5 broj svibanj by TIM4PIN

InformatiÄ?ko rjeĹĄenje u skladu sa Zakonom o proraÄ?unu je

www.spi.hr

ZNAÄ&#x152;AJKE SPI/LOKALNE RIZNICE:

SPI

t XFC SKFĂ?FOKF t JOUFSBLDJKB V QMBOJSBOKV J[NFĂŞV QSPSBÇ?VOB +-1 3 4 J QSPSBÇ?VOTLJI LPSJTOJLB t QPTUBWMKBOKF [BIUKFWB [B QMBÇ&#x17D;BOKFN PCWF[B OB UFNFMKV WKFSPEPTUPKOJI EPLVNFOBUB QP QP[JDJKBNB QSPSBÇ?VOB t J[WKFĂ?UBWBOKF P SFBMJ[BDJKJ [BIUKFWB J QMBÇ&#x17D;BOKV PCWF[B PE TUSBOF +-1 3 4 [B QSPSBÇ?VOTLPH LPSJTOJLB t J[WKFĂ?UBWBOKF P VQMBUBNB WMBTUJUJI QSJIPEB QSPSBÇ?VOTLJI LPSJTOJLB t QSFV[JNBOKF J[WPEB QPESBÇ?VOB QSPSBÇ?VOTLJI LPSJTOJLB V TUBOEBSEOPN '*/" GPSNBUV t TOBĂ¤OB QPWF[BOPTU TVTUBWB T '.$ PN J *[KBWPN P ĂśTLBMOPK PEHPWPSOPTUJ

TISKANICA - POĹ TARINA PLAÄ&#x2020;ENA U POĹ TI 10000 ZAGREB

SPI/Lokalna riznica je jedinstveni informacijski sustav koji povezuje korisnika s nadleĹžnim proraÄ?unom te omoguÄ&#x2021;ava ĹĄto jednostavniju, brĹžu i kvalitetniju suradnju, ĹĄto potvrÄ&#x2018;uju i naĹĄi zadovoljni korisnici meÄ&#x2018;u kojima je 5 Ĺžupanija, 24 grada te preko 380 proraÄ?unskih korisnika.

TIM4PIN MAGAZIN â&#x20AC;˘ svibanj â&#x20AC;˘ 2013.

...Zakon o proraÄ?unu svojim odredbama joĹĄ od 2003. godine postavlja zahtjev da se na razini jedinica lokalne i podruÄ?ne (regionalne) samouprave razvijaju sustavi riznica uspostavljanjem jedinstvenog raÄ?una riznice te uvoÄ&#x2018;enjem mehanizama praÄ&#x2021;enja i upravljanja prihodima i rashodima na razini opÄ&#x2021;ine, grada, Ĺžupanije i njihovih proraÄ?unskih korisnika. Tako je Ä?lankom 60. utvrÄ&#x2018;eno da proraÄ?unski korisnici imaju samo jedan raÄ?un koji je sastavni dio jedinstvenog raÄ?una riznice. Isto tako bi se u skladu sa Ä?lankom 48. i 51. svi prihodi proraÄ?unskih korisnika trebali uplaÄ&#x2021;ivati na raÄ?un riznice...

â&#x20AC;˘ Lokalni izbori i ďŹ nanciranje stranaka â&#x20AC;˘ StrateĹĄko planiranje 2014.-2016. â&#x20AC;˘ Otplata duga i otpis potraĹživanja

â&#x20AC;˘ Devizna plaÄ&#x2021;anja u riznici â&#x20AC;˘ Europski semestar â&#x20AC;˘ Novine u Zakonu o sudovima

Ne propustite Ĺ kolu proraÄ?unskog raÄ?unovodstva u svibnju i specijalizirane radionice u lipnju!

ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

â&#x20AC;˘

2013

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB Â° WWW.TIM4PIN.HR Â° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

SPI/LOKALNA RIZNICA

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST â&#x20AC;&#x201C; popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a Autori: Ivana MaletiÄ&#x2021;, Ivana Jakir-Bajo, Ana ZoriÄ&#x2021;, Danijela StepiÄ&#x2021; i Davor VaĹĄiÄ?ek

FISKALNA ODGOVORNOST

) # $ # " ( " $ $ %$ ! ) - popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a Ivana MaletiÄ&#x2021;, Ivana Jakir Bajo, Ana ZoriÄ&#x2021;, Danijela StepiÄ&#x2021; i Davor VaĹĄiÄ?ek

$ " ( $ ) ( ( " ( $ !

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmonizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim naÄ?elima i praksom detaljno opisuju sadrĹžaj i znaÄ?enje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izvjeĹĄÄ&#x2021;a o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim revizorima za sastavljanje MiĹĄljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom. NarudĹžbe moĹžete slati na mail adresu centar@tim4pin.hr ili naruÄ?iti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678. TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

Ime odgovorne osobe: ________________________ Adresa: _______________________________________ OIB: __________________________________________ Ĺ˝iro-raÄ?un: ___________________________________ E-mail: _______________________________________

NarudĹžbenica broj ________ Datum: R. br.

Opis

Cijena/kom

Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika

235,00 kuna

Komada

Ukupna cijena

NAPOMENA: Za naruÄ?enih 5 i viĹĄe komada knjige ostvaruje se popust od 20%. Prilikom plaÄ&#x2021;anja, u â&#x20AC;&#x153;poziv na brojâ&#x20AC;? upisati: OIB pravne osobe - 52 Model: 00 Ĺ˝iro raÄ?un: 2340009-1110546815 IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate: Kupnja knjige Fiskalna odgovornost kontakt broj: tel: fax:

Ĺ KOLU RAÄ&#x152;UNOVODSTVA ZA PRORAÄ&#x152;UNE I PRORAÄ&#x152;UNSKE KORISNIKE Cilj programa:

Upoznati i usavrĹĄiti polaznike u znanjima o sustavu proraÄ?una, proraÄ?unskim procesima,ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, raÄ?unovodstvenim praÄ&#x2021;enjem poslovanja JLS i proraÄ?unskih korisnika, inancijskim izvjeĹĄtavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornoĹĄÄ&#x2021;u i izradom inancijskog plana/proraÄ?una Namjena: RaÄ?unovoÄ&#x2018;ama i inancijskim djelatnicima proraÄ?unskih subjekata, Ä?elnicima na operativnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima

U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proraÄ?unskih subjekata u razliÄ?itom djelatnostima i u razliÄ?itim pravnim oblicima. Svi subjekti primjenjuju propisani sustav raÄ?unovodstva i inancijskog izvjeĹĄtavanja. Ovaj je sustav sloĹžen zbog viĹĄestruke svrhe inancijskog izvjeĹĄtavanja, a poglavito zbog sloĹženosti proraÄ?unskih procesa koje primjenjuje. Sve veÄ&#x2021;im ukljuÄ?ivanjem proraÄ?unskih subjekata u porezni sustav nameÄ&#x2021;e se potreba ustrojavanja i izdvojenih raÄ?unovodstvenih evidencija. RaÄ?unovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praÄ&#x2021;enja izvrĹĄavanja inancijskih planskih dokumenata, a takoÄ&#x2018;er u uskoj je korelaciji s dokazivanjem iskalne odgovornosti Ä?elnika proraÄ?unskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje raÄ?unovodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i druĹĄtveno korisnom. Polaznici Ä&#x2021;e steÄ&#x2021;i dodatna i aĹžurirati svoja znanja nuĹžna za dobro inancijsko upravljanje, planiranje aktivnosti, praÄ&#x2021;enju inancijske e ikasnosti i zakonitosti u kontekstu iskalne odgovornosti, sastavljanju i razumijevanju inancijskih izvjeĹĄtaja i izradi proraÄ?unskih planskih dokumenata.

Trajanje programa: Cijena:

25 sati/3 dana/9,30-16,30h 3.000 kn (ukljuÄ?uje PDV i pisane materijale) Program ĹĄkole:

Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (ukljuÄ?en PDV)

Naziv: ________________________________________

TIM4PIN â&#x20AC;&#x201C; Centar za razvoj javnog i neproďŹ tnog sektora najavljuje

potpis i Ĺžig naruÄ?itelja

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

ObiljeĹžja i funkcije sustava proraÄ?una Osnove uspostavljanja iskalne odgovornosti Financijsko upravljanje Osnovna obiljeĹžja i naÄ?ela raÄ?unovodstva â&#x20AC;&#x201C; instrumenti i regulatorni okvir Priznavanje i mjerenje imovine Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda Povezanost meÄ&#x2018;u ekonomskim kategorijama SadrĹžaj i proces upravljanja, iskalna odgovornost, programi i aktivnosti proraÄ?unskih subjekata, izrada inancijskog plana â&#x20AC;&#x201C; praktiÄ?ni primjeri 9. Planiranje proraÄ?una â&#x20AC;&#x201C; propisana metodologija i sustav klasi ikacija, planiranje novÄ?anih tokova â&#x20AC;&#x201C; praktiÄ?ni primjeri 10. RaÄ?unovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashodaâ&#x20AC;&#x201C; praktiÄ?ni primjeri 11. RaÄ?unovodstveno evidentiranje vrijednosnih papira, danih i primljenih zajmova, depozita, vlasniÄ?kih udjelaâ&#x20AC;&#x201C; praktiÄ?ni primjeri 12. RaÄ?unovodstveno evidentiranje prihoda iz proraÄ?una, prihoda prema posebnim propisima, prihoda od imovine, vlastitih i ostalih prihodaâ&#x20AC;&#x201C; praktiÄ?ni primjeri 13. RaÄ?unovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, rashoda za donacije i ostalih rashoda â&#x20AC;&#x201C; praktiÄ?ni primjeri 14. Vlastiti izvori od osnivaÄ?a, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilanÄ?ni zapisi â&#x20AC;&#x201C; praktiÄ?ni primjeri 15. Financijski izvjeĹĄtaji â&#x20AC;&#x201C; naÄ?ela i redoslijed sastavljanja. RaÄ?un prihoda/primitaka i rashoda/izdataka. Bilanca. P-VRIO. NT. BiljeĹĄke uz inancijske izvjeĹĄtaje. Povezanost inancijskog izvjeĹĄÄ&#x2021;ivanja i inancijskog plana/proraÄ?una. Sudionici po zavrĹĄetku ĹĄkole dobivaju uvjerenje o pohaÄ&#x2018;anju programa struÄ?nog usavrĹĄavanja. PredavaÄ?i: mr. sc. Ivana MaletiÄ&#x2021; i dr. sc. Davor VaĹĄiÄ?ek sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i akademske zajednice Mjesto i vrijeme odrĹžavanja: Zagreb, 20. - 22. 5. 2013. Uplate se izvrĹĄavaju na Ĺžiro-raÄ?un TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje broj: 2340009-1110546815, s pozivom na broj OIB-40, model 00.. Prijave: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: centar@tim4pin.hr Posjetite naĹĄu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Stigao je i mjesec svibanj! Mnogi kažu, najljepši mjesec u godini. Što se vremena tiče, zaista ne možemo imati prigovora. Međutim, javnu scenu su početkom mjeseca najsnažnije obilježili sindikalni prosvjedi na glavnom zagrebačkom Trgu. Svih pet sindikalnih središnjica: SSSH, NHS, Matica, URSH i HUS okupili su dvadesetak tisuća prosvjednika, koji su izrazili svoje negodovanje smjerom vladine politike! U demokratskim društvima ovakvi događaji ne predstavljaju poseban spektakl, i uobičajeni su način javnog izražavanja stavova. Prihvatimo da je i to dio naše realnosti. Pažnju javnosti također, privukao je i nedavno održani, neuspjeli referendum u Dubrovniku, koji će ostati upamćen kao prvi referendum u Hrvatskoj, do kojega je došlo slobodno izraženom voljom građana. U području javnih inancija najznačajnije pitanje je pokretanja procesa sanacije javnozdravstvenih ustanova, koje se inancijski procjenjuje na preko 5 milijardi kuna. Osim devet državnih bolnica, u sanaciju se uključuju i javnozdravstvene ustanove na županijskoj razini. Formalno-pravne pretpostavke sanacije osigurane su donošenjem vladinih odluka o provođenju sanacije i imenovanju sanacijskih tijela. Za stručnjake u inancijskim i računovodstvenim službama ovih ustanova to znači intenzivan posao na pripremanju brojnih informacija za potrebe izrade prijedloga sanacijskih programa. Temeljito snimanje stanja i uzroka nepovoljnih inancijskog stanja, i uzroka u poslovanju, koji generiraju gubitke, veliki su profesionalni izazov svim uključenim subjektima, a predlaganje mjera sanacije bit će posebno zahtjevno s obzirom na relativno kruti zakonski okvir, koji veliki dio troškova javnozdravstvenih ustanova čini iksnima. Ne možemo se ne prisjetiti da su nedugo iza nas i naši prvi izbori predstavnika za europski parlament. Tim više, što je predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN, mr. sc. Ivana Maletić, jedna od naših budućih europarlamentarki. Već za nekoliko dana očekuje nas još jedan u nizu vrlo važnih političkih događaja. To su lokalni izbori. Predizborna kampanja već dugo traje, a svakim se danom intenzivira. U prošlom broju časopisa pisali smo o normativnim aspektima njihovog provođenja, a u ovom broju nastavljamo, sa stručnog aspekta, naglašavati tu problematiku posebice u segmentu inanciranja političkih stranaka. Sadržajem ovog broja časopisa nastojimo pokriti i niz drugih značajnih stručnih tema u različitim djelatnostima. Posebno sa zanimanjem očekujemo donošenje novoga Pravilnika o porezu na dohodak, te objavljujemo osnovne elemente njegovog prijedloga. Vjerujemo da će ove i druge teme zaokupiti vašu pažnju i dostatno zadovoljiti vaše potrebe za stručnim informacijama različitog sadržaja. Srdačan pozdrav s poštovanjem, do idućeg broja! Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41

Urednice: Maja Petričko, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678

Adresa uredništva: Vukovarska 237a, Zagreb

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag. oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan

Za nakladnika: mr.sc. Ivana Maletić

Gra ička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara, d.o.o.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

www.tim4pin.hr E-mail: centar@tim4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR 33 23400091 110546815 (PBZ)

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ PRIKAZ RADIONICE: Uspostava i poslovanje u sustavu lokalne riznice ..............................................................

Ana Zorić Donesena je nova uredba o odgodi plaćanja, otplati duga te prodaji i otpisu potraživanja ...................................................................

Gorana Roje Računovodstvo koncesija za javne usluge prema MRSJS-u 32 ...................................................... 9

JAVNA NABAVA Glorija Raguž Primjena Zakona o javnoj nabavi kroz pitanja i odgovore .......................................................

PLAĆE I NAKNADE

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Danka Mihaljević Devizna plaćanja u sustavu državne riznice ................................................................................

RAČUNOVODSTVO

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Ksenija Cipek Iva Uljanić Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak .....................................................................

Ivana Juras Anić Strateško planiranje na lokalnoj i regionalnoj razini .....................................................

Vesna Šiklić Odak Pravo na godišnji odmor državnih i lokalnih službenika i namještenika...............

23 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Ana Michieli Pavuna Ivana Kunić Strateško planiranje za razdoblje 2014. - 2016. ..................................................................

Željko Tufekčić Programi Unije..............................................................

Martina Dalić Zahtjevi Europskog semestra i položaj Hrvatske .......................................................

NE PROPUSTITE!

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE U Zagrebu, 20. – 22. svibnja, s početkom u 9.30 Usavršite znanje o sustavu proračuna, proračunskim procesima,ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenom praćenju poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskom izvještavanju, inancijskom upravljanju, iskalnoj odgovornosti i izradi inancijskog plana/proračuna. Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja. Više o Školi pogledajte na našoj internetskoj stranici www.tim4pin.hr. 2

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

KULTURA Iva Brkić Hana Zoričić Način izrade i provođenja izmjena i dopuna inancijskih planova ustanova u kulturi ........

SOCIJALNA SKRB Nevenka Brkić Financiranje domova za starije i nemoćne osobe ..........................................................

64 VATROGASTVO

ZDRAVSTVO Davor Vašiček Stanje i potrebe razvoja upravljačkog računovodstva u zdravstvenim ustanovama ..

Ana Zorić Vatrogasni doprinos kao izvor inanciranja djelatnosti vatrogastva ............................................

68 LOKALNA SAMOUPRAVA

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Vesna Vašiček Martina Dragija Modeli inanciranja visokog obrazovanja ....

Katarina Serdar Jelena Kandžija Lokalni izbori ................................................................ 100 72

ŠKOLSTVO Ivana Maletić Korištenje vlastitih i namjenskih prihoda u školama.........................................................................

2. Naknade korisnika državnog proračuna.................................................................. 110 86

3. Plaće ............................................................................. 112 4. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom ............................................................... 116

PRAVOSUĐE Mirela Mijoč Novine Zakona o sudovima....................................

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina ............................................................... 109

PREDŠKOLSKI ODGOJ Ivana Jakir-Bajo Speci ičnosti kod evidencija primljenih i danih predujmova u dječjim vrtićima .......................................................

Albina Rosandić Lokalni izbori 2013. i zabrana inanciranja i pogodovanja ................................................................ 106

5. Drugi dohodak ................................................. 116 88

6. Ostale obavijesti ................................................... 118

Svoje upite šaljite na:

pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje najavljuje SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA NE PROPUSTITE INTERAKTIVNE RADIONICE S PUNO RAZGOVORA, RASPRAVA I RJEŠENJA U ZAGREBU, HOTEL PALACE, OD 10h DO 15.30h

RASPORED RADIONICA: DJEČJI VRTIĆI – 7. lipnja 2013. OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI – 10. lipnja 2013. USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI – 11. lipnja 2013. OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE – 12. lipnja 2013. SUDOVI I ODVJETNIŠTVA – 14. lipnja 2013. USTANOVE U ZDRAVSTVU – 17. lipnja 2013. USTANOVE U KULTURI – 18. lipnja 2013. JAVNE VATROGASNE POSTROJBE – 19. lipnja 2013. FAKULTETI I INSTITUTI – 20. lipnja 2013.

TEMA RADIONICE: Najčešće nepravilnosti u Izjavi o iskalnoj odgovornosti i sustavu inancijskog upravljanja, speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja polugodišnjih inancijskih izvještaja, kolektivni ugovori, ostale aktualnosti. Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici www.tim4pin.hr Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 600,00kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn. Prijave se mogu izvršiti na: centar@tim4pin.hr, on-line: www.tim4pin.hr, faksom ili telefonom 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678 4

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Na temelju uspostavljene poslovne suradnje nakladnika nudimo vam zajedničku pretplatu na dva stručna specijalizirana časopisa: Radno PRAVO

TIM4PIN MAGAZIN

Pojedinačna cijena svakog časopisa iznosi: Radno PRAVO - 984,50 kuna godišnje (12 brojeva), TIM4PIN MAGAZIN – 1.100 kuna godišnje (12 brojeva), a sada ih zajedno možete dobiti za samo 1.500 kuna godišnje (za 12 mjeseci, počevši od mjeseca pretplate) PRETPLATA UKLJUČUJE: - besplatne savjete putem telefona ili e-mail adrese

- jedan besplatan seminar iz radnih odnosa

Jedinstveno rješenje za najvažnija i najčešća pitanja iz rada računovodstva/ inancijske službe, pravnika/ tajnika i zakonskih predstavnika ( inancije, poreze, javnu nabavu, računovodstvo, plaće te radne odnose). Časopis Radno PRAVO obrađuje teme iz radnih odnosa - Zakon o radu, posebni zakoni, sudski postupak, ovrhe, zdravstveno osiguranje, zapošljavanje, presude Europskog suda, mišljenja ministarstava, sudsku praksu, tumačenja kolektivnih ugovora, itd.

Časopis TIM4PIN MAGAZIN obrađuje aktualne inancijske, ekonomske, računovodstvene, porezne i pravne teme posebno iz područja poslovanja javnog i neproitnog sektora. Obrađuju se i teme vezane uz Europsku uniju i korištenje EU fondova, te speci ične teme po djelatnostima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika te nepro itnih organizacija.

Radno PRAVO – jedini specijalizirani stručni časopis za radne odnose

TIM4PIN MAGAZIN – specijalizirani časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora

Urednik: Krešimir Rožman (raniji državni tajnik za rad)

Urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Savjet časopisa: prof.dr.sc. Željko Potočnjak, Pravni fakultet, Ilija Tadić, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Darko Milković, Županijski sud Zagreb, Iris Gović, Županijski sud Zagreb, dr.sc. Viktor Gotovac, Pravni fakultet Zagreb, Željko Petrišić, odvjetnik, Ivica Crnić, odvjetnik, prof.dr.sc. Marinko Đ. Učur, Pravni fakultet Rijeka.

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo, doc.dr.sc. Saša Drezgić, mr.sc. Ivana Maletić, mr.sc. Ivana Jakir-Bajo, Ante Loboja, mr.sc. Mirjana Mahović Komljenović, mr.sc. Nediljka Rogošić, mr.sc. Gorana Roje, Bernardica Rubčić, Ana Zorić, Danijela Stepić mag.oec., Desanka Sarvan, Vesna Orlandini, prof.dr.sc. Vesna Vašiček, mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan

Više na www.radno-pravo.hr.

Više na www.tim4pin.hr.

Pretplata: − putem internetskih stranica www.tim4pin.hr i www.radno-pravo.hr, − navođenjem podataka (naziv/ime, adresa, oib, osoba koja prima časopis), na sljedeće e-mail adrese: centar@tim4pin.hr; radno-pravo@radno-pravo.hr, − pozivom na dolje navedene telefonske brojeve, − narudžbenicom u nastavku (faks: 01/5531-335, 01/4829-842) Upit za sve dodatne detalja možete dostaviti putem e-maila ili telefonom (TIM4PIN: 01/5531-755, 01/5531-335; RADNO PRAVO: 01/4829-841) TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

Naziv: ________________________________________ Ime odgovorne osobe: ________________________ Adresa: _______________________________________ OIB: __________________________________________ Žiro-račun: ___________________________________

TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

E-mail: _______________________________________ Osoba koja će primati časopis: ___________________

Narudžbenica broj ________     Datum:

Red. br.

Opis

Zajednička godišnja pretplata na Radno PRAVO i TIM4PIN MAGAZIN

Broj pretplata

Jedinična cijena

Ukupno

1.500,00

NAPOMENE: Temeljem izvršene uplate za godišnju pretplatu ostvaruje se popust od 300,00 kuna na bilo koju radionicu ili seminar TIM4PIN-a. Ako se adresa primatelja časopisa razlikuje od gore navedene adrese molimo posebno napomenuti. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: Model: Žiro račun: IBAN: Svrha uplate:   kontakt broj:

OIB pravne osobe -44 00   2340009-1110546815 HR33 2340 0091 1105 4681 5 Godišnja pretplata za TIM4PIN MAGAZIN

tel.: _______________________________________ potpis i žig naručitelja

fax:

TIM4PIN ULICA GRADA VUKOVARA 237A 10000 ZAGREB

- 4 4

ZAJEDNIČKA PRETPLATA NA RADNO PRAVO I TIM4PIN MAGAZIN

PRIKAZ RADIONICE

Uspostava i poslovanje u sustavu lokalne riznice Zagreb, 18. travnja 2013. godine U organizaciji TIM4PIN-a održana je atraktivna radionica namijenjena jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovim proračunskim korisnicima na temu Uspostava i poslovanje u sustavu lokalne riznice. Radionicu je otvorila predsjednica Centra i naša predstavnica u EU parlamentu mr. sc. Ivana Maletić. Naglasila je da je uvođenje riznice važno za uspostavu dobrog sustava inancijskog upravljanja te mehanizam u borbi protiv korupcije. Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, prikazala je zakonske okvire prema kojima se uvođenje riznice treba provoditi; Zakon o proračunu uz koji se donose brojni pravilnici kojima se detaljnije uređuju posebna područja - pravilnici o: proračunskom računovodstvu, proračunskim klasi ikacijama, inancijskom izvještavanju, internoj reviziji, internom nadzoru, procedurama javne nabave… Također, profesorica Vašiček prezentirala je obilježja poslovanja preko jedinstvenog računa riznice te učinke koje ona ostavlja na proračun JLP(R)S odnosno proračunskog korisnika. Mr. sc. Ivana Maletić naglasila je kako je kvalitetna i pravovremena priprema za uvođenje sustava riznice potrebna kako bi se ona mogla provesti u praksi. Objasnila je pripremne radnje koje je nužno provesti: popisivanje svih izvora inanciranja i uvođenje praćenja potrošnje prema izvorima inanciranja, detaljno de iniranje sustava klasi ikacija, davanje rješenja za knjiženje prihoda koje korisnici uplaćuju u proračun, pa ponovno dobivaju iz proračuna vodeći računa da korisnici trebaju imati ekonomski iskazane prihode na način na koji su stvarno ostvareni; de iniranje načina razmjene podataka - obrazac, medij (papir, CD, Internet, …),omogućavanje poslovanja gotovinom, omogućavanje praćenja korisnika u sustavu PDV-a, osiguranje povratne informacije o izvršenim poslovnim događajima i transakcijama. Navedeno je detaljno obrađeno kroz prezentacije u nastavku. Gospodin Nediljko Rojnica, direktor u Sektoru za upravljanje prodajom PBZ-a prezentirao je Cash pooling - objedinjavanje stanja više računa jednog ili više poslovnih subjekata unutar Banke. Cash pooling namijenjen je jedinicama lokalne i regionalne samouprave, grupama vlasnički i poslovno povezanih poslovnih subjekata, različitim asocijacijama, udrugama, upraviteljima zgrada, ... Prednosti Cash poolinga za sve članice su u internom inanciranju, povećanju inancijskih prihoda i smanjenju inancijskih rashoda, a za glavnu članicu prednosti se vide u nadzoru, planiranju te konačno u boljem i racionalnijem upravljanju ukupnim sredstvima poola – riznici. TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

PRIKAZ RADIONICE Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija, prezentirala je kako pratiti namjenske i vlastite prihode u sustavu riznice te napomenula kako je u planu i realizaciji plana bitno povezati rashode s izvorima inanciranja, za namjenske i vlastite prihode omogućiti praćenje naplate po izvorima te osigurati kontrolu trošenja do visine naplaćenih prihoda, a sve navedeno osigurati kroz integrirani informacijski sustav riznice. Kod priznavanja prihoda proračunskih korisnika u sustavu riznice, uz osvrt na česte greške u inancijskim izvještajima, prikazala je evidencije općih prihoda i primitaka - naplata direktno na račun proračuna i naplata na račun proračunskog korisnika te shemu knjiženja namjenskih prihoda. U sustavu lokalnih riznica preporučila je izraditi interni akt o načinu izvršavanja proračuna s jedinstvenog računa te pojasnila kako voditi knjigovodstvene evidencije povezane s gašenjem računa korisnika. Na primjeru izvršavanje državnog proračuna u sustavu državne riznice objasnila je kako bi se riznica mogla provoditi na lokalnoj razini, od rezervacije proračunskih sredstava, preko obrazloženja do primjera pokazatelja uspješnosti. Kod sastavljanja inancijskih izvještaja JLP(R)S inancijski izvještaj treba razlikovati od izvještaja o izvršenju proračuna. Posebno je obradila sadržaj izvještaja za JLP(R)S. Mirela Zagorac, dipl. iur. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, prezentirala je temu Uspostava sustava za isplatu gotovine. Iako je intencija smanjiti gotovinske isplate na najmanju moguću mjeru, one su ipak kod manjih materijalnih rashoda, hitnih i nepredviđenih rashoda neizbježne, te je stoga osmišljen model isplate gotovinskih sredstava u sustavu riznice koji je i prezentiran u izlaganju. Objasnila je proces isplate gotovine, kako se unosi zahtjev za isplatu gotovine i usklađuju računovodstvene stavke. Nakon pauze za ručak, drugi dio radionice činile su prezentacije modela riznica od strane četiri informatičke kuće: Infomare d.o.o.

Infoprojekt d.o.o. Rijeka

Zading d.o.o.

Libusoft Cicom

Svaka od kuća prezentirala je svoje jedinstveno informatičko rješenje za planiranje, izvršavanje, računovodstveno evidentiranje, izvještavanje u sustavu riznice, te učinke uspostave riznice na poslovanje proračuna i proračunskih korisnika. Tijekom cijele radionice, polaznici su postavljali mnogobrojna zanimljiva pitanja, ukazali na probleme koji se pojavljuju u praksi, a predavači i informatičari davali svoja rješenja. 8

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Ksenija Cipek *

UDK 336.2

Iva Uljanić **

Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak Porezna uprava je na svojoj internetskoj stranici: www.porezna-uprava.hr objavila prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, kako bi širu javnost upoznala s bitnim izmjenama, koje će uslijediti nakon što Pravilnik bude objavljen i nakon što stupi na snagu. Najviše se izmjena i nužnost programske i tehničke prilagodbe očekuje kod primjene novog jedinstvenog obrasca JOPPD. U nastavku teksta donosimo kratki pregled izmjena i dopuna, koje se predlažu Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak.

1. Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja Izmjenama Pravilnika predlaže se jasnije tumačenje obveze u slučaju stjecanja primitka iz ili u inozemstvu, odnosno obveze plaćanja predujmova poreza na dohodak za izaslane radnike. Naime, člankom 2., stavkom 3. Pravilnika propisano je da kod dohotka iz kojeg se predujam poreza plaća po odbitku, obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza, obračuna i uplate kamata zbog nepravodobne uplate poreza, sastavljanja i dostavljanja propisanih izvješća i evidencija imaju isplatitelji primitaka (pravne i izičke osobe) i stjecatelji oporezivog primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45., stavka 7. Zakona, te izravno od izičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona. Predujam poreza koji se plaća po odbitku stjecatelji oporezivog primitka, izravno iz inozemstva, od organizacija (iz čl. 45., st. 7. Zakona), te izravno od izičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, uplaćuju u roku od osam dana od dana naplate primitka. Međutim, člankom 4., stavkom 3. Pravilnika propisano je da pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili spoKsenija Cipek, dipl. oec., Ministarstvo inancija – Središnji ured porezne uprave, Zagreb. ** Iva Uljanić, dipl. oec, Ministarstvo inancija – Središnji ured porezne uprave, Zagreb. *

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

razuma imaju prednost pred odredbama tuzemnoga Zakona. U pravilu, da bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje ugovorima je utvrđeno da, u slučaju da je pravo oporezivanja dano objema zemljama ugovornicama, zemlja rezidentnosti će odobriti poreznu olakšicu, kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, odnosno uračunat će porez plaćen u inozemstvu ili će dohodak izuzeti od oporezivanja. Budući da je mogućnost uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu propisana samo pri godišnjem obračunu poreza na dohodak temeljem podnesene godišnje porezne prijave, postavlja se pitanje jesu li porezni obveznici u tijeku poreznog razdoblja ipak obvezni obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak u obje države (državi izvora i državi rezidentnosti). Da bi se izbjegle te nedoumice i spriječilo dvostruko oporezivanje, Pravilnikom se predlaže dopuna članka 2. tako da se propiše da, ako porezni obveznik rezident sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je u primjeni po osnovi primitka ostvarenog iz ili u inozemstvu u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak plaća u inozemstvu iz tog primitka, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu, ali je obvezan u tom slučaju podnijeti godišnju poreznu prijavu (čl. 39., st. 2. Zakona) osim, ako Republika Hrvatska sukladno ugovoru, nema pravo oporezivanja tog primitka. Navedeno znači, da u tijeku poreznog razdoblja, ako je sukladno ugovoru, pravo oporezivanja dano i zemlji izvora, odnosno u slučaju primjerice, izaslanog radnika zemlji u kojoj se rad obavlja i ta zemlja iskoristi to svoje pravo i oporezuje dohodak kojeg isplaćuje rezident te zemlje, odnosno poslodavac izaslanog radnika; tada isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik može predujam poreza platiti samo u inozemstvu i o tome će biti dužan izvijestiti Poreznu upravu, ali će stjecatelj takvog primitka biti obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

2. Dohodak od otuđenja nekretnina Radi jednostavnijeg postupka utvrđivanja porezne obveze, dohodak od otuđenja više od tri nekretnine 9

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br., 144/12) od 1. siječnja 2013., ne smatra se više dohotkom od samostalne djelatnosti, već dohotkom od imovine i imovinskih prava. Prijedlog Pravilnika usklađuje navedene odredbe s zadnjim izmjenama Zakona, te se predlaže brisanje navedenih odredbi u članku 20. Pravilnika kojim se propisuje dohodak od samostalne djelatnosti, i dodavanje novih odredbi u članku 40. Pravilnika kojim se propisuje dohodak od imovine i imovinskih prava. Time se zapravo proširuje porezna obveza za utvrđivanje dohotka od otuđenja imovine i imovinskih prava. Naime, Zakonom je propisano da se dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava oporezuje, ako je otuđeno (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona te, ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina do 250 m², a ukupno do 1000 m².

zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava, te primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tržišnom iznosu, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se nekretnina nalazi, mjestu u kojem se imovinsko pravo daje na korištenje, odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo otuđuje ili prema naputku o osnovama i mjerilima za utvrđivanje tržišnih cijena, koje donosi ministar inancija. Prema članku 82., stavku 2. Općeg poreznog Zakona (NN, br., 147/08 i 18/11), propisano je da će porezno tijelo procijeniti poreznu osnovicu, ako porezni obveznik podatke za oporezivanje ne može dokazati vjerodostojnom dokumentacijom. Prema članku 56., stavku 3. toga Zakona vjerodostojnom ispravom smatra se isprava ona koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj, odnosno iz koje se nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene.

Ako se otuđuje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište ili više zemljišnih čestica, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna čestica. Dohodak čini razlika između ukupnog iznosa primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava, koji se otuđuju u razdoblju od pet godina i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, te za troškove ulaganja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave. Središnji ured Porezne uprave u mišljenju1 od 30. siječnja 2012., upućenom poreznom obvezniku na upit o tome što je nabavna vrijednost nekretnine u slučaju izgradnje u vlastitoj režiji: da li ispostava Porezne uprave na području na kojem se predmetna nekretnina nalazi treba nabavnu vrijednost utvrditi prema tržišnoj vrijednosti nekretnine u trenutku nabave? I što se smatra trenutak nabave novoizgrađenog objekta (datum uporabne dozvole ili i datum diobe i etažiranja, kao i način priznavanja primitka i izdataka pri utvrđivanju dohotka od imovine po osnovi otuđenja nekretnine, npr. ako se otuđuje samo jedan dio nekretnine (stan), a izdaci za gradnju cijele zgrade su puno veći od tog primitka), navodi se da prema članku 28. Zakona o porezu na dohodak ako pri utvrđivanju dohotka iz članka 27., stavka 1. toga Zakona, Klasa: 410-20/10-01/50, Ur. br.: 513-07-21-01/12-2.

Nadalje, prema članku 12., stavku 4. Zakona o porezu na dohodak primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne. Prema članku 8. Pravilnika primicima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i od drugih primitka propisanih Zakonom. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni, kad porezni obveznik njima može raspolagati. U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka. Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdatka, kada porezni obveznik njima više ne može raspolagati. Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi, odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu. Slijedom navedenog, razvidno je da se izdatkom pri utvrđivanju dohotka od otuđenja nekretnine smatra nabavna vrijednost uvećana za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, te troškovi otuđenja. Također, ako je nekretnina izgrađena u vlastitoj režiji, nabavnu vrijednost čini stvarni izdatak, odnosno cijena izgradnje prema vjerodostojnoj dokumentaciji, a ako nema isprava o nabavi, nabavna vrijednost utvrđuje se procjenom, te se usklađuje s rastom proizvođačkih cijena od trenutka kad je nastao izdatak do trenutka kad je ostvaren primitak po osnovi otuđenja te nekretnine. Također, ako se prodaje samo jedan stan, odnosno jedan dio novoizgrađene nekretnine, tada se u izdatke priznaje samo razmjerni dio ukupnih troškova izgradnje nekretnine. U slučaju izgradnje nekretnine u vlastitoj režiji dan nabave sukladno poreznim propisima smatra se dan, kada je izgrađena nekretnina osposobljena za upotrebu, te za potrebe oporezivanja nije od važnosti drugi podatak – datum diobe, etažiranja i sl. Dio tog mišljenja dodan je i u prijedlog Pravilnika te se propisuje da u slučaju otuđenja nekretnine izgrađene u vlastitoj režiji, nabavnu vrijednost čini stvarni izdatak, odnosno cijena izgradnje prema vjerodostojnoj dokumentaciji; a ako nema isprava o nabavi, nabavna vrijednost utvrđuje se procjenom, te se usklađuje sa rastom proizvođačkih cijena od trenutka kad je nastao izdatak do trenutka kada je ostvaren primitak po osnovi otuđenja te nekretnine. Ako se otuđuje samo jedan stan, jedan poslovni prostor ili drugi dio nekretnine, tada se u izdatke priznaje samo razmjerni dio ukupnih troškova izgradnje nekretnine. Nadalje, prema prijedlogu Pravilnika dohotkom od imovine i imovinskih prava iz članka 27., stavka 7. Zakona smatrat će se otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju temeljem posebnog zakona te osim ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina (površina svake pojedinačne čestice) do 250 m², a ukupna površina svih otuđenih zemljišnih čestica pojedinačne površine do 250 m² i ne prelazi 1000 m². Ako je na otuđenje nekretnina ili imovinskih prava ranije plaćen porez na dohodak od imovine i imovinskih prava sukladno članku 27., stavku 5. Zakona i stavku 9. ovoga članka, a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje tog dohotka prema članku 27., stavku 7. Zakona, ranije plaćeni porez na dohodak od TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

imovine uzet će se u obzir pri utvrđivanju poreza na dohodak od otuđenja nekretnina ili imovinskih prava prema članku 27., stavku 7. Zakona. Dohodak će se utvrđivati za sve otuđene nekretnine iste vrste, odnosno za sva otuđena imovinska prava iste vrste. Dohotkom od imovine i imovinskih prava neće se smatrati dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava stečenih nasljedstvom. Nadalje, prema prijedlogu Pravilnika nekretnine (zemljišta i građevine) smatrat će se istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama, i to: A. kod zemljišta istovrsnih nekretninama, smatraju se: • • • •

poljoprivredna zemljišta građevinska zemljišta šumska zemljišta druga zemljišta.

B. kod građevina istovrsnih nekretninama, smatraju se: • • • •

stambene zgrade (stan, kuća, apartman i sl.) poslovne zgrade druge zgrade dijelovi zgrada (garaže ili spremišta i sl.).

Imovinska prava smatrat će se istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama i to autorska prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, prava industrijskog vlasništva kojima se smatraju pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo.

3. Plaćanje poreza na dohodak po osnovi mirovine po rješenju porezne uprave Mirovine rezidenata Republike Hrvatske ostvarene u inozemstvu od 1. ožujka 2012. oporezive su. Budući da se radi o dohotku ostvarenom izravno iz inozemstva, umirovljenici su sami obvezni obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak te Poreznoj upravi podnijeti mjesečni ID obrazac, kao i godišnji obrazac IP, a ako ostvaruju mirovinu od dva ili više isplatitelja istodobno, obvezni su podnijeti i godišnju poreznu prijavu. Budući da se radi o skupini građana koji su starije životne dobi, smanjene poslovne aktivnosti i mogućnosti pristupa informacijama, ispunjenje porezne obveze za njih predstavlja dodatni trošak, koji je često nesrazmjeran ostvarenim primicima, te bi se prema prijedlogu Pravilnika uvele neke izmjene i dopune, koje bi im olakšale, pojednostavnile i pojeftinile sam porezni postupak, odnosno ispunjenje 11

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI porezne obveze. Tako bi se prema prijedlogu Pravilnika, umirovljenike, koji ostvaruju ukupnu mirovinu do 3.400,00 kuna mjesečno, odnosno do iznosa osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona (osim što ne moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu), oslobodilo i obveze podnošenja izvješća Poreznoj upravi, uz uvjet da kod sebe imaju poreznu karticu ili presliku porezne kartice, koju će zatražiti od nadležne ispostave Porezne uprave, te da su u prijavi u registar poreznih obveznika-Obrazac RPO priložili vjerodostojne isprave (rješenje ili potvrda o mirovini, bankovni izvod i drugo). Druga novost koja se predlaže jest da se omogući umirovljenicima, koji ostvaruju mirovinu iz inozemstva, da plaćaju predujam poreza na dohodak po rješenju Porezne uprave na vlastiti zahtjev. Tako bi Porezna uprava utvrdila mjesečni predujam poreza na dohodak prema iskazanom mjesečnom primitku, sukladno vjerodostojnim ispravama, što bi umirovljenici bili dužni uplatiti do kraja mjeseca za tekući mjesec. Ne bi bili obvezni podnositi izvješće po svakoj isplaćenoj mirovini, niti obračunavati svaki mjesec novi predujam, a niti paziti da ne prekorače rok plaćanja predujma poreza u roku od 8 dana od dana stjecanja primitka.

4. Novi jedinstveni obrazac - JOPPD Zakonom o porezu na dohodak (NN, br., 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12 i 144/12; dalje u tekstu: Zakon) propisana je obveza podnošenja podataka o isplaćenom dohotku i uplaćenom porezu na dohodak; a oblik, sadržaj, rokove i način dostavljanja istih, propisuje ministar inancija provedbenim propisima, odnosno Pravilnikom o porezu na dohodak. Tako je za pojedini izvor dohotka, na koji se porez plaća po odbitku, propisan i pojedini obrazac (ili više njih): • za nesamostalni rad podnosio se Poreznoj upravi mjesečni ID Obrazac (zbirni za sve radnike/umirovljenike) i godišnji IP obrazac (po pojedinom radniku/umirovljeniku), • za drugi dohodak i za sve ostale izvore dohotka kada se porez na dohodak plaća po odbitku (dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja, dohodak od imovinskih prava), Poreznoj upravi podnosi se mjesečni Obrazac IDD (do 15. u mjesecu za isplate u prethodnom mjesecu) i godišnji Obrazac ID-1 (do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu). Osim toga, obveznici obračunavanja doprinosa obvezni su Poreznoj upravi dostavljati izvješće na Obrascu IDD-1. Nadalje, osim Poreznoj upravi isplatitelj, odnosno obveznik podnošenja izvješća, je dužan za 12

sve osiguranike, za koje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja ima obvezu obračuna doprinosa, podnijeti Obrazac R-Sm Središnjem registru osiguranika (REGOS). U cilju e ikasnijeg prikupljanja podataka o ostvarenom dohotku izičkih osoba, o obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak, te o obvezi doprinosa što su ih obveznici obračunavanja dužni obračunati i uplatiti, i o tome izvijestiti Poreznu upravu; pokrenuta je inicijativa za izradu novog jedinstvenog obrasca kojim će se omogućiti prikupljanje objedinjenih podataka za potrebe više institucija na jednom mjestu. Novi jedinstveni obrazac JOPPD, prema prijedlogu Pravilnika zamijenio bi slijedeće postojeće obrasce: • Izvješće o primitcima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu – obrazac ID; • Izvješće o drugom dohotku, obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, te doprinosima za obvezna osiguranja – obrazac IDD; • Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće te o osnovicama i obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja – obrazac IDD-1; • Izvješće o plaći i mirovini – obrazac IP; • Izvješće o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu po odbitku i prirezu – obrazac ID-1; • Speci ikacija po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja obrazac R-Sm. Osim toga, jedna od novina koja se predlaže jest i to da se na novom obrascu iskazuju i određeni primici koji ne podliježu oporezivanju (primjerice: obiteljske mirovine, socijalne potpore, doplatak za djecu, potpore djeci u slučaju smrti roditelja, primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, naknade TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI troškova na službenom putovanju, terenski dodatak, stipendije i drugo), što do sada nije bio slučaj; a u svrhu prikupljanja podataka o ukupno ostvarenim primicima po pojedinom poreznom obvezniku u poreznom razdoblju. Prvenstveno se tu dakle misli na primitke iz članka 9. i 10. Zakona, te na primitke iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona. Također, Obrazac JOPPD podnosio bi se i za primitke koji bi bili oporezivi da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije propisano drukčije. Međutim, propisani su i neki izuzeci, te se na navedenom Obrascu ne bi iskazivali: • primici po osnovi darovanja izičkih osoba, a za zdravstvene potrebe, • potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda, • potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja, • nasljedstva i darovi, • primitci od otuđenja osobne imovine, • odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću, • primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba, i igrama na sreću prema posebnom zakonu, • pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe, • premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, • mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu, koje bi bile oporezive porezom na dohodak, da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije uređeno drukčije; te mirovine iz inozemstva, ako je ukupni iznos primitaka od nesamostalnog rada ostvaren u iznosu manjem od iznosa osobnog odbitka i mirovine iz inozemstva, po osnovi kojih se predujam poreza na dohodak plaća po rješenju Porezne uprave. Međutim, isplatitelji ili sami porezni obveznici moraju voditi vlastitu evidenciju o navedenim primicima, jer se prema prijedlogu propisuje da Porezna uprava može zatražiti dostavu podataka o navedenim primicima, kao i o ostalim primicima. Obrazac JOPPD bi se prema prijedlogu podnosio dnevno, odnosno najkasnije slijedeći dan, tj. na dan isplate primitka ili obračuna doprinosa, ako nema isplate primitka. Odnosno, ako se doprinosi obračunavaju prema propisanoj osnovici sukladno posebnim propisima, za većinu isplaćenih oporezivih primitaka, odnosno za obračunate doprinose (osim nekih izuzetaka - primjerice kod primitaka u naravi, mirovina koje isplaćuje HZMO i primitaka sezonskih TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

radnika u poljoprivredi, budući da je obveza plaćanja predujma do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je primitak ostvaren odnosno isplaćen), obveza dostavljanja izvješća bila bi najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu, praktički na dan dospijeća plaćanja predujma poreza na dohodak. Također, izuzetak se predlaže i za neoporezive primitke, koji bi se na Obrascu iskazivali zbirno po pojedinom poreznom obvezniku za sve isplate u tijeku jednog mjeseca; i obveza podnošenja Poreznoj upravi bila bi do 15. u mjesecu za isplate u prethodnom mjesecu. Međutim, ako bi se istovremeno i na isti način (primjerice, na tekući račun) poreznom obvezniku isplatio neki oporezivi i neoporezivi primitak (primjerice, plaća i naknada za prijevoz) ili neoporezivi primitak, koji podliježe obvezi doprinosa ili primitak, koji se sastoji od oporezivog i neoporezivog dijela (primjerice stipendija iznad propisanih neoporezivih iznosa), tada se i taj neoporezivi primitak, odnosno dio primitka, mora iskazati na isti dan kad i oporezivi primitak, odnosno kad nastane obveza doprinosa, u istome retku. Nadalje, obrazac bi se sastojao od A i B strane, te bi na A strani podnositelji izvješća upisivali zbirne podatke o obračunatim porezima i doprinosima za sve stjecatelje primitka, odnosno osiguranike, dok bi se na B strani upisivali podaci po pojedinom poreznom obvezniku stjecatelju primitka/osiguraniku, s tim da se na jednom Obrascu mogu iskazati, za istog stjecatelja primitka, različite vrste primitka (primjerice plaća, drugi dohodak, dividenda i sl.); ali svaki primitak u svojem retku zbog različite kombinacije oznaka koje se upisuju pod 6.1. i 6.2., a po kojima se raspoznaje o kakvom se stjecatelju primitka radi i o kakvom primitku, odnosno obvezi osiguranja. Bitno je i napomenuti da će se u istom danu s istom oznakom izvješća i oznakom vrste izvješća moći podnijeti samo jedan obrazac JOPPD. Očekuje se da će uvođenje novog obrasca pospješiti naplatu poreza i doprinosa, te omogućiti bolji nadzor nad ispravnošću obračuna obveze doprinosa, poreza na dohodak i prireza, i ažurniji uvid u isplaćene primitke i uplaćeni porez i doprinose, te će svaki porezni obveznik moći i u tijeku godine dobiti podatak, da li poslodavac/isplatitelj primitka ispunjava svoje obveze, a ostalim institucijama to će omogućiti pristup podacima o stvarno ostvarenim primicima pojedine izičke osobe u realnom vremenu. Obrazac bi se dostavljao u okviru sustava E-porezna, što je posebnim zakonom propisano, i ako se isti podnosi za više od 3 porezna obveznika, odnosno izičke osobe. 13

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI 5. Isplate na račun Prijedlogom Pravilnika se propisuju i nove odredbe o obvezi isplate primitaka na račun poreznog obveznika ili izičke osobe, te bi isplatitelji na žiroračun bili obvezni isplatiti: • primitke od samostalne djelatnosti, • primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak, • primitke po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe. Osim na žiro-račun, na ostale račune (a osobito tekući i štedni račun) prema prijedlogu mogli bi se ispatiti: • • • • • •

• •

primici po osnovi nesamostalnog rada, primici od kapitala, primici od osiguranja, naknade za rad u svezi s izborom, ako se isplaćuju do 1.600,00 kuna po održanom izboru, primici po osnovi otuđenja inancijske imovine, naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpada koje se smatraju osobnom imovinom iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom isplatitelju; primici učenika i studenata na redovnom školovanju, za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima; stipendije učenicima i studentima koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, a koje se do propisanog iznosa ne smatraju drugim dohotkom, te stipendije koje služe za pokriće troškova iz članka 45. stavka 1. točke 7. ovoga Pravilnika, osim troškova školarine, koje se isplaćuju na račun visokog učilišta; sportske stipendije, nagrade za sportska ostvarenja i naknada sportašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa; primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kuna godišnje.

Svi ostali primici (neoporezivi primici koji nisu navedeni, iz članka 9. i 10. Zakona), te mirovine, nagrade nerezidentima za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u Republici Hrvatskoj, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu, kao i primici koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslo-

vi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturno umjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 11.000,00 kuna godišnje, prema prijedlogu Pravilnika mogli bi se isplatiti u gotovu novcu. Razlika u odnosu na sadašnje odredbe jest da bi se primjerice plaća radnika obvezno isplaćivala na račun banke.

6. Ostali prijedlozi izmjena i dopuna Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak predlažu se i slijedeće izmjene i dopune: • uz godišnju poreznu prijavu ne bi se više podnosili preslici obrazaca IP, potvrde isplatitelja mirovine, potvrde isplatitelja primitaka od imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugog dohotka, • usklađuju se odredbe o oporezivanju mirovina s Zakonskim odredbama o programu mirovinske rente, koja će se uvesti u sustav mirovinskog osiguranja, te će ona imati isti porezni tretman kao i dokup mirovine, odnosno propisuje se da se dohotkom ne smatraju uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente prema posebnim propisima, koje poslodavci uplaćuju za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja, ali se primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju mirovinske rente koje umirovljenicima isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja. Također se propisuje da se rezidentima kod ostvarene mirovine, na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje, i na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine na teret poslodavca, te kod ostvarene mirovinske rente na temelju prijašnjih uplata sredstava na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine i mirovinske rente ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 2.200,00 kuna, a najviše do 3.400,00 kuna mjesečno, • predlaže se i da se dohotkom, između ostalog, ne smatraju per diem dnevnice koje se radnicima isplaćuju za službeno putovanje za potrebe njihovih radnih mjesta na teret sredstava Europske unije. Napominjemo da je riječ o prijedlogu Pravilnika, te bi se isti, kao i odredbe koje su predložene, do nacrta konačnog teksta, koji će biti objavljen u Narodnim novinama, mogle izmijeniti.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Ana Zorić *

UDK 336.2

Donesena je nova uredba o odgodi plaćanja, otplati duga te prodaji i otpisu potraživanja Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu1 utvrđena je obveza sukladno kojoj je Vlada Republike Hrvatske u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu predmetnog Zakona dužna donijeti uredbu, kojom će propisati vrstu duga, odnosno potraživanja, kriterije, mjerila i postupak za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja za državu i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Time je Vladi dana ovlast za donošenje novog provedbenog propisa, kojim će se u potpunosti zamijeniti Uredba o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja2. Nova Uredba je donesena, te autorica u ovom tekstu piše o praktičnim aspektima njene primjene.

1. Pojmovi i obuhvat uredbe Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) je na 87. sjednici održanoj 25. travnja 2013. Godine, donijela Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (u daljnjem tekstu: Uredba). Uredba se primjenjuje kada je riječ o dugovima izičkih i pravnih osoba prema državi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno potraživanjima države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema tim osobama. Međutim vodeći računa o tome da se uvijek u konkretnom slučaju primjenjuje onaj propis, koji je za stranku povoljniji, postupci koji su započeli do stupanja na snagu3 Uredbe, dovršit će se prema odredbama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga, te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (NN, br. 76/12), ako su iste povoljnije za podnositelja zahtjeva. Kako bi se sa sigurnošću znalo što je dug, a što potraživanje, uz ostale pojmove, de inicije se daju u samom propisu: Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo inancija.

NN, br. 136/08.

NN, br. 76/12.

Uredba će stupiti na snagu osmog dana od dana objave u NN.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

• dug = svaka dospjela, a nepodmirena obveza prema državi, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja bi bila prihod držav nog proračuna Republike Hrvatske, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim onih iz naslova javnih davanja, izuzev naknada za koncesije; • javna davanja = sva davanja koja su kao javna davanja utvrđena Općim poreznim zakonom, izuzev naknada za koncesije; • potraživanje = svako potraživanje države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje bi bilo prihod državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim onih iz naslova javnih davanja, izuzev naknada za koncesije. U praksi su se često javljale dvojbe, pa je stoga potrebno naglasiti kako i pojam duga i pojam potraživanja uključuje i osnovni dug odnosno potraživanje i pripadajuće kamate. Što se tiče određivanja pojma dužnika, dužnik je i izička osoba i pravna osoba. Međutim, kako obrtnici i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu poslovati kao izičke i kao pravne osobe pojašnjeno je da se odredbe, koje se odnose na dužnika pravnu osobu primjenjuju i na dužnika izičku osobu obrtnika, odnosno izičku osobu koja obavlja samostalnu djelatnost (liječnici, odvjetnici i sl.). Uredba se primjenjuju i na nedospjele, a nepodmirene obveze prema državi, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje bi bile prihod državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali samo iznimno; odnosno, za nedospjele, a nepodmirene obveze odgoda plaćanja, obročna otplata duga te prodaja, otpis ili djelomičan otpis potraživanja bi se trebale odobravati samo iznimno. Kako je već i navedeno, Vladi je dana ovlast da, ako su za to ispunjeni uvjeti, odlučuje o odgodi plaćanja, obročnoj otplati duga te prodaji, otpisu ili djelomičnom otpisu potraživanja. Međutim, temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu 15

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI i ministru inancija je dana ovlast da, na prijedlog nadležnog tijela, a po zahtjevu dužnika odgodi plaćanje ili odobri obročnu otplatu duga ili proda, otpiše ili djelomično otpiše potraživanje do iznosa od 1.000.000,00 kuna. Pritom se detaljnije propisuje i da ministar inancija može odobriti odgodu plaćanja duga i/ili obročnu otplatu duga, u vidu jednokratne otplate ili otplate u obrocima za razdoblje do najduže pet godina, odnosno da može prodati, otpisati ili djelomično otpisati potraživanje do pojedinačnog iznosa potraživanja od 50.000,00 kuna. Navedeno se na lokalnoj razini odnosi na čelnika upravnog tijela za inancije. Ako se doslovno tumače propisi u kojima stoji da se odredbe na odgovarajući način primjenjuju i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, znači da pročelnik za inancije može samostalno odlučivati o odgodi plaćanja ili obročnoj otplati duga ili prodaji, otpisu ili djelomičnom otpisu potraživanja do iznosa od 1.000.000,00 kuna4. Ako se odlučuje o pravnim osobama potrebno je postupati u skladu s propisima, kojima se uređuju državne potpore, uključujući i pravila o potporama male vrijednosti. Navedeno znači da je u slučajevima kada se odlučuje o pravima pravnih osoba, potrebno od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja zatražiti mišljenje: radi li se u konkretnim slučajevima o državnim potporama sukladno propisima, kojima se uređuje davanje državnih potpora; te ukoliko Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdi da se radi o odobravanju državnih potpora koje su u suprotnosti s propisima o državnim potporama, zahtjev pravne osobe bi trebalo odbiti, pozivajući se na odredbu članka 5. stavka 5. Uredbe5. Upravo radi navedenog Uredbom je propisana obveza dostave podataka o bankovnom kreditnom rejtingu.

zavnoj-riznici) i kod nadležnog tijela6. Navedeni se zahtjevi podnose nadležnom tijelu, tj. tijelu koje nalaže uplatu bilo u državni proračun Republike Hrvatske bilo u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koje je odgovorno za potpunu i pravodobnu naplatu potraživanja iz svoje nadležnosti. Podnositelj zahtjeva mora zaokružiti jednu od ponuđenih mogućnosti tj. navesti želi li odgodu plaćanja, obročnu otplatu, prodaju, otpis ili djelomičan otpis, koje su dane u obrascu, jer će nadležno tijelo dati mišljenje isključivo na odabranu mogućnost. Što se tiče pojašnjenja na što se Uredba odnosi, to su dugovi, odnosno potraživanja: a. utvrđena pravomoćnim sudskim odlukama, b. od zakupa ili iznajmljivanja imovine, a koji su prihod državnog, odnosno lokalnog proračuna; c. naknada za korištenje javno-prometnih površina (uplaćuje se po ugovorima, koji se sklapa na temelju odluka jedinica lokalne samouprave donešenih na temelju statuta jedinica, jer se radi o načinu raspolaganja imovinom jedinica); d. na osnovi sklopljenih ugovora (npr. o stipendiranju), e. na osnovi novčanih kazni za prekršaje, osim novčanih kazni za porezne prekršaje za koje su ova pitanja uređena Općim poreznim zakonom, f. na osnovi naknade za koncesije, g. na osnovi naknade štete za istraživanje i/ili eksploataciju mineralnih sirovina bez potrebnih odobrenja, h. i sva druga potraživanja, odnosno dugove, čija odgoda, obročna otplata i otpis nisu uređeni Općim poreznim zakonom.

