9-RUJAN 2014 TIM4PIN MAGAZINA by TIM4PIN

LibusoftCicom Vas poziva na ÐLC Konferenciju Panorama 2014 SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

koja se održava 25. i 26. rujna 2014. godine u hotelu Panorama Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 9, Zagreb.

ÐSavjetovanje pročelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se održava u četvrtak 25. rujna 2014. godine s početkom u 11 sati u hotelu Panorama Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 9, Zagreb. Organizatori Savjetovanja:

• Kratkoročno zaduživanje JLP(R)S

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

Kao i svake godine do sada, planiramo okupiti ključne predavače na području proračunskog, profitnog i neprofitnog računovodstva, kako bismo Vam osigurali niz zanimljivih radionica i predavanja.

TIM4PIN MAGAZIN • rujan • 2014.

LC Konferencija je namijenjena jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalim obveznicima proračunskog računovodstva, komunalnim poduzećima, upraviteljima stambenih zgrada te malim i srednjim poduzećima. Jednom godišnje naša tvrtka organizira konferenciju na kojoj se korisnicima i gostima predstavljaju novosti u Sustavu Poslovnih Informacija te se održavaju radionice na kojima korisnici mogu usvojiti dodatna znanja za što kvalitetnije i učinkovitije korištenje programa.

• Revizija turističkih zajednica • Otpis potraživanja • Novine u postupku ovrhe

I ove godine u sklopu LC Konferencije će se, po drugi puta, održati jednodnevno Savjetovanje pročelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje je nastalo iz iznimno posječenih Pročelničkih radionica. Zanimljive teme i stručni predavači siguran su pokazatelj kvalitete ovog Savjetovanja kojeg je prošle godine posjetilo više od 200 sudionika iz svih dijelova naše države.

• Pravilnik o stalnim sudskim vještacima

Osnovna ideja i koncept Savjetovanja pročelnika JLP(R)S je da se na jednom mjestu okupe čelnici, pročelnici te voditelji odsjeka u JLP(R)S s ciljem razmjene različitih iskustava vezanih uz svakodnevne izazove u radu kroz trenutno aktualne teme u JLP(R)S. Rezervirajte mjesto u Vašem kalendaru za zajedničko druženje u Panorami!

Više informacija možete pronaći na našoj web stranici www.panorama2014. com.

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

• Izmjene Zakona o proračunu

ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

•

2014

U prodaji „UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Osigurajte svoj primjerak prak čnog priručnika o pripremi i provedbi EU projekata! Urednica: Ivana Male ć; Autori: Božana Bešlić, Ma lda Copić, Kris na Kosor, Nataša Kulakowski, Ivana Male ć

„PLANIRANJE, ORGANIZACIJA I PROVEDBA INVESTICIJSKIH PROJEKATA U LOKALNIM SAMOUPRAVAMA“

Na razumljiv i prak čan način daje odgovore na brojna pitanja, poput:

Šibenik, 22. - 24. rujna 2014. godine

Sastavni dio priručnika je i CD s propisima i preko 100 primjera dobre prakse. Datum: Red.br.

Opis

Cijena/kom

Upravljanje EU projek ma

350,00 kuna (uključen PDV)

Komada

UKUPNO: NAPOMENE: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisa : OIB pravne osobe-56 Model: 00 Žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate: Kupnja knjige Upravljanje EU projek ma

fax:

organizira konferenciju

Ovaj priručnik na jedinstven način opisuje pripremu i provedbu EU projekata s posebnim osvrtom na osmišljavanje projektnih ak vnos , izradu proračuna i prihvatljivost troškova za financiranje. Vodi vas kroz svijet EU fondova od ideje do projekta.

Kakav projekt mora bi da bi bio prihvatljiv za EU financiranje? Koje su ak vnos u okviru projekta prihvatljive za financiranje? Kako napisa projekt i pripremi projektnu dokumentaciju? Kako planira i pripremi proračun projekta (od ak vnos do kategorije troška u proračunu)? Kada i kako je potrebno primijeni postupke javne nabave? Kako računovodstveno pra projekt i kvalitetno izvještava ?

kontakt broj: tel:

Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Ukupna cijena

Izvanproračunsko financiranje lokalnih javnih inves cija Centar za lokalni ekonomski razvoj (CLER) s ponosom predstavlja konferenciju posvećenu unaprjeđenju potencijala lokalnih samouprava, dos zanju najviših svjetskih standarda u pogledu kvalitete lokalnih javnih usluga, te izvođenju inves cijskih projekata međusobno povezanog javnog i privatnog sektora. Cilj je konferencije putem konferencijske web matchmaking pla orme stvori i razvi jedinstvenu mrežu javno-privatnih partnerstava u Republici Hrvatskoj, koja će doprinije gospodarskom rastu i razvoju. Tijekom konferencije bit će prezen rani gotovi projek iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, energe ke, gospodarenja otpadom i zgradarstva koji javnom sektoru osiguravaju poboljšanje kvalitete usluga i otvaraju mogućnost financiranja projekata bez korištenja proračunskih sredstava putem suvremenih modela financiranja inves cija u javnu infrastrukturu po principu „ključ u ruke“. Osim za javni sektor, navedena konferencija od iznimnog je interesa i za privatni sektor budući da svi sudionici imaju mogućnost unaprijed dogovori individualni sastanak s predstavnicima javnog sektora, na kojem mogu prezen ra svoje proizvode i usluge lokalnim samoupravama, a postoji i mogućnost prezen ranja svojih projekata na samoj konferenciji. Na konferenciji se očekuje sudjelovanje preko 300 sudionika koji će u domeni realizacije inves cijskih projekata javnog i privatnog sektora rezimira sektorske prilike i trendove te iznije prijedloge za poboljšanje stanja u budućim razdobljima. Među brojnim predavačima na konferenciji će svoja izlaganja i projekte predstavi sljedeći istaknu predstavnici javnog i privatnog sektora: • prof.dr.sc. Ivo Josipović, Predsjednik Republike Hrvatske (tbc) • mr.sc. Boris Lalovac, Ministar financija (tbc) • dr.sc. Damir Juričić, ravnatelj Agencije za javno privatno partnerstvo • Đuro Bukvić, predsjednik Udruge općina Republike Hrvatske • Željko Turk dipl.oec, predsjednik Udruge gradova Republike Hrvatske • Mladen Pejnović dipl.oec, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom • mr.sc. Anđelka Buneta, predsjednica Uprave Fine • mr.sc. Gordana Kovačević, predsjednica uprave, Ericsson Nikola Tesla • Končar Grupa JAVNI SEKTOR • Ko zacija za prijavu iznosi 2.000,00 HRK (bez PDV-a) PRIVATNI SEKTOR • Ko zacija za prijavu (uplata od 7.9.2014.) iznosi 4.000,00 HRK (bez PDV-a)

Za prijave i sve dodatne informacije o konferenciji posje te internetsku stranicu: potpis i žig naručitelja

www.cler.hr/konferencija Za sve daljnje informacije obra te nam se i putem sljedećih kontakt-podataka: Tel: 051/688-295; 051/688-296 // Fax: 051/688-299 // E-mail: sdrezgic@efri.hr; cler.efri@gmail.com

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Ljeto i ljetne stanke su iza nas. U prošlom dvobroju našega časopisa dozivali smo vruće ljeto kako bi uspjela naša „turis čka i porezna žetva“, no ono se baš i nije odazvalo. Često smo slušali izvješća o lošim vremenskim prilikama na područjima značajnih turis čkih des nacija i imali prilike vidje kolone pokislih turista kako u trajektnim lukama čekaju na odlazak. Službeni rezulta naravno još nisu raspoloživi, no prema procjenama oni i nisu tako loši sudeći po broju vozila, koja su prešle naše granične prijelaze, značajnom sezonskom zapošljavaju i nekim drugim naturalnim podacima. Najbitniji će svakako bi financijski efek koje ćemo dozna kroz neko vrijeme. Iz međunarodnog okruženja jekom ljeta s zale su nam, a i danas nažalost s žu uznemirujuće vijes o aktualnim globalnim problemima povezanim sa situacijom u Ukrajini i širenjem epidemije ebole, čiji virus navodno mu ra brzinom, koja ne jamči njenu skoru kontrolu. Pažnju javnos privlači i skori referendum o samostalnos Škotske. Prema posljednjim informacijama broj pristaša samostalnos premašio je one koji su za opciju ostanka u okviru Velike Britanije. Posljednjih desetljeća u gotovo svim krajevima svijeta, ovakvi procesi bili su uver ra u skore nemire, pa i ratove. U spomenutom slučaju srećom nema takvih naznaka. Je li to zato što se radi o uređenim demokratskim zajednicama naroda ili se tamo ne sukobljavaju ekonomski i geostrateški interesi velikih sila, ostavljamo svakome od vas da prosudi. Vra mo se mi ipak u našu aktualnu svakodnevicu. Čeka nas najavljeni skori rebalans Državnoga proračuna, koji bi trebao akcepra i nova zakonska rješenja u poreznom sustavu. Neki su ih skani mediji pompozno nazivali i poreznom reformom. Za sada se ipak radi tek o promjenama vrijednosnih pragova za primjenu pojedinih stopa poreza na dohodak, što će rezul ra smanjenjem poreznog opterećenja, odnosno povećanju dohotka od nesamostalnog rada. Neobično je da se ovako elementarno jednostavno rješenje nije puno ranije razmatralo, već smo svjedočili brojnim učenim ekonomskim i poli čkim polemikama i raspravama o primjerenos visine naših poreznih stopa?! Kao da već u osnovnoj školi nije poznato da rezultat ovisi ne samo o stopi, nego jednako tako i o osnovici na koju se stopa primjenjuje. Nemojte smetnu s uma da taj porast plaća valja odmah potroši , jer će se me nega vni učinak smanjenja javnih prihoda od poreza na dohodak nadoknadi povećanim prihodima u sferi potrošnje i prometa. One štedljive, prema najavama očekuje porez na štednju, a ako su i ranije štedjeli i inves rali u dugotrajnu imovinu, čeka ih i porez na imovinu. Još je samo potrebno da se središnja i lokalna vlast usuglase oko pripadnos budućih javnih prihoda, jer prema sadašnjim mjerama, lokalna država je gubitnik. Još je jedan aktualni događaj vrijedan spomena čak i na ovome mjestu. Počela je nova školska godina. Deseci suća dječaka i djevojčica, mnogi od njih po prvi puta, sjeli su u školske klupe. Želimo im radosne školske dane prisječajući se dobro poznate izreke: „Od kolijevke pa do groba, najljepše je đačko doba!“. Raduje i vijest da višegodišnja akcija zaš te djece pješaka u prometu: „Poštujte naše znakove!“, daje pozi vne rezultate. Toliko za uvod u konkretne stručne teme koje obrađujemo u ovom broju časopisa.

Glavni urednik

Srdačno vas i s poštovanjem pozdravljam!

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

impressum

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora

Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Oblikovanje naslovnice i grafička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag. iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Uredništvo:

Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41 Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www. m4pin.hr E-pošta: centar@ m4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira interak vnu radionicu na teme - UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA - KONTROLE IZJAVA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI - NOVOSTI U POSTUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA Zagreb, hotel Palace, 12. rujna 2014. godine, od 10.00 do 14.00 h Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organiziramo interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u: I. postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. II. postupku kontrola izjava o fiskalnoj odgovornos III. postupku otpisa potraživanja kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskih korisnika Ključni dio radionice bit će posvećen odgovorima na vaša pitanja i pojašnjenju konkretnih postupanja koja će vam u izravnom kontaktu da naši savjetnici. Također bit će prezen rani i primjeri iz prakse. Radi efikasnijeg odvijanja radionice, ukoliko imate specifičnih pitanja možete ih i unaprijed dostavi putem e-pošte na: pitajcentar@ m4pin.hr i centar@ m4pin.hr. Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepravilnos , svim ostalim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa , ali i osobama koje prate naplatu potraživanja. Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos , te pravnicima i računovodstvenim djelatnicima koji se u svom radu bave i s otpisima potraživanja.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku za usavršavanje iznosi 550,00 kuna po osobi (uključen PDV). Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-43, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

PROGRAM I. Uvodno predavanje (10:00 – 10:15) U uvodnom predavanju naglasak će bi stavljen na razvijanje sustava upravljanja nepravilnos ma, definiranje nepravilnos , tko mora imenova osobu za nepravilnos , koja je uloga osoba za nepravilnos i tko može bi osoba za nepravilnos , podjela i klasifikacija nepravilnos . II. Postupanje s uočenim/prijavljenim nepravilnos ma i obveze čelnika u sustavu upravljanja nepravilnos ma (10:15 – 11:15) Što kada se prijavi postojanje nepravilnos , tko je odgovoran za otklanjanje nepravilnos i postupanje po prijavi, koje su obveze čelnika u sustavu upravljanja nepravilnos ma, zašto je važno praćenje postupanja po poduze m mjerama samo su neka od pitanja na koja će te dobi odgovore u ovom dijelu radionice. III. Popunjavanje obrazaca, pitanja, odgovori i konzultacije (11:15 – 12:00) U ovom dijelu radionice pojasnit ćemo kako pravilno popuni obrasce koji se dostavljaju Ministarstvu financija (Podaci o prijavljenoj uočenoj nepravilnos , Praćenje postupanja po poduze m mjerama, Izvješće o nepravilnos ma) te će bi navedene i najčešće pogreške prilikom popunjavanja obrazaca s posebnim osvrtom na razlike u odnosu na Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma te će bi dana pojašnjenja pitanja iz prakse i odgovori na pitanja polaznika radionice. IV. Postupak kontrola izjava o fiskalnoj odgovornos (12:30 – 13.00) Tijekom predavanja bit će razjašnjene razlike između formalnih i suš nskih kontrola Izjava o fiskalnoj odgovornos koje obveznici dostavljaju nadležnim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ministarstvima, odnosno Ministarstvu financija. Također bit će prezen rani najbolji primjeri iz prakse, ali i najčešće pogreške prilikom provedbe kontrola. V. Otpis potraživanja (13:00 – 14:00) Što se izmijenilo u pogledu kriterija, mjerila i postupka za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja države odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nakon nedavne izmjene podzakonskog propisa kojim je uređeno navedeno područje te kako proračunski korisnici mogu otpisa potraživanja koja ne mogu napla .

SADRŽAJ

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Ivana Jakir-Bajo Najavljene su izmjene i dopune Zakona o proračunu 11 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Ivana Jakir-Bajo Kratkoročno zaduživanje lokalnih jedinica 14 Ana Zorić Osvrt na otpis nenapla vih potraživanja 16 Ana Zorić Novos u postupku odgode plaćanja, obročne otplate duga, prodaje te otpisa potraživanja države 19 JAVNA NABAVA

Anamaria Ester Galinec Neka pitanja oporezivanja PDV-om 65

KULTURA

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

PRAVOSUĐE

Anamaria Ester Galinec PDV i usluge u kulturi 87

Sandra Vajda Pravilnik o izdavanju EU potvrde za pružanje usluga u EU 69 EKONOMIKA

TURISTIČKE ZAJEDNICE

Nina Ban Glasnović Procjena vrijednos nekretnina 75

Nediljka Rogošić Revizija poslovanja turis čkih zajednica 97

JAVNA UPRAVA POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Vesna Šiklić Odak Sukob interesa državnih službenika i javnih dužnosnika 79

Davor Vašiček Tečajne razlike – pojam i priznavanje 108

Zoran Vuić Pitanja javne nabave uređena posebnim propisima 22 PRAVO Bernardica Rubčić Zakonske novine u provedbi ovrhe 29

TIM4PIN INFO

www. m4pin.hr

RADNO PRAVO Sanja Ro m Sezonski rad 36 Ljubica Đukanović Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne boles 46

POREZI I DOPRINOSI

(6 dana, 50 sa )

Zagreb, 22.-27. rujna 2014. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe kojom se omogućava pristupanje ispitu pri Ministarstvu gospodarstva za dobivanje cer fikata. Cijena: 3.200 kn (uključen PDV i radni materijal s prezentacijama te zakonima koje možete koris na ispitu) Detaljnije o programu pročitajte na stranici broj 7. Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Mirjana Mahović Komljenović Oporezivanje iznajmljivanja smještajnih kapaciteta putnicima i turis ma na temelju poslovnih knjiga 57

IZOBRAZBA U PODRUČJU JAVNE NABAVE TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Vesna Šiklić Odak Utvrđivanje plaća državnim i javnim službenicima 51

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 111 2. Naknade korisnika državnog proračuna 112 3. Plaće 114 4. Drugi dohodak 118 5. Primici izuze od ovrhe 120 6. Financijske obavijes 121 7. Ostale obavijes 121

PLAĆE I NAKNADE

Sandra Vajda Doneseni novi Pravilnik o stalnim sudskim vještacima u Republici Hrvatskoj 91

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, hotel Palace, 18. i 19. rujna 2014. 10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h) Uspostavi dobar sustav financijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnos žele doći do više financijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav financijskog upravljanja. Za sustav financijskog upravljanja važno je razumje proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj je kroz ovu školu da konkretan i detaljan pregled svih komponen dobrog sustava financijskog upravljanja te Vam omogući da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva financija.

P R O G R A M Š K O L E: I. DAN 1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Specifični poslovni događaji (klasifikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h) 4. Utvrđivanje rezultata, financijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

II. DAN

1. Što je sustav financijskog upravljanja i kako potvrdi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h) 2. Sastavljanje Izjave o fiskalnoj odgovornos : kako pripremi predmet, na koji način tes ra pojedina pitanja i posloži svu dokumentaciju uz Upitnik o fiskalnoj odgovornos (od 10.30h do 11.00h) 3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 4. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h) 5. Obveza pregleda i kontrole Izjava o fiskalnoj odgovornos proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h)

6. Upravljanje nepravilnos ma, tko nepravilnos uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma (od 15.30h do 16.00h) 7. Odgovori na pitanja i konzultacije Predavači: TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji žele i trebaju zna više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje PDV, ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača i CD s prezentacijama. Materijal za drugi uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, Upitnik te obrasce tes ranja i CD sa svim materijalima Mjesto održavanja: Hotel Palace (Trg J. J. Strossmayera 10, Zagreb). Prijavi se možete na jedan ili na oba dana. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-34, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

SEMINAR O IZRADI FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA ZA RAZDOBLJE 2015. - 2017. I PLANA NABAVE 23. rujna 2014. (Zagreb, hotel Arcotel, od 10.00 do 14.30) i 7. listopada (Zagreb, hotel Palace, od 10.00 do 14.30) Bliži se vrijeme izrade financijskih planova za ministarstva i ostala jela državne uprave, proračunske i izvanproračunske korisnike, kao i izrade proračuna općina, gradova i županija. Prema najavama, donošenje Smjernica ekonomske i fiskalne poli ke za razdoblje 2015.-2017. te objava Uputa za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i Uputa za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2015. - 2017. očekuju se sredinom rujna. Najavljene su i izmjene i dopune dvaju krovnih propisa javnih financija – Zakona o proračunu i Zakona o fiskalnoj odgovornos . Vrijeme izrade financijskih planova i proračuna, također je i vrijeme izrade planova nabave. Planiranje je u cijelom procesu javne nabave najzahtjevnija i najopsežnija faza. Obzirom na česte nedoumice vezanih uz određivanje predmeta nabave, opseg i detaljnost samoga plana nabave, definiranje internog akta naručitelja vezanog uz planiranje, ovim seminarom razriješit ćemo nedoumice korisnika. Stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom, autori gore spomenu h propisa i uputa uvest će vas na ovom seminaru u sve novos u procesu planiranja i novih propisa iz područja javnih financija.

PROGRAM: 1. Izmjene i dopune Zakona o proračunu i Zakona o fiskalnoj odgovornos – kratki pregled najavljenih izmjena i dopuna sukladno tezama prijedloga Zakona koje su objavljene na h p://www.mfin.hr/hr/javna-rasprava 2. Smjernice ekonomske i fiskalne poli ke za razdoblje 2015. - 2017. – kratki pregled sadržaja Smjernica značajan za izradu proračuna

9. Odgovori na pitanja i konzultacije Predavači: Savjetnici TIM4PIN-a sa suradnicima iz nadležnih ministarstava. Seminar će se održa 23. rujna 2014. u Zagrebu (Hotel Arcotel, Branimirova 29) u vremenu od 10.00 h do 14.30 h. i 7. listopada 2014. u Zagrebu (Hotel Palace, Trg J. J. Strossmayera 10) Naknada za sudjelovanje na seminaru je 625,00 kuna (500kn + PDV). Naknada uključuje sve prezentacijske materijale, CD s prezentacijama predavača, propisima, uputama Ministarstva financija te osvježavajući napitak u pauzi. Naknada za drugog i sljedeće sudionike iz iste ins tucije bez materijala je 375,00 kuna (300kn + PDV). Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje 2340009-1110546815 (IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5), s pozivom na broj OIB-41, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

5. Sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa – način definiranja ciljeva i prioriteta razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, povezivanje s proračunskim klasifikacijama

8. Definiranje internog akta naručitelja vezanog uz planiranje

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

4. Priprema proračuna općina, gradova i županija i odluke o izvršenju proračuna – specifičnos iz Upute Ministarstva financija, primjena proračunskih klasifikacija, najčešći nedostaci odluka o izvršenju proračuna, pitanja iz prakse

7. Predradnje i pripreme za izradu plana nabave

3. Priprema financijskih planova ministarstava i ostalih jela državne uprave, ustanova visokog obrazovanja i znanos , sudova i državnih odvjetništava, ustanova u socijalnoj skrbi, KBC-a i ostalih proračunskih korisnika državnog proračuna – specifičnos iz Upute Ministarstva financija, najčešći nedostaci i kako ih izbjeći, pitanja iz prakse

6. Priprema financijskih planova škola, ustanova u zdravstvu, JVP-a, ustanova u kulturi, dječjih vr ća i ostalih proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – specifičnos iz Upute Ministarstva financija, najčešći nedostaci i kako ih izbjeći, pitanja iz prakse

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

Modul 2, utorak 23.9.2014.

organizira Petodnevnu edukaciju

„UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Zagreb, hotel Central, 22. – 26. rujna 2014. Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova. Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća. Program edukacije: Modul 1: Osnove EU Modul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga Modul 3: Provedba EU projekata

09:15 - 09:45

Uvod u projektni menadžment

09:45 – 11:30

Upravljanje projektnim ciklusom (faze projektnog ciklusa, pristup logičkog okvira) Vježba 1: Izrada problemskog stabla

11:30 - 11:45

Pauza

11:45 - 13:00

Vježba 2: Izrada stabla ciljeva Upravljanje projektnim ciklusom (logička matrica)

13:00 - 14:00

Pauza za ručak

14:00 - 15:45

Vježba 3: Izrada logičke matrice Prijavni obrazac (relevantnost, opis projekta, plan ak vnos – gantogram, održivost)

Modul 2, srijeda 24.9.2014. 09:15- 09:45

Proračun općenito i pojednostavljeni prikaz troškova

09:45- 11:30

Plan ak vnos i budže ranje Dijelovi proračuna Proračun: Ljudski resursi (heading 1) Pauza Vježba 1 - Ljudski resursi (heading 1) Proračun: Putovanja (heading 2) Proračun: Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4) Pauza za ručak

11:30 - 11:45 11:45 - 13:00

13:00 - 14:00

8 radnih sa 16 radnih sa 16 radnih sa

22. rujna 23. i 24. rujna 25. i 26. rujna

Cijena petodnevne edukacije: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi) Naknada za sudjelovanje za pojedine module iznosi: MODUL 1: 800,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). MODUL 2: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). MODUL 3: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). Sudionici po završetku dobivaju uvjerenje o pohađanju pojedinog modula edukacije. Program stručne edukacije „Upravljanje EU projek ma“, od 22. do 26. rujna 2014.

13:45 - 15:45

Modul 3, četvrtak 25.9.2014. 09:30 - 11:00

Tko je tko u provedbi EU projekta? Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje movima, ugovorne obveze)

11:00 - 11:15 11:15 - 12:30

Pauza Sekundarna nabava općenito Sekundarna nabava: usluge, radovi i oprema Vježba: Primjeri ToR-a i TS Pauza za ručak

12:30 - 13:35 13:45 - 15:45

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Uvod u radionicu

09.45 – 10.30

Presjek / kronologija korištenja sredstava iz fondova EU u RH (razdoblje 2000 - 2006; 2007 – 2013)

10.30 – 11.00

Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (I dio)

11.00 – 11.15

Pauza

11.15 – 12.00

Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (II dio)

12.00 – 13.00

Pauza za ručak

13.00 – 13.30

Sustavi upravljanja; sustavi provedbe fondova EU

13.30 – 14.30

Objava natječaja / poziva na dostavu projektnih prijedloga te kriteriji prihvatljivos projekata i prijavitelja

14.30 – 15.00

Preduvje ; partnerstvo te potrebni opera vni i financijski kapacite

15.00 – 15.30

Pitanja i odgovori

Procedure nabave u EU projek ma (najčešće): • Pojedinačna nabava (single tender) • Natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP) Vježba: Razvijanje plana nabave

Modul 3, petak 26.9.2014. 09:15- 11:30

Obveza izvještavanja Vrste izvješća

11:30 - 11:45 11:45 - 13:00

Pauza Zahtjevi za plaćanjem Izmjene Ugovora Dokumen ranje troškova Računovodstvo Pauza za ručak

Modul 1, ponedjeljak 22.9.2014. 09.30 – 09.45

Vježba 2 - Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4) Proračun: Ostali troškovi (heading 5) i Ostalo (heading 6) Vježba 3 - Ostali troškovi Ostale napomene

13:00 - 13:45 13:45 - 15:00

Komunikacija i vidljivost: kako razvi zajednički komunikacijski plan? Monitoring (posjete na terenu) Vježba: Izrada plana izvještavanja

U se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00. P : • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

IZOBRAZBU U PODRUČJU JAVNE NABAVE Zagreb, hotel Palace, 22.–27. rujna (6 dana), s početkom u 8:30 sa Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu izobrazbe u području javne nabave. Redovito sudjelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodarstva i dobivanje cer fikata stručnos za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe. Cilj izobrazbe: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigura da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom postupku posjeduje važeći cer fikat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vješ na u području javne nabave. Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sa koji se provodi prema nastavnom „PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012). Datum održavanja: 22.–27. rujna 2014. (6 dana/s početkom u 8:30 sa ) Broj polaznika: maksimalno 50 Nastavni materijal: • materijal s prezentacijama predavača • materijal s propisima koji se mogu koris

i prilikom polaganja ispita.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV)

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Prijavi se možete:

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE Zagreb, rujan i listopad, jednodnevni (8 sa ) i poludnevni (4 sata) programi Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu usavršavanja koje je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Cilj programa: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavršavanje kroz jednodnevne (8 sa ) i poludnevne (4 sata) programe. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja. Naziv programa Javna nabava osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i dječjih vr ća: • Planiranje nabave • Dokumentacija za nadmetanje • Upravljanje ugovorima Javna nabava ustanova u socijalnoj skrbi: 2. • Planiranje nabave • Dokumentacija za nadmetanje • Upravljanje ugovorima Javna nabava javnih vatrogasnih postrojbi: 3. • Planiranje nabave • Dokumentacija za nadmetanje • Upravljanje ugovorima Javna nabava sudova i odvjetništava: 4. • Planiranje nabave • Dokumentacija za nadmetanje • Upravljanje ugovorima Javna nabava ustanova u zdravstvu: 5. • Planiranje nabave • Dokumentacija za nadmetanje • Upravljanje ugovorima Javna nabava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave: 6. • Planiranje nabave • Dokumentacija za nadmetanje • Upravljanje ugovorima Javna nabava ustanova u kulturi: 7. • Planiranje nabave • Dokumentacija za nadmetanje • Upravljanje ugovorima Javna nabava fakulteta i ins tuta: 8. • Planiranje nabave • Dokumentacija za nadmetanje • Upravljanje ugovorima 9. Nabava građevinskih usluga i radova

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Trajanje

Predavači

Datum održavanja

4 sata

Ana Zorić, Sabina Rebrović

1.10.

4 sata

Ana Zorić, Sabina Rebrović

2.10.

4 sata

Ana Zorić, Sabina Rebrović

13.10.

4 sata

Ana Zorić, Sabina Rebrović

14.10.

4 sata

Vesna Jurasović, Ana Zorić, Sabina Rebrović

20.10.

4 sata

Vesna Jurasović, Ana Zorić, Sabina Rebrović

21.10.

4 sata

Ana Zorić, Sabina Rebrović

22.10.

4 sata

Ana Zorić, Sabina Rebrović

23.10.

8 sa

Ivica Pranjić, Robert Urek Vesna Jurasović, Iva Šuler, Biljana Lerman Goran Matešić, Nikolina Bačurin, Ivica Pranjić, Iva Šuler, Biljana Lerman Iva Šuler, Biljana Lerman, Ivica Pranjić

6.10.

10. Okvirni sporazum; Dokumentacija za nadmetanje; Jamstva u javnoj nabavi

8 sa

11. Pravna zaš ta; Ekonomski najpovoljnija ponuda – primjeri kriterija i bodovanja; Središnja i zajednička javna nabava u praksi; Nove Direk ve EU

8 sa

27.10. 28.10.

12. Oslanjanje na tuđu sposobnost; Nabava usluga iz Dodatka II. B; 8 sa 29.10. Pregovarački postupci javne nabave; Primjena ins tuta pojašnjavanja Nastavni materijal: materijal s prezentacijama predavača. Naknada za sudjelovanje po sudioniku za jednodnevno usavršavanje iznosi 900,00 kuna (uključen PDV), za poludnevno usavršavanje 500,00 (uključen PDV). Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje, IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijavi se možete: • e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: (faks)01/5531-335, 01/5531-755, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

SEMINAR ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

PRIPREME ZA PRIMJENU NOVIH PROPISA I AKTUALNOSTI U POSLOVANJU Zagreb, 10. listopada, s početkom u 10 sa Već duže vrijeme ak vnos zakonodavstva usmjerene su na suvremenije i transparentnije uređivanje pravnog, financijskog i izvještajnog sustava djelovanja neprofitnih organizacija. Sukladno tome, a nakon duže javne rasprave zakonski okvir se postavlja na novim osnovama koje zah jevaju brze i značajne prilagodbe neprofitnih subjekata. Novi Zakon o udrugama koji podiže odgovornost osnivača stupa na snagu 01. listopada 2014., a Vlada RH je 10. srpnja 2014. usvojila Konačni prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upu la ga u saborsku proceduru (drugo čitanje). Navedeni propisi uvode u praksu neprofitnog djelovanja niz novih pravila za koje je potrebno izvrši pravodobne pripreme. Cilj ovog seminara je upozna sudionike s najosjetljivijim segmen ma implementacije novih zakonskih pravila, ali i pojasni aktualne dileme primjene važećih poreznih i računovodstvenih propisa. Predavači pojedinih tema su kompetentni stručnjaci, ak vni sudionici pripreme novih propisa te savjetnici TIM4PIN-a. PROGRAM SEMINARA I. Novi zakonski okvir poslovanja neprofitnih organizacija - Zakon o udrugama – novos u osnivanju, djelovanju i likvidaciji udruga te obveza usklađenja statuta - Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (prošireni krug obveznika izvještavanja i planiranja, status obavljanja tržišnih djelatnos , mjere vanjskog nadzora i kontrole poslovanja...) II. Računovodstvo i financijski izvještaji: - Klasificiranje i eviden ranje specifičnih poslovnih događaja i transakcija - Sastavljanje i podnošenje financijskih izvještaja III. Porezni aspek poslovanja neprofitnih organizacija - Oporezivanje dobi i posebnos primjene PDV-a - Porezni status raznih isplata i primitaka – oporezivanje dohotka i naknada u neprofitnim organizacijama za osobe u radnom odnosu i izvan radnog odnosa IV. Mogućnos i primjeri financiranja projekata neprofitnih organizacija iz EU fondova i programa V. Odgovori na pitanja i individualne konzultacije Predavači: savjetnici TIM4PIN-a i suradnici iz nadležnih ministarstava

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 625,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača te kava u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 400,00 kn (uključuje PDV i kavu u pauzi, bez materijala). Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-43, model 00. Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr • on-line: www. m4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-335 (fax), 01/5531-755, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Seminar će se održa 10. listopada 2014. u Zagrebu, u vremenu od 10.00 do 14.00.

Materijal: radni materijal, prezentacije predavača te pisani materijal

U prodaji drugo izdanje knjige! MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020 U koje će sektore EU najviše ulaga ? Koji su najvažniji fondovi i što financiraju? Kakvi će se projek financira ? Drugo izdanje knjige “EU poli ke i fondovi 2014-2020” na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i poli ke za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU financijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

POLITIKE FONDOVI

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike jela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržava , kako treba bi osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projek najpoželjniji.

2014 - 2020

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće bi potrebnije proniknu i razumje sustave financiranja EU fondovima kako bi se mogle iskoris mogućnos koje će se otvori članstvom u EU. To što će sredstva posta dostupna gotovo svim hrvatskim subjek ma ne znači da će ona automatski bi i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlas m), svima koji planiraju svoje projekte pripremi za financiranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele zna više.

TIKA OJ RGE RAZV ENE RALNI TVO U S

R VO I ODA ARST NOST OSP RIB ELAT R

NE TVE

DRU

M IZA A TURPRIVREDIŠA

O OLJ

ITA AŠT

Koji su najvažniji fondovi i što financiraju

L OKO

Kakvi će se projekti financirati

ZAGREB 2013

U koje sektore će EU najviše ulagati

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

Cijena izdanja: 350,00 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete sla e-poštom na: prijave@ m4pin.hr, faksom na broj: 01/5531-335 ili on-line: www. m4pin.hr Naziv: ______________________________________ Ime odgovorne osobe: __________________________ Adresa: _____________________________________ Kontakt telefon: _______________________________ Fax: ________________________________________ OIB: ________________________________________ IBAN: _______________________________________ E-pošta: _____________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 prijave@ m4pin.hr www. m4pin.hr

Narudžbenica broj ________

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Datum:   R. br. Opis 1. EU poli ke i fondovi 2014-2020   Napomena:

Cijena/kom

Komada

Ukupna cijena

350,00 (uključen PDV)

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisa : Model: IBAN: Svrha uplate:

OIB pravne osobe - 53 00 HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige EU poli ke i fondovi 2014-2020

_____________________________________ potpis i žig naručitelja

UDK 657.2

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Najavljene su izmjene i dopune Zakona o proračunu Ivana Jakir-Bajo * Autorica u tekstu daje pregled sadržaja budućih izmjena i dopuna Zakona o proračunu za koje se očekuje da će stupi na snagu 1. siječnja 2015. godine, a čije su teze namijenjene javnoj raspravi i objavljene na internetskim stranicama Ministarstva financija.

1. Uvod

Europski semestar je instrument koordinacije ekonomskih poli ka država članica s ekonomskom poli kom Europske unije, utemeljenoj na strategiji: Europa 2020 – usmjerenoj ka pos zanju pametnog, održivog i uključivog rasta. S is m ciljem države članice u okviru Europskog semestra usklađuju svoje ekonomske i fiskalne poli ke s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini Europske unije, te definiraju i provode niz reformi koje po ču rast.

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

Hrvatska, kao država članica Europske unije, u okviru procesa usklađivanja ekonomske poli ke s ciljevima i odredbama definiranima na razini Europske unije pozna m pod nazivom Europski semestar, po prvi puta je ove godine izradila Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2017. i Nacionalni program reformi.

Dokumentom se daje prikaz višegodišnjeg fiskalnog okvira koji uključuje podatke o izvršavanju proračuna u prethodnoj godini, proračunska kretanja u tekućoj godini te proračunske projekcije za tri sljedeće godine. Nacionalni program reformi definira ekonomski okvir za provođenje strukturnih reformi u tekućoj godini i nastupajućem trogodišnjem razdoblju. Sadrži glavne elemente makroekonomskog scenarija temeljenog na Programu konvergencije, te ključne reformske mjere koje država poduzima i čiju provedbu planira u srednjoročnom razdoblju.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

2. Promjene usmjerene jačanju srednjoročnog proračunskog okvira

Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) je krovni akt javnih financija kojim se uređuju planiranja, izrade, donošenja i izvršavanja državnog proračuna i proračuna jedinca lokalne i regionalne samouprave, uređuje se upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduživanje i davanje jamstava, proračunski odnosi u javnom sektoru, proračunsko računovodstvo, proračunski nadzor i druga pitanja. Uređuje se i provedba izobrazbe i usavršavanja dje- Budući da se Europski semestar odvija u godišnjim latnika javnog sektora, te pitanja povezana s pomoći ciklusima, a sudjelovanje u Europskom semestru obveza je svake države članice Europske unije, izradu Europske unije. ovih dokumenta bilo je nužno uključi u proračunski Posljednje izmjene i dopune Zakona o proračunu bile su proces Republike Hrvatske, što će se i napravi izu 2012. godini, a najavljena je izrada novih izmjena i domjenama i dopunama Zakona o proračunu koje nam puna. O tome kakve nas promjene očekuju od početka predstoje. 2015. godine, u dijelu zakonodavnog okvira javnih financija, više govore teze za Prijedlog zakona o izmjenama i Program konvergencije definira makroekonomski dopunama Zakona o proračunu. One su objavljene na i fiskalni okvir države članice u tekućoj godini i nainternetskim stranicama Ministarstva financija (h p:// stupajućem trogodišnjem razdoblju. Sadrži temeljne www.mfin.hr/hr/okoncana-savjetovanja), radi informi- makroekonomske pretpostavke, kratki prikaz mjera ekonomske i fiskalne poli ke u svrhu ostvarenja ranja javnos , kao dio postupka javne rasprave. srednjoročnog proračunskog cilja, analizu potenciCilj je ovih novih izmjena i dopuna Zakona o prorajalnih promjena u temeljnim ekonomskim pretpočunu, proračunski proces uskladi sa zahtjevima Eustavkama i njihovom učinku na proračun i javni dug, ropske unije, te promjenom načina utvrđivanja limita te objašnjenja eventualnih odstupanja od prethodunaprijedi srednjoročni proračunski okvir i cjelokuno projiciranih ekonomskih poli ka i pokazatelja pan proces pripreme proračuna. uspješnos u svrhu ostvarenja srednjoročnog proračunskog cilja.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Uključivanjem ova dva dokumenta u proces pripreme proračuna rezul rat će promjenama u proračunskom kalendaru. Proračunski proces za naredno trogodišnje razdoblje započet će ranije, jer se ovi dokumena trebaju dostavi Europskoj komisiji na razmatranje i ocjenu do kraja travnja. Makroekonomski scenarij i okvir fiskalne poli ke objavljivat će se me ranije nego do sada, i to u Programu konvergencije, umjesto kao do sada u mjernicama ekonomske i fiskalne poli ke. Ministarstva će i nadalje ima obvezu izrade strateških planova, ali će oni bi temelj i za izradu navedena dva dokumenata. Ujedno će se dio nadležnos za proračunski proces, a koji se odnosi na poslove strateškog planiranja, prenije na ministarstvo nadležno za strukturne reforme sukladno nadležnos ma povezanim s izradom Nacionalnog programa reformi. Također, predviđenim izmjenama i dopunama Zakona o proračunu promijenit će se način utvrđivanja visine financijskog plana proračunskih korisnika za naredno trogodišnje razdoblje.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Riječ je o tzv. limi ma koje Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada) u Smjernicama ekonomske i fiskalne poli ke za određeno trogodišnje razdoblje utvrđuje za ministarstva i druge proračunske korisnike državnog proračuna razine razdjela organizacijske klasifikacije. Navedeni limi su do sada uključivali procjenu rashoda koji su prema ekonomskoj klasifikaciji razvrstani u razrede: 3 – rashodi poslovanja i 4 – rashodi za nabavu nefinancijske imovine, a financirani su iz izvora financiranja: opći prihodi i primici, doprinosi i izvora financiranja namjenski primici.

UDK 657.2

procesa, utvrđivanja limita za proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema članku 27. Zakona o proračunu upravno jelo za financije nakon primitka Uputa Ministarstva financija za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izrađuje svoje upute za izradu proračuna i dostavlja ih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedene upute između ostaloga uključuju i prijedlog visine financijskog plana po proračunskim korisnicima, koji sadrži visinu financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu, te prijedlog visine financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine. Utvrđivanje visine financijskog plana za svakog proračunskog i izvanproračunskog korisnika, odnosno visine sredstava iz proračuna namijenjenih financiranju programa proračunskog i izvanproračunskog korisnika, olakšava korisniku izradu prijedloga financijskog plana, a Ministarstvu financija, odnosno upravnom jelu za financije pojednostavljuje izradu zajedničkog prijedloga financijskog plana korisnika iz svoje nadležnos .

Uz dosadašnje utvrđivanje visine financijskog plana, odnosno limita po organizacijskoj i ekonomskoj klasifikaciji, is će se utvrđiva i ovisno o sredstvima potrebnim za provedbu postojećih poli ka, odnosno ak vnos (koje proizlaze iz trenutno važećih propisa), i sredstvima potrebnim za provedbu novih ili promjenu postojećih poli ka, odnosno ak vnos . Time će se dodatno poveća odgovornost proračunskih korisniNa lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, također ka da se sredstva potrebna za provedbu postojećih postoji obveza, na samom početku proračunskog poli ka, odnosno ak vnos , za cjelokupno naredno trogodišnje razdoblje, uis nu osiguraju unutar utvrđene visine financijskog plana za navedeno razdoblje. Istodobno će se izbjeći situacija otvaranja novih akvnos i stvaranja novih obveza u uvje ma u kojima su sredstva osigurana isključivo u visini potrebnoj za provođenje postojećih ak vnos i projekata. Proračunski korisnik utvrđene visine financijskog plana u narednim godinama neće moći mijenja bez posebnog obrazloženja.

3. Ostale predviđene promjene U objavljenim tezama za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu predviđeno je proširivanje primjene odredbi članka 44. Zakona o proračunu. An cipiranje i kontrola buduće potrošnje jedan je od temeljnih instrumenata unaprjeđenja procesa pripreme proračuna, ali i instrumenata održavanja,

UDK 657.2

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

odnosno smanjivanja razine javnih rashoda u predviđenom makroekonomskom okviru. Odredbe članka 44. Zakona o proračunu usmjerene su upravo tome. Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuze obveze na teret državnog proračuna, po ugovorima koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama, uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra financija. Člankom 44., stavkom 5. propisuje se primjena ove odredbe i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tako proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu preuze obveze na teret proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, po ugovorima koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama, uz suglasnost, u općini općinskog načelnika, u gradu gradonačelnika, a u županiji župana.

proračuna, suglasnost daje Vlada, a na prijedlog ministra financija. Namjera je proširi primjenu odredbi članka 44. Zakona o proračunu i na one proračunske korisnike, koji preuzimaju obveze po ugovorima koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama, a iste financiraju iz namjenskih ili vlas h prihoda, neovisno o tome što iste trenutno ne uplaćuju u nadležni proračun. Sukladno članku 44. proračunski korisnici koji preuzimaju obveze po ugovorima, koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama prije potpisivanja ugovora morat će ishodi suglasnost Vlade ili ministra financija, odnosno načelnika, gradonačenika ili župana.

Također, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave se prepušta odluka o potrebi izrade mjesečnih financijskih planova, ovisno o načiIzmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. nu na koji je jedinica uredila sustav kontrole izvršenja godine dodatno je propisano, da ministar financi- financijskih planova svojih korisnika. ja može da suglasnost (bez upućivanja prijedloga Vladi) proračunskim korisnicima državnog pro- Nadalje, briše se odredba Zakona kojom je propisaračuna za preuzimanje obveza, na teret državnog no da omjer nepodmirenog iznosa državnog duga proračuna, po višegodišnjim ugovorima do iznosa na kraju godine u odnosu na projekciju bruto doukupne obveze po ugovoru utvrđenog Zakonom o maćeg proizvoda ne može biti veći od 60 % bruto izvršavanju državnog proračuna. Ako je iznos uku- domaćeg proizvoda. Naime, pravilo povezano s dopne obveze po višegodišnjem ugovoru veći od izno- zvoljenim udijelom javnog duga u bruto domaćem sa koji je utvrđen Zakonom o izvršavanju državnog proizvodu propisat će se Zakonom o fiskalnoj odgovornosti.

Vam donosi informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN br. 94/13)

Uredsko poslovanje za dječje vrtiće Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN br. 94/13) u članku 1.a propisano je da kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja slijedeće poslove:

Budući da je Zakon propisao javne ovlasti, dječji vrtići su dužni postupati sukladno članku 2. Uredbe o uredskom poslovanju (NN br. 7/09).

t t t t t t t t t

Postupanje po Uredbi i ZUP-u Klasifikacija dokumentacije Vođenje košuljice predmeta Brže i učinkovitije pretraživanje Praćenje rješavanja predmeta Grupno arhiviranje predmeta Evidentiranje cjelokupne dokumentacije Učinkovitiji sustav praćenja pismohrane Uređeno uredsko poslovanje

Više informacija o aplikaciji Uredsko poslovanje možete dobiti od našeg Odjela marketinga i prodaje na mail prodaja@spi.hr.

U radu dječjeg vrtića generira se velika količina dokumentacije, kao što su: molbe za smještaj djece u vrtić, izdavanje raznih potvrda, izvješća o radu, planovi rada, ulazni računi, zahtjevi za sufinanciranjem, dokumentacija vezana

Prednost uvođenja aplikacije SPI/Uredskog poslovanja:

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

t t

Upis djece u dječji vrtić i ispis djece iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije, Izdavanje potvrda i mišljenja, Upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik.

za sjednice Upravnog vijeća, rješenja o godišnjim odmorima, ugovori o radu i razni dopisi. Radi praćenja ulazne i izlazne dokumentacije potreban je kvalitetan sustav za upravljanje dokumentacijom koji će Vam olakšati i ubrzati rad sa istom i pružati kvalitetna izvješća. Sve navedeno možete ostvariti kroz našu aplikaciju SPI/Uredsko poslovanje za dječje vrtiće.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

UDK 336.2

Kratkoročno zaduživanje lokalnih jedinica Ivana Jakir-Bajo * Autorica u tekstu daje uvijek aktualan osvrt na zakonsko uređenje i praksu kratkoročnog zaduživanja kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Zakon o proračunu (NN, br. 87/08) iz 2009. godine nije ograničavao mogućnost privremenog kratkoročnog zaduživanja, ali nije ni podrobnije regulirao pitanja uvjeta i načina kratkoročnog zaduživanja, što je dovelo do različi h postupanja kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. To je sustavnije uređeno uvođenjem članka 86.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12), koji je u primjeni od 1. siječnja 2013. godine. Njime se propisuju način i uvje pod kojima se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave smije kratkoročno zaduživa .

postavlja se pitanje u čijoj je nadležnos donošenje odluke o kratkoročnom zaduživanju – predstavničkog ili izvršnog jela? Podsje mo da je člankom 95. Zakona o proračunu propisana odgovornost čelnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za planiranje i izvršavanje proračuna, prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležnos te preuzimanje obveza i njihovo pravovremeno plaćanje sukladno dospijećima. Samim me čelnik može donosi odluke za kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnos i plaćanja obveza po dospijeću.

Ipak, treba vodi računa o odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je u nadležnos Ministarstva uprave, a naročito na njegove izmjene i dopune iz 2012. godine (NN, br. 144/12). Odredbama predmetnog Zakona propisuje se općinskom načelniku, gradonačelniku i županu ograničenje raspolaganja ostalom imovinom. Člankom 48., stavkom 2. Uvje kratkoročnog zaduživanje 2. propisano je ograničenje čelniku jedinice lokalne i Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave područne (regionalne) samouprave (općinskom načelmože se kratkoročno zaduži najduže do 12 mjeseci niku, gradonačelniku i županu) tako da on može odlučibez mogućnos daljnjeg reprograma ili zatvaranja va o visini pojedinačne vrijednos do najviše postojećih obveza po kratkoročnim kredi0,5 % iznosa prihoda, bez primitaka osma ili zajmovima uzimanjem novih tvarenih u godini koja prethodi godini kratkoročnih kredita ili zajmova. u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuUtvrđeni zakonski rok trajanja đivanju pokretnina i nekretnina, zaduženja do 12 mjeseci ne odnosno raspolaganju ostalom ograničava trajanje zadužeimovinom. Ako je taj iznos veći nja na kalendarsku, odnosno od 1.000.000,00 kuna, općinski proračunsku godinu već ponačelnik, gradonačelnik odnodrazumijeva trajanje zadužesno župan može odlučiva najnja u kon nuitetu najduže 12 više do 1.000.000,00 kuna, a ako mjeseci od datuma zaduženja. je taj iznos manji od 70.000,00 Premda je ova odredba nedvojkuna, tada može odlučiva najbeno jasna, ovo se pitanje još uviviše do 70.000,00 kuna. Stjecanje i jek nerijetko postavlja. otuđivanje nekretnina i pokretnina, te Zakon o proračunu je jasno propisao da raspolaganje ostalom imovinom mora bi se može kratkoročno zaduživa isključivo za preplanirano u proračunu jedinice i provedeno u mošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike skladu sa zakonom. Is m člankom propisano priljeva sredstava i dospijeća obveza, te upravo je da o stjecanju i otuđivanju nekretnistoga za kratkoročno zaduživanje nije potrebna i pokretnina te raspolaganju ostalom na suglasnost Ministarstva financija. Među m, imovinom većom od navedenih iznosa odlučuje predstavničko jelo jedinice lokalne i područne * (regionalne) samouprave. Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

UDK 336.2

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Odgovor na pitanje u čijoj je nadležnos donošenje uplate prihoda u proračun jedinica lokalne i područodluke o kratkoročnom zaduživanju ovisi dakle o visine (regionalne) samouprave. ni iznosa sredstava za koji se općina, grad ili županija Među m, ono se ne smije ni na koji način reprograzadužuje. mira da postane dugoročno, odnosno da se realizacija i povrat produži na više od dvanaest mjeseci. 3. Razlozi i oblici kratkoročnog U tomu bi se slučaju radilo o dugoročnom zaduživazaduživanja nju za koje je jedinici lokalne i područne (regionalne) U dijelu uspostavljanja sustava pravovremenog pla- samouprave potrebna suglasnost Vlade Republike ćanja i pažljivog gospodarenja novčanim sredstvima Hrvatske. S druge strane, kratkoročno zaduživanje u svrhe pokrića jaza između najvažnije su funkcije financijskog planiranja i upravne smije se koris ljanja gotovinom. Jedinice lokalne i područne (regi- nerealno visoko planiranih prihoda i podcijenjenih onalne) samouprave procjenjuju novčane priljeve i rashoda. Upravo zato, ključni oblici kratkoročnog odljeve te ovisno o odnosu priljeva i dospjelih obveza zaduživanja su kratkoročni kredi , a ne primjerice za plaćanje mogu upravlja raspoloživim viškovima dopušteno prekoračenje po računu. Jedinice lokalne sredstava u skladu s odredbama članka 62. Zakona o i područne (regionalne) samouprave često posežu za proračunu ili privremeno, a najduže unutar dvanaest minusom ne razmišljajući, kako bi se u nekim slučajemjeseci, kratkoročno se zaduživa u skladu sa svojim vima možda više ispla o kredit. Budući da podizanje kredita ima zadanu proceduru koja zahtjeva vrijeme, općim ak ma. ulazak u minus kao brže i jednostavnije rješenje čini Kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi lise uvijek prihvatljivijim, ali to u praksi nije uvijek tako. kvidnos i plaćanja obveza po dospijeću se ne ograničava, već je upravo temelj upravljanja financijskim Iako, Zakonom o proračunu nije decidirano propisano tokovima i gotovinom te dobrog gospodarenja priho- koje su to dozvoljeni oblici kratkoročnog zaduživanja, iz dima i rashodima. Na takav se način uspješno mogu navedene svrhe kratkoročnog zaduživanja, ali i propisapremos nega vne razlike, koje su posljedica razli- nog zakonodavnog okvira drugih zemalja Europske unije čite dinamike ispunjavanja obveza i prikupljanja, te vidljivo je da su to ponajprije kratkoročni kredi i zajmovi.

Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos ma i primjenu Naputka u praksi. Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!

Detaljan program pročitajte na stranici broj 4. Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu financijskog upravljanja.

Radit će se vrlo prak čno po pitanjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

UDK 336.2

Osvrt na otpis nenapla vih potraživanja Ana Zorić * U tekstu autorica daje kratak osvrt na mogućnos otpisa potraživanja koje proračunski i neprofitni subjek imaju po različi m osnovama, a koja se zbog bitnih ili formalnopravnih razloga više ne mogu napla .

1. Uvod U ovim sve zahtjevnijim vremenima, vrlo često se postavlja pitanje kada se postojeća potraživanja mogu otpisa , osobito kada je riječ o potraživanjima za koje je izvijesno kako se neće moći napla ni u postupku prisilne naplate. Najčešće je riječ o potraživanjima koja proračunski i neprofitni subjek imaju prema korisnicima svojih usluga i prema zaposlenicima, te prema drugim fizičkim i pravnim osobama po različi m osnovama (uključujući i potraživanja prema primateljima usluga koje is pružaju), a temeljem svog poslovanja. U nastavku teksta dan je pregled najčešćih pitanja i dvojbi, ali i nekoliko smjernica koje bi proračunskim korisnicima mogle bi korisne prilikom odlučivanja, koja bi se potraživanja mogla otpisa .

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

2. Odgovornost za naplatu potraživanja

Odgovornost za naplatu potraživanja je sukladno odredbama Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) u nadležnos čelnika. Člankom 47. Zakona o proračunu definirana je odgovornost za naplatu potraživanja i namjensko trošenje sredstava. Proračunski korisnici odgovorni su za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnos , za njihovu uplatu u proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama. Koliki je značaj navedene odredbe vidljivo je iz prekršajnih odredbi Zakona o proračunu, u kojima je propisano da će se za postupanje suprotno navedenoj odredbi novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kazni za prekršaj odgovorna osoba proračunskog korisnika. Općenito, uvijek je čelnik taj koji je odgovoran za preuzimanje obveza i za naplatu potraživanja u korist proračunskih sredstava, ali i za zakonitost, svrhovitost, učinkovitost te ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima. U tom smislu, čelnik će *

Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo obrane RH, Zagreb.

uvijek mora poduze sve potrebne radnje kako bi pokušao napla potraživanja koja ima. Najčešće su takve radnje slanje opomena, požurnica i na kraju pokretanje postupaka prisilne naplate. Jedna od takvih radnji može bi i sklapanje nagodbe o obročnoj otpla ili odgodi plaćanja, i to s ciljem da potraživanje u konačnici bude naplaćeno. Primjećeno je u praksi kako je dobro i korisno, upravo radi sigurnos i jednakos u postupanju, ima i proceduru naplate prihoda. U takvom dokumentu bi se, ovisno o okolnos ma poslovanja svakog proračunskog korisnika, utvrdilo postupanje koje prethodi napla potraživanja, kako bi se isto ujednačilo i kako bi se u is m ili sličnim situacijama postupalo na is način. Tako bi se izbjegla i mogućnost da se čelniku ili zaposlenicima, koji rade na određenim poslovima usko povezanima s naplatom potraživanja, stavljalo na teret da su svojim činjenjem, ili što je puno češće nečinjenjem, ošte li ins tuciju tj. da se zbog njihovih postupanja određeno potraživanje nije uspjelo napla(npr. zbog toga što je nastupila zastara, o čemu detaljnije govorimo u nastavku). Procedura utvrđivanja i naplate prihoda (potraživanja) je jedna od procedura koju bi proračunski korisnici trebali ima , a čije postojanje za sada ne traži izrijekom ni jedan od zakonskih, odnosno podzakonskih propisa. Ovo je vrlo aktualna tema o kojoj također ima mnogo pitanja i dvojbi, te ćemo o istoj pisa u ovom časopisu u jednom od sljedećih brojeva.

3. Zastara 3.1. Pojam i rokovi zastare Kako smo i ranije naveli, vrlo zanimljivo pitanje koje se otvara prilikom razmatranja pitanja naplate potraživanja je i pitanje zastare. Time što se pravodobno poduzimaju propisane mjere za naplatu prihoda, vodeći računa o dospjelos potraživanja, izbjegava se njihova zastara. Stručna definicija zastare iznosi da ona predstavlja gubitak zahtjeva zbog nevršenja

UDK 336.2

sadržaja subjek vnog prava po zakonu određenom vremenu. Primjena ovoga ins tuta zorno pokazuje kako vrijeme utječe na ostvarivanje prava. Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kome je vjerovnik mogao zah jeva ispunjenje obveze. Propisima kojima su uređeni obvezni odnosi (Zakon o obveznim odnosima, NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) utvrđeni su rokovi zastare. Rokovi zastare su zakonom određena vremena nakon proteka, kojih se pravo više ne može ostvari prisilnim putem. • Opći zastarni rok prema Zakonu o obveznim odnosima iznosi pet godina i primjenjuje se samo u onim slučajevima kad nije propisan posebni zastarni rok. • Trogodišnji zastarni rok je propisan za primjerice međusobne tražbine nastale iz trgovačkih ugovora o prometu robe i usluga, odnosno ugovora koje sklope trgovac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga, za tražbine zakupnine, najamnine itd. • Jednogodišnji zastarni rok predviđen je za tražbine koje se odnose na isporučenu električnu energiju domaćinstvima, kao i za toplinsku energiju, plin, vodu, održavanje čistoće i dimnjačarske usluge. Tražbine za različite pretplate zastaruju također za godinu dana. • Za deset godina zastaruje tražbina utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom nadležnog jela, kao i sudskom nagodbom, odnosno nagodbom pred nadležnim državnim jelom te javnobilježničkim aktom.

3.2. Učinak zastare

Stoga, ako prigovor zastare ne bi bio istaknut ili ne bi bio istaknut pravodobno, proračunski korisnik bi mogao uspje napla svoje potraživanje ili bi mogao uspje sa svojim tužbenim zahtjevom. Među m, u najvećem broju slučajeva stranka će istaknu prigovor zastare što će za posljedicu ima nemogućnost naplate potraživanje i u tom slučaju će se takva potraživanja otpisa kao nenapla va.

4. Brisanje iz sudskog registra Kao nenapla va potraživanja mogu se otpisa i potraživanja prema pravnim osobama i trgovcima pojedincima, koji su nakon stečajnog postupka i likvidacije temeljem pravomoćnog rješenja nadležnog trgovačkog suda brisani iz sudskog registra. Te nakon što budu brisana iz sudskog registra trgovačka društva i dr. osobe za koje je upis u taj registar propisan zakonom prestaju postoja . Samom tom činjenicom nema više ni dužnika tj. ne postoji onaj tko bi bio obvezan određeno potraživanje pla .

5. Ostali slučajevi U praksi se također zna dogodi da se uvidom u dokumentaciju utvrdi kako potraživanje nema valjani pravni temelj, primjerice naknadno je u sudskom postupku utvrđeno da je ugovor na temelju kojega je potraživanje nastalo ništetan. Potraživanje će se i u tom slučaju moći otpisa . Osim toga, u praksi se mogu pojavi i drugi slični slučajevi u kojima bi se primjenjivalo isto postupanje.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Ova je činjenica vrlo važna zato što se potraživanje ne može otpisiva samo zbog toga što je u međuvremenu nastupila zastara jer proračunski korisnik može pokuša napla svoje potraživanje, iako je svjestan da je zastara nastupila. Tek nakon što se, primjerice po slanju opomene, dužnik pozove na za-

staru, potraživanje se može otpisa , jer je u tom slučaju izvjesno da bi se na zastaru pozvao i u postupku prisilne naplate. Ako dužnik ne izjavi prigovor zastare, važno je zna i da proračunski korisnik nema obvezu tj. ne mora upozori dužnika da je nastupila zastara, a ni u postupku sud pazi na zastaru po službenoj dužnos , nego isključivo na prigovor tuženika.

Što se če učinka zastare važno je naglasi da se nastupom zastare u pravilu ne gasi samo subjek vno pravo. Zastarom prestaje pravo zah jeva ispunjenje obveze, što ne znači da se zastarjelo pravo ne može prisilno sudskim putem ostvari . Prema tome, dužnik čiji je dug zastario nije zbog zastare prestao bi dužnikom, jer nije zastarom prestao njegov dug, nego samo odgovornost za dug. Zato ako dužnik nakon proteka zastarnog roka ipak pla , ne može plaćeno više traži natrag. On nije pla o nedug, nego svoj dug. Posljedica zastare je samo ta da se njegova obveza od utužive pretvorila u neutuživu ili naturalnu obvezu. Dug postoji, ali više nema odgovornos dužnika tj. riječ je o naturalnoj ili prirodnoj obvezi koja se unatoč nastupu zastare može valjano ispuni .

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

6. Postupak otpisa nenapla vih potraživanja U svim navedenim slučajevima odlučivanje o potraživanjima može, osim u nadležnos čelnika, bi i u nadležnos upravljačkog jela (primjerice upravnog vijeća, školskog odbora, upravnog odbora i sl.), ako je tako utvrđeno u statutu proračunskog korsnika. Statut je akt kojim se pobliže uređuje ustroj, jela, njihova nadležnost i način odlučivanja te druga pitanja važna za obavljanje djelatnos . Statut u pravilu donosi upravljačko jelo, a u određenim slučajevima, sukladno zakonskim propisima kojima se uređuje određena djelatnost, može se traži i prethodna suglasnost nekog drugog jela, primjerice nadležnog ministarstva. Zbog navedenog je prije odlučivanja o određenom potraživanju potrebno uze u obzir odredbe statuta. Statutom bi moglo bi utvrđeno da o raspolaganju imovinom proračunskog korisnika, pod čime bi se podrazumijevalo i otpisivanje, odlučuje do određenog iznosa čelnik, a iznad toga iznosa ovlast može bi dana upravljačkom jelu. Upravljačko jelo uobičajeno daje osnivaču i čelniku prijedloge i mišljenja o pitanjima važnim za rad proračunskog korisnika.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Često pitanje korisnika, a u vezi je sa slučajem kada su troškovi pokretanja postupka ovrhe i pokrića sudskih troškova nerazmjerni visini potraživanja. Preduvjet postupanju u takvim slučajevina su postavljeni pisani kriteriji prema kojima bi se odlučivalo, kada nije opravdano pokreta postupak prisilne naplate. Na temelju takvih kriterija bi trebalo utvrdi i do kojega iznosa potraživanja čelnik donosi odluku o otpisu potraživanja, a kada upravljačko jelo, na prijedlog čelnika. Svakako će bi potrebno u pojedinom slučaju obrazloži zašto se takva odluka donosi, odnosno koliki bi bili troškovi prisilne naplate radi kojih ne bi bilo financijski ispla vo vodi postupak (npr. trošak pokretanja postupka višestruko veći od samog potraživanja).

