6 broj lipanj by TIM4PIN

InformatiÄ?ko rjeĹĄenje u skladu sa Zakonom o proraÄ?unu je

www.spi.hr

SPI/LOKALNA RIZNICA

SPI/Lokalna riznica je jedinstveni informacijski sustav koji povezuje korisnika s nadleĹžnim proraÄ?unom te omoguÄ&#x2021;ava ĹĄto jednostavniju, brĹžu i kvalitetniju suradnju, ĹĄto potvrÄ&#x2018;uju i naĹĄi zadovoljni korisnici meÄ&#x2018;u kojima je 5 Ĺžupanija, 24 grada te preko 380 proraÄ?unskih korisnika.

ZNAÄ&#x152;AJKE SPI/LOKALNE RIZNICE:

SPI

t XFC SKFĂ?FOKF t JOUFSBLDJKB V QMBOJSBOKV J[NFĂŞV QSPSBÇ?VOB +-1 3 4 J QSPSBÇ?VOTLJI LPSJTOJLB t QPTUBWMKBOKF [BIUKFWB [B QMBÇ&#x17D;BOKFN PCWF[B OB UFNFMKV WKFSPEPTUPKOJI EPLVNFOBUB QP QP[JDJKBNB QSPSBÇ?VOB t J[WKFĂ?UBWBOKF P SFBMJ[BDJKJ [BIUKFWB J QMBÇ&#x17D;BOKV PCWF[B PE TUSBOF +-1 3 4 [B QSPSBÇ?VOTLPH LPSJTOJLB t J[WKFĂ?UBWBOKF P VQMBUBNB WMBTUJUJI QSJIPEB QSPSBÇ?VOTLJI LPSJTOJLB t QSFV[JNBOKF J[WPEB QPESBÇ?VOB QSPSBÇ?VOTLJI LPSJTOJLB V TUBOEBSEOPN '*/" GPSNBUV t TOBĂ¤OB QPWF[BOPTU TVTUBWB T '.$ PN J *[KBWPN P ĂśTLBMOPK PEHPWPSOPTUJ

TIM4PIN MAGAZIN â&#x20AC;˘ lipanj â&#x20AC;˘ 2013.

...Zakon o proraÄ?unu svojim odredbama joĹĄ od 2003. godine postavlja zahtjev da se na razini jedinica lokalne i podruÄ?ne (regionalne) samouprave razvijaju sustavi riznica uspostavljanjem jedinstvenog raÄ?una riznice te uvoÄ&#x2018;enjem mehanizama praÄ&#x2021;enja i upravljanja prihodima i rashodima na razini opÄ&#x2021;ine, grada, Ĺžupanije i njihovih proraÄ?unskih korisnika. Tako je Ä?lankom 60. utvrÄ&#x2018;eno da proraÄ?unski korisnici imaju samo jedan raÄ?un koji je sastavni dio jedinstvenog raÄ?una riznice. Isto tako bi se u skladu sa Ä?lankom 48. i 51. svi prihodi proraÄ?unskih korisnika trebali uplaÄ&#x2021;ivati na raÄ?un riznice...

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

FISKALNA ODGOVORNOST â&#x20AC;&#x201C; popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a

PROGRAMI PROGR R AM USAVRĹ AVANJA U PODRUÄ&#x152;JU JAVNE NABAVE

Autori: Ivana MaletiÄ&#x2021;, Ivana Jakir-Bajo, Ana ZoriÄ&#x2021;, Danijela StepiÄ&#x2021; i Davor VaĹĄiÄ?ek

u Zagrebu, hotel Palace, 03. â&#x20AC;&#x201C; 11. srpnja 2013. godine, jednodnevni (8 sati) i dvodnevni (16 sati) programi

FISKALNA ODGOVORNOST

) # $ # " ( " $ $ %$ ! ) - popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a Ivana MaletiÄ&#x2021;, Ivana Jakir Bajo, Ana ZoriÄ&#x2021;, Danijela StepiÄ&#x2021; i Davor VaĹĄiÄ?ek

$ " ( $ ) ( ( " ( $ !

Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu usavrĹĄavanja koje je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Program usavrĹĄavanja provode treneri javne nabave. Cilj programa: Stjecanje znanja, vjeĹĄtina i sposobnosti sudionika ukljuÄ?enih u sustav javne nabave, radi uÄ?inkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavrĹĄavanje kroz jednodnevne (8 sati) i dvodnevne (16 sati) programe. PohaÄ&#x2018;anjem Programa usavrĹĄavanja stjeÄ?u se uvjeti za obnavljanje certi ikata u podruÄ?ju javne nabave. Po zavrĹĄetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohaÄ&#x2018;anju Programa usavrĹĄavanja.

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmonizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim naÄ?elima i praksom detaljno opisuju sadrĹžaj i znaÄ?enje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izvjeĹĄÄ&#x2021;a o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim revizorima za sastavljanje MiĹĄljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom. Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (ukljuÄ?en PDV) NarudĹžbe moĹžete slati na mail adresu centar@tim4pin.hr ili naruÄ?iti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678.

Naziv programa

Trajanje

Datum odrĹžavanja

1. Javna nabava za ponuditelje Praksa javne nabave: 2. Model nabave putem srediĹĄnjeg tijela za javnu nabavu i zajedniÄ?ka nabava 3. Upravljanje nabavom do 70.000 kuna 4. Javna nabava za revizore Postupak nabave graÄ&#x2018;evinskih radova 5. (jamstva, izvrĹĄenje ugovora, nabava dodatnih radova) 6. Nabava prehrambenih proizvoda

8 sati

03. srpanj 2013.

8 sati

04. srpanj 2013.

Ime odgovorne osobe: ________________________

8 sati 16 sati

05. srpanj 2013. 08. i 09. srpanj 2013.

Adresa: _______________________________________

8 sati

10. srpanj 2013.

8 sati

11. srpanj 2013.

Naziv: ________________________________________

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

OIB: __________________________________________ Ĺ˝iro-raÄ?un: ___________________________________ E-mail: _______________________________________

Nastavni materijal: materijal s prezentacijama predavaÄ?a.

NarudĹžbenica broj ________

Naknada za sudjelovanje po sudioniku za jednodnevno usavrĹĄavanje iznosi 900,00 kuna (ukljuÄ?en PDV), za dvodnevno usavrĹĄavanje 1.800,00 (ukljuÄ?en PDV).

Datum: R. br.

Opis

Cijena/kom

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje, IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika

235,00 kuna

Ukupna cijena

NAPOMENA: Za naruÄ?enih 5 i viĹĄe komada knjige ostvaruje se popust od 20%.

Prijaviti se moĹžete: â&#x20AC;˘ putem e-mail adrese: centar@tim4pin.hr â&#x20AC;˘ on-line: www.tim4pin.hr â&#x20AC;˘ faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678 Molimo prilikom prijavljivanja, uz ispunjenu prijavnicu poslati i potvrdu o plaÄ&#x2021;anju.

Komada

Prilikom plaÄ&#x2021;anja, u â&#x20AC;&#x153;poziv na brojâ&#x20AC;? upisati: OIB pravne osobe - 52 Model: 00 Ĺ˝iro raÄ?un: 2340009-1110546815 IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate: Kupnja knjige Fiskalna odgovornost kontakt broj: tel: fax:

potpis i Ĺžig naruÄ?itelja

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! I lokalni izbori su konačno iza nas. S izlaznošću od preko 43% biračkog tijela, na 5490 biračkih mjesta u drugom je izbornom krugu izabrano 12 župana, 85 gradonačelnika i 164 općinska načelnika. Na novima i novima starima čelnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je, da svom svojom umiješnošću i raspoloživim a vrlo ograničenim resursima, prionu stvaranju što boljih uvjeta života i rada u lokalnim sredinama. Tu se posebno značajnim ističe stvaranje prijateljskog poslovog okruženja za privlačenje i pokretanje investicija, a time i lokalnog ekonomskog razvoja, koji znači zapošljavanje i prosperitet. U tom kontekstu, vrijedno je spomenuti aktivnosti koje su i u Republici Hrvatskoj započele u okviru međunarodnog regionalnog BFC projekta tj. certi iciranja gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem (engl. Business Friendly communities). Program certi ikacije predstavlja jedinstvenu inicijativu u regiji jugoistočne Europe, koja utječe na kreiranje brže i e ikasnije administracije, koja treba otkloniti prepreke za ubrzani razvoj privrede, omogućiti bolje rezultate u privlačenju domaćih i stranih investicija i uvođenje novih tehnologija, kreiranje novih radnih mjesta i opću modernizaciju društva. Kako nositelj projekta, Centar za lokalni ekonomski razvoj (CLER) ističe: „certi ikacija gradova/općina znači ispunjenje određenih standarda, tj. određeno jamstvo, da će postojeći poduzetnici, kao i potencijalni investitori dobiti usluge i informacije, na način koji olakšava poslove, a koji spadaju u nadležnost lokalnih uprava“. Na regionalnoj konferenciji, koja će se održati 12. lipnja 2013. u Zagrebu, doznat ćemo i prve hrvatske nositelje ovoga certi ikata. U okviru sustavnog uređivanja poreznog sustava, stručna javnost s nestrpljenjem očekuje i konačno usvajanje značajnih promjena u sustavu PDV-a, koje su izravno povezane s vrlo skorim ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. Za proračunske subjekte naročito su bitna nova rješenja, kojima će se osigurati kontinuitet poreznih oslobođenja od PDV-a u realizaciji započetih i budućih projekata su inanciranih iz EU fondova. Naime, iz raspoloživog Prijedloga Zakona o PDV-u nije moguće nazrijeti kako će se operativno riješavati ovo krucijalno inancijsko pitanje, jer novi Zakon ne sadrži ova oslobođenja, a poznato je da sheme inanciranja iz EU fondova ne uključuju navedena porezna opterećenja. Pred usvajanjem su i izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi, koje su usmjerene na skraćivanje postupaka i ukidanje administrativnih barijera, zbog kojih se u praksi nerijetko događalo da su se zbog suštinski nevažih formalnosti odbacivale dobre ponude. U području računovodstva javnog sektora značajne novine i zahtjeve računovođama javnih poduzeća donosi novi Zakon o transparentnosti inancijskih tijekova između države i javnih poduzetnika. Ovaj Zakon predstavlja implementaciju Direktive Komisije 2006/111/EZ, koja je od 2006. godine u primjeni za zemlje članice EU. Cilj i svrha ovoga Zakona je jasno praćenje i prezentiranje inanciranja javnih poduzeća iz državnih i ostalih izvora. Na međunarodnoj računovodstvenoj sceni intenziviraju se aktivnosti na primjeni Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (IPSAS), a za nas je posebno značajna inicijativa uvođenja Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS), koji će se ubrzano razvijati prema posebnostima i potrebama e ikasnog inancijskog upravljanja na razini EU. To u dogledno vrijeme, podrazumijeva i obvezatnost implementacije novih računovodstvenih sustava u zemljama članicama, a to znači i Hrvatskoj. Uz niz aktualnih praktičnih tema, koje su autori obradili, u ovom broju časopisa objavljujemo i šire napise o prethodno navedenim temama. I na kraju, za sve vas koji ste se pitali tko je lice na naslovnici ovoga broja časopisa, otkrivam da je riječ o našoj mladoj savjetnici Maji Petričko, mag. oec. Uredništvo časopisa odlučilo je u nekoliko narednih brojeva, umjesto apstraktnih gra ičkih motiva i osoba, vizualno vam predstaviti svoje djelatnike, suradnike i aktivnosti. Nadamo se da će vam naš pristup biti prihvatljiv, te vas u tom uvjerenju, srdačno pozdravljam! Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ PRIKAZ RADIONICE: Prikaz Škole računovodstva za proračune i proračunske korisnike 20. - 22. svibnja 2013. ...............................................

EKONOMIKA 7

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Mario Švigir Novi Zakon o transparentnosti inancijskih tijekova između države i javnih poduzetnika ..................................................

Ivana Jakir-Bajo Ivana Maletić Polugodišnji inancijski izvještaj nepro itnih organizacija ........................................ Gorana Roje Direktiva Europskog vijeća o zahtjevima za proračunske okvire država članica EU ....................................................... Vesna Vašiček Prikaz konferencije „Prema primjeni Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor“ (Brussels, 29.-30. svibnja 2013. g) ....................

Glorija Raguž Strategija razvoja elektroničke javne nabave u Republici Hrvatskoj 2013. – 2016. godine ....

Glorija Raguž Primjena Zakon o javnoj nabavi za nabavu računalnih aplikacija (programa, softvera).....

POREZI I DOPRINOSI 14

RAČUNOVODSTVO Ivana Jakir-Bajo Ivana Maletić Polugodišnji inancijski izvještaji proračuna i proračunskih korisnika ..............

JAVNA NABAVA

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Mirjana Mahović Komljenović Primjena novih naloga za plaćanje i IBAN konstrukcije računa od 1. lipnja 2013. .........................................................

Marija Rajaković Važnost razvoja klastera za postizanje gospodarskog rasta ....................................................

Mirjana Mahović Komljenović Novi zakon o naplati poreznog duga izičkih osoba.................................................................

Ivana Dražić Lutilsky Martina Dragija Komparacija oporezivanja proračunskih korisnika u zemljama Europske unije ............

PLAĆE I NAKNADE 27

Barbara Tenčić Primici nerezidenata po osnovi drugog dohotka .............................................................................

Maja Petričko Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama – primjeri iz prakse ....................................................

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 36

Kristina Kosor Europska politika zaštite okoliša ......................

Ako želite primati naše obavijesti, pošaljite mail na:

centar@tim4pin.hr 2

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

VATROGASTVO Davor Vašiček Evidentiranje zaštitne odjeće i obuće u vatrogastvu .................................................................

SOCIJALNA SKRB Ana Zorić Odgoda plaćanja duga i otpisi potraživanja centara za socijalnu skrb ........................................

ZDRAVSTVO Dubravka Pezelj Duliba Siniša Varga Tatjana Prenđa Trupec Dijana Cimera Novi modeli ugovaranja zdravstvene zaštite .................................................................................

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ana Božić Evidentiranje organiziranja seminara nepro itnih organizacija .........................................

Ivana Maletić Sabina Rebrović Prihodi nepro itnih organizacija: članarine i prihodi po posebnim propisima .....................

LOKALNA SAMOUPRAVA

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Vesna Vašiček Uspostava sustava inancijskog upravljanja i kontrola na ustanovama visokog obrazovanja - osvrt na Sveučilište u Zagrebu ...........................

Željka Tropina-Godec Nadzor rada i akata predstavničkih tijela JLP(R)S .................................................................. 79

ŠKOLSTVO Vesna Orlandini Sabina Rebrović Evidentiranje cesija i predujmova.....................

Desanka Sarvan Djelokrug JLP/R/S prema Zakonu o zaštiti životinja........................................ 106 TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI

PRAVOSUĐE Anita Dragovan Problem praćenja naplate sudskih pristojbi kod sudova ..................................................

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina ............................................................... 2. Naknade korisnika državnog proračuna.................................................................. 3. Plaće ............................................................................. 4. Drugi dohodak ................................................. 5. Ostale obavijesti ...................................................

116 117 118 124 125

TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41

Urednice: Maja Petričko, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag. oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan

www.tim4pin.hr E-mail: centar@tim4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Adresa uredništva: Vukovarska 237a, Zagreb

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Oblikovanje naslovnice: Dinko Bažulić

Za nakladnika: mr.sc. Ivana Maletić

Gra ička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara, d.o.o.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje najavljuje SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA NE PROPUSTITE INTERAKTIVNE RADIONICE S PUNO RAZGOVORA, RASPRAVA I RJEŠENJA U ZAGREBU, OD 10h DO 15.30h

RASPORED RADIONICA: DJEČJI VRTIĆI – 7. lipnja 2013. (Hotel Palace) OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI – 10. lipnja 2013. (Hotel Palace) USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI – 11. lipnja 2013. (Hotel Palace) OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE – 12. lipnja 2013. (Hotel Palace) SUDOVI I ODVJETNIŠTVA – 14. lipnja 2013. (Hotel Palace) USTANOVE U ZDRAVSTVU – 17. lipnja 2013. (Hotel Palace) USTANOVE U KULTURI – 18. lipnja 2013. (Hotel Palace) JAVNE VATROGASNE POSTROJBE – 19. lipnja 2013.(Hotel Palace) FAKULTETI I INSTITUTI – 20. lipnja 2013. (Hotel Panorama)

TEMA RADIONICE: Speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja polugodišnjih inancijskih izvještaja i pripreme inancijskih planova, najčešće nepravilnosti u radu, kolektivni ugovori i ostale aktualnosti. Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici www.tim4pin.hr Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 600,00kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn. Prijave se mogu izvršiti na: centar@tim4pin.hr, on-line: www.tim4pin.hr, faksom ili telefonom 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678 4

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

POLUGODIŠNJA PRETPLATA NA

TIM4PIN MAGAZIN TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237a, 10 000 Zagreb www.tim4pin.hr // centar@tim4pin.hr // pitajcentar@tim4pin.hr tel: 01-5531335, 099-3037677, 099-3037678 // tel/fax: 01-5531755

Poštovani, Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje započeli su od siječnja ove godine s izdavanjem specijaliziranog i aktualnim temama bogatog časopisa TIM4PIN MAGAZIN. Zahvaljujemo na primljenim pohvalama i na temama za obradu u časopisu koje ste predlagali. Na polovini smo godine te one koji još nisu postali naši pretplatnici pozivamo da se pretplate na polugodišnje izdanje TIM4PIN MAGAZINA od lipnja do prosinca 2013. po cijeni od 550,00 kuna (uključen PDV). Časopis TIM4PIN MAGAZIN je specijalizirani časopis koji je u cijelosti usmjeren na aktualne inancijske, ekonomske i pravne teme iz područja poslovanja hrvatskog javnog i nepro itnog sektora. Bogatim i aktualnim sadržajem časopisa, uredništvo želi osigurati pouzdan i pravodoban vodič i priručnik za rješavanje problema u svakodnevnom radu proračunskih i izvanproračunskih korisnika, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nepro itnih organizacija te komunalnih i drugih trgovačkih društava u javnom sektoru. Časopis izlazi početkom mjeseca. Polugodišnja pretplata u 2013. godini s uračunanim PDV-om iznosi 550,00 kuna i uključuje: •

6 brojeva tiskanog TIM4PIN MAGAZIN –a,

•

Jednokratni popust od 200,00 kuna za bilo koju od radionica/seminara u organizaciji TIM4PIN-a,

•

Besplatne savjete TIM4PIN-a tijekom polugodišta.

Pretplatiti se možete: - slanjem narudžbenice, s podacima u prilogu, na našu adresu: TIM4PIN, Ulica grada Vukovara 237a, 10 000 Zagreb ili na faks: 01/5531-355, - on-line putem naše Internet stranice: www.tim4pin.hr, - e-mailom na adresu: centar@tim4pin.hr, - telefonom: 01/5531-335; 01/5531-755, 099/3037-677, 099/3037-678. Uplatu za pretplatu molimo da izvršite prema podacima u priloženom nalogu. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

Naziv: ________________________________________ Ime odgovorne osobe: ________________________ Adresa: _______________________________________ OIB: __________________________________________ IBAN: ________________________________________ E-mail: _______________________________________ Osoba koja će primati časopis: ___________________

Narudžbenica broj ________     Datum:

R. br. 1.

Opis

Period

Broj pretplata Jedinična cijena Ukupno

Polugodišnja pretplata na lipanj - prosinac 2013. TIM4PIN MAGAZIN

550,00

NAPOMENE: Temeljem izvršene uplate za polugodišnju pretplatu ostvaruje se popust od 200,00 kuna na bilo koju radionicu ili seminar TIM4PIN-a. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: Model: IBAN: Svrha uplate:

OIB pravne osobe -65 00   HR33 2340 0091 1105 4681 5 Polugodišnja pretplata za TIM4PIN MAGAZIN

kontakt broj:

tel.: fax:

_______________________________________ potpis i žig naručitelja

Svoje upite šaljite na:

pitajcentar@tim4pin.hr

PRIKAZ ŠKOLE RAČUNOVODSTVA

Prikaz Škole računovodstva za proračune i proračunske korisnike 20. - 22. svibnja 2013. U vremenu od 20. - 22. svibnja organizirali smo trodnevnu Školu proračunskog računovodstva za proračune i proračunske korisnike. Svi polaznici su dobili potvrdu o završenoj edukaciji. Budući da su trening planovi i redovite edukacije zaposlenika sve važniji zahtjevi dobrog sustava inancijskog upravljanja, dobivene potvrde se prilažu uz trening planove kao dokaz o završenim edukacijama.

Prvi dan Prvi dan škole započela je mr. sc. Ivana Jakir Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija, s uvodnom temom o sustavu proračuna, njegovom institucionalnom i zakonodavnom okviru. Ukazala je na važne odredbe Zakona o proračunu i speci ičnosti njihove primjene. Posebno je obradila glavne proračunske procese, te odnose između proračuna i proračunskih korisnika. Ukazala je na aktualnosti te novosti, koje nas očekuju u sustavu proračunskog računovodstva i inancijskog izvještavanja Predsjednica Centra, mr. sc. Ivana Maletić, obradila je temu: Računovodstvo proračuna u Republici Hrvatskoj navodeći trendove u razvoju proračunskog računovodstva, obilježja proračunskog računovodstva u RH, inancijske izvještaje te pravila knjiženja. Objasnila je i primjenu proračunskih klasi ikacija uz prikaz svake proračunske klasi ikacije i kombiniranja klasi ikacija na primjerima, te je istaknula posebno važnost i primjenu klasi ikacije izvora inanciranja. Još jedna tema koju je gđa. Maletić obradila bila je: Pravila upravljanja proračunom, vezano uz preuzimanje obveza na teret proračuna, investicijske projekte, primitke od prodaje dionica i udjela, stjecanje ne inancijske dugotrajne imovine, sredstva od prodaje ne inancijske imovine, pravila upravljanja obvezama te procjenu iskalnog učinka i naknadne kontrole. Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obradila je temu Interna kontrola i interna revizija, te državna revizija u javnom sektoru. Navela je razlike između raznih oblika nadzora i njihova obilježja, što je kontrolno okruženje i njegova ograničenja, objasnila implementaciju sustava internih kontrola, prikazala koje su značajke interne revizije, djelokrug i odnos interne revizije i internih kontrola, ulogu državne revizije te nadležnosti državnog ureda i područje rada, INTOSAI revizijske standarde, reviziju pravilnosti i uspjeha, ISSAI okvir, odnos interne i eksterne revizije te koristi i rizike zajedničkog rada internih i državnih revizora, PIFC i njegov razvoj u Hrvatskoj, FMC i njegove komponente i provedbu. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

PRIKAZ ŠKOLE RAČUNOVODSTVA Drugi dan Mladenka Karačić, dipl. oec., iz Ministarstva inancija, predavala je na temu Klasi ikacije, priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda. Vrlo praktično su obrađena knjiženja povrata viškova u proračun, vremenskih razgraničenja, prihoda od dodatnog udjela poreza na dohodak, knjiženja za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, knjiženja općih prihoda i primitka, prihoda od HZZO-a, primljenih predujmova/akontacija od HZZO-a, namjenskih prihoda. Također su objašnjene knjigovodstvene evidencije EU pomoći u JLP(R)S, knjiženje obračunatih prihoda od obveznika, donacija, prihoda po posebnim propisima (su inanciranje cijene usluge, participacije i sl.), knjiženje naplate tuđeg prihoda, bolovanja iznad 42 dana, naknada troškova zaposlenicima (službena putovanja, stručno usavršavanje), zatim rashoda za materijal i usluge (namirnice, materijal za redovno poslovanje i td.), materijal i sirovine (nabava i utrošak kratkotrajne ne inancijske imovine), rashodi za usluge (usluge tekućeg i investicijskog održavanja, promidžbe i informiranja, računalnih usluga i licenci, troškovi osoba izvan radnog odnosa), reprezentacije, rashoda za vodu (naknade građanima i kućanstvima). Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, nastavila je s temom Imovina i izvori - praktični primjeri. Dala je savjete i primjere kako pravilno knjižiti nabavu dugotrajne imovine, dugotrajnu ne inancijsku imovinu u pripremi, primljene donacije ne inancijske imovine, primljene donacije, prijenose ne inancijske imovine u sustavu proračuna, viškove dugotrajne ne inancijske imovinem te kako popuniti obrazac P-VRIO, kako knjižiti viškove sitnog inventara na zalihi i u upotrebi, inventurne viškove/manjkove u blagajni, manjkove dugotrajne ne inancijske imovine, primitke od inancijske imovine i zaduživanja, izdatke za inancijsku imovinu i otplate zajmova (dani kratkoročni i dugotrajni zajmovi, kamate na dane zajmove, evidentiranja danih jamstava), otplate primljenih kratkoročnih zajmova i kredita, robni zajam, dugoročne i kratkoročne depozite, mjenice (naplata usluge mjenicom, indosiranje mjenice, eskontiranje mjenice), te kupnju i prodaju dionica i udjela. Prof. dr. sc. Davor Vašiček, glavni urednik TIM4PIN Magazina i izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, obradio je teme: Plaćanje i naplata gotovinom u 2013. godini objasnivši zakonski okvir, porezna ograničenja plaćanja gotovim novcem između obveznika iskalizacije, blagajnički maksimum, poslovanje s gotovinom, blagajničko poslovanje, poslovanje gotovinom i stranom gotovinom, deviznu blagajnu i njeno prosječno stanje te transakcije, naknade troškova službenog putovanja, odstupanja salda blagajni, te čuvanje blagajničke dokumentacije. Obradio je i teme Proračunski korisnici u sustavu PDV-a, dajući odgovore na pitanja: tko su obveznici PDV-a i koje su usluge oslobođenje, tko ima pravo na odbitak pretporeza, izračun podjele pretporeza i praksu Porezne uprave te Oporezivanje dobiti kod proračunskih korisnika, dajući odgovore na pitanja: tko su obveznici poreza na dobit, a tko čini iznimke, koja je polazna osnova oporezivanja, primjeri oporezivih djelatnosti, računovodstvene prilagodbe i utvrđivanje računovodstvene dobiti.

Treći dan U prvom dijelu trećeg dana obrađena je tema Planiranje proračuna i izrada inancijskog plana - praktični primjeri, te je dan pregled procesa strateškog planiranja i sadržaj, pokazatelji uspješnosti i primjeri, razvijanje sustava odgovornosti, načini izvještavanja, plan razvojnih programa, smjernice ekonomske i iskalne politike, upute za izradu prijedloga inancijskih planova. Ovu temu, kao i temu Financijski izvještaji - bilanca, PR-RAS, NT, obvezne bilješke uz bilancu, izvještaj o obvezama, P-VRIO, RAS-funkcijski, S-PR-RAS, te Utvrđivanje rezultata objašnjeno kroz primjere knjiženja; obradila je mr. sc. Ivana Jakir-Bajo. 8

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

PRIKAZ ŠKOLE RAČUNOVODSTVA Naš TIM obogatila je Glorija Raguž, mag. oec., dugogodišnja stručnjakinja, koja je sudjelovala u svim pripremama propisa na području javne nabave, te bila dio pregovaračkog tima u poglavlju 5 Javna nabava. Gđa. Glorija Raguž je prezentirala Osnove sustava javne nabave objasnivši što je javna nabava, koje su vrijednosti javne nabave u Hrvatskoj, tko su obveznici, koji su postupci i procesi javne nabave te kako se planira. Oporezivanje dohotka i naknada u radnom odnosu i izvan radnog odnosa objasnila je Mladenka Karačić, dipl. oec. na primjerima radnika u radnom odnosu, radnika koji se prvi put zapošljavaju, radnika koji se zapošljavaju uz poticajne mjere HZZ-a, obračuna poreza na dohodak, obveznih evidencija o plaćama, prestanak radnog odnosa i obveze poslodavca, rad po ugovoru o djelu i autorskom djelu obveze izvještavanja za isplaćeni drugi dohodak, troškove službenog putovanja. Nedoumice kod primjene novog TKU-a razriješila je Maja Petričko, mag. oec., Savjetnica u Centru TIM4PIN. Napomenula je koja su područja primjene TKU-a, vremensko važenje i stupanje na snagu, koja su ograničenja u pravima (regresi, božićnice, dnevnice, jubilarne nagrade), koje su nove odredbe, koji su plaćeni dopusti, otpremnine zaposlenika u javnim službama, prava na pomoć za rođenje djeteta i pokriće troškova liječenja, kompliciran izračun naknada za trošak prijevoza, te odnos granskog kolektivnog ugovora i novog TKU-a. Na radionici je vladala ugodna i opuštena atmosfera s pregršt pitanja i rasprava. Za one koji su je propustili, Školu planiramo održati ponovno u listopadu. Sve informacije o budućim radionicama i našem djelovanju možete pogledati na internetskoj stranici: www.tim4pin.hr.

POLUGODIŠNJA PRETPLATA NA

• Iznos 550,00 kuna (uključen PDV) • 6 brojeva tiskanog TIM4PIN MAGAZIN–a, • Jednokratni popust od 200,00 kuna za bilo koju od radionica/seminara u organizaciji TIM4PIN-a, • Besplatne savjete TIM4PIN-a tijekom polugodišta. Više o polugodišnjoj pretplati pogledajte na internetskoj stranici www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Mario Švigir *

UDK 657.2

Novi Zakon o transparentnosti inancijskih tijekova između države i javnih poduzetnika Za države članice EU još od 2006. godine na snazi je Direktiva Komisije 2006/111/EZ o transparentnosti inancijskih odnosa između država članica i javnih poduzetnika, kao i o inancijskoj transparentnosti unutar određenih poduzetnika. Ova direktiva pripada pravnoj stečevini koja se odnosi na primjenu pravila tržišnog natjecanja za javna poduzeća. Sadržaj direktive odnosi se na inancijska i računovodstvena pravila koja se odnose na osiguranje transparentnih inancijskih odnosa država članica i javnih poduzetnika, kao i o inancijskoj transparentnosti unutar određenih javnih poduzetnika. U hrvatskom zakonodavstvu Direktiva je bila transponirana u obliku usvojene Odluke o objavljivanju pravila o potporama u obliku inancijskih transfera javnim poduzećima (NN, br. 58/08). Novim predloženim Zakonom o transparentnosti tijekova javnih sredstava, ova materija će biti de inirana posebnih propisom. Rasprava i usvajanje vladinog prijedloga ovoga Zakona predviđena je za sjednicu Sabora dana 07. lipnja 2013. godine.

1. Razlozi reguliranja transparentnosti javnih i inancijskih odnosa na razini EU Direktiva Komisije 80/723/EEZ od 25. lipnja 1980. o transparentnosti inancijskih odnosa između država članica i javnih poduzetnika, kao i o inancijskoj transparentnosti unutar određenih poduzetnika značajno je izmijenjena i dopunjena nekoliko puta. Zbog jasnoće i racionalnosti, navedenu Direktivu bilo je potrebno kodi icirati.

utar kojeg će takvi poduzetnici ili javni poduzetnici vršiti takve uloge koje su im države povjerile, ali ne tako da krše pravila o konkurencijskoj politici Zajednice de inirana Ugovorom, osobito u članku 86. Ugovora. Osim toga članak 295. Ugovora određuje da Ugovor ni na koji način ne smije dovesti u pitanje propise u državama članicama koji reguliraju sustav vlasništva. Ne smije postojati nikakva neopravdana diskriminacija između javnih i privatnih poduzetnika u primjeni propisa o tržišnom natjecanju. Ova bi se Direktiva trebala primjenjivati i na javne i privatne poduzetnike. Kako Ugovor zahtijeva od Komisije da osigura da države članice ne dodjeljuju poduzetnicima, bilo javnim ili privatnima, pomoć koja nije u skladu sa zajedničkim tržištem, a obzirom da složenost inancijskih odnosa između državnih javnih vlasti i javnih poduzetnika otežava obavljanje te dužnosti, bilo je potrebno donijeti ravnopravna i učinkovita primjena pravila o potporama iz Ugovora i na javne i privatne poduzetnike, što je moguće jedino ukoliko ti isti inancijski odnosi postanu transparentni. Da bi se osigurala primjena odredbi članka 86. Ugovora, Komisija je morala imati potrebne informacije. To se prije svega odnosi na de iniranje uvjeta za postizanje takve transparentnosti.

S obzirom na to, da javni poduzetnici imaju značajnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu država članica, te da države članice ponekad daju posebna ili isključiva prava određenim poduzetnicima, ili obavljaju plaćanja ili daju određenu vrstu nadoknade određenim poduzetnicima kojima je povjereno pružanje usluga od općeg gospodarskog značaja ti su poduzetnici često konkurentni drugim poduzetnicima. Javila se potreba stvaranja okvira un-

Mr. sc. Mario Švigir, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Ugovor o europskoj zajednici (čl. 86. st. 2.) kao okvir u pogledu inancijskih odnosa između država članica i javnih poduzetnika U vezi s tim, članak 86. stavak 2. Ugovora o EZ-u navodi da su poduzetnici kojima je povjereno obavljanje usluga od javnog gospodarskog interesa, ili oni koji imaju značajke monopola koji ostvaruje prihod, podložni pravilima sadržanima u Ugovoru, a posebno pravilima o tržišnom natjecanju. Iz sudske prakse proizlazi da, uz iznimku onih sektora u kojima je područje uređeno zakonodavstvom Zajednice, države članice imaju visok stupanj slobode pri de iniranju koje će usluge svrstati među usluge od općeg gospodarskog interesa. Stoga, uz iznimku sektora koji su uređeni zakonodavstvom Zajednice, zadatak je Komisije pobrinuti se da ne nastanu očite pogreške pri de iniranju usluga od općeg gospodarskog interesa. Da bi se mogao primjenjivati članak 86. stavak 2. Ugovora o EZu, poduzetnik koji prima državnu potporu mora biti izričito ovlašten od strane države članice za obavljanje određene usluge od općeg gospodarskog interesa. U skladu sa sudskom praksom u svezi s tumačenjem članka 86. stavka 2. Ugovora o EZ-u, u takvom aktu, odnosno aktima o ovlaštenju, potrebno je navesti barem točnu narav, opseg i trajanje dodijeljene obveze pružanja javnih usluga, te identitet dotičnih poduzetnika. Kako bi se osiguralo ispunjenje uvjeta navedenih u članku 86. stavku 2. Ugovora o EZ-u, nužno je utvrditi preciznije uvjete koje je potrebno ispuniti vezano uz povjeravanje pružanja usluga od općeg gospodarskog interesa. Uistinu se iznos naknade može pravilno izračunati i provjeriti tek, ako su obveze poduzetnika u pogledu javnih usluga, te bilo kakve obveze države jasno de inirane u formalnom aktu nadležnih javnih tijela unutar određene države članice. Oblik instrumenta može se razlikovati od države članice do države članice, no u njemu bi trebalo navesti barem točnu narav, opseg i trajanje dodijeljenih obveza javnih usluga i identitet poduzetnika kojima su povjerene, kao i troškove koji će iz toga proizlaziti za tog poduzetnika. Štoviše, da bi se izbjeglo neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja, članak 86. stavak 2. zahtijeva da naknada ne premašuje iznos koji je nužan za pokrivanje troškova poduzetnika nastalih uslijed pružanja javnih usluga, uzimajući u obzir relevantne prihode i razumnu dobit. Pod tim se podrazumijevaju stvarni troškovi koje trpi taj poduzetnik. Naknada koja premašuje iznos potreban za pokriće troškova tog poduzetnika nije nužna za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa, te stoga predstavlja neprimjerenu državnu potporu koju je potrebno vratiti državi. Naknada odobrena poduzetniku za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa, koju poduzetnik zapravo koristi za djelovanje na drugom tržištu, također nije nužna za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa, te stoga također predstavlja neprimjerenu državnu potporu koju je potrebno vratiti državi. Kako bi se osigurala usklađenost s uvjetom nužnosti iz članka 86. stavka 2. Ugovora o EZ-u, nužno je donijeti odredbe u vezi s izračunom i nadzorom iznosa odobrene naknade.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

2. Sadržaj i primjena predmetne direktive Direktiva 2006/111/EZ zahtijeva od država članica da provedu mjere transparentnosti u slučaju svakog poduzetnika kojem su dodijeljena posebna ili ekskluzivna prava, ili mu je povjereno obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa, te prima naknadu za obavljanje javne usluge u bilo kojem obliku u vezi s takvom uslugom, a koji obavlja i druge djelatnosti, to jest djelatnosti nejavnih usluga. Ovo su zahtjevi transparentnosti: (a) unutarnje računovodstvo koje odgovara različitim djelatnostima, to jest javne i nejavne djelatnosti moraju biti odvojene, (b) svi troškovi i prihodi moraju biti pravilno dodijeljeni ili razdijeljeni na temelju dosljedno primijenjenih i objektivno opravdanih načela troškovnog računovodstva; i (c) potrebno je jasno ustanoviti načela troškovnog računovodstva prema kojima se vode odvojeni računi. Računovodstveno razdvajanje djelatnosti javnih usluga i djelatnosti nejavnih usluga obično je već obvezno na nacionalnoj razini, budući da je iznimno važno osigurati transparentnost i odgovornost pri uporabi javnih sredstava. Računovodstveno razdvajanje osigurava alat za ocjenu navodnog prekomjernog inanciranja i za obranu opravdanih plaćanja naknade za poslove od općeg gospodarskog interesa. Samo se na temelju točne podjele troškova i prihoda može odrediti je li javno inanciranje zapravo ograničeno na neto troškove funkcije javnih usluga, pa time i prihvatljivo na temelju članka 86. stavka 2. Amsterdamskog protokola.

3. Prijedlog Zakona o transparentnosti tijekova javnih sredstava1 kao implementacijska mjera primjene Direktive 2006/111/EZ u Hrvatskoj Sekundarna, ali ne manje bitna nakana predmetnog zakona, prema obrazloženju Zakona se odnosi na jasniji, potpuniji i točniji uvid u trošenje proračunskih sredstava, i to od strane najvećih javnih poduzetnika i povlaštenih poduzetnika, čime će se nesumnjivo Prijedlog Zakona o transparentnosti tijekova javnih sredstava dostupan je na internetskoj stranici Vlade RH:http://www. vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2013/90_ sjednica_vlade_republike_hrvatske/90_2/%28view_online%29/1#document-preview te internet stranici Hrvatskoga Sabora http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2145.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI ojačati provedba načela dobrog inancijskog upravljanja; dakle, korištenje proračunskih sredstava u skladu s načelima dobrog inancijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

3.1. Obveznici i primjena Zakona Obveznici Zakona su javni poduzetnici, kojima su tijela javne vlasti izravno ili posrednicima stavila na raspolaganje javna sredstva, koji su prema odredbama Zakona dužni, u duhu predmetne Direktive, voditi zasebne račune u okviru svojih poslovnih knjiga iz kojih će biti jasno vidljiv: iznos javnih sredstava stavljenih na raspolaganje istom poduzetniku, te stvarna upotreba tih javnih sredstava. Kako nalaže predmetna Direktiva, odredbe Zakona upućuju na instrumente i način prikupljanja podataka o transparentnosti inancijskih tijekova. Naime, poduzetnik s posebnim ovlastima, koji obavlja više različitih djelatnosti, a javna sredstva su mu stavljena na raspolaganje samo za neku ili neke od njih, obvezan je voditi zasebne račune po različitim djelatnostima u okviru svojih poslovnih knjiga tako da iz tih računa budu jasno vidljivi: troškovi i prihodi povezani s različitim djelatnostima, pojedinosti o načinu na koji su troškovi i prihodi dodijeljeni ili raspoređeni na različite djelatnosti. Obzirom da se radi o posebnom sustavu izvješćivanja i primjeni inancijsko računovodstvenih pokazatelja sa svrhom kontrole provođenja zakonskih odredbi pri vođenju zasebnih računa, u okviru vođenja svojih poslovnih knjiga, poduzetnik je obvezan utvrditi i dosljedno primjenjivati jasne i objektivno opravdane politike troškovnog računovodstva za vođenje zasebnih računa i sve troškove i prihode ispravno raspoređivati na različite djelatnosti. Tko je izuzet od primjene Zakona? Zakon se ne primjenjuje na inancijske odnose između tijela javne vlasti i: • Hrvatske narodne banke, • javnih kreditnih institucija, kada se radi o pologu javnih sredstava tijela javnih vlasti po uobičajenim tržišnim uvjetima, • javnih poduzetnika, čiji je ukupni godišnji neto promet manji od 40 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti tijekom razdoblja od dvije poslovne godine, koje prethode godini u kojoj su javna sredstva stavljena na raspolaganje ili korištena, • poduzetnika s posebnim ovlastima čiji je ukupni godišnji neto promet manji od 40 milijuna eura 12

u kunskoj protuvrijednosti tijekom razdoblja od dvije poslovne godine, koje prethode godini u kojoj su ostvarivali posebno ili isključivo pravo ili u kojoj su pružali usluge od općeg gospodarskog interesa, • poduzetnika s posebnim ovlastima, čija je naknada za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa utvrđena za određeno razdoblje na temelju provedenog otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg postupka, • javnih kreditnih institucija, čiji je bilančni iznos manji od 800 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti na kraju dvije poslovne godine koje prethode godini u kojoj su javna sredstva stavljena na raspolaganje ili korištena, odnosno godini u kojoj su ostvarivale posebno ili isključivo pravo. Predmetni zakon utvrđuje i svrhu vođenja zasebnih računa kroz koje moraju biti jasno vidljivi određeni inancijski odnosi između tijela javne vlasti i javnih poduzetnika, pri čemu se posebno misli na: pokriće gubitaka iz poslovanja, osiguranje kapitala, primljena bespovratna sredstva, odnosno sredstva koja se vraćaju samo u određenim uvjetima, zajmovi dodijeljeni pod uvjetima povoljnijima od tržišnih, dodjeljivanje inancijskih prednosti odricanjem od dobiti ili naplate dospjelih nepodmirenih novčanih obveza, odricanje od uobičajene naknade za korištenje javnih sredstava, te naknada za inancijsko opterećenje koje nameću tijela javne vlasti.

3.2. Koji se podaci, kome, kako i kada dostavljaju? Za primjenu Zakona zaduženo je Ministarstvo inancija Republike Hrvatske. No dio podataka, koji se dostavljaju resornom tijelu, ono dalje dostavlja Europskoj komisiji, kako i predviđa predmetna Direktiva. Javni poduzetnici i poduzetnici s posebnim ovlastima, dostavljaju Ministarstvu inancija podatke iz zasebnih računa, čija obveza izrade je predviđena ovim Zakonom do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu poslovnu godinu. Javni poduzetnici koji pak djeluju u proizvodnom sektoru, čiji je promet za posljednju poslovnu godinu iznosio više od 250 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, uz podatke Ministarstvu inancija dostavljaju godišnje izvješće i godišnje inancijsko izvješće. Izvješća sadrže bilancu, račun dobiti i gubitaka i bilješke uključujući računovodstvenu politiku, izjave direktora, izvješća po segmentima poslovanja i djelatnostima, zapisnike sa sjednica skupština, i ostale povTIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI ezane podatke. Ako se pak ne iskazuju na zasebnom računu, poduzetnici moraju dostaviti Ministarstvu inancija i sljedeće podatke: uvjete osiguranja kapitala, posebne uvjete vraćanja sredstava, kamatne stope, uvjeti zajma i osiguranje zajma, jamstva koja tijela javne vlasti daju poduzetnicima s obzirom na inanciranje zajma, uz uvjete davanja jamstava i naknade koje poduzetnik za njih plaća, isplaćenu dobit i bilo koji oblik intervencije tijela javne vlasti, a osobito svako odricanje od iznosa koje javni poduzetnik duguje tijelima javne vlasti. Prijedlog Zakona je predvidio da poduzetnik koji je obveznik Zakona, dostavlja Ministarstvu inancija, na zahtjev, i podatke o svojim transakcijama s tijelima javne vlasti, te podatke o transakcijama s drugim javnim poduzetnicima s kojima je povezan. Sve navedene podatke poduzetnik dostavlja u roku od 7 dana od dana objave godišnjeg izvješća javnog poduzetnika, odnosno najkasnije u roku od 8 mjeseci od završetka poslovne godine poduzetnika. Pri dostavi podataka poduzetnici mogu označiti tajnim sve podatke, za koje su ovlašteni propisima kojima se uređuje tajnost podataka. Ujedno su javni poduzetnici i poduzetnici s posebnim ovlastima i Ministarstvo inancija dužni čuvati podatke, čije je dostavljanje uređeno zakonom najmanje 5 godina nakon završetka poslovne godine u kojoj su javna sredstva stavljena na raspolaganje odnosno iskorištena, odnosno nakon završetka poslovne godine u kojoj je ostvarivano posebno ili isključivo pravo ili u kojoj su pružane usluge od općeg gospodarskog interesa.

4. Zaključno Bitno je zaključno spomenuti, što je istaknuto i u obrazloženju predmetnog Zakona kao nacionalne implementacijske mjere za usklađenost s Direktivom 2006/111/EZ, da je radi osiguranja poštivanja pravila tržišnog natjecanja, u okvirima prava državnih potpora, o tim sredstvima i takvom poslovanju potrebno uvijek imati na raspolaganju točne i ažurirane informacije. Prema mišljenju predlagača Zakona, važećim pravilima o računovodstvu javnih poduzeća nije osigurano posebno praćenje takvih sredstava i poslovanja, kao niti pravilima o proračunskom računovodstvu, te je stoga bilo potrebno osigurati ostvarenje svrhe Direktive u novom, posebnom zakonu, koji će izričito propisati obveze njime obuhvaćenih subjekata, i ovlasti države, kao i odgovornost prema Europskoj uniji. To će u praksi biti ujedno i najsloženiji zahvat, postići efekte Zakona u korporativnom okruženju, posebice u kontekstu uvođenja tzv. računovodstvenog razgraničavanja inancijskih tijekova. U tom smislu ključna je uloga izrade provedbenih akata, obzirom da je Zakonom i predviđena izrada pravilnika, koji bi de inirao način i oblik prikupljanja podataka, koji su predmet Zakona. Radi dosljednosti i ažurnosti, kao i novine same materije, te radi primjene istih metoda, koje su vrlo zahtjevne na organizacijskoj i funkcionalnoj razini poduzetnika, bit će potreban i aktivan rad s obveznicima Zakona, da bi bili u stanju, na adekvatan način, u navedenim rokovima ispuniti obveze koje su predviđene ovim Zakonom.

NOVO U SRPNJU! PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE u Zagrebu, 03. – 11. srpnja 2013. godine, jednodnevni (8 sati) i dvodnevni (16 sati) programi Pozivamo zainteresirane osobe da sudjeluju u Programu usavršavanja koje je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Program usavršavanja provode treneri javne nabave. Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavršavanje kroz jednodnevne (8 sati) i dvodnevne (16 sati) programe. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja. Više o programima usavršavanja pogledajte na našoj internetskoj stranici: www.tim4pin.hr. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Mirjana Mahović Komljenović *

UDK 336.2

Primjena novih naloga za plaćanje i IBAN konstrukcije računa od 1. lipnja 2013. Prema Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa, od 1. lipnja 2012. kreditne institucije - HNB i poslovne banke omogućile su uporabu IBAN konstrukcije transakcijskih računa, za izvršavanje nacionalnih platnih transakcija, kada su u platni promet uvedeni i novi obrasci naloga za plaćanje i to: HUB 3 i HUB 3A. Međutim, od 1. lipnja 2013. IBAN konstrukcija transakcijskih računa koristi se za izvršavanje svih platnih transakcija (za nacionalna i inozemna plaćanja), a novi obrasci platnog prometa HUB 3 i HUB 3A u potpunosti zamijenjuju dosadašnje naloge za plaćanje - obrasce HUB 1 i HUB 1-1, koji su se mogli upotrebljavati samo do 31. svibnja 2013.

1. Uvod Temeljem Zakona o platnom prometu (NN, br. 133/09) koji je u primjeni od 1. siječnja 2011., a radi standardiziranja obrazaca platnog prometa unutar EU, Hrvatska narodna banka donijela je Odluku o načinu otvaranja transakcijskih računa (NN, br. 3/11 do 56/12) te Odluku o nalozima za plaćanje (NN,. br. 3/11), prema kojim odredbama je od 1. lipnja 2012. propisano: • Uvođenje IBAN konstrukcije računa (engl. International Bank Account Number) koji se mogu koristiti za izvršavanje nacionalnih platnih transakcija odnosno za sva plaćanja unutar RH, te • Uvođenje novih obrazaca za plaćanje koji omogućavaju korištenje IBAN konstrukcije računa, i to: Obrasca HUB 3 → Univerzalni nalog za plaćanje - koji se koristi za provođenje nacionalnih i međunarodnih platnih transakcija, te Obrasca HUB 3A → Nalog za nacionalna plaćanja - koji se koristi isključivo za provođenje nacionalnih plaćanja. Radi uvođenja IBAN transakcijskih računa te novih naloga za plaćanje, Hrvatska udruga banka je u travnju 2012. donijela i Uputu o obliku, sadržaju i upotrebi standardiziranih naloga za plaćanje (HUB 3 i HUB 3A) u platnom prometu, u kojoj je navedeno da * Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Porezna uprava Samobor.

se u domaćem platnom prometu IBAN konstrukcija računa može početi koristiti od 1. 6. 2012., dok će se od 1. lipnja 2013. IBAN konstrukcija transakcijskih računa koristiti za izvršavanje svih platnih transakcija. Prema tome, u prijelaznom razdoblju od 1.6.2012. do 1.6.2013. kod provođenja nacionalnih platnih transakcija, sudionici u platnom prometu mogli su koristiti: • Dosadašnji transakcijski račun (žiro-račun, tekući račun ili račun za posebne namjene) u formatu VBDI od 17 znamenaka (vodeći broj depozitne institucije u kojoj se vodi transakcijski račun) + broj računa, ili • Novi transakcijski račun u IBAN formatu od 21 alfanumeričkog znaka. Međutim, Odlukom o načinu otvaranja transakcijskih računa, od 1. lipnja 2013. propisano je obvezno korištenje IBAN konstrukcije transakcijskih računa za izvršavanje svih platnih transakcija, kako za nacionalna tako i za inozemna plaćanja. Iz navedenog proizlazi da se od 1. lipnja 2013 mogu koristiti samo standardizirani nalozi za plaćanje Obrasci HUB 3 i HUB 3A. Obveznim korištenjem IBAN konstrukcije računa i novih naloga za plaćanje od 1. lipnja 2013., sudionici u platnom prometu podmirivati će zakonska javna davanja odnosno obavljati uplatu poreza i doprinosa, sva plaćanja prema dobavljačima kao i primati uplate od svojih dužnika.

2. Što se promijenilo u IBAN konstrukciji računa? IBAN je broj transakcijskog računa koji je kreiran prema međunarodnom standardu ISO 13613, pri čemu se konstrukcija transakcijskog računa sastoji se od 21 alfanumeričkog znaka. U odnosu na dosadašnji transakcijski račun u formatu VBDI banke (7) + broj računa (10) od 17 znamenki, a koji se još može koristiti najkasnije do 31.5.2013., IBAN transakcijski račun razlikuje se po: • dvoslovnoj oznaci za zemlju Republiku Hrvatsku – HR koja se upisuje na početku IBAN transakcijskog računa, te TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE • dvoznamenkastom kontrolnom broju kojeg prema Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa, posebno za svakog korisnika izračunava banka, a koji se upisuje na slijedeća dva mjesta IBAN transakcijskog računa. Dosadašnji VBDI od 7 znamenki koji je dodijeljen od Hrvatske narodne banke te broj računa od 10 znamenki kojeg banka posebno formira svakom sudioniku platnog prometa, nisu se mijenjali i ostali su isti i u IBAN konstrukciji računa. Prema tome, IBAN konstrukcija računa razlikuje se od dosadašnjeg starog transakcijskog računa u formatu VBDI, samo prema broju znakova, pri čemu IBAN konstrukcija transakcijskog računa sadržava 4 znaka više u odnosu na stari transakciji račun, koji sadrži 17 znakova. Gotovo sve kreditne institucije su u prijelaznom razdoblju svojim klijentima već dodijelile broj transakcijskog računa u IBAN formatu za sva plaćanja i priljeve na račune, a koji se može vidjeti u izvatku o prometima i stanju po računu, dok je u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa i prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. (NN, br. 2/13), prema kojoj svi sudionici u platnom prometu u ovoj godini obavljaju svoja zakonska plaćanja javnih davanja, uz svaki račun proračuna koji je otvoren na državnoj razini, na razini županija odnosno gradova ili općina, upisan i broj računa po IBAN konstrukciji, a koji sadrži slovnu oznaku naše zemlje HR, te dvoznamenkasti kontrolni broj izračunan od banke. U nastavku su dani primjeri: • računa za plaćanje prihoda državnog proračuna (PDV, posebni porezi i trošarine, doprinosi za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti, doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje, ZO zaštite zdravlja na radu i dr.), koji se uplaćuje: Naziv računa i primjena Broj računa IBAN konstrukcija HR121001005186300160 transakcijskog računa – za sve platne transakcije od 1.6.2013. dosadašnji transakcijski račun u 1001005-1863000160 formatu VBDI + broj računa – do 31.5.2013.

• računa za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje za starost temeljem individualne kapitalizirane štednje (doprinosa za MO temeljem individualne kapitalizirane štednje za

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

osiguranike po osnovi rada za poslodavca pravnu osobu, doprinosa za MO temeljem individualne kapitalizirane štednje za osiguranike po osnovi rada za poslodavca izičku osobu, doprinos za MO temeljem individualne kapitalizirane štednje za obveznike doprinosa po osnovi primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak i dr.), koji se uplaćuje: Naziv računa i primjena IBAN konstrukcija transakcijskog računa – za sve platne transakcije od 1.6.2013. dosadašnji transakcijski račun u formatu VBDI + broj računa – do 31.5.2013.

Broj računa HR7610010051700036001

1001005-1700036001

3. Popunjavanje novog nalog za plaćanje HUB 3 Obrazac za plaćanje HUB 3 je komplet od dva lista koji se sastoji iz originala crvene boje (broj stranice naloga 1) i kopije zelene boje (broj stranice naloga 2), a sadrži sve potrebne podatke za bezgotovinski prijenos sredstava, kao i za isplatu i uplatu gotovine sudionika platnog prometa. Nalog HUB 3 namijenjen je računalnom i ručnom ispunjavanju podataka, pri čemu se kod: • ručnog ispunjavanja u svaku kućicu upisuje velikim tiskanim slovima po jedno slovo ili brojka bez razmaka, s obveznom upotrebom tamne olovke crne ili plave boje, dok kod • strojnog ispunjavanja – nije obvezno upisivanje slova ili brojki u kućice i tekst se ne mora upisivati velikim tiskanim slovima, te je dopuštena upotreba neproporcionalnog fonta (npr. Courier). Sva polja na obrascu, osim polja iznos i model, popunjavaju se tako da su poravnana na lijevoj strani, dok se polje iznos i model popunjavaju s poravnanjem na desnoj strani. Nalog HUB 3 može se koristiti za plaćanja u zemlji i prema inozemstvu, a sastoji se od 5 grupa podataka: • Valuta i iznos plaćanja, • Podaci o platitelju, • Podaci o primatelju plaćanja, • Podaci o datumu izvršenja i drugi podaci o plaćanju (opis, šifra namjene), • Dodatni podaci o plaćanju u inozemstvo.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Izvor: Uputa za popunjavanje obrasca naloga za plaćanje HUB 3, www.zaba.hr.

3.1. Popunjavanje pojedinih polja na nalogu za plaćanje HUB 3 Pri popunjavanju naloga za plaćanje, sudionici u platom prometu dužni su se pridržavati Upute o obliku, sadržaju i upotrebi standardiziranih naloga za plaćanje, koju je donijela Hrvatska udruga banaka, prema kojoj se upisuju sijedeći podaci: • valuta i iznos plaćanja Naziv polja Hitno

Upisivanje podataka

Upisuje se znak „X“ po dogovoru s bankom o mogućim opcijama hitnog slanja naloga, pri čemu hitnost ovisi o uvjetima pojedinog pružatelja platnih usluga. Navedeno polje nije potrebno obvezno popuniti. Valuta Upisuje se kao troslovna oznaka valute u plaćanja kojoj se obavlja transakcija. Za plaćanje u kunama, upisuje se – HRK, za plaćanje u stranoj valuti – oznake stranih valuta: EUR, USD, CHF, AUD, CAD, DKK, JPY, NOK, SEK, GBP, RSD, BAM. Iznos Upisuje se s dvije decimale pri čemu se ispred iznosa stavlja znak zaštite „-„ (dvije vodoravne crtice) ili zvjezdica „* “. U polje iznos - podaci se upisuju s poravnanjem na desnoj strani → desno poravnanje.

• podaci o platitelju Naziv Upisivanje podataka polja Naziv naziv / ime i prezime i adresa platitelja platitelja IBAN • IBAN se upisuje u obliku ili broj HRxxxxxxxxxxxxxxxxxxx (21 znak). računa • do 31.5.2013. može se koristiti sadašnja platitelja konstrukcija računa VBDI banke + broj računa. xxxxxxx-xxxxxxxxxx (17 znakova). Kod upisivanju podataka za oba računa, potrebno je lijevo poravnanje. Pri uplati gotovine, ovo polje se ne popunjava. Model

upisuje se „HR“ i dvoznamenkasti model kontrole poziva na broj. Ako ispred broja modela nije ništa upisano, pretpostavlja se da piše „HR“. Dopušteni modeli koji se koriste pri plaćanju javnih davanja propisani su Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa i prihoda za inanciranje drugih javnih potreba. Pri uplati gotovine, ovo polje se ne popunjava. Poziv Navedeno polje nije obvezno za popunjavanje a na broj može imati najviše 22 numerička znaka s crticama, platitelja ako ga je platitelj sam de inirao u skladu s modelom i u svrhu vlastite evidencije. Pri uplati gotovine, ovo polje se ne popunjava.

Svoje upite šaljite na: pitajcentar@tim4pin.hr 16

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE • Podaci o primatelju plaćanja Naziv Upisivanje podataka polja Naziv naziv / ime i prezime i adresa primatelja primatelja IBAN • Upisuje se IBAN primatelja u obliku ili broj HRxxxxxxxxxxxxxxxxxxx (21 znak), ili računa • sadašnja konstrukcija računa VBDI banke primatelja + broj računa. xxxxxxx-xxxxxxxxxx (17 znakova)., ali samo do 31.5.2013. Za oba računa podaci se trebaju upisivati počevši od prve kućice na lijevoj strani → lijevo poravnanje. Pri uplati gotovine, ovo polje se ne popunjava. Model Upisuje se „HR“ i dvoznamenkasti model kontrole poziva na broj. Ako ispred broja modela nije ništa upisano, pretpostavlja se da piše „HR“. Dopušteni modeli koji se koriste pri plaćanju javnih davanja propisani su Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa i prihoda za inanciranje drugih javnih potreba. Pri uplati gotovine, ovo polje se ne popunjava. Poziv Navedeno polje nije obvezno za popunjavanje a na broj može imati najviše 22 numerička znaka s crticama, primatelja ako ga je primatelj de inirao u skladu s modelom. Pri isplati gotovine, ovo polje se ne popunjava.