Zahtjevi za odobravanje obročne otplate duga, ili prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja podnose se na obrascima koji su sastavni dio Uredbe, a biti će objavljeni i na internetskoj stranici Ministarstva inancija (http://www.m in.hr/hr/podrska-dr-

Navedena će problematika, kao i pitanje primjene i odlučivanja temeljem Uredbe, a s obzirom na članak 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim je utvrđeno kako i tko odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, biti obrađeni u jednom od naših sljedećih brojeva.

U Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga, te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (NN, br. 76/12) ista se odredba nalazila u članku 4. stavku 3.

Ako izička osoba podnosi zahtjev isti podnosi na obrascu ZFO, dok pravna osoba i izička osoba obrtnik te izička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost zahtjev podnosi na obrascu ZPO. 6

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Uredba se ne odnosi na: • javna davanja u smislu Općeg poreznog zakona (osim koncesija), budući da su ta pitanja za javna davanja regulirana Općim poreznim zakonom i određenim dijelom Zakonom o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanoga gospodarskom krizom, • komunalnu naknadu, • komunalni doprinos, • druga davanja, čija je obročna otplata ili prodaja, otpis ili djelomičan otpis uređen posebnim propisima, odnsono propisima kojima je određena i naplata istih. Kako bi se izbjegla zloupuraba korištenja prava, koja su dana ovom Uredbom, a ujedno bi dana prava trebala biti korištena iznimno, ako je izičkoj i pravnoj osobi odobrena odgoda plaćanja ili obročna otplata duga te otpis ili djelomičan otpis duga, sljedeći zahtjev za odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga, odnosno otpis ili djelomičan otpis potraživanja ne može se podnijeti prije proteka roka od pet godina, od donošenja odluke o odobrenju odgode ili obročne otplate duga za prvobitni dug. U postupku odlučivanja o pravima koja su općenito predmet Uredbe, primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku, a akt koji se donosi je upravni akt. Zato će i nadležno tijelo, u slučaju primjerice nepotpunog zahtjeva i/ili, ako nisu dostavljeni svi potrebni prilozi, zaključkom podnositelja zahtjeva upozoriti na nedostatke i naložiti mu da zahtjev nadopuni u roku 15 dana od dana dostave. Ako podnositelj zahtjeva, svoj zahtjev ne dopuni na traženi način, i /ili traženi prilozi ne budu dostavljeni, nadležno tijelo će rješenjem predmetni zahtjev odbaciti.

2. Odgoda plaćanja i obročna otplata duga Dužnik, izička i pravna osoba (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), koji ima dug prema državi, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji bi bio prihod državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može nadležnom tijelu podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga. Uz zahtjev, koji se podnosi na obrascima, podnose se i dokumenti kako je iskazano u tablici 1.

pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

Tablica 1. Dokumenti koji se prilažu uz zahtjev za odgodu ili obročnu otplatu duga Fizička osoba – građanin 1. presliku isprave o postojanju duga osim ako istom ne raspolaže nadležno tijelo, odnosno kada nadležno tijelo istu ne može pribaviti iz službenih evidencija javnopravnih tijela; 2. ako traži odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga zbog imovnog stanja - potvrdu Porezne uprave o visini njegova dohotka i dohodaka članova njegovog kućanstva

3. ako traži odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga zbog činjenice da je prava na pomoć za uzdržavanje iz sustava socijalne skrbi - potvrdu ili presliku rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb o ostvarivanju prava na pomoć za uzdržavanje 4. ako traži odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga zbog činjenice da je korisnik prava na opskrbninu prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata. - potvrdu ili presliku rješenja o opskrbnini.

Pravna osoba, izička osoba obrtnik, izička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost 1. presliku isprave o postojanju duga osim, ako istom ne raspolaže nadležno tijelo, odnosno kada nadležno tijelo istu ne može pribaviti iz službenih evidencija javnopravnih tijela; 2. dokaz o inancijskoj sposobnosti: a. BON-1 (u izvorniku ili preslici, ne stariji od 6 mjeseci do dana podnošenja zahtjeva (ne odnosi se na izičku osobu obrtnika)); b. BON-2 ili SOL-2 (u izvorniku ili preslici, ne stariji od 30 dana do dana podnošenja zahtjeva); 3. jedan od instrumenata osiguranja duga: neopozivo jamstvo banke, zalog vrijednosnih papira, iducija, založno pravo na nekretninama, pokretninama i pravima građenja, mjenica, zadužnica ili jamstvo drugih trgovačkih društava solidnog boniteta;

4. poslovni i inancijski plan društva s projekcijom učinka tražene obročne otplate ili odgode.

Nadležno tijelo će razmotriti potpuni zahtjev uz brižljivu ocjenu svih dokaza i okolnosti, te dati mišljenje o utemeljenosti zahtjeva na obrascima na kojima je zahtjev upućen. Međutim, prije davanja mišljenja o utemeljenosti zahtjeva, nadležno tijelo će po služ17

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI benoj dužnosti obvezno od Porezne uprave zatražiti podatak o obvezama i potraživanjima iz porezno-dužničkog odnosa, te utvrditi postojanje svih međusobnih obveza i potraživanja, uključujući i one s osnova javnih davanja, između Republike Hrvatske i dužnika te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dužnika. Isto tako nadležno tijelo će od Ministarstva inancija i drugih javnopravnih tijela zatražiti isprave o potraživanjima između Republike Hrvatske i dužnika, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dužnika. Ukoliko se uslijed takvih traženja utvrdi da postoje međusobna potraživanja nadležno tijelo će samo izvršiti prijeboj takvih potraživanja, pritom se pozivajući na članak 11. stavak 4. Uredbe. Ako nadležno tijelo nakon izvršenih provjera utvrdi da međusobna potraživanja ne postoje, nadležno tijelo će zahtjev zajedno sa svojim mišljenjem dostaviti Ministarstvu inancija, odnosno upravnom tijelu za inancije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: upravno tijelo za inancije) i to u roku 15 dana, od dana podnošenja potpunog zahtjeva. Ministarstvo inancija, odnosno upravno tijelo za inancije je dužno na temelju mišljenja nadležnog tijela, u daljnjem roku od 15 dana od dana dostave, uz brižljivu ocjenu svih dokaza i okolnosti, razmotriti predmetni zahtjev. Ako su ispunjeni svi propisani uvjeti, Ministarstvo inancija odnosno upravno tijelo za inancije će zahtjevom predložiti Vladi, odnosno načelniku općine, gradonačelniku ili županu, donošenje odluke o odgodi plaćanja ili obročnoj otplati. Ako se odobrava obročna otplata duga u odluci, kojom se odlučuje o zahtjevu, obvezno se utvrđuje ukupan broj i iznos mjesečnih obroka te rokovi plaćanja. Zato je važno znati da se i za vrijeme trajanja odgode i obročne otplate duga obračunava kamata i primjenjuje se kamatna stopa u visini od 4,5%, a kamate se obračunavaju primjenom metode iz članka 3. Zakona o kamatama7. Što se tiče općenito pravnih lijekova, ako odluku o opravdanosti zahtjeva donosi Ministarstvo inancija, odnosno upravno tijelo za inancije, podnositelj zahtjeva ima pravo na žalbu koja se podnosi Zakon o kamatama (NN, br. 94/04 i 35/05), članak 3. stavak 1.: „Zatezna kamata obračunava se primjenom dekurzivnoga jednostavnoga kamatnog računa na dospjelu glavnicu bez pripisa zatezne kamate glavnici istekom obračunskog razdoblja.“ Detaljna razrada i matematički izraz, koji se primjenjuje dani su u daljnjem tekstu predmetnog Zakona.

Ministarstvu inancija, odnosno upravnom tijelu za inancije. Međutim, ako odluku donosi Vlada, odnosno načelnik općine, gradonačelnik ili župan, podnositelj zahtjeva nema pravo na žalbu, ali može pokrenuti upravni spor. Kada nadležno tijelo daje mišljenje o opravdanosti zahtjeva rukovodit će se kriterijima koji su dani u Uredbi. Naime, odgoda plaćanja ili obročna otplata duga izičkim osobama - građanima odobrit će se, ako bi naplata duga u cijelosti predstavljala neprimjereno opterećenje za dužnika, a odgodom plaćanja ili obročnom otplatom duga bi se bitno poboljšale dužnikove mogućnosti otplate duga, od kojega inače ne bi bilo moguće naplatiti cjelokupan dug. Naplata duga u cijelosti bi za dužnika izičku osobu – građanina, prema Uredbi, predstavljala neprimjereno opterećenje u sljedećim slučajevima: 1. ako podnositelj zahtjeva ostvaruje pravo na pomoć za uzdržavanje iz sustava socijalne skrbi, odnosno pravo na opskrbninu prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ili zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata, ili 2. ako imovno stanje podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog kućanstva odgovara sljedećim uvjetima, koji moraju biti ispunjeni kumulativno: a. kad imovina, u novčanom obliku, podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva ne prelazi iznos od šest proračunskih osnovica8 na dan podnošenja zahtjeva, po članu kućanstva (u 2013. iznosi 19.956,00 kn), b. kad ukupni dohodak i ukupni primici podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva jednu proračunsku osnovicu (u 2013. iznosi 3.326,00 kn). Pravnim osobama i izičkim osobama obrtnicima te izičkim osobama, koje obavljaju samostalnu djelatnost, odgoda plaćanja ili obročna otplata duga odobrit će se, ako bi naplata duga u cijelosti dovela pravnu osobu do nelikvidnosti (blokade računa), tj. ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. ako podnositelj zahtjeva nema dospjelog duga po osnovi poreznih obveza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, Proračunska osnovica je de inirana u članku 2. točki 4. kao osnovica za obračun naknada i drugih primanja prema posebnim propisima čija se visina utvrđuje zakonom o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za svaku pojedinu godinu 8

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI 2. ako podnositelj zahtjeva nije u tekućoj godini niti u prethodnoj godini vršio isplatu dividende, udjela u dobiti ili predujma dobiti, ako je u isto vrijeme imao porezni dug, 3. ako bi naplata duga u cijelosti za pravnu osobu predstavljala neprimjereno opterećenje ili joj nanijela veću gospodarsku štetu, te 4. ako se poslovni i inancijski plan pravnih osoba iz ovoga članka procijeni kao tržišno održiv. Ako bi pravnoj osobi naplata duga u cijelosti predstavljala neprimjereno opterećenje ili joj nanijela veću gospodarsku štetu te, ako se poslovni i inancijski plan pravnih osoba procijeni kao tržišno održiv, takvoj će se pravnoj osobi, ali i izičkim osobama obrtnicima, te izičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost odobriti obročna otplata glavnice duga uz otpis/djelomičan otpis kamate.

Vlada, Ministarstvo inancija, odnosno upravno tijelo za inancije će odluku o zahtjevu za odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga nakon njene izvršnosti dostaviti nadležnom tijelu, koje će nadzirati izvršavanje obveza. Ovo je iznimno bitno, jer će Vlada, Ministarstvo inancija, odnosno upravno tijelo za inancije odluku ukinuti u cijelosti ili djelomično, ako podnositelj zahtjeva kojemu je odobrena odgoda plaćanja ili obročna otplata svoje obveze ne izvršava uredno i na vrijeme. Tada će takav dužnik na zahtjev nadležnog tijela biti obvezan uplatiti cjelokupan dug. Ako cjelokupan dug ne bude uplaćen u državni proračun ili proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, nadležno tijelo će pristupiti naplati duga instrumentima osiguranja, a ako u tome ne uspije, nadležno tijelo će poduzeti zakonom propisane mjere za prisilnu naplatu duga. Što se tiče navedenih instrumenata osiguranja, koji se prilažu uz zahtjev, u članku 9. Uredbe navodi se kako se uz zahtjev za odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga, između ostalog, obvezno prilaže jedan od instrumenata osiguranja: dugo neopozivo jamstvo banke, zalog vrijednosnih papira, iducija, TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

založno pravo na nekretninama, pokretninama i pravima građenja, mjenica, zadužnica ili jamstvo drugih trgovačkih društava solidnog boniteta. Tu je važno imati na umu, da nadležno tijelo ne utvrđuje bonitet trgovačkog društva koje jamči za podnositelja zahtjeva, već podnositelj zahtjeva treba dokazati kako trgovačko društvo koje jamči za njega ima bonitet koji je solidan. Općenito bonitet, odnosno ocjena istoga je usmjerena na ocjenu vjerojatnosti nastupanja insolventnosti, odnosno na prognozu insolventnosti i procjenu buduće sposobnosti trgovačkog društva da svoje obveze ispunjava u preuzetim rokovima. Solidan bonitet ukazuje da je kvaliteta poslovanja solidna, da znatne promjene u okolnostima i okolini mogu oslabiti poslovni subjekt, te da je vjerojatnost zastoja u plaćanjima 7,5% do 10%. Uz opisani solidan rejting u smislu Uredbe prihvatljiv je vrlo dobar, izvrstan i izvanredan rejting. Dakle, prilikom prilaganja jamstva trgovačkih društava, potrebno je istom priložiti dokumente iz kojih je vidljivo da trgovačko društvo koje daje jamstvo ima solidan bonitet (primjerice, potrebno je priložiti obrazac BONPLUS, koji sadrži i ocjenu inancijskog rejtinga ili drugi odgovarajući dokument iz kojega je isto vidljivo). Ako navedeni dokument nije priložen, nadležno tijelo bi trebalo od podnositelja zahtjeva zatražiti da dopuni svoj zahtjev, odnosno da dostavi dokumente iz kojih je vidljivo da trgovačko društvo koje daje jamstvo ima najmanje solidan bonitet. Također, s obzirom da se članak 9. Uredbe referencira općenito na jamstvo trgovačkih društava, isti se odnosi na sva trgovačka društva kako su de inirana u Zakonu o trgovačkim društvima. Što se tiče zadužnice, koju podnositelj zahtjeva, također može priložiti kao jedan od instrumenata osiguranja duga, no takvu je zadužnicu nužno potvrditi (solemnizirati) tj. dostaviti u obliku koji je u skladu s propisima, kojima je uređen oblik i sadržaj zadužnice, odnosno u obliku u kojem će se, u slučaju potrebe, moći aktivirati i temeljem koje će se moći naplatiti dužni iznos podnositelja zahtjeva. Nadležno tijelo je dužno voditi evidenciju o naplati svake dospjele obveze, utvrđene odlukom o odgodi plaćanja ili obročnoj otplati, naplati duga dužnika u cijelosti, te o aktiviranim instrumentima osiguranja; a o poduzetim mjerama kako bi se naplatio dug izvijestit će Ministarstvo inancija, odnosno upravno tijelo za inancije. Također Ministarstvo inancija, odnosno upravno tijelo za inancije može u svakom trenutku zatražiti od nadležnog tijela dostavu podataka o naplati duga. 19

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI 3. Otpis ili djelomičan otpis potraživanja Uz odgodu plaćanja i obročnu otplatu, Uredbom se daje mogućnost i podnošenja zahtjeva za otpis ili djelomičan otpis duga, koji može podnijeti dužnik izička osoba – građanin bez ograničenja. Podnositelji zahtjeva izičke osobe – građani, uz zahtjev na za to predviđenom obrascu obvezno prilažu: 1. presliku isprave o postojanju duga, osim ako istom ne raspolaže nadležno tijelo, odnosno kada nadležno tijelo istu ne može pribaviti iz službenih evidencija javnopravnih tijela; 2. potvrdu Porezne uprave o visini njegova dohotka i dohodaka članova njegovog kućanstva - ako traži odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga zbog imovnog stanja; 3. potvrdu ili presliku rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb o ostvarivanju prava na pomoć za uzdržavanje - ako traži odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga zbog činjenice da je prava na pomoć za uzdržavanje iz sustava socijalne skrbi; 4. potvrdu ili presliku rješenja o opskrbnini - ako traži odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga zbog činjenice da je korisnik prava na opskrbninu prema zakonu, kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata. Nadležno tijelo će razmotriti potpuni zahtjev uz brižljivu ocjenu svih dokaza i okolnosti, te dati mišljenje o utemeljenosti zahtjeva na obrascima na kojima je zahtjev upućen. Međutim, prije davanja mišljenja o utemeljenosti zahtjeva, nadležno tijelo će po službenoj dužnosti obvezno od Porezne uprave zatražiti podatak o obvezama i potraživanjima iz porezno-dužničkog odnosa, te utvrditi postojanje svih međusobnih obveza i potraživanja, uključujući i one s osnova javnih davanja, između Republike Hrvatske i dužnika, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dužnika. Ako se prilikom takve provjere utvrdi da postoje međusobna potraživanja nadležno tijelo će izvršiti prijeboj takvih potraživanja pozivajući se na članak 22. stavak 4. Uredbe. Međutim, ako se međutim prilikom takve provjere utvrdi da ne postoje međusobna potraživanja nadležno tijelo će zahtjev zajedno sa svojim mišljenjem dostaviti Ministarstvu inancija, odnosno upravnom tijelu za inancije u roku 15 dana, od dana podnošenja potpunog zahtjeva. Ministarstvo inancija, odnosno upravno tijelo za inancije će na temelju mišljenja nadležnog tijela, u daljnjem roku 15 dana od dana dostave potpunog zahtjeva, uz brižljivu ocjenu svih dokaza i okolnosti, razmotriti zahtjev i, ako su 20

ispunjeni svi propisani uvjeti, udovoljiti zahtjevu ili predložiti Vladi Republike Hrvatske, odnosno načelniku općine, gradonačelniku ili županu donošenje odluke o otpisu/djelomičnom otpisu potraživanja. Da bi se udovoljilo zahtjevu izičke osobe – građanina za otpis ili djelomičan otpis duga potrebno je dokazati kako bi naplata duga ugrozila osnovne životne potrebe dužnika izičke osobe – građanina i članovog njegovog kućanstva. Smatra se da su osnovne životne potrebe dužnika izičke osobe i članova njegovog kućanstva ugrožene: 1. ako podnositelj zahtjeva ostvaruje pravo na pomoć za uzdržavanje iz sustava socijalne skrbi, 2. ako podnositelj zahtjeva ostvaruje pravo na opskrbninu prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata, 3. ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti koji se tiču imovnog stanja podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog kućanstva: a. kada imovina, u novčanom obliku, podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva ne prelazi iznos od dvije proračunske osnovice na dan podnošenja zahtjeva, po članu njegovog kućanstva (u 2013. godini iznosi 6.652,00 kn ), b. kada podnositelj zahtjeva, odnosno punoljetni članovi njegovog kućanstva imaju u vlasništvu stan ili kuću koji se ne smatraju zadovoljavajućim stambenim prostorom (stan ili kuća veličine do 35 m² za jednu osobu, uvećana za 10 m² za svaku daljnju osobu s mogućim odstupanjem do 10 m²), te ako imaju u vlasništvu automobil i/ili plovilo čija vrijednost ne prelazi iznos od dvije proračunske osnovice na dan podnošenja zahtjeva(u 2013. godini iznosi 6.652,00 kn), c. kada ukupni dohodak i ukupni primici podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos od jedne proračunske osnovice (u 2013. godini iznosi 3.326,00 kn ). Uvjeti koji trebaju biti ispunjeni su blaži od onih koji su bili propisani Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (NN, br. 76/12) upravo kako bi se širem krugu građana, čije su osnovne životne potrebe ozbiljno ugrožene, dalo pravo na podnošenje zahtjeva za otpis ili djelomičan otpis njihovih dugova prema državnom proračunu ili lokalnim proračunima. Nakon što se donesu izvršene odluke, kojima je odlučeno o zahtjevima za otpis ili djelomičan otpis potraživanja dostavljaju se nadležnom tijelu. TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI 4. Posebni slučajevi otpisa • Otpis u slučaju nemogućnosti naplate potraživanja Uredbom su propisani slučajevi u kojima nadležno tijelo može otpisati potraživanja prema dužniku pravnoj osobi, koji se smatraju nenaplativima i to bez podnošenja bilo kakvog zahtjeva i prema diskrecijskoj ocjeni samog nadležnog tijela. Nenaplativim se potraživanjima u tom smislu smatraju potraživanja prema dužnicima pravnim osobama, koja se ne mogu naplatiti u stečajnom postupkuna. U takvim će slučajevima nadležno tijelo otpisati potraživanje, ako postoji pravomoćno rješenje o zaključenju stečajnog postupka nad pravnom osobom. Također se nenaplativim potraživanjem smatrati ono koje se nije moglo naplatiti u postupku likvidacije kada se potraživanje otpisuje nakon što rješenje o brisanju pravne osobe iz sudskog registra postane pravomoćno. • Otpis duga na osnovi kamata, ako se plati glavnica duga Fizičkoj i pravnoj osobi može se odobriti otpis duga na osnovi kamata, ako glavnicu duga plati u cijelosti jednokratno. Za izičku osobu ovo je pravo trajne naravi, dok pravne osobe mogu nadležnom tijelu podnijeti pisani i obrazloženi zahtjev za otpis dospjelog i nedospjelog nenaplaćenog, odnosno neplaćenog duga s osnove kamata u roku 120 dana nakon što Uredba stupi na snagu. Ako zahtjev za otpis duga s osnove kamata bude zaprimljen nakon proteka navedenog roka, nadležno tijelo odbacit će ga kao nepravodoban. Zahtjev se ne mora podnositi na obrascima koji su dani u Uredbi već mogu biti podneseni i primjerice u obliku običnog pismena upućenog nadležnom tijelu. Nadležno tijelo je dužno u roku 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva, točno utvrditi stanje duga s osnove glavnice i kamate čiji se otpis traži. Po utvrđenju stanja duga, nadležno tijelo naložiti će pravnoj osobi plaćanje duga, s osnove glavnice, u cijelosti jednokratno. Ako izička i pravna osoba u roku 30 dana od dana usklađenja stanja duga na propisane uplatne račune prihoda državnog proračuna, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uplati glavnicu duga za koji podnosi zahtjev za otpis kamata, dospjeli dug s osnove kamata će se otpisati. U tom slučaju, nadležno tijelo će zahtjev s dokazom o uplati glavnice duga i svojim mišljenjem, odnosno konstatiranjem da je glavnica uplaćena u cijelosti na traženi način dostaviti Ministarstvu inancija, odnosno upravnom tijelu za inancije. TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

Ministarstvo inancija, odnosno upravno tijelo za inancije će na temelju mišljenja nadležnog tijela otpisati potraživanje s osnove kamata ili predložiti Vladi Republike Hrvatske, odnosno načelniku općine, gradonačelniku ili županu donošenje odluke o otpisu potraživanja s osnove kamata, ovisno o iznosu duga s osnova kamata koji se otpisuje. Često je u praksi bilo nejasno što učiniti tj. je li moguće primijenitit navedeni članak u slučajevima kada su pokrenuti sudski postupci. Sadašnji članak 28. se može primijeniti, odnosno po navedenom se članku može otpisati dug na osnovi kamata, iako je u međuvremenu pokrenut postupak pred nadležnim tijelima uslijed kojega bi se trebalo naplatiti predmetno potraživanje. U takvim će se slučajevima glavnicom duga smatrati glavnica duga osnovnog potraživanja (primjerice glavnica kredita) uvećana za troškove postupka koji se vodi pred nadležnim tijelom (sudom), a posljedica je činjenice da podnositelj zahtjeva nije izvršavalo svoje obveze (primjerice nije plaćalo rate u skladu s potpisanim ugovorom). • Otpis potraživanja na prijedlog Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Nadležna državna odvjetništva, nakon pravomoćno okončanih sudskih postupaka u kojima su sudjelovala kao zakonski zastupnici Republike Hrvatske, te nakon što utvrde da dužnik nema prebivalište, niti imovinu u Republici Hrvatskoj, dostavljaju presudu Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske radi pokretanja postupka pred stranim sudom. Konačni ishod ovakvih parničnih i ovršnih postupaka, koji mogu trajati godinama, je uvijek neizvjestan odnosno neizvjesna je naplata tražbine Republike Hrvatske, jer se ne raspolaže podacima o imovini i zaposlenju ovršenika. Vođenje postupaka u inozemstvu čija vrijednost predmeta spora ne prelazi 10.000,00 kn (sporovi male vrijednosti) dugotrajno je i u pravilu postoji vrlo mala vjerojatnost naplate tih potraživanja, te je vođenje takvih postupaka u konačnici nesvrsishodno. Stoga se Uredbom predviđa mogućnost otpisa potraživanja, koja prema vrijednosti predmeta spora spadaju u kategoriju sporova male vrijednosti prema Zakonu o parničnom postupku, a postupak radi naplate treba pokrenuti u inozemstvu. Istovremeno je moguć i otpis potraživanja prema izičkim osobama, koja prelaze iznos od 10.000,00 kuna, odnosno iznos od 50.000,00 kuna prema pravnim osobama. U oba slučaja Ministarstvo inancija, odnosno Vlada Republike Hrvatske, ovisno o visini potraživanja, otpisuje potraživanja temeljem obrazloženog prijedloga – mišljenja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, ako je isto, na temelju raspoloživih dokaza 21

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI ocijenilo da naplata nije izvjesna, odnosno da nije svrsishodno pokretanje postupka s obzirom na visinu troškova vođenja postupka pred stranim sudovima.

htjeva; ako korisnici kredita dokažu da su osigurali inancijska sredstva i nastavili realizaciju projekta, i da su u potpunosti završili projekt.

• Otpis potraživanja u iznosu do 50,00 kn.

U svakom slučaju, ako korisnici kredita ne zadovoljavaju uvjete za djelomičan otpis, a imaju poteškoće u poslovanju i ne mogu redovito otplaćivati kredit, mogu podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja kredita. Uvjeti za odgodu plaćanja kredita su detaljno propisani u samoj Uredbi, a zahtjev za odgodu plaćanja mogu podnijeti i pravne osobe kojima je odobren djelomičan otpis glavnice i/ili kamate. Također, korisnicima kredita može se odobriti otpis kamata, ako izvrše jednokratnu uplatu glavnice duga.

Za razliku od Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (NN, br. 76/12) u kojoj je bilo propisano da se otpisuju potraživanja u iznosu do 30,00 kuna radi optimiziranja postupanja, Uredbom je propisano da potraživanje u iznosu do 50,00 kn nadležno tijelo može otpisati bez podnošenja zahtjeva za otpis, jer se smatra da bi troškovi koji bi nastali u postupku obrade i naplate zahtjeva bili veći od iznosa potraživanja, koji se otpisuje. • Otpis potraživanja korisnicima kredita za inanciranje razvojnih programa u gospodarstvu i infrastrukturnih ili sličnih projekata za gospodarski razvoj odobravanih od strane bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje. Člancima 33. do 38. Uredbe daje se mogućnost djelomičnog otpisa korisnicima kredita, odobravanih od strane bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje (u daljnjem tekst: korisnici kredita), te se tako u ovim izazovnim gospodarskim uvjetima, takvim gospodarskim subjektima nastoji pomoći i olakšati njihov položaj u gospodarstvu. Otpis navedenih kredita u isključivoj je nadležnosti Ministarstva inancija kao nadležnog tijela. Korisnicima kredita će se odobriti djelomičan otpis u visini od 30% do 70 % iznosa odobrenog i iskorištenog kredita uvećanog za pripadajuće kamate, ukoliko korisnici kredita u razdoblju od najmanje dvije godine od dana odobravanja kredita, odnosno početka korištenja odobrenog kredita dokažu da je odobrenje kredita rezultiralo novozapošljavanjem i povećanjem izvoza, te da je nakon uspješno provedenog programa reinvestirano u daljnji razvoj ili nove programe i tehnologije. Uredbom je detaljno propisano kako će se vršiti djelomičan otpis iznosa odobrenih kredita ovisno o tome po kojem je kriteriju takav otpis zatražen. Također, dodatno se daje mogućnost djelomičnog otpisa i korisnicima kredita, koji su u 2012. u odnosu na 2007. zbog gubitka tržišta ostvarili značajan pad ukupnog prihoda, iako su provodili program sanacije i restrukturiranje društva te zadržali postojeći broj zaposlenih na teret vlastitog kapitala. Korisnicima kredita koji ne zadovoljavaju navedene uvjete, jer nisu uspjeli završiti projekt koji je inanciran sredstvima bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje, i staviti ga u funkciju, odobrit će se djelomičan otpis kamate obračunate na dan podnošenja potpunog za-

5. Prodaja potraživanja Potraživanje prema dužniku pravnoj osobi može se prodati, ako: a. se utvrdi da bi tako naplata potraživanja bila svrsishodna, jer je imovina dužnika pravne osobe manja od vrijednosti potraživanja, odnosno da je vrijednost imovine na kojoj postoje instrumenti osiguranja manja od vrijednosti potraživanja; b. se uvidom u raspoloživu inancijsku dokumentaciju dužnika pravne osobe utvrdi, da postoji rizik naplate potraživanja (nelikvidnost, insolventnost, prezaduženost). Potraživanje prema dužniku pravnoj osobi može se prodati sukladno odredbama stečajnog postupka. Međutim, niti u kojem slučaju ne može se prodati potraživanje dužnika pravne osobe, koja je u većinskom vlasništvu države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Što se tiče načina prodaje, utvrđeno je da se potraživanja mogu prodati na javnim dražbama, raspisivanjem javnog natječaja ili izravnom pogodbom uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Na prvoj javnoj dražbi ili javnom natječaju početna cijena je 75 posto nominalnog iznosa duga (glavnica s kamatama). Ukoliko se ne postigne tražena cijena u roku od najmanje 30 dana, odredit će se nova javna dražba ili raspisivanje javnog natječaja, u kojem cijena ne može biti niža od 50 posto nominalnog iznosa duga, uz uvjet da je imovina pravne osobe čiji se dug prodaje nedostatna za pokriće 50 posto vrijednosti ukupnog potraživanja. Ako se na drugoj javnoj dražbi ne postigne tražena cijena, u daljnjem roku od najmanje 30 dana odredit će se treća javna dražba ili raspisivanje javnog natječaja u kojem cijena ne može biti niža od 35 posto nominalnog iznosa duga, uz uvjet da je imovina pravne osobe čiji se dug prodaje nedostatna za pokriće 35 posto vrijednosti ukupnog potraživanja.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Danka Mihaljević *

UDK 336.2

Devizna plaćanja u sustavu državne riznice Platni promet s inozemstvom za potrebe države obavlja se preko nekoliko poslovnih banaka i preko Hrvatske narodne banke (HNB) u kojoj je još 2002. godine otvoren devizni račun Ministarstva inancija. Poslovi koje HNB obavlja za državu, u segmentu deviznog poslovanja, prvenstveno se odnose na izvršavanje naloga u inozemstvo, ali i poslove kupoprodaje deviza, oročavanja sredstava te međubankarskih transfera. Uz proširenje obuhvata jedinstvenog deviznog računa, razvoj deviznog poslovanja uključivao je de iniranje e ikasnijih proceduralnih rješenja, centralizaciju i automatizaciju poslova deviznog platnog prometa, te izgradnju odgovarajućeg modela informatičke podrške.

1. Uvod: Integracija informacijskih sustava za upravljanje inancijama U sustavu državne riznice radilo se tijekom 2010. i 2011. na razvoju Gateway sustava, koji predstavlja središnji sustav kroz koji se odvija automatska razmjena elektroničkih dokumenata i poruka između sučeljenih strana. Poslovni model integracije informatičkih sustava putem Gateway poveznice iskorišten je i za povezivanje informatičkog sustava državne riznice s aplikacijom HNB-a za obavljanje deviznog platnog prometa. Osnovni cilj integracije je osiguranje automatizma plaćanja i evidentiranja izvršenih plaćanja u realnom vremenu, te automatizma evidentiranja uplaćenih prihoda i primitaka. Time se rješava ključni nedostatak postojećeg procesa u kojem je procedura plaćanja odvojena od procedure evidentiranja (knjiženja) plaćenih obveza u izvještajnom sustavu državne riznice, te olakšava komunikaciju i kolanje dokumentacije. U 2011. uspostavljena je komunikacijska infrastruktura između Ministarstva inancija i HNB-a, de iniran poslovni model komunikacije i obavljena su početna testiranja rada aplikacijskih sustava. U tijeku 2012. nastavljeno je testiranje razmjene dokumenata i poruka de iniranih za potrebe obavljanja deviznog platnog prometa, te je paralelno, s provođenjem testiranja, nastavljen rad na doradama aplikacija sukladno ukazanim potrebama. *

Danka Mihaljević, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

U prvoj fazi automatizacije deviznog platnog prometa za potrebe države, preko deviznih računa u HNB-u, platni promet s inozemstvom obavljat će Ministarstvo inancija (javni dug) i proračunski korisnici kojima su sredstva u cijelosti planirana u državnom proračunu, a u postojećem procesu platni promet s inozemstvom obavljaju preko sustava državne riznice (područna riznica) i redovnog deviznog računa Ministarstva inancija u poslovnoj banci ili zasebnog računa (partije) u okviru redovnog deviznog računa. U ovoj fazi izgradnje i automatizacije deviznog platnog prometa u HNB-u planira se izvršavanje deviznih plaćanja za 23 korisnika državnog proračuna. Tijekom prve faze uspostave produkcijskog rada pretpostavlja se provođenje i veri ikacija automatizacije deviznog platnog prometa te evaluacija spremnosti za daljnje širenje sustava. U drugoj fazi automatizacije deviznog platnog prometa rješavat će se pitanje proračunskih korisnika državnog proračuna, koji imaju status područne riznice, odnosno u cijelosti posluju preko sustava državne riznice i u postojećem procesu imaju zaseban račun (partiju) u okviru redovnog deviznog računa Ministarstva inancija u poslovnoj banci. Najčešće se radi o računima privremeno otvorenim za potrebe vođenja projekata, darovnica ili zajmova, koji se po okončanju projekta (darovnice, zajma) zatvaraju.

2. Evidentiranje računa u sustavu državne riznice Način izvršavanja državnog proračuna s računa državnog proračuna propisan je Pravilnikom o načinu i uvjetima izvršavanja državnog proračuna te o načinu povrata sredstava u državni proračun i vođenja evidencija o povratu sredstava (NN, br. 48/11). Evidentiranje računa (zahtjeva za plaćanje) u sustavu državne riznice odvija se na dva načina ovisno o tome radi li se o integriranom korisniku ili o korisniku koji paralelno radi na svom informatičkom sustavu i na sustavu državne riznice. Integrirani proračunski korisnici devizne račune evidentirat će u svom informatičkom sustavu te će ih preko Gateway poveznice elektronički prenositi u informatički sustav državne riznice. To znači da će se u istom trenutku kada proračunski korisnik u 23

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE svoj informatički sustav unese devizni račun isti vidjeti i u sustavu državne riznice. Svi računi uneseni u informatički sustav proračunskog korisnika i preneseni u sustav državne riznice imaju status F. Račun u statusu F znači da isti još nije odobren za plaćanje ovlaštene osobe proračunskog korisnika. Kada ovlaštena osoba proračunskog korisnika veri icira račun za plaćanje, autorizirane osobe proračunskog korisnika mijenjaju status računa u sustavu državne riznice i isti dobiva status Z. Promjena statusa iz F u Z zamjenjuje potpisan i ovjeren zahtjev za plaćanje, koji se prije dostavljao u Ministarstvo inancija kao dokaz da je ovlaštena osoba odobrila zahtjev za plaćanje. Ovim korakom uneseni račun spreman je za plaćanje. Zahtjev za plaćanje i račun jedan su dokument koji mijenja status preko posebnog polja na dokumentu. Također, račun nikad ne može biti plaćen u statusu računa F i prije datuma dospijeća naznačenog u zahtjevu (sustavna kontrola). Proračunski korisnici koji imaju devizna plaćanja, a čiji IT sustavi nisu još informatički povezani sa IT sustavom državne riznice, u prvoj fazi povezivanja informacijskih sustava unosit će devizne račune sa statusom F direktno u informatički sustav državne riznice. Promjena statusa identična je kao kod integriranih ministarstava. Kod proračunskih korisnika čija sredstva nisu u potpunosti planirana u državnom proračunu i nemaju status područne riznice, a svoje devizne obveze podmiruju preko računa u okviru redovnog deviznog računa Ministarstva inancija u poslovnoj banci, devizna plaćanja odvijat će se prema postojećem procesu.

3. Odobravanje deviznog zahtjeva za plaćanje Odgovorne osobe Ministarstva inancija u Sektoru za izvršavanje državnog proračuna odobravaju zahtjeve za plaćanje određene za plaćanje. Procedura odobravanja deviznih zahtjeva za plaćanje identična je proceduri odobravanja zahtjeva za plaćanje u kunskom platnom prometu, uz izuzetak da se devizni zahtjevi za plaćanje mogu odobravati prije datuma dospijeća i slati u banku kao najava obveze.

4. Nalog za plaćanje Nalog za plaćanje kreirat će se automatski u trenutku odobrenja deviznog zahtjeva za plaćanje nakon čega se pokreće program automatskog plaćanja. Svi elementi za kreiranje naloga za plaćanje nalaze se u informatičkom sustavu državne riznice. U novoj 24

proceduri nalogodavac u nalogu za plaćanje s deviznog računa državnog proračuna bit će uvijek Ministarstvo inancija bez obzira da li devizni račun obrađuje i unosi proračunski korisnik ili Ministarstvo inancija. Nalozi obrađeni u informacijskom sustavu državnog proračuna prenose se automatski u Gateway sustav. U Gateway sustavu kreirani nalozi za plaćanje elektronički se potpisuju i prosljeđuju banci na izvršavanje. Svaki korak vezan uz nalog za plaćanje u Gateway-u prati utvrđena promjena statusa naloga. Kada se nalog zaprimi iz informatičkog sustava državne riznice u Gateway sustav, isti dobava status kreiran. Svaki nalog moraju potpisati dva ovlaštena potpisnika Ministarstva inancija. Kod prvog potpisa nalog za plaćanje dobiva status veri iciran, a kod drugog potpisa potpisan. Sami nalozi u statusu potpisan mogu biti poslani banci na izvršenje. Poslani nalozi dobivaju status poslan. Nalozi zaprimljeni od strane banke mijenjaju status u odobren ili odbijen. Nakon uspješne obrade deviznog naloga banka šalje Ministarstvu inancija potvrdu o izvršenom plaćanju (SWIFT), a nalog dobiva status swift ok. Ukoliko plaćanje nije moguće provesti zbog određene greške, banka šalje elektroničku poruku kojom u Gateway-u nalog dobiva status za stornirati. Ovom porukom inicira se procedura storniranja naloga, a provođenjem storniranja nalog dobiva status storniran. Izmjena statusa deviznog naloga za plaćanje omogućuje korisnicima aplikacije kontinuirano i jednostavno praćenje naloga od kreiranja do plaćanja.

5. Izvršeni nalozi za plaćanje Osim naloga za plaćanje, de inirani su i ostali dokumenti u deviznom platnom prometu, koji se elektronički razmjenjuju kao što su izvod računa i obavijest o naplati iz inozemstva. Izvod računa zaprima se direktno u informatičkom sustavu državne riznice idućeg radnog dana ukoliko je prethodnog dana bilo transakcija u platnom prometu. Izvodom se potvrđuje izvršenje naloga i, što je potrebno posebno naglasiti, automatsko knjiženje izvršenog plaćanja u izvještajnom sustavu državne riznice. Izvodom se zaprimaju i podaci o priljevima na deviznom računu, što se u informatičkom sustavu državne riznice evidentira na posebno de iniranom prijelaznom kontu za devizne priljeve. S prijelaznog konta, i uz pomoć dokumenta obavijesti o naplati iz inozemstva koji se zaprimaju na Gateway sučelju, priljevi se ručno raspoređuju na odgovarajuća konta prihoda i primitaka, tako da je postupak knjiženja priljeva poluautomatski. TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Daljnji razvoj sustava predviđa uspostavljanje potpune automatizacije knjiženja prihodne strane državnog proračuna po modelu kombiniranog šifriranja, koji se primjenjuje kod knjiženja kunskih priljeva na jedinstveni račun državnog proračuna (uplatna šifra - konto prihoda (primitka) - ekonomska klasi ikacija - izvor inanciranja - organizacijska klasi ikacija (proračunski korisnik). Navedenim šifriranjem omogućit će se raspoznavanje vrste deviznih prihoda i primitaka, automatsko evidentiranje na odgovarajuću stavku glavne knjige, pripadnost izvoru inanciranja i korisniku proračuna.

sustavu. Dnevno ažuriranje registra računa i MDM sustava matičnih podataka omogućava državnoj rizici kontinuiranu sustavnu kontrolu kod izvršavanja plaćanja.

6. Master Data Management (MDM)

7. Zaključak

Kao dio projekta integracije uspostavljen je sustav upravljanja glavnim podacima tzv. Master Data Management (MDM) sustav. Cilj MDM sustava je uspostava jedinstvene baze matičnih podataka svih dobavljača i banaka, koji sudjeluju u domaćem i inozemnom platnom prometu s centraliziranim upravljanjem. Rad u MDM sustavu obuhvaća tri procesa: proces kreiranja novog dobavljača i banke, proces promjene i proces deaktivacije postojećeg dobavljača.

Prijelazom deviznog platnog prometa na produkcijski rad, proces izvršavanja državnog proračuna bit će u potpunosti automatiziran. Nakon uspješne implementacije i veri ikacije prve i druge faze automatizacije deviznog poslovanja, rješavat će se automatizacija deviznog platnog prometa za proračunske korisnike, koji nemaju pristup sustavu državne riznice, čija sredstva nisu u potpunosti planirana u državnom proračunu, sukladno Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna RH, a svoje devizne obveze u postojećem procesu podmiruju preko zasebnog računa (partije) u okviru redovnog deviznog računa Ministarstva inancija u poslovnoj banci.

Za vođenje MDM sustava u dijelu koji se odnosi na matične podatke dobavljača i banaka u Republici Hrvatskoj zadužena je Financijska agencija (FINA) koja vodi i ažurira Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj. MDM sustav povezan je s Jedinstvenim registrom računa poslovnih subjekata u Hrvatskoj, tako da se sve promjene matičnih podataka dobavljača i banaka u registru automatski odražavaju i na promjene u MDM

Vođenje MDM sustava u dijelu koji se odnosi na matične podatke inozemnih dobavljača i banaka obavljaju djelatnici Ministarstva inancija do trenutka integracije informatičkog sustava proračunskog korisnika i informatičkog sustava državne riznice, nakon čega će integrirani proračunski korisnik kreiranje dobavljača obavljati direktno u središnjem MDM sustavu.

Daljnji razvoj sustava predviđa i potpunu automatizaciju evidentiranja deviznih prihoda i primitaka državnog proračuna prema poslovnom modelu izgrađenom za knjiženje prihoda i primitaka u kunskom platnom prometu.

JESTE LI SE PRETPLATILI NA NOVI SPECIJALIZIRANI ČASOPIS ZA FINANCIJSKO UPRAVLJANJE U JAVNOM I NEPROFITNOM SEKTORU? PRETPLATOM NA ČASOPIS OSTVARUJETE PRAVO NA NIZ POGODNOSTI. ZATRAŽITE PONUDU NA PRETPLATU ILI POSJETITE

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Ana Michieli Pavuna *

UDK 336.2

Ivana Kunić **

Strateško planiranje za razdoblje 2014. - 2016. Proces strateškog planiranja, odnosno obveza izrade strateških planova za ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije (dalje u tekstu: obveznici) uvedena je Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. Strateški planovi su jedna od ključnih sastavnica srednjoročnog proračunskog okvira i kroz njihovu izradu postaju vidljivi prioriteti i ciljevi vladine politike. Ovi prioriteti izravno utječu na alokaciju sredstava unutar proračuna. Autorice u ovom tekstu ukazuju na proces strateškog planiranja i novosti za razdoblje 2014. - 2016.

1. Uvod Temeljem strateških planova izrađuje se strategija Vladinih programa za trogodišnje razdoblje koja jasno de inira prioritete, ciljeve i politike; sve navedeno objašnjava proračunske alokacije, te je podrška proračunima pri predstavljanju javnosti i saborskim zastupnicima. Prvi strateški planovi sastavljeni su za razdoblje 2010. - 2012., i od tada se svake godine, za sljedeće trogodišnje razdoblje, pripremaju novi. Kako bi se osigurao jednoobrazan i ujednačen pristup izradi strateških planova, Ministarstvo inancija svake godine sastavlja uputu za izradu strateških planova. Sve upute za izradu strateških planova za prethodne cikluse dostupne su na internetskim stranicama Ministarstva inancija http://www.m in.hr/hr/stratesko-planiranje. Važnost strateškog planiranja je prepoznata i propisana Zakonom o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10). Tako je tim Zakonom propisano da čelnik proračunskog korisnika državnog proračuna (dalje u tekstu: čelnik) svake godine za prethodnu proračunsku godinu sastavlja Izjavu o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Izjava), kojom potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola *

Ana Michieli Pavuna, mag. oec., Ministarstvo inancija.

Ivana Kunić, mag. oec., Ministarstvo inancija.

u okviru sredstava utvrđenih u proračunu odnosno inancijskom planu. Uredbom Vlade Republike Hrvatske o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11) propisani su izgled, sadržaj, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave. Sukladno navedenoj Uredbi čelnik ne daje samo Izjavu već uz istu, između ostalog, prilaže popunjeni Upitnik o iskalnoj odgovornosti. Na značaj strateških planova u samom proračunskom procesu planiranja, ukazuje i činjenica da prva dva pitanja iz Upitnika testiraju aktivnosti sastavljanja i objave strateških planova te njihova povezivanja s državnim proračunom.

2. Razvoj procesa strateškog planiranja Strateško planiranje je sustavan način donošenja temeljnih odluka, određivanja smjera djelovanja i provođenja akcija, koje usmjeravaju obveznike prema budućnosti. Utvrđeni ciljevi i načini djelovanja usmjeravaju obveznike prema njihovoj viziji u budućnosti. To je proces koji zahtjeva kontinuirano praćenje napretka u odnosu na postavljene ciljeve. U prvom ciklusu strateškog planiranja za razdoblje 2010. - 2012. de inirao se okvir strateškog plana - vizija i misija, s njihovim ključnim elementima - općim i posebnim ciljevima te načinima ostvarenja istih. Analiza strateških planova za razdoblje 2010. 2012. pokazala je, da je drugi ciklus izrade strateških planova potrebno započeti analizom postojećeg stanja. Analizom stanja obveznici su utvrdili jesu li opći i posebni ciljevi te načini ostvarenja dobro de inirani ili ih je potrebno doraditi. Budući da je upravo de iniranje pokazatelja uspješnosti ključni korak u procesu strateškog planiranja, jer su upravo pokazatelji osnova za uspostavu sustava praćenja ispunjavanja postavljenih ciljeva te osiguravaju informacije za redovito polugodišnje i godišnje izvještavanje o postignutim rezultatima, u drugom ciklusu izrade strateških planova za razdoblje 2011. - 2013. također se pristupilo njihovom detaljnijem utvrđivanju. U strateškom planu utvrđene su dvije vrste pokazatelja: pokazatelji rezultata i pokazatelji učinka. To je bio prvi korak u uspostavi sustaTIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE va odgovornosti za postavljene ciljeve i načine njihova ostvarenja, kojima je cilj alokacija proračunskih sredstava na one ciljeve, koji će imati najveći učinak u prioritetnim područjima. Kako bi se dodatno ojačao sustav odgovornosti, uz utvrđivanje pokazatelja uspješnosti i uspostavu sustava praćenja, obveznici su dužni imenovati odgovorne osobe za praćenje provedbe strateškog plana na razini svakog posebnog cilja i pojedinog načina ostvarenja, i to imenom i funkcijom, u odluci koju potpisuje čelnik obveznika.

Programi utvrđeni proračunom moraju re lektirati posebne ciljeve iz strateških planova, a načini ostvarenja proračunske aktivnosti i projekte. Time se povezuje strateški plan s proračunom. Strateški plan koji je izrađen, a da se pritom zanemario iskalni okvir, nemoguće je provesti. Zbog navedenoga, bilo je važno da proces strateškog planiranja postane sastavni dio procesa proračunskog planiranja.

U trećem ciklusu strateškog planiranja za razdoblje 2012. - 2014. započelo je uvođenje procesa upravljanja rizicima. Ovaj proces uključuje utvrđivanje i procjenu rizika, postupanje po rizicima, te praćenje i izvještavanje o upravljanju rizicima. Zbog složeno-

Na važnost ovog procesa ukazuje i činjenica da drugo pitanje iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti (temeljem kojeg, između ostaloga, čelnik daje Izjavu o iskalnoj odgovornosti) testira: jesu li programi iz inancijskog plana povezani s ciljevima iz strateškog plana (a odgovaraju ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije).

sti samog procesa u ovom ciklusu izrade strateških planova, pozornost je bila usmjerena isključivo na njihovo utvrđivanje i procjenu.

Veza strateškog plana i državnog proračuna iskazuje se u nastavku u obliku dane tablice, koja se uključuje u strateški plan.

U zadnjem ciklusu za razdoblje 2013. - 2015. radilo se na poboljšanju kvalitete strateških planova revidiranjem pokazatelja uspješnosti, a po potrebi i načina ostvarenja i/ili posebnih ciljeva. Također, nastavio se rad na utvrđivanju rizika koji mogu utjecati na ostvarenje postavljenih ciljeva.

3. Povezivanje strateškog plana s proračunom Strateškim planom de iniraju se pravci djelovanja obveznika, dok se proračunom de iniraju programi, aktivnosti i projekti te osiguravaju sredstva potrebna za njihovu provedbu. Budući da je strateški plan nemoguće provesti bez sredstava, logičan je zaključak da je to jedino moguće, ako su programi u proračunu povezani s ciljevima iz strateških planova. TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

4. Izrada strateških planova za razdoblje 2014. - 2016. Strateški plan je dokument kojim obveznik, kroz de iniranje vizije, misije, općih i posebnih ciljeva te načina njihovog ostvarenja, utvrđuje prioritete u narednom trogodišnjem razdoblju. Osim strateških planova, proces strateškog planiranja također obuhvaća sustav praćenja i izvještavanja o provedbi strateških ciljeva kroz de inirane pokazatelje uspješnosti te sustav upravljanja rizicima.

Pregled procesa strateškog planiranja U svrhu povećanja transparentnosti procesa strateškog planiranja u ovom ciklusu strateškog planiranja pojednostavljena je sama izrada i sadržaj strateških planova. Strateški planovi više 27

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

ne sadrže opis djelokruga obveznika te je promijenjena metoda utvrđivanja načina ostvarenja ciljeva. U nastavku se daju preporuke za poboljšanje pojedinih elemenata strateškog plana kao i detaljnije upute za novu metodu utvrđivanja načina ostvarenja.

4.1. Preporuke za poboljšanje pojedinih elemenata strateškog plana Vizija i misija U dosadašnjim uputama za izradu strateških planova dane su detaljne upute za de iniranje vizije i misije. Međutim, uočeno je da misije pojedinih obveznika zapravo predstavljaju samo još jednu viziju. Naime, vizija daje sliku željenog stanja, dok misija stavlja naglasak na način kojim će obveznik doći do tog željenog stanja. Primjer jasno utvrđene vizije: • Visoko razvijen, e ikasan, siguran, ekološki prihvatljiv i moderan prometni i komunikacijski sustav, potpuno integriran u mrežu glavnih međunarodnih prometnih pravaca, koji najbolje iskorištava prometni i geografski položaj Republike Hrvatske i zadovoljava potrebe teretnog i putničkog prijevoza. Primjer jasno utvrđene misije: • Misija Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture je organizirati izradu strateških infrastrukturnih projekata i investicijskih programa od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku, organizirati radove na izgradnji suvremene prometne infrastrukture, što će prometno povezati sve regije i razviti sve vidove prometa uz visok stupanj profesionalnosti i sigurnosti u pru28

žanju prijevoznih usluga te poduzimanje svih mjera zaštite okoliša u transportu. Primjer misije koja predstavlja viziju, budući da daje sliku željnog stanja, a ne načina kojim će obveznik do njega doći: • Ministarstvo pravosuđa i sva pravosudna tijela djeluju u cilju osiguranja neovisnog, nepristranog, učinkovitog i profesionalnog pravosuđa i pravne sigurnosti građana, te predlaganja i provedbe propisa, što sve podupire vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava.

Opći ciljevi Opći ciljevi predstavljaju jasan smjer kretanja i djelovanja obveznika u dužem vremenskom razdoblju, čijim ostvarenjem obveznik svoju viziju i misiju ostvaruje, te se u pravilu oni ne bi trebali mijenjati. Ipak, potrebno ih je pregledati i po potrebi revidirati, uzimajući u obzir eventualne promjene organizacijske klasi ikacije te promjene u vanjskom okruženju koje izravno utječu na njihovo ostvarenje. Primjer dobro utvrđenog općeg cilja: • Jačanje i razvoj pravne države i vladavine prava Također, naziv općeg/posebnog cilja ne smije biti popis pripadajućih posebnih ciljeva/načina ostvarenja. Primjerice, opći cilj: „Socijalno osnaživanje mladih, razvoj volonterstva i unapređenje međunarodne suradnje, poslova vezanih uz pristupanje i članstvo u EU te povećanje socijalne uključenosti osjetljivih skupina kroz pristupne i strukturne fondove.“ - zbroj je posebnih ciljeva utvrđenih radi postizanja općeg cilja. U ovom slučaju bi se opći cilj trebao utvrditi na višoj razini, koja bi obuhvatila sve od navedenog. Ukoliko za neke od ciljeva nije moguće utvrditi višu razinu, to je vjeroTIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE jatno pokazatelj potrebe revidiranja ciljeva, odnosno preispitivanja već utvrđenih razina istih.

Posebni ciljevi i načini ostvarenja Posebni ciljevi su očekivani rezultati, odnosno željene promjene koje su posljedica niza speci ičnih aktivnosti usmjerenih postizanju određenog općeg cilja. Nakon što su posebni ciljevi utvrđeni, potrebno ih je opisati na jednostavan i jasan način. U opisu posebnog cilja neophodno je pojasniti zašto je upravo taj cilj prioritet i do kada se isti planira ostvariti. Budući da su u dosadašnjim strateškim planovima opisi posebnih ciljeva često bili vrlo opširni napominjemo kako nije bitna količina teksta, već njegova kvaliteta. Naime, u većini dosadašnjih strateških planova posebni ciljevi de inirani su tako da opisuju djelokrug rada obveznika, a ne re lektiraju rješenje problema s kojim je obveznik suočen. Također, često su korišteni izrazi poput trebalo bi, potrebno je i slično, iz čega nije bilo jasno hoće li se predviđene mjere stvarno realizirati u razdoblju na koje se strateški plan odnosi. Načini ostvarenja obuhvaćaju skupinu aktivnosti koje vode ostvarenju posebnog cilja. Dok posebni ci-

ljevi ukazuju što obveznik želi postići, načini ostvarenja ukazuju kako će se isti ostvariti. Analizom dosadašnjih strateških planova uočeno je nerazumijevanje pojmova cilja i načina ostvarenja. Primjerice, jačanje učinkovitosti pravosuđa nije način ostvarenja nego poseban cilj, koji će se postići, između ostalog: smanjenjem zaostataka neriješenih predmeta i racionalizacijom mreže sudova. S druge strane uspostavljanje evidencije javnih i državnih službenika te unaprjeđenje sustava plaća u javnom sektoru, nije poseban cilj, nego predstavlja način ostvarenja/akTIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

tivnost koja se provodi da bi se ostvario cilj - unaprijeđen sustav upravljanja i razvoja ljudskih potencijala u državnoj upravi.

Pokazatelji uspješnosti Pri de iniranju pokazatelja uspješnosti u strateškom planu koriste se dvije vrste pokazatelja: pokazatelj rezultata i pokazatelj učinka. Pokazatelji učinka postavljaju se na razini posebnih ciljeva te pružaju informaciju o učinkovitosti, dugoročnim rezultatima te društvenim i ekonomskim promjenama koje se postižu ostvarenjem posebnih ciljeva. Pokazatelji rezultata pridružuju se pojedinom načinu ostvarenja. Oni moraju direktno mjeriti uspješnost pojedinog načina ostvarenja na koji se odnose, a više različitih načina ostvarenja ne mogu imati isti pokazatelji rezultata. Za pokazatelje uspješnosti utvrđuju se polazne i ciljane vrijednosti (za naredno trogodišnje razdoblje), te se prikazuju u nastavku u obliku tablica koje se ugrađuju u strateški plan.

