polaznici razvijaju plan provedbe i stavljaju ga u realne vremenske okvire uz nadzor i savjete predavača - detaljno se prolazi kroz dokumente za provođenje nabave (usluga, roba i radova) - prezentacija sustava i pozi vnih primjera iz prakse (kako to izgleda u stvarnos) Dan 1 - Tko je tko u provedbi? – upoznavanje s jelima nadležnim za provedbu EU programa - Sadržaj standardnog Ugovora o bespovratnim sredstvima (eng.Standard grant contract) - opći i posebni dijelovi ugovora - Upravljanje projektom – opća pravila projektnog managementa - Izvještavanje – obveze izvještavanja u okviru grant schema (ak vnos i financije) - Izmjene ugovora (realokacje i dodatci ugovoru (addendum)) - Pravila komunikacije i vidljivos Dan 2 - Pravila podugovaranja – osnovna pravila za procedure jedne ponude i natjecateljsko pregovaračku proceduru - Izrada plana nabave - Procedure oslobađanja od PDV-a - Prihvatljivost troškova - Priprema izvješća (među i izvršnog izvješća) - Računovodstvo projekta Metode - Interak vni pristup predavača i polaznika u manjim grupama - Posebno pripremljeni materijali (prezentacije, radni materijali, primjeri)

U se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00. P : • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

Izobrazbu u području javne nabave Zagreb, hotel Palace, 26.-31. svibanj (6 dana), s početkom u 8:30 sa

Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu izobrazbe u području javne nabave. Redovito sudjelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodarstva i dobivanje cer fikata stručnos za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe. Cilj izobrazbe: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigura da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom postupku posjeduje važeći cer fikat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vješ na u području javne nabave. Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sa koji se provodi prema nastavnom „PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012). Datum održavanja: 26.-31. svibanj 2014. (6 dana/s početkom u 8:30 sa ) Broj polaznika: maksimalno 50 Nastavni materijal: • materijal s prezentacijama predavača • materijal s propisima koji se mogu koris

i prilikom polaganja ispita.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV) Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Mjesec svibanj u koji smo zakoračili obasu raspravama i polemikama oko opravdanos i posljedicama širenja outsouringa u našem javnom sektoru, već u prvim danima najavio je da će bi buran. Vijest svih vijes je svakako neočekivana i stručnjacima pomalo zbunjujuća smjena “našega strukovnog šefa”, ministra financija Slavka Linića. Evo potvrde dobro poznate izreke da “tko radi taj i griješi”, a logično je onda i da tko puno radi još više griješi. Gdje je prag greške, kada se i kome on postavlja ili tolerira, pitanje je koje zasigurno nema jednoznačan odgovor ni u vremenu ni u prostoru, a napose ako mu dodamo poli čku dimenziju. Pa stoga ostavimo ocjenjivanje i komentare onima koji od toga žive. Također, nešto što nikoga odgovornog u javnom, ali ni u privatnom i neprofitnom sektoru ne može ostavi posve ravnodušnim je vijest, da su eto neki fakulte porezno zgriješili pogrešnim tretmanom angažiranja i plaćanja izvršitelja na pojedinim poslovima i izvršenjima različi h poslova i djela. Konfuzija na relaciji jednoznačnog razumijevanja propisa o radu, propisa o autorskim i drugim srodnim pravima, te propisa o obveznim odnosima je takva da se malo koji poslodavac može sa sigurnošću pohvali da je nje pošteđen. Možemo naves jedan jednostavan svakidašnji primjer. U školi, na npr., otoku se razboli učiteljica. Nastavu valja održava , ali nema tko osim učiteljice koja je nedavno o šla u mirovinu. Da bi se ovoga posla primila ima dvije zakonite mogućnos . Stavi svoju mirovinu u mirovanje i zasnova radni odnos na određeno, nepuno radno vrijeme ili besplatno iz solidarnos prema ravnatelju i djeci, zamijeni svoju mlađu kolegicu. Zašto tako? Jer njen kratkotrajni angažman sadržajno ne udovoljava karakteru ugovora o djelu, a još manje autorskom djelu. Pojam privremenih i povremenih poslova iščeznuo je davno i propisi o radnom pravu ih ne poznaju. I eto posla za inspekciju rada, a vjerovatno i za poreznu inspekciju. Možete li i vi u svojim sredinama prepozna slične situacije u kojima razne ad hoc poslove odrade neki vanjski suradnici ili pak zaposlenici, koji umjesto opet oživjele i popularne “3 osmice” rade do kasno u noć i vikendima? I za to su posebno plaćeni. Sve je sigurno u redu dok, kako najčešće kažu eksponirani u javnom životu: “ins tucije rade svoj posao”. Ali ne kod vas, nego kod nekoga drugoga. Pa pus mo i tu temu ins tucijama. Mjesec svibanj donosi nam i nove, druge po redu izbore naših zastupnika u EU sabor. Predizborna se kampanja intenzivira. Kandida na izbornim listama trude se svaki na svoj način predstavi se i uvjeri nas birače, da su baš oni koje treba zaokruži , da im preferencijalni glas, a me da glas i lis na kojoj se nalaze. Pa učinimo to onda 25. svibnja. To je naše pravo i građanska dužnost. Do tada, za relaksaciju od javne svakodnevnice, pročitajte poneki koristan tekst koji smo vam pripremili i u ovom broju! Srdačan vam pozdrav s poštovanjem!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

impressum

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora

Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Oblikovanje naslovnice i grafička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag. iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

TIM4PIN MAGAZIN 3/2014. 5/2014.

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Uredništvo:

Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41 Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www. m4pin.hr E-pošta: centar@ m4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA

OBRAČUN PRIJEVOZA PREMA TKU I OSTVARIVANJE ODREĐENIH MATERIJALNIH PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA I SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA R

1. ZAGREB, 19. SVIBNJA: • OBRAČUN PRIJEVOZA PREMA TKU I OSTVARIVANJE ODREĐENIH MATERIJALNIH PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA (od 10.00 do 12.00 h)

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

2. RIJEKA, 27. SVIBNJA:

Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Kroz raspravu odgovorit ćemo na sljedeća pitanja: • tko nepravilnos uočava • tko o nepravilnos ma izvještava • kako se postupa s nepravilnos ma • koja je uloga osobe za nepravilnos . Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepravilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos . Naknada za sudjelovanje po sudioniku za usavršavanje iznosi 350,00 kuna (uključen PDV).

• SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA (od OBRAČUN PRIJEVOZA PREMA TKU I OSTVARIVANJE 10.00 do 12.00 h) i • OBRAČUN PRIJEVOZA PREMA TKU I OSTVARI- ODREĐENIH MATERIJALNIH PRAVA U JAVNIM VANJE ODREĐENIH MATERIJALNIH PRAVA U SLUŽBAMA JAVNIM SLUŽBAMA (od 13.00 do 15.00 h) za djelatnos kulture, zdravstva, znanos i visokog obrazovanja, socijalne skrbi, osnovnih i srednjih škola 3. SPLIT, 28. SVIBNJA: Svibanj je mjesec prilagodbe novom načinu obračuna naknade troškova prijevoza na posao i s posla u svim dje• SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA (od latnos ma javnih službi. Obzirom na potpuno drugačiji 10.00 do 12.00 h) i • OBRAČUN PRIJEVOZA PREMA TKU I OSTVARI- način obračuna te na činjenicu da je cijeli članak 67. koji VANJE ODREĐENIH MATERIJALNIH PRAVA U definira pravo prijevoza kompliciran za tumačenje, a primjena istog je već u obvezi, potrebno je riješi sve nedoJAVNIM SLUŽBAMA (od 13.00 do 15.00 h) umice i upite u najkraćem mogućem roku. Potrebno je U Rijeci i Splitu moguća odvojena prijava na pojedinu utvrdi tko nije i zašto, a tko zaista jest obvezan primjeradionicu po izboru. njiva ograničenja i zabrane u ispla dnevnica, jubilarnih Cijena pojedine radionice iznosi 350,00kn. Ako se od- nagrada, regresa za godišnji odmor i božićnica. lučite za obje radionice, snižena ko zacija će iznosi PROGRAM sveukupno 600,00 kn. 1. DIO Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 Temeljni kolek vni ugovor – vremensko važenje i 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-43, model 00. stupanje na snagu Zabrana i ograničenja isplate materijalnih prava Prijavi se možete: prema Dodatku II • e-poštom: prijave@ m4pin.hr Naknada za trošak prijevoza (čl. 67. TKU-a) • on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php Izdvojeni najčešći upi • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 2. DIO 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, Vaša pitanja 099/3037-678 Više o seminarima možete pročita stranici www. m4pin.hr

na internetskoj

Naknada za sudjelovanje po sudioniku za usavršavanje iznosi 350,00 kuna (uključen PDV).

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

Izobrazbu u području javne nabave Zagreb, hotel Palace, 26.-31. svibanj (6 dana), s početkom u 8:30 sa

i prilikom polaganja ispita.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV) Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB38, model 00.

Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Nastavni materijal: • materijal s prezentacijama predavača • materijal s propisima koji se mogu koris

Sustav javne nabave 2013./2014. Knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. Redaktor: 'ůŽƌŝũĂ ZĂŐƵǎ͕ ŵĂŐ͘ ŽĞĐ͘ <ŶũŝŐĂ ũĞ ŶĂŵŝũĞŶũĞŶĂ ŽƐŽďĂŵĂ ŬŽũĞ ĂŬƟǀŶŽ ƐƵĚũĞůƵũƵ Ƶ ƉƌŝƉƌĞŵŝ ŝ ƉƌŽǀŽĜĞŶũƵ ƉŽƐƚƵƉĂŬĂ javne nabave. ͻ aƚŽ ŶĂŵ ĚŽŶŽƐĞ ŶŽǀĞ ŽĚƌĞĚďĞ ǌĂŬŽŶŽĚĂǀŶŽŐ ŽŬǀŝƌĂ Ƶ ƐƵƐƚĂǀƵ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͍ ͻ <ĂŬŽ ƉůĂŶŝƌĂƟ ũĂǀŶƵ ŶĂďĂǀƵ ŝ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ WůĂŶ ŶĂďĂǀĞ͍ ͻ <ĂŬŽ ƵƐŬůĂĚŝƟ ĮƐŬĂůŶƵ ŽĚŐŽǀŽƌŶŽƐƚ ŝ ũĂǀŶƵ ŶĂďĂǀƵ͍ ͻ <ĂŬŽ ŽƌŐĂŶŝǌŝƌĂƟ ŝŶƐƟƚƵĐŝũƵ ŶĂƌƵēŝƚĞůũĂ ŝ ƉŽǀĞđĂƟ ƌĂǌŝŶƵ ƐƚƌƵēŶŽƐƟ ĚũĞůĂƚŶŝŬĂ ŬŽũŝ

ƐƵĚũĞůƵũƵ Ƶ ƉƌŽĐĞƐƵ ŶĂďĂǀĞ ƐƵŬůĂĚŶŽ ŶŽǀŝŵ ƉƌŽƉŝƐŝŵĂ͍ ͻ <ĂŬŽ ŬŽŵƵŶŝĐŝƌĂƟ Ɛ ŐŽƐƉŽĚĂƌƐŬŝŵ ƐƵďũĞŬƟŵĂ͍ ͻ <ĂŬŽ ŬǀĂůŝƚĞƚŶŽ ŝǌƌĂĚŝƟ ĚŽŬƵŵĞŶƚĂĐŝũƵ ǌĂ ŶĂĚŵĞƚĂŶũĞ͕ ĞĮŬĂƐŶŽ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ ŝ ƉƌŽǀĞƐƟ ƉŽƐƚƵƉĂŬ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͕ ŶĂďĂǀŝƟ ŝ ǌĂĚŽǀŽůũŝƟ ƐƚǀĂƌŶĞ ƉŽƚƌĞďĞ ŶĂƌƵēŝƚĞůũĂ͕ ƉƌĂƟƟ ƌĞĂůŝǌĂĐŝũƵ ƵŐŽǀŽƌĂ͍ ͻ <ŽũĞ ƐƵ ŶŽǀĞ ŽĚƌĞĚŶŝĐĞ Ƶ ƉƌĂǀŶŽũ ǌĂƓƟƟ͍ KĚŐŽǀŽƌĞ ŶĂ ŶĂǀĞĚĞŶĂ ƉŝƚĂŶũĂ ƉƌŝƉƌĞŵŝůŝ ƐƵ ǌĂ ǀĂƐ ƐƚƌƵēŶũĂĐŝ ŬŽũŝ ƐƵ ƉŝƐĂůŝ ƉƌŽƉŝƐĞ ŝǌ ƉŽĚƌƵēũĂ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͕ ŬĂŽ ŝ ƐƚƌƵēŶũĂĐŝ ŬŽũŝ ƐƵ ƐǀĞ ƉŽƐƚƵƉŬĞ Ƶ ƉƌĂŬƐŝ ŝ ƉƌŽǀŽĚŝůŝ͘

Popust: 300 kn ϮϱϬ ŬŶ͊

<ŶũŝŐĂ ũĞ ĂǎƵƌŝƌĂŶĂ ŶŽǀŝŵ ǌĂŬŽŶƐŬŝŵ ŝǌŵũĞŶĂŵĂ͊

ŝũĞŶĂ ŝǌĚĂŶũĂ͗ 250 kuna ;W s ƵŬůũƵēĞŶͿ EĂƌƵĚǎďĞ ŵŽǎĞƚĞ ƐůĂƟ ŵĂŝůͲŽŵ ŶĂ͗ ĐĞŶƚĂƌΛƟŵϰƉŝŶ͘Śƌ͕ ĨĂŬƐŽŵ ŶĂ ďƌŽũ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ ŝůŝ ŽŶͲůŝŶĞ͗ ǁǁǁ͘ƟŵϰƉŝŶ͘Śƌ͘

EĂǌŝǀ͗ TIM4PIN Ě͘Ž͘Ž͘ ǌĂ ƐĂǀũĞƚŽǀĂŶũĞ hůŝĐĂ ŐƌĂĚĂ sƵŬŽǀĂƌĂ ϮϯϳĂ ϭϬ ϬϬϬ ĂŐƌĞď ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϳϱϱ ĨĂǆ ŝ ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ ŵŽď͗ ϬϵϵͬϯϬϯϳͲϲϳϳ͕ ;ͲϲϳϴͿ ĐĞŶƚĂƌΛƟŵ4pin.hr ǁǁǁ͘Ɵŵ4pin.hr

/ŵĞ ŽĚŐŽǀŽƌŶĞ ŽƐŽďĞ͗

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

ĚƌĞƐĂ͗

<ŽŶƚĂŬƚ ƚĞůĞĨŽŶ͗ &Ăǆ͗ K/ ͗ / E͗ ͲŵĂŝů͗ ĂƚƵŵ͗ EĂƌƵĚǎďĞŶŝĐĂ ďƌŽũ ͗ RB KƉŝƐ ŝũĞŶĂ <ŽŵĂĚĂ ϭ͘

hŬƵƉŶĂ ĐŝũĞŶĂ

^ƵƐƚĂǀ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ ϮϬϭϯͬ͘ϮϬϭϰ͘ ϮϱϬ͕ϬϬ ;ƵŬůũƵēĞŶ W sͿ WƌŝůŝŬŽŵ ƉůĂđĂŶũĂ Ƶ ͚͚ƉŽǌŝǀ ŶĂ ďƌŽũ͛͛ ƵƉŝƐĂƟ͗ OIB pravne osobe - 54 Model: 00 IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013./2014.

SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA • DJEČJI VRTIĆI • OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI • USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI • OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE • SUDOVI I ODVJETNIŠTVA • USTANOVE U ZDRAVSTVU • USTANOVE U KULTURI • JAVNE VATROGASNE POSTROJBE • FAKULTETI I INSTITUTI

NE PROPUSTITE INTERAKTIVNE RADIONICE S PUNO RAZGOVORA, RASPRAVA I RJEŠENJA Zagreb, lipanj, od 10h do 15.30h

TEME RADIONICA 1. Fiskalna odgovornost – što je važno pripremi za polugodište, Izvještaj o nepravilnos ma 2. Polugodišnji financijski izvještaji – specifične evidencije poslovnih događaja i transakcija 3. Mogućnos financiranja iz EU fondova s primjerima projekata 4. Primjena kolek vnih ugovora Detaljan program radionica i datum održavanja bit će objavljen jekom svibnja. Materijal: prezentacije predavača Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 600,00kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste ins tucije bez materijala iznosi 400,00kn.

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php

• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Prijavi se možete:

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-37, model 00.

SADRŽAJ

AKTUALNOSTI I PROPISI

POREZI I DOPRINOSI

LOKALNA SAMOUPRAVA

Obavijest Ministarstva financija Obavezna primjena IBAN-a u transakcijama platnog prometa od 1. 6. 2014. godine 7

Anamaria Ester Galinec Nastanak oporezivog događaja i odbitak pretporeza 47

Desanka Sarvan Povreda načela jednakos građana u općim ak ma JLS-a 83

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Ivana Kunić Ana Michieli Pavuna Dodatne mjere fiskalne konsolidacije 8

Kris na Kosor Mogućnos financiranja projekata u kulturi iz fondova i programa EU 57

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

ZDRAVSTVO

RAČUNOVODSTVO Danka Mihaljević Kontrole potrošnje unutar izvora financiranja u sustavu državne riznice 14 PRAVO Bernardica Rubčić Ovrhe na nekretninama i pokretninama 18 JAVNA NABAVA

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Ante Loboja Odgovori na pitanja 24

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Damir Juričić Jesu li doista EU fondovi alterna va javno-privatnom partnerstvu? 9

Mirjana Mahović Komljenović Porez na nasljedstva i darove 51

Sabina Rebrović Podizvoditelji u postupcima javne nabave 32 PLAĆE I NAKNADE Vesna Šiklić Odak Ins tut dokupa mirovine 36 Maja Butorac Novos u ostvarivanju materijalnih prava za službenike i namještenike u javnim službama 42

Marela Knežević Nikolina Bibić Modeli uspostave unutarnje revizije u sustavu zdravstva 64 Ivana Dražić Lu lsky Nikola Butorac Mogućnost implementacije ABC metode u sustavu zdravstva 70 ŠKOLSTVO Fadila Bahović Izmjene naziva radnih mjesta i koeficijenata složenos u školstvu 78

Alan Vajda Novi Pravilnik o gospodarenju otpadom 89 TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 95 2. Naknade korisnika državnog proračuna 96 3. Plaće 98 4. Naknada plaće zbog bolovanja 103 5. Drugi dohodak 104 6. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka fizičkim osobama 106 7. Ostale obavijes 108

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE Zagreb, hotel Palace, 23. i 24. lipanj 2014. godine (8 sa ), s početkom u 9:00 sa Pozivamo vas na jednodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka koji su sve postupke u praksi i provodili, nauči koje nepravilnos treba zna izbjeći i kako pravilno proves postupke javne nabave sukladno novom zakonodavstvu javne nabave. Program usavršavanja je namijenjen svim osobama koje rade na tajničkim poslovima i poslovima financijsko materijalnog poslovanja proračuna, proračunskog korisnika i javnog trgovačkog društva, odnosno osobama koje sudjeluju u pripremi i provedbi postupaka, ugovaranju i realizaciji javne nabave. Ovaj program usavršavanja važan je i za osobe sa cer fikatom u području javne nabave jer ga je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fikata u području javne nabave.

OBAVIJEST MINISTARSTVA FINANCIJA

AKTUALNOSTI I PROPISI

Obavezna primjena IBAN-a u transakcijama platnog prometa od 1. 6. 2014. godine Ministarstvo financija RH – Državna riznica , još je 07. travnja 2014. godine upozorilo sve subjekte u sustavu držanog proračuna o obveznoj uporabi IBAN-a u transakcijama platnog prometa. Zbog važnos ovog financijsko-tehničkog detalja u nastavku objavljujemo u cijelos Uputu (Klasa: 400-06/14-01-142: Ur.broj: 513-05-02-14-1, Zagreb, 7. travnja 2014. g) Sukladno Odluci HNB-a o načinu otvaranja transakcijskih računa (NN br. 3/11, 35/11, 50/11, 89/11, 101/11, 135/11, 56/12, 18/13, 23/13 ) od 01. 06. 2014. obvezna je primjena IBAN konstrukcije računa u svim nalozima za plaćanje. Od navedenog datuma banke više neće izvršava naloge za plaćanje s neispravnom instrukcijom za platnu transakciju (s računima primatelja u BBAN konstrukciji).

Stoga molimo sve korisnike Državnog proračuna koji još uvijek koriste stare zbrojne naloge u elektroničkom obliku za isplatu plaće da u što kraćem roku prilagode svoje informacijske sustave novom standardu ZNK 4, kako bi izbjegli moguće probleme nakon 1. 6. 2014. godine. Računi primatelja u datoteci za isplatu plaća i drugih primanja, kao i na ručnom popisu moraju bi navedeni u IBAN konstrukciji.

S obzirom na to da veliki broj korisnika platnih usluga sudjeluje u platnom prometu s instrukcijom za platnu Upute u vezi s navedenim raspoložive su na internettransakciju na način da kao račun Primatelja: skim stranicama banaka, Hrvatske udruge banaka i • navodi IBAN banke u kojoj vodi račun Primatelja, a HNB-a. u podacima „Poziva na broj primatelja“ navodi podatak „broj par je“ transakcijskog računa Primatelja (31xxxxxxxx ili 32xxxxxxxx ili 35xxxxxxxx) ili TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje • još uvijek navodi BBAN konstrukciju računa Primatelja (VBDI-31xxxxxxxx, ili 32xxxxxxxx ili organizira 35xxxxxxxx) ovime vas želimo izvijes da će se takvi nalozi za plaćanje od 1. 6. 2014. godine smatra neispravnima i da će njihovo izvršavanje bi odbijeno.

S obzirom na to da računi primatelja trebaju bi u IBAN konstrukciji od 1. 6. 2014. godine, svi zbrojni nalozi u elektroničkom obliku za isplatu plaća ili drugih primanja koji imaju predviđeno 10 ili 11 mjesta za broj računa, prestat će vrijedi .

Zagreb, hotel Palace, 19. – 23. svibnja 2014. TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Za podsje je da je u procesu uvođenja IBAN-a u nacionalni platni promet izrađen standardizirani zbrojni nalog za isplatu osobnih i drugih primanja (tzv. ZNK 4), koji je obvezan u svim bankama u Hrvatskoj.

„UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“

Sugerira se svim korisnicima Državnog proračuna koji do danas nisu ažurirali svoje baze podataka IBAN konstrukcijom računa za račune fizičkih osoba da to učine u suradnji s bankama dostavljajući na verifikaciju raspoložive podatke.

Petodnevnu edukaciju

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 336.2

Dodatne mjere fiskalne konsolidacije Ivana Kunić * Ana Michieli Pavuna ** Autorice u tekstu u kratkim crtama opisuju Dodatne mjere fiskalne konsolidacije, koje je Vlada kao poseban dokument usvojila sredinom travnja 2014. godine, uz mjere fiskalne konsolidacije koje su sadržane u već prethodno donesenim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu.

1. Uvod Vijeće Europske unije je, na prijedlog Europske komisije, 28. siječnja 2014. donijelo preporuke kojima se od Republike Hrvatske traži rješavanje prekomjernog deficita, i to na način da do 2016. godine smanji svoj proračunski manjak ispod 3 % BDP-a, te dug opće države dovede na putanju smanjenja ispod 60 % BDP-a dvije godine kasnije. U okviru preporuka Vijeća Europske unije, Republika Hrvatska mora donije strukturne konsolidacijske mjere u iznosu od 2,3 % bruto domaćeg proizvoda u 2014. godini.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Hrvatski sabor je u skladu s preporukama Vijeća Europske unije na sjednici održanoj 21. ožujka 2014. donio Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 39/14). Ovim Izmjenama i dopunama predviđene su mjere na prihodnoj strani u iznosu od 5,8 milijardi kuna ili 1,7 % BDP-a, a na rashodnoj strani u iznosu od 2,9 mlrd. kuna ili 0,8 % BDP-a. S obzirom na to da je strukturni učinak ovih mjera 1,9 % BDP-a, što je manje nego što se navodi u preporukama Vijeća Europske unije, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. travnja 2014. usvojila Dodatne mjere fiskalne konsolidacije za 2014. godinu, kao i Mjere privremene obustave izvršavanja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu. Procijenjeni učinak h dodatnih mjera iznosi 0,4 % BDP-a ili 1,3 milijarde kuna.

2. Dodatne mjere fiskalne konsolidacije za 2014. godinu Dodatne mjere fiskalne konsolidacije uključuju i prihodnu i rashodnu stranu proračuna. Mjere na prihodnoj strani Dodatne mjere na prihodnoj strani državnog proračuna imaju fiskalni učinak od 700 milijuna kuna, odnosno *

Ivana Kunić, mag. oec., Ministarstvo financija RH. Ana Michieli Pavuna, mag. oec., Ministarstvo financija RH.

0,2 % bruto domaćeg proizvoda, a uključuju povećanje trošarina na energente i električnu energiju, te izmjene relevantnih propisa kojima će se ostvari veći prihodi od telekomunikacijskih usluga. U nastavku navedenoga Uredbom o izmjeni Uredbe o visini trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon (NN, br. 48/14), koja je također usvojena na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 17. travnja 2014. povećane su trošarine na olovni benzin, bezolovni benzin i na plinsko ulje za pogon za 20 lipa/litra. Ovo povećanje predloženo je i s obzirom na to da je visina trošarina na plinsko ulje za pogon (dizelsko gorivo) u Republici Hrvatskoj neznatno viša od minimalne visine trošarine koju propisuju relevantni europski propisi, te da su visine trošarina na ostale na ne derivate tek nešto iznad minimuma, koji propisuje Europska unija u svojem zakonodavstvu i među najnižima su u Europskoj uniji. Mjere na rashodnoj strani Dodatne mjere na rashodnoj strani državnog proračuna imaju fiskalni učinak od 390 milijuna kuna, odnosno 0,1 % bruto domaćeg proizvoda. Člankom 43., stavkom 1. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) propisano je da, ako se u jeku proračunske godine zbog nastanka novih obveza za državni proračun ili promjena gospodarskih kretanja povećaju rashodi i/ili izdaci, odnosno smanje prihodi i/ili primici državnog proračuna, Vlada može, na prijedlog Ministarstva financija, obustavi izvršavanje pojedinih rashoda i/ili izdataka. Slijedom navedenog, Mjerama privremene obustave izvršavanja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu ograničen je iznos subvencija raspoloživih za ugovaranje i isplatu u 2014. godini u ukupnom iznosu od 390 milijuna kuna, i to na pozicijama Ministarstva financija u iznosu od 150 milijuna kuna, Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 100 milijuna kuna, Ministarstva gospodarstva u iznosu od 100 milijuna kuna i na pozicijama Ministarstva poduzetništva i obrta u iznosu od 40 milijuna kuna. Također, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je zaduženo da osigura smanjenje ukupnih rashoda izvanproračunskog korisnika državnog proračuna Hrvatskih cesta (HC-a) u 2014. godini u iznosu od 250 milijuna kuna, te o istom izvijes Ministarstvo financija.

UDK 336.2

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Jesu li doista EU fondovi alterna va javno-privatnom partnerstvu? Damir Juričić * Nepotpuno poznavanje i interpre ranje bi i karaktera javno-privatnog partnerstva u posljednje vrijeme stavlja ga u konkurentski odnos s načinima financiranja isporuke javnih dobara, a posebice s financiranjem iz strukturnih i inves cijskih fondova EU. Kako se radi o bitnim i formalno različi m pojmovima, u članku se nudi detaljnije obrazloženje s ciljem efikasnog odlučivanja o subvencioniranim modelima isporuke javnih građevina.

1. Uvod

• subvencija (Europski strukturni i inves cijski fondovi, Fond za zaš tu okoliša i energetske učinkoviU posljednje se vrijeme u javnos is ču stavovi o tomu tos i slični) nikako ne mogu bi alterna va modekako se određene javne građevine ne bi trebale ispolu isporuke javne građevine. ručiva po modelu javno-privatnog partnerstva (JPP), nego bi za društvenu zajednicu bilo je inije te građe- U nastavku teksta slijedi detaljnije obrazloženje s civine financira iz bespovratnih sredstava Europskih i ljem efikasnog odlučivanja o subvencioniranim mostrukturnih fondova. Štoviše, otvoreno se pozivaju gra- delima isporuke javnih građevina. đani da se referendumom izjasne jesu li za primjenu modela JPP-a ili za EU fondove. Provođenje neposred- 2. Modeli isporuke javnih građevina ne demokracije posredstvom referenduma je prema U uvje ma dužničke krize, tj. u uvje ma prekomjermišljenju autora ovog teksta pozi van i dobrodošao nog duga i deficita u kojemu se hrvatski javni sektor način utvrđivanja sklonos , stava i mišljenja zajednice, danas nalazi, javna jela nastoje povećanjem efikakoje se po okončanju referenduma treba uvaži . snos u provedbi javnih inves cija smanji jaz izme-

Dr. sc. Damir Juričić, Agencija za javno-privatno partnerstvo.

1 Na primjer: ugovaranja vanjskih usluga (outsourcing), leasing, korpora zacija, priva zacija i sl.

U najširoj svjetskoj praksi na raspolaganju su im ra• model JPP-a nije model financiranja kako se is če u zliči modeli1, ali dva su modela u zadnjih dvadeset pitanju, već je to model isporuke javnih građevina godina privukla najveću pozornost: tradicionalni mopoput tradicionalnog (proračunskog) modela i

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

đu potražnje i ponude za javnom infrastrukturom posredstvom kojih se pružaju određene javne usluge. Jedan od ciljeva koji javni menadžment postavlja je i smanjenje ukupnih životnih troškova u ukupnom životnom vijeku javne građevine s nepromijenjenim standardom isporučene javne usluge. Razvojem društva, većom raspoloživošću informacija, sviješću o potrebi efikasne alokacije javnog novca, porezni obveznici kao glavni izvori financiranja budžeta javnih jela, postaju zainteresirani za razvoj i primjenu postupaka efikasne i efek vne provedbe javnih inves cija financiranih njihovim novcem. Prema tomu, postaju zainteresirani i za razvoj različi h modela isporuke javnih građevina te za mehanizme i postupke nadzora i kontrole raspolaganja javnim novcem.

Među m, društveno je opravdano i ekonomski racionalno postavi i pitanje o samom referendumskom pitanju: Jeste li suglasni da se izgradnja, dogradnja i rekonstrukcija osnovnih i srednjih škola na području Varaždinske županije financira iz sredstava fondova EU koji su predviđeni za navedenu svrhu umjesto financiranja po modelu Javno-privatnog partnerstva? (Regionalni tjednik, 2014). U uvjerenju da je autor referendumskog pitanja imao namjeru doprinije racionalnom upravljanju županijskim proračunom s ciljem pos zanja najveće koris za lokalne porezne obveznike i krajnje korisnike javne usluge; konkretno, usluge obrazovanja, potrebno je usmjeri pozornost i na činjenicu da je navedeno legi mno referendumsko pitanje imalo dvije formalne greške koje glasače mogu naves na krivi zaključak:

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

del i model JPP-a (Juričić, Kušljić, 2013). Kod primjene tradicionalnog (proračunskog) modela isporuke javnih građevina javno jelo preuzima sve (ili pretežito sve) rizike sadržane u projektu. Pod glavnim rizicima projekta razumiju se, prije svega, rizici povezani s procesom izgradnje (budžeta i vremena izgradnje) i s procesom održavanja (zamjena istrošenih materijala, opera vni troškovi i slično), te rizike u vezi s potražnjom (naplata prihoda od krajnjih korisnika). U procesu javne nabave, kada se kao osnovni kriterij izbora izvođača radova iz privatnog sektora odredi najniža cijena građenja, ponuditelj s najmanjim kapitalnim troškovima bit će izabran kao najpovoljniji. Među m, najniža cijena kapitalnih troškova u dugom razdoblju uporabe prouzročit će veće troškove održavanja i zamjene istrošenih materijala. Ovdje treba usmjeri pozornost na činjenicu da izvođač radova nakon izgradnje građevine izlazi iz posla ostavljajući troškove održavanja na teret javnom jelu – naručitelju, tj. poreznim obveznicima.

Važno obilježje JPP modela je i činjenica da javni partner u fazi pripreme projekta ne definira ulazne karakteris ke javne usluge (poput vrste materijala, podnih i zidnih obloga, tehnologije grijanja i hlađenja prostora, drvenarije i slično), kao što je slučaj kod tradicionalnog modela, već definira isključivo izlazne karakteris ke građevine (poput temperature prostorija, osvjetljenja, kapaciteta i slično). Ovo je bitna razlika zato što se na ovaj način privatnog partnera po če da svojom inova vnošću, iskustvom, znanjem i tehnološkom opremljenošću pronađe najbolja tehnološka rješenja. Privatni partner postaje odgovoran za isporuku ugovorenih standarda u ukupnom ugovorenom razdoblju. U slučaju redovite isporuke ugovorenih standarda javni partner plaća ugovorenu na-

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Primjenom modela JPP-a rizici izgradnje i održavanja (i/ili potražnje) prenose se na privatnog partnera. U slučaju kada privatni partner preuzima rizike izgradnje i održavanja, on prestaje bi zainteresiran za ugradnju materijala snižene kvalitete zato što u slučaju JPP modela i troškovi izgradnje i troškovi održavanja (uvećano i za njihove rizike) padaju na njegov teret u dugom razdoblju životnog vijeka, koji je često veći od 20 godina2. U tom slučaju privatni partner postaje zainteresiran za op mizaciju ukupnih životnih troškova3 iz razloga što materijalizacija h troškova pada isključivo na njegov teret.

Iz prakse je dobro poznato da troškovi u razdoblju uporabe mogu bi nekoliko puta veći od kapitalnih troškova.

Engl. Whole Life Costs: troškovi opisani normom ISO 156865:2009. Na primjer, to su troškovi projek ranja, izgradnje, održavanja, pozi vnih i nega vnih eksternalija, financiranja, poreza, uklanjanja infrastrukture i sl.

UDK 336.2

knadu, a u slučaju ne-isporuke ili djelomične isporuke plaćanja javnog partnera se umanjuju. Dakle, radi se o ex-ante ugovaranju standarda isporuke javne usluge i ex-post plaćanju isporučenih standarda.

3. Subvencionairanje projekata javne infrastrukture Društveno-ekonomski opravdane projekte i financijski neodržive opravdano je subvencionira (EU, 2008). Jedna od osnovnih značajki velikog broja javnih projekata je njihova pretežita financijska neodrživost i ekonomska opravdanost (Juričić, Kušljić, 2014). Pod financijskom neodrživošću podrazumijeva se nedostatak direktnih prihoda za pokriće ukupnih životnih troškova. Među m, iako financijski neodrživa, javna inves cija može stvori dodatne opće društvene koris (kao i troškove) zbog čega će ona ipak bi društveno i ekonomski opravdana. Pod ekonomskom opravdanošću podrazumijeva se dostatnost prihoda od naplate prodanih direktnih usluga uvećanih za pozi vne eksternalije4 za pokriće ukupnih životnih troškova uvećanih za neproizvodne troškove5 (financijski troškovi, troškovi manipulacije zemljištem, troškovi vođenja i upravljanja, porezi i sl.).

Dakle, indirektne koris u obliku pozi vnih eksternalija predstavljaju korist šire društvene zajednice zbog kojih je društveno opravdano isporuči konkretnu javnu građevinu posredstvom koje će se isporučiva 4 Produciranje koris i troškova od pojedinaca društvenoj zajednici na nedobrovoljnoj osnovi. Članovi društvene zajednice ne plaćaju za primljene koris , a proizvođači troškova ne plaćaju za učinjene troškove. Predstavlja razliku između stvarne cijene (od strane društvene zajednice) i obračunate cijene (od pojedinaca). Primjeri pozi vnih eksternalija su: povećanje cijene zemljišta, smanjenje broja nesreća zbog sigurnih prometnica. Primjeri nega vnih eksternalija su: povećanje zagađenos zraka i voda, povećanje troškova zdravstvenog sustava zbog korištenja alkohola i duhana, smanjenje vrijednos des nacije zbog nesustavne izgradnje, svjetlosno zagađenje.

Engl. Non-construc on costs.

UDK 336.2

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

javne usluge (primjerice, gradski i međugradski transportni cestovni i željeznički sustavi, sustavi zbrinjavanja otpadnih voda i krutog komunalnog otpada, sustavi distribucije pitke vode i sl.). Jedan od faktora odluke o isporuci projekta javne infrastrukture u slučaju njegove ekonomske opravdanos je i sposobnost plaćanja naručitelja ili krajnjeg korisnika za isporučene javne usluge.

EU fondova i JPP-a. Referendumsko pitanje bilo bi logičnije u slučaju izjašnjavanja o tradicionalnom ili JPP modelu ili kada bi se odlučivalo hoće li se određena javna građevina financira iz EU fondova ili nekih drugih fondova, koji subvencioniraju pojedine javne projekte.

ski kapacitet (fiskalni kapacitet javnog jela ili osobni dohodak krajnjeg korisnika) iz kojega mogu plaća cijenu isporučenih javnih usluga. Kako bi se povećao financijski kapacitet, iz posebnih se javnih izvora financira razlika (jaz, gap) između potrebnih izvora (izvori potrebni za namirenje ukupnih životnih troškova) i raspoloživih izvora (izvori koji stoje na raspolaganju za plaćanje cijene javnih usluga određeni stvarnom sposobnošću plaćanja6). U slučajevima kada su troškovi proizvodnje javnih usluga veći od cijene koju je spremna honorira potražnja (Amegashie, 2006), javne vlas usmjeravaju bespovratne subvencije kako bi namirenjem dijela troškova proizvodnje javnih usluga ostvarila ravnotežu između ponude i potražnje. Drugim riječima, subvencioniranjem javnih projekata iz javnih fondova troškovi proizvodnje javnog projekta usklađuju se sa kapacitetom potražnje za javnim uslugama, koje se isporučuju konkretnim javnim projektom.

U cilju pružanja transparentne i potpune informacije poreznim obveznicima, ovdje će se na hipotetskom i značajno pojednostavljenom primjeru prezen ra postupak utvrđivanja iznosa subvencije i ocjene opmalnog modela isporuke javne građevine. Pretpostavlja se da javno jelo želi isporuči javnu uslugu zbrinjavanja komunalnog otpada. Projekt zbrinjavanja komunalnog otpada prihvatljiv je projekt za subvencioniranje bespovratnom subvencijom. Iznos subvencije ovisi o sposobnos plaćanja krajnjih korisnika i o parametrima i uvje ma davatelja subvencije (postotak prihvatljivih troškova, rok korištenja, nadzor).

4. Postupak utvrđivanja op malnog modela isporuke subvencioniranog Čest je slučaj u praksi da korisnici javnih usluga konprojekta kretne javne infrastrukture nemaju dovoljan financij-

Racionalan menedžment javnog jela nastoji odabraonaj model isporuke projekta zbrinjavanja komunalnog otpada koji će osigura kon nuitet kvalitete isporučenih standarda javne usluge zbrinjavanja otpada i minimizira troškove poreznih obveznika (nacionalna komponenta). Postupak evaluacije projekta Iz navedenoga se da zaključi da u procesu isporuke određen je trima koracima: javnih projekata postoje modeli i subvencije, koji čine dvije grupe kategorija od kojih svaka ima svoje speci- 1) utvrđivanje iznosa subvencije na temelju karakteris ka projekta i uvjeta davatelja subvencije, te iznofičnos i nije ih moguće u svakom slučaju uspoređisa nacionalne komponente va . Dakle, postoje modeli (npr. JPP) i subvencije (npr. EU fondovi). Ovo se zorno može prikaza sljedećom 2) opterećenje poreznih obveznika u slučaju isporuke projekta po tradicionalnom modelu tablicom: 3) opterećenje poreznih obveznika u slučaju isporuke Tablica 1: Odnos subvencije i modela isporuke javne graprojekta po JPP modelu. đevine

Nakon provedene analize društveno-ekonomske opravdanos , sposobnos plaćanja krajnjih korisnika, vrijednos kapitalnih troškova, rizika i opera vnih troškova, provedena je analiza financijske održivos : ¢

Kategorija Vrsta MODELI Tradicionalni, leasing, JPP, outsourcing, priva zacija i dr. SUBVENCIJE FZOEU, ESIF i dr.

-1000

5 85

110 110 10 10 10 10 5 85

5 85

Engl. Aﬀordability.

Rizici opera vnih troškova Neto novčani tok

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Iz pregleda tablice 1 proizlazi da model isporuke ne Tablica 2: Analiza financijske održivos projekta može bi alterna va subvenciji. Alterna ve je moOpis 1 2 3 4 5 6 7 8 guće pronaći u području modela (analizom op mal- Kapitalni troškovi 900 nog modela isporuke javnih građevina) ili u području Rizici kapitalnih 100 subvencija (za koje je građevine ili prihvatljive troš- troškova Prihodi krajnjih kove efikasnije koris pojedine vrste subvencija). A 110 110 110 110 110 110 110 posljedica je da iz navedenoga proizlazi nelogičnost korisnika Rizici prihoda 10 10 10 10 10 10 10 referendumskog pitanja iz uvoda ovog teksta, zato Opera vnih troškova 10 10 10 10 10 10 10 što nije moguće racionalno donije odluku između

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

UDK 336.2

Neto sadašnja vrijednost projiciranih vrijednos diskon rano po diskontnoj stopi od 5 % godišnje iznosi -377 jedinica, a interna stopa povrata iznosi -5.05 % godišnje, što upućuje na zaključak da je projekt doista financijski neodrživ. Zbog toga je potrebno projekt subvencionira iznosom koji će projekt učini i financijski održivim uz ekonomsku opravdanost. Ukupne subvencije osigurat će se iz EU fonda (grant - G) i nacionalne komponente. Uvje davatelja subvencije iz EU fonda su slijedeći: prihvatljivi troškovi (EC) su 800 jedinica, a maksimalna stopa subvencije (MaxCRpa) iznosi 85 %. Iznos granta se računa prema slijedećoj formuli: G = MaxCRpa * EC *

pomenu da se i kod primjene JPP modela koris ista subvencija u vrijednos od 269 jedinica. Izračun JPP naknade prikazuje tablica 3: Tablica 3: Izračun JPP naknade Opis JPP naknada EU grant Kapitalni troškovi Prihodi od krajnjih korisnika Opera vni troškovi Rizici Neto novčani tok

1 269 900

2 18

3 18

4 18

5 18

6 18

7 18

8 18

9 10 18 18 0

0 110 110 110 110 110 110 110 110 110 0 10 10 10 10 10 10 10 10 10 100 15 15 15 15 15 15 15 15 15 -731 103 103 103 103 103 103 103 103 103

PV(Capex–NR)

(1) Iz tablice 3 proizlazi da JPP naknada iznosi 18 jedinica godišnje. Sadašnja vrijednost h godišnjih svota, diskon rano po diskontnoj stopi od 6 % godišnje, iznosi gdje su Capex = kapitalni troškovi uvećani za njihove 121 jedinicu. Ova vrijednost je ekvivalent nacionalnoj rizike, a NR = neto prihodi. Uvrštenjem navedenih vrikomponen od 127 jedinica kod primjene tradiciojednos dade se izračuna da je projektu potreban nalnog modela isporuke projekta zbrinjavanja komugrant od 269 jedinica. nalnog otpada. Rezulta analiziranih modela isporuNakon određenog granta javni menedžment ispituje ke projekta mogu se saže u tablici 4. kojim će se modelom isporuke javnog projekta najmanje optere porezni obveznici. U razmatranje Tablica 4: Usporedba rezultata analize modela isporuke uzima dva modela: tradicionalni model i JPP model. Tradicionalni Kriterij JPP model Kod primjene tradicionalnog modela opterećenje pomodel reznih obveznika predstavlja iznos nacionalne kom- Sadašnja vrijednost kapitalnih 857 857 ponente. Budući da javno jelo nema ta sredstva troškova osigurana iz proračuna, za izračunatu vrijednost će se Sadašnja vrijednost opera vnih 68 68 treba zaduži . Nacionalna komponenta računa se troškova Sadašnja vrijednost rizika 102 102 prema formuli: NC = Capex *

PV(Capex)

PV(Capex–NR) PV(Capex)

–G

Sadašnja vrijednost prihoda od krajnjih korisnika Nacionalna komponenta Iznos granta Evidencija nacionalne komponente u poslovnim knjigama javnog jela Učinak nacionalne komponente na javni dug

(2)

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

gdje je NC = nacionalna komponenta. Uvrštenjem prethodnih vrijednos u jednadžbu (2) proizlazi da je iznos nacionalne komponente 127 jedinica.

Nakon utvrđene nacionalne komponente, tj. opterećenja poreznih obveznika zbog isporuke projekta zbrinjavanja komunalnog otpada, javni menadžment ispituje opterećenje poreznih obveznika u slučaju kada bi se projekt isporučio po JPP modelu. Pritom, krajnje restrik vno, pretpostavlja da je javni sektor jednako efikasan u upravljanju poslovnim sustavima i javnim građevinama kao i privatni sektor. Da bi ustvrdio opterećenje poreznih obveznika kod primjene JPP modela, izračunava naknadu koju bi plaćao, ako bi izgradnju, održavanje i financiranje prepus o privatnom inves toru. U ovom slučaju porezno opterećenje predstavlja naknada koju će javni partner (konkretno javno jelo) plaća privatnom za uslugu raspoloživos javne građevine, u naravi sustava za zbrinjavanje komunalnog otpada. Ovdje je važno na-

706

127 269 Dug

121 269 Plaćanje iz tekućeg proračuna Ne povećava

Povećava

S obzirom na pretpostavku o jednakoj efikasnos javnog i privatnog sektora u upravljanju poslovnim sustavima i građevinama7, sve vrijednos troškova i rizika su jednake. Modeli se razlikuju po vrijednos nacionalne komponente gdje je nacionalna komponenta, ako se projekt isporuči po JPP modelu manja od one koja nastaje, ako se projekt isporuči po tradicionalnom modelu. Također, potrebno je istaknu da nacionalna komponenta po tradicionalnom modelu predstavlja dug u poslovnim knjigama javnog jela, Ova pretpostavka je nerealna, ali je ovdje istaknuta zbog lakše usporedbe učinka modela. Promjena ove pretpostavke u korist veće efikasnos privatnog sektora smanjuje JPP naknadu kao nacionalnu komponentu koju plaća javni partner.

UDK 336.2

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

koji povećava ukupni javni dug, dok kod primjene JPP Literatura modela nacionalna komponenta predstavlja tekući 1. Amegashie, J. A., (2006). The Economics of Subsiizdatak i ne predstavlja zaduživanje javnog jela te dies, Crossroads, Vol. 6: 7-15. ujedno i ne povećava javni dug. 2. European Union, Regional Policy (2008): Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Projects, July. 5. Zaključak Racionalan javni menadžment će prilikom izračuna mo- 3. Juričić, D.; Kušljić, D. (2013): Principi organizacije i upravljanja tržištem javno-privatnog partnerstva – guće subvencije proves i analizu op malnog modela ispristup javnog sektora, Ekonomske ideje i praksa, poruke konkretne javne građevine. Rezulta ma analize, br. 11. a ne percepcijom, javni menedžment bi se trebao vodi kod odabira op malnog modela isporuke. Europski i do- 4. Juričić, D.; Kušljić, D. (2014): The Economics of Commaći propisi upućuju na zaključak da se subvencija može bining Subsidies with Public-Private Partnership, koris pod jednakim uvje ma kako kod primjene traEkonomski pregled, Vol. 65, No. 1. dicionalnog, tako i kod primjene JPP modela. U svakom slučaju dobro je odabra onaj model koji će maksimizi- 5. Regionalni tjednik (2014): Zaustavimo JPP zajedno, br. 518, 22. travnja. ra koris krajnjih korisnika javne usluge i minimizira porezno opterećenje poreznih obveznika.

Vam donosi informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN br. 94/13)

Uredsko poslovanje za dječje vrtiće Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN br. 94/13) u članku 1.a propisano je da kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja slijedeće poslove: t t t

Upis djece u dječji vrtić i ispis djece iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije, Izdavanje potvrda i mišljenja, Upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik.

t t t t t t t t t

Postupanje po Uredbi i ZUP-u Klasifikacija dokumentacije Vođenje košuljice predmeta Brže i učinkovitije pretraživanje Praćenje rješavanja predmeta Grupno arhiviranje predmeta Evidentiranje cjelokupne dokumentacije Učinkovitiji sustav praćenja pismohrane Uređeno uredsko poslovanje

Više informacija o aplikaciji Uredsko poslovanje možete dobiti od našeg Odjela marketinga i prodaje na mail prodaja@spi.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

U radu dječjeg vrtića generira se velika količina dokumentacije, kao što su: molbe za smještaj djece u vrtić, izdavanje raznih potvrda, izvješća o radu, planovi rada, ulazni računi, zahtjevi za sufinanciranjem, dokumentacija vezana

Prednost uvođenja aplikacije SPI/Uredskog poslovanja:

Budući da je Zakon propisao javne ovlasti, dječji vrtići su dužni postupati sukladno članku 2. Uredbe o uredskom poslovanju (NN br. 7/09).

za sjednice Upravnog vijeća, rješenja o godišnjim odmorima, ugovori o radu i razni dopisi. Radi praćenja ulazne i izlazne dokumentacije potreban je kvalitetan sustav za upravljanje dokumentacijom koji će Vam olakšati i ubrzati rad sa istom i pružati kvalitetna izvješća. Sve navedeno možete ostvariti kroz našu aplikaciju SPI/Uredsko poslovanje za dječje vrtiće.

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

Kontrole potrošnje unutar izvora financiranja u sustavu državne riznice Danka Mihaljević * Autorica u tekstu daje pregled kontrola potrošnje sredstava unutar pojedinih izvora i podizvora financiranja u sustavu državne riznice. Detaljnije se osvrće na izvor financiranja – Pomoći, budući da je pristup novim europskim fondovima zah jevao dodatna unapređenja i uvođenje novih podizvora financiranja u okviru ovog izvora.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Proračunske klasifikacije omogućuju da se prihodi i primici te rashodi i izdaci u državnom proračunu iskazuju i prate po nositelju, cilju, namjeni, vrs , lokaciji i izvoru financiranja. Posljednja klasifikacija, izvori financiranja, uvedena je 2007. godine kao preduvjet proširenju obuhvata jedinstvenog računa državne riznice, a omogućila je da se svi priljevi ostvareni na jednom računu, kategoriziraju kroz razrađen sustav šifriranja u skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i namjene. Prihodi i primici povezani su s rashodnom stranom proračuna tako da je u sustavu državne riznice uvedena automatska kontrola trošenja rashoda i izdatka po pojedinom izvoru.

Za određene izvore limit trošenja je godišnji plan proračuna, a za one za koje je preduvjet naplata prihoda, iznos naplaćenih prihoda. Izvori financiranja omogućili su, ne samo povećanje transparentnos kod planiranja i trošenja proračuna, već i adekvatno praćenje same naplate prihoda. U nastavku se daje pregled izvora financiranja s kontrolama korištenja ugrađenih u informacijski sustav državne riznice.

2. Kontrola potrošnje po izvoru financiranja 1 – Opći prihodi i primici

Opći prihodi i primici eviden raju se u informacijskom sustavu državne riznice na razini ukupnog proračuna, a ne pojedinog korisnika. Računi (zahtjevi za plaćanje) koji se izvršavaju iz općih prihoda i primitaka mogu se unosi u sustav državne riznice do visine plana, što znači da je limit za izvršavanje rashoda i izdataka iz ovih izvora godišnji plan proračuna. Stoga, kod unosa računa (zahtjeva za plaćanje) iz izvora financiranja opći prihodi i primici nije postavljena kontrola s obzirom na uplaćeno u proračun, već kontrola s obzirom na plan. Za unos računa (zahtjeva za plaćanje), osim dostatnih sredstava u financijskom planu, prethodno mora bi eviden rana i rezervacija sredstava. Rezervacijom se vrši najava obveze i ona predstavlja korak u procesu izvršavanja državnog proračuna, koji prethodi unosu računa. Iznos računa ne može bi veći od iznosa rezervacije po pojedinoj proračunskoj adresi. Rezervacija sredstava preduvjet je za unos računa (zahtjeva za plaćanje) koji se financiraju iz svih izvora, osim onih koji se financiraju iz sredstava Europske unije. Neiskorišteni plan u tekućoj godini može se prenije na trošenje u iduću proračunsku godinu samo za ak vnos i projekte koje se financiraju iz sredstava Europske unije i kapitalne projekte u slučaju i uz uvjete propisane Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) i zakonom o izvršavanju državnog proračuna za pojedininu proračunsku godinu.

Grupa izvora 1 Opći prihodi i primici sastoji se od sljedećih izvora: 11 Opći prihodi i primici, 12 Sredstva 3. Kontrola potrošnje po izvoru učešća za pomoći, 13 Sredstva učešća za zajmove i financiranja 3 – Vlas prihodi 14 Neutrošena sredstva za financiranje prenesenih Vlas prihodi i rashodi planiraju se po korisnicima. EU ak vnos i projekata te kapitalnih projekata. Ostvareni prihodi eviden raju se u informacijskom sustavu državne riznice na razini korisnika tj. na razini proračunske glave ili samog proračunskog korisnika, * odnosno RKP-a (njegovog broja iz Registra proračun Danka Mihaljević, dipl. oec., Ministarstvo financija RH.

UDK 657.2

skih i izvanproračunskih korisnika). Kod unosa računa (zahtjeva za plaćanje) iz izvora financiranja vlas prihodi postavljena je kontrola s obzirom na uplaćena sredstva u proračun. Dakle, zahtjev za plaćanje iz izvora financiranja vlas prihodi može se odobri isključivo nakon što su prihodi iz ovog izvora uplaćeni i eviden rani u sustavu državne riznice, do visine uplaćenih sredstava. Raspoloživost sredstava provjerava se na razini proračunske glave ili samog proračunskog korisnika, odnosno RKP-a (njegovog broja iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika). Ovom izvoru financiranja dana je značajna fleksibilnost kod trošenja. Rashodi financirani iz ovog izvora mogu se izvršava iznad plana do visine uplaćenih prihoda za što je potrebno ishodi suglasnost Ministarstva financija. Suglasnost se traži na Obrascu: SUGLASNOST za izvršavanje izvora/ak vnos /stavke do razine ostvarenja prihoda u državnom proračunu, koji je dostupan na internetskim stranicama Ministarstva financija.

Kod unosa zahtjeva za plaćanje iz izvora financiranja 41 Prihodi od igara na sreću i 42 Prihodi od spomeničke rente postavljena je automatska kontrola s obzirom na uplaćeno u proračun, i to na razini ak vnos . Dakle, zahtjev za plaćanje iz izvora financiranja 41 i 42 može se unije nakon što su prihodi iz ovog izvora uplaćeni i eviden rani u sustavu državne riznice na razini proračunske ak vnos , do visine uplaćenih sredstava. Budući da se prihodi iz izvora 43 Prihodi za posebne namjene eviden raju u sustavu državne riznice na razini korisnika, kod unosa zahtjeva za plaćanje u sustav državne riznice kontrola raspoloživos je na razini glave ili samog proračunskog korisnika, odnosno RKP-a (njegovog broja iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika). Grupi izvora financiranja 4 prihodi za posebne namjene dana je maksimalna fleksibilnost kod trošenja, što znači da se rashodi i izdaci koji se izvršavaju iz ovih izvora mogu izvršava iznad plana do visine uplaćenih prihoda. Nadalje, ostvareni prihodi iz ovog izvora mogu se koris iako nisu planirani u financijskom planu, prema naknadno utvrđenim ak vnos ma i/ili projek ma do visine uplaćenih sredstava. Ako uplaćeni prihodi prelaze razinu utvrđenu planom, tada se mogu izvršava do visine uplaćenih prihoda, uz suglasnost Ministarstva financija. Prihodi za posebne namjene koji nisu iskorišteni u tekućoj proračunskoj godini mogu se prenije na trošenje u iduću godinu. Također je bitno naglasi da korisnik može preuze i plaća obveze samo do visine uplaćenih sredstava, neovisno koliki je planirani iznos.

Grupa izvora 4 Prihodi za posebne namjene, sastoji se 5. Kontrola potrošnje po izvoru od sljedećih izvora: 41 Prihodi od igara na sreću, 42 financiranja 5 – Pomoći Prihodi od spomeničke rente i 43 Ostali prihodi za Grupa izvora 5 Pomoći sastoji se od sljedećih izvora: posebne namjene. Prihodi za posebne namjene i rashodi koji se njima 51 Pomoći EU financiraju planiraju se po korisnicima. Uplaćeni pri- 52 Ostale pomoći

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

4. Kontrola potrošnje po izvoru financiranja 4 – Prihodi za posebne namjene

hodi od igara na sreću i prihodi od spomeničke rente eviden raju se u informacijskom sustavu državne riznice po korisnicima na razini proračunske ak vnos . Eviden ranje prihoda po ak vnos ma znači da se is mogu utroši isključivo za financiranje rashoda na m ak vnos ma, odnosno kontrola raspoloživos spuštena je na razinu ak vnos . Za razliku od prihoda od igara na sreću i prihoda od spomeničke rente, ostali prihodi za posebne namjene (par cipacija za HZZO, dopunsko zdravstveno osiguranje, ostali prihodi državne uprave za posebne namjene itd.) eviden raju se u informacijskom sustavu državne riznice na razini korisnika, i to na razinu proračunske glave ili samog proračunskog korisnika, odnosno RKP-a (njegovog broja iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika).

Nadalje, ovi prihodi mogu se koris iako nisu planirani u financijskom planu prema naknadno utvrđenim ak vnos ma i/ili projek ma, ako se jekom godine ostvare. Za navedeno je ponovo potrebna suglasnost Ministarstva financija koja se podnosi na Obrascu: SUGLASNOST za otvaranje novog izvora/akvnos /stavke u državnom proračunu, a nalazi se na internetskim stranicama Ministarstva financija.

RAČUNOVODSTVO

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

53 Inozemne darovnice 55 Refundacije iz pomoći EU 551 Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF) 559 Ostale refundacije iz pomoći EU 56 Fondovi EU 561 Europski socijalni fond (ESF) 562 Kohezijski fond (CF) 563 Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) 564 Ribarski fondovi (EMFF i EFF) 565 Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) 57 Ostali programi EU 571 Program Schengen 572 Fondovi za izbjeglice i povratak 573 Instrumen Europskog gospodarskog prostora

UDK 657.2

zvođačima i mjere tržišta poljoprivrednih proizvoda, imaju posebnu proceduru financiranja. To su oni rashodi koje zemlje članice Europske unije najprije financiraju iz nacionalnih sredstava, nakon čega Europska unija cer ficira isplaćene troškove i vrši refundaciju sredstava u iznosu prizna h troškova. Europska unija eviden ra refundacije sredstava u okviru izvora financiranja 55 Refundacije iz pomoći EU. Dosadašnji izvor financiranja 55 proširen je uvođenjem podizvora: 551 Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF) i 559 Ostale refundacije iz pomoći EU. Prihodi i rashodi u državnom proračunu planiraju se na razini proračunskog korisnika (glava/ RKP), dok se uplate prihoda eviden raju na razini ukupnog proračuna. Kod unosa zahtjeva za plaćanje iz izvora 55 nije postavljena kontrola raspoloživos s obzirom na uplaćeno u proračun, već kontrola s obzirom na plan. Ovaj način izvršavanja rashoda postavljen je zato što se rashodi obuhvaćeni izvorom 55 moraju najprije ispla iz nacionalnih sredstava, nakon čega Europska unija vrši refundaciju. Izvor se ponaša kao i izvori financiranja u grupi 1 i 2. Rashodi koji se podmiruju iz izvora u grupi 55 mogu se izvršava isključivo do visine godišnjeg plana, što podrazumijeva da nema prijenosa neutrošenih sredstava iz godine u godinu.