• Datum izvršenja i drugi podaci o plaćanju Naziv polja Šifra namjene

Upisivanje podataka

Upisuje se četveroslovna šifra namjene transakcije prema ISO 20022 standardu, ako je ista de inirana od strane primatelja plaćanja. Šifra namjene je novi podatak koji se ne mora obvezno upisivati na nalogu za plaćanje. Pregled nekih šifri namjene kojeg mogu koristit sudionici u platnom prometu, posebno je dan pod točkom 4. Opis Upisuje se tekstualni opis plaćanja u najviše 4 plaćanja retka koristeći slobodnu formu Datum Datum na koji podnositelj naloga želi obaviti izvršenja terećenje svog računa odnosno izvršenje naloga koje se upisuje u formatu dan, mjesec i godina (dd. mm.yyyy.) Pečat Stavlja se pečat korisnika platne usluge, koji je korisnika razdvojen prostorom od potpisa korisnika PU PU Potpis U skladu s pravilima autorizacije, na obrazac se korisnika stavljaju jedan ili dva potpisa PU

• Dodatni podaci o plaćanju u inozemstvo BIC-i/ ili naziv banke primatelja

Upisuju se podaci o BIC (SWIFT) oznaci banke primatelja plaćanja u inozemstvu. Ako je na nalogu upisan BIC, tada naziv banke nije potreban.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

primatelj (osoba)

Znakom „X“ označava se je li primatelj u inozemstvu pravna ili izička osoba. Ako kućica nije popunjena, pretpostavlja se da je primatelj pravna osoba. Valuta Navodi se kratica valute u kojoj se tereti račun pokrića platitelja, ako to nije valuta u kojoj se izvršava nalog. Troškovna Znakom „X“ označava se način naplate opcija troškova. a) „BEN“ – primatelj snosi sve troškove b) „SHA“ – i platitelj i primatelj snose svaki svoje troškove c) „OUR“ – platitelj snosi sve troškove. Ako troškovna opcija na nalogu nije označena, pretpostavlja se opcija „SHA“

3.2. Popunjavanje novog naloga za plaćanje HUB 3A Obrazac za plaćanje HUB 3A je crvene boje te ima uzdužnu perforaciju na 150 mm, u čemu je sukladan obrascu HUB 3, ali sadrži i talon od 60 mm. Za razliku od Obrasca HUB 3 koji se koristi za nacionalna i inozemna plaćanja, Obrazac HUB 3A koristi se samo za nacionalna plaćanja u kunama, i predviđen je za popunjavanje korištenjem stroja odnosno računala, te sadrži mjesto za bar-kod. Popunjavanje određenih polja u nalogu za plaćanje HUB 3A, obavlja se na isti način kao i kod naloga za plaćanje HUB 3, a jedina razlika je u tome što se kod upisivanja u polje valuta plaćanja na nalogu HUB 3A može koristiti samo oznaka HRK za nacionalnu valutu u našoj zemlji. Za strojno ispunjavanja naloga HUB 3, može se koristiti neproporcionalni font (npr. Courier), te nije obvezno popunjavanje podataka u kućice. Na nalogu HUB 3A umjesto dodatnih podataka za inozemna plaćanja, na njihovom se mjestu stavlja 2DBK (2D bar code), čija je struktura i tehnički opis reguliran posebnom Uputom, ili se taj prostor može ostaviti praznim. Budući da Obrazac HUB 3A sadrži i talon, to u slučaju kada se radi o uplati, ovjereni talon obrasca može poslužiti poreznom obvezniku kao potvrda o izvršenom plaćanju. Ako se radi o prijenosu sredstava, ovjereni talon obrasca HUB 3A služi kao potvrda primitka naloga za plaćanje u banci.

3.3. Sadržaj talona kod obrasca HUB 3A Budući da su sva polja talona neformatirana u njih se mogu upisivati skraćeni nazivi platitelja ili primatelja kao i skraćeni opis plaćanja. Jedino se podatak o iznosu, broju računa primatelja i pozivu na broj primatelja, moraju ponoviti u cijelosti kako su upisani i na prvom dijelu obrasca. Na talonu obras17

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE ca HUB 3A dopuštena je upotreba proporcionalnih fontova. Kao i kod obrasca HUB 3, kod upisivanja podataka u polja traži se izravnanje na lijevoj strani, osim iznosa koji je de iniran s obveznim desnim poravnanjem.

U nastavku je dan primjer ispravno popunjenog naloga za plaćanje, kojim platitelj Iva Ivić iz SAMOBORA, obavlja uplatu u iznosu od 100,00 prema dostavljenom nalogu za plaćanje – obrascu HUB 3A, a za Glazbenu školu iz Samobora.

4. Šifre namjena kao podatak na nalogu za plaćanje

plaća i naknada

Šifra namjene je novi, ali nije obvezan podatak koji se mora upisati na nalogu za plaćanje, obrascu HUB 3 i HUB 3A. No, ako se upisuje, predstavlja oznaku transakcije koja se obavlja prema standardu ISO 20022.

plaća i naknada

U nastavku je dan pregled dijela ši i namjena, dok se pregled svih ostalih ši i namjena može naći na internetskoj stranici Hrvatske udruge banaka: www. hub.hr. Klasi ikacija Šifra Naziv De inicija Porez TAXS plaćanje transakcija predstavlja poreza plaćanje poreza porez VATX plaćanje PDV-a transakcija predstavlja plaćanje PDV-a porez WHLD porez po transakcija se odnosi odbitku na plaćanje poreza po odbitku porez INTX porez na transakcija se odnosi dohodak na plaćanje poreza na dohodak porez NITX porez na neto transakcija se odnosi na dohodak plaćanje poreza na neto dohodak porez EXTX porez na transakcija se odnosi nasljedstvo na plaćanje poreza na nasljedstvo Plaća i SALA plaće transakcija predstavlja naknada isplatu plaće

plaća i naknada plaća i naknada plaća i naknada plaća i naknada plaća i naknada plaća i naknada plaća i naknada Općenito općenito

SSBE

socijalna pomoć

transakcija predstavlja naknadu za socijalnu pomoć odnosno plaćanje kojeg izvršava država kao socijalnu potporu pojedincima PAYR platni spisak transakcija se odnosi na isplatu plaće prema platnom spisku PENS mirovine transakcija predstavlja isplatu mirovine PRCP plaćanje transakcija se odnosi na troškova plaćanje troškova BECH dječji doplatak transakcija se odnosi na plaćanje kojim se pomaže roditelju/staratelju u uzdržavanju djeteta BENE naknada za transakcija se odnosi nezaposlenost/ na plaćanje osobi koja je invaliditet nezaposlena /invalid BONU novčana transakcija se odnosi na naknada plaćanje novčane naknade (bonus) (bonusa) COMM provizija transakcija se odnosi na plaćanje PROVIZIJE BONU novčana transakcija se odnosi na naknada plaćanje novčane naknade (bonus) (bonusa) ADVA predujam transakcija predstavlja plaćanje predujma/avansa CCRD plaćanje transakcija odnosi kreditnom na plaćanje kreditom karticom karticom TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE općenito

INSM

rata

transakcija odnosi na plaćanje rate/obroka općenito WEBI plaćanje putem transakcija odnosi na interneta plaćanje koje je incinirano internetom Komunalne PFON račun za transakcija odnosi na usluge telefon plaćanje računa telefonom komunalne WTER račun za vodu transakcija odnosi na usluge plaćanje računa za vodu Komercijalna SUPP plaćanje transakcija se odnosi na plaćanja dobavljaču plaćanje dobavljaču komercijalna BEXP poslovni transakcija se odnosi plaćanja troškovi na plaćanje poslovnih troškova komercijalna GDSV kupoprodaja transakcija se odnosi na plaćanja roba i usluga kupovinu i prodaju roba i usluga općenito REFU povrat transakcija predstavlja povrat sredstava upravljanje CSDB gotovinska transakcija se odnosi na sredstvima isplata gotovinsku isplatu kupovina roba i usluga uz kartična CDCB kartično dodatnu isplatu gotovine namira plaćanje uz na prodajnom mjestu gotovinski povrat

5. Upisivanje obveznih polja pri popunjavanju naloga za plaćanje Kako bi ovlaštena organizacija za platni promet mogla izvršiti nalog za plaćanje, potrebno je da isti, a ovisno o vrsti transakcije koja se obavlja – uplata, isplata ili prijenos sredstava, ima popunjena barem obvezna polja sa slijedećim elementima:

Obvezna polja pri popunjavanju nalog za plaćanje: Vrsta transakcije Nalog Nalog Nalog za Potrebni elementi za za bezgotovinsko uplatu isplatu plaćanje – prijenos sredstava Naziv (ime) primatelja √ Naziv (ime) platitelja √ Broj računa platitelja √ √ Broj računa primatelja √ √ za međunarodna plaćanja potrebno je upisati i naziv (ime) primatelja te njegovu adresu Valuta plaćanja √ √ √ Iznos √ √ √ Datum izvršenja √ √ √ Ovjera platitelja √ √

U odnosu na stare Obrasce HUB 1 i HUB 1-1, koji se još mogu koristiti zaključno do kraja svibnja 2013., na novim obrascima HUB 3 i HUB 3A, nema više oznake za vrstu plaćanja koja se obavlja – uplata, isplata ili prijenos; već namjenu naloga za plaćanje određuju popunjeni obvezni elementi platitelja ili primatelja. Na svim nalozima, upisivanje podataka započinje u prvoj kućici na lijevoj strani obrasca, osim iznosa koji se na obrascu popunjava s desnim poravnanjem. U nastavku se daju primjeri ispravno popunjenih novih naloga za plaćanje za pravnu osobu Sirius d.o.o. iz Samobora, Strma ulica 5, koja je obavila slijedeće transakcije:

1. Nalogom za uplatu gotovine – obavio se povrat sredstava na žiro-račun u iznosu od 1.100,00 kn.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE 2. Nalogom za isplatu gotovine – obavila se isplata gotovine zaposlenom radniku Josipu Caru u iznosu od 500,00 kn.

3. Nalogom za prijenos sredstava – obavilo se bezgotovinsko plaćanje računa dobavljaču Graditelj d.o.o. iz Zagreba u iznosu od 2.000,00 kn.

4. Nalogom za prijenos sredstava – obavilo se bezgotovinsko plaćanje računa zaprimljenog iz inozemstva na iznos od 200 eura.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

RAČUNOVODSTVO Ivana Jakir-Bajo *

UDK 657.2

Ivana Maletić **

Polugodišnji inancijski izvještaji proračuna i proračunskih korisnika Rok za predaju polugodišnjih inancijskih izvještaja za proračune i proračunske korisnike je 10. srpnja 2013. godine, odnosno 22. srpnja 2013. godine za izvanproračunske korisnike i konsolidirane inancijske izvještaje. Proračunski i izvanproračunski korisnici na državnoj i lokalnoj razini sastavljaju isti skup inancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja, kao i prethodne godine, a na što će nas podsjetiti i Okružnica o predaji inancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. Godine, čija objava se planira na internetskim stranicama Ministarstva inancija: www.m in.hr - Državna riznica - Državno računovodstvo, sredinom lipnja. U drugom dijelu tekstu ukazuje se i na uočene nepravilnosti kod popunjavanja Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima.

1. Obveznici, izvještaji i rokovi predaje Prema Pravilniku o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11) obveznici sastavljanja inancijskih izvještaja za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja 2013. godine jesu JLP(R)S, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i JLP(R)S de inirani Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) i utvrđeni Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Registar se vodi sukladno Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09).

Podaci iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu upućeni su na objavu u Narodne novine. Za svakog proračunskog korisnika istaknuta je nadležnost državne ili lokalne razine, odnosno određenog ministarstva ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Podaci iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu objavljeni su u Narodnim novinama br. 60/2012. Svi oni koji nisu upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika i nemaju RKP broj nisu proračunski odnosno izvanproračunski korisnici, te ne mogu voditi proračunsko računovodstvo i predavati inancijske izvještaje u sustavu proračuna. FINA ne zaprima inancijske izvještaje korisnika koji nisu objavljeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika i onih koji su nakon objave Podataka iz Registra uz suglasnost Ministarstva inancija dobili RKP broj. Proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici predaju inancijske izvještaje instituciji ovlaštenoj za obradu podataka – FINA-i u elektroničkom obliku, a objavljeni su na internetskoj stranici Ministarstva inancija s Referentnom stranicom. Uz elektronički oblik Referentne stranice predaje se njen ispis ovjeren potpisom odgovorne osobe i pečatom. Pravilnik ne predviđa predaju inancijskih izvještaja u papirnatom obliku, odnosno obrascima Narodnih novina.

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija RH, Zagreb. Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora. *

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

RAČUNOVODSTVO Tablica 1. Obveznici, obveza i rokovi predaje polugodišnjih inancijskih izvještaja (za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja) Obveznik Financijski izvještaji Proračunski korisnici • Izvještaj o prihodima i rashodima, državnog proračuna primicima i izdacima • Bilješke Jedinice lokalne i • Izvještaj o prihodima i rashodima, područne (regionalne) primicima i izdacima samouprave • Izvještaj o novčanim tijekovima • Izvještaj o obvezama • Bilješke Proračunski korisnici • Izvještaj o prihodima i rashodima, proračuna jedinica primicima i izdacima lokalne i područne • Izvještaj o obvezama (regionalne) • Bilješke samouprave Izvanproračunski korisnici državnog proračuna

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima • Izvještaj o novčanim tijekovima • Izvještaj o obvezama • Bilješke • Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima • Izvještaj o obvezama

Izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) • Bilješke samouprave

Rok predaje Predaja do 10. srpnja • Nadležnom razdjelu • Područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS) do 10. srpnja • Područnom uredu FINA-e (PR-RAS, NT, OBVEZE)

do 10. srpnja • Jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici • Područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS) do 22. srpnja • Područnom uredu FINA-e (PR-RAS, NT, OBVEZE)

do 22. srpnja • Jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici • Područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)

Konsolidirane izvještaje • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima • Bilješke Jedinice lokalne i • Izvještaj o prihodima i rashodima, područne (regionalne) primicima i izdacima samouprave • Izvještaj o obvezama • Bilješke

do 22. srpnja • Područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)

Proračunski korisnici državnog proračuna predaju do 10. srpnja 2013. godine Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja, i to:

proračuna klasi iciraju kao razdjeli predaju FINA-i konsolidirane inancijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja do 22. srpnja 2013. godine.

Razdjeli

• FINA-i (bez Bilješki), • razdjelu kojem pripadaju prema organizacijskoj klasi ikaciji državnog proračuna. Ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela državnog proračuna konsolidiraju inancijske izvještaje proračunskih korisnika, koji su prema organizacijskoj klasi ikaciji u njihovoj nadležnosti; i svoj inancijski izvještaj te sastavljaju konsolidirani inancijski izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za cjelokupni razdjel. Proračunski korisnici državnog proračuna koji se prema organizacijskoj klasi ikaciji državnog 22

do 22. srpnja • Područnom uredu FINA-e (PR-RAS, OBVEZE)

Proračunski korisnici državnog proračuna, kao dio skupa polugodišnjih inancijskih izvještaja, ne predaju Izvještaj o obvezama jer se on svaki mjesec predaje razdjelima u roku od 10 dana po isteku izvještajnog razdoblja. Razdjel ih konsolidira i do 15. u mjesecu predaje FINA-i konsolidirani mjesečni Izvještaj o obvezama. Proračunski korisnici proračuna JLP(R)S predaju do 10. srpnja 2013. godine Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke: • nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, • FINA-i (bez Bilješki). TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

RAČUNOVODSTVO JLP(R)S predaju do 10. srpnja 2013. godine Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o novčanim tijekovima, Izvještaja o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja FINA-i (bez Bilješki). JLP(R)S predaju do 22. srpnja 2013. godine konsolidirane inancijske izvještaje, i to: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Izvještaj o obvezama za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja isključivo FINA-i. U slučaju nastalih promjena u vlasničkim udjelima, JLP(R)S dužne su predati Obrazac: UDJ do 10. srpnja 2013. godine za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja (a ne za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja kao kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima). Obrazac: UDJ predaje se isključivo u elektroničkom obliku Ministarstvu inancija. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna predaju FINA-i do 22. srpnja 2013. godine Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o novčanim tijekovima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja. Izvanproračunski korisnici JLP(R)S predaju do 22. srpnja 2013. godine Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja: • nadležnoj jedinici područne (regionalne) samouprave i • FINA-i (bez Bilješki). Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave, te vijeća nacionalnih manjina polugodišnje inancijske izvještaje ne dostavljaju FINI, već isključivo nadležnoj jedinici područne (regionalne) samouprave za potrebe konsolidacije i kontrole. Proračunski korisnici koji obavljaju poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju: osnovne i srednje škole, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, učenički domovi, javne vatrogasne postrojbe dostavljaju Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja: • nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave; a • FINA-i isključivo Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima. Ovi korisnici ne predaju polugodišnji inancijski izvještaj nadležnim ministarstvima. Ustanove u zdravstvu (decentralizirane) dostavljaju Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja: • nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, • Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a • FINA-i isključivo Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima.

2. Uočene nepravilnosti kod popunjavanja Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima Analizom Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima koji se sastavljaju na Obrascu: PRRAS uočeno je pogrešno popunjavanje podataka o zaposlenima na AOP-ima 611 – 614, gdje se traže podaci o prosječnom broju zaposlenih u tijelima i kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja i na osnovi sati rada. Proračuni i proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave U Obrascu: PR-RAS razine 21 i 31 popunjavaju se sljedeći AOP-i: • AOP 612 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i • AOP 614 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sati rada (cijeli broj). U Obrascu: PR-RAS razine 22 popunjavaju se sljedeći AOP-i: • Broj zaposlenih kod proračunskih korisnika, koji se inanciraju iz prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave a) AOP 612 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i b) AOP 614 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sati rada (cijeli broj). • Broj zaposlenih u upravnim odjelima a) AOP 611 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i b) AOP 613 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj). U Obrascu: PR-RAS razine 23 popunjavaju se sljedeći AOP-i: • Broj zaposlenih kod proračunskih korisnika (svi izvori inanciranja) a) AOP 612 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i 23

RAČUNOVODSTVO b) AOP 614 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sati rada (cijeli broj). • Broj zaposlenih u upravnim odjelima a) AOP 611 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i b) AOP 613 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj). Proračunski korisnici državnog proračuna U Obrascu: PR-RAS razine 11 popunjavaju se sljedeći AOP-i: • Proračunski korisnici na razini glave 05 a) AOP 611 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i b) AOP 613 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj). • Proračunski korisnici u ostalim glavama a) AOP 612 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i b) AOP 614 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sati rada (cijeli broj). U Obrascu: PR-RAS razine 12 popunjavaju se sljedeći AOP-i: Razdjeli koji imaju konsolidaciju • AOP 612 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) - podaci iz izvještaja proračunskih korisnika razine 11. • AOP 614 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sati rada (cijeli broj) - podaci iz izvještaja proračunskih korisnika razine 11. • AOP 611 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) – podaci iz izvještaja razine 11 glave 05. • AOP 613 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj) - podaci iz izvještaja razine 11 glave 05. Razdjeli koji nemaju konsolidaciju • AOP 611 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i • AOP 613 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj). Pregledom Obrazaca: PR-RAS također je uočeno da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave učestalo pogrešno iskazuju razne naknade građanima i kućanstvima na računima unutar 24

podskupine 371 - Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja. Ova je podskupina namijenjena isključivo za evidentiranje naknada koje građanima i kućanstvima isplaćuju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje, te se kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smije koristiti pri planiranju, niti knjigovodstvenom evidentiranju. Naknade koje građanima i kućanstvima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vode se unutar podskupine 372 - Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna. Nadalje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici u Obrascu PR-RAS ne mogu imati popunjene podatke o prihodima koje iskazuje samo državni proračun: • • • • •

porezu na dobit (AOP 012) porezu na dodanu vrijednost (AOP 025) posebnom porezu i trošarinama (AOP 027) carini i carinskim pristojbama (AOP 033) doprinosima (AOP 039).

U dijelu obaveznih analitičkih podataka Obrasca: PR-RAS na AOP-u 862 traži se iskazivanje vrijednosti ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu. Budući da je riječ o podacima koji se prikupljaju za potrebe Državnog zavoda za statistiku, u nastavku iznosimo njihovo tumačenje načina popunjavanja navedene AOP oznake. Na navedenom AOP 862 iskazuje se ukupan iznos vrijednosti nove dugotrajne imovine (osim zemljišta i šuma) nabavljene od proizvođača ili trgovaca, ukupan iznos vrijednosti izgrađene nove dugotrajne imovine i ukupan iznos vrijednosti nabave nove dugotrajne imovine inancijskim leasingom u izvještajnoj godini, neovisno o tome jesu li obveze za nju plaćene ili nisu. Uključuju se također investicije u vlastitoj proizvodnji, vrijednost nove dugotrajne imovine dobivene bez naknade, prirast osnovnog stada, pošumljavanje i dugogodišnji nasadi, troškovi investicijskog održavanja i znatnijeg poboljšanja imovine prema računima, neovisno o tome jesu li i podmireni, te investicije u tijeku (kod građevinskih objekata prema računima za privremene obračunske situacije). U novu imovinu uključuje se i rabljena dugotrajna imovina uvezena iz inozemstva. Obuhvaća se materijalna (zgrade i druge građevine, strojevi i oprema s montažom, osnovno stado, pošumljavanje i višegodišnji nasadi) i nematerijalna imovina (istraživanje rudnih bogatstava, ulaganja u računalne programe, umjetnička, literarna i znanstvena TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

RAČUNOVODSTVO djela, patenti i licence) koja ima vijek trajanja duži od jedne godine. Vrijednosti svih investicija iskazuju se po trošku nabave tj. kupovna cijena uvećana za carine, nepovratne poreze, troškove prijevoza i sve druge troškove koji se mogu izravno dodati troškovima nabave i osposobljavanja za početak uporabe. Dobra proizvedena u vlastitoj proizvodnji vrednuju se po troškovima proizvodnje. Ne uključuju se ulaganja dugotrajne imovine od strane vlasnika u korist pričuva ili radi povećanja temeljnog kapitala, tekuće održavanje imovine, rabljena dugotrajna imovina nabavljena ili dobivena u zemlji i investicije u inancijsku imovinu.

3. Odluka o raspodjeli rezultata Obveznici se često pitaju što mogu učiniti kada je u inancijskim izvještajima s 31. 12. iskazan manjak prihoda od ne inancijske imovine, a istodobno i višak prihoda od poslovanja, odnosno mogu li se nakon predaje inancijskih izvještaja navedeni viškovi i manjkovi prebiti. Odgovor na ovo pitanje daje članak 84. stavak 2 Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11), kojim je propisano da se stanja utvrđena na osnovnim računima podskupine 922 i iskazana u inancijskim izvještajima za proračunsku godinu raspodjeljuju u sljedećoj proračunskoj godini u skladu s Odlukom o raspodjeli rezultata i uz pridržavanje ograničenja u skladu s propisima iz područja proračuna. Raspodjelu rezultata potrebno je razlikovati od korekcije rezultata. Korekcija rezultata je obvezna i radi se s 31. 12. te tako utječe na iznose viškova i manjkova iskazanih po kategorijama (poslovanje, ne inancijska imovina, inancijska imovina) u godišnjim inancijskim izvještajima. Za iznose koji su bili evidentirani tijekom godine na računima kapitalnih prijenosa sredstava, odnosno prihodima poslovanja, a koji su utrošeni za nabavu dugotrajne ne inancijske imovine, u procesu korekcije zadužuje se račun viška ili manjka prihoda poslovanja, a odobrava račun viška ili manjka prihoda od ne inancijske imovine. Korekcija se može napraviti isključivo za iskazane prihode na sljedećim računima: 63121 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU, 63122 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada izvan EU, 63221 Kapitalne pomoći od međunarodnih organizacija, 63241 Kapitalne pomoći od institucije i tijela EU, 6332 Kapitalne pomoći iz proračuna, 6334 Kapitalne pomoći od proračunskih korisnika temeljem prijenosa sredstava EU, 6342 Kapitalne pomoći od ostalih suTIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

bjekata unutar općeg proračuna, 6352 Kapitalne pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, 6632 Kapitalne donacije te 67121 Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine. Osim u slučaju ostvarenja prihoda poslovanja koji se koriste za rashode za nabavu ne inancijske imovine, korekcija rezultata s 31.12. obvezna je i u slučaju ostvarenja prihoda od prodaje ne inancijske imovine i njihova korištenja za kapitalne rashode koji se ekonomski klasi iciraju i u rashode poslovanja (razred 3). To je omogućeno i Zakonom o proračunu, koji u članku 70 kaže da se sredstva od prodaje i zamjene ne inancijske dugotrajne imovine i od nadoknade štete s osnove osiguranja koriste za nabavu ne inancijske imovine (razred 4), održavanje ne inancijske imovine (3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja), kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima, ali isključivo za nabavu ne inancijske imovine (38612 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru i 38622 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima izvan javnog sektora), dodatna ulaganja u ne inancijsku imovinu (45 Rashodi za dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini) i ulaganja u dionice, te udjele trgovačkih društava (532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru i 534 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora). Kao rezultat izmjena i dopuna Zakona o proračunu, korekcija rezultata će po prvi puta omogućiti, s 31. 12. 2013., korištenje prihoda od prodaje i zamjene ne inancijske imovine te od nadoknade štete za otplate glavnice po dugoročnim zajmovima. Dakle, korekcija rezultata radi se s 31. 12., a raspodjela nakon predaje godišnjih inancijskih izvještaja, iako iz propisanih odredbi o raspodjeli rezultata, rok do kojeg se Odluka o raspodjeli rezultata može donijeti, nije decidirano utvrđen. Najjednostavnije i najpravilnije je donijeti Odluku nakon sastavljanja i predaje inancijskih izvještaja, odnosno nakon usvajanja godišnjih inancijskih izvještaja i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna. Odluka se o raspodjeli donosi, ako za pokriće manjka po određenoj kategoriji postoje raspoloživi izvori inanciranja, uvažavajući ograničenja vezana uz raspodjelu rezultata de inirana člancima 65. i 70. Zakona o proračunu. Primjer: Viškom prihoda poslovanja pokrit će se manjak od neinancijske imovine u iznosu od 70.000,00 kn iskazan u Bilanci na dan 31. 12. 2012. godine. 25

RAČUNOVODSTVO u slučaju kada postoji manjak prihoda poslovanja, odnosno je li ispravno Odlukom o raspodjeli svesti jednu kategoriju na nulu i time povećati drugi manjak? Raspodjela rezultata nije obvezna, a ako se provodi mora se temeljiti isključivo na stvarnim poslovnim događajima kod proračuna i proračunskih korisnika. Pitanje korisnika: Upisuje li se na pozicije prenesenih viškova/manjkova u Obrascu: PR-RAS iznos koji odgovara stanju 1. 1. 2013. u Bilanci (na računima podskupine 922 Višak/manjak prihoda) ili stanju nakon raspodjele rezultata?

Pitanje korisnika: Je li potrebno raspodjeljivati rezultat radi anuliranja manjka ne inancijske imovine i

Kako Obrazac: PR-RAS treba dati realnu sliku o poslovanju i kretanju obveznika, uvijek se unose podaci koji odražavaju i uključuju sve promjene, u ovom slučaju – stanja nakon raspodjele rezultata.

Pregled nadolazećih radionica SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE

lipanj

srpanj

• Dječji vrtići – 7.6.

• Javna nabava za ponuditelje – 3.7.

• Osnovne i srednje škole i učenički domovi – 10.6.

• Praksa javne nabave: Model nabave putem središnjeg tijela za javnu nabavu i zajednička nabava – 4.7.

• Ustanove u socijalnoj skrbi – 11.6. • Općine, gradovi i županije –12.6. • Sudovi i odvjetništva - 14.6.

• Upravljanje nabavom do 70.000 kuna – 5.7. • Javna nabava za revizore – 8. i 9. 7.

• Ustanove u kulturi – 18.6.

• Postupak nabave građevinskih radova (jamstva, izvršenje ugovora, nabava dodatnih radova) – 10.7.

• Javne vatrogasne postrojbe – 19.6.

• Nabava prehrambenih proizvoda – 11.7

• Ustanove u zdravstvu – 17.6.

• Fakulteti i instituti – 20.6.

Više o radionicama pogledajte na našoj internetskoj stranici www.tim4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

RAČUNOVODSTVO Ivana Jakir-Bajo *

UDK 657.2

Ivana Maletić **

Polugodišnji inancijski izvještaj nepro itnih organizacija Nepro itne organizacije za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2013. predaju FINA-i Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF do 30. srpnja 2013. Nepro itne organizacije dužne su poštivati Uredbom propisani rok za dostavu inancijskih izvještaja (čl. 70., st. 2. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija, jer FINA nakon navedenog roka (30. srpnja) neće zaprimati inancijske izvještaje.

1. Obveznici i rokovi izrade i predaje polugodišnjeg inancijskog izvještaja Sukladno članku 2. stavku 1. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09) obveznici izrade i predaje inancijskih izvještaja jesu: udruge i njihovi savezi, strane udruge, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikati, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/pro ita, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su nepro itne organizacije i koje su upisane u Registru nepro itnih organizacija. Sindikati, političke stranke i druge nepro itne organizacije s organizacijskim dijelovima (podružnicama) koji nemaju pravnu osobnost (svoj matični broj) podnose jedan inancijski izvještaj na razini pravne osobe. Poslovanje podružnica bez pravne osobnosti i matice mora biti obuhvaćeno jednim inancijskim izvještajem, stoga organizacijski dijelovi (podružnice) bez pravne osobnosti ne podnose polugodišnji inancijski izvještaj FINA-i. Prema članku 71. Uredbe, Obrazac: PR-RAS-NPF nisu obvezne sastavljati niti predavati nepro itne organizacije: • čija je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 100.000,00 kuna na razini godine i

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija RH, Zagreb. Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora. *

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

• čiji je godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od 100.000,00 kuna na razini godine. Nepro itne organizacije osnovane nakon 1. siječnja 2009. dužne su voditi dvojno knjigovodstvo i sastavljati te predavati inancijske izvještaje sljedeće tri godine neovisno o visini prihoda i imovine. Obrazac: PR-RAS-NPF moguće je predati: • u elektroničkom obliku s ugrađenim kontrolama, a koji se može pronaći na web stranicama FINA-e i Ministarstva inancija (www.m in.hr - Državna riznica – Računovodstvo - Nepro itno računovodstvo - Financijski izvještaji za nepro itne organizacije s ugrađenim kontrolama), ili • putem papirnatih obrazaca. Uz elektroničku verziju obrasca predaje se i ispis Referentne stranice ovjeren potpisom osobe ovlaštene za zastupanje i pečatom. Zbog pogrešaka koje su moguće pri ručnom unosu podataka iz papirnatih obrazaca u bazu FINA-e, preporuka je predavati izvještaj u elektroničkom obliku. FINA-i je potrebno predati inancijski izvještaj za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja i onda kada nema prihoda i rashoda u razdoblju izvještavanja, pa sve kolone imaju vrijednost 0. Napominjemo da nepostojanje prihoda ne znači nužno i nepostojanje rashoda, jer za vođenje računa otvorenih u bankama nepro itne organizacije primaju račune koje je, bez obzira jesu li plaćeni, potrebno provesti u poslovnim knjigama i na inancijskim izvještajima iskazati rashod. Nepro itne organizacije koje sukladno Uredbi nisu obveznici predaje inancijskih izvještaja, ali su donijele odluku o njihovoj predaji, imaju obvezu iste predavati za sva propisana razdoblja predaje, a ne samo godišnji inancijski izvještaj. Uputa o izradi i predaji inancijskog izvještaja nepro itnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. bit će do kraja lipnja objavljena na internetskim stranicama Ministarstva inancija (www.m in.hr - Državna riznica – Računovodstvo Nepro itno računovodstvo). 27

RAČUNOVODSTVO 2. Sadržaj Izvještaja o prihodima i rashodima (Obrasca: PR-RAS-NPF)

hodne godine i stupac 5 Ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine.

U zaglavlju Obrasca: PR-RAS-NPF kao obvezan podatak popunjava se OIB koji se prema odredbama Zakona o osobnom identi ikacijskom broju (NN, br. 60/08) počeo primjenjivati od 1. siječnja 2010. Uz OIB, na Obrascu: PR-RAS-NPF potrebno je upisati i RNO broj dodijeljen od Ministarstva inancija prilikom upisa nepro itne organizacije u Registar nepro itnih organizacija. RNO broj se može pronaći na internetskoj stranici Ministarstva inancija (www. m in.hr – Državna riznica – Računovodstvo – Nepro itno računovodstvo).

Podaci o prenesenim viškovima/ manjkovima

Nepro itne organizacije neće biti u mogućnosti predati inancijski izvještaj, ako prethodno nisu upisane u Registar i nemaju RNO broj. Nadalje, nepro itne organizacije koje nisu upisane u Registar ne mogu ostvarivati sredstva iz državnog proračuna putem natječaja koje provode ministarstava i druga državna tijela. U Obrazac: PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci: stupac 1 – broj računa iz računskog plana; stupac 2 – naziv računa; stupac 3 – AOP oznaka; stupac 4 – ostvareno u polugodištu prethodne godine; • stupac 5 – ostvareno u polugodištu tekuće godine; • stupac 6 – indeks ostvarenja polugodišta tekuće godine u odnosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala).

• • • •

Prva dva stupca obrasca popunjena su temeljem propisane ekonomske klasi ikacije – Računskog plana nepro itnih organizacija.

U Izvještaju o prihodima i rashodima se uz podatke o viškovima/manjkovima ostvarenim u izvještajnom razdoblju upisuju i podaci o prenesenom rezultatu – viškovima/manjkovima iz prethodne godine: • 5221 Višak prihoda preneseni - AOP 128 i • 5222 Manjak prihoda preneseni- AOP 129. Iznosi upisani na izdvojenim pozicijama Obrasca: PR-RAS-NPF trebaju odgovarati stanjima na računima viškova/manjkova utvrđenim u Bilanci na dan 31.12.2012. odnosno početnim stanjima glavne knjige na dan 1. siječnja 2013. Međutim, važno je naglasiti da je moguće odstupanje između visine prenesenih viškova i manjkova u Obrascu: PR-RAS-NPF i iskazanih početnih stanja na računu 522 Višak/manjak prihoda. U praksi se može dogoditi da nepro itna organizacije evidentira kao prihod nešto što nije njen prihod ili evidentira isti prihod dva puta. Isto se može dogoditi i na rashodnoj strani. Ako se pogreška u evidentiranju dogodila u prethodnoj godini, u tekućoj godini se ne mogu stornirati prihodi ili rashodi iz prethodne godine, već se ispravlja iskazani rezultat. Primjerice, nepro itna organizacija je u 2012. proknjižila rashod i obvezu prema dobavljaču u visini od 2.000,00 kn, a faktura je glasila na 1.000,00 kn. U 2013. potrebno je izvršiti ispravak – stornirati obvezu i odobriti račun viška/manjka, odnosno povećati rezultat (višak/manjak) za 1.000,00 kuna. Primjer:

Treći stupac jest oznaka koju obrasci također imaju unaprijed popunjenu, a koja je potrebna radi automatske obrade podataka, a kratica naziva stupca 3 upravo to i znači - AOP oznaka.

Nepro itna organizacija je pogreškom u prethodnoj godini evidentirala 1.500,00 kn prihoda od iznajmljivanja poslovnog prostora, koji nije u cijelosti njen. Dio od 750,00 kn pripada drugoj pravnoj osobi.

U stupac 4. upisuju se podaci o ostvarenim prihodima i rashodima te rezultatima tijekom istog razdoblja – polugodišta prethodne godine.

Kako neprofitna organizacija nije tijekom 2012. stornirala tih 750,00 kn, stanje osnovnog računa 5221 Višak prihoda poslovanja na dan 1. siječnja 2013. nerealno je iskazano, odnosno višak je za 750,00 kn veći. Dana 02. travnja 2013. izvršio se povrat navedenih sredstva pravnoj osobi kojoj sredstva i pripadaju.

U stupac 5. upisuju se podaci iz glavne knjige o ostvarenim prihodima i nastalim rashodima tijekom razdoblja 1. siječnja do 30. lipnja 2012. U stupac 6. upisuje se indeks promijene ostvareno, u odnosu na ostvareno za polugodište prethodne godine – upisuje se cijeli broj bez decimala. Popunjavaju se svi stupci Obrasca: PR-RAS-NPF uključujući stupac 4 Ostvareno u istom razdoblju pret28

Evidencije u 2013.: 5221 Višak prihoda poslovanja 2.4.2013.

750

10.000 S 1.1. 2013.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

RAČUNOVODSTVO 1111 Novac na računu kod tuzemnih poslovnih banaka S 1.1.2013. 15.000 750

2.4.2013.

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja 2013. Račun iz Računskog plana 1

5221 5222

OPIS 2 UKUPNI RASHODI (AOP 041-123 ili 041+124) VIŠAK PRIHODA (AOP 001-125) MANJAK PRIHODA (AOP 125-001) Višak prihoda preneseni Manjak prihoda - preneseni Višak prihoda raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP 126+128127-129) Manjak prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju (AOP 127+129126-128)

Ostvareno u AOP izvještajnom oznaka razdoblju 3 7 125 980.000 126 20.000 127 128 129

9.250

130 29.250

131 -

Bitno je istaknuti da višak prihoda - preneseni, koji se iskazuje na AOP oznaci 128 Obrasca: PR-RAS-NPF za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. kod nepro itnih organizacija koje su imale ispravke pogrešnih knjiženja vezanih za iskazane prihode i rashode u 2012. nije iznos iskazan kao početni saldo na računima 522 Višak prihoda, te se može kroz izvještajna razdoblja mijenjati.

Podaci u dijelu Dodatni podaci Od AOP 132 do AOP 145 u Obrascu: PR-RAS-NPF upisuju se dodatni podaci. Dodatni podaci mogu se po svom sadržaju i namjeni grupirati u četiri dijela. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

U prvom dijelu, od AOP 132 do AOP 135 prati se stanje novčanih sredstava na početku godine, ukupni priljevi i odljevi s računa i blagajni, te stanje novčanih sredstava na kraju godine. Za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. na AOP 132 upisuje se stanje novčanih sredstava na dan 1. siječnja 2013. s računa skupine 11 Novac u banci u blagajni, što znači da se uključuju podaci o stanju novčanih sredstava u banci i blagajni, o izdvojenim novčanim sredstvima i vrijednosnicama u blagajni. Na AOP-ima 133 i 134 upisuju se podaci o ukupnim priljevima i odljevima na novčane račune i blagajne, odnosno s novčanih računa i blagajni, tijekom polugodišta. Na AOP 135 upisuje se stanje novčanih sredstava na kraju izvještajnog razdoblja – na dan 30. lipnja 2013. s računa skupine 11 Novac u banci i blagajni. Drugi dio dodatnih podataka u potpunosti je za statističke potrebe i obuhvaća AOP 136 i AOP 137 na kojima je potrebno iskazati prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem polugodišta i na osnovi sati rada.

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF DODATNI PODACI Stanje novčanih 11 sredstava na početku godine Ukupni priljevi na 11-dugovno novčane račune i blagajne Ukupni odljevi s 11-potražno novčanih računa i blagajni Stanje novčanih sredstava na kraju 11 godine (AOP 132+133134) Prosječan broj zaposlenih na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) Prosječan broj zaposlenih na osnovi sati rada (cijeli broj)

132

133

134

135

136

137

Sadržaj trećeg dijela dodatnih podataka, od AOP 138 do AOP 145, u cijelosti ukazuje na činjenicu da je ovaj izvještaj izrađen i za potrebe Državnog zavoda za statistiku, kako bi zamijenio dosadašnji statistički Obrazac: TSI-N. U ovom dijelu od nepro itnih organizacija traži se iskazivanje vrijednosti ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu. 29

RAČUNOVODSTVO Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF Cilj prikupljanja podataka od AOP 138 do AOP 143 je mogućnost obračuna investicija u dugotrajnu imovinu u kraćim vremenskim razdobljima, odnosno tromjesečjima. Pri tome je važno naglasiti da se u navedene AOP oznake Obrasca: S-PR-RAS-NPF ne unosi stanje dugotrajne imovine na 30. lipnja 2013. godine iskazano na bilančnim kontima od 051 Građevinski objekti u pripremi do 056 Ostala ne inancijska imovina u pripremi. Prema obrazloženjima Državnog zavoda za statistiku pod pojmom Vrijednost ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu, obuhvaćaju se sve vrste ulaganja u novu imovinu, odnosno u nove kapacitete, kao i ulaganja za proširenje, rekonstrukciju i modernizaciju postojećih ili zamjenu zastarjelih, istrošenih ili slučajnom štetom uništenih kapaciteta. Ne obuhvaća se redovno i tekuće održavanje, te popravci dugotrajne imovine. Ostvarenim investicijama, u novu dugotrajnu imovinu, smatraju se nabavke od izvođača građevinskih radova, proizvođača opreme, ostvarena ulaganja u vlastitoj režiji, nabavljena dugotrajna imovina bez naknade (humanitarne pomoći i darovi), nabavke opreme u trgovini, te nabavke imovine od privatnih osoba, odnosno investicijska dobra koja još nisu bila predmet kupoprodaje između neposrednih korisnika tih dobara. Vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu iskazuje se kupovnim cijenama tj. obuhvaća sve transportne troškove, instalacijske troškove, kao i troškove prijenosa vlasništva (naknade bilježnicima, inženjerima, pravnicima i sl.) i sve poreze koji se plaćaju na prijenos. U ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu uključuje se i rabljena oprema nabavljena isključivo u inozemstvu budući da izravno utječe na porast nacionalnog bogatstva u zemlji.

licence, književna i umjetnička djela. Podaci obuhvaćaju i nabavku dugotrajne imovine inancijskim leasingom. U iskazane podatke ne uključuje se nabava zemljišta, jer se transakcije nabave i prodaje poništavaju na razini države. Četvrti dio Obrasca: S-PR-RAS-NPF prati bilančnu poziciju - stanje zaliha na dan 1. siječnja i na 30. lipnja 2013. Budući da se od AOP 138 do AOP 144 ne mogu uspostaviti matematičke i/ili logičke kontrole, na AOP 145 uspostavljen je kontrolni zbroj.

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF Popunjavanje zaglavlja Obrasca: PR-RAS-NPF Prema odredbama Zakona o osobnom identi ikacijskom broju (NN, br. 60/08) OIB se počeo primjenjivati od 1. siječnja 2010. kao stalna oznaka svake pravne osobe i potrebno ga je upisati u zaglavlje Obrasca: PR-RAS-NPF. Na Obrascu: PR-RAS-NPF potrebno je upisati i RNO broj dodijeljen od Ministarstva inancija prilikom upisa nepro itne organizacije u Registar nepro itnih organizacija. RNO broj može se pronaći u Registru objavljenom na internetskoj stranici Ministarstva inancija (www.m in.hr – Državna riznica – Računovodstvo – Nepro itno računovodstvo – Registar nepro itnih organizacija).

3. Utvrđivanje rezultata poslovanja za polugodište 2013. Na polugodištu privremeno, a na kraju poslovne godine konačno, utvrđuje se rezultat poslovanja. Utvrđeni rezultat iskazuje se na računima skupine 52 - Rezultat poslovanja, a samo se na kraju godine obavljaju zaključna knjiženja međusobnim zatvaranjem računa rashoda i prihoda na skupinama računa razreda 3-Prihoda i 4-Rashoda. Prije sastavljanja temeljnice i utvrđivanja ukupnih rashoda i prihoda koji se prenose na račun 5211-Obračun prihoda i rashoda, valja prethodno provjeriti jesu li pravilno iskazani rashodi i prihodi, pojedinačno i po razinama.

Nabavke se smatraju ostvarenima u trenutku promjene vlasnika, a kod građevinskih radova nabavka je de inirana ugovorom po fazama gradnje, odnosno obračunskim situacijama. Investicije u građevinske objekte obuhvaćaju ulaganja u nove građevine visokogradnje, niskogradnje, hidrogradnje i ulaganja u stambene objekte. Investicije u novu ostalu materijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja u osnovno stado priplodne i radne stoke, pošumljavanja i dugogodišnje nasade, te ulaganja u važna poboljšanja zemljišta.

1. utvrđivanje i iskazivanje prihoda i rashoda obračunskog razdoblja; 2. usporedba ostvarenih prihoda i rashoda (obračun prihoda i rashoda); 3. prijenos utvrđene razlike prihoda i rashoda na višak/manjak (na koncu godine).

Ulaganja u novu nematerijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja kao što su ulaganja u rudarska istraživanja, računalne programe, patente, prava,

Za potrebe utvrđivanja privremenih rezultata za razdoblja tijekom godine postupak se provodi prvim dvijema fazama.

Utvrđivanje rezultata u nepro itnom računovodstvu možemo promatrati u nekoliko faza:

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

RAČUNOVODSTVO Primjer: Nepro itna organizacija je u poslovnoj godini ostvarila: Rashodi (skupina 41-46) 300.000,00 kn Prihodi (skupina 31-36) 200.000,00 kn Knjiženje na polugodištu: Red. Opis br. 1 2 1. Obračun rashoda i prihoda - obračun rashoda - obračun prihoda Privremeni saldo na računu 5211 = manjak

Iznos 3

300.000

Račun Duguje Potražuje 4 5

5211

4911

200.000 39111

5211

100.000

Nepro itna organizacija je u primjeru ostvarila u prvom polugodištu manjak prihoda od 100.000,00 kuna, na što ukazuje i dugovni saldo na odjeljku 5211. Dakle, na račun 5211 - Obračun prihoda i rashoda prenose se (preko računa rasporeda rashoda - 4911 i rasporeda prihoda - 3911) ukupni ostvareni prihodi i rashodi, te se utvrđuje privremeni rezultat poslovanja ostvaren u izvještajnom razdoblju. Za izvještajno razdoblja od 1. siječnja do 30. lipnja nije potrebno prenositi rezultat (salda s računa podskupine 5211) na račune podskupine 522 Višak/manjak prihoda, na kojima je iskazan rezultat ostvaren u svim prethodnim razdobljima poslovanja.

5211

polugodišnja pretplata na

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

RAČUNOVODSTVO Gorana Roje *

UDK 332.1-336.2

Direktiva Europskog vijeća o zahtjevima za proračunske okvire država članica EU Direktiva Europskog Vijeća o zahtjevima za proračunske okvire država članica EU (u daljnjem tekstu Direktiva) donesena je u studenom 2011. godine. Njome se utvrđuju pravila koja se odnose na obilježja proračunskog okvira država članica, a koja su nužna kako bi se osiguralo poštivanje obveza država članica u pogledu prekomjernih de icita država, sukladno Ugovoru o djelovanju Europske unije (TFEU)1. U istoj se, između ostalog, izričito nalaže uspostaviti državne računovodstvene sustave primjenjujući obračunsku računovodstvenu osnovu. Direktiva nalaže da države članice do 31. prosinca 2013. godine donesu nacionalne provedbene propise koji će se referirati na odredbe Direktive. Autorica u tekstu daje osvrt na odredbe Direktive.

Uvod Napori za poboljšanje nacionalnih proračunskih okvira čvrsto su isprepleteni s procesom iskalne konsolidacije s ciljem da rezultiraju trajnim poboljšanjima u kvaliteti iskalnih učinaka. Direktiva Europskog vijeća o zahtjevima za proračunske okvire zemalja članica EU sastavni je dio six –pack2 regulatornog okvira za ekonomsko upravljanje koji je usmjeren postizanju ekonomske stabilnosti u Uniji. Direktiva je prva inicijativa da se na razini Europske unije postave minimalni zahtjevi za proračunske okvire, uzimajući pritom u obzir da se pravna sigurnost na nivou države osigurava kroz speci ične preporuke izdane u okviru procesa Europskog semestra. Izradi Prijedloga nacrta Direktive pristupilo se 2010. godine3. Direktiva Europskog vijeća objavljena je 23. Mr. sc. Gorana Roje, suradnica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora. 1 European Parliament: Treaty on the Functioning of the European Union, Of ical Journal of the European Union, 30.03.2010, C83/49. *

studenog 2011. godine u službenom glasilu EU4, stupila je na snagu 20 dana po objavi, i predstavlja izmijenjenu i konačnu verziju Prijedloga nacrta Direktive. Sukladno Direktivi proračunski okvir tumači se kao niz sporazuma, postupaka, pravila i institucija koje su temelj za vođenje proračunskih politika opće države, a osobito: sustavi proračunskog računovodstva i statistička izvješća; pravila i postupci koji se odnose na pripremu projekcija za planiranje proračuna; speci ična nacionalna numerička iskalna pravila; srednjoročni proračunski okvir; mehanizmi koji reguliraju iskalne odnose između javnih vlasti u svim podsektorima opće države. Direktivu čine poglavlja prikazana u tablici 1, u nastavku. Tablica 1. Direktiva Europskog vijeća o zahtjevima za proračunske okvire država članica EU (2011) Poglavlja Poglavlje I (čl.1 – 2)

Sadržaj Predmet i de inicijska određenja

Poglavlje II (čl.3) Poglavlje III (čl. 4) Poglavlje IV (čl.5-8)

Računovodstvo i statistika Projekcije Nacionalna numerička iskalna pravila Srednjoročni proračunski okvir Razvidnost poslovanja državnih inancija i sveobuhvatni cilj proračunskog okvira

Poglavlje V (čl.9- 11) Poglavlje VI (čl.12-14)

Poglavlje VII (čl.15 – 18) Završne odredbe Izvor: sistematizacija autora prema Council Directive 2011/85/EU of 8 November 2011 on requirements for budgetary frameworks of the Member States, Of icial Journal of the European Union, L306/41-47, Volume 54, 23.11.2011.

http://ec.europa.eu/economy_ inance/articles/governance /2012-03-14_six_pack_en.htm.

perspektive primjene, Zbornik 13. Međunarodnog simpozija BiH: Fiskalni okvir i održivi razvoj / Dmitrović, Milan (ur.). Sarajevo : Revicon d.o.o., svibanj/2012; str. 87-106.

Detaljnije o sadržaju Prijedloga nacrta Direktive o zahtjevima za proračunske okvire zemalja članica EU iz 2010 godine vidjeti u Roje, G. (2011): Državno računovodstvo članica EU - uskoro obvezna primjena obračunske osnove, Riznica. 11/2011; str. 5-10., i u Vašiček, V., Roje, G. (2012): Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor: aktualnosti i

4 Council Directive 2011/85/EU of 8 November 2011 on requirements for budgetary frameworks of the Member States, Of icial Journal of the European Union, L306/41-47, Volume 54, 23.11.2011. Tekst Direktive dostupan je široj javnosti putem internetske stranice: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/ LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:306:0041:0047:EN:PDF.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

RAČUNOVODSTVO Za svako poglavlje u Direktivi navodi se niz bitnih odredbi (smjernica), koje bi države članice do 31. prosinca 2013. godine trebale prenijeti u svoje nacionalne zakonodavne okvire, o tome obavijestiti Europsku komisiju i osigurati korelacijsku tablicu izmjena u nacionalnim provedbenim propisima u odnosu na smjernice Direktive.

4. S obzirom na međuovisnost proračuna država članica i proračuna Unije, a kako bi se pomoglo državama članicama u pripremi proračunskih projekcija, Europska komisija treba osigurati projekcije za rashode Unije na osnovi rashoda koji su programirani u višegodišnjem inancijskom okviru.

Opće odredbe Direktive

5. Kako bi se omogućila izrada vlastitih projekcija za potrebe planiranja proračuna država članica i potaknula praksa pojašnjavanja razlika između projekcija država članica i projekcija Europske komisije, svaka država članica treba, na godišnjoj osnovi, imati mogućnost raspraviti s Komisijom pretpostavke na kojima se temelji priprema makroekonomskih i proračunskih projekcija.

1. Vlade država članica kao i podsektori opće države vode svoje računovodstvene sustave koji uključuju elemente kao što su knjigovodstvo, unutarnju kontrolu, inancijsko izvještavanje i reviziju. Računovodstveni sustavi se sukladno Direktivi treba razlikovati od (a) statističkih podataka koji se odnose na učinke upravljanja državnim inancijama a temelje se na statističkoj metodologiji i (b) prognoza i proračunskih aktivnosti koje se odnose na državne inancije budućih razdoblja. 2. Potpune i pouzdane računovodstvene informacije svih sektora opće države preduvjet su za proizvodnju kvalitetnih statističkih podataka koji su nadalje usporedivi u svim državama članicama.5 Unutarnja kontrola trebala bi osigurati provedbu postojećih pravila u svim podsektorima opće države. Nezavisne revizije koje provode javne institucije, kao što su sudovi revizora, ili privatna revizorska tijela trebaju slijediti i poticati primjere međunarodne dobre prakse. 3. Dostupnost i kvaliteta ESA 95 podataka je ključna za uspostavu pravilnog funkcioniranja okvira iskalnog nadzora Unije. ESA 95 temelji se na informacijama koje su rezultat primjene obračunske računovodstvene osnove 6 . U de iniranju i oblikovanju analitičkog okvira inancijskog izvještavanja u sustavu računovodstva proračuna Republike Hrvatske istovremeno su zadovoljeni zahtjevi statistike i računovodstva. U Republici Hrvatskoj statistički podaci se ne prikupljaju kroz posebne statističke izvještaje već su podaci iz inancijskih izvještaja glavni input odnosno baza podataka za statističke obrade. Iz toga je vidljivo da su sustav proračunskog računovodstva i inancijskog izvještavanja i sustav statističkog izvještavanja vrlo približeni.

U Ministarstvu inancija RH iskalna se statistika temelji na međunarodnim metodologijama – metodologiji statistike javnih inancija Međunarodnoga monetarnog fonda GFS 2001 i europskoj statističkoj metodologiji ESA 95. Poduzeti su i koraci u pravcu prilagođavanja izvora podataka zahtjevima metodologije ESA 95 – pristupilo se izmjenama računskog plana za proračune i proračunske korisnike s odgovarajućom razradom podataka te izmjenama u postupku izvršavanja proračuna kojima se približava mogućnosti primjene obračunskog načela zahtijevanog metodologijom ESA 95 (Strategija Vladinih programa za razdoblje 2012. - 2014., veljača 2012).

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

6. Prema članku 15 (3) Direktive, Europska komisija je dužna pripremati periodična izvješća o napretku u procesu provedbe glavnih odredbi Direktive, a na temelju relevantnih informacija (o poduzetim mjerama, pokrenutim reformama i konkretnim planovima) koje se putem upitnika prikupljaju od država članica. Svrha periodičnih izvješća o napretku je informirati Europsko vijeće, Europski parlament i javnost o napretku u procesu usvajanja odredbi Direktive. Procjena usklađenosti nacionalnih odredbi s odredbama Direktive uslijedit će po isteku roka za prenošenje odredbi u nacionalne propise, u skladu s zakonima EU.

Speci ične odredbe Direktive 1. Kako bi se osiguralo pravodobno, primjereno i točno izvještavanje o podacima temeljenim na ESA sustavu, države članice moraju imati uspostavljene državne računovodstvene sustave, primjenjujući obračunsku računovodstvenu osnovu, te sveobuhvatno i dosljedno obuhvaćajući sve pod-sektore opće države kao što je de inirano Uredbom (EZ) br 2223/96 (ESA 95). Spomenuti podsustavi podliježu nezavisnoj kontroli i reviziji. 2. Države članice moraju osigurati pravovremenu i redovitu javnu dostupnost iskalnih podataka za sve pod-sektore opće države. Preciznije kazano, države članice imaju za obvezu objaviti: • iskalne podatke na novčanoj osnovi (ili ekvivalentan računovodstveni podatak, ako novčani iznos nije dostupan): (a) mjesečno za središnju državu, državnu upravu i državne fondove socijalnog osiguranja sredstava i (b) tromjesečno za lokalnu državu i druge izvanproračunske fondove, u roku od mjesec dana od završetka izvještajnog razdoblja, odnosno tromjesečja; 33

RAČUNOVODSTVO • tablicu koja će pratiti proces usklađivanja podataka na novčanoj osnovi s podacima temeljenim na ESA 95. 3. Države članice moraju osigurati da se iskalno planiranje temelji na realnim makroekonomskim i proračunskim projekcijama koristeći pritom najažurnije podatke. Planiranje proračuna mora se temeljiti na najvjerojatnijem makro iskalnom scenariju ili na najopreznijem scenariju. Makroekonomske i proračunske projekcije će se usporediti s najrecentnijim projekcijama Europske komisije i, po potrebi, s projekcijama nezavisnih tijela. Značajne razlike između odabranog makroiskalnog scenarija i projekcija Komisije dodatno će se obrazložiti, osobito ako razina ili rast varijabli kao vanjskih pretpostavki značajno odstupa od vrijednosti sadržanih u projekcijama Komisije. 4. Komisija će javno objaviti informacije o metodama, pretpostavkama i relevantnim parametrima na kojima temelji svoje makroekonomske i proračunske projekcije. 5. Države članice moraju odrediti instituciju koja će biti odgovorna za izradu makroekonomskih i proračunskih projekcija i koja će objaviti službene makroekonomske i proračunske projekcije pripremljene u svrhu iskalnog planiranja, uključujući i metodologije, pretpostavke i relevantnim parametrima na kojima će se projekcije temeljiti. Uspostaviti će se dijalog država članica i Komisija na temu tehničkih pretpostavki za izradu makroekonomskih i proračunskim projekcija. 6. Europska komisija (Eurostat) će svaka 3 mjeseca objaviti kvartalno stanje razine duga i de icita država članica. 7. Države članice moraju uspostaviti vjerodostojan i učinkovit srednjoročni proračunski okvir kojim će se osigurati usvojanje trogodišnjeg iskalnog planiranja, kako bi se osiguralo da nacionalno iskalno planiranje slijedi višegodišnje iskalne planske perspektive. 8. Srednjoročni proračunski okviri uključivat će deiniranje postupaka za: (a) utvrđivanje sveobuhvatnih i razvidnih višegodišnjih proračunskih ciljeva u pogledu deicita opće države, duga ili bilo kojeg drugog skupnog iskalnog pokazatelja (primjerice, rashoda); (b) projekcije svake od glavnih stavki prihoda i rashoda opće države s detaljnijim speci ikacijama na razini središnje države i socijalne sigurnosti, za proračunsku godinu i naredno razdoblje; 34

(c) opis srednjoročnih mjera za svaku od glavnih stavki prihoda i rashoda; (d) procjenu izravnog dugoročnog utjecaja mjera na održivost i stabilnost javnih inancija. 9. Države članice moraju uspostaviti odgovarajuće mehanizme koordinacije po podsektorima opće države u cilju sveobuhvatnog i dosljednog obuhvata svih podsektora opće države u iskalnom planiranju i pripremi proračunskih projekcija u okviru višegodišnjeg proračunskog okvira. 10. U okviru godišnjih proračunskih procesa, države članice će utvrditi i navesti relevantne informacije o svim tijelima opće države i svim fondovima koji nisu dio redovnog proračuna na razini podsektora. Utjecaj spomenutih subjekata na bilancu opće države kao i pojedinačni dugovi tih subjekata iskazat će se u okviru godišnjih proračunskih procesa i srednjoročnih proračunskih planova. 11. Države članice će objaviti detaljne informacije o utjecaju poreznih rashoda na prihode. Za sve podsektore opće države, države članice će objaviti relevantne informacije o nepredviđenim obvezama s potencijalno velikim utjecajem na javne proračune, uključujući državna jamstva, loše zajmove i obveze koje proizlaze iz poslovanja javnih poduzeća. Države članice također moraju objavljivati podatke o udjelu sektora opće države u kapitalu privatnih i javnih poduzeća.