Rizici U cilju smanjenja opsega neizvjesnosti koja bi mogla biti prijetnja ostvarenju ciljeva de iniranih strateškim planovima obveznika, kao i predviđanja izmijenjenih okolnosti i pravovremenog reagiranja na njih, u proces strateškog planiranja uveo se i proces upravljanja rizicima. Rizici se utvrđuju na razini posebnog cilja i načina ostvarenja. Obveznici utvrđene rizike i njihovu procjenu iskazuju u obliku tablice, koja se nalazi u nastavku, ali ista nije dio strateškog plana, već se dostavlja kao prilog. 29

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

4.2. Novosti kod utvrđivanja načina ostvarenja ciljeva U dosadašnjim ciklusima strateškog planiranja obveznici su de inirali i detaljno razrađivali (opis postojećeg stanja kao i što se u budućnosti planira postići) načine ostvarenja ciljeva. U ovom ciklusu, kako bi se istaknulo koji su novi načini ostvarenja u narednom trogodišnjem razdoblju, obveznici moraju načine ostvarenja ciljeva grupirati u dvije skupine. Prva skupina obuhvaća već postojeće načine ostvarenja, odnosno aktivnosti čijim provođenjem se i do sada doprinosilo ostvarenju određenog posebnog cilja; a druga skupina obuhvaća nove aktivnosti koje možemo smatrati svojevrsnim reformama. Svim navedenim će se javnosti jasno dati do znanja što je do sada obveznik poduzeo i poduzima, kao i koje nove aktivnosti planira poduzeti u narednom razdoblju, da bi ostvario određeni cilj. Budući da su načini ostvarenja iz strateškog plana povezani s aktivnostima/projektima iz državnog proračuna, što se detaljno opisuje u web aplikaciji za unos obrazloženja inancijskog plana, postojeći načini ostvarenja više se neće detaljno razrađivati, već će se isti samo de inirati. Međutim, nove načine ostvarenja potrebno je sažeto (ne više od pet rečenica) i konkretno obrazložiti. Primjeri: Postojeći načini ostvarenja: • provođenje poreznog nadzora, • osiguranje primjene Zakona o iskalnoj odgovornosti, • smanjenje veličine minsko sumnjivih prostora, • povećati sigurnost prometa na cestama i • uspostava integriranog informacijsko-komunikacijskog sustava. Novi načini ostvarenja: • uvođenje iskalizacije u prometu gotovinom. 30

Jedna od mjera koja će se koristiti kao mjera borbe protiv porezne utaje u dijelu neizdavanja računa je propisivanje postupka iskalizacije, kao skupa mjera kojima se uvodi nadzor nad izdavanjem računa za promet u gotovini. Obveznici iskalizacije račune će morati izdavati putem elektroničkih naplatnih uređaja, koji su povezani sa Ministarstvom inancija. Fiskalizacija će se odvijati u tri faze: • u prvoj fazi iskalizaciju moraju provesti veliki i srednji poduzetnici i oni koji obavljaju djelatnost pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, • u drugoj fazi oni koji obavljaju djelatnost trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla te obveznici koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i • u trećoj fazi svi preostali. Uvođenje vozačke dozvole u obliku kartice Kao i u svim članicama Europske unije i u Republici Hrvatskoj će se tijekom 2013. godine, u cilju poboljšanja sigurnosti u prometu, olakšanja korištenja slobode kretanja vozačima u Europskoj uniji, ali i sprečavanja prijevare, početi koristiti vozačke dozvole u obliku kartice. Nove vozačke dozvole vrijedit će najviše 15 godina, a rok za zamjenu svih vozačkih dozvola je 2033. godina. Smjernice za razradu postojećih načina ostvarenja, kao i detaljniju razradu novih dat će se Uputom za izradu Prijedloga državnog proračuna za razdoblje 2014. - 2016.

5. Praćenje i izvještavanje Provedbu strateškog plana potrebno je sustavno i redovito pratiti i mjeriti. Svrha praćenja je pravovremeno uočavanje odstupanja od plana, te ocjena hoće li planirane aktivnosti imati željeni učinak na postavljene ciljeve. Temelj za kvalitetan sustav praćenja i izvještavanja su dobro de inirani pokazatelji TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE rezultata i učinka, budući da se temeljem istih može utvrditi da li se provode načini ostvarenja, odnosno da li se ostvaruju posebni ciljevi sukladno planu. Po usvajanju strategije Vladinih programa za određeno trogodišnje razdoblje, čelnik obveznika donosi odluku o imenovanju odgovornih osoba za provedbu strateškog plana, te istu u roku od 30 dana od usvajanja strategije dostavlja Ministarstvu inancija na znanje. Osim odluke o imenovanju odgovornih osoba za provedbu strateškog plana čelnici su obvezni donijeti odluku o prijenosu ovlasti i odgovornosti za upravljanje proračunskim sredstvima osiguranim u inancijskom planu za 2014. godinu, kako bi se povezali ciljevi, programi i proračunska sredstva. Ministarstva su nove odluke o prijenosu ovlasti i odgovornosti dužna donijeti u roku 30 dana od stupanja na snagu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016.; te iste dostaviti na znanje Ministarstvu inancija, Sektoru za izvršavanje državnog proračuna. Predlošci ovih odluka dostupni su na službenim internetskim stranicama Ministarstva inancija: http://www.m in.hr/hr/stratesko-planiranje.

Izvještavanje Ministarstva inancija Obveznici izvještavaju Ministarstvo inancija o provedbi načina ostvarenja polugodišnje i godišnje, te o provedbi posebnih ciljeva godišnje, u skladu s rokovima za izvještavanje o izvršenju proračuna. Sukladno navedenom, polugodišnji izvještaj o provedbi načina ostvarenja za 2013. godinu, potpisan od strane čelnika, potrebno je dostaviti Ministarstvu inancija u roku od 20 dana po isteku izvještajnog razdoblja (do 20. srpnja 2013.), a godišnji izvještaj do 31. ožujka 2014. Godišnji izvještaj o provedbi posebnih ciljeva za 2013. godinu, potpisan od strane čelnika, dostavlja se Ministarstvu inancija na godišnjoj razini do 31. ožujka 2014. Budući da se pojedini obveznici nisu pridržavali propisanih rokova, u ovom ciklusu strateškog planiranja u Odluku o imenovanju odgovornih osoba za provedbu strateškog plana koju potpisuje čelnik, ugrađena je odredba kojom se obveznik obvezuje na dostavu ovih izvještaja u propisanom roku. Obrasci izvještaja s uputama za popunjavanje, također su dostupni na službenim internetskim strani-

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

cama Ministarstva inancija: http://www.m in.hr/ hr/stratesko-planiranje. Analizom dostavljenih izvještaja za prethodna razdoblja uočeni su slični problemi pri de iniranju pokazatelja uspješnosti kod različitih obveznika. U nastavku dajemo preporuke koje će obveznicima olakšati de iniranje kvalitetnih pokazatelja: • ako za pokazatelja nije moguće utvrditi polaznu, trenutnu i ciljanu vrijednost, isti ne omogućava praćenje napretka, te ga nije moguće koristiti • utvrđene polazne, trenutne i ciljane vrijednosti moraju biti iskazane u istoj mjernoj jedinici kao i pripadajući pokazatelj Primjerice, za pokazatelja: broj ureda koji su informatizirani - trenutna vrijednost ne može biti utvrđena kao postotak ili opis (pripremljena je metodologija za izradu snimke stanja). Ako je napravljena pripremna radnja, a niti jedan ured nije informatiziran, trenutna vrijednost mora biti nula, dok se u obrazloženju zašto se način ostvarenja ne odvija prema planu, može navesti da su odrađene pripremne radnje. • pokazatelj mora biti de iniran tako da mjeri samo jednu kategoriju Primjerice, prema pokazatelju: broj programa, predavača i ciljano osposobljenih polaznika za obavljanje diplomatskih i drugih poslova u DM/KU RH prije upućivanja u inozemstvo, te broj programa i polaznika jezičnih tečajeva po stupnjevim - nije jasno što se točno mjeri ovim. Iz navedenog bi se moglo zaključiti da se njime mjeri pet kategorija: broj programa, broj predavača, broj ciljano osposobljenih polaznika, broj programa jezičnih tečajeva i broj njihovih polaznika. Međutim, budući da je za svaku od vrijednosti pokazatelja (polazne, trenutne, ciljane) iskazan samo jedan broj, nije jasno koja se od navedenih pet mogućih kategorija mjeri. • utvrđene ciljane vrijednosti pokazatelja moraju imati isti smjer kretanja kao i naziv pokazatelja Primjerice, ako je pokazatelj: otvaranje novih telemedicinskih centar - pripadajuće polazne i ciljane vrijednosti ne mogu predviđati njihovo smanjene. Preporuka Ministarstva inancija je da se u tablicama pokazatelja uspješnosti, ciljane vrijednosti iskazuju kumulativno, međutim ukoliko to nije moguće, u opis pokazatelja potrebno je staviti napomenu kako se radi o godišnjoj vrijednosti.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Ivana Juras Anić *

UDK 338.6

Strateško planiranje na lokalnoj i regionalnoj razini Postojanje dokumenata strateškog planiranja na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iznimno je važno zbog pripreme samih jedinica za korištenje strukturnih i kohezijskog fonda Europske unije. Programi i projekti koji se planiraju inancirati iz navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima. Autorica u nastavku teksta daje osvrt na županijske razvojne strategije, potrebu njihova unapređivanja i povezivanja s planovima razvojnih programa koje su od ove godine, a po novoj metodologiji, obvezne izrađivati sve lokalne i regionalne jedinice.

1. Uvod Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12), plan razvojnih programa koji je sastavni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave doživio je promjene, kako u sadržaju, tako i u načinu izrade. Naime, navedenim Zakonom, plan razvojnih programa izmijenjen je tako da mora sadržavati ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su povezani s programskom i organizacijskom klasi ikacijom proračuna. Sam plan razvojnih programa sada predstavlja strateško-planski dokument stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice s proračunskim planiranjem. Do sada nije postojala obveza da svaka općina ili grad mora izraditi svoj strateški dokument. Ukoliko nisu imale svoj strateški dokument razvoja, općine i gradovi su uvijek mogli proračunska sredstva povezati sa strateškim ciljevima i prioritetima iz županijskih razvojnih strategija koje se donose sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN, br. 153/09), (dalje u tekstu: Zakon o regionalnom razvoju). Županijska razvojna strategija predstavlja planski dokument jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj se određuju osnovni smjerovi razvoja - ciljevi i prioriteti jedinice područne (regionalne) samouprave pripremljeni u skladu s načelom partnerstva i suradnje. Sukladno Strategiji *

Ivana Juras Anić, dipl. iur., Ministarstvo inancija RH.

regionalnog razvoja RH ciljevi županijske razvojne strategije su: • postići konsenzus među svim relevantnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim partnerima o razvojnim potrebama županije (vezanima uz gospodarski razvoj, zapošljavanje i edukaciju, infrastrukturu, okoliš, lokalni, urbani i ruralni razvoj, rješavanje pitanja siromaštva i socijalne isključenosti) te, sukladno tome, služiti kao osnova za pregovaranje, usklađivanje i inanciranje aktivnosti de iniranih strategijom; • dati osnovne smjernice za izradu županijskih razvojnih projekata; • pomoći ispunjenju zajedničkih strateških ciljeva u suradnji s drugim susjednim županijama te stvoriti osnovu za djelovanje u vezi s prekograničnim, transnacionalnim i međuregionalnim potrebama i mogućnostima; • dati osnovne smjernice za lokalne razvojne planove i projekte jedinica lokalne samouprave. U 2013. godini moraju se izraditi nove županijske razvojne strategije za sljedeće razdoblje. U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u tijeku je izrada izmjena i dopuna Zakona o regionalnom razvoju, kao i promjene u podzakonskim aktima, koji su doneseni na temelju Zakona o regionalnom razvoju. S druge strane, Ministarstvo inancija radi na propisivanju sadržaja i metodologije izrade plana razvojnih programa. Nužno je na odgovarajući način povezati planove razvojnih programa sa županijskim razvojnim strategijama, što je i sam zakonodavac predvidio te je Zakonom o proračunu posebno istaknuto kako ministar inancija donosi pravilnik o sadržaju i metodologiji izrade razvojnih programa uz suglasnost ministra nadležnog za regionalni razvoj.

2. Razlike između strateških planova državne razine i strateških dokumenata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) obvezuje korisnike državnog proračuna, razine razdjela (ministarstva i središnja tijela državne uprave) na izradu strateških planova za trogodišnje razdoblje i njihovo povezivanje s inancijskim planom, odnoTIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE sno proračunom, a Zakon o regionalnom razvoju obvezuje županije na izradu županijskih razvojnih strategija. Osim terminoloških razlika između strateških planova ministarstava i županijskih razvojnih strategija (opći i posebni ciljevi u strateškim planovima, a strateški ciljevi i prioriteti u županijskim razvojnim strategijama), osnovna razlika je u povezivanju s proračunskim sredstvima. Naime, nepovezanost ciljeva i prioriteta s proračunskim sredstvima predstavlja jedan od ključnih nedostataka u provedbi županijskih razvojnih strategija. Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju proizlazi obveza da se županijske razvojne strategije donose temeljem partnerstva i suradnje javnog, privatnog i civilnog sektora u kojem sudjeluju sve općine i gradovi s područja županije, kao i različiti gospodarski subjekti, predstavnici znanstvenih zajednica i dr. Dakle, županijska razvojna strategija donosi se u postupku savjetovanja s odgovarajućim partnerskim vijećem. Kako za općine i gradove do sada nije postojala zakonska obveza donošenja strateških planova ili strateških dokumenata razvoja (iako ih neki gradovi imaju), ključno je da općine i gradovi sudjeluju u pripremi i provedbi županijskih razvojnih strategija. Važno je da predstavnici različitih upravnih odjela (po pojedinim tematskim radnim skupinama) sudjeluju u postupku izrade županijske razvojne strategije, kako bi se u županijske razvojne strategije ugradili prioriteti, projekti, određene aktivnosti općine ili grada, te kako bi se kod planiranja inancijskog plana županijske razvojne strategije mogla povezati proračunska sredstva županije, gradova i općina, što treba biti vidljivo i u planu razvojnog programa pojedine općine, grada i županije.

3. Financijski plan županijskih razvojnih strategija1 Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvoj U Pravilniku se na neujednačen način koriste termini „ inancijski plan“ i „ inancijski okvir“, stoga je i jedna od preporuka studije koju su proveli Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i Ekonomski institut, Zagreb (2012), „Ocjena sustava strateškog planiranja i mogućnosti inanciranja razvoja županija i lokalnih jedinica u kontekstu provođenja politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske“, da se uvede jasno razlikovanje između pojmova inancijski okvir, inancijski plan i troškovi provedbe pojedinih aktivnosti i izvori inanciranja. Preporuka je da inancijski okvir bude sastavni dio strateškog dijela razvojnog dokumenta i da se njime utvrđuju inancijske alokacije na razini strateških ciljeva, prioriteta i mjera za cjelokupno razdoblje za koje se donosi razvojni dokument, a da akcijski plan bude dokument s realnijim (konkretnijim) inancijskim iznosima za trogodišnje razdoblje. 1

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

nih strategija (NN, br. 53/2010), (dalje u tekstu: Pravilnik) detaljnije se propisuje obvezni sadržaj i metodologija izrade županijske razvojne strategije. Sukladno Pravilniku, inancijski plan županijske razvojne strategije mora sadržavati indikativni i okvirni pregled te alokaciju inancijskih sredstava po strateškim cijevima, prioritetima i mjerama, izvorima i razdobljima. Osnovni elementi inancijskog plana trebaju biti: izvori inancijskih sredstava (županijski i lokalni proračuni, državni proračun, pretpristupni fondovi EU-a i drugi inozemni izvori, privatni izvori i drugi izvori) i inancijski raspored sredstava prema vremenskim razdobljima (na godišnjoj razini i razini ukupnog razdoblja županijske razvojne strategije). Bitno je naglasiti da se Pravilnikom propisuje da se inancijski okvir županijske razvojne strategije usklađuje s planom razvojnih programa koji županija donosi, sukladno Zakonu o proračunu iz 2008. godine, u kojem je plan razvojnih programa bio de iniran kao plan u kojem se iskazuju planirani rashodi proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vezani uz provođenje investicija, davanje kapitalnih pomoći i donacija. Pravilnikom je predviđeno da se inancijski okvir županijske razvojne strategije usklađuje svake godine, a u samom procesu izrade inancijskog okvira, kao i prilikom njegovog godišnjeg usklađivanja, županija surađuje s jedincima lokalne samouprave sa svog područja, državnom upravom, te svim ostalim potencijalnim izvorima inanciranja provedbe županijskih razvojnih strategija. Temeljem analize inancijskih i akcijskih planova županijskih razvojnih strategija, možemo zaključiti da su županije na različite načine pristupale izradi inancijskih planova i akcijskih planova. Naime, određene županije su temeljem niza projektnih ideja županije, gradova i općina sa svojeg područja iz svoje baze dolazili do određenih inancijskih iznosa, a određen broj županija je inancijska sredstva vezao isključivo uz županijski proračun bez povezivanja s inancijskim sredstvima općina i gradova. Međutim, neovisno o pristupu, iz analize jasno proizlazi da nedostaje jasan inancijski okvir za provedbu županijske razvojne strategije. Važno je istaknuti, kako smo već to i naveli u ovom tekstu, da je za provedbu županijskih razvojnih strategija vrlo bitan i osjećaj vlasništva gradova i općina s područja županije nad županijskom razvojnom strategijom, odnosno da se gradovi i općine prepoznaju u ciljevima i prioritetima županijskih razvojnih strategija, te da svoja proračunska sredstva usmjere na ostvarivanje mjera, koje su osmišljene u cilju ostvarivanja postavljenih ciljeva. Neosporna je činjenica da, u mnogim županijama, gradovi imaju 33

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE veći proračun od same županije, stoga je primjena načela udruživanja inancijskih sredstava iz Zakona o regionalnom razvoju presudna za provedbu županijskih strateških ciljeva.

4. Pravilnik o sadržaju i metodologiji izrade plana razvojnih programa Kao odgovor na sve uočene probleme u primjeni dosadašnjih planova razvojnih programa, kao i na probleme u provedbi županijskih razvojnih strategija, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu propisano je da će ministar inancija, uz suglasnost ministra nadležnog za regionalni razvoj, pravilnikom propisati sadržaj i metodologiju izrade plana razvojnih programa, te sustav praćenja provedbe razvojnih programa. Naime, budući planovi razvojnih programa važni su i u kontekstu priprema jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje sredstava iz fondova Europske unije, zato što programi i projekti koji se planiraju inancirati iz navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji opet moraju biti u suglasju s nacionalnim strateškim ciljevima i prioritetima.

Kod budućih planova razvojnih programa važno je naglasiti da planove razvojnih programa pripremaju upravna tijela u suradnji s upravnim tijelom za inancije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao koordinatorom, s time da su upravna tijela obvezna pri izradi plana razvojnih programa uključiti proračunske i izvanproračunske korisnike iz svoje nadležnosti. Naime, izmjena Zakona o proračunu, proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave više nisu u obvezi izrađivati planove razvojnih programa, ali su upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna pri izradi plana razvojnih programa uključiti proračunske i izvanproračunske korisnike iz svoje nadležnosti. Budući da su i županije, kao i gradovi i općine, obvezne izrađivati planove razvojnih programa prema novim odredbama Zakona o proračunu, od pravilnika kojim se propisuje sadržaj i metodologija izrade razvojnih programa, kao i propisa iz dijela regionalnog razvoja koji su u postupku izmjena i dopuna, očekuje se da usuglase sadržaj županijskih razvojnih strategija i planova razvojih programa, kako se ne bi dogodilo da županije izrađuju dva dokumenta (županijsku razvojnu strategiju i plan razvojnih programa) istog sadržaja.

NE PROPUSTITE!

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

RAČUNOVODSTVO Gorana Roje *

UDK 657.2

Računovodstvo koncesija za javne usluge prema MRSJS-u 32 Upravljanje državnom imovinom važna je sastavnica reforme inancijskog upravljanja u javnom sektoru. Između ostalog, upravljanje imovinom uključuje i donošenje odluka o njezinoj uporabi. Odluka o dodjeli koncesije za javne usluge jedan je od primjera upravljanja imovinom. U ovom tekstu autorica nastoji približiti čitateljima važnost razvoja računovodstvenih standarda za javni sektor, perspektive njihove primjene u RH, te osvrt na reguliranje računovodstva koncesija za javne usluge prema MRSJS-a 32, Ugovori o koncesijama: davatelj koncesije.

1. Uvod Računovodstvena metodologija reguliranja koncesija za javne usluge kao osnovni oblik javno-privatnog partnerstva, do sada se u domaćoj literaturi uglavnom sagledavala s aspekta privatnog partnera, odnosno koncesionara. U 2011. godini Odbor za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor1 je izdao standard, kojim se regulira računovodstvo koncesijskih usluga s aspekta davatelja koncesija, odnosno javnopravne osobe. Riječ je o Međunarodnom računovodstvenom standardu za javni sektor (MRSJS) 32, Ugovori o koncesijama: davatelj koncesije2 . Budući da se MRSJS-om 32 osigurava da imovina, koja je predmet ugovora o koncesiji i njezino inanciranje, bude predmet računovodstvenog priznavanja i izvještavanja, njegovo se usvajanje drži međunarodnim iskorakom u poticanju transparentnosti i odgovornosti subjekata javnog sektora (davatelja koncesije). Prema članku 4., Zakona o koncesijama (NN, br. 143/12) davatelj koncesije u Hrvatskoj može biti: a) Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, tijela državne uprave, u ime Republike Hrvatske, b) nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u ime jedinica lokalne i područne Mr. sc. Gorana Roje, članica tima za provođenje pilot projekta BFC SEE, Zagreb. *

Engl. IPSASB (International Public Sector Accounting Standards Board).

Engl. IPSAS 32 – Service Concession Arrangements: Grantor.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

(regionalne) samouprave, te c) pravne osobe posebnim propisima ovlaštene za davanje koncesija.

2. Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor (MRSJS) Danas, države i državne jedinice slijede široko diverzi iciranu (različitu) praksu inancijskog izvještavanja, i u mnogim zemljama nisu razvijeni standardi javnog sektora. Od 2000. godine do danas Odbor za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor objavio je 32 Međunarodna računovodstvena standarda za javni sektor (MRSJS), čija se primjena preporučuje subjektima sektora opće države, koji svoje inancijsko izvještavanje temelje na primjeni obračunske osnove. Riječ je o 29 standarda za koja su kao predložak poslužili standardi, koje susrećemo u proitnom sektoru - Međunarodni računovodstveni standardi (MRS) i Međunarodni standardi inancijskog izvještavanja (MSFI), te o tri standarda speci ična za poslovanje sektora opće države: (MRSJS 22 – Objavljivanje inancijskih informacija o sektoru opće države, MRSJS 23 – Prihodi od transakcija bez protučinidbe i MRSJS 24 – Objavljivanje proračunskih informacija u inancijskim izvještajima). Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor odnosi se na sve subjekte javnog sektora, koji pripremaju i prezentiranju temeljne inancijske izvještaje na obračunskoj osnovi, osim na poduzeća u vlasništvu države. Odredbe MRSJS-a zahtijevaju od subjekata da pripreme inancijske izvještaje, kako bi isti sadržavali informacije o svim resursima koje izvještajni subjekt kontrolira, i da propišu pravila za konsolidaciju svih kontroliranih subjekata. Odredbe predstavljaju upute i preporuke (o načinima, metodama, postupcima provođenja određenih aktivnosti), koje bi trebalo slijediti u praksi inancijskog izvješavanja, računovodstva i revizije u javnom sektoru. Svi do sada objavljeni MRSJS i reizdanja istih dostupna su javnosti u elektronskom obliku na internetskoj stranici Odbora3. Također, Odbor radi i na ra https://www.ifac.org/public-sector; IPSASB (2012): Handbook of International Public Sector Accounting Pronouncements, Volume I (pp. 1-852) and Volume II (pp. 853-1630): https:// 3

RAČUNOVODSTVO zvijanju publikacije Koncepcijski okvir za inancijsko izvještavanje za jedinice javnog sektora4 kao podloge za daljnji razvoj MRSJS-a. Do danas su izdana četiri poglavlja koncepcijskog okvira, drugi su u izradi.

3. Perspektive primjene MRSJS-a u RH Zakon o proračunu (NN, br. 87/08)5 daje perspektivnu i široku osnovu za potpunu primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (MRSJS)6 u proračunskom računovodstvu RH. Razinu primjene MRSJS u RH tek predstoji jasno odrediti i objaviti. Direktiva Vijeća o zahtjevima za proračunske okvire zemalja članica EU iz 2011. godine7 nalaže uvođenje obveze za države članice EU u pogledu primjene obračunske osnove u državnim računovodstvenim sustavima i ispitavanje prikladnosti usvajanja MRSJS. Europska komisija je u ožujku 2013. godine de inirala da je MRSJS potrebno nastaviti razvijati kao isključivu bazu za budući razvoj harmoniziranih računovodstvenih standarda za javni sektor u EU – tzv. Epsas8 . Slijedom navedenog, dinamiku buduće transformacije državnog računovodstva u Hrvatskoj treba sagledavati u kontekstu trasirane buduće primjene MRSJS (a time i usvajanja obračunske osnove u sustavu državnog računovodstva) za obveznike Zakona o proračunu te u kontekstu trendova u razvoju državnog računovodstva na međunarodnoj razini, a s obzirom na uključenja RH u europske integracijske procese i njeno skoro punopravno članstvo u Europskoj uniji.

4. Odabrane smjernice i speci ičnosti primjene MRSJS 32 MRSJS 32: Ugovori o koncesijama: davatelj koncesije9, objavljeni su u listopadu 2011. godine, a njewww.ifac.org/publications-resources/2012-handbook-international-public-sector-accounting-pronouncements engl. Conceptual Framework for General Purpose Financial Reporting by Public Sector Entities (Chapters 1-4)

Prema članku 98., Zakona o proračunu (NN 87/08) „(1) Proračunsko računovodstvo temelji se na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima: točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja, te na međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor“

Engl. International public sector accounting standards (IPSAS).

Slobodan prijevod autora (engl. Council Directive 2011/85/EU of 8 November 2011 on requirements for budgetary frameworks of the Member States, Of icial Journal of the European Union, L306/41-47, Volume 54, 23.11.2011.

http://www.public inanceinternational.org/news/2013/03/ ipsas-indisputable-reference-for-potential-eu-wide-standards/

IPSASB (2012): Handbook of International Public Sector Accounting Pronouncements, Volume II, pp.1403-1463.

gove odredbe moći će se službeno primjenjivati za izvještajna razdoblja, koja započinju 01.01.2014 ili nakon toga (ovisno o izvještajnom razdoblju prve primjene obračunske osnove). Očekuje se da će primjena ovog Standarda pridonjeti većem stupnju dosljednosti u inancijskom izvještavanju subjekata javnog sektora o značajnim i često složenim transakcijama, koje su predmet koncesijskih ugovora. Standard je koncipiran prema smjernicama Interpretacija br. 12, Ugovori o koncesijama10 kojim Odbor za tumačenje međunarodnog inancijskog izvještavanja11 regulira javno privatna partnerstva u području usluga od javnog značaja, odnosno računovodstvo koncesija usluga s aspekta koncesionara. MRSJS 32 je također koncipiran i prema smjernicama Interpretacija br. 2912, objavljenog od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde13. Izvorni MRSJS 32 sadrži 37 odlomaka, a u nastavku se kroz skraćeni prikaz sadržaja izvornog Standarda obrazlažu njegov cilj, djelokrug, odabrane smjernice i speci ičnosti primjene.

4.1. Cilj i djelokrug Standarda Cilj MRSJS 32 je regulirati računovodstvena pitanja iz ugovora o koncesiji usluga u sustavu inancijskog izvještavanja davatelja koncesije (koncedenta), odnosno propisati smjernice za priznavanje i mjerenje imovine, koja je predmet ugovora o koncesiji i s njome povezanih obveza, prihoda i rashoda te objavljivanje informacija o istima. Ugovor o koncesiji usluga tretira se kao speci ična vrsta javno privatnog partnerstva, koji sadrži i komponentu pružanja usluge i imovinu. Preciznije navedeno, Standard 32 de inira ugovor o koncesiji usluga kao “...obvezujući dogovor između davatelja koncesije i koncesionara“, u kojem: • koncesionar koristi imovinu koncesije usluga za pružanje javne usluge u ime davatelja koncesije za određeno vremensko razdoblje, i • koncesionar za te usluge, tijekom trajanja koncesijskog ugovora, prima naknadu. Za potrebe ovog Standarda: • davatelj koncesije (koncedent) de inira se kao osoba koja koncesionaru daje pravo na korištenje imovine koja je predmet koncesije, dok se Engl. IFRIC 12, Service Concession Arrangements

International Financial Reporting Interpretations Committee – IFRIC 11

Engl.SIC (Standing Interpretation Committee) 29, Service Concession Arrangements: Disclosures 12

Engl.IASB – International accounting standards Board

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

RAČUNOVODSTVO • koncesionar de inira kao osoba koja koristi imovinu u koncesiji, za pružanje javnih usluga ovisno o koncedentovoj kontroli nad imovinom. Postoji više vrsta obvezujućih ugovora koji uključuju sudjelovanje privatnog sektora u razvoju, inanciranju, poslovanju i/ili održavanju imovine, koja se koristi za pružanje javnih usluga. Međutim, odredbe MRSJS 32 se ne primjenjuju na sve ugovore, koji uključuju sudjelovanje privatnog sektora. Prema odredbama ugovora u okviru ovog Standarda, koncesionar djeluje kao davatelj usluga, on gradi ili nadograđuje imovinu (npr. kroz povećanje kapaciteta imovine), te koristi i održava imovinu ugovorom na određeno vrijeme. Prema tome, imovina koja je predmet koncesije usluga a nije pod kontrolom davatelja koncesije nije predmet djelokruga ovog Standarda (primjerice imovina, koja je predmet outsourcing-a ili, ako je riječ o privatizaciji). Imovina koja može biti predmet koncesije usluga odnosi se na nekretnine, postrojenja i opremu ili pojavni oblik nematerijalne imovine, kako slijedi: • postojeća imovina koncesionara, • imovina koju koncesionar razvija, izgradi ili stek ne od treće osobe u svrhu obavljanja usluga uređenih ugovorom o koncesiji; • postojeća imovina davatelja koncesije koju on ustupa koncesionaru u svrhu obavljanja dogovorene usluge (tzv. imovina koncesije usluga) ili nadogradnja postojeće imovine davatelja koncesije, koja je rezultat provođenja ugovora o koncesiji.

4.2. Priznavanje i mjerenje imovine koja je predmet ugovora o koncesiji usluga Davatelj koncesije će u svojim inancijskim izvještajima priznati imovinu koncesije usluga, koju pruža koncesionar, prema smjernica ovog Standarda, ako: • davatelj koncesije kontrolira ili regulira usluge koje koncesionar mora pružiti, kome navedene usluge mora pružiti i po kojoj cijeni ih koncesionar mora pružiti, • davatelj koncesije kontrolom vlasništva, povlaštenih ugovora ili na neki drugi način regulira ostatak uslužnog kapaciteta na kraju ugovornog razdoblja (ako je riječ o imovini koja se daje u koncesiju za period kraći od procijenjenog vijeka njene upotrebe). Imovina koja je predmet koncesije usluga neće biti priznata kao nekretnine, postrojenja i oprema koncesionara, osim ako se ugovorom o koncesiji ne prenese pravo kontrole nad imovinom od davatelja koncesije na koncesionara. Ako predmet ugovora o konTIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

cesiji nije već postojeća imovina davatelja koncesije, tada će se ista inicijalno vrednovati po procijenjenoj fer vrijednosti. Ako je predmet ugovora o koncesiji već postojeća imovina davatelja koncesije, sukladno odredbama ovog Standarda, potrebno je izvršiti reklasi ikaciju postojeće imovine u imovinu koncesija usluga te je priznati po njenom trošku kao zasebnu skupinu imovine sukladno smjernicama MRSJS 17, Nekretnine, postrojenja i oprema14 ili prema MRSJS 31, Nematerijalna imovina15, ovisno o kojem pojavnom obliku imovine je riječ. Nakon što se provede reklasi ikacija, mjerenje nakon početnog priznavanja takve zasebne skupine imovine, koncesija usluga izvršiti će se prema modelu troška nabave (trošak nabave umanjen za ispravak vrijednosti (akumuliranu amortizaciju) i gubitke od umanjenja), ili prema modelu revalorizacije (iskazati po revaloriziranom iznosu, koji čini njegovu fer vrijednost, na datum revalorizacije umanjena za svaki kasniji ispravak vrijednosti (akumuliranu amortizaciju), i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja).

4.3. Priznavanje i mjerenje obveze koja je predmet ugovora o koncesiji Vrsta obveze koju će davatelj koncesije priznati ovisi će o načinu na koji će davatelj kompenzirati koncesionara. Ako davatelj koncesije kompenzira koncesionara dijelom kroz uplate, a dijelom time što mu jamči pravo na kompenzaciju, potrebno je izvršiti zasebno priznavanje pojedinih dijelova (frakcija) ukupne obveze. Iznos ukupne obveze koji će se inicijalno priznati, biti će jednak iznosu fer vrijednosti imovine koncesije usluga. Pojedini dio obveze početno će se priznati po procijenjenoj fer vrijednosti plaćene naknade (podmirene obveze) koncesionaru ili dospjele (plative) obveze. • Model inancijske obveze Davatelj koncesije plaća koncesionaru naknadu za izgradnju, razvoj, stjecanje, ili nadogradnju (povećanje kapaciteta) imovine, koja je predmet koncesije usluga pružanje usluga prema unaprijed dogovorenoj dinamici isplate. Kada se takva inancijska obveza početno priznaje, subjekt je treba mjeriti po njenoj fer vrijednosti uvećanom za možebitne transakcijske troškove, koji se izravno mogu pripisati inancijskoj obvezi.

Engl. IPSAS 17, Property, plant, equipment

Engl. IPSAS 31, Intangible assets

RAČUNOVODSTVO • Model jamstva prava na naknadu (kompenzaciju) koncesionaru Koncesionar ima bezuvjetno pravo na primitak naknade, ako davatelj ugovorno jamči naknadu za pružene usluge: određenim ili odredivim iznosima ili, ako postoji, razlikom između iznosa primljenih od korisnika javnih usluga i iznosa ugovorenog u određenom ili odredivom iznosu, čak i ako je plaćanje uvjetovano zadovoljavanju određenih uvjeta kvalitete ili učinkovitosti imovine, koja je predmet koncesija usluga. Davatelj koncesije može kompenzirati operatora (koncesionara) za izgradnju, razvoj, stjecanje, ili nadogradnju imovine davatelja koncesije time što mu jamči pravo na ostvarenje prihoda od imovine u koncesiji (prihodi se generiraju od trećih osoba) ili od druge (jedinice) imovine davatelja koncesije, koja stvara novac. Riječ je o transakciji razmjene koja uključuje imovinu koncesije usluga za davatelja koncesije i nematerijalne imovine za koncesionara, a koja će dovesti do povećanja prihoda davatelja koncesije. Međutim, kako se ugovor o koncesiji usluga sklapa za duže vremensko razdoblje, davatelj koncesije neće odmah pristupiti priznavanju prihoda, već će za svaki iznos neobračunanog budućeg prihoda priznati obvezu.

4.4. Priznavanje prihoda i rashoda Standard razlikuje nekoliko pristupa u priznavanju prihoda i rashoda: • Model inancijske obveze Prema modelu inancijske obveze davatelj koncesije će uplate koje je izvršio prema koncesionaru obračunati kao smanjenje obveza, trošak inanciranja i trošak usluga, koje je koncesionar pružio. Ako se komponente imovine i usluga iz ugovora o koncesiji utvrđuju odvojeno, iznos dodjeljen svakoj komponenti određuje se u odnosu prema procjenjenim fer vrijednostima. Ako se komponente ne utvrđuju zasebno, iste se utvrđuju metodama procijene.Trošak inanciranja i trošak usluga, koje je koncesionar pružio priznaju se kao rashod, s time da će se trošak inanciranja u izvještaju o inancijskoj uspješnosti iskazati na stavci inancijskih troškova. • Model jamstva prava na naknadu (kompenzaciju) koncesionaru Kao što je prethodno spomenuto, davatelj koncesije neće priznati prihod od transakcije razmjene različitih oblika imovine odmah u cijelosti, jer se pravo

koje jamči koncesionaru odnosi na duže vremensko razdoblje ugovora o koncesiji. Isto tako, davatelj koncesije, u zamjenu za jamstvo prava koncesionara za razdoblje trajanja ugovora o koncesiji, prima koristi po osnovi imovine koja je predmet ugovora ili koja nastaje u koncesiji. Davatelj koncesije će priznati obvezu za svaki dio prihoda koji još nije zaradio. Kod priznavanja prihoda povezanih s priznavanjem imovine koncesije usluga davatelja, umanjiti će se iznos prethodno obračunate obveze. • Priznavanje ostalih prihoda i rashoda U slučaju rezerviranja za podjelu prihoda, davatelj koncesije priznati će iznos prihoda kada je isti ostvaren, a nakon nepredviđenog događaja (npr. nakon postizanje jamstvenog praga prihoda).

4.5. Zahtjevi za objavu informacija o koncesiji usluga prema MRSJS 32 Ovaj Standard zahtjeva da se uz sastavljanje temeljnih inancijskih izvještaja, u bilješkama objave i sljedeće informacije, za svaki izvještajni period za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji usluga, zasebno za svaki ugovor o koncesiji usluga ili skupno za grupu ugovora (primjerice, za usluge telekomunikacija, ubiranja cestarine i sl): • opis ugovora o koncesiji usluga; • stavke ugovora značajne u smislu njihovog utjecaja na iznos, vrijeme i izvjesnost budućih novčanih tijekova (npr. razdoblje koncesije, vrijeme i osnovu za novo utvrđivanje cijene usluge ili izmjenu uvjeta ugovora); • prirodu i opseg (količinu, vrijeme ili iznos, prema potrebi) sljedećih informacija: • prava na uporabu imovine koja je predmet ugovora, • prava primitka usluga od koncesionara, • imovine koncesije usluge koja je priznata u izvještajnom razdoblju, uključujući i imovinu koju je davatelj koncesije posjedovao prije početka pružanja usluga a koja je predmet ugovora i sukladno odredbama Standarda je reklasi icirana kao imovina koncesije usluge, • prava na primitak određene imovine na kraju razdoblja koncesije usluga; • mogućnosti obnove i prestanka koncesije; • drugih prava i obveze (primjerice, veliki remont) • obveza da se koncesionaru omogući pristup imovini koja je predmet koncesije usluga ili nekoj drugoj (jedinici) imovine koja stvara novac (a u slučaju jamstva prava na naknadu); • promjene u ugovoru nastale tijekom razdoblja.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE RAČUNOVODSTVO

͵Ͳ TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

TIM4PIN MAGAZIN 1/2013. 39

JAVNA NABAVA Glorija Raguž *

UDK 657.2

Primjena Zakona o javnoj nabavi kroz pitanja i odgovore 1. Pitanje: U slučaju pregleda i ocjene ponuda iz članka 94. stavka 3. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11), mora li naručitelj tijekom pregleda obaviti provjeru svih pet točaka članka ili može zaustaviti analizu i pregled već na prvoj točki, ako ponuda nije npr. cjelovita? Odgovor: Sukladno odredbama članka 94. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) (dalje u tekstu: Zakon), u postupku pregleda i ocjene ponuda, javni naručitelj prvo isključuje ponuditelja kod kojeg su stečeni razlozi za isključenje u skladu s člankom 67. Zakona (obvezni razlozi isključenja natjecatelja ili ponuditelja), te člankom 68. Zakona (ostali razlozi isključenja natjecatelja ili ponuditelja, ako su traženi). Nadalje, sukladno odredbama članka 94. stavka 2., nakon isključenja ponuditelja, javni naručitelj odbija ponudu ponuditelja, koji nije dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo, odnosno, ako dostavljeno jamstvo nije valjano. U ponudama koje su preostale nakon isključenja i odbijanja, javni naručitelj u skladu s uvjetima i zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje sljedećim redoslijedom provjerava: 1. oblik, sadržaj i cjelovitost ponude, 2. ispunjenje uvjeta sposobnosti, 3. ispunjenje zahtjeva vezanih za opis predmeta nabave i tehničke speci ikacije, 4. računsku ispravnost ponude, 5. ispunjenje ostalih uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje. Obzirom da Zakon kao obligaciju propisuje redoslijed provjere preostalih ponuda, naručitelj može odbiti ponudu nakon svakog od propisanih koraka (točaka), ako utvrdi da ponuda ne odgovara traženim uvjetima i zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje. Prilikom sastavljanja zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, naručitelj bi trebao voditi računa o navedenim propisanim odredbama.

Glorija Raguž, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN

2. Pitanje: Može li javni naručitelj provesti nabavu rabljenog (već korištenog) osnovnog sredstva, odnosno stroja? Odgovor: Sukladno članku 2. točki 27. ugovor o javnoj nabavi robe je ugovor o javnoj nabavi, koji nije ugovor o javnim radovima, a čiji je predmet kupnja robe, najam robe, zakup robe, leasing s ili bez opcije kupnje robe. Ugovor o javnoj nabavi, čiji je predmet isporuka robe, a koji kao sporedne uključuje i poslove postavljanja i instalacije, smatra se ugovorom o javnoj nabavi robe. Prilikom nabave rabljenog stroja, naručitelj treba voditi računa o visini procijenjene vrijednosti stroja: A. za stroj procijenjene vrijednosti nabave jednake ili veće od 70.000,00 kuna naručitelj je obvezan provesti postupak javne nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi (NN, br. 90/11), neovisno da li nabavlja rabljeni ili novi stroj. U dokumentaciji za nadmetanje, naručitelj mora opisati predmet nabave na jasan, nedvojben, potpun i neutralan način, koji osigurava usporedivost ponuda, a što bi značilo, u ovom slučaju, da jasno navede da nabavlja rabljeni (već korišteni stroj). Nadalje, u opisu predmeta nabave navodi sve okolnosti, koje su bitne za izvršenje ugovora (npr. mjesto isporuke, rokovi izvršenja, posebni zahtjevi vezani za izvršenje ugovora itd.); B. za stroj procijenjene vrijednosti nabave manje od 70.000,00 kuna naručitelj ne treba primjenjivati Zakon o javnoj nabavi, a sve sukladno članku 18. stavku 3. Međutim, naručitelj treba voditi računa da za predmete nabave, čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 70.000,00 kuna, u plan nabave unosi podatke o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave, a što je primjenjivo i u navedenom slučaju. 3. Pitanje: Naručitelj provodi pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave za nabavu dodatnih nepredviđenih radova. Kako naručitelj određuje procijenjenu vrijednost nabave za dodatne nepredviđene radove? Smatraju li se dodatni nepredviđeni radovi opcijama i mogućim obnavljanjima ugovora u smislu članTIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

JAVNA NABAVA ka 18. stavka 4. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/2011), a vezano uz izračun procijenjene vrijednosti nabave? Odgovor: Sukladno odredbama članka 18. stavka 4. Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) izračun procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a). Pri izračunu procijenjene vrijednosti nabave, naručitelj mora uzeti u obzir ukupnu vrijednost nabave, koja uključuje sve opcije i moguća obnavljanja ugovora. Nadalje, sukladno odredbama članka 19. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi, pri izračunu procijenjene vrijednosti nabave za ugovore o javnim radovima uzimaju se u obzir troškovi radova i ukupna procijenjena vrijednost robe i/ili usluga nužnih za izvođenje radova, koje naručitelj stavlja na raspolaganje izvođaču radova. Dodatak osnovnom ugovoru u slučaju nabave dodatnih nepredviđenih radova ne predstavlja opciju ili obnavljanje ugovora. Stoga, naručitelj prilikom određivanja procijenjene vrijednosti nabave, kod dodatnih nepredviđenih radova, uzima u obzir samo procijenjenu vrijednost nabave dodatnih nepredviđenih radova. 4. Pitanje: Naručitelj je u fazi sklapanja ugovora o javnoj nabavi s odabranim ponuditeljem vezano uz postupak javne nabave rekonstrukcije i opremanja objekta. U postupku javne nabave ponuditelj je u ponudi dostavio da će koristiti za izvođenje radova i podizvoditelje. Budući da odabrani ponuditelj ima važeću Suglasnost za izvođenje radova na građevinama skupine F, može li u međuvremenu (prije sklapanja ugovora) odustati od navedenih podizvoditelja, te izvršiti radove samostalno? Odgovor: Sukladno Zakonu o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) odredbama članka 99. stavcima 1. i 2. odluka o odabiru postaje izvršna nakon proteka roka mirovanja. Izvršnošću odluke o odabiru nastaje ugovorni odnos (ugovor o javnoj nabavi). Nadalje, sukladno članku 86. stavku 6. Zakona o javnoj nabavi odabrani ponuditelj smije tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi mijenjati podizvoditelje za onaj dio ugovora o javnoj nabavi, koji je dao u podugovor, samo uz pristanak naručitelja. Obzirom da je ponuditelj već odabran, odnosno odluka o odabiru je postala izvršna i nastao je ugovorni odnos, ponuditelj može mijenjati podizvoditelja, naravno samo uz pristanak naručitelja. TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

5. Pitanje: Kako se dokazuje ovlaštenje ponuditelja (pravna osoba), koje je važno za izvršenje određenog ugovora, ako ovlaštenje glasi na izičku osobu koja je zaposlenik ponuditelja? Odgovor: Sukladno odredbama članka 70. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) u slučaju dokazivanja pravne i poslovne sposobnosti svaki natjecatelj ili ponuditelj mora u postupku javne nabave dokazati svoj upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar države sjedišta gospodarskog subjekta. Navedeno se odnosi i u slučaju zajednice ponuditelja ili natjecatelja, odnosno svi članovi zajednice obvezni su pojedinačno dokazati svoju pravnu i poslovnu sposobnost u nadmetanju. U slučaju da se gospodarski subjekt javlja samostalno na nadmetanje, tada se ne može koristiti aktom nekog drugog gospodarskog subjekta u svrhu dokazivanja pravne i poslovne sposobnosti. Upis u registar dokazuje se odgovarajućim izvodom, a ako se oni ne izdaju u državi sjedišta gospodarskog subjekta, gospodarski subjekt može dostaviti izjavu s ovjerom potpisa kod nadležnog tijela. Napominjemo da izvod ili izjava ne smije biti starija od tri mjeseca, računajući od dana početka postupka javne nabave. Ako natjecatelj ili ponuditelj mora posjedovati određeno ovlaštenje ili biti član određene organizacije kako bi mogao izvršiti određeni ugovor u državi njegova sjedišta, naručitelj ga mora tražiti da dokaže posjedovanje važećeg ovlaštenja ili članstva. Ako je sukladno posebnim propisima de inirano da gospodarski subjekt (pravna osoba) može obavljati određenu djelatnost samo kada njegovi zaposlenici kao izičke osobe posjeduju važeća ovlaštenja ili članstvo, tada ti dokazi služe za dokazivanje pravne i poslovne sposobnosti gospodarskog subjekta (npr. rješenje Komore inženjera). 6. Pitanje: Na koji način provesti postupak javne nabave za Projekt obnove objekta, koji se sastoji od dvije faze, a sredstva su osigurana u proračunu za 2013. godinu samo za I. fazu Projekta? Odgovor: A. U slučaju da je Projekt obnove objekta de iniran tako da se može podijeliti u dvije faze i to: I. faza izvođenje radova i II. faza opremanje obnovljenog objekta (roba), nabavu je moguće provesti s dva odvojena otvorena postupka javne nabave. U Planu nabave za 2013. godinu može se navesti predmet nabave: izvođenje radova I. faza Projekta obnove objekta, te odrediti procijenjenu vrijednost samo 41

JAVNA NABAVA za de inirane radove. U 2013. godini može se provesti otvoreni postupak javne nabave u slučaju da je procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od 70.000,00 kuna.

ve za II. fazu Projekta obnove objekta. Potrebno je naglasiti da se pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave može provesti unutar 3 godine nakon sklapanja osnovnog ugovora.

Nadalje, u Planu nabave za 2014. godinu može se odrediti predmet nabave: opremanje objekta II. faza Projekta obnove objekta (nabava robe), odrediti procijenjenu vrijednost nabave za de iniranu robu, te u slučaju da je procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od 70.000,00 kuna, provesti otvoreni postupak javne nabave.

Naime, sukladno odredbama članka 26. stavka 5. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) naručitelj može primijeniti pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave za nove radove, koji se sastoje u ponavljanju sličnih radova, koji se dodjeljuju gospodarskom subjektu s kojim je isti javni naručitelj već sklopio osnovni ugovor, pod uvjetom da:

B. Međutim, ako Projekt obnove objekta predstavlja jednu nedjeljivu funkcionalnu cjelinu, u Planu nabave za 2013. godinu naručitelj može odredi kao predmet nabave: radovi na obnovi objekta (radovi i opremanje) I. faza Projekta, tada za procijenjenu vrijednost nabave određuje ukupnu procijenjenu vrijednost nabave (ukupne troškove radova i opremanja za I. fazu i II. fazu Projekta), te istu vrijednost navodi u pozivu na nadmetanje i dokumentaciji za nadmetanje otvorenog postupka javne nabave.

a. su takvi radovi u skladu s osnovnim projektom za koji je bio sklopljen osnovni ugovor,

U otvorenom postupku javne nabave, koji će se provesti u 2013. godinu za I. fazu Projekta obnove objekta, u pozivu na nadmetanje potrebno je predvidjeti (opisati) da će se tijekom 2014. provesti pregovarački postupak javne nabave bez prethodne obja-

b. je osnovni ugovor sklopljen u otvorenom ili ograničenom postupku javne nabave, c. je već u prvom pozivu na nadmetanje bila predviđena mogućnost primjene ovoga postupka, d. je javni naručitelj pri određivanju procijenjene vrijednosti nabave uzeo u obzir ukupnu procjenu troškova novih radova, koji će se ponavljati, i e. se ovaj postupak odvija unutar tri godine nakon sklapanja osnovnog ugovora. Navedene odredbe se mogu primijeniti i u ovom slučaju.

www.spi.hr

UPRAVLJANJE IMOVINOM U JLS za sveobuhvatnu evidenciju imovine! SPI/Registar nekretnina predstavlja jedinstvenu i sveobuhvatnu evidenciju svih pojavnih oblika imovine u vlasništvu ili na upravljanju kako jedinica lokalne samouprave tako i svih drugih segmenata iz javnog sektora, a primjenljiv je i u privatnom sektoru.

SPI/Registar nekretnina temelji se na posebnoj PRLS metodologiji koju je za potrebe USAID u RH razvio The Urban Institute. Dosljedna primjena PRLS metodologije i SPI REGISTRA NEKRETNINA u praksi osigurava značajno povećanje proračunskih prihoda od imovine, a time i znatno povećanje prihoda proračuna. Uvođenjem SPI REGISTAR NEKRETNINA osigurava se bolja potpora razvoju lokalnog gospodarstva i pribavljanje upravnih prihoda iz alternativnih izvora. Posebno važna komponenta za što kvalitetnije upravljanje imovinom i prostorom je povezanost SPI REGISTRA NEKRETNINA sa Geografskim Informacijskim Sustavom (SPI/GIS).

SPI/Registar nekretnina 42

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

PLAĆE I NAKNADE Vesna Šiklić Odak *

UDK 330.1

Pravo na godišnji odmor državnih i lokalnih službenika i namještenika Pravo na korištenje godišnjeg odmora zaposlenika uređuje se Zakonom o radu (NN, br. 149/09, 60/11) i autonomnim izvorima radnog prava, odnosno Ugovorom o radu, Pravilnikom o radu te Kolektivnim ugovorom koji zakonski obvezuje poslodavca koji ih je potpisao ili je na njih proširena primjena. Dužina trajanja godišnjeg odmora ovisi o određenom zakonskom minimumu koji se, sukladno unaprijed određenim kriterijima (npr. godine radnog staža, složenost poslova, otežani uvjeti rada, socijalni uvjeti i sl.), u autonomnim izvorima radnog prava, uvećava za određeni broj dana. Međutim, unatoč kriterijima propisanim u autonomnim izvorima prava i zakonom propisanom minimumu trajanja godišnjeg odmora, još uvijek postoje brojne nedoumice i pitanja kao što su: koliki broj dana uzeti kao polazište, koji dani se uračunavaju u godišnji odmor, stjecanje prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora, odricanje od prava na godišnji odmor, pravo službenika na godišnji odmor koji radi s nepunim radnim vremenom i sl. Pored toga, dodatno nerazumijevanje u praksi izazvali su blagdani i neradni dani određeni Zakonom, privremena nesposobnost za rad (bolovanje) u pogledu ukupnog trajanja godišnjeg odmora kao i izračunavanje prava na razmjerni dio godišnjeg odmora. Na aktualna pitanja u vezi prava na godišnji odmor državnih i lokalnih službenika i namještenika, autorica će odgovoriti kroz članak.

1. Godišnji odmor državnih službenika i namještenika Zakonom o državnim službenicima (NN, br. 92/05, 107/08, 34/11, 34/12, 94/12, 37/13 i 38/13) uređen je radno-pravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca, jedinstvena pravila koja reguliraju prijam u državnu službu, klasi ikaciju radnih mjesta državnih službenika, stručno osposobljavanje i usavršavanje kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika, kao i određena pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava, obveza i odgovor* Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., načelnica Sektora za politički sustav i ljudska prava, Ministarstvo uprave.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

nosti namještenika. Međutim, pitanje korištenja godišnjeg odmora državnih službenika i namještenika nije uređeno tim Zakonom, te se na to pitanje sukladno članku 4. stavku 2. istog Zakona primjenjuju odredbe kolektivnog ugovora, odnosno opći propisi o radu. Dakle, na državne službenike i namještenike u pogledu prava na korištenje i trajanje godišnjeg odmora primjenjuje se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor, NN, br. 89/12) i Zakon o radu (NN, br. 149/09, 60/11).

1.1. Odredbe Kolektivnog ugovora o pravu na godišnji odmor Odredbama Kolektivnog ugovora (čl. 13. – 30.) uređeno je pitanje godišnjeg odmora državnih službenika i namještenika. Radi usklađivanja s odredbama Zakona o radu (čl. 55.), kojim je propisano da radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna (st. 1.), a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana (st. 2.), sada je člankom 13. Kolektivnog ugovora (za razliku od ranije važećeg Kolektivnog ugovora) propisano da službenik ili namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i da osnovica za izračun godišnjeg odmora iznosi 18 radnih dana. Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora (čl. 15. Kolektivnog ugovora). Prema članku 16. Kolektivnog ugovora, pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora, ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani. Pored toga, u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Prema članku 19. Kolektivnog ugovora, osnovica za izračun godišnjeg odmora (18 radnih dana) uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima (taksativno navedenim). Prema članku 20. Kolektivnog ugovora, slijepi službenik i namještenik, donator or43

PLAĆE I NAKNADE gana kao i službenik i namještenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, ima pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.

1.2. Odricanje od prava na korištenje godišnjeg odmora U članku 57. Zakona o radu uređeno je pravo na godišnji odmor i tog prava radnik se ne može odreći. Pravo na godišnji odmor zajamčeno je čak i Ustavom Republike Hrvatske gdje je u članku 55 propisana ništetnost sporazuma o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Nadalje, člankom 61. Zakona o radu propisana je obveza poslodavca da radniku, kojem je prestao radni odnos, isplati naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, bez obzira na razlog neiskorištenog godišnjeg odmora. Ako se radniku ne omogući najkraći godišnji odmor ili se sklopi sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno ako se ne isplati radniku naknada za neiskorišteni godišnji odmor, to predstavlja najteži prekršaj poslodavca za koji kazna iznosi od 61.000 do 100.000 kn. Prema članku 15. Kolektivnog ugovora ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Dakle, Kolektivnim ugovorom, kao i Zakonom o radu utvrđeno je da se državni službenici i namještenici ne mogu odreći prava na godišnji odmor, odnosno sporazumjeti s državnim tijelom da im se umjesto korištenja godišnjeg odmora isplati naknada.

1.3. Primjena povoljnijeg propisa Prema članku 3. Kolektivnog ugovora, odredbe Kolektivnog ugovora primjenjuju se neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom. Prema članku 55. Zakona o radu, radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna (st. 1.), a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana (st. 2.). U članku 56. Zakona o radu propisano je da se trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisanog odredbom članka 55. toga Zakona te broj radnih 44

dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika, utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. S obzirom na prethodno citirane odredbe, vidljivo je da u pogledu najkraćeg trajanja godišnjeg odmora nije potrebno utvrđivati koji je propis povoljniji, obzirom da je članak 13., stavak 2. Kolektivnog ugovora usklađen s člankom 55. Zakona o radu (najmanje 20 radnih dana, odnosno najmanje četiri tjedna). Međutim, u pogledu najkraćeg trajanja godišnjeg odmora za službenike i namještenike koji rade na poslovima na kojima niti uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, članak 20. Kolektivnog ugovora je povoljniji od članka 55., stavka 2. Zakona o radu, jer utvrđuje pravo tih službenika i namještenika na najmanje 30 dana godišnjeg odmora (6 tjedana), a članak 55., stavak 2. Zakona o radu utvrđuje najmanje pet tjedana (25 dana godišnjeg odmora). Nadalje, u odnosu na ukupno trajanje godišnjeg odmora, nije potrebno uspoređivati koji je propis povoljniji (čl. 19. Kolektivnog ugovora ili čl. 55. Zakona o radu) jer navedeno pitanje uopće nije uređeno u članku 55. Zakona o radu – isti uređuje pitanje najkraćeg trajanja godišnjeg odmora, a ne propisuje da su četiri tjedna godišnjeg odmora polazna osnovica za utvrđivanje ukupnog trajanja godišnjeg odmora s obzirom na mjerila propisana u kolektivnom ugovoru. Pri tome, članak 56. Zakona o radu upućuje da se utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora dužeg od najkraćeg propisanog člankom 55. toga Zakona te broja radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika, utvrđuje kolektivnim ugovorom. Stoga, kod utvrđivanja ukupnog trajanja godišnjeg odmora treba primijeniti odredbe Kolektivnog ugovora (čl. 19.), odnosno kao polaznu osnovicu za utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora treba uzeti 18 radnih dana, (sukladno Kolektivnom ugovoru, čl. 13. st. 2.; osnovica za izračun godišnjeg odmora), a ne četiri tjedna (20 radnih dana).