Razradi i proširenju grupe izvora financiranja iz grupe 5 Pomoći intenzivnije se pristupilo s početkom korištenja prvih financijskih instrumenata Europske unije. Pristup novim europskim fondovima zah jevao je nastavak razvoja i uvođenja novih izvora financiranja u okviru osnovne grupe 5 Pomoći. Proširen je postojeći izvor financiranja 55 Refundacije iz pomoći EU i uvedene nove grupe izvora financiranja 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU s podizvorima, koji će se po ukazanoj potrebi dodatno proširi- U okviru izvora financiranja 56 definirani su podizvori va . kao slijedi: Prihodi iz izvora financiranja 51 Pomoći EU, 52 Osta561 Europski socijalni fond (ESF) le pomoći, 53 Inozemne darovnice planiraju se u dr562 Kohezijski fond (CF) žavnom proračunu i eviden raju u informacijskom 563 Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) sustavu državne riznice na razini proračunske glave 564 Ribarski fondovi (EMFF i EFF) ili samog proračunskog korisnika, odnosno RKP-a 565 Europski poljoprivredni fond za ruralni (njegovog broja iz Registra proračunskih i izvanprorazvoj (EAFRD) računskih korisnika). Zahtjev za plaćanje iz navedenih izvora može se unije , ako su prihodi iz ovih izvora U grupu izvora financiranja 56 Fondovi EU uključeni ostvareni i eviden rani u sustavu državne riznice, su prihodi Europske unije, koje će Republika Hrvati to do visine uplaćenih (ostvarenih) sredstava. Kod ska, kao članica Europske unije ostvari iz Europskog unosa zahtjeva za plaćanje postavljena je automatska socijalnog fonda, Kohezijskog fonda, Europskog fonkontrola s obzirom na uplaćeno u proračun, i to na da za regionalni razvoj, ribarskih fondova i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. razini proračunske glave ili RKP- a. Za navedene izvore financiranja vrijedi pravilo da se U okviru izvora financiranja 57 Ostali programi EU demogu izvršava iznad plana do visine uplaćenih sred- finirani su podizvori kao slijedi: 571 Schengenski instava bez obzira na to jesu li planirani, također do vi- strument, 572 Fondovi za izbjeglice i povratak i 573 sine uplaćenih sredstava prema proceduri opisanoj u Instrumen Europskog gospodarskog prostora. okviru izvora financiranja 3 Vlas prihodi i 4 Prihodi Uplaćena sredstva eviden raju se u informacijskom za posebne namjene. Nadalje, uplaćena, a nepotro- sustavu državne riznice kao primljeni predujam. Prišena sredstva po ovom izvoru mogu se prenosi iz hod se priznaje u trenutku trošenja, u visini izvršenih jedne u drugu proračunsku godinu. Obveze i plaćanja rashoda i eviden ra na odgovarajućem anali čkom mogu se preuzima do visine uplaćenih sredstava ne- kontu prihoda i izvoru financiranja. Na temelju reovisno o visini plana. zervacije sredstava ( p rezervacije najava obveze) od U državnom proračunu određene ak vnos i projek- proračunskih korisnika Ministarstvo financija vrši pu, kao što su izravna plaćanja poljoprivrednim proi- njenje izvora (podizvora), odnosno omogućuje kori-

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

snicima da u informacijskom sustavu državne riznice ranja 8 postavljena je automatska kontrola s obzirom na uplaćeno (ostvareno), i to na razini proračunske unesu zahtjev za plaćanje. glave ili korisnika. Zahtjev za plaćanje iz grupe izvora Kod unosa zahtjeva za plaćanje iz izvora financiranja financiranja 8 može se odobri nakon što su prihodi iz 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU postavljena je ovog izvora uplaćeni i eviden rani u sustavu državne automatska sustavna kontrola raspoloživos sredstariznice, i to do visine uplaćenih sredstava. Izvor financiva s obzirom na napunjeni podizvor. Nakon provederanja iz grupe 8 karakterizira fleksibilnost kod trošenja nog plaćanja u informacijskom sustavu državne riznikao i grupe izvora 4, 5 i 6. ce automatski se eviden raju izvršeni rashodi i u istoj visini ostvareni prihodi. Rashodi i izdaci koji se izvršavaju iz izvora 56 i 57 mogu se izvršava iznad plana. Budući da se prihodi planiraju i eviden raju na razini ukupnog proračuna, a ne po korisnicima, u sustavu državne riznice nije uspostavljena kontrola raspoloživos po korisnicima. Nadalje, ovi prihodi mogu se koris iako nisu planirani u financijskom planu prema naknadno utvrđenim ak vnos ma i/ili projek ma za što je potrebna prethodna suglasnost.

6. Kontrola potrošnje po izvoru financiranja 6 – Donacije

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje OBRAČUN PRIJEVOZA PREMA TKU I OSTVARIVANJE ODREĐENIH MATERIJALNIH PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA I SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA R

1. ZAGREB, 19. SVIBNJA:

Grupa izvora 6 Donacije sastoji se od sljedećih izvora: 61 Donacije i 63 Inozemne donacije. Prihodi i rashodi iz ovog izvora planiraju se i eviden raju u informacijskom sustavu državne riznice na razini korisnika. Također je i automatska kontrola kod unosa zahtjeva za plaćanje iz grupe izvora financiranja 6 Donacije postavljena s obzirom na uplaćeno u proračun, i to na razini proračunske glave ili samog proračunskog korisnika, odnosno RKP-a (njegovog broja iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika). Dakle, zahtjev za plaćanje iz ovog izvora financiranja može se unije nakon što su prihodi iz ovog izvora uplaćeni i eviden rani u sustavu državne riznice, i to do visine uplaćenih sredstava. Izvoru financiranja iz grupe 6 Donacije dana je maksimalna fleksibilnost kod trošenja kao i grupi izvora 4 i 5.

• OBRAČUN PRIJEVOZA PREMA TKU I OSTVARIVANJE ODREĐENIH MATERIJALNIH PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA (od 10.00 do 12.00 h)

7. Kontrola potrošnje po izvoru financiranja 8 – Namjenski primici od zaduživanja

U Rijeci i Splitu moguća odvojena prijava na pojedinu radionicu po izboru. Cijena pojedine radionice iznosi 350,00kn. Ako se odlučite za obje radionice, snižena ko zacija će iznosi sveukupno 600,00 kn. Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-43, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678 Više o seminarima možete pročita na internetskoj stranici www. m4pin.hr

• SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA (od 10.00 do 12.00 h) i • OBRAČUN PRIJEVOZA PREMA TKU I OSTVARIVANJE ODREĐENIH MATERIJALNIH PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA (od 13.00 do 15.00 h) 3. SPLIT, 28. SVIBNJA:

• SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA (od 10.00 do 12.00 h) i • OBRAČUN PRIJEVOZA PREMA TKU I OSTVARIVANJE ODREĐENIH MATERIJALNIH PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA (od 13.00 do 15.00 h)

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Grupa izvora 8 Namjenski primici od zaduživanja sastoji se od slijedećih izvora: 81 Namjenski primici od zaduživanja, 82 Namjenski primici od zaduživanja kroz refundacije i 83 Namjenski primici od inozemnog zaduživanja. Primici i izdaci iz izvora financiranja 81, 82 i 83 planiraju se u državnom proračunu i eviden raju u informacijskom sustavu državne riznice na razini korisnika tj. na razini proračunske glave ili samog proračunskog korisnika, odnosno RKP-a (njegovog broja iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika). Kod unosa zahtjeva za plaćanje iz grupe izvora financi-

2. RIJEKA, 27. SVIBNJA:

PRAVOSUĐE

UDK 347.2

Ovrhe na nekretninama i pokretninama Bernardica Rubčić * U vrijeme gospodarske krize ovrhe na nekretninama i pokretninama dobivaju na značaju, ali u praksi se to pokazalo dugotrajnom i neučinkovitom. Provedba ovrhe na nekretninama i pokretninama regulirana je Ovršnim zakonom (NN, br. 112/12 i 25/13). U praksi ovrhovoditelji svoju tražbinu prvenstveno pokušavaju namiri na novčanim računima ili na novčanoj tražbini ovršenika. U članku se daje osvrt na provedbu ovrhe prema važećim propisima i na novos koje bi predloženi propisi trebali donije u sustavu provedbe ovrhe na nekretninama i pokretninama.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Provedba ovrhe na nekretninama i pokretninama regulirana je Ovršnim zakonom (NN br. 112/12 i 25/13). U praksi, ovrhovoditelji svoju tražbinu prvenstveno pokušavaju namiri na novčanim računima ili na novčanoj tražbini ovršenika. Ovrha na nekretninama i pokretninama ovrhovoditelji predlažu kad svoju tražbinu ne uspiju namiri na prethodno navedene načine. Među m, u vrijeme gospodarske krize koja ima za posljedicu sve veći broj nezaposlenih, blokirane račune i sl., ovrhe na nekretninama i pokretninama dobivaju na značaju, ali u praksi se to pokazalo dugotrajnom i neučinkovitom.

gove uže obitelji te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržava .

2.1. Zabilježba ovrhe u zemljišnim knjigama

Sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu, po službenoj dužnos će zatraži da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba ovrhe čim donese rješenje o ovrsi. Time ovrhovoditelj stječe pravo svoju tražbinu namiri iz nekretnine i u slučaju da treća osoba kasnije stekne vlasništvo te nekretnine. Nakon zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjene prava vlasništva ni kojeg drugog stvarnog prava utemeljenog na raspoložbi ovršenika. Nakon upisa zabilježbe ovrhe ne može se za namirenje druge tražbine istoga ili drugoga ovrhoRadi pojednostavljenja, ubrzanja i povećanja učinkovi- voditelja na toj nekretnini proves poseban ovršni tos ovršnog postupka u tom dijelu, u jeku je izmjena postupak. i dopuna Ovršnog zakona i donošenje novog zakona o provedbi prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom 2.2. Određivanje vrijednos nekretnine postupku. Na sjednici Hrvatskog sabora od 31. siječnja 2014. prihvaćeni su: Prijedlog zakona o izmjenama i do- Vrijednost nekretnine sud utvrđuje zaključkom po punama Ovršnog zakona i Prijedlog zakona o provedbi slobodnoj ocjeni nakon održanog ročišta na kojem će prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku, strankama bi omogućeno da se o tome izjasne. Sud te je s obzirom na njihove odredbe o stupanju na sna- može zatraži i od Porezne uprave podatke o stanju gu za očekiva da će u ljetnom zasjedanju Hrvatskog na tržištu nekretnina. Ako su u sudskom ili izvansudskom sporazumu, na temelju kojeg je stečeno založsabora navedeni zakoni bi doneseni. no ili koje drugo pravo na nekretnini, radi osiguranja tražbine stranke utvrdile vrijednost nekretnine, ta 2. Ovrha na nekretninama će se vrijednost uze kao mjerodavna, osim ako se Ovrha na nekretninama provodi se zabilježbom stranke drukčije ne sporazumiju u postupku pred suovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđivanjem vrijednos dom, najkasnije do donošenja zaključka o prodaji. nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom. Predmet Vrijednost nekretnine sud utvrđuje zaključkom o proovrhe ne mogu bi poljoprivredno zemljište i gos- daji. Svaka osoba koja se ima pravo namiri iz prodajpodarske zgrade poljodjeljca u opsegu potrebnom ne cijene nekretnine, a koja po redu prvenstva dolazi za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova nje- ispred ovrhovoditelja, može predloži u roku 8 dana od dana dostave zaključka o prodaji da se ovrha obustavi, ako utvrđena vrijednost nekretnine ne pokriva * ni djelomice iznos tražbine ovrhovoditelja. Bernardica Rubčić, dipl. iur., Ministarstvo obrane RH, Zagreb.

UDK 347.2

2.3. Prodaja nekretnine Nakon utvrđivanja vrijednos nekretnine sud donosi zaključak o prodaji nekretnine. Zaključkom se utvrđuje: • vrijednost nekretnine • način i uvje prodaje • vrijeme i mjesto prodaje, ako se prodaja obavlja dražbom. Zaključak se objavljuje na oglasnoj ploči suda te od njegove objave do dana prodaje mora proteći najmanje 30 dana. Nekretnina se prodaje usmenom javnom dražbom. Nekretnina se može proda neposrednom pogodbom, ako se stranke, založni vjerovnici i nositelji osobnih služnos i stvarnih tereta koji prestaju prodajom o tome sporazumiju, najkasnije do prodaje nekretnine na javnoj dražbi. Kao kupci nekretnine mogu sudjelova samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu. Ročište za dražbu održat će se i kad na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj, osim ako sud/javni bilježnik na prijedlog osoba koje se namiruju u ovršnom postupku odredi da se u tom slučaju ročište odgodi.

PRAVOSUĐE

predmet ovrhe. Na prvom ročištu za dražbu nekretninu se ne može proda ispod dvije trećine utvrđene vrijednos nekretnine, a na drugom ročištu ne može se proda ispod jedne polovine njezine utvrđene vrijednos . Ako se nekretnina ne proda ni na drugom ročištu, sud obustavlja ovrhu. Kad sudac/javni bilježnik zaključi dražbu, utvrđuje koji je ponuditelj ponudio najveću cijenu i da je ispunio uvjete da mu se dosudi nekretnina, o čemu donosi rješenje koje se objavljuje na oglasnoj ploči. Pro v rješenja o dosudi stranke imaju pravo žalbe. Kupac je dužan kod suda ili javnog bilježnika položi kupovninu u roku koji mu odredi sud. Ako kupovninu ne položi u danom roku, sud će rješenjem prodaju oglasi nevažećom i odredi novu prodaju. Kupac koji je ujedno ovrhovoditelj i jedini vjerovnik koji se namiruje iz kupovnine, nije dužan položi kupovninu ako ona iznosi koliko i njegova tražbina ili manje. Ako iznosi više od njegove tražbine, dužan je položi razliku. U rješenju o dosudi nekretnine sud određuje da se nakon pravomoćnos rješenja o dosudi nekretnine i nakon što kupac položi kupovninu, u zemljišnim knjigama upiše pravo vlasništva na dosuđenoj nekretnini u njegovu korist, te da se brišu prava i tere na nekretnini koji prestaju njezinom prodajom. Nakon pravomoćnos rješenja o dosudi nekretnine i nakon što kupac položi kupovninu sud donosi zaključak o predaji nekretnine kupcu.

2.4. Namirenje vjerovnika Nakon pravomoćnos rješenja o dosudi nekretnine kupcu i položene kupovnine sud pristupa namirenju vjerovnika. Iz prodajne cijene namiruju se:

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

• ovrhovoditelj na čiji je prijedlog određena ovrha • založni vjerovnici • osobe koje imaju pravo na naknadu za osobne služnos i druga prava koja prestaju prodajom • Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave po osnovi poreza i drugih pristojbi. Iz prodajne cijene namiruju se sljedećim redoslijedom: • troškovi ovršnog postupka – sudske pristojbe i plaćeni predujmovi za provedbu ovršnih radnji • porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu nekretninu, ako su prijavljeni najkasnije na ročištu za diobu i ako se dokazuju ovršnom ispravom • tražbine osigurane založnim pravom i tražbine ovrhovoditelja na čiji je prijedlog ovrha određena Kupac ne može bi ovršenik, sudac ili druga osoba i naknada za osobne služnos i druga prava koja koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, ni osoprestaju prodajom. ba koja po zakonu ne može steći nekretninu koja je

PRAVOSUĐE

UDK 347.2

Osoba koja se namiruje iz prodajne cijene može najstva u mjeri u kojoj je to nužno za njegovo uzdržakasnije na ročištu za diobu ospori postojanje tražbivanje i za uzdržavanje članova njegova obiteljskoga ne, njezinu visinu i red namirenja. U tom slučaju sud kućanstva, te sjeme za uporabu na tomu gospoće je upu da, u određenom roku, pokrene parnicu darstvu i hrana za stoku za če ri mjeseca ako odluka zavisi od spornih činjenica. Ako osoba koja • alat, strojevi i drugi predme koji su ovršeniku osporava tražbinu to osporavanje potkrepljuje pravoobrtniku ili trgovcu pojedincu nužni za obavljanje moćnom presudom, javnom ili privatnom ispravom njegove upisane djelatnos , te sirovine i pogonsko koja ima značenje javne isprave, tada će sud o ospogorivo za tri mjeseca rada ravanju odluči u ovršnom postupku. Ako sud pri- • predme koji su nužni ovršeniku koji samostalno hva osporavanje, na parnicu će upu osobu čija je u obliku zanimanja obavlja upisanu javnobilježničtražbina osporena. ku, odvjetničku, liječničku, ljekarničku, znanstvenu, umjetničku ili koju drugu profesionalnu djelatnost Nakon pravomoćnos rješenja o dosudi nekretnine • gotov novac ovršenika po osnovi tražbina koje su kupcu, sud određuje ročište za diobu kupovnine. Na izuzete od ovrhe, te gotov novac ovršenika koji ima ročištu se raspravlja o namirenju vjerovnika i drugih stalna mjesečna primanja do mjesečnoga iznosa osoba koje postavljaju zahtjev za namirenje. O namikoji je po zakonu izuzet od ovrhe, razmjerno vrerenju sud odlučuje rješenjem pro v kojeg pravo na menu do idućega primanja žalbu imaju stranke i sve osobe koje su polagale pra• odličja, medalje, ratne spomenice i druga odličja i vo na namirenje iz kupovnine. Žalba odgađa isplatu. priznanja, vjenčani prsten, osobna pisma, rukopisi i Nakon dostave zaključka o predaji nekretnine kupcu, drugi osobni spisi ovršenika, obiteljske fotografije, ovršenik gubi pravo posjeda i dužan je nekretninu osobne i obiteljske isprave i obiteljski portre preda kupcu. Sud će, ako je tako zatražio ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu, odredi ispražnjenje ne- • pomagala koja su invalidu ili drugoj osobi s tjelesnim nedostacima nužna za obavljanje životnih kretnine i predaju kupcu nakon pravomoćnos rješefunkcija, nja o predaji nekretnine kupcu. Sud će na prijedlog kupca, nakon što donese zaključak o predaji nekretnine naredi najmoprimcu ili zakupcu da je predaju kupcu u roku, koji ne može bi kraći od tri mjeseca. Također, sud će na prijedlog kupca, nakon donošenja zaključka o predaji nekretnine naredi drugim osobama koje ne raspolažu valjanim pravnim temeljem za korištenje nekretnine da je bez odgode predaju kupcu i u istom rješenju odredi pro v h osoba ovrhu ispražnjenjem i predajom nekretnine.

3. Ovrha na pokretninama

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Ovrha na pokretninama provodi se njihovom pljenidbom, procjenom, oduzimanjem, otpremanjem, povjeravanjem na čuvanje sudu, ovrhovoditelju ili trećoj osobi, prodajom te namirenjem vjerovnika. Predmet ovrhe ne mogu bi :

• odjeća, obuća, rublje i drugi predme osobne uporabe, posteljne stvari, posuđe, namještaj, štednjak, hladnjak, stroj za pranje rublja i druge stvari koje služe za zadovoljenje potreba kućanstva, ako su nužni ovršeniku i članovima njegova kućanstva s obzirom na uobičajene uvjete života svoje društvene okoline • hrana i ogrjev za potrebe ovršenika i članova njegova kućanstva za šest mjeseci • radna i rasplodna stoka, poljoprivredni strojevi i druga oruđa za rad koji su ovršeniku poljodjelcu nužni za održavanje poljoprivrednoga gospodar-

poštanska pošiljka ili poštanska uputnica upućena ovršeniku ne može bi predmet ovrhe prije uručenja.

3.1. Pljenidba i procjena pokretnina Ovršeniku se prije pljenidbe predaje rješenje o ovrsi i poziva ga se da pla iznos za koji je određena ovrha s kamatama i troškovima. Ako ne pla , obaviještava se ovrhovoditelj o vremenu i mjestu pljenidbe. Ako uredno pozvani ovrhovoditelj izostane s pljenidbe, sud će odgodi pljenidbu, ali ne duže od 60 dana, a ako ne pristupi na ponovno zakazanu pljenidbu sud će obustavi ovrhu. Pljenidba se obavlja sastavljanjem pljenidbenog popisa čiji predmet mogu bi pokretnine, koje se nalaze u posjedu ovršenika i one koje se nalaze u posjedu ovrhovoditelja. Popisuju se prvenstveno nekretnine za koje to predloži ovrhovoditelj. Ovršenikove pokretnine koje se nalaze kod trećih osoba mogu se popisa samo ako te osobe na popis pristanu. Popisuje se onoliko pokretnina koliko je potrebno za namirenje ovrhovoditeljeve tražbine i troškova ovrhe. Popisane nekretnine mogu se preda na čuvanje: • ovrhovoditelju ili trećoj osobi u skladu s rješenjem o ovrsi • ovršeniku, u tom slučaju se na popisanim stvarima vidljivo označava da su zaplijenjenje • u sudski odnosno javnobilježnički polog (novac, vrijednos papiri, dragocjenos i pokretnine veće vrijednos ).

UDK 347.2

Ako se pljenidba ne može obavi , ovrhovoditelj je obvezan odmah na uredovanju predloži ponovnu pljenidbu uz sudjelovanje dvaju punoljetnih svjedoka ili javnog bilježnika, te drugih osoba potrebnih za prisilno otvaranje ulaza u prostoriju u kojoj treba izvrši pljenidbu, u pro vnom će sud ovrhu obustavi . Ovrha će se obustavi i ako se pri pljenidbi ne nađu pokretnine koje mogu bi predmet ovrhe. Istodobno s pljenidbenim popisom obavit će se i procjena pokretnina koju obavlja sudski ovršitelj, ako sud nije odredio da ju obavlja sudski procjenitelj ili posebni vještak. O pljenidbenom popisu i procjeni sastavlja se zapisnik. Ovrhovoditelj pljenidbenim popisom stječe založno pravo na pokretninama.

PRAVOSUĐE

povjeravanju poslova Hrvatska gospodarska komora s izabranim komisionarom sklapa ugovor. Dozvolu za obavljanje poslova javnog komisionara daje ured državne uprave u županiji, nadležan za gospodarstvo koji obavlja i opći nadzor nad radom javnih komisionara. Komisionar ima pravo: • Traži od ovrhovoditelja predujam za pokriće troškova koje će ima u vezi s preuze m pokretninama, ako ovrhovoditelj ne pla predujam, komisionar nije dužan preuze pokretnine na čuvanje i sud može obustavi ovrhu. • Na nagradu za obavljene poslove i na naknadu troškova.

Komisionar stječe založno pravo na pokretninama koje su mu predane na prodaju radi naplate troškova Između dana pljenidbenog popisa i dana prodaje i nagrade. Komisionar je dužan: mora proteći najmanje petnaest dana. Pokretnine se • Preuze zaplijenjene pokretnine za čiju je prodaju prodaju: dobio dozvolu, ako je ovrhovoditelj spreman pla

3.2. Prodaja pokretnina

predujam. Komisionar odgovara ovrhovoditelju za štetu koju on pretrpi zbog neosnovanog odbijanja primitka stvari na čuvanje i prodaju. Javnu dražbu provodi sudski ovršitelj, ali sud može provedbu dražbe povjeri i javnom bilježniku. Proda- • Savjesno u skladu s pravilima struke preuze , razvrsta , čuva , osigura , održava , izlaga pokretja dražbom odredit će se ako su u pitanju pokretnine nine, dava obavijes o njima, oglašava njihovu veće vrijednos , a može se očekiva da će se proprodaju, prodava ih i rukova s dobivenim novčada po većoj cijeni od procijenjene. Prodaja neponim sredstvima. Komisionar odgovara strankama srednom pogodbom obavlja se između kupca s jedza štetu koju im pričini povredom svojih dužnos . ne strane, i sudskoga ovršitelja ili osobe koja obavlja komisione poslove s druge strane. Pokretnine se ne • Izloži pokretnine tako da ih zainteresirane strane mogu razgleda . mogu proda ispod jedne polovine procijenjene vrijednos , a ako se ne uspiju proda javnom dražbom Pokretnine se prodaju na javnoj dražbi ili neposredni neposrednom pogodbom, ovrha će se obustavi . nom pogodbom. Dražbu provodi javni bilježnik. Na Nakon pravomoćnos rješenja o obustavi, ovršenik dražbi mogu sudjelova samo osobe koje su upla le je ovlašten preuze pokretnine koje su mu oduzete i jamčevinu. Ako se pokretnina u roku 2 mjeseca, kako smještene kod druge osobe. Ako je pokretnina pro- je dopremljena komisionaru ne proda ni ispod jedne dana, kupac je dužan položi kupovninu i pokretni- polovine procijenjene vrijednos , sud će joj snizi cine uze odmah nakon zaključenja dražbe, odnosno jenu na trećinu te vrijednos . Ako se ne proda ni u prodaje neposrednom pogodbom. Smatrat će se da roku daljnjih mjesec dana, sud će obustavi ovrhu, a dražba nije uspjela ako kupac odmah ne položi ku- ovršenika obavijes da može u roku 15 dana preupovninu. Kupac postaje vlasnik kupljenih pokretnina ze pokretninu. njihovim preuzimanjem.

• usmenom javnom dražbom ili • neposrednom pogodbom.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Prodaja pokretnina zaplijenjenih u ovršnom postupku može se povjeri javnom komisionaru. Poslove javnog komisionara organizira i provodi Hrvatska gospodarska komora. Hrvatska gospodarska komora može organizira javne prodavaonice za obavljanje poslova javnog komisionara za područje jedne ili više županija ili može predloži Ministarstvu gospodarstva da odobri na temelju provedenog javnog natječaja povjeravanje h poslova fizičkoj ili pravnoj osobi, koja ispunjava uvjete za obavljanje poslova javnog komisionara. O

3.2.1. Prodaja pokretnina preko javnih komisionara

PRAVOSUĐE

Ako se pokretnina uspije proda komisionar je predaje kupcu nakon uplate kupovnine. Iz dobivene kupovnine komisionar najprije namiruje troškove pohrane i prodaje i svoju nagradu, a preostali iznos uplaćuje na račun suda uz dostavu izvoda iz zapisnika javnog bilježnika o dražbi i obračuna troškova i nagrade. Sud rješenjem odobrava obračun ili nalaže komisionaru da razliku upla na račun suda.

pokretninama ako je njihova procijenjena vrijednost veća od 50.000,00 kuna. Očevidnik je javan, a podaci su dostupni na internetu (h p://ovrha.hgk.hr/ocevidnik-web/#). Svrha javne objave Očevidnika je ubrza transparentnost samog ovršnog postupka i omogućijavnos uvid u aktualne ovršne postupke, čime se povećava pravna sigurnost, smanjuju troškovi i trajanje sudskih postupaka.

3.2.2. Prodaja motornih vozila

5. Predložene promjene u sustavu ovrhe

Rješenje o ovrsi radi naplate novčane tražbine na motornom vozilu dostavlja se policijskoj upravi kod koje se vodi evidencija o registriranim i označenim vozilima radi provedbe zabilježbe ovrhe. Zabilježbom ovrhe ovrhovoditelj stječe založno pravo na motornom vozilu. Nakon stjecanja založnog prava sud ovršeniku dostavlja rješenje o ovrsi i istovremeno mu nalaže da u roku osam dana preda vozilo sa svim pripadcima i ispravama osobi kojoj je rješenjem o ovrsi vozilo povjereno na čuvanje. Ako ovršenik u navedenom roku ne preda vozilo, vozilo će bi oduzeto na bilo kojem mjestu na kojem se zatekne, a ovrhovoditelj je dužan u roku 60 dana predloži vrijeme, mjesto i način provedbe te radnje. Ako ovrhovoditelj ne predloži oduzimanje vozila u tom roku, sud će obustavi ovrhu.

Hrvatski sabor je 31. siječnja 2014. prihva o Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona i Prijedlog zakona o provedbi prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku i upu o ih predlagatelju radi izrade konačnih prijedloga zakona. Navedenim prijedlozima radi se interevencija u odredbe o provedbi ovrhe na nekretninama i pokretninama radi jačanja učinkovitos ovrhe.

Motorna vozila prodaju se javnom dražbom ili neposrednom pogodbom. Ako se vozilo proda, kupac je dužan položi kupovninu i preuze motorno vozilo odmah nakon zaključenja dražbe, odnosno prodaje neposrednom pogodbom. Kupac postaje vlasnikom vozila njegovom predajom.

3.3. Namirenje ovrhovoditelja Ako se iz prodajne cijene namiruje jedan ovrhovoditelj, sud će, bez održavanja ročišta, odredi da se iz cijene dobivene prodajom namire:

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

• • • •

UDK 347.2

troškovi postupka troškovi određeni u ovršnoj ispravi kamate do dana unovčenja pokretnine glavna tražbina.

Ako se namiruje više ovrhovoditelja, odnosno ako se pored ovrhovoditelja namiruju osobe čija prava prestaju prodajom pokretnine, oni se namiruju redom kojim su stekli založno pravo ili drugo pravo koje prodajom prestaje. Ovrhovoditelji istoga reda koji se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiri , namiruju se razmjerno iznosima svojih tražbina.

4. Očevidnik nekretnina i pokretnina Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku vodi Hrvatska gospodarska komora. Očevidnik se vodi o svim nekretninama, a o

Bitne novos koje se predlažu jesu: • Radi izbjegavanja tzv. nepravednih ovrha uvodi se mogućnost da ovršenik u zakonom propisanim rokovima i pod određenim pretpostavkama predloži drugi predmet ovrhe iz čije vrijednos će se moći namiri ovrhovoditeljeva tražbina u određenom roku. Time bi se izbjegle situacije da se ovršeniku provodi ovrha na nekretnini, čija vrijednost višestruko prelazi iznos tražbine radi koje se vodi ovršni postupak. • Provedba ovrhe na nekretninama često je dugotrajna, a zbog netransparentne prodaje neučinkovita ili nepravedna. Zbog neinformiranos , nekretnine se u ovršnom postupku ne prodaju, a tražbine ovrhovoditelja ostaju nenamirene ili se prodaju po znatno nižoj cijeni od njezine stvarne vrijednos , jer se prodaja obavlja u okviru uskog kruga sudionika. Zbog toga se predlaže propisivanje jasnih rokova za poduzimanje određenih ovršnih radnji, ali i uvođenje Financijske agencije u postupak procjene nekretnine i vođenja elektroničke dražbe nekretnina, kao i pružanje detaljnih informacija o nekretninama, koje se prodaju u ovršnom postupku. Predlaže se da vrijednost nekretnine koja se prodaje u ovršnom postupku utvrđuje sud na temelju objekvne procjene neovisnog procjenitelja – Financijske agencije o tržišnoj vrijednos nekretnine u postupku i na način propisan posebnim pravilnikom. • U postupku ovrhe na nekretninama, omogućuje se ovršeniku dostatno vrijeme za rješavanje njegovih osnovnih stambenih potreba i na taj način š njegovo dostojanstvo. Naime, u slučaju ako prodana nekretnina predstavlja nekretninu u kojoj ovršenik stanuje i koja je nužna za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po

UDK 347.2

•

mnost. Valjanom ponudom smatrat će se ponuda koja je dana u skladu s uvje ma za davanje ponude prema odredbama ovog Zakona i ako je cijena naznačena u ponudi ista ili veća od cijene po kojoj se nekretnina može proda prema uvje ma prodaje, koji su objavljeni u pozivu na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi. Na elektroničkoj dražbi neće bi moguće da više istovjetnih cijena ponude. Ponuda se daje elektroničkim putem, a Financijska agencija omogućit će ponuditeljima da punude mogu da i neposredno u poslovnim jedinicima Agencije. Namirenje vjerovnika uslijedit će nakon što Financijska agencija zaprimi od jela koje provodi ovrhu pravomoćno rješenje o namirenju. U odnosu na postupak prodaje pokretnina na elektroničkoj dražbi, predložena je odgovarajuća primjena odredbi koje se odnose na provedbu ovrhe na nekretninama.

6. Zaključak S obzirom na to da je predlagatelj u predloženim zakonima predvidio stupanje na snagu odredaba koje se odnose na ovrhu na nekretninama i pokretninama 1. srpnja 2014., za pretpostavi je da će se uskoro konačni prijedlozi zakona naći u saborskoj proceduri. Navedenim propisima trebala bi se pos ći transparentnija i učinkovi ja provedba ovrhe na nekretninama i pokretninama i utvrđivanje realne vrijednos nekretnine. Potencijalnim kupcima bi se osiguralo da na jednom mjestu dođu do informacija o prodaji, a očekuje se i prodaja nekretnina po većim cijenama, nego je to bio slučaj do sada, što bi rezul ralo učinkovi jim namirenjem tražbina u ovršnom postupku.

www. m4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

•

zakonu dužan uzdržava , ovršeniku se daje pravo korištenja prodane nekretnine određeno razdoblje uz određene zakonom propisane pretpostavke. Prodaja pokretnina u ovršnim postupcima ima loše rezultate, kako zbog neatrak vnos samih pokretnina koje su predmet prodaje, tako i zbog činjenice da prodaja pokretnina nije bila oglašena na jednom mjestu, zbog čega se na javnim dražbama za prodaju pokretnina prijavljivao mali broj kupaca. Predloženim propisima uvodi se prijenos nadležnos prodaje sa sudova na Financijsku agenciju. U cilju transparentnos i ubrzanja ovršnog postupka, predviđen je ins tut javne objave pismena na internetskoj stranici Financijske agencije, uz zakonsku presumpciju uredne dostave pismena protekom osmog dana od dana objave na internetskoj stranici. Predviđena je i mogućnost dostave pismena u formi elektroničke isprave u smislu zakona, kojim se uređuje uporaba elektroničkih isprava, čime se omogućuje informa zacija sustava provedbe ovrhe pod pretpostavkom da na strani svih jela koja sudjeluju u postupku provedbe ovrhe budu ispunjene tehničke pretpostavke za ovakav oblik razmjene pismena u ovršnom postupku. Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku (svih nekretnina koje se prodaju u ovršnom postupku, te pokretnina koje se na prijedlog ovrhovoditelja prodaju na elektroničkoj dražbi) vodila bi Financijska agencija, čime se za te predmete ovrhe napušta vođenje očevidnika kod Hrvatske gospodarske komore. Financijska agencija bi za obavljanje poslova koji su joj dodijeljeni trebala otvori posebne račune, a prijenos novčanih sredstava s h računa (predujam, jamčevina, kupovnina) obavljao bi se isključivo na temelju zahtjeva jela ovlaštenih za provedbu ovrhe, na koji način bi ta jela imala isključivo pravo i obvezu raspolaganja novčanim sredstvima po posebnim računima, dok bi Financijska agencija u tom smislu bila samo izvršitelj zahtjeva za prijenos sredstava. U pogledu prodaje nekretnina na elektroničkoj dražbi predlaže se da Financijska agencija po primitku zahtjeva za prodaju nekretnine objavljuje poziv na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi na svojoj internetskoj stranici, i to nakon što ovrhovoditelj Financijskoj agenciji pla predujam za pokriće troškova prodaje. U dražbi kao ponuditelji mogu sudjelova samo osobe koje su prethodno pla le jamčevinu. Ponuditeljima će prilikom uplate jamčevine bi dodijeljen iden fikator pod kojim su ovlašteni sudjelova u dražbi, odnosno pod kojim su ovlašteni da ponudu, čime im se jamči anoni-

PRAVOSUĐE

JAVNA NABAVA

UDK 347.7

Odgovori na pitanja Odabrao i uredio: Ante Loboja, dipl. iur. U nastavku objavljujemo odgovore na neka zanimljiva prak čna pitanja, koja su se pojavila u rješavanju predmeta pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave.

Ograničeni postupak javne nabave PITANJE: Imaju li natjecatelji u bilo kojoj fazi ograničenog postupka javne nabave (prvom ili drugom stupnju) pravo uvida u zahtjeve za sudjelovanjem ostalih natjecatelja?

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Ograničeni postupak javne nabave je postupak u kojem svaki zainteresirani gospodarski subjekt može zatraži sudjelovanje u postupku, podnošenjem zahtjeva za sudjelovanje, pri čemu samo oni gospodarski subjek kojima naručitelj upu poziv na dostavu ponude mogu podnije ponudu. Ograničeni postupak javne nabave započinje danom slanja poziva na nadmetanje u Elektronički oglasnik javnne nabave Republike Hrvatske. Natjecateljima koji su pravodobno dostavili zahtjeve za sudjelovanje i zadovoljili tražene uvjete u skladu s člancima od 67. do 74. Zakona, daje se mogućnost sudjelovanja u drugom stupnju ograničenog postupka javne nabave.

U prvoj fazi ograničenog postupka javne nabave natjecatelji nemaju pravo uvida u zahtjeve za sudjelovanje ostalih natjecatelja. Navedeno proizlazi iz odredbe članka 32. stavka 4. Zakona koji propisuje da se o ocjeni zahtjeva za sudjelovanje sastavlja zapisnik o ocjeni zahtjeva za sudjelovanje u ograničenom postupku javne nabave, u koji se unose sve bitne okolnos , a natjecatelju se na njegov zahtjev odobrava uvid u onaj dio zapisnika koji se odnosi na njegov zahtjev za sudjelovanje, što je potrebno ima u vidu pri sastavljanju zapisnika, te iz odredbe članka 32. stavka 7. Zakona koja propisuje da Odluka o nedopus vos sudjelovanja mora sadržava razloge za nedopus vost sudjelovanja natjecatelja te se dostavlja svakom natjecatelju zasebno na način da nema uvid u podatke o ostalim natjecateljima. Nadalje, obzirom da Zakon u članku 102. stavku 1. propisuje pravo uvida u ponude, koje se u ograničenom postupku javne nabave dostavljaju u drugom stupnju postupka, ni u tom stupnju ograničenog postupka ponuditelji nemaju pravo uvida u zahtjeve za *

Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva RH.

sudjelovanje ostalih natjecatelja, već samo u ponude, i to samo u onaj dio ponude, koji nije sukladno posebnom propisu, proglašen tajnim.

Ponuda i dokaz jednakovrijednog proizvoda PITANJE: Dokazivanje jednakovrijednos ponuđenog proizvoda u postupku javne nabave? Naručitelj, jedinica lokalne samouprave, objavio je poziv na nadmetanje u EOJN-u RH, za predmet nabave: izgradnja javne rasvjete u ulici I. Mažuranića. Od pet pris glih ponuda naručitelj je jednu ocijenio valjanom, te donio Odluku o odabiru. Žalbu na Odluku o odabiru izjavio je žalitelj X d.o.o. Žalitelj u žalbi navodi da je njegova ponuda neosnovano odbijena te da naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje nije tražio dostavu dokaza o jednakovrijednos nuđenog jednakovrijednog proizvoda (tehnička dokumentacija proizvoda – katalog). U odgovoru na žalbu naručitelj u bitnome navodi da je u troškovniku, kao sastavnom dijelu dokumentacije za nadmetanje navedeno da je u slučaju nuđenja jednakovrijednog proizvoda potrebno priloži dokument (katalog proizvođača) iz kojeg je vidljiva jednakovrijednost proizvoda s obzirom na sljedeće tehničke karakteris ke: konstrukcija; materijal izrade; energetska i svijetlotehnička efikasnost; stupanj zaš te, a sve prema detaljnim podacima iz troškovnika i traženim svjetlotehničkim karakteris kama koje jednakovrijedna svje ljka treba zadovolji . Odabrani ponuditelj u očitovanju na žalbu navodi da žalitelj u ponudi nije priložio svjetlotehnički proračun za ponuđene svje ljke odnosno da nije dostavio tehničku dokumentaciju. Uvidom u troškovnik, kao sastavni dijela dokumentacije za nadmetanje, utvrđeno je da je naručitelj naveo slijedeću napomenu: „U nuđenu cijenu uračuna i sav potrebni sitni materijal i rad koji su potrebni da instalacija bude funkcionalna u cjelini. Ako se nudi jednakovrijedan materijal priloži dokument (katalog) proizvođača iz kojeg je vidljiva jednakovrijednost proizvoda obzirom na slijedeće tehničke karakteris ke: konstrukcija; materijal izrade; energetska i svijetlotehnička efikasnost; stupanj zaš te, a sve prema detaljnim podacima iz troškovnika i traženim svjetlotehničkim karakteris kama koje jednakovrijedna svje ljka treba ima .“.

UDK 347.7

JAVNA NABAVA

pravilu za uobičajene nabave roba, usluga odnosno radova, koje se ponavljaju u određenom razdoblju. Kada naručitelj u određenom razdoblju treba sklopi više iden čnih ugovora, okvirni sporazum se pokazuje kao prak čno rješenje. Naručitelj tada provodi jedan postupak javne nabave (otvoreni, ograničeni, pregovarački s prethodnom objavom ili natjecateljski dijalog) s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma, u kojem bira gospodarskog subjekta (ili gospodarske subjekte) s kojim(a) će sklopi okvirni sporazum. Kasnije, kada nastane konkretna potreba za robama/ uslugama/radovima, naručitelj će sklopi ugovor o Pri izradi ponude ponuditelj se mora pridržava za- javnoj nabavi na način kako je to određeno sklopljehtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje (čl. nim okvirnim sporazumom. 87., st. 1. Zakona). Iz ponude žalitelja razvidno je da se Ugovori o javnoj nabavi na temelju sklopljenog okviris prilikom izrade ponude nije pridržavao zahtjeva i nog sporazuma za ukupni ili dio predmeta nabave uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje, jer u ponu- sklapaju se sukladno jednom od postupaka opisanih di nije dostavio dokument (katalog proizvođača) radi u članku 39. Zakona o javnoj nabavi. Ti postupci dodokazivanja jednakovrijednos nuđenog proizvoda. pušteni su samo između javnog naručitelja i gospoStoga je žalbeni navod žalitelja neosnovan. darskih subjekata koji su strane okvirnog sporazuma,

Uvidom u ponudu žalitelja utvrđeno je da je is na stranici od 5/25 do 11/25, dostavio popunjeni troškovnik. U stavci troškovnika: „2. Elektromontažni materijal (trasa 1), 002. Nabava i doprema svje ljke pa kao Phillips Selenium (SGP 340 SON-T) ili jednakovrijedan, sa žaruljom pa kao 1xNaV 1500 W ili jednakovrijedan, žalitelj je naveo da nudi proizvod: „Avantagarde plus SHP-T 150W E 40“. Iz navedenoga je razvidno da žalitelj ne nudi p proizvoda koji je naručitelj naveo u troškovniku, te je stoga bio dužan ponudi priloži dokument (katalog) proizvođača iz kojeg bi bila razvidna jednakovrijednost ponuđenog proizvoda.

Okvirni sporazum PITANJE: Je li naručitelj obvezan uvijek donije odluku o sklapanju ugovora na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma kada je is sklopljen s više gospodarskih subjekata i u njemu su određeni svi uvje za sklapanje ugovora, ili samo u slučaju kada sklapa takav ugovor sa sljedećim raspoloživim najpovoljnijim gospodarskim subjektom, ako najpovoljniji ne može izvrši ugovor?

Prema tomu, naručitelj je obvezan uvijek, kada sklapa ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma koji je sklopljen s više gospodarskih subjekata i u njemu su određeni svi uvje za sklapanje ugovora, donije odluku o sklapanju ugovora o javnoj nabavi na te-

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Okvirni sporazum kao način nabave primjenjuje se u

Člankom 39., stavkom 3. Zakona o javnoj nabavi propisano je da ako je okvirni sporazum sklopljen s više gospodarskih subjekata i u njemu su određeni svi uvje za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, ugovor se može sklopi neposredno na temelju h izvornih uvjeta i ponuda dostavljenih prije sklapanja okvirnog sporazuma bez ponovljenog poziva na dostavu ponuda. U slučaju da najpovoljniji gospodarski subjekt nije u mogućnos izvrši predmet, grupu ili dio predmeta nabave, ugovor o javnoj nabavi za predmet, grupu ili dio predmeta nabave može se sklopi sa sljedećim raspoloživim najpovoljnijim gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum. Javni naručitelj u roku sedam dana od dana sklapanja ugovora dostavlja svim gospodarskim subjekma iz okvirnog sporazuma odluku o sklapanju ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma.

Zakon o javnoj nabavi definira okvirni sporazum kao: „sporazum između jednog ili više naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata, svrha kojega je utvrdi uvjete pod kojima se sklapaju ugovori jekom određenog razdoblja, posebice u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina.“. U dosadašnjoj praksi primjene ins tuta okvirnog sporazuma u Republici Hrvatskoj, is su najčešće sklapani za predmete nabave kao što su: hrana, gorivo, uredski i potrošni materijal, prijevoz učenika, kupnja i održavanje informa čke i druge uredske opreme, fiksna i mobilna telefonija, usluge interneta i prijenosa podataka, održavanje postrojenja, nabava loživog ulja, održavanje vozila, zaš tna odjeća i obuća, nabava guma za vozila, usluge čišćenja i sl.

odnosno između gospodarskih subjekata koji su strane okvirnog sporazuma i drugih javnih naručitelja, u čije je ime sklopljen taj okvirni sporazum.

JAVNA NABAVA

melju okvirnog sporazuma, a ne samo u slučaju kada naručitelj sklapa takav ugovor sa sljedećim raspoloživim najpovoljnijim gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum, ako najpovoljniji nije u mogućnos izvrši predmet nabave.

Dokumentacija na stranom jeziku

UDK 347.7

jeziku moraju bi prevedeni na hrvatski jezik od ovlaštenog sudskog tumača. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je is na stranici 35-39/53 ponude u smislu dokaza sposobnos iz točke 4.2.2. dokumentacije za nadmetanje priložio cer fikate za djelatnike na engleskom jeziku, bez priloženog prijevoda.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Člankom 92. Zakona propisano je da u postupku prePITANJE: Može li naručitelj u postupku pregleda i gleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozva ocjene ponuda temeljem članak 92. Zakona o jav- ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u noj nabavi, traži od ponuditelja da dostave prije- vezi s dokumena ma traženim sukladno člancima 67. vod isprave na hrvatski jezik, ako je ista predana u do 74. Zakona uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloni . Pogreškama, nedostaizvornik na engleskom jeziku? cima ili nejasnoćama smatraju se dokumen koji jesu Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u EOJN-u ili se čine nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške RH zajedno s dokumentacijom za nadmetanje, za ili nedostaju. predmet: nabava strojne osnovice za povezivanje svih sudionika u informacijskom sustavu naručitelja. Žalbeno jelo je zaključilo da je, s obzirom na ci raDostavljene su tri ponude koje je naručitelj u ponu zakonsku odredbu, naručitelj osnovano temeljem stupku pregleda i ocjene ponuda ocijenio valjanima. članka 92. Zakona pozvao odabranog ponuditelja da Na Odluku o odabiru te postupak pregleda i ocjene upotpuni dokumente, koji su traženi točkom 4.2.2. ponuda izjavljena je žalba, te je istodobno primjerak dokumentacije za nadmetanje, a sukladno s člankom žalbe dostavljen i naručitelju, u smislu članka 145., 72. Zakona, odnosno da dostavi prijevode cer fikastavka 3. Zakona o javnoj nabavi. Žalitelj u žalbi nata predanih u ponudi. Naime, naknadnom predajom vodi da je u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda prijevoda cer fikata odabrani ponuditelj je uklonio naručitelj naveo, da je od odabranog ponuditelja nedostatak na način koji nije utjecao na formu, kao ni traženo pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata na sadržaj već predanih dokumenata, te se stoga tadostavljenih u ponudi, temeljem članka 92. Zako- kav postupak može smatra upotpunjavanjem dokuna o javnoj nabavi, s obzirom na to da je utvrđena menata, koje je ponuditelj predao sukladno člancima manja pogreška odnosno nedostatak koji naručitelj od 67. do 74. Zakona, odnosno otklanjanjem nedosmatra uklonjivim, a odnosi se na dostavljene cer - stataka ponude, koje nije dovelo do izmjene ponude. fikate za djelatnike. Stoga je žalbeni navod neosnovan.

Naime, odabrani ponuditelj je dostavio cer fikate na engleskom jeziku a u dokumentaciji za nadmetanje traženo je da moraju bi dostavljeni na hrvatskom jeziku. Žalitelj smatra da je traženo naknadno pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata od odabranog ponuditelja pro vno odredbi članka 92. Zakona, jer pojašnjenje ne smije rezul ra naknadnom dostavom traženih dokumenata, već samo upotpunjavanjem već priloženih dokumenata u ponudi. Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje, žalbeno jelo je utvrdilo da je naručitelj kao dokaz tehničke i stručne sposobnos , točkom 4.2.2. dokumentacije, tražio izjavu ponuditelja da raspolaže osobama koje posjeduju strukovnu sposobnost, stručno znanje i iskustvo potrebno za izvršenje usluge koja je predmet nabave (cer fikat proizvođača ponuđenih uređaja iz ponude ponuditelja).

Zahtjev za pojašnjenje ponude PITANJE: Pojašnjenje ponude sukladno članku 92., stavku 5. Zakona?

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u EOJN-u RH, zajedno s dokumentacijom za nadmetanje, za predmet: nabava so vera za povezivanje svih sudionika u informacijskom sustavu. Tri ponude koje su dostavljene naručitelj je u postupku pregleda i ocjene ponuda ocijenio valjanima. Na Odluku o odabiru izjavljena je žalba. Primjerak žalbe dostavljen je istodobno i naručitelju, sukladno članku 145., stavku 3. Zakona o javnoj nabavi. Žalitelj u žalbi navodi da je naručitelj od odabranog ponuditelja tražio pojašnjenje ponude pro vno članku 92., stavku 5. Zakona o javnoj nabavi. Žalitelj smatra da je traženo naknadno pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata od odabranog ponudiTakođer je navedeno da, ako je neka od traženih telja pro vno odredbi članka 92. Zakona, jer pojašisprava na stranom jeziku, ponuditelj u ponudi obnjenje ponude ne smije rezul ra naknadnom izmjevezno prilaže ispravu na tom jeziku i prijevod na hrnom ponude. vatski jezik, sukladno točki 5.9 dokumentacije u kojoj je navedeno da se ponuda izrađuje na hrvatskom Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje, žalbeno jeziku, a svi dijelovi ponude koji nisu na hrvatskom jelo je utvrdilo je da je naručitelj Prilogom 7.2. Teh-

UDK 347.7

JAVNA NABAVA

nička specifikacija, te pojašnjenjem dokumentacije za c) pravna osoba u prethodne tri godine ostvarila je nadmetanje, odredio da je ponuditelj dužan prilikom u prosjeku više od 80 % prometa od obavljanja predaje ponude za svu ponuđenu opremu dostavi djelatnos za potrebe vlasnika, a ako za prethodoriginalnu tehničku dokumentaciju proizvođača na ne tri godine ne postoje pokazatelji prometa, zbog hrvatskom ili engleskom jeziku, te na taj način dodatuma osnivanja ili početka obavljanja djelatnos kaza da ponuđena oprema odgovara specificiranoj pravne osobe, dovoljno je da pravna osoba učini opremi po svakoj stavci iz tablice tehničke specifikavjerojatnim pos zanje takvog prometa, npr. prema cije, što odabrani ponuditelj u ponudi nije dostavio. poslovnim projekcijama U ponudi, odnosno tehničkoj specifikaciji nije prilo- d) vlasnik nad pravnom osobom obavlja nadzor kao žena potvrda proizvođača opreme, da je ponuđena nad svojom ustrojstvenom (poslovnom) jedinicom, oprema u potpunos u skladu s tehničkim zahtjevima a ako je više vlasnika pod uvjetom da oni takav predmetne nabave i da zadovoljava sve tehničke uvnadzor obavljaju zajedno, jete kako je traženo dokumentacijom za nadmetanje. e) predmet ugovora odnosi se na obavljanje djelatnos iz podtočke b) ove točke, Člankom 92., stavkom 5. Zakona propisano je da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj f) vlasnik je obvezan osigura da pravna osoba primjenjuje ovaj Zakon za nabavu robe, radova ili može pozva ponuditelje da u roku, koji ne smije bi usluga potrebnih za izvršenje ugovora iz ove točke. kraći od pet ni duži od 10 dana, pojasne pojedine elemente ponude u dijelu, koji se odnosi na ponuđeni Ovom odredbom regulira se pitanje sklapanja ugovopredmet nabave. Pojašnjenje ne smije rezul ra izra o nabavi između javnog naručitelja (ili više javnih naručitelja), s jedne strane, i pravne osobe koja je u mjenom ponude. Žalbeno jelo je utvrdilo da je naručitelj neosnovano, vlasništvu tog javnog naručitelja (ili više njih). Načelo pozivom na članak 92., stavak 5. Zakona od odabranog tržišnog natjecanja onemogućava automatsko izuzeponuditelja tražio, a on je dostavio potvrdu proizvođa- će određenih ugovora iz područja primjene direk va ča opreme da je ponuđena oprema u cijelos u skladu javne nabave odnosno Zakona o javnoj nabavi. Mes tehničkim zahtjevima predmetne javne nabave i da đu m, primjena h pravila nije uvijek prikladna za zadovoljava sve tehničke uvjete, s obzirom na to da se određene oblike suradnje između javnog naručitelja naknadna dostava dokumenata ne može smatra po- i određenih subjekata. Europski sud pravde ne smajašnjenjem pojedinog elementa ponude u dijelu koji se tra takve ugovore ugovorima o javnoj nabavi. odnosi na ponuđeni predmet nabave, u smislu članka 92., stavka 5. Zakona. Slijedom navedenog naručitelj je na Zakonu neutemeljeno ocijenio ponudu odabranog ponuditelja valjanom, iako je trebao postupi sukladno članku 93., stavku 1., točki 4. Zakona, odnosno ponudu odabranog ponuditelja odbi na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda, kao ponudu koja je suprotna odredbama dokumentacije za nadmetanje. Slijedom navedenog žalbeni navod je osnovan.

In house izuzeća

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Ugovori koje javni naručitelji sklapaju s pravnim osobama čiji su vlasnici, ne smatraju se ugovorima o javnoj nabavi i stoga nisu podložni pravilima javne nabave, ako vlasnik nad tom pravnom osobom obavlja nadzor kao nad svojom ustrojstvenom (poslovnom) jedinicom. Bilo koji oblik tzv. in-house ugovora koji su izuze od primjene Zakona o javnoj nabavi mora bi a) u pravnoj osobi nema izravnog ili neizravnog udjela isključivo oblik javne suradnje. Bitan uvjet koji mora privatnog kapitala bi ispunjen za zakonitu primjenu ovoga ins tuta je b) pravna osoba osnovana je u svrhu obavljanja dje- da u pravnoj osobi nema izravnog ili neizravnog udjelatnos za potrebe vlasnika la privatnog kapitala.

Člankom 10., stavkom 1., točkom 13. Zakona o javnoj nabavi propisano je da se Zakon ne primjenjuje na ugovore koje jedan ili više javnih naručitelja sklapaju s pravnom osobom, čiji su jedini vlasnici (osnivači i/ili članovi društva), ako su kumula vno ispunjeni sljedeći uvje :

PITANJE: Koji su uvje za primjenu ins tuta izuzeća od primjene zakona o javnoj nabavi, u slučaju tzv. „in-house“ izuzeća?

Naime, primjena pravila javne nabave ne bi smjela sprječava slobodu javnih naručitelja da obavljaju javne zadaće koje su im dodijeljene, koristeći vlas te resurse. U bitnome, postoji razlika s jedne strane, između ugovora koje javni naručitelji moraju sklapa kako bi bili u mogućnos izvršava svoje zadaće i njihova prava da se sami organiziraju i ustroje na način koji im najbolje odgovara, i s druge strane, pravila javne nabave koja moraju omogući otvoreno natjecanje između gospodarskih subjekta za dobivanje ugovora o javnoj nabavi. Ugovori koji se sklapaju s vlas m pravnim osobama stoga su izuze od primjene pravila javne nabave, ako su ispunjeni određeni uvje .

JAVNA NABAVA

UDK 347.7

Također, vrlo važan element je i kriterij ograničene tržišne orijentacije takvih pravnih osoba. Stoga je ovim člankom kao jedan od uvjeta za zakonitu primjenu izuzeća određeno da je pravna osoba u prethodne tri godine ostvarila u prosjeku više od 80 % prometa od obavljanja djelatnos za potrebe vlasnika. Vlasnik pravne osobe, kada primjenjuje ovo izuzeće, obvezan je osigura da pravna osoba primjenjuje ovaj Zakon za nabavu robe, radova ili usluga potrebnih za izvršenje izuzetog ugovora.

Dokazivanje boniteta ponuditelja PITANJE: Kako dokaza da ponuditelj u posljednjih 180 dana, računajući od dana početka postupka javne nabave, nije bio u blokadi više od 15 dana?

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Naručitelj je dana 14. studenoga 2013. u EOJN-u RH objavio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave za predmet nabave: zaš tarske i vatrogasne usluge. Između tri pris gle ponude, koje je naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda ocijenio valjanima, naručitelj je odabrao ponudu ponuditelja X d. o. o. Žalbu na Odluku o odabiru izjavio je žalitelj – zajednica ponuditelja koji u istoj, a u bitnome navode, da je odabrani ponuditelj u ponudi dostavio obrazac SOL-2, na dan 24. studenoga 2013., te da iz istoga nije razvidno da odabrani ponuditelj nije bio u blokadi u posljednjih 180 dana, računajući od dana početka postupka javne nabave (13. studenoga, dan slanja poziva na nadmetanje u EOJN RH). S obzirom na to da je odabrani ponuditelj dostavio obrazac SOL-2, izdan na dan 24. studenoga 2013. navedeno financijsko izvješće ne pokriva razdoblje od 13. svibnja do 24. svibnja 2013. godine.

računajući od dana početka postupka javne nabave, nije bio u blokadi više od 15 dana. Predmetni postupak javne nabave započeo je 13. studenoga 2013. godine. Iz ponude odabranog ponuditelja razvidno je da je na stranici 73/120 ponude ponuditelj dostavio podatke o solventnos (obrazac SOL-2) na dan 24. studenoga 2013. godine. U dostavljenom obrascu kod rubrike: Broj dana neprekidne blokade – naznačeno je: 0; te kod rubrike: Broj dana neprekidne blokade u posljednjih 6 mjeseci – također je naznačeno: 0. Slijedom navedenoga, iako je odabrani ponuditelj dostavio obrazac SOL-2 na dan 24. studenoga 2013. godine, s obzirom na to da je dan početka postupka javne nabave 13. studenoga 2013. godine, iz dostavljenog obrasca je razvidno da odabrani ponuditelj zadovoljava propisani uvjet financijske sposobnos , odnosno da odabrani ponuditelj u posljednjih 180 dana, računajući od dana početka postupka javne nabave, nije bio u blokadi više od 15 dana, te je stoga žalbeni navod žalitelja neosnovan.