Čelnik ili upravljačko jelo će nakon toga odlučiva o otpisu. Izuzev odluke o otpisu potraživanja koja ne bi bilo ispla vo naplaćiva u postupku prisilne naplate, u većini slučajeva će bi riječ o odlukama deklaratorne naravi tj. o odlukama kojima se potvrđuje ono što je već ranije utvrđeno odlukom nadležnog jela (npr. suda). Nakon što se za navedena potraživanja donesu odluke o otpisu, ista će se na temelju navedene isprave isknjiži iz poslovnih knjiga.

pitajcentar@ m4pin.hr

UDK 336.2

SEMINAR O IZRADI FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA 2015.-2017. TE PLANA NABAVE - namijenjen svim proračunskim korisnicima i JLP(R)S – 23. rujna 2014. (Zagreb, hotel Arcotel, od 10.00 do 14.30) i 7. listopada (Zagreb, hotel Palace, od 10.00 do 14.30) • Izmjene i dopune Zakona o proračunu i Zakona

o fiskalnoj odgovornos

• Smjernice ekonomske i fiskalne poli ke za razdoblje 2015. - 2017. • Priprema financijskih planova i proračuna • Sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa • Priprema financijskih planova prema djelatnos korisnika • Predradnje i pripreme za izradu plana nabave • Definiranje internog akta naručitelja vezanog uz planiranje • Odgovori na pitanja i konzultacije Cijena: 600 kuna (uključen PDV). Detaljan program pročitajte na stranici broj 5. Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

„Planiranje, organizacija i provedba inves cijskih projekatau lokalnim samoupravama“ Izvanproračunsko financiranje lokalnih javnih inves cija

Šibenik, 22. - 24. rujna 2014. godine Više o konferenciji pročitajte na zadnjoj stranici Magazina.

UDK 336.2

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Novos u postupku odgode plaćanja, obročne otplate duga, prodaje te otpisa potraživanja države Ana Zorić * U tekstu autorica opisuje što se izmijenilo u pogledu kriterija, mjerila i postupka za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nakon nedavne izmjene podzakonskom propisa, kojim je uređeno navedeno područje.

1. Uvod Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 30. srpnja 2014. godine donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja. Uredba je objavljena u Narodnim novinama broj 94/2014. i stupila je na snagu 8. kolovoza 2014. godine. Kao i Uredba o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (NN, br. 52/13, stupila na snagu 11. svibnja 2013.) donijeta je na temelju članka 68., stavka 2. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12). Predmet Uredbe su nedavna davanja i naknada za koncesije, jer su javna davanja uređena Općim poreznim zakonom.

Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo obrane RH, Zagreb.

Istodobno je pojašnjeno da se na odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja, koji su uređeni posebnim propisima ne primjenjuju odredbe Uredbe, što je donekle i jasno, jer bi se u takvim slučajevima primjenjivalo načelo Lex specialis derogat legi priori, pri čemu bi Uredba bila smatrana općim propisim. Izmjenom članka 5. ministru financija je dana ovlast da na prijedlog nad-

Tekst Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (NN, br. 52/13 i 94/14, dalje u tekstu: Uredba) je dopunjen definicijom kućanstva, koja se koris na više mjesta. Kućanstvo je definirano kao obiteljska ili druga zajednica

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

2. Izmjene uredbe

• javnih davanja, izuzev onih s osnove naknada za koncesije • međusobnih potraživanja države i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • međusobnih potraživanja jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave • stečenog bez osnove • stambenih i ostalih kredita koji nisu odobreni od strane države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili za koje nije dala jamstvo država odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave • ugovora o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo • ugovora o prodaji stanova na temelju propisa kojima se uređuje društveno po cana stanogradnja • koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra.

U nastavku se detaljnije razmatraju izmijenjene odredbe te njihov utjecaj na buduća postupanja, odnosno kako će nakon ovih izmjena izgleda postupak odgode plaćanja, obročne otplate duga te prodaje, otpisa ili djelomičnog otpis potraživanja države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

osoba, koje zajedno žive i podmiruju troškove života bez obzira na srodstvo. Kako se u praksi pojavilo dosta dvojbi oko pitanja na koja se potraživanja odnose odredbe Uredbe, sada se u članku 3., stavku 4. jasno navodi kako se odredbe Uredbe ne odnose na dugove i potraživanja s osnove:

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

UDK 336.2

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

ležnog jela odobri odgodu plaćanja/obročnu otplatu glavnicu duga, osim one s naslova javnih davanja, pladuga, te otpis potraživanja do iznosa od 1.000.000,00 u cijelos jednokratno.“. kuna za pravnu osobu, odnosno 100.000,00 kuna za Podsjećamo da bi se otpis na temelju članka 28. trefizičku osobu, dok je za fizičku osobu navedeni iznos bao smatra vrstom korek va koji pruža mogućnost bio ograničen na 50.000,00 kuna. otpisa i u slučajevima kada fizičke i pravne osobe ne Radi jasnijeg uređenja postupka sada je izrijekom ispunjavaju uvjete za općeni otpis sukladno odredutvrđeno kako je, prije odobravanja odgode plaćanja, bama Uredbe. Ako nisu ispunjeni uvje za otpis u obročne otplata duga, otpisa ili djelomičnog otpisa cjelos , a fizička ili pravna osoba ima mogućnost onih potraživanja koja bi bila zajednički prihod po- upla glavnicu duga (čak i nedospjelu) u cijelos i trebno pribavi suglasnos nadležnih jela subjekata jednokratno, te nakon podnesenog zahtjeva (u bilo kojima bi takav prihod pripadao. Navedeno je logično kojem obliku, npr. i u formi običnog dopisa, pismena postupanje koje je i do sada bilo primjenjivano u veći- i sl.) po nalogu nadležnog jela u roku od 30 dana od ni slučajeva, a sada je to osnaženo normom propisa. dana usklađenja stanja duga to i učini, kamate će se S is m ciljem je dopunjen i članak 26. u kojem se ja- otpisa . Slijedom navedenog uplata glavnice je jedini snije definira kako fizička osoba, kojoj je odobren ot- uvjet za otpis u ovom slučaju. pis duga ne može podnije novi zahtjev za otpis prije proteka roka od pet godina od donošenja odluke o Članak 31. je dopunjen, a izrijekom je propisano kako otpisu potraživanja za prvobitni dug, bez obzira na to će se na prijedlog nadležnog državnog odvjetništva što slijedeći zahtjev za otpis nema istu pravnu osno- odobri obročna otplata potraživanja nastalih s osnove parničnih troškova isključivo u slučajevima vu, kao i prvobitni zahtjev odnosno dug. u kojima je zahtjev za odgodu plaćanja, obročnu Jedna od najbitnijih novina je izmjena članka 28. u ko- otplatu duga ili otpis potraživanja podnesen prije jemu je ukinut rok od 120 dana od dana stupanja na pokretanja ovršnog postupka. Uz to je propisano i snagu Uredbe iz 2013. godine u kojem su pravne oso- kako će nadležno državno odvjetništvo s dužnikom be mogle podnije zahtjev za otpis kamata, ako glav- fizičkom i pravnom osobom, a na temelju odluke o nicu duga plate u cijelos jednokratno. Slijedom na- odobrenju obročne otplate sklopi sporazum o mevedene izmjene sada se i fizičkoj i pravnoj osobi može đusobnim odnosima. U slučaju da dužnik fizička i na temelju podnesenog zahtjeva odobri otpis duga pravna osoba ne pla uzastopno tri obroka utvrđes osnove kamata, ako dospjelu ili nedospjelu glavnicu na odlukom o odobrenju obročne otplate, nadležno duga, osim one s naslova javnih davanja, pla u cije- državno odvjetništvo će jednostrano raskinu spolos jednokratno. razum i potraživanje napla u cijelos temeljem ovršne isprave.

Još jedna velika novina je dopuna članka 32. U članku 32. dodan je stavak 2. koji glasi: „(2) Nadležno jelo će po službenoj dužnos otpisa potraživanje prema dužniku fizičkoj i pravnoj osobi, ako nastupi zastara naplate potraživanja, u skladu sa zakonskim propisima.“. Iako to propis ne traži, naša je preporuka u svim ovakim slučajevima tj. ako se potraživanje otpisuje, jer je u skladu sa zakonskim propisima nastupila zastara naplate potraživanja, utvrdi koje su radnje poduzete, kako bi se potraživanje napla lo s obzirom na to da je u skladu s odredbama Zakona o proračunu1 općenito uvijek čelnik taj koji je odgovoran za preuzimanje obveza i za naplatu potraživanja u korist proračunskih sredstava, ali i za zakonitost, svrhovitost, Često je bilo pitanje u praksi treba li i u m slučaje- učinkovitost te ekonomično raspolaganje proračunvima zahtjev bi podnesen na obrascima ZFO i ZPO. I skim sredstvima. do sada podnošenje zahtjeva za otpis nije trebalo bi nužno na obrascima ZFO i ZPO, a sada je to i izrijekom navedeno i članku 28., stavku 1., koji glasi: „(1) Fizič- 1 Proračunski korisnici odgovorni su za potpunu i pravodobnu nakoj i pravnoj osobi može se na temelju podnesenog platu prihoda i primitaka iz svoje nadležnos , za njihovu uplatu u zahtjeva (ne na Obrascima ZFO i ZPO) odobri otpis proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjeduga s osnove kamata, ako dospjelu ili nedospjelu nama.

UDK 336.2

Navedeno postupanje je korisno i zbog činjenice što se potraživanje ne bi trebalo otpisiva samo zbog toga što je u međuvremenu nastupila zastara, jer bi se i takvo potraživanje moglo pokuša napla s obzirom na to da je u opisanim slučajevima riječ o naturalnim ili prirodnim obvezama, koje se unatoč nastupu zastare mogu valjano ispuni . U tom smislu, čelnik će uvijek mora poduze sve potrebne radnje kako bi pokušao napla potraživanja koja proračunski korisnik ima. Najčešće su takve radnje slanje opomena, požurnica i na kraju pokretanje postupaka prisilne naplate, a tek potom otpisivanje potraživanja zbog činjenice da je sukladno važećim zakonskim propisima u međuvremenu nastupila zastara2.

Postojanje procedure naplate potraživanja je tražio i Državni ured za reviziju prilikom provedbe postupaka revizije kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, posebno je pitanje otpisivanje potraživanja na temelju predmetnog članka 32., kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s obzirom na propise kojima je uređeno raspolaganje imovinom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 2

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

3. Zaključno Ostale izmjene ču se odredaba koje su se odnosile na kredite odobravane od bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje. U članku 36. propisani su uvje i način odgode plaćanja/obročne otplate kredita koje je odobrio navedeni Fond. S obzirom na to da važeći propisi zakonodavstva Europske unije strogo zabranjuju davanje bespovratnih potpora po kriteriju izvoza brisane su odredbe o otpisu navedenih kredita, koji je bio predviđen Uredbom iz 2013. godine. Uz to neke od izmjena su isključivo nomotehničke prirode ili su posljedica izmjena drugih propisa, a izmjenjeni su i obrasci Obrasci ZFO – Prilog 1. i ZPO – Prilog 2., koji su sastavni dio Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja. U članku 19. je utvrđeno i da će se postupci započe na temelju Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja iz 2013. godine dovrši prema odredbama nove Uredbe, ako su iste povoljnije za podnositelja zahtjeva.

PETODNEVNA EDUKACIJU „UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Zagreb, hotel Central, 22. – 26. rujna 2014. Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova. Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća.

22. rujna 23. i 24. rujna 25. i 26. rujna

Detaljan program pročitajte na stranici broj 6. Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

8 radnih sa 16 radnih sa 16 radnih sa

Program edukacije: Modul 1: Osnove EU Modul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga Modul 3: Provedba EU projekata

JAVNA NABAVA

UDK 346.2

Pitanja javne nabave uređena posebnim propisima Zoran Vuić * Uz Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14 – Odluka Ustavnog suda), pojedina pitanja javne nabave su uređena i drugim propisima. U ovom članku se analiziraju odredbe posebnih propisa koje se odnose na pitanja javne nabave. Uz navedene propise daje se pregled najbitnijih izmjena koje je donio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o javnoj nabavi u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu (NN, br. 28/14).

1. Plaćanja predujmom u ugovorima koje sklapaju proračunski korisnici Odlukom o određivanju mjere plaćanja predujmom u ugovorima koje sklapaju proračunski korisnici državnog proračuna kao naručitelji (NN, br. 25/14) se između ostaloga propisuje da se radi ispunjenja jednog od preduvjeta za pokretanje inves cija i stvaranja pozi vne ulagačke klime, za razdoblje do 31. prosinca 2015. godine, određuje mjera plaćanja predujmom u ugovorima o javnoj nabavi koje sklapaju proračunski korisnici državnog proračuna, kao naručitelji.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Odluka propisuje sljedeće:

re o javnim uslugama, koji uključuju radove koji su samo sporedni uz glavni predmet ugovora - kada je procijenjena vrijednost javnih radova, odnosno javnih usluga, koji će bi predmet nabave, jednaka ili veća od 2.000.000,00 kuna. Predujam iznosi 10 % ugovorene cijene, bez poreza na dodanu vrijednost. Dakle, daljni uvjet za plaćanje predujmom je da se radi o plaćanju u vezi sa sljedećim ugovorima o javnoj nabavi: • ugovore o javnim radovima ili ugovorima o javnim uslugama čija je procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od 2.000.000,00 kn.

• za razdoblje do 31. prosinca 2015. godine, određuje se mjera plaćanja predujmom u ugovorima U tom smislu je bitna definicija ugovora o javnim rao javnoj nabavi koje sklapaju proračunski korisnici dovima, propisana člankom 2., točkom 24. te definidržavnog proračuna, kao naručitelji. cija ugovora o javnim uslugama propisana člankom 2. Iz navedene odredbe proizlazi da se Odluka odnosi na točkom 25. Zakona o javnoj nabavi, koje glase: Ugoproračunske korisnike državnog proračuna kao naru- vor o javnim radovima je ugovor o javnoj nabavi, čiji čitelje. Pojam proračunskog korisnika propisan je Za- je predmet: konom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12), u članku 1) ili izvođenje radova, ili projek ranje i izvođenje 3., točka 49.: proračunski korisnici su državna jela, radova, koji se odnose na jednu ili više djelatnos ustanove, vijeća manjinske samouprave, proračunski navedenih u Dodatku I. ovoga Zakona, ili fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zapo- 2) posao ili realizacija bilo kakvim sredstvima posla slene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračukoji odgovara zahtjevima što ih je naveo naručitelj. nu. Pojam naručitelja određen je člankom 2. točkom Pojam posao znači rezultat gradnje ili građevinskih 9. Zakona o javnoj nabavi: Naručitelj je javni naručitelj radova uze h u cjelini, koji je sam po sebi dovoljan i sektorski naručitelj. Nadalje člankom 2. točkom 6. da ispuni gospodarsku ili tehničku funkciju. Zakona o javnoj nabavi definiran je javni naručitelj kao naručitelj iz članka 5. Zakona o javnoj nabavi dok Ugovor o javnim uslugama je ugovor o javnoj nabavi, je sektorski naručitelj definiran člankom 2. točkom koji nije ugovor o javnim radovima ili ugovor o javnoj nabavi robe, a čiji su predmet usluge u smislu Dodat21. istog Zakona kao naručitelj iz članka 6. Zakona. ka II. A ili usluge u smislu Dodatka II. B ovoga Zakona. Nadalje, Odluka propisuje sljedeće: Ugovor o javnoj nabavi čiji su predmet i roba i usluge • mjera plaćanja predujmom iz točke I. ove Odluke u smislu Dodatka II. ovoga Zakona smatra se ugovoodnosi se na ugovore o javnim radovima i ugovorom o javnim uslugama, ako vrijednost h usluga prelazi vrijednost robe obuhvaćene m ugovorom. Ugo* vor o javnoj nabavi čiji su predmet usluge u smislu Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva RH, Zagreb.

UDK 346.2

Dodatka II. ovoga Zakona, a koji uključuje radove u smislu Dodatka I. ovoga Zakona koji su samo sporedni uz glavni predmet ugovora smatra se ugovorom o javnim uslugama. Odluka propisuje i sljedeće:

JAVNA NABAVA

dokumentaciju, koja se odnosi na otvoreni postupak javne nabave neograničeno i u cijelos elektronički stavi na raspolaganje u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. Stoga, proizlazi da dokumentacija za nadmetanje mora bi izrađena prije početka postupka javne nabave. S obzirom na to da Odluka propisuje da se prije izrade dokumentacije za nadmetanje za postupak javne nabave mora zatraži suglasnost ministra financija za plaćanje predujmom za ugovore iz točke II. Odluke – može se zaključi da bi u slučajevima kada se primjenjuje Odluka, traženje suglasnos trebao bi prvi korak naručitelja koji prethodi izradi dokumentacije za nadmetanje i postupku javne nabave.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

• Proračunski korisnici državnog proračuna, kao naručitelji, obvezni su prije izrade dokumentacije za nadmetanje za postupak javne nabave, u skladu s člankom 10. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/2013) zatraži suglasnost ministra financija za plaćanje predujmom za ugovore iz točke II. ove Odluke. Nakon dobivanja suglasnos ministra financija za plaćanja predujmom za pojedini ugovor, proračunski korisnici državnog proračuna, kao Nakon dobivanja suglasnos ministra financija za planaručitelji, obvezni su u dokumentaciji za nadme- ćanja predujmom za pojedini ugovor, proračunski korisnici državnog proračuna, kao naručitelji, obvezni su tanje odredi mjeru plaćanja predujmom. u dokumentaciji za nadmetanje odredi mjeru plaćaIz navedene odredbe je razvidno da se u njoj izme- nja predujmom. Proizlazi da tek tada naručitelji mogu đu ostaloga navodi članak 10. Zakona o izvršavanju komple ra dokumentaciju za nadmetanje te nakon Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. toga započe postupak javne nabave temeljem iste godinu (NN, br. 152/13). Is članak propisuje da pro- dokumentacije. računski korisnik može plaća predujmom bez suglasnos ministra financija do pojedinačnog iznosa od 2. Plaćanja predujmom u ugovorima 50.000,00 kuna. Nadalje, odredba propisuje da se koje kao naručitelji sklapaju trgovačka suglasnost ministra financija mora zatraži prije izradruštva de dokumentacije za nadmetanje za postupak javne nabave. U tom smislu je bitno napomenu da Zakon Odlukom o određivanju mjere plaćanja predujmom o javnoj nabavi ne propisuje poseban rok za izradu u ugovorima koje kao naručitelji sklapaju trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska ima većinski dokumentacije za nadmetanje. paket dionica ili većinski udio (NN, br. 25/14), radi Postupak javne nabave, ovisno o vrs postupka koji ispunjenja jednog od preduvjeta za pokretanje inprovodi naručitelj, sukladno članku 23. Zakona o javves cija i stvaranje pozi vne ulagačke klime, za raznoj nabavi započinje u sljedećem trenutku: doblje do 31. prosinca 2015. godine, određuje mjera (1) Otvoreni, ograničeni i pregovarački postupak jav- plaćanja predujmom u ugovorima, koje kao naručine nabave s prethodnom objavom te natjecatelj- telji sklapaju trgovačka društva u kojima Republika ski dijalog započinju danom slanja poziva na nad- Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio. metanje. Prema Odluci, trgovačka društva koja su ujedno i ob(2) Pregovarački postupak javne nabave bez prethodveznici primjene Zakona o javnoj nabavi obvezni su ne objave započinje danom slanja poziva na preodredi mjeru plaćanja predujmom u dokumentaciji govaranje. za nadmetanje prilikom provedbe postupaka javne (3) Postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz nabave za sklapanje ugovora iz točke II. ove Odluke. Iz Dodatka II. B sukladno članku 44. Zakona o javnoj navedenih odredbi je razvidno da je Odluka obvezna nabavi započinje danom objave zahtjeva za prikuza sva trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska pljanje ponuda. ima većinski paket dionica ili većinski udio. Među m, (4) Natječaj započinje danom slanja poziva na natjesva takva trgovačka društva nisu obveznici primjene čaj. Zakona o javnoj nabavi. Obveznici su samo ona trgo(5) U ostalim slučajevima postupak započinje danom vačka društva koja ispunjavaju uvjete za obveznike – slanja odgovarajuće objave ili poziva. javne ili sektorske naručitelje, propisane člankom 5. Tijek otvorenog postupka javne nabave, koji se naj- i 6. Zakona o javnoj nabavi. Ona trgovačka društva češće provodi u praksi, propisan člankom 31. Zako- koja su ujedno i obveznici primjene Zakona o javnoj na o javnoj nabavi, uključuje obvezu naručitelja da je nabavi, u dokumentaciji za nadmetanje su obvezna od dana objave poziva na nadmetanje obvezan do- odredi mjeru plaćanja predujmom. Mjera plaćanja kumentaciju za nadmetanje i svu moguću dodatnu predujmom odnosi se na ugovore o građenju i ugovo-

JAVNA NABAVA

UDK 346.2

re o uslugama koji uključuju radove koji su samo spo- 2) Pravilnik o utvrđivanju cijena ukapljenog na nog redni uz glavni predmet ugovora. Predujam iznosi 10 plina (NN, br. 147/10 i 59/11) % ugovorene cijene bez poreza na dodanu vrijednost. 3) Tarifni sustav za transport na e na ovodom (NN, br. 39/07) 4) Odluka o iznosu tarifa za transport na e na ovodom za 2011. godinu (NN, br. 53/11) 5) Pravilnik o općim uvje ma i tarifi za skladištenje obveznih zaliha na e i na nih derivata (NN, br. 68/03) 6) Pravilnik o organizaciji, nadzoru i prikupljanju naknade za financiranje rada HANDA-e i obveznih zaliha na e i na nih derivata (NN, br. 63/11). Povezano s prestankom važenja propisa navedenih u članku 31., stavku 4. istoga Zakona, članak 31., stavak 5. Zakona propisuje sljedeće: • U izvršenju okvirnih sporazuma i/ili ugovora o javnoj nabavi s promjenljivom cijenom koji su sklopljeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojima je način utvrđivanja cijene povezan s primjenom propisa iz stavka 4. ovoga članka, koji prestaju važi , od dana stupanja na snagu ovoga Zakona cijena ne može bi viša od iznosa utvrđenog uz primjenu h propisa na dan prije stupanja na snagu ovoga Zakona, na način određen okvirnim sporazumom i/ili ugovorom, dok ugovorne strane pisanim putem ne urede novi način utvrđivanja odnosno metodologiju izmjene cijene.

Iz odredbi Odluke je razvidno da nema propisanog ograničenja u smislu da se mora radi o ugovorima o javnim radovima ili ugovorima o javnim uslugama, čija je procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od 2.000.000,00 kn, a kako je propisano Odlukom o određivanju mjere plaćanja predujmom u ugovorima, koje sklapaju proračunski korisnici državnog proraču- Iz sadržaja navedene odredbe može se zaključi sljena kao naručitelji (NN, br. 25/14). deće:

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

3. Proizvodnja, transport i promet na nim Odredba članka 31., stavka 5. Zakona o tržištu na e i na nih derivata primjenjuje se u izvršenju okvirnih deriva ma

Zakonom o tržištu na e i na nih derivata (NN, br. 19/14) uređuju se pravila i mjere za sigurnu i pouzdanu proizvodnju na nih derivata, transport na e i na nih derivata, trgovinu na veliko i malo na nim deriva ma, skladištenje na e i na nih derivata, trgovinu na veliko i malo ukapljenim na nim plinom, pravo pristupa treće strane, otvoren pristup tržištu, plan intervencije u slučaju izvanrednog poremećaja opskrbe tržišta na e i na nih derivata te opera vne i obvezne zalihe na e, odnosno na nih derivata. Zakonom se uređuje i uspostava i provođenje mjera za sigurnu i pouzdanu opskrbu na om i na nim derivama. Za obveznike primjene Zakona o javnoj nabavi bitne su Prijelazne i završne odredbe – članak 31., stavak 4. i 5. Zakona o tržištu na e i na nih derivata.

sporazuma i/ili ugovora o javnoj nabavi koji sadrže promjenjivu cijenu. Naime dokumentacija za nadmetanje, sukladno članku 3., točki 5. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN, br. 10/12), sadrži i način određivanja cijene ponude. Ista Uredba u članku 8. propisuje da naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje određuje je li cijena ponude promjenjiva ili nepromjenjiva. Promjenjiva cijena je cijena koja se jekom trajanja ugovora, odnosno okvirnog sporazuma može mijenja . Ako je cijena ponude promjenjiva, naručitelj mora u dokumentaciji za nadmetanje odredi način i uvjete izmjene cijene dok je nepromjenjiva cijena ona cijena koja jekom trajanja ugovora odnosno okvirnog sporazuma ostaje nepromijenjena.

Stoga su naručitelji koji su nabavljali na ne derivaTako, članak 31., stavak 4. istoga Zakona propisuje da te, promjenjivu cijenu u pravilu određivali sukladno danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važi : Pravilniku o utvrđivanju najviših maloprodajnih cije1) Pravilnik o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena na nih derivata (NN, br. 145/12., 18/13., 62/13. na na nih derivata (NN, br. 145/12, 18/13, 62/13 i i 109/13.). S obzirom na to da je is Pravilnik danom stupanja na snagu Zakona o tržištu na e i na nih de109/13)

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

maloprodajnu cijenu koja je jednaka ili niža od cijene Zakon propisuje da su naručitelji javni i sektorski narukoju je objavilo Ministarstvo. Stoga naručitelji treba- čitelji u smislu propisa kojim se uređuje javna nabava ju prilikom primjene članka 31., stavka 5. Zakona o dok is Zakon vozilo za cestovni prijevoz definira kao

rivata prestao važi , ne primjenjuje se više ni Pravil- tržištu na e i na nih derivata, u izvršenju okvirnih nikom propisana metodologija izračuna promjenjive sporazuma i/ili ugovora o javnoj nabavi, uvažava posljednju cijenu na nih derivata utvrđenu na temelju cijene za na ne derivate. uvjeta i kriterija propisanih Pravilnikom o utvrđivanju Nadalje, odredba članka 31., stavka 5. Zakona o trnajviših maloprodajnih cijena na nih derivata (NN, žištu na e i na nih derivata može se primjenjiva br. 145/12, 18/13, 62/13 i 109/13), na dan prije stupasamo na okvirne sporazume i ugovore o javnoj nabanja na snagu istoga Zakona. vi koji su sklopljeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a u kojima je način utvrđivanja cijene vezan Odredba članka 31., stavka 5. istoga Zakona nadalje uz primjenu propisa navedenih u članku 31. stavku 4. sadrži odredbu: dok ugovorne strane pisanim putem istog Zakona koji prestaju važi . Pod m uvje ma, od ne urede novi način utvrđivanja odnosno metododana stupanja na snagu ovoga Zakona cijena na nih logiju izmjene cijene. Navedenu odredbu možemo derivata koji se nabavljaju ne može bi viša od iznosa promatra kao mogućnost za ugovorne strane, ali i utvrđenog uz primjenu h propisa na dan prije stupa- kao moguću obvezu ugovornih strana. Naime, nakon nja na snagu Zakona na način određen okvirnim spo- stupanja na snagu Zakona o tržištu na e i na nih derivata, ugovorne strane, naručitelj i odabrani porazumom i/ili ugovorom. nuditelj, mogu nastavi izvršava okvirni sporazum i Što se če odredbi Pravilnika o utvrđivanju najviših ugovor o javnoj nabavi uz zadnju primjenjivu određemaloprodajnih cijena na nih derivata koje utječu na nu cijenu sukladno Pravilniku o utvrđivanju najviših primjenu članka 31., stavka 5. Zakona o tržištu na e maloprodajnih cijena na nih derivata. i na nih derivata, kao najbitnije treba istaknu da se Pravilnikom utvrđivao način obračuna, objave i pri- Među m, pitanje je hoće li nakon određenog vrememjene najviših maloprodajnih cijena na nih derivata na važenja okvirnog sporazuma ili ugovora o javnoj koje energetski subjek koji se bave trgovinom na ve- nabavi na tržitšu doći do značajnije promjene cijena liko na nim deriva ma i/ili trgovinom na malo na - na nih derivata. U tom slučaju bi, ovisno o smjeru nim deriva ma, smiju primijeni na području Repu- promjene cijena, jedna od ugovornih strana mogla blike Hrvatske. Pravilnik se primjenjivao na sljedeće bi ponukana predloži da ugovorne strane pisanim putem urede novi način utvrđivanja odnosno na ne derivate: metodologiju izmjene cijene. Ako se u tom smislu • benzine pos gne suglasnost volje ugovornih strana, tada one • dizelska goriva imaju pravo odredi promjenjivost cijene na nih de• plinska ulja. rivata sukladno usuglašenom novom načinu utvrđiNajviša maloprodajna cijena utvrđivala se za litru vanja odnosno metodologije izmjene cijena. na nih derivata. Najviša cijena na nih derivata, bez trošarina i poreza, formirala se za 14-dnevno obra- 4. Nabava cestovnih vozila čunsko razdoblje prema formuli propisanoj Pravilni- Zakonom o promicanju čis h i energetski učinkovi h kom. Maloprodajne cijene na nih derivata mijenjale vozila u cestovnom prijevozu (NN, br. 127/13), propisu se svakih 14 dana. Dan primjene novih malopro- suju mjere za promicanje uporabe čis h i energetski dajnih cijena na nih derivata je utorak u 0,01 sa . učinkovi h vozila u cestovnom prijevozu, radi po caMaloprodajne cijene na nih derivata obračunavale nja tržišta čis h i energetski učinkovi h vozila i zaš su se posljednjeg radnog dana koji prethodi danu pri- te okoliša, klime i energe ke. Naručitelji u postupku mjene (dan obračuna). Najveća dopuštena promjena javne nabave i prijevoznici koji obavljaju javni linijski najviše maloprodajne cijene pojedinog na nog deri- prijevoz putnika u smislu Uredbe (EZ) br. 1370/2007 vata na dan obračuna iznosila je 3 % na više, a 6 % na Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. niže u odnosu na važeću najvišu maloprodajnu cijenu, o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza bez obzira na primjenu ostalih odredbi Pravilnika. putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) Jedan radni dan prije primjene novih cijena, Ministar- br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70 (SL L 315, 3. 12. 2007. stvo je utvrđivalo i objavljivalo na svojoj internetskoj dužni su pri kupnji vozila kojima se obavlja cestovni stranici (h p://www.mingo.hr/) iznos najviše malo- prijevoz uzima u obzir energetske učinke i utjecaj na prodajne cijene pojedinih na nih derivata za pred- okoliš jekom razdoblja eksploatacije vozila, uključustojeće obračunsko razdoblje. Tijekom obračunskog jući potrošnju energije te emisije ugljikova dioksida (CO2) i emisije određenih onečišćivača. razdoblja, energetski subjekt je bio dužan primijeni

JAVNA NABAVA

vozilo, koje je u skladu s posebnim propisom razvrstano u kategoriju M1, N1, N2, N3, M2 i M3. (prema Pravilniku o mjerilima koja se koriste u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz (NN, br. 11/14): putničkih automobila (M1), lakih gospodarskih vozila (N1), teških vozila (N2 i N3), autobusa (M2 i M3).

UDK 346.2

sen je Pravilnik o mjerilima, koja se koriste u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz.

Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a objavljen je 29. siječnja 2014. Pravilnikom se propisuju mjerila koja su naručitelji u smislu propisa kojim se uređuje javna nabava Nadalje, Zakon propisuje izuzeće od primjene na na- dužni uzima u obzir u postupcima javne nabave pri čin da se odredbe ovoga Zakona i provedbenih pro- kupnji vozila za cestovni prijevoz. pisa donesenih na temelju ovoga Zakona ne primjenjuju na ugovore o kupnji vozila za cestovni prijevoz 5. Javna nabava u diplomatskim misijama utvrđenih posebnim propisom, kojim se uređuje hoi konzularnim uredima RH mologacija i pojedinačno odobravanje motornih voNa temelju članka 12., stavak 2. Zakona o javnoj nazila. Naručitelji pri kupnji vozila za cestovni prijevoz bavi (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13), donesen je Prauzimaju u obzir energetske učinke i učinke na okoliš vilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o javnoj jekom razdoblja eksploatacije vozila. nabavi u diplomatskim misijama i konzularnim ureEnergetski učinci i učinci na okoli,š koje je potrebno dima (diplomatske misije i konzularni uredi – dalje u tekstu: DMKU; NN, br. 28/14). Pravilnikom se ureuze u obzir uključuju najmanje: đuju uvje i postupci sklapanja ugovora i izdavanja (a) potrošnju energije narudžbenica za javnu nabavu usluga, robe i radova (b) emisije ugljikova dioksida (CO2) u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Re(c) emisije oksida dušika (NOx), nemetanskih ugljikopublike Hrvatske u inozemstvu, a čija je procijenjena vodika (NMHC) i emisije čes ca. vrijednost manja od 900.000,00 kn za robu i usluge, Uz navedene energetske učinke i učinke na okoliš, na- odnosno manja od 3.500.000,00 za radove (bitna ručitelji mogu uze u obzir i druge učinke na okoliš. novina je povećanje procijenjene vrijednos za raZahtjevi se moraju ispuni na jedan od sljedećih na- dove).

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

čina:

Uz do sada propisana izuzeća kada se Pravilnik ne pri(a) određivanjem u dokumentaciji tehničkih specifi- mjenjuje, Pravilnik propisuje i nova izuzeća, a to su: kacija za energetsku učinkovitost i učinkovitost zaš - • ugovori i natječaji na koje se primjenjuju drugačija pravila nabave i koji se sklapaju ili provode na te okoliša glede svakog učinka, koji se uzima u obzir te temelju posebnih postupaka međunarodne orgamogućih dodatnih učinaka na okoliš ili nizacije (b) uključivanjem energetskih učinaka i učinaka na • ugovori i natječaji na koje se primjenjuju drugačija okoliš u proces kupnje vozila, pri čemu se: pravila nabave i koji se sklapaju ili provode suklad• u slučaju provedbe postupka javne nabave učinci no međunarodnom sporazumu između Republike koriste kao kriteriji za odabir ponude Hrvatske i jedne ili više trećih država, potpisanim u • u slučaju kad se učinci izražavaju u novčanoj skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske univrijednos za uključivanje u proces kupnje koris je, i koji obuhvaćaju robu ili radove namijenjene zametodologija u skladu s člankom 6. ovoga Zakona, jedničkoj provedbi ili korištenju radova od država potpisnica ili usluge namijenjene zajedničkoj proa koji članak propisuje da će ravnatelj Državnog vedbi ili korištenju projekta od država potpisnica. zavoda za mjeriteljstvo pravilnikom propisa meEuropsku komisiju obavješćuje se o svim takvim todologiju za izračun opera vnih troškova jekom međunarodnim sporazumima razdoblja eksploatacije vozila za cestovni prijevoz. • ugovori o uslugama koje DMKU sklapa s javnim naNa temelju članka 6. Zakona o promicanju čis h i ručiteljem ili udruženjem javnih naručitelja koji tu energetsko učinkovi h vozila u cestovnom prijevozu uslugu pruža na temelju isključivog prava uteme(NN, br. 127/13) donesen je i u Narodnim novinama ljenog na objavljenom zakonu, drugom propisu ili broj 136/13, 13. studenog 2013. je objavljen Pravilnik upravnom aktu zemlje primateljice. o metodologiji za izračun opera vnih troškova jekom razdoblja eksploatacije vozila za cestovni prije- Članak 4. Pravilnika propisuje uvjete pod kojima voz. Pravilnik je stupio na snagu prvoga dana od dana DMKU provodi postupak sklapanja ugovora izravnom objave u Narodnim novinama. Na temelju članka 7. pogodbom, bez objave poziva za dostavu ponuda, pa Zakona o promicanju čis h i energetsko učinkovi h nakon izmjena i dopuna članak 4. propisuje da se povozila u cestovnom prijevozu (NN, br. 127/13) done- stupak sklapanja ugovora izravnom pogodbom, bez

UDK 346.2

JAVNA NABAVA

objave poziva za dostavu ponuda može provodi u čunom, neovisno o tome je li građenje ugovoreno po sljedećim slučajevima: sustavu ključ u ruke ili se ta cijena utvrđuje primjenom • iznimne žurnos , izazvane događajima koje DMKU jediničnih cijena prema stvarno izvedenim radovima nije mogao predvidje ili na njih utjeca i kada se obračuna m u skladu s građevinskom knjigom, za slurokovi za provedbu iz ovoga Pravilnika ne mogu čaj da ukupan iznos prema konačnom obračunu nije viši od 5 % od predvidive cijene građenja utvrđene primijeni • kada na lokalnom tržištu nije moguće prikupi po- ugovorom, te da je ugovorom o građenju tako odrenude za usluge, robe i radove (dalje u tekstu: pred- đeno, nije potrebno sklapanje dodatka toga ugovora.

Članak 4.b propisuje da u svim slučajevima sklapanja ugovora o javnoj nabavi roba, usluga i radova sukladno Pravilniku, uključivo i kada je nužno ugovori dodatne radove (u smislu članka 4., alineje 3. i 4. Pravilnika) ili sklopi dodatak ugovora, ukupna vrijednost nabave ne može prelazi iznose procijenjenih vrijednos nabave utvrđenih u članku 6., stavcima 2. i 3. Pravilnika. Ista odredba primjenjuje se i u slučaju iz članka 4.a Pravilnika kad je ukupan iznos prema konačnom obračunu viši od 5 %, a manji od 25 % od predvidive cijene građenja utvrđene ugovorom.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

U članku 5. Pravilnika iza stavka 6. dodan je novi stavak 7., koji je povezan s Zakonom o promicanju čis h i energetski učinkovi h vozila u cestovnom prometu (NN, br. 127/13) i podzakonske propise. Is stavak propisuje da pri provođenju postupaka nabave za sklapanje ugovora za kupnju novoproizvedenih vozila za potrebe DMKU, obavezna je primjena Zakona o promicanju čis h i energetski učinkovi h vozila u cestovnom prometu (NN, br. 127/13), Pravilnika o metodologiji za izračun opera vnih troškova jekom razdoblja eksploatacije vozila za cestovni prijevoz (NN, br. 136/13) i Pravilnika o mjerilima koja se koriste u postupcima javne nabave vozila za cestovni priIza članka 4. Pravilnika dodani su novi članci 4.a i 4.b. jevoz (NN, br. 11/2014). Članak 4.a sadrži odredbe o ugovoru o građenju i dozvoljenom odstupanju prema konačnom obračunu u U članku 6. Pravilnika propisane su procijenjene vriodnosu na predvidivu cijenu građenja utvrđenu ugo- jednos nabave o kojima ovisi primjena Pravilnika i vorom. Tako članak 4.a propisuje da, ako se prema postupanje DMKU. DMKU nije obvezan primjenjiva ugovoru o građenju u skladu s običajima i praksom Pravilnik, ako je procijenjena vrijednost nabave mau graditeljstvu ukupna cijena utvrđuje konačnim obra- nja od 70.000,00 kn, osim u slučajevima nabave uslu-

met nabave), koje su povezane s točno određenom tvrtkom, koja jedina ima mogućnost isporuči traženi predmet nabave (tzv. tehnički ili umjetnički razlozi ili razlozi u vezi s zaš tom posebnog ili isključivog prava) • za dodatne radove i usluge čija ukupna vrijednost ne smije preći 25 % vrijednos osnovnog ugovora, koji nisu bili uključeni u početni projekt ni u osnovni ugovor, ali su zbog nepredviđenih okolnos postali nužni za izvođenje radova i usluga opisanih u njima, te: a) kada takve dodatne radove i usluge nije moguće tehnički ili ekonomski odvoji od osnovnog ugovora bez znatnih poteškoća za javnog naručitelja, i/ili b) kada su takvi radovi i usluge, iako odvojivi od izvršenja osnovnog ugovora, nužno potrebni za njegov dovršetak • za nove radove i usluge čija ukupna vrijednost ne smije preći 25 % vrijednos osnovnog ugovora, koji nisu bili uključeni u početni projekt ni u osnovni ugovor, ali su zbog nepredviđenih okolnos postali nužni za izvođenje radova i usluga opisanih u njima, koji se dodjeljuju gospodarskom subjektu s kojim je is javni naručitelj već sklopio osnovni ugovor, i to u razdoblju od tri godine nakon sklapanja osnovnog ugovora, pod uvjetom da: a) su takvi radovi i usluge u skladu s osnovnim projektom za koji je bio sklopljen osnovni ugovor b) je osnovni ugovor sklopljen sukladno članku 6. stavak 2. i stavak 3. ovog Pravilnika c) je već u prvom pozivu na dostavu ponuda bila predviđena mogućnost primjene ovoga postupka d) je DMKU, u smislu članka 4. b Pravilnika, pri određivanju procijenjene vrijednos nabave uzeo u obzir ukupnu procjenu troškova novih radova i usluga koji će se ponavlja e) se ovaj postupak odvija unutar tri godine nakon sklapanja osnovnog ugovora.

JAVNA NABAVA

ga i roba navedenih u članku 11., stavku 1. Pravilnika i u slučajevima nabave usluga za potrebe preseljenja u kojim slučajevima je DMKU dužan postupi sukladno odredbama stavka 2., članka 6. i nakon toga zatraži mišljenje nadležnih službi. Za procijenjenu vrijednost nabave koja je jednaka ili veća od 70.000,00 kn, a manja od 200.000,00 kn za robu i usluge, odnosno manja od 500.000,00 kn za radove, DMKU je obvezan zatraži najmanje tri pisane ponude.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Za procijenjenu vrijednost nabave koja je jednaka ili veća od 200.000,00 kn za robu i usluge, odnosno jednaka ili veća od 500.000,00 kn za radove, a manja od 900.000,00 kn za robu i usluge, odnosno manja od 3.500.000,00 kn za radove, DMKU je obvezan zatražinajmanje tri pisane ponude uz istovremeno objavljivanje poziva na dostavu ponuda na web-stranicama DMKU. Za procijenjenu vrijednost nabave koja je jednaka ili veća od 900.000,00 kn za robu i usluge, odnosno jednaka ili veća od 3.500.000,00 za radove, ne primjenjuje se ovaj Pravilnik već je provođenje postupka u nadležnos stručnih službi MVEP, primjenom Zakona o javnoj nabavi.

UDK 346.2

braća, sestre te posvojitelj, odnosno posvojenik predstavnika DMKU iz stavka 3., alineje 1., članka 9. Predstavnici DMKU dužni su potpisa izjavu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa (Prilog VII ovog Pravilnika) u smislu njihova odnosa ili odnosa povezanih osoba predstavnika naručitelja iz stavka 3., članka 9. s gospodarskim subjek ma iz stavka 2., članka 9. Šefovima DMKU zabranjeno je utjeca na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi za nabavu roba, usluga i radova u smislu članka 6. ovog Pravilnika i/ili na bilo koji drugi način koris svoj položaj šefa DMKU, kako bi utjecali na ovu nabavu radi pos zanja osobnog probitka ili probitka povezane osobe, neke povlas ce ili prava, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi. Za slučaj pojave sukoba interesa koji nisu opisani u stavcima od 2. do 7., članka 9., a pojave se u provedbi ovog Pravilnika, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 13. Zakona o javnoj nabavi. Povezano s osiguranim proračunskim sredstvima za nabavu, bitna je nova odredba članka 17., stavka 5. Pravilnika, koja propisuje da u slučaju da je najpovoljnija ponuda cijenom viša od osiguranih proračunskih sredstava za konkretan predmet nabave, Povjerenstvo je dužno poniš postupak javne nabave, osim u slučaju kad MVEP može osigura razliku potrebnih sredstava.

Izmjenjeni članak 9. Pravilnika sadrži nove odredbe o sukobu interesa. Tako se sukobom interesa u postupku sklapanja ugovora o javnoj nabavi smatraju sljedeći odnosi DMKU kao naručitelja i gospodarskih subjekata kao ponuditelja: Nadalje, povezano s donošenjem odluke, bitne su nove • ako predstavnik naručitelja (u daljnjem tekstu: odredbe članka 18. Pravilnika. Rok za donošenje odpredstavnik DMKU) istovremeno obavlja upravljač- luke o odabiru ili odluke o poništenju započinje teći ke poslove u gospodarskom subjektu kao ponudi- danom isteka roka za dostavu ponuda. Rok za donošenje odluke o odabiru ili odluke o poništenju mora bi telju, ili • ako je predstavnik DMKU vlasnik poslovnog udje- primjeren i mora bi određen u PDP-u ili u dodatnoj la, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih dokumentaciji. Ako u PDP-u ili u dodatnoj dokumensudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu tog gos- taciji nije naveden rok za donošenje odluke o odabiru ili odluke o poništenju, onda taj rok iznosi 30 dana od podarskog subjekta s više od 0,5 %. Predstavnikom DMKU u smislu ovog članka smatra se: dana isteka roka za dostavu ponude. Odluka o odabiru ili odluka o poništenju mora se donije u otvorenom • šef DMKU odnosno osoba koja ga po pisanom ovla- roku važenja ponude, čiji rok važenja ponude ponuštenju mijenja ditelj može na pisani zahtjev DMKU produži . Ako su • imenovani članovi povjerenstva u pojedinom po- dvije ili više valjanih ponuda jednako rangirane prema stupku javne nabave kriterijima za odabir ponude (valjane ponude udovolja• druge osobe koje imaju utjecaj na odlučivanje vaju svim postavljenim kriterijima i imaju istu cijenu), DMKU u pojedinom postupku javne nabave. DMKU će odabra ponudu, koja je zaprimljena ranije. DMKU ne smije sklapa ugovore o javnoj nabavi Ako se nakon isteka rokova iz stavka 3., članka 18. s gospodarskim subjek ma iz stavka 2., članka 9. u ne donese odluka o odabiru ili odluka o poništenju, svojstvu ponuditelja i člana zajednice ponuditelja. DMKU može poniš provedeni postupak javne naGospodarski subjek iz stavka 2., članka 9. ne smiju bave donošenjem odluke o poništenju. Ako DMKU bi podizvoditelji odabranom ponuditelju. Odredba nije dostavio odluku o odabiru svim ponuditeljima, ta stavka 4., članka 9. primjenjuje se i u slučaju kada je u odluka o odabiru ne proizvodi pravne učinke. Pravilodnosu s gospodarskim subjektom iz stavka 2., član- nik propisuje da će se u roku od 30 dana od dana stuka 9. i povezana osoba predstavnika DMKU iz stavka panja na snagu Pravilnika donije naputak o primjeni 3., alineje 1., članka 9. Povezane osobe su bračni ili Pravilnika, koji će bi objavljen na internim stranicaizvanbračni drug, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, ma Ministarstva.

UDK 349.1

PRAVO

Zakonske novine u provedbi ovrhe Bernardica Rubčić * U Narodnim novinama broj 93/2014. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (dalje u tekstu: Zakon). Zakon je stupio na snagu 1. rujna 2014., osim odredaba koje uvode novos u sustav ovrhe na nekretninama. One stupaju na snagu 1. siječnja 2015. U članku je dan osvrt na najvažnije novos koje donosi Zakon.

1. Novos od 1. rujna 2014. U nastavku se sustavno i sažeto prikazuju novine koje su netom stupile na snagu i primjenjuju se od početka rujna ove godine.

1.1. Dostava u ovršnom postupku Izmjene u odredbama o dostavi odnose se na sprječavanje zlouporabe, tako da se dostava ne obavlja više na adresu navedenu u ovršnom prijedlogu nego na sljedeći način:

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Ako dostavu treba obavi izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku osiguranja tražbine, pismeno koje se dostavlja, javni bilježnik uz molbu prosljeđuje javnom bilježniku na čijem se službenom području nalazi adresa pro vnika osiguranja. Javni bilježnici su jedan drugom dužni pruža pravnu pomoć dostave u postupku osiguranja tražbine. Ako zamoljeni javni bilježnik nije nadležan obavi radnju za koju je zamoljen, ustupit će molbu nadležnom javnom bilježniku, odnosno drugom državnom jelu i o tome obavijes javnog bilježnika od koga je primio molbu, a ako mu nadležni javni bilježnik, odnosno državno jelo nije poznato, vra t će molbu. Ako u jednom mjestu postoji više javnih bilježnika, molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnije Ako dostava ne uspije na adresi kako je naprijed na- bilo kojem od h javnih bilježnika. vedeno, dostava će se pokuša obavi još jednom, u roku koji ne može bi kraći od 30 ni duži od 60 dana. 1.2. Sastav suda i odluke Ako se ni ta ponovljena dostava ne uspije obavi , do- Radi ubrzanja ovršnog postupka, osobito u postupku stava će se obavi is canjem pismena koje je trebalo po pravnim lijekovima uvodi se vijeće od trojice sudadostavi na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. ca koje donosi odluke u drugom stupnju. Također, za područje županijskog suda u kojemu je ustanovljeno više općinskih sudova, u drugom stupnju odluke do* nosi vijeće jednog ili više općinskih sudova. Bernardica Rubčić, dipl. iur, Ministarstvo obrane RH, Zagreb.

• pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi, na adresu sjedišta upisanoga u upisnik • fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost, ako se dostava ne obavlja u vezi s tom djelatnošću, na adresu prebivališta u Republici Hrvatskoj prema podacima o prebivalištu koji će sud, odnosno javni bilježnik pribavi iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova. Iznimno, ako prema podacima iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova proizlazi da je fizička osoba prijavila boravište u kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj ili da je prijavila koje drugo mjesto ili način na koji joj se dostava može obavi , dostava se toj osobi obavlja na adresi njezina upisana boravišta, odnosno na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi prijavljeni način.

Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana is canja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. U postupku osiguranja tražbina, nakon neuspjele dostave po davateljima poštanskih usluga, na zahtjev predlagatelja osiguranja dostavu pro vniku osiguranja može obavi javni bilježnik koji odlučuje u postupku, odnosno drugi javni bilježnik, ako dostavu treba obavi izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. Troškove javnobilježničke dostave predlagatelj osiguranja izravno namiruje javnom bilježniku koji obavlja dostavu. Javni bilježnik kome nisu predujmljena sredstva za pokriće troškova dostave nije dužan obavi dostavu.

PRAVO

1.3. Pravni lijekovi i troškovi postupka Pro v zaključka u ovršnom postupku nije dopušten pravni lijek. Ako je pro v zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenos pravnog lijeka donije zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja. Time sud ne mora donosi posebnu odluku o izjavljenom pravnom lijeku pro v zaključka te se smanjuju troškovi dostave. Da bi se ovršeniku omogućilo da bude upoznat s visinom troškova koje je dužan nadoknadi , propisano je da, ako ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zah jeva određivanje ovrhe za predvidive troškove, dužan je u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje posebno naves za koje nastale troškove zah jeva naknadu i njihov ukupni obračun, te za koje predvidive troškove zah jeva određivanje ovrhe i njihov ukupni obračun. Time se razgraničavaju nastali troškovi od predvidivih troškova. Napušteni su ins tu prokazanog popisa imovine i prokazane izjave jer njihova primjena u praksi nije omogućila ovrhovoditelju da u ovršnom postupku dođe do podataka o imovini ovršenika i mjestu gdje se ona nalazi, čime se usporila provedba ovrhe i optere li sudovi.

1.4. Dužnost davanja podataka o dužniku

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Proširuje se krug osoba koje su dužne da podatke o dužniku. Tako su uz Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Ministarstvo unutarnjih poslova i jelo nadležno za katastarsku evidenciju, na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenu ovršni postupak ili postupak osiguranja, u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva dužni da podatke:

• Središnje klirinško depozitarno društvo ili druge za to ovlaštene osobe kod kojih su na računima ubilježene vrijednosnice, odnosno nematerijalizirani vrijednosni papiri, dionice, obveznice, trezorski zapisi, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, cer fika o depozitu i drugi vrijednosni papiri izdani u seriji, o tome ima li neka osoba u upisniku koje vodi ubilježene vrijednosnice na računima • lučka kapetanija o tome je li neka osoba u upisniku i očevidniku koje vodi upisana kao vlasnik broda, jahte, plutajućeg objekta, nepomičnog odobalnog objekta, brodice ili h objekata u gradnji • poslodavac ili ispla telj stalnoga novčanog primanja o tomu na koji način osobi pro v koje podnositelj zahtjeva namjerava pokrenu postupak isplaćuje plaću, odnosno drugo stalno novčano primanje • drugo jelo ili osoba koja vodi odgovarajući upisnik ili očevidnik o pravima koja čine imovinu, o tomu

UDK 349.1

je li neka osoba u upisniku ili očevidniku, koji vodi upisana kao imatelj određenog prava. Na zahtjev suda osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovršenikov dužnik ili da se neki dijelovi njegove imovine nalaze kod nje, dužna je u roku od osam dana izjasni se o tomu ima li ovršenik i kakvu tražbinu pro v nje, odnosno nalaze li se i koji dijelovi njegove imovine kod nje. Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je u roku od osam dana, na zahtjev suda ili javnog bilježnika, uz ostale podatke da i podatak o osobnom iden fikacijskom broju ovršenika.

1.5. Ovrha temeljem stranih odluka i javnih isprava Stvoreni su uvje za postupanje u postupku pred sudovima sukladno propisima i ak ma čija primjena proizlazi iz članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, tako da se ovrha na temelju odluke stranoga suda, stranog upravnog ili drugog jela i ovrha na temelju javnih isprava stranog upravnog ili drugog jela može odredi i proves u Republici Hrvatskoj u postupku pred sudom, ako takva odluka ili javna isprava ispunjava pretpostavke za priznanje ili ako je to propisano zakonom, međunarodnim sporazumom ili pravnim aktom Europske unije koji se u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje.

1.6. Ovršne isprave Ovršnom ispravom smatraju se i ovršna nagodba iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona, kojim se uređuje postupak mirenja.

1.7. Ovršnost odluke kojom se oduzima imovinska korist Radi lakše provedbe odluke suda kojom se oduzima imovinska korist propisano je da je takva sudska odluka ovršna, ako je postala pravomoćna i sadrži podatke po posebnim pravilima koja uređuju njezin sadržaj.

1.8. Određivanje i naplata zateznih kamata Zakonom je dopunjena odredba o određivanju i napla zateznih kamata tako da će sud, na prijedlog ovrhovoditelja, ako plaćanje zatezne kamate nije određeno u obračunu poslodavca o neispla dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, u rješenju o ovrsi odredi naplatu h kamata po propisanoj stopi od dana dospijeća do naplate. Ako je naplata zateznih kamata zatražena u zahtjevu za izravnu naplatu novčane tražbine, Agencija će takvu ovrhu proves prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina po računu ovršenika neovisno o vremenu njihova nastanka,

UDK 349.1

PRAVO

osim ovrhe radi ostvarenja djetetove tražbine uzdr- Ako Porezna uprava obavijes sud ili javnog bilježnika o nemogućnos dostave podatka o osobnom idenžavanja. fikacijskom broju ovršenika, sud ili javni bilježnik je 1.9. Vjerodostojna isprava dužan u roku od osam dana od dana primitka obaviVjerodostojna isprava je račun (računom se smatra i jes upu poziv ovrhovoditelju da dopuni podatke obračun kamata), mjenica i ček s protestom i povrat- o ovršeniku (podaci o rođenju, ma čni broj građana, nim računima kad je to potrebno za zasnivanje traž- posljednje poznato prebivalište i adresa stanovanja bine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po za- za fizičku osobu, odnosno ma čni broj ili ma čni broj konu ovjerovljena privatna isprava, te isprava koja se subjekta za pravnu osobu) u roku od osam dana od po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Vje- dana primitka poziva. Ako ovrhovoditelj u navederodostojna isprava je podobna za ovrhu, ako su u njoj nom roku ne dostavi tražene podatke ili ako sud ili naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i javni bilježnik na temelju dopunjenih podataka ne vrijeme ispunjenja novčane tražbine. Navedena odred- uspije pribavi osobni iden fikacijski broj ovršenika, ba je dopunjena tako da osim h podataka, račun fizič- sud će odbaci prijedlog za ovrhu, osim ako je ovršekoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost mora nik strana fizička ili pravna osoba kada će sud ili javni sadržava upozorenje dužniku da, u slučaju neispunje- bilježnik donije rješenje o ovrsi bez osobnog iden fikacijskog broja ovršenika. Kod povlačenja prijedloga nja dospjele novčane obveze, vjerovnik može zatraži za ovrhu, ako ovrhovoditelj izjavi da je tražbina namiodređivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Time se izbjeglo uvođenje posebne opomene koja za rena, smatra se da je prijedlog za ovrhu povučen. stranke predstavlja dodatni trošak. Ova odredba neće 1.12. Rješenje o ovrsi i odgoda ovrhe se primjenjiva na račune izdane prije 1. rujna 2014. Radi pružanja informacije ovršeniku o njegovim pra1.10. Prijenos tražbine ili obveza vima i obvezama dopunjena je odredba o sadržaju Propisana je subjek vna preinaka i nakon donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Rjerješenja o ovrsi na način da, ako jekom ovršnog po- šenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave tako stupka dođe do promjene vjerovnika, novi vjerovnik uz naznaku vjerodostojne isprave na temelju koje se nastavlja ovršni postupak kao ovrhovoditelj umjesto ovrha određuje, ovrhovoditelja i ovršenika, tražbine prvobitnog ovrhovoditelja, ako javnom ili ovjerovlje- koja se ostvaruje, sredstva i predmeta ovrhe te drunom privatnom ispravom dokaže da je nakon pokre- gih podataka potrebnih za provedbu ovrhe, mora satanja ovršnog postupka tražbina na njega prenesena država i sljedeće: ili da je na njega na drugi način prešla. Ako se prije- • upozorenje ovršeniku da prigovor pro v rješenja o nos ne može dokaza na taj način, prijenos tražbine ovrsi mora bi obrazložen i koje su pravne posljedokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u dice podnošenja neobrazloženog prigovora parničnom postupku. Novi ovrhovoditelj mora primi- • upozorenje ovršeniku da u slučaju namirenja tražovršni postupak u onom stanju u kojem se on nalazi bine u roku nije dužan namiri predvidive troškove u trenutku kad u njega stupa. Za promjenu ovrhovopostupka ditelja nije potreban pristanak ovršenika. To se na • upozorenje ovršeniku, ako se provodi ovrha na odgovarajući način primjenjuje i ako jekom ovršnog novčanoj tražbini po računu na koji mu se uplaćuju postupka dođe do promjene dužnika. primanja i naknade izuze od ovrhe ili iznosi koji

1.11. Prijedlog za ovrhu

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve Zakonom o ovrsi propisane podatke sud će, ne pozivajući predlagatelja da ga dopuni ili ispravi, odbaci rješenjem. Novost je da to nije moguće, ako se radi o ovrsi radi vraćanja zaposlenika na rad ili službu. Ako prijedlog za ovrhu ne sadrži osobni iden fikacijski broj, prijedlog za ovrhu se ne može odbaci već je sud ili javni bilježnik is dužan pribavi po službenoj dužnos . Novost je da je sud ili javni bilježnik dužan najkasnije u roku od osam dana od dana primitka prijedloga za ovrhu, odnosno dopune podataka o ovršeniku, upu zahtjev Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za dostavu podataka o osobnom iden fikacijskom broju.

su izuze od ovrhe, da je dužan o tome obavijes Agenciju.

PRAVO

UDK 349.1

Zakonom su dopunjeni razlozi za odgodu ovrhe na • da će se tražbina ovrhovoditelja u cijelos namiriprijedlog ovršenika tako da se ovrha može odgodi i iz sredstava dobivenih na temelju raspolaganja u sljedećim slučajevima: svojim imovinskim, odnosno materijalnim pravom. • ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaš te i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa. U tom slučaju odgoda traje do donošenja odluke jela, koje je ovlas la Vlada Republike Hrvatske, o okončanju provedbe mjera radi saniranja posljedica katastrofe, a za to vrijeme ne teku kamate. • ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnos u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak. U tom slučaju odgoda traje do pravomoćnog dovršetka kaznenog postupka. Ako je ovrha odgođena na temelju suglasnos stranaka, vrijeme za koje je odgođena ne računa se kao vrijeme duljine trajanja postupka u postupku za zaš tu prava na suđenje u razumnom roku. Ova odredba sprječava nastanak troškova koji se dosuđuju zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

1.13. Ovrha na nekretnini

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

U praksi, ovrhovoditelji svoju tražbinu prvenstveno pokušavaju namiri na novčanim računima ili na novčanoj tražbini ovršenika. Ovrhu na nekretninama i pokretninama ovrhovoditelji predlažu kad svoju tražbinu ne uspiju namiri na prethodno navedene načine. Među m, u vrijeme gospodarske krize koja ima za posljedicu sve veći broj nezaposlenih, blokirane račune i sl., ovrha na nekretninama dobiva na značaju, ali se u praksi pokazala dugotrajnom i neučinkovitom. Radi pojednostavljenja, ubrzanja i povećanja učinkovitos ovršnog postupka u tom dijelu, uvedene su novine u sustav provedbe ovrhe na nekretninama.

Sud neće prihva prijedlog ovršenika, ako ocijeni da bi se zbog toga ovrha znatnije oduljila ili otežala, odnosno ako bi ovrhovoditelj zbog toga mogao trpje znatniju štetu. Ako je ovršenik priložio kao dokaz postojanje svog prava na novčanoj tražbini, sud će prihva prijedlog ovršenika ako stekne uvjerenje da će ovršenik namiri tražbinu ovrhovoditelja u roku od jedne godine od donošenja rješenja o odgodi ovrhe. Ako sud prihvaprijedlog ovršenika, zabilježba ovrhe u zemljišnoj knjizi ostaje do potpunog namirenja tražbine ovrhovoditelja. Ako ovršenik u roku određenom rješenjem ne upla u sudski polog sredstva za namirenje tražbine ovrhovoditelja u cijelos , sud će nastavi ovrhu na temelju rješenja o ovrsi na nekretnini. Budući da postoje propisi koji izuzimaju određene nekretnine od ovrhe (npr. Zakon o obrtu) Zakonom su takve nekretnine izuzete od ovrhe u opsegu propisanom m zakonom. Vrijednost nekretnine sud utvrđuje zaključkom po slobodnoj ocjeni na temelju obrazloženog nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja. Ovlašteni sudski vještaci i procjenitelji obvezuju se prilikom izrade nalaza i mišljenja pridržava se posebnih propisa iz područja prostornog uređenja o načinu procjene vrijednos nekretnina, načinu prikupljanja podataka i njihovoj evaluaciji te o metodama procjene nekretnina.

