6-LIPANJ 2014 TIM4PIN MAGAZINA by TIM4PIN

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN br. 94/13) u članku 1.a propisano je da kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja slijedeće poslove: t Upis djece u dječji vrtić i ispis djece iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije, t Izdavanje potvrda i mišljenja, t Upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik. Budući da je Zakon propisao javne ovlasti, dječji vrtići su dužni postupati sukladno članku 2. Uredbe o uredskom poslovanju (NN br. 7/09). U radu dječjeg vrtića generira se velika količina dokumentacije, kao što su: molbe za smještaj djece u vrtić, izdavanje raznih potvrda, izvješća o radu, planovi rada, ulazni računi, zahtjevi za sufinanciranjem, dokumentacija vezana za sjednice

Upravnog vijeća, rješenja o godišnjim odmorima, ugovori o radu i razni dopisi. Radi praćenja ulazne i izlazne dokumentacije potreban je kvalitetan sustav za upravljanje dokumentacijom koji će Vam olakšati i ubrzati rad sa istom i pružati kvalitetna izvješća. Sve navedeno možete ostvariti kroz našu aplikaciju SPI/ Uredsko poslovanje za dječje vrtiće.

Rad umirovljenika

Stjecanje kompetencija volonterskim radom

Prednost uvođenja aplikacije SPI/Uredskog poslovanja: t Postupanje po Uredbi i ZUP-u t Klasifikacija dokumentacije t Vođenje košuljice predmeta t Brže i učinkovitije pretraživanje t Praćenje rješavanja predmeta t Grupno arhiviranje predmeta t Evidentiranje cjelokupne dokumentacije t Učinkovitiji sustav praćenja pismohrane t Uređeno uredsko poslovanje

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / info@spi.hr LC poslovnice: LC Dalmacija - 021/314 - 265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757 - 021; LC Primorje - 051/614 - 040

Objedinjeno vođenje računa u banci

Izvještavanje i planiranje u sustavu proračuna

E-newsle er br. 1/2014

ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

•

2014

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

Naša tvrtka ima informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN br. 94/13).

Porezni aspek humanitarne pomoći

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

UREDSKO POSLOVANJE ZA DJEČJE VRTIĆE

TIM4PIN MAGAZIN • lipanj • 2014.

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

Ne propus te radionice u lipnju i srpnju! TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

Specijalizirane radionice po pojedinim djelatnos ma proračunskih korisnika

Programe usavršavanja u području javne nabave Zagreb, hotel Palace, 23. i 24. lipanj 2014. godine (8 sa ), s početkom u 9:00 sa Pozivamo vas na jednodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka koji su sve postupke u praksi i provodili, nauči koje nepravilnos treba zna izbjeći i kako pravilno proves postupke javne nabave sukladno novom zakonodavstvu javne nabave. Program usavršavanja je namijenjen svim osobama koje rade na tajničkim poslovima i poslovima financijsko materijalnog poslovanja proračuna, proračunskog korisnika i javnog trgovačkog društva, odnosno osobama koje sudjeluju u pripremi i provedbi postupaka, ugovaranju i realizaciji javne nabave. Ovaj program usavršavanja važan je i za osobe sa cer fikatom u području javne nabave jer ga je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fikata.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi: • 900,00 kuna (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača) • 1.100,00 kuna (s uključenim PDV-om, prezentacijama predavača i knjigom „Sustav javne nabave 2013/2014“)

USTANOVE U KULTURI – 6.6. – hotel Palace DJEČJI VRTIĆI – 10.6. – hotel Central USTANOVE U ZDRAVSTVU – 12.6. – hotel Palace OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI – 16.6. - hotel Palace OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE – 30.6. – hotel Palace SUDOVI I ODVJETNIŠTVA - 1.7. – hotel Palace JAVNE VATROGASNE POSTROJBE – 3.7. –hotel Palace USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI – 4.7. – hotel Palace FAKULTETI I INSTITUTI – 7.7. – hotel Palace

NE PROPUSTITE INTERAKTIVNE RADIONICE S PUNO RAZGOVORA, RASPRAVA I RJEŠENJA Zagreb, lipanj i srpanj, od 10h do 14.00h

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

TEME RADIONICA

Prijavi se možete:

2. Polugodišnji financijski izvještaji – specifične evidencije poslovnih događaja i transakcija

1. Fiskalna odgovornost – što je važno pripremi za polugodište, Izvještaj o nepravilnos ma

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr

3. Mogućnos financiranja iz EU fondova s primjerima projekata

• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php

4. Primjena kolek vnih ugovora 5. Nepravilnos i primjeri dobre prakse u postupcima bagatelne nabave

• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Materijal: prezentacije predavača

Naziv programa Ekonomski najpovoljnija ponuda Primjeri kriterija i bodovanja ekonomski najprihvatljivije ponude Nabava prema grupama predmeta nabave Upravljanje ugovorima u javnoj i bagatelnoj nabavi Dokumentacija za nadmetanje Javna nabava u kontekstu Zakona o fiskalnoj odgovornos Jamstva u javnoj nabavi Upravljanje bagatelnom nabavom

Predavači

Trajanje

Datum

Maja Kušt Biljana Lerman Iva Šuler

8 sa

23. lipanj

Ana Zorić Biljana Lerman Iva Šuler

8 sa

24. lipanj

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 600,00kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste ins tucije bez materijala iznosi 400,00kn. Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-37, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Sudeći po temperaturama zraka, prijevremeno ljeto nam je s glo bez prethodne najave. Tako sada, osim vrućine na poli čkoj sceni, imamo i pravu ugrijanu atmosferu u kojoj valja radi . Financijsko ozračje je naravno restrik vno, što nije novost i podosta vremena to neće bi . Željenog rasta BDP-a te pokretanja proizvodnog ciklusa i rasta zaposlenos još nema, ali su nam katastrofalne poplave u našoj županjskoj Posavini i naročito u susjednoj Bosni i Hercegovini i Srbiji, zorno dale do znanja da uvijek može bi mnogo, mnogo gore. Potresne su bile slike s poplavljenih područja i nikoga nisu ostavile ravnodušnim. Jednako tako, nikoga nije ostavila ravnodušnim ni velika humanost i spremnost naših ljudi na nesebičnu pomoć. Ni to također nije novost i sigurni smo da razmjeri naše humanos u najtežim trenutcima nikada ni neće bi novost, kao ni iznenađenje. Događaji s ovom prirodnom katastrofom opravdano su zasjenili i odgodili niz događanja na javnoj sceni. No, pomalo im se vraćamo. Uz previranja u vodećoj poli čkoj stranci koalicijske vlade, značajnu pozornost privlači i izjašnjavanje javnos o outsourcingu u javnom sektoru koje organiziraju resorni sindika . O outsorcingu kao mjeri smanjivanja javnog sektora i mjeri koja bi, isključivanjem non core ac vi es trebala poluči ekonomske učinke u racionalizaciji javne potrošnje možemo pročita brojne napise u domaćoj i stranoj literaturi. Također, možemo pronaći i brojne primjere i iskustva drugih država, pa prosječno informiranog građanina zbunjuju, s jedne strane odlučnost Vlade za provođenjem ove mjere s najavom pozi vnih učinaka, a s druge strane toliki izraženi otpor sindikata. Skora će budućnost pokaza čiji će argumen prevlada , što će ujedno bi i dobar test odnosa snaga suprotstavljenih strana po ovome pitanju. Izabrali smo nedavno i svoje zastupnike koji će nas u punom mandatu predstavlja u EU parlamentu. Iznenađenje su ovaj put bile manje stranke, od kojih je jedna izgubila, a druga dobila zastupnički mandat. Ostalo je zapravo očekivani odraz aktualnih društveno poli čkih zbivanja, koje je tek četvr na glasačakog jela izrazila svojim izbornim opredjeljenjem. Vrlo uskoro, pažnja medija i javnos u velikoj će se mjeri usmjeri prema, najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu. Nogometu i Svjetskom prvenstvu u Brazilu. Tenzije se već dižu, neki već prilagođavaju i radno vrijeme zbog kasnih termina odigravanja utakmica naše, ali i drugih reprezentacija. Vjerovatno će, kao i uvijek u ovakvim situacijama poras i potrošnja, kako u ugos teljstvu, tako i u trgovinama televizorima. Sta s ke to naime odavno potvrđuju. Ako nam k tomu naši Vatreni priušte i dobre rezultate, u što u ovom času muška populacija uopće ne sumnja, opet ćemo shva kako je za kratkotrajnu i nematerijalnu sreću potrebno vrlo malo. U tom će se okruženju slijedećih mjesec dana odvija i naš ustaljeni poslovni život. Pred računovođama je priprema za sastavljanje polugodišnjih financijskih izvještaja, a sa zakonodavne scene možemo očekiva i najavljivane zahvate u računovodstenu i kamatnu regula vu. Potonja je nužna da bi brojni poduzetnici i građani prema riječima novoga ministra financija: „izašli iz dužničkog ropstva“, jer su ukupno blokirana sredstva koncem svibnja dosegla razinu od 59,6 mlrd kuna, čemu još valja pridoda 24,2 mlrd pripadajućih zateznih kamata. S nestrpljenjem očekujemo i najavljene promjene u sustavu financiranja javnog zdravstva redefiniranjem uloge HZZO-a. Prije nešto više od deset godina, upravo obrnu proces, tj. uključivanje HZZO-a u sustav državne riznice, promoviran je kao mjera racionalizacije javnozdravstvene potrošnje, a danas se značajni efeke očekuju od njegova izlaska. Što se u međuvremenu promijenilo za takav zaokret, ostaje nam za vidje . Već u slijedećem broju časopisa bit ćemo za mjesec iskusniji i pametniji. Do tada, srdačan pozdrav s poštovanjem!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

impressum

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora

Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Oblikovanje naslovnice i grafička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag. iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Uredništvo:

Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41 Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www. m4pin.hr E-pošta: centar@ m4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

Modul 2, utorak 8.7.2014.

organizira Petodnevnu edukaciju

„UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Zagreb, hotel Palace, 7. – 11. srpnja 2014. Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova. Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća. Program edukacije: Modul 1: Osnove EU Modul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga Modul 3: Provedba EU projekata

09:15 - 09:45

Uvod u projektni menadžment

09:45 – 11:30

Upravljanje projektnim ciklusom (faze projektnog ciklusa, pristup logičkog okvira) Vježba 1: Izrada problemskog stabla

11:30 - 11:45

Pauza

11:45 - 13:00

Vježba 2: Izrada stabla ciljeva Upravljanje projektnim ciklusom (logička matrica)

13:00 - 14:00

Pauza za ručak

14:00 - 15:45

Vježba 3: Izrada logičke matrice Prijavni obrazac (relevantnost, opis projekta, plan ak vnos – gantogram, održivost)

Modul 2, srijeda 9.7.2014. 09:15- 09:45

Proračun općenito i pojednostavljeni prikaz troškova

09:45- 11:30

Plan ak vnos i budže ranje Dijelovi proračuna Proračun: Ljudski resursi (heading 1) Pauza Vježba 1 - Ljudski resursi (heading 1) Proračun: Putovanja (heading 2) Proračun: Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4) Pauza za ručak

11:30 - 11:45 11:45 - 13:00

13:00 - 14:00

8 radnih sa 16 radnih sa 16 radnih sa

7. srpnja 8. i 9. srpnja 10. i 11. srpnja

Cijena petodnevne edukacije: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi) Naknada za sudjelovanje za pojedine module iznosi: MODUL 1: 800,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). MODUL 2: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). MODUL 3: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). Sudionici po završetku dobivaju uvjerenje o pohađanju pojedinog modula edukacije. Program stručne edukacije „Upravljanje EU projek ma“, od 7. do 11. srpnja 2014.

13:45 - 15:45

Modul 3, petak 11.7.2014. 09:15- 11:30

Obveza izvještavanja Vrste izvješća

11:30 - 11:45 11:45 - 13:00

Pauza Zahtjevi za plaćanjem Izmjene Ugovora Dokumen ranje troškova Računovodstvo Pauza za ručak

13:00 - 13:45 13:45 - 15:00

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Uvod u radionicu

09.45 – 10.30

Presjek / kronologija korištenja sredstava iz fondova EU u RH (razdoblje 2000 - 2006; 2007 – 2013)

10.30 – 11.00

Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (I dio)

11.00 – 11.15

Pauza

11.15 – 12.00

Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (II dio)

12.00 – 13.00

Pauza za ručak

13.00 – 13.30

Sustavi upravljanja; sustavi provedbe fondova EU

13.30 – 14.30

Objava natječaja / poziva na dostavu projektnih prijedloga te kriteriji prihvatljivos projekata i prijavitelja

14.30 – 15.00

Preduvje ; partnerstvo te potrebni opera vni i financijski kapacite

15.00 – 15.30

Pitanja i odgovori

Komunikacija i vidljivost: kako razvi zajednički komunikacijski plan? Monitoring (posjete na terenu) Vježba: Izrada plana izvještavanja

Modul 3, četvrtak 10.7.2014. 09:30 - 11:00

Tko je tko u provedbi EU projekta? Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje movima, ugovorne obveze)

11:00 - 11:15 11:15 - 12:30

Pauza Sekundarna nabava općenito Sekundarna nabava: usluge, radovi i oprema Vježba: Primjeri ToR-a i TS Pauza za ručak

Modul 1, ponedjeljak 7.7.2014. 09.30 – 09.45

Vježba 2 - Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4) Proračun: Ostali troškovi (heading 5) i Ostalo (heading 6) Vježba 3 - Ostali troškovi Ostale napomene

12:30 - 13:35 13:45 - 15:45

Procedure nabave u EU projek ma (najčešće): • Pojedinačna nabava (single tender) • Natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP) Vježba: Razvijanje plana nabave

U se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00. P : • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

U prodaji drugo izdanje knjige! MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020 U koje će sektore EU najviše ulaga ? Koji su najvažniji fondovi i što financiraju? Kakvi će se projek financira ? Drugo izdanje knjige ‘EU poli ke i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i poli ke za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU financijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

POLITIKE FONDOVI

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike jela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržava , kako treba bi osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projek najpoželjniji.

2014 - 2020

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće bi potrebnije proniknu i razumje sustave financiranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoris mogućnos koje će se otvori članstvom u EU. To što će sredstva posta dostupna gotovo svim hrvatskim subjek ma ne znači da će ona automatski bi i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlas m), svima koji planiraju svoje projekte pripremi za financiranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele zna više.

TIKA OJ RGE RAZV ENE RALNI TVO S O RU

DABRARSTV TNOSTI

PO GOS

RI JELA ED VEN T AM Š Z DRU TURI VREDA I A OPR OLIŠ J L PO OK

Koji su najvažniji fondovi i što financiraju

ITA AŠT

Kakvi će se projekti financirati

ZAGREB 2013

U koje sektore će EU najviše ulagati

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

Cijena izdanja: 350,00 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete sla e-poštom na: prijave@ m4pin.hr, faksom na broj: 01/5531-335 ili on-line: www. m4pin.hr Naziv: ______________________________________ Ime odgovorne osobe: __________________________ Adresa: _____________________________________ Kontakt telefon: _______________________________ Fax: ________________________________________ OIB: ________________________________________ IBAN: _______________________________________ E-pošta: _____________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 prijave@ m4pin.hr www. m4pin.hr

Narudžbenica broj ________ Komada

Ukupna cijena

350,00 (uključen PDV)

OIB pravne osobe - 53 00 HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige EU poli ke i fondovi 2014-2020

_____________________________________ potpis i žig naručitelja

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisa : Model: IBAN: Svrha uplate:

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Cijena/kom

Datum:   R. br. Opis 1. EU poli ke i fondovi 2014-2020   Napomena:

Z PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (4 sata) JAVNA NABAVA PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA (osnovne i srednje škole i učenički domovi; ustanove u socijalnoj skrbi; općine, gradovi i županije; sudovi i odvjetništva; ustanove u zdravstvu; ustanove u kulturi; javne vatrogasne postrojbe; fakulte i ins tu ) Radionice će bi usmjerene na načine i postupke javne nabave za najčešće predmete nabave specifičnima za svaku navedenu djelatnost, u okviru čega će naglasak bi stavljen na dokumentaciju za nadmetanje, ali i izvršenje ugovora. Također na radionicama ćemo pokuša razradi i sustav planiranja provedbe postupaka javne nabave u okviru planiranja kao jednog od osnovnih proračunskih procesa. Navedene teme bit će potkrijepljene primjerima dobre i loše prakse te rješenjima DKOM-a.

Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana) Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima.

• JAVNA NABAVA ZA PONUDITELJE (8 sa )

Radit će se vrlo prak čno po pitanjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika.

Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fikata u području javne nabave.

Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu financijskog upravljanja.

Cijena: 900 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača)

Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos ma i primjenu Naputka u praksi.

IZOBRAZBA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (6 dana, 50 sa ) Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe kojom se omogućava pristupanje ispitu pri Ministarstvu gospodarstva za dobivanje cer fikata. Cijena: 3.200 kn (uključen PDV i radni materijal s prezentacijama te zakonima koje možete koris na ispitu) SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA (obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fiskalnoj odgovornos , izvješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma)

Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima.

Radionice su namijenjene svima koji provode postupke javne nabave, ali i djelatnicima uključenima u postupak planiranja proračuna/financijskog plana.

• GRAĐEVINSKI RADOVI, PROJEKTANTSKE USLUGE, ODRŽAVANJE OBJEKATA (8 sa )

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i financijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, financijskim izvještavanjem, financijskim upravljanjem, fiskalnom odgovornošću i izradom financijskog plana/proračuna

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (8 sa )

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana)

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 4 boda za obnovu cer fikata.

Cijena: 500 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača)

Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepravilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos . Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na pitanja: tko nepravilnos uočava, tko o nepravilnos ma izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma i koja je uloga osobe za nepravilnos .

Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju! SEMINAR O IZRADI FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA TE PLANA NABAVE 2015.-2017. - namijenjen svim proračunskim korisnicima i JLP(R)S Program seminara: Izrada financijskog plana i proračuna za 2015.-2017. • Model financijskog plana s uključenim viškovima/manjkovima te primjena načela uravnoteženos • Kako izradi obrazloženje financijskog plana sukladno odredbama Zakona o proračuna? • Pregled izmjena i dopuna Pravilnika o proračunskim klasifikacijama te njihov utjecaj na izgled i sadržaj proračuna JLP(R)S • Kako izradi plan razvojnih programa? Izrada Plana nabave za 2015. godinu • Planiranje u procesu javne nabave (faze, obveze i odgovornos , rokovi i pripremne radnje) • Kako izradi interni akt naručitelja vezan za planiranje javne nabave? • Kako pripremi Plan nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi za 2015. godinu (primjeri iz prakse)? • Praćenje izvršenja ugovora i okvirnih sporazuma i Plan nabave Cijena: 600 kuna (uključen PDV).

Detaljne programe i točne datume održavanja radionica, objavit ćemo u idućem broju Magazina i internetskoj stranici www. m4pin.hr.

SADRŽAJ

AKTUALNOSTI I PROPISI

POREZI I DOPRINOSI

LOKALNA SAMOUPRAVA

Nina Ban Glasnović Donesen je novi Zakon o državnim potporama 7

Porezni aspek humanitarne pomoći 67

Saša Drezgić Cer fikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem 93

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Nediljko Rojnica Cash Pooling – Upravljanje likvidnošću objedinjenim vođenjem poslovnih računa 13 Ivana Kunić Izuzeća u preuzimanju višegodišnjih ugovornih obveza na teret državnog proračuna 19 RAČUNOVODSTVO Iva Jukić Katana Upravljanje troškovima u javnom sektoru 22 Ivana Jakir-Bajo Skore promjene u sustavu proračunskog računovodstva i financijskog izvješćivanja 27 Ivana Jakir-Bajo Polugodišnji financijski izvještaji i pripreme za planiranje proračuna JLP(R)S 29

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA Larisa Vukoja Jačanje unutarnje revizije korištenja sredstava iz fondova EU 69 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Ivana Dražić Lu lsky Mar na Dragija Primjena metode potpunih troškova na visokoškolskim ustanovama 72 KULTURA Iva Brkić Hana Zoričić Financijski plan ustanova u kulturi 82 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ivana Kordić Vrednovanje kompetencija stečenih volon ranjem 88

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Desanka Sarvan Prošireni djelokrug komunalnog redarstva 98 TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 105 2. Naknade korisnika državnog proračuna 106 3. Plaće 108 4. Naknada plaće zbog bolovanja 113 5. Drugi dohodak 114 6. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka fizičkim osobama 116 7. Financijske obavijes 117 8. Ostale obavijes 119

JAVNA NABAVA Lidija Žunić Poslovna tajna u javnoj nabavi 33

Maja Butorac Pitanja iz prakse o novom načinu obračuna prijevoza sukladno članku 67. TKU 50

Sanja Ro m Rad umirovljenika – mogućnos i pravne posljedice 52

E-newsle er ćete zaprimi u elektronskom obliku na vašu adresu e-pošte.

RADNO PRAVO

Obzirom na potpuno drugačiji način obračuna i na činjenicu da je cijeli članak 67. koji definira pravo prijevoza kompliciran za tumačenje, što je potvrđeno velikim brojem upita i nejasnoća koje smo imali priliku dobi od vas, odlučili smo pripremi za vas prak čan E-newsle er kojim će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite i dileme korisnika.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

PLAĆE I NAKNADE

Svibanj je bio mjesec prilagodbe novom načinu obračuna naknade troškova prijevoza na posao i s posla u svim djelatnos ma javnih službi. Uslijed zaključivanja novog granskog kolek vnog ugovora za socijalnu skrb u ožujku, koji je u primjeni od 1. travnja, sve djelatnos javnih službi nužno primjenjuju članak 67. TKU-a, odnosno nove odredbe o prijevozu, kako od tada više ne postoji ni jedan granski kolek vni ugovor koji je na snazi, a da uređuje pravo prijevoza.

Ante Loboja Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i ponude u postupcima javne nabave 42

E-NEWSLETTER BR. 1/2014 – Primjena temeljnog kolek vnog ugovora u javnim službama

Sustav javne nabave 2013./2014. Knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. Redaktor: 'ůŽƌŝũĂ ZĂŐƵǎ͕ ŵĂŐ͘ ŽĞĐ͘ <ŶũŝŐĂ ũĞ ŶĂŵŝũĞŶũĞŶĂ ŽƐŽďĂŵĂ ŬŽũĞ ĂŬƟǀŶŽ ƐƵĚũĞůƵũƵ Ƶ ƉƌŝƉƌĞŵŝ ŝ ƉƌŽǀŽĜĞŶũƵ ƉŽƐƚƵƉĂŬĂ javne nabave. ͻ aƚŽ ŶĂŵ ĚŽŶŽƐĞ ŶŽǀĞ ŽĚƌĞĚďĞ ǌĂŬŽŶŽĚĂǀŶŽŐ ŽŬǀŝƌĂ Ƶ ƐƵƐƚĂǀƵ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͍ ͻ <ĂŬŽ ƉůĂŶŝƌĂƟ ũĂǀŶƵ ŶĂďĂǀƵ ŝ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ WůĂŶ ŶĂďĂǀĞ͍ ͻ <ĂŬŽ ƵƐŬůĂĚŝƟ ĮƐŬĂůŶƵ ŽĚŐŽǀŽƌŶŽƐƚ ŝ ũĂǀŶƵ ŶĂďĂǀƵ͍ ͻ <ĂŬŽ ŽƌŐĂŶŝǌŝƌĂƟ ŝŶƐƟƚƵĐŝũƵ ŶĂƌƵēŝƚĞůũĂ ŝ ƉŽǀĞđĂƟ ƌĂǌŝŶƵ ƐƚƌƵēŶŽƐƟ ĚũĞůĂƚŶŝŬĂ ŬŽũŝ

ƐƵĚũĞůƵũƵ Ƶ ƉƌŽĐĞƐƵ ŶĂďĂǀĞ ƐƵŬůĂĚŶŽ ŶŽǀŝŵ ƉƌŽƉŝƐŝŵĂ͍ ͻ <ĂŬŽ ŬŽŵƵŶŝĐŝƌĂƟ Ɛ ŐŽƐƉŽĚĂƌƐŬŝŵ ƐƵďũĞŬƟŵĂ͍ ͻ <ĂŬŽ ŬǀĂůŝƚĞƚŶŽ ŝǌƌĂĚŝƟ ĚŽŬƵŵĞŶƚĂĐŝũƵ ǌĂ ŶĂĚŵĞƚĂŶũĞ͕ ĞĮŬĂƐŶŽ ƉƌŝƉƌĞŵŝƟ ŝ ƉƌŽǀĞƐƟ ƉŽƐƚƵƉĂŬ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͕ ŶĂďĂǀŝƟ ŝ ǌĂĚŽǀŽůũŝƟ ƐƚǀĂƌŶĞ ƉŽƚƌĞďĞ ŶĂƌƵēŝƚĞůũĂ͕ ƉƌĂƟƟ ƌĞĂůŝǌĂĐŝũƵ ƵŐŽǀŽƌĂ͍ ͻ <ŽũĞ ƐƵ ŶŽǀĞ ŽĚƌĞĚŶŝĐĞ Ƶ ƉƌĂǀŶŽũ ǌĂƓƟƟ͍ KĚŐŽǀŽƌĞ ŶĂ ŶĂǀĞĚĞŶĂ ƉŝƚĂŶũĂ ƉƌŝƉƌĞŵŝůŝ ƐƵ ǌĂ ǀĂƐ ƐƚƌƵēŶũĂĐŝ ŬŽũŝ ƐƵ ƉŝƐĂůŝ ƉƌŽƉŝƐĞ ŝǌ ƉŽĚƌƵēũĂ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ͕ ŬĂŽ ŝ ƐƚƌƵēŶũĂĐŝ ŬŽũŝ ƐƵ ƐǀĞ ƉŽƐƚƵƉŬĞ Ƶ ƉƌĂŬƐŝ ŝ ƉƌŽǀŽĚŝůŝ͘

Popust: 300 kn ϮϱϬ ŬŶ͊

<ŶũŝŐĂ ũĞ ĂǎƵƌŝƌĂŶĂ ŶŽǀŝŵ ǌĂŬŽŶƐŬŝŵ ŝǌŵũĞŶĂŵĂ͊

ŝũĞŶĂ ŝǌĚĂŶũĂ͗ 250 kuna ;W s ƵŬůũƵēĞŶͿ EĂƌƵĚǎďĞ ŵŽǎĞƚĞ ƐůĂƟ ŵĂŝůͲŽŵ ŶĂ͗ ĐĞŶƚĂƌΛƟŵϰƉŝŶ͘Śƌ͕ ĨĂŬƐŽŵ ŶĂ ďƌŽũ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ ŝůŝ ŽŶͲůŝŶĞ͗ ǁǁǁ͘ƟŵϰƉŝŶ͘Śƌ͘

EĂǌŝǀ͗ TIM4PIN Ě͘Ž͘Ž͘ ǌĂ ƐĂǀũĞƚŽǀĂŶũĞ hůŝĐĂ ŐƌĂĚĂ sƵŬŽǀĂƌĂ ϮϯϳĂ ϭϬ ϬϬϬ ĂŐƌĞď ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϳϱϱ ĨĂǆ ŝ ƚĞů͗ ϬϭͬϱϱϯϭͲϯϯϱ ŵŽď͗ ϬϵϵͬϯϬϯϳͲϲϳϳ͕ ;ͲϲϳϴͿ ĐĞŶƚĂƌΛƟŵ4pin.hr ǁǁǁ͘Ɵŵ4pin.hr

/ŵĞ ŽĚŐŽǀŽƌŶĞ ŽƐŽďĞ͗

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

ĚƌĞƐĂ͗

<ŽŶƚĂŬƚ ƚĞůĞĨŽŶ͗ &Ăǆ͗ K/ ͗ / E͗ ͲŵĂŝů͗ ĂƚƵŵ͗ EĂƌƵĚǎďĞŶŝĐĂ ďƌŽũ ͗ RB KƉŝƐ ŝũĞŶĂ <ŽŵĂĚĂ ϭ͘

hŬƵƉŶĂ ĐŝũĞŶĂ

^ƵƐƚĂǀ ũĂǀŶĞ ŶĂďĂǀĞ ϮϬϭϯͬ͘ϮϬϭϰ͘ ϮϱϬ͕ϬϬ ;ƵŬůũƵēĞŶ W sͿ WƌŝůŝŬŽŵ ƉůĂđĂŶũĂ Ƶ ͚͚ƉŽǌŝǀ ŶĂ ďƌŽũ͛͛ ƵƉŝƐĂƟ͗ OIB pravne osobe - 54 Model: 00 IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013./2014.

UDK 336.2

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Donesen je novi Zakon o državnim potporama Nina Ban Glasnović * Autorica u tekstu daje pregled novina u sustavu državnih potpora s osvrtom na promjene ins tucionalnog okvira, ali i na zahtjeve europskog zakonodavstva u ovom području. Također objašnjavaju se osnovne odrednice pojma državnih potpora, kao i kako u konkretnom slučaju utvrdi radi li se o državnoj potpori ili ne.

1. Uvod Sam pojam državnih potpora kao i pravila za njihovu dodjelu uređena su pravnom stečevinom Europske Unije, i to od samih osnivačkih ugovora (čl. 107. i čl. 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije) do so law-a Europske komisije (smjernica, priopćenja, okvira i sl.). Propise Europske Unije o državnim potporama donose države članice djelujući zajednički u nadležnim ins tucijama Europske Unije, no kada jednog dana stupe na snagu, država članica je ograničena u daljnjem uređenju – obvezna je postupa po njima i ovlaštena uredi samo elemente za koje joj propisi ostavljaju takvu mogućnost.

2. Značenje glavnih pojmova

Zakon je ponovio takvo određenje, pa je državna Promatranjem funkcioniranja novopostavljenog su- potpora definirana kao stvarni i potencijalni rashod stava u Republici Hrvatskoj u posljednjih 6 mjeseci, ili umanjeni prihod države dodijeljen od davatelja državne potpore u bilo kojem obliku koji narušava ili * Nina Ban Glasnović, dipl. iur., savjetnica Koordinacije za gospodar- prije narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući stvo, inves cije i fondove Europske unije, Vlada Republike Hrvatske. u povoljniji položaj određenog poduzetnika ili proi-

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Kao što smo već naveli, sam pojam državnih potpora uređen je pravnom stečevinom Europske Unije, pa tako članak 107., stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: Ugovor) određuje elemente državne potpore, i to tako da svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje državnim sredstvima u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prije da će naruši tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.

Kako je do 1. srpnja 2013. godine Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja imala glavnu ulogu u sustavu državnih potpora Republike Hrvatske (odobravala je državne potpore prije njihove dodjele, nadzirala zakonitost državnih potpora, naređivala povrat nezakoni h državnih potpora), Zakonom o državnim potporama (NN, br. 72/13 i 141/13), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine i zamijenio dotadašnji istoimeni Zakon iz 2005. godine, kojim je bilo uređeno pitanje državnih potpora u predpristupnom razdoblju, sve dotadašnje spomenute ovlas Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja ustupljene su Europskoj komisiji, a ostavljene su joj određene ovlas ponajprije radi pružanja stručne pomoći davateljima državnih potpora prije njihovog izravnog obraćanja Europskoj komisiji. Tim je Zakonom ojačana i uloga Ministarstva financija, što je bilo neophodno, jer su državne potpore sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske (osim onih na lokalnoj razini) o čijoj svrhovitos mora vodi računa središnje jelo nadležno za državni proračun Republike Hrvatske.

od 1. srpnja do prosinca 2013. godine, posebno imajući na umu dugotrajnost postupka pred Europskom komisijom radi odobrenja prijedloga državnih potpora, uočena je potreba njegove izmjene, prvenstveno s ciljem još većeg pojednostavljenja sustava u Republici Hrvatskoj te kvalitetnijeg pružanja stručne pomoći davateljima državnih potpora u Republici Hrvatskoj, radi što učinkovi je dodjele is h. Uzimajući u obzir navedeno donesen je novi Zakon o državnim potporama (dalje u tekstu: Zakon) koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 47/2014, a stupio je na snagu 24. travnja 2014. godine, osim članka kojim je uređen registar državnih potpora i potpora male vrijednos Ministarstva financija, a koji stupa na snagu kasnije tj. 1. siječnja 2017. godine. Isto tako ovim Zakonom određuje se prestanak važenja Zakona o državnim potporama i Pravilnika o dostavi prijedloga državnih potpora i podataka o državnim potporama (NN, br. 99/13).

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

zvodnju određene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu između država članica Europske unije, u skladu s člankom 107. Ugovora. Iz određenja pojma državne potpore proizlaze elemen tj. uvje koji, kumula vno ispunjeni pomažu u određenju predstavlja li neka mjera državnu potporu ili ne. Upravo elemen mogu bi od pomoći (potencijalnim) davateljima pri karakterizaciji svojih financijskih transfera, i pravodobnom i ispravnom postupanju po propisima o državnim potporama. Karakteris čni pojmovi iz područja državnih potpora u potpunos su preuze iz pravne stečevine Europske Unije. Neki od najosnovnijih, definirani su u Zakonu u članku 2., i to su: • Davatelj državne potpore/potpore male vrijednos je središnje jelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te svaka pravna osoba, koja dodjeljuje državne potpore/ potpore male vrijednos . • Korisnik državne potpore/potpore male vrijednos je svaka pravna i fizička osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu roba i usluga, a prima državnu potporu/potporu male vrijednos , bez obzira na njezin oblik i namjenu. Državne potpore mogu se dodjeljiva na temelju programa državnih potpora, a mogu se dodjeljiva i kao pojedinačne potpore. Program državne potpore je pravni akt na temelju kojeg se, bez potrebe za dodatnim provedbenim mjerama, unaprijed neodređenim korisnicima državne potpore dodjeljuju pojedinačne državne potpore, kao i pravni akt na temelju kojeg se državna potpora koja unaprijed nije povezana s posebanim projektom, dodjeljuje jednom ili više korisnika državne potpore na neodređeno vrijeme i/ili u neodređenom iznosu. Pojedinačna državna potpora je državna potpora koja nije dodijeljena na temelju programa državne potpore.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

3. Nadležnos jela iz područja državnih potpora i potpora male vrijednos

UDK 336.2

obnaša Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja (kako bi davatelji državnih potpora što kvalitetnije pripremali prijedloge državnih potpora i slali ih na odobrenje Europskoj komisiji), no uočena je manjkavost u provedbi ovih zadataka savjetodavne prirode što može bi ograničavajući čimbenik u korištenju jednog od dozvoljenih instrumenata industrijske poli ke u obliku dozvoljenih državnih potpora. Kako bi se uklonili uočeni nedostaci, kao najbolje rješenje nametnulo se objedinjavanje svih ovlas povezanih s državnim potporama Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja i Ministarstva financija u jednom jelu – Ministarstvu financija, središnjem jelu državne uprave nadležnom za državni proračun Republike Hrvatske, a ujedno i praćenje financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imajući na umu da je Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja ionako izgubila u korist Europske komisije svoje najvažnije ovlas odobravanja i nadzora dodjele državnih potpora. Takvo rješenje pokazalo se, naime, kao jedino logično upravo zbog gubitka suš nskih poslova državnih potpora u korist Europske komisije (što je osnovni zadatak Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja). U pitanju je ponajprije svrhovitost trošenja proračunskih sredstava, kao i uređenje njihove usmjerenos . Na općeni joj razini, za sredstva bilo koje vrste, služi ekonomska i fiskalna poli ka koju provodi Ministarstvo financija. A državne potpore, kao poseban dio h sredstava, moraju bi dio okvira iste poli ke pod nadležnošću istog jela. Ipak u nadležnos Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja ostaju poslovi tržišnog natjecanja u užem smislu, određeni Zakonom o zaš tržišnog natjecanja (NN, br. 79/09 i 80/13), što je posebice važno. Kako je do sada Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja obavljala poslove tržišnog natjecanja odvojeno od državnih potpora, ovakva promjena ne predstavlja zadiranje u njenu neovisnost u izvršenju poslova uređenih odredbama zakona, koji uređuje područje tržišnog natjecanja.

Ministarstvu financija u skladu s ovim Zakonom ostaju u nadležnos poslovi već određeni prijašnjim Sami davatelji državnih potpora, imali su do sada Zakonom o državnim potporama – a među najvažobveze prema dvjema ins tucijama, a u odnosu na nijima su: isto područje (državnih potpora). Jedna vrsta obveza • provođenje i nadzor provedbe poli ke državnih odnosila se na postupanja prije dodjele državnih potpotpora pora, a druga na praćenje dodjele državnih potpora i • davanje mišljenja na prijedloge programa državnih izvještavanje o njima. Ministarstvo financija kao srepotpora i pojedinačnih državnih potpora u odnosu dišnje jelo državne uprave nadležno za državni prona utvrđenu poli ku državnih potpora račun Republike Hrvatske obavljalo je svoju funkciju • prikupljanje, obrada, eviden ranje podataka o dosukladno Smjernicama fiskalne i ekonomske poli ke dijeljenim državnim potporama i potporama male i Smjernicama poli ke državnih potpora. Kod same vrijednos te analiza učinkovitos državnih potpopripreme prijedloga državnih potpora postojala je i ra i potpora male vrijednos nužnost jačanja savjetodavne uloge koju je trebala • izrada godišnjeg izvješća o državnim potporama.

UDK 336.2

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Ostali poslovi su preuze poslovi Agencije za zaš tu blici Hrvatskoj, a ne zadirući u nadležnos ins tucija Europske unije prema pravilima Europske unije o drtržišnog natjecanja – a među najvažnijima su: • davanje mišljenja na prijedloge programa državnih žavnim potporama. potpora i pojedinačnih državnih potpora u odnosu na njihovu usklađenost s pravilima o državnim potporama prije prijave Europskoj komisiji radi odobrenja • prijava Europskoj komisiji prijedloga programa državnih potpora i pojedinačnih državnih potpora • davanje mišljenja na prijedloge programa državnih potpora i pojedinačnih državnih potpora izuze h od obveze prijave Europskoj komisiji • izvještavanje Europske komisije o dodijeljenim državnim potporama.

Na ovaj način omogućit će se i učinkovi ja dodjela državnih potpora, s ciljem jačanja gospodarstva. S nadležnos ma u poslovima državnih potpora na nacionalnoj razini pri Ministarstvu financija, uz daljnji razvoj poli ke državnih potpora, posebno u kontekstu procesa fiskalne prilagodbe u proceduri prekomjernog deficita u koju ulazi Republika Hrvatska, Ministarstvo financija će u isto vrijeme moći djelova s pozicije nadzora provedbe poli ke državnih potpora, ali i brinu o ispravnoj primjeni pravila Europske unije o državnim potporama.

Potrebno je, među m, naglasi da se dva osnovna dosadašnja postupka Ministarstva financija (davanje mišljenja na usklađenost prijedloga državnih potpora s poli kom državnih potpora) i Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja (davanje mišljenja na usklađenost prijedloga državnih potpora s pravilima o državnim potporama) stapaju u jedan, s jedinstvenim rokom za njegovo izvršenje – rokom od 45 dana od dana primitka potpunog prijedloga programa državne potpore ili pojedinačne državne potpore.

Davatelji državnih potpora i potpora male vrijednos , kao značajni sudionici sustava državnih potpora obavljaju sljedeće poslove:

Smanjenjem broja hrvatskih ins tucija kojima se davatelji državnih potpora moraju obra nakon što izrade prijedloge državnih potpora i rokova trajanja postupka, a prije zah jevanja odobrenja državnih potpora od Europske komisije te kojima kasnije moraju dostavlja podatke o dodijeljenim državnim potporama, s jačanjem prethodno spomenu h zadataka savjetodavne prirode, ovim Zakonom nastoji se olakša funkcioniranje sustava državnih potpora u Repu-

• izrađuju prijedloge programa državnih potpora i pojedinačnih državnih potpora iz svojeg djelokruga • dodjeljuju državne potpore po primitku mišljenja, odnosno odobrenja nadležnih jela i nakon objave • dodjeljuju potpore male vrijednos • nadziru provedbu korištenja dodijeljenih državnih potpora i potpora male vrijednos • vode evidenciju dodijeljenih državnih potpora i potpora male vrijednos iz svoje nadležnos • dostavljaju podatke o dodijeljenim državnim potporama i potporama male vrijednos Ministarstvu financija • analiziraju učinkovitost dodijeljenih državnih potpora i potpora male vrijednos i o tomu obavještavaju Ministarstvo financija • provode povrat državnih potpora i potpora male vrijednos .

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Treba napomenu da u obavljanju svih navedenih poslova Ministarstvo financija i davatelji državnih potpora i potpora male vrijednos surađuju, i to tako da Ministarstvo financija pruža stručnu pomoć davateljima i/ili korisnicima državnih potpora i potpora male vrijednos radi ispravne primjene i razumijevanja propisa i pravila o državnim potporama i potporama male vrijednos te pripreme prijedloga programa državnih potpora i potpora male vrijednos i pojedinačnih državnih potpora i potpora male vrijednos i akata, koji predstavljaju pravnu osnovu za donošenje programa državnih potpora i potpora male vrijednos , a sve radi ispravne i svrhovite provedbe smjernica poli ke državnih potpora. U odnosu s ins tucijama Europske unije u obavljanju poslova iz predmetnog Zakona Ministarstvo financija surađuje sa Stalnim predstavništvom Republike Hrvatske pri Europskoj uniji.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

4. Državne potpore za koje postoji obveza prijave Europskoj komisiji i državne potpore izuzete od te obveze Ni u propisima Europske unije ni u hrvatskom zakonodavstvu ne postoji jednostavna i jednoznačna definicija državnih potpora, te je u svakom pojedinom slučaju potrebno ocijeni radi li se o državnoj potpori. Ipak postoje jedinstveni kriteriji koji su prvi korak u ocijeni i odgovoru na pitanje predstavljaju li određena sredstva državnu potporu ili ne. Sukladno članku 107., stavku 1. Ugovora, državnom potporom smatraju se ona sredstva i mjere koje ispunjavaju sljedeće uvjete: 1) Mora se radi o mjeri koja uključuje sredstva dodijeljena iz državnog proračuna, proračuna županije, grada i općine, fondova i pravnih osoba u vlasništvu države. Pored izravnih proračunskih izdataka, državnom potporom se smatra i manji, odnosno neostvareni prihod države zbog neplaćenog poreza, doprinosa ili drugog nepodmirenog dugovanja odnosno neizvršene financijske obveze prema državi, prodaja zemljišta, odnosno nekretnina ispod tržišne cijene i bez provedenog natječaja i sl. 2) Prednost na tržištu se ostvaruje činjenicom da je korisnik potpore primio sredstva, koja ne bi mogao ostvari u svom redovnom poslovanju. Pored očih državnih potpora kao što su subvencije, oslobađanje od plaćanja poreza, državna jamstva itd., postoje i ostale državne potpore koje su manje očite, a također osiguravaju ekonomsku prednost, a to su: kupnja/iznajmljivanje zemljišta u državnom vlasništvu poduzetniku po povoljnijoj cijeni od tr-

UDK 336.2

žišne, prodaja zemljišta poduzetnika državi po cijeni većoj od tržišne, omogućavanje pristupa javnoj infrastrukturi bez plaćanja doprinosa za istu, te dokapitalizacija poduzetnika od države tzv. rizičnim kapitalom pod povoljnijim uvje ma nego što bi to učinio privatni inves tor. 3) Potrebno je utvrdi je li određeni poduzetnik, sektor ili regija dobio određena sredstava iz proračuna države, jedinice lokalne ili područne samouprave ili druge pravne osobe davatelja potpore, pa je me doveden u povoljniji tržišni položaj u odnosu na konkurenciju. Dakle, potpora mora bi selek vna. O selek vnos se može radi i kada postoji određeno diskrecijsko pravo odlučivanja prilikom dodjele potpore od davatelja potpore. 4) Potrebno je provjeri ima li djelatnost koju obavlja korisnik potpore stvarno ili tek potencijalno učinak na trgovinu između Republike Hrvatske i država članica Europske unije, odnosno dolazi li do narušavanja tržišnog natjecanja. Ako pojedina mjera kumula vno ne ispunjava sva čeri gore navedena kriterija, tada se ne radi o državnoj potpori. Opće mjere koje se odnose na sve poduzetnike i sektore, primjerice smanjenje ili povećanje poreza za sve, ne smatraju se državnom potporom i stoga nisu zabranjene. To su primjerice: • potpore javnim jelima koje obavljaju djelatnost koja nema ekonomski karakter • pomoć kućanstvima i invalidnim osobama • opće mjere namijenjene svim poduzetnicima i svim sektorima • potpora za infrastrukturne projekte opće namjene • potpora koja udovoljava testu ulaganja po tržišnim uvje ma

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Ne propus te u rujnu i listopadu!

• ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA • ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE • SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA • IZRADA FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA TE PLANA NABAVE

UDK 336.2

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

• direktno financiranje iz fondova Europske unije i naka Zakona o državnim potporama koji je stavljen potpore odobrene od nadnacionalnih i mul naci- van snage ovim Zakonom, samo s drugim nadležnim jelom (Ministarstvom financija umjesto Agencije za onalnih organizacija zaš tu tržišnog natjecanja). Dodatno, člancima se po• potpore namijenjene za obrnu i javne radove. Isto tako u članku 107., stavcima 2. i 3. Ugovora utvr- jednostavljuje postupak davanja mišljenja Ministarđena su izuzeća od opće zabrane državnih potpora, stva financija – o usklađenos prijedloga državnih potpora s poli kom državnih potpora te usklađenos odnosno utvrđuje se da su dopuštene potpore: s pravilima o državnim potporama. Kako prema ovom • potpore za promicanje gospodarskog razvoja po- zakonskom rješenju mišljenje daje jedno jelo, Minidručja na kojima je životni standard neuobičajeno starstvo financija, davatelji državnih potpora samo će nizak ili na kojima postoji velika podzaposlenost jedanput mora dostavi svoje prijedloge državnih • potpore za promicanje provedbe važnog projekta potpora na mišljenje. od zajedničkog europskog interesa ili za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke dr- U nastavku navodimo nekoliko ključnih koraka kod postupanja prije dodjele državnih potpora: žave članice • potpore za olakšavanje razvoja određenih gospo- • Davatelj državne potpore dostavlja Ministarstvu fidarskih djelatnos ili određenih gospodarskih ponancija prijedlog programa državne potpore ili područja, ako takve potpore ne utječu nega vno na jedinačne državne potpore radi prijave Europskoj trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno komisiji odnosno, ako se radi o potporama izuzezajedničkom interesu m od obveze prijave Europskoj komisiji, davatelj državne potpore dostavlja Ministarstvu financija • potpore za promicanje kulture i očuvanje baš ne, prijedlog programa državne potpore ili pojedinačako takve potpore ne utječu na trgovinske uvjete i ne državne potpore radi davanja mišljenja o usklatržišno natjecanje u Uniji u mjeri u kojoj bi to bilo đenos sadržaja prijedloga s pravilima o državnim suprotno zajedničkom interesu potporama i smjernicama poli ke državnih potpo• potpore za otklanjanje štete nastale zbog prirodnih ra Republike Hrvatske. nepogoda ili izvanrednih događaja • druge vrste potpora koje Vijeće odredi svojom od- • Ministarstvo financija će u roku od 45 dana od lukom na prijedlog Komisije. dana primitka potpunog prijedloga programa da mišljenje o njegovoj usklađenos s pravilima o drPotpore male vrijednos dodjeljuju se u skladu s važavnim potporama i smjernicama poli ke državnih žećom uredbom Europske unije kojom se uređuju potpora Republike Hrvatske, odnosno kojim će popotpore male vrijednos . Potpore male vrijednos tvrdi da je predložena državna potpora izuzeta od poduzetnicima dodjeljuju jela državne uprave i jediobveze prijave Europskoj komisiji, te da je u skladu nice regionalne i lokalne samouprave, čija je karaktes pravilima o državnim potporama i smjernicama ris ka da nemaju učinak narušavanja tržišnog natjepoli ke državnih potpora Republike Hrvatske. canja. Sukladno Uredbi Komisije (EU) br. 1407/2013 • Ako Ministarstvo financija smatra da je prijedlog od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. programa usklađen s pravilima o državnim potpoUgovora Unije na de minimis potpore tj. potpore male rama i smjernicama poli ke državnih potpora Revrijednos , ukupan iznos potpore male vrijednos publike Hrvatske, bez odgode prijavljuje prijedlog dodijeljene jednom poduzetniku ne smije premaši programa državne potpore ili pojedinačne državne gornju granicu od 200.000,00 eura jekom razdoblja potpore Europskoj komisiji i o tomu obavještava od tri proračunske godine. Potpore male vrijednos davatelja državne potpore, dok na prijedloge drnije moguće dodijeli u svrhu promidžbe izvoza, požavnih potpora koje su izuzete od prethodne priduzetnicima u proizvodnji čelika, poljoprivrednih projave Europskoj komisiji, Ministarstvo financija daje izvoda ni poduzetnicima u teškoćama. mišljenje samo o njihovom statusu državne potpore izuzete od obveze prijave Europskoj komisiji, te 5. Postupanje prije dodjele državnih usklađenos s pravilima o državnim potporama. potpora • Davatelj državne potpore ne može dodijeli državČlankom 8. Zakona uređuje se postupanje kada davanu potporu prije odobrenja Europske komisije, odtelj planira dodijeli državnu potporu za koju postoji nosno mišljenja Ministarstva financija. Ako davaobveza prijave Europskoj komisiji radi odobrenja, a telj državne potpore koju je Ministarstvo financija člankom 9. kada se radi o državnoj potpori izuzetoj prijavilo Europskoj komisiji odustane od namjere od obveze prijave Europskoj komisiji. Oba članka u dodjele državne potpore, o tomu će bez odgode velikoj mjeri preuzimaju sadržaj odgovarajućih člaizvijes Ministarstvo financija, a Ministarstvo fi-

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

UDK 336.2

nancija će povući već podnesenu prijavu, ako Eu- komisija, a nezakonite potpore koje podliježu povratu ropska komisija već nije donijela odluku o prijavlje- se uvećavaju za kamate. noj državnoj potpori. U člancima 8. i 9. Zakona također je propisan način postupanja u slučajevima kada Ministarstvo financija smatra da prijedlog programa nije usklađen ili nije u dovoljnoj mjeri usklađen s pravilima o državnim potporama i/ili smjernicama poli ke državnih potpora Republike Hrvatske. Sadržaj, oblik i način dostave prijedloga programa državne potpore i pojedinačne državne potpore ministar financija će uredi pravilnikom.

6. Povrat državne potpore

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Povrat državne potpore obveza je davatelja državnih potpora, a provodi se u skladu s pravilima propisa Republike Hrvatske kojima se uređuje pravni odnos nastao dodjelom državne potpore, odnosno u skladu s pravilima samog pravnog akta na temelju kojeg je državna potpora dodijeljena. Prema izričitoj zakonskoj odredbi davatelj državne potpore odgovoran je za povrat državne potpore, čiji povrat je naložila Europska komisija. Davatelj državne potpore traži povrat državne potpore i kada sam utvrdi da su, prema pravilima pravne stečevine Europske unije, stečeni uvje za povrat državne potpore koju je dodijelio. Mišljenja Ministarstva financija o usklađenos prijedloga programa državne potpore ili pojedinačne državne potpore s pravilima o državnim potporama savjetodavne su prirode i ne dovode u pitanje isključivu ovlast Europske komisije o odobrenju državne potpore. Kontrolu usklađenos državnih potpora s pravilima o potporama i njihovog korištenja provodi Europska

7. Evidencija, registar i godišnje izvješće o državnim potporama

Člankom 14. Zakona uređuje se evidencija državnih potpora i potpora male vrijednos te dostava podataka o dodijeljenim državnim potporama i potporama male vrijednos Ministarstvu financija. Is m člankom je u jednom jelu – Ministarstvu financija objedinjena zadaća prikupljanja podataka o dodijeljenim državnim potporama i potporama male vrijednos . Podatke Ministarstvo financija koris za izvješća Europskoj komisiji (samo o državnim potporama), te za izvješća hrvatskim ins tucijama – Vladi Republike Hrvatske, odnosno Hrvatskome saboru (koje dodatno sadrži podatke o državnim potporama i potporama male vrijednos poljoprivredi i ribarstvu dostavljene od nadležnog ministarstva). Ovako je opseg obveza davatelja državnih potpora smanjen – samo jedno jelo, Ministarstvo financija, prikuplja i obrađuje podatke o državnim potporama i potporama male vrijednos , te na temelju h podataka vodi registar državnih potpora i potpora male vrijednos . Prikupljene podatke o dodijeljenim državnim potporama i druga izvješća o državnim potporama, u skladu s pravilima o državnim potporama, Ministarstvo financija dostavlja Europskoj komisiji do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

8. Zaključno Donošenjem ovoga Zakona uklonjene su postojeće teškoće u provedbi Zakona o državnim potporama iz 2013. godine i olakšava se svakodnevni rad jela sustava državnih potpora u Republici Hrvatskoj – objedinjenjem svih poslova državnih potpora na horizontalnoj razini u Ministarstvu financija. Tako se omogućuje učinkovi je i kvalitetnije pružanje savjetodavne pomoći davateljima državnih potpora kod primjene pravila Europske unije o državnim potporama, koje bi povezano s provedbom ciljeva gospodarske poli ke mogle ima znatne pozi vne rezultate za hrvatsko gospodarstvo – dodjelom državnih potpora s ispravno postavljenim ciljevima i u skladu s pravilima Europske unije o državnim potporama. Također se osigurava i jedinstvo postupanja prema ins tucijama Europske unije, što je od velikog utjecaja za pravilan odnos između ins tucija Europske unije i nacionalnih ins tucija u svim poslovima, a osobito onima u njenoj isključivoj nadležnos .

UDK 336.64

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Cash Pooling – Upravljanje likvidnošću objedinjenim vođenjem poslovnih računa Nediljko Rojnica * Objedinjeno vođenje poslovnih računa u funkciji efikasnijeg financijskog poslovanja proračunskih i gospodarskih subjekata poznato je u hrvatskoj praksi već niz godina. Vodeće hrvatske banke razvile su ovaj financijski proizvod vrlo uspješno, a korisnici-članovi Pool-ova is ču prednos njegova funkcioniranja. Važno je naglasi i da se poslovanje proračunskih subjekata u sastavu Pool-ova ne smatra zaduživanjem. U posljednje vrijeme, u kontekstu redizajniranja financijskog poslovanja HZZO-a, osim izdvajanja iz Državne riznice, spominje se i implementacija Cash Poolinga u financijskom povezivanju zdravstvenih ustanova. Sve su to razlozi da se ova tema, na konkretnom primjeru jedne banke predstavi sa stručnog i izvedbenog aspekta.

1. Uvod – Što je Cash Pooling?

• Obračunsko objedinjavanje sredstava – No onal Cash Pooling

Objedinjeno vođenje transakcijskih računa (Cash Pooling) je agregiranje stanja više računa jednog po- 2.1. Model Koncentracija sredstava na glavni slovnog subjekta ili grupe klijenata unutar Banke s račun Pool-a – Zero Balance ciljem boljeg upravljanja sredstvima, odnosno likvidZa ovaj model karakteris čno je da se sredstva prenos članova Pool-a. Proizvod je namijenjen: bacuju s jednog poslovnog računa na drugi – koncen• jedinicama lokalne i regionalne samouprave (JL(R) tracija sa stvarnim transferom sredstava. Moguće su S) te poduzećima i ustanovama u njihovom vlasniš- dvije varijante ovog modela: tvu • grupama vlasnički, poslovno ili financijski poveza- 1) Konsolidacija posebnih računa jednog poslovnog subjekta (računi 13, 14 i 15) na Glavni račun ponih poduzeća slovnog subjekta (račun 11 / 18) • udrugama i drugim grupacijama koje imaju zajed2) Konsolidacija računa više poslovnih subjekata na ničke interese. Glavni pool račun – Master Account, s m da Cash Pooling omogućuje: Glavni pool račun može bi redovni račun 11/18 ili češće posebni računi 14 ili 15 otvoreni posebno • učinkovito pokriće nega vnih stanja na računima za tu svrhu. članova Pool-a s pozi vnim stanjima računa drugih članova Pool-a, s ili bez stvarnog transfera sredstava Banka već godinama svojim klijen ma nudi ovaj mo(interno financiranje) del u obliku trajnog naloga za raspored sredstava. • • • •

u postotku iznad određenog iznosa na kraju dana dva puta dnevno.

Ugovaranje je vrlo jednostavno, na osnovu Zahtjeva klijenta u kojem su navedeni uvje korištenja zaklju• Koncentracija sredstava na glavni račun Pool-a – čuje se Ugovor za svaki račun posebno. U našoj praksi puno češće se koris 1. varijanta ovog modela, a Zero Balance i koriste je gotovo svi veliki sustavi klijen Banke; Hr* Nediljko Rojnica, dipl. oec., direktor u Sektoru za upravljanje pro- vatska Elektroprivreda, INA, Hrvatske ceste, Croa a osiguranje, Komunalna poduzeća i drugi. Varijanta 2. dajom, PBZ, Zagreb, (nediljko.rojnica@pbz.hr). PBZ svojim klijen ma nudi dva osnovna modela:

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

2. Modeli Cash Pooling-a

Raspored-pražnjenje s pojedinog računa moguće je:

• manje troškove za članove Pool-a (smanjenje kamatnih troškova i povećanje kamatnih prihoda) • jasnu sliku o financijskoj poziciji svakog člana Pool-a • bolje upravljanje sredstvima Pool-a.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

koris se rijetko stoga što se koncentracija-transferi sredstava na Glavni Pool račun tre raju kao kratkoročne pozajmice na koje je obvezno zaračuna minimalnu zakonom propisanu kamatnu stopu, a osim toga dosta je zahtjevno knjigovodstveno pra takve transakcije. Zbog navedenih razloga za objedinjavanje računa više različi h poslovnih subjekata u našoj praksi puno češće se koris drugi model Obračunsko objedinjavanje sredstava – No onal Cash Pooling .

2.2. Model Obračunsko objedinjavanje sredstava – No onal Cash Pooling Model obračunsko objedinjavanje računa zbog svoje jednostavnos puno je prihvatljivije za poslovne subjekte članice Pool-a iz više razloga: • svaka članica i dalje samostalno raspolaže svojim sredstvima • svoje dnevne izvode o prome ma po računu dobiva preko kanala i u formatu prema vlas tom odabiru • ima uvid u stanje svog računa u realnom vremenu • mjesečno dobivaju kamatne listove s odobrenjem/ terećenjem za obračunatu kamatu • preporuka je (ali nije nužno) da članica Pool-a koris PBZ COM@NET internetsko bankarstvo za poduzeća.

2.2.1. Dodatne pogodnos koje donosi članstvo u poolu Osim što zadržavaju potpunu samostalnost, članstvo u Pool-u članicama donosi samo nove pogodnos : • učinkovito pokriće nega vnog stanja na računima s pozi vnim stanjem drugih članica Pool-a – interno financiranje članica Pool-a, bez stvarnog transfera sredstava • benefit kod pasivne kamate koja se primjenjuje na ukupni neto saldo poola • ak vna kamata obračunava se samo na neto nega vno stanje poola.

UDK 336.64

Za korištenje svih pogodnos poolinga glavna članica – glavni račun Pool-a mora bi korisnik internetskog bankarstva za pravne osobe.

2.2.2. Dokumentacija potrebna za ugovaranje 1) Zahtjev članica Pool-a 2) Komisioni Ugovor o objedinjenom vođenju računa 3) Ugovor o trajnom nalogu – pražnjenje/raspored (opcionalno) 4) Ugovor o kratkoročnom kreditu – dozvoljenom prekoračenju (opcionalno) 1) Zahtjev – podnose ga članice Pool-a ili glavna članica u ime ostalih članova Pool-a, a sadrži popis računa članica Pool-a i popis članica Pool-a pojedinačnih korisnika okvirnih kredita po principu tekućeg računa (dozvoljenih prekoračenja), te ostale osnovne uvjete. 2) Komisioni Ugovor o objedinjenom vođenju računa – priprema Banka prema Zahtjevu, a osim popisa sudionika sadrži detaljne uvjete korištenja usluge. Potpisuju ga s jedne strane sve članice Pool-a i Banka s druge strane. 3) Ugovor o trajnom nalogu – pražnjenje/raspored – priprema Banka na Zahtjev pojedine članice Pool-a koja ima posebne račune koji su uključeni u Pool, ako ima potrebe za takvom vrstom usluge. 4) Ugovor o kratkoročnom kreditu – dozvoljenom prekoračenju – priprema Banka na osnovu Zahtjeva pojedine članice uz prethodnu suglasnost ostalih članica Pool-a ili glavne članice Pool-a, sukladno uvje ma navedenim u zajedničkom Ugovoru ad. 2). Ugovor o kreditu potpisuje pojedinačno članica Pool-a i Banka. Dozvoljeno prekoračenje po računima preduvjet je za interno financiranje. Dozvoljeno prekoračenje za pojedinu članicu je opcionalno, zavisno o poslovnim potrebama i kreditnoj sposobnos . Naime, kratkoročni kredit može koris jedna ili više članica Pool-a, s m da je ugovaranje Pool-a moguće i bez korištenja kratkoročnih kredita.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Članice međusobno određuju, koji je glavni obračunski račun Pool-a (grupe). 2.2.3. Kamatne stope

Glavni račun odnosno glavna članica Pool-a pored Pasivna kamatna stopa navedenih pogodnos koje imaju ostale članice, ima • određuje Banka u dogovoru s članicama Pool-a još i dodatne mogućnos : • obračunava se na dnevni saldo na slobodna sred• upit u trenutačno stanje po računima svake članice stva i pripisuje računu mjesečno. Pool-a Ak vna kamatna stopa • rekapitulaciju stanja računa na kraju dana svih ra• određuje Banka u dogovoru s članicama Pool-a čuna članica Pool-a • javlja se samo u slučaju kada cijela grupa ima nega• kamatni list za Pool van saldo • uvid u kamatne listove za sve račune članica Pool-a • JL(R)S i vlasnički povezanim poduzećima Cash Po- • obračunava se na dnevni neto nega vni saldo i naplaćuje mjesečno direktnim terećenjem članice, olinga omogućuje sveukupno bolje i racionalnije koja je bila u nepokrivenom minusu. upravljanje sredstvima = zamjena za riznicu.

UDK 336.64

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Interna kamatna stopa • • •

•

• dostupni su joj obračunski kamatni listovi za Pool (kontrola obračuna) određuju članice Pool-a međusobno, ne može se (Navedene mogućnos mogu ima i ostale članice mijenja jekom mjeseca pojavljuje se u slučaju kada je nega vni saldo po- Pool-a, ako se tako ugovori.) Osim što su glavnoj člakriven pozi vnim saldom na drugim računima, ne- nici dostupni internetskim bankarastvom, sve članice Pool-a dobivaju kamatne listove mjesečno poštom na ga vni saldo pokriva se proporcionalno obračunava se na dnevni nega vni/pozi vni saldo, svoju adresu, a glavna članica dobije i zbirni detaljni a mjesečno se pripisuje računima koji su imali po- kamatni list za cijeli Pool. zi van saldo, a terete se računi koji su imali nega 3.1. Popis primjera van saldo ova stopa predstavlja internu cijenu kapitala. • Upit u trenutačno stanje (raspoloživi saldo) člani-

3. Primjeri za obračunski model objedinjenog vođenja računa

•

Nakon zaključenja Ugovora o objedinjenom obračun- • skom vođenju računa glavna članica internetskim • • bankarstvom za poduzeća može: • u bilo kojem trenutku u realnom vremenu vidje trenutačno stanje članica Pool-a (nadzor) • dostupna joj je rekapitulacija stanja računa svih članica pool-a za prethodni dan i sve datume od dana ugovaranja Cash Pooling-a (planiranje) • dostupni su joj kamatni listovi za sve članice Pool-a (kontrola)

ca Pool-a (grupe) Rekapitulacija sredstava članica Pool-a na kraju dana Pozi vno stanje grupe Kamatni list za pojedine račune Kamatni list za Pool (grupu)

3.1.1. Upit u trenutačno stanje (raspoloživi saldo) članica Pool-a Nakon internetskog ulaska ovlaštena osoba preko izbornika Cash Pooling može odabra opciju upit u trenutačno stanje članica Pool-a (slika 1).

3.1.2. Rekapitulacija sredstava članica Pool-a na kraju dana

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

3.1.3. Pozi vno stanje Pool-a (grupe)

Odabirom opcije Rekapitulacija na ekranu se prikaže Rekapitulacija Pool-a za prethodni dan, a dostupna je i za bilo koji prethodni datum počevši od datuma ugovaranja Pool-a, dovoljno je u kalendaru izabra željeni datum i potvrdi odabir.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Na ovom pojednostavljenom primjeru (ako koris obračunsko objedinjeno vođenje računa) Pool je u plusu 45 jedinica unatoč nega vnom stanju na jednom računu, jer je to nega vno stanje pokriveno pozi vnim stanjima na drugim računima. U slučaju kada bi se članice samostalno pojavljivale prema Banci (bez članstva u Pool-u) s is m pretpostavkama ukupan efekt bio bi minus 232 jedinice. Interna kamatna stopa na nivou Pool-a uvijek je ukupno = 0, a stvarni trošak ak vne kamate na nivou Pool-a pojavljuje se samo u slučaju ukupnog neto nega vnog stanja Pool-a (što je u praksi vrlo rijedak slučaj). U simulaciji pozi vnog i nega vnog stanja Pool-a korištene su kamatne stope: • 6,00 % interna kamatna stopa među članicama Pool-a • 0,75 % pasivna kamata Banke • 10,00 % ak vna kamatna stopa Banke na dozvoljeni minus

3.1.4. Kamatni list za pojedine račune Kamatni listovi unutar internetske aplikacije vidljivi su glavnoj članici (i ostalim članicama koji imaju uvid u račune i stanja Pool-a). Popis kamatnih listova dobiva se izborom računa i klikom na gumb: Kamatni listovi. Kamatni listovi za sve račune dostupni su za sve prethodne mjesece od datuma ugovaranja Pool-a i mogu se dohvaodabirom željenog mjeseca. Obračun kamata vrši se svaki dan, a isplata/terećenje automatski mjesečno.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Kamatni list za pojedini račun

UDK 336.64

Kamatni listovi mogu se prema potrebi ispisiva . Ispis kamatnih listova je u PDF formatu.