U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je obrazac SOL-2 odabranog ponuditelja prihvatljiv, jer je iz istoga razvidno da odabrani ponuditelj u posljednjih 180 dana nije bio u blokadi više od 15 dana. U očitovanju na žalbu odabrani ponuditelj navodi da je iz dostavljene potvrde o solventnos razvidno da na dan 24. studenoga 2013. godine, te unatrag 180 dana, odabrani ponuditelj nije bio u blokadi. Navodi da nije od utjecaja PITANJE: Na koji način, gospodarski subjekt, natjeokolnost što obrazac SOL-2 ne pokriva 11 dana (od 24. catelj odnosno ponuditelj, dokazuje nekažnjavasvibnja do 13. svibnja). Jer kada bi odabrani ponuditelj nost u postupku javne nabave? bio u blokadi h 11 dana, još uvijek se iz dostavljenog Za potrebe utvrđivanja činjenice da gospodarskom obrasca vidi da u traženom razdoblju odabrani ponudi- subjektu ili osobi koja je po zakonu ovlaštena za zatelj nije bio u blokadi više od 15 dana. stupanje pravne osobe gospodarskog subjekta nije Postupajući po predmetnom žalbenom navodu žal- izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za jedno ili beno jelo izvršilo je uvid u dokumentaciju za nad- više u Zakonu o javnoj nabavi pobrojanih kaznenih dimetanje, iz čega je razvidno da je naručitelj u toč. jela (npr. zloporaba položaja i ovlas , primanje mita; 16.1., propisao da ponuditelji trebaju dostavi doku- davanje mita, i sl.), prema odredbi članka 67., stavka ment izdan od bankarskih ili drugih financijskih ins - 1., točke 2. istoga Zakona, natjecatelj ili ponuditelj u tucija kojim se dokazuje solventnost gospodarskog postupku javne nabave dužan je dostavi izjavu. subjekta (BON-2/SOL-2, ili sl.). Iz istog obrasca mora Izjavu, koja ne smije bi starija od tri mjeseca od pobi razvidno da ponuditelj u posljednjih 180 dana, četka postupka javne nabave, daje odnosno potpisuje

UDK 347.7

osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta (zakonski zastupnik) te ovjerava pečatom gospodarskog subjekta (ako je primjenjivo). Zakon o javnoj nabavi, u stavku 4., članku 67. daje mogućnost i ovlast naručitelju da, sukladno Zakonu o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, jekom postupka pregleda i ocjene ponuda provjeri postoje li okolnos u vezi s činjenicom (ne)osuđivanos gospodarskog subjekta i osobe ovlaštene za zastupanje, kod nadležnog jela za vođenje kaznene evidencije i razmjenu h podataka s drugim državama (Ministarstvo pravosuđa, Uprava za kazneno pravo i probaciju, Odjel za kaznene evidencije). Naručitelj može zatraži izdavanje potvrde o činjenicama (posebno uvjerenje) o kojima nadležno jelo vodi službenu evidenciju za bilo kojeg natjecatelja ili ponuditelja, kao i za njihove osobe po zakonu ovlaštene za zastupanje. Oblik i sadržaj obrazaca – zahtjeva (IIIa i IIIb) za dostavu podataka iz kaznene evidencije, propisan je Pravilnikom o kaznenoj evidenciji (NN, br. 7/13), koji je donesen kao provedbeni propis Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji. U tom smislu, naručitelji će koris Obrazac IIIa (Zahtjev za izdavanje posebnog uvjerenja za fizičku osobu), kada traže podatke iz kaznene evidencije za fizičku osobu – koja je zakonski zastupnik gospodarskog subjekta, odnosno Obrazac IIIb, kada traže podatke iz kaznene evidencije za pravnu osobu (Zahtjev za izdavanje posebnog uvjerenja za pravnu osobu).

JAVNA NABAVA

U skladu s člancima od 70. do 74. Zakona o javnoj nabavi naručitelj, koji je obveznik primjene istoga Zakona, u postupku javne nabave određuje uvjete pravne i poslovne sposobnos . Podaci koji se odnose na pravnu i poslovnu sposobnost gospodarskih subjekata, obvezni su sadržaj dokumentacije za nadmetanje koju izrađuje naručitelj. S druge strane gospodarski subjekt koji sudjeluje u postupku javne nabave, dužan je s zahtjevom za sudjelovanje (kada sudjeluje kao natjecatelj) ili u ponudi (kada sudjeluje kao ponuditelj) dostavi tražene dokumente kojima dokazuje pravnu i poslovnu sposobnost. U tom smislu natjecatelj ili ponuditelj mora u postupku javne nabave dokaza svoj upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar države sjedišta gospodarskog subjekta (odnosno da je registriran za obavljanje djelatnos u vezi s predmetom nabave, npr. za gradnju; nadzor nad gradnjom i sl.). Upis u registar dokazuje se odgovarajućim izvodom, a ako se oni ne izdaju, gospodarski subjekt može dostavi izjavu s ovjerom potpisa kod nadležnog jela, ne starijim od tri mjeseca, računajući od dana početka postupka javne nabave.

U sudski registar se upisuju sljedeće vrste subjekata upisa: 1. javno trgovačko društvo, 2. komanditno društvo, 3. gospodarsko interesno udruženje, 4. dioničko društvo, 5. društvo s ograničenom odgovornošću, 6. trgovac pojedinac, 7. europsko društvo (Societas Europaea, skraćeno: SE), 8. europsko gospodarsko interesno udruženje (skraćeno: EGIU), 9. ustanova, Ako nije u mogućnos pribavi posebno uvjerenje s 10. zajednica ustanova, 11. zadruge, 12. savez zadrupodacima iz kaznene evidencije, naručitelj može, u ga i 13. kreditna unija, 14. druge osobe za koje je upis primjerenom roku od natjecatelja ili ponuditelja, za- propisan zakonom. Podružnice subjekata upisa upisuju se u registar kada je to propisano Zakonom. traži sljedeće važeće dokumente:

Navedeni izvadak izdaje nadležni trgovački sud u kojem je subjekt upisan. Istu dokaznu snagu u postupku javne nabave ima izvadak ovjeren kod javnog bilježnika. Naime, člankom 5. Zakona o sudskom registru propisano je da javni bilježnik kojem su dostupni po-

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

PITANJE: Ima li izvod iz sudskog registra, izdan i ovjeren od javnog bilježnika istu dokaznu snagu u postupku javne nabave kod dokazivanja sposobos ponuditelja, kao i izvornik izvatka ovjeren od Trgovačkog suda?

Kada se neki od navedenih subjekata upisa pojavljuje kao natjecatelj ili ponuditelj u postupku javne nabave on će svoju pravnu i poslovnu sposobnost, u dijelu koji se odnosi na obavljanje registrirane djelatnos u vezi s predmetom javne nabave, u pravilu dokaziva izvodom iz sudskog registra. Sukladno Zakonu o sudskom registru (NN, br. 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11, 148/13) sudski registar je javna knjiga koja sadrži podatke i isprave o subjek ma upisa za koje je upis u registar propisan Zakonom, a kojeg vode trgovački sudovi. Izvadak iz registra je ovjerena isprava, koja se izdaje iz registra na propisan način, a sadrži upisane podatke o jednom Naručitelj može primjenu članka 67. Zakona, u po- subjektu upisa koji važe ili koju su važili u nekom trestupku javne nabave proširi i na podizvoditelje. nutku ili u određenom vremenskom razdoblju.

• dokument jela nadležnog za vođenje kaznene evidencije države sjedišta, a u slučaju da se on ne izdaje • jednakovrijedni dokument kojeg izdaje nadležno sudsko ili upravno jelo • ako se navedeni dokumen ne izdaju, tada mogu bi zamijenjeni izjavom pod prisegom ili odgovarajućom izjavom osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta, ispred nadležne sudske ili upravne vlas ili bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog jela ili izjavom s ovjerenim potpisom kod bilježnika.

JAVNA NABAVA

UDK 347.7

nost predmeta nabave 2.800.000,00 kuna. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je na stranici 91/120 ponude is dostavio popis ugovora. U popisu ugovora odabrani ponuditelj je naveo podatke o drugoj ugovornoj strani, vrijednost i datum pružene usluge (Hrvatski telekom d.d. Zagreb, usluge tjelesne zaš te osoba i imovine u iznosu od 11,2 mln kn godišnje, datum pružanja usluge 31. prosinca 2002. do 30. travnja 2014., Hrvatski telekom d.d., vatrogasno dežurstvo u iznosu od 670.000,00 kuna, datum pružanja usluge 30. prosinca 2002. do 30. travnja 2014. godine. PITANJE: Popis ugovora o uslugama, kao dokaz Na stranicama od 93/120 do 101/120 ponude odabratehničke i stručne sposobnos u postupku javne ni ponuditelj je dostavio potvrde potpisane od druge nabave? ugovorne strane, kojima se potvrđuje da odabrani poNaručitelj je objavio poziv na nadmetanje u EOJN-u nuditelj od potpisivanja ugovora o zaš tarskim uslugaRH, za predmet: pružanje zaš tarskih vatrogasnih ma 30. prosinca 2002. do danas pruža usluge tjelesne i usluga na objek ma naručitelja. Podnesene su tri tehničke zaš te tvrtki Hrvatski telekom d.d. ponude koje je naručitelj u postupku pregleda i ocjeTemeljem navedenoga, žalbeno jelo je utvrdilo da je ne ponuda ocijenio valjanima. Na Odluku o odabiru odabrani ponuditelj udovoljio uvjetu tehničke i stručne izjavljena je žalba Državnoj komisiji. Žalitelj u žalbi sposobnos iz dokumentacije za nadmetanje. Odabranavodi da je odabrani ponuditelj dostavio popis ugoni ponuditelj je dostavio popis ugovora kojem je prilovora u kojem su navedeni ugovori koji nisu izvršeni, žio potvrde potpisane od druge ugovorne strane, iz koveć su u jeku izvršenja, a što je pro vno zahtjevu iz jih je razvidno da je is izvršio ugovore u godini u kojoj dokumentacije za nadmetanje. U odgovoru na žalbu je započeo postupak javne nabave i jekom tri godine naručitelj navodi da je, temeljem priloženog popisa koje prethode toj godini, vezane uz predmet nabave, ugovora i potvrda o uredno pruženim uslugama, ra- čiji iznos je veći od iznosa procijenjene vrijednos nazvidno da je odabrani ponuditelj ispunio traženi uvjet bave. Stoga je žalbeni navod neosnovan. tehničke i stručne sposobnos . U očitovanju na žalbu odabrani ponuditelj navodi da je iz potvrde naručite- Javni naručitelj u ulozi ponuditelja lja Hrvatski telekom d.d. Zagreb (kao druge ugovorne strane iz ugovora), razvidno da odabrani ponuditelj PITANJE: Je li naručitelj X d.o.o. (javna ustanova), koja je obveznik primjene Zakona o javnoj nabaispunjava uvjete tehničke i stručne sposobnos . vi (NN, br. 90/11, 143/13, 83/13, 13714 – Odluka Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje žalbeno jelo Ustavnog suda Republike Hrvatske) obvezan prije utvrdilo da je naručitelj kao dokaz tehničke i stručne mijeni is Zakon i u slučajevima kada se pojavsposobnos , točkom 17.1. dokumentacije, tražio da ljuje kao ponuditelj u postupcima javne nabave ponuditelji dostave popis ugovora o uslugama (jednog drugih naručitelja, pa za izvršenje dijela ugovora ili više) izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak (pojedinih usluga) mora angažira podizvoditelja? javne nabave i jekom tri godine koje prethode toj godini, povezanih s predmetom nabave (tj. is h ili sličnih Ako pravna osoba, koja je javni naručitelj u smislu kao predmet nabave). Iznos ugovora odnosno zbrojeni članka 5. Zakona o javnoj nabavi, sudjeluje kao poiznos svih ugovora mora bi : minimalno jednak iznosu nuditelj u postupku javne nabave kojeg provodi drugi procijenjene vrijednos nabave. Popis ugovora sadr- naručitelj u smislu istoga Zakona, ona može angažirajednog ili više podizvoditelja, koji će izvršava dio ži iznos, datum pružene usluge i naziv druge ugovorugovora o javnoj nabavi, sukladno odredbama članka ne strane. Ako je druga ugovorna strana naručitelj u 86. istoga Zakona. Prema tomu, ako je javna ustanosmislu ovoga Zakona, popis kao dokaz o uredno pruva XY d. o. o., koja je javni naručitelj u smislu članka 5. ženoj usluzi sadrži ili mu se prilaže potvrda potpisana Zakona o javnoj nabavi, također i gospodarski subjekt ili izdana od naručitelja. Ako je druga ugovorna strana u smislu članka 2., točke 4. Zakona o javnoj nabavi privatni subjekt, popis kao dokaz o uredno pruženoj (gospodarski subjekt je fizička ili pravna osoba ili usluzi sadrži ili mu se prilaže potvrda tog subjekta, a u zajednica h osoba, koji na tržištu nudi izvođenje nedostatku iste vrijedi izjava gospodarskog subjekta s radova i/ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga), dokazom da je potvrda zatražena. te u tom smislu nudi usluge na tržištu, u okviru svoje

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

daci u glavnoj knjizi sudskog registra, ima iste ovlas i obveze kao i ovlašteni sudski službenik koji izdaje izvatke, ovjerene prijepise i kopije, izvatke, te potvrde o podacima upisanim u registru. Prijepise, kopije, izvatke i potvrde javni bilježnik ovjerava u skladu s odredbama Zakona o javnom bilježništvu. Iz navedenoga proizlazi da izvod iz sudskog registra ovjeren pečatom i potpisan od javnog bilježnika, ima istu dokaznu snagu kao i izvornik izvatka ovjeren od ovlaštenog službenika Trgovačkog suda.

Uvidom u poziv na nadmetanje i dokumentaciju za registrirane djelatnos , nema zapreke da, u slučaju nadmetanje utvrđeno je da je procijenjena vrijed- kada se javlja kao ponuditelj u postupcima javne na-

UDK 347.7

JAVNA NABAVA

bave drugih naručitelja, angažira podizvoditelje su- ne mogu primijeni . Okolnos na koje se poziva za kladno odredbama članka 86. Zakona o javnoj nabavi. opravdanje iznimne žurnos ne smiju ni u kojem sluTakvo stajalište argumen rano je činjenicom da u su- čaju bi uzrokovane postupanjem javnog naručitelja. protnom XY d. o. o., kao gospodarski subjekt u smislu članka 2., točke 4. Zakona o javnoj nabavi, ne bi bio u ravnopravnom položaju u odnosu na druge gospodarske subjekte na tržištu, te bi isto bilo pro vno načelu tržišnog natjecanja.

Prema tome, kada se naručitelj X d.o.o., kao obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi, pojavljuje kao ponuditelj u postupcima javne nabave drugih naručitelja, te za nuđenje pojedinih usluga namijenjenih trećoj strani, zbog nedostatka vlas h tehničkih i stručnih kapaciteta za izvršenje ugovora, mora angažira drugog gospodarskog subjekta kao podizvoditelja, nije obvezan prilikom odabira podizvoditelja primjenjiva odredbe Zakona o javnoj nabavi, odnosno provodi neki od postupaka javne nabave propisanih is m Zakonom.

Pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave iz razloga iznimne žurnos naručitelji mogu koris u slučajevima kada je žurnost uzrokovana izuzetno nepredvidivim događajima (poput prirodnih katastrofa, elementarnih nepogoda, raznih havarija ili drugih opasnos ), koji zah jevaju naročito brzu akciju naručitelja radi sprječavanja nastanka štete ili otklanjanja posljedica nastale štete, tako da se rok za nadmetanje s objavom poziva ne može primijeni .

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Razlozi nastanka iznimne žurnos moraju bi dokazivi, te izazvani događajima koje naručitelj, prema objekvnoj procjeni, nije mogao predvidje . Takvi razlozi moraju potjeca od vanjskih uzroka i ne smiju ni u kojem slučaju bi uzrokovani postupanjem naručitelja. U trenutku pokretanja postupka javne nabave naručitelj sam odlučuje koji postupak će provodi . Tako je i u slučaju odabira pregovaračkog postupka javne nabave bez Iznimna žurnost prethodne objave iz razloga iznimne žurnos . Dakle, PITANJE: Kada naručitelj može proves pregova- nije potrebna nikakva prethodna suglasnost središnjeg rački postupak javne nabave bez prethodne objajela državne uprave nadležnog za sustav javne nabave iz razloga iznimne žurnos ? ve, kao što je to bilo prema prijašnjim propisima kojima Pregovarački postupak javne nabave bez prethodne je bilo uređivano područje javne nabave. objave (tzv. izravna pogodba) javni naručitelji mogu Ako ocijeni da postoje okolnos koje upućuju na primjeprimijeni samo u taksa vno navedenim slučajevinu pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodma, koji su propisani Zakonom o javnoj nabavi (čl. ne objave iz razloga iznimne žurnos , tada je obvezan 26., st. 2.; čl. 27. st. 2. i čl. 28., st. 2.). Na naručitelju je u prethodnoj obavijes o namjeri sklapanja ugovora teret dokaza da okolnos konkretnog slučaja oprav(ako istu objavljuje, iako nije obvezan u ovom slučaju), davaju primjenu predmetnog postupka javne nabave. obrazloži razloge njegove primjene. Ako provodi ovaj Dakle, iako su odredbe Zakona o javnoj nabavi koji- postupak iz razloga iznimne žurnos , naručitelj je obma se propisuju pretpostavke za provedbu ovoga povezan u obavijes o sklopljenom ugovoru (standardni stupka nabave vrlo restrik vne (primjerice: tehnički obrazac 5, za javne naručitelje i standardni obrazac 6, razlozi; isključivo pravo jednog ili više gospodarskih za sektorske naručitelje) obrazloži : posebne slučajeve i subjekata, koje ograničava pravo na obavljanje dje- okolnos koje opravdavaju njegovu primjenu. latnos na jednog ili više ponuditelja, odnosno natjeU slučaju žalbe na prethodnu obavijest o namjeri catelja; nabava dodatnih roba, usluga ili radova, i sl.), sklapanja ugovora (ako je ista objavljena u Elektroon se u praksi rela vno često primjenjuje, i to u cca 8 ničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske), % slučajeva svih provedenih postupaka nabave. Ista odnosno na obavijest o sklopljenim ugovorima, naje situacija i s provedbom ovoga postupka javne naručitelj u postupku pravne zaš te pred Državnom bave iz razloga iznimne žurnos . komisijom za kontrolu postupaka javne nabave mora Člancima od 28. do 28. Zakona o javnoj nabavi, stav- dokaza postojanje činjenica i okolnos na temelju cima 2., točkom 3. Zakona propisano je da se ugovor kojih je donio odluku o provedbi predmetnog poo javnoj nabavi, ovisno o vrs ugovora (roba, usluge stupka javne nabave. Navedena obveza za naručiteili radovi) može sklapa u pregovaračkom postupku lja proizlazi iz odredbe članka 143., stavka 3. Zakona, javne nabave bez prethodne objave kada je to nužno kojom je propisano da je naručitelj obvezan dokaza potrebno, ako se zbog razloga iznimne žurnos izazva- postojanje činjenica i okolnos na temelju kojih je ne događajima koje javni naručitelj nije mogao predvi- donio odluke o pravima, poduzeo radnje ili propus o dje , rokovi u otvorenom, ograničenom ili pregovarač- radnje te proveo postupke koji su predmet žalbenog kom postupku javne nabave s prethodnom objavom postupka (pravila dokazivanja).

JAVNA NABAVA

UDK 346.2

Podizvoditelji u postupcima javne nabave Sabina Rebrović * Ovim tekstom prikazan je najprije zakonodavni okvir koji određuje odnose podizvoditelja s ponuditeljima i naručiteljima, a za m su na primjerima rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM), te konkretnim upi ma korisnika, dani odgovori na nedoumice u praksi.

1. Uvod

su u postupku javne nabave oni bili određeni i u Ako ponuditelj namjerava da dio ugovora o javnoj odnosu na podizvoditelje nabavi u podugovor jednom ili više podizvoditelja, • uvjete iz članka 71. i članka 72. ovoga Zakona, ako tada je dužan u ponudi naves sljedeće podatke: se odabrani ponuditelj u postupku javne nabave • naziv ili tvrtku, sjedište, OIB (ili nacionalni iden za potrebe dokazivanja financijske, te tehničke i fikacijski broj prema zemlji sjedišta gospodarskog stručne sposobnos oslonio na sposobnost podisubjekta, ako je primjenjivo) i broj računa podizvozvoditelja kojeg mijenja ditelja, i • posjedovanje važećeg ovlaštenja ili članstva, su• predmet, količinu, vrijednost podugovora i postotni kladno članku 70., stavku 4. ovoga Zakona, ako je dio ugovora o javnoj nabavi koji se daje u podugovor. primjenjivo. Ako odabrani ponuditelj dio ugovora o javnoj nabavi Javni naručitelj obvezan je neposredno plaća podaje u podugovor, tada gore navedeni podaci moraju dizvoditelju za izvedene radove, isporučenu robu ili bi navedeni u ugovoru o javnoj nabavi. pružene usluge, a odabrani ponuditelj mora svom Ako se za to javi potreba, odabrani ponuditelj može računu, odnosno situaciji priloži račune, odnosno jekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi od javnog situacije svojih podizvoditelja, koje je prethodno naručitelja zah jeva : potvrdio. Iznimno, ako zbog opravdanih razloga po• promjenu podizvoditelja za onaj dio ugovora o jav- vezanih sa specifičnim uvje ma izvršenja ugovora o javnoj nabavi neposredno plaćanje podizvoditelju nije noj nabavi koji je prethodno dao u podugovor • preuzimanje izvršenja dijela ugovora o javnoj naba- primjenjivo, javni naručitelj obvezan je u dokumentaciji za nadmetanje naves da nema obvezu neposredvi koji je prethodno dao u podugovor • uvođenje jednog ili više novih podizvoditelja, čiji nog plaćanja podizvoditelju. To primjerice može bi ukupni udio ne smije prijeći 30 % vrijednos ugo- slučaj kod ugovora za usluge energetske učinkovitos vora o javnoj nabavi, neovisno o tomu je li pret- kod kojih odabrani ponuditelj sam financira izvođenje hodno dao dio ugovora o javnoj nabavi u podugo- potrebnih radova i usluga pri čemu mu se naknada plaća iz ostvarenih ušteda jekom dužeg razdoblja1. vor ili ne.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Odabrani ponuditelj, prilikom zahtjeva za promjenom ili uvođenjem novog podizvoditelja mora javnom naOdnosi ponuditelja i naručitelja s podizvoditeljima ručitelju dostavi gore navedene podatke o samom uređeni su člankom 86. ZJN. Javni naručitelj ne smije podizvoditelju (čl. 86., st. 2. ZJN). zah jeva od ponuditelja da dio ugovora o javnoj nabavi daju u podugovor ili da angažiraju određene po- Javni naručitelj može, prije odobravanja zahtjeva za dizvoditelje, ni ih u tome ograničava , osim ako po- promjenom, preuzimanjem dijela ugovora ili uvođesebnim propisom ili međunarodnim sporazumom nije nja novog podizvoditelja, od odabranog ponuditelja drugačije određeno. Bitno je naglasi da sudjelovanje zatraži važeće dokumente kojima se dokazuje da podizvoditelja ne utječe na odgovornost odabranog novi podizvoditelj ispunjava: ponuditelja za izvršenje ugovora o javnoj nabavi. • uvjete iz članka 67. i članka 68. ovoga Zakona, ako

* Sabina Rebrović, mag. oec., Savjetnica u Centru za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN

Ante Loboja: Izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi, FPP, 7/13, str. 167.

UDK 346.2

Osim važećeg ZJN-a, bitne stavke povezane s određivanjem podizvoditelja nalaze se i u Zakonu o obveznim odnosima (dalje u tekstu: ZOO), te u Zakonu o gradnji (dalje u tekstu: ZG). Prema ZOO (NN, br. 35/05, 41/08, čl. 600, 601. i 602) izvođač nije dužan posao obavi osobno, ako iz ugovora ili naravi posla ne proizlazi što drugo. Za izvršenje posla, iako posao ne obavlja osobno, izvođač i nadalje odgovara naručitelju te odgovara za osobe koje su po njegovu nalogu radile posao kao da ga je sam izvršio. Što se če naplate svojih tražbina prema izvođaču njegovi se suradnici mogu obra neposredno naručitelju i zah jeva od njega da im ispla te tražbine na teret iznosa koji u tom času duguje izvođaču. Zakonom o gradnji (NN, br. 153/13; čl. 55., st. 2.) uređeno je da ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, inves tor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača, koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta. Također, važna napomena je da je novim ZG-om izbrisan i ne primjenjuje se od 1. 1. 2014., članak 183: „Glavni izvođač mora izvodi najmanje polovinu ugovorenih vrijednos radova potrebnih za građenje te građevine.“.

2. Primjeri iz prakse Kako se primjena zakonskih odredbi najbolje razumije na primjerima, u nastavku teksta navedene su odabrane odluke DKOM-a povezane sa situacijom s podizvoditeljem. Također, navedeno je i mišljenje Uprave za sustav javne nabave te odgovori na upite naših korisnika. DKOM – 8. 2. 2013.2

JAVNA NABAVA

litelj je naveo da će projekt izvedenog stanja izradi podizvoditelj, ali nije naveo tko će izradi izvedbeni projekt, stoga naručitelj smatra da je iz ponude žalitelja očito da će vlas m resursima izves sve ostale zahtjeve naručitelja iz troškovnika, pa tako i izvedbeni projekt. Naručitelj također napominje da navedeno postupanje nije u skladu s člankom 179., stavkom 3. ZPUG-a, koji propisuje da projektant ne može bi zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini. Uvidom u ponudu žalitelja, naveden je podizvoditelj te podaci o podizvoditelju i podaci o dijelu ugovora koji se daju u podugovor, odnosno kao dio radova koje izvodi proizvoditelj navedeno je: izrada projekata izvedenog stanja, količina, vrijednost, mjesto i rok. Žalitelj je u ponudi priložio troškovnik u kojemu je navedena tražena Izrada tehničke dokumentacije za izvođenje radova obuhvaćenih ovim troškovnikom – Izvedbeni projekt i izrada tehničke dokumentacije izvedenog stanja obuhvaćenog ovim troškovnikom – Projekt izvedenog stanja. U više stavaka u troškovniku je tražena i opisana izrada izvedbenog projekta i projekta izvedenog stanja te je za sve stavke u troškovniku žalitelj iskazao cijenu. Za slučaj kada ponuda sadrži nejasnoće, manje nedostatke ili pogreške, javni naručitelj može koris ins tut pojašnjenja ponude sukladno članku 92., stavku 5. ZJN-a. U skladu s navedenim, poništava se Odluka o odabiru. Naručitelj će ponovno proves postupak pregleda i ocjene ponuda, o istome sastavi zapisnik te donije novu odluku. DKOM – 22. 10. 2013.3

KLASA: UP/II-034-02/13-01/982; URBROJ: 354-01/13-12.

KLASA: U P/II-034-02/12-01/1616; URBROJ:354-01/13-7.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Žalitelj navodi da je u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda navedeno da njegova ponuda nije valjana, jer u ponudbenom obrascu stoji da će podizvoditelj žalitelja radi samo projekt izvedbenog stanja, ali ne i ostalu projektnu dokumentaciju, što nije u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (dalje u tekstu: ZPUG). Žalitelj navodi da je u ponudi imenovao podizvoditelja, koji se bavi projek ranjem te zadovoljava sve uvjete za sve vrste projekta pa smatra da je naručitelj nije smio odbi . Navedeni podizvoditelj imenovan je da bi izradio izvedbeni projekt i projekt izvedbenog stanja, jer se žalitelj bavi isključivo građenjem te Također, žalitelj navodi presude Europskog suda je upoznat s člankom 179. stavkom 3. ZPUG-a. C-5/97 i C-176/98 u kojima je zauzeto stajalište, da se Naručitelj navodi kako je žalitelj u ponudbenom listu ponuditelji u dokazivanju tehničke i stručne sposobnaveo podizvoditelja samo za izradu projekta izvede- nos mogu osloni na druge gospodarske subjekte. nog stanja, a da je u točki troškovnika tražena izrada Žalitelj navodi da je u svrhu dokazivanja tehničke i izvedbenog projekta i projekta izvedenog stanja. Ža- stručne sposobnos ponudi priložio prvoklasne refe-

Žalitelj u žalbi osporava razloge odbijanja svoje ponude. Žalitelj navodi da se za ispunjenje dijela dokumentacije za nadmetanje oslonio sukladno ZJN-u na sposobnost podizvoditelja te je priloženom dokumentacijom dokazao sposobnost podizvoditelja i povezanost s is m. Navodi da ne proizlazi da postoji bilo kakva razlika između davanja na raspolaganje (nadomještanje) resursa i davanja na raspolaganje tehničke i stručne sposobnos . Žalitelj is če kako je posve pogrešno tumačenje da se kod dokazivanja sposobnos resursa ponuditelj može osloni na sposobnost članova zajednice ponuditelja ili podizvoditelja, a kod tehničke i stručne sposobnos ne može.

JAVNA NABAVA

UDK 346.2

rence svih podizvoditelja, a koji će izvršava dio ugovora o javnoj nabavi za koji je priložio reference. Time je naručitelju, u smislu članka 72. stavka 6. ZJN-a, nedvojbeno dokazao da će ima na raspolaganju resurse nužne za izvršenje ugovora, a u ponudi je isto tako priložio jamstvo za uredno izvršenje ugovora.

telj je obvezan neposredno plaća podizvoditelju za izvedene radove, isporučenu robu ili pružene usluge. U stavku 5. se navodi da odabrani ponuditelj mora svom računu, odnosno situaciji, priloži račune, odnosno situacije svojih podizvoditelja koje je prethodno potvrdio.

Uvidom u ponudu žalitelja utvrđeno je da je žalitelj naveo da će za potrebe izvršenja predmeta nabave koris usluge podizvoditelja, te je u ponudi naveo da će podizvoditelj izvršava usluge i sl. Nadalje, na stranicama ponude žalitelj je dostavio ovjereni prijevod s engleskog, izjavu kojiom podizvoditelj izjavljuje da njome jamči da će omogući sredstva žalitelju za izvršenje ugovora. Žalitelj je dostavio i popis i potvrde o uredno izvršenim ugovorima od strane podizvoditelja.

Slijedom navedenog, već u dokumentaciji za nadmetanje, ali i u sklopljenom ugovoru je trebalo bi navedeno da će javni naručitelj neposredno plaća podizvoditelju. Među m, ako takva odredba nije bila navedena ni u dokumentaciji za nadmetanje ni u ugovoru s obzirom na prisilnu zakonsku normu (čl. 86., st. 4. ZJN), naručitelj je obvezan plaća direktno podizvoditelju (bez obzira na koga u konkretnom slučaju računi glase), te nije potrebno dodatno sastavljaugovor o cesiji.

Žalbeni navod žalitelja je osnovan te se poništava odluka o odabiru. Naručitelj će ponovno proves postu- Pitanje korisnika: pak pregleda i ocjene ponuda, o istome sastavi zaMinistarstvo nam je vra lo VIII. PRIVREMENU SITUpisnik te na temelju ponovne analize ponuda donije ACIJU iz razloga što prema mišljenju stručnih službi odluku sukladno ZJN-u. situacija nije ispostavljena pravilno. Kao prilog situDKOM – 12. 9. 2013.4 aciji dostavljene su situacije podizvoditelja, a naša situacija kao ponuditelja sadrži ukupnu cijenu izveUvidom u ponudu odabranog ponuditelja ovo državno denih radova. Prema mišljenju Ministarstva trebali jelo utvrdilo je da se cijene stavki u dodacima prilo- smo razdvoji situacije i kumula ve tj. prema njiga ponudbenom listu (o podizvoditeljima) razlikuju od hovom navodu: „nigdje nije dostavljena izdvojena cijena is h stavki u troškovniku. Odabrani ponuditelj situacija koja bi trebala definira točan iznos koji bi je u troškovniku naveo veće cijene pojedinačnih stavki trebalo ispla našoj tvrtki“. u odnosu na cijene pojedinačnih stavki iskazane u dodacima priloga ponudbenom listu (o podizvoditeljima). Isto tako, situaciju podizvoditelja nije ovjerio gl. Sukladno navedenom, razlikuju se i ukupne cijene. U nadzorni inženjer – s obzirom na to da smo mi naodgovoru na žalbu naručitelj navodi da je od ponudite- šem Podizvoditelju Naručitelj, nismo li i samim me lja zatražio pojašnjenje u vezi s nesrazmjerom između nadzor, a ako glavni nadzor ovjeri našu situaciju s cijena u troškovniku i dodacima priloga ponudbenom navedenim količinama i radovima iz podizvoditeljelistu, te je dobio odgovor da su cijene iskazane u troš- ve, zar to ne bi trebalo bi dovoljno? kovniku ukupne cijene za pružanje predmetne usluge. Odgovor: ZJN nije propisao da cijene iskazane u troškovniku moraju bi iste cijenama usluga koje će izvrši podizvoditelj. Slijedom navedenog, žalbeni navod žalitelja je neosnovan.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Pitanje korisnika:

Ako su ugovorom definirani podizvoditelji, je li potrebno prilikom svake isplate podizvoditelju (ponuditelj dostavlja račun s cjelokupnim iznosom, a u privitku račune podizvoditelja koji glase na ponuditelja i koje je ponuditelj potvrdio) sastavlja ugovor o cesiji? Odgovor: Sukladno članku 86., stavku 4. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) javni naruči KLASA: UP/II-034-02/13-01/1231; URBROJ: 354-01/13-10.

Odabrani ponuditelj mora svom računu odnosno situaciji priloži račune, odnosno situacije svojih podizvoditelja koje je prethodno potvrdio. Zakon o javnoj nabavi ne definira na koga bi račun podizvoditelja trebao glasi . U praksi ponuditelj ispostavlja račun naručitelju u ukupnom iznosu, odnosno u ukupnoj vrijednos robe/radova/usluga, koji uključuje i onaj dio koji je naručitelj sukladno ugovoru o javnoj nabavi dužan pla podizvoditelju. Podizvoditelj bi trebao ispostavi račun ponuditelju (koji glasi na ponuditelja, a ne na naručitelja) za dio koji je izveo, isporučio ili pružio, sukladno ugovoru između ponuditelja i podizvoditelja. Kada ponuditelj podnosi račun naručitelju, u prilogu dostavlja i račune podizvoditelja, koje je prethodno potvrdio kako bi, poštujući uvjete postavljene u članku 86. Zakona, naručitelj mogao izvrši izravno plaćanje podizvoditelju temeljem ugovora o javnoj nabavi.

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

• Pravnu i poslovnu sposobnost može dokaza samo ponuditelj, odnosno član zajednice ponuditelja, no Je li izvođač radova dužan prijavi sve podizvoditene i podizvoditelj. lje koji će obavlja radove za njega? Na koji način ga • Kod dokazivanja tehničke i stručne sposobnos , se može kontrolira i natjera da sve podizvoditelje ponuditelj se može osloni na podizvoditelje. prijavi? Pitanje korisnika:

Odgovor: Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 83/13) mijenjao se članak 86., kojim su bolje regulirani odnosi izvođača i podizvoditelja. Tim člankom u stavcima 2. i 3. naglašeno je da izvođač radova mora prijavi podizvoditelje (bilo da podatke o njima navodi u ponudi, bilo da ih uz suglasnost naručitelja uvodi jekom izvršenja ugovora, sukladno članku 86., stavcima 6. i 7. Zakona, a ta mogućnost postoji neovisno o tomu je li bila predviđena u dokumentaciji za nadmetanje i ugovoru o javnoj nabavi, dakle, po sili zakona). Ako dođete do saznanja da izvođač ima podizvoditelje i nije ih prijavio, znači da krši ugovorne odredbe u kojima je navedeno tko su podizvoditelji. Također takvo izvršenje ugovora o javnoj nabavi ne bi bilo u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom.

3. Umjesto zaključka

organizira

Trajanje Datum

Maja Kušt Biljana Lerman Iva Šuler

8 sa

23. lipanj

Ana Zorić Biljana Lerman Iva Šuler

8 sa

24. lipanj

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi: 900,00 kuna (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača) 1.100,00 kuna (s uključenim PDV-om, prezentacijama predavača i knjigom „Sustav javne nabave 2013/2014“) Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

Prijavi se možete: e-poštom: prijave@ m4pin.hr on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Naziv programa Ekonomski najpovoljnija ponuda Primjeri kriterija i bodovanja ekonomski najprihvatljivije ponude Nabava prema grupama predmeta nabave Upravljanje ugovorima u javnoj i bagatelnoj nabavi Dokumentacija za nadmetanje Javna nabava u kontekstu Zakona o fiskalnoj odgovornos Jamstva u javnoj nabavi Upravljanje bagatelnom nabavom

• Sudjelovanje podizvoditelja ne utječe na odgovornost odabranog ponuditelja za izvršenje ugovora o javnoj nabavi. • Ako ponuditelj namjerava da dio ugovora u podugovor, tada podatke o podizvoditelju mora da u svojoj ponudi. • Ponuditelj jekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi može promijeni podizvoditelja za dio koji je prethodno dao u podugovor, preuze izvršenje dijela ugovora o javnoj nabavi koji je prethodno dao u podugovor ili uves novog podizvoditelja za dio ugovora do najviše 30 % vrijednos ugovora. • Plaćanje prema podizvoditelju naručitelj vrši neposredno; podizvoditelj za svoj dio izvršenog ugovora ispostavlja račune ponuditelju, ponuditelj za m podnosi naručitelju račun u ukupnom iznosu (s podizvoditeljevim računima u prilogu), naručitelj potom izravno plaća podizvoditelju i ponuditelju prema priloženim računima. • ZJN nije propisao da cijene iskazane u troškovniku moraju bi iste cijenama usluga koje će izvrši podizvoditelj – kad se cijene stavki u troškovniku razlikuju od cijena pojedinačnih stavki navedenih u dodacima priloga ponudbenom listu za podizvoditelje, mjerodavan dokument za izračun ponudbene cijene je troškovnik.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

PLAĆE I NAKNADE

UDK 331.2 336.1

Ins tut dokupa mirovine Vesna Šiklić Odak * Osnovna svrha dokupa mirovine je povećanje razine materijalnih prava radnika koji moraju napus tržište rada i prihva prijevremenu starosnu mirovinu zbog restrukturiranja poslovnih subjekata u kojima rade. Ins tut dokupa mirovine nije uvjetovan pravnom stečevinom Europske unije te predstavlja isključivo hrvatski model, ali je u skladu s europskim direk vama i njihovim socijalnim modelom. U praksi treba razlikova ins tut dokupa mirovine od ins tuta dokupa mirovinskog staža. Detaljnije o svemu piše autorica u sljedećem članku.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Jedan od značajnih ins tuta radnog prava u stvaranju preduvjeta za novo zapošljavanje je dokup mirovine, a koji se provodi socijalnim sporazumijevanjem između poslodavca, sindikata i radnika. Taj ins tut predstavlja način socijalnog zbrinjavanja radnika koji sporazumno prekidaju radni odnos s poslodavcem, a on im zauzvrat poboljšava materijalni položaj u mirovini za iznos dijela propuštene mirovine, s čim se ublažavaju posljedice ranijeg umirovljenja. Pravna stečevina Europske unije Direk vom 98/59/EZ od 20. srpnja 1998., o usklađivanju zakonodavstava država članica o kolek vnim otkazima, višku radnika ukazuje na važnost pružanja radnicima veće zaš te u slučaju kolek vnog otkaza višku radnika i ublažavanja posljedica h otkaza.

Naime, obvezuju se države članice da su poslodavci pri davanju kolek vnih otkaza višku radnika u sklopu savjetovanja s radničkim predstavnicima dužni traži rješenja o popratnim socijalnim mjerama i obavijes ih o metodi izračuna svih isplata naknada otpuštenim radnicima (čl. 2. Direk ve 98/59/EZ). Iako taj ins tut u Republici Hrvatskoj nije bio zakonski reguliran, u Zakonu o porezu na dohodak (NN, 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13 i 148/13) u članku 9., stavcima 3. i 4. definira se dokup mirovine. Dokup mirovine kao ins tut radnog prava u praksi se provodio više od dvadeset godina temeljem kolek vnih ugovora i ugovora, te je kao takav predstavljao specifični pravni ins tut temeljen na otpremnini u slučaju otkaza ugovora o radu1. *

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Zagreb.

Prema podacima Royal međugeneracijske solidarnos , više od 250 tvrtki primjenjuje sustav dokupa mirovine uključujući i Luku Rijeka, Hrvatske šume, Zvijezdu, Finu, niz bolnica, Zračne luke Zagreb, Split i Dubrovnik. U programu je više od 4500 umirovljenika, a 2004. godine instrument dokupa mirovine ugrađen je u Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike. 1

Radi ujednačavanja prakse i načina ostvarenja dokupa mirovine i propisivanja jednakog za sve normavnog uređivanja provedbe dokupa mirovine bilo je nužno popuni pravnu prazninu i ozakoni ins tut dokupa mirovine. Stoga je Hrvatski sabor 6. prosinca 2013. godine donio Zakon o doživotnoj otpremnini, odnosno dokupu mirovine (NN, br. 153/13), koji je stupio na snagu 26. prosinca 2013., a kojim se uređuje ostvarivanje doživotne otpremnine, odnosno dokup mirovine te osnivanje i poslovanje društava koja provode dokup mirovine. Prema navedenom Zakonu, dokup mirovine jest isplata otpremnine radnicima zbog njihovog odlaska u mirovinu, kao dijela doživotne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13), koji bi se ostvario da je navršena određena starosna dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja, i koja se određuje i isplaćuje u mjesečnim obrocima, kao dokupljena mirovina.

2. Dokup mirovine i dokup mirovinskog staža U praksi treba razlikova ins tut dokupa mirovine od ins tuta dokupa mirovinskog staža, koji je ranije bio propisan Zakonom o radnim odnosima i koji je prestao važi početkom 1996. stupanjem na snagu Zakona o radu (NN, br. 38/95). Dokupom mirovinskog staža, uz povećanje mirovine, ostvarivali su se uvjeza stjecanje prava na mirovinu i prije navršavanja propisanih uvjeta (prije ostvarivanja zakonskih uvjeta za mirovinu), dok se dokupom mirovine samo povećava mirovina, koja je već stečena pod propisanim uvje ma. Dakle, dokup mirovine može se koris samo kod radnika koji ispunjava zakonom propisane uvjete za ostvarenje prava na punu starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu i odlazi u mirovinu, a ne mogu se dokupi uvje za odlazak u mirovinu (godine mi-

UDK 331.2 336.1

PLAĆE I NAKNADE

Naime, iako je dokupljena mirovina po obliku davanja i njezinog korištenja, iden čna mirovini koja se ostvaruje i koris u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnos (I. stup, odnosno sustav definiranih davanja), dokup mirovine je po financiranju i upravljanju sredstvima za njegovo financiranje sličan fondovima, koji posluju primjenom kapitalizacije i isplaćuju davanja svojim korisnicima odnosno isplaćuje se doživotno korisniku, uz moguću isplatu članovima obitelji pod uvje ma za obiteljsku mirovinu iz I. stupa

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

doblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2030. stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža (čl. 34. ZOMO-a). Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu od 1. siječnja 2031. ima osiguranik s navršenih 35 godina mirovinskog staža i • u 2031. godini – 60 godina i 3 mjeseca života • u 2032. godini – 60 godina i 6 mjeseci života • u 2033. godini – 60 godina i 9 mjeseci života • u 2034. godini – 61 godina

rovinskog staža ili godine staros koje nedostaju za • u 2035. godini – 61 godina i 3 mjeseca života • u 2036. godini –61 godina i 6 mjeseci života stjecanje prava na mirovinu). Stoga, dokup mirovine • u 2037. godini – 61 godina i 9 mjeseci života, a nije ins tut mirovinskog osiguranja, nego je specifični od 1. siječnja 2038. godine pravo na prijevrevid otpremnine, koja se isplaćuje doživotno, u mjemenu starosnu mirovinu ima osiguranik kada sečnim obrocima u visini razlike između iznosa minavrši 62 godina života i 35 godina mirovinskog rovine na koju radnik ima pravo sukladno propisima staža. o mirovinskom osiguranju i iznosa mirovine, koja bi b) Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima bila ostvarena da je navršena određena starosna i osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremedob i/ili određeni mirovinski staž. nom kada navrši 60 godina života i ako provede Također je potrebno kao bitnu razliku između ta 35 godina u osiguranju. dva ins tuta naglasi da je dokup mirovinskog stac) Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog ža provodio nadležni organ mirovinskog i invalidskog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada osiguranja u vlasništvu države (primjerice, današnji navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguraHrvatski zavod za mirovinsko osiguranje), dok donja (čl. 35. ZOMO-a). kup mirovine provodi trgovačko društvo, pa korisnik, d) Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osim zakonom određene mirovine, prima i dokupljeosiguranik kada navrši 60 godina života i 35 gonu mirovinu. dina mirovinskog staža, a koji je nakon prestanka Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju: osiguranja prouzročenog stečajem, neposredno prije ispunjenja navedenih uvjeta za ostvarivanje Pravo na starosnu mirovinu: prava na mirovinu proveo u neprekidnom trajaa) Pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1. sinju najmanje 2 godine kao nezaposlena osoba ječnja 2014. do 31. prosinca 2030. godine ima osiprijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje (čl. guranik kada navrši 65 godina života i 15 godina 36. ZOMO-a). mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu od 1. siječnja 2031. ima osiguranik s navršenih 15 3. Dokup mirovine i mirovinsko osiguranje godina mirovinskog staža i Kao što je rečeno u prethodnom poglavlju, dokup • u 2031. godini – 65 godina i 3 mjeseca života mirovine nije ins tut mirovinskog osiguranja, te se s • u 2032. godini – 65 godina i 6 mjeseci života m specifičnim načinom ostvarivanja doživotne ot• u 2033. godini – 65 godina i 9 mjeseci života premnine ne mijenja ništa u pogledu s pravom iz mi• u 2034. godini – 66 godina rovinskog osiguranja, uvjeta za njihovo ostvarivanje • u 2035. godini – 66 godina i 3 mjeseca života i korištenje, kao i ostaloga u vezi s m pravima, bez • u 2036. godini – 66 godina i 6 mjeseci života obzira na to radi li se o pravima koja se ostvaruju u • u 2037. godini – 66 godina i 9 mjeseci života, a sklopu I., II. ili III. stupa mirovinskog sustava, jer se od 1. siječnja 2038. godine pravo na starosnu radi o davanju koje ne spada u taj sustav. Također pomirovinu ima osiguranik kada navrši 67 godina stoji bitna razlika između dokupa mirovine, kao dožiživota i 15 godina mirovinskog staža (čl. 33. ZOvotne otpremnine, i mirovinskog osiguranja na temeMO-a). lju individualne kapitalizirane štednje, koje se provodi b) Pravo na starosnu mirovinu ima i osiguranik zau sklopu III. stupa mirovinskog sustava. Dokupljena poslen s nepunim radnim vremenom, kada navrši mirovina stječe se i izračunava pod uvje ma za miro65 godina života i ako provede 15 godina u osiguvine iz I. stupa mirovinskog sustava, a mirovina iz III. ranju stupa može se steći već od 50. godine života i izračuPravo na prijevremenu starosnu mirovinu nava se kao neposredna renta iz mirovinskog sustava a) Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u raz- na temelju definiranih doprinosa.

PLAĆE I NAKNADE

UDK 331.2 336.1

U slučaju smr korisnika dokupa mirovine, korisnici obiteljske mirovine koji ostvaruju pravo na tu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ostvaruju razmjerni dio dokupljene mirovine pod uvje ma za stjecanje, određivanje i korištenje obiteljske mirovine prema tomu zakonu. Dokupljena mirovina (za kori4. Zakon o doživotnoj otpremnini snike i obiteljske korisnike) isplaćuje se doživotno koodnosno dokupu mirovine risniku i usklađuje se kao mirovina određena prema Prema Zakonu o doživotnoj otpremnini odnosno do- Zakonu o mirovinskom osiguranju. kupu mirovine (dalje u tekstu: Zakon) dokup mirovine ima karakter doživotne otpremnine koja se isplaćuje Dokup mirovine je doživotna otpremnina kojom u obrocima, a rezultat je sporazuma, odnosno socijal- poslodavac svome radniku nadoknađuje razliku nog dijaloga između poslodavca i radnika koji odlaze u između ostvarene i starosne mirovine. Namijemirovinu. Dokup mirovine ustvari je razlika mirovine njen je radnicima – ženama i muškarcima – koji određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, već imaju ostvarene uvjete za mirovinu, ali bi zbog koju će ostvari radnik koji ide u mirovinu i mirovine ranijeg umirovljenja bili kažnjeni (ili penalizirani) koju bi ostvario da je navršio određene godine života primanjem doživotno umanjene mirovine. Njime i/ili određeni mirovinski staž prema tom zakonu. Iako se omogućuje zbrinjavanje dijela radnika na huje dokup mirovine svojevrsna doživotna otpremnina, man, pravedan i financijski prihvatljiv način. po svojoj prirodi i svrsi ne utječe na pravo na klasičnu otpremninu ni se ovime gubi pravo na otpremninu. Zakonom se uređuje ostvarivanje doživotne 4.2. Uvje i način dokupa mirovine otpremnine odnosno uvje i način dokupa mirovine, U svrhu dokupa mirovine poslodavac i društvo za poslovanje društva za isplatu dokupljenih mirovina, dokup mirovine sklapaju ugovor, kojim se utvrđuju njihovo osnivanje, rad i poslovanje, tko su korisnici njihove međusobne obveze, a osobito svota razlike dokupa mirovine, provedba i isplata dokupljenih mi- mirovine iz mirovinskog osiguranja na temelju generovina, financiranje dokupa mirovine i poslovanje s racijske solidarnos , koja će se isplaćiva korisniku, imovinom dokupa mirovine, nadzor te ostalo od zna- premija za financiranje dokupa mirovine, kao i ostalo čaja za provedbu dokupa mirovine. od važnos za provedbu dokupa mirovine u odnomirovinskog sustava, dokupljene mirovine usklađuju se kao i mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, te imaju porezni položaj dohotka od nesamostalnog rada (financira ih poslodavac).

snom slučaju. Postupak dokupa mirovine provodi se kod poslodavca, socijalnim dijalogom i sporazumijevanjem između njega i radnika. Za vrijeme trajanja socijalnog sporazumijevanja, odnosno postupka sklapanja ugovora o dokupu mirovine, budući da korisnik dokupa mirovine mora na pogodan način bi obaviješten o iznosu razlike mirovine, koja će mu se isplaćiva , kao i o ostalomu od važnos za korištenje dokupa mirovine u odnosnom slučaju, te mora da pisani pristanak na isplatu dokupljene mirovine. S m se osigurava ne samo obaviještenost radnika u ovim 4.1. Korisnik dokupa mirovine slučajevima, nego i njihovo ak vno sudjelovanje u Odredbama članaka od 13. do 16. Zakona uređuje se provedbi mjera koje su u njegovom interesu. pitanje korisnika dokupa mirovine i njegova provedba, prema kojima je korisnik dokupa mirovine radnik Pisani pristanak radnika na isplatu dokupljene mirovikojemu se po prestanku rada i odlaska u mirovinu ne dio je sporazuma o prestanku ugovora o radu, no otpremnina isplaćuje doživotno i mjesečno obročno, u slučaju neprihvaćanja dokupa mirovine od radnika, kao dokupljena mirovina. To je radnik koji je ostva- ne znači da radniku pripada svota koja je tomu namirio pravo na mirovinu u obveznom mirovinskom osi- jenjena, nego tada sredstva za dokup ostaju posloguranju na temelju generacijske solidarnos prema davcu, a on radniku isplaćuje samo dužnu otpremniZakonu o mirovinskom osiguranju (koji je istodobno nu. Pri tome je korisnik dokupljene mirovine dužan u korisnik mirovine iz I. stupa mirovinskog sustava pre- roku od 15 dana prijavi društvu za dokup mirovine ma Zakonu o mirovinskom osiguranju) te kojemu se svaku promjenu nastalu u stvarnim ili osobnim okolotpremnina isplaćuje na temelju ugovora o dokupu nos ma, koje utječu na isplatu dokupljene mirovine mirovine zaključenog između njegova poslodavca i (promjena adrese, promjena tekućeg računa, prodruštva za dokup mirovine. mjena opunomoćenika i dr.).

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Dokup mirovine je isplata otpremnine radnicima zbog njihovog odlaska u mirovinu, kao dijela doživotne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji bi se ostvario da je navršena određena starosna dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja i koja se određuje i isplaćuje u mjesečnim obrocima, kao dokupljena mirovina.

UDK 331.2 336.1

Sporazumni prestanak ugovora o radu i Ugovor o dokupu mirovine. Nakon pos gnutog dogovora, radnik potpisuje sporazumni prestanak ugovora o radu, poslodavac i društvo za dokup mirovine zaključuju ugovor, a budući umirovljenik već od sljedećeg mjeseca po umirovljenju počinje doživotno dobiva mirovinu iz dva izvora ili dvije mirovine: iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i društva za dokup mirovine.

4.3. Premija za financiranje dokupa mirovine Dokup mirovine financiraju poslodavci tako što s društvom za dokup mirovine sklapaju ugovor i tomu društvu uplaćuju određenu premiju u jednokratnoj svo ili obročno, najdulje do tri godine. Ta se premija utvrđuje na temelju svote dokupljene mirovine, primjenom tablica aktuarske matema ke važećih u hrvatskom obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnos i drugih veličina koje se tom prigodom uzimaju u obzir. Ako ugovorena premija ne bude uplaćena u cijelos , društvo za dokup mirovine isplaćivat će ugovorenu dokupljenu mirovinu sljedećih 12 mjeseci od dana dospijeća neuplaćenog obroka, a nakon toga nastavi s isplatom dokupljene mirovine određene razmjerno stvarno uplaćenom iznosu premije. Također, a budući da se dokup mirovine temelji na ugovoru između poslodavca i društva za dokup mirovine, propisana je i odgovornost društva za dokup mirovine za moguću štetu nanesenu poslodavcu.

Dokup mirovine, već šesnaest godina obavlja isključivo Royal mirovinsko osiguranje. Hrvatska gospodarska komora je 2003. godine Royal međugeneracijskoj solidarnos dodijelila pravo na uporabu znaka: “IZVORNO HRVATSKO” za dokup mirovine – izvorno hrvatsku vrstu otpremnine.

4.5. Imovina za financiranje dokupa mirovine Imovina za financiranje dokupa mirovne je imovina društva za dokup mirovine koja se sastoji od financijske imovine za pokriće isplate dokupljenih mirovina njihovim korisnicima. Navedena imovina je imovina posebne vrste, odnosno zasebna imovina bez pravne osobnos koja se uspostavlja i održava radi prikupljanja i isplate novčanih sredstava, na temelju uplata premija za dokup mirovine od poslodavca i ulaganja h sredstva s ciljem povećanja vrijednos , a u svrhu osiguranja isplate dokupljenih mirovina njihovim korisnicima. Zbog dugoročnih obveza koje prate isplatu dokupljenih mirovina njihovim korisnicima Zakonom (od čl. 17. do čl. 31.) je uspostavljen okvir za čuvanje vrijednos imovine, koja se koris u svrhu dokupa mirovine. Stoga

Društvo za dokup mirovine je trgovačko društvo prema Zakonu o trgovačkim društvima (NN, br. 152/11 – pročišćeni tekst, 111/12 i 68/13) osnovano kao dioničko društvo, koje obavlja savjetovanje sudionika u socijalnom sporazumijevanju, posreduje u ispla otpremnina tako što isplaćuje dokupljene mirovine,

Također je propisano (čl. 5. Zakona) da društvo za dokup mirovine može kupi dio ili cjelokupni vlasnički udjel drugoga takvog društva uz prethodnu suglasnost Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: Agencija) i u skladu s propisima o zaš tržišnog natjecanja. Ugovor o kupnji dijela ili cjelokupnog vlasničkog udjela društva za dokup mirovine bez prethodne suglasnos Agencije je ništavan. Agencija može uskra suglasnost, ako smatra da to nije u interesu korisnika dokupa mirovine kojim upravlja društvo za dokup mirovine i da društvo za dokup mirovine neće ispuni uvjete propisane Zakonom. Nadalje, Zakonom se propisuje način osnivanja društva za dokup mirovine te se predviđa određeni postupak u kojemu sudjeluje Agencija tako da temeljem zahtjeva društva za odobrenjem rada daje suglasnost društvu za obavljanje te djelatnos , nakon čega se društvo može registrira i započe s radom. Također se propisuju uvje zbog kojih Agencija može oduze društvu dozvolu za rad (od čl. 8. do čl. 12. Zakona).

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

4.4. Društvo za dokup mirovine

upravlja imovinom od prikupljenih sredstava za njihovu isplatu i obavlja ostale djelatnos u vezi s me. Propisano je i da najniži temeljni kapital društva za dokup mirovine iznosi 10 milijuna kuna, te da društvo za dokup mirovine može izda samo dionice na ime i one se ne mogu pretvori u dionice na donositelja. Temeljni kapital za dokup mirovine mora se upla samo u novcu u ukupnom iznosu prije registracije toga društva na trgovačkom sudu, te is ne smije potjeca iz zajmova ili kredita ni smije bi opterećen na bilo koji način.

Tako je člankom 16. Zakona propisano da je društvo za dokup mirovine odgovorno poslodavcu za štetu nastalu zbog neispunjenja ili neprimjerenog ispunjenja svojih obveza iz ugovora o dokupu mirovine, osim ako neispunjenje ili neprimjereno ispunjenje proizlazi iz okolnos za koje to društvo nije odgovorno i za koje nije moglo bi odgovorno i ako je vodilo poslovanje s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika. Šteta nastala zbog neispunjenja ili neprimjerenog ispunjenja zadaća društva može se namiri i iz imovine toga društva. Također se ne ograničuje njegova odgovornost za štetu, ako društvo za dokup mirovine povjeri ispunjenje određenih obveza trećim osobama.