U postupku ovrhe na nekretninama, omogućuje se ovršeniku dostatno vrijeme za rješavanje njegovih osnovnih stambenih potreba i tako š njegovo dostojanstvo. Naime, u slučaju ako prodana nekretnina predstavlja nekretninu u kojoj ovršenik stanuje i koja je nužna za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržava , ovršeniku se daje pravo korištenja prodane nekretnine godinu dana od dana donošenja zaključka o predaji nekretnine. Propisana je mogućnost odgode ovrhe na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje i koja je nužna za zadovo- Ako ovršenik ima pravo korištenja nekretnine kao ljenje njegovih osnovnih stambenih potreba i osoba najmoprimac, dužan je kupcu plaća najamninu. koje je po zakonu dužan uzdržava . Ovršenik uz pri- Ako se kupac i ovršenik ne mogu sporazumje o visijedlog za odgodu treba priloži dokaz o postojanju ni najamnine, visinu najamnine utvrdit će sud prema svog imovinskog, odnosno materijalnog prava čijom tržišnim cijenama u mjestu u kojem se nekretnina će raspoložbom u cijelos namiri tražbinu ovrhovo- nalazi. Ako ovrhovoditelj osigura drugu nekretninu ditelja. Sud će prihva prijedlog ovršenika, ako ste- za korištenje koja je dovoljna za zadovoljenje osnovkne uvjerenje: nih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po • da nekretnina predstavlja nekretninu u kojoj ovr- zakonu dužan uzdržava , u trajanju od godinu dana šenik stanuje i koja je nužna za zadovoljenje njego- od dana donošenja zaključka o predaji nekretnine, vih osnovnih stambenih potreba i osoba koje je po sud će odbi prijedlog ovršenika za korištenje nekretnine. zakonu dužan uzdržava

UDK 349.1

1.14. Ovrha na novčanoj tražbini ovršenika Prema Ovršnom zakonu od ovrhe su izuzeta sljedeća primanja: • primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrdavatelja uzdržavanja • primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju • primanja po osnovi socijalne skrbi • primanja po osnovi privremene nezaposlenos • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno • primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i studen ma • naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika • primanja po osnovi odličja i priznanja • rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno • ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

PRAVO

ne prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvr ne prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu. Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smr davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika.

2. Novos od 1. siječnja 2015. 2.1. Uloga Financijske agencije u ovrsi na nekretninama

Provedba ovrhe na nekretninama bila je dugotrajna, a zbog netransparentne prodaje neučinkovita ili nepravedna. Zbog neinformiranos , nekretnine su se u ovršnom postupku rijetko prodavale, a tražbine ovr-

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smr davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovi-

Novost je da se navedene odredbe o izuzimanju od ovrhe primjenjuju i kada se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina ni primici od obavljanja samostalne djelatnos obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao ni primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, ako ovršenik javnom ispravom dokaže da Izmjenama i dopunama od ovrhe se izuzimaju i slje- je to primanje jedino stalno novčano primanje. Kod deća primanja: provedbe ovrhe na plaći rasterećuju se poslodavci jer • utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na provode ovrhu na plaći samo u slučajevima, ako ne isplaćuju plaću na račun kod banke. poseban račun kod banke • naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih 1.15. Ovrha radi vraćanja zaposlenika na rad ili u službu iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada Rok za podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju • dar za djecu do 15. godine života i potpore za no- ovršne isprave kojom je poslodavcu naloženo da zavorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne poslenika vra na rad i da člana jela ovršenika vra smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamo- u službu produžen je s trideset na šezdeset dana. stalnog rada • naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa 1.16. Sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi i elementarnih nepogoda Javni bilježnik se obvezuje rješenje o ovrsi na temelju • potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog vjerodostojne isprave, ne samo donije nego i otprebolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za mi ili spis proslijedi nadležnom sudu u roku trideslučaj smr radnika i smr člana uže obitelji radset dana računajući od dana zaprimanja prijedloga za nika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju ovrhu odnosno obavijes Porezne uprave o osobnom oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog iden fikacijskom broju. rada.

PRAVO

hovoditelja ostajale nenamirene ili su se prodavale po znatno nižoj cijeni od njezine stvarne vrijednos . Značajna novost je uvođenje Financijske agencije u postupak prodaje nekretnina. Postupak prodaje nekretnina počinje tako da sud dostavlja Agenciji zahtjev za prodaju, rješenje o ovrsi, izvadak iz zemljišne knjige i zaključak o prodaji. Za pokriće troškova prodaje Agencija ima pravo traži predujam koji je dužan pla ovrhovoditelj u roku od osam dana od dana dostave poziva na uplatu. Ako ovrhovoditelj u tom roku ne predujmi troškove, Agencija neće proves prodaju nekretnine, nego će o tome obavijes sud koji će obustavi ovrhu.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Prodaja nekretnine obavlja se elektroničkom javnom dražbom koja počinje objavom poziva na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi. Elektronička dražba provest će se i ako u njoj sudjeluje samo jedan ponuditelj. Na prvoj dražbi nekretnina se ne može proda ispod če ri pe ne utvrđene vrijednos nekretnine. Na drugoj dražbi nekretnina se ne može proda ispod tri pe ne utvrđene vrijednos nekretnine. Prikupljanje ponuda traje deset radnih dana. Ako se na prvoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi nijedna valjana ponuda, druga elektronička javna dražba počinje objavom poziva na sudjelovanje prvog dana nakon završetka prve elektroničke javne dražbe. Ako se ni na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi nijedna valjana ponuda, Agencija će o tome obavijes sud koji će obustavi ovrhu.

Elektronička javna dražba završava u trenutku koji je unaprijed određen u pozivu na sudjelovanje. Nakon završetka elektroničke javne dražbe Agencija je dužna bez odgode obavijes sud o provedenoj elektroničkoj javnoj dražbi, prikupljenim ponudama i drugim potrebnim podacima. Nakon primitka obavijes sudac utvrđuje koji je kupac ponudio najveću cijenu i da su ispunjene pretpostavke da mu se dosudi nekretnina. O dosudi nekretnine sud donosi pisano rješenje (rješenje o dosudi) koje se objavljuje na oglasnoj ploči suda i na mrežnim stranicama Agencije.

UDK 349.1

U rješenju o dosudi sud će odredi da će se nekretnina dosudi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen ili koji će im bi određen. U tom slučaju sud će donije posebno rješenje o dosudi svakom sljedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odredi rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasi nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu. Kupovnina se više ne polaže kod suda ili javnog bilježnika već se uplaćuje na poseban račun Financijske agencije otvoren za tu namjenu. Za prodaju nekretnine Agencija je dužna otvori posebne račune kod poslovne banke na koje će se isključivo polaga novčana sredstva kupovnine uplaćena u provedbi ovrhe i novčana sredstva jamčevine uplaćena u provedbi ovrhe. Novčana sredstva na m računima ne mogu bi predmet ovrhe. Troškovi koje će Agencija ima u vezi s prodajom nekretnine predujmljuju se, a vrsta i visina naknada za obavljanje h poslova utvrdit će se pravilnikom. U elektroničkoj dražbi, kao ponuditelji, mogu sudjelova samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu i podnijele prijavu za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi. Nakon uplate jamčevine, a prilikom prve prijave za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi Agencija će ponuditelju dodijeli i dostavi iden fikator pod kojim je ponuditelj ovlašten anonimno sudjelova u elektroničkoj dražbi. Novčana sredstva s osnova jamčevine Agencija će vra upla telju jamčevine na temelju naloga za prijenos novčanih sredstava, koji će Agenciji dostavi sud. Iznos, način uplate i način povrata jamčevine propisat će se pravilnikom. Ponude za sudjelovanje u elektroničkoj dražbi prikupljaju se elektronički. Ponuditelj može ponudu za sudjelovanje u elektroničkoj dražbi da i elektroničkim putem u poslovnoj jedinici Agencije. Ponuda se smatra valjanom ako su ispunjeni uvje za davanje ponude prema odredbama ovoga Zakona i ako je cijena naznačena u ponudi ista ili veća od cijene po kojoj se nekretnina može proda prema uvje ma prodaje koji su objavljeni u pozivu na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi. Na elektroničkoj dražbi nije moguće da više istovjetnih cijena ponude. Agencija na svojim mrežnim stranicama objavljuje pravomoćno rješenje o dosudi nekretnine kupcu.

2.2. Ovrha na pokretninama Pokretnine se prodaju usmenom javnom dražbom po sudskom ovršitelju ili neposrednom pogodbom. Novost je da se na prijedlog ovrhovoditelja pokretnine prodaju elektroničkom javnom dražbom na koju se

UDK 349.1

na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o elektroničkoj javnoj dražbi prodaje nekretnina. Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku (svih nekretnina koje se prodaju u ovršnom postupku, te pokretnina, ako im je procijenjena vrijednost veća od 50.000,00 kuna) vodit će Financijska agencija, a ne Hrvatska gospodarska komora kao do sada.

PRAVO

nastanka, osim ovrhe radi ostvarenja djetetove tražbine uzdržavanja. Ova odredba ne primjenjuje se na tražbine iz osnova za plaćanje upisanih u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Također, produžen je rok (s trideset na šezdeset dana) u kojem Agencija izdaje nalog bankama da obave prijenos sredstava s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja, ako u tom roku ne primi rješenje suda o odgo2.3. Ovrha na novčanoj tražbini po računu di izdavanja naloga bankama za provedbu prijenosa Radi zaš te ovršenika produžen je rok radi prijeno- zaplijenjenih sredstava ili rješenje suda kojim se pljesa zaplijenjenih sredstava, tako da sada Financijska nidba i prijenos proglašava nedopuštenim na temelju agencija nalaže prijenos zaplijenjenih sredstava na ra- ovršne isprave na temelju koje je zatražena. čun naveden u rješenju o ovrsi u roku od 60 dana (do sada 30 dana) od dana kada joj je dostavljeno nepra- 3. Zaključak vomoćno rješenje o ovrsi, ako nije zaprimila rješenje Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona nastoji se o odgodi ovrhe, rješenje o ukidanju rješenja o ovrsi ili pos ći što veća učinkovitost ovršnih postupaka. Treo obustavi ovrhe. bala bi se pos ći transparentnija i učinkovi ja provedba ovrhe na nekretninama i pokretninama kao 2.4. Provedba naplate na temelju zadužnice i utvrđivanje realne vrijednos nekretnine. OčekuRadi osiguranja pravne sigurnos olakšava se napla- je se i prodaja nekretnina po većim cijenama nego ta zadužnica upisanih u Registar zadužnica i bjanko do sada što bi rezul ralo učinkovi jim namirenjem zadužnica tako što na temelju priopćenja javnog bi- tražbina. S obzirom na to da pri provedbi ovrhe trelježnika koji je zadužnicu potvrdio, Agencija postupa ba š dostojanstvo ovršenika i pazi da ovrha za kao u povodu pravomoćnog rješenja o ovrsi. Ako je njega bude što manje nepovoljna uvedena je monaplata zatražena na temelju zadužnice koja nije upi- gućnost da ovršenik zatraži od suda odgodu ovrhe, sana u Registar zadužnica i bjanko zadužnica na te- kako bi unovčenjem neke svoje druge imovine namimelju priopćenja javnog bilježnika koji je zadužnicu rio ovrhovoditelja. potvrdio, Agencija će postupi kao u povodu zahtjeva za izravnu naplatu. Ako se podaci iz zaprimljene Također, omogućeno mu je da bude upoznat s visizadužnice odnosno bjanko zadužnice ne podudaraju nom troškova koje je obvezan naknadi , ako tražbinu s podacima iz registra, Agencija istu neće upisa u podmiri u roku za dobrovoljno ispunjenje. Kao odreOčevidnik neizvršenih osnova za plaćanje, ni ju izvr- đena socijalna mjera proširen je krug primanja koja ši sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na su izuzeta od ovrhe i omogućeno je ovršeniku u ponovčanim sredstvima. Ova odredba stupa na snagu stupku ovrhe na nekretninama dovoljno vremena za rješavanje stambenih potreba. 1. rujna 2014.

2.5. Ostale novine u izravnoj napla novčane tražbine

e-pošta:

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr telefoni:

01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Novost je i da se ovrha na novčanoj tražbini po računu ovršenika na temelju obračuna poslodavca o neispla dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provodi prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina po tom računu neovisno o vremenu njihova

www. m4pin.hr

Izravna naplata od Financijske agencije dopuštena je i na temelju ovršne nagodbe pos gnute u postupku zbog mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine i koje imaju potvrdu o ovršnos . Uz zahtjev za izravnu naplatu ovrhovoditelj treba priloži izvornik ili otpravak isprave na temelju koje se traži izravna naplata. Ova odredba stupa na snagu 1. rujna 2014.

RADNO PRAVO

UDK 340

Sezonski rad Sanja Ro m * Zbog nega vnih gospodarskih kretanja na tržištu rada Republike Hrvatske, koja se reflek raju padom zaposlenos i rastom nezaposlenos , osobitu važnost imaju reforme radno-socijalnog zakonodavstva, koje su usmjerene na povećanje fleksibilnos poslodavca. Tako se, primjerice, u fleksibilni oblik zaposlenos može, između ostalog, ubroji i ins tut rada na stalnim sezonskim poslovima. Najčešće se sezonski rad povezuje s djelatnos ma u turizmu, ugos teljstvu, graditeljstvu te poljoprivredi, koje su zbog prirode posla većinom sezonske naravi. Poslodavci koji se bave navedenim djelatnos ma, koje su po svojoj prirodi povezane s određenim razdobljima u godini, često se zbog povećanog opsega posla za vrijeme trajanja sezone susreću s povećanom potrebom za radnicima. Detaljnju elaboraciju ins tuta sezonskog rada daje autorica u ovom članku.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

U svjetlu provođenja reforme radno-socijalnog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj, primarno usmjerene na pos zanje potpune usklađenos i provedbe odgovarajućeg zakonodavstva Europske unije, donesen je novi Zakon o radu (NN, br. 93/14. – dalje u tekstu: ZOR, stupio na snagu 7. kolovoza 2014.), kojim se uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj (ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom te objavljen, a koji je na snazi, nije drukčije određeno), pa tako i temeljne obveze i prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Temelj zasnivanja radnog odnosa predstavlja ugovor o radu, koji prema kriteriju trajanja, može bi sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme. Prema ZOR-u ugovor o radu u pravilu se sklapa na neodređeno vrijeme, a ako vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu nije određeno, presumira se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu mora naves , a ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije bi neprekinuto duže od tri godine (tj. ograničeno je na tri godine), osim ako je to potrebno zbog: • zamjene privremeno nenazočnog radnika, ili • je zbog nekih drugih objek vnih razloga dopušteno zakonom ili kolek vnim ugovorom, te u tom slučaju uzastopni ugovori o radu na određeno vrijeme mogu traja i dulje od tri godine.

Na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme ne primjenjuju se navedena ograničenja, kako u odnosu na postojanje objek vnih razloga za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, tako i u odnosu na ukupno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme, koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu 2. Sezonsko zapošljavanje na određeno vrijeme. Pritom se prekid kraći od dva 2.1. Ugovor o radu na određeno vrijeme mjeseca ne smatra prekidom razdoblja od tri godine. Prema ZOR-u ugovor o radu na određeno vrijeme Može se zaključi da je intencija zakonodavca prvenmože se iznimno sklopi na određeno vrijeme u slje- stveno sprečavanje zlouporabe uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme kada za to nema nikakvog dećim slučajevima (čl. 12.): objek vnog razloga, a i kako se ne bi dogodilo da rad• za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak una- niku koji na određeno vrijeme radi duže od tri godine prijed utvrđen rokom kod istog poslodavca mora presta radni odnos čak • izvršenjem određenog posla ili i u slučaju kada za sljedeći ugovor postoji objek vni • nastupanjem određenog događaja. razlog dopušten zakonom ili kolek vnim ugovorom. Uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme poslo- U tom smislu, ako je ugovor o radu na određeno vridavac s is m radnikom smije sklopi , samo ako za to jeme sklopljen u trajanju dužem od tri godine, poslopostoji objek van razlog, koji se u tom ugovoru ili u davac s is m radnikom ne može sklopi sljedeći uza*

Sanja Ro m, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

stopni ugovor o radu na određeno vrijeme, a ako je sklopljen u trajanju kraćem od tri godine, ukupno tra-

UDK 340

janje sklopljenih ugovora o radu na određeno vrijeme, odnosno svakog sljedećeg uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme ne može bi neprekinuto (prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine) duže od tri godine, osim u slučaju navedenih propisanih iznimaka. Također, bitno je naglasi da poslodavac s is m radnikom smije sklopisvaki sljedeći uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme, samo ako za to postoji objek van razlog, koji u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 14., stavka 3. ZOR-a mora bi naveden. Što se če objek vnog razloga za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, morao je postoja uz obvezu njegova navođenja u ugovoru ili pisanoj potvrdi i prema ranijim odredbama ZOR-a. Tako propust ugovornih strana da u slučaju sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme u njemu navedu i objek van razlog, rezul ra težim prekršajem poslodavca, ali i zakonskom pretpostavkom sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Slijedom navedenog, može se zaključi da je mogućnost da ugovor o radu na određeno vrijeme traje i dulje od tri godine (ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objek vnih razloga dopušteno zakonom ili kolek vnim ugovorom), sada ostavljena samo za slučaj sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju kraćem od tri godine. Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen pro vno odredbama ZOR-a ili ako radnik nastavi radi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme (čl. 12., st. 7.) kao posljedicu nepoš vanja navedenih odredaba, u članku 228. propisano je da poslodavac čini teži prekršaj, te da će se poslodavac pravna osoba kazni novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna, a poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom od 4.000,00 do 6.000,00 kuna, za prekršaj:

RADNO PRAVO

tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnoga radnika ili je zbog nekih drugih objek vnih razloga dopušteno kolek vnim ugovorom (čl. 48.).

2.2. Mirovinsko osiguranje radnika koji se sezonski zapošljavaju Mirovinskim osiguranjem radnika koji se sezonski zapošljavaju obuhvaćene su tri kategorije osiguranika, ovisno o sklopljenom ugovoru o radu: • radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova, ili • radu na određeno vrijeme za obavljanje stalnih sezonskih poslova, ili • sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi.

2.2.1. Ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova Kada poslodavac s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova, sukladno odredbi članka 112. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13 – dalje u tekstu: ZOMO) i članka 7., stavka 1. točke 1. Pravilnika o vođenju mačne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13. – dalje u tekstu: Pravilnik) obvezan je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) dostavi za radnika prijavu na mirovinsko osiguranje ( skanica M-1P) u roku 24 sata od početka zaposlenja, a po prestanku zaposlenja prijavu o prestanku osiguranja ( skanica M-2P), u roku 24 sata od prestanka zaposlenja.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

• ako s is m radnikom sklopi uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objekvan razlog, ili • ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objek van razlog, ili • ako trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, traje neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekog drugog objekvnog razloga dopušteno zakonom ili kolek vnim ugovorom (čl. 12., st. 2. i st. 3.) Sve promjene jekom osiguranja obvezan je u istom • ako korisniku ustupi istog radnika za obavljanje roku prijavi u prijavi o promjeni jekom osiguranja is h poslova za neprekinuto razdoblje duže od ( skanica M-3P). Slijedom navedenog, važno je na-

RADNO PRAVO

glasi (s obzirom na činjenicu da poslodavac prema Pravilniku više nije obvezan uz prijavu osiguranja, odnosno prijavu o promjeni podataka jekom osiguranja priloži ugovor o radu) da je poslodavac u slučaju sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova, na prijavi osiguranja ( skanici M-1P/ elektroničkoj prijavi osiguranja eM1P), odnosno prijavi o promjeni podataka jekom osiguranja ( skanici M-3P/elektroničkoj prijavi o promjeni jekom osiguranja eM3P) pod obilježjem „Ugovor o radu sklopljen na“: (na prijavi osiguranja M-1P obilježje br. 18., odnosno na prijavi o promjeni jekom osiguranja M-3P obilježje br. 25.), uz zaokruživanje (odnosno odabir ponuđene opcije na elektroničkoj prijavi u padajućem nizu), „Određeno vrijeme s punim radnim vremenom“ ili „Određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom“, na papirnatoj prijavi u praznom polju uz navedeno obilježje obvezan upisa da radnik obavlja sezonski posao – Ugovor o radu sklopljen na: sezonski posao, kako bi se u Banci ak vnih osiguranika Zavoda mogao evidenra točan podatak, te se mogli razlikova :

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

• radnici koji su u radnom odnosu kod poslodavca (pravne i fizičke osobe) na temelju ugovora o radu sklopljenom na određeno vrijeme s punim radnim vremenom, od • radnika koji su u radnom odnosu kod poslodavca (pravne i fizičke osobe) na temelju ugovora o radu sklopljenom na određeno vrijeme s punim radnim vremenom – za obavljanje sezonskih poslova, te • radnici koji su u radnom odnosu kod poslodavca (pravne i fizičke osobe) na temelju ugovora o radu sklopljenom na određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom, od • radnika koji su u radnom odnosu kod poslodavca (pravne i fizičke osobe) na temelju ugovora o radu sklopljenom na određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom – za obavljanje sezonskih poslova.

UDK 340

za obavljanje stalnih sezonskih poslova može sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Osoba je u radnom odnosu na određeno vrijeme dok traje sezona, a u razdoblju od završetka jedne do početka druge sezone, poslodavac je obvezan radniku na temelju uspostavljene prijave na osiguranje po osnovi produženog mirovinskog osiguranja uplaćiva doprinos za produženo mirovinsko osiguranje. Dakle, sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove je samo mogućnost, ali ne i obveza poslodavca i radnika. Poslodavac i radnik i na dalje mogu sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme kojim reguliraju prava i obveze samo za vrijeme trajanja sezone, pa tako za obavljanje sezonskih poslova poslodavac može sklopi s radnikom ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova kao i ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje stalnih sezonskih poslova. Člankom 18. ZOMO-a propisano je da se osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje mogu osigura na produženo mirovinsko osiguranje između ostalog i nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, ako od prestanka obveznog osiguranja nije proteklo više od dvanaest mjeseci i ako podnesu prijavu osiguranja u tom roku. U slučaju kada poslodavac s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje stalnih sezonskih poslova, poslodavac kao obveznik podnošenja prijavno-odjavnih podataka uspostavlja za razdoblje produženog osiguranja (izvan sezone) prijavu o početku osiguranja ( skanica M-1P / eM1P), odnosno prijavu o prestanku osiguranja ( skanica M-2P / eM2P).

2.2.2. Ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje stalnih sezonskih poslova

Obveznici doprinosa – pravne i fizičke osobe koji zapošljavaju radnike na sezonskim poslovima za osiguranike koji su u razdoblju za koje se utvrđuje staž osiguranja, radili na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren veći broj sa od punog radnog vremena, sukladno odredbi članka 27., stavka 5. ZOMO-a, uspostavljaju prijavu/promjenu o preračunatom trajanju staža na sezonskim poslovima ( skanica M-SEZ). Naime, prema odredbi članka 22. Pravilnika, osiguraniku koji je u razdoblju za koje se utvrđuje staž osiguranja radio na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren veći broj sa od punog radnog vremena, staž osiguranja utvrđuje se tako da se stažu osiguranja izračunatom za puno radno vrijeme dodaje broj dana koji se dobije kada se broj sa za koje je radnik ostvario u tom razdoblju podijeli s prosječnim dnevnim radnim vremenom obveznika.

ZOR-om je propisana mogućnost sklapanja ugovora o radu za stalne sezonske poslove (tzv. stalni sezonac), te je odredbom članka 16., stavka 1. ZOR-a određeno da se, ako poslodavac posluje pretežno sezonski,

ZOR člankom 16. propisuje obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Osim podataka iz članka 15. ZOR-a o: (strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sje-

Navedeno razlikovanje posebno je važno zbog provedbe Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13.) i praćenja zapošljavanja osoba s invaliditetom. Naime, prema odredbi članka 2., stavka 4. Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN, br. 44/14.), u ukupan broj zaposlenih ne ubrajaju se radnici koji su u radnom odnosu kod poslodavaca (pravnih i fizičkih osoba) na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova.

UDK 340

dištu, mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različi m mjes ma, nazivu, naravi ili vrs rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova, danu otpočinjanja rada, očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme, trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kad se takav podatak ne može da u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora, otkaznim rokovima kojih se mora pridržava radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može da u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova, osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo, trajanju redovitoga radnog dana ili tjedna), pisani ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove mora sadržava i dodatne podatke o:

RADNO PRAVO

kršaj poslodavac pravna osoba, ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru ili, ako radniku ne dostavi primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezno osiguranje prema posebnom propisu (24 sata prema članku 112. ZOMO-a). Kada je u pitanju poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe za navedeni prekršaj kazna iznosi od 7.000,00 do 10.000,00 kn. Poslodavac je prema članku 9., stavku 1., točki 23. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08., 152/08, 94/09, 18/11., 22/12.,144/12., 148/13 i 41/14. – dalje u tekstu: ZOD) obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa, te u razdoblju produženog mirovinskog osiguranja stalnog sezonskog radnika ne isplaćuje naknadu, već samo plaća obvezne doprinose za mirovinsko osiguranje na propisanu najnižu osnovicu za plaćanje doprinosa (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2014. godinu – NN, br. 157/13., najniža mjesečna osnovica sukladno članku 200., stavku 3. ZOD-a, je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35, te iznosi 2.779,35 kuna), do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

individualne kapitalizirane štednje (čl. 127. ZOD)

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Također je propisano da će se novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kazni za najteži pre-

1) uvje ma i vremenu za koje će poslodavac uplaćiva doprinos za produženo osiguranje (umjesto navedenog podatka može se u ugovoru upu na odgovarajući kolek vni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja) 2) roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u Doprinosi za osiguranika po osnovi produženog miidućoj sezoni 3) roku u kojem je radnik dužan izjasni se o ponudi iz rovinskog osiguranja stalnih sezonskih radnika prema točke 2., a koji rok ne može bi kraći od osam dana. člancima 126. – 129. ZOD-a se obračunavaju na najnižu mjesečnu osnovicu (tablica 1. i 2.), za osiguranike Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje u I. stupu: ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni, poslodavac ima pravo od radnika traži povrat • doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos – 20 % , te za osiguranike u sredstava za uplaćene doprinose. Ranijim odredbaII. stupu: ma ZOR-a je (u članku 292.) bilo propisano da poslo• doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju gedavac čini lakši prekršaj, ako sklopi ugovor o radu za neracijske solidarnos – 15 % , stalne sezonske poslove koji ne sadrži navedene do• doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju indidatne uglavke, te da će se kao pravna osoba u tom vidualne kapitalizirane štednje – 5 %. slučaju kazni novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kn, a poslodavac fizička osoba i odgovorna Tablica 1. osoba pravne osobe u svo od 1.000,00 do 3.000,00 Obveznik kn. Novi ZOR navedeni propust ne navodi kao lakši Mjesečna obračunaprekršaj, već u okviru upravnih mjera (čl. 226., st. 1., Obveznik Obračunavanje osnovica za vanja i toč. 6.) propisuje da će inspektor u provedbi inspekdoprinosa doprinosa obračun doplaćanja prinosa cijskog nadzora u području rada, usmenim rješenjem doprinosa u zapisniku, poslodavcu naredi da u ostavljenom NA osnovicu: roku radniku s kojim je sklopio ugovor o radu za stal• doprinos za Umnožak ne sezonske poslove, koji ne sadrži sve sastojke propimirovinsko osigu- iznosa prossane ZOR-om, ponudi izmjenu ugovora koji će sadržaranje ječne plaće i koeficijenta va nedostajuće sastojke, odnosno da dopuni izdanu poslodavac poslodavac • doprinos za potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu koja ne sadrži (čl.126.ZOD) (čl.126.ZOD) mirovinsko osigu- 0,35. ranje na temelju (čl. 128. ZOD) sastojke propisane ZOR-om (čl. 16.).

RADNO PRAVO

UDK 340

Tablica 2. Pregled doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje po osnovi produženog mirovinskog osiguranja stalnog sezonskog radnika za 2014. godinu Doprinosi

Osnovica Stopa Svota doza obračun dopriprinosa doprinosa nosa

Doprinos za mirovinsko osiguranje na - teI stup melju generacijske solidarnos doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos II stup doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Ukupno II. stup

20 % 555,86 kn

2.779,35 kn

15 % 416,90 kn

5 % 138,96 kn 20 % 555,86 kn

Poslodavac je na temelju Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 79/13.) obvezan uspostavi Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (Obrazac JOPPD). Prikazujemo primjer popunjavanja JOPPD obrasca u slučaju osiguranika, koji je s poslodavcem sklopio ugovor o obavljanju stalnih sezonskih poslova, te se u razdoblju izvan sezone osigurava na produženo osiguranje (primjer 1.).

Primjer 1.

1. Redni broj

I. OIB podnositelja izvješća 12547895754 II. Oznaka izvješća _14457_______ III. Vrsta izvješća 1 _______

7.1 Obveza do2. Šifra općine/ 4. OIB stjecate- 6.1. Oznaka datnog doprinosa grada prebivali- lja /osiguranika stjecatelja/ za MO za staž s šta/boravišta osiguranika povećanim trajanjem 7.2 Obveza poseb6.2 Oznaka nog doprinosa 5. Ime i preziza 3. Šifra općine/ me stjecatelja/ primitka/ po canje zapograda rada obveze osiguranika osoba s doprinosa šljavanja invaliditetom 01333 25462368741 0001 0 01333 Ivana Ivanović 0091 0

8. Oznaka prvog/ zadnjeg mjeseca u osiguranju po istoj osnovi

10. Sa rada

11. Iznos primitka (oporezivi)

9. Oznaka punog/ Raz- 12. Osnovica nepunog radnog 10.1 Raz- 10.2 doblje vremena ili rada s doblje obra- obraču- za obračun polovicom radnog čuna od doprinosa na do vremena 1 223 0,00 1 1. 1. 2014. 31. 1. 2.779,35 2014.

12.1 Doprinos za mirovinsko osiguranje 12.2 Doprinos za mirovinsko osiguranje – II STUP 416,90 138,96

Stranica B-

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

IV. Redni broj stranice 1/1

12.3 Doprinos za 12.5 Doprinos zdravstveno za zapošljavanje osiguranje

12.7 Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem – II. STUP

12.6 Dodatni 12.4 Dopridoprinos za 12.8 Poseban nos za zaš tu mirovinsko osig. doprinos za kozdravlja na za staž osiguran- rištenje zdravstradu ja koji se računa vene zaš te u s povećanim inozemstvu trajanjem 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

12.9 Poseban 13.2 Izdatak – 13.4 doprinos za uplaćeni dopri- Osobni zapošljavanje nos za mirovins- odbitak osoba s invako osiguranje liditetom

13.1 Izdatak

13.3 Dohodak

0,00 0,00

555,87 0,00

17. 14.1 Iznos 16.1 15.1 Oznaka obračunani obračunatog Oznaka neoporezivog primitak od poreza na načina primitka nesam. rada dohodak isplate (plaća)

15.2 Iznos 16.2 14.1 Iznos 13.5 obračunatog neoporezivog Iznos za isplatu Porezna prireza porezu primitka osnovica na dohodak 0,00 0,00

0,00 0,00

0 0,00

0,00

UDK 340

RADNO PRAVO

2.2.3. Stalni sezonci – jedna od mjera ak vne poli ke zapošljavanja

hodilo prestanku radnog odnosa, ali ne može bi niža od iznosa novčane naknade na koju bi ostvarila pravo da je u statusu nezaposlene osobe. Novčana pomoć Ono što je specifično za radni odnos po osnovi stalnih za preostalo vrijeme ostvarivanja pomoći iznosi 50 % sezonskih poslova je mogućnost korištenja mjera za novčane pomoći utvrđene za prva tri mjeseca. po canje zapošljavanja, kao rezultatu određenog organiziranog djelovanja usmjerenog prvenstveno pre- Zahtjev za novčanu pomoć podnosi se u roku 30 dana ma po canju zapošljavanja različi m ak vnos ma i od dana stjecanja statusa osiguranika po osnovi proprogramima prilagođenim uvje ma i potrebama tr- duženog mirovinskog osiguranja, a na temelju ugožišta rada u RH. Tako poslodavac korištenjem po caj- vora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske nih mjera (preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje) poslove. Slijedom navedenog, može se zaključi da je ostvaruje određene povlas ce, oslobođenja i sl., dok cilj mjera namijenjenih očuvanju radnih mjesta očuva postojeća radna mjesta kod poslodavaca koji su radnika čine pogodnijim za budućeg poslodavca. u privremenim poteškoćama, odnosno koji jekom Na popisu navedenih mjera nalaze se: potpore za zagodine imaju razdoblja smanjenog opsega posla, što pošljavanje, potpore za samozapošljavanje, potpore je obilježje sezonskog poslovanja. Tako se navedeza usavršavanje, obrazovanje nezaposlenih, stručno nom mjerom poslodavcu iz turis čke ili ugos teljske osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnodjelatnos sufinancira trošak doprinosa za produžesa, javni radovi te mjere za očuvanje radnih mjesta. Unutar mjera za očuvanje radnih mjesta is če se mje- no mirovinsko osiguranje stalnih sezonskih radnika ra pod nazivom: stalni sezonac – sufinanciranje doza vrijeme dok se nalaze izvan sezone, odnosno ne prinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim obavljaju poslove kod poslodavca. Ako radnik ne prisezonskim radnicima. Kao cilj mjere: stalni sezonac, hva posao u narednoj sezoni, vraća uplaćene dopriis če se pružanje podrške osobama koje rade u sezo- nose za produženo osiguranje. Postupak ostvarenja prava na predmetnu mjeru pokreće se pri HZZ-u podni, te jedan dio godine nemaju osiguranu plaću, ni kon nuitet prijave na mirovinsko osiguranje, a kao nošenjem zahtjeva za sufinanciranje produženog miciljne skupine navode se osobe koje su kon nuirano rovinskog osiguranja – stalni sezonac (obrazac APZ-SS radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i dostupan na web-stranici HZZ-a).

Pod privremenim, odnosno povremenim sezonskim Visina subvencije poslodavcu je 100 % troška pro- poslovima u poljoprivredi, definiraju se poslovi: duženog osiguranja za prva tri mjeseca, a sljedeće • biljogojstva koji obuhvaćaju pripremu zemljišta, sjerazdoblje u najduljem trajanju od tri mjeseca 50 % tvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevproduženog osiguranja, a visina subvencije osobi koja ljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaš tu se zapošljava je novčana pomoć najdulje za razdoblje bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, od šest mjeseci produženog mirovinskog osiguranja u sor ranje, doradu, preradu i pakiranje, utovar i istosvo utvrđenoj Odlukom Vlade RH. Novčana pomoć var poljoprivrednih proizvoda ili repromaterijala za prva tri mjeseca iznosi 60 % bruto plaće koju je oso- • stočarstva koji obuhvaćaju striženje, mužnju, jaba ostvarila u tromjesečnom razdoblju, koje je pretnjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada, te

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

pošljavanje kod drugog poslodavca).

koje će kod poslodavca radi najmanje tri sezone, ili 2.2.4. Sezonski rad u poljoprivredi prema Zakonu o su prethodno radile tri sezone bez obzira na to jesu po canju zapošljavanja li imale status stalnog sezonca. Zakonom o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i Dakle, osoba stalni sezonac prema mjeri treba udo120/12 – dalje u tekstu: ZOPZ), koji je stupio na snavoljava kriteriju da u skladu s definicijom sezonskog gu 31. svibnja 2012., u sustav mirovinskog osiguranja rada radi kon nuirano u određenom dijelu godine na uvedena je nova kategorije osiguranika – sezonski is m ili sličnim poslovima u trajanju od najmanje 6 radnici u poljoprivredi, s kojima je poslodavac sklopio mjeseci, a korisnici mjere su poslodavci kojima pougovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, slovanje uvjetuje zapošljavanje sezonskog karaktera. odnosno povremenih sezonskih poslova u poljopriOvo su obveze koje se nameću korisnicima, a ču se vredi. Zbog posebnih obilježja sezonskog rada u poposlodavca: zadrža broj stalno zaposlenih utvrđen ljoprivredi, ZOPZ-om se uređuje jednostavniji način na dan podnošenja zahtjeva i osigura zapošljavanje zapošljavanja sezonskih radnika na privremenim, u narednoj sezoni / tri naredne sezone u trajanju od odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi, najmanje šest mjeseci u pojedinoj sezoni. Obveze vrijednosnim kuponima (tzv. vaučerima), te je zapoosobe koja se zapošljava je prihvat zapošljavanja u narednoj sezoni uz dojavu HZZ-u svake promjene u šljavanje na takav način moguće isključivo za poslove statusu osiguranika produženog osiguranja (npr. za- definirane ZOPZ-om.

RADNO PRAVO

premještanje košnica i vrcanje meda, sakupljanje i sor ranje jaja, prikupljanje i utovar peradi, čišćenje objekata između proizvodnih ciklusa, utovar i istovar stoke ili hrane za živo nje • ribarstva koje obuhvaća gospodarski ribolov na moru i slatkim vodama, uzgoj slatkovodne i morske ribe i školjkaša te preradu ribe i drugih vodenih organizama. ZOPZ propisuje da se ugovor sklapa prije početka rada, za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim eviden ranjem na propisanoj skanici ugovora. Poslodavac koji može zapošljava na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi je:

UDK 340

1., podst. 4.) pod pojmom tražitelj zaposlenja podrazumijeva osobu koja se želi zaposli na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, osim osobe koja: • je zaposlena osoba (čl. 9., st. 1. ZOMO-a), odnosno samozaposlena osoba (čl. od 10. do 15. ZOMO-a) i osoba koja se nalazi u nekom radnom ili socijalnom statusu na temelju kojega je obvezno osigurana prema posebnim propisima koji uređuju obvezna osiguranja • je zaposlena na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, u razdoblju u kojem obavlja ugovorene poslove • ima utvrđenu opću nesposobnost za rad • je osigurana na produženo osiguranje prema posebnom propisu koji uređuje mirovinsko osiguranje, osim ako je osigurana na produženo osiguranje za vrijeme nezaposlenos , jekom privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnos ili za vrijeme nezaposlenos pomorca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

• fizička ili pravna osoba koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost, ili • fizička osoba nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva eviden ranog u odgovarajućem upisniku (član OPG-a ne može bi poslodavac koji će sklopi ugovor sa sezonskim radnikom u poljopriPoslodavac također ne smije sklopi ugovor o sevredi) i • bilo koja fizička osoba koja ima potrebu za sezon- zonskom radu u poljoprivredi s maloljetnikom, kao i osobom koja koris rodiljna i roditeljska prava po skim radnikom. posebnom propisu. Novčanom kaznom od 50.000,00 Pod sezonskim radnikom u poljoprivredi podrazumi- do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslojeva se: davac pravna osoba, odnosno novčanom kaznom od • fizička nezaposlena osoba (koja se vodi u evidenciji 10.000,00 do 30.000,00 kuna poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe: HZZ-a, kao i ona koja nije u evidenciji HZZ-a) • korisnik mirovine, ili • ako sezonskog radnika u poljoprivredi zaposli na • tražitelj zaposlenja koji na temelju ugovora obavlja poslovima koji se ne smatraju privremenim, odnoprivremene, odnosno povremene sezonske poslosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprive u poljoprivredi. vredi

Naime, na sezonskog radnika u poljoprivredi koji ima sklopljen ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi ne primjenjuju se posebni propisi kojima je uređen prestanak vođenja nezaposlene osobe u evidenciji nezaposlenih HZZ-a, propisi koji uređuju obustavu ili prestanak prava za vrijeme nezaposlenos , ni propisi koji uređuju prestanak isplate mirovine korisniku mirovine (čl. 11., st. 2. ZOPZ-a). Tako nezaposlena osoba koja ima sklopljen ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi neće bi brisana iz evidencije nezaposlenih HZZ-a ni će joj bi uskraćena prava po toj osnovi, a korisniku starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnos za rad eviden ra se svojstvo osiguranika – sezonskog radnika u poljoprivredi i ne obustavlja mu se isplata mirovine, odnosno ne određuje mu se novi mirovinski faktor.

• ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, za svaki radni dan ne sklopi prije početka rada (čl. 10., st. 1.) • ako zaposli sezonskog radnika u poljoprivredi u trajanju dužem od devedeset dana jekom kalendarske godine (čl. 10., st. 4.), • ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, sklopi s osobom izuzetom člankom 2., stavkom 1., podstavkom 4. ZOPZ, ili s maloljetnikom, ili s osobom koja koris rodiljna ili roditeljska prava prema posebnom propisu (čl. 10., st. 5.).

Članovi obitelji: supružnik, srodnici po krvi u ravnoj lozi i njihovi supružnici (djedovi i bake, roditelji, djeca, unuci i praunuci), srodnici po krvi u pobočnoj lozi i njihovi supružnici (braća i sestre te njihovi potomci, braKorisniku invalidske mirovine zbog opće nesposob- ća i sestre oca i majke te njihovi potomci), srodnici po nos za rad ne može se prizna svojstvo osiguranika tazbini i njihovi supružnici (roditelji supružnika, braća – sezonskog radnika u poljoprivredi. ZOPZ (čl. 2., st. i sestre supružnika te njihovi potomci), pastorčad i

UDK 340

RADNO PRAVO

nje za I. i II. Stup (15 % + 5 %), doprinos za zaš tu zdravlja na radu (0,5 %) i doprinos za zapošljavanje (1,7 %) na dnevnu osnovicu, a na vrijednosnom kuponu naznačen je iznos plaćenog dnevnog doprinosa. Dnevna osnovica za obračun doprinosa sezonskim radnicima u poljoprivredi prema članku 9., stavku 3. ZOPZ-a je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 podijeljen brojkom 30, te iznosi 92,65 kn (čl. 15., st. 3. Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2014. – NN, br. 157/13.). Tako vrijednosni kupon za 2014. godinu Podaci koje sadrži ugovor navedeni su u Pravilnika o iznosi 20,57 kn (92,65 kn x 22,2 % = 20,57 kn). sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljo- Ministar rada i mirovinskoga sustava, uz suglasnost privredi i vrijednosnog kupona (NN, br. 64/12.), a oblik ministra financija, donosi Odluku o najnižem dnevugovora (obrazac USP-1 dan je u prilogu Pravilnika). nom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi Ugovor je pski ugovor, tj. oblik i sadržaj ugovora su za određenu godinu, koja ne može bi niža od propiunaprijed određeni i nije ih moguće mijenja dogovo- sanog iznosa (tablica 3.), a koju je poslodavac dužan sezonskom raniku koji obavlja privremene rom ugovornih strana i vrijedi za određenu kalendar- ispla sku godinu. Ugovor o sezonskom radu za obavljanje odnosno povremene sezonske poslove u poljopriprivremenih, odnosno povremenih sezonskih poslo- vredi. Na iznos plaće, odnosno iz iznosa plaće sezonva u poljoprivredi sklapa se, prije početka rada, za skog radnika u poljoprivredi ne obračunavaju se i ne svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog uplaćuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopama kupona te njegovim eviden ranjem na propisanom prema posebnom propisu, jer su ista uplaćena unaobrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi prijed kupnjom vrijednosnog kupona. (čl. 10. st. 1. ZOPZ), te obvezno mora sadržava :

posvojenici i njihovi supružnici, korisnik udomiteljstva kojem ta fizička osoba pruža uslugu udomiteljske skrbi, osoba koju je ta fizička osoba dužna uzdržava te osoba s kojom je ta fizička osoba u izvanbračnoj zajednici poslodavca fizičke osobe, mogu toj fizičkoj osobi pomaga u obavljanju privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, ako taj rad obavljaju bez plaćanja i druge materijalne koris .

Tablica 3. Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezon-

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

• podatke o poslodavcu i sezonskom radniku u poljoskog radnika u poljoprivredi za godinu: 2012., privredi 2013. i 2014. • podatak o najdužem trajanju redovitog radnog Godina Najniži dnevni iznos plaće Odluka dana 2012. 70,40 kn NN, br. 64/12. • podatke o stanci, dnevnom i tjednom odmoru, u 2013. 71,40 kn NN, br. 147/12. najkraćem trajanju prema općem propisu o radu 2014. 72,08 kn NN, br. 2/14. • podatak o načinu i rokovima isplate dnevnog iznosa plaće i Na ugovoreni iznos plaće, odnosno na najniži dnev• eviden ran vrijednosni kupon. ni iznos plaće sezonskog radnika u poljoprivredi koju Unutarnju stranu korica obrasca ugovora popunjava poslodavac može sezonskom radniku u poljoprivredi sezonski radnik u poljoprivredi, podatke na stranica- ispla u gotovom novcu, poslodavac nije u obvezi ma 1 – 30 obrasca ugovora popunjava poslodavac, a obračuna i upla doprinose za obvezna osigurasezonski radnik u poljoprivredi lijepi vrijednosni kupon nja (iz i na plaću), jer je spomenute doprinose upla o na predviđeni prostor u ugovoru. Sezonski radnik u po- kupnjom vrijednosnog kupona koji sezonski radnik u ljoprivredi je obvezan ima ugovor kod sebe jekom poljoprivredi eviden ra (naljepljuje) u ugovor o setrajanja rada. Poslodavac koji zapošljava sezonskog zonskom radu u poljoprivredi. Rad sezonskog radnika radnika u poljoprivredi, dužan je, prema članku 9. ZO- u poljoprivredi može traja najduže 90 dana jekom PZ-a, za toga radnika, kupnjom vrijednosnog kupona kalendarske godine (kod jednog ili više poslodavaca) pla dnevne doprinose za obvezna osiguranja, obra- i ne mora bi u neprekinutom trajanju (čl. 10., st. 4. čunate na dnevnu osnovicu (umnožak iznosa prosječ- ZOPZ-a), dakle bez obzira na to je li radio neprekidno ili uz prekide. Istekom navedenog perioda poslodavac ne plaće i koeficijenta 0,35 podijeljen brojkom 30). ima obvezu sklopi ugovor o radu. Kupnjom vrijednosnog kupona (javne isprave kojom se dokazuje da je poslodavac za sezonskog radnika Sezonski radnik u poljoprivredi (a ne poslodavac) duu poljoprivredi upla o doprinose za obvezna osigu- žan je Zavodu dostavi podatak o sezonskom radu ranja prema dnevnoj osnovici, a Financijska agenci- u poljoprivredi jekom kalendarske godine istekom ja – FINA prodaje vrijednosne kupone poslodavcima) sezonskog rada u poljoprivredi, a najkasnije na kraju poslodavci unaprijed uplaćuju obvezne doprinose za kalendarske godine. Sezonski radnik u poljoprivreobvezno osiguranje (doprinos za mirovinsko osigura- di obvezan je dostavi Zavodu skanicu Zahtjeva za

RADNO PRAVO

UDK 340

priznanje svojstva osiguranika – sezonskog radnika u poljoprivredi. Uz zahtjev mora bi priložen Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi i osobna iskaznica. Zavod je obvezan provjeri je li ugovor sklopljen s osobom prema propisanim uvje ma, te je li ta osoba maloljetna na dan otpočinjanja početka rada. Zavod dostavlja Središnjem registru osiguranika (REGOS) prijave – odjave podataka za sezonskog radnika u poljoprivredi najkasnije do 25. siječnja za proteklu kalendarsku godinu. Nakon okončanja postupka (po zaprimljenom zahtjevu za priznavanje statusa osiguranika – sezonskog radnika u poljoprivredi) osiguranik može zatraži izdavanje potvrde o podacima unesenim u ma čnu evidenciju. Sukladno članku 13., stavku. 1. ZOPZ-a, istekom razdoblja sezonskog rada u poljoprivredi, a najkasnije na kraju kalendarske godine, radi utvrđivanja staža osiguranja provedenog na sezonskim poslovima prema posebnom propisu, sezonski radnik u poljoprivredi je dužan Zavodu kao jelu nadležnom za provedbu mirovinskog osiguranja dostavi podatak o sezonskom radu u poljoprivredi jekom te kalendarske godine (ugovor s nalijepljenim vrijednosnim kuponima), te na temelju is h podataka Zavod eviden ra svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju. Zavod radi eviden ranja uplata na osobne račune osigurani-

ka drugog mirovinskog stupa, podatke o utvrđenim osiguranicima, prema posebnom propisu o zaš osobnih podataka, dostavlja REGOS-u kao jelu nadležnom za vođenje registra osiguranika drugog mirovinskog stupa. Dnevni iznos plaće, odnosno ostali primici koje je poslodavac ispla o ili dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak i podliježu obvezi poreza na dohodak i obvezi prireza porezu na dohodak. Poslodavac je na temelju Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 79/13.) obvezan uspostavi Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (Obrazac JOPPD). Prikazujemo primjer (primjer 2.) popunjavanja JOPPD obrasca – str. B, koji poslodavac predaje za svibanj 2014., u slučaju osiguranika koji ima prebivalište u Đakovu (prirez 10 %) i s poslodavcem je sklopio ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, a poslodavac za dan rada plaća propisanu minimalnu dnevnu plaću za 2014. godinu u neto iznosu od 72,08 kn (bruto plaća iznosi 99,42 kn x porez (25 %) = 24,85 x prirez (porez x 10 %) = 2,49, što ukupno iznosi 27,34 poreza i prireza).

Primjer 2.

1. Redni broj

I. OIB podnositelja izvješća 32546395722 II. Oznaka izvješća ___14347______ III. Vrsta izvješća 1 ______

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

2. Šifra 7.1 Obveza dodatnog općine/ 4. OIB stje- 6.1. Oznaka doprinosa za MO grada pre- catelja /osigu- stjecatelja/ za staž s povećanim bivališta/ ranika osiguranika trajanjem boravišta 5. Ime i 6.2 Oznaka 7.2 Obveza posebnog 3. Šifra prezime stje- primitka/ doprinosa za po općine/ catelja/osiguobveze canje zapošljavanja grada rada ranika doprinosa osoba s invaliditetom 01333 25462228740 4001 0 01333 Ana Anić 4033 0

Stranica B 12.3 Doprinos za zdravstveno osiguranje

8. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u osiguranju po istoj osnovi

11. Iznos 12.1 Doprinos primitka za mirovinsko (oporezivi) osiguranje

10. Sa rada

9. Oznaka punog/ 10.1 10.2 nepunog radnog vreme- Razdoblje Razdoblje na ili rada s polovicom obračuna obračuna radnog vremena od do 0 0 0 1. 5. 2014. 31. 5. 2014.

12. Os- 12.2 Doprinos novica za za mirovinsko obračun osiguranje – II. doprinosa STUP 99,42 0,00 0,00 0,00

IV. Redni broj stranice 1/1

12.5 Doprinos za zapošljavanje

12.7 Dodatni doprinos Izdatak 17. za mirovinsko osigu- 12.9 Poseban do- 13.2 14.1 Iznos 15.1 Ozna- 16.1 obračunani – uplaćeni 13.4 obračunatog ranje za staž osiguranja prinos za zapošl- doprinos ka neoOznaka za Osobni poreza na porezivog načina primitak od koji se računa s povjavanje osoba s mirovinsko odbitak dohodak rada ećanim trajanjem – II. invaliditetom primitka isplate nesam. osiguranje (plaća) STUP

12.4 12.6 Dodatni dopriDoprinos nos za mirovinsko 12.8 Poseban doprinos osig.za staž osigu- za korištenje zdravstza zaš tu ranja koji se računa vene zaš te u inozemzdravlja trastvu na radu s povećanim janjem 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

13.1 Izdatak

13.3 Dohodak

13.5 Porezna osnovica

0,00 0,00

0,00 99,42

14.1 Iznos obračunatog prireza porezu na dohodak 24,85 2,49

15.2 Iznos 16.2 neoIznos porezivog za primitka isplatu 0 0,00

0 72,08

0,00

UDK 340

3. Mirovinsko osiguranje obrtnika sezonaca

RADNO PRAVO

zonskog obrta je primjer kada se svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju stječe uspostavljanjem prijave na osiguranje svake godine danom početka obavljanja sezonske djelatnos u toj godini, a gubi uspostavljanjem odjave osiguranja s danom prestanka obavljanja sezonske djelatnos . U dijelu kalendarske godine u kojem se sezonski obrt ne obavlja moguće je, sukladno odredbi članka 18., stavka 2., točke 5. ZOMO-a za vrijeme sezonskog prekida obavljanja djelatnos , uspostavi prijavu na produženo mirovinsko osiguranje (dobrovoljno osiguranje), ako od prestanka obveznog osiguranja nije proteklo više od 12 mjeseci i ako podnesu prijavu osiguranja u tom roku.

Za razliku od mirovinskog osiguranja po osnovi sezonskog zapošljavanja, potrebno je razlikova slučaj osiguranja po osnovi obavljanja samostalne djelatnos obrtnika koji svoju obrtničku djelatnost ne obavlja jekom cijele godine, već samo u dijelu kalendarske godine (npr. sezonski obrt za obavljanje ugos teljske djelatnos samo u vrijeme turis čke sezone od 1. lipnja do 30. rujna) temeljem odredaba Zakona o obrtu (NN, br. 143/13 – dalje u tekstu: ZO) kojim se omogućuje registriranje sezonskog obrta. Tako se pojedini, a ne svi obr , mogu obavlja kao sezonski obr , i to najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godi- Obrtnik koji obavlja sezonski obrt obveznik je doprinosa za razdoblje u kojem obavlja sezonski obrt. ne, neprekidno ili s prekidima. Slučaj obavljanja djelatnos sezonskog obrta iznimka Pravilnikom o djelatnos ma koje se mogu obavlja je od pravila da se doprinosi obračunavaju za kalenkao sezonski obr (NN, br. 60/10 i 17/12) propisane su darsku godinu, jer je razdoblje obračunavanja kraće djelatnos koje se mogu obavlja kao sezonski obr , od godine dana i iznimka od pravila da se doprinosi pod uvjetom da su ispunjeni propisani opći i posebni obračunavaju i plaćaju mjesečno. Kada je razdoblje uvje za obavljanje određenih djelatnos . osiguranja kraće od mjesec dana, doprinosi se obraObrtnik u svom zahtjevu određuje vrijeme obavljanja čunavaju na osnovicu određenu razmjerno broju sezonskog obrta, te se razdoblje u kojem se obavlja dana za koje postoji obveza obračunavanja mjesečne sezonski obrt trajno upisuje u obrtnicu. Obavljanje se- osnovice.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

RADNO PRAVO

UDK 347.4

Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne boles Ljubica Đukanović * Pravo na zdravstvenu zaš tu u slučaju priznate ozljede na radu/profesionalne boles ostvaruje se u opsegu, na način i pod uvje ma propisanim Zakonom, Pravilnikom i drugim općim ak ma HZZO-a, u cijelos na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja. To pravo ostvaruju se u RH kod ugovornih subjekata HZZO-a. Za vrijeme privremene nesposobnos za rad uzrokovane priznatom ozljedom na radu/profesionalnom bolešću osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće i drugih troškova u izravnoj svezi. U članku autorica prezen ra odredbe relevantnih propisa i ukazuje na proceduralne postupke ostvarivaja ovih specifičnih prava.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Pravilnikom o pravima, uvje ma i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne boles (NN, br. 75/14; • dalje u tekstu: Pravilnik) uređena su prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne boles , kao i mjere specifične zdravstvene zaš te radnika, postupak utvrđivanja • i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne boles te postupak utvrđivanja i priznavanja druge/ drugih boles kao posljedice već ranije priznate ozljede na radu/profesionalne boles . Pravilnikom su utvrđeni i opseg prava, uvje i način njihovog ostvarivanja. • Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 i 137/13; dalje u tekstu: Zakon) propisano je koji se osiguranici obvezno osiguravaju za slučaj ozljede na radu i profesionalne boles . To su osiguranici:

• osobe u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: RH) • osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnos u određenim jelima državne vlas , odnosno • jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S), ako za taj rad primaju plaću • osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u RH zaposlene u drugoj državi članici ili trećoj državi, koje nemaju zdravstveno osiguranje nositelja zdravstvenog osiguranja države članice ili treće • *

Ljubica Đukanović, mag. iur., Zagreb.

države, odnosno koje nisu obvezno zdravstveno osigurane prema propisima države rada kako je to određeno propisima Europske unije (dalje u tekstu: EU), odnosno međunarodnim ugovorom članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada kod druge pravne ili fizičke osobe u RH ili drugoj državi članici osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno koje se stručno osposobljavaju za rad uz mogućnost korištenja mjera ak vne poli ke zapošljavanja, sukladno posebnim propisima osobe koje u RH obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnos , osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u RH obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu osigurane po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisani su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ako nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno jelo, ako nisu osigurani po osnovi rada

UDK 347.4

• osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi • osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja prema posebnom zakonu kao, a • osigurane osobe iz članka 16. Zakona. Pored prava na zdravstvenu zaš tu i novčane naknade u slučaju ozljede na radu/profesionalne boles navedenim osiguranicima osigurane su i mjere specifične zdravstvene zaš te radnika, a osiguranim osobama iz članka 16. Zakona osigurana je cjelokupno liječenje koje je posljedica priznate ozljede na radu/ profesionalne boles i naknada za troškove pogreba u slučaju smr osigurane osobe, ako je smrt neposredna posljedica priznate ozljede na radu/profesionalne boles . Isto tako Zakonom su propisana prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguranicima koji su bili izloženi fibrogenim prašinama ili karcinogenima kao radnici kod pravnih ili fizičkih osoba s registriranom djelatnošću u RH te im se, pored ostalog, osiguravaju i zdravstveni pregledi i nakon prestanka rada u slučaju izloženos fibrogenim prašinama ili karcinogenima. Prava za slučaj priznate ozljede na radu i profesionalne boles ostvaruju se na osnovi ovjerene skanice prijave o ozljedi na radu ili profesionalnoj boles , odnosno na osnovi rješenja o priznatoj ozljedi na radu ili profesionalnoj boles . Prijavu podnosi pravna ili fizička osoba, odnosno jelo državne vlas .

• liječničke preglede i dijagnos čke postupke radi utvrđivanja zdravstvene sposobnos za radna mjesta s posebnim uvje ma rada • praćenje zdravstvenog stanja radnika na radnim mjes ma s posebnim uvje ma rada, prema posebnim propisima • praćenje i analizu pobola s osnove ozljede na radu i profesionalne boles • provođenje dijagnos čkih postupaka radi utvrđivanja profesionalnih boles • eduka vne programe povezane sa zaš tom zdravlja na radu. Pravo na specifičnu zdravstvenu zaš tu ostvaruje se u zdravstvenim ustanovama koje u svom sastavu imaju djelatnost medicine rada, te kod specijaliste medicine rada u privatnoj praksi uključenih u mrežu ugovornih subjekata medicine rada, koji su s HZZO-om sklopili ugovor o provođenju specifične zdravstvene zaš te radnika. U slučaju potrebe upućivanja osiguranika radi provođenja određenih specijalis čkih pregleda ili dijagnos čkih postupaka na sekundarnoj ili tercijarnoj razini zdravstvene djelatnos , kao i na razini zdravstvenih zavoda doktor specijalist medicine rada izdaje uputnicu radi korištenja te zdravstvene zaš te.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Pravilnikom je propisano da se osiguraniku koji specifičnu zdravstvenu zaš tu ostvari mimo propisanih uvjeta, tako ostvarena zdravstvena zaš ta ne osigurava na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja. Ako ugovorni subjekt neopravdano napla zdravstvenu uslugu u okviru ugovorene specifične zdravstvene zaš te radnika, osiguranik ima pravo na 2. Pravo na (specifičnu) zdravstvenu povrat h troškova u cijelos , ako utvrdi da se radi o zaš tu radnika korištenju zdravstvene zaš te na koju u okviru prava Specifična zdravstvena zaš ta radnika za slučaj ozlje- na specifičnu zdravstvenu zaš tu radnika na koju ima de na radu i profesionalne boles obuhvaća: pravo.

Prijava se podnosi nadležnom regionalnom uredu/ područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO) prema mjestu prebivališta/boravišta osigurane osobe na skanici: T-5 Prijava na obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu odnosno profesionalne boles . Rok za podnošenje prijave je 8 dana od dana nastanka okolnos zbog kojih postoji obveza osiguranja za slučaj ozljede na radu/profesionalne boles . Za učenike na redovitom školovanju prema propisima o redovitom školovanju u RH za vrijeme prak čne nastave te za vrijeme stručne prakse, prijava se može podnije za cijelo razdoblje tekuće školske godine, odnosno za studente koji rade preko posrednika u vremenu trajanja članstva kod posrednika jekom tekuće akademske godine.

RADNO PRAVO

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Prava za slučaj ozljede na radu/profesionalne boles osigurana osoba ostvaruje od dana nastanka te ozljede, odnosno od datuma utvrđivanja profesionalne boles . Osigurana osoba koja nije ta prava mogla ostvari osnovom rješenja/ovjerene skanice prijave, jer rješenje/ovjerena prijava nisu donije ili je postupak naknadno pokrenut, ali u propisanom roku, može neostvarenu razliku h prava i ostvari ih nakon donošenja rješenja/ovjere prijave osnovom pisanog zahtjeva.