3.1.5. Kamatni list za Pool (grupu) Kamatni list za Pool je obračunski, a može bi saže i detaljni. Saže kamatni list Pool-a sadrži za svaki datum ukupno stanje Pool-a, primijenjene kamatne stope te obračunate kamate (ak vnu, pasivnu i internu). Prikaz kamate je kumula van, i prikazuje povećanje nedospjele kamate iz dana u dan. Kamatni list za pool dobiva se internetom na is način kao i pojedinačni kamatni listovi, izabiranjem retka: Ukupno.

UDK 336.64

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Saže kamatni list

4. Cash pooling i zaduživanje U nastavku objavljujemo skraćeno mišljenje Ministarstva financija1 (Klasa: 400-06/07-01/196, Ur. broj: 513-05-02/07-2, od 13. lipnja 2007. godine) o statusu pokrića nega vnih financijskih salda članica Pool-a, odnosno kratkoročnom zaduživanju u kontekstu Objedinjenog vođenja računa: „U svezi vašeg dopisa br. 377/2007 od 19. travnja 2007. godine o mogućnos ma korištenja usluge Cash Poolinga-a u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a osobito s aspekta kratkoročnog zaduživanja i obuhvata korisnika proračuna u nastavku odgovaramo. Člankom 62. Zakona o proračunu (NN, br. 96/03) propisano je uvođenje poslovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S) i njihovih korisnika preko jednog računa.

Cilj koji se želi pos ći uspostavljanjem jedinstvenog računa je racionalizacija u upravljanju javnim novcem,

Izgradnja uređenog sustava za upravljanje financijama – riznice, jedan je od bitnih preduvjeta racionalizacije i poboljšanja efikasnos u poslovanju države i JLP(R)S. Upravo zato se u Zakonu o proračunu i u praksi izgradnja i implementacija jedinstvenog računa kao osnovnog instrumenta riznice nameće kao proces, koji sve JLP(R)S nastoje pokrenu kako bi osigurale što efikasnije korištenje javnih resursa i pos gle što bolje rezultate prepoznatljive njihovim građanima. Uvođenje jedinstvenog računa riznice ne znači za korisnika gubitak autonomije u korištenju sredstava, već se sustav upravljanja financijama (novčanim tokovima) konsolidira, a riznica pruža novčanu sigurnost za sve odobrene ak vnos koje su usuglašene s prihvaćenim proračunom određene fiskalne godine.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

(op.ur.) Premda se mišljenje temelji na starom Zakonu o proračunu iz 2003., kasnije izmjene zakona ne mijenjaju suš nu ovih poslovnih transakcija. 1

Tako ih npr. uključuju u koncept jedinstvenog računa koji u skladu sa Zakonom uspostavljaju. Ovakav prošireni obuhvat nije obvezan, ali je svakako poželjan, jer JLP(R)S uz dobro upravljanje javnim prihodima i kvalitetno obavljanje svojih osnovnih funkcija za cilj imaju i praćenje poslovanja subjekata u njihovom vlasništvu koje se uvijek odražava i na cjelokupno funkcioniranje JLP(R)S. Temeljna razlika je da JLP(R)S nemaju obvezu izvješćivanja i konsolidacije za subjekte koji su izvan Registra korisnika proračuna.

Neovisno o obuhvatu proračunskih korisnika koji je definiran Pravilnikom o utvrđivanju korisnika proračuna i o vođenju Registra korisnika proračuna (NN, br. 80/04) u skladu s kojim se svake godine objavljuju podaci iz Registra korisnika proračuna – popis korisnika proračuna koji točno utvrđuje tko su korisnici proračuna i u čiju nadležnost spadaju (državnog proračuna odnosno točno koje JLP(R)S), JLP(R)S često obuhvat svog detaljnijeg praćenja i poslovanja proširuju na pravne osobe (trgovačka društva i ustanove) u svom

vlasništvu koje nemaju status korisnika proračuna i stoga nisu uključene u Registar korisnika proračuna.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

a ne oduzimanje prava na raspolaganje proračunskim sredstvima, koje je autonomno pravo u njegovim pozicijama koje je potvrđeno izglasavanjem proračuna od strane Sabora odnosno predstavničkog jela. Cash Pooling je usluga banaka kojom se na izvjestan način daje financijsko-tehničko rješenje za racionalnije upravljanje financijskim sredstvima, odnosno likvidnošću i solventnošću, što i jest jedan od ciljeva uspostavljanja koncepta jedinstvenog računa riznice na razini JLP(R)S. U tom smislu takva rješenja svaka JLP(R)S može uze u obzir prilikom izgradnje vlas tog sustava riznice prilagođavajući naravno korištenje ove usluge svojim ciljevima, uspostavljenim mehanizmima kontrole i principima poslovanja i upravljanja.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

JLP(R)S odgovorna je za upravljanje svim prihodima i rashodima vodeći računa o pravovremenom plaćanju obveza – po dospijeću, pri čemu nastoji uspostavi jednostavan proces izvršavanja proračuna, pos ći najniže troškove posuđivanja i ostvarivanje najviših kamata po depozi ma. Funkcije financijskog planiranja i upravljanja gotovinom najvažnije su za uspostavljanje sustava pravovremenog plaćanja i pažljivog gospodarenja novčanim sredstvima, a bez jedinstvenog računa teško ih je ima u potpunos razvijene i implemen rane u praksi. U kontekstu ovih funkcija JLP(R)S riznicama procjenjuju dnevno, tjedno, mjesečno, kvartalno itd., novčane priljeve i odljeve te ovisno o odnosu priljeva i dospjelih obveza za plaćanje plasiraju novčane viškove ili privremeno posuđuju sredstva za pokriće dnevnih manjkova.

UDK 336.64

P(R)S može zaduživa uzimanjem kredita i izdavanjem vrijednosnih papira, a u nastavku – člancima od 105. do 110. detaljno su propisani uvje dugoročnog zaduživanja i davanja jamstava. U tom kontekstu i pod prethodno navedenim uvje ma navedenog, Cash Pooling se ne smatra novim zaduživanjem nego mjerom i instrumentom financijske poli ke upravljanja likvidnošću i solventnošću subjekata uključenih u Pool-ove.

5. Zaključak Prema dosadašnjim iskustvima Cash Pooling se pokazao kao vrlo učinkovit alat koji korisnicima, pored racionalnog upravljanja sredstvima omogućuje i značajne uštede povećanjem kamatnih prihoda i smanjenjem kamatnih rashoda. Uz to, u JLP(R)S-u se uspješno inkorporira i u funkciju lokalne riznice. Kod Pool-ova koji u većoj mjeri koriste interno financiranje te uštede mogu iznosi i u sto nama suća kuna godišnje, pa i više. Broj korisnika koji prepoznaju pogodnos Cash Poolinga stalno se povećava, posebice kod JL(R)S i grupa vlasnički i poslovno povezanih poduzeća kao što su gradovi Varaždin, Dubrovnik, Poreč, Rovinj, Labin, Pazin, Valpovo, Grupa INA, Grupa TOKIĆ i mnogi drugi. Pored vlasnički povezanih Pool-ova u praksi djeluje i niz funkcionalnih Pool-ova u neprofitnom sektoru, kao što su: udruga malih trgovaca, upravitelji zgrada, udruga vinara Istre, imamo čak i jednu biskupiju koja zajedno s pripadajućim župama koris pogodnos CP.

Pritom je važno istaknu da JLP(R)S može pla samo Otvaraju se novi vidici i pokazuje se kako se pogodnastale i dospjele obveze za financiranje rashoda po- nos Cash Poolinga mogu koris na nove i drugačije slovanja, koji su odobreni usvojenim proračunom. načine, do sada nepoznate u našoj praksi. Zaduživanje za tekuću potrošnju zabranjeno je Zakonom o proračunu, što znači da se prilikom planiranja i usvajanja proračuna ne mogu predvidje rashodi poslovanja, koji se ne mogu financira prihodima proračuna, odnosno za koje je potrebno koris tuđe izvore financiranja. Takvim bi se zaduživanjem povećavala javna potrošnja u proračunskoj godini iznad realnih financijskih mogućnos JLP(R)S. Kratkoročno zaduživanje za potrebe podmirenja obveza nastalih sukladno usvojenom proračunu ne može se smatranovim zaduživanjem već sups tucijom vjerovnika, odnosno promjenom strukture obveza kako po vrstama tako i po ročnos . Kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnos i plaćanja obveza po dospijeću temelj je upravljanja financijskim tokovima i gotovinom, te dobrog gospodarenja prihodima i rashodima. Upravo zbog navedenog Zakon o proračunu ne ograničava mogućnost kratkoročnih posudbi i njihova zatvaranja jekom godine, već se u članku 104. definira da se JL-

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

www. m4pin.hr

UDK 336.21

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Izuzeća u preuzimanju višegodišnjih ugovornih obveza na teret državnog proračuna Ivana Kunić * Za preuzimanje višegodišnjih ugovornih obveza na teret državnog proračuna proračunskim korisnicima državnog proračuna je potrebna suglasnost ministra financija, odnosno Vlade. Autorica u tekstu stavlja naglasak na situacije u kojima nije potrebno ishodi navedene suglasnos , iako je riječ o višegodišnjim ugovornim obvezama.

1. Uvod

korisnicima državnog proračuna za preuzimanje obveza po ugovorima koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama daje ministar financija. A ako ukupna obveza po ugovoru koji zah jeva plaćanje u sljedećim godinama prelazi taj iznos, suglasnost proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje navedene obveze daje Vlada, na prijedlog ministra financija. Među m, postoje situacije kod kojih nije potrebno pri sklapanju višegodišnjih ugovora na teret državnog proračuna ishodi suglasnost ministra financija, odnosno Vlade. Više o njima u nastavku teksta.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Kako bi se osiguralo kon nuirano i višegodišnje praćenje potrošnje te osigurala fiskalna disciplina potrebna za makroekonomsku stabilnost, još 2003. godine uvedeno je praćenje stvaranja višegodišnjih ugovornih obveza. Naime, tada je prvi puta Zakonom o proračunu (NN, br. 96/03) propisano da proračunski korisnici državnog proračuna prije sklapanja ugovora koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama moraju ishodi suglasnost Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada). Zakonom o proračunu iz 2008. godine (NN, br. 87/08) ta je obveza proširena i na proračunske korisnike proračuna jedinice lokalne i područ2. Dozvoljena izuzeća ne (regionalne) samouprave, koji suglasnost trebaju ishodi od izvršnog jela na teret čijeg proračuna se Ministarstvo financija je 2012. godine dalo Naputak, kojim je utvrđeno da za sklapanje višegodišnjih obveze preuzimaju. ugovora koji su povezani s rashodima koji su kon Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proranuirano dio redovnog poslovanja proračunskog koričunu (NN, br. 136/12) proračunskim korisnicima skrasnika državnog proračuna, te su kao takvi predviđeni ćena je procedura davanja suglasnos kod sklapanja državnim proračunom i projekcijama, nije potrebna ugovora kojima se preuzimaju višegodišnje obveze na suglasnost Vlade. Pod rashodima koji su kon nuirateret državnog proračuna. Naime, njime je predviđeno dio redovnog poslovanja proračunskog korisnika no da obveze po ugovorima, koji zah jevaju plaćanje državnog proračuna podrazumijevaju se primjerice u sljedećim godinama mogu preuze , ne više iskljutroškovi komunalnih usluga (opskrba vodom, odvoz čivo uz suglasnost Vlade, već i uz suglasnost ministra smeća i sl.) i drugi režijski troškovi (troškovi opskrbe financija, ako iznos ukupne obveze po ugovoru ne strujom, plinom, troškovi usluge telefona, interneta prelazi iznos utvrđen Zakonom o izvršavanju državi sl.), za m troškovi redovnog održavanja postojećih nog proračuna. Zakonom o izvršavanju Državnog proinformacijskih sustava, obnavljanja postojećih licenci, računa Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. redovne nabave uredskog materijala i slični troškovi, 152/13 i 39/14) taj iznos ukupne obveze po ugovoru koji se ponavljaju iz godine u godinu, i to neovisno o je utvrđen na razini od 10.000.000 kuna. tomu poklapa li se razdoblje trajanja ugovora s proraDakle, ako ukupna obveza po ugovoru ne prelazi čunskom godinom ili ne. iznos od 10.000.000 kuna, suglasnost proračunskim U nastavku se daje pregled konkretnih primjera zahtjeva za davanjem suglasnos za koje, sukladno navedenom Naputku nije potrebna suglasnost Vlade, a * Ivana Kunić, mag. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

UDK 336.21

u slučaju da je ukupna vrijednost ugovora manja od ugovora. Slijedom toga, a uzimajući u obzir i da se sukladno Naputku radi o rashodu, koji je kon nuirano 10.000.000 kn ni ministra financija. dio redovnog poslovanja, izdavanje suglasnos nije 2.1. Dio redovnog poslovanja – bez ugovornog bilo potrebno. odnosa Još jedan takav primjer je i zahtjev proračunskog koProračunski korisnik državnog proračuna Y je dosta- risnika državnog proračuna C za davanje suglasnovio zahtjev za davanje suglasnos za isplatu potpo- s za sklapanje Ugovora o priključenju s Hrvatskom re. U ovom slučaju se radi o rashodima koje korisnik elektroprivredom. isplaćuje kao dio svog redovnog poslovanja, jer mu to ulazi u zakonom definirani djelokrug rada. Navedene 3. Što se ne može smatra izuzećem je sredstva dužan osigura u okviru svojih limita ukuU nastavku daje se nekoliko konkretnih primjera višepnih rashoda. Osim toga, iz pravilnika kojim je uređen godišnjeg ugovaranja za koje se ne može primijeni postupak isplate ovih potpora bilo je jasno da između izuzeće istaknuto u prethodnom dijelu članka. proračunskog korisnika kao davatelja potpore i krajnjeg korisnika ne nastaje ugovorni odnos u smislu Zakona o obveznim odnosima, odnosno ugovorni odnos sukladno drugim, posebnim propisima, a odredbama Zakona o proračunu je propisano da proračunski korisnici trebaju suglasnost za obveze po ugovorima, koji zah jevaju plaćanje u sljedeći godinama. Isto vrijedi i za slučaj u kojem je proračunski korisnik dostavio zahtjev za sufinanciranje troškova otkupa grožđa/ mandarina/jabuka. Proračunski korisnik državnog proračuna W je dostavio zahtjev za davanje suglasnos za sklapanje ugovora o kupoprodaji eurodizela. Zakonom je definirano da kupnja i prodaja na e i na nih derivata u svrhu formiranja i obnavljanja zaliha na e spada u dio redovnog poslovanja proračunskog korisnika, stoga nije potrebno ishodi suglasnost.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

2.2. Režijski troškovi

Proračunski korisnik državnog proračuna X je proveo postupak javne nabave usluga u elektroničkoj pokretnoj, komunikacijskoj mreži, mobilnih telefona i 3G modema te pripadajućih SIM kar ca. Budući da se sklapa okvirni sporazum na dvije godine upućen je zahtjev za davanje suglasnos . Među m, kako se ovdje radi o režijskim troškovima, konkretno troškovima usluge telefona, koje je proračunski korisnik dužan osigura kao dio redovnog poslovanja, a sukladno Naputku, u ovom slučaju nije potrebna suglasnost. Isto se odnosi i na slučaj proračunskog korisnika državnog proračuna koji je upu o zahtjev za davanje suglasnos za sklapanje Okvirnog sporazuma i Ugovora o javnoj nabavi Microso licenci. Ovdje je, osim što je riječ o obnavljanju postojećih licenci (ne o nekoj značajnoj nadogradnji informacijskog sustava novim), u Okvirnom sporazumu predviđeno sklapanje Sporazuma na razdoblje od tri godine. Također propisano je da is ne predstavlja obvezu na sklapanje ugovora i nastanak obveze tek zaključenjem jednogodišnjeg

Proračunski korisnik državnog proračuna Q je dostavio zahtjev za davanje suglasnos za sklapanje ugovora o nabavi automobila za koju su sredstva osigurana na proračunskoj poziciji kojoj je jedini izvor financiranja 4 Prihodi za posebne namjene (konkretno 43 Ostali prihodi za posebne namjene). U ovom je slučaju potrebno ishodi suglasnost. Naime, sukladno odredbama Zakona o proračunu, namjenski prihodi ovog proračunskog korisnika uplaćuju se u državni proračun. Ako su namjenski prihodi uplaćeni u nižem opsegu nego što je iskazano u državnom proračunu, korisnik može preuze i plaćaobveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno raspoloživih sredstava. Upravo stoga je nužno da Ministarstvo financija raspolaže podacima o preuze m obvezama, jer će u slučaju da namjenski prihodi budu uplaćeni u nižem opsegu od očekivanoga, bi nužno sredstva za preuzete obveze osigura iz nekih drugih izvora financiranja. Jedan od proračunskih korisnika je dostavio upit o potrebi ishođenja suglasnos u slučaju višegodišnjih inves cija za koje se preuzimaju obveze za trogodišnje razdoblje (tekuća godina i naredne dvije). Naime, državni proračun donosi se za tekuću godinu, ali se za naredne dvije godine donose projekcije. S obzirom na to da projekcije nisu obvezujuće, odnosno mogu se mijenja , potrebno je ishodi suglasnost.

UDK 336.21

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

4. PogreĹĄke pri upuÄ&#x2021;ivanju zahtjeva za preuzimanja viĹĄegodiĹĄnjih obveza Zahtjev za dobivanjem suglasnos proraÄ?unski korisnici drĹžavnog proraÄ?una razine razdjela dostavljaju Ministarstvu financija na Ä?iji prijedlog za m ministar financija, odnosno Vlada donosi odluku o davanju suglasnos . MeÄ&#x2018;u m, ako je rijeÄ? o proraÄ?unskim korisnicima druge i treÄ&#x2021;e razine (agencije, ustanove u kulturi, ustanove u zdravstvu i sl.), zahtjev se prvo dostavlja nadleĹžnom ministarstvu, a ono Ministarstvu financija. Dom zdravlja XX Ĺžupanije je dostavio zahtjev za davanje suglasnos Ministarstvu financija. BuduÄ&#x2021;i da je Dom zdravlja XX proraÄ?unski korisnik proraÄ?una Splitsko-dalma nske Ĺžupanije, zahtjev je potrebno upu upravnom jelu nadleĹžnom za financije Splitsko-dalma nske Ĺžupanije koje priprema prijedlog od-

luke o davanju suglasnos Ĺžupana Splitsko-dalma nske Ĺžupanije. Muzej WQ je dostavio zahtjev za davanje suglasnos Ministarstvu financija. Uvidom u Podatke iz registra proraÄ?unskih i izvanproraÄ?unskih korisnika utvrÄ&#x2018;eno je da je muzej proraÄ?unski korisnik drĹžavnog proraÄ?una. MeÄ&#x2018;u m, is je u nadleĹžnos Ministarstva kulture, te je stoga zahtjev potrebno dostavi preko Ministarstva kulture. Naime, limi ukupnih rashoda drĹžavnog proraÄ?una Republike Hrvatske se utvrÄ&#x2018;uju na prvoj razini organizacijske klasifikacije, dakle razini razdjela (u ovom sluÄ?aju Ministarstva kulture). To je razlog da se zahtjev upuÄ&#x2021;uje preko Ministarstva kulture, kako bi isto pri raspodjeli dobivenog limita na niĹže razine organizacijske klasifikacije raspolagalo podacima o preuze m obvezama i sukladno tomu, dodijelilo sredstva potrebna za podmirenje is h.

Najava za LC Konferenciju Panorama 2014

PoĹĄtovani korisnici, ÂŻÂ&#x160;Â?Â&#x153;Â¨Â&#x153;Â&#x2014;Â&#x201D;ÂŁÂ¤ÂŠÂ&#x153; Â&#x161;Â&#x160;Â&#x2DC; Â&#x201D;Â&#x17D; Â?Â&#x153;ÂŻÂ¨Â&#x160;Â¤Â&#x201C; Â&#x160;ÂŁ Â&#x161;Â&#x160; Â&#x160;Ä&#x2026;ÂŚ Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x160;Ä&#x2026;ÂŚá&#x20AC;&#x2018; ÂžÂ&#x17D;Â¤Â˘Â&#x203A;Â&#x160;Â&#x17D;ÂŁÂ¤Â§ Â?Â&#x153; ÂĄÂ&#x17D;Â?ÂŚá&#x20AC;&#x2018; Â&#x153;Â&#x161;Â?Â&#x17D;ÂĄÂ&#x17D;Â&#x161;Â&#x152;Â&#x201C;Â&#x201D;ÂŚ Â&#x160;Â&#x161;Â&#x153;ÂĄÂ&#x160;Â&#x2DC;Â&#x160; Â&#x2013;Â&#x153;Â&#x201D;Â&#x160; ÂźÂ&#x17D; ÂŁÂ&#x17D; Â&#x201C; Â&#x153;Â¨Â&#x17D; Â&#x2018;Â&#x153;Â?Â&#x201C;Â&#x161;Â&#x17D; Â&#x153;Â?ÂĄÄťÂ&#x160;Â¤Â&#x201C; ÂŚ Â&#x2019;Â&#x153;Â¤Â&#x17D;Â&#x2014;ÂŚ Â&#x160;Â&#x161;Â&#x153;ÂĄÂ&#x160;Â&#x2DC;Â&#x160; ÂŚ Â&#x160;Â&#x2018;Â˘Â&#x17D;Â&#x2039;ÂŚ á şá ˝á&#x20AC;&#x201D; Â&#x201C; á şá žá&#x20AC;&#x201D; ÂĄÂ§Â&#x201D;Â&#x161;Â&#x160; á şá ¸á šá źá&#x20AC;&#x201D; Â&#x2018;Â&#x153;Â?Â&#x201C;Â&#x161;Â&#x17D;á&#x20AC;&#x201D; Â&#x160;Â&#x153; Â&#x201C; ÂŁÂ¨Â&#x160;Â&#x2013;Â&#x17D; Â&#x2018;Â&#x153;Â?Â&#x201C;Â&#x161;Â&#x17D; Â?Â&#x153; ÂŁÂ&#x160;Â?Â&#x160;á&#x20AC;&#x2018; Â?Â&#x2014;Â&#x160;Â&#x161;Â&#x201C;ÂĄÂ&#x160;Â&#x2DC;Â&#x153; Â&#x153;Â&#x2013;ÂŚÂ?Â&#x201C;Â¤Â&#x201C; Â&#x2013;Â&#x2014;Â&#x201D;ÂŚÂžÂ&#x161;Â&#x17D; Â?ÂĄÂ&#x17D;Â?Â&#x160;Â¨Â&#x160;ÂžÂ&#x17D; Â&#x161;Â&#x160; Â?Â&#x153;Â?ÂĄÂ§ÂžÂ&#x201D;ÂŚ Â?ÂĄÂ&#x153;ÂĄÂ&#x160;ÂžÂŚÂ&#x161;ÂŁÂ&#x2013;Â&#x153;Â&#x2018;á&#x20AC;&#x2018; Â?ÂĄÂ&#x153;Ĺ&#x160;Â¤Â&#x203A;Â&#x153;Â&#x2018; Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x17D;Â?ÂĄÂ&#x153;Ĺ&#x160;Â¤Â&#x203A;Â&#x153;Â&#x2018; ÂĄÂ&#x160;ÂžÂŚÂ&#x161;Â&#x153;Â¨Â&#x153;Â?ÂŁÂ¤ÂŠÂ&#x160;á&#x20AC;&#x2018; Â&#x2013;Â&#x160;Â&#x2013;Â&#x153; Â&#x2039;Â&#x201C;ÂŁÂ&#x2DC;Â&#x153; Â&#x160;Â&#x2DC; Â&#x153;ÂŁÂ&#x201C;Â&#x2018;Â§ÂĄÂ&#x160;Â&#x2014;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x201C;ÂŻ ÂŻÂ&#x160;Â&#x161;Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x2014;Â&#x201D;Â&#x201C;Â¨Â&#x201C;Â&#x2019; ÂĄÂ&#x160;Â?Â&#x201C;Â&#x153;Â&#x161;Â&#x201C;Â&#x152;Â&#x160; Â&#x201C; Â?ÂĄÂ&#x17D;Â?Â&#x160;Â¨Â&#x160;Â&#x161;Â&#x201D;Â&#x160;á&#x20AC;&#x201D;

ÂŁÂ&#x2013;Â&#x153;ÂĄÂ&#x201C;ÂŁÂ¤Â&#x201C;Â¤Â&#x17D; Â&#x153;Â¨ÂŚ Â&#x153;Â&#x161;Â?Â&#x17D;ÂĄÂ&#x17D;Â&#x161;Â&#x152;Â&#x201C;Â&#x201D;ÂŚ Â&#x2013;Â&#x160;Â&#x153; Â&#x153;Â?Â&#x2014;Â&#x201C;ÂžÂ&#x161;Â&#x153; Â&#x201C;ÂŁÂ&#x2013;ÂŚÂŁÂ¤ÂŠÂ&#x153; ÂŚÂžÂ&#x17D;Â&#x161;Â&#x201D;Â&#x160; Â&#x2013;Â&#x160;Â&#x2013;Â&#x153; Â&#x2039;Â&#x201C; Â&#x201C;ÂŻ Â?ÂĄÂŠÂ&#x17D; ÂĄÂ§Â&#x2013;Â&#x17D; ÂŁÂ&#x160;ÂŻÂ&#x161;Â&#x160;Â&#x2014;Â&#x201C; Â?ÂŚÂ&#x161;Â&#x153; Â&#x161;Â&#x153;Â¨Â&#x153;ÂŁÂ¤Â&#x201C; Â&#x2013;Â&#x153;Â&#x201D;Â&#x17D; Â&#x160;ÂŁ Â&#x153;ÂžÂ&#x17D;Â&#x2013;ÂŚÂ&#x201D;ÂŚ ÂŚ Â?Â&#x160;Â&#x2013;Â&#x17D;Â¤Â§ Â&#x161;Â&#x160;Ä&#x2026;Â&#x201C;Â&#x2019; Â?ÂĄÂ&#x153;Â&#x201C;ÂŻÂ¨Â&#x153;Â?Â&#x160; Â&#x201C; ÂŚÂŁÂ&#x2014;ÂŚÂ&#x2018;Â&#x160;á&#x20AC;&#x2018; Â&#x160;Â&#x2014;Â&#x201C; Â&#x201C; Â&#x2013;Â&#x160;Â&#x2013;Â&#x153; Â&#x2039;Â&#x201C;ÂŁÂ¤Â&#x17D; Â?ÂĄÂ&#x153;Â¨Â&#x17D;Â&#x2014;Â&#x201C; ÂŚÂ&#x2018;Â&#x153;Â?Â&#x161;Â&#x153; Â¨ÂĄÂ&#x201C;Â&#x201D;Â&#x17D;Â&#x2DC;Â&#x17D; ÂŚ Â?ÂĄÂ§ÄťÂ&#x17D;Â&#x161;Â&#x201D;ÂŚ ÂŁÂ&#x160; Â&#x161;Â&#x160;Ä&#x2026;Â&#x201C;Â&#x2DC; Â¤Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x153;Â&#x2DC; ÂŁÂ¤Â˘Â§ÂžÂ&#x161;Â&#x201D;Â&#x160;Â&#x2013;Â&#x160;á&#x20AC;&#x201D; Â&#x201E;

ViĹĄe informacija moĹžete pronaÄ&#x2021;i na naĹĄoj web stranici www.panorama2014. com.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Ne zaboravite rezervirati mjesto u VaĹĄem kalendaru za zajedniÄ?ko druĹženje 25. i 26. rujna u Panorami!

Â&#x201E;

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

Upravljanje troškovima u javnom sektoru Iva Jukić Katana * Razvoj financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru od proračunskih subjekata zah jeva pos zanje puno veće učinkovitos i djelotvornos u poslovanju. U kontekstu pos zanja načela dobrog gospodarenja proračunskim sredstvima neophodne su detaljnije informacije o troškovima, prihodima, ostvarenim rezulta ma, imovini, obvezama koje je potrebno osigura izgradnjom internih sustava evidencija, baza podatka te izvještajnih linija. U članku autorica prezen ra moguće pristupe sustavnom praćenju troškova u funkciji njihova upravljanja.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Razvoj financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru zah jeva od proračunskih korisnika unaprjeđenje učinkovitos i djelotvornos u poslovanju te jačanje odgovornos rukovoditelja za način upravljanja raspoloživim resursima, obvezama, troškovima i rezulta ma. Razvoj u proračunskom sustavu zajedno sa razvojem financijskog upravljanja i kontrola ide u smjeru povezivanja strateškog i proračunskog planiranja, razvoja programskog planiranja, definiranja jasnih ciljeva poslovanja, utvrđivanja pokazatelja uspješnos i razvoja sustava praćenja realizacije. Kako bi se isto uspješno provelo u praksi zah jeva puno detaljnije informacije o troškovima, prihodima, imovini, obvezama, odnosno njihovoj strukturi, načinu ponašanja, mjes ma nastanka, učincima koje imaju na dugoročnu održivost određenih programa, projekata, ak vnos , procesa i sl.

U svrhu cjelovi jeg poznavanja troškova potrebne su i detaljnije informacije o stanju imovine, a povezano s troškovima koji će proizaći, primjerice zbog potreba održavanja, zamjene imovine, nabave rezervnih dijelova, troškova servisiranja i sl. Isto tako za izradu financijskih planova važne su i informacije povezane s budućim obvezama koje proizlaze iz potpisanih ugovora, a koji se još nisu započeli realizira ili su djelomično realizirani. Raspoloživost detaljnijih informacija o troškovima, prihodima, imovini, obvezama u procesu pripreme financijskog plana olakšava donošenje odluka o mogućim racionalizacijama, priorite ma financiranja, olakšava izradu obrazloženja prijedloga financijskog plana i njegovo strukturiranje (po programima, projek ma i ustrojstvenim jedinicama).

Iva Jukić Katana, mag. oec., Ministarstvo financija RH.

Pravovremene i cjelovite informacije o troškovima važan su preduvjet za kontrolu troškova i njihovo smanjenje tamo gdje za to ima prostora i opravdanos . U svrhu kontroliranja troškova jedna od najčešće korištenih metoda je usporedba ostvarenih troškova s planiranim troškovima. Osim navedenog, treba naglasi da se u svrhu učinkovi jeg kontroliranja troškova, ostvareni troškovi mogu uspoređiva i analizira s više osnova. Primjerice, usporedba sa standardnim troškovima, usporedba s troškovima sličnog programa, projekta ili ak vnos u državnom proračunu, usporedba iste vrste troškova u dužem vremenskom periodu i sl. Preduvjet za to je da su utvrđeni standardni troškovi, da su razrađeni troškovi programa, da se podaci o troškovima prate u dužem razdoblju i sl. Svrha ovih usporedbi i analiza ostvarenoga (djelotvornost i uspješnost) je utvrdi razlike, odstupanja u troškovima, revidira ih i poduze odgovarajuće mjere. Također, utvrđuju se odgovornos za eventualna odstupanja.

2. Značaj upravljanja troškovima u javnom sektoru Detaljne informacije o troškovima u javnom sektoru omogućavaju: 1) usporedbu troškova i koris pojedinih programa, projekata i ak vnos kako bi se na osnovi takve usporedbe donijele odluke o smanjenju ili ukidanju programa, projekata ili ak vnos koji nisu učinkovi 2) usporedbu troškova i njihovih promjena u određenom vremenskom razdoblju, utvrđivanje uzroka za takvo ponašanje troškova te poduzimanje mjera za poboljšanje efikasnos 3) utvrđivanje i smanjivanje troškova u određenim procesima

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

4) usporedbu troškova sličnih ak vnos , da bi se utvrdilo zašto su troškovi različi , uključujući i djelotvornost ak vnos 5) bolje razumijevanje što su stvarni troškovi i što utječe na njihovo kretanje, kao i povezani rizici sadašnjeg modela troškova i bilo kojeg alterna vnog modela troškova 6) razmatranje koji će ključni troškovi pružanja usluga utjeca na buduće proračune, tako da se donesu jasne odluka gdje troškovi moraju bi ograničeni umjesto donošenja proizvoljnih odluka, s posebnim naglaskom na upravljanje troškovima te traženje ispla vije alterna ve 7) usporedbu između alterna vnih vrsta pružanja javnih usluga da bi se utvrdio ekonomičniji način pružanja 8) kreiranje financijskih izvješća primjerice, rashoda po mjestu troška1. Upravljanje troškovima iziskuje detaljne informacije o ukupnim troškovima, velike napore svih zaposlenih, ali i dugoročnu analizu utjecaja smanjenja troškova na kvalitetu pružene usluge i način obavljanja poslovanja. Prostor za smanjenje troškova treba traži u onim dijelovima poslovanja (ak vnos ma, procesima) koji uzrokuju visoke troškove, a ne donose koris . Dakle, prostor za smanjenje troškova leži u uklanjanju ili reduciranju onih procesa i ak vnos , odnosno u mijenjanju, modificiranju načina poslovanja koji ne stvaraju vrijednos . U pro vnom, proizvoljnim odlukama o smanjenju troškova, bez detaljnijih analiza kakve će to efekte dugoročno izazva , može se dogodi da se troškovi smanjuju tamo gdje su zapravo opravdani (čak i neophodni), a istovremeno ostaju oni troškovi koji nisu potrebni, među m zbog nedovoljnih informacija is kao takvi nisu iden ficirani ni su poduzete prave mjere.

Za upravljanje troškovima iste je potrebno razvrstava i klasificira s obzirom na različite aspekte promatranja, primjerice vrs troška, mjes ma nastanka, nositeljima troška, načinu kako reagiraju na promjene u stupnju ak vnos , koliko se pouzdano mogu planira , koliko ih se može kontrolira i sl. Upravo zbog toga postoje brojne podjele troškova koje su u pravilu mo virane svrhom kojoj služe. U nastavku ćemo izdvoji primjere nekih klasifikacija troškova koje omo-

Stepić, D.; Jakir-Bajo, I.; Male ć, I.; Knežević, M.; Kozina, D.: „Fiskalna odgovornost i financijsko upravljanje“, Zagreb, 2012.

3. Podjela troškova

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Smjernice za troškovno i upravljačko računovodstvo, Ministarstvo financija RH.

Radi efikasnijeg upravljanja troškovima, poželjno je utvrdi standardne troškove usluge (plaće zaposlenih, trošak opremanja, trošak inves cijskog održavanja, režijski troškovi, standardni troškovi prehrane, trošak ak vnos iz programa rada i sl.). Prilikom analiziranja troškova, preporuča se analizira utjecaje pojedinih komponen troškova na ukupnu cijenu usluga. Tu je posebno važno uze u obzir fiksne troškove, koji će osta is unutar određene razine ak vnos te utvrdi varijabilne troškove, koji se mijenjaju ovisno o određenim varijablama (npr. broj djece i sl.).

U određivanju cijene usluga u javnom sektoru pored ekonomskih važno je uze u obzir i socijalne i poli čke aspekte. S m u vezi cijene javnih usluga često su ispod visine troškova, koji nastaju u vezi s njihovom realizacijom, odnosno značajniji se iznosi subvencioniraju. Također, pružanje usluga u javnom sektoru treba se promatra u kontekstu potreba korisnika h usluga: što oni očekuju, koji su njihovi zahtjevi, kako reagiraju na cijene usluga i sl.2. Utvrđivanje cijena usluga predstavlja stratešku odluku za proračunske korisnike, koja se donosi uvažavajući nekoliko elemenata: zahtjeve krajnjih korisnika, cijenu konkurencije (u slučajevima gdje konkurencija postoji) te vlas tu razvojnu strategiju.

Primjerice, u utvrđivanju cijena usluga gradskih vrća, preporuka je istraži zahtjeve roditelja djece u gradskim vr ćima (koje vrste usluga očekuju, za što su spremni uloži i dodatna sredstva). Iako u javnom sektoru nema konkurencije, odnosno ona nije prisutna u tolikoj mjeri kao što je u poduzetničkom sektoru, ipak treba istaknu one slučajeve kada se javna usluga pruža i u poduzetničkom sektoru (npr. privatni vr ći, usluge iz područja obrazovanja, zdravstva i slično). U tom slučaju, preporuka je analizira što pružaju pojedine ustanove (vr ći slične veličine u istom ili u nekom drugom gradu), razlike u cijenama, načinu pružanja usluga i sl.

RAČUNOVODSTVO

gućavaju izradu relevantnih upravljačkih informacija. Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama (NN, br. 26/10) propisane su proračunske klasifikacije, koje predstavljaju svojevrstan temelj za daljnje klasificiranje i razrađivanje troškova, ovisno o specifičnos ma i potrebama poslovanja. Proračunske klasifikacije jesu: organizacijska, programska, funkcijska, ekonomska i lokacijska te izvori financiranja3. Iste čine okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrs , lokaciji i izvoru financiranja. Propisane klasifikacije obvezni su primjenjiva svi proračuni i proračunski korisnici u procesima planiranja, izvršavanja, računovodstvenog eviden ranja i izvještavanja. Izvanproračunski korisnici dužni su primjenjiva propisane klasifikacije u procesima planiranja i izvještavanja.

3.1. Podjela troškova prema prirodnim vrstama

3.2. Podjela troškova prema nositeljima troškova Podjela troškova prema nositeljima odgovara programskoj klasifikaciji, koja se uspostavlja definiranjem programa, projekata i ak vnos na razini korisnika proračuna, a kod državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i definiranjem glavnih programa. Nositelji troškova su programi, projek , ak vnos , procesi

kojima je potrebno dodijeli one troškove koji su s njima povezani. U pridruživanju troškova određenim programima, projek ma, ak vnos ma treba vodi računa o tomu, da se preispita obuhvat svih troškova programa, projekata, ak vnos i slično5. Treba vodi računa da su neki troškovi direktno povezani s određenim programima, projek ma, akvnos ma, a za neke troškove veza s određenim ak vnos ma nije direktno vidljiva. Među m, is su povezani i važni za provedbu. Primjerice kod planiranja kapitalnih projekata nije dovoljno samo uze u obzir rashode za nabavu nefinancijske imovine (npr. samo troškove izgradnje nove škole ili samo trošak nabave opreme u bolnici), već je potrebno napravi projekcije budućih rashoda poslovanja, koji će treba financijska sredstva kada se kapitalni projekt (nova škola, nova oprema) stavi u funkciju.

3.3. Podjela troškova prema mjes ma nastanka – ustrojstvenim jedinicama Mjesta nastanka troškova predstavljaju ustrojstevne jedinice (uprave, upravne odjele, službe, odjele i sl.) u kojima troškovi nastaju, odnosno koje su zadužene i nadležne za provođenje programa, projekata, ak vnos koje uz sebe vežu troškove. Temeljni smisao alociranja troškova na ustrojstvene jedinice, odnosno na mjesta gdje su nastali troškovi je osigra temelje za djelotvornije planiranje i kontrolu troškova. To je ujedno i preduvjet za razvoj upravljačke odgovornos rukovoditelja u čijoj su nadležnos programi, projek , ak vnos .

3.4. Podjela troškova ovisno o tomu kako reagiraju na stupanj ak vnos Troškove je moguće klasificira ovisno o tomu kako reagiraju na stupanj ak vnos , pa razlikujemo: • fiksne troškove koji ostaju nepromijenjeni bez obzira na promjene u stupnju ak vnos (npr. trošak najamnine) • varijabilne troškove koji se mijenjaju ovisno o promjenama u stupnja ak vnos (npr. trošak uredskog materijala) • poluvarijabilne ili miješane troškove koji ostaju nepromijenjeni do određenog stupnja ak vnos , a nakon toga se mijenjaju (npr. trošak telefona koji ima fiksne mjesečne svote i varijabilni dio ovisno o utrošku) • diskrecijski troškovi koji nastaju kao posljedica diskrecijskih odluka rukovoditelja (npr. trošak oglasa, troškovi za stručno usavršavanje zaposlenika – seminari, studiji i sl.).

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Podjela troškova po prirodnim vrstama je temeljna podjela troškova. Ista omogućuje utvrđivanje svrhe zbog koje su troškovi nastali. Isto tako ona osigurava jednoobrazno eviden ranje i praćenje troškova, te oblikovanje informacija o troškovima u planskim dokumen ma, financijskim izvještajima i sl. Ova je podjela propisana Računskim planom4 i predstavlja ekonomsku klasifikaciju. U skladu s ekonomskom klasifikacijom i propisanim Računskim planom troškovi se prate po računima rashoda. Uvažavajući specifičnos i potrebe u svom poslovanju proračunski korisnici u okviru propisanog Računskog plana za potrebe praćenje troškova mogu detaljnije razrađiva pojedine stavke rashoda, odnosno otvara anali čke račune. Primjerice radi detaljnijeg praćenja troškova goriva, može se u okviru rashoda za motorni benzin i dizel gorivo (račun iz Računskog plana 32234) otvorianali čki računi, koji će omogući posebno praćenje dizelskog gorivo, a posebno benzina. Naravno, uz uvjet ako su tako detaljno razrađeni podaci potrebni proračunskom korisniku.

UDK 657.2

Više o proračunskim klasifikacijama u Pravilniku o proračunskim klasifikacijama.

Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu.

Smjernice za troškovno i upravljačko računovodstvo: h p:// www.mfin.hr/adminmax/docs/Smjernice%20za%20troskovno%20 i%20upravljacko%20racunovodstvo.pdf, Ministarstvo financija.

UDK 657.2

Poznavanje troškova po ovim kategorijama osobito je značajno za proces planiranja. Nedovoljno poznavanje promjena u troškovima, ovisno o tomu kako će oni reagira na promjene u poslovanju, odnosno nedovoljno uvažavanje ovih njihovih karakteris ka u fazi planiranja može ima za posljedicu nekvalitetno pripremljene financijske planove, a kasnije poteškoće u realizaciji. Primjerice, nastanak troškova za koji nisu osigurana financijska sredstva, nedovoljno planirana sredstava za podmirenje fisknih troškova (npr. troškovi režija) i sl.

RAČUNOVODSTVO

drugi rukovoditelj; jednako tako osiguranje imovine, uporaba servera i slične opreme.

U praksi se često javlja dualna odgovornost, odnosno kada je odgovornost za pojedini trošak podijeljena između više rukovoditelja (više rukovoditelja uključeno u kontrolu troškova). Na primjer, u procesu nabave, kada je rukovoditelj koji pokreće nabavu odgovoran za količinu naručene robe, radova ili usluga, a rukovoditelj odjela za nabavu za cijenu po kojoj je roba, radovi ili usluga nabavljena. Primjerice, nabava po nižoj cijeni može se pokaza kao dobro rješenje. Među m, 3.5. Podjela troškova ovisno o tomu koliko se problem može nasta zbog slabije kvalitete materimogu predvidje jala i potrebe za većom količinom materijala. RješaOvisno o tomu koliko se mogu predvidje , odnosno vanje ovakvih i sličnih situacija traži detaljnije analize kako bi se razumjeli razlozi pojave ovakvih situacija i normira , troškovi se mogu klasificira na: kako bi rukovoditelji, koji su odgovorni za ta područja • standardne troškove mogli poduze određene korek vne akcije. • čiste planske troškove • fleksibilne planske troškove. 4. Ocjena programa i mjerenje rezultata

U pružanju usluga treba teži i utvrđivanju standardnih troškova (primjerice u zdravstvu, u školstvu i sl.). Postojanje standardnih troškova predstavlja dobar kontrolni mehanizam, bazu za usporedbu nastalih troškova, dobru podlogu za planiranje troškova i sl. Utvrđene standarde treba kon nuirano pra , za utvrđena odstupanja radi analize i sukladno rezulta ma analize radi promjene u postavljenim standardima. Čis planski troškovi su oni koje je moguće planira s velikom pouzdanošću da će se i realizira sukladno planskim iznosima. Razvijen sustav standardnih troškova povećava i stupanj čis h planskih troškova. Fleksibilni planski troškovi su oni koji je teško pouzdano planira , jer je teško predvidje odvijanje ak vnos s kojima su povezani (npr. porodiljne naknade, bolovanja i sl.).

poslovanja

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Programsko planiranje u javnom sektoru postavlja velike zahtjeve pred proračunske korisnike. Korisnici proračuna trebaju definira ciljeve programa, poveza ciljeve programa sa strateškim ciljevima, definira pokazatelje uspješnos i napravi dobre procjene troškova i prihoda koji se povezuju s realizacijom utvrđenih programa. Informacije o troškovima programa zajedno s informacijama o rezulta ma koji se pos žu, podloga su za donošenje odluka: Treba li neke programe nastavi ili prekinu ? Koje ak vnos treba modificira ili izmijeni ? Jesu li usluge koje pruža taj program neophodne? Kako kreira uslugu da se ostvare zahtjevi krajnjih korisnika, a da se pri tome ne potroši više sredstava od onih proračunom osiguranih? I druga slična pitanja. Rukovoditelji tre3.6. Podjela troškova ovisno o mogućnos ma baju informacije o troškovima kako bi odgovorili na njihove kontrole od strane rukovoditelja pitanja: Koliko su stvarno ukupni troškovi prograPodjela troškova ovisno o mogućnos ma njihove ma/projekata/ak vnos ? Što uzrokuje troškove i kontrole od rukovoditelja uključuje podjelu na: moraju li oni bi tako visoki? Jesu li u planskoj fazi realno utvrđeni svi troškovi povezani s određenim • kontralabilne programom? Što poduze da se troškovi smanje ili • nekontralabilne. zadrže u prihvatljivim granicama? Kako će smanjeOpćenito gledano, ako rukovoditelji mogu utjeca na nje troškova dugoročno utjeca na realizaciju povisinu troškova, tada se radi o kontrolabilnim troš- stavljenih ciljeva programa?6. kovima. Ako rukovoditelji nemaju utjecaja na visinu pojedinih troškova, takvi troškovi su za njih nekontro- Za uspješno upravljanje programima, uključujući pri tome i mjerenje rezultata koji se pos žu realizacijom labilni. Primjeri kontrolabilnih troškova su: troškovi programa važno je i jasno odredi koji su rukovouredskog materijala čije korištenje može bi kontroditelji odgovorni za troškove i kako ih mo vira na lirano; plaćanje prekovremenog rada opseg kojeg se kvalitetno upravljanje is ma. Navedena pitanja, kao može kontrolira ; stručno usavršavanje, jer se broj i brojna druga pitanja, ukazuju da je bez detaljnije i trošak svakog oblika izobrazbe može kontrolira ; informacije o troškovima, teško, gotovo nemoguće, telefon čije se korištenje može kontrolira . Primjeri nekontrolabilni troškovi su: najam i naknade koji se 6 Skupina autora (ur. Vašiček, D.): „Fiskalna odgovornost i financijterete kao dio ukupnih troškova, koje je dogovorio sko upravljanje, Zagreb, 2012.

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

neki troškovi tako visoki? Prijedlozi više varijan za obavljanje neke ak vnos , projekta? Kao i druga slična pitanja, unatoč tomu, što su jasno uređene ovlas i odgovornos zbog nedostatka nadzora nad rukovoditeljima od strane njima nadređenih također može nedostaja interesa i uviđanja potreba za učinkovito Odgovor na ovo pitanje teško je da , ako se ne proci- i racionalno upravljanje troškovima. jene troškovi održavanja stare opreme, ne usporede odnosno analizira učestalost kvarova, zastoja u obav- 5. Zaključak ljanju djelatnos te analiziraju troškovi nabave nove Upravljanje troškovima u daleko većoj mjeri razvijeniopreme i troškovi stavljanja iste u upotrebu. Korisnici je je u poduzetničkom sektoru nego u javnom sektoru, proračuna u situacijama su i donošenja odluka: je li što je razumljivo, jer je temeljni mo v u poduzetničkom ispla vije direktno pruža uslugu ili djelatnost (npr. sektoru ostvari dobit, te se zah jevaju itekako detaljodržavanje gradskih parkova) ili ju je ispla vije ugo- ne informacije o troškovima, prihodima, ostvarenim vori s vanjskim pružateljem usluga. Bez temeljnog rezulta ma i odgovornos . Potrebno je istaknu da je razumijevanja koliki su stvarni troškovi direktnog pru- upravljanje troškovima, osobito reduciranje troškova, žanja usluga i što ih uzrokuje, kolika se naknada plani- njihova racionalizacija u javnom sektoru, izuzetno slora plaća po ugovoru i koji su sve rizici s me u vezi, žena ak vnost. Mora se uvaži cjelokupan lanac vrijedkao i troškovi ako se is ak viraju, nedostaju infor- nos i u taj proces trebaju bi uključeni svi sudionici macije za kvalitetnu usporedbu i donošenje odluke. unutar određenog procesa, odnosno sve organizacijske Prilikom donošenja odluke o načinu i organizaciji po- cjeline unutar proračunskog korisnika, jer to nije zadaća slovanja, također su važni podaci o troškovima, odno- samo ustrojstvene jedinice za financije i proračun.

učinkovito upravlja programima. Korisnici proračuna često su u situacijama donošenja odluka što je bolje i učinkovi je, u smislu organizacije i načina njihova poslovanja. Primjerice, je li ekonomičnije nastavi s održavanjem stare opreme ili kupi novu (npr. neku medicinsku opremu).

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

sno na koji način organizacija poslovanja, određenih ak vnos i procesa utječe na troškove poslovanja. Primjerice, je li ekonomičnije spajanje različi h organizacijskih jedinica koje pružaju usluge, a još uvijek pos ći iste ili čak (bolje) usluge ili je bolje razdvajanje spojenih ureda u više područnih ureda. Sličan primjer može bi i organizacija radnog vremena kako bi se izbjegli troškovi prekovremenog rada, a i dalje pos gla svrha. Primjerice radno vrijeme vozača u ministarstvima može se organizira u smjenama (od 07-15h i od 12-20h), umjesto rada od 09-17h, čime se mogu izbjeći troškovi prekovremenog rada vozača, jer zbog potreba posla trebaju bi raspoloživi i iza 17h.

Razvoj financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru između ostalog od korisnika proračuna zah jeva pos zanje puno veće ekonomičnos , učinkovitos i djelotvornos u poslovanju. U kontekstu pos zanja h načela dobrog gospodarenja proračunskim sredstvima neophodne su puno detaljnije informacije o troškovima, prihodima, ostvarenim rezultama, imovini, obvezama koje je potrebno osigura izgradnjom internih sustava evidencija, baza podatka te izvještajnih linija. S obzirom na to da razvoj u sustavu proračuna ide u smjeru povezivanja ciljeva-planova-proračunskih sredstava to zah jeva i razvoj računovodstvenih evidencija i sustava izvješćivanja koje Razvoj strateškog planiranja kod proračunskih korisni- prate veze između planskih dokumenata i proračunka svojevrstan je pokretač razvoja i upravljanja troško- skih sredstava i u fazi planiranja i u fazi realizacije. vima. Za učinkovito i racionalno upravljanje troškovima važno je da su unutar organizacijske strukture jasno LITERATURA uređene ovlas i odgovornos za realizaciju funkcija, 1. Belak, V.: „Menadžersko računovodstvo“, RRIF plus, Zagreb 1995. postavljenih ciljeva, utvrđenih programa i za upravljanje proračunskim sredstvima koja su pridružena m 2. Meigs, Robert F. i Meigs, Walter B.: „Računovodstvo: Temelj poslovnog odlučivanja“, Deveto izdanje, Mate d. o. ciljevima, programima i projek ma. Isto izravno zavisi o., Zagreb, 1999. od interesa rukovoditelja da traži detaljnije informacije 3. Polimeni, Ralph S., Handy, Sheila A. i Cashin, James A.: o troškovima, prihodima, imovini, obvezama. Taj inte„Troškovno računovodstvo“, Faber & Zgombić Plus, Zares neminovno proizlazi iz situacije kada rukovoditelji greb, 1999. jasno znaju za što su odgovorni, kojim dijelom proraču- 4. Skupina autora (ur. Vašiček, D.): „Fiskalna odgovornost i financijsko upravljanje“, Zagreb, 2012, Priručnik za čelnike na na, odnosno financijskog plana raspolažu, koje ovlas svim razinama, TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofitimaju, odnosno što se od njih očekuje. nog sektora i TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje, Zagreb, 2012.

Važno je naglasi i to, da ako se od rukovoditelja ne 5. Ministarstvo financija, SHJ, Smjernice za troškovno i traže izvješća: Što je učinjeno? Na koji način? Gdje su upravljačko računovodstvo: h p://www.mfin.hr/adminmax/docs/Smjernice%20za%20troskovno%20i%20upravmoguće uštede, a da se istovremeno ne dovodi u piljacko%20racunovodstvo.pdf tanje održivost nekih ak vnos , projekata? Zašto su

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Skore promjene u sustavu proračunskog računovodstva i financijskog izvješćivanja Ivana Jakir-Bajo * Autorica u tekstu najavljuje promjene u računskom planu i sustavu financijskog izveštavanja za sve proračunske korisnike i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave objašnjavajući i njihove razloge. Prijedlog izmjena i dopuna računskog plana bit će objavljen krajem lipnja 2014. godine na internetskoj stranici Ministarstva financija, kako bi se o njemu očitovale sve zainteresirane strane.

1. Razlozi promjena

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

ostaloga koriste kao jedna od ključnih podloga za izradu Fiskalnog izvješća propisanog Procedurom U travnju 2014. godine Vlada Republike Hrvatske je prekomjernog proračunskog deficita. Republika Hrusvojila dokument pod nazivom: Nacionalni program vatska je ušla u Proceduru prekomjernog proračunreformi. Ovo je jedan od strateških dokumenata koji skog deficita u siječnju ove godine. je Republika Hrvatska bila dužna izradi kao država članica Europske unije u okviru procesa usklađivanja Dva najvažnija pokazatelja fiskalne održivos neke ekonomske poli ke s ciljevima i odredbama definira- zemlje su visina javnog duga i proračunskog deficita. nima na razini Europske unije, pozna m pod nazivom Ovi pokazatelji koriste se i u okviru Europske unije za Europski semestar. Europski semestar je instrument praćenje usklađenos s uvje ma utvrđenim u Pakfiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih poli - tu o stabilnos i rastu. Prema članku 126. Ugovora ka država članica s ekonomskom poli kom Europske o funkcioniranju Europske unije1 i Protokolu br. 12 o unije, utemeljenoj na strategiji: Europa 2020, i usmje- Proceduri prekomjernog deficita2, udio proračunskog renoj ka pos zanju pametnog, održivog i uključivog deficita u bruto domaćem proizvodu (dalje u tekstu: BDP-u) ne smije prelazi 3 % i udio javnog duga u rasta. BDP-u ne smije prelazi 60 %. Europska komisija praS is m ciljem države članice u okviru Europskog senavedena ograničenja, kako bi očuvala učinkovito mestra usklađuju svoje proračunske i ekonomske pofunkcioniranje gospodarske i monetarne unije. li ke s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini Europske unije, te definiraju i provode niz reformi U slučaju da se pojedine zemlje članice EU ne uspikoje po ču rast. Europski semestar odvija se u godiš- ju zadrža u propisanim granicama, a situacija nije njim ciklusima, a sudjelovanje u Europskom semestru privremena i iznimna, pokreće se Procedura prekoobveza je svake države članice Europske unije. Zašto mjernog proračunskog deficita3. Ova Procedura u je računovođama u javnom sektoru važan ovaj doku- potpunos određuje okvir naše fiskalne poli ke u ment?! Zato što on u bitnome određuje smjer refor- srednjem roku. Budući da smo ušli u navedenu Prome sustava proračunskog računovodstva i financij- ceduru u obvezi smo, u skladu s postavljenim terminskim planom, predloži korek vne mjere kako bi se skog izvješćivanja. ponovo vra li u zadana ograničenja. Raspoloživost Reformske mjere sadržane u Nacionalnom prograpravovremenih i pouzdanih fiskalnih podataka osnomu reforme uključuju če ri ključna područja – javne va je za provođenje nadzora Europske unije, a posefinancije, financijski sektor, tržište rada i konkurentnost. Jedna od mjera unutar područja javnih financija predviđa reformu sustava financijskog izvješćiva- 1 Consolidated versions of the Treaty on European Union and the nja. Glavni je cilj ove reforme unapređenje kvalitete Treaty on the Func oning of the European Union of 2012 Oﬃcial podataka u financijskim izvješćima, koji se između Journal C 326 , 26/10/2012 P. 0001 – 0390. Protocol (No 12) on the Excessive Deficit Procedure (EDP), annexed to the Trea es. 2

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

Excessive Deficit Procedure – EDP.

RAČUNOVODSTVO

bice u slučajevima primjene korek vnih mjera, dakle našem slučaju. Fiskalna sta s ka oslanja se na podatke iz nacionalnih računovodstvenih sustava zemalja članica i zato je važno da su podaci iz financijskih izvješća kvalitetni i pouzdani.

UDK 657.2

Nadalje, Prijedlogom Pravilnika se uvode posebni računi u računskom planu za troškove sudskih postupaka, potraživanja po prodanim potraživanjima (factoringu) i obveza po factoringu usljed promjene vjerovnika, izdatke za dane depozite (dugoročne) i kratkoročne, koji se vraćaju u sljedećoj godini, i primitke po osnovi povrata danih depozita i ostalo. Ključna promjena odnosi se na način iskazivanja rashoda namijenjenih proračunskim korisnicima u financijskim izvješćima ministarstava i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Europska komisija i Eurostat (nadležno jelo za europsku sta s ku) su utvrdili kako postoji prostor za unapređenje pouzdanos prakse javnog računovodstva u Hrvatskoj. Stoga je u 2013. godine pripremljena Strategija reforme sustava financijskog izvješćivanja, kojom su utvrđene mjere za unapređenje financijskog izvješćivanja proračuna te proračunskih Do sada su ovi rashodi bili iskazani po prirodnoj vrs troška, a prema novom Prijedlogu Pravilnika navedei izvanproračunskih korisnika u pogledu: na sredstva bi se iskazivala u okviru računa rashoda • rješavanja opterećenja izvještajnih jedinica, ostva- kao Prijenosi proračunskim korisnicima za financirarivanja sta s čkih i konsolidacijskih ciljeva nje redovne djelatnos , i to: • prilagodbe rokova financijskog izvješćivanja zahtje• prijenosi za financiranje rashoda poslovanja vima Fiskalnog izvješća • unapređenja kvalitete podataka u financijskim iz- • prijenosi za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine vješćima. • prijenosi/rashodi za ugovorne obveze. Reforma se prvenstveno odnose na dopunu sadržaja računskog plana, revidiranje sadržaja i rokova Način planiranja sredstava namijenjenih proračunpodnošenja financijskih izvješća, pojednostavljenje skim korisnika u proračunima ministarstava i jedinica konsolidacije boljom razlučivos podataka proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave bi ostalo u financijskim izvješćima od podataka njihovih pro- nepromijenjen, dakle i nadalje bi se planirali po priračunskih korisnika. Sve pripreme, uključujući dono- rodnoj vrs troška, kao na primjeru u nastavku. šenje izmijenjenih propisa, trebaju bi obavljene je- GLAVNI PROGRAM A12 DRUŠTVENE DJELATNOSTI kom 2014. godine, uz suradnju Ministarstva financija PROGRAM A12 0101 PREDŠKOLSKI ODGOJ s Državnim zavodom za sta s ku i Hrvatskom narodAKTIVNOST A12 0101 A100001 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE nom bankom.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

2. Izmjene i dopune računskog plana

Kako je nova ekonomska klasifikacija, na kojoj počiva računski plan, potrebna već za proces planiranja za razdoblje 2015. – 2017., prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskog plana je već u procesu izrade. Prijedlog Pravilnika bit će dostavljen na razmatranje svim ministarstvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave do kraja mjeseca lipnja da daju svoje mišljenje. Prijedlogom Pravilnika se između ostaloga propisuje računovodstvena osnova nastanka događaja za iskazivanje rashoda od subvencija i kapitalnih pomoći, pa se kaže da se:

Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 09 OBRAZOVANJE Korisnik DJEČJI VRTIĆ R0062 311 Plaće R0064 313 Doprinosi na plaće R0065 313 Doprinosi na plaće R0066 313 Doprinosi na plaće

Puna primjena prilagođenog sustava započet će u 2015., stavljanjem u uporabu revidiranih obrazaca financijskih izvješća i njihovog prikupljanja od izvještajnih jedinica u rokovima prilagođenima zahtjevima europske sta s ke, radi čega će se prethodno razmotri i mogućnos unapređenja tehnologije prikupljanja i pohrane izvješća (primjerice pomoću aplikacije s „Subvencija eviden ra u trenutku pravomoćnos iz- pristupom preko interneta). danog akta nadležnog jela (odluka, rješenje…) temeljem kojeg se dodjeljuje subvencija, pod uvjetom da je iznos subvencije mjerljiv i da se odnosi na izvještajno Ako želite prima naše obavijes , razdoblje.“, odnosno „Kapitalne pomoći eviden raju pošaljite mail na: prema nastanku događaja, odnosno u trenutku donošenja odluke nadležnog jela o dodjeli kapitalne pomoći pod uvjetom da je iznos kapitalne pomoći mjerljiv, te da se odnosi na izvještajno razdoblje.“.

centar@ m4pin.hr

UDK 657.2

RAČUNOVODSTO

Polugodišnji financijski izvještaji i pripreme za planiranje proračuna JLP(R)S Ivana Jakir-Bajo * Autorica u tekstu podsjeća sve proračunske korisnike, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i same jedinice na obvezu sastavljanja i dostave polugodišnjih financijskih izvještaja. Također, ukazuje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na dopis Ministarstva financija o prijedlogu novih unificiranih programa za sve jedinice, i potrebi da se o istom očituju. Prijedlog programa će nakon očitovanja jedinica bi ugrađen u odredbe Pravilnika o proračunskim klasifikacijama. Tako će se propisa obveza svim jedinicama da u svojoj programskoj klasifikaciji obvezno primjenjuju samo programe, koji se nalaze na lis iz Pravilnika.

1. Uvod

2. O polugodišnjim financijskim izvještajima Bliži se vrijeme sastavljanja polugodišnjih financijskih

izvještaja, ali i započinju pripremne radnje za izradu prijedloga državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na državnoj razini izrađuju se strateški planovi za naredno trogodišnje razdoblje, a na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini razmatra se primjena prijedloga novih unificiranih programa, koje je Ministarstvo financija dostavilo jedinicama na očitovanje.

Prema Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu obveznici sastavljanja financijskih izvještaja za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja 2014. godine jesu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave definirani Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) i utvrđeni Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Registar se vodi sukladno Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09).

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11; dalje u tekstu: Pravilnik) propisuje se oblik i sadržaj financijskih izvještaja, razdoblja za koja se sastavljaju te obveza i rokovi njihova podnošenja. Pravilnik se nije mijenjao od 2011. godine te su oblik, sadržaj i rokovi financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja za 2014. godinu is kao i za polugodišnje razdoblje Za svakog proračunskog korisnika istaknuta je nadprošle godine. ležnost državne ili lokalne i područne (regionalne) Rokovi predaje financijskih izvještaja za razdoblje od razine, odnosno određenog ministarstva ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Podaci 1. siječnja do 30. lipnja 2014. godinu jesu: iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika • za proračunske korisnike državnog proračuna i za 2014. godinu objavljeni su u Narodnim novinama, proračunske korisnike jedinica lokalne i područne broj 75/2013. Očekuje se skora objava Podataka za (regionalne) samouprave: 10. srpnja 2014. godine 2015. godinu. Svi oni koji nisu upisani u Registar pro• za jedinice lokalne i područne (regionalne) samou- računskih i izvanproračunskih korisnika i nemaju RKP prave: 10. srpnja 2014. godine broj nisu proračunski odnosno izvanproračunski kori• za izvanproračunske korisnike i konsolidirane fi- snici, te ne mogu vodi proračunsko računovodstvo i nancijske izvještaje: 21. srpnja 2014. godine. predava financijske izvještaje u sustavu proračuna. FINA ne zaprima financijske izvještaje korisnika, koji nisu objavljeni u Registru proračunskih i izvanprora* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb. čunskih korisnika i onih, koji su nakon objave Poda-

RAČUNOVODSTO

UDK 657.2

taka iz Registra uz suglasnost Ministarstva financija dobili RKP broj.

