7/8 SRPANJ KOLOVOZ 2014 TIM4PIN MAGAZINA by TIM4PIN

LibusoftCicom Vas poziva na ÐLC Konferenciju Panorama 2014

ÐSavjetovanje pročelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se održava u četvrtak 25. rujna 2014. godine s početkom u 11 sati u hotelu Panorama Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 9, Zagreb. Organizatori Savjetovanja:

Prekršajni postupak Godišnji odmori

Profesionalni propus u javnoj nabavi Provjera kvalitete interne revizije

I ove godine u sklopu LC Konferencije će se, po drugi puta, održati jednodnevno Savjetovanje pročelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje je nastalo iz iznimno posječenih Pročelničkih radionica. Zanimljive teme i stručni predavači siguran su pokazatelj kvalitete ovog Savjetovanja kojeg je prošle godine posjetilo više od 200 sudionika iz svih dijelova naše države. Osnovna ideja i koncept Savjetovanja pročelnika JLP(R)S je da se na jednom mjestu okupe čelnici, pročelnici te voditelji odsjeka u JLP(R)S s ciljem razmjene različitih iskustava vezanih uz svakodnevne izazove u radu kroz trenutno aktualne teme u JLP(R)S. Rezervirajte mjesto u Vašem kalendaru za zajedničko druženje u Panorami!

Više informacija možete pronaći na našoj web stranici www.panorama2014. com.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom

Polugodišnji izvještaji neprofitnih organizacija

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

Kao i svake godine do sada, planiramo okupiti ključne predavače na području proračunskog, profitnog i neprofitnog računovodstva, kako bismo Vam osigurali niz zanimljivih radionica i predavanja.

TIM4PIN MAGAZIN • srpanj/kolovoz • 2014.

LC Konferencija je namijenjena jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalim obveznicima proračunskog računovodstva, komunalnim poduzećima, upraviteljima stambenih zgrada te malim i srednjim poduzećima. Jednom godišnje naša tvrtka organizira konferenciju na kojoj se korisnicima i gostima predstavljaju novosti u Sustavu Poslovnih Informacija te se održavaju radionice na kojima korisnici mogu usvojiti dodatna znanja za što kvalitetnije i učinkovitije korištenje programa.

Postupanje s dokumentacijom

ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

7-8

•

2014

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

koja se održava 25. i 26. rujna 2014. godine u hotelu Panorama Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 9, Zagreb.

NAJAVE RADIONICA ZA RUJAN 8. rujan SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA (obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fiskalnoj odgovornos , izvješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma) Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepravilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos . Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na pitanja: tko nepravilnos uočava, tko o nepravilnos ma izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma i koja je uloga osobe za nepravilnos . Cijena radionice je 350 kuna.

12. rujan SEMINAR O IZRADI FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA 2015.-2017. TE PLANA NABAVE - namijenjen svim proračunskim korisnicima i JLP(R)S Program seminara: Izrada financijskog plana i proračuna za 2015.-2017. • Model financijskog plana s uključenim viškovima/manjkovima te primjena načela uravnoteženos • Kako izradi obrazloženje financijskog plana sukladno odredbama Zakona o proračuna? • Kako izradi plan razvojnih programa? Izrada Plana nabave za 2015. godinu • Planiranje u procesu javne nabave (faze, obveze i odgovornos , rokovi i pripremne radnje) • Kako pripremi Plan nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi za 2015. godinu (primjeri iz prakse)? • Praćenje izvršenja ugovora i okvirnih sporazuma i Plan nabave Cijena radionice je 600 kuna.

18. i 19. rujna ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana) Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Radit će se vrlo prak čno po pitanjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika. Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu financijskog upravljanja. Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos ma i primjenu Naputka u praksi. Cijena škole je 1.600 kuna (prvi dan 800 kuna, drugi dan 800 kuna). Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!

22.–26. rujna PETODNEVNA EDUKACIJA „UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Detaljan program pronađite na zadnjoj stranici korica Magazina.

22.–27. rujna IZOBRAZBA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (6 dana, 50 sa ) Detaljniji program pronađite na stranici broj 2 Magazina. Predbilježbe za pojedine radionice sa svojim kontakt podacima možete sla na e-poštu: prijave@ m4pin.hr. Detaljne programe objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

Modul 2, utorak 23.9.2014.

organizira Petodnevnu edukaciju

„UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Zagreb, hotel Palace, 22. – 26. rujna 2014. Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova. Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća. Program edukacije: Modul 1: Osnove EU Modul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga Modul 3: Provedba EU projekata

09:15 - 09:45

Uvod u projektni menadžment

09:45 – 11:30

Upravljanje projektnim ciklusom (faze projektnog ciklusa, pristup logičkog okvira) Vježba 1: Izrada problemskog stabla

11:30 - 11:45

Pauza

11:45 - 13:00

Vježba 2: Izrada stabla ciljeva Upravljanje projektnim ciklusom (logička matrica)

13:00 - 14:00

Pauza za ručak

14:00 - 15:45

Vježba 3: Izrada logičke matrice Prijavni obrazac (relevantnost, opis projekta, plan ak vnos – gantogram, održivost)

Modul 2, srijeda 24.9.2014. 09:15- 09:45

Proračun općenito i pojednostavljeni prikaz troškova

09:45- 11:30

Plan ak vnos i budže ranje Dijelovi proračuna Proračun: Ljudski resursi (heading 1) Pauza Vježba 1 - Ljudski resursi (heading 1) Proračun: Putovanja (heading 2) Proračun: Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4) Pauza za ručak

11:30 - 11:45 11:45 - 13:00

13:00 - 14:00

8 radnih sa 16 radnih sa 16 radnih sa

22. rujna 23. i 24. rujna 25. i 26. rujna

Cijena petodnevne edukacije: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi) Naknada za sudjelovanje za pojedine module iznosi: MODUL 1: 800,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). MODUL 2: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). MODUL 3: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). Sudionici po završetku dobivaju uvjerenje o pohađanju pojedinog modula edukacije. Program stručne edukacije „Upravljanje EU projek ma“, od 22. do 26. rujna 2014.

13:45 - 15:45

Modul 3, četvrtak 25.9.2014. 09:30 - 11:00

Tko je tko u provedbi EU projekta? Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje movima, ugovorne obveze)

11:00 - 11:15 11:15 - 12:30

Pauza Sekundarna nabava općenito Sekundarna nabava: usluge, radovi i oprema Vježba: Primjeri ToR-a i TS Pauza za ručak

12:30 - 13:35 13:45 - 15:45

Uvod u radionicu

09.45 – 10.30

Presjek / kronologija korištenja sredstava iz fondova EU u RH (razdoblje 2000 - 2006; 2007 – 2013)

10.30 – 11.00

Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (I dio)

11.00 – 11.15

Pauza

11.15 – 12.00

Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (II dio)

12.00 – 13.00

Pauza za ručak

13.00 – 13.30

Sustavi upravljanja; sustavi provedbe fondova EU

13.30 – 14.30

Objava natječaja / poziva na dostavu projektnih prijedloga te kriteriji prihvatljivos projekata i prijavitelja

14.30 – 15.00

Preduvje ; partnerstvo te potrebni opera vni i financijski kapacite

15.00 – 15.30

Pitanja i odgovori

Procedure nabave u EU projek ma (najčešće): • Pojedinačna nabava (single tender) • Natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP) Vježba: Razvijanje plana nabave

Modul 3, petak 26.9.2014. 09:15- 11:30

Obveza izvještavanja Vrste izvješća

11:30 - 11:45 11:45 - 13:00

Pauza Zahtjevi za plaćanjem Izmjene Ugovora Dokumen ranje troškova Računovodstvo Pauza za ručak

Modul 1, ponedjeljak 22.9.2014. 09.30 – 09.45

Vježba 2 - Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4) Proračun: Ostali troškovi (heading 5) i Ostalo (heading 6) Vježba 3 - Ostali troškovi Ostale napomene

13:00 - 13:45 13:45 - 15:00

Komunikacija i vidljivost: kako razvi zajednički komunikacijski plan? Monitoring (posjete na terenu) Vježba: Izrada plana izvještavanja

U se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00. P : • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Kao i svakoga ljeta, pred nama je sezona intenzivnog korištenja godišnjih odmora i pada uobičajenih poslovnih ak vnos . Da je tako, podsjeća nas redovito i naš Sabor, koji ove godine od 15. srpnja počinje s ljetnom stankom. Neki dnevni skovni mediji kažu: „Treba nam jako vruće ljeto“! Naravno, zato da bismo ostvarili turis čku sezonu, čije financijske učinke smo davno uračunali na prihodnoj strani proračuna i prognozama uobičajenog sezonskog smanjenja nezaposlenih. Da bi tako i bilo, pobrinut će se i porezna uprava koja je najavila intenziviranje inspekcijskih nadzora „na obali“. Logično, jer tamo je „žetva“. Ona turis čka, ugos teljska, ali i porezna. Druga, ona prava izvorna žetva odvija se na slavonskim i inim poljima. I za nju nam treba vruće ljeto kako bi poljoprivrednici uspješno ubrali plodove svojega truda i ulaganja koja su započela još prošlogodišnjim oranjem, gnojidbom i sjetvom. Ona baš i nema toliko publiciteta u javnos . Vjerovatno će ga i ove godine dobi tek kada počnu prijepori o otkupnoj cijeni žita. I na to smo već navikli. Poljoprivrednicima i ribarima izgleda nije suđeno da dobro zarade. Bude li žetva ili ulov dobar, dočekat će ih niske otkupne cijene. Bude li obratno, otkupne će im cijene omogući da nekako prežive i nadaju se boljim danima. Vjerujemo da ove godine ipak nećemo svjedoči blokiranim prometnicama i traktorskim kolonama u središtu Zagreba. Bilo kako bilo, obje naše ključne gospodarske djelatnos i njihove „žetve“ u dobroj su mjeri izvan domašaja poli čkih i poduzetničkih odluka, jer ovise o Bogu ili prirodi, što već tko želi vjerova . Mi naravno uvijek računamo da će rezulta bi maksimalni, jer smo baš takve zaslužili i nasušno ih trebamo. Slično smo očekivali i od nastupa naše nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu. I tek što je prvenstvo počelo, već smo je vidjeli na nekom od mjesta na pobjedničkom tronu. Stvarnost se ipak pokazala drugačijom. Realnom. No, najbitnije je da smo pronašli krivca. Mladi trener je malo pomiješao uloge naših genijalnih igrača i stoga nam se omaklo ispadanje. Sada je sve opet lakše. Spomenuta ljetna stanka na zakonodavnoj sceni svakako će rezul ra i pomanjkanjem tema o prijeporima poli čkih suparnika u predizornoj kampanji, koja „ne postoji i nije ni izdaleka počela“. Novinari iz nekog razloga to nazivaju sezonom „kiselih krastavaca“ u kojoj, u nedostatku značajnih vijes i novos , priliku za publicitet dobivaju marginalni i trivijalni događaji, kao što su mjesta i način odmaranja naših poli čkih lidera, razne prometne nezgode, ljubavne afere ili višak celulita neke poznate osobe snimljene na plaži. A možda nam ovoga ljeta bude drugačije?! Možda se dogodi neka afera kodnog naziva Trnoružica ili Hogar Strašni?! Nadamo se ipak da će se kreatori i autori ipak radije kupa i sunča . Za računovodstveno financijske službe ljetna stanka uobičajeno počinje kasnije i traje kraće. Valja sastavi i preda polugodišnja financijska izvješća u srpnju, a onda početkom kolovoza obračuna plaće i pla dospjele obveze. Ritmu ljeta prilagođava se i uredništvo časopisa TIM4PIN Magazin. Naš sljedeći broj primit ćete koncem kolovoza, kada se ponovo počnu zahuktava svakodnevne radne obveze. Već sada znamo da će se naročito u neprofitnom sektoru intenzivira prilagodbe za primjenu novoga zakona o udrugama, a još više zakona o računovodstvu i financijskom poslovanju. U proračunskom sektoru očekuje nas priprema za izradu financijskih planova i izmjene računskog plana. No o tome detaljnije nakon što se dobro odmorimo! Na kraju, želim da vam ljeto bude ugodno i da ni na koji način ne budete novinska vijest u „sezoni kiselih krastavaca“! Pozdrav s poštovanjem!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

impressum

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora

Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Oblikovanje naslovnice i grafička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag. iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Uredništvo:

Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41 Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www. m4pin.hr E-pošta: centar@ m4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

IZOBRAZBU U PODRUČJU JAVNE NABAVE Zagreb, 22.–27. rujna (6 dana), s početkom u 8:30 sa Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu izobrazbe u području javne nabave. Redovito sudjelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodarstva i dobivanje cer fikata stručnos za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe. Cilj izobrazbe: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigura da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom postupku posjeduje važeći cer fikat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vješ na u području javne nabave. Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sa koji se provodi prema nastavnom „PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012). Datum održavanja: 22.–27. rujna 2014. (6 dana/s početkom u 8:30 sa ) Broj polaznika: maksimalno 50 Nastavni materijal: • materijal s prezentacijama predavača • materijal s propisima koji se mogu koris

i prilikom polaganja ispita.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV)

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

U prodaji drugo izdanje knjige! MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020 U koje će sektore EU najviše ulaga ? Koji su najvažniji fondovi i što financiraju? Kakvi će se projek financira ? Drugo izdanje knjige “EU poli ke i fondovi 2014-2020” na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i poli ke za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU financijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

POLITIKE FONDOVI

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike jela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržava , kako treba bi osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projek najpoželjniji.

2014 - 2020

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće bi potrebnije proniknu i razumje sustave financiranja EU fondovima kako bi se mogle iskoris mogućnos koje će se otvori članstvom u EU. To što će sredstva posta dostupna gotovo svim hrvatskim subjek ma ne znači da će ona automatski bi i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlas m), svima koji planiraju svoje projekte pripremi za financiranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele zna više.

TIKA OJ RGE RAZV ENE RALNI TVO S O RU

DABRARSTV TNOSTI

PO GOS

RI JELA ED VEN T AM Š Z DRU TURI VREDA I A OPR OLIŠ J L PO OK

Koji su najvažniji fondovi i što financiraju

ITA AŠT

Kakvi će se projekti financirati

ZAGREB 2013

U koje sektore će EU najviše ulagati

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

Cijena izdanja: 350,00 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete sla e-poštom na: prijave@ m4pin.hr, faksom na broj: 01/5531-335 ili on-line: www. m4pin.hr Naziv: ______________________________________ Ime odgovorne osobe: __________________________ Adresa: _____________________________________ Kontakt telefon: _______________________________ Fax: ________________________________________ OIB: ________________________________________ IBAN: _______________________________________ E-pošta: _____________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 prijave@ m4pin.hr www. m4pin.hr

Narudžbenica broj ________ Cijena/kom

Komada

Ukupna cijena

350,00 (uključen PDV)

OIB pravne osobe - 53 00 HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige EU poli ke i fondovi 2014-2020

_____________________________________ potpis i žig naručitelja

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisa : Model: IBAN: Svrha uplate:

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Datum:   R. br. Opis 1. EU poli ke i fondovi 2014-2020   Napomena:

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (4 sata)

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (8 sa )

JAVNA NABAVA PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA

• GRAĐEVINSKI RADOVI I FIDIC PRAVILA

(osnovne i srednje škole i učenički domovi; ustanove u socijalnoj skrbi; općine, gradovi i županije; sudovi i odvjetništva; ustanove u zdravstvu; ustanove u kulturi; javne vatrogasne postrojbe; fakulte i ins tu )

• DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE; JAVNA NABAVA U KONTEKSTU ZAKONA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI; JAMSTVA U JAVNOJ NABAVI; UPRAVLJANJE BAGATELNOM NABAVOM (8 sa )

Zagreb, listopad 2014.

Radionice će bi usmjerene na načine i postupke javne nabave za najčešće predmete nabave specifičnima za svaku navedenu djelatnost, u okviru čega će naglasak bi stavljen na dokumentaciju za nadmetanje, ali i izvršenje ugovora. Također na radionicama ćemo pokuša razradi i sustav planiranja provedbe postupaka javne nabave u okviru planiranja kao jednog od osnovnih proračunskih procesa. Navedene teme bit će potkrijepljene primjerima dobre i loše prakse te rješenjima DKOM-a.

Pozivamo vas na jednodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka, koji su sve postupke u praksi i provodili, naučiti koje nepravilnosti treba znati izbjeći i kako pravilno provesti postupke javne nabave sukladno novom zakonodavstvu javne nabave.

(8 sa )

Programi usavršavanja namijenjeni su svim osobama koje rade na tajničkim poslovima i poslovima financijsko materijalnog poslovanja proračuna, proračunskog korisnika i javnog trgovačkog Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvr- društva, odnosno osobama koje sudjeluju u pride o pohađanju Programa usavršavanja kojima premi i provedbi postupaka, ugovaranju i realizaostvaruju 4 boda za obnovu cer fikata. ciji javne nabave. Radionice su namijenjene svima koji provode po- Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrstupke javne nabave, ali i djelatnicima uključenima de o pohađanju Programa usavršavanja, kojima u postupak planiranja proračuna/financijskog plana. ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fikata.

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Cijena: 500 kn (s uključenim PDV-om i prezentaci- Cijena: 900 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača) jama predavača)

• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

SADRŽAJ

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Mirela Bojić Novi Zakon o radu je pred usvajanjem 6 Maja Butorac Primjena kolek vnih ugovora 12 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Ana Zorić Osvrt na učestala pitanja u sustavu upravljanja nepravilnos ma 14 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Bernardica Rubčić Uloga jela državne uprave i JLP(R)S u prekršajnom postupku 24 RAČUNOVODSTVO Ivana Jakir-Bajo Polugodišnje financijsko izvješće neprofitnih organizacija 31 Gorana Roje Osvrt na aktualnos u razvoju međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor 34 JAVNA NABAVA Ante Loboja Odgovori na pitanja 38

Ana Zorić Osvrt na čuvanje poslovne dokumentacije 73

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Kris na Kosor Financiranje znanstvenih projekata iz ESI fondova 95

POREZI I DOPRINOSI

ZDRAVSTVO

Mirjana Mahović Komljenović Paušalno oporezivanje iznajmljivanja smještajnih kapaciteta putnicima i turis ma 77

Ivana Dražić Lu lsky Mogući model primjene ABC metode u bolnici 100

Dražen Opalić JOPPD – Neka pitanja izvješćivanja o neoporezivim primicima nerezidenata i primicima iz inozemstva 84

Desanka Sarvan Uslužna područja – pretpostavke za unapređenje upravljanja javnim vodoopskrbnim sustavima 105

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA Nikolina Bibić Provjera kvalitete unutarnje revizije kod korisnika proračuna 85 JAVNI MENADŽMENT Sanda Pipunić Andreja Bakula Upravljanje učinkovitošću državnih službenika – polazište, odredište i izazovi 90

pitajcentar@ m4pin.hr

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 107 2. Naknade korisnika državnog proračuna 108 3. Plaće 111 4. Naknada plaće zbog bolovanja 116 5. Drugi dohodak 117 6. Orha na primicima i izuzeće od ovrhe 120 7. Financijske obavijes 121 8. Ostale obavijes 124

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana)

Lidija Žunić Profesionalni propust u javnoj nabavi 46

Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i financijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, financijskim izvještavanjem, financijskim upravljanjem, fiskalnom odgovornošću i izradom financijskog plana/proračuna

RADNO PRAVO

Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

Vesna Šiklić Odak Pravo na godišnji odmor 62

Detaljan program i točan datum održavanja radionice, objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

Sanja Ro m Kvotno zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom 53

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Zagreb, listopad 2014.

Sabina Rebrović Neke aktualnos u javnoj nabavi: bagatelne nabave i interni akt 43

UPRAVNO PRAVO

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

UDK 351.2

Novi Zakon o radu je pred usvajanjem Mirela Bojić * U trenutku završetka ovoga broja časopisa na klupama saborskih zastupnika je konačni prijedlog novoga Zakona o radu. Bi će to treći po redu novi zakon o radu od 1996. godine. Prijedlog Zakona o radu (P.Z.E. br. 606) u saborsku je proceduru ušao na prvo čitanje 23. siječnja ove godine. Uz veliko nezadovoljstvo i pri sak sindikata, 28. veljače 2014. godine Hrvatski sabor je Zaključkom prihva o navedeni Prijedlog zakona, ali je pozvao Vladu RH i sindikate da u vremenu do drugog čitanja obnove socijalni dijalog te pos gnu suglasnost o spornim pitanjima predloženog Zakona, a posebice o pitanjima koja se ču radnog vremena, privremenih i povremenih poslova, zapošljavanja posredstvom agencija te statusa i karaktera radničkih vijeća. Nakon niza sastanaka na tripar tnoj razini (Vlada, sindika i poslodavci), Vlada je Konačni prijedlog novog Zakona o radu prihva la na sjednici održanoj 24. lipnja 2014. godine, nakon čega je is upućen na drugo čitanje i usvajanje u Hrvatski sabor. U očekivanju njegovog donošenja, korisno je upozna se s novim odredbama te se osvrnu na promjene koje su u odnosu na važeće odredbe predložene u Konačnom prijedlogu novog Zakona o radu.

Odmah na početku pobrojane su direk ve Europske unije koje se Zakonom o radu prenose u pravni poredak Republike Hrvatske, odnosno s kojima se Zakon o radu usklađuje. Jednako tako, i u ovaj je zakon dodana odredba o rodnoj jednakos pojmova koji se koriste u Zakonu, a imaju rodno značenje, na način da se koriste neutralno i da se odnose jednako na muški i ženski rod. U članku 4. koji propisuje definicije pojma radnika i poslodavca, proširen je krug odredbi Zakona o radu koje se ne primjenjuju na člana uprave, direktora ili drugu fizičku osobu koja je ovlaštena vodi poslove poslodavca. Po važećem Zakonu o radu na te se osobe nisu primjenjivale jedino odredbe o prestanku ugovora o radu, dok se Konačnim prijedlogom novog Zakona o radu propisuje da se na njih, uz navedene, ne primjenjuju ni odredbe o ugovoru o radu na određeno vrijeme, ni odredbe o otkaznim rokovima i otpremninama.

poslodavaca i pisane suglasnos radnika koji se ustupa. Pisana suglasnost radnika na sporazum o njegovom ustupanju smatra se dodatkom ugovoru o radu, kojim će se na određeno vrijeme ugovori obavljanje poslova kod drugog poslodavca. Propisuje se i obvezni sadržaj navedenog sporazuma te se isključuje primjena odredaba Zakona o radu o privremenom zapošljavanju na ustupljenog radnika. U odredbama koje propisuju obvezu poslodavca da radniku dostavi primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, promijenjen je rok za dostavu is h. Prema trenutno važećim odredbama poslodavac je to dužan dužan napravi u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu, odnosno od početka rada. Sada se propisuje da je to dužan učini također u roku od 15 dana, ali računajući od proteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnim propisima.

U situacijama kada poslodavac nema potrebe za radom određenih radnika, omogućuje mu se da svog radnika privremeno ustupi u s njim povezano društvo (u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima), u trajanju od neprekidno najduže 6 mjeseci, a na temelju sporazuma sklopljenog između povezanih

U odredbama koje se odnose na posebne uvjete za sklapanje ugovora o radu, briše se obveza ministra nadležnog za rad da uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva pravilnikom propiše poslove na kojima radnik može radi samo nakon provedenog, prethodnog i redovnog utvrđivanja zdravstvene sposobnos za obavljanje h poslova, kao i odredbe o obveznom sadržaju tog pravilnika (način utvrđivanja zdravstvene sposobnos , rokovi i dr.).

* Mirela Bojić, dipl.iur.,glavna tajnica u Ma ci hrvatskih sindikata, Zagreb.

Trenutno važećim odredbama propisano je da je radnik prilikom sklapanja ugovora o radu dužan obavijes poslodavca o boles ili drugoj okolnos koja

2. Zasnivanje radnog odnosa

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

1. Opće odredbe

UDK 351.2

ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz radnog odnosa, dok je poslodavcu prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto i sklapanja ugovora o radu zabranjeno od radnika traži podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom. Novim odredbama navedena obveza radnika i zabrana poslodavca proširuje se i na cijelo vrijeme trajanja radnog odnosa.

3. Pravilnici o radu Brišu se odredbe kojima je trenutno propisano da ministar nadležan za poslove rada može, uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata i udruga poslodavaca, pravilnikom propisa koja pitanja poslodavac mora uredi i na koji način će se objavi pravilnik o radu. Navedno će za posljedicu zasigurno ima neujednačenost sadržaja pravilnika o radu.

4. Zaš ta trudnica, roditelja i posvojitelja Trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete, a koja radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, poslodavac je i dalje dužan za vrijeme korištenja prava u skladu s posebnim propisima ponudi obavljanje drugih odgovarajućih poslova na određeno vrijeme. Prema važećim odredbama to je bio dužan učini u formi sporazuma koji će se za određeno vrijeme zamijeni odgovarajuće uglavke ugovora o radu. Novim odredbama izričito se propisuje da je poslodavac u ovom slučaju dužan ponudi radnici dodatak ugovora o radu kojim će se na određeno vrijeme ugovori obavljanje drugih odgovarajućih poslova. U sporu između poslodavca i radnice samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeni jesu li poslovi na kojima radnica radi, odnosno drugi ponuđeni poslovi odgovarjući.

5. Zaš ta radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad Odredbe o pravu povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove radnika koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, boles ili profesionalne boles , proširuju se na način da se propisuje da drugi odgovarajući poslovi, za čije je obavljanje poslodavac dužan radniku ponudi sklapanje ugovora o radu u slučaju ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio, moraju što je više moguće odgovara poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Isto tako, regulira se i situacija ako poslodavac nije u mogućnos radniku ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova ili ako radnik odbije ponuđenu izmjenu ugovora o radu. Poslodavac mu u tom slučaju može otkaza ugovor o radu na način i pod uvje ma propisanim Zakonom. U sporu između poslodavca i radnika samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeni jesu li ponuđeni poslovi odgovarajući, a radnik ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje ako je došlo do promjene u tehnologiji ili načinu rada, kao i na sve druge pogodnos koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo. I odredbama Konačnog prijedloga novog Zakona o radu propisuje se da poslodavac, u slučaju da ne može osigura odgovarajuće poslove, odnosno ako radnik odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih poslova koji odgovaraju njegovim sposobnos ma, može takvom radniku kod kojeg postoji smanjenje radne sposobnos otkaza ugovor o radu samo uz suglasnost radničkog vijeća. Ono što je novina jest to da navedenu suglasnost radničkog vijeća može nadomjes isključivo arbitražna odluka. Prema važećim odredbama, suglasnost radničkog vijeća može se, po izboru, nadomjes sudskom ili arbitražnom odlukom. Novim se odredbama dakle, u ovom slučaju uvodi obvezni arbitražni postupak.

6. Privremeno zapošljavanje

Novim odredbama prije svega se propisuje definicija ustupljenog radnika, na način da je to radnik kojeg agencija za privremeno zapošljavanje zapošljava radi ustupanja korisniku. I prema važećim i prema novopredloženim odredbama Zakona, ustupljeni radnik za vrijeme kada nije ustupljen korisniku ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca, ako drugim zakono, propisom, kolek vnim ugovorom, pravilnikom

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Kod odredaba o zabrani otkaza za vrijeme trudnoće i korištenja prava u skladu s posebnim propisima, izričito se propisuju iznimke od apsolutne zabrane otkaza, na način da ugovor o radu takvog radnika prestaje smrću poslodavca fizičke osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra. Isto tako, propisuje se i rela vizacija apsolutne zaš te određenih kategorija radnika u slučaju provedbe postupka likvidacije poslodavca i to na način da se dopušta otkazivanje ugovora o radu navedenoj

zaš ćenoj kategoriji radnika poslovno uvjetovanim otkazom.

Konačni prijedlog novog Zakona o radu ne sadrži odredbe važećeg članka 70. o najavi i korištenju rodiljnih i roditeljskih prava, nego u tom smislu novim člankom 33. upućuje na posebne propise, odnosno samo propisuje da radnik jekom radnog odnosa rodiljna i roditeljska prava ostvaruje u skladu s posebnim propisima.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Među m, novim odredbama to se pravo ograničava samo na ustupljene radnike koji s agencijom imaju sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, dok su prema važećim odredbama to pravo imali i oni koji s agencijom imaju sklopljene ugovore na određeno vrijeme.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Precizno se definiraju i drugi uvje rada ustupljenog radnika koji ne smiju bi utvrđeni u manjem iznosu, odnosno nepovoljnije od drugih uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na is m poslovima, koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom. Drugim uvje ma rada smatraju se radno vrijeme, odmori i dopus , osiguranje mjera zaš te na radu, zaš ta trudnica, roditelja, posvojitelja i mladih te zaš ta od nejednakog postupanja u skladu s posebnim propisima o suzbijanju diskriminacije. Na taj se način u ovom slučaju drugi uvje rada definiraju uže od važećeg uređenja, odnosno navedeno se pravo ograničava samo na pobrojane ins tute. Nadalje, otvara se i mogućnost da se kolek vnim ugovorom sklopljenim između agencije za privremeno zapošljavanje i sindikata, za ustupljene radnike ugovore nepovoljniji uvje rada od uvjeta rada radnika zaposlenih kod korisnika na is m poslovima koje obavlja ustupljeni radnik.

Vezano za ograničenje vremena ustupanja radnika, važeće odredbe Zakona o radu propisuju da agencija ne smije ustupa radnika korisniku za obavljanje is h poslova za neprekinuto razdoblje duže od jedne godine, dok nove odredbe Konačnog prijedloga Zakona o radu propisuju da korisnik ne smije koris rad istog ustupljenog radnika za obavljanje is h poslova za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objek vnih razloga dopušteno kolek vnim ugovorom. Dakle, maksimalno vrijeme ustupanja radnika korisniku produžuje se s jedne na tri godine (uz mogućnost i duljeg rada u navedenim slučajevima). Prema novim odredbama, prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom gore spomenutog razdoblja od tri godine, dok se po važećim odredbama pod prekidom ne smatra prekid kraći od jednog mjeseca.

7. Probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad Na otkaz zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu, prema važećim odredbama nisu se primjenjivale odredbe Zakona o radu o otkazu ugovora o radu, osim odredaba o neopravdanim razlozima za otkaz, odredaba o obliku, obrazloženju i dostavi otkaza te odredaba o vraćanju radnika na posao u slu-

UDK 351.2

čaju nedopuštenog otkaza. Nove odredbe također propisuju da se na ovu vrstu otkaza ne primjenjuju odredbe o otkazu ugovora o radu, a one koje se primjenjuju ograničava se na odredbe o obliku, obrazloženju i dostavi otkaza, odredbu o tome da otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu te na odredbe o sudskom raskidu ugovora o radu. Iz navedenog je vidljiv znatno uži doseg odredaba Zakona o radu na ovu vrstu otkaza nego što je to u trenutno važećem Zakonu. Na otkaz zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu ne bi se tako više primjenjivale ni odredbe o neopravdanim razlozima za otkaz, ni odredbe o vraćanju radnika na posao u slučaju nedopuštenog otkaza.

8. Radno vrijeme U Konačnom prijedlogu, odredbe o punom i nepunom radnom vremenu razdvojene su u dva posebna članka. U člancima kojima se definira puno i nepuno radno vrijeme, dodaje se novina kojom se propisuje mogućnost dopunskog rada kod drugog poslodavca, iznad punog radnog vremena. Omogućava se to na način da radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopi ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sa tjedno, odnosno do 180 sa godišnje, pod uvjetom da je poslodavac, odnosno poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dao pisanu suglasnost. Propisuje se i da se plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije propisano. U odredbama važećeg članka 45. i članka 46. o prekovremenom radu i rasporedu radnog vremena također su se dogodile značajne promjene. Prema novim odredbama, radnik je dužan radi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad) na pisani zahtjev poslodavca, a ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, poslodavac mu je dužan usmeni zahtjev pisano potvrdi u roku od 7 dana od dana kada je prekovremeni rad naložen. U važećim odredbama stoji da je za prekovremeni rad dovoljan zahtjev poslodavca (ne izričito pisani) te da je radnik dužan radi prekovremeno najviše do 8 sa tjedno. U Konačnom prijedlogu novog Zakona, tjedno ograničenje prekovremnog rada je brisano. Propisano je da ukupno trajanje prekovremenog rada radnika ne smije bi duže od 50 sa tjedno, odnosno od 180 sa godišnje, osim ako je ugovoreno kolek vnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije traja duže od 250 sa godišnje. Brisane su

UDK 351.2

tako važeće odredbe o obvezi obavještavanja inspekcije rada o prekovremenom radu koji traje duže od če ri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana jekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rada svih radnika određenog poslodavca prelazi deset posto ukupnoga radnog vremena u određenom mjesecu. U tom smislu, briše se i ovlast inspektora rada da naloži pribavljanje nalaza i mišljenja liječnika ako posumnja da prekovremeni rad štetno utječe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odnosno da takav rad zabrani.

radu na određeno vrijeme radio duže od prosječnog ugovorenog radnog vremena, broj sa veći od prosječno ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena smatrat će se prekovremenim radom. Razdoblja godišnjeg odmora i preivremene spriječenos za rad ne uračunavaju se u razdoblje od če ri, odnosno šest mjeseci u kojem se izračunava prosjek radnog vremena, a poslodavac je dužan radnika obavijes o njegovom rasporedu ili promjeni njegovog rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed (osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika).

9. Odmori i dopus Pravo na stanku svakog radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta i prema novim odredbama ima radnik koji radi najmanje 6 sa dnevno, odnosno maloljetnik koji radi najmanje 4 i pol sata dnevno. Novim je odredbama, pored već spomenu h, propisano i to da radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili više poslodavaca, a ukupno dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje šest, odnosno 4 i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu.

Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnos za rad te dani plaćenog dopusta i dalje se neće uračunava u trajanje godišnjeg odmora, ali su kao dani koji se ne uračunavaju brisani dani vršenja dužnos građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučajevi opravdanog izostanka s rada. Kao iznimka od pravila da se neiskorišteni dio godišnjeg odmora može prenije i iskoris najka-

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Izmjene su napravljene i u odredbama o razmjernom dijelu godišnjeg odmora. I dalje se propisuje da radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora u trajanju od 1/12 godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa, ali se propisuje i iznimka prema kojoj radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu također ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. U tom slučaju, poslodavac koji je radniku prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od razmjernog dijela koji mu pripada nema pravo od radnika traži vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora. Za razliku od navedenog, važeće odredbe o trajanju godišnjeg odmora propisuju da radnik ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora samo u slučaju ako mu radni odnos prestaje prije 1. srpnja, dok je u slučaju prestanka radnog odnosa nakon 1. srpnja radnik za tu godinu imao pravo na puni godišnji odmor.

Novim odredbama o radnom vremenu uvodi se značajna novina u smjeru fleksibilizacije, omogućavanjem nejednakog rasporeda radnog vremena po danima, tjednima, odnosno mjesecima. Ako je radno vrijeme radnika raspoređeno u nejednakom trajanju, ono jekom jednog razdoblja može traja duže, a jekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena. O rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac, ako isto nije utvrđeno propisom, kolek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Razdoblje rasporeda radnog vremena ne može bi kraće od mjesec dana ni duže od jedne godine, a jekom tako utvrđenog rasporeda radno vrijeme mora odgovara radnikovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu. Ako je radno vrijeme nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može radi najviše do 50 sa (uključujući prekovremeni rad), odnosno najviše do 60 sa uključujući prekovremeni rad, ako je tako ugovoreno kolek vnim ugovorom. Pri tome, radnik u svakom razdoblju od 4 uzastopna mjeseca ne smije radi duže od prosječno 48 sa tjedno, uključujući prekovremeni rad. Kolek vnim ugovorom moguće je nejednaki raspored radnog vremena uredi kao ukupan fond radnih sa u razdoblju trajanja nejednakog rasporeda (tzv. banka sa ), bez ograničenja rada na najviše 50 sa tjedno, uključujući prekovremeni rad, ali ukupan fond sa (uključujući i prekovremeni rad) ne može bi veći od prosječnih 45 sa tjedno u razdoblju od 4 mjeseca. Spomenuto razdoblje od 4 mjeseca može se kolek vnim ugovorom poveća na 6 mjeseci. Tijekom razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, raspored radnika se može promijeni samo za preostalo utvrđeno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena. Ako i prije isteka utvrđenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena radno vrijeme radnika već odgovara njegovom ugovorenom punom, odnosno nepunom radnom vremenu, ako ima potrebu za radom tog radnika, poslodavac će mu jekom preostalog utvrđenog razdoblja naloži prekovremeni rad. Ako je radnik kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

snije do 30. lipnja sljedeće godine, novim se odredbama propisuje da se godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora kojeg radnik nije iskoris o zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski, posvojiteljski dopust i dr. do 30. lipnja sljedeće godine, ima pravo koris do kraja kalendarske godine u kojoj se vra o na rad. Promjenjeno je i pravo na korištenje plaćenog slobodnog dana po osnovi darivanja krvi, na način da se taj dan koris na dan darivanja krvi, osim ako kolek vnim ugovorom, aporazumom između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Sada se taj slobodan dan ostvaruje bilo kada u jeku kalendarske godine, sukladno radnim obavezama. Vezano za odredbe o mogućnos drukčijeg uređenja radnog vremena, noćnog rada i odmora propisom ili kolek vnim ugovorom, promjena je napravljena na način da se propisuje da već temeljem Zakona o radu, ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, poslodavac može za punoljetne radnike uredi iznimke, pod uvjetom da je radniku osigurao zamjenski odmor kako je propisano i u slučajevima u kojima je to propisano. Prema važećim odredbama, takvo drukčije uređenje bilo je moguće jedino kroz kolek vni ugovor. Razlika je i u tome što se u tom slučaju po sadašnjim odredbama ne može odredi dnevni odmor u neprekinutom trajanju kraćem od 8 sa dnevno, a prema prijedlogu novih odredaba dnevni odmor se ne može odredi u neprekinutom trajanju kraćem od 10 sa dnevno. Iznimno, kolek vnim ugovorom moguće je is odredi u najkraćem trajanju od 8 sa .

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

10. Prestanak ugovora o radu

U skladu s ranije spomenu m propisivanjem iznimaka od apsolutne zaš te otkaza zaš ćenim kategorijama radnika, u važeće razloge odnosno načine prestanka ugovora o radu uvrštena je i smrt poslodavca fizičke osobe ili prestanak obrta po sili zakona ili brisanje trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima. Jednako tako, prošireni su i opravdani razlozi za redovi otkaz ugovora o radu. Uz poslovno uvjetovani, osobno uvjetonai i otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem, kao redovi otkaz propisuje se i otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu. Brišu se odredbe koje trenutno propisuju da je poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten samo ako poslodavac ne može radnika zaposli na nekim drugim poslovima, odnosno ako ga ne može obrazova ili osposobi za rad na nekim drugim poslovima. Isto tako, prema novim odredbama poslodavac kod osobno uvjetovanog otkaza više neće mora vodi računa o trajanju radnog odnosa, staros i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Ta obveza ostaje samo u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu.

UDK 351.2

Novim odredbama, za razliku od trenutno važećih, propisuje se da otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnos za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije propisano. Isto tako, propisuje se da ako je došlo do prekida jeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnos za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom 6 mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu. Postupak utvrđivanja kolek vnog viška radnika novim se odredbama skraćuje i svodi na fazu savjetovanja s radničkim vijećem i fazu otkazivanja, pri čemu savjetovanja s radničkim vijećem predstavlja fazu izvješćivanjaradničkog vijeća o radnicima i razlozima za kolek vne viškove bez jasne ak vne uloge radničkoh vijeća u cilju sprječavanja ili smanjivanja broja otkaza.

11. Ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa Novim se odredbama Zakona o radu planira produživrijeme nastupanja zastare potraživanja iz radnog odnosa. Rok zastare prema važećim odredbama je 3 godine, dok će nove odredbe propisiva da ako zakonom nije drukčije određeno, potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za 5 godina.

12. Sudjelovanje radnika u odlučivanju i kolek vni radni odnosi Važeći članci 143., 144. i 145. s odredbama o glavnom radničkom vijeću kada je poslodavac organiziran u više organizacijskih jedinica te odredbama o izbornom razdoblju i biračkom pravu, brišu se i premještaju u pravilnik koji će donije ministar nadležan za rad. U odredbama kojima se propisuje u kojim slučajevima poslodavac samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća može donije namjeravanu odluku, također se propisuje obvezni postupak arbitraže u slučaju nadomještanja suglasnos . Dakle, ako radničko vijeće uskra svoju suglasnost, takvu suglasnost može nadomjes samo arbitražna, a ne kao do sada i sudska odluka.Jednako tako, obvezna arbitraža, umjesto sudske odluke, propisana je i u slučaju ako sindikat uskra suglasnost na otkaz sindikalnom povjereniku. U odredbama o kolek vnim ugovorima briše se odredba koja je propisivala da kolek vni ugovor obvezuje i sve osobe koje su pristupile kolek vnom ugovoru te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila kolek vnom ugovoru.

UDK 351.2

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Konačni prijedlog novog Zakona o radu predviđa i da se u odredbe Zakona o radu vraćaju odredbe o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolekvnom ugovoru i to na način da se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolek vni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila i dalje primljenjuju do sklapanja novog kolek vnog ugovora, u razdoblju od 3 mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolek vni ugovor, odnosno 3 mjeseca od proteka otkaznog roka. Iznimno od navedenog, propisana je mogućnost da se kolek vnim ugovorom može ugovori i duže razdoblje produžene primjene pravnih pravila. Vezano za otkaz kolek vnog ugovora, izričito se propisuje da se u situaciji u kojoj se kolek vni ugovor može otkaza , a ne sadrži podatak o otkaznom razlogu, na otkazni razlog na odgovarajući način primjenjuju odredbe obveznog prava o izmjeni ili raskidu ugovora zbog promijenjenih okolnos .

13. Ostale odredbe U zadnjem dijelu Konačnog prijedloga Zakona o radu nalaze se odredbe o upravnim mjerama, odnosno propisuju se ovlas inspektora rada da usmenim rješenjem naređuje ili zabranjuje poslodavcu da ispravi nedostatke utvrđene inspekcijskim nadzorom i da mu ostavi rok u kojem će utvrđene nedostatke otkloni . Propisuje se i da žalba poslodavca u m slučajevima ne odgađa izvršenje rješenja. Prijelazne i završne odredbe utvrđuju primjenu materijalnog propisa na potraživanja iz radnog odnosa radnika kojima je rok zastare od tri godine istekao prije stupanja na snagu novog Zakona te u postupcima započe m prije njegovog stupanja na snagu. Odredbe o europskom radničkom vijeću, predstavniku radnika u organu europskog duštva te o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskoj zadruzi, planiraju se brisa iz Zakona o radu i prebaci u poseban zakon.

Ne proppus te intterrakk vnnu radiionnicuu na teemu

Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepravilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa. Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos . Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na pitanja: tko nepravilnos uočava, tko o nepravilnos ma izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma i koja je uloga osobe za nepravilnos . Cijena: 350 kn Detaljan program objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna).

Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Zagreb, 18. I 19. rujna 2014.

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana)

Detaljan program objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr. 11

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

UDK 330.1

Primjena kolek vnih ugovora Maja Butorac * Posljednji granski kolek vni ugovor djelatnos javnog sektora (djelatnos na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama) – Granski kolek vni ugovor za djelatnost kulture koji se financiraju iz državnog proračuna (NN, br. 146/11) prestao je važi 30. svibnja 2014. godine. Time sve djelatnos javnog sektora, koje su uopće dobile novi granski kolek vni ugovor, imaju is pročišćen za odredbu o prijevozu, ali i brojne druge uskrate uspoređujući s prošlim GKU-om koji im je otkazan. Kako su stoga brojne novine posrijedi, autorica je u članku na temelju upita predočila koje su to aktualne poteškoće s kojima se korisnici susreću.

1. Pravo na utuživost

3. Godišnji odmor i isplata naknade za prijevoz na posao i s posla Upit: Priznaje li se pravo na utuživost za ostvarivanje materijalnog prava prijevoza na posao i s posla zaposlenicima u zdravstvu temeljem Dodatka I TKU-a (NN, br. 141/12), propisano člankom 6., stavkom 2.?

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Odgovor: Utuživost se za materijalno pravo prijevoza na posao i s posla priznavala zaključno s datumom 31. ožujkom 2014., jer je to bio posljedni dan važenja Kolek vnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 133/11). Utuživost se priznavala svim djelatnos ma javnih službi na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama i svi su imali pravo isplaovo pravo na povoljniji način definiran GKU-om za socijalnu skrb.

Odgovor: Naknada troškoIzostanci radnika va mjesnog i međumjesnog 20. 6. petak prijevoza za dolazak na po- 21. 6. subota sao i povratak s posla ne 22. 6. nedjelja isplaćuje se za dane godiš- 23. 6. ponedjeljak 2. Regres za godišnji odmor njeg odmora, rodiljnog do- 24. 6. utorak pusta, privremene spriječe- 25. 6. državni praznik Upit: Isplaćujemo regres za godišnji odmor svojim nos za rad i za druge dane 26. 6. četvrtak radnicima, no u nedoumici smo jer nismo sigurni kada zaposlenik više od dva 27. 6. petak možemo li mi kao škola ispla regres i radniku kodana uzastopce nije u objem je Ugovor o radu istekao 30. lipnja, ali je ostvavezi dolaska na posao. Dakle, kako radnik nije u zario pravo na godišnji odmor? konskoj obvezi doći na posao za vikende ili blagdane, Odgovor: Radniku koji je ostvario pravo na godišnji radnik je iz navedenog primjera izostao s posla pet odmor pripada i pravo na isplatu regresa za godiš- dana – jer su to uzastopni radni dani, kada je radnik nji odmor bez obzira na to što mu je radni odnos u izostao s posla. međuvremenu prestao. Prema Zakonu o radu (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12, 73/13), članku 11., stavku 4. Obračun neiskorištenog godišnjeg 1., poslodavac je dužan radniku, koji je kod njega odmora iz 2013. zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigura iste uvjete rada, kao i radniku koji Upit: U kolovozu 2013. godine obustavili smo isplaje sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s tu naknade troška prijevoza svim radnicima naše is m poslodavcem ili, prema posebnom propisu, s ins tucije (djelatnost socijalne skrbi). Isplaćujemo njim povezanim poslodavcem, s is m ili sličnim struč- li naknadu radniku koji g.o. uopće nije koris o u nim znanjima i vješ nama, a koji obavlja iste ili slične 2013., te ga zaista koris u svibnju i lipnju 2014.? Ne želimo da nam radnik ostane bez naknade dva puta poslove. pa smo je mislili isplaćiva u 2014.

Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje. *

Upit: Smatraju li se neradni dani (subota i nedjelja i državni praznici) kao dani u kon nuitetu radnikovog nedolaska na posao sukladno stavku 14., članka 67. TKU-a? Radnik je bio na godišnjem odmoru u periodu od 20. 6. 2014. do 27. 6. 2014. – je li radnik izostao s posla pet ili osam dana sukladno stavku 14., a prema predočenoj tablici radnikovog nedolaska na posao za navedene dane?

Odgovor: Mišljenja smo da biste u ovom slučaju trebali postupi na sljedeći način (a da djelatnik dva

UDK 330.1

puta ne bude oštećen za naknadu troška prijevoza): iako radnik u kolovozu 2013. nije uopće koris o g.o., tada je trebao dobi naknadu prijevoza u tom mjesecu. Prema vašem otkazanom GKU koji je u kolovozu 2013. još uvijek bio na snazi, naknadu niste isplaćivali u onom mjesecu u kojem se najvećim djelom koris g.o., prema članku 66., stavku 16.: Zbog korištenja godišnjeg odmora radniku se naknada troškova prijevoza neće ispla za onaj mjesec u kojem koris najveći dio godišnjeg odmora. Kako se u kolovozu zaista nije koris o godišnji odmor, tada niste trebali naknadu ne ispla tom radniku. Naknadu koju ste mu obustavili u kolovozu refundirajte mu u cijelos kao ispravak, te mu se stvarni troškovi prijevoza utvrđuju prema TKU (NN, br. 141/12), članku 67., na način: • Ako koris automobil i dostavlja Izvješće o prijeđenim kilometrima: neće mu se ispla za dane kada zaista nije u obvezi doći na posao više od dva dana, što znači da neće dobi naknadu za dane koje će proves na g.o. • Ako koris javni prijevoz, mišljenja smo: ako cijeli mjesec neće bi na poslu, ne kupuje mu se karta za javni prijevoz. Ako će na poslu bi tek nekoliko dana, odnosno ako se utvrdi da je povoljnija dnevna karta od mjesečne, tada će kupi dnevne karte.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

do stvarnog stanja. Ako u 2014. godini radnik kupuje mjesečnu kartu, a u mjesecu u kojem koris g.o. nije prisutan na poslu čitav mjesec, ne omogućuje mu se pravo kupnje karte, a ako je prisutan tek nekoliko dana, utvrđujete je li povoljnije kupi mu mjesečnu kartu ili dnevne karte.

6. Naplata mostarine pri dolasku na posao i odlasku s posla Upit: Imamo li pravo refundira cijenu mostarine našem radniku koji za dolazak na posao i odlazak s posla u međumjesnom prometu koris automobil? Odgovor: Smatram da se radniku koji ne koris javni prijevoz, već osobni automobil za dolazak na posao i odlazak s posla, a koji nije u mogućnos izbjeći naplatu mostarine prilikom dolaska na posao i odlaska s posla, te na istoj relaciji ne postoji javni prijevoz koji je povoljniji za poslodavca, pripada naknada od 0,75 kn/km uvećana za naknadu stvarnih troškova mostarine koje dokazuje predočenjem računa za mostarinu. Udaljenost između adrese stanovanja i adrese rada utvrđuje se prema planeru Hrvatskog autokluba. Ako osoba ima mogućnost izbjeći mostarinu, i put drugom cestom je povoljniji za poslodavca, tada mu se mostarina ne priznaje u troškove.

5. Obračun neiskorištenog dijela godišnjeg 7. Novine u vezi s prijevozom preko 100 odmora iz 2013. kilometara Upit: Isplaćujemo li naknadu radniku koji je koris o pet dana g.o. u srpnju 2013., te ga u cijelos do kraja koris u 2014.? Radniku smo u srpnju 2013. godine obustavili isplatu naknade troška prijevoza.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Odgovor: Zaposlenik koji od mjesta stanovanja do mjesta rada ima više od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini od 0,65 kn po prijeđenom kilometru (tumačenje broj 48/67 od 10. svibnja 2013. godine), a za isplatu je potrebna dozvola nadležnog ministra, koja se dobiva rješenjem za tog radnika (st. 8., čl. 67. TKU). Ako rješenje još nije s glo, radnik ostvaruje naknadu za prijevoz, ali samo do 100 km (službeno tumačenje Komisije broj 49/2014, objavljeno 23. lipnja 2014.) sve dok se ne dobije rješenje nadležnog ministra za isplatu za cijelu relaciju za radnika. Smatramo da se navedene isplate do 100 km mogu isplaćiva od srpnja, kako je tumačenje doneseno krajem lipnja (23. lipnja 2014.) 1.

Odgovor: Ako radnik u srpnju 2013. jest koris o g.o., ali nije u cijelos , odnosno dio je ostavljen za 2014., mišljenja smo da u tom slučaju prvo utvrđujete stvarnu naknadu troška prijevoza iz srpnja 2013., tako da ukupnu mjesečnu naknadu podjelite brojem radnih dana tog mjeseca i pomnožite brojem dana koliko je doista radnik radio. Dobit ćete stvarnu naknadu koju je trebao dobi i utvrdite razliku između tog iznosa i iznosa koji je dobio. Razlika bi trebala bi povrat sredstava radniku. Nakon što dobijete Izvješće o prijeđenim kilometrima za mjesec u kojem je korišten g.o. u 2014., utvrdit ćete stvarni trošak prijevoza u mjesecu u kojem se koris g.o. u 2014., i me ćete izravna

Upit: Isplaćuje li se radniku koji ima više od 100 km od adrese stanovanja do adrese rada naknada za prijevoz na posao i s posla bez dobivenog rješenja nadležnog ministra?

Komisija za tumačenje odredbi Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (TKU-a). Tumačenja Komisije imaju istu pravnu valjanost kao i odredbe samog TKU-a.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 657.21

Osvrt na učestala pitanja u sustavu upravljanja nepravilnos ma Ana Zorić * U organizaciji TIM4PIN-a u Zagrebu, Rijeci i Splitu održane su interak vne radionica o sustavu upravljanja nepravilnos ma s posebnim osvrtom na obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fiskalnoj odgovornos te na izvješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma. Ključni dio radionica bio je posvećen odgovorima na pitanja i pojašnjenju konkretnih postupanja, prezen rani su i primjeri iz prakse kako bi se bolje razumjelo što su nepravilnos i kako postupa s is ma. U nastavku teksta autorica potanko razrađuje izražene nedoumice u sustavu upravljanja i postupanja s nepravilnos ma, te daje osvrt na najzanimljivija pitanja.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Nakon održanih radionica u Zagrebu, Rijeci i Splitu pokazalo se da u ovom području postoji čitav niz nedoumica u praksi, iako je Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/2006), koji je dao temelj za postupanje, ali i osnovne definicije, stupio na snagu početkom 2007. godine. S jedne strane to je razumljivo, jer je sustav unutarnjih financijskih kontrola postupno građen i ipak je trebalo određeno vrijeme da se sustav uspostavi i zaživi u praksi. S druge strane, već je sam navedeni Zakon dao osnovne odrednice kako bi sustav upravljanja nepravilnos ma trebao izgleda . Prije svega, dana je definicija nepravilnos te je tako utvrđeno da je nepravilnost nepridržavanje ili pogrešna primjena Zakona i drugih propisa, koja proizlazi iz radnji ili propusta korisnika proračuna, a koja ima ili bi mogla ima štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/ primicima, rashodima/izdacima, povra ma, imovini ili obvezama.

nepravilnos mnoge ins tucije tj. obveznici primjene Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru su imenovali osobe za nepravilnos , iako bez jasne predodžbe što će osobe za nepravilnos čini i kako će u praksi funkcionira sam sustav upravljanja nepravilnos ma. U istom je članku 36. bilo navedeno da ako se zaprimi obavijest o nepravilnos ma, čelnik korisnika proračuna ili osoba zadužena za nepravilnos poduzet će potrebne mjere i o tomu obavijes Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i nadležno jelo za nepravilnos i prijevare pri Ministarstvu financija, a u roku od 15 dana u pisanom će obliku o poduze m mjerama obavijes osobu koja je upozorila na nepravilnos ili prijevaru, osim u slučaju anonimne prijave. Kako je u stavku 8. članka 36. bilo navedeno da će se postupci prema nadležnim jelima Republike Hrvatske i Europske unije, te druga pitanja s m u svezi uredi posebnim propisima, čekalo se njegovo donošenje. Istovremeno se sustav financijskog upravljanja i kontrola razvijao na nekoliko polja, a prava mala revolucija dogodila se kada je 2010. godine donesen Zakon o fiskalnoj odgovornos (NN, br. 139/10; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornos – NN, br. 19/14), kojim je za čelnike uvedena obveza davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos , godišnje izjave kojom čelnik potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u proračunu odnosno financijskom planu.

U glavi VI., točnije u članku 36. Zakona je podrobnije razrađeno poduzimanje radnji pro v nepravilnos i prijevara. Tako je navedeno kako je čelnik korisnika proračuna obvezan sprječava rizik nepravilnos i prijevare, te poduzima radnje pro v nepravilnos i prijevara. Također je navedeno da je čelnik korisnika proračuna obvezan imenova osobu zaduženu za nepravilnos , koja će zaprima obavijes o nepravilnos ma i sumnjama na prijevaru ili samostalno poduzima radnje pro v nepravilnos i prijevara. Kako nije bilo točno propisano tko mora imenova osobu za Na temelju navedenog Zakona donesena je Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i * Ana Zorić, dipl. iur., dopredsjednica Centra za razvoj javnog i ne- izvješće o primjeni fiskalnih pravila (NN, br. 78/2011, profitnog sektora TIM4PIN. 106/2012 i 130/2013, stupila na snagu 16. srpnja

UDK 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

2011.) u kojoj je u članku 14. razrađeno kako se postupa, ako se prilikom formalnih i suš nskih kontrola dostavljenih izjava o fiskalnoj odgovornos uoče nepravilnos . Izrijekom je utvrđeno da će nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odmah, a najkasnije u roku od sedam (7) radnih dana, o uočenim nepravilnos ma izvijes nadležne ins tucije, odnosno Ministarstvo financija sukladno Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju proračunskim sredstvima, koji donosi ministar financija. Tu se upravo mislilo da propis koji je trebao bi donesen na temelju članka 36., stavka 8. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru. Donošenje navedenih propisa i njihovo stupanje na snagu ponovno je potaknulo promišljanje o sustavu nepravilnos te ak vnije uključivanje u sama postupanja. Navedene su ak vnos koincidirale sa zahtjevima za jačom kontrolom trošenja proračunskih sredstava uslijed gospodarske krize. Kako je činjenica da svaka nepravilnost, pa čak i slabost, može itekako ima utjecaja na proračunska sredstva te u konačnici doves i do nezakonitog, nenamjenskog, a svakako i nesvrhovitog trošenja sredstava, od 2011. naglasak je stavljen na samoprocjenu i samoocjenu sustava, te u tom smislu i sustava upravljanja nepravilnos ma koje se u prilikom takvih postupanja uoče. U nastavku teksta se fokusiramo na osnovne odrednice sustava upravljanja nepravilnos ma, kao i na najčešće nedoumice i pitanja iz prakse.

koje nisu propisane prekršajne odredbe, nepravilnos koje imaju obilježje prekršaja i nepravilnos kod kojih postoji sumnja na kazneno djelo. Nadalje, jače je naglašena odgovornost čelnika. Iako je to proizlazilo iz odredba Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru u praksi se tumačilo da su sva postupanja nakon uočavanja nepravilnos na imenovanim osobama za nepravilnos . Kako bi se navedena situacija razjasnila jače je naglašeno da je čelnik obveznika odgovoran za sprječavanje nepravilnos i poduzimanje radnji pro v nepravilnos . Iako čelnik može na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada prenije ovlas na druge osobe, prenošenjem ovlas , prenosi se i odgovornost, ali to istovremeno ne isključuje odgovornost čelnika obveznika čime se željelo naglasi da čelnik prilikom takvih prijenosa itekako mora vodi računa o tomu na koga ovlas prenosi te u kojoj mjeri.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Još jedna bitna sastavnica je razriješena u članku 5., gdje je dana točna uputa tko mora ima imenovanu osobu za nepravilnos . Tako je obveza imenovanja osobe za nepravilnos propisana isključivo za ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifikacije i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Svi ostali proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (npr. škole, vr ći, fakulte , ins tu , ustanove u zdravstvu, javne vatrogasne postrojbe, nacionalni parkovi i dr.) nisu dužni imenova osobu zaduženu za nepravilnos , a o prijavljenim/uočenim nepravilnos 2. Naputak o nepravilnos ma1 ma dužni su izvijes osobu zaduženu za nepravilnos Prvi, ali i vrlo značajan korak u unaprjeđenju sustava u nadležnom ministarstvu, odnosno nadležnoj jedinici upravljanja nepravilnos ma bilo je donošenje Naputka lokalne i područne (regionalne) samouprave. o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih Pitanje: Jesmo li mi kao vr ć, korisnik lokalnog i izvanproračunskih korisnika (NN br. 70 /12; dalje u proračuna uz izjavu o fiskalnoj odgovornos , obvetekstu: Naputak o nepravilnos ma). Iako je zadržana zni preda i godišnje izvješće o nepravilnos ma za definicija nepravilnos iz Zakona o sustavu unutarnjih 2013. godinu? financijskih kontrola u javnom sektoru (čl. 3. Naputka Odgovor: Vr ć nije obvezan preda godišnje izvjeo nepravilnos ma – nepravilnost je nepridržavanje ili šće o nepravilnos ma. To radi osoba za nepravilpogrešna primjena zakona i drugih propisa, koja pronos u vašoj lokalnoj jedinici. Vi, kao proračunski izlazi iz radnji ili propusta obveznika, a koja ima ili bi korisnik, niste dužni imenova osobu za nepravilmogla ima štetan utjecaj na proračunska sredstva i nos već su istu dužni imenova samo čelnici nadsredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/ ležnih ministarstava i drugih državnih jela na razini primicima, rashodima/izdacima, povra ma, imovini, razdjela organizacijske klasifikacije te čelnici jedinica potraživanjima ili obvezama), objava i stupanje na snalokalne i područne (regionalne) samouprave. Čelnik gu Naputka o nepravilnos ma je donijela bitne noviproračunskog korisnika dostavlja obrasce Podaci o ne. Kao prvo, dana je klasifikacija nepravilnos . Pa su prijavljenoj/uočenoj nepravilnos i obrasce Praćetako nepravilnos klasificirane kao nepravilnos za nje postupanja po poduze m mjerama osobi za nepravilnos u nadležnoj jedinici, koja na temelju do1 Np. a. Kolokvijalni naziv za Naputak o otkrivanju, postupanju i stavljenih obrazaca sastavlja polugodišnje i godišnje izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, izvješće o nepravilnos ma. proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Zbog toga je važno da nadležna ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na svojim internetskim stranicama objave tko je osoba za nepravilnos , kako bi je čelnici proračunskih korisnika mogli obavijes o uočenim nepravilnos ma. Ako ne postoji internetska stranica dovoljno je podatke objavi na oglasnoj ploči. Što se če podataka koje je potrebno objavi , Naputak o nepravilnos ma navodi da je javno potrebno objavi podatke o imenovanoj osobi tj. ime i prezime, telefon, fax i e-mail. Pitanje: Je li dovoljno dostavi Ministarstvu financije rješenje o rasporedu na radno mjesto osobe za nepravilnos , odnosno rješenje iz kojega je vidljivo da osoba obavlja poslove osobe za nepravilnos ?

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Odgovor: Naputak o nepravilnos ma u članku 6., stavku 2. definira da se odluka o imenovanju osobe zadužene za nepravilnos dostavlja nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor te proračunskim i izvaproračunskim korisnicima iz svoje nadležnos . Navedena odluka sadrži: ime i prezime čelnika obveznika, ime i prezime osobe zadužene za nepravilnos , naziv obveznika, kontakt podatke osobe zadužene za nepravilnos (telefon, fax, e-mail), obveze osobe zadužene za nepravilnos i potpis čelnika obveznika. Iz navedenog proizlazi da bi u svakom slučaju Ministarstvu financija trebalo dostavi Odluku, a ista bi mogla bi zamijenjena rješenjem samo ako rješenje sadrži sve elemente koje bi trebala sadržava i odluka tj. u takvim slučajevima zbog sadržajno jednakog akta bi se smatralo da je rješenje o rasporedu jednakovrijedan akt čijom se dostavom ispunjava svrha koja bi se ispunila dostavom odluka o imenovanju osobe zadužene za nepravilnos .

Tu još napominjemo da je u članku 17., stavku 4. Naputka o nepravilnos ma bilo navedeno da oni koji su obvezni imenova osobu za nepravilnos , a nisu je imenovali do stupanja na snagu predmetnog Naputka dužni su to bili učini u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Naputka o nepravilnos , tj. do 6. kolovoza 2012. Što se če same osobe za nepravilnos , Naputak o nepravilnos ma nije dalje detaljizirao tko može bi osoba za nepravilnos . Jedino ograničenje je dato u članku 6., stavku 4. gdje je izrijekom navedeno da unutarnji revizor ne može bi imenovan osobom zaduženom za nepravilnos . Nadalje Naputak o nepravilnos je jasnije razgraničio dvije vrste nepravilnos . U prvu skupinu spadaju tzv. općenite nepravilnos tj. nepravilnos utvrđene u upravljanju proračunskim sredstvima (čl. 10., 11. i

UDK 657.21

12. Naputka o nepravilnos ma). Drugu skupinu nepravilnost, za koje je postupanje uređeno člancima 13. i 14. Naputka o nepravilnos ma, čine nepravilnos uočene jekom provjere sadržaja dostavljenih izjava o fiskalnoj odgovornos . O navedenoj podjeli nepravilnos i postupanjima nakon što se one uoče, detaljnije pišemo u nastavku, s razradom naprimjerima iz prakse.

3. Općenite nepravilnos Ova vrsta nepravilnos je posljedica podjele nepravilnos ovisno o nastaknu prema kojoj razlikujemo nepravilnos utvrđene u upravljanju proračunskim sredstvima tj. općenite nepravilnos i nepravilnos uočene jekom provjere sadržaja izjava o fiskalnoj odgovornos Nepravilnos u upravljanju proračunskim sredstvima, tzv. općenite nepravilnos su sve one nepravilnos , bilo prijavljene, bilo uočene, koje se mogu kao takve podves pod definicije iz Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru i Naputka o nepravilnos ma. Što se če postupanja po takvim nepravilnos ma važno je ima na umu nekoliko bitnih činjenica. Prije svega postupanje po nepravilnos ma tj. poduzimanje mjera nakon što se nepravilnos uoče, uvijek je zadatak čelnika. To u praksi zanači da je čelnik taj koji je dužan poduze jednu od mjera iz članka 9. Naputka o nepravilnos ma, ovisno o tomu o kakvoj je nepravilnos u konkretnom slučaju riječ. Tek nakon što se poduzmu mjere sukladno Naputku o nepravilnos ma, čelnik popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos . U praksi navedeni obrazac pripremaju službe odnosno ustrojstvene jedinice, a potpisuje ga čelnik (što je vidljivo i u samom Obrascu), jer je čelnik taj koji je odgovoran za sprječavanje nepravilnos i poduzimanje radnji pro v nepravilnos , ali ujedno je i zadužen za monitoring nepravilnos (s obzirom na to da mora pra što je poduzeto po njegovim prijavama tj. radnjama). Popunjeni Obrazac se dostavlja osobi zaduženoj za nepravilnos , koja prijavljenu/ uočenu nepravilnost unosi u polugodišnje i godišnje izvješće o nepravilnos ma. Neki od primjera nepravilnos iz prakse su odobravanje potpore poduzetništvu temeljem nevjerodostojne dokumentacije, dodjela sredstava bez primjene propisanih kriterija, povjerenstva nisu donosila odluke samostalno već po nalogu odgovorne osobe Agencije, ugovaranje dodatnih radova u vrijednos , koja je 50 %, a u nekim ekstremnim slučajevima i 400 % veća u odnosu na vrijednost osnovnog ugovora, utvrđivanje dodataka na plaću bez zakonske podloge i sl.

UDK 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

VAŽNO! Pitanje: Što sa slabos ma i nepravilnos ma koje se uoče prilikom popunjavanja Upitnika o fiskalnoj odgovornos u postupku davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos ? Treba li se za svaku nepravilnost popuni jedan obrazac? Kako postupa ?

dajemo primjer popunjenog obrasca Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , ako je riječ o nepravilnos ma uočenima prilikom davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu. PODACI O PRIJAVLJENOJ/UOČENOJ NEPRAVILNOSTI I. Podaci o obvezniku

Odgovor: U članku 10. Naputka o nepravilnos izrijekom stoji da je obveznik dužan za svaku uočenu nepravilnost i poduzete mjere iz članka 9. Naputka popuni Obrazac: Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos i odmah ga dostavi osobi zaduženoj za nepravilnos iz članka 6. Naputka. Obveznici na koje se odredbe Naputka odnose definirani su u članku 2. Naputka u kojemu je navedeno da su to proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U opisanom se slučaju radi o nepravilnos , koja je uočena prilikom davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos tj. popunjavanja Upitnika o fiskalnoj odgovornos , a pretpostavlja se da su i poduzete mjere iz članka 9., jer je riječ o nepravilnos za koje nisu propisane kazne već su naložene mjere za otklanjanje nepravilnos (čl. 9., st. 1., podst. 4.), tj. sastavljen je Plan za otklanjanje slabos i nepravilnos .