UDK 347.4

utvrđena invalidnost zbog opće ili profesionalne nesposobnos za rad. Naknadu plaće obračunava i isplaćuje pravna/fizička osoba – poslodavac iz vlas h sredstava HZZO je obvezan vra u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat. Uz zahtjev za povrat poslodavac je obvezan priloži : • •

skanicu – Potvrda o plaći skanicu – Izvješće o privremenoj nesposobnos za rad i Pravo na zdravstvenu zaš tu za slučaj priznate ozljede • dokumentaciju o izvršenim isplatama naknada plaće. na radu/profesionalne boles ostvaruje se u opsegu, na način i pod uvje ma propisanim Zakonom, Pravil- U slučaju kada poslodavac nije u mogućnos zbog nenikom i drugim općim ak ma HZZO-a, u cijelos na likvidnos , kao i u slučaju stečajnog postupka ispla teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja. plaću/naknadu plaće najmanje dva kalendarska mjeTo pravo ostvaruju se na području RH kod ugovornih seca, isplatu naknade plaće je obvezan izvrši HZZO subjekata HZZO-a. U slučaju pograničnog migranta neposredno osiguraniku. Ako osiguraniku za vrijeme (osiguranik koji ima prebivalište na području druge trajanja privremene nesposobnos za rad zbog pridržave) ovu zdravstvenu zaš tu ostvaruje subjekata znate ozljede na radu/ profesionalne boles prestane koji su najbliži njegovom mjestu rada. radni odnos/obavljanje djelatnos osobnim radom, pravo na naknadu plaće pripada mu i nakon prestan3. Novčane naknade ka radnog odnosa/obavljanja djelatnos osobnim radom sve dok ne bude ponovno radno sposoban/dok 3.1. Naknada plaće za vrijeme privremene mu nalazom i mišljenjem nadležnog jela vještačenja nesposobnos za rad ne bude utvrđena invalidnost. Za vrijeme privremene nesposobnos za rad uzrokovane priznatom ozljedom na radu/profesionalnom U slučaju prestanka radnog odnosa naknada plaće bolešću osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće, se ostvaruje pod uvjetom da je izabrani doktor privremenu nesposobnost utvrdio najmanje osam dana ako je: prije prestanka radnog odnosa/obavljanja djelatnos • privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozlje- osobnim radom, i da je u vrijeme prestanka radnog de na radu/profesionalne boles ili je radi liječenja odnosa/obavljanja djelatnos osobnim radom imao ili medicinskih ispi vanja smješten u zdravstvenu pravo na naknadu plaće, a isplatu obavlja HZZO neustanovu posredno osiguraniku. Ako je osiguranik upućen na • privremeno nesposoban za rad zbog određenog rad u inozemstvo naknada plaće zbog priznate ozljeliječenja ili medicinskog ispi vanja zbog priznate de na radu/profesionalne boles pripada u skladu s ozljede na radu/profesionalne boles koje se ne odredbama Zakona, Pravilnika i propisa Europske unimože obavi izvan radnog vremena osiguranika je o koordinaciji sustava socijalne sigurnos te među• izoliran kao kliconoša zbog posljedica priznate pro- narodnih ugovora o socijalnom osiguranju. U slučaju fesionalne boles . upućivanja na rad u inozemstvo izvan područja priPod privremenom nesposobnošću za rad smatra se mjene propisa EU, naknada plaće isplaćuje se samo odsutnost s rada zbog kojih je osiguranik spriječen za vrijeme njegovog boravka u RH. izvršava svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili pojedinačnim aktom. Na- 3.2. Osnovica i visina naknadu plaće knadu plaće uslijed privremene nesposobnos za Naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnos rad (dalje u tekstu: naknada plaće) ostvaruju se od za rad zbog priznate ozljede na radu/ profesionalne dana nastanka ozljede na radu odnosno od datuma boles određuje se od osnovice za naknadu koju čini utvrđivanja profesionalne boles . Naknada plaće iz prosječni iznos plaće isplaćene u posljednjih šest mjestavka osiguraniku pripada samo za dane/sate za koje seci prije mjeseca u kojem je došlo do ozljede na radu bi ostvario pravo na plaću/naknadu plaće u skladu s ili u kojem je utvrđena profesionalna bolest, neovisno propisima o radu. Pravo na naknadu plaće ostvaruje o tome na čiji se teret isplaćuje. Naknada plaće zbog se sve dok izabrani doktor osiguranika ne utvrdi da je priznate ozljede na radu/profesionalne boles odresposoban za rad ili dok mu nije nalazom i mišljenjem đuje se od prvog dana nesposobnos u visini 100 % nadležnog jela vještačenja mirovinskog osiguranja od osnovice i bez primjene utvrđenog najvišeg iznosa

UDK 347.4

naknade plaće, i bez obzira na ostvareni staž osiguranja. Naknada plaće u visini 100 % od osnovice pripada u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi ozljede/ boles , bez prekida, a iza toga roka u iznosu od 50 % zadnje isplaćene naknade plaće.

3.3. Ostvarivanje prava na naknadu plaće

RADNO PRAVO

se ozljeda ili bolest mogla prizna za ozljedu na radu/ profesionalnu bolest. Prijava radi ostvarivanja prava mora bi podnijeta u roku od osam dana od dana nastanka ozljede na radu, odnosno kada je osigurana osoba primila ispravu kojom joj je dijagnos cirana profesionalna bolest. Postupak se pokreće podnošenjem prijave pravne ili fizičke osobe, te jela državne vlas organizatora određenih poslova i ak vnos kod nadležnog regionalnog ureda/nadležne područnej službe HZZO-a, prema mjestu prebivališta/boravišta osigurane osobe. Postupak može pokrenu i nadležni regionalni ured/nadležna područna služba HZZO-a, ako sazna za činjenice i okolnos nastanka ozljede/boles osigurane osobe na radu ili u vezi s radom.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

ostvaruju se nakon prethodno provedenog postupka Radi priznavanja ozljede na radu/profesionalne boleutvrđivanja i priznavanja h prava. U postupku koji se s odlučuje se (u pravilu) bez donošenja pisanog rješeprovodi utvrđuju se uvje koji moraju bi ispunjeni da nja, ovjerom zaprimljene skanice prijave. Rješenje se

Naknadu plaće zbog priznate ozljede na radu/profesionalne boles ostvaruje se kod poslodavca, a o pravu se odlučuje (u pravilu) bez donošenja pisanog rješenja samo na osnovi izvješća o privremenoj nesposobnos za rad, koje izdaje izabrani doktor. Osiguranik nema pravo na naknadu plaće u slučajevima propisanim Zakona (čl. 53., st.1.) i to od dana nastanka h slučajeva do dana njihovog prestanka, kao i prestan- Prijava se podnosi na skanicama: Prijava o ozljedi na radu i Prijava o profesionalnoj boles , a obvezno ka posljedica njima uzrokovanih. se prilaže medicinska i druga dokumentacija kojom se može dokaza da je nastanak ozljede/boles i mjesto nastanka uzročno-posljedično povezan s ob3.4. Naknada troškova prijevoza i naknada za vezom i procesom rada, odnosno obavljanja djelatnopogrebne troškove s . Podnositelji prijave koji raspolažu odgovarajućom Radi korištenja zdravstvene zaš te u vezi s priznatom elektroničkom opremom i koji posjeduju elektronički ozljedom na radu/profesionalnom boles osigura- potpis, te koji su u HZZO-u osnovom pristupnog lista niku pripada pravo na naknadu troškova prijevoza registrirani kao korisnici usluge, mogu prijavu podniod mjesta polaska do mjesta upućivanja, a u slučaju je i elektronički (dalje u tekstu e-prijava), na osnovu smr pravo na naknadu za pogrebne troškove. Pravo koje se obavlja upis podataka u elektronički obrazac. na naknadu troškova prijevoza ne pripada osobi, ako Prijava se popunjava u 8 primjeraka, i to za: je prema posebnim propisima oslobođena njihovog plaćanja (npr. priznato pravo na besplatan prijevoz: • obveznika podnošenja prijave učenika, osoba starijih od 65 godina, osoba određe- • osiguranu osobu nih profesija i sl.). Naknada za pogrebne troškove pri- • nadležnog doktora specijaliste medicine rada pada i pravnoj ili fizičkoj osobi koja je snosila troško- • izabranog doktora opće/obiteljske medicine ve pokopa osigurane osobe, i to u visini iznosa jedne • jelo nadležno za inspekciju rada • Hrvatski zavod za zaš tu zdravlja i sigurnost na radu proračunske osnovice. • Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Naknadu troškova prijevoza zbog priznate ozljede na • HZZO. radu/profesionalne boles osigurana osoba ostvaruje, ako je radi korištenja zdravstvene zaš te upućena u Prijava se podnosi regionalnom uredu/područnoj mjesto koje je udaljeno 50 i više kilometara od mjesta službi HZZO-a prema mjestu prebivališta/boravišta njezina prebivališta/boravišta, jer odgovarajuću zdrav- osigurane osobe ili sjedište poslodavca. Podnositelju stvenu zaš tu ne može ostvari bliže. Pravna ili fizič- prijave izdaje se potvrdu o datum primitka i broju pod ka osoba koja je izvršila pokop umrle osigurane osobe kojim je zaprimljena. Na osnovi zaprimljene prijave ostvaruje pravo na naknadu za pogrebne troškove na provodi se postupak priznavanja ozljede/profesionalne boles u kojem se utvrđuju činjenice radi priznaosnovi pisanog zahtjeva uz koji se prilaže dokaz: vanja ozljede na radu, a radi istog se može zatraži • smr osigurane osobe (smrtni list) i stručno mišljenje nadležnog doktora specijaliste • da je smrt neposredna posljedica priznate ozljede medicine rada i Hrvatskog zavoda za zaš tu zdravlja na radu/profesionalne boles i sigurnost na radu. U postupku utvrđivanja činjeni• izvršenom pokopu osigurane osobe. ca radi priznavanja profesionalne boles obvezno se pribavlja mišljenje nadležnog doktora specijaliste 4. Postupak utvrđivanja i priznavanja prava medicine rada i Hrvatskog zavoda za zaš tu zdravlja i sigurnost na radu. Prava za slučaj ozljede na radu/profesionalne boles

RADNO PRAVO

obvezno donosi samo u slučaju nepriznavanja ozljede/ boles kao ozljede na radu/profesionalne boles i kada se odlučuje osnovi zahtjeva osigurane osobe odnosno člana obitelji osigurane osobe u slučaju smr , te kada se podnositelj – poslodavac pisanim putem izričito izjasni da istu ne smatra ozljedom na radu/profesionalnom bolešću. Postupak priznavanja provodi se po žurnom postupku, pro v rješenja može se podnije žalba, koja ne odgađa izvršenje rješenja, a pro v drugostupanjskog rješenja se može pokrenu upravni spor.

5. Druge boles kao posljedica priznate ozljede na radu/profesionalne boles Posljedica priznate ozljede na radu/profesionalne boles je oštećenje zdravlja osobe, ali samo ako se pridržavala uputa nadležnog doktora u vezi s liječenjem. Stoga, ako izabrani doktor ocjeni da se radi o oštećenju zdravlja kao posljedici koja je uzročno-posljedično povezana s već priznatom ozljedom na radu/profesionalnom bolešću, osigurana osoba ima pravo pokrenu postupak utvrđivanja i priznavanja takve posljedice. Postupak se pokreće na osnovi zahtjeva osigurane osobe u roku od 8 dana od kada je osigurana osoba primila pisano mišljenje izabranog doktora. Zahtjev se prilože uz cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, presliku osobnog zdravstvenog kartona, ovjerenu Prijavu o ozljedi na radu/Prijavu o profesionalnoj boles , odnosno rješenje o priznatoj ozljedi na radu/profesionalnoj boles i mišljenje izabranog doktora.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Postupak može pokrenu i izabrani, kao i nadležni regionalni ured/područna služba HZZO-a. U postupku se obvezno pribavlja nalaz, mišljenje i ocjena Liječničkog povjerenstva HZZO-a: radi li se o oštećenju zdravlja označenom određenom dijagnozom/dijagnozama po Međunarodnoj klasifikaciji boles kao posljedici, koja je s medicinskog stajališta uzročno-posljedično povezana s priznatom ozljedom na radu/profesionalnom bolešću, a može se traži i mišljenje nadležnog doktora specijaliste medicine rada i Hrvatskog zavoda za zaš tu zdravlja i sigurnost na radu.

Na osnovi provedenog postupka osiguranoj osobi izdaje se rješenje kojim se odlučuje o priznavanju, djelomičnom priznavanju ili nepriznavanju oštećenja zdravlja s već priznatom ozljedom na radu/profesionalnom boles . Postupci pokrenu do dana stupanja na snagu Pravilnika, dovršit će se primjenom odredbi do tada važećeg Pravilnika o pravima, uvje ma i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne boles (NN, br. 1/11, 153/11, 51/12, 126/12, 147/12, 38/13. i 67/13), i to u dijelu u kojem nisu u suprotnos s odredbama Zakona, a zahtjevi zaprimljeni nakon stupanja na snagu Pravilnika, rješavaju se u skladu s njegovim odredbama.

UDK 347.4

Petodnevna edukaciju „UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“ Zagreb, hotel Central, 22. – 26. rujna 2014. Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova. Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća. Program edukacije: Modul 1: Osnove EU Modul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga Modul 3: Provedba EU projekata

8 radnih sa

22. rujna

16 radnih sa

23. i 24. rujna

16 radnih sa

25. i 26. rujna

Cijena petodnevne edukacije: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi). Polaznici petodnevne edukacije na poklon dobivaju prak čan Priručnik o upravljanju EU projek ma besplatno! Detaljan program pročitajte na stranici broj 6. Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr. U PRODAJI PRAKTIČNA KNJIGA:

UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA! Saznajte kako u praksi upravlja EU projek ma od same ideje do konačne realizacije! Uz knjigu se nalazi i CD s fondovskim regula vama i preko 100 primjera dobre prakse. Cijena knjige: 350 kn (uključen PDV) Detaljnije o knjizi pročitajte na prvoj stranici Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

UDK 314.18

PLAĆE I NAKNADE

Utvrđivanje plaća državnim i javnim službenicima Vesna Šiklić Odak * Novčana prava radnika mogu se promatra u tri skupine, i to kao: plaća za izvršeni rad, naknada plaće za razdoblja kad radnik zbog opravdanih razloga ne radi i različite naknade troškova, nagrade, potpore i otpremnine. Sustav plaća je kompliciran i kompleksan (velik broj posebnih zakona, uredaba, kolek vnih ugovora, dodataka i sl.), te ne daje jasnu i jedinstvenu definiciju plaće odnosno što jest, a što nije plaća, s obzirom na razne kategorije dodataka na plaće, koeficijenata i raznih naknada, koje u suš ni čine plaću radnika. U članku je dan pregled mjerila, načina obračuna i sastavnih dijelova plaće za redovan rad i dodataka na plaću službenika i namještenika u državnim i javnim službama.

1. Uvodno Ins tut ili sustav plaća u Republici Hrvatskoj dosta je kompliciran i kompleksan (velik broj posebnih zakona, uredaba, kolek vnih ugovora, dodataka i sl.), te ne daje jasnu i jedinstvenu definiciju plaće odnosno što jest, a što nije plaća, s obzirom na razne kategorije dodataka na plaće, koeficijenata i raznih naknada, koje u suš ni čine plaću radnika u javnom i privatnom sektoru. To je ujedno i razlog da je utjecaj plaća u javnom sektoru na formiranje plaća u privatnom sektoru puno manji nego što bi trebao bi . Prema Zakonu o radu (NN, br. 93/14), kao općem propisu radnog prava, radnik ima pravo na plaću za obavljeni rad, pravo na povećanu plaću za rad u dane blagdana i rad nedjeljom, za rad noću, za prekovremeni rad, za rad u otežanim radnim uvje ma te pravo na naknadu plaće za vrijeme kad ne radi zbog opravdanih razloga (od čl. 90. do čl. 97. ZOR-a).

Kao novina zakonom je propisana mogućnost da se kolek vnim ugovorom ugovori minimalna plaća u manjem iznosu, ali ne manjem od 95 % minimalne plaće propisane Uredbom Vlade RH, u kojem slučaju se ne primjenjuje povoljniji propis, odnosno člankom 7. Zakona o radu, kojom je propisano da se u slučaju različitog uređivanja određenih prava (ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca,

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Zagreb.

Načini utvrđivanja iznosa minimalne plaće i rokovi njezinog utvrđivanja propisani su Zakonom o minimalnoj plaći (NN, br. 39/13). Minimalna plaća u smislu tog Zakona je najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Pravo na minimalnu plaću, utvrđenu prema odredbama toga Zakona, imaju svi radnici koji rade u Republici Hrvatskoj, neovisno o sjedištu ili registraciji poslodavca. Visina minimalne plaće utvrđuje se jednom godišnje za sljedeću kalendarsku godinu, i to Uredbom Vlade, na prijedlog ministra nadležnog za rad. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 156/13) za razdoblje od 1. siječnja do 31. siječnja 2014. godine utvrđena je minimalna plaća u visini od 3.017,61 kn (bruto iznos za puno radno vrijeme).

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

2. Minimalna plaća

Novčana protuvrijednost rada, odnosno osnove i mjerila za isplatu plaće određuje se kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu odnosno ugovorom o radu. Detaljno ugovaranje prava na plaću u ugovoru o radu osobito je važno za radnike zaposlene kod malih poslodavaca, koji nemaju pravilnik o radu i kod poslodavaca koje ne obvezuje kolek vni ugovor s obzirom na to da radnik zaposlen kod h poslodavaca može potraživa samo one iznose plaće i drugih novčanih primitaka, koji su ugovoreni ugovorom o radu i ona prava koja proizlaze iz neposredne primjene zakona. Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređena kolek vnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, dužan ih je utvrdi pravilnikom o radu, a ako plaća nije određe-

na, kolek vnim ugovorom, ni pravilnikom o radu, a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se mogla odredi plaća, poslodavac je dužan radniku ispla primjerenu plaću, odnosno plaću koja se redovito isplaćuje za jednaki rad ili plaću koju odredi sud prema okolnos ma slučaja. Plaće i druga novčana prava radnika određena pravilnikom o radu jednako se primjenjuju na sve radnike zaposlene kod poslodavca.

PLAĆE I NAKNADE

UDK 314.18

kolek vnim ugovorom ili zakonom), primjenjuje za prava na plaću u javnim službama uređena su kolekvnim ugovorima prema pojedinim djelatnos ma. radnika povoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije određeno.

3. Posebni propisi i pravo na plaću Pored Zakona o radu, kao općeg propisa radnog prava posebnim zakonima i na temelju njih donesenih propisa uređeno je pravo na plaću zaposlenih u znanos , visokom obrazovanju, osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, u djelatnos kulture koja se financira iz proračuna RH, u socijalnoj skrbi i u ustanovama zdravstva koje se financiraju iz HZZO te u državnim jelima. Pri tomu je bitno naglasi da za sva pitanja u vezi s plaćama, naknadama plaća i drugim primanjima radnika koja su uređena posebnim zakonom, posebni zakon (lex specialis) ima prednost u primjeni u odnosu prema odredbama ZOR-a kao općeg propisa radnog prava. Na pitanja plaća i drugih naknada na osnovi rada službenika i namještenika u državnim i javnim službama, koja nisu uređena posebnim zakonima primjenjuju se opći propisi o radu, odnosno u skladu s njima sklopljeni kolek vni ugovori. U ovom slučaju, dakle kod primjene autonomnih izvora prava na plaću (kolek vni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu) primjenjuje se za radnika najpovoljnije propisano pravo, osim ako nije drugačije određeno Zakonom o radu ili posebnim zakonom.

Tablica 1. Pregled posebnih zakona i propisa te kolek vnih ugovora za javne službe 1. Zakon o plaćama u javnim službama1 (NN, 27/01 i 39/09) 2. Zakon o osnovici plaće u javnim službama (NN, 39/09 i 124/09) 3. Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u javnim službama (NN, 25/13, 72/13, 151/13, 09/14, 40/14, 51/14, 77/14 i 83/14-ispravak) 4. Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, 141/12) 5. Dodatak I. Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, 141/12, Dodatak II NN; 150/13 i ispravak Dodatka II NN; 153/13) 6. Granski kolek vni ugovori: • Kolek vni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, br. 63/14) • Kolek vni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 72/14) • Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna (NN, br. 70/14) • Kolek vni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN, br. 142/10) – vrijedio je do 27. ožujka 2014.2 • Kolek vni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN, br. 143/13). • Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 42/14) 7. Zakon o uskra isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (NN, br. 143/12 i 159/13)3 8. Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09) 9. Sporazum o promjeni visine plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, zaključen 4. 6. 2013. 10. Zakon o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14)

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

3.1. Određivanje plaće službenika i namještenika u javnim službama

Načela i pravila za određivanje plaće službenika i namještenika u javnim službama uređena su Zakonom o plaćama u javnim službama (NN, br. 27/01 i 39/09). Zaposleni u javnim službama u smislu tog Zakona jesu službenici zaposleni u javnim ustanovama i drugim pravnim osobama kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i javnim ustanovama kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Prema Zakonu o osnovici plaće u javnim službama (NN, br. 39/09 i 124/09) osnovica plaće u javnim službama utvrđuje se kolek vnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolek vni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu, osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom. Osnovica za obračun plaće javnih službenika utvrđena je Odlukom o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama. Od 1. travnja 2009. osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosi 5.108,84 kune bruto. Ostala mjerila za utvrđivanje

Javne službe u smislu zakona su: javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove, kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. 2 Odluka o otkazivanju Kolek vnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (NN, br. 159/13). 3 U Zakonu o uskra isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, zbog promijenjene gospodarske situacije i nužnos ujednačenog uređenja prava državnih i javnih službenika, za 2012. 2013. i 2014. uskraćuje se isplata pojedinih materijalnih prava, koja su za zaposlene u javnim službama ugovorena kolek vnim ugovorima ili drugim sporazumima čiji je potpisnik Vlada Republike Hrvatske. Između ostalog, u članku 2. toga Zakona propisano je da se zaposlenima u javnim službama uskraćuje pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane, odnosno božićnice za 2012., 2013. i 2014. godinu. Ujedno je utvrđeno da se na prava iz članka 1

UDK 314.18

PLAĆE I NAKNADE

Sukladno odredbama Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenos poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su s mulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaće.

dostupnošću podataka o plaćama svih zaposlenika ustanove svim zaposlenicima ustanove i javnos te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika. Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjesečno na temelji i neometani uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog zaposlenika.

Struktura odbitaka, odnosno ustegnuća iz plaće zaposlenika ne može bi predmet javne objave te je dužnost sindikalnog povjerenika čuva tajnost h podataka. Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog boloTablica 2. Mjerila za izračun osnovne plaće i plaće zaposlevanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini nika u javnim službama 85 % od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjePlaća = Osnovna + Uvećanja seca neposredno prije nego je započeo bolovanje, a plaća = osnovne naknada u 100 % iznosu njegove plaće u prethodna koeficijent + uvećanje plaće tri mjeseca neposredno prije nego je započeo boloosnovica X složenos za 0,5 za sva- • S mulacivanje, pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog poslova ku navršenu ja profesionalne boles ili ozljede na radu. godinu rad- • Dodaci za nog staža

• • Pravni temelj:

• 5.108,84 kn • Uredba o • Zakon o plaćama nazivima (bruto) u javnim radnih službama mjesta i Odluka • Temeljni koeficio visini kolek vni jen ma osnovice ugovor za za obrasloženos službenike poslova čun plaće u javnim i namje• u javnim službama štenike službama u javnim službama

posebne uvjete rada Položajni dodaci Uvećanja osnovne plaće Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama granski kolek vni ugovori

Pored prethodno navedenih uvećanja osnovne plaće zaposleniku u javnim službama, koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvje rada, pripada pravo na posebni dodatak na plaću. Radna mjesta s posebnim uvje ma rada i pripadajuću visina posebnih dodataka na plaću za svako takvo mjesto utvrđuje se granskim kolek vnim ugovorima. Također je utvrđeno i pravo na dodatke za uspješnost na radu, te se za ostvarene natprosječne rezultate rada, zaposleniku može ispla nagrada sukladno odredbama Zakona o plaćama u javnim službama.

Sukladno članku 8. Zakona o plaćama u javnim službama za natprosječne rezultate u radu službenici i namještenici mogu svake godine ostvari dodatak za uspješnost na radu koji može iznosi najviše tri plaće službenika, odnosno namještenika koji ostvaruje

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

2. toga Zakona ne primjenjuje odredba članka 7., stavka 3. Zakona o radu, kojom je propisano da se u slučaju različitog uređivanja određenih prava (ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolek vnim ugovorom ili zakonom), primjenjuje za radnika povoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije određeno. Time je, dakle, u odnosu na zaposlene u javnim službama isključena primjena granskih kolek vnih ugovora u dijelu koji se odnosi na isplatu pojedinih materijalnih prava, koja su drukčije uređena Zakonom o uskra isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama.

Članak 54. Temeljnog kolek vnog ugovora: • za rad noću 40 % • za prekovremeni rad 50 % • za rad subotom 25 % • za rad nedjeljom 35 % • za smjenski rad 10 % • za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta i duže 10 % i • za rad u turnusu uvećat će se na način kako je uređeno granskim kolek vnim ugovorom. • za 8 %, ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanos , odnosno za 15 % ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanos • za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, zaposlenik ima pravo na plaću uvećanu za 150 %.

Prema Temeljnom kolek vnom ugovoru plaća se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s m da razmak između dviju isplata ne smije bi dulji od 30 dana te zaposlenici imaju pravo izabra banku preko koje će im se isplaćiva plaća. U javnim službama nema tajnos plaća. Javnost plaća osigurava se

Tablica 3. Uvećanje osnovne plaće zaposlenika u javnim službama

PLAĆE I NAKNADE

UDK 314.18

dodatak i ne može se ostvariva kao stalni dodatak Tablice 4. Pregled granskih kolek vnih ugovora o uvećanju koeficijenata složenos poslova, osnovice plaće i uz plaću. Kriterij utvrđivanja natprosječnih rezultata uvećanja plaće s osnova ostvarenog radnog staža rada i način isplate dodatka za uspješnost na radu 4 uređuje Vlada uredbom , a masu sredstava za dodatKolek vni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolke za uspješnost u radu u pojedinim javnim službama skim ustanovama (NN, br. 63/14) utvrđuje Vlada sukladno proračunskim osiguranim Novim Kolek vnim ugovorom, koji je potpisan 30. sredstvima. travnja 2014., nije ugovoreno uvećanje plaće s osUvećanje koeficijenata složenos poslova javnih nova ostvarenog radnog staža (ranijim Kolek vnim službenika ugovorom, NN, br. 66/11, to pravo bilo je propisano čl. 11. ranije važećeg kolek vnog ugovora). Uvećanje koeficijenata složenos poslova javnih službenika ugovoreno je granskim kolek vnim ugo- Kolek vni ugovor za zaposlenike u srednjoškolvorima. Granskim kolek vnim ugovorima za javne skim ustanovama (NN, br. 72/14) službenike u srednjoškolskom i osnovnoškolskom Novim Kolek vnim ugovorom, koji je potpisan 22. obrazovanju i socijalnoj skrbi bilo je ranije ugovore- svibnja 2014., nije ugovoreno uvećanje plaće s osno uvećanje osnovne plaće i to za 4, 8 i 10 % ovisno nova ostvarenog radnog staža (ranijim Kolek vnim o ukupno ostvarenim 20, 30 i 35 godina radnog sta- ugovorom, NN, br. 7/11, to pravo bilo je propisano ža (npr.). Među m u novo ugovorenim granskim ko- čl. 24. ranije važećeg kolek vnog ugovora). lek vnim ugovorima h djelatnos nije ugovoreno uvećanje plaće s osnova ostvarenog radnog staža. Kolek vni ugovor za znanost i visoko obrazovanje Uvećanje koeficijenata složenos poslova s osnova (NN, br. 142/10) radnog staža ostvarenog u ustanovama pripadajuće (čl. 15) djelatnos odnosno u znanos , visokom obrazova- • od 20 do 29 godina radnog staža za 4 % nju i zdravstvu ugovoreno je njihovim granskim ko• od 30 do 34 godina radnog staža za 8 % lek vnim ugovorima. Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financira- • od 35 i više godina radnog staža za 10 % ju iz državnog proračuna (NN, br. 146/11) kao i novi, Kolek vni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravkoji je potpisan 29. svibnja 2014. ne sadrži odredbe stvenog osiguranja (NN, br. 143/13) o uvećanju koeficijenata složenos poslova s osnova (čl. 60) ostvarenog radnog staža. • s navršenih 20 do navršenih 29 godina 4 % • s navršenih 29 do navršenih 34 godine 8 % • s navršenih 34 i više godina 10 %. Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 42/14)

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Novim Kolek vnim ugovorom, koji je potpisan 25. ožujka 2014., nije ugovoreno uvećanje plaće s osnova ostvarenog radnog staža (ranijim Kolek vnim ugovorom, NN, br. 133/11, to pravo bilo je propisano čl. 58. ranije važećeg kolek vnog ugovora).

Vlada nije donijela uredbu kojom će utvrdi kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodataka za uspješnost u radu, ni je to utvrđeno granskim kolek vnim ugovorima.

Među m, Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14), uskraćuje se pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolekvnim ugovorima ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %, za zaposlene u javnim službama kao uvećanje koeficijenta složenos poslova radnog mjesta ili kao uvećanje osnovice za izračun plaće ili kao uvećanje plaće izračunate kao umnožak osnovne plaće i dodataka s osnova uvjeta rada od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2014.

UDK 314.18

3.2. Određivanje plaće državnih službenika i namještenika Plaće državnih službenika i namještenika uređuju se Zakonom o državnim službenicima (NN, br. 92/05,107/08, 34/11, 34/12, 94/12, 37/13 i 38/13) i na temelju donesenih propisa toga zakona. Temeljem odredbe članka 144., stavka 1. točke a) i b) Zakona o državnim službenicima, na plaće državnih službenika i namještenika primjenjuju se odredbe članaka 108. – 112. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (NN, br. 27/01). Koeficijen složenos poslova državnih službenika i namještenika utvrđeni su Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u državnoj službi (NN, br. 37/01, 38/01, 71/01, 89/01, 112/01, 7/02, 17/03, 197/03, 21/04, 25/04, 66/05, 131/05, 11/07, 47/07, 109/07, 58/08, 32/09, 140/09, 21/10, 38/10, 77/10, 113/10, 22/11, 142/11, 31/12, 49/12, 60/12, 78/12, 82/12, 100/12, 124/12, 140/12, 16/13, 25/13, 52/13, 96/13, 126/13 i 2/14).

PLAĆE I NAKNADE

Plaću službenika, odnosno namještenika čini umnožak koeficijenta složenos poslova radnog mjesta na koje je službenik, odnosno namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica za obračun plaće državnih službenika i namještenika utvrđena je Odlukom o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike. Od 1. travnja 2009. osnovica za obračun plaće državnih službenika i namještenika iznosi 5.108,84 kune bruto. Službenici i namještenici koji rade na poslovima s posebnim uvjema rada imaju pravo na posebne dodatke za posebne uvjete rada. Poslovi s posebnim uvje ma rada su poslovi radnih mjesta na kojima službenicima i namještenicima, koji ih obavljaju preteži dio svakoga radnog dana, zbog njihove naravi, težine i okolnos u kojima se obavljaju, prije opasnost od ugrožavanja života, profesionalne boles ili znatnog narušavanja zdravlja, koje se ne može izbjeći primjenom propisanih mjera zaš te na radu i ostalih mjera sukladno posebnim propisima. Poslovi s posebnim uvje ma rada i dodaci na koje službenici i namještenici imaju pravo uređeni su Uredbom o poslovima i posebnim uvje ma rada u državnoj službi. Dakle, dodaci na osnovnu plaću su dodaci za poslove s posebnim uvje ma rada i druga uvećanja plaće.

Na pitanja plaća i drugih naknada na osnovi rada službenika i namještenika u državnim jelima koja nisu uređena Zakonom primjenjuju se opći propisi o radu, odnosno u skladu s njima sklopljeni kolek vni ugovori. Tako se na državne službenike u pogledu ostvarivanja plaće, naknade plaće i ostalih materijalnih prva u svezi s plaćom primjenjuje Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/2013, Tablica 6. Mjerila za izračun osnovne plaće i plaće državnih službenika i namještenika: Dodatak I, 104/13 i Dodatak II NN, 150/13). Tablica 5. Pregled posebnih propisa za određivanje plaće državnih službenika i namještenika

osnovica X

Pravni 5.108,84 kn temelj: (bruto)

+ Uvećanja osnovne plaće koeficijent složenos poslova

Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec, a od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od 30 dana. Naknada plaće za vrijeme bolovanja službeniku i namješteniku odsutnom iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada naknada plaće u visini od 85 % od njegove

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

• Uredba o nazivima radnih Odluka o mjesta i visini osnokoeficivice za obrajen ma čun plaće složenos za državne poslova u službenike i državnim namještenike jelima

+ uvećanje za • Dodaci za po0,5 za svaku sebne uvjete navršenu gorada dinu radnog • Druga uvećastaža nja osnovne plaće • Kolek vni • Zakon o ugovor za državnim državne služslužbenicibenike ma, • Kolek vni • Uredba o poslovima ugovor za i posebnim državne uvje ma rada službenike i namješte- u državnoj službi nike

1. Zakon o državnim službenicima (NN, br. 92/05, 107/08, 34/11, 34/12, 94/12, 37/13 i 38/13) 2. Zakon o državnim službenicima i namještenicima (NN, 27/01) 3. Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u državnoj službi (NN, br. 37/01., 38/01., 71/01., 89/01., 112/01., 7/02., 17/03., 197/03., 21/04., 25/04., 66/05., 131/05., 11/07., 47/07., 109/07., 58/08., 32/09., 140/09., 21/10., 38/10., 77/10.,113/10., 22/11., 142/11., 31/12., 49/12., 60/12., 78/12., 82/12., 100/12., 124/12., 140/12., 16/13., 25/13., 52/13, 96/13, 126/13 i 2/14) 4. Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13, Dodatak I NN, br. 104/13 i Dodatak II NN, br. 150/13) 5. Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09) 6. Uredba o poslovima i posebnim uvje ma rada u državnoj službi (NN, br. 74/02, 58/08, 119/11 i 33/13). 7. Sporazum o promjeni visine plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, zaključen 4. 6. 2013. 8. Zakon o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14)

Plaća = Osnovna plaća =

PLAĆE I NAKNADE

UDK 314.18

osnovne plaće (za razliku od naknade plaće zaposlenicima u javnim službama kojima pripada pravo na 85 % plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje), a ako je na bolovanju zbog profesionalne boles ili ozljede na radu, pripada mu naknada plaće u 100 % iznosu osnovne plaće. Tablica 7. Uvećanje osnovne plaće državnih službenika i namještenika Članak 44. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike: • za rad noću 40 % • za prekovremeni rad 50 % • za rad subotom 25 % • za rad nedjeljom 35% • za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150 % • za rad u drugoj smjeni, ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10 % • za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10 % • za rad u turnusu 5 % • ako službenik ima znanstveni stupanj magistra znanos za 8 % • ako službenik ima znanstveni stupanj doktora znanos za 15 % (ali samo ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem službenik radi i ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi.)

Uvećanje koeficijenta složenos poslova državnih službenika i namještenika s osnova ostvarenog radnog staža u državnim jelima

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Prema članku 45. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike, službenik i namještenik ima pravo i na uvećanje koeficijenta složenos poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u državnim jelima, i to za: • od 20 do 29 godina

• od 30 do 34 godine

• od 35 i više godina

10 %.

Među m, navedeno uvećanje koeficijenata za zaposlene u državnim službama kao uvećanje koeficijenta složenos poslova radnog mjesta, kao i kod javnih

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite mail na:

centar@ m4pin.hr 56

službenika i namještenika, ukinuto je Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14) od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2014. Dodaci na osnovnu plaću na poslovima s posebnim uvje ma rada Uredbom o poslovima i posebnim uvje ma rada u državnoj službi propisani su poslovi s posebnim uvje ma rada na kojima službenicima i namještenicima koji ih obavljaju preteži dio svakoga radnog dana, zbog njihove naravi, težine i okolnos u kojima se obavljaju, prije opasnost od ugrožavanja života, profesionalne boles ili znatnog narušavanja zdravlja, koje se ne može izbjeći primjenom propisanih mjera zaš te na radu i ostalih mjera sukladno posebnim propisima. Službenici i namještenici koji rade na radnim mjes ma s posebnim uvje ma rada imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini 5 % do 30 % (npr. poslovi inspekcijskog nadzora, carinici, ovlaštene osobe i dr.).

SEMINAR O IZRADI FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA 2015.-2017. TE PLANA NABAVE - namijenjen svim proračunskim korisnicima i JLP(R)S –

23. rujna 2014. (Zagreb, hotel Arcotel, od 10.00 do 14.30) i 7. listopada (Zagreb, hotel Palace, od 10.00 do 14.30) • Izmjene i dopune Zakona o proračunu i Zakona o fiskalnoj odgovornos • Smjernice ekonomske i fiskalne poli ke za razdoblje 2015. - 2017. • Priprema financijskih planova i proračuna • Sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa • Priprema financijskih planova prema djelatnos korisnika • Predradnje i pripreme za izradu plana nabave • Definiranje internog akta naručitelja vezanog uz planiranje • Odgovori na pitanja i konzultacije Cijena: 600 kuna (uključen PDV). Detaljan program pročitajte na stranici broj 5. Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

Oporezivanje iznajmljivanja smještajnih kapaciteta putnicima i turis ma na temelju poslovnih knjiga Mirjana Mahović Komljenović * Građani iznajmljivači mogu pruža određene ugos teljske usluge u domaćinstvu – i to usluge smještaja u sobi, apartmanu i kući za odmor kao i usluge smještaja u kampu putnicima i turis ma. Za navedene usluge iznajmljivanja smještajnih kapaciteta, prema odredbama Zakona o porezu na dohodak propisana je obveza plaćanja paušalnog poreza na dohodak. O tome je detaljno pisano u našem časopisu br. 7-8/2014. Među m, ako jekom godine građani iznjamljivači ostvare oporezive primitke od iznajmljivanja ili drugih oporezivih isporuka u svo većoj od 230.000,00 kn, tada postaju obveznicima PDV-a, pri čemu se ostvareni dohodak od imovine, mora oporeziva kao dohodak od samostalne djelatnos ili se može na vlas zahtjev plaća porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Više o navedenom, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod

Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Porezna uprava, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Građanin koji iznajmljuje stanove, sobe i postelje putnicima i turis ma i organizira kampove, u 2014. utvrđuje dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost, u skladu s člancima od 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 – 148/83., 12/14./14. – RUSRH i 83/14 – OUSRH), temeljem podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, kao razliku između ostvarenih primitka i izdataka u sljedećim slučajevima:

Uz zadovoljene propisanih uvjeta, usluge smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor ili kampovima koje pružaju građani iznajmljivači, imaju obilježje trajnos i samostalnos sa svrhom stjecanja dohotka, te su navedne usluge iznajmljivanja s poreznog aspekta, izjednačene sa obavljanjem obrta, pri čemu se i dohodak po osnovi iznajmljivanja utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnos . Prema odredbama Zakona o ugos teljskoj djelatnos (NN, br. 138/06 do 30/14.) iznajmljivačima se smatraju fizičke osobe – građani koji su državljani Republike Hrvatske, a od 1. 7. 2013. s danom stupanja RH u punopravno članstvo Europske unije, iznajmljivačima se smatraju i državljani država članica EU i Europskog ekonomskog prostora, koji u RH nemaju ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a ostvaruju dohodak koji se oporezuje prema odredbama tuzemnih propisa.

a) Obvezno → ako putnicima i turis ma iznajmljuje više od 20 kreveta ili ako organizira kamp s preko 10 smještajnih jedinica, odnosno za više od 30 gos ju. b) Obvezno → ako je iznajmljivač obveznik PDV-a, što znači da su mu primici u prethodnoj 2013. kalendarskoj godini od iznajmljivanja stanova, soba i postelja turis ma, ali i po osnovi drugih oporezivih isporuka dobara i obavljenih usluga (obrta, slobodnog zanimanja, drugog dohotka) bili veći od 230.000,00 kn, kada je iznjamljivač bio dužan prijavi se u registar obveznika PDV-a i od 1. siječnja 2014. dohodak od iznajmljivanja utvrđiva na temelju poslovnih knjiga. Za promjenu načina oporezivanja po sili Zakona s paušalnog oporezivanja na plaćanja poreza na dohodak temeljem podataka iz poslovnih knjiga, građani su obvezni preda zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu u roku od 15 dana po isteku godine. c) Dobrovoljno → ako iznajmljivač nije obveznik PDV-a, jer su mu primici od iznajmljivanja ali i od drugih oporezivih isporuka dobara i obavljenih usluga, u 2013. bili manji od 230.000,00 kn, ali želi dohodak od iznajmljivanja utvrđiva kao razliku primitaka i izdataka na temelju poslovnih knjiga i evidencija. Iznajmljivač koji je dobrovoljno izabrao ovakav način oporezivanja, bio je dužan najkasnije do kraja 2013. godine podnije prijavu, nadležnoj

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

ispostavi Porezne uprave radi promjene načina 2.1. Primici i izdaci pri utvrđivanju dohotka od oporezivanja te prelaska na utvrđivanje dohotka iznajmljivanja kao dohotka od samostalne djelatnos . Pri utvrđivanju dohotka od iznajmljivanja smještajnih Posebno se napominje da građanin koji temeljem kapaciteta putnicima i turis ma, primicima se smaodobrenja županijskog ureda odnosno upravnog - traju sve primljene naknade za iznajmljivanje stanojela Grada Zagreba koje je nadležno za poslove ugo- va, soba i postelja putnicima i turis ma i organiziranja s teljstva, pruža ugos teljske usluge u domaćinstvu kampova, dok se izdacima smatraju svi odljevi dobaiznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i ra poreznog obveznika jekom poreznog razdoblja, a turis ma, te koji s osnove ulaska u sustav obvezni- koji su nastali radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poka PDV-a mora po sili zakona prijeći na utvrđivanje slovnih primitaka, i izravno su povezani s obavljanjem dohotka na temelju poslovnih knjiga i na način pro- djelatnos . Između ostalih, poslovnim izdacima smapisan za samostalnu djelatnost, nije obvezan radi traju se izdaci za nabavu materijala, robe, energije i utvrđivanja dohotka od djelatnos iznajmljivanja usluga, koji služe za stjecanje dohotka, kao i ulaganja, otvara obrt pod uvje ma i na način propisan Za- osim ulaganja financijske imovine i ulaganja u dugokonom o obrt (NN, br. 143/13.). Među m, navede- trajnu imovinu. no se odnosi samo na slučajeve u kojima otvaranje obrta nije uvjetovano Zakonom o obrtu ili drugim propisima, a kako je to i potvrđeno u mišljenju MF Kl: 410-01/11-01/2155, Ur. br. 513-07-21-01/12-2 od 14. ožujka 2012.

2. Poslovne knjige i evidencije Pri utvrđivanju poreza na dohodak od iznajmljivanja na način propisan za samostalnu djelatnost, a prema odredbama članaka 20. i 21. Zakona o porezu na dohodak, osnovica za oporezivanje utvrđuje se prema načelu blagajne kao razlika između ostvarenih primitka i stvarno nastalih porezno dopus vih izdataka temeljem podataka iz poslovnih knjiga i evidencija. Sukladno članku 23. Zakona o porezu na dohodak, propisane poslovne knjige su: • Knjiga primitaka i izdataka – Obrazac KPI • Evidencija o tražbinama i obvezama – Obrazac TO • Knjiga prometa – Obrazac KPR, te

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

• Popis dugotrajne imovine – Obrzac DI

Ako je porezni obveznik u sustavu PDV-a, tada je prema odredbama Zakona o PDV-u (NN, br. 73/13, 99/13 – Rješenje USRH, 148/13 i 155/13 – Rješenje USRH – dalje Zakon o PDV-u) dužan vodi i Knjigu ulaznih i izlaznih računa za PDV, ali ne mora vodi Evidenciju o tražbinama i obvezama. Među m, ako obveznici PDV-a propisane evidencije vode upisivanjem podataka o plaćenim i naplaćenim računima uvažavajući načelo blagajne, obvezno vode Evidenciju o tražbinama i obvezama. Nadalje, porezni obveznik nije dužan vodi ni knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osigurava u knjizi Primitka i izdataka ili u drugim evidencijama propisanim zakonom, te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se gotovinski primici i ostvaruju.

Izdacima se ne smatraju izdaci što se ne mogu jasno odvoji od osobnih izdataka, kao ni izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka. Građani iznajmljivači obveznici su plaćanja boravišne pristojbe koja obveza je utvrđena Zakonom o boravišnoj pristojbi (NN, br. 152/08 do 30/14), pri čemu se svota boravišne pristojbe utvrđuje posebno za svaku kalendarsku godinu. Za 2014. visina boravišne pristojbe utvrđena je Uredbom o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2014. (NN, br. 97/13). Za pružene ugos teljske usluge iznajmljivanja u domaćinstvu, građani su obvezni plaća boravišnu pristojbu u godišnjem paušalnom iznosu za svaki krevet i smještajnu jedinicu u kampu kojim se koriste za pružanje usluga smještaja, ovisno o koeficijentu razreda turis čkog mjesta u kojem se pružaju usluge smještaja u domaćinstvu, ako su obveznici plaćanja paušalnog poreza na dohodak, ili boravišnu pristojbu plaćaju prema podacima iz poslovnih knjiga i evi-

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

dencija, ako su iznajmljivači u sustavu PDV-a i vode 3. Obvezno podnošenje godišnje porezne poslovne knjige. Kod pružanja usluge smještaja, iznos prijave boravišne pristojbe potrebno je istaknu na računu koji se izdaje gostu, a sukladno članku 9., stavku 1., Prema članku 39. Zakona o porezu na dohodak, obveznici poreza na dohodak kojima se dohodak utvrtočki 6. Zakona o ugos teljskoj djelatnos . đuje na način propisan za samostalnu djelatnost na No, za građane koji pružaju ugos teljske usluge u doma- temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, obćinstvu i plaćaju boravišnu pristojbu u paušalnoj svo , vezni su podnije godišnju poreznu prijavu, a ista se nije propisana obveza is canja boravišne pristojbe na podnosi do kraja veljače tekuće za prethodnu kalenračunu. Među m, za iznajmljivače obveznike PDV-a, darsku godinu. Među m, u godišnjoj poreznoj prijaplaćena boravišna pristojba koju od gosta naplaćuje vi koju obvezno podnose, porezni obveznici su dužni iznajmljivač, te je uplaćuje na uplatni račun turis čke iskaza samo dohodak za koji postoji obveza podnozajednice općine ili grada, ne smatra se ni primitkom šenja godišnje porezne prijave i dohodak od nesamoni izdatkom od iznajmljivanja, već se smatra prolaznom stalnog rada. stavkom, i ne ulazi u osnovicu za obračun poreza. Ako uz dohodak za koji se obvezno podnosi godišnja 2.2. Mjesečno plaćanje predujma poreza na porezna prijava i dohodak od nesamostalnog rada, dohodak porezni obveznik iskaže i bilo koji dohodak iz ostaTijekom godine iznajmljivači koji su obveznici PDV-a, lih izvora, tada je u prijavi obvezan iskaza ukupno dužni su plaća predujam poreza na dohodak, koji ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a sukladse plaća mjesečno do kraja mjeseca za prethodni no odredbi članka 39., stavka 5. Zakona o porezu na mjesec. (Npr. svotu predujma za kolovoz 2014. tre- dohodak. Utvrđenu obvezu poreza na dohodak po ba pla do kraja rujna 2014.). Mjesečni predujam godišnjoj poreznoj prijavi, porezni obveznici su dužni poreza na dohodak plaća se prema izdanom rješenju pla u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. nadležne ispostave Porezne uprave, a koje rješenje je Ako porezni obveznici ne podnesu poreznu prijavu na snazi sve do izmjene odnosno do utvrđivanja no- ili je podnesu sa nepotpunim ili netočnim podacima, vog predujma. Prema Naredbi o načinu uplaćivanja Porezna uprava će porez na dohodak utvrdi procjeprihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za nom. Za nepodnošenje porezne prijave u roku, članfinanciranje drugih javnih potreba u 2014. god. (NN, kom 207. OPZ-a, propisana je visoka novčana kazna br. 17/14 i 49/14), predujmovi se uplaćuju na račun od 5.000,00 do 500.000,00 kn. poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak grada ili općine prema prebivalištu ili uobičajenom bora- 4. Obveza plaćanja porez na dobit vištu poreznog obveznika iznajmljivača, uz korištenje iznajmljivača modela uplate 68, brojčane oznake vrste poreza 1430 Iznajmljivač koji pruža ugos teljske usluge građana u te OIB-a iznajmljivača, pri čemu je od 1. lipnja 2014. u domaćinstvu iznajmljivanjem soba, apartmana i kuća primjeni isključivo IBAN konstrukcija uplatnih računa. za odmor, može posta obveznikom plaćanja poreza

Pismeni zahtjev u kojem se traži promjena načina oporezivanja, dostavlja se ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće za iduću kalendarsku godinu, nakon čega porezni obveznik dobiva rješenje Porezne uprave da je obveznik plaćanja poreza na dobit, a koje rje-

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Među m, porezni obveznik koji počinje s pružanjem ugos teljskih usluga građana u domaćinstvu, a dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost, nije obvezan plaća mjesečne predujmove poreza na dohodak sve do podnošenja prve godišnje porezne prijave.

na dobit, ako podnese zahtjev u kojem traži da želi umjesto poreza na dohodak plaća porez na dobit ili obveznikom plaćanja poreza na dobit postaje po sili zakona zbog prekoračenja uvjeta propisanih za oporezivanje dobi prema odredbama članku 2. Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04 do 148/13). Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit po sili zakona, ako ostvari određene uvjete odnosno, ako ostvari ukupan primitak veći od 2,00 mil. kn, dohodak veći od 400.000,00 kn, ima dugotrajnu imovinu u vrijednos većoj od 2,00 mil. kn ili prosječno zapošljava više od 15 radnika, pri čemu propisani uvje nisu kumula vni nego pojedinačni.

Model uplate Uplatni račun po IBAN i brojčana konstrukciji – grada Vrsta poreza oznaka vrste ili općine prema prihoda prebivalištu iznajmljivača Porez na 68 1430 – OIB Grad Makarska dohodak i HR0810010051724912002 prirez porezu Grad Zagreb na dohodak HR1110010051713312009 od obrta i s obrtom izjednačenim djelatnos ma

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

šenje ga obvezuje na primjenu sljedećih 5 godina, su- • po sili zakona od 1. siječnja tekuće godine → ako kladno odredbi članka 29., stavak 4., Zakona o porezu im je vrijednost ukupnih godišnjih oporezivih isna dobit. Samo u opravdanim slučajevima, Porezna poruka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj uprava može odobri i kraći rok prelaska s plaćanja kalendarskoj godini bila veća od 230.000,00 kn. poreza na dohodak na porez na dobit i obratno. U tom slučaju kao obveznici PDV-a trebaju vodi osim poslovnih knjiga prema propisima o dohotku 4.1. Propisane poslovne knjige za obveznike ili dobi , i poslovne knjige propisane Zakonom o poreza na dobit PDV-u, te Ako iznajmljivači plaćaju porez na dobit umjesto po- • dobrovoljno na temelju vlas tog zahtjeva → kojim porezni obveznik traži da želi bi obveznik PDV-a reza na dohodak, od poslovnih knjiga dužni su vo(neovisno o ostvarenoj visini isporuke dobara i di : dnevnik, glavnu knjigu i pomoćne knjige. Dobit usluga u prethodnom razdoblju). se utvrđuje po fakturiranom načelu i prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, a koja se uvećava i umanjuje prema odredbama Zakona o porezu na dobit, pri čemu se porez na dobit plaća po jedinstvenoj stopi od 20 %. Kao i obveznici poreza na dohodak i obveznici poreza na dobit dužni su jekom poreznog razdoblja plaća mjesečni predujam poreza na dobit, i to do kraja mjeseca za prethodni mjesec. Prema izmijenjenim odredbama Pravilnika o porezu na dobit (NN, br. 160/13), koji je stupio na snagu 31. prosinca 2013. propisan je drugačiji način izračuna mjesečnog predujma u 2014. u odnosu na prošlu godinu.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Sukladno navedenom, visina mjesečnog predujma poreza na dobit u 2014. izračunava se tako da se porezna obveza prema PD obrasu (koji se podnosi odmah po završetku kalendarske godine kao poreznog razdoblja a najkasnije do 30. travnja tekuće za prošlu godinu), utvrđuje bez smanjenja porezne osnovice za svote poreznih olakšica, osim poreznih olakšica koje se mogu utvrđiva za više poreznih razdoblja, te se na taj način utvrđena porezna obveza dijeli s brojem mjesecu poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit. Novi porezni obveznici koji počinju obavlja djelatnost, ne plaćaju predujam poreza na dobit na početku obavljanja djelatnos , a sve do podnošenja prve godišnje porezne prijave.

Porezni obveznik može jekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja, podnije zahtjev nadležnoj Poreznoj upravi za izmjenom visine mjesečnog predujma poreza na dobit. U zahtjevu se navode razlozi za smanjenje predujma te prilažu knjigovodstveni izvještaji (bilanca, račun dobi i gubitka), na temelju kojih ispostava Porezne uprave donosi rješenje kojim se prihvaća ili odbija zahtjev poreznog obveznika kojim se traži smanjenje visine mjesečnog predujma.

5. Utvrđivanje i obveza plaćanja PDV-a

Ako je iznajmljivač obveznik PDV-a, tada je obvezan dohodak od iznajmljivanja utvrđiva na način propisan za samostalnu obrtničku djelatnost ili može izabra plaćanje poreza na dobit, pri čemu se osim plaćanja poreza na dohodak ili dobit, na prihod ostvaren od iznajmljivanja plaća i PDV. Svi obveznici PDV-a dužni su se prijavi nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa u registar obveznika PDV-a, te podnije Obrazac P-PDV-1, i to najkasnije do 15. siječnja tekuće godine u kojoj su promijenili porezni položaj oporezivanja. Od 1. siječnja tekuće godine, porezni obveznici su dužni vodi sve poslovne knjige propisane Zakonom o PDV-u, Zakonom o porezu na dohodak ili Zakonom o porezu na dobit, te su obvezni u zakonskim rokovima – mjesečno ili tromjesečno te godišnje, podnosi propisane PDV Obrasce. Prema članku 163. Pravilnika o PDV-u, a radi osiguranja podataka o svim izdanim i primljenim računima te PDV-u koji je sadržan u m računima, obveznik PDV-a dužan je u svom knjigovodstvu osigura sve podatke potrebne za utvrđivanje i plaćanje PDV-a te je obvezan vodi poslovne knjige i evidencije, i to: • knjigu izdanih (izlaznih) računa ® obrazac I-RA, te • knjigu primljenih (ulaznih) računa ® obrazac U-RA. Nadalje, a radi osiguranja podataka o stjecanjima dobara iz drugih država članica, primljenim i obavljenim uslugama u druge države članice kao i u treće zemlje, o primljenim isporukama na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu te o PDV-u plaćenom pri uvozu, porezni obveznik mora vodi posebne evidencije. Osim spomenu h poslovnih knjiga i evidencija, obveznici PDV-a vode i poslovne knjige propisane odredbama Zakona o porezu na dohodak ili Zakona o porezu na dobit, ovisno je li u svom poslovanju primjenjuju načelo fakturirane realizacije ili načelo blagajne.

Građani koji putnicima i turis ma iznajmljuju stanove, sobe i postelje i organiziraju kampove, mogu po- Osnovica za PDV je naknada za obavljenu uslugu, pod kojom se smatra sve ono što primatelj usluge treba sta obveznicima PDV-a na dva načina:

UDK 336.2

pla za obavljenu uslugu, osim PDV-a i prolaznih stavki (boravišne pristojbe). Na naknadu za usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansionom ili punim pansionom u hotelima i objek ma slične namjene kao i na usluge smještaja u kampovima ili u mjes ma određenim za kampiranje te smještaj u plovnim objek ma nau čkog turizma, plaća se PDV po stopi od 13 %. Objek ma slične namjene smatraju se sve vrste komercijalnih ugos teljskih objekata, a u smislu Pravilnika o PDV-u to su između ostalih i kampovi, kamp-naselja i kampirališta, kuće za odmor, sobe za iznajmljivanje, apartmani i studio apartmani, odmarališta i sl. Među m, ako porezni obveznik na svom zemljištu u kampu pruža i naplaćuje druge usluge kao što su smještaj i čuvanje kamp-prikolice izvan turis čke sezone, tada se na utvrđenu poreznu osnovicu plaća PDV po stopi od 25 %, jer se ne radi o usluzi smještaja koji se oporezuje po stopi PDV-a od 13 % već o usluzi najma, koja se oporezuje stopom PDV-a od 25 %. Porezni obveznik mora za svako obračunsko razdoblje sam utvrdi obvezu PDV-a te je iskaza u prijavi poreza na dodanu vrijednost na PDV Obrascu, a ista se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu fizičke osobe do 20. u mjesecu po isteku obračunskog razdoblja, dok se PDV utvrđen u poreznoj prijavi plaća do posljednjeg dana u mjesecu po proteku mjesečnog ili tromjesečnog obračunskog razdoblja. Osim obveze za plaćanje PDV-a, porezni obveznik ima pravo i na odbitak pretporeza uz zadovoljenje propisanih uvjeta. Po isteku poslovne godine kao poreznog razdoblja, porezni obveznici su obvezni podnije konačan obračun PDV-a na PDV-K obrascu, do kraja veljače tekuće za proteklu kalendarsku godinu. Člankom 63., stavkom 6. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13 – dalje OPZ), propisana je obveza podnošenja poreznih prijava elektroničkim putem za sve obveznike PDV-a, korištenjem web-aplikacije: ePorezna, a za što je potrebno posjedova digitalni cer fikat izdan od FINA-e.

PDV-u, pri čemu se od 1. 1. 2014. na usluge smještaja, PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 13 %. Račun se ispostavlja najmanje u dva primjerka od kojih se jedan uručuje kupcu, a drugi služi kao isprava za knjiženje. Propisani elemen računa prema članku 79., stavak 1. Zakona o PDV-u moraju najmanje sadržava podatke: ime i prezime (naziv), adresa i OIB građana (poduzetnika) koji je obavio usluge, mjesto i nadnevak izdavanja računa, broj računa, ime i prezime ili naziv, adresa i OIB poduzetnika kome su obavljene usluge, vrsta i količina obavljenih usluga, nadnevak isporuke obavljenih usluga, jediničnu cijenu bez PDV-a odnosno iznos naknade obavljenih usluga razvrstanih po poreznoj stopi, popuste ako nisu uključeni u jediničnu cijenu, stopu PDV-a, iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako se primjenjuje poseban postupak za koji je u smislu Zakona o PDV-u taj podatak isključen te zbrojni iznos naknade i PDV-a. Sve do 31. prosinca 2014., obveznici poreza na dohodak koji su u sutavu PDV-a, na računima trebaju naves oznaku R-2 kao i napomenu: obračun prema naplaćenoj naknadi, a sukladno članku 197., stavku 4. Pravilnika o PDV-u (NN, br. 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14). U nastavku se daje mogući izgled računa za pruženu uslugu smještaja kojeg obveznik PDV-a izdaje drugom poreznom obvezniku: Apartman Galeb vl. Lucija Marić Obala 17, Makarska OIB: 11059573305

R-2

Makarska, 25. 8. 2014. Ivan Car A. G. Matoša 5, Varaždin OIB: 12129553591 Račun br. 55/14

Za građane iznajmljivače koji su u sustavu PDV-a, a pružaju usluge smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor i kampovima, po kojoj osnovi su Obračun prema naplaćenoj obveznici plaćanja i poreza na dohodak od imovine naknadi na temelju poslovnih knjiga i evidencija, propisana Iznajmljivač Lucija Marić je obveza izdavanja računa za svaku obavljenu uslugu. Račun za uslugu smještaja koji se izdaje drugom poreznom obvezniku, treba sadržava propisane Ako iznajmljivač koji je u sustavu PDV-a, izdaje račun elemente sukladno članku 79., stavku 1. Zakona o drugim fizičkim osobama kao krajnjim korisnicima us-

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Usluga najma za korištenje apartmana za dvije osobe u razdoblju od 10.08.2014. do 18.08.2014. OPIS Svota u kn Najam apartmana - 8 dana x 5.600,00 700,00 kn PDV 13 % (čl. 38, st. 3 Zakona 728,00 o PDV-u) Ukupno naknada s PDV-om 6.328,00

5.1. Obvezni elemen računa iznajmljivača, koji je obveznik PDV-a

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

luge smještaja (koji se najčešće naplaćuje u gotovini), takav račun naziva se računom za gotovinski promet, a njegov sadržaj uređen je odredbama Općeg poreznog zakona (NN, br.147/08 do 73/13). Prema članku 54.a OPZ-a, račun za gotovinski promet, isječci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih uređaja, moraju sadržava najmanje slijedeće podatke: • broj i nadnevak izdavanja • ime (naziv), adresu i OIB poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio usluge, te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena • količinu, cijenu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara, te vrstu, količinu i cijenu obavljenih usluga • ukupan iznos naknade i poreza razvrstan po poreznoj stopi.

6. Prijava u registar na Obrascu RPO Prijavu u registar obveznika poreza na dohodak na propisanom Obrascu RPO, nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnosi porezni obveznik za pružanje usluga građana u domaćinstvu, u propisanim rokovima, i to:

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Propisani rok 8 dana

Opis promjene

radi upisa u registar i utvrđivanja godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza ili poreza na dohodak temeljem poslovnih knjiga, od dana kada je nadležan županijski ured odnosno ured Grada Zagreba za poslove turizma izdao odobrenje za pružanje usluga građana u domaćinstvu 8 dana radi brisanja iz registra od dana kada mu je nadležan ured izdao rješenje o prestanku važenja odobrenja za pružanje usluga građana u domaćinstvu 8 dana radi promjene podataka u registru bitnih za oporezivanje od dana kada mu je nadležan ured izdao rješenje o promjeni broja kreveta odnosno smještajnih jedinica u kampu Do kraja radi promjene načina oporezivanja kojim se kalendarske prema vlas toj želji zah jeva promjena sa godine utvrđivanja godišnjeg paušalnog oporezivaza iduću nja na utvrđivanje dohotka temeljem poslovkalendarsku nih knjiga i evidencija i obrnuto. godinu

Posebno se napominje da je prema članku 91. Pravilnika o porezu na dohodak, porezni obveznik koji počinje obavlja djelatnost iznajmljivanja pokretnina kao što su skuteri, brodice, daske za jedrenje, sandoline, pedaline, suncobrani, ležaljke i duga slična sredstva ili sadržaji, obvezan uz prijavu u registar poreznih obveznika priloži i preslik koncesijskog odobrenja ili pre-

slik rješenja nadležnog jela za obavljanje djelatnos , izdanih prema posebnim propisima, te u roku od 8 dana dostavi nadležnoj isposavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu i svaku izmjenu izdanog koncesijskog odobrenja ili rješenja za obavljanje djelatnos .