1.4. Utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora U Kolektivnom ugovoru (čl. 19.) propisano je da se trajanje godišnjeg odmora određuje tako da se osnovica za izračun, odnosno 18 radnih dana, uveća za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih (t. 1. – t. 5.), s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana u godini, osim u slučaju iz članka 20., stavka 1. Kolektivnog ugovora. Prema tom članku Kolektivnog ugovora, službenik, odnoTIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

PLAĆE I NAKNADE sno namještenik, ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora s obzirom na pojedinačno određena mjerila (uvjete rada, složenost posla i stupanj stručne spreme, dužinu radnog staža, posebne socijalne uvjete, ostvarene rezultate rada), pri čemu se pojedinačno određena mjerila utvrđuju na dan donošenja rješenja. Ako se koje od pojedinačno određenih mjerila izmijeni do početka korištenja godišnjeg odmora (npr. navršeni radni staž, broj malodobne djece) valja izmijeniti rješenje o godišnjem odmoru i uzeti u obzir nove činjenice (mjerila), a ako nije doneseno rješenje o korištenju godišnjeg odmora, pojedinačno određena mjerila za uvećanje godišnjeg odmora utvrđuju se na dan stvarnog početka korištenja godišnjeg odmora. Prema članku 19. Kolektivnog ugovora, godišnji odmor iz članka 13., stavka 2. Kolektivnog ugovora, odnosno osnovica za izračun od 18 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima, kako je prikazano tablicom 1. 1. S OBZIROM NA UVJETE RADA: • rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada • rad u smjenama, turnusu ili redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 2. S OBZIROM NA SLOŽENOST POSLOVA I STUPANJ STRUČNE SPREME: • rukovodećim državnim službenicima • višim državnim službenicima • nižim državnim službenicima • namještenicima sa SSS • namještenicima sa NSS 3. S OBZIROM NA DUŽINU RADNOG STAŽA: • od navršenih 5 do navršenih 9 godina radnog staža • od navršenih 10 do navršenih 14 godina radnog staža • od navršenih 15 do navršenih 19 godina radnog staža • od navršenih 20 do navršenih 24 godina radnog staža • od navršenih 25 do navršenih 29 godina radnog staža • od navršenih 30 do navršenih 34 godina radnog staža • od navršenih 35 i više godina radnog staža 4. S OBZIROM NA POSEBNE SOCIJALNE UVJETE: • roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

2 dana 1 dan

4 dana 4 dana 3 dana 3 dana 2 dana 2 dana 3 dana 4 dana 5 dana 6 dana 7 dana 8 dana

2 dana

• roditelju, posvojitelju ili skrbinku za svako daljnje malodobno dijete još po: • samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom • roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu • osobi s invaliditetom • osobi s tjelesnim oštećenjem najmanje 50% 5. S OBZIROM NA OSTVARENE REZULTATE RADA: • službeniku ocijenjenom ocjenom izvanredan • službeniku ocijenjenom ocjenom odličan • službeniku ocijenjenom ocjenom dobar

1 dan 3 dana

3 dana

3 dana 2 dana

3 dana 2 dana 1 dan

Uvećanje za izračun broja dana godišnjeg odmora s obzirom na ostvarene rezultate rada i posebne socijalne uvjete Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (NN, br. 49/11), koji je stupio na snagu 7. svibnja 2011. godine (dakle, prije zaključivanja sada važećeg Kolektivnog ugovora) izmijenjen je članak 84. Zakona o državnim službenicima tako da se državni službenici ocjenjuju se ocjenom uspješan, višom ocjenom primjeran i izuzetan te nižom ocjenom zadovoljava i ne zadovoljava. Stoga je nejasno zašto članak 19., stavak 5. Kolektivnog ugovora nije usklađen sa Zakonom o državnim službenicima. Međutim, u tom slučaju primijenit će se članak 69. navedenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koji propisuje da se pri odlučivanju o pravima, obvezama i odgovornostima državnih službenika uzimaju u obzir ocjene kojima su službenici ocijenjeni u prethodnom razdoblju te se smatra da ocjene koje su državni službenici dobili sukladno dosadašnjim propisima odgovaraju ocjenama iz ovoga Zakona, i to: • dosadašnja ocjena izvanredan odgovara ocjeni izuzetan, • dosadašnja ocjena odličan odgovara ocjeni primjeran, • dosadašnja ocjena dobar odgovara ocjeni uspješan, • dosadašnja ocjena zadovoljava odgovara ocjeni zadovoljava, • dosadašnja ocjena ne zadovoljava odgovara ocjeni ne zadovoljava. U odnosu na uvećanje dana godišnjeg odmora s obzirom na posebne socijalne uvjete, Kolektivnim ugo45

PLAĆE I NAKNADE vorom (čl. 19., st. 1., t. 4.) nije propisano uvećanje godišnjeg odmora samohranom roditelju, posvojitelju i skrbniku za svako daljnje malodobno dijete (kao što je to propisano za roditelja, posvojitelja ili skrbnika u alineji 2., t. 4., čl. 19. Kolektivnog ugovora). Međutim, obzirom na intenciju ugovornih strana potpisnika Kolektivnog ugovora da se obzirom na posebne socijalne uvjete službenicima i namještenicima uveća godišnji odmor, mišljenja smo da se i samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s dvoje ili više djece uvećava godišnji odmor za svako daljnje malodobno dijete još po jedan dan (kako je to propisano i za roditelja, posvojitelja ili skrbnika u alineji 2., t. 4., čl. 19. Kolektivnog ugovora). Uvjet za ostvarenje prava na godišnji odmor u godini koja prethodi godini u kojoj se službenik ili namještenik vratio na rad. Pitanje uvjeta za ostvarenje prava na godišnji odmor u godini koja prethodi godini u kojoj se službenik ili namještenik vratio na rad (npr. pravo na godišnji odmor nakon povratka s porodnog dopusta, bolovanja i sl.) jedno je od pitanja koje se postavlja prilikom primjene članka 26. Kolektivnog ugovora, odnosno članka 58. Zakona o radu, odnosno primjene povoljnijeg propisa. Zakonom o radu (čl. 58.), radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima, prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen tako propisan odredbom članka 55. i članka 56. ovoga Zakona nakon šest mjeseci neprekidnog rada, dok je člankom 26. Kolektivnog ugovora propisano da godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta, odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Dakle, kako Kolektivnim ugovorom nije predviđen uvjet iz članka 58. Zakona o radu (da je radnik radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad), smatra se da je u tom pogledu Kolektivni ugovor povoljniji od Zakona o radu, pa se isti i primjenjuje kao propis koji je povoljniji za službenika ili namještenika. Stoga, npr. službenik ili namještenik koji u prethodnoj godini nije radio niti jedan dan zbog bolovanja, uslijed održavanja trudnoće ili porodnog dopusta ili porodnog dopusta do navršene treće godine života djeteta (za blizance, treće i svako sljedeće dijete) temeljem članka 14. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08), ima pravo iskoristiti cijeli godišnji odmor za tu godinu, ali do 30. lipnja tekuće godine. Međutim, za vrijeme mirovanja prava i obveza iz 46

službe, kao što je slučaj po povratku na posao nakon isteka prava iz članka 22. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (službenica koja je, nakon što je istekao porodni dopust, koristila pravo jednog od roditelja djeteta da ne radi dok dijete ne navrši tri godine života), službenica nema pravo na korištenje godišnjeg odmora iz prethodne godine, u kojoj su joj mirovala prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa.

1.5. Korištenje prava na razmjerni dio godišnjeg odmora Prema Kolektivnom ugovoru (čl. 18., st. 1.), službenik i namještenik koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije ostvario pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada. Dakle, pravo na puni godišnji odmor službenik i namještenik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada, sukladno članku 17. Kolektivnog ugovora, a pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora iz članka 18., stavka 1. Kolektivnog ugovora odnosi se samo na službenike i namještenike koji u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos nije proteklo više od šest mjeseci i ako im radni odnos prestaje prije nego što navrše šest mjeseci neprekidnog rada. Stoga se razmjerni dio godišnjeg odmora iz članka 18. Kolektivnog ugovora ne odnosi na službenike i namještenike koji imaju više od šest mjeseci neprekidnog rada, bez obzira kada im prestaje služba, odnosno radni odnos. Pri tome treba naglasiti da spomenutih šest mjeseci uključuje i bolovanje, blagdane i zakonom propisane neradne dane. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora službenik i namještenik može koristiti krajem kalendarske godine u kojoj je stekao pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora (pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

PLAĆE I NAKNADE odmora za svaki navršeni mjesec dana rada). Odredba članka 26. Kolektivnog ugovora kojom je propisano da se godišnji odmor koji nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, može iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, odnosi se na godišnji odmor ili njegov dio koji nije iskorišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, uključujući i razmjerni dio godišnjeg odmora iz članka 18. Kolektivnog ugovora.

1.6. Pravo na korištenje godišnjeg odmora kada službeniku prestaje služba na određeno vrijeme Sukladno Zakonu o državnim službenicima (čl. 133.), državnom službeniku prestaje državna služba na određeno vrijeme istekom roka na koji je službenik primljen u službu. Stoga, državni službenik istekom roka na koji je primljen u državnu službu na određeno vrijeme, nema pravo na korištenje godišnjeg odmora (neovisno o razlozima zbog kojih nije ranije iskoristio godišnji odmor), jer mu je prestala državna služba (nema mogućnosti produženja državne službe radi korištenja godišnjeg odmora).

1.7. Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora Prema članku 14. Kolektivnog ugovora, službeniku i namješteniku se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Sukladno članku 41., stavku 1. Kolektivnog ugovora, plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a prema stavku 3. istog članka, dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće navedena u članku 44. Kolektivnog ugovora. Osnovna plaća je umnožak koe icijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža (čl. 41., st. 2. Kolektivnog ugovora). Stoga se pod naknadom plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu podrazumijeva plaća (osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću) koju službenik i namještenik ostvaruje za rad u redovnom radnom vremenu. Materijalna prava službenika i namještenika, odnosno novčani primitci (čl. 50., 51., 52., 54., 55., 56., 58., 59., 62., 63., 64. i 66 Kolektivnog ugovora) ne smatraju se dodacima na osnovnu plaću u smislu čl. 41. Kolektivnog ugovora. Međutim, u slučaju da se navedena materijalna prava temeljem Zakona o radu smatraju dodacima na osnovnu plaću, primjenjuje se Zakon o radu kao povoljniji propis, obzirom da je člankom 3. Kolektivnog ugovora propisano da TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

se odredbe ovoga Ugovora primjenjuju neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom.

1.8. Naknada plaće kada je službenik bio na bolovanju u prethodna tri mjeseca U Kolektivnom ugovoru (čl. 14., st. 2.) propisano je da državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca. U praksi se pojavila dvojba oko izračuna plaće u slučaju kada službenik ili namještenik nije ostvario plaću u prethodna tri mjeseca, nego naknadu plaće za bolovanje. Obzirom na intenciju ugovornih strana Kolektivnog ugovora za zaključiti je da se pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini tri posljednje prosječne plaće koje je ostvareno za puno radno vrijeme prije mjeseca u kojem je korišteno bolovanje računa unazad od mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na godišnji odmor, tako da se naknada plaće obračunava prema prethodna tri mjeseca u kojima službenik nije bio niti jedan dan na bolovanju, pri čemu ta tri prethodna mjeseca ne moraju biti uzastopna.

2. Godišnji odmor lokalnih službenika i namještenika Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 86/08. i 61/11.) uređuje se prijam u službu te prava, obveze i odgovornosti službenika u upravnim odjelima i službama (upravnim tijelima) lokalne i područne regionalne samouprave, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza službenika i namještenika. Navedenim Zakonom radno-pravni status službenika i namještenika u upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave uređen je u cijelosti, uz uvažavanje potreba i posebnosti službe u lokalnoj samoupravi. Međutim, materijalna i druga prava službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica koja proizlaze iz radnog odnosa, kao na primjer pravo na godišnji odmor te pravo na regres, mogu se urediti kolektivnim ugovorom sklopljenim između ovlaštenih predstavnika sindikata i općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana. Na pitanja 47

PLAĆE I NAKNADE koja nisu uređena navedenim zakonom, propisima donesenim na temelju zakona ili kolektivnim ugovorom primjenjuju se opći propisi o radu. Pri tome, potrebno je istaknuti da, ukoliko nije sklopljen navedeni kolektivni ugovor, predstavničko tijelo jedinice samouprave može donijeti odluku prema kojoj se na zaposlene u upravnim tijelima jedinice samouprave primjenjuje Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, pa se u tom slučaju odredbe tog Kolektivnog ugovora primjenjuju temeljem odluke predstavničkog tijela jedinice samouprave ili općim aktom regulirati pitanja vezana za ostvarivanje prava službenika i namještenika koja proizlaze iz njihovog radnog statusa.

2.1. Trajanje godišnjeg odmora 2.1.1. Najmanje trajanje Prema Zakonu o radu (čl. 55.), radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna (st. 1.), a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana (st. 2.). To znači da, ako radnik ima petodnevni radni tjedan, ima pravo na najmanje 20 radnih dana, a ako radnik ima šestodnevni radni tjedan, tada ima pravo na najmanje 24 radna dana. Dakle, službenici i namještenici u upravnim tijelima jedinica samouprave imaju pravo na plaćeni godišnji odmor od najmanje 20 radnih dana, ukoliko trajanje godišnjeg odmora dužeg od najkraćega propisanog navedenom odredbom nije određeno kolektivnim ugovorom, u tom se slučaju primjenjuju odredbe kolektivnog ugovora kao povoljnijeg propisa.

2.1.2. Ukupno trajanje U Zakonu o radu (čl. 56.) propisano je da se trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisanog odredbom članka 55. toga Zakona, te broj radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni zakonom, kao i razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Gornja granica trajanja godišnjeg odmora nije određena Zakonom o radu, ali može biti određena pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom. Obzirom na navedenu odredbu Zakona o radu, razvidna je nužnost sklapanja kolektivnog ugovora u 48

jedinicama samouprave, kojima bi se odredilo ukupno trajanje godišnjeg odmora službenika i namještenika, odnosno uvećanje polazne osnovice (najkraće trajanje godišnjeg odmora) prema pojedinačno određenim mjerilima u odnosu na uvjete rada, složenost poslova, dužinu radnog staža, socijalne uvjete i sl. U onim jedinicama u kojima se nije sklopio kolektivni ugovor, ukupno trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se općim aktom jedinice. Također je potrebno istaknuti da s obzirom kako gornja granica trajanja godišnjeg odmora nije određena Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom ili općim aktom, jedinice mogu utvrditi i druge dane koji se ne uračunavaju pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora, kao npr. subote i nedjelje.

2.2. Stjecanje prava na godišnji odmor Prema Zakonu o radu (čl. 58.), radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stjecanja prava na godišnji odmor.

2.3. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora Prema članku 59. Zakona o radu, radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora, za svakih navršenih mjesec dana rada, u slučaju: • ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka iz članka 58., stavka 1. ovoga Zakona, nije stekao pravo na godišnji odmor, • ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnoga roka od dana zaposlenja te • ako radni odnos prestane prije 1. srpnja. Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

2.4. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službenici i namještenici u upravnim tijelima jedinice samouprave imaju pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom jedinice, a najmanje, prema odredbi članka 60., Zakona o radu, u visini njihove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

PLAĆE I NAKNADE sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Također, prema članku 61. Zakona o radu, u slučaju prestanka službe, službenik koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, ima pravo na naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, koja se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

2.5. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima Prema Zakonu o radu (čl. 62.), službenici i namještenici imaju pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se sa čelnikom upravnog tijela drukčije ne dogovore. To znači da je čelnik tijela obvezan omogućiti službeniku korištenje godišnjeg odmora u jednom dijelu. Ako službenik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna. Neiskorišteni drugi dio godišnjeg odmora službenik ili namještenik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Službenik ili namještenik ne može prenijeti u slijedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora, ako mu je bilo omogućeno korištenje tog odmora. Iznimno, godišnji odmor koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine (bez obzira koliko je radio u prethodnoj godini).

2.6. Raspored korištenja godišnjeg odmora Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje čelnik tijela u skladu s kolektivnim ugovorom, odnosno pravilnikom o radu, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavještava službenike.

Službeniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora poslodavci su dužni omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive službenicima. Najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora službenika se mora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja. Jedan dan godišnjeg odmora službenik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti čelnika upravnog tijela najmanje tri dana prije njegovog korištenja, ako kolektivnim ugovorom nije određen drukčiji rok.

2.7. Pravo na godišnji odmor za vrijeme trajanja raspolaganja Prema odredbi Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (čl. 107., st. 2.), službenici stavljeni na raspolaganje ostvaruju pravo na naknadu plaće i druga prava iz službe u upravnom tijelu u kojem je doneseno rješenje o stavljanju na raspolaganje. Stoga, službenik koji je rješenjem stavljen na raspolaganje ima pravo koristiti godišnji odmor za vrijeme trajanja roka raspolaganja. Pri tome, potrebno je istaknuti sljedeće: imajući u vidu odredbu članka 106. stavka 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojom je propisano da se na dužinu i tijek roka raspolaganja primjenjuju opći propisi o radu koji se odnose na dužinu i tijek otkaznog roka - da je odredbom članka 113., stavka 2. Zakona o radu, propisano da otkazni rok, između ostalog, ne teče za vrijeme trajanja godišnjeg odmora, te je razvidno da rok raspolaganja ne teče za vrijeme trajanja godišnjeg odmora službenika stavljenog na raspolaganje.

Svoje upite šaljite na:

pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Željko Tufekčić *

UDK 332.1

Programi Unije Programe Unije provodi izravno iz Bruxellesa Europska komisija. U ovom tekstu autor piše o dva potpuno nova programa pripremljena za iduće programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine. To su Horizon 2020 i COSME, programi koji bi, kako zbog svoje inancijske izdašnosti, tako i zbog područja koja pokrivaju trebali biti posebno interesantni hrvatskim institucijama, poduzetnicima i drugim sektorima.

1. Uvod Europska unija ciljeve i prioritete svojih politika (kohezijska, poljoprivredna, ribarska itd.), te razne tematske prioritete (istraživanje i razvoj, inovacije, energetska učinkovitost, poticanje poduzetništva itd.) podupire raznim programima, fondovima i inancijskim instrumentima. Kod većine programa i fondova (strukturni i kohezijski fond, fond za ruralni razvoj) odgovornost i upravljanje podijeljeno je između Europske komisije i zemalja članica. Glavnina EU sredstava (oko 76% EU proračuna) čine fondovi kojima se upravlja zajednički između EU i zemlje članice. Kod ovih fondova, odnosno fondova tzv. podijeljenog upravljanja, odgovornost za upravljanje podijeljena je između Komisije i zemlje članice na sljedeći način: • Komisija pregovara i odobrava prijedloge razvojnih programa i alokaciju sredstava, • institucije zemlje članice i regija upravljaju programima, provode ih kroz odabir projekata, nadziru provedbu i ocjenjuju ih, • Komisija je uključena u praćenje i nadzor programa, isplaćuje odobrene troškove i provjerava sustav inancijskog upravljanja i kontrola.

cima potpisuju ovlaštena i odgovorna tijela zemlje članice dok u drugom slučaju to čini sama Europska komisija ili tijelo koje je ona ovlastila. Cilj ovih programa je potaknuti i promicati suradnju između zemalja članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama Europske unije.

2. Horizon 2020 – Okvirni program za istraživanje i inovacije Horizon 2020 novi je inancijski instrument koji treba poduprijeti prioritet Inovativna Unija, te ojačati globalnu konkurentnost EU. Horizon 2020 treba pridonijeti gospodarstvu utemeljenom na znanju i inovacijama tako da osigura sredstva za inanciranje istraživanja, razvoja i inovacija. U razdoblju 2014-2020 ovaj će instrument na raspolaganju imati proračun od 80 milijardi eura (prema prijedlogu višegodišnjeg inancijskog okvira). Horizon 2020 će kombinirati i objediniti sva dosadašnja sredstva za istraživanje i inovacije trenutno na raspolaganju kroz FP (Framework programmes for research and technical development), CIP (Competitivness and Innovation Framework Programme) i EIT (European Institute of Innovation and Technology) program. Program će imati puno jednostavniju arhitekturu i procedure, manje administracije i jednostavniji sustav kontrole, a s obzirom na objedinjavanje, ovo će značiti da se sve odvija prema jedinstvenim pravilima. Predviđa se da će biti dovoljno 100 dana od podnošenja zahtjeva do dobivanja potpore. Potpora Horizon 2020 programom namijenjena istraživanju i inovacijama, imat će ciljeve: a) Izvrsnost u znanosti, jačanjem europske pozicije u znanosti, za što proračun iznosi 24,6 milijardi eura.

U drugom slučaju, kod tzv. Programa Unije sve gore navedeno obavlja izravno iz Bruxellesa Europska komisija. Može se reći da je najvažnija vanjska razlika, vidljiva korisnicima EU sredstava, između ovih dviju kategorija u tome tko raspisuje natječaje i sklapa ugovore s korisnicima. U prvom slučaju, dakle kod fondova podijeljenog upravljanja, natječaje raspisuju te ugovore s korisni*

Željko Tufekčić, mag. oec., Plavi partner d.o.o.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Ovo će osigurati visoki priljev sredstava najvišoj razini znanosti u Europi, u cilju povećanja razine izvrsnosti u europskoj znanstvenoj bazi i osiguranja stalnog dotoka sredstava i stvaranje znanstvenika svjetske klase. Ovaj će program podržati najbolje ideje, razviti talente u Europi, osigurati istraživačima i znanstvenicima pristup vrhunskoj infrastrukturi, te učiniti Europu atraktivnom lokacijom za najbolje svjetske znanstvenike. Program će u okviru ove komponente: • osigurati potporu najtalentiranijim i najkreativnijim pojedincima, i njihovim timovima za istraživanja na najvišoj razini; • pomagati zajednička istraživanja, kako bi se otvorila nova i obećavajuća područja istraživanja i inovacija u području ključnih razvojnih tehnologija budućnosti; • omogućiti istraživačima vrhunsku obuku i mogućnosti razvoja karijera kroz Marie Curie program i aktivnosti; • osigurati Europi vrhunsku istraživačku infrastrukturu (uključujući e-infrastrukturu) dostupnu svim istraživačima u Europi i šire. b) Konkurentnu industriju, jačanjem industrijskog vodstva u inovacijama - za što je izdvojeno 17,9 milijardi eura. Cilj je učiniti Europu puno atraktivnijom lokacijom za ulaganje u istraživanje i inovacije promovirajući aktivnosti, koje je samo gospodarstvo odredilo kao važne i potrebne. Ovo će značiti osiguravanje značajnih ulaganja u ključne industrijske tehnologije, povećanje potencijala rasta europskih tvrtki osiguravajući im odgovarajuću razinu sredstava, te pomoć europskim inovativnim malim i srednjim poduzetnicima, da izrastu u svjetske lidere. Program će u okviru ove komponente: • graditi vodstvo u industrijskim tehnologijama s posebnom podrškom ICT sektoru, nanotehnologiji, naprednim materijalima, biotehnologiji, svemirskoj industriji, naprednoj proizvodnji i obradi; • osigurati potporu raznim aktivnostima koje će komercijalizirati akumulirane koristi i kombinirati rezultate i mogućnosti ključnih razvojnih tehnologija (gore pobrojanih); • osigurati pristup fondovima rizičnog kapitala, • osigurati široku potporu za inovativne male i srednje poduzetnike. c) Bolje društvo, za što je rezervirano 31,7 milijardi eura, kako bi pomoglo rješavanje najvažnijih društvenih problema poput: klimatskih promjena, razvoj održivog prometa i mobilnosti, povećavanje TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

dostupnosti obnovljive energije, sigurnost i ispravnost hrane te starenje populacije. Financiranje će biti orijentirano na sljedeće izazove: • zdravlje i demografske promjene, • sigurnost hrane, održiva poljoprivreda, more i morska istraživanja i bio gospodarstvo, • sigurna, čista i učinkovita energija, • pametan, zelen i integriran transport, • klimatske promjene, učinkovitost korištenja resursa i sirovina, • uključivo, inovativno i sigurno društvo. Horizon 2020 navedene će izazove rješavati tako da osigurava vezu između istraživanja i tržišta, odnosno primjene. Orijentiranost tržištu rezultirat će partnerstvima s privatnim sektorom kako bi se osigurala potrebna sredstva. Oko 60% Horizon sredstava bit će orijentirano održivom rastu (klimatske promjene i učinkovitost korištenja resursa). Važna usmjerenost ovog novog programa su mali i srednji poduzetnici (dalje u tekstu: MSP). Procjenjuje se da će oko 15% ukupnih sredstava programa iskoristiti upravo mali i srednji poduzetnici (MPS). Sijedom toga, program će podupirati sve vrste inovativnih MSP-a koji pokazuju volju za rast, razvoj i internacionalizaciju. Pomoć će biti osigurana za sve vrste inovacija – tehnološke, ne-tehnološke te inovativne usluge. Također, posebno je važno da će MSP-ovi pomoć moći dobiti za sve faze razvoja – od ideje do komercijalnog proizvoda spremnog za tržište: • Faza 1: Ocjena koncepta i održivosti – MSP će dobiti pomoć temeljem ocjene znanstvene i tehničke 51

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI održivosti, te komercijalnog potencijala nove ideje kako bi se razvio inovativni projekt. Pozitivna ocjena u ovoj fazi pretpostavka je za nastavak inanciranja u idućoj. • Faza 2: Istraživanje i razvoj, testiranje, prototip: pomoć u istraživanju i razvoju s posebnim naglaskom na testiranja, prototip, dizajn, razvoj inovativnih procesa, proizvoda i usluga, ocjena karakteristika itd. • Faza 3: Komercijalizacija: pomoć za potporne aktivnosti, omogućavanje pristupa privatnom kapitalu, fondovima rizičnog kapitala, umrežavanje, povezivanje, obuku, mentorstvo i savjetovanje itd. Ovo naglašeno pojednostavljivanje procedure odobravanja potpore novim programima će se primjenjivati na male i srednje poduzetnike, kako bi im se olakšao pristup i dodatno rasteretili njihove i administrativni i inancijski kapaciteti (ili resursi). Važan aspekt Programa je i komponenta novih inancijskih instrumenata MSP-ima dostupnim u obliku zaduživanja (kredit, jamstva) ili kapitala.

3. COSME - Competitiveness and SMEs Programme Poduzeća, posebice mali i srednji poduzetnici, najznačajnije doprinose gospodarskom rastu i zapošljavanju, a da bi se ostvarili prioriteti pametnog i održivog rasta te zapošljavanja, konkurentnost poduzetnika mora biti u središtu pozornosti u narednom razdoblju. Otežana mogućnost inanciranja poduzetničkih projekata, nedostatak poduzetničkog duha, brojne administrativne i tržišne barijere, otežano pokretanja poslovanja, ograničeni kapaciteti malih i srednjih poduzetnika za prelazak na zeleno gospodarstvo te otežan pristup vanjskim tržištima (EU i globalnom) problemi su s kojima se EU poduzetnici suočavaju.

Program COSME ima na raspolaganju ukupni proračun od 2,5 milijardi eura čime će jačati konkurentnost i održivost europskih poduzeća, promovirati poduzetništvo te poticati osnivanje i rast malih i srednjih poduzetnika. Aktivnosti i projekti koji će biti inancirani imat će ciljeve: a) Poboljšanje okvirnih uvjeta poslovanja kako bi se ojačala konkurentnost i održivost EU poduzeća uključujući i turistički sektor • Unapređenje regulatornog i gospodarskog okruženja za MSP, • Potpora dosljednosti i ujednačenosti u provedbi politike prema MSP-ima, • Razmjena najbolje prakse i sektorskih inicijativa, • Jačanje sektora u kojima MSP imaju značajan udio. b) Promoviranje poduzetništva • Promoviranje poduzetništva poboljšavajući okvirne uvjete koji utječu na razvoj poduzetništva, • Posebna pozornost i pomoć mladim poduzetnicima, novim i potencijalnim poduzetnicima te ženama poduzetnicama, • Potpora zemljama članicama u jačanju poduzetničkog obrazovanja i vještina, posebice među novim i potencijalnim poduzetnicima. c) Poboljšavanje pristupa inanciranju SME-a u obliku kapitala (equity) i duga • Pomoć aktivnostima koje MSP-ima olakšavaju i poboljšavaju pristup inanciranju u početnoj (start up) fazi i fazi rasta. Ova pomoć bit će komplementarna, odnosno nadopunjavat će se s drugim inancijskim instrumentima kohezijske politike, ali i nacionalnim programima. Ove će aktivnosti stimulirati ponudu od instrumenata duga (kredit, jamstva) do kapitala, što bi značajno trebalo olakšati inanciranje malih i srednjih poduzetnika, i pomoći u rješavanju ovog velikog problema poduzetnika u cijeloj EU. • Europska komisija će razviti mjere koje poboljšavaju mogućnosti inanciranja preko granica zemlje članice, te inanciranje u više zemalja (osnivanje npr. venture capital fonda u jednoj zemlji članici omogućit će automatski njegov rad u cijeloj EU), što bi trebalo dovesti do okrupnjavanja i veće konkurentnosti fondova rizičnog kapitala u EU. d) Poboljšavanje pristupa tržištu unutar EU i šire • U cilju jačanja konkurentnosti i pristupa tržištu europskih poduzetnika Komisija će nastaviti s potporom mreži Enterprise Europe Network

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI (mreža od oko 600 međusobno povezanih članica koja malim poduzetnicima pomaže u pristupu i nastupu na tržištu, poduzetnik na jednom mjestu dobije informacije i pomoć za nastup na tržištu). • Pomoć poduzetnicima u nastupu na jedinstvenom EU tržištu uključujući pružanje informacija i jačanje svjesnosti o koristima izlaska na EU tržište. • Posebne mjere potpore za izlazak MSP-a na međunarodno, globalno tržište, mjere u području standarda i zaštite intelektualnog vlasništva. • Ujednačavanje regulatornog okvira između EU i trećih zemalja u području industrijskih proizvoda i industrijske politike.

4. Mjere u okviru novih programa Financiranje poduzetnika Oba ova programa trebala bi pomoći poduzetnicima u lakšem ostvarivanju inanciranja svojih projekata na inancijskom tržištu. Naime, nedostatak odgovarajućih instrumenata inanciranja, posebice fondova rizičnog kapitala, koji bi pratili poduzetnike i njihove projekte u ranim fazama i fazama rasta jedno je od značajnijih ograničenja rasta i razvoja EU gospodarstva uočenih u proteklom razdoblju. Naime, EU gospodarstvo se u dijelu vanjskog inanciranja najvećim dijelom oslanja na banke, odnosno bankovne kredite (80%), a svega 2% na fondove rizičnog kapitala (u USA čak 14%). Ovi pokazatelji ukazuju na činjenicu da ne postoji dovoljno fondova kapitala, koji su spremni preuzeti veći rizik, ali i omogućiti realizaciju razvojnih projekata i rasta malih i srednjih poduzetnika, te ostvariti i značajniji povrat za uloženi kapital. Stoga je Komisija u okviru COSME programa značajan naglasak stavila upravo na ovakve instrumente inanciranja koji trebaju pomoći MSP u fazama rasta i razvoja. Mjere unutar ovog programa ići će u smjeru razvoja inancijskih instrumenta s ciljem poboljšavanja pristupa tržištu kapitala i tržištu duga (olakšanog zaduživanja).

Mjere za poboljšanje zaduživanja MSP-a Komisija je predložila inancijski model za inanciranje kreditom za poduzeća, koji će poduprijeti njihov rast, istraživanje i inovacije, koji će osigurati jamstvo i druge oblike podjele rizika kako bi potaknuo posuđivanja sredstava odnosno kreditiranje malih i srednjih poduzetnika, uključujući posebice

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

MSP-e orijentirane istraživanju i inovacijama. Fondovi i instrumenti koji će osiguravati sredstva za ove inancijske instrumente su upravo COSME i Horizon 2020. Program COSME će poduzećima, a posebice malim i srednjim, osiguravati jamstvene linije za kredite, koji će ponuditi jamstva za: • zaduženja putem kredita ili leasinga, kako bi se MSP-ima olakšao pristup inanciranju putem zaduživanja, • sekuritizaciju zaduženja MSP-a kako bi se omogućilo dodatno inanciranje dugom za potrebe rasta. Ovaj će instrument jamstvom pokrivati kredite do 150.000 eura i minimalne ročnosti od 12 mjeseci.

Mjere za poboljšanje pristupa kapitalu i drugom rizičnom inanciranju Europska komisija je za iduće razdoblje predvidjela model inanciranja kapitala, koji će biti okrenut ulaganju u rast, istraživanje i inovacije u poduzećima. Ovaj će instrument osiguravati rizični kapital ( inancijski kapital koji se osigurava u ranoj, odnosno početnoj fazi poduzeća, početnicima s visokim potencijalom rasta i s tim povezanim visokim rizikom) ili mezzanine inanciranje ( inanciranje kreditom, ali s mogućnosti pretvaranja u kapital) za poduzeća u njihovoj ranoj fazi, ali i u fazama rasta. Ove će mogućnosti biti inancirane putem programa COSME (za fazu rasta) i Horizon 2020 (za ranu i početnu faza). I ova će se dva programa međusobno nadopunjavati. Uspjeh samog programa mjerit će se postotkom rasta EU industrije u odnosu na rast ukupnog GDP-a, rastom proizvodnje u eko-industrijama, promjenom administrativnog opterećenja malih i srednjih poduzetnika, rastom malih i srednjih poduzetnika (dodana vrijednost i broj zaposlenih) te porastom prometa kod malih i srednjih poduzetnika. Razvidno je da oba programa pružaju dodatne i važne mogućnosti hrvatskom društvu i gospodarstvu u odnosu na sredstva odobrena izravno Republici Hrvatskoj. Ovi programi pokrivaju goruće izazove s kojima se suočava društvo i gospodarstvo Europske unije, a koji su vrlo aktualni i u Hrvatskoj. Stoga je vrlo važno prepoznati mogućnosti koje ovi programi nude, te se u čim većoj mjeri uključiti u korištenje tih mogućnosti.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

O KNJIZI EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020 U koje će sektore EU najviše ulagati? Koji su najvažniji fondovi i što inanciraju? Kakvi će se projekti inancirati?

POLITIKE FONDOVI 2014 - 2020 A ETIK VOJ ERG I RAZ

EN RALN TVO RU ARS TVO

PODRIBAR

GOS

DRU

M IZA A TUR IVRED R

JOP

POL

TITA

NOS

LAT

DJE

NE TVE

LIŠA

OKO

ZAŠ

U koje sektore će EU najviše ulagati

Koji su najvažniji fondovi i što financiraju Kakvi će se projekti financirati

Upravo izlazi iz tiska jedinstvena publikacija koja daje odgovore na ova i mnoga druga pitanja. Knjiga ‘EU politike i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i politike za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU inancijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje. Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike tijela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržavati, kako treba biti osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projekti najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće biti potrebnije proniknuti i razumjeti sustave inanciranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoristiti mogućnosti koje će se otvoriti članstvom u EU. To što će sredstva postati dostupna gotovo svim hrvatskim subjektima ne znači da će ona automatski biti i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlastitim), svima koji planiraju svoje projekte pripremiti za inanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele znati više. ZAGREB 2013

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

Naziv: ________________________________________ ________________________________________ Ime odgovorne osobe: ________________________ Adresa: _______________________________________ OIB: __________________________________________ Žiro-račun: ___________________________________ E-mail: _______________________________________

Narudžbenica broj ________ Datum: Red. br.

Opis

Cijena/kom

EU politike i fondovi 2014-2020

350,00 kuna (uključen PDV)

Komada

Ukupna cijena

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%. PDV je uključen u cijenu. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: OIB pravne osobe - 53 Model: 00 Žiro račun: 2340009-1110546815 IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate: EU politike i fondovi 2014-2020 kontakt broj: tel: fax:

potpis i žig naručitelja TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Martina Dalić *

UDK 332.1

Zahtjevi Europskog semestra i položaj Hrvatske1 Europska Unija kojoj Hrvatska pristupa u mnogome se razlikuje od EU s kojom je Hrvatska počela pregovore i pregovarala o članstvu. Jedno od područja u kojem se Unija ubrzano mijenja su mehanizmi koordinacije, praćenja i nadzora nad ekonomskim politikama država članica. Naime, aktualna kriza je pokazala postojanje brojnih problema u kvaliteti ekonomske politike pojedinih država članica (posebno onih, koje su teško pogođene krizom), ali i u međusobnoj usklađenosti ekonomskih politika na razini Unije. Europski semestar predstavlja okvir za poboljšanje koordinacije ekonomske politike, kako između država članica, tako i između različitih područja ekonomske politike svake pojedine države. To je novost, koja za nas kao državu članicu predstavlja izazov i priliku o čemu autorica detaljnije piše u ovom tekstu.1

1. Uvod Izgradnja Europskog semestra počela je 2010. godine i još uvijek traje. Međutim, bitna je osobina Europskog semestra da on, zajedno s Europskim stabilizacijskim mehanizmom i Ugovorom o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji (poznatiji kao iscalcompact) osnažuje utjecaj nadnacionalnih (europskih) tijela nad nacionalnim ekonomskim politikama. Europski semestar uvodi čvršće mehanizme i instrumente kojima Europska komisija, Vijeće EU i Europski parlament mogu intervenirati i utjecati na vođenje ekonomske politike država članica. Štoviše, u slučaju opetovanog nepoštivanja obveza preuzetih u okviru Europskog semestra, države članice eurozone su podložne kaznama, dok se države koje nisu članice eurozone mogu suočiti s drugim oblicima sankcija uključujući i nemogućnost korištenja sredstava iz Europskih fondova. Hrvatska ulazi u Uniju u nepovoljnoj fazi europskog ekonomskog ciklusa, opterećena brojnim vlastitim ekonomskim problemima. Sudjelovanje u Europ*

Dr. sc. Martina Dalić, zastupnica u Hrvatskom saboru.

Temeljeno na izlaganju koje je održano na 6. zagrebačkom ekonomskom forumu Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu 9. travnja 2013.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

skom semestru bit će stoga izazov, ali i prilika. Izazov zato što će se hrvatska ekonomska politika suočiti s kontinuiranim procesom ocjene vlastitih ekonomskih rješenja i zahtjevom za ispunjavanjem i poštivanjem za nju de iniranih preporuka. Štoviše, kao i za druge države članice, obveze iz Europskog semestra bit će kontinuirani test vjerodostojnosti, jer se cjelokupni proces temelji na eksplicitnoj pretpostavci da ono što se u okviru Europskog semestra dogovori, države članice trebaju provesti. S druge strane, bit će to ipak i prilika koja može motivirati na brže i djelotvornije rješavanje naših ekonomskih problema, ali i prilika da se osigura viši stupanj ustrajnosti i kontinuiteta u vođenju ekonomske politike. U ovogodišnjem ciklusu Europskog semestra Hrvatska sudjeluje dobrovoljno i u tom je kontekstu izrađen i Ekonomski program za RH za 2013. (Vlada RH, 2013.). Međutim, već za nekoliko mjeseci Europski semestar postat će dio naših obveza iz članstva. Cilj je ovoga članka procijeniti ekonomski položaj Hrvatske kroz metriku i zahtjeve Europskog semestra i naznačiti područja ekonomske politike, koje bi Europski semestar mogle prepoznati kao one koje zahtijevaju žurno djelovanje. Članak je podijeljen u pet osnovnih poglavlja. U prvom se poglavlju ukratko opisuju osnovne značajke i faze Europskog semestra, nakon čega slijedi detaljniji prikaz sadašnjeg položaja Hrvatske u odnosu na zahtjeve svakog od njegova tri osnovna segmenta. U drugom poglavlju se procjenjuje sadašnji položaj Hrvatske u odnosu na strategiju EU2020. U trećem poglavlju se prikazuju zahtjevi Pakta za stabilnost i rast, i procjenjuje sadašnji položaj Hrvatske u odnosu na te zahtjeve. U četvrtom poglavlju se prikazuje Procedura za nadzor i sprečavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i procjenjuje sadašnja pozicija Hrvatske u odnosu na metodologiju provođenja u te procedure. Peto poglavlje prikazuje zaključke.

2. Značajke Europskog semestra2 Europski semestar je okvir za koordinaciju ekonomskih politika između država članica, ali i okvir Prikaz temeljen na Hallerberg, Marzinotto i Wolff (2012).

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI za osiguranje konzistentnosti između različitih sastavnica nacionalne ekonomske politike. Oblikovanje Europskog semestra počelo je 2010. godine i de inirano je tzv. six-pack uredbama, koje su usvojene sredinom 2011. godine. Prvi ciklus Europskog semestra je proveden u 2011. godini, ali njegova izgradnja još traje. U postupku usvajanja nalazi se tzv. two-pack, koji će, ukoliko bude usvojen, dodatno rede inirati i postrožiti zahtjeve Europskog semestra za države članice euro zone. Po svome sadržaju Europski semestar nije sasvim i u potpunosti nov proces. On objedinjuje, osnažuje i proširuje već prethodno postojeće mehanizme koordinacije razvijene za potrebe provođenja Strategije EU2020 i Pakta za stabilnost i rast, ali uvodi i neke nove vezane uz, na primjer, nadzor i korekciju makroekonomskih neravnoteža. Istodobno, Europski semestar je otvorio i nove kanale institucionalne komunikacije unutar EU. Naime, osim središnje uloge Komisije, Vijeća EU i Europskog Vijeća, Europski semestar predviđa i aktivno sudjelovanje Europskog parlamenta procesom Ekonomskog dijaloga. Za razliku od procesa koordinacije koji su se primjenjivali prije Europskog semestra, Ekonomski dijalog omogućava kontinuirano sudjelovanje Europskog Parlamenta u svim fazama Europskog semestra. Upravo i zbog ovih novina u odnosu među europskim institucijama, Europski semestar je središnji dio nove arhitekture ekonomskog upravljanja EU. Tri su temeljna stupa na kojima počiva Europski semestar, a koji su shematski prikazani slikom 1. Kao što prikazuje slika 1 Europski semestar objedinjuje preispitivanje dinamike i načina kojima država članica udovoljava obvezama iz strategije EU2020, Pakta za stabilnost i rast tj. obvezama održavanja de icita nižeg od 3% BDP-a, odnosno obvezama održavanja stabilnog makroekonomskog okruženja. Slika 1: Temeljne sastavnice Europskog semestra

Upravo je preispitivanje kvalitete makroekonomskog okruženja preventivnim, a zatim i korektivnim djelovanjem Procedure za sprečavanje makroekonomskih neravnoteža i najveća novina Europskog semestra u odnosu na razdoblje prije njegove izgradnje. Ova se procedura zasniva se na sustavu ranog upozorenja, koji se sastoji od 11 makroekonomskih pokazatelja (engl. scoreboard). Ovisno o signalima koje o kvaliteti makroekonomskog okruženja proizvodi sustav ranog upozorenja, Komisija procjenjuje u kojim je državama potrebno provesti dubinsku analizu, a koju zatim sama provodi. Temeljem provedene dubinske analize Komisija procjenjuje potrebu pokretanja korektivnih mehanizama za ispravljanje uočenih makroekonomskih neravnoteža. I prije pokretanja Europskog semestra države članice su bile dužne poštivati obveze, koje su sadržane u prvom i drugom stupu Semestra (Strategija EU2020 i Pakt za stabilnost i rast). Međutim, nije se obraćalo puno pažnje na njihovu međusobnu povezanost niti na unutarnju usklađenost ekonomskih politika (npr. nije se obraćalo previše pozornosti na usklađenost planova za iskalnu konsolidaciju, u okviru obveza iz Pakta za stabilnost i rast, koji su istovremeno bili praćeni planovima za povećanje ulaganja u obrazovanje, znanost i istraživanje – u okviru ispunjavanja strategije EU2020). Europski semestar ovo pokušava promijeniti dodajući još i dimenziju praćenja i nadzora nad ukupnim makroekonomskim neravnotežama. Kao što pokazuje slika, drugi i treći stup Europskog semestra sadrži preventivni i korektivni dio. U okviru preventivnih dijelova Europska komisija i Vijeće EU obavljaju nadzor nad iskalnom politikom i ukupnom ekonomskom politikom, koji se temelji na nizu kvantitativnih pokazatelja koje su države članice dužne ispunjavati. U odnosu na države članice, koje ne ispunjavaju te obveze na kvalitetan način, može se na prijedlog Komisije pokrenuti odgovarajući korektivni mehanizam. Proces Europskog semestra i odgovarajuće praćenje i nadzor nad ekonomskim politikama i ispunjavanjem preporuka, koje su državi članici date u okviru ovog procesa ponavlja se svake godine.

2.1 Tijek Europskog semestra Tijek Europskog semestra i postupci pojedinih sudionika u tom procesu shematski su prikazani slikom 2. 56

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Slika 2: Tijek Europskog semestra

Ciklus Europskog semestra počinje u studenom/ prosincu tekuće godine za iduću godinu objavom dokumenta pod nazivom Pregled o gospodarskom rastu (engl. AnnualGrowthSurvey), kojeg izrađuje Komisija temeljem izvještaja o napretku na ostvarivanju strategije EU2020. U ovom se dokumentu utvrđuju ekonomski i socijalni prioriteti Unije za nadolazeću godinu i odnosi se na sve članice EU. Otprilike u isto vrijeme Komisija objavljuje Izvještaj o mehanizmu ranog upozorenja (engl. AlertMechanismReport), koji proizlazi iz očitanja ekonomskih pokazatelja koji čine sustav ranog upozorenja iz Procedure za sprečavanje i korekciju makroekonomskih neravnoteža. U ovom se Izvještaju, između ostalog, predlaže i odabir država članice za koje će Komisija provesti dubinsku analizu njihova makroekonomskog stanja. Izvještaj o mehanizmu ranog upozorenja (engl. AlertMechanismReport) usvaja Vijeće ministara, a Pregled o gospodarskom rastu (engl. AnnualGrowthSurvey) Europsko vijeće na svom proljetnom sastanku tijekom ožujka. Države članice su dužne dostaviti svoje Nacionalne programe reformi i Programe stabilnosti/konvergencije tijekom travnja. U tim programima države članice obrazlažu mjere ekonomske politike, koje namjeravaju provesti s ciljem ostvarivanja strategije EU2020, osiguranja razumne iskalne pozicije i osiguranja makroekonomske stabilnosti i konkurentnosti. U odnosu na vremenski raspored, koji se za podnošenje ovih dokumenata primjenjivao prije Europskog semestra, najveću promjenu je doživio vremenski rok za podnošenje Programa stabilnosti/konvergencije. Prije pokretanja Europskog semestra Program stabilnosti/konvergencije se podTIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

nosio u prosincu (kada je usvajanje proračuna već bilo završeno). Sada se mora podnijeti u travnju što, u većini slučajeva znači i prije, nego je proces donošenja nacionalnog proračuna i počeo. Njegovim istovremenim podnošenjem s Nacionalnim programom reformi otvara se mogućnost Komisiji da provjeri: konzistentnost iskalne politike, planirane strukturne reforme i druge mjere ekonomske politike. U oba ova dokumenta države članice su dužne u potpunosti uzeti u obzir ispunjavanje: ciljeva Strategije EU2020, ciljeva iskazanih u Pregledu o gospodarskom rastu, zaključke prikazane u Izvještaju o mehanizmu upozorenja, isto kao i osigurati usklađenost s Paktom za stabilnost i rast. Komisija će ovako dostavljene nacionalne dokumente pregledati i ocijeniti, te krajem svibnja objaviti speci ične preporuke, za svaku pojedinu državu članicu, koje Europsko vijeće usvaja na svom sastanku u lipnju. U preostalom dijelu godine države članice su dužne osigurati provedbu ciljeva i preporuka, koje su proizašle iz Europskog semestra uključujući i donošenje proračuna koji odražava provedu tih ciljeva i preporuka. Dodatno, u slučaju ako se usvoji tzv. two-pack, što su dvije uredbe koje su za sada još uvijek u procesu usuglašavanja, tada će se za članice eurozone dodatno postrožiti zahtjevi Europskog semestra. Naime, two-pack predviđa da države članice eurozone moraju dostaviti Komisiji svoje proračune za nadolazeću godinu do 15. listopada tekuće godine (tj. prije njihova usvajanja u nacionalnim parlamentima). Komisija će ocijeniti sukladnost proračuna sa speci ičnim preporukama, koje su za pojedinu državu članicu donesene u procesu Europskog semestra (koje je Europsko vijeće usvojilo na ljetnom sastanku). Nacionalni parlamenti bit će slobodni usvojiti proračun, kojeg smatraju primjerenim, ali će također biti i upoznati s mišljenjem Komisije o njemu.

3. Ciljevi strategije EU2020 i Hrvatska Strategija EU2020 (EuropeanCommission, 2010) je desetogodišnja strategija ekonomskog rasta čiji je cilj unaprijediti europski ekonomski model i osigurati održiv rast EU kao cjeline. Strategija EU2020 prepoznala je obrazovanje, zapošljavanje, zaštitu 57

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI okoliša, ulaganja u istraživanja i razvoj, te smanjivanje siromaštva kao bitna strateška područja za ostvarivanje ovih ciljeva. Utvrđeni su stoga i kvantitativni ciljevi, koje u svakom od ovih područja Unija namjerava ostvariti do 2020. Nacionalne ciljeve, čije ispunjavanje treba osigurati ostvarivanje ciljeva Unije kao cjeline, utvrđuju države članice u svojim Nacionalnim programima reformi. Hrvatska se tek nalazi u procesu utvrđivanja svojih nacionalnih ciljeva. Tablica 1 prikazuje, stoga, referentne vrijednosti za društveno ekonomske pokazatelje iz EU2020, isto kao i trenutne vrijednosti za Hrvatsku.

stima biti značajan izazov. Ako Hrvatska ima ambiciju radikalnog smanjivanja sadašnje udaljenosti od ciljeva EU2020, to će zahtijevati brze i korjenite promjene u mnogim društveno-ekonomskim područjima. Za očekivati je stoga da će u procesu Europskog semestra Hrvatskoj biti postavljeno mnogo pitanja o načinu kako namjerava ispuniti strategiju EU2020, ali je isto tako za očekivati i brojne preporuke – u prvom redu one, koje se tiču strukturnih reformi.

4. Zahtjevi Pakta za stabilnost i rast Provođenje Pakta za stabilnost i rast (EuropeanCommission, 2012.) počiva na dva stupa: preventivnom i korektivnom stupu.

Tablica 1: Ciljevi strategije EU2020 i Hrvatska

Zadaća je preventivnog stupa osigurati razumnu srednjoročnu iskalnu politiku, odnosno osigurati iskalnu politiku, koja će se u svakoj fazi ekonomskog ciklusa, moći zadržati u okviru de icit manji od 3% BDP-a i dug niži od 60% BDP-a. Države članice u svojim Programima stabilnosti/konvergencije utvrđuju srednjoročne budžetske ciljeve i dinamiku njihova ostvarenja, kojih su 1. European Commission (2010) se dužne držati. PrimjereIzvor podataka za EU27 i Hrvatsku u 2011: Eurostat. Za Hrvatsku se koriste Eurostat podatci nom dinamikom ostvarivaradi usporedivosti. nja srednjoročnih iskalnih ciljeva se smatra godišnje poboljšanje strukturne iskalne pozicije za 0,5% Jednostavan uvid u udaljenost između ciljeva EU i BDP-a. Države potpisnice Ugovora o stabilnosti, koHrvatske početne pozicije, pokazuje značajan jaz ordinaciji i upravljanju dužne su svoje srednjoroču većini promatranih strateških područja EU2020. ne ciljeve utvrditi sukladno odredbama Ugovora Iako za dostizanje ciljeva iz strategije EU2020 ima (ostvarivanje strukturnog de icita od najviše 0,5% još sedam godina, tijekom kojih će Hrvatska biti člaBDP-a (odnosno 1% za one s niskim dugom). nica EU i stoga uživati u određenim ekonomskim i inancijskim koristima od članstva, njezina je početZadaća je korektivnog stupa Pakta za stabilnost i na pozicija u mnogim ovim područjima vrlo slaba. rast osigurati, da država članica provodi odgovaraHrvatska ima najnižu stopu zaposlenosti u budućoj juće politike za smanjivanje iskalnih neravnoteža, EU-28, nižu čak i od Grčke, koja je u 2011. zabilježila koje se utvrđuju u okviru procedure za uklanjanje stopu zaposlenosti od 59,9%. U dijelu istraživanja i prekomjernog de icita. Procedura za uklanjanje prerazvoja ili tercijarnog obrazovanja Hrvatska se pak komjernog de icita se pokreće ako je de icit veći od nalazi u društvu država članica s najnižim vrijedno3 posto, ako država opetovano odstupa od svojih stima. Rezultate bolje od postavljenih ciljeva Hrvatsrednjoročnih iskalnih ciljeva postavljenih u okviska pokazuje jedino u zadržavanju mladih osoba u ru Programa stabilnosti/konvergencije ili ako se školskom sustavu. Međutim, ostaje pitanje, da li je javni dug država čija razina prelazi 60% BDP-a ne ovaj rezultat povezan s željom za obrazovanjem ili smanjuje zadovoljavajućom brzinom3. nemogućnosti pronalaženja zaposlenja. Sudeći stoga po trenutnoj udaljenosti od dijela ekonomskih ciljeva iz EU2020, za Hrvatsku će njihovo ostvarivanje i približavanje referentnim vrijedno58

Odstupanje od ispunjavanja srednjoročnih iskalnih ciljeva i dinamika smanjivanja javnog duga su kao razlozi za pokretanje Procedure za uklanjanje prekomjernog de icita uvedeni ‘six3

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Zadovoljavajuća brzina u snižavanju duga znači njegovo smanjivanje za 1/20 godišnje (u prosjeku tijekom tri godine). Osnova za utvrđivanje ovih okolnosti su redoviti izvještaji, koje sve države članice dostavljaju u kontekstu ispunjavanja svojih obveza iz Pakta. Procedura za uklanjanje prekomjernog de icita (EDP) se pokreće odlukom Vijeća ministara na prijedlog Komisije. U odluci se utvrđuje rok u kojem država članica mora uskladiti svoju proračunsku poziciju, dinamika tog usklađenja, jednako kao i preporuke o mjerama koje je u tom smjeru potrebno poduzeti. U slučaju de icita uvjetovanog izvanrednim okolnostima, kao što su de iciti nastali tijekom aktualne krize, Komisija može predložiti i dulje(srednjoročno) razdoblje za smanjivanje de icita.

je sadašnje stanje iskalnih računa, između ostalog, posljedica duboke i dugotrajne krize; vrlo je vjerojatno da će Komisija neposredno po stupanju u članstvo predložiti otvaranje Procedure za uklanjanje prekomjernog de icita zbog nepoštivanja odredaba Pakta. Zajedno s pokretanjem procedure za otklanjanje prekomjernog de icita Vijeće ministara će odrediti i rok za uklanjanje de icita i preporuke kako to učiniti. U slučaju Mađarske, Komisija je već nakon 12 dana od početka članstva objavila odgovarajući izvještaj, a Vijeće EU je donijelo odluku o pokretanju procedure u srpnju 2004. Slika 3: De icit opće države, % BDP-a; prema ESA95_EDP

Trenutno je procedura za otklanjanje prekomjernih de icita otvorena u odnosu na 20 država članica, s rokovima za smanjivanje de icita ispod 3%, koji variraju od 2012 do 2016 godine. Za većinu država članica, koje se trenutno nalaze u ovoj proceduri ona je otvorena 2009. Godine, nakon nastupanja krize. Izuzetak je Mađarska, koja se u proceduri za uklanjanje prekomjernog de icita nalazi neprekidno od stupanja u članstvo EU.

4.1 Hrvatska i zahtjevi Pakta za stabilnost i rast Hrvatska izvještava o iskalnim podatcima, prema formatu Procedure za otklanjanje prekomjernog deicita od trenutka stjecanja statusa kandidata, a povezano s procesom izrade Pretpristupnih ekonomskih programa. Slika 3 prikazuje kretanje de icita opće države po ESA standardu4, kako ih je Hrvatska izvještavala u kontekstu svojih pristupnih obveza. Međutim, prikazani podatci se ne mogu smatrati konačnima, jer će do trenutka stupanja u članstvo, Hrvatska i službeno uskladiti svoju iskalnu statistiku s Eurostatom, što znači da su moguće i promjene prikazanih veličina. Sigurno je da će tijekom usklađivanja s Eurostatom doći do određenih izmjena (zbog pitanja jamstava brodogradnji i drugim tvrtkama, pitanja sanacije bolnica i sl.). Međutim, te izmjene mogu ići samo u pravcu povećanja prikazanih veličina de icita. Iako pack-om’. Prije toga procedura se mogla otvoriti samo zbog de icita većeg od 3%. Najvažnija razlika između de icita opće države po GFS2001 (kako ga za sada službeno iskazuje MF) i ESA95 odnosi se na izdatke za kamate i glavnice po protestiranim jamstvima i dug umirovljenicima koji su se uključivali u ESA95 de icit, ali ne i u GFS2001 de icit.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

5. Procedure za sprečavanje i korekciju prekomjernih makroekonomskih neravnoteža5 Procedura za sprečavanje i korekciju makroekonomskih neravnoteža je proces praćenja i nadzora nad ukupnom makroekonomskom situacijom u državama članicama uveden six-pack regulativom. Procedura se primjenjuje na sve države članice osim onih koje primaju inozemnu inancijsku pomoć zbog čega se nalaze u posebnim programima inancijskog nadzora. Kao i u slučaju Pakta za stabilnost i rast, Procedura za sprečavanje i korekciju makroekonomskih neravnoteža počiva na preventivnom i korektivnom stupu. Preventivni stup Procedure za sprečavanje i korekciju makroekonomskih neravnoteža se provodi kroz dvije razine. Prva razina se temelji na sustavu ranog upozorenja na postojanje makroekonomskih neravnoteža ( engl. scoreboardindicators). Sustav ranog upozorenja (EuropeanCommission, 2012d, 2012e) Prikaz temeljem European Commission (2012a) European Commission (2012d), European Commission (2012e) i Hallerberg, Marzinotto i Wolff (2012). 5

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI je sastavljen od 11 makroekonomskih pokazatelja, koji su de inirani tako da signaliziraju eventualno postojanje eksternih neravnoteža, gubitak konkurentnosti i interne makroekonomske neravnoteže. Za svaki od ovih 11 pokazatelja de inirane su referentne vrijednosti, čiji je cilj signalizirati štetne neravnoteže i gubitak konkurentnosti u ranoj fazi njihova nastajanja. Numeričko de iniranje referentnih vrijednosti se temelji na historijskom kretanju odgovarajućih vremenskih serija, ali i rezultatima relevantnih ekonomskih istraživanja. U očitavanju rezultata sustava ranog upozorenja koristi se i određeni broj pomoćnih pokazatelja za koje nisu de inirane indikativne vrijednosti, ali osiguravaju vrijedne dodatne informacije o makroekonomskom stanju u pojedinoj državi. Smisao sustava ranog upozorenja je utvrditi da li pokazatelji određene države članice probijaju referentne vrijednosti. Očitavanjem vrijednosti pokazatelja iz sustava ranog upozorenja završava prva razina preventivnog djelovanja procedure. Očitanja se objavljuju u Izvještaju o mehanizmu ranog upozorenja ( engl. AlertMehanismReport). Međutim, sustav ranog upozorenja i utvrđivanje proboja referentnih vrijednosti je samo ilter, temeljem kojeg se utvrđuju države za koje će Komisija provesti dubinsku analizu. Izvještaj o mehanizmu ranog upozorenja prikazuje očitanja sustava ranog upozorenja za sve države članice, te u zaključku donosi popis država za koje će se izvršiti dubinska analiza. Dubinska analiza predstavlja stoga drugu razinu preventivnog djelovanja ove Procedure.