PLAĆE I NAKNADE

UDK 331.2 336.1

vine treba se voditi prema međunarodnim računovodstvenim standardima. Imovina za isplatu dokupljenih mirovina može se ulagati sa svrhom uravnoteženja obveza i imovine za isplatu dokupljenih mirovina te stvaranja pričuva za buduće obveze, uz uvažavanje načela: sigurnosti, razboritosti i opreza; lojalnosti; skrbi; smanjivanja rizika raspršenošću ulaganja; zakonitosti; održavanja odgovarajuće likvidnosti i zabrane sukoba interesa.

se propisuje da društvo za dokup mirovine mora ima posebnu financijsku imovinu, u obliku pričuva, koja je odvojena od ostale imovine društva.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Za financiranje dokupa mirovine nema posebnih pravila, ono je najbliže financiranju strukovnih mirovinskih fondova s definiranim davanjima, koje je uređeno Direk vom 2003/41/EZ. Zato je propisano da se obveze za isplatu dokupljenih mirovina utvrđuju jednom godišnje, a s obzirom na njihovu dugoročnost dopušta se mogućnost da te obveze mogu bi veće od vrijednos pričuva za isplatu dokupljenih mirovina u razdoblju ne duljem od tri uzastopne godine, a kada su obveze za isplatu dokupljenih mirovina u razdoblju duljem od tri uzastopne godine veće od imovine za isplatu h mirovina, društvo za dokup mirovine mora u četvrtoj poslovnoj godini upla razliku iz vlas h izvora. Shodno tome, neto imovinska vrijednost pričuva za isplatu dokupljenih mirovina izračunava se na kraju poslovne godine, a razina kapitaliziranos , odnosno s m nastale obveze društva za dokup mirovine, utvrđuju se na kraju svake treće poslovne godine. Nadalje, radi dodatne sigurnos korisnika dokupljenih mirovina, a u svrhu pokrića obveza prema korisnicima, društvo za dokup mirovine mora uspostavi i održava posebna sredstva pričuve, koja iznose najmanje 10 % pričuva za isplatu dokupljenih mirovina temeljem članka 17. Direk ve 98/59/EZ.

4.5.1. Ostvarivanje prihoda društva za dokup mirovine i ulaganje imovine

Društvo za dokup mirovine obvezno je izradi pisanu izjavu o načelima ulaganja imovine za isplatu dokupljenih mirovina te istu revidira najmanje svake tri godine ili odmah po nastanku značajnih promjena u načelima ulaganja. Nadzorni odbor društva za dokup mirovine redovito razmatra načela ulaganja i ako je potrebno predlaže upravi društva izmjene izjave o načelima ulaganja. Pri tomu je Agencija dužna pravilnikom propisasadržaj izjave o načelima ulaganja. Odredbama Zakona također je propisano od čega se sastoji imovina za isplatu dokupljenih sredstava, uvje za poslovanje imovinom i ograničenja ulaganja imovine za isplatu dokupljenih mirovina, te se između ostalog propisuje da se imovina za isplatu dokupljenih mirovina mora ulaga tako da bude usklađena zbog rizika i eventualnih gubitaka zbog promjene kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta, odnosno drugih tržišnih rizika s obvezama za isplatu dokupljenih mirovina, odnosno mora se ulaga na način da se uzima u obzir dospijeće obveza za isplatu dokupljenih mirovina i tako da bude valutno usklađena s obvezama, odnosno najmanje 70 % mora bi uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u valu u kojoj se isplaćuju mirovine. Također, društvo za dokup mirovine može pozajmi novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu do 5 % imovine za isplatu dokupljenih mirovina, samo u svrhu likvidnos na rok ne duži od tri mjeseca. Kod ulaganja imovine za isplatu dokupljenih mirovina mogu se upotrebljava terminski ugovori, opcije i ostali izvedeni financijski instrumen samo radi zaš te imovine za isplatu dokupljenih mirovina, uz uvjet da ukupna izloženost ne smije bi veća od neto vrijednos imovine za isplatu dokupljenih mirovina, a izloženost prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom ne smije bi veća od 10 % imovine za isplatu dokupljenih mirovina, ako se radi o banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici, odnosno državi članici OECD-a i 2,5 % imovine, ako se radi o nekoj drugoj pravnoj osobi. Društvo za dokup mirovine dužno je o uporabi izvedenih financijskih instrumenata obavještava Agenciju.

Društvo za dokup mirovine ostvaruje svoje prihode pružanjem usluga u postupku dokupa mirovine, poslovanjem vlastitim sredstvima i sredstvima za isplatu dokupljenih mirovina, koja preostanu po podmirenju obveza za njihovu isplatu, te se svi troškovi u vezi s transakcijama za stjecanje, transfer ili prodaju imovine za isplatu dokupljenih mi- Zakonom (čl. 29.) se također propisuju zabrane ulagarovina namiruju iz te imovine. Kao i za dobrovoljne nja imovine za isplatu dokupljenih mirovina, pa tako mirovinske fondove, računovodstvo dokupa miro- ta imovina ne može bi uložena u dionice, obveznice

UDK 331.2 336.1

i ostale vrijednosne papire koji ne ko raju na burzi ili se njima ne trguje na uređenim tržiš ma, osim udjela u otvorenim inves cijskim fondovima s javnom ponudom, imovinu koja je po zakonu neotuđiva, materijalnu imovinu kojom se ne trguje na uređenim tržiš ma i čija se vrijednost ne može sa sigurnošću utvrdi uključujući, primjerice, an kvitete, umjetnička djela i motorna vozila i u dionice, obveznice ili ostale vrijednosne papire izdane od bilo kojeg dioničara društva za dokup mirovine, banke skrbnika i s njima povezanim osobama.

4.6. Banka skrbnik Kako bi imovina za isplatu dokupljenih mirovina bila zaš ćena od mogućih rizika u poslovanju s imovinom pričuva, po ugledu na banku skrbnika u kojoj se čuva imovina mirovinskih fondova, društvo za dokup mirovine dužno je izabra jednu banku skrbnika i povjeri joj financijsku imovinu pričuva za isplatu dokupljenih mirovina. Za ostalo glede poslovanja banke skrbnika sa sredstvima imovine za isplatu dokupljenih mirovina, evidencije h sredstava i njihovog vođenja na posebnim računima, odnosa između društva za dokup mirovine i banke skrbnika, stečaja ili likvidacije banke skrbnika, ovrhe nad sredstvima za dokup mirovine i poslovanjem banke skrbnika sa sredstvima za dokup mirovine odgovarajuće se primjenjuju zakonski propisi o banci skrbniku, koja drži imovinu mirovinskih fondova.

5. Umjesto zaključka

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

OBRAČUN PRIJEVOZA PREMA TKU I OSTVARIVANJE ODREĐENIH MATERIJALNIH PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA I SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA R

1. ZAGREB, 19. SVIBNJA: • OBRAČUN PRIJEVOZA PREMA TKU I OSTVARIVANJE ODREĐENIH MATERIJALNIH PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA (od 10.00 do 12.00 h) 2. RIJEKA, 27. SVIBNJA: • SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA (od 10.00 do 12.00 h) i • OBRAČUN PRIJEVOZA PREMA TKU I OSTVARIVANJE ODREĐENIH MATERIJALNIH PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA (od 13.00 do 15.00 h) 3. SPLIT, 28. SVIBNJA: • SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA (od 10.00 do 12.00 h) i • OBRAČUN PRIJEVOZA PREMA TKU I OSTVARIVANJE ODREĐENIH MATERIJALNIH PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA (od 13.00 do 15.00 h) U Rijeci i Splitu moguća odvojena prijava na pojedinu radionicu po izboru. Cijena pojedine radionice iznosi 350,00kn. Ako se odlučite za obje radionice, snižena ko zacija će iznosi sveukupno 600,00 kn.

Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-43, model 00.

Za razliku od jednokratne otpremnine, dokupljena mirovina trajno poboljšava materijalni položaj umirovljenika. Iz godine u godinu, uslijed niza faktora kao što su povećanje broja godina za izračunavanje mirovine, prijevremeni odlazak u mirovinu, koeficijen koji se primjenjuju za izračun te manji radni staž, mirovine utvrđene na temelju obveznih doprinosa postaju sve manje. Ins tutom dokupa mirovine kao svojevrsnoj doživotnoj otpremnini, koja se korisniku isplaćuje doživotno u mjesečnim obrocima i koju financira poslodavac, korisnicima dokupa mirovine trajno se povećavaju primanja u mirovini, s čime se poboljšava materijalna i socijalna sigurnost radnika koji zbog gospodarskih razloga prije vremena odlaze u mirovinu. Pri tomu treba naglasi da smisao dokupa mirovine nije po canje na povećanje broja prijevremenih umirovljenja ni je u funkciji prisilnog upućivanja radnika u mirovinu, nego u ublažavanju posljedica neizbježnog ranijeg umirovljenja onih koji svojim odlaskom stvaraju preduvjete za novo zapošljavanje. Dokupom mirovine poslodavcima se pružila mogućnost da na neki način obeštete radnike koji moraju ranije u mirovinu, a samim umirovljenicima poboljšava se socijalni status, jer bi i u prijevremenoj mirovini primali puni iznos mirovine, odnosno onaj iznos koji bi dobili da su odradili čitav radni vijek.

PLAĆE I NAKNADE

Više o seminarima možete pročita na internetskoj

stranici www. m4pin.hr

PLAĆE I NAKNADE

UDK 330.1

Novos u ostvarivanju materijalnih prava za službenike i namještenike u javnim službama Maja Butorac * Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) i Dodatak I Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak I TKU-a) sklopljeni su između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi1 12. prosinca 2012. godine, a objavljeni u Narodnim novinama, broj 141/12. TKU je donesen za razdoblje od če ri godine, s rokom važanja do 12. prosinca 2016. godine. Dodatak I TKU-a, donesen radi privremenog ograničenja materijalnih prava službenicima i namještenicima u javnim službama, odnosi se na ograničenje prava u 2012. i 2013. godini. S obzirom na to da u proračunu i dalje nema prostora za isplate prava koja su u 2012. i 2013. ograničena, odlučeno je produlji restrikcije službenicima i namještenicima u javnim službama, što je definirano novim dodatkom: Dodatkom II TKU-a (NN, br. 150/13, ispr. 153/13), zaključenim 10. prosinca 2013. godine. Vremenski rok važenja Dodatka II je do trenutka važenja pripadajućeg kolek vnog ugovora, no u slučaju pozi vnog rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesečja i deficita proračuna Republike Hrvatske manjeg od 3 % za vrijeme dok je TKU na snazi, Dodatak II prestaje važi , a sva se prava iz TKU-a u cijelos nastavljaju primjenjiva .

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

1. Uvod1

su daljnje ograničenje materijalnih prava službenika i namještenika u javnim službama, te ih definirali DoTKU je zaključen 12. prosinca 2012. godina, isto kada datkom II TKU-a. i priložeći Dodatak I, nakon šest mjeseci pregovaranja. Stupili su na snagu danom potpisa, a objavljeni 2. Trenutno važeći granski kolek vni su u Narodnim novinama, br. 141/12. TKU je doneugovori sen na vremenski period od če ri godine, a Dodatak I nije imao definirano vrijeme trajanja, no iz njegovih Važno za svaku pojedinu djelatnost javnih službi od 12. odredbi se dalo zaključi da će 31. prosinca 2013. sve prosinca 2012. godine, odnosno od zaključenja Dodatodredbe bi konzumirne. ka I TKU-a, a što je dodatno potvrđeno 5. veljače 2013., S obzirom na gospodarske uvjete i deficit državnog je situacija povezana s trenutno važećim granskim koproračuna te na činjenicu da se sredstva za materi- lek vnim ugovorima – kako s ugovorima do čne djelatjalna prava službenika i namještenika u javnim služ- nos , tako i s ugovorima drugih djelatnos javnih službi. bama osiguravaju na proračunskim pozicijama, Vlada Zašto od tada? Prvo, zato što je 5. veljače 2013. objavRepublike Hrvatske i sindika javnih službi dogovorili ljeno tumačenje br. 1/67 Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: * Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjetoPovjerenstvo za tumačenje TKU-a). Iz navedenoga vanje, Zagreb. 1 Šest od ukupno 11 sindikata potpisalo je TKU: Samostalni sindikat tumačenja proizlazi zaključak da se određena materizdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, zastupan po Spomenki Avber- jalna prava (dnevnice, osnovica za jubilarne nagrade, šek, predsjednici, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, zastupan po regres za godišnji odmor, božićnica) mogu primjeni Ljubici Pilić, glavnoj tajnici, Sindikat zaposlenika u djelatnos soci- iz drugih granskih kolek vnih ugovora, ako su povoljjalne skrbi Hrvatske, zastupan po Jadranki Ivezić, predsjednici, Hrvatski liječnički sindikat, zastupan po mr. sc. Ivici Babiću, dr. med., nije definirana od prava definiranih granskim kolekvnim ugovorom određene djelatnos . predsjedniku, Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, zastupan po Antunu Guljašu, predsjedniku, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, zastupan po Borisu Pleši, predsjedniku.

Drugo, zato što se zakonsko uporište za navedeno pronalazi u Dodatku I TKU-a, članak 6., stavak 2.: ako

UDK 330.1

Primjenom kojeg KU će se zaposlenicima u ustanovama kulture, koje se financiraju iz državnog proračuna isplaćiva prijevoz uzimajući u obzir Dodatak I TKU-a (NN, br. 141/12), kojim je ugovoreno da će se materijalna prava sadržana u TKU-u (NN, br. 141/12) , a koja sadržajno nisu dio nekog granskog kolek vnog ugovora prizna i onim službenicima i namještenicima u javnim službama na koje se ne primjenjuju granski KU, koja sadrže ta materijalna prava? Primjenom kojeg kolek vnog ugovora će se zaposlenicima u djelatnos zdravstva i zdravstvenog osiguranja isplaćiva prijevoz, jer i TKU (NN, br. 141/12) i Kolek vni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja uređuju naknadu za trošak prijevoza (NN, br. 126/11)? Tumačenje broj 1/67 od 30. siječnja 2013. godine, službeno objavljeno 5. veljače 2013. Zaposlenici u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna ostvaruju pravo na naknadu za trošak prijevoza temeljem odredbi članka 67. TKU-a. Među m, sukladno članku 6. Dodatka I TKU-a (NN, br. 141/12) u vezi s člankom 7. stavkom 3. Zakona o radu (NN, br. 149/09, 61/11 i 82/12), ako je za njih to povoljnije, is imaju pravo na naknadu za trošak prijevoza kako je to regulirano granskim KU za javne službe. Dodatno napominjemo, da se sukladno članku 6. Dodatka I TKU-a (NN br. 141/12) u djelatnos ma u kojima pravo na naknadu za trošak prijevoza nije regulirano, primjenjuje pravo iz drugih granskih KU za javne službe u djelatnos ma u kojima je regulirano pravo na naknadu za trošak prijevoza.

Pitanje je tko je zapravo obvezan primjenjiva Dodatak II, s obzirom na to da su ga potpisali samo dva sindikata od ukupno šest sindikata koji su potpisali TKU, odnosno dva od ukupno 11 sindikata javnih službi reprezenta vnih za kolek vno pregovaranje2. Mišljenja smo da je Dodatak II obvezan za primjenu samo kod sindikata potpisnika (djelatnost zdravstva i djelatnost socijalne skrbi), a da drugi (osnovnoškolska djelatnost, srednjoškolska djelatnost, znanost i visoko obrazovanje i kultura) nisu obvezni primjenjiva, odnosno prisilnom primjenom odredbi Dodatka II (dakle od 1. siječnja 2014.) ostvaruju pravo na tužbu. Stoga smo mišljenja da se dnevnice u visini od 150,00 kn isplaćuju i nadalje u djelatnos ma socijalne skrbi i zdravstva, dok se iste u visini od 170,00 kn isplaćuju u djelatnos ma koje nisu potpisale Dodatak II, odnosno u znanos i visokom obrazovanju, kulturi, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj djelatnos . Smatramo da se za isplate u iznosu manjem od 170,00 kn ostvaruje pravo na tužbu. 2

4. Ograničenja u isplatama jubilarnih nagrada Što se če osnovice za isplatu jubilarnih nagrada, istog smo mišljenja, odnosno mišljenja smo da potpisnici Dodatka II obvezno primjenjuju ograničenje potpisano Dodatkom II, dok svi koji ga nisu potpisali ne primjenjuju ograničenje. Kolek vni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. Dodatak II TKU-a potpisali su sljedeći sindika koji su ujedno i potpisnici TKU-a: Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske te Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju. Dodatak II nisu potpisali sindika koji su također potpisali TKU: Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Hrvatski liječnički sindikat, Sindikat zaposlenika u djelatnos socijalne skrbi Hrvatske i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, nisu potpisali navedeni dodatak TKU-a. 2

U nastavku smo, uz navedeno, savjetovali da se pravo na dnevnice do 27. ožujka 2014. u svim djelatnos ma javnih službi, koje primjenjuju Zakon o plaćama u javnim službama, ostvaruje u visini koju je propisivao članak 28. Kolek vnog ugovora za srednjoškolsku djelatnost (NN, br. 7/11), jer je s m granskim kolek vnim ugovorom pravo na dnevnice najpovoljnije bilo

Zašto se dnevnice ne smiju isplaćiva u visini propisanoj TKU-om, člankom 64., st. 2., odnosno u visini od 170,00 kn po danu od 12. prosinca 2012. nadalje? Zbog toga što je Dodatak I potpisan istog dana (12. prosinca 2012.), te je ograničio isplatu dnevnica visinom od 150,00 kn do 31. prosinca 2013. za sve potpisnike javnih službi. Ograničenje je nastavljeno i nadalje u 2014. godini pa sve do kraja važenja TKU-a, jer je 10. prosinca 2013. godine zaključen Dodatak II TKU-a.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

3. Ograničenja u isplatama dnevnice

definirano, visinom od 170,00 kn. Od prestanka važenja otkazog roka (koji je trajao do 27. ožujka 2014.), djelatnos javnih službi ne mogu se zakonski opozva na taj ugovor, jer više nije na snazi.

je pojedino materijalno pravo, sadržano u članku 60., članku 64. stavku 2., članku 67., članku 69. stavku 2. i članku 71. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, postalo utuživo temeljem kolek vnih ugovora iz stavka 1. ovoga članka, tada Vlada Republike Hrvatske priznaje utuživost h prava i drugim službenicima i namještenicima u javnim službama na koje se kolek vni ugovori ne primjenjuju, u opsegu i u visini materijalnih prava sadržanih u m kolek vnim ugovorima.

PLAĆE I NAKNADE

07/11) je otkazan, a novi još nije definiran, pa srednjoškolska djelatnost primjenjuje odredbe TKU-a, kao i osnovnoškolska djelatnost, jer novi Kolek vni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama3, zaključen 30. travnja 2014., koji je u primjeni od 1. travnja 2014., ne sadrži odredbu o osnovici jubilarnih nagrada. Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 133/11) definira da o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindika javnih službi pregovaraju svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s m da ako se dogovor ne pos gne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto. Kako je bio potpisan Dodatak I TKU-a između Vlade i sindikata, is se smatrao dogovorom te se osnovica za isplatu jubilarnih nagrada smanjila na 500,00 kn sve dok su odredbe Dodatka I bile primjenjive, odnosno do 31. prosinca 2013. godine4. Navedeno je potvrđeno Uputom Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta osnovnim školama, srednjim školama i učeničkim domovima5 poslanoj 7. siječnja 2013. godine. Ustanove socijalne skrbi su od nadležnog ministarstva dobile Uputu elektroničkom poštom, kojom se nalagalo postupanje u skladu s odredbom da se pri ispla jubilarnih nagrada primjenjuje osnovica od 500,00 kn.

UDK 330.1

nih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju) od ukupno šest sindikata potpisnika TKU-a, Dodatak II je primjenjiv tek kod potpisnika. Za ostale vrijedi odredba iz njihovog granskog ugovora, odnosno TKU-a, a to je da se o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindika javnih službi pregovaraju svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s m da ako se dogovor ne pos gne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto. Kako za njih vrijedi da dogovor nije pos gnut, mišljenja smo da osnovica nije manja od 1.800,00 kn. Osnovica za isplatu jubilarnih nagrada za službenike i namještenike u javnim službama, smanjena s 1.800,00 kn na 500,00 kn, sukladno Dodatku II TKU-a se, prema našem mišljenju, umanjena primjenjuje na sve potpisnika Dodatka II – djelatnost socijalne skrbi i zdravstva. Za službenike i namještenike u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II TKU-a (znanost i visoko obrazovanje, kultura, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost), osnovica iznosi 1.800,00 kn, odnosno mišljenja smo da u manje isplaćenoj osnovici ostvaruju pravo na tužbu.

5. Zabrana isplate božićnica i regresa za Kolek vni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravgodišnji odmor

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

stvenog osiguranja (NN, br. 143/13), te Granski Kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture, koje se financiraju iz državnog proračuna (NN, br. 146/11), ne sadrže odredbe koje uređuju pravo isplate jubilarnih nagrada, a Kolek vni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN, br. 142/10) otkazan je 27. prosinca 2013. godine Odlukom Vlade RH (NN, br. 159/13), a novi još nije zaključen, što znači da je ovo pravo za sve navedene djelatnos uređeno isključivo TKU-om i dodacima TKU-a (odnosno moglo bi bi i drugim granskim ugovorom zbog horizontalne primjene prava, u slučaju da je drugim granskim ugovorom to pravo povoljnije uređeno).

S obzirom na to da su tek dva sindikata potpisnici novog Dodatka II, reprezenta vnih za djelatnost socijalne skrbi i zdravstva (Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske te Nezavisni sindikat zaposle U trenutku izdavanja časopisa Kolek vni ugovor za osnovnoškolsku djelatnost nije objavljen u Narodnim novinama, te navodimo odredbe definirane prema parafiranom Ugovoru dva dana prije zaključivanja Ugovora, 28. travnja 2014. 3

4 Iako Dodatak I TKU-a nema propisan vremenski period na koji se primjenjuje, iz njegovih pravnih odredbi se daje zaključi da su krajem 2013. sva pravna pravila iskonzumirana te da on više nema pravnu valjanost.

Klasa: 402-01/13-01/00002, Urbroj: 533-18-13-0001.

Dodatkom II TKU-a se zabranjuje isplata božićnica i regresa za godišnji odmor za službenike i namještenike u javnim službama. Navedena zabrana trebala bi se provodi samo kod sindikata potpisnika dodatka. No, u nastavku Zakona o uskra isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (NN, br. 143/12) kojim je isplata božićnice uskraćana u 2012. i 2013. godini, odnosno regresa za godišnji odmor u 2013. godini, Vlada je na sjednici donijela Uredbu o izmjenama i dopuni Zakona o uskra isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (NN, br. 159/13) temeljem koje su ta prava (božićnica i regres) uskraćena i u 2014. godini. Dakle, bez obzira na to bili potpisnici Dodatka II TKU-a ili ne, svi službenici i namještenici u javnim službama moraju primjenjiva zabranu isplate božićnica (pravo definirano čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo definirano čl. 60. TKU) od 20. prosinca 2012. godine, odnosno od dana objave Zakona o uskra isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (NN, br. 143/12) u Narodnim novinama, a s obzirom na objavu Uredbe o izmjenama i dopuni Zakona o uskra isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (NN, br. 159/13), sve do kraja 2014. godine.

UDK 330.1

PLAĆE I NAKNADE

6. Pravo na naknadu troškova prijevoza na Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta je 28. travnja 2014. godine poslalo osnovnim školama, srednjim posao i s posla Posljednji granski kolek vni ugovor koji je uređivao pravo naknade za troškove prijevoza na posao i s posla je Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 133/11). Nakon što je 25. ožujka 2014. godine zaključen njihov novi granski kolek vni ugovor, Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 42/14), koji je u primjeni od 1. travnja 2014., svi zaposlenici u javnim službama primjenjuju odredbe o prijevozu koje propisuje TKU člankom 67. Zašto? Nakon ukinuća granskog kolek vnog ugovora za socijalnu skrb više nema povoljnije definiranih odredbi o prijevozu od onih definiranih TKU-om, odnosno od tada su svi granski kolek vni ugovori usklađeni s TKU-om po pitanju ostvarivanja prava na prijevoz (čl. 91. TKU, Materijalna prava iz čl. 67., ne mogu bi predmet uređenja granskih kolek vnih ugovora). Ova situacija je trebala bi prisutna od 12. siječnja 2013. godine, no to se dogodilo tek više od godinu dana nakon predviđenog. Granski kolek vni ugovori su dobili rok da se u vremenskom periodu od 30 dana nakon potpisivanja TKU-a i Dodatka I TKU-u, moraju uskladi s odredbama Dodatka I TKU-a. Sve dok se nisu uskladili, za djelatnos kojima se granskim kolek vnim ugovorima uređuju prava iz Dodatka I TKU-a, primjenjuju se odredbe granskog ugovora djelatnos koji uređuje određeno pravo na najpovoljniji način za zaposlenike. To proizlazi iz odredbe članka 7., stavka 3. Zakona o radu (NN, br. 149/09, 61/11 i 82/12), a što je potvrđeno mišljenjem Povjerenstva za tumačenje TKU (1/67).

Također, korisnicima je naknadno poslana i druga uputa, Evidencija potrebna za obračun naknade troškova prijevoza zaposlenika prema članku 67. Temeljnoga kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, i to školama 30. travnja, a 2. svibnja 2014. znanos i visokom obrazovanju.

Primili smo brojne upite iz različi h djelatnos javnih službi povezanih sa stavkom 11. članka 67., odnosno u vezi s formom: Izjave zaposlenika o troškovima prijevoza na posao i s posla (dalje u tekstu: Izjava). Izjavu potpisuje zaposlenik koji se izjašnjava o vrs prijevoza na posao i s posla7, a poslodavac zaposleniku kupuje mjesečnu ili godišnju kartu ili mu nadoknađuje stvarne troškove prijevoza prema predočenim računima, odnosno kupljenim prijevoznim kartama. Forma Izjave nije propisana, a u nastavku navodimo moguću formu prema prijedlogu Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta. Nadalje, sukladno stavku 12., članka 67. TKU-a, zaposlenici iz stavaka 6. i 8. TKU-a (zaposlenici koji pod određenim uvje ma koriste osobni automobil u međumjesnom prijevozu), a mišljenja smo da i zaposlenici iz stavka 3. u posebnim uvje ma8 ostvaruju pravo

sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodav-

Iz koje slijedi da u slučaju kada je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnik. o radu,

gućuje redovi dolazak na posao i povratak s posla, zaposleniku se nadoknađuju troškovi prijevoza koji se utvrđuju u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran, odnosno isplaćuje se naknada po prijeđenom kilome-

Osim toga, stavak 1. propisuje i uvjet da se pri tumače- ca, KU ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije nju povoljnos smatra što je povoljnije za poslodavca, pravo. 7 a ne za zaposlenika, što je oprečno dosadašnjim nači- U st. 12., čl. 67. definira se da se zaposlenik o tome treba izjasni početku godine. Stoga, mišljenja smo da se u ovom slučaju ponima tumačenja odredbi o prijevozu iz drugih granskih na četka primjene članka 67. u travnju, a za prijevoz ostvaren u svibnju, kolek vnih ugovora, ali i dosadašnjem i trenutnom na- zaposlenici trebaju izjasni na samom početku svibnja, odnosno na činu tumačenja svih drugih odredbi kolek vnih ugovo- početku primjene novih odredbi o prijevozu definiranih TKU-om. 8 ra, sukladno članku 7., stavku 3. Zakona o radu6. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji zaposleniku omo-

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Dakle, od travnja, za sve zaposlenike u javnim službama primjenjuju se odredbe prijevoza sukladno čl. 67. TKU-a. Najvažnija novina koju propisuje članak 67. TKU-a u odnosu na granske kolek vne ugovore koji su propisivali odredbu prijevoza jest da se iz mogućnos naknade troškova prijevoza na posao i s posla isključuju svi oni koji nemaju zadovoljen uvjet propisan člankom 67., stavkom 4., odnosno da je udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada 2 km ili veća.

školama, učeničkim domovima, znanos i visokom obrazovanju Uputu za naknadu troškova prijevoza. Sadržaj uputa je is , a primjer jedne dan je u nastavku.

PLAĆE I NAKNADE

UDK 330.1 IZVJEŠĆE O PRIJEĐENOJ UDALJENOSTI PRI DOLASKU NA POSAO I ODLASKU S POSLA Ime i prezime zaposlenika: ______________________ Adresa rada: ________________________________ Adresa stanovanja: ___________________________ Broj Broj Datum prijeđenih prijeđenih Prijevozno u mjesecu kilometara kilometara sredstvo ____ 2014. pri dolasku pri odlasku

Potpis

(…) UKUPNO:

1+2

Za točnost i is nitost podataka iz ovog izvješća zaposlenik jamči potpisom pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću. DATUM PODNOŠENJA IZVJEŠĆA: ___________________ Naknada po prijeđenom kilometru: _____________ kn Na ime naknade troška prijevoza potražujem:

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

na naknadu troškova prijevoza predajom ispunjenog i potpisanog formulara: Izvješća o prijeđenoj udaljenos pri dolasku na posao i odlasku s posla, na kojemu eviden raju stvarne dolaske na posao osobnim automobilom i drugim prijevoznim sredstvom te prijeđene kilometre.

Navedenu evidenciju zaposlenik je obvezan dostavi svom poslodavcu do trećeg dana u mjesecu za protekli mjesec, osim u slučaju spriječenos , kada ga predaje naknadno – nakon prestanka razloga spriječenos . Dakle, zaposlenici koji pravo na naknadu troškova prijevoza ostvaruju sukladno stavcima 6. i 8., odnosno 3., članka 67. TKU-a, trebaju vodi evidenciju o svojim dolascima na posao i prijeđenim kilometrima. Kako smo također dobili brojne upite i u vezi s formom ovog Izvješća, priložen je ogledni primjerak koji se može koris u navedenu svrhu, a koji je izrađen na temelju Izvješća za državne službenike i namještenike.

tru sukladno odredbama ovoga članka, ako je to za poslodavca povoljnije. Ako mu se isplaćuje naknada po prijeđenom kilometru, mišljenja smo da i zaposlenici trebaju popunjava Izvješće o prijeđenoj udaljenos pri dolasku na posao i odlasku s posla.

0,00

__________________ (potpis zaposlenika) Odobreni iznos za isplatu _______________ kn __________________ (za ustanovu odobrava)

7. Zaključno OBAVIJEST Od 1. travnja do 1. listopada 2014. godine sjednicama Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama predsjedava predstavnik Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta te se upi u navedenom vremenskom periodu dostavljaju se na e-mail: tku@mzos.hr ili na adresu: Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta Donje Sve ce 38 10000 Zagreb (za Povjerenstvo za tumačenje temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama)

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

Nastanak oporezivog događaja i odbitak pretporeza Anamaria Ester Galinec * Nastanak oporezivog događaja bitan je radi utvrđivanja porezne obveze. Budući da u trenutku obveze obračuna poreza na dodanu vrijednost Porezna uprava ima pravo potraživa PDV od osobe koja ga je obvezna pla , za porezne obveznike bitno je utvrdi trenutak nastanka oporezivog događaja. Kako porezni obveznici imaju i pravo na priznavanje pretporeza, uz zadovoljavanje propisanih uvjeta, u tekstu se opisuje nastanak oporezivog događaja kod isporuka dobara i obavljanja usluga u tuzemstvu, kod stjecanja dobara unutar Europske unije, kod primljenih usluga unutar Europske unije i kod uvoza dobara, a povezano s me i nastanak prava na odbitak pretporeza.

1. Uvod Utvrđivanjem nastanka oporezivog događaja potvrđuje se da su ispunjeni pravni uvje potrebni za nastanak obveze obračuna PDV-a. Nastanak oporezivog događaja bitan je, dakle, za utvrđivanje porezne obveze. Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13, 148/13; Rješenje USRH 99/13, 153/13; dalje: Zakon o PDV-u) je propisano da oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene. Kako se isporuke dobara i usluga obavljaju između tuzemnih poreznih obveznika, između tuzemnog poreznog obveznika i poreznog obveznika iz druge države članice i između tuzemnog poreznog obveznika i poreznog obveznika iz treće zemlje, načini utvrđivanja oporezivog događaja i porezne obveze se razlikuju.

Prema članku 4., stavku 1. Zakona o PDV-u, predmet oporezivanja je isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Porezni obveznik je za isporuku dobara i usluga obvezan izda račun s obračunanim PDV-om, jer je nastao oporezivi događaj. Tako utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga. Porezni obveznik koji primi račun za isporučeno dobro ili obavljenu uslugu ima pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a koji se može odbi , ako su ispunjeni uvje propisani člancima od 58. do 62. Zakona o PDV-u.

Ako porezni obveznik koris dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomično za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada može odbi samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza. Kada jela iz članka 6., stavka 5. Zakona o PDV-u koja su porezni obveznici, koriste dobra i usluge koje su im obavljene, djelomično za gospodarsku i djelomično za djelatnost u okviru svoje ovlas , tada mogu odbi samo onaj dio

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

* Mr. sc. Anamaria Ester Galinec, voditeljica Odjela u Direkciji računovodstva HNB-a. (Stavovi izneseni u ovom radu osobni su stavovi autorice i ne predstavljaju nužno stavove ins tucije u kojoj je zaposlena, ni je na bilo koji način obavezuju.)

2. Isporuke dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu

Pri utvrđivanju nastanka oporezivog događaja potrebno je u transakciji razlikova radi li se o dobru ili usluzi, radi li se o transakciji iz odnosa poreznih obveznika u tuzemstvu ili o transakciji iz odnosa tuzemnog poreznog obveznika i poreznog obveznika iz druge države članice ili treće zemlje, kao i o tomu tko u transakciji između poreznih obveznika isporučuje dobra ili pruža usluge, a tko ih prima. Kako se od 1. siječnja 2014. godine, a radi obavljanja gospodarskih djelatnos , povećao broj registriranih poreznih obveznika među jelima državne vlas , jelima državne uprave, jelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, komorama i drugim jelima s javnim ovlas ma ( jela iz čl. 6., st. 5. Zakona o PDV-u) i po-

reznim obveznicima koji obavljaju mješovite isporuke (porezni obveznici koji uz oporezive isporuke obavljaju i oslobođene isporuke od javnog interesa bez prava na odbitak pretporeza iz čl. 39. Zakona o PDV-u), potrebno je razmotri kada u određenom slučaju nastaje oporezivi događaj, odnosno, obveza obračuna PDV-a, te s me u vezi i pravo na odbitak pretporeza.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

pretporeza koji se odnosi na obavljanje gospodarske zakupa ostvaruje pravo na odbitak pretporeza kada je nastao oporezivi događaj, uz uvjet da je i primljen djelatnos . račun do roka za podnošenje porezne prijave. PrePorezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza, ma Mišljenju Porezne uprave (broj klase: 410-19/14bilo djelomično ili u cijelos , u obračunskom raz01/51, Ur.br.:513-07-21-01/14-1 od 1. 4. 2014.; dalje u doblju u kojem je primljeno dobro ili izvršena usluga tekstu: Mišljenje PU) u slučaju kada porezni obveznik i primljen račun s podacima iz članka 79. Zakona. Ako daje licencu na razdoblje od godine dana ili više, pri je porezni obveznik primio dobro ili mu je izvršena čemu se odmah naplaćuje naknada za cijelo razdoblje usluga, a nije primio račun do roka za podnošenje korištenja, oporezivi događaj i porezna obveza nastaprijave PDV-a, nema uvjete za odbitak pretporeza u ju u obračunskom razdoblju u kojem je izdan račun na obračunskom razdoblju u kojem je primio dobro ili ukupan iznos naknade. Pretporez se za tako primljeni uslugu, nego u obračunskom razdoblju u kojem je račun može odbi neovisno o tomu što će se licenca primio račun, jer je tada ostvario pravo na odbitak koris za razdoblje od godinu dana ili više. pretporeza – prvo, primljeno je dobro ili mu je obavIsporuka dobara i obavljanje usluga koja je među poljena usluga i drugo, primljen je račun. reznim obveznicima u tuzemstvu obavljena nakon S druge strane, oporezivi događaj je isporuka dobara i primljenog predujma ne smatra se oporezivim doobavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi gađajem. Za nastanak oporezivog događaja bitan je porezni obveznik koji djeluje kao takav, za što je obvetrenutak naplate predujma, a ne trenutak isporuke zan izda račun s obračunanim PDV-om. Kako oporedobara ili obavljanja usluga. Prema članku 37. Zakona zivi događaj u ovom slučaju nastaje isporukom dobra o PDV-u za primljene predujmove obveza obračuna ili obavljanjem usluge u tuzemstvu, ako i nije izdan PDV-a na primljeni iznos nastaje u trenutku primitka račun, nastala je porezna obveza, odnosno obveza predujma. Porezni obveznik koji je primio predujam obračuna i plaćanja PDV-a u obračunskom razdoblju za koji će isporuči dobro ili obavi uslugu, obvezan u u kojem je nastao oporezivi događaj. je izda račun. Prema članku 79., stavku 11. Zakona o PDV-u, ako je Prema članku 134. Pravilnika o porezu na dodanu porezni obveznik izdao račun s obračunanim PDV- vrijednost (NN, br. 79/13, 85/13 – ispravak, 160/13, om, iako dobra nisu isporučena ili usluge nisu obavljene, iskazani iznos PDV-a mora se iskaza u prijavi PDV-a, osim kad ispravi račun izdan primatelju na način propisan za ispravak porezne osnovice u skladu s člankom 33., stavkom 7. Zakona o PDV-u. Primjer:

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Škola je porezni obveznik kojoj je tuzemni porezni obveznik obavio uslugu održavanja fotokopirnih uređaja 10. 3. 2014. godine, za što je izdan račun 15. 4. 2014. godine kada je i primljen.

Usluga je obavljena u ožujku kada i nastaje obveza PDV-a, a pretporez kojeg škola može prizna u dijelu ili u cijelos , ovisno je li primljena usluga u funkciji obavljanja njenih oporezivih isporuka, može prizna u ožujku, jer je usluga obavljena i račun primljen do roka za podnošenje porezne prijave za ožujak. Kod isporuka dobara i obavljanja usluga za koje se konnuirano izdaju računi ili se kon nuirano obavljaju plaćanja, oporezivi događaj i porezna obveza nastaju po proteku razdoblja na koja se računi ili plaćanja odnose, kako je propisano člankom 30., stavkom 2. Zakona o PDV-u. Tako npr. u slučaju zakupa ili najma dobara na određeno vrijeme, oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje po isteku razdoblja na koja se računi ili plaćanja odnose. Porezni obveznik koji koris uslugu

UDK 336.2

35/14) pretporez se može odbi , u slučaju danih predujmova, u obračunskom razdoblju u kojem je predujam plaćen, pri čemu porezni obveznik koji je pla o predujam ima račun, neovisno o tomu što dobro nije isporučeno ili usluga obavljena. Ako pla telj predujma ima račun do roka za podnošenje prijave PDV-a, tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je pla o predujam. Ako pla telj predujma nema račun za plaćeni predujam do roka za podnošenje prijave PDV-a, tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je primio račun. Oporezivi događaj i nastanak obveze obračuna PDV-a nastaje u trenutku isporuke dobra ili obavljanja usluge ili po primljenom predujmu, što znači da je u odnosu poreznih obveznika u tuzemstvu najčešće porezni obveznik onaj koji isporučuje dobra i obavlja usluge i prima predujmove. U slučaju obavljanja građevinskih usluga i isporuke rabljenog materijala iz članka 75., stavka 3. Zakona o PDV-u, obveza plaćanja PDV-a prelazi s poreznog obveznika isporučitelja na poreznog obveznika, kojem je obavljena građevinska usluga i isporuka rabljenog materijala.

Kada je građevinska usluga obavljena primatelju koji nije registrirani porezni obveznik, tada nema ni pravo na odbitak obračunatog PDV-a. Kod poreznog obveznika na kojeg je došlo do prijenosa porezne obveze, kada mu je obavljana građevinska usluga, pravo na odbitak pretporeza nastaje u istom obračunskom razdoblju u kojem je iskazana obveza PDV-a.

3. Stjecanje dobara unutar Europske unije Oporezivi događaj kod kretanja dobara između poreznih obveznika unutar Europske unije je trenutak stjecanja dobara. Stjecanje dobara unutar Europske unije smatra se da je obavljeno na jednak način kao što se smatra da je obavljena isporuka sličnih dobara u tuzemstvu, odnosno stjecanje je obavljeno kada je omogućeno pravo raspolaganja dobrom. Predmet oporezivanja PDV-om je stjecanje dobara unutar Europske unije koje u tuzemstvu obavi porezni obveznik uz naknadu. Obveza obračuna PDV-a kod stjecanja dobara unutar Europske unije nastaje, prema odredbi članka 31., stavak 2. Zakona o PDV-u, u trenutku izdavanja računa ili istekom roka iz članka 78., stavka 4. Zakona o PDV-u, ako račun do tada nije izdan. Rok koji je propisan Zakonom i do kojeg se račun mora izda je najkasnije petnaestog dana u mjesecu, nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj. Izdavanje računa kod stjecanja dobara je, dakle, bitno za obračun PDV-a. Primjer: Fakultet je porezni obveznik i primio je opremu za laboratorij iz Njemačke 14. 3. 2014. godine, a račun je izdan s datumom 24. 4. 2014. godine, kada je i primljen.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Stjecanje dobara unutar Europske unije obavljeno je u trenutku raspolaganja dobrom, dakle, u ožujku. Ali, kod stjecanja dobara bitan je trenutak izdavanja računa i datum primitka računa. Budući da se porezna obveza za ožujak sastavlja na PDV obrascu do 20. 4. 2014. godine, do tog datuma fakultet nije imao račun, pa porezna obveza ne može bi u trenutku izdavanja U slučaju da je građevinska usluga obavljena osobi računa, porezna obveza nastaje petnaestog dana u koja nije porezni obveznik, ne može doći do prijenomjesecu nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi sa porezne obveze, pa je porezni obveznik koji pruža događaj, odnosno 15. 4. 2014. godine. građevinsku uslugu obvezan obračuna PDV. Obveza na obračuna u tom slučaju nastaje istekom obračunskog Tuzemni porezni obveznik koji PDV treba pla razdoblja u kojem je ovjerena situacija o stvarno izve- stjecanje dobara unutar Europske unije, ima pravo denim građevinskim radovima od nadzornog jela. na odbitak pretporeza koje ostvaruje u obračunskom Ako nadzorno jelo ne ovjeri obračunsku situaciju, razdoblju u kojem mu je nastala obveza obračuna smatra se da je porezna obveza nastala u onom di- PDV-a, ako su ispunjeni uvje za odbitak pretporeza. jelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom Članak 38., stavak 1. Pravilnika o PDV-u propisuje, obračunskog razdoblja, koje slijedi nakon razdoblja u ako porezni obveznik izvrši plaćanje prije stjecanja dobara unutar Europske Unije, ne nastaje obveza kojem je ispostavljena obračunska situacija.

Ovisno o tomu je li građevinska usluga obavljena poreznom obvezniku ili osobi koja to nije, razlikuje se i porezni obveznik koji je u trenutku isporuke obvezan obračuna PDV: je li to osoba koja obavlja ili osoba koja prima građevinsku uslugu? Naime, ako je građevinska usluga obavljena poreznom obvezniku upisanom u registar obveznika PDV-a, tada je porezni obveznik koji je obvezan obračuna i pla PDV onaj kojemu je obavljena građevinska usluga. Nastanak oporezivog događaja i obveze obračuna je u obračunskom razdoblju u kojem je usluga obavljena neovisno o tome, kada je situacija ovjerena. Ova odredba je na snazi od 1. 1. 2014., jer se Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 160/13) izmijenio članak 35., stavak 5. prema kojem ovjera situacije od nadzornog jela nije više povezana s nastankom oporezivog događaja, jedino u slučaju ako se građevinska usluga obavlja između dva porezna obveznika.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

obračuna PDV-a. Na dane predujmove za stjecanje ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu, što je propisadobara unutar Europske unije ne obračunava se PDV. no člankom 38. Pravilnika o PDV-u.

4. Primljene usluge unutar Europske unije

5. Uvoz dobara

Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a, kada se usluge obavljaju unutar Europske unije, nastaje kada je usluga obavljena. Prema članku 30., stavku 1. Zakona o PDV-u, oporezivi događaj nastaje kada su usluge obavljene, pa u slučaju obavljanja usluga za trenutak nastanka oporezivog događaja nije bitno je li usluga obavljena u tuzemstvu, državi članici Europske unije ili u trećoj zemlji, nego da je usluga obavljena. Prema članku 133., stavku 3. Pravilnika o PDV-u, porezni obveznik koji prema članku 75., stavku 1., točki 6. te članku 75., stavcima 2. i 3. Zakona treba pla PDV, na primljene isporuke ima pravo na odbitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je nastala obveza obračuna PDV-a za te isporuke. Ako su ispunjeni svi uvje za odbitak pretporeza, porezni obveznik u obračunskom razdoblju u kojem je iskazao obvezu PDV-a, ima i pravo na odbitak pretporeza.

Prema članku 32., stavku 1. Zakona o PDV-u, oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a pri uvozu dobara nastaje u trenutku uvoza dobara. PDV koji je obračunan pri uvozu, uvoznik može odbi kao pretporez, ako porezni obveznik ima jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara u kojoj je iskazan iznos PDV-a, koji pri uvozu treba pla ili je omogućeno njegovo izračunavanje i da je dobro uvezeno u svrhe obavljanja gospodarske djelatnos uvoznika.

Primjer: Bolnica je porezni obveznik i obavljena joj je konzultantska usluga od poreznog obveznika iz Austrije 14. 3. 2014., za što je izdan račun 14. 4. 2014. godine, kojeg je tada i dobila.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Konzultantska usluga se oporezuje prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge, dakle u Hrvatskoj, a nastanak oporezivog događaje je 14. 3. 2014. godine. Obračunana porezna obveza prikazuje se u prijavi PDV za ožujak, neovisno o tomu što je račun primljen u idućem obračunskom razdoblju. Pretporez se može prizna u dijelu ili u cijelos , ovisno o tomu je li u funkciji oporezive isporuke, ako je usluga primljena i ako je primljen račun do roka za podnošenje porezne prijave. Kako je račun primljen 14. 4. 2014., a rok za podnošenje prijave za ožujak je 20. 4. 2014., pretporez se može odbi .

U slučaju kada tuzemni porezni obveznik primi licencu od poreznog obveznika iz druge države članice na razdoblje od godinu dana ili više, koja je za cijelo razdoblje korištenja odmah plaćena, prema Mišljenju PU, obveza obračuna PDV-a nastaje u obračunskom razdoblju u kojem je primljen račun. U istom obračunskom razdoblju porezni obveznik primatelj licence ima pravo na odbitak pretporeza neovisno o tomu što će licencu koris godinu dana ili više. Jednako kao što na dane predujmove u vezi sa stjecanjem dobara unutar Europske unije ne nastaje obveza obračuna PDV-a, isto vrijedi i za predujmove u vezi s uslugama za koje je PDV obvezan pla primatelj usluge, a koje mu obavi porezni obveznik bez sjedišta, prebivališta

Kako je kod uvoza dobara PDV osiguran bankovnom garancijom, čime je osigurano plaćanje PDV-a, pretporez se može odbi u obračunskom razdoblju u kojem je porezni obveznik primio carinsku deklaraciju u kojoj je iskazan iznos PDV-a, neovisno o tomu je li PDV stvarno i plaćen. Sukladno članku 76., stavku 7. Zakona o PDV-u, uvoznik je obvezan PDV pri uvozu pla u roku za plaćanje uvoznih davanja u skladu s carinskim propisima. Ako porezni obveznik unaprijed izvrši plaćanje u vezi s uvozom dobara ne nastaje obveza obračuna PDV-a. Navedeno se odnosi i na usluge povezane s uvozom dobara, koje su oslobođene plaćanja PDV-a u skladu s člankom 45., stavkom 1., točkom 4. Zakona, kako je propisano člankom 39. Pravilnika o PDV-u.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

Porez na nasljedstva i darove Mirjana Mahović Komljenović * Jedan od poreza koje, sukladno Zakonom o financiranju, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu propisiva i ubira županije, su porezi na nasljedstva i darove. Predmet nasljeđivanja i darovanja može bi kuća ili stan, automobil, slika, gotov novac ili neka druga nekretnina i pokretnina, a nasljednik ili daroprimatelj kao porezni obveznik ima obvezu plaćanja jednog od poreza, i to: poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, PDV-a, posebnog poreza na motorna vozila, ili će pod određenim uvje ma kao porezni obveznik bi oslobođen od oporezivanja. U članku se obrađuju različi aspek nastanka ove porezne obveze, obračuna i naplate ovoga poreza.

1. Uvod Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01 do 19/13) uređen je status jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih jela, nadzor nad ak ma te druga pitanja značajna za rad. Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi, dok su jedinice područne (regionalne) samouprave županije, a Grad Zagreb kao glavni grad RH, je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina, kojoj se ustrojstvo uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu. Drugim zakonskim propisom, i to Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93 do 26/07 – Odluka USRH, 73/08 i 25/12; dalje u tekstu: Zakon o financiranju), uređeni su izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine i grada, a koji stječu prihode iz vlas h izvora, od zajedničkih poreza te od dotacija iz državnog i županijskog proračuna. Prema Zakonu o financiranju, županije mogu propisiva i ubira sljedeće vrste županijskih poreza:

2. Utvrđivanje poreza na nasljedstva i darove Oporezivanje nasljedstva i darova u RH, a ovisno o predmetu nasljeđivanja ili darovanja, uređeno je sa više zakonskih propisa, i to:

Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo financija – Porezna uprava, Zagreb.

1) Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93 do 25/12)

Prema članku 6. Zakona o financiranju, porez na nasljedstva i darove plaćaju pravne i fizičke osobe koje su na teritoriju Republike Hrvatske naslijedile ili primile na dar ili stekle po nekoj drugoj osnovi nekretninu, u skladu sa zakonom, ili gotov novac, novčanu tražbinu i vrijednosne papire (vrijednosnice) ili pokretninu, ako im je pojedinačna tržišna vrijednos veća od 50.000,00 kn na dan utvrđivanja porezne obveze. Ali, porez na nasljedstva i darove ne plaća se, ako se na naslijeđene ili darovane pokretnine plaća PDV, ili se na naslijeđene i darovane upotrebljavane osobne automobile tržišne vrijednos manje od 50.000,00 kn, utvrđuje i plaća poseban porez na motorna vozila.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

porez na nasljedstva i darove porez na cestovna motorna vozila porez na plovila, te porez na automate za zabavne igre.

• • • •

– ako je naslijeđena, darovana ili bez naknade stečena pokretnina, gotov novac ili vrijednosni papiri. 2) Zakonom o porezu na promet nekretnina (NN, br. 69/97 do 22/11) – ako je predmet nasljeđivanja nekretnina, pod kojom se smatraju zemljišta (građevinska i poljoprivredna), te građevine – stambene zgrade i njihovi dijelovi, poslovne i sve druge zgrade te ostale građevine i njihovi dijelovi kao što su garaže, grobnice i sl. 3) Zakonom o PDV-u (NN, br. 73/13, 99/13 – Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 – Rješenje USRH), ako je ostavitelj ili darovatelj u sustavu PDV-a, a prilikom nabave nekretnine i pokretnine, koris o je pravo na odbitak pretporeza, te 4) Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila (NN, br. 15/13 i 108/13), koji se primjenjuje od 1. srpnja 2013. godine (od kada je RH postala članica EU, i s m danom je prestao važi Zakon o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove; NN, br. 139/97, 105/99, 55/00, 127/00, 107/01, 44/03, 95/04, 94/09, 21/10 i 78/12) – ako su naslijeđeni i darovani u RH upotrebljavani osobni automobili, pri čemu ostavitelj ili darovatelj nije prilikom njihove nabave koris o pravo na odbitak pretporeza.

POREZI I DOPRINOSI

Prema tomu, iz navedenih odredbi Zakona o financiranju, a pri utvrđivanju poreza na nasljedstva i darove, proizlaze određene zakonitos :

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

• Ako se nasljeđuje ili daruje nekretnina, pri čemu ostavitelj ili darovatelj nije pri nabavi nekretnine koris o pravo na odbitak pretporeza, tada nasljednik ili daroprimatelj na naslijeđenu ili darovanu nekretninu plaća porez na promet nekretnina, prema Zakonu o porezu na promet nekretnina (NN, br. 69/97 do 22/11). • Ako se nasljeđuje ili daruje nekretnina, pri čemu je ostavitelj ili darovatelj koji je u sustavu PDV-a pri nabavi nekretnine koris o pravo na odbitak pretporeza, tada je nasljednik ili darovatelj na naslijeđenu ili darovanu nekretninu obvezan obračuna PDV, prema odredbama Zakona o PDV-u. • Ako se nasljeđuje ili daruje gotovina, novčane tražbine i vrijednosni papiri, tada nasljednik ili daroprimatelj plaća porez na nasljedstva i darove, prema Zakonu o financiranju. • Ako se nasljeđuje ili daruje pokretnina s tržišnom vrijednošću većom od 50.000,00 kn (osim upotrebljavanih osobnih automobila), tada je nasljednik ili daroprimatelj obveznik plaćanja poreza na nasljedstva i darove, ako nije prilikom nabave koris o pravo na odbitak pretporeza.

UDK 336.2

nost prelazi iznos od 50.000,00 kn. Međutim, ako je naslijeđena i darovana pokretnina manje vrijednosti od 50.000,00 kn, pri čemu ostavitelj ili darovatelj nije prilikom nabave pokretnine koristio pravo na odbitak pretporeza, nasljednik ili daroprimatelj nisu obveznici plaćanja poreza na nasljedstva i darove, prema odredbama Zakona o financiranju. U slučaju kada se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi u ostavinskom postupku, porez na nasljedstva i darove plaća osoba kojoj je nasljedstvo pripalo ili kojoj je isto ustupljeno, a sukladno članku 7., stavku 2. Zakona o financiranju.

3. Utvrđivanje poreza pri darovanju motornih vozila Odredbama članka 6. Zakona o financiranju propisano je da se porez na nasljedstva i darove plaća, među ostalim, i na pokretnine, ako im je na dan utvrđivanja porezne obveze, pojedinačna tržišna vrijednost veća od 50.000, 00 kn, pri čemu je odredbom članka 14. istog Zakona propisano da su poreza na nasljedstva i darove oslobođeni: bračni drug, krvni srodnici (preci i potomci) u ravnoj liniji te posvojenici i posvojitelji umrlog ili darovatelja. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da porez na nasljedstva i darove prema Zakonu o financiranju ne plaćaju ni roditelji kada nasljeđuju ili primaju na dar predmete nasljedstva i darovanja od svoje djece. Među m, pri darovanju osobnih automobila i ostalih motornih vozila, treba uvažava i odredbe Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (NN, br. 15/13 i 108/13), kojim je propisano da posebni porez na promet upotrebljavanih osobnih automobila i ostalih motornih vozila, plaćaju pravne ili fizičke osobe kada kupuju ili stječu upotrebljavanje osobne automobile. Porezna osnovica posebnog poreza na promet upotrebljavanih osobnih automobila je tržišna vrijednost upotrebljavanih osobnih automobila, koja se utvrđuje na temelju isprava o stjecaju, pri čemu se poseban porez na promet upotrebljavanih osobnih automobila utvrđuje i plaća po stopi od 5 %.

Može se zaključiti, da se porez na nasljedstva i Pri utvrđivanju poreza na naslijeđene i darovane audarove plaća na gotov novac neovisno od visine tomobile treba razlikova dva slučaja: iznosa koji se daruje ili nasljeđuje, dok se propisani a) Na naslijeđene i darovane upotrebljavanje osobiznos od 50.000,00 kn odnosi samo na pokretnine, ne automobile, čija je tržišna vrijednost manja od koje su predmet oporezivanja porezom na nasljed50.000,00 kn, a ostavitelj ili darovatelj nije prilikom stva i darove, ako im pojedinačna tržišna vrijednjihove nabave koris o pravo na odbitak pretpore-

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

za, tada je porezni obveznik nasljednik ili daroprimatelj, obvezan pla poseban porez na motorna vozila po stopi od 5 % na tržišnu vrijednost automobila. b) Na naslijeđene i darovane upotrebljavanje osobne automobile čija je tržišna vrijednost veća od 50.000,00 kn, a ostavitelj ili darovatelj nije prilikom njihove nabave koris o pravo na odbitak pretporeza, tada je porezni obveznik nasljednik ili daroprimatelj obvezan pla osim posebnog poreza na motorna vozila po stopi od 5 % na tržišnu vrijednost automobila, i porez na nasljedstva i darove također po stopi od 5 % na tržišnu vrijednost naslijeđene imovine.

vrijednost iznosi 80.000,00 kn, za koji prilikom kupnje nije koris o pravo na odbitak pretporeza, porezni obveznik je njegova supruga, koja je kao daroprimatelj oslobođena plaćanja posebnog poreza na promet motornih vozila, jer je u odnosu na darovatelja u prvom nasljednom redu. Također, daroprimateljica je kao darovateljeva supruga oslobođena i od plaćanja poreza na nasljedstva i darove, jer su bračni drugovi prema Zakonu o financiranju, oslobođeni od plaćanja poreza na nasljedstva i darove.

4. Obveza prijavljivanja poreza na nasljedstva i darove

Obveza poreza na nasljedstva i darove nastaje u trenutku pravomoćnos rješenja o nasljeđivanju ili pravomoćnos odluke državnog jela ili suda, te u trenutku sklapanja ugovora o darovanju (potpisanog od darovatelja i daroprimatelja) ili ako ugovor o darovanju nije zaključen, u trenutku primitka dara. Sukladno odredbama članka 16. Zakona o financiraNasljedni redovi prema Zakonu o nasljeđivanju (NN, nju, nasljednici i daroprimatelji dužni su nadležnom poreznom jelu prema svom prebivalištu ili uobičajebr. 48/03 do 127/13) su: nom boravištu za fizičke osobe te sjedištu za pravne 1. Nasljedni red Ostaviteljevi potomci (djeca) i osobe, dostavi rješenje o nasljeđivanju ili ugovor o bračni drug darovanju, i to u roku od 30 dana od dana pravomoć2. Nasljedni red Ostaviteljevi roditelji, nos rješenja o nasljeđivanju ili odluke jela državne Ostaviteljeva braća i sestre i uprave ili suda, ili od dana sklapanja ugovora o daronjihovi potomci vanju ili primitka dara. 3. Nasljedni red Ostaviteljevi djedovi i bake

Prema odredbi članka 26., stavka 5. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, poseban porez na promet ne plaćaju daroprimatelji koji su u odnosu prema darovatelju, u prvom nasljednom redu te nasljednik koji je u odnosu prema ostavitelju u prvom nasljednom redu.