7. Dodjela PDV iden fikacijskog broja privatnim iznajmljivačima Pristupanjem RH u Europsku uniju, došlo je do značajne promjene u načinu plaćanja PDV-a na usluge posredovanja koje inozemne putničke agencije sa sjedištem u državama članicam EU ili sa sjedištem u trećim, koje nisu države članice EU, zaračunavaju građanima iznajmljivačima soba, postelja, apartmana i kuća za odmor. Naime, građani iznajmljivači mogu osim neposrednog iznajmljivanja svojih smještajnih kapaciteta, koris i način posrednog iznajmljivanja soba, postelja, apartmana i kuća za odmor po agenciji koja se javlja kao posrednik pri čemu agencija od iznajmljivača naplaćuje ugovorenu svotu provizije. Vrlo često privatni iznajmljivač koris i usluge oglašavanja npr. web-stranicama Booking.com, a za koju uslugu im je ispostavljen račun s napomenom: VAT subject to reverse charge. Postavlja se pitanje kakve su obveze privatnog iznajmljivača, ako primi račun za uslugu posredovanja od inozemne putničke agenicje te na koji način je obvezan obračuna i pla PDV, ako nije upisan u registar obveznika PDV-a, a za ostvareni dohodak od iznajmljivanja plaća paušalni porez na dohodak? Sukladno odredbama Zakona o PDV-u, koji se primjenjuje od 1. srpnja 2013., sve osobe koje samostalno obavljaju bilo koju gospodarsku djelatnost smatraju se obveznicima PDV-a. Građani kao privatni iznjamljivači soba, postelja, apartmana i kuća za odmor, koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a (jer nisu prekoračili graničnu svotu prometa od 230.000,00 kn), smatraju se mali poreznim obveznicima u odnosu na primljene usluge posredovanja za pronalaženje turista, koje je obavila putnička agencija iz druge države članice EU ili treće zemlje. Kada mali porezni obveznik prima usluge od drugih poreznih obveznika – putničkih agencija iz država članica EU ili trećih zemalja, obvezan je na primljene usluge obračuna i pla hrvatski PDV po stopi od 25 %. Navedeno proizlazi iz odredbe članka 75., stavak 1., točka 6. Zakona o PDV-u, kojim je propisano da PDV treba plaća svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz članka 17., stavak 1. Zakona, ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobiča-

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

jeno boravište u tuzemstvu, dok je odredbom članka 17., stavak 1. Zakona o PDV-u propisano da se mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra mjesto sjedišta tog poreznog obveznika.

PDV-a kojeg je obračunao na uslugu koju mu je obavila strana putnička agencija, s obzirom na to da nije upisan u registar obveznika PDV-a, već samo iskazuje obvezu. U Obrascu PDV-a vrijednost primljene usluge i obračunani PDV iskazuje se:

Za primljene usluge posredovanja koje je obavila putnička agencija iz druge države članice EU, mali porezni obveznici se trebaju registrira za potrebe PDV-a radi dodjele PDV iden fikacijskog broja, a zahtjev se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu na Obrasca P-PDV. PDV iden fikacijski broj koji se izdaje s osnove obavljanja ili primanja usluga unutar EU, potvrđuje se poreznim rješenjem, a privatni ga iznajmljivači dostavljaju stranoj putničkoj agenciji. Zahtjev za dodjelu PDV ID broja iznajmljivači su dužni podnije Poreznoj upravi 15 dana prije početka primanja usluga posredovanja za pronalaženje turista.

• na rednom broju II.10 – primljene usluge iz EU po stopi od 25 % → za primljene usluge posredovanja iz država članica EU, ili • na rednom broju II.13. – primljene isporuke dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH po stopi od 25 % → za primljene usluge posredovanja isključivo od poreznih obveznika iz trećih zemalja.

7.1. Obračun PDV-a na primljenu uslugu posredovanja Ako je strana putnička agencija dobila PDV ID broj iznajmljivača, tada za obavljenu uslugu posredovanja neće zaračuna PDV svoje zemlje, već će napravi prijenos porezne obveze ili reverse charge na građanina privatnog iznajmljivača, koji će na primljenu uslugu posredovanja obračuna i pla hrvatski PDV. Prema tomu, malim poreznim obveznicima smatraju se i građani privatni iznajmljivači koji su obvezni Poreznoj upravi podnije zahtjev za dodjelu PDV iden fikacijskog broja, ako im usluge obavljaja strana putnička agencija ili interent operater: Booking.com, koji imaju sjedište u drugoj državi članici EU.

7.2. Podnošenje Obrasca PDV i PDV-S Privatni iznajmljivač kao mali porezni obveznik, dužan je podnije Obrazac PDV u kojem iskazuje vrijednost primjene usluge i obračunani PDV-a, te Obrazac PDV-S i to samo za obračunska razdoblja u kojima je usluga primljena. Obrasci PDV i PDV-S podnose se Poreznoj upravi elektronički do 20-og u mjesecu po proteku mjesečnog obračunskog razdoblja, pri čemu je propisana obveza plaćanja obračunanog PDV-a do posljednjeg dana u mjesecu po završetku mjeseca u kojem je usluga obavljena. TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

(Primjerice ako je privatnom iznajmljivaču internetski operater Booking. com sa sjedištem iz druge države članice EU obavio uslugu posredovanja u lipnju, privatni izanajmljivač je bio obvezan Obrazac PDV i Posebno se is če da dodjela PDV iden fikacijskog Obrazac PDV–S, podnije Poreznoj upravi do 20. srpbroja nije isto što i upis u registar obveznika PDV-a, nja a obračunani i iskazani PDV na Obracu, upla do tako da je dodjelom PDV iden fikacijskog broja, pri- 31. srpnja u državni proračun.) Iznimno, građani privatni izajmljivač samo registriran za potrebe PDV-a, vatni iznajmljivači koji posluju isključivo s putničkim radi čega i dalje može primjeniva paušalni način agencijama iz trećih zemalja, nisu obvezni podnije zahtjev za dodjelu PDV idenifikacijskog broja, neoviplaćanja poreza na dohodak. sno od toga što su na primljenu uslugu za posredoPrivatni iznajmljivač kao mali porezni obveznik koji je vanje obvezni obračuna i pla hrvatski PDV. Kada registriran za potrebe PDV-a, nema pravo na odbitak privatni iznajmljivač primi račun za uslugu posredo-

Na obavljenu uslugu posredovanja, strana putnička agenicja neće zaračuna PDV, već je privatni iznajmljivač obvezan na primljenu uslugu obračna i pla hrvatski PDV u korist državnog proračuna po općoj stopi od 25 %. Poreznu osnovicu za obračun PDV-a na primljene usluge čini provizija, odnosno naknada za primljenu uslugu koju je u računu iskazala strana agencija. Ako je naknada iskazana u stranoj valu , potrebno je istu preračuna u kune po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan kada je obavljena usluga.

Među m, pravo na odbitak pretporeza imaju oni privatni iznajmljivači, koji su po sili zakona ili dobrovolnjo upisani u registar obveznika PDV-a. To znači da se u istoj poreznoj prijavi samo iskazuje obveza za PDV, ali istodobno i pravo na odbitak tako obračunanog pretporeza, radi čega nema novčanog jeka uplate odnosno plaćanja obveze, jer PDV postaje obračunska kategorija. Obveznici PDV-a iskazuju obvezu za PDV na rednom broju II.10 ili II.13, ali i pravo na pretporez na rednom broju III.10 – pretporez od primljenih usluga iz EU po stopi od 25 %, odnosno na rednom broju III.13. – pretporez od primljenih isporuka dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH po stopi od 25 %, čime se obveza i pretporez u istoj svo neutraliziraju.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

2014. podnije prijavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi promjene načina oporezivanja i prelaska od 1. siječnja 2015., s paušalnog oporezivanja na utvrđivanje dohotka na temelju poslovnih knjiga. Istovremeno od 1. siječnja 2015. iznajmljivač postaje i obveznik PDV-a, te je dužan prijavi se u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja 2015. Takvim poreznim obveznicima, Porezna uprava će donije rješenje o plaćanju predujmova poreza na dohodak propisan za samostalnu djelatnost obrta temeljem poslovnih knjiga.

vanja isključivo od stranih putničkih agencija iz trećih zemalja, tada može podnije Obrazac PDV u papirnatom obliku.

8. Zaključno

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Ako porezni obveznik jekom 2014. ostvari oporezive primitke iznad 230.000,00 kn, tada je dužan do kraja

Iznajmljivači koji plaćaju paušalni porez na iznajmljivanje soba i postelja, smatraju se mali poreznim obveznicima i dužni su zatraži PDV iden fikacijski broj za primljenu uslugu posredovanja od strane putničke agencije iz druge države članice EU. Podnose prijave – Obrasce PDV i PDV-S samo za obračunsko razdoblje u kojem je usluga primljena, i plaćaju hrvatski PDV po stopi od 25 % na primljenu uslugu posredovanja, ali nemaju pravo na odbitak pretporeza, jer nisu upisani u registar obveznika PDV-a. Iznimno, PDV iden fikacijski broj ne trebaju traži privatni iznajmljivači koji posluju isključivo s hrvatskim putničkim agencijama, te s putničkim agencijama iz trećih zemalja koje nisu članice EU.

UDK 336.2

POREZI I DOPRINOSI

Neka pitanja oporezivanja PDV-om Anamaria Ester Galinec * Specifični položaj proračunskih i neprofitnih subjekata u sustavu PDV-a uvijek iznova otvara i neka tehnička pitanja njegove primjene. U nastojanju da konciznim odgovorima doprinesemo boljem razumijevanju ove problema ke objavljujemo dio odgovora uredništva sistema ziranih po pojedinim tematskim grupama. Ovu ćemo praksu nastavi i ubuduće.

1. Građevinske usluge

U tom slučaju porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge obvezan je obračuna PDV.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Kako bi se moglo odredi radi li se o prijenosu porezne obveze kod obavljanja građevinskih usluga u tu- Člankom 75., stavkom 3. točkom a) Zakona o PDV-u propisano je da se građevinskom uslugom smatraju zemstvu bitno je utvrdi : usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstruk1) radi li se o odnosu dvaju poreznih obveznika prema cijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge članku 151. stavka 1. Pravilnika o porezu na doda- popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osonu vrijednost (NN, br. 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, blja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) i Članak 152. izričito navodi što se smatra i što se ne 2) radi li se uis nu o građevinskoj usluzi iz članka 75., smatra građevinskom uslugom iz članka 75., stavka stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vri- 3. Zakona o PDV-u, a Dodatkom II Pravilnika o PDV-u jednost (NN, br. 73/13, 99/13 – Rješenje USRH, navedeni su radovi iz članka 152., stavka 1. točke a) 148/13 i 153/13 – Rješenje USRH, u daljnjem tek- Pravilnika o PDV-u, odnosno, radovi koji se smatraju stu: Zakon o PDV-u). građevinskom uslugom. Ovisno o tomu je li građevinska usluga obavljena po- 1. Je li popravak i zamjena dotrajalih dijelova gromoreznom obvezniku ili osobi, koja to nije razlikuje se branske instalacije građevinska usluga? i porezni obveznik koji je u trenutku isporuke obve- 2. Je li održavanje javne rasvjete građevinska usluga? zan obračuna PDV – je li to osoba koja obavlja ili osoba koja prima građevinsku uslugu. Naime, ako je Kako su gromobran i sustav rasvjete električne instagrađevinska usluga obavljena poreznom obvezniku lacije, kod radova na električnim instalacijama, koji upisanom u registar obveznika PDV-a, tada je porezni se odnose na popravak i zamjenu dijelova elektroobveznik koji je obvezan obračuna i pla PDV onaj opreme (npr. hvataljke kod gromobrana ili rasvjetno jelo kod sustava rasvjete) ne primjenjuje se prijekojemu je obavljena građevinska usluga. U slučaju da nos porezne obveze, ali ako takva zamjena zah jeva je građevinska usluga obavljena osobi koja nije poreodređenu rekonstrukciju na građevini, uklanjanje zni obveznik, ne može doći do prijenosa porezne obveze, pa je porezni obveznik koji pruža građevinsku dijelova građevine, izgradnju novih dijelova kako bi se popravila ili zamijenila dotrajala instalacija npr. uslugu obvezan obračuna PDV. kablovi, tada bi se radilo o građevinskoj usluzi radi Ako je građevinska usluga obavljena osobi koja je čega bi došlo do prijenosa porezne obveze, ako je prešla prag stjecanja ili je od njega odustala, te ako građevinska usluga obavljena registriranom poreje obavljena osobi koja prima usluge od poreznih ob- znom obvezniku. veznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj ili obavlja usluge poreznim obveznicima koji nemaju sje- 3. Dobavljač je isporučio građevinski materijal (brodski pod, vrata). Radi li se ovdje o prijenosu porezne dište u Republici Hrvatskoj, a koja nije upisana u regiobveze? star obveznika PDV-a, tada ne može doći do prijenosa porezne obveze u slučaju kada takvim osobama pore- Isporuka građevinskog materijala bez usluge ugradzni obveznici obave građevinsku uslugu u tuzemstvu. nje nije građevinska usluga kako ju definira Zakon o PDV-u, radi čega se ne primjenjuje prijenos porezne obveze i porezni obveznik koji isporučuje dobro, ob* Mr. sc. Anamaria Ester Galinec, autorica je voditeljica Odjela u vezan je obračuna PDV. Među m, ako porezni obveDirekciji računovodstva HNB. Stavovi izneseni u ovom radu osobni su stavovi autorice i ne predstavljaju nužno stavove ins tucije u znik isporučuje građevinski materijal koji i ugrađuje, radi se o građevinskoj usluzi i dolazi do prijenosa pokojoj je zaposlena, ni je na bilo koji način obavezuju.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

POREZI I DOPRINOSI

UDK 336.2

rezne obveze koji se primjenjuje i na isporuku građe- U navedenom primjeru treba razlikova radi li se o vinskog materijala i na njegovu ugradnju. donaciji ili poklonu male vrijednos . Kada se radi o 4. Naručena je usluga mjerenja kvalitete zraka. Izvje- donaciji, tada je isporučitelj dobra obvezan obračuštaj o mjerenju kvalitete zraka potreban je naruči- na PDV i pla ga, ako je pri nabavi tog dobra koritelju za tehnički pregled uređaja za pročišćavanje s o pretporez. Donator sam utvrđuje vrijednost dootpadnih voda. Je li usluga mjerenja kvalitete zraka niranog dobra što čini poreznu osnovicu. Dakle, iako je donirano dobro isporučeno bez naknade, za poregrađevinska usluga? znog obveznika isporučitelja postoji obveza obračuna Usluga mjerenja kvalitete zraka ne može se smatra- PDV-a. Kada porezni obveznik donira dobro, obvegrađevinskom uslugom, jer je davanje Izvještaja o zan je obračuna PDV, jednako kao kada isto dobro mjerenju kvalitete zraka nužno za utvrđivanje uvjeta koje isporučuje u komercijalne svrhe podliježe obvezi funkcionalnos uređaja, a nije u vezi s probnim te- obračuna PDV-a. s ranjem, puštanjem u rad ili sličnom uslugom, kada se izvodi na uređajima i opremi prilikom izgradnje ili Uz donirano dobro zaprimate i dokument kojim potvrđujete da je dobro preuzeto (otpremnica, dorekonstrukcije građevinskog objekta. stavnica ili neki drugi dokument kojim se potvrđuje 5. Dječji vr ć je zaprimio račun od izvođača radova primopredaja doniranog dobra) i račun, s napomena kojem je naznačeno da “PDV nije obračunat te- nom da se radi o obračunu i da po tom dokumentu meljem članka 90., stavka 1. i 2. Zakona o PDV-u”. nema obveze plaćanja, koji je vjerodostojna isprava Budući da dječji vr ć nije porezni obveznik, može li za knjigovodstvenu evidenciju. Kako se u knjigama doći do prijenosa porezne obveze? primatelja doniranog sredstva eviden raju troškovi i Kako navodite, dječji vr ć nije porezni obveznik, što prihodi u istoj vrijednos , pos že se neutralan efekt. znači da niste obvezni obračunava PDV na svoje opo- Eviden ra se iznos iskazan na računu, a pretporez za rezive isporuke, kao i da ne može doći do prijenodonirano sredstvo se ne priznaje.Takav obračun sa porezne obveze u slučaju kada Vam grapotreban je i dobavljaču da eviden ra pođevinsku uslugu obavi tuzemni porezni slovni događaj i da iskaže PDV u obrasobveznik. U slučaju kada Vam uslugu cu. obavi mali porezni obveznik (članak Besplatno davanje uzoraka u razu90. Zakona o PDV-u) koji na izdamnim količinama i poklona manim računima za obavljenu isponje vrijednos koje obavi poreruku nema pravo iskaziva PDV, zni obveznik u okviru obavljanja jer nije registrirani porezni obvegospodarske djelatnos ne smaznik i jer mu vrijednost isporuka tra se isporukom dobra uz nadobara ili obavljenih usluga u pretknadu i na isporuku takvih dobara hodnoj kalendarskoj godini nije bila ne obračunava se PDV. Poklonima veća od 230.000,00 kn, prema tako male vrijednos smatraju se pokloni, primljenom računu obvezni ste ispuni čija vrijednost nije veća od 160,00 kuna. novčanu obvezu prema svom dobavljaču i Kod davanja poklona male vrijednos važan nemate obvezu obračuna PDV-a, plaćanja PDV-a uvjet je da se daju povremeno i ne is m osobama. ni popunjavanja obrasca PDV. Ako dobavljač uručuje poklone male vrijednos (poKada vam za istu vrstu usluge račun ispostavi porezni jedinačne vrijednos do 160,00 kn bez PDV-a) obaobveznik, na računu treba bi iskazan PDV, kojeg, ako vezan je sastavlja knjigovodstvenu ispravu kako bi niste porezni obveznik, nemate pravo prizna kao eviden rao poslovni događaj u svojim knjigama, ali pretporez. U slučaju da vam porezni obveznik pruža primatelju poklona ne ispostavlja dokument, te se građevinsku uslugu, ne može doći do prijenosa po- tako primljene isporuke ne eviden raju u poslovnim rezne obveze, jer niste porezni obveznik, pa račun za knjigama primatelja. građevinsku uslugu mora bi uvećan za PDV. Prema članku 11., stavku 3. Pravilnika o PDV-u propisano je da se davanje poklona pojedinačne vrijed2. Donacija i pokloni male vrijednos nos do 160,00 kuna bez PDV-a u okviru obavljanja 6. Dobavljač želi donira potrošni materijal koji se ko- gospodarske ili druge djelatnos ne smatra isporuris za obavljanje oslobođene usluge iz članka 39. kom dobara uz naknadu pod uvjetom, da se ne daju Zakona o PDV-u. Budući da potrošni materijal ima is m osobama i da ne postoji pravna obveza ili obmalu vrijednost može li bi isporučen kao promidž- veza protuisporuke odnosno protuusluge primatelja beni materijal, te postoji li obveza obračuna PDV-a? dobra. Povremenim davanjem poklona smatra se

UDK 336.2

davanje najviše jednog poklona istoj osobi u jednom tromjesečju. Isporukama dobara uz naknadu ne smatra se davanje poklona u svrhu promidžbe pojedinačne vrijednos do 160,00 kuna bez PDV-a, ako se radi o posebno prilagođenim dobrima s oznakom: nije za prodaju ili o reklamnim predme ma s nazivom tvrtke ili proizvoda kao što su čaše, pepeljare, olovke, stolnjaci, podmetači, privjesci, prospek , katalozi, vrećice i slični proizvodi.

3. Podjela pretporeza 7. Proračunski smo korisnik u sustavu PDV-a. Budući da obavljamo i gospodarsku i djelatnost oslobođenu PDV-a temeljem članka 39. Zakona o PDV-u, ovisno o namjeni korištenja, po ulaznim računima PDV priznajemo u cijelos , ne priznajemo ili priznajemo djelomično primjenom postotka. Određena osnovna sredstva koris mo i u znanstveno-obrazovne svrhe, ali i za obavljanje gospodarske djelatnos . Za rad na osnovnom sredstvu nabavlja se potrošni materijal i usluga održavanja. Može li se pretporez priznava tako da se po svakom ulaznom računu za navedenu namjenu procjenjuje je li u funkciji oporezive ili oslobođene isporuke, ili se pretporez priznaje u visini postotka izračunatom primjenom formule? Treba li radi razliku između materijala koji je za jednokratnu upotrebu (kojem se može odredi služi li za obrazovanje ili oporezive isporuke) i onog koji nije (npr. kablovi, toneri) i usluga održavanja?

Kada se za primljenu isporuku potrošnog materijala ili uslugu održavanja osnovnog sredstva koji se koris i za oslobođene i za oporezive isporuke ne može utvrdi koji dio primljene isporuke se izravno odnosi na obavljanje oporezive isporuke primjenjuje se podjela pretporeza. Utvrđivanje pretporeza koji se može odbi po svakom ulaznom računu, koji se odnosi na opremu koja služi i za oslobođenu i za oporezivu isporuku, a da se ne primjenjuje podjela pretporeza, moguća je ako porezni obveznik vodi odvojeno knjigovodstvo za svaki dio poslovanja o čemu mora obavijes nadležnu ispostavu Porezne uprave prije početka obračunskog razdoblja u kojem počinje primjenjiva ovaj način podjele pretporeza. Za određivanje prava na pretporez bitno je utvrdi je li primljena isporuka dobara i usluga u funkciji oporezivih isporuka. Ako je poreznom obvezniku obavljena isporuka potrošnog materijala, opreme koja se priznaje kao imovina ili mu je pružena usluga održavanja opreme, pravo na odbitak pretporeza nastaje, ako se primljena dobara i obavljene usluge koriste za potrebe oporezivih transakcija, bez obzira na računovodstveni tretman troška ili imovine.

4. Organiziranje izložbe 8. Općina je od 1. 1. 1.2014. u sustavu PDV-a. U idućem razdoblju općina namjerava organizira izložbu arheoloških nalaza i naplaćiva ulaz te prodava prigodne majice. Može li općina za navedene isporuke bi oslobođena PDV-a?

Općina je jedinica lokalne samouprave čiji je djelokrug rada propisan statutom. Statutom može bi propisano da općina obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana i to poslove koji se, među ostalim nabrojanim, odnose i na kulturu. Prema članku 6., stavku 5. Zakona o PDV-u, poreznim obveznicima ne smatraju se jela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnos ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlas . Slijedom navedenog, ako je statutom propisano da u okviru svoje djelatnos općina obavlja i poslove koji se odnose na

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Nije ispravno prizna pretporez u cijelos , odnosno u visini PDV-a po primljenom računu, ako znamo da se tako fakturirana isporuka odnosi i na oslobođenu isporuku. Kada porezni obveznik koji dijelom obavlja isporuke dobara i usluga oslobođene PDV-a, a dijelom isporuke koje nisu oslobođene, ima pravo na odbitak pretporeza u dijelu koji se odnosi na oporezive isporuke. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i obavljene usluge za koje je dopušten odbitak,

a koji se ne može izravno pripisa m isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao razmjerni dio koji se može odbi odnosno kao postotak, sukladno članku 137. Pravilnika o PDV-u. Dakle, podjela pretporeza utvrđuje se ako porezni obveznik ne može iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izravno pripisa m isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije.

Kada kao porezni obveznik obavljate oporezivu isporuku, imate pravo na pretporez u visini PDV-a iskazanog na računu za isporuku koju vam je obavio porezni obveznik, a koja će bi u funkciji oporezive isporuke. Kada obavljate oslobođenu isporuku iz članka 39. Zakona o PDV-u, po ulaznim računima koji su u vezi sa obavljanjem oslobođene isporuke nemate pravo na pretporez. U konkretnom pitanju, kada isporuku potrošnog materijala i uslugu održavanja kojeg vam obavi porezni obveznik koris te dijelom za obavljanje oporezive i dijelom za usluge oslobođene obračunavanja PDV-a primjenjujete podjelu pretporeza prema formuli iz članka 62., stavka 2. Zakona o PDV-u (kao što navodite, prema utvrđenom postotku), kako biste dobili iznos pretporeza koji je u funkciji s oporezivom isporukom.

POREZI I DOPRINOSI

kulturu, smatramo da općina nije porezni obveznik i ne zaračunava PDV u slučaju naplate ulaza na izložbu arheoloških nalaza. U slučaju prodaje majica ili kakvih drugih suvenira, smatra se da se radi o oporezivoj isporuci. Ako je općina registrirani porezni obveznik, na isporuku takvih proizvoda obvezna je obračuna PDV, jer se radi o proizvodima za komercijalnu svrhu. U slučaju da općina nije registrirani porezni obveznik, jer u prethodnoj kalendarskoj godini nije ostvarila prihode od isporuka radi obavljanja gospodarske djelatnos u iznosu većem od 230.000,00 kn, tada se na takvu isporuku PDV ne obračunava.

UDK 336.2

UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA, KONTROLE IZJAVA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI, NOVOSTI U POSTUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA Zagreb, hotel Palace, 12. rujna 2014. godine, od 10.00 do 14.00 h Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepravilnos , svim ostalim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa , ali i osobama koje prate naplatu potraživanja. Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos , te pravnicima i računovodstvenim djelatnicima koji se u svom radu bave i s otpisima potraživanja. Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na pitanja: tko nepravilnos uočava, tko o nepravilnos ma izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma i koja je uloga osobe za nepravilnos . Cijena: 550,00 kuna po osobi (uključen PDV)

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

5. Javna površina

Detaljan program pročitajte na stranici broj 2. Magazina i na internetskoj stranici

www. m4pin.hr.

9. Treba li grad obračuna PDV na naknadu za pravo služnos na javnim površinama, a na temelju ugovora o osnivanju prava služnos na javnim površinama za obavljanje javnih elektroničko komunikacijskih usluga, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme? Iskorištavanje javne površine i davanje prava služnos na javnoj površini ne smatra se djelatnošću koja podliježe oporezivanju PDV-om, jer se radi o javnom dobru. Iskorištavanje javnog dobra razlikuje se od djelatnos iskorištavanja materijalne i nematerijalne imovine, koja podliježe obvezi oporezivanja PDV-om, što ovdje nije slučaj.

www. m4pin.hr e-pošta:

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

UDK 342

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Pravilnik o izdavanju EU potvrde za pružanje usluga u EU Sandra Vajda * Autorica u članku obrađuje problema ku u svezi s uvje ma za izdavanje EU potvrde državljanima Republike Hrvatske radi dokazivanja namjere pružanja usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u drugoj državi članici Europske unije i Europskog gospodarskog prostora sukladno odredbama Pravilnika o izdavanju EU potvrde (NN, br. 92/14), koji se primjenjuje počevši od 5. kolovoza 2014. godine.

1. Uvod Ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, nastala je pravna praznina zbog nepostojanja pravnog propisa koji će regulira obvezu nadležnog jela u Republici Hrvatskoj da državljanima Republike Hrvatske izda tzv. EU potvrdu, radi dokazivanja namjere pružanja usluga u državi članici Europske unije – domaćinu, kada se pružatelj usluga seli iz jedne države članice u drugu državu Europskog gospodarskog prostora. Stoga je na inicija vu Hrvatske obrtničke komore, koja je uočila navedeni problem, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske pristupilo donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN, br. 74/14) na temelju kojeg je konačno donesen Pravilnik o izdavanju EU potvrde (NN, br. 92/14), kojim se propisuje izgled, sadržaj i postupak izdavanja EU potvrde, koja se izdaje hrvatskim pravnim i fizičkim osobama za neometano pružanje usluga na EU tržištu.

uređen Zakonom o uslugama (NN, br. 80/11), kojim je implemen rana Direk va EU 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu. Navedenim zakonom ukinuta je obveza registracije sjedišta poslovanja u Republici Hrvatskoj za pružatelje usluga koji su prethodno registrirani u bilo kojoj drugoj državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora, s me da pružatelji usluga registrirani u Republici Hrvatskoj također ostvaruju navedenu slobodu na cijelom Europskom gospodarskom prostoru, i to bez obveze ponovne registracije poslovanja. Također je temeljem prava na poslovni nastan, fizičkim osobama hrvatskim državljanima i hrvatskim trgovačkim društvima omogućeno započinjanje i obavljanje gospodarske djelatnos u jednoj ili više država članica Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora, i to kao samozaposlene osobe – obrtnici ili osnivanjem trgovačkih društava, podružnica ili zastupništva pod is m uvje ma kao i državljanima drugih država članica Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora.

3. Pružanje usluga od strane državljana Republike Hrvatske u drugim državama Naime, ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članicama EU članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine, došlo 2. Pravna osnova

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Člankom 7. Direk ve 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija, predviđena je mogućnost davanja prethodne izjave o namjeri pružanja usluga u državi članici Europske unije – domaćinu, ako se pružatelj usluga seli iz jedne države članice u drugu da bi tamo pružao svoje usluge. Navedena izjava je svojevrsna obavijest nadležnim jelima države domaćina, da će Opći okvir za slobodno tržište usluga na području davatelj usluga pruža svoje usluge na njenom teritoprava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga riju, te se daje unaprijed (prije prvog pružanja usluga) u pisanom obliku. Izjavi se mogu priloži određeni dokumen , na primjer, dokaz o nacionalnos , dokaz * o stručnim kvalifikacijama, kao i potvrda kojom se Sandra Vajda, dipl. ing, Zagreb.

je do bitnih promjena glede uvjeta pod kojima gospodarski subjek iz Republike Hrvatske (fizičke i pravne osobe) mogu privremeno i povremeno pruža usluge na jedinstvenom europskom tržištu bez obveze da se tamo poslovno nastane, odnosno postanu obveznici plaćanja obveznih davanja u drugoj državi članici Europske unije.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

UDK 342

potvrđuje da je njezin nositelj pravno osnovan u drža- a) pravna ili fizička osoba, s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koja namjerava u drugoj državi članici za bavljenje djelatnos ma o kojima je riječ, i vi članici obavlja reguliranu profesiju ili da u trenutku izdavanja potvrde nema, čak ni privremeno, zabranu bavljenja zanimanjem ili djelatnošću. b) pravna ili fizička osoba, s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koja namjerava u drugoj držaČlanak 7. Direk ve 2005/36/EZ prenesen je člankom vi članici obavlja profesiju koju je obavljala u Re6. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju publici Hrvatskoj najmanje dvije godine u razdoblju inozemnih stručnih kvalifikacija u hrvatsko zakonood deset godina prije pružanja usluga, u slučaju da davstvo. Naime, navedenom odredbom utvrđeno je ista profesija nije regulirana u Republici Hrvatskoj, pravo nadležnih jela Republike Hrvatske, kao države ali je regulirana u državi članici domaćinu. domaćina, da od inozemnih pružatelja usluga zatraže prethodnu obavijest (pisanu izjavu i popratnu doku- Osim problema nepostojanja pravne osnove za izdamentaciju) o namjeri pružanja usluga na teritoriju Re- vanje EU potvrda, bili su uočeni i nedostaci u provedbi postupka izdavanja potvrda o formalnoj osposobljepublike Hrvatske. nos u skladu s odredbama Direk ve 2005/36/EZ, odS obzirom na to da ni jednim važećim propisom Re- nosno nije na odgovarajući način određeno nadležno publike Hrvatske nije bila propisana mogućnost, odjelo koje je dužno kandidatu izda takvu potvrdu. nosno obveza nadležnog jela u Republici Hrvatskoj, Osim toga, postojećim odredbama Zakona o regulida navedenu potvrdu izda hrvatskom državljaninu ranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih koji želi pruža svoje usluge u drugoj državi ugovor- kvalifikacija nije bilo jasno određeno, kojem je nadležnici Ugovora o europskom gospodarskom prostoru, nom jelu kandidat koji po prvi put želi pruža usluge Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je na inici- obavljanjem regulirane profesije u Republici Hrvatskoj ja vu Hrvatske obrtničke komore koja je uočila i uka- na privremenoj i povremenoj osnovi, dužan dostavi zala na navedeni problem pristupilo izradi pravnog izjavu o namjeri pružanja svojih usluga u pisanom obliakta koji će predstavlja pravnu osnovu za izdavanje ku. Svi ovi nedostaci uzrokuju da kandida ne mogu takvih potvrda. Stoga se je pristupilo donošenju Za- ostvari svoje pravo na neometano pružanje usluga, a kona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim što se predloženim Zakonom želi ispravi . profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji je riješio navedenu pravnu prazninu, s me da je is objavljen u Narodnim novinama br. 74/14., a primjenjuje se od 24. lipnja 2014. godine.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Naime, od ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije prisutan je značajan interes za njihovim izdavanjem, a poglavito od obrtnika u Republici Hrvatskoj, koji žele ostvari svoje pravo na slobodno pružanje usluga na području Europske unije, no to nisu u mogućnos učini dok potvrdom ne dokažu svoju poslovnu nastanjenost i pravo na slobodno pružanje usluga u državi članici poslovnog nastana (u Republici Hrvatskoj).

Primjer dobre prakse u zemljama članicama Europske unije je izdavanje EU potvrda, te uklanjanje svih administra vnih prepreka slobodnom pružanju usluga na tržištu Europskog gospodarskog prostora. EU potvrda sadrži skup informacija o kandidatu, odnosno pružatelju usluga, a u svrhu dokazivanja da je poslovno nastanjen u državi članici poslovnog nastana (Republici Hrvatskoj) za bavljenje djelatnos ma o kojima je riječ, te da u trenutku izdavanja potvrde nema, čak ni privremeno, zabranu bavljenja profesijom. Sukladno odredbi članka 3., stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, podnositelj zahtjeva za izdavanje EU potvrde – može bi :

Među m, što se če samog sadržaja i izgleda EU potvrde, kao i popisa nadležnih jela za njezino izdavanje ( jelo ili strukovna organizacija ili ins tucija, koja je posebnim propisima ovlaštena za vođenje odgovarajućeg registra i izdavanje potvrda) navedeno je regulirano Pravilnikom o izdavanju EU potvrde (NN, br. 92/14.), koji se primjenjuje počevši od 5. kolovoza 2014. godine.

4. Postupak izdavanja EU potvrde Neovisno o kojoj se kategoriji podnositelja radi (fizičkoj osobi, obrtniku ili pravnoj osobi) zahtjev za izda-

UDK 342

vanje EU potvrde podnosi se nadležnom jelu, koje će istu izda u roku od 8 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, i to bez naknade za podnositelja zahtjeva, odnosno ne može od podnositelja zahtjeva traži plaćanje pristojbe ili naknadu drugih troškova. Zahtjev za izdavanje EU potvrde podnosi se na propisanom obrascu u pisanom obliku osobno, poštom ili elektroničkom poštom, s me da se istom dokazuje da ste poslovno nastanjeni u Republici Hrvatskoj i da nemate čak ni privremene zabrane bavljenja profesijom. Podnositelj je dužan u zahtjevu naves :

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

slučaju, a sva dokumentacija koju nadležno jelo može pribavi po službenoj dužnos bit će prikupljena na taj način. Sve dokumente podnositelj zahtjeva priložit će u neovjerenoj preslici. Među m, jelo koje izdaje EU potvrde može zatraži ostale potrebne podatke od drugog nadležnog jela, ako ih ne posjeduje u svojem registru, odnosno evidenciji, vodeći se prema potrebama pojedinačnog slučaja u postupku rješavanja zahtjeva za izdavanje EU potvrde.

5. Nadležnost za izdavanje EU potvrde

Ovisno o kojoj se kategoriji radi, razlikujemo i nadleža) osnovne podatke: na jela za izdavanje EU potvrde, s me da za: • za fizičku osobu: ime i prezime, osobni iden fikacijski broj (OIB), datum i mjesto rođenja, adre- a) fizičke osobe potvrde izdaju nadležne komore, agencije, strukovne organizacije te jela državne su prebivališta/boravišta, kontakt (elektronička uprave u županijama, koje su osobu upisale u regiadresa, telefon) star, odnosno evidenciju • za pravnu osobu: tvrtka, ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe, sjedište, b) fizičke osobe koje se bave reguliranom profesijom, a ne postoji odgovarajući registar, odnosno ma čni broj subjekta, osobni iden fikacijski broj evidencija, potvrde izdaju jela koja su posebnim (OIB), kontakt (elektronička adresa, telefon) propisima ovlaštena za provođenje postupka i • za fizičku osobu obrtnika: tvrtka, ime i prezime utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemne stručvlasnika obrta, ma čni broj obrta, osobni iden ne kvalifikacije, odnosno jela državne uprave u fikacijski broj (OIB) vlasnika obrta, sjedište, končijem su djelokrugu rada određene regulirane takt (elektronička adresa, telefon) profesije b) naziv države domaćina na čijem području namjec) pravne osobe potvrde izdaje Hrvatska gospodarrava obavlja profesiju, odnosno pruža uslugu ska komora (h p://www.www.hgk.hr) c) naziv djelatnos , odnosno profesije koju namjed) fizičke osobe - obrtnike potvrdu izdaju mjesno rava obavlja , odnosno pruža na teritoriju države nadležni uredi državne uprave u županijama, gdje domaćina. je obrt upisan, odnosno registriran (h p://www. Podnositelj zahtjeva dužan je, osim obrasca zahtjeva, portor.hr/gdje.htm) a na traženje nadležnog jela priloži sljedeće doku- e) u slučaju neregulirane profesije, potvrdu izdaje mimente: nistarstvo rada i mirovinsko sustava (h p://www. mrms.hr). • domovnicu

6. Obveza vođenja evidencije o izdanim EU potvrdama

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Nadležna jela za izdavanje EU potvrda u Republici Hrvatskoj dužna su vodi evidenciju o izdanim potvrdama, s me da jedanput godišnje podnose izvješće o izdanim EU potvrdama ministarstvu rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske. Također je utvrđena obveza nadležnih jela da najkasnije do 31. ožujka tekuće kalendarske godine podnesu izvješće o izdanim potvrdama za prethodnu kalendarsku godinu, s me da navedeno izvješće mora sadržava sljedeće informacije: ukupan broj izdanih EU potvrda, popis svih pravnih i fizičkih osoba kojima je izdana EU potvrda, naziv profesije ili djelatnos , odnosno usluge Nadležno jelo od podnositelja zahtjeva tražit će koja se namjeravaju obavlja te naziv države za koju ostale relevantne dokumente prema pojedinačnom je EU potvrda izdana.

• uvjerenje o nekažnjavanju ne starije od 6 mjeseci • osobnu iskaznicu • dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji (svjedodžba ili diploma) • potvrdu o osobnom iden fikacijskom broju (ako nije naznačen na osobnoj iskaznici) • presliku radne knjižice za razdoblja upisa do 30. 6. 2013. godine (preslika svih stranica radne knjižice na kojima postoje upisani podaci i sve stranice na kojima se nalaze podaci o zaposlenju i stažu), i/ili elektronički zapis odnosno potvrdu o podacima eviden ranim u ma čnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje • potvrdu od poslodavca da je obavljao poslove za koje se traži EU potvrda (ako je primjenjivo).

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

7. Zaključak

Prilog 1.

Unatoč činjenici da je sam ulazak Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije izazvao značajne promjene glede samih uvjeta za poslovanje gospodarskih subjekata, te da je bilo potrebno izvjesno vrijeme za prilagodbu novim zahtjevnijim uvje ma poslovanja na jedinstvenom europskom tržištu, prevladava mišljenje da je potrebno znatno brže i efikasnije rješava svakodnevne administra vne barijere, koje onemogućuju poslovanje hrvatskih gospodarskih subjekata, kako na tržištu Europske unije, tako i tržiš ma trećih zemalja.

Literatura: • Direk va o uslugama na unutarnjem tržištu (2006/123/EC). • Direk va o priznavanju stručnih kvalifikacija (2005/36/EC). • Zakon o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13 i 139/13). • Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN, br. 158/03, 198/03, 138/06 i 45/11). • Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN, br. 124/09, 45/11 i 74/14). • Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN, br. 107/07 i 118/12). • Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN, br. 22/13). • Pravilnik o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN, br. 89/13). • Pravilnik o EU potvrdi (NN, br. 92/14). U PRODAJI PRAKTIČNA KNJIGA:

Obrazac 1. EU POTVRDA ZA FIZIČKU OSOBU

Nadležno jelo: Hrvatska komora zdravstvenih radnika Adresa sjedišta: Zagreb, Ilica 160 Klasa: 311-01/14-01/1 Urbroj: 526-12/14-02 Mjesto i datum: Zagreb, 1. rujna 2014. godine EU POTVRDA Ova se potvrda izdaje prema članku 7., stavku 2. Direk ve 2005/36/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća Europske unije od 7. rujna 2005., o priznavanju stručnih kvalifikacija i članku 6., stavku 3. i članku 6.a Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN, br. 124/09, 45/11, 74/14), te se njome potvrđuje da je navedena osoba poslovno nastanjena u Republici Hrvatskoj za bavljenje navedenim djelatnos ma te da u trenutku izdavanja potvrde nema čak ni privremenu zabranu bavljenja profesijom. Ime i prezime: Ivan Ivanović Datum rođenja: 07. travnja 1965. godine Mjesto rođenja: Zagreb Državljanstvo: Hrvatsko Osobni iden fikacijski broj (OIB): 28445599356 Adresa prebivališta, odnosno boravišta (ulica i kućni broj, poštanski broj i mjesto): Ilica 45, 10 000 Zagreb Naziv predmetne profesije (regulirane ili neregulirane u Republici Hrvatskoj) koja se namjerava pruža u državi domaćinu: Inženjer medicinske radiologije Podaci (razdoblje obavljanja poslova i naziv radnog mjesta) o bavljenju predmetnom reguliranom ili nereguliranom profesijom, odnosno djelatnošću u Republici Hrvatskoj ili profesionalnim ak vnos ma kao zaposlena ili samozaposlena osoba na teritoriju Republike Hrvatske (ako je primjenjivo): 1. siječnja. 1990. godine – 1. siječnja 2010. godine, voditelj radiološkog odjela KB Merkur, inženjer medicinske radiologije Datum ili razdoblje upisa u odgovarajući registar ili evidenciju (ako je primjenjivo): 1. siječnja. 1990. – 1. siječnja 2010. godine (Hrvatska komora zdravstvenih radnika) Dodatne napomene:

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

UDK 342

Detaljnije o knjizi pročitajte na prvoj stranici Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Potpis odgovorne osobe: Petar Petrović

UDK 342

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Prilog 2.

Prilog 3.

Obrazac 2. EU POTVRDA ZA PRAVNU OSOBU

Nadležno jelo: Hrvatska gospodarska komora Adresa sjedišta: Zagreb, Rooseveltov trg 1 Klasa: 011-01/14-01/02 Urbroj: 100-01/14-02 Mjesto i datum: Zagreb, 1. rujna 2014. godine EU POTVRDA Ova se potvrda izdaje prema članku 7., stavku 2. Direk ve 2005/36/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća Europske unije od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija i članku 6., stavku 3. i članku 6.a Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN, br. 124/09, 45/11, 74/14), te se njome potvrđuje da je navedena osoba poslovno nastanjena u Republici Hrvatskoj za bavljenje navedenim djelatnos ma, te da u trenutku izdavanja potvrde nema čak ni privremenu zabranu bavljenja profesijom.

Obrazac 3. EU POTVRDA ZA FIZIČKU OSOBU OBRTNIKA

Nadležno jelo: Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Adresa sjedišta: Zagreb, Zapoljska 1/I Klasa: 310-01/14-01/2 Urbroj: 520-12/14-02 Mjesto i datum: Zagreb, 1. rujna 2014. godine EU POTVRDA Ova se potvrda izdaje prema članku 7., stavku 2. Direk ve 2005/36/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća Europske unije od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija i članku 6., stavku 3. i članku 6.a Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN, br. 124/09, 45/11, 74/14) te se njome potvrđuje da je navedena osoba poslovno nastanjena u Republici Hrvatskoj za bavljenje navedenim djelatnos ma, te da u trenutku izdavanja potvrde nema čak ni privremenu zabranu bavljenja profesijom.

Naziv predmetne profesije (regulirane ili neregulirane u Republici Hrvatskoj), koja se namjerava pruža u državi domaćinu:

Ovlašteni inženjer građevinarstva

Frizerske usluge

Podaci (razdoblje obavljanja poslova i naziv radnog mjesta) o bavljenju predmetnom reguliranom ili nereguliranom profesijom, odnosno djelatnošću u Republici Hrvatskoj ili profesionalnim ak vnos ma kao zaposlena ili samozaposlena osoba na teritoriju Republike Hrvatske (ako je primjenjivo):

1. siječnja 1967. – 1. siječnja 2014. godine, viši stručni savjetnik – diplomirani inženjer građevinarstva

01. svibnja 1995. – 01. svibanj 2014. godine, majstor frizer, vlasnik frizerskog obrta DDM

Dodatne napomene:

Dodatne napomene: Potpis odgovorne osobe: Petar Petrović

Naziv predmetne profesije (regulirane ili neregulirane u Republici Hrvatskoj), koja se namjerava pruža u državi domaćinu:

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Tvrtka obrta: Obrt za frizerske usluge DDM Osobni iden fikacijski broj (OIB) obrtnika: 28645599125 Ma čni broj obrta: 91889987 Djelatnos upisane u obrtni registar: frizerske usluge Datum ili razdoblje upisa u obrtni registar: 01. svibnja 1995. – 01. svibanj 2014. godine Ime i prezime obrtnika: Ante An ć Datum rođenja: 15. srpnja 1968. godine Mjesto rođenja: Osijek Državljanstvo: Hrvatsko Osobni iden fikacijski broj (OIB): 13223366567 Adresa prebivališta, odnosno boravišta (ulica i kućni broj, poštanski broj i mjesto): Avenija Dubrava 226, 10040 Zagreb

Tvrtka: ADAX D.D. Adresa sjedišta: Zagreb, Maksimirska 5 Osobni iden fikacijski broj (OIB): 92649748410 Ma čni broj subjekta: 040014027 Djelatnos upisane u sudski registar: projek ranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina, uređenje vanjskih i unutarnjih interijera Datum ili razdoblje upisa u sudski registar: 1. siječnja 1967. - 1. siječnja 2014. godine Ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe: Josip Jović Datum rođenja: 02. listopada 1954. godine Mjesto rođenja: Zagreb Državljanstvo: Hrvatsko Osobni iden fikacijski broj (OIB):294667766153 Adresa prebivališta, odnosno boravišta (ulica i kućni broj, poštanski broj i mjesto): Varšavska 5, 10 000 Zagreb

Potpis odgovorne osobe: Petar Petrović

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Prilog 4.

Prilog 5.

Obrazac 4. EU POTVRDA ZA NEREGULIRANE PROFESIJE

Nadležno jelo: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Adresa sjedišta: Zagreb, Ulica grada Vukovara 78 Klasa: 320-01/14-01/02 Urbroj: 516-01/14-01 Mjesto i datum: Zagreb, 1. rujna 2014. godine EU POTVRDA Ova se potvrda izdaje prema članku 7., stavku 2. Direk ve 2005/36/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća Europske unije od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija i članku 6., stavku 3. i članku 6.a Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN, br. 124/09, 45/11, 74/14), te se njome potvrđuje da je navedena osoba poslovno nastanjena u Republici Hrvatskoj za bavljenje navedenim djelatnos ma te da u trenutku izdavanja potvrde nema čak ni privremenu zabranu bavljenja profesijom. Ovime se potvrđuje da gore navedena profesija nije regulirana u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN, br. 124/09, 45/11, 74/14) i Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj. Ime i prezime: Karlo Karlović Datum rođenja: 12. studenog 1960. Mjesto rođenja: Zagreb Državljanstvo: Hrvatsko Osobni iden fikacijski broj (OIB):21778899234 Adresa prebivališta, odnosno boravišta (ulica i kućni broj, poštanski broj i mjesto): Zagreb, Ilica 200, 10000 Zagreb Naziv predmetne profesije koja se namjerava pruža u državi domaćinu:

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Dipl. inženjer informa čkih znanos

UDK 342

Podaci (razdoblje obavljanja poslova i naziv radnog mjesta) o bavljenju predmetnom nereguliranom profesijom, odnosno djelatnošću u Republici Hrvatskoj ili profesionalnim ak vnos ma kao zaposlena ili samozaposlena osoba na teritoriju Republike Hrvatske (ako je primjenjivo): 1. siječnja 1994. – 1. siječnja 2014. godine, profesor informa čkih znanos u srednjoj zdravstvenoj školi u Zagrebu Dodatne napomene:

Obrazac 5. ZAHTJEV ZA IZDAVANJE EU POTVRDE Nadležno jelo: Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Adresa sjedišta: Zagreb, Zapoljska 1/I Mjesto i datum: Zagreb, 1. rujna 2014. godine. ZAHTJEV za izdavanje EU potvrde a) fizička osoba: Ime i prezime: Milan Mitrović Osobni iden fikacijski broj (OIB): 28448899521 Datum i mjesto rođenja: 07. travnja 1968. godine, Zagreb Adresa prebivališta/boravišta: Zagreb, Mar ćeva 10 Kontakt (elektronička adresa, telefon): siget2@net.hr; 01-4613-609 b) pravna osoba: Tvrtka: TRADE d.o.o. Ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe: Ivan Ivanović Sjedište: Zagreb, Bosutska 25 Ma čni broj subjekta: 040014027 Osobni iden fikacijski broj (OIB): 68686999258 Kontakt (elektronička adresa, telefon): av@xnet.hr; 01-2930-831 c) fizička osoba obrtnik: Tvrtka obrta: frizerski salon LLM Ime i prezime vlasnika obrta: Ante Antunović Ma čni broj obrta: 91889987 Osobni iden fikacijski broj (OIB) vlasnika obrta: 23456789250 Sjedište: Zagreb, Ilica 55 Kontakt (elektronička adresa, telefon): nv@net.hr; 01-5999-999 Naziv države na čijem području namjerava obavlja profesiju, odnosno pruža uslugu: Republika Austrija Naziv djelatnos , odnosno profesije koju namjerava obavlja , odnosno pruža na teritoriju države domaćina: frizerske usluge, majstor frizer. Prilozi zahtjevu: • domovnica • uvjerenje o nekažnjavanju • osobna iskaznica • dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji (svjedodžba ili diploma) • potvrda o osobnom iden fikacijskom broju (ako nije naznačen na osobnoj iskaznici) • preslika radne knjižice za razdoblja upisa do 30. 6. 2013. (preslika svih stranica radne knjižice na kojima postoje upisani podaci i sve stranice na kojima se nalaze podaci o zaposlenju i stažu), i/ili elektronički zapis odnosno potvrda o podacima eviden ranim u ma čnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koju na osobno traženje osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje izdaju na šalterima Područnih službi/ureda • potvrda od poslodavca da je obavljao poslove za koje se traži EU potvrda • drugi dokumen (naves koji): Vlastoručnim potpisom potvrđujem da su gore navedeni podaci točni: Milan Mitrović __________________________________________________ podnositelj zahtjeva

Potpis odgovorne osobe: Petar Petrović

U Zagrebu, dana 1. rujna 2014. godine mjesto i datum

UDK 330.1

EKONOMIKA

Procjena vrijednos nekretnina Nina Ban Glasnović * U tekstu autorica daje pregled novina u području procjene vrijednos nekretnina, koje je po prvi puta uređeno novim, nedavno donesenim, propisima.

1. Uvod Uredbom o procijeni vrijednos nekretnina (dalje u tekstu: Uredba), koja je objavljena u Narodnim novinama broj 74/2014, a stupila je na snagu 26. lipnja 2014. godine, uređuju se, po prvi puta u Republici Hrvatskoj temeljna pitanja procjenjivanja vrijednos nekretnina. Uredbom se propisuje tko može, na temelju kojih podataka i kojim metodama procjenjiva vrijednost nekretnina. Također se uređuje način procjene vrijednos nekretnina, način prikupljanja podataka i njihova evaluacija za sve nekretnine u Republici Hrvatskoj, neovisno u čijem su vlasništvu, osim ako posebnim zakonom nije propisano drugačije. Uređuju se osnovni pojmovi iz područja procjena vrijednos nekretnina kako je to određeno u standardima i propisima zemalja Europske unije. To daje osnovu domaćim procjeniteljima i naručiteljima procjena za stjecanje međunarodno priznate procjene. Određuje se tko su procjenitelji, kojim metodama se procjenjuje i na temelju kojih podataka.

Tržišna vrijednost nekretnine je procijenjeni iznos za koji bi nekretnina mogla bi razmijenjena na dan vrednovanja, između voljnog kupca i voljnog prodavatelja, u transakciji po tržišnim uvje ma nakon prikladnog oglašavanja, pri čemu je svaka stranka postupila upućeno, razborito i bez prisile. Tržišna vrijednost se utvrđuje iz rezultata korištene metode ili više metoda. Ako se koris više propisanih metoda, jedna je osnovna, a ostale metode služe za potporu i provjeru rezultata. Prilikom izrade procjene vrijednos nekretnina redovito se uzima u obzir sljedeći redoslijed: 1) opći vrijednosni odnosi na tržištu nekretnina (prilagodba tržištu) 2) stanje (kakvoća) nekretnine i posebna značajna obilježja procjenjivane nekretnine i 3) sta s čka obrada i izračun.

Predmet procjene vrijednos nekretnina može bi katastarska čes ca, uključujući sve ono što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, te se koris na uobičajeni način. Predmet procjene vrijednos mogu bi pojedinačna stvarna prava koja su povezana s vlasništvom nekretnine, kao što su pravo građenja i pravo služnos , obveznopravni odnosi zakupa i najma, prava koja proizlaze Ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja doniiz posebnih propisa iz područja prostornog planirajela je Pravilnik o metodama procjene vrijednos nenja, zaš te okoliša, zaš te prirode, zaš te spomenika kretnina (NN, br. 79/14, dalje u tekstu: Pravilnik) kokulture, energe ke, rudarstva, vodnog gospodarstva, jim se detaljnije opisuju metode procjena vrijednos šumarstva i poljoprivrede. nekretnina, kao i nužni parametri za izradu procjena. U nastavku ovog teksta dan je kratak prikaz novos Propisane su tri osnovne metode za procjene koje donose spomenu podzakonski ak . vrijednos nekretnina: poredbena, prihodovna i

2. Opći načini procjene vrijednos nekretnina

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Nina Ban Glasnović, dipl. iur., Savjetnica u glavnom tajništvu u Vlade RH

Kod izgrađenih katastarskih čes ca za odabir metode i odabir podataka mjerodavno je buduće korištenje nekretnine. Buduće korištenje nekretnine se odabire prema korištenju koje se uobičajeno ostvaruje, ako je pravno dopus vo i gospodarski opravdano. Buduće korištenje nekretnine ne smije ima uporište u rizičnim (špekula vnim) očekivanjima, već se mora temelji na prostornim planovima te drugim pravnim i stvarnim okolnos ma (primjerice potražnja za gradnjom, inves cijski projek jedinice lokalne samouprave, programi gradnje jedinice lokalne samouprave, sklopljeni ugovori o financiraju izgradnje komunalne infrastrukture s jedinicom lokalne samouprave, struktura naselja i dr.), u pro vnom se takvi procjembeni elabora neće uze u obzir.

Prije obrazloženja osnovnih metoda procjene vrijednos nekretnina, posebno treba istaći članak 3. Uredbe koji definira značenje 46 pojmova bitnih za razumijevanje Uredbe i provedbu postupka procjene. Uredbom je postavljen okvir za izradu procjena uzimajući u obzir sve raspoložive dokaze, kako bi rezultat bio održiv nakon provjere. Uredba definira osnovicu za vrednovanje nekretnina kao tržišnu vrijednost nekretnine, koja se utvrđuje prema propisanim metodama za procjenu vrijednos nekretnina.

troškovna.

EKONOMIKA

UDK 330.1

U svrhu odabira metode za procjenu vrijednos ne- potpore kod prodaje zemljišta i zgrada od javnopravkretnine, nekretnine se prema vrs korištenja dijele nih jela (97/C 209/03) i ako ne postoje poredbene kupoprodajne cijene za nekretninu, koja je predmet na: 1) najamne stambene nekretnine – to su one nekret- procjene, dopušteno je u okviru poredbenog postupnine koje se prema ukupnom godišnjem prihodu ka koris najbolje ponude iz postupka ponude uz tri uvjeta navedena u članku 38. Pravilnika. koriste preko 80 % za stanovanje 2) poslovne nekretnine – to su one nekretnine koje se prema ukupnom godišnjem prihodu koriste preko 80 % za zakup pravnim osobama, obrtnicima i drugim poslovnim oblicima fizičkih osoba 3) nekretnine mješovite namjene – to su one nekretnine koje se djelomično koriste za najam, a djelomično za zakup, a nisu najamne stambene nekretnine, poslovne nekretnine, obiteljske kuće te 4) nekretnine koje se koriste preko 80 % u svrhu osobnog stanovanja, primjerice višestambene zgrade ili obiteljske kuće.

Prihodovna metoda je u prvome redu primjerena za utvrđivanje tržišne vrijednos izgrađenih građevnih čes ca na kojima se nalaze najamne nekretnine, gospodarske i druge nekretnine svrha kojih je stvaranje prihoda. Prihodovna metoda se primjenjuje i za nekretnine koje će zadrža javnu namjenu, ako javna vlast razmatra zakup. Pri tome se polazi od poredbenih nekretnina, primjerice:

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

• za upravne zgrade: prihodi od uredske namjene poredbene kakvoće • za dječje domove, dječje vr će, domove za rehabiPoredbena metoda je u prvome redu primjerena za litaciju djece: poredbene privatne ustanove utvrđivanje tržišne vrijednos neizgrađenih i izgra- • za škole: prihodi od poredbenih privatnih ili drugih đenih zemljišta, a koris se i za procjenu vrijednos zgrada takve namjene samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih obiteljskih • i slične usporedbe. kuća, obiteljskih kuća u nizu, stanova, garaža kao pomoćne građevine, garažnih parkirnih mjesta, parkirnih mjesta i poslovnih prostora. Poredbenom metodom se tržišna vrijednost određuje iz najmanje tri kupoprodajne cijene (transakcije) poredbenih nekretnina. Broj kupoprodajnih cijena (transakcija) utvrđuje se na temelju broja kupoprodajnih ugovora ako kupoprodajni ugovor sadrži katastarske čes ce iz samo jednog zemljišnoknjižnog jela (zemljišnoknjižnog uloška).

U slučaju da jedan kupoprodajni ugovor sadrži katastarske čes ce iz više zemljišnoknjižnih jela (zemljišnoknjižnih uložaka), tada je broj kupoprodajnih cijena iz toga ugovora jednak broju zemljišnoknjižnih jela (zemljišnoknjižnih uložaka). Poredbena vrijednost zemljišta se utvrđuje bez uzimanja u obzir građevina, osim ako su postojeće građevine na katastarskoj čes ci izvan građevinskog područja pravno i gospodarski iskoris ve. Očekuje li se uskoro uklanjanje građevina, vrijednost zemljišta umanjit će se za uobičajene U prihodovnoj metodi prihodovna vrijednost se utvrtroškove rušenja, odvoza i čišćenja. đuje na temelju prihoda koji se pos žu na tržištu Poredbena vrijednost izgrađenih zemljišta obuhvaća (održivi prihodi). Ako su prihodovni odnosi u dogledvrijednost zemljišta, vrijednost građevine i vrijednost no vrijeme podložni značajnim odstupanjima ili znauređaja. Pri tome se ne radi o zbroju navedenih vri- čajno odstupaju od prihoda koji se pos žu na tržištu, jednos , već o jedinstvenoj vrijednos nekretnine prihodovna vrijednost može se utvrdi i na temelju koja obuhvaća sve svoje sastavne dijelove kao gospo- periodički različi h prihoda. Prihodovna vrijednost darsku cjelinu. Tržišna vrijednost izgrađenih zemljišta izgrađenih zemljišta obuhvaća vrijednost zemljišta, može se utvrdi poredbenim putem iz kupoprodajnih vrijednost građevine i vrijednost uređaja. cijena i uz pomoć poredbenih pokazatelja (pokazatePrihodovna vrijednost može se utvrdi na temelju: lji prihoda i pokazatelji zgrade). U slučaju da se radi o prodaji zemljišta i zgrada od javnopravnih jela 1) opće prihodovne metode (tzv. dvotračna prihodovna metoda) sukladno Priopćenju Komisije o elemen ma državne

UDK 330.1

EKONOMIKA

2) pojednostavljene prihodovne metode (tzv. jedno- podatke. Odabir metode detaljno se obrazlaže u protračna prihodovna metoda) i cjembenom elaboratu. 3) prihodovne metode na temelju periodički različi h Procjembeni elaborat je dokument kojim se procjeprihoda. na vrijednos nekretnina jasno i transparentno prePrilikom primjene prihodovne metode na primjereni zen ra u pisanom obliku, a obuhvaća nalaz i mišljenje način utvrđuje se položaj na tržištu nekretnina uzima- ovlaštenog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili njem u obzir prihodovnih odnosa, kamatnih stopa na procjenu ovlaštenog sudskog procjenitelja. Elemen nekretnine, troškova gospodarenja i drugih okolnos , procjembenog elaborata te oblik i sadržaj detaljno su koje utječu na vrijednost nekretnine. propisani člancima 67. i 68. Pravilnika. U slučaju poTroškovna metoda je u prvome redu primjerena za sebnih značajnih obilježja procjenjivane nekretnine utvrđivanje tržišne vrijednos izgrađenih građevnih za koja ne postoje prikladni podaci, koji omogućuju čes ca na kojima se nalaze zgrade javne namjene i jednoznačnu procjenu vrijednos nekretnine prema drugi objek , čija svrha nije stvaranje prihoda, a po- metodama koje propisuje Uredba, za potporu i prosebno kod samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih vjeru rezultata primijenjene metode iz Uredbe doobiteljskih kuća, koje prema svojim obilježjima nisu zvoljeno je korištenje drugih metoda i postupaka, čija usporedive. Ta metoda je primjerena i kod procjene je osnovica za procjenu nekretnina tržišna vrijednost. vrijednos šteta i nedostataka na građevinama te na- Neće se uze u obzir izračun vrijednos nekretnina knadnih ulaganja u građevine. Treba spomenu da u kao prosjeka rezultata po nekoliko metoda ili pondeovoj metodi osnovica za procjenu vrijednos nekret- riranjem rezultata. nina nije tržišna vrijednost nekretnine, ali se primjenom koeficijenata prilagodbe troškovna vrijednost može preračuna na tržišnu vrijednost. Koeficijen za prilagodbu su koeficijen koji se izvode iz odnosa prikladnih kupoprodajnih cijena i izračuna h vrijednos is h nekretnina, a obuhvaćaju koeficijente za prilagodbu troškovne vrijednos i koeficijente za prilagodbu prava građenja. Troškovna metoda može se koris

3. Posebni načini procjene vrijednos nekretnina Uredbom su zasebno propisani posebni slučajevi procjena vrijednos nekretnina kod: prava građenja, prava služnos , prava plodouživanja i prava stanovanja, javnih površina, te u postupcima izvlaštenja. Ujedno je prema uzoru iz njemačkih propisa i u skladu sa Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade (NN, br. 74/14), uvedeno načelo prethodnog učinka kojim se kvalitetno rješava pitanje naknade za zemljišta u postupcima izvlaštenja. Nadalje, prema praksi Europskog suda za ljudska prava, uveden je kao obvezan izračun gubitaka i dobitaka na imovini uslijed postupka izvlaštenja, kao integralno rješenje za procjenu naknade.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

• kao potpora za procjenu vrijednos nekretnina kod novih građevina, koje su usmjerene na stvaranje prihoda radi utvrđivanja pokrivenos troškova gradnje budućim prihodima od najma ili zakupa nekretnine, te • kod starijih građevina kojima je potrebno intenzivno održavanje i koje zah jevaju visoke troškove rekonstrukcije i modernizacije, ako troškovna Kod procjene iznosa naknade za potpuno izvlaštenu metoda vodi do ostatka vrijednos nakon odbitka nekretninu potrebno je utvrdi : troškova navedenih radova, kao i kod procjene vri1) uporabno svojstvo nekretnine radi procjene najednos naknadnog ulaganja u građevine. knade za gubitak prava na nekretnini prema utvrPrilikom primjene troškovne metode uzimaju se u đenom uporabnom svojstvu nekretnine (u daljobzir normalni troškovi gradnje, umanjenje vrijednonjem tekstu: naknada za gubitak prava) s zbog staros , nedostatci i štete na građevini, kao 2) životne uvjete i uvjete korištenja kakve je vlasnik i druge okolnos koje su od utjecaja na vrijednost. nekretnine, koja se izvlašćuje imao koristeći se Troškovna metoda se može koris kao potpora uporabnim svojstvima nekretnine radi procjene: prihodovnoj metodi pri čemu se mora uze u ob- • povećanja naknade zbog posljedičnih gubitaka koji zir ograničena gospodarska iskoris vost nekretnina nastaju uslijed izvlaštenja (dalje u tekstu: posljedičzbog gospodarskog zastarijevanja. To vrijedi osobito ni gubici) i za korištenje bivših nekretnina javne namjene, pri- • smanjenja naknade za posljedične dobitke koji namjerice korištenja vojnih građevina u poduzetničke staju uslijed izvlaštenja (dalje u tekstu: posljedični svrhe. Metode se odabiru prema vrs procjenjivadobici). ne nekretnine uzimajući u obzir postojeće običaje u Dvostruko uzimanje u obzir is h uporabnih svojstava uobičajenom poslovnom prometu i druge okolnos pojedinog slučaja, osobito u odnosu na raspoložive nekretnine nije dozvoljeno. Iznos naknade za potpu-

EKONOMIKA

UDK 330.1

no izvlaštenu nekretninu dobiva se kao zbroj naknade predstavlja osnovicu za svaku procjenu, navedenim za gubitak prava i posljedičnih gubitaka od čega se se stvara pretpostavka oblikovanja baze podataka oduzimaju posljedični dobici. o kupoprodajnim cijenama nekretnina. Na kraju posebno is čemo da je člankom 42. Uredbe propisano Sve gore navedeno primjenjuje se za: ako u Hrvatskoj nema javno dostupnih podataka za • određivanje naknade i u sporazumnom rješavanju trošak gradnje i održivog vijeka korištenja građevina, pitanja stjecanja prava vlasništva određene ne- is mogu bi preuze iz javno dostupnih podataka kretnine koja se može izvlas i zemalja članica Europske unije. • određivanje naknade i kod prijenosa zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave prema po- 5. Zaključak sebnom zakonu, kojim se uređuje područje prostornoga uređenja i posebnom zakonu kojim se Cilj donošenja Uredbe je uredi područje procjenjivauređuju imovinskopravni odnosi u svrhu izgradnje nja vrijednos nekretnina i omogući jasan, transparentan i jednoznačan pristup procjenjivanju vrijednoinfrastrukturnih građevina. s nekretnina. Primjenom novih propisa pos ći će se Za općine, gradove i županije posebno treba ukaza veće povjerenje u procjenitelje, a s me i međunana odredbe članaka 28. – 42. Uredbe, gdje se regu- rodno priznavanje za procjene vrijednos nekretniliraju općenito površine javne namjene (trajne pona izrađenim od procjenitelja u Republici Hrvatskoj. vršine, napuštene površine i buduće površine javne Stvaranjem, odnosno oblikovanjem baze podataka o namjene), tržišna vrijednost trajnih površina javne kupoprodajnim cijenama nekretnina, također će se namjene, budućih površina javne namjene, površina omogući kvalitetan pregled kretanja cijena i drugih javne namjene kojima se ukida svojstvo javnog dobra parametara u prometu nekretnina. te način procjene naknade za izvlaštene nekretnine.