Razdjeli

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima • Bilješke • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima • Izvještaj o obvezama • Bilješke

do 21. srpnja

• Područnom uredu FINA-e (samo PRRAS)

Proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici predaju financijske izvještaje ins tuciji ovlaštenoj za • područnom obradu podataka – FINA-i u elektroničkom obliku, Jedinice lokalne uredu FINA-e do 21. i područne a objavljeni su na internetskoj stranici Ministarstva (PR-RAS, srpnja (regionalne) financija s Referentnom stranicom. S elektroničkim samouprave OBVEZE) oblikom Referentne stranice predaje se njen ispis ovjeren potpisom odgovorne osobe i pečatom. Pravilnik ne predviđa predaju financijskih izvještaja u papirnatom Proračunski korisnici državnog proračuna predaju do 10. srpnja 2014. godine Izvještaj o prihodima obliku, odnosno obrascima Narodnih novina. i rashodima, primicima i izdacima i Bilješke za razObveznici, obveza i rokovi predaje polugodišnjih fi- doblje od 1. siječnja do 30. lipnja, i to: nancijskih izvještaja (za razdoblje 1. siječnja do 30. • FINA-i (bez Bilješki) lipnja) • razdjelu kojem pripadaju prema organizacijskoj klasifikaciji državnog proračuna. Rok Obveznik

Proračunski korisnici državnog proračuna

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Financijski izvještaji

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima • Bilješke • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima • Izvještaj o novčanim jekovima • Izvještaj o obvezama • Bilješke • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima • Izvještaj o obvezama

• Bilješke

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima Izvanproračunski korisnici držav- • Izvještaj o novčanim jekovima nog proračuna • Izvještaj o obvezama • Bilješke • Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i Izvanproračunski izdacima korisnici proračuna jedinica • Izvještaj o obvezama lokalne i područne (regionalne) samouprave • Bilješke Konsolidirane izvještaje

predaje

Predaja

• Nadležnom razdjelu

do 10. srpnja • Područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)

do 10. srpnja

• Područnom uredu FINA-e (PR-RAS, NT, OBVEZE)

• Jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski do 10. korisnici srpnja • • Područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS) • Područnom do 21. uredu FINA-e srpnja (PR-RAS, NT, OBVEZE) • Jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji do 20. su proračunski srpnja korisnici • Područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)

Ministarstva i druga državna jela na razini razdjela državnog proračuna konsolidiraju financijske izvještaje proračunskih korisnika, koji su prema organizacijskoj klasifikaciji u njihovoj nadležnos , i svoj financijski izvještaj te sastavljaju konsolidirani financijski izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za cjelokupni razdjel. Proračunski korisnici državnog proračuna, koji se prema organizacijskoj klasifikaciji državnog proračuna klasificiraju kao razdjeli predaju FINA-i konsolidirane financijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja do 21. srpnja 2014. godine. Proračunski korisnici državnog proračuna kao dio seta polugodišnjih financijskih izvještaja ne predaju Izvještaj o obvezama, jer se on svaki mjesec predaje razdjelima u roku od 10 dana po isteku izvještajnog razdoblja. Razdjel ih konsolidira i do 15. u mjesecu predaje FINA-i konsolidirani mjesečni Izvještaj o obvezama. Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju do 10. srpnja 2014. godine Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke: • nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave • FINA-i (bez Bilješki). Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju do 10. srpnja 2014. godine Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o novčanim jekovima, Izvještaja o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja FINA-i (bez Bilješki). Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju do 21. srpnja 2014. godine konsolidirane financijske izvještaje, i to: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Izvještaj o obvezama za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja isključivo FINA-i.

UDK 657.2

RAČUNOVODSTO

U slučaju nastalih promjena u vlasničkim udjelima, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su dužne preda Obrazac: UDJ do 10. srpnja 2014. godine za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja (a ne za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja kao kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima). Obrazac: UDJ predaje se isključivo u elektroničkom obliku Ministarstvu financija.

Ustanove u zdravstvu (decentralizirane) dostavljaju Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja:

Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave, te vijeća nacionalnih manjina polugodišnje financijske izvještaje ne dostavljaju FINA-i, već isključivo nadležnoj jedinici područne (regionalne) samouprave za potrebe konsolidacije i kontrole. Proračunski korisnici koji obavljaju poslove u sklopu funkcija, koje se decentraliziraju: osnovne i srednje škole, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, učenički domovi, javne vatrogasne postrojbe dostavljaju Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja:

3. Nova programska klasifikacija JLP(R)S

• nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave • Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a • FINA-i isključivo Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna predaju FINA-i do 21. srpnja 2014. godine Izvještaj o pri- Decentralizirane ustanove u zdravstvu u sanaciji hodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o polugodišnje financijske izvještaje dostavljaju i nadnovčanim jekovima, Izvještaj o obvezama i Bilješke ležnom ministarstvu – Ministarstvu zdravlja. Naza razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja. Izvanprora- vedeno je utvrđeno i Naputkom o primjeni sustava čunski korisnici jedinica lokalne i područne (regio- financijskog upravljanja i kontrola kod ustanova u nalne) samouprave predaju do 21. srpnja 2014. go- zdravstvu u postupku sanacije, kojima su osnivači dine Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupraizdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje ve i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čija osnivačka prava miruju od 1. srpnja 2013. 1. siječnja do 30. lipnja: godine (KLASA: 500-01/13-01/16; URBROJ: 513-05• nadležnoj jedinici područne (regionalne) samou02-13-11). Naputak je raspoloživ na interenetskoj prave i stranici Ministarstva financija. • FINA-i (bez Bilješki).

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Naglasak u pripremama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za naredno trogodišnje razdoblje, bit će na poboljšanju programske klasifikacije. U Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014. - 2016., koje je Ministarstvo financija u 2013. godini dostavilo jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, dane su preporuke za izradu programske klasifikacije. Navedene Upute su trajno dostupne na internetskoj stranici Ministarstva financija na adresi www.mfin.hr/hr/lokalni-proracuni.

Bliži se vrijeme izrade državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za naredno trogodišnje razdoblje. O tomu svjedoče i strateški planovi ministarstva i drugih razdjela koji su u procesu izrade, a sastavljeni su temeljem nove Upute za izradu strateških planova za razdoblje 2015. – 2017., koja je raspoloživa na internetskoj stranici Ministarstva financija. U Uputama je naglašena potreba, da strateški planovi obveznika uključe mjere i pokazatelje uspješnos (indikatore), predviđene Nacionalnim programom reformi iz njihova djelokruga. • nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) Počevši od ove godine, Republika Hrvatska po prvi puta formalno sudjeluje u ciklusu Europskog semesamouprave, a • FINA-i isključivo Izvještaj o prihodima i rashodima, stra u sklopu kojeg je bila u obvezi izradi Nacionalni program reformi, a is je Vlada Republike Hrvatske primicima i izdacima. usvojila na sjednici održanoj 24. travnja 2014. Ovim Ovi korisnici ne predaju polugodišnji financijski izvje- Programom su, između ostalog, opisane reformske štaj nadležnim ministarstvima. mjere koje Republika Hrvatska već poduzima i čiju će provedbu dodatno pojača u narednom razdoblju.

RAČUNOVODSTO

Ministarstvo financija je još prošle godine izradilo prijedlog unificiranih programa za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zbog analizom uočenih manjkavos u do sada definiranim programima gradskih, općinskih i županijskih proračuna. Navedeni su programi izrađeni na temelju analize ovlas jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i najbolje međunarodne prakse u definiranju proračunskih programa. U Uputama je predloženo 22 programa: 1. Razvoj civilnog društva; 2. Zaš ta prava nacionalnih manjina; 3. Zaš ta i promicanje prava i interesa osoba s invaliditetom; 4. Javna uprava i administracija; 5. Organiziranje i provođenje zaš te i spašavanja; 6. Razvoj i upravljanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i zaš te voda; 7. Potpora poljoprivredi; 8. Razvoj i sigurnost prometa; 9. Održavanje komunalne infrastrukture; 10. Upravljanje imovinom; 11. Jačanje gospodarstva; 12. Visoko obrazovanje; 13. Po canje razvoja turizma; 14. Zaš ta okoliša; 15. Prostorno uređenje i unapređenje stanovanja; 16. Zaš ta, očuvanje i unapređenje zdravlja; 17. Predškolski odgoj; 18. Osnovno i srednjoškolsko obra-

Ne propus te u rujnu i listopadu! ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana)

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materijale) Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja. Detaljan program i točan datum održavanja radionice, objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

UDK 657.2

zovanje; 19. Razvoj sporta i rekreacije; 20. Promicanje kulture; 21. Socijalna skrb i 22. Zdravstvo. S obzirom na to da je navedena lista u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014. – 2016. navedena kao preporuka, a postat će obvezna u primjeni za proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2015. godini dopunama Pravilnika o proračunskim klasifikacija, Ministarstvo financija je dopisom zatražilo početkom lipnja 2014. godine od svih jedinica očitovanje o navedenoj lis prijedloga. Dopisom je posebno naglašeno da se jedinice očituju u slučaju da nisu u mogućnos sve dosadašnje ak vnos i projekte ugradi u predloženu listu programa. Lista programa ne znači da sve jedinice moraju ima u svom proračunu sve navedene programe. Među m, ne mogu ni ima programe koje nisu s liste. Nakon očitovanja jedinica, lista programa bit će propisana dopunama Pravilnika o proračunskim klasifikcijama kao obvezna. Jedinice mogu samostalno, prema svojim potrebama i sukladno načelu transprentnos , iskaziva ak vnos i projekte unutar propisanim programa.

Ne propus te interak vnu radionicu na temu

SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA (obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fiskalnoj odgovornos , izvješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma) Zagreb, rujan 2014. Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepravilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos . Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na sljedeća pitanja: • tko nepravilnos uočava • tko o nepravilnos ma izvještava • kako se postupa s nepravilnos ma • koja je uloga osobe za nepravilnos .

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

Poslovna tajna u javnoj nabavi Lidija Žunić * Poslovna tajna u javnoj nabavi osim Zakonom o javnoj nabavi, definirana je i Zakonom o tajnos podataka. Kako često u praksi dolazi do dileme na koje se podatke može primijeni poslovna tajna, autorica u članku pobliže definira samo značenje poslovne tajne te je odobrenom praksom Državne komisije za kontrolu postupaka javna nabave i praksom Europskog suda pregledno na primjerima objašnjava.

1. Općenito o poslovnoj tajni Praksa je pokazala da gospodarski subjek prilikom sudjelovanja u postupcima javnih nabava, odnosno ponuditelji prilikom dostave ponuda u postupcima javnih nabava, vrlo često griješe u označavanju određenih podataka poslovnom tajnom. Glavni problem oko poslovne tajne je što ona ne spada u tajne klasificirane podatke, sukladno Zakonu o tajnos podataka (vidje fusnotu broj 2), pa je ona, kao i profesionalna tajna, u tom Zakonu i ostala. Klasificiranje podataka obavlja se po strogo određenim pravilima, a poslovna tajna tu uopće ne spada i ovdje najčešće dolazi do brkanja pojmova i nastanka problema. Postoje, naime, kriteriji što poslovna tajna jest, a što nije, ali u bi nitko nije nadležan za nju, ni itko o njoj provodi edukacije.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Pravna osoba dužna je čuva kao tajnu i podatke: koje je kao poslovnu tajnu saznala od drugih pravnih osoba; koji se odnose na poslove što ih pravna osoba obavlja za potrebe oružanih snaga, redarstvenih vlas Republike Hrvatske ili drugih javnih jela, ako su zaš ćeni odgovarajućim stupnjem tajnos ; podatke koji sadrže ponude na natječaj ili dražbu – do objavljivanja rezultata natječaja odnosno dražbe; podatke koji su zakonom, drugim propisom ili općim aktom doneseni na temelju zakona utvrđeni tajnim podacima od posebnog gospodarskog značenja.

U praksi tako nastaje problem te postoje slučajevi da ins tucije i razne ustanove, organizacije, trgovačka društva u vlasništvu države i dr. stavljaju oznake poslovne tajne gdje treba i gdje ne treba. U ovom članku ćemo pokuša objasni što točno poslovna tajna jest, kako se označava i sve ostalo bitno za istu. U članku 16. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13) određeno je slijedeće: „Ne dovodeći u pitanje primjenu odredaba ovoga Zakona, osobito onih koje se odnose na objavljivanje obavijes o sklopljenim ugovorima te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj dostavlja natjecateljima i ponuditeljima, naručitelj je obvezan čuva i ne smije da na uvid podatke iz dokumentacije gospodarskih subjekata koje su oni sukladno posebnim propisima označili poslovnom tajnom. Ako gospodarski subjekt označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi naves pravnu osnovu na temelju kojih su podaci tajni. Gospodarski subjek ne smiju označi tajnim podatke o jediničnim cijenama, iznosima pojedine stavke, cijeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.“

Općenito bi se poslovna tajna (engl. business secret, njem. Geschä sgeheimnis) mogla definira kao svi podaci određeni općim aktom društva ili propisom, ali u širem smislu i podaci djelovanja nekog subjekta čije bi priopćenje trećoj osobi moglo nanije štetu interesima i poslovnom ugledu društva1. U članku 19. Zakona o zaš tajnos podataka (NN, br. 108/96)2, poslovna tajna definirana je na slijedeći način: „Poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupi štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Općim aktom se ne može odredi da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom ni se poslovnom tajnom mogu odredi podaci čije priopćavanje nije razložno pro vno interesima te pravne osobe. Poslovnom tajnom ne mogu se odredi podaci koji su od značenja za poslovno povezivanje pravnih osoba ni podaci koji se odnose na zaš ćeno tehničko unapređenje, otkriće ili pronalazak.“

Odredbe Zakona o zaš tajnos podataka prestale su važi stupanjem na snagu Zakona o tajnos podataka (NN, br. 79/07, 86/12), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9.

Izvor: h p://www.poslovni.hr/leksikon/poslovna-tajna-1631.

Lidija Žunić, dipl. iur., Grad Zagreb.

JAVNA NABAVA

UDK 346.2

djelatnici, i druge službene osobe u obavljanju svog poziva. Ovom odredbom definirane su kategorije: osoba od povjerenja, koje u obavljanju svojih poslova ili ak vnos moraju čuva podatke o osobnom ili obiteljskom životu svojih stranaka. Odredba ujedno 1) s prethodno pisanom suglasnos pravne osobe predstavlja i blanketnu normu koja upućuje na prikoja je sukladno svom općem aktu odredila da se mjenu drugih propisa: o odvjetništvu, o zdravstvenoj podaci smatraju poslovnom tajnom 3 2) s prethodno pisanom suglasnos zainteresirane zaš , o socijalnoj skrbi itd. . pravne ili fizičke osobe, ako su u pitanju podaci iz 2. Opći akt pravne osobe o poslovnoj tajni ponuda za natječaj ili dražbu. U zahtjevu kojim se traži navedena suglasnost mora Prema članku 26. Zakona o zaš tajnos podataka se naves : koji su podaci u pitanju, kojoj se osobi oni općim aktom pravne osobe pobliže se određuje naimaju priopći , koja je osoba ovlaštena obavi takvo čin uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju popriopćenje, razlozi zbog kojih je priopćavanje nužno, slovnom tajnom te mjere, postupci i druge okolnos način na koji će se podaci priopći odnosno koris . od interesa za čuvanje poslovne tajne. Odnosno, Ne smatra se povredom čuvanja poslovne tajne pri- svako društvo ima mogućnost općim aktom odreopćavanje podataka koji se smatraju poslovnom taj- di koji podaci predstavljaju poslovnu tajnu, ali uz nom, ako se to priopćavanje obavlja fizičkim osoba- poš vanje zakonskih ograničenja. Koji su to podaci ma ili pravnim osobama kojima se takvi podaci mogu čije priopćavanje nije razložno pro vno interesima ili moraju priopćava : na temelju zakona i drugih pravne osobe, određuje se prema okolnos ma pojedinog slučaja. propisa, na temelju ovlas koja proizlazi iz dužnos koju obavljaju, položaja na kome se nalaze ili radnog mjesta na kojem su zaposleni.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Kad je to iz razloga obavljanja poslova pravne osobe nužno, prethodno pobrojane podatke može drugim osobama priopći samo osoba ovlaštena općim aktom, i to:

Također se ne smatra se povredom čuvanja poslovne tajne priopćavanje podataka koji se smatraju poslovnom tajnom na sjednicama, ako je takvo priopćavanje nužno za obavljanje poslova. Ovlaštena osoba koja na sjednici priopćava podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, dužna je upozori nazočne da se podaci smatraju poslovnom tajnom, a nazočni su dužni ono što tom prilikom saznaju čuva kao poslovnu tajnu. Kao povreda čuvanja poslovne tajne neće se smatra priopćenje koje osoba upoznata s tajnim podatkom učini u prijavi kaznenog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja nadležnom jelu te, ako priop- Najčešće se općim aktom određuje sljedeće: pojam ći nadzornom jelu radi ostvarivanja svojih prava iz poslovne tajne, stupnjevi tajnos , mjere i postupci za utvrđivanje, uporabu i zaš tu tajnih podataka, osobe radnog odnosa. koje su ovlaštene drugim osobama priopćiva podatU pravnoj osobi određuje se ovlaštena osoba ili se ke koji se smatraju poslovnom tajnom te sve druge osniva posebno jelo koje ima uvid u poslovne tajne, zadaću njihovoga čuvanja, te odlučivanja koje se osobe zaposlene u toj pravnoj osobi mogu ovlas za 3 Članci 13. i 14. Zakona o odvjetništvu (NN, br. 9/94, 117/08, čuvanje poslovne tajne, odnosno kojim se osobama 50/09, 75/09, 18/11); članci 197. i 198. Zakona o socijalnoj skrbi poslovna tajna može priopći . Podaci koji se smatraju (NN, br. 33/12); članak 21. Zakona o liječništvu (NN, br. 121/03, 117/08); članak 26. Zakona o ljekarništvu (NN, br. 121/03, 35/08, poslovnom tajnom ne smiju se priopćava ni čini 117/08). Također treba spomenu da Kazneni zakon (NN, br. 125/11, dostupnim neovlaštenim osobama, ako posebnim za- 144/12), baš kao što je to slučaj i s poslovnom tajnom, u članku 145. konom nije što drugo određeno. Poslovnu tajnu dužni propisuje kaznu za neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne i to su čuva svi zaposlenici koji na bilo koji način saznaju kako slijedi: (1) Odvjetnik, javni bilježnik, zdravstveni radnik, psiholog, djelatnik ustanove socijalne skrbi, vjerski ispovjednik ili druga za podatak koji se smatra poslovnom tajnom. S poslovnom tajnom ne smije se miješa profesionalna tajna. Profesionalnu tajnu, sukladno članku 27. Zakona o zaš tajnos podataka, predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni

osoba koja neovlašteno otkrije podatak o osobnom ili obiteljskom životu koji joj je povjeren u obavljanju njezinog zvanja, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka ako je otkrivanje tajne počinjeno u javnom interesu ili interesu druge osobe koji je pretežniji od interesa čuvanja tajne. (3) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu.

UDK 346.2

okolnos od interesa za čuvanje poslovne tajne. Podatke koji se smatraju poslovnom tajnom na temelju općeg akta mogu drugim osobama priopćava ovlaštene osobe određene općim aktom. Općim aktom pobliže se određuju slučajevi te način zaš te kad se podaci koji se smatraju poslovnom tajnom mogu priopćava drugim osobama, ovlaštene osobe koje ih mogu priopćava , te osobe kojima se takvi podaci mogu priopćava . U praksi se poslovnom tajnom najčešće određuju podaci koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada, podaci o tehnološkom procesu, podaci o cijenama, popus ma, proizvedenim količinama, podaci o plaćama i drugim naknadama radnika, podaci o sudskim sporovima te drugi podaci zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupi štetne posljedice za poslovanje i gospodarske interese društva. Na dokumen ma koji sadrže tajne podatke kao i na njihovim prilozima moraju se na vidljivome mjestu označi vrsta tajne i stupanj tajnos , a elektroničke baze podataka koje sadrže takve podatke moraju bi označene određenom vrstom i stupnjem tajnos te osigurane lozinkom od neovlaštenog pristupa4.

3. Rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javna nabave na temu poslovne tajne5 U rješenju KLASA: UP/II-034-02/12-01/605, URBROJ: 354-01/12-7, od 20. srpnja 2012. stoji, između ostaloga, sljedeće:

5 Za više rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave na temu poslovne tajne pogleda na: www.dkom.hr.

Iz ponude odabranog ponuditelja razvidno je da is nije priložio traženi popis ugovora o uslugama pruženim u posljednje tri godine s iznosom i datumom pružene usluge te nazivom druge ugovorne strane. Na stranici ponude broj 33/108 priložena je izjava kojom ponuditelj izjavljuje da je izvršio ugovore koji su po vrs i složenos is uslugama koje nudi u ponudi, te da su zbrojeni iznosi veći od cijene ponude. Navodi da su ugovori klasificirani kao poslovna tajna te da se zbog toga ne mogu naves ukupni iznosi po pojedinim izvršenim ugovorima. Na stranici ponude broj 36/108 prilaže potvrdu izdanu od tvrtke Vetropack Straža d.d., Hum na Sutli o urednom ispunjenju ugovora iz koje nije razvidno da je navedene poslove obavljala tvrtka odabranog ponuditelja. Nadalje, prilaže dopis upućen tvrtki Hrvatski telekom d.d., Zagreb, kojim traži izdavanje potvrda o urednom ispunjenju osam ugovora, bez navođenja podataka o ugovoru (predmet ugovora, iznos ugovora i sl.). Na stranicama ponude od broja 39/108 do 46/108 priložene su potvrde o urednom ispunjenju ugovora u kojima je kao davatelj potvrde navedena tvrtka HT – Hrvatske telekomunikacije d.d., Zagreb, u kojima nisu navedeni iznosi navedenih ugovora. Naime, sukladno odredbi članka 16., stavka 2. Zakona o javnoj nabavi, ako gospodarski subjekt označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi naves pravnu osnovu na temelju kojih su podaci tajni. Dakle, ako je odabrani ponuditelj vrijednos ugovora proglasio poslovnom tajnom u ponudi je trebao naves pravnu osnovu temeljem koje su podaci tajni, a kako to nije učinio nije ni dokazao tehničku i stručnu sposobnost, odnosno da je zbrojeni iznos pruženih usluga veći od nuđenog. Slijedom navedenog žalbeni navod žalitelja je osnovan…“.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

4 Za primjere pravilnika o poslovnoj tajni pogleda npr.: www.hok-cba.hr/fgs.axd?id=729, h p://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/ hr/o_nama/dokumen /pravilnik_o_tajnos _podataka.pdf i dr.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje ovo je jelo utvrdilo da je točkom 10.3. dokumentacije za nadmetanje propisano da su ponuditelji dužni dostavi popis značajnijih ugovora o uslugama pruženim u posljednje tri godine s iznosom i datumom pružene usluge te nazivom druge ugovorne strane, naručitelja u smislu ovog Zakona ili privatnog subjekta. Ako je druga ugovorna strana naručitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže potvrda izdana i potpisana od naručitelja. Ako je druga ugovorna strana privatni subjekt, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže njegova potvrda, a u nedostatku iste, vrijedi izjava gospodarskog subjekta uz dokaz da je potvrda zatražena. Nadalje, propisuje da ponuditelj priloženim potvrdama mora dokaza da je izvršio ugovore koji su po vrs i složenos is uslugama koje se nude za izvršenje, a čiji zbrojeni iznos je veći od nuđenog.

„…žalitelj tvrdi da odabrani ponuditelj nije dokazao tehničku i stručnu sposobnost, odnosno da je izvršio ugovore koji su po vrs i složenos jednaki onima koji se nude, te da zbrojeni iznos ne odgovara traženom iznosu. Tvrdi da odabrani ponuditelj nije dostavio popis značajnijih ugovora već vlas tu izjavu u kojoj navodi da je izvršio određene ugovore vrijednos kojih su poslovna tajna. Tvrdi da je iz priložene potvrde tvrtke Vetropack Straža d.d., Hum na Sutli razvidno da ugovor još traje odnosno da nije izvršen te da ista nije valjana. Tvrdi da iz priloženih potvrda izdanih od tvrtke Hrvatske telekomunikacije d.d., Zagreb, nije razvidno da su uredno ispunjeni ugovori povezani s predmetom nabave, odnosno održavanje SAP sustava.

JAVNA NABAVA

UDK 346.2

U rješenju KLASA: UP/II-034-02/12-01/856, UR- U rješenju KLASA: UP/11-034-02/13-01/413, URBROJ: 354-01/12-11 od 20. rujna 2012. stoji: BROJ: 354-01/13-7 od 16. svibnja 2013. navodi se: „…Žalitelj Senso IS d.o.o. Zagreb navodi da je iz zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda vidljivo da ni odabrani ponuditelj nije dostavio potvrdu o vrijednos sklopljenih ugovora, zato što potvrda Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb ne sadrži iznos, a izjava odabranog ponuditelja nikako ne može bi dokaz o vrijednos sklopljenih ugovora. Prema točki 5.2.1. dokumentacije za nadmetanje, kao dokaz stručne i tehničke sposobnos , ponuditelji su dužni dostavi popis značajnih ugovora o isporuci robe izvršenih u posljednje 3 godine s iznosom i datumom pružene isporuke te nazivom druge ugovorne stane, naručitelja u smislu Zakona o javnoj nabavi ili privatnog subjekta.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Ako je druga ugovorna strana naručitelj u smislu odredaba Zakona o javnoj nabavi, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže potvrda izdana ili potpisana od naručitelja. Ako je druga ugovorna strana privatni subjekt, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže njegova potvrda, a u nedostatku iste, vrijedi izjava gospodarskog subjekta uz dokaz da je potvrda zatražena. Ponuditelji obvezno prilažu traženu potvrdu koja može bi sastavni dio popisa ugovora ili može bi prilog popisu. Ponuditelj svoju sposobnost dokazuje izvršenjem jednog ili više is h ili sličnih ugovora kao što je predmet nabave u ukupnoj vrijednos procijenjene vrijednos predmeta nabave za koji se provodi ovaj postupak javne nabave. Iz potvrde mora bi jasno vidljiva vrijednost izvršenog ugovora, predmet ugovora, vrijeme ispunjenja ugovora, naziv i sjedište ugovornih strana i navod da je ugovor uredno izvršen.

Potvrde koje će sadržava navod o uredno izvršavanju ugovorima koji još traju neće se priznava i takve ponude bit će proglašene neprihvatljivima. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja, ovo državno jelo je utvrdilo da je dostavio Popis pruženih isporuka u kojem je vrijednost ugovora naručitelja Privredna banka Zagreb d.d. Zagreb označena poslovnom tajnom i Potvrdu o urednom izvršenim ugovornim obvezama u kojoj je vrijednost ugovora naručitelja Privredna banka Zagreb d.d. Zagreb označena poslovnom tajnom (stranica 54/100. – 55/100 ponude). S obzirom na to da odabrani ponuditelj nije dostavio popis značajnijih usluga i predmetnu potvrdu sukladno točki 5.2.1. dokumentacije za nadmetanje, odnosno s iznosom isporuke (vrijednošću izvršenog ugovora), odabrani ponuditelj nije dokazao svoju stručnu sposobnost zato što nije dokazao izvršenje jednog ili više is h ili sličnih ugovora, kao što je predmet nabave u ukupnoj vrijednos procijenjene vrijednos predmeta nabave te je žalbeni navod osnovan…“.

„…žalitelj navodi kako mu je naručitelj onemogućio uvid u dio ponude odabranog ponuditelja koji se odnosi na popis uredno izvršenih ugovora i potvrde. U nastavku navodi da je u istoj ponudi priložena izjava o poslovnoj tajni, gdje se navodi da se određeni dokumen označuju tajnima temeljem odredaba Zakona o obveznim odnosima i internih akata Hrvatskog Telekoma d.d., među m nije navedeno koji je to akt. Prema članku 16., stavku 2. Zakona o javnoj nabavi odabrani ponuditelj je trebao naves pravnu osnovu na temelju koje su podaci tajni. Žalitelj je mišljenja da je naručitelj trebao omogući uvid u cijelu ponudu odabranog ponuditelja s obzirom na to da dokumen nisu označeni tajnima na valjani i zakonit način. Budući da žalitelj nije imao mogućnost provjeri valjanost navedenih dokumenata, poziva Državnu komisiju da izvrši provjeru i utvrdi je li u tom dijelu odabrani ponuditelj dokazao sposobnost sukladno dokumentaciji za nadmetanje. Člankom 102. Zakona o javnoj nabavi propisano je da je javni naručitelj nakon dostave odluke o odabiru iz članka 96. toga Zakona ili odluke o poništenju iz članka 10 1. toga Zakona do isteka roka za izjavljivanje žalbe, obvezan ponuditelju na njegov zahtjev omogući uvid u bilo koju ponudu uključujući i naknadno dostavljene dokumente sukladno članku 95. toga Zakona, te pojašnjenja i upotpunjenja ponude sukladno članku 92. ovoga Zakona, osim u one podatke koje su ponuditelj i označili tajnima sukladno članku 16. istoga Zakona. Odredbom članka 16., stavka 1. Zakona o javnoj nabavi propisano je da je, ne dovodeći u pitanje primjenu odredaba toga Zakona, osobito onih koje se odnose na objavljivanje obavijes o sklopljenim ugovorima te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj dostavlja natjecateljima i ponuditelj ima, naručitelj obvezan čuva i ne smije da na uvid podatke iz dokumentacije gospodarskih subjekata koje su oni, sukladno posebnim propisima, označili poslovnom tajnom. Odredbom stavka 2. istoga članka određeno je da ako gospodarski subjekt označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi naves pravnu osnovu na temelju kojih su podaci tajni. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je na naslovnoj stranici ponude 3/73 naznačeno da ponuda sadrži dokumente koji temeljem Zakona o obveznim odnosima i internih akata Hrvatskog Telekoma d.d. predstavljaju poslovnu tajnu, te da s njima valja postupa kako je to definirano člankom 8. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 110/07 i 125/08).

UDK 346.2

Evidentno je da se odabrani ponuditelj ovdje pozvao na Zakon o javnoj nabavi koji više nije na snazi. Među m, na stranici 62/73 odabrane ponude nalazi se izjava o poslovnoj tajni, izdana 8. veljače 2013. godine i ovjerena potpisom i pečatom odabranog ponuditelja, kojom odabrani ponuditelj izjavljuje da ta ponuda sadrži dokumente koji temeljem Zakona o obveznim odnosima i internih akata Hrvatskog Telekoma d.d. predstavljaju poslovnu tajnu te da skreće pozornost da s m podacima valja postupa kako je to definirano člankom 16. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 90/11). U nastavku izjave navedeno je da odabrani ponuditelj poslovnom tajnom smatra: popis značajnih isporuka iz predmeta nabave i potvrde o urednom ispunjenim ugovorima. Na svakoj od spornih stranica ponude o snut je pečat crvene boje s oznakom “POSLOVNA TAJNA”.

Opisani propust odabranog ponuditelja i naručitelja u konkretnom slučaju nije od utjecaja na rješenje stvari, jer je Državna komisija izvršila uvid u odabranu ponudu, točnije dokumente označene poslovnom tajnom, kako bi ocijenila dio žalbenog navoda koji se odnosi na popis uredno izvršenih ugovora i pripadajuće potvrde. Točkom 17.1. dokumentacije za nadmetanje naručitelj je odredio da je kao dokaz tehničke i stručne sposobnos potrebno dostavi popis značajnijih ugovora (jednog ili više) o uslugama izvršenim u posljednje tri godine (iznos/zbrojeni iznos svih ugovora minimalno jednak iznosu procijenjene vrijednos nabave) s iznosom i datum pružene usluge te nazivom druge ugovorne strane, naručitelja u smislu Zakona o javnoj nabavi ili privatnog subjekta. Ako je druga ugovorna strana naručitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže potvrda izdana ili potpisana od naručitelja. Ako je druga ugovorna strana privatni subjekt, popis sadrži ili mu se kao dokaz prilaže njegova potvrda, a u nedostatku iste, vrijedi izjava gospodarskog subjekta uz dokaz da je potvrda zatražena. Uvidom o u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da ista sadrži popis uredno izvršenih ugovora (stranica 57173) te potvrde o urednom ispunjenju ugovora (stranice 58173 i 59173) koje su sukladne točki 17.1. dokumentacije za nadmetanje. Žalbeni navod je neosnovan...“. U rješenju KLASA: UP/II-034-02/13-01/1778, URBROJ: 354-01/13-8 od 27. studenoga 2013. navodi se slijedeće:

„…Žalitelj u žalbi navodi da mu je zbog označavanja dijela ponude drugo rangiranog ponuditelja zajednice ponuditelja Hrvatski telekom d.d., Zagreb i Inducta d.o.o., Zagreb, poslovnom tajnom, onemogućen uvid u dokaze tehničke i stručne sposobnos koje je dostavio navedeni ponuditelj, no da s obzirom na javno dostupne podatke sumnja da navedeni ponuditelj raspolaže sa stručnjakom koji posjeduje cer fikat Oracle Cer fied Master: lava EE 5 Enterprise. U točki 13.3.b. dokumentacije za nadmetanje naručitelj je među ostalim tražio da ponuditelj raspolaže s minimalno jednim djelatnikom s Oracle Cer fied Master: Java EE 5 Enterprise Architect ili noviji. Uvidom u ponudu zajednice ponuditelja Hrvatski telekom d.d., Zagreb i lnducta d.o.o., Zagreb utvrđeno je da je navedeni ponuditelj na stranici 42/54 svoje ponude dostavio izjavu o raspolaganju osobama koje posjeduju strukovnu sposobnost, stručno znanje i iskustvo potrebno za

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Prema tomu, odabrani ponuditelj morao je, pri označavanju dokumenata poslovnom tajnom, udovoljavajući odredbi članka 16., stavka 2. Zakona o javnoj nabavi, naves opći akt temeljem kojeg označeni dokumen predstavljaju poslovnu tajnu. Dakle, ako je ponuditelj trgovačko društvo i ako dio njegove ponude za njega predstavlja poslovnu tajnu, nije dovoljno općenito se u ponudi pozva na interne akte trgovačkog društva, nego je potrebno naves točan

naziv predmetnog općeg akta trgovačkog društva kojim su podaci određeni kao poslovna tajna, kako to zahtjeva odredba članka 16., stavka 2. Zakona o javnoj nabavi.

Kontrolirajući dio žalbenog navoda koji se odnosi na onemogućavanje žalitelju da izvrši uvid u kompletnu ponudu odabranog ponuditelja, ovo državno jelo utvrdilo je da je odabrani ponuditelj jasno označio dio ponude koji za njega predstavlja poslovnu tajnu, no ne i da je valjano naveo pravnu osnovu na temelju koje su podaci tajni. Zakon o tajnos podataka (NN, br. 79/07 i 86/12) u članku 34. propisuje da stupanjem na snagu toga Zakona prestaju važi odredbe Zakona o zaš tajnos podataka (NN, br. 108/96) osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istoga Zakona. Člankom 19. Zakona o zaš tajnos podataka propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke, zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupi štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Člankom 21., stavcima 1. i 2. istoga Zakona određeno je da podatke koji se smatraju poslovnom tajnom na temelju općeg akta mogu drugim osobama priopćava ovlaštene osobe određene općim aktom, te da se općim aktom pobliže određuju slučajevi te način zaš te kad se navedeni podaci mogu priopćava drugim osobama, ovlaštene osobe koje ih mogu priopćava , te osobe kojima se takvi podaci mogu priopćava .

JAVNA NABAVA

izradu aplika vnog rješenja kako je navedeno u predmetu nabave. U spomenutoj Izjavi ponuditelj navodi i da raspolaže jednim stručnjakom s Oracle Cer fied Master: Java EE 5 Enterprise Architect ili novije.

UDK 346.2

na prekograničnu suradnju partnera u području poslovanja i istraživanja, te je velika prepreka korištenju jedinstvenim tržištem kao pokretačem inovacija i gospodarskog rasta.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Nadalje, uvidom u dokument koji je ponuditelj dostavio na stranici 47/54 svoje ponude, a da bi dokazao da osoba koju je u izjavi naveo zaista raspolaže navedenim cer fikatom, utvrđeno je da iz istog nije jasno vidljivo da navedena osoba raspolaže traženim cer fikatom. Naime, iz dostavljenog dokumenta nije vidljivo da se cer fikat odnosi upravo na Java EE 5 Enterprise Architect ili novije. Slijedom navedenog utvrđeno je da naručitelj na temelju dostavljenog cer fikata na stranici 47/54 ponude zajednice ponuditelja Hrvatski telekom d.d., Zagreb i Inducta d.o.o., Zagreb, a bez traženja eventualnog pojašnjenja dostavljenog cer fikata, nije mogao utvrdi daje navedeni ponuditelj dokazao svoju tehničku i stručnu sposobnost iz točke 13.3.b. dokumentacije za nadmetanje, te je žalbeni navod osnovan…“.

Zaš ta poslovnih tajni posebno je važna za manja poduzeća u EU, koja nisu toliko poznata. Ona poslovne tajne upotrebljavaju češće nego veća poduzeća, dijelom i zbog troškova paten ranja i zaš te od zlouporabe. Gubljenje poslovne tajne i otkrivanje ključnih izuma konkuren ma donosi katastrofalan pad vrijednos i budućeg poslovanja malih i srednjih poduzeća. Novim propisima Komisija će zaš opstanak poduzeća u EU-u i njihove poslovne tajne koje su ključni dio toga. Namjera je prijedloga poduzećima pruži odgovarajuću razinu zaš te i učinkovita sredstva za dobivanje pravne zaš te u slučaju krađe ili zlouporabe poslovnih tajni. Valjanim, uravnoteženim i usklađenim sustavom zaš te poslovnih tajni pružit će se poduzećima i istraživačima sigurnije ozračje u kojem će moći stvara i razmjenjiva vrijedno znanje i tehnologiju, te izdava dozvole za njihovu uporabu 4. Poslovna tajna u EU preko granica zajedničkog tržišta. Na taj će se način olakša i suradnja poduzeća i istraživača iz različi h Europska komisija je predložila nova pravila o zaš država EU-a na zajedničkim projek ma inovacije i neobjavljenih stručnih i poslovnih podataka (poslovnih tajni) od nezakonitog prikupljanja, uporabe istraživanja. i otkrivanja. Nacrtom direk ve uvodi se zajednička U okviru vodeće inicija ve: Unija inovacija definicija poslovnih tajni te načini na koje žrtve zlo- (IP/10/1288), jednog od stupova strategije EU 2020., uporabe poslovnih tajni mogu dobi pravnu zaš tu. Komisija je odlučila stvori okružje koje pogoduje inoDirek vom će se nacionalnim sudovima omogući vacijama. Komisija je unutar tog okvira donijela svelakše rješavanje slučajeva zlouporabe povjerljivih po- obuhvatnu strategiju kako bi zajamčila neometano slovnih podataka, te uklanjanje proizvoda koji krše funkcioniranje jedinstvenog tržišta za intelektualno poslovne tajne s tržišta, a žrtve će na jednostavniji vlasništvo (IP/11/630). Tom su strategijom obuhvanačin moći dobi nadoknadu štete uzrokovane neza- ćena i područja koja dopunjuju prava intelektualnog koni m radnjama. vlasništva, kao što su poslovne tajne. Poslovne tajne U današnjem gospodarstvu temeljenom na znanju (zvane još i povjerljivi poslovni podaci ili neotkriveni inova vne i kompe vne sposobnos poduzeća podaci) upotrebljavaju poduzeća svih veličina u svim mogu bi ozbiljno narušena ako dođe do krađe ili zlo- gospodarskim sektorima, kako bi se zaš o čitav niz uporabe povjerljivih podataka. Ankete pokazuju da je različi h podataka, kao što su primjerice postupak jedno od pet poduzeća iskusilo najmanje jedan poku- proizvodnje Michelinovih guma, recept za portugalšaj krađe poslovnih tajni u posljednjih deset godina, sku poslas cu Pastéis de Belém ili tehnologija i stručodnosno 25 % poduzeća prijavilo je krađu podataka no znanje kojima se koris Airbus ili Googleova algou 2013. godini, dok je u 2012. godini to bio slučaj kod ritamska tražilica. 18 % poduzeća6. Važeći zakoni o zaš od zlouporabe Poslovne su tajne posebice važne za manja poduzeća poslovne tajne znatno se razlikuju u državama EU-a. kojima nedostaju ljudski i financijski resursi kako bi Neke države članice nemaju posebne zakone o tom odabrali, vodili i primjenjivali velike por elje prava pitanju. Poduzećima je vrlo teško razumje i pristu- intelektualnog vlasništva. Za razliku od paten ranih pi sustavima drugih država članica te ako dođe do izuma ili književnih djela koji su zaš ćeni autorskim zlouporabe povjerljivih podataka slučaj nerado daju pravom, nositelj poslovne tajne kao što je formula, na sud, jer nisu sigurna da će povjerljivost njihovih poslovni proces, recept ili marke nška zamisao nije poslovnih tajni bi očuvana jekom sudskog postup- vlasnik isključivog prava na svoje djelo. Konkuren i ka. Takav rascjepkani sustav nega vno se odražava ostale treće strane smiju stoga otkri , razvija i slo Izvor: h p://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-1176_hr.htm.

bodno upotrebljava istu formulu. Poslovne su tajne pravno zaš ćene samo u slučaju prikupljanja povjer-

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

ljivih podataka na nezakonit način (primjerice kra- nje takvih informacija onemogućilo provedbu zakona đom ili podmićivanjem). ili na drugi način bilo suprotno javnom interesu, ako Poslovne se tajne stoga znatno razlikuju od prava in- bi šte lo legi mnim poslovnim interesima nekih potelektualnog vlasništva, koja jamče isključivost. Ipak, duzeća, javnih ili privatnih, ili moglo šte pravednoj poslovne tajne valja zaš zbog is h razloga koji konkurenciji između dobavljača.”. vrijede i za prava intelektualnog vlasništva – radi pocanja inovacija jamčenjem, da će stvaratelji bi nagrađeni za svoj trud. Predloženom će se direk vom to ostvari tako da se inovatorima pruži mogućnost obrane od nepoštene prakse nezakonitog prikupljanja njihovih povjerljivih informacija u cilju iskorištavanja inova vnih rješenja bez snošenja troškova za istraživanja ili obrnutog inženjeringa.

5. Poslovna tajna u javnoj nabavi iz prakse Europskog suda Pred Europskim sudom u predmetu C-450/067 (“Varec”) postavljen je upit za donošenje prethodne odluke, prema članku 234. EZ. Upit je nastao u postupku između stranke Varec SA i Države Belgije, koju je zastupao ministar obrane, u vezi s postupkom dodjele ugovora o javnoj nabavi gusjeničjih zglobova za tenkove Leopard. Odnosno, stranke postupka su bile: Varec SA pro v État Belge i intervenijent Diehl Remscheid GmbH & Co. U skladu s Člankom 7. (1) Direk ve 93/36, koju je izmijenio i dopunio Europski parlament i Direk va Vijeća 97/52/EZ od 13. listopada 1997. (OJ 1997. L 328, str. 1; „Direk va 93/36“):

„Tijela s ugovornim ovlas ma dužna su potpuno poš va povjerljivu prirodu svih informacija koje im daju dobavljači.”. Spor u glavnom postupku i pitanje upućeno na prethodnu odluku U 2001. godini Belgija je započela postupak nabave gusjeničjih zglobova za tenkove Leopard. Dva ponuditelja su podnijela ponude, Varec i Diehl Remscheid GmbH & Co. ( dalje u tekstu: Diehl). Pri pregledu h ponuda, Belgija je zaključila da ponuda koju je podnio Varec nije zadovoljila kriterije tehničkog izbora i da je nezakonita. Nasuprot tomu, pregledom je utvrđeno da je ponuda koju je podnio Diehl zadovoljila sve kriterije odabira, da je zakonita i da su cijene prihvatljive. Slijedom toga, Belgija je dodijelila ugovor Diehlu. No, Varec je podnio zahtjev za poništenje odluke o dodjeli pred Conseil d’État. Spis koji je Belgija predala Conseil d’État nije uključivo ponudu Diehla. Varec je zatražio da se ponuda doda spisu. Isto je zatražio Auditeur Conseil d’État (dalje u tekstu: Auditeur), koji je bio zadužen za sastavljanje izvješća. Belgija je dodala Diehlovu ponudu spisu, pojašnjavajući da nisu bili uključeni ni cjelokupni planovi o gusjeničjem zglobu kao ni o sastavnim dijelovima. Tvrdili su da su ovi bili vraćeni Diehlu u skladu sa specifikacijama i na Diehlov zahtjev. Nadalje, tvrdili su da je to bio razlog zašto nisu mogli stavi te dokumente u spis i da, ako je nužno da su dokumen uključeni, treba traži Diehla da ih dostavi.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

„Tijelo s ugovornim ovlas ma8 je dužno, u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva, izvijes sve eliminirane kandidate ili ponuđače o razlozima odbijanja njihovog zahtjeva ili ponude te svakog ponuđača koji je dao prihvatljivu ponudu izvijes o karakteris kama i rela vnim prednos ma odabrane ponude, kao i imenova uspješnog ponuđača. Među m, jela s ugovornim ovlas ma mogu odluči da ne objave određene informacije o dodjeli ugovora, spomenute u prethodnoj točki, ako bi objavljivanje takvih informacija onemogućilo provedbu zakona ili na drugi način bilo suprotno javnom interesu, ako bi šte lo legimnim poslovnim interesima nekih poduzeća, javnih ili privatnih, ili moglo šte pravednoj konkurenciji između dobavljača.”.

8. Članak 15. (2) Direk ve 93/36 određuje:

7. Članak 9. (3) Direk ve 93/36 određuje: „Tijela s ugovornim ovlas ma koja su dodijelila ugovor obznanit će rezultat u obliku obavijes . Među m, određene informacije o dodjeli ugovora mogu se, u određenim slučajevima, ne objavi , ako bi objavljiva-

Cijela presuda (prevedena na hrvatski jezik) može se pročita na web stranici: h p://www.dkom.hr/default.aspx?id=69.

Tijelo s ugovornim ovlas ma = naručitelj (op.a.).

Belgija je također primije la da su Varec i Diehl u sporu oko prava intelektualnog vlasništva planova o kojima je riječ. Diehl je obavijes o Auditeur da verzija po-

JAVNA NABAVA

nude koju je Belgija stavila u spis sadržava povjerljive podatke i informacije i da ulaže prigovor na temelju činjenice da bi treće stranke, uključujući Varec, mogle pregleda te povjerljive podatke i informacije koje se odnose na poslovne tajne uključene u ponudu. Po Diehlu, određeni odlomci u Dodacima 4, 12 i 13 njihove ponude sadržavaju specifične podatke, koji se odnose na detaljnu reviziju planova proizvodnje, kao i industrijskog procesa. Auditeur je zaključio da se odluka o odabiru treba poniš na temelju sljedećeg: „..u odsustvu suradnje tuženoga u valjanoj podjeli pravde i poštenog postupka, jedina moguća sankcija je poništenje administra vne mjere čija zakonitost nije utvrđena gdje su dokumen isključeni iz inter partes postupka…”. Belgija je osporila taj zaključak i zatražila da Conseil d’État presudi po pitanju poš vanja povjerljivos dokumenata ponude koji sadržavaju informacije, koje se odnose na poslovne tajne i uključeni su u spis pred m sudom.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Pod m okolnos ma, Conseil d’État je odlučio obustavi postupak i Sudu pravde na prethodnu odluku upu sljedeće pitanje: „Mora li se Članak 1(1) [Direk ve 89/665], zajedno s Člankom 15(2) [Direk ve 93/36] i Člankom 6 [Direk ve 2004/18], tumači na način da jelo odgovorno za postupak žalbe koje se navodi u tom članku mora osigura povjerljivost i čuvanje poslovne tajne koja se nalazi u spisu kojeg su jelu dostavile stranke, uključujući i ugovorno jelo, a istovremeno se može upozna s takvim informacijama i uze ih u razmatranje?”

U presudi je Europski sud, između ostaloga, naveo: „…važno je da jela s ugovornim ovlas ma ne objavljuju informacije koje se odnose na postupke dodjele ugovora koje bi se mogle iskoris za ometanje natjecanja, bilo u tekućem postupku nabave bilo u daljnjim postupcima. Nadalje, i po svojoj prirodi i u skladu sa shemom zakonodavstva Zajednice u tom području, postupci dodjele ugovora temelje se na odnosu povjerenja između jela s ugovornim ovlas ma i gospodarskih subjekata koji u tomu sudjeluju. Ti subjek moraju moći da bilo kakvu relevantnu informaciju jelima s ugovornim ovlas ma u postupku nabave, bez straha da će jela trećim strankama prenije informacije čije bi otkriće bilo štetno po njih. Prema tome, Članak 15(2) Direk ve 93/36 određuje da su jela s ugovornim ovlas ma dužna potpuno poš va povjerljivu prirodu svih informacija koje im daju dobavljači. U specifičnom kontekstu izvještavanja eliminiranog kandidata ili ponuđača o razlozima odbijanja njegovog zahtjeva ili ponude, i objave obavijes o dodjeli ugovora, Članci 7(1) i 9(3) Direk ve 93/36 daju jelima s ugovornim ovlas ma diskrecijsko pravo neobjavljivanja određenih informacija, ako

UDK 346.2

bi objavljivanje takvih informacija šte lo legi mnim poslovnim interesima nekih poduzeća, javnih ili privatnih, ili moglo šte pravednoj konkurenciji između dobavljača. Kao što je poznato, te se odredbe odnose na postupanje jela s ugovornim ovlas ma. Mora se, među m, prizna da bi njihova učinkovitost bila ozbiljno narušena ako bi, u žalbi pro v odluke koje je donijelo jelo s ugovornim ovlas ma u vezi s postupkom dodjele ugovora, sve informacije koje se odnose na taj postupak dodjele ugovora bile bezrezervno dane tužitelju, ili čak ostalima kao što su intervenijen . U takvim okolnos ma, samo podnošenje žalbe omogućilo bi pristup informacijama koje bi se mogle koris za ometanje natjecanja ili na štetu legi mnim poslovnim interesima gospodarskih čimbenika koji su sudjelovali u navedenom postupku dodjele ugovora. Takva bi mogućnost čak mogla ohrabri gospodarske čimbenike da podnesu tužbu isključivo u svrhu dobivanja pristupa poslovnim tajnama njihovih konkurenata. U takvoj žalbi, tuženi bi bilo jelo s ugovornim ovlas ma a gospodarski subjek , čiji interesi mogu bi oštećeni, ne bi nužno bili stranke u sporu ili pridruženi slučaju kako bi obranili te interese. Prema tome, m više je važnije stvori mehanizme koji će na odgovarajući način čuva interese takvih gospodarskih subjekata... U kontekstu revizije odluke koju je donijelo jelo s ugovornim ovlas ma, a koja se odnosi na postupak dodjele ugovora, načelo kontradiktornos ne znači da stranke imaju pravo na neograničen i apsolutan pristup svim informacijama koje se odnose na postupak dodjele u pitanju, a koje su podnesene jelu zaduženom za reviziju9. Napro v, to pravo pristupa mora se izravna prema pravu drugih gospodarskih subjekata na zaš tu njihovih povjerljivih informacija i poslovnih tajni…“. Konačni odgovor Europskog suda u ovom predmetu bio je: „Odgovor na upućeno pitanje mora glasi da se Članak 1(1) Direk ve 89/665, zajedno s Člankom 15(2) Direk ve 93/36, mora tumači tako da jelo zaduženo za postupke revizije iz Članka 1(1) mora osigura čuvanje povjerljivos i poslovnih tajni s obzirom na informacije koje se nalaze u spisu koji tom jelu podnesu stranke u postupku, a naročito jelo s ugovornim ovlas ma, iako ono može vidje takvu informaciju i uze je u razmatranje. Na tom jelu je da donese odluku u kojoj je mjeri i kojim postupkom prikladno čuva povjerljivost i tajnost informacije, uzimajući u obzir zahtjeve za učinkovitom pravnom zaš tom i prava na obranu stranaka u sporu, i u slučaju sudske revizije ili revizije drugog jela, koje je sud Tijelo zaduženo za reviziju = žalbeno jelo (op.a.)

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

ili sudište u smislu Članka 234 EZ-a, tako da se osigura (2) Povjerljive informacije i podaci iz stavka 1. ovog da je postupak u cijelos u skladu s pravom na poštečlanka ne mogu se koris , osim u svrhe određeni postupak.“ ne ovim Ugovorom, bez prethodnog izričitog pisanog pristanka druge ugovorne strane. (3) Ugovorna strana koja povrijedi obvezu čuvanja po6. Zaključak vjerljivos informacija i podataka iz ovog članka bit Praksa pokazuje da se u velikom broju ugovora svi će bez ikakvih ograničenja odgovorna za svaku štepodaci, informacije, dokumentacija i prepiska razmitu koja je nastala drugoj ugovornoj strani kao pojenjena između ugovornih strana za potrebe izvršenja sljedica obveze čuvanja povjerljivos informacija. ugovora utvrđuju kao poslovna tajna. Prema našem (4) Nijedna ugovorna strana neće bi odgovorna za Zakonu o zaš tajnos podataka, kako je već naveotkrivanje ili korištenje informacija i podataka koji deno prethodno u tekstu, poslovnu tajnu mogu predsu ovim Ugovorom utvrđeni kao povjerljivi, a koji: stavlja podaci koji su kao poslovna tajna određeni (a) već jesu ili postanu pozna javnos , osim puzakonom, drugim propisom ili općim aktom društva, tem povrede ovog Ugovora ili (b) se moraju otkri a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istrana temelju zakona sukladno zahtjevu nadležnog živačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke, jela. zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle (5) Obveza čuvanja povjerljivos informacija i podanastupi štetne posljedice za njezine gospodarske intaka ostaje na snazi i nakon prestanka važenja terese. ovog Ugovora. Pitanje je ispunjavaju li doista navedene zakonske uvU slučaju da se doista radi o podacima čijim bi priopjete podaci koji se u ugovorima utvrđuju kao poćavanjem neovlaštenoj osobi mogle nastupi štetne slovna tajna, odnosno je li doista riječ o toliko osjetposljedice za gospodarske interese neke pravne osoljivim podacima da bi ih trebalo proglasi poslovnom be, tada bi bilo poželjno prijedlog za proglašavanje h tajnom i me na sebe preuze niz strogih obveza i podataka poslovnom tajnom upu upravi te pravne posebnih procedura koji vežu za postupanje s tako osobe (ili nekom drugom krovnom i odgovornom označenim podacima. Razlog ovakvom tre ranju pojelu/organizacijskoj jedinici/osobi), uz odgovarajuće slovne tajne leži u činjenici da je poslovna tajna u naobrazloženje. šem pravnom sustavu zaš ćena Kaznenim zakonom10 , jer je neovlašteno odavanje poslovne tajne kazneno djelo. Kako bi se osigurala povjerljivost podataka iz ugovora, a pritom je riječ o podacima koji zapravo ne Pred Vama je jedinstvena ispunjavaju zakonske uvjete za proglašenje poslovne JE A publikacija koja obrazlaže G I KNJ VIM tajne, možda bi bilo poželjno u ugovore (na odgovaraA NO N novi zakonodavni i ins A RIR IM A ŽU KO N S K jućem mjestu) unije odredbu slijedećeg sadržaja11: tucionalni okvir javne na! ZA A M POVJERLJIVOST Članak xy.

Ovo je samo prijedlog sadržaja odredbe koju je moguće mijenja/prilagođava vlas m potrebama.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

10 Kazneni zakon (NN, br. 125/11, 144/12), članak 262. Odavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne: (1) Tko neovlašteno drugome priopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim podatke koji su poslovna tajna, kao i tko pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda neovlaštenoj osobi, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka počinitelj sebi ili drugome pribavio znatnu imovinsku korist ili prouzročio znatnu štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (3) Nema kaznenog djela ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno u pretežito javnom interesu. (4) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu.

(1) Sve informacije i podaci koje će jedna ugovorna strana učini dostupnim drugoj ugovornoj strani u svrhu izvršenja obveza iz ovog Ugovora, kao i ovaj Ugovor u cijelos , smatraju se povjerljivim.

JENA

bave, prak čnu primjenu javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, te nove postulate koje Europska unija postavlja pred sudionike sustava općenito. Publikacija je primarno namijenjena osobama koje sudjeluju ili će sudjelova svakodnevno u procesu javne nabave od planiranja, preko pripreme i provođenja postupaka, te ugovaranja i realizacije nabave. S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, ins tucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju učini kako bi se prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvari zaš tu prava u sustavu javne nabave kroz prikaz prakse Državne komisije za kontrolu javne nabave i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeni prilikom izjavljivanja žalbe u sustavu javne nabave. Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen) IZM

JAVNA NABAVA

UDK 347.2

Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i ponude u postupcima javne nabave Ante Loboja * Zakon o javnoj nabavi u članku 92. daje značajne ovlas naručitelju u postupku evaluacije ponuda ins tutom pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata kojima gospodarski subjekt dokazuje da ne postoje razlozi za njegovo isključenje iz postupka javne odnosno da ispunjava uvjete sposobnos za izvršenje ugovora te pojašnjenja pojedinih elemenata ponude. Time mogu bi uklonjeni formalni nedostaci i nejasnoće u ponudi, te racionaliziran sam postupak javne nabave.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13, 13/14 – Odluka Ustavnog suda RH, dalje u tekstu: Zakon) promovira jedan moderniji pristup u provedbi postupaka javne nabave, koji se razvija na razini Europske unije, a koji se ogleda u smanjivanju administra vnih barijera i traženja velikog broja dokumenata, uz istodobno omogućavanje naručiteljima provjere stvarnih podataka o gospodarskim subjek ma, korištenjem javnih registara, koje vode jela javne vlas i sličnih metoda provjere.

U tom smislu Zakon u članku 92. daje značajne ovlas naručitelju u postupku evaluacije ponuda ins tutom pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata traženih sukladno člancima 67. do 74. Zakona (kojima gospodarski subjekt dokazuje da ne postoje razlozi za njegovo isključenje iz postupka javne odnosno da ispunjava uvjete sposobnos za izvršenje ugovora) i pojašnjenja pojedinih elemenata ponude (u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave), temeljem kojih mogu bi uklonjeni formalni nedostaci i nejasnoće u ponudi. Na navedeni način omogućuje se naručitelju da otklanjanjem formalnih nedostataka u dokumenma i ponudi odabere najbolju ponudu, te učinkovito troši proračunska i druga javna sredstva.

tom smislu Direk va Europskog parlamenta i Vijeća 2014/24/EU, koja regulira postupke javne nabave u klasičnom sektoru, predviđa Europski jedinstveni dokument o nabavi natjecatelja, odnosno ponuditelja (engl. European Single Procurement Document – ESPD). Rješenje koje donose nove direk ve u vezi s načinom dokazivanja sposobnos u postupku javne nabave, nakon njihove transpozicije u nacionalna zakonodavstva, značajno će pojednostavi i ubrza provedbu postupaka javne nabave, smanji administra vo opterećenje, ali i smanji troškove sudjelovanja gospodarskih subjekata u njima. Dakle, rješenje koje donosi nova Direk va Europskog parlamenta i Vijeća broj 2014/24/EU, obvezuje naručitelja da u vrijeme podnošenja zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda prihva Europski jedinstveni dokument o nabavi, koji se sastoji od ažurirane osobne izjave kao preliminarnog dokaza, umjesto potvrda (cer fikata) koje izdaju jela javne vlas ili treće osobe, a koji potvrđuju da određeni gospodarski subjekt ispunjava sljedeće uvjete, i to:

a) da nije u nekoj od situacija u kojima se gospodarski subjek moraju ili mogu isključi (npr. kažnjavanost; neplaćeni porezi; stečaj) b) da zadovoljava kriterije za izbor (povezano sa sposobnošću izvršenja ugovora – pravne i poslovne; fi nancijske; tehničke i stručne) 2. Europski jedinstveni dokument o c) gdje je primjenjivo, da ispunjava objek vna pravinabavi la i kriterije u vezi sa smanjivanjem broja gospoNove direk ve o javnoj nabavi koje su stupile na snadarskih subjekata, koji će sudjelova u 2. stupnju gu 18. travnja 2014. godine idu i korak dalje u smjeru ograničenog postupka; pregovaračkog postupka s smanjenja formalizma u postupcima javne nabave. U prethodnom objavom i sl.).

* Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, Uprava za javnu nabavu, Zagreb.

Od najpovoljnijeg ponuditelja kojemu će bi dodijeljen ugovor ili okvirni sporazum, naručitelj će prije

UDK 347.2

JAVNA NABAVA

sklapanja ugovora zah jeva da stavi na raspolaganje relevantne dokaze, a ako is to ne učini, do sklapanja ugovora/okvirnog sporazuma ne bi došlo. Europski jedinstveni dokument o nabavi je, prema tomu, dokument koji:

ako je ponuditelj dostavio pogrešan dokument (npr. Uvjerenje Trgovačkog suda o nekažnjavanju radi dokazivanja nekažnjavanos odgovorne osobe, u smislu članka 67., stavka 1. Zakona) naručitelj nije mogao otkloni takav nedostatak sukladno članku 92. Zakona.

• se sastoji od formalne izjave gospodarskog subjekta da se relevantni razlog za isključenje ne primjenjuje i/ili da je relevantni kriterij za izbor ispunjen i daje relevantne informacije kako to zah jeva naručitelj • iden ficira jela javne vlas ili treću stranu odgovornu za ispostavljanje popratne dokumentacije i sadrži službenu izjavu kojom se potvrđuje da će gospodarski subjekt moći, na zahtjev i bez odgode, pruži tu popratnu dokumentaciju • omogućuje naručitelju da dobije potrebne dokumente izravno pristupajući javnoj bazi podataka (npr. sudskom registru; obrtnom registru i sl.). EPSD sadrži i informacije potrebne za tu svrhu, kao što je internetska adresa baze podataka, bilo koji iden fikacijski podatak i, po potrebi, izjavu o suglasnos • se može ponovno koris , pod uvjetom da gospodarski subjek potvrde da su u njoj sadržani podaci i dalje točni.

3.2. Sadašnje zakonsko rješenje

Europski jedinstveni dokument o nabavi se sastavlja na temelju standardnog obrasca. Europska komisija će utvrdi taj standardni obrazac, pomoću provedbenih akata.

3. Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i ponude prema važećem Zakonu 3.1. Ranije zakonsko rješenje

Rečenom odredbom Zakona propisana je ovlast naručitelja da u postupku pregleda i ocjene ponuda može pozva ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumena ma traženim sukladno člancima od 67. do 74. Zakona uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće, koje se mogu ukloni , te pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Treba naglasi da navedeno zakonsko rješenje daje mogućnost naručitelju da postupi sukladno članku 92. Zakona, odnosno da upu ponuditeljima zahtjev za pojašnjenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenata i/ili zahtjev za pojašnjenjem ponude, ako smatra da otklanjanjem formalnih nedostataka u ponudi može odabra povoljniju ponudu te uštedje financijska sredstva za nabavu.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Naručitelj će, uvažavajući okolnos svakog konkretnog slučaja sam ocijeni hoće li koris navedenu mogućnost. Ako bi takvo postupanje naručitelja rezul ralo manjim uštedama, a s druge strane i značajnim gubitkom vremena s obzirom na prolongiranje roka izvršenja određene nabave, naručitelj vjerojatno neće koris navedeni ins tut pojašnjenja i upotpunjavanja. U pro vnom, ako će takav postupak rezulra financijskim i drugim uštedama, rezul ra prihvaćanjem boljih tehničkih rješenja, te ako nabava određenih roba, usluga odnosno radova nije žurna, korištenje ovog ins tuta u postupku pregleda i ocjene ponuda, pokazuje se kao logično i pragma čno rješenje.

Prema prijašnjem zakonskom rješenju pojašnjenje ili upotpunjavanje dostavljenih dokumenata moglo se odnosi samo na nejasnoće, manje nedostatke ili pogreške koji su uklonjivi, te nije smjelo rezul ranaknadnom zamjenom ili naknadnom dostavom traženih dokumenata, nego samo upotpunjavanjem već priloženih dokumenata. Naručitelj stoga nije smio omogući ponuditeljima odnosno natjecateljima uklanjanje utvrđenog (manjeg) nedostatka. Primjerice, ako je u dostavljenom izvodu iz sudskog, obrtnog ili drugog odgovarajućeg registra, kojim ponuditelj dokazuje svoj upis u odgovarajući registar, a koji se sastoji od više listova, nedostajao jedan list, dokaz je bio nevaljan, a naručitelj je, zbog nemogućnos otklanjanja takvoga nedostatka bio obvezan takvu ponudu isključi iz postupka javne nabave, kao neprihvatljivu, iako se moglo radi o ponudi koja je financijski ali i tehnički znatno povoljnija. Također,

Sadašnje zakonsko rješenje ovog ins tuta umnogome se razlikuje od rješenja koje donosi osnovni Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11) s obzirom na to da je odredba članka 92. Zakona, u znatnoj mjeri promijenjena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi iz srpnja 2013. godine (NN, br. 83/13). Odredba članka 92. važećeg Zakona kojom je regulirano pitanje pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata traženih u postupku javne nabave, temelji se na odredbi članka 51. Direk ve 2004/18/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe, te ugovora o javnim uslugama kojim je propisano da naručitelj može pozva gospodarskog subjekta da nadopuni ili pojasni potvrde i dokumente koje je predao sukladno člancima od 45. do 50.

JAVNA NABAVA

Iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave povezane s primjenom sadašnjeg zakonskog rješenja iz članka 92. Zakona razvidno je da žalitelji ponekad u žalbama is ču žalbene navode, u kojima naručiteljevo nepostupanje sukladno istom članku Zakona u pojedinim slučajevima kvalificiraju nezakoni m, smatrajući da se radi o obvezi naručitelja da postupi na navedeni način. Državna komisija u obrazloženju svoje odluke takve žalbene navode ocjenjuje neosnovanima, te obrazlažući takvu ocjenu, navodi da se radi o pravu odnosno opciji za naručitelja, a ne i njegovoj obvezi da pozove ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s traženim dokumen ma, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloni , te pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave.