4. Nasljedni red Ostali nasljedni redovi

Ostaviteljevi pradjedovi i prabake Ostali preci

Mjesto prijave porezne obveze Porezno jelo nadležno prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu fizičke osobe

Propisani rok za prijavu

Poseban porez treba obračuna na tržišnu vrijednost upotrebljavanog osobnog automobila po stopi od 5 %, a is se plaća u roku od 15 dana od dana nastanka porezne obveze, pri čemu se bez dokaza o plaćenom posebnom porezu ne može obavi registracija osobnog automobila. Navedeno je i potvrđeno u mišljenju MF – Središnji ured, Kl:410-19/02-01/170 od 02. prosinca 2002. U drugom slučaju kada suprug daruje Posebno se napominje da se nastanak porezne obsvojoj supruzi rabljeni osobni automobil čija tržišna veze mora prijavi u roku od 30 dana od dana pravo-

30 dana od dana: • Pravomoćnos rješenja o nasljeđivanju • Odluke jela državne uprave ili suda • Sklapanja ugovora o Pravne Porezno jelo darovanju osobe kao nadležno prema • Primitka dara, ako nasljednici i sjedištu pravne ugovor o darovanju daroprimatelji osobe nije zaključen

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Obveznici prijavljivanja Fizičke osobe kao nasljednici i daroprimatelji

Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da u slučaju kada roditelj daruje svoj osobni automobil djetetu (prema propisima o nasljeđivanju to je prvi naslijedi red), za dano darovanje ne postoji obveza plaćanja posebnog poreza na promet upotrebljavanih osobnih automobila. Daroprimatelj je kao darovateljev sin oslobođen i od plaćanja poreza na nasljedstva i darove, jer je u odnosu na darovatelja krvni srodnik u ravnoj liniji. Među m, u obrnutom primjeru, kada dijete daruje osobni automobil roditelju, prema Zakonu o nasljeđivanju to više nije prvi već drugi nasljedni red, pri čemu takvo stjecanje vlasništva nad pokretninom podliježe oporezivanju prema odredbama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.

Nadležno porezno jelo je jedinica područne (regionalne) samouprave (županija) na čijem je području prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika fizičke osobe ili sjedište poreznog obveznika pravne osobe, ili ispostava Porezne uprave, ako je predstavničko jelo jedinice područne (regionalne) samouprave (županije) svojom odlukom te poslove prenijelo na Poreznu upravu. Na zahtjev poreznog jela, porezni obveznik mora dostavi i druge podatke potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja značajnog za provođenje postupka oporezivanja.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

moćne sudske odluke ili odluke jela državne uprave sno daje pokretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u vezi s Domovinskim ratom. ili ugovora o darovanja i u slučaju kada nasljednik i daroprimatelj ostvaruje pravo na oslobođenje od pla- • RH i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, jela državne uprave i jela jedinica ćanja poreza na nasljedstva i darove. Nadležna ispolokalne i područne (regionalne) samouprave, javne stava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajeustanove, vjerske zajednice, zaklade i fundacije, Crnom boravištu za fizičke osobe ili sjedištu za pravne veni križ i druge humanitarne udruge osnovane na osobe, izdat će rješenje o oslobađanju od plaćanja temelju posebnim propisa, te poreza na nasljedstva i darove. • Fizičke i pravne osobe koje primaju darove (donacije) za svrhe utvrđene posebnim propisima. 5. Propisana stopa i osnovica poreza

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Sukladno odredbama članka 13. Zakona o financira- Za oslobođenje od plaćanja poreza na nasljedstva i nju, porez na nasljedstva i darove plaća se po stopi do darove potrebno je podnije određenu dokumenta5 %, pri čemu je u nadležnos županijskih jela pro- ciju, i to: pisivanje visine porezne stope od 0 % do 5 % na svom Potrebna dokumentacija za Porezni obveznik području. Među m, neovisno od zakonske mogućoslobođenje nos propisivanja i manje stope u svim županijama u Bračni drug, potomci i preci Pravomoćno rješenje suda RH propisana je stopa poreza na nasljedstva i darove te posvojenici umrlog ili o nasljeđivanju ili ugovor o od 5 %. Osnovicu poreza na nasljedstva i darove čini darovatelja nasljeđivanju ili darovanju, te drugu isprava o stjecanju nekretnine bez iznos gotova novca, te tržišna vrijednost financijske naknade, kao i izvod iz ma čne i druge imovine na dan utvrđivanja porezne obveze knjige rođenih za stjecatelja nakon odbitka dugova i troškova koji se odnose na nekretnine i darovatelja, izvod iz imovinu na koju se taj porez plaća. Osnovicu poreza ma čne knjige umrlih ili smrtni na nasljedstva i darove utvrđuje nadležno porezno list za ostavitelja, preslika osobne jelo. iskaznice

Isprava o stjecanju nekretnine Da bi se od tržišne vrijednos financijske i druge imo- fizičke i pravne osobe kojima RH ili jedinica lokalne bez naknade, te za fizičke osobe vine mogli odbi troškovi koji se odnose na tu imoi područne (regionalne) preslika osobne iskaznice vinu, na koju se plaća porez na nasljedstva i darove, samouprave daruje, potrebno je priloži račune kao vjerodostojnu knji- odnosno daje pokretnine govodstvenu dokumentaciju. Temeljem diskrecijske bez naknade radi odštete ocjene poreznog jela koje utvrđuje osnovicu poreza ili iz drugih razloga u svezi s na nasljedstva i darove, priznaju se troškovi koji su Domovinskim ratom nužni i usko povezani sa sahranom: pogrebna oprema, obavijest o smr , glazba i to na temelju računa 7. Plaćanje poreza na nasljedstva i darove kao dokaza o nastalim troškovima. Svi drugi troškovi i obračun zateznih kamata koji se odnose na snimanje sahrane, fotografiranje, ručak nakon sahrane, porezno se ne priznaju, jer su u Prema članku 16., stavku 3. Zakona o financiranju, porez na nasljedstva i darove plaća se u roku od 15 vezi s običajima, i nisu nužni pri obredu sahrane. dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza, a pripada županiji prema prebivalištu ili uobičajenom 6. Oslobođenja od plaćanja poreza boravištu ili sjedištu nasljednika ili daroprimatelja. Prema članku 14. Zakona o financiranju, porez na na- Kada nasljednik ili daroprimatelj po dobivenom poresljedstva i darove ne plaćaju: znom rješenju ne pla porez na nasljedstva i darove • Bračni drug, krvni srodnici u ravnoj liniji, te posvo- u propisanom roku, na utvrđeni porezni dug se protekom roka od 15 dana obračunavaju zatezne kamate, i jenici i posvojitelji umrlog ili darovatelja. • Braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe to po stopi od 12 % godišnje primjenom dekurzivnog ostavitelja ili darovatelja, ako su s ostaviteljem u jednostavnog kamatnog računa prema članku 116. trenutku njegove smr ili s darovateljem u trenut- Općeg poreznog zakona, članku 29. Zakona o obveku primitka dara, živjeli u zajedničkom kućanstvu. znim odnosima (NN, br. 35/05 do 125/11) te članku 3. Pod zajedničkim kućanstvom se podrazumijeva za- Zakona o kamatama (NN, br. 94/04).

jedničko stjecanje prihoda i imovine kao i raspolaganje prihodima i imovinom koja se nasljeđuje ili daruje. • Fizičke i pravne osobe kojima RH ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odno-

Ako dospjeli porez na nasljedstva i darove nije plaćen u propisanom roku nad pravnim i fizičkim osobama, može se proves postupak ovrhe te porez prisilno napla sukladno odredbama članaka od 124. do 146. OPZ-a, i to pljenidbom novčanih tražbina ovršenika –

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

zaposlenika ili novčanih sredstava na žiroračunu, koje • iskazuje netočne ili neis nite podataka u poreznoj porezni dužnik ima kod banke ili druge financijske prijavi organizacije ovlaštene za platni promet, a koji ovršni • ne odaziva se na poziv poreznog jela, čime onepostupak provode Ispostave porezne uprave ili promogućuje utvrđivanje činjeničnog stanja značajvođenjem ovrhe pljenidbom na pokretninama, tražnog za provođenje postupka oporezivanja. binama i drugim imovinskim pravima, a čiji se ovršni postupak provodi u Područnom uredu. 9. Podnošenje žalbe na porezno rješenje

8. Prekršajne odredbe za neprijavljivanje i neplaćanje poreza Sukladno odredbama članka 16. Zakona o financiranju, obveznici poreza na nasljedstva i darove – nasljednici ili daroprimatelji, dužni su nadležnom poreznom jelu prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili sjedištu poreznog obveznika, dostavi rješenje o nasljeđivanju odnosno odluku jela državne uprave ili suda ili ugovor o darovanju, i to u roku od 30 dana od dana pravomoćnos rješenja o nasljeđivanju ili sklapanja ugovora o darovanju, kako bi porezno jelo moglo proves postupak utvrđivanja i naplate poreza na nasljedstva i darove. Ako se rješenja o nasljeđivanju ili ugovor o darovanju uopće ne prijave, ili se ne prijave pravodobno nadležnom poreznom jelu, tada se prekršiteljima – pravnoj ili fizičkoj osobi te odgovornoj osobi u pravnoj osobi, mogu izreći visoke novčane kazne, koje su popisane odredbama članka 89. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Član zakona po kojem je učinjen prekršaj Nedostavljanje Članak 16., podataka za stavci 1. i utvrđivanje 3. Zakona o poreza na financiranju nasljedstva i darove Vrsta prekršaja

Visina novčane Prekršitelj kazne u kunama Pravna 500,00 do ili fizička 25.000,00 osoba

1.000,00 do 10.000,00

• u zakonskom roku ne prijavi činjenice bitne za utvrđivanje porezne obveze • odbije sudjelova u poreznom postupku • ne podnese poreznu prijavu u propisanom roku ili Prema tomu, nasljednik ili daroprimatelji može podje ne podnese na poziv poreznog jela nije žalbu na rješenje kojim je utvrđena obveza pla-

Posebno se napominje da se žalba na porezno rješenje kojim se utvrđuje obveza plaćanja poreza na nasljedstva i darove, može podnije samo pro v poreznog rješenja koje nije postalo konačno i pravomoćno. U upravnom postupku, rješenje postaje konačno – istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, danom dostave rješenja stranci ako žalba nije dopuštena, te dostavom drugostupanjskog rješenja stranci ako je žalba odbijena. Rješenje kojim se nasljedniku ili daroprimatelju utvrđuje obveza plaćanja poreza na nasljedstva i darove, postaje pravomoćno kada se pro v donesenog rješenja više ne može izjavi žalba ni pokrenu upravni spor.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Osim prema Zakonu o financiranju, novčane kazne za učinjene prekršaje propisane su i odredbama Općeg poreznog zakona, prema kojem se visokom novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 500.000,00 kn može kazni porezni obveznik, a odgovorna osoba u pravnoj osobi od 2.000,00 do 100.000,00 kn, ako:

U žalbi, nasljednik ili daroprimatelj kao žalitelj treba naves svoje ime i prezime, OIB, porezni akt pro v kojeg podnosi žalbu – klasu i urudžbeni broj, žalbene razloge radi kojih se zahtjeva poništenje, izmjena ili ukidanje poreznog rješenja, kao i dokaze kojima se žalbeni navodi obrazlažu. Ako je izjavljena, žalba odgađa izvršenje pobijenog rješenja do donošenja novog rješenja o žalbi. Iznimno, žalba ne odgađa izvršenje pobijenog poreznog akta, ako je porezno rješenje doneseno bez provedbe ispitnog postupka, i to u slučaju kada je porezni obveznik u poreznoj prijavi naveo činjenice ili podnio dokaze na temelju kojih se utvrdilo pravo stanje stvari ili, ako se porezno rješenje donijelo na temelju podataka iz službenih evidencija kojima porezno jelo raspolaže te nije potrebno saslušanje stranke ni zaš te njezinih prava u provođenju poreznog postupka.

Odgovorna osoba u pravnoj osobi

Nasljednik ili daroprimatelj o čijim se pravima i obvezama odlučivalo u prvostupanjskom poreznom postupku i koji je od nadležne ispostave Porezne uprave dobio porezno rješenje kojim se utvrđuje obveza plaćanja poreza na nasljedstva i darove, ima pravo podnije žalbu u roku od 30 dana od dana primitka rješenja, ako nije zadovoljan izrekom rješenja te visinom utvrđenog poreza. Žalba se podnosi nadležnoj ispostavi porezne uprave ili nadležnom županijskom jelu koje je donijelo rješenje o nasljeđivanju, a predaje se neposredno ili preporučeno poštom, ili se može izjavi u zapisnik. Osim u roku, žalba na porezno rješenje mora bi dopuštena te izjavljena od ovlaštene osobe koja je žalbu obvezna i potpisa .

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

ćanja poreza na nasljedstva i darove ako nije zado- Među m, u slučaju kada je otuđitelj novosagrađene voljan izrekom, ako rješenje nije postalo konačno i nekretnine poduzetnik koji je upisan u registar obveznika PDV-a pri Poreznoj upravi, a koji je prilikom napravomoćno. bave nekretnine koris o pravo na odbitak pretporeza, tada se na promet nekretnina obračunava i plaća 10. Uplatni računi PDV. Porez na nasljedstva i darove prihod je županije prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili sjedištu Porez na nasljedstva i darove plaća se i na gotov nonasljednika ili daroprimatelja, i uplaćuju se u korist vac, novčane tražbine i vrijednosne papire (vrijednoračuna za redovno poslovanje proračuna županije ili snice) te na pokretnine, ako im je na dan utvrđivanja Grada Zagreba, a uplatni računi su posebno navedeni porezne obveze pojedinačna tržišna vrijednost veća u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, od 50.000,00 kn. Plaćanja poreza na nasljedstva i obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih darove oslobođeni su bračni drug, krvni srodnici u javnih potreba u 2014. godine (NN br. 17/14). Navede- ravnoj liniji te posvojenici i posvojitelji umrle osobe nom naredbom propisana je obvezna upotreba mo- ili darovatelja, te braća i sestre i njihovi ako su živjeli dela plaćanja javnih prihoda koji su u vezi s OIB-om, u zajedničkom kućanstvu s ostaviteljem u trenutku njegove smr ili su živjeli s darovateljem u trenutku te upotreba standardiziranih naloga za plaćanje. primitka dara. Porez na nasljedstva i darove prihod Od 1. lipnja 2013. obveznici uplate javnih davanja, je županije ili Grada Zagreba i uplaćuje se prema preobvezno koriste račune otvorene prema IBAN konbivalištu ili uobičajenom boravištu nasljednika ili dastrukciji, koji su formirani po međunarodnoj normi roprimatelja na račune za redovno poslovanje župaISO 13613. Na standardiziranim nalozima za uplatu nijskih proračuna ili račun Grada Zagreba. na Obrascima HUB-3 i HUB-3A korištenjem kojih se U slučaju kada nije zadovoljan izrekom, na utvrđenu obavljaju dospjela plaćanja, upisuju se: obvezu plaćanja poreza na nasljedstva i darove po• brojčana oznaka ili šifre vrste poreza – 1309 za poreznim rješenjem, nasljednik ili daroprimatelji može rez na nasljedstva i darove podnije žalbu na rješenje koje nije postalo konačno • jedinstveni model uplate 68 kojeg koriste i pravne i i pravomoćno. fizičke osobe pri upla vlas h prihoda proračuna na razini županije, te • OIB od 11 znamenaka kojeg je dodijelilo Ministarstvo financija Porezna uprava svakom poslovnom subjektu. Pred Vama je jedinstvena

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Računi proračuna po IBAN konstrukciji

Grad Zagreb HR3423600001813300007 Zagrebačka županija (sjedište u Zagrebu) HR8623400091800001006 Zadarska županija (sjedište u Zadru) HR4024070001800013007

Obveznici uplate pravne i fizičke osobe Šifra vrste konta za Model porez na uplate nasljedstva i darove 68

1309 - OIB

11. Zaključak Oporezivanje naslijeđenih i primljenih na dar nekretnina i pokretnina bez naknade u RH uređeno je Zakonom o porezu na promet nekretnina ili Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ako je predmet nasljeđivanja nekretnina, na svako stjecanje vlasništva nekretnina nasljeđivanjem, plaća se porez na promet nekretnina.

JE IGA IM KNJ NOV ANA IM R I R A ŽU KO N S K ZA M A! JENA IZM

publikacija koja obrazlaže novi zakonodavni i ins tucionalni okvir javne nabave, prak čnu primjenu javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, te nove postulate koje Europska unija postavlja pred sudionike sustava općenito. Publikacija je primarno namijenjena osobama koje sudjeluju ili će sudjelova svakodnevno u procesu javne nabave od planiranja, preko pripreme i provođenja postupaka, te ugovaranja i realizacije nabave. S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, ins tucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju učini kako bi se prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvari zaš tu prava u sustavu javne nabave kroz prikaz prakse Državne komisije za kontrolu javne nabave i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeni prilikom izjavljivanja žalbe u sustavu javne nabave. Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen)

UDK 332.1

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Mogućnos financiranja projekata u kulturi iz fondova i programa EU Kris na Kosor * Europski kulturni i krea vni sektori predstavljaju do 4,5 % BDP-a Europske unije, a zapošljavaju više od 8 milijuna ljudi. Sveukupna zaposlenost u krea vnim sektorima u razdoblju od 2000. do 2007. prosječno se godišnje povećavala za 3,5 %, a za cjelokupno gospodarstvo EU-a samo za 1 %. Sve su to pokazatelji da kulturni sektor EU pridonosi gospodarskom rastu, zapošljavanju, inovaciji i socijalnoj uključenos , te da mu treba posve više pozornos . Autorica u tekstu pište o poli kama EU kao i mogućnos ma financiranja projekata u kulturi s naglaskom na primjere projekata, koji mogu posluži potencijalnim korisnicima sredstava te nositeljima projekata kao okvir i smjernice za daljnje djelovanje.

1. Uvod

2. Kulturni sektor u Republici Hrvatskoj

Ciljevi djelovanja EU u području kulture formulirani su u Glavi XII Ugovora o EU. U skladu s člankom 151. ak vnos Unije usmjerene su prema po canju suradnje među državama članicama i po potrebi, podupiranju i dopunjavanju njihova djelovanja u:

Strategija očuvanja, zaš te i održivog gospodarskog korištenja kulturne baš ne Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. temeljni je dokument koji određuje dugoročne ciljeve i smjernice očuvanja, zaš te i korištenja kulturne baš ne te načine njihove provedbe u skladu s održivim razvojem Republike Hrvatske. Strategijom, koja je uobičajen plansko-programski postupak/sredstvo, želi se pos ći učinkovi je i uspješnije upravljanje zaš tom i očuvanjem kulturne baš ne, i istodobno potaknu i osnaži gospodarsko korištenje razvojnih potencijala te baš ne. Strategija je izrađena u skladu s postupkom i standardima, koji se primjenjuju u Europskoj uniji1.

• poboljšanju poznavanja i popularizaciji kulture i povijes europskih naroda • očuvanju i zaš kulturne baš ne od europske važnos nekomercijalnoj kulturnoj razmjeni, i • umjetničkom i književnom stvaralaštvu, uključujući audiovizualni sektor.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Strategija zaš te, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baš ne Rešublike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015.

Od samih početaka, kad je Ugovorom iz Maastrichta sektor kulture prepoznat kao dio europskih integracija, EU je različi m programima i inicija vama po - Ciljevi Strategije su sljedeći: cala europsku kulturnu raznolikost i razvijala europ- • Stvori sveobuhvatnu osnovu za korištenje kulske kulturne industrije. Uzimajući u obzir da sektor turne baš ne kao razvojnog resursa u skladu sa kulture zapošljava više od 8 milijuna ljudi, EU nastoji smjernicama razvoja kulture i zaš te kulturne baosigura uvjete za veću konkurentnost toga sektora š ne te regionalnog razvoja i gospodarskog razvoja i na međunarodnoj razini. Pri provođenju ciljeva EU u cjelini, kao i sa standardima EU-a te međunarodnastoji poštova nacionalnu i regionalnu različitost nih ins tucija. kultura država članica, ali ipak naglasak se stavlja na • Osigura pouzdan ins tucionalni i programski tenjihovo zajedničko kulturno naslijeđe. Riječ je uglavmelj koji jamči uvjete za iden ficiranje, pripremu nom o po cajnim mjerama ili preporukama, koje isi kandidiranje projekata za sredstva državnih ins ključuju bilo kakvo usklađivanje zakona i drugih protucija Republike Hrvatske, fondova EU-a i međunapisa država članica. rodnih ins tucija te drugih izvora financiranja. • Razvi i osnaži sposobnos i vješ ne stručnjaka Kulturnu dimenziju uključuje i niz ostalih poli ka EU, u Ministarstvu kulture i drugim jelima državne kao npr. obrazovanje, istraživanje, nove tehnologije i uprave i organizacijama, te stručnjaka i nositelja rainformacijsko društvo, te socijalni i regionalni razvoj. zvoja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) Zanimljiva je informacija da europski fondovi potroše samouprave za uspješno pripremanje i upravljanje na godinu ukupno oko 500 milijuna eura za projekte s projek ma održivog korištenja kulturne baš ne. kulturnom dimenzijom. 1 *

Kris na Kosor, mag. ing. oecoing, TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

UDK 332.1

Jača partnerstvo (sudjelovanje javnos ) i informi- 3. Mogućnos financiranja iz EU ra stručnu i širu javnost o važnos kulturne baš proračuna ne kao razvojnog resursa i mogućnos ma njezina gospodarskog korištenja u skladu s načelima i prak- Za sektor kulture zasigurno je najvažniji program Unije pod nazivom Krea vna Europa unutar kojega će som održivog razvoja. se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru Tri su strateška cilja očuvanja, zaš te i gospodarskog izdvoji 1,6 milijardi eura, od čega se 15 % odnosi korištenja kulturne baš ne Republike Hrvatske: na međusektorski potprogram, 30 % na Kulturu i 55 1. Poveća efikasnost i uspješnost poli ke zaš te % na potprogram Media. U okviru programa Krea vi očuvanja kulturne baš ne radi njezina održivog na Europa sektorima će se pomoći da više pridonesu europskom gospodarstvu iskorištavanjem prilika, korištenja. koje je stvorila globalizacija i digitalni napredak, te 1.1. Unaprijedi pravni okvir za zaš tu i očuvanje te da savladaju izazove i teškoće u pristupu financijskim održivo korištenje kulturne baš ne i sredstvima i da pridonesu boljem stvaranju poli ke olakšavajući me dijeljenje znanja i iskustava. Neki od osigura učinkovitu provedbu propisa. ciljeva programa su: pomoći europskom kulturnom i 1.2. Razvi i primijeni sustav planiranja i upravljakrea vnom sektoru u transnacionalnom djelovanju nja u zaš i očuvanju te održivom korištenju kulte jačanje financijskog kapaciteta kulturnog i krea vturne baš ne. nog sektora. 1.3. Poveća znanja, vješ ne i mo viranost svih Program je podijeljen na dva potprograma Kultusudionika u zaš i očuvanju kulturne baš ne radi ra i Media. Program Krea vna Europa će provodi njezina održivog korištenja. izravno Komisija godišnjim natječajima. Potprogram 1.4. Poboljša organizaciju i uvjete rada službe zaKultura koordinirat će za to zadužen Desk Krea vne š te kulturne baš ne. Europe u Ministarstvu kulture, a potprogram Media, Desk Krea vne Europe pri Hrvatskom audiovi2. Poveća prihode i druge koris od održivog kozualnom centru (dosadašnji uredi Kulturna kontakrištenja kulturne baš ne. tna točka i Media desk Hrvatske)2. 2.1. Po ca razvoj poduzetništva utemeljenog na kulturnoj baš ni koje uključuje kulturne industrije, U svrhu po canja op caja kulturnih djela, promicanja mobilnos osoba, koje rade u području kulture kulturni turizam i kulturni menadžment. i njegovanja međukulturnog dijaloga diljem Europe 2.2. Osigura porast proizvoda zasnovanih na kul- osiguran je sedmogodišnji proračun od 400 milijuna turnoj baš ni koji imaju veću dodanu vrijednost. eura. Europski plan za kulturu u globaliziranom svije2.3. Poveća i produbi edukaciju za razvoj proizvo- tu promiče: da za vlasnike i nositelje kulturne baš ne. • kulturnu raznolikost i međukulturni dijalog 3. Podiza razinu svijes pojedinaca i zajednice • kulturu kao katalizator krea vnos o važnos kulturne baš ne i održivom korištenju • kulturu kao ključan element međunarodnih odnosa EU-a. kulturne baš ne.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

3.1. Poboljša kvalitetu i proširi formalno i neformalno obrazovanje o važnos kulturne baš ne, njezinu očuvanju i zaš te održivom korištenju.

3.2. Poveća vidljivost kulturne baš ne u društvu putem promo vnih ak vnos U novom financijskom razdoblju otvara se niz mogućnos za općine, gradove i županije, kao i njihove korisnike (muzeji, kazališta, javne ustanove itd.), kako bi financirali projekte u kulturnom sektoru, te tako doprinosili ostvarenju ciljeva postavljenim u strateškim dokumen ma kako Hrvatske, tako i EU. Činjenica je da se kao posljedica gospodarske krize može uoči i sva niža izdvajanja za kulturni sektor smatrajući ga sporednim, ali upravo je to jedan od razloga zašto se izvori financiranja mogu potraži u fondovima i programima EU.

Ostali programi koje financira EU također pružaju podršku: od 2007. godine Europski fond za regionalni razvoj (EFRD) koji je dodijelio 3 milijarde eura za zaš tu i očuvanje kulturne baš ne, 2,2 milijarde eura za razvoj kulturne infrastrukture i 775 milijuna eura za potporu uslugama na području kulture, te Europski socijalni fond (ESF), koji daje financijsku potporu za mobilnost radne snage i jačanje ins tucionalnih kapaciteta. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF) financira projekte zaš te, obnove, unapređenja ekosustava i revitalizacije. U nastavku su prikazani primjeri dobre prakse kao svojevrsne smjernice potencijalnim nositeljima projekata za što se sredstva iz pojedinog fonda mogu koris . h p://mediadesk.hr/

UDK 332.1

4. Primjeri dobre prakse Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) Stari kamen – novi život, Cipar

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

dijelu države. U veljači 2010. godine uz punu financijsku potporu Europskog socijalnog fonda, pokrenula je projekt ‘’Sipario’’.

Cilj projekta: Edukacija mladih ljudi za rad u kazalištu Ak vnos : potpora za privatne poduzetnike u rural- i glazbi. nom turizmu; obnova starih kamenih cesta i dugih Ak vnos : Trinaest različi h stručnih tečajeva koji tradicionalnih struktura u centru sela, obnova drev- obuhvaćaju umjetničke pozive kao što su pjevanje, nih fasada. ples i orkestralno dirigiranje, te upravljanje događa-

Rezulta : obnova arhitektonskog nasljeđa, promo- jima i komunikaciju, kao i tehničke vješ ne, poput cija ruralnog i kulturnog turizma, povećana kvaliteta kos mografije, rasvjete, zvuka i scenografije. Svaki tečaj je besplatan i traje 600 do 700 sa jekom jedživljenja. ne godine. Financiranje: Ukupna vrijednost projekta 5.403.691 Rezulta : Sto ne mladih se prijavilo diljem Italije eura, EU financiranje je iznosilo 2.701.845 eura. i šire, te je od 800 kandidata, odabrano 530 u uži Posje teljski centar povijesne bitke iz 14. st., Por- krug, od kojih je 182 konačno primljeno na tečajeve, tugal od čega je 159 mladih dobilo mogućnost da dobije i Ak vnos : Izgradnja mul medijskog centra na 1.500 stručne kvalifikacije. Također im se omogućilo i sudjem2, izložbenog prostora, opremanje rekonstrukcija lovanje u 15 glazbenih produkcija, te im je fondacija pomogla u traženju posla nakon završenih tečajeva. bitke u 30 minutni film, trgovina, restoran. Do rujna 2011., 67 polaznika je bilo zaposleno. Rezultat: Održavanje raznih eduka vnih ak vnos , 60.000 turista godišnje, otvaranje novih radnih mjesta. Financiranje: Projekt je započet u veljači 2010. i trajao do veljače 2011., ukupno financiranje je iznosilo Financiranje: EU financiranje je iznosilo 2,7 milijuna 870.000 eura. eura. Očuvanje pomorskog kulturnog nasljeđa, Portugal Ak vnos : Edukacija, obuka u vješ ni brodogradnje, izgradnja replike broda iz 16. st., obnova starog brodogradilišta, restauracija zgrade kraljevske carinske službe i uspostave novog muzeja posvećenog povijes brodogradnje u gradu. Rezulta : Brend grada, turis čka ponuda, urbana regeneracija. Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je iznosila 5,1 milijun eura, od čega je EU financiranje iznosilo 3 milijuna eura. Vrt-muzej vapnenca, Malta

Europski socijalni fond

karijera i vješ na dodatnim osposobljavanjem, treninzima i savjetovanjem.

Osnovan je poslovni inkubator za nova trgovačka društva u sektoru umjetnos , konzultantskih usluga Pergolese Spon ni Fondacija, nazvana po dvojici naj- u području marke nga i dugoročnog regionalnog fopozna jih skladatelja iz regije Marche u Italiji, promi- ruma za komunikacijske stručnjake u umjetnost, kulče sve vrste glazbenih i kazališnih ak vnos u tom turu i gospodarstvo. Osim toga ona želi posta regioMladi umjetnici „Sipario”, Italija

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Financiranje: EU financiranje je iznosilo 21.400 eura

Ak vnos : Uređenje postojećeg vrta novim šetnicama, nabava audiovizualne opreme za posje teljski Umjetnička tvornica, Njemačka centar, ostale opreme povezane s nasljeđem obrade Projekt je usmjeren na nezaposlene osobe, slobodne vapnenca, nova rasvjeta, web-stranica. umjetnike u području glazbe, književnos i medija, Rezulta : Jačanje turis čke ponude, novo zapošljava- umjetnos , dizajna, obrta filma, televizije i trgovačka nje lokalnog ruralnog stanovništva, očuvanje kultur- društva koja rade u tom sektoru. ne baš ne. Ak vnos : Pruži umjetnicima poboljšanje njihovih

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

UDK 332.1

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

nalni magnet za umjetnos i kulture entuzijasta i široj Rezulta : Organizatori/nositelji projekta su pomoći ovog projekta uspjeli dizajnira eduka vni materijal javnos . za lokalne škole u kojem su obrađene ekološke, gosRezulta : Oko 150 nezaposlenih i nezavisnih umjetpodarske, povijesne i kulturološke važnos hrasta na nika su koris li usluge inkubatora u protekle če ri ovom području. Organizirani su fes val hrasta u kogodine kako bi se poboljšale njihove poslovne ak vjem se predstavljala poezija, kušali su se recep od nos . Oko 50 lokalnih trgovačkih društava su koris li žira, te su podučavali očuvanju prirode i hrasta, koje njihove usluge kako bi poboljšali konkurentnost svoima kulturološku povijesnu važnost u ovoj regiji. jih proizvoda. Financiranje: Doprinos Europskog poljoprivrednog Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj fonda za ruralni razvoj iznosio je 190.000 eura. Mladi i kulturna baš na, Bugarska Krea vna Europa (Kultura, Media, Mundus 2007. – Kratak opis i cilj projekta: Byala je mali grad koji je 2013.) oduvijek bio kulturno i tradicionalno sjedište u Bu- Očuvanje tradicionale glazbe, Španjolska garskoj. Suočen s iseljevanjem stanovništva osmislio je projekt koji će mladima omogući /pruži dodat- Kratak opis: Međunarodni centar za an čku glazbu ne kulturne sadržaje (tzv. Youth culture sadržaji po- iz Španjolske (Fundació Centre Internacional De Muput glazbe, plesa, kazališta, sportova i zabave), kako sica An ga) osnovao je Akademiju stručne izobrazbe, bi se mlade potaknulo na ostanak u selima/ruralnim istraživanja i interpretacije tradicionalnih instrumepodručjima ili spriječio njihov odlazak iz ruralnih po- nata te otvorila vrata mladim glazbenicima diljem Europe. dručja. Ak vnos : Unaprijeđenje/obnova omladinskog cen- Cilj projekta: Po ca mobilnost glazbenika i nastavtra/mjesne zajednice koja će ispuni potrebe mladih nika iz različi h dijelova svijeta, promicanje glazbene baš ne renesanse, baroka i klasičnog razdoblja, kao i i ostalih. mobilnost umjetničkih proizvoda najrazliči jim publiRezulta : Ovaj je projekt su pozdravile mlade osobe kama u koncertnim dvoranama i povijesnim prostoriu Byali, koje su i najviše bile zakinute nedostatkom ma diljem svijeta. ovakvih sadržaja. Mladi ljudi koriste omladinski centar/mjesnu zajednicu za probe i izvođenje amaterskih Nositelj projekta: Fundació Centre Internacional De predstava, učenje tradicionalnih bugarskih plesova, Musica An ga folklora i izvođenje tradicionalnih bugarskih pjesama. Ak vnos : snimanje kompilacije od 3 CD-a, priprema Osnovano je društvo ljubitelja knjiga, umjetničke sku- mise u B molu J. S. Bacha, u koju su uključili 26 pjevapine, Internet klub i sportske organizacije. Obnovljen ča (odabranih od 100 kandidata) je krov i cijeli interijer, te omogućen olakšani pristup Financiranje: EU financiranje programom Kultura invalidima. 2007. – 2013. iznosilo je 149.700 eura.

Fes val hrasta, Belgija

Povezivanje muzeja u Europi

Kratak opis i cilj projekta: Ujedinjeni Narodi 2011. godine dodijelili su šumama/drveću kulturnu vrijednost u Europi. Ovaj projekt kojeg je financirao Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj želi skrenu pažnju na sućljetnu vezu čovjeka i šume te kulturološku vrijednost europskih šuma. U Lummenu (Flandrija) raste sućljetni hrast, te je od 1940. godine na popisu Flandrijske prirodne baš ne.

Kratak opis: Unutar Programa za kulturu financiran je projekt umrežavanja oko 30.000 europskih muzeja u djeljenju svojih izložbenih postava te digitalizacija sustava razmjene. Nositelj projekta: Organizacija europske mreže muzeja: „Network of European Museum Organisa ons“.

Ak vnos : Podrška u digitalizaciji, krea vnos i inoAk vnos : Iako je hrast u Flandriji od kulturološke vaciji muzeja, informiranje muzeja, razmjena iskustavažnos , dugo vremena je bio zanemaren. Ovim pro- va, suradnja među muzejima, posuđivanje umjetničjektom žele se očuva stari hrastovi te potaknu gra- kih djela i predmeta. đane na uključenje u zaš tu okoliša, a samim me Rezulta : Realizacijom ovog projekta omogućena je i podići svijest o kulturološku vrijednos hrastova digitalizirana, sigurna i kvalitetna razmjena muzeja u regiji. Više od 1000 ljudi je sudjelovalo u obnovi/ različi h europskih država u djeljenju svojih umjetpošumljavanju šume. Organiziran je Hrast fes val, - nina, čime se omogućuje bolje upoznavanje kultura, skan je promo vni materijal, izrađena je interak vna tradicija i povijes , te nudi veću raznolikost ponude muzeja diljem Europe. web-stranica, poezija o hrastu (oak poetry).

UDK 332.1

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Financiranje: Doprinos EU Programa za kulturu izno- Eudukacije za producente, Francuska sio je 60.000 eura. Kratki opis: U sklopu Media Mundusa financiran je projekt treninga za producente, kako bi stekli bolja CentEast, Poljska Kratak opis: Koncept projekta se bazira na selekciji znanja i vješ ne u funkcioniranju filmske industrije. do 10 filmskih ostvarenja iz EU i ne-EU država, namijenjenih prikazivanju na filmskim fes valima, iz: Bjelorusije, Bugarske, Hrvatske, Republike Češke, Mađarske, Moldavije, Poljske, Rumunjske, Rusije, Slovačke, Slovenije i Ukrajine.

Nositelj projekta: Atelje europske kinematografije (ACL), Pariz, Francuska.

Ciljevi projekta: Glavni je cilj ACE koprodukcijske vježbe poboljšanje menadžerskih vješ na i znanja sudionika, istraživanje tržišta te ostvarivanje novih Nositelj projekta: Varšavska filmska fondacija, Poljska. kontakata također su jedan od ciljeva ovog projekta.

Ciljevi projekta: Zamisao je prikaza filmove što ve- Ak vnos : ACE koprodukcijske vježbe predstavljaju ćem broju filmskih profesionalaca koji pohađaju film- niz radionica namijenjenih odabranim producen ma, ske fes vale u Istočnoj Europi i Rusiji. koji su pripremali dugometražni film koji pokazuje poAk vnos : Filmovi su prikazivani na Varšavskom tencijal za koprodukciju i sufinanciranje od država u filmskom fes valu i Međunarodnom moskovskom kojima su radionice održane, odnosno Kini i Japanu. filmskom fes valu. Ostvarena je i suradnja između Sudionici su dolazili iz Europe i Azije. Producen su se sastajali s potencijalnim ulagačima i suradnicima, koji Europe i Azije u promociji filmskih ostvarenja. bi im pomogli u ostvarenju njihovih filmskih projekata. Rezulta : Prikazivanjem filmova na europskim filmskim fes valima omogućit će se veća izloženost onih Rezulta : Nakon što su producen bolje upozna s redatelja i producenata, koji ne dolaze iz država s tra- filmskom industrijom, mogućnos ma financiranja, dicionalno jakom filmskom industrijom. Ostvarena zakonskim preprekama te nepisanim pravilima funkje dugotrajna suradnja i s azijskom audiovizualnom cioniranja industrije bili su u prednos nad kolegama, industrijom, te je ostvaren značajan napredak u prote ostvarivali bolje rezultate. Eudukacije za producente, Francuska mociji europskih filmova na tom tržištu.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Financiranje: Doprinos EU Programa za kulturu izno- Program: IPA Prekogranični program Hrvatska-Crna sio je 196.510 eura. Gora 2007. – 2013.

Financiranje: Projekt je financiran programom Media Ciljevi projekta: Potporom filmskih fes vala Program bi trebao približi fes vale milijunima gledatelja. SuMundus. financiranjem bi se trebala poboljša i kvaliteta saNovi trendovi u europskim kazališ ma, Poljska mih fes vala, te poveća suradnja profesionalaca iz Kratak opis i cilj projekta: Međunarodna suradnja industrije. kazališta i izvođača/umjetnika u svrhu promoviranja Europske kulture i vrijednos te približavanje kazali- Ak vnos : Svake godine otvaraju se 2 poziva za sufinanciranje filmskih fes vala ovisno o samim datušta građanima. mima njihova održavanja. Fes vali koji prikazuju više Nositelj projekta: Vodeći organizator je Theatrum od 70 % europskih filmova koji dolaze iz barem 10 Gedanense Founda on iz Poljske; suorganizatori država sudionica u Media programu mogu zatraži Gyulai Vesznhz iz Mađarske, Londonsko metropoli- sredstva. tansko sveučilište iz Ujedinjenog Kraljevstva i ParraRezulta : Sredstva su primili filmski fes vali, širokog bbola također iz Ujedinjenog Kraljevstva. spektra tema ka, kao što su animirani, dokumentarAk vnos : Organiziranje 15 inova vnih kazališnih ni, međunarodni, kratkometražni, za mlade i nove produkcija u če ri europske države u kojoj je sudjelo- medije. Među njima su i Animafest Zagreb – Svjetski valo šest kazališnih skupina, organiziranje radionica i fes val animiranog filma, Zagrebdox – Međunarodni seminara s ciljem promoviranja kazališta. dokumentarni filmski fes val, Zagreb film fes val i Motovun film fes val. Rezulta : Organizatori su uspjeli okupi najbolje kazališne izvođače i producente te organizirali viso- Financiranje: Godišnje se izdvoji oko 3.5 milijuna eura kokvalitetne Shakespear fes vale u Gdansku, Gyula i iz Media programa. Svake godine u sklopu ovog prou Craiovu (i ostale kazališne događaje), koji su posta- grama financira se oko 100 različi h filmskih fes vala. vili standarde u budućoj kazališnoj produkciji, te također organizirali konferencije i edukacijske programe Prekogranična suradnja kako bi približili široj publici kazalište i kulturu. Baš na-Pokretač razvoja

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

UDK 332.1

Trajanje: 23 mjeseca

razvitka kon nentalnog, arheološkog i kulturnog Naziv HR prijavitelja: Zavod za prostorno uređenje turizma (studijska putovanja, edukacije djelatnika u turizmu); korištenje suvremenih tehnologija i komuDubrovačko-Neretvanske županije nikacijskih alata u popularizaciji povijesnog nasljeđa Partneri: Regionalna razvojna agencija Dubrovač- (web-stranice, digitalni info pano i dr.) ko-neretvanske županije – DUNEA; Javna ustanova za upravljanje zaš ćenim prirodnim vrijednos ma Dubrovačko-Neretvanske županije Iznos EU bespovratne pomoći: 219.499,82 eura Naziv CG prijavitelja: Opš na Tivat Partneri: Expedi o Centar za održivi razvoj; Kulturno zavičajno udruženje NAPREDAK Gornja Lastva Iznos EU bespovratne pomoći: 248.945,05 eura Ak vnos u sklopu projekta: Organiziranje obuka za predstavnike stručnih službi. Organiziranje studijske posjete u Francusku za predstavnike iz Hrvatske i Crne Gore u cilju upoznavanja s primjerima dobre prakse zaš te i upravljanja kulturnom i prirodnom baš nom. Izrada studija: Studije prirodne i kulturne baš ne i kulturnog pejzaža na pilot zonama prekograničnog područja i Studije izvodljivos za ekonomsku valorizaciju prirodne i kulturne baš ne u pilot zonama prekograničnog područja. Izrada priručnika za primjenu novih metodologija na polju zaš te i upravljanja prirodnom i kulturnom baš nom. Organiziranje manifestacije: „Dani pejzaža prekograničnog područja”. Kreiranje i distribucija zajedničkog informa vno/promo vnog materijala prirodne i kulturne baš ne područja Dubrovnika i Boke Kotorske Projekt Vior Program: IPA IIb Prekogranična suradnja Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007. – 2013. Korisnik: Grad Vinkovci Partner (korisnik) u BiH: Općina Orašje Trajanje: 12 mjeseci

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Ukupna vrijednost projekta: 132.216,37 eura

Vrijednost ugovora u Hrvatskoj (Grad Vinkovci) je 73.347,87 eura, dok je u Bosni i Hercegovini (Orašje) vrijednost ugovora 58.868,50 eura. Projekt VIOR zasniva se na kalendaru/posudi ORION iz Vinkovaca i drvetu hrasta ABONOS iz Orašja. Cilj projekta: Poveza oba arheološka nalaza i nalazišta u zajednički turis čki proizvod, potaknu gospodarski razvitak temeljem novih prihoda od kulturnog/ arheološkog turizma u Vinkovcima i Orašju. Ak vnos : razvijanje zajedničkih turis čkih ruta edukacija, trening i transfer znanja know -how u svrhu

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira Petodnevnu edukaciju

„UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Zagreb, hotel Palace, 19. – 23. svibnja 2014.

Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova. Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća. C : 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi) U se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00. P : • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

UDK 332.1

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

U prodaji drugo izdanje knjige! MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020 U koje će sektore EU najviše ulaga ? Koji su najvažniji fondovi i što financiraju? Kakvi će se projek financira ? Drugo izdanje knjige ‘EU poli ke i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i poli ke za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU financijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

POLITIKE FONDOVI

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike jela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržava , kako treba bi osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projek najpoželjniji.

2014 - 2020

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće bi potrebnije proniknu i razumje sustave financiranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoris mogućnos koje će se otvori članstvom u EU. To što će sredstva posta dostupna gotovo svim hrvatskim subjek ma ne znači da će ona automatski bi i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlas m), svima koji planiraju svoje projekte pripremi za financiranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele zna više.

TIKA OJ RGE RAZV ENE RALNI TVO S O RU

R STV I OST R ODRA IBA LATN

P GOS

VE UŠT

DJE

ZAM

J POL

KOL

AO ŠTIT

Kakvi će se projekti financirati

ZAGREB 2013

Koji su najvažniji fondovi i što financiraju

I A TURPRIVREDIŠA

U koje sektore će EU najviše ulagati

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

Cijena izdanja: 350,00 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete sla e-poštom na: prijave@ m4pin.hr, faksom na broj: 01/5531-335 ili on-line: www. m4pin.hr Naziv: ______________________________________ Ime odgovorne osobe: __________________________ Adresa: _____________________________________ Kontakt telefon: _______________________________ Fax: ________________________________________ OIB: ________________________________________ IBAN: _______________________________________ E-pošta: _____________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 prijave@ m4pin.hr www. m4pin.hr

Narudžbenica broj ________ Cijena/kom

Komada

Ukupna cijena

350,00 (uključen PDV)

OIB pravne osobe - 53 00   HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige EU poli ke i fondovi 2014-2020 _____________________________________ potpis i žig naručitelja

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisa : Model: IBAN: Svrha uplate:

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Datum:   R. br. Opis 1. EU poli ke i fondovi 2014-2020   Napomena:

ZDRAVSTVO

UDK 657.21

Modeli uspostave unutarnje revizije u sustavu zdravstva Marela Knežević * Nikolina Bibić ** Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna iz srpnja 2013. godine (NN, br. 96/13; dalje u tekstu: Pravilnik), obvezuje, među ostalima, korisnike proračuna u sustavu zdravstva koji imaju godišnje rashode i izdatke veće od 80.000.000,00 kn i broj zaposlenih veći od 50, na uspostavu unutarnje revizije ustrojavanjem vlas te jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unutarnju reviziju na prijedlog više korisnika proračuna u sustavu zdravstva. U cilju racionalne uspostave unutarnje revizije, zajedničke jedinice za unutarnju reviziju, zasigurno su preferencijalna opcija, osobito za zdravstvene ustanove koje su u postupku sanacije.

1. Obveznici uspostave unutarnje revizije u sustavu zdravstva Kao što je u uvodu istaknuto, novi Pravilnik obvezuje na uspostavu unutarnje revizije korisnike proračuna u sustavu zdravstva koji imaju više od 50 zaposlenih i godišnje rashode i izdatke veće od 80.000.000,00 kn prema članku 4., stavku 1. Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 96/03). Temeljem definiranih kriterija unutarnju reviziju u sustava zdravstva je obvezno uspostavi 10 zdravstvenih ustanova, čiji je osnivač Republika Hrvatska i 30 ustanova čiji je osnivač županija, odnosno Grad Zagreb (18 općih/županijskih bolnica, 6 domova zdravlja i 6 ostalih zdravstvenih ustanova). U nastavku dajemo popis spomenu h obveznika: Tablica 1. Pregled zdravstvenih ustanova obveznika uspostave unutarnje revizije ustrojavanjem vlas te jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unutarnju reviziju

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Rb. Naziv zdravstvene ustanove 1. Zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska 1. Klinički bolnički centar Zagreb 2. Klinički bolnički centar Rijeka 3. Klinički bolnički centar Split 4. Klinički bolnički centar Osijek 5. Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“ 6. Klinička bolnica Dubrava 7. Klinička bolnica Merkur 8. Klinika za dječje boles Zagreb 9. Klinika za infek vne boles „Dr. Fran Mihaljević“ 10. Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu *

Marela Knežević, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb. Nikolina Bibić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

Rb. Naziv zdravstvene ustanove 2. Zdravstvene ustanove čiji je osnivač županija/Grad Zagreb 2.1. Opće/županijske bolnice 1. Opća bolnica Varaždin 2 Županijska bolnica Čakovec 3 Opća bolnica Bjelovar 4. Opća bolnica Karlovac 5. Opća bolnica „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica 6. Opća bolnica „Dr. Ivo Pedišić“ Sisak 7. Opća bolnica Zabok 8. Opća bolnica Pula 9. Opća bolnica Zadar 10. Opća bolnica Dubrovnik 11. Opća bolnica Šibensko-kninske županije 12. Opća županijska bolnica Našice 13. Opća županijska bolnica Vukovar 14. Opća županijska bolnica Požega 15. Opća županijska bolnica Vinkovci 16. Opća bolnica Virovi ca 17. Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod 18. Opća bolnica Sve Duh 2.2. Domovi zdravlja 1. Dom zdravlja Zagrebačke županije 2. Dom zdravlja Splitsko-dalma nske županije 3. Dom zdravlja Primorsko-goranske županije 4. Istarski domovi zdravlja 5. Dom zdravlja Zagreb – istok 6. Dom zdravlja Zagreb – centar 2.3 Ostale zdravstvene ustanove 1. Specijalna bolnica Krapinske toplice 2. Neuropsihijatrijska bolnica Popovača 3. Specijalna bolnica Varaždinske toplice 4. Zavod za hitnu medicinsku pomoć Splitskodalma nske županije 5. Psihijatrijska bolnica Vrapče 6. Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

UDK 657.21

Značajan broj navedenih korisnika proračuna u sustavu zdravstva nalazi se u postupku sanacije, stoga je bilo potrebno posebno razmotri mogućnos organizacije unutarnje revizije u zdravstvenim ustanovama koje su zahvaćene postupkom sanacije. U proteklom razdoblju, Ministarstvo zdravlja zajedno sa zdravstvenim ustanovama u sanaciji intenzivno je radilo na izmjeni ustroja i usvajanju novih pravilnika o unutarnjem ustroju i sistema zaciji radnih mjesta, imajući pri tome u vidu i obvezu usklađivanja načina uspostavljanja unutarnje revizije s kriterijima propisanim novim Pravilnikom. Naime, u prijelaznim odredbama Pravilnika propisano je da su korisnici proračuna u obvezi do 31. prosinca 2014. godine uskladi način uspostavljanja unutarnje revizije s kriterijima propisanim novim Pravilnikom. Ministarstvo financija je dopisom od 31. prosinca 2013. godine1 dalo tumačenje odredbi Pravilnika povezanih s ustrojavanjem unutarnje revizije i usklađivanjem akata o unutarnjem ustrojstvu jedinica za unutarnju reviziju za korisnike proračuna u sustavu zdravstva, koji su u nadležnos županija te Grada Zagreba. Ukratko, u slučaju da ni jedan od korisnika proračuna u sustavu zdravstva iz nadležnos županije ne ispunjava kriterije za ustrojavanje vlas te jedinice za unutarnju reviziju, takve ins tucije bit će pokrivene unutarnjom revizijom od jedinice za unutarnju reviziju s razine županije. Ovdje je potrebno podsje na članak 2. Pravilnika, kojim je uređeno da jedinica za unutarnju reviziju ustrojena na razini ministarstva, županije ili grada obavlja unutarnju reviziju u ministarstvu, županiji i gradu i u korisnicima proračuna u njihovoj nadležnos , izuzev u onim korisnicima proračuna iz nadležnos koji će unutarnju reviziju uspostavi na način, kako je to predviđeno Pravilnikom.

2. Modeli ustrojavanja zajedničke jedinice za unutarnju reviziju U cilju racionalnog rješenja za organizacijsko ustrojstvo unutarnje revizije u sustavu zdravstava kojim bi se izbjeglo usitnjavanje revizorskih resursa, ostvarile bolje mogućnos za mski rad unutarnjih revizora i iskoris la činjenica da su ins tucije u javnom sektoru povezane vlasništvom i načinom financiranja, ustrojavanje zajedničke jedinice za unutarnju reviziju na najvišoj organizacijskoj razini jednog od korisnika proračuna u sustavu zdravstva, koji je obvezan uspostavi unutarnju reviziju ili njemu nadležne ins tucije odnosno proračuna je preporučeno rješenje. S obzirom na to da se ne može inzis ra na jednoobraznoj uspostavi unutarnje revizije zbog različite strukture i broja proračunskih korisnika u nadležnos ministarstva, županije odnosno grada te visine financijskih sredstava kojima raspolažu, is čemo dva modela ustrojavanja zajedničke jedinice za unutarnju reviziju. MODEL 1. Zajednička jedinica za unutarnju reviziju može se ustroji kao poseban odjel u okviru jedinice za unutarnju reviziju osnivača. Odjel ustrojen u okviru jedinice za unutarnju reviziju osnivača obavljao bi unutarnju reviziju za sve korisnike proračuna u sustavu zdravstva iz nadležnos osnivača, za one koji su obvezni uspostavi unutarnju reviziju i za korisnike proračuna u sustavu zdravstva, koji pojedinačno ne ispunjavaju kriterije za ustrojavanje jedinice za unutarnju reviziju. Ovakav model ustrojavanja dobro je rješenje za razinu županija/Grada Zagreba, koji u nadležnos imaju korisnike proračuna koji ispunjavaju kriterije za ustrojavanje vlas te jedinice za unutarnju reviziju, a nemaju dostatne kapacitete odnosno zbog racionalnos smatraju da je bolje da unutarnja revizija s razine županije/Grada Zagreba zahva sve korisnike proračuna u nadležnos . MODEL 2. Zajednička jedinica za unutarnju reviziju može se ustroji na razini jednog od korisnika proračuna u sustavu zdravstva, koji ispunjava kriterije za ustrojavanje vlas te jedinice za unutarnju reviziju.

Tako uspostavljena zajednička jedinica za unutarnju reviziju pri jednom od korisnika proračuna u sustavu zdravstva koji ispunjava kriterije za ustrojavanje vlas te jedinice za unutarnju reviziju, obavljala bi

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

1 Dopis Ministarstva financija Klasa: 011-01/13-01/76, Urbroj: 51308-03-13-89.

rištenos revizorskih kapaciteta zajedničke jedinice za unutarnju reviziju.

U slučaju da jedan ili više korisnika proračuna u sustavu zdravstva iz nadležnos županije, odnosno Grada Zagreba ispunjava kriterije za ustrojavanje vlas te jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unutarnju reviziju, preporuka je Ministarstva financija ustrojavanje zajedničke jedinice za unutarnju reviziju. Potrebno je istaknu da je člankom 4., stavakom 3. Pravilnika definirano da se u zajedničku jedinicu za unutarnju reviziju, koja se osniva na prijedlog korisnika proračuna iz sustava zdravstva, obveznika uspostave jedinice za unutarnju reviziju mogu uključi i korisnici proračuna u sustavu zdravstva koji pojedinačno ne ispunjavaju kriterije za ustrojavanje jedinice za unutarnju reviziju, zbog maksimalne isko-

ZDRAVSTVO

UDK 657.21

unutarnju reviziju Tablica 2. Pregled zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju za zdravstvene ustanove u sanaciji i one kojiza sve korisnike ma je osnivač Republika Hrvatska proračuna u sustavu zdravstva iz Zajednička nadležnos osnivača, R. jedinica za Zdravstvene ustanove uključene u b. unutarnju zajedničku jedinicu za unutarnju reviziju za one koji su obvezni usreviziju postavi unutarnju reviziju i • Klinički bolnički centar Zagreb za korisnike proračuna u susta• Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“ vu zdravstva koji pojedinačno ne u Kliničkom • Klinička bolnica Dubrava ispunjavaju kriterije za ustrojavabolničkom • Klinička bolnica „Merkur“ nje jedinice za unutarnju reviziju. 1. centru • Kliniku za infek vne boles „dr. Fran Ovakav model ustrojavanja dobro Zagreb Mihaljević“ je rješenje za zdravstvene ustano• Kliniku za dječje boles „Klaićeva“ ve u sanaciji i one kojima je osnivač • Opću bolnicu Zabok Republika Hrvatska, jer se poveziva• Opća bolnica Varaždin • Županijska bolnica Čakovec njem dislociranih radnih mjesta unutarnjih revizora • Opća bolnica Bjelovar (povezivanje bolnica iz različi h gradova) ostvaruje • Opća bolnica Karlovac maksimalno korištenje postojećih revizorskih resur• Opća bolnica „dr. Tomislav Bardek“ sa. Upravo je ovaj model i korišten za uspostavu zau Općoj Koprivnica jedničkih jedinica za unutarnju reviziju za zdravstve- 2. bolnici • Opća bolnica „dr. Ivo Pedišić“ Sisak Varaždin ne ustanove u sanaciji, o čemu više u nastavku. • Specijalna bolnica za medicinsku

3. Zajedničke jedinice za unutarnju reviziju za zdravstvene ustanove u sanaciji i one kojima je osnivač Republika Hrvatska

Donošenju odluke prethodili su sastanci i konzultacije održani između predstavnika Ministarstva zdravlja, Ministarstva financija i zdravstvenih ustanova sa svrhom da se rasprave mogući modeli ustrojavanja unutarnje revizije za korisnike proračuna u sustavu zdravstva, te razmjene prijedlozi i mišljenja o njihovoj prak čnoj implementaciji. Odlukom ministra zdravlja iz siječnja 2014. godine, uz suglasnost ministra financija, unutarnja revizija za zdravstvene ustanove u sanaciji i one kojima je osnivač Republika Hrvatska uspostavljena je ustrojavanjem zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju na razini regija na način prikazan u tablici 2.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Kao što je već istaknuto, značajan broj zdravstvenih ustanova čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je u sanaciji, stoga se posebna pozornost posve la uspostavi unutarnje revizije upravo u m ins tucijama. Odluku o načinu uspostavljanja unutarnje revizije za zdravstvene ustanove u sanaciji i za one čiji je osnivač Republika Hrvatska, ministar zdravlja donio je u siječenju 2014. godine2. Predmetna odluka donijeta je uz suglasnost ministra financija, kako je i predviđeno člankom 4., stavkom 4. Pravilnika.

2 Odluka ministra zdravlja Klasa: 023-03/14-01/25, Urbroj: 534-0114-01 od 20. siječnja 2014.

u Kliničkom bolničkom centru Rijeka

u Kliničkom bolničkom centru Split

u Kliničkom bolničkom centru Osijek

rehabilitaciju Varaždinske Toplice • Neuropsihijatrijska bolnica „Dr. Ivan Barbot“ Popovača • Dom zdravlja Petrinja • Klinički bolnički centar Rijeka • Opća bolnica Pula • Klinika za ortopediju Lovran • Dom zdravlja Gospić • Klinički bolnički centar Split • Opća bolnicu Zadar • Opća bolnica „Hrvatski ponos“ Knin • Opća bolnica Dubrovnik • Opća bolnica Šibensko-kninske županije • Klinički bolnički centar Osijek • Opća županijska bolnica Našice • Opća županijska bolnica Vukovar • Opća županijska bolnica Požega • Opća županijska bolnica Vinkovci • Opća bolnica Virovi ca • Opća bolnica „dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod

Sukladno članku 10., stavku 1. Pravilnika, korisnici usluga zajedničke jedinice za unutarnju reviziju sporazumom uređuju financiranje i druga pitanja važna za rad zajedničke jedinice. Slijedom navedenoga, u pojedinim kliničkim bolničkim centrima i u Općoj bolnici Varaždin u veljači 2014. godine sklopljeni su Sporazumi o obavljanju poslova unutarnje revizije u zajedničkoj službi za unutarnju reviziju izvršitelja (dalje u tekstu: Sporazum) koji su potpisali ovlaštena osoba pojedinog kliničkog bolničkog centra odnosno Opće bolnice Varaždin, kao Izvršitelji i ovlaštene osobe zdravstvenih ustanova za koje će Zajednička služba za unutarnju reviziju obavlja poslove unutarnje revizije, kao Korisnici.

UDK 657.21

Sporazumom je uređena provedba poslova unutarnje revizije kod Korisnika od sIzvršitelja te su uređene ovlas , odgovornos , obveze i izvješćivanje. Potpisnici Sporazuma utvrdili su da je na razini Izvršitelja ustrojena Zajednička služba za unutarnju reviziju (dalje u tekstu: Zajednička služba) i izrazili spremnost da zaposlenici Zajedničke službe obavljaju poslove unutarnje revizije kod Korisnika. Izvršitelj se obvezao preuze službenike raspoređene na poslove unutarnje revizije Korisnika na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova unutarnje revizije u okviru Zajedničke službe, s m da mjesto rada službenika može bi različito od mjesta sjedišta Izvršitelja.