Od Direktive Europskog vijeća prema Izvješću Europske komisije Sustavi proračunskog računovodstva i statistička izvješća važno su poglavlje Direktive Europskog vijeća o zahtjevima za proračunske okvire država članica EU, čije su se odredbe kroz faze izrade Direktive mijenjale. U odnosu na Prijedlog nacrta Direktive iz 2010. godine u kojem se državama članicama EU koje su usvojile euro kao svoju valutu nalagalo obvezno usvajanje i primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (MRSJS)7 u roku od tri godine od dana kada Direktiva stupi na snagu, dok je za države članice koje nisu usvojile jedinstvenu valutu usvajanje MRSJS ostavljeno kao mogući odabir. U članku 16 (3) konačnog teksta Direktive Europskog vijeća (predstavljene u ovom radu) zahtijevalo se daljnje ispitavanje primjerenosti i prikladnosti usvajanja MRSJS. Sažetak ispitivanja kojeg je Engl. IPSAS (International public sector accounting standards).

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

RAČUNOVODSTVO proveo Eurostat objavila je Europska komisija u prosincu prošle godine8. Nastavno na provedeno istraživanje, Europska komisija je u ožujku 2013. godine objavila dokument pod nazivom Izvješće Europske komisije za Europsko vijeće i Europski parlament 9, u kojem se zaključuje da je potreban daljnji razvoj MRSJS u svezi primjene istih a kako bi isti predstavljali solidnu bazu i čvrstu referencu za budući razvoj usklađenih računovodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj Uniji – tkz. EPSAS10. Budući da EPSAS će se pored primjene u sustavu inancijskog izvještavanja subjekata opće države, primjenjivati i u budžetiranju, odnosno i u procesu pripreme i izvršavanja proračuna. Riječ je dakle o nastavku procesa harmonizacije računovodstvenih osnova na kojima se zasniva proračun pojedine zemlje, odnosno o reformi sustava državnog računovodstva i budžetiranja radi potpune usklađenosti ciljeva inancijskog izvještavanja s prihvaćenim proračunom. Dinamiku transformacije državnog računovodstva u Republici Hrvatskoj stoga treba sagledavati u kontekstu poticanja primjene obračunske računovodstvene osnove i trasirane buduće primjene MRSJS, ali i u kontekstu njenog skorog punopravnog članstva u EU. European Commission, Eurostat, Directorate D Government Finance Statistics (GFS), Unit D-4: GFS quality management and government accounting (2012): Public consultation - Assessment of the suitability of the International Public Sector Accounting Standards for the Member States: Summary of responses, Luxemburg, prosinac, 2012. http://epp.Eurostat.ec.europa.eu/ cache/ITY_PUBLIC/D4_2012/EN/D4_2012-EN.PDF.

European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament, ožujak, 2013. http://www.epsas. eu/documents/1_EN_ACT_part1_v5.pdf.

EPSAS je skraćenica na engleskom jeziku za European public sector accounting standards.; http://www.public inance international.org/news/2013/03/ipsas-indisputable-reference -for-potential-eu-wide-standards/.

Literatura Council Directive 2011/85/EU of 8 November 2011 on requirements for budgetary frameworks of the Member States, Of icial Journal of the European Union, L306/41-47, Volume 54, 23.11.2011. http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L: 2011:306:0041:0047:EN:PDF Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/ LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:306:0041:0047:EN:P DF European Commission, Eurostat, Directorate D Government Finance Statistics (GFS), Unit D-4: GFS quality management and government accounting (2012): Public consultation - Assessment of the suitability of the International Public Sector Accounting Standards for the Member States: Summary of responses, Luxemburg, prosinac, 2012. http:// epp.Eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/ D4_2012/EN/D4_2012-EN.PDF European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament, ožujak, 2013. http://www.epsas.eu/documents/1_EN_ ACT_part1_v5.pdf European Parliament: Treaty on the Functioning of the European Union, Of ical Journal of the European Union, 30.03.2010, C83/49. Roje, G. (2011): Državno računovodstvo članica EU - uskoro obvezna primjena obračunske osnove, Riznica. 11/2011; str. 5-10. Vašiček, V., Roje, G. (2012): Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor: aktualnosti i perspektive primjene, Zbornik 13. Međunarodnog simpozija BiH: Fiskalni okvir i održivi razvoj / Dmitrović, Milan (ur.). Sarajevo : Revicon d.o.o., svibanj/2012; str. 87-106.

Svoje upite šaljite na:

pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 Prikaz konferencije „Prema primjeni Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor“ (Brussels, 29.-30. svibnja 2013. g)

skoj Uniji – tzv. EPSAS (European Public Sector Accounting Standards).

U organizaciji Europske komisije, dana 25.-30. svibnja 2013. g. u Briselu je održana Eurostatova konferencija: „Prema primjeni Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor“ (European Commission Eurostat Conference „Towards implementing European Public Sector Accounting Standards“). Kao odgovor na inancijsku krizu i probleme u održavanju proračunske ravnoteže i upravljanja de icitom u zemljama članicama, EU je u razdoblju 2010.2013. intenzivirala zahtjeve za jedinstvenim pravilima i postupcima oblikovanja proračunskog okvira država članica EU. Direktiva Europskog vijeća o zahtjevima za proračunske okvire zemalja članica EU (Council Directive 2011/85/EU of 8 November 2011 on requirements for budgetary frameworks of the Member States), objavljena je 23.11.2011. godine u službenom glasilu EU i sastavnica je regulatornog okvira za ekonomsko upravljanje koji je usmjeren postizanju ekonomske i proračunske stabilnosti u EU. U direktivi se nalaže primjena obračunske osnove, ali i daljnje ispitivanje primjerenosti i prikladnosti izravne primjene MRSJS. Eurostat je proveo ispitivanje na temelju kojeg je Europska komisija u ožujku 2013. godine objavila dokument pod nazivom Izvješće Europske komisije za Europsko vijeće i Europski parlament (European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament) dostupno na internet stranici, http://www.epsas.eu/documents/1_EN_ ACT_part1_v5.pdf, u kojem se zaključuje da je daljnji razvoj potrebno usmjeriti na izradu usklađenih računovodstvenih standarda za javni sektor u Europ-

Pripremila: prof. dr. sc. Vesna Vašiček

Budući da EPSAS -i stavlja naglasak na usklađivanje računovodstvenih osnova u sustavima državnog računovodstva i budžetiranja (pripreme i izvršavanja proračuna) te državne statistike s ciljem potpune usklađenosti unutar i između država članica EU. Naglasak na održanoj konferenciji bio je na političkom kontekstu te na stručnoj ekspertizi navedenog prijedloga i isticanju prvenstveno podrške pokrenutim procesima. Program konferencije i kratki popratni materijali dostupni su na internetskoj stranici: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/conferences/ introduction/2013/epsas. Otvaranju konferencije nazočio je gospodin Herman Van Rompuy, predsjednik Vijeća Europe, uz niz drugih visokopozicioniranih čelnika tijela Europske unije te Europskih i međunarodnih organizacija, tijela i udruženja. Uz čelnika Eurostata, gospodina Waltera Radermachera, konferenciji su nazočili čelnici Europskog revizijskog suda, Međunarodne federacije računovođa, Europske federacije računovođa, Odbora za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor, statističkog odjela Europske centralne banke, Komiteta za ekonomska i monetarna pitanja, Europskog ureda za proračun (DG BUDG) kao i niz drugih istaknutih javnih, političkih i stručnih osoba. Naglasak izlaganja bio je na naučenoj lekciji iz inancijske krize i problemima prouzročenim de icitima zemalja članica te stavom koji je istaknut u Direktivi EU iz 2011. g., gdje je utvrđen iskalni paket od šest pravila. Konferencija je predstavila stavove svih relevantnih čimbenika u svezi navedenog prijedloga, ali i potakla na aktivno razmišljanje sve prisutne i iznošenje stavova oko operacionalizacije predloženih rješenja, koja bi trebala rezultirati učinkovitim upravljanjem javnim dugom, povećati iskalnu transparentnost te vratiti povjerenje u iskalne podatke. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

RAČUNOVODSTVO Iz izlaganja proizlazi da je postignuta visoka usuglašenost u pogledu potrebe usklađivanja računovodstvenih pravila temeljenih na obračunskoj osnovi u svim zemljama članicama EU, kao i postizanja veće usuglašenosti primijenjenih osnova između inancijskih izvještaja, proračunskih izvještaja i izvještaja za statističke svrhe. Također je istaknut važan doprinos Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (IPSAS-a) razvoju budućih europskih standarda (EPSAS-a) pri čemu su isti prihvaćeni kao polazna osnova, ali je naglašena i njihova neprikladnosti u dijelu nepotpunosti, nedovršenosti, kontinuiranih i čestih promjena standarda, nedovoljnog prepoznavanja speci ičnosti javnog sektora. Istaknuti su primjeri uspješne prakse i uočavanja prepreka u primjeni obračunske osnove i/ili standarda za javni sektor u Njemačkoj, Velikoj Britaniji,

Francuskoj, Litvi, Austriji, institucijama Europske unije. Završni okrugli stol imao je svrhu dati prijedloge kako provesti projekt izrade, usvajanja i primjene EPSAS-a u svim zemljama članicama EU u budućim razdobljima. Predlaže se formiranje komiteta tj. odbora EPSAS-e koji bi činili predstavnici svih zemalja članica, a koji bi imali mandat odlučiti o prijedlogu sadržaja standarda i prihvaćanju njihove primjene od strane zemlje članice. Predlaže se tijelo/radna grupa koja bi izradila tekst EPSAS-a, te u perspektivi radna grupa koja bi tumačila EPSAS-e i davala uputu za njihovu primjenu. Konferencija je završila stavom da su promijene potrebne, da je postignuto visoko suglasje oko smjera promjena, te da će se u vrlo skoroj budućnosti intenzivirati procesi uvođenja usuglašene obračunske osnove u sustave računovodstva, planiranja i izvještavanja o proračunu te povezivanje istih sa obračunskom osnovom prisutnom u sustavu državne statistike.

www.spi.hr

UPRAVLJANJE IMOVINOM U JLS za sveobuhvatnu evidenciju imovine! SPI/Registar nekretnina predstavlja jedinstvenu i sveobuhvatnu evidenciju svih pojavnih oblika imovine u vlasništvu ili na upravljanju kako jedinica lokalne samouprave tako i svih drugih segmenata iz javnog sektora, a primjenljiv je i u privatnom sektoru.

SPI/Registar nekretnina temelji se na posebnoj PRLS metodologiji koju je za potrebe USAID u RH razvio The Urban Institute. Dosljedna primjena PRLS metodologije i SPI REGISTRA NEKRETNINA u praksi osigurava značajno povećanje proračunskih prihoda od imovine, a time i znatno povećanje prihoda proračuna. Uvođenjem SPI REGISTAR NEKRETNINA osigurava se bolja potpora razvoju lokalnog gospodarstva i pribavljanje upravnih prihoda iz alternativnih izvora. Posebno važna komponenta za što kvalitetnije upravljanje imovinom i prostorom je povezanost SPI REGISTRA NEKRETNINA sa Geografskim Informacijskim Sustavom (SPI/GIS).

SPI/Registar nekretnina TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE RAČUNOVODSTVO

͵Ͳ 38

TIM4PINMAGAZIN MAGAZIN6/2013. 1/2013. TIM4PIN

EKONOMIKA Marija Rajaković *

UDK 354.2

Važnost razvoja klastera za postizanje gospodarskog rasta Industrijska i inovacijska politika u nadležnosti su zemalja članica, koje svoje programe i mjere u tim područjima oblikuju sukladno zajedničkim načelima i preporukama EU-a. Te politike uključuju mjere jačanja poduzetništva i inovativnosti, poboljšanja poslovnog okruženja, poticanja investicija i razvitka industrijske proizvodnje. Njihov je glavni cilj poticanje konkurentnosti gospodarstva i jačanje inovativnog potencijala i tehnološkog razvitka poslovnog sektora putem povezivanja sa sveučilištima i istraživačkim centrima radi komercijalizacije znanstvenih dostignuća. Takvo povezivanje znanosti i gospodarstva temelj je postizanja inovativne Unije, u kojoj inovativne ideje treba transferirati u proizvode i usluge, generirajući ekonomski rast i zapošljavanje. U broju 3. našeg časopisa autorica je pisala o specijalizaciji regija, a u tekstu u nastavku ukazuje na važnost povezivanja klasterima.

1. Uvod Kad se govori o politici razvoja klastera mora se krenuti od pitanja novih izazova u svjetskoj ekonomiji kao što su formiranje jedinstvenog svjetskog tržišta, kao odgovor na proces globalizacije, naglasak na istraživačko-razvojnim aktivnostima i komercijalizaciji inovacija, transformacije u svim segmentima poslovanja. Nekad

Svjetsko je gospodarstvo postalo, pod utjecajem globalizacijskih procesa, leksibilno, otvoreno i integrirano. Tehnolološki napredak, znanje, obrazovanje, stručno osposobljavanje, slobodno kretanje rada i kapitala i drugi čimbenici kvalitete postali su generatori rasta koji uzrokuju stalne promjene na putu razvoja i podizanja nacionalne konkurentnosti.

2. Razvoj klastera Svijet danas postaje sve više zasnovan na specijalizaciji. Kreira se jedno globalno tržište. Baziranje na razvoju i različitosti regija postaje nova vrsta konkurentnosti globalne ekonomije. Regije postaju glavni čimbenici konkurentnosti u globalnoj ekonomiji. Determinante konkurentnosti regije su: kvaliteta i mobilnost radne snage, osnovna, poslovna i znanstveno-istraživačka infrastruktura, poduzetnička klima, inovacijski sustav, pozitivno i poticajno okruženje za investicije i e ikasna javna uprava. Izgradnja regija baziranih na znanju i na jakom partnerstvu između javnog i privatnog sektora zahtijeva integriranu inovacijsku platformu, koja se temelji na umrežavanju javnog, privatnog i poslovnog sektora, i u tom cilju treba graditi konkurentnost hrvatskih regija. Suvremeni globalizacijski procesi, sektorska specijalizacija i međunarodna konkurentnost lokalnih Danas

Mr.sc. Marija Rajaković, načelnica u Ministarstvu gospodarstva.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

EKONOMIKA poduzeća bitno utječu na stvaranje novih pravila poslovanja, ali i novih organizacijskih oblika. Prema Horvatu i Kovačeviću (2004:15), tim izazovima najbolje odgovaraju klasteri kao skup ekonomskih aktivnosti, gospodarskih subjekata, institucija, zemljopisno koncentriranih (lokalno ili regionalno), koji su uspostavili formalne ili neformalne odnose između sebe, horizontalne i vertikalne, i naklonost industrijskog sektora preko kojeg razmjenjuju informacije, znanje i robu radi izrade zajedničkog proizvoda.

3. Važnost klastera u gospodarskom razvoju

Ključne društvene preduvjete potrebne za nastanak i realizaciju klastera predstavljaju društveni kapital, suradnja i sinergija. Posljednjih nekoliko godina politika razvoja klastera postala je važan sastavni dio gospodarske politike Europske unije. Republika Hrvatska je u velikoj mjeri usklađena s drugim europskim zemljama – svojom politikom razvoja klastera Hrvatska želi iskoristiti teritorijalni kapital i ojačati postojeće regionalne prednosti.

Zemlje članice Europske unije i njihove regije razvile su velik broj inicijativa za razvoj klastera1. Te su inicijative započele krajem dvadesetog stoljeća na području Italije (regije Veneto, Lombardia, Piemonte, Emilia-Romagna) Španjolske (regije Baskija i Katalonija) i Francuske (Sophia Antipolis), dok su se na području ostalih država članica većinom razvile posljednjih nekoliko godina (Austrija, Češka, Danska, Irska, Finska, Švedska).

Politika razvoja klastera u Republici Hrvatskoj mora se razmatrati u kontekstu položaja Hrvatske kao malog tranzicijskog gospodarstva. Prednosti klasterizacije stoga su posebice jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, jačanje atraktivnosti hrvatskih regija za privlačenje investicija, poboljšanje strukture gospodarskih aktivnosti i ostvarivanje više dodane vrijednosti, povećanje izvoza i internacionalizacija poslovanja, primjena inovacija i novih tehnologije i multi-sektorsko umrežavanje.

Pokrajina Baskija jedan je od najboljih primjera uspješne i brze transformacije gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta kroz razvoj klastera, što daje dobar primjer zemljama koje teže promjenama, kao što je Hrvatska. Pokrajina Baskija je 1990-ih godina bila regija koja se borila s visokom nezaposlenošću i uglavnom se oslanjala na tešku industriju, koja nije bila konkurentna. Prosječan BDP po stanovniku iznosio je samo 90% europskog prosjeka.

Važno je naglasiti kako politika formiranja klastera nije samostalna politika već se odnosi na skup politika (industrijska politika, inovacijska politika i regionalna razvojna politika), koje utječu na razvoj klastera. Neke od zemalja članica EU nemaju strukturirane politike formiranja klastera, ali imaju razvijene politike koje potiču formiranje klastera. Politike poticanja formiranja klastera potrebno je razvijati posebno u zemljama u tranziciji, koje svoje mjesto traže na međunarodnom tržištu.

Početkom 1990-ih vlada pokrajina Baskije donijela je odluku o poboljšanju konkurentske pozicije u odnosu na druge regije Europske unije. Godine 1991. izradili su studijsku analizu konkurentnosti u kojoj su identi icirani potencijalni klasteri konkurentno-

Europska unija posebno naglašava jasne stavove o važnosti klastera u gospodarskom razvitku. Zahvaljujući razvoju klastera mnoge su europske regije razvile svoje komparativne prednosti u specijaliziranim proizvodima i uslugama kao što su inancijske usluge Londona, petrokemijski proizvodi u Antwerpenu, proizvodnja tekstila i prehrambeno-prerađivačkih proizvoda u Emilia-Romagni.

Inicijative za razvoj klastera de iniraju se kao organizirana nastojanja povećanja rasta i konkurentnosti klastera unutar regije koja uključuje poduzeća, vladu i/ili istraživačke institucije (Sölvell, Lindqvist i Ketels, 2003.).

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

EKONOMIKA sti te je vlada Baskije obvezala drĹžavne duĹžnosnike da usko suraÄ&#x2018;uju sa svim inicijativama klastera konkurentnosti tijekom njihova razvoja. Od samog poÄ?etka, inicijative klastera konkurentnosti bile su usmjerene na jaÄ?anje suradnje izmeÄ&#x2018;u velikih tvrtki i malih i srednjih poduzeÄ&#x2021;a te poticanje i inovacije. KoristeÄ&#x2021;i rezultate studije konkurentnosti, vlada Baskije pokrenula je program podrĹĄke, kako bi podrĹžala razvoj klastera konkurentnosti, ukljuÄ?ujuÄ&#x2021;i: benchmarking konkurentnosti; razvoj tehnologije uz podrĹĄku tehnoloĹĄke mreĹže Baskije; razvoj kvali iciranih ljudskih resursa; izgradnju Triple Helix-a uz suradnju sa sveuÄ?iliĹĄtima te javnim i privatnim partnerima; inancijsku podrĹĄka projektima klastera dala je lokalna vlada i strukturni fondovi EU. Fokusiranje na razvoj klastera konkurentnosti u Baskiji su ostvareni izvrsni rezultati u kratkom vremenskom periodu: postignut je veliki napredak, te se BDP po stanovniku poveÄ&#x2021;ao s 90% u 1990. na oko 130% od danaĹĄnjeg prosjeka Europske unije; postignut je veliki napredak u istraĹživanju i razvoju (R&D) u privatnom i javnom sektoru te se s 0,5% BDP-a u 1986. godini (kada je Ĺ panjolska postala Ä?lanicom EU) danas poveÄ&#x2021;ao na gotovo 2%; poduzeÄ&#x2021;a unutar klastera konkurentnosti Ä?ine oko 35% BDP-a u regiji; postignut je znaÄ?ajan napredak u izvozu â&#x20AC;&#x201C; oko 75% proizvodnje sada se izvozi.

4. Poticanje klastera kroz Kohezijsku politiku Poticanje formiranja i razvoj klastera u Europi provodi se i putem strukturnih instrumenata Kohezijske politike EU, poslije Ruralne politike druge inancijski najznaÄ?ajnije zajedniÄ?ke politike Europske unije. Europska komisija prihvatila je koncept klastera kao vaĹžan pokretaÄ? konkurentnosti i inovacija iz razloga ĹĄto je pomoÄ&#x2021;u njih lakĹĄe postiÄ&#x2021;i interakciju izmeÄ&#x2018;u povezanih poduzeÄ&#x2021;a, obrazovnih institucija, istraĹživaÄ?kog i razvojnog sektora, javnog sektora itd. U cilju ostvarenja strategije Europe 2020, kao glavnog strateĹĄkog dokumenta EU, posebno se istiÄ?e zadatak promoviranja i podrĹĄke razvoju klastera i klaster inicijativa vezanih uz realizaciju inovacijskih projekata i izTIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

gradnju centara kompentecije za jaÄ?anje konkurentnosti industrije. Upravo zato ĹĄto klasteri omoguÄ&#x2021;avaju stvaranje sinergijskog uÄ?inka izmeÄ&#x2018;u velikog broja partnerskih poduzeÄ&#x2021;a i prateÄ&#x2021;ih institucija oni su glavni korisnici Programa Europske unije (kao ĹĄto su Sedmi okvirni program za istraĹživanje i razvoj (FP7) i Program za konkurentnost i inovacije (CIP)).

5. Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj DosadaĹĄnji razvoj klasterskog sustava u Republici Hrvatskoj bilo je skup razliÄ?itih politika i dva pristupa, odozdo prema gore (bottom-up) i odozgo prema dolje (top-down). ZajedniÄ?ko je za oba pristupa da podupiru suradnju izmeÄ&#x2018;u tvrtki kao preduvjet za jaÄ?anje konkurentnosti i inovacija. U Hrvatskoj je do sada osigurana potpora raznim poslovnim klasterima i klasterskim organizacijama, u rasponu od suradnje i umreĹženih projekata izmeÄ&#x2018;u poduzeÄ&#x2021;a, do trajno osnovanih klasterskih organizacija s vlastitim menadĹžerom klastera. Financiranje i potporu pruĹžala su razna tijela, posebice ministarstvo nadleĹžno za razvoj malog i srednjeg poduzetniĹĄtva, HUP i HGK, u rastuÄ&#x2021;oj mjeri uz potporu europskih programa, struÄ?nog znanja i inancijskih sredstava. U nastojanju da ĹĄto viĹĄe ojaÄ?a konkurentnost hrvatskog gospodarstva i potakne razvoj malog i srednjeg poduzetniĹĄtva Vlada Republike Hrvatske donijela je 28. travnja 2011. godine Strategiju razvoja klastera u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2020. Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj prepoznaje klastere i klasterske organizacije kao alat za jaÄ?anje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. OpÄ&#x2021;i ciljevi strategije za razvoj klastera strukturirani su na sljedeÄ&#x2021;i naÄ?in:

EKONOMIKA Provedbom Strategije ojačat će se učinkovitost i održivost koordinacije i suradnje svih institucija relevantnih za klastere, stvoriti podloga za sektorsku specijalizaciju Republike Hrvatske, mapiranje klastera i klaster inicijativa i omogućiti praćenje i vrednovanje politike razvoja klastera u Republici Hrvatskoj. Nastavljajući se na Strategiju razvoja klastera i iskustvo Europske unije, koje pokazuje kako je najbolji instrument za jačanje regionalne konkurentnosti pametna specijalizacija i uspostava tzv. klastera konkurentnosti za sektore, koji imaju potencijal biti konkurentni na globalnom tržištu, Ministarstvo gospodarstva je osnovalo međuresornu Radnu skupinu za razvoj klastera konkurentnosti, koja je za cilj imala izraditi analitičku podlogu za sektorsku specijalizaciju RH i omogućiti razvoj klastera konkurentnosti. Rad radne skupine imao je podršku tehničke pomoći u okviru Projekta za razvoj klastera, koji se inancirao iz IPA Operativnog programa Regionalna konkurentnost u iznosu od 2,4 milijuna eura. Na osnovi prikupljenih podataka i kao rezultat detaljnog mapiranja postojećih klastera u Republici Hrvatskoj, identi icirani su ključni sektori unutar kojih će se formirati klasteri konkurentnosti: prehrambeno-prerađivački sektor, drvno-prerađivački sektor, automobilski sektor, pomorski sektor (brodogradnja i mala brodogradnja), obrambeni sektor, kreativni sektor, ICT sektor, tekstilni sektor i proizvodnja kože i obuće, graditeljstvo i građevinski sektor, zdravstveni sektor (farmaceutika i proizvodnja medicinske opreme), kemijski sektor i sektor proizvodnje električnih i mehaničkih strojeva i opreme. Kako bi se povećala konkurentnost utvrđenih prioritetnih sektora u Republici Hrvatskoj prepoznat je značaj horizontalnih sektora (tzv. KET tehnologija) kao što su bio-tehnologija, nano-tehnologija, mikro i nano-elektronika i fotonika, napredni materijali i tehnologije. Oni bi u budućnosti kroz razvoj KET tehnoloških platformi trebali jačati konkurentnost tradicionalne industrije putem primjene inovacija i nove tehnologije. Temeljni razlog zbog čega se krenulo u pravcu sektorske specijalizacije Republike Hrvatske i njenih regija i razvoja klastera konkurentnosti proizašao je iz činjenice niske konkurentnosti hrvatske ekonomije te visokih regionalnih dispariteta unutar Republike Hrvatske. S obzirom na nastojanje da svoje gospodarstvo i tržište integrira u globalni kontekst, Republika Hrvatska mora osigurati uvjete da se svi dijelovi zemlje mogu natjecati u tom okružju. Nada42

lje, unatoč široko prihvaćenom mišljenju, da je različitost hrvatskih regija s prirodnoga, geografskog, društvenog, gospodarskog i političkog aspekta veliko bogatstvo za državu, te prednosti još uvijek nisu uspješno iskorištene niti se njima upravlja na odgovarajući način. Republika Hrvatska ima speci ični teritorijalni kapital2, kojim se razlikuje od drugih zemalja Europske unije i koji je osnova za njezin razvoj i privlačenje investicija. Teritorijalna različitost osnovni je razvojni potencijal Republike Hrvatske te je stoga potrebno povećati koordinaciju nacionalnih sektorskih politika i politike teritorijalne kohezije s ciljem postizanja sinergije različitih programa. To će se ostvariti sustavnim i koordiniranim pristupom politici razvoja klastera konkurentnosti koji će kombinirati pristup razvoju odozdo i odozgo (engl. bottom-up / top-down) i kojim će se postići ravnoteža između konvergencije i jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te dovesti do ubrzanja stope gospodarskog rasta, povećanja atraktivnosti naših regija i sposobnosti naših poduzeća da se natječu na europskom i globalnom tržištu. Klasteri konkurentnosti nalaze se na geografskom području koje obuhvaća ekonomski logičnu prostornu cjeline i time naglašava cjelokupnost komparativne prednosti koju klaster mora eksploatirati. Razvoj klastera konkurentnosti omogućuje umrežavanje javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora (Triple Helix), te na taj način dovodi do povećanja konkurentnosti gospodarstva. Osnovni ciljevi formiranja klastera konkurentnosti su: • umrežavanje javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora, • jačanje konkurentnosti i stvaranje nove dodane vrijednosti na razini sektora, • učinkovito korištenje dostupnih izvora inanciranja i dobivanje bespovratnih sredstava iz proračunskih i EU sredstava, • ciljano privlačenje domaćih i stranih investicija, • lobiranje na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini, • stvaranje kritične mase neophodnih resursa i razvoj ljudskih potencijala, • uspostava zajedničke strategije razvoja i postizanje zajedničkog vodstva, • razvoj i stavljanje u funkciju osnovne, poslovne i znanstveno-istraživačke infrastrukture, • među-sektorsko umrežavanje i internacionalizacija sektora, 2 Prema „Green Paper on Territorial Cohesion, Commission of the European Communities, 2008“

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

EKONOMIKA • brendiranje i promocija sektora, • jačanje atraktivnosti hrvatskih regija i uravnoteženi regionalni razvoj.

sursa te uspješno integrira hrvatsko gospodarstvo u Europsku Uniju. Udruživanje u klastere konkurentnosti bit će jedan je od osnovnih pokretača gospodarskog razvoja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Ciljevi će se postići pomoću poticanja komunikacije i izgradnje povjerenja između Triple Helix partnera, identi ikacije i provedbe zajedničkih projekata i uspostave strateških saveza u okviru klastera; izrade strateških smjernica za razvoj sektora i utvrđivanja sektorskih prioriteta i mjera.

Identi ikacija i izrada projekata od nacionalnog interesa u okviru klastera konkurentnosti kojima će cilj biti jačanje konkurentnosti sektora omogućit će učinkovito i obuhvatnije korištenje fondova EU i Programa EU namijenjenih koheziji i jačanju konkurentnosti. Pri tome je od velikog značaja sektorske prioritete de inirane u okviru strateških dokumenata klastera konkurentnosti integrirati u programske dokumente, koji su osnova za korištenje EU fondova i Strategiju pametne specijalizacije Republike Hrvatske koja treba biti izrađena nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

6. Zaključak Razvojem klastera konkurentnosti omogućit će se sustavni pristup unapređenju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, koji može pomoći hrvatskom gospodarstvu da iskoristi svoj teritorijalni kapital i na taj način promovira konkurentnu ekonomiju, koja se temelji na učinkovitoj upotrebi re-

Na temelju uspostavljene poslovne suradnje nakladnika nudimo vam zajedničku pretplatu na dva stručna specijalizirana časopisa: Radno PRAVO

TIM4PIN MAGAZIN

Pojedinačna cijena svakog časopisa iznosi: Radno PRAVO - 984,50 kuna godišnje (12 brojeva), TIM4PIN MAGAZIN – 1.100 kuna godišnje (12 brojeva), a sada ih zajedno možete dobiti za samo 1.500 kuna godišnje (za 12 mjeseci, počevši od mjeseca pretplate) PRETPLATA UKLJUČUJE: - besplatne savjete putem telefona ili e-mail adrese

- jedan besplatan seminar iz radnih odnosa

Više saznajte putem internetskih stranica www.tim4pin.hr i www.radno-pravo.hr

Svoje upite šaljite na:

pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

JAVNA NABAVA Glorija Raguž *

UDK 347.7

Strategija razvoja elektroničke javne nabave u Republici Hrvatskoj 2013. – 2016. godine Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 2. svibnja 2013. godine donijela Strategiju razvoja elektroničke javne nabave u Republici Hrvatskoj 2013. – 2016. godine (dalje u tekstu: Strategija e-javne nabave; Strategija), koja je objavljena u Narodnim novinama broj 54/2013. Strategija e-javne nabave predstavlja temelj za provedbu plana iskorištavanja potencijala informacijsko-komunikacijske tehnologije za bolju javnu nabavu u Republici Hrvatskoj. Strategija potiče i određuje postupno uvođenje e-javne nabave za naručitelje od 2013. do konačnog uvođenja 2016. godine. Strategijom je određeno da bi elektronička sredstva trebala postati standardna sredstva komunikacije i razmjene informacija u postupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj, a što će se osigurati kroz specijaliziranu jedinstvenu (centraliziranu) platformu koja će naručiteljima biti na raspolaganju prilikom provedbe postupaka javne nabave elektroničkim putem. Autorica u ovom tekstu piše o novostima koje strategija donosi.

1. Uvod Cilj Strategije e-javne nabave je uvođenje obveznog elementa elektroničke javne nabave, e-dostave, kao dopune obveznim elementima koji su već u primjeni u Republici Hrvatskoj, e-objavi i e-dokumentaciji, te određivanje dinamike postupnog uvođenja za različite razine obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi. Dodatno, Strategija de inira elemente e-javne nabave koje će naručitelji moći primjenjivati kao dodatne i neobvezne module prilikom provođenja postupaka javne nabave. Cilj se temelji na procesu uvođenja obveze elektroničke dostave ponuda po uzoru na proces razvoja elektroničke javne nabave koji je u tijeku u Europskoj uniji kroz postupak novih direktiva u području javne nabave. Strategija sadržava i pregled pripremnih aktivnosti potrebnih za uvođenje elektroničke dostave ponuda, zakonodavnim i provedbenim mjerama, de inira nositelje mjera i postavlja rokove za implementaciju.

Glorija Raguž, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN.

2. Što je elektronička javna nabava? Elektronička javna nabava (e-javna nabava) sveobuhvatni je naziv za sustav javne nabave koji se temelji na primjeni elektroničkih sredstava komunikacije u postupcima javne nabave i uključuje uvođenje elektroničkih alata kao potpore različitim fazama procesa javne nabave. E-javna nabava ukupni je proces javne nabave koji se temelji na primjeni elektroničkih sredstava komunikacije u postupcima javne nabave. Sukladno Strategiji e-javne nabave, komplementarno s procesima klasične javne nabave u papirnatom obliku, de inirani su moduli e-javne nabave: 1. E-objava – sastavljanje, slanje i objavljivanje objava javne nabave na standardnim obrascima u elektroničkom obliku. 2. E-dokumentacija – elektronički pristup dokumentaciji za nadmetanje. 3. E-dostava – elektronička dostava ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvali ikaciju te planova i projekata. 4. E-dražba – proces koji se ponavlja i koji uključuje elektronički sustav za predstavljanje novih cijena, izmijenjenih naniže, i/ili novih vrijednosti koje se odnose na određene elemente ponuda, a odvija se nakon početne potpune procjene ponuda i omogućava njihovo rangiranje pomoću automatskih metoda procjene. 5. E-katalog – elektronički dokument kojeg gospodarski subjekti sastavljaju sukladno smjernicama ili rasporedu koje propisuje naručitelj u određenom postupku u kojem se na strukturirani način opisuju proizvodi i navode cijene. 6. E-ocjena – pregled i ocjena ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvali ikaciju te planova i projekata. 7. E-narudžba – elektronički sustav naručivanja/ dostave temeljem sklopljenih ugovora o javnoj nabavi ili okvirnih sporazuma. 8. E-račun i e-plaćanje – izdavanje elektroničkih računa i elektroničko plaćanje za ugovore o javnoj nabavi ili okvirne sporazume. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

JAVNA NABAVA 3. Stanje i razvoj e-javne nabave u Europskoj uniji E-javna nabava postaje sve prisutnija u Europskoj uniji, te su mnoge države članice odavno usvojile nacionalne akcijske planove za uvođenje i primjenu e-javne nabave. Način uvođenja, obveza uvođenja faza i elemenata elektroničke javne nabave različiti su u državama članicama EU. Neke države članice dozvoljavaju slobodu izbora naručiteljima hoće li koristiti elektronička sredstva u postupcima javne nabave, dok su druge države uvele ili planiraju uvesti obveznu uporabu elektroničnih sredstava. Neke države propisale su obveznu uporabu e-javne nabave za sve faze postupka prije sklapanja ugovora dok su druge uvele obveznu e-objavu ili obvezno izdavanje e-računa. U nekim državama uporaba e-javne nabave obvezna je za naručitelje određene razine, a druge uvode centralizaciju nabave i koriste tijela za središnju javnu nabavu. Dio država članica uveo je sustave e-javne nabave za provedbu postupaka za nabavu samo određenih standardnih roba i usluga. Međutim, u većini država članica moguće je objaviti postupak javne nabave i osigurati pristup dokumentaciji za nadmetanje elektroničkim putem. Za primjenu e-javne nabave u EU u uporabi su tehnička rješenja različite razine složenosti, koja se mogu svesti na dva opća oblika: 1. Pojedinačna platforma: Rješenje zamišljeno izričito za pojedinačnu organizaciju kao podrška njezinim nabavnim procesima. Zbog visokih troškova razvoja, takve sustave obično koriste veliki naručitelji s velikim brojem postupaka javne nabave. 2. Multi-organizacijska platforma: Rješenje koje razvija i održava pružatelj usluge za naručitelje koji za navedeno plaćaju naknadu. Nekim platformama upravljaju javna tijela, a drugima privatni subjekti, te im naručitelji ili ponuditelji plaćaju paušalni iznos ili iznos prema korištenju platforme. Stvarna je uporaba e-javne nabave na razini EU-a ipak na niskoj razini i iznosi od 5-10% ukupne vrijednosti javne nabave1. Izazov koji stoji pred jedinstvenim tržištem EU je kako osigurati da gospodarski subjekti iz država članica ne budu spriječeni u natjecanju, te da raspolažu alatima za sudjelovanje u postupcima koji su organizirani na različitim sustavima. Europska komisija predstavila je prijedloge direktiva2 za modernizaciju pravnog okvira javne nabave

EU-a kako je predviđeno Aktom o jedinstvenom tržištu iz 2011. godine. Jedan od ciljeva ovih prijedloga, koji trebaju zamijeniti važeći pravni okvir, je potpuni prijelaz na e-javnu nabavu najkasnije 30 mjeseci nakon roka za prenošenje direktiva, što prema važećem rasporedu donošenja znači 2016. godine. Europska komisija u travnju 2012. godine donijela je i Strategiju za e-nabavu3. Strategija se temelji na odredbama o e-javnoj nabavi sadržanima u prijedlozima direktiva i pretpostavlja da će ti prijedlozi biti usvojeni bez bitnih izmjena. Prijedlog direktive o javnoj nabavi predviđa postupni prijelaz na potpunu e-javnu nabavu. Elektronička sredstva trebala bi postati standardna sredstva komunikacije i razmjene informacija u postupcima javne nabave kroz postupno uvođenje obveze njihove primjene. U tu svrhu, e-objava i e-dokumentacija postaju obvezne odmah, odnosno od datuma predviđenog za prenošenje Direktive. Potpuna komunikacija elektroničkim sredstvima u svim fazama postupka javne nabave, koja uključuje dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda (e-dostava) postaje obvezna za sve naručitelje nakon roka od 30 mjeseci za prenošenje Direktive, osim u iznimnim slučajevima kada uporaba elektroničkih sredstava iz tehničkih razloga nije prikladna. Tijela za središnju javnu nabavu prelaze na elektronička sredstva komunikacije odmah, odnosno od datuma predviđenog za prenošenje Direktive. Državama članicama ostavljena je sloboda određivanja dodatnih zahtjeva. U smislu prijedloga Direktive potpuna e-javna nabava ne pretpostavlja obvezu naručitelja da provode e-pregled i e-ocjenu ponuda. Nadalje, nijedan element procesa javne nabave nakon sklapanja ugovora (narudžba, izdavanje računa i plaćanje) nije obuhvaćen obveznom uporabom elektroničkih sredstava komunikacije. Prijedlog direktive, također, uključuje strukturirane odredbe o određenim elektroničkim postupcima i metodama, kao što su dinamički sustav nabave, e-dražba i e-katalozi. Dodatno, sustav e-CERTIS-a postaje obvezan dvije godine nakon datuma predviđenog za prenošenje Direktive. E-CERTIS će sadržavati popis dokaza koji se zahtijevaju za sposobnost ponuditelja u svim državama članicama i odrediti kriterije jednakovrijednosti diljem država članica EU-a što će doprinijeti većoj jasnoći i pravnoj si-

Strategija za e-nabavu (Strategy for e-procurement), COM (2012) 179 inal.

tive Europskog parlamenta i Vijeća o nabavi o nabavi subjekata koji djeluju u sektorima vode, energije, prijevoza i poštanskih usluga; Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o sklapanju ugovora o kocesijama.

Prijedlozi Direktiva od 20. prosinca 2011: Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o javnoj nabavi; Prijedlog Direk-

3 Strategija za e-nabavu (Strategy for e-procurement), COM (2012) 179 inal.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

JAVNA NABAVA gurnosti javne nabave, posebice u smislu prekogranične javne nabave. Prijedlog direktive podržava i razmjenu podataka i dobre prakse kroz korištenje Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI), sigurne on-line aplikacije koja omogućava nadležnim tijelima brzu i jednostavnu komunikaciju s nadležnim tijelima u inozemstvu. Europska komisija potiče države članice da poduzmu potrebne pripremne radnje što je prije moguće kako bi osigurale poštovanje svih navedenih zahtjeva. Pri tome će Europska komisija nadzirati i javno objavljivati izvještaje o napretku u državama članicama.

4. Strategija e-javne nabave u Republici Hrvatskoj - ciljevi i način ostvarenja Strategijom e-javne nabave je određeno da bi elektronička sredstva trebala postati standardna sredstva komunikacije i razmjene informacija u postupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj, a što će se osigurati kroz specijaliziranu jedinstvenu (centraliziranu) platformu koja će naručiteljima biti na raspolaganju prilikom provedbe postupaka javne nabave elektroničkim putem. Cilj strategije e-javne nabave: je određivanje i uvođenje dodatnog obveznog elementa elektroničke javne nabave, odnosno e-dostave, kao dopune obveznim elementima koji su već u primjeni u Republici Hrvatskoj, e-objavi i e-dokumentaciji, te dinamike njihova postupnog uvođenja za različite razine obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi. Strategija e-javne nabave de inira elemente e-javne nabave koji će se primjenjivati kao obvezni te elemente koje će naručitelji moći primjenjivati kao dodatne i neobvezne. Navedeno je prikazano na slici 1 Shematski prikaz obveznih i dodatnih elemenata e-javne nabave. Slika 1. Shematski prikaz obveznih i dodatnih/ neobveznih elemenata e-javne nabave

Način ostvarenja Strategije e-javne nabave: Centralizirana primjena jedinstvene multi-organizacijske platforme na nacionalnoj razini, kroz Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske. Analizom cjelokupnog sustava javne nabave zakonodavac je ocijenio da će e-javna nabava u Republici Hrvatskoj pokazati najbolje učinke centraliziranom primjenom jedinstvene multi-organizacijske platforme na nacionalnoj razini, kroz Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske. Ovakvim modelom postavit će se i ostvarit zajedničke referentne točke i standardi koji će omogućiti uspostavu pouzdanog sustava te tako izbjeći probleme neusklađenog i decentraliziranog prelaska na e-javnu nabavu. Sukladno Strategiji centralizirana platforma bi trebala jamčiti transparentnost, objektivnost, odgovornost za ispunjenje zahtjeva zakonodavnog okvira, te osigurati u određenoj mjeri prijenos odgovornosti s naručitelja na sustav e-javne nabave koji upravlja dijelom postupka javne nabave. Takav pristup pružit će naručiteljima koji koriste sustav e-javne nabave sigurnost pri provedbi postupaka javne nabave, te lakše prihvaćanje i uporabu. Uz unapređenje platforme Elektroničkog oglasnika javne nabave koje će omogućiti primjenu obveznog elementa e-dostave, razvit će se i dodatni neobavezni moduli koji će biti na raspolaganju korisnicima sukladno njihovim individualnim potrebama. Neki od tih dodatnih modula Elektroničkog oglasnika javne nabave bit će eKatalog, eNarudžba i eRačun. Potrebno je naglasiti da će njihova primjena naručiteljima biti moguća i uporabom drugih tehnoloških rješenja.

Financijski aspekti uvođenja sustava Troškovi za naručitelje i gospodarske subjekte? Strategijom e-javne nabave određen je model naplate naknade za uporabu e-dostave od naručitelja, čime će se gospodarskim subjektima omogućiti sudjelovanje u postupcima bez dodatne naplate naknada. Pri tome će se naknada za uporabu e-dostave naručiteljima naplaćivati po pojedinačnom postupku javne nabave u minimalnom iznosu koji će omogućiti pokrivanje troškova upravljanja sustavom (održavanje, potrebne nadogradnje i sl.). Time se neizravno ukupni trošak uvođenja i primjene e-dostave na razini sustava javne nabave predviđa razdijeliti između javnog sektora (plaćanje naknade) i gospodarskih subjekata (troškovi uvođenja i uporabe naprednoga elektroničkog potpisa). Istovremeno TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

JAVNA NABAVA se oÄ?ekuje smanjenje troĹĄkova za gospodarske subjekte u odnosu na dostavu ponuda u papirnatom obliku (npr. poĹĄtanski troĹĄkovi).

Tablica 1: Pregled pripremnih aktivnosti za primjenu e-dostave4567 R.b. Naziv mjere

PredviÄ&#x2018;a se i smanjenje odreÄ&#x2018;enih troĹĄkova na razini naruÄ?itelja (npr. moguÄ&#x2021;nost elektroniÄ?ke distribucije elektroniÄ?ki zaprimljenih ponuda ovlaĹĄtenim predstavnicima koji Ä&#x2021;e provoditi ocjenu i pregled ponuda). MeÄ&#x2018;utim, da bi se ostvarili navedeni pozitivni uÄ?inci e-javne nabave na smanjenje troĹĄkova, na razini naruÄ?itelja potrebno je njene prednosti koristiti u punom opsegu te po potrebi unaprijediti razinu cjelokupnog elektroniÄ?kog poslovanja na razini naruÄ?itelja.

Analiza sustava - SWOT analiza SWOT analiza (snage, slabosti, prilike i prijetnje) predviÄ&#x2018;enog sustava temeljene su na iskustvima te analizi postojeÄ&#x2021;eg sustava u Republici Hrvatskoj (slika 2. SWOT analiza sustava).

5. Strategija e-javne nabave u Republici Hrvatskoj - koji su sljedeÄ&#x2021;i koraci?

Pripremne aktivnosti â&#x20AC;&#x201C; preduvjet uvoÄ&#x2018;enja sustava Kao preduvjete za ostvarivanje ciljeva postavljenih u Strategiji e-javne nabave zakonodavac je predvidio odreÄ&#x2018;eni broj pripremnih aktivnosti koje obuhvaÄ&#x2021;aju zakonodavne i provedbene mjere. Planirane mjere, nositelji i rokovi izvrĹĄenja pripremnih aktivnosti za primjenu e-dostave prikazani su u tablici 1.

Nositelj Rok MINGO/ 2. DonoĹĄenje Zakona o USJN4 â&#x20AC;&#x201C; izrada i upuÄ&#x2021;ivanje kvartal izmjenama i dopunama VRH HS â&#x20AC;&#x201C; 2013. Zakona o javnoj nabavi donoĹĄenje DonoĹĄenje Uredbe o MINGO/USJN â&#x20AC;&#x201C; 3. izmjenama i dopunama izrada kvartal Uredbe o dokumentaciji za VRH5 â&#x20AC;&#x201C; 2013. nadmetanje i ponudama donoĹĄenje MINGO/USJN, 3. DonoĹĄenje odluke o visini NN6 â&#x20AC;&#x201C; izrada kvartal naknada za uporabu VRH â&#x20AC;&#x201C; 2013. e-dostave donoĹĄenje TehniÄ?ko unaprjeÄ&#x2018;enje i 2. â&#x20AC;&#x201C; 4. NN testiranje rada platforme kvartala MINGO/USJN EOJN-a 2013. 7 DUSJN , drugi Provedba pilot-postupaka 3. i 4. javne nabave s omoguÄ&#x2021;enom veÄ&#x2021;i naruÄ?itelji kvartal e-dostavom NN 2013. Analiza potrebe za dodatnim NN 4. tehniÄ?kim prilagodbama MINGO/USJN kvartal platforme EOJN-a i provedba DUSJN 2013. prilagodbi

â&#x20AC;&#x201A;Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave.

â&#x20AC;&#x201A;Vlada Republike Hrvatske.

â&#x20AC;&#x201A;Narodne novine.

â&#x20AC;&#x201A;DrĹžavni ured za srediĹĄnju javnu nabavu.

Slika 2. SWOT analiza sustava - # # % # - % $ $ % # - % $ # $ - * $ % $ % ! % # - # $ # . # ! # # * * !$ ! * # $ * %$ $ / - $ # # $ - # ! # # ! # # - $ # $ $ $

- $ # $ - $ % % # # $ # - $ %$ $ # $ # $ # - $ # # # # # & $ - % !$ # # $ $

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

- % $ ! # # # - $ # $ % % #$ . # / - # $ # # % $ # # # - # . % $ ! & $ ! # $ /

- ! $ %$ # $ $ $ - # # # # ! #& $ ! # # $ $ . + $ / - & , # # # . * / - $ * # # & & $ # $ & #% $ ! % # $ $ $

JAVNA NABAVA R.b. Naziv mjere Izrada korisničkog priručnika i elektroničkog 7. edukativnog modula za primjenu e-dostave na EOJN Izobrazba naručitelja i 8. gospodarskih subjekata o primjeni e-dostave

Nositelj

Rok

4. kvartal 2013.

NN kontinuMINGO/USJN irano

Dinamika uvođenja e-dostave Uzimajući u obzir potrebno vrijeme prilagodbe za primjenu e-dostave kako za naručitelje, tako i za gospodarske subjekte, uvođenje e-dostave predviđa se u nekoliko faza kroz razdoblje 2014. – 2016. godina, i to temeljeno na dva glavna kriterija: 1. obveznost ili dopuštenost e-dostave; 2. kategorija naručitelja. Prvi kriterij: Obveznost ili dopuštenost e-dostave - Dinamika uvođenja e-dostave obzirom na kriterij obveznost ili dopuštenost e-dostave predviđena je dvjema fazama: Prva faza (dopuštenost e-dostave) – za sve naručitelje u prvoj fazi će biti propisana dopuštenost e-dostave. Odnosno, u ovoj fazi bit će omogućen paralelizam klasičnih (u papirnatom obliku) i elektroničkih ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje te će gospodarski subjekti moći izabrati način njihove dostave. Druga faza (obveznost e-dostave) – za sve naručitelje u drugoj fazi propisuje se određivanje e-dostave kao obveze. U ovoj fazi u potpunosti se prelazi na e-dostavu, odnosno gospodarski subjekti će ponude i zahtjeve za sudjelovanje moći dostaviti isključivo u elektroničkoj formi. Drugi kriterij: Kategorija naručitelja - Vezano uz dinamiku uvođenja e-dostave utvrđene su dvije kategorije naručitelja: Prva kategorija naručitelja odnosi se na Državni ured za središnju javnu nabavu koji obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na središnju javnu nabavu za središnja tijela državne uprave. Strategijom je određeno da će se u Državnom uredu za središnju javnu nabavu provesti pilot projekt vezan uz e-dostavu i primjenu naprednih elemenata e-javne nabave, obzirom da su nadležnosti i aktivnosti ovog ureda u potpunosti vezane uz provedbu postupaka javne nabave za državu. Druga kategorija obuhvaća ostale naručitelje kojima se ostavlja duži rok pripreme za prelazak na e-dostavu. Za ovu kategoriju naručitelja određeni su 48

i različiti rokovi u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave (nabava velike i male vrijednosti), čime se neizravno omogućava duži rok prilagodbe manjim gospodarskim subjektima koji češće sudjeluju u postupcima male vrijednosti. S obzirom na speci ičnosti pojedinačnih postupaka javne nabave, navedene obveze naručitelja odnose se na otvoreni postupak javne nabave (više od 80% ukupnog broja postupaka), ograničeni postupak javne nabave, pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom i natjecateljski dijalog. Dinamika obveze uvođenja e-dostave kod naručitelja prikazana je u tablici 2. Tablica 2. Dinamika obveze uvođenja e-dostave Obvezna dopuštenost e-dostave Kategorija naručitelja 1. Državni ured za središnju javnu nabavu

Velika vrijednost

1. siječnja 2014.

2. Ostali 1. siječnja naručitelji 2015.

Mala vrijednost

Obvezna isključivo e-dostava Velika vrijednost

Mala vrijednost

1. siječnja 2014.

1. siječnja 2015.

1. srpnja 2015.

1. siječnja 2016.

1. srpnja 2016.

Tehničke karakteristike procesa e-dostave Modul e-dostave razvija se u Narodnim novinama u suradnji s Ministarstvom gospodarstva tako da ispunjava sve odredbe zakonodavnog okvira javne nabave, uključujući zahtjeve vezane za uređaje za elektroničko zaprimanje ponuda, zahtjeva za sudjelovanje i drugih dokumenata, koji se odnose na napredni elektronički potpis, vremenski žig, validaciju cjelovitosti ponuda, ograničenje pristupa ponudama i njihovu zaštitu. Tehnički preduvjeti za korištenje e-dostave na strani naručitelja bit će: pristup internetu, registracija organizacije u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske te registracija najmanje dva korisnika unutar organizacije (predstavnici naručitelja). Tehnički preduvjeti za korištenje e-dostave za ponuditelje bit će: pristup internetu, registracija u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, posjedovanje naprednoga elektroničkog potpisa te programskih rješenja koja je potrebno instalirati za njegovo korištenje. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

JAVNA NABAVA 6. Zaključak Proces javne nabave, u širem smislu, sastoji se od faze planiranja, objave poziva na nadmetanje, pristupa dokumentaciji za nadmetanje, dostave ponuda/zahtjeva za sudjelovanje, pregleda i ocjene ponuda/zahtjeva za sudjelovanje, odabira ponude, narudžbe, izdavanja računa i plaćanja. U klasičnom sustavu upravljanje poslovnim procesom javne nabave je aktivnost najčešće praćena mnoštvom papirologije, ponekad nejasne i suvišne komunikacije među sudionicima procesa, a sve uz pozamašan utrošak vremena. Sukladno Strategiji e-javne nabave kao i kod klasične nabave u papirnatom obliku, tehnički, pravni i

administrativni uvjeti za sudjelovanje u postupcima elektroničke javne nabave ne smiju biti diskriminirajući, nerazmjerni i stvarati gospodarskim subjektima neopravdane prepreke natjecanju bez obzira na to gdje im je sjedište. Strategija e-javne nabave istovremeno bi trebala osigurati da njena primjena ne dovede do nastanka novih prepreka sudjelovanju u postupcima javne nabave zainteresiranim gospodarskim subjektima. U pitanju je mnogo više od običnog prijelaza sa sustava javne nabave temeljenog na papirnatim dokumentima na sustav koji primjenjuje elektroničke komunikacije, a sve po uzoru na iskustva i praksu zemalja članica Europske unije.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE PROGRAM u Zagrebu, hotel Palace, 03. – 11. srpnja 2013. godine, jednodnevni (8 sati) i dvodnevni (16 sati) programi Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu usavršavanja koje je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Program usavršavanja provode treneri javne nabave. Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavršavanje kroz jednodnevne (8 sati) i dvodnevne (16 sati) programe. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja. Prijaviti se možete: • putem e-mail adrese: centar@tim4pin.hr • on-line: www.tim4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678 Molimo prilikom prijavljivanja, uz ispunjenu prijavnicu poslati i potvrdu o plaćanju. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

JAVNA NABAVA Glorija Raguž *

UDK 657.2

Primjena Zakon o javnoj nabavi za nabavu računalnih aplikacija (programa, softvera) U sustavu javne nabave Republike Hrvatske u posljednjih nekoliko godina uočena je nepravilna primjena Zakona o javnoj nabavi pri nabavi raznih računalnih aplikacija (programa), odnosno softvera. S ciljem prevencije nepravilnosti u provedbi postupaka javne nabave, te adekvatnog i pravovremenog razrješavanja mogućih štetnih ugovornih odnosa, naručitelji trebaju posebnu pažnju posvetiti određivanju predmeta nabave koji će kasnije rezultirati zakonitom odabiru odgovarajućeg postupka javne nabave, izradi dokumentacije za nadmetanje i sklapanju valjanog ugovora o javnoj nabavi. Nadalje, naručitelji u provedbi postupaka javne nabave za računalne aplikacije trebaju pravovremeno, prije pokretanja postupka javne nabave, proučiti pitanje autorskih prava i posjedovanja izvornog koda aplikacija koje nabavljaju. Za ovu problematiku u praksi Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave je svojevremeno dalo upute za sprječavanje i razrješavanje mogućih štetnih ugovornih odnosa.

1. Određivanje predmeta nabave Prilikom nabave računalnih aplikacija naručitelji trebaju posebnu pažnju posvetiti određivanju predmeta nabave koji će kasnije rezultirati zakonitom odabiru odgovarajućeg postupka javne nabave, izradi dokumentacije za nadmetanje i sklapanju ugovora. Prilikom određivanja predmeta nabave vezano uz računalne aplikacije potrebno je razlikovati: 1. nabavu usluge korištenja licence za određeni računalni program, te 2. nabavu računalne aplikacije koja se izrađuje po mjeri i za potrebe određenog naručitelja da bi zadovoljila njegove posebne zahtjeve (individualni softver).

1.1. Nabava usluge korištenja licence Za nabavu usluge korištenja licence za određeni računalni program naručitelj provodi postupak javne nabave za sklapanje ugovora o javnim uslugama, pri čemu propisuje i trajanje usluge korištenja te licence *

Glorija Raguž, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN.

(primjer – korištenje licence za razdoblje od 1 godine). Kod računalne licence radi se o ugovoru o javnim uslugama za korištenje pojedine licence u određenom razdoblju te pri tome gospodarski subjekt naručitelju ne isporučuje računalnu aplikaciju, već isključivo daje pravo njena korištenja. Pri tome računalna aplikacija nije vlasništvo naručitelja, te nakon isteka ugovora o javnim uslugama naručitelj gubi pravo korištenja te računalne aplikacije s obzirom da je temeljem ugovora gospodarskom subjektu platio uslugu ograničena trajanja.