4. Načela javne nabave pri pojašnjenju i upotpunjavanju ponude

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Sadašnje zakonsko rješenje ins tuta pojašnjenja i upotpunjavanja u izravnoj je relaciji s načelom učinkovite javne nabave i ekonomičnog trošenja sredstava za javnu nabavu koje promovira Zakon. Naime, člankom 3., stavkom 2. Zakona propisano je da naručitelji moraju primjenjiva odredbe Zakona na način, koji omogućuje učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. Odbijanje povoljne ponude ili isključenje ponuditelja, jer nije dostavio određene dokumente koje je zah jevao naručitelj ili je dostavio pogrešne dokumente ili su oni nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili se takvima čine, može ići pro v navedenog načela učinkovite nabave. Takvim se pristupom ne ostvaruje načelo vrijednos za novac te zbog formalnih pogrešaka (koje je moguće ispravi ) može doći do neučinkovitog trošenja javnih sredstava.

Člankom 92., stavkom 6. Zakona propisano je da postupanje javnog naručitelja u postupku pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata i ponude ne smije ima učinak diskriminacije, nejednakog tretmana ponuditelja ili pogodovanja pojedinom ponuditelju u postupku javne nabave, te mora bi transparentno. Načelo jednakog tretmana u praksi provedbe postupaka javne nabave igra važnu ulogu. Ono znači da se prema svim gospodarskim subjek ma kao potencijalnim ponuditeljima ili natjecateljima u postupcima javne nabave, naručitelji moraju ponaša na jednaki način, te da jednaku priliku svima da njihove ponude budu odabrane kao najpovoljnije. Prema praksi i pravnom shvaćanju Europskog suda načelo jednakog tretmana traži da usporedive situacije ne smiju bi različito tre rane, osim ako je to objek vno opravdano. Radi izbjegavanja prigovora gospodarskih subjekata o pogodovanju određenim ponuditeljima u postupku

UDK 347.2

javne nabave svakako je preporučljivo za naručitelje da u is m ili sličnim situacijama postupaju na jednak način, tj. da se usporedive situacije ne tre raju različito. Uz to, od velikog značenja je da postupanje naručitelja bude dokumen rano, te transparentno. Primjer iz prakse: Naručitelj nije pozvao žalitelja na pojašnjenje ponude, zbog čega njegovo postupanje ima učinak diskriminacije i nejednakog tretmana ponuditelja? Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, za predmet nabave: oprema za integrirano upravljanje granicom. Za 1. grupu predmeta nabave pris gle su tri ponude od kojih je naručitelj dvije ocijenio valjanima. Odabrana je ponuda tvrtke X d.o.o., a na Odluku o odabiru izjavljena je žalba. Žalitelj u žalbi osporava razloge odbijanja njegove ponude te u bitnome is če da njegova ponuda u bitnome udovoljava uvje ma iz dokumentacije za nadmetanje. Navodi da u mjeri u kojoj su naručitelju bili potrebni detaljni opisi pojedinih karakteris ka i specifikacije ponuđene robe, is su bili predani naručitelju u popratnim tehničkim materijalima. Dodatno is če da, ako je naručitelj ipak smatrao da ponudu žalitelja treba dopuni i pojasni , mogao je postupi sukladno odredbi članka 92., stavka 5. Zakona o javnoj nabavi, te je istu odredbu radi jednakog postupanja trebao primijeni i na ponudu žalitelja, jer je ostale ponuditelje, pa tako i odabranog ponuditelja pozvao na pojašnjavanje i upotpunjavanje ponude. Člankom 92., stavkom 5. Zakona o javnoj nabavi propisano je da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozva ponuditelje, da u roku koji ne smije bi kraći od pet ni duži od 10 dana pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Pojašnjenje ne smije rezul ra izmjenom ponude. U Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naručitelj je konsta rao da ponuda žalitelja nije sukladna dokumentaciji za nadmetanje, te da je žalitelj u obrascu: Ponuđene specifikacije, na mjesto predviđeno za unos ponuđenih specifikacija za 70 točaka, od ukupno 93 naveo: udovoljeno tehničkim specifikacijama, temeljem čega se nije moglo utvrdi kakva je specifikacija robe koja se nudi i je li ista u skladu s potrebama naručitelja iskazanim u dokumentaciji za nadmetanje. Iz Zapisnika je također razvidno da je naručitelj pozivom na članak 92., stavak 5. Zakona pozvao odabranog ponuditelja i zajednicu ponuditelja XY d.o.o., da pojasne određene elemente ponuđenih tehničkih specifikacija, te da nije postupio sukladno članku 92., stavku 6. Zakona, s obzirom na to da njemu nije upu o zahtjev za pojašnjenje ponuda.

UDK 347.2

Navedenom odredbom Zakona propisano je da postupanje javnog naručitelja ne smije ima učinak diskriminacije, nejednakog tretmana ponuditelja ili pogodovanja pojedinom ponuditelju u postupku javne nabave te mora bi transparentno. Slijedom navedenoga, a zbog utvrđenog nejednakog postupanja naručitelja u odnosu na sve ponuditelje prilikom pregleda i ocjene ponuda, Državna komisija je ocijenila da je žalbeni navod osnovan, te je poniš la Odluku o odabiru i predmet vra la na ponovni pregled i ocjenu ponuda.

5. Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata Odredbom Zakona kojom je uređeno pitanje pojašnjenja i upotpunjavanja pragma čno se pristupa navedenom problemu s ciljem da se omogući naručitelju da pozove gospodarske subjekte da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumena ma traženim sukladno člancima od 67. do 74. Zakona, uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloni , kao i da pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Pojašnjenje i upotpunjavanje ne odnosi se na mogućnost izmjene same ponude, tj. na cijene ili druge kriterije za odabir, kao ni na naknadnu dostavu jamstva za ozbiljnost ponude, već isključivo na ispravljanje nedostataka povezanih s formalnim nedostacima ponude.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje, žalbeno jelo je utvrdilo da je naručitelj kao dokaz tehničke i stručne sposobnos , točkom 4.2.2. dokumentacije, tražio izjavu ponuditelja da raspolaže osobama koje posjeduju strukovnu sposobnost, stručno znanje i iskustvo potrebno za izvršenje usluge, koja je predmet nabave (cer fikat proizvođača ponuđenih uređaja iz ponude ponuditelja). Također je navedeno da ako je neka od traženih isprava na stranom jeziku, ponuditelj u ponudi obvezno prilaže ispravu na tom jeziku i prijevod na hrvatski jezik, sukladno točki 5.9 dokumentacije u kojoj je navedeno da se ponuda izrađuje na hrvatskom jeziku, a svi dijelovi ponude koji nisu na hrvatskom jeziku moraju bi prevedeni na hrvatski jezik od ovlaštenog sudskog tumača. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je is priložio cer fikate za djelatnike na engleskom jeziku, bez priloženog prijevoda. Žalbeno jelo je zaključilo da je, s obzirom na zakonske odredbe iz članka 92., stavaka i 2. naručitelj osnovano pozvao odabranog ponuditelja da

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u EOJN-u RH zajedno s dokumentacijom za nadmetanje, za predmet: nabava strojne osnovice za povezivanje svih sudionika u informacijskom sustavu naručitelja. Dostavljene su tri ponude koje je naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda ocijenio valjanima.

Zakona o javnoj nabavi, s obzirom na to da je utvrđena manja pogreška odnosno nedostatak, koji naručitelj smatra uklonjivim, a odnosi se na dostavljene cer fikate za djelatnike. Naime, odabrani ponuditelj je dostavio cer fikate na engleskom jeziku, a u dokumentaciji za nadmetanje traženo je da moraju bi dostavljeni na hrvatskom jeziku. Žalitelj smatra da je traženo naknadno pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata od odabranog ponuditelja pro vno odredbi članka 92. Zakona, jer pojašnjenje ne smije rezul ra naknadnom dostavom traženih dokumenata, već samo upotpunjavanjem već priloženih dokumenata u ponudi.

Primjer iz prakse: Može li naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda temeljem članka 92. Zakona, traži od ponuditelja da dostave prijevod isprave na hrvatski jezik, ako je ista predana u izvornik na engleskom jeziku?

Na Odluku o odabiru te postupak pregleda i ocjene ponuda izjavljena je žalba, te je istodobno primjerak žalbe dostavljen i naručitelju, u smislu članka 145., stavka 3. Zakona o javnoj nabavi. Žalitelj u žalbi navodi da je u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naručitelj naveo da je od odabranog ponuditelja traženo pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata dostavljenih u ponudi, temeljem članka 92.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Pojašnjenja se mogu zah jeva , na primjer, kada dostavljeni dokazi sadrže nedosljedne ili kontradiktorne informacije, nisu jasni ili su iz njih izostavljene pojedinos . Stoga se ovim člankom, između ostalog propisuje da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozva ponuditelje da pojašnjenjem u vezi dokumenata traženih sukladno člancima od 67. do 74. Zakona uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloni . Pogreškama, nedostacima ili nejasnoćama smatraju se dokumen koji jesu ili se čine: nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili nedostaju.

JAVNA NABAVA

upotpuni tražene dokumente, odnosno da dostavi prijevode cer fikata predanih u ponudi. Naime, naknadnom predajom prijevoda cer fikata odabrani ponuditelj je uklonio nedostatak na način, koji nije utjecao na formu kao ni na sadržaj već predanih dokumenata, te se stoga takav postupak može smatra upotpunjavanjem dokumenata odnosno otklanjanjem nedostataka ponude, koje nije dovelo do izmjene ponude. Stoga je žalbeni navod neosnovan. Primjer iz prakse: Može li naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda od ponuditelja traži dostavu dokaza tehničke i stručne sposobnos , koji nisu bili dostavljeni u ponudi? Naručitelj, Lučka uprava, objavio je u EOJN-u RH, poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, za predmet nabave: radovi na održavanju i nadzoru željezničkih kolosjeka u luci (broj objave: 2013/S 002-0068922). Između dvije pris gle ponude, naručitelj je jednu ocijenio valjanom, te donio Odluku o odabiru ponude zajednice ponuditelja, XY d.o.o. Na istu Odluku izjavljena je žalba Državnoj komisiji. U žalbi žalitelj osporava razloge odbijanja svoje ponude, te valjanost ponude odabranog ponuditelja odnosno postupanje naručitelja, kojim je omogućio odabranom ponuditelju naknadno dostavljanje dokaza tehničke i stručne sposobnos . Navodi da odabrani ponuditelj u svojoj ponudi nije dostavio sve tražene dokaze tehničke i stručne sposobnos , i to:

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

• Izjavu o ala ma, uređajima ili tehničkoj opremi, i • Izjavu o sastavu stručnog ma.

U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je odabrani ponuditelj sukladno članku 92. Zakona o javnoj nabavi dostavio dokumente, koji su nedostajali njegovoj ponudi. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja i Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda žalbeno jelo je utvrdilo da is u svojoj ponudi nije dostavio tražene izjave. Također je utvrđeno da je naručitelj dopisom od 29. kolovoza 2013., pozivom na članak 92. Zakona, od odabranog ponuditelja zatražio da u roku od pet dana dostavi dokaze tehničke i stručne sposobnos , koji nedostaju u njegovoj ponudi (izjave). Postupajući po zahtjevu naručitelja odabrani ponuditelj je dostavio tražene dokaze. Članak 92., stavak 1. Zakona propisuje da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozva ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s traženim dokumen ma, sukladno člancima od 67. do 74. Zakona, uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloni . Stavak 2. istoga članka propisuje da se pogreškama, nedostacima ili nejasnoćama smatraju dokumen koji

UDK 347.2

su nejasni ili se čine nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili nedostaju. Sukladno stavku 3. javni naručitelj poziva ponuditelje da u primjerenom roku, koji ne smije bi kraći od pet dana ni dulji od 15 dana pojasne ili upotpune dokumente, koje su predali ili da dostave dokumente koje su trebali preda sukladno člancima od 67. do 74. ovoga Zakona. Temeljem prethodno navedenoga žalbeno jelo je zaključilo da naručitelj nije postupio pro vno članku 92. Zakona, kada je od odabranog ponuditelja tražio dostavu dokaza tehničke i stručne sposobnos koji su nedostajali u njegovoj ponudi, jer se radi o dokumen ma iz članka 72. Zakona. Dakle, u smislu odredbe članka 92. Zakona radi se o dokumen ma koje naručitelj može naknadno zatraži od ponuditelja. Slijedom navedenog žalbeni navod žalitelja je neosnovan. Primjer iz prakse: Može li se primjenom članka 92. otkloni nedostatak u jamstvu za ozbiljnost ponude (mjenici)? Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u EOJN RH, dana 7. listopada 2013. godine za predmet nabave: izrada projektne dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju brze ceste. Na Odluku o odabiru izjavljena je žalba Državnoj komisiji, te istodobno dostavljen primjerak žalbe naručitelju. Žalitelj u žalbi u bitnome osporava razloge odbijanja svoje ponude. Predlaže poniš Odluku o odabiru i naloži naručitelju novi pregled i ocjenu ponuda. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je ista neosnovana, te predlaže odbi žalbu. Žalitelj navodi da je naručitelj odbio njegovu ponudu pozivajući se na činjenicu da mjenica koja predstavlja: sredstvo osiguranja plaćanja, s izjavom bez protesta, nije potpisana sukladno odredbi članka 45. Zakona o mjenici, te da zbog toga ponuda nije sukladna dokumentaciji za nadmetanje. Smatra da je mjenica usprkos navedenom nedostatku valjana, ako ispunjava sve druge uvjete propisane Zakonom o mjenici, odnosno da je valjana i dospjela tražbina, da se može napla , samo što je potrebno protes ra navedenu mjenicu sukladno Zakonu, te da ista predstavlja valjano sredstvo osiguranja plaćanja. Navodi da je u konkretnomm slučaju dostavio vlas tu bianco mjenicu, s izjavom na licu mjenice: bez protesta, ali zbog propusta, ispod izjave: bez protesta, ista nije potpisana, dok su svi ostali elemen te mjenice valjano ispunjeni i u skladu sa Zakonom, tako da je ta mjenica važeće sredstvo osiguranja plaćanja. U skladu sa člankom 92., stavkom 1. Zakona naručitelj može pozva ponuditelja da pojašnjenjem i upotpunjavanjem ukloni pogreške, nedostatke ili

UDK 347.2

JAVNA NABAVA

nejasnoće, koje se mogu otkloni , a pod pogreškama se smatraju dokumen koji su nepotpuni. Naručitelj je ovakvim postupanjem doveo žalitelja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale ponuditelje, a isto tako je nepotpuno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio, kako procesne tako i materijalnopravne odredbe Zakona o javnoj nabavi i Zakona o mjenici.

mjenice. Odredba koju je trasant napisao djeluje prema svim potpisnicima; ona koju je napisao indosant ili avalist djeluje samo premo onomu, koji ju je stavio. Ako imatelj mjenice pro vno odredbi koju je napisao trasant, podigne protest, sam će snosi protestne troškove. Kad odredba potječe od indosanta ili avalista, troškovi protesta, ako je podignut, mogu se napla od svih potpisnika.

Drži da je dostavljeno jamstvo za ozbiljnost ponude valjano usprkos nedostatku potpisa ispod izjave: bez protesta, te da se jamstvo moglo normalno upotrijebi kao sredstvo osiguranja plaćanja. Provjeravajući ovaj žalbeni navod žalbeno jelo je utvrdilo da je naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje, u točki 5.1. Jamstva, propisao da je ponuditelj u ponudi obvezan dostavi jamstvo za ozbiljnost ponude u iznosu od 40.000,00 kn, koje može bi : mjenica bez prava protesta; bjanko zadužnica (potvrđena od strane javnog bilježnika) ili bezuvjetna i neopoziva bankarska garancija, napla va od banke na prvi poziv, bez prava protesta. Jamstvo za ozbiljnost ponude dostavlja se u izvorniku, a rok važenja jamstva ne smije bi kraći od roka valjanos ponude.

Uvidom u ponudu žalitelja utvrđeno je da se na stranici 14/274 ponude nalazi mjenica, serija A 06825022, na kojoj je napisano: bez prava protesta. Među m, navedena odredba nije potpisana sukladno članku 45. Zakona o mjenici, a što žalitelj ne osporava. Stoga, budući da se žalitelj, pro vno članku 87., stavku 1. Zakona, pri izradi ponude nije pridržavao zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje, jer iako je kao sredstvo jamstva za ozbiljnost ponude dostavio mjenicu, nije udovoljio traženju naručitelja da mjenica mora bi : bez prava protesta, pa je žalbeni navod neosnovan.

Zahtjev za pojašnjenjem ponude nije pregovaranje o ponudi i njenim elemen ma. Stoga, zahtjev za pojašnjenjem ne smije rezul ra me, da ponuda koja ne ispunjava uvjete u vezi sa svojstvima predmeta nabave naknadno postane valjana ponuda ili da se mijenja cijena ponude (osim u slučaju računske pogreške, ako je ista utvrđena u postupku pregleda i ocjene ponuda). Postupanje javnog naručitelja sukladno ovome članku ne smije ima učinak diskriminacije, nejednakog tretmana ponuditelja ili pogodovanja pojedinom ponuditelju u postupku javne nabave, te mora bi transparentno.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Zakon o mjenici, u članku 45. propisuje da trasant, indosant, ili avalist može odredbom: bez troškova, bez protesta ili ma kakvom drugom odgovarajućom odredbom, napisanom i potpisanom na mjenici, oslobodi njenog imatelja od obveze, da radi ostvarenja regresa, podiže protest zbog neakcep ranja ili neisplate. Ova odredba ne oslobađa imatelja mjenice ni od podnošenja mjenice u propisanim rokovima ni od pravodobnog davanja obavijes . Prekoračenje rokova dokazuje onaj koji to is če pro v imatelja

Pitanje pojašnjenja pojedinih elemenata ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave ponude treba zasebno razmatra od pojašnjenja ili upotpunjavanja u vezi s dokumena ma, koji se odnose na dokazivanje nepostojanja razloga isključenja odnosno ispunjenja uvjeta sposobnos za izvršenje ugovora. Kako bi mogao izvrši pravilan pregled i ocjenu ponuda, naručitelj može u postupku pregleda i ocjene ponuda pozva ponuditelje da pojasne pojedine elemente ponude u dijelu, koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. To može bi slučaj kada ponuda sadrži nedosljedne ili proturječne podatke o jednom istom elementu ponude, ponuda nije jasna u pogledu opisa nuđenog predmeta, kada nije jasno udovoljava li ponuđeni predmet nabave (npr. informa čka oprema) opisu predmeta nabave i tehničkim specifikacijama i sl. Sukladno načelu jednakog tretmana, javni naručitelj ne smije ins tutom pojašnjenja traži ni prihva izmjenu ponude.

Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda razvidno je da je naručitelj naveo da je žalitelj priložio vlas tu mjenicu s napisanom odredbom: bez protesta, ali da tu odredbu nije potpisao, sukladno članku 45. Zakona o mjenici, stoga mjenica nije sukladna dokumentaciji za nedmetanje, te je odbio njegovu ponudu. Člankom 92., stavkcima 1. i 2. Zakona, na koji se žalitelj poziva, propisano je da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozva ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumena ma traženim sukladno člancima 67. do 74. ovoga Zakona, uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloni , a pogreškama, nedostacima ili nejasnoćama smatraju se dokumen koji jesu ili se čine nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili nedostaju. Među m, žalitelj pogrešno tumači da se navedeni nedostatak može otkloni primjenom ci ranog članka, jer jamstvo za ozbiljnost ponude nije dokument tražen sukladno člancima od 67. do 74. Zakona.

6. Pojašnjenje ponude

JAVNA NABAVA

To u bitnome znači da, ako javni naručitelj koris mogućnost pojašnjenja pojedinih elemenata ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet, on mora traži pojašnjenje ili upotpunjavanje pod jednakim uvje ma od svih ponuditelja kod kojih su u ponudi uočene nejasnoće koje se trebaju pojasni , a ne samo od određenog ponuditelja. Naručitelji moraju pozva sve takve ponuditelje istovremeno i u pisanom obliku, odredi rok za dostavu pojašnjenja sukladno Zakonu, te naves u kojem dijelu pojedine ponude je potrebno da pojašnjenje. Također, s ciljem poštovanja načela transparentnos svaki zahtjev te dostavljeno pojašnjenje ili upotpunjavanje mora bi u pisanom obliku i bi priloženo sa zapisnikom o pregledu i ocjeni ponuda, jer je to važno zbog kontrole i naknadnog uvida u ponude. Primjer iz prakse: Pojašnjenje ponude sukladno članku 92., stavku 5. Zakona.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u EOJN-u RH, zajedno s dokumentacijom za nadmetanje, za predmet: nabava so vera za povezivanje svih sudionika u informacijskom sustavu. Tri ponude koje su dostavljene naručitelj je u postupku pregleda i ocjene ponuda ocijenio valjanima. Na Odluku o odabiru izjavljena je žalba. Primjerak žalbe dostavljen je istodobno i naručitelju, sukladno članku 145., stavku 3. Zakona o javnoj nabavi. Žalitelj u žalbi navodi da je naručitelj od odabranog ponuditelja tražio pojašnjenje ponude pro vno članku 92., stavku 5. Zakona o javnoj nabavi. Žalitelj smatra da je traženo naknadno pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata od odabranog ponuditelja pro vno odredbi članka 92. Zakona, jer pojašnjenje ponude ne smije rezul ra naknadnom izmjenom ponude.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje, žalbeno jelo je utvrdilo je da je naručitelj Prilogom 7.2. Tehnička specifikacija, te pojašnjenjem dokumentacije za nadmetanje, odredio da je ponuditelj dužan prilikom predaje ponude za svu ponuđenu opremu dostavi originalnu tehničku dokumentaciju proizvođača na hrvatskom ili engleskom jeziku, i tako dokaza da ponuđena oprema odgovara specificiranoj opremi po svakoj stavci iz tablice tehničke specifikacije, što odabrani ponuditelj u ponudi nije dostavio. U ponudi odnosno tehničkoj specifikaciji nije priložena potvrda proizvođača opreme da je ponuđena oprema u potpunos u skladu s tehničkim zahtjevima predmetne nabave i da zadovoljava sve tehničke uvjete, kako je traženo dokumentacijom za nadmetanje. Člankom 92., stavkom 5. Zakona propisano je da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj

UDK 347.2

može pozva ponuditelje da u roku, koji ne smije bi kraći od pet ni duži od 10 dana pojasne pojedine elemente ponude u dijelu, koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Pojašnjenje ne smije rezul ra izmjenom ponude. Žalbeno jelo je utvrdilo da je naručitelj neosnovano, pozivom na članak 92., stavak 5. Zakona od odabranog ponuditelja tražio, a on je dostavio potvrdu proizvođača opreme da je ponuđena oprema u cijelos u skladu s tehničkim zahtjevima predmetne javne nabave i da zadovoljava sve tehničke uvjete, s obzirom na to da se naknadna dostava dokumenata ne može smatra pojašnjenjem pojedinog elementa ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave, u smislu članka 92., stavka 5. Zakona. Slijedom navedenog naručitelj je na Zakonu neutemeljeno ocijenio ponudu odabranog ponuditelja valjanom, iako je trebao postupi sukladno članku 93., stavku 1., točki 4. Zakona odnosno ponudu odabranog ponuditelja odbi na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda, kao ponudu koja je suprotna odredbama dokumentacije za nadmetanje. Slijedom navedenog žalbeni navod je osnovan.

7. Prilozi Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda Ako naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda postupi sukladno članku 92. Zakona, bilo da traži pojašnjenje i upotpunjavanje traženih dokumenata, bilo da od ponuditelja zah jeva pojašnjenje: pojedinih elemenata ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave, tada je takva dokumentacija (zahtjev za pojašnjenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenata; zahtjev za pojašnjenjem ponude; dostavljeni dokumen ; pojašnjenje ponude) sastavni dio Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda (Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama, čl. 23., st. 1., toč. 32 – Popis priloga uz Zapisnik). Naručitelj nije obvezan navedene priloge Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda dostavlja ponuditeljima (dakle, može ali nije obvezan!). Naime, člankom 96., stavkom 6. Zakona propisano je da je odluku o odabiru s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, javni naručitelj obvezan bez odgode dostavi svakom ponuditelju, odnosno svakom sudioniku u drugom stupnju ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s prethodnom objavom i natjecateljskog dijaloga na dokaziv način (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava, objavom u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH, pri čemu se dostava smatra obavljenom istekom dana objave i sl.). Javni naručitelj nije obve-

UDK 347.2

zan uz zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda dostavi priloge zapisniku. Među m, obvezan je, sukladno članku 102. Zakona, nakon dostave odluke o odabiru ili odluke o poništenju, do isteka roka za izjavljivanje žalbe, ponuditelju na njegov zahtjev omogući uvid u bilo koju ponudu uključujući i naknadno dostavljene dokumente te pojašnjenja i upotpunjenja ponude sukladno Zakonu, osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnima. Dakle, naručitelj je obvezan ponuditelju na njegov zahtjev omogući uvid u priloge Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda. S obzirom na to da je Odlukom Ustavnog suda RH (NN, br. 13/14) ukinuta restrik vna odredba Zakona o načinu obavljanja uvida u ponude drugih ponuditelja, te prema članku 102., stavku 3. Zakona ponuditelji ne smiju kopira , umnaža , reproducira , fotografira ili snima podatke iz ponuda drugih ponuditelja. Ponuditelji smiju samo ručno bilježi podatke iz ponuda drugih ponuditelja. Ali ponuditelji prilikom uvida u ponude mogu fotokopira , reproducira , slika , i sl. dijelove ponude, koje ponuditelji nisu označili tajnima.

8. Odbijanje ponuda u kojima nisu uklonjeni nedostaci i nejasnoće

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE Zagreb, hotel Palace, 23. i 24. lipanj 2014. godine (8 sa ), s početkom u 9:00 sa Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fikata. Naziv programa Ekonomski najpovoljnija ponuda Primjeri kriterija i bodovanja ekonomski najprihvatljivije ponude Nabava prema grupama predmeta nabave Upravljanje ugovorima u javnoj i bagatelnoj nabavi Dokumentacija za nadmetanje Javna nabava u kontekstu Zakona o fiskalnoj odgovornos Jamstva u javnoj nabavi Upravljanje bagatelnom nabavom

Datum 23. lipanj

24. lipanj

Ins tut pojašnjenja i upotpunjavanja, na način kako je reguliran člankom 92. važećeg Zakona, iako je prilikom donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 83/13) izazvao dosta polemika i nepovjerenja gospodarskih subjekata zbog straha od njegove primjene u praksi, s obzirom na to da naručitelju daje značajne ovlas u postupku pregleda i ocjene ponuda, pokazao se kao dobro i

S druge strane navedeno zakonsko rješenje je na tragu rješenja koja su u primjeni u drugim državama članicama Europske unije, ali i najnovijih rješenja koja donose nove direk ve Europskog parlamenta i Vijeća u području javne nabave, koje idu u pravcu daljnjeg smanjenja administra vnih barijera (tj. generiranja velikog broja različi h potvrda), ubrzanja postupaka javne nabave i smanjenja formalizma u postupanju naručitelja, što u konačnici rezul ra i smanjenjem troškova sudjelovanja u postupcima javne nabave.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

9. Zaključno

pragma čno rješenje, prije svega za naručitelje (koji poštujući načela Zakona o javnoj nabavi iz članka 3., žele ekonomično troši sredstva za nabavu i primjenjiva Zakon na način koji omogućuje učinkovitu javnu nabavu, tj. dobi : najbolju vrijednost za novac), ali isto tako i za ponuditelje koji su podnijeli najpovoljniju ponudu, s formalnim nedostatkom koji može bi uklonjen.

Člankom 93., stavkom 1., točkom 6. Zakona propisano je da je javni naručitelj obvezan na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbi ponudu koja sadrži pogreške, nedostatke, odnosno nejasnoće ako pogreške, nedostaci odnosno nejasnoće nisu uklonjivi. Točkom 7. propisano je da je javni naručitelj obvezan na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbiponudu u kojoj pojašnjenjem ili upotpunjavanjem sukladno članku 92. Zakona nije uklonjena pogreška, nedostatak ili nejasnoća. Dakle, ako pozvani ponuditelj odnosno natjecatelj ne odgovori pravodobno na dostavljeni zahtjev za pojašnjenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenata, odnosno zahtjev za pojašnjenjem ponude ili dostavljeni dokumen i pojašnjenja ne udovoljavaju zahtjevu naručitelja, on će takve ponude odbi kao nevaljane, pozivom na članak 93., stavak 1., točke 6. i 7. Zakona.

JAVNA NABAVA

Više informacija pronađite na koricama Magazina.

PLAĆE I NAKNADE

UDK 330.1

Pitanja iz prakse o novom načinu obračuna prijevoza sukladno članku 67. TKU Maja Butorac * Svibanj je bio mjesec prilagodbe novom načinu obračuna naknade troškova prijevoza na posao i s posla u svim djelatnos ma javnih službi. Uslijed zaključivanja novog granskog kolek vnog ugovora za socijalnu skrb u ožujku, koji je u primjeni od 1. travnja, sve djelatnos javnih službi nužno primjenjuju članak 67. TKU-a, odnosno nove odredbe o prijevozu, kako od tada više ne postoji ni jedan granski kolek vni ugovor koji je na snazi, a da uređuje pravo prijevoza. Obzirom na potpuno drugačiji način obračuna i na činjenicu da je cijeli članak 67. koji definira pravo prijevoza kompliciran za tumačenje, što je potvrđeno velikim brojem upita i nejasnoća koji su zaprimljeni e-poštom Centra TIM4PIN, autorica je u članku predočila koje su to najčešće nedoumice. Detaljniji i širi pregled tumačenja može se pronaći u prak čnom E-newsle eru br. 1/2014, kojim se sažeto prezen raju novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite i dileme korisnika.

Neorganiziran međumjesni prijevoz prema st. 18. UPIT: Obzirom na našu specifičnost poslovanja u zdravstvu, pojedini radnici nemaju organiziran međumjesni javni prijevoz uopće ili imaju, osim u danima vikenda i blagdana koji su njima radni. Kako tre ra isplate za njih? ODGOVOR: U oba navedena slučaja radnici nemaju organiziran javni prijevoz koji im omogućuje redovit dolazak na posao i odlazak s posla sukladno stavku 18. Za međumjesni prijevoz isplaćuje se sukladno stavku 6., odnosno u visini cijene mjesečne karte najpovoljnijeg javnog prijevoza ili u visini 0,75kn/ km, ovisno što je povoljnije za poslodavca.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Neorganiziran mjesni prijevoz prema st. 18.

mjesečne karte toga grada u punom iznosu (tumačenje broj 26/67 od 27. ožujka 2013. godine). Drugo stajalište je: ako kriterij redovitog dolaska na posao u smislu čl. 67. st. 18. TKU-a nije ispunjen, odnosno ako je vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza duže od 30 minuta zaposleniku će se nadoknadi troškovi prijevoza koji se utvrđuju u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran, odnosno isplaćuje se naknada po prijeđenom kilometru, ako je to za poslodavca povoljnije (tumačenje broj 25/67 od 27. ožujka 2013. godine te odredba stavka 3., članka 67). Tumačenja su različita, a za istu situaciju (neorganiziran javni mjesni prijevoz sukladno stavku 18.). Pravno gledano, postoji temelj za postupanje po jednom, odnosno drugom modelu isplate.

UPIT: Za dolazak na posao, radnik ima mogućnost ko- Zonski prijevoz ris mjesni javni prijevoz, ali na posao dolazi jedan UPIT: Na koje pravo ima radnik koji ima organiziran sat ranije. Kako tre ramo isplatu u ovom slučaju? zonski javni prijevoz – što ispla ako ga koris , odODGOVOR: U navedenom slučaju smatra se da nije nosno ako ga odbija koris ? zadovoljen kriterij stavka 18. Za mjesni javni prijevoz su oprečna mišljenja Komisije: Ako je mjesni javni prijevoz u gradu organiziran i moguće je kupi mjesečnu kartu, ali on ne omogućava zaposlenicima redovit dolazak na posao i odlazak s posla (neorganizirani prijevoz prema stavku 18. članka 67. TKU-a), troškove prijevoza treba nadoknadi u visini cijene Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje.

ODGOVOR: Zaposlenik koji ima organiziran zonski javni prijevoz koji mu omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla, može se izjasni za godišnju ili mjesečnu kartu za zonski prijevoz, a ako takav prijevoz ne želi koris ispla t će mu se naknada u visini cijene karte zonskog prijevoza umanjenog za 25%. Navedeno je potkrijepljeno tumačenjima Komisije (tumačenje broj 28/67 od 27. ožujka 2013. godine).

UDK 330.1

PLAĆE I NAKNADE

Organiziran javni mjesni prijevoz, koji se odbija koris

Rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o utvrđenom tjelesnom oštećenju sluha od 80 %, na temelju čega je ostvarila određena druga prava koja UPIT: Radnik ne želi koris javni mjesni prijevoz, zdrave osobe ne ostvaruju. Ostvaruje li radnica pranego osobni automobil. Troškovi prijevoza automobi- vo na mjesni prijevoz sukladno članku 67. stavku 17. lom prelaze cijenu mjesečne karte. Ostvaruje li radnik TKU-a? u tom slučaju pravo na naknadu u visini cijene mjesečne karte u punom iznosu ili u visini 75 % cijene ODGOVOR: Pravo prema stavku 17. ostvaruju isključimjesečne karte, kako se definira u tumačenju 27/67? vo osobe s oštećenjima donjih ekstremiteta te slijepe osobe, a svi drugi nemaju pravo na povoljniji tretman i ODGOVOR: Kada se radi o mjesnom (ili zonskom) stavak 4. je obvezan za primjenu za sve druge radnike. javnom prijevozu koji je organiziran, ali ga zaposlenik odbija koris , radnik ostvaruje pravo na 75% cijene Utvrđivanje udaljenos od adrese mjesečne karte javnog prijevoza, isključivo. Tumačestanovanja do adrese rada nje Komisije br. 27/67 od 27. ožujka 2013. godine upućuje samo na međumjesni prijevoz i stoga nije pravni UPIT: Prema kar Hrvatskog autokluba, radnik ima izvor za vašu navedenu situaciju. Tumačenje glasi: udaljenost pri dolasku na posao 1,5 km i pri odlasku Ako zaposlenik traži da mu se za organizirani i redo- s posla 3 km, stoga smatramo da ostvaruje pravo na vi međumjesni prijevoz isplaćuje naknada sukladno naknadu troškova prijevoza. Jesmo li ispravno tumaodredbama članka 67. st. 6. TKU-a (0,75 kn/km), od- čili stavak 4., odnosno stavak 13.? nosno ne želi da mu se plaća karta za organizirani pri- ODGOVOR: Prema službenim tumačenjima Komisije jevoz, a što je nepovoljnije za poslodavaca, naknada (koja imaju istu pravnu valjanost kao i sam TKU) protroškova prijevoza ispla t će se u visini cijene karte za izlazi da se udaljenost definira od mjesta stanovanja poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza, te do mjesta rada te se isplaćuje za oba smjera. Dakle, u tom slučaju nije potrebno predočenje računa. mišljenja smo da se zaposleniku isplaćuje naknada ako od mjesta stanovanja do mjesta rada ima 2 km ili više, te se ista udaljenost isplaćuje za oba smjera, što je potvrđeno službenim tumačenjima 23/67 i 46/67. Smatramo da se treba primjenjiva ono što postoji kao pravno uporište (a to su odredbe TKU-a i službena tumačenja Komisije), a jedino ono što nije definirano može se tumači prema vlas tom nahođenju sve dok se službeno ne definira.

Prijevoz preko 100 kilometara UPIT: Isplaćuje li se djelatniku koji ima više od 100 km od adrese stanovanja do adrese rada naknada za svaki dolazak isključivo u visini prijeđene kilometraže pomnožene sa 0,65 kn ili mu se u slučaju korištenja autobusa refundira cijena karte koju je za dolazak pla o?

UPIT: Što se smatra adresom stanovanja u smislu članka 67. TKU-a? Koje su pravne posljedice računovođe, odnosno čelnika ako znamo da pojedini radnici nisu unijeli stvarnu adresu stanovanja u Izjavu o troškovima prijevoza na posao i s posla i kako postupi u toj situaciji? TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

ODGOVOR: Pod pojmom adresa stanovanja podrazumijeva se adresa s koje zaposlenik najčešće dolazi na posao i odlazi s posla (tumačenje 5/67 od 6. veljače 2013. godine). U slučaju da radnik nije naveo ispravnu adresu u Izjavu o troškovima prijevoza na posao i s posla, on je sam pravno odgovoran za sve posljedice neispravnog postupanja (jer je pod punom materijalOstvarivanje prava prema st. 17. za osobe nom i krivičnom odgovornošću potpisao dokument u oboljenja donjih ekstremiteta i slijepe kojem treba naves stvarnu adresu stanovanja, odosobe nosno mjesto s kojeg najčešće dolazi na posao i odlazi UPIT: Jedna radnica ima udaljenost između adrese s posla). stanovanja i adrese rada manju od 2 km te posjeduje Više u E-newsle eru br. 1/2014.

ODGOVOR: Zaposlenik koji od mjesta stanovanja do mjesta rada ima više od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini 0,65 kn po prijeđenom kilometru bez obzira na to koje prijevozno sredstvo koris zaposlenik (tumačenje broj 48/67 od 10. svibnja 2013. godine).

Što se smatra pod pojmom adresa stanovanja?

RADNO PRAVO

UDK 347.2

Rad umirovljenika – mogućnos i pravne posljedice Sanja Ro m * Počevši od 1. siječnja 2014. stupanjem na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13. – dalje u tekstu: ZOMO), za umirovljenike, korisnike starosne mirovine je odredbom članka 99., stavka 2. ZOMO, propisana mogućnost da neposredno nakon ostvarene mirovine nastave radi do polovice punog radnog vremena poslodavca, ili da se jekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena, te se tako uključe u sustav rada, uspostavljajući status ak vnog osiguranika u sustavu mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnos , bez posljedice obustave isplate mirovine. Detaljnije pišemo u sljedećem članku.

1. Tko se smatra umirovljenikom u smislu Zakona o doprinosima? Umirovljenikom se, sukladno odredbi članka 7., točki 49. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08 – 41/14 – dalje u tekstu: ZD), smatra fizička osoba koja je stekla pravo iz obveznoga mirovinskog osiguranja od tuzemnog ispla telja mirovine1 ili inozemnog ispla telja mirovine sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju, na: starosnu ili prijevremenu starosnu, obiteljsku, privremenu invalidsku mirovinu, invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnos ili invalidsku mirovinu, zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos , pod uvjetom da nije zaposlena ili ne obavlja djelatnost iz članka 7., točki 1. do 5. ZD-a:

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

1) samostalnu, registriranu djelatnost obrta2 2) samostalnu, registriranu djelatnost trgovca pojedinca3

Sanja Ro m, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Mirovina je definirana kao primitak koji se fizičkoj osobi – umirovljeniku isplaćuje po osnovi prava iz obveznog mirovinskog osiguranja RH, osim invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos koja se isplaćuje umirovljenicima obvezno osiguranim po osnovi radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnos . 1

2 Djelatnost obrta samostalna je djelatnost obrta i s obrtom izjednačene djelatnos , upisana u obrtni registar sukladno propisima o obrtu, a koja je djelatnost osnovno zanimanje fizičke osobe po kojoj je osnovi obvezno osigurana.

Djelatnost trgovca pojedinca samostalna je djelatnost upisana u registar trgovačkog suda kao trgovac pojedinac, sukladno propisima o trgovačkim društvima, a koja je djelatnost osnovno zanimanje fizičke osobe po kojoj je osnovi obvezno osigurana. 3

3) samostalnu, registriranu djelatnost slobodnog zanimanja4 4) samostalnu, registriranu djelatnost poljoprivrede i šumarstva5 5) ostale samostalne djelatnos 6: • za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja i registracije • djelatnos osoba koje ostvaruju primitke od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, ali su promijenile način utvrđivanja dohotka pa prema m primicima utvrđuju dohodak od samostalne djelatnos ili dobit • osoba koje ostvaruju primitke od imovine i imovinskih prava od kojih se, prema propisima Djelatnost slobodnog zanimanja samostalna je djelatnost fizičke osobe, koja je po osnovi obavljanja te djelatnos obvezno osigurana, a ta je djelatnost: • upisana u registar jela državne uprave mjerodavnog za izdavanje odobrenja fizičkim osobama za obavljanje profesionalne djelatnos , sukladno posebnim propisima, ili je • upisana u registar obveznika poreza na dohodak ili poreza na dobit, od obavljanja samostalne djelatnos slobodnog zanimanja na osnovi članstva u strukovnoj udruzi ili strukovnoj komori ili na njezin zahtjev. 4

Djelatnost poljoprivrede i šumarstva samostalna je djelatnost fizičke osobe upisana u registar jela mjerodavnog za poljoprivredu, ili je, na njezin zahtjev, upisana u registar obveznika poreza na dohodak ili poreza na dobit od obavljanja te djelatnos , te je obveznik poreza na dohodak ili na dobit, a koja je djelatnost osnovno zanimanje fizičke osobe po kojoj je osnovi obvezno osigurana. 5

Člankom 7., točkom 5. ZD-a određeno je da se ostalim samostalnim djelatnos ma smatraju djelatnos fizičkih osoba s obilježjem samostalnos , trajnos i namjere stvaranja izvora dohotka ili dobi koje su po osnovi obavljanja h djelatnos upisane u registar obveznika poreza na dohodak, te su po toj osnovi obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nositelju je ta djelatnost osnovno zanimanje i po toj osnovi, sukladno propisima o obveznim osiguranjima smatra obvezno osiguranom osobom.

UDK 347.2

o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava7, ali su promijenile način utvrđivanja dohotka pa prema m primicima utvrđuju dohodak od samostalne djelatnos ili dobit, te • ostale djelatnos upisane u registar obveznika poreza na dohodak (RPO) po osnovi obavljanja samostalne djelatnos i po osnovi koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit. Važno je naglasi da se, u smislu ZD-a, ne smatra umirovljenikom korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos , koji je zaposlen ili obavlja djelatnost iz članka 7., točki 1. do 5. ZD-a. Iz navedenog proizlazi da je, u odnosu na mirovinske propise, odredbom članka 7., točkom 49. ZD-a definicija umirovljenika sužena, jer se umirovljenikom smatraju korisnici mirovine koji nisu istovremeno u radnom odnosu i ne obavljaju samostalnu djelatnost, pa se i korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos smatra umirovljenikom samo pod uvjetom da istovremeno nije u radnom odnosu ili ne obavlja samostalnu djelatnost iz članka 7., točki 1. do 5. ZD-a. R. b. 1 Korisnik prava na starosnu mirovinu 2 Korisnik prava na prijevremenu starosnu mirovinu 3 Korisnik prava na prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja

7 Korisnik prava na invalidsku (čl. 7., toč. 49. ZD-a) mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos ako nije zaposlen s punim ili nepunim radnim vremenom ili ne obavlja samostalnu djelatnost iz članka 7., točke 1. do 5. ZD-a.

(čl. 39., st. 3. ZOMO-a)

2. Pravne posljedice radne ak vnos umirovljenika u odnosu na status u obveznom mirovinskom osiguranju, obvezu doprinosa i isplatu mirovine U pravilu, pravna posljedica umirovljenikova zapošljavanja ili obavljanja djelatnos na temelju koje, u smislu odredaba ZOMO-a, postoji obveza osiguranja - je obustava isplate mirovine, uz propisane iznimke. Prema odredbi članka 99., stavka 1. ZOMO-a korisniku mirovine, koji se zaposli ili počne obavlja djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine se obustavlja. Iznimke kada se korisniku mirovine unatoč zapošljavanju, odnosno obavljanju djelatnos , mirovina iznimno ne obustavlja, propisane su stavkom 2. istog članka, te obuhvaćaju:

1) Korisnika starosne mirovine koji je ostvario pravo na mirovinu prema odredbama novog ZOMO–a, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. (čl. 33. i 180), te neposredno nakon ostvarene starosne mirovine nastavio radi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu, ili se zaposli s nepunim radnim vremenom do polovice punog radnog vremena. 2) Korisnika starosne mirovine koji je ostvario pravo na mirovinu prema odredbama ZOMO–a, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. (čl. 33. i čl. 180), kao i korisniku starosne mirovine koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu ZOMO-a, te se jekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena. 3) Korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad, ostvarene do stupanja na snagu ZOMO-a. 4) Korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos ostvarene prema ZOMO. 5) Korisnika koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o po canju zapošljavanja (Zakon o po canju zapošljavanja, NN, br. 57/12 i

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Dohotkom od imovine i imovinskih prava, prema čl. 27., st. 1. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 125/13 i 148/13 – dalje u tekstu: ZPD) smatra se razlika između primitaka ostvarenih od: najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma i organiziranja kampova, primitaka po osnovi imovinskih prava, i to od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava i primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava – i izdataka koji su poreznom obvezniku, u poreznom razdoblju, nastali u vezi s m primicima.

5 Korisnik prava na privreme- (čl. 7., toč. 49. (čl. 57. ZOMO-a) nu invalidsku mirovinu ZD-a) 6 Korisnik prava na invalid- (čl. 7., toč. 49. (čl. 56. ZOMO-a) sku mirovinu zbog potpuZD-a) nog gubitka radne sposobnos

Umirovljenik Prema ZOMO prema ZD-u (čl. 7., toč. 49. (čl. 33. ZOMO) ZD-a) (čl. 7., toč. 49. (čl. 34. ZOMO-a) ZD-a) (čl. 35. ZOMO-a) Osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja (čl. 65. do 75. 4 Korisnik prava na obiteljsku (čl. 7., toč. 49. ZOMO-a) mirovinu ZD-a) (čl. 69. ZOMO-a) Iznimno se ne smatra umirovljenikom u smislu ZD-a (čl. 209. st. 5. i čl. 21. st. 4.) korisnik obiteljske mirovine kojemu je to pravo utvrđeno kao djetetu na redovnom školovanju u skladu s odredbom čl. 69. ZOMO-a.

RADNO PRAVO

UDK 347.2

120/12. – dalje u tekstu: ZPZ) i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, kojima je izričito propisano da se isplata mirovine ne obustavlja (čl. 11., st. 2. Zakona o po canju zapošljavanja). 6) Korisnika koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (čl. 17. ZOMO).

cijske solidarnos pod povoljnijim uvje ma, primjeni ins tut rada do polovice punog radnog vremena uz korištenje starosne mirovine, iz općeg sustava.

Iz navedene odredbe članka 99., stavka 2., točki. 1. i 2. ZOMO-a proizlazi da se ista ne odnosi na korisnike: prijevremene starosne mirovine (čl. 34. ZOMO), prijevremene starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranja (čl. 35. ZOMO-a), invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnos (čl. 56. st. 1. ZOMO-a) i privremene invalidske mirovine (čl. 57. ZOMO-a), koji se jekom korištenja prava zaposle, odnosno nastave radi , do polovice punog radnog vremena. Također se odredbe navedenog članka ne odnose na osobe samostalne obveznike doprinosa (npr. obrtnike, trgovce pojedince, odvjetnike, članove uprave trgovačkih društava, izvršne direktore dioničkog društva, upravitelje zadruga itd.), jer se na njih primjenjuje odredba članka 99., stavka 1. ZOMO-a, pa im se isplata mirovine s danom priznanja svojstva osiguranika osobe samostalnog obveznika doprinosa obustavlja.

• osobe u radnom odnosu u djelatnom sastavu Hrvatske vojske • državljane trećih zemalja i osobe bez državljanstva zaposlene na državnom području RH, ako pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno (čl. 9., st. 1., toč. 6. ZOMO-a).

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Tako korisnici starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima nemaju pravo na isplatu mirovine za vrijeme stjecanja svojstva osiguranika po osnovi zaposlenja. Slijedom navedenog, odredba Odredba članka 99., stavak 1. ZOMO-a utemeljena je članka 99., stavka 2. ZOMO odnosi na sljedeće osnona nespojivos korištenja mirovine i trajanja svojstva ve osiguranja: osiguranika po osnovi obveznog osiguranja i plaćanja • osiguranike radnike zaposlene kod pravnih osoba propisanih doprinosa, za koje se vrijeme priznaje pra(čl. 9., st. 1., toč. 1. ZOMO-a) vo na mirovinski staž. Time ujedno i prestaje pravna • zaposlenike kod fizičkih osoba – samostalnih obveosnova isplate mirovine. Zato umirovljenik u pravilu znika doprinosa (obrtnika, trgovca pojedinca, sane može primjerice zasnova radni odnos ili osnova mostalnih profesionalnih djelatnos i dr. (čl. 9., st. obrt i istovremeno nastavi prima mirovinu. Kako 1., toč. 1. ZOMO-a) obveza osiguranja nameće i obvezu plaćanja dopri- • osobe koje su izabrane ili imenovane na dužnos u nosa, uz ispunjenje zakonskih uvjeta, umirovljeniku jelima javne vlas , jedinicama lokalne samouprase daje mogućnost ponovnog određivanja mirovine, ve i jedinicama područne (regionalne) samouprauzimajući u obzir i prihode ostvarene nakon umirovve, ako za taj rad primaju plaću (čl. 9., st. 1., toč. 2. ljenja, što može doves do veće mirovine. ZOMO-a)

Potrebno je naglasi da zakonodavac odredbom članka 99., stavka 2., točki 1. i 2. ZOMO-a, koja se odnosi na korisnike starosne mirovine ostvarene prema članku 33. i 180. ZOMO-a i korisnike starosne mirovine, koji su tu mirovinu ostvarili do stupanja na snagu ZOMO-a, koji nastave radi ili se jekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena, ne obuhvaća i starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima, već se ograničava samo na mirovine stečene u općem sustavu. Stoga nema mogućnos da se na korisnika starosne mirovine ostvarene prema posebnom propisu, npr. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba (NN, br. 128/99, 16/01, 22/02, 41/08, 97/12 i 118/12) u posebnom sustavu genera-

Obvezno osiguranim osobama, u smislu ZD-a, smatraju se fizičke osobe koje se, ovisno o njihovom radnom ili socijalnom statusu, sukladno propisima o obveznim osiguranjima ili posebnim propisima, obvezno osiguravaju. Obveza doprinosa povezana je s razdobljem provedenim u osiguranju i s osnovom osiguranja. Sukladno odredbama ZOMO-a, obveza na osiguranje postoji u slučaju sljedećih osnova osiguranja: Osnova obveznog osiguranja 1. Radnika, službenika i namještenika i s njima, prema posebnim propisima izjednačenih osoba, zaposlenih na području RH 2. Osoba izabranih ili imenovanih na dužnost u jelima javne vlas , jedinicama lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave; ako za taj rad primaju plaću 3. osoba koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom stručnom osposobljavanju za rad 4. Osoba koja se stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa, prema posebnim propisima (ZPZ)

ZOMO ZD (čl. 9., st. (čl. 9., st. 1., 1.toč.1.) toč. 1.) primjena čl. 99. st. 2. toč. 1. i 2. (čl. 9., st.1. (čl. 9., st. 1., toč.2.) toč. 2.) primjena članku 99., stavku 2. točkama 1. i 2. (čl. 9., st. 1., (čl. 9., st. 1., toč.3.) toč. 4.) (čl. 9., st. 1., toč. 4.)

(čl. 9., st. 1., toč. 4.)

UDK 347.2 ZD (čl. 9., st. 1., toč. 1.)

Osnova obveznog osiguranja 14. Vrhunskih športaša, ako nisu osigurani po drugoj osnovi

ZOMO (čl. 10., toč. 3.)

ZD (čl. 9., st. 1., toč. 11.)

(čl. 10. toč. 4.) (čl. 9., st. 1., toč.12.) Članak 175., stavak 1. – ako su korisnici mirovine nisu obvezni na osiguranje (iznimka invalidska zbog prof.nesp. / djelomičnog gubitka radne sposob.) 16. Osoba koje obavljaju djelatnost za (čl. 10., toč. 5.) (čl. 9., st. 1., čije obavljanje nije propisano izdavanje Članak 175., toč. 13.) odobrenja ili registracije, ali imaju stavak 1. – ako ostale obilježje samostalnos , trajnos i s su korisnici samostalne namjerom stvaranja izvora dohotka mirovine nisu djelatnos obvezni na (7. toč., 5. ili dobi i po osnovi obavljanja h osiguranje ZD-a) djelatnos su obveznici poreza na (iznimka dohodak ili poreza na dobit, ako nisu invalidska zbog obvezno osigurane po drugoj osnovi prof.nesp. / djelomičnog gubitka radne sposob.) (čl. 10., toč. 6.) (čl. 9., st. 1., 17. Osobe koje obavljaju domaću Članak 175., toč. 31.) radinost ili sporedno zanimanje prema stavak 1. – ako Zakonu o obrtu, ako nisu obvezno su korisnici osigurane po drugoj osnovi, ili ako mirovine nisu nisu korisnici mirovine, osim korisnika obvezni na invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos iz članka 39., osiguranje stavka 3. ZOMO-a. (iznimka invalidska zbog prof.nesp. / djelomičnog gubitka radne sposob.) (čl. 9., st. 1., (čl. 11.) 18. Osoba koje obavljaju poljoprivrednu toč. 14. a ) Članak 175., i šumarsku djelatnost kao jedino ili stavak 1. – ako glavno zanimanje, a upisane su u su korisnici upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno u upisnik mirovine nisu šumoposjednika u svojstvu nositelja obvezni na ili člana obiteljskog poljoprivrednog osiguranje gospodarstva, odnos. šumoposjednika i (iznimka člana njegova obiteljskog domaćinstva invalidska zbog prof.nesp. / djelomičnog gubitka radne sposob.) 19. Članova uprave i izvršnih direktora (čl. 12.) (čl. 9., st. 1., trgovačkih društava i upravitelja toč. 15.) zadruge, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi 15. Osoba koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnos poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit

(čl. 9., st. 1., toč.1.)

(čl. 9., st. 1., toč.3.)

(čl. 9., st. 1., toč.5.) (čl. 9., st. 1., toč.6.) (čl. 9., st. 1., toč.1.)

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

(čl. 9., st. 1., toč.9.) (čl.9., st. 1., toč. 10.)

Osnova obveznog osiguranja ZOMO 5. Osoba zaposlenih kod inozemnih (čl. 9., st. 1., organizacija sa sjedištem u RH koje toč. 5.) ne uživaju diplomatski imunitet (strano predstavništvo, međunarod. organizacija i ustanova), kod inozemnih fizičkih osoba s prebivalištem ili sjedištem u RH, ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane države te međunarod. org. ili predstavništva sa sjedištem u RH koje uživaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj službi kod stranih državljana, ako uredbama EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno 6. Državljana trećih zemalja i osoba bez (čl. 9., st. 1., državljanstva zaposlenim na državnom toč. 6.) području RH, ako pravnim propisima EU o koordinaciji sustava socijalne primjena članka sigurnos ili međunarodnim ugovorom 99., stavka 2., točki 1. i 2. o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno (čl. 9., st. 1., 7. Izaslanih radnika koji za poslodavca toč. 7.) sa sjedištem u RH obavljaju poslove u drugoj državi te osoba na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH u inozemstvu 8. sezonskih radnika u poljoprivredi, (čl. 9., st. 1., prema ZPZ toč. 8.) primjena članka 99., stavka 2., točke 5. 9. Nezaposlenih osoba obvezno (čl. 9., st. 2.) osiguranih pod uvje ma i u trajanju propisanom propisima o zapošljavanju 10. Osoba koje pružaju pomoć i njegu (čl. 9., st. 3.) HRVI iz Domovinskog rata i koja za taj rad prima naknadu prema posebnim propisima 11. Osobe koje su zaposlene kod (čl. 9., st. 4 .) poslodavca sa sjedištem u inozemstvu, na koje se u skladu s pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos primjenjuje zakonodavstvo RH. 12. Obrtnika i trgovaca pojedinaca, (čl. 10., toč. 1.) upisanih u odgovarajući registar (čl. 10., toč. 2.) 13. Osoba koje u skladu s posebnim propisima, samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost kao što su odvjetnici, privatni zdravstveni radnici, umjetnici, novinari, odgajatelji, lektori, prevoditelji, primalje, predstavnici obiteljskog doma, fizička osoba koja samostalno kao prof. djelatnost obavlja poslove savjetovališta i usluga pomoći i njege u kući i dr.

RADNO PRAVO

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Osnova obveznog osiguranja ZOMO 20. Svećenika i drugih vjerskih (čl. 13.) službenika vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi ministarstvo nadležno za poslove uprave, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi 21. Roditelja koji obavljaju roditeljske (čl. 14.) – na dužnos u prvoj godini života djeteta, a osobni zahtjev nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski državljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalište u RH. 22. Zaposleni u inozemstvu kod (čl. 15., st. 1.) međunarodnih organizacija i stranih – na osobni poslodavaca, ako nisu obvezno zahtjev osigurani prema inozemnim propisima na koje se odnosi međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ili ako nisu obvezno osigurani prema uredbama EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnos (čl. 15., st. 23. Osobe zaposlene u ins tucijama 2.) – na osobni Europske unije, ako nisu obvezno zahtjev osigurane prema propisima Europske unije. 24. Osobe zaposlene na državnom (čl. 15., st. području Republike Hrvatske kod 3.) – na osobni poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, zahtjev koji nemaju registriranu podružnicu u Republici Hrvatskoj. (čl. 16., st. 1.) 25. Članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi čiji je poslodavac, brodar ili kompanija domaća ili strana pravna osoba, ako uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno. 26. Osobe koje ostvaruju drugi dohodak (čl. 17.) prema propisima o porezu na dohodak primjena članka na koji se plaća doprinos za mirovinsko 99., stavka 2., osiguranje, prema propisima o točke 6. doprinosima za obvezna osiguranja.

UDK 347.2 ZD (čl. 9., st. 1., toč. 16.)

(čl. 9., st. 1., toč. 17.)

(čl. 9., st. 1., toč. 18.)

(čl. 9., st. 1., toč. 18.) (čl. 9., st. 1., toč. 19.)

(čl. 9., st. 1., toč. 8.)

(čl. 9., st. 1., toč. 20.)

Kako obveza osiguranja nameće i obvezu plaćanja doprinosa sukladno odredbama ZD-a, uz ispunjenje zakonskih uvjeta, umirovljeniku se daje mogućnost ponovnog određivanja mirovine, uzimajući u obzir i prihode ostvarene nakon umirovljenja, što može doves do veće mirovine.

puno radno vrijeme ili manje od punog radnog vremena, ili je počeo obavlja djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja (osim u slučaju osoba koje ostvaruju drugi dohodak prema propisu o porezu na dohodak) isplata mirovine se obustavljala, a iznimka od obustave isplate mirovina odnosila se na korisnika invalidske mirovine, zbog profesionalne nesposobnos za rad koji je zaposlen ili obavlja djelatnost. Počevši od 1. siječnja 2014., stupanjem na snagu ZOMO-a, osim korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad ostvarene do stupanja na snagu ZOMO-a, te korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos ostvarene prema ZOMO-u, od obustave isplate mirovine izuzimaju se i korisnici starosne mirovine (ne i prijevremene starosne mirovine), koji nastave radi ili se zaposle do polovice punog radnog vremena poslodavca. Prema odredbi članka 33., stavka 1. ZOMO-a pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2014. pa do 31. prosinca 2030. ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Godine života za priznanje prava na starosnu mirovinu u razdoblju od 2031. do 2037. godine produžuju se svake godine za tri mjeseca, pa tako počevši od 1. siječnja 2038. godine pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Kao iznimka od navedenog članka, člankom 180. ZOMO-a propisani su uvje godina života i mirovinskog staža na temelju kojih pravo na starosnu mirovinu stječe žena, i to kada navrši 15 godina mirovinskog staža i u godini: 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. 2027. 2028. 2029.

61 godinu života 61 godinu i 3 mjeseca života 61 godinu i 6 mjeseci života 61 godinu i 9 mjeseci života 62 godine života 62 godine i 3 mjeseca života 62 godine i 6 mjeseci života 62 godine i 9 mjeseci života 63 godine života 63 godine i 3 mjeseca života 63 godine i 6 mjeseci života 63 godine i 9 mjeseci života 64 godine života 64 godine i 3 mjeseca života 64 godine i 6 mjeseci života 64 godine i 9 mjeseci života

3. Korisnici starosne mirovine koji nastave radi ili se zaposle do polovice punog Odredbom članka 37. ZOMO-a propisano je od kada radnog vremena (čl. 99., st., 2. toč. 1. i se priznaje pravo na starosnu i prijevremenu mirovi2. ZOMO-a) nu u odnosu na ispunjenje uvjeta i podneseni zahtjev. Prema odredbi članka 90., stavaka 3. i 4. ZOMO-a Osiguranik može steći pravo na starosnu mirovinu koji je bio na snazi do 1. siječnja 2014. godine, kori- kada ispuni uvjete (dobi i mirovinskog staža iz članka sniku mirovine koji se zaposlio, neovisno je li radio 33. ZOMO-a) za mirovinu, a nakon prestanka osigura-

UDK 347.2

nja. Iznimno, osiguranik može steći pravo na starosnu mirovinu i prije prestanka osiguranja. Tako iznimno od navedenog pravila, prema članku 37., stavku 6. ZOMO-a, osiguranik koji nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu prema ZOMO, na temelju izmijenjenog ugovora o radu nastavi radi , ali ne više s punim radnim vremenom, nego najviše do polovice punog radnog vremena koje je radio prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu od dana s kojim je nakon ispunjenja uvjeta nastavio radi prema izmjeni ugovora o radu do polovice punog radnog vremena. Primjerice, kada je u pitanju korisnik starosne mirovine koji je to pravo ostvario do 31. prosinca 2013., ali mu je zbog zasnivanja radnog odnosa (neovisno je li ugovor o radu sklopljen s punim ili nepunim radnim vremenom) obustavljena isplata mirovine (sukladno čl. 90., st. 3 i 4. bivšeg ZOMO-a), da bi se na njega mogla primijeni iznimka propisana člankom 99., stavkom 2. ZOMO-a koji se primjenjuje od 1. siječnja 2014., ne treba mu presta novi radni odnos (temeljem izmijenjenog ugovora o radu do polovice punog radnog vremena) da bi mogao koris ranije stečenu mirovinu, ni traži novu (ako ispunjava uvjete iz članka 33. odnosno 180. ZOMO-a), već osiguranik treba s poslodavcem sklopi izmijenjeni ugovor o radu, za rad do polovice punog radnog vremena poslodavca, a obveza poslodavca je da sukladno odredbama Pravilnika o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13. – dalje u tekstu: Pravilnik), uspostavi Zavodu prijavu o promjeni podataka ( skanica M-3P), tako da u prijavi naznači da je u pitanju korisnik starosne mirovine u osiguranju, s naznakom datuma promjene (koji ne može bi raniji od 1. siječnja 2014. godine).

3.1. Postupanje poslodavca Odredbom članka 123., stavka 5. ZOMO-a propisano je da je jekom postupka za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, ako osiguranik nastavlja radido polovice punog radnog vremena poslodavac dužan dostavi prijavu o promjeni nastaloj jekom osiguranja, iz čega se može zaključi da osiguranik ne treba prekida radni odnos, već će nastavi radi uz izmijenjeni ugovor o radu. Stoga i za korisnika mirovine koji, primjerice, još od lipnja 2013. godine radi s polovicom punog radnog vremena, a kojemu je starosna mirovina bila obustavljena temeljem članka 90. bivšeg ZOMO-a, vrijedi pravilo da mora zah jeva uspostavu isplate ranije ostvarene ili ponovno određivanje starosne mirovine za već ostvareni mirovinski staž, ako za to ispunjava uvjete, a poslodavac je dužan od 1. siječnja 2014. dostavi prijavu o promijeni jekom osiguranja ( skanica M-3P) korisnika starosne mirovine uz rad sukladno Pravilniku, radi uspostave isplate mirovine. Uspostava isplate određuje se najranije od 1. siječnja 2014. odnosno s danom podnesenog zahtjeva za uspostavu isplate (analogno čl. 37., st. 6. ZOMO-a). Ako se korisnik starosne mirovine koji je ostvario pravo na mirovinu prema odredbama novog ZOMO–a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. (čl. 33. i 180), odnosno korisnik starosne mirovine koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu ZOMO-a, jekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena, poslodavac treba uspostavi sukladno sklopljenom ugovoru o radu s radnim vremenom najviše do polovice punog radnog vremena, prijavu o početku osiguranja ( skanicu M-1P).

3.2. Uspostavljanje prijave o početku osiguranja ( skanica M-1P)

1) Na prijavi osiguranja ( skanica M-1P), pod obilježjem br. 7. osnova osiguranja može bi upisana jedna od sljedećih osnova: • radni odnos – za osiguranike radnike zaposlene kod pravnih osoba (čl. 9. st.1. toč. 1. ZOMO-a) • radni odnos kod fizičke osobe – za zaposlenike kod samostalnih obveznika doprinosa (obrtnika, trgovca pojedinca, samostalnih profesional-

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

U slučaju kada poslodavac uspostavlja prijavu na osiguranje za korisnika starosne mirovine, koji sukladno odredbi članka 99., stavka 2., točki 1. i 2. ZOMO-a jekom korištenja prava s poslodavcem sklopi ugovor o radu do polovice punog radnog vremena, poslodavac je na prijavi M-1P pod obilježjem br. 14.: KORISNIK MIROVINE U OSIGURANJU, obvezan zaokruži: DA. U navedenom slučaju trebaju bi kumula vno ispunjeni sljedeći uvje pod 1. do 4.:

Dakle, budući da je zbog zasnivanja radnog odnosa, sukladno odredbi članka 90., stavaka 3. i 4. bivšeg ZOMO-a korisniku mirovine isplata iste obustavljena, isplata mirovine neće mu se po službenoj dužnos uspostavi od 1. siječnja 2014., već korisnik starosne mirovine koja mu je obustavljena radi zaposlenja, na podlozi izmijenjenog ugovora o radu do polovice punog radnog vremena, mora podnije zahtjev za uspostavu isplate starosne mirovine. Ako osiguranik s danom prije izmjene ugovora o radu ispunjava uvjete za novu starosnu mirovinu prema članku 33., odnosno 180. ZOMO, na dan prije izmjene ugovora o radu do pola radnog vremena, može zatraži i priznanje prava na novu starosnu mirovinu za razdoblje do izmjene ugovora o radu odnosno početka rada do pola radnog vremena i izabra koju će koris uz rad. U tom slučaju može mu se odredi nova starosna mirovina, također bez prestanka radnog odnosa.