ZDRAVSTVO

a Korisnik će službeniku (unutarnjem revizoru), čije mjesto rada bude adresa Korisnika, osigura prostor i sredstva za rad. Sporazum je sklopljen na razdoblje trajanja sanacije i od dvije godine od dana stupanja na snagu odluke o završetku sanacije. Izvršitelj i Korisnik dužni su 60 dana prije isteka gore navedenog roka izvijes osnivača kako bi se, najkasnije do isteka tog roka uskladio način uspostavljanja unutarnje revizije u skladu s člankom 4. Pravilnika. Potpisani Sporazum se može dodatkom i produži , ako se tako dogovore Izvršitelj i Korisnik, uz suglasnost osnivača i Ministarstva financija.

Naime, slijedom ustrojavanja zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju na razini KBC Zagreb, OB Varaždin, KBC Rijeka, KBC Split i KBC Osijek u ostalim zdravstvenim ustanovama navedenim u tablici br. 2. potrebno je ukinu radna mjesta unutarnje revizije, ako su ista sistema zirana. Zatečene unutarnje revizore na radnim mjes ma koja se ukidaju rasporedi na radna mjesta u zajedničke jedinice na neodređeno vrijeme s mogućnošću da im se za mjesto rada odredi mjesto rada u zdravstvenoj ustanovi u kojoj i danas rade. Sporazumom je također definirano da Korisnici za vrijeme trajanja Sporazuma neće ustrojava jedinicu za obavljanje poslova unutarnje revizije ni pravilnicima o unutarnjem ustroju i sistema zaciji radnih mjesta sistema zira radna mjesta službenika za obavljanje poslova unutarnje revizije.

4. Obavljanje revizije s razine zajedničke jedinice

Slijedom navedenoga, Izvršitelj i korisnici su se obvezali da će uskladi pravilnike o unutarnjem ustroju i sistema zaciji radnih mjesta u vezi s poslovima unutarnje revizije. Pojedinačnim sporazumima s Korisnicima koje imaju službenike raspoređene na poslove unutarnje revizije uredit će se odnosi povezani s premještajem u Zajedničku službu te razina njihovih prava i obveza.

Unutarnji revizori neovisni su u svom radu i pored akvnos koje zah jeva unutarnja revizija ne mogu bi uključeni u izvršenje izravnih funkcija korisnika usluga unutarnje revizije. Sporazumno je utvrđeno da unutarnji revizori Zajedničke službe obavljaju isključivo poslove unutarnje revizije, a u obavljanju h poslova odgovorni su isključivo čelniku Izvršitelja, čelniku Korisnika i voditelju Zajedničke službe. Poslovi unutarnje revizije u okviru Zajedničke službe obavljat će se u skladu s međunarodnim revizijskim standardima te propisima i smjernicama koji uređuju unutarnju reviziju u Republici Hrvatskoj, a na temelju strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Sukladno Sporazumu, Zajednička služba će izradi jedinstveni strateški plan unutarnje revizije za trogodišnje razdoblje na razini Izvršitelja i jedinstveni godišnji plan unutarnje revizije na razini Izvršitelja. Strateški i godišnji plan unutarnje revizije izrađuje voditelj Za-

Bitno je istaknu da je člankom 10., stavak 2. Pravilnika, definirano da zajednička jedinica za unutarnju reviziju mora ima najmanje tri unutarnja revizora (uključujući voditelja za unutarnju reviziju) te je potrebno u okviru svake ustrojene Zajedničke službe osigura sistema zaciju i popunu odgovarajućeg broja radnih mjesta unutarnjih revizora. Troškovi Zajedničke službe, kao i troškovi obavljanja unutarnjih revizija nastale djelovanjem Zajedničke službe, podmirivat će se iz sredstava cjelovitog iznosa Izvršitelja,

Ovlas unutarnjih revizora i voditelja Zajedničke službe proizlaze iz Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06, dalje u testu: Zakon) i drugih propisa kojima je uređeno obavljanje poslova unutarnje revizije u Republici Hrvatskoj. Povelju o unutarnjoj reviziji, prema predlošku, kao sastavni dio Sporazuma trebaju potpisa ovlaštene osobe zdravstvenih ustanova za koje Zajednička služba obavlja poslove unutarnje revizije i voditelj Zajedničke službe za unutarnju reviziju. Poveljom o unutarnjoj reviziji, među ostalim, su definirane ovlas , odgovornos i obveze unutarnjih revizora u odnosu na sporazumne strane.

ZDRAVSTVO

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

jedničke službe na temelju propisane metodologije izrade strateškog plana, utemeljenog na procjeni rizika koja obuhvaća ak vnos /procese najznačajnijih programa svih korisnika za koje Zajednička služba obavlja poslove unutarnje revizije. Prilikom izrade strateškog i godišnjeg plana te definiranja područja, koja su najznačajnija za pos zanje ciljeva korisnika i procjene rizika, unutarnji revizori moraju ak vno surađiva sa čelnikom i višim rukovodstvom svih korisnika usluga Zajedničke službe, kako bi se revizorski resursi usmjerili na najznačajnija područja. Strateški i godišnji plan donosi čelnik Izvršitelja temeljem suglasnos svih čelnika Korisnika.

UDK 657.21

godišnjih planova obavljanja unutarnje revizije te koordinacije ak vnos unutarnje revizije u slučajevima kada se primjerice, provode revizije zajedničkih funkcija, odnosno procesa koji se dijelom provode na razini ministarstva, a dijelom na razini korisnika proračuna u sustavu zdravstva. Suradnja je potrebna kako bi se dobio sveobuhvatan pregled unutarnjih kontrola na razini procesa u cjelini. S m se osigurava raspoloživost informacija o sustavima kontrola i o tomu kako se upravlja određenim procesima na jedan sveobuhvatan način, a bez dupliciranja napora i potencijalnih propusta. Ili u slučajevima kada se primjerice, provode revizije istovrsnih procesa odnosno programa/projekata/ak vnos , pa se u provođenje revizija uključuju unutarnji revizori iz dvije i više (ili svih) Zajedničkih službi, kako bi se zajedničkom pripremom za obavljanje revizije sveobuhvatno sagledale očekivane kontrole i potencijalni rizici u procesima i ak vnos ma korisnika proračuna, te na temelju is h obavila procjenu prikladnos , primjene i djelotvornos sustava unutarnje kontrole.

Sporazumne strane su suglasne da se unutarnje revizije mogu obavlja i po nalogu čelnika korisnika usluga Zajedničke službe. Strateški i godišnji plan unutarnje revizije voditelj Zajedničke službe dostavljat će Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva financija u skladu s odredbama članka 31. Zakona. O obavljenoj pojedinačnoj reviziji sastavlja se nacrt revizorskog izvješća, koji se dostavlja ovlaštenoj osobi revidiranog subjekta. O nacrtu izvješća provodi se rasprava u cilju usuglašavanja prije sastavljanja konač- 5. Završne napomene nog revizorskog izvješća. Zajedničke jedinice za unutarnju reviziju u sustavu Čelnik korisnika usluga Zajedničke službe (ili osoba s zdravstva upravo su ono što se Pravilnikom nastojalo prenesenim ovlas ma), u roku ne dužem od 30 dana, pos ći u cilju racionalne uspostave unutarnje revizije odlučuje o prihvaćanju preporuka usuglašenog revi- u javnom sektoru. Naime, ustrojavanje zajedničkih jezorskog izvješća i odobrava plan djelovanja kojim su dinica za unutarnju reviziju za zdravstvene ustanove definirane ak vnos za provedbu preporuka, odgo- u sanaciji i one kojima je osnivač Republika Hrvatska, vorne osobe i rokovi provedbe. Plan djelovanja se izravno se smanjuje potreba zapošljavanja dodatnog dostavlja voditelju Zajedničke službe za unutarnju re- broja službenika na poslovima unutarnje revizije, što viziju, koji konačno revizorsko izvješće s planom dje- predstavlja otklanjanje potencijalnih dodatnih trošlovanja dostavlja čelniku korisnika usluga Zajedničke kova plaća, a otvaraju se mogućnos za daleko bolji službe (ili osobi s prenesenim ovlas ma) i ovlaštenoj rad unutarnje revizije u pogledu osiguranja kvalitete rada. osobi revidiranog subjekta. Zajednička služba sastavit će godišnje izvješće o Is čemo da je temeljni cilj donošenja novog Pravilnika obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizi- bio okrupnjavanje revizorskih resursa, a ustrojavanje je, koje će temeljem suglasnos čelnika Korisnika, na zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju u sustavu dio iz njihove nadležnos , i odobrenje čelnika Izvrši- zdravstva upravo ide u tom smjeru. Okrupnjavanje telja, u skladu s odredbama članka 31. Zakona dosta- revizorskih resursa proizlazi iz potrebe da se izbjevi Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva gne situacija malih jedinica za unutarnju reviziju s financija. Zajednička služba sastavljat će periodična jednim ili dva unutarnja revizora, jer to dovodi do i povremena izvješća o radu na zahtjev čelnika Izvr- poteškoća u poš vanju standarda i metodologije šitelja. Zajednička služba će za potrebe Izvršitelja i rada unutarnje revizije, posebno u dijelu nadzora Korisnika da Mišljenje o sustavu financijskog uprav- i provjere kvalitete rada što moraju odradi sami ljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u unutarnji revizori, a na što je naročito upozoravala i prethodnoj godini koje se prilaže uz Izjavu o fiskalnoj Europska komisija. odgovornos , sukladno članku 7. Zakona o fiskalnoj U cilju da se izbjegne usitnjavanje revizorskih resursa odgovornos (NN, br. 139/10, 19/14). (jedan revizor u ins tuciji), mogućnost ustrojavanja Slijedom odredbi Pravilnika, Zajednička služba je u obvezi surađiva s jedinicom za unutarnju reviziju nadležnog Ministarstva zdravlja. Takva suradnja proizlazi iz potrebe koordinacije izrade strateških i

zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju kompenzirat će nedostatak mskog rada koji je bio prisutan u proteklom razdoblju, tako da se unutarnji revizori, odnosno postojeća radna mjesta unutarnjih revizora

UDK 657.21

ZDRAVSTVO

iz više korisnika proračuna povežu, radi osiguranja Ne treba zanemari činjenicu da je pojedinim obvezahtjeva za nadzorom i provjerom kvalitete rada unu- znicima uspostave unutarnje revizije teško osigura tarnje revizije. dovoljan broj osoba visoke stručne spreme, koje bi Ustrojavanje zajedničkih jedinica za unutarnju revi- se educirale za obavljanje poslova unutarnje reviziziju je način uspostave unutarnje revizije za koji se je, a u sporazumu s još nekih obveznikom uspostave, očekuje da će u pravom smislu tek zaživje u jav- ustrojavanje zajedničke jedinice za unutarnju revizinom sektoru Republike Hrvatske. Prednos takvog ju je op malno rješenje. Nadalje, mskim radom se načina uspostave unutarnje revizije su između osta- osigurava veća baza znanja i iskustva, kao i mogućlih i što unutarnja revizija, kao savjetodavna funkcija nost specijalizacije s obzirom na specifična znanja u koja pomaže ins tucijama javnog sektora procjenju- pojedinim područjima revidiranja. Također zajedničjući funkcionalnost i učinkovitost sustava unutarnjih ka jedinica za unutarnju reviziju s većim brojem unukontrola, te daje preporuke i savjete najvišoj razi- tarnjih revizora dobiva na značaju u smislu obujma ni rukovodstva za unaprjeđenje postojećih sustava posla koji se na godišnjoj razini može obavi i tako kontrola, postaje dostupna većem broju korisnika da vidljiviju dodatnu vrijednost u poslovanju korisnika proračuna. proračuna.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

Izobrazbu u području javne nabave Zagreb, hotel Palace, 26.-31. svibanj (6 dana), s početkom u 8:30 sa

Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sa koji se provodi prema nastavnom „PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012). Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Cilj izobrazbe: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigura da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom postupku posjeduje važeći cer fikat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vješ na u području javne nabave.

ZDRAVSTVO

UDK 657.2

Mogućnost implementacije ABC metode u sustavu zdravstva Ivana Dražić Lu lsky * Nikola Butorac ** Prema stavku 3., članka 7. Zakona o sanaciji javnih ustanova ministar zdravlja donio je Naputak o metodologiji izrade i provođenja programa sanacije zdravstvenih ustanova unutar kojeg se navode prijedlozi mjera za sanaciju, te kao jedna od mjera se navodi i uvođenje i/ili unaprjeđenje upravljačkog informacijskog sustava (internog računovodstva). Takva mjera prvenstveno podrazumijeva uvođenje instrumentarija računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva u javne zdravstvene ustanove. To bi omogućilo planiranje i kontrolu troškova, praćenje troškova po pacijentu ili usluzi, te izračun pojedinih pokazatelja za analizu i ocjenu ekonomske uspješnos poslovanja zdravstvene ustanove.

1. Uvod

Slika 1. Obračun troškova na temelju ak vnos

2. Općenito o ABC metodi ABC metodu ili obračun troškova na temelju ak vnos možemo definira prema službenoj terminologiji CIMA (Chartered Ins tute of Management Accountants ), kao dodjeljivanje troškova učincima na temelju prednos koje pruža definiranje ak vnos . Obračun troškova na temelju ak vnos prikazan je na slici 1.

Najvažnije, odnosno, najčešće područje korištenja metode obračuna troškova je odlučivanje o cijenama proizvoda ili usluga. Izrada ABC modela počinje izradom popisa ak vnos i resursa, a za m se procjenjuje postotak vremena koji resurs troši na pojedinu ak vnost. Prilikom oblikovanja ABC modela treba u obzir uze raznovrsnost proizvoda ili usluga, ali i korisnika. Model ne smije bi suviše kompliciran zbog ispla vos i razumijevanja.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Alokacija ili raspored Alokacija ili raspored Jedan od instrumentarija računovodstva na temelju na temelju odgovarajućeg odgovarajućeg AKTIVNOSTI TROŠKOVI TROŠKOVNI troškova koji bi bio po svojim karakteuzročnika troškova uzročnika troškova RESURSA OBJEKT Grupe troškova ris kama najprimjereniji za uvođenje u Proizvodi, usluge, Predviđeni pojedinih aktivnosti korisnici, zasebni indirektni troškovi zdravstvene ustanove je model rasporeposlovi, područja razvrstani u različite prodaje, ugovori, itd. kategorije đivanja troškova na bazi ak vnos (dalje u tekstu: ABC metoda), odnosno procesa koji nastaju u pružanju usluga. Ta me- Izvor: Chadwick, L.: „Osnove Upravljačkog Računovodstva“, drugo izdanje, MATE toda, poznata kao ABC metoda postala d.o.o., Zagreb, 2000., strana 73. je popularnom metodom za praćenje i raspored troškova, koja je ponajprije zaokupljala pro- Područja odlučivanja o troškovima te ujedno i stvarni izvodni sektor u devedese m godinama. Krajem sto- razlozi primjene ABC metode raspoređivanja troškoljeća, posebno danas, intenzivno se prenosi i koris i va su sljedeći1: u uslužnom sektoru te posebno u financijskom sekto- • odlučivanje o cijenama proizvoda ili usluga ru, ali se počela koris i u javnom sektoru, posebice • odlučivanje o cijenama narudžbi u sustavu visokog obrazovanja i zdravstva. Osnovna • odlučivanje o dugoročnim ugovorima svrha informacija o troškovima koje omogućuje ABC • odlučivanje o kapitalnoj imovini i metoda je da koriste menadžmentu u procesu po- • donošenje odluka o proizvodnji ili nabavi (outsourslovnog odlučivanja. cing).

Dr. sc. Ivana Dražić Lu lsky, Ekonomski fakultet Zagreb. Nikola Butorac, mag. oec., Zagreb.

1 Hicks, D. T.: „Ac vity-Based Cos ng - Making it work for small and mid-sized companies“, John Wiley & Sons, 1999., str. 110 – 135.

UDK 657.2

Osnovna pretpostavka ABC metode je da nositelji troškova konzumiraju ak vnos , a ak vnos odnosno poslovni procesi konzumiraju određene resurse2. Nositelji troškova mogu bi proizvodi, usluge ili korisnici usluga. Prema tomu, indirektni troškovi iden ficiraju se i prate po određenim ak vnos ma koje su ih uzrokovale korištenjem resursa, te se za m s ak vnos alociraju na određene nositelje troškova na temelju njihovog konzumiranja određene ak vnos . Primjena ABC metode sastoji se u iden fikaciji ak vnos po kojima se prate indirektni troškovi pri čemu se ak vnost definira kao proces, zadatak, posao koji poslovni subjekt ili organizacija poduzima s ciljem proizvodnje i prodaje proizvoda ili usluga. Ak vnos podrazumijevaju sve poslove i zadatke koji se u organizaciji izvršavaju u određenim poslovnim funkcijama s ciljem izvršavanja temeljnog zadatka odnosno predmeta poslovanja. Realizacija svake ak vnos zah jeva korištenje odgovarajućih resursa odnosno određenih faktora trošenja resursa. Osnovno polazište ABC metode je da nisu proizvodi i usluge koji uzrokuju troškove, već su to ak vnos . Postupak alokacije troškova s ak vnos na pojedine proizvode provodi se po utvrđenim faktorima trošenja ili pokretačima troškova (troškovni iden fikatori). Faktori trošenja predstavljaju mjeru ak vnos koja najbolje odražava odnos između iden ficirane ak vnos i proizvoda ili usluga koje konzumiraju te ak vnos . Određivanjem ak vnos i troškova izvršenja svake ak vnos , ABC metoda omogućuje veću i detaljniju razinu razumijevanja kako organizacije koriste svoje resurse.

ZDRAVSTVO

dok indirektne troškove pridružuje ak vnos ma preko kojih ih, definiranim faktorima trošenja raspoređuje na nositelje troškova. Iz slike 2. razvidno je kako se radi dvostruka alokacija troškova. U prvoj fazi se indirektni troškovi alociraju na ak vnos , a za m se troškovi ak vnos alociraju na nositelje troškova.

3. ABC metoda u sustavu zdravstva 3.1. Osnovne značajke predloženog modela Posljednjih godina efikasnost menadžmenta zdravstvenih usluga te sustav kvalitete u zdravstvenim organizacijama, značajno su se povećali. Pacijen očekuju sve više od pružatelja zdravstvenih usluga te veće standarde skrbi i njege. U isto vrijeme, oni koji plaćaju zdravstvene usluge su sve više zabrinu za rastuće troškove zdravstvenih usluga, ali i potencijalne neučinkovitost sustava zdravstvene skrbi. Kao posljedica je nastao široki interes za shvaćanje načina efikasnijeg rada menadžmenta zdravstva i razvoja praksi u svrhu poboljšanja aktualnih pristupa pri upravljanju i realizaciji zdravstvenih usluga. Upravljanje troškovima razvoja internog računovodstva je prepoznat kao adekvatan način kontroliranja, ali i smanjivanja rastućih troškova te manjkavos zdravstvenih usluga3.

Kao rezultat prošlih pokušaja kontrole troškova menadžeri zdravstvenih usluga diljem svijeta počeli su uočava određene računovodstvene metode kao nove metode obračuna troškova, a koja omogućuje troškovno efek vnu alokaciju zdravstvenih resursa. ABC metoda je sustav koji omogućuje upravljanje Slika 2. Shematski prikaz rasporeda troškova primjenom ABC metode troškovima na objek vniji i sveobuhvatan način. Eden i suradnici4 su napravili Indirektni troškovi nacionalno istraživanje implementacije ABC metode u Irskoj, razmatrajući razloge za usvajanje ABC metode u speciAktivnost Aktivnost Aktivnost fičnim dijelovima bolnica. 2 1 3

Eden, R., Maingot, M., Doyle, G.: „Case Studies of ABC Adop on in Hospitals: A comparison across Canada and Ireland“, Dublin City University, 2006.

Kaplan, R. S., Cooper, R.: „Cost & Eﬀect – Using Integrated Cost System to Drive Profitability and Performance”, Harvard Business School Press, 1998.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

land“, University College Dublin , 2004., str. 3. 2

U istraživanjima se navodi da su se određene privatne bolnice i neke Nositelj troška Nositelj troška Nositelj troška Nositelj troška obrazovne zdravstvene ustanove 1 2 5 n uključile u proces implementacije ABC metode, otkrivajući različite Izvor: prilagođeno prema Oršulić K.: Upravljanje troškovima u telekomunikacijskoj industriji uz primjenu ABC metode, magistarski rad, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagre- mo vacije za implementaciju takvog troškovnog sustava, te otkrivajući rabu, Zagreb, 2006., str. 50. zličite organizacijske implikacije noOvom se metodom želi pos ći veća i preciznija pove- vog računovodstvenog menadžmenta. Primjena ABC zanost između troškova i njihovih nositelja (proizvoda ili usluga ili korisnika). U tu svrhu ABC metoda teži što 3 Doyle, G., Duﬀ y, L., McCahey, M: „An Empirical Study of Adopveći dio troškova klasificira kao direktne troškove, on/Non adop on of Ac vity Based Cos ng in Hospitals in Ire4

ZDRAVSTVO

UDK 657.2

modela u zdravstvenom sustavu pomaže pri planiranju procesa te učinkovitom upravljanju raspoloživim proračunom. Informacije dobivene na temelju ovog modela mogu se koris , između ostalog za: 5

opisa sustava, izrađuje se po izboru. Pri primjeni ABC metode na cijelu organizaciju važno je zadrža ograničen broj ak vnos , kako bi se izbjegla prevelika količina podataka, dok je kod primjene ABC metode na pojedinim dijelovima organizacije potrebno dobi a) procjenu stupnja potrošnje resursa (također i u detaljniju strukturu ak vnos 9, što je moguće s deprocesu planiranja potrošnje resursa) finiranjem podak vnos . Nositelji troškova u zdravb) podjelu sredstava između organizacijskih jedinica stvenoj ustanovi mogu bi : vrsta boles , homogec) analizu odstupanja između planiranog i ostvarenog na grupa pacijenata, medicinska procedura/zahvat, d) učinkovi je mjerenje performansi, iden ficiranje određeni doktor, itd. onih ak vnos koje pružaju i koje ne pružaju doKako bi se ABC metoda implemen rala, potrebno je datnu vrijednost6. odredi stavke koje su predmet implementacije, odŠtoviše, opseg zdravstvene zaš te i diverzifikacija nosno odredi direktne i indirektne troškove. Najčepruženih usluga trebaju ispunjava uvjete ABC mešći indirektni i direktni troškovi u bolničkom sustavu tode. Radi jasnijeg pregleda odnosno efikasnije imPoljske su prikazani u tablici 1. plementacije ABC metode potrebno je specificira liječničku uslugu, odnosno opći postupak tretma- Tablica 1. Najčešći indirektni i direktni troškovi u poljskom na pacijenta na koje će se kasnije alocira troškobolničkom sustavu vi. Dakle, ABC metoda u zdravstvenim ustanovama Direktni troškovi Indirektni troškovi omogućuje praćenje troškova prema uslugama, ali i prema pacijen ma. Ono što je ključno za definira- Lijekovi i drugi medicinski Materijali za popravke nje ak vnos i nositelja troškova je iden fikacija svih materijali usluga, odnosno iden fikacija svih mogućih pova Kemijski reagensi i dijagnos čki Administra vni materijali materijali pacijenata. Medicinska oprema (jednom korištena) Plaće liječnika

Osnovni proces ili ak vnos tretmana pacijenta mogle bi bi 7: 1) registracija pacijenta 2) razgovor s pacijentom i fizički pregled 3) laboratorijski pregled 4) davanje dijagnoze 5) izvođenje medicinskih postupaka 6) registracija davanih lijekova 7) administra vne ak vnos .

Tiskanice Ostali materijali Održavanje i popravak nemedicinske opreme Eksterne usluge liječenja Poštanske usluge Bankarske usluge Savjetodavne usluge Pravne usluge Autoservis Ostale beneficije Osiguranje imovine Zastupanje i oglašavanje

Ak vnos je moguće definira ovim procedurama8: • analizom organizacijske strukture poduzeća • analizom radnog mjesta • analizom troškova zaposlenih.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Općenito, načela definiranja ak vnos u zdravstvenim organizacijama su slična proizvodnim organizacijama. Broj ak vnos , odnosno dubina detaljnog 5 Kuchta, D., Ząbek, S.: „Ac vity-based cos ng for health care ins tu ons“, Ins tute of Organiza on and Management, Wroclaw University of Technology, Poland, 2011., str. 3.

Cinquini L., Miolo Vitali P., Pitzalis A., Campanale C.: „Process view and cost management of a new surgery technique in hospital”, Business Process Management, Vol. 15, No. 6, 2009., str. 897898. 6

Kuchta, D., Ząbek, S.: „Ac vity-based cos ng for health care ins tu ons“, Ins tute of Organiza on and Management, Wroclaw University of Technology, Poland, 2011., str. 304. 7

Popesko, B.: „Ac vity - Based Cos ng applica on methodology for manufacturing industries“, E+M Ekonomie a management, Vol. 13, No. 1, 2010., str. 103–113. 8

Pribor za čišćenje Troškovi telefona i računala Troškovi iznajmljivanja, najma ili zakupa (leasinga) Ostale usluge Plaće medicinskih sestara i drugog osoblja Odjeća (zaš tna i radna) Komunalne usluge Amor zacija

Izvor: Kuchta, D., Ząbek, S.: „Ac vity-based cos ng for health care ins tu ons“, Ins tute of Organiza on and Management, Wroclaw University of Technology, Poland, 2011., str. 303.

Zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj su dio javnog sektora, odnosno financirane su u potpunos ili djelomično iz državnog proračuna. Kao korisnici proračuna dužni su primjenjiva proračunsko računovodstvo koje ne predmnijeva uporabu informacija o troškovima za svrhu donošenja poslovnih odluka. Popesko, B., Novák P.; „Applica on of ABC Method in Hospital Management“, Department of Enterprise economicstomas, Bata University in Zlín, Czech Republic, 2012., str 76. 9

UDK 657.2

Postojeće proračunsko računovodstvo i njegov informacijski sustav u potpunos je razvijen kao sustav eksternog izvještavanja prema propisanoj računovodstvenoj osnovi, te ne propisuje planiranje, praćenje i kontrolu troškova za internu uporabu. No, planiranje i kontrola kao mehanizmi proračuna i proračunskih procesa imaju važnu ulogu u funkcioniranju zdravstvenih ustanova. Kako u privatnom tako i u javnom sektoru, informacije o troškovima imaju značajnu ulogu u procesu njihova smanjivanja.

ZDRAVSTVO

• direktnim zaračunavanjem • procjenom • arbitrarnom alokacijom.

Direktnim zaračunavanjem mjeri se stvarno korištenje resursa po ak vnos ma, te se primjenjuje kada se određeni trošak može neposredno veza s određenom ak vnos . Dodjela troškova direktnim zaračunavanjem je skup, ali ujedno i najtočniji način dodjele troškova. Za dodjeljivanje troškova procjenom, potrebno je upitnicima ili drugim tehnikama istraživanja Tako pravovaljane i pravovremene informacije o troš- utvrdi stope iskorištenos resursa po ak vnos ma i kovima mogu doprinije u10: primijeni ih kao uzročnike.

Popesko, B., Novák P.; „Applica on of ABC Method in Hospital Management“, Department of Enterprise economicstomas, Bata University in Zlín, Czech Republic, 2012., str. 76.

C’O Guin, M.: „The Complete Guide to Ac vity Based Cos ng”, Pren ce Hall, Inc, 1991., str 82.

Vašiček, V. (2006) „Stanje i pravci primjene računovodstva troškova u javnom sektoru“ – RIF-ova Riznica, HZRiFD 04/2006., Zagreb, str. 14.

Ako se neki resurs troši izvođenjem više ak vnos , potrebno je utvrdi omjer njihove potrošnje koji će što preciznije odražava koris koje pojedina ak vnost ima od određenog resursa. Neki troškovi mogu ima brojne uzročnike, ali se u tom slučaju koriste samo oni koji su najrelevantniji. Oni se određuju ispi vanjem zaposlenika, koji su najbliže upozna s određenom ak vnos kako bi upravo oni ukazali na faktor koji najviše utječe na vrijeme i napor koju ak vnost iziskuje. Često je potrebno definira pokretač troška, kao što su pojedine ak vnos liječnika, pa čak i prostor (kvadratni metri prostora u kojima se obavlja pregled), kako bi se efikasno troškovi mogli alocira specifičnoj ak vnos , a nužno je pri praćeU sadašnjim okolnos ma, obuhvaćanje troškova i nju troška iz određene dokumentacije. njihovo planiranje te kontrola može se iskaziva kroz Najčešći pokretači troškova su slijedeći 12: modificirani master proračun u smislu internog izvještavanja, ali i nekim drugim oblicima nestandardizi- • Opterećenje zaposlenih – za alokaciju troškova zaposlenih na ak vnos . ranih financijskih izvještaja. Razmatrajući sadašnji • Prostor – kvadratni metri bolnice: za alokaciju reračunovodstveni sustav proračunskih korisnika odžija, amor zaciju prostora, grijanje te električne nosno zdravstvenih ustanova, moglo bi se zaključi energije na ak vnos . kako bi se interni sustav računovodstva troškova • Količina opreme, alata i sl. mogao razvi kao pomoćni računovodstveni sustav • Procjena – precizna alokacija troškova na definirakoji bi se naslanjao na postojeći. ne ak vnos je jedna od ključnih dijelova impleJedna od faza provođenja ABC metode, najčešće i mentacije ABC metode. najduža faza, u zdravstvenom sustavu je spajanje troškova resursa s ak vnos ma. Alokacija troškova 3.2. Razlozi za implementaciju ABC metode u definiranih ak vnos ma može bi vrlo komplicirana, zdravstvenom sustavu te na kraju zauze veliku količinu vremena ukupne implementacije, jer se struktura ak vnos i struktu- Primjena ABC metode obračuna troškova pomaže ra zdravstvenih odjela najčešće sukobljavaju. Matri- pri izračunu jediničnog troška liječenja pacijenata. ca troškovnih ak vnos koja prikazuje vezu između Također, ona daje mogućnost određivanja troškovne indirektnih troškova i ak vnos može bi od velike ak vnos koje nisu izravno povezane s medicinskom uslugom, kao i ak vnos administra vnog karaktera važnos za alociranje troškova ak vnos ma. (praćenje pacijentove povijes boles ). Pored toga, Troškovi resursa mogu se dodjeljiva ak vnos ma na daje i korisne informacije o vrs i količini korištenih sljedeća tri načina11: resursa te određuje potencijalne izvore smanjenja troškova, održavajući razinu kvalitete. Model za izra10

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

• usporedbi troškova s mogućim koris ma pojedinih programa i ak vnos , zbog kojih će bi moguće ustanovi korisne i nekorisne ak vnos , temeljem kojih će se donosi odluke o smanjenju ili ukidanju ak vnos i programa, koji nisu troškovno učinkovi • usporedbi troškova i njihovih promjena u određenom vremenskom razdoblju, iden ficira uzroke za takvo ponašanje troškova, te poduze različite korake sa svrhom poboljšanja efikasnos • iden fikaciji i smanjivanju viškova troškova kapaciteta te • usporedbi troškova sa sličnim benchmark ak vnos ma, pronaći uzroke i različitos u troškovima, te revidira i poboljša procese.

ZDRAVSTVO

UDK 657.2

čun direktnih troškova može predstavlja stabilnu bazu za donošenje odluka menadžmenta u zdravstvenim ins tucijama. Implementacija ABC metode u zdravstvenom sustavu zah jeva ne samo promjene kao rezultat kvan ta vnih promjena, već i promjene u samom funkcioniranju organizacije.

3.4. Problemi pri uvođenju ABC metode u zdravstvenom sustavu

određivanje cijene proizvoda ili usluge14. Prednos ABC metode za raspored svih nastalih troškova su vrlo razumljive i prihvaćene u raznim organizacijama. Bolnički sustavi koji primjenjuju ovu metodu, su se složili da uporaba ABC metode obrade troškova omogućuje točniji izračun troškova, kao i poboljšan uvid u kalkulaciju troškova, njihov uzrok i ponašanje zaposlenih.

Da bi se ak virao ABC model, potrebno je prikupi velike količine podataka. Proces prikupljanja podataka je često skup i vremenski zahtjevan. Nadalje, jekom implementacije novog računovodstvenog obračuna troškova za zdravstvene ustanove menadžeri se susreću s otporom zaposlenika, što dovodi do usporavanja rada projekta. Problemi u korištenju ABC modela u zdravstvenom sustavu također se mogu dogodi pri definiranju nositelja troška, npr. za određene grupe pacijenata, projekte u izradi, organizacijske jedinice itd. Poteškoća pri implementaciji može bi izbor pokretača troškova o kojima ovise rezulta samog proračuna17.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Primjena ABC metode upravljanja troškovima osigurava korisne informacije o vrs i količini korištenih resursa i pridonosi smanjenju sveukupnih troškova, no, sadrži i određene probleme koji se pojavljuju priNajvažniji razlozi za implementaciju ABC metode u je, jekom i poslije same implementacije. Primjer pozdravstvenom sustavu su13: grešne prosudbe menadžmenta možemo naći u Poljskoj. Medicinske sestre i doktori navode da je cijena 1) točnije informacije o troškovima za određene zahvate iracionalna, jer primjerice, za 2) promjene u mehanizmu financiranja 3) poboljšanje odnosa sa zdravstvenim osiguravatelji- pacijenta koji istodobno boluje od dvije boles koje mogu bi liječene unutar jedne operacije, pacijent je ma podvrgnut dvjema odvojenim operacijama iz razloga 4) poboljšana ekonomičnost. što je to profitabilnije bolnicama. 3.3. Prednos uvođenja ABC metode u Također, određeni pacijen provode u bolnici više zdravstvenom sustavu dana kako bi napravili pretrage koje se mogu napraPostoje mnoga istraživanja koja su dokazala predno- vi unutar nekoliko sa . Medicinske sestre smatraju s primjene ABC metode u raznim organizacijama. da nitko ne uračunava troškove izvještaja koji moraju Najvažnija područja iden ficirana su od bolnica koje pripremi za svakog pacijenta, kao i utrošak vremena su primijenile ABC metodu: razumijevanje ponaša- koje bi mogle proves brinući se o pacijen ma umjenja i uzroka troškova, poboljšana točnost troškova, sto unošenja podataka u računalo. Pri takvom poslovnos i smanjenje troškova, poboljšanje dizajna procesa, vanju svi mogući troškovi pojedinačnih ak 16 upravljanje i kontrola troškova, mjerenje učinka i procedura ponekad su potpuno nepozna .

Također, promiče se efikasnije korištenje bolničkih resursa, pravednije naplaćivanje pacijen ma za određene tretmane, poboljšanje odnosa između upravnih jela (Ministarstvo zdravlja) i zdravstvenih osiguravatelja s jedne strane, i bolnica s druge strane, is canje područja koja ne pridonose dodanoj vrijednos , povećanje kontrole menadžmenta nad radom zaposlenih u bolnici, preciznija analiza ekonomičnos tretmana određenog pacijenta, po canje konstantne evaluacije planiranog i ostvarenog (jer su povezani s ak vnos ma unutar bolničkog sustava)15.

Doyle, G., Duﬀ y, L., McCahey, M: „An Empirical Study of Adopon/Non adop on of Ac vity Based Cos ng in Hospitals in Ireland“, University College Dublin , 2004., str. 17-18. 13

Clarke, P. J., Thorley Hill, N., Stevens, K.: “Ac vity-Based Cos ng in Ireland: Barriers to, and Opportuni es for Change”, Cri cal Perspec ves on Accoun ng, Vol.10, Issue 4, 1999., str. 443-468.

Unatoč nedostacima ABC modela, on proizvodi pouzdane i točne podatke u odnosu na tradicionalni model izračuna troškova. Ustanove zdravstvene skrbi koje funkcioniraju u uvje ma rastuće konkurentnos i ugovaranja preko državnog fonda za javno zdravstvo (HZZO) primorane su traži nove i efikasnije menadžerske alate i metode. Struktura troškova prema ABC metodi pokazuje bolje učinke u usporedbi s tradicionalnim modelom. Podjela odgovornos je preduvjet za učinkovitu implementaciju ABC metode. Zaposleni koji se nalaze na nižim razinama organizacij-

O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M.: „Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in five European countries“, Cambridge University Press, UK, 2012., str. 82.

Kuchta, D., Ząbek, S.: „Ac vity-based cos ng for health care ins tu ons“, Ins tute of Organiza on and Management, Wroclaw University of Technology, Poland, 2011., str. 303. 16

Kuchta, D., Ząbek, S.: „Ac vity-based cos ng for health care ins tu ons“, Ins tute of Organiza on and Management, Wroclaw University of Technology, Poland, 2011., str. 310. 17

UDK 657.2

ZDRAVSTVO

ske strukture imat će veću odgovornost pri alokaciji internih resursa. U praksi se pokazalo da je u mnogim bolnicama bilo problema da doktori prihvate ovu novu metodu, i to zato što doktori nemaju direktan cilj op miziranja troškova zdravstvene skrbi, jer njihova kompenzacija nije povezana s proračunom bolnice, ni su uključeni u odlučivanje o proračunu bolnice. Također, sestre su imale poteškoća u prihvaćanju novog koncepta troškova, zato što je sestrama izričito teško razumje princip prioriteta racionalizacije njihovog vremena u svrhu alokacije troškova, prije nego zbrinjavanja pacijenata. Zato nije iznenađujuće da istraživanja pokazuju veće prihvaćanje koncepta ABC metode od klinika i menadžera odjela, nego kod doktora i sestara18. Javljaju se i poteškoće pri alociranju troškova na akvnos na način koji odražava uzročnost u odabiru pokretača troška. Broj raznih ak vnos koje se provode u svakoj bolnici je tako velik, da nije moguće kreira skup manjih ak vnos za pojedinu veću akvnost, već se individualne ak vnos agregiraju u više odvojenih skupova ak vnos . Pojedini pokretač troška se onda rabi kako bi se slijedio put troška akvnos do različi h procedura/pacijenata. Ova agregacija skupine ak vnos je jedna od najvećih slabos ABC metode u bolnicama. Važno je prepozna da što je više ak vnos koje se agregiraju u jednu ak vnost, smanjuje se mogućnost preciznog praćenja resursa koje troši pojedini pacijent. U istraživanjima je većina bolnica imala poteškoća s alociranjem troškova do njihovih ak vnos , te pri selek ranju pokretača pojedinog troška19.

Kako bi se ostvarila funkcija ABC metode unutar bolnice, osim same implementacije potrebno je kontrolira ak vnos koje se izvode unutar bolničkog sustava u svrhu smanjenja troškova i povećanja efikasnos djelovanja sustava. Edukacija je važna za efek vnu implementaciju, izradu, upotrebu i prilagodbu ABC metode obrade troškova. Osposobljavanje u dizajniranju, implementaciji i uporabi ABC modela je važno, kako bi se ABC metoda povezala sa strategijom, evaluacijom rada i ABC ciljevima. Također, na taj način se oblikuje mehanizam za zaposlene da shvate i prihvate ABC metodu u svakodnevnom djelovanju. Compton21 je odredio tri grupe djelatnika, koji trebaju sudjelova u programu osposobljavanja i edukacije: 1) menadžment 2) implementatori – osobe koje provode implementaciju moraju ima znanje o tehničkim potrebama, so verskim mogućnos ma te organizaciji samog projekta 3) korisnici – trebaju shvaća prednos informacija koje im donosi ABC sustav obrade troškova, te koris ove informacije za donošenje strateških odluka. Korištenje konzultanata može olakša implementaciju, no, potrebno ih je koris na troškovno efikasan način. Prije svega, treba pazi da se korištenjem konzultanata ne zamjenjuje djelovanje vlas tog osoblja, koje je neophodno za organizacijsko prihvaćanje nove metode. Može se ustvrdi da upotreba konzultanata korelira s veličinom bolnice, zato što je za manje organizacije ovaj posao (način implementacije) 20

Doyle, G., Eden, R., Maingot, M.: „Case Studies of ABC Adop on in Hospitals: A Comparison across Canada and Ireland“, UCD Business School, University College Dublin, 2006., str. 10.

Compton, T. R.: “Implemen ng Ac vity Based Cos ng”, CPA Journal, Vol.66, Issue 3, 20-27., 1996.

Pitzalis, A., Campanale, C., Vitali, P. M., Cinquini, L.: „Process view and costmanagement of a new surgery technique in hospital“, Business Process Management Journal, Vol. 15 No. 6, Emerald Group Publishing Limited Italy, 2009., str. 914.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Doyle, G., Duﬀy, L., McCahey, M: „An Empirical Study of Adopon/Non adop on of Ac vity Based Cos ng in Hospitals in Ireland“, University College Dublin , 2004., str. 25.

3.5. Kontrola ak vnos koje uzrokuju troškove u zdravstvenom sustavu

Prikupljanje podataka u svrhu uspostavljanja ABC metode često oduzima mnogo vremena i troškova, jer je ABC sustav puno kompleksniji i detaljniji u usporedbi s tradicionalnim modelom obrade troškova. Naime, troškovi se alociraju na različite skupove ak vnos , te svaki od h skupova se nadalje razdvaja u više odvojenih ak vnos . Ovo zah jeva detaljnu analizu evidencije odjela računovodstva i financija zajedno s korištenjem anketa i intervjua, kako bi se odredile i pri-

kupile troškovne te druge informacije o specifičnim ak vnos ma. Često može doći do situacije da je nemoguće pribavi informacije potrebne za uspješan rad sustava20. Također, mogu se javi i poteškoće povezane s informacijskim sustavima i neadekvatne potpore računalnog sustava za provedbu sustava.

ZDRAVSTVO

UDK 657.2

troškovno neefikasan. Glavna prednost uključivanja procese kako ne bi generirali prevelike troškove. Jevanjskih konzultanata je izrada definiranog i temeljito dan od učinkovi h i rela vno jednostavnih načina za osmišljenog procesa za provedbu implementacije22. usklađivanje procesa, i sukladno tome, troškova usluga je Target Cos ng metoda. Target Cos ng metoda Ala i tehnike kojima bolnice ujedno mogu snizi troškove poslovanja, uspješno implemen ra ABC kao polazište za definiranje troškova proizvoda koris tržišne cijene, pri čemu troškovi postaju promjenjivi metodu i ostvari svoju viziju su: 23 što je u suprotnos s klasičnim, trošak plus metoda, 1) procjena rizika gdje se na troškove gleda kao zadanu varijablu. Zbog 2) akreditacija zdravstvenog sustava nefleksibilnos cijena, zdravstvene ustanove su ide3) uspješnost menadžmenta alno okruženje za uvođenje Target Cos ng metode 4) ciljani troškovi ili Target Cos ng kojom se, osim snižavanja troškova, povećava i kva5) Benchmarking. liteta pružanja usluga26.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

1. Procjena rizika je alat koji je ključan u ostvarivanju vizija bolnica24. On se primarno odnosi na pokušaj smanjenja potencijalnih rizika bolničkog sustava, koji mogu ugrozi mogućnost pos zanja njihove vizije.

2. Akreditacija zdravstvenog sustava je jedan od najvažnijih alata koje su mnoge organizacije uvele u svrhu ostvarenja njihove vizije. Akreditacija je postupak gdje subjekt, odvojen od zdravstvene organizacije, ocjenjuje zdravstvenu organizaciju kako bi se utvrdilo ispunjava li niz uvjeta ili standarda namijenjenih za poboljšanje kvalitete skrbi. Uvođenje akreditacijskih standarda znatno utječe na strukturalne i funkcional- 4. Zaključak ne modalitete poslovanja svake bolnice, s odrazom i Ustanove zdravstvene skrbi funkcioniraju u uvje ma na obračunavanje bolničkih troškova25. rastuće konkurentnos , zdravstvenih potreba korisni3. Uspješnost menadžmenta – zdravstveni sektor su- ka, kao i povećanja očekivanja pacijenata i poreznih očen je s nizom izazovnih pitanja, uključujući dinami- obveznika koji su primorani traži nove i efikasnije ku regulacije različi h sila tržišta, kvalitetu troškovno menadžerske alate i metode smanjenja troškova. Jeosviještenog okruženja. Moglo bi se reći da je jedan dan od načina pos zanja h ciljeva je primjena ABC od najvažnijih izazova način poboljšanja kvalitete metode, koja se sve više prepoznaje u svijetu kao mezdravstvenih usluga, te kako nadmaši očekivanja toda koja i menadžerima omogućuje pristup pouzdapacijenata. Mjerenjem uspješnos i pažljivim upravnim, detaljnim i nužnim informacijama o troškovima. Trenutni trend brzih promjena dovodi do povećanja ljanjem rezulta ma, bolnice imaju sposobnost razvi sustavan način iden ficiranja neefikasnih područja, konkurentnos zdravstvene industrije i zdravstvenih te tako poduze korek vne mjere u svrhu smanjenja potreba, kao i povećanje očekivanja pacijenata. troškova i poboljšanja budućeg poslovanja. Polazna osnova na temelju koje menadžment unutar 4. Ciljani troškovi – pri sak na rastuće troškove zdravstvenog sustava donosi odluke su troškovi, te je zdravstvene zaš te ne daje zdravstvenim ustanova- važno samo funkcioniranje ABC metode u zdravstvema slobodu u definiranju cijena zdravstvenih usluga. nom sustavu radi njenih koris i prednos . Podaci Cijene su zadana varijabla kojoj pružatelji zdravstve- dobiveni primjenom ABC metode mogu bi korišteni nih usluga moraju prilagođava svoje ak vnos i pri određivanju stupnja potrošnje pojedinačnih resursa, njihove distribucije između različi h organiza22 Arnaboldi, M., Lapsley, I.: „Research in Healthcare Finan- cijskih jedinica, analizu varijacija koje se događaju izcial Management“, Interna onal Society for Research in Health- među planiranja i realizacije projekta, te za iden ficicare Financial Management Ltd., Vol. 10, Issue 1, 2005., srt. 3-4. ranje onih ak vnos koje pružaju dodanu vrijednost. Doyle, G., Eden, R., Maingot, M.: „Case Studies of ABC Adop on in Hospitals: A Comparison across Canada and Ireland“, UCD Business School, University College Dublin, 2006., str. 10.

Doyle, G., Duﬀy, L., McCahey, M.: „An Empirical Study of Adopon/Non adop on of Ac vity Based Cos ng in Hospitals in Ireland“, University College Dublin , 2004., str. 10.

Skupnjak, B.: „Bolnička akreditacija kao najučinkovi ji instrument za njegovanje kvalitete zdravstvenog rada“, Lječničke novine br. 53, 2006., može se naći i na: h p://www.hlk.hr/1175.

5. Benchmarking – mnoge bolnice koriste benchmarking kao način usporedbe s drugim bolnicama, za prikupljanje mjerenja zapošljavanja, nagrađivanja, obučavanja te samog razvoja poslovanja. Benchmarking se također može koris u svrhu usporedbe uspješnos pojedinih procesa unutar zdravstvenog sustava. Ono pruža efek vne mjere za iden ficiranje slabos ili propusta u funkcioniranju sustava, što se može iskoris za razvijanje plana organizacije kojim se poboljšavaju slabija područja bolnice.

U analizi primjene ABC metode u zdravstvu, primjećuju se razlike implementacije ABC metode u metodologiji, tehnici prikupljanja podataka i okružju u Zovko, V.: „Target cos ng – Temeljna načela i primjena u zdravstvu“, Računovodstvo troškova u javnom sektoru, Riznica, RIF, br. 4, 2006., str 17. – 19.

UDK 657.2

ZDRAVSTVO

Ireland“, UCD Business School, University College Dublin, kojem se ABC metoda implemen ra. Postoje mnoge 2006. studije s fokusom implementacije ABC metode na samo jednu proceduru liječenja, dok druge razmatra- 10. Dražić Lu lsky, I. (2006) „Informacije o troškovima u ju isto u sklopu odjela, pa i cijelog bolničkog sustava. funkciji upravljanja javnim sektorom“, doktorska disertacija, Ekonomski fakultet Zagreb Sveučilišta u ZagreZbog značajnih razlika među pojedinim liječničkim bu. procedurama i odjelima u bolnicama, složene su i jedinstvene primjene ABC metode, koje zamjenjuju 11. Hicks, D. T.: „Ac vity-Based Cos ng - Making it work zastarjeli način obračuna troškova i trenutne računofor small and mid-sized companies“, John Wiley & Sons, 1999. vodstvene sustave.

Menadžment bolnice, koji razmatra uvođenje ABC metode kao instrumenta podrške za efikasniji rad bolnice, se mora suoči s nizom prepreka. Bolnica, kao objekt implementacije ABC metode ima mnogo složeniju strukturu outputa (proizvoda), korisnika, ak vnos i financijskog jeka od običnog proizvodnog poduzeća. Izrada prikladnih troškovnih objekata, strukturu ak vnos i pokretača troškova zahtjeva detaljno poznavanje i proučavanje procesa unutar bolničkog sustava u svrhu primjene ABC metode na organizacijskoj razini.

12. Hilton, R., Maher, M., Selto, F.: „Cost Management“, McGraw Hill Edi on, 2002. 13. Horcher K. A.: „Essen als of financial risk managment“, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken, New Jersey, 2005. 14. Kaplan, R. S., Cooper, R.: „Cost & Eﬀect – Using Integrated Cost System to Drive Profitability and Performance”, Harvard Business School Press, 1998. 15. Kline, J.: “Ac vity Based Cos ng and Benchmarking: a tandem for quality oriented governments” The Journal of Government Financial Management, Vol.52, Issue 3, 2003.

Detaljnije poznavanje rada bolničkog sustava će po- 16. Kuchta, D., Ząbek, S.: „Ac vity-based cos ng for health care ins tu ons“, Ins tute of Organiza on and Managemoći menadžmentu bolnice da učinkovi je koris ment, Wroclaw University of Technology, Poland, 2011. ograničene resurse, te uštedi rastuće troškove zdravstvenih usluga. Mnogi problemi zdravstvenog susta- 17. O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M.: „Paying for hospital care: the experience with va mogu bi riješeni preciznim troškovnim informaciimplemen ng ac vity-based funding in five European jama te efikasnijim menadžmentom. countries“, Cambridge University Press, UK, 2012.

Popis literature: 1. Adam, E. E. Jr., Hershauer, J.C., Ruch, W. A.: “Produc vity and Quality: Measurement as a Basis for Improvement”, Pren ce-Hall, Englewood Cliﬀs, 1981., str. 155. 2. Cardinaelsa, E., Roodhoo b, F., Herck G.: „Drivers of cost system development in hospitals: Results of a survey“, Department of Applied Economics, Belgium, 2003. 3. Chadwick, L.: „Osnove Upravljačkog Računovodstva“, Drugo izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2000. 4. Cinquini L., Miolo Vitali P., Pitzalis A., Campanale C.: „Process view and cost management of a new surgery technique in hospital”, Business Process Management, Vol. 15, No. 6, 2009.

7. Compton, T. R.: “Implemen ng Ac vity Based Cos ng”, CPA Journal, Vol.66, Issue 3, 20-27., 1996.

9. Doyle, G., Eden, R., Maingot, M.: „Case Studies of ABC Adop on in Hospitals: A Comparison across Canada and

21. Saari, S.: „Compe ve benchmarking as an idea generang tool in the new service development (NSD) process“, University of Joensuu, Finska, 2007. 22. Skupnjak, B.: „Bolnička akreditacija kao najučinkovi ji instrument za njegovanje kvalitete zdravstvenog rada“, Liječničke novine br. 53, 2006. 23. World Health Organiza on: „Quality and accredita on in health care services: a global review“, Evidence and Informa on for Policy Department of Health Service Provision, Geneva, Switzerland, 2003. 24. Vašiček,V. (2006) „Stanje i pravci primjene računovodstva troškova u javnom sektoru“, RIF-ova Riznica, HZRiFD 04/2006., Zagreb, str 14. 25. Zovko, V.: „Target cos ng – Temeljna načela i primjena u zdravstvu“, Računovodstvo troškova u javnom sektoru, Riznica, RIF, br. 4, 2006., str 17. – 19.

8. Doyle, G., Duﬀ y, L., McCahey, M: „An Empirical Study of Adop on/Non adop on of Ac vity Based Cos ng in Hospitals in Ireland“, University College Dublin , 2004.

20. Popesko, B., Novák P.; „Applica on of ABC Method in Hospital Management“, Department of Enterprise economicstomas, Bata University in Zlín, Czech Republic, 2012.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

6. Cokins, G.: „Ac vity Based Cost Management - Making it work“, McGraw-Hill, 1996.

19. Pitzalis, A., Campanale, C., Vitali, P. M., Cinquini, L.: „Process view and costmanagement of a new surgery technique in hospital“, Business Process Management Journal, Vol. 15 No. 6, Emerald Group Publishing Limited Italy, 2009.

5. Clarke, P. J., Thorley Hill, N., Stevens, K.: “Ac vity-Based Cos ng in Ireland: Barriers to, and Opportuni es for Change”, Cri cal Perspec ves on Accoun ng, Vol.10, Issue 4, 1999.

18. O’Guin, M. C.: „The Complete Guide to Ac vity Based Cos ng”, Pren ce Hall, Inc 1991.

ŠKOLSTVO

UDK 347.2

Izmjene naziva radnih mjesta i koeficijenata složenos u školstvu Fadila Bahović * Dana 1. travnja 2014. godine stupila je na snagu Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u javnim službama kojom se mijenja članak 7. povezan s radnim mjes ma i koeficijen ma složenos poslova za zaposlenike osnovnih i srednjih škola. Autorica u članku pojašnjava izmjene kao i njihov utjecaj na plaće zaposlenih u obrazovanju.

1. Uvod Metodologija izračuna plaće zaposlenika u javnim službama proizlazi iz definicije plaće utvrđene Zakonom o plaćama u javnim službama (NN, br. 27/01 i 39/09), prema kojoj plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenos poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Ista definicija sadržana je i u Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12).

Prema navedenom Zakonu, nazivi radnih mjesta u javnim službama kao i pripadajući koeficijen , koji se koriste za izračun plaće zaposlenika utvrđuju se uredbom Vlade RH – Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u javnim službama (NN, br. 25/13, 72/13, 151/13 i 9/14; dalje u tekstu: Uredba). U Uredbi je svakom radnom mjestu službenika i namještenika u javnim službama pridružen određeni koeficijent kojim se, recimo to tako, vrednuje složenost poslova tog radnog mjesta. Što je posao koji zaposlenik obavlja složeniji i zah jeva veću razinu znanja, vješ na i odgovornos te samostalnos u donošenju odluka, to je i pripadajući koeficijent složenos poslova – veći.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Dakle, za izračun osnovne plaće zaposlenika u javnoj službi potrebno je zna tri elementa: osnovicu za izračun plaće u javnim službama (5.108,84 kn), koeficijent složenos poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen (dalje u tekstu: koeficijent) i godine radnog staža. Naravno, ovdje je riječ o osnovnoj plaći, dakle plaći bez raznih mogućih dodataka propisanih različi m izvorima prava (kolek vnim ugovorima, sporazumima itd.).

Fadila Bahović, dipl. oec., Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta.

Primjerice, koeficijent složenos poslova radnog mjesta ravnatelja osnovne škole je veći (2,076 za školu s 851 i više učenika) od koeficijenta složenos poslova radnog mjesta učitelja (1,325 za učitelja s visokom stručnom spremom i položenim stručnim ispitom). Koeficijent tajnika školske ustanove je veći (1,212 za tajnika s visokom stručnom spremom) od koeficijenta administra vnog referenta (0,824), a ovaj je pak veći od koeficijenta noćnog pazitelja (0,776), itd. Također treba napomenu da su Zakonom o plaćama u javnim službama sva radna mjesta u Uredbi svrstana u če ri skupine odnosno vrste, ovisno o potrebnoj stručnoj spremi za određeno radno mjesto. Tako se u skupini Radnih mjesta I. vrste nalaze radna mjesta za koja je potrebno ima visoku stručnu spremu, u skupini Radnih mjesta II. vrste radna mjesta za koja je potrebno ima višu stručnu spremu, u skupini Radnih mjesta III. vrste nalaze se radna mjesta za koja je potrebno ima srednju stručnu spremu, a u skupini Radnih mjesta IV. vrste radna mjesta za koja je potrebno ima nižu stručnu spremu. Dakle, razina stručne spreme je također jedan od kriterija koji je uzet u obzir pri određivanju koeficijenta složenos poslova, jer kao što je već naglašeno, što su poslovi određenog radnog mjesta složeniji – is zah jevaju veću razinu stručne spreme (znanja i vješ na), pa će i koeficijent složenos poslova bi veći. Primjerice, koeficijent radnog mjesta tajnika s visokom stručnom spremom je veći (1,212 – iz skupine Radnih mjesta I. vrste) od koeficijenta radnog mjesta tajnika s višom stručnom spremom (1,086 – iz skupine Radnih mjesta II. vrste). Isto radno mjesto, ali različita stručna sprema podrazumijeva i različi koeficijent. Ono što u praksi ponekad zbunjuje je situacija kada se na određenom radnom mjestu zaposli osoba s višom spremom od potrebne. Radi boljeg razumijevanja, pojasnit će se na primjeru: radno mjesto admini-

UDK 347.2

stra vnog referenta svrstano je u Uredbi u skupinu Radnih mjesta III. vrste (čl. 1.), što znači da je za navedeno radno mjesto, s obzirom na složenost poslova tog radnog mjesta, potrebno ima srednju stručnu spremu. Ako se na tom radnom mjestu zaposli osoba s visokom stručnom spremom, ista nema pravo na veći koeficijent za obračun plaće; činjenica da u ovom konkretnom slučaju zaposlenik ima višu spremu od potrebne neće za njega znači i veću plaću, jer visina koeficijenta ovisi o stručnoj spremi potrebnoj za određeno radno mjesto, a ne o stručnoj spremi koju ima zaposlenik, koji radi na tom radnom mjestu. S obzirom na složenost poslova radnog mjesta administra vnog referenta, za navedeno je radno mjesto dovoljno ima srednju stručnu spremu te se u skladu s m i plaćaju svi zaposlenici koji rade na tom radnom mjestu. Zbog provedbe projekta centraliziranog obračuna plaća (COP-a) i najavljenog prelaska na centralizirani sustav obračuna plaća za sve javne službe pokazala se potreba za izmjenom članka 7. Uredbe kojim su propisana radna mjesta u školskim ustanovama. Naime, da bi se plaća zaposlenika školskih ustanova mogla obračuna sustavom COP-a, zaposlenici prethodno trebaju bi eviden rani u jedinstvenoj bazi podataka – Registru zaposlenih u javnim službama (dalje u tekstu: Registar). To je obveza svih ustanova u javnom sektoru (državna uprava i javne službe), koja proizlazi iz Zakona o registru zaposlenih u javnom sektoru (NN, br. 34/11).