1.2. Nabava računalne aplikacije Za razliku od nabave usluga korištenja licence, naručitelji vrlo često nabavljaju i prilagođene računalne aplikacije (individualne softvere) za svoje vlastite potrebe, a za koje u dokumentaciji za nadmetanje kroz tehničke speci ikacije u postupku javne nabave utvrđuju speci ične tehničke i/ili funkcionalne zahtjeve. Takve prilagođene računalne aplikacije često se nabavljaju s ciljem uspostave i vođenja raznih registara, baza podataka ili baza za izradu statističkih izvješća vezano za poslovanje naručitelja. Za nabavu takvih računalnih aplikacija naručitelj provodi postupak javne nabave za sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe, jer je konačni rezultat roba (softver, program) koju će mu biti isporučen temeljem sklopljenog ugovora o javnoj nabavi. Stoga naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje, a kasnije i u ugovoru o javnoj nabavi za nabavu takvih prilagođenih računalnih aplikacija mora odrediti obvezu ustupanja naručitelju prava iskorištavanja autorskih prava, a što uključuje i izvorni kod (tzv. sorce kod), jer isključivo tako naručitelj može osigurati nesmetano korištenje nabavljene robe za svoje potrebe, a koje je kod računalnih aplikacija posebice ključno u kontekstu njihova kasnijeg održavanja i nadogradnje. S obzirom na to da i kod javne nabave druge vrste robe (primjerice, računalna oprema, uredski materijal, namještaj) naručitelji osiguravaju svoje puno vlasništvo nad robom koja im je isporučena temeljem sklopljenog ugovora, isti princip moraju primijeniti i kod nabave robe koja obuhvaća računalne aplikacije. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

JAVNA NABAVA 2. Štetne odredbe vezane uz nabavu računalnih aplikacija Potrebno je istaknuti da su naručitelji obvezni, prilikom provođenja postupaka javne nabave, u odnosu na sve gospodarske subjekte poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Naručitelji moraju primjenjivati odredbe Zakona o javnoj nabavi tako da omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. Sklapanje ugovora na neodređeno vrijeme – Praksa ukazuje da su pojedini naručitelji dugi niz godina nabavljali računalne aplikacije (individualni softveri) te sklapali ugovore na neodređeno vrijeme. Potrebno je još jednom istaknuti da je nabava računalnih aplikacija (individualni softver) ugovor o javnoj nabavi robe jer je konačni rezultat roba (softver, program) koju će mu biti isporučen temeljem sklopljenog ugovora o javnoj nabavi. Stoga naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje, a kasnije i u ugovoru o javnoj nabavi za nabavu takvih prilagođenih računalnih aplikacija mora odrediti obvezu ustupanja naručitelju prava iskorištavanja autorskih prava, a što uključuje i izvorni kod (tzv. sorce kod). Nadalje, napominjemo da sukladno prethodnom Zakonu o javnoj nabavi (NN, br. 110/07 i 125/08) odredbama članka 175. stavak 2. postupak javne nabave za robe, radove i usluge za koje su sklopljeni ugovori na neodređeno vrijeme, naručitelji bili obvezni provesti novi postupak javne nabave u roku 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o javnoj nabavi. Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 110/07) stupio je na snagu 1. siječnja 2008. godine, odnosno njegove izmjene i dopune (NN, br. 125/08) dana 1. siječnja 2009. godine. Dodatno je potrebno napomenuti da su takve odredbe protivne i obvezama proračunskih korisnika sukladno Zakonu o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) vezano uz svrhovitost, učinkovitost i ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima, jer se radi o trošenju proračunskih sredstava za prilagođeni računalni program, a bez osiguranja naručitelju nesmetanog korištenja istog. S obzirom na to da i kod javne nabave druge vrTIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

ste robe (primjerice: računalna oprema, uredski materijal, namještaj) naručitelji osiguravaju svoje puno vlasništvo nad robom koja im je isporučena temeljem sklopljenog ugovora, isti princip moraju primijeniti i kod nabave robe koja obuhvaća računalne aplikacije. Primjena pregovaračkog postupka bez prethodne objave - Praksa ukazuje da naručitelji usluge održavanja i nadogradnje određenih računalnih aplikacija (individualnih softvera) nabavljaju, dugi niz godina, primjenom pregovaračkog postupka a bez prethodne objave, izravnom pogodbom s gospodarskim subjektom koji je isporučio aplikaciju, i to temeljem odredbi vezanih za posjedovanje izvornog koda. Takva praksa najčešće se neosnovano obrazlaže tehničkim aspektima, tako da nadogradnju i/ili održavanje može izvršiti samo taj određeni gospodarski subjekt, iako se kod najvećeg broja računalnih aplikacija radi o sustavima koji se baziraju na opće raširenim programskim razvojnim alatima koje u svom radu te pri izradi raznih računalnih aplikacija koristi iznimno veliki broj gospodarskih subjekata (npr. Java, SQL, Oracle), čime dolazi do značajnog narušavanja tržišnog natjecanja u toj gospodarskoj grani.

3. Zaključak Stoga ukazujemo na potrebu adekvatnog i pravovremenog razrješavanja mogućih štetnih ugovornih odnosa vezanih uz posjedovanje izvornog koda za postojeće prilagođene računalne aplikacije, a što će naručiteljima omogućiti da za nabavu njihova održavanja ili nadogradnje primjene postupke javne nabave koji osiguravaju punu primjenu načela tržišnog natjecanja. U protivnom, potrebno je ukazati na prekršajne odredbe koje su propisane člankom 182. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11). U slučaju prekršaja odredbi Zakona o javnoj nabavi novčanom kaznom: 1. od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te 2. od 10.000,00 do 100.000,00 kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. (Primjerice – ako naručitelj primijeni pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave protivno odredbama članaka 26., 27., 28. ili 117. Zakona o javnoj nabavi). Izvor: Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave: www.javnanabava.hr

POREZI I DOPRINOSI Mirjana Mahović Komljenović *

UDK 336.2

Novi Zakon o naplati poreznog duga izičkih osoba Novi Zakon o naplati poreznog duga izičkih osoba, stupio je na snagu 9. svibnja 2013., a isti se odnosi isključivo na naplatu poreznog duga izičkih osoba i to obrtnika koji su prestali sa poduzetničkim aktivnostima do dana stupanja na snagu Zakona, pri čemu su im ostale nepodmirene porezne obveze, te poreznih obveznika građana koji ne sudjeluju u prometu roba i usluga na tržištu, ali imaju iskazan dug po osnovi poreza na promet nekretnina, kuća za odmor, doprinosa, novčanih kazni ili nekih drugih javnih davanja o kojima analitičku evidenciju vodi Porezna uprava. Novim Zakonom izičkim osobama se omogućuje otpis poreznog duga s osnove kamata uz istodobno reprogramiranje glavnice duga, čiji broj obroka ovisi o visini poreznog duga na dan podnošenja zahtjeva ili otpis duga s osnove kamata uz plaćanje glavnice duga jednokratnom uplatom. Pisani i obrazloženi zahtjev za otpis duga s osnove kamata, izičke osobe mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 6. kolovoza 2013., a više o navedenom, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod U zadnje tri godine, a u cilju rasterećenja poreznih obveza pravnih i izičkih osoba, porezni dug se mogao uplatiti jednokratno ili reprogramirati plaćanjem na rate prema više zakonskih propisa i uz različitu kamatnu stopu, i to: • Zakonom o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom (NN, br. 45/11) od najmanje 2 a najviše 30 rata i kamatnu stopu od 8,3%, • Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom (NN, br. 25/12 u 78/12) od najmanje 2 a najviše 36 rata i kamatnu stopu od 10,24%, te • Zakonom o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12 i 144/12) za skraćeni

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Porezna uprava Samobor.

postupak od najmanje 2 do najviše 60 rata te za redovni postupak od najmanje 2 do najviše 96 rata uz kamatnu stopu od 4,5%. Navedenim zakonskim propisima nastojao se smanjiti dug poduzetnika – pravnih i izičkih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost, po osnovi javnih davanja čije je utvrđivanje, naplata i nadzor u nadležnosti Porezne uprave, ali ne i izičkih osoba – građana koji se nisu smatrali subjektima primjene ni prema Zakonu o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, ni prema Zakonu o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Stoga je i donesen novi Zakon o naplati poreznog duga izičkih osoba (NN, br. 55/13, dalje: Zakon o naplati poreznog duga), koji se primjenjuje samo na naplatu poreznog duga izičkih osoba, prema kojim se zakonskim odredbama nastoji omogućiti izičkim osobama – obrtnicima prestalim s radom te građanima, a temeljem podnesenog zahtjeva u propisanom roku: a) otpis poreznog duga s osnove kamata uz istodobno reprogramiranje glavnice duga plaćanjem u mjesečnim obrocima koji ovisno od visine poreznog duga mogu iznositi najmanje do 36 mjeseci i najviše do 60 mjeseci uz kamatnu stopu od 4,5%, b) otpis poreznog duga s osnove kamata uz jednokratnu uplatu glavnice duga, ako to izičkim osobama više odgovara, budući su u tom slučaju u potpunosti oslobođeni plaćanja svih kamata, te c) bez ukidanja postojećeg rješenja kojim je izičkoj osobi već ranije odobren reprogram poreznog duga, omogućiti podnošenje zahtjeva za odobravanje naplate poreznog duga uz povoljniju kamatu. Naime, prema ranije donesenim Zakonima o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, zakonska kamatna stopa koje se primjenjivala na glavnicu poreznog duga pravnih i izičkih osoba sa stanjem na dan 31.12.2010. i 31. siječnja 2012. iznosila je 8,3% odnosno 10,24%. Međutim, prema novom Zakonu o naplati poreznog duga, na reprogramiranu glavnicu duga primjenjivati će se povoljnija kamatna stopa od 4,5%. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

POREZI I DOPRINOSI 2. Na koje se subjekte odnosi primjena Zakona o naplati poreznog duga? Zakon o naplati poreznog duga primjenjuje se isključivo na naplatu poreznog duga izičkih osoba, a prema odredbi članka 3. navedenog Zakona, izičkim osobama se smatraju: • izičke osobe – obrtnici koji su registriranu samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, prestali obavljati do dana stupanja na snagu navedenog Zakona odnosno do 8.5.2013., a prema pravomoćnom rješenju nadležnog županijskog ureda odnosno ureda Grada Zagreba o prestanku obrta sukladno Zakonu o obrtu (NN, br 49/03 do 79/07), ili prema rješenju nadležnog Ministarstva o prestanku obavljanja slobodnog zanimanja za druge djelatnosti (npr. djelatnost liječnika, arhitekata, odvjetnika); • izičke osobe – građani koji ne sudjeluju u prometu roba i usluga na tržištu, ali se u Poreznoj upravi u registru poreznih obveznika vode kao porezni dužnici s nepodmirenim obvezama. Iznimno, Zakon o naplati poreznog duga primjenjuje se i na: • naplatu poreznog duga izičkih osoba u djelatnosti poljoprivrede i ribarstva koje obavljaju registriranu djelatnost ili su obvezno osigurane osobe koje obavljaju poljoprivredu djelatnost kao jedino i glavno zanimanje a upisane su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog gospodarstva, te • izičku osobu kao nasljednika iza umrle osobe, koja je naslijedila porezni dug, ali joj položaj pravnog slijednika još nije utvrđen. Fizička osoba kao nasljednik ima svojstvo stranke i pravni interes da podmiri naslijeđeno dugovanje, tako da će Porezna uprava po takvom zahtjevu postupati neovisno od toga što porezni dug još nije odgovarajućim rješenjem prenesen na pravnog slijednika.

Zbog jedinstvenog postupanja u primjeni Zakona o naplati poreznog duga izičkih osoba, Ministarstvo inancija je izdalo je i posebnu Uputu Kl:410-01/1301/1754; Ur.br: 513-07-21-06/13-1 od 8. svibnja 2013. o načinu obrade zahtjeva te provođenju postupka za odobravanje i provedbu naplate poreznog duga izičkih osoba, te dopunu navedene upute od 14. svibnja 2013.

3. Što se smatra poreznim dugom? Prema članku 2. Zakona o naplati poreznog duga, poreznim dugom koji se naplaćuje smatra se dospjeli i nenaplaćeni porezni dug izičkih osoba nastao do dana podnošenja zahtjeva, a koji se sastoji se od glavnice i kamata, nastalih po osnovi poreza koji su vlastiti prihod državnog proračuna te županjskih i gradskih odnosno općinskih proračuna. Prema tome, sve izičke osobe koje se u Poreznoj upravi u RPO registru vode kao građani s iskazanim dugom te izičke osobe sa prestankom aktivnosti i nepodmirenim obvezama, mogu podnijeti pisani zahtjev za otpis poreznog duga s osnova kamata uz istovremeno reprogramiranje glavnice duga odnosno otpis duga s osnove kamata uz plaćanje glavnice duga jednokratno, za porezni dug nastao do dana podnošenja zahtjeva po osnovi poreza koji su prihod državnog, županijskog ili gradskog/općinskog proračuna čiju analitičku evidenciju vodi Porezna uprava, druga javna davanja s osnove spomeničke rente, doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori, članarina turističkim zajednicama, novčanih kazni i pristojbi, te svih doprinosa za MO i ZO, osim doprinosa za mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje a koji se uplaćuje u korist posebnog računa REGOS-a na broj računa po IBAN konstrukciji: HR7610010051700036001. Posebno se napominje da se prema članku 2. stavak 4. Zakona o naplati poreznog duga, dospjelim dugom za plaćanje do dana podnošenja zahtjeva, smatra i porezni dug za koji je već prema ranijim zakonskim odredbama odobrena odgoda ovrhe, odgoda plaćanja duga u obrocima ili jednokratno, odnosno do okončanja upravnog spora a po rješenjima koja su još uvijek na snazi, što znači da i takve izičke osobe, ako im je to u interesu mogu podnijeti zahtjev za otpis duga s osnove kamata te jednokratnu uplatu glavnice ili reprogramiranje glavnice duga na određeni rok.

4. Propisani rok za podnošenje zahtjeva Prema članku 9. Zakona o naplati poreznog duga, izičke osobe mogu podnijeti zahtjev za naplatu poreznog duga otpisom duga s osnove kamata uz istodobno reprogramiranje glavnice duga ili uz plaćanje glavnice TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

POREZI I DOPRINOSI duga jednokratnom uplatom, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu navedenog Zakona, što znači do 06.8.2013. godine. Pisani i obrazloženi zahtjev, podnosi se ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu izičke osobe. Međutim, iznimno ako se iskazani dugovi građana odnose na neplaćeni dug po osnovi poreza na promet nekretnina ili lokalnih poreza (kuća za odmor, porez na cestovno motorno vozilo), a drugih poreznih zaduženja građanin nema, nadležnost ispostave za zaprimanje zahtjeva određuje se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi odnosno gdje je i evidentiran dug u analitičkim knjigovodstvenim evidencijama Porezne uprave. Radi veće učinkovitosti, Obrasci zahtjeva su kreirani u skladu sa Zakonskim odredbama, a isti se mogu preuzeti s internetske stranice: www.porezna-uprava.hr ili dobiti besplatno u nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Na obrasce zahtjeva ne naplaćuje se upravna pristojba. Po svim zahtjevima izičkih osoba koji će biti zaprimljeni nakon proteka roka od 90 dana, neće se postupati, pri čemu će voditelj nadležne ispostave Porezne uprave izdati rješenje o odbacivanju zahtjeva.

5. Otpis poreznog duga s osnove kamata uz istovremeno reprogramiranje glavnice duga Prema zahtjevu izičkih osoba, koji mora biti podnesen najkasnije do 06.8.2013., provodi se naplata poreznog duga - otpisom duga s osnove kamata uz istovremeno reprogramiranje i plaćanje glavnice duga u mjesečnim obrocima, a koji mogu biti najmanje do 36 mjeseci i najviše do 60 mjeseci. Na reprogramiranu glavnicu poreznog duga primjenjuje se kamata u visini od 4.5%, pri čemu trajanje reprogramirane naplate i broj obroka ovisi o visini poreznog duga, i to: VISINA POREZNOG DUGA U KN 0,01 -50.000,00 50.000,01-100.000,00 100.000,01-200.000,00 200.000,01 -500.000,00 više od 500.000,00

ROK OTPLATE do 36 mjeseci uz otpis kamata do 42 mjeseca uz otpis kamata do 48 mjeseca uz otpis kamata do 54 mjeseca uz otpis kamata do 60 mjeseci uz otpis kamata

Temeljem izdanog rješenja kojim se odobrava otpis duga s osnove kamata uz istovremeno reprogramiranje glavnice duga, nadležna ispostava Porezne uprave će provest odgovarajuća knjiženja u poreznom knjigovodstvu najkasnije po isteku pet dana od kada je rješenje uručeno izičkoj osobi kao podnositelju zahtjeva. 54

Fizička osoba je dužna plaćati mjesečne rate s osnove reprogramirane glavnice, čiju će naplatu pratiti nadležna ispostava Porezne uprave. U slučaju da se izička osoba po dobivenom rješenju o reprogramu ne pridržava utvrđenih rokova i načina plaćanja, Ministarstvo inancija će temeljem članka 12. stavak 1. i 2. Zakona o naplati poreznog duga izičkih osoba, ukinuti izdano rješenje, utvrditi stanje poreznog duga na dan donošenja toga rješenja i obvezati izičku osobu na plaćanje utvrđenog duga provođenjem ovršnog postupka propisanog odredbama OPZ-a.

6. Otpis duga s osnove kamata uz plaćanje glavnice duga jednokratnom uplatom Ako izička osoba ocijeni da je za nju povoljnije, može nenaplaćeni porezni dug nastao s osnove poreza, doprinosa i drugih javnih davanja (osim doprinosa za MO za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje), uz otpis duga s osnove kamata, uplatiti glavnicu duga jednokratnom uplatom. O otpisu duga s osnove kamata uz plaćanje glavnice duga jednokratnom uplatom, odlučuje se rješenjem u kojem je određen i rok za jednokratnu uplatu glavnice i to 30 dana od dana primitka rješenja. Međutim, ako je izička osoba već kod podnošenja zahtjeva navela određeni razlog zbog kojeg nije u mogućnosti izvršiti jednokratnu uplatu u roku od 30 dana od dana primitka rješenja, tada se rok za uplatu glavnice može iznimno i produžiti, ali ne duže od 60 dana od dana primitka rješenja. Neplaćanjem glavnice duga u roku od 30 a najduže 60 dana od dana primitka rješenja, gubi se pravo na otpis duga s osnove kamata, budući da se otpis kamata provodi po rješenju koje se ne može izvršiti ako glavnica nije uplaćena u zadanom roku. Radi navedenog, rješenje o otpisu duga s osnove kamata uz jednokratno plaćanje glavnice duga, postaje izvršno tek po uplati glavnice duga u zadanom roku. Nadalje, prikazujemo primjer popunjenog zahtjeva, za izičku osobu - građanina Ivana Car s prebivalištem u Samoboru, koji u analitičkim knjigovodstvenim evidencijama Porezne uprave ima iskazan dug na porezu na promet nekretnina (šifra konta 2848) u iznosu od 30.000,00 kn, od čega glavnica iznosi 25.000,00 kn a kamate 5.000,00 kn. Za navedeni dug, ispostava Porezne uprave je pokrenula postupak ovrhe zabilježbom založnog prava na nekretnini. Podnesenim zahtjevom izička osoba traži otpis kamata uz istovremenu jednokratnu uplata glavnice, ali u produženom roku do 60 dana od dana zapriTIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

POREZI I DOPRINOSI manja rješenja, kojim se odlučuje o zahtjevu, budući da prema priloženom pismu namjere Samoborske banke, izička osoba može očekivati realizaciju kredita do kraja lipnja 2013. Da bi rješenja o otpisu duga s osnove kamata uz plaćanje glavnice duga jednokratnom uplatom postalo izvršno, potrebno je da uplata glavnice u iznosu od 25.000,00 kn utvrđena rješenjem, bude vidljiva u knjigovodstvenim evidencijama Porezne uprave. Osim iznosa, u poreznom knjigovodstvu mora biti vidljiv i dan kada je uplate izvršena te broj izvoda koji se odnosi na uplatu glavnice. Po isteku pet dana od dana kada je uplata glavnice u iznosu utvrđenom rješenjem evidentirana u poreznom knjigovodstvu, provest će se i odgovarajuća knjiženja za otpis kamata, a nakon toga se temeljem posebnog zahtjeva izičke osobe može i provesti postupak brisanja upisanog založnog prava na nekretnini na koju glasi taj dug.

Prema Uputi o načinu obrade zahtjeva i provođenju postupka za naplatu poreznog duga od 8. svibnja 2013., te sukladno članku 11. stavak 2. Zakona o naplati poreznog duga, (kojim je propisano da se iznimno od odredbi Ovršnog zakona), izičkim osobama kojima je izdano rješenje o ovrsi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava ovršenika koje ima na računu kod banke ili pljenidbom novčanih sredstava (plaće) ovršenika koju ima kod poslodavatelja, i koje su podnijele zahtjev za plaćanje poreznog duga prema Zakonu o naplati poreznog duga, a ispostavi Porezne uprave podnesu još i posebni zahtjev za odgodu ovrhe, u kojem će razloge za odgodu učiniti opravdanim (npr. plasman kreditnih sredstava nakon podnošenja zahtjeva a prije izvršnosti rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu odnosno prije obustave ovrhe ili šteta koju može pretrpjeti izička osoba kojoj se plijeni plaća ili mirovina) ispostava Porezne uprave može zahtjev odobriti i rješenjem odgoditi ovrhu. Međutim, odgoda ovrha može trajati do izvršnosti rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za otpis duga s osnove kamata uz istovremeno reprogramiranje glavnice duga ili do izvršnosti rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za otpis duga s osnove kamata uz plaćanje glavnice duga jednokratnom uplatom, odnosno do obavijesti ispostave Financijskoj agenciji ili drugom nadležnom tijelu da se ovrha nastavi. Po izvršnosti rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu obustavit će se i ovrha koja se provodi pljenidbom novčanih sredstava (plaće) ovršenika koju isti ima kod poslodavatelja. Prema članku 11. stavak 1. Zakona o naplati poreznog duga, ako izička osoba ne podnese poseban zahtjev za odgodu ovrhe, postupci ovrhe pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava koje ovršenik ima kod banke, obustavit će se po službenoj dužnosti, ali tek po izvršnosti rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu. Prema tome, izičkim se osobama – obrtnicima koji su prestali s radom, kao i građanima, može na njihov poseban zahtjev za odgodu ovrhe - ovrha pljenidbom plaće ili žiro računa, obustaviti sve do izvršnosti rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu za otpis kamata uz jednokratnu uplatu glavnice ili njeno plaćanje na rate, pri čemu se za vrijeme odgode ovrhe novčana sredstva više neće prisilno izdvajati.

7. Zahtjev za odgodu ovrhe i usporedna primjena drugih zakonskih propisa Na naplatu poreznog duga o kojem analitičku knjigovodstvenu evidenciju vodi Porezna uprava, osim odredbi Općeg poreznog zakona primjenjuju se i drugi porezni propisi, kao npr. odredbe Ovršnog zakona (NN, br. 112/12). TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

U slučaju provođenja postupka ovrhe pljenidbom pokretnina, pokretna imovina će se popisati te procijeniti njena vrijednost radi stjecanja založnog prava na zaplijenjenoj imovini, no nakon zaprimanja zahtjeva za otpis duga s osnove kamata uz istovremeno reprogramiranje glavnice duga ili njenu jednokratnu uplatu, postupak javne prodaje radi naplate duga za koji je podnesen zahtjev, neće se provoditi. 55

POREZI I DOPRINOSI Ivana Dražić Lutilsky * Martina Dragija **

UDK 336.2

Komparacija oporezivanja proračunskih korisnika u zemljama Europske unije U ovom članku pokušat će se prikazati, metodom komparacije, oporezivanje proračunskih korisnika u zemljama Europske unije. Proračunski korisnici obveznici su plaćanja poreza na dohodak, ali u ovom radu fokus je stavljen na porez na dobit i porez na dodanu vrijednost. Prije svega, važno je naglasiti kako se porez na dodanu vrijednost kao i svi drugi oblici indirektnih poreza reguliraju Direktivama koje je donijelo Vijeće Europske unije, dok se područje direktnih poreza (kao što je porez na dobit) još uvijek ostavlja na volju članicama Europske unije. Kod oporezivanja proračunskih korisnika u RH od 1. siječnja 2010., najvažniji je porez na dodanu vrijednost. Najznačajnija je promjena kod poreza na dodanu vrijednost napuštanje institucionalnog poreznog oslobođenja od plaćanja, ali je uvedeno funkcionalno načelo oslobođenja od plaćanja u potpunosti. Naime, prema izmijenjenom Zakonu, porezna su oslobođenja propisana ovisno o vrsti isporuke, a ne o instituciji koja tu isporuku obavlja. Stoga su ustanove koje obavljaju djelatnost od javnog interesa od 1. siječnja 2010. porezni obveznici za dio isporuka koje ne spadaju u isporuke od javnog interesa. Temeljem ovih izmjena, zdravstvene i obrazovne ustanove, ustanove socijalne skrbi, ustanove u kulturi i drugi bit će za dio gospodarske djelatnosti obveznici poreza na dodanu vrijednost. Ista situacija je i u svim zemljama Europske unije. U svim zemljama postoji funkcionalno načelo za oslobođenja, što znači da su isporuke od javnog interesa, zdravstvenih i obrazovnih ustanova, ustanova socijalne skrbi, ustanova u kulturi i drugi navedene kao izuzeća u propisima o PDV-u.

izuzetak, jer sve pravne osobe koje se inanciraju iz proračuna oporezuju se stopom poreza na dobit od 3% a lokalne jedinice stopom od 2%. U sljedećoj tablici dan je status proračunskih organizacija u poreznom sustavu svake zemlje članice Europske unije. Tablica 1. Porezni sustav zemalja članica Europske unije ZEMLJA Austrija Belgija

Bugarska

Cipar

Češka

Što se tiče statusa proračunskih korisnika u zemljama EU, najčešća je situacija slična našoj gdje nisu porezni obveznici ako ne obavljaju djelatnost s kojom narušavaju tržišnu utakmicu. Jedino je Bugarska Danska Doc. dr. sc. Ivana Dražić Lutilsky, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, idrazic@efzg.hr. *

Martina Dragija, univ. spec. oec., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, mdragiija@efzg.hr.

Porez na dobit Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit. Navedeni su kao obveznici poreza na dobit, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Ako takvu aktivnost ne obavljaju onda su obveznici poreza na pravne osobe umjesto poreza na dobit. Obveznici su za iznajmljivanje pokretne i nepokretne imovine, ali i za određene pro itne aktivnosti. Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit. Navedeni su kao obveznici poreza na dobit, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Posebno oglašavanje, članarine i leasing. Navedeni su kao obveznici poreza na dobit ako obavljaju gospodarsku aktivnost.

Porez na dodanu vrijednost Nisu navedeni kao obveznici poreza na dodanu vrijednost. Navedeni su kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost.

Navedeni su kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Navedeni su kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Navedeni su kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost.

Navedeni su kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

POREZI I DOPRINOSI Porez na dodanu vrijednost Estonija Obveznici su pore- Navedeni su kao obveznici za na dobit ako se poreza na dodanu vrijeddobit raspodjeljuje. nost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Finska Nisu navedeni kao Nisu navedeni kao obveobveznici poreza znici poreza na dodanu na dobit. vrijednost. Francuska Nisu navedeni kao Navedeni su kao obveznici obveznici poreza poreza na dodanu vrijedna dobit. nost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Grčka Navedeni su kao Navedeni su kao obveznici obveznici poreza poreza na dodanu vrijedna dobit, ako obav- nost, ako obavljaju gospoljaju gospodarsku darsku aktivnost. aktivnost. Irska Nisu navedeni kao Navedeni su kao obveznici obveznici poreza poreza na dodanu vrijedna dobit. nost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Italija Navedeni su kao Navedeni su kao obveznici obveznici poreza poreza na dodanu vrijedna dobit, ako obav- nost, ako obavljaju gospoljaju gospodarsku darsku aktivnost. aktivnost. Latvija Navedeni su kao Navedeni su kao obveznici obveznici poreza poreza na dodanu vrijedna dobit, ako obav- nost, ako obavljaju gospoljaju gospodarsku darsku aktivnost. aktivnost. Litva Nisu navedeni kao Navedeni su kao obveznici obveznici poreza poreza na dodanu vrijedna dobit. nost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Luksemburg Nisu navedeni kao Navedeni su kao obveznici obveznici poreza poreza na dodanu vrijedna dobit. nost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Mađarska Nisu navedeni kao Navedeni su kao obveznici obveznici poreza poreza na dodanu vrijedna dobit. nost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Malta Nisu navedeni kao Navedeni su kao obveznici obveznici poreza poreza na dodanu vrijedna dobit. nost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Nizozemska Nisu navedeni kao Navedeni su kao obveznici obveznici poreza poreza na dodanu vrijedna dobit. nost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Njemačka Navedeni su kao Navedeni su kao obveznici obveznici poreza poreza na dodanu vrijedna dobit, ako obav- nost, ako obavljaju gospoljaju gospodarsku darsku aktivnost. aktivnost. Poljska Nisu navedeni kao Navedeni su kao obveznici poreza na dodanu vrijedobveznici poreza nost, ako obavljaju gospona dobit. darsku aktivnost. ZEMLJA

Porez na dobit

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

ZEMLJA Portugal Rumunjska

Porez na dobit Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit. Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.

Slovačka

Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.

Slovenija

Navedeni su kao obveznici poreza na dobit.

Španjolska

Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.

Švedska

Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.

Velika Britanija

Nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit.

Porez na dodanu vrijednost Navedeni su kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, ako uvoze dobra. Navedeni su kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Navedeni su kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Navedeni su kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Navedeni su kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Navedeni su kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Nisu navedeni kao obveznici poreza na dodanu vrijednost.

Izvor: Obrada autora prema Country Surveys from International Bureau of Fiscal Documentation; web stranice Ministarstva Financija članica EU, online www.ibfd.org, pristupljeno 06.09.2012.

Iz tablice je vidljivo kako u 17 zemalja Europske unije proračunski korisnici nisu navedeni kao obveznici poreza na dobit u Zakonu poreza na dobit, što bi zapravo značilo kako su proračunski korisnici izuzeti iz oporezivanja. Međutim, u 10 zemalja su navedeni kao obveznici poreza na dobit, ako obavljaju gospodarsku aktivnost. Izuzetak su Belgija, Bugarska, Estonija i Slovenija. U Belgiji se oporezuju porezom na pravne osobe, ako ostvare određenu gospodarsku aktivnost. U Bugarskoj se proračunski korisnici svakako oporezuju porezom na dobit, u Estoniji, ako ostvare dobit i zatim tu dobit raspodijele. U Sloveniji su navedeni kao porezni obveznici bez obzira kakvu aktivnost ostvaruju. Što se tiče poreza na dodanu vrijednost, proračunski korisnici se ne navode kao obveznici poreza na dodanu vrijednost u Austriji, Finskoj i Velikoj Britaniji. U svim ostalim zemljama su navedeni kao porezni obveznici, ako obavljaju gospodarsku aktivnost ili razmjenjuju dobra i usluge kojima ostvaruju dobit. 57

PLAĆE I NAKNADE Barbara Tenčić *

UDK 336.2

Primici nerezidenata po osnovi drugog dohotka Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 144/12) i Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 61/12) vrši se oporezivanje dohotka, koji ostvaruju izičke osobe, bilo po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja ili drugih primitaka (drugi dohodak). U odnosu na pravnu osobu - tuzemnog naručitelja koja ih angažira za obavljanje određenog posla, izičke osobe se ovisno o svojem prebivalištu mogu naći, u ulozi rezidenta ili nerezidenta. Nerezident je izička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište niti prijavljeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak. Postupak obračuna i isplate drugog dohotka nerezidentima prilično je složen, a prije same isplate potrebno je učiniti određene predradnje o čemu autorica piše u ovom tekstu.

1. Ugovaranje poslova s nerezidentima U trenutku angažiranja izičke osobe nerezidenta, pravna osoba - tuzemni naručitelj obvezan je s izičkom osobom sklopiti ugovor o djelu ili ugovor o autorskom djelu. Preporuka je da oba spomenuta ugovora budu sklopljena u pisanom obliku. Ugovor treba sadržavati naziv djela na koje se odnosi, podatke o naručitelju, podatke o izvršitelju/autoru, način korištenja određenog djela, rokove za izvršavanje djela te iznos naknade/honorara. Naknada ili honorar mogu biti određeni u bruto ili u neto svoti, no savjet je ugovaranje u bruto iznosu. Jedan od osnovnih uvjeta valjanosti ugovora je da obje ugovorne strane vlastoručno potpišu ugovor. Da bi se neko djelo de iniralo kao autorsko mora biti zadovoljen kriterij originalnosti intelektualnog (kreativnog) ostvarenja. Za autorske honorare priznaju se izdaci u paušalnom iznosu od 30% koji umanjuju poreznu osnovicu. Porez na dohodak obračunava se po stopi od 25%. Na dobiveni iznos poreza obračunava se prirez, ovisno o mjestu prebivališta autora. Obveznici plaćanja prireza su samo osobe s prebivalištem na području općina ili gradova Republike Hrvatske, koji su uveli obvezu plaćanja prireza. U slučaju nerezidenata, prirez se ne obračunava niti *

Barbara Tenčić, dipl. oec., Zaklada za znanost.

isplaćuje budući da nerezidenti nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Kada se radi o autorskom djelu, ne postoji obveza obračuna mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Isplatu neto primitka isplatitelj je obvezan uplatiti autoru nerezidentu isključivo na račun koji je otvoren u inozemstvu ili na žiro-račun koji je otvoren u Republici Hrvatskoj. Ako određeni povremeni posao potreban naručitelju, nije moguće de inirati kao autorsko djelo, potpisuje se ugovor o djelu. Naručitelj je obvezan obračunati doprinose za mirovinsko (20%) i zdravstveno (13%) osiguranje. Porez na dohodak također se obračunava po stopi od 25%. U slučaju nerezidenata, prirez se ne obračunava niti isplaćuje. Isplatu neto primitka isplatitelj je obvezan uplatiti izvršitelju nerezidentu isključivo na račun koji je otvoren u inozemstvu ili na žiro-račun koji je otvoren u Republici Hrvatskoj.

2. Isplate naknade ili honorara nerezidentima U svrhu zaključivanja ugovora s nerezidentom potrebno je za nerezidenta ishoditi OIB (osobni identi ikacijski broj) u Poreznoj upravi Republike Hrvatske. Pretpostavka je da će naknada ili honorar biti isplaćeni po izvršenju ugovorenog djela. U slučaju isplate naknade ili honorara prije izvršenja određenog djela, postupak je isti. Primici po osnovi drugog dohotka koji se isplaćuju nerezidentima podliježu plaćanju poreza na dohodak te doprinosa za obvezna osiguranja (mirovinsko i zdravstveno osiguranje). U slučaju da Republika Hrvatska ima sklopljen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom u kojoj je prebivalište nerezidenta, odredbe takvog ugovora imaju prednost u primjeni u odnosu na porezno zakonodavstvo Republike Hrvatske. Identično načelo primjenjuje se ako Republika Hrvatska ima sklopljen Ugovor o socijalnom osiguranju s državom čiji je rezident ugovorno vezan s tuzemnim naručiteljem. Iz svega navedenog slijedi da je prije isplate naknade ili honorara nerezidentu, potrebno utvrditi primjenjuje li Republika Hrvatska s državom nerezidenta Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i/ili Ugovor o socijalnom osiguranju. Ako navedeni ugovori postoje, te kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje i plaćanje doprinoTIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

PLAĆE I NAKNADE sa obveznih osiguranja, potrebno je Poreznoj upravi Republike Hrvatske dostaviti potvrđeni Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza, te važeću potvrdu o socijalnom osiguranju. U slučaju nepostojanja prije spomenutih ugovora ili u nedostatku potvrđenog zahtjeva i važećih potvrda, pravna osoba - tuzemni naručitelj je u obavezi obračunati i isplatiti porez na dohodak i doprinose za obvezna osiguranja prema važećim propisima Republike Hrvatske.

uprava temeljem dostavljenih podatka i dokumenata određuje i dodjeljuje nerezidentu osobni identi ikacijski broj radi uplate poreza za odrađeni honorarni posao. Ugovor o djelu ili ugovor o autorskom djelu, koji se potpisuje bi trebao sadržavati OIB nerezidenta. Potvrdu o dodijeljenom OIB-u je potrebno predati nerezidentu.

2.1. Upute za pripremu podataka i dokumenata potrebnih za ishođenje OIB-a

Address of residence [adresa prebivališta]:

Nerezident ili punomoćnik (pravna osoba - tuzemni naručitelj) podnosi nadležnoj Poreznoj upravi Republike Hrvatske dokumente potrebne za ishođenje OIB-a nerezidenta. Potrebni su sljedeći dokumenti: • Original Zahtjeva za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a. • Kopija važeće putovnice nerezidenta (ili kopija osobne iskaznice - samo ako je osoba rezident države članice Europske unije i ako je na osobnoj iskaznici navedeno državljanstvo). • Original punomoći (na hrvatskom jeziku). • Kopija osobne iskaznice punomoćnika. Službeno ime i prezime osobe sastoji se od svih imena i prezimena koja su zapisana u službenim dokumentima (u ovom slučaju putovnici) te je potrebno u Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a unijeti puno ime i prezime nerezidenta. Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a moraju potpisati nerezident i punomoćnik, ako je određen. Čest je slučaj da nerezident umjesto kopije putovnice priloži kopiju osobne iskaznice. Porezna uprava takav dokument priznaje isključivo u slučaju kada je na dokumentu navedeno državljanstvo, a osoba je rezident države članice Europske unije. U većini slučajeva na osobnoj iskaznici državljanstvo nije navedeno te je stoga bolja opcija da nerezident dostavi kopiju važeće putovnice. Porezna uprava prihvaća samo originalne dokumente. Iznimka je kopija putovnice. Ako nerezidentu nije moguće provesti osobnu predaju Zahtjeva za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a, što je najčešći slučaj, potrebno je izraditi punomoć kojom nerezident ovlašćuje punomoćnika za postupak ishođenja OIB-a u njegovo ime. Punomoć mora biti napisana na hrvatskom jeziku, no može biti i dvojezična. Načelno, punomoć ne treba biti ovjerena kod javnog bilježnika, no bilo je slučajeva gdje su određene ispostave Porezne uprave zahtijevale da punomoć bude ovjerena na navedeni način. Uz punomoć je potrebno dostaviti kopiju osobne iskaznice punomoćnika. Porezna TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

Primjer punomoći: Name, Surname [ime, prezime]: City, State [mjesto, država]: I undersigned hereby con irm that XXX, may in my name open a Personal Identi ication Number (OIB). Certi icate with the Personal Identi ication Number will be delivered to XXX. [Ja dolje potpisani / potpisana ovime potvrđujem da XXX u moje ime smije tražiti određivanje i dodjelu osobnog identiikacijskog broja (OIB-a). Potvrdu o OIB-u će preuzeti XXX.] Date [datum]: Signature [potpis]:

Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem osobnoga identi ikacijskoga broja: 1. Fizička osoba MBG* 1.1. Osnovni podaci Ime

Prezime

Spol

Rođ. prezime

Datum rođenja

Mjesto rođenja

Država rođenja

Državljanstvo

Adresa prebivališta 1.2. Podaci o identi ikacijskom dokumentu Broj osobne Datum iskaznice važenja Broj putovnice Datum Zemlja važenja izdavanja 1.3. Podaci o roditeljima Otac Majka OIB* MBG* Ime Prezime Rođ. prezime 2. Pravna osoba MB/OIB

PLAĆE I NAKNADE ćuje nerezidentu, isplatitelj tuzemna pravna osoba ne obustavlja porez na dohodak po odbitku, ali uz uvjet da u trenutku isplate raspolaže ovjerenim Zahtjevom za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj.

Vrsta pravne osobe Pravni oblik Naziv Skraćeni naziv Prijevod Adresa sjedišta Mjesto i država osnivanja 3. Popis priloženih isprava

Potpis podnositelja zahtjeva

Datum uručivanja potvrde

Potpis službene osobe

Obrazac Zahtjeva za određivanjem i dodjeljivanjem osobnoga identi ikacijskog broja, kao i upute za njegovo popunjavanje moguće je pronaći na internetskim stranicama: www.oib.hr.

2.2. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Prije obračuna i isplate naknade ili honorara nerezidentu, potrebno je utvrditi primjenjuje li Republika Hrvatska Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom nerezidenta. Ako takav ugovor postoji potrebno ga je detaljno proučiti. Svaki Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sadrži određene speci ičnosti kao što se i odredbe ugovora razlikuju ovisno o državama ugovornicama. Kad je u primjeni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i države, čiji je rezident izička osoba primatelj naknade ili honorara, primjenjuju se porezne stope iz Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Popis svih Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je sklopila i preuzela Republika Hrvatska moguće je provjeriti na internetskim stranicama Porezne uprave Ministarstva inancija Republike Hrvatske: www.porezna-uprava.hr. Porez na dohodak se obračunava prema odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji je Republika Hrvatska potpisala s određenom državom, u slučaju: • ako je nerezident dostavio tuzemnoj pravnoj osobi ovjereni Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza te je tuzemna pravna osoba primjerak ovjerenog zahtjeva dostavila Poreznoj upravi Republike Hrvatske; • ako je nerezident dostavio tuzemnoj pravnoj osobi ovjerenu Potvrdu o rezidentnosti (u državi svog prebivališta). U slučaju kada Republika Hrvatska, prema određenom Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, nema pravo oporezivati drugi dohodak koji ispla60

Obrazac Zahtjeva za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza ovisi o vrsti dohotka koji se isplaćuje (dividende, kamate, licence ili naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj). Za isplate naknada temeljem ugovora o djelu ili honorara temeljem ugovora o autorskom djelu, primjenjuje se obrazac UT-I-654 Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj. Obrazac se sastoji od 4 primjerka od kojih je prvi primjerak za podnositelja zahtjeva (nerezidenta), drugi primjerak za isplatitelja (tuzemnu pravnu osobu), treći primjerak za Poreznu upravu Ministarstva inancija Republike Hrvatske, dok je četvrti primjerak za inozemno porezno tijelo. Tuzemna pravna osoba popunjava točke zahtjeva, koje se odnose na isplatitelja te šalje nerezidentu sva 4 primjerka istog obrasca kako bi ga nerezident dopunio svojim podatcima kao podnositelj zahtjeva te predao poreznom tijelu u svojoj državi. Nakon što inozemno porezno tijelo ovjeri sva 4 primjerka zahtjeva i zadrži svoj primjerak, podnositelj zahtjeva (nerezident) vraća 2 primjerka isplatitelju (tuzemnoj pravnoj osobi) koji ima obvezu predaje jednog primjerka Poreznoj upravi Republike Hrvatske. Za svaku isplatu se podnosi poseban zahtjev koji je važeći 6 mjeseci od trenutka ovjere inozemnog poreznog tijela. Potvrdu o rezidentnosti (u državi svog prebivališta) nerezident dostavlja tuzemnoj pravnoj osobi nakon što je ovjeri inozemno porezno tijelo. Tuzemnoj pravnoj osobi Potvrda o rezidentnosti je potrebna kako bi se mogle primjenjivati odredbe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ako se temeljem Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u Republici Hrvatskoj ne plaća porez na dohodak po odbitku, nerezident bi trebao dostaviti samo Potvrdu o rezidentnosti, koju je ovjerilo inozemno porezno tijelo. Porez na dohodak se obračunava prema propisima Republike Hrvatske u sljedećim slučajevima: • ako Republika Hrvatska nema potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom u kojoj je prebivalište osobe kojoj se isplaćuje nak nada ili honorar; • ako u trenutku obračuna i isplate naknade ili honorara, nerezident ne dostavi tuzemnoj pravnoj osoTIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

PLAĆE I NAKNADE bi ovjereni Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza odnosno Potvrdu o rezidentnosti, a u primjeni je Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; • ako se nerezident pismeno izjasni da, u svom slučaju, ne želi primjenu postojećeg Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ako isplatitelj dohotka (tuzemna pravna osoba) u trenutku obračuna i isplate nema na raspolaganju ovjereni Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza, u Republici Hrvatskoj se obračunava i isplaćuje porez na dohodak po odbitku. Primatelj dohotka (nerezident) ima pravo temeljem ovjerenog Zahtjeva za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza, naknadno ostvariti povrat poreza na dohodak plaćenog u Republici Hrvatskoj. Rok u kojem nerezident može iskoristiti navedeno pravo su 3 godine, od isteka godine u kojoj je izvršena isplata. Također, u slučajevima kada Republika Hrvatska s državom u kojoj je prebivalište nerezidenta, nema potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te kada Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja postoji, a prema njegovim odredbama pravo oporezivanja ima država u kojoj je dohodak ostvaren, porez na dohodak po odbitku obračunava se prema propisima Republike Hrvatske.

2.1. Ugovori o socijalnom osiguranju S obzirom na činjenicu da je Republika Hrvatska potpisala Ugovore o socijalnom osiguranju s većim brojem država, prilikom obračuna i isplate naknade ili honorara nerezidentu, korisno je provjeriti postoji li ugovor s državom u kojoj je prebivalište osobe kojoj se isplaćuje naknada ili honorar. Popis svih Ugovora o socijalnom osiguranju koji su na snazi i primjenjuju se u Republici Hrvatskoj moguće je provjeriti na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje: www.mirovinsko.hr te na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje www.hzzo-net.hr . Ako se naknada ili honorar obračunava i isplaćuje osobi, koja ima prebivalište u državi s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen Ugovor o socijalnom osiguranju, tuzemna pravna osoba je obvezna od te osobe zatražiti potvrdu o socijalnom osiguranju. Takva potvrda dokazuje da nerezident ima uređen status u obveznom osiguranju (mirovinskom i zdravstvenom) u državi u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Potvrdu izdaje i ovjerava nadležno inozemno tijelo, a potvrda ne bi smjela biti starija od 6 mjeseci i trebala bi biti važeća u trenutku obračuna i isplate naknade ili TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

honorara. Poželjno je izdavanje dvojezične potvrde i svakako bi jedan od jezika trebao biti engleski jezik. Drugim riječima, ako je primatelj naknade ili honorara rezident države s kojom Republika Hrvatska ima potpisan Ugovor o socijalnom osiguranju i ako taj primatelj dostavi tuzemnoj pravnoj osobi ovjerenu potvrdu o socijalnom osiguranju u zemlji svog prebivališta, tuzemna pravna osoba nema obvezu obračunati niti uplatiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. No ako navedeni primatelj ne dostavi važeću potvrdu o socijalnom osiguranju, tuzemna pravna osoba je obveznik obračuna i uplate obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje prema propisima Republike Hrvatske. U slučaju da je primatelj naknade ili honorara rezident države s kojom Republika Hrvatska nema potpisan Ugovor o socijalnom osiguranju, tuzemna pravna osoba također je obveznik obračuna i uplate obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje prema propisima Republike Hrvatske.

2.2. Isplate naknade ili honorara, poreza i doprinosa Neto iznosi naknade ili honorara uplaćuju se na račun nerezidenta koji je otvoren u inozemstvu ili na žiro-račun nerezidenta otvorenog u Republici Hrvatskoj. Za sve isplate na račune u inozemnim bankama potrebno je ispuniti Nalog za plaćanje u inozemstvo (Nalog za međunarodno plaćanje). Isplate u inozemnoj valuti preračunavaju se prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja. Kako bi se plaćanje moglo izvršiti, nerezident je obvezan dostaviti tuzemnoj pravnoj osobi sljedeće podatke: • IBAN konstrukciju računa (međunarodni broj bankovnog računa) ili broj žiro-računa, • SWIFT adresu banke, • naziv banke u kojoj je otvoren račun, • adresu, mjesto i državu banke u kojoj je otvoren račun. Pri plaćanju poreza na dohodak po odbitku, na nalozima za plaćanje potrebno je navesti osobni identi ikacijski broj poreznog obveznika (11 znamenaka) nerezidenta koji je dodijelila Porezna uprava Republike Hrvatske. Za izičku osobu nerezidenta u nalog se upisuje naziv i broj uplatnog računa poreza na dohodak prema sjedištu isplatitelja uz brojčanu oznaku vrste poreza. Pri plaćanju obveznih doprinosa, na nalozima za plaćanje također je potrebno navesti osobni identi ikacijski broj poreznog obveznika, te brojčanu oznaku vrste doprinosa, a uplata se vrši na određeni račun Državnog proračuna Republike Hrvatske. 61

PLAĆE I NAKNADE Maja Petričko *

UDK 336.2

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama – primjeri iz prakse Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12; u daljnjem tekstu: TKU), donesen 12. prosinca 2012. godine, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske i 6 od ukupno 11 sindikata, temeljem Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (NN, br. 82/12), primjenjuje se na sve javne službe na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama. Unatoč činjenici da je TKU na snazi polovicu godine, u praksi se još uvijek javljaju brojne nedoumice i nejasnoće oko primjene njegovih pravnih pravila. Sukladno navedenom problemu kojim se susreću zaposlenici u javnim službama, u ovom broju objavljujemo odgovore na najčešća pitanja naših pretplatnika vezana uz tumačenje odredbi TKU-a. Općina ima zaposlene djelatnike, koji po kolektivnom ugovoru imaju pravo na naknadu troškova mjesečne karte za prijevoz na posao i s posla. Naš djelatnik je radio 15 dana u mjesecu, a ostale je dane proveo na bolovanju, stoga nas zanima ostvaruje li pravo na cjelokupnu mjesečnu kartu ili ostvaruje pravo na naknadu razmjerno danima koje je zaista radio? Ako je djelatnik kupio mjesečnu kartu za prijevoz na posao i s posla na početku mjeseca za taj mjesec, onda ostvaruje pravo na cjelokupan iznos vrijednosti karte, bez obzira što nije išao na posao posljednjih dana u mjesecu. Ako se djelatniku isplaćuje naknada u visini stvarne cijene dnevne prijevozne karte, tada se obračunava prema broju dana koliko je zaista radio. U skladu sa zakonskim izmjenama o smanjenju koe icijenta za isplatu plaća državnim i javnim službenicima od 3%, zanima nas postoje li iznimke za službenike pred mirovinom? Odnosno, postoji li u TKU odredba, kojom se od navedenog zakonskog smanjenja izuzimaju radnici koji su blizu odlasku u mirovinu? *

Maja Petričko, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN.

Nema odredbe koja štiti zaposlenike s većim godinama radnog staža po pitanju ne smanjivanja koe icijenata. U članku 51. TKU-a, navodi se da osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koe icijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Pri takvom izračunu, za sve zaposlenike ste morali primijeniti koe icijente iz Uredbe o nazivima radnih mjesta i koe icijentima složenosti poslova u javnim službama (NN, br. 25/13.). Ova Uredba stupila je na snagu 1. ožujka 2013. godine. To znači da je zaposlenicima trebalo izdati novo rješenje s umanjenim koe icijentom, koji se primjenjuje od 1. ožujka (za isplate plaće u travnju.) U našoj ustanovi radi bračni par koji je upravo dobio dijete. Pitanje je, možemo li im oboma isplatiti potporu za novorođeno dijete i u kojem iznosu? Za svako novorođeno dijete zaposlenik ostvaruje potporu u visini od 50% proračunske osnovice (TKU, čl. 63.). Kako se ova potpora isplaćuje svakom zaposlenom djelatniku koji je ostvario uvjete iz članka 63., majki ili ocu, u vašem slučaju oba roditelja ostvaruju pravo na isplatu po 50% proračunske osnovice. Proračunska osnovica ostala je nepromijenjena, dakle iznosi 3.326,00 kn, odnosno pola proračunske osnovice iznosi 1.663,00 kn, te vašim zaposlenicima isplaćujete svakom po 1.663,00 kn. Navedena se odredba primjenjuje za svu djecu rođenu od 12. prosinca 2012. (uključujući i 12. prosinca). Zaposlenik naše srednje škole vrlo učestalo koristi bolovanje (na teret poslodavca), a istodobno mu se isplaćuje i ukupni prijevoz (prema granskom KU). Budući da zaposlenik ima prebivalište u drugoj županiji i troškovi prijevoza su iznimno visoki, pitanje je: postoji li mogućnost smanjenog isplaćivanja prijevoza našem zaposleniku, razmjerno realiziranim radnim danima? Naime, to nam stvara problem prijevremene potrošnje sredstva planiranih od Županije za prijevoz zaposlenika, jer istodobno isplaćujemo prijevoz i zaposleniku na bolovanju, i njegovoj zamjeni. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

PLAĆE I NAKNADE Naknada za prijevoz zaposlenika je u srednjim školama regulirana Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 07/11), koji je stupio na snagu 21. prosinca 2010. godine. Prema tumačenju Sindikata, koje je potvrdilo i Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, taj Ugovor se primjenjuje bez obzira što je u prosincu 2012. godine donesen TKU. Članak 29., stavak 15. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim školama Hrvatske glasi: iznimno od 1. do 14. stavka ovoga članka, naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza na posao i s posla ne isplaćuje se u slučaju godišnjeg odmora, porodnog dopusta i bolovanja dužeg od 42 dana. U članku 67., stavku 14. TKU-a propisano je sljedeće: iznimno od stavaka 1. do 13. ovoga članka, naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza neće se isplatiti za dane godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta, privremene spriječenosti za rad i za druge dane kada zaposlenik više od dva dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao. Prema tome, dok je god na snazi granski kolektivni ugovor, djelatniku koji je zbog bolovanja često odsutan s posla morate isplatiti naknadu za prijevoz. Kada se u granske kolektivne ugovore implementiraju odredbe TKU-a, tada ćete moći postupati drugačije. Kako odrediti naknadu troškova prijevoza na posao i s posla zaposleniku, ako mu je utvrđena djelomična motorna uzetost jedne ruke? I kako postupati u njegovom slučaju? Vašem zaposleniku se, kao i drugim zaposlenicima, troškovi prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla, nadoknađuju u visini najpovoljnijeg troška za poslodavaca, a koji zaposleniku omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla. Drugim riječima, osoba kojoj je utvrđena djelomična motorna uzetost jedne ruke ne ostvaruje pravo povoljnosti (čl. 67., st. 17.), koje se odnose isključivo na osobe s tjelesnim oštećenjima donjih ekstremiteta, te na slijepe osobe. Prema TKU, ima li zaposlenik, koji odlazi u mirovinu pravo na otpremninu, te u kojem iznosu ostvaruje navedeno pravo? Člankom 61., TKU propisuje pravo na isplatu otpremnine zaposleniku koji odlazi u mirovinu. Zaposlenik ostvaruje pravo isplate otpremnine u visini tri proračunske osnovice (proračunska osnovica i dalje je ostala neizmijenjena i ona iznosi 3.326,00 kn). Zaposlenik se odlučio koristiti osobni automobil za dolazak na posao i odlazak s posla, unatoč TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

tome što ima organiziran javni međumjesni prijevoz koji mu omogućuju redoviti dolazak na posao i odlazak s posla. Poslodavcu je zaposlenikova odluka korištenja osobnog automobila nepovoljnija u usporedbi s organiziranim javnim međumjesnim prijevozom, pa nas zanima kako postupiti u ovom slučaju? Ukoliko se zaposlenik izjasnio da odbija koristiti organizirani javni međumjesni prijevoz, te koristiti osobni automobil, a to je nepovoljnije za poslodavca, u tom slučaju zaposleniku se isplaćuje naknada troškova prijevoza na posao i s posla u visini cijene karte za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza. U navedenom slučaju nije potrebno predočenje računa ili kupljene karte zaposlenika. Zaposlenik živi i radi u Splitu, no organizirani mjesni javni prijevoz ne omogućuje mu redoviti dolazak na posao i odlazak s posla. Kako ćemo u ovom slučaju našem zaposleniku isplatiti trošak prijevoza na posao i s posla? Ako je mjesni javni prijevoz organiziran, no isti ne omogućuje zaposleniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, isti se ne smatra organiziranim prijevozom, prema članku 67., stavku 18., te je potrebno troškove prijevoza zaposleniku nadoknaditi u visini cijene mjesečne karte grada u kojem živi i radi, u ovom slučaju grada Splita, i to u punom iznosu, bez umanjivanja. Zaposlenik je pri izračunu udaljenosti između adrese stanovanja i adrese rada interaktivnom kartom HAK-a ustanovio različitu udaljenost u jednom smjeru (dolazak na posao) i u drugom smjeru (odlazak s posla), s tim da mu udaljenost u jednom smjeru iznosi manje od 2 km, a udaljenost u drugom smjeru iznosi više od 2 km. Ostvaruje li zaposlenik pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla? Zaposlenik u navedenom slučaju ne ostvaruje naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla, prema najnovijem Mišljenju komisije objavljenom 23. svibnja 2013. Naš zaposlenik živi od posla na udaljenosti većoj od 100 km, stoga od nadležnog ministra očekujemo dopuštenje ili odbijanje isplate naknade troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla – je li moguće da ministar odbije naš zahtjev za isplatu naknade našem zaposleniku? U slučaju udaljenosti od adrese stanovanja do adrese rada veće od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom, utvrđuje se u visini od 0,65 kn po pri63

PLAĆE I NAKNADE jeđenom kilometru, i to posebnom odlukom nadležnog ministra. Nije za očekivati, ali moguće je da vaš zahtjev bude odbijen od nadležnog ministra. Odluka nadležnog ministra traži se kako bi informacija došla do čelnika, koji može odlučiti pronaći i neko drugo rješenje za tog radnika (npr. premještaj na drugo adekvatno radno mjesto, u mjestu stanovanja). Zaposlenik živi na udaljenosti većoj od 100 km od mjesta rada. Trebamo li utvrditi koji trošak je s aspekta poslodavca povoljniji – cijena karte najpovoljnijeg javnog prijevoza ili su to kilometri koji dijele mjesto rada i mjesto stanovanja pomnoženi s 0,65 kn, te sukladno tome isplatiti naknadu? Bez obzira na to koje prijevozno sredstvo koristi zaposlenik, zaposlenik koji od mjesta stanovanja do mjesta rada ima više od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini 0,65 kn po prijeđenom kilometru, sukladno članku 67., stavku 8.

Ako se zaposleniku isplaćuje naknada za trošak prijevoza na posao i s posla tako da se cijena karte javnog prijevoza umanjuje za 25%, jer je zaposlenik odbio koristiti organizirani mjesni javni prijevoz; obračunava li se to umanjenje od cijene godišnje karte, koja je za poslodavaca povoljnija ili se obračunava od cijene mjesečne karte? Utvrđuje se prema cijeni mjesečne karte, sukladno članku 67., stavku 2. koji propisuje da se zaposleniku, koji za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi organizirani mjesni javni prijevoz, naknada troškova prijevoza isplaćuje tako da se mjesečna naknada umanjuje za 25%. Ostvaruje li pravo na naknadu troškova za dolazak na posao i odlazak s posla zaposlenica koja radi dvokratno, unatoč tome što ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada? Zaposlenica koja ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada ne ostvaruje pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza, bez obzira na broj dnevnih dolazaka na posao.

POLUGODIŠNJA PRETPLATA NA

www.tim4pin.hr 64

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Kristina Kosor *

UDK 658.6

Europska politika zaštite okoliša Europe 2020 nova je strategija Europske unije, koja nasljeđuje Lisabonsku strategiju, a ukazuje na potrebu pametnog, održivog i uključivog rasta, te vodi prema visokim razinama zaposlenosti, produktivnosti i socijalne kohezije. Europsko vijeće strategiju Europe 2020 usvojilo je 17. lipnja 2010. Jedan od 3 prioriteta Strategije Europe 2020 je održivi rast, koji je temelj zaštite okoliša1. Autorica u ovom tekstu piše detaljnije o politici zaštite okoliša na razini EU te mogućnostima inanciranja različitih projekata iz EU fondova.

1. Uvod Provedba europske politike zaštite okoliša temelji se na načelu prevencije i opreza, odnosno na načelima da se svaka šteta nanesena okolišu popravlja prvenstveno na samom izvoru i da je plaća zagađivač. Jedna od glavnih prijetnji okolišu su svakako klimatske promjene, te je borba protiv klimatskih promjena glavni izazov u području zaštite okoliša. Područje zaštite okoliša unutar Europske unije regulirano je Akcijskim programom za Okoliš još od 1970 godine. Šesti Akcijski program za okoliš donesen je 2002., a istekao je u srpnju 2012. Trenutno je Europska komisija u procesu donošenja Sedmog akcijskog programa za okoliš, pod nazivom: Živjeti dobro, u okviru mogućnosti našeg planeta, koji bi pružio okvir politike zaštite okoliša do 2020., za Europske uniju i njene članice, a trebao bi stupiti na snagu tijekom 2013. godine2. Sedmi akcijski plan za okoliš bi trebao biti usmjeren na devet ciljeva i prioriteta: • zaštita prirode i jačanje otpornosti prirode, • potaknuti održivi razvoj zasnovan na učinkovitom korištenju resursa, • učinkovito rješavati prijetnje zdravlju koje su povezane s okolišem, • promicati bolju provedbu europskih zakona povezanih sa zaštitom okoliša,

Kristina Kosor, mag. ing. oecoing, savjetnica u TIM4PIN.