1. Naziv obveznika Škola 2. Odgovorna osoba – čelnik: Ravnatelj Ivo Ivić 3. Adresa i poštanski broj Put magle 2 II. Podaci o predmetu 4. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.) KLASA: 510-01/14-01/12 5. Datum primitka prijave/uočavanja nepravilnos : 25. veljače 2014.

Naves broj Predmeta o fiskalnoj odgovornos za godinu za koju se daje Izjava o fiskalnoj odgovornos . Jer je riječ o nepravilnos , koja je uočena u postupku davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos – važno je da ju je obveznik sam uočio prilikom samoocjene i samoprocjene sustava financijskog upravljanja i kontrola.

O opisanom je postupanju bilo dosta nedoumica o praksi, te se nije shvaćalo kako, kada i prijavljuju li se uopće nepravilnos uočene prilikom popunjavanja Upitnika o fiskalnoj odgovornos , te stoga još jednom naglašavamo da tu svakako jest riječ o nepravilnos ma koje su uočene, te po is ma treba postupasukladno odredbama Naputka o nepravilnos ma, bilo da je riječ o poduzimanju mjera, popunjavanju obrazaca te kasnije praćenja postupanja. U nastavku

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Sve su to tzv. općenite nepravilnos za razliku od nepravilnos koje se uoče po provedenim provjerama izjave o fiskalnoj odgovornos za koje je postupanje opisano u člancima 13. i 14. Naputka. U takvim se slučajevima sve nepravilnos (odnosno slabos , jer je najčešće riječ upravo o slabos ma) gledaju kao jedna nepravilnost, jer je riječ o uočenoj nepravilnos povezanoj s jedaim poslovnim procesom (u vezi s davanjem Izjave o fiskalnoj odgovornos ) te se stoga i popunjava jedan Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos . Napominjemo da u propisima nije naznačen rok u kojemu se popunjava i dostavlja Obrazac Podaci o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnos , ali je za pretpostavi da će to bi učinjeno u najkraćem mogućem roku nakon poduzimanja mjera propisanih člankom 9. Naputka.

III. Podaci o nepravilnos 6. Način utvrđivanja nepravilnos a. prijavljena nepravilnost b. uočena nepravilnost3 c. uočena nepravilnost po provedenim provjerama Izjave o fiskalnoj odgovornos 7. Način primitka obavijes o prijavljenoj nepravilnos (odgovori ako je na pitanje 6. odgovoreno a. prijavljena nepravilnost): a. osobno b. telefon c. fax d. pismeno e. e-mail f. ostalo, naves način 8. Anonimna prijava (odgovori ako je na pitanje 6. odgovoreno a. prijavljena nepravilnost) da ne 9. Kratki opis nepravilnos Nepravilnos i slabos uočene prilikom davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu – nepostojanje procedure stvaranja ugovornih obveza (pitanje br. 16. iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos ), nepostojanje Pravilnika o čuvanju arhivske građe (pitanje br. 28. iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

10. Vrsta nepravilnos a. nepravilnost za koju nisu propisane prekršajne odredbe b. nepravilnost koja ima obilježje prekršaja c. sumnja na kazneno djelo 11. Ima li nepravilnost fiskalni učinak a. da b. ne 12. Procjena fiskalnog učinka (odgovori ako je na pitanje 11. odgovoreno a. da) 13. Datum ili razdoblje kada je nepravilnost nastala: Prethodno razdoblje 14. Kada je nepravilnost uočena: U postupku davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos za 2013. 15. Dokazna sredstva (pobroja te priloži uz ovaj obrazac): Nalaze se u Predmetu o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu (KLASA: 51001/14-01/2)

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

IV. Poduzete mjere po prijavljenoj/uočenoj nepravilnos

16. Poduzete mjere a. dostava na postupanje nadležnom državnom odvjetništvu b. dostava na postupanje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor c. nalog za povrat sredstava u proračun d. zahtjev za obavljanje proračunskog nadzora radi donošenja rješenja o povratu sredstava u proračun e. nalog za otklanjanje nepravilnos f. ostalo, naves : sastavljen Plan otklanjanja slabos i nepravilnos za područje Izvršavanja u Upitniku o fiskalnoj odgovornos 17. Ostale informacije/napomene vezane za prijavu/uočavanje nepravilnos Sve potrebne informacije o uočenim slabos ma nalaze se u Predmetu o fiskalnoj odgovornos za 2013. godinu 18. Datum slanja obavijes osobi koja je prijavila nepravilnost o poduze m mjerama (odgovori ako je na pitanje 6. odgovoreno a. prijavljena nepravilnost) Potpis čelnika obveznika Mjesto i datum Zagreb, 25. veljače 2014.

pitajcentar@ m4pin.hr

UDK 657.21

U nastavku navodimo i pitanje iz prakse. Pitanje: Temeljem Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru imenovali smo osobu zaduženu za nepravilnos . Do 31. srpnja dužni smo preda polugodišnje Izvješće o nepravilnos ma. Zanima nas upisuju li se u to Izvješće i nepravilnos uočene prilikom popunjavanja Upitnika o fiskalnoj odgovornos za 2013.? Konkretno, na pitanje br. 28. odgovorili smo s ne, jer nemamo Pravilnik o čuvanju arhivske građe. Unosimo li navedenu nepravilnost u ovo Izvješće? Odgovor: U Izvješće o nepravilnos ma unosite i nepravilnos tj. slabos (jer je u Vašem konkretnom slučaju riječ o slabos ) uočene prilikom popunjavanja Upitnika o fiskalnoj odgovornos , odnosno prilikom davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos , jer bi se u Izvješće o nepravilnos ma trebale unosi i nepravilnos koje su općenite naravi, a koje su prijavljene čelniku ili ih je čelnik uočio, kao i nepravilnos uočene u postupku davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos , jer su sve to tzv. općenite nepravilnos . U svim m slučajevima pritom treba se svakako naglasi da je prva obveza čelnika, sukladno Naputku o nepravilnos ma, poduzimanje mjera, a tek onda popunjavanje obrazaca i monitoring nepravilnos . Kako do sada uglavnom proračunski korisnici na državnoj i lokalnoj razini, ali ni nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu do kraja razumjeli, koje su njihove obveze sukladno Naputku o nepravilnos ma, često se događalo da osoba za nepravilnos ne zaprimi ni jedan Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , iako je iz dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos vidljivo da je nepravilnos bilo. Osobe za nepravilnos su se u takvim slučajevima snalazile na razne načine tj. postupanja su bila različita. Nepravilnos i slabos proračunskih korisnika se ne bi trebala unosi u polugodišnje i godišnje izvješće o nepravilnos ma na temelju dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos , već na temelju Obrasca Podaci o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnos , koji je trebao bi dostavljen nakon popunjavanja Upitnika o fiskalnoj odgovornos . Ako to čelnik nije učinio tj. nije dostavio popunjeni navedeni obrazac, osoba za nepravilnos je mogla ispravlja to njegovo nepostupanje i unije i takve nepravilnos u Izvješće o nepravilnos ma, jer je evidentno da je nepravilnos ipak bilo. Među m isto je tako činjenica da ih je čelnik uočio i po njima vjerojatno i postupao tj. trebao je donije Plan otklanjanja slabos i nepravilnos za svaku od nepravilnos / slabos , što se smatra poduzimanjem mjere za otklanjanje slabos / nepravilnos . Naravno ispravljanje postupa-

UDK 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

nja čelnika nije obveza, već mogućnost koja je dana i bi će u prvom redu moguća kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju manji broj proračunskih korisnika, te im takvo postupanje neće oduzima previše vremena ni će od njih zah jeva značajniji angažman. Radi jasnijeg postupanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu svojim proračunskim korisnicima posla uputu o postupanju s uočenim nepravilnos ma, te kako i kome nepravilnos prijavi i tko je imenovan osobom za nepravilnos u nadležnoj jedinici. Primjer upute4 KLASA: URBROJ: _________, __________ 2014. ČELNICIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA - prema dostavnoj lis PREDMET: Dostavljanje obrazaca sukladno Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika - uputa, daje se Poštovani, sukladno članku 11. stavku 1. Naputka o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 70/12) nadležna ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor dostavi polugodišnje izvješće o nepravilnos ma u prvih šest mjeseci tekuće godine do 31. srpnja tekuće godine na Obrascu Izvješće o nepravilnos ma.

IME i PREZIME telefon fax e-mail

Predmetni obrasci su sastavni dio Naputka o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika i mogu se naći u Narodnim novinama, br. 70/12, a u elektroničkom obliku, u word inačici su dostupni na internetskim stranicama Ministarstva financija h p://www. mfin.hr/hr/proracunski-nadzor. Ako niste imali nikakvih uočenih ni prijavljenih nepravilnos osobi za nepravilnos je potrebno dostavi obavijest da u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja niste imali uočenih ni prijavljenih nepravilnos . Ako su vam potrebna dodatna objašnjenja, obra te se imenovanoj osobi za nepravilnos na naprijed navedene brojeve telefone i e-mail adresu. ČELNIK JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE Nakon što smo razjasnili što su sve tzv. općenite nepravilnos prelazimo na razjašnjavanje postupanja po anonimnim prijavama, koje su sve češće i po koji-

Navedeni primjer je informa van i potrebno ga je prilagodi potrebama obveznika.

Slijedom navedenog, ako to do sada niste učinili, pozivamo vas da u najkraćem roku osobi za nepravilnos dostavite popunjene predmetne obrasce, a kako bi imenovana osoba za nepravilnos mogla popuni polugodišnje izvješće o nepravilnos ma za razdoblje od 1. 1. 2014. do 30. lipnja 2014. koje je Ministarstvu financija potrebno dostavi do 31. srpnja 2014. godine.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Osoba za nepravilnos je:

Uz obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , potrebno je popuni i dostavi i obrazac Praćenje postupanja po poduze m mjerama, ako su nepravilnos prijavljene u ranijim razdobljima, a po is ma je trebalo u međuvremenu bi postupano.

Navedeno izvješće popunjava osoba za nepravilnos na temelju dostavljenih Obrasca Podaci o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnos .

Obrazac Podaci o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnos čelnik proračunskog korisnika dužan je popuni za svaku uočenu/ prijavljenu nepravilnost. Takav obrazac popunjava se i dostavlja i za one nepravilnos koje su uočene prilikom popunjavanja Upitnika o fiskalnoj odgovornos tj. u postupku davanja Izjave o fiskalnoj odgovornos za 2013. te svaku narednu godinu. U takvim se slučajevima sve nepravilnos (odnosno slabos , jer je najčešće riječ upravo o slabos ma) gledaju kao jedna nepravilnost, jer je riječ o uočenoj nepravilnos povezanoj s jednim poslovnim procesom (u vezi s davanjem Izjave o fiskalnoj odgovornos ) te se stoga i popunjava jedan Obrazac Podaci o prijavljenoj/ uočenoj nepravilnos .

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

ma se mora postupa bez obzira na njihovu kvalitetu. Među m, naglašavamo da važeći zakonski i podzakonski propisi daju čelnicima određene alate, koji se u praksi rijetko koriste. Primjerice, dogodio se slučaj u kojemu je prosvjetna inspekcija dobila anonimnu prijavu za ravnatelja škole u vezi s nekom pronevjerom. Inspekcija je proslijedila prijavu Odjelu za školstvu u gradu. U ovakvim i sličnim slučajevima Odjel za školstvo mora postupi po prijavi te prije svega o tomu obavijes čelnika nadležne jedinice, koji poduzima mjere iz njegove nadležnos (čelnik popunjava i obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos i dostavlja ga osobi za nepravilnos ).

Na temelju članka 6., stavaka 1. i 6. Zakona o fiskalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 14/11) donosim6 ODLUKU O IMENOVANJU OSOBA ZA PROVEDBU KONTROLE NA LICU MJESTA I. Imenujem 1. (ime i prezime) 2. (ime i prezime) i dr. za obavljanje financijske kontrole zakonitog i namjenskog korištenja proračunskih sredstava kod proračunskog korisnika (naves ime korisnika).

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Čelnik u ovakvim slučajevima ima dvije mogućnos . Prva mogućnost je da čelnik na temelju odredaba Zakona o fiskalnoj odgovornos odredi da npr. Odjel za školstvo ode u kontrolu na licu mjesta i provjeri o čemu je riječ, pa tek onda upu zahtjev za obavljanje proračunskog nadzora. Druga mogućnost je da čelnik izravno na temelju članka 116. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) Ministarstvu financija upu zahtjev za obavljanje proračunskog nadzora. Što će učini , odabire čelnik ovisno o tomu, što se navodi u prijavi i koliko je vjerodostojna, ali u svakom slučaju mora poduze mjere po dostavljenoj prijavi.

Drugi sličan slučaj koji je također čest u praksi je da u nadležnoj jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave bude zaprimljena anonimna prijava pro v čelnika proračunskog korisnika. Čelnik nadležne jedinice može odredi provedbu kontrola na licu mjesta pozvavši se na članak 6. Zakona o fiskalnoj odgovornos , ovisno o naravi prijave te će nakon toga poduze odgovarajuće mjere, bilo da je riječ o pokretanju kaznenog ili prekršajnog postupka (što će čini osoba za nepravilnos 5), nalaganju povrata sredstava ili nalaganju mjera za otklanjanje nepravilnos , a sve s ciljem uređenja sustava koji je u njegovoj nadležnos i za koji je on odgovoran (posredno ili neposredno). Provedba kontrola na licu mjesta temelji se na članku 6. Zakona o fiskalnoj odgovornos u kojemu je u stavku 1. navedeno kako jekom izvršavanja državnog proračuna Ministarstvo financija može obavlja financijsku kontrolu zakonitog i namjenskog korištenja proračunskih sredstava kod proračunskog korisnika državnog proračuna i kod krajnjih korisnika. Istodobno je u stavku 6. navedeno da se odredbe članka 6. na odgovarajući način primjenjuju i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tko će u praksi obavlja kontrole na licu mjesta ovisi o situacijama u kojima će se kontrole obavlja , a u nastavku dajemo i primjer odluke o imenovanju osoba za provedbu kontrola na licu mjesta. Pojašnjenje u nastavku.

UDK 657.21

II. Osobe iz točke I. ove Odluke dužne su o uočenoj sumnji na nepravilnost obavijes gradonačelnika i ustrojstvenu jedinicu Ministarstva financija koja obavlja proračunski nadzor sukladno odredbama Zakona o proračunu. III. Ova Odluka stupa na snagu prvi dan od dana donošenja. Ako se po provedenoj provjeri utvrdi da postoji sumnja na kazneno djelo ili je počinjen prekršaj, u Naputku o nepravilnos ma je u članku 11., stavku 3. izrijekom navedeno da osoba zadužena za nepravilnos poduzima mjere obavijes nadležnu ustrojstvenu jedinicu Ministarstva financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, odnosno nadležno državno odvjetništvo u slučaju utvrđenih radnji za koje postoji sumnja na kazneno djelo.

4. Nepravilnos ma po provedenim provjerama izjave o fiskalnoj odgovornos Obveza kontrole izjava o fiskalnoj odgovornos i dokumentacije koja se uz njih dostavlja propisana je člankom 13. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila. Tako nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za svakog obveznika provjeravaju formalni sadržaj Izjave o fiskalnoj odgovornos i Upitnika o fiskalnoj odgovornos , koje im obveznici dostavljaju sukladno odredbama pred Iako na državnoj razini navedenu odluku donosi ministar financija, mišljenja smo da bi odluku na lokalnoj, odnosno regionalnoj razini trebao donije čelnik jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave

UDK 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

U praksi se postavlja pitanje provode li osobe zadužene za nepravilnos kontrole Izjave o fiskalnoj odgovornos . Kako je i prethodno opisano, odgovornos osobe za nepravilnos navedene su u članku 8. Naputka te se o uočenim nepravilnos ma po provedenim provjerama koje obavljaju određeni službenici i/ ili pročelnici za određeni resor i financije, obavještava osoba zadužena za nepravilnos koja popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos Zbog toga, često ministarstva i jedinice lokalne i poradi sastavljanja polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o dručne (regionalne) samouprave postavljaju pitanje nepravilnos ma. tko popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , ako se nepravilnos uoče prilikom Pitanje: Sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornos provjera dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos . čelnici korisnika proračuna JLP(R)S obvezni su dostaU članku 14., stavku 2. Naputka o nepravilnos ma je vi gradonačelniku Izjavu o fiskalnoj odgovornos izrijekom navedeno da osoba zadužena za nepravil- do 28. 2. 2014. godine. Uvidom u zaprimljenu donos popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uoče- kumentaciju korisnika proračuna našega grada, uvinoj nepravilnos , i to radi sastavljanja polugodišnjeg djeli smo da jedan korisnik nije dostavio gore spoi godišnjeg izvješća o nepravilnos ma iz članka 15. menutu dokumentaciju. Što nam je čini u ovakvoj situaciji? Koje su naše slijedeće procedure? PretpoNaputka o nepravilnos ma. stavljam da o uočenoj nepravilnos trebam obaviDakle onaj tko vrši provjere izjava o fiskalnoj odgo- jes osobu zaduženu za nepravilnos , no nije mi vornos korisnika o uočenim nepravilnos ma po pro- jasno daljnje postupanje. vedenim provjerama: Odgovor: O navedenom obavještavate čelnika koji • obavještava čelnika koji je obvezan poduze mje- poduzima mjere iz članka 9. Naputka o nepravilre, odnosno dostavi predmet Ministarstvu finan- nos ma. Ako čelnik smatra da je prekršen Zakon cija radi pokretanja prekršajnog postupka suklad- o fiskalnoj odgovornos (što je u opisanom slučaju no Zakonu o fiskalnoj odgovornos (što je i mjera nedvojbeno, jer Izjava o fiskalnoj odgovornos nije propisana člankom 9. Naputka, jer je riječ o ne- dostavljena) dostavlja svu potrebnu dokumentapravilnos koja ima obilježje prekršaja – predmet ciju (predmet sa dokazima) Ministarstvu financija. se s dokazima u prilogu dostavlja na postupanje Inspektori proračunskog nadzora će po takvoj donadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu fi- stavi predmeta proves postupak nadzora s ciljem nancija, u čijem je djelokrugu proračunski nadzor utvrđivanja jesu li počinjene radnje kojima je ostvaren prekršaj, te će sastavi optužni prijedlog pro v tj. Sektoru za financijski i proračunski nadzor) • izvješćuje osobu zaduženu za nepravilnos , kako počinitelja prekršaja i podnije ga nadležnom pobi ona popunila Obrazac Podaci o prijavljenoj/uo- dručnom uredu Porezne uprave, koji vodi prekršajni postupak u prvom stupnju za prekršaje propisane čenoj nepravilnos i kako bi takve nepravilnos unijela u polugodišnje i godišnje izvješća o nepra- Zakonom o fiskalnoj odgovornos (članak 11b. Zakona o fiskalnoj odgovornos ). vilnos ma. metne Uredbe. Uz takvu formalnu kontrolu, Izjave o fiskalnoj odgovornos , kao i Upitnici o fiskalnoj odgovornos provjeravaju se i suš nski, pa su nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jekom proračunske godine za svakog obveznika, a na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika, dužni provjeri Izjavu i Upitnik, koje im obveznici dostavljaju sukladno odredbama Uredbe.

U članku 14. Naputka o nepravilnos ma utvrđen je i rok u kojemu se uočene nepravilnos prijavljuju. Rok

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Nadležni područni ured Porezne uprave koji vodi prekršajni postupak odlučuje i o visini novčane kazne (članak 11a. Zakona o fiskalnoj odgovornos propisuje da će se novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 25.000,00 kuna kazni za prekršaj čelnik osobno, čime se dodatno naglašava odgovornost čelnika). Čelnik nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može pokrenu postupak razrješenja prema jelu koje je imenovalo takvog čelnika, i to na temelju članka 11., stavka 2. Zakona o fiskalnoj odgovornos , sukladno kojemu je mandat čelnika koji je prekršio Zakon o fiskalnoj odgovornos stavljen na raspolaganje jelu koje ga je imenovalo.

Primjerice, upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vrši provjere Izjava o fiskalnoj odgovornos škola, koje su proračunski korisnici jedinice. Pročelnik navedenog odjela dužan je o uočenim nepravilnos ma obavijes : čelnika jedinice, koji poduzima mjere propisane člankom 9. Naputka (pa čelnik pokreće primjerice prekršajni postupak ili postupak razrješenja temeljem Zakona o fiskalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14), kao i osobu zaduženu za nepravilnos , koja popunjava za takvu nepravilnost Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , i između ostaloga i na temelju takvih obavijes dobivenih od upravnog odjela unosi podatke u polugodišnje i godišnje izvješće o nepravilnos ma.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

je istovjetan roku utvrđenom u članku 14. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i Izvješća o primjeni fiskalnih pravila. Čelnici nadležnih ministarstava, odnosno čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su odmah, a najkasnije u roku od sedam (7) radnih dana, o uočenim nepravilnos ma po provedenim provjerama poduze mjere utvrđene Naputkom o nepravilnos ma. Rok od sedam dana propisan je samo za poduzimanje mjera, ako se uoče nepravilnos po provedenim provjerama dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos , ali i taj rok je instruk van. Među m ne smije se zloupotrebljava , jer bi se u takvim slučajevima moglo tere nadležnog čelnika za nečinjenje. U svim drugim slučajevima rok za postupanje tj. poduzimanje mjera nije propisan, ali se podrazumijeva da će iste bi poduzete odmah čim je to moguće.

5. Praćenje postupanja

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Čelnik pra što se događa s uočenim i prijavljenim nepravilnos ma, te polugodišnje i godišnje izvješćuje osobu zaduženu za nepravilnos na Obrascu Praćenje postupanja po poduze m mjerama. Važnost praćenja postupanja po uočenim nepravilnos ma u ovom je sustavu iznimno bitna. Naime, samo praćenje postupanja po nepravilnos ma omogućuje čelniku stjecanje novih saznanja, koja će mu u budućnos da ideje i usmjeri ga kako prilagođava , a po potrebi i mijenja sustav unutarnjih financijskih kontrola, kako bi se takva postupanja izbjegla u budućnos . Dakle, svi čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika imaju obvezu uspostavi dobar sustav uočavanja, prijavljivanja i izvješćivanja o postupanju po prijavljenim nepravilnos ma, ali to ne znači da su obvezni temeljem Naputka imenova osobu za nepravilnos .

Ta obveza je propisana samo na razini nadležnih ministarstava i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali ako smatraju potrebnim radi organiziranja sustava upravljanja nepravilnos ma u praksi čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika mogu imenova osobu za nepravilnos . Naputkom nije propisan rok za predaju Obrasca Praćenje postupanja po poduze m mjerama, ali s obzirom na to da osobe zadužene za nepravilnos temeljem h obrazaca sastavljaju polugodišnji i godišnje izvješće do 31. srpnja odnosno do 31. ožujka, obrazac bi trebali posla osobi zaduženoj za nepravilnos minimalno dva tjedna ranije – do 15. srpnja odnosno do 15. ožujka. Ako nepravilnos nije bilo potrebno je dostavi ili prazan obrazac ili dopis kojim se osobu za nepravilnos obavještava kako nije bilo nepravilnos , ni postupanja po is ma. Općenito uvijek je potrebno da do znanja da smo svjesni svojih određenih obveza, čak i ako sadržajno nije bilo postupanja o kojima bi trebalo izvješćiva što će bi

UDK 657.21

učinjeno, tako da se osobu za nepravilnos obavijes da nepravilnos nije bilo, što se može učini ili slanjem praznih obrazaca ili slanjem dopisa potpisanog od čelnika s očitovanjem o određenoj tema ci.

6. Popunjavanje obrazaca Kod postupanja i izvješćivanja o nepravilnos ma koriste se obrasci: • Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos • Praćenje postupanja po poduze m mjerama • Izvješće o nepravilnos ma. Uz ova tri obrasca, sastavni dio Naputka o nepravilnos ma je i obrazac koji je dan u Prilogu 1 tj. obrazac odluke o imenovanju osobe zadužene za nepravilnos . Taj obrazac su trebala koris ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifikacije i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom imenovanja osoba za nepravilnos ma. Nadležna ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija, u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, dostavi polugodišnje izvješće o nepravilnos ma u prvih šest mjeseci tekuće godine do 31. srpnja tekuće godine na Obrascu Izvješće o nepravilnos ma. Nadležna ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor dostavi godišnje Izvješće o nepravilnos ma u prethodnoj godini do 31. ožujka tekuće godine na Obrascu izvješće o nepravilnos ma. Navedena polugodišnja i godišnja izvješća o nepravilnos ma, koja sastavljaju osobe za nepravilnos , služe za praćenje broja nepravilnos na razini Republike Hrvatske. Kada govorimo o izvješćima o nepravilnos ma potrebno je ista razlikova od izvješća o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine. Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine je jedan od priloga uz Izjavu o fiskalnoj odgovornos i opisuje realizaciju Plana otklanjanja slabos i nepravilnos , koji se trebao realizira u prethodnoj godini. Godišnja izvješća o nepravilnos ma su po prvi puta dostavljena Sektoru za financijski i proračunski nadzor do 31. ožujka 2013. za 2012. godinu. Najčešće nepravilnos odnosile su se na nevjerodostojnu dokumentaciju. Također, značajan je broj nepravilnos u području javne nabave i poduzimanja mjera naplate, ali i preuzimanja obveza po inves cijskim projek ma, te u dijelu planiranja proračuna. Što se če samog uočavanja

UDK 657.21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

nepravilnos , primijećeno je da se ipak značajan broj nepravilnos uočava prilikom primjene članka 12. Naputka, odnosno kada nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Ministarstvo financija provjeravaju sadržaj Izjave o fiskalnoj odgovornos i Upitnika o fiskalnoj odgovornos , koje im obveznici dostavljaju sukladno odredbama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornos i Izvješća o primjeni fiskalnih pravila, što upućuje da je potrebno dalje radi i jača sustav uočavanja nepravilnos i radi na uspostavi ex ante kontrola, kako do nepravilnos uopće ne bi došlo, odnosno kako bi ih se svelo na najmanju moguću mjeru.

7. Postupanje s prijavama pro v čelnika

ski nadzor, odnosno nadležno državno odvjetništvo u slučaju utvrđenih radnji za koje postoji sumnja na kazneno djelo. Za navedeni slučaj očekuje se da će u budućnos bi dalje razrađen, a kako bi se izbjeglo stavljanje u fokus osobe za nepravilnos u slučajevima, kada u fokus trebaj bi stavljeni čelnici odnosno drugi nadležni za raspolaganje proračunskim sredstvima o čijem je nepravilnom/ nezakonitom trošenju riječ.

8. Zaključno Sustav upravljanja nepravilnos ma jedan je od dijelova sustava financijskog upravljanja i kontrola u kojem nas u budućnos očekuje daljnji rad. Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru obvezuje čelnike korisnika proračuna na uspostavu sustava unutarnjih financijskih kontrola, što predstavlja svojevrstan alat čelnicima s ciljem sprječavanja rizika pojave nepravilnos i prijevara. Iz dosadašnjeg iskustva u praksi, jasno se uočava da veliki dio nepravilnos proizlazi iz nedostatka kontrola i nedovoljno razvijenog sustava financijskog upravljanja. Te nepravilnos nisu nimalo bezazlene i iako se neke od njih događaju daleko od čelnika, krajnja odgovornost je uvijek na čelniku. Čelnik je taj koji mora uspostavi preven vne mehanizme i na taj način spriječi nepravilnos .

Upite možete dostavi meil-poštom na: pitajcentar@ m4pin. hr i centar@ m4pin.hr.

određene obveze. Kako do sada nije bilo detaljnjih edukacija, TIM4PIN će i nadalje pra ovo područje, te ćemo vas literaturom i radionicama obavještava o novinama u ovome području, a primjerima iz prakse ćemo vam dava i konkretna rješenja kako bi nedoumica u budućnos bilo što manje7.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Jedina odredba koja je ostala nedorečena je članak 11., stavak 2. Naputka o nepravilnos ma u kojem je navedeno da ako se prijava o nepravilnos odnosi na čelnika nadležnog ministarstava, drugog državnog jela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, odnosno čelnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, osoba zadužena za nepravilnos odmah će obavijes nadležnu ustrojstvenu jedinicu Ministarstva financija u čijem je djelokrugu proračun-

Kako je i naprijed navedeno, od stupanja na snagu Naputka o nepravilnos ma, uloga osoba za nepravilnos je mnogo jasnija. U svakom je slučaju jači naglasak stavljen na odgovornost čelnika, za razliku od dotadašnjeg uređenja u kojemu je upravo osoba za nepravilnos bila zadužena za poduzimanje mjera pro v nepravilnos . To je u praksi imenovane osobe za nepravilnos stavljalo u nezavidan položaj, jer su, uz svoje svakodnevne poslove, trebale preuze i dio upravljačke odgovornos , što je nedvojbeno bio u nesuglasju sa sustavom financijskog upravljanja i kon- Upravo zbog toga sustavom samoocjene i samoprocjetrola. Naputak o nepravilnos ma je u članku 8. defini- ne, te postupanja nakon uočenih nepravilnos , čelnik rao obveze osobe zadužene za nepravilnos . sam poboljšava svoj sustav za koji je odgovoran. Takva samocjena i samoprocjena često dovodi do uspostave Pa su tako osobe za nepravilnos dužne zaprima obavijes o nepravilnos ma, pra jek postupanja različi h vrsta kontrola, koje su osnovni osigurači zakopo utvrđenim nepravilnos ma, sastavlja polugodiš- nitog, namjenskog i učinkovitog korištenja sredstava. U tom su smislu osobito važne prethodne kontrole čijim nje i godišnje izvješće o nepravilnos ma te surađiva sa Sektorom za financijski i proračunski nadzor i dru- uvođenjem čelnici stvaraju jedan od važnih mehanizagim nadležnim jelima. Uz to, u članku 14., stavku 2. ma prevencije nepravilnos . Ipak ako se nepravilnos Naputka o nepravilnos ma izrijekom je navedeno i da pojave, važno je zna kako s njima postupa , u čemu osoba zadužena za nepravilnos popunjava Obrazac je izuzetan korak naprijed napravio upravo Naputak o Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos o nepra- nepravilnos ma. Predmetni Naputak je i dalje stavio vilnos ma uočenima prilikom pregleda Izjava o fiskal- naglasak na odgovornost čelnika dok je razjasnio i ulonoj odgovornos , i to radi sastavljanja polugodišnjeg ge drugih dionika u sustavu. i godišnjeg izvješća o nepravilnos ma iz članka 15. Iako postoje određene nejasnoće, Naputak o nepraNaputka. Uz to neformalno se očekuje da osobe za vilnos ma je ipak pridonio razrješavanju različi h nepravilnos imaju veći stupanj znanja o nepravilno- situacija u praksi, a kako se i nadalje razvija sustav s ma, ali i da prema potrebi znaju kako klasificira financijskog upravljanja i kontrola te sustav fiskalne nepravilnost (kazneno djelo, prekršaj, nepravilnost odgovornos , očekujemo kako će i u ovom dijelu koja nema obilježja prekršaja ni kaznenog djela). nova norma vna rješenja ispravi i dodatno pojasni-

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 351.1

Uloga jela državne uprave i JLP(R)S u prekršajnom postupku Bernardica Rubčić * Uloga jela državne uprave i JLP(R)S-a u prekršajnom postupku je dvojaka. S jedne strane ovlaštene su propisiva prekršaje svojim odlukama, a s druge strane odgovaraju za prekršaje, koji su počinjeni radnjama koje ne ulaze u izvršavanje njihovih javnih ovlas . U prekršajnom postupku jela državne uprave ovlaštena su vodi prekršajni postupak u prvom stupnju i donosi rješenje o prekršaju, prekršajni nalog, rješenje, naredbu i obavezni prekršajni nalog, a mogu bi ovlašteni tužitelji. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu bi ovlašteni tužitelji za prekršaje iz svoje nadležnos .

1. Uvod Prema Prekršajnom zakonu (NN, br. 107/07, 39/13 i 157/13) prekršaji i prekršajnopravne sankcije propisuju se za ponašanja kojima se povređuje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijednos zajamčene i zaš ćene Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim pravom i zakonima čija zaš ta nije moguća bez prekršajnopravnog sankcioniranja, a njihova se zaš ta ne ostvaruje kaznenopravnom prisilom. Opća svrha propisivanja i izricanja ili primjene svih prekršajnopravnih sankcija je da svi građani poštuju pravni sustav i da nitko ne počini prekršaj, te da se počinitelji prekršaja ubuduće tako ponašaju. U članku se daje osvrt na najvažnije odredbe Prekršajnog zakona s naglaskom na ovlas , prava i obveze jela državne uprave, pravnih osoba s javnim ovlas ma i jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u prekršajnom postupku.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

2. Temeljna načela prekršajnog zakonodavstva

Načelo zakonitos znači da se prekršaji i sankcije mogu propisiva samo zakonom i odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu propisiva prekršaje i sankcije samo za povrede propisa koje one donose na temelju svoje nadležnos utvrđene Ustavom i zakonom i tu ovlast ne mogu prenije na drugoga. Tako primjerice jedinice lokalne samouprave temeljem članka 16. Zakona o komunalnom gospodarstvu u odluci o komunalnom redu propisuju i prekršajne odredbe za postupanje suprotno odredbama te odluke.

Bernardica Rubčić, dipl. iur., Ministarstvo obrane RH.

Također, nitko ne može bi kažnjen ni se prema njemu može primijeni druga prekršajnopravna sankcija za djelo koje prije nego je bilo počinjeno nije bilo zakonom ili međunarodnim pravom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave određeno kao prekršaj i za koji zakonom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije bilo propisano koja se vrsta i mjera prekršajnopravne sankcije počinitelju može izreći, odnosno primijeni . Načelo primjene blažeg propisa i vremensko važenje prekršajnog zakonodavstva određuje prema počinitelju primjenu propisa koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen. Ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Načelo krivnje određuje da nitko ne može bi kažnjen ni se prema njemu može primijeni druga prekršajnopravna sankcija, ako nije kriv za počinjeni prekršaj.

3. Prekršaj, kazne i kažnjavanje 3.1. Prekršaj Prekršaj se može počini činjenjem i nečinjenjem. Prekršaja nema ako je počinjen u nužnoj obrani, krajnjoj nuždi ili pod djelovanjem neodoljive sile. Prekršaja nema ni u slučaju, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednos neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen iako su ostvarena bitna obilježja prekršaja. Kod izvršenja prekršaja treba postoja krivnja kao osnovni subjek vni element za kažnjavanje. Stoga je za prekršaj kriv počinitelj, koji je u vrijeme počinjenja prekršaja:

UDK 351.1

• bio ubrojiv. Ubrojivost je posebno duševno stanje počinitelja prekršaja, koje se očituje u mogućnos shvaćanja značenja svojeg postupanja i vladanja svojom voljom. • koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao bi svjestan da je djelo zabranjeno. Nehaj je blaži oblik krivnje, jer počinitelj čini prekršaj iz nepažnje. Nehaj može bi svjesni i nesvjesni. Počinitelj postupa svjesnim nehajem kad je svjestan da može počini prekršaj, ali lakomisleno smatra da se to neće dogodi ili da će to moći spriječi . Počinitelj postupa nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da može počini prekršaj iako je prema svojim osobnim svojstvima i okolnos ma bio dužan i mogao bi svjestan te mogućnos .

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Za najteže prekršaje propisane zakonom u području ugrožavanja prirodnih bogatstava, okoliša i očuvanja prirode, sigurnos i zdravlja na radu, rada i zapošljavanja na crno, socijalne sigurnos , poreza, carine i financija, telekomunikacija (elektroničkih komunikacija), ugrožavanja tržišnog natjecanja, državnih robnih pričuva, biološke raznolikos te unošenja u okoliš i stavljanja na tržište genetski modificiranih organizama ili proizvoda od njih, te u području graditeljstva neispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu može se propisa i izreći novčana kazna u visini najviše do dvostrukih općih maksimuma, a za prekršaj u području ugrožavanja prirodnih bogatstava, okoliša i očuvanja prirode iznimno je moguće propisa i izreći novčanu kaznu do 1.000.000,00 kuna okrivljeniku fizičkoj osobi.

• koji je postupao s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje. Namjera je teži oblik krivnje. Namjera može bi izravna i neizravna. Počinitelj postupa izravnom namjerom kad je svjestan svoga prekršaja i hoće njegovo počinjenje, a neizravnom namjerom kad je svjestan da može počini prekršaj pa na to pristaje. Neizravna namjera (pristajanje na prekršaj) je blaži oblik krivnje od izravne namjere (htjenje počinjenja prekršaja). Nije kriv počinitelj: • koji je bio u zabludi, odnosno koji iz opravdanih razloga nije znao i nije mogao zna da je djelo zabranjeno • koji u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio svjestan nekog njegovog zakonom ili drugim propisom određenog obilježja,

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

• za počinitelja prekršaja fizičku osobu obrtnika i • za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može bi osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu makoji je počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta njem od 500,00 kuna ni većem od 10.000,00 kuna ili samostalne djelatnos ne može bi propisana • za počinitelja prekršaja fizičku osobu obrtnika i ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, 1.000,00 kuna ni većem od 500.000,00 kuna koji je počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili • za počinitelja prekršaja fizičku osobu, ne može bi druge samostalne djelatnos ne može bi propisapropisana ni izrečena novčana kazna u iznosu mana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od njem od 100,00 kuna ni većem od 50.000,00 kuna. 300,00 kuna ni većem od 5.000,00 kuna

Za prekršaj iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist počinitelj se može strože kazni , najviše do dvostruko propisane kazne za taj prekršaj. Propisom o prekršaju može se, za najteže prekršaje propisa i izreći novčana kazna u postotku od 1 % do 10 % prenije kriva ni neubrojiva osoba i prema njoj se ne ma povrijeđenoj zaš ćenoj vrijednos , s naznakom posebnog minimuma i maksimuma postotka novmože izreći ili primijeni prekršajnopravna sankcija. čane kazne. U tom slučaju ne vrijede ograničenja o 3.2. Kazne i kažnjavanje maksimumu novčane kazne, ni prigodom utvrđivanja Za prekršaj propisan zakonom počinitelj se može ka- kazne ni prigodom izricanja ukupne novčane kazne. zni novčanom kaznom ili kaznom zatvora. Za prekr- Za prekršaj propisan odlukom jedinice lokalne i pošaj propisan zakonom: dručne (regionalne) samouprave počinitelj se može kazni samo novčanom kaznom. Za prekršaj propi• za počinitelja prekršaja pravnu osobu, ne može bi propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem san odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave: od 2.000,00 kuna ni većem od 1.000.000,00 kuna

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 351.1

• za počinitelja prekršaja fizičku osobu ne može bi povrede propisa o prekršaju. Propisom o prekršaju propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu ma- može se za prekršaj propisa prekršajna odgovornjem od 100,00 kuna ni većem od 2.000,00 kuna. nost samo pravne osobe. Sud će utvrdi prekršajno odgovornom pravnu osobu i u slučaju kada se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrđivanje 4. Zastara odgovornos odgovorne osobe, ili se ne može utvrdiNa zastaru prekršajnog progona i zastaru izvršenja tko je odgovorna osoba. prekršajnopravne sankcije primjenjuje se rok zastare Odgovorna osoba je fizička osoba koja vodi poslove propisan u vrijeme počinjenja prekršaja. pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određe4.1. Zastara prekršajnog progona nih poslova iz područja djelovanja pravne osobe. Propisom o prekršaju može se odredi koja odgovorna Prekršajni progon zastarijeva nakon če ri godine. Za osoba u pravnoj osobi odgovara za određeni prekrprekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izda prekršajni nalog prekršajni progon zastarijeva nakon šaj. Odgovorna osoba prekršajno odgovara za počitri godine. Zastara počinje teći danom kad je prekršaj njeni prekršaj i u slučaju ako nakon počinjenja prekršaja prestane radi u pravnoj osobi ili ako je nakon počinjen. počinjenja prekršaja pravna osoba prestala postoja . 4.2. Zastara izvršenja prekršajnopravne sankcije Republika Hrvatska ne može prekršajno odgovara . Izrečena prekršajnopravna sankcija ne može se izvrši kad od pravomoćnos odluke kojom je izrečena, protekne tri godine. Zastara izvršenja prekršajnopravne sankcije počinje teći danom kada je odluka kojom je prekršajnopravna sankcija izrečena postala pravomoćna. Izvršenje odluke o oduzimanju imovinske koris , oduzimanju predmeta i troškovima prekršajnog postupka zastarijeva po proteku pet godina od pravomoćnos odluke kojom je isto izrečeno.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

5. Prekršajna odgovornost pravnih osoba i odgovornih osoba u pravnim osobama

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovaraju za prekršaje koji su počinjeni radnjama koje ne ulaze u izvršavanje njihovih javnih ovlas . Prekršajna neodgovornost državnih jela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ne isključuje mogućnost prekršajne odgovornos odgovorne osobe za taj prekršaj u m jelima. U ovom kontekstu zanimljivo je spomenu i Zakon o odgovornos pravnih osoba za kaznena djela (NN, br. 151/03, 110/07, 45/11, 143/12). Prema navedenom Zakonu pravna osoba će se kazni za kazneno djelo odgovorne osobe, ako se njime povređuje neka dužnost pravne osobe ili je njime pravna osoba ostvarila ili trebala ostvari protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga. Odgovorna osoba je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe. Dakle, odgovornost pravne osobe temelji se na krivnji odgovorne osobe. Republika Hrvatska ne može se kazni za kazneno djelo, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave samo za kaznena djela koja nisu počinjena u izvršavanju javnih ovlas .

Pravna osoba je društvena tvorevina koja ima čvrstu i stalnu organizaciju, ima svoju zasebnu imovinu i kojoj je priznata pravna osobnost1. Pravna osoba se može osnova propisom, ali pravnu osobnost stječe registracijom odnosno upisom u odgovarajući registar. Npr. Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske osnovan je Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) kao pravna osoba s javnim ovlas ma koja se upisuje u sudski registar. Za određene vrste pravnih osoba (npr. trgovačka društva, ustanove, udruge i sl.) postoje posebni propisi (Zakon Pravna osoba može bi kažnjena novčanom kaznom o trgovačkim društvima, Zakon o ustanovama, Zakon o ili ukidanjem pravne osobe, i to u slučaju ako je osnoudrugama) kojima se regulira da subjek stječu pravvana radi činjenja kaznenih djela ili je svoje djelovanje nu osobnost upisom u odgovarajući registar. pretežito iskoris la za počinjenje kaznenih djela. Kazna Prekršajna odgovornost pravne osobe prestaje pre- ukidanja ne može se izreći jedinicama lokalne i područstankom njezina postojanja, a u slučaju postojanja ne (regionalne) samouprave i poli čkim strankama. njezina pravnog sljednika, za prekršaj odgovara nje- Ako je pravna osoba prijavila kazneno djelo odgovorne zin sveopći pravni sljednik. Ako je sljednika više, sud osobe prije njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je će utvrdi koji od njih, s obzirom na narav sljedništva, djelo otkriveno, može se oslobodi kazne. odgovara za prekršaj. Pravna osoba i njezina odgovorna osoba prekršajno su odgovorni za skrivljene 6. Prekršajni postupak Petar Klarić, Mar n Vedriš, Građansko pravo, 2008, str. 49.

Prekršajni se postupak može pokrenu i proves samo na zahtjev ovlaštenog tužitelja. Posebnim se

UDK 351.1

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

zakonom može propisa stvarna nadležnost jela 3) da kod jela postupka ima pravo razgleda spis i državne uprave za vođenje prekršajnog postupka u upozna se s dokazima pro v njega prvom stupnju, osim u postupku po prigovoru pro- 4) da se u postupku može brani sam ili uz pomoć v obaveznog prekršajnog naloga (članci: od 239. do branitelja po vlas tom izboru, ali da zbog nedola244. Prekršajnog zakona). ska branitelja na raspravu odnosno ročište ili uzimanja branitelja tek na raspravi odnosno ročištu, 6.1. Ovlas , prava i obveze jela državne uprave rasprava odnosno ročište se neće odgodi i jedinica lokalne i područne (regionalne) 5) da jekom postupka može podnosi prijedloge za samouprave u prekršajnom postupku provođenje dokaza u svoju obranu 6) da se rasprava pred jelom postupka može održa U prekršajnom postupku jela državne uprave nadi u njegovoj odsutnos i donije odluka o prekršaju ležna su: 7) da je do pravomoćnog završetka postupka i zavr• odlučiva u prvom stupnju o prekršajima, kada je šetka postupka izvršenja dužan obavijes jelo to propisano posebnim zakonom; tako je primjeripostupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i ce člankom 117. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 boravišta odnosno sjedišta, jer će mu se, ako tako i 136/12) propisano da prekršajni postupak za prene postupi, ili ako izbjegava dostavu, sva pismena kršaje propisane m Zakonom u prvom stupnju dostavi na oglasnoj ploči jela postupka vodi nadležni područni ured Porezne uprave 8) da u postupku ima pravo upotrebljava svoj jezik, • odlučiva o zahtjevima za obnovu prekršajnog poodnosno pravo da mu se osigura tumač, ako se postupka: u predme ma iz svoje nadležnos ; te prostupak ili pojedina radnja u postupku ne vodi na v pravomoćnih prekršajnih naloga u predme ma njegovom jeziku, te da se tog prava može odreći, za koje je za vođenje prekršajnog postupka predako zna jezik na kojem se vodi postupak ili provodi viđeno prvostupanjsko odlučivanje toga jela drpojedina radnja žavne uprave i obavlja i druge poslove propisane 9) da ima pravo na sporazumijevanje u smislu članka zakonom. 109.e Prekršajnog zakona. O sukobu nadležnos između jela državne uprave Pisana obavijest sastavlja se u dva primjerka koju će koja vode prekršajni postupak odlučuje nadležno mivlastoručno potpisa počinitelj, čime potvrđuje njenistarstvo, ako je riječ o sukobu nadležnos između zin primitak, i ovlaštena službena osoba ovlaštenog jela državne uprave različi h ministarstava, Vlada tužitelja. Jedan primjerak obavijes prilaže se uz opRepublike Hrvatske, a o sukobu nadležnos sudova i jela državne uprave koja vode prekršajni postupak tužni prijedlog, a drugi se uručuje počinitelju. Ako odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Stranke u počinitelj prilikom uručenja pisane obavijes odbije prekršajnom postupku su ovlašteni tužitelj i okriv- njezin primitak ili svojim potpisom potvrdi njezin ljenik. Tijelo državne uprave i pravna osoba s javnim primitak, ovlašteni tužitelj će odluku ili drugi dopis ovlas ma mogu bi ovlašteni tužitelji. Tijela jedinica ostavi primatelju tako što će mu se na pogodan nalokalne i područne (regionalne) samouprave imaju čin učini dostupnim i to će se zabilježi , čime se doiste ovlas , prava i obveze kada je riječ o prekršajima stava smatra uredno obavljenom. iz njihove nadležnos , a odredbe Prekršajnog zakona Osim kad mu je to dopušteno prema posebnom prokoje se odnose na jela državne uprave, na odgova- pisu, jelo državne uprave i pravna osoba s javnim rajući se način primjenjuju i na jela jedinice lokalne ovlas ma može ne pokrenu prekršajni postupak i područne (regionalne) samouprave, kada je riječ o iako postoji sumnja da je počinjen prekršaj, ako je: prekršajima iz njihove nadležnos . 1) s obzirom na okolnos vjerojatno da se radi o bePrije podnošenja optužnog prijedloga nadležnom značajnom prekršaju i ako se počinitelj može oslosudu ili drugom jelu postupka pro v počinitelja prebodi od kazne kršaja, jelo državne uprave i pravna osoba s javnim 2) pro v počinitelja u jeku izvršenje ili treba izvrši ovlas ma kao ovlašteni tužitelj dužno je utvrdi točkaznu ili zaš tnu mjeru i stoga pokretanje ili vođenu adresu prebivališta i boravišta počinitelja odnosno nje prekršajnog postupka za drugi prekršaj nema sjedišta počinitelja i uruči mu pisanu obavijest: svrhe s obzirom na težinu, narav prekršaja i pobude iz kojih je on počinjen, te s obzirom na očekivani 1) prekršaju za koji namjerava pro v njega podnije rezultat, koji se očekuje izvršenjem već izrečene optužni prijedlog, s činjeničnim i pravnim opisom kazne ili zaš tne mjere na počinitelja da ubuduće prekršaja ne čini prekršaje 2) da u jeku postupka može slobodno iznije obranu ili dostavi pisanu obranu, uskra iznošenje obra- 3) počinitelj počinio više prekršaja, ali je svrhovito da se počinitelj osudi samo za jedan, jer pokretanje ne ili odgovor na pojedino pitanje

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 351.1

ili vođenje prekršajnog postupka za druge prekrša- Pravna osoba s javnim ovlas ma u jeku prekršajnog je ne bi imalo bitnog utjecaja na izricanje kazne ili postupka poduzima sve radnje na koje je po zakonu drugih sankcija počinitelju. ovlaštena putem osobe koju za to ovlas kao svog Osim kad mu je to dopušteno prema posebnom pro- predstavnika.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

pisu, jelo državne uprave i pravna osoba s javnim ovlas ma može ne pokrenu prekršajni postupak, iako postoji sumnja da je počinjen prekršaj, a počinitelj nije ranije bio počinitelj istog prekršaja i preuzme jednu od obveza da u određenom roku:

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ovlaštene su za prekršajni progon za one prekršaje na koje su ovlašteni propisima kojima je utvrđen prekršaj. Primjerice, prema članku 40. Zakona o komunalnom gospodarstvu optužni prijedlog pokreće upravno jelo lokalne jedinice nadležno za poslove 1) otkloni posljedicu prekršaja komunalnog gospodarstva za prekršaj fizičke ili prav2) naknadi štetu prouzročenu prekršajem ne osobe obveznika plaćanja komunalne naknade, 3) pla propisane obveze neplaćanjem kojih se ostvakoji počini, ako u roku 15 dana od dana nastanka obruje obilježje prekršaja. veze ili promjene osobe obveznika istu ne prijavi nadRadi ispunjenja preuzete obveze ovlašteni tužitelj ležnom upravnom jelu lokalne jedinice. dostavit će počinitelju pisanu naredbu kojom točno određuje preuzetu obvezu i određuje rok za njezino 6.1.2. Vođenje prekršajnog postupka ispunjenje. Ako počinitelj ne ispuni u propisanom Tijela državne uprave stvarno nadležna za vođenje roku preuzetu obvezu, ovlašteni tužitelj će pokrenu prvostupanjskog prekršajnog postupka vode postuprekršajni postupak. pak prema postupovnim odredbama Prekršajnog zaOsim kad mu je to dopušteno prema posebnom pro- kona, koje se odnose na prekršajne sudove, osim ako pisu, jelo državne uprave može ne pokrenu prekr- nije nešto drukčije propisano. Prekršajni postupak šajni postupak iako postoji sumnja da je počinjen pre- vode po službenoj dužnos , ili na temelju optužnog kršaj, ako je počinitelj preuzeo obvezu u određenom prijedloga ovlaštenog tužitelja. U jelu državne upraroku: ve prekršajni postupak provodi, odluku o prekršaju 1) podvrgavanja odvikavanju od droge ili drugih ovi- i druge odluke donosi voditelj postupka pojedinac, osim ako zakonom nije određeno da postupak provosnos 2) podvrgavanja psihosocijalnom tretmanu radi ot- di vijeće. Vijeće može ovlas člana vijeća za vođenje klanjanja nasilničkog ponašanja uz pristanak poči- postupka i donošenje odluka jekom postupka, osim nitelja i žrtve na napuštanje obiteljske zajednice za donošenja odluke o prekršaju. Za voditelja postupka i predsjednika vijeća može se imenova osoba koja vrijeme trajanja tretmana. je diplomirani pravnik s položenim pravosudnim isRadi ispunjenja preuzete obveze, ovlašteni tužitelj pitom. Imenovanje se obavlja prema ustrojstvenom dostavit će počinitelju pisanu naredbu kojom odrezakonu za nadležno jelo državne uprave, koje vodi đuje vrijeme trajanja podvrgavanja koje može traja prekršajni postupak. do devet mjeseci i rok za ispunjenje preuzete obveze, koji ne može bi dulji od jedne godine od primitka Kada je u Prekršajnom zakonu određeno da odluku pisane naredbe. Ako počinitelj svojom krivnjom ne u jeku postupka donosi predsjednik nadležnog preispuni ili u većem dijelu ne ispuni preuzetu obvezu, kršajnog suda, odnosno Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske ili Visoki prekršajni sud Republike ovlašteni tužitelj će pokrenu prekršajni postupak. Hrvatske, u jelu državne uprave koje vodi prekršajni 6.1.1. Podnošenje optužnog prijedloga Tijelo državne uprave koje je ovlašteno neposredno provodi ili nadzira provođenje propisa kojim je predviđen prekršaj ovlašteno je za prekršaj iz tog propisa podnije optužni prijedlog. Ako to jelo ne podnese optužni prijedlog, može to učini jelo državne uprave višeg stupnja koje nadzire provođenje istog propisa o prekršaju. Tijelo državne uprave kao podnositelj optužnog prijedloga poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlašteno putem ovlaštene osobe. Pravne osobe koje imaju javne ovlas , ovlaštene su za prekršajni progon za one prekršaje, koji su propisani u području javnih ovlas koje imaju.

UDK 351.1

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

nog počinitelja prekršaja. Njime se može izreći odno- 1) prekršaj propisan odlukom jedinice lokalne i posno primijeni svaka od propisanih prekršajnopravnih dručne (regionalne) samouprave sankcija za punoljetne počinitelje prekršaja, oduzima- 2) prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna nje imovinske koris , oduzimanje predmeta, odredi propisana samo novčana kazna do 5.000,00 kuna

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

2) nakon pokretanja prekršajnog postupka, bez pro- Tijelo državne uprave kao ovlašteni tužitelj prije povođenja glavne rasprave odnosno postupka. kretanja prekršajnog postupka pro v počinitelja prePrekršajni se nalog može izda samo pro v punoljet- kršaja izdat će obavezni prekršajni nalog za:

postupak istu odluku donosi čelnik nadležnog jela naknada paušalne svote troškova za izdavanje prekrdržavne uprave, odnosno ministar nadležan za to - šajnog naloga i troškovi nastali utvrđivanjem prekršaja upotrebom tehničkih sredstava ili provođenjem jelo državne uprave. potrebnih analiza i vještačenja. 6.1.3. Odluke u prekršajnom postupku i njihovo Tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak donošenje može izda prekršajni nalog, ako su ispunjeni svi sljeTijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak deći uvje : može donije rješenje o prekršaju, prekršajni nalog, 1) da je ovlašteni tužitelj (državni odvjetnik, jelo drrješenje i naredbu. Obavezni prekršajni nalog mogu žavne uprave, pravna osoba s javnim ovlas ma, donije jelo državne uprave i jedinice lokalne i pooštećenik) podnio optužni prijedlog, ili je zaprimidručne (regionalne) samouprave. lo prijavu o počinjenju prekršaja. Ako je optužni prijedlog podnio tužitelj oštećenik, jelo državne 6.1.3.1. Rješenje o prekršaju uprave koje vodi prekršajni postupak može izda Tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak prekršajni nalog samo na njegov prijedlog rješenjem o prekršaju može obustavi prekršajni po- 2) da nije donijelo rješenje kojim se oglasilo nenadležstupak u sljedećim slučajevima: nim ili kojim je odbacilo optužni prijedlog 3) da je prekršaj iz optužnog prijedloga ili prijave utvrđen: • ako jelo državne uprave nije stvarno nadležno a) neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzo• ako je postupak vođen bez optužnog prijedloga rom ovlaštene službene osobe tužitelja ili samoovlaštenog tužitelja ga jela državne uprave koje vodi prekršajni po• ako je tužitelj jekom glavne rasprave odustao od stupak, koja je o tome sačinila službenu bilješku optužnog prijedloga ili zapisnik, ili • ako je okrivljenik za is prekršaj već pravomoćno b) na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuosuđen, oslobođen optužbe ili je postupak pro v čivši i zapisnik o očevidu nadležnog jela; ili njega pravomoćno obustavljen c) upotrebom propisanih tehničkih uređaja ili pro• ako se prekršajni progon ne može poduze zbog vođenjem odgovarajućih propisanih laboratorijzastare, ili ako postoje druge okolnos koje iskljuskih analiza i vještačenja. čuju prekršajni progon • ako djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj Tijelo državne uprave kao ovlašteni tužitelj može iz• ako ima okolnos koje isključuju krivnju da prekršajni nalog, ako je utvrdilo prekršaj: • ako nije dokazano da je okrivljenik počinio djelo za 1) neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom koje se optužuje. njegovih ovlaštenih službenih osoba pri obavljanju Tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak rjeinspekcijskog ili drugog nadzora iz njegove nadležšenjem o prekršaju može okrivljenika proglasi krivim. nos , koje su o tome sačinile službenu bilješku ili zapisnik, ili Ako Prekršajnim zakonom nije drukčije određeno, rješenje o prekršaju kojim se okrivljenik proglašava krivim 2) na temelju vjerodostojne dokumentacije, uključivši ima odgovarajući sadržaj kao i presuda kojom se okrivi zapisnik o očevidu nadležnog jela, ili ljenik proglašava krivim. U uvodu rješenja o prekršaju 3) upotrebom propisanih tehničkih uređaja ili provonaznačuje se Republika Hrvatska. Ako je rješenjem o đenjem odgovarajućih propisanih laboratorijskih prekršaju okrivljeniku izrečena novčana kazna, u rješeanaliza i vještačenja. nju će se odredi rok njezina plaćanja. Odredbe ovoga Zakona o jelima državne uprave kao ovlaštenicima za izdavanje prekršajnog naloga u sve6.1.3.2. Prekršajni nalog mu se primjenjuju i na državne agencije, kojih je osniPrekršajni nalog kao posebna odluka o prekršaju vač Hrvatski sabor ili Vlada Republike Hrvatske. može se izda : 6.1.3.3. Obavezni prekršajni nalog 1) prije pokretanja prekršajnog postupka

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 351.1

los . Također, počiniteljima prekršaja omogućeno je plaćanje kazne na mjestu počinjenja prekršaja upola manjem iznosu od propisane fiksne novčane kazne ili upola manjem iznosu od minimuma propisane kazne u rasponu. Time se pos gla efikasnija naplata izrečenih prekršajnopravnih sankcija. S ciljem veće učinkovitos uvedeno je i načelo oportuniteta koje je omogućilo i jelima državne uprave kao ovlaštenim tužiteljima da ne pokrenu prekršajni postupak, ako Tijelo državne uprave kao ovlašteni tužitelj može iznjegovo pokretanje nije svrhovito. da obavezni prekršajni nalog i, ako je za prekršaj propisana novčana kazna veća od prethodno navede- Što se če uloge jela državne uprave i jedinica lonih, ali u tom slučaju za pojedinačni prekršaj ne može kalne i područne (regionalne) samouprave u prese utvrdi novčana kazna veća od h iznosa. U sluča- kršajnom postupku, a s obzirom na to da je članak ju kada je prekršaj propisan odlukom jedinice lokal- najvećim dijelom posvećen toj temi, može se reći da ne i područne (regionalne) samouprave, a ovlašteni je uloga jedinica lokalne i područne (regionalne) satužitelj je osoba s javnim ovlas ma ili oštećenik, ovla- mouprave dvojaka. S jedne strane ovlaštene su prošteni će tužitelj nadležnom jelu lokalne i područne pisiva prekršaje svojim odlukama, a s druge strane (regionalne) samouprave podnije zahtjev za izdava- odgovaraju za prekršaje koji su počinjeni radnjama njem obaveznog prekršajnog naloga. Ako je prekršaj koje ne ulaze u izvršavanje njihovih javnih ovlas . Što propisan zakonom, a ovlašteni tužitelj je pravna oso- se če odgovornos jela državne uprave, rečeno je ba s javnim ovlas ma ili oštećenik, ne primjenjuju se da Republika Hrvatska ne može prekršajno odgovaraodredbe o obaveznom izdavanju prekršajnog naloga. , među m to ne isključuje odgovornost odgovornih osoba u jelima državne uprave za počinjeni prekršaj. za fizičku osobu, do 10.000,00 kuna za počinitelja prekršaja fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, do 15.000,00 kuna za pravnu osobu i do 5.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Kod prekršaja pravne osobe i u njoj odgovorne osobe, obavezni prekršajni nalog izdat će se kada je uvjet iz ove točke ostvaren u odnosu na počinitelja pravnu osobu.

7. Zaključak

Prekršajni zakon u primjeni je od 1. siječnja 2008. Od tada je mijenjan dva puta, a značajne izmjene i dopune dogodile su se u prvom kvartalu 2013., s primjenom od 1. lipnja 2013. Izmjene i dopune išle su u smjeru pos zanja rasterećenja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, te pos zanja veće učinkovitos izvršenja pravomoćnih prekršajnih odluka. U vrijeme stupanja na snagu navedenih Izmjena i dopuna Prekršajnog zakona, najveću pozornost izazvale su odredbe kojima je osuđenoj osobi omogućeno plaćanje dvije trećine kazne u roku određenom odlukom, u kojem slučaju se smatra da je kaznu pla la u cije-

U samom prekršajnom postupku jela državne uprave ovlaštena su u skladu s Prekršajnim zakonom vodiprekršajni postupak u prvom stupnju i donosi rješenje o prekršaju, prekršajni nalog, rješenje, naredbu i obavezni prekršajni nalog. Također, jela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlas ma mogu bi ovlašteni tužitelji, odnosno mogu podnosi optužni prijedlog pro v počinitelja prekršaja. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu bi ovlašteni tužitelji za prekršaje iz svoje nadležnos i na njih se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Prekršajnog zakona, koje se odnose na jela državne uprave.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Ne propus te u rujnu i listopadu!

• ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA • ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE • SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA • IZRADA FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA TE PLANA NABAVE

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Polugodišnje financijsko izvješće neprofitnih organizacija Ivana Jakir-Bajo * Autorica ovim člankom podsjeća neprofitne organizacije na skore rokove predaje polugodišnjih financijskih izvješća. Važno je napomenu da se kod sastavljanja Izvještaja o prihodima i rashodima koris novi Obrazac PR-RAS-NPF.

2. Obveznici i rokovi izrade i predaje polugodišnjeg financijskog izvješća

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Sukladno članku 2., stavku 1. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija obveznici izrade i predaje financijskih izvješća su: udruge i njihovi savezi, strane udruge, zaklade, fondacije, ustanove, poli čke stranke, komore, sindikate, vjerske i druge zajednice i 1. Uvod sve druge pravne osobe, kojima temeljni cilj osnivanja Neprofitne organizacije za razdoblje od 1. siječnja i djelovanja nije stjecanje dobi /profita, za koje iz podo 30. lipnja 2014. predaju FINA-i Izvještaj o prihodisebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije ma i rashodima na novom Obrascu: PR-RAS-NPF do i koje su upisane u Registru neprofitnih organizacija. 30. srpnja 2014. Sindika , poli čke stranke i druge neprofitne orgaPočetkom 2014. stupila je na snagu Uredba o izmjenizacije s organizacijskim dijelovima (podružnicanama i dopunama Uredbe o računovodstvu neproma), koji nemaju pravnu osobnost (svoj ma čni broj) fitnih organizacija (NN, br. 158/13 i 1/14), kojom podnose jedno financijsko izvješće na razini pravne se između ostaloga mijenjao i računski plan. Zbog osobe. Poslovanje podružnica bez pravne osobnos navedenoga bilo je potrebno promijeni i obrasce i ma ce mora bi obuhvaćeno jednim financijskim financijskih izvješća, što nije napravljeno m izmjenaizvješćem, stoga organizacijski dijelovi (podružnice) ma i dopunama. Stoga je u travnju 2014. donesena bez pravne osobnos ne podnose polugodišnje finova Uredba o izmjenama Uredbe o računovod- nancijsko izvješće FINA-i. stvu neprofitnih organizacija, koja je objavljena u Narodnim novinama, br. 44/2104. Ovim izmjenama Podsjećamo da se granica za određivanje obveznika promijenjen je Obrazac: S-PR-RAS-NPF kojeg su ne- vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje financijskih profitne organizacije već popunjavale i predavale po izvješća podigla početkom godine (Uredbom o izmjetromjesečju 2014., kao i Obrazac: PR-RAS-NPF koji se nama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofitpredaje za ovo polugodišnje razdoblje. Novi Obrazac: nih organizacija) sa 100.000,00 kuna na 230.000,00 PR-RAS-NPF moći će se pronaći na stranicama Finan- kuna. Tako neprofitna organizacija, čija je imovina u cijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i Ministarstva prethodne tri godine uzastopno imala vrijednost manju od 230.000,00 kuna, a godišnji je prihod ostvaren financija. u istom razdoblju iznosio manje od 230.000,00 kuna, Podsjećamo da neprofitne organizacije neće bi u neće bi u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i mogućnos preda financijsko izvješće, ako pret- primjene računovodstvenog načela nastanka dogahodno nisu upisane u Registar neprofitnih organiza- đaja te predaje financijskih izvještaja, dakle, ni polucija i nemaju RNO broj, a neće zaprima financijsko godišnjeg financijskog izvještaja. izvješće nakon predviđenog roka. Za upis je potrebno ispuni Obrazac: RNO dostupan na stranicama Neprofitne organizacije za razdoblje 1. siječnja do 30. Ministarstva financija. Prilikom upisa, Ministarstvo lipnja 2014. predaju FINA-i Izvještaj o prihodima i rasfinancija dodjeljuje RNO broj. U slučaju promjene hodima na Obrascu: PR-RAS-NPF do 30. srpnja 2014. podataka unesenih u Registar, što uključuje i obvezu Neprofitne organizacije dužne su poš va Uredbom sastavljanja i predaje financijskog izvješća, izvješćuje propisani rok za dostavu financijskih izvješća, jer FINA se Ministarstvo financija na Obrascu: RNO-P, koji je nakon navedenog roka (30. srpnja) neće zaprima fisastavni dio Uredbe o računovodstvu neprofitnih or- nancijska izvješća ganizacija. Obrazac: PR-RAS-NPF moguće je preda u elektroničkom obliku s ugrađenim kontrolama, koji se može * pronaći na web-stranicama FINA-e i Ministarstva Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH.

RAČUNOVODSTVO

financija (www.mfin.hr→ Državna riznica→ Računovodstvo→ Neprofitno računovodstvo→ Financijski izvještaji za neprofitne organizacije s ugrađenim kontrolama). Uz elektroničku verziju obrasca predaje se i ispis Referentne stranice ovjeren potpisom osobe ovlaštene za zastupanje i pečatom. FINA-i je potrebno preda financijsko izvješće za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja i onda kada nema prihoda i rashoda u razdoblju izvješćivanja, pa sve kolone imaju vrijednost 0. Napominjemo da nepostojanje prihoda ne znači nužno i nepostojanje rashoda, jer za vođenje računa otvorenih u bankama neprofitne organizacije primaju račune koje je, bez obzira na to jesu li plaćeni, potrebno proves u poslovnim knjigama i na financijskim izvješćima iskaza rashod. Neprofitne organizacije koje sukladno Uredbi nisu obveznici predaje financijskih izvještaja, ali su donijele odluku o njihovoj predaji, imaju obvezu iste predava za sva propisana razdoblja predaje, a ne samo godišnji financijski izvještaj.