Nakon provedene dubinske analize donosi se ocjena o eventualnom postojanju neravnoteža, prirodi tih neravnoteža i potrebnim mjerama ekonomske politike. Ovo znači da ne postoji automatizam između probijanja referentnih vrijednosti sustava ranog upozorenja i zaključka o postojanju prekomjernih neravnoteža. Odgovor na pitanje o postojanju nerav60

noteža daje dubinska analiza, koja može zaključiti da neravnoteže nema (procedura se obustavlja), da neravnoteže postoje (oblikuju se preporuke za vođenje politike u državi članici) ili da su neravnoteže prekomjerne, što onda vodi u obvezno pokretanje korektivnog mehanizma, odnosno aktiviranje postupaka iz korektivnog stupa Procedure. U slučaju da dubinska analiza pokaže postojanje neravnoteža za koje Komisija procjenjuje da još uvijek nisu prekomjerne, Komisija će predložiti preporuke za vođenje ekonomske politike, koje čine sastavni dio preporuka koje za državu članicu proizlaze iz Europskog semestra. Ako nakon provedene dubinske analize Komisija utvrdi postojanje prekomjernih neravnoteža i, ako se s takvom ocjenom složi Vijeće EU (u formaciji ministara inancija ECOFIN), u odnosu na tu državu se pokreće korektivni mehanizam ove procedure. Korektivni mehanizam zahtijeva da država članica, u speci iciranom roku, izradi Korektivni akcijski plan s jasnim rokovima provođenja. Vijeće EU će ocijeniti kvalitetu plana (što znači da će plan biti prihvaćen samo ako njegova kvaliteta dobije pozitivnu ocjenu) i pratiti provedbu. U slučaju izbjegavanja izrade kvalitetnog plana ili neprovođenja plana sukladno zadanim rokovima, države članice eurozone su izložene inancijskim sankcijama. Štoviše, sve odluke o sankcijama se, kao i u slučaju procedure za sprečavanje prekomjernog de icita, donose tzv. obratnom kvali iciranom većinom. Obratna kvali icirana većina znači, da se prijedlog Komisije o uvođenju sankcija smatra prihvaćenim, osim u slučaju da je kvali icirana većina država članica protiv prijedloga (i to u roku od najdulje 10 dana nakon donošenja odluke Komisije). Komisija je početkom 2012. godine objavila prvi Izvještaj o mehanizmu ranog upozorenja (EuropeanCommission, 2012) temeljem kojeg je provedena dubinska analiza u 10 država članica. Niti u odnosu na jednu od njih nije pokrenuta procedura za otklanjanje prekomjernih neravnoteža, iako je za Cipar utvrđeno postojanje vrlo ozbiljnih neravnoteža. Cipar se, kao što znamo, upravo suočava s teškom krizom, ali Komisija, očigledno, u prvoj godini provođenja ove procedure nije imala snage pokrenuti korektivne mehanizme prema Cipru. U ciklusu Europskog semestra koji je trenutno u tijeku, Izvještaj o mehanizmu ranog upozorenja za 2013. (EuropeanCommission, 2012a) je proširio popis država za koje je provedena dubinska analiza. Rezultati ovogodišnje dubinske analize (EuropeanCommission, 2013.), objavljeni sredinom travnja TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 2013., ukazuju na prekomjerne neravnoteže u Sloveniji i Španjolskoj, te potrebu urgentne reakcije ekonomske politike. Ostaje za vidjeti hoće li Komisija u svojim preporukama krajem svibnja predložiti otvaranje korektivnih postupaka za otklanjanje prekomjernih neravnoteža u tim državama.

6. Sustav ranog upozorenja i Hrvatska Tablica 2 prikazuje referentne vrijednosti pokazatelja ranog upozorenja i procjene njihovih vrijednosti za Hrvatsku. Vrijednosti pokazatelja iz sustava ranog upozorenja za Hrvatsku treba smatrati procjenama stoga, što svi podatci na kojima se temelje izračuni za neke od ovih pokazatelja nisu veri icirani Eurostatom. Međutim, svugdje gdje je to bilo moguće, izvor podataka za izračun pokazatelja ranog upozorenja su Eurostatovi podatci za Hrvatsku. Za pokazatelje čiji izračun nije moguć temeljem Eurostatovih podataka, korišteni su HNB-ovi koje držimo pouzdanim i kvalitetnim izvorom podataka usklađenim s relevantnim međunarodnim metodologijama. S obzirom na ograničene ciljeve ovog prikaza, ne prikazujemo cjelokupan skup pomoćnih pokazatelja. Svi prikazani rezultati odnose se na 2011. godinu i predstavljaju pogled na Hrvatsku kroz metriku sadašnjeg ciklusa Europskog semestra. Naime ovogodišnji Izvještaj o mehanizmu ranog upozorenja (EuropeanCommission, 2012) zaključen je u studenom 2012., u podatcima za 2011. Detaljna ekonomska analiza i rasprava o ekonomskoj situaciji koju ovi pokazatelji signaliziraju, prelazi okvire ovog članka. Naš je cilj ovdje isključivo primijeniti sustav ranog upozorenja na Hrvatsku i procijeniti signale koje će on proizvesti. Kao što je vidljivo iz tablice 2, vrijednosti pokazatelja iz sustava ranog upozorenja za Hrvatsku u

2011. probijaju indikativne vrijednosti u slučaju tri pokazatelja: neto međunarodna ulaganja (% BDP-a) što je jedan od pokazatelja koji signalizira eksterne neravnoteže; petogodišnja promjena tržišnog udjela u svjetskom izvozu roba i usluga, što je jedan od pokazatelja konkurentnosti; te trogodišnja prosječna stopa nezaposlenosti, što je pokazatelj koji signalizira interne neravnoteže. Prema visini neto međunarodnih ulaganja, Hrvatska se u 2011. godini nalazila u neto obvezi prema inozemstvu u iznosu od 90,3% BDP-a. Prema preliminarnim podatcima vrijednost ovog pokazatelja je ponešto poboljšana u 2012. (- 88,1% BDP-a). Međutim, on višekratno premašuje indikativnu vrijednost iz sustava ranog upozorenja (-35% BDP-a). Hrvatska nije jedina država koja probija indikativnu vrijednost u ovom pokazatelju; međutim, Hrvatska je jedna od manjeg broja država, čijim relativno velikim obvezama prema inozemstvu dominiraju kreditne obveze uz relativno mali udjel obveza za direktna strana ulaganja u kapital poduzeća. Hrvatska se stoga nalazi u zoni, koja signalizira izloženost riziku eksterne ranjivosti. Drugi pokazatelj čije kretanje probija indikativnu razinu je pokazatelj petogodišnje promjene tržišnog udjela u izvozu roba i usluga, koji pokazuje stopu promjene tržišnog udjela u tekućoj godini u odnosu na razdoblje prije pet godina. Tržišni udio Hrvatske u svjetskom izvozu roba i usluga je malen i kretao se od 0,16% u 2004. do 0,12% u 2011. Međutim, za razliku od drugih Novih država članica, Hrvatska u srednjoročnom razdoblju gubi i taj maleni tržišni udio. Brzina srednjoročnog gubitka tržišnog udjela je veća od one koju sugerira indikativna vrijednost (koja je također negativna) i nedvojbeno re lektira probleme u konkuretnosti.

Tablica 2: Procjena rezultata sustava ranog upozorenja za Hrvatsku

Napomena: Izračun svakog pokazatelja obavljen je temeljem službene metodologije EK objavljene u EuropeanCommission (2012e). TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Kao što pokazuje slika 4, trend gubitka tržišnog udjela naročito je osnažen nakon 2008. godine i po toj je osobini Hrvatska bliža visoko razvijenim europskim državama nego Novim članicama. Nasuprot tome, Nove države članice kontinuirano povećavaju svoj udio u svjetskom izvozu (iako po opadajućoj stopi), dok ga visokorazvijene članice Unije gube.

Hrvatske ekonomske politike i u članstvu EU ostaje nepromijenjen: gospodarski oporavak uz iskalnu konsolidaciju. Metrika Europskog semestra zorno signalizira, da bi europske preporuke mogle biti koncentrirane na dva područja – iskalne konsolidacije i poboljšanja konkurentnosti. Na pojavnoj i deklarativnoj razini, nositelji ekonomske politike u Hrvatskoj potvrđuju razumijevanje tih prioriteta. Problemi nastaju negdje u provedbi. Međutim, u provedbi vlastitih ekonomskih ciljeva, koji se na de inicijskoj razini i ne razlikuju puno od onoga što će biti poruke budućih Europskih semestara, Hrvatska će u Europskoj uniji i briselskim institucijama imati, s jedne strane saveznika, a s druge strane vjerojatno i neugodnog sugovornika. Koja će od tih strana prevagnuti ovisi o Hrvatskoj, njezinoj vjerodostojnosti i dosljednosti u provođenju ekonomske politike.

Treći pokazatelj za koji po našim izračunima Hrvatska probija indikativne vrijednosti sustava ranog upozorenja je trogodišnja prosječna stopa nezaposlenosti, koja se u cijelom razdoblju nakon 2010. nalazi u zoni iznad referentne vrijednosti stope nezaposlenosti (10%). Dodatnu dimenziju ovom problemu daje i već spomenuta najniža stopa zaposlenosti u budućoj EU-28. Procjena rezultata sustava ranog upozorenja za Hrvatsku ukazuje na postojanje tri bitna makroekonomska rizika: eksterne ranjivosti, problema s konkurentnošću i s tim povezane niske sposobnosti generiranja radnih mjesta. Ovakvi makroekonomski rezultati i signali iz sustava ranog upozorenja ne iznenađuju. Međutim, u kontekstu Europskog semestra pokazuju, da Hrvatska vrlo vjerojatno treba računati, da će Komisija provesti dubinsku analizu i vjerojatno formulirati niz obvezujućih preporuka vezano uz potrebu provođenja strukturnih reformi značajnih za poboljšanje konkurentnosti i stanje na tržištu rada. Kako će Komisija ubuduće ocjenjivati potrebu otvaranja procedure za korekciju prekomjernih neravnoteža, ovisi vjerojatno i o tome kako će se na njezino razmišljanje odraziti iskustvo s Ciprom – za koje je ustanovila postojanje vrlo ozbiljnih neravnoteža, ali je procijenila da nisu pretjerane. Cipar se za manje od godinu dana od te procjene suočio s dubokom krizom.

Istodobno, kompleksnost sustava ekonomskog upravljanja EU, koja se prelama kroz Europski semestar ukazuje također, da ima sve manje prostora za odvojenost nacionalnih i europskih politika. Jačanje nadnacionalnih mehanizama nadzora i praćenja onemogućuje vođenje nacionalnih ekonomskih politika na dvije razine – gdje se jedan skup ekonomskih mjera poduzima za nacionalne potrebe, a jedan za potrebe Europe. Razumijevanje ovih promjena i razumijevanje već jasno vidljivog trenda jačanja utjecaja Unije na nacionalne ekonomske politike i stvarno prihvaćanje europskih politika, kao nacionalnih politika važan je preduvjet uspješnog članstva – posebno za malu državu opterećenu ekonomskim problemima kao što je Hrvatska. S druge strane, ta ista kompleksnost ekonomskog upravljanja u Uniji otvara i pitanje administrativnog i stručnog kapaciteta hrvatskih državnih institucija, koje su zadužene za formuliranje i provođenje ekonomske politike. Možda će Europski semestar i ovdje s vremenom donijeti neke pozitivne promjene.

8. Literatura Council Directive 2011/85/EU of 8 November 2011 on requirements for budgetary frameworks of the Member States, http://ec.europa.eu/economy_ inance/economic_governance/index_en.htm Council Implementing Decision 2012/156/EU onsuspending commitments from the Cohesion Fund for Hungary with effect from 1 January 2013 , 13.03. 2013, Brussels,

7. Zaključak

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=O J:L:2012:078:0019:0020:EN:PDF

U kontekstu nužne iskalne konsolidacije, čiju će važnost dodatno naglasiti moguće otvaranje Procedure za uklanjanje prekomjernih de icita, zadatak

Council Implementing Decision 2012/323/EU on lifting the suspension of commitments from Cohesion Fund for Hungary, 26.6.2013., Brussels,

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ :L:2012:165:0046:0047:EN:PDF European Commission (2013a),Results of in-depth reviews under Regulation (EU) No 1176/2011 on the prevention andcorrection of macroeconomic imbalances, Communication from the Commission to the European Parliament, the Council and to the Eurogroup, COM(2013) 199 inal, 10.04.2013, Brussels, http://ec.europa.eu/economy_ inance/publications/occasional_paper/2013/pdf/com(2013)_199_ inal_en.pdf European Commission (2013b), European Economic Forecasts Winter 2013,European Economy 1/2013, Siječanj 2013, Brussels,http://ec.europa.eu/economy_ inance/publications/european_economy/2013/pdf/ee1_en.pdf European Commission (2013c), In-depth review for Slovenia, Commission Staff Working Document,SWD(2013) 122 inal, 10.04.2013., Brussels,http://ec.europa.eu/economy_ inance/ publications/occasional_paper/2013/pdf/ocp142_en.pdf European Commission (2012a),Alert Mechanism Report 2013, Report from the Commission to the European Parliament, the Council; the European Central Bank, the European Economic and Social Committee , the Committee of the Regions and the European Investment Bank, COM(2012) 751 inal, Brussels, 28.11. 2012., http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0751:FIN:EN:PDF European Commission (2012b), Statistical Annex, Accompanying the document ‘Report from the Commission Alert Mechanism Report – 2013’, Commission Staff Working Document, SWD(2012)421 inal, 28.11.2012, Brusselshttp:// ec.europa.eu/economy_ inance/economic_governance/documents/alert_mechanism_report_2013_stannex_en.pdf European Commission (2012c), Annual Growth Survey 2013, Communication from the Commission, COM(2012) 750 inal, Brussels, 28.11.2012, http://ec.europa.eu/europe2020/ pdf/ags2013_en.pdf European Commission (2012d), Scoreboard for the Surveillance of Macroeconomic Imbalances:technical explanations on the scoreboard, European Economy, Occasional Papers, 92, February 2012. Brussels, http://ec.europa.eu/economy_ inance/publications/occasional_paper/2012/pdf/ ocp92_en.pdf European Commission (2012e), Completing the Scoreboard for the MIP:Financial Sector Indicator, Commission Staff Working Document, SWD(2012) 389 inal, Brussels, 14.11.2012, http://ec.europa.eu/economy_ inance/ economic_governance/documents/alert_mechanism_report_2013_ inancial_sector_en.pdf European Commission (2012f), Report on Public inances in EMU - 2012, European Economy EuropeanEconomy 4/2012, Srpanj 2012, Brussels,http://ec.europa.eu/economy_ inance/ publications/european_economy/2012/pdf/ee-2012-4.pdf European Commission (2012g), Macroeconomic Imbalances – Slovenia, European Economy, Occasional Papers 109, July 2012, http://ec.europa.eu/economy_ inance/publications/ occasional_paper/2012/op109_en.htm European Commission (2012h), Code of Conduct - Speci ications on the implementation of the Stability and Growth Pact and guidelines on the format and content of stability TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

and convergence programmes”, 3. 12. 2012http://ec.europa. eu/economy_ inance/economic_governance/sgp/pdf/coc/ code_of_conduct_en.pdf European Commission (2012i),Alert Mechanism Report 2012, Report from the Commission, COM(2012) 68 inal, Brussels, 14.02. 2012.,http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0068:FIN:EN:PDF EuropeanCommission (2011a), Proposal for a Regulation on commonprovisions for monitoringandassessingdraftbudgetaryplansandensuringthecorrectionofexcessive de icit oftheMemberStatesinthe euro area, COM(2011)821 inal, Brussels, 23November2011, http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:DKEY=627835:EN:NOT EuropeanCommission (2011b), Proposal for a Regulation on thestrengtheningofeconomicandbudgetarysurveillanceofMemberStatesexperiencing or threatenedwithseriousdif icultieswithrespect to their inancialstabilityinthe euro area,COM(2011)819 inal, 23November2011, http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0819:FIN:EN:PDF European Commission (2010),Europe 2020; Strategy for Smart, Sustainable and Inclusive Growth, Communication from the Commission,COM(2010) 2020 inal, 3.3. 2010. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:2020:FIN:EN:PDF European Council (2012), Treaty on the Stability, Co-ordination and Governance in the Economic and monetary Union (TSCG), 2.ožujak. 2012, http://european-council.europa.eu/media/639235/st00tscg26_ en12.pdf Hallerberg, Marzinotto i Wolff(2012): „ An Assessment of European Semester“, European Parliament; Directorate General for Internal Policies, September 2012, Brussels. Regulation (EU) No 1173/2011 of the European Parliament and of the Council of 16 November 2011 on the effective enforcement of budgetary surveillance in the euro area Regulation (EU) No 1174/2011 of the European Parliament and of the Council of 16 November 2011 on enforcement measures to correct excessive macroeconomic imbalances in the euro area Regulation (EU) No 1175/2011 of the European Parliament and of the Council of 16 November 2011 amending Council Regulation (EC) No 1466/97 on the strengthening of the surveillance of budgetary positions and the surveillance and coordination of economic policies Regulation (EU) No 1176/2011 of the European Parliament and of the Council of 16 November 2011 on the prevention and correction of macroeconomic imbalances Council Regulation (EU) No 1177/2011 of 8 November 2011 amending Regulation (EC) No 1467/97 on speeding up and clarifying the implementation of the excessive de icit procedure VladaRepublikeHrvatske (2013), Ekonomski program RH za 2013,17.04.2013, Zagrebhttp ://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2013/86_sjednica_vlade_ republike_hrvatske

SOCIJALNA SKRB Nevenka Brkić *

UDK 336.2

Financiranje domova za starije i nemoćne osobe Domovi za starije i nemoćne osobe inanciraju se, kao i ostale decentralizirane funkcije, iz sredstava dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Autorica u nastavku teksta daje pregled načina inanciranja domova za starije i nemoćne osobe, mogućnosti prijenosa sredstava planiranih za realizaciju kapitalnih projekata iz tekuće u sljedeću godinu, ali se osvrće i na primjedbe pojedinih županija koje su mišljenja kako uređeno decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe ne stimulira domove, niti njihove osnivače, na povećanje prihoda.

1. Uvod Zakonom o socijalnoj skrbi (NN, br. 33/12) uređuje se djelatnost, načela i inanciranje socijalne skrbi, prava i socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi i postupci za njihovo ostvarivanje, korisnici, sadržaj i način obavljanja djelatnosti socijalne skrbi, stručni radnici u socijalnoj skrbi, zbirke podataka i nadzor, te druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi. Osnivač domova socijalne skrbi može biti Republika Hrvatska i jedinica područne (regionalne) samouprave, te Grad Zagreb. Od 2001. godine decentralizirana je funkcija socijalne skrbi, te su određeni rashodi preneseni na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a inanciraju se iz dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Člankom 45. Zakona o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08 i 25/12) propisana je raspodjela prihoda od poreza na dohodak, kojima se inanciraju decentralizirane funkcije, između ostalih i decentralizirana funkcija socijalne skrbi koja obuhvaća centre za socijalnu skrb i pomoći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva, te domove za starije i nemoćne osobe. Temeljem odredbi ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske je donijela Uredbu o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lo*

Nevenka Brkić, mag. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

kalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu (NN, br. 29/13), (dalje u tekstu: Uredba). Sredstva za decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe utvrđena su bilančnim pravima, koja su sastavni dio Odluke o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe u 2013. godini (NN, br. 29/13), (dalje u tekstu: Odluka Vlade).

2. Decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne u 2013. Godini Tablica 1. Rashodi domova za starije i nemoćne osobe koji su preneseni s državne razine na razinu županije, odnosno Grada Zagreba Prenesena funkcija - socijalna skrb

Vrste prenesenih rashoda

Razina inanciranja

• rashodi za zaposlene (plaće, ostali rashodi za zaposlene i doprinosi na plaće) • materijalni i inancijski rashodi (naknade troškova zaposlenima, rashodi za materijal i energiju, rashodi za usluge, ostali nespomenuti rashodi poslovanja) • inancijski rashodi (ostali inancijski Domovi rashodi) za starije • hitne intervencije (investicijsko županije i nemoćne održavanje, oprema i nabava i Grad osobe ne inancijske imovine) Zagreb • rashodi za nabavu ne inancijske imovine (materijalna i nematerijalna imovina, građevinski objekti, postrojenja i oprema, prijevozna sredstva isključivo za obavljanje osnovne djelatnosti, nematerijalna proizvedena imovina informatizacija, dodatna ulaganja u ne inancijsku imovinu i drugo) Izvor: Odluka o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe u 2013. godini (NN, br. 29/13).

Decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe preuzelo je 17 županija i Grad Zagreb (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska i Virovitičko-podravska županija nemaju domova za starije i nemoćne TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

SOCIJALNA SKRB osobe, koji se inanciraju iz sredstava namijenjenih za decentralizirane funkcije). Poslovi koji su Zakonom o socijalnoj skrbi preneseni s državne razine na županije i Grad Zagreb prikazani su u tablici 1. Domovi za starije i nemoćne osobe inanciraju se, kao i ostale decentralizirane funkcije, iz sredstava dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Temeljem članka 45. Zakona o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, županija i Grad Zagreb, koji su preuzeli inanciranje domova za starije i nemoćne, ostvaruju prihode iz dodatnog udjela poreza na dohodak u visini od 1,7%. Ako županije i Grad Zagreb, koji su preuzeli decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe, iz dodatnog udjela u prihodima od poreza na dohodak ne ostvare dovoljno sredstava do ukupno bilančnih prava, imaju pravo na sredstva pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz pozicije: Dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije, koja je planirana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. Godinu (NN, br. 139/12). Ukupan iznos bilančnih prava za inanciranje decentraliziranih funkcija u 2013. godini planiran je u iznosu od 2,2 milijarde kuna. Od navedenog iznosa iznos sredstava od 499.991.391,00 kuna odnosi se na decentraliziranu funkciju socijalne skrbi, konkretno na inanciranje domova za starije i nemoćne osobe. Radi se o sredstvima potrebnima za osiguranje minimalnog inancijskog standarda, odnosno za izvršavanje rashoda domova za starije i nemoćne osobe (tablica 2), koji se inanciraju iz dva izvora i to iz: • prihoda za posebne namjene. Radi se o prihodu koji dom za starije i nemoćne osobe ostvari naplatom cijene skrbi temeljem ugovora o skrbi izvan vlastite obitelji, odnosno obveznika plaćanja cijene skrbi izvan vlastite obitelji ili rješenja centra za socijalnu skrb, ostalih usluga ili na drugi način, • iz proračuna županije i Grada Zagreba. Tablica 2. Rashodi domova za starije i nemoćne osobe planirani u 2013. godini 17 Prihod za županija Ukupni rashodi posebne i Grad domova namjene Zagreb 1 2 3 UKUPNO KUNA 499.991.391,00 315.105.000,00

Sredstva koje osiguravaju županije 4 (2-3) 184.886.391,00

Izvor: Odluka o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe u 2013. godini (NN, br. 29/13). TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

Županija, odnosno Grad Zagreb za domove za starije i nemoćne osobe, koji imaju sjedište na njihovu području, a na koje su prenijeta osnivačka prava, osiguravaju sredstva za obavljanje djelatnosti doma u visini razlike između ukupnih rashoda i ostvarenih prihoda za posebne namjene doma. Ta su sredstva županije, odnosno Grad Zagreb, dužni rasporediti domovima za starije i nemoćne osobe kojima su osnivači. Ako dom za starije i nemoćne osobe ostvari prihod za posebne namjene u iznosu manjem od procijenjenog, jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb osiguravaju razliku između ukupno ostvarenih prihoda i ukupno utvrđenih rashoda (bilančnih prava). Ako dom za starije i nemoćne osobe ostvari prihod za posebne namjene u iznosu većem od procijenjenog, smanjuje se razlika između ukupno utvrđenih rashoda (bilančnih prava) i ukupno ostvarenih prihoda za posebne namjene, koje osigurava jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb. Pojedine županije su mišljenja, da sadašnje uređenje decentraliziranog inanciranja domova za starije i nemoćne osobe ne stimulira domove, niti njihove osnivače na povećanje prihoda ostvarenih za posebne namjene, jer se povećanje istih ne odražava na smanjenje sredstava koja je obvezna osigurati županija i Grad Zagreb. Stoga predlažu da se županiji i Gradu Zagrebu omogući samostalnost u određivanju visine indeksa planiranja sredstava ostvarenih prihodima za posebne namjene, s tim da s tako ostvarenim prihodima izvršavaju rashodi, koji se pojavljuju kao razlika između sredstava planiranih Odlukom Vlade i sredstava za pokriće stvarnih rashoda domova za starije i nemoćne osobe. Važno je ovdje naglasiti, kako su sredstva za minimalne inancijske standarde za decentralizirane funkcije, svake godine, pa tako i za 2013. (za svaku decentraliziranu funkciju pa tako i za socijalnu skrb, odnosno za rashode domova za starije i nemoćne osobe) planirana u okviru limita danih u Uputama Ministarstva inancija za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. - 2015. Upute su izrađene temeljem Smjernica ekonomske i iskalne politike Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2013. - 2015. Navedenim Uputama Ministarstva inancija propisani su indeksi po vrstama rashoda temeljem kojih se izračunavaju ukupna bilančna prava, odnosno sredstva za decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe. Povećavanjem 65

SOCIJALNA SKRB limita prihoda iz sredstava ostvarenih od prihoda za posebne namjene povećavaju se bilančna prava za decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe u odnosu na druge decentralizirane funkcije, čime se narušava sustav jednakosti za sve preuzete decentralizirane funkcije.

3. Mogućnost prijenosa sredstava planiranih za realizaciju kapitalnih projekata domova za starije i nemoćne osobe iz tekuće u sljedeću godinu Prijenos planiranih, a neizvršenih, sredstava za realizaciju kapitalnih projekata domova za starije i nemoćne osobe iz tekuće u sljedeću godinu moguć je uz uvjete propisane Uredbom i uz suglasnost nadležnog ministarstva. Godišnjim odlukama Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima za svaku pojedinu decentraliziranu funkciju utvrđuju se sredstva (bilančna prava) za inanciranje decentraliziranih rashoda, između ostalih i sredstva za realizaciju kapitalnih projekata, a sve sukladno planu rashoda županije i Grada Zagreba (nositelja inanciranja preuzetih decentraliziranih funkcija) za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini. Županije i Grad Zagreb su dužne, kao nositelji inanciranja domova za starije i nemoćne osobe, donijeti plan/zahtjev rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini za decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe u tekućoj godini za sljedeću godinu i dostaviti ga na suglasnost ministarstvu nadležnom za socijalnu skrb, odnosno Ministarstvu socijalne politike i mladih. Ministarstvo socijalne politike i mladih odobrava (ili korigira dostavljeni zahtjev) i zahtjeve nositelja inanciranja uvrštava u prijedlog odluke o minimalnim inancijskim standardima, koji donosi Vlada. Sredstva za rashode za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini domova za starije i nemoćne osobe, planirana Odlukom Vlade, županije i Grada Zagreba planiraju u svojim proračunima. Uredbom je propisano da su korisnici pomoći izravnanja dužni sredstva potrebna za osiguranje minimalnih inancijskih standarda za pojedine decentralizirane funkcije koristiti za namjene utvrđene odlukama o minimalnim inancijskim standardima. Uredbom je također propisan i način postupanja s viškovima (neutrošenim sredstvima) iz prethodne godine. Ako županija i Grad Zagreb iz sredstava do66

datnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja primjerice u 2013. godini ostvare više sredstava, nego što je to utvrđeno minimalnim inancijskim standardom, odnosno ako ostvare više sredstava nego što je stvoreno obveza po rashodima, koji se inanciraju temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske, višak sredstava su dužni najkasnije do 15. veljače 2014. godine vratiti na račun državnog proračuna Republike Hrvatske (čl. 8., st. 1. Uredbe). Međutim, ako aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine nisu izvršena do visine utvrđene proračunom, mogu se sukladno članku 55. stavku 3. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) u toj visini izvršavati u sljedećoj godini na način i pod uvjetima propisanima zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna. U skladu s navedenim, člankom 8. Uredbe, propisano je da se kapitalni projekti, u slučaju kada nisu izvršeni do kraja tekuće godine, mogu prenijeti i izvršavati u sljedećoj godini, ako su ispunjeni osnovni preduvjeti. Što znači da se povrat viška sredstava, propisan stavkom 1. članka 8. Uredbe, ne odnosi na sredstva namijenjena za kapitalne projekte koji su planirani, a nisu izvršeni do kraja 2013. godine. Višak tih sredstava se može prenijeti i izvršavati u 2014. godini, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. sredstva za projekte, koji se prenose u visini bilančnih prava tekuće godine moraju ostati na kraju tekuće godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom tekuće godine, 2. preneseni projekti mogu se izvršavati u sljedećoj proračunskoj godini uz suglasnost nadležnog ministarstva i Ministarstva inancija. Ministarstvo inancija daje mogućnost prijenosa sredstava iz tekuće godine u sljedeću, ali prema konkretnim zahtjevima, za određeni projekt/investiciju, koja je neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog. Sve mora biti u skladu s odredbama Uredbe i uz suglasnost nadležnog ministarstva, u konkretnom slučaju Ministarstva socijalne politike i mladih. S obzirom na to da Ministarstvo socijalne politike i mladih, kao nadležno ministarstvo ima uvid, zaprima i odobrava zahtjev/plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini domova za starije i nemoćne osobe, ono ima odlučujuću ulogu u davanju suglasnosti za prijenos sredstava u sljedeću godinu, koja su u tekućoj godini ostala neizvršena ili su izvršena u iznosu manjem od planiranog. Kontrolu TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

SOCIJALNA SKRB ostvarivanja prihoda, odnosno sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih inancijskih standarda (bilančnih prava), obavlja Ministarstvo inancija, a kontrolu izvršavanja rashoda obavlja nadležno ministarstvo: Ministarstvo socijalne politike i mladih. U praksi se događa da županije, pozivajući se na članak 8. Uredbe, traže prijenos planiranih, a neizvršenih decentraliziranih sredstava iz tekuće u sljedeću godinu, za određenu investiciju/kapitalni projekt doma za starije i nemoćne osobe koje je županija u tekućoj godini planirala u svom proračunu, ali za potrebe neke druge investicije/kapitalnog projekta u sljedećoj godini. Primjer: sredstva su za projekt X doma za starije i nemoćne planirana u 2013. godini u iznosu od 1,5 milijuna kuna, izvršena u iznosu od 1,1 milijuna kuna; a ostatak neutrošenih sredstava u iznosu od 400.000,00 kuna županija želi prenijeti u 2014. godinu i uključiti ga u plan inanciranja decentraliziranih sredstava za potrebe tog istog doma, ali za projekt Y, odnosno za neku drugu investiciju. U konkretnom

slučaju, ne radi se o višku sredstava namijenjenih za kapitalne projekte koji su planirani, a nisu izvršeni do kraja tekuće godine (čl. 8., st. 2. Uredbe). Ovdje se radi o tome da je županija realizirala projekt, koji je planirala u svom proračunu, ali su sredstva planirana za taj projekt izvršena u manjem iznosu od planiranih. Županija je dakle za određenu investiciju/ kapitalni projekt ostvarila više sredstava, nego što je stvorila obveza po rashodima za taj projekt (čl. 8., st. 1. Uredbe), te slijedom toga, sredstva koja je temeljem Odluke Vlade planirala u svom proračunu za tu investiciju/kapitalni projekt, a nije izvršila u tekućoj godini, ne može iz tekuće prenijeti u sljedeću godinu i uključiti u plan inanciranja decentraliziranih sredstava za potrebe tog istog doma, već za drugu investiciju/kapitalni projekt. Kako se u konkretnom slučaju radi o višku sredstava, za koji nije stvorena obveza, županija je ta sredstva dužna vratiti u državni proračun Republike Hrvatske u skladu s odredbama Uredbe Vlade Republike Hrvatske.

NE PROPUSTITE!

SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA U Zagrebu, hotel Palace, od 10h do 15.30h Dječji vrtići – 7.6., Osnovne i srednje škole i učenički domovi – 10.6., Ustanove u socijalnoj skrbi – 11.6., Općine, gradovi i županije – 12.6., Sudovi i odvjetništva - 14.6., Ustanove u zdravstvu – 17.6., Ustanove u kulturi – 18.6., Javne vatrogasne postrojbe – 19.6., Fakulteti i instituti – 20.6. Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

ZDRAVSTVO Davor Vašiček *

UDK 657.2

Stanje i potrebe razvoja upravljačkog računovodstva u zdravstvenim ustanovama Sanacija javnih zdravstvenih ustanova utemeljena na Zakonu o sanaciji ustanova (NN, br. 136/12) pred samom je realizacijom. U formalno-pravnom smislu pretpostavke za sanaciju državnih zdravstvenih ustanova su stvorene donošenjem vladinih Odluka o sanaciji, imenovanjem sanacijskih upravitelja i sanacijskih vijeća. Resorno ministarstvo donijelo je Naputak o metodologiji izrade i provođenju programa sanacije, te je pred imenovanim osobama odgovoran i opsežan posao izrade prijedloga programa sanacije. Proces se uskoro proširuje i na javne zdravstvene ustanove u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Krajnji cilj sanacije je uspostavljenje kvalitetnog, inancijski i ekonomski stabilnog i održivog funkcioniranja sustava javnog zdravstva. Ovaj proces svakako treba promatrati i u kontekstu Ekonomskog programa Republike Hrvatske, koji je Vlada usvojila 18. travnja 2013. godine. U ostvarivanju navedenih ciljeva značajno mjesto i ulogu ima uspostavljanje kvalitetne informacijske osnove za generiranje upravljačkih informacija. One se osiguravaju razvijanjem primjerenog sustava troškovnog i upravljačkog računovodstva podržanog naprednim informatičkim tehnologijama.

1. Uvod – informacije i reforma zdravstvenog sustava Značaj informacija u ostvarivanju ciljeva ekonomskog prosperiteta neupitan je u svim segmentima društvene aktivnosti. To je posebice naglašeno i u kontekstu reforme javnog zdravstva kao integralnog elementa ukupnih strukturalnih ekonomskih reformi pred kojima se nalazimo. Reformske mjere koje pridonose reformi zdravstvenog sustava sastavni su dio Ekonomskog programa Republike Hrvatske za 2013. godinu1. Reformske mjere iz Programa, koje izravno podrazumijevaju uspostavljanje informacijskih pretpostavki u obliku outputa kvalitetnog sustava internog obračuna (upravljačkog računovodstva) navodimo u cijelosti: * Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomki fakultet Sveučilišta u Rijeci

http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_ rh/2013/86_sjednica_vlade_republike_hrvatske, str.33 i dalje

• Objedinjavanje bolničke nabave za bolnice okvirnim sporazumima U 2013. godini planira se nastavak objedinjavanja bolničke nabave. U okviru ove mjere, do prosinca 2012. objavljeno je natječaja u vrijednosti 1,2 milijarde kuna, a u prvom polugodištu 2013. očekuje se objava novih natječaja, u vrijednosti od dodatnih milijardu kuna. Procjena iskalnog učinka za 2013. godinu iznosi 250–350 milijuna kuna. S obzirom na dodatna smanjenja bolničkih proračuna u 2013. godini, navedena ušteda trebala bi imati pozitivan učinak na trend generiranja dugovanja bolnica.

Masterplan bolničkog zdravstvenog sustava Ova mjera odnosi se na reorganizaciju ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova. Planira se dovršetak masterplana bolničkog zdravstvenog sustava u četvrtom tromjesečju 2013. Realizacija masterplana bolničkog zdravstvenog sustava provesti će se nakon 2013., a rezultati će biti usporavanje porasta bolničke potrošnje remodeliranjem postojećih bolničkih kapaciteta, uvođenjem dnevnih bolnica i objedinjenih hitnih bolničkih prijama, smanjenje skupih goručih kapaciteta, koji se trenutno koriste za produženo liječenje, te proširenje jeftinijih kroničnih kapaciteta bolnica. Potražnja za bolničkim zdravstvenim uslugama godišnje, prirodno inancijski raste na razini od 5-8% (starenje populacije, napredak medicinske tehnologije i očekivanja stanovništva). Provedbom masterplana usporit će se porast potrošnje. Procijenjeni učinak je smanjenje prirodnog porasta potrošnje na bolničke usluge s 5-8% na 2-4% godišnje.

Outsourcing nezdravstvenih usluga u bolnicama Ova mjera također se odnosi na reorganizaciju ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova. Više od trideset bolnica u proteklih nekoliko godina pojedinačno je provelo programe outsourcinga raznih nemedicinskih usluga, uglavnom čišćenja i pranja rublja. Do kraja 2013. donijet će se nacionalne preporuke za provedbu, koje će omogućiti proširenje navedenih aktivnosti na širi spektar bolnica i usluga te osigurati učinkovitost i kvalitetu. TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

ZDRAVSTVO Informatizacija zdravstva Informatizacija zdravstva je administrativna mjera uspostave informacijsko-komunikacijskog sustava, kojim će se centralizirati i integrirati upravljanje informacijama u zdravstvenom sustavu. Cilj ove mjere je podizanje učinkovitosti, pristupačnosti i sigurnosti zdravstvenog sustava, standardizacija poslovnih procesa i informacija, te poboljšani nadzor i upravljanje zdravstvenim sustavom u cijelosti. Planirano je preusmjeravanje uštede od 1,5% od ukupnog godišnjeg proračuna zdravstvenog sustava i podizanje kvalitete zdravstvene zaštite, odnosno liječenje osjetljivih skupina. Ulaganjem u informatizaciju ostvaruju se preduvjeti praćenja rada, potrošnje i ostvarivanja ciljeva, a time i učinkovitog upravljanja sustavom zdravstva. Također, boljom kontrolom i smjernicama usporava se prirodni trend porasta potražnje zdravstvenih usluga.

Novi modeli ugovaranja zdravstvene zaštite Mjera promjene modela ugovaranja zdravstvene zaštite je prije svega administrativne prirode, te uključuje izmjene u ugovorima s pružateljima zdravstvene zaštite. Izmjena modela ugovaranja biti će objavljena Odlukom o osnovama sklapanja ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Osmišljen je i de iniran novi model ugovaranja primarne i bolničke zdravstvene zaštite za ugovorno razdoblje 2013.-2015. temeljen na praćenju učinkovitosti i kvalitete pružanja zdravstvene zaštite, provođenju preventive, upravljanju kroničnim bolestima, udruživanju liječnika prema posebnim vještinama, te pružanju dodatnih usluga pacijentima, i to prema najvišim europskim i svjetskim standardima. Iz navedenih mjera razvidno je da se njihovo provođenje može temeljiti na preciznoj alokaciji troškova na mjesta i nositelje troškova, kao informacijskoj pretpostavci utvrđivanja ekonomske e ikasnosti. Predviđeno je te pretpostavke osiguravati jednom od mjera, i to informatizacijom zdravstva, no tome svakako valja pridodati i nužnost usvajanja potrebnih ekonomskih znanja i vještina u primjeni tehnika i metoda upravljačkog računovodstva.

2. Stupanj primjene upravljačkog računovodstva u javnom zdravstvu Dosadašnje spoznaje pokazuju da je korištenje instrumentarija upravljačkog računovodstva i računovodstva troškova u javnom sektoru u Republici Hrvatskoj na niskoj razini. Javno-zdravstveni sustav bitno se ne razlikuje u tom pogledu. RezultaTIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

te istraživanja primjene računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva, kao dio istraživanja provedenih prije nekoliko godina2 nakon kojih nije bilo vidljivijeg napretka na ovom području, predstavljamo sažeto u nastavku. Dio istraživanja o stupnju razvijenosti računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva temeljio se na anketnom upitniku upućenom bolničkim ustanovama (odgovorilo 36 od 64 ustanove). Anketni upitnik u ovom dijelu sadrži 26 pitanja raspoređenih u tri cjeline, i to: • pitanja koja se odnose na planiranje, obračun i kontrolu troškova, • pitanja koja se odnose na određivanje cijena usluga i • pitanja koja se odnose na mjerenje rezultata poslovanja. U prvom pitanju koje glasi: U kojoj se mjeri u Vašoj ustanovi primjenjuju neki od navedenih instrumentarija računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva za potrebe internog obračuna? (Koristite se ocjenama od 1 do 5, pri čemu je ocjena 1 – najmanje važno, a 5 – najviše važno): Ispitanici su korištenje navedenih instrumenata u svojim ustanovama, ocijenili na sljedeći način: Instrument/ocjena 1. planiranje, obračun i kontrola troškova 2. određivanje cijena usluga 3. mjerenje rezultata poslovanja

13 15

2 1

17 7 4 11 12 7

6 6

Prikazani rezultati testirani su neparametarskim testom (Wilcoxon Signed Rank Test) o medijanu populacije, koji je rezultirao sljedećim rezultatima: 1. Većina ispitanika navodi da je planiranje, obračun i kontrola troškova vrlo važno ili najviše važno te se koristi u njihovim ustanovama. 2. Stajališta o važnosti i primjeni određivanja cijena usluga su podijeljena. 3. Stajališta o primjeni mjerenju rezultata poslovanja također su podijeljena. Za cjelovitije sagledavanje iskazanih stajališta potrebno je razmotriti i odgovore na neka druga pitanja u ovom dijelu ankete.

Roje, G. & Vašiček, D. (2010) Accounting System in Croatian Public Healthcare Organizations: an Empirical Analysis. Theoretical and Applied Economics. Vol. XVII., No. 6(547), pp. 37-58. 2

ZDRAVSTVO Planiranje, obračun i kontrola troškova Na pitanje koje glasi: U svrhu planiranja troškova, troškovi u vašoj Ustanovi se iskazuju: a) po prirodnim vrstama na razini ustanove kao cjeline (prema računskom planu), b) po mjestima troškova ili organizacijskim jedinicama (odjeli, službe, i dr.), c) po nositeljima troškova (vrste usluga i isporuka), 42% ispitanika (15 od 36) navodi odgovor a, a 58% (21 od 36) odgovore a i b. Nitko od ispitanika nije odgovorio s c, što znači da se planiranje, obračun i kontrola troškova ne provodi prema nositeljima troškova. U strukturi troškova kod 83% (30 od 36) ispitanika, plaće su zastupljene s 50-80%, a kod ostalih i iznad 80% ukupnih troškova. Svi ispitanici su se izjasnili da se trošak plaća iskazuje samo po mjestima troškova, dakle ne i po nositeljima troškova. Pritom 42% ispitanika (15 od 36) troškove plaća iskazuje i prema nekim drugim kriterijima kao što je primjerice vrsta posla, redovan rad, dežurstva i sl. Materijalni troškovi u strukturi ukupnih troškova zastupljeni su kod svih ispitanika do 50% ukupnih troškova, pri čemu je ta zastupljenost kod 67% (24 od 36) ispitanika u rasponu od 30-50% od ukupnih troškova, a kod ostalih je manja. Po pitanju iskazivanja materijalnih troškova 50% (18 od 36) ispitanika izjasnilo se da iskazuju samo po mjestima troškova, a 39% (14 od 36) iskazuje ih i po mjestima troškova i po vrstama usluga. O rasporedu indirektnih troškova ispitanici su se izjasnili tako da njih 47% (17 od 36) tvrdi da primjenjuje direktnu metodu, tj. raspored preko jednog ili više ključeva, 38% (14 od 36) da primjenjuje direktnu i indirektnu metodu, a 14% (5 od 36) da primjenjuje samo indirektnu metodu.

Određivanje cijena usluga U ovom dijelu istraživanja utvrđeno je da se zdravstvene ustanove dominantno inanciraju iz ugovora s HZZO pri čemu kod 67% ustanova (24 od 36) prihodi iz HZZO-a čine više od 70% ukupnog prihoda, kod ostalih ovi prihodi čine od 50% do 70% ukupnog prihoda. Na pitanje o određivanju cijena usluga prevladava očekivani odgovor da cijene određuje HZZO, dok 70

samo 0,5% ispitanika (2 od 36) navodi da cijene utvrđuju kombinirano. Prema iskazima ispitanika, ugovorena cijena s HZZO-om, u 78% (28 od 36) slučajeva ne pokriva ili samo djelomično pokriva troškove isporučenih usluga. Ostali ispitanici nisu uspoređivali razinu ugovorenih cijena s troškovima koji su potrebni za njihovo izvršenje. Zanimljive rezultate pokazuju i odgovori na pitanje: Pokriva li utvrđena cijena usluga nastale troškove pruženih usluga s uključenim ispravkom vrijednosti (amortizacijom) ne inancijske dugotrajne imovine ? U 78% (28 od 36) slučajeva odgovor je ne, dok 11% (4 od 36) ispitanika izjavljuje da je odgovor da. Ostali nisu analizirali ovaj odnos cijena i troškova. Prilikom isporuka usluga koje se izravno naplaćuju na tržištu, 69% (25 od 36) ispitanika navodi, da se ne primjenjuju iste cijene kao u ugovoru sa HZZOom, dok ostali primjenjuju iste cijene usluga i za ostale konzumente. Za utvrđivanje cijena usluga iz prethodnog pitanja ispitanici su se izjasnili tako da 17% njih (6 od 36) kalkulaciju cijena temelji na razini pokrića svih troškova, osim troška amortizacije. Troškove s uključenom amortizacijom kalkulira u formiranju prodajne cijene 0,5% (2 od 36) ispitanika. U formiranje prodajnih cijena 19% ispitanika (7 od 36) uz pokriće svih troškova uključuje i određeni postotak zarade, 25% ispitanika izjavljuje da prodajne cijene određuju tržišni uvjeti što bi moglo značiti da se formiranje prodajnih cijena ne provodi na temelju njihovih kalkulacija.

Mjerenja rezultata poslovanja i uspješnosti Ispitivanje zastupljenosti mjerenja rezultata provedeno je kroz osam pitanja. Rezultati poslovanja, prema navodima ispitanika, mjere se u 94% (34 od 36) ustanova, pri čemu se u 69% (25 od 36) slučajeva mjerenje provodi i prema organizacijskim jedinicama ustanova. Prema pruženim uslugama ispitanici tvrde, da se mjerenje rezultata i uspješnosti provodi u 47% (17 od 36) ustanova, dok ostali tvrde suprotno. Prema izvorima inanciranja, rezultate i uspješnost u cijelosti ili djelomično mjeri 64% (24 od 36) ustanova. Prethodni pozitivni indikatori o mjerenju rezultata i uspješnosti pružanja usluga ipak se relativiziraju TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

ZDRAVSTVO razmatranjem kriterija, koji se prema navodima ispitanika primjenjuju za mjerenje i ocjenu uspješnosti. Tako 67% ispitanika (24 od 36) navodi da se ocjena uspješnosti pružanja usluga provodi temeljem stečenih znanja i iskustava, 0,5% (2 od 36) uspješnost ocjenjuje intuicijom, a isto toliko ispitanika navodi da se za ocjenu koriste neke kvantitativne metode. Za ocjenu uspješnosti pruženih usluga 88% (32 od 36) ispitanika ne koristi se ili se samo djelomično koristi obračunom troškova. Financijske pokazatelje u ocjenjivanju uspješnosti pruženih usluga koristi samo 27% (10 od 36) ispitanika, a 3E analizu koristi potpuno ili djelomično samo 8% (3 od 36) ispitanika.

Za ispitivanje povezanosti navedenih pitanja u svrhu dokazivanja postavljene hipoteze korištena je logistička regresija, koja uzima u obzir kvalitativne odgovore, što je ovdje slučaj. Rezultati regresije pokazuju da navedena pitanja nisu povezana. To upućuje na zaključak, da se informacijske manjkavosti eksternih inancijskih izvještaja u prezentiranju objektivnog inancijskog stanja i uspješnosti poslovanja ne supstituiraju dodatnim informacijama o uspješnosti pruženih usluga, koje se mogu generirati u okviru internog računovodstva primjenom metoda inancijske analize. Implicitno, to upućuje na zaključak o niskom stupnju konvergencije eksternog i internog izvještavanja.

Povezanost eksternog i internog obračuna

3. Zaključak

S obzirom na rezultate istraživanja u prvom i drugom dijelu anketnog upitnika provedeno je istraživanje međusobne povezanosti sustava inancijskog izvještavanja i primjene upravljačkog računovodstva.

Zbog nedosljednog i teško održivog načina inanciranja, te zbog informacijskih manjkavosti sustava inancijskog računovodstva, koji pokazuje određene manjkavosti koje proizlaze iz suženog obuhvata inancijskih transakcija u odnosu na primjenu koncepta punog nastanka događaja, stupanj razvoja i primjene troškovnog i upravljačkog računovodstva u sustavu javnog zdravstva pokazuje relativno nisku razinu i niz nedostataka. Ti se nedostaci odnose poglavito na područje kvalitete informacija za upravljanje ukupnim troškovima, a time i na mjerenje e ikasnosti.

Za ovo istraživanje postavljena je radna hipoteza, da se informtičke manjkavosti eksternih inancijskih izvještaja u prezentiranju objektivnog inancijskog stanja i uspješnosti mogu otkloniti informacijama dobivenim primjenom tehnika i metoda upravljačkog računovodstva u dijelu ocjenjivanja uspješnosti pruženih usluga. U tom cilju provedeno je statističko istraživanje povezanosti odgovora na pitanje broj 22 u prvom dijelu upitnika koje glasi: • Smatrate li da su informacije prezentirane u inancijskim izvještajima dovoljne za ocjenu uspješnosti menadžmenta vaše ustanove? i pitanja pod brojem 6, 7 i 8 u drugom dijelu upitnika (pod C) koja glase: • Koristite li podatke dobivene obračunom troškova (kalkulacije) u ocjenjivanju uspješnosti pružanja usluga? • Koristite li inancijske pokazatelje (pokazatelje analize inancijskih izvještaja) u ocjenjivanju uspješnosti pruženih usluga? • Koristite li 3E analizu (ef iciency, effectiveness and economy) u ocjenjivanju uspješnosti pruženih usluga?

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

Ova su pitanja vrlo značajna u kontekstu prisutnog procesa sanacije i restrukturiranja poslovanja zdravstvenih ustanova, što je razvidno i u činjenici da Naputak o metodologiji izrade sanacijskih programa predviđa razvoj troškovnog i upravljačkog računovodstva tijekom sanacijskog i postsanacijskog razdoblja. Razvoj ovoga sustava računovodstva posebno je važan i za izračun ekonomske cijene zdravstvenih outputa, gdje su oni egzaktno prepoznatljivi i mjerljivi kao što je to slučaj s bolničkim outputima. Nadalje, ove manjkavosti sužavaju i prostor optimalnog ekonomskog izbora pri donošenju odluka o načinu izvođenja određenih projekata i obavljanja usluga, primjerice za odlučivanje kupiti ili iznajmiti, raditi sam ili koristiti outsourcing, ući u projekt na bazi javno-privatnog partnerstva i sl., što je u izravnoj svezi s reformskim mjerama u zdravstvu iz Ekonomskog programa.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Vesna Vašiček*

UDK 336.2-371.4

Martina Dragija**

Modeli inanciranja visokog obrazovanja Kvaliteta visokog obrazovanja u izravnoj je korelaciji s inanciranjem visokog obrazovanja. Postotak izdvajanja u BDP-u za visoko obrazovanje i znanstveno-istraživačku djelatnost varira od zemlje do zemlje. U posljednje vrijeme u europskim zemljama uz tradicionalno značajno inanciranje iz javnih izvora, sve značajnije postaje inanciranje i iz drugih izvora. Financiranje visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj oslonjeno je prvenstveno na javno inanciranje iz državnog proračuna. Cilj ovog rada je prikazati strategiju razvoja visokog obrazovanja kao i trendove u inanciranju visokog obrazovanja u europskim zemljama koji se uspoređuje sa stanjem u Republici Hrvatskoj. U radu se prezentiraju modeli inanciranja sustava visokog obrazovanja prisutni u zemljama Europske unije, a zatim je fokus stavljen na inanciranje visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Kroz navedeno se ukazuje na manjkavosti postojećeg sustava inanciranja u Republici Hrvatskoj te se daju preporuke i smjernice za unaprjeđenje.

1. Strategija razvoja visokog obrazovanja Visoko obrazovanje izuzetno je važno u razvoju svakog društva. Osiguravanje kvalitetnog obrazovnog sustava od predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog do visokog obrazovanja uz uključivanje obrazovanja odraslih (cjeloživotnog obrazovanja) pretpostavka je razvoja društva kroz povećanje konkurentnosti i produktivnosti temeljenog na znanju i inovacijama. Strategije razvoja zajednica temelje se na strategijama razvoja obrazovanja i znanstveno-istraživačke djelatnosti1. Europska unija razvila je za tekuće desetljeće strategiju razvoja temeljenu na konceptu rasta koji ujedinjuje kvalitetu obrazovanja, ja* Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. ** Martina Dragija, univ. spec. oec., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 1 U radu je naglasak na trendovima i modelima inanciranja visokog obrazovanja, ali jednako tako, s obzirom da je uz nastavnu djelatnost na visokim učilištima ravnopravno zastupljena znanstveno-istraživačka djelatnost podrazumijeva se da se u istom kontekstu prezentira i znanstveno-istraživačka djelatnost.