EUROPE 2020 : A strategy for smart, sustainable and inclusive growth, COM(2010) 2020 inal.

7th action plan for environment: Liwing well, within the limits of our planet.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

• osigurati da znanost i tehnologija prate relevantne politike, • osigurati potrebna ulaganja, • poboljšati način na koji se zaštita okoliša odražava u drugim europskim politikama, • poboljšati održivost europskih gradova, • poboljšati učinkovitost EU u rješavanju regionalnihi globalnih izazova povezanih sa zaštitom okoliša iklimatskim promjenama. Ovaj program, vođen dugoročnom vizijom do 2050, određuje prioritetne ciljeve, koje Europska unija želi postići do 2020. A nadovezuje se na Strategiju Europe 2020, EU akcijski paket o zaštiti klime i energiji, Plan o niskougljičnoj ekonomiji do 2050., EU strategiju o biološkoj raznolikosti, te na Plan razvoja resursno učinkovite Europe.

Energetika U sektoru energetike, glavni ciljevi su energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije: 1. smanjiti neposrednu potrošnju energije za 20% do 2020. godine, u odnosu na prognozu potrošnje energije za 2020., 2. povećati udio obnovljivih izvora energije za 20%, s posebnim ciljevima o biogorivima i električnoj energiji, te 3. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20% do 2020. u usporedbi sa 1990. Zahtjevniji ciljevi smanjenja su postavljeni u strateškim dokumentima za 2030. i 2050., i to za 40% i 80%. U tom pogledu, sektor transporta podliježe tom proširenom skupu ciljeva u svrhu smanjenja emisije stakleničkih plinova iz automobila i lakih gospodarskih vozila, ali također iz plovidbenog i zračnog transporta. Naglasak se stavlja na aviokompanije od kojih se traži da povećaju korištenje održivih niskougljičnih goriva za 40%, te na brodsku plovidbu da smanje emisiju ugljičnog dioksida za 40% do 2050., u odnosu na 2005. Ovi ciljevi dovode i do poboljšanja kvalitete zraka, s daljnjim strateškim ciljevima za smanjenje emisija u razdoblju od 2012. do 2020. Zakonske mjere određuju nacionalne granične vrijednosti emisija za 4 relevantna polutanta (sumporni dioksid, dušikov oksid, hlapivi organski spojevi i amonijak) odgovorna za zakiseljavanje tla, eutro ikaciju i stvaranje prizemnog sloja ozona koji prijeti zdravlju čovjeka. 65

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Gospodarenje otpadom Na području gospodarenja otpadom, Europska unija ima cilj do 2020. povećati korištenje otpada kao sirovine, smanjiti količinu proizvedenog otpada po stanovniku, te učiniti novu upotrebu i recikliranje otpada ekonomski privlačnom javnom i privatnom sektoru, te u potpunosti eliminirati odlaganje otpada. Ovi, a i drugi strateški ciljevi nalaze se unutar Plana za resursno učinkovitu Europu.

Gospodarenje vodama Na području upravljanja vodama, važniji ciljevi Europske unije su: održati ekstrakciju vode ispod 20% od ukupnih raspoloživih obnovljivih izvora vode, utjecaje suša i poplava svesti na minimum, te povećati zadržavanje vode u tlu i učinkovito navodnjavanje. Preporuka je da se na alternativne izvore vode treba oslanjati samo kada su sve ostale povoljnije mogućnosti iscrpljene. U srednjoročnom razdoblju, tri važna cilja prevladavaju u sektoru voda: dobar ekološki i kemijski status površinskih i podzemnih voda do 2015., usklađenost kakvoće vode za kupanje do 2015., te dobar ekološki status morskog okoliša do 2020.

• Prioritet 1: uspostava integriranog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj kroz izgradnju novih centara za gospodarenje otpadom na županijskoj i regionalnoj razini te priprema projekata u sektoru gospodarenja otpadom, koji će se inancirati sredstvima Europske Unije; • Prioritet 2: zaštita vodnih resursa Republike Hrvatske kroz uspostavu modernog sustava vodoopskrbe, što obuhvaća izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i modernizaciju kanalizacijskog sustava, te priprema projekata u sektoru voda koji će se inancirati sredstvima Europske Unije; • Prioritet 3: provedba Operativnog programa kroz tehničku pomoć Tablica 1: Okolišni ciljevi i prioriteti operativnog programa Zaštite okoliša Okolišni cilj iz (OUS)

Zaštititi i unaprijediti prirodni i životni okoliš te okolišni potencijal kao ključni element za budući razvoj

2. Zaštita okoliša u RH U Republici Hrvatskoj 2007. godine otvoren je pretpristupni program IPA (engl. Instrument for PreAccession Assistance), u okviru kojeg je komponenta IIIB namijenjena potpori infrastrukturnih projekata u području zaštite okoliša3 . IPA komponenta IIIB: Operativni program: Zaštita okoliša usmjeren je na 3 prioriteta4: Treća komponenta IPA sastavljena je od triju operativnih programa (OP): OP za promet, OP za zaštitu okoliša i OP za regionalnu konkurentnost.

Operativni program Zaštita okoliša 2007.-2013. : INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI (http://www.mrrfeu.hr/userDocsImages/Publikacije/Ususret_EU_fondovima_web.pdf).

Cilj OPZO-a

Prioritetna os 1. Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj

Unaprijediti pristup i učinkovito pružanje okolišnih usluga i objekata u podsektorima otpada i voda 2. Zaštita vodnih resurse Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama

Mjere Uspostava novih centara za gospodarenje otpadom na županijskoj/ regionalnoj razini Sanacija lokacija visoko onečišćenih otpadom (crne točke) Uspostava modernih vodoopskrbnih sustava i mreža Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za otpadne vode iz domaćinstava i industrije i poboljšanje kanalizacijske mreže

Projekti inancirani unutar prve prioritetne osi su: županijski centri za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina i Kaštijun, priprema projektne dokumentacije za sanaciju crne točke Sovjak, te priprema projektne dokumentacije za uspostavu centara za gospodarenje otpadom. Projekti unutar druge prioritetne osi su: sustav vodoopskrbe i odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda gradova Slavonskog Broda, Drniša i Knina, koji će se završiti TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 2014. godine, program otpadnih voda grada Siska, razvoj zalihe projekata za EU strukturne fondove za zaštitu vodnih resursa Hrvatske poboljšanjem vodoopskrbe i cjelovitog sustava gospodarenja vodama, te izgradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Poreču. Pod prioritetom 3 inancira se projekt razvoj institucionalne sposobnosti za upravljanje i apsorpciju programa IPA. Politika zaštite okoliša smatra se jednom od najzahtjevnijih, i to upravo zbog složenosti propisa kao i velikih izazova u njihovoj provedbi, kako za članice Europske unije, tako i za kandidatkinje. Posebno su zahtjevni oni europski propisi za čiju su provedbu potrebna veća inancijska ulaganja, poput direktiva koje se odnose na upravljanje i zaštitu voda ili gospodarenje otpadom. Hrvatska je stoga tijekom pregovora o pristupanju zatražila prijelazna razdoblja za primjenu pojedinih europskih propisa, i to za: • gradnju centara za gospodarenje otpadom do kraja 2018., uz smanjivanje udjela biorazgradivog komunalnog otpada na 35% ukupne količine do kraja 2020., • sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda do kraja 2023., • poboljšanje kvalitete vode za piće prema mikrobiološkim parametrima do kraja 2018., uz dodatne tri godine nakon stupanja u članstvo za kemijske parametre, • prilagodbu industrijskih postrojenja za sprječavanje i nadzor onečišćenja do kraja 2017., • prilagodbu postojećih energana na smanjenje emisija onečišćujućih tvari u zrak do kraja 2017. godine, • ograničavanje emisija hlapivih organskih spojeva do kraja 2015. godine, • registraciju opasnih kemikalija radi sigurnog gospodarenja 18 mjeseci od dana pristupanja i • sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova. Republika Hrvatska treba u sljedećih nekoliko mjeseci de inirati strateške dokumente za razdoblje 2014.-2020. u kojima će utvrditi prioritete, između ostalog i za područje zaštite okoliša, za inanciranje iz europskih fondova u tom razdoblju. Europska komisija je 6. listopada 2011. godine predstavila paket zakonodavnih prijedloga za kohezijsku politiku za razdoblje nakon 2014., u kojima predlaže usmjeravanje inanciranja usklađenih sa strategijom Europe 2020. S ciljem bolje koordinacije između različitih fondova EK predlaže uspostavu zajedničkog strateškog okvira, pod nazivom Partnerski sporazum, za sve fondove (Europski fond za regionalni TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za regionalni razvoj, Europski fond za ribarstvo). Od Republike Hrvatske se očekuje da glavne ciljeve Europske strategije 2020 prilagodi svom nacionalnom kontekstu. U zajedničkoj regulativi koja određuje korištenje EU fondova, Europska komisija identi icirala je 11 tematskih ciljeva u okviru kojih svaka država članica treba identi icirati vlastita prioritetna područja za investicije i usmjeravanje sredstava iz EU fondova, i to tako da kvalitetno pripremiti strateške dokumente, projekte, te uspostavi institucionalnu strukturu i izgradi administrativne kapacitete za provedbu. S obzirom da će Operativni programi u okviru programa IPA postati Operativni programi strukturnih fondova po pristupanju, glavni prioriteti u području okoliša, u okviru strukturnih fondova, kako je navedeno u Okviru za usklađenost strategija 2007. – 2013. i Operativnom programu u okviru programa IPA: Zaštita okoliša, će i dalje ostati, za gospodarenje otpadom i vodama. Da bi se što bolje pripremili za korištenje europskih fondova potrebno je redovito pripremati projekte, izrađivati svu potrebnu projektnu i natječajnu dokumentaciju, na vrijeme pripremiti relevantne razvojne strategije i razmišljati o specijalizaciji regija, raditi na novim tehnologijama, pripremati i podupirati partnerstva s civilnim društvom, istraživačkim centrima i slično, trajno jačati vlastite kapacitete i administrativne sposobnosti za korištenje fondova EU. Uz de iniranje strateškog okvira, Republika Hrvatska mora odrediti razvojne prioritete (broj i strukturu operativnih programa) i rasporediti inancijske alokacije, de inirati upravljačku strukturu, te pripremiti sve potrebne procedure za korištenje EU fondova. Sve su to preduvjeti za pripremu i provedbu projekata, koji doista doprinose ispunjavanju strateških razvojnih ciljeva. Jedan od glavnih strateških ciljeva RH je održivi razvoj, kao temelj zaštite okoliša, koji doprinosi gospodarskom rastu, konkurentnosti i zapošljavanju. Prirodni okoliš ključno je dobro u gospodarskom i društvenom kapitalu Republike Hrvatske, te je jedan od glavnih pokretača gospodarskog razvoja, uglavnom zahvaljujući turizmu. Općenito se može reći da je okoliš dobro očuvan, ali razinu zaštite okoliša treba povećati kako bi dostigla razinu EUa. Odgovarajuća okolišna infrastruktura i opskrba, odnosno potrošnja energije preduvjet su za daljnji socijalni i gospodarski razvoj zemlje, ali predstavljaju i pokazatelje životnog standarda stanovništva. 67

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Gospodarenje otpadom Što se tiče sektora gospodarenja otpadom, infrastruktura koja je trenutačno dostupna za gospodarenje otpadom je nedovoljna i neodgovarajućeg standarda. Nedostatak pogona za obradu otpada predstavlja prepreku za uspostavljanje integriranog sustava gospodarenja. Sustav gospodarenja otpadom nije u potpunosti u funkciji, premda postoje poboljšanja koja su uvedena u protekle dvije godine, uključujući početak uspostave centara za gospodarenje otpadom koji stvaraju uvjete za e ikasno funkcioniranje integriranog sustava gospodarenja otpadom. Odlaganje i dalje ostaje glavna mogućnost zbrinjavanja komunalnog otpada s tim da oko 72% stanovnika gravitira prema 60 velikih odlagališta koja primaju 85% ukupnog otpada. Otpad se uglavnom odlaže u najbliže odlagalište i u županiji iz koje potječe. Bitno je naglasiti da je politika Europske unije, kad su u pitanju odlagališta, da se u potpunosti eliminira odlaganja otpada do 2020. Za razliku od trendova u Hrvatskoj, količina otpada zbrinutih na odlagalištima u EU ima stalan trend opadanja. Politika EU po pitanju zbrinjavanja otpada naglasak stavlja na ponovnu upotrebu otpada, tj. da otpad postane sekundarna sirovina.

Gospodarenje vodama Hrvatska pripada skupini zemalja koje su bogate vodom, te njeni vodni resursi još nisu postali ograničavajući čimbenik razvoja5. Površinske i podzemne vode najvažniji su izvori vode u javnoj vodoopskrbi. No prema količini, postoji velika prostorna i sezonska razlika između površinskih i podzemnih voda. Posljedica povećane eksploatacije zemljišta je potreba za e ikasnom zaštitom od poplava i erozije, melioracijskom odvodnjom kao i osiguranje navodnjavanja poljoprivrednih područja s obzirom da ta područja imaju značajan gospodarski i socijalni utjecaj. Postojeća razina djelotvornosti sustava zaštite od poplava je oko 75%. Ta se razina može procijeniti nezadovoljavajućom, jer i dalje postoji velik broj nedovršenih i nedovoljno održavanih sustava zaštite i melioracije. Samo 9.264 ha, što predstavlja 0,86% poljoprivrednog zemljišta navodnjavano je 2004. godine, što je nanijelo golemu štetu poljoprivredi u sušnim godinama.

3. Mogućnosti inanciranja iz EU proračuna Zaštita okoliša je jedan od važnih prioriteta unutar instrumenata kohezijske politike. Kohezijski fond inancira velike infrastrukturne projekte od Prema UNESCO-u (2003.) Hrvatska je na 5. mjestu u Europi i na 42. mjestu u svijetu po bogatstvu vodnih resursa.

nacionalnog i regionalnog značaja, a Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) manje, one od lokalnog značaja. Najvažnija područja koja se inanciraju su gospodarenje komunalnim otpadom, vodoopskrba i odvodnja (uključujući pročišćivače otpadnih voda), zaštita zraka i zaštita prirode kroz mrežu Natura 2000. Okvirno više od 1/3 iznosa strukturnih fondova odlazi na infrastrukturne projekte zaštite okoliša, što u razdoblju 2014.-2020. iznosi preko 100 milijardi eura. Dodatno u natječajima namijenjenim poduzetnicima ili za prekograničnu suradnju česti prioritet su ulaganja usmjerena na zaštitu okoliša. Jedan od važnih alata za provedbu politike zaštite okoliša u EU je program LIFE, koji će postati dostupan Hrvatskoj nakon pristupanja, i za koji je u inancijskoj perspektivi 2014.-2020. EU odvojila 3,62 milijarde €. LIFE program će imati dva potprograma – jedan za okoliš te jedan za klimu, a svrha programa je ubrzati provedbu zajedničke europske politike zaštite okoliša. Europski proračun za razdoblje 2014.-2020. značajno pridonosi ostvarenju ekoloških ciljeva što posebnim programima osmišljenim za ovo područje; a što tako, da ekološki ciljevi budu čvrsto ugrađeni u sve politike i aktivnosti inancirane od strane EU proračuna.

Primjeri projekata drugih zemalja članica u području zaštite okoliša6 Malta – Obnavljanje zatvorenih odlagališta Europska unija je su inancirala obnavljanje 3 zatvorena odlagališta na Malti, kako bi se u budućnosti koristila kao javne površine, te u svrhu rekreacije. Malta je predložila ovaj projekt obnavljanja 3 zatvorena odlagališta 2010. Odlagalište Magħtab je bilo aktivno od 1978.-2004, Qortin od 1968. -2004. i Marsascala od 1970.-1979. Na odlagalištima Magħtab i Qortin, radovi su uključivali i potencijalne učinke na ljudsko zdravlja i okoliš, zbog izgaranja otpada i proizvodnje odlagališnog plina te procjednih voda odlagališta. Nijedno odlagalište nije bilo usklađeno niti je moglo biti usklađeno s inženjerskim zahtjevima europske Direktive o odlaganju iz 1999. Njihova konačna sanacija i obnova se dogodila u skladu sa Strategijom gospodarenja čvrstoga otpada Malte, i učinila ih je prikladnima za krajnju upotrebu. Prema projektu, ova dva odlagalište ograničavaju se kombinacijom nekoliko različitih tehnika, što smanjuje proizvodnju procjednih voda i emisiju plinova. Ostali radovi na stanicama uključuju instalaciju sustava odvodnje i uređenje okoliša, kao što je sadnja stabala. Marsascala odlagalište zatvoreno je 1979. te se, zbog starosti otpada, nije smatralo potencijalno štetnim 6 Investing in our regions: 150 examples of projects co-funded by european regional policy.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI za zdravlje i okoliš. Potrebno je bilo samo prekrivanje pokrovnog sloja inertnim materijalom, te sadnja različitih mediteranskih biljaka, a daljnja obnova je uključivala i uslugu parkinga, te stabilizaciju stijena u svrhu razvijanja penjališta. Dakle, radovi na ovom odlagalištu usredotočeni su na pretvaranje područja privlačnim za korištenje zajednici. Od ovog projekta imaju koristi i turisti, jer se smanjio negativan vizualni utjecaj, te se također poboljšala kvaliteta zraka i podzemnih voda oko mjesta i osigurala platforma za budući razvoj područja za odmor i rekreaciju, kao što su parkovi. Projekt je izravno stvario oko 80 radnih mjesta tijekom faze implementacije i 24 radna mjesta tijekom operativne faze. Nakon njegovog završetka, područjem će upravljati i održavati tvrtka, koja se bavi gospodarenjem otpadom WasteServ Malta Ltd. Ovaj projekt je su inancirala Europska unija kohezijskim fondom za razdoblje 2007.-2013., i to u iznosu od 22,3 milijuna eura, dok ukupna investicija iznosi 26,2 milijuna eura.

Austrija - Nova formula za obnovljive izvore energije U gradu Güssingu u Austriji razvijeno je novo postrojenje koje prerađuje drvo za proizvodnju, ne samo grijanja za cijeli okrug, nego i električne energije i sintetičkih dizel goriva. Naglasak je na tome da ovo postrojenje proizvodi iznimno nisku razinu katrana. Istraživanja na Tehničkom sveučilištu u Beču pokazala su da je moguće biomasu pretvoriti u plin i to s vrlo malo katrana, ako se u plinsku komoru umjesto zraka injektira para. Uređaj proizvodi 14000 mWh struje godišnje, 25% energije drveta odlazi u energetsku mrežu, a 55% u grijanje što daje uređaju 80% e ikasnosti rada. Domaći potrošači su inače plaćali 25 centi po kWh, a navedeno postrojenje proizvodi struju za 15 centi po kWh, iz čega proizlazi da zbog rada postrojenja godišnje ostaje u okrugu 18 milijuna eura, te da je grijanje 30% jeftinije. Nova tehnologija je dovela i do stvaranja oko 1000 radnih mjesta u i oko grada. Ovaj projekt je inanciran Europskim fondom za regionalni razvoja, a investicija iznosi 1,3 milijuna eura.

Grčka – Postrojenje za ekološko odsoljavanje U južnoj regiji Aegeanu Grčkoj izgrađeno je plutajuće neovisno postrojenje za pretvaranje morske vode u pitku vodu, koje radi na obnovljive izvore energije. Sustav desalinizacije, razvijeno na Sveučilištu u Egejeu, je ekonomičan i ekološki prihvatljiv, te potpuno neovisan, jer djeluje pomoću energije iz vjetrogeneratora i fotonaponskih sustava. Postrojenje za ekološko odsoljavanje pokriva sezonske potrebe pitkom vodom otoka Notio Aigaio, te značajno doprinosi poljoprivredi i drugim djelatnostima izvan naseljenih područja. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

Glavna prednost sustava je u tome što za razliku od velike većine postojećih sustava ne koristi nikakve kemikalije predobrade morske vode. Sustav je opremljen s nekoliko senzora, te je u mogućnosti prikupiti podatke o vjetru, vodi i parametrima vezanim uz rad, što ga čini plutajućim istraživačkim laboratorijem. Postrojenje proizvodi 70 m³ vode za piće dnevno, te na taj način zadovoljava potrebe za 300 ljudi. Razdoblje isplativosti je 3 godine, nakon čega će sustav raditi još besplatno narednih 20 godina, koliki mu je i radni vijek. Bitno je naglasiti da uzrokuje minimalne poremećaje u životnom ciklusu otočana i da ima nultu stopu emisije stakleničkih plinova. Ukupna investicija projekta je 2,9 milijuna eura, od čega je 1,3 milijuna eura inancirao Europski fond za regionalni razvoj.

Španjolska – Ekopark La Rioja Sjeverna Španjolska poduzela je velike korake prema zelenoj ekonomiji kroz projekt ekoparka La Rioja. Unutar ovog područja reciklira se velika količina otpada, te vraća u ponovno upotrebu, pri čemu se stvaraju proizvodi poput bioplina i komposta, čime se znatno smanjuje štetan utjecaj na okoliš. Vrata ovog ekoparka su otvorena posjetiteljima, kao pokušaj podizanja svijesti o otpadu i važnim ekološkim pitanjima. Financijskom potporom EU fondova, lokalne vlasti su poduzele konkretne mjere gospodarenjem otpadom. Ekopark je otvoren 2003., te je svijetli primjer uspješnog djelovanja, u kojem se cca 148.000 tona otpada godišnje obradi, od čega je većina gradski čvrsti otpad. Bilo koja organska tvar se odvaja od reciklažnih tvari kao što su plastika, papir, karton, staklo i metal. Organska tvar prolazi kroz dva procesa. U procesu biometanizacije, organski dio je degradiran na dva produkta: toplinsku i električnu energiju, od čega 25% električne energije koristi sam Ekopark. Razgrađena organska tvar se stabilizira procesom kompostiranja, nakon čega nastaje zreli kompost koji pronalazi upotrebu u poljoprivredi. Proizvede se 17.000 MWh električne energije godišnje, što je dovoljno za opskrbu 20.000 kućanstava. Osim što koristi vlastitu struju, postrojenje je također izgrađeno, uzimajući u obzir okolišna, logistička i sociološka razmatranja, uključujući i optimizirano upravljanje transportom otpada. Korištene su niskoetažne građevine, zatvorena su područja obrade kako bi se izbjegli neugodni mirisi i ostaci nošeni vjetrom, koristi se postrojenje za obradu otpadnih voda za viškove vode, a bio ilteri se postavljaju kako bi se uklonili neugodni mirisi. Utjelovljenjem koncepta održivog okoliša Ekopark La Rioja pokazuje mještanima da ovaj pristup kvalitetno može funkcionirati. Projekt je inanciran Kohezijskim fondom i to u iznosu od 12,5 milijuna eura. 69

O KNJIZI EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

U koje će sektore EU najviše ulagati? Koji su najvažniji fondovi i što inanciraju? Kakvi će se projekti inancirati?

POLITIKE FONDOVI 2014 - 2020 TIKAZVOJ A RGE

ENE RALNI TVO RU ARSSTVO STI POD IBAR TNO R

GOS

R LA DJE ENE AM ŠTV Z DRU TURI REDA IV R LIŠA JOP POL A OKO

TIT

ZAŠ

U koje sektore će EU najviše ulagati

Koji su najvažniji fondovi i što financiraju

Kakvi će se projekti financirati

Upravo izlazi iz tiska jedinstvena publikacija koja daje odgovore na ova i mnoga druga pitanja. Knjiga ‘EU politike i fondovi 20142020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i politike za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU inancijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje. Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike tijela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržavati, kako treba biti osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projekti najpoželjniji.

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće biti potrebnije proniknuti i razumjeti sustave inanciranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoristiti mogućnosti koje će se otvoriti članstvom u EU. To što će sredstva postati dostupna gotovo svim hrvatskim subjektima ne znači da će ona automatski biti i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlastitim), svima koji planiraju svoje projekte pripremiti za inanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele znati više. ZAGREB 2013

Naziv: ________________________________________ ________________________________________ Ime odgovorne osobe: ________________________ Adresa: _______________________________________ OIB: __________________________________________

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

Žiro-račun: ___________________________________ E-mail: _______________________________________

Narudžbenica broj ________ Datum: Red. br.

Opis

Cijena/kom

EU politike i fondovi 2014-2020

350,00 kuna (uključen PDV)

Komada

Ukupna cijena

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%. PDV je uključen u cijenu. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: Model: Žiro račun: IBAN: Svrha uplate:

OIB pravne osobe - 53 00 2340009-1110546815 HR33 2340 0091 1105 4681 5 EU politike i fondovi 2014-2020

kontakt broj: tel: fax:

potpis i žig naručitelja

SOCIJALNA SKRB Ana Zorić *

UDK 336.2

Odgoda plaćanja duga i otpisi potraživanja centara za socijalnu skrb U ovim svima zahtjevnim vremenima, vrlo se često postavlja pitanje kada se postojeća potraživanja mogu otpisati, osobito kad je riječ o potraživanjima prema korisnicima za koje je izvjesno da se od njih neće moći naplatiti dug, niti u postupku prisilne naplate. Pogotovo je ovo pitanje bitno kada je riječ o sustavu socijalne skrbi, čiji su korisnici ujedno i među najugroženijima u društvu općenito, i kada nije u pitanju gospodarska kriza. U tekstu autorica daje pregled: potraživanja koja centri za socijalnu skrb imaju, bilo prema korisnicima bilo prema dobavljačima po kojoj god osnovi, a koja se zbog raznih razloga ne mogu naplatiti; te načina kako takva nenaplativa potraživanja u navedenim slučajevima otpisati.

1. Potraživanja prema korisnicima u sustavu socijalne skrbi U prvu skupinu svrstavamo potraživanja prema korisnicima u sustavu socijalne skrbi. Korisnici u sustavu skrbi jesu samci ili obitelji koji u sustavu socijalne skrbi ostvaruju prava na novčane naknade, potpore i druge oblike pomoći, te pravo na socijalne usluge sukladno propisima o socijalnoj skrbi. Prema Zakonu o socijalnoj skrbi (NN, br. 33/12), ako korisnik temeljem rješenja centra za socijalnu skrb ostvari pravo na novčanu naknadu, potporu ili socijalnu uslugu dužan je centru za socijalnu skrb nadoknaditi štetu, ako je:

slučajevima u kojima centar za socijalnu skrb utvrdi da postoje unaprijed navedene okolnosti, pozvat će pisanom obavijesti korisnika, da iznos novčane naknade koje je neosnovano ostvario vrati. Na isti će način pozvati korisnika i da vrati trošak socijalne usluge. Korisniku će se u takvim slučajevima dati rok od osam (8) dana od dana zaprimljene obavijesti o utvrđenim okolnostima da vrati takve neosnovano stečene iznose. Ukoliko korisnik u ostavljenom roku ne vrati neosnovano stečene iznose, čelnik mora poduzeti sve potrebne radnje, kako bi se takvi iznosi vratili u državni proračun. Ako je centru za socijalnu skrb, zbog postupanja korisnika, nanesena šteta u iznosu većem od iznosa novčane naknade, potpore ili vrijednosti socijalne usluge, koju je centar isplatio korisniku, centar za socijalnu skrb bi trebao potraživati razliku do potpune naknade štete obzirom da će se u ovom slučaju po pitanju naknade štete primjenjivati propisi kojima se uređuju obvezni odnosi. Ipak, Zakonom o socijalnoj skrbi propisana je mogućnost da se, uzimajući u obzir visinu vlastitog dohotka korisnika i njegov socijalni položaj, s kori-

• temeljem neistinitih ili netočnih podataka, koje je znao ili morao znati da su neistiniti, odnosno netočni, ili je na drugi protupravan način ostvario pravo na novčanu naknadu ili uslugu socijalne skrbi na koje nije imao pravo, ili je ostvario u većem opsegu nego što mu pripada; • ostvario novčanu naknadu ili socijalnu uslugu zbog toga što nije prijavio promjenu koja utječe na gubitak ili opseg prava, a znao je ili je morao znati za tu promjenu. Navedenim se odredbama propisuje kada se smatra da dodijeljena sredstva nisu utrošena zakonito, namjenski i svrhovito, i kada je ista potrebno vratiti. U *

Ana Zorić, mag. iur., Ministarstvo inancija.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

SOCIJALNA SKRB snikom sklopi nagodbu o načinu i vremenu povrata neosnovano ostvarenog iznosa novčane naknade ili troška usluge. U takvim se slučajevima mora imati na umu da se odgoda plaćanja može dogovoriti najduže za razdoblje od tri godine. Pri sklapanju nagodbe trebalo bi biti navedeno kako se nagodba sklapa u skladu sa člankom 241. stavkom 1. Zakona o socijalnoj skrbi. Isto tako u samoj nagodbi je potrebno navesti kako je korisnik dužan centru za socijalnu skrb redovito ostavljati dokaze o izvršenim uplatama u skladu s nagodbom. Osim nagodbe na prijedlog korisnika, centar za socijalnu skrb može odlučiti i da se dug korisnika djelomično ili u cijelosti otpiše, uzimajući u obzir vrijednost imovine, prihode korisnika i članova njegove obitelji. Zakon o socijalnoj skrbi propisuje mogućnost otpisa duga korisnika koji je nastao, jer je korisnik na protupravan način ostvario pravo na novčanu naknadu ili uslugu socijalne skrbi na koje nije imao pravo, ili je ostvario u većem opsegu nego što mu pripada. Dug se može otpisati u cijelosti ako korisnik nema prihoda ni imovine, i ako bi naplata duga ugrozila osnovne životne potrebe korisnika i članova njegove obitelji. Postojanje ovih okolnosti je potrebno nedvojbeno utvrditi, nakon čega centar za socijalnu skrb može takva potraživanja otpisati temeljem akta centra, a pozivajući se na Zakon o socijalnoj skrbi.

2. Ostala potraživanja centara za socijalnu skrb Drugu skupinu potraživanja čine potraživanja, koja centar za socijalnu skrb ima, bilo prema dobavljačima bilo prema zaposlenicima ili prema drugim izičkim i pravnim osobama po različitim osnovama, a temeljem svog poslovanja. Važno je da se navedena potraživanja ne odnose na ostvarivanja prava iz sustava socijalne skrbi. Odgovornost za naplatu takvih potraživanja je sukladno odredbama Zakona o proračunu (NN, 87/08 i 136/12) u nadležnosti čelnika. Člankom 47. Zakona o proračunu de inirano je, da je odgovornost za prihode odnosno naplatu potraživanja i namjensko trošenje sredstava na razini proračunskih korisnika, odnosno onog tko je zadužen za naplatu prihoda i tko daje nalog za plaćanje rashoda. Proračunski korisnici odgovorni su za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, za njihovu uplatu u proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama. Koliki je značaj navedene odredbe vidljivo je kada se razmotre prekršajne odredbe Zakona o proračunu u kojima je propisano, da će se za postupanje suprotno navedenoj odredbi novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 72

do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj odgovorna osoba proračunskog korisnika. Općenito uvijek je čelnik taj koji je odgovoran za preuzimanje obveza i za naplatu u korist proračunskih sredstava, ali i za zakonitost, svrhovitost, učinkovitost te ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima. Sukladno tome, čelnik će uvijek morati poduzeti sve potrebne radnje kako bi pokušao naplatiti potraživanja, koja centar za socijalnu skrb ima. Najčešće su takve radnje slanje opomena, požurnica i na kraju pokretanje postupaka prisilne naplate. Jedna od takvih radnji može biti i sklapanje nagodbe o obročnoj otplati ili odgodi plaćanja, a sve s ciljem da potraživanje u konačnici bude naplaćeno. a) Zastara • Pojam i rokovi zastare Time što se pravodobno poduzimaju propisane mjere za naplatu prihoda, vodeći računa o dospjelosti potraživanja, izbjegava se njihova zastara. Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja subjektivnog prava, u po zakonu predviđenom vremenu. Primjena ovoga instituta zorno pokazuje kako vrijeme utječe na ostvarivanje prava. Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kome je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Propisima kojima su uređeni obvezni odnosi - Zakonom o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) - utvrđeni su rokovi zastare. Rokovi zastare su zakonom određena vremena nakon proteka kojih se pravo više ne može ostvariti prisilnim putem. Opći zastarni rok prema Zakonu o obveznim odnosima iznosi pet godina i primjenjuje se samo u onim slučajevima kad nije propisan posebni zastarni rok. Trogodišnji zastarni rok je propisan za primjerice međusobne tražbine nastale iz trgovačkih ugovora o prometu robe i usluga, odnosno ugovora koje sklope trgovac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga, za tražbine zakupnine, najamnine itd. Jednogodišnji zastarni rok predviđen je za tražbine koje se odnose na isporučenu električnu energiju domaćinstvima kao i za toplinsku energiju, plin, vodu, održavanje čistoće i dimnjačarske usluge. Tražbine za različite pretplate zastaruju također za godinu dana. Tražbina utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom nadležnog tijela (kao što je i centar za socijalnu skrb) kao i sudskom nagodbom, odnosno nagodbom pred nadležnim državnim tijelom te javnobilježničkim aktom, zastaruje za deset godina. • Učinak zastare Što se tiče učinka zastare važno je naglasiti da se nastupom zastare u pravilu ne gasi samo subjekTIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

SOCIJALNA SKRB tivno pravo, jer zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze i to znači da se zastarjelo pravo ne može prisilno putem suda ostvariti. Prema tome, dužnik čiji je dug zastario nije zbog zastare prestao biti dužnikom, jer nije zastarom prestao njegov dug, nego samo odgovornost za dug. Zato, ako dužnik nakon proteka zastarnog roka ipak plati, ne može plaćeno više tražiti natrag. On nije platio nedug nego svoj dug. Posljedica je zastare samo ta, da se njegova obveza od utužive pretvorila u neutuživu ili naturalnu obvezu. Dug postoji, ali više nema odgovornosti dužnika tj. riječ je o naturalnoj ili prirodnoj obvezi, koja se unatoč nastupu zastare može valjano ispuniti. Ova je činjenica vrlo važna zbog toga što se potraživanje ne može otpisivati samo zbog toga što je u međuvremenu nastupila zastara, jer centar za socijalnu skrb mora pokušati naplatiti svoje potraživanje iako je svjestan da je zastara nastupila. Tek nakon što se, primjerice po slanju opomene, dužnik pozove na zastaru, potraživanje se može otpisati. Ako dužnik ne izjavi prigovor zastare, važno je znati da centar za socijalnu skrb ne mora upozoriti dužnika da je nastupila zastara, a niti u postupku sud pazi na zastaru po službenoj dužnosti, nego isključivo na prigovor tuženika. Stoga, ako prigovor zastare ne bi bio istaknut ili ne bi bio istaknut pravodobno, centar za socijalnu skrb bi mogao uspjeti naplatiti svoje potraživanje ili bi mogao uspjeti sa svojim tužbenim zahtjevom. Međutim, u najvećem broju slučajeva stranka će istaknuti prigovor zastare, što će za posljedicu imati, da potraživanje centar za socijalnu skrb neće moći naplatiti i u tom slučaju će se takva potraživanja otpisati kao nenaplativa. b) Brisanje iz sudskog registra Kao nenaplativa potraživanja otpisat će se i potraživanja prema pravnim osobama i trgovcima pojedincima, koji su nakon stečajnog postupka i likvidacije temeljem pravomoćnog rješenja nadležnog trgovačkog suda brisani iz sudskog registra. A nakon što budu brisana iz sudskog registra trgovačka društva i druge osobe, za koje je upis u taj registar propisan zakonom, prestaju postojati. c) Ostali slučajevi Moguće je da se uvidom u dokumentaciju utvrdi da potraživanje nema valjani pravni temelj, primjerice naknadno je u sudskom postupku utvrđeno, da je ugovor temeljem kojega je potraživanje nastalo ništetan. Potraživanje će se i u tom slučaju otpisati.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

3. Postupak U svim navedenim slučajevima odlučivanje o potraživanjima prema korisnicima iz sustava socijalne skrbi, ali i o ostalim potraživanjima može biti u nadležnosti čelnika, ali i u nadležnosti upravnog vijeća, ako je tako utvrđeno u statutu centra za socijalnu skrb. Statut je akt kojim se pobliže uređuje ustroj centara za socijalnu skrb, tijela, njihova nadležnost i način odlučivanja te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti. Statut centra za socijalnu skrb donosi upravno vijeće uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Slijedom toga, statutom bi moglo biti utvrđeno da o raspolaganju imovinom centra, pod čim bi se podrazumijevalo i otpisivanje odlučuje do određenog iznosa čelnik tj. ravnatelj, a iznad toga iznosa ovlast može biti dana upravnom vijeću, koje uobičajeno daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pitanjima važnim za rad centra za socijalnu skrb. Još jedna od situacija, na koju se može naići u poslovanju je, da primjerice ravnatelj utvrdi da su iznosi potraživanja preniski za pokretanje postupka ovrhe i pokriće sudskih troškova, odnosno kako bi troškovi naplate potraživanja bili u nerazmjeru s visinom potraživanja. Ako se donese takav zaključak, a imajući na umu načelo dobrog inancijskog upravljanja i načelo u skladu s kojima se moraju trošiti proračunska sredstva, ali i u skladu s kojima se mora postupati u okviru svakodnevnog poslovanja, trebala bi postojati pisana procedura u kojoj bi bili de inirani kriteriji prema kojima bi se odlučivalo kada nije opravdano pokretati postupak prisilne naplate. U istoj bi pisanoj proceduri trebalo biti i de inirano do kojega iznosa potraživanja bi u takvim slučajevima odluku o otpisu potraživanja mogao donijeti ravnatelj, a u kojima upravno vijeće na prijedlog ravnatelja. U svakom slučaju, potrebno je u pojedinom slučaju obrazložiti zašto se takva odluka donosi, odnosno koliki bi bili troškovi prisilne naplate zbog kojih ne bi bilo inancijski isplativo voditi postupak (npr. trošak pokretanja postupka višestruko veći od samog potraživanja). Čelnik tj. ravnatelj ili upravno vijeće donosi odluke o otpisu. Izuzev odluke o otpisu, potraživanja prema korisnicima iz sustava socijalne skrbi u većini slučajeva će biti riječ o odlukama deklaratorne naravi tj. o odlukama kojima se potvrđuje ono što je već ranije utvrđeno odlukom nadležnog tijela (npr. suda). Nakon što se za navedena potraživanja donesu odluke o otpisu, potraživanja se isknjižavaju.

ZDRAVSTVO Dubravka Pezelj Duliba * Siniša Varga ** Tatjana Prenđa Trupec *** Dijana Cimera ****

UDK 336.2-371.4

Novi modeli ugovaranja zdravstvene zaštite Ugovaranje zdravstvene zaštite je instrument kojim Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje upravlja sredstvima namijenjenim za zdravstvenu zaštitu osiguranih osoba, i to načinima plaćanja i de iniranjem vrste, opsega i kvalitete zdravstvenih usluga, koje ugovorne zdravstvene ustanove/zdravstveni radnici privatne prakse za ta sredstva trebaju pružiti. Kako bi se postigla maksimalna učinkovitost i podigla kvaliteta pružene zdravstvene zaštite, od 2013. godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje uveo je nove modele ugovaranja zdravstvene zaštite, kod kojih prihodi ustanove ovise o pokazateljima učinkovitosti i kvaliteti zdravstvene zaštite.

1. Uvod Zdravstvena se zaštita u okviru sustava javnog zdravstva, odnosno obveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj, provodi u ugovornim ustanovama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod). Ugovaranje zdravstvene zaštite de inirano je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 150/2008, 94/2009, 153/2009, 71/2010, 139/2010, 49/2011, 22/2012, 57/2012, 90/2012 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/2012 i 144/2012.), dok se same osnove ugovaranja i način provođenja zdravstvene zaštite uređuju općim aktima Zavoda, od kojih je najvažnija Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN, br. 23/13., 38/13., 50/13. i 51/13.), (u daljnjem tekstu: Odluka o ugovaranju). Osnovu za ugovaranje zdravstvene zaštite čine Mreža javne zdravstvene službe (NN, br. 101/2012. i 31/2013.), Mreža ugovornih subjekata medicine rada (NN, broj 55/2011.) i Mreža hitne medicine Mr. Dubravka Pezelj Duliba, dr. med., HZZO, pomoćnica ravnatelja za zdravstvenu zaštitu. ** Prim. Siniša Varga, dr. med. dent., HZZO, ravnatelj. *** Tatjana Prenđa Trupec, mag. ing. el., HZZO, zamjenica ravnatelja. **** Dijana Cimera, dr. med. spec. HZZO, rukovoditeljica Službe za ugovaranje zdravstvene zaštite. *

(NN, br. 71/2012.). Za razliku od Mreže javne zdravstvene službe i Mreže ugovornih subjekata medicine rada, koje donosi ministar zdravlja uz prethodno pribavljeno mišljenje, među ostalim i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Mreža hitne medicine donosi se samo uz mišljenje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, a provođenje zdravstvene zaštite odnosi se na stanovnike, odnosno sve osobe koje se zateknu na području Republike Hrvatske, a ne samo na osigurane osobe Zavoda. Ujedno, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN, br. 150/2008, 71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 12/2012, 35/2012, 70/2012. i 144/2012.) sredstva za hitnu medicinu, na svojem području, trebala bi osigurati jedinica područne (regionalne) samouprave; međutim, osigurava ih Zavod. Odlukom o ugovaranju, osim načina provođenja zdravstvene zaštite, utvrđuju se cijene zdravstvene zaštite u ukupnom iznosu za punu vrijednost na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, kao i uvjeti i način pod kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sklapa ugovore za provođenje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima. S obzirom na rečeno, ugovaranje zdravstvene zaštite ključni je posao Zavoda, jer izravno povezuje sredstva obveznog zdravstvenog osiguranja prikupljena od obveznika uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje, pružatelje zdravstvene zaštite – ugovorne zdravstvene ustanove i privatne zdravstvene radnike te, konačno osigurane osobe Zavoda, koje svoje pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruju u tim ugovornim ustanovama. Stoga je u interesu Zavoda, da zdravstvene usluge koje kupuje za svoje osigurane osobe budu što kvalitetnije, te da osigurane osobe dobiju upravo onu zdravstvenu uslugu, koja im je u datom trenutku potrebna. Jedini instrument kojim se to može postići je ugovaranje zdravstvene zaštite, s takvim modelima plaćanja zdravstvenih usluga, koje će poticati na pružanje učinkovite i kvalitetne zdravstvene zaštite. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

ZDRAVSTVO 2. Ugovaranje zdravstvene zaštite Sredstva za ugovorenu zdravstvenu zaštitu (javna zdravstvena potrošnja), koja se planiraju u Državnom proračunu, čine oko 15% Državnog proračuna te oko 5,5% BDP-a Hrvatske. S obzirom na to da se radi o tako značajnim sredstvima (18.131.206.658 HRK – 18,1 milijardi kuna u 2012. godini ) i upravljanje njima je vrlo složeno. U apsolutnom broju, većinu ugovornih subjekata u Republici Hrvatskoj je privatna (od oko 4.000 ugovornih subjekata primarne zdravstvene zaštite (ne računajući ljekarne), 97% njih je u privatnom vlasništvu, bilo da se radi o privatnim praksama, bilo u ustanovama za zdravstvenu skrb ili zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, a samo 3% ugovornih subjekata primarne zdravstvene zaštite su javne zdravstvene ustanove (domovi zdravlja, zavodi za javno zdravstvo, zavodi za hitnu medicinu). Isto tako i veći dio ugovornih subjekata sekundarne razine (poliklinike, specijalističke privatne prakse), i to oko 85% (od oko 500 ugovornih subjekata) su u privatnom vlasništvu, a samo oko 15% u županijskom (domovi zdravlja, županijski zavodi) ili u državnom (državni zavodi). Od 65 ugovornih bolničkih zdravstvenih ustanova, šezdeset i jednoj (61) je osnivač država ili županija, 1 ima privatne osnivače, 2 su osnivači crkveni redovi, a jednom bolničkom ustanovom upravlja AUDIO (Agencija za upravljanje državnom imovinom). Gledajući sve ugovorne subjekte zajedno, na svim razinama, ukupan udio privatnih pružatelja zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj je preko 86%; međutim, kako je udio sredstava koje prihoduju javne zdravstvene ustanove (samo bolnice troše preko 50% budžeta za zdravstvenu zaštitu), čemu se pribrajaju sredstva za državne i županijske zavode, domove zdravlja i javne poliklinike, percipira se da je veći udio javnih nego privatnih ustanova, što je kriva percepcija. Omjer privatnih i javnih ustanova je važan radi razumijevanja same biti ugovaranja i inanciranja (plaćanja) zdravstvene zaštite. Naime, u sustavu zdravstvenog osiguranja, gdje postoji samo jedan osiguravatelj, pri čemu su i sredstva za zdravstveno osiguranje sastavni dio državnog proračuna, može se postaviti pitanje zašto se zdravstveni sustav ne pretvori u pravi nacionalni zdravstveni sustav, te se sredstva za zdravstvenu zaštitu isplaćuju prema stavkama – rashodi za zaposlene, lijekovi i medicinski proizvodi, ostali rashodi.

zavod za zdravstveno osiguranje ne može biti poslodavac, iako ga se često tako (pogrešno) doživljava, već Zavod može biti jedino posrednik između osigurane osobe i pružatelja zdravstvene zaštite, od kojih u ime i za račun osigurane osobe kupuje zdravstvenu uslugu. Čak i u sustavima gdje je prisutan nacionalni zdravstveni sustav, tzv. Beveridgev sustav, kao što je primjerice Velika Britanija, postoje ugovorni odnosi, odnosno razdvajaju se uloge kupca i prodavatelja zdravstvenih usluga (engl. Purchaser-provider split), kako bi se utjecalo na veću odgovornost pružatelja i učinkovitost zdravstvene zaštite. Naime, ugovaranje zdravstvene zaštite je proces u kojem se izravno mogu povezati uložena sredstva u pružanje zdravstvene zaštite s očekivanim rezultatom, odnosno možemo jasno povezati uloženo i dobiveno. Ugovaranje utvrđuje što očekujemo da ćemo dobiti za uloženi novac, omogućava praćenje izvršenja, a time i unapređenje učinkovitosti, jednakosti i kvalitete pružene zdravstvene zaštite, te razjašnjava uloge i zaduženja ugovornih strana, čime dovodi do njihove veće odgovornosti.

3. Plaćanje zdravstvene zaštite Osnovni instrument kojim se putem ugovaranja postižu željeni učinci su načini inanciranja (plaćanja) zdravstvenih usluga i mehanizmi kontrole pružanja zdravstvenih usluga. Načinom plaćanja zdravstvene zaštite utječemo na motivaciju pružatelja zdravstvene zaštite i obrasce njihova ponašanja, jer kod svih načina plaćanja postoji tendencija povećanju jedinica plaćanja, a smanjenju troška po jedinici plaćanja. Dakle, načinom plaćanja možemo utjecati i na ciljeve zdravstvene politike, usmjeravanjem namjenskih sredstava u postupke i programe za koje želimo da se više provode. U Republici Hrvatskoj postoji više načina inanciranja (plaćanja) zdravstvene zaštite, ovisno o razini zdravstvene zaštite i djelatnosti. U tablicama koje slijede, prikazan je način plaćanja primarne, specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite, do uvođenja novih modela ugovaranja zdravstvene zaštite.

pitajcentar@tim4pin.hr

Međutim, budući da je u tom istom sustavu 86% pružatelja zdravstvenih usluga privatno, Hrvatski TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

ZDRAVSTVO Tablica 1. Način plaćanja primarne zdravstvene zaštite Način plaćanja Djelatnosti 1. Vrijednost Hitna medicina, timovi domova zdravlja, timovi standardnog sanitetskog prijevoza, javno zdravstvo, zdravtima stvena zaštita mentalnog zdravlja, prevencija, izvanbolničko liječenje i prevencija ovisnosti 2. Vrijednost po osiguranoj osobi/ stanovniku (glavarina)

Opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, dentalna zdravstvena zaštita (polivalentna), higijensko epidemiološka zdravstvena zaštita, preventivno odgojne mjere za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata, patronažna zdravstvena zaštita, laboratorijska dijagnostika

3. Cijena x usluga (fee-for-service) 4. Dijagnostičkoterapijski postupci (DTP)

Ljekarnička usluga Zdravstvena njega u kući i medicina rada Kao mogućnost dodatnog prihoda iznad glavarine u djelatnostima Opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, dentalna zdravstvena zaštita (polivalentna)

Tablica 2. Način plaćanja specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite Način plaćanja Opis 1. Cijena x usluga Popis dijagnostičkih i terapijskih postupaka u (fee-for-service) zdravstvenim djelatnostima – vremenski i kadrovski normativi (u primjeni od 1992. godine, sa zanavljanjem) – postupak s vrijednosti iskazanom u bodovima, x (puta) vrijednost boda u kunama, uz dodatno zaračunati lijek i medicinski materijal 2. Dijagnostičko-terapijski postupci (DTP)

Utvrđeni Odlukom o ugovaranju – materijalni troškovi i lijekovi uključeni u cijenu postupka

Tablica 3. Način plaćanja bolničke (stacionarne) zdravstvene zaštite Način plaćanja 1. Dijagnostičko-terapijske skupine (DTS, DRG) 2. Dan bolničkog liječenja (DBL)

Opis/Vrsta liječenja Plaćanje po epizodi liječenja - akutno bolničko liječenje

Dugotrajno liječenje, kronične bolesti, izikalna medicina i rehabilitacija u specijalnim bolnicama i lječilištima, palijativna skrb

4. Nedostaci starih modela plaćanja zdravstvene zaštite Opća obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena i dentalna zdravstvena zaštita (polivalentna), u kojima se ugovaraju 76

izabrani doktori, bili su plaćeni kombinacijom iznosa po osiguranoj osobi (glavarina), koja je činila 80% mogućih prihoda, te putem dijagnostičko-terapijskih postupaka (do 10% vrijednosti tima) i sudjelovanje u centru opće/dentalne medicine (do 10% vrijednosti tima). Uz to prihodovali su i sredstva za administrativne troškove i priključenje na Centralni informacijski sustav zdravstva Republike Hrvatske (CEZIH). Iznos koji je ostvarivao tim opće/obiteljske medicine, temeljem iznosa po osiguranoj osobi (glavarina) za prosječan (standardni) tim ili veći (1.700 osiguranih osoba i više), već sam po svojoj vrijednosti nije dovoljno stimulirao liječnike na dodatno provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka u svrhu povećanja prihoda. S druge strane, popis dijagnostičko-terapijskih postupaka temeljem kojih su se mogla ostvariti dodatna sredstva bio je relativno mali (47), pri čemu se svi nisu niti mogli provoditi, budući da doktori nemaju osigurana sredstva za rad (EKG uređaj, UZV uređaj), a decentralizirana sredstva i novac prikupljen od koncesijske naknade, ne koriste se za opremanje ordinacija. Nadalje, preventivni programi koje su trebale osmisliti županije su izostali, te su preventivni postupci ostavljeni za provođenje pojedincima, ovisno o njihovom vremenu i a initetima, bez posebnog vrednovanja. Kontrola rada timova opće/obiteljske medicine svela se na kontrolu bolovanja i propisivanja lijekova na recept u skladu sa smjernicama, te naplaćivanje postupaka koji nisu trebali biti naplaćeni, bez prave kontrole učinka i kontrole kvalitete pružene zdravstvene zaštite. Ipak, i uz takav sustav, ugovorni doktori primarne zdravstvene zaštite bili su nezadovoljni. Dakle, imali smo sustav u kojem niti pružatelj zdravstvene zaštite, niti platitelj, a u konačnici niti osigurana osoba nisu bili zadovoljni. Primarna zdravstvena zaštita treba biti temelj zdravstvene zaštite, te je bilo potrebno osmisliti novi model plaćanja zdravstvenih usluga, koji će ne samo osigurati učinkovitost i kvalitetu zdravstvenih usluga, već i koji će dovesti do zadovoljnih dionika zdravstvenog sustava.

5. Osnovni koncept novog modela ugovaranja zdravstvene zaštite Cilj novog modela ugovaranja zdravstvene zaštite je povećanje učinkovitosti, podizanje kvalitete zdravstvene zaštite, individualizirani pristup, inanciranje zdravstvene zaštite temeljeno na mjerljivim pokazateljima uspješnosti rada, učinkovitosti i kvalitete, smanjenje nepotrebnih troškova te zadovoljstvo pružatelja i korisnika zdravstvene zaštite. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

ZDRAVSTVO Ovaj cilj se želi dostići tako da se samo plaćanje temelji na više izvora: 1. Fiksni (nepromjenjivi) dio prihoda – dio je prihoda koji je zajamčen. Svrha mu je osiguranje opstojnosti tima u Mreži javne zdravstvene službe, odnosno inancijsku održivost tima (ugovornog subjekta). 2. Varijabilni (promjenjivi) dio prihoda – dio je prihoda koji izravno ovisi o izvršenju pojedinih, točno utvrđenih zdravstvenih postupaka; jasno povezuje rad i sredstva; inancijsko ostvarenje ovisi isključivo o broju provedenih postupaka. Ovaj dio prihoda je ograničen (limitiran). 3. Korektivni faktor (korekcija prihoda) – dio je prihoda koji se temelji na pokazateljima rada i to na ključnim pokazateljima uspješnosti (KPI, engl. Key performance indicators) i pokazateljima kvalitete (QI, engl. Quality indicators). Varijabilni dio prihoda govori što netko radi, a korektivni – kako to radi. 4. Bonus (nagrada) – dio je prihoda koji se ostvaruje ukoliko se pruže neke dodatne usluge (uloži dodatni napor); ne toliko u kvalitetu samih zdravstvenih usluga, već koliko u neke postupke, koji čine dodatan komfor za osigurane osobe.

6. Novi model prihodovanja u 4 osnovne djelatnosti primarne zdravstvene zaštite Novi model prihodovanja (ugovaranja) opće/obiteljske medicine (i ostalih tzv. osnovnih djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, dentalna zdravstvena zaštita) u primjeni je od 1. travnja 2013. godine. Primjena osnovnog koncepta novog modela ugovaranja na djelatnost opće/obiteljske medicine, čini sljedeće: 1. Temeljni dio prihoda: a. Hladni pogon, b. Glavarina, c. Dijagnostičko-terapijski postupci. 2. Stimulativni dio prihoda: a. KPI, QI, b. Dodatne mogućnosti (preventiva), skupna prak sa i sustav 5 zvjezdica. Hladni pogon sadrži prosječne režijske troškove ordinacije, troškove za bruto plaću medicinske sestre u skladu s Uredbom o nazivima radnih mjesta i koe icijentima složenosti poslova u javnim službama i minimalnu bruto plaću u skladu s Uredbom Vlade Republike Hrvatske o visini minimalne plaće (NN, br. 51/2013.), koja za 2013. godinu iznosi 2.984,78 kuna. Glavarina (iznos po osiguranoj osobi) sadrži troškove za rad doktora i materijalne troškove lijekova i medicinskih proizvoda koji se primjenjuju u ordinaciji, a razrađena je po dobnim skupinama. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

Dijagnostičko-terapijski postupci podijeljeni su u 4 razine (ili 3 ovisno o djelatnosti), s tim da je nulta razina uključena u hladni pogon i glavarinu, dakle to su postupci koji se bilježe i osnova su za isplatu prihoda, ali se dodatno ne plaćaju. Dijagnostičko-terapijski postupci 1. razine ne zahtijevaju dodatno ulaganje u edukaciju i opremu, dok postupci 3. i 4. razine zahtijevaju dodatno, pa i značajno ulaganje u edukaciju i opremu. Dijagnostičko-terapijski (DT) postupci dijele se na preventivne i kurativne, pri čemu se preventivni više vrednuju od kurativnih. DT postupci čine osnovu za ostale prihode (temeljene na pokazateljima učinkovitosti i kvalitete), a mogu se ovisno o veličini tima (do standardnog tima i preko standardnog tima) izvršiti do visine 160% glavarine (mali tim) ili 140% glavarine (veliki tim). Pretpostavka je da veliki timovi, zbog velikog opterećenja svakodnevnim redovnim radom zbog velikog broja posjeta, ne mogu ostvariti više DT postupaka. Pokazatelji učinkovitosti proizlaze iz rada doktora i podaci se dobivaju analizom izlaznih podataka iz informatičkog sustava, kao i analizom podataka dobivenih iz ljekarni. Pokazatelji učinkovitosti su indeks propisivanja lijekova na recept, stopa bolovanja, stopa upućivanja na specijalističku zdravstvenu zaštitu, indeks upućivanja u primarni laboratorij, a u dentalnoj zdravstvenoj zaštiti i udio preventivnih postupaka. Pokazatelji kvalitete utvrđuju se za svaku djelatnost posebno. U djelatnosti opće obiteljske medicine vrednuje se vođenje panela kroničnog bolesnika, te postojanje knjige utisaka, u skladu s odredbama Zakona i kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (NN, br. 124/2011.), odnosno u skladu s Pravilnikom o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove primjene (NN, br. 79/2011.). Panel kroničnog bolesnika čine strukturirani jednoobrazni podaci ranog otkrivanja rizičnih ponašanja i situacija uz praćenje nastalih komplikacija u kroničnih bolesnika. Razlikujemo preventivne panele i panele za trajno praćenje kroničnih bolesnika (povišeni krvni tlak, šećerna bolest, kronične opstruktivne bolesti pluća). Dodatne mogućnosti čine preventivni postupci, koje doktor sam de inira, udruživanje u skupnu praksu, te program 5 zvjezdica. Program 5 zvjezdica u općoj obiteljskoj medicini čini ponuda dodatnih usluga, i to: 1. Organiziranje savjetovališta, 2. Sudjelovanje u eZdravstvu, 3. Naručivanje u zadani termin, 4. Uzimanje uzoraka za laboratorijsku dijagnostiku (vađenje krvi u ordinaciji), te 5. Telefonsko savjetovanje u određeno vrijeme. Udruživanje u skupnu praksu kvalitativni je iskorak u pružanju zdravstvene zaštite, jer se osiguranim 77

ZDRAVSTVO osobama pruža mogućnost korištenja zdravstvenih usluga tijekom cijelog radnog dana, te tzv. horizontalno upućivanje među članovima skupne prakse, onom doktoru koji ima više a initeta za određenu vrstu zdravstvene zašite (npr. savjetovanje), ili je opremljen određenom vrstom opreme (npr. ultrazvučnim uređajem). Struktura prihoda prema starom i novom modelu ugovaranja prikazana je u tablicama 4. i 5., te gra ikonima 1. i 2.

Gra ikon 2. Struktura prihoda standardnog tima opće/obiteljske medicine prema novom modelu ugovaranja

Tablica 4. Iznosi i struktura prihoda standardnog tima opće/obiteljske medicine prema starom modelu ugovaranja Izvor prihoda Glavarina DTP Administracija Naknada za CEZIH UKUPNO

Iznos 376.139,21 37.613,92 18.000,00 5.112,00 436.865,13

Udio 86% 9% 4% 1% 100%

Tablica 5. Iznosi i struktura prihoda standardnog tima opće/obiteljske medicine prema novom modelu ugovaranja Izvor prihoda Glavarina Hladni pogon DTP KPI QI Preventiva Skupna praksa Dodatne mogućnosti UKUPNO

Iznos 99.224,90 209.315,34 138.914,86 17.860,48 17.860,48 4.961,25 4.961,25 4.961,25 498.059,81

Udio 19,9% 42,0% 27,9% 3,6% 3,6% 1,0% 1,0% 1,0% 100,0%

Gra ikon 1. Struktura prihoda standardnog tima opće/obiteljske medicine prema starom modelu ugovaranja

7. Primjena novog modela ugovaranja Novo ugovorno razdoblje, s kojim je u primjenu stavljen novi model prihodovanja, započelo je 1. travnja 2013. godine. Ugovorni doktori mogli su izabrati hoće li potpisati nove ugovore, ili će zadržati dosadašnji način prihodovanja. Novi način prihodovanja izabralo je više od 85% ugovornih doktora primarne zdravstvene zaštite (koncesionara), koji od novog modela očekuju pravedniju raspodjelu sredstava i individualno vrednovanje rada.