3. Sadržaj Izvještaja o prihodima i rashodima (Obrasca: PR-RAS-NPF) U zaglavlju Obrasca: PR-RAS-NPF kao obvezan podatak popunjava se OIB i RNO broj dodijeljen od Ministarstva financija prilikom upisa neprofitne organizacije u Registar neprofitnih organizacija. RNO broj može se pronaći na Internet stranici Ministarstva financija (www.mfin.hr – Državna riznica – Računovodstvo – Neprofitno računovodstvo).

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

polugodište prethodne godine – upisuje se cijeli broj bez decimala. Popunjavaju se svi stupci Obrasca: PR-RAS-NPF uključujući stupac 4. Ostvareno u istom razdoblju prethodne godine i stupac 5. Ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine. Podaci o prenesenim viškovima/manjkovima U Izvještaju o prihodima i rashodima se uz podatke o viškovima/manjkovima ostvarenim u izvještajnom razdoblju upisuju i podaci o prenesenom rezultatu – viškovima/manjkovima iz prethodne godine: • 5221 Višak prihoda preneseni - AOP 136 i • 5222 Manjak prihoda preneseni - AOP 137. Iznosi upisani na izdvojenim pozicijama Obrasca: PRRAS-NPF trebaju odgovara stanjima na računima viškova/manjkova utvrđenim u Bilanci na dan 31. 12. 2013., odnosno početnim stanjima glavne knjige na dan 1. siječnja 2014. Među m, važno je naglasi da je moguće odstupanje između visine prenesenih viškova i manjkova u Obrascu: PR-RAS-NPF i iskazanih početnih stanja na računu 522 Višak/manjak prihoda. U praksi se može dogodi da neprofitna organizacije eviden ra kao prihod nešto što nije njen prihod ili eviden ra is prihod dva puta. Isto se može dogodi i na rashodovnoj strani. Ako se pogreška u eviden ranju dogodila u prethodnoj godini, u tekućoj godini se ne mogu stornira prihodi ili rashodi iz prethodne godine, već se ispravlja iskazani rezultat.

Primjerice, neprofitna organizacija je u 2013. proknjižila rashod i obvezu prema dobavljaču u visini od 2.000,00 kn, a faktura je glasila na 1.000,00 kn. Fak• stupac 1 – broj računa iz računskog plana tura nije bila podmirena s 31. 12. U 2014. potrebno • stupac 2 – naziv računa je izvrši ispravak – stornira obvezu i odobri račun • stupac 3 – AOP oznaka • stupac 4 – ostvareno u polugodištu prethodne go- viška/manjka, odnosno poveća rezultat (višak/manjak) za 1.000,00 kuna. dine • stupac 5 – ostvareno u polugodištu tekuće godine • stupac 6 – indeks ostvarenja polugodišta tekuće Primjer: godine u odnosu na prethodnu godinu (upisuje se Neprofitna organizacija pogreškom je u prethodnoj cijeli broj bez decimala). godini eviden rala 1.500,00 kn prihoda od iznajmljivanja poslovnog prostora, koji nije u cijelos njen. Prva dva stupca obrasca popunjena su temeljem propisane ekonomske klasifikacije – Računskog plana Dio od 750,00 kn pripada drugoj pravnoj osobi. Kako neprofitnih organizacija. Treći stupac je oznaka koju neprofitna organizacija nije jekom 2013. stornirala h 750,00 kn, stanje osnovnog računa 5221 Višak priobrasci također imaju unaprijed popunjenu, a koja je potrebna radi automatske obrade podataka – AOP hoda poslovanja na dan 1. siječnja 2014. nerealno je iskazano, odnosno višak je za 750,00 kn veći. Dana oznaka. U stupac 4. upisuju se podaci o ostvarenim 2. travnja 2014. izvršio se povrat navedenih sredstva prihodima i rashodima te rezulta ma jekom istog pravnoj osobi kojoj sredstva i pripadaju. razdoblja – polugodišta prethodne godine. U stupac 5. upisuju se podaci iz glavne knjige o ostvarenim prihodima i nastalim rashodima jekom razdoblja od 1. Svoje upite šaljite na: siječnja do 30. lipnja 2014. U stupac 6. upisuje se inpitajcentar@tim4pin.hr deks promijene ostvareno u odnosu na ostvareno za U Obrazac: PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci:

UDK 657.2

RAČUNOVODSTVO

Evidencije u 2014.: 5221 Višak prihoda poslovanja

1111 Novac na računu kod tuzemnih poslovnih banaka

5222

Višak prihoda raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP 134+136-135137) Manjak prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju (AOP 135+137-134136)

2.4.2014. 750 10.000 S 1.1. 2014. S 1.1.2014. 15.000 750 2.4.2014.

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. Račun iz Računskog plana 1

OPIS

AOP oznaka

UKUPNI RASHODI (AOP 044-131 ili 044+132) VIŠAK PRIHODA (AOP 001-133) MANJAK PRIHODA (AOP 133-001) Višak prihoda preneseni

5221

133 134 135 136

OSTVARENO U IZVJEŠTAJNOM RAZDOBLJU 7

980.000 20.000 9.250

Manjak prihoda preneseni

137

138 29.250 139 -

Bitno je istaknu da višak prihoda – preneseni, koji se iskazuje na AOP oznaci 136 Obrasca: PR-RAS-NPF za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014., kod neprofitnih organizacija koje su imali ispravke pogrešnih knjiženja povezanih s iskazanim prihodima i rashodima u 2013., nije iznos iskazan kao početni saldo na računima 522 Višak prihoda, te se može u izvještajnim razdobljima mijenja .

Vam donosi informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN br. 94/13)

Uredsko poslovanje za dječje vrtiće Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN br. 94/13) u članku 1.a propisano je da kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja slijedeće poslove: t

U radu dječjeg vrtića generira se velika količina dokumentacije, kao što su: molbe za smještaj djece u vrtić, izdavanje raznih potvrda, izvješća o radu, planovi rada, ulazni računi, zahtjevi za sufinanciranjem, dokumentacija vezana

t t t t t t t t t

Postupanje po Uredbi i ZUP-u Klasifikacija dokumentacije Vođenje košuljice predmeta Brže i učinkovitije pretraživanje Praćenje rješavanja predmeta Grupno arhiviranje predmeta Evidentiranje cjelokupne dokumentacije Učinkovitiji sustav praćenja pismohrane Uređeno uredsko poslovanje

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Budući da je Zakon propisao javne ovlasti, dječji vrtići su dužni postupati sukladno članku 2. Uredbe o uredskom poslovanju (NN br. 7/09).

Prednost uvođenja aplikacije SPI/Uredskog poslovanja:

t t

Upis djece u dječji vrtić i ispis djece iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije, Izdavanje potvrda i mišljenja, Upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik.

za sjednice Upravnog vijeća, rješenja o godišnjim odmorima, ugovori o radu i razni dopisi. Radi praćenja ulazne i izlazne dokumentacije potreban je kvalitetan sustav za upravljanje dokumentacijom koji će Vam olakšati i ubrzati rad sa istom i pružati kvalitetna izvješća. Sve navedeno možete ostvariti kroz našu aplikaciju SPI/Uredsko poslovanje za dječje vrtiće.

Više informacija o aplikaciji Uredsko poslovanje možete dobiti od našeg Odjela marketinga i prodaje na mail prodaja@spi.hr.

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

Osvrt na aktualnos u razvoju međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor Gorana Roje * U ovom tekstu autorica nastoji čitatelje informira o aktualnos ma na međunarodnoj (europskoj) stručnoj sceni, koji mogu posluži za predstojeću dogradnju državnog računovodstvenog sustava u RH, u smjeru primjene postojećih Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (IPSAS)1, standarda u pripremi (tzv. Nacr standarda) i prilagodbe budućim Europskim računovodstvenim standardima za javni sektor (EPSAS)2.

1. Harmonizacija državnih računovodstvenih sustava Proces globalizacije i zahtjevi za jedinstvenim okvirom financijskog izvještavanja profitnog sektora, nije zaobišao ni javni sektor. Veće povezivanje nacionalnih gospodarstava zahtjeva i ujednačavanje financijskog izvješćivanja jedinica javnog sektora i njegovo približavanje praksi privatnog sektora. U tom pogledu, harmonizacija državnih računovodstvenih sustava implicira: (a) izgradnju integralnog i standardiziranog računovodstvenog sustava za praćenje planiranja i izvršenja proračuna, i ukupnog poslovanja ekonomskih subjekata u sustavu proračuna3; (b) konvergenciju državnog računovodstvenog sustava poduzetničkom računovodstvenom sustavu; (c) konvergenciju sta s čkih i računovodstvenih sustava; (d) razvoj međunarodno prihvaćenih računovodstvenih standarda za javni sektor.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

2. Harmonizacija računovodstvenih standarda za javni sektor u EU

će i Europski parlament5, namjera je da se budućim EPSAS-om potakne pitanje usklađivanja računovodstvenih osnova u sustavima državnog računovodstva i budže ranja (pripreme i izvršenja proračuna), te državne sta s ke s ciljem potpune usklađenos unutar i između država članica EU. Kao referentna osnova za razvoj EPSAS-a poslužit će postojeći Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor (IPSAS). Zamjetan broj europskih država po če harmonizaciju vlas tog nacionalnog računovodstvenog okvira s Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor, na razini lokalne, regionalne i/ili središnje države. Dok se određene države koriste Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor u dijelu u kojem nacionalni računovodstveni standardi za privatni sektor (koji su harmonizirani s MSFI/MRS) ne pokrivaju specifičnos javnog sektora, države u kojima nacionalni računovodstveni standardi za javni sektor nisu razvijeni, započele su pripreme za proces prijelaza na obračunsku osnovu usvajanjem IPSAS-a u svojim državnim računovodstvima6.

Razvoj Europskih računovodstvenih standarda za jav- Pos ranzicijske zemlje i zemlje u tranziciji pokušavaju ni sektor (EPSAS) perspek va je zemalja članica EU4. u što više područja, pa tako i u područje proračunPrema Izvješću Europske komisije za Europsko vije- skog računovodstva, usvoji što više prakse, najboljih iskustava i znanja razvijenih zemalja. Republiku Hrvatsku također čeka dogradnja državnog računo* Mr.sc. Gorana Roje, nezavisna ekonomis ca, Zagreb. vodstvenog sustava u pravcu primjene postojećih 3 Interna onal public sector accoun ng standards. IPSAS-a i prilagodbe budućim EPSAS-ima. 2 European public sector accoun ng standards. U međunarodnoj literaturi proces planiranja i izvršenja proračuna uobičajeno se naziva procesom budže ranja (engl. budge ng).

Detaljnije pogleda u European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament, ožujak, 2013. Izvješće je dostupno na mrežnim stranicama: h p://www.epsas.eu/ documents/1_EN_ACT_part1_v5.pdf, i u Roje, G., Harmonizacija računovodstvenih standarda za javni sektor u EU, TIM4PIN MAGAZIN -specijalizirani časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora. 3 (2014); 21-24.

European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament, ožujak, 2013. h p://www.epsas.eu/ documents/1_EN_ACT_part1_v5.pdf. 5

Detaljnije pogleda u Roje, G.; Vašiček, V.: Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor: aktualnos i perspek ve primjene (IPSAS: recent trends and future appliance perspec ves) // 13. Međunarodni simpozij BiH: Fiskalni okvir i održivi razvoj / Dmitrović, Milan (ur.). Sarajevo : Revicon d.o.o., 2012. 87-106.

UDK 657.2

3. Perspek ve razvoja proračunskog računovodstva u Republici Hrvatskoj Perspek ve razvoja proračunskog računovodstva u Republici Hrvatskoj nužno je sagleda kroz očekivanu primjenu obračunske računovodstvene osnove i Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor kao standarda s obveznom primjenom u Republici Hrvatskoj za sve obveznike Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12) u članku 98.7, ali i članstvom Republike Hrvatske u EU. Tomu u prilog ide: (a) smjernica Direk ve Europskog vijeća o zahtjevima za proračunske okvire zemalja članica EU (2011)8, prema kojoj države članice moraju imauspostavljene državne računovodstvene sustave, primjenjujući obračunsku računovodstvenu osnovu, te sveobuhvatno i dosljedno obuhvaćajući sve podsektore opće države kao što je definirano Uredbom (EZ) br 2223/96 (ESA 95), (b) proces harmonizacije računovodstvenih standarda za javni sektor u EU, koja implicira razvoj Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor, a kao referentna osnova za izradu is h poslužit će upravo postojeći IPSAS, kao i Nacr standarda u pripremi.

4. Aktualnos u radu Odbora za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (IPSAS)9 4.1. IPSAS i popratni dokumen Odbora Standardi se na godišnjoj razini publiciraju jedinstvenom publikacijom: Priručnik10, kao skupu izjava povezanih s međunarodnim računovodstvom javnog sektora. Spomenuta publikacija izdaje se u dva sveska i sadrži reizdanja standarda objavljenih u prethodnim godinama (s izmjenama i dopunama, koje su uslijedile jekom protekle godine) i izdanja novih standarda nastalih u prethodnoj godini. Izmjene i dopune standarda rezultat su godišnjih projekata unapređenja sadržaja standarda koje Odbor za međunarodne računovodstvene standarde kon nuirano provodi – Iz-

Engl. Handbook of Interna onal Public Sector Accoun ng Pronouncements.

Pored Priručnika, Odbor često zaprima i zahtjeve za prijevod standarda u pripremi, ali i ostalih pisanih prak čnih smjernica i savjetodavnih studija, kao popratnim dokumen ma, sadržaj kojih se drži korisnim u: (i) reformi državnog računovodstva prema obračunskoj osnovi i (ii) u procesu pridruživanja Europskoj Uniji ili već ostvarenom članstvu, a u svrhu izvješćivanja o državnim financijama i proračunskoj potrošnji, kao glavnom zahtjevu članstva. Budući da je riječ o opsežnim dokumen ma, a s ciljem približavanja is h čitateljima, Odbor je započeo praksu i dodatnog vrlo sažetog prikaza određenih dokumenata (tzv. dokumen u malom)14, a slično prak ciraju i veće konzultantske kuće15.

4.2. Pregled do sada objavljenih IPSAS-a IPSAS-i predstavljaju detaljniju razradu pojedinih problema financijskog izvještavanja i računovodstva u javnom sektoru s zavisnim uputama u formi objašnjenja (publiciranih uz standarde) ili drugih materijala. Cilj objavljivanja standarda je, koliko je to moguće, ujednači različite računovodstvene standarde u različi m zemljama, tako da se po če prihvaćanje međunarodnih računovodstvenih standarda od nacionalnih jela i računovodstvenih autoriteta. Danas, države i državne jedinice slijede široko diverzificiranu (različitu) praksu financijskog izvještavanja, i u mnogim zemljama nisu razvijeni standardi javnog sektora. U zemljama gdje su standardi razvijeni oni su na niskoj razini razvoja ili je njihova primjena limi rana specifičnos ma jedinica javnog sektora. Standarde valja tumači kao skup odredbi i smjernica, preporuka (o načinima, metodama, postupcima provođenja određenih ak vnos ), Engl. Improvements to IPSASs.

Engl. Glossary of Defined Terms for IPSASs 1–32.

Engl. Preface to Interna onal Public Sector Accoun ng Standards.

Primjerice: At-a-Glance: IPSASB Strategy Consulta on 2015 Forward (http://www.ifac.org/publications-resources/glance-ipsasb-strategy-consulta on-2015-forward); At a Glance: Exposure Dra 53, First-Time Adop on of Accrual Basis Interna onal Public Sector Accoun ng Standards (IPSASs) (h p://www.ifac.org/publica ons-resources/glance-exposure-dra -53-first- me-adop on-accrual-basis-interna onal-publ).

Primjerice: Deloi e – IPSAS in your pocket 2013. (h p://www.iasplus.com/en/publica ons/public-sector/dt-ipsas-summary-2013).

Interna onal public sector accoun ng standards board

Do sada je Priručnik preveden s engleskoga jezika na francuski, španjolski, njemački, ruski, kineski, arapski jezik. Gruzija je također prevela standarde, dok Brazil trenutno radi na prijevodu IPSAS-a na portugalski jezik. Prema podacima na službenim mrežnim stranicama IFAC-a, inicijatori pokretanja prijevoda standarda su najčešće jela, koja utvrđuju standarde za javni sektor u odabranim razvijenim zemljama (ministarstva financija ili nezavisne strukovne organizacije/odbori).

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

8 Council Direc ve 2011/85/EU of 8 November 2011 on requirements for budgetary frameworks of the Member States, Oﬃcial Journal of the European Union, L306/41-47, Volume 54, 23.11.2011. h p://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011: 306:0041:0047:EN:PDF

mjene IPSAS-a11. Pored navedenog Priručnik sadrži i Pojmovnik12, te Predgovor IPSAS13.

Zakona o proračunu u članku 98., daje perspek vnu i široku osnovu za potpunu primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor u Hrvatskoj: „Proračunsko računovodstvo temelji se na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima: točnos , is nitos , pouzdanos i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja, te na međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor.“.

RAČUNOVODSTVO

UDK 657.2

koje bi trebalo slijedi u praksi financijskog izvješćiva- 4.3. Nacr standarda u pripremi i popratni nja i računovodstva u javnom sektoru. dokumen Odbora

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Aktualni IPSAS-i zah jevaju od subjekata da pripreme Odbor trenutno ima u pripremi više standarda. Riječ financijska izvješća, koja uključuju informacije o svim je o sljedećim prijedlozima nacrta standarda: resursima koje kontrolira izvještajni subjekt, i da pro48 – Nekonsolidirana financijska pišu pravila za konsolidaciju svih kontroliranih subje- • Nacrt standarda 17 izvješća kata. Do sada su službeno objavljena 32 standarda. • Nacrt standarda 49 – Konsolidirana financijska izU nastavku je u tablici 1 dan pregled Međunarodnih vješća18 računovodstvenih standarda za javni sektor (MRSJS) • Nacrt standarda 50 – Ulaganja u pridružene suutemeljenih na načelu nastanka događaja16. bjekte i zajedničke pothvate19 • Nacrt standarda 52 – Objavljivanje udjela u drugim Tablica 1. MRSJS temeljeni na primjeni načela nastanka dosubjek ma20 gađaja • Nacrt standarda 53 – Prva primjena IPSAS-a uteNAZIV STANDARDA meljenih na obračunskoj osnovi21 MRSJS 1 - Prezen ranje financijskih izvješća • Nacrt standarda 54 – Izvješćivanje o uspješnos MRSJS 2 - Izvješća o novčanom toku obavljanja usluga22.

MRSJS 3 - Računovodstvene poli ke, promjene računovodstvenih procjena i pogreške MRSJS 4 - Učinci promjena tečaja stranih valuta MRSJS 5 - Troškovi posudbe MRSJS 6 - Konsolidirana i odvojena financijska izvješća MRSJS 7 - Ulaganja u pridružene subjekte MRSJS 8 - Udjeli u zajedničkim pothva ma MRSJS 9 - Prihodi od transakcija razmjene MRSJS 10 - Financijsko izvješćivanje u hiperinflacijskim gospodarstvima MRSJS 11 - Ugovor o izgradnji MRSJS 12 - Zalihe MRSJS 13 - Najmovi MRSJS 14 - Događaji nakon datuma bilance MRSJS 15 - Financijski instrumen : objavljivanje i prezen ranje (zamijenjen sa MRSJS 28 i MRSJS 30) MRSJS 16 - Ulaganje u nekretnine MRSJS 17 - Nekretnine, postrojenja i oprema MRSJS 18 - Izvješćivanje po segmentu MRSJS 19 - Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina MRSJS 20 - Objavljivanje povezanih stranaka MRSJS 21 - Umanjenje imovine koja ne stvara novac MRSJS 22 - Objavljivanje informacija o sektoru opće države MRSJS 23 - Prihodi od nerazmjenskih transakcija (porezi i transferi) MRSJS 24 - Objavljivanje proračunskih informacija u financijskim izvješćima MRSJS 25 - Primanja zaposlenih MRSJS 26 - Umanjenje imovine koja stvara novac MRSJS 27 - Poljoprivreda MRSJS 28 - Financijski instrumen – prezen ranje (prije MRSJS 15) MRSJS 29 - Financijski instrumen – priznavanje i mjerenje MRSJS 30 - Financijski instrumen – objavljivanje (prije MRSJS 15) MRSJS 31 - Nematerijalna imovina MRSJS 32 - Ugovori o koncesiji usluga: davatelj koncesije

Izvor: sistema zacija i slobodan prijevod autora sukladno podacima dostupnim na h p://www.ifac.org/publica ons-resources/2013-handbook-interna onal-public-sector-accoun ng-pronouncements

Također, planiran je i razvoj nacrta standarda, kojima bi se regulirale smjernice za računovodstvo naslijeđene imovine (engl. Heritage assets) i vojne imovine (engl. Military assets). Prema Izvješću Europske komisije za Europsko vijeće i Europski parlament23, očekuje se da će Države članice, čiji subjek sektora opće države koji svoje financijsko izvješćivanje temelje na punoj primjeni načela nastanka događaja, bi pozvane podnije plan usvajanja standarda za sve podsektore opće države. Implementaciji standarda dakle predstoji puna primjena obračunske osnove. Budući da je perspek ve razvoja proračunskog računovodstva u Republici Hrvatskoj nužno sagleda kroz očekivanu primjenu obračunske računovodstvene osnove, u nastavku se sažeto pojašnjava.

4.3.1. Nacrt standarda 53 – Prva primjena IPSAS utemeljenih na obračunskoj osnovi Svrha projekta Odbora za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor na temu prve primjene IPSAS-a na obračunskoj osnovi je razvi standard, koji će pomoći subjek ma javnog sektora Slobodan prijevod autora, Exposure Dra (ED) 48, Separate Financial Statements. 18 Slobodan prijevod autora – Exposure Dra (ED) 49 - Consolidated financial statements. 19 Slobodan prijevod autora, Exposure Dra 50, Investments in Associates and Joint Ventures. 20 Slobodan prijevod autora, Exposure Dra 52, Disclosure of Interests in Other En es. 17

Slobodan prijevod autora – Exposure Dra 53, First-Time Adop on of Accrual Basis Interna onal Public Sector Accoun ng Standards.

Slobodan prijevod autora – Exposure Dra (ED) 54, Repor ng Service Performance Informa on.

Budući da ne postoji usustavljen prijevod IPSAS na hrvatski jezik, termini u tablici slobodan su prijevod autora, prevedeni u duhu hrvatskog jezika i prilagođeni hrvatskoj praksi. MRSJS je hrvatska skraćenica za englesku skraćenicu IPSAS.

European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament, ožujak, 2013. h p://www.epsas.eu/ documents/1_EN_ACT_part1_v5.pdf. 23

UDK 657.2

u njihovom usvajanju smjernica IPSAS-a temeljenih na obračunskoj osnovi. Odbor je spomenu prijedlog Nacrta standarda 53 stavio na javnu raspravu u listopadu 2013. godine. Konačan tekst Standarda očekuje se uskoro. Rad na ovom projektu – Nacrt 53, u skladu je s dva glavna strateška prioriteta Odbora (a) razvoj zahtjevi i upute o javnom sektoru pojedinim pitanjima, te (b) po canje usvajanja i provedbe IPSAS-a, a prijelazna izuzeća predviđena u Nacrtu standarda 53 zamijeni će postojeće paragrafe sadržane u pojedinim IPSAS-ima, koji se odnose na prijelazne odredbe. Odbor do sada nije objavljivao zasebne upute subjekma o tomu kako vodi sam proces implementacije IPSAS-a, no objavljena je studija primjera dobre prakse na temu tranzicije prema obračunskoj osnovi za državu i državne subjekte. Ista je dostupna na mrežnim stranicama Odbora24, na engleskom i španjolskom jeziku. Spomenu Nacrt standarda skup je dakle smjernica, kojima se nastoji osigura da prva primjena godišnjih financijskih izvješća prema smjernicama IPSAS-a utemeljenim na obračunskoj osnovi rezul ra visoko kvalitetnim informacijama, koje osiguravaju transparentno izvješćivanje o prijelazu subjekta na izvješćivanje primjenom IPSAS-a.

U očekivanju da će razvoj državnog računovodstva u Republici Hrvatskoj slijedi međunarodne i europske

• Council Direc ve 2011/85/EU of 8 November 2011 on requirements for budgetary frameworks of the Member States, Oﬃcial Journal of the European Union, L306/41-47, Volume 54, 23. 11. 2011. h p://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri= OJ:L:2011:306:0041:0047:EN:PDF • European Commission (2013): Report from the Commission to the Council and the European Parliament. Towards implemenng harmonised public sector accoun ng standards in Member States., ožujak, 2013. h p://www.epsas.eu/documents/1_EN_ ACT_part1_v5.pdf • European Parliament: Treaty on the Func oning of the European Union, Oﬃcal Journal of the European Union, 30.03.2010, C83/49. • IPSASB (2013): Handbook of Interna onal Public Sector Accoun ng Pronouncements, Volume I (pp. 1-905) and Volume II (pp. 906-1688); h p://www.ifac.org/publica ons-resources/2013-handbook-interna onal-public-sector-accoun ng-pronouncements • IPSASB (2013): Conceptual Framework for General Purpose Financial Repor ng by Public Sector En es (Chapters 1-4), siječanj, 2013. • IPSASB, At-a-Glance: IPSASB Strategy Consulta on 2015 Forward. • IPSASB, Exposure Dra (ED) 54, Repor ng Service Performance Informa on, 2013 • IPSASB, Exposure Dra (ED) 53, First-Time Adop on of Accrual Basis Interna onal Public Sector Accoun ng Standards , 2013. • IPSASB, Exposure Dra (ED) 49 – Consolidated financial statements, 2013; Exposure Dra (ED) 48, Separate Financial Statements, 2013; ; Exposure Dra 50, Investments in Associates and Joint Ventures; Study 14, Transi on to the Accrual Basis of Accoun ng: Guidance for Governments and Government En es. • Roje, G. (2014), Harmonizacija računovodstvenih standarda za javni sektor u EU, TIM4PIN. MAGAZIN -specijalizirani časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora, 3; 21-24. • Vašiček, V., Roje, G. (2012): Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor: aktualnos i perspek ve primjene, Zbornik 13. Međunarodnog simpozija BiH: Fiskalni okvir i održivi razvoj / Dmitrović, Milan (ur.). Sarajevo : Revicon d.o.o., svibanj/2012; str. 87-106. • Zakon o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12).

IPSASB, Study 14, Transi on to the Accrual Basis of Accoun ng: Guidance for Governments and Government En es, h p://www. ifac.org/publica ons-resources/study-14-transi on-accrual-basisaccoun ng-guidance-governments-and-governm

Literatura

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

5. Zaključno

trendove, materija predstojećih prijevoda i objave postojećih IPSAS-a, standarda u pripremi, bila bi vrlo korisna svim dionicima budućeg procesa reforme državnog računovodstva prema punoj obračunskoj osnovi. Također, adekvatan prijevod standarda i pratećih im publikacija infrastrukturna je pretpostavka usustavljivanja terminologije u području proračunskog računovodstva, kao području koje se znanstveno i aplika vno razvija i u kojem prevladava uglavnom anglizam, ali i način da se na kon nuiranoj osnovi uvede praksa sistema ziranja i razumijevanja novina u radu inozemnih strukovnih organizacija. Prijevodu je potrebno pristupi i parcijalno, skraćeno i prije samog početka usvajanja smjernica IPSAS-a na obveznoj osnovi. Is m će se potaknu i definiranje statusa smjernica IPSAS-a u proračunskom sustavu u RH, kao i mogućnos promjena s razvojnim obilježjima.

Naime, pri usvajanju IPSAS-a na obračunskoj osnovi, subjekt javnog sektora često nije u mogućnos cjelovito iskaza računovodstvene informacije o imovini i/ili obvezama. Upravo iz zato ovaj predloženi novi Standard dopušta subjektu, koji po prvi put primjenjuje IPSAS, da svoju imovinu i/ili obveze, koje nisu bile računovodstveno iskazane u prethodnim razdobljima, iskaže u periodu od naredne tri godine od dana prvog usvajanja IPSAS-a na obračunskoj osnovi. Predloženim nacrtom Standarda među m se preporuča izmjena računovodstvenih poli ka kako bi se omogućilo kasnije priznanje imovine i obveza, te što sveobuhvatnije usvajanje smjernica svih IPSAS-a na obračunskoj osnovi. Iznimke u pogledu priznavanja imovine i obveza odnose se na slijedeće računovodstvene kategorije: ulaganja u nekretnine; nekretnine, postrojenja i oprema; definirani planovi primanja i ostala dugoročna primanja zaposlenih; biološka imovina i poljoprivredna proizvodnja; nematerijalna imovina; imovina koja je predmet koncesije usluga i s njom povezane obveze; financijski instrumen .

RAČUNOVODSTVO

JAVNA NABAVA

UDK 346.2

Odgovori na pitanja Odabrao i uredio: Ante Loboja * Ovlaštenje prokurista PITANJE: Koje dokumente, tražene sukladno članku 68. Zakona o javnoj nabavi, a koji se dostavljaju u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje, nije ovlašten potpisa prokurist, a koje dokumente može potpisa ? Može li prokurist, kao osoba kojoj je dana najšira trgovačka punomoć, potpisa izjavu pod prisegom ili odgovarajuću izjavu osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske ili upravne vlas ili bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog jela u državi sjedišta gospodarskog subjekta ili izjavu s ovjerenim potpisom kod bilježnika, s kojom gospodarski subjekt dokazuje da nad njime nije pokrenut prethodni postupak, odnosno otvoren stečaj ili predstečajna nagodba, postupak likvidacije, da njime ne upravlja osoba postavljena od nadležnog suda, da nije u nagodbi s vjerovnicima, da nije obustavio poslovne djelatnos ili da se ne nalazi u sličnom postupku prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Člankom 68., stavkom 3., točkom 3. Zakona o javnoj nabavi propisano je da za potrebe utvrđivanja okolnos iz stavka 1., točaka 1. i 2. istoga članka, gospodarski subjekt u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostavlja:

1) izvod iz sudskog, obrtnog ili drugog odgovarajućeg registra države sjedišta gospodarskog subjekta, koji ne smije bi stariji od 3 mjeseca računajući od dana početka postupka nabave ili 2) važeći jednakovrijedni dokument koji je izdalo nadležno sudsko ili upravno jelo u državi sjedišta gospodarskog subjekta, ako se ne izdaje izvod iz točke 1. ovoga stavka ili izvod ne sadrži sve podatke potrebne za utvrđivanje h okolnos ili 3) izjavu pod prisegom ili odgovarajuću izjavu osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske ili upravne vlas ili bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog jela u državi sjedišta gospodarskog subjekta ili izjavu s ovjerenim potpisom kod bilježnika, koje ne smiju bi starije od tri mjeseca računajući od dana početka postupka javne nabave, ako se u državi sjedišta gospodarskog subjekta ne *

Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva RH.

izdaje izvod iz točke 1. ovoga stavka ili dokument iz točke 2. ovoga stavka ili oni ne sadrže sve podatke potrebne za utvrđivanje h okolnos . Izjave iz članka 68., stavka 3., točke 3. Zakona, kojima gospodarski subjekt dokazuje da nad njime nije pokrenut prethodni postupak, odnosno otvoren stečaj ili predstečajna nagodba, postupak likvidacije, da njime ne upravlja osoba postavljena od nadležnog suda, da nije u nagodbi s vjerovnicima, da nije obustavio poslovne djelatnos ili da se ne nalazi u sličnom postupku prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta, može da samo osoba koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta. Prokurist nije ovlašten potpisa izjavu propisanu člankom 68., stavkom 4. Zakona kojom se potvrđuje da gospodarski subjekt nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo ili prekršaj u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnos , jer istu daje osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta. Prokurist može potpisa popis ugovora o isporuci robe, izvršenim radovima ili uslugama te izjavu (navod) o posjedovanju tehničkih stručnjaka ili tehničkih odjela, koji će bi uključeni u ugovor, neovisno o tomu pripadaju li oni gospodarskom subjektu, koje naručitelj zah jeva sukladno članku 72. stavcima 3., 4. i 5. Zakona. Nema zapreke da u jednom postupku javne nabave, ponudu i određene dokumente koje je ovlašten potpisa , potpiše prokurist, a druge dokumente (izjave) potpiše direktor društva. PITANJE: Može li prokurist da izjavu da gospodarskom subjektu i/ili osobi ovlaštenoj po zakonu za zastupanje pravne osobe gospodarskog subjekta nije izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za jedno ili više kaznenih djela propisanih člankom 67., stavka 1., točkom 1. Zakona o javnoj nabavi? Člankom 41. Zakona o trgovačkim društvima određeno je tko zastupa gospodarske subjekte koji su trgovačka društva u smislu istoga Zakona. Stavkom 1. istoga članka propisano je da ovlast za zastupanje trgovačkog društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik toga društva (javno trgovačko društvo; komanditno društvo; dioničko društvo; društvo s ograničenom odgovornošću) određene odredbama ovoga Zakona. U tom smislu, sukladno članku 91., stavku 1. Zakona o trgovačkim društvima, zakonski

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

zastupnik javnog trgovačkog društva je svaki član prokurist, koji je punomoćnik trgovačkog društva, već društva, ako društvenim ugovorom nije određeno zakonski zastupnik, koji gospodarskog subjekta zastupa sukladno posebnom propisu. U odnosu na pitanje drugačije. je li prokurist, koji zastupa društvo samostalno i poKomanditnim društvom upravljaju i zastupaju ga jedinačno, ovlašten potpisa ponudu i ostalu dokukomplementari (članak 136., stavak 1.). Sukladno mentaciju u postupku javne nabave koja ne uključuje članku 241. Zakona o trgovačkim društvima dioničko izjavu o nekažnjavanju, mišljenja smo da s obzirom na društvo zastupa uprava društva, ako statutom drušopseg ovlaštenja prokurista, koji je utvrđen zakonom, tva nije određeno drukčije. Također, sukladno članku prokurist može, u ime i za račun trgovačkog društva, 426., stavku 1. istoga Zakona, društvo s ograničenom bez posebne punomoći, potpisa ponudu i ostalu doodgovornošću zastupa uprava društva, ako društvekumentaciju u postupku javne nabave. S obzirom na to nim ugovorom nije drugačije određeno. da navedenu izjavu ne može da prokurist, koji je puNadalje, sukladno članku 44., stavku 1. Zakona o trgo- nomoćnik trgovačkog društva, is odgovor je ujedno vačkim društvima prokura je trgovačka punomoć čiji odgovor i na vaše drugo postavljeno pitanje. su sadržaj i opseg ovlas određeni ovim Zakonom. Prokura je posebna trgovačka punomoć sa zakonski Primjena darovnicom određenih posebnih utvrđenim sadržajem i opsegom ovlaštenja. Sadržaj i postupaka opseg obične trgovačke punomoći utvrđuje nalogoPITANJE: Je li javni naručitelj, radi izbora konzultadavatelj, pravna odnosno fizička osoba koja je trgovac nata za tehničku pomoć pri projek ranju, obvezan u smislu Zakona o trgovačkim društvima. Prokurist je proves postupak javne nabave, ako je ugovorom osoba kojoj je dana najšira trgovačka punomoć, kojoj o darovnici, kreditu, i sl., s međunarodnom orgaje opseg ovlaštenja, u interesu pravne sigurnos prenizacijom određena primjena posebnih postupaka ma trećima, utvrđen zakonom. No, bez obzira na opseg međunarodne organizacije? ovlaštenja, prokurist nije zakonski zastupnik društva. Republika Hrvatska je sklopila Ugovor o darovnici s Stoga izjavu da gospodarskom subjektu i/ili osobi ovlaEuropskom inves cijskom bankom, za financiranje štenoj po zakonu za zastupanje pravne osobe gospousluge konzultanata za tehničku pomoć pri projek darskog subjekta nije izrečena pravomoćna osuđujuranju infrastrukture za studentski smještaj na Sveučića presuda za jedno ili više kaznenih djela propisanih lištu. U Ugovoru je određeno da se korisnik (Republičlankom 67., stavka 1., točkom 1. Zakona ne može da ka Hrvatska) obvezuje izvrši odabir konzultanata nakon konzultacija s Bankom u vezi s njihovim odabirom u skladu s Vodičem za nabavu Europske inves cijske banke iz lipnja 2011. godine. Člankom 10., stavkom 1., točkom 1. Zakona o javnoj nabavi propisano je da se Zakon ne primjenjuje na ugovore i natječaje na koje se primjenjuju drugačija pravila nabave i koji se sklapaju ili provode na temelju posebnih postupaka međunarodne organizacije.

PITANJE: U kojem roku naručitelj mora donije novu odluku o odabiru ili poništenju po rješenju Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave?

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Rok donošenja nove odluke o odabiru ili poništenju

S obzirom na to da je u Ugovoru o darovnici između Republike Hrvatske i Europske inves cijske banke određeno da će se odabir konzultanata za tehničku pomoć pri projek ranju infrastrukture za studentski smještaj na Sveučilištu proves u skladu s Vodičem za nabavu Europske inves cijske banke, u konkretnom slučaju, ispunjeni su uvje za primjenu ins tuta izuzeća od primjene Zakona, sukladno članku 10., stavku 1., točki 1. Zakona o javnoj nabavi.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

JAVNA NABAVA

UDK 346.2

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, po žalbi žalitelja na odluku o odabiru najpovoljnije ponude u postupku javne nabave, donijela je rješenje kojim se poništava odluka o odabiru, te nalaže naručitelju da izvrši ponovni pregled i ocjenu ponuda i na temelju istoga donese novu odluku. Među m, u rješenju Državne komisije nije naveden rok u kojem naručitelj mora donije novu odluku. Zakon o javnoj nabavi, u članku 151., stavku 1., točki 4. određuje da u postupku pravne zaš te Državna komisija može poniš odluku, postupak ili radnju u dijelu u kojem su zahvaćeni nezakonitošću, uključujući diskriminirajuće tehničke, financijske i druge odredbe iz poziva na nadmetanje.

uzajamnog priznavanja, načelo razmjernos i načelo transparentnos .

robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo

Članak 69., stavak 3. Zakona propisuje da javni naručitelj može traži od natjecatelja ili ponuditelja da zadovolje minimalne razine financijske te tehničke i stručne sposobnos . Opseg informacija i minimalne

Načela javne nabave imaju značajnu ulogu u primjeni Zakona o javnoj nabavi, bilo da su implemen rana u drugim odredbama Zakona, bilo u slučaju kada postoji podnormiranost određenih ins tuta u Zakonu. Načelo jednakog tretmana svakako je jedno od najvažnijih načela u postupku javne nabave. To načelo zah jeva od naručitelja da osigura cjelovit, objek van i nepristran tretman potencijalnim gospodarskim subjek ma u postupku javne nabave. U postupku javne nabave i odabira najpovoljnijeg ponuditelja za izvršenje ugovora o javnoj nabavi, svaki uvjet i zahtjev mora bi unaprijed određen, i to na način da istovreStavak 4. istoga članka propisuje da je odluka Držav- meno osigurava dovoljan stupanj natjecanja. ne komisije izvršna, što znači da naručitelj mora po Prema pravnom shvaćanju Europskog suda načeprimitku rješenja Državne komisije izvrši ono što je lo jednakog tretmana traži da usporedive situacije izrekom rješenja određeno (Državna komisija odluke ne smiju bi različito tre rane, osim ako je različit dostavlja javnom objavom na svojim internetskim tretman objek vno opravdan. To općenito znači da stranicama. Dostava se smatra obavljenom istekom ponuditelji/natjecatelji moraju bi tre rani na is osmog dana od dana javne objave). Među m, Zakon način, moraju im se da potpuno iste informacije i u nigdje ne propisuje rok u kojem naručitelj mora do- svakom pogledu moraju dobi jednake mogućnos i nije novu odluku. S obzirom na to da Zakon o jav- ista pravila moraju se primijeni na sve njih (npr. kod noj nabavi ne sadrži odredbu o roku za donošenje određivanja rokova). nove odluke naručitelja, pa shodno tome ni Državna komisija ne navodi rok za donošenje nove odluke u Načelo jednakog tretmana je implemen rano u više svom rješenju, rok za donošenje nove odluke o oda- odredbi Zakona. Primjerice, člankom 54. stavkom 1. biru ili ako su se stekli uvje , odluke o poništenju po- Zakona o javnoj nabavi propisano je da odabrano sredstvo komunikacije mora bi općedostupno te ne stupka javne nabave, mora bi primjeren složenos smije gospodarskim subjek ma ograničava pristup konkretnog predmeta nabave, te osobito složenos i zahtjevnos radnji koje naručitelj mora poduze u nadmetanju. konkretnom slučaju. Također, ala i uređaji koji se koriste za komunikaciPri tome treba ima u vidu da je u takvom postupku ju elektroničkim sredstvima i njihova tehnička obijavne nabave već izvršen pregled i ocjena ponuda, a lježja moraju bi nediskriminirajuća, općedostupna nova odluka koju donosi naručitelj treba slijedi prav- i interoperabilna s proizvodima komunikacijske tehno shvaćanje Državne komisije izraženo u obrazlože- nologije u općoj uporabi, te ne smiju gospodarskim nju rješenja kojim se poništava prethodna odluka subjek ma ograničava pristup nadmetanju. Takonaručitelja, pa naručitelj u pravilu neće ima previše đer, odredbom članka 33. stavka 10. Zakona o javnoj nabavi propisano je da u pregovaračkom postupku zahtjevan posao kod donošenja nove odluke. javne nabave s prethodnom objavom javni naručitelj mora osigura jednaki tretman svim ponuditeljima te Primjena načela jednakog tretmana posebice ne smije dava informacije na diskriminiraPITANJE: Koji je značaj, sadržaj i smisao načela jući način, kojim bi se moglo pogodova pojedinim jednakog tretmana u postupku javne nabave, te ponuditeljima. Uz to, odredbom članka 61. stavkom koje su posljedice u postupku javne nabave, ako 1. Zakona propisano je da prilikom određivanja rokodođe do povrede istoga načela? va za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, javni Zakon o javnoj nabavi u članku 3. navodi načela javne naručitelj mora posebno uze u obzir složenost prednabave, koja su naručitelji obvezni poštova u odno- meta nabave i vrijeme potrebno za izradu ponuda i su na sve gospodarske subjekte koji sudjeluju u po- zahtjeva za sudjelovanje, poštujući minimalne rokove stupku javne nabave, a to su: načelo slobode kretanja određene ovim Zakonom.

UDK 346.2

razine sposobnos iz članaka 71. i 72. Zakona koje se zah jevaju za određeni ugovor moraju bi u vezi s predmetom nabave i razmjerni predmetu nabave, odnosno grupi predmeta nabave u slučaju da je predmet nabave podijeljen na grupe. Minimalne razine sposobnos navode se u pozivu na nadmetanje i dokumentaciji za nadmetanje. Važna odredba Zakona u kojoj je došlo do izražaja načelo jednakog tretmana je odredba članka 81., stavka 2. Zakona koja određuje da tehničke specifikacije moraju omogući jednak pristup ponuditeljima i ne smiju ima učinak stvaranja neopravdanih prepreka nadmetanju. Tehničke specifikacije moraju omogući podnošenje ponuda koje odražavaju različitost tehničkih rješenja. Povreda načela jednakog tretmana u postupku javne nabave, ovisno o fazi postupka javne nabave u kojoj je izjavljena žalba, u pravilu će rezul ra povredom Zakona, koja za posljedicu ima poništenje odluke, postupak ili radnje u dijelu u kojem su zahvaćeni nezakonitošću, uključujući diskriminirajuće tehničke, financijske i druge odredbe iz poziva na nadmetanje, dokumentacije za nadmetanje ili ostale dokumentacije u vezi s postupkom javne nabave (čl. 164., st. 1., toč. 4. Zakona o javnoj nabavi).

Podružnica inozemnog poduzeća kao ponuditelj PITANJE: Može li podružnica inozemnog osnivača bi ponuditelju postupku javne nabave?

nabave. U tom smislu, radi dokazivanja sposobnos izvršenja ugovora takav ponuditelj je, prilikom dokazivanja činjenice da ne postoje razlozi isključenja ponuditelja iz postupka javne nabave, pravne i poslovne sposobnos , financijske sposobnos te tehničke i stručne sposobnos , izjednačen s ponuditeljima koji imaju sjedište u Republici Hrvatskoj. Sukladno članku 7., stavku 3. Zakona o trgovačkim društvima podružnica nije pravna osoba. Njenim poslovanjem ne nastaju prava i obveze za nju samu, nego ta prava i obveze stječe osnivač podružnice. Podružnica posluje pod svojom tvrtkom i treba pritom naves svoje sjedište i sjedište osnivača. S obzirom na to da ponuditelj u postupku javne nabave može bi gospodarski subjekt koji je fizička ili pravna osoba ili zajednica h osoba, koji na tržištu nudi izvođenje radova i/ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga, ponuditelj u konkretnom slučaju nije podružnica inozemnog osnivača već inozemno trgovačko društvo odnosno trgovac pojedinac.

Pregovori o sadržaju dokumentacije za nadmetanje Pitanje: Može li naručitelj u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom, prije nego zatraži dostavu inicijalnih ponuda, pozva odabrane natjecatelje na pregovore o sadržaju dokumentacije za nadmetanje?

Člankom 2., stavkom 2. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN br. 10/12) propisano je da, ako se provodi pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom, dokumentacija za nadmetanje može se izradi u dva dijela. Prvi dio dokumentacije je podloTemeljem ci ranih odredbi proizlazi da inozemno ga za izradu zahtjeva za sudjelovanje, a izrađuje se u trgovačko društvo, koje ima podružnicu u Republi- formi dodatne dokumentacije uz poziv na nadmetaci Hrvatskoj, može bi ponuditelj u postupku javne nje u slučaju da poziv na nadmetanje ne sadrži dovolj-

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom, te ocijenio dostavljene zahtjeve za sudjelovanje natjecatelja. Dokumentaciju za nadmetanje u postupku javne nabave izrađuje naručitelj. Sukladno članku 78., stavku 1. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13) dokumentacija za nadmetanje mora bi jasna, razumljiva i nedvojbena te izrađena tako da omogući podnošenje usporedivih ponuda. Stavkom 7. istoga članka propisano je da sadržaj, način izrade, postupanje s dokumentacijom za nadmetanje i druga bitna pitanja u vezi s dokumentacijom za nadmetanje propisuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama.

Sukladno odredbi članka 2., točki 18. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11; dalje u tekstu: Zakon) ponuditelj je gospodarski subjekt koji je pravodobno dostavio ponudu. Sukladno točki 4. istoga članka gospodarski subjekt je fizička ili pravna osoba ili zajednica h osoba koji na tržištu nudi izvođenje radova i/ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga. Odredbom članka 612., stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima propisano je da su inozemna trgovačka društva i trgovci pojedinci, pod uvje ma propisanim zakonom, izjednačeni u poslovanju na području Republike Hrvatske s domaćim osobama. Stavkom 2. istoga članka propisano je da inozemna trgovačka društva i inozemni trgovci pojedinci ne mogu trajno obavlja djelatnos na području Republike Hrvatske dok tamo ne osnuju podružnicu. Stavkom 3. propisano je da se obavljanjem djelatnos ne smatra primjerice povremeno ili jednokratno obavljanje djelatnos , odnosno obavljanje pojedinog posla. Je li riječ o trajnom obavljanju djelatnos ocjenjuje se prema okolnos ma konkretnog slučaja.

JAVNA NABAVA

no podataka za izradu zahtjeva za sudjelovanje. Drugi dio dokumentacije za nadmetanje je podloga za izradu inicijalne ponude koji se dostavlja odabranim ili preostalim natjecateljima, uz poziv pregovaranja. Sukladno članku 33., stavku 9. Zakona jekom pregovaranja javni naručitelj pregovara sa svakim ponuditeljem zasebno o bilo kojem dijelu inicijalne ponude kako bi ih prilagodio zahtjevima navedenima u pozivu na nadmetanje, dokumentaciji za nadmetanje i dodatnoj dokumentaciji ako postoji, i kako bi dobio najbolju ponudu prema kriterijima za odabir ponude. Također, člankom 36., stavkom 2. Zakona o javnoj nabavi propisano je da se pozivu mora priloži dokumentacija za nadmetanje i moguća dodatna dokumentacija. Ako je ta dokumentacija neograničeno i u cijelos elektronički stavljena na raspolaganje u skladu s člankom 65. Zakona, dovoljno je da poziv sadrži obavijest o internetskoj adresi na kojoj je dokumentacija dostupna.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Iz svega prethodno navedenoga proizlazi da dokumentaciju za nadmetanje u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom, izrađuje naručitelj. Ci rana odredba članka 33., stavka 9. Zakona o javnoj nabavi korespondira s odredbom članka 30., stavka 2. Direk ve Europskog parlamenta i Vijeća 2004/18/EZ, od 31. ožujka 2004., o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama, kojom je propisano da u slučajevima navedenim u stavku 1. (a to su slučajevi u kojima javni naručitelji mogu dodijeli ugovore o javnoj nabavi u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom), narucitelji pregovaraju s ponuditeljima o ponudama koje su ovi podnijeli kako bi ih prilagodili zahtjevima navedenim u obavijes o ugovoru, specifikacijama i dodatnim dokumen ma, ako postoje, i kako bi našli najbolju ponudu u skladu s člankom 53., stavkom 1. (kriteriji dodjele ugovora).

Sukladno odredbi članka 17., stavka 1. Zakona prije početka postupka javne nabave naručitelj smije traži ili prihva savjet gospodarskog subjekta, koji se može iskoris u izradi dokumentacije, ali takav savjet ne smije ima učinak ograničenja tržišnog natjecanja i diskriminacije. Dakle, naručitelj izrađuje dokumentaciju za nadmetanje u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom. Prije početka postupka javne nabave, naručitelj smije traži ili prihva savjet gospodarskog subjekta koji se može iskoris u izradi dokumentacije (tehničke konzultacije), ali jekom samog postupka javne nabave, pa tako i jekom pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom, naručitelj ne pregovara s odabranim natjecateljima (koji su dostavili inicijalnu ponudu) o sadržaju dokumentacije za nadmetanje radi definiranja pojedinih njenih odredbi, već o sadržaju same inicijalne ponude.

UDK 346.2

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

i prilikom po-

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV) Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

Neke aktualnos u javnoj nabavi: bagatelne nabave i interni akt Sabina Rebrović * Interni akt kojim naručitelji sami uređuju nabave predmeta nabave procijenjene vrijednos do 200.000 kuna (bez PDV-a) za robe i usluge, odnosno do 500.000 kuna (bez PDV-a) za radove, trebao je bi donesen još 10. 12. 2013., kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 143/13). Kako još uvijek ima naručitelja koji nisu donijeli interni akt, preporučamo da ga donesu što prije, a upute kako ga mogu izradi mogu pogleda u Newsle eru broj 5/2013., koji je objavljen na našoj internetskoj stranici. Ovim člankom autorica daje odgovore na odabrana pitanja korisnika u vezi s definiranim odredbama koje su naručitelji odredili u svojim internim ak ma, a pojavila su se prilikom same provedbe nabave.

1. Komunikacija s ponuditeljima U Odluci o provedbi postupka javne nabave bagatelne vrijednos stoji da se postupak provodi slanjem poziva za dostavu ponuda na najmanje tri gospodarska subjekta. A s obzirom na to da poziv na dostavu ponuda treba bi objavljen i na web-stranici, mogu li se onda i drugi gospodarski subjek javi , bez obzira na to što je poziv upućen samo određenim gospodarskim subjek ma? Objavom poziva na dostavu ponuda na svojoj internetskoj stranici i istovremenim slanjem poziva ponuditeljima po vlas tom odabiru, naručitelj poštuje načelo transparentnos i načelo jednakog tretmana. Tako se pos že pris zanje većeg broja ponuda. Ponude dostavljene na temelju objavljenog poziva na dostavu ponuda na internetskim stranicama, uzimaju se u razmatranje pod is m uvje ma kao i ponude dostavljene na temelju poziva na dostavu ponuda upućenog gospodarskim subjek ma po vlas tom izboru.

Naručitelj je propisao pragove u internom aktu – do 20.000 kn poziv na dostavu ponuda šalje se na jednu adresu, iznad 20.000 kn do 200.000/500.000 kn šalje se na minimalno tri adrese. Javila se potreba za nabavom motornog benzina, čija je procijenjena vrijednost veća od donjeg određenog praga (21.000 kn). Naručitelj pita može li se napravi iznimka te poziv na dostavu ponuda posla samo jednom ponuditelju s kojim ima već godinama sklopljen ugovor, jer s obzirom na to da se cijene benzina svakodnevno mijenjaju, traženje više ponuda nije presudno za moguće uštede. Što učini da se izvrše takve nabave direktno?

Zakon o javnoj nabavi ne propisuje kako će naručitelji Takva ponuda se ne isključuje. Radi se rangiranje po postupa , ni koje će vrijednosne pragove koris za kriteriju odabira, i naravno takva ponuda zauzima razlikovanje pravila postupanja (npr. 20.000, 50.000, niže mjesto na rang ljestvici. Ali ona naravno može 100.000 kn bez PDV-a) već je to sloboda naručitelja. Prilikom sastavljanja internog akta naručitelj se mora vodi načelima javne nabave i općim poslovanjem in* Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru TIM4PIN.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Što učini s ponudom čija je cijena bez PDV-a veća od iznosa procijenjene vrijednos predmeta nabave (a kriterij za odabir je najniža cijena)? Je li dovoljna samo jedna valjana ponuda da bi se napravila odluka o odabiru i trebaju li se obavijes ponuditelji koji nisu odabrani?

3. Definiranje iznosa pragova internog akta

2. Ponuda

bi valjana. U tom smislu ne treba je kvalificira kao nepravilnu, neprihvatljivu i sl., jer ona može doći u obzir za odabir ako drugi ponuditelji odustanu, a naručitelj osigura potrebna sredstva npr. rebalansom proračuna, itd. Što se če donošenja odluke o odabiru, dovoljna je i jedna valjana ponuda. Ponuditeljima koji nisu odabrani valjalo bi posla obavijest da njihova ponuda nije bila najpovoljnija. Ili možete u samom pozivu na dostavu ponuda napisa da ćete odabranog ponuditelja objavi na svojoj internetskoj stranici, te tako osigura transparentnost i uštedje svoje vrijeme, jer nećete sla obavijes .

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

JAVNA NABAVA

UDK 346.2

s tucije, te me omogući jednostavnu i ekonomič- • izjava o nekažnjavanju – koja ne smije bi starija od 30 dana od dana početka postupka, odnonu nabavu. sno upućivanja poziva na dostavu ponude, dana U ovakvim situacijama naručitelj ima dvije mogućnoispred javnog bilježnika ili ovjerena kod javnog s . Prva je da izmijeni članak internog akta, gdje će bilježnika – neovjerena preslika prvi prag za bagatelnu nabavu s 20.000 kn poveća • potvrda Porezne uprave o stanju duga, koja ne na primjerice 30.000 kn. Kod promijene/definiranja smije bi starija od 30 dana računajući od dana pragova najbolje bi bilo pogleda nabave u posljedpočetka postupka nabave, odnosno upućivanja nje tri godine, te prema predme ma nabave, njihovoj Poziva na dostavu ponuda – neovjerena preslika. mogućnos nabave/zahtjevnos /učestalos /tržištu odredi iznose pragova. Druga mogućnost je da se Naručitelj je zaprimio dvije ponude od kojih je kao napravi izmjena internog akta i doda novi članak, ko- dokaz dostavljena ispravna Izjava o nepostojanju jim će se regulira odstupanja slanja poziva na dosta- razloga isključenja, koja je ovjerena od ponuditelja, vu ponude na više adresa ponuditelja kod predmeta ali nije ovjerena kod javnog bilježnika kako je narunabave poput: električne energije, goriva, i ostalih re- čitelj tražio. Može li naručitelj traži naknadnu ovježijskih troškova, te specifičnih predmeta nabave (npr. ru Izjave kao ispravak nedostataka ili mora poniš u kulturi – ugađanje klavira i pianina) u uvje ma kada postupak? ne postoji više subjekata na tržištu ili kada se radi o Najbolje bi bilo da je samim Pravilnikom propisano specifičnim nabavama, koje može izvrši samo odre- da se može traži naknadna ovjera dostavljenog đeni gospodarski subjekt. dokumenta. Ako se radi o Izjavi o nekažnjavanju iz članka 67. Zakona o javnoj nabavi, Zakon ne traži formu javnobilježničkog zapisnika ni ovjeru potpi4. Naknadne mogućnos nabave sa kod javnog bilježnika. Traži se da Izjavu da osoba proizvoda ovlaštena za zastupanje ponuditelja, tj. zakonski zaPrilikom provođenja bagatelne nabave za živežne stupnik. Konkretni naručitelj je propisao stroža pranamirnice, namirnice su podijeljene u grupe. U jed- vila u Pravilniku nego što to čini Zakon i svakako bi ih nu od grupa: Ostali prehrambeni proizvodi uvršten trebao izmijeni . Na pitanje smije li naručitelj traži je među ostalima (keksi, dječja hrana, pekmezi, ča- naknadnu ovjeru Izjave, važno je što piše u Pravilnijevi i sl.) i med. U međuvremenu dobivena je vrlo ku. Dakle, dostavljena Izjava bi bila sukladna ZJN-u, povoljna ponuda za med od lokalnog OPG-a, a koji ali nije sukladna Pravilniku. ne može dobavi ostale proizvode navedene u toj grupi. Je li naručitelj u prekršaju, ako pored dobav- Stoga se naručitelj, ujedno i proračunski korisnik koji ljača s kojim će sklopi ugovor o opskrbi cijele gru- raspolaže danim sredstvima, treba ponaša pažnjom pe Ostale prehrambeni proizvodi, sklopi i ugovor s dobra gospodara. Izbacivanjem tog ponuditelja iz nabave moglo bi poveća troškove ins tucije u smislu OPG proizvođačem? da će ima samo jedan, možda nepovoljniji izbor poAko je naručitelj sklopio ugovor, trebao bi izmijeni nuditelja za odabir. U ovoj situaciji, traženjem dodatugovor sklopljen za grupu Ostali prehrambeni proizvo- ne ovjere naručitelj ne utječe na diskriminiranje drudi. U pro vnom se naručitelj može doves u situaciju gog ponuditelja, tako da je uputno traži naknadnu da ga odabrani ponuditelj s kojim ima sklopljen ugovor ovjeru Izjave kao ispravak nedostataka, a s me bi se tuži radi neispunjenja ugovornih obveza. Ako pak naru- i zadovoljila svrha traženja predmetnog dokumenta. čitelj nema sklopljen ugovor, odnosno ponuda još nije prihvaćena, postupanje na opisani način ne bi pred- 6. Sukob interesa stavljalo prekršaj u smislu odredaba važećih zakonskih propisa. Slijedom navedenog, nema zapreke da naru- Jesmo li obvezni objavi Izjavu o sprečavanju sukočitelj sklopi dva ugovora, a sve pozivajući se na načelo ba interesa na našoj internetskoj stranici i u dokumentaciji za nadmetanje i za bagatelne nabave? ekonomičnos i dobrog financijskog upravljanja. Što se če Izjave o sukobu interesa, koja je definirana člankom 13. Zakona o javnoj nabavi, prema mišljenju 5. Dokazi sposobnos MINGO-a iz 2012. godine: Pri provedbi postupka bagatelne nabave sukladno Pravilniku naručitelja u Zahtjevu za dostavu ponuda „Člankom 18., stavkom 3. Zakona o javnoj nabavi preko 70.000,00 kuna, koji je poslan na tri adrese i (NN 90/2011) propisano je da se Zakon ne treba priobjavljen na internetskoj stranici, traženi su dokazi mjenjiva za nabavu čija je procijenjena vrijednost da ne postoje razlozi isključenja prema važećem Za- manja od 70.000,00 kuna. U tom smislu, dakle, prema izričitoj zakonskoj odredbi, navedena odredba konu o javnoj nabavi, i to:

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

članka 13. Zakona ne primjenjuje se na nabave do Sukob interesa propisan je i drugim zakonima osim 70.000,00 kuna. Zakonom o javnoj nabavi među kojima je i Zakon o Među m, naručiteljima skrećemo pozornost na dru- ustanovama koji člankom 37. propisuje da ravnatelj ge odredbe Zakona o javnoj nabavi, koje je potrebno ne smije sklapa ugovore sa samim sobom. Iako to uze u obzir u navedenim slučajevima. Primjerice, ako Zakon o javnoj nabavi ne određuje direktno, savjetuje naručitelj procijenio vrijednost nabave u iznosu do jemo korisnicima da postupaju kao i u prethodnom 70.000,00 kuna u proračunskoj/poslovnoj godini, pa se odgovoru s obzirom na to da bi se ravnatelj u ovajekom iste godine ukazala potreba za dodatnim roba- kvim slučajevima mogao smatra osobom koja ima ma/uslugama/radovima (dakle, pogrešno je procijenio utjecaj na odlučivanje naručitelja u pojedinom povrijednost nabave) izlaže se opasnos da cijeli ugovor stupku nabave, iako primjerice u konkretnom slučaju (dakle, i osnovni ugovor i aneks) budu ništetni, s obzi- sam ne potpisuje ugovor o nabavi.

rom na odredbu članka 176. Zakona: „Ništetan je ugovor o javnoj nabavi, ako je sklopljen pro vno odredbi članka 13. ovoga Zakona”.

U tom smislu, važno je prilikom izrade Plana nabave pravilno odredi predmet nabave i njegovu procijenjenu vrijednost nabave, odnosno ne izloži se situaciji da zbog krivog određivanja predmeta nabave (tj. dijeljenja vrijednos nabave) i pogrešnog određivanja procijenjene vrijednos nabave, da se na navedeni ugovor primjenjuje odredba članka 176. Zakona. Nadalje, s obzirom na to da člankom 13. Zakona o javnoj nabavi nisu obuhvaćeni svi potencijalni odnosi naručitelja i gospodarskih subjekata u kojima može doći do pogodovanja određenom gospodarskom subjektu, odnosno do diskriminacije drugih gospodarskih subjekata, mišljenja smo da naručitelj treba pazi da i u drugim situacijama koje nisu obuhvaćene is m člankom ne dođe do povrede načela javne nabave. Također, naručiteljima skrećemo pozornost na posebne propise kojima je regulirana problema ka sukoba interesa, koji se eventualno primjenjuju u pojedinom slučaju.“. No, sukob interesa definiran je i drugim zakonima – Zakon o ustanovama, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o obveznim odnosima, Kazneni zakon i dr., stoga svojim korisnicima savjetujemo da se i za bagatelne nabave sastavljaju izjave o sukobu interesa za čelnike, ovlaštene predstavnike i sve ostale osobe koje imaju utjecaj na odlučivanje naručitelja u pojedinom postupku nabave, kao i za javne nabave.

Knjiga je namijenjena osobama koje ak vno sudjeluju u pripremi i provođenju postupaka javne nabave. Daje odgovore na pitanja: • Što nam donose nove odredbe zakonodavnog okvira u sustavu javne nabave? • Kako planira javnu nabavu i pripremi Plan nabave? • Kako uskladi fiskalnu odgovornost i javnu nabavu? • Kako organizira ins tuciju naručitelja i poveća razinu stručnos djelatnika koji sudjeluju u procesu nabave sukladno novim propisima? • Kako komunicira s gospodarskim subjek ma? • Kako kvalitetno izradi dokumentaciju za nadmetanje, efikasno pripremi i proves postupak javne nabave, nabavi i zadovolji stvarne potrebe naručitelja, pra realizaciju ugovora? • Koje su nove odrednice u pravnoj zaš ? Knjiga je ažurirana novim zakonskim izmjenama!

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Kako je ustanova u sustavu Riznice, ugovore o javnoj nabavi potpisuje gradonačelnik. Je li ravnatelj ustanove dužan potpisa Izjavu o sprečavanju sukoba interesa i kada se radi o bagatelnoj nabavi?

ovim n a n ! urira jenama ž a izm ga je Knji onskim zak

Također, napominjemo na obavezno objavljivanje izjava o skobu interesa na internetskoj stranici te u svakom pojedinom postupku bagatelne nabave. Predložak izjave za čelnike i ovlaštene predstavnike i druge povezane osobe, te kako bi trebala izgleda objava o sukobu interesa na internetskoj stranici i dokumentaciji za nadmetanje u bagatelnoj nabavi, objavili smo u broju 12 časopisa iz 2013. godine.

vna : o m ge Pro a knji n cije na ) u k n juče l 250 k Vu (PD

JAVNA NABAVA

UDK 347.2

Profesionalni propust u javnoj nabavi Lidija Žunić * Težak profesionalni propust postupanje je gospodarskog subjekta koje ga čini nepouzdanim naručitelju za sklapanje ugovora ili okvirnog sporazuma jer je poslovao pro vno odgovarajućim propisima, kolek vnim ugovorima, pravilima struke ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi. Također, profesionalni propust gospodarskog subjekta moguć je i kod samog izvršenja ugovora u vidu nedostataka u izvršenju bitnih zahtjeva iz ugovora koje su dovele do njegova prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica. Da bi se tema ka bolje shva la, autorica u tekstu navodi konkretne primjere rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne te praksu Europskog suda.

1. Općenito o profesionalnom propustu Sukladno članku 68., stavku 1., točki 4. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13; dalje u tekstu: Zakon) javni naručitelj može isključi natjecatelja ili ponuditelja iz postupka javne nabave, ako je gospodarski subjekt u posljednje dvije godine do početka postupka javne nabave učinio težak profesionalni propust1, koji javni naručitelj može dokaza na bilo

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

* Lidija Žunić, dipl. iur., Grad Zagreb.

1 Prema Zakonu o javnoj nabavi (NN, br. 110/07, 125/08) pojam profesionalni propust nije bio definiran, već se u članku 46., stavku 2., točkama 3. i 4. spominjao, i to na način da javni naručitelj, ako je to odredio kao uvjet sposobnos , mora isključi gospodarske subjekte iz sudjelovanja u postupku javne nabave, ako je gospodarski subjekt ili osoba ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta pravomoćno kažnjena za profesionalni propust te ako je gospodarski subjekt učinio profesionalni propust koji javni naručitelj može dokaza na bilo koji način. Prema tadašnjem tumačenju Uprave za sustav javne nabave pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (2009./2010. godina, izvor: www.javnanabava.hr) pod profesionalnim propustom u kontekstu javne nabave moglo se smatra i počinjenje kaznenog djela, prekršaja ili djela za koje je određeni gospodarski subjekt kažnjen od nadležnog jela (suda, državnog jela, stegovnog ili suda čas ), a koje je djelo u vezi s predmetom nabave. Nadalje, pod me su se smatrali i svi ostali propus za koje gospodarski subjek nisu kažnjeni, ali ih je naručitelj mogao dokaza na bilo koji način, kao npr. teže kršenje preuze h obveza iz ugovora. U praksi svako bi kršenje preuze h obveza iz ugovora trebalo završi raskidom ugovora na štetu onoga koji svoje obveze ne ispunjava na ugovoreni način, te ak viranjem jamstva za uredno izvršenje ugovora (ako je predviđeno). Naručitelj koji raskinu ugovor na štetu izvršitelja ugovora, a is ne pokrene postupak za utvrđivanje ispravnos naručiteljeve odluke, mogao bi to koris kao razlog za isključenje do čnog izvršitelja iz budućih postupaka javne nabave. Prema tadašnjem mišljenju Uprave za sustav javne nabave ovaj razlog je mogao naručitelj koris i kada se radilo o izvršenju nekog ugovora koji nema sličnos s predmetom nabave. Dakle, navedeni Zakon nije definirao profesionalni propust ni razdoblje u kojem se može isključi pojedini gospodarski subjekt zbog počinjenja istog.

koji način. Stavkom 7. istog članka određeno je da težak profesionalni propust postupanje gospodarskog subjekta u obavljanju njegove profesionalne djelatnos pro vno odgovarajućim propisima, kolek vnim ugovorima, pravilima struke ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi, a koje je takve prirode da čini tog gospodarskog subjekta neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, koji javni naručitelj namjerava sklopi . Težak profesionalni propust kod izvršenja ugovora o javnoj nabavi je takvo postupanje gospodarskog subjekta koje ima kao posljedicu značajne i/ili opetovane nedostatke u izvršenju bitnih zahtjeva iz ugovora, koji su doveli do njegova prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica. Postojanje teškog profesionalnog propusta dokazuje javni naručitelj na temelju objek vne procjene okolnos svakog pojedinog slučaja.