RADNO PRAVO

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

RADNO PRAVO

UDK 347.2

nih djelatnos i dr. (čl. 9., st. 1., toč. 1. ZO- 1. korisnik nastavlja radi do polovice punog radnog MO-a) vremena: • osnova osiguranja izjednačena s radnim odnoa) uz izmijenjeni ugovor o radu: som – osobe koje su izabrane ili imenovane na • kojim se radno vrijeme mijenja iz punog u raddužnos u jelima javne vlas , jedinicama lokalno vrijeme najviše do polovice punog radnog ne samouprave i jedinicama područne (regiovremena, ili je nalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću • korisnik je od ranije već radio s radnim vreme(čl. 9., st. 1., toč. 2. ZOMO-a) nom do polovice punog radnog vremena, pa je • djelatni sastav HV – za osobe u radnom odnosu i nadalje u 2014. godini nastavio radi s različiu djelatnom sastavu Hrvatske vojske (čl. 9., st. 1., m radnim vremenom, ali ne većim od polovice toč. 1. ZOMO-a) punog radnog vremena. Važno je naglasi da u • zaposlenje stranih državljana – državljani trećih oba slučaja poslodavac ne uspostavlja prijavu zemalja i osobe bez državljanstva zaposleni na o prestanku osiguranja ( skanica M-2P), već je državnom području RH, ako pravnim propisima obvezan uspostavi prijavu o promjeni jekom Europske unije o koordinaciji sustava socijalne osiguranja ( skanica M-3P), kojom mijenja posigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijaldatak o radnom vremenu (obilježje br. 16. Na nom osiguranju nije drukčije određeno (čl. 9., st. M-3P) – u radno vrijeme najviše do polovice 1., toč. 6. ZOMO-a). punog radnog vremena, te pod obilježjem br. 2) Datum stjecanja svojstva osiguranika (obilježje 21. na skanici M-3P: KORISNIK MIROVINE U br. 8. na prijavi osiguranja M1P) mora bi jednak ili OSIGURANJU, obavezno zaokružuje DA, ili veći od 1. 1. 2014. b) bez izmjene ugovora o radu – moguća je situacija 3) Radno vrijeme osiguranika (obilježje br. 9. na prida je osiguranik od ranije već radio s radnim vrejavi osiguranja M-1P) mora iznosi najviše do polomenom do polovice punog radnog vremena, pa vice punog radnog vremena poslodavca - kontrola je i nadalje u 2014. godini nastavio radi s is m radnog vremena do polovice punog radnog vremeradnim vremenom. Poslodavac je u navedenom na je automatska, programski se izračunava ovisno slučaju obvezan primjenom o promjeni ( skanica o podatku tjednog radnog vremena poslodavca u M-3P) prijavi da je zaposlio korisnika starosne prijavljenom putem prijave o početku poslovanja mirovine u osiguranju prema članku 99., stavku 2. ( skanica M-11P) i eviden ranog u Banci registra ZOMO-a, te na skanici M-3P pod obilježjem br. obveznika doprinosa (BPREGOB-a). 21. – KORISNIK MIROVINE U OSIGURANJU, oba4) Ugovor o radu sklopljen na: (obilježje br. 18.) – vezno zaokruži DA. U navedenom slučaju vrijedi ugovor o radu mora bi sklopljen za nepuno rado pravilo da korisnik starosne mirovine mora zah vrijeme, moguće šifre: 30 (ugovor o radu na neojeva uspostavu isplate ranije ostvarene ili ponovdređeno s nepunim radnim vremenom) ili 40 (ugono određivanje starosne mirovine za već ostvareni vor o radu na određeno s nepunim radnim vremirovinski staž, ako za to ispunjava uvjete, a poslomenom). U slučaju da poslodavac na prijavi M-1P davac je dužan od 1. siječnja 2014. dostavi prijavu propus pod obilježjem: KORISNIK MIROVINE U o promijeni jekom osiguranja ( skanica M-3P) koOSIGURANJU, zaokruži : DA, a automatskom konrisnika starosne mirovine uz rad, sukladno Pravilnitrolom se ustanovi da je u pitanju korisnik staroku radi uspostave isplate mirovine. sne mirovine koji se sukladno članku 99., stavku 2., točki 2. ZOMO zaposlio, i kumula vno su ispunjeni B) U slučaju korisnika starosne mirovine koji sukladno odredbi članka 99., stavka 2., točki 1. i 2. ZOuvje navedeni pod točkama od 1. do 4., djelatnik MO-a jekom korištenja prava zaposli do poloZavoda, Odjela ma čne evidencije od poslodavca vice punog radnog vremena, s obzirom na obvezu će zatraži da na prijavi M-1P popuni nedostajući podatak. poslodavca na uspostavljanje prijave o promjeni podataka M-3P, moguće su sljedeće situacije: 3.3. Uspostavljanje prijave o promjeni jekom 1. Korisnik se jekom korištenja prava zaposli (datum osiguranja ( skanica M-3P) stjecanja svojstva osiguranika na prijavi osiguraA) U slučaju korisnika starosne mirovine, koji sukladnja – skanici M-1P je najranije 1. siječnja 2014., no odredbi članka 99., stavka 2. ,točke 1. ZOMO-a i kasniji) do polovice punog radnog vremena, pa nastavlja radi do polovice punog radnog vrememu se naknadno mijenja neki od podataka, ali ta na, s obzirom na obvezu poslodavca na uspostavpromjena ne utječe na status korisnika starosne ljanje prijave o promjeni podataka M-3P, moguće mirovine u osiguranju (i nadalje radno vrijeme do su sljedeće situacije: polovice punog radnog vremena, ugovor o radu

UDK 347.2

sklopljen s nepunim radnim vremenom, datum stjecanja 1. 1. 2014. i veći) – poslodavac uspostavlja prijavu o promjeni jekom osiguranja (M-3P), kojom mijenja određeni podatak (npr. poslodavac koji radi 40 sa tjedno uspostavi prijavu o promjeni M-3P s tri sata dnevno na jedan sat dnevno).

mjer: Prijava osiguranja M-1P uspostavljena je od dvaju poslodavaca. Prvi poslodavac prijavio je prijavom o početku poslovanja M-11P tjedno radno vrijeme 40 sa tjedno, a drugi poslodavac 36 sa tjedno, što znači da puno dnevno radno vrijeme prvog poslodavca iznosi 8 sa , a drugog 7,2 sata. Prosječno tjedno radno vrijeme iznosi 38 sa (40 + 36 = 76 : 2 = 38), dijeljeno s 5 radnih dana iznosi prosječno puno radno vrijeme poslodavaca = 7,6. Polovica prosječnog punog radnog vremena iznosi 3,8 sa .

Primjeri:

1) Korisnik je ostvario pravo na starosnu mirovinu prema bivšem ZOMO-u (s datumom priznanja prava na mirovinu prije 1. siječnja 2014.), ili prema ZOMO-u (s datumom priznanja prava na mirovinu 1. 1. 2014., i kasnije) i nastavio radi do polovice punog radnog vremena (čl. 99., st. 2., toč. 1. ZOMO-a).

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

3. Prema tomu, ako bi u navedenom primjeru zbroj radnog vremena na prijavama M-1P/M-3P iznosio više od 3,8 sa , uslijedi će automatska obustava isplate starosne mirovine. Ako za korisnika starosne mirovine koji se zaposli ili počne obavlja djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, sukladno odredbi članka 99., stavka 2. ZOMO-a postoji pravna osnova za iznimku od obustave mirovine, te je za istog korisnika u Banci ak vnih osiguranika Zavoda (BPA) eviden rana samo jedna neodjavljena prijava osiguranja (M-1P), odnosno prijava o promjeni podataka (M-3P) na kojoj je vrijednost dnevnog radnog vremena osiguranika jednaka ili manja od polovice punog radnog vremena poslodavca isplata starosne mirovine se ne obustavlja. Ako je za istog korisnika starosne mirovine u BPA eviden rano više neodjavljenih prijava osiguranja (M-1P), odnosno prijava o promjeni podataka (M-3P) s radnim vremenom do polovice punog radnog vremena, ali kod dva ili više poslodavaca s is m dnevnim radnim vremenom poslodavca, zbrajaju se radna vremena svih otvorenih prijava M-1P/M-3P, kako bi se utvrdilo je li zbroj prelazi polovicu dnevnog punog radnog vremena poslodavca, a ako prelazi, isplata starosne mirovine se automatski obustavlja. U slučaju da je u BPA eviden rano više neodjavljenih prijava M-1P/M3P s radnim vremenom do polovice punog radnog vremena, ali kod dva ili više poslodavaca s različim dnevnim radnim vremenom poslodavca, radna vremena svih neodjavljenih prijava M-1P/M-3P se zbrajaju kako bi se utvrdilo je li zbroj prelazi polovicu prosječnog punog radnog vremena poslodavca, a ako prelazi, slijedi automatska obustava isplate starosne mirovine.

2. Korisnik se jekom korištenja prava zaposli (datum stjecanja svojstva osiguranika, prijavi osiguranja – skanici M-1P je najranije 1. siječnja 2014., i kasniji) do polovice punog radnog vremena, pa mu se naknadno mijenja neki od podataka, koji utječe na status korisnika starosne mirovine u osiguranju (radno vrijeme veće od polovice punog radnog vremena, ugovor o radu sklopljen s punim radnim vremenom, datum stjecanja raniji od 1. 1. 2014.) – poslodavac obvezno uspostavlja prijavu o promjeni jekom osiguranja ( skanica M-3P), kojom mijenja određeni podatak, u tom slučaju će se isplata mirovine automatski obustavi . Uvijek kada poslodavac prijavom o promjeni prijavljuje promjenu bilo kojeg podatka, koji na nivou te prijave utječe na status korisnika (datuma stjecanja svojstva osiguranika, radnog vremena, osnova osiguranja, ugovor o radu sklopljen na), sustav automatskim kontrolama relevantnih podataka prepoznaje je li u pitanju korisnik starosne mirovine koji se zaposlio ili nastavio radi s radnim vremenom do polovice punog radnog vremena sukladno članku 99., stavku 2., točkama 1. i 2. ZOMO-a, odnosno da zbog promjene bilo kojeg relevantnog podatka treba izgubi status korisnika starosne mirovine u osiguranju. Što se če automatskih kontrola radnog vremena, dnevno radno vrijeme poslodavca (puno) izračunava se tako da se broj sa tjednog radnog vremena poslodavca, prijavljenog Zavodu putem prijave o početku poslovanja ( skanica M-11P), odnosno prijave o promjeni početka poslovanja ( skanica M-13P), podijeli s brojem radnih dana, (npr. 40 sa tjedno podijeljeno s 5 radnih dana je 8 sa dnevnog punog radnog vremena poslodavca, 36 sa tjedno podijeljeno s 5 radnih dana je 7,2 sata dnevnog punog radnog vremena poslodavca i sl.). Dobivenu vrijednost dnevnog punog radnog vremena poslodavca potrebno je podijeli s 2, kako bi se ustanovilo koliko iznosi polovica punog dnevnog radnog vremena poslodavca, te usporedi s dnevnim radnim vremenom osiguranika koje je poslodavac prijavio po prijavi osiguranja (M-1P), odnosno prijavom o promjeni podataka (M-3P). Prosječno puno radno vrijeme poslodavca utvrđuje se tako da se dnevno radno vrijeme različi h poslodavaca zbroji i podijeli s brojem poslodavaca kod kojih je osiguranik zaposlen. (Pri-

RADNO PRAVO

UDK 347.2

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Primjer 1.: promjena punog radnog vremena u rad- ca M-11P) ili njenom promjenom ( skanica M-13P) prijavili rad s različi m tjednim radnim vremenom no vrijeme do polovice punog radnog vremena (npr. jedan REGOB4 prijavljen na 40 sa tjedno, a RE1a) Korisniku je priznato pravo na starosnu mirovinu s GOB5 na 36 sa ), čiji zbroj dnevnog radnog vremena datumom priznanja prava 1. Svibnja 2013. Poslodavac s prijava osiguranja iznosi više od polovice prosječnog (REGOB1), koji radi 40 sa tjedno, je uspostavio prijapunog radnog vremena poslodavaca tj. 7,6 sa provu osiguranja M-1P s datumom stjecanja svojstva osisječnog radnog vremena poslodavaca, mirovina će se guranika 1. lipnja 2013. i dnevnim radnim vremenom automatski obustavi : 8 sa , temeljem koje je mirovina obustavljena (čl. 90., st. 3 i 4. bivšeg ZOMO-a). Is poslodavac uspostavlja REGOB 4 – M-1P – 4 sata dnevno prijavu o promjeni M-3P kojom mijenja radno vrijeme REGOB 5 – M-1P – 3,8 sa dnevno. s 8 na 3 sata dnevno, s datumom promjene 1. siječnja 2014. – isplata obustavljene starosne mirovine uspo- Ako bilo koji od navedenih poslodavaca (REGOB6, REGOB7, REGOB8 – sa tjednim radnim vremenom 40 stavi će se isključivo na zahtjev korisnika. sa ) uspostavi za korisnika starosne mirovine (koji su1b) Korisniku je priznato pravo na starosnu mirovinu s kladno odredbi članka 99., stavka 2., točke 1. ZOMO-a datumom 1. ožujka 2014. Poslodavac (REGOB1), koji nastavlja radi do polovice punog radnog vremena) radi 40 sa tjedno, je uspostavio prijavu osiguranja prijavu o promjeni podataka – M-3P, s datumom proM-1P s datumom stjecanja svojstva osiguranika 1. mjene radnog vremena osiguranika najranije 1. siječsiječnja 2014., s dnevnim radnim vremenom 8 sa , nja 2014., i kasnije, bitno je da radno vrijeme jedne te budući osiguranik neposredno nakon ostvarene ili zbroj radnog vremena više neodjavljenih prijava mirovine nastavlja radi do polovice punog radnog M-1P/ M-3P iznosi najviše do polovice punog radvremena, prema izmijenjenom ugovoru o radu poslo- nog vremena poslodavca, odnosno prosječnog raddavca (sukladno čl. 99., st. 2., toč. 1. uspostavlja pri- nog vremena poslodavca, u kojem slučaju se mirojavu o promjeni M-3P, kojom mijenja radno vrijeme s vina ne obustavlja. 8 na 3 sata dnevno, s datumom promjene 1. ožujka REGOB6 – M-3P – 1 sat dnevno 2014. – starosna mirovina se isplaćuje). REGOB7 – M-3P – 1 sat dnevno Ako u BPA Zavoda za određenog korisnika starosne mirovine koji sukladno odredbi članka 99., stavka 2., REGOB8 – M-3P – 2 sata dnevno, ili točke 1. ZOMO nastavlja radi do polovice punog Ako jedan od poslodavaca (REGOB6), uspostavlja priradnog vremena, postoji više neodjavljenih prijava javu o prestanku osiguranja ( skanica M-2P), a drugi osiguranja M-1P, uspostavljenih od više različi h poslodavac (REGOB7) prijavu o promjeni radnog vreposlodavaca (REGOB1, REGOB2 i REGOB3), koji su mena ( skanica M-3P) s 1 sat na 2 sata dnevno. prijavom o početku poslovanja ( skanica M-11P), odnosno prijavom o promjeni početka poslovanja ( - REGOB6 – M1 P - M-2P (uspostavljena prijava o preskanica M-13P) prijavili isto tjedno radno vrijeme 40 stanku osiguranja) sa , te su svi poslodavci prijavom o promjeni M-3P REGOB7 – M-3P – 2 sata dnevno promijenili dnevno radno vrijeme do polovice punog REGOB8 – M-3P – 2 sata dnevno, ili radnog vremena, tako da zbroj radnog vremena sa svih neodjavljenih prijava osiguranja iznosi više od Ako poslodavci (REGOB 9 i REGOB10) rade 36 sa polovice punog radnog vremena poslodavaca, miro- tjedno vina će se automatski obustavi : REGOB9 – M-3P – 1,8 sa dnevno

REGOB 1 – M-3P – 2 sata dnevno REGOB 2 – M-3P – 3 sata dnevno

REGOB10 – M-3P – 2 sata dnevno.

REGOB 3 – M-3P – 3 sata dnevno, ili

Primjer 2.: prijava osiguranja – M-1P uspostavljena do polovice punog radnog vremena poslodavca

Ako za određenog korisnika starosne mirovine koji sukladno odredbi članka 99., stavka 2., točke 1. ZOMO-a nastavlja radi do polovice punog radnog vremena, u BPA Zavoda postoji više (REGOB4 i REGOB5) neodjavljenih prijava osiguranja - M-1P, s prijavljenim dnevnim radnim vremenom do polovice punog radnog vremena poslodavaca, od strane poslodavaca koji su prijavom o početku poslovanja ( skani-

Ako uz postojeće podatke eviden rane na temelju prijava o promjeni M-3P (RGB2 i RGB3), novi poslodavac kod kojeg se korisnik starosne mirovine zaposlio jekom korištenja prava (RGB6 – koji ima prijavljeno isto tjedno radno vrijeme kao i prethodni REGOB-i 40 sa ) uspostavi novu prijavu osiguranja – M-1P, s datumom stjecanja svojstva osiguranika najranije 1. siječnja 2014., i kasnije, automatski se zbraja dnev-

UDK 347.2

no radno vrijeme prijavljeno prijavom o promjeni dnevnog radnog vremena (M-3P) i prijave osiguranja (M-1P) na prethodno opisani način, kako bi se utvrdilo prelazi li zbroj dnevnih radnih vremena polovicu punog radnog vremena, odnosno prosječnog punog radnog vremena poslodavca (u slučaju da se tjedno radno vrijeme RGB6 razlikuje od ostalih RGB-a), te ako prelazi (kao u navedenom primjeru), mirovina se obustavlja. RGB 2 - M-3P – 2 sata dnevno RGB 3 - M-3P – 2 sata dnevno RGB 6 - M-1P – 2 sata dnevno 2) Korisnik je ostvario pravo na starosnu mirovinu s datumom priznanja prava na mirovinu prije 1. 1. 2014. i kasnije, jekom korištenja prava se zaposli do polovice punog radnog vremena (čl. 99., st. 2., toč. 2. ZOMO-a). Primjer 1.: prijava osiguranja M-1P uspostavljena do polovice punog radnog vremena poslodavca Ako za korisnika koji je ostvario pravo na starosnu mirovinu s datumom priznanja prava na mirovinu prije 1. 1. 2014. i kasnije, i koji se jekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena, u BPA Zavodu poslodavac uspostavi prijavu osiguranja M-1P, s datumom stjecanja svojstva osiguranika najranije 1. siječnja 2014., i kasnije, s radnim vremenom do polovice punog radnog vremena poslodavca, npr. 4 sata (RGB1, na 40 sa tjedno) mirovina se ne obustavlja. U slučaju kada u BPA postoji eviden rano više neodjavljenih prijava M-1P/M-3P s radnim vremenom do polovice punog radnog vremena, logika kontrole radnog vremena ostaje ista. Primjer 2.: uspostavljanje prijave o promjeni (M-3P) punog radnog vremena u radno vrijeme do polovice punog radnog vremena

RGB 1 - M-1P – 6 sa dnevno RGB 2 - M-3P – 4 sata dnevno. Primjer 3.: uspostavljena prijava o promjeni (M3P) radnog vremena do polovice punog radnog vremena u puno radno vrijeme U obrnutom slučaju od primjera 2., ako je u BPA eviden rana prijava osiguranja M-1P s datumom stjecanja svojstva osiguranika 1. siječnja 2014., i kasnije, s radnim vremenom do polovice punog radnog vremena, npr. 4 sata (RGB1, na 40 sa tjedno), te se mirovina isplaćuje, pa naknadno poslodavac uspostavlja prijavu o promjeni podataka M-3P sa promjenom radnog vremena na 8 sa dnevno, odnosno više od polovice punog radnog vremena poslodavca, ili naknadno novi poslodavac (RGB2 – 40 sa tjedno) uspostavlja prijavu osiguranja M-1P s radnim vremenom do polovice punog radnog vremena, ali zbroj radnih vremena obiju prijava osiguranja iznosi više od polovice punog radnog vremena, isplata starosne mirovine će se obustavi . RGB 1 - M-1P – 4 sata dnevno RGB 3 - M-3P – 8 sa dnevno, ili RGB 1 - M-1P – 4 sata dnevno RGB 2 - M-1P – 3 sata dnevno.

3.4. Članovi uprave, izvršni direktori i upravitelji zadruga – obvezno osigurani prema članku 12. ZOMO-a

Direktor, koji ima sklopljen ugovor o radu s trgovačkim društvom obvezno je osiguran na mirovinsko osiguranje prema članku 9., stavku 1., točki 1. ZOMO-a, i može radi do polovice punog radnog vremena i prima starosnu mirovinu, odnosno na njega se primjenjuje članak 99., stavak 2. ZOMO-a. Prema članku 12. ZOMO-a članovi uprave i izvršni direktori trgovačkih društava, te upravitelji zadruga su obvezno

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

U svjetlu odredbe članka 99., stavka 2., točki 1. i 2., postavlja se pitanje kakav je položaj članova uprave, izvršnih direktora i upravitelja zadruga. Fizička osoba koja je član uprave, izvršni direktor, ili u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno ili samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena je vodi poslove poslodavca i može kao radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. (čl. 2., st. 3. Zakona o radu, NN, broj 149/09. – dalje u tekstu: ZR). Direktor član uprave trgovačkog društva upisan u sudski registar, ako je obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje prema članku 12. ZOMO-a, nema pravo na mirovinu uz rad, odnosno na njega se primjenjuje članak 99., stavak 1. ZOMO-a.

U slučaju da je, za korisnika koji je ostvario pravo na starosnu mirovinu s datumom priznanja prava na mirovinu prije 1. 1. 2014. i kasnije, koji se jekom korištenja prava se zaposli do polovice punog radnog vremena, u BPA eviden rana prijava osiguranja M-1P, s datumom stjecanja svojstva osiguranika najranije 1. siječnja 2014., i kasnije, s punim dnevnim radnim vremenom, odnosno većim od polovice punog radnog vremena, npr. 6 sa dnevno (RGB1, 40 sa tjedno) mirovina se obustavlja. Ako nakon uspostavljene prijave osiguranja poslodavac uspostavi prijavu o promjeni M-3P, npr. s datumom promjene 1. svibnja 2014. i promjenom radnog vremena na 4 sata dnevno, isplata mirovine neće se ak vira automatski, već isključivo na zahtjev korisnika mirovine.

RADNO PRAVO

mirovinski osigurani, ako nisu obvezno osigurani po drugom osnovu. Tako npr. članovi uprave, koji su osigurani temeljem radnog odnosa u tom ili drugom trgovačkom društvu ili članovi uprave koji su osigurani po osnovi obavljanja obrtničke djelatnos , ne moraju se obvezno osigura , jer su stekli status osiguranika po drugom pravnom osnovu. ZD-om su u sustav mirovinskog osiguranja kao nova kategorija osiguranika uvedeni izvršni direktori dioničkog društva.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Člankom 9., točkom 15. ZD-a propisano je da su članovi uprave i izvršni direktori trgovačkog društva, te upravitelji zadruge obvezno osigurane osobe prema članku 12. ZOMO-a. Osoba koja je, sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima (NN, br. 152/11, 111/12, 68/13.), kod trgovačkog suda upisana u registar kao član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor dioničkog društva smatra se obvezno osiguranom osobom, te je obvezna prijavi se na obvezno mirovinsko osiguranje nadležnoj područnoj službi HZMO-a prema sjedištu trgovačkog društva. Dakle, od navedene obveze osiguravanja nisu izuze ni članovi uprave trgovačkih društava, odnosno izvršni direktori trgovačkog društva, te upravitelji zadruga koji su korisnici mirovine, pa im se sukladno propisanoj zakonskoj obvezi uspostavlja status osiguranika prema članku 12. ZOMO-a, i u skladu s odredbom članka 99., stavka 1. ZOMO-a obustavlja isplata mirovine.

Zakon o trgovačkim društvima dozvoljava da član uprave trgovačkog društva zastupa društvo bez obveznog zasnivanja radnog odnosa u tomu društvu, ali ZOMO propisuje da se takav član uprave, ako nije osiguran po nekom drugom osnovu, mora obvezno osigura . Sukladno navedenoj obvezi osiguranja, članovi uprave i izvršni direktori trgovačkog društva obveznici su doprinosa i obveznici plaćanja doprinosa na osnovicu koju čini umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0 – po stopi od 20 % za mirovinsko osiguranje (odnosno 15 % za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos i za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje), 15 % za zdravstveno osiguranje i 0,5 % za doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu. Kada je u pitanju korisnik starosne mirovine, koji je to pravo ostvario prema odredbama članka 33. ili 180. ZOMO-a (s najranijim datumom priznanja prava 1. siječnja 2014.) ili onaj koji je pravo na starosnu mirovinu ostvario do dana stupanja na snagu ZOMO-a (s najkasnijim datumom priznanja prava na mirovinu 31. prosinca 2014.), i to na temelju obveznog osiguranja u svojstvu člana uprave trgovačkog društva ili izvršnog direktora trgovačkog društva, upisanog u sudski registar nadležnog trgovačkog suda temeljem

UDK 347.2

članka 31., stavka 1., točke 2. i članka 31.c, st. 1., toč. 2. Zakona o sudskom registru (NN, br. 1/95 – 148/13 – dalje u tekstu: ZSR), ili u svojstvu upravitelja zadruge upisanog temeljem članka 9., stavka 3., podstavla 3. Zakona o zadrugama (NN, br. 34/11.) i članka 35.a, toč. 1. ZSR-a, sukladno odredbi članka 2., stavka 3. ZR-a, koja propisuje da fizička osoba koja je u svojstvu člana uprave, izvršnog direktora ili u drugom svojstvu prema posebnom zakonu (kao npr. upravitelj zadruge) ovlaštena vodi poslove poslodavca, odnosno obavlja određene poslove za poslodavca kao radnik u radnom odnosu, s poslodavcem sklopi ugovor o radu, odnosno izmijeni postojeći ugovor o radu najviše do polovice punog radnog vremena poslodavca – mirovina mu se na obustavlja. Sve dok se nalazi u radnom odnosu s dnevnim radnim vremenom, koje ne premašuje polovicu punog radnog vremena ima pravo na isplatu mirovine u nepromijenjenom iznosu.

3.5. Korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad, ostvarene do stupanja na snagu ZOMO-a – 1. siječnja 2014. (čl. 99., st. 2., toč. 3. ZOMO-a) Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad, ostvarene do stupanja na snagu novog ZOMO-a prema odredbi članka 34., stavka 3. bivšeg ZOMO-a, u slučaju zaposlenja (radni odnos kod pravne ili fizičke osobe) ili obavljanja djelatnos (npr. obrta, samostalne profesionalne djelatnos i dr.) na temelju koje je postojala obveza osiguranja, bio je izuzet od obustave isplate mirovine, a svota invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad isplaćivana osiguraniku za vrijeme zaposlenja odnosno obavljanja djelatnos umanjena primjenom novog mirovinskog faktora 0,5 ili 0,6667 (umjesto ranijeg 0,8) u slučaju profesionalne nesposobnos za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću. Prema članku 175., stavku 4. ZOMO-a, korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad, ostvarene do stupanja na snagu ZOMO-a, osiguravaju se po istoj osnovi i nakon stupanja na snagu ZOMO-a, u istom opsegu uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 80., stavka 1., točki 4, 5. i 6. bivšeg ZOMO-a.

3.6. Korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos ostvarene prema ZOMO-u ZOMO uvodi ins tut: djelomičnog gubitka radne sposobnos , a to se odnosi na slučajeve kada kod osiguranika ne postoji potpuni gubitak radne sposobnos , koji s obzirom na svoju starosnu dob te zdravstveno stanje, naobrazbu i sposobnost mogu radi

UDK 347.2

na prilagođenim poslovima u odnosu na poslove koje su radili do smanjenja radne sposobnos i za koje se ocjenjuje promjena u preostaloj radnoj sposobnos , jer mogu radi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične stručne spreme, koji odgovaraju dosadašnjim poslovima. Potpuni gubitak radne sposobnos je definiran kao trajni gubitak sposobnos za svaki rad, i kod kojeg nema preostale radne sposobnos .

Kao mogući uzroci smanjenja radne sposobnos uz preostalu radnu sposobnost, te djelomičnog i trajnog gubitka radne sposobnos određeni su: bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest. Da bi osiguranik mogao ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos svojstvo osiguranika mora steći po osnovi članka 9. (radnik), ili članak 10. (obrtnik, trgovac pojedinac, samostalna profesionalna djelatnost itd.) ili članci od 12. do 18. ZOMO-a (član uprave i izvršni direktor trgovačkog društva, upravitelj zadruge itd.), pod uvjetom da je djelomični gubitak radne sposobnos nastao zbog boles ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, te ako navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka (čl. 56., st. 1. ZOMO-a).

RADNO PRAVO

Iz sadržaja navedene norme vidljivo je da je i korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos , kao i korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos morao bi naknadno u osiguranju, i samim me što propisuje da se ta mirovina određuje na temelju mirovinskog staža ostvarene do dana stjecanja prava na starosnu mirovinu, ali i me što prije svega propisuje da je za stjecanje te nove mirovine postavlja i uvjet: ako ostvari pravo na starosnu mirovinu, što znači da taj korisnik invalidske mirovine s profesionalnom (smanjenom) radnom sposobnošću, odnosno s djelomičnim gubitkom radne sposobnos , te starosnu mirovinu ne može steći dosjelošću odnosno samo zbog naknadno navršene starosne dobi, jer bi u tom slučaju bilo propisano: „kada korisnik navrši starosnu dob“, s obzirom na uvjete koji se traže za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a ne bi mogao steći ni pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnos za rad, jer su obje uvjetovane postojanjem statusa osiguranika u trenutku ostvarivanja prava (a ne statusom korisnika mirovine). Dakle, samo navršena starosna dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad, odnosno korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos nije temelj za stjecanje prava na starosnu mirovinu, već je temelj da je navedeni korisnik mirovine kao zaposleni korisnik te mirovine (dakle kao osiguranik) stekao uvjete za starosnu mirovinu.

3.7. Korisnik koji obavlja sezonske privremene odnosno povremene poslove u poljoprivredi (čl. 99., st. 2., toč. 5. ZOMO-a)

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Među m, isto pravo će steći bez obzira na dužinu mirovinskog staža, ako je djelomični gubitak radne sposobnos nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne boles . Člankom 100., stavkom 7. ZOMO-a propisano je da će se korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad ostvarene do stupanja na snagu ZOMO-a, kao i korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos iz članka 39., stavka 3. ZOMO-a, ako ostvari invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnos , starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, nova mirovina odredi na temelju mirovinskog staža i ostvarenih vrijednosnih bodova do dana stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnos , Odredbom članka 11., stavka 2. ZPZ-a određeno je prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, da se na sezonskog radnika u poljoprivredi, koji ima a polazni faktor može iznosi najviše 1,0. sklopljen ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi

Pod sezonskim radnikom u poljoprivredi u smislu ZPZ podrazumijeva se nezaposlena osoba, korisnik mirovine ili tražitelj zaposlenja, koji na temelju ugovora o sezonskom radu obavlja privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi. Dakle, odredba se odnosi na osobe sa statusom umirovljenika, a ne samo korisnike starosne mirovine. Zakonom o izmjenama i dopunama ZPZ (NN, br. 120/12) propisano je da članovi obitelji poslodavca fizičke osobe, mogu toj fizičkoj osobi pomaga u obavljanju privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, kao i prijatelji i susjedi koji taj rad obavljaju bez plaćanja i druge materijalne koris , te su u tom slučaju oslobođeni obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu.

RADNO PRAVO

ne primjenjuju posebni propisi kojima je uređen prestanak isplate mirovine korisniku mirovine. Sezonski radnik u poljoprivredi sukladno odredbi članka 2., stavka 1., točki 7. ZPZ-a sklapa ugovor o privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi s poslodavcem fizičkom ili pravnom osobom, koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost, ili fizičkom osobom nositeljem obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva eviden ranog u odgovarajućem upisniku. Slijedom navedenog, korisniku mirovine koji sukladno ZPZ obavlja privremene odnosno povremene poslove u poljoprivredi, kako u slučaju sklapanja ugovora o sezonskom radu, tako i u slučaju kada nije obvezan sklopi is ugovor, za vrijeme obavljanja navedenih poslova ne obustavlja se isplata mirovine u skladu s odredbom članka 99., stavka 2., točke 5. ZOMO-a.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

3.8. Korisnik mirovine koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (čl. 99., st. 2., toč. 6. ZOMO-a)

UDK 347.2

računa se i razdoblje u kojem su isplaćeni primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak, ako je na njih uplaćen doprinos. Odredbom članka 209., stavka 1., točke 15. ZD-a propisana je iznimka od odredaba članaka od 111. do 117. ZD-a, prema kojoj ne postoji obveza doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak ili dohodak od nesamostalnog rada, i to po osnovi primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku (umirovljenikom se prema čl. 209., st. 5. ZD-a ne smatra korisnik obiteljske mirovine u svojstvu djeteta na redovitom školovanju prema čl. 65. ZOMO-a). Takvi osiguranici ne podliježu obveznom mirovinskom osiguranju na temelju članka 17., stavka 1. ZOMO-a, jer ne postoji obveza plaćanja doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, iz čega proizlazi da se korisniku mirovine koji ostvaruje drugi dohodak isplata mirovine ne obustavlja. Iznimka od navedenog odnosi se na korisnike invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos priznate sukladno odredbi članka 56., stavka 1. ZOMO-a, a koji su zaposleni ili obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 7., točki od 1. do 5. ZD-a (obrta, trgovca pojedinca, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva upisanu u registar jela mjerodavnog za poljoprivredu i ostale samostalne djelatnos ), jer se oni obvezno osiguravaju temeljem članka 17., stavka 1. ZOMO (obvezno se osiguravaju osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje).

Korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine zbog opće nesposobnos za rad i obiteljske mirovine, osim korisnika obiteljske mirovine – djece na redovitom školovanju, od obračuna i plaćanja doprinosa oslobođeni su primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Time je sklapanje ugovora o djelu s korisnicima mirovina za poslodavce je inije od ostalih osoba za koje, osim poreza na dohodak i prireza, moraju plaća i doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Navedeni korisnici mirovina više nisu obvezni na mirovinsko osiguranje i prema Među m, navedenim osiguranicima se invalidska mitoj osnovi (rad prema ugovoru o djelu) ne stječu mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos ne obustavlja, već se određuje uz primjenu novog mirorovinski staž, ni im se obustavlja isplata mirovine. vinskog faktora 0,5 (ako je u pitanju invalidska miroviIznimka je korisnik invalidske mirovine zbog profesi- na zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos , koja onalne nesposobnos za rad i korisnik invalidske mi- se isplaćuje za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja rovine, zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos samostalne djelatnos ), ili 0,6667 (ako je u pitanju koji je zaposlen ili ima svojstvo osiguranika po drugoj invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne osnovi. Ovim korisnicima mirovine u staž osiguranja sposobnos uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnos ).

3.9. Korisnici mirovine koje obavljaju djelatnos po čijoj osnovi nisu obvezni na mirovinsko osiguranje (čl. 175., st. 1. ZOMO-a) 3.9.1. Osobe koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje Osobe koje obavljaju domaću radinost (izrada proizvoda kod kuće osobnim radom, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete prema propisima kojima se uređuje pojedina djelatnost) ili sporedno zanimanje (obav-

UDK 347.2

ljanje uslužnih djelatnos kod kuće osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge) prema Zakonu o obrtu (NN, br. 143/13.) ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi (npr. radnog odnosa, obrta, samostalne profesionalne djelatnos itd.), ili ako nisu korisnici mirovine, obvezno se osiguravaju na mirovinsko osiguranje, osim korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos iz članka 39., stavka 3. ZOMO-a, sukladno odredbi članka 10., točki 6. ZOMO-a. Iz navedenog proizlazi da osoba kojoj je nadležno jelo odobrilo obavljanje domaće radinos ili sporednog zanimanja i koja je korisnik mirovine, ne stječe svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju, uz iznimku korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos (odnosno korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad prema odredbi članka 34., stavka 1. bivšeg ZOMO-a, koji je bio na snazi do 1. siječnja 2014.), koji se obvezno osiguravaju na mirovinsko osiguranje sukladno odredbi člaka 10., točki 6. ZOMO-a, kojima se isplata mirovine ne obustavlja prema odredbi članka 99., stavka 2., točki 3. i 4. ZOMO-a, već im se određuje nova svota mirovine primjenom mirovinskog faktora 0,5 ili 0,6667 u smislu članka 175., stavka 4. i članka 87., stavka 1., točki 7. i 8. ZOMO-a. Prema odredbi članka 175., stavka. 1. ZOMO-a osobe:

Osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno u upisnik šumoposjednika u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno šumoposjednika i člana njegova obiteljskog domaćinstva, obvezno se osiguravaju na mirovinsko osiguranje temeljem članka 11., stavka 1. ZOMO-a. Među m, stavkom 2. istog članka određeno je da osobe ne obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako: • su obvezno osigurane po drugoj osnovi (npr. radnog odnosa ili obrta) • se nalaze na redovitom školovanju, • su starije od 65 godina života, • su korisnici mirovine, uz iznimku korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos (čl. 39., st. 3. ZOMO-a) i korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne sposobnos (čl. 175., st. 4. i st. 5. ZOMO-a). Dakle, ako je osoba u svojstvu korisnika mirovine, pa prema tome ne obavlja poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, ne stječe svojstvo osiguranika temeljem članka 11. ZOMO-a, te joj se u tom slučaju isplata mirovine ne obustavlja, uz iznimku korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos i korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne sposobnos , koji se obvezno osigurava na mirovinsko osiguranje temeljem članka 11. ZOMO, ali mu se mirovina određuje u novoj svo po mirovinskom faktoru 0,5 ili 0,6667.

3.9.3. Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva i osobe koje obavljaju djelatnost za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, a obveznici su poreza na dohodak ili poreza na dobit

Osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnos poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i osobe, koje obavljaju djelatnost za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali imaju obilježje samostalnos , trajnos i s namjerom stvaranja izvora dohotka ili dobi i po osnovi obavljanja h djelatnos , također su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, ako nisu osigurane po drugoj osnovi (npr. radnom odnosu, obrtu, samostalnoj profesionalnoj djelatnos itd.), koje su po osnovi obavljanja navedenih djelatno-

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

nisu obvezne na mirovinsko osiguranje po osnovi generacijske solidarnos , ako su korisnici mirovine, uz iznimku korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad, ostvarene do stupanja na snagu ZOMO-a i korisnika invalidske mirovine, zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos ostvarene prema ZOMO-u.

3.9.2. Osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje

• osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva i obveznici su poreza na dohodak ili poreza na dobit (čl. 10., st. 1., toč 4. ZOMO-a) • osobe koje obavljaju djelatnost za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali imaju obilježje samostalnos , trajnos i s namjerom stvaranja izvora dohotka ili dobi i po osnovi obavljanja h djelatnos su također obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, ako nisu osigurane po drugoj osnovi (čl. 10., st. 1., toč 5. ZOMO-a) • osobe koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje (čl. 10., st. 1., toč 6. ZOMO-a) • osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje (čl. 11. ZOMO-a),

RADNO PRAVO

UDK 347.2

s upisane u registar poreznih obveznika (RPO) i imaju status korisnika mirovine, ne osiguravaju se na obvezno mirovinsko osiguranje u smislu članka 10., točki 4. i 5. ZOMO-a, te im se s obzirom na to da nemaju status osiguranika isplata mirovine ne obustavlja. Među m, navedeno se ne odnosi na osobe koje obavljaju navedene djelatnos u svojstvu korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne sposobnos za rad (čl. 34., st. 1. bivšeg ZOMO-a) ili korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnos (čl. 56., st. 1. ZOMO-a), jer se obvezno osiguravaju na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos temeljem članka 10., točki 4. i 5. ZOMO-a, a u vezi s odredbom članka 175., stavka 1. ZOMO-a.

4. Zaključak Ekonomski momen hrvatske stvarnos , zbog činjenice da većina mirovina svojom visinom ne može osigura bezbrižnu starost, usmjerava mnoge umirovljenike na rad, kako bi ostvarili pored mirovine i dodatne prihode. Umirovljenik može u svakom trenutku privremeno odusta od korištenja prava na mirovinu i ponovno se radnom ak vnošću uključi u sustav rada, uspostavljajući status ak vnog osiguranika u sustavu mirovinskog osiguranja. Posljedica ta-

kve ak vnos je u pravilu obustava isplate mirovine, uz propisane iznimke. Počevši od 1. siječnja 2009. stupanjem na snagu ZD-a za umirovljenike se pod određenim propisanim uvjema uvode značajne novine, prvenstveno povezane s obvezom plaćanja doprinosa, a kako obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje proizlazi iz stečenog statusa osiguranika, posljedično tomu povezane su i sa sustavom mirovinskog osiguranja. Počevši od 1. siječnja 2014. sukladno odredbi članka 99., stavka 2. ZOMO, uz već postojeće iznimke prema odredbama ZOMO-a, koji je bio na snazi do 1. siječnja 2014., uvodi se i nova mogućnost korisnika starosne mirovine da neposredno nakon ostvarene mirovine nastave radi do polovice punog radnog vremena poslodavca, ili da se jekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena, i da se u navedenim slučajevima izuzmu od pravila obustave isplate mirovine zbog zaposlenja.

Svoje upite šaljite na: pitajcentar@tim4pin.hr

Petodnevna edukacija „UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Zagreb, hotel Palace, 7.-11. srpnja 2014. Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća. PROGRAM EDUKACIJE: Modul 1: Osnove EU

8 radnih sa

7. srpnja

Modul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga

16 radnih sa

8. i 9. srpnja

Modul 3: Provedba EU projekata

16 radnih sa

10. i 11. srpnja

Cijena petodnevne edukacije iznosi: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi) Sudionici po završetku edukacije dobivaju uvjerenje o pohađanju pojedinog modula.

UDK ???

POREZI I DOPRINOSI

Porezni aspek humanitarne pomoći S obzirom na katastrofalne posljedice koje su u Hrvatskoj i regiji izazvale poplave milenijskih razmjera, od posebnog su značaja porezna postupanja s donacijama i pomoćima, koje građani i pravne osobe upućuju na ugrožena područja. S m u svezi objavljujemo službene stavove Porezne uprave o postupanju pri oporezivanju porezom na dohodak i PDV-om.

Porez na dohodak – primici koji se ne smatraju dohotkom Broj klase: 410-01/14-01/1319 Urudžbeni broj: 513-07-21-01/14-2 Zagreb, 22. 5.2014

Porezni tretman primitaka isplaćenih zbog posljedica elementarne nepogode U svezi s postavljenim upitom poreznog obveznika o poreznom tretmanu primitaka, koje poslodavac želi ispla svojim djelatnicima zbog posljedica elementarne nepogode (poplave) na području Vukovarsko-Srijemske županije odgovaramo u nastavku. Člankom 9. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13,125/13 i 148/13) propisano je da se dohotkom ne smatraju ni primici po posebnim propisima uz ostalo, ni potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda, osim ako su u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz članka 5. toga Zakona.

Budući da u trenutku isplate nisu raspoloživi podaci o konačnoj procjeni štete, sukladno Metodologiji za procjenu štete od elementarnih nepogoda, donesenoj na temelju članka 26. Zakona, te pod uvjetom da su potpore omogućene na transparentan način svim radnicima, koji su štetu pretrpjeli.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Shodno navedenom, a iznimno od članka 6. Pravilnika, jer se u konkretnom slučaju radi o elementarnoj nepogodi većeg opsega, odnosno katastrofi koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske, te da su opseg i posljedice is h, dosegnule takve razmjere da je potrebno žurno djelovanje, i to tako da je radi uklanjanja i ublažavanja posljedica potrebno žurno osigura sredstva iz svih raspoloživih izvora za sve stanovnike poplavljenog područja, potpore koje isplaćuju poslodavci svojim radnicima u tu svrhu ne smatraju se dohotkom i ne podliježu obračunu i upla poreza na dohodak pod uvjetom da poslodavci u svojim evidencijama osiguraju podatke o radnicima, kojima su ispla li potporu za štetu pretrpljenu od elementarne nepogode odnosno katastrofe kao i datumu isplate i isplaćenom iznosu.

Primici koji su u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka i ako se ne isplaćuju po posebnim propisima, smatraju se u skladu s člankom 6. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13; dalje u tekstu: Pravilnik) oporezivim dohotkom, pa se tako sukladno navedenoj odredbi Pravilnika i primici odnosno potpore, radi uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda, koje poslodavac i isplatelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi, koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada – smatraju primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada.

Sredstva za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda iz članka 2. Zakona o zaš od elementarnih nepogoda (NN, br. 73/7 i 174/04; dalje u tektu: Zakon) osiguravaju se iz: državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave, sredstava osiguravateljskih društava, sredstava trgovačkih društava, donacija, drugih izvora u skladu s člankom 33. Zakona. Sukladno članku 34. Zakona, sredstva proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave osigurana za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda mogu se na prijedlog Vlade Republike Hrvatske objedinjava radi otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda većeg opsega, katastrofa i tehnoloških nesreća.

POREZI I DOPRINOSI

UDK ???

Donacije poduzetnika

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA Zagreb, 20. Svibnja 2014.

PRIOPĆENJE

Porezni tretman donacije za humanitarne potrebe Radi jasnoće poreznog tretmana doniranih sredstava za humanitarne potrebe (pomoć poplavljenim područjima) u nastavku dajemo priopćenje.

Donacije putem telefonskih poziva U okviru akcije prikupljanja novčanih sredstava putem telefonskih poziva, Vlada RH će se, kao što je i najavljeno, odreći prihoda sa osnove PDV-a. Budući da zakon o PDV-u nije predviđena mogućnost oslobođenja od plaćanja PDV-a na naknadu ostvarenu putem humanitarnog telefona, teleoperateri će na svoje usluge obračuna PDV. Nakon provedene humanitarne akcije kada bude poznat ukupan iznos PDV-a obračunatog i uplaćenog u proračun od strane teleoperatera, Vlada Republike Hrvatske donirat će sredstva u tom iznosu organizatoru humanitarne akcije (npr. Crveni križ).

Ukoliko poduzetnici izvršavaju donaciju uplatom novčanih sredstava, poduzetnici će se iznos donira sredstva prizna kao rashod (umanjenje osnovice za plaćanje poreza na dohodak i poreza na dobit) do visine 2% prihoda (primitaka) ostvarenih u prošloj godini. Napominjemo da novčana sredstva koja poduzetnici doniraju, ne podliježu obvezi obračuna PDV-a s obzirom da se ne očekuje nikakva protuusluga za doniran sredstva. Ukoliko se donacija izvršava isporukom dobara poduzetnici su obvezatni na tako donirana dobra pla PDV. Među m i kod ovih donacija za iznos izvršena donacije priznaje se rashod (umanjenje osnovice za plaćanje poreza na dohodak i poreza na dobit) do visine 2% ostvarenih prihoda (primitaka) u prethodnoj godini. Još jednom is čemo kako je Zakon o PDV-u usklađen sa europskim zakonodavstvom, temeljem kojeg ne postoji mogućnost oslobođenja plaćanja PDV-a na donacije, sukladno čemu ne postoji ni mogućnost izmjena Zakona o PDV-u na način da se donacije oslobode obračuna i plaćanja PDV-a.

POMOĆ STRADALIMA U POPLAVAMA POZIVOM NA BROJ 060 90 11 donirate 6,25 kn (PDV uključen)* *Mobilni operatori Hrvatski telekom (HT), Vipnet, Tele2 Hrvatska i OT-Op ma Telekom d.d., odlučili su se odreći svih prihoda od poziva na humanitarni broj telefona 060 9011. Vlada RH odrekla se PDV-a na donacije putem telefonskih poziva.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Novčana pomoć – uplate na brojeve računa:

HRVATSKA: poziv na broj 08 BOSNA I HERCEGOVINA: poziv na broj 05 SRBIJA: poziv na broj 07 • Privredne banke IBAN: HR 6923400091511555516 – prilikom uplate iz inozemstva koris te

SWIFT: PBZGHR2X

• Hrvatske poštanske banke IBAN: HR7023900011500085181 – prilikom uplate iz inozemstva ko-

ris te SWIFT: HPBZHR2X

• Zagrebačke banke IBAN: HR5123600001501495626 poziv na broj 08 – prilikom uplate iz ino68

zemstva koris te SWIFT: ZABAHR2X

UDK 657.21

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

Jačanje unutarnje revizije korištenja sredstava iz fondova EU Larisa Vukoja * Posljednjih godina Republika Hrvatska poduzela je značajne napore u razvoju sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, te je uspješno provodila ak vnos potrebne za stvaranje preduvjeta za uspostavu i razvoj kako financijskog upravljanja i kontrola, tako i unutarnje revizije. Danas, kada je uspostavljena ins tucionalna struktura te su stvoreni svi pravni preduvje za funkcioniranje navedenog sustava, potrebno je daljnje jačanje sustava unutarnjih financijskih kontrola, što između ostaloga uključuje razvoj kapaciteta i stručnos unutarnjih revizora za obavljanje unutarnjih revizija u sustavu upravljanja i kontrole korištenja sredstava iz Kohezijskog i strukturnih fondova. Temeljem navedenog, Sektor za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole u Ministarstvu financija zatražio je projekt financiran iz sredstava EU, kojim bi se dalje jačala stručnost unutarnjih revizora u obavljanju revizija sredstava iz fondova EU u programskom razdoblju 2014. – 2020., o čemu autorica govori više u nastavku članka.

1. Osnovne informacije o projektu

1) Razvoj metodologije rada za reviziju Kohezijskog i strukturnih fondova 2) Poboljšanje organizacije jedinica unutarnje revizije u pilot ins tucijama i unapređenje koordinacije između pilot ins tucija na državnoj razini 3) Jačanje kapaciteta Središnje harmonizacijske jedinice i unutarnjih revizora u pilot ins tucijama u području obavljanja revizija sredstava iz Kohezijskog i strukturnih fondova

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Sektor za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole (dalje u tekstu: Središnja harmonizacijska jedinica) korisnik je twinning light projekta IPA 2010: Jačanje stručnos unutarnjih revizora u javnom sektoru Republike Hrvatske u obavljanju revizija u području Kohezijskog i strukturnih fondova u skladu s najboljim praksama EU – koji provodi u suradnji s twinning partnerom Ministarstvom financija Republike Latvije. Projekt je započeo s implementa- Između ostaloga, očekivani rezulta projekta su kako cijom 25. travnja 2014., a planirano trajanje projekta slijedi: je 6 mjeseci. Vrijednost projekta je 237.170,65 EUR-a. • Izrađene Smjernice za metodologiju rada unutarnjih revizora za revidiranje sredstava iz Kohezijskog U cilju jačanja stručnos unutarnjih revizora, osim i strukturnih fondova. Središnje harmonizacijske jedinice, ciljana skupina • Jačanje stručnos zaposlenika Središnje harmoniprojekta su i pilot ins tucije: zacijske jedinice i unutarnjih revizora u pilot ins • Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Eutucijama u području revizije sredstava iz Kohezijropske unije skog i strukturnih fondova ciljanim izobrazbama. • Ministarstvo poduzetništa i obrta • Dane preporuke za poboljšanje koordinacije i ko• Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta munikacije unutarnjih revizora u pilot ins tucijama • Središnja agencija za financiranje i ugovaranje na državnoj razini te izrađen predložak Sporazuma • Na lokalnoj razini: Virovi čko-podravska županija, o suradnji. Osječko-baranjska županija, Sisačko-moslavačka • Dane preporuke za poboljšanje ustroja jedinica za županija i Grad Sisak. unutarnju reviziju u pilot ins tucijama. Cilj projekta je unaprijedi metodologiju rada za unutarnje revizore i pripremi unutarnje revizore za što 2. Izvješće o uočenim slabos ma učinkovi je i djelotvornije revidiranje sredstava iz Kounutarnje revizije hezijskog i strukturnih fondova. Projekt se sastoji od U ovom članku usmjerit ćemo se na ak vnos iz 1. 3 komponente: komponente: Razvoj metodologije rada za reviziju Kohezijskog i strukturnih fondova, koja je pove* Mr. sc. Larisa Vukoja, Ministarstvo financija RH, Središnja harmo- zana s izradom izvješća o uočenim slabos ma (Gap Analysis Report). Po obavljenoj analizi Priručnika za nizacijska jedinica.

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

UDK 657.21

unutarnje revizore (verzija 4.0) te ostale revizijske re- • Priručnik za unutarnje revizore (poglavlje 5.2.1.) gula ve i popratne dokumentacije koja se odnosi na obuhvaća isključivo reviziju EU sredstava iz pretprirevizije sredstava iz fondova EU, projektni m priprestupne pomoći EU mio je navedeno izvješće te ujedno dao preporuke za • bi rukovodstvo upravljačkih jela moglo profi rapoboljšanje postojećih praksi i procedura. Analiza je iz horizontalnog procesa izvješćivanja i koris pokazala da Priručnik za unutarnje revizore ne sadrži rad unutarnje revizije u razumnom jamstvu s hospecifičnos koje se odnose na revizije fondova EU za rizontalne razine, jer upravljačka jela planiraju financijsku perspek vu 2014. – 2020. delegira svoje funkcije na 20-ak posredničkih jela (prve i druge razine) za programsko razdoblje Utvrđene su če ri (4) ključne slabos , a povezane 2014. – 2020. Ovakvo kaskadno pružanje jamstva su s ulogom unutarnje revizije u sustavu upravljanja u upravljanju sredstvima EU za razdoblje 2014. – sredstvima iz fondova EU, suradnju između unutarnje 2020. prikazano je u nastavku: revizije i drugih jela uključenih u sustav upravljanja sredstvima EU, nepokrivenost specifičnih zahtjeva za reviziju fondova EU za programsko razdoblje 2014. – 2020. Priručnikom za unutarnje revizore, te s područjima koja treba poboljša u samom Priručniku.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Slabost br. 1 – Uloga unutarnje revizije u sustavu upravljanja i kontrole korištenja sredstava iz Kohezijskog i strukturnih fondova nije definirana, te se analizom pokazalo da:

• Priručnik za unutarnje revizore (poglavlje 4.1.1.) obuhvaća isključivo reviziju EU sredstava iz pretpristupne pomoći EU • Nacionalno zakonodavstvo i ins tucionalna struktura za sustav upravljanja i kontrole za korištenje sredstava iz Kohezijskog i strukturnih fondova još nisu doneseni, odnosno uspostavljeni • Unutarnja revizija sredstava iz fondova EU nije nacionalni prioritet • Rukovodstvo upravljačkih jela ne predviđa da se rad unutarnje revizije koris za provjere upravljačkih jela (management verifica ons) za razdoblje 2007. – 2013. i 2014. – 2020., izradu izjave upravljačkih jela (management declara ons) za navedena programska razdoblja, pripremu godišnjeg sažetka/izvješća i samoprocjenu za potrebe utvrđivanja usklađenos sustava (designa on self-assesment) • Rukovodstvo Tijela za reviziju smatra da unutarnji revizori nisu dostatno educirani ni kvalificirani kako bi se Tijelo za reviziju moglo osloni na njihov rad te da se kapacite unutarnje revizije u oba upravljačka jela trebaju pojača u narednom razdoblju.

Slabost br. 3 – Priručnik za unutarnje revizore ne obuhvaća specifične zahtjeve za reviziju fondova EU, odnosno specifičnu metodologiju za programsko razdoblje 2014. – 2020. Slabost br. 4 – U Priručniku za unutarnje revizore ima prostora za poboljšanje metodologije uzorkovanja, tes ranja i osiguranja kvalitete

3. Preporuke za uklanjanje uočenih slabos unutarnje revizije

Po utvrđivanju ključnih slabos , projektni m dao je prijedlog preporuka za uklanjanje navedenih slabos u cilju što učinkovi jeg i djelotvornijeg revidiranja sredstava iz fondova EU odnosno Kohezijskog Slabost br. 2 – Suradnja između unutarnje revizije i - i strukturnih fondova. Predlažu se tri (3) moguće jela uključenih u sustav upravljanja i kontrole korište- uloge unutarnje revizije u sustavu upravljanja i konnja sredstava EU nije definirana sukladno izmjenama trole korištenja sredstava EU u razdoblju 2014. – 2020.: u strukturi, te je zamijećeno da:

UDK 657.21

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

razini pružanja jamstva s upravljačkim jelom i Tijelom za reviziju (ako Tijelo za reviziju smatra da će se u budućnos moći osloni na rad unutarnje revizije), te uspostava procesa izvješćivanja putem Vijeća za unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru, kako bi se Vlada Republike Hrvatske izvijes la o stanju u sustavu upravljanja i kontrole korištenja sredstava EU. Predlaže se poboljšanje i ažuriranje Priručnika za unutarnje revizore, kako bi se obuhva li specifični zahtjevi za revizije fondova EU, te unaprijedila metodologija uzorkovanja, tes ranja i osiguranja kvalitete.

4. Zaključak

1. Pružanje razumnog jamstva upravljačkim jelima 2. Pružanje razumnog jamstva Tijelu za reviziju 3. Pružanje razumnog jamstva Vladi Republike Hrvatske u zaključcima usvojenim na sastancima Vijeća za unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru (savjetodavnog jela ministra financija). Uloga unutarnje revizije uvelike će ovisit o potrebama rukovodstva i raspoloživim kapacite ma. Predlaže se sporazum unutarnje revizije o djelokrugu rada i

Na temelju analize slabos unutarnje revizije u sustavu upravljanja i kontrole korištenja sredstava EU za programsko razdoblje 2014. – 2020., izradit će se do konca III. kvartala 2014. Smjernice za metodologiju rada unutarnjih revizora koje će bi dodatak novoj verziji Priručnika za unutarnje revizore. Nadalje, primjenom danih preporuka i novih Smjernica te nizom radionica, unutarnji revizori će se dodatno educira za obavljanje revizija u području Kohezijskog i strukturnih fondova, što bi u konačnici trebalo doves do povećanja učinkovitos i djelotvornos rada unutarnje revizije i smanjenja slabos u sustavu unutarnjih kontrola u sustavu upravljanja sredstvima iz Kohezijskog i strukturnih fondova.

Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos ma i primjenu Naputka u praksi. Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Detaljan program i točan datum održavanja radionice, objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

s te u p o r Ne p nu i u ruj du! a p o t lis

Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu financijskog upravljanja.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

UDK 657.2

Primjena metode potpunih troškova na visokoškolskim ustanovama Ivana Dražić Lu lsky * Mar na Dragija ** Svjedoci smo kon nuiranog povećanja potražnje za nastavne i istraživačke usluge koje pružaju visokoškolske ins tucije, te istovremeno smanjenje izvora financiranja is h. Upravo u takvim okolnos ma potpuno praćenje i kontrola svih troškova visokoškolskih ustanova se nameće kao uvjet opstanka i konkurentnos visokoškolskih ustanova. Europske visokoškolske ustanove su počele prepoznava značaj uvođenja metode potpunih troškova. Ovim radom je dokazano i argumen rano da je uvođenje metode potpunih troškova uvjet bez kojeg se ne može osigura kvalitetno i učinkovito upravljanje visokoškolskim ustanovama, ali je jednako tako naznačeno da je upitno kada će se započe sa samom implementacijom.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Sveučilište u Zagrebu je uključeno u ak vnos Udruge Europskih Sveučilišta (European University Associa on, dalje u tekstu: EUA) u projekt implementacije metode potpunih troškova i sudjelovalo je u radu svih održanih radionicama i događanjima od strane EUA. Na nacionalnoj razini ne postoji razvijen sustav za unutarnje praćenje svih troškova. Polazne poznate činjenice su da su računovodstveni sustavi fakulteta jednaki kao i za ostale proračunske korisnike i temelje se isključivo na konceptu proračunskog računovodstva, odnosno na modificiranom računovodstvenom konceptu nastanka događaja. Cilj takvih postojećih sustava primarno je u zadovoljavanju zakonskih odredbi u vezi s eksternim izvješćivanjem, a ne u pružanju kvalitetnih informacija internim korisnicima za učinkovi je upravljanje.

Učinkovito upravljanje hrvatskim fakulte ma zah jeva od Uprava široki spektar upravljačkih tehnika i metoda. Poboljšanje financijskog upravljanja u javnom sektoru, pa tako i na fakulte ma, oslanja se na sposobnos upravljanja i sposobnos korištenja računovodstvenih i ne-računovodstvenih informacija, pogotovo korištenje upravljačkog i troškovnog računovodstva, ali financijske i nefinancijske pokazatelje u svrhu upravljanja fakulte ma. U svojim poslovima i zadacima, uprave hrvatskih fakulteta trebaju odgovori na neka vrlo važna pitanja: što su predviđene usluge koje S obzirom na to da se pojavljuju novi izvori financi- su usmjerene prema korisnicima, koji se resursi koriste ranja te se troškovi višeg obrazovanja kon nuirano na najbolji način da daju najbolju vrijednost za novac i povećavaju, potrebno ih je na određeni način pra je li upravljanje resursima uspješno. i kontrolira . Računovodstveni sustavi fakulteta, odSustav ABC je dizajniran kako bi se ispravili nedostanosno sveučilišta, općenito nisu u mogućnos pruža osnovne informacije o troškovima pojedinih progra- ci tradicionalnih troškovnih sustava, ali i nedostaci ma ili međunarodnih projekata koji se realiziraju na eksternog financijskog izvješćivanja, jer ne pružaju fakultetu, a što je vrlo bitna informacija, u smislu dovoljno informacija upravama za učinkovito upravopravdanos izvođenja pojedinog programa ili me- ljanje. Početna svrha metode ABC je osigura fer i objek vne troškove za raspodjelu, na proizvode, ili u ovom slučaju usluge, čime se zapravo omogućuje * Izv. prof. dr. sc. Ivana Dražić Lu lsky, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Mar na Dragija, univ. spec. oec., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

đunarodnog projekta. Isto je važno, zbog stjecanja prava povrata što većeg iznosa indirektnih troškova iz međunarodnih projekata. Stoga se očekuje da bi se metodom potpunih troškova1 pos gla efikasna ocjena ekonomičnos , ne samo pojedinog fakulteta već pojedinih programa i studija, ali i međunarodnih projekata koji se realiziraju na konkretnom fakultetu.

1 Pod metodom potpunih troškova smatra se engl. Ac vity-Based Cos ng –metoda ABC.

UDK 657.2

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

vrednovanje profitabilnos pojedinih usluga, ali i pojedinih programa i studija. Prema tomu, sustav ABC usredotočuje pozornost na indirektne troškove, koji su zapravo najznačajniji u visokoškolskim ustanovama, jer su gotovo svi troškovi indirektni. Cilj je definira najprikladniji način za raspodjelu indirektnih troškova na usluge. S obzirom na procese u visokoškolskim ustanovama i značajnos indirektnih troškova, preporuka za raspodjelu troškova mogla bi bi metoda obračuna potpunih troškova, odnosno metoda ABC.