4. Pribavljanje i evaluacija podataka za procjenu vrijednos nekretnina Procjena vrijednos nekretnina provodi se na temelju podataka o kupoprodajnim cijenama i ugovorenim cijenama zakupa i/ili najma, i to iz:

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

1) baze podataka o kupoprodajnim cijenama (primjerice registar pomoćnih podataka i sl.), koje vode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osnovane sukladno općim ak ma predstavničkih jela i obvezno dostavljenih podataka javnih bilježnika u definiranom roku (od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je ovjerovljen potpis na ispravi) 2) evidencija o posredovanju u prometu nekretnina prema posebnome zakonu kojim se uređuje područje posredovanja u prometu nekretnina 3) isprava o kupoprodaji nekretnina koje su uložene u zbirku isprava zemljišnoknjižnih odjela.

Opravdani interes za pribavljanje navedenih podataka imaju pravosudna i upravna jela te ovlašteni sudski vještaci i ovlašteni sudski procjenitelji u svrhu izrade procjembenih elaborata. Ako se navedeni podaci smatraju osobnim podacima prema posebnom zakonu, koji uređuje područje zaš te osobnih podataka, tada su ovlašteni sudski vještaci i ovlašteni sudski procjenitelji prigodom izrade procjembenih elaborata dužni s navedenim podacima postupa sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje područje zaš te osobnih podataka. S obzirom na to da ne postoji kvalitetna baza podataka o realiziranim prome ma nekretnina, a što

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana) Zagreb, hotel Palace, 18. i 19. rujna 2014. Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Radit će se vrlo prak čno po pitanjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos te ćete nakon radionice znakako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika. Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu financijskog upravljanja. Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos ma i primjenu Naputka u praksi. Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju! Detaljan program pročitajte na stranici broj 4. Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

UDK 351.1

JAVNA UPRAVA

Sukob interesa državnih službenika i javnih dužnosnika Vesna Šiklić Odak * Sprječavanje sukoba interesa u obnašanju državnih i javnih funkcija važan je poli čki i društveni prioritet. Pretpostavlja se da se ove funkcije izvršavaju radi legi mnih općih ciljeva, a ne radi osobne koris , stoga je zabranjeno da službenici i dužnosnici daju u bilo kojem slučaju, bilo kojoj grupi ili pojedincu povoljniji položaj, te da izlažu grupu ili pojedinca neopravdanoj diskriminaciji ili na bilo koji drugi način da zloupotrijebe ovlas koje su im povjerene. Očekivanja javnos u pogledu napora države da spriječi službenike i dužnosnike u korištenju privatnih interesa i veza koje kompromi raju državno ili lokalno jelo u kojem su zaposleni, sve su veća. U praksi se javljaju nedoumice oko toga što je, a što nije sukob interesa. Autorica u nastavku detaljnije pojašnjava ova vrlo aktualna pitanja.

1. Uvodno

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

s ma mora da izjave, između ostalog, i o svojim dodatnim djelatnos ma, zaposlenju, ulaganjima, Republika Hrvatska regulirala je različite aspekte imovini i značajnim darovima ili koris ma, uslijed sprječavanja sukoba interesa posebnim zakonima, kojih može doći do sukoba interesa u odnosu na njiovisno o tome radi li se o javnim dužnosnicima, drhovu službu u svojstvu državnog službenika.“. žavnim službenicima ili lokalnim službenicima, te je tako pitanje sukoba interesa javnih dužnosnika reguli- Kada govorimo o sukobu interesa može se reći da je rala Zakonom o sprječavanju sukoba interesa (NN, br. to situacija u kojoj je privatni interes dužnosnika od48/13 – pročišćeni tekst), te pitanje sukoba interesa nosno službenika u suprotnos s javnom funkcijom ili državnih službenika Zakonom o državnim službenici- službom koju obavlja ili kad privatni interes utječe ili ma (NN, br. 92/05, 107/08, 34/11, 34/12, 94/12, 37/13 može utjeca na njihovu nepristranost u obavljanju i 38/13) i E čkim kodeksom državnih službenika (NN, dužnos odnosno službe. Pri tomu treba naglasi da br. 40/11 i 13/ 12), dok je pitanje sukoba interesa lo- privatni interes ne znači da se tu radi samo o materikalnih službenika regulirala Zakonom o službenicima jalnom interesu odnosno interesu financijske naravi, i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) nego se može radi i o bilo kakvoj koris koju dužnosnik ili službenik može ostvari s osnova obavljanja samoupravi (NN, br. 86/08 i 61/11). javne funkcije ili službe. Dakle, radi se i o nematerijalZakonska regula va koja uređuje sukob interesa ne noj koris koja njemu, njemu bliskoj osobi ili drugim predstavlja zabranu svakog privatnog interesa dužpravnim i fizičkim osobama s kojima je u vezi (npr. s nosnika odnosno službenika. Među m, ista zabrapoli čkim strankama, stručnim i sindikalnim organinjuje zlouporabu položaja kao posljedicu neriješenog zacijama te drugim društvenim skupinama s kojima sukoba interesa te utvrđuje sankcije za zlouporabu je vezi u osobnom i profesionalnom svojstvu) na neki položaja, a što je sukladno međunarodnom e čkom način pogoduje ili im daje prednost. kodeksu za državne službenike1 i odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda pro v korupcije – Meri- Možemo razlikova stvarni, prividni ili potencijalni da konvencija (NN – Međunarodni ugovori, br. 2/05), (mogući) sukob interesa2, ovisno o tome postoji li koju je potpisala i ra ficirala Republika Hrvatska dana sumnja da privatni položaj dužnosnika ili službeni19. veljače 2005., a koja između ostalog propisuje (ci- ka može neprimjereno utjeca na njegove odluke ili rano): „Svaka je državna stranka dužna nastoja , ponašanje (stvarni), čini li se da bi privatni interesi kad je to primjereno i u skladu s temeljnim načelima dužnosnika ili službenika mogli na neprikladan način svoga domaćeg prava, uves mjere i sustave na te- utjeca na obavljanje njegovih dužnos , ali to zapramelju kojih će državni službenici mjerodavnim vla- vo nije slučaj (prividni). Ili u situaciji u kojoj se može očekiva da će nasta ili nastaja stvarni sukob inte-

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Zagreb.

Interna onal Code of Conduct for Public Oﬃcials;A/RES/51/59, 28 January 1997. 1

Izvor: „Vodič kroz sukob interesa“, kojeg je sastavio Romanian Academic Society na zahtjev Partnerstva za društveni razvoj za projekt: „Odgovor civilnog društva na korupciju“.

JAVNA UPRAVA

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

resa (mogući). U nastavku ovog članka daje se pregled zakonodavne regula ve sukoba interesa za dužnosnike i državne službenike, kojom je uspostavljen sustav pravila, obveza, ograničenja, a sve u cilju sprječavanja nastanka sukoba interesa.

UDK 351.1

sukoba interesa ima Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa. To jelo nije policija ni sud za dužnosnike, već služi kao svojevrsni mehanizam demokratske transmisije između dužnosnika i javnos .

Glavna funkcija Povjerenstva nije samo primjena represivnih mjera prema dužnosnicima, već prevencija 2. Sukob interesa javnih dužnosnika sukoba interesa, savjetodavna uloga u odnosu prema Pitanje sprječavanja sukoba između privatnog i jav- dužnosnicima i informa vna prema javnos . nog interesa u obnašanju javnih dužnos prvi puta uređen je Zakonom o sprječavanju sukoba interesa 2.1. Zabranjena djelovanja dužnosnika i postupanje dužnosnika u dvojbi o postojanju u obnašanju javnih dužnos (NN, br. 163/03, 94/04, sukoba interesa. 48/05, 141/06, 60/08, 38/09 i 92/10), koji je donesen 2003. godine i od tada do 16. veljače 2011. godine, Zakonom su izričito propisana zabranjena djelovanja kada je donesen novi Zakon o sprječavanju sukoba dužnosnika. Dužnosnicima je zabranjeno: interesa (NN, br. 26/11), bilo je šest izmjena i dopuna prvotnog Zakona. Navedeni zakon izmijenjen je Zako- • primi ili zah jeva korist ili obećanje koris radi obavljanja dužnos nom o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju • ostvari ili dobi pravo u slučaju da se krši načelo sukoba interesa (NN, br. 12/12). jednakos pred zakonom Među m, Ustavni sud Republike Hrvatske u povodu • zlouporabi posebna prava dužnosnika koja proizprijedloga troje predlagatelja i na vlas tu inicija vu laze ili su potrebna za obavljanje dužnos za ocjenu suglasnos s Ustavom Republike Hrvatske • primi dodatnu naknadu za poslove obnašanja jav(NN, br. 85/10 – pročišćeni tekst) donio je Odluka i nih dužnos Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, BROJ: • traži , prihva ili primi vrijednost ili uslugu radi U-I 2414/2011, U-I-3890/2011, U-I-4720/2012 od 7 glasovanja o bilo kojoj stvari, ili utjeca na odluku studenog 2012. (NN, br. 126/12), kojom je ukinuo više nekog jela ili osobe radi osobnog probitka ili proodredaba Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Nabitka povezane osobe kon Odluke Ustavnog suda, Hrvatski sabor na svojoj • obećava zaposlenje ili neko drugo pravo u zamje45. sjednici održanoj 16. 04. 2013. godine utvrdio je nu za dar ili obećanje dara Zakon o sprječavanju sukoba interesa – pročišćeni • utjeca na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj tekst (NN, br. 48/13). nabavi Zakon obuhvaća dužnosnike središnje državne vlas , • koris povlaštene informacije o djelovanju državali i one na razini jela lokalne samouprave i uprave. nih jela radi osobnog probitka ili probitka povezaPored osoba navedenih u članku 3., stavku 1. Zakona, ne osobe, Zakon se odnosi i na osobe koje imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske ili Pred- na koji drugi način koris položaj dužnosnika utjesjednik Republike Hrvatske, osim osoba koje imenuje canjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene Predsjednik Republike Hrvatske u skladu s odredba- vlas kako bi pos gli osobni probitak ili probitak poma Zakona o službi u oružanim snagama Republike vezane osobe, neku povlas cu ili pravo, sklopili pravHrvatske (NN, br. 73/13), dok se pojedine odredbe iz ni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi članaka 8., 9. i 10, glave III, članaka od 42. do 46. i ili drugoj povezanoj osobi. članka 55., stavka 3. Zakona, odgovarajuće primje- U slučaju dvojbe je li neko ponašanje u skladu s nanjuju i na rukovodeće državne službenike koje ime- čelima javnih dužnos , dužnosnici moraju zatraži nuje Vlada Republike Hrvatske na temelju prethodno mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu inteprovedenog natječaja. resa. Povjerenstvo će najkasnije u roku od 15 dana Najvažnije odredbe koje su regulirane m Zakonom od dana primitka zahtjeva da obrazloženo mišljenje su odredbe o tome što je sukob interesa, kako ga na zahtjev dužnosnika. Nakon izbora ili imenovanja izbjegava , koja su zabranjena djelovanja dužnosni- na javnu dužnost dužnosnik je dužan uredi svoje prika, što i pod kojim uvje ma, osim naravno primanja vatne poslove, kako bi se spriječio predvidljivi sukob po osnovi obavljanja dužnos , dužnosnik smije primi- interesa, a ako se takav sukob pojavi dužnosnik je du, mora li to i kome prijavi , može li nastavi obav- žan razriješi ga tako da zaš javni interes. U slučaju ljanje svog privatnog posla i nakon što je izabran ili dvojbe o mogućem sukobu interesa dužnosnik je duimenovan, kako postupi ako je vlasnik dionica nekog žan učini sve što je potrebno da odijeli privatni od poduzeća itd. Vrlo važnu ulogu u provedbi legisla ve javnog interesa.

UDK 351.1

2.2. Obavještavanje o imovinskom stanju dužnosnika Dužnosnici su obvezni u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost podnije Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa izvješće s podacima o dužnos koju obavljaju profesionalno ili neprofesionalno, o ostalim dužnos ma koje obnašaju, odnosno djelatnos ma koje obavljaju, o djelatnos koju su obavljali neposredno prije stupanja na dužnost i s podacima o svojoj imovini, te imovini svoga bračnog druga i malodobne djece, sa stanjem na taj dan, te da će u roku od 30 dana po prestanku obnašanja javne dužnos podnije izvješće Povjerenstvu o imovnom stanju, a ako je jekom obnašanja javne dužnos došlo do bitne promjene imovinskog stanja istekom godine u kojoj je promjena nastupila, prema članku 8. Zakona o sprječavanju sukoba interesa (NN, br. 48/13).

JAVNA UPRAVA

Zastupnik u Hrvatskom saboru koji navedenu dužnost obavlja profesionalno te za istu prima plaću, nema pravo na naknadu za obnašanje dužnos predsjednika županijske skupš ne, s obzirom na to da bi primanje takve naknade predstavljalo primanje dodatne naknade za poslove obnašanja javnih dužnos , koje je člankom 7. podstavkom d) ZSSI-a, propisano kao zabranjeno djelovanje dužnosnika. Također dužnosnici koji profesionalno obnašaju javnu dužnost za vrijeme njezina obnašanja ne mogu uz naknadu ili radi ostvarivanja prihoda obavlja druge poslove u smislu redovitog ili stalnog zanimanja, osim ako Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, na prethodni zahtjev dužnosnika, utvrdi da predmetni poslovi ne utječu na zakonito obnašanje javne dužnos . Prethodno odobrenje Povjerenstva nije potrebno za obavljanje znanstvene, istraživačke, edukacijske, sportske, kulturne, umjetničke i samostalne poljoprivredne djelatnos , za stjecanje prihoda po osnovi autorskih, patentnih i sličnih prava intelektualnog i industrijskog vlasništva te za stjecanja prihoda i naknada po osnovi sudjelovanja u međunarodnim projek ma, koje financira Europska unija, strana država, strana i međunarodna organizacija i udruženje.

Navedena obveza izvješćivanja o svojoj imovini te imovini bračnog ili izvanbračnog druga ili malodobne djece odnosi se i na ponovno izabrane ili imenovane dužnosnike, bez obzira obnašaju li dužnost profesionalno ili neprofesionalno. U cilju propisivanja jasne definicije o sadržaju izvješća s podacima o imovini dužnosnika navedenom odredbom propisano je da podaci o imovini dužnosnika obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini Mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu ini podatke o stečenoj imovini. Podaci iz izvješća su javni teresa dano u 2013. godini o obavljanju poslova u i mogu se objavi bez suglasnos dužnosnika. smislu redovitog ili stalnog zanimanja (vidi: www. sukobinteresa.hr). Također je navedenom odredbom propisano da Povjerenstvo od dužnosnika može zah jeva da podacima o imovini priloži i odgovarajuće dokaze. U cilju osiguranja da će dužnosnici neposredno prije stupanja na javnu dužnost podnije izvješće s podacima o svojoj imovini, te imovini svoga bračnog druga i malodobne djece, Zakonom je propisano da prije nego što podnese izvješće dužnosnik ne može primi plaću.

2.3. Naknade dužnosnika i obavljanje drugih poslova dužnosnika

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Dužnosnici koji za vrijeme obnašanja javne dužnos primaju plaću za dužnost, koju obnašaju ne smiju primi drugu plaću ni naknadu za obnašanje druge javne dužnos , osim ako je zakonom drugačije propisano. Dakle, u vezi s pravom na drugu plaću, dakle na temelju obavljanja drugih poslova, s zabranom primanja plaće za drugu javnu dužnost, Zakonom se dosljedno i beziznimno priječi dužnosnicima primanje naknada (osim naknade troškova) za bilo koji posao iz tzv. javne sfere, odnosno za onaj posao koji dužnosnik obavlja (često i kao zakonsku obvezu) upravo na te2.4. Članstvo u upravnim jelima i nadzornim melju činjenice da obnaša određenu dužnost. odborima Mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa dano u 2013. godini o obavljanju druge javne Dužnosnici ne mogu bi članovi upravnih jela i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća dužnos (vidi: www.sukobinteresa.hr).

Zamjenik općinskog načelnika može istovremeno uz profesionalno obnašanje navedene javne dužnos , za potrebe Općine obavlja poslove pripreme projekata za financiranje iz fondova Europske unije, u smislu redovnog i stalnog zanimanja, no kao dužnosnik nema pravo na primanje naknade za obavljanje navedenih poslova. Primanje naknade za obavljanje poslova savjetovanja i izradu dokumentacije u pripremi projekata za financiranje iz fondova Europske unije za potrebe Općine, predstavljalo bi za dužnosnika primanje dodatne naknade za poslove obavljanja javnih dužnos i me povredu članka 7.podstavka d). ZSSI-a. Obavljanje poslova pripreme projekata za financiranje iz fondova Europske unije za treće osobe, u smislu redovitog i stalnog zanimanja uz naknadu ili radi ostvarivanja prihoda, predstavljalo bi kršenje članka 13., stavka 2. ZSSI-a, jer bi takvo obavljanje poslova utjecalo na zakonito obnašanje javne dužnos koju dužnosnik obavlja profesionalno.

JAVNA UPRAVA

ustanova, odnosno nadzornih odbora izvanproračunskih fondova ni mogu obavlja poslove upravljanja u poslovnim subjek ma. Iznimno, dužnosnici mogu bi članovi u najviše do dva upravna vijeća ustanova, odnosno nadzorna odbora izvanproračunskih fondova, koji su od posebnog državnog interesa, osim ako posebnim zakonom nije određeno da je dužnosnik član upravnog vijeća ustanove, odnosno nadzornog odbora izvanproračunskog fonda po položaju.

UDK 351.1

se da obveze koje proizlaze iz Zakona počinju danom stupanja na dužnost i traju dvanaest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnos . Tako se Zakonom uvode slijedeća ograničenja: • jednu godinu nakon prestanka dužnos , dužnosnik ne smije prihva imenovanje ili izbor ili sklopi ugovor kojim stupa u radni odnos kod pravne osobe, koja je za vrijeme obnašanja mandata dužnosnika bila u poslovnom odnosu, ili kada u trenutku imenovanja, izbora ili sklapanja ugovora iz svih okolnos konkretnog slučaja jasno proizlazi da namjerava stupi u poslovni odnos s jelom u kojem je obnašao dužnost • pravna osoba na koju se odnose navedena ograničenja ne smije imenova ili izabra na dužnost dužnosnika ili s njim sklopi ugovor, kojim dužnosnik stupa u radni odnos u roku od jedne godine od prestanka dužnos pro vno Zakonu.

Za članstvo u upravnim vijećima ustanova, odnosno nadzornim odborima izvanproračunskih fondova dužnosnik nema pravo na naknadu, osim prava na naknadu putnih i drugih troškova. Hrvatski sabor utvrđuje popis pravnih osoba od posebnoga državnog interesa, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, dok predstavničko jelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave utvrđuje popis pravnih osoba od posebnog interesa za tu jedinicu. Dužnosnici smiju bi članovi upravnih i nadzornih jela, najviše dviju, neprofitnih udruga i zaklada, ali bez prava na Također je propisano da Povjerenstvo može dužnosniku naknadu ili primanje dara u toj ulozi, osim prava na da suglasnost na imenovanje, izbor ili sklapanje ugovora, ako iz okolnos konkretnog slučaja proizlazi da naknadu putnih i drugih opravdanih troškova. ne postoji sukob interesa i da će Povjerenstvo u slučaju 2.5. Članstvo i udjeli dužnosnika u trgovačkim utvrđivanja povrede navedenih odredaba Zakona bez odgađanja obavijes nadležno državno odvjetništvo. društvima i ograničenja poslovanja

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Zakonom je propisano da poslovni subjekt u kojem dužnosnik ima 0,5 % ili više udjela u vlasništvu (kapitalu trgovačkog društva) ne može stupi u poslovni odnos s jelom javne vlas u kojem dužnosnik obnaša dužnost, ni smije bi član zajednice ponuditelja ili podisporučitelj u tom poslovnom odnosu. Kako bi se spriječilo izbjegavanje ovog ograničenja, ova zabrana se odnosi i na članove obitelji dužnosnika – pod uvjetom da je dužnosnik u razdoblju od 2 godine prije preuzimanja pa do prestanka obnašanja dužnos prenio predmetni udio u vlasništvu (kapitalu) na člana obitelji.

Izričito se propisuje ništetnost pravnih akata odnosno pravnih poslova donesenih/sklopljenih pro vno odredbama Zakona. U slučaju kada jelo u kojem dužnosnik obnaša dužnost stupa u poslovni odnos s poslovnim subjektom u kojem član obitelji dužnosnika ima 0,5 % ili više udjela u vlasništvu (kapitalu), dužnosnik je dužan o tome pravodobno obavijes Povjerenstvo. Povjerenstvo izdaje upute u cilju izbjegavanja sukoba interesa, koje je dužnosnik dužan poštova . U suprotnom, predviđena se ništetnos takvog pravnog akta odnosno pravnog posla odnosno Povjerenstvo će bez odgađanja dostavi predmet nadležnom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje radi utvrđivanja ništetnos pravnog posla, odnosno pravnog akta.

2.6. Ograničenja nakon prestanka obavljanja dužnos Odredbama Zakona uvode se ograničenja za dužnosnike kojima je prestala dužnost, odnosno propisuje

Očitovanja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa dano u 2013. godini o primanju druge naknade s osnova obavljanja javne dužnos za vrijeme primanja naknade plaće nakon prestanka obavljanja javne dužnos (vidi: www.sukobinteresa.hr). Općinski načelnik koji nakon prestanka obnašanja javne dužnos općinskog načelnika sukladno članku 90.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ostvaruje pravo na naknadu plaće u trajanju od 6 mjeseci od dana prestanka mandata općinskog načelnika, ne može istovremeno uz primanje ove naknade plaće prima i naknadu za obnašanje javne dužnos zamjenika predsjednika općinskog vijeća Općine. i Na temelju članka 20., stavka 1. ZSSI-a dužnosnici koji su nositelji izvršne vlas na lokalnoj odnosno područnoj (regionalnoj) razini obvezni su u trajanju od 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja javne dužnos postupa sukladno članku 14., stavku 1. ZSSI-a, neovisno o tome što pravo na naknadu plaće po prestanku obnašanja javne dužnos prema članku 90a., stavku 4. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13) ostvaruju samo u trajanju od 6 mjeseci.

UDK 351.1

JAVNA UPRAVA

2.7. Sankcije za utvrđenje sukoba interesa javnih dužnosnika

izrečenuom novčanom kaznom oduzet će se i imovinska korist pribavljena prekršajem, kao i zaš tna mjera zabrane obavljanja zvanja, određenih djelatJedan od važnih elemenata u sprječavanju sukoba innos , poslova ili dužnos fizičkoj osobi u trajanju teresa je i sankcioniranje javnih dužnosnika u slučaju od jedne godine utvrđenog postojanja sukoba interesa. Sankcije koje • novčana kazna, i to u iznosu od 50.000,00 do Povjerenstvo može izreći dužnosniku su: opomena, 1.000.000,00 kuna za prekršaj pravnih osoba koje obustava isplate dijela neto mjesečne plaće dužnopro vno odredbama Zakona imenuju ili izaberu na snika i javno objavljivanje odluke Povjerenstva na trodužnost dužnosnika ili s njim sklope ugovor, kojim šak dužnosnika3. dužnosnik stupa u radni odnos u roku od jedne godine od prestanka dužnos 2.7.1. Opomena • novčana kazna u iznosu od 50.000,00 do Opomena se može izreći dužnosniku, ako se prema 500.000,00 kuna za pravnu osobu koja ne obanjegovom postupanju i odgovornos te prouzročenoj vijes Povjerenstvo o svom stupanju u poslovni posljedici radi o očito lakom obliku kršenja odredbi odnos preko javnog natječaja ili na drugi način, s Zakona. državnim jelima ili s jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ili s trgovačkim 2.7.2. Obustava isplate dijela neto mjesečne plaće društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinica dužnosnika lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ima upravljački udio. Sankciju obustave isplate neto mjesečne plaće Povjerenstvo izriče u iznosu od 2.000,00 do 40.000,00 kuna, vodeći računa o težini i posljedicama povrede 3. Sukob interesa državnih službenika Zakona. Sankcija obustave isplate dijela neto mjeseč- Kao što smo u uvodnom dijelu naznačili, pitanje sune plaće dužnosnika ne može traja dulje od dvana- koba interesa državnih službenika regulirano je Zaest mjeseci, a iznos obuhvaćen obustavom ne smije konom o državnim službenicima i E čkim kodeksom prelazi jednu polovinu neto mjesečne plaće dužno- državnih službenika. Odredbama Zakona o državnim snika. službenicima (od čl. 32. do 37.) regulirano je pitanje

sukoba interesa državnih službenika, te se is ma zabranjuju određene ak vnos službenika izvan državPovjerenstvo može izreći sankciju javnog objavljiva- ne službe, koje bi mogle utjeca na pravilno i zakoninja odluke Povjerenstva vodeći računa o težini i po- to obavljanje državne službe ili bi mogle doves do sljedicama povrede Zakona, osim kada je Zakonom sukoba interesa. propisano da se ova sankcija obvezno izriče. Odluka Te odredbe prvenstveno se odnose na: se objavljuje u dnevnom sku. Povjerenstvo određu• zabranu otvaranja obrta ili osnivanja pravne osobe je način objave odluke. • mogućnost obavljanja dodatnog posla • dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa 2.7.4. Prekršajne odredbe • sudjelovanje u radu trg. društva ili dr. pravne osoZakonom su propisane i prekršajne sankcije, i to: be • novčana kazna u iznosu od 5.000,00 od 50.000,00 • zabranu po canja na poli čko organiziranje (za vrikuna za dužnosnika koji u roku od jedne godine najeme radnog vremena) kon prestanka dužnos prihva imenovanje ili iz- • zabranu sudjelovanja u donošenju pojedinih odluka. bor ili sklopi ugovor kojim stupa u radni odnos kod pravne osobe koja je za vrijeme obnašanja man- Odredbe o sprječavanju sukoba interesa, utvrđene data dužnosnika bila u poslovnom odnosu ili kad u naprijed navedenim Zakonom, primjenjuju se na drtrenutku imenovanja, izbora ili sklapanja ugovora žavne službenike u jelima državne uprave, pravoiz svih okolnos konkretnog slučaja jasno proizlazi sudnim jelima, kaznenim jelima, stručnoj službi da namjerava stupi u poslovni odnos s jelom u Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika Republike kojem je obnašao dužnost. Za navedeni prekršaj s Hrvatske, stručnoj službi i uredima Vlade Republike Hrvatske, stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi pučkog pravobranitelja, 3 Odlukom Ustavnog suda (NN, br. 126/12.) ukinute su odredbe stručnoj službi pravobranitelja za djecu, stručnoj služčlanaka 46. i 47., koji se odnose na sankcije izricanja prijedloga za bi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Državrazrješenje imenovanog dužnosnika od javne dužnos i poziv izabranom dužnosniku za podnošenje ostavke na obnašanje javne nom uredu za reviziju i u drugim jelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe. dužnos .

2.7.3. Javno objavljivanje odluke Povjerenstva

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

JAVNA UPRAVA

Bitno je također naglasi da je Zakonom o državnim službenicima propisano da je državni službenik obvezan pri obavljanju svojih dužnos postupa u skladu s načelom zakonitos i zaš te javnog interesa i da mu se zabranjuje zlouporaba ovlas u postupanju radi pos zanja vlas tog interesa, jer u pro vnom odgovara za tešku povredu službene dužnos .

3.1. Zabrana određenih ak vnos 3.1.1. Zabrana otvaranja obrta ili osnivanja trgovačkog društva ili druge pravne osobe

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Prema članku 32. Zakona o državnim službenicima, državnom službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u djelatnos u kojoj je zaposlen kao državni službenik, odnosno u djelatnos koja je povezana s poslovima iz djelokruga jela u kojem je zaposlen. Dakle, službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe iste djelatnos kao i one koju obavlja u državnom jelu. Među m, zabrana je postavljena i šire, što znači da službenik ne može otvori obrt ili osnova trgovačko društvo ili pravnu osobu s djelatnošću, koja bi bila povezana s poslovima iz djelokruga jela u kojem je zaposlen.

Kao primjer možemo naves slučaj otvaranja ugos teljskog obrta od službenika, koji radi na poslovima administra vnog referenta u Uredu državne uprave u županiji, na području iste županije. Na radnom mjestu administra vnog referenta obavljaju se uredski poslovi (prijam akata, upisivanje akata, vođenje očevidnika i sl.), pa bi otvaranje ugos teljskog obrta bilo moguće, jer službenik na radnom mjestu administra vnog referenta ne obavlja istu djelatnost. Među m, s obzirom na navedenu odredbu, postavlja se pitanje je li ta ugos teljska djelatnost povezana s poslovima iz djelokruga Ureda u kojem je službenik zaposlen. U konkretnom slučaju, potrebno je utvrdi koje upravne i druge stručne poslove obavlja Ured i za koja područja djelatnos se odnose. Ako Ured, između ostalog, obavlja i stručne poslove koji se odnose na područje gospodarstva (npr. obrtništvo, turizam i dr.), službenik, koji je zaposlen u tom Uredu, ne može otvori ugos teljski obrt zato što je otvaranje obrta u ugos teljskoj djelatnos povezano s poslovima iz djelokruga jela u kojem je zaposlen.

3.1.2. Zabrana sudjelovanja u radu trgovačkog društva ili drugih pravnih osoba Prema članku 35., stavak 1. Zakona o državnim službenicima državni službenik ne smije bi član upravnog ili nadzornog jela trgovačkog društva, ako nad

UDK 351.1

njim jelo u kojem je zaposlen obavlja nadzor. Predmetna zabrana odnosi se samo na članstvo u jelima koja upravljaju i nadziru poslovanje trgovačkih jela, dok u odnosu na članstvo u jelima dugih pravnih osoba ta zabrana više ne postoji4. Dakle, zabrana članstva odnosi se samo na upravna i nadzorna jela javnog trgovačkog društva, komanditnog društva, dioničkog društva, društva s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesnog udruženja, koja prema članku 2. Zakonu o trgovačkim društvima (NN br. 152/11 - pročišćeni tekst, 111/12 i 68/13) spadaju u trgovačka društva. Među m, državnom službeniku nije zabranjeno sudjelova u radu trgovačkog društva ili druge pravne osobe, ali mu je zabranjeno, u okviru obavljanja službene dužnos , provodi nadzor nad m trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom5.

3.1.3. Zabrana po canja na poli čko organiziranje Kao jedno od temeljnih prava državnih službenika je pravo na kandidiranje na izborima, te sukladno Zakonu o državnim službenicima, državnom službeniku nije zabranjeno da se kandidira na državnim i lokalnim izborima. Među m, izbor i poli čko mišljenje jekom izborne kampanje nakon izbora ne smiju utjeca na status i napredovanje u državnoj službi. Također, njegovo poli čko opredjeljenje ne smije utjeca na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može bi razlog za nepoš vanje propisa i izvršavanje zakoni h naloga i uputa nadređenih službenika. Među m, državnom službeniku izričito je zabranjeno da za vrijeme radnog vremena po če ostale državne službenike da se uključe u rad poličke stranke6.

3.1.4. Zabrana donošenja pojedinih odluka Člankom 37. Zakona o državnim službenicima propisane su okolnos na strani državnog službenika, koje upućuju na mogući sukob interesa i koje bi mogle doves do stvarnog sukoba interesa, te se zbog sprječavanja sukoba interesa propisuje zabrana donošenja odluka i sudjelovanja u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes: • njegovoga bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja 4 Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (NN, br. 49/11. koji je stupio na snagu 7. svibnja 2011.) u stavku 1. riječi: „ili druge pravne osobe“ brisane su.

Članak 35., stavak 2. Zakona o državnim službenicima: „(2) U okviru obavljanja službenih dužnos , državni službenik ne smije provodi nadzor nad trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom u čijem radu sudjeluje.“.

Vidi čl. 36. Zakona o državnim službenicima.

UDK 351.1

• fizičkih, odnosno pravnih osoba s kojima ostvaruje ili je ostvarivao službene ili poslovne kontakte u posljednje dvije godine • fizičkih, odnosno pravnih osoba koje su u posljednjih pet godina financirale njegovu izbornu kampanju • trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe u kojoj se državni službenik namjerava zaposli • udruženja ili pravne osobe u kojoj je na mjestu upravitelja ili člana upravnog odbora • fizičke ili pravne osobe čiji je predstavnik, zakonski zastupnik ili stečajni upravitelj ili • fizičke ili pravne osobe s kojima je državni službenik, njegov bračni drug, dijete ili roditelj u sporu ili je njihov dužnik.

3.2. Mogućnost obavljanja dodatnog posla Prema članku 33. Zakona o državnim službenicima državni službenik može obavlja poslove ili pruža usluge pravnoj ili fizičkoj osobi, ali pod uvjetom da te poslove obavlja izvan redovnog radnog vremena i da je prije toga zatražio od čelnika jela te dobio od njega rješenje o odobrenju za obavljanje h poslova ili pružanja usluga i samo, ako nad m djelatnos ma, odnosno nad radom te fizičke ili pravne osobe, državno jelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovi h zadataka ni šte ugledu državne službe.

JAVNA UPRAVA

3.3. Dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa Prema članku 34. Zakona o državnim službenicima državni službenik je dužan pisanim putem obavijes nadređenog službenika o: • financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvan bračni drug, dijete ili roditelj može ima u odlukama jela u kojem radi • fizičkim i pravnim osobama s kojima je bio u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijma u državnu službu, a prema kojima državno jelo u kojima radi obavlja upravne poslove • vlasništvu dionica i obveznica ili financijskim i drugim interesima u trgovačkim društvima prema kojima državno jelo u kojem radi obavlja upravne poslove, a što bi moglo predstavlja sukob interesa • ako član njegove obitelji (njegov bračni ili izvan bračni drug, dijete ili roditelj) obavlja najviše dužnos u poli čkoj stranci, strukovnom udruženju, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu s državnim jelom u kojem državni službenik preuzima dužnost ili ono nad njima obavlja nadzor.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Obveza prijavljivanja mogućeg sukoba interesa navedena pod točkom 4, u navedenom članku navedena je jedina kao obveza koja nastaje na dan stupanja na dužnost službenika. Među m, iz intencije zakonodavca radi sprječavanje sukoba interesa razvidno je da sve situacije mogućeg sukoba interesa treba prijavi nadređenom službeniku, ne samo na dan stupanja na Odobrenje za obavljanje poslova nije potrebno za dužnost, nego i kada određene situacije ili okolnos objavljivanje stručnih članaka i drugih autorskih pu- nastanu u jeku obavljana službe. blikacija, odnosno obavljanje poslova povremenog predavača na stručnim seminarima i savjetovanjima. 3.3.1. Postupak po pisanoj obavijes o mogućem Kod ove vrste dodatne djelatnos , za koju nije potrebsukobu interesa no odobrenje čelnika jela bitno je da se isto obavlja izvan redovnog radnog vremena i da službenik ni u Nakon zaprimanja pisane obavijes o mogućem sukojem slučaju ne može zlouporabi svoj položaj tako kobu interesa nadređeni službenik ispitat će okolda poslove radnog mjesta podredi privatnim interesi- nos navedene u pisanoj obavijes i o tome obavima, odnosno da dođe u sukob interesa. Među m, u jes čelnika državnog jela. Ako te okolnos dovopraksi imamo puno slučajeva u kojima službenici ne de ili mogu doves do sukoba interesa, čelnik jela prepoznaju da obavljanjem tzv. honorarnih poslova donijet će odluku o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim poslovima. Podaci o mogućem dolaze u sukob interesa. sukobu interesa te odluka čelnika državnog jela o Kao primjer, možemo uze obavljanje poslova izuzimanju državnog službenika od rada na određeizvođenja nastave u svojstvu predavača (vanjskog nim poslovima zbog mogućeg sukoba interesa unose suradnika) na učiliš ma, visokim učiliš ma ili na se u osobni očevidnik državnog službenika. stručnim seminarima u organizaciji pravnih osoba. U ovom slučaju prvo treba razluči je li državno 3.4. Dužnost odbijanja ponuđenih darova jelo u kojemu je službenik zaposlen, obavlja nad- Kao jedno od temeljnih načela ponašanja državnih zor nad m učiliš ma, visokim učiliš ma ili pravnim službenika je dužnost odbijanja ponuđenih darova. osobama, te ako je odgovor pozi van, onda službe- Prema članku 17. Zakona o državnim službenicima nik ne može obavlja poslove predavača, neovisno državnim službenicima je zabranjeno zah jeva ili o tomu što povremeno predaje te mu za to ne treba prima darove za osobnu korist, korist obitelji ili orodobrenje čelnika jela. ganizacije, radi povoljnog rješenja predmeta uprav-

JAVNA UPRAVA

sno kazne za utvrđenje postojanja sukoba interesa. Tako okolnos navedene u Zakonu o državnim službenicima, koje predstavljaju sukob interesa temeljem članka 99. istog Zakona spadaju u teške povrede službene dužnos (o kojoj odlučuje službenički sud) za Među m, ista odredba Zakona često službenike do- koje se mogu izreći slijedeće kazne: vodi u nedoumicu u pogledu poimanja dara, odno- • novčana kazna na vrijeme od 1-6 mjeseci, u mjesno postavlja se pitanje što se smatra darom u smislu sečnom iznosu od 10 do 20 % plaće službenika Zakona. I kod državnih službenika, kao i kod držav- • premještaj na drugo radno mjesto niže složenos nih dužnosnika, postoje tzv. protokolarni darovi ili poslova istog stupnja obrazovanja prigodni darovi, koji po svojoj naravi ne dovode služ- • prestanak državne službe. benika u neku vrstu zavisnos ili kod njega stvaraju obvezu prema darovatelju, pa samim me ne mogu Kao jedna od najrepresivnijih mjera je odredba članni doves do sukoba interesa. Osim toga, pojam dara ka 110., stavka 5. istog Zakona, koja propisuje da se državnom službeniku obvezno izriče kazna prestanmožemo široko definira , te se on može smatra ka državne službe, ako bude proglašen odgovornim novcem, stvarima, pravima i uslugama i sl. za tešku povredu službene dužnos koja ima obilježStoga je potrebno propisa što se smatra darom u je korupcije. Pored navedenih sankcija državnom smislu Zakona odnosno koji dar dovodi ili može doslužbeniku kojem je utvrđena odgovornost za tešku ves u odnos zavisnos ili kod državnog službenika povredu službene dužnos propisana je i zabrana stvori obvezu prema darovatelju, te koje darove napredovanja u roku od 2 godine od dana izvršnos službenik može zadrža i u kojoj vrijednos . rješenja o odgovornos , te da državnom službeni3.5. Zabrana stjecanja materijalne koris ili druge ku koji u roku od godine dana od izvršnos rješenja koris i izbjegavanje sukoba interesa u službi o utvrđivanju odgovornos za tešku povredu službene dužnos počini novu tešku povredu službeprema E čkim kodeksu državnih službenika ne dužnos , prestaje državna služba po sili zakona E čki kodeks državnih službenika od iznimne je važ- danom izvršnos rješenja, kojim je utvrđena odgonos za sprječavanje sukoba interesa s obzirom na vornost službenika za novu tešku povredu službene to da načela i pravila ponašanja državnih službenika dužnos . utvrđena E čkim kodeksom nadopunjuju načela na kojima je utemeljen Zakon o državnim službenicima te načela ponašanja državnih službenika propisana 4. Umjesto zaključka m Zakonom, te čine jednu cjelinu normiranog pona- Sukob interesa, bez obzira na kojoj razini se pojavljušanja kojeg se državni službenici moraju pridržava je, čini nesagledivu štetu demokraciji i društvenom prilikom obavljanja službene dužnos . razvoju, te narušava povjerenje građana da adminiSukladno načelima ponašanja državnih službenika pro- stracija radi za njihovo dobro. Naime, svaka ak vnost pisanim Zakonom o državnim službenicima, zabrana koja počiva na zloupotrebi položaja ili prekoračenju stjecanja materijalne ili druge koris i izbjegavanje su- ovlas u službi za privatni probitak ili korist javnih koba interesa u službi, izričito je navedena i u E čkom dužnosnika, službenika ili službenice, predstavlja sukodeksu državnih službenika. Tako je člankom 9. E č- kob interesa i kao takvog potrebno ga je spriječi . kog kodeksa propisano da državni službenik ne smije u Iako sukob interesa ne predstavlja korupciju, sam obavljanju državne službe zlouporabi ovlas i položaj u po sebi čini temelj za razvoj korupcije te, ako nije zasvrhu ostvarivanja materijalne ili druge koris za sebe ili konski reguliran, stvara plodno tlo da se javni interes drugu pravnu i fizičku osobu. Također, ne smije koris podredi privatnim interesima povezanih osoba i kao u nedozvoljene svrhe službene informacije o djelovanju takav nanosi štetu državnom proračunu i padu povjei radu državnog jela u kojem je zaposlen, odnosno oda- renja građana u poštenje javne vlas . U tom smislu je va službene tajne koje je saznao za vrijeme obavljanja i Europska komisija u 2014. godini donijela svoje prvo svojih dužnos . Pored navedenog ne smije koris svoj izvješće o borbi pro v korupcije (h p://ec.europa.eu/ položaj kako bi utjecao na odluku zakonodavne, izvršne an -corrup onreport). Stoga se suzbijanje korupcije ili sudbene vlas ili donošenje poli čke odluke. temelji na učinkovitoj prevenciji i suzbijanju sukoba interesa, a što se pos že transparentnošću rada jela 3.6. Moguće sankcije javne vlas , jačanjem integriteta državnih službenika, Osim normiranja zabrane sukoba interesa državnih zakonodavnoj regula vi i javnos poli ka u sprječaslužbenika neophodne su i represivne mjere, odno- vanju sukoba interesa.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

nog ili drugog postupka. Navedena odredba izrazito je restrik vna s obzirom na to da službenik svakim primanjem dara radi obavljanja ili neobavljanja određenih službenih ili drugih radnji službenik ostvaruje i obilježja bića kaznenog djela primanja mita.

UDK 351.1

UDK 336.2

KULTURA

PDV i usluge u kulturi Anamaria Ester Galinec * Usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara smatraju se oslobođenima isporukama od PDV-a, ali kada ih obavljaju porezni obveznici one se smatraju oporezivom isporukom. U tekstu se pojašnjava djelatnos od javnog interesa kako je propisano zakonskim odredbama, da bi se razumjelo tko su porezni obveznici koji obavljaju usluge u kulturi. Također, budući da u transakcijama s inozemstvom, a u slučaju obavljanja usluga u kulturi u tuzemstvu, nastaje odnos između dvaju poreznih obveznika, u tekstu se objašnjava porezni status pružatelja i primatelja takve usluge.

1. Uvod

2. Usluge u kulturi kao djelatnost od javnog interesa Obavljanje djelatnos od javnog interesa, koje navo-

Tako trgovačka društva koja obavljaju usluge u kulturi, ne mogu primijeni oslobođenje, jer nisu osnovana s namjerom obavljanja te djelatnos i smatraju se poreznim obveznicima. Također, samostalni umjetnici, čije su se isporuke smatrale oslobođenima do stupanja na snagu novog Zakona o PDV-u danom ulaska u Europsku uniju, prema važećim zakonskim odredbama, smatraju se poreznim obveznicima, koji obavljaju gospodarsku djelatnost. U poslovnim odnosima s inozemstvom, ins tucije i pravne osobe u kulturi, ako nisu registrirani porezni obveznici, radi obavljanja gospodarske djelatnos , postaju porezni obveznici radi potrebe PDV-a i na usluge inozemnih poreznih obveznika obračunavaju i plaćaju PDV po stopi koja se primjenjuje u Hrvatskoj.

Smatra se, dakle, da su usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara oslobođene plaćanja PDV-a, kada ih obavljaju samo navedene ins tucije, odnosno, pravne osobe neovisno o tome jesu li obveznici poreza na dobit ili nisu, te neovisno o tome dijele li ostvarenu dobit ili je koriste za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluge, jer obavljaju djelatnost od javnog interesa. Navedene ins tucije i pravne osobe u kulturi mogu posta obveznici poreza na dodanu vrijednost u slučaju kada obavljaju usluge i isporuke dobara za trajnu naobrazbu i kulturu u obliku komercijalnog programa kao što je tečaj, radionica i sl. Obavljanje komercijalnih programa ne smatra se oslobođenim isporukama jer takva djelatnost postaje tržišno konkurentna.

Mr. sc. Anamaria Ester Galinec, voditeljica Odjela u Direkciji računovodstva HNB. (Stavovi izneseni u ovom radu osobni su stavovi autorice i ne predstavljaju nužno stavove ins tucije u kojoj je zaposlena, ni je na bilo koji način obavezuju.) *

Usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara koje obavljaju ins tucije i pravne osobe koje nisu izričito navedene u članku 61. ,stavku 1. Pravilnika o PDV-u, odnosno, osobe na koje nisu prenijete javne ovlas , oslobođene su plaćanja PDV-a pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobi , te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego da se koris za

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara koje obavljaju ustanove u kulturi, jela s javnim ovlas ma ili druge pravne osobe u kulturi kao djelatnost od javnog interesa, oslobođene su plaćanja PDV-a. Ins tucije i pravne osobe u kulturi koje obavljaju usluge u kulturi i na koje se odnosi oslobođenje od plaćanja PDV-a, navedene su člankom 61., stavkom 1. Pravilnika o PDV-u, i to su muzeji, galerije, arhive, knjižnice, kazališta, orkestri i druge glazbeno-scenske te konzervatorske i restauratorske ustanove, ustanove za zaš tu spomenika kulture, umjetničke organizacije, ali uz uvjet da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima, koji uređuju obavljanje h djelatnos .

di članak 39. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13, 148/13; Rješenje USRH 99/13, 153/13, dalje u tekstu: Zakon o PDV-u), smatraju se oslobođenim od plaćanja PDV-a. Usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara smatraju se oslobođenim isporukama, kada ih obavljaju ins tucije i pravne osobe u kulturi, ali uz uvjet da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje h djelatnos . Usluge u kulturi smatrat će se oporezivim isporukama, ako ih obavljaju osobe koje nisu izričito navedene u članku 61., stavku 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13, 85/13 – ispravak, 160/13, 35/14; dalje u tekstu: Pravilnik o PDV-u).

KULTURA

nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga. Trgovačka društva koja jesu obveznici poreza na dobit, u slučaju obavljanja usluge u kulturi, obvezni su takvu isporuku oporezova PDV-om. Za razliku od trgovačkih društava, privatne ustanove koje kao djelatnost obavljaju usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, smatraju se ins tucijama, odnosno osobama čije su isporuke oslobođene plaćanja PDV-a neovisno o tome jesu li obveznici poreza na dobit ili nisu, i neovisno o tome dijele li ostvarenu dobit ili ne.

UDK 336.2

o PDV-u. Ovisno o tome je li porezni obveznik obavio uslugu poreznom obvezniku ili osobi koja to nije, razlikuje se i mjesto obavljanja usluge, odnosno, mjesto oporezivanja. Temeljno pravilo za određivanje mjesta obavljanja usluge poreznom obvezniku, koji djeluje kao takav je mjesto sjedišta primatelja usluge (B2B usluge), dok je temeljno pravilo za određivanje mjesta obavljanja usluga osobi, koja nije porezni obveznik mjesto sjedišta pružatelja usluge (B2C usluge).

Tuzemni samostalni umjetnici smatraju se poreznim obveznicima koji obavljaju gospodarsku djelatnost, čije se isporuke oporezuju jer se na njih ne može primijeni oslobođenje iz članka 39., stavka 1. Zakona o PDV-u. Oni se smatraju malim poreznim obveznicima sve dok u prethodnoj kalendarskoj godini ne obave isporuke u vrijednos većoj od 230.000,00 kuna kada postaju registrirani porezni obveznici. Strani samostalni umjetnici u slučaju poslovnog odnosa sa tuzemnim poreznim obveznicima uvijek se smatraju poreznim obveznicima, neovisno o poreznom statusu u svojoj zemlji. Budući da ins tucije i pravne osobe u kulturi mogu

3. Usluge u kulturi primljene iz inozemstva bi registrirani porezni obveznici, ali i ne moraju, u

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Odredbe Zakona o PDV-u koje utvrđuju predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost propisuju da se porezom na dodanu vrijednost oporezuje isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara. U slučaju obavljanja usluga u kulturi i s njima usko povezanih isporuka dobara, a koje obavljaju ustanove u kulturi, jela s javnim ovlas ma ili druge pravne osobe u kulturi, takve isporuke smatraju se oslobođenima od plaćanja PDV-a.

slučaju kada primaju usluge od poreznog obveznika iz inozemstva, uvijek se smatraju poreznim obveznicima. Naime, ins tucije i pravne osobe u kulturi koje obavljaju isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, a nisu registrirani porezni obveznici jer ne obavljaju oporezive isporuke, smatraju se poreznim obveznikom kada im usluge pruža porezni obveznik iz druge države članice ili iz trećih zemalja, a mjesto obavljanja h usluga je u Hrvatskoj temeljem odredbi o mjestu obavljanja usluga.

Dakle, obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik u načelu se smatra oporezivom uslugom, ali u slučaju obavljanja usluga od javnog interesa, takve usluge smatraju se oslobođenima. Ins tucije i pravne osobe u kulturi koje isključivo obavljaju usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, ne smatraju se obveznicima poreza na dodanu vrijednost jer obavljaju oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza. U slučaju da ins tucije i pravne osobe u kulturi obavljaju pored oslobođenih isporuka i oporezive isporuke radi obavljanja gospodarske djelatnos , postaju registrirani obveznici poreza na dodanu vrijednost.

Takva odredba propisana je člankom 16., stavkom 1. Zakona o PDV-u, i utvrđuje da se poreznim obveznikom smatra i osoba koja obavlja i djelatnos ili isporuke koje se ne smatraju oporezivim isporukama dobara ili usluga u odnosu na sve usluge, koje su joj obavljene. Budući da se ustanove u kulturi, koje obavljaju isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, smatraju poreznim obveznikom u slučaju kada im porezni obveznik iz druge države članice ili trećih zemalja obavlja uslugu, obvezne su Poreznoj upravi podnije zahtjev za izdavanje PDV iden fikacijskog broja najkasnije 15 dana prije početka primanja takvih usluga, kako bi se registrirale za potrebe PDV-a.

U transakcijama s inozemstvom, u kojima porezni obveznik iz druge države članice ili treće zemlje obavlja uslugu u tuzemstvu, bitno je utvrdi koje se načelo oporezivanja usluga primjenjuje. Osnovno načelo oporezivanja usluga propisano je člankom 17. Zakona

Odredbama članka 75., stavka 1. točke 6. Zakona o PDV-u propisano je da PDV mora plaća svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz članka 17., stavka 1. Zakona o PDV-u, ako

UDK 336.2

te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Ako je ins tucija već registrirana za potrebe PDV-a radi prelaska praga stjecanja ili odustajanja od njega, PDV iden fikacijski broj koris se i za primljene usluge, ali ako je ins tucija registrirana za potrebe PDV-a radi primljenih usluga, koje joj je obavio porezni obveznik iz drugih država članica ili trećih zemalja i oporezuju se u tuzemstvu, ne postaju obveznici poreza na stjecanje, jedino ako su odustali ili prešli prag stjecanja. Ako porezni obveznik PDV iden fikacijski broj kojeg je dobio radi obveze oporezivanja usluga obavljenih od poreznog obveznika iz drugih država članica ili trećih zemalja koris i za oporezivanje stjecanja dobara, smatra se da je ins tucija odustala od praga isporuke. Ustanova u kulturi koja obavlja mješovite isporuke, odnosno, pored oslobođenih isporuka bez prava na odbitak pretporeza obavlja i oporezive isporuke, registrirani je porezni obveznik, te u slučaju da je primila uslugu od poreznog obveznika iz druge države članice EU i treće zemlje, i da je mjesto oporezivanja usluge u tuzemstvu, obvezna je obračuna PDV na primljenu uslugu po stopi važećoj u Hrvatskoj.

KULTURA

usluga se oporezuje u Hrvatskoj, ali kako se u ovom slučaju radi o isporuci koja se smatra oslobođenom u tuzemstvu, ne nastaje porezna obveza.

4. Obveza plaćanja PDV-a na usluge inozemnih samostalnih umjetnika Porezni status inozemnih samostalnih umjetnika i obveze ustanova koje ih angažiraju može se sagleda iz mišljenja Ministarstva financija RH, koje prenosimo u cijelos : Obveza plaćanja PDV-a na usluge inozemnih samostalnih umjetnika – mišljenje MF

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

www. m4pin.hr

Porezni obveznik iz dostavnog popisa obra o se upitom u vezi s plaćanjem poreza na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV) na primljene usluge po osnovi sklopljenih Ugovora o autorskim honorarima sa stranim državljanima – umjetnicima kao što su dramski umjetnici, plesači baleta, redatelji, scenografi, kos mografi, koreografi, autori glazbe, operni solis koji nisu porezni obveznici u svojoj zemlji. U upitu se navodi da neki umjetnici borave godinu dana u Hrvatskoj, imaju dozvolu za boravak i rad u trajanju od Primjer: Glazbeno-scenska ustanova koja obavlja is- nekoliko mjeseci do godine dana, te za to razdoblje ključivo oslobođene isporuke, radi postavljanja pred- sklapaju s kazalištem Ugovor o autorskom honoraru stave pozvala je glumca kao samostalnog umjetnika za pružanje umjetničkih usluga. iz Belgije, da sudjeluje u predstavi koja će se održava u Hrvatskoj. Inozemni samostalni umjetnik – glu- Nadalje, prema navodima u upitu dio stranih umjetnimac koji radi poslovnog odnosa s glazbeno-scenskom ka boravi u svojoj zemlji, nisu porezni obveznici u svoustanovom obavlja usluge u tuzemstvu smatra se po- joj zemlji ni su registrirani kao samostalni umjetnici, reznim obveznikom. Glazbeno-scenska ustanova nije jer su zaposleni u svom kazalištu (npr. umjetnici iz Slovenije ili Srbije), u Hrvatskoj borave do dva tjedna registrirani porezni obveznik, ali se mora registrira za potrebe PDV-a, jer joj porezni obveznik iz inozem- te su angažirani samo za određeni projekt kada nastva obavlja uslugu i dolazi do prijenosa porezne ob- stupaju u kazalištu. S obzirom na navedeno postavveze. Obveza obračuna PDV-a nastaje kada je usluga ljeno je pitanje: je li kazalište obvezno plaća PDV na primljene usluge koje mu obave umjetnici strani obavljena. državljani? Inozemni porezni obveznik koji obavlja usluge u tuzemstvu, obvezan je na računu naznači PDV iden fi- U vezi s navedenim očitujemo se u nastavku. Odredkacijski broj. U slučaju kada porezni obveznik iz druge bama članka 4., stavka 1. Zakona o porezu nadodadržave članice EU na računu za obavljenu uslugu, koja nu vrijednost (NN, br. 73/13, 99/13 – Rješenje USRH, se oporezuje prema mjestu sjedišta primatelja uslu- 148/13 i 153/13 – Rješenje USRH) propisano je da ge ne naznači svoj PDV iden fikacijski broj, porezni je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara obveznik u tuzemstvu obvezan je obračuna PDV, ali i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju se ta transakcija tada ne prikazuje u obrascu PDV kao obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjeusluga koja je primljena iz EU, jer se ne može ni po- canje dobara unutar Europske unije te uvoz dobapuni Prijava PDV-S, nego se prikazuje kao da je uslu- ra. PDV-a su sukladno članku 39., stavku 1. točki n) Zakona, oslobođene usluge u kulturi i s njima usko ga primljena od poreznog obveznika iz treće zemlje. povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove Primjer: U kazalištu, koje je radi obavljanja oporezivih u kulturi, jela s javnim ovlas ma ili druge pravne isporuka porezni obveznik, organizirano je gostovanje osobe u kulturi. kazališta iz Austrije. Kada inozemni porezni obveznik obavi uslugu u tuzemstvu koja se oporezuje prema mjestu sjedišta primatelja usluge, primatelj usluge obvezan je obračuna i pla PDV. Dakle, u načelu

KULTURA

UDK 336.2

Člankom 16. Zakona propisano je da se u vezi s odre- vor o autorskom honoraru za pružanje umjetničkih đivanjem mjesta obavljanja usluga primjenjuje slje- usluga ili o stranim umjetnicima koji su u svojoj zemdeće: lji zaposleni u kazalištu (npr. umjetnici iz Slovenije ili 1) porezni obveznik koji obavlja i djelatnos ili ispo- Srbije), ali ih kazalište u kojem su zaposleni ne usturuke koje se ne smatraju oporezivim isporukama pa kao svoje zaposlenike tuzemnom kazalištu, već su dobara ili usluga u smislu članka 4., stavka 1. ovoga umjetnici u Hrvatskoj samostalno angažirani samo za Zakona smatra se poreznim obveznikom u odnosu određeni projekt.

na sve usluge koje su mu obavljene Broj klase: 410-19/14-01/12 2) pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registri- Urudžbeni broj: 513-07-21-01/14-2 rana je za potrebe PDV-a, smatra se poreznim ob10. veljače 2014. veznikom.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Prema odredbama članka 17., stavka 1. Zakona mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Odredbama članka 75., stavka 1., točke 6. Zakona propisano je da PDV mora plaća svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz članka 17., stavka 1. Zakona, ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. U skladu s navedenim, napominjemo da se prema zakonskim odredbama samostalni umjetnici smatraju poreznim obveznicima koji obavljaju gospodarsku djelatnost, te se na njih ne može primijeni oslobođenje iz članka 39., stavka 1. točke n) Zakona, već njihove usluge podliježu oporezivanju.