2. Rješenja DKOM na temu profesionalnog propusta2 U rješenju KLASA: UP/II-034-02/12-01/527, URBROJ: 354-01/12-8 od 21. lipnja 2012. godine navodi se: „…Žalitelj u žalbi navodi da je njegova ponuda neosnovano isključena iz nadmetanja iz razloga što je is navodno počinio profesionalni propust povezan s izvršenjem ugovora 216/ 2011. Žalitelj ne osporava da nije uspio izvrši predmetni ugovor sukladno Za još primjera rješenja DKOM-a na temu profesionalnog propusta pogleda : KLASA: UP/II-034-02/09-01/207 od 27. ožujka 2009., KLASA: UP/II-034-02/09-01/545 od 30. lipnja 2009., KLASA: UP/ II-034-02/10-01/1330 od 31. prosinca 2010. i dr. na web-stranici: www.dkom.hr.

UDK 347.2

preuze m obvezama, ni da je uslijed toga došlo do raskida predmetnog ugovora od strane naručitelja, ali smatra da takav raskid ne može bi razlog za isključenje ponude žalitelja iz predmetnog nadmetanja s obzirom na to da do raskida nije došlo zbog nezakonitog postupanja ponuditelja, već zbog neuspjeha žalitelja da izvrši predmetnim ugovorom preuzetu obvezu i to isključivo iz objek vnih razloga, koji su posljedica uobičajenog poslovnog rizika… Uvidom u dokumentaciju koja je dostavljena ovom jelu utvrđeno je da je naručitelj dopisom od 1. prosinca 2011. godine pozvao žalitelja da opremu koja je predmet ugovora broj 216/2011 isporuči najkasnije do 9. prosinca 2011. godine, dok će u pro vnom naručitelj predmetni ugovor raskinu . Uvidom u dopis od 5. prosinca 2011. godine utvrđeno je da se žalitelj očitovao naručitelju da nije u mogućnos isporuči navedenu opremu, te mu je ponudio isporuku druge vrste opreme, a što je naručitelj dopisom od 9. prosinca 2011. godine odbio te žalitelju dao novi rok za ispunjenje predmetnog ugovora. S obzirom na to da žalitelj ni u naknadno ostavljenom roku nije isporučio opremu koja je predmet ugovora broj 216/2011 naručitelj je dopisom od dana 16. prosinca 2011. godine raskinuo predmetni ugovor i napla o jamstvo za uredno izvršenje ugovora. Navedeni jek događaja nesporan je među strankama, te proizlazi iz dostavljene dokumentacije koja se nalazi u spisu. Slijedom navedenog, naručitelj je pravilno postupio kada je ponudu žalitelja isključio iz nadmetanja…“.

JAVNA NABAVA

onalnog propusta počinjenog u prethodnom postupku javne nabave kod istog naručitelja. Među m, uvidom u upisnik ovog jela utvrđeno je kako je Odluka o odabiru, na koju se poziva žalitelj, poništena rješenjem ovog jela KLASA: UP/II-034-02/11¬0111713, URBROJ: 354-01/12-12 od 29. ožujka 2012. godine. Pozivanjem na Odluku o odabiru od 15. studenoga 2011. godine i Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, koji je sastavni dio iste odluke, a koja odluka je rješenjem ovog jela od 29. ožujka 2012. godine poništena, žalitelj nije, sukladno članku 143., stavku 2. Zakona o javnoj nabavi, dokazao svoje tvrdnje da je odabrani ponuditelj počinio profesionalni propust zbog kojeg ga je naručitelj u predmetnom postupku javne nabave bio dužan isključi. Žalbeni navod je neosnovan…“.

U rješenju KLASA: UP/II-034-02/12-01/840, URBROJ: 354-01/12-7 od 26. rujna 2012. godine stoji sljedeće: U rješenju KLASA: UP/II-034-02/12-01/1531, URBROJ: 354-01/13-15 od 17. siječnja 2013. godine stoji:

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

„…Nadalje, žalitelj navodi da je naručitelj bio upoznat s činjenicom da je odabrani ponuditelj u grupama A., B. i E. Gornji grad d.o.o., Lučko počinio profesionalni propust, ali da istog nije isključio s obrazloženjem da profesionalni propust u ovom slučaju nije nedvojbeno dokazan zbog činjenice da je u jeku spor radi raskida ugovora. Naime, navodi da je ponuditelj Gornji grad d.o.o., Lučko imao sklopljen Ugovor s naručiteljem: Hrvatskom radiotelevizijom, Zagreb, da je navedeni naručitelj raskinuo predmetni ugovor, te da je naručitelj bio upoznat s razlozima raskida ugovora. Žalitelj tvrdi da Zakon o javnoj nabavi ne propisuje da podizanje tužbe zbog raskida ugovora derogira odredbu članka 68., stavka 7. istog Zakona, odnosno da tumačenje naručitelja nema uporište u Zakonu o javnoj nabavi. Navodi da dokumentacija i obrazloženje naručitelja Hrvatske radiotelevizije, Zagreb, nedvojbeno

„…Žalitelj također navodi kako je naručitelj u jednom od prethodnih postupaka javne nabave utvrdio da je ovdje odabrani ponuditelj počinio profesionalni propust te ga je iz tog razloga u tom postupku javne nabave i isključio. Naručitelj do danas, koliko je žalitelju poznato, nije povukao ili izmijenio svoju tvrdnju o profesionalnom propustu odabranog ponuditelja. Kako je navedeni profesionalni propust učinjen unutar tri godine do dana objave ovog postupka javne nabave naručitelj je propus o isključi istog ponuditelja zbog profesionalnog propusta… Žalitelj u prilogu očitovanja na naručiteljev odgovor na žalbu, kao dokaz žalbenog navoda, dostavlja presliku Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda od 14. studenoga 2011. godine i Odluke o odabiru od 15. studenoga 2011. godine donesene u postupku javne nabave i instalacije uređaja za sustav nadzora ribarskih plovila s pripadajućim so verom za razmjenu podataka s uređajem, naručitelja Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Zagreb. Iz priloženih dokaza proizlazi da je naručitelj ponuditelja Telefon d.o.o. Knin isključio zbog profesi-

JAVNA NABAVA

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

ukazuju na sadržaj, značenje i posljedice propusta, tvrtke Gornji grad d.o.o., Lučko, u izvršenju obveza, kao i na činjenicu raskida ugovora te smatra da je is trebao bi isključen… Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da se u istome u točki 24. nalazi dodatna bilješka u kojoj naručitelj navodi da je nakon javnog otvaranja ponuda zaprimio anonimni podnesak u kojem se obrazlaže da je ponuditelj Gornji grad d.o.o., Lučko, počinio profesionalni propust u smislu raskida ugovora od strane naručitelja Hrvatske radiotelevizije, Zagreb, da je od Hrvatske radiotelevizije, Zagreb, zatraženo očitovanje u smislu je li postojao takav ugovor o javnoj nabavi i je li is raskinut krivnjom navedene tvrtke. Navodi se da je Hrvatska radiotelevizija, Zagreb u svom očitovanju navela da je ugovor raskinut zbog neurednog izvršavanja ugovornih obveza od strane ponuditelja Gornji grad d.o.o., Lučko uz napomenu da je navedeni ponuditelj podnio tužbu pro v naručitelja Trgovačkom sudu u Zagrebu, te da je predmetni spor u jeku. Navodi se da je održan sastanak s predstavnicima naručitelja Hrvatske radiotelevizije, Zagreb, na kojem su predočeni određeni dokumen u vezi sa spornim ugovorom, te da su is kao razlog raskida ugovora naveli, odnosno predočili dokument iz kojeg je razvidno da je ponuditelj jekom izvršavanja ugovora obavijes o naručitelja da ne može isporučiva određene ar kle, iako je u trenutku davanja ponude znao da se is ar kli više ne proizvode. Kao dodatni razlog raskida navode se i kašnjenja u isporuci. Slijedom iznesenoga, naručitelj Hrvatska radiotelevizija, Zagreb, ponuditelju dostavlja obavijest o raskidu ugovora. Naručitelj nadalje u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda navodi da je Zakon o javnoj nabavi definirao pojam profesionalnog propusta, ali da se ne navodi što se smatra teškim profesionalnim propustom u smislu razloga isključenja iz članka 68., stavka 1., točke 4. Zakona o javnoj nabavi. Također se navodi da je tvrtka Gornji grad d.o.o., Lučko, osporila odluku o raskidu ugovora te pokrenula spor pro v naručitelja, koji još nije okončan te da naručitelj smatra da navedene okolnos nije u mogućnos iskoris kao razlog isključenja, te da profesionalni propust nije nedvojbeno dokazan.

Uvidom u dokumentaciju dostavljenu od strane naručitelja utvrđeno je da istoj prileži podnesak nepoznatog podnositelja, zaprimljen kod Državnog ureda za središnju javnu nabavu 16. listopada 2012. , u kojem se navodi da ponuditelj Gornji grad d.o.o., Lučko ima u svom poslovanju dokazani profesionalni propust, da je imao zaključen ugovor o isporuci tonera i n s naručiteljem Hrvatskom radiotelevizijom, Zagreb, is nije poš vao ugovorne obveze te da je naručitelj zbog toga jednostrano raskinuo ugovor, uz navođenje kontakt podataka kod spomenutog naručitelja radi provjere dostavljene informacije. U spisu je dostavlje-

UDK 347.2

na i e-mail korespondencija u kojoj se na traženje naručitelja Državnog ureda za središnju javnu nabavu, Zagreb, za očitovanjem na sporne navode, Hrvatska radiotelevizija, Zagreb očituje 18. listopada 2012. godine i u kojem se očitovanju navodi da je bio sklopljen ugovor broj 128/12 za nabavu photo jedinica, tonera, catridge-a i ribona s ponuditeljem Gornji grad d.o.o., Lučko, za razdoblje od 17. veljače 2012. godine do 31. prosinca 2012. godine, te da je predmetni ugovor raskinut 30. travnja 2012. godine zbog neurednog izvršavanja ugovorom preuze h obveza od ponuditelja. Navodi se da je 11. lipnja 2012. godine ponuditelj podnio tužbu pro v naručitelja u kojoj traži povrat naplaćene bankarske garancije te isplatu novčane naknade na ime sredstava koje bi realizirao po predmetnom ugovoru, na ime sredstava koja predstavljaju štetu u smislu sprečavanja povećanja imovine, te zbog povrede prava osobnos , odnosno zbog povrede ugleda i čas , te da je postupak u jeku. U privitku navedenog dopisa nalazi se i obavijest o raskidu ugovora broj 128/12 od dana 30. travnja 2012. godine, naručitelja Hrvatske radiotelevizije, Zagreb, upućena drugoj ugovornoj strani Gornji grad d.o.o., Lučko. U predmetnoj se obavijes navodi da je ponuditelj naručenu robu isporučivao sa znatnim prekoračenjem ugovorenog roka isporuke ili samo djelomično, da su u tri navrata vršene reklamacije u kojima je ponuditelj pozivan na uredno izvršavanje preuze h ugovornih obveza. Također se navodi da je od strane ponuditelja dostavljen dopis proizvođača tonera da ran 31. listopada 2011. godine da se određeni povi tonera iz troškovnika više ne proizvode, te da je razvidno da je ponuditelj svjesno ponudio isporuku proizvoda za koje je znao da ih neće bi u mogućnos isporuči . Navodi se da osim tonera i druga roba iz troškovnika nije isporučivana u rokovima, bez ikakvog obrazloženja, te da se neurednim izvršavanjem ugovorom preuze h obveza izravno usporava obavljanje poslovnih procesa naručitelja, uslijed čega is svakodnevno trpi štetu... Ovo je jelo pregledom dokaznog materijala dostavljenog od strane naručitelja, nedvojbeno utvrdilo da je naručitelj u konkretnom postupku imao saznanja kao i dokaze o počinjenju profesionalnog propusta od strane ponuditelja Gornji grad d.o.o., Lučko u smislu jednostranog raskida ugovora od strane naručitelja Hrvatske radiotelevizije, Zagreb. Kako je dokumentacijom za nadmetanje kao razlog isključenja propisan i definiran profesionalni propust kao propust u vezi s izvršenjem ugovora koji je doveo do raskida tog ugovora od strane naručitelja, te s obzirom na to da je naručitelj imao relevantne podatke i dokaze o postojanju istog, te je bio obvezan iz postupka javne nabave ponude ponuditelja Gornji grad d.o.o., Lučko za grupe A., B. i E. isključi …“.

UDK 347.2

U rješenju KLASA: UP/II-034-02/13-01/250, URBROJ: 354-01/13-13 od 9. travnja 2013. godine stoji, između ostaloga, sljedeće:

Us-9383/2011-4 od 19. prosinca 2012. godine odbio tužbu pro v navedenog Rješenja, čime je isto postalo pravomoćno. Također se navodi da je naručitelj obvezan poš va načelo tržišnog natjecanja te da je nedopus vo u postupku javne nabave razmatra sudjelovanje gospodarskog subjekta čiji je profesionalni propust povezan s postupanjem pro vnom načelu tržišnog natjecanja, te da je obvezan isključi ponuditelja temeljem članka 68., stavka 1. točke 4. Zakona o javnoj nabavi, te točke 14.c. dokumentacije za nadmetanje.

Nadalje, u predmetnom Rješenju Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja Klasa: UP/I 030-02/2010-01/018, Urbroj: 580-02-11-76-146 od 21. srpnja 2011. godine, čiju je ovjerenu presliku žalitelj dostavio u žalbenom postupku, utvrđeno je da su Udruga trgovaca uredskim materijalom sa sjedištem u Zagrebu – Lučko, i članovi te udruge – poduzetnici između kojih se navodi i član zajednice ponuditelja u predmetnom postupka javne nabave, sada žalitelja tvrtka Zvibor d.o.o., Zagreb, sklopili 6. veljače 2008. godine Sporazum o nastupanju na tržištu u prodaji uredskog materijala kojim su izričito dogovorili način formiranja cijene i podjelu njihovih kupaca pri prodaji uredskog materijala, čime su sklopili zabranjeni sporazum iz članka 9., stavka 1., točki 1. i 3. Zakona o zaš tržišnog natjecanja, koji za cilj ima ograničavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu trgovine uredskim materijalom na teritoriju Republike Hrvatske u razdoblju od 6. veljače 2008. godine do 15. studenog 2010. godine. Također, u točki III. predmetnog Rješenja utvrđuje se da je poduzetnik Zvibor d.o.o., Zagreb, bio sudionik zabranjenog sporazuma u razdoblju od 6. veljače 2008. do 16. listopada 2009. godine. Predmetno rješenje Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja osporavano je pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Žalitelj je dostavio u žalbenom postupku ovjerenu presliku

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda II. od 6. veljače 2013. godine utvrđeno je da je u točki 9.2. navedeno da se zajednica ponuditelja Narodne novine d.d., Zagreb i Zvibor d.o.o., Zagreb, isključuje iz postupka javne nabave za grupe predmeta nabave A., B. i E. Navodi se da naručitelj ima nesporne dokaze iz

kojih proizlazi da je navedena zajednica ponuditelja počinila težak profesionalni propust, odnosno da je naručitelj u razdoblju između izjavljivanja žalbe i donošenja rješenja Državne komisije došao do saznanja da je član zajednice ponuditelja žalitelja tvrtka Zvibor d.o.o., Zagreb, sudjelovao u zabranjenom sporazumu/ kartelu, a što je utvrdila Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja. Nadalje, u predmetnom Zapisniku navodi se da je Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja Rješenjem od 21. srpnja 2011. godine utvrdila da su Udruga trgovaca uredskim materijalom i njenih 9 članova, među kojim i ova zajednica ponuditelja, sklopili zabranjeni sporazum o nastupanju na tržištu u prodaji uredskog materijala, koji je bio na snazi od 6. veljače 2008. godine do 15 studenog 2010. godine. Navodi se i daje Visoki upravni sud svojom presudom, Poslovni broj:

„…Nadalje, žalitelj zajednica ponuditelja Narodne novine d.d., Zagreb i Zvibor d.o.o., Zagreb, u žalbi navodi da ne osporava da je Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja Rješenjem utvrdila da je Udruga trgovaca uredskim materijalom sklopila zabranjeni sporazum te ne osporava da bi se radilo o teškom profesionalnom propustu i opravdanom razlogu za isključenje. Među m osporava odluke naručitelja o isključenju žalitelja, jer su iste pro vne članku 68., stavku 1., točki 4. Zakona o javnoj nabavi, u smislu da se može isključi ponuditelj koji je u posljednje tri godine, računajući od početka postupka javne nabave učinio težak profesionalni propust. Navodi da je Rješenjem Agencije utvrđeno da je sporni sporazum sklopljen 6. veljače 2008. godine, dakle 4 godine i 6 mjeseci prije početka ovog postupka javne nabave. Također, navodi da je točkom III. predmetnog Rješenja Agencije navedeno da je tvrtka Zvibor d.o.o., Zagreb, bio sudionik Sporazuma do 16. listopada 2009., te da je tada odlukom Udruge isključen iz članstva. Također, tvrdi da naručitelj nije utvrđivao činjenično stanje o događajima koji su prethodili i formalnom prestanku članstva tvrtke Zvibor d.o.o., Zagreb u Udruzi, odnosno njegovim radnjama samostalnog nastupa na tržištu, koje su bile pro vne sporazumu o zajedničkom nastupu na tržištu. Navodi da bi se tada utvrdilo da je is od veljače 2009. godine samostalno nastupao na tržištu, te da je odluka o isključenju samo formalna posljedica ranijeg stvarnog prestanka članstva u Udruzi. Slijedom navedenog žalitelj smatra da je odluka naručitelja da je Zvibor d.o.o., Zagreb, u posljednje tri godine počinio težak profesionalni propust utemeljena na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju te je pogrešno primijenjena odredba o mogućnos isključenja ponuditelja. Žalitelj također navodi da se njegov pravni interes za grupe B. i E. sastoji u utvrđenju valjanos njegove ponude te ista odabere, a da bi valjanost njegove ponude za grupu A. bila bitna u slučaju da neki od ponuditelja s naručiteljem iz bilo kojeg razloga ne sklopi okvirni sporazum... U predmetnom se slučaju radi o profesionalnom propustu kojeg je utvrdila Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja, a koji se odnosi na sklapanje zabranjenog sporazuma, što je dodatno potvrđeno Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

JAVNA NABAVA

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

izvornika Presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj: Us¬9383/2011-4 od 19. prosinca 2012. godine kojom se tužbe tužitelja odbijaju, odnosno kojom se potvrđuje Rješenje Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja u smislu da is m nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, jer je u pravilno provedenom postupku točno i potpuno utvrđeno činjenično stanje i pravilno primijenjeno materijalno pravo. Dakle, u predmetnom postupku javne nabave naručitelj je imao saznanja i dokaze o počinjenju profesionalnog propusta žalitelja te je svoju odluku utemeljio na is ma. Treba naglasi da i u žalbi žalitelj ne osporava činjenicu da se radi o profesionalnom propustu. Nadalje, ovo jelo je utvrdilo da je u predmetnom Rješenju Agencije navedeno da je tvrtka Zvibor d.o.o., Zagreb bila sudionik zabranjenog sporazuma do 16. listopada 2009. godine. Kako je predmetni postupak javne nabave započeo danom slanja poziva na nadmetanje 2. kolovoza 2012. godine, razvidno je da je profesionalni propust počinjen u posljednje tri godine računajući od dana početka postupka javne nabave, odnosno da se radilo o radnji koja nije postojala samo na dan sklapanja Sporazuma, već je u kon nuitetu trajala sve do 16. listopada 2009. godine. Naručitelj je svoju odluku o isključenju navedenog ponuditelja donio temeljem dokaza Rješenja Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja i Presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, te žalitelj nije u pravu kada navodi da je naručitelj trebao utvrđiva činjenično stanje koje je navodno prethodilo formalnom prestanku članstva tvrtke Zvibor d.o.o., Zagreb u Udruzi, odnosno da je is od veljače 2009. godine samostalno nastupao na tržištu. Sukladno navedenom naručitelj je pravilno primijenio odredbe Zakona o javnoj nabavi, te je ovo jelo donijelo odluku kojom se žalba odbija kao u dijelu točke 2. izreke ovog rješenja…“.

U rješenju KLASA: UP/II-034-02/12-01/712 URBROJ: 354-01/13-24, od 11. svibnja 2013. godine stoji da se postupak po žalbi prekida do pravomoćnos presude u postupku, poslovni broj P4114/11, koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Rijeci, Stalna služba u Pazinu. Naime: „…Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da je naručitelj isključio žalitelja, jer je u dosadašnjom poslovanju s naručiteljem učinio profesionalni propust povezan s izvršenjem ugovora o nabavi elip čnih zasuna za 2011. godinu, br. 9112/16-16-2011 od 19. kolovoza 2011. godine, a koji je doveo do raskida istog od strane naručitelja. Razlog je bio kršenje odredbi ugovora u vezi s isporukom zasuna pod uvje ma ponuđenim u ponudi broj: 1807/ZR od 15. srpnja 2011. godine.

UDK 347.2

telja radi utvrđenja i isplate. Tužbom je zatraženo donošenje presude kojom se utvrđuje da Ugovor o nabavi elip čnih zasuna za 2011. godinu sklopljen između tuženika Istarski vodovod d.o.o. Buzet kao kupca i tužitelja Vodoskok d.d. Zagreb kao prodavatelja nije prestao, te da proizvodi pravne učinke. Žalitelj je ovom državnom jelu 20. svibnja 2013. godine dostavio podnesak u privitku kojeg je preslika Zapisnika od 16. siječnja 2013. godine o održanoj glavnoj raspravi kod Trgovačkog suda u Rijeci, Stalna služba u Pazinu, Poslovni broj: 19 P-4114/11-18. U navedenom podnesku žalitelj predlaže odgodu postupka do donošenja presude Trgovačkog suda u Rijeci, Stalna služba u Pazinu u postupku koji se vodi pod poslovnim brojem: P4114/11. Slijedom navedenoga, vidljivo je da je naručitelj žalitelja isključio zbog profesionalnog propusta povezanog s izvršenjem ugovora o nabavi elip čnih zasuna za 2011. godinu, br. 91-12/16-16-2011 od 19. kolovoza 2011. godine… Žalitelj je, smatrajući da je naručitelj neutemeljeno raskinuo navedeni ugovor, jer je žalitelj ispunio sve svoje obveze iz ugovora odnosno da nisu postojali opravdani razlozi za jednostrani raskid ugovora, podnio pro v naručitelja tužbu Trgovačkom sudu u Rijeci, Stalna služba Pazin radi utvrđenja da Ugovor o nabavi elip čnih zasuna za 2011. godinu sklopljen između tuženika Istarski vodovod d.o.o. Buzet kao kupca i tužitelja Vodoskok d.d. Zagreb kao prodavatelja, nije prestao te da proizvodi pravne učinke. Dakle, raskid predmetnog ugovora je predmet sudskog spora i predstavlja prethodno pitanje bez čijeg se rješenja ne može riješi sama stvar, koja je predmet postupka jer, ako raskid ugovora nije opravdan, ne postoji profesionalni propust na strani žalitelja. Također, ovo jelo nije ovlašteno kontrolira valjanost predmetnog ugovora. Stoga, ovo je državno jelo ocijenilo kao svrsishodno da pitanje raskida ugovora zbog neispunjenja obveza žalitelja, a zbog kojeg raskida je naručitelj u predmetnom postupku javne nabave utvrdio da je žalitelj učinio profesionalni propust, riješi nadležni sud…“. U rješenju KLASA: UP/II-034-02/13-01/904 URBROJ: 354-01/13-8, od 12. srpnja 2013. godine stoji:

„…Žalitelj u žalbi navodi kako je naručitelj u predmetnom postupku javne nabave odabrao ponudu ponuditelja Text papir d.o.o. Split, iako je istu trebao isključi , temeljem članka 68. Zakona o javnoj nabavi i točke 3.2. dokumentacije za nadmetanje, jer je odabrani ponuditelj počinio težak profesionalni propust. Naime, Rješenjem Agencije za zaš tu tržišnog Iz dokumentacije dostavljene ovom državnom jelu natjecanja od 21. srpnja 2011. godine utvrđeno je utvrđeno je da je žalitelj Trgovačkom sudu u Rijeci, kako je odabrani ponuditelj u razdoblju do 15. stuStalna služba u Pazinu podnio tužbu pro v naruči- denog 2010. godine, dakle u razdoblju manje od tri

UDK 347.2

godine do početka postupka javne nabave, bio sudionik zabranjenog sporazuma iz članka 9., stavka 1. Zakona o zaš tržišnog natjecanja, koji za cilj ima ograničavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu trgovine uredskim potrošnim materijalom na teritoriju Republike Hrvatske, a koje rješenje je postalo pravomoćno. Kao dokaz dostavlja presliku Rješenja Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja od 21. srpnja 2011. godine i presliku Presude Visokog upravnog suda u Zagrebu od 19. prosinca 2012. godine…Uvidom u Rješenje Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja Klasa: UPI I 030-02/2010-011018, Urbroj: 580-02-11-76-146 od 21. srpnja 2011. godine utvrđeno je da su članovi Udruge trgovaca uredskim materijalom, između kojih članova je i odabrani ponuditelj Text papir d.o.o. Split, sklopili u Zagrebu 6. veljače 2008. godine sporazum o nastupanju na tržištu u prodaji uredskog materijala, te u utvrđenom razdoblju bili članovi navedene udruge odnosno sudionici zabranjenog sporazuma kojim su dogovorili način formiranja cijene i podjelu kupaca, čime su sklopili zabranjeni sporazum koji za cilj ima ograničavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu trgovine uredskim materijalom u razdoblju od 6. veljače 2008. godine do 15. studenog 2010. godine.

JAVNA NABAVA

darski subjekt bio kriv za težak profesionalni propust kojeg javni naručitelj može dokaza na bilo koji način. No, Direk va ne definira pojam teškog profesionalnog propusta, ali se rješenje može pronaći u presudama Europskog suda. Najpozna ji je predmet C-465/11, Forposta SA and ABC Direct Contact sp zoo v Poczta Polska SA iz prosinca 2012. Poczta Polska (dalje u tekstu: PP) je tvrtka koja je provela otvoreni postupak javne nabave, podijeljen na grupe, za određene poštanske usluge. Najpovoljnije ponude u pojedinim grupama bile su one ponuditelja Forposta SA (dalje u tekstu: Forposta) i ABC Direct Contact sp zoo (dalje u tekstu: ABC). Naručitelj je poniš o postupak javne nabave zato što su kod oba ponuditelja postojali obvezni razlozi isključenja iz postupka, i to konkretno sukladno članku 24 (1)(1a) poljskog zakona o javnoj nabavi. Oba ponuditelja su se žalila na odluku naručitelja tvrdeći da je odredba u nacionalnom zakonodavstvu pro vna stavku (d) članka 45(2) Direk ve 2004/18, odnosno da je obujam uvjeta određenih nacionalnim propisom o javnoj nabavi puno širi od uvjeta, koji su određeni propisima EU-a, te da se u ovoj situaciji uopće nije radilo o teškom profesionalnom propustu.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Tako se u presudi, između ostaloga, navodi: Također je uvidom u Presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us 9383/2011-4 od 19. pro- • neuspjeh gospodarskog subjekta da se pridržava svojih ugovornih obveza može se, u načelu, smasinca 2012. godine utvrđeno da je is odbio tužbe tra kao profesionalni propust tužitelja članova nedopuštenog sporazuma između • koncept profesionalnog propusta obuhvaća sva kojih i odabranog ponuditelja Text papir d.o.o. Split, a pogrešna postupanja koja imaju utjecaj na profepro v rješenja Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja. sionalni kredibilitet gospodarskog subjekta, a ne S obzirom na to da je odlukom nadležnog jela – samo na ona koja se odnose na povrede e čkih Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja, objavljenom standarda u užem smislu unutar struke kojoj suu službenom glasilu Republike Hrvatske, Narodnim bjekt pripada, a koja su ustanovljena od disciplinnovinama broj 111/2011 od 28. rujna 2011. godine, skog jela te struke ili pravomoćnom presudom a potvrđeno presudom Visokog upravnog suda Re- • pojam teškog propusta treba u pravilu shva kao publike Hrvatske broj Us¬9383/2011 od 19. prosinca postupanje gospodarskog subjekta sa štetnom 2012. godine, objavljenom u Narodnim novinama namjerom ili nepažnjom određene težine; prema broj 13/13 od 30. siječnja 2013. godine, pravomoćtomu, svako pogrešno, neprecizno ili neispravno no utvrđeno da je odabrani ponuditelj Text papir izvršenje ugovora ili njegova dijela bi moglo potend.o.o. Split sklopio zabranjeni sporazum koji za cilj cijalno pokaza ograničene profesionalne sposobima ograničavanje tržišnog natjecanja na mjeronos gospodarskog subjekta o kojemu je riječ, ali davnom tržištu trgovine uredskim materijalom i bio automatski ne čini teški propust sudionik istog do 15. studenog 2010. godine, dakle • dodatno, kako bi se utvrdilo postoji li teški propust unutar posljednje tri godine računajući do početka u načelu se mora proves posebna i individualna postupka javne nabave (17. travnja 2013. godine), procjena postupanja gospodarskog subjekta. ovaj žalbeni navod je osnovan…“. Ovo znači da države članice same trebaju u nacionalzakonodavstvu odredi što je težak profesio3. Profesionalni propust u javnoj nabavi iz nom nalni propust (čl. 68., st. 7. Zakona). Prema odredbi prakse Europskog suda Direk ve koja je prenesena u nacionalni propis na Članak 45., stavak 2. točka d) Direk ve 2004/18/EZ naručitelju je teret dokaza (u konkretnom slučaju) popropisuje da svaki gospodarski subjekt može bi is- stojanja teškog profesionalnog propusta na bio koji ključen iz sudjelovanja u ugovoru, ako je taj gospo- način, odnosno taj teret dokaza ne leži na gospodar-

JAVNA NABAVA

skom subjektu. Također se ne zah jeva da o počinjenju teškog profesionalnog propusta bude donesena sudska odluka. Naručitelj može isključi ponuditelja iz postupka javne nabave temeljem članka 68. Zakona, ako se postupanje gospodarskog subjekta odnosi na obavljanje njegove profesionalne djelatnos , ako je propust dovoljno težak te, ako na temelju obrazložene objek vne procjene naručitelja takav propust ima značajan utjecaj na prikladnost gospodarskog subjekta da bude ugovorna strana ugovora koji se namjerava sklopi .

4. Zaključak

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Kao što je već uvodno navedeno težak profesionalni propust je postupanje gospodarskog subjekta u obavljanju njegove profesionalne djelatnos pro vno odgovarajućim propisima, kolek vnim ugovorima, pravilima struke ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi, a koje je takve prirode da čini tog gospodarskog subjekta neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma koji javni naručitelj namjerava sklopi . Težak profesionalni propust kod izvršenja ugovora o javnoj nabavi je takvo postupanje gospodarskog subjekta koje ima kao posljedicu značajne i/ili opetovane nedostatke u izvršenju bitnih zahtjeva iz ugovora, koji su doveli do njegova prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica.

Prije svega, ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum mora bi u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom, odnosno ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom, sukladno članku 105. Zakona. Kako bi naručitelji mogli nekog gospodarskog subjekta isključi iz postupka javne nabave zbog počinjenja teškog profesionalnog propusta, potrebno je pomno pra izvršenje (realizaciju) sklopljenog ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, odnosno koristeći točne riječi Zakona to bi glasilo da je javni naručitelj obvezan kontrolira je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. Nažalost, praksa pokazuje da navedeno nije čest slučaj ili u najmanju ruku da se isto obavlja na vrlo površan način. Samo pomno, detaljno, kvalitetno praćenje sklopljenih ugovora može jamči da će izvršenje bi u skladu sa svim ugovorenim, a u provnome slučaju naručitelj će ima kvalitetnu dokumentaciju temeljem koje će drugu ugovornu stranu u nekom budućem postupku javne nabave isključi. Kao dodatno osiguranje za kvalitetno izvršenje

UDK 347.2

sklopljenog ugovora o javnoj nabavi naručiteljima na raspolaganju stoje i sljedeći instrumen , sukladno članku 76. Zakona: jamstvo za uredno ispunjenje ugovora za slučaj povrede ugovornih obveza ili jamstvo za izvršavanje okvirnog sporazuma kada okvirni sporazum obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi. Još jedna specifična vrsta jamstva koju treba spomenu , osobito kada je riječ o profesionalnom propustu, je jamstvo o osiguranju za pokriće odgovornos iz djelatnos za otklanjanje štete koja može nasta u vezi s obavljanjem određene djelatnos 3, koje bi naručitelji svakako trebali traži dokumentacijom za nadmetanje (naravno, ako je riječ o djelatnos za koju postoji takva vrsta osiguranja). Osiguranje od odgovornos pokriva rizik od profesionalne odgovornos proistekle iz profesionalnog propusta osiguranika u izvršenju obveza nastalih iz obavljanja djelatnos 4. Odnosno, profesionalnom (ugovornom) odgovornošću smatra se odgovornost nastala zbog profesionalnog propusta osiguranika u izvršenju obveza nastalih iz obavljanja pojedinih djelatnos . U ovu vrstu spadaju odgovornos : odvjetnika, javnih bilježnika, revizorskih tvrtki, upravitelja nekretninama, liječnika, stomatologa, ljekarnika, stečajnih upravitelja, posrednika/zastupnika u osiguranju i reosiguranju, arhitekata, inženjera u prostornom uređenju i gradnji i razne druge odgovornos .

Nastanak raznih vrsta (obveznih) osiguranja predstavlja rela vno novu pravnu tekovinu koja se počela snažnije razvija trideseh godina prošlog stoljeća, u funkciji zaš te potencijalnih žrtava prometa ili djelatnos koje predstavljaju povećanu opasnost. Tim ins tutom očituje se u velikoj mjeri javni interes, koji se sastoji u osiguranju od rizika koje sa sobom nose određene djelatnos i koje po svojoj prirodi predstavljaju opasnost većih razmjera. Osim toga, javni interes očituje se i u nastojanju da se prevenira nastup štetnih događaja, ponajprije u povećanoj profesionalizaciji kao logičnu posljedicu širenja objek vne odgovornos za naknadu štete. S druge strane, za stvaranje učinkovitog sustava popravljanja štete, što je isto tako u javnom interesu, bilo je potrebno kreira ins tut (obveznog) osiguranja koji jamči jednostavnu i brzu naplatu štete, te na taj način zaš ćuje moguće oštećenike. Istodobno, taj ins tut djelotvorno zaš ćuje i ekonomsku sferu štetnika koji se nalazi u položaju osiguranika jer štetu ne naknađuje štetnik osobno, već to za njega, u okvirima osigurateljskog pokrića, čini osiguravajuće društvo. (Izvor: Vojković H., Obvezno osiguranje od odgovornos iz odvjetničke djelatnos , Hrvatska pravna revija, siječanj 2008., str. 44) 3

Osiguranjem od odgovornos osigurava se rizik obveze naknade štete trećoj osobi, i to štete proistekle iz događaja za koji je osiguranik odgovoran. Kod osiguranja od odgovornos nije osigurana imovina osiguranika kao fizički pojam, nego m osiguranjem osiguranik š svoj imovinski interes u nastojanju da spriječi smanjenje imovine do kojeg bi došlo zbog obveze naknade štete. Vrste osiguranja od odgovornos : 1) opća odgovornost – građansko-pravna izvanugovorna odgovornost i 2) profesionalna – ugovorna odgovornost.

UDK 331.2

RADNO PRAVO

Kvotno zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom Sanja Ro m * Od 1. siječnja 2014. na snazi je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (dalje u tekstu: Zakon), objavljen u Narodnim novinama, broj 157/2013. Zakon propisuje da su poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra vnih radionica i zaš tnih radionica dužni zaposli , na primjerenom radnom mjestu prema vlas tom odabiru, u primjerenim radnim uvje ma, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnos koju obavljaju. Zakonom je propisana kvota obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom koja ne može bi manja od 2 % ni veća od 6 % ukupnog broja zaposlenih. Poslodavci koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja obveznici su novčane naknade.

1. Uvod

Zakon propisuje da su poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra vnih radionica i zaš tnih radionica dužni zaposli , na primjerenom radnom mjestu prema vlas tom odabiru, u primjerenim radnim uvje ma, određeni broj osoba s invaliditetom, 2. Očevidnik zaposlenih osoba s ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatinvaliditetom nos koju obavljaju. Zakonom je propisana kvota obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom koja ne Pravilnikom o očevidniku propisan je sadržaj i način može bi manja od 2 % ni veća od 6 % ukupnog bro- vođenja očevidnika zaposlenih i samozaposlenih osoba s invaliditetom, te uvje koji moraju bi ispunjeni * Sanja Ro m, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. za upis osobe s invaliditetom u očevidnik.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Na temelju članka 13., stavka 3. Zakona, donesen je Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN, br. 44/14 – dalje u tekstu: Pravilnik o očevidniku). Zakon obvezuje HZMO na vođenje očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (dalje u tekstu: očevidnik) od 1. siječnja 2015., te na dostavu podataka iz očevidnika ZVPRZOI-u, radi praćenja kvotnog zapošljavanja. Hrvatski registar o osobama s invaliditetom (dalje u tekstu: Registar) kojeg vodi Hrvatski Zavod za javno zdravstvo (HZJZ) je temeljni registar koji vodi podatke o svim osobama s invaliditetom. Podaci o statusu osobe s invaliditetom eviden rani u bazama HZMO-a na temelju prijava osiguranja ( skanica M-1P), odnosno prijava o promjeni jekom osiguranja ( skanica M-3P) uspostavljenih od strane poslodavaca, razmjenjivat će se s Registrom i tako će se osigura vođenje očevidnika u HZMO, te praćenje kvote od ZVPRZOI-a, sukladno članku 19., stavak 2. Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN, br. 44/14. – dalje u tekstu: Pravilnik o kvo ).

Hrvatski sabor donio je na sjednici 13. prosinca 2013. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (dalje u tekstu: Zakon), objavljen u Narodnim novinama, broj 157/2013., a stupio je na snagu 1. siječnja 2014. Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direk va Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 02/12/2000). Zakon, radi zaš te osoba s invaliditetom, propisuje prava osoba s invaliditetom, na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad, te uređuje zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvje ma, osnivanje, djelatnost, upravna i stručna jela u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integra vnoj radionici i zaš tnoj radionici, mjere za po canje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, djelatnost i nadležnost novog Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje u tekstu: ZVPRZOI), te odgovornost za povrede odredaba Zakona.

ja zaposlenih. Poslodavci koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja obveznici su novčane naknade. Radi praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, HZMO i ministarstvo nadležno za financije će, prema posebnom propisu o zaš osobnih podatka, dostavlja podatke ZVPRZOI-u.

RADNO PRAVO

2.1. Ma čna evidencija HZMO-a HZMO sukladno Pravilniku o ma čnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13. – dalje u tekstu: Pravilnik o ma čnoj evidenciji) vodi ma čnu evidenciju o svim osiguranicima, obveznicima doprinosa za mirovinsko osiguranje i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja (dalje u tekstu: ma čna evidencija), pa tako i o osiguranicima koje je poslodavac prijavio kao osobe s invaliditetom prijavom osiguranja (obrazac M-1P), odnosno prijavom o promjeni jekom osiguranja (obrazac M-3P).

2.1.1. Prijava podataka o zaposlenim osobama s invaliditetom u sustav HZMO-a

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Poslodavci, bez obzira na broj radnika, kod kojih je osoba s invaliditetom već zaposlena, prijavljuju podatak o invaliditetu radnika u sustav HZMO-a prijavom o promjeni podataka (obrazac M-3P). Važno je istaknu da su poslodavci koji u vrijeme stupanja na snagu Pravilnika o očevidniku zapošljavaju osobe s invaliditetom, sukladno članku 10. Pravilnika o očevidniku, dužni te osobe prijavi HZMO-u kao osobe s invaliditetom na propisanom obrascu prema Pravilniku o ma čnoj evidenciji i Pravilniku o očevidniku, u razdoblju od 1. svibnja 2014. godine do 31. prosinca 2014. godine. U pro vnom, te osobe neće se moći ubroji u kvotu od 1. siječnja 2015., već naknadno, računajući trenutak kada su takvu prijavu podnijeli nakon 1. siječnja 2015. Poslodavci su dužni prijavi svaku promjenu u vezi invaliditeta osiguranika HZMO-u.

Poslodavci kod kojih se osoba s invaliditetom zapošljava nakon stupanja na snagu Pravilnika o očevidniku, prijavu osiguranika kao osobe s invaliditetom prijavljuju u sustav HZMO-a prijavom osiguranja (obrazac M-1P). Poslodavac koji sukladno odredbama članaka 3. i 7. do 10. zapošljava osobu kojoj je rješenjem nadležnog jela priznat status osobe s invaliditetom, obavezno na prijavi osiguranja (obrazac M-1P) pod obilježjem br. 15. STATUS OSOBE S INVALIDITETOM zaokružuje DA i redak Osoba sa invaliditetom.

UDK 331.2

S obzirom na dužnost poslodavca da prijavi svaku promjenu u vezi s invaliditetom osiguranika mirovinskog osiguranja, a koji sukladno odredbama članaka 3. i 7. do 10. želi prijavi činjenicu da osoba koju je zaposlio posjeduje rješenje nadležnog jela, kojim joj je priznat status osobe s invaliditetom, obavezno na prijavi o promijeni jekom osiguranja (obrazac M-3P) pod obilježjem br. 22. STATUS OSOBE S INVALIDITETOM zaokružuje DA i redak Osoba sa invaliditetom, uz koji obvezno upisuje i datum promjene, koji ne može bi raniji od datuma stjecanja svojstva osiguranika prema uspostavljenoj prijavi osiguranja. Ako je datum nastanka invaliditeta kasniji od datuma stjecanja svojstva, u datum promjene upisuje se datum nastanka invaliditeta.

2.1.2. Razmjena podataka o osobama s invaliditetom između HZMO-a i HZJZ-a Registar HZJZ-a je baza podataka s podacima o svim osobama s invaliditetom. Radi povezivanja, upotpunjavanja, odnosno provjere podataka o statusu osoba s invaliditetom, bilo u Registru, bilo u ma čnoj evidenciji HZMO-a, podaci između HZMO-a i HZJZ-a će se elektronički razmjenjiva , u svrhu formiranja očevidnika.

2.1.3. Formiranje očevidnika HZMO će poče vodi očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom sukladno odredbi članka 47. Zakona, prema odredbama Pravilnika o očevidniku, počevši od 1. siječnja 2015. godine. Iz ma čne evidencije HZMO-a, upotpunjene s podacima iz Registra u očevidnik se preuzimaju podaci o zaposlenim osobama s invaliditetom, odnosno o poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom (sukladno člancima: 4., 5., 6. i 7. Pravilnika o očevidniku) koji čine sadržaj očevidnika. Osim navedenih podataka za potrebe praćenja kvote, sukladno članku 19., stavku 2. Pravilnika o kvo , kao i za potrebe izvješćivanja, HZMO u sadržaj očevidnika unosi i podatke o: • ukupnom broju osoba zaposlenih kod poslodavca • broju zaposlenih osoba s invaliditetom kod poslodavca • području djelatnos prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnos (NKD) • stažu osiguranja za osiguranika, te razdoblju osiguranja osiguranika.

2.2. Sadržaj očevidnika Člankom 4. Pravilnika o očevidniku, taksa vno su nabrojane kategorije osoba s invaliditetom koje se upisuju u očevidnik, kao osobe prijavljene na mirovinsko osiguranje na temelju radnog odnosa, odnosno sa-

UDK 331.2

mostalnog obavljanja djelatnos , a kojima je priznat određeni status, odnosno pravo (tablica 1.):

RADNO PRAVO 9.

Tablica 1.

10.

11. 12.

13.

Osim navedenih podataka očevidnik sadrži i sljedeće podatke povezane s osobom s invaliditetom: ime i prezime, osobni iden fikacijski broj (OIB), osobni broj osiguranika mirovinskog osiguranja, datum rođenja, spol, adresu prebivališta i mjesta rada, datum stjecanja invaliditeta, stupanj oštećenja ako je određen postotkom, osnovu osiguranja, datum stjecanja svojstva osiguranika mirovinskog osiguranja, datum prestanka svojstva osiguranika mirovinskog osiguranja, razlog prestanka svojstva osiguranika mirovinskog osiguranja, radno vrijeme, zanimanje, najvišu završenu škola,

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Dakle, kada je u pitanju osoba s invaliditetom kojoj je priznat status osobe ometene u psihofizičkom razvoju prema propisima o socijalnoj skrbi (toč. 1.) u očevidnik se kao osoba s invaliditetom upisuje osoba kojoj je, neovisno o redovnim ili posebnim programima obrazovanja, prema propisima o socijalnoj skrbi utvrđeno: oštećenje vida, sluha, govorno-glasovne komunikacije, lokomotornog sustava, središnjeg živčanog i mišićnog sustava, drugih organa i organskih sustava, mentalno oštećenje, psihička bolest, odnosno više vrsta oštećenja. Ako je u pitanju osoba s invaliditetom kojoj je priznat status osigurane osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjem prema propisima o mirovinskom osiguranju (toč. 4), u očevidnik se upisuje osoba koja ima utvrđeno najmanje: 90 % tjelesnog oštećenja zbog gubitka vida, 70 % tjelesnog oštećenja zbog gubitka sluha, 90 % ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različi h tjelesnih oštećenja, s m da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 70 %.

R. Kategorije osoba s invaliditetom (čl. Uvjet za upis u b. 4. Pravilnika o očevidniku) očevidnik- utvrđeno 1. Priznat status osobe ometene • oštećenje vida u psihofizičkom razvoju prema • oštećenje sluha propisima o socijalnoj skrbi • oštećenje govorno – glasovne komunikacije • oštećenje lokomotornog sustava • oštećenje središnjeg živčanog i mišićnog sustava • oštećenje drugih organa i organskih sustava • mentalno oštećenje • psihička bolest • više vrsta oštećenja 2. Priznat status invalida rada prema propisima o mirovinskom osiguranju 3. Priznat status invalidne osobe sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem prema propisima o mirovinskom osiguranju 4. Priznat status osigurane osobe s najmanje: • 90 % tjelesnog utvrđenim tjelesnim oštećenjem oštećenja radi gubitka prema propisima o mirovinskom vida osiguranju • 70 % tjelesnog oštećenja radi gubitka sluha • 90 % ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različi h tjelesnih oštećenja, s me da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 70 %. 5. Priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata 6. Priznat status vojnog, odnosno civilnog invalida rata prema propisima o zaš vojnih i civilnih invalida rata 7. Priznat status učenika s teškoćama u razvoju prema propisima o odgojnoobrazovnoj skrbi 8. Priznat invaliditet i smanjena radna sposobnost na temelju rješenja ureda državne uprave nadležnog za socijalnu skrb, a starije su od 21 godine

Priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13), Priznato pravo na radno prilagođavanje prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona Priznat status osobe s invaliditetom prema propisima drugih država članica Europske unije Priznata neposredna opasnost od nastanka invalidnos prema propisima o mirovinskom osiguranju, ako je rješenje doneseno do 1. 1. 1999. godine Utvrđen invaliditet u odnosu na rad, bez obzira na vrstu i stupanj, temeljem nalaza i mišljenja ZVPRZOI-a

RADNO PRAVO

UDK 331.2

njenu mogućnost radno se osposobi i zaposli . Iznimno, osobom s invaliditetom s preostalom radnom sposobnos smatra se i osoba s invaliditetom, čiji je radni učinak u granicama očekivanog, ali se na temelju smanjenih stvarnih i procijenjenih općih sposobnos takve osobe ocijeni da je to u interesu očuvanja njezinih tjelesnih, osje lnih i mentalnih sposobnos . U očevidnik se također upisuju sljedeći podaci o poslodavcu kod kojeg je u radnom odnosu osoba s in- Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe osoba s validitetom: naziv, pravni oblik, osobni iden fikacijski invaliditetom kojoj je nadležno jelo vještačenja utvrbroj (OIB), sjedište, županija, djelatnost prema NKD. U dilo preostalu radnu sposobnost. Uvje i način prosvrhu utvrđivanja statusa i uvjeta za upis u očevidnik vedbe profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditeHZMO koris podatke iz Registra, te od drugih nad- tom uređuju se ugovorom između naručitelja usluge i ležnih jela. Osiguranici koji nisu navedeni u članku centra za profesionalnu rehabilitaciju. Postupak pro4. točka 1. do 12. Pravilnika o očevidniku, za potre- fesionalne rehabilitacije pokreće i financira naručitelj be upisa u očevidnik, moraju ima nalaz i mišljenje usluge, koji može bi : HZMO, Hrvatski zavod za zapoZVPRZOI-a u skladu s člankom 4., točkom 13. Pravil- šljavanje (HZZ), Hrvatski zavod za zdravstveno osigunika o očevidniku. Za osiguranika koji je stekao status ranje (HZZO), ministarstvo nadležno za socijalnu poosobe s invaliditetom prema propisima drugih država li ku preko centara za socijalnu skrb, osiguravajuće članica Europske unije, kao dokaz o invaliditetu za po- društvo, poslodavac, jedinica lokalne i područne (retrebe upisa u očevidnik, poslodavac je dužan priloži gionalne) samouprave kao i privatni naručitelj (osoba ovjereni prijevod isprave nadležnog jela države čla- s invaliditetom, roditelj, zakonski zastupnik, skrbnik). nice Europske unije o utvrđenju invaliditeta. Člankom 7. Zakona propisano je da se osobe s inva-

stručno obrazovanje, stručnu spremu za obavljanje poslova, vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu (neodređeno s punim radnim vremenom, neodređeno s nepunim radnim vremenom, određeno s punim radnim vremenom ili određeno s nepunim radnim vremenom).

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Iz navedenog proizlazi da, jer u Pravilniku o očevidniku, rješenja o statusu osobe s invaliditetom druge države, izvan Europske unije, nisu navedena kao dokaz invaliditeta za upis u očevidnik, kao dokazi o postojanju invaliditeta se uvažavaju isključivo isprave jela Republike Hrvatske kojima se priznaju statusi taksavno navedeni u članku 4. Pravilnika o očevidniku, te isprave kojima se dokazuje status osobe s invaliditetom prema propisima država članica Europske unije. Prema tomu, npr. rješenje o statusu ratnog vojnog invalida Ureda za obranu Bosne i Hercegovine nije valjana osnova za upis u očevidnik, odnosno Registar, i takva rješenja HZMO neće zaprima . U navedenim slučajevima, stranka može zatraži od nadležnog jela u Republici Hrvatskoj (sada HZMO, a od 1. siječnja 2015. ZVPRZOI) vještačenje radi utvrđivanja invaliditeta prema propisima Republike Hrvatske.

3. Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom Prema Zakonu, osobom s invaliditetom smatra se osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osje lna oštećenja koja u međudjelovanju s različi m preprekama mogu sprečava njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, a osobom s invaliditetom s preostalom radnom sposobnos osoba čiji invaliditet u odnosu na sposobnos osobe bez invaliditeta jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvje ma rada, na jednakim ili sličnim poslovima ima za posljedicu sma-

liditetom mogu zaposli na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvje ma uz obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta od poslodavca. Razumna prilagodba radnog mjesta znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja, koja ne predstavljaju nerazmjerno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo zapošljavanje i rad na ravnopravnoj osnovi s drugima. Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra vnih radionica i zaš tnih radionica, dužni su prema odredbi članka 8. Zakona zaposli na primjerenom radnom mjestu, prema vlas tom odabiru, u primjerenim radnim uvje ma, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnos koju obavljaju, s m da kvota može bi različita, ali ne može bi manja od 2 % ni veća od 6 % od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca, koji je obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra vnih radionica i zaš tnih radionica, od obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iznimno se oslobađa i novoosnovani poslodavac, u vremenu uvođenja u rad, ali najduže 24 mjeseca od dana početka rada. Poslodavci koji nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, jer ne zapošljavaju najmanje 20 radnika, a imaju zaposlene osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane

UDK 331.2

RADNO PRAVO

kvote, mogu ostvari novčanu nagradu propisanu Pravilnikom o kvo . Zakon u članku 9. obvezuje jela državne uprave, jela sudbene vlas , jela državne vlas i druga državna jela, jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunske i proračunske fondove, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlas ma da prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom daju prednost pod jednakim uvje ma. Ako poslodavac pravna osoba prilikom zapošljavanja ne da prednost osobi s invaliditetom, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna, a ako to ne učini poslodavac, fizička osoba kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

F) građevinarstvo H) prijevoz i skladištenje 3-postotna L) poslovanje nekretninama P) obrazovanje A) poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B) rudarstvo i vađenje 6-postotna C) prerađivačka industrija D) opskrba električnom energijom, plinom, parom i klima zacija E) opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnos sanacije okoliša N) administra vne i pomoćne uslužne djelatnos Q) djelatnos zdravstvene zaš te i socijalne skrbi

Važno je naglasi da poslodavac može ispuni kvotu isključivo zaposlenicima s invaliditetom, koji su eviden rani u očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom u HZMO-u sukladno Pravilniku o očevidni-

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

djelatnos kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlas te potrebe U) djelatnos izvanteritorijalnih organizacija i jela

Za obveznike koji zapošljavaju manje od 50 radnika, propisana kvota smanjuje se za jedan postotni bod, ali ne može bi niža od 2 %. U slučaju da izračun kvote ne predstavlja cijeli broj, vrijednos do 0,5 % zaokružuju se na manji broj, a vrijednos iznad 0,5 % 3.1. Kvota uključujući i 0,5 % zaokružuju se na veći broj. U ispuPravilnikom o kvo propisan je udio zaposlenih oso- njavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih kod ditetom ubrajaju se: pojedinog poslodavca – kvota. Kvota se određuje s • zaposlene osobe s invaliditetom obzirom na djelatnos i njihova područja u skladu s • učenici s teškoćama u razvoju i studen s invalidiOdlukom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnos 2007. tetom na praksi kod poslodavca – NKD 2007. (NN, br. 58/07 i 72/07). Djelatnost obve- • rehabilitan na praksi kod poslodavca znika je ona koja je navedena u Obavijes o razvrsta- • studen s invaliditetom zaposleni temeljem ugovanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007. izdanoj vora o djelu redovitog studenta od Državnog zavoda za sta s ku. Ovisno o djelatno- • osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavas obveznika ispunjenja kvote, kvota se utvrđuje u nju za rad bez zasnivanja radnog odnosa te osobe s propisanom postotku, od ukupnog broja zaposlenih invaliditetom čije redovno obrazovanje poslodavac radnika kod poslodavca, koji je obveznik kvotnog zas pendira. pošljavanja osoba s invaliditetom, kako je prikazano Osim navedenih osoba, u ispunjavanje obveze kvotu tablici 2.: nog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubraja se i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s Tablica 2. invaliditetom koja se samozapošljava. Pod samozaKvota Djelatnost obveznika pošljavanjem osoba s invaliditetom, u smislu Zakona, G) trgovina na veliko i na malo; popravak smatra se: osnivanje trgovačkog društva i zapošljavamotornih vozila i motocikala nje u tom trgovačkom društvu, osnivanje zadruge i I) djelatnost pružanja smještaja te pripreme i 2-postotna usluživanja hrane zapošljavanje u toj zadruzi, obavljanje obrta, obavljanje domaće radinos ili sporednog zanimanja, obavJ) informacije i komunikacije K) financijske djelatnos i djelatnos ljanje djelatnos slobodnog zanimanja (profesionalne osiguranja djelatnos ), te obavljanje djelatnos poljoprivrede i M) stručne, znanstvene i tehničke djelatnos šumarstva. Slijedom navedenog, obvezu kvotnog zaO) javna uprava i obrana; obvezno socijalno pošljavanja poslodavac može ispuni tako da zaposli osiguranje propisani broj osoba s invaliditetom, a u suprotnom, R) umjetnost, zabava i rekreacija pod određenim propisanim uvje ma može ispuni S) ostale uslužne djelatnos zamjensku kvotu. T) djelatnos kućanstava kao poslodavaca;

RADNO PRAVO

ku. U kvotu se ubrajaju osobe s invaliditetom, koje se smatraju osiguranicima s invaliditetom sukladno Pravilniku o očevidniku, te su sklopile ugovor o radu s poslodavcem za najmanje 20 sa tjedno. Dokaze o ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavci su dužni dostavi ZVPRZOI-u u roku od sedam dana od dana ispunjenja te obveze. Radi praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom HZMO i ministarstvo nadležno za financije će, prema posebnom propisu o zaš osobnih podatka, dostavlja podatke ZVPRZOI-u.

UDK 331.2

nje 20 radnika. U ukupan broj zaposlenih ubrajaju se i osnivači/članovi u trgovačkim društvima i ustanovama u Republici Hrvatskoj koji su u radnom odnosu s poslodavcem, te obrtnici i druge osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja ili druge dozvoljene djelatnos i po toj osnovi su obvezno osigurani. Među m, u ukupan broj zaposlenih ne ubrajaju se:

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

• radnici koji su u radnom odnosu s agencijom za privremeno zapošljavanje, na temelju ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova, odnosno radi ustupanja korisnicima Poslodavci koji su sukladno Zakonu obveznici poseb- • radnici koji su u radnom odnosu kod poslodavca nog doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za invaliditetom, te obveznici obračunavanja i plaćanja obavljanje sezonskih poslova. posebnog doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom, dužni su obračunava i uplaćiva taj Poslodavac koji smatra da se određeno radno mjesto doprinos sve do ispunjenja obveze kvotnog zapošlja- zbog posebnih uvjeta rada treba izuze iz ukupnog vanja osoba s invaliditetom sukladno odredbi članka broja radnih mjesta na temelju kojih se utvrđuje kvo8. Zakona, a najkasnije do 1. siječnja 2015. Poslodavci ta, dužan je zatraži suglasnost ZVPRZOI-a, uz pretkoji do 1. siječnja 2015. ne ispune obvezu kvotnog hodno pribavljeno mišljenje centra za profesionalnu zapošljavanja osoba s invaliditetom postaju obve- rehabilitaciju. U kvotu za pojedini mjesec ubrajaju se znici novčane naknade, te obveznici obračunavanja samo osobe s invaliditetom, koje su upisane u očei plaćanja novčane naknade sukladno odredbi član- vidnik najkasnije do zadnjega dana u mjesecu. Osobe ka 10. Zakona, kojom je propisano da su poslodavci s invaliditetom koje nisu eviden rane u očevidniku, koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih di- sukladno članku 5. Pravilnika o kvo , poslodavac ne plomatskih i konzularnih predstavništava, integra v- može ubroji u kvotu ni je na taj način može prenih radionica i zaš tnih radionica, ako ne ispunjavaju korači . obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, obveznici novčane naknade te obveznici obračunava- 3.1.1. Zamjenska kvota nja i plaćanja novčane naknade. U slučaju da poslodavac kao obveznik ispunjenja kvoOsnovica za obračun novčane naknade jest umnožak te nema mogućnos zapošljavanja potrebnog broja broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio du- osoba s invaliditetom, da bi mogao ispuni propisanu žan zaposli i iznosa minimalne plaće za razdoblje na kvotu, može ispuni zamjensku kvotu, tako da:

koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava • zaključi jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji se po stopi od 30 %. Kvota može bi različita, ali ne s osobom s invaliditetom koja se samozapošljamože bi manja od 2 % ni veća od 6 % od ukupnog va, i to pod uvjetom da su međusobno ispunjena broja zaposlenih radnika kod poslodavca, koji je obprava i obveze iz ugovora o poslovnoj suradnji s veznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom. osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, Dokaze o ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja pri čemu treba vodi računa o visini iznosa ugoosoba s invaliditetom poslodavci su dužni dostavi vora, čija ukupna vrijednost treba bi jednaka najZVPRZOI-u u roku od sedam dana od dana ispunjenja manje minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s te obveze. invaliditetom, koju bi poslodavac morao zaposli unutar propisane kvote, odnosno u slučaju sklapaPravilnikom o kvo propisana je kvota, dokazi o nja ugovora na rok duži od jednog mjeseca, čija je njenom ispunjenju, naknada u slučaju neispunjenja prosječna mjesečna vrijednost jednaka najmanje kvote, te iznos novčanih nagrada za poslodavce koji minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invalidizapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisatetom koju bi poslodavac morao zaposli unutar ne kvote, kao i za poslodavce koji nisu obveznici ispropisane kvote punjenja kvote, a zapošljavaju osobe s invaliditetom. Odredbe navedenog Pravilnika ne primjenjuju se na • primi na obavljanje prakse, utvrđene nastavnim planom, učenike s teškoćama u razvoju ili studente strana diplomatska i konzularna predstavništva te s invaliditetom, s me da se 4 prak kanta priznaju integra vne i zaš tne radionice. Obveznik ispunjenja kvote je svaki poslodavac koji zapošljava najmakao 1 zaposlena osoba s invaliditetom

UDK 331.2

• primi na obavljanje prakse rehabilitante u sklopu profesionalne rehabilitacije koju provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju, s me da se 2 rehabilitanta priznaju kao 1 zaposlena osoba s invaliditetom, • sklopi jedan ili više ugovora o djelu sa studentom s invaliditetom koji ima status redovitog studenta prema kojima su ukupni prizna troškovi rada jednaki najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invaliditetom, koju bi poslodavac morao zaposli unutar propisane kvote • primi na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa osobe s invaliditetom, s me da se 4 takve osobe priznaju kao 1 zaposlena osoba s invaliditetom • daje jednu ili više s pendija za redovno obrazovanje osobama s invaliditetom čija je ukupna visina jednaka najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invaliditetom, koju bi poslodavac morao zaposli unutar propisane kvote. Iz izvatka iz registra nadležnog jela mora bi vidljivo da osoba s invaliditetom, koja se samozapošljava ima registriranu djelatnost obuhvaćenu ugovorom o poslovnoj suradnji s obveznikom kvote. Obveznik koji namjerava ispuni zamjensku kvotu dužan je navedene ugovore dostavi ZVPRZOI-u u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora, a koje će ZVPRZOI smatra najavom zamjenskog ispunjenja kvote. S ugovorom, obveznik mora ZVPRZOI-u dostavi popunjeni obrazac za najavu zamjenskog ispunjavanja kvote koji izdaje ZVPRZOI, te drugu dokumentaciju na zahtjev ZVPRZOI-a. Najava o zamjenskom ispunjavanju kvote za ZVPRZOI postaje važeća prvoga dana u mjesecu nakon primitka ugovora s obrascem najave. Zamjensko ispunjavanje kvote može se najavi najviše za dvanaest mjeseci unaprijed. Po isteku toga razdoblja potrebna je ponovna najava.

Obveznika koji pravodobno ne podnese obrazac izvješća ZVPRZOI će pozva da to učini u roku od osam dana od dana zaprimanja poziva. Ako obveznik ni u ostavljenom roku ne podnese izvješće i potrebne dokaze, ZVPRZOI će smatra da nije ispunjena zamjenska kvota. Također, ako obveznik koji je najavio zamjensko ispunjenje kvote, istu ne ispuni u cijelos , dužan je svakog mjeseca, prilikom obračuna plaća, obračuna i upla razmjerni dio novčane naknade sukladno članku 13. Pravilnika o kvo . Radi ispunjenja zamjenske kvote za siječanj 2015. godine poslodavci obveznici kvote dužni su dostavi ZVPRZOI-u ugovore i obrasce za najavu zamjenskog ispunjavanja kvote iz članka 8. Pravilnika o kvo , najkasnije do 31. prosinca 2014. godine. U suprotnom, m ugovorima nije moguće ispuni zamjensku kvotu.

3.1.2. Plaćanje novčane naknade zbog neispunjenja kvote Obveznik koji ne ispuni kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili na zamjenski način, dužan je mjesečno, prilikom obračuna plaća, obračuna i upla novčanu naknadu u iznosu od 30 % minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom, koju je bio dužan zaposli kako bi ispunio propisanu kvotu. Novčana naknada se obračunava i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Novčana naknada uplaćuje se u korist uplatnog računa propisanog provedbenim propisima o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, doprinosa za obvezna osiguranja te prihoda za financiranje drugih javnih potreba koje donosi ministar financija. O iznosu obračunate novčane naknade obveznik je dužan sastavi izvješće na obrascu koji propisuje ZVPRZOI i dostavi ga ZVPRZOI-u u roku od osam dana, od dana dospijeća novčane naknade. Za obveznika koji ne ispuni kvotu i ne upla novčanu naknadu, nadležni ured porezne uprave donosi odluku o obvezi plaćanja novčane naknade zajedno s kamatama obračuna m na posljednji dan mjeseca u kojem je obveza nastala.

Poslodavac koji zapošljava više osoba s invaliditetom od propisane kvote te poslodavac koji zapošljava manje od 20 radnika, među kojima su osobe s invaliditetom čiji invaliditet nije posljedica ozljede ili profesionalne boles nastale pri radu kod tog poslodavca, ima pravo na novčanu nagradu u iznosu od 15 % minimalne plaće mjesečno za svakog radnika s invaliditetom, koji predstavlja višak u odnosu na propisanu kvotu. Poslodavac može ostvari novčanu nagradu za razdoblje od najduže šest mjeseci kon nuirano za

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

3.1.3. Nagrade za zapošljavanje izvan kvote

Obveznik je dužan u roku od sedam dana nakon isteka razdoblja za koje je najavljeno zamjensko ispunjenje kvote podnije ZVPRZOI-u izvješće o obostranom ispunjenju ugovornih obveza (obrazac izvješća) na obrascu koji izdaje ZVPRZOI. Na zahtjev ZVPRZOI-a, stranke su dužne dostavi dodatne dokaze o obostranom ispunjenju ugovornih obveza, kao što su bankovna izvješća i drugi dokazi. Obrazac izvješća uz odgovornu osobu obveznika mora potpisa i osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, odnosno odgovorna osoba u toj pravnoj osobi, odgovorna osoba u srednjoškolskoj ustanovi, odgovorna osoba na visokom učilištu, odgovorna osoba u centru za profesionalnu rehabilitaciju, ovlaštena osoba u HZZ-u, odnosno učenik, student ili njegov pravni zastupnik.