Za zaposlenike školskih ustanova važna su dva članka navedene Uredbe: članak 1., kojim su propisani jedinstveni nazivi radnih mjesta i koeficijen složenos poslova u javnim službama (radna mjesta tajnika, računovođe i ostala administra vna radna mjesta); te članak 7. kojim su propisani koeficijen složenos poslova za radna mjesta u školskim ustanovama – osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima. Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta – kao resorno ministarstvo nadležno za obrazovanje – predložilo je izmjenu članka 7. Uredbe, koji se odnosi na radna mjesta u školskim ustanovama, a Vlada RH usvojila navedeni prijedlog te je Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u javnim službama (NN, br. 40/14) stupila na snagu 1. travnja 2014. godine. To znači da se plaća za travanj (isplata u svibnju) obračunava po novim koeficijen ma. U nastavku teksta slijedi detaljno pojašnjenje izvršenih izmjena.

2. Nestručno zastupljena nastava Poznato je da su u Hrvatskoj pojedina zanimanja deficitarna (na primjer učitelji matema ke ili stranih jezika) pa se često događa da se na objavljeni natječaj radi zapošljavanja na navedenim radnim mjes ma ne javi ni jedna osoba koja ispunjava uvjet odgovarajućeg obrazovanja. Vodeći računa da u takvim situacijama ne trpi proces rada u školskim ustanovama, člankom 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10 i 105/10 – ispr., 90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 94/13), propisana je mogućnost da školska ustanova zasnuje radni odnos s osobom koja ne ispunjava uvjete.

Takva mogućnost postoji samo na određeno vrijeme, do ponovljenog natječaja odnosno do zasnivanja radnog odnosa s osobom koja ispunjava uvjete. Za razliku od učitelja s odgovarajućom razinom i vrstom obrazovanja kojemu se plaća obračunava po koeficijentu 1,325, učitelju koji ima odgovarajuću razinu obrazovanja, a nema odgovarajuću vrstu obrazovanja (npr. diplomirani inženjer elektrotehni-

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Naime, kada bi prilikom prijave zaposlenika u Registru bilo odabrano pogrešno radno mjesto, to bi automatski dovelo i do netočnog izračuna njegove plaće, jer sustav centraliziranog obračuna plaća

koris podatak o koeficijentu složenos poslova iz Registra; pogrešno odabrano radno mjesto za zaposlenika znači pogrešan koeficijent, što u konačnici rezul ra netočnim izračunom plaće zaposlenika.

U Registru se upisuju ma čni podaci o zaposleniku, a između ostalog i njegovo radno mjesto. Registar sadrži samo ona radna mjesta koja su propisana Uredbom. No, u obrazovanju postoje i radna mjesta koja nisu bila definirana Uredbom već uputom Ministarstva prosvjete i športa iz 2001. godine – tzv. Modelom prevođenja. U nastojanju da se i ta radna mjesta uvrste u Uredbu, kako bi ista sadržavala sva radna mjesta koja danas postoje u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja, te kako bi se izbjegle pogreške prilikom odabira radnog mjesta zaposlenika u Registru, pristupilo se izmjeni članka 7. Uredbe.

ŠKOLSTVO

UDK 347.2

ke koji radi na radnom mjestu učitelja matema ke) je već stekao radno iskustvo u zanimanju za koje se plaća se obračunava prema nešto nižem koeficijentu školovao u trajanju duljem od trajanja pripravničkog – 1,124. staža – više nije pripravnik. Dakle, i pored toga što U ovom konkretnom primjeru, diplomirani inženjer ovaj učitelj više nije pripravnik, on se ipak smatrao elektrotehnike ima jednaku razinu stručne spreme početnikom iz jednog jedinog razloga – nije imao pokao i učitelj matema ke (visoka stručna sprema), ali ložen stručni ispit. nema jednaku vrstu obrazovanja. Stoga je u Uredbu uvršteno radno mjesto učitelja, nastavnika, stručnog suradnika, odgajatelja – bez odgovarajuće vrste obrazovanja. Treba naglasi da zapravo nije riječ o novom radnom mjestu već o radnom mjestu učitelja, koje postoji u školama dugi niz godina – još od 2001. godine – samo do sada nije bilo propisano Uredbom već tzv. Modelom prevođenja.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

U dosadašnjoj se praksi za takvo radno mjesto koris o naziv učitelja koji nestručno izvodi nastavu; u žargonu je bio uvriježen termin: „nestručno zastupljena nastava“. Kako sam pojam: „nestručno zastupljena nastava“, zvuči degradirajuće i može doves do pogrešnih zaključaka tj. do zaključka da je kvaliteta rada diplomiranog inženjera elektrotehnike, koji radi na radnom mjestu učitelja matema ke – nezadovoljavajuća, izmijenjen je i naziv radnog mjesta, pa će se umjesto naziva: „učitelj koji nestručno izvodi nastavu“, koris naziv: „učitelj bez odgovarajuće vrste obrazovanja.“

Upravo zbog dvojbi u primjeni te činjenici da se početnici razlikuju od pripravnika, izmjenom Uredbe ova se dvojba nastoji ukloni . Koeficijent radnog mjesta učitelja bez položenog stručnog ispita nešto je niži (1,124) u odnosu na radno mjesto učitelja (1,325) koji ima položen stručni ispit. Stoga je u svim radnim mjes ma pojam početnik zamijenjen pojmom bez položenog stručnog ispita.

4. Učitelji zatečeni u radnom odnosu 8. siječnja 1991. godine

U Uredbu je uvršteno radno mjesto učitelja zatečenih 8. siječnja 1991. godine u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u osnovnoj školi sa završenom učiteljskom školom kao i učitelja zatečenih 8. siječnja 1991. godine u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u glazbenim i plesnim školama sa završenom glazbenom školom. Pripadajući koeficijent za ove zatečene učitelje iznosi 1,235. Radi se o učiteljima s nižom razinom spreme od potrebne (sa srednjom stručnom spremom), kojima je zakonom omogućeno 3. Početnici da nastave obavlja poslove radnog mjesta učitelja Određena radna mjesta u školama u svom nazivu na kojemu su zatečeni u trenutku stupanja na snagu sadrže riječ: početnik. Primjerice, učitelj nastavnik, određenih zakonskih izmjena. stručni suradnik, odgajatelj – početnik ili medicinska sestra – početnik ili strukovni učitelj – početnik itd. Takvih učitelja, koji su sada već davne 1991. godine Pojam početnika u praksi je izazivao dvojbe u škola- zatečeni u sustavu s nižom razinom stručne spreme ma, jer su se često puta početnici poistovjećivali s pri- u odnosu na potrebnu spremu propisanu zakonskim propisima nema puno u sustavu, jer se uglavnom radi pravnicima, što među m, nije bilo isto. o generaciji zaposlenika koji odlaze u mirovinu. Naime, prema tzv. Modelu prevođenja, početnicima su se smatrali svi zaposlenici koji nemaju položen 5. Učitelji koji u plesnim školama izvode stručni ispit. To ne znači da su to nužno morale bi nastavu plesa osobe bez radnog iskustva; njihov radni staž nije bio relevantan, jer su se početnicima smatrale i osobe s U Uredbu je uvršteno i radno mjesto učitelja koji u radnim iskustvom kao i osobe bez radnog iskustva; plesnim školama izvode nastavu plesa s pripadajuosnovni je kriterij bila činjenica da nemaju položen ćim koeficijentom 1,164 te radno mjesto učitelja koji stručni ispit. Primjerice, ako se na radnom mjestu uči- u plesnim školama izvodi nastavu plesa – bez polotelja zaposlila osoba koja se prvi put zapošljava u školi ženog stručnog ispita s pripadajućim koeficijentom u zanimanju za koje se školovala, a prethodno je već 0,984. Ova su radna mjesta i do sada su postojala u stekla radno iskustvo u zanimanju za koje se školova- sustavu obrazovanja, ali nisu bila definirana Uredbom. la u trajanju duljem od trajanja pripravničkog staža ista se smatrala početnikom – jednako kao i osoba 6. Strukovni učitelji bez ikakvog radnog iskustva u zanimanju za koje se Radno mjesto strukovnog učitelja nije novo radno školovala, a sve to zbog činjenice da ni jedna ni druga mjesto; ono je i do sada bilo propisano Uredbom no nemaju položen stručni ispit. zadnjom se izmjenom promijenio naziv radnog mjeS druge strane, učitelj koji se prvi put zapošljava u sta. Naime, bilo je potrebno napravi jasnu razliku školi u zanimanju za koje se školovao, a prethodno između strukovnog učitelja s višom stručnom spre-

UDK 347.2

ŠKOLSTVO

odredbama (čl. 156., st. 1.) propisao da tajnik školske ustanove, koji se na dan stupanja na snagu ZOOOSŠ-a zatekne u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u školskoj ustanovi, a nema vrstu i razinu obrazovanja Tako se sada, primjerice, iz samog naziva radnog propisanu ZOOOSŠ-om, može nastavi obavlja pomjesta strukovnog učitelja sa završenim preddi- slove svog radnog mjesta. plomskim sveučilišnim ili preddiplomskim stručnim Dakle, ZOOOSŠ je omogućio i zaposlenicima koji nestudijem, strukovnog učitelja s višom stručnom maju potrebnu razinu obrazovanja (a to su u ovom spremom prema ranijim propisima (1,164) može vi- slučaju zaposlenici sa srednjom stručnom spremom), dje da se radi o strukovnom učitelju s višom razinom koji su u trenutku stupanja na snagu navedenog Zastručne spreme u odnosu na naziv radnog mjesta kona bili zaposleni na radnom mjestu tajnika na nestrukovnog učitelja (1,034) koji se odnosi na strukov- određeno radno vrijeme, da nastave obavlja poslonog učitelja sa srednjom stručnom spremom. ve tog radnog mjesta. No, s druge strane, oni prema Isto pravilo vrijedi i u nazivima radnih mjesta strukov- odredbama Zakona o plaćama u javnim službama ne nih učitelja koji su napredovali u zvanje savjetnika i mogu ima jednaki koeficijent za obračun plaće kao mentora; primjerice, za radno mjesto strukovnog i tajnici s višom ili visokom stručnom spremom. Stoučitelja sa završenim preddiplomskim sveučilišnim ga je ovom izmjenom Uredbe uvršteno radno mjesto ili preddiplomskim stručnim studijem, strukovnog tajnika školske ustanove, koji je u radnom odnosu na učitelja s višom stručnom spremom prema ranijim neodređeno vrijeme sukladno prijelaznim odredbapropisima – savjetnika pripadajući koeficijent izno- ma Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i sredsi 1,341 dok za radno mjesto strukovnog učitelja – njoj školi, a koji nema potrebnu vrstu i razinu obrazosavjetnika – pripadajući koeficijent iznosi 1,173, jer vanja. Pripadajući koeficijent za ovo radno mjesto je se radi o strukovnom učitelju sa srednjom stručnom 0,970.

mom i strukovnog učitelja sa srednjom stručnom spremom. Budući da i strukovni učitelji mogu napredova u zvanje savjetnika i mentora, razlika je trebala bi vidljiva i u nazivima h radnih mjesta.

spremom, koji je napredovao u zvanje savjetnika.

7. Zdravstveni tehničari i fizioterapeu

Jedna od značajnijih izmjena Uredbe odnosi se na radna mjesta pomoćno-tehničkog radnika, spremačice, por ra, vratara-telefoniste-pazikuće, pomoćne poslove u kuhinji, čuvarske poslove, poslove pranja, glačanja i šivanja, koja su uvrštena u Uredbu tako da je uvrštena potpuno nova grupa radnih mjesta u članku 7. Uredbe – skupina Radnih mjesta IV. vrste, koja do sada u tom članku nije postojala. Razlog tomu upravo je situacija o kojoj se govorilo u uvodnom dijelu članka te ujedno i česta praksa u školskim ustanovama; primjerice, kada se na radnom mjestu spremačice zaposli osoba sa srednjom, višom ili visokom stručnom spremom.

Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi – ZOOOSŠ (čl. 105., st. 16.) propisano je da poslove tajnika može obavlja osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij pravne, odnosno stručni studij upravne struke. Među m, na dan stupanja na snagu ZOOOSŠ-a (23. srpnja 2008. godine) u školskim je ustanovama određeni broj zaposlenika bio zatečen na radnom mjestu tajnika bez potrebne stručne spreme. Stoga je ZOOOSŠ u svojim prijelaznim i završnim

10. Ostali radnici TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

8. Tajnici školske ustanove

U Uredbu su uvrštena radna mjesta: domara, ložača, kuhara, vozača i školskog majstora s pripadajućim koeficijentom 0,776. Budući da je za ova radna mjesta potrebna srednja stručna sprema, ista su uvrštena u skupinu Radnih mjesta III. vrste. Radi se o radnim mjes ma koja su i do sada postojala u osnovnim i srednjim školama, ali u Uredbi nisu bili izrijekom navedena pod m nazivom, već se koris o naziv radnih mjesta iz članka 1. Uredbe - Ostala radna mjesta III. vrste (0,776). Razlog uvrštavanja ovih radnih mjesta je nastojanje da se ista preciziraju kako bi se izbjegle bilo kakve zabune u provedbi Uredbe.

Radno mjesto medicinske sestre nije novo u Uredbi; ono je i do sada bilo propisano samo se ovaj put promijenio naziv radnog mjesta na način da su dodane riječi zdravstveni tehničar i fizioterapeut tako da sada naziv tog radnog mjesta glasi: medicinska sestra /zdravstveni tehničar i fizioterapeut. Razlog je u tomu što radna mjesta zdravstvenog tehničara i fizioterapeuta postoje u školama te ih je trebalo i formalno-pravno uvrs u Uredbu. Pripadajući koeficijent za obračun bruto plaće zaposlenima na ovim radnim mjes ma iznosi 1,067 (Radna mjesta II. vrste ). U skupini Radnih mjesta III. vrste (za radna mjesta u ovoj skupini potrebna stručna sprema je srednja stručna sprema) naziv radnog mjesta medicinske sestre izmijenjen je i glasi: medicinska sestra/zdravstveni tehničar, a pripadajući koeficijent iznosi 0,941.

9. Domar, ložač, kuhar, vozač, školski majstor

ŠKOLSTVO

U takvim je situacijama dolazilo do zabune tako da se takvim zaposlenicama dodjeljivao koeficijent sukladno njihovoj stručnoj spremi, a ne sukladno poslovima radnog mjesta koje obavljaju. Pojasnit će se na primjeru radi boljeg razumijevanja: osoba koja radi na radnom mjestu spremačice (a to su poslovi najniže razine složenos za koje je potrebna niža stručna sprema) treba dobi plaću za to radno mjesto, neovisno o tomu što ima, primjerice, visoku stručnu spremu. Zaposlenica ostvaruje pravo na plaću za poslove koje obavlja; činjenica da ima višu razinu stručne spreme od potrebne, neće za nju znači i veću plaću. Upravo se ovakvim uvrštavanjem ove grupe poslova, s preciznim navođenjem radnih mjesta, nastoji olakša provedba Uredbe u praksi.

11. Povećanje koeficijenata nastavnom osoblju i stručnim suradnicima Ovom izmjenom Uredbe koja je stupila na snagu 1. travnja 2014. godine nisu samo uvrštena određena radna mjesta i promijenjeni nazivi nekim, već postojećim, radnim mjes ma već su promijenjeni i koeficijen složenos poslova nastavnom osoblju i stručnim suradnicima, tako da su koeficijen povećani za 8 % onima koji su napredovali u zvanje savjetnika, za 6 % onima koji su napredovali u zvanje mentora, a ostalima za 3,5 %. Povećanje koeficijenata znači povećanje osnovnih plaća, a veća osnovna plaća pozi vno će se odrazi i na povećanje dodataka na plaću na koje određeni zaposlenik ostvaruje pravo (dodatak za smjenski rad, prekovremeni rad i drugo), jer što je osnovna bruto plaća veća, više vrijede i dodaci na plaću, koji se izračunavaju na osnovnu bruto plaću.

12. Ravnatelji – izmjena Uredbe 12. prosinca 2013. godine1 U ovom članku također treba spomenu i prethodnu izmjenu Uredbe od 12. prosinca 2013. godine kojom su izmijenjeni nazivi radnih mjesta ravnatelja školskih ustanova, propisanih također člankom 7. Uredbe (Položaji I. vrste). Izmjenom su pojašnjene granice u

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Treba napomenu da su koeficijen povećani samo nastavnom osoblju i stručnim suradnicima tj. učiteljima, nastavnicima, odgajateljima i stručnim suradnicima. Nenastavnom osoblju, u koje se ubrajaju ravnatelji, tajnici, računovođe, kuhari, domari i ostali, koeficijen složenos poslova nisu povećani. Stoga je, primjerice, koeficijent radnog mjesta medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom (0,941) ostao is .

Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u javnim službama (NN, br. 151/13). 1

UDK 347.2

broju učenika kao kriterija za odabir odgovarajućeg radnog mjesta ravnatelja. Primjerice, Uredbom je do sada bilo propisano radno mjesto ravnatelja srednje škole do 300 učenika (s pripadajućim koeficijentom od 1,765), te radno mjesto ravnatelja srednje škole do 600 učenika (s pripadajućim koeficijentom od 1,920). Dakle, o broju učenika srednje škole ovisi visina koeficijenta (plaća) radnog mjesta ravnatelja, pa tako ravnatelj srednje škole s više od 300 učenika ima veću plaću od ravnatelja srednje škole s manje od 300 učenika. No, što je s plaćom ravnatelja srednje škole koja ima graničan broj tj. točno 300 učenika? U praksi se znalo pojavi pitanje po kojemu koeficijentu obračuna plaću ravnatelju u tom slučaju; je li to radno mjesto ravnatelja srednje škole do 300 učenika ili radno mjesto ravnatelja srednje škole do 600 učenika? Izmjenom Uredbe u prosincu 2013. godine precizirala se granica u broju učenika upravo u nastojanju da se takve dvojbe eliminiraju, pa tako koeficijent za radno mjesto ravnatelja srednje škole koja ima točno 300 učenika iznosi 1,765, jer je izmjenom Uredbe definirano radno mjesto ravnatelja srednje škole do 300 učenika i radno mjesto ravnatelja srednje škole od 301 do 600 učenika. Ili još preciznije, da bi ravnatelj srednje škole imao koeficijent 1,920 škola mora ima najmanje 301 učenika. Nadalje, u ovoj je skupini radnih mjesta izmijenjen i naziv radnog mjesta: ravnatelja specijalne ustanove sa š ćenicima, i glasi: ravnatelj ustanove s posebnim programima za djecu s teškoćama. Ova je izmjena isključivo terminološke prirode, jer ne postoje specijalne ustanove već ustanove za djecu s teškoćama. Također je riječ: š ćenika, promijenjena u riječ: učenika. Glede ove izmjene važno je naglasi razliku između š ćenika i učenika odgojno-obrazovne ustanove. Naime, ustanove koje rade s djecom s teškoćama u razvoju u pravilu provode odgojno-obrazovne programe za djecu od vr ćke dobi pa do odraslih osoba. Sve su to š ćenici ustanove (termin koji se koris u sustavu socijalne skrbi). Među m, članak 7. Uredbe odnosi se na plaće zaposlenika školskih ustanova, a ne ustanova socijalne skrbi, te se stoga kao kriterij za visinu plaće ravnatelja školske ustanove uzima broj učenika (dakle djece koja pohađaju osnovnoškolski i srednjoškolski obrazovni program), a ne ukupan broj š ćenika.

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite mail na:

centar@ m4pin.hr

UDK 351.1

LOKALNA SAMOUPRAVA

Povreda načela jednakos građana u općim ak ma JLS-a Desanka Sarvan * U ovom članku ukazujemo na praksu propisivanja plaćanja posebnih naknada od predstavničkog jela pojedinih JLS-a, kojima se određuju novčane naknade za različite namjene, te naknade nisu utemeljene na odredbama zakona. Sadržaj članka – retrospek vnog prikaza raznih zakonski neutemeljenih akata JLS-a, inspiriran je presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: Usoz-36/2012-7 od 11. prosinca 2013. godine (NN, br. 7/14).

1. Uvod

ESP, Odluka od 13. rujna 1991. godine, predmet C-33/90, Komisija pro v Republike Italije, Zbirka odluka str. I-5987, točka 24.

Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

3 Do stupanja na snagu Zakona o upravnim sporovima (NN, br. 20/10 i 143 /12) o sukladnos općih akata predstavničkog jela JLS-a i JP(R)S-a odlučivao je Ustavni sud Republike Hrvatske temeljem odredbi Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN, br. 49/02).

integracija, vodi k tomu da države članice moraju osigura snažnije oblike nadzora u odnosu na lokalne i Visoki upravni sud Republike Hrvatske odlučuje o zaregionalne vlas 2. konitos općih akata koje donose predstavnička jela jedinica lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) i 2. Doprinos za javnu rasvjetu jedinica područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JP(R)S), stavak 3., članka 12. Zakona o uprav- Ustavni sud Republike Hrvatske3 ukinuo je odredbe nim sporovima (NN, br. 20/10 i 143 /12). Odlučivanje Odluke Općinskog vijeća Općine B. o financiranju o zakonitos općih akata h jedinica ima veliki značaj troška energije i održavanja javne rasvjete na područza ostvarenje ustavnog načela jednakos građana, jer ju Općine B., klasa: 363-01/01-02/1, urbroj: 2186/02se me sprječava primjena nezakoni h odredbi općih 01-3/4 od 9. listopada 2001. godine odlukom broj akata koji stavljaju građane na području h jedinica u U-II-2369/2001 i od 20. ožujka 2002. godine (NN, br. 36/02). Tom Odlukom propisano je da će se od 1. sineravnopravan odnos prema drugim građanima. ječnja 2002. svim potrošačima na području Općine B. Uloga Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u obračunava i naplaćiva doprinos od 5 % na iznos odlučivanju o zakonitos općih akata JLS-a i JPRS-a računa za utrošenu električnu energiju, a radi osiznačajna je i zbog sprječavanja povreda prava EU, guranja sredstava za financiranje troškova javne koje mogu bi počinjene primjenom nezakoni h oprasvjete, od čega 3 % otpada na trošak energije javćih akata h jedinica prema obvezama koje je Repune rasvjete, a 2 % za održavanje i proširenje javne blika Hrvatska preuzela pristupanjem EU. Kako su za rasvjete (čl. 1. i čl. 2.), da će poslove oko obračuna i neispunjavanje preuze h obveza prema EU odgovornaplate sredstava iz članka 1. obavlja HEP DP Elekne izravno države-članice, one su obvezne poduze tra V., a da će se tromjesečno između predstavnika mjere i osigura , da lokalne vlas na koje su preElektre i Općine izvrši kontrolni obračun prihoda i nesene ovlas , to i ostvare. Kako su države-članice izdataka iz osnove namjenski prikupljenih sredstava (tj. središnja državna vlast) odgovorne za pogreške za javnu rasvjetu (čl. 3.). Određeno je, konačno, da lokalnih i regionalnih vlas , postavlja se zahtjev da Odluka stupa na snagu danom objave u službenom središnja vlast država članica osigura instrumente glasilu (čl. 4.) nadzora za izvršavanje obveza prema pravu EU: države članice moraju osigura da se pogreške lokalnih ili regionalnih vlas utvrde na vrijeme, te nacionalno 2 Pravo EU neutralno je prema unutrašnjoj podjeli snage između pravo mora predvidje dovoljne mogućnos da bi se nacionalnih razina vlas - to je predmet nacionalnog ustavnog prato učinilo. Ovi zahtjevi proizlaze iz temeljnih načela va. U tom smislu, ostavlja se otvorenim mogućnost različitog ustroprava EU – načela lojalnos , načela jedinstvene prija državne vlas , primjerice: centraliziranog sustava država članica, mjene prava, te odgovornost države članice za štetu1. kao što je to, primjerice u Francuskoj, te federalnu strukturu kao što je u Njemačkoj, Španjolskoj ili Belgiji, kao i sustav decentralizirane Odgovornost središnje vlas , kao rezultat europskih unitarne države koji postoji u Nizozemskoj.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 351.1

Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da osporavana Odluka nije u suglasnos s odredbama članaka 5. i članka 14., stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, te da nije donesena na temelju i pozivom na Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 i 59/01 – dalje u tekstu: ZKG), već je njezin donositelj Odluku utemeljio isključivo na odredbi članka 40. Statuta Općine B. (Službeni vjesnik V. županije, br. 4/94). Sud je utvrdio kako je osporavana Odluka u sadržajnom pogledu u suprotnos s odredbama ZKG-a, i to članka 3. stavka 1. točke 13., članka 3. stavka 15., članka 19. stavka 1. i članka 22. stavka 1., za m s odredbama Zakona o elektroprivredi (NN, br. 31/90, 47/90, 61/91, 26/93 i 78/94), i to članka 22. alineje 8., te s odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, i to članka 68. stavka 3. (NN, br. 33/01 – dalje u tekstu: ZLP(R) S/01).

električnu energiju. Prema Općim uvje ma za isporuku električne energije (NN, br. 8/91, 61/92, 70/92 i 78/93) električna energija se potrošačima isporučuje na temelju ugovora između potrošača i isporučitelja, koji sadrži i odredbe o cijeni električne energije, odnosno o tarifnim stavovima na temelju kojih se ta cijena utvrđuje.

Člankom 5. Ustava propisano je da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju bi u suglasnos s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Pored toga, propisano je da je svatko dužan drža se Ustava i zakona i poš va pravni poredak Republike Hrvatske, te je člankom 14., stavkom 2. Ustava propisano da su svi pred zakonom jednaki. U tom smislu građanima pripada pravo na ravnopravan položaj i u odnosu na financiranje javnih potreba, u što svakako spadaju i troškovi javne rasvjete. Stoga će jednakost građana bi osigurana samo u slučaju da sve pravne i fizičke osobe plaćaju isključivo one doprinose na koje ih obvezuje zakon ili na zakonu utemeljene odluke jedinica lokalne i područne samoupravu. U svezi s m, članak 3. stavak 1. točka 13. ZKG-a propisuje sljedeće: »Komunalne djelatnos u smislu ovog Zakona su: (...) 13. javna rasvjeta.«. Istom zakonskom odredbom, u stavku 15., propisano je: »Pod javnom rasvjetom razumijeva se upravljanje i održavanje javne rasvjete i utrošak električne energije.«. Člankom 19. stavkom 1. istog Zakona propisan je način financiranja komunalnih djelatnos na sljedeći način: »Komunalnom naknadom osiguravaju se sredstva za financiranje obavljanja sljedećih komunalnih djelatnos : (...) 6. javna rasvjeta.« Člankom 22. stavkom 1. Zakona propisano je sljedeće: »Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za: (...) 8. javnu rasvjetu, financira se iz: 1. komunalnih doprinosa, 2. proračuna jedinice lokalne samouprave, 3. donacija, 4. drugih izvora utvrđenih posebnim propisima.«.

3. Fes valska pristojba

Pored toga, Zakonom o elektroprivredi, člankom 22., propisano je da se Općim uvje ma za isporuku električne energije definiraju odnosi između isporučitelja i korisnika električne energije, a uvje sadrže, pored ostalog, i način obračuna i naplate za korištenu

Konačno, člankom 68., stavkom 3. ZLP(R)S/01 određene su vrste prihoda jedinica lokalne, odnosno područne samouprave. Točkom 8. navedene zakonske odredbe propisano je da, pored taksa vno nabrojanih izvora prihoda, te jedinice mogu ostvariva i druge prihode utvrđene zakonom. Prema tomu, jedinice lokalne i područne samouprave u prikupljanju prihoda ograničene su zakonom, pa se uvođenje doprinosa za javnu rasvjetu na način kako je to učinjeno osporavanom Odlukom pokazuju nezakoni m.

Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske Broj: U-II-2623/2002 od 22. ožujka 2006. godine (NN, br. 43/06), ukinuta je Odluka o fes valskoj pristojbi koju je donijelo Gradsko vijeće Grada D. 12. rujna 2002. („Službeni glasnik“ Grada D., br. 7/02.). Osporenom odlukom, propisuje se da su dužni plaća fes valsku pristojbu: a) građani koji se u turis čkom mjestu na području Grada D., izvan svojeg prebivališta, koriste uslugama noćenja u smještajnim objek ma u kojima se obavlja ugos teljska ili turis čka djelatnost, b) vlasnici kuća ili stanova za odmor u takvom turis čkom mjestu i sve osobe koje u toj kući ili stanu borave, c) kao i vlasnici plovila na vezu u luci nau čkog turizma dok na plovilu borave, kao i sve osobe koje na tom plovilu borave, d) strani državljani koji se koriste uslugama noćenja u smještajnim objek ma u kojima se obavlja ugos teljska ili turis čka djelatnost, e) odnosno strani državljani koji su vlasnici plovila na vezu u luci nau čkog turizma dok na plovilu borave, kao i sve osobe koje na tom plovilu borave. Osobe navedene u osporenoj Odluci dužne su fes valsku pristojbu plaća po ostvarenom noćenju, za razdoblje od 1. srpnja do 31. kolovoza, s primjenom od 1. siječnja 2003. godine. Visinu pristojbe utvrđuje Gradsko poglavarstvo Grada D. u drugoj polovici tekuće godine za iduću. Fes valska je pristojba prihod Javne ustanove »D. ljetne igre«, koji se u cijelos raspoređuje Javnoj ustanovi »D. ljetne igre« i koris se za financiranje programa »D. ljetnih igara«. Osporenom Odlukom se također propisuju i određena oslobođenja i olakšice, za m način i rokovi uplate fes valske pristojbe, nadzor nad naplatom, kao i prekršajne sankcije za postupanje pro vno odredbama osporene Odluke.

UDK 351.1

Na temelju analize zahtjeva Vlade Republike Hrvatske, mjerodavnih odredaba Statuta Grada D. te mjerodavnih zakonskih odredaba, Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da osporena Odluka nije u suglasnos s odredbama članka 5. i članka 14., stavka 2. Ustava, te da osporena Odluka nije u suglasnos s odredbama mjerodavnih zakona, i to Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01 i 60/01 – dalje u tekstu: ZLP(R)S/01), Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01 – dalje u tekstu: ZFJLP(R)S/01), Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (NN, br. 47/90 i 27/93), te Zakona o kazališ ma (NN, br. 61/91, 50/95, 13/97 i 127/00).

Na temelju odredbe članka 19. istog Zakona, u okviru sredstava prikupljenih iz navedenih izvora prihoda, općine, gradovi i županije u svojem samoupravnom djelokrugu obavljaju osobito poslove, koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanis čko planiranje, komunalne djelatnos , brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaš tu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaš tu potrošača, zaš tu i unapređenje okoliša te protupožarnu i civilnu zaš tu. Člankom 29. ZFJLP(R)S/01 propisani su vlas izvori sredstava općine i grada. Ti izvori su: a) prihodi od vlas te imovine, b) općinski odnosno gradski porezi, c) novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propisuje grad odnosno općina, d) upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom, e) boravišne pristojbe u skladu s posebnim zakonom, f) komunalne naknade, doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom, g) naknade za uporabu javnih, općinskih ili gradskih površina, g) drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom. Člankom 1. Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi propisano je da Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine donose program javnih potreba u kulturi, te za njihovo provođenje osiguravaju sredstva iz svojih proračuna u skladu sa zakonom. Člankom 2. istog Zakona propisano je da ustanove i druge organizacije kulture mogu stjeca i vlas te prihode, i to obavljanjem svoje djelatnos , naknadama za obavljanje usluga, prodajom usluga i proizvoda na tržištu, donacijama, sponzorstvom, poklonima i na drugi način, u skladu sa zakonom. Isto, prema članku 44a. Zakona o kazališ ma, ministar kulture može pravilnikom uredi pitanja u svezi sa statusom, ustrojstvom i financiranjem fes vala.

U slučaju „D. ljetnih igara“, ministar kulture je 3. srpnja 2002. donio Pravilnik o statusu, ustrojstvu i financiranju „D. ljetnih igara“, kojim su ljetne igre određene kao kazališna i glazbeno-scenska manifestacija od nacionalnog značenja i od interesa za Republiku Hrvatsku. Kao izvori prihoda „D. ljetnih igara člankom

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Člankom 68., stavkom 1. ZLP(R)S/01 propisano je da jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ima prihode kojima, u okviru svog samoupravnog djelokruga, slobodno raspolaže. Prema član-

ku 68., stavku 3. istog Zakona, prihodi jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave su: a) općinski, gradski, odnosno županijski porezi, prirezi, naknade, doprinosi i pristojbe, b) prihodi od stvari u vlasništvu jedinice i od imovinskih prava, c) prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu jedinice, odnosno onih u kojima ona ima udio ili dionice, d) prihodi od naknada za koncesije koje daje predstavničko jelo jedinice, e) novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propisuje jedinica u skladu sa zakonom, f) udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom, g) sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu, h) drugi prihodi određeni zakonom.

Navedena utvrđenja Ustavnog suda Republike Hrvatske temelje se na odredbi članka 5. Ustava, kojom je propisano je da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju bi u suglasnos s Ustavom, a ostali propisi moraju bi u suglasnos s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan drža se Ustava i zakona i poš va pravni poredak Republike Hrvatske, te članak 14., stavak 2. Ustava, kojim je propisano da su svi pred zakonom jednaki. Sukladno navedenoj odredbi članka 14., stavka 2. Ustava, građani imaju pravo na jednak položaj i pri financiranju javnih potreba, pa tako i pri financiranju potreba iz oblas kulture. Jednakost građana osigurana je samo u slučaju ako sve pravne i fizičke osobe plaćaju one doprinose na koje ih obvezuju zakon ili odluke jedinica lokalne i područne samouprave utemeljene na zakonu. Pritom zakoni iz kojih takve obveze proizlaze moraju bi utemeljeni na Ustavu, a drugi propisi, uključujući i odluke jedinica lokalne i područne samouprave, moraju bi utemeljene na Ustavu i zakonu, sukladno odredbama članka 5. Ustava.

LOKALNA SAMOUPRAVA

3. Pravilnika predviđeni su: a) državni proračun, b) proračun D-N. županije, c) proračun Grada D., d) prihodi ostvareni djelatnošću Igara, e) prihodi od sponzorstva, zaklada, fondacija, darova, f) drugi izvori u skladu sa zakonom. Statutom Javne ustanove u kulturi „D. ljetne igre“ (pročišćeni tekst od 4. kolovoza 2002., koji obuhvaća Statut od 23. studenoga 2000. i Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta od 21. ožujka 2002.) utvrđeno je da su „D. ljetne igre“ javna ustanova, čiji je osnivač i vlasnik Grad D. (članci 2. i 3. Statuta). Prema odredbi članka 29. istog Statuta, sredstva za obavljanje djelatnos „Dubrovačkih ljetnih igara“ osiguravaju se iz: a) proračuna Grada D. i D-N. županije, b) državnog proračuna, c) proračuna ostalih jedinica lokalne samouprave na temelju programa djelatnos , d) iz obavljanja registrirane djelatnos , e) iz donacija i legata, te f) iz drugih izvora u skladu sa zakonom. Iz navedenih općih podzakonskih akata – Pravilnika i Statuta Dubrovačkih ljetnih igara, razvidno je da su izvori financiranja „D. ljetnih igara“ m ak ma u cijelos uređeni, i to u skladu s mjerodavnim zakonima.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Iz svega izloženog proizlazi da uređivanje statusa, ustrojstva i financiranja „D. ljetnih igara“, kao javne ustanove, odnosno manifestacije (fes vala) od nacionalnog značenja i od interesa za Republiku Hrvatsku, unatoč činjenici da se radi o javnoj ustanovi čiji je osnivač i vlasnik Grad D., u okviru svojeg samoupravnog djelokruga (čl. 7., al. 2. Zakona o ustanovama; NN br. 76/93.), ne pripada u nadležnost Gradskog vijeća Grada D., u smislu članaka 16. i 31. Statuta Grada D., na način da bi Gradsko vijeće Grada D. bilo ovlašteno propisiva nove vrste izvora financiranja potreba odnosno poslova iz oblas kulture (kao i bilo koje druge oblas ), a da takvi izvori financiranja nisu utvrđeni mjerodavnim zakonima.

Naime, u konkretnom slučaju, člankom 9. osporene Odluke propisano je da je »fes valska pristojba prihod Javne ustanove D. ljetne igre«. Nadalje je propisano da se prikupljena sredstva fes valske pristojbe u cijelos : raspoređuju Javnoj ustanovi „D. ljetne igre“. Prema tomu, pravna priroda prihoda od (fes valske) pristojbe definirana je najprije kao vlas prihod te ustanove, da bi daljnja formulacija upućivala na to da se radi o prihodu Grada D. koji se raspoređuje Javnoj ustanovi „D. ljetne igre“. Sukladno odredbama mjerodavnih zakona koji uređuju načine financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i načine financiranja javnih potreba u kulturi, pristojbe utvrđene isključivo kao prihod općine, grada odnosno županije, a i tada su to, kako je izričito propisano, isključivo upravne odnosno boravišne pristojbe, u skladu s posebnim zakonima. Iz svega izloženoga slijedi da su osporenom Odlukom,

UDK 351.1

koju je donijelo Gradsko vijeće Grada D., a kojom to predstavničko jelo, bez zakonske osnove, utvrđuje dodatni vlas izvor prihoda iz posebnih pristojbi građana koje nisu zakonom propisane, povrijeđene odredbe članka 5. i članka 14., stavka 2. Ustava.

4. Turis čka eko-naknada Turizam kao gospodarska djelatnost obuhvaća cjelokupni angažman lokalne zajednice. Turis čku ponudu ne čine samo turis čki smještajni kapacite , već ukupna ponuda usluga, uključivši tu i javne usluge (zdravstvene, kulturne, komunalne i dr.). JLS u Republici Hrvatskoj koje su usmjerene na turis čku djelatnost obvezne su osigura veću razinu standarda komunalnih usluga, a naročito usluga uređenja naselja, održavanja čistoće i zbrinjavanja otpada, te osigura bolju zaš tu okoliša, za što je potrebno izvrši dodatna ulaganja na području h JLS-a. Radi toga JLS često smatraju nedostatnim izvore sredstava iz kojih se osigurava obavljanje navedenih komunalnih i drugih djelatnos i izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te su se već 2002. godine pojavili prijedlozi za propisivanje obveze plaćanja tzv. turis čke eko-naknade, kao mogućeg izvora financiranja navedenih potreba. Koncepcija uvođenja posebne naknade sa ciljem sprječavanja onečišćenja iz kopnenih izvora, odnosno tzv. turis čke eko-naknade prihvaćena je kao ideja od JLS-a, te su pojedine općine i gradovi donijeli opće akte o obezi plaćanja ove naknade4. Koncept obveze plaćanja turis čke eko-naknade obuhvaća5: a) preduvje za razvoj turizma su rekonstrukcija infrastrukture, restrukturiranje turis čkih kapaciteta, očuvanje i unaprijeđenje okoliša, b) naknadu uvodi JLS (grad, općina), c) naknada se uvodi na osnovi ZLP(R)S, Zakona o zaš okoliša (NN br. 82/94 i 128/99) i statuta JLS-a, d) princip naknade proizlazi iz načela onečišćivač plaća, e) naknada se uplaćuje na posebnu stavku žiroračuna jedinice lokalne samouprave, f) obveznici naknade su svi ne-reziden tj. osobe koje borave na području jedinice lokalne samouprave a nemaju prijavljeno mjesto boravka u istoj (gos prijavljeni u hotelskom i privatnom smještaju, te kampovima), te vlasnici nekretnina s prebivalištem izvan jedinice lokalne samouprave i nau čari na vezu V. d. Sarvan: „posebne naknade koje su prihod proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s osvrtom na mogućnost donošenja općeg akta o turis čkoj eko-naknadi, u knjizi: „Upravljanje nekretninama“, str. 213-232, nakladnik Novi Informator, Zagreb, 2004. godine.

Prema tekstu “Sprječavanje onečišćenja iz kopnenih izvora u obalnoj zoni grada H.” – “Razmjena iskustava u razvoju ekonomskih instrumenata u zaš okoliša u Hrvatskoj” – Ministarstvo zaš te okoliša i prostornog uređenja, Zagreb, 2002. godine

UDK 351.1

LOKALNA SAMOUPRAVA

u akvatoriju jedinice lokalne samouprave, g) naknadu plaća domaćin, odnosno vlasnik nekretnine na osnovi dobivene uplatnice, a za nau čare naknadu naplaćuju eko-redari na licu mjesta u gotovini, h) iznos naknade obračunava se prema broju ostvarenih noćenja ili kvadraturi prostora, odnosno prema paušalnom iznosu prema procjeni broja noćenja godišnje, a na osnovi kvadrature nekretnine za vlasnika nekretnina s prebivalištem izvan jedinice lokalne samouprave, te po osobi za nau čare, i) odluke i kontrola su u nadležnos jela lokalne samouprave, j) visina naknade utvrđuje se različito u razdobljima od 10. lipnja do 20. srpnja, od 21. srpnja do 20. kolovoza i od 21. kolovoza do 30. rujna u tekućoj godini, k) prikupljeni novac koris o bi se za kratkoročne – opera vne zadatke: u svrhu kontrole kvalitete mora u kupališnim zonama, čišćenje, uređenje i održavanje šuma uz plaže, plaža i plitkog mora u gradskoj zoni i na otocima, čišćenje, uređenje i održavanje gradskih parkova i zelenih površina, kao i održavanje čistoće na otocima, plana prioritetnih akvnos u slučaju lokalnih ekoloških incidenata, kao i provođenje zakonskih odredbi zaš te okoliša. Za dugoročne ciljeve i ak vnos prikupljeni novac koris o bi se: kao podrška raznim razvojnim i drugim planovima i programima koji po ču poboljšavanje kvalitete okoliša (alterna vni izvori energije, podizanje ekološke svijes , par cipa vne i druge tehnike uključivanja lokalne zajednice u upravljanje i brigu o okolišu i sl.).

Program iz stavka 1. ovog članka svake će godine do 31. siječnja na prijedlog Turis čke zajednice Grada M. L. i Poglavarstva usvoji Gradsko vijeće Grada M. L. Članak 4. Pravne i fizičke osobe koje pružaju usluge noćenja u kategoriziranim i nekategoriziranim objek ma naplaćuju ekološku pristojbu istodobno s naplatom pružene usluge. Članak 5. Pristojba se plaća po svakom ostvarenom noćenju jekom cijele godine (od 1. siječnja do 31. prosinca), a određuje se u iznosu od 1,60 kn. Pristojbu pod jednakim uvje ma plaćaju i strani državljani. Članak 6. Naplatu pristojbe dužni su vrši svi koji pružaju ili posreduju pri pružanju usluge smještaja u smještajnom objektu sukladno članku 2. ove Odluke. Naknada (provizija) za obavljanje poslova naplate pristojbe iznosi 10% na prikupljena sredstva, odnosno 0,16 kuna po jednom noćenju u kojem je iznosu sadržan PDV.

Naplaćena pristojba u obračunskom razdoblju od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, umanjena za naknadu iz stavka 2. uplaćuje se u roku od 10 dana od isteka posljednjeg dana prethodnog mjeseca, na Koncept turis čke eko-naknade implemen rale su žiro-račun Grada M. L. u svojim općim ak ma pojedine JLS, ali je presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslov- Ovlašćuje se Gradsko poglavarstvo da u slučaju potreni broj: Usoz-36/2012-7 od 11. prosinca 2013. godine be donese upute za provedbu ove Odluke. (NN, br. 7/14) utvrđeno kako za uvođenje navedene Članak 7. naknade nema pravnog osnova, te se ista iskazuje nezakonitom. Presudom je ukinuta Odluka o uvođenju Svako kašnjenje uplate sredstava pristojbe sukladno ekološke pristojbe, koju je donijelo Gradsko vijeće Gra- članku 6. stavku 2. ove Odluke povlači zakonske zateda M. L. (Službene novine P-G. županije, br. 21/2006.). zne kamate. Članak 8. Osporena Odluka o uvođenju ekološke pristojbe glasi: Ova Odluka stupa na snagu osmog dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske Županije, Ovom Odlukom uređuje se način i obveza plaćanja a primjenjiva će se od 1. siječnja 2007. godine.“ ekološke pristojbe na području Grada M. L. Mjerodavni propisi za ocjenu zakonitos navedene Članak 2. Odluke su ZLP(R)S ZFJLP(R)S, Zakon o šumama (NN br. Obveznik plaćanja ekološke pristojbe (u daljnjem tek- 140/05, 82/06, 129/08, 80/09 i 25/12) te Zakon o Fonstu: pristojba) je turist koji ne području Grada M. L., du za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost (NN, br. izvan svog stalnog prebivališta, koris usluge noćenja 107/03 i 144/12). U predmetnoj stvari je osporeni akt u kategoriziranom i nekategoriziranom smještaju, a razmotren s aspekta primjene netom navedenih zakona, s obzirom na to da je Zakon o zaš okoliša (NN, stariji je od 12 godina. br. 82/04 i 28/99), na koji se donositelj Odluke poziva, Članak 3. u međuvremenu prestao važi . Sud ne nalazi valjanu Pristojba će se koris za unapređenje stanja okoliša, osnovu za donošenje predmetne Odluke u odredbi prvenstveno oplemenjivanje i turis čku valorizaciju članka 68. ZLP(R)S koji glasi: „(1) Jedinica lokalne samošuma kroz uvođenje cijelog niza elemenata šumske i uprave i jedinica područne (regionalne) samouprave perivojne arhitekture, sukladno godišnjem Programu. ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog dje„Članak 1.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

LOKALNA SAMOUPRAVA

lokruga slobodno raspolaže. (2) Prihodi jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave moraju bi razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova jela u skladu sa zakonom. (3) Prihodi jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave su: 1. općinski, gradski, odnosno županijski porezi, prirezi, naknade, doprinosi i pristojbe, 2. prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih prava, 3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasništvu, odnosno u kojima ima udio ili dionice 4. prihodi od naknade za koncesiju koje daje njezino predstavničko jelo, 5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zakonom, 6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom, 7. sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu, 8. drugi prihodi određeni zakonom.“

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Ni odredbe članka 2. i 3. ZFJLP(R)S ne mogu bi temelj za donošenje osporene Odluke, jer je odredba članka 2. načelne naravi te određuje da jedinica lokalne i lokalne područne (regionalne) samouprave za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osigurava sredstva u svom proračunu, te osigurava prihode razmjerne rashodima za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga. Prema članku 3. istog Zakona, sredstava kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave raspolažu proizlaze iz vlas h izvora, zajedničkih poreza i od dotacija iz državnog i županijskog proračuna.

UDK 351.1

te za znanstvene radove i programe u području šumarstva iz kojih proizlazi, da se sredstva osiguravaju iz sredstava trgovačkog društva, naknade za korištenje opće korisnih funkcija šuma te sredstvima iz drugih izvora, a koja se pribavljanju na zakonom propisani način i za točno određene namjene, među kojima nije namjena predviđena osporenom Odlukom. Zakon o Fondu za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost (NN, br. 107/03 i 144/12) određuje u članku 12., stavku 1. izvore sredstva za financiranje zaš te okoliša, pa u stavku 1. navodi: a) naknade onečišćivača okoliša, b) naknade korisnika okoliša, c) naknada na opterećivanje okoliša otpadom, te d) posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon. S obzirom na to da je onečišćavanje okoliša promjena stanja okoliša kao posljedica štetnog djelovanja ili izostanka djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih za okoliš, to se korištenje noćenja u smještajnim objek ma ne može smatra ak vnošću, koja dovodi do onečišćavanja i podliježe obvezi plaćanja posebne pristojbe.

Iz svega navedenog Sud je zaključio kako proizlazi da za uvođenje posebne ekološke pristojbe povezane s turis čkim korištenjem objekata na području grada nema temelja u zakonu, te je stoga osporena odluka kao nesuglasna zakonu ukinuta u smislu odredbe članka 86., stavka 3. Zakona o upravnim sporovima (NN, br. 20/10 i 143/12.) s m da prestaje važi daPrema odredbi članka 29. istog Zakona vlas izvori nom objave presude u Narodnim novinama, sukladno općine i grada su prihodi od vlas te imovine, općin- odredbi stavka 4. istog članka Zakona. ski, odnosno gradski porezi, novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sami propišu, 5. Zaključak upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom, bo- JLS su ovlaštene propisiva samo naknade koje su ravišne pristojbe, u skladu s posebnim zakonom, ko- utemeljene u zakonu. Primjerice, naknada, koja je primunalne naknade i doprinosi, te druge naknade utvr- hod proračuna JLS-a i JP(R)S-a, propisana zakonom je đene posebnim zakonom, naknade za uporabu javnih komunalna naknada (čl. 22. ZKG). Općim ak ma predopćinskih i gradskih površina te drugi prihodi utvrđe- stavničkog jela JLS-a ne mogu se propisiva druge ni posebnim zakonom. Iako prema odredbi članka 73. naknade koje nemaju pravno uporište u zakonu. Ins JLS u svom samostalnom djelokrugu donosi odluke i tut nadzora zakonitos općih akata JLS-a i JP(R)S-a od druge opće akte u skladu sa svojim statutom, ista ne iznimne je važnos , stoga je potrebna veća ak vnost može svojim odlučivanjem prekorači postavljene jela nadležnih za postupanje u slučaju nezakonitos zakonske okvire. JLS su u prikupljanju prihoda ogra- pojedinog općeg akta h jedinica (načelnik, gradonaničene zakonom na što netom ci rana odredba član- čelnik, župan, uredi državne uprave, središnja jela ka 29. ZFJLP(R)S jasno upućuje, kada propisuje da pri- državne uprave, Vlada Republike Hrvatske), prema stojbe i druge naknade te drugi prihodi trebaju ima člancima od 78a do 82a ZLP(R)S-a. temelj u posebnome zakonu, što proizlazi i iz hijerarNaročito s obzirom na iznimnu krea vnost koju lokalne hije propisa u kojima je odluka JLS niži akt od zakona. zajednice u Republici Hrvatskoj iskazuju u kreiranju noZakon o šumama, kako to podnositelj navodi, ne pro- vih izvora prihoda pro vno pozi vnom zakonodavstvu, pisuju mogućnost donošenja odluke o ekološkoj pri- kao i nemogućnost ekscepcije ilegalnos tj. isključenja stojbi. Odredbama članaka od 61. do 65. tog Zakona primjene nezakonitog općeg akta od jela uprave, koje uređuju se način prikupljanja financijskih sredstava za obavlja nadzor zakonitos pojedinačnih upravnih akata potrebe gospodarenja šumama i šumskim zemljiš jela uprave JLS, odnosno JP(R)S u drugostupanjskim ma, odnosno za osiguravanje biološke obnove šuma upravnim postupcima po žalbi stranaka.

UDK 658.2

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Novi Pravilnik o gospodarenju otpadom Alan Vajda * Navedenim stručnim radom dajemo pregled najznačajnijih promjena koje je donio novi Pravilnik o gospodarenju otpadom.Navedeni pravilnik objavljen je 20. veljače 2014. godine u Narodnim novinama broj 23/14, te se primjenjuje počevši od 21. veljače 2014. godine, s m da je njegovim stupanjem na snagu prestao važi dosadašnji Pravilnik gospodarenju otpadom (NN, br. 23/07. i 111/07.), te Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba – obrtnika koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba, koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (NN, br. 51/06).

1. Uvod Odredbom članka 182., stavka 2. Zakona o održivom • gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13.) koji je u primjeni od 23. srpnja 2013. godine, utvrđena je obveza Ministarstva zaš te okoliša i prirode Republike Hr• vatske radi donošenja svih podzakonskih akata u svezi s gospodarenjem otpadom i to u prekluzivnom zakonskom roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja ovog Zakona na snagu, te je stoga sukladno odredbi članka 86., stavka 4. ci ranog zakona donesen novi Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN, br 23/14.). Donošenje ovog Pravilnika bilo je neophodno kako bi se ci rani Zakon mogao provodi u praksi. Pravil- • nik sadrži četrnaest Dodataka koji su njegov sastavni dio, a koji između ostalog sadrže brojne obrasce koji pojednostavljuju korisnicima vođenje evidencije • i izvješćivanje nadležnih jela o gospodarenju otpadom. Naime, s m je ostvaren cilj Zakona koji je želio unificira sve postupke od podnošenja Zahtjeva za • izdavanje dozvola odnosno zahtjeva za upis u različite očevidnike do njihovog izdavanja, neovisno od toga koje ih nadležno jelo izdaje.

Alan Vajda, mag. iur., Zagreb.

Mobilno reciklažno dvorište – mobilna jedinica: pokretna tehnička jedinica koja nije građevina ili dio građevine, a služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Odgovorna osoba u pravnoj ili fizičkoj osobi – obrtniku: osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva sukladno propisu, kojim se uređuju trgovačka društva, odnosno vlasnik obrta.

• sadržaj obrasca zahtjeva za izdavanje, odnosno izmjenu dozvole te oblik i sadržaj obrasca dozvole, način izračuna iznosa osiguranja od štete koja može nasta kao posljedica gospodarenja otpadom, sadržaj Elaborata gospodarenja otpadom, izgled i sadržaj obavijes o namjeri ishođenja do-

3. Osnovna terminologija

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Novim Pravilnikom o gospodarenju otpadom propisuje se:

2. Nadležnost

zvole, te izgled i sadržaj oznake s osnovnim podacima o otpadu i djelatnos iz dozvole uvje za sustav upravljačkog nadzora, poslovi osobe odgovorne za gospodarenje otpadom, te način rada reciklažnog dvorišta sadržaj i način vođenja očevidnika prijevoznika otpada, očevidnika posrednika u gospodarenju otpadom, očevidnika trgovaca otpadom, očevidnika reciklažnih dvorišta, očevidnika određenih osoba koje skladište vlas proizvodni otpad, očevidnika energetskih oporabitelja određenog otpada te način upisa u te očevidnike te sadržaj i izgled potvrde način izračuna visine police osiguranja ili jamstva banke za pošiljke otpada koje podliježu no fikacijskom postupku sadržaj i izgled obrasca za dostavu podataka o masi biorazgradivog komunalnog otpada odloženog na odlagalište sadržaj i izgled obrasca: o masi biorazgradivog komunalnog otpada odloženog na odlagalište, o masi otpada odloženog na neusklađeno odlagalište, očevidnika o nastanku i jeku otpada, pratećeg lista za otpad (PLO) i plana gospodarenja otpadom proizvođača otpada (PGO-PO).

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Prodavatelj: fizička osoba (građanin) koja prodaje otpad u postupku trgovanja otpadom na malo. Primarni spremnik: posuda, kanta, kanistar, kontejner, bačva, ku ja, vreća i drugi odgovarajući spremnik koji sprečava rasipanje, razlijevanje i/ili ispuštanje otpada u okoliš. Sekundarni spremnik: spremnik, prihvatni bazen ili tankvana odgovarajućeg volumena i konstrukcije, koji sprječava istjecanje tekućeg otpada iz primarnog spremnika u okoliš. Skladište: građevina ili dio građevine u kojoj se obavlja tehnološki proces skladištenja otpada za potrebe obavljanja djelatnos za koju se izdaje dozvola za gospodarenje otpadom, te prostor u sklopu reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta, pretovarne stanice i poslovnog prostora proizvođača i/ili posjednika otpada.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

4. Uvje gospodarenja otpadom

UDK 658.2

1) da je onemogućeno istjecanje oborinske vode koja je došla u do caj s otpadom: na tlo, u vode, podzemne vode i more 2) da je onemogućeno raznošenje otpada u okolišu, odnosno da je onemogućeno njegovo razlijevanje i/ili ispuštanje u okoliš 3) da građevina ima podnu površinu otpornu na djelovanje otpada 4) da je neovlaštenim osobama onemogućen pristup otpadu 5) da je građevina opremljena uređajima, opremom i sredstvima za dojavu i gašenje požara 6) da su na vidljivom i pristupačnom mjestu obavljanja tehnološkog procesa postavljene upute za rad 7) da je mjesto obavljanja tehnološkog procesa opremljeno rasvjetom 8) da građevina označena sukladno ovom Pravilniku 9) da je do građevine omogućen nesmetan pristup vozilu 10) da je građevina opremljena s opremom i sredstvima za čišćenje rasutog i razlivenog otpada ovisno o kemijskim i fizikalnim svojstvima otpada.