Također je potrebno napomenu da se tuzemni samostalni umjetnici smatraju malim poreznim obveznicima sve dok u prethodnoj kalendarskoj godini ne obave isporuke u vrijednos većoj od 230.000,00 kuna, te se tada obvezno upisuju u registar obveznika PDV-a. Navedeno se primjenjuje samo ako se radi o tuzemnim samostalnim umjetnicima, dok se strani samostalni umjetnici u slučaju poslovnog odnosa sa tuzemnim poreznim obveznicima uvijek smatraju poreznim obveznicima, neovisno o poreznom statusu u svojoj zemlji. Nadalje, u smislu Zakona kazalište se smatra poreznim obveznikom koji obavlja oslobođene usluge bez prava na odbitak pretporeza, te u slučaju primanja usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u tuzemstvu moraju na tako primljene usluge pla li PDV-a u skladu s člankom 75., stavkom 1., točkom 6. Zakona. Prema tome, kada strani samostalni umjetnici obavljaju usluge tuzemnom poreznom obvezniku, u ovom slučaju kazalištu mjestom obavljanja h usluga smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika, što je u ovom slučaju tuzemstvu. S obzirom na navedeno, kazalište je obvezno pla PDV na usluge koje mu obave umjetnici – strani državljani, neovisno o tome radi li se o umjetnicima koji borave godinu dana u Hrvatskoj i za to razdoblje sklapaju s kazalištem Ugo-

o fiskalnoj odgovornos

UDK 351.1

PRAVOSUĐE

Doneseni novi Pravilnik o stalnim sudskim vještacima u Republici Hrvatskoj Sandra Vajda * Stručnim člankom u nastavku autorica obrađuje problema ku u svezi s propisanim uvje ma za rad stalnih sudskih vještaka u Republici Hrvatskoj. Uvje su propisani odredbama novog Pravilnika o stalnim sudskim vještacima, koji se primjenjuje počevši od 3. travnja 2014. godine.

1. Uvod Nakon nepunih šest godina od stupanja na snagu Pravilnika o stalnim sudskim vještacima (NN, br. 88/08, 8/09 i 126/11), koji je zamijenio Pravilnik o stalnim sudskim vještacima (NN, br. 21/98), dana 26. ožujka 2014. godine usvojen je novi Pravilnik o stalnim sudskim vještacima (NN, br. 38/14). Naime, sam postupak donošenja Pravilnika o stalnim sudskim vještacima zasniva se na odredbi članka 126., stavka 6. Zakona o sudovima (NN, br. 128/13), kojime je dana izričita ovlast ministru pravosuđa da is m pobliže regulira uvjete i postupak imenovanja, prava i dužnos te visinu nagrade i naknade troškova za rad stalnim sudskih vještaka u Republici Hrvatskoj.

Vještačenje je parnična radnja u okviru koje vještak, kao osoba koja raspolaže posebnim znanstvenim ili stručnim znanjem i iskustvom, primjenjuje znanstvena i stručna znanja, vješ ne i metode na činjenice koje predstavljaju predmet vještačenja, me da sam iskaz vještaka dan jekom navedenog sudskog postupka pridonosi ostvarenju načela traženja materijalne is ne2.

3. Tko može obavlja poslove stalnih sudskih vještaka

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Odredbom članka 126. Zakona o sudovima (NN, br. 28/13.) propisano je da sudsko vještačenje mogu obavlja kako fizičke, tako i pravne osobe. Naime, za obavljanje sudskog vještačenja fizičke osobe su dužne posjedova najmanje završenu školsku spremu odgovarajuće struke, dok pravne osobe mogu obavlja sudsko vještačenje samo u okviru svoje registrirane 2. Osnovni pojmovi djelatnos , pod uvjetom da to obavljaju njihovi djeVještaci (engl. expert witness; surveyers, court latnici koji ispunjavaju za to propisane uvjete. experts; njem. Sachverstaendige, Gutachter, Gericht- Županijski i trgovački sudovi vode popis stalnih sudsgutachter; talij. peri , peri giura ) su osobe koje skih vještaka imenovanih za njihovo područje nadležsudu na temelju svoga stručnoga znanja iznose svo- nos , dok Ministarstvo pravosuđa vodi jedinstveni ja zapažanja o predmetu vještačenja (nalaz) i svoje elektronički popis stalnih sudskih vještaka po pojezaključke o određenim činjenicama izvedene na temelju rezultata toga ispi vanja (mišljenje). Dakle, to 1 S. Triva - V. Belajec - M. Dika - Građansko parnično procesno pra-

Također is čemo, da je potreba donošenja novog Pravilnika proizašla između ostalog iz činjenice članistva u EU, te je stoga bilo potrebno redefinira uvjete za obavljanje djelatnos stalnih sudskih vještaka, i to ne samo za državljane Republike Hrvatske, nego i za državljane država članica Europske unije, odnosno državljane država potpisnica Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, kako bi is ma pod jednakim uvje ma bilo omogućeno obavljanje navedene djelatnos .

je osoba pozvana da pred sudom, koristeći se svojim stručnim znanjem, iznese: svoja sadašnja stručna zapažanja potrebna za utvrđenje sadržaja neke relevantne činjenice (nalaz) i svoje stajalište o značenju, vjerovanju, uzrocima i posljedicama određenih činjenica koje bi mogle bi važne za utvrđivanje is nitos u dokazivanju (mišljenje)1.

vo, Zagreb, 1986. Sijerčić - Čolić - Vuleta - Hadžiomeragić, Komentar Zakona o Krivičnom postupku, Sarajevo, 1999.

2 *

Sandra Vajda, dipl. ing, Zagreb.

PRAVOSUĐE

dinim područjima vještačenja za područje cijele Republike Hrvatske. Državljani država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, koji su u svojoj ma čnoj državi imenovani za stalne sudske vještake mogu u Republici Hrvatskoj obavlja poslove stalnih sudskih vještaka u skladu s odlukom o imenovanju koju je donijelo nadležno jelo u njihovoj ma čnoj državi. Naime, oni se upisuju u Popis stalnih sudskih vještaka iz država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru temeljem rješenja Ministarstva pravosuđa kojim im se odobrava obavljanje poslova sudskog vještačenja za određeno područje u Republici Hrvatskoj. Stoga se za stalnog sudskog vještaka može imenova osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

1) da je državljanin Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru 2) da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka 3) da je nakon završenog odgovarajućeg studija odnosno odgovarajuće škole radila na poslovima u struci, i to: • najmanje 8 godina – ako je završila diplomski sveučilišni studij ili specijalis čki diplomski stručni studij • najmanje 10 godina – ako je završila odgovarajući preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij • najmanje 12 godina – ako je završila odgovarajuću srednju školu, a za pojedinu struku nema odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija odnosno diplomskog sveučilišnog studija ili specijalis čkog diplomskog stručnog studija 4) da je uspješno završila stručnu obuku 5) da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornos za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka.

Među m, kada govorimo o potrebi ispunjavanja općih uvjeta za prijam u državnu službu od strane stalnih sudskih vještaka, radi se o uvje ma koje moraju ispunjava sve fizičke osobe koje se primaju u državnu službu, neovisno o radnom mjestu na koje se primaju i državnom jelu u koje se primaju, što obuhvaća: • odgovarajući stupanj obrazovanja • odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo, osim u slučaju prijama vježbenika • zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima • hrvatsko državljanstvo.

UDK 351.1

Među m, za stalnog sudskog vještaka ne može se imenova osoba za koju postoje zapreke za prijam u državnu službu sukladno Zakonu o državnim službenicima (NN, br. 92/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13). Dakle, u državnu službu ne mogu bi primljene osobe: • pro v kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuđene za kazneno djelo pro v života i jela, slobode i prava čovjeka i građanina, Republike Hrvatske, vrijednos zaš ćenih međunarodnim pravom, spolne slobode i spolnog ćudoređa, braka, obitelji i mladeži, imovine, sigurnos platnog prometa i poslovanja, pravosuđa, vjerodostojnos isprava, javnog reda ili službene dužnos , osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu • kojima je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnos , u razdoblju od če ri godine od prestanka državne službe • kojima je prestala državna služba zbog toga što nisu zadovoljile na probnom radu, u razdoblju od če ri godine od prestanka državne službe. Također je odredbom članka 4. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima propisano da sudsko vještačenje mogu obavlja i pravne osobe: • ako su u svojoj djelatnos registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje, a što dokazuju rješenjem iz nadležnog sudskog registra • ako je utvrđeno da su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima, što se dokazuje rješenjem o imenovanju za stalnog sudskog vještaka za područje određenog županijskog odnosno trgovačkog suda • ako za zaposlenike koji su imenovani stalnim sudskim vještacima imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornos za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka.

4. Postupak imenovanja stalnih sudskih vještaka Postupak imenovanja stalnih sudskih vještaka pokreće se pismenim zahtjevom koji se podnosi predsjedniku županijskog ili trgovačkog suda nadležnog prema prebivalištu podnositelja zahtjeva odnosno sjedištu pravne osobe. Fizička osoba uz zahtjev prilaže životopis, dokaz o državljanstvu i druge dokaze o ispunjavanju općih uvjeta za imenovanje (npr. državljanstvo, zdravstvena sposobnost i sl.), s me da se istom može priloži i popis objavljenih znanstvenih i stručnih radova. Zahtjev može podnije i pravna osoba za svog zaposlenika pod uvjetom da je zaposlenik dao svoj pristanak u pisanom obliku. Državljani država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru dužni su dokaze

UDK 351.1

PRAVOSUĐE

o ispunjavanju uvjeta za imenovanje priloži u izvor- stručna obuka ne može traja dulje od jedne godine. niku ili ovjerenoj preslici te ovjerenom prijevodu na Strukovne udruge dužne su imenova mentore za stručnu obuku koja se obavlja prema programu, što ga hrvatski jezik. Stalni sudski vještaci imenuju se na vrijeme od če - za svaku djelatnost odnosno struku izrađuje odgovari godine i mogu bi ponovno imenovani, s me da rajuća strukovna udruga (npr. za vještake medicinske mogu pruža svoje usluge na području cijele Repu- struke Hrvatska liječnička komora, Hrvatska stomatoblike Hrvatske. Nakon provedenog postupka i priku- loška komora), odnosno druga strukovna komora.

Nakon obavljene stručne obuke navedene udruge, dužne su na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci u roku o mjesec dana izradi mišljenje u pisanom obliku o uspješnos obavljene obuke i osposobljenos kandidata za obavljanje poslova sudskog vještačenja i dostavi ga predsjedniku odgovarajućeg županijskog odnosno trgovačkog suda. Također su strukovne udruge dužne županijske i trgovačke sudove izvijes o programima stručne obuke i godišnjem rasporedu održavanja stručne obuke, s me da nadzor nad provođenjem stručne obuke 5. Provjere stručne obuke stalnih sudskih stalnih sudskih vještaka u odgovarajućoj strukovnoj udruzi provodi Ministarstvo pravosuđa i nadležni žuvještaka panijski odnosno trgovački sud prema rasporedu kojeg Prije samog odlučivanja o zahtjevu predsjednik odgo- donosi ministar pravosuđa. varajućeg županijskog odnosno trgovačkog suda uput će kandidata na stručnu obuku stalnom sudskom 6. Obvezno osiguranje od odgovornos vještaku kojeg predloži jedna od strukovnih udruga (npr. Hrvatsko društvo sudskih vještaka), s me da S obzirom na to da prije imenovanja za stalnog sudskog vještaka kandidat potrebno predsjedniku županijskog odnosno trgovačkog suda, koji je nadležan za njegovo imenovanje dostavi dokaz o sklopljenom ugovoru o obveznom osiguranju od odgovornos za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka. Neobvezujući (standardni) Uvje osiguranja od odgovornos stalnih sudskih vještaka prihvaćeni su od Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje i pizirani su dio ponude osiguravajućih društava. Naime, kandidat mora bi osiguran jekom cijelog razdoblja na koje je imenovan za stalnog sudskog vještaka uz najnižu svotu osiguranja koja iznosi 200.000,00 kuna. pljenih dokaza predsjednik odgovarajućeg županijskog odnosno trgovačkog suda odlučit će o zahtjevu, s me da se o zahtjevu odlučuje rješenjem. Međum, ako predsjednik županijskog odnosno trgovačkog suda utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete za imenovanje, ili je zahtjev nepotpun is će odbaci . Pro v rješenja kojim je zahtjev za imenovanje stalnim sudskim vještakom određene struke odbijen dopuštena je žalba Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske.

Nakon proteka vremena na koje je imenovan stalni sudski vještak može bi ponovno imenovan na vrije-

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

7. Postupak ponovnog imenovanja

Također je na početku svake kalendarske godine imenovani stalni sudski vještak dužan predsjedniku nadležnog županijskog odnosno trgovačkog suda dostavi dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju za tekuću godinu. Među m, stalni sudski vještak može se i dodatno osigura od odgovornos za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka za pojedini slučaj, ovisno o predmetu u kojem obavlja vještačenje. Državljanin države članice Europske unije ili države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru može se osigura od odgovornos za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka i u svojoj ma čnoj državi.

PRAVOSUĐE

me od če ri godine, s me da je potrebno da navedeni zahtjev podnese najkasnije 30 dana prije isteka roka na koje je imenovan. Naime, kandidat je dužan uz zahtjev za ponovno imenovanje dostavi dokaz da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka, s me da istom prilaže i popis predmeta u kojima je obavio vještačenje i potvrdu o stručnom usavršavanju. Među m, prije ponovnog imenovanja za stalnog sudskog vještaka predsjednik nadležnog županijskog odnosno trgovačkog suda utvrdit će da se pro v kandidata ne vodi kazneni postupak i da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo koje je zapreka za prijam u državnu službu, te će donije rješenje o ponovnom imenovanju. Pro v rješenja dopuštena je žalba Ministarstvu pravosuđa u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Među m, u postupku ponovnog imenovanja stalnog sudskog vještaka, kao i u postupku proširenja područja vještačenja već imenovanog sudskog vještaka, vještak nije dužan obavi stručnu obuku ni da prisegu.

8. Razrješenje stalnih sudskih vještaka

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Imenovanog stalnog sudskog vještaka razriješit će predsjednik odgovarajućeg županijskog odnosno trgovačkog suda:

• ako to sam zatraži • ako se utvrdi da nisu postojali uvje , odnosno da su prestali postoja uvje na temelju kojih je imenovan • ako je na temelju pravomoćne odluke nadležnog jela proglašen nesposobnim za obavljanje djelatnos iz područja za koje je imenovan • ako mu je na temelju pravomoćne sudske odluke oduzeta poslovna sposobnost • ako mu je izrečena pravomoćna presuda za kazneno djelo koje je zapreka za prijam u državnu službu • ako nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove vještačenja • ako ne zaključi ugovor o osiguranju od odgovornos za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka • ako povrijedi načelo čuvanja tajne u svezi s onim što je saznao u obavljanju poslova stalnog sudskog vještaka.

UDK 351.1

sudskog vještaka mogu podnije i stranke odnosno njihovi punomoćnici te strukovne udruge, s me da se iste podnose predsjedniku suda koji je imenovao vještaka. Također se može stalnom sudskom vještaku, koji ne poštuje sud ili stranke, ne preuzima dodijeljene mu predmete, ne opravda zašto u roku nije dovršio povjereno mu vještačenje ili iz drugih ozbiljnih razloga privremeno uskra obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka najmanje tri mjeseca, a najdulje godinu dana, s me da rješenje o privremenoj uskra obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka donosi predsjednik suda koji je imenovao stalnog sudskog vještaka. Stalni sudski vještak pro v kojeg se vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnos , a koji čini zapreku za prijam u državnu službu, dužan je odmah po saznanju o tomu obavijes predsjednika suda, koji ga je imenovao te obustavi rad na predme ma koji su mu dodijeljeni radi izrade nalaza i mišljenja. Stalnom sudskom vještaku pro v kojeg se vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela izreći će se privremena zabrana obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka. Rješenje o privremenoj zabrani obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka donosi predsjednik suda koji je imenovao stalnog sudskog vještaka, s me da ista traje do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka.

9. Prava na nagradu i naknadu putnih troškova Sukladno odredbama Pravilnika stalni sudski vještaci ostvaruju pravo na: 1) nagradu obavljeno vještačenje 2) naknadu putnih troškova.

Pravo na nagradu za obavljeno vještačenje ima stalni sudski vještak, s me da istu utvrđuje sud prema posebnom cjeniku naknada i nagrada stalnih sudskih vještaka. Navedeni iznos nagrade se određuje u bodovima, a vrijednost boda je 2,00 kune bruto bez PDV-a. Nagrada za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava suda ili državnog odvjetništva umanjuje se za 20 % od utvrđene vrijednos boda, s me ako je Među m, kako pro v rješenja o odbijanju imenova- nagrada obračunata u sa ma, tada je vještak uz ranja, tako i pro v rješenja o razrješenju dopuštena je čun dužan dostavi i obrazloženje svake stavke. žalba Ministarstvu pravosuđa u roku od 15 dana od Pravo na naknadu putnih troškova obuhvaća naknadostave istog. Rad stalnih sudskih vještaka dužni su du za prijevoz sredstvima javnog prometa, s me da pra predsjednici županijskih odnosno trgovačkih navedeni troškovi obuhvaćaju izdatke za dolazak iz sudova, koji su ih imenovali te predsjednici sudova mjesta prebivališta odnosno boravišta stalnog sudi državni odvjetnici i o svojim zapažanjima obavje- skog vještaka do mjesta gdje treba obavi vještačeštava predsjednike nadležnih županijskih odnosno nje kao i za povratak u mjesto njegovog prebivališta trgovačkih sudova. Primjedbe na ponašanje stalnog odnosno boravišta. Navedeni troškovi obuhvaćaju

UDK 351.1

i izdatke za prijevoz sredstvima javnog prometa u mjestu prebivališta odnosno boravišta stalnog sudskog vještaka. Među m, ako se za obavljanje vještačenja ne može koris sredstvo javnog prometa, stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima, koja se primjenjuju na suce.

10. Pečat i natpisna ploča stalnog sudskog vještaka Stalni sudski vještak u obavljanju poslova sudskog vještačenja koris svoj pečat koji je dužan izradi o vlas tom trošku. Pečat je okruglog oblika, bez grba Republike Hrvatske, promjera 38 mm, te sadrži tekst: ime, prezime i adresu stalnog sudskog vještaka, naznaku: stalni sudski vještak i naznaku jednog ili više područja vještačenja za koja je imenovan, s me da je o sak pečata plave boje. Stalni sudski vještak dužan je o sak svog pečata i vlastoručni potpis pohrani u sudu, koji ga je imenovao stalnim sudskim vještakom. Također je dužan na zgradu u kojoj obavlja djelatnost o svom trošku postavi i natpisnu ploču koja sadrži: ime i prezime stalnog sudskog vještaka te naznaku: stalni sudski vještak i naznaku jednog ili više područja vještačenja za koja je imenovan.

PRAVOSUĐE

12. Hrvatsko društvo sudskih vještaka (HDSV) Kao jedan od oblika organiziranos sudskih vještaka, od 1980. godine u Republici Hrvatskoj djeluje Hrvatsko drušHRVATSKO DRUŠTVO tvo sudskih vještaka kao SUDSKIH VJEŠTAKA stručna udruga stalnih sudskih vještaka, u koju se radi unapređenja i osiguranja javnog interesa na području vještačenja, udružuju sudski vještaci koji u Republici Hrvatskoj za područje pojedinog županijskog ili trgovačkog suda povremeno ili stalno obavljaju djelatnos sudskih vještačenja (h p://www.sudski-vjestaci.hr).

Članom Hrvatskog društva sudskih vještaka može posta svaki sudski vještak koji je upisan u Registar stalnih sudskih vještaka pri bilo kojem županijskom i trgovačkom sudu, čija su svrha i ciljevi da: organizira sudske vještake svih struka, vodi pripremu kandidata za vještake, poboljša uvjete rada članova, članstvu omogući stručno usavršavanje sa svrhom unapređenja struke, š i zastupa interese članova u skladu s općim interesima i potrebama, neprestano radi na očuvanju e čnos i morala članova, te u okviru propisa brine o ostvarivanju prava koja proizlaze iz rada i na osnovu rada, omogući ostvarenje prava na socijalnu i zdravstvenu zaš tu čla11. Službena iskaznica nova, ostvari stručnu suradnju sa srodnim udrugama Stalni sudski vještak ima pravo na službenu iskazni- djelovanja i surađuje s jelima državne uprave. cu koju mu izdaje predsjednik županijskog odnosno trgovačkog suda koji ga je imenovao. Nakon davanja 13. Cjenik naknada i nagrada stalnih prisege imenovani stalni sudski vještak predsjednisudskih vještaka ku nadležnog županijskog odnosno trgovačkog suda Cjenik naknada i nagrada stalnih sudskih vještaka sastavni podnosi zahtjev za izdavanje službene iskaznice, s je dio Pravilnika o stalnim sudskim vještacima, s me da u me da se o izdanim službenim iskaznicama u nadležnastavku dajemo detaljan prikaz is h kako slijedi: nom županijskom odnosno trgovačkom sudu vodi evidencija koja sadrži: redni broj, ime i prezime stalnog Cbr. 1. Materijalni troškovi sudskog vještaka kojem je izdana službena iskaznica, 2,00 kn po prijeđenom km osobni iden fikacijski broj (OIB), datum izdavanja, vri- 1. Korištenje vlas tog vozila 2. Javni prijevoz jeme trajanja ovlaštenja, datum i razlog privremenog 3. Cestarina, tunelarina, stvarni trošak oduzimanja i rubriku za napomene. u visini dnevnice suca stvarni trošak kao i za suca 4 boda 10 bodova 30 do 100 bodova stvarni trošak

pitajcentar@ m4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

mostarina trajekt, parkiranje 4. Dnevnica 5. Hotelski račun 6. Prijepis - stranica teksta - stranica tabela 7. Crtanje skica 8. Uredski materijal, omotnice, preslike, papir, HPT i dr.

Među m, ako stalni sudski vještak izgubi službenu iskaznicu ili na drugi način ostane bez nje, dužan je o tome odmah obavijes predsjednika nadležnog županijskog odnosno trgovačkog suda radi pokretanja postupka za brisanje nestale službene iskaznice iz evidencije i izdavanja nove. Stalni sudski vještak koji je izgubio službenu iskaznicu ili je na drugi način ostao bez nje dužan je istu oglasi nevažećom u Narodnim novinama, i podnije zahtjev za izdavanje nove iskaznice. Nova službena iskaznica pod drugim rednim brojem izdat će se stalnom sudskom vještaku tek nakon što izgubljena ili na drugi način nestala službena iskaznica bude oglašena nevažećom.

PRAVOSUĐE

UDK 351.1

Cbr. 2. Zajedničke odredbe za sve sekcije Vrsta 1. Pristup na glavnu raspravu 2. Pristup na glavnu raspravu izvan sjedišta vještaka do 50 km u jednom smjeru 3. Pristup na glavnu raspravu izvan sjedišta vještaka više od 50 km u jednom smjeru 4. Prisustvovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata uz odgovarajuću stavku, nakon isteka od dva sata, pridoda po svakom započetom satu 5. Izrada pisanog nalaza i mišljenja 6. Interdisciplinarno vještačenje 7. Vrijednost radnog sata 8. Očevid

Bodova 100 150 200 70

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (4 sata) JAVNA NABAVA PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA

(osnovne i srednje škole i učenički domovi; ustanove u socijalnoj skrbi; općine, gradovi i županije; sudovi i odvjetništva; ustanove u zdravstvu; ustanove u kulturi; javne vatrogasne postrojbe; fakulte i ins tu )

• Planiranje nabave 150 do 4.000 150 35 po satu

Nagrada se kao što je razvidno određuje u bodovima, a vrijednost boda je 2,00 kune bruto bez PDV-a. Cbr. 3. Financijsko-računovodstvena sekcija • obračun se vrši prema Cbr. 2. Cbr. 4. Građevinska sekcija bodova Izrada nacrta u mjerilu 50 do 300 Izrada troškovnika s dokaznicama mjera po satu 35 Cbr. 5. Sekcija Medicina Klinička medicina bodova Pregled osoba i medicinske dokumentacije 140 Provedba dodatnih pretraga 80 Sudska medicina bodova Davanje nalaza i mišljenja 160 Obdukcija prema odluci ministra zdravlja o visini troškova provođenja obdukcije

• Dokumentacija za nadmetanje • Upravljanje ugovorima Zagreb, listopad 2014. Radionice će bi usmjerene na načine i postupke javne nabave za najčešće predmete nabave specifičnima za svaku navedenu djelatnost, u okviru čega će naglasak bi stavljen na dokumentaciju za nadmetanje, ali i izvršenje ugovora. Također na radionicama ćemo pokuša razradi i sustav planiranja provedbe postupaka javne nabave u okviru planiranja kao jednog od osnovnih proračunskih procesa. Navedene teme bit će potkrijepljene primjerima dobre i loše prakse te rješenjima DKOM-a. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 4 boda za obnovu cer fikata. Radionice su namijenjene svima koji provode postupke javne nabave, ali i djelatnicima uključenima u postupak planiranja proračuna/financijskog plana. Cijena: 500 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača) Detaljnije o programu pročitajte na stranici broj 8. Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Cbr. 6. Sekcija za promet i vozila bodova Procjena štete na vozilu 170 do 300 Procjena vrijednos vozila 100 Utvrđivanje tehničke ispravnos vozila 100 do 250

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Cbr. 7. Sekcija toksikologije bodova

Davanje nalaza i mišljenja 160 Uvid u izvornu dokumentaciju izvan suda po satu Cbr. 8. Sekcija veterinarstva bodova Pregled živo nje i veterinarske dokumentacije 160 Provedba dodatnih pretraga 80

IZOBRAZBA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (6 dana, 50 sa ) Zagreb, 22.-27. rujna 2014. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe kojom se omogućava pristupanje ispitu pri Ministarstvu gospodarstva za dobivanje cer fikata.

• obračun se vrši prema Cbr. 2.

Cijena: 3.200 kn (uključen PDV i radni materijal s prezentacijama te zakonima koje možete koris na ispitu)

Cbr. 10. Sve ostale sekcije

Detaljnije o programu pročitajte na stranici broj 7. Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Cbr. 9. Geodetska sekcija

• obračun se vrši prema Cbr. 2.

UDK 657.21

TURISTIČKE ZAJEDNICE

Revizija poslovanja turis čkih zajednica Nediljka Rogošić * Turis čke zajednice imaju vrlo važnu ulogu u razvoju turizma, stoga je bitno da svoje poslovanje uspostave na što efikasnoj razini, koja će omogući izvršenje njihovih društvenih zadaća. Kriteriji rada 68 turis čkih zajednica su revidirani, te ih je DUR ocijenio prema: pravilnos financijskih izvješća i poslovanja, zakonitos te efikasnos rada, što proizlazi iz primjene zakona, drugih propisa i internih akata, strateških dokumenata povezanih s razvojem turizma, te planova i programa rada.

1. Uvod

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

• djelokrug rada i unutarnje ustrojstvo • sustav unutarnjih kontrola Državni ured za reviziju je koncem 2013. i početkom • planiranje i računovodstveno poslovanje 2014. obavio tematsku reviziju 68 turis čkih zajed• financijska izvješća i njihovi elemen te nica. Revizijom su obuhvaćena financijska izvješća i • programi i projek turis čkih zajednica. poslovanje navedenih subjekata. Revizija je obavljena na način i prema postupcima koji su utvrđeni okvi- Područja revizije su određena prema kriteriju značajrom revizijskih standarda Međunarodne organizacije nos i na temelju procjene rizika pojave nepravilnovrhovnih revizijskih ins tucija (INTOSAI) i Kodeksom s . U skladu s prihvaćenim međunarodnim revizijskim standardima vrhovnih revizijskih ins tucija, revizija je profesionalne e ke državnih revizora. planirana i obavljena tako da osigura potrebne doOsnovni ciljevi su bili: kaze koji pružaju razumnu osnovu za revizijske na• provjeri is nitost i vjerodostojnost financijskih iz- laze i preporuke, te ostvarenje revizijskih ciljeva. Za vješća potrebe prikupljanja revizijskih dokaza, proučena je • provjeri primjenu zakona i drugih propisa poveza- i analizirana pravna regula va te dokumentacija i nih s organizacijom i financijskim računovodstve- informacije o poslovanju turis čkih zajednica. Ocijenim poslovanje njeno je funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola • provjeri pravilnost stjecanja prihoda radi određivanja revizijskog pristupa. Podaci iskazani • provjeri pravilnost ostvarenja rashoda, odnosno u financijskim izvješćima su uspoređeni s podacima jesu li financijska sredstva korištena isključivo za iz ranijeg razdoblja zbog utvrđivanja područja rizika. ostvarenje ciljeva utvrđenih programom rada i fi- Također, uspoređeni su podaci o planiranim i ostvarenancijskim planom te nim prihodima i rashodima. • provjeri pravilnost izvršenja drugih transakcija. Provjerene su poslovne knjige i knjigovodstvene Posebni ciljevi su bili: isprave koje služe kao dokaz o nastalim poslovnim do• ocijeni efikasnost turis čke zajednice u promica- gađajima. Ispitana je dosljednost primjene zakonskih propisa, te pravila, procedura i drugih internih akata. nju i unaprjeđenju turizma Republike Hrvatske • ocijeni efikasnost suradnje turis čke zajednice s Za izračun i analizu značajnih pokazatelja, omjera i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samou- trendova, primijenjeni su odgovarajući anali čki poprave stupci. Provjerena je dokumentacija u vezi s prihodi• ocijeni učinkovitost trošenja sredstava prikuplje- ma iz proračuna, od boravišnih pristojbi i turis čkih nih od boravišnih pristojbi, turis čkih članarina ili iz članarina, te drugih prihoda. Obavljena je detaljna proračuna te drugih izvora. provjera vrijednosno značajnijih stavki na pojedinim S obzirom na postavljene ciljeve, revizijom su obu- računima glavne knjige, dok su brojnije, vrijednosno manje značajne stavke tes rane metodom uzorka. hvaćena sljedeća područja: Provjerena je dokumentacija u vezi s obračunom plaća i naknada za zaposlenike, materijalnih rashoda, rashoda za amor zaciju i rashoda za donacije (po* moći). Obavljeni su razgovori s čelnicima turis čkih Mr. sc. Nediljka Rogošić, Državni ured za reviziju, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

TURISTIČKE ZAJEDNICE

UDK 657.21

zajednica, te su pribavljena obrazloženja o poslovnim Kriteriji za ocijenu efikasnos turis čke zajednice u promicanju i unaprjeđenju turizma Republike Hrdogađajima. vatske, suradnje turis čke zajednice s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ocijenu 2. Kriteriji za ocjenu pravilnos i učinkovitos trošenja sredstava prikupljenih od boefikasnos poslovanja ravišnih pristojbi, turis čkih članarina ili iz proračuKriteriji za ocjenu pravilnos financijskih izvješća i na te drugih izvora određeni su na temelju planova i poslovanja, zakonitos te efikasnos rada turis čkih programa rada turis čkih zajednica, kao i izvješća o zajednica proizlaze iz zakona, drugih propisa i internih ostvarenju plana i programa rada. akata, strateških dokumenata povezanih s razvojem turizma te planova i programa rada. Sadrže potreb- 3. Osnovni podaci o turis čkim no, očekivano ili željeno stanje te daju okvir za prozajednicama cjenu i razumijevanje poslovanja turis čkih zajednica, utvrđivanje činjenica i donošenje odgovarajućih za- Sustav turis čkih zajednica, ustrojstvo, zadaće i način rada turis čkih zajednica te osnovna načela ključaka te davanje preporuka. njihova financiranja i gospodarenja, uređeni su ZaKriteriji za ocjenu is nitos i vjerodostojnos finankonom o turis čkim zajednicama i promicanju hrcijskih izvješća i poslovanja, pravilnost stjecanja privatskog turizma. Turis čke zajednice se osnivaju radi hoda i ostvarenja rashoda te zakonitos turis čkih promicanja i unaprjeđenja turizma Republike Hrvatzajednica proizlaze iz osnovnih propisa: ske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba, • Zakona o turis čkim zajednicama i promicanju hr- koje pružaju ugos teljske i druge turis čke usluge ili vatskog turizma (NN, br. 152/08) obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s • Zakona o boravišnoj pristojbi (NN, br. 152/08, turizmom, tako da upravljaju des nacijom na razi43/09, 88/10 i 50/12) ni za koju su osnovane. Sustav turis čkih zajednica • Zakona o članarinama u turis čkim zajednicama čine: Hrvatska turis čka zajednica, turis čke zajed(NN, br. 152/08 i 88/10) te nice županija, Turis čka zajednica Grada Zagreba, • Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija turis čke zajednice gradova, turis čke zajednice op(NN, br. 10/08, 7/09, 158/13 i 1/14). ćina, turis čke zajednice mjesta te turis čke zajedTakođer, kriteriji proizlaze i iz drugi propisa, koji se nice područja. Djelovanje turis čkih zajednica se temelji na načelu opće korisnos . Turis čka zajednica primjenjuju u poslovanju turis čkih zajednica: ne smije obavlja gospodarske djelatnos , osim ako • Zakon o ugos teljskoj djelatnos (NN, br. 138/06 i je Zakonom o turis čkim zajednicama i promicanju 80/13) hrvatskog turizma (dalje u tekstu: Zakon) drugačije • Zakon o Hrvatskom crvenom križu (NN, br. 71/10) propisano. • Uredba o utvrđivanju boravišne pristojbe za 2012. Prema odredbama članka 28. Zakona, obvezatni čla(NN, br. 119/11) • Uredba o utvrđivanju boravišne pristojbe za 2013. novi turis čke zajednice općine ili grada su sve pravne i fizičke osobe, koje na području općine ili grada u (NN, br. 70/12) • Pravilnik o proglašavanju turis čkih općina i gra- kojoj se osniva turis čka zajednica imaju sjedište ili dova i o razvrstavanju naselja u turis čke razrede podružnicu, pogon i slično (poslovnu jedinicu) i koje (NN, br. 122/09, 9/10, 61/10, 82/10, 36/11, 89/11, ostvaruju prihod pružanjem ugos teljskih ili drugih turis čkih usluga ili obavljaju s turizmom neposred146/11, 141/12, 144/12 i 38/13) • Pravilnik o kriterijima za razvrstavanje naselja u tu- no povezane djelatnos . Kao dragovoljni članovi u turis čku zajednicu općine ili grada mogu se učlani ris čke razrede (NN, br. 92/09) • Pravilnik o kriterijima za uplatu i korištenje uplaće- i druge pravne i fizičke osobe. Pravne i fizičke osobe nih sredstava boravišne pristojbe na posebnom ra- (obvezatni članovi) plaćaju članarinu turis čkoj zajedčunu Hrvatske turis čke zajednice (NN, br. 139/09 nici u skladu s posebnim zakonom, a dragovoljni članovi plaćaju članarinu turis čkoj zajednici u visini koju i 36/11) utvrdi skupš na turis čke zajednice. Prema odredba• Pravilnik o potporama turis čkim zajednicama na ma članka 47. Zakona, obvezatni članovi turis čke zaturis čki nerazvijenim područjima (NN, br. 19/11, jednice županije su turis čke zajednice gradova, opći53/12, 91/12 i 28/13) te • Pravilnik o načinu naplate paušalnog iznosa bora- na i mjesta te turis čke zajednice područja osnovane višne pristojbe osoba koje pružaju usluge smješta- na području županije. Ako na području županije nisu ja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu (NN, br. osnovane turis čke zajednice mjesta, gradova i općina glede obvezatnih članova odgovarajuće se primje92/09).

UDK 657.21

TURISTIČKE ZAJEDNICE

njuju odredbe Zakona, koje se odnose na obvezatno članstvo u turis čkoj zajednici općine ili grada.

22.

Hrvatska turis čka zajednica

Prema podacima Ministarstva turizma, u Republici Ukup21 114 135 15 10 1 297 Hrvatskoj je osnovano 297 turis čkih zajednica od no kojih je 20 turis čkih zajednica županije, 114 turis č- Izvor: Upisnik koji vodi Ministarstvo turizma sa stanjem na dan 17. kih zajednica grada, 135 zajednica općine, deset tu- travnja 2014. ris čkih zajednica područja te jedna otočna turis čka zajednica. U tablici broj 1 daju se podaci o broju 4. Prihodi i rashodi za 2012. i 2013. i strukturi turis čkih zajednica prema podacima iz Turis čke zajednice su bile obvezne dostavi temeljna upisnika Ministarstva turizma. financijska izvješća Državnom uredu za reviziju (dalje u tekstu: Ured) za 2012. i 2013. u roku 60 dana nakon Tablica 1. Broj i struktura turis čkih zajednica isteka obračunskog razdoblja, ako su imale vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manju od Turi- Turi- Turi- TuriTuriTuri100.000,00 kn na razini godine i godišnji prihod uzastos čka s čka s čka s čka s čka s čka pno u prethodne tri godine manji od 100.000,00 kn na zajed- zajed- zajed- zajed- UkuzajedNaziv zajedR. br. nica nica nica nica pno nica županije razini godine. Financijska izvješća za 2012. je dostavila nica opći- mje- pod- - otočžupa281 turis čka zajednica, a za 2013. je dostavilo 286 tugrada na ručja sta ne nije ris čkih zajednica. Podaci o ostvarenim prihodima, ras1 2 3 4 5 6 7 8 9 hodima te višku prihoda za 2012. i 2013., prema dostav1. Zagrebačka 1 9 3 0 1 0 14 ljenim financijskim izvješćima, daju se u tablici broj 2. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

17. 18. 19. 20.

Tablica 2. Prihodi, rashodi te višak prihoda za 2012. i 2013. u kn

R. br.

R. br. 1 1. 2.

Opis 2 Ukupni prihodi Ukupni rashodi Višak prihoda

Godina

Index 2012. 2013. 3 4 5 751.346.683,00 785.385.502,00 104,5 723.504.874,00 711.427.964,00 98,3 27.841.809,00 73.957.538,00 265,6

Prema podacima iz prethodne tablice vidljivo je da su u 2013. u odnosu na prethodnu godinu ukupni prihodi porasli za 4,5 %, da su rashodi rasli sporije, odnosno da su manji za 1,7 % u odnosu na prethodnu godinu, dok je višak prihoda nad rashodima u 2013. u odnosu na 2012. veći za 165,6 %. Prema Zakonu, turis čke zajednice ostvaruju prihode od boravišne pristojbe i članarina u skladu s posebnim zakonima, od obavljanja gospodarske djelatnos (čl. 10. Zakona), iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te državnog proračuna, donacija, imovine u vlasništvu i drugih prihoda. Struktura prihoda ostvarenih u 2012. i 2013. daje se u tablici broj 3. Tablica 3. Struktura prihoda ostvarenih u 2012. i 2013. u kn Vrsta prihoda 2 Prihodi od članarina Prihodi od boravišne pristojbe

Godina 2012. 3

2013. 4

Index 5

182.601.430,00 200.323.689,00

109,7

367.435.254,00 377.925.611,00

102,9

21.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

16.

Varaždinska Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Ličko-senjska Virovičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibenskokninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalma nska Istarska Dubrovačkoneretvanska Međimurska Turis čka zajednica grada Zagreba

15.

Krapinsko-zagorska Sisačko-moslavačka Karlovačka

TURISTIČKE ZAJEDNICE 3. 4. 5.

Prihodi od donacija Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga Drugi prihodi Ukupno

UDK 657.21

167.187.655,00 144.116.047,00 7.058.849,00

86,2

8.474.223,00

120,1

27.096.495,00 54.545.932,00 751.379.683,00 785.385.502,00

201,3 104,5

5. Revizija turis čkih zajednica za 2012. Na temelju Godišnjeg programa rada Ureda obavljena je tematska revizija 68 turis čkih zajednica. Revizijom su obuhvaćene prosječno po tri turis čke zajednice iz svake županije. Kriteriji za odabir turis čkih zajednica određeni su u skladu s odredbama Zakona o Državnom uredu za reviziju, i to: veličina turis čke zajednice, prikupljene informacije o poslovanju turis čkih zajednica, procjena rizika i važnost turis čkih zajednica s obzirom na djelatnost zadaće koje obavljaju, odnosno njihov doprinos razvoju turizma. Turis čke zajednice obuhvaćene revizijom (dalje u tekstu: turis čke zajednice) prema financijskim izvješćima za 2012., ostvarile su ukupne prihode u iznosu od 556.586.852,00 kn, što čini 74,1 % ukupno ostvarenih prihoda (u iznosu od 751.379.683,00 kn) svih turis čkih zajednica za 2012. U tablici broj 5 daju se podaci o broju turis čkih zajednica, prema ostvarenim prihodima za 2012.

Vrijednosno značajniji prihodi ostvareni su od boravišne pristojbe i članarina te donacija iz proračuna. Zanimljivi su podaci u vezi s rastom prihoda od članarina te prihoda od boravišne pristojbe s obzirom na gospodarsku situaciju i ostvareni broj noćenja u 2013. Prema pokazateljima razvoja turizma u Republici Hrvatskoj, u 2013. je zabilježeno 64,8 mil. turis čkih noćenja, što je za 3,3 % više nego u 2012. godini1. Usporedba podataka o stopi rasta broja noćenja sa stopom rasta prihoda od boravišne pristojbe pokazuje da su prihodi od boravišne pristojbe rasli sporije, odnosno da je stopa rasta broja noćenja (3,3 %) veća Tablica 5. Broj TZ prema ostvarenim prihodima za 2012. za 13,9 % od stope rasta (2,9 %) prihoda od boravišne Broj turis čkih zajednica, prema ukupno ostvarenim prihodima za 2012. pristojbe. Ostvarenim prihodima financirani su ras- R. Turis čke do 1.000.001 - 5.000.001 - 10.000.001- 15.000.001 više od hodi ostvareni u 2012. u iznosu 723.504.874,00 kn i br. zajednice 1.000.000 5.000.000 10.000.000 15.000.000 -20.000.000 20.000.001 u 2013. u iznosu 711.429.138,00 kn. Struktura ostva- 1 2 3 4 5 6 7 8 renih rashoda u 2012. i 2013. daje se u tablici broj 4. Hrvatska Tablica 4. Struktura ostvarenih rashoda u 2012. i 2013. u kn R. br. 1 1. 2. 3. 4. 5.

Vrsta rashoda 2 Rashodi za zaposlene Materijalni rashodi Financijski rashodi Donacije Drugi rashodi*

2012. 3

2013. 4

Index 5

106.837.546,00 109.536.573,00 102,5 457.764.567,00 437.535.459,00

95,6

13.425.988,00

10.172.727,00

90.023.092,00 55.453.681,00

90.877.803,00 100,9 63.306.576,00 114,2

723.504.874,00 711.429.138,00

75,8

98,3

* Drugi rashodi odnose se na prijenos pripadajućeg dijela prihoda boravišne pristojbe lokalnim jedinicama na temelju odredbi Zakona o boravišnoj pristojbi, otpisana potraživanja, sudske i upravne pristojbe i drugo

Vrijednosno značajniji rashodi se odnose na materijalne rashode od čega su najznačajniji rashodi za promidžbu (iskazani u okviru materijalnih rashoda), te rashodi za zaposlene i donacije.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Ukupno

Godina

h p://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/gospodarstvo-rh/pokazatelji-razvoja-turizma-hrvatske-1988-2013/#sthash.tDIeXcbh.dpuf (30. 4. 2014.) 1

100

1. turis čka zajednica 2. Županija 3. Gradova 4. Općina 5. Područja UKUPNO

5 10 1 2 18

12 16 2 1 31

1 10 1 0 12

1 2 0 0 3

0 1 0 0 1

2 0 0 0 3

Najveći broj turis čkih zajednica ostvario je prihode za 2012. u iznosu od 1.000.001,00 kn do 5.000,000,00 kn. Vrijednosno najznačajnije prihode ostvaruju turis čke zajednice od članarina i boravišnih pristojbi prema posebnim propisima. U tablicama broj 6 i 7 daju se podaci o broju turis čkih zajednica prema ostvarenim prihodima od članarina i boravišnih pristojbi za 2012. Tablica 6. Broj TZ prema prihodima od članarina za 2012. R. br. 1 1. 2. 3. 4. 5.

Turis čke zajednice 2 Hrvatska turis čka zajednica Županija Gradova Općina Područja UKUPNO

Broj turis čkih zajednica, prema ostvarenim prihodima od članarina za 2012. do 1.000.001 5.000.001 - 10.000.001- 15.000.001 više od 1.000.000 -5.000.000 10.000.000 15.000.000 -20.000.000 20.000.001 3 4 5 6 7 8 0

17 26 4 3 50

3 12 0 0 15

0 1 0 0 1

0 0 0 0 0

1 0 0 0 2

UDK 657.21

TURISTIČKE ZAJEDNICE

Prema podacima iz tablice broj 7, najveći broj turi- Tablica 9. Broj TZ prema ukupno ostvarenim rashodima za 2012. s čkih zajednica (50) ostvario je prihode od turis čke članarine u iznosu do 1.000.000,00 kn. Broj turis čkih zajednica, prema ukupno ostvarenim rashodima za 2012. Tablica 7. Broj TZ prema prihodima od boravišnih pristojbi za 2012. R. br. 1 1. 2. 3. 4. 5.

Turis čke zajednice 2 Hrvatska turis čka zajednica Županija Gradova Općina Područja UKUPNO

Broj turis čkih zajednica, prema ostvarenim prihodima od boravišnih pristojbi za 2012. do 1.000.001 5.000.001 - 10.000.001- 15.000.001 više od 1.000.000 -5.000.000 10.000.000 15.000.000 -20.000.000 20.000.001 3 4 5 6 7 8 0

13 26 3 3 45

4 8 0 0 12

3 4 1 0 8

1 1 0 0 2

0 0 0 0 0

0 0 0 0 1

R. Turis čke br. zajednice

1 1. 2. 3. 4. 5.

2 Hrvatska turis čka zajednica Županija Gradova Općina Područja UKUPNO

do 1.000.001 5.000.001 - 10.000.001- 15.000.001 više od 1.000.000 -5.000.000 10.000.000 15.000.000 -20.000.000 20.000.001 3 4 5 6 7 8 0

4 12 2 2 20

13 14 1 1 29

1 9 1 0 11

1 3 0 0 4

0 1 0 0 1

2 0 0 0 3

Najveći broj turis čkih zajednica (49) ostvario je rashode u iznosu do 5.000.000,00 kn, od čega je 20 turis čkih zajednica ostvarilo rashode u iznosu do 1.000.000,00 kn. Vrijednosno zanačajniji rashodi odnose se na rashode za zaposlene (plaće), rashode za promidžbu i rashode za donacije. Podaci o broju turis čkih zajednica prema ostvarenim rashodima za plaće i naknadama troškova zaposlenima daju se u tablici broj 10.

Prema podacima iz tablice broj 7, najveći broj turis čkih zajednica (45) ostvario je prihode od boravišne pristojbe u iznosu do 1.000.000,00 kn. Turis čke zajednice ostvaruju prihode od donacija iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatske turis čke zajednice Tablica 10. Broj TZ prema rashodima za plaće i naknadama te drugih subjekata. U tablici broj 8 se daju podaci o troškova zaposlenima za 2012. broju turis čkih zajednica, prema ostvarenim prihoBroj turis čkih zajednica, prema ostvarenim rashodima za plaće dima od donacija. Tablica 8. Broj TZ prema prihodima od donacija za 2012. R. br. 1

Turis čke zajednice

2 Hrvatska 1. turis čka zajednica 2. Županija 3. Gradova 4. Općina 5. Područja UKUPNO

Broj turis čkih zajednica, prema ostvarenim prihodima od donacija za 2012. do 1.000.001 5.000.001 - 10.000.001- 15.000.001 više od 1.000.000 -5.000.000 10.000.000 15.000.000 -20.000.000 20.000.001 3 4 5 6 7 8 0

16 34 4 3 57

4 4 0 0 8

0 1 0 0 1

1 0 0 0 1

0 0 0 0 0

0 0 0 0 1

1 1. 2. 3. 4. 5.

2 Hrvatska turis čka zajednica Županija Gradova Općina Područja UKUPNO

i naknadama troškova zaposlenima za 2012. do 1.000.001 - 5.000.001 - 10.000.001 - 15.000.001 više od 1.000.000 5.000.000 10.000.000 15.000.000 -20.000.000 20.000.001 3 4 5 6 7 8 0

14 26 4 3 47

6 13 0 0 19

0 0 0 0 0

1 0 0 0 2

0 0 0 0 0

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Najveći broj turis čkih zajednica (47) ostvario je rashode za plaće i naknade troškova zaposlenima za 2012. u iznosu do 1.000.000,00 kn. Najviša prosječna bruto plaća isplaćena je u iznosu 46.536,00 kn (Hrvatska turis čka zajednica) i 37.054,00 kn (Turis čka zajednica grada Zagreba), a najniža u iznosu 1.586,00 kn (Turis čka zajednica općine Marija Bistrica). U navedenim turis čkim zajednicama je bilo 444 zaposlenika, jedna turis čka zajednica ima više od 20 zaposlenika, dok je najveći broj turis čkih zajednica (49) koje imaju do pet zaposlenika. Podaci o broju turis čkih zajednica, prema ostvarenim rashodima za promidžbu daju se u tablici broj 11.

Prema podacima iz prethodne tablice, najveći broj turis čkih zajednica (57) ostvario je prihode od donacija u iznosu do 1.000,000,00 kn. Ostvarenim prihodima, turis čke zajednice financirali su rashode ostvarene u 2012. U tablici broj 9 daju se podaci o broju turis čkih zajednica, prema ostvarenim rashodima za 2012.

R. Turis čke br. zajednice

101

TURISTIČKE ZAJEDNICE

UDK 657.21

Tablica 11. Broj TZ prema ostvarenim rashodima za promidžbu za 2012. R . Turis čke br. zajednice 1

2 Hrvatska turis čka zajednica Županija Gradova Općina Područja UKUPNO

Broj turis čkih zajednica, prema ostvarenim rashodima za promidžbu za 2012. do 1.000.001 5.000.001 - 10.000.001- 15.000.001 više od 1.000.000 -5.000.000 10.000.000 15.000.000 -20.000.000 20.000.001 3 4 5 6 7 8

2. Županija 6 3. Gradova 11 4. Općina 0 5. Područja 1 UKUPNO 18

14 27 4 2 47

1 1 0 0 2

0 0 0 0 1

0 0 0 0 0

Prema podacima iz tablice broj 13, najveći broj turis čkih zajednica (65) iskazao je potraživanja u iznosu do 1.000.000,00 kn, od čega 18 turis čkih zajednica 2. 13 5 1 0 1 1 nije iskazalo potraživanja (jedan od razloga je i taj što 3. 26 12 1 0 0 0 nisu iskazana potraživanja za turis čke članarine i bo4. 3 1 0 0 0 0 ravišne pristojbe). Koncem 2012. turis čke zajednice 5. 3 0 0 0 0 0 su iskazale obveze u iznosu 65.093.423,00, od čega su 45 18 2 0 1 2 vrijednosno značajnije obveze za rashode poslovanja Najveći broj turis čkih zajednica (45) ostvario je ras- iskazane u iznosu 46.440.013,00 kn i obveze za kredihode za promidžbu u iznosu do 1.000.000,00 kn, dok te u iznosu 10.038.352,00 kn. je Hrvatska turis čka zajednica ostvarila rashode za Tablica 14. Broj TZ prema obvezama iskazanim koncem promidžbu u iznosu većem od 20.000.000,00 kn. Zna2012. čajno učešće u ukupnim rashodima imaju rashodi za Broj turis čkih zajednica, prema ukupnim obvezama za 2012. donacije, o čemu se daju podaci u tablici broj 12. R. Turis čke 1.

Tablica 12. Broj TZ prema rashodima za donacije za 2012. R. Turis čke br. zajednice 1 1.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

2. 3. 4. 5.

102

2 Hrvatska turis čka zajednica Županija Gradova Općina Područja UKUPNO

Broj turis čkih zajednica, prema ostvarenim rashodima za donacije za 2012. do 1.000.001 5.000.001 - 10.000.001 - 15.000.001 više od 1.000.000 -5.000.000 10.000.000 15.000.000 -20.000.000 20.000.001 3 4 5 6 7 8 0

20 37 4 3 64

0 2 0 0 2

0 0 0 0 0

1 0 0 0 2

Najveći broj turis čkih zajednica (64) ostvario je rashode za donacije u iznosu do 1.000.000,00 kn, dok je Hrvatska turis čka zajednica ostvarila rashode za donacije u iznosu većem od 20.000.000,00 kn. Koncem 2012. turis čke zajednice su iskazale potraživanja za 2012. u iznosu 17.876.832,00 kn, te obveze u iznosu 65.093.423,00 kn. Revizijom je utvrđeno da većina turis čkih zajednica nije iskazala u financijskim izvješćima potraživanja za turis čke članarine i potraživanja za boravišne pristojbe, tako da navedeni iznos potraživanja nije realno iskazan u financijskim izvješćima.

br. 1 1.

2. 3. 4. 5.

zajednice

2 Hrvatska turis čka zajednica Županija Gradova Općina Područja UKUPNO

do 1.000.001 5.000.001 - 10.000.001- 15.000.001 više od 1.000.000 -5.000.000 10.000.000 15.000.000 -20.000.000 20.000.001 3 4 5 6 7 8 0

18 31 3 3 55

2 8 0 0 10

1 0 1 0 2

0 0 0 0 0

0 0 0 0 1

0 0 0 0 0

Prema podacima iz tablice broj 14, najveći broj turis čkih zajednica (55) iskazao je obveze u iznosu do 1.000.000,00 kn.

6. Ocjena pravilnos poslovanja turis čkih zajednica

Financijskom revizijom kojom su obuhvaćeni financijska izvješća i poslovanje 68 turis čkih zajednica provjerena je is nitost i vjerodostojnost financijskih izvješća, primjena zakona i drugih propisa povezanih s organizacijom i financijsko-računovodstvenim poslovanje turis čkih zajednica, pravilnost stjecanja prihoda i ostvarenja rashoda, odnosno provjereno je jesu li financijska sredstva korištena isključivo Tablica 13. Broj TZ prema potraživanjima iskazanim kon- za ostvarenje ciljeva utvrđenih programom rada i financijskim planom, te pravilnost izvršenja drugih cem 2012. transakcija. Osim navedenog, na temelju provjeBroj turis čkih zajednica, prema potraživanjima iskazanim koncem 2012. R. Turis čke re postupaka povezanih s provođenjem programa 1 - 1.000.001 - 5.000.001 - 10.000.001- 15.000.001 više od br. zajednice 0 i planova rada, ocjenjena je efikasnost turis čke 1.000.000 5.000.000 10.000.000 15.000.000 -20.000.000 20.000.001 zajednice u promicanju i unaprjeđenju turizma Re1 2 3 4 5 6 7 8 9 publike Hrvatske, efikasnost suradnje turis čke zaHrvatska jednice s jedinicama lokalne i područne (regionalne) 1. turis čka 0 0 0 1 0 0 0 zajednica samouprave, te učinkovitost trošenja sredstava pri-

UDK 657.21

TURISTIČKE ZAJEDNICE

kupljenih od boravišnih pristojbi, turis čkih članari- vornost osoba uključenih u raspolaganje imovinom. Pojedine turis čke zajednice nisu ustrojile unutarnju na ili proračuna, te drugih izvora. kontrolu na učinkovit način što ima za posljedicu poRevizijom su utvrđene nepravilnos i propus kod 50 javu nepravilnos u poslovanju. S obzirom na to da turis čkih zajednica, kod 18 turis čkih zajednica nisu većina turis čkih zajednica ima manje od pet zaposleutvrđene nepravilnos koje bi utjecale na izražavanje nika te da je teško organizira sustav unutarnjih konmišljenja. Utvrđene nepravilnos se odnose na djetrola, Ured je naložio da poslove nadzora, odnosno lokrug rada i unutarnje ustrojstvo, sustav unutarnjih kontrole poslovanja obavlja nadzorni odbor u skladu kontrola, strateško i godišnje planiranje, financijska s propisima te da turis čka zajednica uspostavi jasne izvješća, računovodstveno poslovanje, prihode te poslovne procedure, kako bi se osigurali preduvje za rashode. učinkovi sustav unutarnjih kontrola. Djelokrug rada i unutarnje ustrojstvo Odredbama članka 20. Zakona propisano je da nadzorni odbor turis čke zajednice nadzire vođenje poslova turis čke zajednice, materijalno i financijsko poslovanje, raspolaganje sredstvima te izvršenje i provedbu programa rada i financijskog plana. O obavljenom nadzoru, nadzorni odbor najmanje dva puta godišnje podnosi pisano izvješće skupš ni i turis čkom vijeću. Prema odredbama članka 17. Zakona, turis čko vijeće podnosi skupš ni izvješće o svom radu najmanje jednom godišnje. Revizijom je utvrđeno da nadzorni odbor pojedinih turis čkih zajednica nije obavljao nadzor nad vođenjem poslovanja, materijalno financijskim poslovanjem i raspolaganjem sredstvima te nad izvršenjem i provedbom programa rada i financijskog plana, kao i da nije izradio izvješća o svom radu. Nadalje, utvrđeno je da turis čko vijeće pojedine turis čke zajednice nije o svom radu podnijelo izvješće skupš ni najmanje jednom godišnje.

Strateško i godišnje planiranje Prema odredbama Zakona, jedna od zadaća turis čkih zajednica općine ili grada je izrada strateških i razvojnih planova turizma na nivou općine ili grada. Zakonom nije određeno koje jelo upravljanja u turis čkoj zajednici donosi strateške i razvojne planove i na čiji prijedlog. Revizijom je utvrđeno da su pojedine turis čke zajednice donijele strateške dokumente na temelju kojih su donijele i godišnje programe rada te financijske planove, a neke su kod izrade godišnjih programa rada i financijskih planova polazili od strateških dokumenata donesenih na razini županije, grada ili općine.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

U vezi s unutarnjim ustrojstvom, kod jedne turis čke zajednice je utvrđeno da statut i pojedini interni ak nisu doneseni u propisanom roku, da interni akt o unutarnjem ustrojstvu i popisu poslova nije usklađen s odredbama Zakona, da službene stranice ne sadrže podatke o općim ak ma turis čke zajednice te da turis čki ured nije ustrojen u skladu s pravilnikom o djelokrugu rada, unutarnjem ustrojstvu, organizaciji i sistema zaciji radnih mjesta. Kako bi se otklonile navedene nepravilnos i propus , Ured je naložio obavljanje nadzora nad vođenjem poslova turis čke zajednice najmanje dva puta godišnje te podnošenje skupš ni izvješća o radu nadzornog odbora i turis čkog vijeća najmanje jednom godišnje u skladu s Revizijom je utvrđeno da su doneseni godišnji proodredbama Zakona, kao i donošenje internih akata u grami rada i financijski planovi za sve turis čke zajedskladu s propisima. nice. Utvrđene nepravilnos i propus se odnose na rokove u kojima su doneseni godišnji programi rada i Sustav unutarnjih kontrola financijski planovi, način planiranja rashoda i praćeSustav unutarnjih kontrola osigurava ekonomično i nje njihova ostvarenja te donošenje izmjena i dopuna učinkovito ostvarivanje ciljeva poslovanja, poš vanje godišnjeg programa rada i financijskog plana. Rashodi zakonske regula ve, sprječavanje i otkrivanje prijeva- su u financijskom planu planirani prema programima, ra i pogrešaka, kvalitetu računovodstvenih podataka, odnosno ak vnos ma, dok se u poslovnim knjigama pravodobno pružanje informacija, te povećava odgo- ostvareni rashodi eviden raju po vrstama prema ra-

Prema odredbama Zakona, skupš na kao najviše jelo upravljanja turis čke zajednice, donosi godišnji program rada i godišnji financijski plan za sljedeću godinu do kraja tekuće godine. Navedene dokumente, turis čka zajednica općine ili grada je dužna dostavi turis čkoj zajednici županije, a turis čka zajednica županije Hrvatskoj turis čkoj zajednici. Godišnji program rada i financijski plan turis čke zajednice obvezno sadrže sve pojedinačno utvrđene planirane zadatke i potrebna financijska sredstva za njihovo izvršenje te posebno planirane zadatke i financijske planove turis čkih društava, podružnica, odnosno predstavništava i ispostava. Ako jekom godine dođe do odstupanja od godišnjeg programa rada i financijskog plana u obujmu većem od 5,0 %, turis čka zajednica je dužna donije izmjene, odnosno dopune godišnjeg programa rada i financijskog plana na način i prema postupcima, kojima se donosi godišnji program rada i financijski plan.