8. Zaključak Ugovaranje zdravstvene zaštite složen je proces, čiji je osnovni dio plaćanje zdravstvenih usluga pružateljima zdravstvene zaštite. Sredstva za zdravstvenu zaštitu su oskudna, a želje i zahtjevi osiguranih osoba, ali i pružatelja zdravstvene zaštite za upotrebom najnovije i najbolje tehnologije su neograničeni. Stoga je na osiguravatelju da racionalno koristi ta sredstva i usmjerava ih u one postupke i programe, koji će u danim okolnostima najviše pridonijeti zdravlju i kvaliteti života populacije. Novim modelima ugovaranja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, plaćanjem i vrednovanjem pokazatelja uspješnosti utječe na promjenu ponašanja pružatelja zdravstvenih usluga, usmjeravajući ih na pružanje učinkovite i i kvalitetne zdravstvene zaštite.

NE PROPUSTITE! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA USTANOVE U ZDRAVSTVU U Zagrebu, 17. lipnja, hotel Palace, od 10h do 15.30h Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici www.tim4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Vesna Vašiček *

UDK 657.21

Uspostava sustava inancijskog upravljanja i kontrola na ustanovama visokog obrazovanja - osvrt na Sveučilište u Zagrebu 1. Uvod Učinkovitost javnog sektora je izuzetno važna, a osobito sada kada se Republika Hrvatska nalazi pred ulaskom u Europsku uniju. Od Hrvatske se očekuje kompetentnost, odgovornost i motiviranost javne uprave i javnih službi, te se stoga pred javni menadžment neprestano postavljaju zahtjevi za što kvalitetnijim upravljanjem, te racionalnijim i e ikasnijim trošenjem javnih resursa. Na razini Europske unije postojanje sustava internih inancijskih kontrola smatra se jednim od važnijih pitanja u izgradnji povjerenja u institucije i zajedništvo Europske unije, stoga se prilagodba sustava internih inancijskih kontrola u Republici Hrvatskoj europskim standardima radi reforme javne uprave i javnih službi i osposobljavanja njenih administrativnih kapaciteta smatra jednim od prioritetnih područja. Za razvoj sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru važno je šire kontrolno okruženje, koje mora poticati, a ne ograničavati razvoj unutarnjih kontrola. Važno je jačati inancijsko upravljanje i kontrole u procesima koji su ključni za kvalitetno upravljanje proračunskim sredstvima. Proračunske reforme idu u smjeru strateškog planiranja i razvoja planske i programske faze u proračunskom ciklusu, te stavljanja većeg naglaska na realizaciju ciljeva i postignute rezultate za uložena proračunska sredstva. Naglasci u potrošnji proračunskih sredstava korištenjem programskog planiranja su na de iniranju ciljeva programa i pokazatelja uspješnosti, što zahtijeva razvoj računovodstvenog okvira u dijelu računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva. Jačanje sustava unutarnjih kontrola u procesima planiranja i programiranja, izvršavanja, računovodstva i izvještavanja predstavlja okosnicu razvoja i jamstvo uspješne implementacije sustava unutarnjih inancijskih kontrola. Postizanje mjerljivih pokazatelja poboljšanja u upravljanja proračunskim sredstvima stvarna su mjera uspjeha i koristi Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, Sveučilište u Zagrebu, prorektorica za poslovanje.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

od rezultata uvođenja sustava unutarnjih inancijskih kontrola.

2. Osvrt na uspostavu unutarnjih inancijskih kontrola na Sveučilištu u Zagrebu U postupku provedbe revizije za 2009. godinu državni revizori su u svom Izvješću o obavljenoj inancijskoj reviziji visokih učilišta u Republici Hrvatskoj1 utvrdili, da visoka učilišta nisu sukladno Zakonu o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06) i Pravilniku o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 35/08) u potpunosti uspostavila, provodila i razvijala inancijsku kontrolu i unutarnju reviziju. Utvrđeno je da nisu imenovani Voditelji za inancijsko upravljanje i kontrole te osobe zadužene za nepravilnosti i prijevare, te da nisu doneseni planovi uspostave inancijskog upravljanja i kontrola, koji su trebali biti doneseni u skladu s navedenim Zakonom i Strategijom razvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje 2009. - 2011. Pojedina visoka učilišta koja su donijela Plan uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrole s prikazom aktivnosti koje će poduzimati i s naznakom odgovornih osoba i rokova u kojima će te aktivnosti provoditi, nisu provodila utvrđene aktivnosti, jer zaposlenici visokih učilišta nisu bili uključeni u stručnu izobrazbu koju organizira Ministarstvo inancija. Većina visokih učilišta nije ustrojila unutarnju reviziju2. Opravdanje za činjenično stanje koje je izneseno u očitovanju na nalaz Državne revizije nalazi se u tome, da u trenutku stupanja na snagu Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru za osobe unutarnje revizore i njihovo zapošljavanje nisu bila osigurana sredstva za plaće i 1 Državni ured za reviziju (2011) Izvješće o obavljenoj inancijskoj reviziji visokih učilišta za 2009. g. http://www.revizija.hr/izvjesca/2011-vu-za-2009/izvjesce_o_obavljenoj_ inancijskoj_reviziji_visokih_ucilista_za_2009.pdf

Ibid str. 11.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE druge troškove, te da nije bilo unutar zaposlenika osoba s odgovarajućim certi ikatom i znanjima za obavljanje poslova unutarnje revizije. Također nije bilo dovoljno konkretnih znanja niti uputa u svezi provedbe sustava unutarnjih inancijskih kontrola. Načelna primjedba, a koja potvrđuje prethodno izneseno tiče se prihvaćanja promjena zakona i mogućnosti njihove primjene u praksi. Jedan od problema je to što se u trenutku donošenja zakona ne osiguravaju ključne pretpostavke njihovog oživotvorenja u praksi, od čega ističemo nepostojanje ili kasno donošenje provedbenih propisa (pravilnika) i nemogućnost obrazovanja postojećih kadrova ili zapošljavanja novih stručnjaka. Administrativni se kapaciteti ne razvijaju sukladno zahtjevima koji se pred njih postavljaju vezano na stalne promjene zakonskih akata, pojavljivanje novih poslova i promjena nadležnosti, te su česte nenamjerne pogreške i nepravilnosti koje proizlaze iz nedovoljne upućenosti zaposlenih u problematiku iz njihove nadležnosti. Sve navedeno upućuje na zaključak da je potrebno sustavno raditi na jačanju kapaciteta plansko-proračunskih i računovodstveno- inancijskih, pravnih i ostalih potpornih službi. Uprave fakulteta i sveučilišta su reizborne i tradicionalno su bile fokusirane na akademska i razvojna pitanja, a ne na inancijsko operativna, što je donedavno bila uloga resornog ministarstva. Promjene u ovlastima i odgovornostima nisu primjereno usklađene, prisutna je nedorečenost propisa, promjene nisu jednako praćene od svih sudionika u procesu (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, sveučilište, fakulteti), a što ima za posljedicu nedorađenost procedura te u konačnici stvara određenu konfuziju. Proces jačanja inancijskog upravljanja i kontrola dodatno je osnažen donošenjem Zakona o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) te Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 78/11 i 102/12). Fakulteti i sveučilišta obvezna su sastavljati Izjavu o iskalnoj odgovornosti, te istu dostaviti nadležnom ministarstvu (MZOS-u). Navedeni zakonski okvir i razni poticaji uređivanja sustava unutarnjih inancijskih kontrola i sustava iskalne odgovornosti imaju za rezultat niz aktivnosti, koje se događaju kod svih proračunskih korisnika te su vidljivi prvi rezultati poduzetih aktivnosti. Na Sveučilištu u Zagrebu prihvaćen je navedeni nalaz Državne revizije u ocjeni stupnja razvoja sustava unutarnjih kontrola te se Sveučilište obvezalo na poduzimanje svih aktivnosti imenovanja odgovornih osoba i postizanja uvjeta za usvajanje plana uspo80

stave inancijskog upravljanja i kontrole, ali i njegovu provedbu. Također, Sveučilište je prihvatilo nalog Državne revizije, koji nalaže osnivanje jedinice za unutarnju reviziju. Odlukom Senata Sveučilišta 2011. g. sukladno preporuci Državne revizije, Sveučilište je ustrojilo Zajednički ured za unutarnju reviziju za potrebe svih svojih sastavnica. Rad Zajedničkog ureda za reviziju temelji se na primjeni članka 17. točka b. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06), a provodi se osnivanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju na prijedlog više korisnika proračuna (fakulteta i akademija – sastavnica Sveučilišta), uz prethodnu suglasnost ministra inancija. Ured je započeo s djelovanjem krajem 2012. godine zapošljavanjem dva interna revizora. Strateški plan Zajedničkog ureda za reviziju usvojen je za razdoblje 2013. - 2015. Zajednički ured ustrojen radi poboljšanja djelotvornosti i učinkovitosti rada te stvaranja dodane vrijednosti Sveučilištu, i svim sastavnicama svoje djelovanje usmjerava na nadzor sustava unutarnjih inancijskih kontrola, kao i na unapređenje funkcije unutarnje revizije na svim sastavnicama Sveučilišta. Sveučilište u Zagrebu je početkom 2011. godine pristupilo uređenju sustava unutarnjih inancijskih kontrola i inancijskog upravljanja. Osnovana je Radna skupina za uspostavu unutarnje inancijske kontrole na Sveučilištu u Zagrebu, koja se bavila aktivnostima uspostave inancijskog upravljanja i kontrola za sve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. Sastavnice su u prvoj fazi popunjavale Upitnik za samoprocjenu sustava unutarnjih kontrola za visokoškolske ustanove, koji je pripremljen na Sveučilištu uz suradnju s Ministarstvom inancija, a koji su bili temelj za ocjenu postojećeg stanja i za daljnje aktivnosti. Sveučilište je kroz radionice na kojima su doprinos dali čelnici i zaposlenici iz Ministarstva inancija – Harmonizacijske jedinice upoznalo sve sastavnice s potrebnim aktivnostima i zakonskim odredbama uspostave unutarnje kontrole. Rad Radne skupine i održanih radionica krajem 2011. i početkom 2012. godine bio je usmjeren na pripremu i pomoć oko ispunjavanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti za 2011. godinu. Navedeno je rezultiralo pravovaljanom predajom Izjava o iskalnoj odgovornost i Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu za 2011. godinu, te Izjavom o iskalnoj odgovornosti, Planom otklanjanja slabosti i nepravilnosti te Izvješćem o otklonjenim slabostima i nepravilnostima prethodne godine za 2012. godinu. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE 3. Zaključak Možemo zaključiti da je uspostavljen nacionalni normativni okvir i stvoreni početni kapaciteti sustava unutarnjih inancijskih kontrola u Republici Hrvatskoj. Sveučiliše u Zagrebu je intenziviralo aktivnosti uspostave u razdoblju 2011. - 2013. Na Sveučilištu u Zagrebu uspostavljen je zajednički okvir te metodologija sustava unutarnjih inancijskih kontrola i Zajednički ured za unutarnju reviziju, koji sukladno potpisanom sporazumu obavlja reviziju za sve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. Konkretne aktivnosti koje su provedene na svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu pridonijele su jačanju svijesti čelnika i zaposlenika o odgovornosti za namjensko, učinkovito i ekonomično upravljanje javnim sredstvima. Budući razvoj treba fokusirati na jačanje uloge unutarnjih kontrola u upravljačkim procesima. Sustavi unutarnjih kontrola trebaju postati sastavni dio upravljačkog procesa, da bi se izbjegla opasnost od birokratizacije sustava unutarnjih kontrola, a bez stvarnog učinka na procese i upravljanje.

www.tim4pin.hr e-mail: centar@tim4pin.hr; pitajcentar@tim4pin.hr telefoni: 01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678

NE PROPUSTITE! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA FAKULTETE I INSTITUTE na temu Speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja polugodišnjih inancijskih izvještaja i pripreme inancijskih planova, najčešće nepravilnosti u radu, kolektivni ugovori i ostale aktualnosti

U Zagrebu, 20. lipnja, hotel Panorama, od 10h do 15.30h Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici www.tim4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

ŠKOLSTVO Vesna Orlandini * Sabina Rebrović **

UDK 657.2

Evidentiranje cesija i predujmova 1. Evidentiranje ustupljenog potraživanja ugovorom (cesija) Ustupanje ugovorom (cesija) uređeno je člancima 80. do 89. Zakona o obveznim odnosima (dalje u tekstu ZOO). Cesija je ugovor kojim vjerovnik (cedent) prenosi svoje tražbine od dužnika (cesusa) na novog vjerovnika (cesionara). U skladu s člankom 80. vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećim prenijeti na novoga svoje potraživanje, osim ako je prijenos zabranjen zakonom ili se potraživanje po svojoj prirodi protivi prenošenju na drugog. Dužnik može umjesto ispunjenja svoje obveze ustupiti vjerovniku svoje potraživanje ili jedan njegov dio. Sklapanjem ugovora o ustupanju, dužnikova obveza se gasi do iznosa ustupljenog potraživanja. Kada dužnik svoje potraživanje ustupi vjerovniku samo radi naplaćivanja, njegova obveza se gasi odnosno smanjuje tek kad vjerovnik naplati ustupljeno potraživanje (čl. 88. ZOO-a). Ovaj dio odredbi ZOO-a ujedno jasno ukazuje i na trenutak u kojem se dužnikova obveza nakon izvršenog dijela ili čitavog prijenosa vlastitog potraživanja na svog vjerovnika zatvara u računovodstvenom smislu: • u slučaju ustupanja umjesto plaćanja, obveza se zatvara temeljem sklopljenog ugovora, s tim da je tada potrebno zatvoriti i ustupljeno potraživanje, • u slučaju ustupanja radi naplaćivanja obveza se zatvara kada vjerovnik kojem je ustupljeno potraživanje isto naplati, a tada zatvara i ustupljeno potraživanje. Primjer 1.: Škola ABC potražuje od privatne škole 10.000 kn na ime neplaćenih obveza za korištenje iznajmljenog prostora. Škola ABC istovremeno duguje trgovačkom društvu PC Projekt 12.000 kn za nabavljeno računalo. Škola ABC je sa svojim vjerovnikom (trgovačkim društvom PC Projekt) sklopila ugovor kojim umjesto ispunjenja svoje obveze ustupa vjerovniku potraživanje, koje ima prema privatnoj školi, a ostatak duga će mu platiti odmah. Vesna Orlandini, mag. oec., pomoćnica ministra, Ministarstvo obrane RH *

** Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora.

Knjiženje: R. br.

Opis

2 Zatvaranje obveza i 1. potraživanja temeljem ugovora o cesiji 2. Evidentiranje prihoda 3. Plaćanje ostatka obveze

Iznos

Račun Duguje Potražuje 4 5

10.000

24221

16615

10.000 2.000

96615 24221

66151 11121

2. Plaćanje predujmom Plaćanje predujmom za proračune i proračunske korisnike prema članku 53. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08. i 136/12.) moguće je samo iznimno, temeljem prethodne suglasnosti ministra inancija, odnosno načelnika, gradonačelnika ili župana. Proračunski korisnici mogu plaćati predujmom bez navedene suglasnosti, ali samo do iznosa utvrđenog Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno u Odluci o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Bez suglasnosti može se plaćati predujmom i za obveze preuzete po ugovorima za projekte, koji se su inanciraju iz sredstava Europske unije. U članku 9. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12.), određeno je da proračunski korisnici mogu plaćati predujmom bez suglasnosti ministra inancija do pojedinačnog iznosa od 50.000,00 kuna. Također, i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu JLP(R)S) u odluci o izvršavanju proračuna JLP(R) S za određenu godinu mogu utvrditi iznos do kojeg njihovi korisnici (tako i škole i dječji vrtići) mogu plaćati predujmom bez suglasnosti načelnika, gradonačelnika ili župana. Utvrđeni iznos plaćanja predujmom za proračunske korisnike JLP(R)S ne bi trebao prelaziti iznos utvrđen Odlukom o izvršavanju državnog proračuna. Člankom 124. Zakona o proračunu propisane su i kazne, za pravnu osobu od 500.000,00 do 2.000.000,00 kuna, a za odgovornu osobu proračuna i proračunskog korisnika od 50.000,00 do 100.000,00 kuna, ako se pri plaćanju predujma postupi suprotno odredbama članka 53. Zakona o proračunu. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

ŠKOLSTVO 3. Evidentiranje danih predujmova u školama

hod za dane predujmove za nabavu određene vrste imovine.

Kada proračunski korisnik koji nije u sustavu PDV-a plati predujam, bilo za nabavu dugotrajne ne inancijske imovine ili kratkotrajne imovine, od dobavljača koji je obveznik PDV-a prima račun za primljeni predujam. Ovakav račun nije potrebno provoditi u knjigovodstvu proračunskog korisnika, jer pretporez dobiven preračunatom stopom iz danog predujma proračunski korisnici koji nisu u sustavu PDV-a ne mogu odbiti kao pretporez, nego je sastavni dio predujma kojeg različito evidentiramo, ovisno o vrsti nabavljene robe, radova ili usluga. Kod danih predujmova za nabavu roba, radova i usluga dani predujam se evidentira na osnovnom računu 12912 - Potraživanja za predujmove.

Za evidentiranje plaćenih predujmova za nabavu dugotrajne ne inancijske imovine u Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10.) propisani su sljedeći osnovni računi: 41811 - Predujmovi za nabavu neproizvedene imovine, 42811 - Predujmovi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine, 43811 - Predujmovi za nabavu plemenitih metala, umjetničkih i znanstvenih djela i ostalih vrijednosti, 45811 - Predujmovi za dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini.

Primjer 1.: Predujam za nabavu kratkotrajne imovine Dječji vrtić je pribavio potrebnu suglasnost za plaćanje predujma za nabavu kratkotrajne imovine - mazuta za centralno grijanje, u iznosu 54.600,00 kuna (s uključenim PDV-om u iznosu od 10.209,76 kuna).

Škola nabavlja prijenosna računala za proračunsku godinu ukupne vrijednosti 42.000,00 kuna, a dobavljač uvjetuje plaćanje predujma u iznosu od 15.000,00 kuna. Proračunski korisnik plaća predujam za nabavu dugotrajne imovine, a dobavljač nakon 45 dana isporučuje računala. Knjiženje: R. br.

Knjiženje: R. br. 1

Primjer 2.: Predujam za nabavu dugotrajne ne inancijske imovine

Opis

2 Plaćanje predujma za 1. nabavu kratkotrajne imovine - mazuta Evidentiranje ulaznog 2. računa za primljeni mazut Zatvaranje potraživanja 3. za dani predujam s obvezom za mazut

Iznos 3

Račun Duguje Potražuje 4 5

54.600 12912

1 1.

11121 1a.

54.600 32239

23223

54.600 23223

12911

Kao značajna speci ičnost modi iciranog načela nastanka događaja proračunskog računovodstva je iskazivanje rashoda za nabavu dugotrajne ne inancijske imovine u izvještajnom razdoblju u kojem je stjecanje ili nabava izvršeno. Članak 21. Pravilnika o proračunskom računovodstvu de inira da se rashodi priznaju temeljem nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju, na koje se odnose neovisno o plaćanju. Međutim, ako se prilikom nabave dugotrajna ne inancijska imovina plati predujmom, rashod ne nastaje u trenutku nabave dugotrajne ne inancijske imovine, nego u trenutku plaćanja predujma.

2a.

3. 3a. 4.

Opis

Iznos

2 Plaćanje predujma za nabavu dugotrajne ne inancijske imovine prijenosnih računala Priznavanje rashoda za dane predujmove za dugotrajnu imovinu Evidentiranje ulaznog računa za primljenu dugotrajnu ne inancijsku imovinu - računala Evidentiranje nabave dugotrajne ne inancijske imovine Zatvaranje potraživanja za predujmove s obvezom za računala Storniranje rashoda za plaćeni predujam Uplata razlike dobavljaču za isporučena računala

Račun Duguje Potražuje 4 5

15.000

12912

11121

15.000

42811

91111

42.000

42211

24221

42.000

02211

91111

15.000

24221

12912

15.000

42811

91111

27.000

24221

11121

Ako je škola predujam za računala uplatila u 2012. godini, a isporuka računala je uslijedila u 2013. godini, knjiženje je slijedeće:

Kod danih predujmova za nabavu dugotrajne ne inancijske imovine, dani predujam predstavlja rasTIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

ŠKOLSTVO R. br. 1 1.

1.a.

2.a.

Račun Duguje Potražuje 2 3 4 5 Knjiženja u 2010. godini Plaćanje predujma za nabavu dugotrajne 15.000,00 12912 11121 ne inancijske imovine – prijenosnih računa Priznavanje rashoda za dane predujmove za 15.000,00 42811 91111 dugotrajnu imovinu Knjiženja u 2011. godini Evidentiranje ulaznog računa za primljenu dugotrajnu 42.000,00 42211 24221 ne inancijsku imovinu računala Evidentiranje nabave dugotrajne 42.000,00 02211 91111 ne inancijske imovine Zatvaranje potraživanja za predujmove s 15.000,00 24221 12912 obvezom za računala Ispravak rezultata zbog 91111 plaćenog predujma 15.000,00 92222 prethodne godine Uplata razlike dobavljaču za 27.000,00 24221 11121 isporučena računala Opis

Iznos

www.tim4pin.hr e-mail: centar@tim4pin.hr; pitajcentar@tim4pin.hr telefoni: 01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678

NOVO U SRPNJU! PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE Upravljanje nabavom do 70.000 kuna – 5.7. Javna nabava za revizore – 8. i 9. 7. Postupak nabave građevinskih radova (jamstva, izvršenje ugovora, nabava dodatnih radova) – 10.7. Nabava prehrambenih proizvoda – 11.7. Pozivamo zainteresirane osobe da sudjeluju u Programu usavršavanja koje je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Program usavršavanja provode treneri javne nabave. Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavršavanje kroz jednodnevne (8 sati) i dvodnevne (16 sati) programe. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja. Više o programima usavršavanja pogledajte na našoj internetskoj stranici: www.tim4pin.hr. 84

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

PRAVOSUĐE Anita Dragovan *

UDK 657.2

Problem praćenja naplate sudskih pristojbi kod sudova Autorica u tekstu ukazuje na obvezu i probleme kod praćenja naplate sudskih pristojbi kod sudova, ali daje i rješenja naglašavajući kako odgovore treba tražiti u organizaciji rada suda, što potvrđuje primjerima dobre prakse pojedinih sudova.

1. Uvod Uvođenjem Izjave o iskalnoj odgovornosti u sustav inancijskog upravljanja i kontrola pojačala se odgovornost svakog proračunskog korisnika za praćenjem naplate prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti i njihovom uplatom u državni proračun. Ta obveza nije novost, budući da je propisana i člankom 47. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12): proračunski korisnici odgovorni su za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, za njihovu uplatu u državni proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama. Istodobno, u inancijskim izvještajima sudova, uočeno je da sudovi ne prate na odgovarajući način ili uopće ne prate prihode iz svoje nadležnosti, posebice sudske pristojbe, na što ih obvezuje gore navedeni članak, kao i članak 40. Zakona o sudskim pristojbama (NN, br. 74/95, 57/96, 137/02, 26/03, 125/11, 112/12). Odgovornost za ovakvo stanje ne treba tražiti u organizaciji računovodstva, već drugih organizacijskih jedinica suda koje su obvezne računovodstvu osigurati potrebne podatke za knjigovodstvene evidencije, kako obračunatih, tako i ne(na)plaćenih sudskih pristojbi.

2. Načini organizacije praćenja naplate sudskih pristojbi Svaki je sudac dužan upozoriti stranku o obvezi plaćanja sudske pristojbe za pojedinu sudsku radnju, kao i o posljedicama njena neplaćanja u zakonski određenom roku. Evidenciju neplaćenih sudskih pristojbi nužno je ustrojiti pojedinačno za svaku vrstu sudskih predmeta. O načinu praćenja neplaćenih sudskih pristojbi odlučit će predsjednik

Anita Dragovan, dipl. oec.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

suda sukladno Pravilniku o unutarnjem redu suda, Sudskom poslovniku i Zakonu o sudovima (NN, br. 28/13). Ono što smatramo nužnim je da svaki kancel, odnosno odjel suda pojedinačno vodi evidenciju svih rješenja o pristojbi (obračunatih sudskih pristojbi) i neplaćenih sudskih pristojbi, te ih dostavlja računovodstvu suda. Praksa je i da se ustrojava posebno radno mjesto referenta za sudske pristojbe koji aplikacijom e-spisa (ICMS), vodi evidenciju svih rješenja o pristojbi (obračunatih sudskih pristojbi) i neplaćenih sudskih pristojbi te ih dostavlja računovodstvu suda. Kako je sudac obvezan svaku vrstu sudske radnje provesti u sustavu e-spisa, tako je obvezan i u e-spisu na kartici troškova evidentirati naplaćenu sudsku pristojbu. S druge strane, ako je stranka propustila uplatiti pristojbu u zakonski određenom roku, obvezan je pokrenuti pravne radnje radi njene pravodobne naplate u državni proračun. Budući da e-spis omogućava pregled podataka o naplaćenim i neplaćenim sudskim pristojbama, potrebno je osigurati uredno ispunjavanje kartice troškova. Temeljem dostavljenih evidencija sudskih pristojbi računovodstvo suda ne iskazuje prihod od sudskih pristojbi, budući da one nisu prihod suda, nego državnog proračuna. To znači da će sud, izdanim sudskim rješenjem za naplatu sudskih pristojbi iskazati potraživanje za sudske pristojbe, a naplatom sudskih pristojbi zadužit će račun obračunatih prihoda (ili obvezu uplate u državni proračun), te odobriti račun potraživanja. Sud, dakle, ne evidentira prihod, budući da njega iskazuje državni proračun.

3. Više ili pogrešno uplaćena sredstva sudskih pristojbi Svakom proračunskom korisniku, prema njegovu RKP-u, FINA dostavlja na tjednoj bazi podatke o uplaćenim prihodima u državni proračun iz njegove nadležnosti, pa tako i o sudskim pristojbama. Taj podatak bi trebao dati stanje naplaćenih sudskih pristojbi i u e-spisu, ako se aplikacija uredno ispunjava, a potreban je i sucu, ako stranka po uplati sudske pristojbe ne donese dokaz o uplati (kopiju virmana), koji se inače uvezuje u sudski spis i osnova je sucu za daljnje postupanje u sudskom predmetu. 85

PRAVOSUĐE Rješenje o pristojbi sadrži nalog stranci da utvrđeni iznos pristojbe u propisanom roku uplati na račun prihoda državnog proračuna, kao i nalog FINA-i za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima stranke sa svih njezinih računa i oročenih novčanih sredstava. Čest primjer iz prakse je da istodobno stranka uplati pristojbu sukladno rješenju o pristojbi, a FINA provede ovrhu na novčanim sredstvima stranke. To se događa jer je primjerice stranka uplatila pristojbu pod pogrešnom oznakom vrste prihoda, pogrešnom oznakom RKP-a proračunskog korisnika ili je pak u rješenju o pristojbi sudac naložio stranci uplatu pristojbe na račun suda, a ne u državni proračun. U takvim slučajevima, Ministarstvo inancija je sudovima dalo uputu o načinu povrata sredstava iz državnog proračuna. Temeljem članka 14. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12 i 53/13) propisano je da se pogrešno ili više uplaćeni prihodi u državni proračun vraćaju uplatiteljima na teret tih prihoda, a rješenje o povratu donosi Ministarstvo inancija. Iz navedenog proizlazi da Ministarstvo inancija ne odlučuje o osnovanosti zahtjeva za povrat pogrešno ili više uplaćenih sredstava u državni proračun, te da se o pravu na povrat sredstava mora očitovati tijelo koje je naložilo navedenu uplatu, dakle u našem slučaju – sud. U svim predmetima očitovanja sudova o

osnovanosti zahtjeva za povrat, a prema uplaćenim prihodima u državni proračun iz njihove nadležnosti, potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju: • dokaz o uplati sredstava u državni proračun s vidljivim modelom i pozivom na broj uplate iz kojeg se može prepoznati vrsta uplaćenog prihoda i kome je taj prihod uplaćen, kako bi se isti mogao i teretiti za povrat, • zahtjev za povrat sredstava od izičke osobe s osnovnim podacima (ime i prezime, adresa, kontakt broj telefona, OlB) ili pravne osobe s osnovnim podacima (naziv tvrtke, ime vlasnika ili direktora tvrtke, adresa, kontakt broj telefona, OlB), • podaci o računu za izičke osobe i žiro-računu (IBAN-u) za pravne osobe, na koji bi se izvršio povrat. Da bi se izbjegli ovakvi problemi, predlaže se svim sudovima da na svojim internetskim stranicama objave naputak o načinu uplate sudskih pristojbi u državni proračun sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13). Primjer dobre prakse je internetska stranica Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, koji je za svaku vrstu sudskog predmeta speci icirao pozive na broj uplate.

NE PROPUSTITE! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA SUDOVE I ODVJETNIŠTVA na temu Speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja polugodišnjih inancijskih izvještaja i pripreme inancijskih planova, najčešće nepravilnosti u radu, kolektivni ugovori i ostale aktualnosti

U Zagrebu, 14. lipnja, hotel Palace, od 10h do 15.30h Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici www.tim4pin.hr. 86

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

VATROGASTVO Davor Vašiček *

UDK 657.2

Evidentiranje zaštitne odjeće i obuće u vatrogastvu Autor u tekstu obrađuje jedan od čestih upita javnih vatrogasnih postrojbi, dobrovoljnih vatrogasnih društava i vatrogasnih zajednica vezanih uz evidenciju zaštitne odjeće i obuće, koja zbog svojih speci ičnih svojstava često ima značajnu nabavnu vrijednost. Prema odredbama Zakona o vatrogastvu (NN, br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 174/04, 38/09 i 80/10) još uvijek je na snazi Pravilnik o zaštitnoj i drugoj osobnoj opremi pripadnika vatrogasnih postrojbi (NN, br. 61/94) kojim se određuje zaštitna i druga osobna oprema vatrogasaca. Osobna zaštitna oprema je oprema koju zadužuje svaki vatrogasac, a nju čini: bluza za zaštitu od toplinskog isijavanja, hlače za zaštitu od toplinskog isijavanja, kožne zaštitne čizme s ojačanom potplatom, rukavice za zaštitu od toplinskog isijavanja, zaštitna vatrogasna kaciga, zaštitna maska, zaštitni opasač tip A, pribor za zaštitni opasač. Druga osobna oprema je oprema kojom se zadužuje vatrogasna postrojba, a po potrebi koriste je pojedini pripadnici vatrogasne postrojbe u tijeku intervencija, a čini je: odijelo za zaštitu od visoke temperature, odijelo za zaštitu od čvrstih, tekućih i plinovitih kemikalija, odijelo za zaštitu od kontaminacije, visoke gumene čizme s ojačanom potplatom, penjačko i radno uže, aparati za zaštitu dišnih organa (izolacijski, iltarski, cijevni), prijenosni eksplozimetar, osobni dozimetar, dozimetar za neposredno očitavanje, radiološki detektor, kemijski detektor, plinodetektor, pH metar, pribor za dekontaminaciju, akumulatorska svjetiljka u sigurnosnoj izvedbi, radni kombinezon, kuta, zaštitne kožne rukavice, zaštitne gumene rukavice i druga speci ična oprema. Osobnu radnu i zaštitnu odjeću i obuću javne vatrogasne postrojbe evidentiraju na osnovnom računu 3227 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća, što je sukladno odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10), jer je riječ o odjeći i obući koju zaposleni nose isključivo ili uglavnom na poslu. *

Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet u Rijeci.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

Ako se zaposlenima kupuje odjeća i obuća ili daje novac za kupnju odjeće i obuće koju mogu univerzalno koristiti i privatno, npr. odijela i obuća, što nije uobičajeno u javnim vatrogasnim postrojbama, takvi rashodi smatraju se plaćom u naravi i evidentiraju se na odjeljku 3112 Plaće u naravi (osnovni račun 31129 Ostale plaće u naravi). Tu ne bismo mogli svrstati svečana i druga posebno označena ili krojena odijela ili odijevne predmete na kojima je vidljivo obilježje pripadnosti vatrogastvu, jer su i razne protokolarne i svečane prigode sastavni dio obavljanja i popularizacije vatrogasne djelatnosti. Isto tako, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice, vode računovodstvo sukladno Uredbi o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09) zaštitnu odjeća i obuća, koju nose vatrogasci, i evidentiraju na odjeljku 4241 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi. S obzirom na to da je oprema i zaštitna odjeća koju zadužuju postrojbe speci ična, zbog otpornosti na visoke temperature i kemijske utjecaje, i nabavna cijena joj je nerijetko visoka. Tako primjerice cijena kombinezona za požare na otvorenom prostoru iznosi od 1.400,00 – 3.000,00 kuna (bez PDV-a), a cijena zaštitne vatrogasne jakne cca 3.500,00 kuna (bez PDV-a). S obzirom na relativno visoku nabavnu vrijednost i vijek upotrebe duži od godinu dana, javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice često se pitaju je li potrebno navedenu opremu evidentirati na bilančnim računima imovine, odnosno unutar rashoda za nabavu ne inancijske imovine. Smatramo da ključni kriterij klasi iciranja ove speci ične imovine treba biti njena trajnost, odnosno rok upotrebe. Ako je korisni vijek upotrebe duži od godine dana, ova oprema nedvojbeno spada u dugotrajnu materijalnu imovinu. Kako se računovodstvenim propisima omogućava klasi iciranje dugotrajne imovine čija nabavna vrijednost ne premašuje 3.500,00kn (kod proračunskih subjekata), odnosno 2,000,00 kn (kod nepro itnih subjekata) u tzv. sitni inventar koji se otpisuje jednokratno stavljanjem u upotrebu, tako je i postupa87

VATROGASTVO nje u praksi različito. Postupci su nerijetko uvjetovani s pozicijama inancijskog plana (namjenom izvora sredstava). Tako subjekti koji su planirali rashode za ovu namjenu u okviru kapitalnih rashoda, sukladno tome i knjiženje provode na računima dugotrajne imovine, dok drugi koji na pozicijama kapitalnih rashoda nemaju potrebna sredstva, nabavu i evidenciju klasi iciraju u okviru tekućih rashoda poslovanja. Smatramo dakle, praktičnim i formalno ispravnim, sve materijalne predmete, čiji korisni vijek upotrebe premašuje godinu dana (npr. vatrogasac ili postrojba se zadužuje za opremu na rok od dvije, tri ili više godina) i neovisno o njihovoj pojedinačnoj nabavnoj vrijednosti, klasi icirati kao dugotrajnu materijalnu imovinu. Pritom je predmete čija nabavna vrijed-

nost ne premašuje propisane iznose od 3.500,00, (odnosno 2.000,00 kn u nepro itnim organizacijama) moguće otpisati jednokratno sukladno računovodstvenim propisima. Mogućnost jednokratnog otpisa predmeta manje nabavne vrijednosti upravo je i uvedena Pravilnikom samo iz praktičnih razloga pojednostavljenja postupaka obračuna ispravaka vrijednosti (amortizacije), a ne kao ključni kriterij klasi ikacije imovine na kratkotrajnu i dugotrajnu. Važno je spomenuti da je, bez obzira na način evidentiranja i stupanj otpisanosti (sitan inventar ili dugotrajna imovina), ovu imovinu potrebno zadržati u bilančnoj i pomoćnim evidencijama (zaduženja po osobama, postrojbama) sve dok ona ima svoju upotrebnu (unkcionalnu) vrijednost.

NE PROPUSTITE! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA JAVNE VATROGASNE POSTROJBE na temu Speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja polugodišnjih inancijskih izvještaja i pripreme inancijskih planova, najčešće nepravilnosti u radu, kolektivni ugovori i ostale aktualnosti

U Zagrebu, 19. lipnja, hotel Palace, od 10h do 15.30h Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici www.tim4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ana Božić *

UDK 657.2

Evidentiranje organiziranja seminara nepro itnih organizacija Nepro itne organizacije mogu organizirati seminare i radionice, sa svrhom ostvarivanja cilja navedenog u statutu organizacije. Za organiziranje seminara i radionica ponekad je potrebno unajmiti adekvatan prostor, a ako je riječ o cjelodnevnom seminaru, poželjno je osigurati napitke (kavu, sokove, vodu) ili ovisno o inancijskim mogućnostima i ručak - catering. I naravno, organizirati predavače, bilo zaposlene u organizaciji bilo kao vanjske suradnike, te im podmiriti troškove. U ovom tekstu autorica daje osvrt na evidentiranje i porezni tretman troškova organiziranja seminara i radionica.

1. Najam prostora i organiziranje cateringa Nepro itna organizacija može zakupiti prostor, dvoranu, u kojima će se seminari održavati, osigurati catering za osobe koje će prisustvovati seminaru ili sami kupiti sok, vodu, kavu i sl. Trošak zakupnine prostora u kojem će se seminar održati evidentira se, prema računskom planu, koji je sastavni dio Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN br. 10/08 i 7/09), na računu odjeljka 4255 – Zakupnine i najamnine. Trošak cateringa, posluživanja hrane i pića, odvojeno se evidentira na računu odjeljka 4259 – Ostale usluge, pri čemu se ostavlja mogućnost analitike na razini osnovnog računa. Ako nepro itna organizacija sama kupuje vodu, sokove i slično, troškovi se iskazuju unutar računa odjeljka 4262 – Materijal i sirovine. U slučaju kada nepro itna organizacija nije u sustavu PDV-a trošak najma, kupljenih napitaka kao i cateringa čini zaračunati iznos uvećan za PDV. Ako je nepro itna organizacija u sustavu PDV-a, iznos PDV-a iskazat će se na računu odjeljka 1242 – Potraživanja za porez na dodanu vrijednost kod obveznika.

Ana Božić, dipl. oec., Ministarstvo inancija.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

Slika 1: Knjiženje najma dvorane i posluživanja pića (cateringa) 2425 – Obveze prema dobavljačima 4255 – Zakupnine i najamnine (3) 1.750,00

1.250,00 (1) 500,00 (2)

42591 – Ostale usluge (catering)

(1) 1.250,00

1111 – Novac na računu kod tuzemnih poslovnih banaka

(2) 500,00

1.750,00 (3)

2. Naknada troškova predavačima Predavači na seminarima mogu biti zaposlenici nepro itne organizacije, koja je organizator, kao i vanjski suradnici. U slučaju da se seminari organiziraju izvan mjesta rada ili u slučaju kada vanjski suradnici radi dolaska na seminar imaju dodatne troškove zbog putovanja do mjesta održavanja seminara uobičajeno je nastale troškove nadoknaditi. Zakonodavac je Zakonom o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12 i 144/12) i Pravilnikom o porezu na dohodak (NN, br. 96/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12) de inirao koji izdaci se mogu smatrati porezno priznatim izdacima ovisno o vrstama primitaka, od nesamostalnog rada ili od drugog dohotka, koje nepro itna organizacija isplaćuje tim osobama.

2.1. Naknada troškova zaposlenima Nepro itna organizacija svojim zaposlenicima, sukladno Pravilniku o porezu na dohodak, u slučaju kada se seminar ne održava u njezinim prostorijama, može na ime naknade troškova na službenom putovanju neoporezivo isplatiti troškove dnevnica te troškove prijevoza i noćenja na službenom putovanju. Troškovi dnevnice u zemlji za službeno putovanje mogu se isplatiti samo kada je putovanje u mjesto koje je udaljeno najmanje 30 km i to za službeno putovanje koje traje više od 12 sati cijela dnevnica, a ako traje od 8 do 12 sati pola dnevnice. Pravilnikom o porezu na dohodak propisani su porezno priznati izdaci zaposlenima kao i uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi se isti mogli smatrati neopore89

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA zivim. Navedeni porezno priznati izdaci obračunavaju se temeljem urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Kako se na te novčane isplate ne plaća porez na dohodak, ne plaćaju se ni doprinosi iz i na plaću. Neoporezive dnevnice za službeni put, kao i neoporezivi prijevoz na službenom putu, dio su materijalnih rashoda, a ne rashoda za zaposlene, te se iskazuju na računu skupina 421 – Naknade troškova zaposlenima, odjeljak 4211 – Službena putovanja. U slučaju isplate naknada koje prelaze neoporezive iznose, razlika se smatra primitkom od nesamostalnog rada – plaćom te je potrebno na tu razliku obračunati porez na dohodak i doprinose na i iz plaće.

sima za obvezna osiguranja (NN, br. 147/02, 175/03 i 177/04)). Prilikom obračuna oporezivih troškova potrebno ih je preračunati u bruto iznos. Primjer: S izičkom osobom iz Zaprešića nepro itna organizacija sklopila je ugovor o djelu za predavanje na seminaru u Splitu. Ugovoren je neto iznos od 2.000,00 kuna te obzirom da osoba ide privatnim autom pokrivaju se i troškovi korištenja privatnog automobila. Obzirom da je ugovorena neto svota potrebno je istu preračunati u bruto:

2.2. Naknada troškova vanjskim suradnicima Za predavanje na seminaru nepro itna organizacija može angažirati vanjskog suradnika. Pravilnikom o porezu na dohodak pojedini troškovi nastali na službenom putu neoporezivo se mogu isplatiti osobama koje nisu zaposlene u nepro itnoj organizaciji te koje od nepro itne organizacije ne ostvaruje nikakve naknade od kojih se utvrđuje drugi dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak. Troškovi koji se mogu isplatiti su: • troškovi prijevoza na službenom putovanju (u visini stvarnih izdataka), • troškovi noćenja na službenom putovanju (u visini stvarnih izdataka), • troškovi korištenja privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kn po svakom prijeđenom kilometru te • dnevnice u zemlji i inozemstvu. U slučaju da vanjski suradnik ne ostvaruje primitak po osnovi nesamostalnog rada, ali ostvaruje primitak od drugog dohotka neoporezivo se mogu isplaćivati samo: • troškovi prijevoza na službenom putovanju (u visini stvarnih izdataka) te • troškovi noćenja na službenom putovanju (u visini stvarnih izdataka), ali pod uvjetom da računi glase na nepro itnu organizaciju. Dnevnice i troškovi korištenja privatnog automobila u službene svrhe ne mogu se u ovom slučaju neoporezivo isplaćivati, već se ti izdaci oporezuju prema pravilima propisanima za plaćanje doprinosa i poreza na drugi dohodak (Zakon o porezu na dohodak, Pravilnik o porezu na dohodak te Zakon o doprino90

Stopa prireza Grada Zaprešića je 12% te koe icijent iznosi 1,73611. Bruto iznos drugog dohotka iznosi: 2.000,00 x 1,73611= 3.742,22 kn. Prijeđena kilometraža u oba smjera iznosi 800 km te bruto iznos troškova korištenja službenog automobila iznosi: 800 km x 2,00 kn/km x 1,73611 = 2.777,77 kn. R. br. 1.

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

10.

Opis

Trošak korištenja privatnog automobila

Iznos drugog dohotka

Ukupni bruto 3.472,22 primitak Doprinosi za mirovinsko 694,44 osiguranje (5%+15%) Dohodak 2.777,78 (1.-2.) Osnovica za obračun 2.777,78 poreza Porez na 694,45 dohodak 25% Prirez 12% 83,33 Ukupno porez 777,78 i prirez Neto iznos 2.000,00 Doprinosi za zdravstveno 451,39 13% Ukupni trošak nepro itne 3.923,61 organizacije (1.+9.)

Ukupno

2.777,77 6.249,99

555,55

1.249.99

2.222,22

5.000,00

2.222,22

5.000,00

555,55

1.250,00

66,67

150,00

622,22

1.400,00

1.600,00 3.600,00 361,11

812,50

3.138,88 7.062,49

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Slika 2: Knjiženje primitaka po ugovoru o djelu 4257 – Intelektualne i osobne usluge

242411 – Obveze prema primatelju (neto)

(1) 7.062,49

(2) 3.600,00

242412 – Obveze za porez i prirez

242413 - Obveze za doprinose za mirovinsko osiguranje

(2) 1.400,00

(2) 1.249,99

1.400,00 (1)

242414 – Obveze za doprinos za zdravstveno osiguranje (2) 812,50

812,50 (1)

3.600,00 (1)

1.249,99 (1)

1111 – Novac na računu kod tuzemnih banaka

U slučaju isplate neoporezivih izdataka, primjerice naknade troškova noćenja na službenom putu koji se evidentiraju po stvarnim troškovima, navedene izdatke potrebno je evidentirati na računima odjeljka 4257 – Intelektualne i osobne usluge i unutar odjeljka 2424 – Obveze prema dobavljačima u zemlji. Preporučuje se, zbog bolje kontrole, analitičko praćenje. Kao što je na slici 2. prikazana analitička raščlamba obveza nastalih u svezi isplate ugovora o djelu, tako se i u slučaju nadoknađivanja troškova noćenja službenog puta može na 5. ili višoj razini evidentirati 425721 – Podmirivanje troškova noćenja na službenom putu vanjskom suradniku.

7.062,49 (2)

Više o programima usavršavanja pogledajte na našoj internetskoj stranici: www.tim4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ivana Maletić * Sabina Rebrović **

UDK 657.2

Prihodi nepro itnih organizacija: članarine i prihodi po posebnim propisima 1. Prihodi od članarina i članskih doprinosa Članarine i članski doprinosi uobičajeni su prihodi za nepro itne organizacije, koje se institucionalno uspostavljaju uglavnom kao udruženja pravnih i/ili izičkih osoba, čiji članovi najčešće mjesečno uplaćuju članarine/članske doprinose te time podupiru rad organizacije. Iako su donacije ključne za inanciranje rada nepro itnih organizacija i članarine i članski doprinosi su izuzetno važan izvor inanciranja. Članarine se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoložive (naplaćene) najkasnije do trenutka predočavanja inancijskih izvještaja za isto razdoblje. Primjer: 1. Udruga ima 100 članova, koji mjesečno uplaćuju 50 kn članarine. 2. Član udruge platio je u siječnju 2013. godine godišnju članarinu u iznosu od 600 kn. Knjiženje: R. br. 1

Opis

Iznos

Račun Duguje Potražuje 4 5

2 3 Potraživanja za čla1. 5.000 16211 narine za siječanj Uplaćena godišnja čla2. 50 narina 550 600 11111

32111 16211 32111

Napomena: U navedenom primjeru kada član plati u siječnju članarinu za čitavu godinu odmah se mogu priznati prihodi, jer se odnose na izvještajno razdoblje kojem pripadaju - 2013. godinu i naplaćeni su. Kada bi član platio dvogodišnju članarinu unaMr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora. ** Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora. *

prijed, tada bi iznos koji se odnosi na sljedeću godinu trebalo evidentirati na pasivnim vremenskim razgraničenjima (29211 - Unaprijed plaćeni prihodi) te u sljedećoj godini priznati u prihode. I u primjeru uplate godišnje članarine u siječnju, ako Udruga radi mjesečne obračune i izvješća o poslovanju, iznos od 550 kn koji pripada narednim mjesecima trebao bi se evidentirati na računu 29211 te zatvarati svaki mjesec priznavanjem prihoda od članarine u visini od 50 kuna.

2. Prihodi po posebnim propisima Skupina računa 33 - Prihodi po posebnim propisima obuhvaća prihode po posebnim propisima iz proračuna i iz ostalih izvora. Prihodi po posebnim propisima iz proračuna jesu prihodi koje nepro itne organizacije ostvaruju u skladu sa zakonima i drugim propisima iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihodi po posebnim propisima iz ostalih izvora jesu prihodi koje nepro itne organizacije ostvaruju u skladu sa zakonima i drugim propisima od pravnih i/ili izičkih osoba. Primjer prihoda po posebnim propisima iz proračuna jesu prihodi koje dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice ostvaruju iz proračuna općina, gradova i županija, kako je propisano Zakonom o vatrogastvu. Člankom 43., stavcima 2. i 3. Zakona o vatrogastvu (NN, br. 38/2009) određeno je da se: • sredstva za inanciranje redovne djelatnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava te vatrogasnih zajednica osiguravaju u proračunu općine, grada i Grada Zagreba, čije područje pokrivaju; • sredstva za inanciranje djelatnosti vatrogasnih zajednica županija i Grada Zagreba osiguravaju se u proračunima županija, odnosno Grada Zagreba. Nadalje, člankom 45. utvrđena su mjerila inanciranja odnosno koliko sredstava, ovisno o veličini proračuna, općina, grad i županija godišnje izdvajaju. Vatrogasne zajednice ostvaruju i prihode po posebnim propisima iz drugih izvora. Primjer su sredstva TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA koja društva za osiguranje izdvajaju prema odredbama Zakona o vatrogastvu vatrogasnim zajednicama: prema članku 46. Zakona o vatrogastvu društva za osiguranje izdvajaju sredstva u visini 5% od premije osiguranja od požara, koja se uplaćuju u iznosu od 30% na račun Hrvatske vatrogasne zajednice, u visini od 30% na račun vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasne zajednice Grada Zagreba na području kojih se nalazi osigurana imovina te 40% na račun vatrogasne zajednice jedinice lokalne samouprave, odnosno područne vatrogasne zajednice na području na kojem se nalazi osigurana imovina. Sljedeći primjer prihoda po posebnim propisima iz proračuna jesu sredstva koja se u skladu s člankom 13. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu (NN, br. 92/2001) osiguravaju u državnom proračunu za izvršavanje poslova koje Hrvatski Crveni križ obavlja na temelju javne ovlasti. Zakonom su de inirani i prihodi iz drugih izvora, koji se u računovodstvu nepro itnih organizacija klasi iciraju kao prihodi po posebnim propisima iz drugih izvora, kao npr.: • iz obveznog osiguranja vozila godišnje se izdvaja 1% sredstava u korist Hrvatskog Crvenog križa za unaprjeđenje djelatnosti pružanja prve pomoći radi smanjenja prometnih nesreća; • iz uplaćenih boravišnih pristojbi izdvaja se 1% sredstava za službu spašavanja života na vodi i ekološku zaštitu priobalja. Hrvatski autoklub, npr. u skladu sa Zakonom o Hrvatskom autoklubu (NN, br. 12/94) izdaje međunarodne vozačke dozvole, dozvole za upravljanje tuđim motornim vozilom u inozemstvu, prodaje novčane bonove za korištenje auto-cesta itd. Posebnim propisom propisuje se visina i način stjecanja sredstava potrebnih za obavljanje javnih ovlasti.

Navedena sredstva Hrvatski autoklub evidentirat će na prihodima po posebnim propisima, a ovisno o izvoru razlikovat će se prihodi po posebnim propisima iz proračuna i oni iz ostalih izvora. Sredstva koja udruge dobiju iz državnog proračuna ili bilo kojeg drugog izvora temeljem prijavljenih i odabranih projekata ne klasi iciraju se kao prihodi po posebnim propisima, već donacije. Osnovna razlika između prihoda po posebnim propisima i donacija jest sigurnost u njihovom ostvarivanju. Prihodi po posebnim propisima utvrđeni su zakonom i drugim propisima, za njih trebaju biti utvrđena jasna mjerila i način ostvarivanja čime postaju predvidljiv i siguran izvor. Donacije nisu obvezne uplate za koje se može sigurno predvidjeti kolike će biti tijekom godine i što se sve može dobiti. Primjer: Društvo za osiguranje izdvojilo je 10.000 kn što je 5% ukupno naplaćenih premija osiguranja od požara te je 30% uplatilo na račun Hrvatske vatrogasne zajednice, 30% na račun Vatrogasne zajednice Splitsko-dalmatinske županije i 40% na račun Vatrogasne zajednice Grada Splita. Knjiženje na razini svake od vatrogasnih zajednica je isto: R. br. 1 1.

Opis

Iznos

2 Uplata postotka premije osiguranja od požara

3 3.333

Račun Duguje Potražuje 4 5 11111

33121

Svoje upite šaljite na:

pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Željka Tropina-Godec *

UDK 354.2

Nadzor rada i akata predstavničkih tijela JLP(R)S Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 144. od 21. prosinca 2012. godine, a stupio je na snagu 29. prosinca 2012. godine, izmijenjene su u dijelu ili dodane nove odredbe, koje se odnose na postupak nadzora zakonitosti rada predstavničkog tijela, nadzora zakonitosti općih akata, razdvajanja nadzora zakonitosti statuta od drugih općih akata te uvođenja nadzora nad pojedinačnim neupravnim aktima. Ujedno su odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koje se odnose na nadzor usklađene sa Zakonom o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09) i Zakonom o upravnim sporovima NN, br. 20/10). U članku autorica detaljnije prezentira navedene novine.

1. Uvod Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst, dalje u tekstu: ZOLAPS) uređen je sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj. Nadzor i zaštita lokalne i područne (regionalne) samouprave u dosad važećem Zakonu nije propisivao nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela, te je izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano da nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave (koje je nadzor obavljalo i do sada), a koje će, u slučaju kada utvrdi nepravilnosti u radu donijeti odluku kojom će sjednicu predstavničkog tijela ili njezin dio proglasiti nezakonitim, a akte donesene na sjednici proglasiti ništavim. Potreba reguliranja navedenog pitanja proizašla je iz prakse unatoč činjenice da se nadzor rada predstavničkog tijela obavljao i do sada. Također, do sada važeći ZOLAPS nije propisivao nadzor zakonitosti nad pojedinačnim neupravnim aktima, koje u * Željka Tropina-Godec, dipl. iur, Središnji državni ured za upravu.

samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela. Budući da ti akti nisu bili podložni nadzoru zakonitosti, izmjenama i dopunama Zakona propisan je nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata predstavničkog i izvršnog tijela od strane nadležnih središnjih tijela državne uprave u okvirima njihovog zakonom propisanog djelokruga. Isto tako, izmjenama i dopunama ZOLAPS-a nastojali su se riješiti određeni problemi uočeni u funkcioniranju lokalne i područne (regionalne) samouprave nakon posljednjih redovnih lokalnih izbora održanih u svibnju 2009. godine, posebno u funkcioniranju između predstavničkog i izvršnog tijela, te je uveden novi institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, a razlozi za raspuštanje predstavničkog tijela kao krajnja sankcija u postupku nadzora su u dijelu izmijenjeni i dorađeni.

2. Nadzor nad zakonitošću rada predstavničkog tijela Temeljem članka 78. ZOLAPS-a, država radi zaštite ustavnosti i zakonitosti, kao i zaštite prava građana, obavlja uz nadzor nad zakonitošću akata i nadzor zakonitosti rada predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona iz 2012. godine, dodan je novi članak 78.a kojim je propisano da nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, koje će, kada utvrdi nepravilnosti u radu predstavničkog tijela, donijeti odluku, kojom će sjednicu predstavničkog tijela ili njezin dio proglasiti nezakonitom, a akte donesene na sjednici proglasiti ništavim. Protiv navedene odluke središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Navedenom je odredbom po prvi puta normiran nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela od strane središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, a koje je taj nadzor obavljalo i do TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA sada. Međutim, radi potreba nastalih u praksi, kao i radi nedostatne regulative ukazalo se neophodnim detaljnije propisati postupanje u postupku nadzora rada, naročito vezano uz slučajeve nepropisnog sazivanja sjednica predstavničkog tijela, nepropisnog sastava vijećnika na sjednicama, nedostatka kvoruma, nepropisnog prekida sjednice, održavanja nastavka sjednice i drugo. Dosadašnje odredbe ZOLAPS-a razrađivale su nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela, dok nadzor nad zakonitošću rada nije bio detaljnije uređen, te se upućivalo na zakon kojim je uređen sustav državne uprave. Međutim, odredbe o nadzoru nad zakonitošću rada iz Zakona o sustavu državne uprave, u određenim slučajevima bile su teško primjenjive na lokalnoj razini, jer u dovoljnoj mjeri nisu poštivale samostalnost JLP(R)S, te su se prvenstveno odnosile na nadzor tijela JLP(R)S u prenesenim im poslovima državne uprave. U obavljanju nadzora tijela državne uprave, nadzor vrše nad radom tijela JLP(R)S, ne samo u prenesenim (delegiranim) poslovima državne uprave, već i u samoupravnim (izvornim) poslovima, budući da jedinice moraju raditi u okviru pravnog sustava države. Međutim, veće ovlasti tijela državne uprave su kod obavljanja nadzora nad delegiranim poslovima1. Nadzor nad zakonitošću rada predstavničkih tijela JLP(R)S obavlja središnje tijelo državne uprave, nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Pri tome se nadzire samo zakonitost, odnosno legalnost rada, a ne nadzire se svrsishodnost. Pri nadzoru rada predstavničkih tijela, središnje tijelo državne uprave, za utvrđivanje relevantnih činjenica koristi se svom dostupnom dokumentacijom, te zapisnicima sa sjednica predstavničkih tijela jedinica. Bitne činjenice koje se obično utvrđuju su postojanje kvoruma na sjednicama, donošenje odluka potrebnom većinom glasova, stavljanje mandata u mirovanje, zamjenjivanje članova predstavničkih tijela, aktiviranje mandata, poštivanje propisane procedure u donošenju odluka i rada na sjednicama predstavničkih tijela u skladu s općim aktima je Člankom 83. stavkom 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da nadležno ministarstvo u obavljanju poslova državne uprave koji su prenijeti na tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave može općinskom načelniku, gradonačelniku i županu davati naredbe. Stavkom 2. istog članka utvrđeno je da Vlada Republike Hrvatske može tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave oduzeti ovlast za obavljanje prenijetih poslova državne uprave ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne postupaju po naredbama iz stavka 1. članka 83.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

dinica; dakle, proceduralna pitanja, obzirom da do sankcija često dolazi zbog procesnih nedostataka. U postupku nadzora središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, nakon utvrđenih činjenica daje odgovore, mišljenja i tumačenja. Tumačenjima i mišljenjima pruža se stručna i druga pomoć, odnosno suradnja jedinicama radi unapređenja njihovog rada. Također, zbog određenih težih povreda središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu samoupravu može čitavu sjednicu predstavničkog tijela ili njezin dio (pojedine radnje na njima - pojedine točke dnevnog reda) proglasiti nezakonitim, te donijete akte proglasiti ništavim. Središnje tijelo državne uprave može sjednicu proglasiti nezakonitom u postupku nadzora rada tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno zakonskoj odredbi, tj. sukladno novom članku 78.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, zbog određenih nepravilnosti u radu sjednice, glasovanju, nedostatku kvoruma, donošenju odluka u postupku suprotnom zakonu i općim aktima jedinice i dr. Osim toga, krajnja sankcija nakon provedenog nadzora nad zakonitošću rada, ukoliko se utvrdi da je ispunjen koji od razloga navedenih u članku 84. ZOLAPS-a, može biti raspuštanje predstavničkog tijela. Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, a nakon provedenog nadzora, Vlada Republike Hrvatske iz razloga propisanih zakonom, raspustiti će predstavničko tijelo jedinice. Sukladno pravu na zaštitu, protiv odluke središnjeg tijela državne uprave nadležnu za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, kojim se sjednica predstavničkog tijela ili njezin dio proglašavaju nezakonitim, a akti doneseni na sjednici proglašavaju ništavim; i sukladno zakonskoj odredbi nije dopuštena žalba, ali je predviđena sudska zaštita tj. može se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Jednako tako i u slučaju raspuštanja predstavničkog tijela postoji sudska zaštita, kada predsjednik raspuštenog predstavničkog tijela može podnijeti tužbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (u roku od 8 dana), protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju.