No, na kraju svog članka autori su zaključili da metoda ABC može pruži pogodnos visokoškolskim ustaPrve studije koje su prikazale razvoj metode ABC u novama, kao što su: bolje informacije o cijeni/trošku, javnom sektoru, točnije na sveučiliš ma, razvijene su bolja iden fikacija potrebe za resursima, bolja distri-

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

2. Povijesni razvoj metode potpunih troškova u visokoškolskim ustanovama

jekom 1990-ih godina u Velikoj Britaniji, s pretpostavkom da točnije i objek vnije utvrđivanje troškova ih čini podložnijim upravljanju i kontroli. U nastavku rada su spomenute samo neke od značajnijih studija te njihovi rezulta . Berry, R.H., (1994.) u svojoj knjizi: Upravljačko računovodstvo Sveučilišta – predstavio je novi model za raspodjelu indirektnih troškova na sveučilištu. To je bio početak razvoja sustava ABC u visokoškolskim ustanovama, iako ova studija nije razvila metodologiju provedbe za metodu ABC. TakoGranof, Pla i Vaysman (2000.) u svojoj studiji: Ko- đer, Goddard, A. i Ooi, K., (1998.) u svojoj studiji slurištenje metode ABC za učinkovi je upravljanje – čaja koriste metodologiju ABC za knjižnične usluge na istražuju provedbu metode ABC u javnom sektoru s Sveučilištu u Southamptonu. primjerom Katedre na visokoškolskoj ustanovi. Oni su Rezulta su pokazali značajne razlike u raspodjeli insvojom studijom uspjeli dokaza koris metode ABC direktnih troškova između fakulteta koji su koris li u skladu s procesima na Sveučilištu. model ABC i između postojećeg sustava raspodjele troškova. Autori tvrde da, iako pristup ABC može Ipak, fakulte u Hrvatskoj još uvijek nisu upozna s metodom ABC. Jedan od najvažnijih razloga za to prevlada neke od problema raspodjele troškova i je vrlo visok postotak fakulteta u Hrvatskoj, koji se poboljša učinkovitost fakulteta, postoje značajni financiraju iz državnog ili lokalnih proračuna, i to u problemi u prak čnoj primjeni. U svojoj studiji autogotovo 100 % iznosu. S metodom ABC bi mogli odre- ri su zaključili da glavna prednost modela ABC je da di točne troškove, odnosno cijene pruženih usluga osigurava pravedniju raspodjelu troškova od tradiciotemeljenih na stvarnim troškovima. Također, uprave nalnih sustava, jer osigurava da fakultet naplaćuje po bi mogle koris točne i objek vne podatke dobive- stvarnoj potrošnji pružene usluge, te omogućuje da ne metodom ABC, raspodjele troškova za učinkovi je se raspodijeljeni troškovi mogu potvrdi , ali i opovrupravljanje visokoškolskim ustanovama. Provedbom gnu . Među m, njihova studija slučaja pokazala je da obračunskog načela u računovodstvu visokoškol- je u praksi model ABC manje učinkovit nego u teoriji. skih ustanova i boljom kontrolom troškova, mjere- Također, istaknuto je da je riječ o vrlo skupom sustanje uspješnos i evaluacije programa temeljit će se vu ne samo u pogledu razvoja, već i u pitanju održana stvarnim relevantnim podacima, a u skladu s m vanja. No, njihova studija slučaja bavila se uglavnom i proces donošenja odluka će se temelji na relevan- izradom metodologije za poboljšanje učinkovitos i tnim podacima. Provedba obračunskog načela u jav- nisu tes rali primjenjivost sustava na fakultete. nom sektoru trebala bi riješi sve te probleme. Drugi relevantni članak za ovaj rad je tekst Lakshmi U. Time bi sve jedinice javnog sektora, uključujući i vi- Ta konda i Rao J. Ta konda, (2001). Spomenu autori sokoškolske ustanove mogle izabra različite metode napisali su članak koji se bavi provedbom metode ABC za planiranje troškova, raspodjelu troškova i kontrolu u visokoškolske ustanove. Oni su zaključili da su svetroškova. Koristeći različite moderne metode upravlja- učilišta u stanju previranja i fiskalne krize i da implenja troškovima, podaci o troškovima se znatno razliku- mentacija sustava metode ABC može pomoći u finanju. Na temelju toga, proces donošenja odluka u javnom cijskom upravljanju i boljoj alokaciji resursa. U svom sektoru i donesena odluka temeljena na troškovima radu autori su prikazali na jednostavnom primjeru faze mogla bi se razlikova . Nastavljajući se na sve dosad primjene ABC metode u visokom obrazovanju. Nekolinavedeno, glavni cilj ovog rada je istraži mogućnost ko problema se pojavilo u tom jednostavnom primjeru metode ABC u akademskom okruženju, te iden ficira ABC metode. Prvo, troškovi su raspodijeljeni na jednoj prednos izabrane metode rasporeda troškova. Glav- osnovi bez razlike između fiksnih i varijabilnih troškoni doprinos metode ABC je u uspostavljanju osnova za va, za m metoda nije uspjela uračuna studente koji upravljačko orijen rani računovodstveni sistem, koji uzimaju tečajeve izvan svog fakulteta, jer model pretmože osigura sve informacije nužne za donošenje postavlja da svi tečajevi konzumiraju iste ak vnos u upravljačkih odluka i izbor između alterna va. istom omjeru, a činjenica je da se neki programi ili tečajevi mogu subvencionira drugima.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

UDK 657.2

bucija resursa, ukidanje ili uvođenje novih programa Grupa Metodologija i model • Sveučilište u Tartu (Estonija) i studija, ali i njihovo poboljšanje, bolja kontrola troš- C za implementaciju • Tomas Bata Sveučilište u Zlínu metode ABC postoji, (Češka Republika) kova i bolji odnosi s javnošću. Cropper, P. i Cook, R. ali još uvijek nema • ICIK Sveučilište (Turska) (2000.) su napisali članak koji opisuje trenutno korivremenskog okvira ni • Sveučilište u Varšavi (Poljska) štene metode raspodjele troškova u sektoru visokog financijskih sredstava • Sveučilište u Ljubljani školstva, pregled najnovije objavljene literature i anaza implementaciju • Sveučilište u Zagrebu lize napretka ins tucija u provedbi djelatnost koja se temelji na sustavu ak vnos . Autori su zaključili da se Izvor: prilagođeno prema EUA Publica ons 2008, Financial sustainable Universi es – Towards full cos ng in European Universi es, metoda ABC smatra najznačajnijom metodom aloka- EU report, dostupno na: www.eua.be, pristupljeno: 10. 12. 2012. cije troškova, odnosno inovacijom u visokom obrazovanju, ali rezulta njihovih istraživanja ukazuju da su ins tucije napravile mali napredak u implementaciji Razlozi za implementaciju mogu se naći u dostupnim bazama podataka za provedbu, posebno u računometode ABC. vodstvu i podacima o troškovima, ali također u ins Udruga Europskih Sveučilišta (EUA) u 2008. je pripre- tucionalnom okviru za sveučilišta. Nacionalni formalni mila studiju: Financijski održiva sveučilišta – Prema zahtjevi, pozi van stav i potpora države igraju ključnu metodi potpunih troškova na europskim sveučiliš - ulogu za razvoj metode potpunih troškova na sveučilima2, u kojoj su pobrojani različi čimbenici koji utje- š ma. Ako nacionalna vlada daje svoju potporu za proču na razvoj metode potpunih troškova na europskim vedbu, tada će ima koris na nacionalnoj i europskoj sveučiliš ma. Ti čimbenici su: pravni status, veličina, razini. Prema studiji EUA prednos na nacionalnoj raziprofil, vlasništvo nad imovinom, upravljanje, finan- ni su: više sustavni pristup analizi djelatnos i troškoviciranje i stupanj autonomije. Studija je pokazala da ma, učinkovi je interne alokacije resursa; poboljšano su neke zemlje u potpunos razvile metodu potpu- strateško odlučivanje na temelju boljeg razumijevanja nih troškova (kao što su Velika Britanija, Irska i Nizo- inves cijske odluke, benchmarking mogućnos ma zemska), a da neke zemlje poput Estonije, Slovenije i unutar sektora (ali i regije) i poboljšane sposobnos Hrvatske nemaju nikakvu metodu za praćenje i ras- kod pregovaranja o troškovima poduze h ak vnos , podjelu troškova. Čak su sveučilišta u Bosni i Herce- što će doves do visokog povrata troškova međunagovini razvili metodu obračuna potpunih troškova sa rodnih projekata troškova i doprinije financijskoj odrsvim specifičnos ma i alokacijom vremena. živos sveučilišta. Na europskoj razini potpuna metoda obračuna troškova je osiguranje odgovornos . Ona Tablica 1. Faze implementacije metode ABC na Europskim pomaže u izgradnji povjerenja između vlada, financirasveučiliš ma nja agencija i sveučilišta. • • • • • •

Sveučilišta Sveučilište u Liverpoolu (Velika Britanija) Sveučilište Twente (Nizozemska) Sveučilište Coimbra (Portugal) Sveučilište Birmingham (Velika Britanija) Sveučilište Trinity, Dublin (Irska) Sveučilište u Beču

• Uppsala Sveučilište (Švedska) • NUI Galway (Irska) • Friedrich-Alexander Sveučilište Erlangen- Nuremberg (Njemačka), UEN • Graz Tehnološko Sveučilište (Austrija) • Sveučilište Carlos III u Madridu (Španjolska) • Katoličko Sveučilište u Leuven • Sveučilišta u Bosni i Hercegovini

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Grupe Faze implementacije Grupa Metoda ABC A je razvijena i primijenjena u svim glavnim strukturalnim jedinicama sveučilišta tako da iden ficira potpune troškove glavnih ak vnos , kao nastave i istraživanja Grupa Metoda ABC je u B fazi razvoja sa svim specifičnos ma i alokacijom vremena

Engl. Financially sustainable Universi es – Towards full cos ng in European Universi es.

S druge strane, postojanje unutarnjih i vanjskih prepreka za punu provedbu je neupitna. Najčešće unutarnje prepreke su (EUA, 2008): otpor promjenama, nisu pouzdani podaci u računovodstvu, nedostatak upravljanja i predanost vodstva. Najčešće vanjske prepreke (EUA, 2008): nedostatak autonomije, pravne zapreke, Vlada nema volje za promjenama te nije zainteresirana za troškove pružanih usluga obrazovanja i istraživanja te zbog toga i ne želi osigura financijsku potporu, ali i tehničke i ljudske resurse za provedbu metode potpunih troškova. Zbog h prepreka je važno podizanje svijes o metodi ABC i koris ma te pokuša koris učinkovito i opsežno prikaza Vladi, ključnom akademskom i administra vnom osoblju.

3. Uloga metode ABC u visokoškolskim ustanovama Istaknuta vrijednost metode ABC je u tomu što njezini rezulta u utvrđivanju i alokaciji troškova daju objek vniju procjenu troškova pruženih usluga. To se pos glo uglavnom tako da se indirektni troškovi alociraju na usluge prema faktorima s kojima su najbliže

UDK 657.2

povezani, tj. koji uzrokuju njihovu promjenu. Svaki skup programa i ak vnos , kao i p troška, predstavlja različite ishode i probleme. Velik je broj i značaj problema i pitanja koji su jedinstveni za fakultet, a koji uključuju značajne novčane iznose i zah jevaju individualni pristup u rješavanju. Neki od problema koji su specifični za fakultete su na primjer, osoblje fakulteta (asisten i predavači) mogu bi i zaposlenici i korisnici usluga Fakulteta, pitanje tretmana s pendija i potpora za istraživanja koje dodjeljuju vanjski subjek i sl. Ak vnos nastavnog osoblja su međusobno povezane i ne mogu se separira jedna od druge. S obzirom na to da nastavnik fakulteta nema klasično radno vrijeme i klasičan opis radnog mjesta, teško je utvrdi koliko je u jeku cjelokupnog radnog vremena proveo radeći na predavanjima, istraživanju i pružanju profesionalnih usluga. Često puta se nastavnikove ak vnos isprepliću. Primjerice, za provođenje istraživanja nastavnik može usmjerava i educira studente poslijediplomskih i doktorskih studija. Prilikom rada na znanstvenim člancima za akademske publikacije, nastavnik dolazi do spoznaja koje će utjeca na njegova predavanja i daljnja istraživanja. Na fakultetu često puta nisu jasno definirani korisnici proizvoda fakulteta i zaposlenici koji ostvaruju te usluge. Primjerice, studen doktorskih studija mogu radi kao asisten na fakultetu i u tom slučaju oni su i korisnici usluge fakulteta i njegovi zaposlenici.

vrata što većeg iznosa indirektnih troškova projekata. Među m, Sveučilište u Zagrebu bi imalo različite koris od modela internog obračuna troškova, kako na međunarodnoj razini tako i na razinama pojedinih sastavnica Sveučilišta. Zbog toga što javni zahtjevi za povećanom odgovornošću postaju sve intenzivniji, Sveučilište mora demonstrira da su koris njihovih programa i ak vnos koje poduzimaju primjerene njihovim troškovima. Prema tomu, potrebni su računovodstveni sustavi koji pravilno procjenjuju i izvješćuju o troškovima. Na Sveučilištu, nastavno i nenastavno osoblje može sudjelova u više od jednog programa, te projek ma i različi m ak vnos ma. Upravo zbog toga troškovi moraju bi alocirani, a metoda ABC je instrument koji može bi koristan i koji omogućuje detaljne i objek vne informacije o troškovima, ali i o alokaciji vremena zaposlenika, kako administra vnog tako i znanstvenog osoblja. Praćenje vremena zaposlenika i raspored na sve programe je izuzetno važan faktor za pravilnu implementaciju metode ABC. Na promatranim EU sveučiliš ma uočeno je kako osoblje fakulteta nisu samo skep čni, nego i zabrinu pokušajima kvan ficiranja troška ak vnos koje oni obavljaju.

Promatrajući informacijske mogućnos metode ABC može se doći do zaključka da je korisno i najprimjerenije, ali i najrealnije praćenje troškova po ak vnos ma u kojima troškovi sudjeluju. Idealna bi dakle,

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Većina fakultetskog osoblja s razlogom je zabrinuta na koji način će se shva podaci o troškovima njihovih istraživanja. Druge pak brine da će se njihovi programi ili predme sagleda kao nepotrebno iscrpljivanje fakultetskih sredstava, ako se utvrdi visok trošak po studentu (što je moguće u slučaju kada nastavnici zah jevaju manje grupe ili pojedinačne instrukcije kao npr. na studiju glazbe). Prema tome, ako računovođe žele pridobi povjerenje i suradnju članova organizacije, moraju bi osjetljivi na njihove bojazni. Još je važnije da računovođe dopune svoje izvještaje s upozorenjima da visoki troškovi ili nepovoljna odstupanja (kao što je naše procjenjivanje prekoračenja kapaciteta) nisu nužno indikatori neefikasnos . Nadalje, računovođe moraju poduze sve razumne korake, kako bi se uvjerili da njihovi podaci neće bi korišteni za izvlačenje neopravdanih (neovlaštenih) zaključaka.

Osnovni princip primjene metode ABC je u alokaciji indirektnih troškova na usluge, i to ne prema najpogodnijem ključu (bazi) kao što je primjerice direktni rad, već prema faktorima o kojima (indirektni) troškovi ovise. Taj princip nije ništa manje upotrebljiv na fakulte ma nego u poslovnim subjek ma. Dapače, čak je logičniji za procese na fakultetu. Postupak alokacije troškova pomoćnih djelatnos proveden je na bazi faktora koji najdirektnije uzrokuju njihovu veličinu, a ne na tradicionalnim bazama, kao što su: nastavni sa ili broj studenata. Rezultat je informacija o troškovima koja je daleko korisnija za prak čno sve odluke koje fakultet i administra vno osoblje mora donije . Uspostavom modela internog obračuna troškova ispuni će se zahtjevi nacionalnih i europskih shema financiranja, koje zah jevaju primijenjen potpun obračun troškova, kako bi se steklo pravo po-

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

UDK 657.2

bila kombinacija, odnosno kada bi se praćenje troš- 4. Važnost uvođenja metode potpunih kova po ak vnos pra lo do mjesta troškova i onda troškova na sveučilišta opet po ak vnos ma od mjesta troškova na nositelje troškova. Za primjenu na fakultetu, prednost metode Ovaj rad je usmjeren prvenstveno na ak vnos viABC može se sumira sljedečim činjenicama (Granof, sokoškolskih ustanova, a ne na sveučilište kao cjelinu. Postoji nekoliko razloga usmjeravanja na fakultet Pla i Vaysman 2000): (Granof, Pla i Vaysman, 2000.): • Fleksibilnost je ključan faktor uspješne implementacije i primjene metode ABC na fakultetu • Troškovi fakulteta su u većini slučajeva uzrokovani odlukama koje su donijete na razini pojedinih kateodnosno sveučilištu. dri i fakulteta, a ne isključivo na sveučilišnoj razini. • S obzirom na decentraliziran sustav upravljanja, u organizacijama kao što je fakultet ne mogu se • Određeni problemi jasniji su na nižim razinama nego na višim. Primjerice, jedno od najkontroverznijih pinametnu rigidna pravila za alokaciju troškova. tanja je način alokacije troškova plaća nastavnog • Metoda ABC trebala bi bi korištena za pružanje osoblja na ak vnos na kojima je ono angažirano. informacija korisnih pri donošenju odluka, a ne za • Računovodstveni sustav fakulteta ipak je jednorazvoj čistog mjerenja troškova. stavniji od sveučilišnog, ali je u isto vrijeme pogo• U provođenju ovog modela utvrđeno je da ukudan za iden fikaciju problema računovodstvenog pni trošak studija i predavanja uključuje izrazito izvješćivanja. velik iznos općih fakultetskih troškova, odnosno Među m, ovdje je važno i napomenu koris metode svih indirektnih troškova, kao što su troškovi ABC za sva hrvatska sveučilišta, a ponajprije za Sveuureda dekana, prijema, savjetovanja i konzultačilište u Zagrebu. Razvojem same metode podržavaju cija za studente. Ipak troškovi ne bi smjeli znase dugoročni ciljevi i strategija razvoja Sveučilišta u čajno utjeca na troškove pojedinih studija. Zagrebu, a oni su: • Osnovni princip primjene metode ABC je u aloka- 1) Definiranje sheme internog izvješćivanja o troškovima ciji indirektnih troškova na usluge, i to ne prema 2) Stvaranje procedura i pravila analize ak vnos i najpogodnijem ključu (bazi) kao što je primjerice uzročnika troškova direktni rad, već prema faktorima o kojima (in- 3) Stvaranje mehanizama analize troškova po mjes direktni) troškovi ovise. ma troška i osnovnim ustrojstvenim jedinicama • Utvrđeno je da taj princip nije ništa manje upo- 4) Omogućavanje procjena projektnih inicija va s trebljiv na fakulte ma nego u poslovnim subjektroškovnog aspekta ma. Dapače, čak je logičniji za procese na Fa- 5) Omogućavanje usporedbe (benchmarking) Sveučikultetu. Postupak alokacije troškova pomoćnih lišta u Zagrebu s konkurencijom i uzorima djelatnos proveden je na bazi faktora koji uzro- 6) Omogućavanje automatskog izvješćivanja prema kuju njihovu veličinu i njihov nastanak. jelima državne uprave i njihovim agencijama 7) Stvaranje baze strukturiranih i seman čki uređe• Što je razvijenije postojeće upravljačko računonih podataka za: vodstvo i informacijski sistem organizacije, lakša a) uspostavu mehanizama pravedne i transparenje primjena metode ABC. Što je sistem slabiji, veći tne raspodjele zajedničkih troškova je doprinos metode ABC. b) donošenje strukturnih i inves cijskih odluka • Mnoge proračunske i neprofitne organizacije, c) kalkulacije, pripremu ponuda i pregovaranje s pa samim me i Fakulte , koriste proračunski javnim i privatnim financijerima računovodstveni sistem dizajniran primarno za d) uspostavu mehanizama pravednog i transparentzakonsko financijsko izvješćivanje, a ne za pružanog financiranja zajedničkih razvojnih i drugih nje informacija potrebnih za donošenje odluka. potreba Nasuprot tome, u proračunskim i neprofitnim e) donošenje odluka o poboljšanju sustava. organizacijama glavni doprinos metode ABC je u uspostavljanju osnova za upravljačko orijen- Praćenje troškova po metodi ABC osigurava transparani računovodstveni sistem. Istaknuta vrijed- rentne podatke za utvrđivanje troškova ukupnih, ali i nost metode ABC je u tomu što njezini rezulta pojedinih ak vnos sastavnica i Sveučilišta, a poseu utvrđivanju i alokaciji troškova daju objek v- bice troškova pojedinih nastavnih programa i studija, niju procjenu troškova pruženih usluga. To se a što je važno s aspekta transparentnog financiranja. pos glo uglavnom tako da se indirektni troškovi Značaj metode ABC očituje se i u činjenici kako će alociraju na usluge prema faktorima s kojima su njezina implementacija pridonije uspješnom natjenajbliže povezani tj. koji uzrokuju njihovu pro- canju za međunarodne programe, u kojima Republika mjenu. Hrvatska sudjeluje financijskom par cipacijom (FP7,

UDK 657.2

ESF, EMBO, HERA, COST i sl.), odnosno kako će doprinije nadoknadi svih nastalih troškova (direktnih i indirektnih) povezanih s projektom na pojedinoj sastavnici Sveučilišta.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

ili se priznaje 100 % direktnih troškova i 20 % direktnih troškova za pokriće indirektnih troškova. U nacionalnim okvirima nema razvijenog sustava obračuna troškova po metodi ABC primijenjeno na poslovanje sveučilišta, pa je vidljiv doprinos ovog rada u razumijevanju implementacije obračuna troškova po metodi ABC na primjeru Sveučilišta u Zagrebu i daljem prijenosu znanja ostalim sveučiliš ma u Republici Hrvatskoj.

Izvor: prilagođeno prema EUA Publica ons 2008, Financial sustainable Universi es – Towards full cos ng in European Universi es, EU report, dostupno na: www.eua.be., pristupljeno: 10. 12. 2012.

djela resursa koja je bazirana na relevantnim podacima, poboljšan proces donošenja strateških odluka, visok povrat indirektnih troškova, interni podaci su razumljiviji; • Eksterne ins tucionalne koris : objek vnija raspodjela proračunskih sredstava, bolji povrat indirektnih troškova po europskim fondovima (FP7) i zadovoljavanje njihovih uvjeta o praćenju troškova

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Isto tako, ak vno sudjelovanje u europskim istraživačkim projek ma, ako se želi povući sredstava za financiranje svih troškova projekta, zahtjeva praćenje troškova projekata po metodi potpunih troškova, pri čemu se daje prednost metodi ABC (FP7). HORIZON 2020 koji započinje 2015. godine, napušta metodu potpunih troškova, te nudi dvije varijante nadoknade troškova po projek ma o kojima se još uvijek vodi diskusija: da se priznaje 70 % potpunih troškova projekta

Među m, da bi to postalo ostvarivo potrebno je razvi model internog obračuna troškova zbog praćenja i evidencije svih troškova povezanih sa svim ak vnos ma sastavnica Sveučilišta. Kako bi se udovoljilo ovim zahtjevima, potrebno je definira temeljne vrste troškova, te postavi sustav njihova prepoznava- 4.1. Pokretači i prepreke implementacije metode potpunih troškova na europskim nja, prikupljanja, praćenja, eviden ranja, klasificiraSveučiliš ma nja i analiziranja, što predstavlja integralni dio računovodstvenog, ali i ukupnog informacijskog sustava, Kako bi se otkrila važnost metode potpunih troškova podržanog računalnom tehnologijom. na hrvatskim fakulte ma potrebno je analizira raRezulta implementacije metode ABC, koji su se po- zvoj metode u zemljama i sveučiliš ma koje su je već s gli u postavljenim ciljevima, mogli bi se očitova u: provele i koriste ovu metodu. Iskustva drugih zemalja su koristan izvor informacija za buduću provedbu u • poboljšanju kvalitete i pouzdanos financijskih iz- Republici Hrvatskoj. Dakle, prije spomenuta studija vještaja, ali i značajnim podacima temeljem kojih EUA prikazuje pokretače implementacije na nekoliko se kalkuliraju i računaju pokazatelji efikasnos sveučilišta EU, ali i prepreke i prednos koje se pojav• učinkovitoj kontroli sredstava, ali i nadziranju kvaliljuju u tom procesu. Sveučilište Coimbra (Portugal) je ta vnih i kvan ta vnih informacija započeo u 2000. godini s provedbom metode potpu• poboljšanju financijskog menadžmenta i procesa nih troškova. Glavni pokretači koji su navele ins tucidonošenja odluka prateći administraciju sastavnica ju za početak provedbe metode su prikazani u tablici i sveučilišta pouzdanim računovodstvenim informa2. Očito je da postoji više pokretača za primjenu mecijama, kako financijske tako i nefinancijske prirode tode, ali naglasak se stavlja na potrebu za strateško • pokušaju apliciranja sustava internih kontrola, ali i znaupravljanje i učinkovitu raspodjelu resursa. S druge čajnijoj potpori uvođenja eksternih kontrola i revizija. strane, postoje barijere, a jedna od najvećih je izostaStrategija razvoja u području poslovno-financijskog nak financijske i druge potpore za provedbu metode. sustava temelji se na načelima autonomije, uz odgovorno i transparentno financijsko poslovanje. Izvori Tablica 2. Implementacija metode ABC na Sveučilište u Coimbri sredstava iz državnog proračuna kao stabilan izvor financiranja osigurava će se programskim ugovoSVEUČILIŠTE U COIMBRI – Portugal rom, koji će se temelji na poslovanju, zadaćama i Pokretači • Potreba za alatom strateškog menadžmenta kao popokazateljima uspješnos Sveučilišta. Sveučilište će drška za efikasnijom raspodjelom imovine i financijsustavavom ovlas i odgovornos svojih upravljačkih skih sredstava jela i izvedbenim ugovorima između rektora i deka• Bolje upravljanje rastućim brojem kompleksnih akvnos na upravlja proračunskim sredstvima i po ca izna• Razvitak pokazatelja za praćenje ak vnos , ali i za laženje drugih izvora financiranja nužnih za stabilnost objašnjavanjem odstupanja između planiranih i osi razvoj sustava. Jedna od vrlo važnih pretpostavki za tvarenih troškova provedbu programskih ugovora je računovodstvePrepreke • Nikakve financijske podrške za implementaciju meno-izvještajni sustav, koji će osigura dovoljno infortode ABC macija za ocjenu uspješnos izvršenja programa Sve• Tehničke i pravne prepreke učilišta i mogućnost prezentacije rezultata u natjeca• Kulturološke prepreke nju za povećanje financiranja iz državnog proračuna. Koris • Interne ins tucionalne koris : bolja i efikasnija raspo-

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Sveučilište u Liverpoolu započelo je u travnju 2004. godine s procesom provedbe metode potpunih troškova. Plan za implementaciju je dogovoren između Sveučilišta Velike Britanije i nacionalnih jela kako Sveučilište u Liverpoolu mora završi prvu fazu implementacije do ožujka 2005. U tom razdoblju m u Odjelu financija osnovan je za davanje zah jevanih podataka, za prikupljanje i snimanje podataka o vremenskoj raspodjeli i razvoju so vera koji pripisuje troškove pomoću dogovorenih uzročnika troškova. Glavni pokretači, prednos i prepreke za punu provedbu metode na Sveučilištu u Liverpoolu prikazane su u tablici 3.

UDK 657.2

maju iskustva s metodom, ali nemaju ni vanjsku financijsku potporu.

Od prethodno navedenih sveučilišta koja su provela metodu potpunih troškova ili se kreću u tom smjeru, očito je da ne postoji jedinstveni sustav za raspodjelu troškova na europskim sveučiliš ma. To, među m, ne znači da raspodjela troškova neće funkcionira prema određenim zajedničkim načelima. Dakle, vrlo je korisno zna iskustva drugih zemalja koje su već provele metodu potpunih troškova. Analiza pokretača na jednoj strani, prepreka i koris , na drugoj strani je polazna točka za razvoj metode potpunih troškova na sveučiliš ma. Studija EUA iden ficira veliku raznolikost u različi m nacionalnim sustavima i stoga nije moguće da smjerTablica 3. Implementacija metode ABC na Sveučilište u Linice koje bi se primjenjivale u svakoj zemlji (EUA 2008). verpoolu SVEUČILIŠTE U LIVERPOOLU – Velika Britanija Pokretači • Korištenje metode ABC za donošenje strateških odluka • Bolja konkurentnost za eksterno financiranje • Mogućnost većeg povrata indirektnih troškova Prepreke • Tehničke i pravne prepreke • Kulturološke prepreke Koris • Priznavanje ak vnos i metodologije ABC na cijelom Sveučilištu • Povrat na inves cije je značajan, u financijskom i menadžerskom smislu • Pos gnuta je viša razina financiranja iz eksternih fondova

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Izvor: prilagođeno prema EUA Publica ons 2008, Financial sustainable Universi es – Towards full cos ng in European Universi es, EU report, dostupno na: www.eua.be., pristupljeno: 10. 12. 2012.

Ipak, istraživanje EUA rezul ralo je s indika vnim putokazom u provedbi metode potpunih troškova, koji se može saže na sljedeće (EUA, 2008): 1) Definiranje ciljeva za Sveučilište (razlog za provedbu i kako bi se povećala korist od sustava). 2) Analiza statusa (iden ficira postojeće računovodstvene postupke, provjeri dostupnost podataka i razmotri profil sveučilišta). 3) Skeniranje okoliša (skeniranje drugih sveučilišta sličnog profila i ciljeve koji su već počeli proces provedbe, istraživanje, te ispita postoji li prostor za po canje partnerstva i zajedničkih inicija va). 4) Postavljanje projektnog menadžmenta (dobi predanost sveučilišnog vodstva, osigura komunikaciju o napretku i svrsi projekta jekom procesa implementacije, te postavi realne procjene u vremenskoj skali). 5) Definiranje postavki metodologije troškova (iden ficira ak vnos , izabra troškovne objekte, definira uzročnike troškova, dizajnira faktore trošenja, izračun jediničnog troška). 6) Upravljanje podacima (definiranje podataka potrebnih prije početka, definira načine prikupljanja podataka, osigura kvalitetu podataka).

Za razliku od prethodno navedenih sveučilišta, Tehnološko Sveučilište u Grazu nije razvilo mo vaciju za uporabom metode potpunih troškova. U Austriji, nacionalne sheme financiranja nisu spremne za pokriće ukupnih troškova ak vnos istraživanja i projekata sveučilišta, te ih tako prisiljavaju da podbace u stvarnim troškovima, zbog ograničene stope indirektnih troškova za sveučilišta npr. priznaje se samo indirektnih troškova u visini 20 % troškova osoblja (EUA, 2008). Ipak, pokretač kao sveobuhvatni so ver financijskog programa i projek EU rezul rali su u na- 4.2. Značaj internog izvješćivanja za pretku izračuna indirektnih troškova i uspostavljanje visokoškolske ustanove u Republici održivog sustava obračuna troškova. Hrvatskoj U Tomas Bata Sveučilišta u Zlinu (Češka) glavni pokretač je predanost Uprave da implemen ra metodu potpunih troškova, jer su mo virani razumijevanjem prednos iste (EUA, 2008). Iako trenutno ne postoji vremenski raspored provedbe sustava ili bilo koje faze projekta, uprava ovog sveučilišta bi to željela proves u što kraćem roku kako bi se omogućilo da se donošenje odluka temelji na podacima o stvarnim troškovima. Glavna prepreka uvođenju je nedostatak odluke o načinu raspodjele troškova, a također ne-

Visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj su dio javnog sektora, odnosno financirane su u potpunos ili djelomično iz državnog proračuna. Kao korisnici proračuna dužni su primjenjiva proračunsko računovodstvo koje ne predmnijeva uporabu informacija o troškovima u svrhu donošenja poslovnih odluka. Postojeće proračunsko računovodstvo i njegov razvijen informacijski sustav u potpunos je razvijen kao sustav eksternog izvješćivanja prema propisanoj računovodstvenoj osnovi te ne zah jeva plani-

UDK 657.2

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

• usporedbi troškova s mogućim koris ma pojedinih Kako bi se udovoljilo ovim zahtjevima, potrebno je programa i ak vnos zbog kojih će bi moguće definira temeljne vrste troškova, te postavi sustav

ustanovi korisne i nekorisne ak vnos , temeljem ranje, praćenje i kontrolu troškova za internu upokojih će se donosi odluke o smanjenju ili ukidanju rabu Upravama visokoškolskih ustanova upravo za ak vnos i programa koji nisu troškovno učinkovi donošenje poslovnih odluka. U postojećem sustavu • usporedbi troškova i njihovih promjena u određeproračunskog računovodstva teško je i za očekiva nom vremenskom razdoblju, iden ficira uzroke razvitak potpunog i funkcionalnog koncepta internog za takvo ponašanje troškova te poduze različite izvješćivanja, jer bi to zah jevalo dvojnu evidenciju korake sa svrhom poboljšanja efikasnos pojedinih događaja i transakcija. • iden fikaciji i smanjivanju viškova troškova kapaciRazvoj internog izvješćivanja pretpostavlja integrirani teta te računovodstveni sustav. Pretpostavka integriranog • usporedbi troškova sa sličnim benchmark ak vnoračunovodstvenog sustava je da se primjenjuje u s ma, pronaći uzroke i različitos u troškovima te potpunos obračunska osnova priznavanja poslovrevidira i poboljša procese. nih događaja i da ne postoji odstupanje u informacijama financijskog računovodstva i računovodstva No, vlada često nema prave pokazatelje s kojim bi troškova. Sadašnjim računovodstvenim konceptom mogla ocijeni učinkovitost i efikasnost, a kamoli (modificirani obračunski koncept) izvještajni sustavi profitabilnost i povrat inves cije od programa i razliograničen je te ne osigurava dostatne informacije o či h ak vnos upravo zbog toga što je osnovni cilj financijskom stanju i uspješnos proračunskih kori- vlade ili države zadovoljenje javnih potreba. Tako vlasnika čime je sužen raspon upravljačkih informacija. di nedostaju neki osnovni ekonomski pokazatelji da bi mogli upravlja troškovima i resursima. ObuhvaPremda bi primjena potpune obračunske osnove zna- ćanje troškova i njihovo planiranje te kontrola mogu čila poboljšanje cjelovitog financijskog upravljanja u se iskaziva modificiranim masterom proračuna, u javnom sektoru, pojedine zemlje u svom računovod- smislu internog izvješćivanja, ali i nekim drugim oblistvu, financijskom izvješćivanja te planiranju i izvrše- cima nestandardiziranih financijskih izvještaja. Način nju proračuna, još uvijek ne primjenjuju ovaj koncept. obuhvaćanja troškova u internom izvješćivanja treba Najčešći razlozi tomu su slijedeći: bi u funkciji osiguranja informacijske osnovice za • nedostatak napora i početnog impulsa od države, menadžere svih hijerarhijskih razina, u procesu donokoji je potreban za utvrđivanje kriterija priznavanja šenja ekonomskih i neekonomskih poslovnih odluka. pojedinih oblika imovine i obveza te njihove evalu- Stoga se interni izvještaji trebaju prilagodi specifičacije nim zahtjevima internih korisnika, ovisno o tomu ko• manjak dijela javnog menadžmenta obrazovanog iz riste li se ove informacije u sustavu planiranja, obraračunovodstvenog područja čuna ili kontrole. Način obuhvaćanja, ali i iskazivanja • povezanost procesa uvođenja koncepta nastanka troškova treba bi osnovom za pripremu i interpretadogađaja sa ostalim administra vnim i financijskim ciju informacija u računovodstvu, što zah jeva da se reformama javnog sektora, čini proces uvođenja njegovu definiranju pristupi sa izraženim stavom da istog u primjenu kompliciranim i prije svega dugo- je potrebno (Dražić Lu lsky, 2006.): ročnim. 1) jasno definira tekuće i povremene informacijske Planiranje i kontrola kao mehanizmi proračuna i prozahtjeve internih korisnika na različi m hijerarhijračunskih procesa imaju važnu ulogu u funkcioniraskim razinama odlučivanja, koje imaju utjecaja na nju visokoškolskih ustanova. Između ostalih razloga strukturu iskazanih troškova očituje se i transparentnost rezultata kao i potrebe 2) realno procijeni kadrovske i tehničke mogućnoza preusmjeravanjem i alociranjem resursa na veliki s računovodstvene službe da udovolji stalnim i broj pojedinačnih ak vnos , čiji ciljevi su važni i čepovremenim informacijskim zahtjevima korisnika, sto neprofitno orijen rani. Kada bi se u potpunos poštujući načelo ekonomičnos usvojila obračunska osnova, odnosno koncept na- 3) definira organizacijske pretpostavke za udovoljastanka poslovnog događaja, tada bi prošli troškovi bili vanjem stvarnim zahtjevima izabranog sustava i u potpunos usporedivi s planovima odnosno prorametodama obračuna za tekuće izvješćivanja o rečunima u svrhu kontrole. Kako u privatnom tako i u levantnim kategorijama troškova, sukladno metojavnom sektoru, informacije o troškovima imaju znadologiji utvrđivanja parcijalnih rezultata čajnu ulogu u procesu smanjivanja i kontrole troško- 4) osigura usporedivost iskazanih troškova u okviru va. Tako pravovaljane i pravovremene informacije o iste djelatnos , na internom, nacionalnom i međutroškovima mogu doprinije u (Vašiček, 2006.): narodnom planu.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

njihova prepoznavanja, prikupljanja, praćenja, eviden ranja, klasificiranja i analiziranja, što predstavlja integralni dio računovodstvenog, ali i ukupnog informacijskog sustava, podržanog računalnom tehnologijom. Primjena računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva u procesima planiranja moguće je i u slučajevima kada se proračun provodi na obračunskoj osnovi i na novčanoj osnovi. Ako se proračun usvaja po obračunskoj metodi, troškovi se mogu koris u svrhu kontrole (planirano-izvršeno) (Dražić Lu lsky, 2006).

UDK 657.2

Temeljem navedenih ak vnos i podak vnos mogli bi se prepozna troškovni objek ili nositelji troškova u visokoškolskoj ustanovi. Troškovni objek mogli bi bi : stručni studij, preddiplomski, diplomski, poslijediplomski studij, znanstveno-istraživački projek te komercijalni projek . Kategorije troškova bi bile iste za sve visokoškolske ustanove i sve (pod)ak vnos , te se mogu rasporedi faktorima trošenja koji najbolje odražavaju uzročnost odnosno nastanak troška. Iz svega navedenog, može se zaključi da bi implementacija metode potpunih troškova, a me i razvoj sustava internog izvješćivanja donio neosporne koris , kako pojedinim visokoškolskim ins tucijama tako i Sveučiliš ma u cjelini. Koris se ne ogledaju samo u informacijama o potpunim troškovima, već i u mogućnos primjene novih modela financiranja, provedbi strategija Sveučilišta, apliciranju za nove eksterne izvore financiranja te učinkovi jem upravljanju u sustavu visokog obrazovanja.

Ako se proračun usvaja po novčanoj osnovi obračuni troškova mogu pomoći kao dodatne informacije pri raspodjeli proračunskih sredstava. Činjenica je da se u pripremi proračuna podaci o troškovima nedovoljno koriste. Upute za izradu proračuna ne prezen raju i ne zah jevaju takve modele. Korištenje informacija o troškovima je djelomično i na dobrovoljnoj osnovi (nije propisana procedura). Informacije o troškovima mogu se koris u svrhu njihove kontrole i potrebnog smanjenja. Moguće je usporedi ostvarene troškove po više osnova: s planiranim troškovima programa (ak vnos ), 5. Zaključak sa standardnim troškovima, s troškovima sličnog pro- U uvje ma ekonomske krize koja je zahva la većinu grama (ak vnos ), uspoređiva troškove kroz vrijeme. zemalja diljem svijeta kvalitetno visoko obrazovaCilj je utvrdi razlike, odstupanja u troškovima, revidi- nje još više dobiva na značaju. Naime, odgovor za ra ih i poduze odgovarajuće mjere. Činjenica je da rješavanje ekonomske krize moguće je naći samo u je upravljanje troškovima za ove svrhe nerazvijeno i ne novim znanjima, spoznajama i inovacijama. Upravo koris se u dovoljnoj mjeri pri utvrđivanju proračunske zato bi se sredstva za financiranje visokog obrazovapotrošnje po korisnicima. Standardizacija troškova za nja, kako iz javnih tako i iz privatnih izvora, trebala iste ili srodne usluge tj. priznavanje troškova do odre- povećava , no naravno to nije slučaj. Svjedoci smo đenog iznosa za svaku pojedinu uslugu je praksa, koja kon nuiranog povećanja potražnje za nastavne i je djelomično prisutna kod proračunskih korisnika, a istraživačke usluge, koje pružaju visokoškolske ins pogotovo u Republici Hrvatskoj (Vašiček,2006). Raz- tucije, te istovremeno smanjenje izvora financiranja matrajući sadašnji računovodstveni sustav proračun- is h. Upravo u takvim okolnos ma potpuno praćeskih korisnika odnosno visokoškolskih ustanova, moglo nje i kontrola svih troškova visokoškolskih ustanova bi se zaključi kako bi se interni sustav računovodstva se nameće kao uvjet opstanka i konkurentnos visotroškova mogao razvi kao pomoćni računovodstveni koškolskih ustanova. sustav, koji bi se naslanjao na postojeći. Europske visokoškolske ustanove su počele prepoZa visokoškolske ustanove programi koje se provode znava značaj uvođenja metode potpunih troškova mogli bi se razvrsta u tri glavne ak vnos od kojih te su u ovom radu istaknu primjeri Sveučilišta u svaka ima nekoliko podak vnos : Portugalu i Liverpoolu kao primjeri Sveučilišta, koja a) osnovna ak vnost; obrazovanje, istraživanje, ra- su među prvima krenula s procesom implementacizvoj, kon nuirano obrazovanje zaposlenika i stu- je metode potpunih troškova. Istaknuto je također u ovom radu da su glavni pokretači razvoja sustava dentske organizacije b) dodatna ak vnost; dodatno obrazovanje koje se potpunih troškova prvenstveno povezani s eksterne financira iz osnovnog proračuna (kao npr. po- nim izvorima financiranja, strateškim odlučivanjem slijediplomski studiji, ljetne škole, seminari i sl.), i većim povratom indirektnih troškova. No, koris dodatno istraživanje (npr. lokalni ili internacionalni od spomenutog sustava su daleko veće i razlikuju se od ustanove do ustanove. Jednako tako razlikuje programi, projek i sl.), neke dodatne ak vnos kao izdavačka djelatnost ili prodaja nekih proizvo- se i sam proces implementacije, kao i potencijalne prepreke. Ne postoji unificirani proces razvoja suda ili usluga proizašlih iz istraživanja i razvoja c) pomoćna ak vnost; ak vnos u vezi sa standar- stava internog izvješćivanja u visokoškolskim ins tucijama. Svako Sveučilište i pripadajuće sastavnice dom studenata, sportom, kulturom te ak vnos moraju pristupi tom procesu na jedinstven način od općeg interesa za Hrvatsku.

UDK 657.2

uz uvažavanje i dobro poznavanje postojećeg računovodstveno-informacijskog sustava. Sveučilište u Zagrebu je počelo prepoznava značaj implementacije metode potpunih troškova, te je u radu naznačeno da navedena metoda podržava dugoročne ciljeve i strategiju razvoja Sveučilišta u Zagrebu. Također, istaknuta je važnost sustava internog izvješćivanja i metode potpunih troškova za provedbu programskih ugovora na Sveučilištu u Zagrebu. No, sada preostaje pridobi poli čki konsenzus za uvođenjem promjena u složeni računovodstveni sustav visokoškolskih ustanova te, naravno, osigura potrebna financijska sredstva.

LITERATURA

Ne propus te radionice u rujnu

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (4 sata)

JAVNA NABAVA PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA (osnovne i srednje škole i učenički domovi; ustanove u socijalnoj skrbi; općine, gradovi i županije; sudovi i odvjetništva; ustanove u zdravstvu; ustanove u kulturi; javne vatrogasne postrojbe; fakulte i ins tu )

Radionice će bi usmjerene na načine i postupke javne nabave za najčešće predmete nabave specifičnima za svaku navedenu djelatnost, u okviru čega će naglasak bi stavljen na dokumentaciju za nadmetanje, ali i izvršenje ugovora. Također na radionicama ćemo pokuša razradi i sustav planiranja provedbe postupaka javne nabave u okviru planiranja kao jednog od osnovnih proračunskih procesa. Navedene teme bit će potkrijepljene primjerima dobre i loše prakse te rješenjima DKOM-a. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 4 boda za obnovu cer fikata.

Cijena: 500 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača)

Detaljne programe i točne datume održavanja radionica, objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Radionice su namijenjene svima koji provode postupke javne nabave, ali i djelatnicima uključenima u postupak planiranja proračuna/financijskog plana.

1. Barzelay, M. (2001.) The New Public Management, Improving Research and Policy Dialogue, University of California Press, California. 2. Berry, R. H. (1994) Management Accoun ng in Universies, CIMA Lonodon. 3. Crooper, P., Cook, R. (2000.) Ac vity-Based Cos ng in Universi es-Five Years On, Public Money & Management April-June 2000, CIPFA. 4. Dražić Lu lsky, I. (2006) Informacije o troškovima u funkciji upravljanja javnim sektorom, doktorska disertacija,Ekonomski fakultet Zagreb Sveučilišta u Zagrebu. 5. European University Associa on (2008) Study “Financially sustainable Universi es – Towards full cos ng in European Universi es” [dostupno na: www.eua.org; pristupljeno: 10. 12. 2012.] 6. Goddard, A., Ooi, K. (1998.) Ac vity-Based Cos ng and Central Overhead Cost Alloca on in Universi es: A Case Study, Public Money & Management July-September 1998, CIPFA 7. Granof M. H., Pla D. E., Vaysman I.,(2000.) Using Acvity-Based Cos ng to Manage More Eﬀec vely, Grant Report, The PWC Endowment for the Business of Government, PriceWatershouseCooperrs 8. Hughes,O., O`Nill, D.(2002) The limits of new public management: Reflec on on the Kenne «revolu on» in Victoria, Interna onal Public Management Review; [dostupno na: h p://www.inpuma.research/papers/sydney/ hughesoneill.html, pristupljeno: 10. 12. 2012] 9. IFAC-PSC: Perspec ves on Cost Accoun ng for Government, Study 12, 2000. 10. Cherington J. O., Hubbard E. D., Luthy D. H.(1985.): Cost and Managerial Accoun ng, WCB Publishers, Dubuque, Iowa. 11. Engler C. (1988.) Managerial Accoun ng, Irwin, Homewood, Illinois. 12. Ta konda, L. U., Ta konda R. J. (2001.) Ac vity Based Costing for Higher Educa on Ins tu ons, Management Accoun ng Quarterly, Ins tute of Management Accountants; 13. Vašiček, V. (2006.) Stanje i pravci primjene računovodstva troškova u javnom sektoru“– RIF-ova Riznica, HZRiFD 04/2006., Zagreb, str. 14.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

KULTURA

UDK 336.1 657.2

Financijski plan ustanova u kulturi Iva Brkić * Hana Zoričić ** Autorice u tekstu na primjeru kazališta, daju pregled načina izrade obrazloženja financijskih planova ustanova u kulturi uzimajući u obzir specifičnos s kojima se iste susreću. Također, ukazuje se i na uočene nepravilnos u izgledu financijskih planova koje donose upravljačka jela ustanova u kulturi

1. Uvod Proračunski korisnici obvezni su izrađiva financijske planove u skladu s odredbama Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12), a temeljem upute za izradu državnog proračuna i upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tako je odredbama Zakona o proračunu propisano da prijedlog financijskog plana sadrži: • prihode i primitke iskazane po vrstama • rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama i • obrazloženje prijedloga financijskog plana.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Proračunski korisnici svoje financijske planove, izrađene prema prethodno navedenom sadržaju, dostavljaju onoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, čiji su korisnici. Odnosno, dostavljaju nadležnom upravnom jelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a ako je riječ o korisnicima državnog proračuna Ministarstvu kulture. Osim Zakonom o proračunu, metodologija za izradu prijedloga financijskog plana propisana je i podzakonskim ak ma kojima se regulira provedba Zakona o proračunu, ponajprije Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama (NN, br. 26/10 i 120/13) i Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11). Važnost izrade financijskih planova u skladu s propisima prepoznata je i u kontekstu Izjave o fiskalnoj odgovornos , koja se sastavlja i predaje sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14) i Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12 i 130/13). *

Iva Brkić, mag. oec, Ministarstvo financija RH, Zagreb. Hana Zoričić, dipl. oec, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

Tako je dio Upitnika o fiskalnoj odgovornos područje planiranja proračuna/financijskog plana koje obuhvaća deset pitanja na koja odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici, a temeljem kojih se provodi samoprocjena rada sustava i ispunjavanja obveza utvrđenih propisima u vezi s za procesom planiranja proračuna/financijskog plana. Ustanove u kulturi (kazališta, muzeji, knjižnice, galerije i slično), kao proračunski korisnici obvezne su izradi financijski plan prema prethodno navedenim zakonskim propisima i uputama. U nastavku teksta daje se osvrt na izradu jednog važnog dijela financijskog plana ustanove u kulturi u nadležnos jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – obrazloženja financijskog plana. Među m prethodno, u prvom dijelu teksta, ukazuje se na nepravilnos koje su uočene u izgledu financijskog plana, koje donosi upravljačko jelo ustanove u kulturi.

2. Izgled financijskih planova Člankom 39. Zakona o proračunu utvrđeno je da predstavničko jelo donosi proračun na manje detaljnoj razini ekonomske klasifikacije, odnosno razini podskupine (trećoj razini računskog plana). Projekcije za naredne dvije godine usvajaju se na drugoj razini ekonomske klasifikacije. U praksi je primijećeno da ustanove u kulturi svoje financijske planove dostavljaju upravljačkim jelima (upravno vijeće, kazališno vijeće itd.) na usvajanje na razini odjeljka (četvrta razina računskog plana) te ih is na toj razini usvajaju. Ustanova u kulturi može za svoje potrebe i potrebe nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izradi financijski plan na detaljnijoj razini ekonomske klasifikacije. Među m, kao što se proračun jedinice usvaja na razini podskupine za narednu

UDK 336.1 657.2

KULTURA

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

godinu i na razini skupine za naredne dvije godine, na • izvještaj o pos gnu m ciljevima i rezulta ma programa temeljenim na pokazateljima uspješnos iz is je način upravljačko jelo obvezno usvoji finannadležnos proračunskog korisnika u prethodnoj cijski plan ustanove u kulturi. godini Usvajanje financijskih planova na višoj razini ekonom• ostala obrazloženja i dokumentaciju. ske klasifikacije jedan je od ključnih mehanizama koji proračunskim korisnicima jedinica daje određenu Uvođenjem srednjoročnog fiskalnog okvira i profleksibilnost u izvršavanju proračuna i financijskog gramskog planiranja u skladu s najboljom europskom plana, jer su oni koji su odgovorni za provođenje praksom naglasak se stavlja na rezultate, koji se posvojih programa (ak vnos i projekata), ali u skladu s žu provedbom programa, ak vnos i projekata, s usvojenim proračunom i financijskim planom. Zbog umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zah jenavedene situacije koja je primijećena kod velikog va preuzimanje odgovornos za rezultate provedbe broja ustanova u kulturi Grada Zagreba, Ministar- programa (i ak vnos i projekata) od jedinica lokalne stvo financija je dana 24. ožujka 2014. upu lo do- i područne (regionalne) samouprave i njihovih prorapis Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport čunskih korisnika. Upravo stoga obrazloženje postaGrada Zagreba (KLASA: 612-01/14-01/06, URBROJ: je sve značajniji dio samog financijskog plana na što 513-05-02/14-1) u kojem traži is , da ustanovama u ukazuje i pitanje 7. iz Upitnika o fiskalnoj odgovorkulturi Grada Zagreba dostavi uputu o ispravnom na- nos : Obrazloženje financijskog plana proračunskog činu izrade i donošenje financijskog plana i projekcija. korisnika državnog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samoNapominjemo kako se procedura navedena u Upu odnosi i na ustanove u kulturi ostalih jedinica lokal- uprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog ne i područne (regionalne) samouprave, te sve osta- korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge le proračunske korisnike jedinica lokalne i područne podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađe(regionalne) samouprave. Navedeni dopis dostupan ne ciljeve, strategiju i programe s dokumen ma duje na internetskim stranicama Ministarstva financija. goročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za Ono što je također primijećeno u praksi je, da kod provođenje programa, izvještaj o pos gnu m ciljepojedinih ustanova u kulturi upravno vijeće/kazavima i rezulta ma programa temeljenim na pokazališno vijeće/neko drugo upravljačko jelo ne usvaja teljima uspješnos iz nadležnos proračunskog kofinancijski plan do 31. prosinca. Kao što je za državrisnika u prethodnoj godini, te ostala obrazloženja i ni proračun i proračune jedinica lokalne i područne dokumentaciju. Uočeno je kako proračunski korisnici (regionalne) samouprave važno da se donesu do krajedinica lokalne, regionalne (područne samouprave) ja godine, tako je i za financijske planove ustanova u pa tako i ustanove u kulturi ne shvaćaju u potpunos kulturi važno da ih upravljačko jelo usvoji do kraja važnost obrazloženja kao sastavnog dijela financijgodine, kako bi se s 1. siječnjem 2011. godine rashodi skog plana i njegovu svrhu. mogli izvršava . Budući da se financijski plan usvaja za trogodišnje razdoblje važno je obrazloženjem pos ći da prora3. Obrazloženje financijskog plana čunski dokumen pažljivo objašnjavaju, od godine U skladu s člankom 30. Zakona o proračunu proračun- do godine, kako su procjene proračunskih stavki i ski korisnici su dužni s prijedlogom financijskog plana višegodišnje procjene povezane s višegodišnjim proizradi i dostavi obrazloženje prijedloga financijskog cjenama iz prethodne godine. Dakle, sva odstupanja plana. Obrazloženje financijskog plana podloga je za od onog što je projicirano prethodne godine i što je analiziranje rezultata (učinaka) i oblikovanje budućih upravljačko jelo već usvojilo prethodne godine, ali ciljeva, usmjeravanje djelovanja proračunskog kori- na manje razrađenoj razini potrebno je u ovom dijelu snika, te osnova za utvrđivanje odgovornos . Obra- obrazloži navodeći zbog čega dolazi do razlika u odzloženje prijedloga financijskog plana sadrži: nosu na projekcije dane prethodne godine. Nadalje, dio obrazloženja financijskog plana, koji se odnosi na • sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika obrazloženje programa idealno je mjesto za detaljniji • obrazložene programe • zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju opis ak vnos odnosno projekata ustanove u kulturi. Primjerice, kazališne predstave nekog kazališta neće programi • usklađene ciljeve, strategiju i programe s doku- bi dio pojedinačno navedene u dijelu financijskog plana, koji se odnosi na rashode i izdatke prema promen ma dugoročnog razvoja • ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izra- računskim klasifikacijama, ali će se predstave zajedno čuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje s iznosima koji su im namijenjeni pojedinačno naves u obrazloženju i pobliže opisa . programa

KULTURA

U nastavku slijedi primjer obrazloženja financijskog plana kazališta „TEATAR“. OBRAZLOŽENJE FINANCIJSKOG PLANA KAZALIŠTA „TEATAR“ ZA RAZDOBLJE 2015. – 2017. 1. Uvod – sažetak djelokruga rada Napomena: U uvodnom dijelu obrazloženja predstavlja se korisnik. Opisuju se najznačajniji poslovi i zadaci, obrazlaže opravdanost prijedloga financijskog plana s obzirom na ukupno predloženi iznos rashoda, odstupanja plana u odnosu na prethodne godine i naglašavaju specifičnos (primjerice promjene u organizaciji – promjene u broju zaposlenih i sl.).

Isječak iz Uvoda obrazloženja kazališta „TEATAR“: Kazalište „TEATAR“ osnovano je 1. ožujka 1978. i jedno je od najznačajnijih kulturnih ustanova u Republici Hrvatskoj. Osnovna mu je djelatnost izvođenje glazbenih predstava (operete i komične opere od 1978., mjuzikla od 1985., rock i pop opere od 1987.) te dramskih predstava (komedija klasične i suvremene svjetske i domaće komediografije). Osim toga, kazalište „TEATAR“ obavlja sljedeće djelatnos : priprema i organizira te javno izvodi dramska, glazbeno-scenska, lutkarska i druga scenska djela, organizira kazališne fes vale te obavlja administravno-stručne, financijske, tehničke i druge poslove u svezi s radom, djelovanjem i organizacijom fes vala, organizira izvedbe programa gostujućih umjetnika i ansambala. Kazalište obavlja i druge djelatnos , koje služe izvršavanju kazališne djelatnos , a u skladu su s upisanom djelatnošću kazališta u sudskom registru te se obavljaju uobičajeno ili u manjem opsegu uz prethodno navedene djelatnos . 2. Obrazloženje programa (ak vnos i projekata)

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Napomena: U drugom dijelu obrazloženja opisuje se svaki program, navodi zakonska osnova i utvrđuju ciljevi njegove provedbe te pokazatelji uspješnos kojima će se mjeri ostvarenje h ciljeva.

UDK 336.1 657.2 Napomene: U ovom dijelu potrebno je opisa svaku ak vnost i projekt, te naves koliko je sredstava predviđeno za provođenje svake od ak vnos i projekta u 2015. godini i projekcijama za 2016. i 2017. godinu. Kako su prethodne godine usvojene projekcije, u ovom dijelu obrazlažu se po programima (ak vnos ma i projek ma) ključna odstupanja u planiranim iznosima u odnosu na usvojene projekcije. Dodatno se navodi, ako je riječ o novom projektu kojeg se uvodi u 2015. godini.

U ovom dijelu obrazloženja, pod Ak vnost: Programska djelatnost bit će navedene sve predstave kazališta „TEATAR“, te rashodi predviđeni za navedene predstave, jer isto ne treba bi dio financijskog plana, već isključivo obrazloženja. U ovom dijelu će se također naves i posebni programi, s kojima se kazalište „TEATAR“ prijavljuju na natječaje za sudjelovanje u programu javnih potreba u kulturi. RUJANSKA NOĆ Premijera: studeni 2015. – planirano če ri predstave u 2015. godini Uloge: 2 muške, 2 ženske Autorski honorari (bruto): 1. Dirigent

20.000,00 kn

2. Redatelj:

50.000,00 kn

3. Scenograf:

15.000,00 kn

4. Kos mograf:

10.000,00 kn

5. Koreograf: 6. Glumci: 4x5.000,00kn = 7. Oblikovatelj rasvjete: Ukupno: Notni materijal:

8.000,00 kn 20.000,00 kn 5.000,00 kn 128.000,00 kn 10.000,00 kn

Plakat: • štampanje

7.000,00 kn

Programska knjižica:

2.1. Opis programa

• fotografije

Financijskim planom sredstva su planirana za provođenje programa i sl.

• tekst za knjižicu

Primjer kazališta „TEATAR“: šifra programa 1234 Javne potrebe u kulturi

• štampanje (500 komada)

5.900,00 kn

Ukupno:

9.500,00 kn

2.800,00 kn 800,00 kn

Ovaj program provodit će se sljedećim ak vnos ma i projek ma:

Reklama:

Primjer:

Scenografija:

51.908,00 kn

• A12341 Ak vnost: Redovna djelatnost • A12342 Ak vnost: Programska djelatnost • K12343 Projekt: Opremanje ustanove.

Kos mi:

60.000,00 kn

• troškovi reklame

Priprema predstave ukupno:

6.000,00 kn

272.408,00

UDK 336.1 657.2

KULTURA

2.3. Usklađeni ciljevi, strategije i programi s dokumen ma dugoročnog razvoja

POSEBNI PROGRAMI: „DANI RADOSTI“ Dani rados je manifestacija koja je namijenjeno prvenstveno djeci predškolskog i školskog uzrasta u trajanju od tjedan dana u ljetnim mjesecima. Tijekom ove, već tradicionalne, manifestacije koja se održava 5. godinu zaredom održat će se 4 predstave prilagođene dječjem uzrastu. Autorski honorari (probe i 4 predstave): 1. Dirigent: 4 koncerta

30.000,00 kn

2. Solis : 1 solista x 4 predstave

15.000,00 kn

3. Glazbenici: 5 glazbenika x 4 predstave

20.000,00 kn

4. Glumci: 5 glumaca x 4 predstave Ukupno:

50.000 kn 115.000,00 kn

Reklama: • troškovi reklame

6.000,00 kn

Scenografija:

20.000,00 kn

UKUPNO:

141.000,00 kn

Na kraju ovog dijela obrazloženja, u slučaju velikog broja predstava, preporuka je prikaza troškove po vrstama predstava, kako bi se dobio još pregledniji prikaz troškova. Primjerice: DRAMSKI PROGRAM: PREMIJERNI PROGRAM:

…..kn

Ver kalna usklađivanja ciljeva i programa proračunskih korisnika treće razine i upravnih odjela u većini slučajeva još nisu provedena, zato se u obrazloženju financijskog plana ne navodi ovaj dio. 2.4. Ciljevi provedbe programa u trogodišnjem razdoblju i pokazatelji uspješnos kojima će se mjeri ostvarenje h ciljeva Napomena: Važan dio obrazloženja predstavlja definiranje ciljeva provedbe programa. Obrazloženje cilja mora odgovori na pitanja što se ovim programom želi pos ći, kako se nastoje realizira programi, te tko je korisnik ili primatelj usluge. Kako bi se pra lo ostvarenje ciljeva programa za trogodišnje razdoblje potrebno je definira pokazatelje uspješnos . Pokazatelji uspješnos trebaju bi integrirani u proces pripreme proračuna stoga se u članku 30. Zakona o proračunu obvezuju svi korisnici na upotrebu i razvoj pokazatelja uspješnos koje je potrebno naves u obrazloženju financijskog plana. Pokazatelji uspješnos predstavljaju podlogu za mjerenje učinkovitos provedbe programa. Dobri pokazatelji trebaju bi : • • • • •

specifični – da zaista mjere ono što treba mjeri mjerljivi – u pogledu kvalitete i/ili količine dostupni – u okviru prihvatljivih troškova relevantni – u odnosu na definirani cilj i vremenski određeni – da se definirani ciljevi izvrše u zadanom vremenskom roku.

U obrazloženju financijskog plana koriste se dvije vrste pokazatelja: pokazatelj učinka (outcome) i poka„DANI RADOSTI“: 141.000,00 kn zatelj rezultata (output). Pokazatelj učinka treba da SVEUKUPNO: …..kn informaciju o učinkovitos , dugoročnim rezulta ma te društvenim promjenama, koje se pos žu ostvarenjem cilja. Ovakve pokazatelje je teže utvrdi zato su 2.2. Zakonske i druge pravne osnove za početak dani primjeri za utvrđivanje pokazatelja Napomena: Navodi se postojeća zakonska osnova za provođe- rezultata. Ovi pokazatelji odnose se na proizvedena nje programa. dobra i usluge unutar ak vnos /projekta i orijen raPrimjer kazališta „TEATAR“: ni su prema konkretnom rezultatu. …..kn

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

@ m r a t

4pin.hr

• Zakon o kazališ ma (NN, br. 71/06, 121/13 i 26/14) i Zakon o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08) • Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2015. – 2017. Ministarstva financija i Upute Grada XY (Klasa: Urbroj:) od ________ 2014. godine .... • Program rada i razvoja kazališta 2013. – 2016. kojim je utvrđeno…

jcen a t i p

REPRIZNI PROGRAM:

KULTURA

UDK 336.1 657.2

Primjer kazališta „TEATAR“: Cilj 1: Razvoj kulturnog života u Gradu XY Izvođenjem kazališnog programa jekom kazališne sezone pruža se mogućnost svim zainteresiranima da uživaju u različi m oblicima kazališne umjetnos , odnosno raznolikom repertoaru predstava.

* broj predstava ograničen je veličinom kazališta, kazališnog ansambla i financijskim sredstvima.

Cilj 4: Povećanje kvalitete glumačkog ansambla Ovaj cilj planira se ostvari povećanjem suradnje s kazališnim umjetnicima iz zemlje i inozemstva i sudjelovanjem glumaca vlas tog ansambla u različi m programima usavršavanja.

Cilj 2: Jačanje prepoznatljivos umjetnos u svijetu

hrvatske dramske

Cilj sudjelovanja na međunarodnim manifestacijama je jačanje prepoznatljivos hrvatske dramske umjetnos u svijetu, kako bi se gradio ugled hrvatske kazališne scene u kazališnoj zajednici, i u zemlji i u ino- 3. Ishodište i pokazatelji na kojima se zasnivaju izrazemstvu. čuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa Napomena: U ovom dijelu obrazloženja potrebno je, između ostaloga, pokaza koliko je planirano ostvari prihoda iz svakog od raspoloživih izvora financiranja.

Primjer: Planirano je da će se ostvari :

Cilj 3: Promicanje dramske umjetnos com i mladima

među dje-

Ovaj cilj planira se pos ći različi m ak vnos ma od kojih je jedna povećanje broja predstava u vr ćima i školama. U svrhu povećanja svijes o dramskoj profesiji i umjetnos i povećanja interesa djece i mladih za dramsku umjetnost, potrebno je djeci i mladima približi dramski svijet, te ih tako po ca na izražavanje krea vnos , talenata i sposobnos .

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

• iz gradskog proračuna u 2015. ...... kn prihoda, u 2016. ..... kn prihoda i 2017. ..... kn prihoda • na tržištu (primjerice od najma prostora,) ..... u 2015. ......kn prihoda, u 2016. .....kn i 2017. ..... kn prihoda • od ulaznica u 2015. ........ kn, u 2016. ..... kn i 2017. .... kn • od donacija u 2015......... kn, u 2016. ..... kn prihoda i 2017. .... kn • od prodaje nefinancijske imovine u 2015. .... kn, u 2016. .....kn prihoda i 2017..... kn

w w w.tim4pin.hr

UDK 336.1 657.2

Prihodima iz gradskog proračuna predviđeno je financiranje: • rashoda za zaposlene u iznosu od ...... 2015., ....... 2016. i .......... 2017., s m da nije predviđena promjena broja zaposlenih • materijalnih rashoda ...... kn • rashoda za nabavu nefinancijske imovine ...... kn • pokriće manjka iz prethodne godine ….. kn. Napomena: U okviru procjene potrebnih sredstava navodi se ishodište i pokazatelji na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje ak vnos /projekata. Važno je naglasi da korisnici daju projekcije i obrazloženje kretanja ključnih varijabli za izračun potrebnih sredstava primjerice: broj zaposlenih, broj predstava i sl.

KULTURA

U listopadu 2014. održana je Noć kazališta …....... Rekonstrukcija pročelja kazališta započela je u 2013. godini s izvedbom 1. faze sukladno glavnom projektu za rekonstrukciju pročelja. U 2014. godini nastavilo se s rekonstrukcijom sukladno raspoloživim sredstvima, te su dovršeni grubi radovi. Ukupna vrijednost projekta u građevinskom dijelu iznosi ….... kn. U 2015. godini planira se nastavak obnove sukladno projektu što uključuje, za ovu namjenu, planirana su sredstva u iznosu od …... kn. Ova sredstva neće bi dostatna za kompletnu rekonstrukciju, te se planiraju iskoris dodatna sredstva dodijeljena od Ministarstva kulture.

4. Izvještaj o pos gnu m ciljevima i rezulta ma programa temeljenim na pokazateljima uspješnos u prethodnoj godini

Ne propus te u rujnu!