RADNO PRAVO

UDK 331.2

pojedinu osobu s invaliditetom koju zapošljava. Pravo na novčanu nagradu ne može ostvari : • poslodavac koji ima nepodmirene novčane obveze prema državi ili radnicima po bilo kojoj osnovi • na svoje ime osoba s invaliditetom koja se samozapošljava.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Novčanu nagradu ne mogu ostvari : jela državne uprave, jela sudbene vlas , jela državne vlas i druga državna jela, jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravne osobe s javnim ovlas ma.

vidnika o zaposlenim osobama s invaliditetom kod određenog poslodavca te druge podatke potrebne za praćenje kvote. Ministarstvo nadležno za financije dostavlja ZVPRZOI-u mjesečno, na zadnji dan u mjesecu, podatke o poslodavcima koji su obveznici kvote, podatke o poslodavcima koji su upla li novčaPoslodavac koji prekorači kvotu za određeni mjesec nu naknadu i uplaćenim iznosima, te druge podatke može podnije ZVPRZOI-u zahtjev za novčanu nagra- potrebne za praćenje kvote. du na obrascu kojeg propisuje ZVPRZOI, najkasnije do 20. dana sljedećeg mjeseca. Istekom toga roka poslo- Radi praćenja kvote ZVPRZOI vodi evidenciju o: davac gubi pravo na novčanu nagradu za taj mjesec. • obveznicima kvotnog zapošljavanja Na traženje ZVPRZOI-a poslodavac je dužan navedeni • poslodavcima koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zahtjev ispravi ili dopuni sukladno upu ZVPRZOI-a zapošljavanja i u obvezi su plaćanja novčane nau roku od osam dana od primitka upute. Istekom toga knade iz članka 13. Pravilnika o kvo roka, poslodavac gubi pravo na novčanu nagradu za • poslodavcima koji zapošljavaju veći broj osoba s intaj mjesec. O ispla novčane nagrade odlučuje ZVPRvaliditetom od propisane kvote i poslodavcima koji ZOI odobrenjem ravnatelja nakon što je utvrđeno da nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja, a zapošljasu za to ispunjeni svi uvje . ZVPRZOI daje nalog Drvaju osobe s invaliditetom. žavnoj riznici za isplatu novčane nagrade u roku od Važno je naglasi da su poslodavci koji zapošljavaju osam dana od odobrenja isplate. osobe s invaliditetom u vrijeme stupanja na snagu Važno je naglasi da poslodavci koji zapošljava- Pravilnika o kvo , dužni te osobe prijavi HZMO-u ju više osoba s invaliditetom od propisane kvote sukladno Pravilniku o ma čnoj evidenciji HZMO-a moraju, pri korištenju novčane nagrade, poštova- i Pravilniku o očevidniku, u razdoblju od 1. svibnja kronološko načelo tako da se osobe s invalidi- 2014. godine do 31. listopada 2014. godine. U sutetom ubrajaju u kvotu prema datumu sklapanja protnom, poslodavci te osobe ne mogu ubroji u ugovora o radu s m poslodavcem, bez obzira na kvotu, ni na taj način retrogradno ostvari novčavrijeme nastanka invaliditeta. U kvotu se ubrajaju nu nagradu predviđenu Pravilnikom o kvo . osobe s invaliditetom koje imaju ugovor o radu s Pravilnikom o po cajima pri zapošljavanju osoba s ranijim datumom, dok novčanu nagradu za preko- invaliditetom (NN, br. 44/14.) propisuju se vrsta, viračenje kvote poslodavci mogu ostvari za osobe sina, uvje i način ostvarivanja po caja pri zapošljas invaliditetom koje imaju ugovor o radu s kasnijim vanju osoba s invaliditetom, koje osigurava i isplaćuje datumom. ZVPRZOI. Po caje pri zapošljavanju osoba s invalidi-

3.1.4. Praćenje kvote Ispunjenje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom pra ZVPRZOI te o uočenim nepravilnos ma obavještava jelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada. HZMO dostavlja ZVPRZOI-u mjesečno, na zadnji dan u mjesecu, podatke iz oče-

tetom propisane navedenim Pravilnikom, poslodavac može ostvari za osobe s invaliditetom koje su upisane u očevidnik. Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada te osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, integra vna radionica, kao i zaš tna radionica mogu ostvari sljedeće po caje (tablica 3):

UDK 331.2

RADNO PRAVO

Tablica 3. Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom Ili osoba s invaliditetom koja se samozapošljava

Integra vna radionica

Zaš tna radionica

Vrsta po caja subvencija plaće osobe s invaliditetom sufinanciranje troškova obrazovanja osobe s invaliditetom sufinanciranje troškova prilagodbe mjesta rada osobe s invaliditetom sufinanciranje troškova prilagodbe uvjeta rada za osobu s invaliditetom sufinanciranje kamata na kreditna sredstva namijenjena nabavi strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom sufinanciranje troškova stručne podrške posebna sredstva za inova vne programe zapošljavanja osoba s invaliditetom subvencija plaće osobe s invaliditetom sufinanciranje troškova obrazovanja osobe s invaliditetom sufinanciranje troškova prilagodbe uvjeta rada za osobu s invaliditetom sufinanciranje kamata na kreditna sredstva namijenjena nabavi strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom posebna sredstva za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa u cilju zapošljavanja i održavanja zaposlenos u zaš tnim radionicama i integra vnim radionicama subvenciju plaće osobe s invaliditetom sufinanciranje kamata na kreditna sredstva namijenjena nabavi strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom posebna sredstva za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa u cilju zapošljavanja i održavanja zaposlenos u zaš tnim radionicama i integra vnim radionicama

U svjetlu Direk ve Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000., o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 02/12/2000), donesen je Zakon s popratnim podzakonskim propisima, radi zaš te osoba s invaliditetom, a prvenstveno u cilju omogućavanja lakšeg zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvje ma, na primjerenom radnom mjestu, prema odabiru poslodavca, u primjerenim radnim uvje ma, te radi po canja poslodavaca na zapošljavanje osoba s invaliditetom, propisujući obvezu kvotnog zapošljavanja, praćenja kvote, plaćanja novčane naknade zbog neispunjenja kvote i odgovornost za povrede odredaba Zakona, ali i mo virajuće nagrade za zapošljavanje izvan kvote, te pod određenim uvje ma i pravo na subvenciju plaće zaposlenih osoba s invaliditetom.

Ne proppus te intterrakk vnnu raddionnicuu na teemu

SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA (obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fiskalnoj odgovornos , izvješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma) Zagreb, 8. rujan 2014. Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepravilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos . Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na pitanja: tko nepravilnos uočava, tko o nepravilnos ma izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma i koja je uloga osobe za nepravilnos . Detaljan program objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Cijena: 350 kn

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava te integra vna radionica, mogu za svaku zaposlenu osobu s invaliditetom ostvari subvenciju plaće u iznosu od 10 % do 70 % osnovice. Visinu potrebne potpore subvencijom plaće utvrđuje centar za profesionalnu rehabilitaciju nalazom i mišljenjem. Zaš tna radionica može za

4. Zaključak

Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, osoba s invaliditetom koja se samozapošljava te integra vna radionica i zaš tna radionica mogu ostvari pravo na subvenciju plaće zaposlenih osoba s invaliditetom, ako se nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (dalje u tekstu: nalaz i mišljenje centra) utvrdi da, unatoč prilagodbi radnog mjesta i pružanju odgovarajućih usluga stručne podrške, osoba s invaliditetom ne može pos ći one rezultate u obavljanju radnih zadataka, koje bi na istom radnom mjestu pos gao prosječni radnik bez invaliditeta. Osnovica za izračun subvencije plaće (dalje u tekstu: osnovica) je minimalna plaća utvrđena posebnim propisom.

svaku zaposlenu osobu s invaliditetom na zaš tnom radnom mjestu ostvari subvenciju plaće u iznosu od 75 % osnovice.Poslodavac nema pravo na isplatu subvencije plaće za vrijeme dok je osoba s invaliditetom privremeno nesposobna za rad na teret HZZO-a.

RADNO PRAVO

UDK 331

Pravo na godišnji odmor Vesna Šiklić Odak * Pravila povezana s korištenjem godišnjeg odmora utvrđuju se Zakonom o radu i ugovorom o radu, pravilnikom o radu te kolek vnim ugovorom koji zakonski obvezuje poslodavca koji ih je potpisao ili je na njih proširena primjena. Zakonom o radu propisani su minimalni zahtjevi kojih se poslodavac mora pridržava . Ništetan je svaki sporazum između radnika i poslodavca o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno ispla naknade umjesto godišnjeg odmora. Ipak postoji iznimka kod prestanka radnog odnosa. Stoga se u ovom članku, uz sva važna pitanja ovoga ins tuta, posebno razrađuje pitanje prava na novčanu naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora u slučaju prestanka radnog odnosa.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Pravila povezana s korištenjem godišnjeg odmora utvrđuju se Zakonom o radu (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12, 88/12 – ispravak i 73/13), kao općem propisu radnog prava i autonomnim izvorima radnog prava, i to ugovorom o radu, pravilnikom o radu te kolekvnim ugovorom koji zakonski obvezuje poslodavca, koji ih je potpisao ili je na njih proširena primjena. Zakonom o radu propisani su minimalni zahtjevi kojih se poslodavac mora pridržava , te on sam određuje pravila u vezi s korištenjem godišnjeg odmora u okviru, odnosno, u aktu o pravima i obvezama iz radnog odnosa (kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu). Osnove zakonodavnog reguliranja prava na godišnji odmor nalazimo u Ustavu RH, članku 55., prema kojem svaki zaposleni ima pravo na godišnji odmor i tog se prava ne može odreći. Ovakvo ustavno određenje izuzetno je bitno za poimanje same svrhe godišnjeg odmora, kao nužne pretpostavke očuvanja funkcionalnos fizičkih i mentalnih sposobnos radnika, u cilju obnove energije i sposobnos za nastavak radnih obveza.

dane godišnjeg odmora u slučaju prestanka radnog odnosa. Dužina trajanja godišnjeg odmora ovisi o određenom zakonskom minimumu, koji se sukladno unaprijed određenim kriterijima (npr. godine staža, složenost poslova, otežani uvje rada, socijalni uvje i sl.) u autonomnim izvorima radnog prava uvećava za određeni broj dana. Među m, unatoč kriterijima propisanim u autonomnim izvorima prava i Zakonom o radu propisanom minimumu trajanja godišnjeg odmora još uvijek postoje brojne nedoumice i pitanja, kao što su: koliki broj dana uze kao polazište, koji dani se uračunavaju u godišnji odmor, stjecanje prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora, odricanje od prava na godišnji odmor i sl. Pored toga, dodatno nerazumijevanje u praksi izazvali su blagdani i neradni dani određeni Zakonom, privremena nesposobnost za rad (bolovanje) u pogledu ukupnog trajanja godišnjeg odmora, kao i obračun naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora. S obzirom na navedeno u ovom članku daje se i prikaz ins tuta godišnjeg odmora prema autonomnim izvorima prava kao što su: Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13, Dodatak I - 104/13 i Dodatak II – 150/13 i 153/13 – ispravak), Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12), Dodatak I. Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12), Dodatak II (NN, br. 141/12), Dodatak II (NN, br. 150/13 i 153/13 – ispravak) i granski kolek vni ugovori određene djelatnos .

Upravo zbog navedenog, slijedom ci rane ustavne odredbe, ništetan je svaki sporazum između radnika i poslodavca o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno ispla naknade umjesto godišnjeg odmora. Ipak i od takve zakonom utvrđene ništetnos sporazuma o ispla naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora postoji iznimka kod prestanka radnog odnosa. U tom slučaju poslodavac je dužan radniku koji nije iskoris o godišnji odmor u cijelos , ispla naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, pri čemu se takva isplata neće smatra nezakonitom i 2. Odricanje od prava na korištenje godišnjeg odmora ništetnom. Stoga se u ovom članku posebno razrađuje pitanje prava na novčanu naknadu za neiskorištene U članku 57. Zakona o radu uređeno je pravo na godišnji odmor i tog prava radnik se ne može odreći. Pravo * na godišnji odmor zajamčeno je i Ustavom Republi Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Zagreb.

UDK 331

ke Hrvatske gdje je u članku 55. propisana ništetnost sporazuma o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o ispla naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Ako se radniku ne omogući najkraći godišnji odmor ili se sklopi sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno ako se ne ispla radniku naknada za neiskorišteni godišnji odmor, to predstavlja najteži prekršaj poslodavca za koji kazna iznosi od 61.000,00 do 100.000,00 kn. Dakle, autonomnim izvorima prava, kao što su ugovor o radu, pravilnik o radu te kolek vni ugovor, zaposlenici se neovisno u kojem jelu su zaposleni (državnom, javnom ili lokalnom) ne mogu odreći prava na godišnji odmor, odnosno ne mogu se sporazumje s poslodavcem da im se umjesto korištenja godišnjeg odmora ispla naknada.

3. Pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor Ins tut naknade za neiskorišteni godišnji odmor propisan je odredbom članka 61. Zakona o radu i primjenjuje se isključivo u situacijama u kojima je došlo do prestanka radnog odnosa radnika kod poslodavca. Temeljem članka 61. Zakona o radu u slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je dužan radniku, koji nije iskoris o godišnji odmor u cijelos , ispla naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. U odnosu na primjenu navedene odredbe Zakona o radu u praksi se često postavljaju pitanja imaju li na tu naknadu pravo i službenici kojima je prestala služba zbog teže povrede službene dužnos odnosno zbog skrivljenog ponašanja službenika ili ako služba prestaje na zahtjev službenika.

Iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor se isplaćuje kao bruto iznos. Bruto satnica za izračun bruto iznosa naknade se određuje na osnovu bruto iznosa plaće iz ugovora o radu ili na osnovu odredbi kolek vnoga ugovora. Bruto satnica ne smije bi niža od prosječne bruto satnice u isplatama za zadnja tri mjeseca prije prestanka radnoga odnosa. Na bruto iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor se obračunavaju doprinosi, porezi, prirez i posebni porez. U R-Sm obrascu se naknada za neiskorišteni godišnji odmor prikazuje s osnovom osiguranja 17. Prema članku 63., stavku 1. Zakona o radu neiskorišteni dio godišnjeg odmora radnik može prenije i iskoris najkasnije do 30. lipnja iduće godine te iznimno, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog boles ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoris do 30. lipnja iduće godine, dok prema odredbi članka 59., stavaka 1. i 3. Zakona o radu, radnik ima pravo na jednu dvanaes nu godišnjeg odmora, određenog na način propisan odredbama članka 55. i 56. toga Zakona, za svaki mjesec rada ako radni odnos prestane prije 1. srpnja. Dakle, pravo na puni godišnji odmor službenik i namještenik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada, a pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora odnosi se samo na slučaj kada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovan radni odnos nije proteklo više od šest mjeseci i ako im radni odnos prestaje prije nego što navrše šest mjeseci neprekidnog rada. Pri tomu treba naglasi da spomenu h šest mjeseci uključuje i bolovanje, blagdane i zakonom propisane neradne dane. Dakle, prema Zakonu o radu, radnik ima pravo na isplatu naknade za nekorišteni godišnji odmor u sljedećim slučajevima:

Sukladno članku 60., stavku 1. Zakona o radu naknada za neiskorišteni godišnji odmor određuje se raz-

Izračun iznosa naknade:

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

3.1. Određivanje prava i obračun naknade

mjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora. Iznos naknade utvrđuje se u skladu s kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu, s me da ne može bi niži od prosječne mjesečne plaće radnika u zadnja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, uključujući sva primanja u novcu i naravi, koja predstavljaju naknadu za rad.

S obzirom na to da prema navedenoj odredbi Zakona o radu nisu predviđene iznimke koje bi predvidjele slučajeve kada bi se moglo uskra korištenje tog prava, poslodavac radniku, prije prestanka radnog odnosa, mora ispla novčanu naknadu za neiskorišteni godišnji odmor bez obzira na razlog zbog kojega radnik nije iskoris o godišnji odmor, dakle neovisno o načnu prestanka rada i bez ikakvih ograničenja. Stoga svi službenici i namještenici ostvaruju pravo na novčanu naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora, bez obzira na razloge prestanka službe.

RADNO PRAVO

1) Ako radni odnos radnika prestaje do 30. 6. u godini • naknada za neiskorištene dane godišnjeg odmora za prethodnu godinu • naknada za neiskorištene dane godišnjeg odmora za prethodnu godinu ako godišnji odmor nije iskorišten zbog boles , porodnog dopusta ili roditeljskog dopusta • naknada za proporcionalni (razmjerni) dio godišnjeg odmora za tekuću godinu ako je u radnik u tekućoj godini je radio najmanje jedan mjesec. 2) Ako radni odnos prestaje od 1. 7. i kasnije u godini • naknada za neiskorištene dane godišnjeg odmora za tekuću godinu.

3.1.1. Određivanje prava na naknadu obzirom na datum umirovljenja Datum prestanka službe zbog odlaska u mirovinu utječe na opseg i određivanje prava na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, a ovisi o tomu, da li se u pogledu prava na korištenje godišnjeg odmora u jelu u kojem je službenik bio zaposlen primjenjivao Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike ili Temeljni kolek vni ugovor za službenike u javnim službama ili drugi kolek vni ugovor, koji povoljnije reguliraju to pitanje u odnosu na Zakon o radu ili ako ne postoji kolek vni ugovor, samo odredbe Zakona o radu. • Prema Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike

UDK 331

godine, ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu, pa s tog osnova taj zaposlenik prije odlaska u mirovinu ima pravo na naknadu za neiskorišteni puni godišnji odmor za tu godinu. Kao primjer možemo naves slučaj radnika kojem je prestala služba 1. lipnja 2014. godine zbog odlaska u mirovinu, a zbog opće nesposobnos za rad. U 2013. nije radio ni jedan dan zbog boles ni je koris o godišnji odmor za tu godinu. Postavlja se pitanje ima li radnik pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor iz 2013. godine i pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor iz 2014. godine? Radnik kojem je prestala služba zbog odlaska u mirovinu zbog opće nesposobnos za rad prije 30. lipnja tekuće godine i koji u prošloj godini nije rado ni jedan dan, ima pravo na naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora za prethodnu godinu, s obzirom na to da zbog boles godišnji odmor iz prošle godine nije iskoris o do 30. lipnja 2014. godine tekuće godine. Is radnik ima pravo i na naknadu za neiskorišteni razmjerni dio godišnjeg odmora za 2014. godine sukladno Zakonu o radu, a ako je bio zaposlen u državnom jelu ili javnoj službi prije odlaska u mirovinu, ima pravo na naknadu za neiskorišteni puni godišnji odmor za tu godinu sukladno Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike i Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

4. Godišnji odmor radnika prema Zakonu Odredbom članka 18., stavka 2. Kolek vnog ugovora o radu

za državne službenike i namještenike izričito je propisano da službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije 1. 7. tekuće godine ima pravo na puni godišnji odmor. Dakle, za razliku od Zakona o radu, koji ne propisuje takvo pravo, već propisuje da radniku kojem je prestao radni odnos prije 1. 7. daje pravo na naknadu za proporcionalni (razmjerni) dio godišnjeg odmora za tekuću godinu, ako je u radnik u tekućoj godini radio najmanje jedan mjesec, državni službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije 1. 7. tekuće godine ima pravo na puni godišnji odmor, pa s tog osnova ostvaruje i pravo na naknadu za neiskorišteni puni godišnji odmor u tekućoj godini (a ne razmjerni). • Prema Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama

Zakonom o radu, kao općim propisom o radu, propisano je pravo radnika na godišnji odmor, njegovo trajanje, razmjerni dio, naknada plaće i njegovo korištenje. Među m, bitno je istači da se sukladno članku 7. Zakona o radu mogu kolek vnim ugovorima ugovori drugi, povoljniji za radnika, uvje korištenja godišnjeg odmora, u tom slučaju se primjenjuju povoljniji uvje . Članak 7., stavak 3. Zakona o radu: Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolek vnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Kao i kod državnih službenika odredbom članka 43. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama propisan je izuzetak od 4.1. Trajanje godišnjeg odmora prava na razmjerni dio godišnjeg odmora, odnosno Prema članku 55. Zakona o radu, radnik ima za svaku da zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 1. 7. tekuće kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u

UDK 331

trajanju od najmanje če ri tjedna (st. 1.), a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaš te zdravlja i sigurnos na radu, nije moguće zaš radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana (st. 2.). To znači da ako radnik ima petodnevni radni tjedan ima pravo na najmanje 20 radnih dana, a ako radnik ima šestodnevni radni tjedan tada ima pravo na najmanje 24 radna dana.

RADNO PRAVO

nji odmor za tu godinu kod svih poslodavaca može ostvari ukupno u najdužem trajanju određenom na način propisan odredbama članaka 55. i 56. ovoga Zakona. Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec. Izračun razmjernog broja dana godišnjeg odmora

Zakon o radu propisuje najkraće trajanje godišnjeg odmora, te daje mogućnost ugovaranja trajanja godišnjeg odmora duže od navedenih radnih dana, pa se tako u članku 56. Zakona o radu propisuje da se trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisanog odredbom članka 55. toga Zakona, te broj radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika utvrđuje kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni Zakonom, kao i razdoblje privremene nesposobnos za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Gornja granica trajanja godišnjeg odmora nije određena Zakonom o radu, ali može bi određena pravilnikom o radu ili kolek vnim ugovorom. Također je potrebno istaći, s obzirom na to da gornja granica trajanja godišnjeg odmora nije određena Zakonom o radu, da se kolekvnim ugovorom mogu utvrdi i drugi dani koji se ne uračunavaju pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora, kao npr. subote i nedjelje.

Dakle, pravo na puni godišnji odmor radnik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada, a pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora odnosi se samo na slučaj kada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije proteklo više od šest mjeseci i ako mu radni odnos prestaje prije nego što navrši šest mjeseci neprekidnog rada. Stoga se pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora ne odnosi na radnike koji imaju više od šest mjeseci neprekidnog rada, bez obzira na to kada im prestaje radni odnos.

4.2. Stjecanje prava na godišnji odmor

4.4. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Za svaki odrađeni mjesec radnik ima pravo na po 1/12 od ukupnog broja dana godišnjeg odmora. Ako dobiveni broj dana nije cijeli broj, zaokružuje se na više kada je >= 0,5 (pola dana i više računa se kao jedan dan). Tako, ako je razmjerni broj dana 6,5 računa se 7 dana. Razmjerni broj dana GO = (Broj dana GO za cijelu godinu)/12 x navršeni mjeseci rada

Prema odredbi članka 60. Zakona o radu za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Također je stavkom 2. istog članka Zakona propisano da poslodavac nema pravo od radnika traži vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg 4.3. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora odmora iskorištenog prije ispunjenja uvjeta iz članka Prema članku 59. Zakona o radu radnik ima pravo na 59., stavka 1. ovoga Zakona (u slučaju da nije stekao jednu dvanaes nu godišnjeg odmora, za svakih navruvjete za puni godišnji odmor). šenih mjesec dana rada, u slučaju: Dakle, radnik ima pravo na naknadu plaće za dane • ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni (sate) koje bi prema tjednom rasporedu rada trebao odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka iz radi , a koje ne radi jer se koris godišnjim odmočlanka 58. stavka 1. ovoga Zakona, nije stekao pra- rom. vo na godišnji odmor • ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnoga roka od dana zaposlenja • ako radni odnos prestane prije 1. srpnja. • ako je jekom kalendarske godine u radnom odnosu kod više poslodavaca, pri čemu pravo na godišPrema članku 58. Zakona o radu radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnos građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stjecanja prava na godišnji odmor.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

pitajcentar@ m4pin.hr

RADNO PRAVO

Na primjer: Ako bi radnik prema tjednom rasporedu trebao radi od ponedjeljka do petka, a zbog godišnjeg odmora ne radi, za te dane ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor. Ako bi, da nije na godišnjem odmoru, prema tjednom rasporedu radio od utorka do petka, za te dane ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor. U dane koje prema tjednom rasporedu rada ne bi radio i da se ne koris pravom na godišnji odmor nema pravo na naknadu plaće. Naknada plaće zamjena je za plaću, zato radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće samo za razdoblja (dane, sate) za koje bi, da radi, ostvarivao pravo na plaću. • Što čini prosječnu mjesečnu plaću u prethodna tri mjeseca? U prosječnu plaću radnika u posljednja tri mjeseca prije korištenja godišnjeg odmora uračunavaju se svi primici isplaćeni u novcu ili u naravi omogućeni radniku kao plaća za obavljeni rad, uključujući dodatke na plaću za rad u posebnim i otežanim radnim uvje ma (noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdanom i dr.) te s mulacije, bonuse i slične primitke u razmjernom dijelu koji se odnosi na posljednja tri mjeseca. Primici koji su radniku isplaćeni kao naknada plaće za razdoblja u kojima zbog opravdanih razloga nije radio (npr. naknada za bolovanje), primici na osnovi pomoći, iako su isplaćeni kao plaća u poreznom smislu (npr. pomoć za liječenje ili nabavu ortopedskih pomagala), i primici isplaćeni kao pomoć u vezi s obiteljskim okolnos ma radnika (npr. potpora u slučaju smr člana obitelji isplaćena preko neoporezivog iznosa) ne uključuju se u tromjesečni prosjek od kojeg se određuje naknada plaće za godišnji odmor. Također u prosječnu plaću ne ulaze dnevnice, prijevoz s posla i na posao, darovi, božićnice i regres, i druge potpore, jer ne predstavljaju naknadu za rad.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

rada, preraspodjele i drugih razloga svaki od h načina rezul ra različitom svotom naknade plaće za godišnji odmor. O toj dvojbi nema relevantne sudske prakse, među m, s obzirom na izričitu odredbu Zakona o radu prema kojoj se naknada plaće za godišnji odmor određuje po prosječnoj mjesečnoj plaći u prethodna tri mjeseca, mišljenja smo da je izračun na temelju mjesečnog prosjeka pravilan i u duhu radnog prava. Prosječnu plaću treba odredi kao prosječnu plaću za tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem se radnik koris pravom na godišnji odmor, a mjerodavna je ostvarena, zarađena plaća u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem se iskorištava pravo na godišnji odmor. Na primjer: Ako se radnik koris godišnjim odmorom u srpnju, naknadu plaće treba odredi od prosječne plaće od travnja do lipnja, a ne od prosječne plaće od ožujka do svibnja, za koje je plaća isplaćena od travnja do lipnja. Dakle, mjerodavna je ostvarena, zarađena plaća u tri mjeseca, koji prethode mjesecu u kojem se iskorištava pravo na godišnji odmor. Također, jedno od postavljenih pitanja prilikom obračuna prosječne plaće u prethodna tri mjeseca je slučaj kada radnik nije radio u prethodna tri mjeseca, te je ostvarivao naknadu plaće po posebnom propisu. Mišljenja smo da ako radnik u posljednja tri mjeseca prije početka korištenja godišnjeg odmora nije primao plaću nego naknadu plaće po posebnom propisu, i tada za razdoblje korištenja godišnjeg odmora ostvaruje pravo na naknadu plaće, a istu bi u tom slučaju trebalo odredi u odnosu na prosječnu plaću koju bi radnik primio da je zadnja tri mjeseca prije korištenja godišnjeg odmora radio.

4.5. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Prema članku 62. Zakona o radu radnik ima pravo godišnji odmor koris u dva dijela, osim ako se Naknada se oporezuje kao plaća, što znači da se s poslodavcem drukčije ne dogovori. To znači da je obračunavaju svi propisani doprinosi, te porez i poslodavac obvezan omogući službeniku korištenje prirez. Zato se prosjek plaće potreban za izračun godišnjeg odmora u jednom dijelu. Ako radnik koris naknade utvrđuje u bruto iznosu. godišnji odmor u dijelovima, mora jekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, • Način određivanja prosječne plaće u prethodna iskoris najmanje dva tjedna u neprekidnom trajatri mjeseca nju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odZakon o radu ne uređuje tehniku utvrđivanja prosječ- mor u trajanju dužem od dva tjedna. ne plaće, pa u praksi postoji dvojba treba li prosječnu plaću izračunava kao prosječnu plaću po satu ili 4.6. Raspored korištenja godišnjeg odmora kao prosječni mjesečni iznos neovisno o sa ma rada Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poodrađenima u m mjesecima. Zbog različitog fonda slodavac u skladu s kolek vnim ugovorom, odnosno radnih sa u pojedinim mjesecima, prekovremenog pravilnikom o radu, a najkasnije do 30. lipnja tekuće S poreznog gledišta:

UDK 331

godine, te o rasporedu obavještava radnike. Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne pos gnu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora poslodavci su dužni omogući korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uze u obzir potrebe organizacije rada, te mogućnos za odmor raspoložive radnicima. Najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora radnika se mora obavijes o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja. Jedan dan godišnjeg odmora službenik ima pravo koris kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijes čelnika upravnog jela najmanje tri dana prije njegovog korištenja, ako kolek vnim ugovorom nije određen drukčiji rok.

4.7. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 62., stavka 2. ovoga Zakona (preostali dio godišnjeg odmora od dva tjedna koje je koris o u protekloj godini), radnik može prenije i iskoris najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Radnik ne može prenije u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora. Iznimno, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog boles ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoris do 30. lipnja iduće godine. Također, član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost građana u obrani, može godišnji odmor u cijelos koris u sljedećoj kalendarskoj godini (čl. 63. ZOR-a)

5. Godišnji odmor državnih službenika i namještenika

u trajanju od najmanje pet tjedana (st. 2.), sada je člankom 13. Kolek vnog ugovora (za razliku od ranije važećeg Kolek vnog ugovora) propisano , da službenik ili namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i da osnovica za izračun godišnjeg odmora iznosi 18 radnih dana. Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o ispla naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora (čl. 15. Kolek vnog ugovora). Prema članku 16. Kolek vnog ugovora, pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani. Pored toga, u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se razdoblje privremene nesposobnos za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Prema članku 19. Kolek vnog ugovora, osnovica za izračun godišnjeg odmora (18 radnih dana) uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima (taksa vno navedenim). Prema članku 20. Kolek vnog ugovora, slijepi službenik i namještenik, donator organa kao i službenik i namještenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaš te na radu, nije moguće u potpunos zaš zaposlenika od štetnih utjecaja, ima pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.

5.1. Utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora

Članak 55. Zakona o radu uređuje se pitanje najkraćeg trajanja godišnjeg odmora, a ne propisuje da su če ri tjedna godišnjeg odmora polazna osnovica za utvrđivanje ukupnog trajanja godišnjeg odmora s obzirom na mjerila propisana u kolek vnom ugovoru. Pri tome, čl. 56. Zakona o radu upućuje da se utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora dužeg od najkraćeg propisanog u čl. 55. toga Zakona te broja radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika, utvrđuje kolek vnim ugovorom.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Prema članku 3. Kolek vnog ugovora, odredbe Kolek vnog ugovora primjenjuju se neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom. U odnosu na ukupno trajanje godišnjeg odmora nije potrebno uspoređiva koji je propis povoljniji: članak 19. Kolek vnog ugovora ili članak 55. Zakona o radu, jer navedeno pitanje uopće nije uređeno u članku 55. Zakona o radu1. Naime, članak 55. Zakona o radu uređuje pitanje najkraćeg trajanja godišnjeg odmora, a ne propisuje da su če ri tjedna godišnjeg odmora polazna osnovica za utvrđivanje ukupnog trajanja godišnjeg odmora s obzirom na mjerila propisana u kolek vnom ugovoru. Pri tomu, članak 56. Zakona o radu upućuje da se utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora dužeg od najkraćeg propisanog u članku 55. toga Zakona te broja radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika, utvrđuje kolek vnim ugovorom.

Na državne službenike i namještenike u pogledu prava na korištenje i trajanje godišnjeg odmora primjenjuje se Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike i Zakon o radu. Odredbama članaka od 13. do 30. Kolek vnog ugovora uređeno je pitanje godišnjeg odmora državnih službenika i namještenika. Radi usklađivanja s odredbama Zakona o radu (čl. 55.), kojim je propisano da radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje če ri tjedna (st. 1.), a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaš te zdravlja i sigurnos na radu, nije moguće zaš radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor

RADNO PRAVO

Stoga kod utvrđivanja ukupnog trajanja godišnjeg odmora treba primijeni odredbe članka 19. Kolek vnog ugovora, odnosno kao polaznu osnovicu za utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora treba uze 18 radnih dana sukladno članku 13., stavku 2. Kolek vnog ugovora (osnovica za izračun godišnjeg odmora), a ne če ri tjedna (20 radnih dana). U pogledu najkraćeg trajanja godišnjeg odmora za službenike i namještenike koji rade na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaš te na radu, nije moguće u potpunos zaš zaposlenika od štetnih utjecaja, članak 20. Kolek vnog ugovora je povoljniji od članka 55., stavka 2. Zakona o radu, jer utvrđuje pravo h službenika i namještenika na najmanje 30 dana godišnjeg odmora (6 tjedana), a članak 55., stavak 2. Zakona o radu utvrđuje najmanje pet tjedana (25 dana godišnjeg odmora).

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

U članku 19. Kolek vnog ugovora propisano je da se trajanje godišnjeg odmora određuje tako da se osnovica za izračun, odnosno 18 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama od 1. do 5. toga članka, s m da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznosi više od 30 radnih dana u godini, osim u slučaju iz članka 20., stavka 1. Kolek vnog ugovora. Prema tom članku Kolek vnog ugovora službenik odnosno namještenik ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora s obzirom na pojedinačno određena mjerila (uvjete rada, složenost posla i stupanj stručne spreme, dužinu radnog staža, posebne socijalne uvjete, ostvarene rezultate rada), pri čemu se pojedinačno određena mjerila utvrđuju na dan donošenja rješenja.

Ako se koje od pojedinačno određenih mjerila izmijeni do početka korištenja godišnjeg odmora (npr. navršeni radni staž, broj malodobne djece) valja izmijeni rješenje o godišnjem odmoru i uze u obzir nove činjenice (mjerila), a ako nije doneseno rješenje o korištenju godišnjeg odmora, pojedinačno određena mjerila za uvećanje godišnjeg odmora utvrđuju se na dan stvarnog početka korištenja godišnjeg odmora.

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite mail na:

centar@ m4pin.hr

UDK 331

Prema članku 19. Kolek vnog ugovora, godišnji odmor iz članka 13., stavka 2. Kolek vnog ugovora, odnosno osnovica za izračun od 18 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima, i to: 1. S obzirom na uvjete rada: • rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvje ma rada 2 dana • rad u smjenama, turnusu ili redovni rad subotom, • nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 1 dan 2. S obzirom na složenost poslova i stupanj stručne spreme: • rukovodećim državnim službenicima 4 dana • višim državnim službenicima 4 dana • nižim državnim službenicima 3 dana • namještenicima sa SSS 3 dana • namještenicima sa NSS 2 dana 3. S obzirom na dužinu radnog staža: • od navršenih 5 do navršenih 9 godina radnog staža 2 dana • od navršenih 10 do navršenih 14 godina radnog staža 3 dana • od navršenih 15 do navršenih 19 godina radnog staža 4 dana • od navršenih 20 do navršenih 24 godina radnog staža 5 dana • od navršenih 25 do navršenih 29 godina radnog staža 6 dana • od navršenih 30 do navršenih 34 godina radnog staža 7 dana • od navršenih 35 i više godina radnog staža 8 dana 4. S obzirom na posebne socijalne uvjete: • roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 dana • roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete još po 1 dan • samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 3 dana • roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu 3 dana • osobi s invaliditetom 3 dana • osobi s tjelesnim oštećenjem najmanje 50 % 2 dana 5. S obzirom na ostvarene rezultate rada: - službeniku ocijenjenom ocjenom izvanredan 3 dana - službeniku ocijenjenom ocjenom odličan 2 dana - službeniku ocijenjenom ocjenom dobar 1 dan • Uvećanje za izračun broja dana godišnjeg odmora s obzirom na ostvarene rezultate rada i posebne socijalne uvjete Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (NN, br. 49/11), koji je stupio na snagu 7. svibnja 2011. godine izmijenjen je članak 84. Zakona o državnim službenicima tako da se državni službenici ocjenjuju se ocjenom uspješan, višom ocje-

UDK 331

nom primjeran i izuzetan, te nižom ocjenom zadovoljava i ne zadovoljava. Stoga je nejasno zašto članak 19., stavak 5. Kolek vnog ugovora nije usklađen sa Zakonom o državnim službenicima. Među m, u tom slučaju primijeni će se članak 69. navedenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koji propisuje da kad se pri odlučivanju o pravima, obvezama i odgovornos ma državnih službenika uzimaju u obzir ocjene kojima su službenici ocijenjeni u prethodnom razdoblju, smatra se da ocjene koje su državni službenici dobili sukladno dosadašnjim propisima odgovaraju ocjenama iz ovoga Zakona, i to: • dosadašnja ocjena »izvanredan« odgovara ocjeni izuzetan • dosadašnja ocjena »odličan« odgovara ocjeni primjeran • dosadašnja ocjena »dobar« odgovara ocjeni uspješan. U odnosu na uvećanje dana godišnjeg odmora s obzirom na posebne socijalne uvjete, člankom 19., stavkom 1., točkom 4. Kolek vnog ugovora nije propisano uvećanje godišnjeg odmora samohranom roditelju, posvojitelju i skrbniku za svako daljnje malodobno dijete (kao što je to propisano za roditelja, posvojitelja ili skrbnika u al. 2., toč. 4., čl. 19. KU). Među m, s obzirom na intenciju ugovornih strana potpisnika Kolek vnog ugovora da se s obzirom na posebne socijalne uvjete službenicima i namještenicima uveća godišnji odmor, mišljenja smo da se i samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s dvoje ili više djece uvećava godišnji odmor za svako daljnje malodobno dijete za još po jedan dan, kako je to propisano i za roditelja, posvojitelja ili skrbnika u alineji 2. točke 4., članka 19. KU.

5.2. Godišnji odmor u godini koja prethodi godini povratka na rad

drugog opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoris do 30. lipnja iduće godine. Dakle, kako Kolek vnim ugovorom nije predviđen uvjet iz članka 58. Zakona o radu (da je radnik radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vra o na rad), smatra se da je u tom pogledu Kolek vni ugovor povoljniji od Zakona o radu, pa se is i primjenjuje kao propis koji je povoljniji za službenika ili namještenika. Stoga, npr. službenik ili namještenik koji u prethodnoj godini nije radio ni jedan dan zbog bolovanja, uslijed održavanja trudnoće ili porodnog dopusta ili porodnog dopusta do navršene treće godine života djeteta (za blizance, treće i svako sljedeće dijete) temeljem članka 14. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11 i 54/13), ima pravo iskoris cijeli godišnji odmor za tu godinu, ali do 30. lipnja tekuće godine. Među m, za vrijeme mirovanja prava i obveza iz službe, kao što je slučaj po povratku na posao nakon isteka prava iz članka 22. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (službenica koja je, nakon što je istekao porodni dopust, koris la pravo jednog od roditelja djeteta da ne radi dok dijete ne navrši tri godine života) službenica nema pravo na korištenje godišnjeg odmora iz prethodne godine, u kojoj su joj mirovala prava i obveze iz službe, odnosno radnog odnosa.

5.3. Korištenje prava na razmjerni dio godišnjeg odmora

Stoga se razmjerni dio godišnjeg odmora iz članka 18. Kolek vnog ugovora ne odnosi na službenike i namještenike koji imaju više od šest mjeseci neprekidnog rada, bez obzira na to kada im prestaje služba, odnosno radni odnos. Pri tomu treba naglasi da spomenu h šest mjeseci uključuje i bolovanje, blagdane i zakonom propisane neradne dane. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora službenik i namještenik može koris krajem kalendarske godine u kojoj

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Prema članku 18., stavku 1. Kolek vnog ugovora službenik i namještenik koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije ostvario pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na jednu dvanaes nu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada. Dakle, pravo na puni godišnji odmor službenik i namještenik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada, sukladno članku 17. Kolek vnog ugovora, a pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora iz članka 18., stavka 1. Kolek vnog ugovora odnosi se samo na službenike i namještenike koji u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos nije proteklo više od šest mjeseci i ako im radni odnos prestaje prije nego što navrše šest mjeseci neprekidnog rada.

Pitanje uvjeta za ostvarenje prava na godišnji odmor u godini koja prethodi godini u kojoj se službenik ili namještenik vra o na rad (npr. pravo na godišnji odmor nakon povratka s porodnog dopusta, bolovanja i sl.) jedno je od pitanja koje se postavlja prilikom primjene članka 26. Kolek vnog ugovora odnosno članka 58. Zakona o radu, odnosno primjene povoljnijeg propisa. Člankom 58. Zakona o radu radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen na način propisan odredbom članka 55. i članka 56. ovoga Zakona nakon šest mjeseci neprekidnog rada, dok je člankom 26. Kolek vnog ugovora propisano da godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog boles ili porodnog dopusta, odnosno zbog vojne vježbe ili

RADNO PRAVO

je stekao pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora (pravo na jednu dvanaes nu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada). Odredba članka 26. Kolek vnog ugovora – kojom je propisano da se godišnji odmor, koji nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, može iskoris do 30. lipnja iduće godine – odnosi se na godišnji odmor ili njegov dio, koji nije iskorišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, uključujući i razmjerni dio godišnjeg odmora iz članka 18. Kolek vnog ugovora.

5.4. Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora Prema članku 14. Kolek vnog ugovora, službeniku i namješteniku se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Sukladno članku 41., stavku 1. Kolek vnog ugovora plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a prema stavku 3. istog članka dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvje ma rada i druga uvećanja plaće navedena u članku 44. Kolek vnog ugovora. Osnovna plaća, sukladno članku 41., stavli 2. je umnožak koeficijenta složenos poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Stoga se pod naknadom plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu podrazumijeva plaća (osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću) koju službenik i namještenik ostvaruje za rad u redovnom radnom vremenu.

Materijalna prava službenika i namještenika (novčani primitci) iz članaka: 50., 51., 52., 54., 55., 56., 58., 59., 62., 63., 64. i 66. Kolek vnog ugovora ne smatraju se dodacima na osnovnu plaću u smislu članka 41. Kolek vnog ugovora. Među m, u slučaju da se navedena materijalna prava temeljem Zakona o radu smatraju dodacima na osnovnu plaću, primjenjuje se Zakon o radu kao povoljniji propis.

UDK 331

ću u prethodna tri mjeseca, nego naknadu plaće za bolovanje. Prema ranijem tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje i praćenje primjene Kolek vnog ugovora pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini tri posljednje prosječne plaće, koje je ostvareno za puno radno vrijeme prije mjeseca u kojem je korišteno bolovanje računa se unazad od mjeseca u kojem službenik ili namještenik ostvario pravo na godišnji odmor, na način da se naknada plaće obračunava prema prethodna tri mjeseca u kojima službenik nije bio ni jedan dan na bolovanju, pri čemu ta tri prethodna mjeseca ne moraju bi uzastopna.

5.5. Godišnji odmor u slučaju prestanka službe na određeno vrijeme Sukladno članku 133. Zakona o državnim službenicima državnom službeniku prestaje državna služba na određeno vrijeme istekom roka na koji je službenik primljen u službu. Stoga, državni službenik istekom roka na koji je primljen u državnu službu na određeno vrijeme, nema pravo na korištenje godišnjeg odmora (neovisno o razlozima zbog kojih nije ranije iskoris o godišnji odmor), jer mu je prestala državna služba (nema mogućnos produženja državne službe radi korištenja godišnjeg odmora). S obzirom na to da odredbama Kolek vnog ugovora nije propisana naknada za neiskorišteni dane godišnjeg odmora, u praksi se često postavlja pitanje pripada li osobama kojima je služba na određeno vrijeme prestala, a sukladno rješenju o godišnjem odmoru nije iskoris o cijeli godišnji odmor – pravo na naknadu prema članku 61. Zakona o radu. • U vezi s navedenim pitanjem Zajednička komisija dala je tumačenje2: Odredbom članka 15. Kolek vnog ugovora je utvrđeno da se državni službenici i namještenici ne mogu odreći prava na godišnji odmor, odnosno sporazumje s državnim jelom da im se umjesto korištenja godišnjeg odmora ispla naknada. Stoga, navedena odredba, kao ni druge odredbe Kolek vnog ugovora, ne reguliraju pravo isplate naknade za neiskorišteni godišnji odmor za državne službenike i namještenike kojima prestaje služba odnosno radni odnos, već nemogućnost sporazuma o ispla naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Kako je u konkretnom slučaju riječ o službeniku kojem prestaje služba, a nije u cijelos iskoris o godišnji odmor, na pravo na isplatu naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora treba primijeni odredbe Zakona o radu.

• Naknada plaće kada je službenik bio na bolovanju u prethodna tri mjeseca U članku 14., stavku 2. Kolek vnog ugovora propisano je da državnom službeniku i namješteniku, čija je narav službe (posla) takva da mora radi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca. U praksi se pojavila dvojba oko izračuna plaće u slučaju kada službenik ili namještenik nije ostvario pla-

Tumačenje br. 1/15, vidi: www.uprava.hr.

UDK 331

RADNO PRAVO

6. Godišnji odmor zaposlenih u javnim službama

Prema članku 38. TKU-a trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kolek vnim ugovorima djelatnos . Dakle, kriteriji za uvećanje osnovice od 18 dana uređuju se granskim kolek vnim ugovorima određene djelatnos . Među m, neovisno o kriterijima i broju dana za uvećanje dana godišnjeg odmora, prema TKU ukupno trajanje godišnjeg od-

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

6.1. Trajanje godišnjeg odmora

benike i namještenike u javnim službama (čl. 1. TKU propisano je da se ovim ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namjeSlužbenici i namještenici zaposleni u javnim službama štenika u javnim službama na koje se primjenjuje u smislu Zakona o plaćama u javnim službama (NN. Zakon o plaćama službenika u javnim službama). br. 27/01 i 39/09) jesu službenici zaposleni u javnim ustanovama i drugim pravnim osobama, kojima se Ostala mjerila za utvrđivanje prava na korištenje gosredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, dišnjeg odmora u javnim službama uređena su koHrvatskom zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvat- lek vnim ugovorima prema pojedinim djelatnos ma skom zavodu za zapošljavanje, Hrvatskom zavodu za (granski kolek vni ugovori), kao npr. uvećanje minizdravstveno osiguranje i javnim ustanovama kojima malno Zakonom propisanog trajanja godišnjeg odse sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvat- mora. Ovdje je potrebno naglasi da su neki granski skog zavoda za zdravstveno osiguranje. Navedenim kolek vni ugovori odlukom Vlade RH otkazani i da su Zakonom uređuju se načela za određivanje plaća služ- vrijedili tri mjeseca od dana objave odluke o otkazivabenika i namještenika u javnim službama, a na pitanja nju odnosno do 27. ožujka 2014. (odluke o otkazivanju su objavljene 27. prosinca 2013.), sukladno Zakonu o plaća i drugih naknada na osnovi rada službenika i nakriterijima za sudjelovanje u tripar tnim jelima i remještenika u javnim službama, koja nisu uređena m prezenta vnos za kolek vno pregovaranje (NN, br. Zakonom primjenjuju se opći propisi o radu, odnosno 82/12 i 88/12), kojim su izmijenjene odredbe ZOR-a o u skladu s njima sklopljeni kolek vni ugovori. produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u koPravo na godišnji odmor službenika i namještenika u lek vnom ugovoru. pojedinim djelatnos ma unutar javnih službi, odnoPregled kolek vnih ugovora za javne službenike i sno u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovanamještenike: ma, ustanovama znanos i visokog obrazovanja, u djelatnos zdravstva, socijalne skrbi i ustanovama 1. Temeljni kolek vni ugovor za službenike i nakulture koje se financiraju iz Državnog proračuna mještenike u javnim službama (Nar. nov., br. uređena su Temeljnim kolek vnim ugovorom za služ141/12.) 2. Dodatak I. Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12), Dodatak II (NN, br. 141/12), Dodatak II (NN, br. 150/13 i 153/13 – ispravak) 3. Granski kolek vni ugovori: • Kolek vni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, br. 66/11) – vrijedio je do 27. ožujka 2014., novi je potpisan 30. 4. 2014. • Kolek vni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 7/11.) – vrijedio je do 27. ožujka 2014. • Kolek vni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN, br. 142/10) – vrijedio do 27. ožujka 2014. • Kolek vni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN, br. 143/13) • Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 42/14).

RADNO PRAVO

UDK 331

dva dana ranije, izvijes poslodavca ili osobu koju on ovlas . Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je dužan vodi računa o potrebama i željama zaposlenika te u tom smislu prikupi njihove prijedloge i savjetova se s radničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom s pravima i obvezama radničkog vijeća. Na temelju plana rasporeda godišPoslovi gdje ni s primjenom mjera zaš te na radu njeg odmora poslodavac dostavlja zaposleniku odlunije moguće zaš zaposlenika od štetnih utjeca- ku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana ja, te trajanje godišnjeg odmora na takvim poslovi- prije početka korištenja. ma, utvrđuju se granskim kolek vnim ugovorom. Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaNe propus te u rujnu! ju se dani tjednog odmora te blagdani i neradni dani. Razdoblje privremene nesposobnos za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u trajanje SEMINAR O IZRADI FINANCIJSKIH godišnjeg odmora.

mora ne može iznosi manje od najkraćeg trajanja toga odmora utvrđenog Zakonom o radu, ni više od 30 radnih dana. Također je propisano da slijepom zaposleniku i zaposleniku koji radi na poslovima, gdje ni s primjenom mjera zaš te na radu nije moguće zaš zaposlenika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih dana.

6.2. Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora Na iden čan način kao i za državne službenike, TKUom propisano je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Zaposleniku čija je narav posla takva da mora radi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno Zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Među m, pojedinim granskim kolek vnim ugovorom za određene djelatnos pitanje naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora može se i drugačije uredi , kao npr. Kolek vnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Kolek vni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (čl. 36.)

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora radi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno Zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

PLANOVA I PRORAČUNA 2015.2017. TE PLANA NABAVE - namijenjen svim proračunskim korisnicima i JLP(R)S – Zagreb, 12. rujna 2014. P

Izrada financijskog plana i proračuna za 2015.-2017. • Model financijskog plana s uključenim viškovima/manjkovima te primjena načela uravnoteženos • Kako izradi obrazloženje financijskog plana sukladno odredbama Zakona o proračuna? • Kako izradi plan razvojnih programa?

Izrada Plana nabave za 2015. godinu • Planiranje u procesu javne nabave (faze, obveze i odgovornos , rokovi i pripremne radnje) • Kako pripremi Plan nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi za 2015. godinu (primjeri iz prakse)? • Praćenje izvršenja ugovora i okvirnih sporazuma i Plan nabave

6.3. Korištenje godišnjeg odmora

Cijena: 600 kuna (uključen PDV).

Sukladno TKU zaposlenik može koris godišnji odmor u dva ili više dijelova, u dogovoru s poslodavcem, te ima pravo koris dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tomu, najmanje

Detaljan program objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

UDK 351.1

UPRAVNO PRAVO

Osvrt na čuvanje poslovne dokumentacije Ana Zorić * U praksi se pokazalo da često nije lako utvrdi kako se čuva dokumentacija koja se koris u svakodnevnom poslovanju bilo da je riječ o dokumentaciji, koja je deklaratorna (odnosno po istoj nema postupanja), bilo da je riječ o dokumentaciji koja „utječe“ na poslovanje. Zato u ovom tekstu autorica razjašnjava na koje se propise potrebno referira prilikom odlučivanja o čuvanju dokumentacije, ali i razmatra što, do kada i kako čuva .

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

• mjesto, uvje i način čuvanja arhivskog gradiva • način korištenja arhivskoga gradiva Svi dokumen koji nastanu djelovanjem i radom je• rokovi i postupak vrednovanja i izlučivanja gradiva la državne vlas , jela jedinica lokalne samouprave i • postupak uništavanja izlučenog gradiva i predaje uprave, javnih ustanova i javnih poduzeća, trgovačgradiva nadležnom arhivu kih društava koja su nastala iz bivših javnih poduzeća, • zaduženja i odgovornos u rukovanju, obradi i zajavnih bilježnika i drugih osoba koje obavljaju javnu š gradiva. službu ili imaju javne ovlas , dakle obveznika, smatraju se sukladno članku 5. Zakona o arhivskom gradivu 2. Posebni popis i arhivima (NN, br. 105/97, 64/00 i 65/09), javnim arhivskim ili registraturnim gradivom. Takva se građa Osim samog navedenog Pravilnika, temeljem članka 11., stavka 3. Pravilnika o vrednovanju te postupku tj. dokumentacija mora savjesno čuva i osigurava od oštećenja do predaje nadležnom arhivu. Na teme- odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva sastavlja se lju navedenog Zakona donesen je Pravilnik o zaš i posebni popis tj. popis gradiva s rokovima čuvanja, čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan ar- koji sadržava sve vrste gradiva koje je nastalo ili nahiva, kojim se uređuju uvje čuvanja i zaš te javnog staje djelovanjem određenoga obveznika. Navedeni posebni popisi sadržavaju sve upravne i poslovne arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva. funkcije koje obavlja pojedini obveznik, a u praksi je Pa se tako arhivskim gradivom smatraju svi zapisi riječ o popisu jedinica neke cjeline gradiva ili funkcija i dokumen , službene i poslovne evidencije i dokuobavljanjem kojih je gradivo nastalo, s označenim romentacija koji su nastali, prikupljeni ili se koriste u kom čuvanja za svaku jedinicu popisa i postupkom s radu pravnih ili fizičkih osoba, bez obzira na oblik, jedinicom gradiva po isteku roka čuvanja. vrstu, izvor i način stjecanja. Člankom 17., stavkom 1. predmetnog Pravilnika utvrđeno je da sva pitanja Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izluorganizacije, obrade, odlaganja i čuvanja, odabiranja čivanja arhivskoga gradiva je u člancima 12. do 14. i izlučivanja arhivskog gradiva obveznici uređuju svo- definirao tri vrste popisa: opći, granski i posebni pojim pravilnikom o zaš i obradi arhivskoga gradiva. pis. Opće i granske popise donosi Hrvatsko arhivsko Takvim se internim pravilnikom, čiju primjenu treba vijeće na prijedlog Hrvatskog državnog arhiva, a posebne popise, koji sadrže sve vrste gradiva nastalog odobri nadležni državni arhiv, određuju: djelovanjem određenoga stvaratelja, svaki pojedini • način vođenja uredskog poslovanja stvaratelj. Opći se popis odnosi na gradivo nastalo ili • način izrade, obrade i rukovanja predme ma i dozaprimljeno obavljanjem administra vnih odnosno kumentacijom u obradi općih poslova, a granski na gradivo nastalo ili zapri• način i rokovi interne primopredaje mljeno obavljanjem pojedine vrste djelatnos . • način vođenja uredskih evidencija i drugih evidenPosebni popis sadržava sve vrste gradiva koje je nacija o gradivu • tehničko opremanje, označavanje i odlaganje gra- stalo djelovanjem određenoga stvaratelja, a treba bi u skladu s razredbenim nacrtom i sadržava sve diva njegove upravne i poslovne funkcije. Izradba posebnog popisa s rokovima čuvanja koji se temelje na op* Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Zagreb.

UPRAVNO PRAVO

UDK 351.1

jeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze, uz uvjet da posebni propisi ne određuju dulje rokove njihova čuvanja. Zakonom o porezu na dodanu vrijednost je utvrđeno da se dokumentacija koja se odnosi na oporezivanje nekretnina, mora čuva 10 godina od proteka godine na koju se odnosi. Zanimljiva je situacija kada se razmatra primjena Zakona o javnoj U travnju 2012. godine Hrvatsko arhivsko vijeće je nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14). donijelo Opći popis gradiva s rokovima čuvanja. Popis s rokovima čuvanja služi prvenstveno kao pomoć u odabiranju i izlučivanju gradiva. Popis daje i jasnu uputu koliki je životni vijek određenog dokumenta od njegova nastanka do izlučivanja ili predaje nadležnom arhivu. Popis treba pomoći u iden fikaciji dokumenata koji imaju dugotrajnu vrijednost, no ujedno i omogući pravovremeno izlučivanje dokumentacije koju više nije potrebno čuva iz poslovnih, pravnih ili drugih razloga. Svakako će opći popis gradiva bi podloga pri izradi vlas tog popisa gradiva s rokovima čuvanja.

ćem i granskim popisima obaveza je svih stvaratelja arhivskoga gradiva i sastavni je dio njihova pravilnika, a odobrava ih nadležni državni arhiv. Uz arhivske propise, posebni popisi s rokovima čuvaju i trebaju bi usklađeni i s odgovarajućim zakonskim propisima za pojedine djelatnos te s internim propisima stvaratelja.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Izrada vlas toga popisa gradiva s rokovima čuvanja preduvjet je za provođenje postupka odabiranja i izlučivanja, a s me i za učinkovito i racionalno upravljanje poslovnom i službenom dokumentacijom. Opći popis gradiva s rokovima čuvanja dostupan je na internetskim stranicama Hrvatskog državnog arhiva: h p://www.arhiv.hr/cs/groups/public/documents/document/mdaw/mda5/~edisp/web2hdarhivloc009801.pdf .

Naime, Zakonom o javnoj nabavi propisano je da je javni naručitelj obvezan svu dokumentaciju o svakom postupku javne nabave čuva najmanje če ri godine od završetka postupka javne nabave. U Općem popisu gradiva s rokovima čuvanja za ugovore je naveden rok čuvanja: Z+5, što znači da se rok čuvanja računa od isteka godine u kojoj je ugovor prestao važi ili je zamijenjen drugim odgovarajućim dokumentom. 3. Rokovi čuvanja Iz navedenog proizlazi da se na čuvanje ugovora priRokovi čuvanja dokumenata računaju se u pravilu od mjenjuje rok čuvanja iz Općeg popisa, jer je is duži kraja godine, u kojoj je nastupio događaj kojim je rok od roka propisanog Zakonom o javnoj nabavi, iako je počeo teći. U pravilu se radi o godini (ili drugom raz- riječ o ugovorima o javnoj nabavi. doblju) u kojoj je spis (predmet, dosje) zaključen, a Trajno se čuvaju različite metodologije analize pokod dokumenata kao što su pravilnici, ugovori, odlu- slovanja, upute, pravila i odluke o metodologiji, doke i sl., o godini u kojoj su prestali važi ili su zami- kumentacija o postupku osnivanja, rješenja i odluke jenjeni drugim takvim dokumentom. Takav početak o osnivanju, prijava i registracija djelatnos pri nadračunanja roka čuvanja se u popisu označava slovom: ležnim jelima, dokumentacija o postupku promjene Z – iza kojega se navodi broj godina, koliko je spis djelatnos , dokumentacija o provedenim promjenakon toga potrebno čuva . Ako je u popisu naveden nama pravnoga statusa i oblika vlasništva, naziva i kraći rok od onoga koji je primjerice određen zako- sjedišta, udruživanju ili pripajanju drugim pravnim nom ili podzakonskim propisom ili obratno, uvijek se osobama, izdvajanju dijela pravne osobe i pripajanju primjenjuje duži rok. drugoj pravnoj osobi, ukidanju i prestanku s radom, Tako primjerice porezni obveznici moraju izdane i pri- dokumentacija o iden fikacijskim ispravama, odnomljene račune, dokumente o ispravcima računa, do- sno iskaznicama zaposlenika koje služe za iden fikakaze o izvozu odnosno uvozu, dokumente temeljem ciju zaposlenika, dokumentacija o unutarnjem ustrokojih su korištena oslobođenja od plaćanja poreza na ju i izborima te imenovanjima, poslovnici i pravilnici o dodanu vrijednost, obračune poreza na dodanu vri- radu, registri akata, statu , podaci o članstvu u mejednost, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave, đunarodnim udrugama i dr. kao i svu drugu dokumentaciju bitnu za utvrđivanje i Što se če čuvanja poslovnih knjiga, rokovi njihovog plaćanje PDV-a čuva u rokovima propisanima Općim čuvanja propisani su u Pravilniku o proračunskom raporeznim zakonom, odnosno 10 godina od početka čunovodstvu i Računskom planu objavljenim u Narod-

UDK 351.1

nim novinama, broj 114/2010 (uz ispravak, objavljen u Narodnim novinama, br. 31/2011). U članku 10. izrijekom je navedeno da se, nakon što poslovne knjige budu zaključene na kraju proračunske godine, dnevnik i glavna knjiga čuvaju najmanje jedanaest godina. Pomoćne knjige su definirane u članku 8. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu kao anali čke knjigovodstvene evidencije stavki, koje su u glavnoj knjizi iskazane sinte čki i druge pomoćne evidencije za potrebe nadzora i praćenja poslovanja. Proračun i proračunski korisnici obvezno vode analička knjigovodstva:

Uz rokove čuvanja poslovnih knjiga, u članku 13. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu utvrđeni su i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava (tj. pisanih ili memoriranih elektroničkih dokaza o nastaloj poslovnoj promjeni). Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorne isprave ili na nositelju elektroničkog zapisa ili nositelju mikrografske obrade. Tako se trajno čuvaju obračunske isprave u vezi s plaćama ili anali čka evidencija plaća1. Najmanje 11 godina čuvaju se isprave na temelju kojih su uneseni podaci u dnevnik i najmanje sedam godina čuvaju se isprave na temelju kojih su uneseni podaci u pomoćne knjige. Ovo su opći rokovi i vrijede, ako nekim drugim propisima nije određen drugi rok, te se u tom slučaju primjenjuje duži rok. Sve navedeno ukazuje na činjenicu da i sve ono što obveznik zaprimi, a od utjecaja je na njegovo poslovanje u bilo kojem segmentu, potrebno je zaprimljeno čuva i arhivira prema odredbama važećih propisa, koji se primjenjuju na pojedinog obveznika.

4. Što se mora čuva ? Iz svega navedenog zaključujemo da se sva građa odnosno gradivo, odnosno svi zapisi i dokumen nastali djelovanjem obveznika, te tehnička i poslovna dokumentacija čuva sukladno odredbama pravilnika o zaš arhivskog i registraturnog gradiva pojedinih obveznika. Između ostalog, na tako utvrđeni način čuvaju se i arhiviraju i svi ak , poslovne, knjige, evidencije, analize, obračuni, računi, izvještaji, knjigovodstvene kar ce, ugovori, rješenja, sudski predme , dosjei, dnevnici, zapisnici i odluke stručnih jela, te razna korespondencija i drugi dokumen i pismena koji nastanu, odnosno budu zaprimljeni jekom poslovanja obveznika.

5. Uredsko poslovanje Rokovi čuvanja su u pravilu povezuju s brojčanim oznakama koje se dodjeljuju različi m dokumen ma, a ovisno o internim pravilima poslovanja obveznika primjene propisa o čuvanju arhivskog gradiva. U tom

Napominjemo da je u slučaju plaća u Općem popisu gradiva s rokovima čuvanja navedeno da se anali čke evidencije o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi čuvaju 70 godina, dok je u Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu navedeno da se obračunske isprave u vezi s plaćama ili anali čka evidencija plaća čuvaju trajno, stoga se obveznici primjene proračunskog računovodstva dužni navedene isprave čuva na duži rok. 1

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Sve se navedene pomoćne knjige čuvaju najmanje sedam godina. S obzirom na to da se poslovne knjige ne vode kao elektronički zapis (u tom bi se slučaju glavna knjiga morala nakon zaključivanja na kraju proračunske godine potpisa elektroničkim potpisom sukladno propisu koji uređuje elektronički potpis i zaš tako da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova, te da se može u svakom trenutku o snu na papir) glavna knjiga se ispisuje i uvezuje u roku od 120 dana od isteka proračunske godine na koju se odnosi, a osoba ovlaštena za zastupanje pro-

računa i proračunskog korisnika mora je potpisa . Također samim je predmetnim Pravilnikom utvrđeno da naprijed navedeni rokovi čuvanja poslovnih knjiga počinju teći zadnjeg dana proračunske godine na koju se odnose.

1) dugotrajne nefinancijske imovine – po vrs , količini i vrijednos (nabavna i otpisana), te s drugim potrebnim podacima 2) kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe) – po vrs , količini i vrijednos 3) financijske imovine i obveza, i to: • potraživanja i obveza (po subjek ma, računima, pojedinačnim iznosima, rokovima dospjelos , zateznim kamatama i dr.) • primljenih i izdanih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata (po vrstama, subjekma, pojedinačnim vrijednos ma, dospjelos , stanjima) • potraživanja i obveza po osnovi primljenih kredita i zajmova te danih zajmova (po vrstama, subjek ma, pojedinačnim vrijednos ma, dospjelos , obračuna m kamatama). Pored navedenih anali čkih knjigovodstava, proračun i proračunski korisnici vode: a) knjigu (dnevnik) blagajni (kunska, devizna, porto i dr.) b) evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija c) evidenciju putnih naloga i korištenja službenih vozila d) knjigu izlaznih računa e) knjigu ulaznih računa, te f) ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama.

UPRAVNO PRAVO

UDK 351.1

odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima i pravovremenog plaćanja, a što je sastavni dio Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (NN, br. 78/2011, 106/12 i 130/13). U takvoj se proceduri definira tko zaprima račun (uz navod kada se smatra da je račun zaprimljen), tko preuzima robu/pra izvršenje usluge/pra izvođenje radova, tko i kako provjerava vrstu, količinu, kvalitetu i sve ostale sastojke, jesu li u skladu s naručenim i/ ili ugovorenim, tko daje potvrdu da se po primljenoj fakturi/obračunskoj situaciji može izvrši plaćanje te tko odobrava plaćanje. Kako se u pravilu tek nakon što se po zaprimanju obavi suš nska kontrola računa, takav se račun zaprima tako da dobije brojčanu oznaku (urudžbira se ili se označava na drugi način) te se šalje u dalju obradu, dobiva se odobrenje za plaćanje i eviden ranje računa – što podrazumijeva obradu tj. upis u knjigu ulaznih računa te kon ranje i knjiženje. Slijedom navedenoga, proizlazi da bi se ulazni računi trebali označava brojčanom oznakom. Svakako bi brojčanom oznakom trebali bi izlazni računi, jer je riječ o dokumen ma koji nastaju jekom poslovanja dječjeg vr ća. Također bi brojčanom oznakom trebale bi označene poslovne knjige te knjigovodstvene isprave, ali i sva druga dokumentacija za koju su propisani Klasifikacijska oznaka je oznaka predmeta prema sarokovi čuvanja kako bi se moglo s lakoćom utvrdi držaju, godini nastanka, obliku i rednom broju predkoja se vrsta dokumentacije čuva u kojim rokovima. meta, a urudžbeni broj označava stvaratelja pismena, godinu nastanka i redni broj pismena unutar predme- Ako se primjerice ugovori čuvaju pod određenom ta. Prilikom stvaranja internih pravila poslovanja ob- klasifikacijskom oznakom ili drugom brojčanom oznaveznika u kojima se određuje, kako će bi označavani kom, za takvu bi se oznaku trebalo utvrdi koliko se dokumen možete se rukovodi načinom kako je to dokumen označeni istom čuvaju na odgovarajući određeno u Uredbe o uredskom poslovanju. Ovdje način, odnosno trebalo bi postupa u skladu s proposebno napominjemo da je smisao urudžbiranja u pisima, kojima je uređeno postupanje s arhivskim i tomu da se vidi kronologija poslovnih događaja, te bi registraturnim gradivom. sva primljena dokumentacija, ali i dokumentacija kojoj je dječji vr ć stvaratelj, odnosno koja se otprema, trebala bi urudžbirana.