3. Zapisnik o tijeku događaja na sjednici predstavničkog tijela jedinice Za radnje i događaje na sjednicama predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, bitno je da budu evidentirane, te se stoga 95

LOKALNA SAMOUPRAVA o tijeku događaja na sjednici predstavničkog tijela sastavlja zapisnik. Ističe se važnost zapisnika kao sredstava evidencije tijeka događaja zbog situacija, koje mogu nastupiti nakon sjednice, npr. u postupku nadzora, postojanju nesuglasica, neslaganja, oprečnih stavova i sl. Zapisnik bi trebao sadržavati cijeli tijek događaja na sjednici predstavničkog tijela, kao i druge relevantne činjenice: mjesto, dan, vrijeme održavanja sjednice, kao i oznaku rednog broja sjednice, poimence navedene prisutne i odsutne članove predstavničkog tijela, utvrđivanje kvoruma, ostale prisutne, te zapisničara. Također, bi trebalo navesti sve promjene u broju prisutnih i odsutnih vijećnika, ako se one dogode u tijeku sjednice. U zapisniku bi trebao biti naveden aktualni sat, rasprava i prihvaćanje odnosno veri iciranje zapisnika s prethodne sjednice, dnevni red, izjave osoba, prijedlozi, sve odluke (koje čine sastavni dio zapisnika i prilažu se zapisniku). Osim toga, bitan dio zapisnika je točan i jezgrovit tijek događaja na sjednici predstavničkog tijela po točkama dnevnog reda, s glasovanjem te rezultatima glasovanja (točan broj glasova za, protiv i suzdržanih). Na samom kraju zapisnika trebao bi biti datum, potpis zapisničara i predsjednika predstavničkog tijela, te pečat tj. ovjera zapisnika. Način vođenja zapisnika može biti uređen poslovnikom. Zapisnik mora biti uredno vođen, te se u njemu ne smije ništa mijenjati ili dodavati, osim kod veri ikacije zapisnika u pravilu na prvoj narednoj sjednici predstavničkog tijela. Naime, zapisnik je uz ostalu dokumentaciju svojevrstan dokaz u postupku nadzora rada predstavničkog tijela jedinice, na temelju njega vrši se rekonstrukcija događaja, utvrđuje kvorum, donošenje odluka potrebnim brojem glasova, utvrđuju nepravilnosti. Stoga, budući da se zapisnik koristi za utvrđivanje relevantnih činjenica u postupku nadzora, bitno je da je potpisan. U praksi se često javlja problem vezan uz potpisivanje zapisnika nakon održanja sjednice, te se u postupku nadzora središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu često dostavljaju nepotpisani zapisnici, temeljem kojih se ne mogu donijeti relevantne odluke, uz obrazloženje da još nisu veriicirani, jer nije održana naredna sjednica predstavničkog tijela. Naime, zapisnik se po okončanju sjednice predstavničkog tijela potpisuje zapisničar, koji je zapisnik vodio i predsjednik predstavničkog tijela (što ne znači da se on prije veri ikacije na sljedećoj sjednici ne može mijenjati), već je to potvrda da su se događaji na sjednici odvijali kako je zabilježeno u zapisniku. 96

Navedeni zapisnik dostavlja se članovima predstavničkog tijela s pozivom i materijalima za slijedeću sjednicu, kako bi svi članovi predstavničkog tijela imali uvid u isti. Na početku sljedeće sjednice predstavničkog tijela trebalo bi se raspravljati o zapisniku s prethodne sjednice, unijeti ispravke i dodatke ukoliko ih ima, utvrditi konačan tekst zapisnika, te bi nakon toga predstavničko tijelo trebalo veri icirati zapisnik. Nakon veri ikacije konačan tekst zapisnika se potpisuje i ovjerava pečatom JLP(R)S nakon čega više ne bi bile moguće promjene u samom zapisniku.

U svezi navedenog ističe se da Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne sadrži odredbe, koje bi predstavljale zapreku da se o zapisniku sa sjednice raspravi te se isti usvoji ne na neposredno narednoj, već na kojoj od sljedećih sjednica predstavničkog tijela ukoliko za to postoji opravdani razlog (primjerice razlozi tehničke naravi, kratak razmak između sjednica i sl.). O navedenim pitanjima odlučuje samo predstavničko tijelo propisanom većinom glasova svojih članova. Navedene radnje vezane uz veri ikaciju zapisnika s prethodne sjednice bile bi evidentirane u zapisniku s naredne sjednice, na kojoj se vrši veri ikacija, stoga ta dva zapisnika predstavljaju svojevrsnu cjelinu. U postupku nadzora za utvrđivanje relevantnih činjenica bitan je cijeli zapisnik sa sjednice ili sjednica predstavničkog tijela na kojima su se dogodile određene sporne radnje, koje su predmet nadzora, radi utvrđivanja svih činjenica, te zapisnik s prve naredne sjednice predstavničkog tijela. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA 4. Raspuštanje predstavničkog tijela JLP(R)S Raspuštanje predstavničkog tijela krajnja je posljedica, odnosno najteža sankcija za kršenje Zakona, u slučaju nezakonitog rada i donošenja nezakonitih akata predstavničkih tijela JLP(R)S. U tom slučaju Vlada može raspustiti predstavničko tijelo, imenovati povjerenika i u roku 90 dana raspisati nove izbore. Predstavničko tijelo raspušta se rješenjem, koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, a članovima predstavničkog tijela mandat prestaje njegovim raspuštanjem. Razlozi za raspuštanje predstavničkog tijela taksativno su navedeni u članku 84. ZOLAPS-a i obligatorne su prirode. Predstavničko tijelo raspušta se iz slijedećih razloga: • ako predstavničko tijelo donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske, • ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja, • ako predstavničko tijelo učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog učestalih, težih povreda zakona i drugih propisa, • ako predstavničko tijelo iz bilo kojih razloga trajno ostane bez broja članova potrebnog za rad i donošenje odluka, • ako predstavničko tijelo ne može donositi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca, • ako predstavničko tijelo ne raspiše referendum iz članka 24. stavka 5. i članka 40.b Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Naime, članak 24. stavak 5. Zakona, odnosi se na lokalni referendum, čije raspisivanje je predložilo 20% od ukupnog broja birača u jedinici, a u članku 40.b radi se o raspisivanju referenduma za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njim na prijedlog 20% ukupnog broja birača u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Slijedom navedenog, razlozi za raspuštanje predstavničkog tijela rede inirani su, te su brisani razlozi za raspuštanje, koji su se odnosili na donošenje proračuna i prostornog plana jedinice. Osim toga, utvrđen je novi razlog za raspuštanje predstavničkog tijela, te se predstavničko tijelo raspušta, ako ne raspiše referendum na prijedlog 20% od ukupnog TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

broja birača u jedinici, s obzirom da se zakonom propisuje obligatornost raspisivanja referenduma u slučaju kada to predloži 20% birača, pod uvjetom da je prijedlog ispravan, odnosno podnesen od potrebnog broja birača i da je referendumsko pitanje sukladno zakonu.

5. Nedonošenje proračuna - razlog istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja izvršnog tijela Uz institut raspuštanja predstavničkog tijela, koji je bio uređen i dosad važećim Zakonom, izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, uveden je institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, koji predstavlja novinu u zakonodavstvu, kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave. Slijedom navedenog instituta istovremenog raspuštanja predstavničkog i razrješenja izvršnog tijela rede inirani su razlozi za raspuštanje samog predstavničkog tijela, tako da nedonošenje proračuna, odnosno odluke o privremenom inanciranju postaje razlog za istovremeno raspuštanje i razrješenje. Uvođenjem ovog instituta doprinosi se usuglašavanju političke volje dvaju tijela u najvažnijim pitanjima od interesa za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, te postiže jačanje odgovornosti obaju tijela jedinice. Dodanim novim člankom 85.a propisano je da će se na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske istodobno raspustiti predstavničko tijelo i razriješiti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, koji je izabran zajedno s njima, ako u zakonom određenom roku ne bude donesen proračun, odnosno odluka o privremenom inanciranju, te će imenovati povjerenika Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnosti predstavničkog i izvršnog tijela i raspisati prijevremene izbore sukladno posebnom zakonu. Međuovisnost predstavničkog i izvršnog tijela proizlazi iz njihove osnovne uloge u jedinici. Naime, izvršno tijelo priprema prijedloge općih akata, koje donosi predstavničko tijelo, te izvršno tijelo izvršava ili osigurava izvršavanje tih općih akata. Slijedom toga, u situaciji kada je onemogućena suradnja predstavničkog i izvršnog tijela, istovremenim odlaskom s dužnosti obaju tijela (u slučaju nedonošenja proračuna ili odluke o privremenom inanciranju) inten97

LOKALNA SAMOUPRAVA cija je bila postići jačanje odgovornosti obaju tijela za svoje postupanje u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice. Dosadašnjom regulacijom po kojoj je nedonošenje proračuna, odnosno odluke o privremenom inanciranju predstavljalo razlog za raspuštanje predstavničkog tijela, predstavničko tijelo moglo je biti dovedeno u situaciju raspuštanja slijedom poslova propisanih za izvršno tijelo, koje priprema prijedloge općih akata pa tako i proračuna, te je izvršno tijelo svojim postupanjem moglo direktno ili indirektno utjecati na raspuštanje predstavničkog tijela, slijedom čega navedena situacija nije bila adekvatno riješena.

6. Nadzor općih akata predstavničkih tijela JLP(R)S Predstavnička tijela općina i gradova u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga donose propise. U hijerarhiji pravnih propisa ti se propisi smatraju podzakonskim propisima, koje Ustav u članku 125. alineje 2. poznaje pod nazivom drugi propis. Neovisno o tome radi li se o propisima donesenim u samoupravnom djelokrugu ili prenesenom djelokrugu, ti propisi podliježu zahtjevima vladavine prava: ustavnosti i zakonitosti. Znači, predstavničko tijelo općine, grada i županije u svom samoupravnom djelokrugu donosi odluke i druge opće akte, u skladu sa svojim statutom. Reguliranje društvenih odnosa općim aktima, odnosi se na neodređeni broj slučajeva, jer se njime na generalan način, unaprijed uređuju određeni društveni odnosi u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Najvažniji, temeljni opći akt koji donosi općina, grad i županija je statut. Statutom se podrobnije uređuju sva najvažnija pitanja iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije: njena obilježja, priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica, kao i druga pitanja od važnosti za ostvarenje prava i obveza jedinica. Statut općine, grada i županije, te drugi opći akti predstavničkog tijela jedinice moraju biti u skladu s Ustavom i zakonom, što proizlazi iz odredbe članka 5. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske. Drugi opći akti koje donose jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su npr.: proračun, godišnji obračun proračuna, prostorni plan i druge odluke, odnosno opći akti iz različitih upravnih područja. Ti se akti donose prema uobičajenoj procedu98

ri i moraju biti u skladu sa statutom. Statut JLP(R)S, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Međutim, poslovnikom predstavničkog tijela mogu se odrediti druga pitanja, odnosno opći akti o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. U zakonima koji uređuju poslove u pojedinim područjima samoupravnog djelokruga JLP(R)S u pravilu je propisan naziv akta, koji donosi predstavničko tijelo. Tako predstavničko tijelo općine i grada u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga donosi akte, koje zakonodavac označava nazivom, primjerice: odluka, plan prostornog uređenja i drugi planovi (dokumenti prostornog uređenja), program (zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, zaštite okoliša), pravilnik, mjerila, zaključak, naputak i dr.2. Prije stupanja na snagu opći akt objavljuje se u službenom glasilu jedinice, kako bi se svi na koje se odnosi mogli upoznati s njegovim sadržajem, odnosno odredbama. Osim toga, bez objave (publikacije) opći akt ne može stupiti na snagu, odnosno proizvoditi pravne učinke. Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana objave, osim ako iznimno općim aktom, iz opravdanih razloga nije određeno da stupa na snagu danom objave. Ističemo da opći akt ne može stupiti na snagu danom donošenja. Isto tako opći akt ne može imati povratno djelovanje. Međutim, nije propisan način kontrole jesu li dostavljeni (a isto tako i objavljeni) svi opći akti, koje su donijela predstavnička tijela. Odnosno nije propisana mogućnost da predstojnik ili središnja tijela državne uprave imaju uvid jesu li dostavljeni svi opći akti, koje su donijela predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području svake županije. Kao što je već navedeno, novelom ZOLAPS-a (iz 2005. godine), utvrđeno da nadzor zakonitosti općih akata, koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela jedinica obavljaju uredi državne uprave i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svom djelokrugu. U hrvatskom pravnom sustavu dana je mogućnost državnim tijelima da kontroliraju ustavnost i zakonitost općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave, te je nadzor nad općim aktima sa stajališta njihove zakonitosti dodijeljen: uredima državne uprave, nadležnim središnjim tijelima državne uprave ovisno o upravnom po Bienenfeld, J., Gagro, B., Kasabašić, Š., Mihelčić, G., Mrduljaš, D., Račan, A., Sarvan, D.: Komunalna naknada, komunalni doprinos i gradnja, Novi informator, 2006., str. 141. 2

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA dručju o kojem se radi, te Vladi Republike Hrvatske, ako se radi o statutima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osim toga, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ima mogućnost obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis. Ukoliko je opći akt obustavljen od primjene, jer je u suprotnosti s zakonom. Odnosno, ako je središnje tijelo državne uprave obustavilo akt ili ocijenilo obustavu općeg akta osnovanom, dužno je podnijeti Visokom upravno sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta (novina temeljem novele ZOLAPS-a iz 2012. godine radi usklađenja s Zakonom o upravnim sporovima). Međutim, ukoliko se radi o nadzoru statuta jedinice, koji predstavlja izuzetak u odnosu na ostale opće akte, postupak ostaje isti kao i do sada, odnosno ukoliko je opći akt obustavljen od primjene, jer je u suprotnosti s zakonom; odnosno, ako je središnje tijelo državne uprave obustavilo akt ili ocijenilo obustavu općeg akta osnovanom, predložit će bez odgode Vladi Republike Hrvatske pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti statuta s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Stoga, konačnu odluku donosi sud - Visoki upravni sud ili Ustavni sud. Opći akti (propisi) tijela JLS ulaze u objektivni pravni poredak i podliježu vladavini prava – ustavnosti i zakonitosti, kao temeljnim načelima u oblikovanju pravnog poretka i realizaciji Ustava.

6.1. Opći akti koji imaju obilježja propisa Problem u praksi predstavlja razgraničenje općenormativnog akta (propisa) od drugog općeg akta – pojedinačnog i internog općenormativnog akta, koje je donijelo predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Temeljno mjerilo za razgraničenje općenormativnog akta (propisa) od internog općeg akta i pojedinačnog akta je odgovor na pitanje ima li opći akt obilježja propisa u materijalnom smislu (apstraktna i generalna pravila)3. Propis je samo onaj opći akt, koji ima eksterni općenormativni i pravno obvezujući karakter, a primjenjuje se u objektivno određenoj situaciji. Da bi neki opći akt bio propis u materijalnom smislu potrebno je da ispunjava slijedeće uvjete: 1. akt mora donijeti nadležno tijelo državne ili javne vlasti; 2. na temelju tog akta – kojim se na apstraktan način uređuju prava i obveze trećih osoba, tj. propisuju pretpostavke za uređenje njihovih prava i obve-

za, donose se pojedinačni akti kojim se rješava o konkretnim pravima i obvezama konkretnih subjekata; 3. uvažavajući pravila o prostornom djelovanju propisa, opći akt mora vrijediti generalno za sve subjekte, koji će doći u situaciju da se akt na njih primjenjuje, i to u pravilu na cjelokupnom području na kojem se prostire nadležnost tijela koje je akt donijelo.

Bitno pitanje ustavnopravnog poretka je koji se opći akti predstavničkih tijela mogu smatrati drugim propisom u smislu članka 125. stavak 2. Ustava, i mogu biti predmetom apstraktne kontrole ustavnosti i zakonitosti. Naime, Ustavni sud ovlašten je ukinuti ili poništiti drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit (temeljem Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske). Razlike između propisa i internog općenormativnog akta ponekad su nejasne ili prikrivene. Nejasnoći pridonosi i zakonodavac normativnim rješenjima, koja nisu dosljedna. Zakonodavac nije propisao de iniciju odluke, kao mjerilo za razgraničenje od drugog općeg akta, koja je ujedno i najčešći akt koji donosi predstavničko tijelo općine ili grada. ZOLAPS ne poznaje pojam propis, već se u tekstu zakona, koristi pojam odluka i drugi opći akti, koje donose predstavnička tijela općina i gradova4. Opći akti koji nemaju svojstvo propisa su slijedeći: interni opći akti, koji su apstraktni, ali im nedostaje djelovanje erga omnes; opći akti za pojedinačni slučaj, koji se ne mogu svesti na zajednički nazivnik, jer su međusobno vrlo različiti, a u tu skupinu spadaju opći akti koji nemaju kvalitetu apstraktnog pravila, opći akti koji su individualni (pojedinačni) i opći akti koji se tiču i konkretnog subjekta i odnose se na konkretan slučaj5. Citat prema ibid 2: str. 144.

Citat prema ibid 2: str. 142.

Opći akti jedinica lokalne samouprave za koje je Ustavni sud utvrdio da nisu propisi: odluka o prodaji građevinskih parcela na području grada, program raspolaganja poljoprivrednim

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA 6.2. Novine u postupku nadzora općih akata Posljednjom izmjenom ZOLAPS-a, krajem prošle godine, izvršeno je i niz izmjena u postupku provedbe nadzora nad zakonitosti općih akata, koje donose predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kao prvo, odredbe koje se odnose na nadzor zakonitosti općih akata usklađene su s važećim Zakonom o upravnim sporovima, a u svezi sa Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-5157/2005 i dr. od 05. ožujka 2012. godine (NN, br. 41/12), kojim je Ustavni sud ustupio na rješavanje nadležnom Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske neriješene predmete na Ustavnom sudu, u kojima se osporava zakonitost općih akata iz članka 3. stavka 2. u vezi s člankom 12. stavkom 3. točkom 2. Zakona o upravnim sporovima. U Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske navedeno je da do stupanja na snagu Zakona o upravnim sporovima (NN, br. 20/2010) 01. siječnja 2012. godine, u Republici Hrvatskoj nije postojalo sudsko tijelo nadležno za kontrolu zakonitosti općih akata tijela JLP(R)S, zbog čega je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj praksi opće akte javnopravnih tijela podvodio pod određenje drugog propisa u smislu članka 125. alineje 2. Ustava Republike Hrvatske. Stupanjem na snagu Zakona o upravnim sporovima 01. siječnja 2012. godine, ocjena zakonitosti općih akata JLP(R) u nadležnosti je Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Slijedom toga, u slučaju obustave od primjene općeg akta, odnosno potvrde obustave predstojnika ureda državne uprave od strane nadležnog središnjeg tijela državne uprave, u skladu s odredbom članka 83. Zakona o upravnim sporovima i prethodno navedenim Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, nadležno središnje tijelo državne uprave podnosi Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta. Stoga je ovom novelom Zakona, nadležnost za donošenje krajnje odluke u postupku ocjene zakonitosti općeg akta dana u nadležnost Visokog upravnog suda (izuzetak su statuti jedinica, koji i dalje spadaju u nadležnost Ustavnog suda). zemljištem u vlasništvu RH, zajedničke mjere programa mjera za naplatu potraživanja grada, zaključak o potvrđivanju cjenika usluga sakupljanja i odvoza komunalnog otpada za područje grada, zaključak o davanju prethodne suglasnosti na nove cijene komunalne usluge održavanja čistoće, zaključak o određivanju upravitelja svih zgrada na području grada, zaključak o davanju prethodne suglasnosti na uvođenje tarife komunalne usluge pročišćavanja otpadnih voda grada. Prijedlozi za ocjenu njihove ustavnosti i zakonitosti odbačeni su rješenjem Ustavnog suda RH.

100

Vezano uz spomenuto usklađivanje s odredbama Zakona o upravnim sporovima i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, postupak nadzora statuta odvojen je od nadzora ostalih općih akata. Ocjena zakonitosti općih akata u nadležnosti je Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, te se propisuje da nadležno središnje tijelo državne uprave, kada neposredno obustavi od primjene opći akt, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi obustave od primjene općeg akta ocijeni osnovanom, podnese Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta. Istovremeno, kada se radi o nadzoru zakonitosti statuta jedinice, na postupak nadzora upućuje se na primjenu odredbi o nadzoru općih akata, a kada središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu neposredno obustavi od primjene statut jedinice, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi obustave od primjene statuta ocijeni osnovanom, predložit će bez odgode Vladi Republike Hrvatske pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti statuta jedinice s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Nadalje, novelom Zakona postupak ocjene općih akata detaljnije je uređen, naročito u dijelu postupanja predstojnika ureda državne uprave za kojeg se propisuje da predstavničkom tijelu, kada ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom ili da su u postupku donošenja počinjene nepravilnosti, bez odgode dostavi uputa za otklanjanje nedostataka, a ako predstavničko tijelo ne postupi po uputi, predstojnik donosi odluku o obustavi od primjene. Novinu u odnosu na dosadašnju regulaciju predstavlja upravo davanje upute za otklanjanje nepravilnosti u općem aktu, kako bi predstavničko tijelo ispravilo isti, i time izbjeglo obustavu koja uvijek na određeni način znači blokadu u radu jer onemogućava primjenu općeg akta, a time može dovesti i do štetnih posljedica za građane navedene jedinice. Također, glede ovlasti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, da obustavi od primjene opći akt predstavničkog tijela propisuje se rok u kojem općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može obustaviti opći akt, a koji do sada nije bio propisan. Rok za obustavu općeg akta od strane izvršnog tijela je osam dana, od dana donošenja općeg akta. Isto tako, propisano je da predstojnik ocjenjujući odluku općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi osnovanom, donosi odluku o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta od primjene, a ako ne donese odluku o potvrdi TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, obustava od primjene općeg akta prestaje, što također predstavlja novinu koja nije bila sadržana u dosadašnjim odredbama Zakona. Novinu predstavlja i promjena u obvezi za dostavu statuta i drugih općih akta, koje donosi predstavničko tijelo jedinice na nadzor predstojniku ureda državne uprave u županiji. Do sada je za dostavu bio nadležan općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, a sada je to predsjednik predstavničkog tijela. Ovakvo uređenje uslijedilo je kao posljedica učestalog nedostavljanja akata na nadzor od strane izvršnog tijela, iz različitih razloga, a prvenstveno zbog nedostavljanja donesenih akata općinskom načelniku, gradonačelniku i županu od strane predsjednika predstavničkog tijela, čime su oni zapravo bili onemogućeni poštovati propisanu obvezu. Osim toga, logičnije je da akte na nadzor dostavlja predsjednik tijela, koje je te iste akte i donijelo. Predsjednik predstavničkog tijela dužan je također, akte bez odgode dostaviti i općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu, kako bi isti mogli izvršiti svoje ovlaštenje i mogućnost za obustavu općeg akta ukoliko smatraju da nisu u skladu sa zakonom.

6.3. Obustava od primjene općeg akta predstavničkog tijela jedinice U pravnom poretku Republike Hrvatske poseban je položaj (temelji se na Ustavu) propisa, koje donose tijela JLP(R)S (samoupravni djelokrug), određenih Ustavnom. Propisi tijela lokalne samouprave, koji se donose na temelju ustavnog jamstva prava građana na lokalnu samoupravu, ne smiju biti u suprotnosti s zakonom. Kod obustave od primjene općeg akta radi se o privremenom prestanku mogućnosti primjene općeg akta, do koje dolazi zbog toga što je ovlašteni nosilac kontrole akta (izvršno tijelo, predstojnik ureda državne uprave u županiji, središnje tijelo državne uprave), iskoristio pravo da ga obustavi od primjene zbog sumnje u njegovu ispravnost tj. ustavnost i zakonitost. U obrazloženju obustave od primjene potrebno je navesti obustavlja li se cijeli akt, pojedini njegov dio ili norma, te pritom utvrditi u čemu se sastoji neustavnost, odnosno nezakonitost. Nakon toga, u slučaju obustave, konačnu odluku u hrvatskom pravnom sustavu donosi Visoki upravni sud Republike Hrvatske, ili na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske (za statute). S obzirom da sukladno članku 79. Zakona, nadzor zakonitosti općih akata predstavničkih tijela općina, gradova i županija obavljaju uredi državne upraTIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

ve u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave u svom djelokrugu, predsjednik predstavničkog tijela dužan je dostaviti statut, poslovnik, proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji, zajedno s dijelom zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta. Kad predstojnik izvrši nadzor nad zakonitošću općeg akta, te kad ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom ili, ako su u postupku donošenja općeg akta počinjene nepravilnosti, predstojnik bez odgode treba dati uputu predstavničkom tijelu, da u roku od 15 dana od primitka upute otkloni uočene nedostatke. Ukoliko predstavničko tijelo ne postupi po uputi predstojnika, i ne otkloni nedostatke u propisanom roku, predstojnik donosi odluku o obustavi od primjene općeg akta, koja mora biti obrazložena i koju je predstojnik dužan donijeti u roku od 15 dana, od isteka roka za ispravak nedostataka u općem aktu (članak 80. Zakona). Ovakvim propisivanjem daje se mogućnost otklanjanja nedostataka u općem aktu, prije nego akt bude obustavljen od primjene. U obavljanju postupka nadzora zakonitosti predstojnik će dati uputu za otklanjanje nedostataka te, ako predstavničko tijelo postupi po uputi, akt će biti valjan i neće doći do njegove obustave. Središnje tijelo državne uprave u okviru svog djelokruga utvrđenog posebnim zakonom ima pravo i dužnost opći akt predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i neposredno obustaviti od primjene, ako ocijeni da je takav akt u suprotnosti s Ustavom ili zakonom (članak 80.b Zakona). Također, nadležno središnje tijelo državne uprave kada zaprimi odluku predstojnika, kojom se obustavlja od primjene opći akt, odnosno odluku predstojnika o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta ocijenit će osnovanost navedene odluke u roku od 15 dana od dana njezina prijama. Središnje tijelo državne uprave može odluku o obustavi, odnosno odluku predstojnika o potvrdi odluke izvršnog tijela o obustavi općeg akta ocijeniti neosnovanom, te ukoliko je ocijeni neosnovanom, ukinut će odluku predstojnika (članak 81. Zakona). Ukidanjem prestaje pravna mogućnost primjene odluke ubuduće. Međutim, ukoliko središnje tijelo državne uprave samo obustavi od primjene opći akt, odnosno ako odluku predstojnika ureda državne uprave u županiji ocijeni osnovanom, u takvom slučaju ima dužnost, bez odgode, podnijeti Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti 101

LOKALNA SAMOUPRAVA spornog tj. obustavljenog općeg akta (članak 82. Zakona). Slijedom iznesenog, u postupku nadzora nad zakonitošću općeg akta jedinice, postoji svojevrsna hijerarhija tijela, koja sudjeluju u postupku nadzora i na određeni način se vrši kontrola obustave od primjene. U postupku nadzora općeg akta i obustavi sudjeluju općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, predstojnik ureda državne uprave u županiji, središnja tijela državne uprave prema djelokrugu, i Visoki upravni sud Republike Hrvatske, te u slučaju statuta Vlada Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske. U takvom slučaju konačnu odluku o obustavi od primjene donosi, u pravilu, neko drugo tijelo, odnosno sud, a ne ono koje je donijelo odluku o obustavi od primjene. Odluka o obustavi od primjene, odnosno odluka kojom se odluka o obustavi ocjenjuje osnovanom, kao i prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti općeg akta dostavljaju se predsjedniku predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne samouprave, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, te predstojniku, središnjem tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu obustavljeni opći akt i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukoliko ta tijela nisu neposredno postupala.

6.4. Obustava od primjene općeg akta od strane izvršnog tijela Obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela jedinice može i općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. Odredbom članka 42. stavak 4. ZOLAPS-a, propisano je da općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, a odluku o obustavi općeg akta može donijeti u roku od 8 dana od dana donošenja općeg akta. Budući da dosadašnjim odredbama Zakona nije bio propisan rok za obustavu od strane izvršnog tijela, u praksi je dolazilo do propusta te su bile moguće zloporabe ovlasti, pa je dolazilo do obustava općih akata i s odmakom od jedne do dvije godine od njihovog donošenja. Nadalje, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ima pravo zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 8 dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu. Ukoliko predstavničko tijelo ne postupi po uputi načelnika, gradonačelnika ili župana, odnosno ne otkloni uočene nedostatke, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dužan je bez odgode o tome obavije102

stiti predstojnika ureda državne uprave u županiji i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akta. Novinu u Zakonskoj regulaciji predstavlja obveza predstojnika ureda državne uprave, da u roku od 8 dana od zaprimanja odluke o obustavi od primjene općeg akta, koju je donio općinski načelnik, gradonačelnika, odnosno župan, ocijeni osnovanost predmetne odluke. Ukoliko predstojnik postupajući po odluci općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta, odluku o obustavi općeg akta ocijeni osnovanom, donosi odluku o potvrdi odluke o obustavi općeg akta od primjene. Međutim, ako predstojnik postupajući po navedenoj odluci o obustavi od primjene općeg akta ne potvrdi odluku općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u roku od 8 dana, obustava od primjene općeg akta prestaje (članak 80.a Zakona). Kod obustave od primjene općeg akta radi se o privremenom prestanku mogućnosti primjene općeg akta, do koje dolazi zbog toga što je ovlašteni nositelj kontrole akta (općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, predstojnik ureda državne uprave u županiji, središnje tijelo državne uprave), iskoristio pravo da ga obustavi od primjene, zbog sumnje u njegovu ispravnost tj. zakonitost. Budući da je i u drugim situacijama utvrđenim zakonom obustava od primjene općeg akta privremena: do ukidanja odluke predstojnika o obustavi koju može ukinuti središnje tijelo državne uprave, ako ocijeni da je ista neosnovana; do isteka roka od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti statuta pred Ustavnim sudom, ako se u tom roku ne pokrene navedeni postupak; do okončanja postupka pred sudom, ako je isti pokrenut; nije bilo osnovana niti je bilo u duhu zakona, da jedino obustava općeg akta od strane općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana kao nositelja izvršne ovlasti nema privremeni karakter, a što je bio slučaj do sada zbog nedostatke zakonske regulacije.

6.5. Prijedlog za ocjenu zakonitosti općeg akta Ako središnje tijelo državne uprave neposredno obustavi od primjene opći akt; odnosno, ako odluku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana o obustavi od primjene općeg akta, ocijeni osnovanom, podnijet će Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta (članak 82. Zakona). TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Slijedom iznijetoga, Visoki upravni sud vrši krajnju kontrolu obustave od primjene, odnosno ocjenjuje zakonitost općeg akta, a tu se radi o meritornoj kontroli zakonitosti, jer u odnosima između tijela uprave i sudova u hrvatskom pravnom sustavu vrijedi načelo međusobne odvojenosti i nezavisnosti. Stoga, konačnu odluku donosi Visoki upravni sud, koji odlučuje da li je do obustave od primjene trebalo doći ili ne, što ima za posljedicu, ili konačnu nemogućnost primjene općeg akta, ili se eliminira odluka kojom je došlo do obustave od primjene općeg akta.

6.6. Nadzor statuta jedinice Vezano uz spomenuto usklađivanje s odredbama Zakona o upravnim sporovima i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-5157/2005 i dr. od 05. ožujka 2012. godine (NN, br. 41/12), postupak nadzora statuta odvojen je od nadzora ostalih općih akata.

Naime, temeljem Rješenja Ustavnog suda iznimka od pravila da se drugim propisima u smislu članka 125. alineje 2. Ustava Republike Hrvatske ne smatraju eksterni i interni opći akti, koje donose tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu statuti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zbog njihove važnosti za ostvarenje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (članak 4. stavak 1. i glava VI. Ustava Republike Hrvatske), kontrola zakonitosti statuta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mora biti izuzeta iz nadležnosti Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, u smislu članka 3. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima, i neposredno provedena u okviru kontrole ustavnosti i zakonitosti iz članka 125. alineje 2. Ustava Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, kada se radi o nadzoru zakonitosti statuta jedinice, na postupak nadzora propisaTIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

no je analogno primijeniti odredbe o nadzoru općih akata u dijelu, koji se odnosi na postupak obustave i nadzora od strane izvršnog tijela, predstojnika ureda državne uprave i središnjeg tijela državne uprave. Međutim, kada središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu neposredno obustavi od primjene statut jedinice, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi obustave od primjene statuta ocijeni osnovanom, predložit će bez odgode Vladi Republike Hrvatske da pokrene postupak za ocjenu suglasnosti statuta jedinice s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske (članak 82.a). Također, ističe se, da je propisano da postupak nadzora zakonitosti statuta obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Nadalje, Vlada Republike Hrvatske pokreće postupak za ocjenu suglasnosti statuta s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanje postupka, a ukoliko Vlada Republike Hrvatske ne pokrene postupak za ocjenu suglasnosti statuta s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana, od dana primitka prijedloga za pokretanje postupka, tada obustava od primjene općeg akta prestaje važiti, te opći akt nastavlja proizvoditi pravne učinke, jer je rok od 30 dana prekluzivan u pogledu obustave od primjene općeg akta. Vlada Republike Hrvatske može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti općeg akta pred Ustavnim sudom na temelju članka 35. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Zahtjev, odnosno prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavnom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom mora sadržavati oznaku odredbi, čija se ustavnost odnosno zakonitost osporava, oznaku odredbi Ustava ili zakona za koje se u zahtjevu tvrdi da su povrijeđene, razloge zbog kojih se tvrdi da osporeni propis nije suglasan s Ustavom, odnosno zakonom, te potpis i pečat podnositelja zahtjeva. U zahtjevu, odnosno prijedlogu mogu se navesti i druge činjenice od značenja za ocjenu stvari, kao i mišljenje o tome treba li osporeni propis ukinuti ili poništiti, te se mora priložiti osporavani akt. Ustavni sud će započeti postupak najkasnije u roku od godine dana od podnošenja prijedloga (članak 39. i 40. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske). Slijedom iznesenog, Ustavni sud vrši krajnju kontrolu obustave od primjene, odnosno ocjenjuje ustavnost i zakonitost statuta jedinice, a tu se radi o me103

LOKALNA SAMOUPRAVA ritornoj kontroli ustavnosti, odnosno zakonitosti. Funkcija Ustavnog suda je zaštita pravnog poretka tj. načela ustavnosti i zakonitosti.

7. Pojedinačni akti Kao što je već navedeno, sukladno članku 79. stavak 1. ZOLAPS-a, uredi državne prave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave u svom djelokrugu obavljaju nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela JLS i JLP(R) u njihovom samoupravnom djelokrugu. U pogledu pojedinačnih akata, koje donose upravna tijela JLP(R)S, situacija je drugačija te njihovu zakonitost ne nadziru navedena tijela državne uprave. Naime, upravna tijela JLP(R)S, odnosno općina, gradova i županija u izvršavanju općih akata koje donosi predstavničko tijelo, donose pojedinačne akte kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima izičkih i pravnih osoba (upravne stvari). Pojedinačne akte u izvršavanju općih akata predstavničkih tijela, iznimno, mogu donositi i prvostupanjska tijela državne uprave, kad je to određeno zakonom, te pravne osobe kojima su odlukom predstavničkog tijela, u skladu sa zakonom, povjerene javne ovlasti. Sukladno članku 76. stavak 3. ZOLAPS-a, protiv pojedinačnih akata kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima izičkih i pravnih osoba, koje donose općinska i gradska upravna tijela, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu županije, a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu, nadležnom u pojedinom upravnom području o kojem se u pojedinačnom aktu radi, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano. Na donošenje pojedinačnih akata primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Na pojedinačne akte primjenjuju se i odredbe Zakona o upravnim sporovima, te se u skladu s odredbama navedenog Zakona protiv pojedinačnih akata može pokrenuti upravni spor. Nadalje, protiv pojedinačnih akata predstavničkog tijela i općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesnima izičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor. Zakonom o izmjenama i dopunama ZOLAPS-a iz članka 77.a dodan je novi članak 77.b, kojim se pro104

pisuje postupak nadzora zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata, koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela općina, gradova i županija. Nadzor zakonitosti ove vrste akata do sada nije bio propisan, što se u praksi pokazalo manjkavim, budući da nije postojao propisani način mogućnosti i načina kontrole predmetnih akata. Stoga je propisano da nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata, koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu. Također, propisano je da će u provedbi nadzora nadležno tijelo oglasiti pojedinačni neupravni akt ništavim u slučaju, ako je akt donijelo neovlašteno tijelo, ako je u postupku donošenja akta povrijeđen zakon, statut ili drugi opći akt jedinice, ako se akt odnosi na pitanje koje nije u djelokrugu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te, ako je nepravilno primijenjen zakon ili drugi propis, odnosno opći akt. U navedenim slučajevima ovlašteno tijelo može donijeti rješenje u roku od godine dana od donošenja pojedinačnog akta, a protiv rješenja kojim se pojedinačni neupravni akt proglašava ništavim nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

8. Umjesto zaključka Temeljem Ustava Republike Hrvatske, u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga, tijela JLP(R)S samostalna su, i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Tijela JLP(R) S donose opće akte u samoupravnom djelokrugu, koji čine golemi dio pravnog poretka Republike Hrvatske i proizvode neposredni, ali i posredni pravni učinak na prava i obveze izičkih i pravnih osoba. Zaštita temeljnog načela vladavine prava utvrđenog odredbom članka 5. Ustava, da je svatko dužan držati se Ustava i zakona, i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske, propisana je i ZOLAPS-om (članak 18.): općine, gradovi i županije samostalni su u odlučivanju u poslovima iz svoga samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom i zakonom. Načelo zakonitosti djeluje u dva smjera: egzistencijskom – akt ne može biti donesen bez prethodne ovlasti (nadležnosti), i sadržajnom – akt smije imati samo onaj sadržaj koji mu dopušta zakon. Temeljem ZOLAPS-a, nadzor zakonitosti općih akata, koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela, obavljaju uredi državne uprave u županijama (u prvom stupnju) i nadležna središnja tijela TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA državne uprave u sklopu svoga djelokruga, sukladno posebnom zakonu (u drugom stupnju). Međutim, ta tijela nemaju kasatorno pravo, odnosno pravo ukidanja ili poništenja nezakonitog općeg akta, već su ga nadležna samo obustaviti od primjene. ZOLAPS je razradio nadzor nad zakonitošću općih akata koje donose predstavnička tijela JLP(R)S, koje odredbe su izmjenama i dopunama s kraja 2012. godine dorađene, dok nadzor nad zakonitošću rada nije do sada bio detaljno uređen, te se do sada upućivalo na zakon kojim je bio uređen sustav državne uprave. Međutim, odredbe o nadzoru nad zakonitošću rada iz Zakona o sustavu državne uprave, u određenim slučajevima bile su teško primjenjive na lokalnoj razini, jer nisu u dovoljnoj mjeri poštivale samostalnost JLP(R)S, te su se prvenstveno odnosile na nadzor tijela jedinica u prenesenim im poslovima državne uprave. Slijedom navedenog, i potreba proizašlih iz prakse posljednjom novelom ZOLAPS-a, uređen je i dio državnog nadzora, koji se odnosi na nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela. Također, u pogledu nadzora nad zakonitosti rada, u slučaju, kada se radi o nadzoru poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica (poslovi lokalne na-

ravi), državna tijela nad jedinicama provode samo nadzor zakonitosti, dok u slučaju nadzora nad prenesenim poslovima nadzor može biti širi, te obuhvaćati i kontrolu ekonomičnosti, svrsishodnosti i djelotvornosti. Stoga je vidljivo da su JLP(R)S u obavljanju poslova iz svog samoupravnog djelokruga samostalne, i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti rada i općih akata. Završno, ističe se da se Zakonom o izmjenama i dopunama ZOLAPS-a iz 2012. godine, nastojalo riješiti sva pitanja koja su se u praksi pokazala kao aktualna i nedorečena. Na taj način izvršeno je usklađivanje sa Zakonom o općem upravnom postupku i Zakonom o upravnim sporovima, izvršeno je detaljnije reguliranje pojedinih odredbi važećeg Zakona, koje su bile manjkave i nedorečene, uređeno je pitanje nadzora nad radom predstavničkih tijela, jačanje nadzora nad radom i općim aktima predstavničkog tijela, te je uveden nadzor nad pojedinačnim neupravnim aktima, koji do sada nije bio propisan. Navedenim izmjenama nastojalo se riješiti sve probleme nastale u praksi i doprinijeti poboljšanju u radu, funkcioniranju i odgovornosti tijela JLP(R)S, a prvenstveno radi ostvarivanja interesa građana.

NE PROPUSTITE! SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA OPĆINE, GRADOVE I ŽUPANIJE na temu Speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja polugodišnjih inancijskih izvještaja i pripreme inancijskih planova, najčešće nepravilnosti u radu, kolektivni ugovori i ostale aktualnosti

U Zagrebu, 20. lipnja, hotel Palace, od 10h do 15.30h Detaljan program radionica objavljen je na internetskoj stranici www.tim4pin.hr. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

105

LOKALNA SAMOUPRAVA Desanka Sarvan *

UDK 347.7

Djelokrug JLP/R/S prema Zakonu o zaštiti životinja Zakon o zaštiti životinja (NN br. 135/06 i 37/13) de lege lata određuje značajne obveze JLS i JPRS u zaštiti životinja. Kako se radi o poslovima za koje građani i brojne udruge građana sve više iskazuju značajni interes, u ovom članku ukazujemo na zakonske obveze jedinica lokalne samouprave glede skrbi o napuštenim i izgubljenim životinjama, ali i obveze vlasnika i posjednika tih životinja, kao i značajnu ulogu udruga građana u osiguravanju humanijeg postupanja u ovom djelokrugu.

1. Uvod Prvim zakonom kojim je u zakonodavstvu Republike Hrvatske propisana skrb o dobrobiti i zaštiti životinja donesen je 1999. godine (Zakon o dobrobiti životinja – NN, br. 19/99 - stupio na snagu 4. ožujka 1999. godine). Tim je zakonom bila propisana obveza jedinicama lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) i jedinicama područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: JPRS) i bila je određena obveza vođenja brige o zbrinjavanju napuštenih životinja, te poticanja osnivanja skloništa za životinje i higijenskih servisa (čl. 42. Zakona). Aktualni Zakon o zaštiti životinja (NN, br. 135/06 i 37/13) de lege lata određuje značajne obveze JLS i JPRS u zaštiti životinja. Kako se radi o poslovima za koje građani i brojne udruge građana sve više iskazuju značajan interes, u ovom članku ukazujemo na zakonske obveze jedinica lokalne samouprave glede skrbi o napuštenim i izgubljenim životinjama; ali i obveze vlasnika i posjednika tih životinja, kao i značajnu ulogu udruga građana u osiguravanju humanijeg postupanja u ovom djelokrugu1. Poduzimanjem mjera radi skrbi napuštenih i izgubljenih životinja JLS posredno utječu i na javno zdravlje građana, jer se tim mjerama sprječava širenje zaraznih bolesti. Provedba odgovarajućih mjera u ovom djelokrugu zahtijeva planiranje i osiguravanje određenih novčanih sredstava u proračunu JLS, odnosno JPRS *

Desanka Sarvan, mag. iur., Županija Istarska, Pula

Poduzimanjem mjera radi skrbi o napuštenim i izgubljenim životinjama JLS posredno utječu na javno zdravlje građana jer se tim mjerama sprječava širenje zaraznih bolesti.

radi zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja; ali i radi poduzimanja mjera edukacije građana, te sterilizacije životinja, radi sprječavanja neželjenih legla i time smanjenja broja napuštenih životinja.

2. Deklaracija o pravima životinja Univerzalnu deklaraciju o pravima životinja (15. listopad 1978. godine u Parizu, dopunjena je 1990 godine u Ženevi), je donijela Međunarodna udruga za prava životinja pod pokroviteljstvom UNESCO-a, sadrži popis prirodnih prava koja pripadaju životinjama, a koja odgovaraju i općepriznatim temeljnim pravima čovjeka2. Prema toj Deklaraciji, pravna osobnost životinje i njena prava moraju biti priznati zakonom. Ta prava daju životinjama svojstvo ograničenog ili pasivnog moralnog i pravnog subjektiviteta, što znači da su ljudi zastupnici interesa životinja (slično temeljnim ljudskim pravima). Deklaracija podrazumijeva: • da svaka životinja ima svoja prava, • da je nepriznavanje i nepoštovanje ovih prava, čovjeka dovelo i još dovodi, u situaciju da čini kriminalne radnje protiv prirode i životinja, • da je čovjek istrebljivao životinje, a mnogim vrstama još prijeti istrebljenje, • da je poštovanje životinja kao vrste, uvjet čovjeka da poštuje ljudsku vrstu, • da se već od rane dobi provodi edukacija djece: tako da se životinje promatra, shvaća, poštuje i voli. Deklaracija proglašava: 1. Sve životinje rođenjem postaju ravnopravne i stječu jednaka prava. 2. Svaka životinja ima pravo na poštovanje. Čovjek u odnosu prema životinjskoj vrsti ne može uzeti pravo da uništava životinje ili da ih iskorištava, ne poštujući ovo pravo. Svaka životinja ima pravo na razumjevanje, skrb i zaštitu od strane čovjeka. 3. Ni jedna životinja ne smije biti podvrgnuta maltretiranju i zlostavljanjima.

106

2 F. Novalić „Rasipanje budućnosti – kritika mita napretka i cinizma rasipanja“ „Alineja“; Zagreb, 2003. godine.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA 4. Životinja koja pripada grupi divljači ima pravo na slobodan život u svom zemaljskom, zračnom ili vodenom prirodnom okruženju, kao i pravo na reprodukciju. Svako narušavanje slobode, pa čak i u edukativne svrhe, suprotno je ovom pravu. 5. Svaka životinja koja uobičajeno živi u ambijentu s ljudima ima pravo živjeti i razvijati se prema ritmu i u uvjetima života i slobode, koji su normalni za njenu vrstu. Svaka promjena ovog ritma i ovih uvjeta učinjena od strane čovjeka u komercijalne svrhe suprotna je ovom pravu. 6. Svaka životinja koju je čovjek izabrao za svog pratitelja, ima pravo na dugovječnost koja se inače podrazumijeva za njezinu vrstu. Napuštanje životinje je čin zlostavljanja i ponižavanja. 7. Svaka radna životinja ima pravo na razumne okvire trajanja i intenziteta rada, na primjerenu prehranu i odmor. 8. Eksperimentiranja na životinjama, koja uključuju tjelesnu ili psihičku patnju nisu u skladu s pravima životinja, bilo da je riječ o medicinskom, znanstvenom, komercijalnom ili bilo kojem drugom obliku eksperimentiranja. Moraju se upotrebljavati i razvijati zamjenske tehnike. 9. U slučaju da se životinja uzgaja za prehranu, mora biti hranjena transportirano, i ubijena tako da ne trpi nelagodu ili bol. 10. Ni jedna životinja ne smije biti korištena za zabavu čovjeka. Predstave s životinjama i predstave gdje se one koriste su čin nepoštovanja životinja. 11. Svaki čin ubojstva životinja, bez prijeke potrebe smatra se biocidom, odnosno aktom protiv života. 12. Svaki čin kojim se ubija veliki broj divljači je genocid, odnosno akt protiv vrste. Zagađivanje i uništavanje prirodnog okoliša vodi genocidu. 13. Mrtva životinja mora biti tretirana s poštovanjem. Scene nasilja u kojima su životinje žrtve trebaju biti zabranjene za prikazivanje u kinima i na televiziji, osim u slučaju kad se prikazuju kao čin nepoštovanja životinja. 14. Udruge za zaštitu životinja moraju imati svoje predstavnike u tijelima vlasti. Prava životinja moraju se braniti zakonom, kao i prava ljudi.

3. Zaštita životinja u zemljama EU Europska unija provodi politiku zaštite životinja direktivama o zaštiti pojedinih grupa životinja i načinu postupanja s njima, ovim dokmentima: TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

• Direktive Vijeća 83/129/EEZ od 28. ožujka 1983., o uvozu koža mladunaca određenih vrsta tuljana i proizvoda od njih u države članice (SL L 91, 9. 4. 1983.), • Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3254/91 od 4. studenoga 1991., o zabrani uporabe stupica na području Zajednice i zabrani uvođenja na područje Zajednice: krzna i proizvoda dobivenih od određenih divljih životinjskih vrsta, koje potječu iz zemalja gdje ih love stupicama ili metodama zamki koje ne odgovaraju međunarodnim humanim standardima hvatanja stupicom (SL L 308, 9. 11. 1991.), • Uredbe Vijeća (EZ) br. 1255/97 od 25. lipnja 1997. o kriterijima Zajednice za odmorišta za životinje i izmjeni plana puta iz Dodatka Direktive 91/628/ EEC (SL L 174, 2. 7. 1997.), • Direktive Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998., o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje (SL L 221, 8. 8. 1998.), • Direktive Vijeća 1999/22 od 29. ožujka 1999., o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima (SL L 94, 9. 4. 1999.), • Direktive Vijeća 1999/74/EZ od 17. srpnja 1999., kojom se određuju minimalni standardi za zaštitu kokoši nesilica (SL L 203, 3. 8. 1999.), • Direktive Komisije 2002/4/EZ od 30. siječnja 2002., o registraciji gospodarstava koje drže kokoši nesilice obuhvaćenih Direktivom Vijeća 1999/74/EZ (SL L 30, 31. 1. 2002.), • Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2005 od 22. prosinca 2004., o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka, kojom se mijenjaju Direktive 64/432/EEZ i 93/119/EZ i Uredba (EZ) br. 1255/97 (SL L 3, 5. 1. 2005.), • Direktive Vijeća 2007/43/EZ od 28. lipnja 2007., o određivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa (SL L 182, 12. 7. 2007.), • Uredbe (EZ) br. 1523/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007., kojom se zabranjuje stavljanje na tržište, uvoz u Europsku zajednicu ili izvoz iz Europske zajednice krzna mačaka i pasa, i proizvoda koji sadrže takvo krzno (SL L 343, 27. 12. 2007.), • Direktive Vijeća 2008/119/EZ od 18. prosinca 2008., o minimalnim uvjetima za zaštitu teladi (SL L 10, 15. 1. 2009.), • Direktive Vijeća 2008/120/EZ od 18. prosinca 2008., o minimalnim uvjetima za zaštitu svinja (SL L 47, 18. 2. 2009.), • Uredbe (EZ) br. 1007/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009., o trgovini proizvodima od tuljana (SL L 286, 31. 10. 2009.), 107

LOKALNA SAMOUPRAVA • Uredbe Vijeća (EZ) br. 1099/2009 od 24. rujna 2009., o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja (SL L 303, 18. 11. 2009.), • Direktive 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010., o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (SL L 276, 20. 10. 2010.) i • Uredbe Komisije (EU) br. 737/2010 od 10. kolovoza 2010., o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1007/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća o trgovini proizvodima od tuljana (SL L 216, 17. 8. 2010.).

3.1. Nacionalno zakonodavstvo država EU o zaštiti životinja Države EU uređuju nacionalnim zakonodavstvom zaštitu životinja, sukladno navedenim direktivama. Švicarska je prva zemlja koja je uvrstila interese životinja u svoj Ustav (1992.): u članku 20a Ustava, koji obvezuje državu da poštuje i štiti dostojanstvo ljudi dodane su riječi: i životinja. Isto je 2002. godine učinila i Njemačka. Postupanje s životinjama u Republici Italiji propisano je Okvirnim zakonom o kućnim ljubimcima i sprječavanju napuštanja životinja u Republici Italiji, br. 281, od 14. kolovoza 1991. godine (Legge quadro in materia di animali di affezione e prevenzione del randagismo 14. agosto 1991. n. 281 ). Prema tom Zakonu država promiče i štiti skrb o kućnim ljubimcima (animali di affezione), osuđuje okrutnosti prema njima kao i njihovo zlostavljanje i napuštanje, u cilju ostvarenja suživota između ljudi i životinja, i skrbi o javnom zdravlju i okolišu.

3.2. Postupanje sa psima i drugim kućnim ljubimcima u Republici Italiji Kontrola populacije pasa i mačaka ograničavanjem njihovog razmnožavanja u Republici Italiji provodi se, sukladno znanstvenim dostignućima, u veterinarskim službama i lokalnih zdravstvenih jedinica. Vlasnici i posjednici pasa i mačaka mogu se u tom cilju, na vlastiti trošak obratiti ovlaštenim veterinarskim ambulantama kinoloških društava, udruga za zaštitu životinja ili privatnim ambulantama. Općine su dužne osiguravati skloništa za pse (canili comunali), poštujući uvjete propisane regionalnim zakonima, za čiju organizaciju i upravljanje općine dobivaju sredstva od regija. Regije, zajedno s udrugama građana za zaštitu životinja, koje djeluju na području regije, donose Program prevencije pojave životinja-lutalica, kojim se predviđa: 108

a) pružanje inicijativa i informacija i u školskom krugu, kako bi se postigao ispravan odnos poštovanja prema životu životinje, i obrana njenog habitata, b) tečajevi za službenike regija, općina i lokalnih zdravstvenih službi za potrebe provedbe toga zakona, kao i za dobrovoljne čuvare, ljubitelje životinja koji surađuju s lokalnim zdravstvenim službama i s općinama, c) svaki prijavljeni slučaj gubitaka stoke od strane vlasnika zbog šteta nanesenih od strane divljih ili napuštenih pasa mora biti sa sigurnošću potvrđen od strane veterinarske službe. Za provedbu zakona osnovan je poseban novčani fond na razini države. O napuštenim ili izgubljenim životinjama, skrbe općinske službe. Psi smješteni u utočištima za pse, mogu biti eutanazirani samo ako su teško bolesni, neizlječivi ili su očito opasni. Zabranjeno je zlostavljati mačke koje žive na slobodi. Nadležne službe ovlaštene su mačku uhvatiti, sterilizirati i vratiti u njenu grupu, a eutanazirati samo ako su mačke teško i neizlječivo bolesne. Udruge građana za zaštitu životinja mogu uz suglasnost nadležnih službi, skrbiti o kolonijama mačaka, koje žive na slobodi, osiguravajući im životne uvjete i zdravlje3. Poznat je slučaj gradske uprave Grada Rima koja je (kao turističku atrakciju), posebno zaštitila koloniju mačaka koje žive na rimskim spomenicima, a koja navodno potječe još iz doba Rimske Republike. 3

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Zakon predviđa novčane kazne za: • napuštanje psa, mačke ili bilo koje druge životinje koju vlasnik uzgaja u vlastitoj nastambi, • vlasnika psa koji svog psa ne upiše u upisnik, • vlasnika psa koji je svog psa upisao u upisnik, ali onemogućava njegovo označavanje, • trgovinu psima ili mačkama za potrebe eksperimenata protivno važećim zakonima4. Kazneni zakon Republike Italije dopunjen je 20. lipnja 2004. godine odredbama o zabrani zlostavljanja životinja, te zabrani njihove uporabe u zabranjenim borbama i neodobrenim natjecanjima (Codice Civile, Disposizioni concernenti il divieto di maltrattamento degli animali, nonche′ di impiego degli stessi in combattimenti clandestini o competizioni non autorizzate - 20. luglio 2004. n. 189.). Propisana su kaznena djela protiv osjećaja prema životinjama (delitti contro il sentimento per gli animali): • Kazneno djelo usmrćivanja životinje: tko okrut no ili bespotrebno prouzroči smrt životinje kazniti će se kaznom zatvora u trajanju od 3 do 18 mjeseci, • Kazneno djelo zlostavljanje životinje: tko okrutno ili nepotrebno prouzroči ozljedu životinji ili je podvrgava okrutnostima ili ponašanju, teškoćama ili nepodnošljivom radu prema etiološkim osobinama životinje, kazniti će se kaznom zatvora u trajanju od 3 mjeseca do 1 godine, ili novčanom kaznom u visini od 3.000 do 15.000 EUR. Istom će se kaznom kazniti onog tko životinje drogira ili im daje zabranjene tvari ili ih podvrgava postupanju, koje može ugroziti zdravlje životinja. Kazna će se udvostručiti ako uslijed navedenih postupanja nastupi smrt životinje. • Kazneno djelo izvođenja zabranjenih predstava i priredbi s životinjama: tko organizira ili promiče zabave ili priredbe, koje sadržavaju okrutnosti i nanose bol životinji, kazniti će se kaznom zatvora u trajanju od 4 mjeseci do 2 godine, i novčanom kaznom od 3.000 do 15.000 EUR. Kazna će se povećati za trećinu, ako se navedeno čini u svezi sa zabranjenim klađenjem ili radi zarade za sebe ili druge, ili ako time bude prouzročena smrt životinje. • Kazneno djelo izvođenja zabranjenih borbi i neodobrenih natjecanja životinja: tko promiče, organizira ili vodi borbe ili neodobrena natjecanja Posebnim zakonom u Republici Italiji regulirani su izuzetni slučajevi dozvoljenih eksperimenata na životinjama, no zbog ograničenosti prostora ne obrađujemo je detaljnije u ovom članku.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

životinja, koje mogu ugroziti njihov tjelesni integritet, kazniti će se kaznom zatvora od 1 godine do 3 godina i novčanom kaznom od 50.000 do 160.000 EUR. Kazna će se povećati od trećine do polovine zapriječenog iznosa: a) ako su navedene radnje počinjene sudjelovanjem malodobnika ili naoružanih osoba, b) ako se navedene radnje promiču uporabom video-snimki ili materijala bilo koje vrste koji sadrži scene ili slike borbi ili natjecanja, te c) ako optuženik snima ili registrira na bilo koji način borbe ili natjecanja. Tko osim navedenog, uzgaja ili dresira životinje bilo osobno ili s trećim osobama, radi korištenja životinja u navedenim borbama, kazniti će se kaznom zatvora od 3 mjeseca do 2 godine i novčanom kaznom od 5.000 do 30.000 EUR. Istom će kaznom biti kažnjeni vlasnici ili posjednici životinja, koje učestvuju u navedenim borbama ili natjecanjima, pod uvjetom da su s time bili upoznati. Tko osim navedenog, organizira i prihvaća klađenje za navedene borbe i natjecanja, pa i u slučajevima da nije prisutan na mjestu borbi ili natjecanja, kazniti će se kaznom zatvora od 3 mjeseci do 2 godine i novčanom kaznom od 5.000 do 30.000 EUR. • Kazneno djelo uporabe kože i krzna u komercijalne svrhe: Zabranjena je uporaba pasa (canis familiaris) i mačaka ( felis catus) za proizvodnju ili izradu krzna, bundi, odjeće ili kožne galanterije od kože, koja potječe od tih životinja, te stavljanja u promet ili uvoz takvih proizvoda na području Republike Italije. Povreda navedene odredbe kažnjava se kaznom zatvora od 3 do 1. godine, te novčanom kazna u rasponu od 5.000 do 100.000 EUR, te obuhvaća i oduzimanje i uništenje robe. Životinje koje su predmet kaznenog djela i budu oduzete, povjeravaju se udrugama ili osobama koje to zatraže odlukom ministra zdravstva u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova.