Napomena: U ovom dijelu navode se programi (ak vnos i projekte) koji su se provodili i još se provode, izvršenje h akvnos i projekata do dana sastavljanja obrazloženja, rezulta ak vnos za koje je pod točkom 2. istaknuto da će se mjeri i sl.

SEMINAR O IZRADI FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA TE PLANA NABAVE 2015.-2017.

Primjer isječka iz ovog Izvještaja za kazalište „TEATAR“:

- namijenjen svim proračunskim korisnicima i JLP(R)S -

Kazališna sezona 20__/20__ trajala je 27 tjedana. U tom razdoblju odigrano je ukupno xx predstava. Tijekom sezone 20__/20__ kazalište je organiziralo manifestaciju „Dani smijeha“ namijenjeno prvenstveno djeci predškolskog i školskog uzrasta jekom koje je odigrano xx predstava. Članovi kazališta u 2014. posje li su …... vr ća i ….. škole, te radionicama i vježbama ........................…. Kao najvažniju ak vnos u radu s djecom predškolske dobi treba istaknu „Dan otvorenih vrata“, koji se održava jednom godišnje, a koji ima cilj popularizira dramske umjetnos . Predstave kazališta su gostovale u Vinkovcima, Osijeku, Vukovaru, Karlovcu i Šibeniku i td.

• Model financijskog plana s uključenim viškovima/ manjkovima te primjena načela uravnoteženos • Kako izradi obrazloženje financijskog plana sukladno odredbama Zakona o proračuna? • Pregled izmjena i dopuna Pravilnika o proračunskim klasifikacijama te njihov utjecaj na izgled i sadržaj proračuna JLP(R)S • Kako izradi plan razvojnih programa? Izrada Plana nabave za 2015. godinu • Planiranje u procesu javne nabave (faze, obveze i odgovornos , rokovi i pripremne radnje) • Kako izradi interni akt naručitelja vezan za planiranje javne nabave? • Kako pripremi Plan nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi za 2015. godinu (primjeri iz prakse)? • Praćenje izvršenja ugovora i okvirnih sporazuma i Plan nabave Cijena: 600 kuna (uključen PDV).

Detaljan program i točan datum održavanja radionice, objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Broj … zaposlenika ovog kazališta voditelji su projekata koje financira Ministarstvo kulture. S obzirom na to da je trenutno u jeku natječaj Ministarstva kulture za dodjelom sredstava za dodatne projekte očekujemo da će još najmanje ….... projekata bi dodijeljeno našem kazalištu u iznosu od najmanje ….......... kn.

Izrada financijskog plana i proračuna za 2015.-2017.

Zaposlenici su se stručno usavršavali na seminarima, stručnim ak vima i drugim oblicima nadogradnje u što je do sada i do kraja godine će bi utrošeno oko …..... kn. ------

Program seminara:

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

UDK 347.2

Vrednovanje kompetencija stečenih volon ranjem Ivana Kordić * Načini utvrđivanja vrijednos volonterskog rada – kao i društveni mehanizmi kojima zajednica iskazuje priznanje i zahvalnost pojedincima i organizacijama uključenima u volon ranje – raznoliki su i brojni. U tom kontekstu valja promatra i potvrdu o kompetencijama stečenih volon ranjem koju može zatraži svaka osoba koja je volon rala dugotrajno. Člankom 34.a izmijenjenog Zakona o volonterstvu potvrda o kompetencijama stečenim volon ranjem dobila je pravni temelj potreban za njezinu širu primjenu i ozbiljnije prihvaćanje od svih dionika. O ovim i bitnim aspek ma učinaka volon ranja piše autorica u ovom članku.

1. Uvodno o pojmu i vrednovanju volon ranja

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Za pravilnu procjenu vrijednos doprinosa rada volontera razvoju društvene zajednice potrebno je u prvom redu razjasni pojam volon ranja i razluči ga od ostalih oblika neplaćenog rada. Ključna odrednica volon ranja jest slobodna volja osobe koja se odlučuje njime bavi . Volonterke i volonteri dobrovoljno donose autonomnu odluku o poklanjanju svojega vremena za društvenu dobrobit ili dobrobit drugoga pri čemu za svoj rad ne potražuju novčanu naknadu ili kakvu drugu imovinsku korist. Upravo su ova če ri elementa (dobrovoljnost, vrijeme, opće dobro kao cilj te neplaćenost) ugrađena u pravnu definiciju volon ranja donošenjem Zakona o volonterstvu 2007. godine (NN, br. 58/07, 22/13; dalje u tekstu: Zakon).

ropske unije u sklopu priprema za Europsku godinu volon ranja 2011., utvrđeno je da je u volon ranje uključeno između 92 i 94 milijuna građana Europske unije, odnosno između 22 % i 23 % populacije (Volunteering in the European Union Final Report, Educa onal, Audiovisual & Culture Execu ve Agency, European Commission, 2010., 7).

U Republici Hrvatskoj ne postoji recentnije istraživanje o stanju volonterstva na nacionalnoj razini koje bi pokazalo strukturu i uključenost građana u volon ranje, no podaci prikupljeni u bazama volonterskih centara ukazuju na stalan trend porasta broja volonterki i volontera. Godišnja izvješća organizatora volon ranja Ministarstvu socijalne poli ke i mladih, jedini službeni izvor podataka kojim raspolažemo, pokazuje is trend. U 2013. godini, primjerice, 671 organizator volon ranja prijavio je ukupno 29.235 volontera, koji Njime je volon ranje kao društveni fenomen dobilo su poklonili ukupno 1.652.965 volonterskih sa . U i svoj pravni okvir ili, točnije, pozi vnim su propisima odnosu na 2012. godinu porast broja volontera priuređene one volonterske ak vnos koje se obavljaju javljenih u ovom izviješću iznosio je gotovo 50 %. organizirano – uz sudjelovanje organizatora volon Načini utvrđivanja vrijednos volonterskog rada, ranja čijim volonterskim ak vnos ma volonter dolazi kao i društveni mehanizmi kojima zajednica iskazuje u kontakt s korisnikom volon ranja. Zakon koris popriznanje i zahvalnost pojedincima i organizacijama jam organizator volon ranja, kako bi označio svaku uključenima u volon ranje, raznoliki su i brojni. Moneprofitnu pravnu osobu koja provodi volonterski dele vrednovanja volon ranja moguće je ipak podijeprogram, neovisno o tomu radi li se o udruzi, ustali prema dimenzijama društvenog života u kojima se novi, jelu javne vlas , vjerskoj ili turis čkoj zajednici iskazuju (prema Ćulum, B.: „Zašto i kako vrednova ili kojoj drugoj pravnoj osobi (čl. 7). Temeljni je uvjet volon ranje?“, 2008., 55.) na: za organiziranje volon ranja njezino neprofitno djelovanje. Kako bi se dobio puni uvid u vrijednost vo- • vrednovanje na tržištu rada lonterskog rada nužno je što preciznije utvrdi broj • vrednovanje u procesu obrazovanja građana uključenih u volonterske ak vnos , kao i • vrednovanje javnim priznanjima i nagradama. broj organizatora volon ranja koji otvaraju prilike za Ovaj će se rad usredotoči na prvo od navedenih povolon ranje. U istraživanju provedenom na razini Eu- dručja, te će prikaza doprinos volon ranja osobnom i profesionalnom razvoju volontera, i to stjecanjem i * Ivana Kordić, Voditeljica zagovaranja i razvoja u Volonterskom cen- potvrđivanjem kompetencija ključnih za cjeloživotno učenje. Te kompetencije predstavljaju ulog volontera tru, Zagreb.

UDK 347.2

u vlas razvoj boljim upoznavanjem svojih talenata i sposobnos , većim izgledima za zaposlenje na pravome mjestu, te ak van stav prema izgradnji bolje budućnos , kako za sebe same tako i za društvo u kojem žive.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

bi koje žele ostvari . No nikako nije dobro ni će se pokaza dugoročno održivim očekiva od volontera da mo vaciju gradi samo na vlas tom, intrinzičnom osjećaju dužnos da pomogne.

2. Odnos osobne i društvene dobrobi u volon ranju Asocijacije koje se među prvima nameću uz ideju volon ranja redovito su altruizam, solidarnost, pomoć drugome, rad za opće dobro, nesebičnost i spremnost za davanje. Iako su one sasvim opravdane redovito sa sobom donose jednu učestalu, premda temeljito pogrešnu pretpostavku – da u svojim postupcima čovjek mora uvijek bira između brige za sebe i brige za drugoga, osiguravanja vlas h interesa i poštovanja tuđih granica, vremena posvećenog sebi i trenutaka poklonjenih drugima. Stav prema kojemu se pravo pomaganje ogleda upravo u prinošenju žrtve za neki cilj izvan nas samih zasigurno proizlazi iz dominantne kulturološke i vrijednosne pozadnine našeg društva, no predložili bismo da volon ranje sagledamo i vrednujemo iz jednog drugog ugla: kako bi bilo zamisli način djelovanja koji koris drugima, pokazuje suosjećanje i brigu za naš okoliš i odgovoran stav prema oblikovanju zajedničke budućnos dok istovremeno osobi koja ga primjenjuje omogućava vlas , osobni i profesionalni rast? Volon ranje kakvo zagovaraju volonterski centri iz če ri najveća grada, te brojnih manjih gradova širom Hrvatske, povezanih u Hrvatsku mrežu volonterskih centara, počiva upravo na vjerovanju da se u srcu vrijednos volon ranja nalazi njegova sposobnost da istovremeno donese konkretnu i neposrednu dobrobit kako volonteru tako i zajednici u kojoj djeluje.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Primjerice, volonter s dugogodišnjim volonterskim iskustvom u mu udruge posvećene zagovaranju prava osoba s duševnim smetnjama osim što izravno doprinosi ostvarivanju misije i vizije te organizacije, kvalitetnijem radu s njezinim korisnicima i dubljem pristupu društvenoj problema ci koju udruga pokriva, može, ovisno o volonterskoj poziciji koju obavlja, unaprijedi vlas te komunikacijske vješ ne, vješ nu samopredstavljanja, organizacijske sposobnos ili vješ ne rada na kompjutoru, te steći sposobnost pružanja izravne podrške osobama s duševnim smetnjama ili osmišljavanja programa za zagovaranje njihovih prava. Pružajući volonteru priliku da u volonterskoj poziciji radi na sebi, organizator volon ranja 3. Razvoj temeljnih kompetencija ključnih zapravo ulaže u izgradnju ljudskih resursa potrebnih za cjeloživotno učenje volon ranjem za obuhvatniji i kvalitetniji rad vlas te organizacije. U Pojam kompetencija prožeo je suvremene javne potom je odnosu stoga za obje strane važno osvijes trud kojeg su spremni iskaza i očekivanja od dobro- li ke usmjerene na cjeloživotno učenje i iznalaženje

Osvijes odnos osobne i opće dobrobi nužno je kako bi društvo pravilno vrednovalo rad svojih volontera. Naime, baš radi dobrovoljnog odabira i doprinosa općoj dobrobi volon ranje predstavlja društvenu vrednotu, a rad volontera iz is h razloga zaslužuje posebno društveno priznanje. Iako stoji da volon ranje pokazuje trend porasta, u hrvatskom je društvu ono još uvijek nedovoljno prepoznato i često se miješa s drugim pojavama. Primjerice, od početka primjene programa za stručno osposobljavanje za rad pojavila se tendencija miješanja takvog oblika rada koji je primarno usmjeren na razvoj karijere i povećanje zapošljivos nezaposlenih osoba, te se obavlja kako u neprofitnim tako i u profitnim organizacijama. Ono se od volon ranja razlikuje kako po primarmoj usmjerenos na privatnu dobrobit, tako i po upitnoj dobrovoljnos odabira u vremenu gospodarske krize. Pored toga, stažis u programima stručnog osposobljavanja dobivaju naknadu za svoj rad. Ona dakako nije usporediva s pravičnom plaćom za obavljeni rad, no svejedno predstavlja jedan od elemenata toga odnosa koji kod volon ranja ne postoji. Nažalost, vrijednost volon ranja izravno je pogođena i devalvirana takvim pogrešnim shvaćanjem. Stoga je za odgovarajuće vrednovanje volon ranja potrebno znatno poradi na boljem prepoznavanju volonterstva kao društvene pojave, te njegovog razlikovanja od ostalih oblika neplaćenog (ili nedovoljno plaćenog) rada.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

odgovora na visoke stope nezaposlenos u trenutnoj gospodarskoj krizi. Uz to, u kontekstu eurointegracijskih procesa potrebno je poli ke zapošljavanja osmišljava sa širim pogledom prema europskom tržištu rada i koordiniranim inicija vama koje dolaze s razine Europske unije. Preporuka Europskog parlamentra i Vijeća o cjeloživotnom učenju (2006/962/ EC, Oﬃcial Journal L 394, 30.12.2006) ključne kompetencije definira kao: ‘sklop znanja, vješ na i stavova, a kao njihovu svrhu prepoznaje osobno ispunjenje i razvoj, socijalnu uključivost, ak vno građanstvo i zapošljavanje. U svrhu veće mobilnos građana Europske unije postavljen je i Europski kvalifikacijski okvir za cjeloživotno učenje te nacionalni kvalifikacijski okviri država članica. U Hrvatskoj je takav sustav uveden Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN, br. 22/13) kojim su kompetencije definirane kao: znanja i vješ ne te pripadajuću samostalnost i odgovornost. Ovako usuglašen okvir obuhvaća osam temeljnih kompetencija – komunikaciju na materinskom jeziku, komunikaciju na stranim jezicima, matema čku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju uči kako uči , socijalnu i građansku kompetencija, incija vnost i poduzetnost, te kulturnu svijest i izražavanje1.

Znanja, vješ ne i stavovi koji grade navedene kompetencije stječu se radom, kako na plaćenim radnim mjes ma tako i volon ranjem. Ovakvo shvaćanje prepoznato je i u prvoj izmjeni Zakona o volonterstvu iz 2013. godine, kada je u temeljne razloge po canja volon ranja u zakonsku regulaciju dodana i odredba kojom se priznaje da se volon ranjem stječu iskustva i razvijaju kompetencije potrebne i korisne za ak vno sudjelovanje u društvu, osobni razvoj i osobnu dobrobit (NN, br. 22/13; čl. 3). U prošlogodišnjim se izmjenama Zakona nije zastalo tek na deklariranju ovog stava, već je uveden i prvi alat namijenjen boljem prepoznavanju i vrednovanju kompetencija stečenih volon ranjem – kako od samih volontera, često nedovoljno svjesnih vlas tog procesa učenja volon ranjem, tako i od njihovih potencijalnih poslodavaca. Taj je alat potvrda o kompetencijama stečenih volon ranjem koju može zatraži svaka osoba koja je volon rala dugotrajno, što sukladno Zakonu znači na tjednoj osnovi u trajanju od najmanje tri mjeseca bez prekida.

UDK 347.2

Iako je sasvim sigurno moguće i kratkotrajnim volonterskim angažmanom ostvari i usavrši svoje kompetencije, Zakon je obvezu izdavanja potvrde o kompetencijama vezao isključivo s dugotrajnos volon ranja (što, dakako, ne znači da je organizatorima zabranjeno izda takvu potvrdu i za kraće trajanje volon ranja). Razlog posebnog po canja dugotrajnog volon ranja je činjenica da na stanje volonterstva u jednom društvu presudno utječe ne samo broj volontera i volonterskih programa koji u njemu postoje, već i njihova struktura i kvaliteta. Učestalost volon ranja jedan je od ključnih čimbenika presudnih za kvalitetu, rezultate i društvenu relevantnost volonterskih ak vnos . Kako je pokazalo posljednje nacionalno istraživanje o volonterstvu, upravo je učestalost volon ranja tamnija strana volonterske slike Hrvatske. Većina ispitanika koji su imali volonterskog iskustva istaknula je da se u volon ranje uključuju tek na povremenoj mjesečnoj ili godišnjoj razini (Ledić, J.: „Zašto (ne) volon ramo?“, 2008., 65.). Dugotrajnost volon ranja vrlo je bitna i za ostvarivanje pune osobne dobrobi i razvoja samog volontera. Upravo dugotrajnijim angažman volonteri dobivaju punu priliku da razviju znanja, vješ ne i stavove, koji se ugrađuju u temeljne kompetencije ključne za cjeloživotno učenje. Mnogi se organizatori volon ranja pitaju kako uspostavi kvalitetne volonterske programe i kako volontere mo vira na dugoročniji angažman. Suočavaju se i s činjenicom da uključivanje volontera predstavlja nemalen posao, te da i samo podrazumijeva vrlo specifičan set kompetencija u upravljanju ljudskim potencijalima. Za garanciju kvalitete volonterskog programa te zadovoljstva i trajnos odnosa organizatora volon ranja i volontera ključna je uloga koordinatora volontera.

Koordinator volontera je osoba odgovorna za postavljanje i provedbu volonterskog programa, a u praksi je redovito djelatnik (ili, ovisno o strukturi, i sam volonter) organizatora volon ranja. Hrvatska mreža volonterskih centara osmislila je stoga poseban program edukacije za menadžment volontera kroz koji koordinatori volontera uče o koracima ciklusa provedbe jednog volonterskog programa – od prvotnog postavljanja strukture programa i pronalaženja volontera, preko procesa selekcije i praćenja njihovog rada do nagrađivanja i evaluacije, kako volontera tako i samog programa i vlas tog rada. Koordinator volontera nezamjenjiva je osoba u osviještavanju postojećih i usvajanju novih kompetencija temeljenim na znanjima, vješ nama i stavovima izgrađenim vo1 Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN, br. 22/13) lonterskim ak vnos ma. možete preuze na sljedećoj poveznici: h p://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_02_22_359.html, a o Europskom kvalifikacijskom okviru više sazna ovdje: h p:// ec.europa.eu/eqf/home_en.htm

pitajcentar@ m4pin.hr

UDK 347.2

4. Proces stjecanja potvrde o kompetencijama stečenim volon ranjem Člankom 34.a izmijenjenog Zakona o volonterstvu potvrda o kompetencijama stečenim volon ranjem dobila je pravni temelj potreban za njezinu širu primjenu i ozbiljnije prihvaćanje od svih dionika. Zakon je dopunjen i detaljnijim propisivanjem obveza organizatora volon ranja prema volonterima u pogledu brige o procesu učenja, koji rezul ra izdavanjem takve potvrde. Tako je svaki organizator volon ranja obvezan omogući volonteru stjecanje vješ na i kompetencija te iskustva u području u kojem volon ra (NN, br. 22/13; čl. 26.). Kako bi se osigurala usklađena primjena potvrde o kompetencijama, ali i potrebne smjernice i podrška organizatorima volon ranja pri uvođenju ovih promjena u volontersku svakodnevnicu, Nacionalni je odbor za razvoj volonterstva u suradnji s Ministarstvom socijalne poli ke i mladih (MSPM) jekom 2013. godine radio na razvoju jedinstvenog obrasca potvrde o kompetencijama kao i Vodiču za njezino popunjavanje2. Pritom su se vodili spomenu m Europskim i Hrvatskom kvalifikacijskim okvirom, kako bi osmislili alat usklađen s postojećim javnim poli kama povezanih s tržištem rada na nacionalnoj i europskoj razini.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Da bi potvrda ostvarila svoj smisao bitno je da kako organizatori volon ranja tako i volonteri znaju da se ne radi tek o još jednom komadu papira kojim će se dokaza stjecanje određenih kompetencija, već da obrazac potvrde zapravo predstavlja sumarni prikaz procesa stjecanja novih i osvještavanja postojećih znanja, vješ na i stavova kojima volonter prolazi uz podršku svog koordinatora volontera. Njezina vrijednost leži upravo u tom mentorskom odnosu koji se razvija od početnog postavljanja ciljeva učenja i određivanja kompetencija na kojima volonter želi radi , redovi m praćenjem, usmjeravanjem i vrednovanjem njegovog rada od koordinatora do završnog razgovora uz koji bi jedan volonterski angažman trebao završi , a ostvareni ishodi učenja bi zabilježeni u obrascu potvrde. Iz tog razloga nije moguće zatraži ni izda takvu potvrdu retrogradno. Dugoročno volon ranje se tako završava evaluacijskim razgovorom i zajedničkim ispunjavanje obrasca potvrde o kompetencijama stečenim volon ranjem.

5. Prepoznavanje kompetencija stečenih volon ranjem na tržištu rada

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Potvrda se sastoji od općeg dijela u kojem se navode osnovni podaci o volonteru, orgnaizatoru volon ranja i volonterskoj ak vnos , potom od opisa volonterske pozicije s pripadajućih zadacima i odgovornos ma, opisa osposobljavanja koje je volonter prošao u sklopu volon ranja, opisa stečenih kompetencija u skladu s kompetencijskim okvirom te ovjere koja se sastoji od nadnevka izdavanja, potpisa volontera te potpisa i pečata organizatora volon ranja. Stjecanje potvrde je proces koji započinje od samog početnog dogovora o volon ranju, prilikom kojega volonter treba iskaza svoju želju za vrednovanjem ishoda učenja, potvrdom o kompetencijama. U razgovoru koordinator volontera i volonter zajednički trebaju utvrdi koje kompetencije volonter može steći na toj volonterskoj poziciji te dogovori način na koji će koordinator pra njegov proces učenja. Pritom se rukovode s osam Ako se stjecanje kompetencija volon ranjem sagleda temeljnih kompetencija, ali su, dakako, slobodni kao proces, a obrazac potvrde ne kao cilj za sebe već dopuni taj okvir svime što smatraju da je specifičkao vodič u tom procesu, činjenica da poslodavci nisu no za konkretno volontersko mjesto. obvezani vrednova takav dokument zapravo pada u drugi plan. Volon ranje donosi konkretan osjećaj pos gnuća i jača uvjerenje u niz osobnih i profesio2 Dokumen dostupni na stranicama Ministarstva socijalne poli ke nalnih kompetencija za kojima itekako postoji potrai mladih, na poveznici: www.mspm.hr/djelokrug_ak vnos /udruge žnja na tržištu rada. Širi mrežu socijalnih kontakata i _humanitarna_pomoc_i_volonterstvo/volonterstvo

Nedovoljno vrednovanje i prepoznavanje volon ranja u Hrvatskoj ima za posljedicu i činjenicu da nedovoljan broj poslodavaca prepoznaje volontersko iskustvo i kompetencije stečene u volon ranju kao posebno vrijednu značajku u selekciji kandidata prilikom zapošljavanja. Zanimljivo je usporedi trenutno stanje s, primjerice, Ujedinjenim kraljevstvom čije društvom izrazito dobro prepoznaje rad volontera. Studija o stavovima menadžera prema volon ranju koju je Chartered Management Ins tute proveo još 2006. pokazala je da čak 94 % ispitanika (snažno) vjeruje da volon ranje doprinos izgradnji vješ na dok 48 % vjeruje da doprinosi zapošljivos . Korpora vno volon ranje kojim se zaposlenici po ču i uključuju u volonterske programe svojih poslodavaca doživjelo je izuzetno velik rast u proteklom desetljeću, te samo doprinosi većoj osviještenos poslodavaca o njegovim dobrobi ma. Iako stoji da nije moguće ni bi bilo u skladu s vrijednos ma povezanim s volonterstvom prisilnim mjerama natjera poslodavce da vrednuju volon ranje prilikom zapošljavanja, te ono na povećanje zapošljivos djeluje puno efikasnijim mehanizmima.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

vraća osjećaj korisnos pojedincu, vjeru u vrijednost vlas tog rada. Ono najvrednije s čime volonter izlazi iz procesa dugotrajnog volonitranja nije ispisan obrazac, već svijest o svojoj vlas toj sposobnos da kako sebe samog tako i svoju neposrednu okolinu mijenja nabolje. Kvalitetni poslodavci u prvom redu zapošljavaju stav, ne znanja i vješ ne navedene na papiru. Ako je afirma van stav i svijest o vlas toj vrijednos najbolja ulaznica za posao iz snova, volon ranje širom otvara vrata prema zaposlenju. Treba upozori i na to da namjena potvrde nikako nije izjednačavanje volonterskog iskustva s radnim stažem, o čemu su se pojavile netočne tvrdnje u nizu naših medija. Stjecanje radnog staža određeno je isključivo radnim pravom i povezano s radnim odnosom te pripadajuća prava i obveze. Zakon o volonterstvu ne postavlja ni može postavlja pravni temelj za takvo vrednovanje volon ranja. Na kraju napominjemo i to da je osim na tržištu rada potvrdu o kompetencijama moguće koris i u svrhu priznavanja njihovog doprinosa procesu obrazovanja. No u Hrvatskoj su primjeri obrazovnih ustanova koje na sustavan način vredniju volonterski rad još uvijek vrlo rijetki.

6. Zaključak

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Vrednovanje volontiranja u jednoj društvenoj zajednici ovisi o stupnju upoznatosti kako društvenih institucija tako i samih građana s pojmom volontiranja te njegovim razlikovanjem od drugih oblika neplaćenog rada. Iako su u hrvatskom društvu prepoznavanje važnosti i razina uključenosti u volonterski rad još uvijek na niskoj razini postoje pozitivni trendovi povećanja broja volontera i broja organizatora volontiranja, kao i pomaci na institucionalnoj razini osmišljavanjem pravnog i političkog okvira za vrednovanje volontiranja. Od značajnijih pomaka na toj razini svakako treba istaknuti izmjene Zakona o volonterstvu iz 2013. godine kojima je kao jedan od alata za bolje vrednovanje volontiranja uvedena potvrda o kompetencijama stečenim volontiranjem.

Njezina je namjena da pomogne volonterima u osviještavanju znanja, vješ na i stavova koje stječu volonranjem te da o njemu razmišljaju kao o procesu vlas tog osobnog i profesionalnog razvoja. No isto tako, namjena potvrde je da utječe i na druge dionike – od organizatora volon ranja, preko poslodavaca i obrazovnih ustanova do donositelja odluka, koji bi u volonterima morali prepozna onaj ak van i poduzetan dio društva odlučan u namjeri da pokrene pozi vne društvene promjene te, sukladno tome, poduze mjere za stvaranje društvenog okruženja u kojem će njihov rad bi priznat i vrednovan onako kako zaslužuje.

UDK 347.2

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE Zagreb, hotel Palace, 23. i 24. lipanj 2014. godine (8 sa ), s početkom u 9:00 sa Pozivamo vas na jednodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka koji su sve postupke u praksi i provodili, nauči koje nepravilnos treba zna izbjeći i kako pravilno provespostupke javne nabave sukladno novom zakonodavstvu javne nabave. Program usavršavanja je namijenjen svim osobama koje rade na tajničkim poslovima i poslovima financijsko materijalnog poslovanja proračuna, proračunskog korisnika i javnog trgovačkog društva, odnosno osobama koje sudjeluju u pripremi i provedbi postupaka, ugovaranju i realizaciji javne nabave. Ovaj program usavršavanja važan je i za osobe sa cer fikatom u području javne nabave jer ga je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fikata. Naziv programa Ekonomski najpovoljnija ponuda

Predavači

Primjeri kriterija i bodovanja ekonomski najprihvatljivije ponude

Maja Kušt Biljana Nabava prema grupama predmeta Lerman Iva Šuler nabave Upravljanje ugovorima u javnoj i bagatelnoj nabavi Dokumentacija za nadmetanje Javna nabava u kontekstu Zakona o fiskalnoj odgovornos Jamstva u javnoj nabavi Upravljanje bagatelnom nabavom

Ana Zorić Biljana Lerman Iva Šuler

Trajanje Datum

8 sa

23. lipanj

8 sa

24. lipanj

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi: 900,00 kuna (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača) 1.100,00 kuna (s uključenim PDV-om, prezentacijama predavača i knjigom „Sustav javne nabave 2013/2014“) Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijavi se možete: e-poštom: prijave@ m4pin.hr on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

UDK 658.3

LOKALNA SAMOUPRAVA

Cer fikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem Saša Drezgić * Kao komplementarni okvir napora središnje države za kreiranje povoljnog poslovnog okruženja u Republici Hrvatskoj nadovezao se projekt Cer fikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem. S obzirom na to da je krajnja točka u kojoj se ostvaruju inves cije prostor lokalnih samouprava, svakako da su ak vnos gradova i općina izuzetno značajne za realizaciju inves cija pogotovo s obzirom na sve veću usklađenost makroekonomskih poli ka središnjih država, a pogotovo porezne poli ke. U članku se predstavlja proces cer fikacije i ukazuje na neke zapažene rezultate njegova provođenja.

1. Uvod Projekt Cer fikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem (BFC SEE – Business Friendly Cer fica on South East Europe) pokrenut uz pokroviteljstvo USAID-a 2007. godine na području Srbije u organizaciji Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED). Nakon velikog interesa i reputacije koju je Program stekao, zahvaljujući Njemačkoj agenciji za regionalni razvoj (GIZ) u veljači 2012., projekt se proširio na cijelu regiju. Odnosno, Program cer fikacije počinje se provodi u Makedoniji, Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj, a cilj je da se uskoro proširi i na područje cijele jugoistočne Europe.

Projekt cer fikacije lokalnih jedinica s povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Europi temelji se Na prostorima jugoistočne Evrope cer fikacija grana uspješnom programu cer fikacije, koji je proveden dova i općina predstavlja prvi regionalni projekt, koji u Srbiji. Program cer fikacije općina pokrenula je po če konkurentnost među lokalnim jedinicama u pogledu privlačenja novih inves cija, jača ekonomske veze unutar šire regije, ali i doprinosi stvaranju * Doc. dr. sc. Saša Drezgić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, prepoznatljivih zajedničkih standarda za ocjenu kvaRijeka.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

2. Osnovni elemen programa Cer fikacije

Program cer fikacije doživio je značajan uspjeh u Srbiji, ali i prepoznatljive rezultate na međunarodnom planu. Gotovo trećina svih lokalnih samouprava u Srbiji unapređuje privredni ambijent po NALED-ovom Programu cer fikacije. Cer fikat o povoljnom poslovnom okruženju posjeduje ukupno 18 općina i gradova, a 3 su kandida za re-cer fikaciju. Od 5 općina iz Srbije koje je Financial Times uvrs o na listu Top 10 inves cionih des nacija u jugoistočnoj Evropi 2012/13, svih 5 je cer ficirao NALED. Od 2012. godine, uz podršku GIZ-a i Otvorenim regionalnim fondom za modernizaciju usluga općina, BFC prerasta u međunarodno priznat i prepoznat standard kvaliteta, koji se osim u Srbiji, primenjuje i u Hrvatskoj, Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BFC SEE – Business Friendly Cer fica on South East Europe), što govori o značaju i dometu Programa cer fikacije.

U prvoj fazi projekta u Republici Hrvatskoj cer fikat, kao dokaz povoljnog poslovnog okruženja, dobili su grad Ivanec i Bjelovar. Posebno priznanje kvalitete projekta predstavlja ulazak grada Ivaneca nedugo nakon cer ficiranja na pres žnu listu Financial mes-a, kao jedan od 10 europskih mikrogradova s najboljom strategijom privlačenja stranih izravnih inves cija što predstavlja veliki uspjeh za gradsku samoupravu, a svakako i m BFC SEE projekta. Cilj BFC SEE projekta je da hrvatske lokalne samouprave sustavno unaprijedi kako bi standard lokalnih dobara i usluga koje pružaju poduzećima, ali i građanima, bio na svjetskoj razini.

2007. godine Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), u suradnji s Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID). Danas, Cer fikaciju podržava veliki broj relevantnih državnih ins tucija i međunarodnih organizacija, među kojima su: Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu, Vlada AP Vojvodine, Nacionalna agencija za regionalni razvoj (NARR), Regionalna agencija za razvoj istočne Srbije (RARIS), USAID Projekt održivog lokalnog razvoja, Fondacija za otvoreno društvo, i Njemačka organizacija za međunarodni razvoj (GIZ).

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 658.3

liteta poslovanja na državnom, regionalnom i među- • Obuka i formiranje gradskog/općinskog ma za cer fikaciju narodnom nivou. Osim NALED-a i Njemačke agencije za regionalni razvoj (GIZ), projekt uključuje partnere • Priprema dokumentacije • Posjeta evaluatora lokalnoj jedinici, te analiza staiz još tri zemlje jugoistočne Evrope: nja • Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu • Izvještaj i preporuke lokalnoj jedinici suradnju Republike Srpske, Bosna i Hercegovina • Ispunjavanje kriterija • Federalno Ministarstvo za razvoj poduzetništva i • Posjeta verifikacijske komisije obrta, Bosna i Hercegovina • Dodjela cer fikata • Općinsko udruženje ZELS i Savez privrednih komo• Kon nuirana promocija i re-cer fikacija. ra, Makedonija • Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Centar za Sami kriteriji i potkriteriji koji se moraju zadovolji kako bi se utvrdilo je li određena lokalna jedinica zalokalni ekonomski razvoj, Hrvatska dovoljava minimalne standarde povoljno poslovnog Proces cer fikacije gradova i općina u jugoistočnoj okruženja uobličeni su u 12 kriterija te 80 potkriterija. Evropi ima cilj stvaranja povoljnog poslovnog okru- Is su nastali kao rezultat poznavanja teorije lokalnog ženja, koje podrazumijeva učinkovitu administraciju, ekonomskog razvoja te poznavanja prakse poslovatransparentnu lokalnu samoupravu, primjerenu infra- nja te interakcije poduzeća te lokalne vlas . Kriteriji strukturu i partnerski odnos prema gospodarstvu. She- koji se koriste pri cer ficiranju sastoje se od sljedećih mom 1 sažeto je prikazan koncept BFC SEE projekta. područja: Shema 1 Saže prikaz BFC SEE projekta

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Ciljevi Programa cer fikacije su:

Sam proces cer fikacije sastoji se od sljedećih koraka:

1) Strateški pristup lokalnom ekonomskom razvoju 2) Organizacijski kapacitet za pružanje podrške gospodarstvu 3) Uključenost gospodarstva u rad lokalne uprave (privredni savjet) 4) Efikasan sustav za izdavanje građevinskih dozvola 5) Dostupnost informacija relevantnih za poslovanje 6) Primjena marke nga u cilju promocije inves cija 7) Kreditna sposobnost i financijska stabilnost 8) Promocija zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 9) Po canje privatno-javnih partnerstava 10) Primjerena infrastruktura i pouzdane komunalne usluge 11) Transparentna poli ka lokalnih taksi, poreza i po caja 12) Primjena informacijskih tehnologija

• Prezentacija programa cer fikacije lokalnoj samoupravi • Potpisivanje sporazuma između grada/općine i koordinatora zaduženog za projekt cer fikacije u pojedinoj državi

Lokalne jedinice koje ispune 75 % navedenih kriterija (od kojih nemaju svi istu vrijednost ,već se provodi ponderiranje u skladu sa značajem) ostvaruju uvjete za dodjelu cer fikata. Što se če samog projekta cerfikacije, kao jedan od najznačajnijih koraka u proce-

• Jačanje kapaciteta gradova i općina za privlačenje inves cija i podršku lokalnom gospodarstvu • Osiguravanje stabilnog i mjerljivog poslovnog okruženja • Utvrđivanje primjera najbolje prakse • Korak po korak vodič ka daljnjim poboljšanjima • Izgradnja svijes poduzetnika o mogućnos ma i potencijalima, koje pružaju gradovi i općine • Definiranje jedinstvenog i standardiziranog pristupa novim kao i postojećim poduzećima • Uvođenje inovacija u načinu na koji se promoviraju lokalni potencijali • Pronalaženje konkretnih rješenja za poboljšanje poslovne klime.

UDK 658.3

su, pored spremnos rukovodstva da se posve procesu cer fikacije, ključni preduvjet za ispunjavanje standarda u što kraćem roku je kvalitetna priprema. Priprema podrazumijeva obuku osoblja i učestalu komunikaciju između lokalne jedinice i koordinatora, kako bi se pripremila dokumentacija, prezentacija, neophodni materijali i podaci u elektronskoj formi prije posjete evaluatora.

LOKALNA SAMOUPRAVA

Završetkom procesa cer fikacije te dobivanjem cer fikata, lokalna jedinica dokazuje da je usvojila principe lokalnog ekonomskog razvoja te da je učinila maksimalne napore u poboljšanju gospodarskog stanja na svojem prostoru. U tom smislu, ulazak u proces cerfikacije predstavlja i odgovorno ponašanje lokalne vlas prema svojim građanima. Među m, dokaz o povoljnom poslovnom okruženju još uvijek nije jamstvo, da će se stanje lokalne ekonomije zaista i unaprijedi . Zbog toga je potrebna dodatna ak vnost ins tucija koje provode proces cer fikacije u zemljama regije. To su prije svega promo vne ak vnos povezane s procesom cer fikacije, ali i povezivanjem svih subjekata lokalnog ekonomskog razvoja u okviru svojih ak vnos , kako bi se na jednom mjestu omogućio uvid u sve pretpostavke, ograničenja i mogućnos za privlačenje inves cija na lokalnom prostoru. Takva ver kalna i horizontalna integracija subjekata od izuzetne je važnos za uspjeh projekta u svakoj pojedinoj državi, te su zbog toga moguće i značajne razlike u uspješnos projekta među državama članicama.

Nakon što evaluatori pregledaju dostavljenu dokumentaciju, organizira se posjeta evaluatora prema dvodnevnoj agendi, gdje se prvog dana održava sastanak s predstavnikom lokalne jedinice (gradonačelnikom ili načelnikom), te drugim članovima rukovodstva. Tijekom drugog dana obavljaju se razgovori s predstavnicima relevantnih odjeljenja u lokalnoj jedinici te odgovarajućim relevantnim ins tucijama. Nakon posjete, m evaluatora vrši procjenu ispunjenos kriterija za cer fikaciju i prikuplja dodatne informacije u suradnji s lokalnom jedinicom i poslovnom zajednicom. Nakon toga se dostavlja detaljni Izvještaj s preporukama, gdje se jasno definira kako je ocijenjen status pokazatelja povoljne poslovne klime. Tom prilikom se definiraju i dodatni zahtjevi prema lokalnoj jedinici, koji su neophodni za ispunjenje za- Slika 1. Zaš tni znak BFC SEE projekta danih kriterija za cer fikaciju. Uz podršku koordinatora lokalna jedinica iden ficira i dodatne izvore stručne podrške (donatori, konzultan, regionalne razvojne agencije). Lokalna samouprava ima obvezu pripreme tromjesečnih izvještaja o napretku i po ispunjenju kriterija za cer fikaciju, dostavi izvještaj kojim se dokazuje spremnost za posjetu verifikacijske komisije. Verifikacijsku komisiju čini m stručnjaka koji se sastoji od predstavnika ins tucija, gospodarstva i civilnog sektora, koji posjeduju znanje i iskustvo u oblas ma lokalne ekonomske poli ke. Članovi komisije imaju obavezu upoznavanja sa stanjem lokalnog gospodarstva te lokalne jedinice, koja je u procesu cer fikacije, pročita izvještaje i upoznase s rezulta ma koje je lokalna jedinica pos gla u odnosu na programske kriterije.

Tom prilikom, partnerske organizacije koje sudjeluju u projektu BFC SEE organizirale su i okrugli stol: BFC SEE cer fikacija – regionalni impuls za efekvan lokalni razvoj, na kojem su lideri lokalnog ekonomskog razvoja iz če ri države razgovarali o uvje ma poslovanja u općinama i gradovima jugoistočne Europe i značaju koji program Cer fikacije općina s povoljnim poslovnim okruženjem (BFC

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Sporazum o formiranju Regionalne mreže za povoljno poslovno okruženje potpisan je na Međunarodnom sajmu lokalnih samouprava NEXPO, koji se održavao od 25 do 27. rujna 2013. godine u Rijeci i Opa ji. Prvi cer ficirane lokalne samouprave nastupile su na zajedničkom štandu na kojem su inves cijskoj javnos predstavile potencijale za ulaganje i prednos koje nude u odnosu na sredine, koje nemaju cer fikat o povoljnom poslovnom okruženju.

Tijekom posjete, članovi komisije postavljaju dodatna pitanja rukovodstvu lokalne jedinice u vezi sa svakim od kriterija kako bi dobili dodatne informacije i potvrdili vjerodostojnost podataka navedenih u izvještaju. Sastav komisije za posjetu lokalnoj jedinici uključuje najmanje tri člana, koji donose odluku o spremnos za cer fikaciju glasanjem nakon konsultacija po završetku posjete. Četvr član je predstavnik Njemačke agencije za regionalni razvoj, koji nema pravo glasa, ali predstavlja nezavisnog i objek vnog promatrača, koji vodi računa o kvalite procesa verifikacije.

3. Proces cer fikacije u Republici Hrvatskoj

LOKALNA SAMOUPRAVA

UDK 658.3

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

SEE) ima za uvođenje standarda učinkovite lokalne poslovnoj zajednici i potencijalnim vanjskim inves torima, te na uklanjanju administra vnih zapreka i administracije. gradnji imidža Ivanca kao sredine koja je prijateljski Nakon toga, u prosincu 2013. godine Centar za lokalnaklonjena prema ulagačima. Svakako da je tomu ni ekonomski razvoj organizirao je dvodnevnu konfeuvelike doprinio i BFC znak (Bussines Friendly Cer firenciju 3. i 4. prosinca 2013. u Zagrebu, pod nazivom: cate) koji je, nakon velikog opera vnog rada gradskog Lokalni ekonomski razvoj u uvje ma krize. Na konvodstva, dijela gradskih službi i Poslovne zone Ivanec ferenciji je potpisan i sporazum o suradnji na projektu d.o.o. što je trajao gotovo godinu dana, prošle godine cer fikacije gradova i općina BFC SEE između Centra Grad Ivanec dobio u regionalnom projektu čije je proza lokalni ekonomski razvoj i Udruge općina u RH. Vevođenje financirala njemačka vlada. liko priznanje za sve partnere na projektu, a posebno za proces cer fikacije u Republici Hrvatskoj je nagra- Na međunarodni natječaj Financial Times-a Grad Ivada koju je ostvario grad Ivanec u ožujku 2013. godine. nec prijavio se samoinicija vno, krajem prošle godiNa međunarodnom natječaju Ci es and Regions of ne. S obzirom na to da se u međunarodnim poslovThe Future 2014./2015. (Gradovi i regije budućnos ), nim krugovima ocjene Financial Times-a visoko uvakoji provodi ugledni britanski Financial Times svake žavaju i prihvaćaju kao provjereni i pouzdani anali čki dvije godine, Grad Ivanec je svrstan u deset najbo- podaci, gradska uprava i cijeli projektni m angažiran ljih mikrogradova u Europi (do 100.000 stanovnika) na promidžbi Ivanca kao bussines friendly sredine, u kategoriji: Strategija za privlačenje i po canje di- vjeruju da ovakva (besplatna!) reklama na visokoj porektnih stranih ulaganja (h p://www.fdiintelligence. slovnoj europskoj razini predstavlja sjajan marke ng com/Locations/Europe/European-Cities-and-Regi- za Ivanec i ujedno, najbolju moguću pozivnicu potencijalnim stranim ulagačima. ons-of-the-Future-2014-15?ct=true).

Takvu ocjenu donio je m vrhunskih anali čara iz grupe Financial Times-a koja se bavi praćenjem, Slika 2. Najboljih deset europskih mikro gradova u kategoriji kvalitete Strategije privlačenja stranih izravnih analizom i predviđanjima kretanja u ulagačkom sekinves cija toru. S obzirom na to da je poznato da je Financial Times jedan od vodećih svjetskih listova, koji se bavi isključivo tema kom međunarodnog biznisa, financija, ekonomskim i poli čkim vijes ma, komentarima i analizama, te da takva ocjena dolazi od ma neovisnih stručnjaka, slobodno se može reći da je ovakvo rangiranje Ivanca i priznanje kojeg su 12. ožujka primili predstavnici grada na svečanos proglašenja u francuskom gradu Cannesu, najveće i najznačajnije što ga je Ivanec ikad dobio. Prema riječima gradonačelnika Ivaneca, g. Ba nića svrstavanje Ivanca u deset europskih gradova – i to u konkurenciji 180 gradova iz cijele Europe – koji su najviše učinili u uvođenju strategija za privlačenje i po canje izravnih stranih ulaganja priznanje je svima u Gradu Izvor: Financial Times, European Ci es and Regions of the Future Ivancu, koji su jekom prošlih godina raznim projek- 2014/2015 ma radili na stvaranju pretpostavki za privlačenje ulaganja (slika 2). Krajem ožujka 2014. godine u suradnji s Hrvatskom To je potvrda da je na međunarodnoj razini prepoznat gospodarskom komorom održane su radionice po smjer razvitka, koji smo si bili zadali najprije Gradskim svim Županijskim komorama HGK-a, gdje je prezen opera vnim planom, a sada i Strategijom razvoja gra- ran projekt Cer fikacije gradova i općina s povoljnim da Ivanca, i da je ocijenjen kao s mula van za po - poslovnim okruženjem u Republici Hrvatskoj. Tijecanje i privlačenje stranih ulaganja – izjavio je povo- kom dva tjedna prezentacijama je prisustvovalo više dom dodjele priznanja gradonačelnik Milorad Ba nić. od 160 predstavnika gradova i općina te se potvrdio Tomu su, smatra, doprinijeli dugogodišnji napori Gra- velik interes za sudjelovanje na projektu. U svibnju da na opremanju i ak viranju Poslovne i Industrijske 2014. u svim državama u kojima se trenutno provozone, na formiranju učinkovite lokalne samouprave, di proces Cer fikacije objavljen je javni poziv za iskaz koja je u svakom trenutku na raspolaganju lokalnoj interesa lokalnih samouprava. Iako se lokalne samo-

UDK 658.3

uprave mogu u proces Cer fikacije uključi u svakom trenutku, ulazak u proces putem javnog poziva važan je zbog mogućnos subvencioniranja cijene projekta, ali i zajedničkog promo vnog nastupa na nacionalnom i međunarodnom planu.

4. Zaključak Kao komplementarni okvir napora središnje države za kreiranjem povoljnom poslovnog okruženja u Republici Hrvatskoj nadovezao se projekt Cer fikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem. S obzirom na to da je kranja točka u kojoj se ostvaruju inves cije prostor lokalnih samouprava, svakako da su ak vnos gradova i općina izuzetno značajne za realizaciju inves cija pogotovo s obzirom na sve veću usklađenost makroekonomskih poli ka središnjih država, a pogotovo porezne poli ke. Iako je projekt Cer fikacije gradova i općina u Republici Hrvatskoj pokrenut 2012. godine već su ostvareni sjajni rezulta prije svega cer fikacijom Bjelovara i Ivaneca u lipnju 2013. godine, a posebno ulaskom Ivaneca na rang-listu uglednog Financial Times-a u kategoriji prvih deset europskih mikro gradova s najboljom strategijom privlačenja stranih izravnih inves cija. Iako je temeljni cilj projekta sustavno podizanje razine djelovanja lokalne samouprave na razinu svjetskog standarda, što se pokazuje ulaskom i na ovu pres žnu listu, svakako da se u narednom razdoblju očekuje i povećan interes stranih i domaćih ulagača za inves cije u cer ficiranim gradovima. Program cer fikacije se nastavlja, te se očekuje da Centar za lokalni ekonomski razvoj krajem mjeseca raspiše i javni poziv za iskaz interesa na sudjelovanje u projektu. S obzirom na već značajan broj upita lokalnih samouprava očekuje se veliki interes, što predstavlja potvrdu o prepoznatljivos i važnos ovog projekta za lokalne samouprave.

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr telefoni:

JAVNI POZIV jedinicama lokalne samouprave za sudjelovanje u regionalnom projektu

Cer fikacije gradova i općina sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Europi - BFC SEE Projekt Cer fikacije povoljnog poslovnog okruženja u jugoistočnoj Europi / Business Friendly Cer fica on South East Europe (BFC SEE) jedinstveni je regionalni projekt za unapređenje konkurentnos lokalnih samouprava koji se provodi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Srbiji. Projekt je namijenjen gradovima i općinama s odgovarajućim kapacite ma, orijen ranima unapređenju poslovnog okruženja, privlačenju inves cija i po canju razvoja lokalnog gospodarstva. Javni poziv otvoren je od 15. 5. do 15. 6. 2014. godine za sve jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Broj mjesta u okviru ovog javnog poziva je ograničen, a prednost će ima lokalne samouprave koje posjeduju kapacitet za stvaranje kvalitetnog poslovnog okruženja. Gradovima i općinama koji se uključe u projekt dodjeljuje se regionalni rang konkurentnos prema ocjeni razine kvalitete usluga koje pružaju inves torima i gospodarstvenicima, daju se konkretne smjernice za unapređenje poslovanja kao i prilika za sudjelovanje u regionalnoj razmjeni najboljih praksi. Cer ficirani gradovi i općine dobivaju poziciju najnaprednijih u regiji i kvalificiraju se za podršku nacionalnih i međunarodnih ins tucija i donatora, uz ak vnu promociju na regionalnom i međunarodnom nivou. Za prijavu sudjelovanja u projektu potrebno je ispuni obrazac na web stranici www.cler.hr/prijava-za-proces-cer fikacije, te ovjereni obrazac posla na našu adresu: CLER d.o.o. Slavka Krautzeka 83/A, 51000 Rijeka, Republika Hrvatska Dodatne informacije o projektu BFC SEE, uvje ma sudjelovanja, kao i kompletnu prijavnu dokumentaciju možete preuze putem web stranice www.cler.hr/o-projektu, na broju telefona 051/688-295 ili na e-mail: cler.efri@gmail.com.

01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678

OBJAVLJUJE

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

e-pošta:

Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (CLER d.o.o.)

www. m4pin.hr

LOKALNA SAMOUPRAVA

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

UDK 437.2

Prošireni djelokrug komunalnog redarstva Desanka Sarvan * O načinu postupanja komunalnog redara u provedbi ZOGO-a i ZGI-a pisali smo u ranijim člancima, a osim toga Ministarstvo prostornog uređenja i gradnje Republike Hrvatske na svojoj internetskoj stranici objavilo je upute za postupanje i primjere rješenja koje komunalni redari donose u provedbi ZGI-a (h p://www.mgipu). Stoga u ovom članku obrađujemo temu postupanja komunalnog redara u provedbi ZZB-a i ZPCP-a, te objavljujemo primjere rješenja koje komunalni redar donosi u provedbi is h, koji mogu posluži kao pomoć u izradi rješenja i jedan od mogućih načina oblikovanja h akata, pri čemu is čemo kako je pri izradi pojedinačnog upravnog akta (rješenja) uvijek potrebno vodi računa o konkretnom činjeničnom stanju u pojedinoj upravnoj stvari.

1. Uvod Djelokrug komunalnog redarstva značajno je proširen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaš od buke (NN, br. 55/13 – stupio na snagu 8. svibnja 2013., sada Zakon o zaš od buke – NN, br. 30/09, 55/13 i 153/13; dalje u tekstu: ZZB), Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu (NN, br. 82/13 – stupio na snagu 1. srpnja 2013.; dalje u tekstu: ZPCP), Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13 – stupio na snagu 23. srpnja 2013.; dalje u tekstu: ZOGO), te odredbama Zakona o građevinskoj inspekciji (NN, br. 153/13 – stupio na snagu 1. siječnja 2014.; dalje u tekstu: ZGI).

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

2. Djelokrug u odnosu na zaš tu od buke

Nadležno jelo JLS-a može odredi uporabu elektroakus čkih i akus čkih uređaja na otvorenom u objekma registriranim za obavljanje ugos teljske djelatnos dulje od 24 sata (st. 2., čl. 6. ZZB-a). Buka elektroakus čkih uređaja i ostalih izvora buke na otvorenom u objek ma iz stavka 2. ovoga članka ne smije prelazi najviše dopuštene razine buke sukladno pravilniku kojim su propisane najviše dopuštene razine buke na otvorenom prostoru. Nadzor nad provedbom odluka predstavničkih jela JLS provodi komunalno redarstvo, koje je ovlašteno poduzima upravne mjere, predlaga pokretanje prekršajnog postupka i naplaćiva kazne na mjestu počinjenja prekršaja. Tako su komunalni redari ovlašteni poduzima upravne mjere:

ZZB određuje djelokrug JLS-a u poduzimanju mjera a) naredi poduzimanje propisanih utvrđenih mjera za zaš tu od buke zaš te od buke, te JLS odlukom predstavničkih jela b) zabrani uporabu izvora buke dok se ne poduzmu određuju: mjere zaš te od buke • ulice, dijelove ulica i naselja, trgove i druge lokacije c) zabrani obavljanje djelatnos i ostalih ak vnos u kojima je moguće prekorači dopuštene razine koje zbog buke ometaju boravak, odmor i noćni buke radi zadovoljavanja potreba za održavanjem mir ako to nije moguće pos ći zabranom uporabe javnih skupova i organiziranja razonode, zabavnih i izvora buke dok se ne poduzmu mjere zaš te od športskih priredbi i drugih ak vnos na otvorenom buke. ili u zatvorenom prostoru za stanovništvo i goste, kada postoji mogućnost prekoračenja dopuštenih razina buke • putovi za dolaženje i odlaženje sudionika navedenih događanja. Buka koja nastaje uslijed navedenog događanja ne smije u drugim ulicama ili dijelovima ulica, u ostalim dijelovima istog naselja i drugim naseljima prelazi dopuštene granice (čl. 10. ZZB). *

Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula

2.1. Mjere li komunalni redari razinu buke? U provedbi odredbi ZZB-a postavljeno je pitanje je li komunalni redari u upravnom postupku u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja mjere razinu buke. Smatramo da je odgovor na ovo pitanje nega van, jer odredbe ZZB-a upućuju na provedbom odluka predstavničkih jela JLS-a provodi komunalno redarstvo, te poduzimanje mjera zaš te od buke propisanih m odlukama. No, ipak, u slučaju kada bi za

UDK 347.2

postupanje komunalnog redara bilo potrebno utvrdirazinu buke, za to je potrebno proves vještačenje po ovlaštenoj osobi1. Prema odredbi članka Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09; dalje u tekstu: ZUP), rješenje komunalnog redara u provedbi ZZB-a se ne može izvrši nakon proteka od 5 godina od izvršnos istoga.

2.2. Koje su druge ovlas komunalnog redara prema odredbama ZZB-a? Komunalni redar ovlašten je predloži pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz točki 1, 2, 3, 4. i 9., članka 19. ZZB-a, tj. ako pravna i fizička osoba koja: a) ne provodi zaš tu od buke i ne osigura njezinu provedbu (čl. 4. ZZB), b) obavlja radove, djelatnos i druge ak vnos koje u boravišnim prostorima uzrokuju buku štetnu po zdravlje ljudi (čl. 6., st. 1. ZZB-a), c) rabi elektroakus čke ili akus čke uređaje pro vno članku 6., stavku 2. ZZB, d) prouzroči buku elektroakus čkim uređajima i ostalim izvorima buke na otvorenom u objek ma registriranim za obavljanje ugos teljske djelatnos , koja prekoračuje najviše propisane dopuštene razine buke (čl. 6., st. 3. ZZB-a), e) ne provede naređene ili propisane mjere zaš te od buke (čl. 18. ZZB). Komunalni redar u nadzoru odluka JLS i odredbi ZZB ovlašten je novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kazni za prekršaj na mjestu počinjenja prekršaja2 odgovornu osobu u pravnoj osobi i fizičku osobu koja obavlja djelatnost za koju je potrebno proves mjere zaš te od buke koja ne poštuje odredbe ZZB i podzakonskih propisa donesenih na temelju istog zakona. Ako osoba kažnjena za prekršaj ponovno počini istovjetni prekršaj, kaznit će se na mjestu počinjenja prekršaja novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna (st. 5. i st. 6., čl. 19. ZZB).

Komunalno redarstvo ima značajne ovlas u nadzoru odredbi ZPCP glede obavljanja djelatnos autotaksi prijevoza. Prema članku 56. tog Zakona autotaksi prijevoz obavlja se na temelju toga Zakona i propisa koji u skladu s m zakonom donosi nadležno jelo jedne ili više JLS, odnosno Grada Zagreba. Navedenim propisom (tj. odlukom predstavničkog jela JLS) mogu se utvrdi : • organizacija obavljanja autotaksi prijevoza • autotaksi stajališta i način njihova korištenja • broj sjedala u vozilu kojim se obavlja autotaksi prijevoz • te druge uvjete koji se odnose na izgled i opremu vozila. Nadzor nad provedbom toga propisa, osim Inspekcije cestovnog prometa i osim Državnog inspektorata, provode i komunalni redari JLS-a. U obavljanju nadzora nad provedbom navedenog propisa komunalni redari JLS-a imaju ovlas propisane zakonom kojim se uređuje ustroj i ovlas komunalnog redarstva tj. rješenjem naredi fizičkim i pravnim osobama radnje, izrica mandatne kazne, te predloži pokretanje prekršajnog postupka (čl. 18. ZKG). Prema odredbi stavka 3. članka 135. ZUP-a, rješenje komunalnog redara u provedbi ZPCP se ne može izvrši nakon proteka od 5 godina od izvršnos istoga.

4. Zaključak Možemo stoga zaključi kako je služba komunalnog redarstva u JLS-u prema novom djelokrugu propisanom ZBB-om, ZPCP-om, ZOGO-om i ZGI-om suočena s vrlo brojnim obvezama djelovanja i vrlo složenim odredbama upravnog postupka i donošenju složenih upravnih i drugih akata, koje do sada ta služba nije donosila. Analiza samih zakonskih tekstova ostavlja otvorene određene dvojbe u ovlas ma za postupanje komunalnih redara, što sve može bi razlog brojnih sporova, troškova i nezadovoljstava građana.

Smatramo da je rješavanje spornih pitanja neposredne primjene zakona upravnosudskim praksama spor i skup put, te bi se pravna sigurnost građana i vladavina prava kao temeljnih vrednota Ustava Republike Hrvatske mogla ostvari boljim zakonskim tekstom. Pri tome valja ci ra stav Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji je je u Izvješću broj: U-X-5105/2008 od 10. prosinca 2008. (NN, br. 2/09), upućenom Hrvatskom saboru, analizirao razloge i posljedice uočenih pojava neustavnos (u norma vnom uređenju parkiranja na području JLS) i pri tome je, uz ostalo, istaknuo: “da postojeća zakonska nedorečenost (podnormiranost)

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Stavak 4. članka 16. ZZB-a glasi: „Komunalno redarstvo pri provedbi nadzora iz stavka 3. ovoga članka ovlašteno je poduzima upravne mjere sukladno ovlas ma propisanim člankom 18. stavkom 1. točkama 2., 3. i 4. ovoga Zakona, predlaga pokretanje prekršajnog postupka sukladno članku 19. stavku 1. točkama 1., 2., 3., 4. i 9. i naplaćiva kazne na mjestu počinjenja prekršaja sukladno članku 19. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona.“

3. Djelokrug u odnosu na autotaksi prijevoz

Člankom 11. ZZB propisano je da stručne poslove zaš te od buke utvrđene pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka mogu obavlja pravne osobe registrirane za obavljanje te djelatnos koje imaju ovlaštenje ministra, a akredi rane su prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 uz prijelazni period za dobivanje akreditacije od dvije godine. Pravilnik o uvje ma glede prostora, opreme i radnika pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka, kao i o stručnim poslovima zaš te od buke te o stručnom nadzoru nad pravnim osobama koje obavljaju te poslove uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra nadležnog za zaš tu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo donosi ministar.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

u tom pravnom području, uz istodobnu konkurenciju više mjerodavnih zakona koje primjenjuju jedinice lokalne samouprave, dovodi do pojave neustavnos koja se očituje u narušavanju jedinstvenos njegova uređenja na nacionalnoj razini”. Primjer 1.

UDK 437.2

stvo Grada ___________ utvrdio je uviđajem na terenu da trgovačko društvo „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaždinska 24, rabi elektroakus čke i akus čke uređaje na otvorenom u objektu registriranom za obavljanje ugos teljske djelatnos – caﬀe-bar “More” u _____________, Varaždinska ulica 24, nakon 24 sata noću.

Rješenje komunalnog redara kojim se zabranjuje U provedenom postupku komunalni redar je priliuporaba izvora buke kom očevida dana 1. lipnja _______ godine saslušao ovlaštenog predstavnika stranke u postupku, o čemu u spisu prileži zapisnik, te je utvrdio kako trgovačko društvo „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaždinska 24, rabi elektroakus čke i akus čke uređaje na otvorenom u objektu registriranom za obavljanje ugos teljske REPUBLIKA HRVATSKA djelatnos – caﬀe-bar “More” u _____________ , ŽUPANIJA ________________ Varaždinska ulica 24, nema odobrenje nadležnog Grad __________________ jela uprave Grada ______ za uporabu is h uređaja Upravni odjel za komunalno gospodarstvo u tom prostoru nakon 24 sata noću, iako je podnijelo Odsjek komunalnog redarstva zahtjev za odobrenje uporabe elektroakus čke i akuKLASA: UP/I- _________________ s čke uređaje na otvorenom u objektu dana 6. lipnja URBROJ: 2168/5-09/1-14-2 __________. __________, 12. lipnja ______. godine Kako je člankom 5. Odluke o poduzimanju mjera zaš te od buke Grada __________ (Službene novine Komunalni redar Upravnog odjela za komunalno Grada ________ br. 1/14), propisano da uporabu gospodarstvo, Odjeljak za komunalno redarstvo Gra- elektroakus čke i akus čke uređaje na otvorenom u da_________, na osnovi članka 3. Odluke o podu- objektu registriranom za obavljanje ugos teljske djezimanju mjera zaš te od buke Grada __________ latnos nakon 24 sata odobrava rješenjem upravno (Službene novine Grada ________ br. 1/14), u pojelo Grada ________ , te da stranka u postupku stupku pokrenutom po službenoj dužnos u predme- ne posjeduje navedeno odobrenje, iako je podnijela tu poduzimanju mjera zaš te od buke za trgovačko zahtjev za izdavanje istoga, te kako prije izvršnos društvo „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaždinska 24, ( navedenog odobrenja nije ovlaštena koris navedeOIB_________ ), zastupano po direktoru Ivić Ivi, nu opremu nakon 24 sata, odlučeno je kao u izreci donio je ovog rješenja.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

RJEŠENJE

100

Odredba točke 3. izreke rješenje zasniva se na odredbi stavka 3. članka 18. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 59/01, 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12 , 19/13 i 94/13).