čanje istraživačke djelatnosti i prijenos znanja, komercijalizaciju pronalazaka, proizvoda i usluga i potpunu iskoristivost komunikacijskih i informacijskih tehnologija - Europa 2020 - Strategija za inteligentni, održivi i uključivi rast (Horizon 20202 - The Framework Programme for Research and Innovation). Europska unija de inirala je Strateški okvir za europsku suradnju u obrazovanju i izobrazbi koji je u ciljevima usmjeren realno ostvarenju cjeloživotnog učenja i mobilnosti, poboljšanju kvalitete i učinkovitosti obrazovanja i izobrazbe, unapređivanju ravnopravnosti i dostupnosti obrazovanja, poboljšanju kreativnosti i inovacija uključujući i poduzetništvo3. Posebni naglasak u razvoju visokog obrazovanja u Europskoj uniji je na cjeloživotnom učenju4. Ulaganje u ljudski kapital prioritet je određen u više dokumenata Europske Obzor 2020 će usredotočiti sredstva na tri glavna cilja. Podupirat će vodeću svjetsku poziciju EU na području znanosti, za što je osigurano 24,6 milijarda eura, uključujući i povećanje sredstava od 77% za vrlo uspješno Europsko istraživačko vijeće (ERC). Pomagat će da se osigura industrijsko vodstvo u inovacijama, za što je predviđen proračun od 17,9 milijarda eura. Time je obuhvaćeno i veliko ulaganje u ključne tehnologije u iznosu od 13,7 milijarda eura, kao i veći pristup kapitalu i potpora srednjim i malim poduzećima. I konačno, 31,7 milijarda eura ići će za rješavanje važnih pitanja koja muče sve Europljane, na ovih šest glavnih područja: zdravstvo; demografske promjene i blagostanje; sigurnost hrane, održiva poljoprivreda, morska i pomorska istraživanja i bio-gospodarstvo; sigurna, čista i učinkovita energija; pametni, ekološki i integrirani transport; borba protiv klimatskih promjena, učinkovitost resursa i sirovine; te inkluzivna, inovativna i sigurna društva. Izvor: stranica Europske Unije u Republici Hrvatskoj www. delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=3723, posjećena 22.08.2012. 2

Novi strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i stručnog usavršavanja – Education and Training 2020 nastavlja se na prethodni radni program “Education and Training 2010” (ET 2010) postavlja načela i ciljeve za države članice EU s ciljem podrške nacionalnim reformama i razvoju zajedničkih instrumenata u području obrazovanja i usavršavanja temeljenih na kvaliteti, mobilnosti i transparentnosti. Council conclussions of 12 May2009 on a strategic framework for European cooperation in education and training (ET 2020), Of icial Journal of the European Union (2009/C 119/02). 3

Rezolucija o cjeloživotnom učenju (Službeni list EZ C 163, 09.07.2002.), Rezolucija o obnovljenoj Europskoj agendi za obrazovanje odraslih (Službeni list EZ C 372, 20.12.2011.) pogledati http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3401 . 4

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE unije i ugrađen u Lisabonsku dekalaraciju. Financiranje razvoja temeljenog na znanju osigurava se osim iz nacionalnih sredstava i iz sredstava fondova Europske unije gdje se kroz načela kompetitivnosti i transparentnosti pružaju jednake mogućnosti za sve zemlje članice i pristupnice da ovisno o svojim kapacitetima participiraju u sredstvima fondova Europske unije. Nacionalna postignuća kao rezultat djelovanja u prethodnim razdobljima i strateška opredjeljenja za budućnost, odrednice su koje pozicioniraju svaku zemlju u regionalnom, europskom i svjetskom prostoru visokog obrazovanja5. Kvaliteta visokog obrazovanja u izravnoj je korelaciji s inanciranjem visokog obrazovanja. Postotak izdvajanja u BDP-u za visoko obrazovanje i znanstveno-istraživačku djelatnost varira od zemlje do zemlje i kao pokazatelj inancijskih ulaganja u visoko obrazovanje i znanost predstavlja samo jedan od pokazatelja kvalitete visokog obrazovanja i znanstveno-istraživačke djelatnosti. Jednako važan utjecaj na svrsishodnost potrošnje sredstava i rezultate koji se mjere kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima uspješnosti visokog obrazovanja ima sama distribucija sredstava i usmjerenost u određene vidove potrošnje. Važno je da kretanje na makro razini (kretanje izdvajanja u BDP-u) prati analiza e ikasnosti raspodjele sredstava na mikro razini (razini institucije). Sljedeća tablica prikazuje ukupne godišnje izdatke, iz javnih i privatnih izvora, za tercijarnu razinu obrazovanja izražene u postotku BDP-a od 2000. do 2009. godine. Pod tercijarnom razinom obrazovanja se misli na visoko obrazovanje koje podrazumijeva sveučilišta, fakultete, veleučilišta i institute (OECD Thematic Review of Tertiary Education, Synthesis Report, 2008). Javni izvori inanciranja odnose se na sredstva iz proračuna kojima se direktno podmiruju tekući i kapitalni troškovi institucija visokog obrazo Visoka učilišta s ciljem eksterne potvrde uspješnosti i usporedbe s ostalima, ulaze u razne sustave rangiranja koji objavljuju ljestvice temeljene na kombinaciji raznih kriterija. Sveučilište u Zagrebu (uz Sveučilište u Ljubljani) jedino je sveučilište jugoistočne Europe rangirano među 500 najboljih svjetskih sveučilišta (rang između 400 i 500-tog mjesta prema tkz. Šangajskoj listi - ARWU (Academic Ranking of World Universities) koja između ostalih kriterija uzima citiranost znanstvenih članaka i objave u eminentnim znanstvenim časopisima te nagrađenost znanstvenika međunarodnim nagradama s područja znanosti, a prema webometrics koji se temelji na pojavnosti sveučilišta i dostupnosti u digitalnim bazama podataka i elektroničkim medijima Sveučilište u Zagrebu je među prvih 100 sveučilišta u Europi (82 mjesto). Pogledati na http://www.shanghairanking.com/ ARWU2012.html i http://www.webometrics.info/top100_continent.asp?cont=europe.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

vanja, zatim školarine studenata, te pružaju potpore za razne edukacijske aktivnosti (Reis, F., Gheorghiu, S. F., 2011). Privatni izvori obuhvaćaju školarine odnosno upisnine i ostale troškove plaćene od strane studenata kao i sredstva dobivena temeljem ugovora s privatnim poduzećima i nepro itnim organizacijama za inanciranje visokog obrazovanja, te inanciranje iz donacija. Tablica 1. Ukupni godišnji izdaci (javni i privatni) za tercijarnu razinu obrazovanja izraženi u postotku bruto domaćeg proizvoda (% BDP-a) Zemlja/godina

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

European Union (27 countries)

1,1

1,2

1,3

Belgium

1,2

1,3

1,2

1,3

1,2

1,3

1,4

Bulgaria

1,3

1,2

1,1

1,2

1,4

Czech Republic

0,8

0,9

1,0

1,3

1,2

1,1

1,2

Denmark

1,6

1,8

1,9

1,8

1,7

1,6

1,8

Germany

1,0

1,1

1,2

1,3

Estonia

0,9

1,1

1,0

1,2

1,5

Ireland

1,3

1,2

1,1

1,2

1,4

1,6

Greece

0,8

1,0

1,1

1,3

1,5

Spain

1,1

1,2

1,1

1,2

1,3

France

1,3

1,4

1,5

Italy

0,9

1,0

Cyprus

2,2

1,3

1,6

1,3

1,4

1,7

1,8

Latvia

1,2

1,3

1,4

1,3

1,4

1,2

Lithuania

0,8

1,2

1,3

1,5

Luxembourg Hungary

1,1

1,2

1,3

1,1

0,9

1,0

Malta

0,5

0,7

0,6

1,1

1,0

1,2

Netherlands

1,4

1,5

1,4

1,5

1,6

Austria

1,1

1,2

1,1

1,2

1,3

1,4

Poland

0,7

1,0

1,5

1,4

1,5

1,6

1,3

1,5

Portugal

1,0

0,9

1,0

0,9

1,3

1,5

1,3

Romania

0,6

0,9

0,8

0,6

1,1

1,2

Slovenia

1,2

1,3

1,2

1,1

1,3

Slovakia

0,8

0,9

1,1

0,9

0,8

0,9

Finland

1,7

1,8

1,7

1,6

1,7

1,9

Sweden

1,6

1,7

1,6

1,5

1,7

United Kingdom

1,0

1,1

1,3

1,2

1,1

1,3

Iceland

0,9

1,0

1,1

1,2

1,1

1,2

1,3

Liechtenstein

1,2

1,3

1,5

1,4

1,3

1,2

1,4

Switzerland

1,2

1,4

1,5

1,4

1,1

1,2

1,3

Croatia

0,7

1,0

1,2

1,1

1,2

1,1

Turkey

0,8

0,7

0,9

0,8

0,7

Norway

Izvor: Eurostat, dostupno na: http://appsso.eurostat.ec.europa. eu/nui/setupModifyTableLayout.do

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Iz predočene tablice je vidljivo da postoje značajne razlike u postotku izdvajanja u BDP-u za tercijarnu razinu obrazovanja u europskim zemljama. Hrvatska pripada skupini zemalja u kojima izdaci za visoko obrazovanje iznose oko 1% BDP-a. U navedenu skupinu ulaze Italija, Mađarska i Slovačka. Zemlje Europske unije koje najviše izdvajaju (od 1,8 do 2% BDP-a) za obrazovanje su Njemačka, Cipar, Danska, Finska i Švedska. Prosjek godišnjih izdataka na razini Europske unije se kreće od 1,1% BDP-a u 2000. godini i raste na 1,3% BDP-a u 2009. godini. Dakle, Hrvatska je ispod prosjeka EU te treba ustrajati na daljnjem povećanju inanciranja visokog obrazovanja osobito kroz nove izvore inanciranja kao što su fondovi EU. Primjer značajne ekspanzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj govori u svim pokazateljima o rastu sustava (ukupno inanciranje na nacionalnoj razini, broj visokih učilišta, broj studenata), ali se istodobno uočava da taj razvoj nije dovoljno uspješno usmjeravan i nadziran. Razvoj sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj u posljednjem desetljeću karakteriziraju sljedeće pojave6: • Republika Hrvatska počela je s razvojem binarnog (sveučilišnog i stručnog) sustava te s policentričnim razvojem visokog obrazovanja, • uspostavom 7 javnih sveučilišta dosegnut je maksimum koji je ostvariv s obzirom na znanstveno nastavni potencijal i u idućih 10-15 godina, • osnivanjem triju novih privatnih sveučilišta odstupilo se od prakse osnivanja sveučilišta prisutne u Europskoj uniji gdje se tek nakon što postojeće visoko učilište postane spremno za izvođenje doktorskog studija ono preoblikuje u sveučilište, • novije utemeljena sveučilišta imaju samo društvene i humanističke programe, • osnivanjem većeg broja javnih veleučilišta u studijima pretežito u području društvenih znanosti policentrični razvoj dobio je svoje konačno obilježje, Pogledati detaljnije dokument Mreža visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj. Dokument je pripremljen od strane Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, a raspravljan i usvojen na Saboru Republike Hrvatske 28.10. 2011. godine. Dokument  polazi od analize postojeće mreže visokih učilišta i studijskih programa, dajući osvrt na okolnosti njezina dosadašnjeg razvoja te probleme koji su nastali kao rezultat tih okolnosti. U dokumentu se također predlažu kvalitativni kriteriji na kojima bi se ubuduće trebalo temeljiti donošenje ocjene o opravdanosti osnivanja novih visokih učilišta i studijskih programa. Pogledati detaljnije na http://www.azvo.hr/hr/mree-visokih-uilita-i-studijskih-programa . 6

• gotovo polovica svih stručnih studija još se razvija na sveučilištima, • pojedina sveučilišta izvode dislocirane studije, • privatne visoke škole osnovane su na području ekonomije i većinom su smještene u Zagrebu, • prisutan je paralelizam i preklapanje studijskih programa između sveučilišta, veleučilišta i unutar pojedinih sveučilišta, • širenje mreže visokih učilišta nije pratilo sustavno inanciranje te je izražena pojava redistribucije postojećih sredstava na veći broj visokih učilišta i programa, iako je proračunsko inanciranje u apsolutnim iznosima poraslo ta sredstva nisu mogla pokrivati potrebe pa se pristupilo participacijama studenata u troškovima studija, a prevelike upisne kvote narušile su kvalitetu studija. Navedeni procesi i pojave upućuju na zaključak da je razvoj sustava visokog obrazovanja bio neusklađen i nekontroliran te će potrebno preispitivanje svrsishodnosti biti veoma složen i zahtijevan proces. Poseban naglasak u razvoju sustava stavljen je na sustav kvalitete visokog obrazovanja, koji omogućava akreditaciju novih i reakreditaciju postojećih visokih učilišta po sustavu koji je usklađen s Europskim standardima i smjernicama (Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area, ESG), a provodi ga nezavisna akreditirana agencija7. Navedeno normativno i administrativno uređenje sustava U Republici Hrvatskoj ustrojena je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) koja sukladno Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN br. 45/2009.) provodi dio postupaka inicijalne akreditacije, postupke reakreditacije, postupke tematskog vrednovanja, postupke vanjske neovisne periodične prosudbe unutarnjih sustava osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete (audit), prikuplja i obrađuje podatke o sustavu znanosti i visokog obrazovanja i drugim sustavima s kojima su znanost i visoko obrazovanje u međuovisnosti, a na kojima se temelje analize potrebne kao polazišta za utvrđivanje standarda i kriterija za vrednovanje koje provodi Agencija te donošenje ocjena u svim postupcima vrednovanja i koji predstavljaju relevantne informacije o stanju i učinkovitosti cjelokupnoga sustava znanosti i visokog obrazovanja potrebne stručnim i državnim tijelima za donošenje strateških odluka za razvoj znanosti i visokog obrazovanja u cjelini. Ostvarivanjem punopravnog članstva u krovnoj Europskoj udruzi za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju - European Association for Quality Assurance in Higher Education (ENQA)  te uvrštavanjem u Europski registar agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju, koji je osnovala skupina E4 - European Quality Assurance Register for Higher Education (EQAR), potvrđena je 2011. godine vjerodostojnost AZVO-a kao europske agencije ovlaštene za provođenje postupaka vanjskog osiguravanja kvalitete u čitavom Europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA). Detaljnije pogledati http://www.azvo.hr/hr/o-nama-i, stranica posjećena 22. 08.2012. 7

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE kvalitete u visokom obrazovanju uslijedilo je nakon provedenih procesa otvaranja visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, te nije imalo potrebni utjecaj na dosadašnji razvoj. Strategija razvoja Republike Hrvatske8 i strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje 2012.-2014. de inira ciljeve u razvoju održivog odgojno-obrazovnog sustava i znanosti kao pokretača dugoročnog gospodarskog i društvenog razvoja Republike Hrvatske s naglaskom na razvoj i osiguranje sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja, poticanje obrazovanja odraslih, poticanje inkluzivnog obrazovanja, razvoj učinkovitog sustava studentskog standarda u svrhu poboljšanja dostupnosti obrazovanja, promjene sustava upravljanja u visokom obrazovanju, jačanje ljudskih potencijala u znanosti i inovacijama, poticanje povezivanja znanstvenog potencijala na sveučilištima i institutima, kao i mobilnost te međunarodnu suradnju hrvatskih znanstvenika. Postizanje navedenih ciljeva iz strategije zahtijeva koordinirano djelovanje svih sudionika u sustavu (ministarstva, sveučilišta, visokih učilišta, zaposlenih i studenata) i inancijsku podršku kroz stabilno proračunsko inanciranje. Trendovi u javnom inanciranju nisu povoljni jer projekcije proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2012.-2014. predviđaju smanjeno inanciranje visokog obrazovanja i znanosti tako da ostaje vidjeti kako će se realizirati zacrtani ciljevi. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije9 koje su okvir javne rasprave o razvoju istih u sljedećem desetljeću. Smjernice trebaju poslužiti izradi nacionalne strategije za preobrazbu obrazovnog i istraživačkog sustava koja Strategija Vladinih programa za razdoblje 2012.-2014. Poglavlje 6. Poticanje znanja, izvrsnosti i kulture u točki 6.1. Održiva kvaliteta obrazovanog sustava i razvoj sporta i točki 6.2. Razvijanje znanosti kao pokretača dugoročnog gospodarskog i društvenog razvoja ističe prioritete u području razvoja obrazovanja i znanosti, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u Strateškom planu za razdoblje 2012.-2014. također ističe ciljeve, aktivnosti, pokazatelje učinaka i rezultata u području održive kvalitete odgojno-obrazovnog sustava, razvoja znanosti i održive kvalitete sporta. Pogledati detaljnije dokumente na http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10679&sec=1933.

Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije, http://public.mzos.hr/Default.aspx, Smjernice su rezultat rada Povjerenstva sastavljenog od eminentnih članova akademske zajednice i stručne javnosti, a imenovanog od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta s ciljem da se donese koherentan dokument razvoja odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije oko kojeg bi se postigao nacionalni konsenzus. 9

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

treba biti podržana odgovarajućom legislativom te iskalnom politikom. Uočava se da se pristupilo izradi potrebnih strateških dokumenata koji trebaju deinirati razvoj visokog obrazovanja i znanosti Republike Hrvatske u idućem desetljeću te poslužiti kao okvir za razvoj strategija pojedinih institucija visokog obrazovanja i kao okvir privlačenja sredstava Europske unije i ostalih izvora inanciranja. Zaključno se može reći da su strateški ciljevi i programi razvoja obrazovanja i znanstveno-istraživačke djelatnosti u Europskoj uniji pa tako i u Republici Hrvatskoj postavljeni vrlo ambiciozno, ali da se većina zemalja, pa tako i Republika Hrvatska susreće s objektivnim poteškoćama njihove provedbe.

2. Trendovi u inanciranju visokog obrazovanja u Europi Izazovi u inanciranju visokog obrazovanja kreću se između sljedećih odrednica: s jedne strane povećava se studentska populacija i teži se povećanju udjela visokoobrazovanih osoba u ukupnoj populaciji, a s druge strane smanjuje se javno inanciranje nastavne i znanstveno-istraživačke djelatnosti, što je posebno izraženo od početka inancijske krize. U uvjetima globalizacije i internacionalizacije visokog obrazovanja, kao i pritisaka na smanjivanje javnog inanciranja povećavaju se izazovi visokim učilištima u pronalasku održivog inanciranja njihovih aktivnosti. Financiranje iz javnih izvora postaje kompleksnije i zahtijeva više upravljačkih ovlasti i odgovornosti no i dalje predstavlja dominantan izvor inanciranja u svim europskim zemljama. U okviru Europske unije provedeno je istraživanje u 27 zemalja s ciljem da se utvrdi inancijska održivost i perspektiva inanciranja visokog obrazovanja kao i kvaliteta upravljanja institucijama visokog obrazovanja10. Prisutnost različitih izvora inanciranja i raznolikost u njihovoj zastupljenosti između europskih zemalja je velika. Sistematizacija izvora inanciranja prepoznaje dvije osnovne kategorije: javno inanciranje i inanciranje iz drugih izvora. Javno inanciranje orijentirano je na državne i lokalne proračune (ovisno o teritorijalnom ustroju i iskalnom sustavu), a inanciranje iz drugih izvora podrazumijeva: školarine, inanciranje kroz pružanje usluga (savjetovanja, knjižnice, prihodi od imovine i 10 Istraživanje je završeno i objavljeno 2011 godine European University Association (2011) “Financially Sustainable Universities II: European Universities Diversitfying Income Streams“ – EUDIS . U istraživanju je putem on-line upitnika sudjelovalo 136 institucija, str. 90. , http://www.eua.be/publications/euareports-and-studies.aspx, stranica posjećena 28.08.2012.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE sl.), inanciranje iz ugovora s privatnim sektorom, inanciranje iz donacija, inanciranje iz investicijskih aktivnosti i sl., a posebno se može istaknuti inanciranje iz fondova Europske unije. Slika 1. Izvori inanciranja i načini inanciranja institucija visokog obrazovanja11

Izvor: obrada autora prema Thomas Esterman, Enora Bannetot (2012)

Izvori inanciranja visokog obrazovanja u europskim zemljama prosječno imaju sljedeću distribuciju12: • 72,8% javno inanciranje • 9,1% studentske participacije • 6,5% inanciranje u suradnji s privatnim sektorom • 4,5% inanciranje kroz donacije • 4,1% inanciranje kroz pružanje usluga • 3,0% međunarodno javno inanciranje. Razlike u izvorima inanciranja između zemalja su značajne, ali izražen je trend pada javnog inanciranja prouzročen inancijskom krizom i drugim nepovoljnim kretanjima javnih inancija tako da je u nekim zemljama u razdoblju 2008.-2012. zabilježen pad javnog inanciranja preko deset posto (Latvija, Litva, Češka Republika, Grčka, Mađarska, Italija, Irska, Island, Portugal, Španjolska, Nizozemska)13, Prilagođeno prema Thomas Esterman, Enora Bennetot Pruvot (2012) Funding of higer education:diversitfying the universities income, European University Association, str. 3.

European University Association (2011) “Financially Sustainable Universities II: European Universities Diversitfying Income Streams“ – EUDIS, Brussels, str. 27.

Public Funding Observatory http://www.eua.be/events/ past/2012/eua-funding-forum/Resources.aspx, str. 1, stranica posjećena 29.08.2012. Prema podacima iz studije Republika Hrvatska imala je pad inanciranja 2008.-2010. 5%, 2011. inanciranje se stabilizira, a prema projekciji 2012. bilježi se ponovni pad.

a u nekima do deset posto (Engleska, Škotska, Irska, Estonija, Nizozemska, Island). Neke zemlje su uspjele održati razinu inanciranja nepromijenjenom, a neke su povećale javno inanciranje visokog obrazovanja i znanosti. Zemlje koje su održale razinu javnog inanciranja su Belgija i Finska, a zemlje koje su povećale javno inanciranje visokog obrazovanja i znanosti u razdoblju 2008.-2012. su Austrija, Njemačka, Švicarska, Francuska, Danska, Norveška, Švedska, Poljska i Slovačka14. U detaljnijoj analizi rasta ili pada po zemljama može se uočiti da su trendovi različiti u inanciranju znanosti i istraživanja od nastavne aktivnosti. Porast izdvajanja u nastavnu aktivnost često je posljedica povećanog broja studenata, a ne povećanog izdvajanja po studentu. Promjene treba promatrati u korelaciji sa stopom izdvajanja za visoko obrazovanje i znanost u BDP-u tako da se značaj povećanja izdvajanja u nekim zemljama (kao na primjer Slovačka) relativizira s niskim zatečenim udjelom izdvajanja za obrazovanje i znanost u BDP-u. Također je primjećen trend promjene načina doznake sredstava koja se sve češće alociraju kroz kompetitivne fondove i projektno inanciranje. Očekivanja su, prema rezultatima provedenog istraživanja, da će udio izravnog javnog inanciranja stag nirati i dalje se smanjivati, a očekuje se porast inanciranja iz drugih izvora (prvenstveno fondovi EU i bespovratni izvori). Mijenja se politika participacija studenata u troškovima studija i to različito po zemljama pa se pojavljuju situacije da zemlje koje nisu imale značajne participacije pronalaze izvor za inanciranje nastavne djelatnosti u povećanju participacija (na primjer u Irskoj je porasla participacija s 825 eura 2007. godine na 2000 eura 2011. godine), a neke zemlje kao na primjer Bavarska i Donja Saska uvode potpuno oslobađanje studenata od participacija. Značajan broj zemalja s uvođenjem participacija uvodi i sustav zajmova i subvencioniranja participacija (Nizozemska, Engleska, Mađarska). Međunarodno javno inanciranje ima relativno mali udio u ukupnom inanciranju (prosječno 3%), ali se u većini zemalja očekuje rast inanciranja iz tog izvora. Međutim, snalaženje u novim izvorima inanciranja kao što su fondovi EU često je otežano nedostatkom kadrova, znanja, vještina i nedovoljnoj kompetitivnosti malih zajednica u odnosu na velike zajednice. Takvo inanciranje često zahtijeva i su inanciranje na koje visoka učilišta nisu spremna, a često izostane i potpora na nacionalnoj razini. 14 Public Funding Observatory http://www.eua.be/events/ past/2012/eua-funding-forum/Resources.aspx.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE U nekim zemljama15 nacionalna tijela uvode koncept inanciranja izvrsnosti excellence pri čemu se pojam izvrsnosti različito de inira ali je u izraženoj korelaciji s nacionalnom strategijom visokog obrazovanja i znanosti te s strategijom i misijom (pro ilom) pojedinih institucija visokog obrazovanja. Prateći trendove javnog inanciranja visokog obrazovanja i znanosti, Europsko udruženje sveučilišta upozorava da inancijska održivost zavisi od razumnog i dovoljnog javnog inanciranja i sveučilišta koja mogu uspješno pronalaziti komplementarne izvore inanciranja zavisno do njihove misije i pro ila16. Nepovoljna kretanja u izvorima inanciranja imaju višestruke učinke na djelatnost visokih učilišta gdje se osim smanjivanja plaća i sužavanja aktivnosti nepovoljni učinci mogu odraziti i na samu kvalitetu studija u smislu odustajanja od nekih studijskih programa, dostupnosti literature, knjižnice i sl. Promjene u izvorima inanciranja, osim što nose vrlo izraženu opasnost za kontinuitet i stabilnost inanciranja, zahtijevaju od uprava visokih učilišta razvoj menadžerske sposobnosti, a što u povijesno gledano sredine, koje su u fokusu imale pretežito akademska pitanja, donosi nove zahtjeve na koje se još traže odgovori. Nacionalna tijela imaju ključnu ulogu u podršci visokim učilištima u provedbi njihove strategije diversi ikacije izvora inanciranja. Potrebno je izgraditi prihvatljive upravljačke i administrativne kapacitete na visokim učilištima koji će preuzeti odgovornost za inanciranje u novim okvirima vodeći računa o akademskoj autonomiji kao složenoj kategoriji. Regulatorni okvir koji je u nadležnosti nacionalnih tijela treba dobro odmjeriti i de inirati okvire inancijske autonomije kako bi kriteriji i mehanizmi bili poticajni za diversi ikaciju izvora inanciranja uz jamstvo kvalitete usluge. Javno inanciranje u većini slučajeva temelji se na cjelovitim iznosima (engl. block grant, lump sum) gdje uprave visokih učilišta preuzimaju odgovornost za internu alokaciju resursa. Prema istraživanju Eu Poznat je primjer Njemačke i programa Excellenzinitiative kroz koji se dodatno inanciraju najbolje rangirana sveučilišta koja ostvare posebne rezultate u područjima de iniranim programom usmjerenih prvenstveno promociji znanosti i istraživanja. Vidjeti više na http://www.excellence-initiative.com/excellence-initiative.

EUA (2012) Universities in the European Higher Education Area and the Contribution of EUA, EUA Input Statement to the Bologna Ministerial Conference, Bucharest, Romania, 26.-27. April 2012., str. 4, http://www.ehea.info/Uploads/%281%29/Universities%20 in%20the%20EHEA_EUA%20Statement%20for%20Bologna%20Ministerial%20Conference.pdf.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

ropske sveučilišne asocijacije (EUA)17 u većini europskih zemalja (26 zemalja) primjenjuje se neka od inačica dodjele cjelovitog iznosa. Često se iznos određuje putem određenih formula (broj zaposlenih, broj studenata i sl.), ali s trendom porasta upotrebe kriterija usmjerenih mjerenju učinaka (engl. outputbased, performanced-related criteria) što naglašava kompetitivni pristup u stjecanju sredstava. Dodjela sredstava po stavkama proračuna upotrebljava se u sedam dominantno istočnih Europskih zemalja (Bugarska, Cipar, Grčka, Latvia, Litva, Srbija i Turska), a speci ična je situacija u Republici Hrvatskoj gdje zakonski okvir de inira cjeloviti iznos, a u praksi model nije doživio punu primjenu te su i dalje izražene dodjele sredstava po stavkama proračuna na fakultete18. Prijenos ovlasti i odgovornosti u inancijskom poslovanju na visoka učilišta koji ima za cilj povećati učinkovitost u potrošnji sredstava i staviti naglasak na mjerenje uspješnosti što se ocjenjuje pozitivnim, događa se u okruženju koje karakterizira značajno smanjenje javnih rashoda za visoko obrazovanja. Prijenos odgovornosti za inancijski položaj i rezultat na visoka učilišta u uvjetima smanjenog inanciranja nosi visoku razinu rizika za rezultat takve tranzicije s neizvjesnim ishodom na kvalitetu visokog obrazovanja u budućnosti. Integracija različitih izvora inanciranja mora biti dio strategije visokih učilišta koju će pratiti izgradnja interne strukture za realizaciju te strategije, za što visokim učilištima treba podrška i puno povjerenje nacionalnih tijela, ali i drugih izvora inanciranja (privatnog sektora, građanstva, donatora).

3. Modeli inanciranja visokog obrazovanja Modeli inanciranja visokog obrazovanja razvijali su se od proračuna po stavkama do proračuna u ukupnom iznosu s različitim kriterijima alokacije. U kontekstu visokog obrazovanja uglavnom se razmatraju tri načina dodjeljivanja proračunskih sredstava19: • dodjeljivanje u cjelovitom iznosu (engl. lump-sum allocations) • određivanje na temelju formule (engl. formula based appropriations) Thomas Estermann, Terhi Nokkala(2009) University Autonomy in Europe I – Exploratory Study, European University Association, Brussels, str. 19. 17

Ibid, str. 19.

Frank Ziegele (2008) Management of Financial Re-sources, ed. M.Knust, Faculty I Education, Division of Continuing Educationa and Educational Management, University of Oldenburg, Germany, str. 63. 19

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE • određivanje na temelju utvrđenih ciljeva/ rezultata (engl. appropriations by target agreement) navedeni model ima manje ili više sličnih inačica kao: funding agreement, performance agreement, management by objecitives. Dodjela u cjelovitom iznosu može podrazumijevati različite pristupe utvrđivanju cjelovitog iznosa. Iznos se temelji na pregovorima između visokih učilišta i resornog ministarstva i nosi obilježje dogovorenog, te ne varira naknadno ovisno o potrošnji i postignućima visokih učilišta. Dodjela u cjelovitom iznosu ne prepoznaje potrebe za speci ičnim inanciranjem i prvenstveno se oslanja na razinu inanciranja prethodnih razdoblja. Napredni pristupi cjelovitog iznosa uključuju u određivanje cjelovitog iznosa formule/ kriterije. Dodjeljivanje na temelju formule ima obilježje dodjeljivanja na temelju indikatora/pokazatelja ili određenih parametara koji se izabiru s ciljem da kao jedinstveni kriteriji odraze pravednost i objektivnost u utvrđivanju iznosa dodjele. Sredstva se dodjeljuju na temelju aktualne ili očekivane vrijednosti iz formule i imaju stimulativan/destimulativan učinak na visoko učilište ovisno o postignutoj razini indikatora/formule. Financiranje je vezano na elemente formule i nije povezano s prirodom samih procesa. Osnovno obilježje dodjela prema dogovorenim ciljevima je u dogovoru između ravnopravnih partnera: visokog učilišta i ministarstva u dijalogu temeljenom na povjerenju. Ovaj sustav inanciranja potiče visoka učilišta da de iniraju svoje strateške prioritete i ciljeve te da uvjere ministarstvo kao predstavnika javnog inanciranja da je nacionalni interes inancirati realizaciju takvih ciljeva. Prednost je što institucije mogu leksibilnije postavljati ciljeve koji se na nacionalnoj razini mogu prepoznati kao sastavnica nacionalne strategije. Ovaj način dodjele može poticati institucije na iznalaženje novih ciljeva (ako se mogu pribaviti značajni iznosi) ili na postizanje rezultata u realizaciji postavljenih ciljeva (ako je nagrada vezana za postizanje ciljeva). Važno je naglasiti da ovaj način daje leksibilnost institucijama u izboru načina i metoda za postizanje konačnih ciljeva. Praćenje realizacije dogovorenih ciljeva zahtijeva sustav kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, iako sam model to eksplicitno ne zahtijeva, pri čemu je poželjno slijediti standardne sustave pokazatelja. Kao mogući nedostatci korištenja formule ističe se da je uvijek problem izbor parametara u formulu i nemogućnost da se kroz formulu pokriju sve potre78

be, speci ičnosti i prepoznaju inovativne aktivnosti. U korištenju modela inanciranja ciljeva ističe se opasnost da se ciljevi nisko postave te se može demonstrirati uspješnost bez poteškoća20. U raspravama o prednostima i nedostatcima jednog ili drugog modela preporuka je da se kombiniraju modeli, a što je moguće na mnogo načina. Prednosti i nedostatke svakog od modela potrebno je pažljivo odvagnuti i napraviti konzistentan model koji je moguće u danim okolnostima primijeniti.

3.1. Modeli inanciranja visokog obrazovanja u zemljama EU Prethodno je već istaknuto da ne postoji uni icirani model inanciranja visokog obrazovanja u zemljama EU već svaka zemlja ima svoj model u kojem se koriste različite kombinacije instrumenta inanciranja. Unutar zemalja EU najčešće se pojavljuju sljedeći instrumenti inanciranja institucija visokog obrazovanja (Strehl, F., Reisinger, S, Kalatschan, M., 2007): • sporazumi o ciljevima (engl. perfomance agreement), • globalni proračuni (engl. global budget), • proračuni utemeljeni na formuli (engl. formula based budget) i • školarina/ naknada za studiranje (engl. tuition/ study fee). Sporazumi o ciljevima imaju važnu ulogu u upravljanju institucijama visokog obrazovanja u većini zemalja EU. Pravne forme ovakvih ugovora se razlikuju među zemljama, ali međuovisnost između ostvarenih ciljeva (uspjeha) i alokacije proračuna (Strehl, F., Reisinger, S, Kalatschan, M., 2007). Unatoč tome, sljedeće stavke imaju bitnu ulogu kod sporazuma o ciljevima: strateški ciljevi, akademski prioriteti, nastava, razvoj nastavnog osoblja, istraživački rad, suradnja između sveučilišta, internacionalizacija i akademska mobilnost (Institut za obrazovanje i razvoj, 2011). Globalni proračun kojeg određuje Vlada svake zemlje dominira u ukupnom proračunu institucija visokog obrazovanja te se kreće od 50% do više od 90% ukupnog proračuna. Osnovni proračun se najčešće raspoređuje korištenjem različitih formula ili sporazumima o ciljevima. U većini zemalja EU kod dodjeljivana proračuna temeljem formule veću ulogu ima broj upisanih studenata kao input u odnosu na outpute (na primjer broj diplomiranih studenata). Proračun utemeljen na formuli se odnosi na dio proračuna koji se formulira korištenjem formula za Ibid, str. 72.-73.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE čiju izradu se koriste različiti indikatori (broj studenata, trajanje studiranja, broj istraživačkih projekata, broj objavljenih radova i slično). Osnovna svrha ovakvog inanciranja je poticanje kvalitete i konkurencije među sveučilištima. Školarine su također jedan od instrumenata inanciranja institucija visokog obrazovanja u zemljama Europske unije. No, bitno je napomenuti da je njihov udio u ukupnim izvorima malen iako pojedine poput Irske povećavaju iznose školarina uslijed nedostatnosti proračunskih sredstava. U sljedećoj tablici prikazani su instrumenti inanciranja za izabrane zemlje Europske unije. Primjeri su izabrani na način da su zastupljene s jedne strane starije članice Europske unije (Austrija, Njemačka, Portugal i Danska) i s druge strane novije članice Unije (Češka i Slovačka). Tablica 2. Instrumenti inanciranja za izabrane zemlje Europske unije Zemlja

Sporazumi o ciljevima

AUSTRIJA

Postoje između Ministarstva i svakog sveučilišta.

ČEŠKA

Ne postoje klasični sporazumi o ciljevima. Financiranje razvojnih programa se može promatrati kao sporazumi o ciljevima.

Proračun utemeljen na formuli Trogodišnji, 20% Trogodišnji od osnovnog proračun, proračuna. sadržava Kriteriji: nastava, sporazum o ciljevima (80%) istraživanje i razvoj, i proračun izračunat temeljem formule (20%). Dodjeljivanje Nastava (otprilike u cjelovitom 53% proračuna): iznosu (50%). formula bazirana uglavnom na inputima (broj studenata), a u posljednje vrijeme broj diplomiranih studenata se uvodi u formulu. Istraživanje (otprilike 4% proračuna).: formula bazirana na broju kvali iciranih nastavnika (profesori i docenti) Pregovaranje oko povećanje godišnjeg iznosa inanciranih studenata. Globalni proračun

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

Ostali instrumenti inanciranja Školarine, ostali izvori inanciranja kao što su donacije.

Financiranje istraživanja, ostali izvori inanciranja.

Nastava (sistem taksimetra: povezanost između broja studenata koji su položili ispit i iznosa novca). Dio proračuna: Postoje samo NJEMAČKA Ciljani djelomično, ali vezano uz ugovori. bit će razvijeni u uspješnost i Sporazumi kapacitete. budućnosti. o visokom Svaka pokrajina obrazovanju. u Njemačkoj ima drugačiju formulu. Nastava (formula PORTUGAL ----------------- Dodjeljivanje uključuje sljedeće ---------u cjelovitom indikatore: broj iznosu za studenata koji nastavnu se inanciraju uz aktivnost. potporu države, prosječni troškovi nastavnika, omjer nastavnog i nenastavnog osoblja, % nastavnog osoblja po titulama. Formula za SLOVAČKA Potpore koje Kombinacija se dodjeljuju skupne potpore potpore za nastavu (čine oko s određenim na temelju 45 % ukupnog potporama ugovora. proračuna) i za izabrane djelomično za aktivnosti. naknadu za istraživanje (čine oko 15 % proračuna).

DANSKA

Razvojni ugovori.

Dodjeljivanje u cjelovitom iznosu za nastavnu i istraživačku aktivnost.

Financiranje istraživanja, ostali izvori inanciranja.

Školarine, inanciranje istraživanja, ostali izvori inanciranja

Izvor: Prilagođeno prema: Strehl, F., S. Reisinger and M. Kalatschan (2007), “Funding Systems and their Effects on Higher Education Systems”, OECD Education Working Papers, No. 6, OECD, Publishing. http://dx.doi.org/10.1787/220244801417

U Austriji se od 2004. godine, kada je stupio na snagu novi Zakon o sveučilištima iz 2002. godine, sveučilištima dodjeljuje cjeloviti proračun na osnovu trogodišnjih sporazuma o ciljevima koji predstavljaju ugovore između Ministarstva i svakog sveučilišta (Institut za obrazovanje i razvoj, 2011). Više od 90% sredstava za inanciranje sveučilišta dolazi iz državnog proračuna te je bitno istaknuti da se samo javna sveučilišta inanciraju iz proračuna. Ostali izvori inanciranja javnih sveučilišta čine donacije, školarine, ugovori s privatnim sektorom i sl. (Strehl, F. i Kalatschan, M., 2006). Proračunska sredstva se u cjelovitom iznosu dodjeljuju sveučilištima kojim ista autonomno raspolažu za podmirivanje materijalnih troškova, troškova osoblja i investicija vodeći računa o učinkovitoj realizaciji ciljeva 79

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE de iniranih u trogodišnjem sporazumu o ciljevima. U sklopu sporazuma o ciljevima inancijski resursi vežu se uz kvalitativne ciljne de inicije i ugovorene kvantitativne ciljeve, pri čemu su sveučilišta dužna opisati svoje strateške ciljeve za trogodišnje razdoblje (Institut za obrazovanje i razvoj, 2011). Od ukupnog iznosa iz državnog proračuna 80% je alocirano na temelju sporazuma o ciljevima, dok je preostalih 20% alocirano temeljem formule (Strehl, F. i Kalatschan, M., 2006). Dakle, u Austriji je naglasak stavljen na kompetitivnu alokaciju sredstava iz državnog proračuna. U Češkoj udio izdvajanja za obrazovanje iz proračuna predlaže Vlada, a odobrava Parlament. Ministar obrazovanja ukupan iznos pregovara prvenstveno s Ministrom inancija, te je naglasak više stavljen na političke prioritete nego na produktivnost samih institucija visokog obrazovanja. Glavni dio iznosa za nastavu se dodjeljuje na temelju formule, a manji dio se bazira na ugovorima. Financiranje istraživanja je najvećim dijelom projektno orijentirano, a samo manji dio se dodjeljuje na temelju formule. Oko 50% od ukupnog iznosa inanciranja se dodjeljuje u cjelovitom iznosu, a preostala polovica se dodjeljuje ciljanim inanciranjem (Institut za obrazovanje i razvoj, 2011). Mehanizmi alociranja proračuna su fokusirani na inpute, a samo malim dijelom na outpute. U Danskoj je odvojeno inanciranje nastavne i istraživačke aktivnosti. Država odnosno proračun predstavlja najvažniji izvor inanciranja. Za inanciranje nastave se koristi princip taksimetra odnosno postoji tarifa za položeni ispit. Za istraživačku aktivnost se koriste sustavi potpora. Postoje opće potpore od ministarstva, te vanjske potpore od kojih se ističu potpore od danskog istraživačkog odbora, danske nacionalne istraživačke fondacije i fondacije visoke tehnologije. U Njemačkoj je određivanje proračuna za institucije visokog obrazovanja usmjereno na ulazne parametre i pregovaranje. Javno inanciranje institucija visokog obrazovanja ne koristi određenu formulu za izračun različitih komponenata, nego se proračun temelji na institucijskim proračunskim zahtjevima, odnosno potrebama oko kojih se pregovara između pokrajinskog ministarstva i institucije visokog obrazovanja (Institut za obrazovanje i razvoj, 2011). U posljednjih nekoliko godina u nekim saveznim pokrajinama uvodi se planiranje proračuna utemeljeno na formuli, te se također eksperimentalno uvodi model inanciranja cjelovitim proračunom i ugovorno inanciranje vezano uz ostvarivanje dogovorenih ciljeva. (Institut za obrazovanje i razvoj, 2011). 80

U Portugalu postoje dva osnovna mehanizma javnog inanciranja: javno inanciranje za institucije visokog obrazovanja i javno inanciranje za znanost i tehnologiju. Sistem inanciranja se sastoji od tri dimenzije: istraživanja (uglavnom sustav natjecanja), nastave (dodjeljivanje temeljem formule) i investicija (odobrenje Ministarstva za razvojne planove) (Strehl, F., S. Reisinger i M. Kalatschan, 2007). Dodjeljivanje temeljem formule za nastavnu aktivnost je komplicirano obzirom da je potreban veći broj ulaznih kriterija. Stoga je u 2006. godini pored broja studenata, prosječnih troškova nastavnika, omjera nastavnog i nenastavnog osoblja, postotak nastavnog osoblja po titulama uveden i kriterij za kvalitetu i uspješnost (postotak doktora znanosti, postotak diplomiranih na svim razinama). Ostali izvori inanciranja za visoko obrazovanje također imaju značajan udio u ukupnom proračun te iznose oko 24% od čega školarine čine 7% (Strehl, F., S. Reisinger i M. Kalatschan, 2007). Visoko obrazovanje u Slovačkoj se uglavnom inancira kroz potpore od državnog proračuna. U 2002. godini, kada je na snagu stupio Novi zakon o visokom obrazovanju, inancijske potpore iz državnog proračuna se dodjeljuju u sljedeća četiri oblika na bazi ugovora: potpore za odvijanje akreditiranih studijskih programa, potpore za istraživanje, razvoj umjetničkih aktivnosti, potpore za razvoj institucija visokog obrazovanja, te potpore za studente (Strehl, F., S. Reisinger i M. Kalatschan, 2007). Važno je naglasiti da se točan iznos potpora dodjeljuje na pojedine institucije visokog obrazovanja sukladno vodiču kojeg na godišnjoj razini priprema i donosi Ministarstvo obrazovanja.

3.2. Model inanciranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj U Republici Hrvatskoj model inanciranja visokog obrazovanja se razvija pod pojmom programski ugovori. U okviru modela može biti kombinacija različitih pristupa dodjele sredstava: osnovno inanciranje koje ima obilježje cjelovitog iznosa, inanciranje temeljeno na indikatorima i formulama kroz koje se prati realizacija, razvojno inanciranje okrenuto inovacijama i postignućima ciljeva. Implementacija programskih ugovora temelji se na određenim pretpostavkama. Odlučivanje o potrošnji sredstava se decentralizira što znači da sveučilišta trebaju razviti upravljačke i operativne mehanizme koji će osigurati provedbu programskih ugovora (potrebni su profesionalni upravljački instrumenti - novi javni menadžment, upravljačko i troškovno računovodstvo, sustav unutarnjih kontrola). Sveučilišta moraju TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE imati razvijenu internu komunikaciju i naći odnos između autonomije i odgovornosti za rezultate. Upravljanje je višerazinsko pri čemu su upravljačke strukture na razini sveučilišta orijentirane na strategiju, utvrđivanje ciljeva i indikatora za praćenje napretka u postizanju ciljeva, a niže upravljačke razine na operativna pitanja.

Prema članku 107. ZZDVO visoka učilišta, instituti i druge znanstvene organizacije inanciraju se iz:

Izbor modela inanciranja mora se nužno temeljiti na postojećim institucionalnim i administrativnim kapacitetima, a prijelaz između modela inanciranja treba biti koordiniran i dobro pripremljen. Važan element su vjerodostojne i ažurne baze podataka i nacionalna statistika. Informacijski sustav mora pokrivati sve inancijsko-upravne procese na visokim učilištima kako bi se osiguralo povezivanje ciljeva s aktivnostima i sredstvima te dokumentirali pokazatelji uspješnosti.

•

4. Financiranje visokog obrazovanja u Hrvatskoj Povijesno gledano (posljednjih 20 godina) inanciranje visokih učilišta u Republici Hrvatskoj bilo je opterećeno nizom nenačelnih rješenja koja su se pojavila kao odgovor na niz izvanrednih okolnosti (ratna zbivanja, zaostajanje plaća, otvorenost tržištu i uvođenje participacija, decentralizacija sustava). Činjenica je da u Republici Hrvatskoj ne postoje iskustva s primjenom različitih modela inanciranja koja bi mogla poslužiti za procjenu posljedica primjene nekog modela. Nadalje, praksa drugih zemalja i teorijska istraživanja ukazuju da postoji visoka korelacija između modela inanciranja i ponašanja menadžmenta i zaposlenika visokih učilišta u pogledu njihovih preferencija određenih aktivnosti. Isto tako, činjenica je da je teško procijeniti utjecaj promjene modela inanciranja na ponašanje zaposlenih na dulji rok. Procesi uvođenja novih modela inanciranja su dugotrajni i zahtijevaju opsežne zakonodavne, institucionalne, organizacijske i druge pripreme. Financiranje visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj određeno je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju21 (u nastavku teksta: ZZDVO). 21 Narodne novine (2003) Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Narodne novine d.d.: Zagreb, p. 123, str. 1742, Narodne novine (2004) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Zagreb. Narodne novine d.d., 105, str. 2025, Narodne novine (2004) Zakon izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Zagreb. Narodne novine d.d., 174, str. 3013, Narodne novine (2007) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Zagreb. Narodne novine d.d., 46, str. 1555.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

• • • •

sredstava osnivača, državnog proračuna Republike Hrvatske, proračuna županija, gradova i općina, Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske22, vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od školarina, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih djelatnosti, sveučilišnih i ostalih zaklada, ostvarene dobiti trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, izravnih ulaganja pojedinaca, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, donacija, te ostalih izvora.

Sveučilišta, veleučilišta, visoke škole i javni znanstveni instituti mogu se inancirati samo iz onih izvora koji ne utječu na njihovu neovisnost i dostojanstvo. Vlastiti prihodi mogu se ostvarivati samo u djelatnostima koje ne štete ostvarenju osnovnih zadaća sveučilišta, veleučilišta, visokih škola i javnih znanstvenih instituta. Vidljivo je da u postojećem modelu inanciranja visokog obrazovanja postoje različiti izvori inanciranja što čini složenim praćenje njihove realizacije i namjenske potrošnje. Kriteriji u raspodjeli prihoda pribavljenih iz svih izvora su nepotpuni, nedorečeni i netransparentni pa prelijevanje izvora inanciranja i potrošnja bez jasne poveznice s izvorima inanciranja ne osigurava kvalitetne informacije za inancijsko upravljanje. Također je nužno istaknuti da su u Hrvatskoj i dalje dominanti javni izvori inanciranja što je i vidljivo iz donjeg gra ikona. Iako je uočen pozitivan trend odnosno blagi porast privatnih izvora inanciranja osobito u 2006. godine, danas je taj udio na nezadovoljavajućoj razini i potrebno je pronalaziti nove izvore inanciranja kako bi se uslijed pada javnog inanciranja mogli realizirati zacrtani strateški planovi Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Prikaz inanciranja u Republici Hrvatskoj s obzirom na izvore inanciranja dan je u nastavku.

Sam naziv kao i djelatnost Zaklade značajno su mijenjani tijekom razdoblja 2003.-2012. Posljednje izmjene Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, Nar.nov. 78/2012., http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx. 22

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Izvor: Eurostat

Nadalje, računovodstveno-izvještajni sustav nije jednoznačno de iniran i prilagođen speci ičnostima djelatnosti fakulteta te stoga onemogućava proces inancijske integracije i sagledavanja inancijskog položaja i uspješnosti sveučilišta. Financijsko izvještavanje treba promatrati kroz dvije grupe izvještaja de iniranih različitom svrhom i ciljevima izvještavanja određenim zahtjevima korisnika, a to su: eksterno izvještavanje i interno izvještavanje. Eksterno izvještavanje ne može udovoljiti zahtijevima za informacijama internih korisnika (uprava visokih učilišta), a interno izvještavanje nije dovoljno razvijeno što ograničava mogućnost provedbe novog modela inanciranja jer je slaba dostupnost i transparentnost informacija koje su potrebne kao parametri inancijskog upravljanja. Iako je u ZZDVO još 2004. godine de iniran lump sum ili cjeloviti iznos kao model inanciranja, prijelaz na inanciranje kroz cjeloviti iznos do danas nije u potpunosti završen. Preuzimanje odgovornosti za inancijski položaj u takvim uvjetima na sveučilištima zahtijeva niz aktivnosti koje su za sveučilišta nove aktivnosti koje iziskuju ljudske, materijalne i druge resurse kojih nema dovoljno. Poznato je da u okviru sveučilišta u Republici Hrvatskoj (osim mlađih sveučilišta) sveučilišne sastavnice posjeduju pravne osobnosti što znači da pravna autonomija otežava integrirano upravljanje pa tako i upravljanje inancijama. Istodobno proces prijenosa inancijskih ovlasti i odgovornosti s Ministarstva na sveučilišta nikada nije s razine Ministarstva dobio jasne odrednice pa samim time nije proveden do kraja na što upozorava i Državna revizija u postupcima revizije navodeći da se institucije visokih učilišta inanciraju izravno iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a što je protivno važećem Zakonu. Dosadašnji način određivanja sredstava za visoko obrazovanje i znanost iz državnog proračuna u Republici Hrvatskoj temeljio se na iznosima iz prošlih godina, korigirao na više ili na niže ovisno 82

o promjenama BDP-a i raspoloživim sredstvima na godišnjoj razini. Takav sustav povijesne alokacije sredstava koji se temelji na inanciranju plaća zaposlenih i dijela materijalnih troškova kontroli izvršavanja proračuna po stavkama, ulaznim kriterijima ne omogućava srednjoročno niti dugoročno planiranje kao ni postavljanje strateških ciljeva i praćenje njihove realizacije kroz proračun. Posljedica je zadržavanje postojećeg stanja, a izbjegavajući poticaj razvoju institucija promjenom modela inanciranja ne potiču se važni razvojni programi koji su ostavljeni na brigu samim institucijama. Može se zaključiti da utjecaj na postojeći model, u kojem se nalaze mnoge manjkavosti, ima: • samo sveučilište koje nije dovoljno integrirano, • okruženje (prvenstveno resorno ministarstvo) koje ima značajnu ulogu u oblikovanju inancijskog sustava, a koje često ima kratkoročne i arbitrarne odluke. Model inanciranja usmjerava sustav u neželjenom smjeru jer ne stimulira istraživačke i znanstvene procese, usmjerava se na nastavnu djelatnost koja se dodatno stimulira prihodima od participacija studenata u troškovima studija. Politika participacije studenata u troškovima studija slijedila je stihijski razvoj cijelog sustava. U razdoblju 1994.-2004. prisutan je trend komercijalizacije visokog obrazovanja što znači da se udio studenata koji plaćaju participaciju povećava s 11,8% ak. god. 1993./1994. na 56,7% ak. god. 2004./2005.23, a zatim se stabilizira. Promjena u vidu prijenosa obveze plaćanja sa studenta na Ministarstvo se događa ak. god. 2008./ 2009. s uvođenjem sustava subvencioniranja participacija studenata od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kroz jednogodišnje ugovore. Tim potezom sustav školarina dodatno se usložava bez jasnih naznaka strategije u svezi participacije studenata u troškovima studija i njihovog uključivanja u ukupno javno inanciranje. Obveza je sagledati probleme u inanciranju visokog obrazovanja i znanstveno-istraživačke djelatnosti te na njih odgovoriti i ponuditi model inanciranja koji će biti razvojno orijentiran i dugoročno održiv.

5. Zaključak Osiguravanje kvalitetnog obrazovanja prioritet je svakog društva koje teži razvoju utemeljenom na znanju i inovacijama. Postizanje navedenog zahtije Mataković (2009) Pregled statističkih pokazatelja participacije, prolaznosti i režima plaćanja studija u Republici Hrvatskoj 1991.-2007., Revija za socijalnu politiku, 2/16, Zagreb, str. 239. 23

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE va značajna inancijska sredstva, a s druge strane rezultati ulaganja u obrazovanje i znanost kao i njihov utjecaj na razvoj društva nisu vidljivi u kratkom roku niti egzaktno mjerljivi. Prisutan je negativan trend smanjivanja inanciranja iz javnih izvora uz istodobno povećanje zahtjeva za učinkovitu potrošnju javnih sredstava. S raznim pristupima i pod raznim nazivima pojavljuju se modeli inanciranja visokog obrazovanja i znanstveno-istraživačke djelatnosti koji nose obilježje inanciranja putem ugovorenih iznosa gdje se sredstva doznačuju visokim učilištima u jednom iznosu, a ona u okviru svoje autonomije donose odluku o potrošnji sredstava vodeći računa o uspješnosti i realizaciji ugovorenih ciljeva. Procesi uvođenja novih modela inanciranja su dugotrajni i zahtijevaju opsežne zakonodavne, institucionalne, organizacijske i druge pripreme. No visoka učilišta se nalaze pred izazovom da u novim uvjetima osiguraju javne izvore inanciranja i uspješno apliciraju na ostale izvore inanciranja kao što su suradnja s gospodarstvom, projekti Europske unije te ostali međunarodni i domaći projekti, donacije i sl. Uspješnost navedenih procesa u korelaciji je s razvojem upravljačkih struktura na sveučilištima i s podrškom ministarstva i drugih sudionika. Naglasak promjena je na stvaranju dodane vrijednosti za visoka učilišta i društvo u cjelini.

Literatura 1. Council conclussions of 12 May2009 on a strategic framework for European cooperation in education and training (ET 2020), Of icial Journal of the European Union (2009/C 119/02) 2. EUA (2012) Universities in the European Higher Education Area and the Contribution of EUA, EUA Input Statement to the Bologna Ministerial Conference, Bucharest, Romania, 26.-27. April 2012., str.4 3. European University Association (2011)“ Financially Sustainable Universities II: European Universities Diversitfying Income Streams“ – EUDIS ., str. 90., http:// www.eua.be/publications/eua-reports-and-studies. aspx 4.

Frank Ziegele (2008) Management of Financial Resources, ed.M.Knust, Faculty I Education, Division of Continuing Educationa and Educational Management, University of Oldenburg, Germany, str. 63

Republici Hrvatskoj 1991.-2007., Revija za socijalnu politiku, 2/16, Zagreb, str. 239. 7.

Narodne novine (2003) Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Zagreb. Narodne novine d.d., 123, str.1742

8. Narodne novine (2004) Zakon izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Zagreb. Narodne novine d.d., 174, str.3013 9. Narodne novine (2004) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Zagreb. Narodne novine d.d., 105, str.2025 10. Narodne novine (2007) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Zagreb.Narodne novine d.d., 46, str.1555 11. Public Funding Observatory http://www.eua.be/ events/past/2012/eua-funding-forum/Resources. aspx, str 1 12. Rezolucija o cjeloživotnom učenju (Službeni list EZ C 163, 09.07.2002.), Rezolucija o obnovljenoj Europskoj agendi za obrazovanje odraslih (Službeni list EZ C 372, 20.12.2011.) pogledati http://public.mzos.hr/ Default.aspx?sec=3401 13. Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije, http://public.mzos.hr/Default.aspx 14. Strategija Vladinih programa za razdoblje 2912.2014. pogledati detaljnije dokumente na http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10679&sec=1933 15. Strategija za inteligentni, održivi i uključivi razvoj, online: www. delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr& content=3723, posjećeno:22.02.2012. 16. Thomas Esterman, Enora Bennetot Pruvot (2012) Funding of higer education: diversitfying the universities income, European University Association, str. 3 17. Thomas Estermann, Terhi Nokkala(2009) University Autonomy in Europe I – Exploratory Study, European University Association, Brussels, str.19. 18. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, Nar.nov. 78/2012., http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx

5. http://www.ehea.info/Uploads/%281%29/Universities%20in%20the%20EHEA_EUA%20Statement%2 0for%20Bologna%20Ministerial%20Conference.pdf

19. Reis, F., Gheorghiu, S. F. (2011) Population and social dimension. 14% of the funding of education institutions int he EU in 2008 comes from private sources. EUROSTAT. Statistics in Focus 50/ 2011, str 10, online, dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa. eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-11-050/EN/KS-SF-11050-EN.PDF, posjećeno: 20.09.2012.

6. Mataković (2009) Pregled statističkih pokazatelja participacije, prolaznosti i režima plaćanja studija u

20. http://www.european-agency.org/heag/search/AT/ en/

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

ŠKOLSTVO Ivana Maletić*

UDK 657.2

Korištenje vlastitih i namjenskih prihoda u školama Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/2012) uvodi se leksibilnost u izvršavanju vlastitih prihoda na način da se mogu koristiti iznad plana, ali se ne dozvoljava prenošenje neutrošenog dijela u sljedeću godinu što je za namjenske prihode omogućeno. Načini korištenja ovih prihoda nisu de inirani te je često pitanje u praksi što u ovom slučaju znači namjensko korištenje. Autorica u nastavku piše o navedenoj problematici.

1. Vlastiti prihodi Prema odredbama Zakona o proračunu vlastiti prihodi su oni koje proračunski korisnici, dakle i škole, ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima. Ostvarene vlastite prihode škole evidentiraju kao: • 6614 Prihodi od prodaje proizvoda i robe o 66141 Prihodi od prodaje proizvoda o 66142 Prihodi od prodaje robe • 6615 Prihodi od pruženih usluga o 66151 Prihodi od pruženih usluga U okviru ove podskupine računa škole najčešće ostvaruju prihode od: najma (zakupa) dvorane – evidentiraju se na 66151 Prihodi od pruženih usluga i najma (zakupa) prostora i opreme – evidentiraju se na 66151 Prihodi od pruženih usluga.

2. Namjenski prihodi Prihodi koje škole ostvare od su inanciranja cijene usluge (produženi boravak, prehrana) evidentiraju se na računu 65264 Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično u okviru prihoda po posebnim propisima. Ovi prihodi se prema klasi ikaciji izvora inanciranja uključuju u namjenske prihode. Zbog različitih pravila izvršavanja prihoda, izuzetno je važno dobro klasi iciranje i praćenje prihoda po izvorima inanciranja.

* Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora.

3. Izvršavanje vlastitih i namjenskih prihoda Zakonom o proračunu daje se leksibilnost u izvršavanju namjenskih prihoda i primitaka na način da se propisuje mogućnost njihova izvršavanja u iznosima većim od planiranih, a ograničenje se postavlja na razinu ostvarenja prihoda. Dodatno, neiskorišteni namjenski prihodi i primici u jednoj godini mogu se prenijeti i trošiti u drugoj godini. Ovo je izuzetno bitno jer često škole ne mogu predvidjeti i točno isplanirati koliko će npr. donacija ili pomoći ostvariti pa se u praksi znalo događati da odbiju donaciju jer je nemaju planiranu i ne mogu je koristiti. Primjena različitih pravila korištenja prihoda odnosno izvršavanja proračuna uvodi se u praksi preko klasi ikacije izvora inanciranja. Vlastiti prihodi proračunskih korisnika su u okviru Zakona o proračunu de inirani posebnim člankom (52.) i izdvojeni su od namjenskih prihoda. To su prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne inanciraju iz proračuna npr. iznajmljivanje prostora i opreme, fotokopiranje, restoran za zaposlene, dodatno učenje stranih jezika i slično. Stupanjem na snagu Zakona o proračunu iz 2009. godine propisana je obveza uplate svih prihoda koje proračunski korisnici ostvare od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima u proračun. Sukladno navedenom i proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su dužni uplaćivati vlastite prihode u proračun nadležne jedinice gdje se isti planiraju kao izvor inanciranja – vlastiti prihodi, iz kojeg se inanciraju rashodi i izdaci (aktivnosti i projekti) proračunskog korisnika koji je vlastite prihode i ostvario. U skladu sa Zakonom o proračunu, novi Računski plan prilagođen je ovakvom načinu praćenja vlastitih prihoda te kao protustavku uplati vlastitih prihoda u lokalni proračun predviđa evidentiranje potraživanja od proračuna. U slučaju da proračunski korisnik ne potroši vlastite prihode uplaćene u državni proračun ili proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do kraja proračunske godine, primjerice 2013. godine, Zakon o proračunu iz 2009. godine TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

ŠKOLSTVO nije predvidio mogućnost prijenosa nepotrošenog dijela u iduću proračunsku godinu, kao niti leksibilnost u izvršavanju ove vrste prihoda (kao za namjenske prihode i primitke koji se mogu izvršavati i iznad planiranih, a do visine naplaćenih iznosa). Zato je dopunjen članak 52. Zakona o proračunu prema kojem se uplaćeni, a manje planirani vlastiti prihodi mogu izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, do visine uplaćenih odnosno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanirane vlastite prihode također je omogućeno njihovo korištenje prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva inancija, odnosno upravnog tijela za inancije. Navedena promjena stupila je na snagu 1. siječnja 2013. godine. To znači da se ova pravila primjenjuju prvi put u procesu izvršavanja proračuna za 2013. godinu i prijenosa nepotrošenih vlastitih prihoda iz 2013. u 2014. godinu. Jedno od čestih pitanja škola i učeničkih domova je na koje rashode mogu trošiti ostvarene vlastite i namjenske prihode. S obzirom da je Zakonom o proračunu 2009. ukinut Pravilnik o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (NN, br. 146/98.) koji se primjenjivao od 1. siječnja 1999., namjensko korištenje utvrđuje se proračunom odnosno inancijskim planom. Pri tom niti jedan propis na državnoj razini ne ograničava vrstu rashoda koja se može inancirati iz namjenskih i/ ili vlastitih prihoda. Međutim, nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može propisati svojim proračunskim korisnicima mjerila i načine korištenja ovih izvora inanciranja čega se proračunski korisnici trebaju pridržavati.