4. Pravno uređenje zaštite životinja u Republici Hrvatskoj U Republici Hrvatskoj zakoni kojima je propisana pravila postupanja prema životinja radi njihove zaštite jesu: • Zakon o zaštiti životinja (NN, br. 135/06 i 37/13), kojim je usklađeno postupanje u zaštiti životinja s direktivama EU (supra), • Zakon o veterinarstvu (NN, br. 47/07 i Uredba 55/08) i Pravilnik o označavanju pasa (NN, br. 72/10), te Pravilnik o opasnim psima (NN, br. 117/08), • Kazneni zakon (NN, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03,190/03 i 105/04). 109

LOKALNA SAMOUPRAVA Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41 /08 i 125/11) određuje utvrđivanje odgovornosti za naknadu štete počinjene s životinjama i na životinjama. Posebna zaštita određenih kategorija životinja - primjerice divljači propisana je Zakonom o lovstvu (NN, br. 140/05 i 75/09), te zaštićenih vrsta propisana je Zakonom o zaštiti prirode (NN, br. 70/05, 138/08 i 57/11)5, te brojnim međunarodnim konvencijama, koje je prihvatila Republika Hrvatska.

4.1. Zaštita životinja Zakon o zaštiti životinja (NN, br. 135/06, 37/13 – u daljnjem tekstu: ZZZ) uređuje odgovornost, obveze i dužnosti izičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti; način postupanja s životinjama; uvjeti koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, prijevozu, obavljanju pokusa, klanju i usmrćivanju životinja, držanju životinja u zoološkim vrtovima, u cirkusima, na predstavama i natjecanjima životinja, prilikom prodaje kućnih ljubimaca te postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama. Zabranjeno je životinje ubijati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu, navedeno je protivno odredbama ZZZ, i zabranjeno je: 1. uzgajati životinje tako da trpe bol, patnju i strah te ih namjerno ozljeđivati, protivno pravilima struke odnosno najnovijim znanstvenim dostignućima, 2. uvoziti i prodavati životinje koje potječu iz uzgoja, iz točke 1. ovoga stavka, 3. povećavati agresivnost životinja selekcijom ili drugim metodama, 4. huškati životinje na druge životinje ili čovjeka, ili ih dresirati na agresivnost, osim pri dresuri službenih i lovačkih pasa pod vodstvom osposobljenih osoba, Prema t 2. čl.8. Zakona o zaštiti prirode, zaštićene svojte:strogo zaštićena divlja svojta,zaštićena divlja svojta, zaštićena zavičajna udomaćena svojta. Divlje svojte koje su ugrožene u smislu Zakona o zaštiti prirode proglašava zaštićenim svojtama ili strogo zaštićenim svojtama nadležno ministarstvo pravilnikom na prijedlog Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske, na temelju procjene ugroženosti pojedinih svojti i obveza koje proizlaze iz međunarodnih ugovora kojega je Republika Hrvatska stranka i koji je na snazi. Pravilnik se donosi se na temelju crvenog popisa koji izrađuje Zavod. Zavičajne udomaćene svojte koje su ugrožene u smislu Zakona o zaštiti prirode utvrđuje i proglašava zaštićenim zavičajnim udomaćenim svojtama nadležni ministar na prijedlog Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske. Rješenjem se određuju i uzgojni ciljevi, pravila uzgoja i očuvanja čiste i zdrave genetske osnove, te načine korištenja ugroženih zavičajnih udomaćenih svojti koji nisu propisani posebnim zakonom.

110

5. obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova, ili sudjelovati u njima, posjećivati ih i oglašavati, te u vezi s tim organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju, 6. davati žive životinje kao nagrade u igrama na sreću, 7. koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave, kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari, osim pri dresuri službenih pasa, 8. organizirati utrke pasa, 9. davati stimulanse ili druge nedopuštene tvari životinjama, kako bi se poboljšao njihov nastup na sportskim natjecanjima i na predstavama, 10. koristiti nedopuštene stimulanse i tvari u svrhu bržeg rasta i prirasta životinja, 11. koristiti životinje za cirkuske i druge predstave, ilmska i televizijska snimanja, oglašavanja, izložbe ili natjecanja, ako ih se pri tome prisiljava na neprirodno ponašanje ili se kod životinja izaziva bol, patnja, ozljede ili strah, 12. prisiljavati životinje na ponašanje koje im izaziva bol, patnju, ozljede ili strah, 13. izlagati životinje nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima, protivno prihvaćenim zoohigijenskim standardima za pojedinu vrstu ili nedostatku kisika, čime se kod životinja uzrokuje bol, patnja, ozljede ili strah, 14. davati životinjama hranu ili tvari čije uzimanje uzrokuje bol, patnju, ozljede, strah ili smrt, 15. prisiljavati životinje na uzimanje određene hrane ili tvari, ukoliko to ne odredi veterinar u veterinarsko-zdravstvene svrhe ili ako nije znanstveno opravdano, 16. zanemarivati životinje s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu, 17. živim životinjama odsijecati osjetljive dijelove tijela, protivno je odredbama ZZZ, 18. upotrebljavati nedopuštene zamke i nedopuštene stupice za hvatanje životinja, 19. hraniti životinje drugim živim životinjama, osim ako je to neizbježno, 20. upotrebljavati žive životinje kao mamce u lovu, 21. ograničavati kretanje životinjama tako da im to uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah, protivno je odredbama ovoga Zakona, TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA 22. omamljivati, klati ili ubijati životinje u ritualne svrhe,

4.3. Zaštita napuštenih i izgubljenih životinja

23. uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna,

Kako bi se izbjeglo napuštanje i gubljenje pasa, prema članku 37. Zakona o veterinarstvu (NN, br. 47/07 i Uredba 55/08) obveze vlasnika (posjednika) pasa su sljedeće: a) svi psi moraju biti označeni na propisani način, a svi označeni psi moraju biti upisani u upisnik pasa, a posjednik mora posjedovati propisanu ispravu o upisu i cijepljenju psa protiv bjesnoće, b) cijepljenje pasa, vođenje upisnika pasa te izdavanje propisane isprave obveza je ovlaštene pravne ili izičke osobe, u skladu s odredbama ovoga ZZZ, c) središnji upisnik pasa vodi Uprava, a za troškove upisa pasa, obveznog označavanja pasa i izdavanja službenih isprava posjednik plaća naknadu u skladu s odredbama ZZZ, d) posjednik psa obvezan je prijaviti nabavu, odnosno odjaviti psa u slučaju svakog gubitka posjeda životinje (nestanka, prodaje, darovanja, uginuća) u roku od 14 dana od nastalog događaja pravnoj ili izičkoj osobi ovlaštenoj za upisivanje u središnji upisnik pasa, e) psi nad kojima nisu provedene propisane mjere smještaju se u sklonište na teret posjednika, odnosno JLS ukoliko posjednik nije poznat, a usmrćuju se u skladu s odredbama posebnog propisa o zaštiti životinja, d) sadržaj i oblik upisnika pasa te isprave o obveznom upisu i provedenim mjerama, uvjete i način označavanja, kao i oblik obvezne oznake za pse propisuje ministar.

24. stavljati na tržište, uvoziti i izvoziti krzno pasa ili mačaka te proizvode koji sadrže krzno pasa ili mačaka, 25. uvoziti kože i proizvode od kože mladunaca određenih vrsta tuljana u komercijalne svrhe, 26. stavljati u promet proizvode od tuljana suprotno utvrđenim pravilima, 27. uvoziti krzna i proizvode dobivene od određenih divljih životinjskih vrsta, koje potječu iz divljine ulovljenih stupicama.

4.2. Zaštita kućnih ljubimaca Prema odredbama ZZZ, kućni ljubimci su životinje koje čovjek drži zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje. Zaštita kućnih ljubimaca ostvaruje se prema sljedećim pravilima: a) kućnim ljubimcima moraju se osigurati uvjeti držanja u skladu s njihovim potrebama, b) ako se kao kućnog ljubimca nabavlja strana životinjska vrsta ili životinjska vrsta zaštićena posebnim propisom o zaštiti prirode, mora se udovoljiti posebnim uvjetima držanja, c) zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama, d) zabranjeno je držanje i postupanje s kućnim ljubimcima te njihovo kretanje na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost drugih životinja i ljudi, a posebice djece, e) posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom, f) posjednici moraju zbrinjavati mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama ovoga ZZZ, a u slučaju nekontroliranog razmnožavanja, kada ne žele sami zbrinuti mladunčad, snose troškove njihovog zbrinjavanja, g) uvjete i način držanja opasnih i moguće opasnih pasa, propisuje ministar. (čl. 48. ZZZ). Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više rasplodnih ženki ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima koje donosi nadležno tijelo. Nadležno tijelo vodi upisnik uzgoja, a uvjete za uzgoj kućnih ljubimaca propisuje ministar (članak 49. ZZZ). Za zaštitu kućnih ljubimaca, koji su u najvećem broju mačke i psi, značajno je usklađenje ZZZ s odredbama Uredbe (EZ) br. 1523/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007., kojom se zabranjuje stavljanje na tržište, uvoz u Europsku zajednicu ili izvoz iz Europske zajednice krzna mačaka i pasa, i proizvoda koji sadrže takvo krzno (SL L 343, 27. 12. 2007.). TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

Napuštenom životinjom smatra se ona koju je posjednik svjesno napustio kao i ona koju je napustio zbog više sile kao što su bolest, smrt ili gubitak slobode, dok je izgubljena životinja ona životinja koja je odlutala od posjednika i on je traži. JLS i JPRS imaju značajne obveze u provedbi ZZZ: a) ako nije osnovano sklonište za životinje, njegovo osnivanje i rad inancira jedna ili više JLS ili JPRS u skladu s njihovim potrebama, odnosno Grad Zagreb (st. 4., čl. 56. ZZZ), b) obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja inanciraju JLS (st. 5., čl. 56. ZZZ). c) uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, način kontrole njihova razmnožavanja, uvjete i način držanja vezanih pasa te način postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama propisuju predstavnička tijela općina ili gradova u skladu s općim aktima, osim za kućne ljubimce koji pripadaju zaštićenim vrstama u skladu s posebnim propisima (st. 4., čl. 58. ZZZ). d) nadležna tijela državne uprave i tijela JLS ili JPRS obvezna su razvijati svijest javnosti, osobito mladih, o zaštiti životinja (st. 2., čl. 58. ZZZ), e) JLS i Grad Zagreb moraju osigurati higijeničarsku službu za sakupljanje s javnih površina životinjskih lešina radi njihovog uništavanja, osim iz objekata određenih zakonom. JLS koje nisu osigurale higijeničarsku 111

LOKALNA SAMOUPRAVA službu na njihovom području snose troškove za prijevoz i uništavanje životinjskih lešina i nusproizvoda životinjskog podrijetla, koji nisu za prehranu ljudi, osim u slučajevima koji su propisani Zakonom o veterinarstvu (čl. 52. Zakona o veterinarstvu – NN, br. 47/07 i Uredba 55/08).

šak posjednika, ako je poznat ili se naknadno utvrdi. Kada je pronađena divlja životinja, ona se predaje utočištu za divlje životinje, koje osigurava njezino vraćanje u prirodu, ako je to moguće, a u protivnom se životinja nudi zoološkom vrtu koji je opremljen za njezino primanje. Ukoliko ni zoološki vrt nije u mogućnosti primiti životinju, ona se može usmrtiti. Ako je pronađena zaštićena divlja životinja, obavještava se tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode, koje donosi odluku o njezinom zbrinjavanju. Sklonište za životinje mora: a) primati prijave o napuštenim i izgubljenim životinjama, b) organizirati samostalno ili u suradnji s JLS ili JPRS skupljanje i prevoženje izgubljenih i napuštenih životinja do skloništa, c) osigurati smještaj izgubljenih i napuštenih životinja, d) osigurati smještaj životinja, privremeno oduzetih vlasniku odnosno posjedniku zbog stanja temeljem kojeg je zaključeno da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonivom boli, e) osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu životinja, f) tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja, ili ih nastojati udomiti, g) voditi evidencije o pronađenim životinjama i njihovom zbrinjavanju ili usmrćivanju.

ZZZ određuje i značajne obveze za posjednika izgubljene životinje – on je dužan njezin nestanak prijaviti skloništu za životinje u roku od 3 dana, a nestanak psa i osobi ovlaštenoj za vođenje upisnika pasa. Obveze su propisane i za nalaznika napuštene ili izgubljene životinje, koji je dužan o njezinom nalasku obavijestiti sklonište za životinje.

4.4. Sklonište za životinje Sklonište za životinje je objekt u kojem se smještaju i zbrinjavaju napuštene i izgubljene životinje, gdje im se osigurava potrebna pomoć. Sklonište za životinje može osnovati izička ili pravna osoba. Uvjete za osnivanje i rad skloništa za životinje, kao i osposobljenost osoblja, koje skuplja životinje i brine se o njima u skloništu, propisuje ministar (čl. 55. ZZZ), te stoga sklonište za životinje ne može početi obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjeta, koje donosi nadležno tijelo, koje vodi upisnik skloništa za životinje. Obveza je skloništa za životinje osigurati skupljanje napuštenih i izgubljenih životinja, a ako se odmah ne može utvrditi njihov vlasnik, i njihov smještaj. Životinje se smještaju u sklonište za životinje na tro112

Sklonište za životinje mora provoditi mjere, koje odredi veterinarska inspekcija, i surađivati s JLS ili JPRS. Ako u roku od 15 dana od dana smještaja životinje u sklonište vlasnik životinje nije podnio zahtjev za njezino vraćanje, životinja se može darovati ili prodati. Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, a koju nije moguće dalje držati ili udomiti, može se nakon 60 dana usmrtiti (članak 57. ZZZ). U svrhu obavljanja poslova iz članka 57. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, osnivači skloništa za životinje dužni su organizirati informacijski centar o napuštenim i izgubljenim životinjama, te podatke o životinjama dati na uvid javnosti, ostalim skloništima za životinje na području Republike Hrvatske i nadležnom tijelu. Veterinarska inspekcija u svako doba ima pravo pristupa nastambama i prostoru u kojem se životinje drže i pravo kontrole zdravstvenog stanja i uvjeta držanja životinja, koje se nalaze u skloništu za životinje (stavak 1. i 3. članka 58. ZZZ).

5. Odgovornost vlasnika životinje Odgovornost vlasnika životinje za štetu koju je prouzročila životinja kojoj je vlasnik obuhvaća sva tri oblika odgovornosti: građansko-pravnu, prekršajnu i kaznenu. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA 5.1. Šteta od životinja i šteta prema životinjama Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41 /08 i 125/11 – u daljnjem tekstu: ZOO ) nalaže popravljanje imovinske štete. Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), spriječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Štetu može prouzročiti životinja ili šteta može biti prouzročena životinji, pa tako nastaje obveza: a) naknade štete trećoj osobi (oštećeniku) zbog štete koju prouzroči životinja, te b) naknade štete vlasniku životinje, zbog štete prouzročene prema životinji.

5.2. Odgovornost za štetu koju prouzroči životinja Odgovornost za štetu koju je uzrokovala životinje, nije posebno propisana ZOO-om, ali se prema sudskoj praksi o odgovornosti, za štetu koju je uzrokovala životinja odlučuje primjenom odredbi ZOO.6 Za štetu koju prouzroči životinja odgovoran je vlasnik životinje, ali i osoba kojoj je vlasnik povjerio životinju7. Za odgovornosti za štetu koju je prouzročila životinja odlučuje se: a) po kriteriju krivnje i b) po kriteriju odgovornosti od opasne stvari. Po kriteriju krivnje, kada vlasnik životinje odgovara za štetu koju je prouzročila životinja, osim ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Krivnja postoji, kad je štetnik (vlasnik životinje) prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom (čl. 1049. ZOO). Kada se radi o životinjama koje se, s obzirom na narav ili navike, mogu smatrati opasnima, odgovornost za štetu koju je prouzročila životinja procjenjuje se po kriteriju odgovornosti od opasne stvari. Vlasnici životinja koje se mogu smatrati opasnom stvari moraju se nadgledati sa osobitom pozornošću. U sudskoj praksi kriterij za ocjenjivanje stupnja opasnosti koji životinja predstavlja za okolinu je njezino uobičajeno ponašanje u određenoj situaciji. Životinje se mogu smatrati opasnim stvarima, ako s obzirom na narav ili navike, pokazuju opasna svojstva. Primjerice, za pse je propisan način utvrđivanja njihove opasnosti - podatak da li je pas opasan ili moguće opasan upisuje se u upisnik pasa kojeg vodi nadležna veterinarska organizacija8. I. Crnić: Odgovornost za štetu od opasnih stvari ili opasne djelatnosti – „Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse“ – Godišnjak VIII, Opatija, 2001. godine.

t. 12. čl. 2. Zakona o veterinarstvu - 12. Posjednik životinje - svaka pravna ili izička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili čuvar, izravno odgovorna za zdravlje i dobrobit životinje.

Postupati s posebnom pozornošću moraju, primjerice i vlasnici pasa, koji su prema Pravilniku o opasnim psima (NN, br. 117/08) označeni pojmom opasan pas: a) bilo koja jedinka te vrste, podrijetlom iz bilo koje pasmine koja je ničim izazvana, napala čovjeka i nanijela mu tjelesne ozljede ili ga usmrtila, ili ničim izazvana napala drugog psa i nanijela mu teške tjelesne ozljede ili uzgajana i/ili dresirana za borbe pasa ili zatečena u organiziranoj borbi s drugim psom; b) pas pasmine terijera tipa bull koji ne potječe iz kontroliranog uzgoja iz članka 8. stavka 1. Pravilnika (pit bull terijer) i njegovi križanci. Činjenicu da je pas opasan, (osim za pse iz članka 8. stavka 4. Pravilnika), utvrđuje veterinarski inspektor po podnesenoj prijavi o ničim izazvanom napadu na čovjeka s nanesenim tjelesnim ozljedama ili usmrćenjem, ili ničim izazvanom napadu na drugog psa s nanesenim teškim tjelesnim ozljedama. Te je kod pitanja odgovornosti za nastalu štetu ova činjenica od bitnog značaja. Stoga, vlasnici pasa koji su u upisniku označeni kao opasni ili moguće opasni moraju s njima postupati s posebnom pozornošću, jer je njihova odgovornost za moguću štetu objektivna tj. procjenjuje se po kriteriju odgovornosti od opasne stvari. No, činjenica opasnosti psa nije vezana isključivo za pojedinu rasu psa, već i okolnosti u kojima se pas nalazi kod prouzročenja štete, a kao jedna od bitnih okolnosti opasnosti je nedostatak nadzora vlasnika nad psom. Prema sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske9 rečeno je da se pas može smatrati opasnom stvari u sljedećim uvjetima: a) pas-čuvar vučjak i pas-čuvar bernardinac, te pas čuvar križani vučjak, mogu se smatrati opasnom stvari, b) pas koji nije vezan i koji se slobodno, bez nadzora kreće dvorištem u kojem se igraju djeca, c) pas bez nadzora vlasnika koji se kreće dvorištem i ispred kuće, d) pas bez nadzora koji se kreće javnim putem, e) pas koji se bez nadzora kreće gradskom ulicom predstavlja povećanu opasnost za okolinu, pa vlasnik psa odgovara po kriteriju objektivne odgovornosti za štetu nastalu naletom psa na automobil, f) pas koji se nekontrolirano kreće u neposrednoj blizini prihvatilišta za fazane, a može potkopati žičanu ogradu, kojom je prihvatilište za fazane ograđeno (i na taj se način domoći fazanskih pilića). Za naknadu štete koju učini životinja koja se može smatrati opasnom, odgovoran je vlasnik životinje, prema načelu predmnjeve uzročnosti (čl. 1063.

Prema Pravilniku o opasnim psima (NN, br. 117/08).

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

V. I. Crnić: Odgovornost za štetu od opasnih stvari ili opasne djelatnosti – „Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse“ – Godišnjak VIII, Opatija, 2001. godine

113

LOKALNA SAMOUPRAVA ZOO) - smatra se da šteta potječe od životinje, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete. Vlasnik životinje se oslobađa odgovornosti: a) ako dokaže da šteta potječe od nepredvidivog uzroka, koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (viša sila), te b) ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti (viša sila). Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično, ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

5.3. Odgovornost za štetu koju je prouzročila napuštena životinja Za štetu koju je prouzročila napuštena životinja odgovara JLS (grad ili općina) koja je obvezna osigurati postupanje prema ovim životinjama sukladno Zakonu o zaštiti životinja – smještaj u sklonište za životinje i skrb o njima. To znači da će naknada štete oštećenom u ovom slučaju biti isplaćena iz proračuna grada ili općine. Tako prema presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev. 2745/98 od 20. lipnja 2001. godine (iz obrazloženja): „ Sudovi su obvezali tuženika Grad Z. na naknadu štete jer se radi o psu lutalici, a tuženik odgovara za štetu uzrokovanu po psu (ili mački) lutalici u smislu odredbe članka 25. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti (NN, br. 52/91) i članku 22. stavku 2. Odluke o držanju pasa i postupanju sa psima i mačkama lutalicama (Službeni glasnik Grada Z. br. 9/92). Nije u pravu tuženik kada u reviziji osporava svoju odgovornost za štetu uzrokovanu po psu lutalici. Grad je odgovoran za štetu počinjenu po životinji koja luta, a čiji vlasnik je nepoznat, jer je u smislu citirane odluke obvezan hvatati, te čuvati ili usmrtiti odnosno obavijestiti o tome (kad nije utvrđen vlasnik) Društvo za zaštitu životinja. Pas lutalica pasmine pit bull (to su – kako je opće poznato – vrlo opasni psi koji napadaju ljude), predstavlja opasnu stvar, te za štetu koju počini (a nije utvrđen vlasnik) odgovara grad koji je dužan brinuti se o psima lutalicama u smislu citiranih odredaba Zakona i Odluke, a po odredbi članka 374. ZOO.“

ZOO). To znači da će za štetu nanesenu životinji odgovarati počinitelj štete za koga vlasnik dokaže da je štetu prema životinji prouzročio njegovom krivnjom (namjerno ili nepažnjom). To je često vrlo teško, a u pojedinim slučajevima nemoguće, jer će počinitelja štete prema životinji vrlo često biti nemoguće utvrditi. Naime, počinitelji štete na životinjama najčešće ostaju nepoznati. Naknada štete može obuhvatiti imovinsku štetu koju je pretrpio vlasnik u svezi nastale štete na životinji (troškove liječenja životinje, ili vrijednost životinje ako ista ugine, pri čemu će se vrijednost životinje teško utvrditi naročito kada se radi o kućnim ljubimcima bez rodovnika). No, moguće je i potraživanje štete zbog povrede osobnosti vlasnika, koja može nastati zbog narušenja zdravlja vlasnika životinje (čl. 1095. ZOO). Nije isključeno da zbog štete prouzročene životinji (smrti ili bolesti kućnog ljubimca – životinje za društvo) vlasniku bude narušeno zdravlje (tuga, depresija, anksioznost, i sl.), te da je počinitelj štete tada obvezan nadoknaditi i štetu nanesenu narušavanjem zdravlja vlasnika životinje (troškovi liječenja, i drugi potrebni troškovi s tim u vezi, a i zarada izgubljena radi nesposobnosti za rad u vrijeme liječenja).

5.5. Prekršajna odgovornost za prekršaje prema životinjama Za prekršaj odredbi ZZZ pravna osoba može biti kažnjena novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00

5.4. Odgovornost za štetu prouzročenu prema životinji Kada se utvrdi da je šteta životinji prouzročena radnjom počinitelja, počinitelj štete odgovara vlasniku životinje, osim ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom (čl. 1049. 114

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA kuna, te odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna, a izička osoba novčanom kaznom od 10,000,00 kn do 15.000,00 kn. S time da, ako prekršaj ubijanja životinje, ili nanošenja boli, patnji ili ozljeda ili namjerno izlaganju strahu bude ponovljeno prema životinji, može se izreći izičkoj osobi, uz novčanu kaznu i mjera oduzimanja životinje i zabrana nabavka druge životinje (čl. 55., st. 3. ZZZ).

5.6. Kaznena odgovornost za kazneno djelo prema životinji Kazneni zakon (NN, br. 125/11, 144/12) propisuje kazneno djelo i kazne za mučenje životinje kao jednog od kaznenih djela protiv okoliša (čl. 205.): (1) Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz koristoljublja, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci. (3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme, kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci. (4) Životinja iz ovoga članka oduzet će se. Iako je kazneno djelo mučenja životinje propisano još 1997. godine, kazna za ovo kazneno djelo po prvi put je u Republici Hrvatskoj izrečena u siječnju 2006. godine pred Općinskim sudom u Vrbovcu, te je taj događaj izazvao veliku medijsku pozornost. Kazna trajanju od 5 mjeseci zatvora bezuvjetno je izrečena zbog počinjenog kaznenog djela zlostavljanja psa, a kazneni je postupak pokrenut temeljem prijave Udruge za zaštitu životinja Prijatelji životinja.

6. Uloga udruga građana u zaštiti životinja Značajan je doprinos udruga građana u dobrobiti životinja, a naročito skrbi za napuštene i izgubljene kućne ljubimce. Građani mogu, sukladno Zakonu o udrugama (NN, br. 88/01 i 11/02), osnovati udruge za zaštitu životinja te vlastitim doprinosom, sredstvima donacija i volonterskim radom unaprijediti dobrobit i zaštitu životinja, naročito onih napuštenih. U svom radu udruge surađuju s građanima,

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

pravnim osobama, jedinicom lokalne samouprave, na čijem su području osnovane, tijelima državne uprave, mjesnim odborima i svim ljudima dobre volje, kojima je značajna dobrobit životinja. No, odgovarajuća skrb o napuštenim i izgubljenim životinja zakonska je obveza JLS, odnosno JPRS (općine, odnosno grada), a udruge građana svojim radom u tome mogu značajno pomoći, no ne mogu u cijelosti riješiti to pitanje. U Republici Hrvatskoj udruge za zaštitu životinja osnovane su gotovo u svim većim gradovima (Zagreb, Dubrovnik, Split, Karlovac, Osijek, Pula, Rijeka Sisak, Varaždin, Virovitica, Umag, Slavonski Brod, Lovran), a o dobrobiti životinja skrbi niz udruga za zaštitu životinja u Europskim zemljama.

7. Zaključak Građani i javnost su sve više svjesni potrebe osiguranja dobrobiti životinja i skrbi o napuštenim i izgubljenim životinjama, i osuđuju okrutno postupanje prema životinjama, a radi unaprjeđenja skrbi o njima, osnovali su brojne udruge za zaštitu životinja. Mnoge su primjedbe javnosti na Zakon o zaštiti životinja – od toga da se radi o prepisanom dijelu njemačkog zakona, uz istodobno napuštanje osnovnih načela njemačkog zakona koja zahtijevaju zaštitu svih životinja kao vrijednosti po sebi (princip univerzalnosti i biocentričnosti); pa do primjedbi da je zakon odbio priznati pravnu zaštitu svih životinja (izuzeti su beskralješnjaci kao najveći dio životinjskog carstva, pa čak i neki kralješnjaci!). Udruge za zaštitu životinja zahtijevaju da se propiše zabrana držanja životinja zlostavljačima, te zabrana držanja pasa na lancu, i druge mjere kojima bi se rigoroznije i sveobuhvatnije kažnjavalo brutalno ponašanje prema životinjama, no taj zakon ipak čini temelj pravnog sustava zaštite prava životinja u Republici Hrvatskoj, koji je potrebno usavršavati i dograđivati. No, osiguranje zaštite životinja, naročito kućnih ljubimaca u urbanim sredinama, pretpostavlja sustavan pristup tom problemu od strane jedinica lokalne samouprave i to osiguravanjem inancijskih sredstava za izgradnju skloništa za napuštene i izgubljene životinje, te za sterilizaciju životinja radi sprječavanja neželjenih legla. Sredstva za ove namjene potrebno je osigurati u proračunu JLS, odnosno JPRS, a donacije i volonterski rad građana u udrugama značajan su doprinos u osiguravanju humanijeg pristupa skrbi o životinjama.

115

TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne bolesti

8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Dar djetetu do 15 godina starosti

600,00 kn godišnje

Dar posloprimcu

samo u naravi (do 400,00 kn godišnje)

Prigodne nagrade (božićnica, naknade sveukupno 2.500,00 za godišnji odmor i sl.) kn godišnje

R. br. I.

Vrsta isplate

Dopuštena isplata IV.

NAKNADE

Zbog invalidnosti zaposlenika

U slučaju smrti zaposlenika

7.500,00 kn

u visini stvarnih izdataka

U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte 2,00 kn po prijeđenom kilometru

Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

7..

Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

Darovanje za zdravstvene potrebe4

Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

Prijevozni troškovi na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

Troškovi noćenja na službenom putovanju

Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

II.

DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT 170,00 kn dnevno Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) 170,00 kn dnevno Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

Pomorski dodatak

Naknada za odvojeni život

Dnevnice u inozemstvu

III.

V. 1.

250,00 kn dnevno 1.600,00 kn mjesečno

do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006. pregled objavljen u Časopisu br. 5.) OTPREMNINE I DAROVI

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu)

Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

POTPORE

8.000,00 kn 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

2.500,00 kn godišnje

2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

NAGRADE ZAPOSLENICIMA Za navršenih: – 10 godina radnog staža – 15 godina radnog staža – 20 godina radnog staža – 25 godina radnog staža – 30 godina radnog staža – 35 godina radnog staža – 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

VI.

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

STIPENDIJE

Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

1.600,00 kn mjesečno

Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća

4.000,00 kn mjesečno

Stipendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja

u ukupnom iznosu isplate

Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.

Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima. 4

Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kuna mjesečno.

116

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

TIM4PIN INFO VII. 1.

2. 3. VIII.

STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA 1.600,00 kn mjesečno Sportske stipendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno prema posebnim propisima Nagrade za sportska ostvarenja

20.000,00 kn godišnje

PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika

50.000,00 kn godišnje

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada

1.600,00 kn mjesečno

Napomene: Iako se radi o neoporezivim iznosima, stipendije, sportske stipendije, nagrade za sportska ostvarenja obvezno se isplaćuju na žiro-račun primatelja. Izuzete su nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada, koje se mogu isplatiti u gotovini. Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak). Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44. stavku 16. Pravilnika o porezu na dohodak. IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati: • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 5., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak). • Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama, koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog korisnika

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 20. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br. 139/12.) TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 89/12.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u 2013. godini. Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. godini, prema dodacima kolektivnih ugovora Materijalno pravo

Državni službenici i namještenici 150,00 kn

Dnevnica za službeni put u zemlji Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji Neće se isplatiti odmor Božićnica Neće se isplatiti Osnovica za isplatu 900,00 kn jubilarne nagrade

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn 150,00 kn Neće se isplatiti Neće se isplatiti 500,00 kn

2.2. Jubilarna nagrada Prema članku 69, Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike i sindikati javnih službi će pregovarati svake godine, u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da, ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna. Dodatkom I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.), utvrđena je osnovica za isplatu jubilarne nagrade u 2013. godini u iznosu od 500,00 kuna. Kod državnih službenika i namještenika (Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru u čl. 5., NN, br. 89/12.) osim smanjenja osnovice za isplatu jubilarnih nagrada s 1.800,00 kuna na 900,00 kuna, de inirano je da se službenicima i namještenicima, koji će u 2013. godini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada. 2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosni117

TIM4PIN INFO ke te ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slijedeći iznosi naknada:

Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopama prikazanim u tablici 8.

Tablica 3. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna

Tablica 6. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak

Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru 150,00 kn dnevno

3. Plaće 3.1. Obvezni doprinosi 3.1.1. Doprinosi iz plaće Tablica 4. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje • I. stup • II. stup

20% 15% 5%

3.1.2. Doprinosi na plaću Tablica 5. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću • za zdravstveno osiguranje 13% • za zaštitu zdravlja na radu 0,5% • za zapošljavanje i doprinos (ili 1,6 + 0,1%)* za poticanje zapošljavanja 1,7% (ili 1,6 + 0,2%)* osoba s invaliditetom * čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika, plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom, poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%. 118

Za 12 Ukupna mj. staža stopa priznaje doprinosa se 14 mjeseci 4,86% 15 mjeseci 7,84% 16 mjeseci 11,28% 18 mjeseci 17,58%

Stope doprinosa za radnike u I. stupu 3,61% 5,83% 8,39% 13,07%

Stope doprinosa za radnike u II. stupu 1,25% 2,01% 2,89% 4,51%

3.1.3. Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu u 2013. godini Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu plaćaju poslodavci za osobe koje se upućuju na službeni put u inozemstvo u sve zemlje, neovisno o tome ima li Hrvatska s njima sklopljen ugovor ili ne. Sukladno članku 188. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08. - 22/12.), ovaj doprinos se obračunava prema stopi od 20% na osnovicu od 2.753,42 kn mjesečno, za put obavljen nakon 1. siječnja 2013. godine. Ako se doprinos plaća za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se za svaki dan proveden na službenom putu plaća iznos razmjerno broju dana u mjesecu. Tablica 7. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu dodatnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu

Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

Broj dana u mjesecu 28 30 31 98,34 91,78 88,82 19,67 18,36 17,76

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu se plaća do 15. dana u tekućem mjesec, za obavljena službena putovanja u prethodnom mjesecu. Taj doprinos uplaćuje se na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske 1001005-1863000160 HR1210010051863000160* poziv na broj 68 8443 – OIB pravne osobe *IBAN konstrukcija računa TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

TIM4PIN INFO Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike evidentira se na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD.

I. skupina II. skupina III. skupina

Područje posebne državne skrbi

3.1.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08.144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st 2. Zakona o doprinosima) Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i 120/12), poslodavci koji zaposle: a) nezaposlenu osobu koja ima više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu, b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom).

3.2. Osobni odbici Tablica 8. Pregled osobnih odbitaka Osobni odbitak

Svota osobnog Faktor odbitka osobnog odbitka Mjesečno od 1.3. 1,00 2.200 0,50 1.100

Osnovni osobni odbitak Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,00 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100% invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Umirovljenici područja Visina mirovine, posebne državne skrbi a najviše 3.400 (najmanja 2.200) TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

3.840 3.200 2.400

Brdsko-planinska područja

2.400

3.3. Stope poreza na dohodak Tablica 9. Pregled stopa poreza na dohodak Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 6.600 kn (razlika od 79.200 kn (razlika od 2.200 do 8.800) 26.400 do 105.600) Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

Stopa 12% 25% 40%

Tablica 10. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz i na plaće i naknade plaće R. br.

Vrste dohotka

Plaće za redovni i 1. prekovremeni rad 2. Plaće HRVI² 3.

Plaća upućenih na rad u inozemstvo Plaće – prvo zapošljavanje⁴ Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore iznad propisanih iznosa radnicima

Doprinosi Doprinosi na plaću za Posebni Porez iz plaće za Ukupno doprinos i dopr. na Mirovin. Osn. Zaštitu za zdr. Zapoprirez osigura- zdr. plaću na osig. šlj. nje osig. radu 3

8=5+6+7

20%

13% 0,50% 1,70%¹ 15,20%

20%

13% O,50%

1,70% 15,20%

20%

13% 0,50%

1,70% 15.20%

10%³

20%

13% 0,50%

1,70% 15,20%

20%

13% 0,50%

1,70% 15,20%

20%

13% 0,50%

1,70% 15,20%

119

TIM4PIN INFO Neplaćeni dopust Naknade, potpore i nagrade do 10. propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje 11. radnog odnosa (bez staža osiguranja) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja 12. radnog odnosa (s evidentiranim stažom osiguranja) 9.

100 x NTO BT = --------------100 - Dop

• porez 12% Kriterij za izbor formule: NTO>Oo NTO =<Oo + 1936 – 2,64 x Pr

20% na osnovicu⁵

Formula: 10000 x NTO –Oo x 12 x (100 +Pr) BTO = ------------------------------------------7040 – 9,6 x Pr

• Porez 12% i 25% ne

20% na 13% osnovicu⁵

0,5%

13,50% na osnovicu⁵

Kriterij za izbor formule: -

_________________________________________________ ¹Obveza uplate i visina doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.2. ²Obračunati porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti. ³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.3. ⁴Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.4. ⁵Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2013. godinu iznosi 2.753,45 kn.

3.4. Preračunavanje neto iznosa plaće u bruto plaću Preračunavanje neto plaće u bruto iznos može se izvršiti primjenom jedne od formula, koje su prikazane u nastavku. Pri tome treba voditi računa da se odabere odgovarajuća formula, ovisno o: • neto iznosu plaće, • iznosu osobnog odbitka (osnovni osobni odbitak uvećan za uzdržavane članove), • stopi prireza te • najvišoj osnovici za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje.

3.4.1. Formule za preračunavanje • bez poreza Kriterij za izbor formule: NTO=<Oo 120

Formula:

NTO>Oo + 1936 -2,64 x Pr NTO =<Oo + 6886 – 19,14 x Pr Formula: 2000 x NTO – (100 +Pr) x (5720 + 5 x Oo) BTO = -----------------------------------------------------4 x (300 – Pr)

• porez 12%, 25% i 40% Kriterij za izbor formule: NTO>Oo +6886 -19,4 x Pr 37761,6 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) x x (160600 + 40 x Oo) NTO < -------------------------------------------------------10000 Formula: 10000 x NTO – (100 + Pr) x (160600 +40 x Oo) BTO = -------------------------------------------------------4800 – 32 x Pr

• porez 12%, 25% i 40% (ograničenje doprinosa – najviša mjesečna osnovica 47.202,00 kn) Kriterij za izbor formule: NTO < Oo + 6886 – 19,14 x Pr 37761,6 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) x x (160600 + 40 x Oo) NTO > -------------------------------------------------------10000 Formula: 10000 x NTO – (100 + Pr) x x (160600 +40 x Oo) BTO = 9440,4 + ----------------------------------------------40 x (150 – Pr)

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

TIM4PIN INFO 3.4.2. Značenje simbola: BTO – bruto plaća (neto + mirovinski doprinos + porez na dohodak) NTO – neto plaća Dop – stopa doprinosa iz plaće (20% mirovinski I. i II. stup) Pr - stopa prireza

Tablica 12. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada za pravne osobe Naziv doprinosa/ poreza Doprinos za zdravstveno osiguranja

Oo – iznos osobnog odbitka

3.5. Koe icijenti za preračunavanje neto u bruto dohodak od nesamostalnog rada (plaće) bez utjecaja osobnog odbitka Tablica 11. Pregled koe icijenata za preračunavanje neto plaće u bruto bez utjecaja osobnog odbitka Stopa prireza 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20% Stopa poreza 12 % 25% 40% 1,420455 1,666667 2,083333 1,422394 1,672241 2,097315 1,424339 1,677852 2,111486 1,426289 1,683502 2,125850 1,428245 1,689189 2,140411 1,430206 1,694915 2,155172 1,432172 1,700680 2,170139 1,432665 1,702128 2,173913 1,433158 1,703578 2,177700 1,434144 1,706485 2,185315 1,435132 1,709402 2,192982 1,436121 1,712329 2,200704 1,438104 1,718213 2,216312 1,440092 1.724138 2,232143 1,444085 1,736111 2,264493 1,446090 1,742160 2,281022 1,450116 1,754386 2,314815 1,456198 1,773050 2,367424

3.6. Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada zaposlenika – za pravne osobe (iz Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini; NN, br. 2/2013.). Od 1. lipnja 2013. obvezno je korištenje IBAN kontrukcije računa za platne transakcije pa tako i pri uplati poreza, obveznih doprinosa te ostalih javnih davanja. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup) Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje - za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu (II stup) Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za zapošljavanje

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN Poziv na broj konstrukcija računa 1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8400-OIB-oznaka Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora-4 znamenke) 1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8559-OIBDržavni proračun RH oznaka R-Sm (može i ne mora4 znamenke) 1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8109-OIBDržavni proračun RH oznaka R-Sm (4 znamenke) 1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8150-OIBDržavni proračun RH oznaka R-Sm (4 znamenke)

1001005-1700036001 HR7610010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

68 2003-OIBoznaka R-Sm (4 znamenke)

1001005-1700036001 HR7610010051700035001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

68 2020-OIBoznaka R-Sm (4 znamenke)

1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8702-OIB-oznaka Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora-4 znamenke) Poseban doprinos za 1001005-1863000160 68 zapošljavanje osoba HR1210010051863000160 8729-OIB-oznaka s invaliditetom Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

121

TIM4PIN INFO Porez i prirez Račun grada/općine na dohodak od prema prebivalištu nesamostalnog rada posloprimca, npr. za Zagreb: 1001005-1713312009 HR1110010051713312009

68 1406-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

3.7. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2013. godinu Tablica 13. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama Bruto Propis osnovica Državni 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za službenici i obračun plaće za državne namještenici službenike i namještenike (NN, br. 40/09.) Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.) Državni 4.491,236 kn Odluka o visini osnovice dužnosnici za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine 4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za Suci i drugi obračun plaće sudaca i drugih nositelji pravosudnih dužnosnika (NN, pravosudnih br. 25/13.), primjenjuje se od 1. dužnosti ožujka 2013. godine

3.8. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći. Do 31. svibnja 2013. godine minimalna plaća utvrđivala se prema Zakonu o minimalnoj plaći objavljenim u Narodnim novinama, br. 67/08. Novi Zakon o minimalnoj plaći objavljen je u Narodnim novinama, br. 39/13. Tablica 14. Iznos minimalne plaće za razdoblje Bruto iznos za puno radno od 1.6.2011. od 1.6.2012. od 1.6.2013. vrijeme do 31.5.2012. do 31.5.2013. do31.12.2013. Iznos minimalne 2.814,00 2.814,00 2.984,78 plaće Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13.

3.9. Naknada plaće zbog bolovanja 3.9.1. Naknada plaće na teret poslodavca Naknada plaće zbog bolovanja isplaćuje se na teret poslodavca za: 122

a) prvih 42 dana bolovanja b) prvih 7 dana bolovanja u slučaju bolovanja radnika, koji je invalid rada Visina naknade utvrđuje se prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu, a ne može biti niža od 70% utvrđene osnovice za naknadu (sukladno čl. 42. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, NN, br. 150/08. - 123/12.). Naknada koju isplaćuje poslodavac na teret svojih sredstava podliježe obvezi obračuna doprinosa iz i na plaću te poreza i prireza.

3.9.2. Naknada plaće na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje 3.9.2.1. Naknade plaće, koje isplaćuje poslodavac i HZZO-u podnosi zahtjev za povrat Poslodavac obračunava i isplaćuje naknadu za bolovanje, a isplaćeni iznos refundira od HZZO-a za bolovanje: a) od 43. dana bolovanja b) od osmog dana bolovanja za invalida rada c) od prvog dana bolovanja za njegu djeteta ili supružnika d) od prvog dana bolovanja, koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti Osnovica za obračun naknade (u slučajevima pod a, b i c): • prosječni iznos plaće koja je osiguraniku splaćena u posljednjih šest mjeseci, prije mjeseca u kojem je bolovanje započelo, • ako je osiguranik u poslednjih 6 mjeseci bio zaposlen kod dva ili više poslodavaca, osnovica za naknadu plaće određuje se od plaće koja je osiguraniku isplaćena u svih šest mjeseci, • kod neprekidnog bolovanja u trajanju dužem od tri mjeseca osnovica za naknadu plaće valorizira se, ako je porast prosječne plaće u Republici Hrvatskoj u tom tromjesečnom razdoblju bio veći od 5%, • ako u prethodnih šest mjeseci prije početka bolovanja zaposleniku nije isplaćena niti jedna plaća, odnosno ako je isplaćena samo jedna plaća, kao osnovica se uzima isplaćena plaća do dana nasanka osiguranog slučaja, odnosno plaća prema ugovoru o radu, ali tako utvrđena osnovica ne može biti viša od propasane najniže osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je započelo bolovanje, umanjene za doprinose iz osnovice, porez i prirez. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

TIM4PIN INFO Visina naknade (u slučajevima pod a, b i c): a. 70% za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja, b. 80% nakon šest mjeseci, c. 50% zadnje isplaćene naknade plaće nakon 18 mjeseci neprekidnog bolovanja zbog iste dijagnoze, osim u slučaju kada je zaposlenik na bolovanju zbog liječenja zloćudnih bolesti, koji je na hemodijalizi ili na bolovanju zbog uzimanja ili presađivanja dijelova tijela, 100% od osnovice za: • njegu oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života, • bolovanje zbog transplatacije živog tkiva i organa u korist druge osobe, • osiguranika koji je izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini. NAJNIŽI IZNOS naknade plaće za navedene slučajeve bolovanja iznosi 831,50 kn (25% proračunske osnovice, odnosno 25% od 3.326,00 kn). NAJVIŠI IZNOS naknade plaće za navedene slučajeve bolovanja iznosi 4.257,28 kn (proračunska osnovica uvećana za 28%, odnosno 3.326,00 kn x 1,28). Naknada plaće u navedenoj svoti priprada zaposleniku, koji je ispunio uvjet prethodnog staža osiguranja najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ako osiguranik ne ispunjava uvjete prethodnog osiguranja pripada mu naknada plaće u iznosu od 831,50 kn. Osnovica za obračun naknade plaće za bolovanje koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti (d): • prosječni iznos plaće, koja je osiguraniku isplaćena u posljednih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje, • ako u prethodnih šest mjeseci nije isplaćena niti jedna plaća, odnosno ako je isplaćena samo jedna plaća osnovica je isplaćena plaća, odnosno plaća prema ugovoru o radu, ali ne više od propisane najniže osnovice za obračun doprinosa utvrđene za mjesec, koji prethodi mjesecu u kojemu je započelo bolovanje, umanjenje za doprinos iz osnovice, porez i prirez. Visina naknade za bolovanje koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti (d): • 100% osnovice za naknadu Kod bolovanja koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti nije propisan uvjet prethodnog staža osiguranja i nema ograničenja u visini najviše naknade plaće. TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

3.9.2.2. Naknade plaće koje HZZO isplaćuje izravno Od prvog dana bolovanja HZZO isplaćuje naknadu plaće prema osnovici koja se utvrđuje kao prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započelo bolovanje, odnosno korištenje prava za: a) komplikacije u trudnoći • 100% od osnovice, • propisan je uvjet prethodnog staža osiguranja (12 odnosno 18 mjeseci), • najniža naknada iznosi 831,50 kn, • najviša naknada iznosi 4.247,28 kn; b) korištenje rodiljnog dopusta (do navršenih šest mjeseci djetetovog života) • 100% od osnovice bez ograničenja u visini naknade plaće, a najmanje 1.663,00 kn, • od 1. siječnja 2009. godine propisan je uvjet prethodnog staža osiguranja u trajanju od 12 mjeseci neprekidno. Ako nije ispunjen uvjet prethodnog staža osiguranja naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice, odnosno 1.663,00 kn; c) roditeljski dopust nakon šest mjeseci života djeteta (za prvih šest mjeseci korištenja) • najmanje 1.663,00 kn, a najviše 2.660,00 kn (80% proračunske osnovice); d) roditeljski dopust od jedne do tri godine djetetova života za blizance, treće i svako slijedeće dijete (za preostala 24 mjeseca) • 1.663,00 kn; e) stanku za dojenje djeteta • od proračunske osnovice (3.326,00 kn), ovisno o broju sati korištenja stanke. Osim navedenih naknada plaće HZZO izravno isplaćuje i novčanu naknadu za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta majke izvan sustava rada, u iznosu od 1.663,00 kn.

3.9.3. Naknada plaće na teret Državnog proračuna Na teret Državnog proračuna isplaćuje se naknada plaće zbog bolovanja, koje je posjedica rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Ovu naknadu isplaćuje HZZO izravno od prvog dana bolovanja. Osnovica je prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje. 123

TIM4PIN INFO Visina naknade je 100% osnovice za naknadu. Propisan je uvjet prethodnog staža osiguranja (12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine), nema ograničenja u visini najviše naknade plaće.

4. Drugi dohodak Druge dohotke možemo podijeliti u nekoliko skupina: 1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika. 3. Primitke sportaša i novinara. 4. Ostale primitke na koje se NE plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 5. Primitke koje ostvaruju učenici i studenti putem studentskih i učeničkih udruga. Isplatitelj drugog dohotka sastavlja i predaje Poreznoj upravi slijedeća izvješća o obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te o doprinosima za obvezna osiguranja: • Obrazac IDD mjesečno izvješće do 15. u mjesecu za protekli mjesec • Obrazac ID-1 do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu

4.1. Koe icijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Tablica 15. Pregled koe icijenata za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Drugi Umjetnički dohodak za Autorski autorski honorar Drugi koji ne postoji uz potvrdu honorar dohodak* obveza ovlaštene Paušalni Doprinos doprinosa** udruge*** izdaci za MIOStopa Paušalni Neoporezivi dio-30% 20% prireza izdaci-ne 25% Stopa Stopa Doprinos za Paušalni poreza poreza MIO-ne izdaci-30% -25% 25% Stopa poreza Stopa poreza-25% 25% 1 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25

124

2 1,666667 1,672241 1,677852 1,683502 1,689189 1,694915 1,700680 1,706485

3 1,333333 1,337793 1,342282 1,346801 1,351351 1,355932 1,360544 1,361702

4 1,212121 1,214698 1,217285 1,219884 1,222494 1,225115 1,227747 1,228407

5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062 1,132503 1,133948 1,135396 1,135759

6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

1,703578 1,706485 1,709422 1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

* za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.) isplatitelj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13%. ** drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smrti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr. ***Popis ovlaštenih strukovnih umjetničkih udruga i ovlaštenih agencija objavljen je u našem Časopisu br. 5.

4.2. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak Tablica 16. Pregled uplatnih računa za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup) Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II stup)

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj* računa 1001005-1863000160 68 8664-OIB HR1210010051863000160 -oznaka R-Sm Državni proračun RH (može i ne mora-4 znamenke) 1001005-1863000160 HR1210010051863000160 Državni proračun RH

68 8290-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

1001005-1700036001 HR761001005170003601 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

68 2194-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja Poziv na broj** dohotka Članovi skupština, nadzornih odbora trgovačkih 68 1457 – OIB društava, upravnih vijeća, povjerenstava i komisija Suci porotnici 68 1457 – OIB Članovi predstavničkih i izvršnih tijela državne 68 1813 – OIB i lokalne vlasti koji tu dužnost ne obavljaju profesionalno Autorske naknade 68 1465 – OIB Umjetničke autorske naknade 68 1830 – OIB Primici sportaša koji po toj osnovi nisu osigurani 68 1813 – OIB (amateri) Porez i prirez

TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

TIM4PIN INFO Primici sportaša koji su osigurani po toj osnovi Nagrade sportskim sucima i delegatima prema posebnim kriterijima Primici akvizitera, trgovačkih putnika i agenata Primici sudskih vještaka, tumača, prevoditelja (osim za umjetničko djelo), turističkih radnika, konzultanata Primici novinara koji nisu osigurani po toj osnovi (osim autorskih naknada) Primici novinara koji su osigurani po toj osnovi (osim autoskih naknada) Naknade za rad učenika i studenata preko ovlaštenih posrednika iznad 50.000,00 kuna godišnje Naknade za praktični rad studenata i učenika Stipendije iznad 1.600,00 kuna Primici u naravi za osobe koje nisu u radnom odnosu

68 1848 – OIB 68 1813 – OIB 68 1813 – OIB 68 1813 – OIB

68 1813 – OIB 68 1848 – OIB 68 1821 – OIB

68 1821 – OIB 68 1821 – OIB 68 1821 – OIB

* upisuje se OIB isplatitelja ** upisuje se OIB primatelja

5. Ostale obavijesti Tablica 17. Prosječne plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske Prosječna plaća bruto neto 7.867,00 5.464,00

Razdoblje siječanj – kolovoz 2012. (NN, br. 128/12.) siječanj – prosinac 2012. (NN, br. 32/13.)

7.875,00 5.478,00

Tablica 18. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 184 160

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 176 168 184 168 176

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 19. Blagdani u lipnju 2013. 22. lipnja 25. lipnja

Dan antifašističke borbe Dan državnosti

Tablica 20. Stope zateznih kamata i eskontna stopa Kamate i razdoblje primjene stopa objava ESKONTNA STOPA od 11.04.2000. do 22.10.2002. 5,9% NN, br. 39/00. od 23.10.2002. do 30.12.2007. 4,5% NN, br. 12/02. od 31.12.2007. do 22.06.2011. 9,0% NN, br. 132/07., 75/08., 01/09., 76/09., 01/10., 82/10. i 01/11. od 23.06.2011. 7,0% NN, br. 66/11, 01/12., 73/12. I 1/13. ZATEZNA KAMATA od 01.07.2002. do 02.11.2004. 15% NN, br. 72/02. 0d 03.11.2004. do 31.12.2007. 15% NN, br.153/04. Zatezna kamata na odnose čl. 29. Zakona o iz trgovačkih ugovora i na obveznim odnosima odnose iz ugovora između (NN, br. 35/05. i trgovaca i osoba javnog 41/08.) prava* od 01.01.2008. do 30.06.2011. 17% od 01.07.2011. 15% Zatezne kamate u ostalim čl. 29. Zakona o odnosima obveznim odnosima od 01.01.2008. do 30.06.2011. 14% od 01.07.2011. 12% * Prema članku 26. stavak 6. Zakona o obveznim odnosima, osobama javnog prava smatraju se osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava.

Svoje upite šaljite na:

pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.

125

Na temelju uspostavljene poslovne suradnje nakladnika nudimo vam zajedničku pretplatu na dva stručna specijalizirana časopisa: Radno PRAVO

TIM4PIN MAGAZIN

- jedan besplatan seminar iz radnih odnosa

Jedinstveno rješenje za najvažnija i najčešća pitanja iz rada računovodstva/ inancijske službe, pravnika/tajnika i zakonskih predstavnika ( inancije, poreze, javnu nabavu, računovodstvo, plaće te radne odnose). Časopis Radno PRAVO obrađuje teme iz radnih odnosa - Zakon o radu, posebni zakoni, sudski postupak, ovrhe, zdravstveno osiguranje, zapošljavanje, presude Europskog suda, mišljenja ministarstava, sudsku praksu, tumačenja kolektivnih ugovora, itd.

Časopis TIM4PIN MAGAZIN obrađuje aktualne inancijske, ekonomske, računovodstvene, porezne i pravne teme posebno iz područja poslovanja javnog i neproitnog sektora. Obrađuju se i teme vezane uz Europsku uniju i korištenje EU fondova, te speci ične teme po djelatnostima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika te nepro itnih organizacija.

Radno PRAVO – jedini specijalizirani stručni časopis za radne odnose

TIM4PIN MAGAZIN – specijalizirani časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora

Urednik: Krešimir Rožman (raniji državni tajnik za rad)

Urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Savjet časopisa: prof.dr.sc. Željko Potočnjak, Pravni fakultet, Ilija Tadić, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Darko Milković, Županijski sud Zagreb, Iris Gović, Županijski sud Zagreb, dr.sc. Viktor Gotovac, Pravni fakultet Zagreb, Željko Petrišić, odvjetnik, Ivica Crnić, odvjetnik, prof.dr.sc. Marinko Đ. Učur, Pravni fakultet Rijeka.

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo, doc.dr.sc. Saša Drezgić, mr.sc. Ivana Maletić, mr.sc. Ivana Jakir-Bajo, Ante Loboja, mr.sc. Mirjana Mahović Komljenović, mr.sc. Nediljka Rogošić, mr.sc. Gorana Roje, Bernardica Rubčić, Ana Zorić, Danijela Stepić mag.oec., Desanka Sarvan, Vesna Orlandini, prof.dr.sc. Vesna Vašiček, mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan

Više na www.radno-pravo.hr.

Više na www.tim4pin.hr.

Pretplata: − putem internetskih stranica www.tim4pin.hr i www.radno-pravo.hr, − navođenjem podataka (naziv/ime, adresa, oib, osoba koja prima časopis), na sljedeće e-mail adrese: centar@tim4pin. hr; radno-pravo@radno-pravo.hr, − pozivom na dolje navedene telefonske brojeve, − narudžbenicom u nastavku (faks: 01/5531-335, 01/4829-842) Upit za sve dodatne detalja možete dostaviti putem e-maila ili telefonom (TIM4PIN: 01/5531-755, 01/5531-335; RADNO PRAVO: 01/4829-841)

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

FISKALNA ODGOVORNOST â&#x20AC;&#x201C; popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a

PROGRAMI PROGR R AM USAVRĹ AVANJA U PODRUÄ&#x152;JU JAVNE NABAVE

Autori: Ivana MaletiÄ&#x2021;, Ivana Jakir-Bajo, Ana ZoriÄ&#x2021;, Danijela StepiÄ&#x2021; i Davor VaĹĄiÄ?ek

u Zagrebu, hotel Palace, 03. â&#x20AC;&#x201C; 11. srpnja 2013. godine, jednodnevni (8 sati) i dvodnevni (16 sati) programi

FISKALNA ODGOVORNOST

$ " ( $ ) ( ( " ( $ !

Naziv programa

Trajanje

Datum odrĹžavanja

8 sati

03. srpanj 2013.

8 sati

04. srpanj 2013.

Ime odgovorne osobe: ________________________

8 sati 16 sati

05. srpanj 2013. 08. i 09. srpanj 2013.

Adresa: _______________________________________

8 sati

10. srpanj 2013.

8 sati

11. srpanj 2013.

Naziv: ________________________________________

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

OIB: __________________________________________ Ĺ˝iro-raÄ?un: ___________________________________ E-mail: _______________________________________

Nastavni materijal: materijal s prezentacijama predavaÄ?a.

NarudĹžbenica broj ________

Naknada za sudjelovanje po sudioniku za jednodnevno usavrĹĄavanje iznosi 900,00 kuna (ukljuÄ?en PDV), za dvodnevno usavrĹĄavanje 1.800,00 (ukljuÄ?en PDV).

Datum: R. br.

Opis

Cijena/kom

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje, IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika

235,00 kuna

Ukupna cijena

NAPOMENA: Za naruÄ?enih 5 i viĹĄe komada knjige ostvaruje se popust od 20%.

Komada

potpis i Ĺžig naruÄ?itelja

InformatiÄ?ko rjeĹĄenje u skladu sa Zakonom o proraÄ?unu je

www.spi.hr

SPI/LOKALNA RIZNICA

ZNAÄ&#x152;AJKE SPI/LOKALNE RIZNICE:

SPI

TIM4PIN MAGAZIN â&#x20AC;˘ lipanj â&#x20AC;˘ 2013.