103

TURISTIČKE ZAJEDNICE

Obračun amor zacije dugotrajne imovine pojedine turis čke zajednice nisu obavile u skladu s propisima, blagajničko poslovanje nije vođeno uredno, odnosno blagajnička izvješća nisu sastavljena u vrijeme nastanka poslovnog događaja, a uz blagajničke isplatnice nije priložena dokumentacija na temelju koje bi se moglo potvrdi da je poslovni događaj stvarno nastao. Također, putni nalozi na temelju kojih su obavljene isplate novca iz blagajne, ne sadrže propisane elemente ni izvješće sa službenog puta. Turis čke Financijska izvješća zajednice koje imaju vrijednosno značajne zalihe promidžbenog materijala ne vode pomoćne knjige zaliha, Prema Uredbi o računovodstvu neprofitnih organite nisu obavile popis zaliha promidžbenog materijala. zacija, financijska izvješća čine bilanca, račun prihoda i rashoda te bilješke uz financijska izvješća, Pojedine turis čke zajednice nisu primljene donacije, a dostavljaju se Uredu u roku 60 dana od isteka povezane s izvršenjem ugovorenih programa (projeizvještajnog razdoblja. Revizijom je utvrđeno da kata i ak vnos ), priznale u poslovnim knjigama kao su turis čke zajednice dostavile Uredu financijska odgođeni prihod, nego su ih priznale kao prihod izvjeizvješća u propisanom roku. Utvrđene nepravilno- štajnog razdoblja. U skladu s odredbama navedene s se odnose na sastavljanje bilješki uz financijska Uredbe, prihodi od donacija se priznaju u izvještajno izvješća i iskazivanje podataka u financijskim izvje- razdoblje razmjerno troškovima provedenog ugovora. šćima. Bilješke uz financijska izvješća kod pojedinih turis čkih zajednica, nisu cjelovite, odnosno ne sa- Prihodi drže detaljnu razradu i dopunu podataka iz izvješća Prema odredbama Zakona, prihodi turis čke zajednio prihodima i rashodima neprofitnih organizacija i ce su: prihodi od članarine, prihodi od boravišne pribilance. Prema odredbama članaka 65. i 68. Uredbe stojbe, prihodi od obavljanja gospodarske djelatnos o računovodstvu neprofitnih organizacija, bilješke iz članka 10. Zakona, a može ostvariva prihode i iz uz financijska izvješća su detaljna razrada i dopuna proračuna, dragovoljnih priloga i darova te imovine podataka iz bilance i računa prihoda i rashoda, a u vlasništvu i drugih izvora. Vrijednosno značajnije mogu bi opisne, brojčane ili kombinirane. Nadalje, prihode turis čke zajednice ostvaruju od članarina i kod pojedinih turis čkih zajednica podaci iskazani u boravišne pristojbe, a revizijom su utvrđene nepravilfinancijskim izvješćima nisu istovjetni podacima evi- nos u vezi s naplatom navedenih prihoda. den ranim u poslovnim knjigama. Naplata prihoda od članarina Računovodstveno poslovanje Članarinu turis čkoj zajednici dužna je plaća pravTuris čke zajednice su obvezne ustroji poslovne na i fizička osoba koja obavlja propisanu djelatnost. knjige te vodi računovodstveno poslovanje u skladu Osnovica za obračun članarine za pravne i fizičke s odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dobit jest organizacija. Nepravilnos povezane s računovod- ukupni prihod koji čine svi prihodi koje su te osobe stvenim poslovanjem odnose se na eviden ranje dužne iskaza u računu dobi i gubitka, sukladno poslovnih događaja u poslovne knjige, popis imovine propisima o računovodstvu. Osnovica za obračun člai obveza, te usklađenje knjigovodstvenog i stvarnog narine za fizičke osobe koje su obveznici plaćanja postanja utvrđenog popisom. Revizijom je utvrđeno da reza na dohodak su ukupni primici iz knjige primitaka pojedini poslovni događaji nisu eviden rani na te- i izdataka sukladno propisima o porezu na dohodak, melju vjerodostojnih, urednih, ovjerenih i prethodno umanjeni za naplaćeni porez na dodanu vrijednost. kontroliranih knjigovodstvenih isprava te odgovarajućim računima iz računskog plana, da dio dugotraj- Obveznici plaćaju članarinu po stopi koja ovisi o turisčkom razredu (u razrede A, B, C i D razvrstavaju se ne i kratkotrajne imovine nije eviden ran u poslovnim knjigama ni iskazan u financijskim izvješćima, te mjesta s obzirom na njihovo značenje u turizmu) i skuda pojedini poslovni događaji, odnosno rashodi nisu pini (u skupine od prve do četvrte razvrstavaju se djeeviden rani prema načelu nastanka događaja nego latnos ). Predujam za članarinu se plaća mjesečno, a prema načelu novčanog jeka. Također je utvrđeno konačni obračun članarine pravna i fizička osoba obavda pojedine turis čke zajednice nisu obavile cjelovit lja u rokovima i na način propisan za obračun i naplatu popis imovine i obveza te nisu uskladile knjigovod- poreza na dobit, odnosno poreza na dohodak. Poslove evidencije, obračuna i naplate članarina od pravnih i fistveno sa stvarnim stanjem.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

čunskom planu neprofitnih organizacija te nije moguća usporedba ostvarenih i planiranih rashoda. Također je utvrđeno da pojedine turis čke zajednica nisu donijele godišnje programe rada i financijske planove u zakonskom roku, nisu ih dostavile turis čkoj zajednici županije te nisu donijele izmjene i dopune godišnjeg programa rada i financijskog plana iako su odstupanja ostvarenih prihoda i rashoda u odnosu na planirane bila veća od 5,0 %.

104

UDK 657.21

zičkih osoba obavlja Porezna uprava na temelju odredbi Zakona o članarinama u turis čkim zajednicama. Članarina je zajednički prihod turis čkih zajednica, te se sukladno zakonskim odredbama raspoređuje turis čkim zajednicama gradova i općina, županijskim turis čkim zajednicama i Hrvatskoj turis čkoj zajednici.

TURISTIČKE ZAJEDNICE

predujmovima, razlici za uplatu ili povrat i mjesečni predujam za svakog pojedinog obveznika. Iz navedenog pregleda je vidljivo da je ukupna nenaplaćena turis čka članarina u sustavu turis čkih zajednica koncem 2011. iznosila 48.862.705,00 kn, a razlika za povrat 19.887.628,00 kn. Navedeni podaci su u veljači 2013. dostavljeni Hrvatskoj turis čkoj zajednici. Naplata prihoda od boravišne pristojbe

Prema odredbama Zakona o boravišnoj pristojbi, obveznici plaćanja boravišne pristojbe su osobe koje u turis čkoj općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište, koriste uslugu smještaja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugos teljska djelatnost, putnici koji koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nau čkog turizma, osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu ili seljačkom domaćinstvu, vlasnik kuće ili staPrije raspodjele, 3,0 % od naplaćene članarine banna za odmor, te vlasnik plovila koji nije plovni objekt ka raspoređuje Poreznoj upravi za naknadu troškova nau čkog turizma za sebe i sve osobe koje noće na evidencije, obračuna i naplate članarine te dostave tom plovilu u turis čke svrhe. podataka, a 7,5 % se izdvaja na poseban račun Hrvatske turis čke zajednice. Preostala sredstva se raspo- Visina boravišne pristojbe ovisi o turis čkom razredu ređuju na sljedeći način: turis čkoj zajednici općine u kojem je razvrstano naselje u kojem se ostvaruje ili grada 65,0 %, Hrvatskoj turis čkoj zajednici 25,0 noćenje i o razdoblju sezone. Visinu boravišne pri% i turis čkim zajednicama županije 10,0 %. Nakon stojbe utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, u pravilu raspodjele, Turis čka zajednica ostvaruje 58,2 % od u prvoj polovini tekuće godine za sljedeću godinu. naplaćene članarine. Prema odredbama članka 14. Navedenim Zakonom također je utvrđen način nanavedenog Zakona, Porezna uprava turis čkim zajed- plate, rokovi za uplatu boravišne pristojbe turis čkim nicama općina i gradova jednom mjesečno dostavlja zajednicama, prijave i odjave gos ju te nadzor nad podatke o poslovima evidencije, obračuna i naplate obračunom, naplatom i uplatom boravišne pristojbe, članarina od pravnih i fizičkih osoba. Također, nadzor te prijavom i odjavom boravka turista. nad naplatom članarina od pravnih i fizičkih osoba Turis čke zajednice eviden raju prihode od boravišne obavlja Porezna uprava. pristojbe u poslovnim knjigama na temelju izvadaka

Ured je 2007. obavio reviziju učinkovitos naplate i raspodjele prihoda od boravišnih pristojbi u turis čkim zajednicama. Navedenom revizijom je utvrđeno da se potraživanja za boravišnu pristojbu eviden raju na različite načine u glavnoj knjizi i/ili pomoćnim evidencijama turis čkih zajednica, da evidencije o obra-

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Porezna uprava je sastavila pregled uplata za 2012. i popis obveznika plaćanja turis čke članarine za 2011., koji sadrži podatke o broju obveznika, osnovici za obračun, obračunanim iznosima, uplaćenim

s računa, a također vode evidencije potraživanja od obveznika za naplaćenu, ali neuplaćenu boravišnu pristojbu, jer pojedine pravne i fizičke osobe naplaćenu boravišnu pristojbu ne uplaćuju u zakonskom roku na račun turis čke zajednice. Turis čke zajednice mjesta, općine ili grada na čije račune obveznici uplaćuju naplaćenu boravišnu pristojbu eviden raju potraživanja za neuplaćenu boravišnu pristojbu tako da za obveznike uplate boravišne pristojbe po noćenju prate ostvareni broj noćenja prema podacima o prijavi i odjavi gos ju, te podatke uspoređuju s uplatama boravišne pristojbe na račun. Za obveznike uplate paušalne boravišne pristojbe uspoređuju se obveze uplate, koje proizlaze iz evidencija obveznika u odnosu na uplaćenu boravišnu pristojbu na račun turis čke zajednice.

Revizijom je utvrđeno da turis čke zajednice ne dobivaju podatke od Porezne uprave kako je propisano Zakonom, te da ne vode evidenciju o broju članova turis čke zajednice, potraživanjima za članarine ni o mjerama poduze m za naplatu članarina. Iz navedenih razloga nije moguće provjeri i potvrdi je li naplata prihoda od članarina učinkovita. Izvješća s podacima o obveznicima i napla turis čke članarine za prethodnu godinu Porezna uprava dostavlja turis čkim zajednicama jednom godišnje, a turis čke zajednice nemaju saznanja o ukupnom broju obveznika, zaduženjima i napla . S obzirom na to da turis čke zajednice nemaju podatke o zaduženjima obveznika i poduze m mjerama naplate, i jednom godišnje im se dostavljaju podaci o obveznicima i napla za prethodna razdoblja, postojeći sustav praćenja i naplate turis čke članarine nije učinkovit.

105

TURISTIČKE ZAJEDNICE

čunanoj i naplaćenoj boravišnoj pristojbi nisu točne i ažurne, a podaci o stanju potraživanja za boravišnu pristojbu nisu pouzdani. Iz navedenih razloga, Ured je predložio Hrvatskoj turis čkoj zajednici da u suradnji s turis čkim zajednicama nižeg ustroja odredi način eviden ranja potraživanja na svim razinama, kako bi se potraživanja eviden rala točno i ažurno.

UDK 657.21

jelu nadzora naplate boravišne pristojbe je preuzelo Ministarstvo financija, Carinska uprava. U promatranom razdoblju, Hrvatska turis čka zajednica nije ostvarila zadaću ustrojavanja jedinstvenog hrvatskog turis čkog informacijskog sustava, sustava prijave i odjave turista i sta s čke obrade prema turis čkim zajednicama nižeg ustroja, koja je planirana Godišnjim programom rada i financijskim planom za 2012. Ustrojen je sustav prikupljanja sta s čkih podataka o ostvarenom turis čkom prometu (broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista i drugi podaci), ali nije ustrojen jedinstveni sustav vođenja popisa turista, kontrole naplate boravišne pristojbe i obrade podataka na razini cijelog sustava turis čkih zajednica. Realizacija ovog projekta (iako je planirana i u 2013.) do vremena obavljanja revizije (prosinac 2013.) nije ostvarena.

Revizijom za 2012. utvrđeno je da turis čke zajednice nisu postupile prema navedenim preporukama, odnosno turis čke zajednice nisu u poslovnim knjigama eviden rale potraživanja za boravišne pristojbe, ni ih iskazale u financijskim izvješćima. Nadalje je utvrđeno da pojedine turis čke zajednice ne vode uredan popis osoba čiji se boravak mora prijavi u skladu s odredbama navedenog Zakona, te da nisu poduzimane mjere za naplatu potraživanja od boravišne pristojbe. Iz navedenih razloga nije moguće provjeri i potvrdi je li naplata prihoda od boravišne pristojbe učinkovita. S obzirom na utvrđene činjenice, Ured je predložio Prema podacima HTZ-a prikupljenim od turis čkih ustroji jedinstvenu računalnu evidenciju potraživazajednica županija, početkom 2012. potraživanja za nja od boravišne pristojbe i poduze h mjera naplaboravišnu pristojbu su iznosila 26.917.224,00 kn. Pre- te, te iskazivanje potraživanja za boravišne pristojbe ma pomoćnoj evidenciji Hrvatske turis čke zajedni- u financijskim izvješćima. Također je naložio ažurno ce, radi naplate spomenu h potraživanja, u sustavu poduzimanje mjera za naplatu prihoda od boravišturis čkih zajednica su poduzimane mjere naplate ne pristojbe. Turis čke zajednice 30,0 % sredstava (zaključeni su sporazumi o plaćanju, pokrenu su od boravišne pristojbe, doznačuju općini ili gradu postupci predstečajne nagodbe, te ovršni postupci, na području kojeg su osnovane, najkasnije zadnjeg upućeni su zahtjevi nadležnom jelu za provođenje dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Turis čke zajednice koje ostvaruju bruto prihod manji od postupaka nadzora kod obveznika plaćanja). 200.000,00 kn i općine ili gradovi na području gdje su Također je Ministarstvo turizma izdalo mišljenje, prema kojem turis čke zajednice potraživanja po osno- osnovane navedene turis čke zajednice, koriste sredvi boravišne pristojbe mogu napla pretvaranjem stva od boravišne pristojbe isključivo za poboljšanje tražbine u ulog u temeljnom kapitalu društva, i to uvjeta boravka turista na temelju prethodno usvojeu slučaju društava koja su u pred stečajnoj nagodbi, nog zajedničkog programa općine ili grada i turis čke te su tu mogućnost iskoris le dvije turis čke zajed- zajednice općine ili grada.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

nice, koje potražuju višemilijunske iznose po osnovi boravišne pristojbe. Navedena pomoćna evidencija nije bila cjelovita, pa je HTZ u jeku revizije (prosinac 2013.) prikupljala podatke o poduze m mjerama naplate od turis čkih zajednica.

106

Revizijom je utvrđeno da pojedine turis čke zajednice nisu pravodobno doznačavale sredstva općini ili gradu na području gdje su osnovne. Također pojedine turis čke zajednice nisu donijele zajednički program s općinom ili gradom na području gdje su osnovane, S obzirom na to da je boravišna pristojba zajednički o korištenju sredstava boravišne pristojbe, te je Ured prihod turis čkih zajednica (turis čke zajednica mje- naložio postupanje u skladu s odredbama Zakona o sta, općine ili grada, turis čke zajednice županije i Hr- boravišnoj pristojbi. vatske turis čke zajednice), da svaka turis čka zajed- Rashodi nica može poduzima mjere za naplatu potraživanja potrebna je jedinstvena evidencija o mjerama, što Prema odredbama Zakona, turis čka zajednica je obih poduzimaju turis čke zajednice, radi ostvarivanja vezna financijska sredstva koris sukladno programu prihoda od boravišne pristojbe. Turis čke zajednice rada i financijskom planu, za financiranje planiranih zanisu uspostavile učinkovit sustav naplate boravišne dataka. Rashodi turis čkih zajednica ostvareni u 2012., pristojbe i zbog nedovoljne suradnje s jelima koja, u odnose se na rashode za zaposlene, materijalne rasskladu sa zakonskim propisima, obavljaju nadzor nad hode, financijske rashode, rashode za donacije i druge naplatom boravišne pristojbe. Do 31. prosinca 2013. rashode. Vrijednosno značajniji rashodi su materijalni poslove nadzora je obavljao Državni inspektorat, a od rashodi (od kojih su najznačajniji rashodi za promidž1. siječnja 2014. poslove Državnog inspektorata u di- bu), rashodi za zaposlene te rashodi za donacije.

UDK 657.21

Revizijom utvrđene nepravilnos odnose se na rashode za zaposlene te rashode za donacije. Pojedine turis čke zajednice nisu donijele interne akte o obračunu i ispla plaća, naknadi plaća i ostalim materijalnim pravima zaposlenika, a pojedine turis čke zajednice nisu obračunale plaće i naknade plaća u skladu s propisima odnosno internim ak ma. U vezi s rashodima za donaciju, revizijom je utvrđeno da su davane donacije pravnim i fizičkim osobama, da nisu utvrđeni kriteriji ni procedure za dodjelu donacija, te da pojedine turis čke zajednice nisu kontrolirale namjensko trošenje dodjeljenih sredstava. Ured je naložio turis čkim zajednicama isplatu plaća u skladu s internim ak ma, uspostavu jasnih kriterija za dodjelu donacija, te kontroliranje namjenskog trošenja danih donacija. S obzirom na to da su utvrđene nepravilnos u poslovanju kod velikog broja turis čkih zajednica, Državni ured za reviziju je dao odgovarajuće preporuke kako bi se otklonile nepravilnos te uskladilo poslovanje s propisima.

7. Promicanje i unaprjeđenje turizma te suradnja s JLS-om Godišnjim programima rada turis čke zajednice su planirale ak vnos , ciljeve i potrebna financijska sredstva za njihovo izvršenje, te o provedenim ak vnos ma i ostvarenim ciljevima sastavljale polugodišnja i godišnja izvješća. Prema navedenim izvješćima za 2012., turis čke zajednice su obavile većinu planiranih ak vnos . U razdoblju od 2010. do 2012. obavljene ak vnos bile su usmjerene na:

Revizijom je utvrđeno da pojedine turis čke zajednice nisu utvrdile kriterije i mjerila na temelju kojih su donesene odluke o financiranju ili sufinanciranju pojedinih programa i projekata. Također, za većinu programa i projekata nisu utvrđeni ciljevi ili su dani opisno bez brojčanih pokazatelja i drugih mjerljivih kriterija. S obzirom na to da turis čke zajednice nisu utvrdile kriterije i mjerila na temelju kojih su donesene odluke za financiranje pojedinih programa i projekata te da nisu utvrđeni ciljevi i pokazatelji za praćenje ostvarenja i učinaka pojedinih ak vnos na razvoj i unaprjeđenje turizma, Ured je predložio svim turis čkima zajednicama utvrdi pokazatelje za mjerenje učinaka provedenih ak vnos i obavljenih zadaća, kako bi se moglo ocijeni jesu li turis čke zajednice provođenjem planiranih ak vnos utjecale i u kojoj mjeri na razvoj turizma, odnosno jesu li turis čke zajednice koris le sredstva na učinkovit način. U vezi s ocjenom učinkovitos trošenja sredstava prikupljenih od boravišnih pristojbi, turis čkih članarina, iz proračuna, te drugih izvora, ocjenjeno je da su sredstva korištena u skladu s godišnjim programima rada turis čkih zajednica i za ostvarenje postavljenih ciljeva.

8. Zaključak

Turis čke zajednice imaju važnu ulogu u razvoju turizma u Republici Hrvatskoj. To je područje u kojem je potrebno budno pra što se događa u svijetu, a posebno u našem okruženju kako bi se turis čki proizvodi i drugi uvje prilagodili očekivanjima i učinili privlačnim za turiste. Iz navedenih razloga je neophodno da turis čke zajednice obavljaju poslovanje te upravljaju povjerenim sredstvima na učinkovit način. U tom smislu predlažemo svim turis čkim zajednicama da donesu strateške i godišnje planove i programe rada, da odrede ciljeve koje u pojedinom razdoblju žele i mogu ostvari , da odrede pokazatelje (indikatore) na temelju kojih će moći ocjenjiva kako su pojedine ak vnos utjecale odnosno pridonijele ostvarenju ciljeva. Osim toga sve turis čke zajednice trebaju uspostavi kvalitetni nadzor poslovanje u skladu sa Zakonom o turis čkim zajednicama, kako bi otklonile revizijom utvrđene nepravilnos ili osigurale preduvjete da se nepravilnos ne pojavljuju.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Na temelju provjere dokumentacije u vezi s provođenjem navedenih ak vnos , Ured je ocjenio da je većina (61) turis čkih zajednica bila efikasna u provođenju planiranih zadaća i ak vnos , jer su obavile većinu planiranih ak vnos , odnosno zadaća iz njihove nadležnos , te organizirale i sudjelovale u organizaciji različi h manifestacija s ciljem razvoja novih turis čkih proizvoda i manifestacija, te promociji turis čkih

proizvoda i des nacija, kao i sudjelovale u izradi razvojnih planova turizma na njihovim prodručjima. Također je ocjenio da su turis čke zajednice poduzimale ak vnos na razvoju novih turis čkih proizvoda i ponudi zanimljivih i privlačnih mainfestacija. To potvrđuju i podaci prikupljeni jekom obavljanja revizije prema kojima su turis čke zajednice u razdoblju od 2010. do 2012. provele oko 2 130 različi h programa i projekata povezanih s razvojem i promocijom turizma.

• unaprjeđivanje postojećih turis čkih proizvoda na području županije, općine ili grada na području kojeg su osnovane • po canje razvoja novih turis čkih proizvoda i manifestacija • promociju turis čkih proizvoda u zemlji i inozemstvu • promociju turis čke des nacije na području županije, općine ili grada • sudjelovanje u izradi razvojnog plana turizma na nivou županije, općine ili grada • obavljanje informa vnih poslova povezanih s turisčkom ponudom.

TURISTIČKE ZAJEDNICE

107

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

UDK 657.2

Tečajne razlike – pojam i priznavanje Davor Vašiček *

1. Uvod

2. Tečajne razlike

U poslovanju neprofitnih organizacija, kao i kod drugih subjekata, pojavljuju se poslovne i financijske transakcije u kojima je sudionik i strana pravna ili fizička osoba. Izvorni vrijedosni iskaz h transakcija izražava se u stranoj valu , a u računovodstvu se eviden ra i u kunskoj protuvrijednos . To proizlazi iz propisane primjene monetarnog nominalizma u hrvatskoj pravnoj regula vi, odnosno obveze da se poslovne knjige vode i financijska izvješća prezen raju u naconalnoj valu .

S obzirom na to da se ovisno o ponudi i potražnji deviza na deviznom tržištu te niza drugih vrlo različi h razloga, vrijednost pojedine valute na deviznom tržištu kon nuirano mijenja, to onda rezul ra i čestom promjenom tečaja. Općenito, tečajne razlike su dakle iznosi koji proizlaze iz promjena tečaja (kao cijene novca) između dva razdoblja. Implicitno, poslovni događaji s nereziden ma kod kojih postoji vremenski raskorak između njihova nastanka i samog novčanog izvršenja odnosno financijskih transakcija, rezul ra određenim tečajnim razlikama uslijed promjene tečaja nacionalne valute i valute u kojoj se transakcija vrijednosno izražava u trenutku nastanka te kasnije financijski realizira (plaća/naplaćuje).

Zbog činjenice promjenjivos odnosa između vrijednos kuna i strane valute (valutnog tečaja) nastaju određene razlike koje se zbog prirode nastanka nazivaju tečajne razlike. Uredbom o računovodstvu nisu izričito definirani ključni pojmovi, koji su relevantni za jednoznačno razumijevanje tečajnih razlika. Osnovni pojmovi povezani s ovom problema kom su valuta i valutni tečaj te pojam transakcije. Prema općepozna m definicijama, valuta je novčana jedinica pojedine države (HRK, EUR, USD,GBP, CHF i dr.), a odnos vrijednos jedne valute u odnosu na drugu valutu izračunava se tečajem. Tečajevi se objavljuju na tečajnim listama (središnjih i poslovnih banaka), koje prikazuju vrijednost jedinice strane valute u odnosu na nacionalnu valutu (direktni tečaj) ili obratno, vrijednost jedinice domaće valute u odnosu na stranu valutu (indirektni tečaj). Tečajne liste objavljuju tri vrste tečaja, i to: kupovni, srednji i prodajni tečaj. U različi m financijskim transakcijama koriste se različi tečajevi.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Priznavanje prihoda i rashoda po osnovi tečajnih razlika u računovodstvu neprofitnih organizacija definirano je Uredbom o računovodstvu (NN, br. od 10/08. do 44/14.; dalje u tekstu: Uredba). Pitanje koje u praksi izaziva određene dileme je priznaju li se u prihode ili rashode samo realizirane ili i tzv. nerealizirane tečajne razlike. Premda je računovodstveni sustav neprofitnih organizacija od 2008. utemeljen na načelima primjene nastanka događaja, zbog neprofitnog karaktera poslovanja, obuhvat tečajnih razlika pri utvrđivanju financijskog rezultata je sužen. U članku se nastoje pojasni postupci priznavanja i eviden ranja ovih financijskih prihoda/rashoda.

108

Posljedica ovakvih, u praksi uobičajenih poslovnih događaja je nastanak deviznih obveza i deviznih potraživanja. Ove bilančne pozicije egzis raju u bilanci od trenutka nastanka do trenutka ispunjenja/izvršenja1. Strani novac, devizna potraživanja i devizne obveze iskazuju se u knjigovodstvu u stranoj valu i u kunama uz primjenu srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke. Tečajne razlike kod stanja potraživanja i deviznih obveza nastaju kao posljedica promjena srednjeg tečaja. One mogu bi nega vne i pozi vne, ovisno kako se financijski odražavaju na rezidenta. Nega vne tečajne razlike kod deviznih obveza nastaju kod rasta tečaja strane valute u odnosu na tečaj po kojemu je obveza u knjigovodstvu eviden rana. Isto tako nega vne tečajne razlike nastaju i kod deviznih potraživanja i raspoloživih deviznih sredstava, Ovdje je riječ samo o tzv. monetarnim stavkama, dok se nemonetarne stavke i primjena poduzetničkog računovodstvenog koncepta fer vrijednos zbog složenos i svrhovitos ovoga napisa ne razmatraju.

Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

UDK 657.2

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

ali u slučaju pada tečaja strane valute u odnosu na tečaj po kojemu je potraživanje u knjigovodstvu eviden rano. U obrnu m slučajevima nastaju pozi vne tečajne razlike.

3. Priznavanje tečajnih razlika u računovodstvu Iako kod deviznih obveza i potraživanja, tečajne razlike nastaju pri svakoj promjeni srednjeg tečaja, iz odredbi Zakona o deviznom poslovanju (NN, br. 96/03, 140/05, 132/06, 150/08, 92/09, 133/09, 153/09, 145/10, 76/13; a za poduzetnike i Međunarodnoga računovodstvenog standarda br. 21), proizlazi da su pravne osobe samo na kraju obračunskog razdoblja, a posebice na kraju poslovne godine dužne devizne obveze i devizna potraživanja iskaza po srednjem tečaju strane valute važećem na posljednji dan obračunskog razdoblja, odnosno godine (spot-tečaj HNB-a na dan bilance). Radi iskazivanja kunske protuvrijednos deviznih obveza i potraživanja prema srednjem tečaju strane valute važećem na posljednji dan obračunskog razdoblja, odnosno godine, na kon ma obveza i potraživanja knjiži se razlika između iznosa obveza ili potraživanja u kunama iskazanih u knjigovodstvu i iznosa protuvrijednos za istu svotu strane valute obveza ili potraživanja utvrđenu prema srednjem tečaju strane valute važećem na posljednji dan obračunskog razdoblja, odnosno godine.

Računovodstveni tretman tečajnih razlika kod neprofitnih (također i proračunskih) subjekata ipak iziskuje dodatna pojašnjenja koja proizlaze iz dosljednog shvaćanja računovodstvenih propisa. Podsje mo da je reformom računovodstvenog sustava neprofitnih organizacija 2008. godine ovaj je sustav znatno harmoniziran primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda utemeljenih na načelu nastanka događaja (accrual basis), što je sveprisutni trend u svim računovodstvenim sustavima u međunarodnom okruženju.

Pritom, Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. od 10/08 do 44/14) učinjene su i neke manje (prešutne) prilagodbe u primjeni ovoga načela, kako bi sustav primjerenije odražavao karakakter poslovanja neprofitnih subjekata za razliku od poduzetnika. Uz računovodstveni tretman primljenih donacija dugotrajne nefinancijske imovine, propisivanje amor zacijskih stopa, definiranja sitnog inventara, jedna od prilagodbi je i pristup priznavanju prihoda i rashoda temeljem tečajnih razlika. Njihovo priznavanje u prihode ili rashode neprofitnih subjekata je predviđeno samo za realizirane tečajne razlike.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Tečajne razlike možemo promatra i kao realizirane (ostvarene, dospjele, na dan izvršenja) i nerealizirane (obračunske, neostvarene, nedospjele, na dan usklađenja). Realizirane tečajne razlike nastale su kao posljedica primjene različi h tečajeva na dan nastanka poslovnog događaja i dana financijskog izvršenja (plaćanja/naplate) i one su konačne u smislu vrijednosnog i vremenskog priznavanja. Realiziranim tečajnim

Za razliku od njih, nerealizirane tečajne razlike obračunska su kategorija i posljedica su primjene različi h tečajeva na dan nastanka poslovnog događaja i dana financijskog usklađivanja deviznih pozicija bilance ( u pravilu 31. 12.). Nerealizirane tečajne razlike dakle nisu vrijednosno konačne, jer je izvjesno da će se u trenutku financijskog izvršenja (plaćanja/naplate) primjeni onaj valutni tečaj koji će vrijedi na taj dan, a ne tečaj na dan usklađenja. U tom smislu možemo ih suš nski smatra samo budućim potencijalnom prihodom ili rashodom. Poduzetnički računovodstveni koncep u kontekstu utjecaja na financijski rezultat izvještajnog razdoblja ne prave razliku između realiziranih i nerealiziranih tečajnih razlika, što je imanentno profitnoj usmjerenos poslovanja.

Obvezi usklađivanja kunske protuvrijednos podliježu i devizne obveze i potraživanja kod kojih je stanje u stranoj valu na posljednji dan obračunskog razdoblja ili godine nula, ali postoji stanje (saldo) iskazano u kunama. Kod rasta tečajeva stranih valuta, na računima već plaćenih obveza, javljaju se dugovna salda, a na kon ma već naplaćenih potraživanja potražna salda. Na kon ma obveza ovi iznosi salda su nega vne tečajne razlike, a na kon ma potraživanja ovi iznosi salda su pozi vne tečajne razlike. Ako je kod stranih valuta došlo do pada tečaja, tada se kod plaćenih obveza s deviznim stanjem nula može pojavi potražni kunski saldo. Ovi iznosi salda su pozi vne tečajne razlike. Kod deviznih potraživanja s dugovnim kunskim saldom bez salda u devizama iznos salda je nega vna tečajna razlika.

razlikama smatraju se i razlike vrijednos raspoloživih stranih novčanih sredstava na dan usklađenja.

109

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija priznavanje tečajnih razlika definirano je u stavku 2., članka 56. kojim je dana definicija tečajnih razlika, i to: (2) Tečajna razlika nastaje kada dođe do promjene u valutnom tečaju između datuma transakcije i datuma podmirenja stavki proizašlih iz transakcije. Tečajna razlika je i razlika nastala zbog primjene valutne klauzule. Pozi vna tečajna razlika eviden ra se kao prihod, a nega vna kao rashod. Razvidno je da su u navedenom članku istaknute riječi transakcije i podmirenja što podrazumijeva naplatu i plaćanje kao posljedice prethodno obavljenih poslovnih transakcija izraženih u stranoj valu . U ovom se kontekstu vrijednosna usklađenja obveza i potraživanja, usklađenja sa spot-tečajem HNB-a, interni obračuni i sl. ne smatraju transakcijama ni podmirenjima što implicira da se te obračunske razlike ne priznaju kao tečajne razlike s utjecajem na financijski rezultat u izvještajnom razdoblju u kojemu su konstarane. U punoj primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda tj. u računovodstvu poduzetnika, kao što je već navedeno, tečajne razlike uključuju i ove obračunske (nerealizirane) vrijednos .

UDK 657.2

SEMINAR ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Aktualnos u poslovanju i pripreme za reformu financijskog i računovodstvenog sustava Zagreb, 10. listopada • Novi zakonski okvir poslovanja neprofitnih organizacija: Zakon o udrugama i Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija • Računovodstvo i financijski izvještaji • Porezni aspek poslovanja neprofitnih organizacija • Mogućnos i primjeri financiranja projekata neprofitnih organizacija iz EU fondova i programa

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Učinke pozi vnih i nega vnih razlika uslijed obračun- • Odgovori na pitanja i individualne konzultacije skih usklađenja vrijednos imovine i obveza zbog promjena tečaja valja priznava u poslovnim knjigama i financijskim izvješćima neprofitnih organizacija kao Detaljan program pročitajte na stranici broj 9. bilančne stavke – vremenski razgraničene prihode ili Magazina i na internetskoj stranici rashode. Ova će se vremenska razgraničenja postupno www. m4pin.hr. i srazmjerno priznava kao prihodi ili rashodi izvještajnog razdoblja u trenutku izvršenja (plaćanja/naplate), odnosno realizacije po osnovi transakcija u stranoj valu . U ci ranom članku 56. Uredbe valja zapazi još jednu prilagodbu u priznavanju tečajnih razlika. Naime, izričito se navodi da je tečajna razlika i razlika nastala U PRODAJI PRAKTIČNA KNJIGA: zbog primjene valutne klauzule prilikom.

110

UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA! Da podsje mo, valutna klauzula je mjera zaš te realne vrijednos potraživanja/imovine, koju vjerovnik-reSaznajte kako u praksi upravzident uvjetuje, a dužnik-rezident prihvaća. Potražilja EU projek ma od same vanja u domaćoj valu preračunavaju se u određenu, ideje do konačne realizacije! očekivano stabilnu stranu valutu prema tečaju na dan transakcije kako bi se utvrdila devizna protuvrijedUz knjigu se nalazi i CD s nost kunske transakcije. Prilikom ispunjenja/izvršenja, fondovskim regula vama i dužnik će utvrdi svoju obvezu u kunama primjenom preko 100 primjera dobre valutnog tečaja ugovorene strane valute. Ovdje se prakse. dakle radi isključivo o odnosu između rezidenata, što znači da priznavanje ovih razlika po svojoj suš ni ne Cijena knjige: predstavlja tečajne razlike nego svojevrsne, specifično 350 kn (uključen PDV) ugovorene i realizirane kamate. U tom smislu ustaljeno je i porezno postupanje s razlikama koje proizlaze iz primjene valutne klauzule, odnosno one se smatraju Detaljnije o knjizi pročitajte na prvoj stranici Magazina i kamatama. Dakle, možemo ustvrdi da je u Uredbi, a s na internetskoj stranici www. m4pin.hr. me i u računskom planu neprofitnih organizacija učinjen manji propust u primjeni ekonomske klasifikacije.

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. Vrsta isplate br. I. NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom 1. putovanju Troškovi noćenja na službenom 2. putovanju

Dopuštena isplata

u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka u visini stvarnih izdataka Troškovi prijevoza na posao i s prema cijeni mjesečne 3. posla (mjesni i međumjesni) odnosno pojedinačne prijevozne karte Uporaba privatnog automobila u 2,00 kn po prijeđenom 4. poslovne svrhe kilometru DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA II. ODVOJENI ŽIVOT Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, 170,00 kn dnevno 1. preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km) Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno 2. najmanje 30 kilometara od 170,00 kn dnevno sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) 3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno 4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno 5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema 6. Dnevnice u inozemstvu Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.) do propisanog iznosa 7. Dnevni troškovi - per diem (objavljeno u časopisu br. 3) III. OTPREMNINE I DAROVI 1.

8.000,00 kn

VI. STIPENDIJE S pendije (učenicima srednjih 1. škola i redovnim studen ma)

600,00 kn godišnje 400,00 kn 2.500,00 kn godišnje 2.500,00 kn godišnje 7.500,00 kn

u ukupnom iznosu isplate

3.000,00 kn 2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

ukupan iznos primitaka⁶

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

1.600,00 kn mjesečno

Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14). Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa. 3 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije. 4 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno. ⁵ Agencija za mobilnost i programe EU. ⁶ Sukladno čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak. ⁷ Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14). 1

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

6.400,00 kn 8.000,00 kn za invalide rada

Za navršenih: • 10 godina radnog staža • 15 godina radnog staža • 20 godina radnog staža • 25 godina radnog staža • 30 godina radnog staža • 35 godina radnog staža • 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

8.000,00 kn

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku 3. navršenu godinu rada kod toga poslodavca) 4. Dar djetetu do 15 godina staros 5. Dar radniku u naravi (godišnje) Prigodne nagrade (božićnica, 6. naknade za godišnji odmor i sl.) IV. POTPORE 1. Zbog invalidnos zaposlenika U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci 2. isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu) Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i 3. fizičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata U slučaju smr člana uže obitelji 4. zaposlenika Zbog bolovanja zaposlenika duljeg 5. od 90 dana Potpora za novorođeno dijete do 6. visine proračunske osnovice1 Djeci poginulih boraca 7. Domovinskog rata2 8. Darovanje za zdravstvene potrebe3 Premije dobrovoljnog mirovinskog 9. osiguranja4 Sredstva koja se fizičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim⁵ 10. u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

111

TIM4PIN INFO 2.

S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća

4.000,00 kn mjesečno

S pendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, u ukupnom iznosu 4. koje djeluju u skladu s posebnim isplate propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju 1. 1.600,00 kn mjesečno sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno 2. prema posebnim propisima 3. Nagrade za sportska ostvarenja⁷ 20.000,00 kn godišnje VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA Primici učenika i studenata za rad 1. 50.000,00 kn godišnje preko ovlaštenih posrednika Nagrade učenicima za vrijeme 1.600,00 kn mjesečno 2. prak čnog rada

1.1. Isplate zaposlenicima Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslodavac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak. Iznimka su neprofitne organizacije i proračunski korisnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu neprofitne organizacije i proračunski korisnici mogu neoporezivo isplaćiva :

112

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak. • Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na neprofitnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privremeno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) donesenim za razdoblje do 12. 12. 2016.; odnosno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (dalje u tekstu: KU) donesenim za razdoblje do 1. 8. 2016. Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolek vnog ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13). Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice (pravo definirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo definirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolekvnim ugovorima (10. 12. 2013.), pa sve dok su is kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplatu jubilarnih nagrada i terenski dodatak. Dnevnice (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u čl. 62., st. 2. u KU, te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i pada deficita ispod 3 %. Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazovanje. Odluka je službeno objavljena u Narodnim novinama 30. prosinca 2013. godine. Tijekom otkaznog roka, koji je trajao tri mjese-

TIM4PIN INFO

ca od dana stupanja ove Odluke na snagu, a Odluka je stupila na snagu 27. prosinca 2013., primjenjivala su se sva pravna pravila na is način i u istom opsegu, kao i prije nego što je otkazivanje nastupilo. Otkazni rok za sva tri kolek vna ugovora istekao je nakon tri mjeseca trajanja otkaznog roka, odnosno 27. ožujka 2014.

i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost), tako da mogu isplaćiva dnevnicu u visini od 170,00 kn, kako definira TKU. **

Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine.

Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn. ***

Za znanost i visoko obrazovanje, u primjeni je Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namješteni- 2.3. Jubilarna nagrada ke u javnim službama, sve dok se ne definira njihov Tablica 5. Iznosi jubilarnih nagrada u 2014. godini prema novi GKU. Donoseni su novi GKU za osnovnoškolsku i dodacima kolek vnih ugovora srednjoškolsku djelatnost. Od 1. travnja, u primjeni je Godine Službenici i Službenici i Kolek vni ugovor za osnovnoškolsku djelatnost (NN, neprekidne namještenici namještenibr. 63/14), dok je Kolek vni ugovor za srednjoškolsku Državni službe/rada u javnim ci u javnim službenici i djelatnost (NN, br. 72/14) u primjeni od 1. svibnja, za- u državnim službama – službama – Ugo- namješteNeoporeključen 22. svibnja 2014. jelima i potpisnici nepotpisniDjelatnost socijalne skrbi primjenjuje novi kolekvni ugovor od 25. ožujka 2014., koji je u primjeni od 1. travnja 2014., objavljen u Narodnim novinama, br. 42/14. Od trenutka stupanja na snagu ovog GKU-a, sve djelatnos javnih službi na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama, obvezno primjenjuju odredbe o prijevozu definirane TKU-om. Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture, koje se financiraju iz državnog proračuna (NN, br. 70/14) zaključen je 29. svibnja 2014., čime prestaje važi stari GKU (NN, br. 146/11). Primjena Dodatka II. KU-a, potpisanog od sva tri sindikata potpisnika KU-a nije sporna, jer su ga potpisali svi reprezenta vni sindika za kolek vno pregovaranje radi sklapanja KU-a za državne službenike i namještenike, prema Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezenta vnos (KLASA: 006-04/13-06/13, URBROJ: 689/2-13-10), ali je sporna primjena Dodatka II. TKU-a, jer su ga potpisala dva od šest sindikata potpisnika TKU-a. Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost).

* Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva

15 20 25 30 35 40 45

osnovica: 500,00 kn 1 osnovica 1,25 osnovice 1,5 osnovice 1,75 osnovice 2 osnovice 2,5 osnovice 3 osnovice 4 osnovice 5 osnovica

zivi iznosi ci Dodatka jubilarnih II TKU-a** nagrada osnovica: osnovica: 500,00 kn* 1.800,00 kn Dodatka II TKU-a

500,00

1.800,00

u cijelos oporezivo

625,00

2.250,00

1.500,00

750,00

2.700,00

2.000,00

875,00

3.150,00

2.500,00

1.000,00

3.600,00

3.000,00

1.250,00

4.500,00

3.500,00

1.500,00

5.400,00

4.000,00

2.000,00

7.200,00

5.000,00

2.500,00

9.000,00

5.000,00

* Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se, te počinje važi osnovica definirana kolek vnim ugovorima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i deficitom manjim od 3 %, što je definirano dodacima II. kolek vnih ugovora. ** Mišljenja smo da če ri sindikata djelatnos kulture, znanos i visokog obrazovanja, osnovnoškolske i srednjoškolske djelatnos , koji nisu potpisali Dodatak II., ne primjenjuju odredbe Dodatka II., kojim je smanjena osnovica na 500,00, već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.4. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14.) privremeno se, u razdoblju 1. 4. 2014. – 31. 12. 2014., uskraćuje pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek vnim ugovorima za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %.

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn* 150,00 kn Neće se ispla Neće se ispla 500,00 kn***

nici

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Državni službenici i namještenici Dnevnica za službeni put u zemlji 150,00 kn Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji odmor Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne 500,00 kn** nagrade Materijalno pravo

voreno pravo

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora

jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

113

TIM4PIN INFO

2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada: Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Iznos Dnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno Troškovi noćenja prema priloženom računu Naknada troškova za korištenje 2,00 kn po prijeđenom privatnog automobila u službene svrhe kilometru Terenski dodatak 150,00 kn dnevno Naknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno Naknada za odvojeni život kada je 500,00 kn mjesečno osiguran smještaj na teret proračuna

2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13) propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9).

3. Plaće 3.1. Doprinosi 3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Najniža mjesečna osnovica

114

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13). Najviša mjesečna osnovica Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje

(I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate. Najviša godišnja osnovica Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće Tablica 5. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje • I. stup • II. stup

20 % 15 % 5%

3.1.3. Stope doprinosa na plaću Tablica 8. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću • Za zdravstveno osiguranje 15 %* • Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 % • Za zapošljavanje i doprinos za (ili 1,6 + 0,1 %) po canje zapošljavanja osoba s 1,7 % (ili 1,6 + 0,2 %) invaliditetom** Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 41/14.) povećana je opća stopa za zdravstveno osiguranje s 13 % na 15 %, a primjenjuje se od 1. travnja 2014. *

1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13).

Tablica 6. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom nakon 1. siječnja 2014. godine

Obveznici uplate – poslodavci

koji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine) koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05) koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida

Posebni doprinos Doprinos za po canje zapoza zapošljavanja osoba s šljavanje invaliditetom

1,7 %

1,6 %

0,1 %

1,6 %

0,1 %

TIM4PIN INFO koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.) koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13) do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u: 1,6 %

0,2 %

• države članice Europske unije • države s kojima je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Norveška, Island i Lihtenštajn). Tablica 8. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec

1,7 %

Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini Stopa Iznos doprinosa

2.779,35 kn 20 % 555,87 kn

3.1.5. 1,6 %

0,1 % (ili 0,2 %)

1,7 %

posebna novčana naknada koja se utvrđuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s invaliditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi

¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integravnih i zaš tnih radionica.

Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

Broj dana u mjesecu 28 30 31 99,26 92,65 89,66 19,85 18,53 17,93

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske HR1210010051863000160 poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

• Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavaPoslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se nja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno staž računa s povećanim trajanjem, upla i povećaosiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, radnika, prema stopama prikazanim u tablici 10. uvećanu za 20 %. Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

3.1.6. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Stope doprinosa Stope doprinosa za radnike u I. za radnike u II. stupu stupu 3,61 % 1,25 % 5,83 % 2,01 % 8,39 % 2,89 % 13,07 % 4,51 %

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 148/13), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima). Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju 3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, inozemstvu doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljaPosebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u vanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditeinozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog do- tom): hotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08 a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine – 41/14) za vrijeme izaslanja, službenog boravka ili eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, Za 12 mj. Ukupna staža priznaje stopa se doprinosa 14 mjeseci 4,86 % 15 mjeseci 7,84 % 16 mjeseci 11,28 % 18 mjeseci 17,58 %

115

TIM4PIN INFO

a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

3.2. Osobni odbici

3.3. Stope poreza na dohodak

Tablica 10. Pregled osobnih odbitaka Osobni odbitak

Faktor osobnog odbitka 1,00 0,50

Tablica 11. Pregled stopa poreza na dohodak Svota osobnog odbitka mjesečno 2.200 1.100

Osnovni osobni odbitak Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0,50 1.100 Drugo dijete 0,70 1.540 Treće dijete 1,00 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100 % invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Osobni odbitak umirovljenika Visina mirovine, najviše 3.400 I. skupina 3.200,00 Potpomognuta područja¹

II. skupina

2.700,00

područje Grada Vukovara

3.200,00

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

116

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

Status potpomognutog područja prema članku 26. Zakona o regionalnom razvoju RH (NN, br. 153/09.) stječe: • jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstana u skupinu I. iz članka 24. podstavka 1. Zakona • jedinica lokalne samouprave razvrstana u skupinu I. ili II. Iz članka 25., podstavaka 1. i 2. Zakona. Vlada RH donijela je na sjednici od 27. prosinca 2013. godine Odluku o ravrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenos (NN, br. 158/13). (Tablica u kojoj su prikazane jedinice lokalne samouprave prema skupinama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9).

Stopa 12 % 25 % 40 %

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 6.600 kn (razlika od 2.200 79.200 kn (razlika od do 8.800) 26.400 do 105.600) Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

Tablica 12. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz plaće i na plaće te naknade plaće

R. br.

Vrste dohotka

2 Plaće za redovni i 1. prekovremeni rad 2. Plaće HRVI² Plaća upuće3. nih na rad u inozemstvo Plaće – prvo 4. zapošljavanje⁴ Plaće u str. međun. org. 5. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme 6. bolovanja na teret poslodavca Naknade plaće za 7. bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore 8. iznad propisanih iznosa radnicima

Doprinosi iz Doprinosi na plaću za Porez plaće za Ukupno i dopr. na prirez Mirovin. Osn. Zaš tu Zaplaću osigura- zdr. na pošlj. nje osig. radu 3 4 5 6 7 8=5+6+7

Posebni doprinos za zdr. osig. 9

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %¹

17,20 %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %

17,20 %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %

17,20 %

10 %³

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %

17,20 %

20 %

15 % 0,50 %

1,70 %

17,20 %

20 %

1,70 %

17,20 %

15 % 0,50 %

TIM4PIN INFO Neplaćeni dopust Naknade, potpore i nagrade do 10. propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje 11. radnog odnosa (bez staža osiguranja) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja 12. radnog odnosa (s eviden ranim stažom osiguranja) 9.

20 % na osnovicu⁵

20 % na osnovi- 15 % 0,5 % cu⁵

15,50 % na osnovicu⁵

¹ Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3. ² Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnos . ³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4. ⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6.

Dodatni doprinos za HR1210010051863000160 HR68 mirovinsko osiguranje – za Državni proračun RH 8192-OIB ispla telja osiguranike, kojima se staž doprinosa-oznaka mirovinskog osiguranja izvješća JOPPD (GGXXX) računa s povećanim trajanjem Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za zapošljavanje

HR7610010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje HR7610010051700035001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2283-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR68 2321-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8753-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Poseban doprinos za HR1210010051863000160 HR68 zapošljavanje osoba s Državni proračun RH 8761-OIB ispla telja invaliditetom doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Porez i prirez na dohodak od Račun grada/općine³ prema HR68 nesamostalnog rada prebivalištu posloprimca, 1880-OIB ispla telja npr. za Zagreb: dohotka-oznaka HR1110010051713312009 izvješća JOPPD (GGXXX)

¹ Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili poreza: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja doprinosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD.

⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

² Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom broju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podnosi 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015.

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću

³ IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. (NN, br. 95/14).

Tablica 13. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada Naziv doprinosa/poreza

Opis oznake Na snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014. Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X 67 broj modela OIB OIB obveznika plaćanja javnih davanja MM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaća MMGG GG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće X 2 – isplata drugog dijela plaće 3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II.stup 4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu

Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnos

Oznaka

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj¹ računa HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)² HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8630-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8168-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Tablica 14. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja prema Uredbi o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima s plaćom, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa (NN, br. 49/12, 31/14)

117

TIM4PIN INFO Primjenjuje se od 15. ožujka 2014. Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-X OIB OIB obveznika plaćanja svih davanja GG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana obveza doprinosa prema plaći koja se isplaćuje 0 – isplata plaće 1 – isplata prvog dijela plaće 2 – isplata drugog dijela plaće 3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup 4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu 5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja X postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu) 6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu 7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno

Tablica 16. Iznos minimalne plaće za razdoblje od 1. 6. od 1. 6. od 1. 6. Bruto iznos za puno 2011. 2012. 2013. do radno vrijeme do 31. 5. do 31. 5. 31. 12. 2012. 2013. 2013. Iznos minimalne plaće 2.814,00 2.814,00 2.984,78 Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. 3.017,61 156/13.

4. Drugi dohodak Drugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostalnog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatnos , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i propisanih izdataka.

4.1. Porezi koji se obračunavaju i plaćaju po osnovi primitaka od drugog dohotka

• Porez na dohodak od drugog dohotka − obračunava, obustavlja i plaća ispla telj prilikom svake isplate primitka. • Prirez porezu na dohodak − plaća obveznik poreza na dohodak, ako je prirez propisan gradskom ili općinskom odlukom u gradu ili općini njegovog prebi3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i vališta ili uobičajenog boravišta. javnim službama za 2014. godinu • Porez na dodanu vrijednost (PDV) − obračunava i Tablica 15. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i plaća porezni obveznik, ako je u prethodnoj kalenjavnim službama darskoj godini vrijednost ukupnih godišnjih isporuka bila veća od 230.000,00 kn ili ako je već upisan Bruto Propis u registar obveznika PDV-a. osnovica Državni službenici i namještenici

Javne službe

5.108,84 kn

4.221,762 kn

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Državni dužnosnici

5.108,84 kn

118

Suci i drugi nositelji pravosudnih 4.443,958 kn dužnos

Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

3.6. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.

4.2. Obvezni doprinosi pri obračunavanju i plaćanju drugog dohotka Obvezni doprinosi se moraju obračuna i pla po osnovi primitaka od drugog dohotka, osim po osnovi primitaka, što su nabrojani u sljedećoj tablici: Tablica 15. Vrste drugog dohotka na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Drugi dohodak naknada za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava naknada za isporučeno umjetničko djelo nagrada za rad učeniku, odnosno nagrada redovitom studentu za vrijeme prak čnog rada i naukovanja primitak za rad učenika, odnosno studenta preko posrednika pri zapošljavanju učenika i redovi h studenata s pendija učeniku odnosno studentu sportska s pendija potpora obitelji za slučaj smr radnika potpora za školovanje djetetu bivšeg radnika ili poginulog branitelja iz Domovinskog rata do 15. godine života, odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja

TIM4PIN INFO 9. stalna mjesečna nagrada koja se isplaćuje članu Hrvatske akademije znanos i umjetnos , sukladno posebnom propisu 10. novčane pomoći i pomoći u naravi što ih, na temelju odredaba svojih općih akata, isplaćuju ili daju općina, grad, županija i Grad Zagreb u svrhu zaš te majčinstva, roditeljske njege novorođenog djeteta, podizanja i odgoja djeteta, a koje su namijenjene roditelju ili drugoj osobi koja se brine o djetetu, sukladno posebnom propisu 11. naknada sportskom sucu i delegatu 12. primitak za rad osobe mlađe od 15 godina života 13. renta koju bivši poslodavac isplaćuje po sudskoj presudi članu obitelji bivšeg radnika 14. novčana naknada koju mobiliziranom a nezaposlenom građaninu isplaćuje jelo, koje je naložilo mobilizaciju, sukladno posebnom propisu 15. primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku

Tablica 16. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

1 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

4.3. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka • Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne doprinose, i5 • Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:6 a) autorske naknade što je isplaćena prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima b) primitka za profesionalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave c) primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama. Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

4 1,212121 1,214698 1,217285 1,219884 1,222494 1,225115 1,227747 1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %.

Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Tablica 17. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za doprinose, poreza i prireza na drugi dohodak Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj računa HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8540-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR1210010051863000160 HR68 Državni proračun RH 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

pitajcentar@ m4pin.hr

Autorski honorar Paušalni izdaci – 30 % Stopa poreza – 25 %

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge Neoporezivi dio – 25 % Paušalni izdaci – 30 % Stopa poreza – 25 % 5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062 1,132503 1,133948 1,135396 1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.

Drugi dohodak za koji ne Drugi postoji dohodak* obveza Doprinos za doprinosa** MIO -20 % Paušalni Stopa izdaci – ne poreza Doprinos za 25 % MIO – ne Stopa poreza 25 % 2 3 1,666667 1,333333 1,672241 1,337793 1,677852 1,342282 1,683502 1,346801 1,689189 1,351351 1,694915 1,355932 1,700680 1,360544 1,706485 1,361702 1,703578 1,362862 1,706485 1,365188 1,709422 1,367521 1,712329 1,369863 1,718213 1,374570 1,724138 1,379310 1,736111 1,388889 1,742160 1,393728 1,754386 1,403509 1,773050 1,418440

119

TIM4PIN INFO Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka Za sve vrste Prema Naredbi o načinu isplate drugog uplaćivanja prihoda dohotka proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 95/14.) Porez i prirez

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Poziv na broj HR 68 1945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

5. Primici izuze od ovrhe Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14*) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta :

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja • primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju • primanja po osnovi socijalne skrbi • primanja po osnovi privremene nezaposlenos • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno • primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i studen ma • naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika • primanja po osnovi odličja i priznanja • rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno • ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

120

• naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja • naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvrđenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osiguranje • novčane naknade na ime povrata troškova za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavoda za zdravstveno osiguranje.

NOVO! Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN, br. 93/14) od ovrhe se izuzimaju i slijedeća primanja:

• utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke • naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisaih iznosa do koih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesaostalnog rada • dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada • naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda • potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada. Ove odredbe izmjena i dopuna Ovršnog Zakona stupile su na snagu 1. rujna 2014.

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., definira sljedeća izuzeća od ovrhe: • naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos , odnosno spriječenos za rad, zbog korištenja zdravstvene zaš te • novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja

www. m4pin.hr e-pošta:

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

TIM4PIN INFO

6. Financijske obavijes

Tablica 18. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim osobama RH

Zatezne kamate

Tromjesečno razdoblje

Tablica 17. Pregled stopa zateznih kamata

Ugovorni odnosi

15 %

12,40 %

12,35 12,29 % %

15 %

12,40 %

12,35 12,29 % %

XI./2012. – I./2013. XII./2012. – II./2013. I./2013. – III./2013. II./2013. – IV./2013. III./2013. – V./2013. IV./2013. – VI./2013. V./2013. – VII./2013. VI./2013. – VII./2013. VII./2013. – IX./2013. VIII./2013. – X./2013. IX./2013. – XI./2013. X./2013. – XII./2013. XI./2013. – I./2014. XII./2013. – II./2014. I./2014. – III./2014. II./2014. – IV./2014. III./2014. – V./2014. IV./2014. – VI./2014.

mjesec I./2013. II./2013. III./2013. IV./2013. V./2013. VI./2013. VII./2013. VIII./2013. IX./2013. X./2013. XI./2013. XII./2013. I./2014. II./2014. III./2014. IV./2014. V./2014. VI./2014.

Iznos u kunama bruto neto 7.974 5.529 7.863 5.447 7.986 5.516 7.889 5.478 8.065 5.581 7.899 5.486 7.922 5.404 7.933 5.513 7.796 5.428 7.919 5.506 8.014 5.634 8.005 5.556 8.007 5.553 7.809 5.427 7.949 5.502 7.919 5.497 7.927 5.497 8.024 5.558

godina 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Iznos u kunama bruto neto 5.366 3.720 5.623 3.940 5.985 4.173 6.248 4.376 6.634 4.603 7.047 4.841 7.544 5.178 7.711 5.311 7.679 5.443 7.796 5.441 7.875 5.478 7.939 5.515

7. Ostale obavijes Tablica 19. Stope prireza i uplatni računi za gradove i općine, koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine 15 %

15 %

15 % Grad/Općina

12 %

15 %

12 %

15 %

12 %

15 %

Stopa Nova Šifra grada prireza Objava u stopa Primjena od /općine za prije NN, br. prireza JOPPD promjene

HR7810010051709412006

HR 2010010051722512006 HR8310010051731812008 HR1110010051752012002 HR5310010051732312001 HR6110010051706712005 HR7910010051732112004 HR3110010051701712001 HR8410010051700212009

12 % 5% 5%

HR7210010051715012000

8.7.2014

01945

10 % 10 % 10 % 8% 10 % 9% 5% 10 %

1. 5. 2014. 53/14. 1. 4. 2014. 37/14. 1. 7. 2014. 20/14. 1. 2. 2014. 5/14. 18. 1. 2014. 3/14. 1. 2. 2014. 2/14. 1. 1. 2014. 1/14. 1. 1. 2014. 149/13.

02259 03182 05027 03239 00671 03212 00175 00027

1. 1. 2014.

147/13.

01503

HR4110010051715412004 HR6810010051743112002 HR5710010051744512007 HR3810010051743812009 HR0710010051759712002

5% 1% -

10 % 5% 10 % 10 % 10 %

1. 1. 2014. 1. 1. 2014. 1. 1. 2014. 1. 10.2013. 1. 1. 2013.

136/13. 136/13. 155/13. 113/13. 118/13.

01546 04316 04456 04383 05797

HR5210010051743212006

1. 9. 2013.

107/13.

04324

HR6010010051724512008 HR4910010051739612002 HR6910010051753112005 HR7310010051709812006

8% 10 % 15 %

8% 12 % 5% 10 %

1. 8. 2013. 1. 8. 2013. 8. 1. 2013. 1 .1. 2013.

84/13. 96/13. 9/13. 147/12.

02453 03964 05312 00981

79/14.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

15 %

12 %

KLOŠTAR PODRAVSKI LASINJA PAKRAC ZADAR PERUŠIĆ DARUVAR PAZIN BENKOVAC ANTUNOVAC HRVATSKA KOSTANICA ILOK SVETI LOVREČ ŠKABRNJA SVETI ILIJA VLADISAVCI SVETA NEDJELJA (Labin) LUKAČ SLAVONSKI BROD ŽMINJ DUBROVNIK

Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze • Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači • Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos • Građanskopravni ugovori između građana međusobno • Izvanugovorni odnosi Ugovorni odnosi s financijskim, kreditnim i sl. ins tucijama (banke, leasing društva, osiguravajuća društva i sl.)

Stope zateznih Stope zateznih kamata kamata (zakonskih i ugovornih) (zakonskih i za isporuku robe ili ugovornih) usluge obavljene 30. za isporuku lipnja 2013., i poslije robe ili usluge od 30. od 1. od 1. 7. obavljene prije 6. do 1. do do 30. lipnja 2013. 31. 12. 30. 6. 31. 12. (zaključno s 29. 2013. 2014. 2014. lipnja 2013.)

Iznos u kunama bruto neto 7.983 5.566 7.910 5.488 7.941 5.498 7.912 5.480 7.980 5.525 7.951 5.515 7.962 5.523 7.918 5.501 7.884 5.482 7.882 5.482 7.909 5.522 7.979 5.565 8.009 5.581 7.909 5.490 7.922 5.494 7.893 5.475 7.932 5.499 7.957 5.518

121

TIM4PIN INFO Tablica 20. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 176 168

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 168 176 184 160 184

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 21. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u rujnu 2014. Datum u rujnu 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Oznaka JOPPD obrasca 14244 14245 14246 14247 14248 14249 14250 14251 14252 14253

Datum u rujnu 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

Oznaka JOPPD obrasca 14254 14255 14256 14257 14258 14259 14260 14261 14262 14263

Datum u rujnu 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.

Oznaka JOPPD obrasca 14264 14265 14266 14267 14268 14269 14270 14271 14272 14273

Tablica 22. Rokovi za podnošenje obrazaca u rujnu 2014. godine za proračune, proračunske korisnike, JLP(R)S-e i neprofitne organizacije

TIM4PIN MAGAZIN 9/2014.

Obrasci

122

u rujnu • na dan isplate primitka ili sljedeći dan • u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva Obrazac JOPPD • do 30. rujna 2014. za primitke u naravi,mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi PDV za mjesečne obveznike do 20. rujna 2014. za kolovoz 2014. Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih do 20. rujna 2014. za kolovoz 2014. država članica EU (PDV-S) Mjesečno izvješće o obvezama korisnika do 10. rujna 2014. državnog proračuna Konsolidirano mjesečno izvješće o obvezama do 15. rujna 2014. korisnika državnog proračuna – razdjela Tablica 23. Novi ekonomsko-financijski propisi Naziv propisa Zakon o radu Zakon o izmenama i dopunama Ovršnog zakona

Narodne novine, br: 94/14 93/14

Stupanje na snagu 5. 8. 2014. 1. 9. 2014. (iznimke, čl. 84.)

Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. godini Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu i sadržaju vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom Uredba o dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u javnim službama Ureba o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u državnoj službi Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja

95/14

97/14

14. 8. 2014.

87/14

22. 7. 2014.

94/14

1. 8. 2014.

94/14

2. 8. 2014.

Cijena: 550,00 kuna po osobi (uključen PDV) Detaljan program pročitajte na stranici broj 2. Magazina i na internetskoj stranici

www. m4pin.hr.

„PLANIRANJE, ORGANIZACIJA I PROVEDBA INVESTICIJSKIH PROJEKATA U LOKALNIM SAMOUPRAVAMA“

Na razumljiv i prak čan način daje odgovore na brojna pitanja, poput:

Šibenik, 22. - 24. rujna 2014. godine

Sastavni dio priručnika je i CD s propisima i preko 100 primjera dobre prakse. Datum: Red.br.

Opis

Cijena/kom

Upravljanje EU projek ma

350,00 kuna (uključen PDV)

Komada

fax:

organizira konferenciju

kontakt broj: tel:

Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Ukupna cijena

Za prijave i sve dodatne informacije o konferenciji posje te internetsku stranicu: potpis i žig naručitelja

LibusoftCicom Vas poziva na ÐLC Konferenciju Panorama 2014 SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

koja se održava 25. i 26. rujna 2014. godine u hotelu Panorama Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 9, Zagreb.

• Kratkoročno zaduživanje JLP(R)S

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

Kao i svake godine do sada, planiramo okupiti ključne predavače na području proračunskog, profitnog i neprofitnog računovodstva, kako bismo Vam osigurali niz zanimljivih radionica i predavanja.

TIM4PIN MAGAZIN • rujan • 2014.

• Revizija turističkih zajednica • Otpis potraživanja • Novine u postupku ovrhe

• Pravilnik o stalnim sudskim vještacima

Više informacija možete pronaći na našoj web stranici www.panorama2014. com.

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

• Izmjene Zakona o proračunu

ISSN 1848-7610

771848 761002

BROJ

•

2014