U praksi je često pitanje trebaju li računi bi urudžbirani, odnosno na koji se način vidi kada je račun zaprimljen. Činjenica je da se, ako se zaprimljeni računi urudžbiraju, odnosno ako se označe brojčanom oznakom sukladno internim pravilima obveznika, nedvojbeno će bi moguće utvrdi kako i kada je svaki od računa zaprimljen, nakon čega se račun obrađuje sukladno važećim propisima. Naime, navedeni korak bi svakako trebao bi naveden u proceduri zaprimanja i provjere računa, čije postojanje zahtjeva Upitnik o fiskalnoj odgovornos u pitanju 27, kojim je propisana procedura zaprimanja računa, njihove provjere u

@ r m a t

jcen a t i p

6. Umjesto zaključka

4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

smislu, treba ima na umu da jela državne uprave i stručne službe Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, Ured predsjednika Republike Hrvatske i druga državna jela, jela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlas dužne prilikom postupanja primjenjiva odredbe Uredbe o uredskom poslovanju (NN, br. 7/09), ako za uredsko poslovanje nisu doneseni posebni propisi. Uredbom o uredskom poslovanju određeno je da su brojčane oznake kod obveznika primjene predmetne Uredbe iden fikacije predmeta odnosno pismena i sastoje se od klasifikacijske oznake i urudžbenog broja.

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

Paušalno oporezivanje iznajmljivanja smještajnih kapaciteta putnicima i turis ma Mirjana Mahović Komljenović * Sa zadovoljenjem propisanih uvjeta, a prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, za porezne obveznike koji ostvaruju dohodak od imovine iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turis ma te organiziranjem kampova, propisana je obveza plaćanja paušalnog poreza na dohodak. Kod paušalnog oporezivanja unaprijed je određena godišnja porezna osnovica na koju se plaća predujam poreza i prireza na dohodak od iznajmljivanja soba i postelja putnicima, pri čemu ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga osim Obrasca EP – evidencije o prometu, kao ni mogućnost podnošenja godišnje porezne prijave za ostvareni dohodak po toj osnovi, a nakon isteka kalendarske godine kao poreznog razdoblja. Među m, ako porezni obveznik jekom 2014. ostvari oporezive primitke iznad 230.000,00 kn, tada od 1. 1. 2015. postaje obveznik PDV-a, kada se ostvareni dohodak od imovine mora oporeziva kao dohodak od samostalne djelatnos ili se može na vlas zahtjev plaća porez na dobit umjesto poreza na dohodak. U članku se obrađuje sustav paušalnog oporezivanja, dok će oporezivanje na drugi način bi obrađeno u sljedećem broju.

1. Uvod

moćni kreve ), te da organizira kamp na svojem zemljištu za najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno 30 gos ju istodobno.

Prema članku 28. Zakona o ugos teljskoj djelatnos (NN, br. 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 145/11 RUSR, 50/12, 80/13 i 30/14), građani mogu u okviru svog 2. Odobrenje za pružanje ugos teljskih domaćinstva, a bez registrirane djelatnos otvaranja usluga građana u domaćinstvu obrta u nadležnom Uredu za gospodarstvo ili osnivanja trgovačkog društva i upisa pri Trgovačkom sudu, Za pružanje ugos teljskih usluga u domaćinstvu iznajpruža određene ugos teljske usluge, i to: mljivanjem soba, apartmana ili kuća za odmor, građa• usluge smještaja u sobi, apartmanu i kući za od- ni su obvezni ishodi rješenje nadležnog županijskog mor, kojih je iznajmljivač vlasnik, do najviše 10 ureda, odnosno upravnog jela Grada Zagreba, koje soba odnosno 20 kreveta, u koji broj se ne ubrajaju je nadležno za poslove ugos teljstva prema mjestu sjedišta objekta odnosno prema mjestu gdje se prupomoćni kreve • usluge smještaja u kampu, organiziranom na ze- žaju usluge. Navedeno rješenje upisuje se u Upisnik mljištu kojeg je iznajmljivač vlasnik, s najviše 10 objekata zatvorenog pa, pri čemu građanin mora smještajnih jedinica, odnosno za 30 gos ju isto- ispunjava određene uvjete, a to su:

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

dobno, u koje se ne ubrajaju djeca do 12 godina, te • da je vlasnik objekta (soba, apartmana ili kuća za odmor) ili vlasnik zemljišta za organiziranje kampo• usluge pružanja doručka, polupansiona ili pansiona va gos ma kojima iznajmljivač pruža usluge smještaja • da je poslovno sposoban u sobi, apartmanu i kući za odmor. • da ispunjava propisane zdravstvene uvjete Prema tomu, propisani uvje – prema kojima fizička • da je pribavio rješenje prema kojem objekt ispuosoba koja nije obrtnik ili trgovac pojedinac, a može njava minimalne uvjete te da je kategoriziran suugos teljske usluge u domaćinstvu pruža kao grakladno Zakonu o ugos teljskoj djelatnos , ako je đanin – su da iznajmljuje gos ma sobe, apartmane za objekt propisana obveza kategorizacije. i kuće za odmor, kao vlasnik do ukupno najviše 10 soba, odnosno 20 kreveta (u koje se ne ubrajaju po- Odobrenje za pružanje ugos teljskih usluga iznajmljivanjem soba, apartmana i kuća za odmor izdaje se * Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Ministarstvo financija – samo jednom od članova obitelji, koji žive u zajedničkom domaćinstvu. U rješenju u kojem se građaninu Porezna uprava, Zagreb.

POREZI I DOPRINOSI

odobrava pružanje ugos teljske usluge u domaćinstvu, navode se podaci o građaninu: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta te OIB, vrsta ugos teljske usluge, koja se pruža (iznajmljivanje broja kreveta s ili bez usluge prehrane ili organiziranje kampova i broja smještajnih jedinica u kampu), kategorija smještajnog objekta, koji se iznajmljuje gos ma, adresa objekta ili adresa kampa u kojem se pruža usluga, te broj mjeseci u godini u kojem se pružaju usluge iznajmljivanja. Građanin kojemu je nadležni ured izdao odobrenje za pružanje usluga građana u domaćinstvu, dužan je oznaku vrste i kategorije smještajnog objekta kojeg iznajmljuje gos ma, na odgovarajući način vidno istaknu na ulazu u objekt ili u njegovoj neposrednoj blizini, utvrdi norma ve o utrošku namirnica, pića i napitaka za pojedino jelo, piće i napitak, ako pruža takve usluge, te izda gostu račun s naznačenom vrstom, količinom i cijenom, odnosno odobrenim popustom za svaku pruženu ugos teljsku uslugu, te vodi popis gos ju na propisani način

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Zakonom o ugos teljskoj djelatnos propisana je obveza nadležnog ureda za gospodarstvo da primjerak izdanog odobrenja za pružanje usluga iznajmljivanja stanova, soba i postelja, dostavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Ako ispostava Porezne uprave zaprimi rješenje o odobrenju za građana koji prema svom prebivalištu pripada drugoj ispostavi Porezne uprave, tada je dužna najkasnije u roku od 8 dana, zaprimljeno rješenje o odobrenju dostavi nadležnoj ispostavi porezne uprave na daljnje postupanje.

UDK 336.2

3. Oporezivanje djelatnos iznajmljivanja soba i postelja putnicima i turis ma Ostvareni primici građana po osnovi pruženih ugos teljskih usluga u domaćinstvu iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turis ma te organiziranja kampova, podliježu obvezi plaćanja jednog od sljedećih vrsta poreza: 1) godišnjem paušalnom porezu na dohodak 2) porezu na dohodak od imovine, koji se utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnos obrta na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija kao razlika između naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka 3) prirezu poreza na dohodak, ako je propisan gradskom ili općinskom odlukom 4) porezu na dobit, ako je Porezna uprava rješenjem odobrila plaćanje poreza na dobit umjesto na dohodak, te 5) porezu na dodanu vrijednost, kojeg su obvezni obračunava te mjesečno ili tromjesečno plaćaobveznici PDV-a upisani u registar obveznika PDV-a, koji se vodi u Poreznoj upravi.

3.1. Godišnje paušalno oporezivanje dohotka od iznajmljivanja Paušalno oporezivanje dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma te organiziranja kampova propisano je odredbama članaka 27., stavkom 3. i člankom 44., stavkom 2. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 148/13), člankom 40., stavkom 2. Pravilnika o porezu na dohodak

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

ispostava Porezne uprave, a doneseno porezno rješenje vrijedi i za slijedeće godine, sve do izmjene odnosno donošenja novog rješenja. Osim svote godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza, poreznim rješenjem utvrđuje se i svota tromjesečnog poreza na dohodak i prireza te rokovi njegova plaćanja, visina paušalnog poreza po postelji, odnosno smještajnoj Navedenim zakonskim odredbama, a posebno teme- jedinici u kampu, broj postelja ili smještajnih jedinica ljem članka 2. Pravilnika o djelatnos iznajmljivanja, u kampu te koeficijent područja na kojemu se pruža propisano je da se građaninu porez na dohodak od usluga iznajmljivanja. iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turi3.2. Godišnja porezna prijava s ma i organiziranja kampova, utvrđuje u paušalnom iznosu, ako građanin nije obveznik PDV-a i dohodak ne Građani koji iznajmljuju gos ma sobe, apartmane i utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, a iznajmljuje put- kuće za odmor i koji plaćaju godišnji paušalni porez nicima i turis ma najviše do 20 postelja ili organizira na dohodak i prirez porezu na dohodak, ne mogu po kamp na svom zemljištu do najviše do 10 smještajnih toj osnovi podnije godišnju poreznu prijavu, jer se utvrđeni porez smatra konačno plaćenom poreznom jedinica, odnosno do 30 gos ju istodobno. obvezom, sukladno članku 4., stavku 5. Pravilnika o Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se po- djelatnos ma iznajmljivanja, ali pod uvjetom da grareznim rješenjem, koje donosi nadležna ispostava đani nisu obvezni podnije prijavu po osnovi ostalih područnog ureda Porezne uprave prema prebivalištu izvora dohodaka za koje se godišnja porezna prijava ili uobičajenom boravištu građanina, kojem je nadlež- mora obvezno podnije . ni ured državne uprave u županiji izdao rješenje za obavljanje usluga u domaćinstvu, a prema odredba- Među m, porezni obveznici koji se bave iznajmljivanjem, mogu dobrovoljno podnije godišnju porema Zakona o ugos teljskoj djelatnos . znu prijavu po osnovi ostalih izvora dohodaka, a radi Na temelju navedenog proizlazi da za plaćanje pau- ostvarivanja prava na neiskorištene osobne odbitke, šalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova, odnosno korištenja prava na godišnje izravnanje posoba i postelja putnicima i turis ma i organiziranja rezne osnovice. Porezni obveznici koji dobrovoljno kampova, građanin mora ispunjava sljedeće uvjete: podnose godišnju poreznu prijavu, obvezni su u pri• posjedova odobrenje nadležnog ureda državne javi iskaza ukupno ostvareni dohodak u poreznom uprave u županiji odnosno upravnog jela Grada razdoblju prema svim izvorima, osim paušalnog poZagreba, kojim se odobrava pružanje ugos teljskih reza na dohodak i prireza porezu na dohodak, koji se usluga u domaćinstvu u skladu s odredbama Zako- smatra konačnim oporezivanjem. na o ugos teljskoj djelatnos • iznajmljiva putnicima i turis ma svoje stanove, 3.3. Način utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza na dohodak sobe i postelje, i to do najviše 20 postelja odnosno kreveta ili organizira kamp na svom zemljištu, Prema članku 3., stavku 1. Pravilnika o djelatnos ma najviše za 10 smještajnih jedinica, odnosno istovre- iznajmljivanja, godišnji paušalni porez na dohodak meno za 30 gos ju utvrđuje se kao umnožak: • dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja ne • broja kreveta odnosno broja smještajnih jedinica u utvrđiva kao dohodak od samostalne djelatnos kampu (koji se utvrđuje na temelju odobrenja nadna temelju poslovnih knjiga i evidencija, te ležnog ureda, pri čemu se kao broj kreveta uzima • da građanin nije obveznik PDV-a prema odredbasamo broj stalnih kreveta, a ne i pomoćnih kreveta ma Zakona o PDV-u (zbog prekoračenja graničkoji mogu bi navedeni u rješenju kojim se građane svote primitaka, koja na godišnjoj razini iznosi ninu odobrava pružanje usluga u domaćinstvu) 230.000,00 kn ili prema vlas tom izboru, a neovi• visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po sno od ostvarenih primitaka), smještajnoj jedinici u kampu, te kada postaje obveznik plaćanja godišnjeg paušalnog po- • odgovarajućeg koeficijenta područja na kojem se reza na dohodak od iznajmljivanja, te prireza porezu na usluga pruža, a neovisno od grada ili općine prebidohodak, ako je prirez propisan odlukom grada ili općine vališta ili uobičajenog boravišta građanina – iznaju mjestu njihova prebivališta ili uobičajenog boravišta. mljvača. Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu Visina paušalnog poreza po krevetu, odnosno po na dohodak, poreznim rješenjem utvrđuje nadležna smještajnoj jedinici u kampu, a prema članku 3.,

(NN, br. 95/05 do 160/13), te člankom 2. Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma te organiziranja kampova koje će se paušalno oporeziva , o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (NN, br. 48/05 i 148/09 – dalje u tekstu: Pravilnik o djelatnos ma iznajmljivanja).

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

stavku 3. Pravilnika, iznosi 300,00 kn po krevetu od- 2) Tabelarni prikaz svota godišnjeg paušalnog poreza nosno 350,00 kn po smještajnoj jedinici u kampu. na dohodak (bez prireza porezu na dohodak) po Koeficijent područja na kojem se pruža usluga, odreosnovi organiziranja kampova po turis čkim mjeđuje se prema pripadnos naselja u kojem se usluga s ma i razredima pruža, te razredu turis čkog mjesta prema posebTuris čko nom propisu, i to kako slijedi: mjesto Naselja razvrstana u turis čka mjesta Razred A Razred B Razred C Razred D

Koeficijent područja 1,00 0,85 0,70 0,50

Turis čko Turis čko Turis čko Broj Razred D mjesto mjesto mjesto smještajnih i ostala Razred A – Razred B – Razred C – jedinica u nerazvrstana koeficijent koeficijent koeficijent kampu mjesta – 1,00 0,85 0,70 koeficijent 0,50 1 350,00 297,50 245,00 175,00 2 700,00 595,00 490,00 350,00 3 1.050,00 892,50 735,00 525,00 4 1.400,00 1.190,00 980,00 700,00 5 1.750,00 1.487,50 1.225,00 875,00 6 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1.050,00 7 2.450,00 2.082,50 1.715,00 1.225,00 8 2.800,00 2.380,00 1.960,00 1.400,00 9 3.150,00 2.677,50 2.205,00 1.575,00 10 3.500,00 2.975,00 2.450,00 1.750,00

Za ona naselja koja nisu proglašena turis čkim mjestom i koja nisu razvrstana u razred turis čkih mjesta, kao koeficijent područja na kojem se usluga pruža primjenjuje se koeficijent 0,50, odnosno koeficijent razreda D turis čkog mjesta. Proglašavanje turis čkih mjesta i razvrstavanje u turis čke razrede određuje se sukladno Pravilniku o proglašavanju turis čkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turis čke razrede (NN, br. 122/09 do 153/13), pri čemu turis čko mjesto može bi cijelo područje općine ili Iznimno, a prema članku 5., stavku 4. Pravilnika o djegrada ili samo neka njihova pojedina naselja. latnos ma iznajmljivanja, kada se rješenje o odobre1) Tabelarni prikaz svota godišnjeg paušalnog poreza nju za pružanje usluga građana u domaćinstvu, odnona dohodak (bez prireza porezu na dohodak) po os- sno kada se rješenje o prestanku odobrenja za prunovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnici- žanje usluga građana u domaćinstvu, od nadležnog ureda donosi jekom godine, godišnji paušalni porez ma i turis ma po turis čkim mjes ma i razredima na dohodak i prirez, utvrđuje se razmjerno broju troTuris čko mjesečja u kojem je porezni obveznik imao odobrenje Turis čko Turis čko Turis čko mjesto za pružanje usluga građana u domaćinstvu, i to u komjesto mjesto mjesto Razred D Broj rist poreznog obveznika. Razred A – Razred B – Razred C – i ostala

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

postelja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

koeficijent koeficijent koeficijent 1,00 0,85 0,70 300,00 600,00 900,00 1.200,00 1.500,00 1.800,00 2.100,00 2.400,00 2.700,00 3.000,00 3.300,00 3.600,00 3.900,00 4.200,00 4.500,00 4.800,00 5.100,00 5.400,00 5.700,00 6.000,00

255,00 510,00 765,00 1.020,00 1.275,00 1.530,00 1.785,00 2.040,00 2.295,00 2.550,00 2.805,00 3.060,00 3.315,00 3.570,00 3.825,00 4.080,00 4.335,00 4.590,00 4.845,00 5.100,00

210,00 420,00 630,00 840,00 1.050,00 1.260,00 1.470,00 1.680,00 1.890,00 2.100,00 2.310,00 2.520,00 2.730,00 2.940,00 3.150,00 3.360,00 3.570,00 3.780,00 3.990,00 4.200,00

nerazvrstana mjesta – koeficijent 0,50 150,00 300,00 450,00 600,00 750,00 900,00 1.050,00 1.200,00 1.350,00 1.500,00 1.650,00 1.800,00 1.950,00 2.100,00 2.250,00 2.400,00 2.550,00 2.700,00 2.850,00 3.000,00

Primjer 1: Građanin s prebivalištem u gradu Zaprešiću, vlasnik je stana u Rijeci kojeg sezonski iznajmljuje putnicima i turis ma. On nije obveznik PDV-a, a nadležno jelo za poslove turizma iz Rijeke, izdalo mu je rješenje kojim se odobrava pružanje usluga u domaćinstvu od 20. lipnja 2014., i to usluge smještaja u 4 dvokrevetne sobe za ukupno 8 osoba, koja se kategorizira s tri zvjezdice. Nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika je u Zaprešiću, koja će na temelju dobivenog rješenja od nadležnog jela za poslove turizma iz Rijeke, poreznim rješenjem utvrdi godišnji paušalni porez na dohodak i prirez, i to za treće i četvrto tromjesečje 2014. Naime, kako je građaninu doneseno rješenje o pružanju ugos teljskih usluga u domaćinstvu jekom drugog tromjesečja, te se razmjerno broju tromjesečja u godini, prva dva tromjesečja kod utvrđivanja paušalnog poreza na dohodak za 2014. ne uzimaju u obzir, već prva tromjesečna obveza počinje teći s dospije-

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

ćem za III. tromjesečje 2014. godine, koje počinje od nje broja kreveta na utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza za 2014? 1. srpnja 2014. Elemen za izračun godišnjeg paušalnog poreza na Broj kreveta odnosno broj smještajnih jedinica u kampu, utvrđuje se na temelju odobrenja nadležnog dohodak za 2014. su: ureda kojim se građaninu odobrava pružanje usluga a) broj kreveta = 8 građana u domaćinstvu. Godišnji paušalni porez na b) koeficijent područja za pružene usluge = 1,00 (grad dohodak utvrđuje se kao umnožak broja kreveta ili Rijeka je proglašen turis čkim mjestom razreda A) smještajnih jedinica u kampu, visine paušalnog porec) svota paušalnog poreza po krevetu =300,00 kn za po krevetu odnosno smještajnoj jedinicu u kampu, d) prirez porezu na dohodak = 12 % (Grad Zaprešić) te odgovarajućeg koeficijenta područja na kojem se Godišnji paušalni porez na J 8 x 300,00 x 1,00 = 2.400,00 kn usluga iznajmljivanja obavlja. Među m, bez obzira na dohodak 2.400,00 x 12% = 288,00 kn to radi li se o povećanju ili smanjenju broja kreveta jekom 2014. godine, nadležna ispostava Porezne Prirez porezu na dohodak uprave će tek sa 1. siječnja 2015. ukinu postojeće Sveukupno 2.688,00 kn porezno rješenje o godišnjem paušalnom porezu na Tromjesečni iznos poreza i 672,00 kn dohodak i za 2015. donije novo rješenje na temelju prireza promijenjenog broja kreveta. Prema prikazanom primjeru, građanin će ima obvezu plaćanja poreza i prireza na dohodak za III. tromje- Prema tomu, promijenjen broj kreveta u 2014. utjecat sečje 2014. u svo od 672,00 kn s datumom valute će na utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza na dodo 30. rujna 2014., te za IV. tromjesečje 2014. u istom hodak tek za 2015., a kako je to propisano člankom 5., iznosu s datumom valute do 31. 12. 2014. Ako u 2015. stavkom 1. Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja. godini uvje pružanja usluge iznajmljivanja građana u domaćinstvu ostanu nepromijenjeni, neće se promi- Primjer 3: jeni ni godišnji paušalni porez, samo će obveza nje- Građanin je na primljeno porezno rješenje o utvrđivagovog plaćanja bi 4 puta godišnje po isteku svakog nju godišnjeg paušalnog poreza na dohodak, podnio tromjesečja: žalbu u kojoj is če da je objekt za koji je dobio odobrenje za obavljanje usluge građana u domaćinstvu Dospijeće obveze plaćanja Tromjesečje Svota u kn u skladu s odredbama Zakona o ugos teljskoj dje(datum valute) latnos , otuđio temeljem kupoprodajnog ugovora, I /2015. 672,00 Do 31. 3. 2015. ali zabunom nije odjavio djelatnost. Kakav je u ovom II/2015. 672,00 Do 30. 6. 2015. slučaju postupak po zaprimljenoj žalbi? III/2015. 672,00 Do 30. 9. 2015. IV/2015.

672,00

Do 31. 12. 2015.

3.4. Promjena broja kreveta jekom godine

Primjer 2:

Građanin iznajmljivač dobio je od nadležne ispostave Porezne uprave rješenje o paušalnom plaćanju poreza za 2014. Tijekom 2014. građaninu je nadležan ured odobrio promjenu broja kreveta – povećanje s 8 na 10 kreveta. Postavlja se pitanje utječe li poveća-

Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. (NN, br. 17/14, 40/14), koja se za svaku kalendarsku godinu kao porezno razdoblje donosi posebno, propisani su računi na koje se uplaćuju prihodi proračuna, obvezni doprinosi te prihodi za financiranje drugih javnih potreba, način uplaćiva-

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Ako građanin jekom godine nadležni ured odobri promjenu broja kreveta ili broj smještajnih jedinica u kampu (bez obzira radi li se o povećanju ili smanjenje broja kreveta ili smještajnih jedinica), tada će nadležna ispostava Porezne uprave tek sa 1. siječnja sljedeće godine ukinu postojeće rješenje o godišnjem paušalnom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak, te će donije novo rješenje, koje će opet bi na snazi sve dok ne dođe do promjena, odnosno do donošenja novog rješenja na temelju promijenjenog broja kreveta ili smještajnih jedinica 3.5. Uplatni račun za plaćanje godišnjeg paušalnog poreza na dohodak u kampu.

Sukladno odredbama Pravilnika o iznajmljivanju, građanin je obveznik godišnjeg paušalnog poreza na dohodak, sve dok ima rješenje nadležnog ureda za pružanje usluga građana u domaćinstvu, odnosno obveznik je plaćanja godišnjeg paušalnog poreza, sve dok ne ishodi rješenje nadležnog ureda o prestanku pružanja usluga. Ako građanin uz žalbu dostavi i rješenje nadležnog ureda o prestanku odobrenja temeljem kojeg je pružao usluge, potrebno je žalbu uvaži tako da se godišnji paušalni porez na dohodak utvrdi razmjerno broju tromjesečja do kada se djelatnost iznajmljivanja obavljala.

POREZI I DOPRINOSI

nja h prihoda kao i izvješćivanje njihovih korisnika o uplatama i isplatama s računa. Prema navedenoj Naredbi o uplatnim računima, paušalni iznos poreza i prireza utvrđen rješenjem Porezne uprave, uplaćuje se u korist računa grada/općine prema prebivalištu poreznog obveznika, pri čemu je, a neovisno od toga gdje se nalaze smještajni objek koji se iznajmljuju. Na standardiziranim nalozima za uplatu na Obrascima HUB-3 i HUB-3A, upisuje se oznaka modela “68” i poziv na broj odobrenja 1511 – te OIB obveznika. Posebno se napominje da je od 1. lipnja 2014. u primjeni isključivo IBAN konstrukcija transakcijskih računa za izvršavanje nacionalnih platnih transakcija. Model uplate Uplatni račun po IBAN i brojčana konstrukciji – grada ili Vrsta poreza oznaka vrste općine prema prebivalištu prihoda poreznog obveznika Predujam 68 1511 - OIB Grad Zaprešić poreza i prireza HR951001005174312009 na dohodak od Grad Zagreb iznajmljivanja HR111001005 1713312009 stanova, soba i Grad Zadar postelja putnicima HR111001005-1752012002 i turis ma koji se utvrđuje paušalno

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Na nepravodobno uplaćeni iznos paušalnog poreza na dohodak, a sukladno članku 116. OPZ-a (NN, br. 147/08 do 73/13), članku 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 do 134/09) i članku 3. Zakona o kamatama (NN, br 94/04 i 35/05), obračunavaju se zatezne kamate od dana dospijeća porezne obveze, i to po stopi od 12 % godišnje. Kako bi se izbjeglo plaćanje zateznih kamata, građani moraju vodi računa o datumu valute odnosno datumu uplate, pod kojim se podrazumijeva dan kad su novčana sredstva eviden rana na uplatnom računu grada ili općine, a ne kada su ista uplaćena u banci ovlaštenoj za obavljanje poslova platnog prometa. Navedeno je i propisano točkom VII., podtočkom 8. Zajedničkih odredbi u Naredbi o uplatnim računima.

Nadalje, ako građanin duguje poreze i kamate, dužan je vodi računa i o redoslijedu pomirenja duga, prema kojem se iz uplaćenog iznosa najprije naplaćuju kamate, a tek nakon toga glavni porezni dug. Tako na primjer, ako je poreznom obvezniku dug na kontu (1511) – predujam poreza i prireza na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja koji se utvrđuje paušalno, na dan 6. 8. 2014. utvrđen u iznosu od 100,00 kn glavnica i 20,00 kn kamata, tada će obrtnik s uplatom od 100,00 kn na is dan, podmiri samo 80,00 kn glavnice, jer će se od uplate najprije namiri kamata u iznosu od 20,00 kn.

UDK 336.2

4. Vođenje poslovnih knjiga Prema odredbama članka 7., stavka 3. Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja, porezni obveznik koji pruža usluge građana u domaćinstvu i po toj osnovi plaća porez na dohodak u godišnjem paušalnom iznosu, nije obvezan vodi poslovne knjige propisane člankom 23. Zakona o porezu na dohodak (Obrazac KPI, Obrazac DI te Evidenciju o tražbinama i obvezama), osim evidencije o prometu odnosno evidencije o izdanim računima na Obrascu EP, koja je sastavni dio Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja. Prema tomu, za paušalno oporezivanje vodi se samo jedna knjiga – evidencija o prometu, koja se vodi kronološki prema nadnevku izdanih računa, a u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka sljedećeg radnog dana, upisuju svi izdani računi bez obzira na to jesu li naplaćeni ili ne. Primjer popunjavanja Evidencije o prometu, dan je u nastavku: EVIDENCIJA O PROMETU 1. Opći podaci o poreznom obvezniku 1.1. Ime i prezime 1.2. OIB: 1.3. Mjesto prebivališta/ boravišta 1.4. Adresa prebivališta/ boravišta Red. br. 1. 2. 3. 4. Itd.

Račun Broj 1/14 2/14 3/14 4/14

Nadnevak 19. 5. 2014. 19. 5. 2014. 24. 5. 2014. 1. 6. 2014.

(Obrazac EP)

Ana Škarica 06129603965 Omiš Duće Glavica 12 Korisnik usluge (ime i prezime)

Iznos računa

Nina Car, Zagreb Ivan Babić, Samobor Josef Mann, SR Njemačka Emil Klaus, Slovenija

4.850,00 3.000,00 5.200,00 6.120,00

Evidencija o prometu zaključuje se svake godine, a iznajmljivačima eviden rani promet temeljem izdanih računa služi kao podloga o utvrđivanju obveze ulaska u sustav PDV-a i obvezi vođenja poslovnih knjiga, ako primici od primljenih naknada za iznajmljivanje (ali i od drugih oporezivih isporuka dobara i obavljenih usluga) prekorače graničnu svotu od 230.000,00 kn na godišnjoj razini, te kao evidencija za utvrđivanje osnovice za plaćanje članarine turis čkim zajednicama.

4.1. Obveza izdavanja računa Neovisno o tomu što je propisana obveza vođenja samo evidencije o prometu, porezni obveznik, koji pruža ugos teljske usluge u domaćinstvu, dužan je za svaku svoju obavljenu uslugu, ispostavi kupcu račun propisana sadržaja. Račun se ispostavlja u najmanje

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

naplaćuje ugovorenu proviziju. Među m, ako agencija radi u svoje ime i za svoj račun, tada postoje dva obvezno pravna odnosa u kojima postoji obveza ispostavljanja računa, pri čemu u prvom obvezno pravnom odnosu, iznajmljivač ispostavlja račun agenciji, dok u drugom odnosu agencija ispostavlja račun ko• izdavatelju (ime i prezime, OIB, adresa prebivališta risniku usluge. ili uobičajenog boravišta izdavatelja koji ima odoPotrebno je naglasi da iznajmljivači apartmana, soba i brenje za iznajmljivanje) postelja, koji paušalno plaćanju porez na dohodak, nisu • broju i nadnevku izdavanja računa, • imenu i prezimenu/naziv osobe, kojoj je usluga obveznici fiskalizacije, o obzirom na to da ne ostvaruju dohodak od samostalne djelatnos , već dohodak od pružena, te imovine i imovinskih prava. To znači da nisu u obvezi • cijeni obavljene usluge. prilagodi sadržaj računa i način numeriranja računa, Primjer računa s propisanim elemen ma za obavljekao ni donije interni akt o poslovnicam,a te istaknu nu ugos teljsku uslugu u domaćinstvu – iznajmljiva- upozoravajuću naljepnicu o uzimanju i izdavanju računje apartmana stranom gostu. na kao svi drugi obveznici fiskalizacije. dva primjerka od kojih se jedan uručuje korisniku usluge, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje ostvarenog prometa u Obrascu EP. Sukladno članku 7., stavku 2. Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja, račun obvezno mora sadržava podatke o:

Ana Škarica Omiš, Duće Glavica 12 OIB: 06129603965 Omiš, 24.5.2014 Josef Mann Munchen, Big str.20

5. Zaključak Građani koji na temelju odobrenja nadležnog ureda pružaju usluge građana u domaćinstvu: iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turis ma te organiziranjem kampova:

• moraju dohodak od imovine utvrđiva na temelju poslovnih knjiga, ako po nekoj drugoj osnovi već Račun br. 3/14 vode poslovne knjige i u sustavu su PDV-a Usluga najma apartmana za 4 osobe za razdoblje od • mogu utvrđiva dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga, ako podnesu prijavu u registar 17. 5. 2014 do 24. 5. 2014 (8 dana) poreznih obveznika, te daju izjavu da žele utvrđivaBroj Cijena po dohodak na temelju poslovnih knjiga, Naziv usluge Ukupno kn dana danu u kn • moraju plaća godišnji paušalni porez i prirez na Smještaj u apartmanu A1 8 650,00 kn 5.200,00 kn dohodak, a prema rješenju Porezne uprave, ako Ana Škarica dohodak ne utvrđuju prema vlas tom izboru ili sili zakona prema poslovnim knjigama i evidencijama. Izdani račun za korištenje apartmana, građanin je obvezan iskaza u Evidenciji o prometu, a u istoj knjizi Za plaćanje paušalnog poreza, nadležna ispostava Poeviden raju se kronološki i svi ostali izdani računi, rezne uprave donosi porezno rješenje kojim se utvrbez obzira na to je li obavljeno plaćanje u gotovini ili đuje svota godišnjeg poreza na dohodak te godišnja bezgotovinski. Ako porezni obveznik jekom 2014. i tromjesečna svota paušalnog poreza i prireza, kao ostvari oporezive primitke iznad 230.000,00 kn, ob- i rokovi njihova plaćanja. Rješenjem utvrđen godišvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnije nji paušalni porez na dohodak je konačan, zbog čega prijavu radi promjene načina oporezivanja i prelaska porezni obveznik po toj osnovi ne može podnije s paušalnog plaćanja poreza i prireza na dohodak od godišnju poreznu prijavu. Za paušalno oporezivanje, iznajmljivanja, na utvrđivanje dohotka od iznajmlji- iznajmljivači ne vode poslovne knjige osim Evidencivanja na temelju podataka iz poslovnih knjiga od 1. je o prometu u koju knjigu se na karaju svakog dana siječnja 2015. eviden raju svi izdani računi, bez obzira na to jesu li Posebno se napominje da građanin može osim nepo- naplaćeni ili ne. SR Njemačka

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Neovisno o tomu jesu li iznajmljivači u sustavu PDV-a ili ne, te plaćaju li paušalni porez na dohodak, porez na dohodak temeljem poslovnih knjiga i evidencija ili porez na dobit, obvezni su za pruženu ugos teljsku uslugu u domaćinstvu izda račun korisniku s naznačenom vrstom, količinom i cijenom usluge. Iznajmljivači apartmana, soba i postelja nisu u obvezi provodipostupak fiskalizacije izdavanja računa.

srednog iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma, kada izdaje račun neposredno osobi kojoj je usluga pružena, obavlja i uslugu posrednog iznajmljivanja po agenciji koja može nastupi kao posrednik ili tako da agencija radi u svoje ime i za svoj račun. Ako se agencija javlja kao posrednik, račun za pruženu uslugu iznajmljivanja izdaje iznajmljivač korisniku usluge, pri čemu agencija od iznajmljivača

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

JOPPD – Neka pitanja izvješćivanja o neoporezivim primicima nerezidenata i primicima iz inozemstva Dražen Opalić * U članku autor sažeto obrađuje obveze izvješćivanja o isplaćenim/primljenim neoporezivim primicima, koje isplaćuju neprofitne organizacije nerezidenma Republike Hrvatske, odnosno kada reziden Republike Hrvatske izravno iz inozemstva prime neoporezivi primitak.

1. Uvod – zakonodavna osnova Člankom 76., stavkom 1., točkom 6. Pravilnika (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13 – dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da su ispla telji primitaka: • koji se ne smatraju dohotkom iz članka 9. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13,125/13 i 148/13 – dalje u tekstu: Zakon) • na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 10. Zakona i članka 15., stavaka 2. i 3. Zakona,

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

dužni dostavlja Obrazac JOPPD za sve isplate u jeku jednog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom poreznom obvezniku, odnosno fizičkoj osobi, osim ako primici nisu iskazani pojedinačno na izvješću na dan isplate, i to najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za primitak koji je ostvaren, odnosno isplaćen u prethodnom mjesecu (čl. 76., st. 7. Pravilnika).

Iz gore ci ranih odredbi Pravilnika može se zaključi da su ispla telji primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak, odnosno koje se ne smatraju dohotkom, dužni dostavlja podatke o svim isplaćenim primicima na način i u rokovima propisanim Pravilnikom po pojedinoj fizičkoj osobi, i to bez obzira na to je li primatelj rezident ili nerezident Republike Hrvatske. Također, ako bi se neoporeziv primitak odnosno primitak na koji se ne plaća porez na dohodak primio izravno iz inozemstva obveznik podnošenja Obrasca JOPPD je primatelj sam za sebe (pod svojim OIB-om) u rokovima i na način propisan kao i za tuzemnog ispla telja. *

Dražen Opalić, dipl. oec., Središnji ured Porezne uprave, Zagreb.

2. Obveza izdavanja OIB-a za nerezidente Bitan podatak u svim izvješćivanjima Porezne uprave (pa tako i kod izvješćivanja Obrascima JOPPD) je osobni iden fikacijski broj primatelja (dalje u tekstu: OIB), jer je člankom 14. stavkom 1. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13 – dalje u tekstu: OPZ) propisano da se poreznim brojem za potrebe oporezivanja smatra osobni iden fikacijski broj, propisan Zakonom o osobnom iden fikacijskom broju (NN, br. 60/08), koji Porezna uprava koris za povezivanje i objedinjavanje podataka iz službenih evidencija koje vode javnopravna jela, te podataka prikupljenih na drugi način o imovini koju posjeduje fizička osoba (čl. 14., st. 2. OPZ-a). Napominjemo da zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a umjesto nerezidenta može podnije i opunomoćenik, koji u tomu slučaju mora priloži punomoć (pisanu na hrvatskom jeziku) za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a. Navedena punomoć mora bi ovjerena od javnog bilježnika samo iznimno, ako postoji sumnja u njenu vjerodostojnost, također ako je punomoć izdana na odvjetnika, javnog bilježnika ili javnopravnog jela, Porezna uprava neće traži ovjeru predmetne punomoći. Kada je podnositelj upita neprofitna ustanova osnovana od Vlade Republike Hrvatske, ako bi istu primatelj neoporezivih primitaka – nerezident Republike Hrvatske opunomoćio za izdavanje OIB-a, takvu punomoć ne bi bilo potrebno ovjerava kod javnog bilježnika.

3. Izvješćivanja o isplatama projekata koji se financiraju iz sredstava EU U slučaju kada je određena ustanova u Republici Hrvatskoj samo nositelj proračuna (engl. Budget Holder) projekta koji se financira iz fondova Europske Unije i koji je pod nadzorom jela Europske unije za isplate sredstava nereziden ma Republike Hrvatske nije potrebno izvješćivanje Obrascom JOPPD odnosno nije potrebno izdavanje OIB-a, već je ta ustanova dužna izvješćiva samo o isplatama reziden ma Republike Hrvatske.

UDK 657.21

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

Provjera kvalitete unutarnje revizije kod korisnika proračuna Nikolina Bibić * Težnja visokoj razini kvalitete ak vnos i usluga unutarnje revizije i kvalitetan rad preduvjet su da unutarnja revizija opravda svoju svrhu i ulogu savjetodavne funkcije te da bude prepoznata i prihvaćena kao sastavna, ali neovisna cjelina ins tucije koja svojim stručnim savje ma daje doprinos poslovanju. Upravo zato je ključno procjenjiva i utvrđiva područja za unaprjeđenje te kon nuirano unaprjeđiva kvalitetu rada unutarnje revizije. Zahtjevi Međunarodnih standarda za stručnu provedbu unutarnje revizije predviđaju interno i eksterno vrednovanje kvalitete rada unutarnje revizije. Među m, s obzirom na to da je u javnom sektoru eksterno vrednovanje kvalitete rada unutarnje revizije veoma malo ili gotovo nimalo prisutno, obavljanje povremene provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije od strane Središnje harmonizacijske jedinice, predstavlja dobru pripremu za unaprjeđenje ak vnos , kako bi jedinica za unutarnju reviziju što spremnija dočekala eksterno vrednovanje. Ciljevi i opseg, metode i sam postupak obavljanja povremene provjere kvalitete, koju obavlja Središnja harmonizacijska jedinica je objašnjen u nastavku članka.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Metodologija i postupak obavljanja provjere kvalitete razvijen je u suradnji sa stručnjacima SIGMA-e3, a kao primjer dobre prakse u razvoju postupka i metodologije rada, korišten je model koji koris Ministarstvo financija Poljske, s napomenom da se model provjere kvalitete u Poljskoj razvija već više od 10 godina. Razvoj metodologije i postupka obavljanja provjere kvalitete je bio izazovan i zahtjevan zadatak, a potvrda dobrog i kvalitetnog modela kao i smjera razvoja provjere kvalitete koju razvija Središnja harmonizacijska jedinica je istaknuta na Konferenciji o sustavu unutarnjih kontrola za države članice Europske unije, S obavljanjem provjere kvalitete nastavilo se u 2014. koju je u svibnju 2014. godine u Haagu, Nizozemskoj, godini. Ministar financija je u veljači 2014. odobrio organizirala Europska komisija, Opća uprava za proGodišnji plan za obavljanje povremene provjere kvaračun. litete ak vnos unutarnje revizije kod korisnika proračuna za 2014.1, kojim je planirano obavljanje pro- U okviru rasprave o Međunarodnim standardima za vjera kvalitete kod 31 korisnika proračuna državne i stručnu provedbu unutarnje revizije, Standardu 1300 lokalne razine. Jedinice za unutarnju reviziju koje su Program osiguranja kvalitete i unaprjeđenja, o in-

U okvirima javnog sektora Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija ima centralnu ulogu u koordinaciji ak vnos unutarnje revizije, razvoju metodologije i standarda rada, izradi priručnika, uputa i smjernica te u organizaciji izobrazbe, a kao takva mora pra razvoj i kvalitetu rada unutarnje revizije. Upravo zato Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06) daje nadležnost Središnjoj harmonizacijskoj jedinici za obavljanje provjere kvalitete rada unutarnje revizije. Slijedom navedenoga, Središnja harmonizacijska jedinica je temeljem članka 35. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru i članka 14. Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 96/13) u 2013. godini započela s obavljanjem povremene provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije kod korisnika proračuna (dalje u tekstu: provjera kvalitete) pregledom cjelovitog obavljanja poslova unutarnje revizije.

zahvaćene navedenim Godišnjim planom utvrđene su temeljem kriterija definiranih u Upu za obavljanje povremene provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije kod korisnika proračuna (ver. 2.02; dalje u tekstu: Uputa). Uputom je također definiran i postupak obavljanja provjere kvalitete, dokumentacija koja se koris u obavljanju provjere kvalitete, obveze i odgovornos osoba, koje obavljaju provjeru kvalitete te izvješćivanje o obavljenoj provjeri kvalitete.

Nikolina Bibić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH.

KLASA:043-01/13-01/1576, URBROJ:513-08-03-14-18 od 21. veljače 2014. 1

KLASA: 043-01/13-01/1576, URBROJ: 513-08-03-14-17 od 21. veljače 2014. 2

SIGMA – Support for Improvement in Governance and Management.

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

ternom i eksternom vrednovanju te o ulozi Središnje harmonizacijske jedinice u procjeni ak vnos unutarnje revizije Europska komisija je javno pohvalila hrvatski model provjere kvalitete, koji obavlja Središnja harmonizacijska jedinica te ga ocijenila kao troškovno učinkovit model i kao dobar prijelaz prema eksternom vrednovanju koji tek treba zaživje . U nastavku, radi pojašnjenja, detaljnije se opisuje dokumentacija koja se koris prilikom obavljanja provjere kvalitete te metode i postupak obavljanja provjere kvalitete.

2. Cilj i opseg provjere kvalitete Cilj obavljanja provjere kvalitete je utvrdi stanje sustava unutarnje revizije i razinu usklađenos ak vnos unutarnje revizije kod korisnika proračuna sa:

UDK 657.21

3. Dokumentacija za obavljanje provjere kvalitete Sukladno Upu , za obavljanje provjere kvalitete koriste se: • kontrolne liste za utvrđivanje stanja sustava unutarnje revizije i razine usklađenos ak vnos unutarnje revizije i • upitnici za ispi vanje zadovoljstva: o radom i uslugama unutarnje revizije o načinom rukovođenja jedinicom za unutarnju reviziju.

4. Metode koje se koriste prilikom obavljanja provjere kvalitete

Prilikom obavljanja provjere kvalitete većina ak vno• zakonima i drugim propisima koji uređuju unutars se obavlja na licu mjesta, odnosno kod korisnika nju reviziju u Republici Hrvatskoj proračuna u suradnji s voditeljem jedinice za unutar• metodologijom rada koju izrađuje Središnja harnju reviziju. S voditeljem jedinice za unutarnju reviziju monizacijska jedinica, obavlja se intervju za sva područja koja predstavljaju te da preporuke/prijedloge za unaprjeđenje ak v- opseg provjere kvalitete, odnosno za svih osam ponos unutarnje revizije, gdje je to potrebno. dručja provjere. Intervjui se obavljaju i s unutarnjim Osim što nakon obavljene provjere kvalitete čelnik revizorima, i to prvenstveno u vezi s područjima: korisnika proračuna i voditelj jedinice za unutarnju Planiranja pojedinačne unutarnje revizije, Obavljanja reviziju dobivaju potvrdu djeluje li unutarnja revizija pojedinačne unutarnje revizije i Izvještavanja o pojeu skladu sa zakonima i drugim propisima i metodolo- dinačnoj unutarnjoj reviziji.

Osim intervjua sa zaposlenicima unutarnje revizije, intervju se obavlja i s višim rukovodstvom (čelnikom korisnika proračuna ili osobom na koju su prenesene ovlas za poslove unutarnje revizije) u cilju dobivanja informacija o zadovoljstvu radom i uslugama unutarnje revizije i spoznaje koliko unutarnja revizija dodaje vrijednost poslovanju korisnika proračuna. Nadalje, za sva područja se pregledavaju interni dokumen , npr. Pravilnik o unutarnjem redu korisnika proračuProvjera kvalitete obavlja se pregledom cjelovitog na, rješenja o rasporedu na radno mjesto zaposlenika obavljanja poslova unutarnje revizije, koje je za pounutarnje revizije, Povelja o unutarnjoj reviziji, radni trebe obavljanja provjere kvalitete podijeljeno u postupci/procedure za ak vnos unutarnje revizije, osam područja kako slijedi: Program osiguranja kvalitete i unaprjeđenja, planovi 1. Uspostava unutarnje revizije unutarnje revizije, izvješća o radu jedinice za unutarnju reviziju i sl. 2. Zaposlenici unutarnje revizije Bitno je napomenu da se u dijelu dokumenata koji 3. Upravljanje unutarnjom revizijom su nastali u jedinici za unutarnju reviziju, za provjere 4. Strateško i godišnje planiranje unutarnje revizije kvalitete koje se obavljaju jekom 2014. godine., za testni uzorak koriste dokumen nastali u razdoblju 5. Planiranje pojedinačne unutarnje revizije 2013. i 2014. kako bi uzorak bio što relevantniji i kako 6. Obavljanje pojedinačne unutarnje revizije bi se dobila slika aktualnog stanja i usklađenos akvnos unutarnje revizije. Uz navedene dokumente, 7. Izvještavanje o pojedinačnoj unutarnjoj reviziji kao testni uzorak se pregledava primjeren broj za8. Program osiguranja kvalitete i unaprjeđenja. vršenih revizorskih angažmana. Broj pregledanih Navedena podjela područja poslovanja/ak vnos revizorskih angažmana, koji će se koris kao testni unutarnje revizije omogućuje sustavan pristup obav- uzorak, ovisi o broju završenih revizorskih angažmana ljanju provjere kvalitete, jasnije strukturiranje nalaza u 2013. i 2014. Najčešće se kao minimum uzima pet te ciljano usmjeravanje preporuka za unapređenja. završenih revizorskih angažmana.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

gijom rada, odnosno u slučajevima potrebe za daljnjim poboljšanjima preporuke što je potrebno učini , Središnja harmonizacijska jedinica provjerom kvalitete osigurava važan izvor informacija za daljnji razvoj metodologije i standarda rada. Važno je istaknu da je u slučaju danih preporuka voditelj jedinice za unutarnju reviziju, sukladno Pravilniku o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna, zadužen za provedbu is h.

UDK 657.21

Na temelju obavljenih intervjua, pregledanih internih dokumenata i revizorske radne dokumentacije daju se odgovori na tvrdnje/kriterije iz kontrolnih lista temeljem kojih se utvrđuje razina usklađenos ak vnos unutarnje revizije i daje mišljenje o usklađenos za svako pojedino područje provjere kvalitete. Kako bi dodatno potkrijepili odgovore na tvrdnje/kriterije za pojedina područja provjere kvalitete, a u cilju dobivanja što realnijih i pouzdanijih informacija o stanju i ak vnos ma unutarnje revizije, izrađeni su anonimni upitnici za anke ranje unutarnjih revizora i korisnika usluga unutarnje revizije. Svrha anonimnih upitnika je dobi objek vne odgovore od:

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

teriji u kontrolnoj lis nemaju istu razinu značajnos . Tako su utvrđene dvije razine značajnos tvrdnji/kriterija: • Razina I - ključne tvrdnje/kriteriji i • Razina II – ostale tvrdnje/kriteriji. S obzirom na razinu značajnos tvrdnje/kriterija odgovori se različito vrednuju. Tako je odgovor na ključnu tvrdnju/kriterij moguće vrednova u če ri razine usklađenos , kao usklađeno, uglavnom usklađeno, djelomično usklađeno i neusklađeno. Na taj način je omogućeno da se jasnije vrednuju razlike u pojedinima stanjima i ak vnos ma. Za ostale tvrdnje/kriterije je moguće da odgovor vrednovanjem dviju razina usklađenos , usklađeno ili neusklađeno. To su npr. tvrdnje/kriteriji koji su uvjetovani zakonima ili drugim propisima i mogu se vrednova samo je li neka akvnost obavljena sukladno regulatornoj obvezi ili ne (npr. tvrdnja da su strateški i godišnji plan unutarnje revizije doneseni do kraja tekuće godine za naredno razdoblje).

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Osim što svaka kontrolna lista ima određen broj sveukupnoj usklađenos ak vnos unutarnje revizitvrdnji/kriterija, bitno je naglasi da sve tvrdnje/kri- je. Kao i za pojedina područja provjere, sveukupna

• unutarnjih revizora o zadovoljstvu načinom rukovođenja jedinicom za unutarnju reviziju te • korisnika usluga unutarnje revizije, voditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica odgovornih za procese koji su bili predmet unutarnje revizije u 2013. i 2014., o zadovoljstvu radom i uslugama unutarnje revizije. Kada se vrednuju sve tvrdnje/kriteriji u jednoj konDobiveni odgovori se uzimaju u obzir prilikom dava- trolnoj lis , a vrednovanje se obavlja kako je ranije nja odgovora na pojedine tvrdnje/kriterije, a iskazano navedeno temeljem obavljenih intervjua, uvidom u zadovoljstvo kao i potreba za unaprjeđenjem se is če interne dokumente i pregledom revizorske radne dou izvješću o obavljenoj provjeri kvalitete, kako bi vo- kumentacije te uzimajući u obzir iskazano zadovoljditelj jedinice za unutarnju reviziju imao informacije u stvo i mišljenja anonimne upitnike, za svaku kontrolnu kojim ak vnos ma je potrebno unaprijedi kvalitetu listu, odnosno za svako područje provjere, utvrđuje se ukupna razina usklađenos temeljem koje se daje rada ili upravljanja jedinicom za unutarnju reviziju. mišljenje o usklađenos za svako područje provjere. 5. Postupak obavljanja provjere kvalitete Ukupna razina usklađenos za određeno područje provjere kvalitete utvrđuje se u če ri razine, odnoObavljanje provjere kvalitete obuhvaća: sno za svako područje utvrđuje se jesu li ak vnos unutarnje revizije usklađene, uglavnom usklađene, • pripremne radnje • obavljanje provjere kvalitete kod korisnika prora- djelomično usklađene ili neusklađene. čuna Bitno je istaknu da: • utvrđivanje razine usklađenos i davanje mišljenja • ključne tvrdnje/kriteriji imaju veći značaj za pojeo usklađenos . dino područje te imaju veći utjecaj na vrednovaU nastavku teksta se detaljnije objašnjava postupak nje ukupne razine usklađenos za pojedino podutvrđivanja razine usklađenos i davanje mišljenje o ručje provjere kvalitete usklađenos . • svaka kontrolna lista ima utvrđenu ljestvicu za utvrđivanje razine usklađenos , što je nužno s 5.1. Utvrđivanje razine usklađenos i davanje obzirom na to da svaka kontrolna lista ima razlimišljenja o usklađenos za pojedina čit broj ukupnih tvrdnji/kriterija kao i različit broj područja provjere ključnih tvrdnji/kriterija, te nije moguće primijeni jednoobrazan pristup vrednovanja. Za sva navedena područja provjere izrađene su zasebne kontrolne liste (osam kontrolnih lista) s određenim brojem tvrdnji/kriterija, ovisno o broju kriterija koje 5.2. Iznošenje zaključka i mišljenja o sveukupnoj usklađenos ak vnos unutarnje revizije sukladno zakonskoj regula vi i drugim propisima te metodologiji rada unutarnje revizije trebaju bi zado- Nakon što se utvrdi ukupna razina usklađenos za voljene. sva područja provjere kvalitete, iznosi se zaključak o

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

razina usklađenos izražava se u če ri razine usklađenos od kojih je svaka razina označena zasebnom bojom, radi što jasnijeg prikaza utvrđene razine usklađenos . Prikaz boja koje se povezuju uz pojedinu razinu usklađenos i mišljenje koje se daje ovisno o razini usklađenos , dan je u sljedećoj tablici. Razina usklađenos

Usklađeno

Uglavnom usklađeno

Djelomično usklađeno

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Neusklađeno

Mišljenje o usklađenos Ak vnos unutarnje revizije u cjelini ispunjavaju zahtjeve zakona i drugih propisa, koji uređuju unutarnju reviziju u Republici Hrvatskoj i metodologije rada koju izrađuje Središnja harmonizacijska jedinica. Ima potencijala za manja poboljšanja kvalitete ak vnos unutarnje revizije, jer su uočene manje neusklađenos sa zahtjevima zakona i drugih propisa koji uređuju unutarnju reviziju u Republici Hrvatskoj i s metodologijom rada koju izrađuje Središnja harmonizacijska jedinica, a koje se mogu otkloni provedbom preporuka. Uočene neusklađenos sa zahtjevima zakona i drugih propisa koji uređuju unutarnju reviziju u Republici Hrvatskoj i s metodologijom rada koju izrađuje Središnja harmonizacijska jedinica u ak vnos ma unutarnje revizije ne narušavaju sposobnost obavljanja zadaća unutarnje revizije, ali ima potencijala za značajna poboljšanja kvalitete ak vnos unutarnje revizije, a provedba preporuka značajno će istu poboljša . Utjecaj i ozbiljnost neusklađenos sa zahtjevima zakona i drugih propisa koji uređuju unutarnju reviziju u Republici Hrvatskoj i s metodologijom rada koju izrađuje Središnja harmonizacijska jedinica u ak vnos ma unutarnje revizije toliko su značajni da narušavaju sposobnost unutarnje revizije pri obavljanju njezinih zadaća.

UDK 657.21

dručja provjere kvalitete imaju istu vrijednost, jer jedinica za unutarnju reviziju mora teži da u svim segmen ma kvaliteta ak vnos bude usklađena s regulatornim i metodološkim zahtjevima što doprinosi sveukupnoj usklađenos jedinice i kvalitete rada unutarnje revizije. Primjer za utvrđivanje razine usklađenos pomoću kontrolne liste koja se koris za utvrđivanje stanja i razine usklađenos u području Izvještavanje o pojedinačnoj unutarnjoj reviziji, dan je u nastavku. Važno je naglasi da cijela kontrolna lista ima 12 tvrdnji/kriterija, a primjerom se navodi samo nekoliko tvrdnji/kriterija. Sljedeće dvije tvrdnje/kriteriji označeni su kao ključni za navedeno područje: • Za svaku pojedinačnu unutarnju reviziju održan je završni sastanak i zaključci sa završnog sastanka su dokumen rani. • Voditelj jedinice za unutarnju reviziju (voditelj revizorskog ma) je osigurao praćenje provedbe preporuka, a proces i rezulta praćenja provedbe preporuka su adekvatno dokumen rani. Neke od ostalih 10 tvrdnji/kriterija iz kontrolne liste su: • Voditelj jedinice za unutarnju reviziju je pregledao i odobrio nacrt revizorskog izvješća. • U konačnom revizorskom izvješću je izraženo općenito stručno revizorsko mišljenje o sustavu kontrola u revidiranom procesu. • Voditelj jedinice za unutarnju reviziju je osigurao da se o neprovedenim preporukama, posebno onim visoke važnos izvijes rukovodstvo.

Kako je prethodno navedeno, za ključne tvrdnje/kriBez mogućnos vrednovanja odgovora u če ri razi- terije odgovor se vrednuju u če ri razine, a za ostale ne, odnosno kada bi bilo moguće da odgovore samo tvrdnje/kriteriji u dvije razine usklađenos , što je s vrednovanjem u npr. tri razine (usklađeno, djelomič- primjerom danih odgovora prikazano u nastavku. no usklađeno ili neusklađeno) gotovo pa sve jedinice Odgoza unutarnju reviziju, koje su bile predmet provjere RB Referenca za Tvrdnja/kriterij tvrdnju/kriterij vor kvalitete, bi bile ocjenjene kao djelomično usklađene, 1. T. 7.2.6. Priruč- Za svaku pojedinačnu unutarnju reviziju odnosno bile bi ocjenjene srednjom razinom usklađenika za unutar- održan je završni sastanak i zaključci sa nos . Vrednovanjem u če ri razine moguće je da janje revizore završnog sastanka su dokumen rani. sniju ocjenu razine usklađenos , odnosno jasno razli(odgovor se daje temeljem testnog uzorka) kova ak vnos unutarnje revizije koje su uglavnom Za sve pojedinačne unutarnje revizije usklađene te je utvrđen prostor za manja poboljšanja nije održan završni sastanak. od onih koje su tek djelomično usklađene i utvrđen je X Završni sastanak održan je samo za dio prostor za značajna poboljšanja. pojedinačnih unutarnjih revizija (zaključBitno je naglasi da kod utvrđivanja ukupne razine usklađenos pojedinog područja provjere, odnosno pojedine kontrolne liste, sve tvrdnje/kriteriji nemaju is značaj, kako je ranije navedeno, dok kod utvrđivanja sveukupne razine usklađenos , svih osam područja provjere imaju is značaj. Prilikom utvrđivanja sveukupne razine usklađenos sva po-

ci s održanih sastanka nisu dokumen rani). Za svaku pojedinačnu unutarnju reviziju održan je završni sastanak, ali zaključci sa sastanka nisu dokumen rani. Za svaku unutarnju reviziju održan je završni sastanak, te su dokumen rani zaključci sa sastanka.

UDK 657.21 2.

Čl. 29., st. 5. i st. 6. Zakona T. 7.2.7. Priručnika za unutarnje revizore Standard 2500 Dokumen ranje praćenja

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

vrednovanje ukupne razine usklađenos za pojedino područje provjere. Tako su u danom primjeru ključne tvrdnje/kriteriji vrednovani kao djelomično usklađeno i uglavnom usklađeno, jedna od preostale tri tvrdnje/kriterija je vrednovana kao neusklađena, dok su ostale dvije vrednovane kao usklađene. Čak i u slučaju da sve ostale tvrdnje/kriteriji u kontrolnoj lis (koje nisu navedene u ovom primjeru) budu vrednovane kao usklađene ukupna razina usklađenos za navedeno područje bi bila vrednovana kao djelomično usklađeno, jer ključni kriteriji za navedeno područje nisu u potpunos zadovoljeni, a is imaju veći utjecaj na utvrđivanje ukupne razine usklađenos .

Voditelj jedinice za unutarnju reviziju (voditelj revizorskog ma) osigurao je praćenje provedbe preporuka, a proces i rezulta praćenja provedbe preporuka su adekvatno dokumen rani.

Voditelj jedinice za unutarnju reviziju (voditelj revizorskog ma) nije osigurao praćenje provedbe preporuka. Voditelj jedinice za unutarnju reviziju (voditelj revizorskog ma) nije osigurao praćenje provedbe preporuka prema rokovima iz Plana djelovanja (koji trebaju bi povezani s važnošću i rizicima preporuka), ali su rezulta praćenja provedbe preporuka koje je obavljeno adekvatno dokumen rani. Voditelj jedinice za unutarnju reviziju (voditelj revizorskog ma) je osigurao praćenje provedbe preporuka prema rokovima iz Plana djelovanja, ali rezulta nisu adekvatno dokumen rani. Voditelj jedinice za unutarnju reviziju (voditelj revizorskog ma) osigurao je praćenje provedbe preporuka, a proces i rezulta praćenja provedbe preporuka su adekvatno dokumen rani. T. 7.2.6. Priruč- Voditelj jedinice za unutarnju reviziju nika za unutar- odobrio je nacrt revizorskog izvješća za nje revizore sve pojedinačne unutarnje revizije. Voditelj jedinice za unutarnju reviziju nije odobrio nacrt revizorskog izvješća za sve pojedinačne unutarnje revizije. Voditelj jedinice za unutarnju reviziju odobrio je nacrt revizorskog izvješća za sve pojedinačne unutarnje revizije. T. 7.2.6. Priruč- U konačnom revizorskom izvješću je nika za unutar- izraženo općenito stručno mišljenje o nje revizore sustavu kontrola u revidiranom procesu.

6. Zaključak

S obzirom na to da je vrednovanje kvalitete, kakvu zah jevaju Međunarodni standardi za stručnu provedbu unutarnje revizije, proces koji se tek razvija u javnom sektoru i koji se u narednom razdoblju treba razvija i nadograđiva adekvatnim oblicima i ala ma, provjera kvalitete koju obavlja Središnja harmonizacijska jedinica predstavlja prvi korak u vanjskom vrednovanju kvalitete rada unutarnje revizije. Osim što će voditelj jedinice za unutarnju reviziju dobi informacije u kojemu području su uočeni prostori za unaprjeđenje kvalitete, provedba preporuka predstavlja iskorak iz ustaljenog načina rada i provođenja ak vnos unutarnje revizije te po če razvoj svijes o mogućim poboljšanjima i unaprjeđenjima kvalitete rada.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Središnja harmonizacijska jedinica rezultate obavljenih provjera koris za daljnji razvoj metodologije 5. T. 7.2.7. Priručrada, ali i za organizaciju izobrazbe u područjima u nika za unutarnje revizore kojima je, u okviru obavljenih provjera, uočeno nedostatno razumijevanje. Među m, svakako je potrebno Voditelj jedinice za unutarnju reviziju nije naglasi da, iako Središnja harmonizacijska jedinica osigurao da se o neprovedenim prepoima zakonsku obvezu obavljanja provjere kvalitete rukama, posebno onim visoke važnos , rada unutarnje revizije ista se ne može izjednači s izvijes rukovodstvo. eksternim vrednovanjem, koje zah jevaju MeđunaX Voditelj jedinice za unutarnju reviziju je osigurao da se o neprovedenim preporodni standardi za stručnu provedbu unutarnje revizirukama, posebno onim visoke važnos , je, jer Središnja harmonizacijska jedinica nije potpuno izvijes rukovodstvo. neovisna upravo zbog uloge koje ima u definiranju i Kako je istaknuto ključne tvrdnje/kriteriji imaju veći razvoju metodologije rada, izradi uputa i smjernica te značaj za određeno područje te imaju veći utjecaj na organiziranju izobrazbe za unutarnje revizore.

U konačnom revizorskom izvješću nije izraženo općenito stručno mišljenje o sustavu kontrola u revidiranom procesu. U konačnom revizorskom izvješću je izraženo općenito stručno mišljenje o sustavu kontrola u revidiranom procesu. Voditelj jedinice za unutarnju reviziju je osigurao da se o neprovedenim preporukama, posebno onim visoke važnos , izvijes rukovodstvo.

Izraženo mišljenje za navedeno područje bi upućivalo da su uočene neusklađenos u ak vnos ma unutarnje revizije koje ne narušavaju sposobnost obavljanja zadaća unutarnje revizije, ali da ima potencijala za značajna poboljšanja kvalitete ak vnos unutarnje revizije. Također bi se s navedenim dala preporuka za unaprjeđenje voditelju jedinice za unutarnju reviziju.

JAVNI MENADŽMENT

UDK 351.1

Upravljanje učinkovitošću državnih službenika – polazište, odredište i izazovi Sanda Pipunić * Andreja Bakula ** U upravljanju ljudskim potencijalima posebnu pažnju treba posve razvoju kvalitetnog sustava ocjenjivanja učinkovitos rada državnih službenika, koji je podloga za po cajno nagrađivanje i daljnji profesionalni razvoj državnih službenika, njihovo profesionalno usmjeravanje i raspoređivanje na radna mjesta koja najviše odgovaraju njihovim kompetencijama. U radu se obrađuju postojeći sustav ocjenjivanja državnih službenika i smjernice za njegovo unaprjeđenje. Također se naglašava važnost mo viranja zaposlenih ulogom rukovodećih državnih službenika, problemi koji se pojavljuju u ocjenjivanju te izazovi i predstojeće ak vnos povezane s poboljšanjem sustava ocjenjivanja.

2. Stanje i mogućnos unapređenja sustava ocjenjivanja Moderna državna uprava mora bi profesionalna, stručna i učinkovita te pruža kvalitetne usluge građanima i drugim korisnicima, uz poš vanje uvjeta nepristranog, otvorenog, predvidivog i transparentnog funkcioniranja. U ostvarenje navedenih zahtjeva važnu ulogu imaju ljudski potencijali, odnosno ljudi koji su zaposleni u državnoj upravi, jer o njihovoj stručnos , mo vaciji i integritetu ovisi učinkovito i kvalitetno obavljanje poslova. Stoga je upravljanje ljudskim potencijalima važna funkcija svakog jela državne uprave. Pri tomu treba naglasi da upravljanje ljudskim potencijalima (human resources management) obuhvaća ne samo personalnu/kadrovsku funkciju, nego i niz ak vnos usmjerenih na osiguravanje potrebnog broja i strukture zaposlenih, njihovih znanja, sposobnos i vješ na, mo vacije i oblika ponašanja, koji su potrebni za ostvarivanje godišnjih i strateških ciljeva organizacije. Kod upravljanja ljudskim potencijalima treba poći od spoznaje da su ljudi socijalna i krea vna bića, čija učinkovitost ne ovisi isključivo o visini plaće i osiguranim materijalnim pravima, nego i drugim elemen ma, kao što su: zadovoljstvo na poslu, odnos s nadređenima i drugim suradnicima, uvažavanje, mogućnost napredovanja, mogućnost stručnog usavršavanja, sigurnost zaposlenja i dr.

Ocjenjivanje državnih službenika provodi se od 1994. godine te utječe na pojedina prava i obveze državnih službenika, ali se u međuvremenu bitno promijenio postupak i svrha ocjenjivanja jer je od 2006. godine uspostavljen merit based sustav te se ocjenjivanje provodi kao kon nuirani proces koji počinje planiranjem poslova i dogovornim utvrđivanjem ciljeva koje službenik treba ispuni , nastavlja se periodičnom kontrolom rada i učinkovitos i završava ocjenom, koja mora bi utvrđena prema rezulta ma koje je službenik pos gao jekom razdoblja ocjenjivanja. Zakon o državnim službenicima (NN, br. 92/05, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12 – pročišćeni tekst, 37/13 i 38/13) utvrđuje načela profesionalne državne službe te ujedno osigurava pravni okvir za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala u državnoj službi i ocjenjivanje državnih službenika. Postupak i kriteriji ocjenjivanja državnih službenika utvrđeni su uredbom Vlade (Uredba o postupku i kriterijima ocjenjivanjadržavnih službenika – NN, br. 133/11). U Strateškom okviru za razvoj 2006. – 2013.1 i Strategiji razvoja ljudskih potencijala u državnoj službi za

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

1. Uvod

Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013. Posjećeno dana 30. lipnja 2014. na mrežnoj stranici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije: h p://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=809.

Sanda Pipunić, dipl. iur., Zagreb. ** Mr. sc. Andreja Bakula, prof., Zagreb. *

UDK 351.1

razdoblje 2010. – 2013.2 utvrđeni su strateški ciljevi modernizacije javne uprave i državne službe. Iako su navedeni strateški dokumen doneseni za razdoblje zaključno s 2013. godinom i danas su aktualni i ne smijemo ih zanemari .

JAVNI MENADŽMENT

kao kriterija za nagrađivanje i napredovanje u državnoj službi.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Ocjene su jedan od uvjeta za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika u sljedećim područjima: napredovanje, procjena potreba izobrazbe, studijski Strateškim okvirom za razvoj 2006. – 2013., utvrđe- dopus za stručno osposobljavanje i usavršavanje, na su dva cilja u području državne službe: upućivanje na rad izvan državne službe, dodatni dani • kompetentna i djelotvorna javna uprava koja u isto godišnjeg odmora, prestanak državne službe po sili vrijeme š javni interes i jednakost svih korisnika zakona i dr. usluga te smanjuje troškove poslovanja 2.2. Postupak ocjenjivanja • neprekidno djelovanje u pravcu povećanja stručSadašnji postupak ocjenjivanja – propisan Zakonom o nos , profesionalnos i znanja javne uprave. državnim službenicima i Uredbom o postupku i kriteU Strategiji razvoja ljudskih potencijala u državnoj rijima ocjenjivanja državnih službenika – primjenjuje službi za razdoblje 2010. – 2013. utvrđena je vizija se od 1. siječnja 2012. godine, te su rješenja o ocjedržavne službe: „Stručna, odgovorna, prilagodljiva i nama u tom postupku prvi puta donesena početkom transparentna državna služba kvalitetnim uslugama 2013. godine. Tri su faze postupka ocjenjivanja: orijen rana prema korisnicima i utemeljena na profesionalnim vrijednos ma“, uz misiju: „Stvara uvjete 1) Planiranje poslova, kao godišnji proces koji uključuje razgovor (intervju) na početku godine kako bi se za privlačenje, mo viranje i zadržavanje kvalitetnih utvrdili radni zadaci i ciljevi za nadolazeću godinu. službenika i trajni razvoj njihovih kompetencija.“ 2) Kontrola rada i učinkovitos , jekom koje nadreU nastavku s navedenim, provodi se IPA 2010 – đeni kon nuirano pra rad i učinkovitost službeniTwinning light projekt: „Potpora jačanju administraka kroz cijelu godinu /izvještajno razdoblje, te pruvnih kapaciteta razvojem kompetencijskog okvira ža službeniku podršku i savjete. u državnoj službi“3, kojim se pruža potpora Ministar3) Ocjenjivanje rada i učinkovitos , istekom ocjenjistvu uprave u razvoju i implementaciji kompetencijvačke godine kada se sa službenikom vodi razgoskog okvira za državne službenike. Opći cilj projekta je vor i utvrđuje uspjeh u realizaciji postavljenih ciunaprjeđenje učinkovitos i profesionalnos u državljeva i zadataka, prikazuje cjelokupna ocjena rada noj službi, poboljšanjem upravljanja ljudskim potencii učinkovitos , definiraju novi zadaci i ciljevi za jalima, dok je svrha projekta razvoj kompetencijskog sljedeću godinu te eventualne potrebe za stručnim okvira u državnoj službi za sva specifična rukovodeosposobljavanjem i usavršavanjem. ća i nerukovodeća radna mjesta, što će omogući i pružanje kvalitetnijih usluga građanima i poslovnim 2.3. Kriteriji za ocjenjivanje subjek ma, te povećanje kapaciteta za usklađivanje javnih poli ka sa standardima i programima Europ- Kod ocjenjivanja državnih službenika, uz ostvarene rezultate rada (pokazana učinkovitos rada usporeske unije. đivanjem opsega, kvalitete i rokova izvršenja poslova s opisom poslova njegovog radnog mjesta i radnim 2.1. Svrha ocjenjivanja planovima državnog jela), uzimaju se u obzir poš Svrha ocjenjivanja je po canje državnih službenika vanje službene dužnos i osobno ponašanje službenina kvalitetno i učinkovito izvršavanje službenih zadaka/namještenika. ća, poš vanje službene dužnos i osobno ponašanje u skladu s E čkim kodeksom državnih službenika, te 1) Opći kriteriji za ocjenjivanje službenika su: djelotvornost u obavljanju poslova, točnost, preciznos utvrđivanje njihovog doprinosa u obavljanju poslova i pouzdanost u obavljanju poslova, pridržavanje rokova za izvršavanje poslova i učinkovitost u obav2 Strategija razvoja ljudskih potencijala u državnoj službi za razljanju poslova. doblje 2010. - 2013. Posjećeno dana 28. lipnja 2014. na mrežnoj 2) Posebni kriteriji za ocjenjivanje službenika koji se stranici Ministarstva uprave: h p://www.uprava.hr/default. primjenjuju ovisno o poslovima na koje je služaspx?id=11827. 3 benik raspoređen su: stupanj inova vnos , krea Projekt je započeo 14. ožujka 2014. godine i trajat će do rujna 2014. godine. Opći cilj projekta je unaprjeđenje učinkovitos i provnos , pisano izražavanje, usmeno izražavanje, fesionalnos u državnoj službi, poboljšanjem upravljanja ljudskim komunikacijske vješ ne, sposobnost rada u mu. potencijalima, dok je svrha projekta razvoj kompetencijskog okviPored toga, kod ocjenjivanja se mogu primijeni i ra u državnoj službi za sva specifična rukovodeća i nerukovodeća dodatni kriteriji, odnosno primjena posebnih znaradna mjesta.

JAVNI MENADŽMENT

nja, sposobnos i vješ na potrebnih za obavljanje poslova pojedinih radnih mjesta. Za rukovodeće službenike, osim općih i posebnih kriterija, po prvi puta uvedeno je ocjenjivanje sljedećih kompetencija: organizacija i koordinacija obavljanja poslova, donošenje odluka za koje je ovlašten, mo viranje službenika, rješavanje konflikata, praćenje rada i davanja uputa za rad i implementacija strateških ciljeva (ako je rukovodeći državni službenik odgovoran za ispunjenje ciljeva). 3) Osobno ponašanje ocjenjuje se primjenom sljedećih kriterija: odnos prema radu (mo vacija), odnos prema građanima, odnos prema nadređenim službenicima, odnos prema suradnicima, poš vanje radnog vremena, ispunjavanje obveze pohađanja programa izobrazbe, odnos prema izobrazbi, odnos prema službenicima kojima je rukovodeći državni službenik nadređen (samo za rukovodeće službenike). 4) Poš vanje službene dužnos uzima se u obzir pri predlaganju ocjene i odlučivanju o ocjeni državnog službenika, ako su državnom službeniku jekom kalendarske godine učestalo upućivana upozorenja na propuste i nepravilnos u poš vanju službene dužnos ili izvršnim rješenjem nadležnog jela izrečena kazna za počinjenu laku ili tešku povredu službene dužnos .

UDK 351.1

mo vacijskog sustava organizacije koji je svugdje primjenjiv, već on ovisi o poli ci konkretne organizacije, njenom ustroju te nekim drugim specifičnos ma povezanim s djelatnošću.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

No, jedan od glavnih zadataka je definiranje ciljeva poli ke i sustava nagrađivanja, a uvjet za to je odlično poznavanje i razumijevanje ljudske mo vacije. Bitno je naglasi da sustav nagrađivanja i mo viranja ne može ovisi o pojedinačnom ponašanju i stavu rukovodite2.4. Ocjene lja, već treba bi sastavni dio poslovne poli ke, propiU Zakonu o državnim službenicima predviđeno je pet sa i definiranih pravila koja iz navedenog proizlaze. ocjena za državne službenike, odnosno če ri ocjene za namještenike. Ocjene državnih službenika su: ne 4. Problemi u sustavu ocjenjivanja zadovoljava, zadovoljava, uspješan, primjeran i izuze- U sustavu ocjenjivanja državnih službenika najveći je tan, a ocjene namještenika: ne zadovoljava, zadovo- problem nedostatak kulture ocjenjivanja, koji svodi ljava, uspješan i primjeran (kod namještenika nema čitav koncept i praksu ocjenjivanja na puku formalocjene izuzetan). Detaljan opis ocjena naveden je u nost, jer rukovodeći službenici u pravilu ocjenjivanje članku 84. Zakona o državnim službenicima (za držav- doživljavaju kao dodatnu obvezu, koja nikome u bi ne službenike) i članku 139.c istoga Zakona (za namje- ne koris . štenike). 1) Ocjenjivači

3. Mo viranje zaposlenih i uloga rukovodstva

Ocjenjivači često nailaze na probleme zbog povećanog opsega njihovih poslova (jer su i neposredni izvršitelji niza poslova u ustrojstvenoj jedinici), te ne s gnu dovoljno vremena i pažnje posve praćenju rada svojih suradnika. Najviše prigovora u postupku ocjenjivanja odnosi se na nepravednost i subjekvnost ocjenjivanja rada, povezano s postupanjem ocjenjivača, što naglašava potrebu za odgovarajućom izobrazbom ocjenjivača.

Uloga nadređenog u ocjenjivanju radnog učinka je vrlo važna, jer je on u samom procesu vođa ma, savjetnik i podrška. On treba prepozna koje su jake strane svakog službenika koji je u njegovom mu te ga po ca , ali i prepozna područja razvoja. Također treba prepozna potencijale službenika i zajedno s njim radi na njegovom osobnom planu razvoja (primjerice razvoj kompetencija za rukovoditelja, stručnjaka-specijalista itd). S obzirom na rezultate brojnih 2) Kriteriji istraživanja i iskustvene činjenice dolazi se do zaključ- Kod propisivanja kriterija za ocjenjivanje nije se dovoljka da zapravo nema univerzalnog rješenja tj. idealnog no pažnje posve lo specifičnos ma pojedinih radnih

UDK 351.1

mjesta i poslova, nego je samo u Obrascu 2 – Izvješće o učinkovitos , pod točkom 2.2. Dodatni kriteriji, državnim jelima ostavljena mogućnost unosa posebnih kriterija svojstvenih pojedinom upravnom području ili vrs poslova, prema kojima se ocjenjuje primjena posebnih znanja, sposobnos i vješ na službenika.

JAVNI MENADŽMENT

3) Analiza poslova

Za uspostavu kvalitetnog sustava ocjenjivanja potrebno je napravi analizu opisa poslova radnih mjesta i utvrdi stručni profil državnih službenika na pojedinim radnim mjes ma (ne samo potrebno formalno obrazovanje i radno iskustvo, nego i posebna znanja, sposobnos i vješ ne potrebne za kvalitetno 3) Posljedice obavljanje poslova), odnosno napravi popis ključnih Sustav ocjenjivanja služi gotovo isključivo za potrebe kompetencija državnih službenika na određenim raddobivanja dodatnih dana godišnjeg odmora prema nim mjes ma. Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike, a ne za potrebe osobnog razvoja i napredo- 4) Samoprocjenjivanje vanja na više radno mjesto. Primjetna je usredotoSamoprocjenjivanje zaposlenih je vrlo korisno i počenost službenika na ciljeve, jer se usmjeravaju na željno je uključi ga u proceduru. Na taj će način sam one zadatke koji se primijete i ocjenjuju, umjesto da postupak ocjenjivanja bi ak vniji za osobu koja se se vodi briga o učinkovitos ali i kvalite . Značajan ocjenjuje, jer će se svaki zaposleni suoči s me da nedostatak sustava ocjenjivanja je pomanjkanje njesamoprocjenjuje sebe, svoj uradak i rezultate rada gove korisnos , jer su ograničene mogućnos sankciprema propisanim kriterijima te će se me poveća oniranja lošeg rada i nagrađivanja visoko kvalitetnog ak vno dokumen ranje vlas tog rada kao i transpa/ iznadprosječnog rada. rentnost cijelog postupka ocjenjivanja.

5. Izazovi Postojeći sustav ocjenjivanja dao je prve rezultate u odnosu na prijašnje sustave, jer se već nakon prve godine primjene (2012. godine) povećao omjer ocjena: uspješan i primjeran u odnosu na najvišu ocjenu izuzetan, odnosno te ocjene čine cca 80 % svih ocjena, dok je ocjenom izuzetan ocijenjeno cca 20 % zaposlenih. Is trend uočljiv je i kod distribucije ocjena za 2013. godinu. No i dalje postoji dosta prostora za unaprjeđenje sustava i razvoj kulture ocjenjivanja, te is čemo neke od važnijih izazova: 1) Edukacija ocjenjivača

Potrebno je uspostavi i opredijeli se za jednostavan sustav ocjenjivanja, jer što je sustav jednostavniji, veća je vjerojatnost da će on kao takav jamči pravu razinu uključenos i mo vacije službenika i njihovih ocjenjivača. Pojednostavljenje postupaka podrazumijeva npr. internetski sustav ocjenjivanja, što manje obrazaca i općenito papirologije koju treba ispunjava .

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

2) Postupak

U kontekstu ocjenjivanja, metoda „360° feedback“ potencijalno je vrlo vrijedan alat, koji može pridonije povećanju objek vnos postupka. Izazov njegovog uvođenja vezan je uz nužnu IT podršku, s obzirom na određene specifičnos državnih jela, dislociranost ustrojstvenih jedinica u državnim jelima, brojnost zaposlenih u određenim ustrojstvenim jedinicama i državnim jelima i sl. Naziv „360°“ (360 stupnjeva) odnosi se na 360° punog kruga. Korištenjem tog alata, zaposlenik se, u prenesenom smislu, nalazi u središtu zamišljenog kruga, a procjene o njemu dobivaju se iz cijelog opsega radne sredine. Procjene o ponašanju zaposlenog te o načinu i outpu ma njegova rada prikupljaju se od podređenih, kolega i nadređenih. Također, „360° feedback“ uključuje i samoprocjenu, a u nekim slučajevima može sadrža i povratne informacije iz vanjskih izvora, npr. od osoba iz poslovnih subjekata kojima se pružaju određene usluge, a s kojima je zaposleni u čestom kontaktu (koje nisu zaposlenici organizacije). Značajka ovog alata je da on omogućava usporedbu samopercepcije zaposlenog i percepcije od strane drugih osoba te daje mogućnost uvida u nedostatke zaposlenog ili područja u kojima on može bi bolji, a možda toga nije ni svjestan. Ovaj način predstavlja metodu osvješćivanja zaposlenog kako ga drugi vide i omogućuje mu iden ficira ona područja u kojima postoji potreba i prostor za unaprjeđenje. Percepcija ponašanja osobe od strane drugih ljudi unutar iste sredine, bez obzira na to je li ona točna ili ne, jedan je od čimbenika razine uspjeha.

Radi poboljšanja ocjenjivanja nužna je edukacija ocjenjivača tj. razvoj njihovih znanja, sposobnos i vješ na povezanih s postavljanjem ciljeva, praćenje i po canje rada suradnika, komunikaciju sa suradnicima i dr. Programi edukacije moraju bi usredotočeni na dobru praksu, pogotovo u vezi s postupcima za provođenje procjene i davanje povratnih informacija službeniku o njegovom radu.

5) „360° feedback“

JAVNI MENADŽMENT

6) Ponderiranje

UDK 351.1

• učinak djelomično ispunjava zahtjeve – učinak djelomično ispunjava očekivanja / zahtjeve, neophodno je poboljšanje; • neprihvatljiv učinak – učinak ne ispunjava očekivanja / zahtjeve.

Jedan od izazova je i ponderiranje tj. definiranje važnos propisanih kriterija za ocjenjivanje i samim me njihovog odnosa u postupku ocjenjivanja. Na taj način bi se dodatno jasnije definiralo koliko su od utjecaja na ukupnu ocjenu državnog službenika kompetenci- 10) Razuman raspored ocjena je i radna učinkovitost, a koliko poš vanje odredaba Značajan izazov u poboljšanju sustava ocjenjivanja E čkog kodeksa državnih službenika. je razuman raspored ocjena tj. barem približniji Gaussovoj krivulji (krivulja normalne distribucije). Kada se 7) Ocjenjivanje povezano s nagrađivanjem S obzirom na to da postoji problem dugoročnog usvaja ljestvica ocjena od pet razina, očekuje se da zadržavanja kvalitetnih stručnjaka i mo vacije dr- srednja ocjena bude najčešća ocjena, bilo da je izražežavnih službenika na maksimalan doprinos u obav- na kao: dobar, uspješan ili prosječan učinak. Niže ocjeljanju poslova i zadaća državnog jela i iden fika- ne u tom slučaju predstavljaju učinak koji nije potpuno zadovoljavajući, odnosno gdje je potrebno neko pociju s organizacijom, nužno je ocjenjivanje poveza s modelom nagrađivanja i napredovanja. Državni boljšanje, te neprihvatljivi učinak gdje se moraju poduslužbenici, kao uostalom svi zaposleni, imaju vrlo ra- ze ekstremnije mjere. Više ocjene trebale bi izražava zličite mo vacijske strukture i različite preferencije učinak koji je bio dosljedno visoke kakvoće i učinak koji - neke ljude mo viraju materijalni dobici i privilegi- je bio očigledno izvanredan. Naravno, trebalo bi uveje, druge pak plaća, uvje rada, poslovna i razvojna s odgovarajuću kontrolu, barem u slučajevima kada poli ka organizacije, klima u organizaciji itd. Stoga kod ocjena postoje značajna odstupanja unutar ustrojje potrebna kombinacija mo vacijskih faktora, ma- stvene jedinice ili državnog jela. Također je potrebno terijalnih i nematerijalnih, kako bi se obuhva le po- jasno utvrdi očekivane rezultate ocjena u svrhu platrebe svih zaposlenih te razrada sustavne poli ke niranja sredstava u državnom proračunu potrebnih za nagrađivanja i niza instrumenata njezine realizacije nagrađivanje državnih službenika, bilo napredovanjem jedinstvenim pravnim okvirom tj. novim Zakonom o u karijeri bilo povišicom plaće. plaćama u javnom sektoru.

6. Zaključak

8) Kalibracija

Kao što je već ranije istaknuto, u fokusu upravljanja ljudskim potencijalima su ljudi, njihove kompetencije, potrebe i mo vacija, jer ljudi stvaraju temeljne i dodane vrijednos svake organizacije. Od neizrecive je važnos poli ka dobrih međuljudskih odnosa, uključivanje zaposlenih u proces odlučivanja, davanje veće odgovornos , te vrednovanje učinkovitos zaposlenih i njihovog doprinosa realizaciji ciljeva organizacije što objek vnijih procesa ocjenjivanja, kako bi se osnažilo povjerenje u organizaciju i menadžment. Povećanje uspješnos svih ili većine zaposlenih vodi ka uspješnos organizacije.

U dodatno unaprijeđenom sustavu ocjenjivanja čini nam se nužnim predvidje stručna jela za kalibraciju tj. ujednačavanje standarda ocjenjivanja uspoređujući poslove iste složenos i razine, uz realizaciju pretpostavki dobrog sustava ocjenjivanja radnog učinka, a to su: relevantnost, pouzdanost, osjetljivost, prihvatljivost i prak čnost.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

9) Nazivi ocjena

Također, jedan od izazova je predvidje prikladnije nazive ocjena, koji neće upućiva na razine ocjena u školi, odnosno da se srednja ocjena (sada ocjena U radu je istaknut značaj ocjenjivanja državnih službenika kao važne zadaće upravljanja ljudskim pouspješan) ne poistovjećuje s ocjenom 3 u školi. tencijalima u državnoj službi, te potreba poboljšanja Prikladne ocjene s odgovarajućim opisima mogle bi sustava ocjenjivanja jednostavnijim postupkom te npr. bi : objek vnim i mjerljivim kriterijima za ocjenjivanje. • izuzetan učinak – izuzetno uspješan na radnom Ocjenu treba poveziva za ostvarivanje organizacijmjestu, značajno iznad zahtjeva posla jekom cije- skih i individualnih ciljeva i potrebne kompetencije, te log razdoblja ocjenjivanja je propisa kao uvjet za nagrađivanje i povišice plaće, • učinak iznad očekivanja/zahtjeva – dosljedan uči- jer će u tom slučaju ocjena bi snažna mo vacija za nak iznad zahtjeva za to radno mjesto; bolji rad državnih službenika i njihovu zainteresira• učinak u skladu s očekivanjima/zahtjevima – uči- nost za daljnju edukaciju, a posljedično i za poboljšanak općenito ispunjava zahtjeve radnog mjesta, ali nje kvalitete javnih usluga, koje se pružaju građanima i drugim korisnicima. ih ne prelazi;

UDK 332.1

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Financiranje znanstvenih projekata iz ESI fondova Kris na Kosor * Jedan od tri prioriteta krovnog strateškog dokumenta Europske Unije Europa 2020 je pametan rast, tj. razvijanje gospodarstva EU na znanju i inovaciji. Za navedeni prioritet Europska Unija je izdvojila i značajna financijska sredstva u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj te Europskog socijalnog fonda, čiji su krajnji korisnici te nositelji projekata i sveučilišta, fakulte i ins tu . Autorica u tekstu detaljnije predstavlja strateški okvir EU i RH za korištenje h sredstava s naglaskom na primjere projekata, koji mogu posluži kao smjernice za daljnje djelovanje pri prijavi projekata.

1. Uvod Iz europskih fondova financiraju se samo projek koji su u skladu s razvojnim ciljevima Republike Hrvatske, odnosno Europske unije. Prihvatljivost projekta ogleda se u njegovoj usklađenos s relevantnim EU i nacionalnim horizontalnim i sektorskim strateškim i programskim dokumen ma. Projekt mora bi relevantan, odnosno doprinosi konkretnim ciljevima i priorite ma EU i nacionalnih strateških i programskih dokumenata. Ciljevi su saže unutar strateškog dokumenta Europa 20201. Područja koja se mogu financira iz strukturnih fondova definiraju se u opera vnim programima, tj. programskim dokumen ma pomoću kojih se određuju mjere ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih u Partnerskom sporazumu – temeljnom nacionalnom strateškom dokumentu za korištenje europskih fondova te način njihove provedbe.

1) Pametan rast: razvijanje gospodarstva utemeljenog na znanju i inovaciji. 2) Održiv rast: rast koji uključuje efikasnu uporabu resursa i energije, te ekološki prihvatljivo i konkurentno gospodarstvo . 3) Uključiv rast: rast koji uključuje sve zemlje članice, regije i svakog pojedinca, gospodarstvo visoke zaposlenos i socijalne uključenos . Europska unija je definirala sljedeće glavne, mjerljive ciljeve, koje želi pos ći krajem planskog razdoblja, nakon čega svaka država članica vlas te ciljeve u okviru navedenih ciljeva EU: • 75 % populacije u dobi između 20 - 64 godina trebalo bi bi zaposleno • 3 % BDP - a inves ra u istraživanje i razvoj • Ispuni klimatsko-energetske ciljeve: 20/20/20 • Postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi bi ispod 10 %, a najmanje 40 % mlađe generacije trebalo bi završi tercijarni stupanj obrazovanja • 20 milijuna manje ljudi trebalo bi bi u opasnos od siromaštva.

1 EUROPE 2020: A strategy for smart, sustainable and inclusive growth, COM(2010) 2020 final.

Strateški dokument kojim je EU definirana glavne ciljeve i osnovne za sljedećih sedam godina je Strategija Europa 2020, koja predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju:

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Kris na Kosor, mag. ing. oecoing., direktorica TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje.

2. Strateški okvir Europske Unije za korištenje ESI fondova

Europski strukturni inves cijski fondovi (ESI) koji će Republici Hrvatskoj bi na raspolaganju sljedećih sedam godina, od 2014. – 2020. su: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (CF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF) i Europski pomorski i ribarski fond (EMFF). Zajedničkim strateškim okvirom definira se inves cijski okvir za ulaganja iz navedenih fondova. Od 2014. ovi fondovi djeluju pod zajedničkim okvirom i imaju međusobno komplementarne ciljeve. Glavni su izvor ulaganja na razini EU-a za pomoć državama članicama u povećanju njihova rasta i osiguravanju većeg broja radnih mjesta, istovremeno osiguravajući održivi razvoj u skladu s ciljevima strategije Europa 2020.

Od navedenih ESI fondova, sveučilišta, fakulte i ins tu moći će aplicira na natječaje u sklopu Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda. U nastavku je predstavljen europski i hrvatski strateški okvir za korištenje EU fondova, te relevantne strategije i inicija ve.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

UDK 332.1

Programskim dokumen ma EU definirano je sljede- 2) Opera vni program iz područja učinkovi h ljudskih potencijala (OP Razvoj ljudskih potencijala-Europćih 11 tematskih ciljeva, odnosno prioriteta ulaganja ski socijalni fond). u idućem programskom razdoblju: 1) Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija 2) Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta ICT tehnologije 3) Jačanje konkurentnos malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture 4) Potpora prelasku na gospodarstvo temeljeno na niskoj emisiji CO2 u svim sektorima 5) Prilagodba klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima 6) Zaš ta okoliša i unapređenje učinkovitos resursa 7) Jačanje održivos promet, te uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi prometne mreže 8) Jačanje zapošljavanja i mobilnos radne snage 9) Jačanje socijalne uključenos i borba pro v siromaštva 10) Ulaganje u obrazovanje, vješ ne i cjeloživotno učenje 11) Jačanje ins tucionalnih kapaciteta i učinkovitos javne uprave. Navedeni ciljevi i priorite sadržani su i dalje se razrađuju u svim drugim strateškim i sektorskim, programskim i opera vnim dokumen ma, te fondovskoj regula vi EU-a. Države članice su obvezane sve strateške ciljeve integrira u svoje nacionalne strateške i programske dokumente. Svaki od projekata koji planira dobi potporu fondova EU mora doprinosi barem jednom od navedenih glavnih mjerljivih i tematskih ciljeva EU.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

3. Strateški okvir Republike Hrvatske za korištenje ESI fondova

Sukladno strategiji Europa 2020 i Partnerskom sporazumu između RH i EU, sredstva za kohezijsku poli ku u Hrvatskoj namijenjena su za ciljeve zapošljavanja, povećanog ulaganja u istraživanje i razvoj, prilagodbu klimatskim promjenama, povećanje energetske učinkovitos i korištenje obnovljivih izvora energije, ulaganje u obrazovanje, smanjenje siromaštva i jačanje socijalne uključenos , prometno povezivanje, te jačanje kapaciteta javne uprave i pravosuđa. Republika Hrvatska odlučila se za provođenje ESI fondova (Europski strukturni i inves cijski fondovi) kroz dva opera vna programa: 1) Opera vni program iz područja konkurentnos i kohezije (OP Konkurentnost i kohezija – Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond)

Navedenim opera vnim programom provodit će se ulaganja, koja će doprinosi pos zanju glavnih i tematskih ciljeva. Da bi projekt bio prihvatljiv za financiranje iz ESI fondova osim što mora bi usklađen sa strateškim dokumen ma EU (Strategija Europa 2020) i programskim dokumen ma RH za korištenje ESI fondova (opera vni programi) važno je također da projekt doprinosi i nacionalnim sektorskim strateškim dokumen ma, poput: Inovacijske Strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020, Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020., Plana razvoja istraživačke i inovacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj te Strategije obrazovanja, znanos i tehnologije 2014. – 20202.

4. Mogućnos financiranja projekata iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) Europski fond za regionalni razvoj podupire jačanje ekonomske i socijalne kohezije u Europskoj uniji smanjenjem ekonomskih razlika među regijama, i to najvećim dijelom ulaganjem u infrastrukturu i fizički kapital. ERDF pomaže regionalni i lokalni razvoj te, s obzirom na financijski kapacitet i mogući raspon ulaganja ovog fonda, najznačajnije treba doprinije svim priorite ma europske krovne strategije Europe 2020 za pametan, održiv i uključiv rast te posebno istaknu m mjerljivim ciljevima. U programskom je razdoblju 2014. – 2020. ERDF jedini fond koji financira ak vnos i projekte u okviru svih jedanaest zacrtanih prioritetnih područja. U razdoblju 2014. – 2020. ERDF na razini cijele EU na raspolaganju ima 183 milijarde eura od čega se 122,7 milijardi eura odnosi na pomoć slabije razvijenim regijama, 21,9 milijardi prijelaznim regijama, 26,6 milijardi razvijenim regijama te 11,9 milijardi za teritorijalnu suradnju. Područja u koja će se ulaga putem ERDF-a su sljedeća: • Proizvodne inves cije koje stvaraju i čuvaju radna mjesta, a izravnom pomoći malim i srednjima poduzetnicima • Inves cije u infrastrukturu koje osiguravaju osnovne usluge za građane u području energije, zaš te okoliša, prometa te informacijske i komunikacijske tehnologije • Inves cije u društvenu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu 2 U kontekstu projekata za sveučilišta, fakultete i ins tute pri prijavi na natječaje u okviru ESI fondova

UDK 332.1

• Jačanje razvojnih potencijala u davanju pomoći regionalnom i lokalnom razvoju, istraživanjima i inovacijama. Ove mjere uključuju: o Ulaganja/inves cije u opremu i infrastrukturu o Potpora i usluge za poduzetnike, posebice male i srednje o Potpora javnim istraživačkim i inovacijskim ustanovama, inves cijama u tehnologiju te primijenjenim istraživanjima u trgovačkim društvima o Povezivanje, suradnju i razmjenu iskustava između regija, gradova te relevantnih društvenih, ekonomskih i čimbenika u zaš okoliša.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

4.1. Primjeri dobre prakse Inova van inkubtor, Njemačka Nositelj projekta: Sveučilište u Luneburgu (regija Donja Saksa) Cilj projekta: Jačanje regionalne konkurentnos , stvaranje i očuvanje stalnih radnih mjesta gospodarskim rastom i razvojem, te po canje inovacija i društvenog znanja.

Ak vnos : Izgradnja i opremanje centra za razvoj i istraživanje (zelena gradnja). Obučavanje i usavršavanje, radionice i treninzi za poduzetnike početnike. Od ukupnih sredstava ERDF-a, 50 % se mora aloci- Sveučilišno obrazovanje i kvalifikacije. ra na energetsku učinkovitost, obnovljivu energiju, inovacije i podršku malim i srednjim poduzetnicima. Rezulta : Očuvanje i otvaranje novih radnih mjesta Stopa sufinanciranja projekata ERDF-om je do 75 % (u fazi provedbe 190 novih radnih mjesta, 50 u opera vnoj fazi). Povećana je atrak vnost regije za visoza slabije razvijene regije. koobrazovane i kvalificirane osobe. U kontekstu projekata za sveučilišta, fakulteta i ins tuta u okviru ERDF-a naglasak se stavlja na Ukupna vrijednost projekta: 98 milijuna eura infrastrukturne projekte (npr. centri kompetencija Financiranje iz EU-a: 63 milijuna eura i izvrsnos , istraživački centri), modernizaciju i rekonstrukciju zgrada, trokute znanja i inovacija, tj. Stvaranje novih prilika za znanost, Litva suradnju akademske zajednice s poduzetničkim sek- Nositelj projekta: Sveučilište u Vilniusu torom s ciljem razvijanja i komercijalizacije tehnologija kako bi se potaknuo gospodarski rast i razvoj Partneri: Tehničko sveučilište Vilnius Gediminas, Inte otvorila nova radna mjesta i povećala konkuren- s tut Fizike Poluvodiča, Kemijski Ins tut, Ins tut za Fiziku tnost. Cilj projekta: Unaprijedi postojeću infrastrukturu za istraživanje i razvoj, kako bi se unaprijedio međunarodno prizna rad objavljen od sudionika projekta. Ak vnos : Izgradnja Nacionalnog centra za fiziku i tehnološke znanos ; zamjena zastarjele infrastrukture s modernom opremom i objek ma, uključujući visoko tehnološku opremu za istraživanje i razvoj, koja će omogući istraživanje u skladu s međunarodnim standardima; kupnja 24 uređaja za R&D i modernizacija 24 laboratorija.

Ukupna vrijednost: 58,01 milijuna eura Financiranje iz EU-a: 49,30 milijuna eura

Ključ za strukturalnu promjenu, Portugal Nositelj projekta: Sveučilište u Portu

Ciljevi projekta: Promovira i pruži podršku poslovno orijen ranim projek ma baziranim na IK tehnologiji – koji su osmišljeni na Sveučilištu u Portu; pruža podršku kompanijama u područjima poput filma, TV-

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Upravljačko jelo za ERDF je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Posrednička jela razine 1, koja objavljuju natječaje i provode ocjenjivanje projekata su: Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva, Mininistarstvo znanos , obrazovanja i športa, Mininistarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Mininistarstvo turizma, dok je posredničko jelo razine 2, koje obavlja kontrolu je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje.

Rezulta : Otvoreno je 40 radnih mjesta za vrijeme izgradnje, tj. dodatnih 126 dugoročnih radnih mjesta; veće mogućnos za razvoj i uvođenje inovacija u istraživanje, ak vnije sudjelovanje u širim europskim R&D programima.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

UDK 332.1

one ak vnos kojima se povećava prilagodba radnika i poduzetnika zahtjevima tržišta, sposobnost za zapošljavanje i nastup na tržištu rada, te je usmjeren na jačanje socijalne uključenos borbom pro v diskriminacije i uključivanjem u tržište rada ugroženih i osoba Ak vnos : Ugošćivanje grupe kompanija i inovacij- s posebnim potrebama. skih centara iz područja energije, energetske učinko- Europskim socijalnim fondom izdvajat će se značajna vitos , informacijskih tehnologija i komunikacija, ro- financijska sredstva za sljedeće ak vnos : bo ke; pomoć u regeneriranju područja filma, TV-a, • Po canje ulaganja u ljudske resurse: cjeloživotno radija, glazbe, zabave i sl. učenje, inovacije i poduzetništvo, ICT (informa čko Rezulta : Povećao se broj visoko kvalificiranih osoba; društvo) i management vješ ne osnovalo se 110 kompanija od toga 95 startup-ova, • Prilagodba gospodarskim promjenama: produk5 velikih kompanija i 5 privatno inovacijski centara; vnija organizacija rada, ciljanje znanja i vješ na, otvoreno je novih 800 radnih mjesta od čega je 13 zapošljavanje i obuka (restrukturiranje) posto na razini doktorskog, 23 posto na razini pred- • Pristup tržištu rada (modernizacija i jačanje ins tudiplomskog i 59 posto na razini diplomskog studija. cija): ak vne mjere zapošljavanja (npr. samo-zapošljavanje), uključenje žena i imigranata Ukupna vrijednost projekta: 22 milijuna eura • Socijalna uključenost (osjetljive skupine): borba proFinanciranje iz EU-a: 15,4 milijuna eura v diskriminacije, zapošljavanje, pomoć i usluge • Jačanje administra vnih kapaciteta i efikasnos Virtualni alat za učenje, Finska javnih jela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj Nositelj projekta: Sveučilište u Vaasi razini. Ciljevi projekta: Istraži kako se interakcija između U kontekstu projekata sveučilišta, fakulteta i ins profesora i studenta može poboljša korištenjem 3D tuta u okviru ESF-a naglasak se stavlja na jačanje virtualnog svijeta poznatog pod nazivom: Second Life. obrazovnih kapaciteta tj. znanstveno-istraživačkih

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

a, radija, glazbe; promoviranje razvoja novih dobara i usluga; pruži podršku inovacijskim centrima u područjima biotehnologije, farmacije, kemije; napravi dugoročnu strukturalnu promjenu u inovacijskom sustavu.

Ak vnos : Uvođenje virtualnog alata za učenje – pla orme: Second Life, koja omogućuje interakciju između profesora i studenata preko avatara; kreiranje virtualnog otoka na kojem se održavaju razni nastavni eksperimen .

kapaciteta, mobilnost fakultetskog osoblja, stručna osposobljavanja fakultetskog osoblja, ali i studenta (poduzetnički inkubatori za studente), te modernizaciju i kupnju opreme. Stopa sufinanciranja projekata ESF-om je do 75 posto za slabije razvijene regije.

Rezulta : Iskustva stečena iz projekta su bila toliko pozi vna da je odsjek Primijenjenih Znanos Sveučilišta u Vaasi implemen rao virtualni alat za učenje u sastavni dio nastave u obliku virtualne bolnice u elektroničkom (digitalnom) prostoru; projekt je pomogao u iden ficiranju kako se virtualni alat za učenje može unaprijedi u budućnos ; projekt je bio koristan za predavanja i učenja u prak čnim situacijama, gdje su studen mogli pristupi simulacijama radne okoline iz stvarnog života.

U financijskoj perspek vi 2007. – 2013. (šest mjeseci članstva) Hrvatska je imala na raspolaganju 60 milijuna eura, dok je u novoj financijskoj perspek vi 2014. – 2020. na raspolaganju 1,4 milijarde eura, tj. 200 milijuna eura godišnje.

Ukupna vrijednost projekta: 51,7 milijuna eura Financiranje iz EU-a: 39.210,00 eura

5. Mogućnos financiranja projekata iz Europskog socijalnog fonda (ESF) Europski socijalni fond (ESF) osigurava financijsku potporu za ostvarivanje strateških ciljeva u području zapošljavanja i razvoja ljudskih potencijala. Neke od važnijih mjera su po canje zapošljavanja i potpora mobilnos radne snage, inves cije u obrazovanje, te razvoj vješ na i cjeloživotno učenje. ESF financira sve

Upravljačko jelo za ESF je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Posrednička jela razine 1, koja objavljuju natječaje i provode ocjenjivanje projekata su: Ministarstvo znanos , obrazovanja i športa, Ministarstvo socijalne poli ke i mladih i Ured za udruge Vlade RH, dok posrednička jela razine 2, koja obavljaju kontrolu su: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

5.1. Primjeri dobre prakse Studentski poduzetnički inkubator, Nizozemska Projekt Studentski poduzetnički inkubator usredotočen je na dobivanje uvida u poduzetnički potencijal studenata i stvaranje sinergija između različi h profesionalnih usmjerenja.

UDK 332.1

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Rezulta : 2 projekta koja su imala najbolje ideje za poslovni plan dobila su podršku i financijska sredstva za osnivanje kompanije. Ukupna vrijednost: 605.834,00 eura Financiranje iz EU-a: 551.620,00 eura

Inves ranje u istraživanje, Mađarska Nositelj projekta: Sveučilište u Miskolcu Ciljevi projekta: Poveća konkurentnost regije znanstveno-inova vnim potencijalima; daljnje poboljšanje postojećih centara izvrsnos i istraživačko-inova vnih ak vnos u strateškim područjima od međunarodnog značaja; unaprijedi učinkovito korištenje i razvoj ekološki prihvatljivih tehnologija.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Ak vnos : Razvoj sveučilišne laboratorijske infrastrukture i opreme; razvoj napredne računalne mreže, te jačanje postojećih međunarodnih mreža sa Cilj projekta: Stvori vrijednos od znanja, bilo pri- znanstvenim ins tucijama. mjenjujući vlas to znanje za vlas posao ili za već Rezulta : Povećao se edukacijski i znanstveni potenpostojeći. cijal; broj redovnih predavača i istraživača s akademAk vnos : Pružena potpora dolazi u obliku pružanja skom diplomom povećao se s 259 na 274; u 2 godine znanja, vodstva, alata i zajedničkih iskustava, omo- objavljena su 1302 periodična i konferencijska članka, gućujući studen ma da budu spremni za poduzet- te 10 monografija. ništvo, te da stvaraju znanjem-intenzivna, inova vna trgovačka društva u regiji. Projekt se sastojao od tri Ukupna vrijednost projekta: 7,64 milijuna eura faze: inkubator, tečaj: Pješčana ku ja, te naposlijet- Financiranje iz EU-a: 7,26 milijuna eura ku inkubator: Uzle šte (Take oﬀ inkubator) specifično namijenjen onim studen ma koji žele osnova vlas - Financijska pomoć studen ma, Irska to poduzeće, kojim se osigurava uredski prostor, kao Nositelj projekta: Ins tut za tehnologiju Limerick (LIT) i osobna i poslovna edukacija. U sklopu ins tuta osnovan je Fond za pomoć studenRezulta : Tijekom jedne godine 102 studenta igrala ma, koji imaju financijskih teškoća. su se u Pješčanoj ku ji, uključujući dva razreda inozemnih studenata. Tijekom posljednje dvije godine u Cilj projekta: Usmjeren na promicanje pravednog priinkubator su primljeni mnogi poduzetnici u razvoju. stupa obrazovanju za sve, fond je osobito usredotočen Njihov je broj zapravo tri puta veći od predviđenog: na pomaganje skupinama u nepovoljnom položaju, uključujući studente sa socio-ekonomskim poteškoćama, 152 studenta iz 95 tvrtki prošlo je Uzle štem. osobe s invaliditetom, starije studente i etničke manjine. Ukupna vrijednost projekta: 871.800 eura. Ak vnos : Fond pruža financijsku pomoć studen Financiranje iz EU-a: 435.900 eura. ma za pokrivanje troškova smještaja, brige za djecu, knjiga, grijanja i prehrane, kako bi im se omogućilo Iz učionice u sobu za sastanke, Litva da završe studije. Studente LIT-a se informira o fonNositelj projekta: Edukacijsko tehnološki ins tut Bal k du: informacijskim sastanakom, priručnikom za stuCiljevi projekta: Razvi osobne, tehničke, poduzet- dente LIT-a, plaka ma, kao i vanjskim agencijama ničke i vješ ne upravljanja koje su potrebne za osni- i web-stranicama. Studen primaju pomoć nakon procjene njihove individualne situacije i ispunjavanja vanje i vođenje uspješne kompanije. molbe za financijskom pomoći. Ak vnos : 1) održavanje teoretskog djela obuke, 2) praksa u kompaniji uz mentorstvo gdje se upoznaju s Rezulta : Tijekom akademske godine 2010./2011. poslovnim modelom i dobivaju iskustvo iz financija, 4,5 posto od ukupno registriranih redovnih studenaprodaje, marke nga i upravljanja osobljem; individu- ta Ins tuta za tehnologiju Limerick zaprimilo je finanalni savje i prilike za produbljivanje znanja iz poslov- cijsku pomoć iz studentskog fonda. nih vješ na u virtualnom prostoru za učenje. Sufinanciranje iz EU-a: 277.735,00 eura.

ZDRAVSTVO

UDK 657.2

Mogući model primjene ABC metode u bolnici Ivana Dražić Lu lsky * U časopisu broj 5/2014., na str. 70 – 77 autorica je (uz suautora) objavila rad kojim su naglašene potrebe i prezen rane teorijske postavke implementacije metoda internog računovodstvenog praćenja troškova zdravstvenih ustanova u funkciji njihova upravljanja. Nastavljajući elaboraciju ove teme s ciljem razvijanja prak čnih i konkretnih rješenja, u ovom broju predstavljen je konkretni primjer modela moguće primjene metode ABC u razvijanju upravljačkog računovodstva bolnice.

1. Uvod

no pripisivi troškovi. Ili se mogu direktno alocira na određene ak vnos pa tek onda na uslugu ili pacijenta. Indirektni troškovi su opći ili zajednički troškovi koji se također raspoređuju u konačnici na nositelje troškova ali prije toga se moraju rasporedi na sve pripadajuće ak vnos . Primjer takvog troška je električna energija ili održavanje. Znači, takva vrsta troška se raspoređuje prvo na sve ak vnos pa za m na nositelje troška odnosno u ovom slučaju na pacijente. U tablici 1. prikazani su mogući direktni i indirektni troškovi na hipotetskom primjeru bolnice.

U ovom članku prikazuje se primjer modela metode ABC u bolnici. U ovom modelu troškovi se raspodjeljuju na nositelje troškova, što su u ovom primjeru pacijen u bolnicama. U postojećem računovodstvenom sustavu zdravstvenih ustanova ne prate se svi troškovi, jer su zdravstvene ustanove proračunski korisnici i dužni su vodi evidenciju u skladu s proračunskim računovodstvom. To znači da nisu dužni pra i eviden ra sve nastale troškove, kao npr. troškove amor zacije dugotrajne imovine. Dakle, nužno bi bilo eviden ra i pra sve nastale troškove u bolnicama kao preduvjet za implementaciju internog računovodstva sa praćenjem i alokacijom troškova na nosi- Tablica. 1 Direktni i indirektni troškovi telje troškova.

Metoda ABC je složen je sustav raspodjele troškova prema ak vnos ma odnosno procesima unutar pojedine bolnice te je nužno razvi poslovni informacijski sustav koji bi omogućio uvid u podatke koji se koriste kao ulazni parametri u model metode ABC. Koraci implementacije metode ABC prikazani su u nastavku teksta. To su: 1) Definiranje nositelja troškova. Da li će to bi usluge ili pacijen ? S metodom ABC mogu se izračuna jedinični troškovi i usluge i pacijenta, ovisno o specifičnos ma pojedinih bolnica i zdravstvenih usluga koje nude. 2) Razlikovanje i definiranje te obuhvaćanje direktnih i indirektnih troškova. Direktni troškovi mogu se direktno pripisa usluzi ili pacijentu pa su direkt-

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

2. Koraci primjene metode ABC na hipotetskom primjeru

Dr. sc. Ivana Dražić Lu lsky, izv .prof. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Zagreb.

100

Direktni troškovi Lijekovi i drugi medicinski materijali Kemijski reagensi i dijagnos čki materijali Medicinska oprema (jednom korištena) Plaće liječnika Tiskanice Ostali materijali Održavanje i popravak nemedicinske opreme Eksterne usluge liječenja Poštanske usluge Bankarske usluge Savjetodavne usluge Pravne usluge Autoservis Ostale beneficije Osiguranje imovine Zastupanje i oglašavanje

Indirektni troškovi Materijali za popravke Administra vni materijali Pribor za čišćenje Troškovi telefona i računala Troškovi Iznajmljivanja, najma ili zakupa (leasinga) Ostale usluge Plaće medicinskih sestara i drugog osoblja Odjeća (zaš tna i radna) Komunalne usluge Amor zacija

UDK 657.2

ZDRAVSTVO

2.1. Definiranje ak vnos ili procesa u bolnici. To su sve ak vnos koje bolnica poduzima s ciljem ostvarivanja svoje djelatnos , odnosno pružanja usluga. Ak vnos se definiraju prema nositeljima troškova. Ako je nositelj troška pacijent, onda bi osnovni proces ili ak vnos tretmana pacijenta moglo bi : A1. registracija pacijenta A2. razgovor s pacijentom i fizički pregled

• Opterećenje zaposlenih – za alokaciju troškova zaposlenih na ak vnos • Prostor – kvadratni metri bolnice – za alokaciju režija, amor zaciju prostora, grijanje te električne energije na ak vnos • Količina strojeva, alata i sl. • Procjena – precizna alokacija troškova na definirane ak vnos je jedna od ključnih dijelova implementacije metode ABC.

Utvrđivanje ak vnos i pokretača troškova u bolničkim sustavima su izrazito kompleksna. Razlog tomu je A4. davanje dijagnoze što je glavna komponenta troškova čovjek, odnosno A5. izvođenje medicinskih postupaka liječnici i medicinske sestre, a ne stroj kao npr. u proizvodnim poduzećima. Stoga se za sustav zdravstva A6. registracija davanih lijekova kao i za sustav obrazovanja preporuča metoda ABC, A7. administra vne ak vnos . temeljena na vremenu (odnosno da su pokretači troškova u velikoj većini sa rada), a ne tradicionalna Prema postavljenim ak vnos ma treba napravi dis nkciju između svih mogućih pova pacijenata. metoda ABC, temeljena na različi m bazama za rasMoguće je da neki pacijen sudjeluju samo u nekim podjelu troškova. ak vnos ma, primjerice pacijent pa 3, dok će paci- U ovom konkretnom slučaju direktni troškovi se rasjent pa 10 sudjelovat u svim ak vnos ma. podjeljuju na ak vnos , jer nisu direktno pripisivi A3. laboratorijski pregled

Tablica 2. Tipovi pacijenata prema definiranim ak vnos ma Ak vnos

Pacijen Tip P1 Tip P2 Tip P3 Tip P4 Tip P5 Tip P6 Tip P7 Tip P8 Tip P9 Tip P10

A1. Registracija pacijenata x x x x x x x x x x

A2. A3. A4. RazLa- Dagobor. vanje vor i pre- dijapregled gnoze gled x x x x x x x x

x x x x

x x x

A5. Med. postupci

A6. Registracija lijekova

x x x x

x x

A7. Administracija x x x x x x x x x x

Troškovi Direktni troškovi Lijekovi i drugi medicinski materijali Kemijski reagensi i dijagnos čki materijali Medicinska oprema (jednom korištena) Plaće administra vnog osoblja Plaće liječnika Tiskanice Ostali materijali

A1. Registracija pacijenata

A2. A3. A4. RazLa- Dagobor. vanje vor i pre- dijapregled gnoze gled

A5. Med. postupci

A6. Registracija lijekova

A7. Administracija

x x

Popesko, B.; Novák P.: „Applica on of ABC Method in Hospital Management“, Department of Enterprise economicstomas, Bata University in Zlín, Czech Republic, 2012., str. 76. 1

Ak vnos

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Indirektni i direktno alocirani troškovi se preko faktora trošenja ili uzročnika trošenja raspoređuju na akvnos . Često je potrebno definira uzročnika troška, kao što su pojedine ak vnos liječnika, pa čak i prostor (kvadratni metri prostora u kojima se obavlja pregled), kako bi se efikasno troškovi mogli alocira specifičnoj ak vnos , a nužno je pri praćenju troška. Najčešći pokretači troškova su sljedeći 1:

Tablica 3. Raspored direktnih i indirektnih troškova na akvnos

2.2. Raspodjela direktnih i indirektnih troškova na ak vnos

svakom pacijentu, dok se indirektni troškovi preko utvrđenih pokretača troškova ili procjenom raspodjeljuju na ak vnos . Nakon raspodjele direktnih i indirektnih troškova moguće je utvrdi ukupne troškove za svaku pojedinu ak vnost.

101

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

ZDRAVSTVO

102

Održavanje i popravak nemedicinske opreme Eksterne usluge liječenja Poštanske usluge Bankarske usluge Savjetodavne usluge Pravne usluge Autoservis Ostale beneficije Osiguranje imovine Zastupanje i oglašavanje Indirektni troškovi Materijali za popravke Administravni materijali Pribor za čišćenje Troškovi telefona i računala Troškovi Iznajmljivanja, najma ili zakupa (leasinga) Ostale usluge Plaće medicinskih sestara i drugog osoblja Odjeća (zaš tna i radna) Komunalne usluge Amor zacija UKUPNI TROŠKOVI

UDK 657.2

x x

Ak vnos

x x x x x x

x x x x x

Tablica 4. Utvrđivanje jediničnog troška pacijenta po ak vnos

UKUPNI TROŠAK

Trošak po Broj jednom pacipacijentu u jenata ak vnos

A1. registracija pacijenta, A2. razgovor s pacijentom i fizički pregled, A3. laboratorijski pregled, A4. davanje dijagnoze, A5. izvođenje medicinskih postupaka, A6. registracija davanih lijekova, A7. administra vne akvnos .

Nakon definiranja troška po jednom pacijentu u svakoj ak vnos , vraćamo se na tablicu 2 u kojoj smo utvrdili pove pacijenata koji sudjeluju u različi m ak vnos ma, te se zbrajaju troškovi po pacijentu. Primjerice, ako pacijent pa 1 sudjeluje u 1 i 7 ak vnos , trošak po pacijentu 1 i 7 ak vnos se zbrajaju i dobije se trošak za p 1 pacijenta. Tablica 5. Utvrđivanje troška ak vnos po pacijentu Ak vnos

DiIndirektni rektni trošak trošak

Pacijent Tip P1 Tip P2 Tip P3 Tip P4 Tip P5 Tip P6 Tip P7 Tip P8 Tip P9 Tip P10

A1 A2 A3 A4 A5 A6 A7 UKUPNO x x x x x x x x x x

x x x x x x x x

x x x x

x x x

x x x x

x x

x x x x x x x x x x

Ti ukupni troškovi ak vnos se dijele s brojem pacijeModel za izračun svih troškova može predstavlja nata koji su koris li svaku ak vnost kako bi se izračustabilnu bazu za donošenje odluka menadžmenta u nao trošak po jednom pacijentu. zdravstvenim ins tucijama. Implementacija metode ABC u zdravstvenom sustavu zah jeva ne samo promjene kao rezultat kvan ta vnih promjena, već i promjene u samom funkcioniranju organizacije. Bolnički sustavi su se složili da uporaba metode ABC: obrade troškova, omogućuje točniji izračun troškova, kao i

pitajcentar@ m4pin.hr

UDK 657.2

poboljšan uvid u kalkulaciju troškova, njihov uzrok i ponašanje zaposlenih. Također, pomoću metode ABC promiče se efikasnije korištenje bolničkih resursa, pravednije i specifičnije cijene naplaćene pacijen ma za određene tretmane, poboljšanje odnosa između upravnih jela (Ministarstvo zdravstva) i zdravstvenih osiguravatelja s jedne strane i bolnica, s druge strane, is canje područja koja ne pridonose dodanoj vrijednos , povećanje kontrole menadžmenta nad radom zaposlenih u bolnici, preciznija analiza profitabilnos tretmana određenog pacijenta, po canje konstantne evaluacije planiranog i ostvarenog (jer su povezani sa ak vnos ma unutar bolničkog sustava)2. Moguće je usporedi ostvarene troškove po više osnova: s planiranim troškovima programa (ak vnos ), sa standardnim troškovima, s troškovima sličnog programa (ak vnos ), uspoređivanje troškova kroz vrijeme. Cilj je utvrdi razlike, odstupanja u troškovima, revidira ih i poduze odgovarajuće mjere. Činjenica je da je upravljanje troškovima za ove svrhe nerazvijeno i ne koris se u dovoljnoj mjeri pri utvrđivanju proračunske potrošnje po korisnicima. Standardizacija troškova za iste ili srodne usluge tj. priznavanje troškova do određenog iznosa za svaku pojedinu uslugu je praksa, koja je djelomično prisutna kod proračunskih korisnika, a pogotovo u Republici Hrvatskoj.

ZDRAVSTVO

naglašavaju značaj pos zanja opera vne efikasnos s ciljem smanjivanja direktnih, ali i ukupnih troškova4. Ciljevi koji su povezani s financijskim pokazateljima uglavnom se odnose na povećanje prihoda, povećanje izvora prihoda, smanjenje troškova, pružanje najbolje vrijednos korisnicima za njihov novac, bolje planiranje sredstava i upravljanje proračunom, povećanje kontrole proračuna i bolju procjenu rizika. Stoga se u sustavu zdravstva, u okviru financijskih pokazatelja, naglasak stavlja na utvrđivanje troškova po pacijentu, troškova pojedinih programa, planiranje i alokaciju sredstava prema izvora financiranja. No, najčešće korišteni financijski pokazatelji mogli bi bi sljedeći: a) b) c) d) e) f) g) h) i) j) k)

ukupni troškovi po pacijentu ukupni troškovi pruženih usluga ukupno opterećenje bolničkog osoblja prosječni životni vijek postrojenja i opreme prosječno korištenje usluga prosječni troškovi bolničkog osoblja prosječni troškovi administracije kapitalni troškovi po pojedinom pacijentu udio kapitalnih rashoda u ukupnim rashodima udio vlas h prihoda u ukupnim prihodima udio prihoda iz državnog proračuna u ukupnim prihodima ekonomičnost ukupnog poslovanja ekonomičnost poslovanja koeficijent zaduženos rashodi za kamate kao dio ukupnih rashoda izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova kao dio ukupnih rashoda i izdataka rashodi za zaposlene kao dio ukupnih rashoda materijalni rashodi kao dio ukupnih rashoda.

Matei, A. i Savulescu, C. (2009) The Impact of Reducing the Administra ve Costs on the Eﬃciency in the Public Sector. MPRA Paper No. 19018 [online]. Dostupno na: h p://mpra.ubi.unimuenchen.de/19018/ [25.05.2013.]

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

ty Press, UK, 2012., str 82.

l) m) Iako bolnice ne posluju s ciljem ostvarenja dobi , one n) moraju pra sve troškove (direktne i indirektne) o) kako bi mogla izračuna pokazatelje neophodne za p) procjenu efikasnos i transparentnos poslovanja. Također, za dugoročnu održivost poslovnih ak vno- q) s bolnice moraju kontrolira i smanjiva troškove r) programa i pojedinih ak vnos 3. Smanjivanje trošUvođenjem metode ABC, u sustav zdravstva, bilo bi kova nije moguće bez poznavanja stvarnih troškova moguće izračuna sve financijske pokazatelje za praposlovanja. No, problem je što su računovodstveni ćenje ekonomske uspješnos bolnica, jer je to kvainformacijski sustavi bolnica nedovoljno razvijeni, odlitetan input za mjerenje uspješnos , i to ne samo nosno sastavljaju se eksterni financijski izvještaji, koji financijske već i poslovnih procesa, odnosno nefinansu standardizirani i ne pružaju dovoljno informacija cijskih pokazatelja. Tako metoda ABC može omogući za izračun financijskih pokazatelja. uvid u kapacitete bolnica, utvrdi propuste u različiDok se interni izvještaji koriste povremeno i rezultat m procesima te utjeca na njihovo uklanjanje. su trenutnih zahtjeva uprave, a ne kvalitetnog i razvijenog instrumentarija računovodstva troškova i 3. Zaključna razmatranja upravljačkog računovodstva. Financijski pokazatelji U ovom članku prikazan je hipotetski model metode ABC, koji bi se mogao primijeni u bolničkom susta2 O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M.: vu. Model prikazuje izračun troška po pacijentu kao „Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac v- nositelju troška. S metodom ABC mogu se izračuna ity-based funding in five European countries“, Cambridge Universi- jedinični troškovi i usluge i pacijenta, ovisno o spe-

2.3. Izvještavanje i mjerenje učinaka

Cvetreţnik, I. (2008) Mjerenje uspješnos poslovanja proračunskog korisnika BSC metodom. Magistarski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 75.

103

ZDRAVSTVO

cifičnos ma pojedinih bolnica i zdravstvenih usluga koje nude. Na taj način moguće je utvrdi trošak bolničkih usluga po pojedinom pacijentu, te ustvrdi točan i objek van trošak zdravstvenih usluga u bolnicama. Takav način utvrđivanja troška omogućio bi realniju nadoknadu troškova od HZZO-a i omogućio bolnicama likvidnost i podmirivanje svih nastalih troškova. Troškovi su važan element u procesu donošenja odluka kod određivanja cijena ili naknada za pružene usluge ili kupljena dobra od proračunskih korisnika. Informacije o troškovima su bitne i onda kada se usluge ili roba pružaju po cijeni nižoj od s njima povezanih troškova i kada je to u potpunos poli čko-socijalna odluka, kao što je to u slučaju javnog zdravstva. U Republici Hrvatskoj praksa utvrđivanja naknada za pružene usluge uobičajeno je poli čko pitanje i određeni iznosi naknada ili taksi više imaju poli čko i socijalno nego ekonomsko obilježje, što je u konačnici pogrešno, jer ne pruža realnu sliku o stvarno nastalim troškovima. Uvođenjem metode ABC u sustav bolnica omogućila bi se i sigurnija naplata usluga na tržištu, ako bi se

UDK 657.2

bolnice odlučile da s određenim uslugama izađu na tržište. Tako bi se omogućila potencijalna izvrsnost određenih usluga i bolnica, ali i iznalaženje novih načina financiranja.

Popis literature: 1. Cvetreţnik, I. (2008): Mjerenje uspješnos poslovanja proračunskog korisnika metodom BSC. Magistarski rad. Zagreb, Ekonomski fakultet, str. 75. 2. Matei, A. i Savulescu, C. (2009): The Impact of Reducing the Administra ve Costs on the Eﬃciency in the Public Sector. MPRA Paper No. 19018 [online]. Dostupno na: h p://mpra.ubi.uni-muenchen. de/19018/ [25.05.2013.] 3. O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M.: „Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in five European countries“, Cambridge University Press, UK, 2012., str 82. 4. Popesko, B., Novák P.; „Applica on of ABC Method in Hospital Management“, Department of Enterprise economics, Tomas Bata University in Zlín, Czech Republic, 2012., str. 76.

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (4 sata) JAVNA NABAVA PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA (osnovne i srednje škole i učenički domovi; ustanove u socijalnoj skrbi; općine, gradovi i županije; sudovi i odvjetništva; ustanove u zdravstvu; ustanove u kulturi; javne vatrogasne postrojbe; fakulte i ins tu ) Zagreb, listopad 2014. Radionice će bi usmjerene na načine i postupke javne nabave za najčešće predmete nabave specifičnima za svaku navedenu djelatnost, u okviru čega će naglasak bi stavljen na dokumentaciju za nadmetanje, ali i izvršenje ugovora. Također na radionicama ćemo pokuša razradi i sustav planiranja provedbe postupaka javne nabave u okviru planiranja kao jednog od osnovnih proračunskih procesa. Navedene teme bit će potkrijepljene primjerima dobre i loše prakse te rješenjima DKOM-a. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 4 boda za obnovu cer fikata. Radionice su namijenjene svima koji provode postupke javne nabave, ali i djelatnicima uključenima u postupak planiranja proračuna/financijskog plana.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Cijena: 500 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača)

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (8 sa ) Zagreb, listopad 2014. • GRAĐEVINSKI RADOVI I FIDIC PRAVILA (8 sa ) • DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE; JAVNA NABAVA U KONTEKSTU ZAKONA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI; JAMSTVA U JAVNOJ NABAVI; UPRAVLJANJE BAGATELNOM NABAVOM Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fikata u području javne nabave.

104

Cijena: 900 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača)

UDK 437.2

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Uslužna područja – pretpostavke za unapređenje upravljanja javnim vodoopskrbnim sustavima Desanka Sarvan * Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici održanoj 29. svibnja 2014. godine Uredbu o uslužnim područjima (NN, br. 67/14 – dalje u tekstu: Uredba). Uredba je donesena na temelju članka 199., stavka 3. Zakona o vodama (NN, 153/2009, 63/2011, 130/2011, 56/2013 i 14/2014 – dalje u tekstu: ZOV), te je svrhovito razmotri koje je značenje navedene Uredbe za obavljanje djelatnos javne vodoopskrbe i javne odvodnje u jedinicama lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) u Republici Hrvatskoj.

1. Uvod

127 uslužnih područja koja pokrivaju samo dio od 550 gradova i općina (odnosno 6.759 naselja). Ukazano je posebno na usitnjenost i neracionalnost sustava, koja najvećim dijelom proistječe iz odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu, kojim nije uspostavljen koncept javne vodoopskrbe i odvodnje kao nadkomunalnih djelatnos , što pretpostavlja jedinstven tehničko-tehnološki sustav (od izvorišta do korisnika i od korisnika do ispusta u prijamnik) i obično obuhvaća više jedinica lokalne samouprave.

Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici održanoj 29. svibnja 2014. godine Uredbu o uslužnim područjima (NN, br. 67/14 – dalje u tekstu: Uredba). Uredba je donesena na temelju članka 199., stavka 3. Zakona o vodama (NN, 153/2009, 63/2011, 130/2011, 56/2013 i 14/2014 – dalje u tekstu: ZOV), te je svrhovito razmotri koje je značenje navedene Uredbe za obavljanje djelatnos javne vodoopskrbe i javne odvodnje u jedinicama lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) u Republici Hrvatskoj. Strategija naglašava kako je u području javne vodoopskrbe cilj uspostavljanje uslužnih područja, odno2. Javna vodoopskrba i odvodnja kao sno uspostava regionalnih vodoopskrbnih sustava, a u području zaš te voda, cilj je uspostava aglomeranadkomunalne djelatnos cija kao jedinstvenih cjelina u svrhu zaš te voda. Za Strategija upravljanja vodama Republike Hrvatske unapređenje upravljanja javnim vodoopskrbnim su(NN, br. 91/08 – dalje u tektu: Strategija) upozorila je stavima značajno je određivanje uslužnih područja tj. kako komunalnu djelatnost opskrbe vodom za piće i odvodnje otpadnih voda u Republici Hrvatskoj obav- distribucijskih područja kao tehnološko-ekonomskih lja velik broj isporučitelja komunalnih usluga i da su cjelina zbog ostvarenja sljedećih ak vnos :

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

ona vrlo različita stupnja uspješnos i uspostavljenih a) Na svakom distribucijskom području osnova će se standarda usluga, te da postoji neujednačenost razipo jedno komunalno društvo i propisat će se jedinne usluga na cjelokupnom području Republike Hrvatstvena cijena vode. Provest će se reorganizacija i ske. Prema provedenoj analizi, u komunalnoj vodnoj op malizacija (okrupnjavanje) komunalnih društadjelatnos Hrvatske u vrijeme donošenja Strategije va, koje će rezul ra znatno manjim brojem druu potpunos je dominirao javni sektor (komunalna štava u usporedbi s trenutačnim stanjem. društva, komunalne ustanove i vlas pogoni jedini- b) Unapređenje učinkovitos postojećih vodoopskrbca lokalne samouprave) osim koncesije za pročišćavanih sustava pos ći će se njihovim uključivanjima u nje otpadnih voda po BOT modelu u Zagrebu. regionalne sustave s mogućnošću dopreme vode iz više smjerova (slivova). U javnoj vodoopskrbi poslovalo je 98 komunalnih druc) Uvođenje ekonomske cijene vode uz poš vanje štava (uključujući i 1 ustanovu) i 89 u odvodnji i pročitemeljnog načela potrošač plaća, bit će postupno šćavanju otpadnih voda, od kojih su mnoga obavljala do 2015. godine. Ono će se proves tehnološkom i jednu i drugu djelatnost. Djelatnost se obavljala na integracijom sustava i uspostavom distribucijskih * područja s jedinstvenom cijenom vode. Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula.

105

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Uslužna područja se uspostavljaju radi osiguranja: 1. tehničkog i tehnološkog jedinstva građevina javne vodoopskrbe od izvorišta do krajnjega korisnika, 2. tehničkog i tehnološkog jedinstva građevina javne odvodnje od mjesta ispuštanja do prirodnoga prijamnika, 3. isporuke vode namijenjene ljudskoj potrošnji od najmanje 2 milijuna prostornih metara godišnje, 4. većeg stupnja učinkovitos , ekonomičnos poslovanja i socijalne prihvatljivos cijena vodnih usluga. Iznimno, uslužno područje se može uspostavi i ako nije ispunjena pretpostavka isporuke vode namijenjene ljudskoj potrošnji od najmanje 2 milijuna prostornih metara godišnje, gdje su zemljopisne značajke područja takve da nije moguće ostvari tehničko-tehnološko povezivanje građevina javne vodoopskrbe odnosno javne odvodnje (st. 1. i st. 2., čl. 199. ZOV-a). Uredbom je u Republici Hrvatskoj formirano 20 uslužnih područja i njihove se granice ne poklapaju se u svakom slučaju s administra vnim granicama općina i gradova, odnosno županija, već su određene prema tehnološkoj funkcionalnoj cjelini djelatnos . Granice uslužnih područja su vanjske granice JLS-a, koje graniče sa susjednim uslužnim područjem, osim ako je Uredbom drukčije određeno. Kada su u uslužno područje uključena pojedina naselja iz gradova i općina, tada vanjska granica h naselja čini granicu uslužnog područja. Granica između uslužnih područja temelji se na službenoj evidenciji prostornih jedinica iz Središnjeg registra prostornih jedinica, koji se vodi u Državnoj geodetskoj upravi, sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. godine (čl. 23. Uredbe).

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Pojedina uslužna područja obuhvaćaju sve gradove i općine u pojedinoj županiji (uslužna područja: 1 – Međimurska županija, 2 – Varaždinska županija, 12 – Istarska županija, 10 – Požeško-slavonska županija ) ili sve gradove i općine u dvije županije (uslužno područje: 4 – Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka županija), dok druga obuhvaćaju gradove i općine u pojedinim županijama, prema njihovom po-

106

UDK 437.2

ložaju u odnosu na funkcionalno-tehnološku cjelinu obavljanja vodnih usluga na uslužnom području.