1. Trgovačkom društvu „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaždinska 24, zabranjuje se nakon 24 sata noću uporaba elektroakus čkih i akus čkih uređaja na otvorenom u objektu registriranom za obavljanje ugos teljske djelatnos – caﬀe-bar “More” u ___________ , Varaždinska ulica 24, u roku od 8 dana od dostave ovog rješenja. Uputa o pravnom lijeku:

2. Ako trgovačko društvo „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Pro v ovog rješenja može se podnije žalba UpravVaraždinska 24, ne postupi prema nalogu iz točke 1. nom odjelu za komunalno gospodarstvo Županije ovog rješenja, u navedenom roku, pristupi će se iz_______________, i to upravnom odjelu nepovršenju ovog rješenja izricanjem novčanih kazni. sredno ili poštom preporučeno, a može se izjavi i u 3. Žalba na ovo rješenje ne odlaže izvršenje rješenja. zapisnik. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, te ne odgađa izvršenje istoga. o b r a z l o ž e n j e: Uz žalbu potrebno je priloži 50,00 kuna upravnih U upravnom postupku pokrenutom po službenoj pristojbi, sukladno Tbr. 3. Zakona o upravnim pridužnos komunalni redar Upravnog odjela za komu- stojbama (NN, br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, nalno gospodarstvo, Odjeljak za komunalno redar- 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04,

UDK 347.2

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, _____________ , Varaždinska ulica 24, novčanom 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13 80/13 i kaznom u iznosu od __________kn. 40/14). 3. Novčanu kaznu iz točke 2. izvršenik dužan je uplaKomunalni redar: u korist proračuna Grada __________ na žiroračun broj:__________ , model __________, poziv ime i prezime, potpis, pečat na broj: ____________ (OIB), šifra opisa plaćanja __________, opis plaćanja __________, u roku 8 Dostavi : (osam) dana od dana dostave ovog rješenja. 1. Trgovačko društvo „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaž- 4. Ako izvršenik ne postupi po točki 3. izreke, izvršedinska 24 nje novčane obveze provest će se sudskim putem. 2. Pismohrana – ovdje 5. Upozorava se izvršenik da će se, ako nakon izricanja ove novčane kazne ne prestane nakon 24 sata noću rabi elektroakus čke i akus čke uređaje na otvorePrimjer 2. nom u objektu registriranom za obavljanje ugos teljRješenje o izvršenju rješenja komunalnog redara ske djelatnos , na usklađenje prisili novom novčakojim se zabranjuje uporaba izvora buke nom kaznom. 6. O troškovima izvršenja donije će se posebno rješenje. 7. Žalba na ovo rješenje ne odlaže izvršenje rješenja. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJA ________________ Grad __________________ Upravni odjel za komunalno gospodarstvo Odsjek komunalnog redarstva KLASA: UP/I- _________________ URBROJ: 3164-8-7-13-2 __________, 23. listopad ______. godine

o b r a z l o ž e n j e: U upravnom postupku pokrenutom po službenoj dužnos komunalni redar Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, Odjeljak za komunalno redarstvo Grada ________ utvrdio je kako je rješenje komunalnog redara Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, Odsjeka komunalnog redarstva Grada ___________, KLASA: UP/I_________________, URBROJ : 2168/5-09/1-14-2 od 12. lipnja ______. godine kojim je trgovačkom društvu „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaždinska 24, zabranjeno nakon 24 sata noću rabi elektroakus čkih i akus čkih uređaja na otvorenom u objektu registriranom za obavljanje ugos teljske djelatnos – caﬀebar “More” u _____________ , Varaždinska ulica 24, postalo izvršno dana ___________.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Komunalni redar Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, Odjeljak za komunalno redarstvo Grada _________, na osnovi članka 3. Odluke o poduzimanju mjera zaš te od buke Grada __________ (Službene novine Grada ________ br. 1/14), u postupku pokrenutom po službenoj dužnos u predmetu poduzimanju mjera zaš te od buke za trgovačko društvo „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaždinska 24, ( OIB_________ ), zastupano po direktoru Ivić Ivi, donio je Očevidom u objektu registriranom za obavljanje ugos teljske djelatnos – caﬀe-bar “More” u RJEŠENJE _____________ , Varaždinska ulica 24, izvršenim o izvršenju dana ________ u 01 sat komunalni redar je u prisustvu stranke zapisnikom utvrdio kako stranka nije 1. Određuje se izvršenje izvršnog rješenja Upravnog izvršila nalog komunalnog redara u ostavljenom roku, odjela za komunalno gospodarstvo, Odsjeka komute da i dalje koris elektroakus čke i akus čke urenalnog redarstva Grada _________, KLASA: UP/Iđaje na otvorenom u istom objektu registriranom za _________________, URBROJ : 2168/5-09/1-14-2 obavljanje ugos teljske djelatnos . Odredbom članod 12. lipnja ______ godine. ka 142. Zakona o općem upravnom postupku (NN, 2. Izvršenik, trgovačko društvo „Planet“ d.o.o. iz Za- br. 47/09) određeno je da se izvršenika na ispunjenje dra, Varaždinska 24, prisiljava se na zabranu nakon 24 obveze iz rješenja prisiljava novčanom kaznom, ako sata noću uporabe elektroakus čkih i akus čkih ure- je izvršenik ne izvrši sam, te da se novčana kazna kođaja na otvorenom u objektu registriranom za obav- jom se fizička osoba prisiljava na izvršenje izriče rješeljanje ugos teljske djelatnos – caﬀe-bar “More” u njem u iznosu do dvije prosječne godišnje bruto plaće

101

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, a novčana kazna kojom se pravna osoba prisiljava na izvršenje izriče se rješenjem odgovornoj osobi te pravne osobe u iznosu do deset prosječnih godišnjih bruto plaća ostvarenih u Republici Hrvatskoj, kao i da će se slučaju daljnjeg neispunjavanja obveze, izreći će se druga, veća novčana kazna, unutar utvrđenog raspona, a može se izreći i više puta, te je stoga odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UDK 437.2

________, na osnovi stavka 1. članka 2. Odluke o autotaksi prijevozu Grada __________( Službene novine Grada __________ br. 4/14) u postupku pokrenutom po službenoj dužnos u predmetu usklađenja uvjeta izgleda vozila autotaksi prijevoznika Jurić Jure ( OIB_________ ), iz __________, Zadarska 35. donio je RJEŠENJE

Odredba točke 3. izreke rješenje zasniva se na odred- 1. Nalaže se autotaksi prijevozniku Jurić Jure iz bi stavka 4. članka 139. Zakona o općem upravnom __________, Zadarska 35, usklađenje uvjeta izglepostupku (NN, br. 47/09). da vozila kojim obavlja autotaksi prijevoz marke Škoda Fabia, registarske oznake DU-765 na način da is Uputa o pravnom lijeku: bude žute boje sa oznakom grba Grada_______ vePro v ovog rješenja može se podnije žalba Uprav- ličine 15 x 20 cm na prednjim vra ma vozila u roku nom odjelu za komunalno gospodarstvo Županije od tri mjeseca od izvršnos ovog rješenja.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

_______________, i to upravnom odjela neposredno ili poštom preporučeno, a može se izjavi i u zapisnik. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, te ne odgađa izvršenje istoga.

102

2. Ako autotaksi prijevozniku Jurić Juri iz ________, Zadarska 35, ne postupi prema nalogu iz točke 1. ovog rješenja u navedenom roku, pristupi će se izvršenju ovog rješenja izricanjem novčanih kazni.

Uz žalbu potrebno je priloži 50,00 kuna upravnih pri- 3. Žalba na ovo rješenje ne odlaže izvršenje rješenja. stojbi, sukladno Tbr. 3. Zakona o upravnim pristojbao b r a z l o ž e n j e: ma (NN, br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, U upravnom postupku pokrenutom po službenoj dužnos komunalni redar Upravnog odjela za komunal69/10, 126/11, 112/12, 19/13 , 80/13 i 40/14). no gospodarstvo, Odjeljak za komunalno redarstvo Komunalni redar: Grada _______ utvrdio je očevidom kako autotaksi ime i prezime, potpis, pečat prijevoznik Jurić Jure iz __________, Zadarska 35, obavlja autotaksi prijevoz vozilom marke Škoda FaDostavi : 1. Trgovačko društvo „Planet“ d.o.o. iz Zadra, Varaž- bia, registarske oznake DU-765 bijele boje. dinska 24 Točkom 5. stavka 2. članka 7. Odluke o autotaksi pri2. Pismohrana – ovdje jevozu Grada __________ (Službene novine Grada __________ br. 4/14) propisano kako vozilo kojim se obavlja autotaksi prijevoz na području Grada Primjer 3. __________ mora bi žute boje sa sa grbom GraRješenje komunalnog redara kojim se naređuju da_______ veličine 15 x 20 cm na prednjim vra ma vozila, te je člankom 12. iste Odluke određen rok od uvje koji se odnose na izgled i opremu vozila 6 mjeseci u kojem su autotaksi prijevoznici bili dužni uskladi uvjete koji se odnose na izgled i opremu vozila propisane istom Odlukom, koji je rok istekao 5. srpnja _____ godine, te kako autotaksi prijevoznik Jurić Jure iz __________, Zadarska 35, po isteku REPUBLIKA HRVATSKA navedenog roka i dalje obavlja autotaksi prijevoz voŽUPANIJA ________________ zilom marke Škoda Fabia, registarske oznake DU-765 Grad __________________ bijele boje i bez oznaka grba Grada _______ veličine Upravni odjel za komunalno gospodarstvo 15 x 20 cm na prednjim vra ma vozila, odnosno, is Odsjek komunalnog redarstva nije uskladio uvjete koji se odnose na izgled i opremu KLASA: UP/I- _________________ vozila kojim se obavlja autotaksi prijevoz propisane URBROJ: 3164-8/1-14-2 istom Odlukom, to je istome naređeno usklađenje h __________, 7. kolovoza ______. godine uvjeta u roku od 3 mjeseca od izvršnos ovog rješenja. Komunalni redar Upravnog odjela za komunalno gos- Odredba točke 3. izreke rješenje zasniva se na odredpodarstvo, Odjeljak za komunalno redarstvo Grada bi stavka 3. članka 18. Zakona o komunalnom gos-

UDK 347.2

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

podarstvu (NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Jure( OIB_________ ), iz __________, Zadarska Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 59/01, 26/03 35, donio je – proč. tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12 , RJEŠENJE 19/13 i 94/13). o izvršenju Uputa o pravnom lijeku:

1. Određuje se izvršenje izvršnog rješenja Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, Odsjeka komunalnog redarstva Grada _________, KLASA: UP/I_________________, URBROJ: 3164-8/1-14-2 od 7. kolovoza ______ godine.

Pro v ovog rješenja može se podnije žalba Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo Županije _______________, i to upravnom odjelu neposredno ili poštom preporučeno, a može se izjavi i u zapisnik. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana 2. Izvršenik, autotaksi prijevoznik Jurić Jure iz _____, prijema rješenja, te ne odgađa izvršenje istoga. Zadarska 35, prisiljava se usklađenja uvjeta izgleda Uz žalbu potrebno je priloži 50,00 kuna upravnih vozila autotaksi prijevoznika, novčanom kaznom u pristojbi, sukladno Tbr. 3. Zakona o upravnim pri- iznosu od __________kn. stojbama (NN, br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13 , 80/13 i 40/14).

3. Novčanu kaznu iz točke 2. izvršenik dužan je uplau korist proračuna Grada __________ na žiroračun broj:__________ , model __________, poziv na broj: ____________ (OIB), šifra opisa plaćanja __________, opis plaćanja __________, u roku 8 Komunalni redar: (osam) dana od dana dostave ovog rješenja. ime i prezime, potpis, pečat 4. Ako izvršenik ne postupi po točki 3. izreke, izvršenje novčane obveze provest će se sudskim putem.

Dostavi : 1. Jurić Jure iz __________, Zadarska 35 2. Pismohrana – ovdje

Primjer 4.

5. Upozorava se autotaksi prijevoznik Jurić Jure iz __________, Zadarska 35 da će se, ako nakon izricanja ove novčane kazne ne uskladi uvjete izgleda vozila autotaksi prijevoznika, na usklađenje prisili novom novčanom kaznom.

6. O troškovima izvršenja donije će se posebno rjeRješenje o izvršenju rješenja komunalnog redara šenje. kojim se naređuju uvje koji se odnose na izgled i 7. Žalba na ovo rješenje ne odlaže izvršenje rješenja. opremu vozila o b r a z l o ž e n j e:

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Komunalni redar Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, Odjeljak za komunalno redarstvo Grada __________, na osnovi stavka 1. članka 2. Odluke o autotaksi prijevozu Grada __________( Službene novine Grada __________ br. 4/14) u postupku pokrenutom po službenoj dužnos u predmetu usklađe- Pregledom navedenog vozila izvršenim dana 17. pronja uvjeta izgleda vozila autotaksi prijevoznika Jurić sinca _____ godine u prisustvu izvršenika zapisnikom

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJA ________________ Grad __________________ Upravni odjel za komunalno gospodarstvo Odsjek komunalnog redarstva KLASA: UP/I- _________________ URBROJ: 3164-8/1-14-2 __________, 23. prosinac ______. godine

U upravnom postupku pokrenutom po službenoj dužnos komunalni redar Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, Odjeljak za komunalno redarstvo Grada ___________ utvrdio je kako je rješenje komunalnog redara Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, Odsjeka komunalnog redarstva Grada _________, KLASA: UP/I- _________________, URBROJ: 3164-8/1-13-2 od 7. kolovoza ______, kojim je autotaksi prijevozniku Jurić Jure iz __________, Zadarska 35, naloženo usklađenje uvjeta izgleda vozila kojim obavlja autotaksi prijevoz marke Škoda Fabia, registarske oznake DU-765 na način da is bude žute boje s oznakom grba Grada_______ veličine 15 x 20 cm na prednjim vra ma vozila u roku od tri mjeseca od izvršnos ovog rješenja postalo izvršno danom dostave stranci tj. dana _______ .

103

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

je utvrđeno da is nije izvršio naloženo mu usklađenje uvjeta izgleda vozila kojim obavlja autotaksi prijevoz u određenom roku uvodno navedenog rješenja, te je stoga pristupljeno izvršenju istoga rješenja. Odredbom članka 142. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09) određeno je da se izvršenika na ispunjenje obveze iz rješenja prisiljava novčanom kaznom, ako je izvršenik ne izvrši sam, te da se novčana kazna kojom se fizička osoba prisiljava na izvršenje izriče rješenjem u iznosu do dvije prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, a novčana kazna kojom se pravna osoba prisiljava na izvršenje izriče se rješenjem odgovornoj osobi te pravne osobe u iznosu do deset prosječnih godišnjih bruto plaća ostvarenih u Republici Hrvatskoj, kao i da će se slučaju daljnjeg neispunjavanja obveze, izreći će se druga, veća novčana kazna, unutar utvrđenog raspona, a može se izreći i više puta, te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja. Odredba točke 3. izreke rješenje zasniva se na odredbi stavka 4. članka 139. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09). Uputa o pravnom lijeku: Pro v ovog rješenja može se podnije žalba Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo Županije _______________, i to upravnom odjelu neposredno ili poštom preporučeno, a može se izjavi i u zapisnik. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, te ne odgađa izvršenje istoga.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Uz žalbu potrebno je priloži 50,00 kuna upravnih pristojbi, sukladno Tbr. 3. Zakona o upravnim pristojbama (NN, br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13, 80/13 i 40/14).

104

UDK 437.2

Ne propus te u rujnu!

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (8 sa ) • GRAĐEVINSKI RADOVI, PROJEKTANTSKE USLUGE, ODRŽAVANJE OBJEKATA (8 sa ) • JAVNA NABAVA ZA PONUDITELJE (8 sa ) Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fikata u području javne nabave. Cijena: 900 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača)

Komunalni redar: ime i prezime, potpis, pečat Dostavi : 1. Jurić Jure iz __________, Zadarska 35 2. Pismohrana – ovdje

Detaljne programe i točne datume održavanja radionica, objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www.tim4pin.hr.

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. Vrsta isplate br. I. NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom 1. putovanju Troškovi noćenja na službenom 2. putovanju 3.

4. II. 1.

Dopuštena isplata

u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka Troškovi prijevoza na posao i s prema cijeni mjesečne posla (mjesni i međumjesni) odnosno pojedinačne prijevozne karte Uporaba privatnog automobila u 2,00 kn po prijeđenom poslovne svrhe kilometru DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, 170,00 kn dnevno preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km) Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od 170,00 kn dnevno sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

Terenski dodatak u inozemstvu

250,00 kn dnevno

4. 5.

Pomorski dodatak Naknada za odvojeni život

Dnevnice u inozemstvu

250,00 kn dnevno 1.600,00 kn mjesečno do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.) do propisanog iznosa (objavljeno u Časopisu br. 3)

Dnevni troškovi - per diem

2.500,00 kn godišnje

8.000,00 kn

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju 2. djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu) Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i 3. fizičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata U slučaju smr člana uže obitelji 4. zaposlenika Zbog bolovanja zaposlenika duljeg 5. od 90 dana Potpora za novorođeno dijete do 6. visine proračunske osnovice1 Djeci poginulih boraca 7. Domovinskog rata2 8. Darovanje za zdravstvene potrebe3 Premije dobrovoljnog mirovinskog 9. osiguranja4 Sredstva koja se fizičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU putem jela akredi ranih⁵ 10. u skladu s pravilima EU u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA Za navršenih: • 10 godina radnog staža • 15 godina radnog staža • 20 godina radnog staža • 25 godina radnog staža • 30 godina radnog staža • 35 godina radnog staža • 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

VI. STIPENDIJE S pendije (učenicima srednjih 1. škola i redovnim studen ma)

2.500,00 kn godišnje

7.500,00 kn

u ukupnom iznosu isplate

3.000,00 kn 2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

ukupan iznos primitaka⁶

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

1.600,00 kn mjesečno

Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14). Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa. 3 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije. 4 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno. ⁵ Agencija za mobilnost i programe EU. ⁶ Čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak. ⁷ Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14). 1

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

6.400,00 kn 8.000,00 kn za invalide rada

Zbog invalidnos zaposlenika

8.000,00 kn

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

600,00 kn godišnje 400,00 kn

III. OTPREMNINE I DAROVI 1.

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku 3. navršenu godinu rada kod toga poslodavca) 4. Dar djetetu do 15 godina staros 5. Dar radniku u naravi (godišnje) Prigodne nagrade (božićnica, 4. naknade za godišnji odmor i sl.) IV. POTPORE

105

TIM4PIN INFO 2.

S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća

4.000,00 kn mjesečno

S pendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje u ukupnom iznosu 4. djeluju u skladu s posebnim isplate propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju 1. 1.600,00 kn mjesečno sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno 2. prema posebnim propisima 3.

Nagrade za sportska ostvarenja

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA Primici učenika i studenata za rad 1. preko ovlaštenih posrednika Nagrade učenicima za vrijeme 2. prak čnog rada

20.000,00 kn godišnje

50.000,00 kn godišnje 1.600,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslodavac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa.

106

tom da račun za noćenje i prijevoz glase na neprofitnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privremeno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) donesenim za razdoblje do 12. 12. 2016.; odnosno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (dalje u tekstu: KU) donesenim za razdoblje do 1. 8. 2016. Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolek vnog ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13).

Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na (pravo definirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za dohodak). godišnji odmor (pravo definirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolek1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu vnim ugovorima (10. 12. 2013.), pa sve dok su is kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplatu smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stav- jubilarnih nagrada i terenski dodatak. Dnevnice (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), ku 20. Pravilnika o porezu na dohodak. osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u Iznimka su neprofitne organizacije i proračunski ko- čl. 62., st. 2. u KU, te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenrisnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro- ski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. fitne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo- 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok rezivo isplaćiva : su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja uzastopna tromjesječja i pada deficita ispod 3 %. osobnog automobila u službene svrhe, ako obav- Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine Vlada ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne Republike Hrvatske je donijela Odluku o otkazivanju ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne- Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku znanost i visoko obrazovanje. Odluka je službeno objav10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku ljena u Narodnim novinama 30. prosinca 2013. godine. 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak. Tijekom otkaznog roka, koji je trajao tri mjeseca od • Troškove noćenja i prijevoza na službenom puto- dana stupanja ove Odluke na snagu, a Odluka je stupivanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje- la na snagu 27. prosinca 2013., primjenjivala su se sva

TIM4PIN INFO

pravna pravila na is način i u istom opsegu kao i prije * Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sinnego što je otkazivanje nastupilo. Otkazni rok za sva dika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne potri kolek vna ugovora istekao je nakon tri mjeseca istoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko obtrajanja otkaznog roka, odnosno 27. ožujka 2014. Za razovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost), tako da mogu znanost i visoko obrazovanje, u primjeni je Temelj- isplaćiva dnevnicu u visini od 170,00 kn kako definira TKU. ni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u ** Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine. javnim službama, sve dok se ne definira njihov novi *** Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji GKU. Za osnovnoškolsku djelatnost u primjeni od 1. nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn. travnja novi GKU (NN, br. 63/14), dok je za srednjoš2.2. Jubilarna nagrada kolsku djelatnost novi GKU u primjeni od 1. svibnja, zaključen 22. svibnja 2014. (u trenutku izdavanja ča- Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada za službenike i namještenike u državnim i javnim službama sopisa, nije objavljen u Narodnim novinama). Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 133/11) je otkazan i 25. ožujka 2014. u primjeni je novi, objavljen u Narodnim novinama (br. 42/14), s primjenom od 1. travnja 2014. Stoga, od travnja (s prvim obračunom u svibnju), za sve djelatnosi javnih službi na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama, primjenjuje se novi obračun prijevoza sukladno članku 67. TKU-a (NN, br. 141/12) kako ne postoji drugi povoljniji pravni izvor. Također je otkazan i Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna (NN, br. 146/11) te je donesen novi, potpisan 29. svibnja, objavljen u Narodnim novinama (br. 70/14) 10. lipnja 2014. Time je otkazan posljednji „stari“ granski kolek vni ugovor.

Godine Službenici i neprekidne Državni službenici i namještenici službe/rada namještenici u javnim u državnim službama* jelima i Ugovoreno do 31. 7. 1. 8. 2013. 12. 12. 2012. jedinicama – 1. 8. – 12. 12. pravo 2013. lokalne i 2016. 2016.** područne osnovica: osnovica: osnovica: (regionalne) 900,00 kn 500,00 kn 500,00 kn samouprave 5 1 osnovica 500,00 500,00 10 1,25 osnovice 1.125,00 625,00 625,00 15 1,5 osnovice 750,00 750,00 20 1,75 osnovice 1.575,00 875,00 875,00 25 2 osnovice - 1.000,00 1.000,00 30 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,00 1.250,00 35 3 osnovice - 1.500,00 1.500,00 40 4 osnovice 3.600,00 2.000,00 2.000,00 45 5 osnovica 4.500,00 2.500,00 2.500,00

namještenici u javnim službama 150,00 kn* 150,00 kn Neće se ispla Neće se ispla 500,00 kn***

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada:

službenici i namještenici Dnevnica za službeni put u zemlji 150,00 kn Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji odmor Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne 500,00 kn** nagrade

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Materijalno pravo

Primjena Dodatka II. KU-a, potpisanog od sva tri sindikata potpisnika KU-a, nije sporna, jer su ga potpisali svi re* Mišljenja smo da če ri sindikata djelatnos kulture, znanos i prezenta vni sindika za kolek vno pregovaranje radi visokog obrazovanja, osnovnoškolske i srednjoškolske djelatnos , sklapanja KU-a za državne službenike i namještenike, koji nisu potpisali Dodatak II., ne primjenjuju odredbe Dodatka II. prema Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezen- kojim je smanjena osnovica na 500,00, već primjenjuju osnovicu ta vnos (KLASA: 006-04/13-06/13, URBROJ: 689/2- od 1.800,00 kn. 13-10), ali je sporna primjena Dodatka II. TKU-a, jer su ** Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ga potpisala dva od šest sindikata potpisnika TKU-a. ukida se, te počinje važi osnovica definirana kolek vnim ugovo(od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna troMišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka rima mjesječja i deficitom manjim od 3 %, što je definirano dodacima II. II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne kolek vnih ugovora. skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza 2.3. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko ob41/14.) privremeno se, u razdoblju 1. 4. 2014. – 31. razovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost). 12. 2014., uskraćuje pravo na uvećanje plaće po osTablica 2. Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema novi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek vnim ugovorima za državne službenike i namještenike dodacima kolek vnih ugovora te službenike i namještenike u javnim službama ugoDržavni Službenici i voreno u visini od 4, 8 i 10 %.

107

TIM4PIN INFO Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak Naknada za odvojeni život od obitelji Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna

Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru

koje je odredila Europska komisija, mogu se koris ako putovanja uključuju noćenje u inozemstvu.

Dnevnice (per diem) navedene su na internetskoj stranici Europske komisije: h p://ec.europa.eu/ europeaid/work/procedures/implementation/per_ diems/index_en.htm, i svote per-diem mijenjaju se nekoliko puta godišnje, pa je preporuka da poslodavac prije isplate provjeri je li došlo do izmjena.

Per diem iznos obuhvaća neoporezivi iznos sredstava za pokriće svih troškova na službenom putu: smještaja, prehrane, mjesnog prijevoza i slične izdatke. Kako 500,00 kn mjesečno trošak prijevoza nije uključen u svotu per-diema, smatramo da poslodavac može s neoporezivom svotom per diema ispla i trošak prijevoza do mjesta, gdje 2.5. Odlukom o visini dnevnice za službeno putova- je radnik upućen na službeni put. nje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz To znači da radnik koji je, na primjer, bio na službesredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skla- nom putovanju u Francuskoj, a troškovi toga putodu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o vanja se nadoknađuju iz proračuna Europske unije, porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13) propisan ostvaruje pravo na isplatu dnevnog iznosa od 245 je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u ino- EUR-a. Taj iznos pokriva i trošak smještaja, i dnevnicu zemstvo (tablica s iznosima prema državama odredi- (tj. trošak prehrane i prijevoza u mjestu, koje je osošta objavljena je u časopisu broj 3/14.). ba upućena na službeno putovanje). Kada bi troškovi službenog putovanja tere li sredstva poslodavca, Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u radnik bi ostvario pravo na nadoknadu stvarnih trošzemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i kova noćenja (prema priloženom računu) i pravo na druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, isplatu dnevnice u iznosu od 70 EUR-a. koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima Prijevozni troškovi do mjesta i od mjesta odredišta (NN, br. 117/12), kao i Odluka o visini dnevnica za se u jednom i drugom slučaju nadoknađuju u visini službeno putovanje u inozemstvo za korisnike, koji stvarno nastalih troškova prijevoza. se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN br. 8/06), sukladno prijelaznim i završnim odred- 3. Plaće bama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna 3.1. Doprinosi za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14.) ostaju na snazi sve dok Vlada RH ne donese odluke na teme- 3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini lju članka 17. Zakona o izvršavanju. 150,00 kn dnevno 1.000,00 mjesečno

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Poseban porezni status od 5. srpnja 2013. godine Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. imaju troškovi službenog putovanja, koji se radnicima 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn. isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta. Prema odredbama Najniža mjesečna osnovica članka 13., stavka 12. Pravilnika o porezu na doho- Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) dak, ako se troškovi službenog putovanja radnicima manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada isplaćuju iz proračuna Europske unije, oporezivanju doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne ne podliježe ukupno isplaćeni dnevni iznos troškova osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (pre– per diem. ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa Takvi troškova dnevnica – per diem mogu se neopore- na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13).

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

2.6. Dnevnice – per diem

108

zivo ispla osobama koje obavljaju zadatke prema nalogu poslodavca, koji je sklopio ugovor s ins tucijama EU o obavljanju određenih ak vnos , odnosno može se neoporezivo ispla zaposlenicima angažiranim po EU projektu. Prema propisanoj proceduri EU, per diem

Najviša mjesečna osnovica Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osigu-

TIM4PIN INFO

ranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate. Najviša godišnja osnovica Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće Tablica 5. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje

20 %

• I. stup

15 %

• II. stup

3.1.3. Stope doprinosa na plaću Tablica 6. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću • Za zdravstveno osiguranje • Za zaš tu zdravlja na radu • Za zapošljavanje i doprinos za po canje zapošljavanja 1,7 % osoba s invaliditetom*

15 % 0,5 % (ili 1,6 + 0,1 %)

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.) koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13) do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

(ili 1,6 + 0,2 %)

*Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 41/14.) povećana je opća stopa za zdravstveno osiguranje s 13 % na 15 %, a primjenjuje se od 1. travnja 2014. **1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13).

1,6 %

0,2 %

1,7 %

1,6 %

0,1 % (ili 0,2 %)

1,7 %

posebna novčana naknada koja se utvrđuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi

¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integravnih i zaš tnih radionica.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se Tablica 7. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i po- staž računa s povećanim trajanjem, upla i povećasebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s inva- ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 10. liditetom nakon 1. siječnja 2014. godine Obveznici uplate – poslodavci

1,6 %

0,1 %

Ukupna stopa doprinosa 4,86 % 7,84 % 11,28 % 17,58 %

Stope doprinosa Stope doprinosa za radnike u I. za radnike u II. stupu stupu 3,61 % 1,25 % 5,83 % 2,01 % 8,39 % 2,89 % 13,07 % 4,51 %

3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka za sve osobe upućene na službeni put u inozemstvo, osim u države članice Europske unije (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08 – 148/13).

1,6 %

Za 12 mj. staža priznaje se 14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

1,7 %

Tablica 8. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

koji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine) koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05) koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida

Posebni doprinos Doprinos za po canje zapoza zapošljavanja osoba s šljavanje invaliditetom

109

TIM4PIN INFO Tablica 9. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini Stopa Iznos doprinosa

2.779,35 kn 20 % 555,87 kn

3.1.5. Tablica 10. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu Broj dana u mjesecu 28

Dnevna osnovica u kn

99,26

92,65

89,66

Dnevna obveza u kn

19,85

18,53

17,93

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske HR1210010051863000160 poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) • Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

3.1.6. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 148/13), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima).

110

3.2. Osobni odbici Tablica 11. Pregled osobnih odbitaka Osobni odbitak

Faktor osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka mjesečno 2.200 1.100

Osnovni osobni odbitak 1,00 Uzdržavani član 0,50 (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,00 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100 % invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Osobni odbitak Visina mirovine, umirovljenika najviše 3.400 I. skupina 3.200,00 Potpomognuta područja¹

II. skupina

2.700,00

područje Grada Vukovara

3.200,00

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju 3.3. Stope poreza na dohodak od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, Tablica 12. Pregled stopa poreza na dohodak doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljaVisina porezne osnovice vanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditeStopa Mjesečno Godišnje tom): a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

12% 25%

40%

do 2.200 kn 6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800) Iznad 8.800 kn

do 26.400 kn 79.200 kn (razlika od 26.400 do 105.600) Iznad 105.600 kn

pitajcentar@ m4pin.hr

TIM4PIN INFO Tablica 13. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz plaće i na plaće te naknade plaće

R. br.

Vrste dohotka

2 Plaće za redovni i 1. prekovremeni rad 2. Plaće HRVI²

Posebni doprinos za zdr. osig. 9

15 % 0,50 %

1,70 17,20 % %¹

20 %

15 % O,50 %

1,70 17,20 % %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 17.20 % %

10 %³

20 %

15 % 0,50 %

1,70 17,20 % %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 17,20 % %

15,50 % na osnovicu⁵

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4. ⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6. ⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

Tablica 14. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto plaće u bruto bez utjecaja osobnog odbitka Stopa prireza 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20 % Stopa poreza 12 % 25 % 40 % 1,420455 1,666667 2,083333 1,422394 1,672241 2,097315 1,424339 1,677852 2,111486 1,426289 1,683502 2,125850 1,428245 1,689189 2,140411 1,430206 1,694915 2,155172 1,432172 1,700680 2,170139 1,432665 1,702128 2,173913 1,433158 1,703578 2,177700 1,434144 1,706485 2,185315 1,435132 1,709402 2,192982 1,436121 1,712329 2,200704 1,438104 1,718213 2,216312 1,440092 1.724138 2,232143 1,444085 1,736111 2,264493 1,446090 1,742160 2,281022 1,450116 1,754386 2,314815 1,456198 1,773050 2,367424

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite nam mail na: -

centar@ m4pin.hr

20 % na osnovicu⁵

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

15 % 0,50 %

0,5 %

²Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnos .

20 %

20 % na osnovi- 15 % cu⁵

¹Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3.

Plaća upuće3. nih na rad u inozemstvo Plaće – prvo 4. zapošljavanje⁴ Plaće u str. međun. org. 5. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme 6. bolovanja na teret poslodavca Naknade plaće za 7. bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore 8. iznad propisanih iznosa radnicima Neplaćeni 9. dopust Naknade, potpore i nagrade do 10. propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje 11. radnog odnosa (bez staža osiguranja)

Doprinosi iz Doprinosi na plaću za plaće Ukupno Porez i za dopr. na prirez Miroplaću Osn. Zaš tu vin. Zazdr. na osigurapošlj. osig. radu nje 3 4 5 6 7 8=5+6+7

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja 12. radnog odnosa (s eviden ranim stažom osiguranja)

111

TIM4PIN INFO

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću Tablica 15. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada Naziv doprinosa/poreza Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnos Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za zapošljavanje

112

Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj¹ računa HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)² HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8630-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8168-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8192-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR7610010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje HR7610010051700035001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2283-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR68 2321-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

²Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom broju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podnosi 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015. ³IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. (NN, br. 2/13).

Tablica 16. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja prema Uredbi o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa (NN, br. 49/12, 31/14) Oznaka

Opis oznake Na snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X 67

broj modela

OIB

OIB obveznika plaćanja javnih davanja

MMGG

MM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaća GG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće

2 – isplata drugog dijela plaće 3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II.stup 4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu Primjenjuje se od 15. ožujka 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-X OIB

OIB obveznika plaćanja svih davanja

GG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana obveza doprinosa prema plaći koja se isplaćuje 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće

HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8753-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8761-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Račun grada/općine³ HR68 prema prebivalištu 1880-OIB ispla telja dohotka-oznaka posloprimca, npr. za izvješća JOPPD Zagreb: HR1110010051713312009 (GGXXX)

¹Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili poreza: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja doprinosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD.

2 – isplata drugog dijela plaće 3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup 4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu X

5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu) 6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu 7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno

TIM4PIN INFO

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu Tablica 17. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama Bruto osnovica Državni službenici i namještenici Javne službe

Državni dužnosnici

Suci i drugi nossitelji pravosudnih dužnos

Propis

Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne 5.108,84 kn službenike i namještenike (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za 5.108,84 kn obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih 4.221,762 kn dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine (isplata plaće u svibnju) Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, 4.443,958 kn br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine (isplata plaće u svibnju)

3.6. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014., odnosno za plaću koja se odnosi na mjesec siječanj 2014. (isplata u veljači) i sve ostale plaće koje se odnose na 2014. godinu. Tablica 18. Iznos minimalne plaće Bruto iznos za puno radno vrijeme

60/12.

51/13.

156/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanja

Roditeljski dopust: od 6 mjeseci do 1 godine Roditeljski dopust: Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28 70% / 80 % / od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, bez ograničenja 70 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 100 % od osnovice, bez ograničenja 100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice =2.660,80 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 – ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 16. dajemo pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja.

Visina naknade kod isplata prema stupcu 4 6

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

58/11.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. 3.017,61

Osnovica za naknadu R. Isplaćuje/na Isplaćene Isplaćena Slučajevi bolovanja barem jedna ili b. teret dvije ili više ni jedna plaća plaća 1 2 3 4 5 1. Privremena Prosječna Isplaćuje nesposobnost za rad isplaćena Najniža poslodavac plaća u osnovica: zbog boles – od 43. na teret dana, odnosno od 8. prethodnih 2.753,45 HZZO-a 6 mj. dana za invalide rada 2. Njega oboljelog Isplaćuje Prosječna supružnika ili djeteta poslodavac isplaćena Najniža starijeg od tri godine – na teret plaća u osnovica: od prvog dana HZZO-a prethodnih 2.779,35 6 mj. Prosječna Isplaćuje 3. Za njegu oboljelog Najniža djeteta do tri godine poslodavac isplaćena na teret plaća u osnovica: života – od prvog HZZO-a prethodnih 2.779,35 dana 6 mj. 4. Privremena Prosječna Isplaćuje nesposobnost za rad isplaćena Najniža poslodavac zbog ozljede na radu ili plaća u osnovica: na teret profesionalne boles – prethodnih 2.779,35 HZZO-a od prvog dana 6 mj. Prosječna 5. Kada je radnik Isplaćuje isplaćena Najniža određen za pra telja poslodavac plaća u osnovica: bolesnika na teret prethodnih 2.779,35 HZZO-a 6 mj. 6. Izoliran kao kliconoša Prosječna ili zbog pojave zaraze, Isplaćuje isplaćena Najniža nesposoban za rad osnovica: zbog transplantacije HZZO na svoj plaća u prethodnih 2.779,35 organa u korist druge teret osobe – od prvog 6 mj. dana 7. Komplikacije u Prosječna vezi s trudnoćom Isplaćuje isplaćena Najniža i porođajem – od HZZO na svoj plaća u osnovica: prvog dana teret prethodnih 2.779,35 6 mj. 8. Rodiljni dopust, do Prosječna 6 mjeseci djetetova Isplaćuje isplaćena života² – od prvog HZZO na svoj plaća u dana teret prethodnih 6 mj. 9.

Iznos minimalne plaće Objavljeno u NN, br.

za razdoblje od 1. 6. od 1. 6. od 1. 6. 2011. 2012. 2013. do do 31. 5. do 31. 5. 31. 12. 2012. 2013. 2013. 2.814,00 2.814,00 2.984,78

Tablica 19. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima

113

TIM4PIN INFO 10. Roditeljski dopust: Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci) 11. Prenatalni pregled (slobodan dan)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća

100 %

¹Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci. ²Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci neprekidno naknada plaće iznosi 50 % proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od: 70 % - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja. 80 % - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

osiguranje (15 %). Porezna stopa je 25 % s pripadajućim prirezom općine ili grada. Tablica 20. Primjer isplate drugog dohotka prema ugovoru o djelu R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

OPIS

IZNOS

Bruto dohodak Doprinos za mirovinsko osiguranje (15 % + 5 %) Porezna osnovica/dohodak (1 – 2) Porez na dohodak 25 % Prirez (npr. za Zagreb 18 %) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak za isplatu (1 – 6) Doprinos za zdravstveno osiguranje (15% na bruto dohodak) Ukupan trošak (1 + 8)

10.000,00 2.000,00 8.000,00 2.000,00 360,00 2.360,00 7.640,00 1.500,00 11.500,00

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 5.2. Autorski honorari i honorari umjetnika 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine. (Zaposlenicima koji su na neprekidom bolovanju duljem od 18 mje- Autorski honorari mogu se isplaćiva isključivo, ako seci zbog liječenja zločudih boles i u drugim slučajevima iz čl. 52. se radi o autorskom djelu. Autorsko djelo je regust. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i lirano Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 144/12) kojim su definirani predme 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %) autorskog djela, a između ostalog, to su: glazbena Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – djela, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografnajmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s preska djela, djela likovne umjetnos , fotografska i aukidima u posljednje dvije godine. diovizualna djela, jezična djela, računalni programi, Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice kartografska djela te prikazi znanstvene ili tehničke (831,50) za sve vrijeme trajanja bolovanja. prirode i dr. Kod ove vrste dohotka, osnovica poreza na dohodak smanjuje se za 30 % paušalnih izdataka, dok se dopriDruge dohotke možemo podijeli u nekoliko skupina: nosi za mirovinsko osiguranje te za zdravstveno osi1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna guranje ne plaćaju, ali postoji obveza plaćanja poreza na dohodak od 25 %, te prireza grada ili općine. osiguranja.

5. Drugi dohodak

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetni- Tablica 21. Primjer isplate autorskog honorara ka. R. 3. Primitke sportaša i novinara. OPIS br. 4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za 1. Bruto dohodak / honorar obvezna osiguranja. 5. Primitke koje ostvaruju učenici i studen preko 2. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 3. Porezna osnovica (1 – 2) studentskih i učeničkih udruga.

114

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

5.1. Primici na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osguranja Dohodak na koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja obično se isplaćuju na temelju ugovora o djelu, za članstvo u nadzornom odboru, naknada članovima skupš na, primitaka sudskih vještaka i sl. Za navedene primitke se isplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup: 15 % i 5 %) te za zdravstveno

4. 5. 6. 7.

Porez na dohodak 25 % Prirez (npr. za Zagreb 18 %) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6)

IZNOS 10.000,00 3.000,00 7.000,00 1.750,00 315,00 2.065,00 7.935,00

Bruto iznos naknade za umjetničko autorsko djelo umanjuje se za 25 % neoporezivih primitaka temeljem potvrde o članstvu u strukovnoj umjetničkoj organizaciji (sukladno odredbama Zakona o pravima samostalnih umjetnika i po canju umjetničkog stvaralaštva, NN, br. 43/96 i 44/96 – ispr.), te za 30 % paušalnih izdataka. Na tako utvrđenu osnovicu obračunava se porez od 25 % i pripadajući prirez.

TIM4PIN INFO Tablica 22. Primjer obračuna umjetničkog autorskog honorara R. OPIS br. 1. Bruto dohodak / honorar 2. Neoporeziv dio umjetničkog autorskog honorara (25 % bruto dohotka) 3. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 4. Porezna osnovica (1 – 2 – 3) 5. Porez na dohodak 25 % 6. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 7. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (5 + 6) 8. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 - 7)

IZNOS 10.000,00 2.500,00 3.000,00 4.500,00 1.125,00 202,50 1.327,50 8.672,50

Popis ovlaštenih strukovnih umjetničkih udruga i ovlaštenih agencija: • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

•

Prvima se priznaje 30 % izdataka, doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje nisu obvezni plaća , dok su u obvezi plaćanja poreza na dohodak od 25 % i prireza. Tablica 23. Dohodak profesionalnog sportaša R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

OPIS

IZNOS

Bruto dohodak Paušalni izdaci (30 % bruto) Porezna osnovica (1 – 2) Porez na dohodak 25 % Prirez (npr., za Zagreb 18 % ) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6)

10.000,00 3.000,00 7.000,00 1.750,00 315,00 2.065,00 7.935,00

Sportaši i novinari amateri su obvezni plaća doprinose za mirovinsko osiguranje 20 %, doprinos za zdravstveno osiguranje 15 %, porez 25 % i prirez, bez priznavanja paušalnih izdataka.

5.4. Ostali primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja Primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja su primici poput drugog dohotka umirovljenika, pomoći obitelji u slučaju smr radnika iznad neoporezivog iznosa, s pendije iznad neoporezivih iznosa, naknada sportskim sucima itd. Na ove primitke se ne plaćaju doprinosi, ali podliježu oporezivanju porezom na dohodak od 25 %, bez mogućnos priznavanja osobnog odbitka. Tablica 24. Drugi dohodak umirovljenika R. br. 1. 2. 3. 4. 5.

OPIS

IZNOS

5.5. Primici koje ostvaruju učenici i studen preko studentskih i učeničkih udruga U ovom slučaju plaća se samo porez i prirez na iznos iznad 50.000,00 kuna. Obveznik obračunavanja, plaćanja i izvješćivanja je studentska ili učenička udruga.

115

Bruto dohodak 10.000,00 Porez na dohodak 25 % 2.500,00 Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 450,00 Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.950,00 Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.050,00

• • • • •

Profesionalnim sportašima i novinarima kojima je navedena osnovna djelatnost, dohodak se isplaćuje na različit način od sportaša i novinara amatera.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

•

5.3. Primici sportaša i novinara

• •

Hrvatsko društvo filmskih djelatnika, Zagreb Hrvatska udruga filmskih snimatelja, Zagreb Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Zagreb Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, Zagreb Hrvatska glazbena unija, Zagreb Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb Društvo hrvatskih književnika, Zagreb Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb Hrvatsko društvo kazališnih kri čara i teatrologa, Zagreb Hrvatsko društvo filmskih kri čara, Zagreb Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, Dubrovnik Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, Rijeka Hrvatska Udruga likovnih umjetnika Split, Split Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika Zadar, Zadar Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja, Čakovec Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, Varaždin Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnika, Zagreb Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb Hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih umjetnika Hrvatske (suvremeni balet), Zagreb Udruga profesionalnih plesnih umjetnika Puls (suvremeni balet), Zagreb

• Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika, Zagreb • Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Zagreb

TIM4PIN INFO Tablica 25. Drugi dohodak učenika/studenta koji ostaruje primitak veći od 50.000,00 kuna godišnje R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

OPIS

8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

IZNOS

Bruto dohodak – godišnje 57.000,00 Paušalni izdaci (do 50.000,00 kn dohotka) 50.000,00 Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,00 Porez na dohodak 25 % 1.750,00 Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 315,00 Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,00 Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.935,00

1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %. *

Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Ispla telj drugog dohotka od 1. siječnja 2014. godine sastavlja i Poreznoj upravi dostavlja izvješće o obra- 5.7. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak čunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, te o doprinosima za obvezna osiguranja, na obrascu JO- Tablica 27. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za doPPD-u. Obrazac se dostavlja Poreznoj upravi na dan prinose, poreza i prireza na drugi dohodak isplate drugog dohotka, a najkasnije sljedeći dan. Za isplaćeni drugi dohodak ispla telj je obvezan primateljima do 31. siječnja za prethodnu godinu izda Potvrdu o isplaćenim primicima po osnovu drugog dohotka. Ako fizička osoba ostvari primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak izravno iz inozemstva, obvezu utvrđivanja i plaćanja doprinosa, poreza i prireza na dohodak (ovisno o vrs drugog dohotka) ima sam primatelj toga primitka u roku od osam dana od dana naplate primitka. Fizička osoba koja primi dohodak izravno iz inozemstva dužna je preda Poreznoj upravi obrazac JOPPD na dan uplate poreza i prireza (doprinosa), a najkasnije sljedeći dan.

5.6. Koeficijen za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka Tablica 26. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Drugi dohodak* Doprinos za Stopa MIO -20 % prireza Stopa poreza 25 %

116

1 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50

2 1,666667 1,672241 1,677852 1,683502 1,689189 1,694915 1,700680 1,706485 1,703578 1,706485 1,709422

Drugi dohodak za koji ne Autorski Umjetnički autorski postoji obveza honorar honorar uz potvrdu doprinosa** Paušalni ovlaštene udruge Paušalni izdaci - ne izdaci -30 % Neoporezivi dio -25 % Doprinos za MIO Stopa poreza Paušalni izdaci - 30 % - ne -25 % Stopa poreza – 25 % Stopa poreza 25 % 3 4 5 1,333333 1,212121 1,126761 1,337793 1,214698 1,128191 1,342282 1,217285 1,129624 1,346801 1,219884 1,131062 1,351351 1,222494 1,132503 1,355932 1,225115 1,133948 1,360544 1,227747 1,135396 1,361702 1,228407 1,135759 1,362862 1,229067 1,136122 1,365188 1,230391 1,136848 1,367521 1,231717 1,137576

Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Porez i prirez Za sve vrste isplate drugog dohotka

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj računa HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8540-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR761001005170003601 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13, podnaslov 3.1.)

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Poziv na broj HR 68 1945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe 6.1. Primici izuze od ovrhe 6.1.1. Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta : • primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete

TIM4PIN INFO

• • • • • • • •

za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju primanja po osnovi socijalne skrbi primanja po osnovi privremene nezaposlenos primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i studen ma primanja po osnovi odličja i priznanja rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

6.1.2. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., definira sljedeća izuzeća od ovrhe: • naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos , odnosno spriječenos za rad, zbog korištenja zdravstvene zaš te • novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja • naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja • naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvrđenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osiguranje • novčane naknade na ime povrata troškova za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavoda za zdravstveno osiguranje.

Prema odredbama Ovršnog zakona ovrha se provodi na sljedećim primicima: • plaća • naknade plaće • naknada za skraćeno radno vrijeme

Naplata tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog Naplata narušenja zdravlja ili tražbine smanjenja, odnosno po drugoj gubitka radne osnovi sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smr davatelja uzdržavanja Iznos izuzet od ½ prosječne plaće u RH = ⅔ prosječne ovrhe ako je neto 2.753,50 kn plaće u RH = plaća ovršenika 3.671,33 kn jednaka ili veća od 5.507,00 kn¹ Iznos izuzet od ½ ovršenikove plaće ⅔ ovršenikove ovrhe ako je neto plaće plaća ovršenika manja od 5.507,00 kn

Naplata tražbine za uzdržavanje djeteta

¼ prosječne plaće u RH = 1.376,75 kn ¼ prosječne plaće u RH = 1.376,75 kn

¹prosječna neto plaća u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2013. (NN, br.138/13)

U postupku ovrhe poreznog duga ne mogu se plijeni slijedeće ovršenikove tražbine: ● po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u RH, odnosno do 3.017,61, ● novčani primici koji su izuze od oporezivanja (čl. 142. Općeg poreznog zakona).

7. Financijske obavijes 7.1. Kamate Tablica 29. Stope zakonskih zateznih kamata od 11. 09. 1996. do 29. 06. 2013. Razdoblje 11. 9. 1996. – 30. 6. 2002. 1. 7. 2002. – 31. 12. 2007.

Subjek

Godišnja stopa 18%

Svi subjek 15%

Propis Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 76/96) Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02 i 153/04)

Drugi primici:

Tablica 28. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaš ćen u ovršnom postupku nad plaćom (članak 173. Ovršnog zakona)

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

6.2. Primici na kojima se provodi ovrha

6.3. Ograničenje ovrhe

Primanja i naknade koje su izuzete od ovrhe, sukladno članku 212., stavku 3. Ovršnog zakona, uplaćuju se na poseban (zaš ćeni) račun radnika. Ako radnik nema otvoren takav račun, onda se uplata obavlja na njegov redovan račun, s čime dolazi u opasnost, da mu sredstva budu ovršena, ako bude u blokadi te se preporučuje otvaranje zaš ćenog računa.

• naknada zbog umanjenja plaće • mirovina • plaće vojnih osoba • primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i • drugo stalno novčano primanje civilnih i vojnih osoba, osim na primanjima iz stavaka 5. i 6., članka 173. Ovršnog zakona.

117

TIM4PIN INFO Trgovački ugovori i ugovori između 1. 1. 2008. – trgovaca 30. 6. 2011. i osoba javnog prava Ostali odnosi Trgovački ugovori i ugovori između 1. 7. 2011. – trgovaca 29. 6. 2013. i osoba javnog prava Ostali odnosi

17%¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11)

14%

15%²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12, 1/13 i 83/13,)

12%

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18% godišnje.

Tablica 30. Stope zakonskih zateznih kamata od 30. 06. 2013. Subjek Poslovne transakcije¹ koje su sklopljene nakon 30. 6. 2013. ili poslovne transakcije u kojima isporuka robe i/ ili pružanje usluga nastupaju nakon 30. 6. 2013.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

od 30.6. 2013.

118

Rokovi plaćanja uređeni su čl. 10 a. do 13. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13). Tablica 31: Rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21% godišnje.

Razdoblje

7.2. Rokovi plaćanja

Godišnja stopa

Propis

12,40%²

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12., 144/12. i 81/13.) i objava HNB-a o visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima (NN, br. 86/13.)

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osobe javnog prava, koji nisu poslovne transakcije i poslovne transakcije između h osoba u kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupilo prije 30.6.2013.

15%

Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

Ostali odnosi

12%

Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

¹Prema čl. 3., t. 16. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi poslovne transakcije su transakcije između poduzetnika ili između poduzetnika i osoba javnog prava (u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze), koje rezul raju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu nadoknadu. ²Za poslovne transakcije između poduzetnika moguće je ugovori drugačiju kamatnu stopu, ali ne veću od stope zakonskih kamata, koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora (trenutno 12,40%).

Rokovi plaćanja između poduzetnika 1. Ugovorom se može odredi rok plaćanja do 60 dana obveza 2. Ugovorom se može odredi rok plaćanja - ako je sklopljen ugovor o robnom kreditu u pismenom obliku do 360 dana - pod uvjetom da nije prouzročena neravnopravnost na štetu vjerovnika 3. Ako nije ugovoren rok plaćanja - plaća se u 30 dana roku Rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava – ako je osoba javnog prava dužnik 1. Ugovorom se može utvrdi rok plaćanja do 30 dana 2. Iznimno, rok plaćanja se može ugovori do 60 dana 3. Ako rok nije ugovoren tada se obveza plaća 30 dana u roku Rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava – ako je osoba javnog prava vjerovnik 1. Ugovorom se može odredi rok plaćanja do 60 dana obveza 2. Ugovorom se može odredi rok plaćanja - ako je sklopljen ugovor o robnom kreditu u pismenom obliku do 360 dana - pod uvjetom da nije prouzročena neravnopravnost na štetu vjerovnika 3. Ako nije ugovoren rok plaćanja – plaća se u 30 dana roku

7.3. Rokovi zastare potraživanja Rokove zastare potraživanja u Republici Hrvatskoj uređuje više propisa. Prije svega, to je Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11), kao opći propis, ali i mnogi drugi posebni propisi, npr. Opći porezni zakon (NN, br. 147/08 - 73/13), Zakon o mjenici (NN, br. 74/94 i 92/10), Zakon o čeku (NN, br. 74/94), Zakon o radu (NN, br. 149/09, 61/11 i 73/13 ) i dr. Ako nekim od posebnih zakona u pogledu zastare nije propisano nešto drugo, primjenjuju se odredbe o zastari iz Zakona o obveznim odnosima. U nastavku se daje tablični prikaz zastarnih rokova prema odredbama Zakona o obveznim odnosima i Općeg poreznog zakona.

TIM4PIN INFO Tablica 32. Zastarni rokovi prema Zakonu o obveznim odnosima Red. Tražbina rok od kada teče Br. 1. Opći zastarni rok, sve tražbine za koje nije propisan poseban 5 godina rok 2. Povremena potraživanja Od dospjelos svakog a) povremena potraživanja 3 godine pojedinog potraživanja b) samo pravo iz kojeg proistječe 3.

Od dospjelos najstarijega 5 godina potraživanja poslije kojeg dužnik nije vršio davanja 3 godine

Međusobna potraživanja iz ugovora o prometu robe i usluga (iz trgovačkih ugovora) Zakupnina 3 godine

Naknada štete a) izvanugovorne b) počinjene kaznenim djelom c) ugovorne

1 godina

10 godina 3 godine Kao pod rednim brojem 2.

10.

Pravo zajmodavca da traži predaju stvari

6 mjeseci Od dana isplaćene naknade štete trećj osobi kojoj je zaposlenik na radu ili u svezi s radom uzrokovao štetu 3 Od dolaska zajmodavca u mjeseca zakašnjenje, a u svakom slučaju u roku od godiu dana od sklapanja ugovora

Tablica 33. Zastarni rokovi prema Općem poreznom zakonu Red. Tražbina rok od kada teče Br. 1. Pravo poreznog jela Nakon isteka godine na utvrđivanje porezne 3 u kojoj je trebalo obveze (uključujući i godine utvrdi porezne kamate) obveze i kamate 2. Pravo poreznog jela Istekom godine na naplatu poreza u kojoj je porezni (uključujući kamate, obveznik sam utvrdio 3 troškove ovrhe i novčane poreznu obvezu ili godine kazne) nakon isteka godine u kojoj je to učinilo porezno jelo 3. Pravo poreznog jela na Istekom godine u 3 pokretanje prekršajnog kojoj je počinjen godine postupka prekršaj 4. Pravo poreznog Istekom godine obveznika na povrat u kojoj je porezni 3 obveznik stekao pravo poreza (uključujući godine na povrat kamate, troškove ovrhe i novčane kazne) 5. Apsolutni rok zastare za Od dana kad je 6 sve tražbine pod red. br. zastara počela prvi godina put teći 1. do 4.

8. Ostale obavijes Tablica 34. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim osobama RH Tromjesečno razdoblje

Iznos u kunama bruto neto I/2013. 7.974 5.529 II/2013. 7.863 5.447 III/2013. 7.986 5.516 IV/2013. 7.889 5.478 V/2013. 8.065 5.581 VI/2013. 7.899 5.486 VII/2013. 7.922 5.404 VIII/2013. 7.933 5.513 IX/2013. 7.796 5.428 X/2013. 7.919 5.506 XI/2013. 8.014 5.634 XII/2013. 8.005 5.556 I/2014. 8.007 5.553 II/2014. 7.809 5.427 mjesec

godina 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Iznos u kunama bruto neto 5.366 3.720 5.623 3.940 5.985 4.173 6.248 4.376 6.634 4.603 7.047 4.841 7.544 5.178 7.711 5.311 7.679 5.443 7.796 5.441 7.875 5.478 7.939 5.515

XI/2012.-I/2013. XII/2012-II/2013. I/2013.-III/2013. II/2013-IV/2013. III/2013.-V/2013. IV/2013.-VI/2013. V/2013.-VII/2013. VI/2013.-VII/2013. VII/2013.-IX/2013. VIII/2013.-X/2013. IX/2013.-XI/2013. X/2013.-XII/2013. XI/2013.-I/2014. XII/2013.-II/2014.

Iznos u kunama bruto neto 7.983 5.566 7.910 5.488 7.941 5.498 7.912 5.480 7.980 5.525 7.951 5.515 7.962 5.523 7.918 5.501 7.884 5.482 7.882 5.482 7.909 5.522 7.979 5.565 8.009 5.581 7.909 5.490

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Od prvog dana nakon proteka kalendarske godine 5 godina u kojoj je potraživanje 3 godina nastalo, odnosno od 3 godine saznanja za osigurani slučaj, ako dokaže da nije znao, ali u svakom slučaju zastara nastupa za 10 godina kod životnog osiguranja, a kod ostalih za 5 godina 3. Neposredan zahtjev treće Zastarijeva za isto vrijeme za koje osobe prema osiguratelju zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za štetu 4. Regresni zahtjev osiguratelja Zastarijevanje počinje teći kad i prema trećoj odgovornoj osobi zastarijevanje osiguranika prema toj osobi i završava u istom roku

Regresni zahtjev poslodavca prema zaposleniku

Potraživane za: a) struju, vodu, grijanje, plin, dimnjačarske usluge, čistoća – za potrebe kućanstva b) radio i televizijska pristojba c) telefon, d) pretplata za povremene skovine Potraživanja a) utvrđena sudskom odlukom (nagodbom) ili odlukom (nagodbom) drugog nadležnog jela b) povremena potraživanja utvrđena takvom odlukom (nagodbom) Iz ugovora o osiguranju 1. ugovaratelja (osiguranika) a) životno osiguranje b) iz ostalih ugovora 2. Osiguratelja iz ugovora o osiguranju

3 godine Od kada je oštećeni doznao za štetu i osobu koja je štetu učinila 5 godina Od nastanka štete – objek vni rok Kad istekne zastara kaznenog progona ako je taj rok dulji Za vrijeme određeno za zastaru obveze čijom je povredom šteta nastala Od dospjelos svake pojedine tražbine

119

TIM4PIN INFO Tablica 35. Popis banaka, s pripadajućim vodećim brojem i SWIFT adresama, koje u Hrvatskom sustavu velikih plaćanja imaju otvoren račun Red. Naziv banke br. 1. BANCO POPOLARE CROATIA D.D. Zagreb 2. BANKA KOVANICA d.d. Varaždin 3. BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA d.d. Split 4. BKS BANK d.d. Rijeka 5. CROATIA BANKA d.d. Zagreb 6. ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. Rijeka 7. HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK Zagreb 8. HRVATSKA NARODNA BANKA

BFKK HR22 CROA HR2X ESBC HR22

31.

6717002

ASBZ HR22

32.

TESLA ŠTEDNA BANKA d.d. Zagreb VABA d.d. BANKA Varaždin

2489004

VBVZ HR22

33.

VENETO BANKA d.d. Zagreb

2381009

CCBZ HR2X

34.

ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb

2360000

ZABA HR 2X

Tablica 36. Stope prireza i uplatni računi za gradove i općine, koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine Stopa Nova prireza Grad/Općina stopa prije prireza* promjene LASINJA HR 2010010051722512006 10% PAKRAC HR8310010051731812008 10 % ZADAR HR1110010051752012002 12 % 10 % PERUŠIĆ HR5310010051732312001 8%

Primjena od

Objava u NN, br.

Šifra grada /općine za JOPPD

53/14. 37/14. 20/14. 5/14.

02259 03182 05027 03239

3/14.

00671

9% 5% 10 %

1.5.2014. 1. 4. 2014. 1. 7. 2014. 1. 2. 2014. 18. 1. 2014. 1. 2. 2014. 1. 1. 2014. 1. 1. 2014.

2/14. 1/14. 149/13.

03212 00175 00027

1. 1. 2014.

147/13.

01503

HR4110010051715412004 HR6810010051743112002 HR5710010051744512007 HR3810010051743812009 HR0710010051759712002

5% 1% -

10 % 5% 10 % 10 % 10 %

1. 1. 2014. 1. 1. 2014. 1. 1. 2014. 1. 10.2013. 1. 1. 2013.

136/13. 136/13. 155/13. 113/13. 118/13.

01546 04316 04456 04383 05797

HR5210010051743212006

1. 9. 2013.

107/13.

04324

HR6010010051724512008

1. 8. 2013.

84/13.

02453

HR4910010051739612002

12 %

1. 8. 2013.

96/13.

03964

HR6910010051753112005 HR7310010051709812006

10 % 15 %

5% 10 %

8. 1. 2013. 1 .1. 2013.

9/13. 147/12.

05312 00981

Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

NBHR HR2D

2390001

HPBZ HR2X

2500009

HAAB HR22

2492008

IMXX HR22

DARUVAR

HR6110010051706712005

10 %

2380006

ISKB HR22

2411006

JADR HR2X

HR7910010051732112004 HR3110010051701712001 HR8410010051700212009

5% 5%

2400008

KALC HR2X

HR7210010051715012000

15.

KARLOVAČKA BANKA d.d. Karlovac KENT BANK d.d. Zagreb

4124003

KENB HR22

16.

KREDITNA BANKA d.d. Zagreb

2481000

KREZ HR2X

17.

KVARNER BANKA d.d. Rijeka

2488001

BFKK HR22

18.

MEĐIMURSKA BANKA d.d. Čakovec NAVA BANKA d.d. Zagreb

2392007

MBCK HR2X

2495009

NAVB HR22

OTP BANKA HRVATSKA d.d. Zadar PARTNER BANKA d.d. Zagreb

2407000

OTPV HR2X

2408002

PAZG HR2X

PODRAVSKA BANKA d.d. Koprivnica PRIMORSKA BANKA d.d. Rijeka

2386002

PDKC HR2X

PAZIN BENKOVAC ANTUNOVAC HRVATSKA KOSTANICA ILOK SVETI LOVREČ ŠKABRNJA SVETI ILIJA VLADISAVCI SVETA NEDJELJA (Labin) LUKAČ SLAVONSKI BROD ŽMINJ DUBROVNIK

4132003

SPRM HR22

2340009

PBZG HR2X

2484008

RZBH HR2X

2403009

SMBR HR22

27.

PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. Zagreb RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. Zagreb SAMOBORSKA BANKA d.d. Samobor SBERBANK d.d. Zagreb

2503007

VBCR HR22

28.

SLATINSKA BANKA d.d. Sla na

2412009

SBSL HR2X

29.

SOCIETE GENERALE – SPLITSKA BANKA d.d. Split

2330003

SOGE HR22

12. 13. 14.

19. 20. 21. 22.

2488001 2485003 2402006

STED HR22

1001005

11.

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

SKOV HR22 DALM HR22

2483005

HKBO HR2X

10.

4133006 4109006

ŠTEDBANKA d.d. Zagreb

2493003

120

Vodeći SWIFT broj banke adresa 4115008 BPCR HR22

30.

23. 24. 25. 26.

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. Zagreb HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb IMEX BANKA d.d. Split ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d. Umag JADRANSKA BANKA d.d. Šibenik

*ažurirano s NN, br. 65/14.

Tablica 37. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 176 168

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 168 176 184 160 184

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

TIM4PIN INFO Tablica 38. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u lipnju Datum u lipnju 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Oznaka JOPPD obrasca 14152 14153 14154 14155 14156 14157 14158 14159 14160 14161

Datum u lipnju 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

Oznaka JOPPD obrasca 14162 14163 14164 14165 14166 14167 14168 14169 14170 14171

Datum u lipnju 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.

Oznaka JOPPD obrasca 14172 14173 14174 14175 14176 14177 14178 14179 14180 14181

Tablica 39. Blagdani u lipnju 2014.

Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN, br. 33/96 – 130/11) blagdani u lipnju ove godine su: 19. lipnja (četvrtak) 22. lipnja (nedjelja) 25. lipnja (srijeda)

Tijelovo Dan an fašis čke borbe Dan državnos

Ne propus te u rujnu i listopadu! ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana) Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i financijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, financijskim izvještavanjem, financijskim upravljanjem, fiskalnom odgovornošću i izradom financijskog plana/proračuna

Tablica 40. Rokovi za podnošenje obrazaca u lipnju 2014. godine za proračune, proračunske korisnike, JLP(R)S-e i neprofitne organizacije Obrasci

Obrazac JOPPD

PDV za mjesečne obveznike Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S) Mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna Konsolidirani mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela

Rokovi • na dan isplate primitka ili sljedeći dan • u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva • do 30. lipnja 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi do 20. lipnja 2014. za svibanj 2014. do 20. lipnja 2014. za svibanj 2014. do 10. lipnja 2014. do 15. lipnja 2014.

Ne propus te interak vnu radionicu na temu

• tko nepravilnos uočava • tko o nepravilnos ma izvještava • kako se postupa s nepravilnos ma • koja je uloga osobe za nepravilnos .

Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Detaljan program i točan datum održavanja radionice, objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima.

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na sljedeća pitanja:

121

TIM4PIN INFO

Ne propus te u rujnu!

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

Zagreb, hotel Palace, 23. i 24. lipanj 2014. godine (8 sa ), s početkom u 9:00 sa Pozivamo vas na jednodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka koji su sve postupke u praksi i provodili, nauči koje nepravilnos treba zna izbjeći i kako pravilno proves postupke javne nabave sukladno novom zakonodavstvu javne nabave. Program usavršavanja je namijenjen svim osobama koje rade na tajničkim poslovima i poslovima financijsko materijalnog poslovanja proračuna, proračunskog korisnika i javnog trgovačkog društva, odnosno osobama koje sudjeluju u pripremi i provedbi postupaka, ugovaranju i realizaciji javne nabave. Ovaj program usavršavanja važan je i za osobe sa cer fikatom u području javne nabave jer ga je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fikata. Naziv programa Ekonomski najpovoljnija ponuda Primjeri kriterija i bodovanja ekonomski najprihvatljivije ponude Nabava prema grupama predmeta nabave Upravljanje ugovorima u javnoj i bagatelnoj nabavi Dokumentacija za nadmetanje Javna nabava u kontekstu Zakona o fiskalnoj odgovornos Jamstva u javnoj nabavi Upravljanje bagatelnom nabavom

Predavači

Trajanje Datum

Maja Kušt Biljana Lerman Iva Šuler

8 sa

23. lipanj

Ana Zorić Biljana Lerman Iva Šuler

8 sa

24. lipanj

TIM4PIN MAGAZIN 6/2014.

Cijena: 3.200 kn (uključen PDV i radni materijal s prezentacijama te zakonima koje možete koris na ispitu)

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE

122

Detaljne programe i točne datume održavanja radionica, objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www.tim4pin.hr.

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijavi se možete: e-poštom: prijave@ m4pin.hr on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Ne propus te radionice u lipnju i srpnju! TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

Specijalizirane radionice po pojedinim djelatnos ma proračunskih korisnika

NE PROPUSTITE INTERAKTIVNE RADIONICE S PUNO RAZGOVORA, RASPRAVA I RJEŠENJA Zagreb, lipanj i srpanj, od 10h do 14.00h

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

TEME RADIONICA

Prijavi se možete:

2. Polugodišnji financijski izvještaji – specifične evidencije poslovnih događaja i transakcija

1. Fiskalna odgovornost – što je važno pripremi za polugodište, Izvještaj o nepravilnos ma

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr

3. Mogućnos financiranja iz EU fondova s primjerima projekata

• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php

4. Primjena kolek vnih ugovora 5. Nepravilnos i primjeri dobre prakse u postupcima bagatelne nabave

• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Materijal: prezentacije predavača

Predavači

Trajanje

Datum

Maja Kušt Biljana Lerman Iva Šuler

8 sa

23. lipanj

Ana Zorić Biljana Lerman Iva Šuler

8 sa

24. lipanj

Rad umirovljenika

Stjecanje kompetencija volonterskim radom

Objedinjeno vođenje računa u banci

Izvještavanje i planiranje u sustavu proračuna

E-newsle er br. 1/2014

ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

•

2014

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

Naša tvrtka ima informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN br. 94/13).

Porezni aspek humanitarne pomoći

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

UREDSKO POSLOVANJE ZA DJEČJE VRTIĆE

TIM4PIN MAGAZIN • lipanj • 2014.

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA