7 i 8 broj srpanj kolovoz by TIM4PIN

ƤȷȰɃɁȽȴɂƛȷȱȽȻΎƮȯɁΎȾȽɈȷɄȯΎȼȯΎ

ƤƛΎƣȽȼȴȳɀȳȼȱȷȸɃΎƨȯȼȽɀȯȻȯΎ̱̯̰̲

TIM4PIN MAGAZIN • srpanj/kolovoz • 2013.

LC Konferencija je namijenjena jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalim obveznicima proračunskog računovodstva, komunalnim poduzećima, upraviteljima stambenih zgrada te malim i srednjim poduzećima.

Jednom godišnje naša tvrtka organizira konferenciju na kojoj se korisnicima i gostima predstavljaju novosti u Sustavu Poslovnih Informacija te se održavaju radionice na kojima korisnici mogu usvojiti dodatna znanja za što kvalitetnije i učinkovitije korištenje programa. Uz navedene radionice, kojih će ove godine biti čak dvanaest, održavaju se i one konzultantskih sadržaja. Ističemo kako će se i ove godine u sklopu LC Konferencije održati Pročelnička radionica, koja prerasta u jednodnevno Savjetovanje pročelnika jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave, na kojem će se obrađivati trenutno aktualne teme sa ko-

jima se susreću čelnici, pročelnici te voditelji odsjeka u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Ovim putem pozivamo sve korisnike LC SPI aplikacija a i one koji to još nisu da nam se 19. i 20. rujna 2013. godine pridruže u hotelu Four Points by Sheraton Panorama. Iako je konferencija primarno namijenjena postojećim korisnicima, svi koji bi se htjeli upoznati bolje s našom tvrtkom bit će rado viđeni gosti uz besplatno sudjelovanje. Više informacija o LC Konferenciji, radionicama te smještaju za vrijeme trajanja LC Konferencije možete pronaći na stranicama Konferencije.

www.panorama2013.com

POLUGODIŠNJA PRETPLATA

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

Poštovani, Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje započeli su od siječnja ove godine s izdavanjem specijaliziranog i aktualnim temama bogatog časopisa TIM4PIN MAGAZIN. Zahvaljujemo na primljenim pohvalama i temama za obradu u časopisu koje ste predlagali. Na polovini smo godine te one koji još nisu postali naši pretplatnici pozivamo da se pretplate na polugodišnje izdanje TIM4PIN MAGAZINA od lipnja do prosinca 2013. po cijeni od 550,00 kuna (uključen PDV). Časopis TIM4PIN MAGAZIN je specijalizirani časopis koji je u cijelos usmjeren na aktualne financijske, ekonomske i pravne teme iz područja poslovanja hrvatskog javnog i neprofitnog sektora. Boga m i aktualnim sadržajem časopisa, uredništvo želi osigura pouzdan i pravodoban vodič i priručnik za rješavanje problema u svakodnevnom radu proračunskih i izvanproračunskih korisnika, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, neprofitnih organizacija te komunalnih i drugih trgovačkih društava u javnom sektoru. Polugodišnja pretplata u 2013. godini s uračunanim PDV-om iznosi 550,00 kuna i uključuje: • 6 brojeva Ɵskanog TIM4PIN MAGAZIN –a, • Jednokratni popust od 200,00 kuna za bilo koju od radionica/seminara u organizaciji TIM4PIN-a, • Besplatne savjete TIM4PIN-a Ɵjekom polugodišta.

u Zagrebu, 19. i 20. rujna od 10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h) II. dan škole – popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izviješćima Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM ŠKOLE: I. DAN

Pretpla se možete: - slanjem narudžbenice, s podacima u prilogu, na našu adresu: TIM4PIN, Ulica grada Vukovara 237a, 10 000 Zagreb, - na faks: 01/5531-355, tel.: 01/5531-335; 01/5531-755, 099/3037-677, 099/3037-678, - on-line putem naše Internet stranice: www. m4pin.hr, e-mailom: centar@ m4pin.hr. TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@ m4pin.hr www. m4pin.hr

Narudžbenica broj ________ Datum:   R. br. Opis 1. Polugodišnja pretplata na   TIM4PIN MAGAZIN

Period lipanj - prosinac 2013.

Broj pretplata

II. DAN

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

Naziv: ______________________________________ Ime odgovorne osobe: __________________________ Adresa: _____________________________________ OIB: ________________________________________ IBAN: ______________________________________ E-mail: _____________________________________

4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

Jedinična cijena 550,00

Ukupno

NAPOMENE: Temeljem izvršene uplate za polugodišnju pretplatu ostvaruje se popust od 200,00 kuna na bilo koju radionicu ili seminar TIM4PIN-a. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisa : OIB pravne osobe - 65 Model: 00   IBAN: HR33 23400091-110546815 Svrha uplate: Polugodišnja pretplata za TIM4PIN MAGAZIN   tel.: _______________________________________ fax: potpis i žig naručitelja

1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Speci ični poslovni događaji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)

1. Što je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h) 2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti predmet, na koji način testirati pojedina pitanja i posložiti svu dokumentaciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h) 3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h) 4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h) 5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h) 6. Odgovori na pitanja i konzultacije Predavači: Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Cijena škole je 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i radnim materijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila). Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5, poziv na broj OIB – 34, model 00 Prijave se mogu izvršiti i na e-mail: centar@tim4pin.hr i telefone: 01/5531-755 (tel), 01/5531-335 (fax i tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te Posjetite našu internetsku stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA TIM4PIN Voditeljica: Ivana Maletić Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave OIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvovati radionici) e-mail Kontakt telefon Prijavljujem se na (zaokružiti)

A. B. C.

PRVI DAN DRUGI DAN OBA DANA Datum: Potpis:

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Ilustracijom naslovnice obilježili smo povijesni trenutak, 01. srpanj 2013. kada se nakon dugi niz godina zahtjevnih priprema te pravnih, političkih, ekonomskih i administrativnih prilagodbi pred Europskim parlamentom zavijorio i hrvatski barjak. U Europskoj uniji smo i sada nam slijedi iskoristiti sve dobro što ovo članstvo donosi. Isto tako valja prihvatiti i činjenicu da samo članstvo u ekonomskom i inancijskom smislu zaista donosi samo mogućnosti koje će ostati neiskorištene ne budemo li ih dobrim idejama, trudom i radom pretvorili u pokretača našega razvitka. Oni koji su možda očekivali da će danom pristupanja Uniji osvanuti neko novo, drugačije jutro u to su se razuvjerili. Ono što se zaista toga dana sasvim konkretno dogodilo su nova pravila prelaska državnih granica, a u poslovnom svijetu na snagu su stupila nova pravila primjene sustava PDV-a. Upravo ova nova porezna pravila prisila su računovođe i inancijske djelatnike u javnom i nepro itnom sektoru da još jednom preispitaju svoj porezni položaj. Premda oporezive isporuke u „neprivredi“ nisu osnova ostvarivanja glavnine prihoda, upravo posebni slučajevi pojedinih speci ičnih transakcija stvaraju nove stručne dileme i izazivaju nesigurnost. Naš porezni sustav, praksa to potvrđuje, sastoji se od tri ključne komponente: zakona, provedbenih propisa (pravilnika) i službenih stavova (mišljenja i tumačenja) porezne uprave. Upravo ova potonja komponenta je ono što u ovoj ranoj fazi primjene novog Zakona o PDV-u logično još nedostaje. Ubrzo će se, vjerujemo slijedom brojnih konkretnih upita poreznih obveznika sustav ponovno stabilizirati. U ovom našem ljetnom dvobroju obradili smo i ključna pitanja primjene novoga Zakona i Pravilnika o PDV-u te vjerujemo da ćemo time doprinjeti boljem razumijevanju poreznih novina. U prvom dijelu časopisa s općim temama, smo uz niz praktičnih računovodstveno- inancijskih tema i pravnih tema, prikazali i vrlo značajne promjene u području zdravstvenog osiguranja koje su također povezane s članstvom u EU, a osvrnuli smo se i na novi Zakon o javnoj nabavi kojim se ovaj sustav dodatno unaprjeđuje. U drugom dijelu časopisa, kao i svaki put, nastojali smo obraditi teme koje su speci ične i zanimljive čitateljima iz pojedinih djelatnosti. Svim se autorima zahvaljujemo na vrijednim prilozima, a sve vas ponovo pozivamo na aktivnu suradnju. Ljeto koje je već dosta poodmaklo, vrijeme je i za ono što nas sve iznova raduje, a to su godišnji odmori. Vjerujemo da ćete se u tom razdoblju, nakon uspješno ispunjenih radnih obveza, predaje inancijskih i drugih izvještaja, spokojno i opušteno uputiti na omiljene destinacije ili pak uživati u miru svojih domova. Čitatelji i njihovi kolege u velikom broju ustanova javnoga zdravstva ove će godine ipak dobar dio ljeta naporno raditi na pripremi podataka i informacija za izradu prijedloga i početku provođenja sanacijskih programa. Želimo im uspjeh kao kolege, ali i kao potencijalni korisnici usluga ekonomski stabilnog zdravstvenog sustava! Naš sljedeći broj časopisa pripremit ćemo za vas početkom rujna. Do tada vas srdačno pozdravljamo i želimo ugodan odmor, a svima koji nastavljaju raditi želimo zadovoljstvo postignutim rezultatima! S poštovanjem, Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ Prikaz Specijaliziranih radionica po djelatnostima ................................................................

Prikaz Programa izobrazbe u sustavu javne nabave................................................................................

Prikaz Programa usavršavanja u području javne nabave ..................................................................

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Hana Zoričić Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o iskalnoj odgovornosti ........................

Mirjana Mahović Komljenović Utvrđivanje poreza na kuće za odmor za 2013. godinu ..................................................................

PLAĆE I NAKNADE

Nada Zrinušić Primjena pojednostavljenih metoda obračuna troškova u projektima koji se inanciraju iz sredstava Europske unije ..............................................................

Kristina Kosor Europska politika održivog transporta ..........

JAVNA UPRAVA Vesna Šiklić Odak Sukob interesa državnih službenika ................

JAVNA NABAVA Ante Loboja Izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi.....

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

RAČUNOVODSTVO Andreja Milić Ivana Vargašević Čonka Nove obvezne kontrole u Obrascu: PR-RAS ..

Ljubica Javor Proračunski korisnici kao obveznici PDV-a od 01. srpnja 2013. godine ..................................................................

Ljubica Đukanović Novine u zdravstvenom osiguranju ..................

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Iva Brkić Postupak i rezultati provjera izjava o iskalnoj odgovornosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2012. godinu ............................................................

POREZI I DOPRINOSI

TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje,

Urednice: Maja Petričko, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Zagreb, Šumetlička 41

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag. oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan

Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www.tim4pin.hr E-mail: centar@tim4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Oblikovanje naslovnice: Dinko Bažulić Fotogra ija na naslovnici: Copyright EPP group

Za nakladnika: mr.sc. Ivana Maletić

Gra ička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara, d.o.o.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ Ivana Maletić Sustav inancijskog izvještavanja i mogućnosti inancijskog upravljanja institucijama u športu ...............................................

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA ZDRAVSTVO Ivana Jakir-Bajo Primjena sustava inancijskog upravljanja i kontrola u zdravstvenim ustanovama u sanaciji i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave čija osnivačka prava miruju ................................................................... Ljubica Đukanović Tijela i upravljanje zdravstvenim ustanovama u sanaciji ..............................................

LOKALNA SAMOUPRAVA

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI

2. Naknade korisnika državnog proračuna.................................................................. 121 3. Plaće ............................................................................. 123 88

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ana Zorić Postupanje s nenaplativim potraživanjima nepro itnih organizacija .........................................

Jelena Kandžija Zastarni rokovi i zastara komunalne naknade ............................................................................ 113

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina ............................................................... 120

NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE Marija Jurčević UNDP-GEF projekt: „Jačanje institucionalne i inancijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj“........................................................................

Izvješće s kongresa Bjelovar i Ivanec - prvi hrvatski gradovi s certi ikatom o povoljnom poslovnom okruženju ........................................................................ 105

KOMUNALNO GOSPODARSTVO 79

ŠKOLSTVO Fadila Bahović Materijalna prava zaposlenika osnovnih i srednjih škola .............................................................

Desanka Sarvan Proširenje djelokruga komunalnog redara i na područje građevinske inspekcije?............ 101

Katarina Serdar Nespojive dužnosti lokalnog izvršnog tijela .. 107

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Danijela Stepić Davor Kozina Unutarnja revizija na sveučilištima i fakultetima ...........................................................

4. Ovrha na plaću i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom ......................................................................... 129 5. Drugi dohodak ................................................. 129 6. Način isplate primitaka izičkim osobama ..................................................................... 131

7. Ostale obavijesti ................................................... 132

Ako želite primati naše obavijesti, pošaljite mail na:

centar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

NE PROPUSTITE SEMINARE TIM4PIN-a U RUJNU PRORAČUNI, PRORAČUNSKI KORISNICI I NEPROFITNE ORGANIZACIJE U SUSTAVU PDV-a Kada proračunski korisnici obavljaju isporuke dobara i usluga s kojima sudjeluju u tržišnoj utakmici, jesu porezni obveznici. Većina isporuka koju obavljaju proračunski korisnici jesu isporuke koje su oslobođene PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza. Od 1. srpnja 2013. godine, primjenjuje se novi Zakon o PDV-u, kojim su propisana nova pravila u oporezivanju transakcija, koje se od tog datuma obavljaju na jedinstvenom europskom tržištu, a ima određenih promjena za proračune i proračunske korisnike i u slučaju kada obavljaju transakcije samo na području Republike Hrvatske. Brojna su pitanja proračunskih korisnika i nepro itnih organizacija vezana uz novosti u sustavu PDV-a zbog čega u suradnji sa poreznim stručnjacima organiziramo seminar u rujnu. Detaljne informacije o programu seminara, vremenu i mjestu održavanja poslat ćemo vam e-mailom, a moći ćete ih pronaći i na našoj internetskoj stranici www.tim4pin.hr .

SEMINAR ZA PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE, MINISTARSTVA I OSTALA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE, TE ZA OPĆINE, GRADOVE I ŽUPANIJE o izradi inancijskih planova i proračuna za 2014.-2016. te novostima u sustavu proračuna i proračunskih korisnika. Rujan je vrijeme izrade inancijskih planova i proračuna. Koje su najčešće pogreške u izradi ovih dokumenata, kako ih izbjeći, što obavezno uključiti, kako osigurati da se na pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti u dijelu planiranja pozitivno odgovori, na što se duže vremena može odgovarati sa NE i zašto? Odgovore na ova i druga pitanja dobit ćete na ovom Seminaru pripremljenom baš prema vašim upitima i svakodnevnim problemima iz prakse. Na seminaru će se obraditi proces planiranja – pripreme proračuna i inancijskih planova s uputama na što treba paziti kod de iniranja odluka o izvršavanju proračuna. Stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom, autori zakonskih propisa i Uputa bit će predavači. Detaljne informacije o programu seminara, vremenu i mjestu održavanja poslat ćemo vam e-mailom, a moći ćete ih pronaći i na našoj internetskoj stranici www.tim4pin.hr .

DONOŠENJE PLANOVA RAZVOJNIH PROGRAMA I PRORAČUNA U OPĆINAMA, GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA ZA 2014.-2016. Po prvi put ove godine upravna tijela u suradnji s upravnim tijelom za inancije općine/grada/županije, kao koordinatorom, a na temelju strateških dokumenata namijenjenih razvoju općine/grada/županije, izrađuju plan razvojnih programa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za trogodišnje razdoblje. Upravna tijela obvezna su pri izradi plana razvojnih programa uključiti proračunske i izvanproračunske korisnike iz svoje nadležnosti. Plan razvojnih programa općine/grada/županije sadrži ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave povezane sa programskom i organizacijskom klasi ikacijom proračuna. Na ovom seminaru detaljno će se proći način izrade plana razvojnih programa sa prijedlozima povezivanja ciljeva i prioriteta sa proračunom. Ukazat će se na važnost pripreme ovih planova u kontekstu pripreme i prijave projekata za inanciranje iz EU fondova. Detaljne informacije o programu seminara, vremenu i mjestu održavanja poslat ćemo vam e-mailom, a moći ćete ih pronaći i na našoj internetskoj stranici www.tim4pin.hr .

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ODRŽAT ĆE SE 19. I 20. RUJNA – DETALJAN PROGRAM DAN JE NA ZADNJOJ STRANICI ČASOPISA.

Poštovani, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o javnoj nabavi (NN, br. 83/13) stupio je na snagu 1. srpnja 2013. Što nam donose nove odredbe zakonodavnog okvira u sustavu javne nabave, kako planirati javnu nabavu i pripremiti Plan nabave, kako organizirati instituciju naručitelja sukladno novim promjena, povećati razinu stručnosti djelatnika koji sudjeluju u procesu nabave, kako komunicirati sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, kako kvalitetno izraditi dokumentacije za nadmetanje, e ikasno pripremiti i provesti postupak javne nabave sukladno Zakonu, nabaviti i zadovoljiti stvarne potrebe naručitelja, pratiti realizaciju ugovora? Odgovore na navedena pitanja možete dobiti sudjelovanjem na radionicama u organizaciji TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje. TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje nastavlja u rujnu i listopadu s organiziranjem: 1. Programa izobrazbe u području javne nabave i 2. Programa usavršavanja u području javne nabave.

Pozivamo sve zainteresirane da sudjeluju na: 1. Programu izobrazbe u području javne nabave u trajanju 50 nastavnih sati, koje je odo-

brilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave sukladno Pravilniku o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012).

Edukacija je namijenjena osobama koje bi željele imati certi ikat iz područja javne nabave, a sve kako bi sudjelovale u pripremi i provođenju postupaka javne nabave sukladno ZJN. Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja javne nabave, priprema i osposobljavanje sudionika programa za polaganje stručnog ispita ispred Ministarstva gospodarstva i dobivanje certi ikata stručnosti. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigurati da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom postupku posjeduje važeći certi ikat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vještina u području javne nabave.

2. Programima usavršavanja iz područja javne nabave u rujnu i listopadu 2013. godine koje je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Programe usavršavanja provode ovlašteni treneri javne nabave.

Edukacija je namijenjena osobama koje sudjeluju u pripremi i provođenju postupaka javne nabave, ugovaranju i praćenju izvršenja ugovora o javnoj nabavi, kao i osobama koje zbog tema aktualnih za svakodnevno poslovanje neovisno imaju li ili ne certi ikat, provode li ili ne postupke javne nabave. Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Pohađanjem programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja. Više informacija o Programima izobrazbe i usavršavanja možete vidjeti na stranicama Centra:

http://www.tim4pin.hr/

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

O KNJIZI EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020 U koje će sektore EU najviše ulagati? Koji su najvažniji fondovi i što inanciraju? Kakvi će se projekti inancirati? Upravo izlazi iz tiska jedinstvena publikacija koja daje odgovore na ova i mnoga druga pitanja. Knjiga ‘EU politike i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i politike za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU inancijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

POLITIKE FONDOVI 2014 - 2020 TIKA OJ RGE RAZV ENE RALNI TVO S O RU

AR STV STI PODRIBAR ELATNO

GOS

J ED

VEN

ŠT DRU

ZAM URI REDA

PRIV

POL

TITA

ZAŠ

ZAGREB 2013

LIŠA

OKO

U koje sektore će EU najviše ulagati

Koji su najvažniji fondovi i što financiraju Kakvi će se projekti financirati

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike tijela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržavati, kako treba biti osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projekti najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće biti potrebnije proniknuti i razumjeti sustave inanciranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoristiti mogućnosti koje će se otvoriti članstvom u EU. To što će sredstva postati dostupna gotovo svim hrvatskim subjektima ne znači da će ona automatski biti i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlastitim), svima koji planiraju svoje projekte pripremiti za inanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele znati više. Naziv: ________________________________________ Ime odgovorne osobe: ________________________ Adresa: _______________________________________ OIB: __________________________________________ Žiro-račun: ___________________________________ E-mail: _______________________________________

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

Narudžbenica broj ________ Datum: Red. br.

Opis

Cijena/kom

EU politike i fondovi 2014-2020

350,00 kuna (uključen PDV)

Komada

Ukupna cijena

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%. PDV je uključen u cijenu. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: Model: Žiro račun: IBAN: Svrha uplate: kontakt broj: tel: fax:

OIB pravne osobe - 53 00 2340009-1110546815 HR33 2340 0091 1105 4681 5 EU politike i fondovi 2014-2020

potpis i žig naručitelja

PRIKAZI RADIONICA

Prikaz Specijaliziranih radionica po pojedinim djelatnostima 07. – 20. lipnja 2013. Proračunski korisnici većinom imaju slične evidencije poslovnih događaja jer je sustav proračunskog računovodstva jedinstveno propisan za sve, međutim pojedine djelatnosti u sustavu proračuna značajno se razlikuju s obzirom na speci ičnosti poslovanja. Upravo zbog toga TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje održava specijalizirane radionice po djelatnostima proračunskih korisnika uoči sastavljanja polugodišnjih i godišnjih inancijskih izvještaja na kojima se obrađuju i speci ičnosti poslovanja proračunskih korisnika u okviru pojedine djelatnosti. U lipnju su održane radionice za dječje vrtiće - 7. lipnja, za osnovne i srednje škole i učeničke domove - 10. lipnja, za ustanove u socijalnoj skrbi - 11. lipnja, za općine, gradove i županije - 12. lipnja, ustanove u zdravstvu - 17. lipnja, ustanove u kulturi - 18. lipnja, javne vatrogasne postrojbe - 19. lipnja te fakultete i institute - 20. lipnja 2013. Program svake specijalizirane radionice bio je prilagođen speci ičnostima poslovanja pojedine djelatnosti te su obrađivana najčešća pitanja i dileme iz prakse proračunskih korisnika u toj djelatnosti: Klasi iciranje i evidentiranje speci ičnih poslovnih događaja i transakcija, polugodišnje inancijske izvještaje i privremeno utvrđivanje rezultata prezentirala je Ivana Maletić, Predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN. Pripreme za izradu inancijskih planova 2014-2016, obradila je Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija. Najčešće slabosti i nepravilnosti uočene pri ispunjavanju Upitnika o iskalnoj odgovornosti za 2012. i primjenu obveznih kontrola u svakodnevnom poslovanju, otklanjanje slabosti i nepravilnosti te najčešće pogreške u Izvještajima o nepravilnostima objasnila je Ana Zorić. Obradila je također i vrlo aktualnu i zanimljivu temu otpisa spornih potraživanja te postupanja u slučaju zastare potraživanja. Novine u sustavu javne nabave i nabavu za potrebe pojedine djelatnosti na primjerima iz prakse prezentirala je Glorija Raguž, direktorica TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje. Kolektivne ugovore i porezne aktualnosti obradile su Mladenka Karačić, Ministarstvo inancija i Maja Petričko, savjetnica u Centru za razvoj TIM4PIN. Sljedeće specijalizirane radionice po djelatnostima održat će se uz sastavljanje godišnjih inancijskih izvještaja u siječnju 2014. Obavijest o održavanju bit će poslana mail-om, a detaljne informacije moći će se pronaći u našem časopisu ili na internetskoj stranici www.tim4pin.hr. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

PRIKAZI RADIONICA

Prikaz Programa izobrazbe u sustavu javne nabave 10.- 15. lipnja 2013. TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje ovlašteni je nositelj Programa izobrazbe u području javne nabave od strane Ministarstva gospodarstva te se vodi u Registru nositelja programa pod Evidencijskim brojem 24. U lipnju je održana pripremna edukacija na području javne nabave. Završetkom ovog šestodnevnog programa, polaznici su ostvarili preduvjet za pristupanje ispitu u Ministarstvu gospodarstva i za stjecanje certi ikata stručnosti za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. U nastavku se ukratko daje prikaz tema obrađenih po danima.

1. dan Prvi dan edukacije započela je Glorija Raguž, direktorica TIM4PIN-a, objasnivši zakonodavni i institucionalni okvir sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, načela javne nabave, tko je obveznik, a tko je izuzet od primjene Zakona o javnoj nabavi, sprječavanje korupcije i etika u sustavu javne nabave, kako se upravlja nabavom, ustrojstvo javne nabave kod naručitelja, što je zelena nabava, planiranje u sustavu javne nabave, proces i strategija, što je procijenjena vrijednost nabave i registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma.

2. dan Ivančica Franjković, načelnica sektora u Državnom uredu za središnju javnu nabavu Vlade RH, objasnila je što je okvirni sporazum i njegove tipove, kako se određuje količina predmeta nabave te dijagram tijeka okvirnog sporazuma, što je natjecateljski dijalog - njegova primjena, uvjeti i primjeri, što je natječaj - područje primjene i provedbu, elektroničku dražbu - tijek i primjenu, kako uspostaviti sustav kvali ikacije, ugovore o javnim uslugama iz dodatka II B Zakona – provedbu i dijagram tijeka sklapanja ugovora.

3. dan Zoran Turuk, načelnik Sektora za javnu nabavu, informatiku, komunikacije i informacijsku sigurnost u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, treći dan edukacije predočio je pripremu i provedbu postupaka javne nabave, koje su vrste postupaka javne nabave, kako ih odabrati, kako započeti postupak javne nabave, objasnio je otvoreni postupak javne nabave – tijek, završetak postupka, zatim ograničeni postupak – tijek, prvi i drugi stupanj postupka, poziv na dostavu ponuda, dokumentaciju za nadmetanje, rokove za dostavu ponuda i završetak 8

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

PRIKAZI RADIONICA postupka, te na kraju pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom i bez prethodne objave – odabir i tijek postupka.

4. dan Miljenko Cvitanović, načelnik Odjela za opće, pravne i informatičke poslove u Agenciji za mobilnost i programe EU i savjetnik u Hrvatskom saboru, i Glorija Raguž prikazali su zakonodavni okvir javne nabave za objavljivanje, koje su razine objavljivanja, vrijednosti europskih pragova, što je jedinstveni rječnik javne nabave (CPV), kako se registrirati i objavljivati objave u Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske, kako izraditi statistička izvješća u javnoj nabavi, koja je sve dokumentacija potrebna za nadmetanje i koji su razlozi isključenja i uvjeti sposobnosti ponuditelja i natjecatelja.

5. dan Sanda Božičević, direktorica Službe za upravljanje postupcima nabave u Hrvatskoj pošti d.d. detaljno je razradila ponudu – njen oblik i sadržaj, zaprimanje i otvaranje, pregled, ocjenu i isključenje ponude, te postupak donošenja odluke o odabiru i odluke o poništenju te rok mirovanja dok je Damir Cimer, voditelj Odsjeka za koncesije i javno-privatno partnerstvo u Ministarstvu inancija objasnio koncesije i javno-privatno partnerstvo.

6. dan Mihaela Matokanović Džimbeg, savjetnica ministrice u Ministarstvu socijalne politike i mladih, objasnila je pravnu zaštitu u sustavu javne nabave, rad Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, tko ima pravo na izjavljivanje žalbe, što žalba treba sadržavati i koji je njen učinak, koji su rokovi za izjavljivanje žalbe, Kako je područje javne nabave zahtjevno područje za početnike, radionica je kroz svih šest dana bila prožeta razumljivim primjerima iz prakse. Isto tako, na radionicu su nam došli i polaznici koji već imaju iskustva u provođenju postupaka javne nabave te su postavljali zanimljiva pitanja predavačima i upotpunili predavanja diskusijama. Ponovnu edukaciju planiramo održati u rujnu, a o njoj ćete biti pravovremeno obaviješteni mail-om ili nas možete pratiti putem naše internetske stranice www.tim4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

PRIKAZI RADIONICA

Prikaz Programa usavršavanja u području javne nabave U Zagrebu, 03. - 11. srpnja 2013. TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje održao je jednodnevne (8 sati) i dvodnevne (16 sati) Programe usavršavanja iz područja javne nabave koje je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Svi polaznici su dobili potvrde o sudjelovanju na temelju kojih se sakupljaju bodovi za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Radionice su bile namijenjene proračunskim i izvanproračunskim korisnicima (obveznicima primjene Zakona o javnoj nabavi), ponuditeljima koji aktivno sudjeluju na nadmetanjima u sustavu javne nabave, kao i zainteresiranim zaposlenicima neovisno o tome imaju li certi ikat te provode li postupke javne nabave.

Javna nabava za ponuditelje, 3. srpanj Predavačice na ovoj edukaciji bile su Sanda Božičević, direktorica Službe za upravljanje postupcima nabave u Hrvatskoj pošti d.d. i Glorija Raguž, direktorica TIM4PIN-a. Obradile su odredbe Zakona o javnoj nabavi koje se odnose na ponuditelje s osvrtom na izmjene u načinu sudjelovanja u sustavu javne nabave pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji. Posebno su obradile teme vezane za komunikaciju i razmjenu informacija između gospodarskih subjekata i naručitelja u postupcima javne nabave, te kako pripremiti valjanu ponudu i osigurati zaštitu prava u sustavu javne nabave.

Praksa javne nabave: Model nabave putem središnjeg tijela za javnu nabavu i zajednička nabava, 4. srpanj Mnogi proračuni i proračunski korisnici nabavljaju iste proizvode i usluge za potrebe svakodnevnog poslovanja. Provođenjem zajedničke i središnje nabave postižu se brojne prednosti poput smanjenja administrativnih troškova, inancijske prednosti (uštede) te povećana razina vještina i stručnosti osoba koje provode postupke javne nabave, a što rezultira kvalitetnijim proizvodima i uslugama koji se nabavljaju. Predavači Ivica Pranjić, direktor Službe za nabavu u Zagrebačkom holdingu i Zoran Turuk, načelnik Sektora za javnu nabavu, informatiku, komunikacije i informacijsku sigurnost pri Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture objasnili su kako organizirati zajedničke nabave, koji su razlozi objedinjavanja i speci ičnosti takve nabave, način sklapanja okvirnih sporazuma i ugovora, te način praćenja izvršenja ugovorenog.

Upravljanje nabavom do 70.000, 5. srpanj Najveći broj pitanja pojavljuje se kod nabava vrijednosti do 70.000 kuna – trebaju li se planirati, kako i kada provesti postupak nabave, kako komunicirati sa potencijalnim ponuditeljima, kako prikupiti ponude, te trebaju li se i kako dostavljati izvješća u EOJN RH. Predavačice Glorija Raguž i Martina Juričić, Odjel nabave za dugotrajnu imovinu Ureda za javnu nabavu u Hrvatskoj pošti d.d. odgovorile su na ova i mnoga druga pitanja, objasnivši načela javne nabave, kako upravljati 10

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

PRIKAZI RADIONICA nabavom do 70.000 kuna u procesu planiranja, a da se ne prekrše odredbe ZJN, kako komunicirati s ponuditeljima i dostaviti statističko izvješće propisano ZJN, te su na primjerima iz prakse pregledno objasnile Plan nabave, komunikaciju sa ponuditeljima i realizaciju nabave.

Javna nabava za revizore, 8. i 9. srpanj Vrijednost javnih nabava iz godine u godinu sve je veća. Naručitelji su obvezni primjenjivati odredbe Zakona o javnoj nabavi, a u nadzorima se sve češće uočavaju nepravilnosti koje mogu rezultirati kaznenim i prekršajnim odredbama. Bitno je da se nepravilnosti uspješno prepoznaju i preveniraju te je stoga i organizirana ova dvodnevna radionica. Prvi dan predavale su prof. dr. sc. Vesna Vašiček, prorektorica za poslovanja na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s temama nadzor poslovanja u javnom sektoru, inancijska kontrola i interna revizija i Glorija Raguž s temama odabir postupaka javne nabave (plan nabave i odabir postupka, načela i obveznici primjene, kada i kako odabrati odgovarajući postupak javne nabave) te dokumentacija za nadmetanje (priprema dokumentacije i najčešće pogreške naručitelja kod pripreme dokumentacije). Sanda Božičević drugi dan radionice započela je temom ponude objasnivši oblik i sadržaj ponude, zaprimanje i otvaranje ponude, pregled, ocjenu i isključenje ponude te odlučivanje naručitelja (odabir i poništenje ponuda) te rok mirovanja, a Zoran Blažević posebno je obradio pravnu zaštitu u sastavu javne nabave te je na primjerima ukazao na najčešće propuste sudionika sustava u praksi. Nadalje, je objasnio kako upravljati izvršenjem ugovora s posebnim osvrtom na najčešće propuste u realizaciji ugovora o javnoj nabavi.

Postupak nabave građevinskih radova (jamstva, izvršenje ugovora, nabava dodatnih radova), 10. srpanj Kako izraditi kvalitetnu dokumentaciju za projektiranje i za izvođenje radova koja će polučiti ispunjenjem ugovornih obveza od strane izvođača, koja i kakva jamstva tražiti od izvođača, a sve u cilju kvalitetne implementacije projekta te izvođenjem radova u zadanim rokovima. Predavačica Kristina Zovko, glavna tajnica u Ministarstvu poduzetništva i obrta prezentirala je jamstva sukladno ZJN, bankarsku garanciju i bjanko zadužnice, primjere iz prakse Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave, a Lidija Žunić, Odjel nabave za dugotrajnu imovinu Ureda za javnu nabavu u Hrvatskoj pošti d.d. objasnila je način izrade dokumentacije za nadmetanje za nabavu građevinskih radova, nabavu radova u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave, određivanje uvjeta za izvršenje ugovora te primjere iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Nabava prehrambenih proizvoda, 11. srpanj Česta pitanja koje dobivamo vezana su za grupiranje različitih namirnica u grupe proizvoda prema ZJN – kako izraditi Plana nabave za prehrambene proizvode, kako pripremiti dokumentaciju za nadmetanje za nabavu mesa i mesnih prerađevina, kruha i ostalih pekarskih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda, što nabaviti bez primjene postupka javne nabave. Ta pitanja, posebno zanimljiva za vrtiće, škole, domove, ustanove u zdravstvu i socijalnoj skrbi, te ustanove koje za potrebe svojih zaposlenika organizira prehranu, bila su obrađena na ovoj radionici. Predavačice su bile Glorija Raguž i Majom Leskovar, specijalistica nabave u Hrvatskoj lutriji d.d. Na svakoj od pojedinih radionica obrađivali su se konkretni primjeri iz prakse, ukazalo se na potencijalne probleme i pogreške u praksi te kako navedeno ispraviti, kako povećati razinu kvalitete i stručnosti pri organiziranju javne nabave u instituciji naručitelja, provođenju postupaka javne nabave i ugovaranju. Detaljnije programe održanih radnica možete pogledati na našoj internetskoj stranici www.tim4pin.hr – Arhiva radionica. Sljedeće radionice planiramo organizirati ponovno u rujnu i listopadu. O točnom datumu i temi radionice, bit ćete obaviješteni mail-om ili se možete informirati putem naše internetske stranice www.tim4pin.hr. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Hana Zoričić *

UDK 657.2

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o iskalnoj odgovornosti Zakon o iskalnoj odgovornosti je, uz Zakon o proračunu, krovni akt javnih inancija kojim se propisuju iskalna pravila i pravila za jačanje iskalne odgovornosti, koja doprinose osiguranju i održavanju iskalne discipline, transparentnosti te srednjoročne i dugoročne održivosti javnih inancija. Zakon o iskalnoj odgovornosti u primjeni je od 2011. godine. Autorica u ovom tekstu daje pregled predloženih izmjena i dopuna Zakona stavljajući naglasak na one promjene od većeg značaja za naše čitatelje.

1. Uvod Ministarstvo inancija Republike Hrvatske otvorilo je 11. srpnja 2013. javnu raspravu o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o iskalnoj odgovornosti, čiji je cilj i svrha prikupiti mišljenja zainteresirane javnosti o izmjenama i dopunama navedenog prijedloga zakona. Cjeloviti tekst Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o iskalnoj odgovornosti dostupan je na internetskoj stranici Ministarstva inancija http://www.m in.hr/hr/javna-rasprava. Zakon o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Zakon) donio je Hrvatski sabor na sjednici 19. studenoga 2010. godine (NN, br. 139/10), s ciljem osiguranja i održavanja iskalne odgovornosti, transparentnosti te srednjoročne i dugoročne održivosti javnih inancija. Radi postizanja navedenog cilja Zakonom su uspostavljena iskalna pravila, kao i pravila za jačanje iskalne odgovornosti temeljem kojih Vlada Republike Hrvatske utvrđuje i provodi iskalnu politiku. Dugotrajno nepovoljna gospodarska situacija s jedna strane, i nedostaci uočeni primjenom Zakona o iskalnoj odgovornosti u praksi s druge strane, ukazali su na potrebu izmjene postojećeg Zakona. Prijedlozi izmjena i dopuna odnose se na nekoliko aspekata koje Zakon pokriva, te će tako biti obrazloženi u tekstu koji slijedi.

raju godišnje smanjivati za najmanje jedan postotni bod do trenutka kada primarni iskalni saldo općeg proračuna u nominalnom iznosu bude jednaki nuli ili pozitivan. Promjeni ovog pravila pristupa se zbog njegove procikličnosti, budući da u prevladavajućim uvjetima opadajućeg gospodarskog rasta, ovakvo pravilo dodatno ugrožava izglede za rast. Novo iskalno pravilo uvažava postojanje ekonomskih ciklusa što je od iznimne važnosti za prevladavanje recesijskih uvjeta, odnosno omogućava poticanje gospodarskog rasta u recesijskim uvjetima i obratno. Nadalje, predlaže se uvođenje nove odredbe prema kojoj godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, pri čemu se dozvoljavaju izuzeća za pojedine kategorije rashoda. Ova odredba iznimno je važna u trenutnoj gospodarskoj situaciji, ali i kao buduća mjera kontrole rasta rashoda, kako u vremenu recesije, tako i u vremenu ekspanzije, a sve u smislu održivog kretanja rashoda. Dodatni razlog za izmjenu iskalnog pravila je i usklađivanje s europskim zahtjevima, koji se odnose na novi okvir za upravljanje ekonomskom politikom u Europskoj uniji, a koji je usmjeren na jačanje provedbe Pakta o stabilnosti i rastu. Nova pravila, odnosno elementi koje je potrebno poštivati u okviru Europskog semestra, kao mehanizma za koordinaciju i upravljanje ekonomskih politika država članica Europske unije u skladu s ciljevima iskalne stabilnosti i rasta, određena su paketom uredbi i direktiva EU (Six pack i Two pack). Pravila propisana Six pack-om potrebno je transponirati u zakonodavni okvir države članice, odnosno potrebne izmjene i dopune trenutnog zakonodavnog okvira Republike Hrvatske u odnosu na Six pack je potrebno dovršiti i uputiti u proceduru pred stručna radna tijela Vlade Republike Hrvatske do kraja 2013. godine.

Člankom 5. Zakona, de inirano je iskalno pravilo prema kojem se ukupni rashodi općeg proračuna izraženi udjelom u bruto domaćem proizvodu, mo-

3. Obveznici sastavljanja i predaje izjave o iskalnoj odgovornosti i trgovačka društva u vlasništvu države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH.

Najvažnija dopuna Zakona u dijelu obveze sastavljanja i predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti je

2. Promjena iskalnog pravila

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI proširivanje obuhvata Zakona. Naime, do sada su se odredbe Zakona o iskalnoj odgovornosti odnosile na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, koji se vodi sukladno Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Ovim se Prijedlogom proširuju odredbe Zakona, u dijelu obveze sastavljanja i predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti i na trgovačka društva i druge pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske te na trgovačka društva i druge pravne osobe u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o iskalnoj odgovornosti predviđeno je da se Izjave o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Izjava), koje daje čelnik trgovačkog društva i druge pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, dostavljaju nadležnim ministarstvima koja provjeravaju njihov sadržaj. Tako će primjerice Hrvatske autoceste d.o.o., Izjavu dostavljati Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture. Za čelnike trgovačkog društva i druge pravne osobe u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je predviđeno, da Izjavu dostavljaju nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja provjerava njezin sadržaj. Međutim, ako u vlasništvu sudjeluje više jedinica s jednakim omjerom vlasništva, Izjava se dostavlja svim tim jedinicama koje imaju obvezu provjeriti sadržaj Izjave. Tako će primjerice trgovačko društvo za komunalnu djelatnost, koje je u vlasništvu dviju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u omjeru jedinica A 50%, jedinica B 50% Izjavu dostavljati i jedinici A i jedinici B. Podsjetimo da je Izjava o iskalnoj odgovornosti godišnja izjava kojom čelnik potvrđuje, da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u proračunu odnosno inancijskom planu. Izjava se daje na temelju Upitnika o iskalnoj odgovornosti zatim raspoloživih informacija o radu tijela, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije te vlastite procjene, kako bi bila što TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

vjerodostojnija. Popunjavanjem Upitnika o iskalnoj odgovornosti ocjenjuje se provedba pet ključnih inancijskih procesa koji se provode u praksi, a to su: planiranje, izvršavanje, javna nabava, računovodstvo i izvještavanje. Dobra i zakonita provedba ovih procesa u praksi dokaz je funkcioniranja sustava inancijskog upravljanja i kontrola.

Obveznici sastavljanja i dostave Izjave i popratne dokumentacije do sada jesu bili primarno proračunski korisnici, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, u kontekstu proširivanja obuhvata obveznika sastavljanja izjave i na trgovačka društva, koji su između ostaloga obveznici vođenja računovodstva za poduzetnike, važno je istaknuti kako je i do sada postojao obveznik koji je izvanproračunski korisnik, ali i trgovačko društvo (Hrvatske ceste d.o.o.). Isti je po trenutno važećem Zakonu i trenutno važećoj Uredbi o iskalnoj odgovornosti bio obvezan za 2011. I 2012. godinu sastaviti i predati Izjavu o iskalnoj odgovornosti. Naglasak je na tome da Upitnik temeljem kojeg se daje Izjava ne testira procese i procedure, koji se temelje isključivo na primjeni odredbi Zakona o proračunu, Zakona o javnoj nabavi itd., već testira učinkovito funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola. Trgovačkim društvima, koji postaju obveznici ovoga Zakona dano je i razdoblje prilagodbe te će trgovačka društva i druge pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prvi put sastavljati Izjavu tek za 2014. Godinu, jer se Izjava za 2013. godinu daje temeljem Upitnika o iskalnoj odgovornosti, gdje se testiraju poslovne aktivnosti one godine za koju se Izjava daje, a i sama se testiranja vrše tijekom cijele godine. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, otvaraju se mogućnosti za korištenje sredstava iz fondova Europske unije, a očekuje se kako će upravo gore spomenuta trgovačka društva i druge pravne 13

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI osobe biti najveći potencijalni korisnici tih sredstava. S obzirom na obveze koje se moraju ispuniti prije i pri korištenju fondova EU, od potencijalnih korisnika sredstava iz fondova EU zahtijeva se izgrađen, transparentan sustav inancijskog upravljanja i kontrola. Nadalje, dio spomenutih trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, posebice na lokalnoj i regionalnoj razini, dobivaju značajna sredstva i iz nadležnih proračuna. Uvođenjem obveze davanja Izjave nadležnom ministarstvu odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave s razine ove grupe korisnika jačaju se linije odgovornosti prema nadležnom ministru odnosno županu, gradonačelniku i načelniku. Izjave o iskalnoj odgovornosti postaju instrumenti procjene kvalitete funkcioniranja sustava unutarnjih kontrola, koje je uspostavio čelnik trgovačkog društva ili druge pravne osobe, kako bi u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava.

4. Prekršajna odgovornost čelnika za povredu odredaba zakona Zakonom o iskalnoj odgovornosti propisan je i način na koji čelnik odgovara za povredu odredaba Zakona. Ovim je Zakonom uvedena politička odgovornost, kao još jedna komponenta osobne odgovornosti svakog od čelnika za dobro uspostavljanje sustava inancijskog upravljanja, koji je preduvjet zakonitog i učinkovitog korištenja javnog novca. S obzirom na to, da se općinski načelnik, gradonačelnik, župan, gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici izabiru na neposrednim izborima, sukladno posebnom zakonu, odredbe Zakona koje se odnose na političku odgovornost nisu imale smisla bez izrade izmjena i dopuna propisa kojima je uređeno imenovanje odnosno izbor čelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Bez potrebnih izmjena i dopuna navedene odredbe nisu se mogla primjenjivati u praksi. Međutim, izmjene i dopune nisu nikad provedene, a u međuvremenu je pokrenut i postupak za ocjenu suglasnosti Zakona s Ustavom Republike Hrvatske, zbog neprovedivosti u praksi što je bio još jedan razlog za izmjene u ovom dijelu Zakona. Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o iskalnoj odgovornosti predlaže se brisanje odredaba o političkoj odgovornosti, odnosno zamjena

istih kaznenim odredbama, odnosno prekršajnom odgovornosti, koja je u skladu s propisima koji se odnose na prekršaje općenito, a imajući u vidu težinu i posljedice koje nastaju činjenjem navedenih prekršaja. Predviđeno je da se novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kazni za prekršaj čelnik, ako ne sastavi i dostavi Izjavu o iskalnoj odgovornosti, i ako Ministarstvo inancija, nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom provjere sadržaja Izjave o iskalnoj odgovornosti uoče da je dokumentacija temeljem koje se daje Izjava o iskalnoj odgovornosti nevjerodostojna. U praksi će navedeno značiti da će ovaj prekršaj postojati primjerice kada su prilikom davanja odgovora na pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti dani odgovori koji se ne mogu potkrijepiti dokazima odnosno dokumentima na temelju kojih su dani potvrdni ili djelomični odgovori ili ako se utvrdi da je u konkretnom slučaju dan potvrdan ili djelomično potvrdan odgovor, a trebao je biti dan negativan odgovor na pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti Optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja sastavlja u ime Ministarstva inancija inspektor proračunskog nadzora, koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj, i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave, a prekršajni postupak u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave. Na ovaj način stavlja se naglasak na vjerodostojnost danih Izjava o iskalnoj odgovornosti, odnosno na jačanje sustava odgovornosti prilikom postupka davanja, ali i kontrola Izjava o iskalnoj odgovornosti koje daju čelnici.

5. Zaključak Predviđa se kako će predložene izmjene i dopune doprinijeti jačanju sustava iskalne odgovornosti u cjelini što je osobito bitno i u kontekstu Republike Hrvatske kao nove članice Europske unije sa svim pravima i dobrobitima, ali i obvezama koje navedeno članstvo donosi. Budući da je Prijedlog izmjena i dopuna u postupku javne rasprave, svoje primjedbe i prijedloge na tekst navedenog zakonskog prijedloga možete uputiti na adresu elektroničke pošte: ufs@m in.hr ili na adresu: Ministarstvo inancija, Sektor za izvršavanje državnog proračuna, Katančićeva 5, 10000 Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Iva Brkić *

UDK 657.21

Postupak i rezultati provjera izjava o iskalnoj odgovornosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2012. godinu Autorica u tekstu daje kratki osvrt na postupak i rezultate provjera izjava o iskalnoj odgovornosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2012. godinu uz navođenje nedostataka dokumentacije predane uz izjave. Uz navedeno autorica opisuje i daljnje aktivnosti u svrhu provođenja suštinskih kontrola izjava.

1. Uvod Sukladno Zakonu o iskalnoj odgovornosti (NN, b. 139/10), koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 23. studenoga 2010., a koji je na snagu stupio 1. siječnja 2011., uvedena je obveza sastavljanja i predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Izjava) kojom čelnici svih razina, pa tako i načelnici općina, gradonačelnici, odnosno župani, svake godine za prethodnu proračunsku godinu, za razdoblje u kojem su obnašali dužnost, potvrđuju zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava. Čelnik Izjavu daje na temelju prethodno popunjenog Upitnika o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Upitnik), zatim raspoloživih informacija o radu tijela, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije te vlastite procjene. Temeljem Zakona o iskalnoj odgovornosti donesena je Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11; dalje u tekstu: Uredba), kojom je propisan izgled i sadržaj Izjave, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave, te način i rokovi izvještavanja Ministarstva inancija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja Izjava. U rujnu 2012. godine na snagu su stupile izmjene Uredbe (NN, br. 106/12) čime je došlo i do promjene Upitnika o iskalnoj odgovornosti. Na temelju novog Upitnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su sastavljale Izjavu o iskalnoj odgovornosti za 2012. godinu. *

Iva Brkić, mag. oec., Ministarstvo inancija RH.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

Prema članku 12. Uredbe, načelnici općina, gradonačelnici, odnosno župani bili su obvezni do 2. travnja 2013. dostaviti Ministarstvu inancija za općinu, grad, odnosno županiju Izjavu za 2012. godinu, popunjeni Upitnik o iskalnoj odgovornosti, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja, koja su bila revidirana u 2012. godini te ove godine po prvi puta i Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine (dalje u tekstu: Izvješće). Nadalje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su dužne, sukladno Uredbi, za svakog obveznika iz svoje nadležnosti provjeriti formalni sadržaj Izjave i Upitnika, a na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika, istinitost Izjave i Upitnika. Također je potrebno provjeriti provedbu aktivnosti iz Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima na odabranom uzorku dostavljenih izvješća. Na isti način na koji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave provjeravaju izjave svojih korisnika, Ministarstvo inancija je obvezno provjeriti izjave jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

2. Rezultati provjere formalnog sadržaja izjava o iskalnoj odgovornosti za 2012. godinu i uočene nepravilnosti Ministarstvo inancija je izvršilo provjeru formalnog sadržaja izjava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. To znači da je provjereno jesu li predani svi propisani dokumenti, dakle, uz Izjavu i popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće te Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja, koja su bila revidirana u 2012. Godini, te jesu li nepravilnosti utvrđene Upitnikom predviđene za otklanjanje u Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Rezultati formalne kontrole izložit će se u nastavku. Od ukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Izjavu o iskalnoj odgovornosti 15

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE za 2012. godinu dostavilo je njih 562. Izjavu nije dostavilo 14 obveznika. Od ukupnog broja općina, gradova, odnosno županija koje su poštovale obvezu i dostavile Izjavu, njih 40 dostavilo je obrazac Izjave 1a, koji se daje onda kada nisu uočene slabosti i nepravilnosti, što predstavlja veliki napredak u odnosu na prošlu godinu kad je obrazac Izjave 1a dostavila upola manje jedinica, odnosno samo njih 20. Iznenađujuće, većina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su prošle godine predali obrazac Izjave 1a, u Izjavi za 2012. godinu su utvrdili slabosti i nepravilnosti. Izjavu 1b je dostavilo 522 obveznika te time potvrdilo postojanje slabosti i nepravilnosti, ali koje ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava. Kao i pri predaji Izjave za 2011. godinu, pojedine jedinice su istovremeno (pogrešno) dostavile obrasce 1a i 1b, a kao dio obvezne dokumentacije priložile i Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, te time potvrdile postojanje slabosti i nepravilnosti koje ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava. U tom slučaju Ministarstvo inancija valjanom smatra Izjavu kojom se potvrđuje postojanje slabosti i nepravilnosti. Također, postoje jedinice koje su na pitanja u Upitniku odgovorile NE, dakle potvrdile postojanje slabosti i nepravilnosti, a pritom dostavile obrazac Izjave 1a, što je samo po sebi pogrešno i oprečno. Nepravilnim se smatraju i one Izjave, koje su dane temeljem Upitnika u kojem su izbjegnuti odgovori na pojedina pitanja, na koja jedinice mogu dati odgovor. Popunjeni Upitnik o iskalnoj odgovornosti nisu dostavile samo tri općine, a naknadnim upozorenjem Ministarstva inancija taj se broj smanjio na samo jednu općinu. Međutim, uočene su nepravilnosti pri popunjavanju Upitnika. Na pojedina pitanja neke jedinice nisu ni dale odgovor. Za pitanja koja se ne odnose na pojedine jedinice, dani su odgovori NE, umjesto NIJE PRIMJENJIVO. U takvim su slučajevima u stupcu za obrazloženja za negativne odgovore dane opaske, kako se pitanje ne odnosi na jedinicu. Obrazloženja, odnosno dodatni komentari upisivani su i u stupanj referenca, unatoč tome što je izričito naznačeno u samom Upitniku da se stupac referenca ne popunjava, već su u njemu dane upute: koja je vrsta dokaza podloga za davanje odgovora na pitanja. Također su zabilježena dva slučaja davanja Izjave na temelju obrasca starog Upitnika, zanemarivši izmje16

ne Upitnika iz Uredbe o izmjeni i dopunama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti, i izvještaja o primjeni iskalnih pravila iz rujna 2012. godine.

Općine, gradovi i županije koji su dostavili Izjavu 1b, bili su obvezni dostaviti i Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Sedam jedinica Plan nije dostavilo, što predstavlja vidljiv napredak u odnosu na prošlu godinu, kad je Plan nedostajao u većem broju slučajeva. Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti trebao bi sadržavati opis slabosti i nepravilnosti uočenih tijekom popunjavanja Upitnika, akcijski plan s popisom aktivnosti koje je potrebno poduzeti za rješavanje slabosti i nepravilnosti, očekivani datum otklanjanja slabosti i nepravilnosti, te podatke o odgovornim osobama za otklanjanje slabosti i nepravilnosti. Najčešća manjkavost Plana je nepreciziranje očekivanog datuma otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Kao očekivani datum otklanjanja obveznici su navodili općenito 2013. godinu. Također, često nisu precizirane niti aktivnosti, koje će se poduzimati radi otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima za proračunsku godinu 2011., koje se prvi put sastavljalo ove godine, obvezni su bili dostaviti sve općine, gradovi, odnosno županije koje su u prošloj godini predale obrazac Izjave 1b, odnosno koje su predale i Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti za 2011. godinu. Obvezu dostavljanja Izvješća nije ispunilo 18 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nepažnjom ili nerazumijevanjem, jedinice su u naslovu Izvješća upisivali 2012. godinu, iako se ono odnosi na slabosti i nepravilnosti uočene TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE 2011. godine, koje su trebale biti otklonjene u sljedećoj godini. U Izvješću o otklonjenim slabostima i nepravilnostima, bilo je potrebno navesti jesu li aktivnosti iz Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti izvršene. Ukoliko nisu, bilo je potrebno obrazložiti nerealizirane, odnosno djelomično realizirane aktivnosti te utvrditi novi očekivani datum otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Dakle, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima trebalo bi odgovarati Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti iz prethodne godine. U najvećem broju slučajeva, slabosti i nepravilnosti su otklonjene. One jedinice koje nisu to učinile u roku, u kojem su se obvezale, često nisu obrazložile razloge, već su samo navele novi datum otklanjanja. One jedinice koje nisu uspjele otkloniti slabosti i nepravilnosti, najčešće su se opravdale stalnim povećanjem obima poslova u odjelu ili nedostatkom ljudskih resursa. Kao razlog se navode i političke nesuglasice, zbog kojih primjerice proračun nije upućen u zadanim rokovima predstavničkom tijelu, zatim u područjima i procesima koji zahtijevaju donošenje procedure navedeno je da ona nije donesena, ali se u praksi provodi. Učestalo navođenje jest da nepravilnosti nisu u potpunosti otklonjene ili to nije učinjeno u zadanim rokovima, bez dodatnih objašnjenja. Pozitivni primjeri izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima u prilogu imaju i dokaze da su nepravilnosti otklonjene (naglašavamo kako Uredba ne propisuje dostavu dokaza uz Izvješće). Primjerice, uz pitanje 3. Upravno tijelo, nadležno za inancije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je nakon primitka uputa za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstva inancija izradilo upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s limitima i dostavilo ih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dostavljene su i tražene upute. Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja, koja su bila revidirana u 2012. Godini, ističe važnost unutarnje revizije. Obveznici sastavljanja Mišljenja bile su pojedine općine, gradovi i županije koje su prema Pravilniku o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 35/08) obvezne uspostaviti unutarnju reviziju, a od kojih samo dvije županije nisu poštovale obvezu dostavljanja navedenog Mišljenja, ali uz obrazloženje da je revizor u fazi stjecanja stručnog znanja ili da nema licenciranog unutarnjeg revizora, pa ni jedna revizija nije mogla biti provedena, odnosno nije bilo revidiranih predmeta. Prošle godine Mišljenje nije TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

dostavilo 6 gradova odnosno županija. Također uz slična opravdanja, ali su ove godine, nakon obuke revizora, propuste ispravili. Preostali obveznici koji su Mišljenje dostavili, u njemu su iskazali mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola za revidirana područja i podatke o obavljenim unutarnjim revizijama u prethodnoj godini.

3. Daljnje aktivnosti u provođenju kontrola izjava o iskalnoj odgovornosti za 2012. godinu Ministarstvo inancija je od općina, gradova i županija, koje nisu dostavile Izjavu o iskalnoj odgovornosti za 2012. godinu i pripadajuću dokumentaciju, zatražilo da pisanim putem potvrde kako Izjavu nisu sastavili i predali. Ako ne postupe sukladno nalogu Ministarstva inancija, pretpostavka je da čelnici ne mogu potvrditi zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u 2012. godini. O tome će biti obaviješten Državni ured za reviziju, a od Sektora za proračunski nadzor i nadzor koncesija bit će zatraženo da obave proračunski nadzor nad istima. Naglašavamo kako je Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o iskalnoj odgovornosti, koji je objavljen na internetskoj stranici Ministarstva inancija, jer je u procesu javne rasprave, predviđeno umjesto političke odgovornosti, uvođenje prekršajne odgovornosti za načelnike, gradonačelnike i župane. Isti bi se kažnjavali novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 100.000,00 kuna, ako se ne sastavi i dostavi Izjava o iskalnoj odgovornosti, i ako Ministarstvo inancija prilikom provjere sadržaja Izjave o iskalnoj odgovornosti uoči, da je dokumentacija temeljem koje se daje Izjava o iskalnoj odgovornosti nevjerodostojna. Od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje nisu dostavile priloge Izjavi, zatraženo je da to žurno učine. One jedinice koje su Izjavu dostavile istovremeno na obrascu 1a i 1b, a kao dio obvezne dokumentacije priložili i Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, te time potvrdili postojanje slabosti i nepravilnosti, koje ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava, obaviještene su da će Ministarstvo inancija valjanom smatrati Izjavu, kojom potvrđuju postojanje slabosti i nepravilnosti. Također, nakon provjere formalnog sadržaja, pristupilo se suštinskoj provjeri izjava i upitnika, te su od 17

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zatraženi dokazi, koji će potvrditi vjerodostojnost dostavljene dokumentacije. Tako će se za svakog obveznika, a na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika, provjeriti dostavljena Izjava. Ministarstvo inancija je zatražilo dokaze za neka od sljedećih pitanja: • 11. Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uputio je prijedlog proračuna i projekcija predstavničkom tijelu na donošenje u zakonom predviđenom roku. - Rokovi dostave nacrta proračuna za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije godine načelniku, gradonačelniku odnosno županu i podnošenja prijedloga proračuna i projekcija predstavničkom tijelu, utvrđeni su Zakonom o proračunu. Kod popunjavanja Upitnika za 2012. godinu razmatralo se je li proračun upućen predstavničkom tijelu na donošenje do 15. studenog 2012. Stoga je valjani dokaz potvrdnog odgovora na ovo pitanje preslika odnosno referenca dopisa ili postojanje potpisa na naslovnoj stranici s upisanim datumom primitka. • 25.2. Obavljene su provjere na licu mjesta kod krajnjih korisnika na uzorku za pojedinačne isplate iznad 20.000,00 kn. - Dokaz potvrdnog odgovora na ovo pitanje predstavlja zapisnik o obavljenim provjerama na licu mjesta. • 27. Propisana je procedura zaprimanja računa, njihove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima i pravovremenog plaćanja

- Dokazi vjerodostojnosti potvrdnog odgovora na ovo pitanje su: preslika potpisane procedure i link na intranetsku stranicu na kojoj je procedura objavljena, ili dokaz o objavi na oglasnoj ploči ili sličan dokaz da je procedura dostupna zaposlenicima. • 38. Naručitelj vodi registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma, koji sadrži podatke u skladu s propisima o javnoj nabavi. - Dokaz vjerodostojnosti potvrdnog odgovora predstavlja internetska stranica, gdje je objavljen Registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma. • 62. Kod predaje inancijskih izvještaja poštivali su se rokovi i način predaje utvrđeni Pravilnikom o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. - Dokazi za odgovor DA na ovo pitanje jesu preslike referentnih stranica inancijskih izvještaja predanih u 2012. godini, na kojima se vidi datum predaje izvještaja. Ako je prilikom popunjavanja Upitnika provedeno testiranje i u Predmetu o iskalnoj odgovornosti zabilježeno, koja je dokumentacija činila podlogu ili dio uzorka na temelju kojeg se potvrdno odgovorilo na pojedino pitanje, suštinska kontrola koju provodi Ministarstvo inancija ne bi trebala iziskivati veće napore od obveznika u pripremi dokumentacije, koju će dostaviti Ministarstvu inancija. Ministarstvo inancija će provjerom dokaza dobiti cjelovitu sliku o zakonitom, namjenskom i svrhovitom korištenje sredstava te učinkovitom i djelotvornom funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje nastavlja u rujnu i listopadu s organiziranjem:

PROGRAMA USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE Pozivamo sve zainteresirane da sudjeluju na: Programima usavršavanja iz područja javne nabave u rujnu i listopadu 2013. godine koje je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Programe usavršavanja provode ovlašteni treneri javne nabave. Edukacija je namijenjena osobama koje sudjeluju u pripremi i provođenju postupaka javne nabave, ugovaranju i praćenju izvršenja ugovora o javnoj nabavi, kao i osobama koje zbog tema aktualnih za svakodnevno poslovanje neovisno imaju li ili ne certi ikat, provode li ili ne postupke javne nabave. Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Pohađanjem programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja.

Više informacija o Programima izobrazbe i usavršavanja možete vidjeti na stranicama Centra: http://www.tim4pin.hr/ 18

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Andreja Milić *

UDK 657.2

Ivana Vargašević Čonka **

Nove obvezne kontrole u Obrascu: PR-RAS Ministarstvo inancija je analizom inancijskih izvještaja uočilo nepravilnosti u popunjavanju inancijskih izvještaja svih razina. Pogreške prvenstveno proizlaze iz pogrešnog klasi iciranja prihoda u okviru raspoloživih računa računskog plana. Stoga su u Obrascu: PR-RAS na kojem se sastavlja Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima ugrađene dodatne kontrole, koje autorice obrazlažu u ovom članku.

6. Pravilnika o inancijskom izvještavanju i označavaju sljedeće: • • • • • •

1. Uvod Zbog potrebe uvođenja veće kontrole u podatke koje državni proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i njihovi proračunski korisnici unose u inancijske izvještaje propisane Pravilnikom o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 33/11; dalje u tekstu: Pravilnik o inancijskom izvještavanju), uz već postojeće kontrole, Ministarstvo inancija ugradilo je u obrasce inancijskih izvještaja nove, obvezne kontrole, i to u prvom redu one, koje se odnose na podatke koji se upisuju u Obrazac: PR-RAS.

•

• •

11 - proračunski korisnik državnog proračuna, 12 - razdjel - konsolidirani izvještaj, 13 - državni proračun, 21 - proračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, 22 - proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, 23 - konsolidirani proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, 31 - proračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji obavlja poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju, 41 - izvanproračunski korisnik državnog proračuna, 42 - izvanproračunski korisnik.

U nastavku se daju obrazloženja i razlozi uvođenja pojedinih kontrola.

2. Obrazloženje kontrola po AOP-ima

Popis novih obveznih kontrola objavljen je na i internetskim stranicama Ministarstva inancija u Okružnici o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. (Klasa: 400-06/13-01/140; Urbroj: 513-05-02/13-2), od 1. srpnja 2013. godine.

AOP 003 - 011 Porez i prirez na dohodak sukladno Zakonu o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12) zajednički je prihod državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te je stoga kontrolom ograničen unos podataka, tako da AOP-e mogu popuniti isključivo razine 13, 22 i 23.

Navedene kontrole ugrađene su u elektroničku verziju obrazaca inancijskih izvještaja, kao obvezne kontrole po razinama predaje inancijskih izvještaja. Navedeno znači da u slučaju kada je na bilo kojoj od navedenih AOP oznaka, unutar određene razine, upisan iznos, kontrola javlja grešku i obrazac je neispravan.

AOP 012 – 017 Porez na dobit prihod je državnog proračuna, koji je uređen Zakonom o porezu na dobit (NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12), stoga ih popunjene može imati samo razina 13.

Oznake razina, koje se unose u zaglavlja pri popunjavanju inancijskih izvještaja, de inirane su u članku *

Mr. sc. Andreja Milić, Ministarstvo inancija RH.