4. Naplata vlastitih i namjenskih prihoda Člankom 47. Zakona o proračunu de inira se da neovisno o tome na koji način se prihodi prikupljali i rashodi plaćali, odgovornost za prihode odnosno naplatu potraživanja i namjensko trošenje sredstava ostaje na razini proračunskih korisnika odnosno onog tko je zadužen za naplatu prihoda i tko daje nalog za plaćanje rashoda. Proračunski korisnici i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorna su za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti,

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

za njihovu uplatu u proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama. Prihodi proračuna ubiru se i uplaćuju u proračun u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u proračunu. Koliki je značaj navedene odredbe ukazuje činjenica da je člankom 125. istoga Zakona propisano da će se za postupanje suprotno navedenoj odredbi novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj odgovorna osoba proračuna i proračunskog korisnika. Člankom 47. de inira se i da za naplatu i evidentiranje prihoda ograničenje nikako ne može biti plan proračuna jer se prihodi uplaćuju u proračun u skladu sa zakonima i drugim propisima. E ikasna naplata potraživanja pretpostavlja vođenje cjelovitih evidencija kako dospjelih, tako i nedospjelih potraživanja te poduzimanje učinkovitih i pravodobnih mjera za naplatu potraživanja. Pravodobno poduzimanje mjera za naplatu potraživanja od iznimne je važnosti kako ne bi došlo do zastare potraživanja. Navedeno pretpostavlja i praćenje dospijeća za sva potraživanja i zaračunavanje zateznih kamata ukoliko ista nisu plaćena u skladu sa rokom dospijeća. Naravno da su škole dužne u skladu sa odredbama Ovršnog zakona poduzimati i mjere prisilne naplate svojih potraživanja. U određenim prilikama potrebno je preispitati mogućnost odgode plaćanja ili obročnog plaćanja duga, a pod određenim uvjetima i mogućnost otpisa ili djelomičnog otpisa duga. Pravodobno poduzimanje mjera za naplatu potraživanja uključuje i zaračunavanje zakonskih zateznih kamata za potraživanja koja nisu plaćena u skladu sa rokom dospijeća. Pravodobnim poduzimanjem propisanih mjera za naplatu prihoda, vodeći računa o dospjelosti potraživanja, izbjegava se njihova zastara. Važno je istaći da za prekid zastare nije dovoljno dostaviti dužniku samo opomenu. Zastara se prema članku 240. Zakona o obveznim odnosima prekida kada dužnik prizna dug odnosno podnošenjem tužbe ili svakom drugom radnjom vjerovnika poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja osiguranja ili ostvarenja tražbine, što je propisano člankom 241. istoga Zakona.

PREDŠKOLSKI ODGOJ Ivana Jakir-Bajo *

UDK 657.2

Speci ičnosti kod evidencija primljenih i danih predujmova u dječjim vrtićima Autorica u tekstu daje pregled zakonodavnog okvira kojeg se dječji vrtići trebaju držati ako plaćaju predujmovima, ali i odgovore na speci ična pitanja povezana s primanjem predujmova, odnosno akontacija.

1. Uvod – zakonodavni okvir Plaćanje predujmom je Zakonom o proračunu1 predviđeno kao iznimka. Proračunski korisnici državnog proračuna mogu plaćati predujmovima uz suglasnost ministra inancija, a dječji vrtići koji su proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uz suglasnost načelnika, gradonačelnika ili župana. Ipak, Zakonom o proračunu dana je mogućnost da se zakonom o izvršavanju državnog proračuna za određenu godinu, a za dječje vrtiće i ostale proračunske korisnike na lokalnoj i regionalnoj razini odlukom o izvršavanju proračuna jedinice, utvrdi iznos do kojeg korisnik nije obvezan zatražiti suglasnost prije davanja predujma. Uobičajeno je riječ o manjim iznosima za koje ne postoji nesigurnost da roba i usluge neće biti isporučene nakon prethodno isplaćenog predujma. Člankom 9. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu2 utvrđeno je da proračunski korisnici državnog proračuna mogu plaćati predujmom bez suglasnosti ministra inancija, do pojedinačnog iznosa od 50.000,00 kuna (u 2012. godini moglo se plaćati predujmom do pojedinačnog iznosa od 20.000,00 kuna). Ova odredba Zakona ne odnosi se na dječje vrtiće. Dječji vrtići trebaju pogledati odredbe odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (iz čije su nadležnosti) za 2013. godinu da bi utvrdili do kojeg pojedinačnog iznosa mogu plaćati predujmovima. Najčešće jedinice primjene iste limite koji su utvrđeni zakonom o izvršavanju državnog proračuna, ali oni se mogu i razlikovati od jedne do druge lokalne i regionalne jedinice. Ako odlukom jedinice *

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija RH. NN, br. 87/08 i 136/12.

NN, br. 139/12.

nije propisan pojedinačni iznos do kojeg korisnici mogu plaćati predujmovima, za svaku pojedinačnu isplatu predujmom dječji vrtić treba zatražiti prethodnu suglasnost načelnika, gradonačelnika ili župana. U odnosu na sve prethodno navedeno, naglašavamo da su plaćanja predujmova za obveze preuzete po ugovorima za projekte koji se su inanciraju iz sredstava Europske unije iznimka te za iste nije potrebno ishoditi prethodne suglasnosti (utvrđeno izmjenama članka 53. Zakona o proračunu). U dijelu primljenih predujmova, odnosno akontacija nema odredbi u okviru proračunskih propisa koje bi ograničavale njihovu realizaciju.

2. Speci ične knjigovodstvene evidencije Dio dječjih vrtića ima praksu da roditelji pri upisu djece uplaćuju predujam, odnosno akontaciju koja stoji do ispisa (obično nekoliko godina). Pri ispisu se zadnja mjesečna rata prebija s danom akontacijom, a razlika se uplaćuje ili vraća roditeljima. Primljenu akontaciju na izvodu potrebno je iskazati na osnovnom računu 23951 Obveze za predujmove. Po ispisu djeteta iz dječjeg vrtića zadnjom ratom potrebno je zatvoriti akontaciju te proknjižiti prihod i to osnovni račun prihoda koji se i inače koristi za uplate roditelja - 65264 Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično. Ako postoji razlika, koju je potrebno isplatiti roditelju, taj iznos akontacije ne priznaje se u prihod, već se zatvara akontacija uz evidentiranje odljeva novčanih sredstava. Dječji vrtići dosta plaćaju predujmovima, ali do pojedinačno vrlo malih iznosa (plaćanja prema dostavljenim ponudama dobavljača). Vrtići često pitaju, budući da je riječ o malim iznosima, mogu li zatvarati predujam u ukupnom iznosu ili svakog pojedinačno. Radi potpunog i ažurnog pregleda i praćenja potraživanja po dobavljačima za dana predujmove, potrebno je provoditi zatvaranja po svakom pojedinačnom predujmu. Oni dječji vrtići koji imaju zastarjele programske pakete te im ovo povezivanje oduzima dosta vremena, trebaju razmisliti, ako im to inancijske mogućnosti dopuštaTIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

PREDŠKOLSKI ODGOJ ju, o naprednijim inačicama koje postoje na tržištu ovih proizvoda. U nastavku daje se standardni primjer knjigovodstvene evidencije danog predujma za isporuke roba koja je uslijedila neposredno nakon uplate predujma. Primjer: Plaćan je predujam za nabavu robe u iznosu od 23.333,00 kn. Isporuka robe i račun je uslijedio u istom mjesecu po uplati sredstava.

Knjiženje: Red. Opis br. 1 2 1. Plaćen predujam za robu 2. Primljen račun za isporuku 3. Prijenos predujma na obveze

Račun 3 12912 11121 32221 23222 23222 12912

Iznos Duguje Potražuje 4 5 23.333,00 23.333,00 23.333,00 23.333,00 23.333,00 23.333,00

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje najavljuje

SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA NE PROPUSTITE INTERAKTIVNE RADIONICE S PUNO RAZGOVORA, RASPRAVA I RJEŠENJA U ZAGREBU, HOTEL PALACE, OD 10h DO 15.30h RASPORED RADIONICA: DJEČJI VRTIĆI – 7. lipnja 2013. OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI – 10. lipnja 2013. USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI – 11. lipnja 2013. OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE – 12. lipnja 2013. SUDOVI I ODVJETNIŠTVA – 14. lipnja 2013. USTANOVE U ZDRAVSTVU – 17. lipnja 2013. USTANOVE U KULTURI – 18. lipnja 2013. JAVNE VATROGASNE POSTROJBE – 19. lipnja 2013. FAKULTETI I INSTITUTI – 20. lipnja 2013. TEMA RADIONICE: Najčešće nepravilnosti u Izjavi o iskalnoj odgovornosti i sustavu inancijskog upravljanja, speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja polugodišnjih inancijskih izvještaja, kolektivni ugovori, ostale aktualnosti. Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici www.tim4pin.hr Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 600,00kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn. Prijave se mogu izvršiti na: centar@tim4pin.hr, on-line: www.tim4pin.hr, faksom ili telefonom 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678 TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

PRAVOSUĐE Mirela Mijoč *

UDK 657.2

Novine Zakona o sudovima Donošenje novog Zakona o sudovima1 (u daljnjem tekstu ZOS) izazvalo je veliki interes javnosti, posebno zbog javne rasprave oko pojedinih odredbi zakona koja se mogla pratiti i u medijima. Novi Zakon detaljnije de inira poslove sudske uprave i ovlasti predsjednika suda, uvodi se ravnatelj sudske uprave i de iniraju njegovi poslovi. Izmjene su vezane i uz institut suđenja u razumnom roku. O svemu navedenom autorica piše detaljnije u ovom tekstu.

1. Imunitet sudaca i delegacija predmeta U nastavku se obrađuju pojedine važnije novine ZOS-a, s naglaskom na povećavanje odgovornosti predsjednika sudova, izmjene vezane za institut suđenja u razumnom roku i uvođenje Ravnatelja sudske uprave: • Imunitet sudaca (čl. 8. ZOS-a/čl. 8. prijašnjeg zakona). Prijašnje zakonsko uređenje da sudac ne smije biti pritvoren niti se protiv njega smije pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Državnoga sudbenog vijeća, izmijenjeno je tako da se imunitet odnosi samo na kaznena djela počinjena u obnašanju sudačke dužnosti. Prijedlog ove izmjene izazvao je javnu polemiku, u dijelu stručne javnosti2, koja se mogla pratiti u medijima. No, treba spomenuti da su suci zaštićeni od neopravdanog progona za kaznena djela za koja se postupak pokreće po privatnoj tužbi, prijedlogu ili se radi o preuzimanju kaznenog progona od strane oštećenika, tako da se kazneni postupak protiv suca ne može pokrenuti niti voditi bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća. • Delegacija predmeta (čl. 11. ZOS-a/čl. 10. prijašnjeg Zakona) Odredbe koje reguliraju ustup predmeta sudovima druge stvarne i mjesne nadležnosti, zakonodavac opravdava razlozima postizanja ravnomjerne opte* Mirela Mijoč, dipl. iur., predsjednica Općinskog građanskog suda u Zagrebu. 1 Stupio na snagu osmi dan od objave u Narodnim novinama, br. 28/13 od 6. ožujka 2013. godine. http://www.uhs.hr/data_sve/docs/UHS-primjedbe_na_ Konacni_prijedlog_ZOS_18-1-13.pdf.

rećenosti sudova, ali svakako treba dodati i razloge zaštite prava stranaka na suđenje u razumnom roku. Naime, navedena odredba omogućava, da se ravnomjernom opterećenošću sudova rasterete sudovi koji zbog preopterećenosti objektivno nisu u mogućnosti postupati u razumnim rokovima. Novina ZOS-a je, uz to da prijedlog može podnijeti predsjednik suda i ministar pravosuđa, i to da odvjetnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza i pravo na naknadu troškova za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja određenih Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, samo ako putovanje do drugog suda i natrag do mjesta ureda traje duže od tri sata.

2. Sudskoovršiteljske službe i sudačka vijeća • Sudskoovršiteljske službe (čl. 37., st. 3. ZOS-a) U okviru odredbe koja regulira sudske odjele, propisuje se da se na sudovima u kojima na poslovima provedbe ovrhe radi više sudskih službenika mogu osnovati sudskoovršiteljske službe, a da se rad službe odvija pod neposrednim nadzorom suca određenoga godišnjim rasporedom poslova. Iako niti do sada nije bilo nikakvih zapreka da se isto na navedeni način uredi godišnjim rasporedom poslova, navedenom odredbom se očito, a imajući u vidu da nije zaživio institut javnih ovršitelja, želi pojačati značenje i odgovornost sudskih ovršitelja. • Sudačka vijeća (čl. 49.- 62. ZOS-a/čl. 37. - 50. prijašnjeg Zakona) Odredbe o sudačkim vijećima, kao tijelima koja daju ocjenu obnašanja sudačke dužnosti, mišljenje o kandidatima za predsjednika suda, te koja postupaju povodom zahtjeva za ocjenu postojanja povrede Kodeksa sudačke etike su dopunjene tako da, osim suca kojemu je u prethodne četiri godine izrečena stegovna mjera, član sudačkog vijeća ne može biti predsjednik suda3 ni član Državnog sudbenog vijeća. 3 Članak 142. ZOS-a: Stupanjem na snagu ovog Zakona predsjedniku suda prestaje članstvo u sudačkom vijeću, a dužnost člana vijeća preuzima sudac tog suda koji je prema konačnim rezultatima izbora za sudačko vijeće sljedeći po redoslijedu prema broju ostvarenih glasova.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

PRAVOSUĐE U cilju ubrzavanja postupaka imenovanja sudaca zakonski je određen rok od 60 dana u kojem je sudačko vijeće dužno donijeti ocjenu obnašanja sudačke dužnosti na zahtjev Državnog sudbenog vijeća, sa sankcijom za predsjednika sudačkog vijeća kojemu prestaje dužnost predsjednika po sili zakona ukoliko se podaci ne dostave u zakonskom roku (čl. 100., st. 4. ZOS-a).

pravosuđa u praksi neće napraviti veliku razliku s obzirom, da je i do sada odlučujuća bila upravo suglasnost ministra.

3. Ovlaštenja, organizacija rada i inanciranje • Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Hrvatskom saboru (čl. 45. ZOS-a) Značajnija novina, koja se uslijed javne polemike također mogla pratiti u medijima, je da je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužan jednom godišnje Hrvatskom saboru podnijeti izvješće o stanju sudbene vlasti u protekloj godini. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sukladno ZOS-u, u izvješću može upozoriti na stanje i djelovanje sudbene vlasti, organizacijske probleme u sudovima i nedostatke u zakonodavstvu, te dati prijedloge za unaprjeđenje rada sudova, a Hrvatski sabor će, ako ocijeni potrebnim, zauzeti stajališta u svezi sa stanjem sudbene vlasti. U odnosu na čl. 45.4 konačnog prijedloga zakona, po primjedbama je u ZOS-u dodano, da u svrhu zaštite samostalnosti i neovisnost sudaca i sudbene vlasti, Hrvatski sabor prilikom zauzimanja stajališta neće raspravljati niti zauzimati stajališta o stanju pojedinih sudskih predmeta ili o radu pojedinih sudaca (čl. 45., st. 4. ZOS-a). • Sudski službenici i namještenici (čl. 108. ZOS-a/čl. 117. prijašnjeg Zakona) Iako je prijašnjim zakonom bilo propisano da broj sudskih službenika i namještenika utvrđuje predsjednik suda, uz prethodnu suglasnost ministra pravosuđa, nova odredba ZOS-a po kojoj broj sudskih službenika i namještenika određuje ministar Članak 45., konačni prijedlog Zakona objavljen na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa (www.mprh.hr): (1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužan je jednom godišnje Hrvatskom saboru podnijeti izvješće o radu sudbene vlasti u protekloj godini. (2) U godišnjem izvješću predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može upozoriti na stanje i djelovanje sudbene vlasti, organizacijske probleme u sudovima i nedostatke u zakonodavstvu te dati prijedloge za unapređenje rada sudova. (3) Nakon razmatranja izvješća, Hrvatski sabor će, ako ocijeni potrebnim, zauzeti stajališta u svezi sa stanjem sudbene vlasti i unapređenjem njezinog rada, poštujući i ne dovodeći u pitanje samostalnost i neovisnost sudbene vlasti.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

Nova odredba po kojoj sudski službenici rješenjem ministra mogu biti premješteni na rad u drugi sud, po potrebi službe, trebala bi zajedno s odredbom o ustupu predmeta omogućiti ravnomjernu opterećenost sudova i službenika po pojedinim sudovima. • Ovlaštenja sudskih savjetnika (čl. 109.– 110. ZOS-a/čl. 119.– 120. prijašnjeg Zakona) ZOS-om je značajno povećana vrsta predmeta u kojima sudski savjetnici mogu samostalno provoditi postupke i predlagati nacrte odluka. Primjerice, u parničnim predmetima vrijednost predmeta spora u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete povećana je sa 50.000,00 kuna na 100.000,00 kuna. Dane su im i ovlasti za postupanje u radnim sporovima proizašlim iz kolektivnih ugovora, te u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u predmetima, koji se rješavaju temeljem pravomoćne presude donesene u oglednom sporu, o tužbama protiv postupanja ili zbog propuštanja postupanja javnopravnog tijela i u upravnim sporovima, u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna. ZOS-om se propisuju ovlasti savjetnika u registarskim i skraćenim stečajnim postupcima, te u odlučivanju o troškovima sudskih postupaka. Imajući u vidu navedeno, neophodno je adekvatno riješiti i status sudskih savjetnika na sudovima, jer sadašnje rješenje, odnosno nedostatak rješenja njihovog statusa, dovodi do odlaska sudskih savjetnika sa sudova. Nadalje, novina je ZOS-a i status sudskih savjetnika, polaznika Državne škole za pravosudne dužnosnike, 89

PRAVOSUĐE koji ne završe Školu u propisanom roku. Naime, izjednačena je sankcija prestanka radnog odnosa za sve više sudske savjetnike, koji su polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike, a koji ne završe Školu u propisanom roku; za razliku od prijašnjeg zakonskog rješenja po kojem su se savjetnici, koji su u Školu primljeni kao sudski savjetnici trebali vratiti na mjesto sudskih savjetnika, dok je samo polaznicima koji su u Školu primljeni izvan pravosudnih tijela trebao prestati radni odnos. • Sudjelovanje županija, gradova i općina u osiguranju inancijskih sredstava za rad sudova (čl. 137., st. 3., ZOS-a) ZOS-om je sada, u okviru inancijskog i materijalnog poslovanja suda, regulirano da, u osiguranju sredstava za pojedine aktivnosti sudova i rad službenika od interesa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, mogu sudjelovati i županije, gradovi i općine. Ovom odredbom će se otkloniti dvojbe o postojanju sukoba interesa u situacijama u kojima su određeni projekti u interesu navedenih jedinica5. • Sudski polog (čl. 138. ZOS-a/čl. 153. prijašnjeg Zakona). Treba spomenuti i odredbe, koje reguliraju sudski polog prema kojima je pomaknut rok za preuzimanje sudskog pologa s dvije na pet godina, te je posebno normirano postupanje u slučaju da je preuzimatelj pologa nepoznatog boravišta, što će svakako u praksi olakšati rad sudova.

4. Poslovi sudske uprave i odgovornost predsjednika sudova • Poslovi sudske uprave (čl. 29. ZOS-a/čl. 29. prijašnjeg zakona). U dijelu koje se odnosi na unutarnje ustrojstvo sudova, zakonski se propisuju dodatni poslovi sudske uprave6. Za sada je najveći interes pokazan u projektima vezano za zemljišne knjige.

Prema članku 29. ZOS-a, poslovi sudske uprave obuhvaćaju: osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu, poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika, poslove u svezi sa stalnim sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima, poslove osiguranja podrške svjedocima i žrtvama u sudskim postupcima, postupanje po zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu, poslove u svezi s međunarodnom pravnom pomoći i pravosudnom suradnjom, poslove u svezi s predstavkama stranaka na rad suda, poslove vezane uz funkcioni-

Među dodanim poslovima, u odnosu na prijašnji zakon, su i poslovi sudske uprave koji su i do sada bili propisani pravilnikom o unutarnjem poslovanju sudova, odnosno Sudskim poslovnikom, a odnose se na poslove praćenja naplate sudskih pristojbi, upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na korištenje, poslove u svezi s međunarodnom pravnom pomoći i pravosudnom suradnjom, poslove vezane uz funkcioniranje informatičkog sustava i analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda. • Povećavanje odgovornosti predsjednika sudova (čl. 10. st. 2., čl. 29., čl. 31. st. 4. i 5., čl. 33. st. 2., čl. 80.-84., čl. 95. ZOS-a) Kao što je gore navedeno, pojačava se odgovornost predsjednika suda za rad suda tako da se odredbama zakona proširuju poslovi sudske uprave (čl. 29. ZOS-a). Nadalje, obaveza predsjednika suda da obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u sudu je pojačana tako, da je predsjednik suda dužan o obavljenom nadzoru i rezultatima nadzora, te poduzetim mjerama, najmanje jedanput mjesečno sastaviti izvješće, koje će uložiti u za to osnovani spis sudske uprave (čl. 31. st. 4. ZOS-a). Također je naglašeno, da je predsjednik suda dužan brinuti o učinkovitosti suda u rješavanju predmeta, a posebno o rješavanju predmeta u kojima postupak traje više od tri godine (čl. 31., st. 5. ZOS-a). Obvezom provođenja analize statističkih izvješća i izrade mjesečnog izvješća, što će obuhvaćati rezultate nadzora i poduzete mjere, kao i obvezu predsjednika suda o podnošenju izvješća neposredno višem sudu, Državnom sudbenom vijeću i Ministarstvu pravosuđa, o obavljenim poslovima sudske uprave, mjerama i aktivnostima poduzetim za unapređenje rada i učinkovitosti suda u rješavanju predmeta, a posebno o mjerama poduzetim radi ostvarenja svog programa rada, najkasnije do 31. ožujka za prethodnu godinu, stavlja se naglasak na odgovornost predsjednika suda za pravilno i zakonito obavljanje poslova sudske uprave u sudu (čl. 33., st. 2. ZOS-a).

ranje informatičkog sustava, poslove inancijsko-materijalnog poslovanja suda, poslove praćenja naplate sudskih pristojbi, stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava i dužnosti službenika i namještenika u sudu, skrb o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika, sudačkih vježbenika i drugih službenika i namještenika u sudu, poslove upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na korištenje, poslove vođenja statistike i analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda, davanje obavijesti o radu suda i druge poslove propisane zakonom i Sudskim poslovnikom. TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

PRAVOSUĐE U okviru povećavanja kontrole rada predsjednika suda treba spomenuti i obavezu dostave pravomoćnog godišnjeg rasporeda poslova predsjedniku neposredno višeg suda i Ministarstvu pravosuđa (čl. 10., st. 2. ZOS-a), a što je do sada bilo regulirano odredbama čl. 47. Sudskog poslovnika, tako da se godišnji raspored poslova dostavljao višem tijelu sudske uprave na potvrdu ili odlučivanje o prigovoru ili primjedbama.

roku. Razdvajanjem ovih pravnih sredstava, o kojima se prema odredbama prijašnjeg zakona odlučivalo jednom odlukom7 neposredno višeg suda, stavljen je naglasak na smanjenje trajanja postupka. Važnija novina je i propisana nadležnost suda pred kojim se vodi postupak o odlučivanju o osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Promjenom nadležnosti vezano za postupanje po zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, sa suda višeg stupnja na sud na kojem je postupak u tijeku, predsjedniku suda je povećan obujam poslova i odgovornosti kod određivanja rokova u kojem će se predmet riješiti (čl. 63.-70. ZOS-a). U okviru pojačane odgovornosti predsjednika sudova, treba spomenuti i da se novim ZOS-om (čl. 80., do 84.), detaljnije razrađuju odredbe prijašnjeg zakona vezano za pravosudnu inspekciju, koja obavlja poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave. Vezano za odredbu članka 95. novog ZOS-a o ispunjavanju sudačkih obaveza, a imajući u vidu da su iste dopunjene tako da je predsjednik suda odluke o ispunjavanju sudačkih obaveza dužan donijeti do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, i to u formi rješenja za koje je sada predviđen pravni lijek; razvidno je da je smisao istih odredbi transparentnost u radu predsjednika sudova, te omogućavanje da se kroz pravne lijekove utvrdi pravilnost odluke predsjednika suda. Istovremeno sa dodavanjem zakonskih odredbi vezano uz proširenje poslova sudske uprave, a time i povećavanjem odgovornosti predsjednika suda, predsjednik suda više ne daje suglasnost za privremni premještaj sudaca u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće, već po novim zakonskim odredbama (čl. 88., st. 5. ZOS-a) rješenje donosi ministar uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

5. Suđenje u razumnom roku • Zaštita prava na suđenje u razumnom roku (čl. 63. - 70. ZOS-a/čl. 27. - 28. prijašnjeg Zakona) Imajući u vidu da dosadašnji institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku nije doveo do smanjenja trajanja sudskih postupaka, ZOS propisuje pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, a to su: zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

Naime, o osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku odlučuje predsjednik suda, osim ako se radi o predmetu u kojem postupa predsjednik suda, kada o zahtjevu odlučuje zamjenik predsjednika suda. Propisanim odredbama se stavlja poseban naglasak na odgovornost predsjednika suda i suca, koji rješava predmet, a sa ciljem skraćivanja trajanja postupaka i poboljšanja položaja stranaka u dugotrajnim postupcima. Znatno je smanjen rok u kojem se odlučuje o zahtjevu8, tako da je novim ZOS-om određeno da predsjednik suda o podnesenom zahtjevu mora odlučiti u roku od 60 dana od njegovog zaprimanja. Ukoliko u navedenom roku ne bude donesena odluka, stranka ima pravo žalbe o kojoj odlučuje predsjednik neposredno višeg suda, osim ako se zahtjev odnosi na 7 Prema članku 28., stavku 1. prijašnjeg Zakona: Ako sud iz članka 27. ovoga Zakona utvrdi da je zahtjev podnositelja osnovan, odredit će rok u kojem sud pred kojim je postupak u tijeku mora odlučiti o pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo podnositelja zahtjeva, te odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegovog prava na suđenje u razumnom roku. 8 Odredbama članka 28., stavka 4. prijašnjeg Zakona bio je propisan rok od šest mjeseci za odlučivanje o zahtjevu.

PRAVOSUĐE postupak pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, kada o žalbi odlučuje vijeće od tri suca tog suda. S obzirom da je propisano da sudac koji rješava predmet u izvješću navodi i mišljenje u kojem roku se predmet može riješiti, preuzima i veću odgovornost za poštivanje određenog roka u slučaju utvrđivanja da je zahtjev osnovan. Osim kraćeg roka za odlučivanje o zahtjevu propisan je i najduži rok za rješavanje predmeta: rok od 6 mjeseci, osim ako okolnosti slučaja ne nalažu duži rok, u kojemu sudac mora riješiti predmet. Rješenje kojim se određuje rok ne mora biti obrazloženo i protiv njega nije dopuštena žalba. Ukoliko je zahtjev neosnovan, predsjednik suda odbit će ga rješenjem protiv kojeg je dopuštena žalba u roku od 8 dana od primitka rješenja. Predsjednik neposredno višeg suda ili vijeće od tri suca može žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje ili preinačiti rješenje. Odredbe čl. 68. i 69. ZOS-a odnose se na situaciju kad sudac ne riješi predmet u roku koji mu je predsjednik odredio, obrazlaže se postupanje po drugom pravnom sredstvu (zahtjevu za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku), propisuju se rokovi za podnošenje zahtjeva za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku9, postupanje neposredno višeg suda i maksimalna visina naknade (35.000,00 kn) u jednom predmetu.

daca, a koji mogu imati zajedničkog ravnatelja sudske uprave koji će obavljati poslove za te sudove. Sudovi koji imaju zajedničkog ravnatelja sudske uprave zaključit će sporazum o zajedničkom obavljanju poslova iz nadležnosti ravnatelja sudske uprave. Ravnatelj sudske uprave obavlja stručne, administrativne, tehničke i druge poslove u sudu, propisane u članku 35., stavku 3. ZOS-a. Uvođenje funkcije Ravnatelja sudske uprave u cilju razdvajanja pravosudnih i administrativnih ovlasti u pravosuđu Republike Hrvatske (kao važan faktor za učinkovit rad na sudovima u Republici Hrvatskoj), trebao bi imati značaj nove uloge s novim dužnostima, a ne novi naziv za već ustrojeno radno mjesto određenog naziva. Ravnatelj sudske uprave za svoj rad odgovoran je predsjedniku suda, i obavlja dio poslova sudske uprave radi rasterećenja predsjednika suda u administrativnom dijelu upravljanja sudom, a razdvajanjem pravosudnih i administrativnih ovlasti očekuje se pozitivan učinak na učinkovitost sudovanja. Predsjednik suda je dužnosnik kojem je mandat ograničen vremenski, dok zahtjevniji administrativno-tehnički poslovi, koji su razvidni iz zakonskog opisa poslova ravnatelja, zahtijevaju da se njima bavi osoba kojoj bi to bilo profesionalno i trajno opredjeljenje.

• Ravnatelj sudske uprave (čl. 35. ZOS-a )

U kontekstu navedenog treba navesti da su izmijenjene i odredbe o tajniku suda tako da sada tajnika može imati sud već s 15 sudaca (prije s 20 sudaca), te su poslovi za koje odgovora tajnik11 dorađeni. Ukoliko navedene odredbe povežemo s odredbama o uvođenju ravnatelja sudske uprave, proizlazi da je prepoznato da je predsjednicima sudova (posebno s obzirom na povećanje odgovornosti) neophodna adekvatna logistika, da bi sud mogao redovno poslovati u svim svojim segmentima.

Uvodi se institut ravnatelja sudske uprave za sudove s više od 40 sudaca ili za više sudova različitog stupnja i vrste sa sjedištem na području nadležnosti županijskog suda, koji zajedno imaju više od 40 su-

Ravnatelja sudske uprave prepoznale su i neke europske zemlje imenujući ga raznim nazivima, a kao osobu koja bi se sustavno u okviru svog profesionalnog usmjerenja bavila spomenutim poslovima,

Ukoliko predmet ne bude riješen u određenom roku, predsjednik suda je dužan o razlozima dostaviti pisano izvješće predsjedniku Vrhovnog suda RH i Ministarstvu pravosuđa, u roku od 15 dana od isteka određenog roka10.

6. Ravnatelj sudske uprave

Prema članku 36., stavku 3. ZOS-a, tajnik suda brine se o urednom i pravodobnom obavljanju uredskih i drugih tehničkih poslova u sudu, i to: organizira i odgovara za rad sudskih službenika i namještenika, prati i planira edukaciju službenika i namještenika kao i njihovu učinkovitost u radu, uz suglasnost predsjednika suda donosi odluke o rasporedu sudskih službenika i namještenika, po ovlaštenju predsjednika suda odgovara na predstavke i pritužbe stranaka na rad suda, obavlja i druge poslove iz nadležnosti sudske uprave koje mu povjeri predsjednik suda, obavlja i druge poslove utvrđene posebnim zakonima.

Rok od šest mjeseci po isteku roka za donošenje odluke nakon usvojenog zahtjeva.

Jedna od primjedbi koje je na Konačni prijedlog ZOS-a iznijela Udruga hrvatskih sudaca, a koja nije usvojena, odnosila se na obvezu dostave pisanog izvješća Ministarstvu pravosuđa, sukladno odredbi čl. 66., st. 2., i glasila je: „Institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku je postupak pred sudom u kojem s odlučuje o individualnim pravima stranaka i stoga ne postoji niti jedan razlog da se izvješća dostavljaju Ministarstvu pravosuđa kao tijelu izvršne vlasti.“ 10

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

PRAVOSUĐE jednog dioničara nekad na teret drugoga, iako bi interes trebao biti zajednički - omogućavanje pravne zaštite u razumnim rokovima.

upravo imajući u vidu važnost kvalitetnog upravljanja svim segmentima suda, pa se tako osnivanje tog radnog mjesta preporučilo i u mišljenju eksperata Europske komisije za pravosuđe u Republici Hrvatskoj. Uvođenje funkcije ravnatelj sudske uprave u pravni sustav RH započelo je citiranim člankom ZOS-a, ali tek nakon što se podzakonskim propisima u potpunosti regulira radni status ravnatelja, omogućit će se da navedeni institut zaživi na sudovima.

7. Zaključak

Neovisno o brojnim promjenama koje su prethodno opisane, svakako treba posebno istaknuti novi institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku, te posebno uvođenje ravnatelja sudske uprave kao značajnu novinu koja bi trebala na vidljiv način pokazati pozitivan i mjerljiv pomak u poboljšanju učinkovitosti u radu sudova.

ZOS sa svojim novinama pokušava pomiriti razne interese u okviru pravosuđa, i to interesa stranaka, sudaca, predsjednika sudova, Ministarstva pravosuđa i dr., što se ponekad isprepliće, jer je interes

Imajući u vidu da je novi zakon tek kratko u primjeni s vremenom će praksa pokazati da li će se odredbe zakona uspjeti prilagoditi stvarnim potrebama sudova ili će pokazati potrebu novih izmjena.

Na temelju uspostavljene poslovne suradnje nakladnika nudimo vam zajedničku pretplatu na dva stručna specijalizirana časopisa: Radno PRAVO

TIM4PIN MAGAZIN

- jedan besplatan seminar iz radnih odnosa

Više saznajte putem internetskih stranica www.tim4pin.hr i www.radno-pravo.hr

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

KULTURA Iva Brkić * Hana Zoričić **

UDK 657.2

Način izrade i provođenja izmjena i dopuna inancijskih planova ustanova u kulturi Autorice u tekstu daju pregled speci ičnosti s kojima se susreću ustanove u kulturi, koje su proračunski korisnici, prilikom izrade inancijskog plana, ukazujući na obveznu primjenu njegovog, zakonom propisanog, sadržaja. Nadalje, člankom se opisuje i utjecaj načina inanciranja javnih potreba u kulturi na potrebu provođenje izmjena i dopuna inancijskog plana tijekom proračunske godine.

1. Uvod Sadržaj inancijskog plana proračunskog korisnika de iniran je odredbama Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12). Ustanove u kulturi prilikom izrade svojih inancijskih planova ne pridržavaju se u cijelosti odredbi Zakona, ponajprije u dijelu primjene propisanih proračunskih klasi ikacija. Financijski plan ustanova u kulturi najčešće je rezultat isključivo primjene ekonomske klasi ikacije i predstavlja pregled planiranih troškova ustanove po prirodnim vrstama rashoda. Vezano uz realnost i ostvarivost planiranih stavki inancijskog plana te potrebu provođenja izmjena i dopuna tijekom proračunske godine, ustanove u kulturi uistinu jesu speci ični proračunski korisnici. Jedan dio sredstava ove ustanove ostvaruju iz programa javnih potreba u kulturi za koje, prilikom izrade inancijskog plana, nemaju informacije o visini sredstava koja će im biti dodijeljena. To svakako utječe na potrebu provođenja izmjena i dopuna inancijskog plana tijekom proračunske godine.

2. Sadržaj inancijskih planova ustanova u kulturi Financijski plan ustanove u kulturi obvezno sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasi ikacijama i obrazloženje prijedloga inancijskog plana. Financijski plan ustanove u kulturi, kojoj je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz navedeno, sadrži i plan razvojnih programa, s time da se posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o proračunu obveza izrade ovog plana ukida za 2014. godinu. Upravno vijeće ustanove u kulturi ili ravnatelja (ako ustanova nema upravno vijeće) treba usvojiti inancijski plan do kraja godine. Vrlo često se događa da upravna vijeća ne usvoje inancijski plan do kraja godine i ne inzistiraju na izgledu inancijskog plana sukladno odredbama Zakona o proračunu. Sredstva u inancijskom planu trebaju biti planirana po programima. Ustanove u kulturi najčešće imaju jedan program, koji utvrđuju na temelju zakonodavnog okvira, koji im propisuje djelokrug rada. Program se razrađuje na aktivnosti i projekte. U praksi je prisutno da većina ustanova u kulturi svoj inancijski plan izrađuje samo prema ekonomskoj klasi ikaciji. Slika 1: Primjer inancijskog plana ustanove u kulturi, koji nije u skladu s odredbama Zakona o proračunu

Budući da Zakonom nije de inirano tko sudjeluje u izradi inancijskog plana, odnosno njegovim izmjenama i dopunama, često se pogrešno pretpostavlja da je ovo zadatak organizacijske jedinice zadužene za inancijske i računovodstvene poslove. Međutim, u ovim procesima neophodno je sudjelovanje svih organizacijskih jedinica kako bi izvršavanje aktivnosti i projekata iz inancijskog plana bilo nesmetano te u skladu s propisanim proračunskim načelima. Konačnu odgovornost za planiranje, ekonomično raspolaganje i izvršavanje inancijskog plana ima čelnik ustanove. *

Iva Brkić, mag. oec., Ministarstvo inancija RH.

Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH.

Ustanove u kulturi često pitaju kako objediniti rashode u aktivnosti i projekte, odnosno što su im to TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

KULTURA aktivnosti i projekti u inancijskom planu. Aktivnost je dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom. Ustanove najčešće sve rashode za zaposlene i materijalne troškove planiraju u okviru jedne aktivnosti: Administracija i upravljanje. Projekt je sastavni dio programa za koji je unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, dakle poznato je vrijeme njegova početka i završetka. Dobri primjeri projekata, koji se trebaju izdvojeno iskazati u inancijskom planu ustanove s rashodima po ekonomskoj klasi ikaciji i izvorima iz kojih se inanciraju jesu projekti, s kojima se ustanove prijavljuju na natječaje za sudjelovanje u programu javnih potreba u kulturi (primjerice: Tiskanje časopisa „Građa i prilozi za povijest Dalmacije, br. 25“; Tjedan arhiva; Nabava materijala za Radionicu za restauraciju, konzervaciju i knjigovežnicu i sl.).

Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, općine i gradovi donose programe javnih potreba u kulturi te za njihovo provođenje osiguravaju sredstva iz svojih proračuna, u skladu sa Zakonom. Programom javnih potreba u kulturi obuhvaćaju se svi oblici poticanja i promicanja kulture i kulturnih djelatnosti što pridonosi razvitku i unapređivanju svekolikog kulturnog života u Republici Hrvatskoj. Pri utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi polazi se od potreba i postignutog stupnja razvitka kulture i kulturnih djelatnosti.

Sastavni dio inancijskog plana ustanova u kulturi je i njegovo obrazloženje, čiji je sadržaj, propisan člankom 30. Zakona o proračunu. Uz sažetak djelokruga rada i obrazloženja programa, aktivnosti i projekata, obrazloženje inancijskog plana treba obuhvatiti i ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, aktivnosti i projekata i izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti ustanove.

Utvrđivanje kulturnih programa od interesa za Republiku Hrvatsku i njihovo uvrštavanje u program javnih potreba u kulturi provodi se putem Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, koji raspisuje Ministarstvo kulture. Pravo podnošenja programa na Poziv imaju uz samostalne umjetnike, umjetničke organizacije, građane i udruge, pravne i izičke osobe, koje obavljaju djelatnost u kulturi i ustanove u kulturi, koji su proračunski korisnici. Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske raspisuje se jednom godišnje, za sljedeću proračunsku godinu s rokom prijave od 1. srpnja do 1. rujna. Vijeća, odnosno stručna povjerenstva sastaju se krajem tekuće ili početkom sljedeće godine i provode postupke vrednovanja prijedloga programa/projekata. Prijedlog sadržava popis programa, čije se inanciranje predlaže s prijedlogom iznosa inancijske potpore.

Na važnost primjene odredbi Zakona na sadržaj inancijskog plana, ukazuju i pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti na temelju kojeg se daje i Izjava o iskalnoj odgovornosti. Pitanjima se provjerava, između ostalog, i jesu li ustanove u kulturi izradile svoj inancijski plan prema programskoj klasi ikaciji. Ovim načinom planiranja jasno se prati trošenje sredstava, naglašava transparentnost i omogućava potvrda zakonitog, namjenskog i svrhovitog korištenje sredstava. Utjecaj načina inanciranja javnih potreba u kulturi na izradu te izmjene i dopune inancijskih planova ustanova u kulturi Javne potrebe u kulturi su one potrebe koje se dotiču kulturnih djelatnosti i ustanova, primjerice kazališta, muzeja, galerija, knjižnica i sl. Zakonom o inanciranju javnih potreba u kulturi (NN, br. 47/90, 27/93 i 38/09) reguliraju se pitanja vezana za inanciranje kulturnih djelatnosti i kulture, te pitanja koja se odnose na raspolaganje sredstvima od javne potrebe u kulturi. Temeljem navedenog Zakona određuju se aktivnosti, poslovi, djelatnosti, akcije i manifestacije u kulturi koje su od javnog interesa, odnosno imaju status javnih potreba. TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

Temeljem članka 10a. Zakona o inanciranju javnih potreba u kulturi donesen je Pravilnik o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi (NN, br. 69/12), kojim se određuju rokovi, kriteriji i postupak izbora kulturnih projekata i akcija te utvrđuju programi javnih potreba u kulturi, za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu.

Program javnih potreba u kulturi županija, Grada Zagreba, gradova i općina donosi predstavničko tijelo županije na prijedlog župana, predstavničko tijelo Grada Zagreba na prijedlog gradonačelnika Grada Zagreba, predstavničko tijelo grada na prijedlog gradonačelnika, te općine na prijedlog općinskog načelnika. Javne potrebe u kulturi, za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna županija, Grada Zagreba, općina i gradova, jesu kulturne djelatnosti i poslovi, akcije i manifestacije u kulturi od interesa za županije, Grad Zagreb, općine i gradove koje oni programom utvrde kao svoje javne potrebe, kao i one koje su utvrđene posebnim zakonom, a osobito djelatnost i poslovi ustanova kulture, udruženja i drugih organizacija u kulturi, kao i pomaganje i poticanje umjetničkog i kul95

KULTURA turnog stvaralaštva, akcije i manifestacije u kulturi što pridonose razvitku i promicanju kulturnog života. Iz gore opisane procedure provođenja programa javnih potreba u kulturi, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini, razvidno je, u kontekstu izrade inancijskih planova ustanova u kulturi, da se odluka o dodjeli inancijskih sredstva za projekte/programe, koji će biti uvršteni u program javnih potreba u kulturi, donosi nakon usvajanja inancijskog plana, a da se odobreni iznosi razlikuju od onih predloženih i planiranih. Tako je primjerice, Državni arhiv u Bjelovaru za 2012. godinu prijavio četiri projekta u ukupnom iznosu od 94.000,00 kuna. Sva četiri projekta su odobrena, ali je iznos odobrenih inancijskih sredstva iznosio 50.000,00 kuna.

Pod pretpostavkom, da su predloženi projekti iskazani u inancijskom planu ustanove u kulturi (a prema propisanoj metodologiji su trebali biti iskazani), a kako se zatraženi iznosi razlikuju od onih odobrenih, potrebno je prije same realizacije projekata provesti izmjene i dopune inancijskog plana. Izmjene i dopune inancijskog plana provode se po istoj proceduri prema kojoj se i usvajao inancijski plan na kraju godine. Prilikom izrade izmjena i dopuna inancijskog plana važno je da su uključene sve organizacijske jedinice ustanove. Zadaća organizacijske jedinice za inancije i računovodstvo je da pomogne u primjeni proračunskih klasi ikacija, odnosno da rashode, za koje organizacijske jedinice predviđaju da će imati, razvrsta po prirodnoj vrsti i poveže ih s izvorom inanciranja.

Slika 2: Primjer predloženih i ostvarenih sredstava za projekte/programe koji su uvršteni u program javnih potreba u kulturi

Izvor: Ministarstvo kulture

NE PROPUSTITE!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA USTANOVE U KULTURI U Zagrebu, 18. lipnja, hotel Palace, od 10h do 15.30h Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici www.tim4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

VATROGASTVO Ana Zorić *

UDK 336.2

Vatrogasni doprinos kao izvor inanciranja djelatnosti vatrogastva U tekstu autorica detaljnije objašnjava, što je vatrogasni doprinos u kontekstu inanciranja djelatnosti vatrogastva kao djelatnosti, koja je od interesa za Republiku Hrvatsku. Poseban osvrt je dan na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske iz 2002. Godine, temeljem koje je ukinuta obveza izdvajanja 1% od naplaćene premije iz osiguranja od odgovornosti u cestovnom (automobilska odgovornost), riječnom, pomorskom, zračnom i željezničkom prometu.

1. Uvod Vatrogasna djelatnost je, sukladno propisima kojima se uređuje vatrogastvo, de inirana kao sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine, ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama, te obavljanje i drugih poslova u nesrećama, ekološkim i inim nesrećama. To je stručna i humanitarna djelatnost, koja je od interesa za Republiku Hrvatsku. Vatrogasnu djelatnost obavljaju javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva, dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu i profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu, koje se udružuju u vatrogasnu zajednicu općine, odnosno grada. Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osnovati zajedničku vatrogasnu zajednicu, odnosno područnu vatrogasnu zajednicu u koju se udružuju javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva, dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu i profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu, s njihovih područja. Navedene vatrogasne zajednice udružuju se u vatrogasnu zajednicu županije i vatrogasnu zajednicu Grada Zagreba. Uz ostale izvore inanciranja u Zakonu o vatrogastvu1 utvrđene su posebne obveze društava za osiguranje glede inanciranja djelatnosti vatrogastva, između ostaloga određena je visina sredstava, koja se za tu svrhu izdvajaju, način njihove raspodjele, te Ana Zorić, dipl.iur., Ministarstvo inancija NN, br. 106/99, 117/01, 36/02 (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), 96/03, 139/04, 174/04 i 38/09

njihova konkretna namjena. Na taj je način Zakonom o vatrogastvu utvrđeno kako društva za osiguranje inanciraju vatrogasnu djelatnost po dvije osnove: 1. izdvajanjem 5% od premije osiguranja od požara, 2. izdvajanjem 1% od premije (naplaćene funkcionalne) iz osiguranja od odgovornosti u cestovnom (automobilska odgovornost), riječnom, pomorskom, zračnom i željezničkom prometu (obveza ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-597/20002, od 20. ožujka 2002. godine). Riječ je o tzv. vatrogasnom doprinosu, tj. sredstvima koje plaćaju društva za osiguranje, a za provođenje mjera zaštite od požara. Navedeno je u skladu s osiguravateljnom teorijom i praksom, te kao takvo propisano zakonima u većini zemalja. Najčešće se, kao i u Republici Hrvatskoj, određuje kao postotak na premiju za osiguranja kojima je obuhvaćen rizik požara. Takav se doprinos obračunava pri utvrđivanju visine premije požarnog osiguranja koju plaća osiguranik. Postojanje zakonske obveze uplate vatrogasnog doprinosa uobičajeno je kod imovinskih osiguranja, u kojima je uključen rizik požara. Riječ je o preventivnim ulaganjima, koja u prvom redu doprinose smanjenju šteta, a potom i obvezama osiguratelja u odnosu na osiguranu imovinu.

2. Odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe o izdvajanju 1% iz osiguranja za inanciranje djelatnosti vatrogastva Zakonom o vatrogastvu, člancima 43.-52. je propisan način inanciranja djelatnosti vatrogastva. Unatoč činjenici da je Ustavni sud Republike Hrvatske donio Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-597/20003, od 20. ožujka 2002. Godine, temeljem koje je ukinuta odredba članka 46. stavka 2. Zakona, odnosno ukinuta je obveza društava za osiguranje, da uplaćuju 1% sredstava od naplaćene funkcionalne premije osiguranja od osiguranja u odgovornosti u cestovnom (automobilskom), riječ-

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

NN, br. 36/02

VATROGASTVO nom, pomorskom, zračnom i željezničkom prometu na području, na kojem se nalazi osigurana imovina; navedena odredba nije brisana kasnijim izmjenama Zakona o vatrogastvu. Ista je navedena čak i u pročišćenom tekstu Zakona o vatrogastvu (NN, br. 139/04). Stoga, u nastavku dajemo kratak pregled navedene Odluke Ustavnog suda uz navođenje razloga zašto je ukinuta obveza društava za osiguranje da uplaćuju 1% sredstava od naplaćene funkcionalne premije osiguranja od osiguranja u odgovornosti u cestovnom (automobilskom), riječnom, pomorskom, zračnom i željezničkom prometu na području na kojem se nalazi osigurana imovina4.

Hrvatski ured za osiguranje je u svom prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske istaknuo, kako je društvima koja se bave osiguranjem od automobilske odgovornosti, odgovornosti cestovnih vozara, odgovornosti riječnog i pomorskog prijevoznika i odgovornosti aviopoduzetnika nametnuta obveza uplate sredstava za djelatnost vatrogastva u visini 1% naplaćene funkcionalne premije u tim vrstama osiguranja. Na taj je način obveza su inanciranja djelatnosti vatrogastva bila neosnovano nametnuta društvima za osiguranje, čija djelatnost nema nikakve veze s djelatnosti vatrogastva, s obzirom da samo u neznatnom broju slučajeva postoji izvjesna povezanost (npr. u slučaju požara sudarenih vozila), kada društvo za osiguranje nadoknađuje štete svim oštećenim osobama, pa tako i troškove vatrogasne službe. Glavni argument je bio, kako je takva obveza mogla biti nametnuta i drugim trgovačkim društvima, Sukladno članku 55. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 49/02 – pročišćeni tekst) ukinute odredbe propisa prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u “Narodnim novinama”, ako Ustavni sud ne odredi drugi rok. Slijedom navedenog, navedene su odredbe prestale važiti dana 10. travnja 2002. godine.

bankama, štedionicama, Hrvatskom autoklubu ili bilo kojoj drugoj pravnoj osobi. Što se tiče odgovornosti u zračnom i pomorskom prometu, zrakoplovi, bušeće platforme i plovila su vrlo visoke osigurane vrijednosti s visokim rizikom odgovornosti, pa se veliki dio rizika, čak do 99% reosigurava u inozemstvu. Na opisani su način društva za osiguranje, koja su većinom u privatnom vlasništvu, a neka i u pretežitom vlasništvu inozemnih pravnih i izičkih osoba, bila jedina trgovačka društva kojima je takva obveza nametnuta, te su ista bila stavljena u neravnopravan položaj. Hrvatski ured za osiguranje je prema ocjeni Ustavnog suda Republike Hrvatske, osnovano ukazao na neustavnost navedene obveze, jer je na opisani način jedna grupa poduzetnika stavljena u neravnopravan položaj u odnosu na druge. Također je utvrđeno, kako s obzirom da je vatrogastvo djelatnost od javnog interesa, njeno ostvarivanje preventivno mora biti jednakopravna obveza svih, zbog čega razvoju i inanciranju vatrogastva moraju doprinositi svi sukladno zakonu i Ustavu Republike Hrvatske. Međutim, obveze koje u tu svrhu zakonodavac nameće gospodarskim i drugim pravnim subjektima moraju biti određene na način i uz pretpostavke kojima se neće dovesti u pitanje njihova prava zajamčena Ustavom Ustavu Republike Hrvatske, kao što su jednakost pred zakonom, ali i jednak pravni položaj na tržištu. Stav Ustavnog suda Republike Hrvatske je bio da je u datom slučaju riječ o dodatnom vatrogasnom doprinosu, koji je kao obveza nametnuta osiguravateljnim društvima iz premije onih osiguranja, kojima se osigurava odgovornost za štete nanesene trećima u prometu i za koje, sukladno zakonu i ugovoru o osiguranju, oštećenima odgovara osiguravatelj do visine ugovorene svote. S obzirom da se tim osiguranjem pokriva odgovornost vlasnika motornih vozila u slučaju nastupa smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari treće osobe, nema opravdanja obvezivati osiguratelje tih osiguranja na izdvajanje iz premija plaćenih za tu vrstu osiguranja još i za vatrogasnu djelatnost, jer su štete od požara pokrivene zasebnim osiguranjem imovine od požara. Također je, u obrazloženju bilo istaknuto da ako je zakonodavac smatrao da je potrebno u interesu cjelokupne društvene zajednice poboljšati uvjete obavljanja vatrogasne djelatnosti, tada je obveza povećanog izdvajanja u tu svrhu trebala biti propisana za sve gospodarske subjekte, sukladno njihovim mogućnostima. Dodatno je naglašeno i da sama TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

VATROGASTVO činjenica, što vatrogasne pristojbe nisu od društava za osiguranje naplaćivale troškove svojih intervencija, to nije opravdan i valjan razlog za propisivanje takve obveze5.

3. Izdvajanje 5% od premije osiguranja od požara Kako je prethodno navedeno, društva za osiguranje izdvajaju sredstva u visini 5% od premije osiguranja od požara za inanciranje djelatnosti vatrogastva. Zakonom o vatrogastvu je određena raspodjela sredstva tako da se ona u određenim postocima doznačuje Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, Vatrogasnoj zajednici Grada Zagreba, te vatrogasnim zajednicama županija i jedinica lokalne samouprave, odnosno područnih vatrogasnih zajednica. Tako društva za osiguranje izdvajaju sredstva u visini 5% od premije osiguranja od požara, koja se uplaćuju kako slijedi: • u iznosu od 30% na poseban račun Hrvatske vatrogasne zajednice, • u iznosu od 30% na poseban račun vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasne zajednice Grada Zagreba na području kojih se nalazi osigurana imovina, te • 40% na račun vatrogasne zajednice jedinice lokalne samouprave, odnosno područne vatrogasne zajednice na području na kojem se nalazi osigurana imovina. Kako je i navedeno, raspodjela je propisana po teritorijalnom kriteriju u smislu da pravo na navedena sredstva imaju vatrogasne zajednice na području kojih se nalazi osigurana imovina, jer će te zajednice u pravilu i intervenirati u slučaju požara. Pri tome ako pravne osobe za osiguranje od požara svoje imovine osnivaju vlastite osiguravajuće fondove, uplaćuju iz tih fondova sredstva u visini i kako je prethodno navedeno. Društva za osiguranje pravnim osobama, koje imaju profesionalnu vatrogasnu postrojbu u Po sličnoj je osnovi Ustavni sud Republike Hrvatske odlučio i kada su ukinute odredbe Zakona o Crvenom križu (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-2441/2002, U-I1107/2002 od 12. veljače 2003., Narodne novine br. 28/03)

gospodarstvu i dobrovoljno vatrogasno društvo u gospodarstvu, utvrđeno zakonom umanjuju obračunati iznos premije osiguranja od požara za 30% iznosa samo za imovinu, koju njihove postrojbe osiguravaju sukladno planu zaštite od požara. Prema članku 46. stavku 3. sredstva koja se doznačavaju vatrogasnim zajednicama vode se izdvojeno i po svojoj su naravi strogo namjenska, s obzirom da se mogu koristiti samo za nabavu opreme i sredstava namijenjenih za vatrogasne intervencije, osposobljavanje vatrogasaca te pomaganje vatrogastva na područjima od posebne državne skrbi, prema mjerilima koja utvrdi nadležno tijelo Hrvatske vatrogasne zajednice. Prihodi koji vatrogasnim zajednicama uplaćuju društva za osiguranje temeljem propisa o vatrogastvu iskazuju se u okviru podskupine računa 331 Prihodi po posebnim propisima. Vatrogasne zajednice obvezne su u svojim računovodstvima osigurati analitičke evidencije, koje će omogućiti praćenje namjenskog korištenja ovih prihoda. U smislu proračunskih propisa, navedena su sredstva također prihodi za posebne namjene, tj. prihodi čije je korištenje i namjena utvrđena posebnim propisima. Navedena se sredstva planiraju u okviru posebnog izvora inanciranja uz koji se povezuju rashodi vezani uz nabavu opreme i sredstava namijenjenih za vatrogasne intervencije, osposobljavanje vatrogasaca i ostale rashode prema namjeni, koje propisuje zakonodavac. Posebno se postavlja pitanje: raspolažu li vatrogasne zajednice podacima o tome kolika je obveza uplate, odnosno koliko pojedino društvo za osiguranje treba uplatiti od uplaćenih premija osiguranja od požara na račun Hrvatske vatrogasne zajednice, vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasne zajednice Grada Zagreba i vatrogasnih zajednica jedinice lokalne samouprave, odnosno područnih vatrogasnih zajednica? Naime, kako bi se mogla voditi potraživanja navedenih vatrogasnih zajednica prema društvima za osiguranje, neophodno je znati koja je imovina osigurana od požara i kolika je premija plaćena za istu.