3. Koje ak vnos predstoje u vodnokomunalnom sektoru Određenjem uslužnih područja stvorene su pretpostavke za prevladavanje fragmentacije i okrupnjavanje sustava u vodno-komunalnom sektoru u Republici Hrvatskoj. U svakom uslužnom području formirat će se po jedno komunalno društvo i propisat će se jedinstvena cijena vode. Provest će se reorganizacija i op mizacija (okrupnjavanje) komunalnih društava, koje će rezul ra znatno manjim brojem društava u usporedbi s trenutačnim stanjem (4.3.4.1. točka D Strategije). To znači da javnim isporučiteljima na svakom uslužnom području predstoji proces provedbe statusnih promjena trgovačkih društava i/ili ustanova objedinjavanjem u jednog isporučitelja za svako uslužno područje, te utvrđivanje jedinstvenih cijena usluga (tarifa) za svako uslužno područje, proces koji je, prema iskustvima drugih europskih zemalja (Italija) dugotrajan i složen, ali od kojega se očekuju značajni efek u efikasnos , efek vnos i ekonomičnos upravljanja vodnim uslugama.

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana) Zagreb, 18. I 19. rujna 2014. Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju znaviše o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Radit će se vrlo prak čno po pitanjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika. Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu financijskog upravljanja. Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos ma i primjenu Naputka u praksi. Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju! Detaljan program objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. Vrsta isplate br. I. NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom 1. putovanju Troškovi noćenja na službenom 2. putovanju 3.

4. II. 1.

Dopuštena isplata

u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka Troškovi prijevoza na posao i s prema cijeni mjesečne posla (mjesni i međumjesni) odnosno pojedinačne prijevozne karte Uporaba privatnog automobila u 2,00 kn po prijeđenom poslovne svrhe kilometru DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, 170,00 kn dnevno preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km) Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od 170,00 kn dnevno sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

Terenski dodatak u inozemstvu

250,00 kn dnevno

4. 5.

Pomorski dodatak Naknada za odvojeni život

Dnevnice u inozemstvu

250,00 kn dnevno 1.600,00 kn mjesečno do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.) do propisanog iznosa (objavljeno u Časopisu br. 3)

Dnevni troškovi - per diem

2.500,00 kn godišnje

8.000,00 kn

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju 2. djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu) Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i 3. fizičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata U slučaju smr člana uže obitelji 4. zaposlenika Zbog bolovanja zaposlenika duljeg 5. od 90 dana Potpora za novorođeno dijete do 6. visine proračunske osnovice1 Djeci poginulih boraca 7. Domovinskog rata2 8. Darovanje za zdravstvene potrebe3 Premije dobrovoljnog mirovinskog 9. osiguranja4 Sredstva koja se fizičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU putem jela akredi ranih⁵ 10. u skladu s pravilima EU u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA Za navršenih: • 10 godina radnog staža • 15 godina radnog staža • 20 godina radnog staža • 25 godina radnog staža • 30 godina radnog staža • 35 godina radnog staža • 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

VI. STIPENDIJE S pendije (učenicima srednjih 1. škola i redovnim studen ma)

2.500,00 kn godišnje

7.500,00 kn

u ukupnom iznosu isplate

3.000,00 kn 2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

ukupan iznos primitaka⁶

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

1.600,00 kn mjesečno

Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14). Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa. 3 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije. 4 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno. ⁵ Agencija za mobilnost i programe EU. ⁶ Čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak. ⁷ Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14). 1

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

6.400,00 kn 8.000,00 kn za invalide rada

Zbog invalidnos zaposlenika

8.000,00 kn

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

600,00 kn godišnje 400,00 kn

III. OTPREMNINE I DAROVI 1.

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku 3. navršenu godinu rada kod toga poslodavca) 4. Dar djetetu do 15 godina staros 5. Dar radniku u naravi (godišnje) Prigodne nagrade (božićnica, 4. naknade za godišnji odmor i sl.) IV. POTPORE

107

TIM4PIN INFO 2.

S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća

4.000,00 kn mjesečno

S pendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje u ukupnom iznosu 4. djeluju u skladu s posebnim isplate propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju 1. 1.600,00 kn mjesečno sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno 2. prema posebnim propisima 3. Nagrade za sportska ostvarenja 20.000,00 kn godišnje VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA Primici učenika i studenata za rad 1. 50.000,00 kn godišnje preko ovlaštenih posrednika Nagrade učenicima za vrijeme 1.600,00 kn mjesečno 2. prak čnog rada

1.1. Isplate zaposlenicima Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslodavac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak.

108

Iznimka su neprofitne organizacije i proračunski korisnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu neprofitne organizacije i proračunski korisnici mogu neoporezivo isplaćiva : • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak. • Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na neprofitnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privremeno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) donesenim za razdoblje do 12. 12. 2016.; odnosno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (dalje u tekstu: KU) donesenim za razdoblje do 1. 8. 2016. Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolekvnog ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13). Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice (pravo definirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo definirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolekvnim ugovorima (10. 12. 2013.), pa sve dok su is kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplatu jubilarnih nagrada i terenski dodatak. Dnevnice (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u čl. 62., st. 2. u KU, te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i pada deficita ispod 3 %. Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazovanje. Odluka je službeno objavljena u Narodnim novinama 30. prosinca 2013. godine. Tijekom otkaznog roka, koji je trajao tri mje-

TIM4PIN INFO

seca od dana stupanja ove Odluke na snagu, a Odluka i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne poje stupila na snagu 27. prosinca 2013., primjenjivala stoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost), tako da mogu su se sva pravna pravila na is način i u istom opsegu isplaćiva dnevnicu u visini od 170,00 kn kako definira TKU. kao i prije nego što je otkazivanje nastupilo. Otkazni ** Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine. rok za sva tri kolek vna ugovora istekao je nakon tri *** Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji mjeseca trajanja otkaznog roka, odnosno 27. ožujka nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn. 2014. Za znanost i visoko obrazovanje, u primjeni je Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namje- 2.3. Jubilarna nagrada štenike u javnim službama, sve dok se ne definira Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada za službenike i namjenjihov novi GKU. Za osnovnoškolsku djelatnost u štenike u državnim i javnim službama primjeni od 1. travnja novi GKU (NN, br. 63/14), dok Godine Službenici i je za srednjoškolsku djelatnost novi GKU u primjeneprekidne Državni službenici i namještenici ni od 1. svibnja, zaključen 22. svibnja 2014. (NN, br. službe/rada namještenici u javnim 72/14). Djelatnost socijalne skrbi primjenjuje novi u državnim službama* kolek vni ugovor od 25. ožujka 2014., koji je u prijelima i Ugovoreno do 31. 7. 1. 8. 2013. 12. 12. 2012. jedinicama mjeni od 1. travnja 2014., objavljen u Narodnim – 1. 8. – 12. 12. pravo 2013. lokalne i 2016. 2016.** novinama, br. 42/14. Od trenutka stupanja na snapodručne gu ovog GKU-a, sve djelatnos javnih službi na koje osnovica: osnovica: osnovica: (regionalne) se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama, 900,00 kn 500,00 kn 500,00 kn samouprave obvezno primjenjuju odredbe o prijevozu definira5 1 osnovica 500,00 500,00 ne TKU-om. Granski kolek vni ugovor za zaposle10 1,25 osnovice 1.125,00 625,00 625,00 nike u ustanovama kulture, koje se financiraju iz 15 1,5 osnovice 750,00 750,00 državnog proračuna (NN, br. 70/14) zaključen je 29. 20 1,75 osnovice 1.575,00 875,00 875,00 svibnja 2014., čime prestaje važi stari GKU (NN, br. 25 2 osnovice - 1.000,00 1.000,00 146/11). 30 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,00 1.250,00

Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva

2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada:

150,00 kn* 150,00 kn Neće se ispla Neće se ispla 500,00 kn***

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Dnevnica za službeni put u zemlji 150,00 kn Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji odmor Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne 500,00 kn** nagrade

35 3 osnovice - 1.500,00 1.500,00 Primjena Dodatka II. KU-a, potpisanog od sva tri sin40 4 osnovice 3.600,00 2.000,00 2.000,00 dikata potpisnika KU-a, nije sporna, jer su ga potpisali 45 5 osnovica 4.500,00 2.500,00 2.500,00 svi reprezenta vni sindika za kolek vno pregovaranje radi sklapanja KU-a za državne službenike i namje- * Mišljenja smo da če ri sindikata djelatnos kulture, znanos i štenike, prema Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje visokog obrazovanja, osnovnoškolske i srednjoškolske djelatnos , reprezenta vnos (KLASA: 006-04/13-06/13, UR- koji nisu potpisali Dodatak II., ne primjenjuju odredbe Dodatka II. kojim je smanjena osnovica na 500,00, već primjenjuju osnovicu BROJ: 689/2-13-10), ali je sporna primjena Dodatka II. od 1.800,00 kn. TKU-a, jer su ga potpisala dva od šest sindikata pot** Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn pisnika TKU-a. Mišljenja smo da je obvezna primjena ukida se, te počinje važi osnovica definirana kolek vnim ugovoodredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima rima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tro(djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i mjesječja i deficitom manjim od 3 %, što je definirano dodacima II. zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu pot- kolek vnih ugovora. pisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelat2.4. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće nost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnovnošpo osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. kolska i srednjoškolska djelatnost). 41/14.) privremeno se, u razdoblju 1. 4. 2014. – 31. Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema 12. 2014., uskraćuje pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek vdodacima kolek vnih ugovora nim ugovorima za državne službenike i namještenike Državni Službenici i te službenike i namještenike u javnim službama ugoMaterijalno pravo službenici i namještenici u voreno u visini od 4, 8 i 10 %. namještenici javnim službama

109

TIM4PIN INFO Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak Naknada za odvojeni život od obitelji Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna

Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru 150,00 kn dnevno 1.000,00 mjesečno 500,00 kn mjesečno

2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13) propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo. Tablica 5. Neoporezivi iznosi dnevnica za službeni put u inozemstvo Naziv države Islamska država Afganistan Republika Albanija Alžirska Narodna Demokratska Republika Kneževina Andora Republika Angola Argen nska Republika Republika Armenija Australija

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Republika Austrija

110

Azerbajdžanska Republika Kraljevina Belgija Republika Bjelorusija Republika Bolivija Savezna Republika Brazil Bosna i Hercegovina Republika Bugarska Republika Cipar Češka Republika Republika Čile Kraljevina Danska Arapska Republika Egipat

Iznos dnevnice

Naziv države

Iznos dnevnice

35,00 USD Republika Koreja

70,00 USD

35,00 EUR Republika Kuba

35,00 USD

40,00 USD Država Kuvajt

70,00 USD

70,00 USD Republika Latvija 35,00 USD Libanonska Republika 50,00 USD Republika Liberija Socijalis čka Narodna 50,00 USD Libijska Arapska Džamahirija 85,00 USD Republika Litva Veliko Vojvodstvo 70,00 EUR Luksemburg

40,00 EUR 35,00 USD 40,00 USD

50,00 USD Republika Madžarska

50,00 EUR

70,00 EUR Republika Makedonija 50,00 USD Malezija 40,00 USD Republika Malta Sjedinjene Meksičke 40,00 USD Države 30,00 EUR Republika Moldavija 40,00 EUR Kneževina Monako 60,00 EUR Republika Mozambik 50,00 EUR Kraljevina Nizozemska 40,00 USD Kraljevina Norveška 70,00 EUR Novi Zeland Savezna Republika 40,00 USD Njemačka

30,00 EUR 40,00 USD 60,00 EUR

40,00 USD 40,00 EUR 80,00 EUR

35,00 USD 40,00 USD 70,00 EUR 35,00 USD 70,00 EUR 80,00 EUR 70,00 USD 70,00 EUR

Republika Estonija

40,00 EUR

Islamska Republika Pakistan

40,00 USD

Savezna Demokratska Republika E opija Republika Filipini Republika Finska Francuska Republika Republika Gruzija Helenska Republika (Grčka)

35,00 USD Republika Peru

35,00 USD

40,00 USD 70,00 EUR 70,00 EUR 50,00 USD

50,00 USD 40,00 EUR 60,00 EUR 40,00 EUR

Republika Indija

40,00 USD

Republika Panama Republika Poljska Portugalska Republika Rumunjska

60,00 EUR Ruska Federacija

Republika Indonezija 40,00 USD Islamska Republika Iran 60,00 USD Republika Irak

60,00 USD

Irska

70,00 EUR

Republika Island Država Izrael Jamajka Japan Republika Jemen Hašemitska Kraljevina Jordan Južnoafrička Republika Kanada Republika Kazahstan Republika Kenija Narodna Republika Kina Narodna Republika Kina, Hong Kong Kirgiska Republika Republika Kolumbija

80,00 EUR 70,00 USD 35,00 USD 85,00 USD 35,00 USD

Kraljevina Saudijska Arabija Republika Senegal Republika Singapur Sirijska Arapska Republika Sjedinjene Američke Države Slovačka Republika Republika Slovenija Srbija i Crna Gora Republika Sudan Kraljevina Španjolska

50,00 USD 50,00 USD 35,00 USD 85,00 USD 50,00 USD 95,00 USD 50,00 EUR 50,00 EUR 30,00 EUR 35,00 USD 60,00 EUR

35,00 USD Švicarska Konfederacija 80,00 EUR 50,00 USD 85,00 USD 50,00 USD 35,00 USD

Kraljevina Švedska Talijanska Republika Republika Tadžikistan Republika Tunis

80,00 EUR 70,00 EUR 50,00 USD 35,00 USD

50,00 USD Turkmenistan

50,00 USD

95,00 USD Republika Turska

50,00 EUR

50,00 USD Ukrajina 40,00 USD Republika Uzbekistan Ujedinjena Kraljevina Republika Kongo 35,00 USD Velike Britanije i Sjeverne Irske Demokratska Narodna Ujedinjeni Arapski 40,00 USD Republika Koreja Emira Sve druge države

50,00 USD 50,00 USD 70,00 EUR 50,00 USD 35,00 USD

2.7. Dnevnice – per diem Poseban porezni status od 5. srpnja 2013. godine imaju troškovi službenog putovanja, koji se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta. Prema odredbama članka 13., stavka 12. Pravilnika o porezu na dohodak, ako se troškovi službenog putovanja radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije, oporezivanju ne podliježe ukupno isplaćeni dnevni iznos troškova – per diem. Takvi troškova dnevnica – per diem mogu se neoporezivo ispla osobama koje obavljaju zadatke prema nalogu poslodavca, koji je sklopio ugovor s ins tucijama EU o obavljanju određenih ak vnos , odnosno može

TIM4PIN INFO

se neoporezivo ispla zaposlenicima angažiranim po EU projektu. Prema propisanoj proceduri EU, per diem koje je odredila Europska komisija, mogu se koris , ako putovanja uključuju noćenje u inozemstvu. Per diem iznos obuhvaća neoporezivi iznos sredstava za pokriće svih troškova na službenom putu: smještaja, prehrane, mjesnog prijevoza i slične izdatke. Kako trošak prijevoza nije uključen u svotu per-diema, smatramo da poslodavac može s neoporezivom svotom per diema ispla i trošak prijevoza do mjesta, gdje je radnik upućen na službeni put. To znači da radnik koji je, na primjer, bio na službenom putovanju u Francuskoj, a troškovi toga putovanja se nadoknađuju iz proračuna Europske unije, ostvaruje pravo na isplatu dnevnog iznosa od 245 EUR-a. Taj iznos pokriva i trošak smještaja, i dnevnicu (tj. trošak prehrane i prijevoza u mjestu, koje je osoba upućena na službeno putovanje). Kada bi troškovi službenog putovanja tere li sredstva poslodavca, radnik bi ostvario pravo na nadoknadu stvarnih troškova noćenja (prema priloženom računu) i pravo na isplatu dnevnice u iznosu od 70 EUR-a.

Malta Nizozemska Njemačka Poljska Portugal Rumunjska Slovačka Slovenija Španjolska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo

205 263 208 217 204 222 205 180 212 257 276

Pakistan Paragvaj Peru Ruska Federacija Saudijska Arabija Srbija Švicarska Tajland Turska Turska Istambul Ujedinjene Američke Države (SAD)

152 194 174 364 344 158 301 171 142 230 279

3. Plaće 3.1. Doprinosi 3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn.

Najniža mjesečna osnovica Prijevozni troškovi do mjesta i od mjesta odredišta se u jednom i drugom slučaju nadoknađuju u visini Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada stvarno nastalih troškova prijevoza. doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne Dnevnice (per diem) navedene su na internetskoj osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (prestranici Europske komisije: h p://ec.europa.eu/ ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa europeaid/work/procedures/implementation/per_ na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13). diems/index_en.htm, i svote per-diem mijenjaju se nekoliko puta godišnje, pa je preporuka da posloda- Najviša mjesečna osnovica vac prije isplate provjeri je li došlo do izmjena. Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn.

Tablica 6. Neoporezivi iznosi dnevnih troškova – per diem za članice EU i za druge zemlje Članice EU

Ostale zemlje

Najviša godišnja osnovica Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće Tablica 7. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće 20 %

• I. stup

15 %

• II. stup

• za mirovinsko osiguranje

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Australija Bosna i Hercegovina Canada Crna Gora Indija Irak Iran Island Japan Makedonija Malezija Maroko Meksiko Monako Nizozemski An li Norveška Novi Zeland

Iznos u eurima 259 130 287 143 153 275 114 309 256 171 179 179 237 268 236 260 268

Austrija Belgija Bugarska Cipar Češka Danska Estonija Finska Francuska Grčka Hrvatska Irska Italija Latvija Litva Luksemburg Mađarska

Iznos u eurima 225 232 227 238 230 270 181 244 245 222 180 254 230 211 183 237 222

Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

111

TIM4PIN INFO

3.1.3. Stope doprinosa na plaću Tablica 8. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću • Za zdravstveno osiguranje • Za zaš tu zdravlja na radu • Za zapošljavanje i doprinos za po canje zapošljavanja 1,7 % osoba s invaliditetom*

15 % 0,5 % (ili 1,6 + 0,1 %)

od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

1,7 %

(ili 1,6 + 0,2 %)

*Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 41/14.) povećana je opća stopa za zdravstveno osiguranje s 13 % na 15 %, a primjenjuje se od 1. travnja 2014.

posebna novčana naknada koja se utvrđuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi

¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integravnih i zaš tnih radionica.

**1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13).

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i povećaTablica 9. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i poni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću sebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s inva- radnika, prema stopama prikazanim u tablici 10. liditetom nakon 1. siječnja 2014. godine

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Obveznici uplate – poslodavci

112

koji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine) koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05) koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.) koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13) do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom)

Posebni doprinos Doprinos za po canje zapoza zapošljavanja osoba s šljavanje invaliditetom 1,7 %

1,6 %

0,1 %

1,6 %

0,1 %

Tablica 10. Staž osiguranja s povećanim trajanjem Za 12 mj. staža priznaje se 14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

Ukupna stopa doprinosa 4,86 % 7,84 % 11,28 % 17,58 %

Stope doprinosa Stope doprinosa za radnike u I. za radnike u II. stupu stupu 3,61 % 1,25 % 5,83 % 2,01 % 8,39 % 2,89 % 13,07 % 4,51 %

3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka za sve osobe upućene na službeni put u inozemstvo, osim u države članice Europske unije (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08 – 148/13). Tablica 11. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec

1,6 %

0,2 %

Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini Stopa Iznos doprinosa

2.779,35 kn 20 % 555,87 kn

3.1.5. Tablica 12. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

1,7 %

Broj dana u mjesecu

1,6 %

0,1 % (ili 0,2 %)

Dnevna osnovica u kn

99,26

92,65

89,66

Dnevna obveza u kn

19,85

18,53

17,93

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske

TIM4PIN INFO

HR1210010051863000160 poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) • Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

3.1.6. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 148/13), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima).

Osobni odbitak umirovljenika

I. skupina II. skupina Potpomognuta područja¹ područje Grada Vukovara

Visina mirovine, najviše 3.400 3.200,00 2.700,00 3.200,00

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navede- 3.3. Stope poreza na dohodak nim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije Tablica 14. Pregled stopa poreza na dohodak godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos Visina porezne osnovice Stopa za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i dopriMjesečno Godišnje nos za zapošljavanje osoba s invaliditetom): 12 % do 2.200 kn do 26.400 kn 6.600 kn (razlika od 79.200 kn (razlika od a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine 25 % 2.200 do 8.800) 26.400 do 105.600) eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, 40 % Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza- Tablica 15. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz plaće i na plaće te naknade plaće poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu. Dopri-

3.2. Osobni odbici

R. br.

Tablica 13. Pregled osobnih odbitaka Osobni odbitak

Faktor osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka mjesečno 2.200 1.100

2 Plaće za redovni i 1. prekovremeni rad 2. Plaće HRVI²

20 %

15 % 0,50 %

1,70 17,20 % %¹

20 %

15 % O,50 %

1,70 17,20 % %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 17.20 % %

10 %³

20 %

15 % 0,50 %

1,70 17,20 % %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 17,20 % %

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Plaća upuće3. nih na rad u inozemstvo Plaće – prvo 4. zapošljavanje⁴ Plaće u str. međun. org. 5. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme 6. bolovanja na teret poslodavca

Posebni doprinos za zdr. osig.

Osnovni osobni odbitak 1,00 Uzdržavani član 0,50 (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,00 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100 % invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

Vrste dohotka

nosi iz Doprinosi na plaću za Ukupno Porez i plaće za dopr. na prirez Mirovin. Osn. Zaš tu Za- plaću osigura- zdr. na pošlj. nje osig. radu 3 4 5 6 7 8=5+6+7

113

TIM4PIN INFO

10.

11.

12.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore iznad propisanih iznosa radnicima Neplaćeni dopust Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osiguranja) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (s eviden ranim stažom osiguranja)

Formule za preračunavanje ne

BTO – bruto plaća (neto + mirovinski doprinos + porez na dohodak) da

20 %

15 % 0,50 %

1,70 17,20 % %

Kriterij za izbor formule: Formula:

20 % na osnovicu⁵

100 x NTO BTO = --------------100 - Dop

2. porez 12 % Kriterij za izbor formule: NTO>Oo ne

20 % na osnovi- 15 % cu⁵

0,5 %

15,50 % na osnovicu⁵

⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6. ⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

1. bez poreza NTO=<Oo

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Pr – stopa prireza Oo – iznos osobnog odbitka

²Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnos .

NTO – neto plaća Dop – stopa doprinosa iz plaće (20 % mirovinski I. i II. stup)

¹Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3.

114

Značenje simbola:

NTO =<Oo + 1936 – 2,64 x Pr Formula: 10000 x NTO –Oo x 12 x (100 +Pr) BTO = ---------------------------------------------7040 – 9,6 x Pr

3. Porez 12 % i 25 % Kriterij za izbor formule: NTO>Oo + 1936 -2,64 x Pr NTO =<Oo + 6886 – 19,14 x Pr Formula: 2000 x NTO – (100 +Pr) x (5720 + 5 x Oo) BTO = -------------------------------------------------------4 x (300 – Pr)

4. porez 12 %, 25 % i 40 % 3.4. Preračunavanje neto iznosa plaće u bruto plaću Kriterij za izbor formule: Preračunavanje neto plaće u bruto iznos može se iz- NTO>Oo +6886 -19,4 x Pr vrši primjenom jedne od formula, koje su prikazane u nastavku. Pri tomu treba vodi računa da se odabe37761,6 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) re odgovarajuća formula, ovisno o: x (160600 + 40 x Oo) NTO= < -----------------------------------------------------• neto iznosu plaće 10000 • iznosu osobnog odbitka (osnovni osobni odbitak Formula: uvećan za uzdržavane članove) • stopi prireza, te 10000 x NTO – (100 + Pr) x (160600 +40 x Oo) • najvišoj osnovici za obračun doprinosa za mirovinBTO = -----------------------------------------------------4800 – 32 x Pr sko osiguranje.

TIM4PIN INFO

5. porez 12 %, 25 % i 40 % (ograničenje doprinosa – najviša mjesečna osnovica 47.646,00 kn) Kriterij za izbor formule: NTO < Oo + 6886 – 19,14 x Pr 38.116,80 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) x (160600 + 40 x Oo) NTO > -------------------------------------------------------10000 Formula: 10000 x NTO – (100 + Pr) x (160600 +40 x Oo) BTO = 9.529,20 + -------------------------------------------------------------40 x (150 – Pr)

3.5. Koeficijen za preračunavanje neto u bruto dohodak od nesamostalnog rada (plaće) bez utjecaja osobnog odbitka Tablica 16. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto plaće u bruto bez utjecaja osobnog odbitka Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20 % Stopa poreza Stopa prireza 12 % 25 % 40 % 0,00 1,420455 1,666667 2,083333 1,00 1,422394 1,672241 2,097315 2,00 1,424339 1,677852 2,111486 3,00 1,426289 1,683502 2,125850 4,00 1,428245 1,689189 2,140411 5,00 1,430206 1,694915 2,155172 6,00 1,432172 1,700680 2,170139 6,25 1,432665 1,702128 2,173913 6,50 1,433158 1,703578 2,177700 7,00 1,434144 1,706485 2,185315 7,50 1,435132 1,709402 2,192982 8,00 1,436121 1,712329 2,200704 9,00 1,438104 1,718213 2,216312 10,00 1,440092 1.724138 2,232143 12,00 1,444085 1,736111 2,264493 13,00 1,446090 1,742160 2,281022 15,00 1,450116 1,754386 2,314815 18,00 1,456198 1,773050 2,367424

Naziv doprinosa/poreza

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za zapošljavanje

Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

HR7610010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje HR7610010051700035001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2283-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR68 2321-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8753-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8761-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Račun grada/općine³ HR68 prema prebivalištu 1880-OIB ispla telja dohotka-oznaka posloprimca, npr. za Zagreb: izvješća JOPPD HR1110010051713312009 (GGXXX)

¹Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili poreza: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja doprinosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD. ²Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom broju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podnosi 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015. ³IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. (NN, br. 2/13).

pitajcentar@ m4pin.hr

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj¹ računa HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)²

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Tablica 17. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada

Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8630-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8168-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8192-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

3.6. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu

115

TIM4PIN INFO Tablica 18. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja prema Uredbi o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa (NN, br. 49/12, 31/14) Oznaka

Opis oznake Na snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X 67 OIB MMGG

broj modela OIB obveznika plaćanja javnih davanja MM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaća GG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće 2 – isplata drugog dijela plaće 3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II.stup 4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu Primjenjuje se od 15. ožujka 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-X OIB OIB obveznika plaćanja svih davanja GG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana obveza doprinosa prema plaći koja se isplaćuje 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće 2 – isplata drugog dijela plaće

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

116

3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup 4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu 5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu) 6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu 7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno

3.7. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu Tablica 19. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Državni službenici i namještenici

Bruto osnovica

Propis

5.108,84 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09)

Javne službe

Državni dužnosnici Suci i drugi nossitelji pravosudnih dužnos

Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih 4.221,762 kn dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine (isplata plaće u svibnju) Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih 4.443,958 kn dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine (isplata plaće u svibnju) 5.108,84 kn

3.8. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014., odnosno za plaću koja se odnosi na mjesec siječanj 2014. (isplata u veljači) i sve ostale plaće koje se odnose na 2014. godinu. Tablica 20. Iznos minimalne plaće Bruto iznos za puno radno vrijeme Iznos minimalne plaće Objavljeno u NN, br.

za razdoblje od 1. 6. od 1. 6. od 1. 6. 2011. 2012. 2013. do do 31. 5. do 31. 5. 31. 12. 2012. 2013. 2013. 2.814,00 2.814,00 2.984,78 58/11.

60/12.

51/13.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. 3.017,61 156/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanja Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 – ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 16. dajemo pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja. Tablica 21. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima

R. b. 1 1.

Osnovica za naknadu Visina naknade Isplaćene Isplaćena Isplaćuje/na Slučajevi bolovanja barem jedna ili kod isplata teret dvije ili više ni jedna prema stupcu 4 plaća plaća 2 3 4 5 6 Privremena Prosječna 70 %/ 80 %¹/ Isplaćuje nesposobnost za rad isplaćena Najniža poslodavac od osnovice, plaća u osnovica: zbog boles – od 43. na teret ne više od dana, odnosno od 8. prethodnih 2.753,45 HZZO-a 4.257,28 dana za invalide rada 6 mj.

TIM4PIN INFO 2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana 5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika 6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana 7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana 8. Rodiljni dopust, do 6 mjeseci djetetova života² – od prvog dana

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj. Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj. Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj. Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

70% / 80 % / Najniža od osnovice, osnovica: ne više od 2.779,35 4.257,28 Najniža osnovica: 2.779,35

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

Najniža osnovica: 2.779,35

100 % od osnovice, bez ograničenja

Najniža osnovica: 2.779,35

70 % od osnovice, ne više od 4.257,28

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža HZZO na svoj plaća u osnovica: teret prethodnih 2.779,35 6 mj.

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna Isplaćuje isplaćena Najniža HZZO na svoj plaća u osnovica: teret prethodnih 2.779,35 6 mj. Prosječna Isplaćuje isplaćena HZZO na svoj plaća u teret prethodnih 6 mj.

9. Roditeljski dopust: od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

Poslodavac na svoj teret

100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice =2.660,80 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

Redovna plaća

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00 100 %

¹Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od: 70 % - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodak Druge dohotke možemo podijeli u nekoliko skupina: 1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika. 3. Primitke sportaša i novinara. 4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 5. Primitke koje ostvaruju učenici i studen preko studentskih i učeničkih udruga. Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

5.1. Primici na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osguranja Dohodak na koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja obično se isplaćuju na temelju ugovora o djelu, za članstvo u nadzornom odboru, naknada članovima skupš na, primitaka sudskih vještaka i sl. Za navedene primitke se isplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup: 15 % i 5 %) te za zdravstveno osiguranje (15 %). Porezna stopa je 25 % s pripadajućim prirezom općine ili grada. Tablica 22. Primjer isplate drugog dohotka prema ugovoru o djelu R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

OPIS

IZNOS

Bruto dohodak Doprinos za mirovinsko osiguranje (15 % + 5 %) Porezna osnovica/dohodak (1 – 2) Porez na dohodak 25 % Prirez (npr. za Zagreb 18 %) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak za isplatu (1 – 6) Doprinos za zdravstveno osiguranje (15% na bruto dohodak) Ukupan trošak (1 + 8)

10.000,00 2.000,00 8.000,00 2.000,00 360,00 2.360,00 7.640,00 1.500,00 11.500,00

²Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci neprekidno naknada plaće iznosi 50 % proračunske osnovice.

(Zaposlenicima koji su na neprekidom bolovanju duljem od 18 mjeseci zbog liječenja zločudih boles i u drugim slučajevima iz čl. 52. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %)

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

11. Prenatalni pregled (slobodan dan)

100 % od osnovice, bez ograničenja

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine.

Roditeljski dopust: Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete 10. Roditeljski dopust: Isplaćuje Od 1. godine do HZZO iskorištenos (30 na teret mjeseci) proračuna

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

80 % - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

117

TIM4PIN INFO

5.2. Autorski honorari i honorari umjetnika Autorski honorari mogu se isplaćiva isključivo, ako se radi o autorskom djelu. Autorsko djelo je regulirano Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 144/12) kojim su definirani predme autorskog djela, a između ostalog, to su: glazbena djela, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska djela, djela likovne umjetnos , fotografska i audiovizualna djela, jezična djela, računalni programi, kartografska djela te prikazi znanstvene ili tehničke prirode i dr. Kod ove vrste dohotka, osnovica poreza na dohodak smanjuje se za 30 % paušalnih izdataka, dok se doprinosi za mirovinsko osiguranje te za zdravstveno osiguranje ne plaćaju, ali postoji obveza plaćanja poreza na dohodak od 25 %, te prireza grada ili općine. Tablica 23. Primjer isplate autorskog honorara R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

OPIS

IZNOS

Bruto dohodak / honorar Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) Porezna osnovica (1 – 2) Porez na dohodak 25 % Prirez (npr. za Zagreb 18 %) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6)

10.000,00 3.000,00 7.000,00 1.750,00 315,00 2.065,00 7.935,00

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, Zagreb Hrvatska glazbena unija, Zagreb Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb Društvo hrvatskih književnika, Zagreb Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb Hrvatsko društvo kazališnih kri čara i teatrologa, Zagreb Hrvatsko društvo filmskih kri čara, Zagreb Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, Dubrovnik Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, Rijeka Hrvatska Udruga likovnih umjetnika Split, Split Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika Zadar, Zadar Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja, Čakovec Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, Varaždin Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnika, Zagreb Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb Hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih umjetnika Hrvatske (suvremeni balet), Zagreb • Udruga profesionalnih plesnih umjetnika Puls (suvremeni balet), Zagreb • Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika, Zagreb • Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Zagreb

5.3. Primici sportaša i novinara

Profesionalnim sportašima i novinarima kojima je navedena osnovna djelatnost, dohodak se isplaćuje Bruto iznos naknade za umjetničko autorsko djelo na različit način od sportaša i novinara amatera. umanjuje se za 25 % neoporezivih primitaka temeljem potvrde o članstvu u strukovnoj umjetničkoj Prvima se priznaje 30 % izdataka, doprinose za miroorganizaciji* (sukladno odredbama Zakona o pravi- vinsko i zdravstveno osiguranje nisu obvezni plaća , ma samostalnih umjetnika i po canju umjetničkog dok su u obvezi plaćanja poreza na dohodak od 25 % stvaralaštva, NN, br. 43/96 i 44/96 – ispr.), te za 30 % i prireza. paušalnih izdataka. Na tako utvrđenu osnovicu obra- Tablica 25. Dohodak profesionalnog sportaša čunava se porez od 25 % i pripadajući prirez.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Tablica 24. Primjer obračuna umjetničkog autorskog honorara

118

R. OPIS br. 1. Bruto dohodak / honorar 2. Neoporeziv dio umjetničkog autorskog honorara (25 % bruto dohotka) 3. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 4. Porezna osnovica (1 – 2 – 3) 5. Porez na dohodak 25 % 6. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 7. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (5 + 6) 8. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 - 7)

IZNOS 10.000,00 2.500,00 3.000,00 4.500,00 1.125,00 202,50 1.327,50 8.672,50

R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

OPIS

IZNOS

Bruto dohodak Paušalni izdaci (30 % bruto) Porezna osnovica (1 – 2) Porez na dohodak 25 % Prirez (npr., za Zagreb 18 % ) Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6)

10.000,00 3.000,00 7.000,00 1.750,00 315,00 2.065,00 7.935,00

Sportaši i novinari amateri su obvezni plaća doprinose za mirovinsko osiguranje 20 %, doprinos za zdravstveno osiguranje 15 %, porez 25 % i prirez, bez priznavanja paušalnih izdataka.

* Popis ovlaštenih strukovnih umjetničkih udruga i ovlaštenih agencija:

5.4. Ostali primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja

• Hrvatsko društvo filmskih djelatnika, Zagreb • Hrvatska udruga filmskih snimatelja, Zagreb • Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Zagreb

Primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja su primici poput drugog dohotka umirovljenika, pomoći obitelji u slučaju smr radnika iznad

TIM4PIN INFO

neoporezivog iznosa, s pendije iznad neoporezivih iznosa, naknada sportskim sucima itd.

2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

Na ove primitke se ne plaćaju doprinosi, ali podliježu oporezivanju porezom na dohodak od 25 %, bez mogućnos priznavanja osobnog odbitka. Tablica 26. Drugi dohodak umirovljenika R. br. 1. 2. 3. 4. 5.

OPIS

IZNOS

Bruto dohodak 10.000,00 Porez na dohodak 25 % 2.500,00 Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 450,00 Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.950,00 Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.050,00

5.5. Primici koje ostvaruju učenici i studen preko studentskih i učeničkih udruga U ovom slučaju plaća se samo porez i prirez na iznos iznad 50.000,00 kuna. Obveznik obračunavanja, plaćanja i izvješćivanja je studentska ili učenička udruga. Tablica 27. Drugi dohodak učenika/studenta koji ostaruje primitak veći od 50.000,00 kuna godišnje R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

OPIS

IZNOS

Bruto dohodak – godišnje 57.000,00 Paušalni izdaci (do 50.000,00 kn dohotka) 50.000,00 Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,00 Porez na dohodak 25 % 1.750,00 Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 315,00 Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,00 Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.935,00

Ispla telj drugog dohotka od 1. siječnja 2014. godine sastavlja i Poreznoj upravi dostavlja izvješće o obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, te o doprinosima za obvezna osiguranja, na obrascu JOPPD-u. Obrazac se dostavlja Poreznoj upravi na dan isplate drugog dohotka, a najkasnije sljedeći dan.

1,129624 1,131062 1,132503 1,133948 1,135396 1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %.

Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Tablica 29. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za doprinose, poreza i prireza na drugi dohodak Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Porez i prirez Za sve vrste isplate drugog dohotka

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj računa HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8540-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR761001005170003601 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13, podnaslov 3.1.)

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Poziv na broj HR 68 1945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Drugi Drugi dohodak Autorski Umjetnički autorski dohodak* za koji ne postoji honorar honorar uz potvrdu Doprinos za obveza doprinosa** Stopa Paušalni ovlaštene udruge MIO -20 % Paušalni izdaci - ne prireza izdaci -30 % Neoporezivi dio -25 % Stopa Doprinos za MIO Stopa poreza Paušalni izdaci - 30 % poreza - ne -25 % Stopa poreza – 25 % 25 % Stopa poreza 25 % 1 2 3 4 5 0,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,126761 1,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,128191

1,217285 1,219884 1,222494 1,225115 1,227747 1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Tablica 28. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

1,342282 1,346801 1,351351 1,355932 1,360544 1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

Za isplaćeni drugi dohodak ispla telj je obvezan primateljima do 31. siječnja za prethodnu godinu izda Potvrdu o isplaćenim primicima po osnovu drugog dohotka.

1,677852 1,683502 1,689189 1,694915 1,700680 1,706485 1,703578 1,706485 1,709422 1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

119

TIM4PIN INFO

6. Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe

6.2. Primici na kojima se provodi ovrha

6.1. Primici izuze od ovrhe

Prema odredbama Ovršnog zakona ovrha se provodi na sljedećim primicima:

6.1.1. Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama na- • plaća vedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta : Drugi primici: • primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nakna- • naknade plaće de štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, od- • naknada za skraćeno radno vrijeme nosno gubitka radne sposobnos i naknade štete • naknada zbog umanjenja plaće za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uz- • mirovina državanja • plaće vojnih osoba • primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte- • primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojćenja prema propisima o invalidskom osiguranju ne službe i • primanja po osnovi socijalne skrbi • drugo stalno novčano primanje civilnih i vojnih • primanja po osnovi privremene nezaposlenos osoba, osim na primanjima iz stavaka 5. i 6., članka • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po173. Ovršnog zakona. sebnim propisom nije drugačije određeno • primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i 6.3. Ograničenje ovrhe studen ma Tablica 30. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaš ćen u • primanja po osnovi odličja i priznanja ovršnom postupku nad plaćom (članak 173. • rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako Ovršnog zakona) posebnim propisom nije drugačije određeno Naplata tražbine po • ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim proosnovi zakonskog pisima.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

6.1.2. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., definira sljedeća izuzeća od ovrhe:

120

• naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos , odnosno spriječenos za rad, zbog korištenja zdravstvene zaš te • novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja • naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja • naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvrđenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osiguranje • novčane naknade na ime povrata troškova za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavoda za zdravstveno osiguranje. Primanja i naknade koje su izuzete od ovrhe, sukladno članku 212., stavku 3. Ovršnog zakona, uplaćuju se na poseban (zaš ćeni) račun radnika. Ako radnik nema otvoren takav račun, onda se uplata obavlja na njegov redovan račun, s čime dolazi u opasnost, da mu sredstva budu ovršena, ako bude u blokadi te se preporučuje otvaranje zaš ćenog računa.

uzdržavanja, naknade štete nastale zbog Naplata narušenja zdravlja ili tražbine smanjenja, odnosno po drugoj gubitka radne osnovi sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smr davatelja uzdržavanja ½ prosječne plaće u RH = ⅔ prosječne Iznos izuzet od plaće u RH = ovrhe ako je neto 2.753,50 kn 3.671,33 kn plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.507,00 kn¹ ½ ovršenikove plaće ⅔ Iznos izuzet od ovršenikove ovrhe ako je neto plaće plaća ovršenika manja od 5.507,00 kn

Naplata tražbine za uzdržavanje djeteta

¼ prosječne plaće u RH = 1.376,75 kn ¼ prosječne plaće u RH = 1.376,75 kn

¹ prosječna neto plaća u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2013. (NN, br.138/13)

U postupku ovrhe poreznog duga ne mogu se plijeni slijedeće ovršenikove tražbine: ● po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u RH, odnosno do 3.017,61, ● novčani primici koji su izuze od oporezivanja (čl. 142. Općeg poreznog zakona).

TIM4PIN INFO

7. Financijske obavijes

7.1. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka fizičkim osobama

Naknade sportašima amaterima, do 1.600,00 kn mjesečno Primici od dividendi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu, do 12.000,00 kn godišnje

Člankom 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13.), propisano je koji se primici fizičkim Primici od nesamostalnog rada (plaća), primici od kapitala i primici od osiguranja od 5. srpnja 2013. godiosobama: ne, ne mogu se više isplaćiva u gotovu novcu, već se • obvezno moraju ispla na žiroračun moraju ispla na tekući ili žiroračun fizičke osobe. • mogu ispla na tekući ili štedni račun (ali se ne Neoporezivi iznosi s pendija za redovno školovanje mogu ispla u gotovu novcu), te i studiranje, neoporezivi iznosi sportskih s pendija i • koji se primici mogu ispla i u gotovu novcu. naknada sportašima amaterima te neoporezivi iznosi Tablica 31. Primici koji se obvezno isplaćuju na žiroračun naknada za rad učenika i studenata preko ovlaštenih posrednika mogu se od 5. srpnja 2013. godine isplaPrimici koji se ne Oporezivi primici ćiva na tekući račun. Ovi su se primici do tada obvesmatraju dohotkom 1. Primici od samostalne djelatnos (tj. Primitak po osnovi zno morali isplaćiva na žiroračun fizičkih osoba. primici, koji se isplaćuju obrtnicima, darovanja za zdravosobama koje obavljaju djelatnost slo- stvene potrebe bodnih zanimanja i poljoprivrenicima koji su obveznici poreza na dohodak) 2. Drugi dohodak (osim iznimaka u tablici br. 33.) 3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Tablica 32. Primici koji se mogu ispla na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu ispla u gotovu novcu) Oporezivi primici 1.

Mirovine

Nagrade koje se isplaćuju nereziden ma za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u RH, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu (drugi dohodak) Primici koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnos , odnosno do završetka redovnog školovanja, uz uvjet da ovi primici ne prelaze 11.000,00 kn godišnje kod jednog ispla telja (drugi dohodak)

Neoporezivi primici Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posrednika, do 50.000,00 kn godišnje

Neoporezivi primici

Naknada razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama RH i naknada plaće pripadnicima civilne zaš te Obiteljske mirovine Naknada plaće za vrijeme koje djeca ostvaruju privremene nesposobnos nakon smr roditelja za rad, koja se isplaćuje na po posebnim teret sredstava obveznih propisima osiguranja (npr., bolovanje na teret HZZO-a i proračuna, rodiljne, roditeljske i posvojiteljske naknade)

Državne nagrade i nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim i paraolimpijskim igrama, odnosno za osvojenu medalju na svjetskim i europskim prvenstvima Izravne uplate Naknade za rad u premija osiguranja svezi s izborom na za dokup dijela temelju posebnog zakona, do 1.600,00 kn doživotne mirovine po održanom izboru i uplate sredstava u okviru programa (drugi dohodak) mirovinske rente

Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada i naukovanja do iznosa od 1.600,00 kn mjesečno

Nagrade učenicima i studen ma osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i na organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima

S pendije učenicima i studen ma, koje Naknada za otkup sekundarnih se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, do 1.600.00 kn mjesečno sirovina koji se smatraju osobnom imovinom iznad 1.600,00 kn mjesečno po pojedinom ispla telju S pendije do 4.000,00 kn mjesečno, ako se dodjeljuju studen ma izabranim na javnim natječajima za izvrsna pos gnuća u znanju i ocjenama na sveučilištu S pendije studen ma izabranim na javnim natječajima, kojima mogu pristupi svi studen pod jednakim uvje ma, za redovno školovanje na visokim učiliš ma koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije registrirane u RH za odgojno obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (prijevoza, smještaja, troškova prehrane, knjiga i ostalog, osim troškova školarine, koji se isplaćuju na račun visokog učilišta) Sportske s pendije, do 1.600,00 kn mjesečno

Primici koji se ne smatraju dohotkom Primici od kamata na štednju i kamata po vrijednosnim papirima

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Primici od osiguranja

Oporezivi primici

u gotovu novcu

Primici po osnovi nesamostalnog rada (plaća), osim mirovina, koje se mogu ispla u gotovu novcu Primici od kapitala

Primici koji se ne smatraju dohotkom Primici od otuđenja financijske imovine, ako to nije djelatnost fizičke osobe

Tablica 33. Primici koji se mogu ispla

121

TIM4PIN INFO 5.

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

122

10.

11.

Primici koji se Naknade štete zbog isplaćuju u skladu s posljedica nesreće na radu posebnim propisima koja se s ispunjavanjem propisanih uvjeta, isplaćuje neoporezivo Nasljedstva i darovi Naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama Potpore zbog Primici radnika i osoba uništenja i oštećenja koje obavljaju samostalnu imovine zbog radnih djelatnost po osnovi događaja naknada, nagrada i potpora, a koji se uz ispunjavanje utvrđenih uvjeta, do propisanih iznosa mogu ispla neoporezivo: troškovi službenog putovanja, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknada za dolazak na posao i odlazak s posla, otpremnine zbog otkaza ugovora o radu, otpremnine za odlazak u mirovinu, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknada za odvojeni život od obitelji, potpore zbog invalidnos , u slučaju smr radnika ili člana obitelji radnika, u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana, u slučaju rođenja djeteta, jubilarne nagrade, dar djetetu do 15 godina staros , božićnica, regres za godišnji odmor) Primici od otuđenja osobne imovine (osim naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom ispla telju – mora se ispla na tekući račun) Odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću Primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima Novčani dodaci uz mirovinu te potpore djeci u slučaju smr roditelja, koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Primici koji se mogu ispla u gotovu novcu fizičkim osobama (tablica 33.), ako se isplaćuju iz proračuna, od 1. siječnja 2015. godine obvezno će se isplaćiva na račun kod banke

7.2. Kamate Tablica 34. Pregled stopa zateznih kamata

Ugovorni odnosi

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog pravsa (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze • Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači • Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos • Građanskopravni ugovori između građana međusobno • Izvanugovorni odnosi Ugovorni odnosi s financijskim, kreditnim i sl. ins tucijama (banke, leasing društva, osiguravajuća društva i sl.)

Stope zateznih Stope zateznih kamata kamata (zakonskih i ugovornih) (zakonskih i za isporuku robe ili ugovornih) usluge obavljene 30. za isporuku lipnja 2013., i poslije robe ili usluge od 30. od 1. od 1. 7. obavljene prije 6. do 1. do do 30. lipnja 2013. 31. 12. 30. 6. 31. 12. (zaključno s 29. 2013. 2014. 2014. lipnja 2013.) 15 %

12,40 %

12,35 12,29 % %

15 %

12,40 %

12,35 12,29 % %

15 %

12 %

15 %

TIM4PIN INFO

7.3. Rokovi plaćanja

Rokovi plaćanja uređeni su člankom 10a. do 13. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13).

Povremena potraživanja a) povremena potraživanja

3 godine Od dospjelos svakog pojedinog potraživanja

b) samo pravo iz kojeg proistječe

Od dospjelos najstarijega 5 godina potraživanja poslije kojeg dužnik nije vršio davanja 3 godine

Tablica 35. Rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava

Rokovi plaćanja između poduzetnika 1. Ugovorom se može odredi rok plaćanja do 60 dana obveza 2. Ugovorom se može odredi rok plaćanja - ako je sklopljen ugovor o robnom kreditu u pismenom obliku do 360 dana - pod uvjetom da nije prouzročena neravnopravnost na štetu vjerovnika 3. Ako nije ugovoren rok plaćanja - plaća se u roku 30 dana Rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava – ako je osoba javnog prava dužnik 1. Ugovorom se može utvrdi rok plaćanja do 30 dana 2. Iznimno, rok plaćanja se može ugovori do 60 dana 3. Ako rok nije ugovoren tada se obveza plaća u 30 dana roku Rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava – ako je osoba javnog prava vjerovnik 1. Ugovorom se može odredi rok plaćanja do 60 dana obveza 2. Ugovorom se može odredi rok plaćanja - ako je sklopljen ugovor o robnom kreditu u pismenom obliku do 360 dana - pod uvjetom da nije prouzročena neravnopravnost na štetu vjerovnika 3. Ako nije ugovoren rok plaćanja – plaća se u roku 30 dana

Međusobna potraživanja iz ugovora o prometu robe i usluga (iz trgovačkih ugovora) Zakupnina 3 godine

Naknada štete

7.4. Rokovi zastare potraživanja

a) izvanugovorne b) počinjene kaznenim djelom c) ugovorne 6.

Tablica 36. Zastarni rokovi prema Zakonu o obveznim odnosima od kada teče

10.

3 godine Kao pod rednim brojem 2.

Od prvog dana nakon proteka kalendarske godine 5 godina u kojoj je potraživanje 3 godina nastalo, odnosno od 3 godine saznanja za osigurani slučaj, ako dokaže da nije znao, ali u svakom slučaju zastara nastupa za 10 godina kod životnog osiguranja, a kod ostalih za 5 godina 3. Neposredan zahtjev treće Zastarijeva za isto vrijeme za koje osobe prema osiguratelju zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za štetu 4. Regresni zahtjev osiguratelja Zastarijevanje počinje teći kad i prema trećoj odgovornoj osobi zastarijevanje osiguranika prema toj osobi i završava u istom roku Regresni zahtjev poslodavca 6 mjeseci Od dana isplaćene naknade prema zaposleniku štete trećj osobi kojoj je zaposlenik na radu ili u svezi s radom uzrokovao štetu Pravo zajmodavca da traži 3 Od dolaska zajmodavca u predaju stvari mjeseca zakašnjenje, a u svakom slučaju u roku od godiu dana od sklapanja ugovora

Red. Tražbina rok Br. 1. Opći zastarni rok, sve tražbine za koje nije propisan poseban 5 godina rok

10 godina

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

U nastavku se daje tablični prikaz zastarnih rokova prema odredbama Zakona o obveznim odnosima i Općeg poreznog zakona.

1 godina

Rokove zastare potraživanja u Republici Hrvatskoj uređuje više propisa. Prije svega, to je Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11), kao opći propis, ali i mnogi drugi posebni propisi, npr. Opći porezni zakon (NN, br. 147/08 - 73/13), Zakon o mjenici (NN, br. 74/94 i 92/10), Zakon o čeku (NN, br. 74/94), Zakon o radu (NN, br. 149/09, 61/11 i 73/13 ) i dr. Ako nekim od posebnih zakona u pogledu zastare nije propisano nešto drugo, primjenjuju se odredbe o zastari iz Zakona o obveznim odnosima.

Potraživane za: a) struju, vodu, grijanje, plin, dimnjačarske usluge, čistoća – za potrebe kućanstva b) radio i televizijska pristojba c) telefon, d) pretplata za povremene skovine Potraživanja a) utvrđena sudskom odlukom (nagodbom) ili odlukom (nagodbom) drugog nadležnog jela b) povremena potraživanja utvrđena takvom odlukom (nagodbom) Iz ugovora o osiguranju 1. ugovaratelja (osiguranika) a) životno osiguranje b) iz ostalih ugovora 2. Osiguratelja iz ugovora o osiguranju

3 godine Od kada je oštećeni doznao za štetu i osobu koja je štetu učinila 5 godina Od nastanka štete – objek vni rok Kad istekne zastara kaznenog progona ako je taj rok dulji Za vrijeme određeno za zastaru obveze čijom je povredom šteta nastala Od dospjelos svake pojedine tražbine

123

TIM4PIN INFO Tablica 37. Zastarni rokovi prema Općem poreznom zakonu Red. Tražbina Br. 1. Pravo poreznog jela na utvrđivanje porezne obveze (uključujući i kamate) 2. Pravo poreznog jela na naplatu poreza (uključujući kamate, troškove ovrhe i novčane kazne) 3. 4.

Pravo poreznog jela na pokretanje prekršajnog postupka Pravo poreznog obveznika na povrat poreza (uključujući kamate, troškove ovrhe i novčane kazne) Apsolutni rok zastare za sve tražbine pod red. br. 1. do 4.

rok

od kada teče

Nakon isteka godine u 3 kojoj je trebalo utvrdi godine porezne obveze i kamate Istekom godine u kojoj je porezni obveznik 3 sam utvrdio poreznu godine obvezu ili nakon isteka godine u kojoj je to učinilo porezno jelo Istekom godine u kojoj 3 je počinjen prekršaj godine 3 godine

Istekom godine u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na povrat

Od dana kad je zastara 6 počela prvi put teći godina

8. Ostale obavijes

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Tablica 38. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim osobama RH

124

Iznos u kunama Tromjesečno razdoblje bruto neto XI/2012.-I/2013. 7.983 5.566 XII/2012-II/2013. 7.910 5.488 I/2013.-III/2013. 7.941 5.498 II/2013-IV/2013. 7.912 5.480 III/2013.-V/2013. 7.980 5.525 IV/2013.-VI/2013. 7.951 5.515 V/2013.-VII/2013. 7.962 5.523 VI/2013.-VII/2013. 7.918 5.501 VII/2013.-IX/2013. 7.884 5.482 VIII/2013.-X/2013. 7.882 5.482 IX/2013.-XI/2013. 7.909 5.522 X/2013.-XII/2013. 7.979 5.565 XI/2013.-I/2014. 8.009 5.581 XII/2013.-II/2014. 7.909 5.490 I/2014.-III/2014. 7.922 5.494 II/2014.-IV/2014. 7.893 5.475

Iznos u kunama mjesec bruto neto I/2013. 7.974 5.529 II/2013. 7.863 5.447 III/2013. 7.986 5.516 IV/2013. 7.889 5.478 V/2013. 8.065 5.581 VI/2013. 7.899 5.486 VII/2013. 7.922 5.404 VIII/2013. 7.933 5.513 IX/2013. 7.796 5.428 X/2013. 7.919 5.506 XI/2013. 8.014 5.634 XII/2013. 8.005 5.556 I/2014. 8.007 5.553 II/2014. 7.809 5.427 III/2014. 7.949 5.502 IV/2014. 7.919 5.497

godina 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Iznos u kunama bruto neto 5.366 3.720 5.623 3.940 5.985 4.173 6.248 4.376 6.634 4.603 7.047 4.841 7.544 5.178 7.711 5.311 7.679 5.443 7.796 5.441 7.875 5.478 7.939 5.515

Tablica 39. Popis banaka, s pripadajućim vodećim brojem i SWIFT adresama, koje u Hrvatskom sustavu velikih plaćanja imaju otvoren račun Vodeći broj SWIFT adresa banke 1. BANCO POPOLARE CROATIA d.d. Zagreb 4115008 BPCR HR22 2. BANKA KOVANICA d.d. Varaždin 4133006 SKOV HR22 3. BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA d.d. 4109006 DALM HR22 Split

R. br.

Naziv banke

4. BKS BANK d.d. Rijeka 5. CROATIA BANKA d.d. Zagreb 6. ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. Rijeka 7. HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK Zagreb 8. HRVATSKA NARODNA BANKA

2488001 2485003 2402006

BFKK HR22 CROA HR2X ESBC HR22

2493003

HKBO HR2X

1001005

NBHR HR2D

9. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. Zagreb 10. HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb 11. IMEX BANKA d.d. Split

2390001

HPBZ HR2X

2500009 2492008

HAAB HR22 IMXX HR22

2380006

ISKB HR22

2411006 2400008 4124003 2481000 2488001 2392007 2495009 2407000 2408002 2386002 4132003 2340009

JADR HR2X KALC HR2X KENB HR22 KREZ HR2X BFKK HR22 MBCK HR2X NAVB HR22 OTPV HR2X PAZG HR2X PDKC HR2X SPRM HR22 PBZG HR2X

2484008 2403009 2503007 2412009 2330003

RZBH HR2X SMBR HR22 VBCR HR22 SBSL HR2X SOGE HR22

2483005 6717002 2489004 2381009 2360000

STED HR22 ASBZ HR22 VBVZ HR22 CCBZ HR2X ZABA HR 2X

12. ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d. Umag 13. JADRANSKA BANKA d.d. Šibenik 14. KARLOVAČKA BANKA d.d. Karlovac 15. KENT BANK d.d. Zagreb 16. KREDITNA BANKA d.d. Zagreb 17. KVARNER BANKA d.d. Rijeka 18. MEĐIMURSKA BANKA d.d. Čakovec 19. NAVA BANKA d.d. Zagreb 20. OTP BANKA HRVATSKA d.d. Zadar 21. PARTNER BANKA d.d. Zagreb 22. PODRAVSKA BANKA d.d. Koprivnica 23. PRIMORSKA BANKA d.d. Rijeka 24. PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. Zagreb 25. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. Zagreb 26. SAMOBORSKA BANKA d.d. Samobor 27. SBERBANK d.d. Zagreb 28. SLATINSKA BANKA d.d. Sla na 29. SOCIETE GENERALE – SPLITSKA BANKA d.d. Split 30. ŠTEDBANKA d.d. Zagreb 31. TESLA ŠTEDNA BANKA d.d. Zagreb 32. VABA d.d. BANKA Varaždin 33. VENETO BANKA d.d. Zagreb 34. ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb

Tablica 40. Stope prireza i uplatni računi za gradove i općine, koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine

Grad/Općina KLOŠTAR PODRAVSKI LASINJA PAKRAC ZADAR PERUŠIĆ

Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

Stopa Nova prireza Primjena stopa prije od prireza* promjene

Objava u NN, br.

Šifra grada /općine za JOPPD

HR7810010051709412006

8.7.2014.

79/14.

01945

HR 2010010051722512006 HR8310010051731812008 HR1110010051752012002 HR5310010051732312001

12 % -

10% 10 % 10 % 8%

53/14. 37/14. 20/14. 5/14.

02259 03182 05027 03239

DARUVAR

HR6110010051706712005

10 %

3/14.

00671

PAZIN

HR7910010051732112004

1.5.2014. 1. 4. 2014. 1. 7. 2014. 1. 2. 2014. 18. 1. 2014. 1. 2. 2014.

2/14.

03212

TIM4PIN INFO BENKOVAC ANTUNOVAC HRVATSKA KOSTANICA ILOK SVETI LOVREČ ŠKABRNJA SVETI ILIJA VLADISAVCI SVETA NEDJELJA (Labin) LUKAČ SLAVONSKI BROD ŽMINJ DUBROVNIK

HR3110010051701712001 HR8410010051700212009

5% 10 %

1. 1. 2014. 1. 1. 2014.

1/14. 149/13.

00175 00027

HR7210010051715012000

1. 1. 2014.

147/13.

01503

HR4110010051715412004 HR6810010051743112002 HR5710010051744512007 HR3810010051743812009 HR0710010051759712002

5% 1% -

10 % 5% 10 % 10 % 10 %

1. 1. 2014. 1. 1. 2014. 1. 1. 2014. 1. 10.2013. 1. 1. 2013.

136/13. 136/13. 155/13. 113/13. 118/13.

01546 04316 04456 04383 05797

HR5210010051743212006

1. 9. 2013.

107/13.

04324

HR6010010051724512008

1. 8. 2013.

84/13.

02453

HR4910010051739612002

12 %

1. 8. 2013.

96/13.

03964

HR6910010051753112005 HR7310010051709812006

10 % 15 %

5% 10 %

8. 1. 2013. 1 .1. 2013.

9/13. 147/12.

05312 00981

21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.

14202 14203 14204 14205 14206 14207 14208 14209 14210 14211 14212

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 176 168

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 168 176 184 160 184

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 42. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u srpnju i kolovozu 2014.

Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN, br. 33/96 – 130/11) blagdani u kolovozu ove godine su:

Oznaka JOPPD obrasca 14213 14214 14215 14216 14217 14218 14219 14220 14221 14222 14223 14224 14225 14226 14227 14228 14229 14230 14231 14232

Tablica 44. Rokovi za podnošenje obrazaca u srpnju i kolovozu 2014. godine za proračune, proračunske korisnike, JLP(R)S-e i neprofitne organizacije Obrasci

u srpnju u kolovozu • na dan isplate primitka ili • na dan isplate primitka ili sljedeći dan sljedeći dan • u roku od 8 dana od • u roku od 8 dana od primitka dohotka iz primitka dohotka iz inozemstva inozemstva Obrazac JOPPD • do 31. srpnja 2014. • do 1. rujna 2014. za za primitke u naravi, primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi radnika u poljoprivredi PDV za mjesečne obveznike do 20. srpnja 2014. za lipanj do 20. kolovoza 2014. za 2014. srpanj 2014. Prijave za stjecanje dobara do 20. srpnja 2014. za lipanj do 20. kolovoza 2014. za i primljene usluge iz drugih 2014. srpanj 2014. država članica EU (PDV-S) Mjesečno izvješće o obvezama korisnika do 10. srpnja 2014. do 11. kolovoza 2014. državnog proračuna Konsolidiranp mjesečno izvješće o obvezama do 15. srpnja 2014. do 14. kolovoza 2014. korisnika državnog proračuna – razdjela Polugodišnje financijsko do 10. srpnja 2014. za prvo izvješće proračuna i polugodište 2014. proračunskih korisnika Polugodišnje financijsko do 20. srpnja 2014. za prvo izvješće izvanproračunskih polugodište 2014. korisnika proračuna Konsolidirano polugodišnje do 20. srpnja 2014. za prvo izvješće JLP(R)S i razdjela polugodište 2014. državnog proračuna Polugodišnje financijsko do 30. srpnja 2014. za prvo izvješće neprofitnih polugodište 2014. organizacija PR-RAS-NPF

Datum u kolovozu 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

15. kolovoza (petak)

Dan pobjede i domovinske zahvalnos i Dan hrvatskih branitelja Velika Gospa

TIM4PIN MAGAZIN 7-8/2014.

Oznaka JOPPD obrasca 14182 14183 14184 14185 14186 14187 14188 14189 14190 14191 14192 14193 14194 14195 14196 14197 14198 14199 14200 14201

5. kolovoza (utorak)

Datum u srpnju 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

14233 14234 14235 14236 14237 14238 14239 14240 14241 14242 14243

Tablica 43. Blagdani u kolovozu 2014.

*ažurirano s NN, br. 79/14.

Tablica 41. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini

21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.

125

SveuËilišna tiskara

d.o.o.

HR 10000 Zagreb, Trg m. Tita 14 tel.: 385(01) 45 64 430, 45 64 428 • fax: 45 64 427 IBAN: HR8423600001101237045, SWIFT: ZABAHR2X porezni broj: 3572048 • OIB: 72172033323 e-mail: info@sveucilisnatiskara.hr • sveucilisna@net.hr http://www.sveucilisnatiskara.hr

graﬁč

ka re ip pr

•

a it

ln ak is it

45 godina

omputer to •c

duga tradicija izrade knjiga, monograﬁja, časopisa, brošura, mapa, prospekata, kalendara, letaka, plakata ...

te la

•

fs of

ak tis et

•

r do

• Apple • Adobe CS6 okruženje • Xerox digitalni tisak • • Hewlett-Packard • Computer to Plate • Creo Preps • • Epson • Heidelberg ... •

22.–26. rujna PETODNEVNA EDUKACIJA „UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Detaljan program pronađite na zadnjoj stranici korica Magazina.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

Modul 2, utorak 23.9.2014.

organizira Petodnevnu edukaciju

09:15 - 09:45

Uvod u projektni menadžment

09:45 – 11:30

Upravljanje projektnim ciklusom (faze projektnog ciklusa, pristup logičkog okvira) Vježba 1: Izrada problemskog stabla

11:30 - 11:45

Pauza

11:45 - 13:00

Vježba 2: Izrada stabla ciljeva Upravljanje projektnim ciklusom (logička matrica)

13:00 - 14:00

Pauza za ručak

14:00 - 15:45

Vježba 3: Izrada logičke matrice Prijavni obrazac (relevantnost, opis projekta, plan ak vnos – gantogram, održivost)

Modul 2, srijeda 24.9.2014. 09:15- 09:45

Proračun općenito i pojednostavljeni prikaz troškova

09:45- 11:30

11:30 - 11:45 11:45 - 13:00

13:00 - 14:00

8 radnih sa 16 radnih sa 16 radnih sa

22. rujna 23. i 24. rujna 25. i 26. rujna

13:45 - 15:45

Modul 3, četvrtak 25.9.2014. 09:30 - 11:00

Tko je tko u provedbi EU projekta? Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje movima, ugovorne obveze)

11:00 - 11:15 11:15 - 12:30

Pauza Sekundarna nabava općenito Sekundarna nabava: usluge, radovi i oprema Vježba: Primjeri ToR-a i TS Pauza za ručak

12:30 - 13:35 13:45 - 15:45

Uvod u radionicu

09.45 – 10.30

Presjek / kronologija korištenja sredstava iz fondova EU u RH (razdoblje 2000 - 2006; 2007 – 2013)

10.30 – 11.00

Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (I dio)

11.00 – 11.15

Pauza

11.15 – 12.00

Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (II dio)

12.00 – 13.00

Pauza za ručak

13.00 – 13.30

Sustavi upravljanja; sustavi provedbe fondova EU

13.30 – 14.30

Objava natječaja / poziva na dostavu projektnih prijedloga te kriteriji prihvatljivos projekata i prijavitelja

14.30 – 15.00

Preduvje ; partnerstvo te potrebni opera vni i financijski kapacite

15.00 – 15.30

Pitanja i odgovori

Procedure nabave u EU projek ma (najčešće): • Pojedinačna nabava (single tender) • Natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP) Vježba: Razvijanje plana nabave

Modul 3, petak 26.9.2014. 09:15- 11:30

Obveza izvještavanja Vrste izvješća

11:30 - 11:45 11:45 - 13:00

Pauza Zahtjevi za plaćanjem Izmjene Ugovora Dokumen ranje troškova Računovodstvo Pauza za ručak

Modul 1, ponedjeljak 22.9.2014. 09.30 – 09.45

Vježba 2 - Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4) Proračun: Ostali troškovi (heading 5) i Ostalo (heading 6) Vježba 3 - Ostali troškovi Ostale napomene

13:00 - 13:45 13:45 - 15:00

Komunikacija i vidljivost: kako razvi zajednički komunikacijski plan? Monitoring (posjete na terenu) Vježba: Izrada plana izvještavanja

LibusoftCicom Vas poziva na ÐLC Konferenciju Panorama 2014

Prekršajni postupak Godišnji odmori

Profesionalni propus u javnoj nabavi Provjera kvalitete interne revizije

Više informacija možete pronaći na našoj web stranici www.panorama2014. com.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom

Polugodišnji izvještaji neprofitnih organizacija

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

Kao i svake godine do sada, planiramo okupiti ključne predavače na području proračunskog, profitnog i neprofitnog računovodstva, kako bismo Vam osigurali niz zanimljivih radionica i predavanja.

TIM4PIN MAGAZIN • srpanj/kolovoz • 2014.

Postupanje s dokumentacijom

ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

7-8

•

2014

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

koja se održava 25. i 26. rujna 2014. godine u hotelu Panorama Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 9, Zagreb.