Ivana Vargašević Čonka, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

AOP 019 do 020, 022 i 023 Porezi na imovinu u koje se kategoriziraju stalni porezi na nepokretnu imovinu, porez na nasljedstva i darove, porez na kapitalne i inancijske transakcije, povremeni porezi na imovinu te ostali stalni porezi na imovinu mogu biti prihodi državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sukladno navedenom unos podataka omogućen je samo razinama 13, 22 i 23. 19

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE AOP 021 Porez na kapitalne i inancijske transakcije isključivi je prihod državnog proračuna te ga popunjava samo razina 13. AOP 025 Porez na dodanu vrijednost je sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13) isključivi prihod državnog proračuna, te je omogućen unos samo razini 13. AOP 026 i 028-030 Porezi na robu i usluge (osim porez na dodanu vrijednost i posebni porezi i trošarine) - temeljem članka 30. Zakona o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, općine i gradovi mogu uvesti, između ostalog, porez na potrošnju (AOP 026), porez na tvrtku ili naziv (AOP 028). Sukladno članku 5. istoga Zakona županijski porezi su, između ostaloga, porez na cestovna vozila (AOP 028), porez na plovila (AOP 028) i porez na automate za zabavne igre (AOP 030). Slijedom navedenog na ovim AOP oznakama popunjene podatke mogu imati samo razine 13, 22 i 23. AOP 027 Posebni porezi i trošarine uređeni su sukladno: • Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila (NN, br. 15/13), • Zakonu o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (NN, br. 72/13) , • Zakonu o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila (NN, br. 150/02), • Zakonu o trošarinama (Redakcijski pročišćeni tekst, NN br. 22/13, 32/13 - ispravak, 81/13). Posebni porezi i trošarine isključivi su prihodi državnog proračuna stoga je na ovom AOP-u predviđen unos samo za razinu 13. AOP 033 Carine i carinske pristojbe uređene su Carinskim zakonom (NN, br. 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05, 138/06, 60/08, 45/09, 56/10) i isključivo su prihod državnog proračuna, te na ovaj AOP mogućnost unosa ima samo razina 13. AOP 121 Kazne za carinske prekršaje može kao prihod imati isključivo državni proračun, s obzirom na to da carine i carinske pristojbe prikuplja isključivo državni proračun. Upis na ovaj AOP moguće je samo na razini izvještaja, koji se izrađuje za državni proračun. AOP-u 034 Ostali porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije isključivi su prihod državnog proračuna i može ga popunjavati samo razina 13. AOP 041 – 046 Doprinosi za osiguranja propisani su Zakonom o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12), a odnose se na prikupljanje i evidentiranje doprinosa od: 20

• obveznog zdravstvenog osiguranja, • obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu, • mirovinskog osiguranja, • doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti. Navedeni doprinosi u nadležnosti su Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji imaju status izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te svoje inancijske izvještaje podnose na razini 41. Zbog navedenoga, kontrola na AOP 041-046 postavljena je tako, da u slučaju upisa proračunskih podataka i proračunskih korisnika na razinama 11, 21, 31, 22, 23 i 42, obrazac upozorava da nisu zadovoljene obvezne kontrole. AOP 116 Prihodi za inanciranje rashoda poslovanja i AOP 117 Prihodi inanciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine - kontrola na ovim AOP-ima ograničava upis podataka državnom proračunu i županijskim upravama za ceste. Ograničenje unosa podataka za razinu 42 proizlazi iz njihovog statusa županijskih uprava za ceste kao izvanproračunskih korisnika, koji u slučaju ostvarivanja prihoda iz bilo kojeg proračuna (državnog ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) iste ne klasi iciraju kao prihode za redovno poslovanje unutar podskupine 671 Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika, već kao pomoći unutar podskupine 633 Pomoći iz proračuna. Pri evidenciji pomoći osnovni se računi određuju ovisno o tome iz kojeg su proračuna prihodi ostvareni - državnog, županijskog, gradskog ili općinskog. Nadalje, odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i isp. 31/11) predviđeno je da se na osnovnim računima unutar odjeljaka 6711 Prihodi za inanciranje rashoda poslovanja i 6712 Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine, evidentiraju prihodi, koje proračunski korisnici dobiju od svojih nadležnih proračuna za inanciranje redovnih rashoda. Kod izrade konsolidiranog inancijskog izvještaja proračuna (državnog i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave), postupcima konsolidacije, proračun eliminira ove prihode (jer su već sadržani u prihodima u izvještaju razine 22 i 13) iz inancijskih izvještaja proračunskih korisnika u svojoj nadležnosti. Dakle, kontrola na ovom AOP-u trebala bi ograničavati upis podataka i za razine 22 i 23, jer je za očekivati da proračuni jedinica lokalne i područne (regioTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE nalne) samouprave pravilno provode postupke konsolidacije. Međutim, uvidom u inancijske izvještaje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razine 22 i 23 vidljivo je kako veliki dio jedinica u svojim izvještajima ima popunjene navedene AOP-e, te da se očito postupci konsolidacije ne provode sukladno propisima kojima je ovo područje uređeno. Stoga je Ministarstvo inancija odlučilo, da se kontrola na ove AOP-e uvede isključivo na razinu 13 državnog proračuna, gdje se u postupku konsolidacije pravilno eliminiraju ovi prihodi, dok će se ograničenja na razinama 22 i 23 uvesti nakon što se utvrde stvarni razlozi velikom broju pogrešnih evidencija. AOP 118 Prihodi temeljeni ugovorenim obvezama isključivo su namijenjeni za evidencije prihoda, koje ustanove u zdravstvu ostvaruju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U ovom trenutku kontrola na AOP-u 118 dozvoljava unos i ostalim proračunskim korisnicima državnog i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razine 11, 12, 21, 31 i 41 (jer za sada nije moguće ograničiti unos prema funkcijama koje pojedini proračunski korisnici obavljaju). Međutim, ako na ovim AOP-ima ostali proračunski korisnici, izuzev onih u sustavu zdravstva, imaju evidentirane svoje poslovne događaje obvezni su ih, ovisno o vrsti poslovnog događaja, evidentirati na drugim računima unutar računskog plana, jer je proračunima (razina 13 i 22), kao i na konsolidacijskim razinama inancijskih izvještaja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (razina 23) onemogućeno iskazivanje iznosa na ovom AOP-u. AOP 157 Vojna oprema može biti iskazan samo u inancijskim izvješajima Ministarstva obrane, stoga je upis na ovaj AOP ograničen na razinu 11 proračunskog korisnika državnog proračuna i konsolidiranog izvještaja razdjela razine 12. Kako Ministarstvo obrane posluje preko jedinstvenog računa riznice, njegovo je poslovanje obuhvaćeno i izvještajem razine 13, koji se predaje za državni proračun. AOP 207 i 208 Tekuće i kapitalne pomoći inozemnim vladama i AOP 210 i 211 Tekuće i kapitalne pomoći međunarodnim organizacijama te institucijama i tijelima EU – tekuće i kapitalne pomoći, sukladno odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu, mogu davati samo proračuni i izvanproračunski korisnici, stoga je dozvoljeno da ove AOP-e mogu imati popunjene samo: • državni proračun razine 13, ali i razina 11 i 12, jer državni proračun iskazuje sve rashode kroz nadležne razdjele (organizacijska klasi ikacija), pa tako i pomoći, TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

• proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razine 22 i konsolidirani inancijski izvještaji razine 23 (za iznose pomoći, koje su dali proračuni na razini 22) i • izvanproračunski korisnici državnog proračuna razine 41. AOP 219 i 220 Naknade građanima i kućanstvima u novcu i u naravi (na temelju osiguranja) mogu imati iskazane razine 12, 13 i 41. Rashode za naknade u novcu i naravi za bolest i invaliditet, zdravstvenu zaštitu u inozemstvu, djecu i obitelj, nezaposlene, mirovine i dodatke, porodiljne naknade, obiteljske mirovina, naknade za tjelesna oštećenja i tuđu pomoć i njegu, medicinske (zdravstvene) usluge, ortopedske sprave, pomagala i ostalu medicinsku opremu, farmaceutske proizvode i sl., temeljem zakonskih propisa kojima je uređeno, svaku od navedenih naknada isplaćuju isključivo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje. To je i razlog što su za ostale razine, izuzev razine 12, 13 i 41 onemogućeni unosi na ove AOP-e. Rashode koji se evidentiraju u okviru podskupine 371 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja, treba razlikovati od rashoda iz podskupine 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna. Na AOP-ima 221-223 nije ograničen upis podataka za proračune i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. AOP 302 Strateške zalihe (prihodi od prodaje zaliha) i AOP 360 Strateške zalihe (rashodi za nabavu zaliha) može imati popunjene samo Ministarstvo gospodarstva, odnosno Državno ravnateljstvo za robne zalihe kao njegov organizacijski dio. Ostalim proračunskim korisnicima razine 11 obrazac neće javljati grešku, ali svakako treba obratiti pažnju kako se greškom ne bi popunili ovi AOP-i. Zakonom o strateškim robnim zalihama (NN, br. 87/02) propisani su uvjeti za stvaranje, inanciranje, uporabu i korištenje te obnavljanje strateških robnih zaliha, kao i druge radnje vezane uz strateške zalihe. Strateškim zalihama preko Državnog ravnateljstva za robne zalihe upravlja Vlade Republike Hrvatske, a prihodi koji se ostvare namjenski su prihod Državnog ravnateljstva za robne zalihe, koje njime raspolažu sukladno odredbama gore navedenog Zakona. Inozemno zaduživanje zajmovima, njihova otplata i plaćene kamate, moguće su, u pravilu samo na razini državnog proračuna. Stoga su grupe AOP-a koje se odnose na primitke, izdatke i rashode za kamate za zajmove primljene od međunarodnih organizacija, institucija i tijela EU, kao i inozemnih vladama u i izvan EU, u pravilu ograničene isključivo na moguć21

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE nost popunjavanja na razini državnog proračuna1. U nastavku donosimo popis tih AOP-a: • AOP 185 Kamate za primljene kredite i zajmove od međunarodnih organizacija, institucija i tijela EU te inozemnih vlada, • AOP 448 – 451 Primljeni krediti i zajmovi od međunarodnih organizacija, od institucija i tijela EU i inozemnih vlada u i izvan EU, • AOP 462 – 464 Primljeni krediti od inozemnih kreditnih institucija, inozemnih osiguravajućih društava i od ostalih inozemnih inancijskih institucija, • AOP 468 i 469 Primljeni zajmovi od inozemnih trgovačkih društava i inozemnih obrtnika, • AOP 554 – 557 Otplata glavnice primljenih zajmova od međunarodnih organizacija primljenih zajmova od institucija i tijela EU, primljenih zajmova od inozemnih vlada u i izvan EU, • AOP 568 – 570 Otplata glavnice primljenih kredita od inozemnih kreditnih institucija, primljenih zajmova od inozemnih osiguravajućih društava, primljenih zajmova od ostalih inozemnih inancijskih institucija i • AOP 574 i 575 Otplata glavnice primljenih zajmova od inozemnih trgovačkih društava i primljenih zajmova od inozemnih obrtnika. Davanje inozemnih zajmova i njihovi povrati, i to međunarodnim organizacijama, institucijama i tijelima EU, inozemnim vladama u i izvan EU, neproitnim organizacijama, građanima i kućanstvima, kreditnim institucijama, osiguravajućim društvima, ostalim inancijskim institucijama, trgovačkim društvima i inozemnim obrtnicima može samo državni proračun. Stoga je popunjavanje slijedećih grupa AOP-a ograničeno isključivo na razinu 13 – državni proračun: • AOP 493 – 496 Dani zajmovi međunarodnim organizacijama, institucijama i tijelima EU, inozemnim vladama u i izvan EU, • AOP 4992 Dani zajmovi nepro itnim organizacijama, građanima i kućanstvima u inozemstvu, Kontrola dozvoljava unos podataka i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna (razina 41) i izvanproračunskim korisnicima proračuna JLPRS (razina 42) iako do 2012.g. nema podataka o njihovom inozemnom zaduživanju kod inozemnih kreditnih institucija, inozemnih osiguravajućih društava, ostalih inozemnih inancijskih institucija, kao i inozemnih trgovačkih društava i inozemnih obrtnika.

Iznimno se dozvoljava popunjavanje AOP-a 499 Ministarstvu vanjskih poslova zbog speci ičnog načina poslovanja diplomatsko konzularnih predstavništava Republike Hrvatske po cijelom svijetu.

• AOP 510 – 512 Dani zajmovi inozemnim kreditnim institucijama, inozemnim osiguravajućim društvima i ostalim inozemnim inancijskim institucijama, • AOP 516 i 517 Dani zajmovi inozemnim trgovačkim društvima i inozemnim obrtnicima, • AOP 387 – 390 Povrati zajmova danih međunarodnim organizacijama, institucijama i tijelima EU, inozemnim vladama u i izvan EU, • AOP 393 Povrat zajmova danih nepro itnim organizacijama, građanima i kućanstvima u inozemstvu3, • AOP 404 - 406 Povrati zajmova danih inozemnim kreditnim institucijama, inozemnim osiguravajućim društvima i inozemnim inancijskim institucijama i • AOP 410 i 411 Povrati zajmova danih inozemnim trgovačkim društvima i inozemnim obrtnicima. Primici od izdanih vrijednosnih papira, otplata glavnice, kao i njihova kupnja i prodaja, u pravilu, iskazuju se u inancijskim izvještajima državnog proračuna. Stoga je popunjavanje slijedećih grupa AOP-a ograničeno isključivo na razinu državnog proračuna: • AOP 422 Trezorski zapisi – tuzemni – primici od izdanih, • AOP 423 Trezorski zapisi – inozemni – primici od izdanih, • AOP 586 Izdaci za otplatu glavnice za izdane trezorske zapise u zemlji, • AOP 587 Izdaci za otplatu glavnice za izdane trezorske zapise u inozemstvu, • AOP 666 Kamate za izdane trezorske zapise u inozemstvu, • AOP 426 Obveznice – inozemne – primici od izdanih obveznica, • AOP 590 Izdaci za otplatu glavnice za izdane obveznice u inozemstvu, • AOP 483 Obveznice – inozemne – prodaja – primici od prodanih obveznica, • AOP 532 Obveznice – inozemne – kupnja – izdaci za kupnju obveznica, • AOP 670 Kamate za izdane obveznice u inozemstvu, • AOP 428 i 429 Opcije i drugi inancijski derivati – tuzemni i inozemni – primici od izdanih, • AOP 485 i 486 Opcije i drugi inancijski derivati – tuzemni i inozemni – primici od prodaje vrijednosnih papira iz portfelja,

Iznimno se dozvoljava popunjavanje AOP-a 393 Ministarstvu vanjskih zbog speci ičnog načina poslovanja diplomatsko konzularnih predstavništava Republike Hrvatske po cijelom svijetu. 3

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE • AOP 534 i 535 Opcije i drugi inancijski derivati – tuzemni i inozemni – izdaci za ulaganja u vrijednosne papire, • AOP 480 Komercijalni i blagajnički zapisi – inozemni – primici od prodaje zapisa, • AOP 529 Komercijalni i blagajnički zapisi – inozemni – primici od izdanih zapisa, • AOP 432 Ostali vrijednosni papiri – inozemni – primici od izdanih vrijednosnih papira, • AOP 489 Ostali inozemni vrijednosni papiri – primici od prodaje vrijednosnih papira iz portfelja, • AOP 537 i 538 Ostali tuzemni i inozemni vrijednosni papiri – izdaci za ulaganja u vrijednosne papire, • AOP 593 Izdaci za otplatu glavnice za izdane ostale vrijednosne papire u inozemstvu, • AOP 442 Dionice i udjeli u glavnici inozemnih kreditnih i ostalih inancijskih institucija – primici od prodaje, • AOP 445 Dionice i udjeli u glavnici inozemnih trgovačkih društava – primici od prodaje, • AOP 668 Kamate za izdane mjenice u stranoj valuti i • AOP 672 Kamate za ostale vrijednosne papire u inozemstvu. AOP 646 Dopunsko zdravstveno osiguranje može kao prihod imati iskazan isključivo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 85/06, 150/08 i 71/10) i Pravilnikom o uvjetima i načinu provođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja (NN, br. 2/09 i 123/09). Propisano je da dopunsko zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i društva za osiguranje registrirana za obavljanje djelatnosti osiguranja u Republici Hrvatskoj. Dopunsko zdravstveno osiguranje, koje provodi Zavod je dobrovoljno zdravstveno osiguranje, kojim se osiguranim osobama na obvezno zdravstveno osiguranje osigurava pokriće sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja iz članka 16. stavka 3. i 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 150/08, 94/09, 153/09 i 71/10). Sukladno navedenom, prihod koji se ostvari od dopunskog osiguranja je prihod isključivo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji ga evidentira na osnovnom računu 65265 Dopunsko zdravstveno osiguranje i iskazuje na AOP 646 u Obrascu: PR-RAS. Ustanove u zdravstvu, kao i ostali subjekti koji svoje troškove pokrivaju iz dopunskog zdravstvenog osiguranja (temeljem ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje) ne mogu u svoTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

jim evidencijama imati prihode iz dopunskog osiguranja, već isti knjiže na osnovnom računu 65264 Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično, a u Obrascu: PR-RAS iskazuju na AOP 645. Tablica 1. Obvezne kontrole u Obrascu: PR-RAS po razinama inancijskog izvještavanja 22 i 31 41 23 u inancijskim izvještajima pojedine razine nije dozvoljeno iskazivati sljedeće AOP-e 003 003 003 003 003 RAZINA

004 005 006 007 008 009 010 011 012 013 014 015 016 017 019 020 021 022 023 025 026 027 028 029 030 033 034 041 042 044 046

004 005 006 007 008 009 010 011 012 013 014 015 016 017 019 020 021 022 023 025 026 027 028 029 030 033 034

004 005 006 007 008 009 010 011 012 013 014 015 016 017 019 020 021 022 023 025 026 027 028 029 030 033 034 041 042 044 046 116 117 118

121

012 013 014 015 016 017

021

025 027

033 034 041 042 044 046

118 121

004 005 006 007 008 009 010 011 012 013 014 015 016 017 019 020 021 022 023 025 026 027 028 029 030 033 034 041 042 044 046

121

004 005 006 007 008 009 010 011 012 013 014 015 016 017 019 020 021 022 023 025 026 027 028 029 030 033 034

121

003 004 005 006 007 008 009 010 011 012 013 014 015 016 017 019 020 021 022 023 025 026 027 028 029 030 033 034 041 042 044 046 116 117 118 121

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE RAZINA

185

219 220

388 389 390

404 405 406 410 411 422 423 426 428 429 432 442 445 448 449 450 451

404 405 406 410 411 422 423 426 428 429 432

463 464 468 469 480 483

449 450 451

480 483

21 157 185 207 208 210 211 219 220 302 360 387 388 389 390 393 404 405 406 410 411 422 423 426 428 429 432 442 445 448 449 450 451 462 463 464 468 469 480 483

22 i 23 157 185

157

219 220 302 360 387 388 389 390 393 404 405 406 410 411 422 423 426 428 429 432 442 445 448 449 450 451 462

157 185 207 208 210 211 219 220 302 360 387 388 389 390 393 404 405 406 410 411 422 423 426 428 429 432 442 445 448 449 450 451 462

463 464 468 469 480 483

302 360 387 388 389 390 393 404 405 406 410 411 422 423 426 428 429

449 450 451

480 483

207 208 210 211 219 220 302 360 387 388 389 390 393 404 405 406 410 411 422 423 426 428 429 432 442 445 448 449 450 451

480 483

RAZINA

489 493 494 495 496

510 511 512 516 517 529 532

537 538 548 551 554 555 556 557

537 538 548 551

569 570 574 575 586 587 590

555 556 557

586 587 590 593

485 486 489 493 494 495 496 499 510 511 512 516 517 529 532 534 535 537 538 548 551 554 555 556 557 568 569 570 574 575 586 587 590

22 i 23 485 486 489 493 494 495 496 499 510 511 512 516 517 529 532 534 535 537 538 548 551 554 555 556 557 568 569 570 574 575 586 587 590

485 486 489 493 494 495 496 499 510 511 512 516 517 529 532 534 535 537 538 548 551 554 555 556 557 568 569 570 574 575 586 587 590

485 486 489 493 494 495 496 499 510 511 512 516 517 529 532 534 535 537 538 548 551

555 556 557

586 587 590

593 646 666 668 670

593 666 668 670

593 646 666 668 670

672

593 646 666 668 670

666 668 670

593 646 666 668 670

672

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

JAVNA NABAVA Ante Loboja *

UDK 347.2

Izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/2012) stupio je na snagu 1. siječnja 2012. godine. Primjenom ovoga Zakona došlo je do unaprjeđenja provedbe postupaka javne nabave u Republici Hrvatskoj. Nisu uočeni veći problemi u provedbi Zakona, a nova zakonska rješenja dobila su opću pozitivnu ocjenu od većine dionika sustava javne nabave, prvenstveno naručitelja i gospodarskih subjekata. Uklanjanjem određenih administrativnih barijera (primjerice: uvođenjem mogućnosti dostave dokumenata i u neovjerenoj preslici, a ne samo u izvorniku ili ovjerenoj preslici), gospodarskim subjektima olakšano je sudjelovanje u postupcima javne nabave. Povećana je i transparentnost u javnoj nabavi, primjerice kroz obveznu objavu dokumentacije za nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave. Ipak, Vlada Republike Hrvatske je dana 24. svibnja 2013. godine u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o javnoj nabavi (dalje u tekstu: ZIDZJN), koji je usvojen te 1. srpnja 2013. godine objavljen (NN, br.83/13). Stupio je na snagu osmoga dana od dana objave. U članku autor iznosi najvažnije izmjene i razloge donošenja.

1. Razlozi donošenja izmjena i dopuna Zakona Za donošenje izmjena i dopuna Zakona od najvećeg utjecaja je donošenje novoga Kaznenog zakona (NN, br. 125/2011, 144/2012) i Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji (NN, br. 143/2012), koji su stupili na snagu 1. siječnja 2013. godine. Naime, u članku 67., stavku 1., točki 1. Zakona o javnoj nabavi propisani su obvezni razlozi za isključenje natjecatelja ili ponuditelja iz postupka javne nabavi, ukoliko su gospodarski subjekt ili osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta, pravomoćno osuđeni za jedno ili više kaznenih djela, koja su u članku taksativno navedena. Navedena djela odgovaraju sljedećim djelima popisanima u Direktivi Europskoga parlamenta i Vijeća 2004/18/ EZ od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama: (a) sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji; (b) korupcija; (c) prijevara; (d) pranje novca. *

Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstve RH, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

S obzirom na to, da su u međuvremenu doneseni novi relevantni propisi EU-a, koji zamjenjuju prethodno navedene, te da je stupio na snagu novi hrvatski Kazneni zakon kojim su izmijenjena odgovarajuća kaznena djela, popis kaznenih djela iz članka 67., stavka 1., točke 1. Zakona o javnoj nabavi od 1. siječnja 2013. godine postao je neusklađen s relevantnim odredbama Kaznenog zakona. Time je od 1. siječnja 2013. godine došlo i do neusklađenosti s relevantnom pravnom stečevinom EU-a. Stoga je osnovni cilj donošenja ZIDZJN osiguravanje usklađenosti s novim odredbama Kaznenog zakona i relevantnih propisa EU-a (1). Stupanjem na snagu Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, također su uvedene određene novele sa značajnim utjecajem na primjenu Zakona o javnoj nabavi. Člankom 13. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji uvedena je mogućnost izdavanja posebnog uvjerenja, koje sadržava ograničene podatke iz kaznene evidencije i kada je to predviđeno posebnim zakonom. Posebno uvjerenje sadržava ograničene podatke iz kaznene evidencije koje se izdaje za posebnu svrhu ili kada je to predviđeno posebnim zakonom. Ograničeni podaci su samo oni podaci koji su potrebni za ispunjenje svrhe zbog koje su zatraženi ili koji su predviđeni u posebnom zakonu. Naručitelji obvezno moraju iz postupaka javne nabave isključiti natjecatelje i ponuditelje, ako je pravnoj osobi ili osobi ovlaštenoj po zakonu za zastupanje pravne osobe gospodarskog subjekta izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za neko od kaznenih djela, taksativno navedenih u Zakonu, te se ovom novelom u Zakonu o javnoj nabavi, kao posebnom zakonu, uvodi mogućnost za naručitelje da im se izda posebno uvjerenje, koje sadržava ograničene podatke iz kaznene evidencije. Nadalje, u tijeku je proces donošenja novih direktiva za javnu nabavu na razini Europske unije, koje sadržavaju obvezu uvođenja dodatnih obveznih elemenata elektroničke javne nabave. Ti elementi odnose se na: • obveznu elektroničku objavu, • elektronički pristup dokumentaciji za nadmetanje, • elektroničku dostavu ponuda, i • elektroničku dostavu zahtjeva za sudjelovanje. 25

JAVNA NABAVA S obzirom na to, da se prva dva elementa već primjenjuju u Republici Hrvatskoj, potrebno je osigurati primjenu elektroničke dostave ponuda i zahtjeva za sudjelovanje u postupcima javne nabave. Navedeno zahtijeva značajne prilagodbe i naručitelja i gospodarskih subjekata te je stoga ključan pristup postupnog uvođenja kroz dulje razdoblje koje će svim dionicima osigurati adekvatno vrijeme prilagodbe (2). Uz istaknute ključne izmjene, tijekom primjene Zakona o javnoj nabavi, od 1. siječnja 2012. godine u stalnoj komunikaciji s naručiteljima i gospodarskim subjektima uočen je prostor za kvalitetniju de iniciju pojedinih odredbi Zakona, odnosno tehničke izmjene određenog broja odredbi, da bi se osigurala dodatna učinkovitost provedbe postupaka javne nabave. Pojedine odredbe, primjerice, vezane su uz oblik i način ovjere, izjave o nepostojanju razloga za isključenje (izjava o nekažnjavanju) u odnosu na postojanje pravomoćnih osuđujućih presuda za određena kaznena djela, za gospodarske subjekte i osobe po zakonu ovlaštene za zastupanje gospodarskog subjekta. Također, u provedbi postupaka uočeno je i da naručitelji u pojedinim slučajevima ne poštuju odredbu o obvezi dostave dodatnih informacija i pojašnjenja dokumentacije za nadmetanje koje od njih zatraže gospodarski subjekti. Stoga se ukazala potreba za jasnijim de iniranjem relevantnih odredbi te uvođenjem mogućnosti pravne zaštite u slučaju nepoštovanja ove obveze od strane naručitelja (3). U dosadašnjoj praksi primjene Zakona pokazala se neučinkovitom, dugogodišnja praksa prema kojoj su naručitelji obvezni zbog formalnih pogrešaka, nedostataka i nejasnoća odbiti povoljniju ili kvalitetniju ponudu odnosno isključiti kvalitetnog ponuditelja, primjerice kada ponuditelj zaboravi priložiti određeni dokument tražen dokumentacijom za nadmetanje ili ga dostavi u pogrešnoj formi.

2. Sadržaj izmjena (1) Izmjene vezane uz sklapanje ugovora o nabavi između javnog naručitelja (ili više javnih naručitelja) i pravne osobe koja je u njegovom (njihovom) vlasništvu - izuzeće od primjene Zakona – tzv. in-house ugovori. Člankom 1. ZIDZJN mijenja se izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi, kako je propisano člankom 10., stavkom 1. točkom 13. Zakona. Ovom odredbom regulira se pitanje sklapanja ugovora o nabavi između javnog naručitelja (ili više javnih naručitelja), s jedne strane, i pravne osobe koja je u vlasništvu javnog naručitelja (odnosno 26

pravne osobe kojoj je vlasnik i osnivač javni naručitelj ili više njih). Načelo tržišnog natjecanja onemogućava automatsko izuzeće određenih ugovora iz područja primjene direktiva javne nabave, odnosno Zakona o javnoj nabavi. Međutim, primjena tih pravila nije uvijek prikladna za određene oblike suradnje između javnog naručitelja i određenih subjekata. Stoga Europski sud pravde ne smatra takve ugovore ugovorima o javnoj nabavi. Naime, primjena pravila javne nabave ne bi smjela sprječavati slobodu javnih naručitelja da obavljaju javne zadaće koje su im dodijeljene, koristeći vlastite resurse. U bitnome, postoji razlika s jedne strane, između ugovora koje javni naručitelji moraju sklapati kako bi bili u mogućnosti izvršavati svoje zadaće i njihova prava da se sami organiziraju i ustroje na način koji im najbolje odgovara, i s druge strane, pravila javne nabave koja moraju omogućiti otvoreno natjecanje između gospodarskih subjekta za dobivanje ugovora o javnoj nabavi. Ugovori koji se sklapaju s vlastitim pravnim osobama stoga su izuzeti od primjene pravila javne nabave, ako su ispunjeni određeni uvjeti. Ugovori koje javni naručitelji sklapaju s pravnim osobama čiji su vlasnici, ne smatraju se ugovorima o javnoj nabavi i stoga nisu podložni pravilima javne nabave, ako vlasnik nad tom pravnom osobom obavlja nadzor kao nad svojom ustrojstvenom (poslovnom) jedinicom. Radi se o tzv. pozitivnom utjecaju odnosno mogućnosti nametanja odluka od strane vlasnika (za razliku od negativnog utjecaja koji podrazumijeva da vlasnik može spriječiti donošenje i provedbu neke odluke). Bilo koji oblik tzv. in-house ugovora, koji su izuzeti od primjene Zakona o javnoj nabavi mora biti isključivo oblik javne suradnje. Bitan uvjet koji mora biti ispunjen za zakonitu primjenu ovoga instituta je da u pravnoj osobi nema izravnog ili neizravnog udjela privatnog kapitala. Udio privatnog kapitala izravno ili neizravno u pravnoj osobi s kojom se namjerava sklopiti takav ugovor stoga onemogućava primjenu ovog izuzeća, te se za njegovo sklapanje mora provesti postupak javne nabave. Također, vrlo važan element je i kriterij ograničene tržišne orijentacije takvih pravnih osoba. Stoga je ovim člankom kao jedan od uvjeta za zakonitu primjenu izuzeća određeno da je pravna osoba u prethodne tri godine ostvarila u prosjeku više od 80% prometa od obavljanja djelatnosti za potrebe vlasnika, a ako za prethodne tri godine ne postoje pokazatelji prometa, zbog datuma osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti pravne osobe, dovoljno TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

JAVNA NABAVA je da pravna osoba učini vjerojatnim postizanje takvog prometa, npr. prema poslovnim projekcijama. Pravne osobe s kojima se prema ovome izuzeću mogu sklapati ugovori mogu, ali i ne moraju biti obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi. S ciljem onemogućavanja manipulacije ovim izuzećem i izbjegavanja primjene Zakona, posebice kada se radi o pravnim osobama koje nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, ovim se člankom određuje da je vlasnik pravne osobe, kada primjenjuje ovo izuzeće, obvezan osigurati da pravna osoba primjenjuje ovaj Zakon za nabavu robe, radova ili usluga potrebnih za izvršenje izuzetog ugovora.

(2) Izmjene vezane za zajednicu ponuditelja. Odredba članka 14., stavka 2. Zakona, utvrđuje slobodu zajedničkog nastupa više gospodarskih subjekta za potrebe dostavljanja ponude ili zahtjeva za sudjelovanje u postupcima javne nabave. U tom smislu, zajednica ponuditelja udruženje je više gospodarskih subjekata, koje je pravodobno dostavilo zajedničku ponudu. Ni Zakon, a ni provedbeni propisi Zakona, ne sadrže puno odredbi koje se odnose na zajednicu ponuditelja. Zakon određuje sadržaj pojma zajednica ponuditelja, utvrđuje slobodu zajedničkog nastupa više gospodarskih subjekta za potrebe dostavljanja ponude, propisuje solidarnu odgovornost članova zajednice, u slučaju zajedničke ponude obvezuje ponuditelja da u ponudbenom listu navede podatke o osobi zaduženoj za komunikaciju s naručiteljem i sl., dok je sve ostalo u vezi s podnošenjem zajedničke TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

ponude prepušteno naručitelju da propiše u dokumentaciji za nadmetanje, te samim članovima zajednice ponuditelja, koji sami reguliraju svoje odnose u svakom konkretnom slučaju. Tako se u praksi, u ponudi zajednice ponuditelja najčešće navodi koji će dio ugovora izvršavati pojedini član zajednice ponuditelja, a sporazumom o zajedničkom nastupu reguliraju se međusobni odnosi. ZIDZJN uvažava postojeću praksu u primjeni ovog instituta, te određuje da u zajedničkoj ponudi mora biti navedeno, koji će dio ugovora o javnoj nabavi izvršiti pojedini član zajednice ponuditelja (predmet, količina, vrijednost i postotni dio). Također se predviđa neposredno plaćanje naručitelja svakom članu zajednice ponuditelja, za onaj dio ugovora o javnoj nabavi koji je on izvršio, ako članovi zajednice ponuditelja ne odrede drugačije (primjerice u ponudi, međusobnom sporazumu ili ugovoru kojeg su dostavili naručitelju, zajedničkoj obavijesti upućenoj naručitelju i dr.). (3) Izmjene vezane uz rezervirane ugovore. Naručitelji, sukladno članku 15., stavku 1. Zakona, imaju mogućnost rezervirati pravo sudjelovanja u postupcima javne nabave samo zaštitnim radionicama ili omogućiti da se ugovori izvršavaju u kontekstu zaštićenih programa zapošljavanja, ako su većina zaposlenih u odnosu na ukupan broj zaposlenih osobe s invaliditetom koje zbog prirode ozbiljnosti njihovog invaliditeta ne mogu obavljati zanimanja u redovitim uvjetima, pod uvjetom da to naznače u pozivu na nadmetanje. Zakon, u stavku 3. istoga članka sadrži odredbu, da ako naručitelji rezerviraju pravo sudjelovanja samo za takve gospodarske subjekte zaštitne radionice, isti uvjeti, tj. da su većina zaposlenih u odnosu na ukupan broj zaposlenih osobe s invaliditetom, odnose se i na podizvoditelje kojima oni namjeravaju dati dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor. S obzirom na to, da su u praksi mogući slučajevi da takvi gospodarski subjekti ne mogu samostalno izvršiti jedan manji dio ugovora, ZIDZJN, u novom stavku 3., članka 15. određuje mogućnost da takvi gospodarski subjekti za koje je rezervirano pravo sudjelovanja u postupku javne nabave ili izvršavanja ugovora daju u podugovor najviše do 20% tog rezerviranog ugovora podizvoditeljima, koji ne ispunjavaju uvjete propisane stavkom 1., članka 15. (da su većina zaposlenih u odnosu na ukupan broj zaposlenih, osobe s invaliditetom). (4) Zahtjev za objašnjenje i izmjenu dokumentacije za nadmetanje. U provedbi postupaka javne nabave uočeno je da naručitelji u pojedinim slučajevima ne poštuju odredbu o obvezi dostave pojaš27

JAVNA NABAVA njenja dokumentacije za nadmetanje i dostave dodatnih informacija vezanih uz dokumentaciju za nadmetanje, koje od njih zatraže gospodarski subjekti, iako je Zakonom propisano da se iste moraju staviti na raspolaganje, odnosno dostaviti bez odgađanja. Cilj izmjene navedene odredbe je i da se gospodarskim subjektima i naručiteljima omogući jasno i nedvosmisleno računanje rokova u kojima gospodarski subjekti smiju zahtijevati objašnjenja i izmjene vezane uz dokumentaciju za nadmetanje tj. pravodobnost zahtjeva, odnosno rokova u kojima je naručitelj dužan odgovor staviti na raspolaganje. Gospodarski subjekti osim zahtjeva za objašnjenjem dokumentacije za nadmetanje imaju pravo tražiti i njenu izmjenu. Pod uvjetom da je zahtjev dostavljen pravodobno, naručitelj je dužan odgovor staviti na raspolaganje najkasnije tijekom šestog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednosti, odnosno tijekom četvrtog dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male vrijednosti. Zahtjev je pravodoban, ako je dostavljen naručitelju najkasnije tijekom osmog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednosti, odnosno tijekom šestog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male vrijednosti. Ukoliko naručitelj ne postupi sukladno pravodobnom zahtjevu gospodarskog subjekta, te ne stavi na raspolaganje, odnosno ne dostavi odgovor na zahtjev za objašnjenje i izmjenu dokumentacije za nadmetanje, gospodarskim subjektima se daje mogućnost izjavljivanja žalbe, u roku deset dana nakon otvaranja ponuda u otvorenom postupku javne nabave velike vrijednosti te u roku pet dana u postupku javne nabave male vrijednosti, u odnosu na propuštanje naručitelja da odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev za objašnjenjem ili izmjenom vezanom uz dokumentaciju za nadmetanje. (5) Novine u vezi s dokazivanjem nekažnjavanosti u postupku javne nabave. U praksi primjene članka 67. Zakona, nastao je problem u vezi s dokazivanjem nekažnjavanosti gospodarskog subjekta i osobe ovlaštene po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta u postupku javne nabave, za kaznena djela pobrojana u stavku 1., točki 1. istoga članka. Nastala je različita praksa u vezi s primjenom odredbe stavka 3. članka 67. Zakona, u odnosu na oblik izjave o nekažnjavanju, odnosno postavilo se pitanje valjanosti izjave o nekažnjavanju na kojoj je, od strane javnog bilježnika, ovjeren potpis osobe ovlaštene po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta, s obzirom na to da je Državna komisija za kontrolu po28

stupaka javne nabave kroz svoju praksu zauzela stav da rečena izjava mora biti dana u formi javnobilježničkog zapisnika, pred javnim bilježnikom. Radi izbjegavanja različitih tumačenja odredbi u vezi s dokazivanjem nekažnjavanosti u postupku javne nabave ZIDZJN donosi izmijenjenu odredbu članka 67. Zakona, kojom se otklanjaju sve dvojbe u vezi s oblikom dokaza, kojim se utvrđuje navedena činjenica, te omogućuje provjera navedenih okolnosti od strane naručitelja u postupku javne nabave. Za potrebe utvrđivanja činjenice da gospodarskom subjektu ili osobi koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje pravne osobe gospodarskog subjekta nije izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za jedno ili više u Zakonu pobrojanih kaznenih dijela (npr. zloporaba položaja i ovlasti; primanje mita; davanje mita i sl.), prema novoj odredbi članka 67., stavka 1., točke 2. Zakona, natjecatelj ili ponuditelj u postupku javne nabave dužan je dostaviti izjavu. Izjavu, koja ne smije biti starija od tri mjeseca od početka postupka javne nabave, daje odnosno potpisuje osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta te ovjerava pečatom gospodarskog subjekta (ako je primjenjivo). ZIDZJN, u stavku 4., članka 67. daje mogućnost i ovlast naručitelju da, sukladno Zakonu o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, tijekom postupka pregleda i ocjene ponuda provjeri postoje li okolnosti u vezi s činjenicom (ne)osuđivanosti gospodarskog subjekta i osobe ovlaštene za zastupanje, kod nadležnog tijela za vođenje kaznene evidencije i razmjenu tih podataka s drugim državama (Ministarstvo pravosuđa, Uprava za kazneno pravo i probaciju, Odjel za kaznene evidencije). Naručitelj može zatražiti izdavanje potvrde o činjenicama o kojima nadležno tijelo vodi službenu evidenciju za bilo kojeg natjecatelja ili ponuditelja kao i za njihove osobe po zakonu ovlaštene za zastupanje. Ako nije u mogućnosti pribaviti potvrdu o činjenicama iz kaznene evidencije, u primjerenom roku od natjecatelja ili ponuditelja, naručitelj može zatražiti sljedeće važeće dokumente: dokument tijela nadležnog za vođenje kaznene evidencije države sjedišta, a u slučaju da se on ne izdaje, jednakovrijedni dokument kojeg izdaje nadležno sudsko ili upravno tijelo. Ako se navedeni dokumenti ne izdaju, tada mogu biti zamijenjeni izjavom pod prisegom ili odgovarajućom izjavom osobe, koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta pred nadležnom sudskom ili upravnom vlasti ili bilježnikom ili nadležnim strukovnim ili trgovinskim tijelom ili izjavom s ovjerenim potpisom kod bilježnika. U praksi, do primjene ove odredbe u pravilu će doći u slučajevima kada u postupcima javne nabave suTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

JAVNA NABAVA djeluju strani ponuditelji ili natjecatelji, odnosno kada su osobe ovlaštene po zakonu za zastupanje ponuditelja ili natjecatelja strani državljani. ZIDZJN daje naručitelju mogućnost da primjenu ovoga članka u postupku javne nabave proširi na odgovarajući način i na podizvoditelje, te u tom slučaju naručitelj ima pravo provjere okolnosti koje se odnose na osuđivanost gospodarskog subjekta i osobe po zakonu ovlaštene za zastupanje. (6) Težak profesionalni propust. Naručitelj može isključiti gospodarski subjekt iz postupka javne nabave, ako je u posljednje dvije godine do početka postupka javne nabave učinio težak profesionalni propust, koji javni naručitelj može dokazati na bilo koji način. Dakle, u ovom se slučaju pred naručitelja stavlja zahtjev da dokaže postojanje teškog profesionalnog propusta na bilo koji način, tj. ovdje teret dokaza ne leži na gospodarskom subjektu. Također, temeljem citirane odredbe ne postoji zahtjev da o počinjenju teškog profesionalnog propusta postoji odluka suda, stoga se naručitelj mora osloniti na svoju procjenu postojanja teškog profesionalnog propusta. Težak profesionalni propust je postupanje gospodarskog subjekta u obavljanju njegove profesionalne djelatnosti protivno odgovarajućim propisima, kolektivnim ugovorima, pravilima struke ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi, a koje je takve prirode da čini tog gospodarskog subjekta neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, koji javni naručitelj namjerava sklopiti. Težak profesionalni propust kod izvršenja ugovora o javnoj nabavi je takvo postupanje gospodarskog subjekta, koje ima za posljedicu značajne i/ili opetovane nedostatke u izvršenju bitnih zahtjeva ugovora, koji su doveli do njegova prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica. Postojanje teškog profesionalnog propusta dokazuje javni naručitelj temeljem objektivne procjene okolnosti svakog pojedinog slučaja. ZIDZJN daje naručitelju mogućnost da primjenu članka 68. Zakona u postupku javne nabave proširi na odgovarajući način i u odnosu na podizvoditelje. To uključuje i ovlast provjere (ne)postojanja navedenih okolnosti kod nadležnog tijela za vođenje kaznene evidencije i razmjenu tih podataka s drugim državama, u slučaju ako je isti gospodarski subjekt osuđen za kazneno djelo u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnosti. (7) Dokaz pravne i poslovne sposobnosti. ZIDZJN donosi novu odredbu članka 70., stavka 4. Zakona koja glasi: „ako gospodarski subjekt u državi njegoTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

va sjedišta mora posjedovati određeno ovlaštenje ili biti član određene organizacije, kako bi mogao izvršiti određeni ugovor ili dio ugovora, natjecatelj ili ponuditelj mora dokazati posjedovanje važećeg ovlaštenja ili članstva za sebe i/ili za podizvoditelja“. Dakle, ako je u državi sjedišta gospodarskog subjekta za izvršenje ugovora o javnoj nabavi ili njegova dijela propisano posjedovanje određenog ovlaštenja (npr. licenca za građenje; dozvola (rješenje) Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za obavljanje energetske djelatnosti trgovine na veliko naftnim derivatima, i sl.) ili članstva u određenoj organizaciji (npr. članstvo u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva; Hrvatskoj komori arhitekata i sl.), natjecatelj ili ponuditelj mora dokazati posjedovanje važećeg ovlaštenja ili članstva za sebe i/ili za podizvoditelja. Ako natjecatelj ili ponuditelj namjerava dati dio ugovora podizvoditelju, a za izvršenje tog dijela ugovora propisano je posjedovanje određenog ovlaštenja ili članstva u određenoj organizaciji, natjecatelj ili ponuditelj mora dokazati naručitelju da podizvoditelj posjeduje važeće ovlaštenje ili članstvo. Naime, u praksi su uočeni slučajevi, primjerice kod nabave radova visoke procijenjene vrijednosti, da radi dokazivanja poslovne sposobnosti ponuditelja (npr. ovlašteni inženjeri geodezije moraju ulaziti u zajednicu ponuditelja te odgovarati solidarno s ostalim članovima zajednice iako je njihov udio prema ukupnom ugovoru zanemariv). Izmjenom ove odredbe rješavaju se uočeni nedostaci u primjeni ove odredbe prema Zakonu o javnoj nabavi. (8) Provjera istinitosti podataka u dostavljenim dokumentima. ZIDZJN dopunjuje članak 75. Zakona, kojim je propisano da sve dokumente, koje javni naručitelj zahtijeva sukladno člancima od 67. do 74. Zakona, natjecatelji ili ponuditelji mogu dostaviti u neovjerenoj preslici s time, da se neovjerenom preslikom smatra i neovjereni ispis elektroničke isprave. U istome je članku dodan stavak 2., koji daje ovlast naručitelju da u slučaju sumnje u istinitost podataka navedenih u dostavljenim dokumentima može radi provjere: • od natjecatelja ili ponuditelja zatražiti da u primjerenom roku dostave izvornike ili ovjerene preslike tih dokumenata, ili • obratiti se izdavatelju dokumenta i/ili • obratiti se nadležnim tijelima. (9) Jamstvo za ozbiljnost ponude. Člankom 77. Zakona detaljnije se razrađuju uvjeti u vezi s određivanjem jamstva za ozbiljnost ponude, ako naručitelj u postupku javne nabave zahtijeva navedeno jamstvo. Ovom odredbom propisano je da naručitelj određuje 29

JAVNA NABAVA uvjete i sredstvo jamstva (npr. bankarska garancija; novčani polog; bjanko zadužnica, i sl.), kao instrument osiguranja, za slučaj nastanka neke od okolnosti propisanih člankom 76., točkom 1. Zakona, npr. ako ponuditelj odustane od svoje ponude u roku njezine valjanosti, ako dostavi neistinite podatke u smislu članka 67., stavka 1., točke 3. Zakona, u slučaju nedostavljanja izvornika ili ovjerenih preslika sukladno članku 95. stavku 4. Zakona, ako odabrani ponuditelj odbije potpisati ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum odnosno nedostavi jamstvo za uredno ispunjenje ugovora. Navedenom izmjenom istovremeno se olakšava i položaj ponuditelja u postupku javne nabave, jer apsolutni iznos jamstva ne smije biti viši od 5% procijenjene vrijednosti nabave. Uz to, ponuditelju se daje mogućnost da dostavi jamstvo u novčanom pologu u traženom iznosu, bez obzira koje je sredstvo jamstva za ozbiljnost ponude javni naručitelj odredio (bankarska garancija; bjanko zadužnica, i sl.). Dakle, novčani polog smatra se jednakovrijednim sredstvom jamstva u odnosu na jamstvo za ozbiljnost ponude traženo dokumentacijom za nadmetanje. Novom odredbom otklanjaju se određeni problemi vezani uz trajanje jamstva za ozbiljnost ponude, koje treba biti određeno sukladno roku valjanosti ponude, pa se u praksi događalo da ponude s jamstvom duljim od roka valjanosti ponude budu odbijene kao nevaljane. U tom smislu predmetna izmjena određuje da jamstvo za ozbiljnost ponude može imati dulji, ali ne i kraći rok trajanja u odnosu na rok valjanosti ponude. Trajanje jamstva za ozbiljnost ponude ne smije biti kraće od roka valjanosti ponude. (10) Podizvoditelji. Člankom 15. ZIDZJN mijenja se članak 86. Zakona, koji sadrži odredbe o podizvoditeljima. Naručitelj ne smije zahtijevati ili ograničavati gospodarske subjekte da dio ugovora o javnoj nabavi daju u podugovor, osim u slučaju ako se posebnim propisom (npr. Zakon o prostornom uređenju i gradnji, članak 183. stavak 3., prema kojem glavni izvođač mora izvoditi najmanje polovicu ugovorenih vrijednosti radova potrebnih za građenje građevine) ili međunarodnim ugovorom drugačije određuje. Dakle, gospodarski subjekti u pravilu sami odlučuju, hoće li dio ugovora o javnoj nabavi, bez obzira u kojem opsegu, dati u podugovor jednom ili više podizvoditelja. Gospodarski subjekti su obvezni u ponudi navesti propisane podatke o podizvoditeljima. Novina je da se uz naziv ili tvrtku, sjedište, OIB, broj računa podizvoditelja, predmet, količinu i vrijednost podugovora, mora navesti i postotni dio ugovora o javnoj nabavi, koji se daje u podugovor. Navedeni podaci moraju biti navedeni u ugovoru o javnoj nabavi. 30

Naručitelj je obvezan neposredno plaćati podizvoditelju za izvedene radove, isporučenu robu ili pružene usluge. ZIDZJN donosi izuzetak od pravila neposrednog plaćanja, ako iznimno, zbog opravdanih razloga, vezanih uz speci ične uvjete izvršenja ugovora o javnoj nabavi, navedeno pravilo nije primjenjivo. To primjerice može biti slučaj kod ugovora za usluge energetske učinkovitosti kod kojih odabrani ponuditelj sam inancira izvođenje potrebnih radova i usluga, pri čemu mu se naknada plaća iz ostvarenih ušteda tijekom dužeg razdoblja. Naručitelj je u tom slučaju obvezan u dokumentaciji za nadmetanje navesti da nema obvezu neposrednog plaćanja podizvoditelju. U tom slučaju će odabrani ponuditelj i podizvoditelj sami regulirati međusobne odnose. Odabrani ponuditelj mora svom računu, odnosno situaciji, priložiti račune odnosno situacije svojih podizvoditelja koje je prethodno potvrdio. Navedeni članak Zakona ne de inira na koga bi račun podizvoditelja trebao glasiti. U praksi ponuditelj ispostavlja račun naručitelju u ukupnom iznosu, odnosno u ukupnoj vrijednosti robe/radova/usluga koji uključuje i onaj dio koji je naručitelj sukladno ugovoru o javnoj nabavi dužan platiti podizvoditelju. Podizvoditelj bi trebao ispostaviti račun ponuditelju (koji glasi na ponuditelja, a ne na naručitelja) za dio koji je izveo, isporučio ili pružio, sukladno ugovoru između ponuditelja i podizvoditelja. Kada ponuditelj podnosi račun naručitelju u prilogu dostavlja i račune podizvoditelja, koje je prethodno potvrdio kako bi, poštujući uvjete postavljene u članku 86. Zakona, naručitelj mogao izvršiti izravno plaćanje podizvoditelju temeljem ugovora o javnoj nabavi. Novina je odredba da odabrani ponuditelj, osim mogućnosti promjene podizvoditelja za onaj dio ugovora o javnoj nabavi, koji je prethodno dao u podugovor, može tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi zahtijevati da on sam preuzme izvršenje dijela ugovora o javnoj nabavi koji je prethodno dao u podugovor ili da uvede jednog ili više novih podizvoditelja, čiji ukupni udio ne smije prijeći 30% vrijednosti ugovora o javnoj nabavi neovisno o tome je li prethodno dao dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor ili ne. Uz zahtjev za promjenom ili uvođenjem novih podizvoditelja, odabrani ponuditelj mora naručitelju dostaviti podatke za novog podizvoditelja (naziv ili tvrtka, sjedište, OIB i broj računa podizvoditelja, te predmet, količina, vrijednost podugovora i postotni dio ugovora o javnoj nabavi, koji se daje u podugovor). (11) Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i pojašnjenje ponude. ZIDZJN donosi izmijenjeni članak 92., koji regulira pitanje pojašnjenja i upotpuTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

JAVNA NABAVA njavanja dokumenata traženih sukladno člancima od 67. do 74. Zakona, te pojašnjenja pojedinih elemenata ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave ponude tijekom postupka pregleda i ocjene ponuda. Kao što je uvodno istaknuto, aktualnim izmjenama Zakona o javnoj nabavi nastoji se promovirati jedan moderniji pristup javnoj nabavi koji se razvija na razini Europske unije, a koji se ogleda u smanjivanju administrativnih barijera i traženja velikog broja dokumenata, uz istodobno omogućavanje naručiteljima provjeru stvarnih podataka o gospodarskim subjektima, korištenjem javnih registara i sličnih metoda provjere. Odbijanje povoljne ponude ili isključenje ponuditelja, jer nije dostavio određene dokumente koje je zahtijevao naručitelj ili je dostavio pogrešne dokumente ili su oni nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili se takvima čine, može ići protiv načela učinkovite nabave. Takvim se pristupom ne ostvaruje načelo vrijednosti za novac te zbog formalnih pogrešaka (koje je moguće ispraviti) može doći do neučinkovitog trošenja javnih sredstava. Novom odredbom kojom je regulirano pitanje pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata pragmatično se pristupa navedenom problemu s ciljem da naručitelj može pozvati gospodarske subjekte da se pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi dokumenata traženih sukladno člancima od 67. do 74. Zakona, uklone pogreške, nedostaci ili nejasnoće koje se mogu ukloniti kao i da pojasne pojedini elementi ponude u dijelu, koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Pojašnjenje i upotpunjavanje ne odnosi se na mogućnost izmjene same ponude, tj. na cijene ili druge kriterije za odabir, kao ni na naknadnu dostavu jamstva za ozbiljnost ponude, već isključivo na ispravljanje nedostataka vezanih uz formalne nedostatke ponude. Pojašnjenja se mogu zahtijevati, na primjer, kada dostavljeni dokazi sadrže nedosljedne ili kontradiktorne informacije, nisu jasni ili su iz njih izostavljene pojedinosti. Stoga se ovim člankom, između ostalog propisuje da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozvati ponuditelje da pojašnjenjem u vezi dokumenata traženih sukladno člancima od 67. do 74. Zakona uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti. Pogreškama, nedostacima ili nejasnoćama smatraju se dokumenti koji jesu ili se čine nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili nedostaju. Pitanje pojašnjenja pojedinih elemenata ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave ponude treba zasebno razmatrati od pojašnjenja ili upotpunjavanja u vezi dokumenata traženih sukladno člancima od 67. do 74. Zakona. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

Da bi mogao izvršiti pravilan pregled i ocjenu ponuda, naručitelj može u postupku pregleda i ocjene ponuda pozvati ponuditelje da pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. To može biti slučaj kada ponuda sadrži nedosljedne ili proturječne podatke o jednom istom elementu ponude, ponuda nije jasna u pogledu opisa nuđenog predmeta, i sl. Sukladno načelu jednakog tretmana, javni naručitelj ne smije kroz institut pojašnjenja tražiti niti prihvatiti izmjenu ponude. Ovaj zahtjev nije pregovaranje o ponudi i njenim elementima. Stoga, zahtjev za pojašnjenjem ne smije dopustiti niti rezultirati time da ponuda koja ne ispunjava uvjete vezane za svojstva predmeta nabave naknadno postane sukladna ponuda ili da se mijenja cijena ponude (osim u slučaju računske pogreške, ako je primjenjivo). Postupanje javnog naručitelja sukladno ovome članku ne smije imati učinak diskriminacije, nejednakog tretmana ponuditelja ili pogodovanja pojedinom ponuditelju u postupku javne nabave te mora biti transparentno. To u bitnom znači, da ako javni naručitelj koristi mogućnost traženja pojašnjenja ili upotpunjavanja dokumenata ili pojašnjenja pojedinih elemenata ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet, on mora tražiti pojašnjenje ili upotpunjavanje pod jednakim uvjetima od svih ponuditelja ili natjecatelja kod kojih su u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje uočene pogreške, nedostaci ili nejasnoće u vezi dokumenata, koje se mogu ukloniti ili se trebaju pojasniti pojedini elementi ponude bez obzira gdje su oni osnovani, a ne samo od određenog. Naručitelji moraju pozvati sve takve ponuditelje ili natjecatelje istovremeno i u pisanom obliku, odrediti rok za dostavu sukladno Zakonu te navesti u kojem dijelu pojedine ponude ili zahtjeva za sudjelovanje je potrebno dati pojašnjenje ili upotpunjavanje. Također, s ciljem poštovanja načela transparentnosti svaki zahtjev te dostavljeno pojašnjenje ili upotpunjavanje mora biti u pisanom obliku i biti priloženo uz zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, budući da je to važno zbog kontrole i naknadnog uvida u ponude. (12) Provjera ponuditelja. Zakon je omogućio natjecateljima i ponuditeljima da u postupku javne nabave sve dokumente koje dostavljaju u svrhu dokazivanja sposobnosti izvršenja ugovora dostave u neovjerenoj preslici (čl. 75. Zakona). Time su gospodarskim subjektima znatno smanjeni troškovi sudjelovanja u postupcima javne nabave, s obzirom na to, da natjecatelji i ponuditelji nisu obvezni tražene dokumente dostaviti u izvorniku ili ovjerenoj preslici, ali istodobno rezultira racionalnijim korištenjem administrativnih kapaciteta gospodarskih subjekata te uštedom vremena potrebnog za izradu ponude. 31

JAVNA NABAVA Međutim, Zakon je s druge strane obvezao naručitelja da prije donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja ili jednog ili više gospodarskih subjekata s kojima namjerava sklopiti okvirni sporazum zatraži dostavu izvornika ili ovjerenih preslika svih onih dokumenata (potvrde, isprave, izvodi, ovlaštenja i sl.) koji su bili traženi, a koje izdaju nadležna tijela, ako ih gospodarski subjekt već u zahtjevu za sudjelovanje ili ponudi nije dostavio u izvorniku ili ovjerenoj preslici (čl. 95. Zakona). Obveza provjere ponuditelja propisana Zakonom značajno je produživala postupak javne nabave, ali također i izazivala određene dvojbe u praksi primjene navedene odredbe, u vezi s dokumentima, koje je naručitelj morao tražiti od ponuditelja u postupku provjere. Nova odredba članka 95., stavka 1. Zakona i dalje daje mogućnost naručitelju da izvrši provjeru dostavljenih dokumenata, ali ga više ne obvezuje na to. Naručitelj će, ovisno o okolnostima, sam odlučiti hoće li ili neće, od najpovoljnijeg(ih) ponuditelja tražiti dostavu izvornika ili ovjerenih preslika jednog ili više dokumenata, koji su traženi dokumentacijom za nadmetanje (npr. ukoliko sumnja u istinitost podataka u dostavljenim dokumentima; ako je dostavljeni dokument lažan; ako ima saznanja o situaciji gospodarskog subjekta koja upućuju na to da je dostavljeni dokument nevjerodostojan i sl.). (13) Novi način dostave odluke o odabiru/poništenju. Člankom 96. Zakona propisana je obveza naručitelja da, u određenom roku nakon isteka roka za dostavu ponuda, na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda donese odluku o odabiru ponude za sklapanje ugovora ili okvirnog sporazuma. Odluka o odabiru mora se temeljiti na kriteriju za odabir ponude. Odluka o odabiru s preslikom Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda mora biti dostavljena svim ponuditeljima na dokaziv način. Kao dokaziv način dostave odluke Zakon navodi dostavu koja se dokazuje dostavnicom, povratnicom, izvješćem o uspješnom slanju telefaksom, elektroničkom ispravom i sl., a ZIDZJN kao dokaziv način dostave predviđa i objavu odluke (o odabiru ili poništenju) u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. S druge strane, ZIDZJN ukida obvezu naručitelja da uz Odluku o odabiru i Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda ponuditeljima dostavlja i priloge Zapisnika (zahtjev za pojašnjenje i/ili upotpunjavanje ponude, pojašnjenje, dostavljeni dokumenti, zahtjevi za prihvat ispravka računske pogreške, prihvat ispravka i sl.), što je do sada stvaralo tehničke poteškoće naručiteljima, te znatno produžavalo postupak pregleda i ocjene ponuda. Predložena izmjena ostavlja naručitelju pravo odlučivanja hoće li uz Odluku o odabiru 32

i Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda ponuditeljima dostaviti i priloge Zapisniku, kao njegove sastavne dijelove, ili neće. Ponuditelji uvijek imaju pravo u žalbenom roku izvršiti uvid u ponude, te sve priloge zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda. (14) Dopuna odredbe o izvršenju ugovora. ZIDZJN u članku 105. Zakona, koji sadrži određene odredbe o izvršenju ugovora o javnoj nabavi, donosi novi stavak 6., koji propisuje slučajeve kada se izmjene ugovora tijekom njegova izvršenja neće smatrati bitnima i slijedom toga kada nastanu takve izmjene neće biti potrebno provesti novi postupak javne nabave. To su sljedeći slučajevi: • mogućnost izmjene ugovora (opseg i priroda mogućih izmjena, uvjeti pod kojima izmjene mogu nastati) bila je predviđena na jasan i nedvojben način u dokumentaciji za nadmetanje i ugovoru, pod uvjetom da to ne omogućava promjenu pravne prirode ugovora o javnoj nabavi; • ukupna vrijednost svih izmjena bez PDV-a manja je od 10% iznosa osnovnog ugovora o javnoj nabavi bez PDV-a, pod uvjetom da to ne mijenja pravnu prirodu ugovora o javnoj nabavi; • do promjene ugovorne strane odabranog ponuditelja došlo je temeljem pravnog sljedništva, koje je posljedica statusne promjene odabranog ponuditelja pod uvjetom da to nije izvršeno u cilju izbjegavanja primjene ovoga Zakona te da gospodarski subjekt koji je nova ugovorna strana zadovoljava sve uvjete i zahtjeve koji su bili predviđeni u osnovnom postupku javne nabave. Dakle, sukladno članku 105. Zakona bitna izmjena ugovora o javnoj nabavi je izmjena kojom se mijenja ugovorna strana odabranog ponuditelja, osim u slučaju iz točke 3., ako je do promjene ugovorne strane odabranog ponuditelja došlo je temeljem pravnog sljedništva, koje je posljedica statusne promjene odabranog ponuditelja. (15) Pozivanje naručitelja na dostavu dokumentacije u žalbenom postupku. Istodobno s dostavljanjem žalbe Državnoj komisiji, žalitelj je obvezan primjerak žalbe dostaviti i naručitelju na dokaziv način (čl. 145., st. 2. Zakona). Nakon primitka primjerka žalbe od žalitelja, naručitelj je obvezan odmah, a najkasnije u roku pet dana od dana primitka žalbe dostaviti Državnoj komisiji: 1. žalbu s podatkom i dokazom o načinu i vremenu dostave, 2. odgovor na žalbu s očitovanjem o žalbenom navodu i o žalbenom zahtjevu, 3. dokumentaciju koja se odnosi na postupak javne nabave s popisom priloga, 4. podatak o objavi informacije o izjavljenoj žalbi i sl. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

JAVNA NABAVA Ako naručitelj ne postupi na prethodno opisani način, Državna komisija će pozvati žalitelja na dostavu dokumentacije, u roku ne duljem od pet dana. Međutim, prema zakonskom rješenju iz Zakona, ako naručitelj i nakon poziva Državne komisije ne dostavi traženu dokumentaciju u ostavljenom roku, Državna komisija će poništiti postupak javne nabave (čl. 155, st. 2. Zakona). ZIDZJN mijenja odredbu stavka 2., članka 155. Zakona tako da daje ovlast Državnoj komisiji, da u slučaju kada naručitelj ne postupi u skladu s pozivom iz članka 155., stavka 1. Zakona (tj. ne dostavi dokumentaciju iz postupka javne nabave, u roku koji ne smije biti dulji od pet dana), može donijeti odluku bez tražene dokumentacije iz članka 154. Zakona; dakle, na temelju činjenica i dokaza kojima raspolaže. Dakle, izmjenom odredbe članka 155., stavka 2. Zakona omogućava se donošenje odluke Državne komisije prema stanju spisa i u slučaju kada se naručitelj ogluši na njen zahtjev za dostavom dokumentacije. U praksi je uočeno da kada se žalba izjavljuje na odluku o odabiru ili poništenju, naručitelj namjernim nedostavljanjem tražene dokumentacije iz postupka javne nabave, usprkos prekršajnoj sankciji (čl. 177., st. 1., toč. 14. Zakona) dovede do situacije da žalbeno tijelo poništava postupak javne nabave, jer mu primjerice ne odgovara odabrani ponuditelj. (16) Oblik dokaza o plaćanju naknade. Člankom 159. Zakona propisan je sadržaj žalbe u postupku javne nabave, te u tom smislu, žalba obvezno sadrži podatke i dokaze propisane točkama od 1. do 10. istoga članka. Točkom 9. Zakona propisano je da žalba obvezno sadrži i dokaz o uplati naknade za pokretanje žalbenog postupka, kojeg uz žalbu ili na poziv Državne komisije dostavljaju žalitelji ( izičke osobe, pravne osobe i zajednice izičkih i/ili pravnih osoba), kao obveznici plaćanja naknade za pokretanje žalbenog postupka. U dosadašnjoj praksi primjene Zakona uočeni su određeni problemi u vezi s primjenom odredbe članka 159., točke 9., te s tim u vezi odredbe članka 160. i članka 169., stavka 4. Zakona, a vezano uz obvezu žalitelja da uz žalbu ili na poziv Državne komisije, dostavi: dokaz o uplati naknade za pokretanje žalbenog postupka. Ako uz žalbu nije dostavljen dokaz o uplati naknade za pokretanje žalbenog postupka u propisanom iznosu, Državna komisija poziva žalitelja na uplatu naknade za pokretanje žalbenog postupka u roku ne duljem od pet dana. U praksi Državne komisije relativno veliki broj žalbi odbačen je zbog neurednosti žalbe, jer žalitelj nije dostavio dokaz o izvršenoj uplati (u izvorniku, s potpisom službene osobe banke i pečatom, npr. ako

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

je dostavljen neovjeren ispis elektroničke isprave) ili ga nije dostavio u određenom roku. Sukladno članku 160. Zakona, ako je žalba nerazumljiva ili ne sadrži sve podatke i dokaze iz članka 159. Zakona (sadržaj žalbe), Državna komisija će na to upozoriti žalitelja i odrediti rok koji ne smije biti duži od pet dana, u kojem je žalitelj dužan otkloniti nedostatke, uz upozorenje na pravne posljedice, ako to u određenom roku ne učini. Ako se nedostaci žalbe ne otklone u utvrđenom roku, Državna komisija odbacuje žalbu kao neurednu. Dakle, žalitelj dostavlja dokaz o plaćanju naknade za pokretanje žalbenog postupka temeljem kojeg se može utvrditi da je transakcija izvršena, pri čemu se dokazom smatraju i neovjerene preslike ili ispisi provedenih naloga za plaćanje, ukljućujući i onih izdanih u elektroničkom obliku. Državna komisija će, sukladno članku 38., stavku 4. ZIDZJN, provjeravati izvršenje uplate naknade za pokretanje žalbenog postupka na računu državnog proračuna, kao procesne pretpostavke za odlučivanje o osnovanosti žalbe, na temelju dostavljenog dokaza o plaćanju naknade, Državna komisija provjerava izvršenje uplate naknade za pokretanje žalbenog postupka na računu državnog proračuna. Ako Državna komisija nakon zaprimanja žalbe utvrdi da dokaz o plaćanju naknade nije dostavljen uz žalbu ili provjerom ne može utvrditi da je naknada plaćena u propisanom iznosu, pozvat će žalitelja na uplatu naknade i dostavu dokaza o plaćanju naknade u roku, koji ne smije biti duži od pet dana. Ako žalitelj ne postupi u skladu s pozivom Državne komisije, žalba će se odbaciti kao neuredna. (17) Donošenje i dostava odluka Državne komisije. ZIDZJN određuje rok od 30 dana od dana predaje uredne žalbe u kojem Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave mora donijeti i objaviti odluku. S obzirom na to, da novi Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 18/2013) koji je stupio na snagu 23. veljače 2013. godine, predviđa odlučivanje na sjednicama vijeća od tri člana, bilo je potrebno uskladiti odredbu ovog članka sa zakonskim novinama. U slučaju da Državna komisija iz bilo kojeg razloga ne donese i ne objavi odluku u propisanom roku dužna je u odluci obrazložiti razloge kašnjenja. Državna komisija dostavlja odluke javnom objavom na svojim internetskim stranicama, a odluka se smatra dostavljenom istekom osmog dana od dana javne objave. Iznimno, ako ocijeni da postoje opravdani razlozi, Državna komisija će odluku dostaviti preporučenom poštanskom pošiljkom ili na drugi dokaziv način. 33

POREZI Ljubica Javor *

UDK 336.2

Proračunski korisnici kao obveznici PDV-a od 01. srpnja 2013. godine Ovaj je članak pokušaj da se ukažu razlike u poreznom tretmanu pojedinih isporuka koje obavljaju proračunski subjekti, kao i nabava dobara od poreznih obveznika iz drugih država članica, od 01. srpnja 2013. godine, u odnosu na rješenja koja su na snazi do 30. lipnja 2013. godine. U sljedećem broju detaljnije ćemo obraditi plaćanje PDV na usluge temeljem tzv. prijenosa porezne obveze, ako proračunskim subjektima usluge obavljaju porezni obveznici iz inozemstva.