Svoje upite šaljite na:

pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Katarina Serdar *

UDK 352.1

Jelena Kandžija **

Lokalni izbori U nedjelju 19. svibnja 2013. godine održat će se lokalni izbori. To je prilika da se prikažu pravila za izbor članova predstavničkih tijela te izvršnih tijela na lokalnoj razini. Pravila za izbor navedenih tijela utvrđena su Zakonom o lokalnim izborima. Hrvatski je sabor u prosincu prošle godine donio Zakon o lokalnim izborima kojim se na jedinstven način uređuje izbor članova općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština i općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. U ovom tekstu će se prikazati postupak kandidiranja na lokalnim izborima, pravila izborne promidžbe, dužnosti izbornih tijela, procedura izbora članova predstavničkih tijela te općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost u predstavničkom i izvršnom tijelu te mogućnost promatranja izbora i pravo na zaštitu izbornog prava.

1. Uvod Izbori za tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj bili su uređeni različitim zakonima: izbori za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tj. općinska i gradska vijeća te županijske skupštine bili su uređeni Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave1, dok je izbor nositelja izvršnih ovlasti, odnosno općinskih načelnika, gradonačelnika i župana bio uređen Zakonom o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba2. S obzirom da je izborni proces na lokalnoj razni bio uređen različitim zakonima te izborni postupci nisu bili cjelovito i na jedinstven način uređeni za oba lokalna tijela, te su pojedina zakonska rješenja iz tih zakona bila neusklađena, nedorečena i manjkava, iskazala se potreba za donošenjem jedinstvenog zakona, kojim bi bili obuhvaćeni i uređeni lokalni izboKatarina Serdar, dipl. iur, Ministarstvo uprave, Sektor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. ** Jelena Kandžija, dipl. iur, odvjetnički ured, Zagreb. 1 NN, br. 33/01, 10/02, 155/02, 45/03, 43/04, 40/05, 44/05 pročišćeni tekst, 109/07 i 24/11. *

NN, br. 109/07, 125/08, 24/11 i 150/11.

100

ri u Republici Hrvatskoj. Slijedom toga, Hrvatski je sabor dana 14. prosinca 2012. godine donio Zakon o lokalnim izborima koji je objavljen u Narodnim novinama broj 144, 21. prosinca 2012. godine te je na snagu stupio 29. prosinca 2012. godine. Vlada Republike Hrvatske donijela je 11. travnja 2013. godine Odluku o raspisivanju izbora članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Odluku o raspisivanju izbora za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, kao i Odluku o raspisivanju izbora za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda3. Redovni lokalni izbori održavaju se treće nedjelje u mjesecu svibnju svake četvrte godine, te su sukladno tome izbori raspisni 19. svibnja 2013. godine. Iako statistički podaci pokazuju veći odaziv građana na parlamentarne i predsjedničke izbore, činjenica je da su lokalni izbori od većeg značaja za same građane i zajednicu u kojoj žive. Lokalna samouprava ključan je element u pravnom i političkom sustavu svake moderne države, i lokalni izbori na kojima građani biraju svoje lokalne predstavnike, sukladno tome predstavljaju osobito važan oblik sudjelovanja građana u oblikovanju javnih politika i obavljanju javnih poslova. Uređenje lokalne samouprave ima ključnu ulogu u demokratskom, političkom sustavu, budući da lokalne vlasti građanima osiguravaju niz javnih usluga (od socijalne skrbi, zdravstvene zaštite, odgoja i obrazovanja do uređenja naselja i stanovanja, prostornog i urbanističkog planiranja, pružanja komunalnih usluga, održavanja javnih cesta i sl.). Međutim, činjenica je da određeni broj građana ne razlikuje ulogu i značenje lokalne samouprave u složenom sustavu javne uprave te je poistovjećuje sa središnjom razinom vlasti, jednako kao što i u okviru lokalne samouprave ne razlikuju lokalnu razinu od regionalne razine. Neosporno je da građani općenito nisu upoznati s radom svog predstavničkog i izvršnog tijela, niti informirani o odlukama koje ta tijela donose. Razlog tome je nedovoljno razvijena NN, br. 44/13.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA interakcija samih predstavnika lokalne samouprave sa svojim građanima, ali i nedostatna medijska popraćenost rada lokalne samouprave, kao i općenito nepoznavanje i nerazumijevanje funkcioniranja lokalne samouprave. Posljedica toga je niska izlaznost birača na lokalne izbore.

birač, koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanja izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice, za čije se predstavničko tijelo izbori provode. Dok glede uvjeta prebivališta kod kandidiranja za člana predstavničkog tijela nema vremenskog ograničenja, za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika ima pravo biti biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode.

3. Izborna promidžba

Ovim tekstom nastojat će se u bitnim crtama prikazati izborna pravila ovih izbora: od ostvarivanja biračkog prava i postupka kandidiranja, do glasovanja i provedbe izbora te promatranja izbora i zaštite izbornog prava.

2. Biračko pravo Hrvatski državljani mogu ostvariti biračko pravo na predsjedničkim, parlamentarnim i lokalnim izborima, a od ove godine i na europskim izborima. Za razliku od biračkog prava za zastupnike u Hrvatskom saboru, za Predsjednika Republike Hrvatske te za zastupnike u Europski parlament iz Republike Hrvatske, biračko pravo za članove općinskih i gradskih vijeća, odnosno županijskih skupština te za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike vezano je za prebivalište određene osobe na području konkretne jedinice lokalne, tj. područne (regionalne) samouprave.

Aktivno biračko pravo Biračko pravo imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. Glede aktivnog biračkog prava, tj. prava biranja propisano je, da pravo birati članove predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te birati općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike imaju birači, koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela izbori provode.

Pasivno biračko pravo Što se tiče pasivnog biračkog prava, tj. prava biti biran za člana predstavničkog tijela, to pravo ima TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

Izborna promidžba je skup radnji koje poduzimaju sudionici izborne promidžbe u svrhu javnog predstavljanja i obrazlaganja svojih izbornih programa biračima. Sudionici izborne promidžbe su kandidati, nositelji kandidacijskih lista grupe birača, političke stranke, odnosno dvije ili više političkih stranaka, naznačeni na objavljenoj listi kandidata i zbirnoj listi. Svi navedeni sudionici izborne promidžbe imaju pravo na izbornu promidžbu pod jednakim uvjetima. Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista, a prestaje 24 sata prije dana održavanja izbora. Izborna šutnja počinje protekom izborne promidžbe, a završava na dan održavanja izbora u devetnaest sati. Za vrijeme izborne šutnje zabranjeno je javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela. Sudionici izborne promidžbe imaju jednake uvjete predizbornog nadmetanja i u tu svrhu imaju ravnopravan položaj u predstavljanju u svim lokalnim medijima. Lokalni mediji u svojim emisijama ili člancima u tiskovinama, a koji nisu vezani uz predstavljanje izbornih programa, ne smiju koristiti sadržaje koji bi se mogli tumačiti kao izborna promidžba. Elektronički mediji dužni su poštivati načelo jednakog pristupa plaćenoj političkoj promidžbi sudionika izborne promidžbe te objektivno, nepristrano i uravnoteženo informiranje o izbornoj promidžbi.

4. Tijela za provedbu izbora Tijela za provedbu izbora su: • Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, • Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, • županijska izborna povjerenstva, 101

LOKALNA SAMOUPRAVA • gradska izborna povjerenstva, • općinska izborna povjerenstva te • birački odbori. Državno izborno povjerenstvo imenuje županijska izborna povjerenstva i Izborno povjerenstvo Grada Zagreba. Županijska izborna povjerenstva imenuju gradska i općinska izborna povjerenstva na svom području. Izborno povjerenstvo Grada Zagreba te gradska i općinska izborna povjerenstva imenuju i raspuštaju biračke odbore na svom području. Izborna povjerenstva moraju se imenovati odmah po stupanju na snagu odluke o raspisivanju izbora, a birački odbori se imenuju najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora.

Birački odbori Birački odbor izravno provodi glasovanje na biračkom mjestu, te osigurava pravilnost i tajnost glasovanja. U vrijeme trajanja glasovanja na biračkom mjestu moraju biti stalno prisutni: predsjednik biračkog odbora ili njegov zamjenik, te najmanje četiri člana biračkog odbora. Predsjednik biračkog odbora dužan je i ovlašten osiguravati red i mir na biračkom mjestu za vrijeme glasovanja, kao i nakon zatvaranja biračkog mjesta. Po završenom glasovanju birački će odbor najprije prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot, koji će zapečatiti. Nakon toga birački odbor utvrđuje ukupan broj birača, koji su glasovali na tom biračkom mjestu prema izvatku iz popisa birača i potvrdama nadležnog tijela. Nakon utvrđivanja broja birača koji su glasovali, birački odbor pristupa otvaranju glasačke kutije, prebrojavanju glasačkih listića i broja glasova. Prilikom prebrojavanja glasova moguće je da se utvrdi, da je njihov broj manji od utvrđenog broja birača koji su glasovali. U tom slučaju vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima. Isto tako moguće je da se prilikom prebrojavanja glasačkih listića utvrdi da je njihov broj veći od utvrđenog broja birača koji su glasovali, birački odbor je dužan o tome odmah obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo. Nadležno izborno povjerenstvo tada raspušta birački odbor i imenuje novi, te određuje ponavljanje glasovanja na tom biračkom mjestu, koje će se obaviti sedmog dana od dana prvog glasovanja. Rezultat ponovljenog glasovanja utvrđuje se u roku od 12 sati nakon obavljenog glasovanja.

5. Glasovanje Glasovanje se obavlja glasačkim listićima. Sadržaj glasačkog listića ovisi o vrsti izbora. 102

Glasački listić na kojem se glasuje za kandidacijsku listu sadrži: • • • •

naziv liste, ime i prezime nositelja liste, naputak o načinu glasovanja, serijski broj listić.

Glasački listić na kojem se glasuje za kandidata sadrži: • redni broj kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, • ime i prezime kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika, • naziv političke stranke koja je predložila kandidate, odnosno oznaku – kandidati grupe birača, • naputak o načinu glasovanja, • serijski broj listića. Važeći glasački listić je onaj iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao. Nevažeći glasački listić je: 1) neispunjeni glasački listić, 2) glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao, 3) glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista, odnosno kandidata. Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati. Biračka mjesta se zatvaraju u devetnaest sati, a biračima koji su se u to vrijeme zatekli na biračkom mjestu, mora se omogućiti glasovanje.

6. Provedba izbora za predstavnička tijela Članovi predstavničkih tijela biraju se razmjernim izbornim sustavom, tako da cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju prebivalište na području te jedinice i koji pristupe glasovanju biraju sve članove predstavničkog tijela jedinice temeljem kandidacijskih lista. U predstavničko tijelo jedinice bira se onaj broj članova koji je utvrđen zakonom, kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavničkom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača. Broj članova predstavničkog tijela jedinice, koji će biti izabran sa svake kandidacijske liste, utvrđuje se tako da se ukupan broj važećih glasova koje je dobila svaka lista dijeli s brojevima od jedan do, zaključno, broja koliko se članova predstavničkog tijela jedinice bira, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA tako dobivenih rezultata, mjesta u predstavničkom tijelu osvajaju one liste na kojima se iskaže onoliko brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke, koliko se članova predstavničkog tijela bira. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj mjesta u predstavničkom tijelu koliko je postigla pojedinačnih rezultata, među onoliko brojčano najvećih rezultata koliko se članova predstavničkog tijela bira. U slučaju da su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više lista dobila mjesto u predstavničkom tijelu, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova. Ako su pak dvije ili više lista dobile isti broj glasova, te se ne može utvrditi koja bi lista dobila mjesto u predstavničkom tijelu, ono će pripasti svakoj od tih lista.

prvog kruga glasovanja. U drugom krugu glasovanja izbor se obavlja između dva kandidata s najvećim brojem glasova. Ako tri ili više kandidata ima isti najveći broj glasova, u drugom krugu glasovanja izbor se obavlja između svih tih kandidata, sukladno prethodno navedenim pravilima.

Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je određena lista dobila mjesta u predstavničkom tijelu jedinice.

8. Zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkom i izvršnom tijelu

7. Izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika

Zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica određuje se sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina4. Za određivanje broja pripadnika nacionalne manjine u predstavničkom tijelu mjerodavni su službeni rezultati popisa stanovništva. Broj članova predstavničkog tijela iz reda pripadnika pojedine nacionalne manjine utvrdit će se tako da se udio pojedine nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu te jedinice pomnoži s brojem članova predstavničkog tijela, a dobiveni broj zaokružuje se na cijeli broj bez decimalnog ostatka.

Općinski načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinskim izbornim sustavom u kojem cijelo područje općine, grada, županije i Grada Zagreba čini jednu izbornu jedinicu. Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici biraju se većinom glasova svih birača, koji su glasovali prema evidenciji u izvatku iz popisa birača i priloženim potvrdama za glasovanje. Za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabran je kandidat koji na izborima dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali (prvi krug glasovanja). Ako niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova u prvom krugu glasovanja, održat će se drugi krug glasovanja četrnaesti dan nakon održavanja

U drugom krugu glasovanja izabran je kandidat, koji dobije veći broj glasova birača koji su glasovali. Ako u drugom krugu glasovanja oba kandidata dobiju jednak broj glasova, održat će se treći krug glasovanja prema postupku propisanom za drugi krug glasovanja. Ako u trećem krugu glasovanja oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.

Zastupljenost u predstavničkom tijelu

Ako manjina koja sudjeluje u ukupnom stanovništvu jedinice s najmanje 5% ne ostvari pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu sukladno rečenom pravilu, ta manjina ima pravo na jednog člana predstavničkog tijela. Osim zastupljenosti zajamčene Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu i u onim jedinicama u kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu propisano statutom jedinice. Kod utvrđivanja rezultata izbora, nadležno izborno povjerenstvo utvrđuje je li osigurana odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina na provedenim izborima. Ako nije postignuta odgovarajuća zastupljenost, broj članova predstavničkog tijela 4 NN, br. 55/02, 47/10 – Odluka USRH, 80/10 i 93/11 – Odluka USRH.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

103

LOKALNA SAMOUPRAVA povećat će se do broja, koji je potreban da bi bila ostvarena odgovarajuća zastupljenost. Ako se primjenom zakonskih pravila ne postigne odgovarajuća zastupljenost, Vlada Republike Hrvatske raspisat će dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina, i to u roku od 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela jedinice.

Zastupljenost u izvršnom tijelu Pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova nacionalnih manjina određuje se sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi5. Pravo na zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju i nacionalne manjine kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zamjenika propisano statutom te jedinice. Jedna od bitnih novina iz Zakona o lokalnim izborima je činjenica da se zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina bira neposredno na izborima tajnim glasovanjem, na mandat od četiri godine; istovremeno, na isti način i po istom postupku kao i općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. Na taj način na samim lokalnim izborima (bez eventualne potrebe održavanja dopunskih izbora) se osigurava zastupljenost pripadnika nacionalne manjine u izvršnom tijelu. Pravo birati zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju samo birači pripadnici manjina, koje imaju pravo na zamjenika te imaju prebivalište u jedinici. Pravo biti biran za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina ima birač iz reda pripadnika nacionalnih manjina, koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode. Za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina izabran je kandidat, koji na izborima dobije najviše glasova birača koji su glasovali. Ukoliko je dvoje ili više kandidata dobilo isti najveći broj glasova, izbori će se ponoviti za 14 dana. U ponovljenim izborima sudjeluju samo kandidati koji su dobili isti broj glasova. NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst.

104

9. Promatranje izbora Pravo promatranja izbora obuhvaća promatranje cjelokupnog izbornog postupka, a naročito glasovanje, rad izbornih tijela i uvid u cjelokupni izborni materijal. Kandidat na izborima ne smije biti promatrač tih izbora za koje je kandidat. Pravo promatrati izborni postupak, provedbu izbora te rad izbornih tijela imaju: • promatrači političkih stranaka, registrirani u Republici Hrvatskoj, koji su predložili kandidacijsku listu, odnosno kandidata (promatrači političkih stranaka), • promatrači birača, koji su predložili kandidacijsku listu birača, odnosno kandidata (promatrači birača), • promatrači nevladinih udruga, registriranih u Republici Hrvatskoj kao udruga koja djeluje na području neovisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava (promatrači nevladinih udruga), • promatrači međunarodnih organizacija, koji djeluju u Republici Hrvatskoj (strani promatrači). Promatrač koji promatra rad biračkog odbora ima pravo biti nazočan radu biračkog odbora od pripremanja biračkog mjesta prije njegova otvaranja, za vrijeme glasovanja, prebrojavanja glasačkih listića i utvrđivanja rezultata glasovanja te ispunjavanja zapisnika o radu biračkog odbora. Promatraču je dopušteno stavljati obrazložene primjedbe na rad biračkog odbora u zapisnik o radu biračkog odbora ili ih u pisanom obliku priložiti tom zapisniku. Nadalje, promatrač ima pravo biti nazočan radu nadležnog izbornog povjerenstva za vrijeme održavanja sjednica, te upozoravati na uočene nepravilnosti. Promatračima je dopušteno stavljati obrazložene primjedbe na rad izbornog tijela i dužni su ih u pisanom obliku priložiti uz zapisnik o radu tog izbornog tijela. Promatrač ima pravo zahtijevati presliku ili prijepis zapisnika o radu izbornog tijela, čiji je rad promatrao, te ima pravo biti nazočan primopredaji izbornog materijala.

10. Zaštita izbornog prava Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora te rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, odlučujući u povodu žalbe na rješenje nadležnoga izbornog povjerenstva.

Prigovor Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora za članove predstavničkih TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA tijela jedinica, odnosno izbora za izvršno tijelo mogu podnijeti političke stranke, nositelji kandidacijske liste birača, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba i župana i gradonačelnika Grada Zagreba podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu, dok se prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove općinskog i gradskog vijeća, općinskih načelnika i gradonačelnika podnosi županijskom izbornom povjerenstvu.

Ako nadležno izborno povjerenstvo rješavajući prigovor utvrdi da je bilo nepravilnosti, koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se u određenom roku koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kada su raspisani, te radnje ponove. Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, nadležno izborno povjerenstvo poništit će izbor i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti.

Navedeni prigovor podnosi se u roku od 48 sati, računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor. Državno izborno povjerenstvo, odnosno županijsko izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je prigovor dostavljen, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi.

Protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem nadležnog izbornog povjerenstva u roku od 48 sati, računajući od dana primitka pobijanog rješenja. Ustavni sud Republike Hrvatske će o žalbi odlučiti u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.

Žalba

NE PROPUSTITE!

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE U Zagrebu, 20. – 22. svibnja, s početkom u 9.30 Usavršite znanje o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenom praćenju poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskom izvještavanju, inancijskom upravljanju, iskalnoj odgovornosti i izradi inancijskog plana/proračuna. Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja. Više o Školi pogledajte na našoj internetskoj stranici www.tim4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

105

LOKALNA SAMOUPRAVA Albina Rosandić*

UDK 352.1

Lokalni izbori 2013. i zabrana inanciranja i pogodovanja Prema odredbama Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, političke stranke mogu radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva stjecati prihode od imovine u svojem vlasništvu, članarine, izdavačke djelatnosti, dobrovoljnih priloga (donacija), prodaje propagandnog materijala, organizacije stranačkih manifestacija i drugih zakonom dopuštenih izvora. Osim toga, političke stranke se mogu inancirati iz sredstava državnog proračuna, kao i proračuna lokalnih jedinica, na način i pod uvjetima utvrđenim navedenim Zakonom. Način stjecanja prihoda, političke stranke su odredile i svojim internim aktima, najčešće statutima. Česte su nepravilnosti u radu političkih stranaka vezane uz dobrovoljne priloge (donacije): npr. neuplaćivanje u državni proračun donacija koje su primljene od izičke osobe u iznosu većem od dopuštenog, izbjegavanje iskazivanja svih dobivenih donacija u inancijskim izvještajima, neizdavanje potvrda o primitku donacija i slično. Upravo zato, autorica u tekstu ukazuje na odredbe Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe vezane uz donacije.

1. Uvod Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (čl. 10., st. 2., NN, br. 24/11, 61/11 i 27/13, u daljnjem tekstu: Zakon o inanciranju) de iniran je pojam dobrovoljnog priloga – donacije, tako da su one povremene ili redovite uplate, kojima izičke ili pravne osobe dobrovoljno daju novac, odnosno pružaju usluge ili daju proizvode bez naplate: • političkoj stranci, nezavisnom zastupniku, članu predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranom s liste grupe birača (kada govorimo o njihovoj redovitoj političkoj aktivnosti) te • političkoj stranci, nezavisnoj listi, odnosno listi grupe birača i kandidatu (kada govorimo o inanciranju izborne promidžbe). Sukladno nadolazećim lokalnim izborima, kada govorimo o donacijama, govorimo o donacijama izbornim sudionicima, i to: *

Albina Rosandić, dipl. iur.

106

• političkim strankama i kandidacijskim listama grupa birača (izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave); • kandidatima za općinske načelnike, gradonačelnike i župane (izbori za izvršnu vlast u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave); • kandidatima za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina i • kandidatima za zamjenike općinskih načelnika iz reda pripadnika hrvatskog naroda. Primjerom sudjelovanja izbornih sudionika na lokalnim izborima i načinima inanciranja njihove izborne promidžbe dan je prikaz ove teme.

1. Zabranjene donacije Prema članku 22., stavku 1., 2. i 3. Zakona o inanciranju propisane su sljedeće zabranjene donacije: • stranih država, stranih političkih stranaka, stranih pravnih osoba; • državnih tijela, javnih poduzeća, pravnih osoba s javnim ovlastima, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima udjele ili dionice te javnih i drugih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave; • udruga radnika i poslodavaca; • udruga, zaklada i fundacija koje zastupaju ili predstavljaju državni dužnosnici ili dužnosnici lokalne i područne (regionalne) samouprave; • vjerskih zajednica, humanitarnih te drugih nepro itnih udruga i organizacija; • izičkih i pravnih osoba protiv kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema proračunu ili zaposlenicima; • jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim u slučajevima i na način propisan Zakonom o inanciranju; • donacije iz anonimnih izvora; • donacije u novcu ili obliku proizvoda preko trećih osoba (posrednika). TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Zakonom o inanciranju propisana su dva slučaja dopuštenih donacija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Riječ je o donacijama, koje se ne odnose na donacije izbornim sudionicima, niti se odnose na donacije u vrijeme izborne promidžbe, već je riječ o donacijama koje se odnose na redovitu političku aktivnost. Tako se: • sukladno članku 26., stavku 3. Zakona o inanciranju ne smatra donacijom ako članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani sa liste grupe birača na internetskoj stranici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj politički djeluju, objave polugodišnje izvješće o donacijama iz članka 26., stavka 1. ili obavijest, da u prvih šest mjeseci nisu primili donacije iz članka 26., stavka 2. Zakona o inanciranju; • sukladno članku 39., stavku 5. Zakona o inanciranju ne smatra se donacijom, ako članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača na internetskoj stranici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj politički djeluju, objave godišnje inancijske izvještaje iz članka 30., stavka 2. Zakona o inanciranju. Zakonom je propisano i kada su dopuštene donacije stranih država, stranih političkih stranaka i stranih pravnih osoba, čija je osnovna djelatnost edukacija u razvoju i promicanju demokratskih načela. Ove donacije se mogu odnositi na donacije političkim strankama, nezavisnim zastupnicima i članovima predstavničkih tijela izabranih sa liste grupe birača

(dakle, na njihovu redovitu političku aktivnost), ali i na donacije političkim strankama, nezavisnim listama, odnosno listama grupe birača i kandidatima u vrijeme izborne promidžbe (dakle, na aktivnost izborne promidžbe). Riječ je o donacijama namijenjenim inanciranju programa namijenjenih za edukaciju (čl. 26., st. 5. Zakona o inanciranju).

3. Postupanje s donacijom iz nedopuštenih izvora Kada izborni sudionik na lokalnim izborima - politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat1 primi donaciju iz nedopuštenih izvora, tada je tu donaciju dužan prijaviti Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske i iznos takve donacije doznačiti u korist državnog proračuna najkasnije u roku od 8 dana od dana primljene uplate.

4. Protuzakonit pritisak sa svrhom prikupljanja donacija i protuzakonito obećavanje političkih i drugih protuusluga Sukladno odredbama Zakona o inanciranju (čl. 23., st. 1.), zabranjen je politički ili bilo kakav drugi pritisak na izičke i pravne osobe pri prikupljanju donacija za inanciranje izborne promidžbe od strane izbornih sudionika - političkih stranaka, lista grupe birača i kandidata. Prema navedenom zakonu (čl. 23., st. 2.), zabranjeno je obećavati političke ili kakve druge protuusluge, povlastice ili osobne koristi bilo koje vrste izičkim ili pravnim osobama pri prikupljanju donacija za inanciranje izborne promidžbe, od strane izbornih sudionika – političkih stranaka, lista grupe birača i kandidata.

5. Prekršajna odgovornost 5.1. Zabranjene donacije i prekršajna odgovornost Zakonom o inanciranju (čl. 44., st. 1., čl. 6., st. 2.) propisana je za političku stranku, nositelja liste grupe birača i kandidata novčana kazna u iznosu od 8% do 10% od ukupne vrijednosti donacije, koju izička, odnosno pravna osoba može donirati izbornim sudionicima u kalendarskoj godini, između ostalog i za sljedeću povredu Zakona o inanciranju: 1 Kandidat za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana; kandidat za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina i kandidat za zamjenika općinskog načelnika iz reda pripadnika hrvatskog naroda.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

107

LOKALNA SAMOUPRAVA • ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat ne prijavi uplatu donacija iz nedopuštenih izvora i ne doznači uplaćena sredstva u državni proračun u skladu sa člankom 22., stavkom 4. Zakona o inanciranju.

5.2. Protuzakonit pritisak i protuzakonito obećavanje političkih i drugih protuusluga sa svrhom prikupljanja donacija i prekršajna odgovornost U smislu Zakona o inanciranju (čl. 43., st. 1., čl. 11., čl. 44.), ako izborni sudionik - politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat radi politički ili drugi pritisak na pravne i izičke osobe ili obećava političke ili druge protuusluge, povlastice ili osobne koristi izičkim i pravnim osobama pri prikupljanju donacija i u prekršajnom se postupku utvrdi njegova krivnja, prekršajne sankcije koje mu se mogu izreći su:

• novčana kazna u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna za političku stranku, odnosno 30.000,00 do 50.000,00 kuna za nositelja liste grupe birača i kandidata.

5.3. Nadležna tijela U smislu odredbe članka 49., stavka 2. Zakona o inanciranju, Državno izborno povjerenstvo i Državni ured za reviziju su ovlašteni, svako tijelo u okviru svojeg djelokruga, obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske o utvrđenim povredama Zakona o inanciranju. Dakle, o povredama Zakona o inanciranju počinjenim u vrijeme izborne promidžbe, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske će dobiti obavijest od Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske. Za prekršaje propisane Zakonom o inanciranju, ovlašteni tužitelj je državni odvjetnik, a o prekršajnoj odgovornosti odluku donosi nadležni prekršajni sud.

NE PROPUSTITE!

SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA U Zagrebu, hotel Palace, od 10h do 15.30h Dječji vrtići – 7.6., Osnovne i srednje škole i učenički domovi – 10.6., Ustanove u socijalnoj skrbi – 11.6., Općine, gradovi i županije – 12.6., Sudovi i odvjetništva - 14.6., Ustanove u zdravstvu – 17.6., Ustanove u kulturi – 18.6., Javne vatrogasne postrojbe – 19.6., Fakulteti i instituti –20.6. Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici

www.tim4pin.hr 108

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. br. I. 1.

Vrsta isplate NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom putovanju

Troškovi noćenja na službenom putovanju

Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

Dopuštena isplata

Pomorski dodatak

Naknada za odvojeni život

Dnevnice u inozemstvu

III.

Dar djetetu do 15 godina starosti

Dar posloprimcu

samo u naravi (do 400,00 kn godišnje)

Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.)

sveukupno 2.500,00 kn godišnje

U slučaju smrti zaposlenika

7.500,00 kn

u visini stvarnih izdataka

U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte 2,00 kn po prijeđenom kilometru

Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

7..

Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

Darovanje za zdravstvene potrebe4

Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

V. 1.

250,00 kn dnevno 1.600,00 kn mjesečno

do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006. (tablica 5.) OTPREMNINE I DAROVI

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu)

Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

POTPORE

u visini stvarnih izdataka

DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT 170,00 kn dnevno Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) 170,00 kn dnevno Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

Zbog invalidnosti zaposlenika

II.

8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 600,00 kn godišnje

Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne bolesti

IV.

8.000,00 kn 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

2.500,00 kn godišnje

2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

NAGRADE ZAPOSLENICIMA Za navršenih: – 10 godina radnog staža – 15 godina radnog staža – 20 godina radnog staža – 25 godina radnog staža – 30 godina radnog staža – 35 godina radnog staža – 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

VI.

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

STIPENDIJE

Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

1.600,00 kn mjesečno

Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća

4.000,00 kn mjesečno

Stipendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja

u ukupnom iznosu isplate

Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.

Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima. 4

Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kuna mjesečno.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

109

TIM4PIN INFO VII. 1.

2. 3. VIII.

STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA 1.600,00 kn mjesečno Sportske stipendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno prema posebnim propisima Nagrade za sportska ostvarenja

20.000,00 kn godišnje

PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika

50.000,00 kn godišnje

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada

1.600,00 kn mjesečno

Napomena: Iako se radi o neoporezivim iznosima: stipendije, sportske stipendije, nagrade za sportska ostvarenja obvezno se isplaćuju na žiro-račun primatelja. Izuzete su nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada, koje se mogu isplatiti u gotovini. Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak). Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 16. Pravilnika o porezu na dohodak. IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati: • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija iako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 5., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak). • Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama, koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog korisnika

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 20. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br. 139/12.) 110

osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 89/12.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u 2013. godini. Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. godini, prema dodacima kolektivnih ugovora Materijalno pravo Dnevnica za službeni put u zemlji Terenski dodatak Regres za godišnji odmor Božićnica Osnovica za isplatu jubilarne nagrade

Državni službenici i namještenici 150,00 kn

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn

150,00 kn Neće se isplatiti

Neće se isplatiti 900,00 kn

Neće se isplatiti 500,00 kn

2.2. Jubilarna nagrada Kod državnih službenika i namještenika (Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru u članku 5.) osim smanjenja osnovice za isplatu jubilarnih nagrada s 1.800,00 kuna na 900,00 kuna, de inirano je da se službenicima i namještenicima, koji će u 2013. godini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada. Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2013. godini prema dodacima kolektivnih ugovora Godine neprekidne službe/rada u državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave 5 10 15 20 25

Ugovoreno pravo

1 osnovica 1,25 osnovice 1,5 osnovice 1,75 osnovice 2 osnovice

Službenici i Državni namještenici službenici i u javnim namještenici službama Osnovica: Osnovica: 900,00 kn 500,00 kuna 1.125,00 1.575,00 -

500,00 625,00 750,00 875,00 1.000,00

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

TIM4PIN INFO 30 35 40 45

2,5 osnovice 3 osnovice 4 osnovice 5 osnovica

2.250,00 3.600,00 4.500,00

1.250,00 1.500,00 2.000,00 2.500,00

2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slijedeći iznosi naknada: Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Iznos Dnevnice za službeni put u 150,00 kn dnevno zemlji Troškovi noćenja prema priloženom računu Naknada troškova za 2,00 kn po prijeđenom korištenje privatnog kilometru automobila u službene svrhe Terenski dodatak 150,00 kn dnevno

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13. stavkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 61/12) neoporezivi iznosi dnevnica za inozemstvo iznose: Tablica 5. Neoporezivi iznosi dnevnica za službeni put u inozemstvo Naziv države Islamska država Afganistan Republika Albanija Alžirska Narodna Demokratska Republika Kneževina Andora Republika Angola Argentinska Republika Republika Armenija

Australija

Iznos Naziv države dnevnice 35,00 USD Republika Koreja

Iznos dnevnice 70,00 USD

35,00 EUR Republika Kuba 40,00 USD Država Kuvajt

35,00 USD 70,00 USD

70,00 USD Republika Latvija 35,00 USD Libanonska Republika 50,00 USD Republika Liberija

40,00 EUR 35,00 USD 40,00 USD

50,00 USD Socijalistička 40,00 USD Narodna Libijska Arapska Džamahirija 85,00 USD Republika Litva 40,00 EUR

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

Republika Austrija

70,00 EUR Veliko Vojvodstvo Luksemburg Azerbajdžanska 50,00 USD Republika Republika Madžarska Kraljevina Belgija 70,00 EUR Republika Makedonija Republika Bjelarus 50,00 USD Malezija Republika Bolivija 40,00 USD Republika Malta Savezna Republika 40,00 USD Sjedinjene Meksičke Brazil Države Bosna i Hercegovina 30,00 EUR Republika Moldova Republika Bugarska 40,00 EUR Kneževina Monako Republika Cipar 60,00 EUR Republika Mozambik Češka Republika 50,00 EUR Kraljevina Nizozemska Republika Čile 40,00 USD Kraljevina Norveška Kraljevina Danska 70,00 EUR Novi Zeland Arapska Republika 40,00 USD Savezna Republika Egipat Njemačka Republika Estonija 40,00 EUR Islamska Republika Pakistan Savezna 35,00 USD Republika Peru Demokratska Republika Etiopija Republika Filipini 40,00 USD Republika Panama Republika Finska 70,00 EUR Republika Poljska Francuska Republika 70,00 EUR Portugalska Republika Republika Gruzija 50,00 USD Rumunjska Helenska Republika 60,00 EUR Ruska Federacija (Grčka) Republika Indija 40,00 USD Kraljevina Saudijska Arabija Republika Indonezija 40,00 USD Republika Senegal Islamska Republika 60,00 USD Republika Singapur Iran Republika Irak 60,00 USD Sirijska Arapska Republika Irska 70,00 EUR Sjedinjene Američke Države Republika Island 80,00 EUR Slovačka Republika Država Izrael 70,00 USD Republika Slovenija Jamajka 35,00 USD Srbija i Crna Gora Japan 85,00 USD Republika Sudan Republika Jemen 35,00 USD Kraljevina Španjolska Hašemitska 35,00 USD Švicarska Kraljevina Jordan Konfederacija Južnoafrička 50,00 USD Kraljevina Švedska Republika Kanada 85,00 USD Talijanska Republika Republika Kazahstan 50,00 USD Republika Tadžikistan Republika Kenija 35,00 USD Republika Tunis

80,00 EUR 50,00 EUR 30,00 EUR 40,00 USD 60,00 EUR 35,00 USD 40,00 USD 70,00 EUR 35,00 USD 70,00 EUR 80,00 EUR 70,00 USD 70,00 EUR 40,00 USD 35,00 USD

50,00 USD 40,00 EUR 60,00 EUR 40,00 EUR 50,00 USD 50,00 USD 35,00 USD 85,00 USD 50,00 USD 95,00 USD 50,00 EUR 50,00 EUR 30,00 EUR 35,00 USD 60,00 EUR 80,00 EUR 80,00 EUR 70,00 EUR 50,00 USD 35,00 USD

111

TIM4PIN INFO Narodna Republika Kina Narodna Republika Kina, Hong Kong Kirgiska Republika Republika Kolumbija Republika Kongo

Demokratska Narodna Republika Koreja Sve druge države

50,00 USD Turkmenistan

50,00 USD

95,00 USD Republika Turska

50,00 EUR

50,00 USD Ukrajina 40,00 USD Republika Uzbekistan 35,00 USD Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske 40,00 USD Ujedinjeni Arapski Emirati

50,00 USD 50,00 USD 70,00 EUR

Ukupna stopa doprinosa

50,00 USD

14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

4,86% 7,84% 11,28% 17,58%

35,00 USD

3.1. Obvezni doprinosi 3.1.1. Doprinosi iz plaće Tablica 6. Doprinosi iz plaće 20% 15% 5%

3.1.2. Doprinosi na plaću Tablica 7. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću • za zdravstveno osiguranje • za zaštitu zdravlja na radu • za zapošljavanje i doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s 1,7% invaliditetom

Tablica 8. Staž osiguranja s povećanim trajanjem Za 12 mj. staža priznaje se

3. Plaće

Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje • I. stup • II. stup

osiguranje na osnovicu na plaće radnika kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopama prikazanim u tablici 8.

13% 0,5% (ili 1,6 + 0,1%)*

3.1.3. Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu u 2013. godini Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu plaćaju poslodavci za osobe koje se upućuju na službeni put u inozemstvo u sve zemlje, neovisno o tome ima li Hrvatska s njima sklopljen ugovor ili ne. Sukladno članku 188. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08. - 22/12.), ovaj doprinos se obračunava prema stopi od 20% na osnovicu od 2.753,42 kn mjesečno, za put obavljen nakon 1. siječnja 2013. godine. Ako se doprinos plaća za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se za svaki dan proveden na službenom putu plaća iznos razmjerno broju dana u mjesecu. Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu dodatnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu Broj dana u mjesecu

(ili 1,6 + 0,2%)*

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Stope Stope doprinosa za doprinosa za radnike u I. radnike u II. stupu stupu 3,61% 1,25% 5,83% 2,01% 8,39% 2,89% 13,07% 4,51%

Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

98,34 19,67

91,78 18,36

88,82 17,76

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika, plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom, poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%.

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu se plaća do 15. dana u tekućem mjesec, za obavljena službena putovanja u prethodnom mjesecu.

Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko

*IBAN konstrukcija računa čija je primjena već moguća, a obvezna je od 1. lipnja 2013. godine.

112

Taj doprinos uplaćuje se na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske 1001005-1863000160 HR1210010051863000160* poziv na broj 68 8443 – OIB pravne osobe

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

TIM4PIN INFO Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike evidentira se na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD.

Područje posebne državne skrbi

3.1.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st 2. Zakona o doprinosima) Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle: a) nezaposlenu osobu koja ima više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu, b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom).

3.2. Osobni odbici Tablica 10. Pregled osobnih odbitaka Osobni odbitak

Svota osobnog Faktor odbitka osobnog odbitka Mjesečno od 1.3. 1,00 2.200 0,50 1.100

Osnovni osobni odbitak Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,00 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100% invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Umirovljenici područja Visina mirovine, posebne državne skrbi a najviše 3.400 (najmanja 2.200) TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

I. skupina II. skupina III. skupina

Brdsko-planinska područja

3.840 3.200 2.400 2.400

3.3. Stope poreza na dohodak Tablica 11. Pregled stopa poreza na dohodak Stopa 12% 25% 40%

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 6.600 kn 79.200 kn (razlika od (razlika od 2.200 do 8.800) 26.400 do 105.600) Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

3.4. Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada zaposlenika – za pravne osobe (iz Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/2013.). Od 1. lipnja 2013. obvezno je korištenje IBAN kontrukcije računa za platne transakcije pa tako i pri uplati poreza, obveznih doprinosa te ostalih javnih davanja. U pregledu uplatnih računa dani su dosadašnji transakcijski računi koji će biti u primjeni do 31. svibnja 2013. godine te IBAN (s oznakom HR), čija je primjena moguća od 1. lipnja 2012., a obvezna je od 1. lipnja 2013. godine. Tablica 12. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada za pravne osobe Naziv doprinosa/ poreza Doprinos za zdravstveno osiguranja

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup)

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN Poziv na broj konstrukcija računa 1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8400-OIB-oznaka Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora 4 znamenke) 1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8559-OIBDržavni proračun RH oznaka R-Sm (može i ne mora - 4 znamenke) 1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8109-OIB-oznaka Državni proračun RH R-Sm (4 znamenke)

113

TIM4PIN INFO Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje - za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu (II stup) Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za zapošljavanje

1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8150-OIB-oznaka Državni proračun RH R-Sm (4 znamenke)

1001005-1700036001 HR7610010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

68 2003-OIB-oznaka R-Sm (4 znamenke)

5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.) Državni 4.491,236 kn Odluka o visini osnovice dužnosnici za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine Suci i drugi 4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za nositelji obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih pravosudnih dužnosnika (NN, dužnosti br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine

3.6. Naknada plaće zbog bolovanja 3.6.1. Naknada plaće na teret poslodavca 1001005-1700036001 HR7610010051700035001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

68 2020-OIB-oznaka R-Sm (4 znamenke)

1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8702-OIB-oznaka Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora 4 znamenke) Poseban doprinos za 1001005-1863000160 68 zapošljavanje osoba HR1210010051863000160 8729-OIB-oznaka s invaliditetom Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora 4 znamenke) Porez i prirez Račun grada/općine 68 na dohodak od prema prebivalištu 1406-OIB-oznaka nesamostalnog rada posloprimca, npr. za R-Sm (može i ne Zagreb: mora 1001005-1713312009 4 znamenke) HR1110010051713312009

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2013. godinu Tablica 13. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama Bruto Propis osnovica Državni 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za službenici i obračun plaće za državne namještenici službenike i namještenike (NN, br. 40/09.)

114

Javne službe

Naknada plaće zbog bolovanja isplaćuje se na teret poslodavca za: a) prvih 42 dana bolovanja, b) prvih 7 dana bolovanja u slučaju bolovanja radnika, koji je invalid rada. Visina naknade utvrđuje se prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu, a ne može biti niža od 70% utvrđene osnovice za naknadu (sukladno čl. 42. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, NN, br. 150/08. - 123/12.). Naknada koju isplaćuje poslodavac na teret svojih sredstava podliježe obvezi obračuna doprinosa iz i na plaću te poreza i prireza.

3.6.2. Naknada plaće na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje 3.6.2.1. Naknade plaće, koje isplaćuje poslodavac i HZZO-u podnosi zahtjev za povrat Poslodavac obračunava i isplaćuje naknadu za bolovanje, a isplaćeni iznos refundira od HZZO-a za bolovanje: a) od 43. dana bolovanja, b) od osmog dana bolovanja za invalida rada, c) od prvog dana bolovanja za njegu djeteta ili supružnika, d)od prvog dana bolovanja, koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti. Osnovica za obračun naknade (u slučajevima pod a, b i c): • prosječni iznos plaće koja je osiguraniku splaćena u posljednjih šest mjeseci, prije mjeseca u kojem je bolovanje započelo, TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

TIM4PIN INFO • ako je osiguranik u poslednjih 6 mjeseci bio zaposlen kod dva ili više poslodavaca, osnovica za naknadu plaće određuje se od plaće koja je osiguraniku isplaćena u svih šest mjeseci, • kod neprekidnog bolovanja u trajanju dužem od tri mjeseca osnovica za naknadu plaće valorizira se, ako je porast prosječne plaće u Republici Hrvatskoj u tom tromjesečnom razdoblju bio veći od 5%, • ako u prethodnih šest mjeseci prije početka bolovanja zaposleniku nije isplaćena niti jedna plaća, odnosno ako je isplaćena samo jedna plaća, kao osnovica se uzima isplaćena plaća do dana nasanka osiguranog slučaja, odnosno plaća prema ugovoru o radu, ali tako utvrđena osnovica ne može biti viša od propasane najniže osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je započelo bolovanje, umanjene za doprinose iz osnovice, porez i prirez. Visina naknade (u slučajevima pod a, b i c): a. 70% za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja, b. 80% nakon šest mjeseci, c. 50% zadnje isplaćene naknade plaće nakon 18 mjeseci neprekidnog bolovanja zbog iste dijagnoze, osim u slučaju kada je zaposlenik na bolovanju zbog liječenja zloćudnih bolesti, koji je na hemodijalizi ili na bolovanju zbog uzimanja ili presađivanja dijelova tijela, 100% od osnovice za: • njegu oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života, • bolovanje zbog transplatacije živog tkiva i organa u korist druge osobe, • osiguranika koji je izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini. NAJNIŽI IZNOS naknade plaće za navedene slučajeve bolovanja iznosi 831,50 kn (25% proračunske osnovice, odnosno 25% od 3.326,00 kn). NAJVIŠI IZNOS naknade plaće za navedene slučajeve bolovanja iznosi 4.257,28 kn (proračunska osnovica uvećana za 28%, odnosno 3.326,00 kn x 1,28). Naknada plaće u navedenoj svoti priprada zaposleniku, koji je ispunio uvjet prethodnog staža osiguranja najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ako osiguranik ne ispunjava uvjete prethodnog osiguranja pripada mu naknada plaće u iznosu od 831,50 kn. TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

Osnovica za obračun naknade plaće za bolovanje koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti (d): • prosječni iznos plaće, koja je osiguraniku isplaćena u posljednih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje, • ako u prethodnih šest mjeseci nije isplaćena niti jedna plaća, odnosno ako je isplaćena samo jedna plaća osnovica je isplaćena plaća, odnosno plaća prema ugovoru o radu, ali ne više od propisane najniže osnovice za obračun doprinosa utvrđene za mjesec, koji prethodi mjesecu u kojemu je započelo bolovanje, umanjenje za doprinos iz osnovice, porez i prirez. Visina naknade za bolovanje koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti (d): • 100% osnovice za naknadu Kod bolovanja koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti nije propisan uvjet prethodnog staža osiguranja i nema ograničenja u visini najviše naknade plaće.

3.6.2.2. Naknade plaće koje HZZO isplaćuje izravno Od prvog dana bolovanja HZZO isplaćuje naknadu plaće prema osnovici koja se utvrđuje kao prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započelo bolovanje, odnosno korištenje prava za: a) komplikacije u trudnoći: • 100% od osnovice, • propisan je uvjet prethodnog staža osiguranja (12 odnosno 18 mjeseci), • najniža naknada iznosi 831,50 kn, • najviša naknada iznosi 4.247,28 kn; b) korištenje rodiljnog dopusta (do navršenih šest mjeseci djetetovog života): • 100% od osnovice bez ograničenja u visini naknade plaće, a najmanje 1.663,00 kn, • od 1. siječnja 2009. godine propisan je uvjet prethodnog staža osiguranja u trajanju od 12 mjeseci neprekidno. Ako nije ispunjen uvjet prethodnog staža osiguranja naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice, odnosno 1.663,00 kn; c) roditeljski dopust nakon šest mjeseci života djeteta (za prvih šest mjeseci korištenja): • najmanje 1.663,00 kn, a najviše 2.660,00 kn (80% proračunske osnovice); d)roditeljski dopust od jedne do tri godine djetetova života za blizance, treće i svako slijedeće dijete (za preostala 24 mjeseca): • 1.663,00 kn; 115

TIM4PIN INFO e) stanku za dojenje djeteta: • od proračunske osnovice (3.326,00 kn), ovisno o broju sati korištenja stanke. Osim navedenih naknada plaće HZZO izravno isplaćuje i novčanu naknadu za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta majke izvan sustava rada, u iznosu od 1.663,00 kn.

3.6.3. Naknada plaće na teret Državnog proračuna Na teret Državnog proračuna isplaćuje se naknada plaće zbog bolovanja, koje je posjedica rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Ovu naknadu isplaćuje HZZO izravno od prvog dana bolovanja. Osnovica je prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje. Visina naknade je 100% osnovice za naknadu. Propisan je uvjet prethodnog staža osiguranja (12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine), nema ograničenja u visini najviše naknade plaće.

4. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom Ovršni zakon (NN, br. 112/12.) de inira provođenje ovrhe na plaći kad je riječ o ovrsi na plaći zbog nepravodobnog plaćanja temeljem dužničko-vjerovničkog odnosa. Iznos do kojeg poslodavac može ovršiti plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na prosječnu neto plaću u RH te o predmetu ovrhe (članak 173. Ovršnog zakona). U članku 173. stavku 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12.) prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj de inirana je kao prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos prosječne plaće u RH primjenjuje se u slijedećoj godini. U Narodnim novinama (br. 128/12), taj je podatak objavljen i iznosi 5.464,00 kn te se primjenjuje u 2013. godini. 116

4.1. Ograničenja ovrhe kad je plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.464,00 kn U slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili veća od prosječne neto plaće, koja iznosi 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 toga iznosa, odnosno 3.642,66 kn. U slučaju provedbe ovrhe na plaći, koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, odnosno iznos od 2.732,00 kn. Ako se provodi ovrha na plaći koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.366,00 kn.

4.2. Ograničenje ovrhe kad je plaća ovršenika manja od 5.464,00 kn Ako ovršenik prima plaću koja je manja od 5.464,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika. U slučaju kada radnik prima plaću koja je niža od prosjeka u RH, tada mu se od ovrhe izuzima iznos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika. Npr., neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kuna. U ovom slučaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaštićen od ovrhe. U slučaju kada se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u našem primjeru bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kuna mogao biti uplaćen na zaštićeni račun. Ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.366,00 kuna. Napomena: U Narodnim novinama, br. 6/13., objavljen je Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Ministarstvo inancija objavilo je tumačenje primjene članka 26. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (www.m in.hr/hr/ovrha-na-novcanim-sredstvima).

5. Drugi dohodak Druge dohotke možemo podijeliti u nekoliko skupina: 1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

TIM4PIN INFO 2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika. 3. Primitke sportaša i novinara. 4. Ostale primitke na koje se NE plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 5. Primitke koje ostvaruju učenici i studenti putem studentskih i učeničkih udruga. Isplatitelj drugog dohotka sastavlja i predaje Poreznoj upravi slijedeća izvješća o obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te o doprinosima za obvezna osiguranja: • Obrazac IDD mjesečno izvješće do 15. u mjesecu za protekli mjesec • Obrazac ID-1 do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu

5.1. Koe icijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Tablica 14. Pregled koe icijenata za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Drugi dohodak Drugi za koji ne dohodak* postoji obveza Doprinos doprinosa** Stopa za MIO Paušalni prireza -20% izdaci - ne Stopa Doprinos za poreza MIO - ne 25% Stopa poreza 25% 1 2 3 0,00 1,666667 1,333333 1,00 1,672241 1,337793 2,00 1,677852 1,342282 3,00 1,683502 1,346801 4,00 1,689189 1,351351 5,00 1,694915 1,355932 6,00 1,700680 1,360544 6,25 1,706485 1,361702 6,50 1,703578 1,362862 7,00 1,706485 1,365188 7,50 1,709422 1,367521 8,00 1,712329 1,369863 9,00 1,718213 1,374570 10,00 1,724138 1,379310 12,00 1,736111 1,388889 13,00 1,742160 1,393728 15,00 1,754386 1,403509 18,00 1,773050 1,418440

Autorski honorar Paušalni izdaci 30% Stopa poreza 25% 4 1,212121 1,214698 1,217285 1,219884 1,222494 1,225115 1,227747 1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge*** Neoporezivi dio - 25% Paušalni izdaci-30% Stopa poreza - 25% 5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062 1,132503 1,133948 1,135396 1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

* za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.) isplatitelj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13%. ** drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smrti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

***

Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije: • Hrvatsko društvo ilmskih djelatnika, Zagreb • Hrvatska udruga ilmskih snimatelja, Zagreb • Društvo hrvatskih ilmskih redatelja, Zagreb • Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb • Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, Zagreb • Hrvatska glazbena unija, Zagreb • Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb • Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb • Društvo hrvatskih književnika, Zagreb • Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb • Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Zagreb • Hrvatsko društvo ilmskih kritičara, Zagreb • Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb • Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, Dubrovnik • Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula • Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, Rijeka • Hrvatska Udruga likovnih umjetnika Split, Split • Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika Zadar, Zadar • Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja, Čakovec • Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek • Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, Varaždin • Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnika, Zagreb • Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb • Hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb • Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb • Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb • Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih umjet nika Hrvatske (suvremeni balet), Zagreb • Udruga profesionalnih plesnih umjetnika „Puls“ (suvremeni balet), Zagreb • Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika, Zagreb • Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Zagreb

5.2. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak Tablica 15. Pregled uplatnih računa za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup) Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II stup)

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj* računa 1001005-1863000160 68 8664-OIB HR1210010051863000160 -oznaka R-Sm Državni proračun RH (može i ne mora 4 znamenke) 1001005-1863000160 HR1210010051863000160 Državni proračun RH

68 8290-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

1001005-1700036001 HR761001005170003601 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

68 2194-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

117

TIM4PIN INFO Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja Poziv na broj** dohotka Članovi skupština, nadzornih odbora trgovačkih 68 1457 – OIB društava, upravnih vijeća, povjerenstava i komisija Suci porotnici 68 1457 – OIB Članovi predstavničkih i izvršnih tijela državne 68 1813 – OIB i lokalne vlasti koji tu dužnost ne obavljaju profesionalno Autorske naknade 68 1465 – OIB Umjetničke autorske naknade 68 1830 – OIB Primici sportaša koji po toj osnovi nisu 68 1813 – OIB osigurani (amateri) Primici sportaša koji su osigurani po toj osnovi 68 1848 – OIB Nagrade sportskim sucima i delegatima prema 68 1813 – OIB posebnim kriterijima Primici akvizitera, trgovačkih putnika i agenata 68 1813 – OIB Primici sudskih vještaka, tumača, prevoditelja 68 1813 – OIB (osim za umjetničko djelo), turističkih radnika, konzultanata Primici novinara koji nisu osigurani po toj 68 1813 – OIB osnovi (osim autorskih naknada) Primici novinara koji su osigurani po toj osnovi 68 1848 – OIB (osim autoskih naknada) Naknade za rad učenika i studenata preko ovlaštenih 68 1821 – OIB posrednika iznad 50.000,00 kuna godišnje Naknade za praktični rad studenata i učenika 68 1821 – OIB Stipendije iznad 1.600,00 kuna 68 1821 – OIB Primici u naravi za osobe koje nisu u radnom odnosu 68 1821 – OIB Porez i prirez

* upisuje se OIB isplatitelja ** upisuje se OIB primatelja

6. Ostale obavijesti Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći. Do 31. svibnja 2013. godine minimalna plaća utvrđivala se prema Zakonu o minimalnoj plaći objavljenim u Narodnim novinama, br. 67/08. Novi Zakon o minimalnoj plaći objavljen je u Narodnim novinama, br. 39/13. Tablica 16. Iznos minimalne plaće Bruto iznos za razdoblje za puno od 1.6.2011. od 1.6.2012. od 1.6.2013. radno do 31.5.2012. do 31.5.2013. do 31.12.2013. vrijeme Iznos 2.814,00 2.814,00 2.984,78* minimalne plaće Objavljeno 58/11. 60/12. u NN, br.

Tablica 17. Prosječne plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske Razdoblje siječanj – kolovoz 2012. (NN, br. 128/12.) siječanj – prosinac 2012. (NN, br. 32/13.)

Prosječna plaća bruto neto 7.867,00 5.464,00 7.875,00

5.478,00

Tablica 18. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 184 160

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 176 168 184 168 176

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 19. Blagdani u svibnju 2013. Prvi svibnja (srijeda) 30. svibnja (četvrtak)

Praznik rada Tijelovo

Tablica 20. Stope zateznih kamata i eskontna stopa Kamate i razdoblje primjene ESKONTNA STOPA od 11.04.2000. do 22.10.2002. od 23.10.2002. do 30.12.2007. od 31.12.2007. do 22.06.2011.

stopa

objava

5,9% 4,5% 9,0%

od 23.06.2011.

7,0%

NN, br. 39/00. NN, br. 12/02. NN, br. 132/07., 75/08., 01/09., 76/09., 01/10., 82/10. i 01/11. NN, br. 66/11, 01/12., 73/12. I 1/13.

ZATEZNA KAMATA od 01.07.2002. do 02.11.2004. 0d 03.11.2004. do 31.12.2007. Zatezna kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i na odnose iz ugovora između trgovaca i osoba javnog prava* od 01.01.2008. do 30.06.2011. od 01.07.2011. Zatezne kamate u ostalim odnosima od 01.01.2008. do 30.06.2011. od 01.07.2011.

15% 15%

NN, br. 72/02. NN, br.153/04. čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05. i 41/08.)

17% 15% čl. 29. Zakona o obveznim odnosima 14% 12%

* Prema članku 26. stavak 6. Zakona o obveznim odnosima, osobama javnog prava smatraju se osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava.

118

TIM4PIN MAGAZIN 5/2013.

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST

$ " ( $ ) ( ( " ( $ !

NarudĹžbenica broj ________ Datum: R. br.

Opis

Cijena/kom

Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika

235,00 kuna

Komada

Ukupna cijena

Ĺ KOLU RAÄ&#x152;UNOVODSTVA ZA PRORAÄ&#x152;UNE I PRORAÄ&#x152;UNSKE KORISNIKE Cilj programa:

Trajanje programa: Cijena:

25 sati/3 dana/9,30-16,30h 3.000 kn (ukljuÄ?uje PDV i pisane materijale) Program ĹĄkole:

Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (ukljuÄ?en PDV)

Naziv: ________________________________________

TIM4PIN â&#x20AC;&#x201C; Centar za razvoj javnog i neproďŹ tnog sektora najavljuje

potpis i Ĺžig naruÄ?itelja

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

InformatiÄ?ko rjeĹĄenje u skladu sa Zakonom o proraÄ?unu je

www.spi.hr

ZNAÄ&#x152;AJKE SPI/LOKALNE RIZNICE:

SPI

TISKANICA - POĹ TARINA PLAÄ&#x2020;ENA U POĹ TI 10000 ZAGREB

TIM4PIN MAGAZIN â&#x20AC;˘ svibanj â&#x20AC;˘ 2013.

â&#x20AC;˘ Lokalni izbori i ďŹ nanciranje stranaka â&#x20AC;˘ StrateĹĄko planiranje 2014.-2016. â&#x20AC;˘ Otplata duga i otpis potraĹživanja

â&#x20AC;˘ Devizna plaÄ&#x2021;anja u riznici â&#x20AC;˘ Europski semestar â&#x20AC;˘ Novine u Zakonu o sudovima

Ne propustite Ĺ kolu proraÄ?unskog raÄ?unovodstva u svibnju i specijalizirane radionice u lipnju!

ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

â&#x20AC;˘

2013

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB Â° WWW.TIM4PIN.HR Â° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

SPI/LOKALNA RIZNICA