Pravilnikom o gospodarenju otpadom propisane su dvije vrste uvjeta za obavljanje gospodarenja otpadom, odnosno obavljanja djelatnos trgovanja otpa- 5.1.2. Opći uvje za skladište opasnog otpada dom, te stoga razlikujemo: Također, pored gore navedenih uvjeta skladište opa1) uvjete za obavljanje postupka gospodarenja ot- snog otpada treba ispunjava i sljedeće opće uvjete, padom s pripadajućim tehnološkim procesima, a to su: koji je uključen u djelatnost za koju se izdaje do1) da je građevina natkrivena, iznimno građevina ne zvola za gospodarenje otpadom (popis djelatnos mora bi natkrivena, ako se u elaboratu, ovisno gospodarenja otpadom s pripadajućim postupcima o opasnom svojstvu i vrs otpada kojim će se u za koje se izdaje dozvola za gospodarenje otpadom njemu gospodari , iznesu i obrazlože razlozi zbog propisani su Dodatkom I ovoga Pravilnika) kojih građevina ili dio građevine ne mora bi nat2) uvjete za obavljanje djelatnos trgovanja otpakriven, ako posebnim propisima kojima se uređuje dom. gospodarenje posebnim kategorijama otpada nije propisano drugačije 5. Uvje za obavljanje postupka 2) da je onemogućen dotok oborinskih voda na otgospodarenja otpadom pad. Uvje za obavljanje postupka gospodarenja otpadom su opći i posebni uvje , odnosno uvje za obavljanje 5.1.3. Opći uvje za mobilno postrojenje pojedinih tehnoloških procesa. Među m, što se če općih uvjeta za mobilno postro5.1. Opći uvje za obavljanje postupka gospoda- jenje, lokacija na kojoj je postavljeno mobilno postrorenja otpadom su uvje koji se moraju ispuni neo- jenje mora bi ograđena te ispunjava sve uvjete kovisno od toga za koju je djelatnost, postupak, odno- jima mora udovolji građevina ili dio građevine u kosno tehnološki proces zatraženo izdavanje dozvole za joj se obavlja postupak gospodarenja otpadom, osim gospodarenje otpadom, osim ako je što drugo proda je onemogućeno istjecanje oborinske vode, koja je pisano ovim Pravilnikom i posebnim propisima, koji- došla u do caj s otpadom na tlo, u vode, podzemne ma se uređuje gospodarenje posebnim kategorijama vode i more. otpada. 5.2. Posebni uvje za obavljanje postupka gospodarenja otpadom, odnosno uvje za obavljanje po5.1.1. Opći uvje koje moraju ispunjava skladište jedinih tehnoloških procesa su uvje koji se moraju otpada ispuni ovisno od toga za koju je određenu djelatPrema Pravilniku o gospodarenju otpadom, skladište nost, postupak odnosno tehnološki proces zatraženo izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom. Stoga otpada mora ispunjava sljedeće opće uvjete, i to:

UDK 658.2

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

su za postupke gospodarenja otpadom uključeni, u da mora bi opremljeno primarnim spremnicima za skladištenje otpada. Primarni spremnici moraju bi : djelatnost propisani posebni uvje , i to: 1) za sakupljanje otpada uvjet – upis u Očevidnik pri- 1) izrađeni od materijala otpornog na djelovanje uskladištenog otpada jevoznika otpada 2) za oporabu, zbrinjavanje i druge obrade otpada 2) izrađeni na način koji omogućuje sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te po – raspolaganje uređajima, odnosno opremom za potrebi osigura nepropusno zatvaranje obradu otpada 3) za termičku obradu otpada (R1 i D10) – uvje su 3) označeni čitljivom oznakom koja sadrži podatke o nazivu posjednika otpada, ključni broj i naziv otpapropisani propisom, kojim se uređuje termička da, datum početka skladištenja otpada, naziv proiobrada otpada zvođača otpada, te u slučaju opasnog otpada, ozna4) za odlaganje otpada (D1, D2, D3, D4, D5, D7 i D12) ku odgovarajućeg opasnog svojstva otpada, iznimno – uvje su propisani propisom, kojim se uređuje ako tehnološki proces skladištenja otpada uključuje odlaganje otpada samo skladištenje krutog otpada, skladište u ko5) za gospodarenje posebnim kategorijama otpada – jem se obavlja takav tehnološki proces ne mora bi uvje su propisani propisom, kojim se uređuje gosopremljeno primarnim spremnicima već se takav podarenje posebnom kategorijom otpada otpad može skladiš u rasutom stanju, ako se ela6) za tehnološke procese posebni uvje su propisani boratom iznesu i obrazlože razlozi koji opravdavaju Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i Praobavljanje takvog tehnološkog procesa skladištenja vilnikom o gospodarenju otpadom. bez upotrebe spremnika, odnosno ako je to propi5.3. Tehnološki procesi sano posebnim propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada. Prema odredbama članaka 7. – 9. Pravilnika o gospo-

darenju otpadu, tehnološki proces gospodarenja ot5.3.2. Ostali uvje kod skladištenja otpada padom dijelimo na: Podna površina skladišta mora bi lako periva i ot5.3.1. Prikupljanje otpada porna na djelovanje otpada, koji se skladiš , s m da skladište mora bi opremljeno prirodnom ven laciŠto se če obavljanja prikupljanja otpada, on se mora prikuplja vozilom koje je opremljeno s opremom jom, pri čemu skladište u kojem se obavlja tehnološki koja onemogućuje rasipanje, prolijevanje, odnosno proces skladištenja opasnog otpada mora bi pod neispuštanje otpada te širenje prašine i neugodnih mi- prekidnim nadzorom. Tekući otpad i otpad koji sadrži risa, pri čemu vozilo otpada može bi opremljeno tekućine mora se obavlja tako da se u slučaju izliopremom kojom se smanjuje volumen otpada, a ne jevanja ili rasipanja tekućeg otpada spriječi da otpad mijenja masa i vrsta otpada. Među m, u vezi s uvje- dospije u okoliš ili sustav javne odvodnje otpadnih ma opremljenos i označavanja vozila za prikuplja- voda, također skladište otpada mora bi opremljeno nje opasnog otpada i prijevoza na odgovarajući način, sekundarnim spremnikom kapaciteta od najmanje primjenjuju se i odredbe Zakona o prijevozu opasnih 110 % kapaciteta najvećeg primarnog spremnika, odnosno 25 % kapaciteta svih primarnih spremnika. tvari.

5.3.2. Prihvat otpada

Među m, što se če samog postupka skladištenja ot6. Uvje za djelatnost trgovanja otpadom pada, on se mora obavlja tako da se is skladiš odvojeno po: svojstvu, vrs i agregatnom stanju, s m Uvje za obavljanje djelatnos trgovanja otpadom da samo skladište u kojem se obavlja tehnološki pro- propisani su odredbama članaka 10. – 11. Pravilnika o ces skladištenja neopasnog otpada i opasnog otpa- gospodarenju otpadom, što obuhvaća:

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

5.3.3. Skladištenje otpada

Postupak prihvata otpada obuhvaća provjeru dokumentacije o otpadu i vizualni pregled otpada, s m da se provjerom dokumentacije utvrđuje cjelovitost i ispravnost propisane prateće dokumentacije otpada kojeg se preuzima, dok se vizualnim pregledom utvrđuje da otpad koji se preuzima odgovara pratećoj dokumentaciji.

Ako se skladiš Skladištenje tekući otpad nepodudarnih kemijskih svojstava, tada se is ne smije skladiš jedan pored drugog, odnosno is se mora skladiš u odvojenim prostorijama ili u istoj prostoriji, ali u prostorima razdvojenim barijerom. Opasan otpad koji ima svojstvo H1, H2, H3-A, H3-B i/ili H12 mora se obavlja u zatvorenom skladištu i odvojeno od drugog otpada, dok se plinovi otpad skladiš u primarnim spremnicima, koji se mogu herme čki zatvori i koji udovoljavaju posebnim propisima kojima se uređuje oprema pod tlakom.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

• sam postupak kupnje i prodaje otpada u svrhu ostvarivanja dobi ili drugog gospodarskog učinka postupkom trgovanja otpadom na veliko i postupkom trgovanja otpadom na malo • obvezu trgovaca otpadom da moraju bi upisani u očevidnik trgovaca otpadom • obvezu trgovaca da ne smiju od prodavatelja otkupi otpad bez izjave o vlasništvu otpada (Dodatak II Pravilnika) • obvezu da ne smiju otkupi otpad od prodavatelja, koji nema navršenih 18 godina života • obvezu da su dužni prodavatelju izda odgovarajuću potvrdu o preuzetom otpadu • da se postupak trgovanja otpadom na malo obavlja preko žiroračuna, te da se iznimno može građaninu ispla najviše do 100,00 kn u gotovini po jednoj transakciji

UDK 658.2

• provodi kontrolu mjera radi onemogućavanja pristupa neovlaštenim osobama • provodi kontrolu mjera čišćenja i uklanjanja rasutog i/ili razlivenog otpada • vodi evidenciju o izvanrednim događajima • organizira i nadgleda provedbu sustava upravljačkog nadzora sukladno dozvoli • izvijes odgovornu osobu u pravnoj osobi o promjeni propisanih uvjeta iz dozvole • osigura izvršenje mjera određenih rješenjem inspektora zaš te okoliša • osigura vođenje očevidnika o nastanku i jeku otpada za svaku vrstu otpada.

8. Reciklažno dvorište 8.1. Reciklažno dvorište

U svojem radu reciklažno dvorište mora ispunjava Također su propisane obveze koje mora ispunjava opće uvjete za građevinu u kojoj se obavlja postupak trgovac otpadom, koji obavlja postupak trgovanja otgospodarenja otpadom, i to: padom na malo. Naime, on je obvezan u elektronič• da je onemogućeno istjecanje oborinske vode, kom obliku vodi evidenciju o otkupu: koja je došla u do caj s otpadom; na tlo, u vode, • koja sadrži podatke o otkupu otpada na malo od podzemne vode i more prodavatelja, i to: broj osobne iskaznice, OIB, da- • da ima podnu površinu otpornu na djelovanje ottum otkupa, iznos isplaćen prodavatelju za preuzepada otpad po pojedinoj transakciji • da je neovlaštenim osobama onemogućen pristup • čuva evidenciju o otkupu otpada na malo, kao i otpadu izjavu o vlasništvu, odnosno ispravu o preuzetom • da su na vidljivom i pristupačnom mjestu obavljaotpadu najmanje tri godine od dana preuzimanja nja tehnološkog procesa postavljene upute za rad otpada • da je građevina označena sukladno ovom Pravilniku • drugi radni dan tekućeg mjeseca za prethodni mje- • da je građevina opremljena s opremom i sredstvisec, dostavi Agenciji za zaš tu okoliša podatke iz ma za čišćenje rasutog i razlivenog otpada ovisno o evidencije u elektroničkom obliku, na osnovu obrakemijskim i fizikalnim svojstvima otpada đenih podatak ista i izrađuje izvješće koje se do- • da je opremljeno odgovarajućom vagom stavlja Poreznoj upravi i Inspekciji zaš te okoliša, • da je opremljeno video nadzorom, ako se u recinajkasnije četvr radni dan u mjesecu. klažnom dvorištu obavlja trgovanje otpadom Napomena: Izvješće se dostavlja samo za prodava- • zaprima otpad propisan Dodatkom III ovoga Pravilnika i otpad propisom posebnim propisom, koji telja koji je sukladno zaprimljenim podacima od prouređuje gospodarenje posebnom kategorijom otdaje otpada ostvario mjesečni prihod, koji je veći od pada, pri čemu se is mora zaprima odvojeno po polovine minimalne plaće u Republici Hrvatskoj za vrs , svojstvu i agregatnom stanju. proteklu kalendarsku godinu. Također, na glavnom ulazu u Reciklažno dvorište mora 7. Odgovorna osoba za gospodarenje bi istaknuta oznaka koja sadrži sljedeće podatke: reciklažno dvorište, skraćeni naziv trgovačkog društva otpadom ili obrta, broj upisa u očevidnik reciklažnih dvorišta i Odgovorna osoba za gospodarenje otpadom dužna je: radno vrijeme. • osigura gospodarenje otpadom sukladno dozvoli za gospodarenje otpadom 8.2. Mobilno reciklažno dvorište – mobilna • osigura poš vanje zakonskih propisa jedinica • osigura praćenje i provedbu plana postupanja u Mobilno reciklažno dvorište – mobilna jedinica mora slučaju izvanrednih događaja udovoljava sljedećim uvje ma, i to: • sastavi pisane upute rada za obavljanje tehnoloških procesa sukladno Elaboratu i pra njihovo • da mora bi onemogućen dotok oborinskih voda na otpad provođenje

UDK 658.2

• da je mobilno reciklažno dvorište postavljeno tako da je omogućen pristup vozilu, odnosno drugom prometnom sredstvu • da se skladištenje otpada mora obavlja na način kojim se onemogućuje, odnosno sprječava rasipanje i razlijevanje otpada • da utjecaj rada reciklažnog dvorišta na okolna zemljišta i zgrade mora bi sveden na najmanju moguću mjeru, a osobito u vezi s neugodom koju može uzrokova buka, prašina i/ili neugodni mirisi • da primarni spremnici koji se koriste moraju bi podesni za transport, pri čemu ne smije doći do rasipanja i/ili prolijevanja otpada • da mora bi označeno vidljivom oznakom koja mora sadržava : mobilno reciklažno dvorište – mobilna jedinica, skraćeni naziv trgovačkog društva ili obrta, broj upisa u očevidnik reciklažnih dvorišta i radno vrijeme.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

pisanom Dodatkom IV ovoga Pravilnika. Popis djelatnos gospodarenja otpadom s pripadajućim postupcima za koje se izdaje dozvola za gospodarenje otpadom propisani su Dodatkom I ovoga Pravilnika. Dozvola za gospodarenje otpadom izdaje se prema obrascu propisanom Dodatkom V ovoga Pravilnika, a njen sastavni dio je i elaborat gospodarenja otpadom.

Elaborat gospodarenja otpadom izrađuje prema Zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje djelatnos obrascu propisanom Dodatkom VI. ovoga Pravilnika gospodarenja otpadom podnosi se na obrascu pro- u šest primjeraka, te u elektronskoj verziji na digital-

11. Izrada elaborata

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

9. Dozvole za gospodarenje otpadom

Obaveze podnositelja zahtjeva za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom su: najkasnije na dan predaje urednog zahtjeva nadležnom jelu, na glavnom ulazu na građevinu istaknu obavijest o namjeri ishođenja dozvole na toj lokaciji građevine, s m da ista mora bi istaknuta na vidljivom i pristupačnom mjestu, na ploči otpornoj na oštećenja. Navedena obavijest mora sadržava : ime podnositelja zahtjeva, vlasnika građevine, nositelja izrade elaborata, djelatnost i vrste otpada za koju je podnesen zahtjev, naziv jela koje provodi postupak, klasifikacijsku oznaku zahtjeva i datum podnošenja zahtjeva, s m da istu 8.3. Obveze osobe koja upravlja reciklažnim podnositelj zahtjeva može se ukloni po pravomoćdvorištem nom okončanju postupka izdavanje dozvole za gosOvlaštena osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem podarenje otpadom. dužna je: Također je utvrđena zakonska obveza da podnositelj • osigura da je izvan radnog vremena reciklažnog zahtjeva mora raspolaga odgovarajućim osiguradvorišta onemogućen pristup neovlaštenim oso- njem od štete, koja može nasta trećim osobama kao posljedica obavljanja djelatnos gospodarenja otpabama na lokaciju reciklažnog dvorišta i pristup otdom, ovisno o djelatnos koju obavlja. padu • osobi koja radi u reciklažnom dvorištu osigura 10. Elaborat gospodarenja otpadom pisane i ovjerene upute o postupanju u vezi s zaprimanjem otpada, uključujući i provjeru vrste ot- Sadržaj elaborata gospodarenja otpadom propisan je pada, vaganje i utvrđivanje prava korisnika na be- odredbama članaka 21. – 23. Pravilnika o gospodarenju otpadom, koji sadrži: splatno korištenje usluga reciklažnog dvorišta • provodi provjere funkcionalnih svojstava poje- 1) podatke o izrađivaču, podnositelju zahtjeva i lokadinih spremnika, čišćenja i uklanjanja rasutog i/ili ciji razlivenog otpada, odnosno otpada kojeg nije do- 2) popis postupaka gospodarenja otpadom, pripadapušteno zaprimi u reciklažnom dvorištu i postujućih tehnoloških procesa, vrsta i količina otpada panja u slučaju izvanrednih događaja 3) navode o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta za • osoba koja zaprima otpad u reciklažnom dvorištu obavljanje postupka gospodarenja otpadom dužna je razvrsta zaprimljeni otpad odvojeno po 4) uvjete obavljanja tehnoloških procesa gospodarevrs , svojstvu i agregatnom stanju u odgovarajunja otpadom, i to: ćim spremnicima a) metode obavljanja tehnoloških procesa • gospodari posebnim kategorijama otpada sukladb) obveze praćenja emisija no posebnim propisima, koji uređuju gospodarenje 5) nacrt prostornog razmještaja tehnoloških procesa posebnom kategorijom otpada 6) shemu tehnoloških procesa • sakupljeni otpad preda osobi ovlaštenoj za gos- 7) u prilogu presliku dokumenta o članstvu u komori podarenje tom vrstom otpada, osim ako se radi o nositelja izrade elaborata i presliku dokaza o obposebnoj kategoriji otpada s kojom mora postupaveznom osiguranju od profesionalne odgovornos sukladno posebnim propisom, kojom se uređuje nositelja izrade. gospodarenje tom posebnom kategorijom otpada.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

nom mediju za pohranu, i to u obliku uvezane knjige prošivene jamstvenikom (vrpcom). U slučaju potrebe za izmjenom i/ili dopunom Elaborata u postupku u kojem se rješava o zahtjevu za izdavanje dozvole, te u postupku u kojem se rješava o zahtjevu za izmjenu i/ili dopunu dozvole, sve izmjene i/ili dopune u Elaboratu moraju se izvrši na način kojim se osigurava da Elaborat čini jedinstveni dokument, a ako isto nije moguće mora se izradi novi cjelovi Elaborat. Elaborat za privremenu dozvolu izrađuje se sukladno dokumentu kojim se odobrava pokusni rad prema posebnim propisima, koji uređuju gradnju. Elaborat se ovjerava službenim pečatom jela, koje rješava o zahtjevu za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom po pravomoćnos dozvole za gospodarenje otpadom.

12. Označavanje građevine za gospodarenje otpadom

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Građevina za gospodarenje otpadom, za koju je ishođena dozvola za gospodarenje otpadom, mora bi označena oznakom koja mora bi postavljena na svim ulazima na građevinu, na vidljivom i pristupačnom mjestu, na ploči otpornoj na oštećenja. Oznaka mora sadržava : naziv pravne ili fizičke osobe – obrtnika koji je ishodio dozvolu, naziv jela koje je izdalo dozvolu, radno vrijeme, te ovisno o djelatnos za koju je izdana dozvola natpis: skladište za obradu opasnog, odnosno neopasnog otpada i/ili pogon za obradu opasnog, odnosno neopasnog otpada – s m da, ako se radi o mobilnom uređaja za obradu otpada, oznaka se mora istaknu na ulazu na lokaciju građevine.

UDK 658.2

troničke pošte objavljenu na mrežnoj stranici Ministarstva, te se zahtjevu prilaže dokumentacija propisana Zakonom i ovim Pravilnikom. Ako osoba koja je podnijela zahtjev za upis u gore navedene Očevidnike udovoljava uvje ma, Ministarstvo o istom izdaje Potvrdu pri čemu je sadržaj i izgled obrasca potvrde o upisu u Očevidnik propisan Dodatkom IX ovoga Pravilnika.

14. Obrasci za dostavu podataka Članak 32. Pravilnika propisao je sadržaj i izgled obrasca, te upute za njegovo popunjavanje za dostavu podataka o masi biorazgradivog otpada odloženog na odlagalište i podataka o masi otpada odloženog na neusklađeno odlagalište (OOO) Dodatkom XI ovoga Pravilnika, s m da se popunjeni obrazac osoba koja upravlja odlagalištem dostavlja Agenciji za zaš tu okoliša u pisanom ili elektroničkom obliku.

15. Uvje i način vođenja očevidnika o nastanku i jeku otpada (ONTO) Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, osoba koja obavljanjem svoje djelatnos proizvodi otpad dužna je vodi : Očevidnik o nastanku i jeku otpada za svaku vrstu otpada koji se sastoji od obrasca očevidnika i pratećih listova za pojedinu vrstu otpada.

Obrazac očevidnika o nastanku i jeku otpada (ONTO), te upute za njegovo popunjavanje, propisani su Dodatkom XII ovoga Pravilnika, a prateći list za otpad, kao i upute za njegovo popunjavanje propisani su Dodatkom XIII ovoga Pravilnika, s m da se podaci 13. Očevidnici za obavljanje djelatnos iz očevidnika dostavljaju jednom godišnje Agenciji za gospodarenja otpadom zaš tu okoliša sukladno Pravilniku o registru onečiOčevidnici za obavljanje djelatnos gospodarenja šćavanja okoliša (NN, br. 35/08.) otpadom vode se u elektroničkom obliku. Sadržaj i izgled obrasca očevidnika prijevoznika otpada, oče- 16. Plan gospodarenja otpadom vidnika posrednika u gospodarenju otpadom, očeproizvođača otpada (PGO-PO) vidnika trgovaca otpadom, očevidnika reciklažnih Izrađuje se na Obrascu Plana gospodarenja otpadom dvorišta, očevidnika određenih osoba koje skladište proizvođača otpada (PGO-PO), čiji je sadržaj kao i vlas proizvodni otpad i očevidnika energetskih uputa za njegovo popunjavanje propisan Dodatkom oporabitelja određenog otpada propisan je DodatXIV ovoga Pravilnika. Važno je napomenu da sukom VII ovoga Pravilnika. Zahtjev za upis u očevidnik kladno Zakonu, Plan gospodarenja otpadom proizvoprijevoznika otpada, očevidnik posrednika u gospođač otpada izrađuje ako stvara 200 ili više kilograma darenju otpadom, očevidnik trgovaca otpadom, očeopasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji, iznividnik reciklažnih dvorišta, očevidnik određenih osomno ako posjeduje važeću izjavu o okolišu sukladno ba koje skladište vlas proizvodni otpad i očevidnik propisu o uključivanju organizacija u sustav upravljaenergetskih oporabitelja određenog otpada podnosi nja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) ili ISO se na obrascu propisanom Dodatkom VIII ovoga Pra14001 ili posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje vilnika. otpadom, u skladu s odredbama Zakona o održivom Zahtjev za upis podnosi se Ministarstvu u pisanom ili gospodarenju otpadom (NN, br. 93/14.) nije dužan elektroničkom obliku na za to određenu adresu elek- izradi is .

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. Vrsta isplate br. I. NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom 1. putovanju Troškovi noćenja na službenom 2. putovanju 3.

4. II. 1.

Dopuštena isplata

u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka Troškovi prijevoza na posao i s prema cijeni mjesečne posla (mjesni i međumjesni) odnosno pojedinačne prijevozne karte Uporaba privatnog automobila u 2,00 kn po prijeđenom poslovne svrhe kilometru DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, 170,00 kn dnevno preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km) Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od 170,00 kn dnevno sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

Terenski dodatak u inozemstvu

250,00 kn dnevno

4. 5.

Pomorski dodatak Naknada za odvojeni život

Dnevnice u inozemstvu

250,00 kn dnevno 1.600,00 kn mjesečno do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.) do propisanog iznosa (objavljeno u Časopisu br. 3)

Dnevni troškovi - per diem

2.500,00 kn godišnje

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju 2. djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu) Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i 3. fizičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata U slučaju smr člana uže obitelji 4. zaposlenika Zbog bolovanja zaposlenika duljeg 5. od 90 dana Potpora za novorođeno dijete do 6. visine proračunske osnovice1 Djeci poginulih boraca 7. Domovinskog rata2 8. Darovanje za zdravstvene potrebe3 Premije dobrovoljnog mirovinskog 9. osiguranja4 Sredstva koja se fizičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU putem jela akredi ranih⁵ 10. u skladu s pravilima EU u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

8.000,00 kn

Za navršenih: • 10 godina radnog staža • 15 godina radnog staža • 20 godina radnog staža • 25 godina radnog staža • 30 godina radnog staža • 35 godina radnog staža • 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

VI. STIPENDIJE S pendije (učenicima srednjih 1. škola i redovnim studen ma)

2.500,00 kn godišnje

7.500,00 kn

u ukupnom iznosu isplate

3.000,00 kn 2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

ukupan iznos primitaka⁶

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

1.600,00 kn mjesečno

Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.

5 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla do 500,00 kn mjesečno.

u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo

Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

6.400,00 kn 8.000,00 kn za invalide rada

Zbog invalidnos zaposlenika

8.000,00 kn

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

600,00 kn godišnje 400,00 kn

III. OTPREMNINE I DAROVI 1.

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku 3. navršenu godinu rada kod toga poslodavca) 4. Dar djetetu do 15 godina staros 5. Dar radniku u naravi (godišnje) Prigodne nagrade (božićnica, 4. naknade za godišnji odmor i sl.) IV. POTPORE

TIM4PIN INFO 2.

S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća

4.000,00 kn mjesečno

S pendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje u ukupnom iznosu 4. djeluju u skladu s posebnim isplate propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju 1. 1.600,00 kn mjesečno sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno 2. prema posebnim propisima 3.

Nagrade za sportska ostvarenja

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA Primici učenika i studenata za rad 1. preko ovlaštenih posrednika Nagrade učenicima za vrijeme 2. prak čnog rada

20.000,00 kn godišnje

50.000,00 kn godišnje 1.600,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslodavac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa.

tom da račun za noćenje i prijevoz glase na neprofitnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privremeno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) donesenim za razdoblje do 12. 12. 2016.; odnosno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (dalje u tekstu: KU) donesenim za razdoblje do 1. 8. 2016. Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolek vnog ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13).

Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na (pravo definirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za dohodak). godišnji odmor (pravo definirano čl. 50. KU, čl. 60. 1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolekvnim ugovorima (10. 12. 2013.), pa sve dok su is Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplatu smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stav- jubilarnih nagrada i terenski dodatak. Dnevnice (ugoku 20. Pravilnika o porezu na dohodak. voreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), Iznimka su neprofitne organizacije i proračunski ko- osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro- čl. 62., st. 2. u KU, te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski fitne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo- dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su korezivo isplaćiva : • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi lek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastoosobnog automobila u službene svrhe, ako obav- pna tromjesječja i pada deficita ispod 3 %. ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak. • Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-

Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazovanje. Odluka je službeno objavljena u Narodnim novinama 30. prosinca 2013. godine. Tijekom otkaznog roka, koji je trajao tri mjeseca od dana stupanja ove Odluke na snagu, a Odluka je

TIM4PIN INFO

stupila na snagu 27. prosinca 2013., primjenjivala su se 2.2. Jubilarna nagrada sva pravna pravila na is način i u istom opsegu kao i Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada za službenike i namjeprije nego što je otkazivanje nastupilo. Otkazni rok za štenike u državnim i javnim službama sva tri kolek vna ugovora istekao je nakon tri mjeseGodine Službenici i ca trajanja otkaznog roka, odnosno 27. ožujka 2014. Za neprekidne Državni službenici i namještenici srednjoškolsku djelatnost i znanost i visoko obrazovaslužbe/rada namještenici u javnim nje je u primjeni Temeljni kolek vi ugovor za službeu državnim službama* nike i namještenike u javnim službama, sve dok se ne jelima i Ugovoreno do 31. 7. 1. 8. 2013. 12. 12. 2012. definiraju novi granski kolek vni ugovori, a za osnovjedinicama – 1. 8. – 12. 12. pravo 2013. noškolsku djelatnost u primjeni je od 1. travnja novi lokalne i 2016. 2016.** područne granski KU, zaključen 30. travnja 2014. (u trenutku izosnovica: osnovica: osnovica: (regionalne) davanja časopisa, nije objavljen u Narodnim novinama). 900,00 kn 500,00 kn 500,00 kn Primjena Dodatka II. KU-a, potpisanog od sva tri sindikata potpisnika KU-a, nije sporna, jer su ga potpisali svi reprezenta vni sindika za kolek vno pregovaranje radi sklapanja KU-a za državne službenike i namještenike, prema Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezenta vnos (KLASA: 006-04/13-06/13, URBROJ: 689/2-13-10), ali je sporna primjena Dodatka II. TKU-a, jer su ga potpisala dva od šest sindikata potpisnika TKU-a. Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost). Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora Državni službenici i namještenici Dnevnica za službeni put u zemlji 150,00 kn Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji odmor Neće se ispla Božićnica Neće se ispla 500,00 kn** Osnovica za isplatu jubilarne nagrade Materijalno pravo

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn* 150,00 kn Neće se ispla Neće se ispla 500,00 kn***

Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine.

Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

***

Mišljenja smo da če ri sindikata djelatnos kulture, znanos i visokog obrazovanja, osnovnoškolske i srednjoškolske djelatnos , koji nisu potpisali Dodatak II., ne primjenjuju odredbe Dodatka II. kojim je smanjena osnovica na 500,00, već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se, te počinje važi osnovica definirana kolek vnim ugovorima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i deficitom manjim od 3 %, što je definirano dodacima II. kolek vnih ugovora. **

2.3. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14.) privremeno se, u razdoblju 1. 4. 2014. – 31. 12. 2014., uskraćuje pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek vnim ugovorima za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %. 2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada:

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

500,00 625,00 750,00 875,00 1.000,00 1.250,00 1.500,00 2.000,00 2.500,00

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

500,00 625,00 750,00 875,00 1.000,00 1.250,00 1.500,00 2.000,00 2.500,00

* Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost), tako da mogu isplaćiva dnevnicu u visini od 170,00 kn kako definira TKU.

samouprave 5 1 osnovica 10 1,25 osnovice 1.125,00 15 1,5 osnovice 20 1,75 osnovice 1.575,00 25 2 osnovice 30 2,5 osnovice 2.250,00 35 3 osnovice 40 4 osnovice 3.600,00 45 5 osnovica 4.500,00

TIM4PIN INFO Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak Naknada za odvojeni život od obitelji Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna

Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru

koje je odredila Europska komisija, mogu se koris ako putovanja uključuju noćenje u inozemstvu.

Dnevnice (per diem) navedene su na internetskoj stranici Europske komisije: h p://ec.europa.eu/ europeaid/work/procedures/implementation/per_ diems/index_en.htm, i svote per-diem mijenjaju se nekoliko puta godišnje, pa je preporuka da poslodavac prije isplate provjeri je li došlo do izmjena.

Per diem iznos obuhvaća neoporezivi iznos sredstava za pokriće svih troškova na službenom putu: smještaja, prehrane, mjesnog prijevoza i slične izdatke. Kako 500,00 kn mjesečno trošak prijevoza nije uključen u svotu per-diema, smatramo da poslodavac može s neoporezivom svotom per diema ispla i trošak prijevoza do mjesta, gdje 2.5. Odlukom o visini dnevnice za službeno putova- je radnik upućen na službeni put. nje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz To znači da radnik koji je, na primjer, bio na službesredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skla- nom putovanju u Francuskoj, a troškovi toga putodu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o vanja se nadoknađuju iz proračuna Europske unije, porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13) propisan ostvaruje pravo na isplatu dnevnog iznosa od 245 je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u ino- EUR-a. Taj iznos pokriva i trošak smještaja, i dnevnicu zemstvo (tablica s iznosima prema državama odredi- (tj. trošak prehrane i prijevoza u mjestu, koje je osošta objavljena je u časopisu broj 3/14.). ba upućena na službeno putovanje). Kada bi troškovi službenog putovanja tere li sredstva poslodavca, Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u radnik bi ostvario pravo na nadoknadu stvarnih trošzemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i kova noćenja (prema priloženom računu) i pravo na druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, isplatu dnevnice u iznosu od 70 EUR-a. koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima Prijevozni troškovi do mjesta i od mjesta odredišta (NN, br. 117/12), kao i Odluka o visini dnevnica za se u jednom i drugom slučaju nadoknađuju u visini službeno putovanje u inozemstvo za korisnike, koji stvarno nastalih troškova prijevoza. se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN br. 8/06), sukladno prijelaznim i završnim odred- 3. Plaće bama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna 3.1. Doprinosi za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14.) ostaju na snazi sve dok Vlada RH ne donese odluke na teme- 3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini lju članka 17. Zakona o izvršavanju. 150,00 kn dnevno 1.000,00 mjesečno

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Poseban porezni status od 5. srpnja 2013. godine Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. imaju troškovi službenog putovanja, koji se radnicima 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn. isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta. Prema odredbama Najniža mjesečna osnovica članka 13., stavka 12. Pravilnika o porezu na doho- Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) dak, ako se troškovi službenog putovanja radnicima manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada isplaćuju iz proračuna Europske unije, oporezivanju doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne ne podliježe ukupno isplaćeni dnevni iznos troškova osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (pre– per diem. ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa Takvi troškova dnevnica – per diem mogu se neopore- na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13).

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

2.6. Dnevnice – per diem

zivo ispla osobama koje obavljaju zadatke prema nalogu poslodavca, koji je sklopio ugovor s ins tucijama EU o obavljanju određenih ak vnos , odnosno može se neoporezivo ispla zaposlenicima angažiranim po EU projektu. Prema propisanoj proceduri EU, per diem

Najviša mjesečna osnovica Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osigu-

TIM4PIN INFO

ranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate. Najviša godišnja osnovica Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće Tablica 7. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje

20 %

• I. stup

15 %

• II. stup

3.1.3. Stope doprinosa na plaću Tablica 8. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću • Za zdravstveno osiguranje • Za zaš tu zdravlja na radu • Za zapošljavanje i doprinos za po canje zapošljavanja 1,7 % osoba s invaliditetom*

13 % 0,5 % (ili 1,6 + 0,1 %)

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.) koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13) do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

(ili 1,6 + 0,2 %)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 41/14.) povećana je opća stopa za zdravstveno osiguranje s 13 % na 15 %, a primjenjuje se od 1. travnja 2014. *

1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13). **

1,6 %

0,2 %

1,7 %

1,6 %

0,1 % (ili 0,2 %)

1,7 %

posebna novčana naknada koja se utvrđuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi

¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integravnih i zaš tnih radionica.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se Tablica 9. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i po- staž računa s povećanim trajanjem, upla i povećasebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s inva- ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 10. liditetom nakon 1. siječnja 2014. godine Obveznici uplate – poslodavci

1,6 %

0,1 %

Ukupna stopa doprinosa 4,86 % 7,84 % 11,28 % 17,58 %

Stope doprinosa Stope doprinosa za radnike u I. za radnike u II. stupu stupu 3,61 % 1,25 % 5,83 % 2,01 % 8,39 % 2,89 % 13,07 % 4,51 %

3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka za sve osobe upućene na službeni put u inozemstvo, osim u države članice Europske unije (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08 – 148/13).

1,6 %

Za 12 mj. staža priznaje se 14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

1,7 %

Tablica 10. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

koji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine) koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05) koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida

Posebni doprinos Doprinos za po canje zapoza zapošljavanja osoba s šljavanje invaliditetom

TIM4PIN INFO Tablica 11. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini Stopa Iznos doprinosa

2.779,35 kn 20 % 555,87 kn

3.1.5. Tablica 12. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu Broj dana u mjesecu 28

Dnevna osnovica u kn

99,26

92,65

89,66

Dnevna obveza u kn

19,85

18,53

17,93

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske HR1210010051863000160 poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) • Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

3.1.6. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 148/13), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima).

100

3.2. Osobni odbici Tablica 13. Pregled osobnih odbitaka Osobni odbitak

Faktor osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka mjesečno 2.200 1.100

Osnovni osobni odbitak 1,00 Uzdržavani član 0,50 (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,00 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100 % invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Osobni odbitak Visina mirovine, umirovljenika najviše 3.400 I. skupina 3.200,00 Potpomognuta područja¹

II. skupina

2.700,00

područje Grada Vukovara

3.200,00

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju 3.3. Stope poreza na dohodak od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, Tablica 14. Pregled stopa poreza na dohodak doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljaVisina porezne osnovice vanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditeStopa Mjesečno Godišnje tom): a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

12% 25%

40%

do 2.200 kn 6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800) Iznad 8.800 kn

do 26.400 kn 79.200 kn (razlika od 26.400 do 105.600) Iznad 105.600 kn

pitajcentar@ m4pin.hr

TIM4PIN INFO Tablica 15. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz plaće i na plaće te naknade plaće

R. br.

Vrste dohotka

2 Plaće za redovni i 1. prekovremeni rad 2. Plaće HRVI²

Posebni doprinos za zdr. osig. 9

15 % 0,50 %

1,70 17,20 % %¹

20 %

15 % O,50 %

1,70 17,20 % %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 17.20 % %

10 %³

20 %

15 % 0,50 %

1,70 17,20 % %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 17,20 % %

15,50 % na osnovicu⁵

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4. ⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6. ⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

Tablica 16. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto plaće u bruto bez utjecaja osobnog odbitka Stopa prireza 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20 % Stopa poreza 12 % 25 % 40 % 1,420455 1,666667 2,083333 1,422394 1,672241 2,097315 1,424339 1,677852 2,111486 1,426289 1,683502 2,125850 1,428245 1,689189 2,140411 1,430206 1,694915 2,155172 1,432172 1,700680 2,170139 1,432665 1,702128 2,173913 1,433158 1,703578 2,177700 1,434144 1,706485 2,185315 1,435132 1,709402 2,192982 1,436121 1,712329 2,200704 1,438104 1,718213 2,216312 1,440092 1.724138 2,232143 1,444085 1,736111 2,264493 1,446090 1,742160 2,281022 1,450116 1,754386 2,314815 1,456198 1,773050 2,367424

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite nam mail na: -

centar@ m4pin.hr

20 % na osnovicu⁵

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

15 % 0,50 %

0,5 %

²Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnos .

20 %

20 % na osnovi- 15 % cu⁵

¹Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3.

Plaća upuće3. nih na rad u inozemstvo Plaće – prvo 4. zapošljavanje⁴ Plaće u str. međun. org. 5. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme 6. bolovanja na teret poslodavca Naknade plaće za 7. bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore 8. iznad propisanih iznosa radnicima Neplaćeni 9. dopust Naknade, potpore i nagrade do 10. propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje 11. radnog odnosa (bez staža osiguranja)

Doprinosi iz Doprinosi na plaću za plaće Ukupno Porez i za dopr. na prirez Miroplaću Osn. Zaš tu vin. Zazdr. na osigurapošlj. osig. radu nje 3 4 5 6 7 8=5+6+7

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja 12. radnog odnosa (s eviden ranim stažom osiguranja)

101

TIM4PIN INFO

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću Tablica 17. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada Naziv doprinosa/poreza Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnos Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za zapošljavanje

102

Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj¹ računa HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)² HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8630-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8168-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8192-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR7610010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje HR7610010051700035001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2283-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR68 2321-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

²Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom broju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podnosi 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015. ³IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. (NN, br. 2/13).

Tablica 18. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja prema Uredbi o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa (NN, br. 49/12, 31/14) Oznaka

Opis oznake Na snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X 67

broj modela

OIB

OIB obveznika plaćanja javnih davanja

MMGG

MM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaća GG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće

2 – isplata drugog dijela plaće 3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II.stup 4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu Primjenjuje se od 15. ožujka 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-X OIB

OIB obveznika plaćanja svih davanja

GG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana obveza doprinosa prema plaći koja se isplaćuje 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće

HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8753-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8761-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Račun grada/općine³ HR68 prema prebivalištu 1880-OIB ispla telja posloprimca, npr. za dohotka-oznaka Zagreb: izvješća JOPPD HR1110010051713312009 (GGXXX)

¹Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili poreza: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja doprinosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD.

2 – isplata drugog dijela plaće 3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup 4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu X

5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu) 6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu 7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno

TIM4PIN INFO

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu Tablica 19. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama Bruto osnovica Državni službenici i namještenici Javne službe

Državni dužnosnici

Suci i drugi nossitelji pravosudnih dužnos

Propis

Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne 5.108,84 kn službenike i namještenike (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za 5.108,84 kn obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih 4.221,762 kn dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine (isplata plaće u svibnju) Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, 4.443,958 kn br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine (isplata plaće u svibnju)

3.6. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014., odnosno za plaću koja se odnosi na mjesec siječanj 2014. (isplata u veljači) i sve ostale plaće koje se odnose na 2014. godinu. Tablica 20. Iznos minimalne plaće Bruto iznos za puno radno vrijeme

60/12.

51/13.

156/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanja

Roditeljski dopust: od 6 mjeseci do 1 godine Roditeljski dopust: Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28 70% / 80 % / od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, bez ograničenja 70 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, bez ograničenja 100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice =2.660,80 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 – ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 16. dajemo pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja.

Visina naknade kod isplata prema stupcu 4 6

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

58/11.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. 3.017,61

Osnovica za naknadu R. Isplaćuje/na Isplaćene Isplaćena Slučajevi bolovanja barem jedna ili b. teret dvije ili više ni jedna plaća plaća 1 2 3 4 5 1. Privremena Prosječna Isplaćuje nesposobnost za rad isplaćena Najniža poslodavac plaća u osnovica: zbog boles – od 43. na teret dana, odnosno od 8. prethodnih 2.753,45 HZZO-a dana za invalide rada 6 mj. 2. Njega oboljelog Isplaćuje Prosječna Najniža supružnika ili djeteta poslodavac isplaćena starijeg od tri godine – na teret plaća u osnovica: od prvog dana HZZO-a prethodnih 2.779,35 6 mj. 3. Za njegu oboljelog Isplaćuje Prosječna Najniža djeteta do tri godine poslodavac isplaćena na teret plaća u osnovica: života – od prvog HZZO-a prethodnih 2.779,35 dana 6 mj. 4. Privremena Prosječna Isplaćuje nesposobnost za rad isplaćena Najniža poslodavac zbog ozljede na radu ili plaća u osnovica: na teret profesionalne boles – prethodnih 2.779,35 HZZO-a od prvog dana 6 mj. Prosječna 5. Kada je radnik Isplaćuje isplaćena Najniža određen za pra telja poslodavac plaća u osnovica: bolesnika na teret prethodnih 2.779,35 HZZO-a 6 mj. 6. Izoliran kao kliconoša Prosječna ili zbog pojave zaraze, isplaćena Najniža Isplaćuje nesposoban za rad osnovica: zbog transplantacije HZZO na svoj plaća u prethodnih 2.779,35 organa u korist druge teret 6 mj. osobe – od prvog dana 7. Komplikacije u Prosječna vezi s trudnoćom Isplaćuje isplaćena Najniža i porođajem – od HZZO na svoj plaća u osnovica: prvog dana teret prethodnih 2.779,35 6 mj. 8. Rodiljni dopust, do Prosječna 6 mjeseci djetetova Isplaćuje isplaćena života² – od prvog HZZO na svoj plaća u dana teret prethodnih 6 mj. 9.

Iznos minimalne plaće Objavljeno u NN, br.

za razdoblje od 1. 6. od 1. 6. od 1. 6. 2011. 2012. 2013. do do 31. 5. do 31. 5. 31. 12. 2012. 2013. 2013. 2.814,00 2.814,00 2.984,78

Tablica 21. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima

103

TIM4PIN INFO 10. Roditeljski dopust: Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci) 11. Prenatalni pregled (slobodan dan)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00 100 %

¹Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci. ²Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci neprekidno naknada plaće iznosi 50 % proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od: 70 % - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

Tablica 22. Primjer isplate drugog dohotka prema ugovoru o djelu R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

OPIS

IZNOS

Bruto dohodak Doprinos za mirovinsko osiguranje (15 % + 5 %) Porezna osnovica/dohodak (1 – 2) Porez na dohodak 25 % Prirez (npr. za Zagreb 18 %) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak za isplatu (1 – 6) Doprinos za zdravstveno osiguranje (15% na bruto dohodak) Ukupan trošak (1 + 8)

10.000,00 2.000,00 8.000,00 2.000,00 360,00 2.360,00 7.640,00 1.500,00 11.500,00

80 % - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 5.2. Autorski honorari i honorari umjetnika mjeseci. 50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka Autorski honorari mogu se isplaćiva isključivo, ako se radi o autorskom djelu. Autorsko djelo je reguli18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine. rano Zakonom o autorskom pravu i srodnim praUvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – vima (NN, br. 144/12) kojim su definirani predme najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s pre- autorskog djela, a između ostalog, to su: glazbena kidima u posljednje dvije godine. djela, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografAko nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice ska djela, djela likovne umjetnos , fotografska i audiovizualna djela, jezična djela, računalni programi, (831,50) za sve vrijeme trajanja bolovanja. kartografska djela te prikazi znanstvene ili tehničke prirode i dr. 5. Drugi dohodak Druge dohotke možemo podijeli u nekoliko skupina: Kod ove vrste dohotka, osnovica poreza na dohodak smanjuje se za 30 % paušalnih izdataka, dok se dopri1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna nosi za mirovinsko osiguranje te za zdravstveno osiosiguranja. guranje ne plaćaju, ali postoji obveza plaćanja poreza 2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetni- na dohodak od 25 %, te prireza grada ili općine. ka. Tablica 23. Primjer isplate autorskog honorara 3. Primitke sportaša i novinara. 4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za R. OPIS IZNOS obvezna osiguranja. br. 5. Primitke koje ostvaruju učenici i studen preko 1. Bruto dohodak / honorar 10.000,00 studentskih i učeničkih udruga. 2. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 3.000,00

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

104

5.1. Primici na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osguranja Dohodak na koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja obično se isplaćuju na temelju ugovora o djelu, za članstvo u nadzornom odboru, naknada članovima skupš na, primitaka sudskih vještaka i sl. Za navedene primitke se isplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup: 15 % i 5 %) te za zdravstveno osiguranje (15 %). Porezna stopa je 25 % s pripadajućim prirezom općine ili grada.

3. 4. 5. 6. 7.

Porezna osnovica (1 – 2) Porez na dohodak 25 % Prirez (npr. za Zagreb 18 %) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6)

7.000,00 1.750,00 315,00 2.065,00 7.935,00

Bruto iznos naknade za umjetničko autorsko djelo umanjuje se za 25 % neoporezivih primitaka temeljem potvrde o članstvu u strukovnoj umjetničkoj organizaciji (sukladno odredbama Zakona o pravima samostalnih umjetnika i po canju umjetničkog stvaralaštva, NN, br. 43/96 i 44/96 – ispr.), te za 30 % paušalnih izdataka. Na tako utvrđenu osnovicu obračunava se porez od 25 % i pripadajući prirez.

TIM4PIN INFO Tablica 24. Primjer obračuna umjetničkog autorskog honorara R. OPIS br. 1. Bruto dohodak / honorar 2. Neoporeziv dio umjetničkog autorskog honorara (25 % bruto dohotka) 3. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 4. Porezna osnovica (1 – 2 – 3) 5. Porez na dohodak 25 % 6. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 7. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (5 + 6) 8. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 - 7)

IZNOS 10.000,00 2.500,00 3.000,00 4.500,00 1.125,00 202,50 1.327,50 8.672,50

Popis ovlaštenih strukovnih umjetničkih udruga i ovlaštenih agencija: • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

•

Prvima se priznaje 30 % izdataka, doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje nisu obvezni plaća , dok su u obvezi plaćanja poreza na dohodak od 25 % i prireza. Tablica 25. Dohodak profesionalnog sportaša R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

OPIS

IZNOS

Bruto dohodak Paušalni izdaci (30 % bruto) Porezna osnovica (1 – 2) Porez na dohodak 25 % Prirez (npr., za Zagreb 18 % ) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6)

10.000,00 3.000,00 7.000,00 1.750,00 315,00 2.065,00 7.935,00

Sportaši i novinari amateri su obvezni plaća doprinose za mirovinsko osiguranje 20 %, doprinos za zdravstveno osiguranje 15 %, porez 25 % i prirez, bez priznavanja paušalnih izdataka.

5.4. Ostali primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja Primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja su primici poput drugog dohotka umirovljenika, pomoći obitelji u slučaju smr radnika iznad neoporezivog iznosa, s pendije iznad neoporezivih iznosa, naknada sportskim sucima itd. Na ove primitke se ne plaćaju doprinosi, ali podliježu oporezivanju porezom na dohodak od 25 %, bez mogućnos priznavanja osobnog odbitka. Tablica 26. Drugi dohodak umirovljenika R. br. 1. 2. 3. 4. 5.

OPIS

IZNOS

5.5. Primici koje ostvaruju učenici i studen preko studentskih i učeničkih udruga U ovom slučaju plaća se samo porez i prirez na iznos iznad 50.000,00 kuna. Obveznik obračunavanja, plaćanja i izvješćivanja je studentska ili učenička udruga.

105

Bruto dohodak 10.000,00 Porez na dohodak 25 % 2.500,00 Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 450,00 Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.950,00 Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.050,00

• • • • •

Profesionalnim sportašima i novinarima kojima je navedena osnovna djelatnost, dohodak se isplaćuje na različit način od sportaša i novinara amatera.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

•

5.3. Primici sportaša i novinara

• •

Hrvatsko društvo filmskih djelatnika, Zagreb Hrvatska udruga filmskih snimatelja, Zagreb Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Zagreb Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, Zagreb Hrvatska glazbena unija, Zagreb Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb Društvo hrvatskih književnika, Zagreb Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb Hrvatsko društvo kazališnih kri čara i teatrologa, Zagreb Hrvatsko društvo filmskih kri čara, Zagreb Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, Dubrovnik Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, Rijeka Hrvatska Udruga likovnih umjetnika Split, Split Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika Zadar, Zadar Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja, Čakovec Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, Varaždin Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnika, Zagreb Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb Hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih umjetnika Hrvatske (suvremeni balet), Zagreb Udruga profesionalnih plesnih umjetnika Puls (suvremeni balet), Zagreb

• Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika, Zagreb • Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Zagreb.

TIM4PIN INFO Tablica 27. Drugi dohodak učenika/studenta koji ostaruje primitak veći od 50.000,00 kuna godišnje R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

OPIS

8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

IZNOS

Bruto dohodak – godišnje 57.000,00 Paušalni izdaci (do 50.000,00 kn dohotka) 50.000,00 Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,00 Porez na dohodak 25 % 1.750,00 Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 315,00 Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,00 Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.935,00

1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %. *

Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Ispla telj drugog dohotka od 1. siječnja 2014. godine sastavlja i Poreznoj upravi dostavlja izvješće o obra- 5.7. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na čunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, te drugi dohodak o doprinosima za obvezna osiguranja, na obrascu JOTablica 29. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za doPPD-u. Obrazac se dostavlja Poreznoj upravi na dan prinose, poreza i prireza na drugi dohodak isplate drugog dohotka, a najkasnije sljedeći dan. Za isplaćeni drugi dohodak ispla telj je obvezan primateljima do 31. siječnja za prethodnu godinu izda Potvrdu o isplaćenim primicima po osnovu drugog dohotka. Ako fizička osoba ostvari primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak izravno iz inozemstva, obvezu utvrđivanja i plaćanja doprinosa, poreza i prireza na dohodak (ovisno o vrs drugog dohotka) ima sam primatelj toga primitka u roku od osam dana od dana naplate primitka. Fizička osoba koja primi dohodak izravno iz inozemstva dužna je preda Poreznoj upravi obrazac JOPPD na dan uplate poreza i prireza (doprinosa), a najkasnije sljedeći dan.

5.6. Koeficijen za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Tablica 28. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

106

Drugi dohodak Drugi za koji ne Autorski Umjetnički autorski dohodak* postoji obveza honorar honorar uz potvrdu Doprinos za Stopa doprinosa** Paušalni ovlaštene udruge MIO -20 % prireza Paušalni izdaci - ne izdaci -30 % Neoporezivi dio -25 % Stopa Doprinos za MIO Stopa poreza Paušalni izdaci - 30 % poreza - ne -25 % Stopa poreza – 25 % 25 % Stopa poreza 25 % 1 2 3 4 5 0,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,126761 1,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,128191 2,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,129624 3,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,131062 4,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,132503 5,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,133948 6,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,135396 6,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,135759 6,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,136122 7,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,136848 7,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,137576

Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Porez i prirez Za sve vrste isplate drugog dohotka

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj računa HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8540-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR761001005170003601 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13, podnaslov 3.1.)

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Poziv na broj HR 68 1945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka fizičkim osobama Člankom 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13.), propisano je koji se primici fizičkim osobama: • obvezno moraju ispla na žiroračun • mogu ispla na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu ispla u gotovu novcu), te • koji se primici mogu ispla i u gotovu novcu.

TIM4PIN INFO Tablica 30. Primici koji se obvezno isplaćuju na žiroračun Primici koji se ne smatraju dohotkom Primici od samostalne djelatnos (tj. Primitak po primici, koji se isplaćuju obrtnicima, osnovi darovanja osobama koje obavljaju djelatnost za zdravstvene slobodnih zanimanja i poljoprivrenicima potrebe koji su obveznici poreza na dohodak) Drugi dohodak (osim iznimaka u tablici br. 20.) Dohodak od imovine i imovinskih prava Oporezivi primici

2. 3.

naknada za rad učenika i studenata preko ovlaštenih posrednika mogu se od 5. srpnja 2013. godine isplaćiva na tekući račun. Ovi su se primici do tada obvezno morali isplaćiva na žiroračun fizičkih osoba. Tablica 32. Primici koji se mogu ispla

1. 2.

Tablica 31. Primici koji se mogu ispla na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu ispla u gotovu novcu) Oporezivi primici 1. Primici po osnovi nesamostalnog rada (plaća), osim mirovina, koje se mogu ispla u gotovu novcu 2. Primici od kapitala

3. Primici od osiguranja

Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posrednika, do 50.000,00 kn godišnje

S pendije učenicima i studen ma, koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, do 1.600.00 kn mjesečno

S pendije do 4.000,00 kn mjesečno, ako se dodjeljuju studen ma izabranim na javnim natječajima za izvrsna pos gnuća u znanju i ocjenama na sveučilištu S pendije studen ma izabranim na javnim natječajima, kojima mogu pristupi svi studen pod jednakim uvje ma, za redovno školovanje na visokim učiliš ma koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije registrirane u RH za odgojno obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (prijevoza, smještaja, troškova prehrane, knjiga i ostalog, osim troškova školarine, koji se isplaćuju na račun visokog učilišta) Sportske s pendije, do 1.600,00 kn mjesečno Naknade sportašima amaterima, do 1.600,00 kn mjesečno Primici od dividendi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu, do 12.000,00 kn godišnje

Primici od nesamostalnog rada (plaća), primici od kapitala i primici od osiguranja od 5. srpnja 2013. godine, ne mogu se više isplaćiva u gotovu novcu, već se moraju ispla na tekući ili žiroračun fizičke osobe.

6. 7.

Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada i naukovanja do iznosa od 1.600,00 kn mjesečno

Nagrade učenicima i studen ma osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i na organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima

Naknade štete zbog posljedica nesreće na radu koja se s ispunjavanjem propisanih uvjeta, isplaćuje neoporezivo Nasljedstva i darovi Naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kaznenopopravnim ustanovama Potpore zbog uništenja i Primici radnika i osoba koje obavljaju oštećenja imovine zbog samostalnu djelatnost po osnovi ratnih događaja naknada, nagrada i potpora, a koji se uz ispunjavanje utvrđenih uvjeta, do propisanih iznosa mogu ispla neoporezivo: troškovi službenog putovanja, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknada za dolazak na posao i odlazak s posla, otpremnine zbog otkaza ugovora o radu, otpremnine za odlazak u mirovinu, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknada za odvojeni život od obitelji, potpore zbog invalidnos , u slučaju smr radnika ili člana obitelji radnika, u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana, u slučaju rođenja djeteta, jubilarne nagrade, dar djetetu do 15 godina staros , božićnica, regres za godišnji odmor)

Neoporezivi iznosi s pendija za redovno školovanje i studiranje, neoporezivi iznosi sportskih s pendija i naknada sportašima amaterima te neoporezivi iznosi

Naknada razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama RH i naknada plaće pripadnicima civilne zaš te Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos za rad, koja se isplaćuje na teret sredstava obveznih osiguranja (npr., bolovanje na teret HZZO-a i proračuna, rodiljne, roditeljske i posvojiteljske naknade)

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Neoporezivi primici

5. 6.

Primici koji se ne smatraju dohotkom Primici od otuđenja financijske imovine, ako to nije djelatnost fizičke osobe Naknada za otkup sekundarnih sirovina koji se smatraju osobnom imovinom iznad 1.600,00 kn mjesečno po pojedinom ispla telju

Primici koji se ne smatraju dohotkom Mirovine Primici od kamata na štednju i kamata po vrijednosnim papirima Obiteljske mirovine Nagrade koje se isplaćuju nereziden ma koje djeca ostvaruju nakon smr roditelja po za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim posebnim propisima i drugim natjecanjima u RH, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu (drugi dohodak) Primici koje ostvaruju Državne nagrade i djeca do navršene nagrade jedinica lokalne punoljetnos , odnosno i područne (regionalne) do završetka redovnog samouprave te novčane školovanja, uz uvjet da nagrade za osvojenu ovi primici ne prelaze medalju na olimpijskim i 11.000,00 kn godišnje paraolimpijskim igrama, kod jednog ispla telja odnosno za osvojenu (drugi dohodak) medalju na svjetskim i europskim prvenstvima Naknade za rad u Izravne uplate premija svezi s izborom na osiguranja za dokup temelju posebnog dijela doživotne mirovine zakona, do 1.600,00 kn i uplate sredstava po održanom izboru u okviru programa (drugi dohodak) mirovinske rente Primici koji se isplaćuju u skladu s posebnim propisima Oporezivi primici

u gotovu novcu

107

TIM4PIN INFO 8.

9. 10. 11.

Primici od otuđenja osobne imovine (osim naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom ispla telju – mora se ispla na tekući račun) Odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću Primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima Novčani dodaci uz mirovinu te potpore djeci u slučaju smr roditelja, koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Primici koji se mogu ispla u gotovu novcu fizičkim osobama (tablica 30.), ako se isplaćuju iz proračuna, od 1. siječnja 2015. godine obvezno će se isplaćiva na račun kod banke

7. Ostale obavijes Tablica 33. Stope prireza i uplatni računi za gradove i općine, koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine Grad/ Općina

TIM4PIN MAGAZIN 5/2014.

Pakrac

108

Uplatni račun za porez i prirez na dohodak HR8310010051731812008

Zadar

HR1110010051752012002

Perušić

HR5310010051732312001

Daruvar

HR6110010051706712005

Pazin

HR7910010051732112004

Benkovac

HR3110010051701712001

Antunovac HR8410010051700212009 Hrvatska Kostajnica

HR7210010051715012000

Ilok

HR4110010051715412004

Sve Lovreč

HR6810010051743112002

Škabrnja

HR5710010051744512007

Stopa Šifra Nova Objava prireza Primjegrada / stopa u NN, prije na od općine za prireza br. promjene JOPPD 1. 4. 10 % 37/14. 03182 2014. 1. 7. 12 % 10 % 20/14. 05027 2014. 1. 2. 8% 5/14. 03239 2014. 18. 1. 10 % 3/14. 00671 2014. 1. 2. 5% 9% 2/14. 03212 2014. 1. 1. 5% 1/14. 00175 2014. 1. 1. 5% 10 % 149/13. 00027 2014. 1. 1. 4% 6% 147/13. 01503 2014. 1. 1. 5% 10 % 136/13. 01546 2014. 1. 1. 1% 5% 136/13. 04316 2014. 1. 1. 10 % 155/13. 04456 2014.

Sve Ilija

HR3810010051743812009

10 %

Vladisavci

HR0710010051759712002

10 %

Sveta Nedjelja (Labin)

HR5210010051743212006

Lukač

HR6010010051724512008

Slavonski Brod

HR4910010051739612002

12 %

Žminj

HR6910010051753112005

10 %

Dubrovnik

HR7310010051709812006

15 %

10 %

1. 10. 113/13. 2013. 1. 1. 118/13. 2013. 1. 9. 107/13. 2013. 1. 8. 84/13. 2013. 1. 8. 96/13. 2013. 8. 1. 9/13. 2013. 1 .1. 147/12. 2013.

04383 05797 04324 02453 03964 05312 00981

Tablica 34. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 176 168

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 168 176 184 160 184

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 35. Blagdani u svibnju 2014.

Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN, br. 33/96 – 130/11) blagdani u svibnju ove godine su: 1. svibnja (četvrtak) 30. svibnja (petak)

Praznik rada Tijelovo

Tablica 36. Rokovi za podnošenje obrazaca u svibnju 2014. godine za proračune, proračunske korisnike, JLP(R)S-e i neprofitne organizacije Obrasci

Obrazac JOPPD

PDV za mjesečne obveznike Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S) Mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna Konsolidirani mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela

Rokovi • na dan isplate primitka ili sljedeći dan • u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva • do 31. svibnja 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi do 20. svibnja 2014. za travanj 2014. do 20. svibnja 2014. za travanj 2014. do 10. svibnja 2014. do 15. svibnja 2014.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira Petodnevnu edukaciju

8 radnih sa 16 radnih sa 16 radnih sa

19. svibnja 20. -21. svibnja 22. – 23. svibnja

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

Izobrazbu u području javne nabave Zagreb, hotel Palace, 26.-31. svibanj (6 dana), s početkom u 8:30 sa

i prilikom polaganja ispita.

www.spi.hr

Informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o cestama je

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

TIM4PIN MAGAZIN • svibanj • 2014.

REGISTAR NERAZVRSTANIH CESTA

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

ISSN 1848-7610

SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOST 9

771848 761002

BROJ

•

2014