1. Uvod Proračunski korisnici tj. osobe koje vode računovodstvo prema propisima o proračunskom računovodstvu, u slučaju da obavljaju isporuke dobara i usluga s kojima sudjeluju u tržišnoj utakmici, jesu porezni obveznici. Međutim, većina isporuka koju obavljaju ove osobe, jesu isporuke koje su oslobođene PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza. Od 01. srpnja 2013. godine primjenjuje se novi Zakon o PDV-u, kojim su propisana nova pravila u oporezivanju transakcija, koje se od tog datuma obavljaju na jedinstvenom europskom tržištu, a ima određenih promjena za navedene osobe, i u slučaju da obavljaju transakcije samo na području Republike Hrvatske. Mnogi proračunski korisnici koji su do sada bili deinirani kao osobe koje nisu poduzetnici, a time niti porezni obveznici, kao i proračunski korisnici - porezni obveznici koji su obavljali isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza i do sada se nisu susretali s obvezama podmirivanja PDV-a i podnošenja poreznih prijava, sada će to morati činiti, u određenim slučajevima kad nabavljaju dobra iz drugih država članica, ili kad im usluge obavljaju porezni obveznici iz drugih država članica, a mjesto obavljanja tih usluga prema propisima o mjestu obavljanja usluga je u Hrvatskoj.

2. Porezni obveznik Porezni obveznik je u novom Zakonu porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13 – dalje u tekstu: Za Mr. sc. Ljubica Javor, JAVOROVIĆ, IDŽOJTIĆ & PARTNERI j.t.d. za porezno savjetništvo, Zagreb.

kon o o PDV-u), u članku 6., de iniran na sličan način kao i do sada, osim što se za tu de iniciju više ne koristi izravno pojam poduzetnik. On je zamijenjen de inicijom prema kojoj je porezni obveznik svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. Samostalnost u smislu ove deinicije ne postoji u odnosima zaposlenika i drugih osoba koje su povezane s poslodavcem ugovorom o radu ili drugim ugovorom kojim se uređuje odnos poslodavca i posloprimca u pogledu radnih uvjeta, naknada i obveza poslodavaca, a koji ima obilježje nesamostalnosti. Prema ovoj de iniciji načelno porezni obveznici mogu biti i tzv. proračunski korisnici, koji obavljaju isporuke dobara i usluga uz naknadu, jer način inanciranja, odnosno činjenica tko plaća određenu isporuku dobra ili usluge, nije presudna za status poreznog obveznika u smislu propisa o PDV-u. Postoji jedan krug proračunskih korisnika koje Zakon o PDV-u isključuje iz kruga poreznih obveznika. To je bilo propisano i u Zakonu o PDV-u, koji je bio na snazi do 30. lipnja 2013. godine. Na sličan način je to propisano i u novom Zakonu o PDV-u. Poreznim obveznicima se prema članku 6., stavak 5. novog Zakona o PDV-u, kao i do sada ne smatraju tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore, te druga tijela s javnim ovlastima, čak i kada ubiru određene naknade, pristojbe ili plaćanja u svezi s obavljanjem poslova u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Kod obavljanja tih djelatnosti, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama, ako bi obavljanje tih djelatnosti kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja. Dakle, bez obzira što obavljaju djelatnosti u okviru svojih ovlasti, ako obavljajući tu svoju djelatnost konkuriraju na tržištu drugim poreznim obveznicima, tada oni ipak mogu biti proglašeni poreznim obveznicima. U samom Zakonu o PDV-u, nema odredbi o tome tko će i kako odrediti da je došlo do znatnog narušavanja TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POREZI načela tržišnog natjecanja, te da i ove osobe, za svoju djelatnost ili dio djelatnosti jesu porezni obveznici. U članku 5., stavak 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13 – dalje u tekstu: Zakona o PDV-u) je propisano da će Porezna uprava utvrditi rješenjem da su naprijed navedene osobe porezni obveznici, ako bi neoporezivanje njihove djelatnosti dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja, a stavkom 3. istog članka je propisano da će Porezna uprava to procjenjivati na vlastitu inicijativu ili na prijedlog druge zainteresirane osobe. Primjer jednog takvog tijela s javnim ovlastima jest Hrvatski Crveni križ, koji prema odredbama Zakona o Crvenom križu, obavlja određene isporuke u okviru svojih javnih ovlasti. Temeljem toga Zakona, pojedine isporuke koje obavlja Crveni križ, a navedene su u članku 8. Zakona o Crvenom križu, kao npr. organizacija tečajeva prve pomoći za vozače, spadaju u usluge koje temeljem tog Zakona, obavlja kao javnu ovlast. Dakle, bez obzira što naplaćuje naknade za te usluge, nije porezni obveznik, jer ih obavlja kao javnu ovlast. U skladu s odredbom članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u i članka 5., stavak 1. Pravilnika o PDV-u, ako bi s tom djelatnosti konkurirao na tržištu drugim poreznim obveznicima, Porezna uprava može ga proglasiti poreznim obveznikom.

11. djelatnost putničkih agencija, 12. vođenje trgovina za potrebe osoblja, zadruga, industrijskih kantina i sl. Skoro sve djelatnosti koje su nabrojane u Dodatku I, u pravilu obavljaju trgovačka društva, tj. obavljanje ovih djelatnosti u pravilu nije organizirano kao djelatnost u okviru tijela državne uprave, tijela lokalne uprave i samouprave. Naime, ovo su odredbe iz Direktive 2006/112/EZ (prije Direktiva 77/388/EZ), koje su donijete još prije gotovo 40 godina, kad su se u mnogim državama članicama, navedene djelatnosti obavljale na taj način.

U Dodatku I Zakona o PDV-u, navedene su slijedeće djelatnosti:

Odredbe članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, daju zakonski temelj, prema kojem se i određene osobe koje se ne smatraju poreznim obveznicima, kao što su tijela držane uprave, tijela i jedinice lokalne uprave i samouprave, komore i druga tijela s javnim ovlastima, mogu smatrati poreznim obveznicima, ali ako su ispunjene određene pretpostavke. Dakle, i nadalje će neko tijelo (pretpostavljamo porezno) određivati, postoji li narušavanje načela tržišnog natjecanja, u slučaju da ova tijela obavljaju isporuke s kojima sudjeluju u tržišnoj utakmici, kao što će i u slučaju, ako obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. ovog Zakona o PDV-u, procjenjivati obavljaju li te djelatnosti u zanemarivom opsegu ili ne.

1. telekomunikacijske usluge, 2. isporuke vode, plina, električne energije i grijanja, 3. prijevoz dobara, 4. lučke usluge i usluge zračnih luka, 5. prijevoz putnika, 6. isporuka novih dobara proizvedenih za prodaju, 7. transakcije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje obavljaju poljoprivredne interventne službe u skladu s propisima o zajedničkoj organizaciji tržišta tih proizvoda, 8. organizacija trgovačkih sajmova i izložbi, 9. skladištenje, 10. djelatnost pravnih osoba koje se bave komercijalnim oglašavanjem,

Mnoge od osoba navedenih u članku 6., stavku 5. Zakona o PDV-u, raspolažu s nekretninama koje se iznajmljuju. Iznajmljivanje nekretnina nije navedeno u Dodatku I kao djelatnost temeljem koje bi navedene osobe, za obavljanje te djelatnosti postale automatski obveznici PDV-a. Razlog za to je vjerojatno činjenica da je iznajmljivanje nekretnina oslobođeno PDV-a temeljem odredbe članka 135. Direktive 2006/112/EZ, a države članice mogu ograničiti primjenu tog poreznog oslobođenja. Hrvatska se odlučila za tu varijantu, pa je tako prema odredbama članka 40., stavak 1., točka 1. Zakona o PDV-u, oslobođen samo najam stambenih prostorija, dok je najam poslovnih prostora oporeziv.

Ono što je novost u odnosu na odredbe Zakona o PDV-u, koji je bio na snazi do 30. lipnja 2013. godine, jest odredba članka 6., stavak 5. novog Zakona o PDV-u, kojom je propisano da će se prethodno navedena tijela, ako obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona o PDV-u, smatrat i poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POREZI Sukladno odredbi članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, razložno je da se za iznajmljivanje poslovnih prostora prethodno navedene osobe, smatraju poreznim obveznicima, osim ako tu djelatnost ne obavljaju u zanemarivom opsegu. Činjenica je da npr. veliki gradovi raspolažu znatnim poslovnim prostorima koje iznajmljuju, a ne radi se o obavljanju isporuka u okviru njihovih javnih ovlasti. Zbog toga je odredbom članka 5., stavak 2. Pravilnika o PDV-u, propisano da se navedene osobe, smatraju poreznim obveznicima i u slučaju, ako osim djelatnosti navedenih u Dodatku I, obavljaju i djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično), osim ako ih ne obavljaju u zanemarivom iznosu. Je li obim tog iskorištavanja materijalne imovine zanemariv ili ne, prema odredbi članka 5., stavak 3. Pravilnika o PD-u; također će to procjenjivati Porezna uprava na vlastitu inicijativu ili na prijedlog druge zainteresirane osobe. Postoji i drugačije razmišljanje, da se navedene osobe za najam poslovnih prostora ne bi trebale smatrati poreznim obveznicima, jer one nisu te nekretnine stekle, u pravilu u okviru svoje gospodarske djelatnosti, odnosno one nisu u pravilu nabavljene za te svrhe.

3. Porezna oslobođenja za djelatnosti od javnog interesa Ova oslobođenja propisana su odredbama članka 39. Zakona o PDV-u. One su uz male razlike, gotovo identične s dosadašnjim poreznim oslobođenjima propisanim u članku 11. Zakona o PDV-u, koji je bio na snazi do 30. lipnja 2013. godine. Radi se o poreznim oslobođenjima bez prava na odbitak pretporeza. Velika većina poreznih obveznika koji obavljaju oslobođene isporuke iz članka 39. Zakona o PDV-u, jesu upravo proračunski korisnici. Razlike u odnosu na sadašnja rješenja su u sljedećem: 1) U odredbi članka 39., stavak 1. Zakona o PDV-u, o poreznim oslobođenjima za određene djelatnosti od javnog interesa, uvrštena je nova točka m) kojom je propisano porezno oslobođenje za usluge usko povezane uz sport ili tjelesno odgoj što ih obavljaju nepro itne pravne osobe osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. 2) Iz de inicije članka 39., stavak 1. točka n) Zakona o PDV-u, kojom je propisano da su oslobođene usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara ustanova u kulturi, tijela s javnim ovla36

stima ili drugih osoba u kulturi, proizlazi da se porezno oslobođenje više ne odnosi na samostalne umjetnike. Ovdje treba posebno napomenuti, da je prema odredbi članka 74., stavak 5. Pravilnika o PDV-u, koji je bio na snazi do 30. 06. 2013. godine, bilo propisano da ustanove u kulturi mogu odlučiti hoće li s isporukama dobara i usluga koje obavljaju, postupati kao s oporezivim isporukama. Tu mogućnost su iskoristile neke ustanove u kulturi. Budući da Direktiva 2006/112/EZ ne predviđa takvu mogućnost, a hrvatski propisi o PDV-u, moraju biti usklađeni s Direktivom 2006/112/EZ, takva mogućnost nije propisana niti novim Zakonom o PDV-u, pa neće moći biti propisana niti odredbama Pravilnika o PDV-u, jer bi predstavljala kršenje prava Europske unije, za koje svaka država koja ga krši, ima određene sankcije, ako svoje zakonodavstvo ne uskladi s pravom Europske unije. To znači da će ustanove koje su koristile mogućnost izbora i oporezivale svoje isporuke, od 01. srpnja 2013. godine, obavljati oslobođene isporuke, bez prava na odbitak pretporeza. Prelazak s obavljanja oporezivih isporuka, na obavljanje oslobođenih isporuka, bez prava na odbitak pretporeza, za ove ustanove znači promjenu uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza, te obvezu ispravka odbitka pretporeza za gospodarska dobra za razdoblje nakon promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza. Razdoblje u kojem se promatra je li došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza u svezi s gospodarskim dobrima je 5 godina, odnosno 10 godina za nekretnine. 3) Prema odredbi članka 39., stavka 2. Zakona o PDV-u, propisano je da se oslobođenje od plaćanja PDV-a ne odnosi na isporuke dobara ili usluge navedene u stavku 1. točkama b), g), h), i), l), m) i n) članka 39., ako: a) te isporuke ili usluge nisu neophodne za isporuke oslobođene PDV-a, b) je njihova osnovna svrha ostvarivanje dodatnih prihoda za navedene osobe obavljanjem isporuka koji izravno konkuriraju isporukama obveznika, koji obračunavaju PDV. Ovo je novost u zakonskom tekstu. Međutim, takve odredbe su sadržane u sadašnjem Pravilniku o PDV-u, te su se i sadašnje odredbe Zakona o PDV-u, tumače i primjenjivale upravo tako. Primjer: Bolnica iznajmljuje bolesnicima televizore i priključak na Internet. Te usluge nisu neophodne za pružanje bolničkih usluga koje su oslobođene PDV-a, temeljem odredbe TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POREZI članka 39., stavak 1. točka b) Zakona o PDV. Napominjemo da je to propisano i sada odredbom članka 50. stavak 3. Pravilnika o PDV-u, gdje je naveden čitav jedan niz usluga, koje nisu povezane s liječenjem i zdravstvenom njegom. 4) Odredbom članka 39., stavak 3. Zakona o PDV-u, propisano je da su PDV-a oslobođene isporuke dobara i usluga iz članka 39., stavka 1. točke b), g), h), i), j), m) i n) Zakona o PDV-u, ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, pod uvjetom da navedene osobe ne teže ostvarivanju dobiti, te ako se dobit ipak ostvari, da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja uslugu. Radi se o poreznim oslobođenjima za usluge koje obavljaju javna tijela iz područja zdravstva, socijalne skrbi, zaštite djece i mladeži, obrazovanja, športa i kulture, a prema naprijed navedenoj odredbi, oslobođenje se može primijeniti i ako te usluge obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, ako ne teže ostvarivanju dobiti ili ako ostvarenu dobit koriste za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluge. Odredbom članka 64. Pravilnika o PDV-u, propisano je da porezna oslobođenja propisana odredbom članka 39. Zakona o PDV-u, ne mogu primjenjivati osobe, koje su obveznici poreza na dobit prema posebnim propisima, a koji obavljaju isporuke iz članka 39., stavak 3. Zakona o PDV-u, dakle osobe obveznici poreza na dobit, na koje nisu prenijete javne ovlasti u obavljanju navedenih usluga.

4. Proračunski korisnici kao obeznici poreza na stjecanje Proračunski korisnici mogu biti porezni obveznici, koji obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga, zatim porezni obveznici koji obavljaju isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza (npr. usluge liječenja, obrazovne usluge, usluge u kulturi i sl.), zatim mješovite tj. oporezive i oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, a u određenim slučajevima su to i pravne osobe koje nisu obveznici PDV-a (npr. tijela državne uprave – ministarstva, županije i sl., zatim tijela lokalne uprave i samouprave – gradovi, općine). Međutim, svi ovi porezni obveznici kao proračunski korisnici i u slučaju kad ne obavljaju nikakve oporezive isporuke, a isto tako i pravne osobe koje nisu porezni obveznici (npr. tijela državne uprave, lokalne uprave i samouprave i dr.), postaju u određenim slučajevima obveznici poreza na stjecanje dobara iz drugih država članica, ali isto tako i TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

obveznici PDV-a na usluge koje im obave porezni obveznici iz drugih država članica, kao i iz tzv. trećih zemalja, odnosno država koje nisu članice Europske unije, ako je prema odredbama o mjestu obavljanja usluga ono u Hrvatskoj. Prekogranični promet dobara unutar Europske unije između registriranih poreznih obveznika, tretira se kao da su dobra izvezena iz države članice porijekla i uvezena u državu odredišta. Dosadašnji uvoz dobara poreznih obveznika iz Hrvatske, ali i nekih drugih osoba, iz drugih država članica Europske unije, od 01. srpnja 2013. godine, zamjenjuje se tzv. stjecanjem dobara iz druge države članice koji predstavlja oporezivi događaj. Prema odredbama članka 4., stavak 1., točka 2. i članka 5., stavak 2. Zakona o PDV-u, predmet oporezivanja jest i tzv. stjecanje ili nabava dobara unutar Europske unije, koje obavi porezni obveznik iz jedne države članice od poreznog obveznika iz druge države članice, a radi se o poreznom obvezniku koji obavlja oporezive isporuke s pravom na odbitak pretporeza. Osim ovih osoba, postoji posebna kategorija stjecatelja dobara unutar Europske unije, a to su: • pravne osobe koje nisu porezni obveznici (npr. Ministarstvo inancija, Grad Zagreb, Hrvatska gospodarska komora i dr.), • osobe koje obavljaju isključio isporuke oslobođene PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza (npr. obrazovne, kulturne ustanove i dr.), • tzv. mali porezni obveznici - tj. obveznici s vrijednosti isporuke ispod 230.000,00 kuna, koji 37

POREZI ne obračunavaju PDV na svoje isporuke, ali nemaju niti pravo na odbitak pretporeza. Sve navedene osobe su u smislu propisa o PDV-u, krajnji potrošači, kao i izičke (privatne) osobe, jer ne mogu odbiti pretporez.

3.1. Prag stjecanja Isporuke dobara poreznih obveznika iz druge države članice ovim osobama u Hrvatsku, oporezuju se prema načelu porijekla, tj. isto kao i isporuke izičkim (privatnim) osobama. Međutim, kad vrijednost isporuka, odnosno stjecanja dobara od strane tih osoba od poreznih obveznika iz drugih država članica, prijeđe iznos od 77.000,00 kuna (tzv. prag stjecanja koji je propisala Hrvatska), tijekom kalendarske godine, odnosno da je ukupna vrijednost dobara stečenih unutar Europske unije, tijekom prošle kalendarske godine, premašila propisani prag, te osobe iako nisu porezni obveznici koji na svoje isporuke dobara i usluga zaračunavaju PDV, postaju obveznici PDV-a u vezi sa stjecanjima dobara. Kad prethodno navedene tri skupine osobe (tzv. posebni stjecatelji), nabavljaju dobra iz druge države članice u visini većoj od propisanog praga stjecanja od 77.000,00 kuna, one postaju obveznicima PDV-a na stjecanje dobara iz druge države članice u Hrvatskoj, te se moraju prijaviti poreznim vlastima u Hrvatskoj da im izda identi ikacijski PDV broj. Tim činom postaju obveznici PDV-a na stjecanje dobara iz drugih država članica Europske unije, te kao stjecatelji dobara od poreznih obveznika iz druge države članice, plaćaju PDV po stopama koje vrijede u Hrvatskoj kao državi odredišta. I vode porezne evidencije i podnose poreznu prijavu. Međutim, nemaju pravo na odbitak pretporeza, jer obavljaju oslobođene isporuke ili su pravne osobe koje nisu porezni obveznici u smislu propisa o PDV-u. Zbog činjenice da su postali obveznici PDV-a na stjecanje, oni ne postaju obveznici PDV-a, u smislu da imaju pravo na odbitak pretporeza. PDV identi ikacijski broj je broj koji svaka država članica dodjeljuje poreznim obveznicima i nekim pravnim osobama, koji ili stječu dobra i određene usluge, odnosno koji obavljaju isporuke dobara i usluga na području Europske unije, kako je to propisano člankom 77. Zakona o PDV-u. Broj se sastoji od dva dijela, oznake države članice i brojčanog dijela i može sadržavati najviše 13 alfanumeričkih znakova, od čega su dva slovna oznaka države članice, a može biti najviše 11 numeričkih znakova. 38

Hrvatski identi ikacijski broj sadržavat će oznaku države HR i 11 znamenki OIB-a. Dakle, PDV identi ikacijski broj poreznog obveznika ‘’A’’ d.o.o. iz Zagreba, biti će npr. HR12345633311. Stjecanje dobara od strane ovih osoba tzv. posebnih stjecatelja navedenih pod točkom b), nije predmet oporezivanja, odnosno ne oporezuje se, ako su ispunjeni slijedeći uvjeti navedeni u članku 5., stavak 2. Zakona o PDV-u: • ukupna vrijednost stjecanja dobara unutar Europske unije tijekom tekuće kalendarske godine nije veća od 77.000,00 kuna (prag stjecanja); • tijekom prethodne kalendarske godine ukupna vrijednost stečenih dobara od strane ovih osoba unutar Europske unije nije prešla utvrđeni prag stjecanja tj. iznos od 77.000,00 kuna. Prag stjecanja je ukupan iznos vrijednosti dobara koje su navedene osobe nabavile iz svih drugih država članica, bez PDV-a, koji treba platiti ili koji je plaćen u državi članici u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara, i on ne uključuje iznosa stjecanja novih prijevoznih sredstava i dobara koja podliježu trošarinama. Razlog za propisivanje obveze plaćanja PDV-a na stjecanje dobara od strane navedenih osoba iz drugih država članica, vidljiv je iz slijedećeg primjera. Primjer: Hrvatska općina nabavlja kancelarijski materijal od obveznika PDV-a iz Slovenije. On joj obračunava slovenski PDV po stopi od 20%. Općina nije porezni obveznik, već krajnji potrošač i isporuka je oporeziva u Sloveniji. Zbog znatne razlike u visini porezne stope, hrvatskoj općini bi bilo isplativije kupovati kancelarijski materijal u Sloveniji, jer je tamo niža stopa poreza. Međutim, u tom slučaju, dolazi za Hrvatsku, do gubitka prihoda od PDV-a, koji se sada ostvaruju u državi porijekla (Sloveniji), a ne u državi potrošnje (Hrvatskoj). Zbog toga je to uređeno odredbama Direktive 2006/112/EZ, a te odredbe su prenijete i u naš novi Zakona o PDV-u, pa je propisano da u slučaju kad porezni obveznici koji obavljaju isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, te pravne osobe koje nisu registrirane za PDV (kao npr. tijela državne i lokalne uprave) kupe dobara iz drugih država članica u vrijednosti iznad određenog iznosa (u pravilu u protuvrijednosti od 10.000 €, odnosno prema našem je Zakonu to 77.000,00 kuna) od dobavljača - poreznih obveznika iz drugih država članica, tada one postaju obveznici PDV-a na stjecanje u svojoj državi i moraju TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POREZI platiti na te nabave PDV po stopi, koja vrijedi u njihovoj državi. Kad te osobe tj. posebni stjecatelji prijeđu tzv. prag stjecanja od 77.000,00 kuna, oni moraju zatražiti od Porezne uprave PDV identi ikacijski broj i s tim brojem nastupaju kad nabavljaju dobra od poreznih obveznika iz drugih država članica. U ovom slučaju, ako je hrvatska općina od poreznih obveznika iz drugih država članica u prethodnoj, odnosno tekućoj kalendarskoj godini nabavila dobara u vrijednosti većoj od 77.000,00 kuna, koji je za te namjene propisan u Zakonu o PDV, mora se registrirati kao porezni obveznik u Hrvatskoj i na nabavu kancelarijskog materijala iz primjera, odnosno stjecanje tih dobara iz Slovenije, tada plaća porez na stjecanje u Hrvatskoj po stopi od 25%. Ako općina nije obveznik PDV-a na stjecanje u Hrvatskoj, ne može se primijeniti načelo države odredišta, te je isporuka oporeziva u Sloveniji. Radi se o situaciji koja je identična sa situacijom kad privatna ( izička) osoba iz Hrvatske kupuje dobra u Sloveniji. Međutim, kad kupnja dobara za hrvatske općine od dobavljača iz drugih država članica prelazi iznos od 77.000,00 kuna, situacija je ista kao kod isporuka koje se obavljaju poreznim obveznicima tj. porez se plaća prema državi odredišta. Isporuka se ne oporezuje u Sloveniji, jer se tada radi o isporuci dobra poreznom obvezniku, odnosno osobi identi iciranoj za PDV u drugoj državi članici. Ta isporuka je oslobođena PDV-a u Sloveniji, a oporezuje se u Hrvatskoj kao stjecanje dobara za općinu, koja prijavljuje Poreznoj upravi tu obvezu i plaća je. Hrvatska općina koja se registrirala za PDV, zbog činjenice da je iz drugih država članica nabavila dobra u godišnjoj vrijednosti većoj od tzv. praga stjecanja, nema pravo na povrat pretporeza, jer je činjenica da je postala obveznik poreza na stjecanje ne čini poreznim obveznikom, koji ima pravo na odbitak pretporeza. Hrvatska općina nije porezni obveznik u smislu odredbe članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u i nema pravo na odbitak pretporeza. Ona je u ovom slučaju samo obveznik plaćanja PDV-a na stjecanje dobara iz druge države članice. Kad je prijeđen prag stjecanja? Primjer: Ministarstvo inancija nabavlja informatičku opremu iz Njemačke. Ministarstvo inancija je tijelo državne uprave. Ono je pravna osoba, ali nije porezni obveznik, kako je to propisano odredbom članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

Godina Vrijednost nabava PDV iz drugih država članica 2013. u rujnu 35.000,00 Ne obračunava PDV na kuna stjecanje, jer u tekućoj i prošloj1 godini MF nije ostvarilo nabave veće od 77.000,00 kuna u prosincu Obračunava se PDV na 50.000,00 kuna stjecanje, jer je ovom isporukom prvi put u tekućoj godini prijeđen prag stjecanja od 77.000,00 kuna i to na cijeli iznos isporuke tj. na 50.000,00 kuna, a ne samo na 8.000,00 kuna

U 2014. godini, Ministarstvo inancija, ako nabavlja dobra iz drugih država članica je također obveznik poreza na sva stjecanja, jer je u prethodnoj (2013. godini) prešlo vrijednost nabava iz drugih država članica od propisanih 77.000,00 kuna (prag stjecanja),

3.2. Odustajanje od praga stjecanja Odredbom članka 5., stavak 4. Zakona o PDV-u, propisano je da ako stjecatelj (tzv. posebni stjecatelj tj. porezni obveznik koji obavlja isporuke za koje nije dopušten odbitak pretporeza, mali porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik), ne želi da se na njega primjenjuje prag stjecanja, tada će nadležnoj ispostavi Porezne uprave, prije stjecanja dobara, podnijeti pisanu izjavu da odustaje od propisanog praga i time se obvezuje na rok od 2 godine. Porezna uprava mu tada mora izdati PDV identi ikacijski broj, koji će on koristiti kod nabava dobara od poreznih obveznika iz drugih država članica. Činom odustajanja od tzv. praga isporuke, posebni stjecatelj postaje obveznik poreza na stjecanje za sve nabave, tj. ne čeka da vrijednost njegovih nabava od poreznih obveznika iz drugih država članica, prijeđe propisani iznos od 77.000,00 kuna. Primjer: Grad Zagreb nabavlja opremu od poreznog obveznika iz Mađarske. On nije prešao prag stjecanja od 77.000,00 kuna. Ova isporuka bi se načelno oporezivala u Mađarskoj, jer Grad Zagreb nije porezni obveznik, a time niti obveznik poreza na stjecanje, jer nije prešao tzv. prag Budući da Zakon o PDV-u , a time i odredbe o pragu stjecanja, stupaju na snagu 01. srpnja 2013. godine, uzimati će se u obzir samo vrijednost nabava iz drugih država članica ostvarena u tekućoj godini.

POREZI stjecanja, odnosno u prethodnoj i u tekućoj godini nije imao nabava dobara iz drugih država članica u iznosu većem od 77.000,00 kuna. Grad Zagreb nema PDV identi ikacijski broj s kojim bi se u Mađarskoj identi icirao kao pravna osoba - obveznik poreza na stjecanje. Budući da je u Hrvatskoj, stopa PDV-a 25%, a u Mađarskoj je viša, i to 27%, Gradu Zagrebu, bi bilo isplativo odustati od praga stjecanja tj. ne čekati da vrijednost njegovih nabava dobara iz drugih država članica, pređe propisani prag stjecanja od 77.000,00 kuna i da tek onda postane obveznik poreza na stjecanje, već da to učini odmah. On se tada mora javiti u nadležnu ispostavu Porezne uprave, podnijeti izjavu da odustaje od praga stjecanja i zatražiti od Porezne uprave dodjelu PDV identi ikacijskog broja, koji će upotrebljavati kod nabave dobara iz Mađarske. Mađarskom dobavljaču će dati identi ikacijski PDV broj, i mađarski isporučitelj mu neće obračunati mađarski PDV, već će to za njega biti oslobođena isporuka registriranom stjecatelju u drugu državu članicu, a Grad Zagreb će u poreznoj prijavi koju mora podnijeti za to stjecanje, iskazati obvezu PDV-a, koju mora efektivno i platiti, jer nema pravo na odbitak pretporeza. Posebni stjecatelji, ako se opredijele za odustajanje od praga stjecanja tj. ako se opredijele za oporezivanje stjecanja, moraju pri tome ostati dvije kalendarske godine, bez obzira koliko iznose njihov vrijednosti nabava iz drugih država članica tijekom te dvije godine. U pravilu će se za oporezivanje stjecanja, ove osobe odlučiti, ako se u državi članici iz koje je stjecatelj, primjenjuje niža stopa nego u državi članici iz koje se roba nabavlja. Budući da je riječ o osobama koje nemaju pravo na odbitak pretporeza i ne mogu odbiti PDV obračunat na stjecanje dobara iz druge države članice, sigurno im je tada isplativije platiti manji iznos PDV-a na to stjecanje. U prethodno navedenim primjerima navedeni su kao obveznici poreza na stjecanje dobara iz drugih država članica, proračunski korisnici – pravne osobe koje nisu porezni obveznici, kao npr. grad, općina i sl. Međutim, na isti način su, ako pređu propisani prag stjecanja ili ako odustanu od praga stjecanja, to i proračunski korisnici - porezni obveznici koji obavljaju isključivo oslobođene isporuke dobara i usluga, bez prava na odbitak pretporeza. Primjer: Srednja škola iz Zagreba, koja nema nikakvih oporezivih isporuka, nabavlja u mjesecu listopadu 2013. godine iz Njemačke kompjutorsku opremu u vrijednosti od 85.000,00 kuna. 40

Škola je porezni obveznik koji u cijelosti obavlja oslobođene isporuke, bez prava na odbitak pretporeza. Ona ne zaračunava PDV, jer ne obavlja nikakve oporezive isporuke. Međutim, budući da nabavlja dobra iz druge države članice u vrijednosti većoj od 77.000,00 kn i s tom isporukom prelazi tzv. prag stjecanja, obveznik je plaćanja PDV-a na stjecanje u Hrvatskoj. Od hrvatskih poreznih vlasti, prije nego što joj inozemni dobavljač isporuči navedena dobra, mora zatražiti i svom dobavljaču priopćiti svoj PDV identi ikacijski broj. Tim brojem se inozemnom dobavljaču identi icira kao obveznik PDV-a na stjecanje, i inozemni dobavljač joj na tu isporuku neće zaračunati PDV propisan u njegovoj državi. Ta isporuka je oslobođena PDV-a u državi članici iz koje se dobra otpremaju, jer se radi o isporuci dobara unutar Europske unije, a bit će u Hrvatskoj oporezivo stjecanje tih dobara. Navedeni tzv. posebni stjecatelji moraju voditi računa o tzv. pragu stjecanja. Ako ne paze i čim su ga prešli, odnosno već kod prve nabave dobara s kojom ga prelaze, moraju od Porezne uprave zatražiti PDV identi ikacijski broj, da bi od dobavljača iz druge države članice nabavili ta dobra bez PDV-a. Ako to ne učine, oni će im zaračunati PDV po stopi njihove države članice, a obvezni su platiti i PDV na stjecanje u Hrvatskoj.

3.1. Stjecanje dobara od strane poreznih obveznika - proračunskih korisnika koji uz oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza obavljaju i oporezive isporuke Kad navedene osobe stječu dobra od dobavljača iz drugih država članica, oni nisu tzv. posebni stjecatelji, već porezni obveznici čija se stjecanja redovno oporezuju. Kod njih se ne gleda jesu li prešli tzv. prag stjecanja ili ne, odnosno jesu li odustali od tzv. praga stjecanja. Primjer: Srednja škola iz Zagreba, uz oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, obavlja i oporezive isporuke (najam dvorane i igrališta) na koje obračunava PDV. U mjesecu listopadu 2013. godine iz Slovenije nabavlja kompjutorsku opremu u vrijednosti od 25.000,00 kuna. Škola je registrirana kao obveznik PDV-a i obavlja oporezive usluge. Kao takva će dobiti PDV identiikacijski broj, odnosno ako ga ne dobije u prvoj podjeli od strane Porezne uprave, jer će Porezna uprava taj broj dodijeliti najprije onim poreznim obveznicima koji su imali transakcije s poreznim TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POREZI obveznicima iz Europske unije, treba ga zatražiti, najranije prije prve nabave dobara iz druge države članice. Svom dobavljaču iz Slovenije će dati taj broj tj. identi icirati će se kao porezni obveznik i on joj temeljem toga, neće zaračunati slovenski PDV, jer je za njega to isporuka dobara unutar Europske unije poreznom obvezniku u drugu državu članicu, koja je u Sloveniji oslobođena PDV-a, a oporezivat će se kao stjecanje u Hrvatskoj. Što ako škola iz ovog navedenog primjera ne da svom dobavljaču iz Slovenije svoj PDV identi ikacijski broj? Tada slovenski dobavljač nema dokaz da se radi o kupcu iz druge države članice koji je porezni obveznik i mora mu zaračunati slovenski PDV. Međutim, škola je unatoč tome i obveznik poreza na stjecanje u Hrvatskoj, pa će zapravo biti dva puta opterećena PDV-om.

3.3. Nastanak oporezivog događaja i obveza obračuna PDV-a na stjecanje Nastanak oporezivog događaja i obveze PDV-a na stjecanje de inirani su u članku 31. Zakona o PDV-u. Prema odredbi članka 31., stavak 1. Zakona o PDV-u, oporezivi događaj nastaje u trenutku stjecanja dobara unutar Europske unije. Smatra se da je stjecanje dobara unutar Europske unije obavljeno kada se isporuka sličnih dobara smatra obavljenom u tuzemstvu. Isporuka dobra je obavljena onda kada je preneseno pravo raspolaganja nad dobrima. Obveza obračuna PDV u slučaju stjecanja dobara unutar Europske unije, prema odredbi članka 31., stavak 2. Zakona o PDV-u, nastaje po izdavanju računa ili istekom roka iz članka 78., stavak 3. Zakona, ako račun do tada nije izdan. Odredbom članka 78., stavak 3. Zakona o PDV-u, propisano je da se račun za isporuke dobar unutar Europske unije, mora izdati najkasnije 15-tog dana u mjesecu, nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj. Iz ovih odredbi proizlazi da obveza PDV-a na stjecanje nastaje izdavanjem računa ili u slučaju, ako račun nje izdan, najkasnije 15 dana u mjesecu, nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj tj. stjecanje. U nastavku se daje primjer nastanka porezne obveze na stjecanje dobara unutar Europske unije. Datum Red. obavljenog br. stjecanja 1. 2.

Datum izdavanja računa

Datum primitka računa

15.07 2013. 15.07. 2013. 02.08.2013. 31.07.2013. 20.08.2013. 01.09.2013.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

Obveza Nastanak PDV-a na obveze PDV-a na stjecanje u prijavi stjecanje 15.07.2013. 07/2013. 15.08.2013 08/2013

3.4. Porezna osnovica kod stjecanja Porezna osnovica kod stjecanja propisana je odredbom članka 34. Zakona o PDV-u. Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije je naknada koja se utvrđuje i za isporuke istih dobara u tuzemstvu, kako je to propisano člankom 33. Zakona. U poreznu osnovicu se uključuju i trošarine, što ih je stjecatelj trošarinskih proizvoda unutar Europske unije obvezan platiti ili ih je platio. Radi se o trošarinama na alkohol i alkoholna pića, duhanske proizvode i energente. U slučaju da nakon stjecanja dobara unutar Europske unije, stjecatelj ostvari povrat trošarine plaćene u državi članici u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara, porezna osnovica kod stjecanja dobara će se odgovarajuće umanjiti.

3.5. Primjena porezne stope na stjecanje Prema odredbi članka 37., stavak 2. točka a) Zakona o PDV-u, PDV na stjecanje se obračunava po stopi koja je na snazi u trenutku nastanka obveze obračuna PDV-a. Na stjecanje dobara unutar Europske unije, primjenjuje se stopa PDV-a koja se za takva dobra primjenjuje u tuzemstvu.

3.6. Podnošenje prijave PDV-a, plaćanje PDV-a i pravo na odbitak pretporeza Obveznici poreza na stjecanje, uključujući i proračunske korisnike kao tzv. posebne stjecatelje ili kao porezne obveznike koji obavljaju oporezive isporuke, prema odredbi članka 85. Zakona o PDV-u, moraju za obračunsko razdoblje utvrditi obvezu PDV-a na stjecanje i iskazati je u prijavi PDV-a. Rok za podnošenje prijave PDV-a je prema novom Zakonu o PDV-u sada skraćen, i prijava se podnosi najkasnije do 20-og dana po proteku obračunskog razdoblja (mjesečnog), jer je za poreznog obveznika koji obavlja transakcije unutar Europske unije, obračunsko razdoblje mjesečno. Isto tako, i dalje je propisana obveza konačnog obračuna PDV-a, za koji je također skraćen rok za predaju i on se predaje do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Obveza podnošenja konačnog obračuna je propisana i u slučaju prestanka poslovanja, i to u roku od 2 mjeseca. Tzv. posebni stjecatelji koji su prošli prag stjecanja ili su odustali od praga stjecanja, iskazuju obvezu PDV-a na stjecanje u prijavi PDV-a. Budući da nemaju pravo na odbitak pretporeza, rezultat saldiranja obveze i pretporeza bit će im obveza poreza za uplatu. Porez moraju platiti do kraja tekućeg mjeseca za protekli mjesec. 41

POREZI dobara primljenih od poreznih obveznika iz drugih država članica obračunali PDV na stjecanje dobara, odnosno jesu li iskazali obvezu PDV-a, temeljem tzv. prijenosa porezne obveze na primljene usluge od poreznih obveznika iz drugih država članica.

3.8. Stjecanje novih prijevoznih sredstava

Proračunski obveznici koji uz oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza obavljaju i oporezive isporuke i koji su obveznici poreza na stjecanje, bez obzira na vrijednost dobara koje nabavljaju od poreznih obveznika iz drugih država članica, obvezu PDV-a iskazuju u poreznoj prijavi, a pretporez odbijaju u cijelosti, ako se radi o nabavama dobara za oporezivu djelatnost, djelomično ako se radi o nabavama dobara koja se koriste za oporezivu djelatnost i za oslobođenu za koju nemaju pravo na odbitak pretporeza, odnosno nemaju pravo na odbitak poreza na stjecanje, ako se radi o dobrima, koja su namijenjena isključivo za obavljanje oslobođene djelatnosti za koju nemaju pravo na odbitak pretporeza. Saldiranjem obveze PDV-a i prava na pretporez, dolaze do iznosa poreza za uplatu ili eventualno za povrat, ako je pravo na odbitak pretporeza veće od obveze PDV-a na obavljene isporuke.

3.7. Podnošenje prijave poreza na stjecanje Osim prijave PDV-a, za stjecanja dobara iz drugih država članica, škola iz prethodnog primjera, mora podnijeti i tzv. prijavu na stjecanje. Ona je propisana odredbom članka 86. Zakona o PDV-u i članka 182. Pravilnika o PDV-u, a u njoj se iskazuju podaci o vrijednosti dobara i usluga primljenih od poreznih obveznika iz drugih država članica. Ona je pandan tzv. Zbirnoj prijavi u kojoj se iskazuju isporuke dobara i usluga poreznim obveznicima iz drugih država članica. Njeno podnošenje Direktiva 2006/112/EZ ne traži, već prema odredbi članka 268., daje državama članicama mogućnost da po vlastitom nahođenju propišu obvezu njenog podnošenja, ali samo za stjecanje dobara, a Hrvatska ju je propisala i za usluge. Razlog za propisivanje obveze podnošenja ove prijave je što će ona pomoći poreznim vlastima provjeravanje razmjenom podataka, koje će dobiti od drugih država članica putem VIES-a iz zbirnih prijava, jesu li tuzemni porezni obveznici na isporuke 42

Odredbom i članka 4., stavak 1., točka 2. b) i Zakona o PDV-u, propisano je da se oporezuje stjecanje novih prijevoznih sredstava, od strane bilo koje osobe tj. od strane poreznog obveznika koji obavlja oporezive isporuke, od strane poreznog obveznika koji obavlja isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza i nije prešao prag stjecanja, i od strane pravne osobe koja nije porezni obveznik i nije prešla prag stjecanja, kao i bilo koje druge osobe, što znači i izičke (privatne) osobe. Ovako su nova prijevozna sredstva koja se prodaju krajnjim potrošačima u drugoj državi članici, izuzeta od temeljnog načela, da se sve isporuke dobara za krajnju potrošnju oporezuju prema načelu države porijekla. Prema tome, bez obzira tko je kupac novog prijevoznog sredstva, nova prijevozna sredstva se uvijek oporezuju u državi članici odredišta, tj. tamo, gdje će ta prijevozna sredstva biti registrirana, odnosno gdje će se koristiti. Prijevoznim sredstvima u smislu Zakona o PDV-u, ako su namijenjena za prijevoz dobara ili osoba, smatraju se: a) kopnena vozila radnog obujma motora iznad 48m3 ili snage motora iznad 7,2 kW, b) plovila dužine veće od 7,5 m, osim plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i za prijevoz putnika uz naknadu, te plovila koja se koriste u komercijalne i industrijske tvrtke, za ribarenje ili spašavanje, odnosno pružanje pomoći na moru ili za ribarenje uz obalu i c) zrakoplovi čija težina pri polijetanju iznosi više od 1.550 kg, osim zrakoplova kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje posluju uz naknadu uglavnom na međunarodnim linijama. Novim prijevoznim sredstvima u skladu odredbi Zakona o PDV-u, smatraju se prijevozna sredstva, koja ispunjavaju jedan od slijedećih uvjeta: a) plovila i zrakoplovi su isporučeni unutar 3 mjeseca od datuma prve uporabe, a za kopnena vozila ovo razdoblje iznosi 6 mjeseci, b) nisu prešla više od 6.000 km u slučaju kopnenih motornih vozila, nisu plovila više od 100 sati u slučaju plovila ili nisu letjela više od 40 sati u slučaju zrakoplova. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POREZI Iz ove de inicije novih prijevoznih sredstava proizlazi da npr. automobil može biti star i 10 godina, ako nije prešao više od 6.000 km, on se i dalje u skladu propisa o PDV-u, smatra novim prijevoznim sredstvom, jer da se ne bi smatrao novim, trebaju biti ispunjena oba uvjeta, treba biti stariji od 6 mjeseci i mora preći više od 6.000 km. Isto tako, automobil je novi, iako je npr. od njegove nabave prošlo 2,5 mjeseca, a prešao je u ta 2,5 mjeseca više od 6.000 km. Primjer:

porezni obveznici koji nova prijevozna sredstva nabavljaju za daljnju prodaju, a porez se plaća po rješenju Porezne uprave. Za razliku od drugih prijava, koje se ponose elektroničkim putem, ova prijava se podnosi u papirnatom obliku. U Prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava: Obrazac - Stjecanje NPS, upisuju se podaci o stjecatelju/kupcu novog prijevoznog sredstva, isporučitelju novog prijevoznog sredstva, o novom prijevoznom sredstvu te podaci potrebni za obračun i plaćanja PDV-a u Republici Hrvatskoj.

Sve osobe navedene u točkama a) do c) u primjeru, su obveznici poreza na stjecanje na nova prijevozna sredstva, koja su nabavile iz drugih država članica.

Prema odredbi članka 184., stavak 5. Zakona o PDV-u, porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a ili porezni obveznik, koji ima dodijeljen PDV identi ikacijski broj, koji stječe novo prijevozno sredstvo, takvo stjecanje iskazuje u prijavi PDV-a i Prijavi za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije - Obrazac PDV-S, koje podnose do 20-og u mjesecu za proteklo obračunsko razdoblje, a obračunati i prijavljeni PDV plaćaju do kraja mjeseca, koji slijedi po završetku mjesečnog obračunskog razdoblja.

Kad se radi o stjecanju novih prijevoznih sredstva tada stjecatelj podnosi posebnu prijavu za stjecanje koja je propisana odredbom članka 87., stavak 2. Zakona o PDV-u, i članka 184. Pravilnika o PDV-u, i to u roku od 10 dana od dana stjecanja novih prijevoznih sredstava. Porezna prijava za stjecanje novih prijevoznih sredstava Obrazac – Stjecanje NPS podnosi se u tri primjerka. Ovu prijavu ne podnose jedino

Osoba koja stječe novo prijevozno sredstvo mora to stjecanje prijaviti Poreznoj upravi najkasnije 10 dana od dana stjecanja. Novo prijevozno sredstvo može se registrirati kod nadležnog tijela prema posebnim propisima samo uz predočenje prijave za stjecanje novih prijevoznih sredstva, koju je ovjerila nadležna ispostava Porezne uprave s uključenom potvrdom o plaćenom PDV-u.

Novo prijevozno sredstvo – automobil nabavili su u drugoj polovici 2013. godini: a) Grad Zagreb – prešao prag stjecanja b) Ministarstvo inancija – nije prešlo prag stjecanja c) Ekonomski fakultet – nije prešao prag stjecanja

JESTE LI SE PRETPLATILI NA NOVI SPECIJALIZIRANI ČASOPIS ZA FINANCIJSKO UPRAVLJANJE U JAVNOM I NEPROFITNOM SEKTORU? PRETPLATOM NA ČASOPIS OSTVARUJETE PRAVO NA NIZ POGODNOSTI. ZATRAŽITE PONUDU NA PRETPLATU ILI POSJETITE

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POREZI I DOPRINOSI Mirjana Mahović Komljenović *

UDK 336.2

Utvrđivanje poreza na kuće za odmor za 2013. godinu Prema odredbama Zakona o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, propisana je obveza plaćanja poreza na kuće za odmor te donošenja godišnjeg rješenja za 2013., za sve porezne obveznike - pravne i izičke osobe koji su vlasnici kuća za odmor. Porez na kuće za odmor je vlastiti izvor prihoda gradskih ili općinskih proračuna, a iako se Zakon o inanciranju primjenjuje već dugi niz godina, u njegovoj primjeni u praksi još uvijek postoje nedoumice oko utvrđivanja korisne površine na koju se porez plaća. Više o navedenomu pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod Zakonom o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93 do 26/07 - Odluka USRH, 73/08 i 25/12), u nastavku: Zakon o inanciranju, uređeni su izvori sredstava i inanciranje poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine i grada, a koji stječu prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza te od dotacija iz državnog i županijskog proračuna. Prema Zakonu o inanciranju općine ili gradovi, kao jedan od vlastitih izvora prihoda mogu propisivati i ubirati općinske ili gradske poreze, a to su: 1) prirez poreza na dohodak, 2) porez na potrošnju 3) porez na tvrtku ili naziv, 4) porez na korištenje javnih površina, te 5) porez na kuće za odmor. Od navedenih vrsta općinskih odnosno gradskih poreza, porezni obveznici plaćaju mjesečno tijekom poslovne godine po propisanim poreznim stopama, jedino prirez poreza na dohodak te porez na potrošnju, dok se za ostale lokalne poreze i to: kuće za odmor, porez na tvrtku ili naziv te porez na korištenje javnih površina, porezna obveza utvrđuje periodički pri čemu se porez plaća jednom godišnje donošenjem rješenja od strane nadležnog tijela jedinica lokalne i područne (regionalna) samouprave ili nadležne ispostave Porezne uprave. * Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Porezna uprava Samobor.

2. Načelna Suglasnost za utvrđivanje lokalnih poreza Ministar inancija donio je na neodređeno vrijeme načelnu Suglasnost (NN, br. 79/01), koja se primjenjuje još od 1. siječnja 2002. godine, a prema kojoj Porezna uprava može obavljati poslove utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe županijskih, općinskih ili gradskih poreza, ako je predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave - općina ili grad, svojom odlukom prenijela na Poreznu upravu u cijelosti poslove utvrđivanja i naplate svih ili samo pojedinih lokalnih poreza. Prema spomenutoj suglasnosti većina općina i gradova je u svojim odlukama obvezu utvrđivanja i naplate poreza na kuće za odmor prenijela u nadležnost Porezne uprave. Budući da nadležne ispostave Porezne uprave imaju razrađen informacijski sustav koji omogućuje e ikasan razrez i utvrđivanje, nadzor, naplatu kao i ovrhu lokalnih poreza, za obavljeni posao utvrđivanja, naplate i ovrhe općinskih ili gradskih poreza, Poreznoj upravi pripada naknada u iznosu od 5% od ukupno naplaćenih prihoda, a koja se obračunava i uplaćuje u Državni proračun, i to do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec. Posebno se napominje, da ako neka županija, grad ili općina koje su same obavljale poslove evidentiranja, utvrđivanja, nadzora i naplate lokalnih poreza, žele svojom odlukom te poslove prenijeti na Poreznu upravu, odluka o tome treba biti donesena najkasnije do 31. prosinca tekuće za iduću godinu i obvezno se mora dostaviti Središnjem uredu Ministarstva inancija (MF) na suglasnost. Isto tako, u slučaju kada županija, grad ili općina želi opozvati odluku kojom su poslovi lokalnih poreza bili prenijeti u nadležnost Porezne uprave, izmjena odluke također, mora biti donesena najkasnije do 31. prosinca tekuće godine te dostavljena Središnjem uredu MF-a na suglasnost.

3. Podaci na osnovu kojih se utvrđuje porez na kuće za odmor Obveza plaćanja poreza na kuće za odmor postoji za sve pravne i izičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor, pri čemu se iznos poreza utvrđuje poreznim rješenjem koje za poreznog obveznika donosi mjeTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POREZI I DOPRINOSI sno nadležna ispostava Porezne uprave, prema mjestu gdje se nalazi kuća za odmor. Porezno rješenje kojim se utvrđuje obveza plaćanja poreza na kuće za odmor, nadležna ispostava Porezne uprave donijet će na osnovi: a) podataka o vlasnicima kuća za odmor - pravnim i izičkim osobama s kojima raspolaže, a koji se vode u informacijskom sustavu Porezne uprave u registru poreznih obveznika, b) podataka koje su za utvrđivanje poreza nadležnoj ispostavi Porezne uprave dužne dostaviti nadležne općinske ili gradske službe, c) podataka koje su porezni obveznici dužni sami dostaviti prema odredbama članka 58. OPZ-a (NN, br. 147/08 do 73/13). Naime, navedenom zakonskom odredbom propisano je da je porezni obveznik dužan poreznom tijelu u roku od 30 dana od dana nastanka, prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze, a naročito osnutak, premještaj i prestanak trgovačkog društva, radionice ili stalne poslovne jedinice ili početak obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta te druge činjenice, čije je prijavljivanje važno za njegovo poslovanje, kao i pravilno utvrđivanje porezne obveze. Prema tome, oni porezni obveznici koji su vlasnici kuća za odmor, a tijekom poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine su napravili promjenu prijave prebivališta na adresi na kojoj se nalazi kuća za odmor, obvezni su navedenu promjenu prebivališta prijaviti nadležnom poreznom tijelu, kako bi se utvrdilo da li postoje uvjeti za donošenje rješenja o obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor ili ne. Kao osnovni kriterij da li se radi o kući za odmor za koju treba plaćati porez bitno je koristi li se ista povremeno ili sezonski, odnosno da li služi za stalno stanovanje. d) podataka o mjestu gdje se nalazi kao i korisnoj površini kuće za odmor u m2, koje su porezni obveznici bili dužni dostaviti podnošenjem prijave do 31. ožujka 2013. nadležnom Poreznom tijelu, radi utvrđivanja godišnjeg poreza za 2013., a sukladno odredbama članka 38. Zakona o inanciranju. Kako je porez na kuće za odmor bio propisan i u ranijim odredbama Zakona o inanciranju, tako Porezna uprava već raspolaže s određenom bazom podataka o poreznim obveznicima, zbog čega su podatke o vlasništvu kuća za odmor radi utvrđivanja poreza na za 2013. bili obvezni prijaviti samo oni porezni obveznici kod kojih je u odnosu na postojeće evidencije Porezne uprave TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

došlo do promjene stanja glede korisne površine ili promjene vlasništva, novi vlasnici kuća za odmor te oni koji su promijenili adresu. Za nepoštivanje navedenog roka, pravnim i izičkim osobama može se izreći visoka novčana kazna od 500,00 do 25.000,00 kn, a koja je propisana člankom 89. Zakona o inanciranju. Obrasci prijava kojom se dostavljaju podaci nisu propisani Zakonom, već ih porezni obveznici mogu kreirati sami, a trebali su sadržavati podatke iz stupca 5 tablice. Vrsta poreza

Obveznici plaćanja

1 2 kuće za pravne i odmor izičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor koja se koristi povremeno ili sezonski

Podaci koje treba Porezna Visina sadržavati osnovica poreza obrazac prijave 3 4 5 m2 korisne od 5,00 kn • mjesto površine do 15,00 gdje se kn nalazi ovisno kuća za o odluci odmor, Grada ili • korisna općine površina

4. Utvrđivanje i obveza plaćanja poreza na kuće za odmor Prema odredbama članka 35. Zakona o inanciranju, obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor su pravne i izičke osobe - građani, koji su vlasnici kuća za odmor. Porezni obveznici plaćaju porez na kuće za odmor u svoti, čija je gornja granica poreza propisana Zakonom o inanciranju, dok njihovu stvarnu visinu utvrđuje općina ili grad svojom odlukom, koja ne može biti veća od Zakonom propisane gornje granice. Osim oslobođenja i olakšica od plaćanja poreza što su utvrđena Zakonom o inanciranju, iz gospodarstvenih i socijalnih razloga, općine i gradovi mogu u svojim odlukama propisivati i druge olakšice od plaćanja poreza na kuće za odmor, uzimajući u obzir starost objekta, njihovu opremljenost, lokaciju, stupanj izgrađenosti i sl.

4.1. Što se smatra kućom za odmor na koju se plaća porez i dvojbe oko prijavljenog prebivališta? Kućom za odmor smatra se svaka zgrada, dio zgrade ili stan ako se koristi povremeno ili sezonski. Da li se zgrada ili stan koristi povremeno ili sezonski, određuje se prema stvarnom prebivalištu vlasnika. Člankom 38., stavcima od 1. do 3. Općeg poreznog zakona propisano je da porezni obveznik ima pre45

POREZI I DOPRINOSI bivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, pri čemu boravak u stanu nije obvezan. No, ako porezni obveznik u RH ima u vlasništvu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava, odlazi na rad ili obavlja djelatnost. Uobičajenim boravištem, a prema odredbama članka 38., stavak 4. OPZ-a smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine, odnosno mjesto u kojem se porezni obveznik zadržava pod okolnostima temeljem kojih se može zaključiti da u tom mjestu i na tom području ne boravi smo privremeno. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka, koji ne traju dulje od jedne godine. Osim u odredbama OPZ-a, pojmovi prebivališta i boravišta uređeni su i odredbama članka 10. Zakona o prebivalištu i boravištu građana (NN, br. 53/91, 26/93, 29/94 do 11/00 Odluka USRH), prema kojem su građani dužni MUP-u (kao nadležnom tijelu koje vodi propisane evidencije i izdaje potvrde o prebivalištu, boravištu i promjeni adrese stanovanja), prijaviti uobičajeno boravište u mjestu u kojem namjeravaju boraviti duže od 30 dana, najkasnije u roku od 8 dana od dana dolaska u mjesto uobičajenog boravišta.

U smislu odredbi navedenog Zakona o prebivalištu i boravištu građana, uobičajenim boravištem smatra se mjesto u kojem građanin trajnije boravi, bez namjere da se u tom mjestu naseli, dok se pod privremenim boravištem smatra mjesto u kojem se građanin zadržava do 30 dana. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da odredbe OPZ-a različito propisuju utvrđivanje uobičajenog boravišta poreznog obveznika u odnosu na odredbe Zakona o prebivalištu i boravištu građana kojeg primjenjuje 46

MUP, stoga činjenica da MUP izdaje potvrdu boravka za građane, nikako ne može biti dostatna za ocjenu o mjestu uobičajenog boravišta u smislu odredbi članka 38., stavak 4. OPZ-a. Navedeno znači da privremeno prijavljivanje boravišta na mjestu gdje se nalazi kuća za odmor, ne oslobađa vlasnika od plaćanja poreza na kuće za odmor. Naime, oko razrješenja dvojbe postoji li obveza plaćanja poreza na kuće za odmor na kojoj vlasnici imaju prijavljeno prebivalište, očitovalo se Ministarstvo inancija u svojem mišljenjima u kojima se poziva na presude Upravnog suda kao što je i presuda broj Us-8701/2003 od 8. ožujka 2007., prema kojem samo uvjerenje o prebivalištu nije relevantan dokaz o činjenici da se kuća za odmor koristi za stalno stanovanje, već je potrebno dokazati da se u kući za odmor uistinu i živi. U tu svrhu nadležna ispostava Porezne uprave može koristiti izjave svjedoka, izjave o liječniku primarne zdravstvene zaštite kao i sva druga dokazna sredstva kako bi utvrdila da li se tijekom godine plaćaju samo paušalni režijski troškovi ili su režijski troškovi povećani tijekom cijele godine, a za utrošak električne energije, vode, odvoza smeća, telefona, gdje su zaposleni vlasnici, odnosno mogućnost putovanja na posao i s posla ako stvarno stanjuju u kući za odmor u kojoj su prijavljeni, gdje se primaju poštanske pošiljke i slično. Prema tome, prijavljeno prebivalište na adresi gdje se nalazi kuća za odmor ne oslobađa vlasnika od obveze plaćanja poreza na kuće za odmor, ako u spomenutoj kući za odmor stalno ne žive, za što nadležno porezno tijelo može koristiti određena dokazna sredstva. Ako pravna ili izička osoba - građanin, posjeduje dvije kuće ili dva stana, od kojih jednu koristi za stanovanje u mjestu gdje ima stalno prebivalište, a u drugom mjestu ima kuću ili stan koji se koristi povremeno tijekom godine, tada se ta druga kuća smatra kućom za odmor i podliježe plaćanju poreza na kuće za odmor. Plaćanju poreza na kuće za odmor podliježu i sve naslijeđene kuće, kao i kuće koje su možda izgrađene bez građevinske dozvole, ako se koriste povremeno ili sezonski. Ako je kuća za odmor u izgradnji, porez se plaća samo na korisnu površinu dijela kuće koja se može koristiti. Postoje li dva ili više suvlasnika nad kućom za odmor, tada je svaki od njih porezni obveznik za dio kuće što je ima u vlasništvu i svaki osobno dobiva rješenje o razrezu poreza. Iz navedenog proizlazi da bi pravna ili izička osoba postala obveznikom plaćanja poreza na kuće za odmor, moraju biti ispunjene dvije pretpostavke - da je osoba vlasnik kuće za odmor te da takvu kuću koTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POREZI I DOPRINOSI risti sezonski ili povremeno. Pri tome, sama prijava prebivališta ne znači da se kuća za odmor koristi stalno, odnosno da se ne koristi povremeno.

4.2. Što se ne smatra kućom za odmor i ne podliježe oporezivanju? Kućom za odmor ne smatraju se, pa se na njih i ne plaća porez, gospodarske zgrade koje služe isključivo za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora, a to su klijeti, ribarske kuće te druge građevine koje se podižu na kratko vrijeme i upotrebljavaju privremeno. Pri određivanju poreza na kuće za odmor, često su prisutne dvojbe oko utvrđivanja razlike između klijeti i kuće za odmor. Ali, za njihovo razlikovanje nije bitna površina kao ni uređenost ili opremljenost zgrade, već činjenica da li se zgrada koristi povremeno za odmor i oporavak ili ne. Pod pojmom klijeti, podrazumijeva se takva zgrada u vlasništvu građana, koja se ne može koristiti za odmor ili oporavak, nego služi isključivo kao gospodarski objekt namijenjen poljoprivrednoj proizvodnji, preradi i čuvanju voća i povrća s posebnim prostorom za odlaganje i čuvanje oruđa i alata, pa se na nju ne plaća porez na kuće za odmor. Ako se neka zgrada koristi i kao gospodarski objekt i kao zgrada za odmor, porez se utvrđuje samo za onaj dio zgrade koji se koristi za odmor. Kućom za odmor se smatra svaka zgrada koja je dovršena toliko da se može koristiti povremeno ili sezonski, što minimalno podrazumijeva da je na objektu postavljena vanjska stolarija te da postoji sanitarni čvor.

5. Utvrđivanje korisne površine na koju se plaća porez Porez na kuće za odmor plaća se od 5,00 kn do 15,00 kn po četvornom metru korisne površine, a propisuje ga općina ili grad svojom odlukom. Pod korisnom površinom na koju se plaća porez smatraju se samo stambene površine koje služe za odmor, dok se sve drugo što ne služi za stanovanje kao što su podrumi, skloništa, stubišta, balkoni, lođe, nepokrivene terase, tavanski prostori, garaže, ne smatra korisnom površinom i na to se ne plaća porez na kuće za odmor. Jedinice lokalne samouprave mogu u svojim odlukama o gradskim i općinskim porezima, propisati način utvrđivanja korisne površine kuće za odmor, a pri tome se mogu rukovoditi odredbama članka 74., stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96 do 153/09), kojim je propisano da je: TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

• korisna površina ukupna podna površina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za širinu zidova koji je prekidaju, • prigodom izračunavanja korisne površine neće se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubišta, otvoreni balkoni i terase, a isto vrijedi i za druge dijelove nekretnina koji pripadaju nekom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji u skladu s odredbom članka 67., stavcima od 3. do 5. Zakona o vlasništvu, • korisna se površina u pravilu izračunava prema glavnom projektu, koji je sastavni dio građevinske dozvole ili koji je potvrđen po nadležnom tijelu. Ali, ako netko učini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta, korisna će se površina izračunati prema stvarnom stanju. Vezano za postupak utvrđivanja korisne površine kuće za odmor, koji u svojim odlukama mogu propisati gradovi i općine, i Ministarstvo inancija je izdalo mišljenje pod brojem: Kl. 410-15/09-01/3, Ur. br: 513-07-21-01/10-2 od 8. siječnja 2010. iz kojeg se navodi jedan dio: “Porez na kuće za odmor utvrđuje se po četvornom metru korisne površine kuće za odmor. Odredbama Zakona o vlasništvu i drugim pravima propisana je de inicija korisne površine stana ili druge samostalne prostorije. Postupak utvrđivanja korisne površine stambene ili druge prostorije u RH provodi se primjenom hrvatske norme HRN U:C2.100., te HRN ISO 9836:2002. Jedinice lokalne samouprave mogu svojim odlukama o gradskim i općinskim porezima, kojim određuju uvođenje poreza na kuće za odmor, propisati i način utvrđivanja korisne površine kuće za odmor. Slijedom prethodno navedenog, odlukom o gradskim porezima kojom se određuje uvođenje poreza na kuće za odmor, grad može propisati utvrđivanje korisne površine kuće za odmor primjenom hrvatske norme HRN U.C2.100, odnosno na način na koji se utvrđuje korisna površina pri obračunu komunalne naknade.” Iz svega navedenog može se zaključiti da općine i gradovi pri utvrđivanju korisne površine kuće za odmor mogu uvažavati odredbe Zakona o vlasništvu i drugim pravima, te korisnu površinu izračunati na način da se ukupna podna površina umanji za širinu zidova koji je prekidaju, a ista se može utvrditi ili prema glavnom projektu kao sastavnom dijelu građevinske dozvole ili prema stvarnom stanju, ako postoje odstupanja od glavnog projekta ili on uopće ne postoji. 47

POREZI I DOPRINOSI 6. Propisana oslobođenja od plaćanja poreza i potrebna dokumentacija

prijave poreza na kuće za odmor najkasnije do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez.

Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor koje se ne mogu koristiti. Prema članku 37. Zakona o inanciranju, od plaćanja poreza oslobođeni su:

7. Rok za uplatu poreza i obračun zateznih kamata

a) vlasnici kuća za odmor ako se iste ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja i prirodnih nepogoda (poplava, požar, potres), starosti i trošnosti te zbog smještaja prognanika i izbjeglica. Za ostvarivanje prava na oslobađanje od plaćanja poreza, vlasnici kuća za odmor dužni su tijelu nadležnom za razrez poreza, kao dokaz priložiti kopiju zapisnika Komisije za popis i procjenu ratnih šteta, odnosno prijavni kupon od policijske uprave, ako se radi o smještaju prognanika i izbjeglica, dokaze da se kuća za odmor ne može koristiti zbog starosti i trošnosti i dr.

Porez na kuće za odmor plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza, a pripada gradu ili općini na čijem se području nalazi imovina. Ako obveznik poreza na kuće za odmor prema dobivenom rješenju, protekom roka od 15 dana od dana primitka rješenja ne plati porez, na utvrđeni dug se obračunavaju zatezne kamate i to po stopi od 12% godišnje primjenom dekurzivnog jednostavnog kamatnog računa, prema članku 116. Općeg poreznog zakona, članku 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) te članku 3. Zakona o kamatama (NN, br. 94/04). Ako dospjeli porez na kuće za odmor nije plaćen u propisanom roku, može se nad pravnim i izičkim osobama provesti postupak ovrhe, te porez prisilno naplatiti sukladno odredbama od 124. do 146. OPZ-a, i to pljenidbom novčanih sredstava sa žiro-računa poreznog dužnika, koje ima kod banke ili druge inancijske organizacije ovlaštene za platni promet, a čiji postupak provode Ispostave porezne uprave; ili provođenjem ovrhe pljenidbom na pokretninama, tražbinama i drugim imovinskim pravima, a takav se ovršni postupak provodi u Područnom uredu.

Zakonom o inanciranju nije predviđeno oslobođenje od plaćanja poreza na kuće za odmor, koje su stare ali se mogu koristiti, kao ni za kuće za odmor koje su spomenik kulture. Kako bi obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor mogli koristiti propisano oslobođenje, tako isto oslobođenje mora biti predviđeno u Odluci jedinice lokalne samouprave. Navedeno je i potvrđeno u mišljenju Ministarstva inancija: Kl. 410-20/05-01/78; Ur. br: 513-07-21-01/05-2 od 8. studenog 2005: b) Porez na kuće za odmor ne plaća se ni na odmaralište u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja služe za smještaj djece do 15 godina života. Gradskom odnosno općinskom odlukom, mogu se propisati i druga oslobođenja od plaćanja poreza iz gospodarstvenih i socijalnih razloga, a ovisno o mjestu gdje se nalazi kuća za odmor, starosti, stanju infrastrukture i sl. Oslobođenja od plaćanja poreza na kuće za odmor može se ostvariti podnošenjem 48

7.1. Podnošenje žalbe na porezno rješenje, te konačnost i pravomoćnost rješenja Pravne i izičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor, a o čijim se obvezama odlučivalo u prvostupanjskom poreznom postupku i koji su od nadležne ispostave Porezne uprave dobili porezno rješenje kojim se utvrđuje obveza plaćanja poreza na kuće za odmor, imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 30 dana od dana primitka rješenja, ako nisu zadovoljni izrekom rješenja te visinom utvrđenog poreza. Žalba se podnosi nadležnoj ispostavi porezne uprave ili nadležnom općinskom ili gradskom tijelu koje je donijelo rješenje, a predaje se neposredno ili preporučeno putem pošte, ili se može izjaviti u zapisnik. Osim u roku, žalba na porezno rješenje mora biti dopuštena te izjavljena od ovlaštene osobe koja je žalbu obvezna i potpisati. U žalbi, pravna ili izička osoba kao žalitelj, treba navesti svoje ime i prezime, OIB, porezni akt protiv kojeg podnosi žalbu – klasu i urudžbeni broj, žalbene razloge radi kojih se zahtjeva poništenje, izmjena TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POREZI I DOPRINOSI ili ukidanje poreznog rješenja, kao i dokaze kojima se žalbeni navodi obrazlažu. Ako je izjavljena, žalba odgađa izvršenje pobijenog rješenja do donošenja novog rješenja o žalbi. Iznimno, žalba ne odgađa izvršenje pobijenog poreznog akta, ako je porezno rješenje doneseno bez provedbe ispitnog postupka, i to u slučaju kada je porezni obveznik u poreznoj prijavi naveo činjenice ili podnio dokaze temeljem kojih se utvrdilo pravo stanje stvari, ili ako se porezno rješenje donijelo temeljem podataka iz službenih evidencija kojima porezno tijelo raspolaže te nije potrebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava u provođenju poreznog postupka. Posebno se napominje da se žalba na porezno rješenje kojim se utvrđuje obveza plaćanja poreza na kuće za odmor, može podnijeti samo protiv poreznog rješenja koje nije postalo konačno i pravomoćno. U upravnom postupku, rješenje postaje konačno - istekom roka za žalbu, ako žalba nije izjavljena, danom dostave rješenja stranci ako žalba nije dopuštena, te dostavom drugostupanjskog rješenja stranci ako je žalba odbijena. Rješenje kojim se pravnoj ili izičkoj osobi utvrđuje obveza plaćanja poreza na kuće ne odgađa izvršenje rješenja, a isto postaje pravomoćno kada se protiv donesenog rješenja više ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. Prema tome, pravna i izička osoba mogu podnijeti žalbu na rješenje kojim je utvrđena obveza plaćanja poreza na kuće za odmor za odmor za 2013. ako nisu zadovoljni izrekom, te ako rješenje nije postalo konačno i pravomoćno.

8. Račun za uplatu poreza na kuće za odmor Porez na kuće za odmor uplaćuje se u korist računa za redovno poslovanje proračuna grada/općine prema mjestu gdje se nalazi kuća za odmor, a uplatni računi posebno su navedeni u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. god. (NN. br. 2/13 do 68/13). Navedenom Naredbom propisana je IBAN konstrukcija transakcijskih računa, te novi obrasci platnog prometa HUB 3 i HUB 3A, (koji su u potpunosti zamijenili dosadašnje naloge za plaćanje - obrasce HUB 1 i HUB 1-1, a koji su se još mogli upotrebljavati samo do 31. svibnja 2013.) na kojima se za plaćanje poreza na kuće za odmor upisuje: • jedinstveni model uplate 68 kojeg koriste i pravne i izičke osobe pri uplati vlastitih prihoda proračuna, • brojčana oznaka ili šifre vrste poreza – 1716 za porez na kuće za odmor, te TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

• OIB od 11 znamenaka kojeg je dodijelilo Ministarstvo inancija Porezna uprava svakom poslovnom subjektu. Računi proračuna po IBAN konstrukciji za uplatu poreza na kuće za odmor prema gradu ili općini, gdje se nalazi kuća za odmor: Obveznici uplate Računi proračuna po IBAN konstrukciji Grad Zagreb HR3423600001813300007 Grad Split HR7625000091840900000 Grad Samobor HR1625000091838000004

sve pravne i izičke osobe Šifra vrste konta Model za porez na kuće za uplate odmor 68 1716 - OIB

9. Zaključak Porez na kuće za odmor plaća se jednom godišnje donošenjem rješenje od nadležnog poreznog tijela, a vlastiti je izvor prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čija je gornja granica poreza propisana Zakonom o inanciranju, dok stvarnu visinu poreza utvrđuje grad ili općina svojom odlukom. Da bi pravna ili izička osoba postala obveznikom plaćanja poreza na kuće za odmor, moraju biti ispunjene dvije pretpostavke - da je osoba vlasnik kuće za odmor te da takvu kuću koristi sezonski ili povremeno. Porez na kuće za odmor plaća se po četvornom metru korisne površine, pod kojom se podrazumijeva ukupnu podna površinu stana ili druge samostalne prostorije, umanjenu za širinu zidova koji je prekidaju. Obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor su pravne i izičke osobe koje povremeno ili sezonski koriste kuću za odmor, pri čemu privremeno prijavljivanje boravišta na adresi gdje se nalazi kuća za odmor, ne oslobađa vlasnika obveze plaćanja poreza. Kada se protekom roka od 15 dana od dana primitka poreznog rješenja, ne plati utvrđen porez na kuće za odmor, na porezni dug se obračunavaju zatezne kamate po stopi od 12% godišnje. Dospjeli porez na kuće za odmor koji nije plaćen u propisanom roku, može se prisilno naplatiti pljenidbom novčanih sredstava sa žiro-računa poreznog dužnika koje ovaj ima kod banke ili druge inancijske organizacije ovlaštene za platni promet, ili u daljnjem postupku ovrhe. Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor koje se ne mogu koristiti. 49

PLAĆE I NAKNADE Ljubica Đukanović *

UDK 330.1

Novine u zdravstvenom osiguranju Pristupanjem Republike Hrvatske (u nastavku: RH) Europskoj uniji (u nastavku: EU) nužno je i usklađenje hrvatskog zakonodavstva s propisima Europske unije. U zdravstvenom osiguranju ta obveza je zahtijevala ugradnju Direktive 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. godine o primjeni prava pacijenata u prekograničnom zdravstvenom osiguranju (SL L 88, 4.4.2011.; u nastavku: Direktiva 2011/24/EU), u propise, kojima se regulira zdravstveno osiguranje u RH. To je uvjetovalo donošenje novog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13, u nastavku: Zakon) kojim se odredbe Direktive 2011/24/ EU implementiraju u Zakon i usklađuju dosadašnja normativna rješenja u dijelu koji se odnosi na korištenje zdravstvene zaštite na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja s pravima osiguranim Direktivom 2011/24/EU kao i obvezama koje prema Direktivi 2011/24/EU proizlaze za nositelja osiguranja i pružatelje zdravstvene zaštite. Mogućnost korištenja prekogranične zdravstvene zaštite kako to propisuje Direktiva 2011/24/EU nije do sada bila predviđena Zakonom ni podzakonskim propisima, stoga je bilo potrebno izmijeniti veći dio odredbi Zakona, kojima je regulirano pravo na zdravstvenu zaštitu, kako na području RH u ugovornim zdravstvenim ustanovama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u nastavku: Zavod) kao nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj, tako i u inozemnim zdravstvenim ustanovama.

1. Uvod Novim se Zakonom u cijelosti uređuje: • • • • • •

obvezno zdravstveno osiguranje u RH, opseg prava na zdravstvenu zaštitu, druga prava i obveze, obvezno osiguranih osoba, prava na prekograničnu zdravstvenu zaštitu, uvjeti i način njihova inanciranja, prava i obveze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja (u nastavku: Zavod) i • prava i obveze provoditelja zdravstvene zaštite u ugovornom odnosu sa Zavodom. * Ljubica Đukanović, mag. iur., pomoćnica ministra pri Ministarstvu zdravlja, Zagreb.

Prava osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu prilagođena su zahtjevima Direktive 2011/24/EU, tako da se osiguranim osobama osiguraju prava na prekograničnu zdravstvenu zaštitu, s tim da se ne dovede u pitanje funkcioniranje sustava zdravstvene zaštite u RH. Novim odredbama Zakona ne potiču se osigurane osobe da zdravstvenu zaštitu, koja se provodi u ugovornim zdravstvenim ustanovama u RH, koriste u inozemnim zdravstvenim ustanovama, već se osigurava sigurna i kvalitetna zdravstvenu zaštitu na teritoriju RH, koju osigurane osobe mogu na teret obveznoga zdravstvenog osiguranja ostvariti uz određivanje medicinski opravdanog roka u kojem se mora pružiti potrebna zdravstvena zaštita u RH. U skladu s Direktivom 2011/24/EU, Zakonom se uređuje ostvarivanje prava na prekograničnu zdravstvenu zaštitu, koja podrazumijeva zdravstvenu zaštitu, koja se osigurava u ugovornim zdravstvenim ustanovama u RH, a koju je osigurana osoba ostvarila kod ugovornih ili privatnih pružatelja zdravstvene zaštite na području drugih država članica Europske unije. Ova zdravstvena zaštita obuhvaća: • planiranu zdravstvenu zaštitu za koju se mora pribaviti prethodno odobrenje Zavoda, • planiranu specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu za koju nije potrebno pribaviti prethodno odobrenje Zavoda i • neodgodivu zdravstvenu zaštitu za koju nije potrebno pribaviti prethodno odobrenje Zavoda. Planirana zdravstvena zaštita, za korištenje koje je osigurana osoba obvezna pribaviti prethodno odobrenje, podrazumijeva zdravstvenu zaštitu koja je uvjetovana smještajem osigurane osobe u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi preko noći u trajanju od najmanje jedne noći ili uporabom visokospecijalizirane i skupe medicinske infrastrukture ili medicinske opreme. Prethodno odobrenje potrebno je zatražiti i u slučaju korištenja prekogranične zdravstvene zaštite, koja se sastoji od postupaka liječenja koji predstavljaju poseban rizik za osiguranu osobu ili stanovništvo ili koju pruža pružatelj zdravstvene zaštite koji bi, ovisno o pojedinom slučaju, mogao dati povoda za ozbiljnu i posebnu zabrinutost u vezi s kvalitetom ili sigurnošću te zdravstvene zaštite, uz izuzetak zdravstvene zaštite, koja podliježe zakonodavstvu EU, kojim se osigurava minimalna razina sigurnosti i kvalitete na njezinom području. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

PLAĆE I NAKNADE Specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu koja je s medicinskog stajališta nužna i ne može se odgoditi do planiranog povratka u RH smatra se neophodnom zdravstvenom zaštitom, koju se može ostvariti bez prethodnog odobrenja. Ako je osigurana osoba osobno snosila troškove prekogranične zdravstvene zaštite ona ima pravo na naknadu tih troškova. Ta naknada ne može iznositi više od iznosa te zdravstvene zaštite utvrđene za ugovorne subjekte u RH. Kao nacionalna kontaktna točku za pružanje informacije o pravima osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu u drugoj državi članici određen je HZZO.

2. Opseg prava Zakonom se uređuje obvezno zdravstveno osiguranje u RH, opseg prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava i obveze osoba obvezno osiguranih, uvjeti i način njihova ostvarivanja i inanciranja, te prava i obveze nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja, uključujući prava i obveze ugovornih subjekata nositelja provedbe zdravstvene zaštite iz zdravstvenog osiguranja. Zakonom se osiguravaju i prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, koje obuhvaćaju i mjere za provođenje speci ične zdravstvene zaštite radnika te dijagnostičke postupke kod sumnje na profesionalnu bolest sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i posebnim zakonima, te pravilnicima donesenim na temelju tih zakona. Na obvezno zdravstveno osiguranje dužne su se osigurati sve osobe s prebivalištem u RH i stranci s odobrenim stalnim boravkom. Osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obveze iz Zakona su: osiguranici, djeca do navršene 18. godine života, članovi obitelji osiguranika i druge osigurane osobe. Obvezno se osiguravaju i: • državljani drugih država članica Europske unije (u nastavku: države članice), • državljani države koja nije država članica (u nastavku: treća država) s odobrenim privremenim boravkom u RH na temelju radnog odnosa kod poslodavca sa sjedištem u RH, kao i na temelju obavljanja gospodarske, odnosno profesionalne djelatnosti, ako su ispunjeni uvjeti prema posebnim propisima koji uređuju pitanje boravka i rada stranaca u RH i ako propisima EU, odnosno međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

3. Osigurane osobe 3.1. Osiguranici Na obvezno zdravstveno osiguranje prema članku 7. Zakona, obvezno se osiguravaju i stječu status osiTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

guranika određene osobe, koje prije pristupanja RH u EU to nisu mogle. Tako status osiguranika stječu i: 1) osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u RH, zaposlene u drugoj državi članici ili trećoj državi koje nemaju zdravstveno osiguranje nositelja zdravstvenog osiguranja države članice ili treće države, odnosno koje nisu obvezno zdravstveno osigurane prema propisima države rada, kako je to određeno propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom, 2) članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada kod druge pravne ili izičke osobe u RH ili drugoj državi članici, 3) osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno koje se stručno osposobljavaju za rad uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja, sukladno posebnim propisima, 4) osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisani su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ako nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju, 5) korisnici mirovine i invalidnine, koji to pravo ostvaruju isključivo od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja, ako propisima EU, odnosno međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, ako imaju prebivalište ili odobren stalni boravak u RH, 6) osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u RH, koje nisu obvezno zdravstveno osigurane po drugoj osnovi i koje su se prijavile Zavodu u roku od 90 dana od dana isteka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje prema propisima o redovitom školovanju u RH ili drugoj državi članici, odnosno u roku od 30 dana od dana položenog završnog ispita. Ovom izmjenom status osiguranika mogu steći i osobe koje su završile redovito školovanje prema propisima o redovitom školovanju u drugoj državi članici, dok su to do sada mogle samo u slučaju, ako su završile redovno školovanje u RH, 7) redoviti učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta iznad 18 godina života, koji su državljani RH i imaju prebivalište ili boravište u RH, kao i državljani RH s prebivalištem u drugoj državi članici koji u RH imaju odobren pri51

PLAĆE I NAKNADE vremeni boravak, pod uvjetom da nisu obvezno zdravstveno osigurani u drugoj državi članici, kao i stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH, s tim da to pravo mogu koristiti najduže do isteka školske godine, odnosno završetka akademske godine u kojoj su završili redovito školovanje, ali ne duže od navršene 26. godine života, 8) redoviti učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta u drugim državama članicama iznad 18 godina života, koji su državljani RH i imaju prebivalište u RH, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH, s tim da to pravo mogu koristiti najduže do isteka školske godine, odnosno završetka akademske godine u kojoj su završili redovito školovanje prema propisima države školovanja, ali ne duže od navršene 26. godine života. 9) osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u RH iznad 18 godina života, koje su prema propisima o školovanju u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici izgubile status redovitog učenika, odnosno redovitog studenta, ako se prijave Zavodu u roku od 30 dana od dana gubitka statusa redovitog učenika ili redovitog studenta, i ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi, 10) članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, koji imaju prebivalište ili odobren stalni boravak u RH, ako se prijave Zavodu u roku od 30 dana od dana prestanka primanja novčane naknade u skladu s propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi, 11) osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u RH kojima je odlukom nadležnog suda oduzeta sloboda i nalaze se u ustrojstvenim jedinicama Ministarstva pravosuđa, prema prijavi Ministarstva pravosuđa.

htjev osiguranika mogu taj status zadržati najduže do navršene 18. godine života. Isto tako djeca koja postanu potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad, sukladno posebnim propisima, prije navršene 18. godine života, zadržavaju status osigurane osobe kao članovi obitelji osiguranika za sve vrijeme trajanja te nesposobnosti, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi. Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje kao članovi obitelji osiguranika mogu steći i djeca osiguranika, koja su nakon navršene 18. godine života postala potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad, sukladno posebnim propisima, ako ih osiguranik uzdržava i ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.

3.2. Djeca do 18. godine života i članovi obitelji osiguranika

Iz prethodno navedenog je vidljivo da su Zakonom uvedene novina u stjecanju statusa obvezno zdravstveno osigurane osobe. Uvedeno je obvezno zdravstveno osiguranje djece do navršene 18. godine života kao zasebne kategorije osiguranih osoba, neovisno o tome imaju li ili nemaju nositelje preko kojeg bi ostvarivali pravo na to osiguranje kao članovi obitelji. I nadalje je ostala mogućnost osiguranja djece do navršene 18. godine života preko roditelja, ako roditelj to zahtjeva. Osobe koje su navršile 18 godina života obvezno zdravstveno osiguranje mogu ostvariti putem obrazovne ustanove i to najduže do navršene 26. godine života. To pravo mogu ostvarit samo, ako se nalaze na redovitom školovanju, odnosno, ako se prijavom Zavodu ili Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u roku 30 dana od dana navršenih 18 godina života, ako se nakon 18. godine ne nalaze na redovitom školovanju. Zakonom je uvedeno i obvezno zdravstveno osiguranje redovitih učenika i studenata iznad 18. godine života, koji se školuju u drugim državama članicama i osobama s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u RH, kojima je odlukom nadležnog suda oduzeta sloboda i nalaze se u ustrojstvenim jedinicama Ministarstva pravosuđa, a prema prijavi Ministarstva pravosuđa.

Novo je da se djeca do navršene 18. godine života s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u RH osiguravaju na obvezno zdravstveno osiguranje, te stječu status osigurane osobe ne kao članovi obitelji osiguranika već se prijavljuju na novi osnov osiguranja. Djeca i druga djeca bez roditelja (ako ih osiguranik uzdržava) mogu steći status osiguranika kao član obitelji osiguranika samo na zahtjev osiguranika. Djeca koja su status osigurane osobe stekle kao članovi obitelji osiguranika na za-

Nova je i odredba prema kojoj se na obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti obvezno osiguravaju i osobe koje izvršavaju rad za opće dobro, sukladno Zakonu o probaciji, i osobe koje su raspoređene na poslove tijekom izdržavanja kazne zatvora, mjere istražnog zatvora ili odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod. S time da su ih pravne i izičke osobe, odnosno tijela državne vlasti, obvezni osigurati za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

PLAĆE I NAKNADE 4. Pravo na zdravstvenu zaštitu Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaća i pravo na dentalna pomagala, koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom dentalnih pomagala kao i ortopedska i druga pomagala, koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom ortopedskih i drugih pomagala. Ovom izmjenom uvedene su dvije liste dentalnih, ortopedskih i drugih pomagala, tako da dodatna lista sadržava pomagala s višom razinom cijene u odnosu na cijene iz osnovne liste. Ovom izmjenom na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja se osigurava pokriće troškova u visini cijene istovrsnog pomagala s osnovne liste, umanjene za iznos sudjelovanja u cijeni pomagala s osnovne liste. Razliku u cijeni pomagala s dodatne liste u odnosu na cijenu pomagala s osnovne liste osigurane osobe se mogu dodatno zdravstveno osigurati sukladno ili same platiti razliku u cijeni za istovrsno pomagalo s dopunske liste. Pravo na pomagala i dentalna pomagala može se ostvariti ako je ispunjen uvjet prethodnoga osiguranja u trajanju od najmanje 9 mjeseci neprekidno, odnosno 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije nastupa osiguranog slučaja. Za ostvarivanja prava na pomagala (i dentalna), skraćeno je dakle vrijeme prethodnog osiguranja, te je omogućeno ostvarivanje ovog prava i osobama koje rade kao sezonski radnici. Uvjet prethodnog osiguranja ne odnosi se na osigurane osobe mlađe od 18 godina, osigurane osobe-djecu i druge osigurane osobe potpuno i trajno nesposobne za samostalan život i rad, prema rješenju nadležnog tijela te na osigurane osobe kojima je ta zdravstvena zaštita potrebna zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti. Izmijenjena je i odredba o pravu na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu, tako da osigurane osobe sada imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u drugim državama članicama i trećim državama. Plaćanje zdravstvene zaštite u cijelosti osigurano je i za preventivnu zdravstvenu zaštitu osoba starijih od 65 godina života, te preventivnu zdravstvenu zaštitu osoba s invaliditetom iz registra osoba s invaliditetom utvrđenog posebnim propisom. Isto se odnosi i na izvanbolničku hitnu medicinsku pomoć u djelatnosti hitne medicine, koja uključuje hitni prijevoz kopnenim, vodenim i zračnim putem, te palijativnu zdravstvenu zaštitu. Uvedeno je obvezno sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite za liječenje u drugim državama članicama i trećim državama, sukladno propisima EU, međunarodnom ugovoru, Direktivi 2011/24/EU, Zakonu i općem aktu, ako TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

propisima EU, odnosno međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

4.1. Prekogranična zdravstvena zaštita Zakon propisuje da osigurana osoba ima pravo koristiti zdravstvenu zaštitu u drugim državama članicama i trećim državama. Pod zdravstvenom zaštitom podrazumijeva se pravo na: • upućivanje na liječenje, • korištenje zdravstvene zaštite za vrijeme privremenog boravka u državama članicama i trećim državama i • drugu zdravstvenu zaštitu u skladu s propisima EU, Direktive 2011/24/EU, Zakonom međunarodnih ugovora, te općim akatima Zavoda. Pravo na upućivanje na liječenje može se ostvariti samo, ako se radi o potrebi liječenja koje se ne provodi u ugovornim zdravstvenim ustanovama u RH, a može se uspješno provesti u državama članicama i trećim državama. Osigurane osobe, ostvaruju pravo na prekograničnu zdravstvenu zaštitu, što podrazumijeva zdravstvenu zaštitu koja se osigurava u okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u ugovornim zdravstvenim ustanovama u RH, a koju je osigurana osoba ostvarila kod ugovornih ili privatnih pružatelja zdravstvene zaštite na području drugih država članica. To je zdravstvena zaštita: • za koju se mora pribaviti prethodno odobrenje, • planirana specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu za koju nije potrebno pribaviti prethodno odobrenje i • neodgodivu zdravstvenu zaštitu. Pod planiranom zdravstvenom zaštitom u drugoj državi članici, za korištenje koje je osigurana osoba obvezna pribaviti prethodno odobrenje, podrazumijeva se zdravstvena zaštita koja je uvjetovana: • smještajem osigurane osobe u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi preko noći u trajanju od najmanje jedne noći ili • uporabom visokospecijalizirane i skupe medicinske infrastrukture ili medicinske opreme. Prethodno odobrenje potrebno je zatražiti i u slučaju korištenja prekogranične zdravstvene zaštite: • koja se sastoji od postupaka liječenja, koji predstavljaju poseban rizik za osiguranu osobu ili stanovništvo, ili • koju pruža pružatelj zdravstvene zaštite koji bi, mogao dati povoda za ozbiljnu i posebnu zabrinutost u vezi s kvalitetom ili sigurnošću te zdravst53

PLAĆE I NAKNADE vene zaštite, uz izuzetak zdravstvene zaštite koja podliježe zakonodavstvu EU, kojim se osigurava minimalna razina sigurnosti i kvalitete na njezinom području.

4.2. Pravo na novčane naknade U okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osigurane osobe imaju pravo na naknadu za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi koja skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvjetima utvrđenim općim aktom Zavoda. Ovo pravo pripada i drugim osiguranim osobama. Novost je prema kojoj su novčane naknade kao i novčane naknade na ime povrata troškova za prava, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja, izuzete od ovrhe. Zakonom je propisano i pravo na novčane naknade za slučaj priznate ozljede na radu/profesionalne bolesti, koje obuhvaća: • naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad uzrokovane priznatom ozljedom na radu/profesionalnom bolešću, • naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koja je posljedica priznate ozljede na radu/profesionalne bolesti, • naknadu za troškove pogreba u slučaju smrti osigurane osobe, ako je smrt neposredna posljedica priznate ozljede na radu/profesionalne bolesti. Pravo na naknadu plaće ostvaruju osiguranici koji primaju plaću, obrtnici, poljoprivrednici kojima je to jedino i glavno zanimanje upisani u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, svećenici i drugi vjerski službenici, osobe koje pružaju pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata i roditelju njegovatelju. Pravo na naknadu za troškove prijevoza i naknadu za troškove pogreba ostvaruju osiguranici koji primaju plaću, obrtnici, poljoprivrednici kojima je to jedino i glavno zanimanje upisani u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, svećenici i drugi vjerski službenici osobe koje pružaju pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata i roditelju njegovatelju iz stavka osigurane osobe, koje se obvezno osiguravaju za slučaj ozljede na radu/profesionalne bolesti i osiguranici iz članka 69. Zakona.

5. Pravo na naknadu plaće Pravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad, pripada osiguranicima, ako su odsutni s rada zbog bolesti ili ozljede/drugih okolnosti utvrđenih radi kojih je osiguranik spri54

ječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom. Zakon propisuje da se razdoblje privremene nesposobnosti za koje osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće dokazuje izvješćem o privremenoj nesposobnosti za rad, koju izdaje izabrani doktor. Razdoblje privremene nesposobnosti za koje osiguranik nema pravo na naknadu plaće izabrani doktor je obvezan označiti u posebnoj rubrici izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad. Novo je da naknadu plaće isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava sve vrijeme, dok se osiguranik nalazi na radu u trećoj državi, na koji ga je uputila pravna ili izička osoba ili je sam zaposlen u trećoj državi, dok to nije slučaj ako je upućen na rad u državu članicu. U tom slučaju naknadu plaće isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava samo za prvih 42 dana bolovanja. Zakonom je skraćen rok za podnošenje zahtjeva u kojem se podnosi zahtjev Zavodu radi provjere obračuna načina i visine naknade plaće s 60 na 30 dana, kao i rok u kojem Zavod mora izvršiti obračun, a poslodavac izvršiti isplatu naknadu s 30 na 15 dana. Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege osigurane osobe – djeteta s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu povećana je s najviše do 20 radnih dana na najviše 60 dana. Pravo na naknadu plaće radi njege osigurane osobe – djeteta iznad 18 godina života ili supružnika za svaku utvrđenu bolest iznosi najviše do 20 dana, a iznosio je 15 dana. Njega člana obitelji može se odobriti samo u slučaju teškog zdravstvenog stanja člana obitelji uzrokovanog bolešću/ozljedom. Pravo na naknadu radi njege djeteta može se ostvariti pod uvjetom: • da drugi roditelj nije nezaposlen, • ako živi sam s djetetom (npr. samohrani ili razvedeni roditelj), • da istovremeno ne koristi to pravo za drugo dijete, • da za dijete kojemu je potrebna njega nema priznato pravo roditelja njegovatelja. Novo je da privremenu spriječenost za rad radi njege člana obitelji, osiguranik ima pravo koristiti i kao rad u polovici punog radnog vremena. Posebno naglašavamo da dužinu trajanja privremene nesposobnosti utvrđuje izabrani doktor ovisno o vrsti bolesti u skladu s medicinskom indikacijom i smjernicama, koje pravilnikom propisuje ministar zdravlja, po prethodno pribavljenom mišljenju stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora, odnosno ovisno o drugim razlozima privremene spriječenosti za TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

PLAĆE I NAKNADE rad. Kada izabrani doktor utvrdi da se zdravstveno stanje osiguranika, čija privremena nesposobnost traje neprekidno najmanje šest mjeseci, poboljšalo i da bi rad u polovici punog radnog vremena bio koristan za brže uspostavljanje pune radne sposobnosti osiguranika, može odrediti da osiguranik određeno vrijeme radi polovicu punog radnog vremena, ali ne duže od 60 dana. Zakonom su preciznije propisane odredbe o utvrđivanju privremene nesposobnosti za rad osiguranika od strane izabranog doktora, koji je jedini ovlašten za određivanje dužine privremene nesposobnosti u skladu s medicinskom indikacijom i smjernicama. Očekuje se veća odgovornost izabranog doktora u utvrđivanju privremene nesposobnosti za rad, koji se mora pridržavati isključivo medicinskih indikacija. Uz e ikasniju kontrolu rada izabranog doktora i ponašanja samog osiguranika predloženi su i mehanizmi kojima se spriječavaju zlouporabe korištenja privremene nesposobnosti za rad. Izabrani doktor je obvezan utvrditi prestanak privremene nesposobnosti, ako je nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost osiguranika, zbog opće nesposobnosti za rad ili profesionalne nesposobnosti za rad, s danom zaprimanja obavijesti nadležnog tijela mirovinskog. Nakon što je utvrdio prestanak privremene nesposobnosti izabrani doktor može privremenu nesposobnost ponovno utvrditi samo osiguraniku kod kojeg je utvrđena invalidnost, zbog profesionalne nesposobnosti za rad, i to u slučaju pogoršanja bolesti osnovom po kojoj mu je utvrđena invalidnost ili pojavom bolesti osnovom druge dijagnoze bolesti. Novo je da nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti, odnosno utvrđivanja postojanja medicinskih indikacija ili drugih razloga za privremenu nesposobnost obavlja Zavod, što obuhvaća: • kontrolu u ordinaciji izabranog doktora i • neposrednu kontrolu osiguranika u ili izvan ordinacije izabranog doktora uključujući i kućnu posjetu.

nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad, neovisno radi li se o privremenoj nesposobnosti, koja je posljedica pogoršanja bolesti osnovom po kojoj mu je utvrđena invalidnost ili pojavom bolesti zbog druge dijagnoze bolesti, kojem poslodavac nije ponudio i s njim sklopio ugovor o radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za koje je sposoban u skladu s propisima o radu, naknadu plaće osiguraniku isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava. Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti tereti sredstva poslodavca, i u slučaju kada je osiguraniku utvrđena neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, a poslodavac nije u skladu s propisima o radu osiguraniku ponudio i s njim sklopio ugovor o radu u pisanom obliku, za obavljanje poslova za koje je sposoban i to od dana utvrđene neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti. Naknada plaće tereti sredstva poslodavca sve do dana sklapanja pisanog ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban. Ako osiguranik ne prihvati ponudu poslodavca i s poslodavcem ne sklopi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, nema pravo na naknadu plaće prema Zakonu za vrijeme privremene nesposobnosti od dana zaprimanja ponude poslodavca. Osiguranik, kod kojeg je nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja od dana utvrđene invalidnosti/neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti. I nadalje osiguranik, koji je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža osiguranja na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti

Zakon propisuje da se osiguraniku koji je nezadovoljan odlukom izabranog doktora o utvrđivanju prestanka privremene nesposobnosti, radi zaštite prava, izdaje na njegov zahtjev rješenje u upravnom postupku, a na osnovi prethodno pribavljenog obrazloženog nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva Zavoda, koje je obvezno prije donošenja nalaza, mišljenja i ocjene izvršiti pregled osiguranika. Zahtjev za izdavanje rješenja rješava se po hitnom postupku. Za vrijeme ponovno utvrđene privremene nesposobnosti osiguranika, kojem je nalazom i mišljenjem TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

PLAĆE I NAKNADE već na teret sredstava poslodavca/osiguranika obveznika uplate doprinosa. Novo je i da osiguraniku, kojem je za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti prestao radni odnos/ obavljanje djelatnosti osobnim radom naknada plaće pripada još najviše 30 dana, računajući od dana prestanka radnog odnosa/obavljanja djelatnosti osobnim radom, ali pod uvjetom da mu je izabrani doktor privremenu nesposobnost utvrdio ne više prije prestanka radnog odnosa, već najmanje 8 dana prije dana prestanka radnog odnosa/obavljanja djelatnosti osobnim radom kao i da je u vrijeme prestanka radnog odnosa/obavljanja djelatnosti osobnim radom imao pravo na naknadu plaće u skladu s odredbama Zakona. Novo je da osiguranik ima pravo na naknadu plaće u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi bolesti, bez prekida, a nakon isteka roka od 18 mjeseci osiguranik na naknadu plaće u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime te privremene nesposobnosti, dok za privremenu nesposobnost postoji medicinska indikacija. Ograničenje naknade plaće nakon isteka roka od 18 mjeseci ne odnosi se na osiguranika kojem je utvrđena privremena nesposobnost zbog:

• liječenja zloćudnih bolesti, • osiguranika kojem je odobrena njega člana obitelji – djeteta oboljelog od zloćudne bolesti, • osiguranika čija je privremena nesposobnost u vezi s provođenjem hemodijalize ili peritonejske dijalize i • osiguranika čija je privremena nesposobnost u vezi s uzimanjem i presađivanjem dijelova ljudskog tijela. Uvedeno je prava na rad u polovici punog radnog vremena najduže 60 dana u slučajevima kada izabrani doktor utvrdi da se zdravstveno stanje osiguranika, čija privremena nesposobnost traje neprekidno najmanje šest mjeseci, poboljšalo; i da bi rad u polovici punog radnog vremena bio koristan za brže uspostavljanje pune radne sposobnosti osiguranika. Pravo na rad u polovici punog radnog vremena uvedeno je za osiguranike za vrijeme privremene spriječenosti za rad, radi njege člana obitelji. Zakonom je produžen rok za upućivanje osiguranika, koji je neprekidno privremeno nesposoban za rad, nadležnom tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja s 6 mjeseci neprekidne privremene nesposobnosti na 12 mjeseci neprekidne privremene nesposobnosti osiguranika.

NE PROPUSTITE SEMINARE TIM4PIN-a U RUJNU PRORAČUNI, PRORAČUNSKI KORISNICI I NEPROFITNE ORGANIZACIJE U SUSTAVU PDV-a SEMINAR ZA PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE, MINISTARSTVA I OSTALA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE, TE ZA OPĆINE, GRADOVE I ŽUPANIJE o izradi inancijskih planova i proračuna za 2014.-2016. te novostima u sustavu proračuna i proračunskih korisnika. DONOŠENJE PLANOVA RAZVOJNIH PROGRAMA I PRORAČUNA U OPĆINAMA, GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA ZA 2014.-2016. ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ODRŽAT ĆE SE 19. I 20. RUJNA 56

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Nada Zrinušić *

UDK 332.1

Primjena pojednostavljenih metoda obračuna troškova u projektima koji se inanciraju iz sredstava Europske unije U proteklih nekoliko godina u Hrvatskoj se veliki broj tzv. malih korisnika (jedinice lokalne samouprave, nepro itne organizacije, škole i dr.) uključio u provedbu pretpristupnih programa Europske unije, koristeći bespovratna sredstva najprije iz programa CARDS i PHARE, a zatim iz programa IPA ( inancijska perspektiva 2007.-2013.). Osigurati bespovratna sredstva nije bilo lako zbog vrlo zahtjevne procedure odabira projekata, a tijekom provedbe slijedilo je detaljno prikupljanje dokumenata da bi se potkrijepili svi nastali prihvatljivi troškovi. Konačna isplata uvelike je ovisila o osiguranom jasnom revizorskom tragu. Dokazivanje nastalog troška nije ovisilo o njegovoj vrsti (direktni, indirektni), ni vrijednosti; svaki je trošak imao isti tretman. S ciljem pojednostavljenja dokazivanja troškova u EU projektima, u širu primjenu, uvodi se pojednostavljena metoda obračuna prihvatljivih troškova o čemu autorica piše u nastavku.

1. Uvod Metoda obračuna stvarno nastalih troškova dovodila je u probleme ne samo korisnike, nego i institucije odgovorne za kontrolu nastalih troškova i njihovo plaćanje, a isto tako i revizore. Iako su pojedini troškovi bili izrazito male vrijednosti u odnosu na ukupni iznos projekta, morali su biti evidentirani, dokumentirani te propisno pohranjeni, jer je kontrola dokumentacije mogla uslijediti i do 7 godina nakon završetka projekta.

ma IPA koristi pojednostavljene metode obračuna troškova, što je važno, ako znamo da će se IPA komponente I - Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija i II - Prekogranična suradnja, u Hrvatskoj provoditi još nekoliko godina (do 2018.). Nakon pristupanja Europskoj uniji, Hrvatskoj su već za drugu polovicu 2013. godine na raspolaganju i sredstva iz Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj, pa je mogućnost pojednostavljenja obračuna troškova posebno važna za male korisnike bespovratnih shema, koji su imali velikih poteškoća s osiguravanjem jasnog revizorskog traga i nerijetko su ostajali bez dijela namijenjenih sredstava, iako su postigli ciljeve projekta. Intencija je Europske komisije da korištenje pojednostavljenih metoda postane obveza, a ne samo jedna od mogućnosti za sve korisnike bespovratnih sredstava u vrijednosti do 100.000 eura. Pojednostavljena metoda koja se može koristiti unutar pojedinog programa mora biti unaprijed deinirana i obavezno uključena u objavljeni poziv za dostavu projektnih prijedloga, kao i u ugovor o dodijeli bespovratnih sredstava. Pravila i uvjeti korištenja tih metoda moraju se uključiti i u nacionalna pravila, kojima se de iniraju prihvatljivi troškovi za operativni program. Jednom utvrđen jedinični trošak (metoda standardnog troška, postotak indirektnih troškova ili ukupni iznos (lump sum), ne može se mijenjati tijekom ili nakon provedbe operacije da

Izmjenama inancijske regulative kojom se propisuju načini korištenja sredstava iz općeg proračuna Europske unije1, mogućnost korištenja pojednostavljenih metoda obračuna prihvatljivih troškova proširena je sa zemalja članica i na zemlje koje koriste pretpristupnu pomoć. Time su stvoreni preduvjeti da Hrvatska i za sredstva iz pretpristupnog progra* Nada Zrinušić, dipl. pol., voditeljica službe u Sektoru za poslove Nacionalnog fonda, Ministarstvo inancija.

REGULATION (EU, EURATOM) No 966/2012 of 25 October 2012 on the inancial rules applicable to the general budget of the Union and repealing Council Regulation No 1605/2002.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI bi se kompenzirali troškovi, koji su u međuvremenu porasli. Opseg primjene pojednostavljenih metoda, vrsta projekata i aktivnosti korisnika moraju biti jasno speci icirani, kako ne bi došlo do pogrešnog tumačenja i greški tijekom provedbe. Korištenje pojednostavljenih metoda obračuna troškova nije potpuna nepoznanica za pojedine korisnike i u našoj zemlji. Svi koji su koristili Programe unije (npr. Program FP7, Program za cjeloživotno učenje i sl.) s tim su se metodama sreli i ranije, a iskustva potvrđuju da njihova primjena značajno rasterećuje korisnike, jer ne gube vrijeme na administriranje projekta, nego se mogu posvetiti planiranim aktivnostima.

2. Pojednostavljene metode obračuna troškova (Simpli ied cost methods) Pojednostavljene metode obračuna troškova podrazumijevaju tri osnovne mogućnosti: a) Metoda paušalnog izračuna indirektnih troškova – nakon što se utvrdi točan iznos direktnih troškova, kao prihvatljiv trošak priznaje se određeni postotak utvrđenih direktnih troškova (maksimalno do 20%). Ukupni prihvatljivi trošak = stvarni direktni troškovi + određeni postotak direktnih troškova koji pokriva sve indirektne troškove. Direktni prihvatljivi troškovi su troškovi koji se odnose na aktivnosti neophodne za izvođenje projekta, kao što su npr. troškovi opreme, publikacija, osoblja, treninga i sl. Indirektni prihvatljivi troškovi nisu neophodni za provođenje projekta, ali su u direktnoj vezi s prihvatljivim troškovima koji se odnose na projekt, kao što su npr. troškovi opće administracije, troškovi korištenja ureda, amortizacija zgrade i opreme, režijski troškovi, poštanski i komunikacijski troškovi. b) Metoda standardnog troška – utvrđuje se standardizirani jedinični trošak, koji se onda množi s brojem jedinica. Prihvatljiv trošak = jedinični trošak x broj jedinica (npr. trošak po polazniku treninga x broj polaznika). c) Metoda unaprijed utvrđenog iznosa troška (lump sum) - unaprijed se utvrđuju ciljevi i rezultati projekta te iznos koji je potreban za njihovo postizanje. Prihvatljiv trošak = unaprijed utvrđeni iznos (ako je projekt uspješno proveden) ili 0 (ako nisu postignuti svi planirani rezultati projekta). 58

3. Prednosti upotrebe pojednostavljenih metoda obračuna troškova Prelazak sa stvarno nastalih troškova na metode pojednostavljenih obračuna troškova donosi višestruke koristi svim razinama koje sudjeluju u provođenju EU fondova: Upravljačka tijela (ministarstva nadležna za provođenje operativnog programa) i zajednička tajništva: • lakša komunikacija s potencijalnim korisnicima o pravilima inanciranja; • brže provođenje plaćanja i pozitivni utjecaj na pravilo n+3 (ako se sredstva dodijeljena zemlji za programsku godinu ne potroše u periodu od tri godine, nepovratno se gube); • smanjenje postotka greške (programme error rate) unutar pojedinog programa; • više kapaciteta koji se mogu fokusirati na rezultate projekata i njihovu kvalitetu. Tijela koja provode veri ikaciju troškova (posrednička tijela razine 2): • brža veri ikacija deklariranih troškova; • veća sigurnost u legalnost ovjerenih troškova i ujednačena interpretacija propisanih pravila; • više kapaciteta koji se mogu usredotočiti na rizičnije faze provedbe (npr. kontrola provedenog postupka javne nabave). Korisnici: • lakše razumijevanje pravila vezanih uz prihvatljivost projektnih troškova projekta; • lakši i brži izračun te izvješćivanje o projektnim troškovima; • smanjenje potrebne popratne dokumentacije kojima se dokazuju troškovi; • više kapaciteta koji se mogu usredotočiti na kvalitetnije provođenje projektnih aktivnosti.

4. Revizija projekata u kojima su korištene pojednostavljene metode izračuna troškova Europska komisija potiče korištenje istog metodološkog pristupa u tijelima za reviziju u zemljama članicama i zemljama korisnicama programa IPA. Nove metode izračuna prihvatljivih troškova dovode i do promjena u metodama revizije projekata u kojima su oni korišteni. Više ne postoji potreba za utvrđivanjem revizorskog traga za svaki utrošeni euro i nije potrebno revidirati sve popratne dokumente za svaki, pa i najmanji trošak. Revizori se prije svega fokusiraju: TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI a) na veri ikaciju načina kojim je utvrđena pojednostavljena metoda izračuna troškova (u tijelima za upravljanje, posredničkim tijelima i operativnoj strukturi) - potrebno je osigurati jasan trag kako se došlo do izračuna postotka, ako se koristila metoda paušalnog izračuna indirektnih troškova ili temeljem čega je izračunan jedinični trošak, ako je korištena metoda standardnog troška; b) na veri ikaciju točne primjene uspostavljene pojednostavljene metode (kod korisnika) - ako je npr. korištena metoda paušalnog izračuna indirektih troškova; je li pravilno primjenjen propisani postotak i postoji li odgovarajuća dokumentacija vezana uz prihvatljive direktne troškove; utvrđivanjem neprihvatljivog direktnog troška, automatski se smanjuje i iznos indirektnih troškova, ako su korištene metode jediničnog troška ili unaprijed utvrđenog ukupnog iznosa troška korisnik osigurava odgovarajući revizorski trag dokumentma kojima se dokazuje da su ostvareni planirani rezultati projekta; c) na usklađenost s EU i nacionalnim pravilima - jesu li primijenjene pojednostavljene metode izračuna troška usklađene s pravilima primjenjivim za pojedini program; primijenjena metoda mora biti pravedna (razumna, utemeljena na realnim troškovima, a ne pretjerana ili ekstremna), nepristrana (ne favorizira neke korisnike ili vrste operacija u odnosu na druge) i provjerljiva (potkrijepljena dokazima i detaljno objašnjena).

5. Nepravilnosti Nova praksa dovodi i do pojave novih vrsta nepravilnosti, koje su karakteristične za svaku od pojednostavljenih metoda izračuna troškova: Metoda paušalnog izračuna indirektnih troškova (Flat rate)

• Nepoštivanje (prekoračenje) propisanog postotka, • Uključivanje u direktne troškove drugih troškova koji nisu bili predviđeni, • Uključivanje troškova u direktne troškove iako su pokriveni postotkom za indirektne troškove.

Metoda standardnog troška (Standard scales of unit costs) Metoda unaprijed de iniranog ukupnog troška (Lump sums)

• Nepoštivanje propisanog jediničnog troška, • Različite interpretacije rezultata, • Deklarirani iznosi nisu u skladu sa stvarnim rezultatima. • Neizvršenje apsolutno svih aktivnosti predviđenih projektom; • Neizvršenje povrata već uplaćenih sredstava u slučaju kad završni izvještaj nije odobren.

U idućem broju obradit će se primjeri primjene pojednostavljenih metoda izračuna troškova u projektima, koji se inanciraju iz EU fondova.

Korišteni materijali: http://ebookbrowse.com/wd-simpli ied-costs-options-cocof09-0025-04-en- inal-pdf-d25621136

POLUGODIŠNJA PRETPLATA NA

• Iznos 550,00 kuna (uključen PDV) • 6 brojeva tiskanog TIM4PIN MAGAZIN–a, • Jednokratni popust od 200,00 kuna za bilo koju od radionica/seminara u organizaciji TIM4PIN-a, • Besplatne savjete TIM4PIN-a tijekom polugodišta.

Više o polugodišnjoj pretplati pogledajte na internetskoj stranici

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Kristina Kosor *

UDK 658.6

Europska politika održivog transporta Jedna od Inicijativa Europske unije koja je integrirana u strategiju Europe 2020 je E ikasna upotreba resursa u Europi, koja za cilj ima povećanje e ikasnosti gospodarstva u upotrebi resursa, povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora, moderniziranje prijevoznog sektora i promoviranje energetske učinkovitosti. Naglasak Inicijative je na učinkovitosti, koja je temelj održivog i konkurentnog gospodarstva. U budućim desetljećima nafte će biti sve manje, a izvori će joj sve više biti iz nesigurnih zaliha, što znači da će joj i cijena rasti. U 2010. godini cijena nafte uvezene u EU iznosila je približno milijardu EUR. Ako se ne riješi problem ovisnosti o nafti, mogu se dogoditi pogubne posljedice na in laciju, trgovinsku bilancu i sveukupnu konkurentnost gospodarstva EU-a. Autorica u članku piše detaljnije o ciljevima na razini EU te mogućnostima inanciranja različitih projekata iz EU fondova.

1. Uvod Temeljno načelo Europske unije unutar cilja za dinamično gospodarstvo i kohezijsko društvo je sposobnost da se ljudi i roba kreću brzo, učinkovito i jeftino. Sektor prometa donosi 10% bogatstva EUa, mjerenog na temelju bruto domaćeg proizvoda (BDP), iznosi oko jednog trilijuna eura godišnje, te osigurava više od deset milijuna radnih mjesta. Jedan od važnijih strateških dokumenata za sektor prometa, Bijela knjiga: Plan za jedinstveni prometni prostor – Put prema konkurentnom i resursno učinkovitom prometnom sustavu, ističe da sektor transporta može pridonijeti ostvarivanju ciljeva navedenih u Europa 2020 strategiji, i to po pitanju smanjenja emisije ugljičnog dioksida, koristeći čistije izvore energije1. Strateški dokument Plan za jedinstveni prometni prostor za cilj ima povećanje mobilnosti, te poticanje rasta i zapošljavanja, i to na način da se smanji ovisnost Europe o uvozu nafte i emisija ugljičnog dioksida u prometu za 60% do 2050. Naglasak se također stavlja na transformacijama u željezničkom sektoru, tako da postane sve više atraktivan i da se Kristina Kosor, mag. ing. oecoing, savjetnica u TIM4PIN. WHITE PAPER Roadmap to a Single European Transport Area – Towards a competitive and resource ef icient transport system, Brussels, 28. 3. 2011, COM(2011) 144 inal.

do 2050. poveća udio na tržištu za putnički i teretni promet preko srednje udaljenosti (< 300 km). Sve to će zahtijevati velike promjene regulatornog okvira za željeznicu, uključujući: otvaranje tržišta za domaće putničke usluge, uvođenja jedinstvene upravljačke strukture za željezničke teretne koridore; strukturno odvajanje upravitelja infrastrukture od pružatelja usluga; poboljšanja u regulatornom okruženju, kako bi privatnom sektoru učinili željeznicu atraktivnijom za ulaganja. U skladu s istaknutom inicijativom Resursno učinkovita Europa izloženoj u Strategiji Europa 2020. i novom Planu za energetsku učinkovitost 2011., glavni cilj europske prometne politike je pomoći uspostaviti sustav, koji podupire europski gospodarski napredak, jača konkurentnost i nudi visokokvalitetne usluge mobilnosti i istovremeno učinkovitije koristi resurse. U praksi, u prometu je potrebno koristiti manje energije, koja mora biti čistija, bolje koristiti modernu infrastrukturu, a smanjiti njegov negativni utjecaj na okoliš i glavna prirodna bogatstva kao što su voda, zemlja i ekosustavi. Transformacija europskog prometnog sustava moguća je putem kombinacije različitih EU inicijativa i to na svim razinama, kako bi se postigao konkurentan i održiv prometni sustav i kako bi se zadani ciljevi u području energetike postigli. Europska komisija je predložila 40 inicijativa s određenim aktivnostima, u raznim segmentima prometnog sustava – od razvoja i unapređenja prometne infrastrukture, uvođenja e ikasnih sustava upravljanja prometom, energetske učinkovitosti i zelenog prijevoza, jačanja intermodalnosti, učinkovitog i zelenog gradskog prijevoza, korištenje ICT i drugih naprednih tehnologija u prometu, jačanja obrazovanja, znanja i vještina u sektoru prometa do poboljšanja uvjeta rada i socijalnih prava zaposlenih u sektoru prometa te brojne druge. Uzimajući u obzir da su unutar sektora energetike glavni ciljevi Europske unije: povećati udio obnovljivih izvora energije za 20%, s posebnim ciljevima o biogorivima i električnoj energiji, te smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20% do 2020. u usporedbi s 1990., sektor prometa uvelike bi pridonio postizanju navedenih ciljeva, ali i otvaranju radnih mjesta, te gospodarskoj konkurentnosti. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Deset ciljeva za konkurentni i resursno učinkovit prometni sustav: • Do 2030. godine prepoloviti korištenje automobila na uobičajena goriva u gradskom prometu. • Do 2050. godine doseći 40% udjela održivih goriva s niskim udjelom ugljika u zračnom prometu, također do 2050. godine za 40% (ako je moguće 50% ) smanjiti ispuštanje CO2 iz brodskih goriva u EU-u. • 30% teretnog cestovnog prijevoza duljeg od 300 km je potrebno j do 2030. godine preusmjeriti na druge načine prijevoza kao što su željeznički i vodeni promet; a do 2050. godine i više od 50%, što bi trebalo olakšati uspostavljanjem učinkovitih i zelenih koridora za teretni prijevoz. • Do 2050. godine dovršiti europsku mrežu željezničkih pruga za velike brzine. Utrostručiti dužinu postojeće mreže do 2030. godine i održati gustoću željezničke mreže u svim državama članicama. • Do 2050. godine veći dio putničkog prijevoza na srednje udaljenosti trebao bi se odvijati željeznicom. • Potpuno funkcionalna multimodalna osnovna TEN-T mreža na čitavom teritoriju EU-a do 2030. godine, s visokokvalitetnom i visokokapacitetnom mrežom do 2050. godine i odgovarajućim paketom informacijskih usluga. • Do 2050. godine povezati sve zračne luke iz osnovne mreže sa željezničkom mrežom, po mogućnosti željezničkim prugama za velike brzine; osigurati dostatnu povezanost svih morskih luka iz osnovne mreže sa željezničkim prugama za prijevoz tereta, i gdje je moguće, sustavom unutarnjih plovnih putova. • Uspostaviti moderniziranu infrastrukturu za upravljanje zračnim prometom (SESAR 2) u Europi do 2020. godine i dovršiti Zajednički europski zračni prostor. Uvesti odgovarajuće sustave za upravljanje kopnenim i vodenim prometom (ERTMS, ITS, SafeSeaNet i LRIT, RIS). Uspostaviti Europski globalni navigacijski satelitski sustav (Galileo). • Do 2020. godine uspostaviti okvir za europski multimodalni prometni sustav za obavještavanje, upravljanje i plaćanje. • Do 2050. godine približiti 0 broj cestovnih nesreća sa smrtnim posljedicama. U skladu s tim ciljem, EU želi do 2020. godine prepoloviti broj žrtava na cestama. Osigurati vodeću ulogu EU-a u sigurnosti i sigurnosnoj zaštiti prijevoza u svim granama prometa. U skladu sa Europskim glavnim planom za upravljanje zračnim prometom: http://ec.europa.eu/transport//air/sesar/deployment_en.htm.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

• Pomak prema punoj primjeni načela korisnik plaća ili zagađivač plaća, i uključivanju privatnog sektora u rješavanje problema vezanih uz narušavanja tržišnog natjecanja, uključujući štetne subvencije, stvaranje prihoda i osiguravanje inanciranja za buduća prometna ulaganja.

2. Prometni sektor u RH Infrastrukturni projekti unutar prometnog sektora su tijekom pretpristupnog razdoblja inancirani pretpristupnim programom IPA (engl. Instrument for PreAccession Assistance) i to unutar komponente IIIA. Operativni program Promet usmjeren je na 3 prioriteta. Tablica 1: Prioriteti i mjere operativnog programa ‘’Promet’’ 2007. -2013. 3 PRIORITET 1

Integracija i modernizacija hrvatske željezničke infrastrukture vezane na TEN-T koridore Mjera 1.1. Modernizacija i nadogradnja pruga

Mjera 1.2. Poboljšanje sigurnosti i učinkovitosti rada željeznice PRIORITET 2 Unapređenje sustava unutarnje plovidbe u Hrvatskoj Mjera 2.1. Modernizacija i obnova riječnih plovnih puteva i lučke insfrastrukture PRIORITET 3 Tehnička pomoć Mjera 3.1. Upravljanje Operativnim programom i jačanje institucionalne sposobnosti

Operativni program za razdoblje 2007.-2013. pokriva ključna pitanja i informacije kao što su opća politika i socioekonomski kontekst, pozadina prometne Operativni program Zaštita okoliša 2007.-2013.: INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI (http://www.mrrfeu.hr/userDocsImages/Publikacije/Ususret_EU_fondovima_web.pdf). 3

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI politike, status prenošenja prometnog acquisa u nacionalno zakonodavstvo, procjena prometnog sektora i slijedom toga strategije i mjere, da bi se zadovoljile razvojne potrebe prometnog sektora u skladu s pristupnim kriterijima, uključujući pokazatelje za praćenje i ocjenjivanje provedbe OPP-a. Strateški cilj operativnog programa je potaknuti brži gospodarski rast temeljen na integraciji tržišta i održivom razvoju prometa. Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, otvara se mogućnost provedbe infrastrukturnih projekata u sektoru prometa su inanciranjem strukturnim fondovima i Kohezijskim fondom, i to tijekom zadnjih pola godine tekućeg sedmogodišnjeg programskog perioda 2007. – 2013. Operativni program promet za korištenje strukturnih fondova i Kohezijskog fonda oslanja se na osnovne prioritete iz postojećih planskih dokumenata te pretpristupnih programa ISPA i IPA, ali uključuje i aktivnosti u svim ostalim sektorima prometne infrastrukture. Time se pruža mogućnost daljnjeg ulaganja u prometnu infrastrukturu s ciljem doprinosa razvitku infrastrukture u sektoru željeznica, plovnih putova unutarnjih voda, cesta, morskih i zračnih luka te modernizaciju i razvoj sustava čišćeg javnog gradskog prijevoza na regionalnom nivou, kao i povezivanje osnovne mreže s paneuropskim mrežama i koridorima. Povezivanje osnovne mrežne prometne infrastrukture s paneuropskim mrežama i koridorima, predstavlja jedan od osnovnih ciljeva i važnog preduvjeta za ravnomjeran razvoj svih članica Europske unije. Europska unija kontinuirano ulaže napore kako bi se omogućilo da usporedno s povećanjem broja članica budu integrirane i odgovarajuće nacionalne mreže prometnica i oblikovana Transeuropska mreža prometnica (Trans-European Network – Transport – TEN-T). Hrvatska prometna politika u tom kontekstu mora uvažavati najmanje tri bitna cilja, a to su: adekvatno prometno povezati hrvatski nacionalni prostor, posebno primorski i kontinentalni dio, uspostaviti dobre prometne veze sa zemljama u okruženju (integracija u europske prometne koridore), i iskoristiti tranzitni položaj Hrvatske te aktivirati njezinu prirodnu apsorpcijsku moć u privlačenju tranzitnog prometa. Neke od preporuka Europske unije su poticanje korištenja zajedničkih oblika prijevoza – autobusa, željezničkog i zračnog prijevoza putnika, kada je riječ o prijevozu na srednjim udaljenostima. Zračne luke, luke, željeznica, metro/autobusne stanice tre62

baju biti međusobno povezne u multimodalne prijevozne platforme za putnike. Jačanju multimodalnog prijevoza pomoći će on line informiranje i elektronska rezervacija i kupovina karata objedinjeno za sve oblike prometa. Kada je u pitanju teretni prijevoz, tada treba poticati brodski i željeznički prijevoz, tako da se poduzimaju mjere koje će tu vrstu prijevoza učiniti atraktivnijom i učinkovitijom. Nužno je poticati korištenje malih, lakših i specijaliziranih vozila za prijevoz putnika. Gradski autobusi, taksiji i dostavna vozila su pogodni za uvođenje novih pogonskih sustava, što bi s vremenom rezultiralo i smanjenju emisije stakleničkih plinova. Najvažnije inicijative u prometnom sektoru, koje su ujedno i navedene u Planu za jedinstveni europski prometni prostor su: Jedinstveni europski željeznički prometni prostor, Jedinstveno europsko nebo, te europski pomorski prostor pretvoriti u Plavi pojas. Sve navedene aktivnosti Republika Hrvatska, kao zemlja članica od 1. srpnja 2013. može inancirati iz strukturnih fondova i kohezijskog fonda Europske unije, s ciljem povećanja konkurentnosti, zapošljavanja, ali i ostvarivanja preporuka Europske unije.

3. Mogućnosti inanciranja iz EU proračuna Važno je napomenuti da je ex-ante uvjet za mogućnost kandidiranja projekata za su inanciranje iz strukturnih fondova EU, postojanje strateških razvojnih dokumenata (sektorskih i nacionalnih) u kojima su takvi projekti utemeljeni, te da njihovi ciljevi moraju pokazati doprinos EU strateškim prometnim ciljevima: postizanju okolišno prihvatljivih, energetski učinkovitih, održivih, inteligentnih prometnih sustava. Novi strateški dokument – Operativni program Promet za razdoblje 2014-2020 još uvijek nije pripremljen. Uz strateške dokumente za inancijsku perspektivu 2014. - 2020., trebalo je još tijekom 2012. i sada u 2013. intenzivno pripremati projekte svih prometnih sektora: željezničkog, cestovnog, pomorskog, riječnog i zračnog. Uz to po prvi put je moguće u RH, sukladno strateškim ciljevima EU prometne politike, razvijati i predlagati projekte iz segmenta gradsko-prigradskih, javnih i integriranih prometnih sustava. U novom programskom razdoblju prioriteti su projekti koji pridonose održivom prometu i uklanjanju uskih grla na EU prometnoj mreži, projekti koji pridonose zaštiti okoliša i smanjenju emisije CO2 uključujući i projekte održive gradske mobilnosti. Projekti unutar sektora transporta inanciraju se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (dalje u TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI tekstu: ERDF) i Kohezijskog fonda. Za razliku od ERDF-a, koji je dostupan svim državama članica, Kohezijski fond podupire projekte u onim državama članicama, čiji je GDP manji od 90 posto prosjeka EU-a. U razdoblju 2014.-2020. Kohezijski fond na raspolaganju ima 69 milijardi eura. Unutar kohezijskog fonda dio se izdvaja za Connecting Europe Facility, odnosno za inanciranje ciljane osnovne infrastrukture, i to prometne, energetske, širokopojasne i digitalne. Marco Polo II jedan je od programa Unije namijenjen smanjenju opterećenja europskih cesta prenošenjem prijevoza tereta na druge načine prijevoza. Uz smanjenje gužvi na cestama, korištenje željezničkog i pomorskog prometa za prijevoz tereta također doprinosi smanjenju emisija štetnih plinova. Program Marco Polo pruža inancijsku potporu inovativnim projektima u trajanju od dvije do pet godina, koji doprinose gore navedenim ciljevima. Program podržava 5 aktivnosti: aktivnosti izmjene modaliteta transporta, katalizatorske aktivnosti, morske autoceste, aktivnosti izbjegavanja cestovnog preopterećenja, te zajedničke obrazovne aktivnosti, kojima je cilj unapređivanje znanja na području logistike teretnog prijevoza te poticanje međusobne suradnje. Svrha Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (engl. Competitiveness and Innovation Framework Programme – skr. CIP) je podrška inovativnim aktivnostima (uključujući eko-inovacije), omogućavanje lakšeg pristupa inancijama malom i srednjem poduzetništvu, osiguravanje usluga za potporu poslovanja u regijama, potaknuti bolje korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), pružanje podrške razvoju informacijskog društva; promicanje korištenja obnovljivih energija i energetske učinkovitosti. Program Inteligentna energija u Europi (engl. Intelligent Energy Europe; dalje u tekstu: IEE), čini treću komponentu CIP-a, doprinosi ostvarenju ciljeva europske energetske i ekološke politike promoviranjem korištenja obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, te energetski učinkovitog prijevoza. CIP EKO, ekološka inicijativa koja se prvenstveno odnosi na organizacije koje su razvile ekološki proizvod, uslugu ili proces, ali koji još uvijek nisu stavljeni na tržište zbog preostalog rizika. Uzimajući u obzir da se ekološki ciljevi zadani u sektoru prometa mogu postići prelaskom s konvencionalnih goriva na obnovljive izvore energije, kao i da se traži alternativa dosadašnjim pogonskim procesima, ovom inicijativom se mogu inancirati neka tehnološka rješenja i ideje, koja bi omogućila postizanje tih ciljeva. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

Sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (FP7) – Program Europske unije, kojim se inanciraju znanstvena istraživanja i razvoj u funkciji konkurentnosti lokalnog gospodarstva na osnovi praktičnog korištenja najnovijih znanstvenih spoznaja. Usmjeren je na razvoj najučinkovitijih mjera prometne održivosti na osnovi elektromobilnosti i planiranja održivog gradskog prometa. Zanimljivo je spomenuti da Projekt CIVITAS DYN@ MO (u sklopu FP7) najveći je i najzahtjevniji projekt u kojemu Grad Koprivnica sudjeluje kao partner. Projekt se provodi u četiri grada: Aachen, Palma de Mallorca, Gdynia i Koprivnica. Ukupna vrijednost projekta je oko 13,1 milijuna eura, s EU su inanciranjem od 8,5 milijuna eura. Budžet Grada Koprivnice iznosi 920.000,00 eura, s doprinosom EU od 556.221,00 eura. Lokalni partneri Grada Koprivnice u projektu su gradska poduzeća Kampus d.o.o. i Komunalac d.o.o., Razvojna agencija sjever DAN, Čazmatrans Nova d.o.o. te HŽ infrastruktura. Projekt uključuje: planiranje javnog prijevoza, plan održivog gradskog prometa, sveučilišni kampus nulte CO2 emisije, javni prijevoz s niskom emisijom, razvoj kurikuluma održivog prometa za koprivničko sveučilište i program zajedničkog korištenja električnih gradskih automobila. Da bi bili odobreni za inanciranje projekti moraju: imati inovativni karakter i značajne pozitivne učinke na okoliš, pružati mogućnost šire uporabe, pokazati Europsku dodanu vrijednost i međunarodnu dimenziju projekta, biti dobro promišljeni iz tehničke perspektive i perspektive projektnog upravljanja.

4. Primjeri projekata drugih zemalja članica u području zaštite okoliša4 Grčka - Zapadni pomorski prilaz, veći i značajniji Projektom koji traje više od desetljeća mala luka na sjeverozapadu Grčke, Igoumenitsa je transformirana u veliki prometni čvor za trajekte koji plove prema Italiji i Ionianskim otocima, te je postala rival luci Patras, pozicioniranoj južnije, pri čemu je i rasterećuje s obzirom na to da preuzima i dio prometa. Luka ima sve veću ulogu u povezivanju jugoistočne Europe, te je ujedno i početak autoceste koja povezuje Grčku sa Turskom. Razvoj luke je određen u tri faze od kojih je prva faza završila 2006. godine. Prvu fazu su sačinjavali radovi na gradnji nove luke, koja je bila oko 300 metara udaljena od stare, zatim pristaništa dugačka 4 Investing in our regions: 150 examples of projects co-funded by european regional policy.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 160 metara, nekoliko novih zgrada i instalacije nove opreme. Druga faza projekta osigurala je prihvaćanje velikih trajekata i putničkih brodova. Radovi unutar druge faze obuhvaćaju izgradnju pristaništa, koji povezuje lukobran stare luke s novim dokovima izgrađenim u prvoj fazi. Istodobno vrši se obnova prostora iza lukobrana, grade se stanice i druge bitne građevine za prihvaćanje putnika i prtljage. Unutar druge faze je planirano i proširenje rute za plovidbu i zaštita lučnih ulaza. Nakon završetka zadnje faze 2013., luka će imati novi centar za prihvat prtljage i terminal za putnike. Tako će se luka dodatno opremiti s infrastrukturom neophodnom za pomorski turizam. Dosadašnjim radom se uspješno već isplaćuju dividende uz ostvareni rast putničkog prijevoza za jednu trećinu u razdoblju od 1996. i 2008. godine. Očekuje se da će do kraja tog razdoblja bit ostvaren promet od 2,69 milijuna putnika godišnje. Sjeverna Grčka i Bliski istok će imati koristi od nove Egnatia autoceste, čija ukupna duljina iznosi 670 km i proteže se od Igoumenitsa pa do turske granice. S ograncima usmjerenim prema državama na Balkanu autocesta će postati jedna od glavnih koridora za trgovinu između istoka i zapada. Prva faza projekta u periodu 2000. – 2006. je su inancirana iz kohezijskog fonda, i to u iznosu od 33, 1 milijuna eura.

Rumunjska - Obnovljena lokalna željeznička linija, strateški važna za Europu U Rumunjskoj na djelu željeznice između grada Campanie i karpatskog odmorišta u području Predala, obnovljen je ključni dio Trans-europske mreže za transport. Projektom je poboljšana komercijalna željeznička usluga i razvoj pomorsko-željezničkog prometa. Dio željeznice, dužine 48 km, koji je izgrađen u 19. stoljeću zahtijevao je opsežne radove kako bi zadovoljio moderne internacionalne standarde. Linija donosi stopu povrata kapitala od oko 11-12%. Dio željeznice koji prolazi kroz Prahovu dolinu je dio koji povezuje gradove Bukurešt i Brasov. Taj dio je važna poveznica dvije glavne rumunjske regije i ujedno dio Trans-europske željeznice, koji povezuje istočnu Europu s njenim zapadnim dijelom. Projektom su unaprijeđene željeznice od Campina do Predala, koji je udaljen oko 100 km od Bukurešta. Taj dio željeznice čini jednu od tri glavne nacionalne i internacionalne linije koja povezuje Crno more na jugu zemlje sa središnjim i sjevernim dijelovima Rumunjske. Također, dio željeznice koji se unaprjeđuje prolazi najznačajnijim turističkim područjima zemlje. Uzimajući u obzir da je osim željeznice zastarjela i ostala infrastruktura kao što su željezni mostovi i odvodni kanali načinjeni 64

od cigle, kao i da su prisutna brojna oštećenja na instalacijama, signalizaciji i skretnicama uslijed neodržavanja, radovi unutar cijelog projekta su usmjereni i na otklanjanje navedenih nedostataka. Završetkom projekta omogućena je vožnja brzinom od 160 km/h za putničke i do 120 km/h za teretne vlakove, između Campine i Predala. Projekt je inanciran iz kohezijskog fonda, u iznosu od 149,61 milijun eura.

Mallorca, Španjolska - Povezanost zračne luke i turističkog naselja Ovim projektom se poboljšala povezanost javnog prijevoza između Platja de Palma (glavno turističko naselje u općini Palma), zračne luke i centra grada. Ključni partneri u projektu su Općina Palma i tvrtka, koja obavlja lokalni prijevoz (EMT Palma). Problemi koji su postojali prije provedbe projekta su činjenice, da je samo jedna gradska autobusna ruta povezivala turističko naselje i centar grada (ruta L15), i to starom cestom koja nije povezana sa zračnom lukom. Glavni korisnici ovog projekta su turisti, koji borave u naselju, ali i lokalno stanovništvo. Projekt se provodio od veljače 2008. do lipnja 2009., dok su se manje promjene obavljale od svibnja 2010. do svibnja 2012. Projektom su se uspostavile dvije nove autobusne linije koje povezuju turističko naselje Platja de Palma, centar grada (L25), te turističko naselje i zračnu luku (L21). Ruta L25 vozi paralelno sa starom rutom L15, ali na puno boljim komercijalnim brzinama kao što to radi polovinu svoje rute na autocesti, dok ruta L21 pruža izravnu vezu sa zračnom lukom. Gledajući troškove implementacije projekta, na ruti L25 bilo je potrebno samo restrukturirati postojeća raspoloživa sredstva, dok je ruta L21 zahtijevala dva dodatna autobusa, te zapošljavanje sedam osoba. Reorganizacija ruta je bila uspješna, jer je veliki dio potražnje bio premještan iz stare ceste u novu. U periodu od 2007. do 2010. ruta L15 je imala gubitak od 1,8 milijuna putnika, dok je nova ruta L25 u 2010. prevezla 1,9 milijuna putnika, i to brže, učinkovitije i udobnije. Nije bilo velikog porasta putnika, uglavnom zbog gospodarske krize, ali svaki dodatni putnik prevezen navedenim dvijema poboljšanim rutama, je općinu koštao samo 10 eura. Projektom je postignut veliki napredak u kvaliteti i brzini javnog prijevoza.

Grčka - Impresivna autocesta Autocesta Egnatia Odos, veliki inženjerski i graditeljski projekt, proteže se gotovo kroz cijelu Grčku. Rezultat je 594 km nove autoceste otvorene za promet, što uvelike olakšava pristup sjeveru zemlje i Jugoistočnoj Europi. Dio autoceste koji prolazi kroz Epirus je ujedno i jedan od najzahtjevnijih s tehničTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI kog stajališta, uključuje mostove, pristupne ceste i tunele. Regija Epirus, jedna od najbrdovitijih, rijetko je naseljena i najnepristupačnija na području Grčke, što je čini zahtjevnom za izgradnju prometnih i trgovačkih puteva koje prolaze kroz nju. Glavni dio Egnatia Odos autoceste je izgrađen kao kolnik s dvije prometne trake odvojene središnjim prostorom u kojem se nalaze dvije pune linije i zaustavnim trakama u oba smjera. Do sada je uspješno završan podprojekt, koji obuhvaća izgradnju pristupnih cesti na izlazu iz Driskos tunela (5,3 km) i završetak tunela s dvije cijevi (2,6 km). Drugi podprojekt obuhvaća izgradnju Arachthos mosta (1,036 km). Izgradnjom autoceste i poboljšanjem međugradske povezanosti, ostvaruje se veliki napredak u transportu unutar sjeverne Grčke, Jugoistočne Europe što na kraju pozitivno utječe na cjelokupnu ekonomiju i socijalni napredak u područjima koje autocesta povezuje. Bolja prometna povezanost gradova Thessalonki i Ioannina omogućiti stanovnicima tih gradova bolju medicinsku skrb, te bolje školovanje. EU su inanciranje unutar projekta je iznosilo 84,17 milijuna eura i to iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Francuska – Intermodalna tramvajska mreža Projekt u Dijonu (Francuska), kojim je uspostavljena nova intermodalna tramvajska mreža pokazao je da je tramvaj i više od učinkovitog prijevoznog sredstva. Dvije tramvajske linije (20 km) čine okosnicu jednog intermodalnog sustava, koji povezuje dvije različite transportne mreže na širem području Dijona. Radovi unutar projekta uključuju provedbu intermodalnosti između vlaka, autobusa, automobila i bicikla. Ovakav razvoj potiče razvoj globalne strategije grada, koja uključuje transport, okoliš, zapošljavanje i modernizaciju. U radijusu od 500 m, na oko 35 instaliranih postaja za obje nove linije, živi 76 000 ljudi, što uključuje 38 000 učenika i studenata u blizini. Postoje brojni komercijalni centri osnovani po ovoj ruti, što je također važno, kao npr. škole, obrazovne institucije, Zavodi za zapošljavanje. Trideset dva tramvaja stavljena su u pogon, maksimalne brzine od 70 km/h. Ovakva intermodalna tramvajska mreža, kojom bi se omogućilo i do 750 parkiraj i vozi mjesta, smanjuje razinu prometa u gradu. Preporuka je da se 7.000 putovanja na dan prebaci iz auta u javni prijevoz, čime bi se smanjio prijeđeni broj kilometara autom za 13 milijuna eura godišnje. S ciljem poticanja korištenja bicikla i tramvaja, biciklisti mogu koristiti 6 sigurnih parkirališta, koje se nalaze uz nekoliko ključnih tramvajskih stanica, zajedno s 19 km novih biciklističkih staza. Procjenjuje se da se na navedene dvije rute odvozi oko 87.000 putovanja, što je 1,7 milijuna sati više na godinu, nego u trenutnoj situaciji na tramvajskoj mreži. Tijekom faze provedbe (dvije godine) stvoreno je izravno 6 700 radnih mjesta, a 64 radna mjesta u operativnoj fazi. Ukupna investicija projekta je 18,5 milijuna eura, od čega EU su inanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi 6,3 milijuna eura.

Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

JAVNA UPRAVA Vesna Šiklić Odak *

UDK 354.2

Sukob interesa državnih službenika Sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih funkcija važan je politički i društveni prioritet. Obavljanje javne službene dužnosti pretpostavlja da se ona izvršava radi legitimnih općih ciljeva, a ne radi osobne koristi. Službenici ne smiju ni u kojem slučaju dati bilo kojoj grupi ili pojedincu povoljniji položaj, niti izložiti grupu ili pojedinca neopravdanoj diskriminaciji ili na bilo koji drugi način zloupotrijebiti ovlasti, koje su im povjerene. Građani očekuju od službenika da svoje dužnosti obavljaju časno i e ikasno, na pravičan i nepristran način. Sve su veća očekivanja javnosti u pogledu napora države, da spriječi službenike u korištenju privatnih interesa i veza koje kompromitiraju državno ili lokalno tijelo u kojem su zaposleni. Neadekvatno riješeno pitanje sukoba interesa službenika utječe na slabljenje povjerenja građana u javne institucije. Česte su u praksi nedoumice oko toga što je, a što nije sukob interesa. Autorica u nastavku detaljnije pojašnjava ova vrlo aktualna pitanja.

1. Uvod U Republici Hrvatskoj pitanje sukoba interesa državnih službenika regulirano je Zakonom o državnim službenicima (NN, br. 92/05,107/08, 34/11, 34/12, 94/12, 37/13 i 38/13) i Etičkim kodeksom državnih službenika (NN, br. 40/11 i 13/ 12), dok je pitanje sukoba interesa lokalnih službenika regulirano Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 86/08 i 61/11). Zakonska regulativa koja uređuje sukob interesa državnih i lokalnih službenika ne predstavlja zabranu svakog privatnog interesa službenika; međutim, ista zabranjuje zlouporabu položaja kao posljedicu neriješenog sukoba interesa te utvrđuje sankcije za zlouporabu položaja, a to je sukladno međunarodnom etičkom kodeksu za državne službenike1 i odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije - Merida konvencija (NN – Međunarodni ugovori, br. 2/2005.), potpisana i rati icirana od Republike Hrvatske 19. veljače 2005., koja između ostalog propisuje: „Svaka je država dužna nastojati, kad je to primjereno i u skladu s temeljnim na*

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.

International Code of Conduct for Public Of icials; A/ RES/51/59, 28 January 1997.

čelima svoga domaćeg prava, uvesti mjere i sustave na temelju kojih će državni službenici mjerodavnim vlastima morati dati izjave, između ostalog, i o svojim dodatnim djelatnostima, zaposlenju, ulaganjima, imovini i značajnim darovima ili koristima, uslijed kojih može doći do sukoba interesa u odnosu na njihovu službu u svojstvu državnog službenika.“

2. De inicija sukoba interesa Sukob interesa je situacija u kojoj je privatni interes službenika u suprotnosti sa službom koju obavlja ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost službenika u obavljanju službe. Kad govorimo o privatnom interesu službenika, pri tome treba razlučiti da se tu ne radi samo o materijalnom interesu odnosno interesu inancijske naravi, nego o bilo kakvoj koristi koju službenik može ostvariti s osnova obavljanja službe. Dakle, radi se i o nematerijalnoj koristi koja službeniku, njemu bliskoj osobi ili drugim pravnim i izičkim osobama s kojima je u vezi (npr. s političkim strankama, stručnim i sindikalnim organizacijama te drugim društvenim skupinama s kojima je vezi u osobnom i profesionalnom svojstvu) na neki način pogoduje ili im daje prednost. Možemo razlikovati stvarni, prividni ili potencijalni (mogući) sukob interesa. Stvarni sukob interesa je situacija u kojoj postoji sumnja da privatni položaj službenika može neprimjereno utjecati na njegove odluke ili ponašanje. Najčešći oblici stvarnog sukoba interesa su zlouporaba ovlasti, primanje darova radi davanja određenih povlastica, korištenje službenih tajnih informacija radi osobne koristi i koristi povezanih osoba, korištenje državnog vlasništva u privatne svrhe te obavljanje poslova ili pružanje usluga pravnim i izičkim osobama (tzv. honorarni poslovi), koji su u suprotnosti s radnim mjestom na kojem je službenik raspoređen. Prividni sukob interesa situacija u kojoj se čini da bi privatni interesi službenika mogli na neprikladan način utjecati na obavljanje njegovih dužnosti, ali to zapravo nije slučaj. Naime, kod prividnog sukoba interesa samo se doima da bi mogla postojati situacija sukoba interesa; međutim, isti se, ako nije kontroliran, može pretvoriti u stvarni sukob interesa i kao takvog nužno ga je zakonski regulirati, utvrditi i ispitati. Iako je prividni sukob interesa veoma TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

JAVNA UPRAVA važan zbog opasnosti da se pretvori u stvarni sukob interesa ili čak zlouporabu položaja i korupciju, u zakonodavstvu RH o sprječavanju sukoba interesa isti nije dovoljno prepoznat i kao takav nije dovoljno reguliran. Potencijalni ili mogući sukob interesa je situacija u kojoj se može očekivati da će nastati ili nastajati stvarni sukob interesa. On nastaje kada su privatni interesi službenika takve naravi, da bi u budućnosti s obzirom na službene dužnosti koje obavlja mogle dovesti do njegovog utjecaja na privatne interese, koji bi bili u suprotnosti s njegovom službom. U ovom slučaju nema stvarnog sukoba interesa; međutim, ako osoba postane službenik te obavlja službu određene djelatnosti, postoji mogućnost da dođe u stvarni sukob interesa. Stoga, zakonska regulativa RH zahtjeva od službenika prijavljivanje mogućeg sukoba interesa, kako bi se izuzeo od donošenja pojedinih odluka i rada na određenim poslovima zbog mogućeg sukoba interesa.

3. Sukob interesa državnih službenika Odredbama Zakona o državnim službenicima (od čl. 32. do 37.) regulirano je pitanje sukoba interesa državnih službenika, te se istima zabranjuju određene aktivnosti službenika izvan državne službe, koje bi mogle utjecati na pravilno i zakonito obavljanje državne službe ili bi mogle dovesti do sukoba interesa. Te odredbe prvenstveno se odnose na: • • • •

zabranu otvaranja obrta ili osnivanja pravne osobe, mogućnost obavljanja dodatnog posla, dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa, sudjelovanje u radu trgovačkog društva ili druge pravne osobe, • zabranu poticanja na političko organiziranje (za vrijeme radnog vremena), • zabranu sudjelovanja u donošenju pojedinih odluka. Odredbe o sprječavanju sukoba interesa, utvrđene naprijed navedenim Zakonom, primjenjuju se na državne službenike u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika Republike Hrvatske, stručnoj službi i uredima Vlade Republike Hrvatske, stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za djecu, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima, koja se osnivaju za obavljanje državne službe. Bitno je naglasiti da je Zakonom o državnim službenicima propisano, državni službenik obvezan pri TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

obavljanju svojih dužnosti postupati u skladu s načelom zakonitosti i zaštite javnog interesa, i da mu se zabranjuje zlouporaba ovlasti u postupanju radi postizanja vlastitog interesa, jer u protivnom odgovara za tešku povredu službene dužnosti.

3.1. Zabrana određenih aktivnosti 3.1.1. Zabrana otvaranja obrta ili osnivanja trgovačkog društva ili druge pravne osobe Prema članku 32. Zakona o državnim službenicima, državnom službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe na području djelatnosti, u kojoj je zaposlen kao državni službenik, odnosno na području djelatnosti koja je povezana s poslovima iz djelokruga tijela u kojem je zaposlen. Dakle, službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe iste djelatnosti kao i one koju obavlja u državnom tijelu. Međutim, zabrana je postavljena i šire, što znači da službenik ne može otvoriti obrt ili osnovati trgovačko društvo ili pravnu osobu s djelatnosti, koja bi bila povezana s poslovima iz djelokruga tijela u kojem je zaposlen. Što bi to u konkretnom slučaju značilo? Kao primjer možemo navesti slučaj otvaranja ugostiteljskog obrta od strane službenika, koji radi na poslovima administrativnog referenta u uredu državne uprave u županiji, na području iste županije. Na radnom mjestu administrativnog referenta obavljaju se uredski poslovi (prijam akata, upisivanje akata, vođenje očevidnika i sl.), pa bi otvaranje ugostiteljskog obrta bilo moguće, jer službenik na radnom mjestu administrativnog referenta ne obavlja istu djelatnost.

Međutim, s obzirom na navedenu odredbu, postavlja se pitanje: da li je ta ugostiteljska djelatnost povezana s poslovima iz djelokruga ureda u kojem je službenik zaposlen? U konkretnom slučaju, potrebno je utvrditi koje upravne i druge struč67

JAVNA UPRAVA ne poslove obavlja ured i na koja područja djelatnosti se odnose. Ako ured, između ostalog, obavlja i stručne poslove, koji se odnose na područje gospodarstva (npr. obrtništvo, turizam i dr.), službenik, koji je zaposlen u tom uredu: ne može otvoriti ugostiteljski obrt, jer je otvaranje obrta u ugostiteljskoj djelatnosti povezano s poslovima iz djelokruga tijela u kojem je zaposlen.

3.1.2. Zabrana sudjelovanja u radu trgovačkog društva ili drugih pravnih osoba Prema članku 35., stavak 1. Zakona o državnim službenicima, državni službenik ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva, ako nad njim tijelo u kojem je zaposlen obavlja nadzor. Predmetna zabrana odnosi se samo na članstvo u tijelima koja upravljaju i nadziru poslovanje trgovačkih tijela, dok u odnosu na članstvo u tijelima dugih pravnih osoba ta zabrana više ne postoji, odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (NN, br. 49/11., koji je stupio na snagu 7. svibnja 2011.), u stavku 1., riječi: „ili druge pravne osobe“ - brisane su. Dakle, zabrana članstva odnosi se samo na upravna i nadzorna tijela javnog trgovačkog društva, komanditnog društva, dioničkog društva, društva s ograničenom odgovornošću i gospodarsko-interesnog udruženja, koja prema Zakonu o trgovačkim društvima (NN, br. 152/11 - pročišćeni tekst) spadaju u trgovačka društva. Međutim, državnom službeniku nije zabranjeno sudjelovati u radu trgovačkog društva ili druge pravne osobe, ali mu je zabranjeno, u okviru obavljanja službene dužnosti, provoditi nadzor nad tim trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom, i to člankom 35., stavak 2. Zakona o državnim službenicima: „(2) U okviru obavljanja službenih dužnosti, državni službenik ne smije provoditi nadzor nad trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom u čijem radu sudjeluje.“.

3.1.3. Zabrana poticanja na političko organiziranje Kao jedno od temeljnih prava državnih službenika je pravo na kandidiranje na izborima te sukladno Zakonu o državnim službenicima, državnom službeniku nije zabranjeno da se kandidira na državnim i lokalnim izborima; međutim, izbor i političko mišljenje tijekom izborne kampanje nakon izbora ne smiju utjecati na status i napredovanje u državnoj službi. Također, njegovo političko opredjeljenje ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi, i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa i izvršavanje zakonitih naloga i uputa nadređenih 68

službenika. Međutim, državnom službeniku izričito je zabranjeno da za vrijeme radnog vremena potiče ostale državne službenike da se uključe u rad političke stranke prema članku 36. Zakona o državnim službenicima.

3.1.4. Zabrana donošenja pojedinih odluka Člankom 37. Zakona o državnim službenicima, propisane su okolnosti na strani državnog službenika, koje upućuju na mogući sukob interesa i koje bi mogle dovesti do stvarnog sukoba interesa te se u cilju sprječavanja sukoba interesa propisuje zabrana donošenja odluka i sudjelovanja u donošenju odluka, koje utječu na inancijski ili drugi interes: • njegovoga bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja, • izičkih, odnosno pravnih osoba s kojima ostvaruje ili je ostvarivao službene ili poslovne kontakte u posljednje dvije godine, • izičkih, odnosno pravnih osoba, koje su u posljednjih pet godina inancirale njegovu izbornu kampanju, • trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe u kojima se državni službenik namjerava zaposliti, • udruženja ili pravne osobe u kojoj je na mjestu upravitelja ili člana upravnog odbora, • izičke ili pravne osobe čiji je predstavnik, zakonski zastupnik ili stečajni upravitelj ili • izičke ili pravne osobe s kojima je državni službenik, njegov bračni drug, dijete ili roditelj u sporu ili je njihov dužnik. Kao jedan od primjera možemo navesti slučaj kad je u državnu službu na radno mjesto inspektora rada, primljena osoba koja je neposredno prije toga bila u radnom odnosu u trgovačkom društvu Diona. S obzirom na to da inspektor rada obavlja inspekcijski nadzor, koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području rada i zaštite na radu, navedeni službenik dužan je prijaviti mogući sukob interesa i čelnik tijela izuzet će ga od donošenja odluka i sudjelovanja u donošenju odluka vezanu za nadzor tog trgovačkog društva.

3.2. Mogućnost obavljanja dodatnog posla Prema članku 33. Zakona o državnim službenicima, državni službenik može obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj ili izičkoj osobi, ali pod uvjetom da te poslove obavlja izvan redovnog radnog vremena i da je prije toga zatražio od čelnika tijela te dobio od njega rješenje o odobrenju za obavljanje tih poslova ili pružanja usluga i samo, ako nad tim djelatnostiTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

JAVNA UPRAVA ma, odnosno nad radom te izičke ili pravne osobe, državno tijelo u čijoj je službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka, niti šteti ugledu državne službe. Odobrenje za obavljanje poslova nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i drugih autorskih publikacija, odnosno obavljanje poslova povremenog predavača na stručnim seminarima i savjetovanjima. Kod ove vrste dodatne djelatnosti, za koju nije potrebno odobrenje čelnika tijela bitno je, da se isto obavlja izvan redovnog radnog vremena i da službenik ni u kojem slučaju ne može zlouporabiti svoj položaj tako da poslove radnog mjesta podredi privatnim interesima, odnosno da dođe u sukob interesa. Međutim, u praksi imamo puno slučajeva u kojima službenici ne prepoznaju da obavljanjem tzv. honorarnih poslova dolaze u sukob interesa. Kao primjer možemo uzeti obavljanje poslova izvođenja nastave u svojstvu predavača (vanjskog suradnika) pri učilištima, visokim učilištima ili na stručnim seminarima u organizaciji pravnih osoba. U ovom slučaju prvo treba razlučiti, da li državno tijelo u kojemu je službenik zaposlen obavlja nadzor nad tim učilištima, visokim učilištima ili pravnim osobama te, ako je odgovor pozitivan, onda službenik ne može obavljati poslove predavača, neovisno o tome što povremeno predaje, te mu za to ne treba odobrenje čelnika tijela.

3.3. Dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa Prema članku 34. Zakona o državnim službenicima, državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenog službenika o:

više dužnosti u političkoj stranci, strukovnom udruženju, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, koja je u poslovnom odnosu s državnim tijelom u kojem državni službenik preuzima dužnost ili ono nad njima obavlja nadzor. Obveza prijavljivanja mogućeg sukoba interesa navedena pod točkom 4., u navedenom članku, navedena je jedina kao obveza koja nastaje na dan stupanja na dužnost službenika. Međutim, iz intencije zakonodavca radi sprječavanje sukoba interesa razvidno je da sve situacije mogućeg sukoba interesa treba prijaviti nadređenom službeniku ne samo na dan stupanja na dužnost, nego i kada određene situacije ili okolnosti nastanu u tijeku obavljana službe.

3.3.1. Postupak po pisanoj obavijesti o mogućem sukobu interesa Nakon zaprimanja pisane obavijesti o mogućem sukobu interesa nadređeni službenik ispitat će okolnosti navedene u pisanoj obavijesti i o tome obavijestiti čelnika državnog tijela. Ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, čelnik tijela donijet će odluku o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim poslovima. Podaci o mogućem sukobu interesa te odluka čelnika državnog tijela o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim poslovima, zbog mogućeg sukoba interesa unose se u osobni očevidnik državnog službenika.

3.4. Dužnost odbijanja ponuđenih darova Kao jedno od temeljnih načela ponašanja državnih službenika je dužnost odbijanja ponuđenih darova. Prema članku 17. Zakona o državnim službenicima, državnim službenicima je zabranjeno zahtijevati ili primati darove za osobnu korist, korist obitelji ili organizacije, radi povoljnog rješavanja predmeta upravnog ili drugog postupka. Navedena odredba

• inancijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj može imati u odlukama tijela u kojem radi, • o izičkim i pravnim osobama s kojima je bio u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijama u državnu službu, a prema kojima državno tijelo u kojima radi obavlja upravne poslove, • o vlasništvu dionica i obveznica ili inancijskim i drugim interesima u trgovačkim društvima prema kojima državno tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove, a što bi moglo predstavljati sukob interesa, • ako član njegove obitelji (njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj) obavlja najTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

JAVNA UPRAVA izrazito je restriktivna s obzirom na to, da službenik svakim primanjem dara radi obavljanja ili neobavljanja određenih službenih ili drugih radnji, ostvaruje i obilježja bića kaznenog djela primanja mita. Međutim, ista odredba Zakona često službenike dovodi u nedoumicu u pogledu poimanja dara, odnosno postavlja se pitanje: što se smatra darom u smislu Zakona? I kod državnih službenika, kao i kod državnih dužnosnika, postoje tzv. protokolarni darovi ili prigodni darovi, koji po svojoj naravi ne dovode službenika u neku vrstu zavisnosti ili kod njega stvaraju obvezu prema darovatelju, pa samim tim ne mogu ni dovesti do sukoba interesa. Osim toga pojam dara možemo široko de inirati, te se on može smatrati novcem, stvarima, pravima i uslugama i sl. Stoga je potrebno propisati, što se smatra darom u smislu Zakona, odnosno koji dar dovodi ili može dovesti u odnos zavisnosti ili stvoriti obvezu kod državnog službenika prema darovatelju, te koje darove službenik može zadržati i u kojoj vrijednosti.

3.5. Zabrana stjecanja materijalne koristi ili druge koristi i izbjegavanje sukoba interesa u službi prema Etičkom kodeksu državnih službenika Etički kodeks državnih službenika od iznimne je važnosti za sprječavanje sukoba interesa s obzirom na to, da načela i pravila ponašanja državnih službenika utvrđena Etičkim kodeksom nadopunjuju načela na kojima je utemeljen Zakon o državnim službenicima, te načela ponašanja državnih službenika propisana tim Zakonom, te zajedno čine jednu cjelinu normiranog ponašanja kojeg se državni službenici moraju pridržavati prilikom obavljanja službene dužnosti. Sukladno načelima ponašanja državnih službenika propisanim Zakonom o državnim službenicima, zabrana stjecanja materijalne ili druge koristi i izbjegavanje sukoba interesa u službi izričito je navedena i u Etičkom kodeksu državnih službenika. Tako je člankom 9. Etičkog kodeksa propisano, da državni službenik ne smije u obavljanju državne službe zlouporabiti ovlasti i položaj u svrhu ostvarivanja materijalne ili druge koristi za sebe ili drugu pravnu i izičku osobu.

Također, ne smije koristiti u nedozvoljene svrhe službene informacije o djelovanju i radu državnog tijela u kojem je zaposlen, odnosno odavati službene tajne, koje je saznao za vrijeme obavljanja svojih dužnosti. Pored navedenog ne smije koristiti svoj položaj kako bi utjecao na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti ili donošenje političke odluke.

3.6. Moguće sankcije Osim normiranja zabrane sukoba interesa državnih službenika neophodne su i represivne mjere odnosno kazne za utvrđenje postojanja sukoba interesa. Tako okolnosti navedene u Zakonu o državnim službenicima, koje predstavljaju sukob interesa temeljem članka 99. istog Zakona, spadaju u teške povrede službene dužnosti (o kojoj odlučuje službenički sud) za koje se mogu izreći slijedeće kazne: • novčana kazna na vrijeme od 1 do 6 mjeseci, u mjesečnom iznosu od 10 do 20% plaće službenika, • premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova istog stupnja obrazovanja, • prestanak državne službe. Kao jedna od najrepresivnijih mjera je odredba članka 110., stavak 5. istog Zakona, koja propisuje da se državnom službeniku obvezno izriče kazna prestanka državne službe, ako bude proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti, koja ima obilježje korupcije. Pored navedenih sankcija, državnom službeniku kojem je utvrđena odgovornost za tešku povredu službene dužnosti, propisana je i zabrana napredovanja u roku od 2 godine od dana izvršnosti rješenja o odgovornosti, te da državnom službeniku, koji u roku od godine dana od izvršnosti rješenja o utvrđivanju odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti počini novu tešku povredu službene dužnosti, prestaje državna služba po sili zakona danom izvršnosti rješenja, kojim je utvrđena odgovornost službenika za novu tešku povredu službene dužnosti. (U sljedećem broju sukob interesa lokalnih službenika.)

Svoje upite šaljite na:

pitajcentar@tim4pin.hr 70

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

ZDRAVSTVO Ivana Jakir-Bajo *

UDK 347.2

Primjena sustava inancijskog upravljanja i kontrola u zdravstvenim ustanovama u sanaciji i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave čija osnivačka prava miruju U tijeku je provođenje postupka sanacije zdravstvenih ustanova prema odredbama Zakona o sanaciji javnih ustanova. Navedene zdravstvene ustanove poslovale su s gubicima i nisu ispunjavale novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima. Riječ je o devet zdravstvenih ustanova u državnom vlasništvu za koje je Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada) 21. ožujka 2013. godine donijela pojedinačne odluke o sanaciji, kao i 26 zdravstvenih ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čije su odluke o sanaciji donesene 18. travnja i 9. svibnja 2013. godine. Za zdravstvene ustanove u državnom vlasništvu imenovani su sanacijski upravitelji i sanacijska vijeća koja su prema Naputku o metodologiji izrade i provođenja programa sanacije zdravstvenih ustanova izradili prve prijedloge sanacijskih programa. Sanacijskim upraviteljima i sanacijskim vijećima za ustanove u zdravstvu, u postupku sanacije, kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a čiji je postupak imenovanja također okončan, proslijeđen je Naputak o metodologiji izrade i provođenja programa sanacije, koji sadržajno značajno ne odstupa od onoga koji je ministar zdravlja propisao za zdravstvene ustanove u sanaciji u državnom vlasništvu. Uz ovaj Naputak, ustanove u zdravstvu, u postupku sanacije, kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i same jedinice čija osnivačka prava miruju dostavljene su i upute o primjeni sustava inancijskog upravljanja i kontrola, čiji sadržaj autorica obrazlaže u ovom članku.

1. Uvod Doneseno je 26 odluka o sanaciji ustanova u zdravstvu, kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zakonom o sanaciji je utvrđeno da stupanjem na snagu odluke o sanaciji i dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke *

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

o završetku sanacije prestaju ovlasti tijela upravljanja javnom ustanovom i miruju sva prava osnivača javne ustanove, u ovom slučaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zbog navedenoga, bilo je potrebno razmotriti daljnju primjenu sustava inancijskog upravljanja i kontrola u novonastalim okolnostima, i to u dijelu utvrđivanja statusa ustanova u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, načina predaje inancijskih izvještaja i procesa konsolidacije, obvezu sastavljanja i predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti, decentralizirano inanciranje, način izrade i predaje inancijskih planova te mogućnosti plaćanja predujmovima, o čemu je ministar inancija donio 1. srpnja 2013. godine Naputak o primjeni sustava inancijskog upravljanja i kontrola kod ustanova u zdravstvu u postupku sanacije, kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, čija osnivačka prava miruju. Naputak je objavljen i na internetskim stranicama Ministarstva inancija.

2. Status proračunskog korisnika u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09) utvrđuju se kriteriji za klasi iciranjem subjekta/pravne osobe u kategoriju proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna te proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prilikom klasiiciranja uzima se u obzir osnivač, vrsta djelatnosti i način inanciranja. Sukladno Pravilniku, Ministarstvo inancija objavljuje u Narodnim novinama Podatke iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika svake 71

ZDRAVSTVO godine najkasnije do kraja svibnja tekuće godine za sljedeću proračunsku godinu. Ulaskom u proces sanacije, promijenila se nadležnost nad ustanovama u zdravstvu. Prava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivača miruju, a preuzima ih država. Ove ustanove u zdravstvu i nadalje će biti iskazane istim RKP brojem u tablici 1. Popis proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i to sukladno teritorijalnoj pripadnosti pojedinoj županiji s obzirom na to, da se prava osnivača dvije godine nakon dana stupanja odluke o završetku sanacije vraćaju osnivaču – jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave – proces planiranja i konsolidacije se ne mijenja, a jednoobraznost i dosljednost prikaza kroz razdoblja važni su

zbog statističkog izvještavanja i mogućnosti stvaranja usporednih vremenskih serija podataka.

3. Predaja inancijskih izvještaja i konsolidacija ustanova u zdravstvu u sanaciji Pravilnikom o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11) de iniran je način predaje inancijskih izvještaja ustanova u zdravstvu, kao i proces konsolidacije inancijskih izvještaja. Ustanove u zdravstvu su prije ulaska u sanaciju svoje inancijske izvještaje predavale na način i u rokovima prikazanim u tablici 1., dok je proces konsolidacije inancijskih izvještaja prikazan u tablici 2.

Tablica 1. Predaja inancijskih izvještaja ustanova u zdravstvu prije donošenja odluka o sanaciji Obveznik/ razina

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Razina 31 Ustanove u zdravstvu (u sanaciji)

Razdoblje/ inancijski izvještaji

Rok predaje

Za proračunsku godinu • Bilancu, • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • dodatni Izvještaj o prihodima i prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza • Izvještaj o obvezama i do 15. veljače • Bilješke • Dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor inanciranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi», • Izvještaj o obvezama i • Bilješke Polugodišnji izvještaji • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o obvezama i • Bilješke • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaji za I. i III. tromjesečje • Izvještaja o prihodima i rashodima korisnika proračuna

Predaja • nadležnom ministarstvu/razdjelu • jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici • nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju • područnom uredu FINA-e

• HZZO-u

10 dana po isteku izvještajnog razdoblja

• jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici • HZZO-u • područnom uredu FINA-e

10 dana po isteku izvještajnog razdoblja

• područnom uredu FINA-e

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

ZDRAVSTVO Tablica 2. Način konsolidacije inancijskih izvještaja ustanova u zdravstvu prije donošenja odluka o sanaciji Obveznik/ razina

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Razina 31 Ustanove u zdravstvu (u sanaciji)

Razdoblje/ inancijski Način konsolidacije izvještaji Za proračunsku godinu • Nadležni lokalni • Bilancu, proračun konsolidira • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i sve inancijske izdacima, izvještaje. Kod PR• dodatni Izvještaj o RAS-a konsolidira prihodima i rashodima, samo dio koji je ustanova u zdravstvu primicima i izdacima dobila od nadležnog • Izvještaj o promjenama lokalnog proračuna. u vrijednosti i obujmu imovine i obveza • Izvještaj o obvezama i • HZZO za potrebe • Bilješke konsolidacije koristi samo dodatni • dodatni Izvještaj o Izvještaj o prihodima prihodima i rashodima, i rashodima, primicima i izdacima primicima i izdacima s naznakom: «Izvor s naznakom: «Izvor inanciranja središnji inanciranja središnji proračun, vlastiti i ostali proračun, vlastiti i prihodi», ostali prihodi». • Izvještaj o obvezama i • Bilješke • HZZO prikuplja i Izvještaje o obvezama decentraliziranih ustanova u zdravstvu Polugodišnji izvještaji • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o obvezama i • Bilješke

• Nadležni lokalni proračun konsolidira sve izvještaje. Kod PR-RAS-a konsolidira samo dio koji je ustanova u zdravstvu dobila od nadležnog lokalnog proračuna. • HZZO za potrebe konsolidacije koristi samo dodatni PR-RAS s naznakom: «Izvor inanciranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi». • HZZO prikuplja i Izvještaje o obvezama decentraliziranih ustanova u zdravstvu

Ulaskom u proces sanacije ustanove u zdravstvu će i nadalje predavati inancijske izvještaje sukladno načinu i rokovima danim u tablici 1., uz iznimku da će se izvještaji dostavljati Ministarstvu zdravlja i za polugodišnje razdoblje. O tome su ustanove u zdravTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

stvu, u postupku sanacije kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, obaviještene i Okružnicom o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013., od 1. srpnja 2013. godine.

4. Predaja Izjave o iskalnoj odgovornosti Ustanove u zdravstvu obvezne su primjenjivati odredbe Zakona o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10). Ravnatelji ustanova bili su dužni sastaviti Izjavu o iskalnoj odgovornosti za 2012. godinu i predati je nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave do 28. veljače 2013. godine. Prema Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11 i 106/12), prilikom postupka primopredaje, čelnici sastavljaju Izjavu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datuma prestanka obnašanja dužnosti, koja se zajedno s prilozima predaje čelniku, koji preuzima dužnost i ulaže u Predmet o iskalnoj odgovornosti. Ravnatelji ustanova u zdravstvu kojima je prestala dužnost, u postupku primopredaje, dužni su dati Izjavu o iskalnoj odgovornosti za razdoblje od 1. siječnja do prestanka obnašanja dužnosti. Budući da je datum primopredaje raniji od 31. kolovoza, prema Uredbi, uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti predaje se i: • Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne 2012. godine za one slabosti i nepravilnosti, koje su prema Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti trebale biti otklonjene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja dužnosti, • prilozi sastavljeni za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne 2012. godine, a to su: popunjeni Upitnik o iskalnoj odgovornosti, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola (ako je unutarnja revizija ustrojena). Prema tome nije potrebno ponovo sastavljati Upitnik o iskalnoj odgovornosti za razdoblje od 1. siječnja do datuma prestanka obnašanja dužnosti, već se uz Izjavu prilaže Upitnik koji je sastavljen za prethodnu - 2012. godinu. Izjavu s prilozima nije 73

ZDRAVSTVO potrebno dostavljati Ministarstvu zdravlja, već se ulaže u Predmet o iskalnoj odgovornosti i predaje sanacijskom upravitelju. Sanacijski upravitelj će navedenu Izjavu s prilozima, zajedno s Izjavom koju će sastaviti za razdoblje od dana preuzimanja dužnosti do 31. prosinca 2013. godine, predati do 28. veljače 2014. godine Ministarstvu zdravlja, a istodobno presliku navedene dokumentacije i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je osnivač ustanove u zdravstvu u sanaciji. U slučajevima kada je dosadašnji ravnatelj odlukom o sanaciji imenovan sanacijskim upraviteljem, tada on nije obvezan davati Izjavu.

5. Financiranje ustanova u zdravstvu u sanaciji kao decentraliziranih funkcija Odlukom o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2013. godini (NN, br. 29/13) utvrđuju se minimalni inancijski standardi za: • investicijsko ulaganje zdravstvenih ustanova u prostor, medicinsku i nemedicinsku opremu i prijevozna sredstva, • investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava, • informatizaciju zdravstvene djelatnosti; a sve sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i mreži javne zdravstvene službe. Budući da nije došlo do izmjena i dopuna Odluke o minimalnim inancijskim standardima, decentralizirano inanciranje zdravstvenih ustanova, pa i onih u procesu sanacije, provest će se do kraja 2013. godine bez značajnijih promjena.

6. Izrada i predaja inancijskih planova za razdoblje 2014.-2016. Ustanove u zdravstvu u sanaciji izrađuju svoje prijedloge inancijskih planova u skladu s odredbama Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) i prema modelu prijedloga inancijskog plana, koji će Mi-

nistarstvo inancija dati u svojim uputama za izradu državnog proračuna za razdoblje 2014.-2016. i uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014.-2016. Vezano uz samu metodologiju izrade inancijskih planova ustanova u zdravstvu, treba istaknuti da se ona, izuzev ukidanja obveze sastavljanja plana razvojnih programa (a veliki broj ustanova u zdravstvu ih niti do 2013. godine nije sastavljao jer nisu imali većih investicija), nije mijenjala u odnosu na prethodne godine. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu ukinula se obveza sastavljanja plana razvojnih programa za ustanove u zdravstvu i ostale proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Financijski plan ustanove u zdravstvu za razdoblje 2014.-2016. sastoji se od prihoda i primitaka iskazanih po vrstama rashoda i izdataka predviđenih za razdoblje 2014.-2016., razvrstanih prema proračunskim klasi ikacijama i obrazloženja prijedloga inancijskog plana. Navedeno je utvrđeno Zakonom o proračunu i neće se mijenjati.

7. Plaćanje predujmovima Plaćanje predujmom je odredbama Zakona o proračunu predviđeno kao iznimka, uz suglasnost ministra inancija odnosno načelnika, gradonačelnika ili župana. Proračunski korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti, ali samo do iznosa utvrđenog zakonom o izvršavanju državnog proračuna za određenu godinu, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Člankom 9. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12 i 53/13) utvrđeno je da korisnici mogu plaćati predujmom bez suglasnosti ministra inancija do pojedinačnog iznosa od 50.000,00 kuna. To ograničenje primjenjuju i ustanove u zdravstvu u sanaciji. Zahtjev za plaćanje predujmom ustanove dostavljaju Ministarstvu zdravlja, a ono ga, ako je s istim suglasno, prosljeđuje Ministarstvu inancija.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

ZDRAVSTVO Ljubica Đukanović *

UDK 347.2

Tijela i upravljanje zdravstvenim ustanovama u sanaciji Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN, br. 82/13), uz niz drugih pitanja, pravno je uređen rad tijela i upravljanje zdravstvenim ustanovama koje su ušle u Vladin program sanacije. Odredbe Zakona izmijenjene su i dopunjene, da zdravstvene ustanove u postupku sanacije ne bi imale dvojbe oko nadležnosti sanacijskih tijela. U članku se predstavljaju i komentiraju propisane promjene.

1. Imenovanje sanacijskih vijeća Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN, br. 82/13; u nastavku: Zakon) uređen je rad tijela zdravstvenih ustanova za vrijeme postupka sanacije. Novim člankom 57.a Zakona, dopunjene su odredbe zakona te je istim propisano, da za vrijeme trajanja postupka sanacije i dvije godine nakon donošenje odluke o završetku sanacije, zdravstvenom ustanovom u kojoj se provodi sanacija upravlja sanacijsko vijeće. Za razliku od upravnog vijeća, sanacijsko vijeće zdravstvene ustanove sastoji se od 3 člana i čine ga predstavnici: • Ministarstva zdravlja (predsjednik), • Ministarstva inancija (1 član), • radnika zdravstvene ustanove (1 član). Članove sanacijskog vijeća imenuje Vlada Republike Hrvatske (u nastavku: Vlada) na prijedlog ministra zdravlja, i to predstavnika ministarstva zdravlja i zdravstvene ustanove, dok predstavnika ministarstva inancija imenuje vlada na prijedlog ministra inancija. Zakonom je izrijekom propisano da stupanjem na snagu odluke o imenovanju sanacijskog vijeća zdravstvene ustanove prestaje mandat svim članovima upravnog vijeća zdravstvene ustanove. Uvjeti koje moraju ispunjavati svi članovi sanacijskog vijeća isti su kao i za članove upravnog vijeća, koje imenuje jedinica područne (regionalne) samouprave i grad. Tako da članovi sanacijskog vijeća moraju imati visoku stručnu spremu. Zakon propisuje da mandat članova sanacijskog vijeća započinje danom stupanja na snagu odluke o imenovanju članova sanacijskog vijeća i traje dvije *

Ljubica Đukanović, mag. iur., pomoćnica ministra zdravlja.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

godine nakon stupanja na snagu odluke o završetku sanacije. Naknadu za rad članova sanacijskog vijeća utvrđuje ministar zdravlja kao i njezinu visinu, a ona se isplaćuje iz sredstava Ministarstva zdravlja.

2. Temeljni akti ustanove u postupku sanacije Člankom 72.a Zakona propisano su akti zdravstvenih ustanova u postupku sanacije, a to su statut i drugi opći akti. Statut je osnovni opći akt zdravstvene ustanove, kojim se osobito uređuje: • organizacija zdravstvene ustanove, • način odlučivanja sanacijskog upravitelja i sanacijskog vijeća, po kojem sanacijski upravitelj donosi sve odluke u vezi s poslovanjem u zdravstvenoj ustanovi, osim odluka propisanih u članku 58.a ovoga Zakona, • druga prava i obveze sanacijskog upravitelja i sanacijskog vijeća, • način izbora, sastav i rad stručnog kolegija, • druga pitanja važna za obavljanje zdravstvene djelatnosti, kao i za rad i poslovanje zdravstvene ustanove.

3. Ovlasti sanacijskih vijeća Novim člankom 58.a Zakona, propisane su ovlast sanacijskog vijeća i te ovlasti su šire od ovlasti upravnog vijeća, tako da sanacijsko vijeće zdravstvene ustanove: • donosi statut uz suglasnost ministra, • donosi druge opće akte, • donosi program rada i razvoja, • donosi prijedlog programa sanacije zdravstvene ustanove, • nadzire izvršenje programa rada i razvoja zdravstvene ustanove, • donosi inancijski plan i završni račun, • analizira inancijsko poslovanje zdravstvene ustanove najmanje jedanput mjesečno, • u slučaju gubitka u poslovanju zdravstvene ustanove bez odgađanja obavještava osnivača, • predlaže osnivaču promjenu ili proširenje djelatnosti, • donosi odluke u drugom stupnju u predmetima u kojima se odlučuje o pojedinim pravima radnika, 75

ZDRAVSTVO • raspravlja i odlučuje o izvješćima sanacijskog upravitelja najmanje svaka tri mjeseca, • obavlja i druge statutom propisane poslove.

vitelja, njegovog zamjenika i pomoćnika utvrđuje u visini plaće ravnatelja, zamjenika ravnatelja i pomoćnika ravnatelja zdravstvene ustanove.

Sanacijsko vijeće donosi odluke jednoglasno, stoga se odluka ne može donijeti, ako je ne prihvaćaju sva tri člana sanacijskog vijeća.

Zakon propisuje da mandat sanacijskog upravitelja, njegovog zamjenika i pomoćnika traje od dana stupanja na snagu odluke o njihovom imenovanju te dvije godine nakon stupanja na snagu odluke o završetku sanacije zdravstvene ustanove. Prema članku 61.a Zakona, sanacijski upravitelj podnosi sanacijskom vijeću pisano izvješće o cjelokupnom poslovanju zdravstvene ustanove jednom tromjesečno, s tim da sanacijski upravitelj sudjeluje u radu sanacijskog vijeća, ali bez prava odlučivanja.

4. Sanacijski upravitelj Novim člankom 59.a Zakona propisane su ovlasti sanacijskog upravitelja, te je propisano da on organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada. Ujedno je propisano da sanacijski upravitelj zdravstvene ustanove ima: • • • •

zamjenika, pomoćnika za pravne poslove, pomoćnika za inancijsko poslovanje i pomoćnika za sestrinstvo - glavnu sestru zdravstvene ustanove.

Sanacijskog upravitelja, kao i sanacijsko vijeće, imenuje i razrješuje Vlada na prijedlog ministra zdravlja, a stupanjem na snagu odluke o imenovanju sanacijskog upravitelja prestaje mandat ravnatelja zdravstvene ustanove. Zakon ujedno propisuje uvjete koje mora ispunjavati sanacijski upravitelj, te on isto kao i ravnatelj zdravstvene ustanove, mora imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, te najmanje pet godina radnog iskustva u struci i ispunjavati druge uvjete propisane aktom o osnivanju, odnosno statutom. Ako sanacijski upravitelj zdravstvene ustanove nema završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij zdravstvenog usmjerenja, njegov zamjenik mora biti osoba s završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem zdravstvenog usmjerenja i najmanje pet godina radnog iskustva. Posebno naglašavamo da zamjenika sanacijskog upravitelja i pomoćnike sanacijskog upravitelja imenuje i razrješuje sanacijsko vijeće na prijedlog sanacijskog upravitelja zdravstvene ustanove. Zakon nadalje propisuje, da stupanjem na snagu odluke sanacijskog vijeća o imenovanju zamjenika i pomoćnika sanacijskog upravitelja, prestaje mandat zamjenika i pomoćnika ravnatelja zdravstvene ustanove. Pitanje određivanja plaće i visina plaće sanacijskog upravitelja, zamjenika sanacijskog upravitelja, pomoćnika sanacijskog upravitelja, propisano je samim Zakonom, tako da se plaća sanacijskog upra76

Novim člankom 62.a Zakona, propisano je da sanacijski upravitelj može biti razriješen i prije isteka vremena na koje je imenovan. Posebno je propisana obveza sanacijskog vijeća, koje je dužno izvijestiti ministra zdravlja o ostvarenim preduvjetima za razrješenje sanacijskog upravitelja i prije isteka mandata za koji je izabran, i to ako: • sanacijski upravitelj razrješenje zahtijeva osobno, • nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu, • ne izvršava ugovorne obveze prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, • ne provodi program rada i razvoja zdravstvene ustanove, koji je donijelo upravno vijeće, odnosno sanacijsko vijeće, • ne provodi program sanacije, koji je donijelo ministarstvo zdravlja, • ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, koji pokriva osnivač, osim u slučaju gubitka zbog kašnjenja u dinamici ostvarivanja planiranih prihoda, • u svojem radu krši propise i opće akte zdravstvene ustanove ili neopravdano ne izvršava odluke upravnog vijeća, odnosno odluke sanacijskog vijeća ili postupa u suprotnosti s njima, • svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči zdravstvenoj ustanovi veću štetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dužnost, tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove, • ako je nalazom zdravstvene inspekcije ustanovljena povreda propisa i općih akata zdravstvene ustanove ili nepravilnost u radu sanacijskog upravitelja. Ministar zdravlja obvezan je u roku od 30 dana od dana saznanja za neki od navedenih razloga predložiti Vladi razrješenje sanacijskog upravitelja. Prema članku 63.a sanacijski upravitelj je dužan tromjesečTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

ZDRAVSTVO no ministru zdravlja podnijeti pisano izvješće o broju osoba umrlih u zdravstvenoj ustanovi, te o broju izvršenih obdukcija. Isto tako u izvanrednim okolnostima, ako je ugrožen proces pružanja zdravstvene zaštite ili postoji neposredna opasnost po život i zdravlje osoba, sanacijski upravitelj je dužan o tim okolnostima bez odgađanja obavijestiti ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

5. Stručno vijeće Novim člankom 64.a Zakona, propisano je da stručno vijeće zdravstvene ustanove u postupku sanacije može imenovati sanacijski upravitelj, s tim da stručno vijeće čine najmanje voditelji ustrojstvenih jedinica ustanove sukladno člancima 74. i 75. Zakona. U radu stručnog vijeća mogu sudjelovati i zdravstveni suradnici. Posebno je propisana obveza sanacijskom upravitelju doma zdravlja, koji u stručno vijeće imenuje i zdravstvene radnike - koncesionare sa sklopljenim ugovorom o provođenju zdravstvene zaštite s domom zdravlja, a najmanje jednog zdravstvenog radnika koncesionara sa sklopljenim ugovorom o provođenju zdravstvene zaštite s domom zdravlja izabranog većinom glasova koncesionara toga doma zdravlja. Člankom 65.a Zakona propisano je da sanacijski upravitelj zdravstvene ustanove ne može biti predsjednik niti član stručnog vijeća koje se mora sastati najmanje jedanput u 30 dana. Nadležnosti stručnog vijeća zdravstvene ustanove u postupku sanacije propisane su člankom 66.a Zakona, prema kome stručno vijeće: • raspravlja i odlučuje o pitanjima iz područja stručnog rada ustanove, • predlaže stručna rješenja u sklopu djelatnosti zdravstvene ustanove, • predlaže stručne temelje za program rada i razvoja zdravstvene ustanove, • predlaže mjere za unapređenje kvalitete rada u zdravstvenoj ustanovi, • daje sanacijskom vijeću i sanacijskom upravitelju mišljenja i prijedloge glede organizacije rada i uvjeta za razvoj zdravstvene djelatnosti, • predlaže sanacijskom upravitelju i sanacijskom vijeću usklađenje stručnog rada zdravstvene ustanove s inancijskim mogućnostima, • predlaže specijalističko usavršavanje zdravstvenih radnika te stručno usavršavanje iz područja uže specijalnosti zdravstvenih radnika za potrebe zdravstvene ustanove, • predlaže sanacijskom vijeću obavljanje poslova zdravstvenih radnika izvan punoga radnog vremena u slučajevima od posebnog interesa za građane i rad zdravstvene ustanove, TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

• skrbi o provedbi unutarnjeg nadzora nad stručnim radom zdravstvenih radnika ustanove, • obavlja i druge poslove propisane statutom. Kao što su propisane nadležnosti stručnog vijeća zdravstvene ustanove u postupku sanacije, isto je propisano člankom 68.a Zakona za etičko povjerenstvo, koje je tijelo koje osigurava obavljanje djelatnosti zdravstvene ustanove na načelima medicinske etike i deontologije.

6. Etičko povjerenstvo Etičko povjerenstvo zdravstvene ustanove u postupku sanacije može imenovati sanacijsko vijeće, a čine ga najmanje pet članova, od toga najmanje 40% članova podzastupljenog spola, s time da najmanje jedan član etičkog povjerenstva treba biti predstavnik nemedicinskih struka i najmanje jedan član, koji nije radnik zdravstvene ustanove. Sanacijsko vijeće imenuje i zamjenike članova etičkog povjerenstva, a broj članova i sastav etičkog povjerenstva uređuje se statutom zdravstvene ustanove. Za obavljanje poslova etičkog povjerenstva, zdravstvena ustanova, čiji je osnivač pravna i izička osoba, može ovlastiti etičko povjerenstvo druge zdravstvene ustanove.

7. Povjerenstvo za lijekove Člankom 70.a Zakona je propisano, da je povjerenstvo za lijekove tijelo, koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi, s tim da povjerenstvo za lijekove u postupku sanacije može imenovati sanacijsko vijeće, a čini ga najmanje pet članova koji se imenuju iz redova specijalista medicine, stomatologije ili farmacije. Sastav i broj članova povjerenstva za lijekove uređuje se statutom zdravstvene ustanove. Ovlasti povjerenstva za lijekove za vrijeme provođenja postupka sanacije: • nadzire ispitivanje lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi, • dostavlja sanacijskom vijeću i sanacijskom upravitelju zdravstvene ustanove tromjesečno inancijsko izvješće o kliničkim ispitivanjima lijekova, koja se provode u zdravstvenoj ustanovi, • koordinira aktivnosti vezano uz prijave nuspojava lijekova i medicinskih proizvoda nadležnom tijelu, • procjenjuje opravdanost korištenja lijekova posebnih listi lijekova Zavoda te odobrava primjenu lijekova s posebne liste lijekova na prijedlog doktora medicine, • prati potrošnju lijekova i medicinskih proizvoda te predlaže mjere za racionalnu uporabu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi. 77

ZDRAVSTVO 8. Povjerenstvo za kvalitetu Prema članku 71.a Zakona, povjerenstvo za kvalitetu zdravstvene ustanove je tijelo koje osigurava kontrolu kvalitete zdravstvene zaštite. Pored kontrole kvalitete zdravstvene zaštite povjerenstvo za kvalitetu osigurava provođenje propisa s područja kvalitete zdravstvene zaštite, a u postupku sanacije može ga imenovati sanacijsko vijeće. Povjerenstvo za kvalitetu ima najmanje pet članova, a u njemu moraju biti zastupljeni predstavnici svih djelatnosti. Sastav i broj članova povjerenstva za kvalitetu uređuje se statutom zdravstvene ustanove. Ovlasti povjerenstva za kvalitetu su da: • vodi registar zdravstvene ustanove o umrlim pacijentima, • vodi registar zdravstvene ustanove o neželjenim ishodima liječenja sukladno općim aktima agencije za kvalitetu i akreditaciju za područje zdravlja, • provodi kontrolu kvalitete medicinske dokumentacije zdravstvene ustanove.

9. Ostale promjene Izmijenjene su i odredbe članka 59. Zakona, prema kojima ravnatelj zdravstvene ustanove mora imati

završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij te najmanje pet godina radnog iskustva u struci i ispunjavati druge uvjete propisane aktom o osnivanju, odnosno statutom. Isto tako, ako ravnatelj zdravstvene ustanove nema završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij zdravstvenog usmjerenja, njegov zamjenik mora biti osoba sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem zdravstvenog usmjerenja s najmanje pet godina radnog iskustva. Ovim odredbama usklađeni su uvjeti i nazivi razine obrazovanja za ravnatelja i zamjenika ravnatelja zdravstvene ustanove. Promjena koja se odnosi na upravno vijeće doma zdravlja sastoji se od toga, da to tijelo upravljanja više nema sedam, nego pet članova, i čine ga: • predstavnici osnivača (predsjednik i 2 člana), • predstavnici doma zdravlja (2 člana). Ovom izmjenom broj članova upravnog vijeća doma zdravlja izjednačen je i isti je u svim zdravstvenim ustanovama, čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave i grad.

NE PROPUSTITE U RUJNU! ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE U Zagrebu, 19. i 20. rujna od 10.00h do16.00h (pauza za ručak od 12.00h do 13.00h) Cilj TIM4PIN-a je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Više o programu možete pročitati na zadnjoj stranici časopisa.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Danijela Stepić *

UDK 378.1

Davor Kozina **

Unutarnja revizija na sveučilištima i fakultetima O novim kriterijima uspostave unutarnje revizije u javnom sektoru pisali smo u broju 3. TIM4PIN Magazina, predstavljajući prijedlog novog Pravilnika za unutarnju reviziju korisnika proračuna, objavljenog na internetskim stranicama Ministarstva inancija. U ovom članku autori detaljnije predstavljaju, što donosi prijedlog novog Pravilnika vezano uz načine uspostave unutarnje revizije u sustavu znanosti, točnije na sveučilištima i fakultetima.

1. Uvod Prijedlog novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna objavljen je još u veljači 2013. godine na internetskim stranicama Ministarstva inancija i upućen je na očitovanja korisnicima proračuna. Budući da prijedlog novog Pravilnika donosi značajne promjene u kriterijima uspostave unutarnje revizije u odnosu na važeći Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 35/2008), zaprimljena su brojna očitovanja koje je Ministarstvo inancija detaljno analiziralo i u završnim su fazama pripreme za objavu novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji. Također novi je Pravilnik pripreman i u konzultaciji s Europskom komisijom i predstavnicima SIGME. Najznačajnija novost koju donosi prijedlog novog Pravilnika jeste ta, da se jedinice za unutarnju reviziju ustrojene na razini ministarstava, županija i gradova1 obvezuju obavljati unutarnju reviziju i u korisnicima proračuna u njihovoj nadležnosti, izuzev onih koji će, ako za to postoji potreba i kako to predviđa prijedlog novog Pravilnika, ustrojiti Danijela Stepić, dipl. oec., konzultantica i ekspertica za EU projekte. *

** Davor Kozina, dipl. oec., Ministarstvo inancija – Središnja harmonizacijska jedinica. 1 Odnosi se samo na gradove koji su prijedlogom novog Pravilnika za unutarnju reviziju obveznici ustrojavanja unutarnje revizije: Grad Zagreb, gradovi sjedišta županija, gradovi s više od 35.000 stanovnika, gradovi koji zapošljavaju više od 50 zaposlenih i imaju godišnje rashode i izdatke, uključujući rashode i izdatke njihovih proračunskih korisnika veće od 50.000.000,00 kn.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

vlastite jedinice za unutarnju reviziju. Sveučilišta i ustanove u zdravstvu, izdvojene su u okviru prijedloga novog Pravilnika kao obveznici uspostave unutarnje revizije ustrojavanjem vlastite jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unutarnju reviziju. Riječ je o velikim sustavima (znanost i zdravstvo), a opravdanost za obvezu ustrojavanja jedinica za unutarnju reviziju proizlazi iz činjenice da navedeni sustavi još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri integrirani, te je u ovoj fazi razvoja gotovo nemoguće očekivati da se aktivnost unutarnje revizije može osigurati samo s razine nadležnog ministarstva. U skladu s prijedlogom novog Pravilnika jedinica za unutarnju reviziju ili zajednička jedinica za unutarnju reviziju ustrojena na sveučilištu obvezuje se obavljati unutarnju reviziju i za sastavnice sveučilišta. Drugim riječima, sastavnice sveučilišta, odnosno fakulteti nisu u obvezi ustrojiti vlastite jedinice za unutarnju reviziju, već će unutarnja revizija s razine sveučilišta svojom aktivnošću zahvatiti i sastavnice u nadležnosti sveučilišta. Potrebno je naglasiti da je i sastavnicama sveučilišta, dakle fakultetima, prijedlogom novog Pravilnika dana mogućnost ustrojavanja vlastite jedinice za unutarnju reviziju, ako za to postoji potreba i kako to uređuje prijedlog novog Pravilnika. Međutim, u tom slučaju, jedinica za unutarnju reviziju ustrojena na fakultetu obvezuje se surađivati s jedinicom za unutarnju reviziju ustrojenom na sveučilištu. Ovakav pristup otvorio je neka pitanja u smislu usklađenosti predloženih novih kriterija s odredbama Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/2006), te de inira li se i propisuje prijedlogom novog Pravilnika više nego što je to Zakonom o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola predviđeno, predstavlja li jedinica za unutarnju reviziju s razine sveučilišta vanjsku reviziju za sastavnice sveučilišta, hoće li suradnja jedinica za unutarnju reviziju između fakulteta i sveučilišta narušiti neovisnost unutarnje revizije na fakultetima i slična pitanja za koja se u nastavku daju detaljnija obrazloženja i odgovori. 79

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE 2. Kriteriji za uspostavu unutarnje revizije na sveučilištima Važno je naglasiti da su kriteriji za uspostavljanje unutarnje revizije u prijedlogu novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna u potpunosti u skladu sa Zakonom o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru. Člankom 17., stavkom 1. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru, de inirano je da su korisnici proračuna obvezni uspostaviti unutarnju reviziju na jedan od sljedećih načina:

Kriteriji za uspostavu unutarnje revizije de inirani su prema onome što Zakon o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola nalaže, a to je broj zaposlenih i inancijska sredstva, s time da su inancijska sredstva uzeta na razini konsolidiranih proračuna. Govoreći o sveučilištima i fakultetima, važno je naglasiti da takav pristup nije umanjio važnost i osobnost sastavnica sveučilišta, već je uvažio činjenicu povezanosti sveučilišta i sastavnica kroz sustav inanciranja i zakonski okvir, koji uređuje odnose između sveučilišta i njegovih sastavnica.

a) ustrojavanjem neovisne jedinice za unutarnju reviziju izravno odgovorne čelniku korisnika proračuna ili imenovanjem unutarnjeg revizora izravno odgovornog čelniku korisnika proračuna, b) osnivanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju na prijedlog više korisnika proračuna, uz prethodnu suglasnost ministra inancija, c) sporazumom o obavljanju poslova unutarnje revizije s mjerodavnim ministarstvom/institucijom te jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost ministra inancija. Nadalje, člankom 17., stavkom 2. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru de inirano je da ministar inancija pravilnikom propisuje kriterije za uspostavljanje unutarnje revizije kod korisnika proračuna, ovisno o broju zaposlenih i inancijskim sredstvima kojima raspolažu. Međutim, važno je istaknuti da je temeljni pristup u de iniranju novih kriterija bio osigurati racionalnu uspostavu unutarnje revizije, tako da se revizijskom aktivnošću zahvati što je moguće veći dio proračunskih sredstava, ali da se i izbjegne situacija da korisnici proračuna druge i treće razine budu obveznici ustrojavanja vlastitih jedinica za unutarnju reviziju. Korisnici proračuna druge i treće razine ujedno su sastavni dijelovi konsolidiranih proračuna ministarstava, županija i gradova, u funkciji su provedbe strateških ciljeva nadležnih proračuna kojima pripadaju i u obvezi istima podnijeti izjavu o iskalnoj odgovornosti, čime zapravo daju na uvid informacije o tome kako funkcioniraju sustavi inancijskog upravljanja i kontrola u njihovoj nadležnosti temeljeno na postupku samoprocjene koji sami provode. Uvažavajući činjenicu da su institucije u javnom sektoru povezane: vlasništvom, načinom inanciranja, provedbom funkcionalnih aktivnosti i strateških ciljeva - de iniranju novih kriterija za uspostavu unutarnje revizije pristupilo se uvažavajući upravo sve te poveznice. 80

Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03, 105/04, 107/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, i 3/11), sveučilišta se osnivaju radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene, stručne i umjetničke djelatnosti te druge djelatnosti, a koju provode kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela. Poveznice između sveučilišta i njegovih sastavnica još su više izražene kroz sustav inanciranja. Sveučilište i njegove sastavnice inanciraju se iz javnih izvora, pretežito sredstava Državnog proračuna u modelu lump-sum (cjelovitog iznosa), koji se osigurava na poziciji redovite aktivnosti sveučilišta, a odlukama Senata i uprava sveučilišta cjeloviti iznos raspodjeljuje se sastavnicama. Konsolidirani proračun izrađuje se na razini sveučilišta na temelju inancijskih planova, koje im sastavnice dostavljaju. Postupak donošenja proračuna sveučilišta i proračuna sastavnica sveučilišta, odnosno konsolidiranog proračuna sveučilišta i njegovih sastavnica te odnosi sveučilišta i sastavnica vezani uz način inanciranja, nadležnost, osnovu za korištenje sredstava iz konsolidiranog proračuna, izvršenje proračuna, izvještavanje i dr., detaljnije se uređuje internim aktima sveučilišta (primjerice Pravilnikom o inanciranju). Potrebno je naglasiti i još jednu poveznicu između sveučilišta i njegovih sastavnica, a to je odnos u sustavu iskalne odgovornosti. NaiTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE me, sastavnice sveučilišta imaju obavezu podnijeti izjavu o iskalnoj odgovornosti nadležnom sveučilištu, koje ima obvezu provesti formalnu kontrolu izjava o iskalnoj odgovornosti i o istom izvijestiti nadležno ministarstvo. Uzimajući u obzir zakonski okvir, funkcionalnu i inancijsku integraciju sveučilišta predloženo je uspostavljanje jedinice za unutarnju reviziju na razini sveučilišta, odnosno konsolidiranog proračuna sveučilišta i s obvezom da ta jedinica obavlja unutarnju reviziju i za sastavnice sveučilišta. Uvažavajući sve prethodno iznesene poveznice između sveučilišta i njegovih sastavnica, unutarnja revizija uspostavljena na sveučilištu niti u kojem slučaju ne predstavlja vanjsku reviziju za sastavnice sveučilišta. Ovdje je potrebno ukratko podsjetiti na ulogu i funkciju unutarnje revizije, kako bi se izbjeglo pogrešno interpretiranje ovakvog pristupa, koji može imati za posljedicu da sastavnice sveučilišta dožive unutarnju reviziju s razine sveučilišta kao vanjsku reviziju ili kao kontrolu od strane sveučilišta, odnosno da sveučilišta ovaj pristup shvate kao njihovu nadzornu ili još gore inspekcijsku ulogu nad svojim sastavnicama. Naime, unutarnja revizija nije kontrola niti inspekcija. Unutarnja revizija je savjetodavna aktivnost u funkciji procjene sustava kontrola i davanja preporuka za unapređenja i poboljšanja. Za razliku od inspekcije koja ima ulogu kazniti, odnosno sankcionirati počinitelje nepravilnosti i odgovorne za propuste, unutarnja revizija ne istražuje pojedine transakcije i ne traži krivce, već procjenjuje sustave kontrola i daje preporuke za njihovo unapređenje. Novi kriteriji uspostavljanja unutarnje revizije pripremljeni su na načelu da je ova savjetodavna funkcija dostupna što većem broju korisnika proračuna, a da se istovremeno optimalno organiziraju njeni resursi uvažavajući poštivanje standarda i metodologije rada. Da je ulogu i funkciju unutarnje revizije potrebno sagledati i izvan granica jedne institucije, kada je ta institucija dio jednog šireg i povezanog sustava pokazuje i praksa iz sustava upravljanja pretpristupnim fondovima EU. Na čelu cjelokupnog sustava inancijskog upravljanja i kontrola je nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (pomoćnik ministra u Ministarstvu inancija), koji nosi krajnju odgovornost za uspješno funkcioniranje sustava u cjelini. Unutar sustava upravljanja i provedbe su razna ministarstva/agencije kao korisnici sredstava ili provedbena tijela (ovisno koju ulogu imaju), a svatko od njih ima svoju pravnu osobnost. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

Međutim, krajnja odgovornost, koju ima nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, daje mu puno pravo dobivanja izvješća unutarnje revizije, kako bi na vrijeme imao informacije o sustavima unutarnjih kontrola i potrebama za njihova poboljšanja na razini sustava u cjelini, za koji odgovara. Naravno zadaća je svakog od rukovoditelja, u tom lancu odgovornosti, da u svom dijelu poduzme sve što treba da osigura učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom, odnosno inancijskim planom utvrđenih sredstava. Time se ne narušava neovisnost rukovoditelja (ministra, ravnatelja agencije i sl.), nego osigurava uređen i transparentan sustav odgovornosti na svim razinama upravljanja unutar određenog sustava. S obzirom na mogućnosti koje Republici Hrvatskoj donosi članstvo u Europskoj uniji, očekuje se i angažman sveučilišta i njegovih sastavnica u korištenju sredstava iz fondova Europske unije, a sustav unutarnjih inancijskih kontrola, osobito učinkovita unutarnja revizija, jedan je od temeljnih preduvjeta da bi se i mogućnosti korištenja EU sredstava bolje iskoristile.

3. Ustrojavanje vlastitih jedinica za unutarnju reviziju na fakultetima – iznimke! Važno je naglasiti da se sastavnicama sveučilišta, premda nisu u obvezi ustrojiti jedinicu za unutarnju reviziju, člankom 6. prijedloga novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna daje mogućnost uspostave unutarnje revizije ustrojavanjem vlastite jedinice za unutarnju reviziju, ako je njihovo područje poslovanja visokorizično. Prijedlogom Pravilnika de inirano je i kako se određuje visokorizično poslovanje, odnosno što treba uzeti u razmatranje kod procjene rizičnosti poslovanja (primjerice, visinu proračunskih sredstava, vrijednost i značaj poslovnih transakcija, broj zaposlenih, organizacijsko i teritorijalno ustrojstvo, ulogu u sustavu upravljanja fondovima Europske unije i sl., ovisno o području poslovanja). Sastavnice sveučilišta, ako ustrojavaju vlastitu jedinicu za unutarnju reviziju trebaju imati suglasnost ministra inancija. Dakle, ako iz gore navedenih razloga (visina proračunskih sredstava, broj zaposlenih, organizacijsko i teritorijalno ustrojstvo, vrijednost poslovnih transakcija i sl.), postoji potreba da sastavnica ima vlastitu jedinicu za unutarnju reviziju, ista se može ustrojiti. Ukoliko se na razini sastavnice ustroji vlastita jedinica za unutarnju reviziju, sukladno prijedlogu novog Pravilnika, utoliko 81

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE je ista u obvezi surađivati s jedinicom za unutarnju reviziju na sveučilištu.

unutarnju reviziju ustrojenom na sveučilištu u smislu:

Međutim, to je otvorilo pitanja, može li se suradnja jedinica za unutarnju reviziju kao takva de inirati Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna, ima li za to podloge u Zakonu o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola i hoće li suradnja jedinica za unutarnju reviziju između fakulteta i sastavnica narušiti neovisnost jedinice za unutarnju reviziju na fakultetu, jer postoji opasnost da najviša razina upravljačke strukture s razine sveučilišta ograniči i usmjeri unutarnje revizije samo na neke aspekte poslovanja.

• koordinacije izrade strateških i godišnjih planova obavljanja unutarnje revizije i • obavljanja horizontalnih i vertikalnih revizija.

4. Suradnja jedinica za unutarnju reviziju fakulteta i sveučilišta Člankom 37. točkom d.) Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru ministru inancija dano je pravo da Pravilnikom, po potrebi propiše i druga pitanja vezana uz unutarnju reviziju. U skladu s prethodno navedenim prijedlogom Pravilnika uređuje se i pitanje suradnje jedinica za unutarnju reviziju unutar nadležnog, odnosno konsolidiranog proračuna. Prijedlog suradnje jedinica za unutarnju reviziju ustrojenih unutar konsolidiranog proračuna sveučilišta i njegovih sastavnica proizlazi iz potrebe koordinacije aktivnosti unutarnje revizije u slučajevima, kada se primjerice provode revizija zajedničkih funkcija, standarda inanciranja nastave i drugih procesa, koji se dijelom provode na razini sveučilišta, a dijelom na sastavnicama. S obzirom na povezanost sveučilišta i sastavnica kroz način inanciranja, provođenje zajedničkih funkcija i sl., ova suradnja između unutarnje revizije potrebna je kako bi se izbjegla ponavljanja, a dobio sveobuhvatan pregled unutarnjih kontrola na razini procesa u cjelini. Jedinica za unutarnju reviziju na razini sastavnice sveučilišta ima obvezu surađivati s jedinicom za

Suradnjom jedinica za unutarnju reviziju unutar konsolidiranih proračuna osigurava se raspoloživost informacija o sustavima kontrola na sveobuhvatan način na razini procesa u cjelini te pruža raspoloživost informacija, kako se upravlja određenim procesima i rizicima bez dupliciranja napora i potencijalnih propusta. Također, ovaj je prijedlog u skladu s Međunarodnim standardima unutarnje revizije IIA 2050-Koordinacija temeljem kojeg glavni revizor (voditelj revizije) mora, između ostalog i koordinirati aktivnosti s ostalim unutarnjim (u ovom slučaju unutarnja revizija) i vanjskim pružateljima relevantnih usluga provjere i savjetovanja, kako bi osigurao primjerenu pokrivenost te na najmanju moguću razinu sveo ponavljanja. Navedeno nije u suprotnosti, niti narušava neovisnost unutarnje revizije. Sukladno Međunarodnim standardima unutarnje revizije IIA 1100 Neovisnost i objektivnost: „znači nepostojanje uvjeta koji ugrožavaju sposobnost interne revizije za obavljanje aktivnosti interne revizije na nepristran način. U svrhu postizanja stupnja neovisnosti potrebnog za učinkovito provođenje odgovornosti interne revizije, glavni revizor ima izravan i neograničen pristup višem menadžmentu i odboru. To se može postići odnosom u kojem postoji dvosmjerno izvještavanje. Narušavanja neovisnosti moraju se rješavati na razini pojedinog revizora, angažmana te na funkcionalnoj i organizacijskoj razini.“ Dakle, neovisnost ne isključuje suradnju s menadžmentom, odnosno potreba za tom suradnjom osobito dolazi do izražaja kod planiranja aktivnosti unutarnje revizije. Naime, preporuka za rad vezana uz standard IIA 2010 – Planiranje, kaže da: „Glavni revizor (voditelj jedinice za unutarnju reviziju) izrađuje plan aktivnosti interne revizije na temelju popisa svih potencijalnih revizija, podataka primljenih od strane višeg menadžmenta i odbora te na temelju procjene rizika i izloženosti koji utječu na organizaciju. Ključni ciljevi revizije su pružiti višem menadžmentu i odboru jamstva i informacije koje će pomoći u postizanju ciljeva organizacije, uključujući vrednovanje učinkovitosti aktivnosti upravljanja rizikom.“ Ako dođe do narušavanja neovisnosti i objektivnosti, odnosno ako menadžment želi ograničiti i tako usmjeriti unutarnju reviziju samo na neke aspekte

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE poslovanja, postupanje u takvim slučajevima riješeno je člankom 28., stavkom 2. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru. Navedenim člankom de inirano je da ako čelnik korisnika proračuna ne odobri uvrštavanje pojedinih revizija u strateški ili godišnji plan, tada je voditelj jedinice za unutarnju reviziju obvezan o tome izvijestiti Središnju harmonizacijsku jedinicu Ministarstva inancija u pisanom obliku.

5. Zaključak Potreba optimalnih kriterija za uspostavu unutarnje revizije jedna je od glavnih mjera koje Republika Hrvatska treba realizirati vezano uz sustav unutarnjih inancijskih kontrola, kako zbog toga što smo sami svjesni te potrebe, tako i zbog daljnjeg usklađivanja naše prakse sa zahtjevima Europske komisije, te potpunog poštivanja Međunarodnih standarda rada unutarnje revizije. Ovo je istaknuto i u izvješću Europske komisije za Poglavlje 32 - Financijski nadzor iz lipnja 2012. g. koji je sastavljen nakon promatračke misije. A način na koji je predloženo rješavanje ovog problema prihvaćeno je i usuglašeno s Europskom komisijom, i sadržano je u Akcijskom planu razvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru za razdoblje 2012.2013., koji je usvojen u Vladi Republike Hrvatske 2. kolovoza 2012., nakon što je prethodno usuglašen s korisnicima proračuna. U daljnjem razvoju unutarnje revizije potrebno je izbjeći i situacije malih jedinica za unutarnju reviziju, koje zapošljavaju jednog unutarnjeg revizora. Tako male jedinice za unutarnju reviziju imaju poteškoće u poštivanju revizijskih standarda i metodologije rada, jer se ne ispunjava jedno od temeljnih načela revizijske profesije, a to je timski rad, važan zbog osiguranja kompetentnosti revizijske profesije te provedbe kontrole rada unutar same jedinice za unutarnju reviziju. Važeći Pravilnik za unutarnju reviziju korisnika proračuna iz 2008. g. u određivanju kriterija za uspostavljanje unutarnje revizije ne uzima u obzir inancijska sredstva na razini konsolidiranih, odnosno nadležnih proračuna. Zbog takvog pristupa, veliki broj korisnika proračuna s druge i treće razine, uključujući i fakultete ima obvezu uspostave vlastitih jedinica za unutarnju reviziju, što nas dovodi do neracionalnosti i nemogućnosti provedbe u praksi. U dosadašnjem razdoblju dva su fakulteta (Ekonomski fakultet u Zagrebu i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) ustrojili vlastitu unutarnju reviziju te pet sveučilišta (Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Zadru). TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

Međutim, dosadašnja praksa je takva da unutarnji revizori na fakultetima djeluju samo u okviru inancijskog plana svoje sastavnice, a revizori na sveučilištima samo u okviru inancijskog plana Rektorata sveučilišta, što za posljedicu ima da je sav preostali dio konsolidiranih proračuna sveučilišta nepokriven aktivnošću unutarnje revizije. Stoga novi kriteriji vode okrupnjavanju revizorskih resursa na razini konsolidiranih proračuna i otvaraju mogućnost unutarnjim revizorima, da sagledaju cjelokupno područje poslovanja unutar konsolidiranog proračuna sveučilišta. Takav pristup vodi i daljnjem razvoju metodologije rada unutarnje revizije, jer da bi se revizorski resursi usmjerili u najznačajnija područja poslovanja u okviru konsolidiranog proračuna, bit će potrebno provesti kvalitetne procjene rizika, odnosno usmjeriti se u najrizičnija područja poslovanja. Ovakav pristup dodatno osigurava neovisnost unutarnje revizije koja s najvišeg organizacijskog nivoa unutar konsolidiranog proračuna, s razine sveučilišta, ima mogućnost sagledavanja sustava inancijskog upravljanja i kontrola u cjelini, od najviše razine gdje se de iniraju ciljevi i prioriteti, konsolidiraju inancijski planovi i izvješća do sastavnica sveučilišta putem kojih se provodi djelatnost visokog obrazovanja i troše inancijska sredstva iz konsolidiranih proračuna sveučilišta. Zaključno se može istaknuti da su zahvaljujući razvoju inancijskog upravljanja i kontrola te razvoju u proračunskom sustavu, u proteklom razdoblju stvoreni važni preduvjeti da se danas mogu de inirati novi kriteriji za uspostavu unutarnje revizije, koji vode racionalnijoj organizacijskoj uspostavi, ali i daljnjem razvoju metodologije i načina rada ove profesije.

www.tim4pin.hr e-mail: centar@tim4pin.hr; pitajcentar@tim4pin.hr telefoni: 01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678 83

ŠKOLSTVO Fadila Bahović *

UDK 336.2

Materijalna prava zaposlenika osnovnih i srednjih škola Materijalna prava zaposlenika osnovnih i srednjih škola u najvećoj mjeri proizlaze iz važećih kolektivnih ugovora. U ovom je članku fokus stavljen na razne naknade, koje zaposlenici osnovnih i srednjih škola ostvaruju temeljem važećih propisa, a koje se isplaćuju iz državnog proračuna te iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – osnivača škole. Način uređenja u pripadajućim granskim kolektivnim ugovorima, u TKU-u te u Zakonu o radu svakog od analiziranih materijalnih prava je uspoređen te je predočeno koji pravni izvor najpovoljnije uređuje određeno pravo zaposlenika.

1. Uvod Jubilarne nagrade, otpremnine, dar prigodom Dana sv. Nikole (dar za djecu), božićnica, regres, pomoći i ostali rashodi, sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11) pripadaju grupi Ostalih rashoda za zaposlene (grupa konta 312), a naknada troškova prijevoza zaposlenika na posao i s posla grupi Naknada troškova zaposlenima (grupa konta 321). Pravo zaposlenika osnovnih i srednjih škola na navedene naknade proizlazi iz Zakona o radu (NN, br. 149/09, 61/11 i 82/12), te važećih kolektivnih ugovora: Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12; dalje u tekstu: TKU), Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, br. 66/11; dalje u tekstu: GKU za OŠ) i Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 7/11; dalje u tekstu: GKU za SŠ). U članku je predočeno na koji se način primjenjuje određeno pravo zaposlenika, odnosno temeljem kojeg važećeg pravnog propisa se pravo primjenjuje, kako za zaposlenike u osnovnoškolskim djelatnostima, tako i za zaposlenike u srednjoškolskim djelatnostima.

2. Otpremnine Nekoliko je vrsta otpremnina na koje zaposlenici osnovnih i srednjih škola imaju pravo temeljem važećih propisa: * Fadila Bahović, dipl. oec., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

2.1. Otpremnina za odlazak u mirovinu Pravo zaposlenika na otpremninu, zbog odlaska u mirovinu proizlazi iz članka 61. TKU-a, uz napomenu da ono nije sadržano niti u jednom granskom kolektivnom ugovoru za zaposlenike osnovnih i srednjih škola. Zaposleniku pripada pravo na otpremninu pri odlasku u mirovinu u iznosu tri proračunske osnovice. Sukladno Zakonu o izvršavanju državnog proračuna, za 2013. Godinu (NN, br. 139/12), proračunska osnovica iznosi 3.326,00 kn pa prema tome, zaposlenik treba dobiti otpremninu u iznosu od 9.978,00 kn neto. Prema Pravilniku o porezu na dohodak, članak 13. (NN, br. 95/05 – 61/12), dio navedenog iznosa je neoporeziv (8.000,00 kuna), a preostali dio (1.978,00 kuna) je oporeziv i u poreznom smislu smatra se plaćom zaposlenika na koju se obračunavaju pripadajući porezi i doprinosi.

2.2. Otpremnina zbog otkaza ugovora o radu bez krivnje zaposlenika Svakom zaposleniku, kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje zaposlenika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu (čl. 47. TKU-a i čl. 63. GKU-a za OŠ). Prema Zakonu o radu (čl. 119.), radnik kojemu poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada (osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika) ima pravo na otpremninu u iznosu, koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drugačije, ukupan iznos otpremnine iz prethodnog stavka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća, koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Naime, radi se o plaći koju je radnik zaradio (ostvario) u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, a ne o plaći koja je radniku TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

ŠKOLSTVO isplaćena u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Sukladno Pravilniku o porezu na dohodak (čl. 13.), neoporeziv iznos otpremnine u ovom slučaju iznosi 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca, koji otkazuje ugovor o radu.

2.3. Povlaštena otpremnina Sukladno TKU-u (čl. 47.) te GKU-u za OŠ (čl. 63.), zaposleniku kojemu poslodavac otkazuje ugovor o radu, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje, isplaćuje se povlaštena otpremnina u visini najmanje 65% prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka Ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada, ako zaposlenik ima 30 i više godina staža kod istog poslodavca. Potrebno je napomenuti sljedeće: • GKU za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama ne sadrži odredbu o povlaštenim otpremninama, već pravo na istu zaposlenici srednjih škola ostvaruju temeljem odredbe članka 47. TKU-a; • odredbe članka 47. TKU-a ne odnose se na ravnatelje ustanova; • otpremnine se isplaćuju najkasnije 30 dana po prestanku radnog odnosa. Kao i kod isplata otpremnina zbog otkaza ugovora o radu bez krivnje zaposlenika, i u ovom slučaju, neoporeziv iznos otpremnine iznosi 6.400,00 kuna, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca, koji otkazuje ugovor o radu. Novina koja je donesena TKU-om iz prosinca 2012. godine je da se kod izračuna otpremnine zaposlenika, koji je tijekom rada u javnoj službi i prestanka radnog odnosa već ostvario pravo na otpremninu, u neprekinuti staž ne računa razdoblje za koje je otpremninu prethodno već ostvario (čl. 49., st. 2.).

3. Jubilarne nagrade Sukladno GKU za OŠ (čl. 37.) i GKU za SŠ (čl. 35.), zaposlenik stječe pravo na jubilarnu nagradu za neprekinuti rad u javnim službama ukoliko navrši određeni broj godina radnog staža, što je prikazano sljedećom tablicom: Broj godina radnog staža Visina proračunske osnovice 5 godina 1 osnovica 10 godina 1,25 osnovice 15 godina 1,50 osnovica 20 godina 1,75 osnovica 25 godina 2 osnovice 30 godina 2,50 osnovice 35 godina 3 osnovice 40 godina 4 osnovice 45 godina 5 osnovica TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada, Vlada RH i sindikati javnih službi, pregovarat će svake godine u postupku donošenja državnog proračuna, a ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kn neto. Budući da je 12. prosinca 2012. godine zaključen novi TKU, te Dodatak I. TKU (NN, br. 141/12), kojim je utvrđena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada u 2013. godini u visini 500,00 kuna, pojavila se dvojba koju osnovicu treba primijeniti pri obračunu jubilarne nagrade: 1.800,00 kuna ili 500,00 kuna? Kao što je i u samim granskim kolektivnim ugovorima de inirano, navedena osnovica od 1.800,00 kuna primjenjuje se samo, ako se dogovor između sindikata javnih službi i Vlade RH ne postigne. Međutim, dogovor je postignut zaključivanjem TKU-a kao i Dodatka I. TKU i sukladno tome, osnovica za obračun jubilarne nagrade iznosi 500,00 kuna, te istu treba primijeniti za sve zaposlenike koji su pravo na jubilarnu nagradu stekli u 2013. godini. Drugo otvoreno pitanje pojavilo se temeljem činjenice da među potpisnicima navedenog TKU-a i njegovog Dodatka I. nema niti jednog sindikata iz sustava znanosti i obrazovanja. No, treba napomenuti da niti u samim granskim kolektivnim ugovorima nije naveden uvjet kako dogovor o osnovici za isplatu jubilarne nagrade treba biti postignut između Vlade RH i određenog sindikata, već između Vlade RH i sindikata javnih službi, a to je i ostvareno. Sukladno Pravilniku o porezu na dohodak (čl. 13.), a uzimajući u obzir novu osnovicu za isplatu jubilarnih nagrada, oporezive su samo jubilarne nagrade za navršenih 5 godina radnog staža, dok su sve ostale neoporezive.

4. Regres i božićnica Zaposlenicima osnovnih i srednjih škola pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora i pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane (božićnica) regulirano je kako TKU-om tako i granskim kolektivnim ugovorima. O visini regresa i božićnice, Vlada RH i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, a ako se dogovor ne postigne, regres i božićnica iznose najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa i božićnice u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata. Zadnja isplata regresa bila je u 2012. godini u visini 1.250,00 kuna. Međutim, regres za 2013. godinu, kao ni božićnica za 2012. i 2013. godinu neće biti isplaćeni zaposlenicima osnovnih i srednjih škola prema Zakonu o uskrati isplate pojedinih ma85

ŠKOLSTVO terijalnih prava zaposlenima u javnim službama (NN, br. 143/12), jer je svim zaposlenima u javnim službama uskraćeno pravo na regres za 2013. godinu te pravo na božićnicu za 2012. i 2013. godinu. U ovom slučaju nije moguće primijeniti odredbu članka 7., stavka 3. Zakona o radu, koja govori o primjeni povoljnijeg prava za zaposlenika u slučaju da je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, osim ako Zakonom o radu ili nekim drugim zakonom nije drukčije određeno. Razlog tome je, što je upravo zakonom uskraćeno pravo zaposlenika na božićnicu i regres i to Zakonom o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama. Sukladno članku 13. Pravilnika o porezu na dohodak, prigodne nagrade (regres, božićnica i sl.) neoporezive su do iznosa 2.500,00 kuna godišnje.

5. Dar prigodom Dana Sv. Nikole Svakom zaposleniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i djeteta koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar – pripada pravo na dar prigodom Dana Sv. Nikole (dar za djecu). Zadnja isplata dara za djecu bila je u 2012. godini u visini od 500,00 kuna. Ono što je zanimljivo napomenuti je situacija, kada su oba roditelja zaposlena u javnoj službi. Sukladno dosadašnjim tumačenjima nadležnih povjerenstava za tumačenje kolektivnih ugovora, kako TKU-a, tako i GKU-a, oba roditelja ostvaruju pravo na dar za djecu – svaki u visini od 500,00 kuna (što znači da će po osnovi jednog djeteta dobiti dar za djecu u ukupnom iznosu od 1.000,00 kuna). Sukladno članku 13. Pravilnika o porezu na dohodak, dar djetetu je neoporeziv do 600,00 kuna godišnje.

• Zaposlenik ima pravo na pomoć u slučaju (čl. 63. TKU-a): a) bolovanja dužeg od 90 dana – jednom godišnje u visini 1 proračunske osnovice; b) nastanka teške invalidnosti zaposlenika, malodobne djece ili supružnika zaposlenika – u visini 1 proračunske osnovice; c) rođenja djeteta u visini 50% proračunske osnovice. Pravo na pomoć povodom rođenja djeteta u visini od 50% jedne proračunske osnovice je novo pravo koje nije bilo utvrđeno prethodnim TKU-om. Dakle, za rođenje djeteta zaposlenik ostvaruje pravo na iznos od 1.663,00 kn. Sve prethodno navedene naknade, odnosno materijalna prava zaposlenika utvrđena su neto iznosima, jer je tako ugovoreno i TKU-om (čl. 89.) i GKU-ima (čl. 131. GKU za OŠ te čl. 97. GKU za SŠ).

7. Naknada troškova prijevoza zaposlenika na posao i s posla Novim TKU-om, zaključenim 12. prosinca 2012. godine, naknada troškova prijevoza na posao i s posla uređena je na nepovoljniji način u odnosu na prethodni TKU iz 2010. godine (NN, br. 115/10) i u odnosu na važeće granske kolektivne ugovore za zaposlenike u osnovnim i srednjim školama. Ponajviše zbog mjesnog prijevoza, jer prema novom TKU, pravo na mjesni prijevoz gube oni zaposlenici koji od svoje adrese stanovanja do adrese rada, odnosno od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja imaju manje od 2 km.

6. Pomoći Razne vrste jednokratne pomoći na koje zaposlenici osnovnih i srednjih škola imaju pravo, de inirane su isključivo TKU-om (čl. 62. i čl. 63.). GKU za OŠ te GKU za SŠ ne sadrže odredbe o navedenim vrstama pomoći: • Zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju (čl. 62. TKU-a): a) smrti zaposlenika, koji izgubi život u obavljanju ili povodom obavljanja službe, odnosno rada – 3 proračunske osnovice i troškove pogreba; b) smrti zaposlenika – 2 proračunske osnovice; i c) smrti supružnika, djeteta i roditelja – 1 proračunske osnovice. 86

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

ŠKOLSTVO Kako je pravo na naknadu troškova za prijevoz zaposlenika na posao i s posla povoljnije uređeno granskim kolektivnim ugovorima (granica je udaljenost između mjesta rada i mjesta stanovanja 1 km), sukladno članku 7., stavku 3. Zakona o radu, treba se primijeniti za zaposlenika povoljnije pravo, odnosno pravo de inirano granskih kolektivnim ugovorima. Ono što je u školskim ustanovama izazvalo dvojbu je odredba članka 91. novog TKU-a, koji navodi da naknada troškova prijevoza zaposlenika na posao i s posla ne može biti predmet uređenja granskih kolektivnih ugovora. Međutim, ova se odredba ne može primijeniti retroaktivno s obzirom na to da su u trenutku zaključenja novog TKU-a važeći granski kolektivni ugovori za zaposlenike osnovnih i srednjih škola već sadržavali odredbe o naknadi prijevoza zaposlenika, tako da je ovo ograničenje moguće primijeniti tek na buduće granske kolektivne ugovore. Dakle, naknada troškova prijevoza zaposlenika osnovnih i srednjih škola na posao i s posla i nadalje se obračunava sukladno njihovim granskim kolektivnim ugovorima, budući da sadrže povoljnije odredbe za zaposlenike. Sve dok su granski kolektivni ugovori na snazi, naknadu troškova prijevoza treba se obračunavati sukladno njihovim odredbama. Također je potrebno napomenuti da se u državnom proračunu osiguravaju sredstva samo za naknadu troškova prijevoza zaposlenika osnovnih škola, dok su sredstva za naknadu troškova prijevoza zaposlenika srednjih škola decentralizirana, što znači da se osiguravaju u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – osnivača škola. Sukladno članku 13. Pravilnika o porezu na dohodak, naknada troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte je neoporeziva. Materijalna prava zaposlenika za koja se sredstva također

izdvajaju iz Državnog proračuna, a koja pripadaju grupi Rashoda za usluge (grupa konta 323) su Obvezni i preventivni zdravstveni pregledi zaposlenika, te grupi Ostalih nespomenutih rashoda poslovanja (grupa konta 329) jesu Premije osiguranja zaposlenih.

8. Sistematski pregledi I TKU i GKU-i (čl. 74. TKU-a, čl. 95. GKU-a za OŠ i čl. 63. GKU-a za SŠ) imaju odredbu koja govori o pravu zaposlenika na sistematski pregled, prema kojoj svi zaposlenici do 50 godina starosti, svake 3 godine, a zaposlenici iznad 50 godina starosti svake 2 godine, imaju pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500,00 kuna po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Ovo se pravo primjenjuje na način i u dinamici sukladno mogućnostima državnog proračuna. GKU-i samo dodatno speciiciraju obveznu vrstu pregleda za žene i muškarce, te dinamiku sistematskih pregleda i način utvrđivanja godišnjeg popisa zaposlenika, koji ostvaruju pravo na sistematski pregled tijekom jedne godine.

9. Osiguranje zaposlenika Sukladno odredbama TKU-a (čl. 73.) i granskim kolektivnim ugovorima (čl. 36. GKU za OŠ i čl. 34. GKU za SŠ), poslodavac je dužan osigurati zaposlenike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata. Dakle, ovo je pravo potpuno jednako uređeno i TKUom i GKU-ima. Ono što je važno napomenuti jest, da polica osiguranja obuhvaća i učitelje u produženom boravku iako se njihove plaće i naknade ne inanciraju iz državnog proračuna, već iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – osnivača škole. Razlog tome je što su i učitelji u produženom boravku zaposlenici školskih ustanova, budući da zaključuju Ugovor o radu sa školom, a ne s osnivačem.

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE Marija Jurčević *

UDK 332.1-336.2

UNDP-GEF1 projekt: „Jačanje institucionalne i inancijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj“ Uspostava i upravljanje sustavom zaštićenih područja smatra se ključnom strategijom za osiguravanje učinkovite zaštite biološke raznolikosti u Hrvatskoj. Novim Zakonom (NN 80/2013), koji je Hrvatski sabor donio u lipnju 2013. godine, zaštićena područja raspoređena su u razrede državnog i lokalnog značaja. U zaštićena područja od državnog značaja pripadaju strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati i parkovi prirode. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP) identi iciralo je potrebu za poboljšanjem institucionalnog okvira za upravljanje nacionalnim parkovima (NP) i parkovima prirode (PP) te su u sklopu Zakona, unutar poglavlja o upravljanju zaštićenim područjima, de inirani mogući novi modeli upravljanja. O njihovoj analizi i odabiru piše autorica članka.

Prema statistici zaštićenih područja, mogli bismo reći da je gotovo svaki deseti kvadrat RH posebno vrijedno prirodno područje. Preciznije, zaštićena područja u Hrvatskoj prostiru se na ukupno 739.422,92 ha, što je 8,44% ukupne površine RH, odnosno 11,99% kopna i 1,97% mora. Ukupno 435 zaštićena područja u Republici Hrvatskoj podijeljena su u sljedećih 9 kategorija:4 Kategorija Strogi rezervat Nacionalni park Posebni rezervat Park prirode Regionalni park Spomenik prirode Značajni krajobraz Park-šuma Spomenik parkovne arhitekture Dijelovi unutar zaštićenih područja2 Ukupno

1. Uvod Neposredno pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju, često su postavljanja pitanja poput: „Po čemu je Hrvatska izuzetno vrijedna zemlja?“ ili „Što Hrvatska može ponuditi Europskoj uniji?“ Bez obzira jesu li na ovakva ili slična pitanja odgovarali političari, znanstvenici ili slučajni prolaznici – gotovo uvijek su isticane prirodne vrijednosti, kao jedan od najvažnijih resursa Republike Hrvatske.1 Ako razmatramo turizam, kao jednu od najvažnijih gospodarskih grana Hrvatske, s udjelom od 15,4% u BDP-u2, također ćemo vidjeti da se velikim dijelom oslanja na prirodne vrijednosti. Primjerice, prema istraživanju Instituta za turizam, četvrtina turista koji su posjetili Hrvatsku tijekom 2012. godine (11.834.975) izjavila je, kako su ih upravo prirodne vrijednosti motivirale za posjet3. Marija Jurčević, mag. oec., United Nations Development Programme, Zagreb. *

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) provedbena je agencija Globalnog fonda za okoliš (GEF)

Broj zaštićenih Površina (ha) područja 2 2.395,35 8 95.472,36 80 44.105,89 11 419.622,03 2 102.791,82 85 207,00 87 128.898,06 32 3.267,88 128 937,62 -

58.275,08

435

739.422,92

Izvor: Upisnik zaštićenih područja (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode)

2. Uspostava i upravljanje sustavom zaštićenih područja Uspostava i upravljanje sustavom zaštićenih područja, smatra se ključnom strategijom za osiguravanje učinkovite zaštite biološke raznolikosti u Hrvatskoj. Tijekom 2012./2013. Vlada RH je pripremila novi Zakon o zaštiti prirode, koji je u skladu sa svim propisima i rezolucijama Europske unije o zaštiti prirode. Novim Zakonom (NN, br. 80/2013), koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 21. lipnja 2013. godine, zaštićena područja raspoređena su u razrede državnog i lokalnog značaja. U zaštićena područja

Državni zavod za statistiku, Turistička aktivnost 2012.

Institut za turizam, TOMAS ljeto 2010., Stavovi i potrošnja posjetitelja u Hrvatskoj.

Dijelovi pojedinih zaštićenih područja, koji se nalaze unutar drugih zaštićenih područja – preklapanje površine.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE od državnog značaja pripadaju strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati i parkovi prirode. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP) identi iciralo je potrebu za poboljšanjem institucionalnog okvira za upravljanje nacionalnim parkovima (NP) i parkovima prirode (PP), te su u sklopu Zakona, unutar poglavlja o upravljanju zaštićenim područjima de inirani mogući novi modeli upravljanja. Članak 130. Zakona omogućio je osnivanje javne ustanove za upravljanje s dva ili više nacionalnih parkova i/ili parkova prirode, te osnivanje javne ustanove za upravljanje svim zaštićenim područjima od državnog značenja. Analiza institucionalnih sustava u raznim dijelovima svijeta pokazuje da su najčešći sustavi upravljanja: • Vladina agencija, • Javna tvrtka u vlasništvu države, • Privatna nepro itna organizacija (npr. zaklada, udruga), • Pro itna organizacija (tvrtke koje mogu biti u vlasništvu pojedinaca ili korporacija), i • Zajedničko upravljanje (ako dva ili više upravljačkih tijela dijele donošenje odluka, a jedno od tijela je Vlada). Na zahtjev MZOIP-a, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) je pod vodstvom međunarodnog konzultanta Jamesa Jacklemana, a u suradnji s nacionalnim timom konzultanata izradio Analizu mogućih upravljačkih modela u nacionalnom sustavu zaštićenih područja, kao pomoć MZOIP-u pri procjenjivanju alternativnih scenarija institucionalnih okvira nacionalnog sustava zaštićenih područja. Proces izrade analize uključivao je konzultacije s predstavnicima MZOIP-a, Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP-a), nacionalnih parkova i parkova prirode, te ostale relevantne dionike. Također, na internetskim stranicama UNDP-a5 svi zainteresirani bili su pozvani dati vlastite prijedloge i mišljenje, kako o samim modelima, tako i o mogućim načinima rješavanja de iniranih slabosti sustava (neravnomjernoj raspodjeli sredstava raspoloživih za inanciranja sustava zaštićenih područja (ZP-a), dupliciranju i nedjelotvornosti kod zajedničkih funkcija zaštićenih područja, neučinkovitoj koordinaciji između institucija i ograničenoj odgovornosti za provedbu). Stručni tim istaknuo je, kako smatra da ne postoji najbolji model institucionalne prakse, ali da postoje zajedničke postavke koje mogu pomoći u evaluaciji mogućih institucionalnih modela, a to su: www.hr.undp.org .

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

• jasna podjela uloga i odgovornosti, • zakonodavni i provedbeni okvir temeljen na rezultatima, • prenošenje upravljačkih odgovornosti na najnižu moguću razinu, • leksibilnost pružanja usluga, • adekvatni resursi, • praćenje rezultata. Optimalni sustav trebao bi zadržati sve snage postojećeg sustava i adresirati nedostatke, te pokušati odrediti prilike koje bi se mogle iskoristiti za njegovo jačanje. Snage postojećeg sustava koje su posebno istaknute su: kvalitetan zakonodavni okvir, fokus na centralnu koordinaciju, a lokalnu implementaciju te tehnička i stručna znanja. Od slabosti, istaknuti su ograničeni kapaciteti nadzora i nadležnosti samog MZOIP-a, ograničena suradnja i razmjena iskustava između javnih ustanova (JU-a) te neravnomjerna raspodjela inancijskih sredstava.

3. Analiza modela upravljanja zaštićenim područjima U sklopu Analize razmatrani su i bodovani sljedeći modeli: 89

NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE Model 1 Poboljšanje postojećeg sustava, 44 boda (73%) Model 2 Grupe parkova, 41 bod (68%) Model 3 Parkovna agencija (bodovani podmodeli i opcije): • Podmodel 3.1 Agencija ima ulogu planiranja, koordinacije i nadzora, a JU ulogu lokalne provedbe, Opcija 3.1.1 Reorganizacija DZZP-a u Parkovnu agenciju, 41 bod (68%) Opcija 3.1.2 Uspostava nove agencije u sklopu MZOIP-a, 40 bodova (66%). • Podmodel 3.2 Agencija ima ulogu planiranja, razvoja i provedbe, 44 boda (73%). Bodovanje je sugeriralo sljedeće: 1. U konačnoj analizi, alternativni modeli i opcije unutar podmodela, svi imaju svoje inherentne prednosti i nedostatke, što je vidljivo po uskom rasponu rezultata (66-73%) kroz svih pet modela. 2. Najviše ocjene za Model 1 (Poboljšanje postojećeg sustava) i Model 3.2 (Parkovna agencija), sugerirali su MZOIP-u odabir između sljedeća dva modela: a. Poboljšanje postojećeg institucionalnog okvira u kratkom roku, u cilju rješavanja ključnih sustavnih i institucionalnih nedostataka (s posebnim naglaskom na jačanje koordinacije i odgovornosti za učinke, smanjenje dupliciranja, poboljšanje troškovne neučinkovitost i razvijanje mehanizama za preraspodjelu sredstava između NP-a i PP-a). b. Konsolidiranje i racionaliziranje trenutnog institucionalnog okvira u Parkovnu agenciju s ciljem dugoročnog poboljšanja sveukupne učinkovitosti upravljanja bolje povezane mreže nacionalnih zaštićenih područja. Stručni tim projekta Jačanje institucionalne i inancijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja, istaknuo je kako nijedan odabir neće nužno riješiti sve sustavne i institucionalne nedostatke i identi icirane prijetnje, te je ponudio sljedeće zaključke: • Slični rezultati za modele sugeriraju, da promjena institucionalne strukture nije nužno i optimalno rješenje za rješavanje slabosti sustava. • Sistemske slabosti sustava mogu zapravo biti povezane s drugim čimbenicima (npr. procesi, upravljanje, kapaciteti). • Najviše ocjene za Model 1 i Model 3; Podmodel 2 sugeriraju da treba ili unaprijediti sadašnji institucionalni okvir ili iskoristiti priliku, i u potpunosti ga restrukturirati. 90

• Institucionalni okviri ostalih modela (uključujući i Agenciju) bi mogli na neki način unaprijediti sustav, ali jednako tako, mogu donijeti sa sobom svoje jedinstvene probleme.

4. Izbor i razvoj modela – Poboljšanje postojećeg sustava (Model 1) Uzimajući u obzir sve navedeno, projektni je tim tijekom prezentacije projekta Jačanje institucionalne i inancijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja u veljači 2013. istaknuo, kako preferira Model 1 – poboljšanje postojećeg sustava. MZOIP-u je ponuđena i kratka analiza prednosti i nedostataka dvaju modela s najvećim brojem bodova, kako bi MZOIP mogao kvalitetnije procijeniti koji model je, s obzirom na okolnosti, trenutno najbolje odabrati za unaprijeđenje nacionalnog sustava zaštićenih područja: PREDNOSTI SCENARIJ 1 SCENARIJ 3, MODEL 2 POBOLJŠANJE POSTOJEĆEG USPOSTAVA PARKOVNE SUSTAVA AGENCIJE Relativno jednostavan model, prove- Racionalizirani institucionaldiv u kratkom roku. ni okvir za nacionalna zaštićena područja. Minimalno ometanje nastavka funk- Pravednija raspodjela prihocioniranja sadašnjih javnih ustanova da između nacionalnih zaštićenih područja. zaštićenih područja. Institucionalne reforme usmjerene Poboljšana koordinacija, odgovornost, standardizacija su na rješavanje ključnih slabosti te optimiziranje prioritetnih prilika i funkcionalna integracija nasadašnjeg institucionalnog okvira. cionalnih zaštićena područja. Nacionalna zaštićena područja i Snažniji politički utjecaj na dalje imaju snažnu potporu lokalne nacionalnoj razini. zajednice.

NEDOSTACI SCENARIJ 1 POBOLJŠANJE POSTOJEĆEG SUSTAVA Djelomičan institucionalni okvir za nacionalna zaštićena područja. Nedostatak ljudskih resursa u stručnim službama u većini nacionalnih zaštićenih područja. Nepravedna raspodjela vještina, kapaciteta i resursa između nacionalnih zaštićenih područja. Dupliciranje funkcija zaštićenih područja.

SCENARIJ 3, MODEL 2 USPOSTAVA PARKOVNE AGENCIJE Relativno složen i spor proces. Visok stupanj ometanja funkcioniranja zaštićenih područja u prijelaznom razdoblju. Gubitak radnih mjesta u nekim zaštićenim područjima. Više birokratski, hijerarhijski proces donošenje odluka, negativna percepcija centralizacije nacionalnih zaštićenih područja.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE Na temelju rezultata Analize i stručnog mišljenja tima, MZOIP je u lipnju 2013. donio odluku razvijati projekt na temelju modela Poboljšanje postojećeg sustava, u skladu s kojim će trenutni institucionalni okvir za nacionalna zaštićena područja u velikoj mjeri ostati nepromijenjen. Primarne promjene bit će usmjerene na poboljšanje učinkovitosti postojećih javnih ustanova (NP-a i PP-a). Pod ovim modelom, MZOIP će zadržati sve svoje postojeće regulatorne funkcije, dok će se unutarnji kapaciteti ipak osnažiti, kako bi se osiguralo učinkovitije ispunjavanje uloga koordinacije i nadzora nacionalnih zaštićenih područja. Odgovornosti DZZP-a ostat će nepromijenjene. Javne ustanove NP-a i PP-a u velikoj će mjeri ostati nepromijenjene. Razrada projekta prema zadanom modelu Poboljšanje postojećeg sustava je u tijeku, te će glavni projekt biti predan na ocjenu za inanciranje Globalnom fondu za okoliš (GEF-u) u rujnu 2013. godine. Početak provedbe projekta očekuje se početkom

2014. godine, a trajat će do 2017. godine. Očekuje se ulaganje darovnice GEF-a u poboljšanje institucionalnog i inancijskog sustava upravljanja zaštićenim područjima u iznosu od 4.953.000 USD.

Popis literature6 1. Analiza mogućih upravljačkih modela u nacionalnom sustavu zaštićenih područja; travanj, 2013.; James Jackelman, Zoran Šikić, Valentina Futač, Željka Rajković. 2. Pro il sustava zaštićenih područja u Hrvatskoj; svibanj, 2013.; James Jackelman, Zoran Šikić, Valentina Futač, Željka Rajković.

6 Za podlogu ovog članka korišteni su materijali izrađeni od stručnog tima u pripremnoj fazi UNDP-GEF projekta Jačanje institucionalne i inancijske održivosti nacionanog sustava zaštićenih područja.

Pozivamo Vas na

SAVJETOVANJE PROČELNIKA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE namijenjeno čelnicima, pročelnicima te voditeljima odsjeka u jedinicama lokalne i regionalne samouprave

Jednodnevno Savjetovanje pročelnika jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave održat će se 19. rujna 2013. godine u hotelu Panorama u Zagrebu, uz suorganizaciju Udruge Gradova te Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora - TIM4PIN. Na Savjetovanju će se obrađivati trenutno aktualne teme u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, a neke od njih su: t t t

Naplata potraživanja u JLP(R)S; Lokalni ekonomski razvoj; Investicijska i poslovna privlačnost gradova i općina;

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

t t t

Podaci Državne geodetske uprave kao podrška upravljanju zemljištem; Strateško i operativno planiranje u službi kvalitetnog upravljanja JLS-om; i još mnogo drugih tema.

Nadamo se kako ćete prepoznati ovo Savjetovanje kao prikladno mjesto za upoznavanje novosti, zakonskih promjena kao i mogućih IT rješenja za poslove koji su svakodnevno pred Vama. Detaljne informacije o Savjetovanju, sadržajima i načinu prijave pronaći ćete na www.spi.hr, te na www.panorama2013.com.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ana Zorić *

UDK 336.2

Postupanje s nenaplativim potraživanjima nepro itnih organizacija U tekstu autorica daje osvrt na potraživanja s kojima se nepro itne organizacije susreću u svom svakodnevnom poslovanju, a posebno na situacije, kada se potraživanja ne mogu naplatiti. Zaključno autorica ističe postupak, kako takva nenaplativa potraživanja u navedenim slučajevima otpisati.

1. Uvod U svakodnevnom poslovanju nepro itne organizacije sudjeluju u različitim poslovnim odnosima i poslovnim događajima, a kao posljedica tome se javljaju i različiti oblici potraživanja. Nerijetko se javljaju i problemi s mogućnosti naplate potraživanja, odnosno potreba za njihovim otpisivanjem, nakon što su iscrpljene mogućnosti naplate. Ovdje se osobito radi o potraživanjima od izičkih i pravnih osoba za koje je izvjesno, kako se neće moći naplatiti niti u postupku prisilne naplate.

2. Potraživanja iz poslovanja Nepro itne organizacije po hrvatskim zakonima su udruge građana, zaklade i ustanove, koje ne ostvaruju dobit (ili pro it). Ova općenita de inicija je razrađena u Uredbi o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09), sukladno kojoj se nepro itnim organizacijama smatraju udruge i njihovi savezi, strane udruge, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikati, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/pro ita, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su nepro itne organizacije i koje su upisane u Registru nepro itnih organizacija. Registar nepro itnih organizacija je registar, koji ustrojava i vodi Ministarstvo inancija u elektroničkom obliku, a upis u Registar obvezan je za sve navedene pravne osobe, koje su obveznici primjene Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija. Samim time što je riječ o pravnim osobama, koje se ne osnivaju radi stjecanja dobiti, njihova djelatnost primarno je usmjerena u tzv. netržišne aktivnosti. Nepro itne organizacije ipak mogu obavljati čitav *

Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo inancija RH.

niz gospodarskih djelatnosti, koje su kao dopuštene izričito utvrđene posebnim propisima, i koje su utvrđene kao djelatnost u statutu nepro itne organizacije, pri čemu gospodarska djelatnost koju nepro itna organizacija obavlja ne mora biti nužno usko povezana s ciljevima nepro itne organizacije tj. može biti riječ i o komercijalnoj djelatnosti, koja nije povezana s ciljevima. U takvim poslovnim odnosima nepro itne organizacije kao gospodarski subjekti mogu imati i potraživanja s različitih osnova. Potraživanja neporo itnih organizacija su tražbine prema izičkim i pravnim osobama (dužnici), koje nepro itne organizacije imaju uslijed svog poslovanja, a koje mogu biti kratkoročne i dugoročne. Kratkoročna potraživanja su ona za koje se očekuje da će biti naplaćena u roku godine dana, dok se sva druga potraživanja svrstavaju u dugoročna. Što se tiče obveza, nepro ine organizacije mogu imati obveze, bilo prema dobavljačima (različiti ugovori i drugi pravni poslovi), bilo prema zaposlenicima (stipendije, potpore, naknade i sl.) ili prema drugim izičkim i pravnim osobama po različitim osnovama, a temeljem svog poslovanja. Odgovornost za plaćanje obveza je u nadležnosti čelnika tj. zakonskog predstavnika. Zakonski predstavnik je onaj, koji organizira i vodi rad i poslovanje nepro itne organizacije, ali i poduzima sve pravne radnje u ime i za račun nepro itne organizacije. Ova ovlast, kao i sva druga pitanja važna za poslovanje i rad tj. za obavljanje djelatnosti nepro itne organizacije, utvrđuje se u statutu kao aktu kojim se pobliže uređuje ustroj nepro itne organizacije, tijela, njihova nadležnost i način odlučivanja, te druga pitanja. Ovisno o statutu ili drugim općim aktima nepro itne organizacije, dio poslovanja (primjerice raspolaganje imovinom, sklapanje ugovora) može biti i u nadležnosti upravnog vijeća (odbora), ako nepro itna organizacija ima takvo tijelo. Naravno zakonski predstavnik može sukladno propisima o obveznim odnosima opunomoćiti i druge osobe za zastupanje nepro itne organizacije, ali samo u okvirima ovlasti koje on sam ima. Kada je riječ o odgovornosti za naplatu potraživanja, ona tada pogotovo dolazi do izražaja kad je riječ o tzv. spornim potraživanjima, tj. o onima kod kojih postoji visoki stupanj neizvjesnosti naplate. U praksi izražavanje odgovornosti za naplatu znači da će TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA zakonski predstavnik uvijek morati poduzeti sve potrebne radnje, da bi pokušao naplatiti potraživanja koja nepro itna organizacija ima. Najčešće su takve radnje slanje opomena, požurnica i na kraju pokretanje postupaka prisilne naplate. Jedna od takvih radnji može biti i sklapanje nagodbe o obročnoj naplati/otplati ili odgodi plaćanja, a sve s ciljem da potraživanje u konačnici bude naplaćeno. Ako se sporno potraživanje ne može naplatiti niti uslijed poduzetih radnji, zakonski je zastupnik (ili upravno vijeće – odbor) taj, koji odlučuje o otpisu nenaplativih i zastarjelih potraživanja i obveza. U nastavku se daje kratak osvrt na nastup zastare, odnosno o čemu je potrebno voditi računa prije nego se sporno potraživanje otpiše kao zastarjelo.

tivno pravo, jer zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze, a to znači da se zastarjelo pravo ne može prisilno sudskim putem ostvariti. Prema tome, dužnik, čiji je dug zastario nije zbog zastare prestao biti dužnikom, jer nije zastarom prestao njegov dug, nego samo odgovornost za dug. Zato ako dužnik nakon proteka zastarnog roka ipak plati, ne može plaćeno više tražiti natrag. On nije platio nedug nego svoj dug. Posljedica zastare je samo ta, da se njegova obveza od utužive pretvorila u neutuživu ili naturalnu obvezu. Dug postoji, ali više nema odgovornosti dužnika tj. riječ je o naturalnoj ili prirodnoj obvezi, koja se unatoč nastupu zastare može valjano ispuniti.

3. Zastara potraživanja 3.1. Pojam i rokovi zastare Time što se pravodobno poduzimaju propisane mjere za naplatu prihoda, vodeći računa o dospjelosti potraživanja, izbjegava se njihova zastara. Zastara je gubitak zahtjeva, zbog nevršenja sadržaja subjektivnog prava u određenom vremenu koje je utvrđenom zakonom. Primjena ovoga instituta zorno pokazuje kako vrijeme utječe na ostvarivanje prava. Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme, u kome je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Propisima kojima su uređeni obvezni odnosi (Zakon o obveznim odnosima; NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) utvrđeni su rokovi zastare. Rokovi zastare su zakonom određena vremena nakon proteka kojih se pravo više ne može ostvariti prisilnim putem. Opći zastarni rok prema Zakonu o obveznim odnosima iznosi pet godina i primjenjuje se samo u onim slučajevima kad nije propisan posebni zastarni rok. Trogodišnji zastarni rok je propisan za primjerice međusobne tražbine nastale iz trgovačkih ugovora o prometu robe i usluga, odnosno ugovora koje sklope trgovac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga, za tražbine zakupnine, najamnine itd. Jednogodišnji zastarni rok predviđen je za tražbine koje se odnose na isporučenu električnu energiju domaćinstvima, kao i za toplinsku energiju, plin, vodu, održavanje čistoće i dimnjačarske usluge. Tražbine za različite pretplate zastaruju također za godinu dana. Tražbina utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom nadležnog tijela, kao i sudskom nagodbom, odnosno nagodbom pred nadležnim državnim tijelom te javnobilježničkim aktom, zastaruje za deset godina.

3.2. Učinak zastare Što se tiče učinka zastare važno je naglasiti da se nastupom zastare u pravilu ne gasi samo subjekTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

Ova je činjenica vrlo važna zbog toga što se potraživanje ne može otpisivati samo zbog toga što je u međuvremenu nastupila zastara, jer nepro itna organizacija može pokušati naplatiti svoje potraživanje iako zna i svjesna kako je u međuvremenu nastupila zastara. Tek nakon što se, primjerice po slanju opomene, dužnik pozove na zastaru, potraživanje se može otpisati, jer bi se u tom slučaju na zastaru pozvao i prilikom postupka prisilne naplate. Ako dužnik ne izjavi prigovor zastare, važno je znati da se dužnika ne mora upozoriti kako je nastupila zastara, a niti u postupku sud pazi na zastaru po službenoj dužnosti, nego isključivo na prigovor tuženika. Stoga, ako prigovor zastare ne bi bio istaknut ili ne bi bio istaknut pravodobno, 93

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA postoji mogućnost da bi se nakon slanja opomene potraživanje ipak moglo naplatiti, odnosno da bi nepro itna organizacija mogla uspjeti sa svojim tužbenim zahtjevom. Međutim, u najvećem broju slučajeva će stranka istaknuti prigovor zastare, što će za posljedicu imati da se potraživanje nepro itne organizacije neće moći naplatiti, i u tom slučaju će se takva potraživanja moći otpisati kao nenaplativa.

3.3. Brisanje iz sudskog registra Kao nenaplativa potraživanja mogu se otpisati potraživanja prema pravnim osobama i trgovcima pojedincima, koji su nakon stečajnog postupka i likvidacije temeljem pravomoćnog rješenja nadležnog trgovačkog suda brisani iz sudskog registra. Na taj način, odnosno nakon što budu brisana iz sudskog registra trgovačka društva i dr. osobe, za koje je upis u taj registar propisan zakonom, ona prestaju postojati, pa se ista više ni ne mogu titulirati kao dužnici.

3.4. Ostali slučajevi Moguće je da su uvidom u dokumentaciju utvrdi, kako potraživanje nema valjani pravni temelj, primjerice naknadno je u sudskom postupku utvrđeno da je ugovor na temelju kojega je potraživanje nastalo – ništetan. Potraživanje će se i u tom slučaju otpisati.

4. Postupanje s nenaplativim potraživanjima Još jedna od situacija na koju se može naići u poslovanju je, da primjerice zakonski predstavnik utvrdi kako su iznosi potraživanja preniski za pokretanje postupka ovrhe i pokriće sudskih troškova, odnosno da bi troškovi naplate potraživanja bili u nerazmjeru s visinom potraživanja. Ako se navedno utvrdi, imajući na umu načelo dobrog inancijskog upravljanja i načelo ekonomičnosti s kojima se mora postupati u okviru svakodnevnog poslovanja trebala bi postojati pisana procedura u kojoj bi bili de inirani kriteriji prema kojima bi se odlučivalo kad nije opravdano pokretati postupak prisilne naplate. U istoj bi pisanoj proceduri trebalo biti i de inirano do kojega iznosa potraživanja bi u takvim slučajevima odluku o otpisu potraživanja mogao donijeti zakonski predstavnik, a u kojima primjerice upravno vijeće na prijedlog zakonskog predstavnika. U svakom slučaju potrebno je u pojedinom slučaju obrazložiti zašto se takva odluka donosi, odnosno koliki bi bili troškovi prisilne naplate, radi kojih ne bi bilo inancijski isplativo voditi postupak (npr. trošak pokretanja postupka višestruko veći od samog potraživanja). 94

Zakonski predstavnik ili upravno vijeće (odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo), donosi odluke o otpisu. Izuzev odluke o otpisu potraživanja zbog neisplativosti pokretanja prisilne naplate u većini slučajeva će biti riječ o odlukama deklaratorne naravi, tj. o odlukama kojima se potvrđuje ono što je već ranije utvrđeno odlukom nadležnog tijela (npr. suda), a nakon što se za navedena potraživanja donesu odluke o otpisu, ista se isknjižavaju iz poslovnih knjiga nepro itne organizacije i to na teret poslovnog rezultata razdoblje u kojemu se potraživanje otpisuje.

5. Potraživanja za članarine i druge nerecipročne prihode Prethodno je primarno bila riječ o potraživanjima kao posljedici poslovnih odnosa, odnosno razmjeni dobara i usluga između nepro itnih organizacija i subjektat u okruženju. Međutim, u poslovaju nepro itnih orgaizacija karakteristrična su potraživanja prema članovima, donatorima, i slične situacije, temeljem kojih se ostvaruju tzv. nerecipročni prihodi. To znači da nastanku ovih potraživanja nije prethodila nikakva konkretna činidba (isporuka) nepro itne organizacije, već su ona rezultat internih odluka, statutarnih pravila ili primjene posebnih propisa temeljem kojih se uređuje inanciranje nepro itne organizacije obveznim naknadama i članskim doprinosima. Ako se radi o potonjima, naplata potraživanja uređena je samim propisom. To je razvidno u propisima kojima se uređuje obvezno plaćanje članskih doprinosa i naknada (npr. raznim komorama, Hrvatskom Crvenom križu, turističkim zajednicama i sl.), a u pravilu je provode prisilno za to (zakonom ili ugovorno) ovlaštena tijela. Kada je riječ o dobrovoljnim članskim doprinosima utvrđenim internim aktima i odlukama, valja napomenuti da se ovakva potraživanja ne mogu utužiti niti naplatiti prisilno. Sankcije za neuredne članove uređuju se internim aktima i u pravilu rezultiraju isključenjem iz članstva kao krajnjom mjerom. Slično je i s ostalim nerecipročnim prihodima. Primjerice s donacijama. Potraživanje za donacije ne udovoljava kriterijima priznavanja imovine, te se kao takva i ne knjiže u bilanci nepro itne organizacije. Izostanak donacije u pravilu ne može imati za posljedicu prisilnu naplatu, jer se zasniva na dragovoljnosti donatora. Stoga je važno prilikom planiranja, a naročito kod stvaranja obveza nepro itne organizacije voditi računa o izvjesnosti primitka donacija. Iz navedenih razloga, računovodstveni propisi nalažu da se nerecipročni prihodi priznaju isključivo na temelju novčanog tijeka (naplate). Potraživanja za nerecipročne prihode valja stoga pratiti u izvanbilančnoj evidenciji, gdje se ona i otpisuju u slučaju izostanka naplate. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ivana Maletić *

UDK 657.2

Sustav inancijskog izvještavanja i mogućnosti inancijskog upravljanja institucijama u športu Primjena Zakona o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/2010) i Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/2011), imaju značajan posredni utjecaj na nadzor, prvenstveno nad korištenjem sredstava za one nepro itne organizacije, koje se dijelom inanciraju iz državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Obveznici davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti (ministarstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostali proračunski i izvanproračunski korisnici) trebaju potvrditi da su učinkovitim sustavom inancijskog upravljanja i kontrolom osigurali zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstva. Kada je riječ o proračunskim sredstvima koja se dodjeljuju nepro itnim organizacijama, tada to znači da se takve isplate trebaju temeljiti na opravdanim potrebama koje trebaju biti dokumentirane u obliku jasnih planova i programa rada, odnosno jasno de inirane namjene za koju će sredstva biti utrošena. Nadalje, u skladu s načelima dobrog inancijskog upravljanja i nakon što su sredstva doznačena i aktivnosti realizirane, u svrhu dodatne sigurnosti da su se sredstva utrošila u svrhu i kako je odobreno, zahtijevaju se i naknadne kontrole. Pored izvješća o provedenim planovima i programima rada, dostavljenih računa o izvršenim uslugama i sl., kao dodatni oblik naknadnih kontrola sve više se ističe potreba kontrola na licu mjesta, da bi se dodatno utvrdilo, da stanje na terenu potvrđuje suštinski sadržaj izvješća, odnosno dostavljenih računa i slično. Ukratko, da bi obveznici davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti mogli potvrditi svoju iskalnu odgovornost za dio sredstva koja doznačuju nepro itnim organizacijama, nameće se potreba puno detaljnijih, i prethodnih i naknadnih kontrola od njihove strane u svrhu provjera za što se i kako troše proračunska sredstva, ali i uvođenje pravila dobrog inancijskog upravljanja na razini korisnika sredstava - nepro itnih organizacija. Ako u dosadašnjem

Mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica u Europskom parlamentu i predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN. *

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

radu obveznici davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti nisu provodili nadzor nad sredstvima, koja dodjeljuju nepro itnim organizacijama, to predstavlja slabost u načinu njihova inancijskog upravljanja, a Planom otklanjanja slabosti i nepravilnosti1 isti se obvezuju na provođenje takvih kontrola i nadzora u narednom razdoblju. Sve navedeno odnosi se i na praćenje sustava športa te kvalitetno inancijsko upravljanje sredstvima, koja se prenose iz državnog proračuna (s pozicija Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, ostalih ministarstava i tijela državne uprave) te iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave organizacijama u sustavu športa. Ministarstvo, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju uvesti načine praćenja rada organizacija u sustavu športa te mehanizme osiguranja dobrog inancijskog upravljanja o čemu se detaljno piše u nastavku.

1. Obveza sastavljanja i predaje inancijskih izvještaja ustanova u sustavu športa Sustav inancijskog izvještavanja za sve nepro itne organizacije pa tako i udruge i ustanove u športu uređen je člancima od 65. do 72. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09; dalje u tekstu: Uredba). Za nepro itne organizacije propisani su sljedeći inancijski izvještaji: bilanca, račun prihoda i rashoda i bilješke uz inancijske izvještaje. Financijski izvještaji sastavljaju se na obrascima: Bilanca na Obrascu: BIL-NPF i Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF. Obrasci su sastavni dio Uredbe. Financijski izvještaji sastavljaju se na hrvatskom jeziku i izražavaju u kunama. Podaci iz inancijskih izvještaja i općenito sustava izvještavanja jesu priprema i podloga za donošenje odluka i upravljanje. Stoga, inancijski izvještaji moraju pružiti objektivnu i realnu sliku inancijskog Oblik i sadržaj Plana de inirani su člankom 9. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila. 1

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA položaja i poslovanja nepro itne organizacije. Za objektivnost i realnost inancijskih izvještaja odgovara zakonski zastupnik – čelnik udruge i ustanove u športu. Sustav inancijskog izvještavanja, koji je uveden Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija iz 2008., se od te godine i primjenjuje, te nije bilo značajnijih promjena. Nepro itne organizacije, ustanove u športu sastavljaju inancijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja i za poslovnu godinu, odnosno za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca. Za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja sastavlja se samo račun prihoda i rashoda, koji se predaje instituciji ovlaštenoj za obradu podataka za potrebe Ministarstva inancija i Državnog zavoda za statistiku. Pod institucijom ovlaštenoj za obradu podataka podrazumijeva se Financijska agencija (FINA). Umjesto da nepro itne organizacije dostavljaju svoje inancijske izvještaje na dvije adrese – Ministarstva inancija i Državnog zavoda za statistiku, člankom 70. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija, propisana je dostava polugodišnjih inancijskih izvještaja isključivo FINA-i, koja u ime i za račun Ministarstva inancija (i Državnog zavoda za statistiku) prikuplja inancijske izvještaje nepro itnih organizacija. Polugodišnji inancijski izvještaji predaju se u roku od 30 dana, od isteka izvještajnog razdoblja, znači do 30. srpnja. Udruge i ustanove u športu sastavljaju za poslovnu godinu, koja je izjednačena s kalendarskom godinom, sljedeće inancijske izvještaje: bilancu, račun prihoda i rashoda i bilješke. Financijski izvještaji sastavljeni za poslovnu godinu predaju se u elektronskom i papirnatom obliku Državnom uredu za reviziju i FINA-i, za potrebe Ministarstva inancija i Državnog zavoda za statistiku u roku 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja, odnosno do 1. ožujka. Financijski izvještaji sastavljeni za poslovnu godinu čuvaju se trajno u izvorniku. Udruge i ustanove u športu s organizacijskim dijelovima (podružnicama), koji nemaju pravnu osobnost (svoj matični broj) podnose inancijske izvještaje za godinu na razini pravne osobe s uključenim podacima o poslovanju njenih organizacijskih dijelova. Poslovanje podružnica bez pravne osobnosti i matice mora biti obuhvaćeno jednim izvještajem, stoga organizacijski dijelovi (podružnice) bez pravne osobnosti ne podnose izvještaje FINA-i.

1.1. Oslobođenje od obveze sastavljanja inancijskih izvještaja Ako je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 100.000,00 kuna na razini godine, 96

i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od 100.000,00 kuna na razini godine, udruga i ustanova u športu nije u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i sastavljanja te predaje inancijskih izvještaja2. Udruge i ustanove u športu osnovane nakon 1. siječnja 2009. godine dužne su voditi dvojno knjigovodstvo i sastavljati te predavati inancijske izvještaje slijedeće tri godine neovisno o visini prihoda i imovine. Tako npr. udruge i ustanove u športu osnovane 2010. tek nakon što su u 2011., 2012. i 2013. imale prihode i imovinu ispod 100.000 kn mogu prestati s vođenjem dvojnog knjigovodstva i predajom inancijskih izvještaja. Udruga i ustanova u športu koja zadovoljava gore istaknute kriterije dužna je voditi najmanje Knjigu blagajne i Knjigu prihoda i rashoda, primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela.

1.2. Trgovačka društva u sustavu športa Osim udruga i ustanova pravne osobe u sustavu športa mogu biti i trgovačka društva. Trgovačka društva sastavljaju inancijske izvještaje u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu (NN, br. 109/2007). Godišnje inancijske izvještaje čine: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom tijeku, izvještaj o promjenama kapitala, bilješke uz inancijske izvještaje. Trgovačka društva u sustavu športa, koja ne prelaze dva od sljedećih uvjeta: • ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna, • prihod 65.000.000,00 kuna, • prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50; dužni su sastaviti godišnje samo bilancu, račun dobiti i gubitka i bilješke. Uz godišnje inancijske izvještaje trgovačka društva u sustavu športa dužna su izraditi godišnje izvješće koje obuhvaća objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja trgovačkog društva i njegovog položaja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se on suočava, te obavijesti o zaštiti okoliša i o radnicima, ako je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja trgovačkog društva i njegova položaja. 2 Ovaj kriterij u Uredbi iz 2008. prije izmjena i dopuna u 2009. nije obuhvaćao visinu prihoda i imovine u tri godine nego samo jednu godinu te je odredba za 2008. glasila: „Nepro itna organizacija čija je vrijednost imovine prema podacima za proteklu kalendarsku godinu manja od 100.000,00 kuna i godišnji prihod prema podacima za proteklu kalendarsku godinu manji od 100.000,00 kuna nije obvezna sastavljati i predavati inancijske izvještaje te primjenjivati računski plan prema odredbama ove Uredbe.“ Odluku o drugačijoj organizaciji knjigovodstva i načinu izvještavanja donosi osnivač.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Godišnje izvješće mora sadržavati: 1) sve značajne događaje nakon kraja poslovne godine, 2) vjerojatan budući razvoj društva, 3) aktivnosti istraživanja i razvoja, 4) informacije o otkupu vlastitih dionica, 5) postojanje podružnica društva, 6) koje inancijske instrumente koristi, ako je to značajno za procjenu inancijskog položaja i uspješnosti poslovanja, 7) ciljeve i politike društva vezane za upravljanje inancijskim rizicima, zajedno s politikom zaštite svake značajnije vrste prognozirane transakcije za koju se koristi zaštita, 8) izloženost društva cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku novčanog tijeka.

Trgovačka društva u sustavu športa, koja ne prelaze dva od sljedećih uvjeta: • ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna, • prihod 65.000.000,00 kuna, • prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50; nisu dužna izraditi godišnje izvješće, ali su tada informacije o otkupu vlastitih dionica dužna navesti u bilješkama uz inancijske izvještaje. Jedinstveno praćenje inancijskih izvještaja pravnih osoba u sustavu športa otežava upravo ova različitost pravnih oblika iz koje proizlaze različita računovodstvena rješenja i obveze sastavljanja i predaje inancijskih izvještaja.

nog zavoda za statistiku, na zahtjev mogu od Ministarstva inancija dobiti i sva tijela državne uprave pa tako i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. U bazi se inancijski izvještaji ne grupiraju posebno po vrstama nepro itnih organizacija/trgovačkih društava i djelatnostima, ali se mogu dobiti posebni podaci po takvim karakteristikama. Tako je moguće pratiti inancijske izvještaje zbrojene za sve nepro itne organizacije u sustavu športa iz baze inancijskih izvještaja nepro itnih organizacija i za sva trgovačka društva u sustavu športa iz Registra godišnjih inancijskih izvještaja. S obzirom na to, da su savezi, društva, zajednice, odbori posebne pravne osobe kao i udruge, ustanove i trgovačka društva u sustavu športa, svatko predaje zasebne inancijske izvještaje. Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija i Zakonom o računovodstvu nije propisana konsolidacija na razini pravnih osoba u istoj djelatnosti te se u bazama podataka mogu dobiti samo zbrojevi podataka iz inancijskih izvještaja pojedinačnih korisnika odabrane djelatnosti. Problem koji se javlja kod korištenja podataka jest činjenica, da se sredstva koja se prenose iz proračuna (bilo državnog ili lokalnih i regionalnih) preko saveza, zajednica, društava i Hrvatskog olimpijskog odbora ostalim udrugama, ustanovama i trgovačkim društvima u sustavu športa iskazuju kao prihodi i rashodi na dvije razine – u središnjoj organizaciji, koja je sredstva dobila iz proračuna, i u klubovima odnosno udrugama, ustanovama i trgovačkim društvima, koji su sredstva dobili od njih. Tako se u zbrojnom izvještaju svih organizacija u sustavu športa prihodi i rashodi nerealno iskazuju. U ovom dijelu bi trebalo izmijeniti Uredbu o računovodstvu nepro itnih organizacija, te predvidjeti prijenose sredstava, na prihodnoj i rashodnoj strani, unutar iste djelatnosti nepro itnih organizacija, koji bi se u zbrojnom izvještaju eliminirali.

2. Praćenje inancijskog poslovanja pravnih osoba u športu

1.3. Korištenje, objedinjavanje i konsolidacija inancijskih izvještaja

S obzirom na to, da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nadzire sustav športa, osnovni mehanizam nadziranja i praćenja trebao bi biti praćenje podataka ( inancijskih izvještaja) iz baze inancijskih izvještaja nepro itnih organizacija, koju za potrebe Ministarstva inancija i Državnog zavoda za statistiku vodi FINA, te inancijske izvještaje iz Registra godišnjih inancijskih izvještaja, kojeg po Zakonu o računovodstvu također vodi FINA.

Podatke iz baze inancijskih izvještaja, koji se vode u FINA-i za potrebe Ministarstva inancija i Držav-

Činjenica da različit pravni oblik znači i različito inancijsko izvještavanje nije prepoznata u Zako-

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA nu o športu (NN, br. 71/2006). Tako npr. športski klub koji obavlja športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima, može po pravnom obliku biti osnovan kao športska udruga za natjecanje ili športsko dioničko društvo, te može imati profesionalni3 ili amaterski status. Profesionalni športski klub obvezan je Povjerenstvu za profesionalne športske klubove4 podnositi jednom godišnje prema članku 24., stavak 6. Zakona o športu: • račun dobiti i gubitka, • izvješće o registriranim športašima seniorske momčadi, • izvješće o članovima kluba i članovima tijela kluba, • plan poslovanja u idućoj poslovnoj godini, • godišnje inancijsko izvješće i • revizorsko izvješće. Profesionalni športski klub koji je osnovan kao udruga ne sastavlja račun dobiti i gubitka, a godišnje inancijsko izvješće udruga i dioničkih društava značajno se razlikuje, te bi s aspekta praćenja profesionalnih športskih klubova trebalo posebnim propisom de inirati sadržaj inancijskih izvještaja po kojima bi se jedinstveno pratili i mogli uspoređivati. U Zakonu o računovodstvu prepoznata je potreba za posebnim izvještajima trgovačkih društava, čije je obavljanje poslova određeno posebnim propisima prema članku 15., stavak 2. Zakona o računovodstvu. De inirano je da su trgovačka društva, čije je obavljanje poslova određeno posebnim propisima i na temelju kojih je tijelo ovlašteno za obavljanje nadzora njihovog poslovanja propisalo sadržaj i strukturu godišnjih inancijskih izvještaja, dužni sastavljati godišnje inancijske izvještaje sukladno Zakonu o računovodstvu, ali i tim posebnim propisima. Zakonom o športu predviđeno je da se u državnom proračunu - Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta osiguravaju sredstva za inanciranje Nacionalnog programa športa5. Za izvršenje dijela Nacio Profesionalni status ima onaj športski klub koji je osnovan radi obavljanja športske djelatnosti sudjelovanja u športskom natjecanju, ako ima sklopljene ugovore o profesionalnom igranju s više od 50% registriranih športaša u seniorskoj konkurenciji u odnosu na broj prijavljenih športaša za natjecateljsku godinu na listi koju vodi odgovarajući nacionalni športski savez ili ako ispunjava uvjete za stjecanje profesionalnog statusa sukladno pravilima odgovarajućega nacionalnoga športskog saveza.

Povjerenstvo za profesionalne športske klubove osniva se kao stručno tijelo, radi praćenja obavljanja djelatnosti profesionalnih športskih klubova.

Sadržaj, obuhvat i obveza donošenja Nacionalnog programa športa de inirana je u Zakonu o športu, ali do danas nije donesen. To je dokument kojim se utvrđuju ciljevi i zadaće razvoja športa,

nalnog programa športa, koji bi se provodio u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu predviđeno je su inanciranje iz proračuna tih jedinica. Zakonom je nadalje predviđeno, da državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski športski savez gluhih, nacionalni športski savez i športske zajednice sudjeluju u provedbi Nacionalnog programa športa, prema zadaćama iz Godišnjeg programa provedbe kojeg donosi Nacionalno vijeće za šport. Navedena tijela i organizacije dostavljala bi Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta izvješća o izvršenju utvrđenih obveza i zadaća. Ovaj zakonski koncept u kojem se polazi od dugoročnog strateškog dokumenta je izvrstan, jer upravo na taj način treba promišljati, a nakon toga djelovati, ako se želi postići dugoročan i održivi razvoj s konkretnim rezultatima. Međutim navedeno je ostalo samo na zakonskom konceptu i do sada nije zaživjelo u praksi. To u biti i ne čudi s obzirom da se praćenje sustava športa svodi na izvještaje o korištenju proračunskih sredstava i to nedovoljno de inirane. Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb utvrđuju javne potrebe u športu6 i za njihovo ostvarivanje osiguravaju inancijska sredstva iz svojih proračuna. Programe javnih potreba u športu na državnoj razini donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, zajedno s državnim proračunom. Za izvršenje programa javnih potreba u športu na državnoj razini osiguravaju se sredstva u državnom proračunu i iz dijela prihoda od priređivanja igara na sreću i nagradnih igara. Programe zadovoljavanja javnih potreba u športu na državnoj razini, koji se odnose na djelovanje Hrvatskoga olimpijskog odbora i nacionalnih športskih saveza, organiziranje i provođenje nacionalnih aktivnosti potrebne za provedbu tih ciljeva i zadaća, te određuju nositelji razvoja i mjere kontrole njegove provedbe. Donosi ga Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od osam godina. Nacionalni program športa mora sadržavati: 1. programe stvaranja uvjeta za bavljenje športom u odgojno-obrazovnom sustavu, 2. programe stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih športaša na međunarodnim natjecanjima, 3. programe stvaranja uvjeta za rekreativno bavljenje športom radi zaštite i poboljšanja zdravlja građana Republike Hrvatske. Za više pogledati članak 2. Zakona o športu. Člancima 75. i 76. de inirane su javne potrebe u športu na državnoj razini i javne potrebe u športu za koje se sredstva osiguravaju u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 6

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA prvenstava i međunarodnih športskih natjecanja reprezentativne razine i skrbi o vrhunskim športašima, predlaže Hrvatski olimpijski odbor, koji je odgovoran za izvršenje programa i utrošak inancijskih sredstava. U Zakonu o športu, prema članaku 75., stavak 4. navedeno je da o izvršenju programa javnih potreba i utrošku inancijskih sredstava Hrvatski olimpijski odbor podnosi izvješće Hrvatskom saboru i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u rokovima propisanim u Zakonu o proračunu. Zakon o proračunu propisuje samo rokove sastavljanja inancijskih izvještaja te za državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave rokove sastavljanja polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, tako da ova odredba Zakona o športu nije jasna. Na isti način je de inirano člankom 75., stavak 5. Zakona o športu , da za programe koji se odnose na djelovanje Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga športskog saveza gluhih ove dvije organizacije podnose izvješća o izvršenju programa i utrošku inancijskih sredstava Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u rokovima i na način propisan za donošenje državnog proračuna u Zakonu o proračunu. Po ovoj odredbi Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski športski savez gluhih, izvješća o izvršenju podnose onda kada se donosi državni proračun, što je poprilično kasno za ulogu koju bi izviješća trebala imati – a to je da su podloga za donošenje odluka i de iniranje inancijskog plana Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i državnog proračuna. Nešto je jasnija od prethodne, odredba prema članku 75., stavak 6. Zakona o športu, koja de inira programe za zadovoljavanje javnih potreba u športu na državnoj razini, koji se odnose na inanciranje studentskih športskih udruga i Hrvatskoga studentskoga športskog saveza. De inirano je da Hrvatski studenski športski savez predlaže programe Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u rokovima i postupku donošenja državnog proračuna te je odgovoran za izvršenje programa za koje su sredstva osigurana u državnom proračunu, a izvješća o izvršenju programa i utrošku inancijskih sredstava podnosi Ministarstvu u rokovima propisanim u Zakonu o proračunu (postavlja se isto pitanje: kojim rokovima?). Programe – koji se odnose na inanciranje športa djece i mladeži, posebice športske djelatnosti Hrvatskoga školskoga športskog saveza, poticanje planiranja i izgradnje športskih građevina, dodjeljivanje državne nagrade za šport »Franjo Bučar« i državnih nagrada za vrhunska športska postignuća, za međunarodnu športsku suradnju i međunarodne obveze TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

Republike Hrvatske u športu, znanstvene i razvojne programe u športu, djelovanje informacijskog sustava u športu – Vladi Republike Hrvatske predlaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u rokovima i postupku propisanom za donošenje državnog proračuna. Za izvršenje ovih programa Ministarstvo određuje nositelje provedbe, prati i nadzire izvršenje programa te prati korištenje i utrošak sredstava. Programe javnih potreba u športu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, na prijedlog športske zajednice, odnosno školskih športskih saveza, donosi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zajedno s godišnjim proračunom. Sredstvima za programe javnih potreba raspolaže športska zajednica u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu. Sredstva za izvršenje programa zadovoljavanja javnih potreba jedinica lokalne samouprave prenosi na račun športske zajednice, Grada Zagreba, grada ili općine. O izvršenju programa javnih potreba i utrošku sredstava, športska zajednica županije, Grada Zagreba, grada ili općine izvještava jedinicu lokalne odnosno regionalne (područne) samouprave u rokovima propisanim Zakonom o proračunu. Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, nadležna za poslove športa prate i nadziru izvršenje programa javnih potreba, te prate korištenje i utrošak sredstava za te programe.

3. Zaključak i preporuke za praćenje inancijskog poslovanja organizacija u sustavu športa Iz svega navedenog vidljivo je da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju obvezu pla99

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA nirati i nakon toga pratiti izvršavanje programa u športu, koji se inanciraju iz državnog odnosno lokalnih i područnih (regionalnih) proračuna. Čitav sustav planiranja i praćenja je prilično zakonski nede iniran: nisu propisani mehanizmi nadzora, metodologija, sadržaji izvještaja, a čak su i rokovi nejasni. Pitanje koje se dodatno postavlja je: koje su podloge za donošenje osmogodišnjeg Nacionalnog programa športa i programa zadovoljavanja javnih potreba u športu? Ovakvim dugoročnim, strateškim i programskim dokumentima trebala bi prethoditi detaljna analiza i kontinuirano praćenje sustava športa u RH u cjelini, kao i rada organizacija u sustavu športa programima, koji provode postavljene ciljeve i rezultate. To su ujedno i osnovni elementi dobrog sustava inancijskog upravljanja. Međutim, nadležno Ministarstvo posebnim zakonom i podzakonskim propisima nije de iniralo što s aspekta inancijskog upravljanja traži od organizacija u sustavu športa i kako ih želi pratiti u cjelini neovisno o pravnom statusu. Financijski izvještaji su jedan od mehanizama za praćenje, ali oni daju samo inancijske informacije potrebne širokom krugu vanjskih korisnika (banke, novinari, istraživačke institucije, potencijalni donatori, međunarodne institucije, država, lokalne jedinice i dr.) i upravljačima, da mogu pratiti inancijski položaj i održivost razvoja. Uredba o računovodstvu nepro itnih organizacija ili novi Zakon o nepro itnim organizacijama, koji je

u pripremi, kao ni Zakon o računovodstvu nisu akti kojima se uređuju pitanja i načini internog praćenja i upravljačkih izvještaja potrebnih za praćenje speci ičnih djelatnosti. Za to su potrebni posebni propisi u kojima nadležna ministarstva ili druga tijela odgovorna za de iniranje strategije, programa te zakonito, namjensko i učinkovito trošenje sredstava postavljaju uvjete i pravila rada, evidentiranja i izvještavanja za organizacije u sustavu koji prate. Zbog toga bi Zakon o športu trebalo nadopuniti zahtjevima prema organizacijama u sustavu športa (neovisno o pravnom obliku) vezanim uz planiranje, izvršavanje i izvještavanje, koji bi omogućili jedinstveno praćenje i upravljanje sustavom. Uz navedeno, u Zakonu o športu trebalo bi osigurati, da se programi javnih potreba u športu neovisno o izvoru inanciranja (državni, lokalni ili regionalni proračun) međusobno usklade i vežu uz glavni strateški dokument. Ciljanim, na strategiji utemeljenim, davanjem sredstava postižu se puno bolji efekti nego rasipanjem na različitim razinama i s različitim ciljevima. Zbog toga, uloga nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u dijelu nadziranja i donošenja ovih strateških dokumenata na državnoj i lokalnoj odnosno regionalnoj razini treba biti jasno uspostavljena i zakonski de inirana. Netko treba pratiti ispunjavanje obveze donošenja (ali i sadržaj) programa javnih potreba u športu na nacionalnoj i lokalnoj razini. Preporučuje se i de iniranje kaznenih odredbi u Zakonu o športu, u slučaju ne donošenja ili donošenja neusklađenih dokumenata.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje nastavlja u rujnu i listopadu s organiziranjem:

PROGRAMA IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE Pozivamo sve zainteresirane da sudjeluju na: Programu izobrazbe u području javne nabave u trajanju 50 nastavnih sati, koje je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave sukladno Pravilniku o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012). Edukacija je namijenjena osobama koje bi željele imati certi ikat iz područja javne nabave, a sve kako bi sudjelovale u pripremi i provođenju postupaka javne nabave sukladno ZJN. Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja javne nabave, priprema i osposobljavanje sudionika programa za polaganje stručnog ispita ispred Ministarstva gospodarstva i dobivanje certi ikata stručnosti. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigurati da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom postupku posjeduje važeći certi ikat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vještina u području javne nabave. Više informacija o Programima izobrazbe i usavršavanja možete vidjeti na stranicama Centra: http://www.tim4pin.hr/ 100

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Desanka Sarvan *

UDK 347.2

Proširenje djelokruga komunalnog redara i na područje građevinske inspekcije? Nacrtom Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji predviđa se proširenje nadležnosti komunalnih redara na određene poslove inspekcijskog nadzora građenja i izvođenja radova. Time će se značajno unaprijediti stanje u tom području u JLS, ali složenost navedenih poslova koji pretpostavljaju ispitni upravni postupak i donošenje složenih rješenja o izricanju naloga i upravnih mjera na koje su komunalni redari ovlašteni zahtijevati će de lege ferenda izmjene ZKG.

1. Uvod Djelokrug i ustroj komunalnog redarstva u jedinicama lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) propisan je člancima od 16. do 18. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000 59/01, 26/03 – proč. tekst i 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12 i 19/13 – dalje u tekstu: ZKG). Naime, u cilju pobližeg uređenja odnosa u komunalnom gospodarstvu, predstavničko tijelo JLS obvezno je donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njegovo provođenje, kojom se propisuju naročito odredbe o: 1. uređenju naselja, 2. održavanju čistoće i čuvanju javnih površina, 3. korištenju javnih površina, 4. skupljanju, odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom, 5. uklanjanju snijega i leda, 6. uklanjanju protupravno postavljenih predmeta, 7. mjere za provođenje komunalnog reda i 8. kaznene odredbe. Nadzor nad provedbom odredbi komunalnog reda provodi komunalno redarstvo, koje se ustrojava u upravnim odjelima za komunalno gospodarstvo u JLS, a poslove komunalnog redarstva obavljaju komunalni redari, koji moraju imati najmanje IV stupanj stručne spreme. JLS mogu temeljem ugovora ustrojiti zajedničko komunalno redarstvo. Komunalni redar u provođenju komunalnog reda ovlašten je: 1. rješenjem narediti izičkim i pravnim osobama radnje u svrhu održavanja komunalnog reda, 2. izricati mandatne kazne, 3. predložiti pokretanje prekršajnog postupka. Protiv rješenja komunalnog redara može se izjaviti žalba upravnom tijelu *

Desanka Sarvan, mag. iur., Županija Istarska, Pula.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

županije nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, a protiv rješenja komunalnog redara Grada Zagreba ministarstvu nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalba protiv rješenja iz stavka 1., točke 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

2. Inspekcijski nadzor komunalnog redara nad građenjem i izvođenjem radova Na zahtjeve mnogih JLS u Republici Hrvatskoj, koji su isticali ograničene ovlasti komunalnog redara i potrebu za proširenjem njihovog djelovanja, Nacrt Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji za inspekcijski nadzor temeljem toga Zakona određuje ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva i prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), ali i upravno tijelo JLS nadležno za poslove komunalnog gospodarstva na čijem se području gradi, odnosno provodi zahvat u prostoru (dalje u tekstu: upravno tijelo). Ministarstvo provodi inspekcijski nadzor nad gradnjom, uporabom i održavanjem građevina i provedbom stručnog nadzora građenja svih građevina, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Upravno tijelo provodi inspekcijski nadzor nad građenjem i izvođenjem radova koje se prema posebnom propisu grade odnosno izvode: a) temeljem rješenja koje se donosi na temelju propisa kojima se uređuje komunalno gospodarstvo i b) bez građevinske dozvole, glavnog projekta odnosno drugog akta, te provodi inspekcijski nadzor i nad: a) uklanjanjem ruševina, b) otklanjanjem oštećenja na postojećoj građevini, c) provedbom zahvata u prostoru koji nije građenje, osim rudarskih radova i građevina, d) dovršenjem zgrade u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice i e) provedbom odluke o zabrani građenja koju predstavničko tijelo JLS donosi temeljem posebnog zakona.

3. Provedba nadzora Poslove inspekcijskog nadzora, koje temeljem Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji provodi upravno tijelo, obavljaju komunalni redari koji, uz ovlasti propisane posebnim propisima, imaju i 101

LOKALNA SAMOUPRAVA ovlasti obavljanja nadzora propisane tim Zakonom. Ovi se poslovi smatraju poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada. Gradonačelnik odnosno općinski načelnik može pisanim putem narediti i ovlastiti komunalnog redara u svojoj JLS da u drugoj JLS, koja nema komunalnog redara obavlja poslove inspekcijskog nadzora u nadležnosti upravnog tijela te jedinice, ako to ona zatraži (čl. 8. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji).

• zatražiti pisanim putem od nadzirane osobe točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru, • prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotogra iranjem, snimanjem kamerom, videozapis i sl.), • obavljati i druge radnje u svrhu provedbe nadzora (čl. 41. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji).

4. Podnošenje optužnog prijedloga odnosno kaznene prijave Ako komunalni redar tijekom nadzora uoči nezakonitosti ili nepravilnosti u vezi s kojima nije ovlašten izravno postupati, odnosno u vezi s kojima je nadležno postupati drugo tijelo vlasti, dužan je o tome odmah obavijestiti nadležno tijelo radi pokretanja postupka i poduzimanje mjera u skladu s posebnim propisima. Ako komunalni redar u nadzoru utvrdi da je povrijeđen Zakon o građevinskoj inspekciji i/ ili propis donesen na temelju toga Zakona, ima pravo i obvezu podnijeti optužni prijedlog odnosno kaznenu prijavu (čl. 42. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji).

5. Dužnosti javnopravnih tijela i nadziranih osoba

U provedbi nadzora komunalni redar je ovlašten utvrditi zakonitost građenja i provedbe zahvata u prostoru koji nisu građenje iz nadležnosti upravnog tijela te narediti mjere propisane zakonom. U provedbi nadzora komunalni redar je ovlašten: • zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.), na temelju kojih može utvrditi identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba nazočnih nadzoru, • ući na građevnu česticu odnosno pripadajuće zemljište zgrade ili druge građevine, gradilište, privremeno gradilište, šumska, poljoprivredna i druga zemljišta, bez obzira na njihovu namjenu, te ih pregledati, • narediti investitoru odnosno vlasniku da u nužnom opsegu odstrani drveće, drugo raslinje, životinje i druge stvari, ukoliko ometaju obavljanje pregleda, • uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi kao i od drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru, 102

Javnopravna tijela i nadzirane osobe dužne su komunalnom redaru, bez naknade za rad i troškove, u roku koji im odredi omogućiti provedbu nadzora i osigurati mu uvjete za neometan rad u okviru propisanih ovlaštenja. Ako se komunalnom redaru prilikom nadzora pruži izički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje, ovlaštena službena osoba nadležne policijske uprave dužna je na zahtjev komunalnog redara pružiti mu pomoć. Ministarstvo unutarnjih poslova je dužno, na zahtjev komunalnog redara u postupku izvršenja rješenja komunalnog redara putem druge osobe te kada se na osnovu raspoloživih podataka očekuje otpor nadzirane osobe u postupku obavljanja nadzora, osigurati zaštitu službene osobe i uvijete za obavljanje nadzora (čl. 43. i 44. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji).

6. Postupak nadzora komunalnih redara 6.1. Pokretanje i obustava postupka nadzora Kada komunalni redar utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, dužan je po službenoj dužnosti pokrenuti postupak nadzora i narediti odgovarajuće mjere u skladu s ovim Zakonom. Kada komunalni redar povodom prijave utvrdi da nije poTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA vrijeđen propis pa stoga nema uvjeta za pokretanje postupka nadzora, pisanim putem će o tome obavijestiti podnosioca prijave u roku osam dana od dana utvrđenja činjeničnog stanja. Ako je nadzirana osoba izvršila obvezu iz rješenja komunalnog redara ili je iz nekoga drugog razloga prestala obveza izvršenja tog rješenja komunalni redar će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o obustavi nadzora odnosno izvršenja rješenja (čl. 45. i 46. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji).

6.2. Rješenje komunalnog redara Mjere propisane Zakonom komunalni redar naređuje rješenjem investitoru, vlasniku građevine, odnosno drugoj stranci određenoj ovim zakonom, a ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne mogu utvrditi inspekcijsko se rješenje donosi protiv nepoznate osobe. Ako komunalni redar utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke. O žalbi izjavljenoj protiv rješenja komunalnog redara odlučuje upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave nadležno za drugostupanjske poslove komunalnog gospodarstva, odnosno Ministarstvo ako je žalba izjavljena protiv rješenja komunalnog redara Grada Zagreba. Žalba izjavljena protiv rješenja komunalnog redara ne odgađa njegovo izvršenje (čl. 45. i 46. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji).

7. Mjere komunalnog redara U provedbi nadzora komunalni redar ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje mjere: a) uklanjanje ruševine, b) otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, c) uklanjanje građevine, d) usklađivanje provedbe zahvata u prostoru, e) uklanjanje zahvata u prostoru, f) privremenu obustavu građenja građevine i zatvaranje gradilišta, g) dovršenje vanjskog izgleda zgrade (čl. 49. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji).

7.1. Uklanjanje ruševine U provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje vlasniku zemljišta, odnosno nositelju prava građenja uklanjanje ruševine. Rješenjem se određuje: a) rok u kojem je vlasnik, odnosno nositelj prava građenja dužan postupiti po rješenju i b) način izvršenja rješenja putem druge osobe. Rješenjem se upozorava vlasnika, odnosno nositelja prava građenja da će se: a) izvršenju rješenja putem druge osobe pristupiti ako se utvrdi da u određenom roku nije postupio po rješenju, b) izvršenje rješenja putem druge osobe TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

provesti na njegovu odgovornost i trošak. Navedeno se ne odnosi na ruševinu upisanu u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar ili koja se nalazi na arheološkom nalazištu (čl. 50. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji).

7.2. Otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini U provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje vlasniku građevine da otkloni oštećenja na postojećoj građevini zbog kojih postoji opasnost za život ljudi, okoliš, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu u određenom roku, te zabranu korištenje građevine ili njezinog dijela do otklanjanja oštećenja i obvezu odgovarajućeg označavanja građevine kao opasne. Ovim rješenjem komunalni redar naređuje vlasniku građevine i poduzimanje mjere uklanjanja građevine odnosno njezinog dijela, ako u određenom roku ne otkloni oštećenja. Ako se građevina nastavi koristiti poslije donošenja navedenog rješenja, komunalni redar provodi sprječavanje daljnjeg korištenja građevine uz pomoć policije koja je dužna udaljiti korisnike građevine. Smatra se da je donošenjem navedenog rješenja postupljeno u skladu sa člankom 383. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 50. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji). Rješenje kojim se naređuje otklanjanje oštećenja na građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevina koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, dostavlja se tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite kulturnih dobara, koje je dužno u roku od trideset dana od dana primitka rješenja odrediti način otklanjanja oštećenja i očitovati se o mogućnosti uklanjanja oštećene građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske odnosno njezinog dijela, te o tome obavijestiti vlasnika građevine i upravno t ijelo. Ako navedeno tijelo državne uprave u propisanom roku ne odredi način otklanjanja oštećenja smatra se da s tim u vezi nema nikakvih posebnih uvjeta odnosno zahtjeva, a ako se u tom roku ne očituje o mogućnosti uklanjanja oštećene građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske odnosno njezinog dijela, smatra se da se ista može ukloniti, a ako isto tijelo ne odobri uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, a vlasnik nije otklonio oštećenja, postupak nadzora se obustavlja, a otklanjanje oštećenja se provodi prema posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Rješenje o obustavi postupka nadzora 103

LOKALNA SAMOUPRAVA se na znanja dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite kulturnih dobara (čl. 52. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji).

7.3. Uklanjanje građevine U provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela ako se gradi: a) bez rješenja koje se donosi temeljem propisa kojima se uređuje komunalno gospodarstvo ili protivno tom rješenju, b) protivno prostornom planu, propisu kojim se uređuje komunalno gospodarstvo ili drugom propisu. Ovim rješenjem se određuje: a) rok u kojem je investitor odnosno vlasnik dužan postupiti po rješenju i b) način izvršenja rješenja putem druge osobe. Rješenjem se upozorava investitora odnosno vlasnika da će se: a) izvršenju rješenja putem druge osobe pristupiti, ako se utvrdi da u određenom roku nije postupio po rješenju, b) izvršenje rješenja putem druge osobe provesti na njegovu odgovornost i trošak (čl. 53. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji).

7.4. Usklađivanje provedbe zahvata u prostoru U provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku usklađivanje provedbe zahvata u prostoru koji nije građenje s lokacijskom dozvolom. Ovim rješenjem komunalni redar naređuje investitoru odnosno vlasniku i poduzimanje mjere uklanjanje zahvata u prostoru, ako u određenom roku ne uskladi provedbu zahvata s lokacijskom dozvolom (čl. 54. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji).

7.5. Uklanjanje zahvata u prostoru U provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje zahvata u prostoru odnosno njegova dijela koji nije građenje: a) ako se provodi ili je proveden bez izvršne, odnosno pravomoćne lokacijske dozvole, b) u drugim slučajevima propisanim Zakonom o građevinskoj inspekciji. Na donošenje, sadržaj i izvršenje rješenja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe tog zakona, koje se odnose na rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezinog dijela koje donosi komunalni redar (čl. 55. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji).

7.6. Privremena obustava građenja građevine i zatvaranje gradilišta U provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku privremenu obu104

stavu građenja građevine i zatvaranje gradilišta, ako se građevina gradi protivno odluci o zabrani građenja koju predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi na temelju posebnog zakona kojim se uređuje upravno područje gradnje. Komunalni redar prije donošenja rješenja na licu mjesta naređuje i zatvara gradilište posebnim službenim znakom, a nadležna policijska uprava je po potrebi dužna udaljiti s gradilišta izvođača koji izvodi građevinske radove. Ako investitor, odnosno vlasnik nastavi graditi poslije zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, komunalni redar provodi sprječavanje daljnjeg građenja uz pomoć policije koja je dužna udaljiti izvođača s gradilišta. Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta propisuje ministar pravilnikom (čl. 56. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji).

7.7. Dovršenje vanjskog izgleda zgrade U provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku dovršenje zgrade u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice, ako ista nije dovršena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje upravno područje gradnje. Ako investitor odnosno vlasnik ne postupi po rješenju, na izvršenje će se ga prisiliti upravnom mjerom u iznosu od 3.000,00 kuna. Upravnu mjeru komunalni redar izriče rješenjem u istom iznosu jednom mjesečno do izvršenja rješenja (čl. 57. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji).

8. Novčani iznos upravne mjere Prema članku 3. Nacrta Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji, novčani iznos upravnih mjera čije je izricanje propisano ovim Zakonom uplaćuju se u korist Državnog proračuna, ali smatramo da je i Nacrtom potrebno intervenirati tako da se novčani iznos upravnih mjera koje izriču komunalni redari uplaćuje u proračun JLS.

9. Umjesto zaključka Proširenje nadležnosti komunalnih redara na određene poslove inspekcijskog nadzora građenja i izvođenja radova značajno će unaprijediti stanje u tom području u JLS, ali složenost navedenih poslova koji pretpostavljaju ispitni upravni postupak i donošenje složenih rješenja o izricanju naloga i upravnih mjera na koje su komunalni redari ovlašteni Nacrtom Prijedloga Zakona o građevinskoj inspekciji zahtijevati će de lege ferenda izmjene ZKG, i možda, uvođenje nove kategorije - višeg komunalnog redara s višim stupnjem stručne spreme u odnosu na danas propisanu stručnu spremu IV. stupnja za obavljanje tih poslova i radnih zadataka. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Izvješće s kongresa

Bjelovar i Ivanec - prvi hrvatski gradovi s certi ikatom o povoljnom poslovnom okruženju U srijedu, 12. lipnja u Zagrebu je održan II. regionalni kongres i svečana dodjela Certi ikata Povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Europi (BFC SEE)1. Tom prigodom dodijeljeni su međunarodni certi ikati općinama i gradovima jugoistočne Europe, koji su ispunili zahtjevne uvjete ispitivanja i evaluiranja povoljnog poslovnog okruženja - BFC. Certi ikate su s područja Republike Hrvatske dobili gradovi Bjelovar i Ivanec te tako postali prvi hrvatski gradovi s dokazano povoljnom poslovnom klimom. U Bosni i Hercegovini certi ikate su dobili Sanski Most i Prijedor, u Srbiji gradovi Ruma i Pirot, a u Makedonije gradovi Veles i Strumica. zić te veleposlanik Njemačke u Republici Hrvatskoj Hans Peter Annen.

Kongres u Zagrebu okupio je značajan broj političkih i poslovnih čelnika te članova akademske zajednice iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije koji su raspravljali o izazovima i mogućnostima za lokalni ekonomski razvoj i suradnju u okviru CEFTA-e i šire, imajući u vidu pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Manifestaciju su otvorili ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, predsjednik izvršnog odbora NALED-a Darko Vukobratović, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Heri Be O važnosti procesa certi iciranja općina i gradova prema BFC kriterijima pisali smo detaljnije u našemu časopisu br. 4/2013. u članku G. Roje: Ocjena i promocija investicijske privlačnosti gradova i općina, p. 22.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

U sklopu kongresa održane su dvije panel diskusije. Prvi panel bavio se temom kako podržati ekonomski razvoj u Jugoistočnoj Europi (moderatorica diskusije bila je novinarka Nada Kolega). U okviru panela sudjelovali su ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, ministar za gospodarske odnose i regionalnu suradnju Republike Srpske Igor Vidović, ministar Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, Federacije Bosne i Hercegovine Sanjin Halimović, državni tajnik Ministarstva vanjske i unutarnje trgovine i telekomunikacija Republike Srbije Stevan Nikčević, generalni direktor Coca-Cola HBC Srbija Ramon Weidinger te izvršni direktor Saveza privrednih komora Makedonije Mitko Aleksov. Kako privući investicije na lokalnoj razini, bila je tema drugog panela, čiji je moderator bio docent dr. sc. Saša Drezgić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Na završetku ovoga panela dodijeljeni su certi ikati povoljnog poslovnog okruženja. Certi ikacija gradova/općina znači ispunjenje određenih standarda, tj. određeno jamstvo, da će postojeći poduzetnici kao i potencijalni investitori, dobiti usluge i informacije na način koji olakšava poslove, koji spadaju u nadležnost lokalnih uprava. Certi ikat znači da je lokalna uprava dokazala da su procesi i usluge koje koristi u svom radu u skladu s postavljenim Kriterijima. Dodatno, to znači da privatni su105

LOKALNA SAMOUPRAVA koja treba otkloniti prepreke za ubrzani razvoj privrede, omogućiti bolje rezultate u privlačenju domaćih i stranih investicija i uvođenje novih tehnologija, kreiranje novih radnih mjesta i opću modernizaciju društva. Ovakve inicijative su važne i za stvaranje dobre reputacije regije, u vremenu kada sve zemlje u regiji ulažu značajne napore u ekonomski razvoj. Pilot faza projekta BFC SEE provedena je u suradnji s partnerskim organizacijama iz četiri zemlje - Nacionalnim savezom za lokalni ekonomski razvoj (Srbija), Ekonomskim fakultetom u Rijeci, Ministarstvom za ekonomske odnose i regionalnu suradnju Republike Srpske, Ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH te Udrugom jedinica lokalne samouprave i gospodarskih komora Makedonije. Projekt realizacije inancijski je podržan od strane vlade Republike Njemačke.

Pozdravna riječ ministra Gordana Marasa

Proces certi ikacije provodi se trenutno za još 10 gradova i općina u regiji (u Hrvatskoj su to Crikvenica, Osijek i Rijeka) za koje se očekuje da ispune potrebne kriterije do kraja godine. Nastavak i intenziviranje ovog procesa očekuje se već u sljedećoj godini, o čemu se potrebne informacije mogu pronaći na internetskim stranicama Centra za lokalni ekonomski razvoj (CLER) Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

bjekti mogu očekivati i određenu pomoć i partnerski odnos grada/općine, kada su u pitanju i poslovi i procedure, koje spadaju u nadležnosti institucija i koje djeluju na državnom nivou. Namjera kreatora Programa certi ikacije je da sam proces i čin dodjele certi ikata predstavlja poticaj lokalnim samoupravama. Kriteriji za certi ikaciju predstavljaju neku vrstu podsjetnika o tome što sve jedna lokalna jedinica treba razvijati, kao vlastiti kapacitet, te koji operativni segmenti gradske/općinske organizacije trebaju biti funkcionalni. Ovaj proces treba rezultirati povećanom konkurentnošću gradova/općina u odnosu na gradove/općine u regiji unutar i izvan granica zemlje i pomoći im u takmičenju sa konkurentima koji su znatno ranije počeli proces tranzicije i reformi. Konačno, Program certi ikacije predstavlja jedinstvenu inicijativu u regiji jugoistočne Europe koja utječe na kreiranje brže i e ikasnije administracije, a

106

Čelnici gradova Bjelovara i Ivanca s predstavnicima Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i CLER-a.

Pripremio: dr. sc. Zoran Ježić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Katarina Serdar *

UDK 352.1

Nespojive dužnosti lokalnog izvršnog tijela Po završetku drugog izbornog kruga za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike okončani su šesti lokalni izbori. Nakon proglašenja rezultata izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave slijedi konstituiranje predstavničkih tijela, a nakon objave rezultata izbora za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike slijedi postupak stupanje na dužnost novoizabranih nositelja izvršnih ovlasti. Moguće je da je na neku od navedenih dužnosti izabrana osoba koja već obnaša neku drugu dužnost koja je zakonom propisana kao nespojiva s dužnošću člana predstavničkog tijela ili dužnošću lokalnog izvršnog tijela. Što u takvoj situaciji? U ovom tekstu prikazat će se primjena instituta nespojivosti u pogledu izvršnog tijela – navesti koje su to nespojive dužnosti te na koji način općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župana ili njihov zamjenik, koji je ujedno izabran na nespojivu dužnost, mora postupiti. Ujedno će se opisati i situacija prijevremenog prestanka mandata lokalnog izvršnog čelnika te opisati način obavljanja te dužnosti.

1. Uvod Nemogućnosti istovremenog obnašanja određenih javnih dužnosti regulirana je institutom nespojivosti, odnosno inkompatibiliteta. Nepodudarnost istodobnog obnašanja funkcija u predstavničkoj, izvršnoj i sudbenoj vlasti te službeničkih funkcija u upravi je sredstvo koje osigurava ostvarivanje temeljnog demokratskog načela diobe vlasti. Primjena instituta inkompatibiliteta u praksi se rješava na tri načina; prva najstroža varijanata se sastoji u nemogućnost da se vršitelji određenih dužnosti kandidiraju za određene funkcije, a ako se žele kandidirati moraju prethodno podnijeti ostavku. U drugoj varijanti se mogu kandidirati, a ostavku su dužni podnijeti ako budu izabrani. U slučaju treće varijante koja je najblaža, nije potrebno podnijeti ostavku, već se mandat nespojive dužnosti suspendira za vrijeme vršenja izabrane funkcije. Institut nespojivost na lokalnoj razini uređen je Zakonom o lokalnim izborima (NN, br. 144/12). Tim Katarina Serdar, dipl. iur., Ministarstvo uprave, voditeljica službe za ustrojstvo lokalne i područne (regionalne) samouprave. *

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

se zakonom uređuju izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. Pored procedure izbora osoba na navedene lokalne funkcije (od postupka kandidiranja, glasovanja, provedbe izbora, promatranja izbora, zaštite izbornog prava i dr.) Zakonom je regulirano i pitanje nespojivosti. Primjena tog instituta riješena je kombinacijom druge i treće varijante – u određenim slučajevima, izabrane osobe su dužne podnijeti ostavku, a u određenim slučajevima mogu svoj mandat staviti u mirovanje. S obzirom na značaj obnašanja izvršnih ovlasti koje pripadaju općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima, ostavka se traži u slučaju izbora na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika, dok je stavljanje mandata u mirovanje predviđeno u slučaju izbora na dužnost člana predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Međutim, pored toga postoje određene funkcije obnašanja, koje isključuju mogućnost uopće kandidiranja na izborima (i na državnoj i na lokalnoj razini). U nedjelju 19. svibnja održani su lokalni izbori na kojima su birači izabrali nove općinske, gradske i županijske vijećnike. Također su izabrani i novi općinski načelnici, gradonačelnici i župani te njihovi zamjenici (od kojih su neki izabrani i u drugom izbornom krugu održanom 2. lipnja). Nakon proglašenja rezultata izbora slijede postupci konstituiranja predstavničkih tijela te stupanja na dužnost novoizabranih općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. U ovom tekstu prikazat će se regulacija instituta nespojivosti na lokalnoj razini u pogledu izvršnog tijela – navest će se dužnosti koje su nespojive s istovremenim obnašanjem dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika te ujedno opisati pravila postupanja u slučaju izbora na neku od nespojivih dužnosti. No prethodno, o zabrani kandidiranja na navedene dužnosti te uopće stupanja na dužnost u slučaju izbora.

2. Zabrana kandidiranja Zabrana kandidiranja propisana je člancima 13. i 14. Zakona o lokalnim izborima. Kandidiranje za člana predstavničkog tijela te općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovog zamjenika zabranjeno je policijskim službenicima, djelatnim vojnim oso107

LOKALNA SAMOUPRAVA bama, službenicima te namještenicima u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Ujedno je i posebnim propisima – Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (NN, br. 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09 i 124/09) i Zakonom o policiji (NN, br. 34/11 i 130/12) zabranjeno kandidiranje djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima u Oružanim snagama (čl. 11. Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske), te policijskim službenicima (čl. 38. Zakona o policiji). Ovim osobama je općenito zabranjena svaka politička djelatnost (članstvo u političkoj stranci, osnivanje stranke i sl.).

Ranije važećim propisima trenutak stupanja na dužnost neposredno izabranih izvršnih lokalnih čelnika nije bio reguliran. Sada Zakon o lokalnim izborima izrijekom propisuje taj trenutak pa tako gradonačelnik i njegov zamjenik, odnosno zamjenici stupaju na dužnost prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora. Ako u trenutku izbora gradonačelnik, odnosno zamjenik gradonačelnika obnaša nespojivu dužnost, onda stupa na dužnost tek danom podnošenjem ostavke na nespojivu dužnost (čl. 91. Zakona).

Pored navedene zabrane, Zakonom o lokalnim izborima predviđena je i zabrana višestrukog kandidiranja pa se nitko ne može istovremeno kandidirati za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika i za župana, a isto pravilo vrijedi i za zamjenike. U slučaju da se unatoč zabrani osoba istovremeno kandidira primjerice za općinskog načelnika i župana ili zamjenika gradonačelnika i zamjenika župana, županijsko izborno povjerenstvo će pozvati kandidata da se u roku od 24 sata izjasni o tome koju kandidaturu prihvaća, ako se ne izjasni rješenjem će poništiti kandidaturu za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika. Pored toga, zabranjeno je istovremeno kandidiranje za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina.

Člankom 89. Zakona o lokalnim izborima detaljno su navedene dužnosti koje su nespojive s istovremenim obnašanjem lokalnih izvršnih čelnika. Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi općinskog i gradskog vijeća, a župan i njegovi zamjenici ne mogu biti ni članovi županijske skupštine. Drugim riječima, općinski načelnici i gradonačelnici mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave tj. županijske skupštine, dok župan i njegovi zamjenici ne mogu biti članovi niti jednog predstavničkog tijela.

4. Nespojive dužnosti izvršnog tijela

3. Početak mandata i stupanje na dužnost Mandat gradonačelnika te zamjenika gradonačelnika izabranih na redovnim ili na prijevremenim izborima počinje prvog radnog dana, koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora i traje do prvog radnog dana, koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novog gradonačelnika (čl. 8. Zakona o lokalnim izborima). Zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2012. (NN, br. 144/12) uveden je novi institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. U tom slučaju mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika, koji je Vlada Republike razriješila istovremeno kada je i raspustila predstavničko tijelo u konkretnoj jedinici, traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju gradskog vijeća i razrješenju gradonačelnika. 108

Pored navedene nespojivosti, općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici istovremeno s obnašanjem te dužnosti ne mogu obavljati čitav niz javnih dužnosti koje su Zakonom taksativno pobrojane. Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti: Predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik, potpredsjednik i ministar, odnosno član Vlade Republike Hrvatske, predsjednik i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske narodne banke, glavni državni revizor i njegov zamjenik, pučki pravobranitelj i njegov zamjenik, pravobraniTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA telj za djecu i njegov zamjenik, pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegov zamjenik, pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegov zamjenik, tajnik i zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora, glavni tajnik i zamjenik glavnog tajnika Vlade Republike Hrvatske, glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske, predstojnik i zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske, tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sudac, glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i zamjenik glavnog državnog odvjetnika, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika, predstojnik državnog ureda, zamjenik ministra, pomoćnik ministra, glavni tajnik ministarstva, ravnatelj ureda Vlade Republike Hrvatske, ravnatelj i zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije, predstojnik i zamjenik predstojnika ureda državne uprave, ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije za upravljanje državnom imovinom, ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, glavni državni rizničar, glavni inspektor Državnog inspektorata, ravnatelj agencije i direkcije Vlade Republike Hrvatske te ravnatelj kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske, dužnosnik u Uredu predsjednika Republike Hrvatske kojeg imenuje Predsjednik Republike Hrvatske sukladno odredbama posebnog zakona i drugih pravnih akata, dužnosnik kojeg imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor, imenuje Vlada Republike Hrvatske ili Predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik, potpredsjednik i član Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, rektor i prorektor sveučilišta, predsjednik i član uprave trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu, član Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave, član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, policijski službenik, djelatna vojna osoba, službenik i namještenik u Oružanim snagama Republike Hrvatske, pročelnik, službenik i namještenik u upravnim odjelima ili službama jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, član upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela, ravnatelj i djelatnik te član upravnog vijeća ustanove ili druge nepro itne pravne osobe kojoj je jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave osnivač. Za razliku od nespojivosti kod člana predstavničkog tijela u kojem slučaju je predviđena mogućnost stavTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

ljanja vijećničkog mandata u mirovanje, takva opcija po prirodi stvari nije moguća u slučaju nespojivosti kod izvršnog tijela. Postupanje u slučaju izbora na nespojivu dužnost tijekom mandata ili u slučaju da je za lokalnog čelnika izabrana osoba koja već obnaša nespojivu dužnost regulirana je člankom 90. Zakona o lokalnim izborima. Naime, osoba koja obnaša neku od navedenih nespojivih dužnosti može se kandidirati, ali ako bude izabrana, mora podnijeti ostavku na nespojivu dužnost i to u roku od 8 dana od dana koji slijedi danu proglašenja konačnih rezultata izbora. Moguće je da tijekom mandata općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, odnosno njihov zamjenik prihvati obnašanje neke nespojive dužnosti. U tom slučaju dužan je podnijeti ostavku na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana, odnosno njihovog zamjenika, također u roku od 8 dana od prihvaćanja nespojive dužnosti. Ako unatoč rečenom, navedeni dužnosnici ne bi podnijeli ostavku kako je to određeno Zakonom, prestaje im mandat po sili zakona. U praksi je učestalo da su nositelji kandidacijskih lista, odnosno kandidati na kandidacijskim listama ujedno i kandidati za izvršnog čelnika. Uvažavajući situaciju mogućeg istovremenog izbora na te dužnosti, iznimno od prethodno opisanog pravila obveze podnošenja ostavke u slučaju obnašanja nespojive dužnosti, ostavku nije potrebno podnijeti u slučaju kada je inkompatibilna dužnost člana predstavničkog tijela – tada mandat u predstavničkom tijelu miruje po sili zakona. Nužno je ukazati da u obzir treba uzeti i posebne propise, kao na primjer u slučaju kada se radi o pročelniku, službeniku ili namješteniku u upravnim odjelima ili službama jedinice koji je izabran na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana ili njihovog zamjenika. Radi se o nespojivim dužnostima no u tom slučaju se neće podnijeti ostavka, već će se status regulirati na drugačiji način propisan posebnim propisima.

5. Prestanak dužnosti i prijevremeni izbori Četverogodišnji mandat lokalnih izvršnih čelnika može prestati i prije isteka mandata na koji su izabrani. Zakonom o lokalnim izborima propisano je šest slučajeva prestanka mandata ex lege (čl. 93. Zakona). Riječ je o situacijama koje su bile predviđene i ranije važećim Zakonom o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba (NN, br. 109/07, 125/08, 24/11 i 150/11). Općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu ili njihovom zamjeniku mandat tako prestaje po sili zakona u sljedećim slučajevima: 109

LOKALNA SAMOUPRAVA 1) ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku, 2) ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti, 3) ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca, danom pravomoćnosti sudske presude, 4) ako mu prestane prebivalište na području jedinice, danom prestanka prebivališta, 5) ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo te 6) smrću.1 Osim u navedenim slučajevima mandat lokalnim čelnicima može prestati i u slučaju opoziva. Institut opoziva uređen je Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst). Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan i njihov zamjenik, odnosno zamjenici koju su izabrani zajedno s njim mogu se opozvati putem referenduma. Za razliku od ranije važećih pravila temeljem kojih su opoziv mogli inicirati predstavničko tijelo i građani, prema novim pravilima raspisivanje referenduma za opoziv mogu predložiti samo građani i to 20% ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv. S obzirom na to, da su se u praksi javile ideje za iniciranjem opoziva samo zamjenika, Zakonom je izrijekom propisano da se referendum za opoziv ne može raspisati samo za zamjenika. U proteklom mandatu referendum radi razrješenja iniciran je u samo tri jedinice lokalne samouprave, pri čemu je referendum proveden u dvije. U konkretnim slučajevima općinski načelnici nisu razriješeni, jer se na referendum nije odazvao broj birača propisan zakonom (bilo je potrebno da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača). Prema novim pravilima odluka o opozivu je donesena ako se na referendumu za opoziv izjasni većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis U proteklom mandatu prijevremeni izbori za izvršno tijelo održani su u deset jedinica lokalne samouprave, budući da je prestao mandat općinskom načelniku, odnosno gradonačelniku i to u pet slučajeva mandat je prestao zbog podnošenja ostavke, tri slučaja zbog smrti te u dva slučaja zbog odjave prebivališta s područja jedinice.

110

birača u jedinici. Što se tiče ograničenja glede održavanja referenduma, ono je bilo predviđeno i ranije važećim propisima: referendum o razrješenju se nije mogao raspisati prije proteka roka od 6 mjeseci od početka mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika niti prije proteka roka od 12 mjeseci od ranije održanog referenduma o istom pitanju. Isto ograničenje predviđeno je i sada važećim propisima uz određenu nadopunu: referendum se ne smije raspisati prije proteka roka od 12 mjeseci od održanih izbora ni ranije održanog referenduma za opoziv, kao ni u godini u kojoj se održavaju redovni lokalni izbori.

Ovisno u kojem trenutku je općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu prestao mandat prijevremeni izbori će se održati, odnosno neće se održati. Naime, posljednjim izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uveden je institut zamjenika koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Sukladno članku 39. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnj) samoupravi, kojim je de inirano lokalno izvršno tijelo propisano je da je pored činjenice da je izvršno tijelo jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan, izvršno tijelo i zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana je zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom, odnosno županom, a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA nosno župana obnaša ako je mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana prestao nakon isteka dvije godine mandata u toj jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašati povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Nastavno, ako je prestanak mandata nastupio prije isteka dvije godine mandata, u toj jedinici će se raspisati prijevremeni izbori, a do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim. Ako je mandat prestao i zamjeniku, do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. S druge pak strane, ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana nastupio nakon isteka dvije godine mandata, u toj jedinici neće se raspisati prijevremeni izbori, a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim. Dilemu koji je to zamjenik, ako je riječ o jedinici u kojoj gradonačelnik, odnosno općinski načelnik ima dva zamjenika koji su izabrani zajedno s njim (župani imaju po zakonu dva zamjenika), zakonodavac je riješio tako da je propisao da će dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašati zamjenik koji je na kandidaturi za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana bio prvi naveden iza kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

Umjesto zaključka na kraju će se ukratko opisati pravila vezano uz način obavljanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika. U odnosu na ranije važeće propise temeljem kojih je način obavljanja dužnosti bio vezan uz veličinu lokalne jedince, sukladno novim pravilima iz Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, pravo odlučivanja o načinu obavljanja dužnosti nije ni sa čim vezano. I općinski načelnik i gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici odlučuju hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno. Radi se o diskrecionoj odluci koja predstavlja izraz osobne volje. Navedeni dužnosnici dužni su u roku od 8 dana od dana stupanja na dužnost2 dostaviti pisanu obavijest nadležnom upravnom tijelu općine, grada, odnosno županije o tome na koji način će obnašati dužnost. Ako ne bi bilo poskupljeno na taj način, predmnijeva se da se dužnost obavlja volonterski. Što se tiče obnašanja dužnosti gradonačelnika Grada Zagreba, Zakonom o Gradu Zagrebu (NN, br. 62/01 , 125/08 i 36/09) je propisano da gradonačelnik dužnost obavlja profesionalno, a njegovi zamjenici odlučuju hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno ili bez zasnivanja radnog odnosa. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi dopušta da se tijekom mandata promijeni način obavljanja dužnosti. U tom slučaju potrebno je dostaviti pisanu obavijest o promjeni načina obavljanja dužnosti nadležnom upravnom tijelu jedinice. Novi način obavljanja dužnosti započinje prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave te obavijesti.

Potrebno je napomenuti, da ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana prestane mandat samo zamjeniku općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u toj jedinici neće se raspisati prijevremeni izbori za zamjenika te će općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župana nastaviti obavljati dužnost bez zamjenika (ako je imao samo jednog zamjenika) ili s jednim zamjenikom (ako je imao dva zamjenika). Iznimno, ako prestane mandat zamjeniku izabranom iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno pripadnika hrvatskog naroda prijevremeni izbori će se raspisati za tog zamjenika. U slučaju da mandat prestane zamjeniku koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana raspisat će se prijevremeni izbori, a do njihove provedbe dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. Isto tako ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika nastupio opozivom, u toj jedinici raspisat će se prijevremeni izbori te će provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

6. Način obavljanja dužnosti

Plaće i naknade općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika uređene su Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 28/10). Plaću čini umnožak koe icijenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20%. Osnovicu i koe icijente za obračun plaće određuje odlukom predstavničko tijelo na prijedlog župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika. Zakon postavlja gornju granicu, odnosno maksimalni iznos plaće s obzirom na koe icijent i osnovicu pa tako plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, bez uvećanja za radni staž, ne smiju se odrediti u iznosima većim od: Danom stupanja na dužnost smatra se dan početka mandata, a to je prvi radni dan koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora. 2

111

LOKALNA SAMOUPRAVA • plaća gradonačelnika Grada Zagreba, u iznosu većem od umnoška koe icijenta 7,14 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika, • plaća župana i plaća gradonačelnika velikog grada i grada sjedišta županije, u iznosu većem od umnoška koe icijenta 6,42 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika, • plaća gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, u iznosu većem od umnoška koe icijenta 5,27 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika, • plaća gradonačelnika i općinskih načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od 3.001 do 10.000 stanovnika, u iznosu većem od umnoška koe icijenta 4,55 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika, • plaća gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika, u iznosu većem od umnoška koe icijenta 4,26 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika. Vezano za plaću zamjenika, koe icijenti za obračun plaće zamjenika mogu iznositi najviše do 85% koe icijenta župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika, čiji su zamjenici. Što se pak tiče naknade za rad, ako se dužnost obavlja bez zasnivanja radnog odnosa, naknada može iznositi najviše do 50% umnoška koe icijenta za obračun plaće odgovarajućeg nositelja dužnosti, koji dužnost obavlja profesionalno i osnovice za obračun plaće. Odluku o visini naknade za rad također donosi predstavničko tijelo. Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici koji dužnost obavljaju profesionalno, za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnosti uračunava im se u staž osiguranja. Ako dužnost obavljaju volonterski imaju pravo na naknadu za rad. Potrebno je istaknuti da

112

pravo na plaću, kao i druga prava iz rada gradonačelnika i zamjenika ne spadaju u područje službeničkih odnosa nego proizlaze iz prava osoba izabranih na određenu dužnosti u jedinici lokalne samouprave. Drugim riječima, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan i njihovi zamjenici nisu službenička radna mjesta, nego dužnosti na koju je neka osoba izabrana na lokalnim izborima u skladu sa zakonom koji regulira postupak izbora. Slijedom toga na dužnosnike koji su izabrani na mandat i dužnost obavljaju za vrijeme trajanja mandata nisu primjenjiva sva pravila koja se odnose na lokalne službenike. Pravo na plaću i druga prava iz rada zajamčena Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi posljedica su profesionalnog obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te njihovog zamjenika, a sama plaća i mjerila za njeno određivanje de inirana odredbama već spomenutog Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Ujedno se napominje da dodaci na plaću, kao ni druga materijalna prava nisu propisana zakonom te na iste gradonačelnik i zamjenik nemaju pravo. Pri tome se ne isključuje pravo na naknadu putnih i drugih ostvarenih troškova. Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno posljednjih 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku (profesionalnog) obavljanja dužnosti, ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 6 mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme posljednjih 6 mjeseci prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti. Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno manje od 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti, ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od onoliko mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti koliko su dužnost obavljali profesionalno, i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti. Ostvarivanje prava može prestati i prije navedenih rokova, i to na vlastiti zahtjev, zapošljavanjem, umirovljenjem ili izborom na drugu dužnost koju osoba obavlja profesionalno. Osobe koje dužnost nisu obavljale profesionalno nemaju pravo na naknadu po prestanku obavljanja dužnosti.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Jelena Kandžija *

UDK 347.1

Zastarni rokovi i zastara komunalne naknade Protekom zastare prestaje pravo zahtjevati ispunjenje obveze sudskim putem, što pridonosi pravnoj sigurnosti. Zastara počinje teči prvog dana poslije dana kada je vjerovnik mogao zahtjevati ispunjenje obveze, a nastupa istekom posljednjeg dana zakonom određenog vremena. Zastarni rokovi određeni su Zakonom o obveznim odnosima (dalje u tekstu: ZOO), te o institutu zastare stajalište zauzima i sudska praksa. Zakon o komunalnom gospodarstvu ne određuje zastrani rok za naplatu komunalne naknade već je sudskom praksom određeno da se ima primijeniti odredba ZOO-a o zastari tražbine s osnove povremenih davanja.

1. Općenito o zastari Protek vremena jedna je od činjenica koje utječu na postanak, promjenu ili prestanak pravnih odnosa. Činjenice koje dovode do stvaranja, prestanka ili promjene pravnog odnosa nazivamo pravnim činjenicama. Pravna činjenica na kojoj se temelji institut zastare jest protek vremena. Kod instituta zastare dolazi do izražaja utjecaj vremena na pravne odnose. Pod time se podrazumjeva da protekom vremena određenog Zakonom, prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze. Institut zastare pridonosi pravnoj sigurnosti jer pravni poredak ne trpi postojanje trajnog pravnog stanja u kojem se prava ne ostvaruju i obveze ne izvršavaju, pa se stoga vrijeme pravne zaštite ograničava zakonom. Ipak postoje izuzetci da nisu dopuštena trajna pravna stanja, i to kod vlasničkih tužbi. Pravo na podnošenje Rei vindicatio, actio negatoria i actio publiciana ne zastarjeva1. Protekom vremena određenog zakonom, vjerovnik više ne može tužbom zahtijevati ispunjenje tražbine od dužnika, jer mu je zastario tužbeni zahtjev, a što ne znači da dužnik ne može zastarjelu obvezu ispuniti. Ukoliko dužnik plati zastarjelu obvezu ne može tražiti povrat ispunjene naturalne obveze jer je zastario zahtjev, što znači mogućnost da se protiv volje dužnika traži ispunjenje, ali ne i subjektivno pravo. Stoga vjerovnik može * Jelena Kandžija, mag. iur., Zagreb. M. Vedriš-P. Klarić, Građansko pravo, Narodne novine, veljača, 2009.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

zadržati što je primio na ime naturalne obveze te se ne mogu u tom slučaju primjeniti pravila stjecanja bez osnove. Zastara ne znači da vjerovnik ne bi mogao sudskim putem tražiti ispunjenje svoje tražbine, jer na zastaru sud ne pazi po službenoj dužnosti, već isključivo na prigovor stranke koji se može istaći tijekom prvostupanjskog postupka. Stoga vjerovnik može tražiti ispunjenje naturalne obveze, a u slučaju da tuženik ne prigovori zastarom, te tužitelj dokaže visinu i osnovanost tuženog zahtjev sud će tužbeni zahtjev usvojiti2. Nasuprot zastarnim rokovima protekom kojih vjerovnik gubi pravo prisilnim putem tražiti ispunjenje tražbine, procesni zakoni predviđaju prekluzivne rokove na koje sudovi paze po službenoj dužnosti i protekom kojih dolazi do prestanka subjektivnog prava. Stoga se pravila o zastari ne primjenjuju u slučajevima kad su u zakonu predviđeni rokovi za podnošenje tužbe ili izvršenje neke radnje pod prijetnjom gubitka prava. Tako se primjerice tužba zbog smetanja posjeda treba podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za smetanje i počinitelja kao i dopuštena samopomoć (čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

2. Zastarni rokovi Zakon o obveznim odnosima (dalje u tekstu: ZOO) u člancima 214. do 246. uređuje zastaru. S obzirom na to, da su odredbe o zastari kogentne prirode, zabranjeno je sudionicima obveznih odnosa u pravnom poslu određivati dulje ili kraće vrijeme zastare od onoga vremena koje je određeno zakonom, ili određivati da zastara ne teče neko vrijeme. Zastara počinje teči prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtjevati ispunjenje obveze, a zastara nastupa kada protekne posljednji dan zakonom određenog vremena. U pogledu zastarnih rokova ZOO određuje da opći zastarni rok iznosi pet godina. Zastarni rok od 5 godina se primjenjuje samo, ako zakonom nije određen neki drugi zastarni rok.

2 Prigovor zastare po svojoj pravnoj prirodi predstavlja odlučni prigovor pravne naravi i zbog toga ga je sud dužan raspraviti i o njemu odlučiti u protivnom presudi nedostaju razlozi o odlučnoj činjenici te je počinjena bitna povreda parničnog postupka (Županijski sud u Varaždinu, GŽ-1322/04-2 od 18.11.2004. g.).

113

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Tako primjerice za godinu dana zastarijevaju tražbine naknade za isporučenu električnu i toplinski energiju, plin, vodu, dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radio prijemnika i televizijskog prijemnika, tražbine pošte, telegrafa, tražbine preplate za povremene tiskovine računajući od isteka vremena od kada je tiskovina naručena (čl. 232. ZOO-a). Međusobne tražbine iz ugovora o prometu robe i usluga te tražbine naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine (čl. 228. ZOO.a). Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja. Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja (čl. 226. ZOO-a).

nom djelu iz članka 224, stavak 4. KZ RH; te za ovo kazneno djelo relativna zastara iznosi 10 godina. Prema tome u konkretnom sporu zahtjev za naknadu štete tužitelja zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog gonjenja, a ne zastarni rok određen za zastaru tražbine naknade štete. Općinski sud u Zlataru, P-387/03-15, od 28. 06. 2004. godine. 2. Početak subjektivnog roka za potraživanje naknade uzrokovane štete ovisi kumulativno o saznanju oštećenika za štetu i o saznanju oštećenika o počinitelju štete. Pod saznanjem oštećenika za štetu podrazumijeva se ne samo saznanje o postojanju štete, već i saznanje o opsegu štete. Tako je ocijenjeno da je u konkretnoj pravnoj stvari tužiteljica saznala za štetu u trenutku kad je postalo izvjesno da se naruženost više ne da otkloniti niti bitno smanjiti, pa u odnosu na zahtjev za naknadu duševnih bolova zbog naruženja rok zastare počinje teči, prema utvrđenju ovoga suda od 05. lipnja 2003. godine, te u navedenoj pravnoj stvari ni u kom slučaju nije nastupila zastara. Općinski sud u Koprivnici, P-1122/01-24 od 15. 01. 2002. godine.

Ako su tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, iste zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare. Međutim, sve povremene tražbine koje proistječu iz takvih odluka ili nagodbe, odnosno javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće, zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina (čl 233. ZOO-a). Iz sudske prakse: Općinski sud Križevci, P-448/99-5, od 15. 11. 1999. godine. 1. Općinski sud u Križevcima je ocijenio kako je prigovor zastare neosnovan, jer se radi o naknadi štete koja je tužitelju uzrokovana krivičnim djelom za koje je predviđen duži rok zastare. Riječ je o kazne114

3. Prihvaćajući iskaz svjedokinje Lj.B. u cijelosti, te razgledavanjem gore navedenog računa sud je zauzeo stanovište da zastara potraživanja prema računu *******/ 1999 od 31. listopada 1999. g. nije nastupila, jer konačni obračun utrošene električne energije tužitelj nije napravio prije 15. studenoga 1999. g. Prema tome, tužitelj nije mogao od tuženika potraživati ispunjenje obveze prije 15., već samo kasnije, po navedenom računu. Zastara potraživanja tužitelja od 12.536,22 kn u skladu s člankom 378., stavak 1. ZOO-a nije nastupila, jer je tuženiku određen rok plaćanja do 30. studenenoga 1999. g., a tužitelj je podnio prijedlog radi prisilne naplate dana 29. studenoga 2000.godine. Upravni sud Republike Hrvatske, Us-448/2002 od 12. srpnja 2006. godine. 4. U slučaju pisanog priznanja zastarjele obveze zastarni rok za naplatu doprinosa počinje teči ispočetka. U spisu predmeta prileži opomena od 10. studenoga 1998. koju je tuženo tijelo uputilo tužiteljici, no bez dokaza da je tužiteljica istu zaprimila. Međutim, u spisu predmeta prileži i službena zabilješka sačinjena dana 22. listopada 2001. potpisana od službene osobe Područnog ureda u K. i tužiteljice, kao i zahtjev tužiteljice od istoga dana za obročnu otplatu duga doprinosa, iz kojih isprava ustvari proizlazi priznanje duga u pisanom obliku. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Naime, prema članku 220., stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05) pisano priznanje zastarjele obveze smatra se odricanjem od zastare. Prema tome, pisano priznanje vraća pravni odnos između vjerovnika i dužnika u stanje u kojem je bio prije početka tijeka zastarijevanja, te zastarni rok počinje teči ispočetka.

3. Zastoj i prekid zastare Pod zastojem zastare podrazumjeva se nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne može tek započeti ili zbog kojih već započeta zastara prestaje teči, dok te okolnosti teku. ZOO taksativno navodi nastupom kojih okolnosti zastara ne teče. Tako zastara potraživanja ne teče između bračnih drugova, između roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo, između štićenika i njegova skrbnika te upravnog tijela socijalne skrbi za trajanja skrbništva i dok ne budu položeni računi između osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici, dok ta zajednica postoji (čl. 235. ZOO-a). Dakle, dok odnosi među navedenim osobama traju zastarni rok za potraživanja vjerovnika i dužnika ne teku. Isto tako zastara ne teče za vrijeme mobilizacije, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata za tražbine osoba na vojnoj dužnosti, za tražbine koje imaju osobe zaposlene u tuđem kućanstvu prema poslodavcu ili članovima njegove obitelji koji zajedno s njim žive, sve dok taj odnos traje. Trenutkom prestanka braka, roditeljskog prava, ili prestanka mobilizacije zastara počinje teči, te se uračunava ono vrijeme koje je proteklo prije nastanka stanja u kojem zastara ne teče. U slučaju, ako zastarjevanje nije moglo početi teči zbog nastupa okolnosti koje dovode do zastoja zastare, tada zastara počinje teči onog dana kada prestanu uzroci koji su doveli do zastoja zastare. Ako je pak zastara počela teči te je nastupila okolnost koja dovodi do zastoja zastare, tada će zastara nastaviti teči kada prestane uzrok koji je doveo do zastoja zastare, te se vrijeme koje je proteklo prije zastoja zastare računa u zakonski rok za zastaru. U pogledu zastara tražbina prema poslovno nesposobnim osobama ZOO predviđa, da zastara teče prema maloljetniku i drugoj poslovno nesposobnoj osobi, bez obzira da li one imaju zakonskog zastupnika ili ne, a koji bi za njih poduzimao pravne radnje. Međutim, zakonodavac je želio zaštiti maloljetnike koji nemaju zastupnika, kao i poslovno nesposobne osobe bez zakonskog zastupnika, te je tako propisao da zastara ne može nastupiti dvije godine od kada su postali potpuno poslovno sposobni ili dobili zastupnika. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

Tako se pruža mogućnost da maloljetnici u roku od dvije godine od dana punoljetnosti vlastitim očitovanjem volje pred sudom podignu tužbu radi naplate potraživanja koje mogu imati (čl. 239. ZOO-a). Za razliku od zastoja zastare gdje se vrijeme koje je isteklo prije zastoja uračunava u zastarne rokove, prekid zastare dovodi do toga da zastara počinje teči ponovo, te se proteklo vrijeme ne uračunava u zakonom određeni rok za zastaru. Zastra se prekida voljom dužnika i to kada dužnik prizna dug bilo izjavom dužniku ili pak na neki posredan način. Tako dužnik može priznati dug na posredan način kao primjerice plaćanje dijela dospjelog računa te davanje otplate, plaćanje kamata i osiguranja. Stoga dužnik, koji je platio dio obveze zapravo tako priznao dugovanje. Zastara se također prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom radnjom vjerovnika poduzetom pred sudom ili drugim nadležnim tijelima radi utvrđenja, osiguranja ili ostvarenja tražbine (čl. 241. ZOO-a). Ako vjerovnik ustane tužbom protiv dužnika, a tužba bude odbijena ili odbačena ili ako određena mjera osiguranja bude stavljena izvan snage smatrat će se da prekid zastare nije niti nastupio. Stoga slučaj kada tužba vjerovnika biva odbijena predstavlja iznimku od pravila, da podnošenjem tužbe dolazi dao prekida zastare. Međutim, zakonodavac štiti stranku, koja je iz neznananja podnijela tužbu radi isplate određenog potraživanja nenadležnom sudu - pa ista tužba bude zbog nenandležnosti odbačena; tako da se propisuje da vjerovnik koji podnese ponovo tužbu u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti odluke o odbacivanju tužbe - smatrat će se da je zastara prekinuta i to prvom tužbom (čl. 243. ZOO-a). Isto vrijedi i za isticanje prijeboja tražbine u sporu, te u slučaju kada je sud ili drugo tijelo uputilo dužnika da svoju prijavljenu tražbinu ostvaruje u parničnom postupku. Potrebno je istaknuti da samo slanje opomene ili pozivanje dužnika, da ispuni svoju dospijelu obvezu nije dovoljno, da bi došlo do prekida zastare. Naime, do prekida zastare dolazi kada vjerovnik podnese tužbu sudu ili poduzme koju drugu radnju pred sudom ili drugim tijelom radi utvrđenja njegove tražbine, pa samo pozivanje dužnika da plati dug nije dovoljno da bi dovelo do prekida zastare i proizvelo učinke prekida zastare (čl. 244. ZOO-a). Za razliku od zastoja zastare nakon prekida zastara, ona počinje teči iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru. Dakle, za razliku od zastoja, ne produljuju se zastarni rokovi, već zastara počinje iznova teči. 115

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Iz sudske prakse: Privredni sud Hrvatske, Pž-996/89 od 09.05.1989. g.: Otplatom dijela glavnice ili kamata poznaje se ukupno potraživanje, pa time prestaje i prekid zastare ukupnog potraživanja.

vanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta i javna rasvjeta i koje su opremljene najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama, te čine sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave.

4. Općenito o komunalnoj naknadi Komunalna naknada, način određivanja kao i obveznici komunalne naknade propisani su Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 26/03, 82/04, 38/09, 144/12). Slijedom Zakona o komunalnom gospodarstvu, komunalnu djelatnost može obavljati trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave, javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, služba – vlastiti pogon koju osniva jedinica lokalne samouprave, pravna i izička osoba temeljem ugovora o koncesiji, te pravna i izička osoba temeljem ugovora o povjeravanju komunalnih poslova. Valja napomenuti da pogon nema svojstvo pravne osobe, te prava i obveze stječe njegov osnivač, odnosno jedinica lokalne i područne samouprave. Koncesijom se može steći pravo obavljanja komunalnih djelatnosti, te izgradnja i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u cilju obavljanja komunalnih djelatnosti kao što su opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama, opskrba plinom kao i ostalih djelatnosti propisanih Zakonom. Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici stambenog prostora, poslovnog prostora, garažnog prostora, građevinskog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti. Komunalna naknada je davanje koje se obračunava i naplaćuje za kalendarsku godinu, a ista predstavlja prihod proračuna jedinice lokalne samouprave, te se njima inanciraju obavljanje komunalnih djelatnosti, kao što su održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta (čl. 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu). Obveznici plaćanja komunalne naknade jesu vlasnici, odnosno korisnici stambenog, poslovnog, garažnog prostora, neizgrađenog građevinskog zemljišta i građevinskog zemljišta koje služi za obavljanje poslovne djelatnosti (čl. 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu). Komunalna naknada plaća se za prethodno nabrojane nekretnine, koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja, te za stambeni i poslovni prostor izvan građevinskog područja naselja u kojem se obavljaju komunalne djelatnosti kao što su održa116

Obveznik plaćanja komunalne naknade bilo izička ili pravna osoba, a koja je vlasnik nekretnina, dužna je u roku od 15 dana od dana nastanka obveze ili promjene osobe obveznika istu prijaviti upravnom tijelu nadležnom za komunalno gospodarstvo jedinice lokalne samouprave i građevinskog zemljišta, koje služi za obavljanje poslovne djelatnosti.

5. Način obračuna komunalne naknade i zastarni rokovi U pogledu obračuna visine komunalne naknade, isti ovisi o području u kojem se nekretnina nalazi, odnosno zoni u kojoj se nekretnina nalazi kao i vrsti nekretnine. Nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se obvezno utvrđuju naselja u jedinicama lokalne samouprave u kojima se naplaćuje komunalna naknada, područja zona u gradu, odnosno općini, koe icijent zona za pojedine zone, koe icijent namjene za poslovni prostor i za građevinsko zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, te rok plaćanja komunalne naknade (čl. 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu). Rješenje o komunalnoj naknadi donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva za kalendarsku godinu do 31. ožujka tekuće godine, ako se na osnovi odluke predstavničkog tijela mijenja njezina visina u odnosu na prethodnu godinu (čl. 23., st. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu). Rješenjem o komunalnoj naknadi utvrđuje se visina komunalne naknade po m2 obračunske površine, obračunska površina i mjesečni iznos komunalne naknade (čl. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO 23., st. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu). Iako zakon o komunalnom gospodarstvu propisuje da se u pogledu izvršenja imaju primijeniti odredbe zakona o porezu na dohodak, odnosno dobit, pogrešno bi bilo tumačiti da se i na zastaru komunalne naknade ima primijeniti zakon o porezu na dohodak, odnosno dobit. Na zastarne rokove komunalne naknade ima se primijeniti Zakon o obveznim odnosim i to članak 233. stavak 2., kojim je propisano da se za tražbine koje su utvrđene odlukom nadležnog tijela javne vlasti, a riječ je o povremenim tražbinama, zastarijevaju u rokovima predviđenim za zastaru povremenih tražbina. Člankom 266. ZOO-a propisano je kako tražbine povremenih davanja, koje dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Kako komunalnu naknadu slijedom Zakona o komunalnom gospodarstvu utvrđuje upravno tijelo jedinice lokalne samouprave rješenjem, te je riječ o povremenoj tražbini koja proistječe iz rješenja upravnog tijela jedinice lokalne i područne samouprave, tako se na tražbine koje proistječu iz neplaćanja komunalne naknade ima primijeniti trogodišnji zastrani rok, i to od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Dakle, Rješenjem o komunalnoj naknadi određuje se visina komunalne naknade koja može dospijevati mjesečno, tromjesečno ili u drugom roku koji općim aktom propiše jedinica lokalne samouprave. Stoga se na zastaru obveza komunalne naknade primjenjuje rok zastare za povremena potraživanja propisan člankom 223., a u vezi sa člankom 226. ZOO-a. Ovo stajalište zauzima i sudska praksa. Ako obveznik plaćanja ne plaća naknadu, tada je potrebno prije isteka roka od tri godine od svakog pojedinog potraživanja podići tužbu pred nadležnim sudom, odnosno podnijeti prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nadležnom javnom bilježniku. Iz sudske prakse: Upravni sud RH, Us-3448/1999, od 25. 04. 2011. godine. 1. Zastara potraživanja komunalne naknade određuje se prema Zakonu o obveznim odnosima. Odredbom članka 20., stavak 6. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95 i 70/97) koji je bio na snazi u vrijeme donošenja osporenog rješenja, bilo je propisano da se glede prisilne naplate komunalne nakande primijenjuju propisi o prisilnoj naplati poreza na dohodak odnosno dobit. Županija D.-n., Grad D., Upravni odjel za komunalne djelatTIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

nosti i infrastrukturu donio je pozivom na odredbu članka 20., stavak 6. Zakona o komunalnom gospodarstvu i članka 37. Zakona o inanciranju vodnog gospodarstva (NN, br. 107/95, 19/96 i 88/98) kao i članka 67. i 82. i 83. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 25/95 i 52/95) rješenje klasa: UP/I-36303/98-04/696, ur.br. 2117/01-03/2-98-1 od 3. prosinca 1998. o prisilnoj naplati komunalne i vodne naknade tužiteljici u iznosu od 2.388,08 kn, tako da se zabranjuje tužiteljici raspolaganje 1/3 mirovine ili invalidskih primanja, koje ista prima od Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske. Međutim, tužiteljica je i u žalbi, a što navodi i u tužbi isticala da u rješenju nije navedeno za koje razdoblje nije plaćeno dugovanje, te da se na takvo manjkavo rješenje ne može kvalitetno prigovoriti utvrđenom iznosu. Također tužiteljica je navela u žalbi, a što navodi i u tužbi, da ističe prigovor zastare potraživanja. Tuženo tijelo u obrazloženju osporenog rješenja ističe da je neosnovan žalbeni navod glede zastare duga, zato što je odredbom članka 100., stavak 2. Zakona o porezu na dohodak utvrđeno, da pravo na naplatu poreza (u ovom slučaju komunalne i vodne naknade), kamata i troškova prisilnog izvršenja zbog povrede odredbi citiranog Zakona, zastaruje za pet godina nakon isteka godine u koju ih je trebalo platiti, a kako iz podataka spisa proizlazi da tužiteljica nije dugovanje platila za razdoblje od 1. siječnja 1994. do 3. prosinca 1998. da nije protekao rok i da nije nastala zastara duga. Međutim, neosnovano tuženo tijelo smatra da se glede zastare potraživanja, primjenjuje Zakon o porezu na dohodak (NN, br. 25/95 - pročišćeni tekst, 52/95 i 106/96). Naime, Zakon o komunalnom gospodarstvu, koji je bio na snazi u vrijeme donošenja osporenog rješenja, kao i njegove izmjene i dopune, prema članku 20., stavak 6. (NN, br. 36/95, 109/95, 70/97, 128/99, 57/00 i 129/00) upućuje na primjenu odredbi Zakona o porezu na dohodak odnosno dobit samo glede postupka i načina prisilne naplate komunalne naknade, a ne i roka zastare za utvrđenu obvezu komunalne naknade. Prema shvaćanju ovoga Suda, u pravu je tužiteljica, kada u tužbi navodi da se kod potraživanja komunalne naknade i pitanja zastare na takvo potraživanje trebaju primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96 i 112/99). U takvom slučaju se primjenjuju odredbe koje se odnose na zastaru povremenih potraživanja, koja proistječu iz pravomoćnih odluka suda ili odluka drugoga nadležnoga tijela, ili nagodbe pred sudom ili drugim nadležnim 117

KOMUNALNO GOSPODARSTVO tijelom, a koja dospjevaju ubuduće, kao rok zastare određen je rok za zastaru povremenih potraživanja (čl. 379., st. 2. Zakona o obveznim odnosima). Potraživanja povremenih davanja, koja dospjevaju godišnje ili u kraćim određenim razmacima (povremena potraživanja) u koja spada i potraživanje komunalne naknade, zastarjevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja - potraživanja, sukladno odredbi članka 372. prethodno navedenoga Zakona. Stoga, u nastavku postupka nakon ove presude potrebno je nesumljivo utvrditi kada je dospjelo svako pojedino potraživanje, te utvrditi da li je glede svakog pojedinog potraživanja nastupila zastara sukladno prethodno navedenim odredbama Zakona o obveznim odnosima, te nakon toga donijeti odgovarajuću odluku. 2. Upravni sud Republike Hrvatske, Us-6262/2002 od 16. studenog 2006. godine. Zastara ovrhe komunalne naknade. Tuženo tijelo može se pozvati na institut zastare za ovrhu komunalne naknade samo, ako je dužnik istaknuo takav prigovor. Kao što je iz obrazloženja osporenog rješenja vidljivo, prethodno citirano prvostupanjsko rješenje Upravnog odjela za gospodarstvo i društvene djelatnosti, inancije, pravne i opće poslove Grada D.R., kojim je P. R. iz G. B. 74 naloženo da u roku od osam dana od dostave tog rješenja namiri ovrhovoditelju Gradu D. R. tražbinu koja se sastoji od iznosa navedenih u tom rješenju poništeno je, jer se odnose na zastaru potraživanja komunalne naknade kao povremenog potraživanja. Sud prihvaća stajalište tuženog tijela, da se kod komunalne naknade radi o povremenom potraživanju kod kojeg se glede roka zastare primjenjuju odredbe članka 372., stavka 1. i članka 379., stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, br.53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96 i 112/99), na koje se poziva tuženo tijelo u obrazloženju osporenog rješenja. Međutim, odredbom članka 360., stavka 3. Zakona o obveznim odnosima, na koju odredbu tužitelj upire u tužbi, izričito je propisano da se sud ne može obazirati na zastaru, ako se dužnik nije na nju pozvao. Iz spisa predmeta dostavljenog Sudu uz odgovor na tužbu vidljivo je da se žalitelj u svojoj žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja o ovrsi nije pozvao na zastaru, već u žalbi iznosi druge razloge zbog koje istu izjavljuje.

datcima spisa, prostor za koji je tužitelju utvrđena komunalna naknada odnosi se na korisnu površinu poletno-slijetne staze s ostalim manevarskim prostorom – platformom i spojnicama zrakoplova. Sud nalazi da ovaj prostor nije poslovni prostor kojeg tužitelj koristi za obavljanje djelatnosti za koji se u smislu članka 29., stavak 1., točka 4. Zakona o komunalnim djelatnostima plaća komunalna naknada, već da je to komunalni objekt na koji se po ovom zakonu ne plaća komunalna naknada. Ovaj objekt služi za prijevoz putnika u javnom prostoru, a što prema članku 2., stavak 1., točka 4. ovog Zakona predstavlja komunalnu djelatnost. Sredstva za obavljanje komunalne djelatnosti ove vrste ne osiguravaju se plaćanjem komunalne naknade, već se u skladu s člankom 19. Zakona o komunalnim djelatnostima osiguravaju cijenom pružene usluge. Plaćanjem pak komunalne naknade prema članku 26., stavak 1. ovog Zakona, osiguravaju se sredstva za inanciranje obavljanja komunalne djelatnosti zajedničke potrošnje (čl. 2., st. 1., t. 5, 8, 9. i 10.), a čija se naknada plaća u naseljima s uređenim građevinskim zemljištem, s tim da tu naknadu utvrđuje odlukom skupština općine, u skladu s člankom 27., stavak 1. ovog Zakona. 4. Upravni sud Republike Hrvatske, Us-3861/1998 od 13. srpnja 2000. godine. Korisnik poslovnog prostora obveznik je komunalne naknade, ako je vlasnik tu obvezu ugovorom prenio na korisnika. Iako je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 70/97) propisano da komunalnu naknadu plaćaju u naseljima s uređenim građevinskim zemljištem vlasnik stambenog, poslovnog prostora i građevinskog zemljišta ili korisnik, nema zapreke da jedinica lokalne samouprave svojom Odlukom razradi navedenu odredbu Zakonu, tako da propiše uvjete pod kojima će korisnik biti obveznikom plaćanja komunalne naknade, jer se u protivnom ne bi moglo utvrditi kada komunalnu naknadu treba platiti vlasnik stambenog, poslovnog prostora i građevinskog zemljišta, a kada korisnik.

3. Upravni sud Hrvatske, Us-1220/88 od 30. ožujka 1989. godine.

Time što odredba članka 4., stavak 2. Odluke, nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br.70/97) nije mijenjana, po ocjeni Suda ona ne bi bila u suprotnosti s odredbom članka 19., stavak 2. Zakona. Stoga je u ponovnom postupku povodom ove presude potrebno nedvojbeno utvrditi tko je u konkretnom slučaju obveznik plaćanja komunalne naknade, te o tome donijeti novo rješenje.

Pista aerodroma smatra se komunalnim objektom za koji se ne plaća komunalna naknada. Prema po-

5. Upravni sud RH, broj: Us-11006/2000-4 od 17. rujna 2003. godine.

118

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Opomena tijela uprave jedinice lokalne samouprave u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo ne prekida zastarijevanje. To proizlazi iz presude Upravnog suda broj: Us-11006/2000-4 od 17. rujna 2003. godine.

6. Zaključak Protek vremena je pravna činjenica koja dovodi do promjene određenih pravnih odnosa. S obzirom na to, da nije zbog pravne sigurnosti dozvoljeno pravno stanje u kojem bi vjerovnik mogao prisilnim putem tražiti ispunjenje svojih obveza bez obzira na protek vremena, institutom zastare se željelo potaknuti vjerovnike na aktivnost traženja sudskog ostvarenja svojih subjektivnih prava. Na prigovor zastare sud ne pazi ex off, stoga u slučaju da je zastarjelo potraživanje, a vjerovnik je ustao tužbom, dužnik će morati prigovoriti zastarom potraživanju. Za razliku od zastare gdje utrnjuje zahtjev a subjektivno pravo ostaje te se obveza može, iako zastarjela izvršiti kod proteka prekluzivnih rokova prestaje subjektivno pravo, te na prekluzivne rokove sudovi paze po službenoj dužnosti. Zastarni rokovi su propisani Zakonom o obveznim odnosima, a kako su odredbe o zastari imperativne prirode ne mogu se sporazumom strana zastarni rokovi mijenjati. Zastara se prekida kada dužnik prizna dug, te kada se podnese tužba nadležnom sudu. U slučaju prekida, zastara počinje iznova teči, a vrijeme koje je proteklo prije prekida se ne uračunava u zakonom

određeni rok za zastaru. Kod zastoja zastare vrijeme proteklo prije nastupa okolnosti, koje su dovele do zastoja se uračunava u zakonom određeni rok za zastaru. Opći zastarni rok je pet godina te se isti primjenjuje samo ako Zakonom nije predviđen drugi rok za zastaru. U pogledu komunalne naknade i zastare tražbine s osnova komunalne naknade primjenjuje se trogodišnji zastarni rok i to za svako pojedino davanje. Iako Zakon o komunalnom gospodarstvu propisuje primjenu zakona o oporezivanju dohotka i dobiti, praksa upravnog suda govori u prilog tome da se primjenjuje trogodišnji zastarni rok kod komunalne naknade. Naime, komunalna naknada se određuje rješenjem nadležnog tijela jedinice lokalne i područne samouprav, te je riječ o periodičnoj obvezi, stoga se ima primjeniti zastarni rok iz članka 233., stavak 2.; a u vezi s člankom 226. Zakona o obveznim odnosima.

Popis literature • M. Vedriš-P. Klarić (2009) Građansko pravo, Narodne novine, Zagreb. • I. Crnić: Zakon o obveznim odnosima(1996), Organizator, Zagreb. • Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine, 35/05, 41/08, • A. Raspor (1982) Zastara, Informator, Zagreb. • Zakonom o komunalnom gospodarstvu, Narodne novine 26/03, 82/04, 38/09, 144/12.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

119

TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne bolesti

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Dar djetetu do 15 godina starosti

Dar posloprimcu

Prigodne nagrade (božićnica, naknade sveukupno 2.500,00 za godišnji odmor i sl.) kn godišnje

R. br.

Vrsta isplate

I. 1.

Dopuštena isplata

NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

4. II.

Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte 2,00 kn po prijeđenom kilometru

DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT 170,00 kn dnevno Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) 170,00 kn dnevno Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

Pomorski dodatak

Naknada za odvojeni život

Dnevnice u inozemstvu

III. 1. 2.

POTPORE Zbog invalidnosti zaposlenika

U slučaju smrti zaposlenika

7.500,00 kn

U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

Darovanje za zdravstvene potrebe4

Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

V. 1.

250,00 kn dnevno

6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

samo u naravi (do 400,00 kn godišnje)

1.600,00 kn mjesečno

do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.) OTPREMNINE I DAROVI Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

IV.

8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 600,00 kn godišnje

2.500,00 kn godišnje

2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

NAGRADE ZAPOSLENICIMA Za navršenih: – 10 godina radnog staža – 15 godina radnog staža – 20 godina radnog staža – 25 godina radnog staža – 30 godina radnog staža – 35 godina radnog staža – 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

VI. 1.

STIPENDIJE Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća

Stipendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja

u ukupnom iznosu isplate

1.600,00 kn mjesečno 4.000,00 kn mjesečno

Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.

Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima. 4

Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kuna mjesečno.

120

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

TIM4PIN INFO VII. 1.

2. 3.

STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA 1.600,00 kn mjesečno Sportske stipendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno prema posebnim propisima Nagrade za sportska ostvarenja

20.000,00 kn godišnje

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA 1. Primici učenika i studenata za rad 50.000,00 kn godišnje preko ovlaštenih posrednika 2.

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada

1.600,00 kn mjesečno

Napomene: Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak). Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 16. Pravilnika o porezu na dohodak. IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama, koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati:

Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 89/12.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u 2013. godini. Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. godini, prema dodacima kolektivnih ugovora Materijalno pravo

Državni službenici i namještenici 150,00 kn

Dnevnica za službeni put u zemlji Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji Neće se isplatiti odmor Božićnica Neće se isplatiti Osnovica za isplatu 900,00 kn jubilarne nagrade

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn 150,00 kn Neće se isplatiti Neće se isplatiti 500,00 kn

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 5., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak). • Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama, koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog korisnika

2.2. Jubilarna nagrada

2. Naknade korisnika državnog proračuna

Kod državnih službenika i namještenika (Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru u čl. 5., NN, br. 89/12.) osim smanjenja osnovice za isplatu jubilarnih nagrada s 1.800,00 kuna na 900,00 kuna, de inirano je da se službenicima i namještenicima, koji će u 2013. godini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada.

2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 20. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br. 139/12.) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

Prema članku 69. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike i sindikati javnih službi će pregovarati svake godine, u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da, ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna. Dodatkom I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.), utvrđena je osnovica za isplatu jubilarne nagrade u 2013. godini u iznosu od 500,00 kuna.

2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredsta121

TIM4PIN INFO va državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slijedeći iznosi naknada:

Bosna i Hercegovina Republika Bugarska Republika Cipar Češka Republika

30,00 EUR 40,00 EUR 60,00 EUR 50,00 EUR

Tablica 3. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna

Republika Čile Kraljevina Danska Arapska Republika Egipat Republika Estonija

40,00 USD 70,00 EUR 40,00 USD

Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak

Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru 150,00 kn dnevno

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 61/12) neoporezivi iznosi dnevnica za inozemstvo iznose:

Savezna Demokratska Republika Etiopija Republika Filipini Republika Finska Francuska Republika Republika Gruzija Helenska Republika (Grčka) Republika Indija Republika Indonezija Islamska Republika Iran Republika Irak Irska

Tablica 4. Neoporezivi iznosi dnevnica za službeni put u inozemstvo Naziv države Islamska država Afganistan Republika Albanija Alžirska Narodna Demokratska Republika Kneževina Andora Republika Angola Argentinska Republika Republika Armenija

Australija Republika Austrija Azerbajdžanska Republika Kraljevina Belgija Republika Bjelarus Republika Bolivija Savezna Republika Brazil

122

Iznos Naziv države dnevnice 35,00 USD Republika Koreja

Iznos dnevnice 70,00 USD

35,00 EUR Republika Kuba 40,00 USD Država Kuvajt

35,00 USD 70,00 USD

70,00 USD Republika Latvija 35,00 USD Libanonska Republika 50,00 USD Republika Liberija

40,00 EUR 35,00 USD

50,00 USD Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija 85,00 USD Republika Litva 70,00 EUR Veliko Vojvodstvo Luksemburg 50,00 USD Republika Madžarska 70,00 EUR Republika Makedonija 50,00 USD Malezija 40,00 USD Republika Malta 40,00 USD Sjedinjene Meksičke Države

40,00 USD

Republika Island Država Izrael Jamajka Japan Republika Jemen Hašemitska Kraljevina Jordan Južnoafrička Republika Kanada Republika Kazahstan

40,00 EUR 80,00 EUR

Republika Kenija Narodna Republika Kina Narodna Republika Kina, Hong Kong Kirgiska Republika Republika Kolumbija

50,00 EUR

Republika Kongo

30,00 EUR 40,00 USD 60,00 EUR 35,00 USD

Demokratska Narodna Republika Koreja Sve druge države

40,00 EUR 35,00 USD

Republika Moldova Kneževina Monako Republika Mozambik Kraljevina Nizozemska Kraljevina Norveška Novi Zeland Savezna Republika Njemačka Islamska Republika Pakistan Republika Peru

40,00 USD Republika Panama 70,00 EUR Republika Poljska 70,00 EUR Portugalska Republika 50,00 USD Rumunjska 60,00 EUR Ruska Federacija 40,00 USD Kraljevina Saudijska Arabija 40,00 USD Republika Senegal 60,00 USD Republika Singapur 60,00 USD Sirijska Arapska Republika 70,00 EUR Sjedinjene Američke Države 80,00 EUR Slovačka Republika 70,00 USD Republika Slovenija 35,00 USD Srbija i Crna Gora 85,00 USD Republika Sudan 35,00 USD Kraljevina Španjolska 35,00 USD Švicarska Konfederacija 50,00 USD Kraljevina Švedska

40,00 USD 70,00 EUR 35,00 USD 70,00 EUR 80,00 EUR 70,00 USD 70,00 EUR 40,00 USD 35,00 USD 50,00 USD 40,00 EUR 60,00 EUR 40,00 EUR 50,00 USD 50,00 USD 35,00 USD 85,00 USD 50,00 USD 95,00 USD 50,00 EUR 50,00 EUR 30,00 EUR 35,00 USD 60,00 EUR 80,00 EUR 80,00 EUR

85,00 USD Talijanska Republika 50,00 USD Republika Tadžikistan 35,00 USD Republika Tunis 50,00 USD Turkmenistan

70,00 EUR 50,00 USD

95,00 USD Republika Turska

50,00 EUR

50,00 USD Ukrajina 40,00 USD Republika Uzbekistan 35,00 USD Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske 40,00 USD Ujedinjeni Arapski Emirati

50,00 USD 50,00 USD

35,00 USD 50,00 USD

70,00 EUR

50,00 USD

35,00 USD

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

TIM4PIN INFO 3. Plaće

3.1.3. Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu u 2013. godini

3.1. Obvezni doprinosi 3.1.1. Doprinosi iz plaće Tablica 5. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje • I. stup • II. stup

20% 15% 5%

3.1.2. Doprinosi na plaću Tablica 6. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću • za zdravstveno osiguranje 13% • za zaštitu zdravlja na radu 0,5% • za zapošljavanje i doprinos (ili 1,6 + 0,1%)* za poticanje zapošljavanja 1,7% (ili 1,6 + 0,2%)* osoba s invaliditetom * čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika, plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom, poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%. Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopama prikazanim u tablici 8. Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem Za 12 Ukupna mj. staža stopa priznaje doprinosa se 14 mjeseci 4,86% 15 mjeseci 7,84% 16 mjeseci 11,28% 18 mjeseci 17,58%

Stope doprinosa za radnike u I. stupu 3,61% 5,83% 8,39% 13,07%

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

Stope doprinosa za radnike u II. stupu 1,25% 2,01% 2,89% 4,51%

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu plaćaju poslodavci za osobe, koje se upućuju na službeni put u inozemstvo u sve zemlje, neovisno o tome ima li Hrvatska s njima sklopljen ugovor ili ne. Sukladno članku 188. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08. - 22/12.), ovaj doprinos se obračunava prema stopi od 20% na osnovicu od 2.753,42 kn mjesečno, za put obavljen nakon 1. siječnja 2013. godine. Ako se doprinos plaća za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se za svaki dan proveden na službenom putu plaća iznos razmjerno broju dana u mjesecu. Tablica 8. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu dodatnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu

Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

Broj dana u mjesecu 28 30 31 98,34 91,78 88,82 19,67 18,36 17,76

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu se plaća do 15. dana u tekućem mjesec, za obavljena službena putovanja u prethodnom mjesecu. Taj doprinos uplaćuje se na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske 1001005-1863000160 HR1210010051863000160* poziv na broj 68 8443 – OIB pravne osobe *IBAN konstrukcija računa Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike evidentira se na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD. * Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu od 1.7.2013. ne plaća se za službeno putovanje u zemlje Europske unije.

3.1.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08., 144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st 2. Zakona o doprinosima). Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i 120/12), poslodavci koji zaposle: a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, 123

TIM4PIN INFO a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu, b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom).

3.2. Osobni odbici Tablica 9. Pregled osobnih odbitaka Osobni odbitak

Svota osobnog Faktor odbitka osobnog odbitka Mjesečno od 1.3. 1,00 2.200 0,50 1.100

Osnovni osobni odbitak Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,00 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100% invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Umirovljenici područja Visina mirovine, posebne državne skrbi a najviše 3.400 (najmanja 2.200) I. skupina 3.840 Područje posebne državne II. 3.200 skrbi skupina III. 2.400 skupina Brdsko-planinska područja 2.400

3.3. Stope poreza na dohodak Tablica 10. Pregled stopa poreza na dohodak Stopa 12% 25% 40%

124

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 6.600 kn (razlika od 79.200 kn (razlika od 2.200 do 8.800) 26.400 do 105.600) Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

Tablica 11. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz i na plaće i naknade plaće

R. br.

Vrste dohotka

Doprinosi Doprinosi na plaću za Posebni Ukupno Porez iz plaće za doprinos dopr. na i Mirovin. Osn. Zaštitu za zdr. Zapo- plaću prirez osigura- zdr. na osig. šlj. osig. radu nje 3

Plaće za redovni i 1. prekovremeni rad

2. Plaće HRVI²

8=5+6+7

20%

13% 0,50% 1,70%¹ 15,20%

20%

13% O,50%

1,70% 15,20%

Plaća upuće3. nih na rad u inozemstvo

20%

13% 0,50%

1,70% 15.20%

10%³

Plaće – prvo 4. zapošljavanje⁴

20%

Plaće u str. međun. org. 5. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta)

20%

13% 0,50%

1,70% 15,20%

Naknada plaće za vri6. jeme bolovanja na teret poslodavca

20%

13% 0,50%

1,70% 15,20%

Naknade plaće za 7. bolovanja na teret HZZO-a

Naknade, nagrade i potpore 8. iznad propisanih iznosa radnicima

20%

Naknade, potpore i nagrade do 10. propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika)

Stručno osposobljavanje bez zasnivanje 11. radnog odnosa (bez staža osiguranja)

20% na osnovicu⁵

Neplaćeni dopust

13% 0,50%

1,70% 15,20%

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

TIM4PIN INFO Stručno osposobljavanje bez zasnivanja 12. radnog odnosa (s evidentiranim stažom osiguranja)

Formula:

20% na 13% osnovicu⁵

0,5%

13,50% na osnovicu⁵

10000 x NTO –Oo x 12 x (100 +Pr) BTO = ------------------------------------------7040 – 9,6 x Pr

• Porez 12% i 25% Kriterij za izbor formule:

____________________________________________________ ¹Obveza uplate i visina doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.2. ²Obračunati porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti. ³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.3. ⁴Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.4. ⁵Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2013. godinu iznosi 2.753,45 kn.

3.4. Preračunavanje neto iznosa plaće u bruto plaću Preračunavanje neto plaće u bruto iznos može se izvršiti primjenom jedne od formula, koje su prikazane u nastavku. Pri tome treba voditi računa da se odabere odgovarajuća formula, ovisno o: • neto iznosu plaće, • iznosu osobnog odbitka (osnovni osobni odbitak uvećan za uzdržavane članove), • stopi prireza te • najvišoj osnovici za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje.

3.4.1. Formule za preračunavanje • bez poreza Kriterij za izbor formule: NTO=<Oo Formula:

NTO>Oo + 1936 -2,64 x Pr NTO =<Oo + 6886 – 19,14 x Pr Formula: 2000 x NTO – (100 +Pr) x (5720 + 5 x Oo) BTO = -----------------------------------------------------4 x (300 – Pr)

• porez 12%, 25% i 40% Kriterij za izbor formule: NTO>Oo +6886 -19,4 x Pr 37761,6 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) x x (160600 + 40 x Oo) NTO < -------------------------------------------------------10000 Formula: 10000 x NTO – (100 + Pr) x (160600 +40 x Oo) BTO = -------------------------------------------------------4800 – 32 x Pr

• porez 12%, 25% i 40% (ograničenje doprinosa – najviša mjesečna osnovica 47.202,00 kn) Kriterij za izbor formule: NTO < Oo + 6886 – 19,14 x Pr 37761,6 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) x x (160600 + 40 x Oo) NTO > -------------------------------------------------------10000 Formula: 10000 x NTO – (100 + Pr) x x (160600 +40 x Oo) BTO = 9440,4 + ----------------------------------------------40 x (150 – Pr)

3.4.2. Značenje simbola: 100 x NTO BT = --------------100 - Dop

• porez 12%

BTO – bruto plaća (neto + mirovinski doprinos + porez na dohodak) NTO – neto plaća

Kriterij za izbor formule:

Dop – stopa doprinosa iz plaće (20% mirovinski I. i II. stup)

NTO>Oo

– stopa prireza

NTO =<Oo + 1936 – 2,64 x Pr

– iznos osobnog odbitka

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

125

TIM4PIN INFO 3.5. Koe icijenti za preračunavanje neto u bruto dohodak od nesamostalnog rada (plaće) bez utjecaja osobnog odbitka Tablica 12. Pregled koe icijenata za preračunavanje neto plaće u bruto bez utjecaja osobnog odbitka Stopa prireza 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20% Stopa poreza 12 % 25% 40% 1,420455 1,666667 2,083333 1,422394 1,672241 2,097315 1,424339 1,677852 2,111486 1,426289 1,683502 2,125850 1,428245 1,689189 2,140411 1,430206 1,694915 2,155172 1,432172 1,700680 2,170139 1,432665 1,702128 2,173913 1,433158 1,703578 2,177700 1,434144 1,706485 2,185315 1,435132 1,709402 2,192982 1,436121 1,712329 2,200704 1,438104 1,718213 2,216312 1,440092 1.724138 2,232143 1,444085 1,736111 2,264493 1,446090 1,742160 2,281022 1,450116 1,754386 2,314815 1,456198 1,773050 2,367424

3.6. Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada zaposlenika – za pravne osobe (iz Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini; NN, br. 2/2013. i 68/13.). Od 1. lipnja 2013. obvezno je korištenje IBAN kontrukcije računa za platne transakcije pa tako i pri uplati poreza, obveznih doprinosa te ostalih javnih davanja.

www.tim4pin.hr 126

Tablica 13. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada za pravne osobe Naziv doprinosa/ poreza Doprinos za zdravstveno osiguranja

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup) Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje - za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu (II stup) Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za zapošljavanje

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN Poziv na broj konstrukcija računa 1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8400-OIB-oznaka Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora-4 znamenke) 1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8559-OIBDržavni proračun RH oznaka R-Sm (može i ne mora4 znamenke) 1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8109-OIBDržavni proračun RH oznaka R-Sm (4 znamenke) 1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8150-OIBDržavni proračun RH oznaka R-Sm (4 znamenke)

1001005-1700036001 HR7610010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

68 2003-OIBoznaka R-Sm (4 znamenke)

1001005-1700036001 HR7610010051700035001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

68 2020-OIBoznaka R-Sm (4 znamenke)

1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8702-OIB-oznaka Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora-4 znamenke) Poseban doprinos za 1001005-1863000160 68 zapošljavanje osoba HR1210010051863000160 8729-OIB-oznaka s invaliditetom Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora-4 znamenke) TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

TIM4PIN INFO Porez i prirez Račun grada/općine na dohodak od prema prebivalištu nesamostalnog rada posloprimca, npr. za Zagreb: 1001005-1713312009 HR1110010051713312009

68 1406-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

3.7. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2013. godinu Tablica 14. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama Bruto Propis osnovica Državni 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za službenici i obračun plaće za državne namještenici službenike i namještenike (NN, br. 40/09.) Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.) Državni 4.491,236 kn Odluka o visini osnovice dužnosnici za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine 4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za Suci i drugi obračun plaće sudaca i drugih nositelji pravosudnih dužnosnika (NN, pravosudnih br. 25/13.), primjenjuje se od 1. dužnosti ožujka 2013. godine

3.8. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći. Do 31. svibnja 2013. godine minimalna plaća utvrđivala se prema Zakonu o minimalnoj plaći objavljenom u Narodnim novinama, br. 67/08. Novi Zakon o minimalnoj plaći objavljen je u Narodnim novinama, br. 39/13. Tablica 15. Iznos minimalne plaće za razdoblje Bruto iznos za puno radno od 1.6.2011. od 1.6.2012. od 1.6.2013. vrijeme do 31.5.2012. do 31.5.2013. do31.12.2013. Iznos minimalne 2.814,00 2.814,00 2.984,78 plaće Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13.

3.9. Naknada plaće zbog bolovanja 3.9.1. Naknada plaće na teret poslodavca Naknada plaće zbog bolovanja isplaćuje se na teret poslodavca za: TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

a) prvih 42 dana bolovanja b) prvih 7 dana bolovanja u slučaju bolovanja radnika, koji je invalid rada Visina naknade utvrđuje se prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu, a ne može biti niža od 70% utvrđene osnovice za naknadu (sukladno čl. 42. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, NN, br. 150/08. - 123/12.). Naknada koju isplaćuje poslodavac na teret svojih sredstava podliježe obvezi obračuna doprinosa iz i na plaću te poreza i prireza.

3.9.2. Naknada plaće na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje 3.9.2.1. Naknade plaće, koje isplaćuje poslodavac i HZZO-u podnosi zahtjev za povrat Poslodavac obračunava i isplaćuje naknadu za bolovanje, a isplaćeni iznos refundira od HZZO-a za bolovanje: a) od 43. dana bolovanja b) od osmog dana bolovanja za invalida rada c) od prvog dana bolovanja za njegu djeteta ili supružnika d)od prvog dana bolovanja, koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti Osnovica za obračun naknade (u slučajevima pod a, b i c): • prosječni iznos plaće, koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci, prije mjeseca u kojem je bolovanje započelo, • ako je osiguranik u posljednjih 6 mjeseci bio zaposlen kod dva ili više poslodavaca, osnovica za naknadu plaće određuje se od plaće koja je osiguraniku isplaćena u svih šest mjeseci, • kod neprekidnog bolovanja u trajanju dužem od tri mjeseca, osnovica za naknadu plaće valorizira se, ako je porast prosječne plaće u Republici Hrvatskoj u tom tromjesečnom razdoblju bio veći od 5%, • ako u prethodnih šest mjeseci prije početka bolovanja zaposleniku nije isplaćena niti jedna plaća, odnosno ako je isplaćena samo jedna plaća, kao osnovica se uzima isplaćena plaća do dana nastanka osiguranog slučaja, odnosno plaće prema ugovoru o radu, ali tako utvrđena osnovica ne može biti viša od propisane najniže osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za mjesec, koji prethodi mjesecu u kojem je započelo bolovanje, umanjene za doprinose iz osnovice, porez i prirez. 127

TIM4PIN INFO Visina naknade (u slučajevima pod a, b i c): a. 70% za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja, b. 80% nakon šest mjeseci, c. 50% zadnje isplaćene naknade plaće nakon 18 mjeseci neprekidnog bolovanja, zbog iste dijagnoze, osim u slučaju kada je zaposlenik na bolovanju zbog liječenja zloćudnih bolesti, koji je na hemodijalizi ili na bolovanju zbog uzimanja ili presađivanja dijelova tijela, 100% od osnovice za: • njegu oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života, • bolovanje zbog transplatacije živog tkiva i organa u korist druge osobe, • osiguranika koji je izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini. NAJNIŽI IZNOS naknade plaće za navedene slučajeve bolovanja iznosi 831,50 kn (25% proračunske osnovice, odnosno 25% od 3.326,00 kn). NAJVIŠI IZNOS naknade plaće za navedene slučajeve bolovanja iznosi 4.257,28 kn (proračunska osnovica uvećana za 28%, odnosno 3.326,00 kn x 1,28). Naknada plaće u navedenoj svoti pripada zaposleniku, koji je ispunio uvjet prethodnog staža osiguranja najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ako osiguranik ne ispunjava uvjete prethodnog osiguranja, tada mu pripada naknada plaće u iznosu od 831,50 kn.

3.9.2.2. Naknade plaće koje HZZO isplaćuje izravno Od prvog dana bolovanja HZZO isplaćuje naknadu plaće prema osnovici, koja se utvrđuje kao prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započelo bolovanje, odnosno korištenje prava za: a) komplikacije u trudnoći • 100% od osnovice, • propisan je uvjet prethodnog staža osiguranja (12 odnosno 18 mjeseci), • najniža naknada iznosi 831,50 kn, • najviša naknada iznosi 4.247,28 kn; b) korištenje rodiljnog dopusta (do navršenih šest mjeseci djetetovog života) • 100% od osnovice bez ograničenja u visini naknade plaće, a najmanje 1.663,00 kn, • od 1. siječnja 2009. godine propisan je uvjet prethodnog staža osiguranja u trajanju od 12 mjeseci neprekidno. Ako nije ispunjen uvjet prethodnog staža osiguranja, naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice, odnosno 1.663,00 kn; c) roditeljski dopust nakon šest mjeseci života djeteta (za prvih šest mjeseci korištenja) • najmanje 1.663,00 kn, a najviše 2.660,00 kn (80% proračunske osnovice);

Osnovica za obračun naknade plaće za bolovanje, koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti (d):

d)roditeljski dopust od jedne do tri godine djetetova života za blizance, treće i svako slijedeće dijete (za preostala 24 mjeseca)

• prosječni iznos plaće, koja je osiguraniku isplaćena u posljednih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje, • ako u prethodnih šest mjeseci nije isplaćena niti jedna plaća, odnosno ako je isplaćena samo jedna plaća, osnovica je isplaćena plaća, odnosno plaća prema ugovoru o radu, ali ne više od propisane najniže osnovice za obračun doprinosa utvrđene za mjesec, koji prethodi mjesecu u kojemu je započelo bolovanje, umanjenje za doprinos iz osnovice, porez i prirez.

• 1.663,00 kn;

Visina naknade za bolovanje koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti (d): • 100% osnovice za naknadu Kod bolovanja koje je posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti nije propisan uvjet prethodnog staža osiguranja i nema ograničenja u visini najviše naknade plaće. 128

e) stanku za dojenje djeteta • od proračunske osnovice (3.326,00 kn), ovisno o broju sati korištenja stanke. Osim navedenih naknada plaće HZZO izravno isplaćuje i novčanu naknadu za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta majke izvan sustava rada, u iznosu od 1.663,00 kn.

3.9.3. Naknada plaće na teret Državnog proračuna Na teret Državnog proračuna isplaćuje se naknada plaće zbog bolovanja, koje je posjedica rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Ovu naknadu isplaćuje HZZO izravno od prvog dana bolovanja. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

TIM4PIN INFO Osnovica je prosječni iznos plaće, koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje. Visina naknade je 100% osnovice za naknadu. Propisan je uvjet prethodnog staža osiguranja (12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine), nema ograničenja u visini najviše naknade plaće.

4. Ovrha na plaću i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom Ovršni zakon (NN, br. 112/12.) de inira provođenje ovrhe na plaću, kad je riječ o ovrsi na plaću zbog nepravodobnog plaćanja temeljem dužničko-vjerovničkog odnosa. Iznos do kojeg poslodavac može ovršiti plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na prosječnu neto plaću u RH, te o predmetu ovrhe (čl. 173. Ovršnog zakona). U članku 173., Stavku 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12.) prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj de inirana je kao prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako se utvrđeni iznos prosječne plaće u RH primjenjuje i u slijedećoj godini. U Narodnim novinama, br. 128/12, taj je podatak objavljen i iznosi 5.464,00 kn te se primjenjuje u 2013. godini.

4.1. Ograničenja ovrhe kad je plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.464,00 kn U slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili veća od prosječne neto plaće, koja iznosi 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 toga iznosa, odnosno 3.642,66 kn. U slučaju provedbe ovrhe na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, odnosno iznos od 2.732,00 kn. Ako se provodi ovrha na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.366,00 kn. TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

4.2. Ograničenje ovrhe kad je plaća ovršenika manja od 5.464,00 kn Ako ovršenik prima plaću koja je manja od 5.464,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika. U slučaju kada radnik prima plaću, koja je niža od prosjeka u RH, tada mu se od ovrhe izuzima iznos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika. Npr., neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kuna. U ovom slučaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaštićen od ovrhe. U slučaju kada se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u našem primjeru bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kuna mogao biti uplaćen na zaštićeni račun. Ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.366,00 kuna. Napomena: U Narodnim novinama, br. 6/13., objavljen je Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Ministarstvo inancija objavilo je tumačenje primjene članka 26. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (www.m in.hr/hr/ovrha-na-novcanim-sredstvima).

5. Drugi dohodak Druge dohotke možemo podijeliti u nekoliko skupina: 1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika. 3. Primitke sportaša i novinara. 4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 5. Primitke koje ostvaruju učenici i studenti putem studentskih i učeničkih udruga. Isplatitelj drugog dohotka sastavlja i predaje Poreznoj upravi slijedeća izvješća o obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te o doprinosima za obvezna osiguranja: • Obrazac IDD mjesečno izvješće do 15. u mjesecu za protekli mjesec • Obrazac ID-1 do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu 129

TIM4PIN INFO 5.1. Koe icijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Tablica 16. Pregled koe icijenata za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Drugi dohodak za Drugi koji ne postoji dohodak* obveza Doprinos doprinosa** za MIOStopa Paušalni 20% prireza izdaci-ne Stopa Doprinos za poreza MIO-ne 25% Stopa poreza 25% 1 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

2 1,666667 1,672241 1,677852 1,683502 1,689189 1,694915 1,700680 1,706485 1,703578 1,706485 1,709422 1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

3 1,333333 1,337793 1,342282 1,346801 1,351351 1,355932 1,360544 1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

Autorski honorar Paušalni izdaci 30% Stopa poreza 25%

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge*** Neoporezivi dio - 25% Paušalni izdaci - 30% Stopa poreza 25%

4 1,212121 1,214698 1,217285 1,219884 1,222494 1,225115 1,227747 1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062 1,132503 1,133948 1,135396 1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.) isplatitelj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13%.

Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smrti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr. **

***

• • • • • • • • • • • • • • •

Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije: Hrvatsko društvo ilmskih djelatnika, Zagreb Hrvatska udruga ilmskih snimatelja, Zagreb Društvo hrvatskih ilmskih redatelja, Zagreb Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, Zagreb Hrvatska glazbena unija, Zagreb Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb Društvo hrvatskih književnika, Zagreb Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Zagreb Hrvatsko društvo ilmskih kritičara, Zagreb Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, Dubrovnik Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula

130

• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, Rijeka • Hrvatska Udruga likovnih umjetnika Split, Split • Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika Zadar, Zadar • Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja, Čakovec • Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek • Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, Varaždin • Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnika, Zagreb • Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb • Hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb • Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb • Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb • Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih umjetnika Hrvatske (suvremeni balet), Zagreb • Udruga profesionalnih plesnih umjetnika „Puls“ (suvremeni balet), Zagreb • Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika, Zagreb • Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Zagreb

5.1. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak Tablica 17. Pregled uplatnih računa za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup) Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II stup)

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj* računa 1001005-1863000160 68 8664-OIB HR1210010051863000160 -oznaka R-Sm Državni proračun RH (može i ne mora-4 znamenke) 1001005-1863000160 HR1210010051863000160 Državni proračun RH

68 8290-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

1001005-1700036001 HR761001005170003601 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

68 2194-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja Poziv na broj** dohotka Članovi skupština, nadzornih odbora trgovačkih 68 1457 – OIB društava, upravnih vijeća, povjerenstava i komisija Suci porotnici 68 1457 – OIB Članovi predstavničkih i izvršnih tijela državne 68 1813 – OIB i lokalne vlasti koji tu dužnost ne obavljaju profesionalno Autorske naknade 68 1465 – OIB Umjetničke autorske naknade 68 1830 – OIB Primici sportaša koji po toj osnovi nisu osigurani 68 1813 – OIB (amateri) Porez i prirez

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

TIM4PIN INFO Primici sportaša koji su osigurani po toj osnovi Nagrade sportskim sucima i delegatima prema posebnim kriterijima Primici akvizitera, trgovačkih putnika i agenata Primici sudskih vještaka, tumača, prevoditelja (osim za umjetničko djelo), turističkih radnika, konzultanata Primici novinara koji nisu osigurani po toj osnovi (osim autorskih naknada) Primici novinara koji su osigurani po toj osnovi (osim autoskih naknada) Naknade za rad učenika i studenata preko ovlaštenih posrednika iznad 50.000,00 kuna godišnje Naknade za praktični rad studenata i učenika Stipendije iznad 1.600,00 kuna Primici u naravi za osobe koje nisu u radnom odnosu

68 1848 – OIB 68 1813 – OIB 68 1813 – OIB 68 1813 – OIB

68 1813 – OIB 68 1848 – OIB 68 1821 – OIB

68 1821 – OIB 68 1821 – OIB 68 1821 – OIB

* upisuje se OIB isplatitelja ** upisuje se OIB primatelja

6. Način isplate primitaka izičkim osobama Člankom 32. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 79/13.) promijenile su se odredbe članka 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05. – 61/12.), koji deinira isplate u gotovu novcu na način da su propisana ograničenja vrsta isplata, koje se mogu izvršiti u gotovu novcu izičkim osobama. Članak 90., stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak (pročišćeni tekst) glasi: „Tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državna tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, nepro itne organizacije, poduzetnici – pravne osobe obavljaju isplate primitaka, koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak te primitaka koji se u skladu s člankom 9. Zakona ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se u skladu s člankom 10. Zakona ne plaća porez na dohodak izičkim osobama, na njihov žiro-račun kod banke, odnosno nerezidentima na njihov račun.“ Stavkom 2. i 3. navedenog članka propisane su iznimke od stavka 1. U tablici 18. dajemo pregled isplata koje se plaćaju na žiro ili tekući račun u gotovini, te isplate koje se moraju izvršiti na žiro-račun.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

Tablica 18.: Način isplate primitaka osobama

izičkim

Isplate koje se mogu izvršiti Isplate koje se na žiro-račun ili tekući račun Isplate koje se mogu moraju izvršiti ili štednu knjižicu (ali ne u izvršiti u gotovini na žiro-račun gotovini) 1 2 3 (st. 2.) (st 3.)* Plaće – dohodak od nesamostalPrimici od nog rada (čl. 14. Zakona) Mirovine samostalne djelatnosti. Nagrade nerezidentima Drugi dohodak za sudjelovanje na (autorski honosportskim, umjetničrari, naknade po kim i drugim natjecaugovoru o djelu njima u RH, ako se do i ostale isplate Primici od kapitala (čl. 13.) završetka natjecanja koje se smatraju ne zna koji od natjecadrugim dohottelja ostvaruje pravo na kom (čl. 32. novčanu nagradu (čl. Zakona). 32. St. 5. T. 3. Zakona)** Primici koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja od obavljaPrimici od osiguranja (čl. 31.) nja sezonskih poslova uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 11.000,00 kn godišnje. Primici koji se u skladu Primici po osnoPrimici koji se u skladu s člavi darivanja za s člankom 9. ne smakom 9. ne smatraju dohotkom: traju dohotkom, a koji zdravstvene po-primitci od otuđenja inancijnisu navedeni u stupcu trebe (čl. 9., st.1., ske imovine (st. 1., t. 3.) t. 7. Zakona). 1. i stupcu 3. Primici na koje se ne plaća porez na dohodak (čl. 10. Zakona): - učenika i studenata na redovnom školovanju za rad učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima, - stipendije učenicima i studen- Sve isplate iz članka 10. Zakona, koje su tima za vrijeme njihova redooslobođene oporezivavitog školovanja, a koje se do nja do određene svote propisane svote i ne smatraju drugim dohotkom, te stipendije koje nisu navedene u koje služe za pokriće troškova stupcu 1. ove tablice (dnevnice, terenski, iz članka 45., stavak 1., točka prijevoz na posao i s 7 Pravilnika, osim troškova posla, neoporezive školarine koji se isplaćuju na otpremnine i ostali račun visokog učilišta. - sportske stipendije, nagrade primici na koje se ne plaća porez na dohoza sportska ostvarenja i nadak). knade sportašima amaterima prema posebnim propisima do propisanih iznosa, - primici od dividendi i udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kn godišnje (čl. 10. st. 1. t. 19. Zakona).

131

TIM4PIN INFO Naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada, koje se smatraju osobnom imovinom iznad 1.600,00 kn mjesečno

Naknade za rad u svezi izborima, čije je održavanje propisano posebnim zakonom, ako se isplaćuju do 1.600,00 kn po održanom izboru.

Svi primici iz stupca 2. ove tablice (iz st. 3.) koji se poreznim obveznicima, odnosno izičkim osobama isplaćuju iz proračuna, obvezno se isplaćuju na račun kod banke (st. 5.)

∗

∗∗

Stupa na snagu 1. siječnja 2015.

7. Ostale obavijesti Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 79/13.), osim promjena u članku 32., koje se odnose na isplate u gotovu novcu (obrađeno u poglavlju br. 6.), donio je još neke promjene od kojih izdvajamo slijedeće: 1. Osobe koje ostvaruju primitke iz inozemstva iznimno, nisu obvezne obračunati porez na dohodak u roku od 8 dana od primitka, ako je isplatitelj primitka u inozemstvu obračunao i uplatio porez na dohodak u inozemstvu, sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali su obvezni po isteku poreznog razdoblja podnijeti poreznu prijavu. 2. Umirovljenici koji primaju mirovinu iz inozemstva svaki mjesec u jednakim svotama na koje su obvezni obračunati porez, mogu podnijeti zahtjev Poreznoj upravi da im izda rješenje prema kojemu će plaćati porez na dohodak. U tom slučaju nisu obvezni sami obračunavati porez niti sastavljati porezno izvješće. Porez se plaća mjesečno na temelju rješenja Porezne uprave. Iznimno, ako utvrđeni porez i prirez nije veći od 100,00 kn, porez i prirez se plaća tromjesečno. 3. Obveza izrade i predaje Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan _______, na obrascu JOPPD primjenjuje se od 1. siječnja 2014. godine. Tablica 19. Prosječne plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske Razdoblje siječanj – kolovoz 2012. (NN, br. 128/12.) siječanj – prosinac 2012. (NN, br. 32/13.)

132

Prosječna plaća bruto neto 7.867,00 5.464,00 7.875,00 5.478,00

Tablica 20. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 184 160

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 176 168 184 168 176

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 21. Blagdani u kolovozu 2013. 5. kolovoza 15. kolovoza

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja Velika Gospa

Tablica 22. Stope zateznih kamata i eskontna stopa Kamate i razdoblje primjene stopa objava ESKONTNA STOPA od 11.04.2000. do 22.10.2002. 5,9% NN, br. 39/00. od 23.10.2002. do 30.12.2007. 4,5% NN, br. 12/02. od 31.12.2007. do 22.06.2011. 9,0% NN, br. 132/07., 75/08., 01/09., 76/09., 01/10., 82/10. i 01/11. od 23.06.2011. 7,0% NN, br. 66/11, 01/12., 73/12. I 1/13. ZATEZNA KAMATA od 01.07.2002. do 02.11.2004. 15% NN, br. 72/02. 0d 03.11.2004. do 31.12.2007. 15% NN, br.153/04. čl. 29. Zakona o Zatezna kamata na odnose obveznim odnosima iz trgovačkih ugovora i na odnose iz ugovora između (NN, br. 35/05. i trgovaca i osoba javnog 41/08.) prava* od 01.01.2008. do 30.06.2011. 17% od 01.07.2011. 15% Zatezne kamate u ostalim čl. 29. Zakona o odnosima obveznim odnosima od 01.01.2008. do 30.06.2011. 14% od 01.07.2011. 12% * Prema članku 26., stavak 6. Zakona o obveznim odnosima, osobama javnog prava smatraju se osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2013.

POLUGODIŠNJA PRETPLATA

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

PROGRAM ŠKOLE: I. DAN

Narudžbenica broj ________ Datum:   R. br. Opis 1. Polugodišnja pretplata na   TIM4PIN MAGAZIN

Period lipanj - prosinac 2013.

Broj pretplata

II. DAN

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

Jedinična cijena 550,00

Ukupno

A. B. C.

PRVI DAN DRUGI DAN OBA DANA Datum: Potpis:

ƤȷȰɃɁȽȴɂƛȷȱȽȻΎƮȯɁΎȾȽɈȷɄȯΎȼȯΎ

ƤƛΎƣȽȼȴȳɀȳȼȱȷȸɃΎƨȯȼȽɀȯȻȯΎ̱̯̰̲

TIM4PIN MAGAZIN • srpanj/kolovoz • 2013.